Dnevni list Pobjeda 15.07.2021.

Četvrtak, 15. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19990 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

„Dolina palih“ je simbol podjela, a ne pomirenja » Poređenje situacije u Crnoj Gori – priča o izmirenju partizana i četnika, sa situacijom u Španiji u vrijeme diktature Franciska Franka kada je on na silu „izmirio“ žrtve Španskog građanskog rata, naprosto nije ni umjesno, ni adekvatno.

Ta inicijativa zaslužuje da bude odbačena i sa stanovišta istorijskih činjenica i sa stanovišta neuporedivosti situacije – kategoričan je Novak Adžić

Kuč tvrdi da su na Jazu htjeli da likvidiraju i njega STR. 10.

Ustanak - crnogorski bedem protiv prekrajanja istorije » Oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku borbu partizana ključni su propagatori ideje neofašizma.

Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori - rekao je predsjednik Milo Đukanović STR. 4. i 5.

INTERVJU: Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović

Vlada ne može ispuniti cijeli mandat STR. 2.

STR. 3.

Crnogorskim sportistima priređen svečani ispraćaj na Olimpijske igre D. MALIDŽAN

Detalji optužnice protiv grupe koja je planirala ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

Centralna svečanost u Virpazaru povodom 13. jula S. VASILJEVIĆ

PODVALA: Istoričar Novak Adžić objašnjava za Pobjedu kako je premijer Zdravko Krivokapić još jednom obmanuo crnogorsku javnost

DPS, GI ,,21. maj“ i SD osudile skrnavljenje spomenika Anđeliji Pejanović-Malović, žrtvi četničke torture

Srećan put u Tokio!

STR. 18. i 19.

Divljački pokušaj revizije prošlosti STR. 8.

Crnogorski avio-prevoznik glavni sponzor vremenske prognoze javnog servisa Srbije

Air Montenegro za 5,25 minuta reklamiranja na RTS-u platio 20.400 eura STR. 6.

2

Politika

Četvrtak, 15. jul 2021.

PODVALA: Istoričar Novak Adžić objašnjava za Pobjedu kako je premijer Zdravko Krivokapić još jednom obmanuo crnogorsku javnost

Španska „Dolina palih“ simbol je podjela, a ne pomirenja PODGORICA – Teza aktuelnog premijera Zdravka Krivokapića da se pitanje podjela u Crnoj Gori riješi po modelu španskog diktatora, generala Franciska Franka – gradnjom spomenika „svim žrtvama, nezavisno od događaja“ je, prema riječima pravnika i istoričara Novaka Adžića, ne samo besmislena, već predstavlja grubi pokušaj podvale.

Na pedesetak kilometara od Madrida ovaj španski diktator sagradio je monumentalni spomenik nazvan „Dolina palih“, u okviru kojeg se, osim benediktinskog samostana nalazi i masovna grobnica u kojoj su, bez obzira na protivljenje porodica, sahranjeni posmrtni ostaci stradalih Španaca tokom Španskog građanskog rata 1936-1939. Ovaj rat počeo je Franko sa svojim snagama, uz podršku fašista Italije i Njemačke, kako bi se obračunali sa lijevo orijentisanim sunarodnicima.

Frankova „Dolina palih“, na koju je bio ponosan, a koja je građena 19 godina, i danas je simbol njegove diktature i nije nikada bila ono što pokušava predstaviti aktuelni crnogorski premijer. Taj spomenik i danas je simbol podjela, a ne pomirenja u Španiji.

NEPOMIRLJIVO

Krivokapić je u ponedjeljak veče u intervjuu Javnom servisu saopštio kako bi, prema njegovom mišljenju, Crna Gora pitanje podjela trebalo da riješi na način kako je to urađeno u Španiji.

– Poređenje situacije u Crnoj Gori – priča o izmirenju partizana i četnika, sa situacijom u Španiji u vrijeme diktature Fransiska Franka kada je on na silu „izmirio“ žrtve Španskog građanskog rata, naprosto nije ni umjesno, ni adekvatno. Ta inicijativa zaslužuje da bude odbačena i sa stanovišta istorijskih činjenica i sa stanovišta neuporedivosti situacije – kategoričan je Adžić.

Podsjeća da su u Španskom građanskom ratu pobijedili nacionalisti i falangisti koje je Franko predvodio i to uz pomoć nacifašističkih sila - Italije i Njemačke.

– Taj mauzolej u „Dolini palih“ decenijama, pa i danas, predstavlja mjesto hodočašća ne samo „frankista“ iz Španije, već i ekstremne desnice i onih

Novak Adžić

Poređenje situacije u Crnoj Gori – priča o izmirenju partizana i četnika, sa situacijom u Španiji u vrijeme diktature Franciska Franka, kada je on na silu „izmirio“ žrtve Španskog građanskog rata, naprosto nije ni umjesno, ni adekvatno. Ta inicijativa zaslužuje da bude odbačena i sa stanovišta istorijskih činjenica i sa stanovišta neuporedivosti situacije – kategoričan je Novak Adžić desničarskih političkih ideologija iz čitavog svijeta – naglašava Adžić.

Uvjeren je da se u Crnoj Gori ne može dogoditi „zakonsko izjednačavanje četnika i partizana i pravljenje na silu monumentalne grobnice ili mauzoleja đe bi se sahranjivale kosti jednih i drugih“.

– To usiljeno izmirenje nije moguće. Pokušaji izjednačavanja antifašističkog NOB-a i kolaborantsko-kvislinškog četničkog pokreta, koliko god bilo takvih nastojanja, ne može se preslikati ne samo situacijom iz Španije iz doba Franka, nego ni situacijom iz Srbije đe je došlo do zakonskog izjednačavanja četnika i partizana i ustanovljavanja četničke i partizanske spomenice kao egalitarne – kategoričan je naš sagovornik.

Mnogo toga, dodaje on, upućuje da aktuelni premijer Krivokapić jeste sklon takvim idejama, a pogotovo njegova čvrsta veza sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja, ističe Adžić, otvoreno propagira, a u mnogo čemu i rehabilituje četničku ideologiju iz Drugog svjetskog rata.

Propaganda i nametljivost Pravnik i istoričar Novak Adžić siguran je da retrogradne, nazadne snage nijesu većina u Crnoj Gori, iako su njihovi politički predstavnici danas na vlasti u našoj zemlji.

- Glasniji su. Više je to propaganda i nametljivost nego što je realno moguće da prevagnu te ideologije.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dobro je u govoru 13. jula u Virpazaru konstatovao da u strukturama vlasti ima onih koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana i da su to ključni propagatori ideje neofašizma. Uvjeren sam da snage

- Ova besmislena teza je grubi pokušaj podvale, jer se heroji Trinaestojulskog ustanka, heroji Pljevaljske bitke iz 1941, heroji sa Neretve i Sutjeske ne mogu pomiriti sa ideologijom Ravne Gore. Ne mogu se pomiriti sa onima, to jeste sa četnicima, koji su 1944. izvršili monstruozan zločin u Lazinama pod vođstvom četničkog kapetana Jakova Jovovića.

Nema pomirenja sa četničkom ideologijom koja je držala brojne logore i mučilišta ljudi, kao što je četnički logor u Kolašinu, nema pomirenja sa onima koji su u Drugom svjetskom ratu suštinski počinili genocid nad muslimanskim, odnosno bošnjačkim narodom u Bijelom Polju, u pljevaljsko-fočansko-čajničkom srezu. Ne može se Crna Gora pomiriti sa ideologijom i ratnim zločinima, konkretno, Pavla Đurišića koji je, recimo, februara 1943. izvijestio Dražu Mihailovića da je više od 8.000 muslimanskog, odnosno bošnjačkog stanovništva u Crnoj Gori pobijeno od njegovih četničkih snaga, niti sa onim četnicima koji su pod njegovom komandom na „krvavi koje baštine ravnogorsku četničku i fašističku ideologiju u samoj izvršnoj vlasti nemaju dovoljnu većinu koja bi bila sklona da podrži te ideje. Demokratski front dominantno baštini tekovine bjelaške ideologije 1918, pa onda dalje i četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, ali njihovi koalicioni partneri to većinski neće podržati – smatra Adžić.

Faksimil dopisa Pavla Đurišića četničkom vođi Draži Mihailoviću kojim ga obavještava da su njegovi vojnici pobili više od 8.000 Muslimana/Bošnjaka

Božić“ 1943. izvršili pokolj nekoliko hiljada Muslimana/ Bošnjaka u Bihoru i tako dalje, i tako dalje... Tu pomirenja nema i ne može biti. Slobodarska i antifašistička ideologija i njeni sljedbenici i sistem vrijednosti koji oni baštine, a to su NOB (Narodno-oslobodilačka borba) i svijetla antifašistička tradicija ne može se pomiriti sa kolaborantskom ideologijom, sa četničkom ideologijom koja je u punom kapacitetu sarađivala sa italijanskim i njemačkim okupatorom. To je apsurd – kategoričan je Adžić.

SIMBOL „FRANKIZMA“

Najveći simbol „frankizma“ u Španiji – „Dolina palih“, naglašava Adžić, sve je samo ne spomenik pomirenja u ovoj zemlji.

– Frankova diktatura počela je 1939, a okončana je njegovom smrću 1975. Monumentalni mauzolej u „Dolini palih“ počeo je da gradi 1940, a otvoren je 1959. I jedino što on predstavlja jeste simbol „frankizma“ i nasilnog pokušaja nacionalnog pomirenja u Španiji – kategoričan je Adžić.

Podsjeća da je za gradnju tog spomenika bilo angažovano nekoliko desetina hiljada političkih i drugih zatvorenika.

- Znači, u pitanju je bio prinudni rad. Osim toga, tu je sahranjeno nekoliko desetina hiljada stradalih u Španskom građanskom ratu na strani republikanaca, odnosno Narodnog fronta. Oni su ekshumirani iz masovnih grobnica i suprotno volji njihovih porodica sahranjeni u neobilježenim grobnicama u samom mauzoleju – naglašava Adžić.

SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU

To usiljeno izmirenje nije moguće. Pokušaji izjednačavanja antifašističkog NOBa i kolaborantskokvislinškog četničkog pokreta, koliko god bilo takvih nastojanja, ne može se preslikati ne samo situacijom iz Španije iz doba Franka, nego ni situacijom iz Srbije đe je došlo do zakonskog izjednačavanja četnika i partizana i ustanovljavanja četničke i partizanske spomenice kao egalitarne – kategoričan je Novak Adžić I sam Franko nakon smrti 1975. sahranjen je u ,,Dolini smrti“, u centralnoj grobnici u mauzoleju. Tako su naložile vlasti.

– Socijalistička vlada, nakon sudskih sporova i odluke Vrhovnog suda Španije, Vlada Pedra Sančeza, 2009. godine ekshumirala je Frankovo balzamovano tijelo i sahranjen je u privatnom mauzoleju, na državnom groblju u Madridu. Na taj način je Španija pokazala da je napuštila sve ono što treba da predstavlja simboliku „frankizma“ – podsjeća Adžić.

Svojevrsna mantra nove crnogorske vlasti je riječ – pomirenje i nije samo Krivokapić taj koji stalno ponavlja da treba zaboraviti prošlost i gledati u budućnost. Suočavanje sa prošlošću i istorijskim činjenicama ne pominju.

– Mora se u Crnoj Gori posijati ono što se zove kultura sjećanja ili kultura pamćenja. Da se na svijetlo iznesu sve istorijske činjenice. Samo tako će se pokazati da usiljeno pomirenje ne može da se dogodi, da ono uopšte nije potrebno. Najvažnije je, a to je ono čemu aktuelna vlada ne posvećuje potrebnu pažnju, da se u Crnoj Gori stvore svi demokratski uslovi za funkcionisanje građanskog, sekularnog društva, za poštovanje Ustava, evropskog sistema vrijednosti i da se baštini antifašistička tradicija.

Ne može se prenebregnuti, zaboraviti i odbaciti prošlost, jer se u prošlosti sadašnje formiralo i buduće začelo – poručuje Adžić.

Primjećuje da je, nakon ratova devedesetih proces suočavanja sa prošlošću izostao na prostoru skoro čitave tadašnje Jugoslavije.

– Ne samo u Crnoj Gori. Da je taj proces otvoren i sproveden na zakonit i normalan način, Crna Gora se sigurno danas ne bi suočavala sa ovim problemima. Ova vlada ne samo da je nespremna, nego je i nesposobna da pokrene proces suočavanja sa prošlošću, kako bliskom, tako i daljom – zaključuje sagovornik Pobjede. K. KRSMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 15. jul 2021.

3

INTERVJU: Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović PODGORICA – Aktuelna Vlada Crne Gore ne može ispuniti cijeli mandat, a novi izbori su samo pitanje vremena, poručio je u intervjuu Pobjedi lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

– U ovom trenutku ne znamo ni ko čini skupštinsku većinu. Bliska mi je ideja koju je iznio predsjednik Bošnjačke stranke, g. Ibrahimović, o tehničkoj vladi koja bi pripremila nove izbore, a oni su samo pitanje vremena – naveo je Vuksanović.

On ističe da je za HGI ovo „vrijeme tihog rasta koji će imati manifestaciju u skoroj budućnosti“.

– Upravo u ovim otežanim okolnostima pokazujemo vitalitet. Ne mogu Vam pobrojati od 30. avgusta što smo sve uradili. Zadržali smo zahtjevnu dinamiku i spremni smo za povratak – poručuje Vuksanović.

POBJEDA: Hrvatski narod u Crnoj Gori je, zbog podjele političkih predstavnika na dvije partije uoči minulih parlamentarnih izbora, ostao bez mandata s najnižim izbornim pragom. Kako je došlo do te situacije?

VUKSANOVIĆ: Svakome je danas, a i tada je, kad se na brzinu osnovala nova hrvatska stranka, dvadesetak dana prije izbora, jasno zbog čega je došlo do toga i s kojom namjerom.

Ne treba biti politički pismen, već uz malu pomoć elementarne logike doći do zaključka. Trebalo je oslabiti suverenističku koaliciju za jedan mandat. To je bilo najlakše ugrožavajući mandat HGI-ja za koji je izborni prag najniži. Njima nije bio cilj da pobijede, već da HGI i Crna Gora izgubi. Ne moram posebno apostrofirati čije su to namjere i želje.

Nema stabilne Crne Gore bez HGI-

Vlada ne može ispuniti cijeli mandat

Svakodnevno razgovarajući sa ljudima uviđam da nas je izborni neuspjeh učinio zrelijim i da nas je homogenizirao. Odavno je poznato, poraz, na gorak način, donosi određena saznanja koja vam trijumf i pobjednička egzaltacija nikada ne mogu dati. Percipirali smo sve ono na čemu moramo uložiti dodatne napore, kaže Vuksanović ja. Ne samo da je bez predstavnika Hrvata crnogorska politička scena nepotpuna, već, vidimo, perspektiva ovog društva neizvjesna.

Jedan dio onih koji su doveli do toga adekvatno su nagrađeni i funkcional-

Nije bilo ni poziva ni razgovora sa vladajućom većinom POBJEDA: Da li je Hrvatska građanska inicijativa nakon parlamentarnih izbora dobila ponudu za učešće u novoj Vladi?

VUKSANOVIĆ: Nije bilo nikakvih ni poziva ni razgovora. To govori o odnosu kakav vladajuća većina ima prema hrvatskom narodu u Crnoj Gori, a suštinske razlike nema ni s drugim manjinskim zajednicama. Znam kako su tekli, a poznato je i široj javnosti

kako su završili jednokratni razgovori s Albancima i Bošnjacima.

Ne ističem ovo da bih se žalio, već adekvatno odgovorio na Vaše pitanje. Istina, na sceni imamo heterogenu vlast, s različitim konstituentima i treba praviti razliku među njima. Gotovo svi su zamjerali predstavnicima manjina zbog koaliranja sa DPS-om, s kojim smo ostvarili crnogorsku nezavisnost, uveli državu u

no namireni, drugi dio, odavno neznaven i neupućen, vođen povrijeđenom sujetom, tumara odbačen, u međuvremenu, i od ovih prvih.

POBJEDA: Hrvatska građanska inicijativa je izgubila status parlamenNATO savez i doveli je pred vrata Evropske unije. Isti oni su danas, pored svih trvenja, u savezništvu s onima koji relativiziraju genocid u Srebrenici, kojima je referendum 2006. pokraden, koji negiraju crnogorsku naciju, kojima su ratni zločinci heroji i koji sanjaju puste, nedosanjane, velikodržavne snove. Ne bih se mijenjao s njima. Svakako, treba im dati šansu da u europskoj platformi pronađemo zajednički imenitelj i u perspektivi zajedno doprinosimo uspostavljanju vrijednosti koje će formalizirati članstvo naše države u EU.

Slovenački ambasador u našoj zemlji o prioritetima predsjedavanja EU

Presker: Slovenija želi Crnu Goru u Evropskoj uniji PODGORICA - Jedan od prioriteta slovenačkog predsjedavanja EU biće približavanje regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, a time i Crne Gore, potvrdio je ambasador Slovenije u našoj zemlji Gregor Presker.

Važno je, ističe, sada nastaviti sa reformama, i to ne samo zbog ulaska u Evropsku uniju već zbog dobrobiti svih građana.

Saglasan je i sa ocjenama da, ukoliko zvanični Brisel zanemari ovaj prostor, otvaraju se vrata trećim stranama.

– Nije rekao to samo vaš predsjednik, nego su rekli i predstavnici slovenačkih vlasti, tako da je to jedan segment koji svi razumiju, sa svih strana, i zato smo još toliko pažljiviji i

Adrijan Vuksanović

oprezniji i želimo da Zapadni Balkan, Crna Gora, što prije uđu u EU. Naravno, to je jedan politički i geostrateški proces, a sa druge strane to je jedan tehnokratski proces, koji treba države da ispune, da bi što prije imale to odobrenje, što širi konsenzus, da bi mogle ući u EU – rekao je Presker za Novu M. Fokus slovenačkog predsjedavanja je, objašnjava Presker, i što veća vladavina prava, što će se reflektovati i na ekonomiju, odnosno privlačenje stranih ulaganja.

S tim u vezi, komentarišući odlazak nekih investitora iz Crne Gore, ambasador Slovenije ističe da je imidž zemlje i sigurno okruženje od presudnog značaja za strani kapital.

– Svaki investitor koji hoće da

tarne partije. Kako to utiče na položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori?

VUKSANOVIĆ: Hrvatska građanska inicijativa za nekoliko mjeseci će ući u 20. godinu postojanja, što je respektabilna činjenica. Nijesmo prvi puta van Skupštine Crne Gore, bili smo to i u prvim godinama političkog života. Svaki narod u Crnoj Gori treba i mora imati svoje političke predstavnike, pa tako i Hrvati koji su obogatili i oplemenili ovaj prostor vrijednim duhovnim i kulturnim blagom. No, i u ovom vanparlamentarnom vremenu za nas, HGI je ta koja snažno artikulira potrebe hrvatske zajednice, čuva kulturne tradicije, jača veze sa Republikom Hrvatskom, radi na poboljšanju stranačke infrastrukture, razgovara i dogovara s drugim političkim subjektima na crnogorskoj sceni, njeguje uspostavljene relacije i partnerstva, jednom riječju - za nas je ovo vrijeme tihog rasta koji će imati manifestaciju u skoroj budućnosti.

Nastavljen rat saopštenjima Demokrata i DF

Nećemo vaspitavati generacije da budu političari kakav je Mandić

Gregor Presker

dođe da investira negdje prvo će se raspitati kakvo je okruženje, da li taj kapital može da bude siguran, koliko profita može da ostvari. Zato svaka negativna konotacija može da utiče na nekoga da bi se odlučio da li hoće investirati tu ili neće – rekao je Presker.

Govoreći o političkoj krizi u zemlji, on je rekao da se nada da će Crna Gora u narednom periodu postići neki dogovor, kakav god bude u sklopu dijaloga, demokratskih procesa, da bi mogla postići tu političku stabilnost, da bi mogla dalje krenuti na putu EU. R. P.

PODGORICA - Nećemo vaspitavati generacije da budu političari kao što je Andrija Mandić, koji zajedno sa beogradskom ekipom na čijem je čelu Milov drug i najbolji poslovni partner pokušava vratiti DPS na vlast, saopštila je Demokratska Crna Gora.

Iz partije Alekse Bečića reagovali su na izjavu Andrije Mandića koji je saopštio da slušajući ovih dana Bečića i Đukanovića izgleda da je sva uložena energija sa litija imala za cilj povratak kulta Josipa Broza Tita.

Ističu da Mandić i njegov šef iz Beograda na sve načine pokušavaju iskompromitovati predstavnike vlasti, da bi što prije raspisali izbore i omogućili povratak DPS na vlast. R. P.

POBJEDA: Kakve ste pouke izvukli iz minulih izbora i kolike su šanse da se već na idućim vratite na političku scenu?

VUKSANOVIĆ: Svakodnevno razgovarajući sa ljudima uviđam da nas je izborni neuspjeh učinio zrelijim i da nas je homogenizirao. Odavno je poznato, poraz, na gorak način, donosi određena saznanja koja vam trijumf i pobjednička egzaltacija nikada ne mogu dati. Percipirali smo sve ono na čemu moramo uložiti dodatne napore. Vjerujemo u uspjeh, jer upravo u ovim otežanim okolnostima pokazujemo vitalitet. Da ne vjerujem, ne bih bio na čelu HGI-ja. Ne mogu Vam pobrojati od 30. avgusta što smo sve uradili. Zadržali smo zahtjevnu dinamiku i spremni smo za povratak.

POBJEDA: Kako ocjenjujete rad aktuelne Vlade Crne Gore?

VUKSANOVIĆ: Ocjenjujem loše.

To govorim kao građanin, ne kao političar. Treba li navoditi razloge za takvu konstataciju? Od toga da nam advokati štrajkuju, pa osumnjičeni za najteža krivična djela nijesu tamo gdje bi trebali biti, u pritvoru, da nam policajci patroliraju svojim privatnim vozilima do toga da fali ljekova, kao što su citostatici, za najteže bolesnike? Treba li govoriti da smo usvojili budžet za ovu godinu tek prije petnaestak dana? To su činjenice koje ni dežurni medijski kozmetičari ne mogu učiniti ljepšim.

POBJEDA: Gdje vidite izlaz iz ove krize i jesu li vanredni izbori neminovni?

VUKSANOVIĆ: Vlada ne može ispuniti cijeli mandat. U ovom trenutku ne znamo ni ko čini skupštinsku većinu. Bliska mi je ideja koju je iznio predsjednik Bošnjačke stranke, gospodin Ervin Ibrahimović, o tehničkoj vladi koja bi pripremila nove izbore, a oni su samo pitanje vremena.

POBJEDA: Dva najveća politička subjekta u zemlji su se odlučila na bojkot parlamenta. Smatrate li da je vaninstitucionalno djelovanje u ovom trenutku dobar politički potez?

VUKSANOVIĆ: Stvar je političke procjene. Vidjeli smo da je u ovom slučaju bojkot na vidjelo iznio antagoniziranost onih koji su podržali formiranje Vlade i koji je, pored otvorenih prijetnji, još uvijek ne ruše. S druge strane, bojkot je dao mogućnost onom dijelu suverenista koji su ostali u parlamentu da intenziviraju svoju argumentaciju i efektivnim nastupima ukažu na slabosti Đurđica ĆORIĆ vladajućih.

Glavna pregovaračica Crne Gore sa EU o daljem toku pregovora

Kordić: Prisustvo EU na Zapadnom Balkanu presudno za mir i stabilnost PODGORICA - Glavna pregovaračica Crne Gore sa EU Zorka Kordić vjeruje da će Slovenija debatu o politici proširenja, tokom predsjedavanja EU, voditi na najiskreniji način, kao i da je prisustvo EU u strateškom smislu na Zapadnom Balkanu presudno za stabilnost, mir i prosperitet.

– To što je Slovenija preuzela predsjedavanje EU dobar je signal za zemlje Zapadnog Balkana – poručila je u razgovoru za Novu M Kordić.

Slovenija će, kako je rekla, debatu o politici proširenja EU voditi na najiskreniji način.

– Sada imamo jednu jasnu deklaraciju da će to biti jedan od

prioriteta predsjedništva, a što je najznačajnije imamo i konkretne mehanizme – kazala je Kordić.

Prisustvo i angažovanje EU u strateškom smislu na Zapadnom Balkanu je, smatra, presudno za stabilnost, mir i prosperitet. Ta snažna politička poruka, kako ističe, potrebna je cijelom Zapadnom Balkanu od strane EU i znači da dijelimo zajedničku evropsku budućnost.

Konkretan instrument je, kako kaže, proces pregovora koji podstiče reforme u društvu.

Poručila je da onim što je Crna Gora u posljednjih devet godina, koliko traju pregovori sa EU, postigla na putu ka EU mogu biti zadovoljni.

R. P.

4

U fokusu

Četvrtak, 15. jul 2021.

Dan državnosti i 80 godina od početka borbe protiv fašizma proslavljen širom

PODGORICA – Centralna svečanost povodom proslave Dana državnosti i 80 godina od ustanka i početka borbe protiv fašizma, održana je 13. jula u Virpazaru sa koje je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio da je Trinaestojulski ustanak crnogorski bedem protiv prekrajanja istorije i putokaz za evropsku budućnost.

Oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana ključni su propagatori ideje neofašizma. Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori s. vasiljević

- Uzaludni su pokušaji revizije istorije u Crnoj Gori, kojima se želi ideja crnogorske nezavisnosti predstaviti kao nepopularna među Crnogorcima.

Trinaestojulski ustanak ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svjetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda, i putokaz za evropsku budućnost - poručio je Đukanović.

On je kazao da je na tekovinama antifašizma ponovo obnovljena Crna Gora i vraćeno njeno nacionalno ime.

- Luča 13. jula mora da obasja i novo vrijeme, vrijeme izazova, kada u Evropi i svijetu i kod nas, nažalost, diže glavu kleronacionalizam, ksenofobija, fašizam u novom obliku. Pod krinkom priče o pomirenju siju se laži, izjednačavaju se heroji i zločinci, negiraju se zločini počinjeni tobože u ime svoje nacije ili vjere, pokušava se zatrijeti istinska ideja slobode i antifašizma - kazao je Đukanović.

Oni koji, kako je istakao, izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana, oni koji pokušavaju da povuku liniju moralne jednakosti između fašizma i antifašizma - ključni su propagatori ideje neofašizma.

- Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori. To ne smijemo dozvoliti.

Nema pomirenja s tim idejama. Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska. Zato ćemo uvijek biti odlučno protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma - poručio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je istakao da se Crna Gora prije osam decenija, nakon što su prve puške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore, ponovo vratila na svjetsku političku mapu sa koje je, kako je rekao, igrom velikih sila i uz bratsku krvomutnju bila izbrisana 1918. godine, ne samo kao država, već i kao geografski pojam.

Podsjetio je da je ovo i godina u kojoj obilježavamo i deceniju i po nezavisnosti i međunarodnog priznanja savremene Crne Gore.

- U mozaiku slobodarske crnogorske istorije, od Tuđemila,

Đukanović: Ustanak bedem protiv prekra

vijenCi u podgoriCi

Đukanović na centralnoj proslavi 13. jula u Virpazaru

Krusa i Martinića, Grahovca i Vučjeg dola, do Mojkovca i Božićnog ustanka, 13. jula 1878. i 13. jula 1941, i svih slavnih partizanskih bitaka - referendum 2006. godine pamtiće se kao istorijski podvig naše generacije, koja je pušku zamijenila olovkom, i po prvi put na Balkanu stvorila državu mirnim, demokratskim putem. Upravo ova tri istorijska znamenja jedinstveno su danas prepletena u slavlju i čine simbol crnogorskog nerazrušivog nacionalnog ponosa i crnogorske državne postojanosti. Ujedno, to su neporecivi dokazi naše pripadnosti evropskom civilizacijskom krugu - naglasio je on.

Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić kazao je da stoji ponosan pod crnogorskom

Čestitka predsjednika SR Njemačke Franka Valtera Štajnmajera Predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank Valter Štajnmajer poručio je u čestitki predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, građankama i građanima Crne Gore povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore, da će Njemačka, kao prijatelj i partner, i ubuduće biti uz Crnu Goru, pružajući joj podršku u njenom reformskom kursu.

- I dalje nas zaokuplja pandemija, ali zajedničkim naporima smo uspjeli da znatno

zastavom, srećan što imaju priliku da podsjete na 13. jul i vjekovnu borbu i slobodarsku tradiciju.

- Svi komunistu su bili rodoljubi, ali svi rodoljubi nijesu bili komunisti - rekao je Hodžić.

On se posebno zahvalio na prisustvu proslavi Dana državnosti i 80. godišnjici ustanka predstavnicima antifašističkih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Svečanost je završena folklornim izvođenjem spleta narodnih kola, nakon kojeg je uz note Ode radosti upriličen vatromet.

napredujemo u suzbijanju pandemije. Dobro je što je epidemiološka situacija u međuvremenu i u Crnoj Gori osjetno popustila, a drago mi je da je tome doprinijela i misija njemačkog Instituta Robert Koh iz proljeća 2021. godine – navodi Štajnmajer.

On dodaje da se nada da će taj razvoj situacije imati pozitivne efekte za turističku sezonu u Crnoj Gori i da će zemlja moći uskoro da opet pozdravi brojne goste iz cijelog svijeta,

Kotorska crvena fešta na kopnu i moru, u čast Crnoj Gori, koja je trajala puna tri sata, na obostrano zadovoljstvo organizatora i nadležnih službi, protekla je u najboljem redu, bez ijednog incidenta i problema.

Obilježavanje 13. jula počelo je u jutarnjim satima polaganjem vijenaca na spomenik palim borcima i žrtvama NORa, u Parku slobode u Kotoru, sa

Crvena fešta na kopnu i moru

Položeni vijenci na Brezi

skih bedema.

Nakon toga, ispred vrata Starog grada je raširena velika zastava Kotora dimenzija 7 x 2 metra i pušteni su u nebo crveni helijumski baloni sa crnogorskim grbom. Potom je uslijedila šetnja od Starog grada do Dobrote, a potom raspoređivanje učesnika po obali od gradske, Žute plaže, do Instituta biologije mora odakle se pratila manifestacija na moru, odnosno defile oko 50-ak barki i drugih plovila po akvatorujumu uz crnogorska obilježja i muziku.

Iznenađenje večeri je bila veličanstvena bakljada sa mora, odnosno barki, koja je obasjala nebo kotorskoj 13-julskoj noći. Prva bakljada je upriličena u 21:20, a potom je uslijedila i druga u 21:30. Za tu priliku upotrijebljeno je 400 baklji.

Tokom defilea akvatorijumom, barke su u jednom momentu formirale i „veliko srce za Crnu Goru“.

Veličanstvena patriotska fešta završena je u 22 sata, a iz drevnog grada su poslate lijepe slike i poruke mira i ljubavi.

U Kotoru je u organizaciji građanskih aktivista i građana, nezadovoljnih odnosom Opštine prema proslavi 13. jula, Dana državnosti, priređena proslava pod sloganima „Kad Opština neće, mi ćemo - ko ako ne mi?!“ i „Jer volimo Crnu Goru“.

Proslava praznika u Kotoru

uključujući i one iz Njemačke.

- Za nastavak angažovanog i ciljanog reformskog kursa na putu ka Evropskoj uniji želim Vama i Vašoj zemlji i dalje puno energije i uspjeha. Oblasti vladavina prava, suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala kao i sloboda medija imaju ključni značaj, a odlučujući elementi pri tome su društveni dijalog i konstruktivna saradnja institucija – poručio je njemački predsjednik.

predstavnicima SUBNOR-a.

Program obilježavanja proslave je nastavljen u 19 časova okupljanjem učesnika i građana sa crnogorskim obilježjima, crvenim majicama i zastavama na Benovu, nakon čega su obišli kotorske bedeme od Ljetnje pozornice do Gurdića.

Tom prilikom učesnicima je podijeljeno oko 200 zastava koje su se zavijorile sa kotor-

Vijence na Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica, u Podgorici, položili su povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore delegacije Glavnog grada Podgorica, gradova Sarajeva i Skoplja, UBNORA, Saveza organizacija boraca NOR-a Crne Gore, OBNOR-a Podgorice, Tuzi i Zete, Socijalističke narodne partije Glavnog grada Podgorice, delegacija vojnih penzionera Crne Gore, Demokratske narodne partije (DNP), Jugoslovenske komunističke partije i antifašista Crne Gore i Građanske inicijative ,,21. maj“.

Delegaciju Glavnog grada predvodio je gradonačelnik Ivan Vuković, a u njoj su bili i predsjednik Skupštine Đorđe Suhih, i predsjednik UBNORa i antifašista Podgorice, Borivoje Banović.

Delegaciju DNP i Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore i antifašista Crne Gore, predvodili su Milan Knežević i Radisav Stanišić, dok su u delegaciji Građanske inicijative ,,21. maj“ bili Vladimir Šibalić, Manja Simonović, Stefan Aleksić i Aleksandar Saša Zeković.

Iz Glavnog grada poručeno je da Podgorica nastavlja da ba-

U fokusu

Četvrtak, 15. jul 2021.

Crne Gore

k crnogorski ajanja istorije MVP: Praznik čestitali brojni prijatelji naše zemlje Popa čestitala građanima Dan državnosti, a državni sekretar SAD Entoni Blinken čestitavši praznik rekao da ove godine obilježavamo 15 godina odličnih bilateralnih odnosa, kao i četvrtu godišnjicu od kada je naša država NATO saveznica.

On je dodao da SAD stoje uz zemlje posvećene reformama.

- Tolerantna i inkluzivna Crna Gora čvrsto utemeljena u euroatlantskom društvu vodi do prosperitetnije i sigurnije budućnosti za sve njene građane - napisao je Blinken u čestitki.

Praznik su čestitali i ministri vanjskih poslova Slovenije i Sjeverne Makedonije Anže Logar i Bujar Osmani.

Logar je u pismu šefu crnogorske diplomatije rekao da politički dijalog i visok nivo razumijevanja dvije zemlje

jasno pokazuju kvalitet bilateralne saradnje.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu svom crnogorskom kolegi prenio je izraze prijateljstva, istakavši da njegova zemlja visoko vrednuje dobre odnose sa Crnom Gorom, koja predstavlja primjer multikulturalizma i multikonfesionalnosti u regionu.

Praznik su čestitali i šef češke diplomatije Jakub Kulhanek, Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske, Ministarstvo vanjskih poslova Rumunije, kao i ministarstva vanjskih poslova Poljske i Latvije koja su povodom Dana državnosti objavila i fotografije Boke Kotorske i Svetog Stefana, te i ambasade Slovačke i Alžira u Crnoj Gori, kao i brojni drugi prijatelji naše zemlje širom svijeta, navode iz MVP.

s. vasiljević

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) saopštilo je da su crnogorski državni praznik toj instituciji čestitali brojni prijatelji Crne Gore, a da je jedna od prvih čestitki stigla iz Brisela sa zvaničnog Tviter naloga NATO-a, kao i Misije Sjedinjenih Američkih Država koja je istakla da je Crna Gora uvažena saveznica koja daje doprinos kolektivnoj bezbjednosti.

- Komanda zajedničkih snaga u Napulju poželjevši srećan 13. jul, podsjetila je da je Crnoj Gori priznata državnost na Berlinskom kongresu 1878, te da naša država doprinosi Alijansi i stabilnosti na Zapadnom Balkanu – navodi se u saopštenju MVP. Iz ovog resora navode da je ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina

Na proslavi u Virpazaru

štini temeljne vrijednosti antifašizma i trasira evropski put Podgorice i Crne Gore.

Za DNP, i Jugoslovensku komunističku partiju Crne Gore i antifašiste Crne Gore, Trinaesti jul, kao duhovna i moralna vertikala, uvijek iznova podiže svijest građana naše zemlje o potrebi za slobodom ličnosti i društva.

Građanska inicijativa ,,21. maj“ saopštila je da je 13. jul Dan državnosti, praznik koji nas sve, bez razlike, ujedinjunje zahvaljujući svom snažnom državotvornom i humanom potencijalu, te praznik koji obavezuje da se državnost i građanski karakter Crne Gore nikada i ničim ne mogu osporiti niti dovesti u pitanje.

PrAznIk ObILježen u kOLAšInu I TIVTu

Spomen kompleks na Brezi u Kolašinu gdje je strijeljano na stotine partizana i rodoljuba, bilo je mjesto obilježavanja Dana ustanka i Dana državnosti.

Vijence na spomenik su položile delegacije UBNOR-a i antifašista, delegacija Kolašina predvođena predsjednikom opštine Milosavom Bulatovićem, kao

Delegacija Opštine Tivat položila vijence

i delegacija Vojske Crne Gore.

Prisutne je pozdravio i predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Darko Bulatović, istakavši da tišina na ovom mjestu nije ćutanje.

- Tišina je izraz pijeteta, iskaz poštovanja potomaka prema precima, istorijska čitanka koja nam poručuje – ne ponovilo se. Ali, neka se ponavljaju i obnavljaju, poštuju i traju uzvišeni ideali svih rodoljuba i ustanika 13. jula. Neka traju ideali slobode, prava, časti, mogućnosti da mlade generacije stvaraju, stiču znanja i doprinose prosperitetu civilizovane, demokratske i evropske

Crne Gore, istkao je Bulatović.

Povodom 13. jula položeni su vijenci i na spomenik palim rodoljubima u Tripovićima, u Tivtu.

Delegacija Opštine Tivat, Mornarice Vojske Crne Gore i OBNOR-a, predvodio je predsjednik Opštine, Željko Komnenović.

Polaganju vijenca prisustvovali su i predsjednik Skupštine Andrija Petković i potpredsjednici Opštine Vladimir Arsić i Goran Božović.

Vijence su na spomenik položili i članovi nevladine organizacije UBNOR i antifašisti Tivta. D.M. – Iv.k. – S.k. - Dr.D.

5

KONTROLA ŠTETE: Vladin medijski tim pokušao da sanira odsustvo premijerovog obraćanja građanima povodom 13. jula

Krivokapić se nakon salve kritika, dan kasnije, sjetio Dana državnosti PODGORICA – Za osamdesetu godišnjicu Trinaestojulskog opštenarodnog ustanka u Crnoj Gori ostali su nijemi, inače poslovično čestitkama veoma skloni, zvanični nalozi na društvenim mrežama prvog čovjeka Vlade, premijera Zdravka Krivokapića, a sa danom zakašnjenja njegov medijski tim starim snimcima pokušao je da sanira štetu zbog odsustva premijerovog obraćanja građanima povodom Dana državnosti.

Tokom cijelog dana, 13. jula, sa zvaničnog Krivokapićevog naloga na Tviteru, metafizički valjda, bola je posjetiocima oči poruka „Born to Fly“ – rođen da leti, a stranicu na Fejsbuku je krasila čestitka Novaku Đokoviću na osvajanju Vimbldona.

Nije našao za shodno premijer da građanima čestita Dan državnosti - ovaj, za Crnu Goru, najznačajniji praznik kroz koji se sjećamo i Berlinskog kongresa 1878. i opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora 1941. ali, zašto ne pomenuti, i 13. jula 1944. godine, odnosno početka zasijedanja CASNOa (Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja) u Kolašinu, na kome je obnovljena državnost Crne Gore kao ravnopravne članice nove jugoslovenske federacije i na kojem su utemeljene vrijednosti na kojima počiva i savremena Crna Gora.

Vladin medijski tim u pokušaju kontrole štete je juče, nakon salve kritika, prije svega korisnika društvenih mreža, a kasnije i političara, upućenih premijeru Krivokapiću, počeo na svojim, i nalozima predsjednika Vlade, da objavljuje video isječke iz govora tokom ceremonije dodjele Trinaestojulske nagrade, održane četiri dana uoči samog praznika, kao i izvode iz intervjua Televiziji Crne Gore od 12. jula, u pokušaju da dokaže da je ipak uputio čestitke građanima povodom praznika.

Ipak, da Krivokapić očito zna kada se čestita praznik ukazuju njegove čestitke upućene 9. januara BiH entitetu Republici srpskoj i 15. februara Srbiji.

I dok je čestitka premijerki Srbije Ani Brnabić bila, takoreći, protokolarna, u januaru je, doduše tajno, bio inspirisaniji kada je predsjednici entiteta RS, Željki Cvijanović čestitajući praznik i krsnu slavu napisao da je „Republika Srpska ponos svakog Srbina i simbol hrabrosti i odlučnosti našeg naroda i njegove borbe za slobodu. Od vremena Nemanjića, čiju slavu slavi, ona je naša najveća tekovina zapadno od Drine“.

Imajući u vidu upotrebu fraze „naš narod“ u navedenom obraćanju predsjednici RS, očito je na koga se isti termin u navodnoj čestitki Dana državnosti građanima Crne Gore, iz govora prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, zapravo odnosio.

U jednom od video isječaka koji je objavljen na Krivokapićevom Tviter profilu, sa danom zakašnjenja, u odnosu na

Zdravko Krivokapić na dodjeli Trinaestojulske nagrade

Dan državnosti, a dva dana u odnosu na emitovani intervju na TVCG, premijer kaže da je poruka koja je iskazana i 13. jula 1878. i 13. jula 1941. poruka jedinstva.

- Jedinstva koje, nažalost, u Crnoj Gori nije zaživjelo na pravi način. Došao je trenutak da gledamo u budućnost, a u budućnost možemo samo zajedno, bez podjela koje su nametnuli političari – kazao je, zanimljivo, prvi političar izvršne vlasti.

Portparol Socijaldemokrata (SD), Nikola Zirojević, reagujući na juče objavljene video isječke na profilima Vlade uz naslov - „Za sve one koji se brinu je li premijer čestitao 13. jul – jedan mali podsjetnik“ - ocijenio je da je „Vladin medijski tim čeprkanjem po svečanostima pokušao da nas ubijedi da je Krivokapić čestitao 13. jul, iako nije.“ - Bolje da se nijesu ni javljali.

Ili što bi Njegoš rekao: ,,Janko brani Vladislava mrtva, što ga brani, kad ga ne odbrani!“ Praznik se čestita na dan praznika, eventualno dan prije, a ne na svečanosti 9. jula kojoj je prisustvovalo stotinjak ljudi.

Praznik se čestita svim građanima. Znate to i vi premijeru, pokazali ste 9. januara i 15. februara. Nije Vimbldon, ali nama je značajno – napisao je Zirojević na Tviteru.

Preko iste mreže reagovao je i bivši premijer Duško Marković konstatujući da Krivokapić ni svojim građanima, ni crnogorskom narodu, nije čestitao 13. jul, Dan državnosti.

- Ja mu ne zamjeram zato što je, zaboga, predsjednik Vlade, pa kao premijer ima tu obavezu… Ne! Zaprepašćen sam da on, koji je sve stekao u ovoj zemlji, a i ponikao je u njoj, nema osjećaj pripadnosti slobodarskoj i nezavisnoj Crnoj Gori.

Predsjedniče Krivokapiću - ne postoje dvije Crne Gore, da ih birate prema prilici ili raspoloženju. Crna Gora je jedna i jedina - nedjeljiva i svih nas, i pitanje je obraza i dostojanstva, a ne dnevne politike, pripadati joj i ponositi se njome

– zaključio je Marković.

Iz kabineta predsjednika Vlade reagovali su na tvit bivšeg premijera tvrdeći da je upravo Marković svojevremeno, za vrijeme svog premijerskog mandata, na Tviteru čestitato Dan državnosti ne 13. jula, već dan kasnije.

- Kako se iz medijskih punktova bivšeg režima i dalje insistira na formalno-tehničkim momentima, odnosno postavlja pitanje zašto aktuelni premijer pored već jednom objavljene javne čestitke, nije i 13. jula objavio čestitku na Tviteru, upućujemo ih na bivšeg premijera Duška Markovića – navodi se u saopštenju iz Krivokapićevog kabineta.

Navodi se i da se zbog toga neće ubuduće baviti ,,ovako jeftinim politikantskim mantrama“.

- Pogotovo ne u vremenu kada imamo preča posla, a to je kako što prije zemlju oporaviti od pustoši koje nam je ostavila vladavina današnjih brižnika iz DPS-a - navodi se u reagovanju.

Crnogorski ženski lobi je ocijenio da nije iznenađenje to što Krivokapić nije čestitao praznik13., bar za onaj dio društva koji je do sada ispratio sve ili veći dio premijerovih paradoksa izrečenih ili napisanih na različite teme i događaje.

Podsjetili su da je Krivokapić kao mandatar nove vlade ocijenio da Crna Gora ne bi trebala više da slavi 9.maj, Dan pobjede nad fašizmom, već 23. septembar , kada je konstituisan novi saziv crnogorske Skupštine sa novom koalicionom većinom.

Tadašnje ćutanje svih onih koji su morali ljudski, profesionalno, aktivistički dići glas do neba, protiv mandatarove same najave i pomisli da se ukine Dan pobjede nad fašizmom nije se smjelo desiti , jer je otvorilo široku “stazu” daljim premijerovim nedoličnim izjavama, zapaljivim retrogradnim retorikama i (ne) činjenjima iz pozicije moći i odlučivanja, saopšteno je iz te organizacije. D. MIHAILOVIĆ

6

Ekonomija

Četvrtak, 15. jul 2021.

INTERVJU: Viceguverner Centralne banke Crne Gore N

Crnogorski avio-prevoznik glavni sponzor vremenske prognoze javnog servisa Srbije

Air Montenegro za 5,25 minuta reklamiranja na RTS-u platio 20.400 eura

PODGORICA - Air Montenegro glavni je sponzor vremenske prognoze Radio-televizije Srbije (RTS), a za 15 dana reklamiranja platio je 20.400 eura sa PDV-om, saznaje Pobjeda.

Crnogorska državna aviokompanija reklamira se na RTS-u od 6. jula tri puta dnevno po sedam sekundi - poslije Dnevnika 1 u 12.20 časova i ispred i u toku Dnevnika 2, koji se emituje od 19.30 časova.

Reklamni sadržaj Air Montenegra prikazuje se u trajanju od 21 sekunde dnevno, što ih košta 1.360 eura sa PDV-om, odnosno 64,7 eura po sekundi.

BEZ KOMENTARA

Iz Air Montenegra odbili su da odgovore Pobjedi zbog čega su odlučili da se reklamiraju na RTS-u i koliko ih to košta. Informacije o detaljima ugovora naš list je dobio

Dan reklamiranja na javnom servisu Srbije Air Montenegro košta 1.360 eura sa PDV-om, a sekunda 64,7 eura u RTS-u, iz kojeg su kazali da 15 dana TV sponzorstva naplaćuju 17.000 eura bez PDV-a. Stopa PDV-a u Srbiji je 20 odsto, pa on na tu cijenu iznosi 3.400 eura.

- Cijena emitovanja TV sponzorstva za 15 dana je 17.000 eura, bez obračunatog PDVa. U konkretnom slučaju period emitovanja je od 6. do 20. jula 2021. godine - naveli su u RTS-u.

Oni su istakli da, saglasno važećem cjenovniku, RTS primjenjuje posebne uslove ugovaranja TV sponzorstva, te da zbog toga ne postoji univerzalna cijena sekunde oglašavanja sponzora bilo kog programskog sadržaja, pa ni vremenske prognoze.

EMITIVNO TRŽIŠTE

Srbija je emitivno tržište Air Montenegra, a linija ka Beogradu najprofitabilnija.

To je potvrđeno i time što je prvi let kompanija 10. juna obavila ka glavnom gradu Srbije.

Ipak, nejasni su efekti reklamiranja na RTS-u budući da većinu putnika iz Podgorice i Tivta ka Beogradu i obratno i dalje prevozi Air Serbia, koja ima više nedjeljnih letova na tim relacijama od Air Montenegra. Air Serbia iskoristila je gašenje Montenegro erlajnza, pa je do početka letjenja Air Montenegra imala monopol nad linijama ka Beogradu. B. D.

Predsjednik Opštine Budva smatra da je bespravno oduzeta imovina srpskoj dinastiji

Carević: Crna Gora da vrati Sveti Stefan porodici Karađorđević BUDVA - Država Crna Gora mora da vrati Sveti Stefan porodici Karađorđević, jer je to imovina koju je bespravno oduzela, kazao je predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević za Novu.rs, odgovarajući na pitanje da prokomentariše pravnu bitku za Sveti Stefan koju vodi porodica Karađorđević koja je 7. aprila 2005. godine podnijela zahtjev za povraćaj imovine koju su, kako tvrde, posjedovali u Crnoj Gori, a koja im je konfiskovana 1947. godine.

Prema pisanju Nove, Karađorđevići potražuju vilu Miločer sa okolinom, uključujući i parcele na Svetom Stefanu, dvorac „Leskovac“ u Rijeci Crno-

jevića i kuću na Cetinju.

-Karađorđevići vode postupak protiv države i oni će dokazati da je imovina na Miločeru njihova, ali taj proces se odvija mimo opštine Budva. Karađorđevići traže da im se vrati njihova imovina, a ne traže naknadu štete. Manje je bitno koliko to sve vrijedi, oni samo hoće svoju imovinu nazad, to im pripada po zakonu. U svakoj ozbiljnoj državi koja kuca na vrata EU, u pretpristupnim pregovorima se kaže da je vladavina prava zagarantovana, pa zato treba biti pravedan - kazao je Carević.

Porodica Karađorđević je, ističe on, sve pošteno platila Paštrovićima.

-To je prezime čija se istorija

PODGORICA - Dok postoji izražen rizik poslovanja, očekujemo da će kamatne stope stagnirati ili imati vrlo blagu tendenciju pada, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris u intervjuu za Pobjedu.

On kaže da je pandemija korona virusa dovela do rasta rizika poslovanja banaka, te da se u takvim uslovima povećava premija rizika koja često vodi i rastu kamatnih stopa.

- Srećom, takav scenario se nije dogodio u Crnoj Gori i u posljednjih godinu dana smo čak imali tendenciju blagog opadanja kamatnih stopa od 0,15 procentnih poena. Dok postoji izražen rizik poslovanja, očekujemo da će kamatne stope stagnirati ili imati vrlo blagu tendenciju pada - rekao je Fabris.

POBJEDA: Kako je kriza izazvana korona virusom uticala na poslovanje bankarskog sektora?

FABRIS: Mjere koje su preduzimane u prethodnom periodu doprinijele su da bankarski sistem spremno dočeka tekuću krizu, te banke danas predstavljaju najzdraviji segment crnogorske privrede. O tome najbolje svjedoče ključni indikatori bankarskog sistema. Na kraju prvog kvartala koeficijent solventnosti je iznosio 19,3 odsto, što je skoro dvostruko više od zakonom propisanog minimuma. Depoziti i krediti dostigli su rekordan nivo i bilježe visoke stope rasta u posljednjih godinu dana. Rast kredita je osam odsto, a rast depozita devet odsto. Likvidna aktiva banaka premašila je 1,1 milijardu eura i u posljednjih godinu dana povećana je 20 odsto. Bilansna suma banaka je povećana 5,3 odsto na godišnjem nivou.

POBJEDA: Kakva je trenutna situacija sa lošim kreditima, na kom su nivou? Očekujete li njihov dalji rast nakon isteka moratorijuma?

FABRIS: U uslovima kada se veliki broj preduzeća suočava sa ozbiljnim teškoćama u poslovanju i kada je znatno porastao broj nezaposlenih, rast loših kredita je bio neminovan, ali ipak značajno niži od naših očekivanja. Na kraju maja, loši krediti su dostigli nivo od 5,5 odsto. Realno je, nakon isteka moratorijuma, očekivati njihov

Očekujemo kamatnih s narednom

Nikola Fabris

dodatni, ali ne dramatični rast, posebno ne rast koji bi mogao predstavljati prijetnju po finansijsku stabilnost.

POBJEDA: Na polovini smo godine, kakve su sada Vaše projekcije o rastu ekonomije u 2021? Šta očekujete od turističke sezone?

FABRIS: Veoma je nezahvalno davati projekcije imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti i odsustvo iskustva iz prošlosti na koje bismo se mogli osloniti prilikom davanja projekcija, kao i odsustvo velikog broja statističkih podataka koji se odnose na drugi kvartal. O tome svjedoče i vrlo različite projek-

cije međunarodnih finansijskih institucija. UN projektuju rast od 5,5 odsto, Bečki institut 6,5 odsto, Evropska komisija i Svjetska banka 7,1 odsto, EBRD 8,5 odsto i MMF 9 odsto. Naša projekcija u ovom trenutku je rast BDP-a od oko 7,5 odsto, a ona će biti korigovana nakon dobijanja svih podataka za drugi kvartal.

Kada je u pitanju turizam, možemo konstatovati da je od druge polovine juna došlo do rasta broja turista. Ukoliko tokom ljetnjih mjeseci ne dođe do pogoršanja pandemije u regionu, možemo očekivati visok broj turista, znatno viši od ini-

Podsticajne mjere ne povući prije vremena

Marko Bato Carević

vezuje za Sveti Stefan. Iste te Paštroviće je država angažovala da rade na ovom prostoru, da bi ostvarili profit na izgradnji objekata, ali na tuđoj imovini. Država mora da vrati ovu imovinu i to je sve zakonski čisto i jasno. Sada je, međutim, politika umiješala prste, pa je sve prešlo u spor između porodica Petrović i Karađorđević - ističe Carević.

On je kazao da je ,,u euforiji stvaranja crnogorske države, vlast ćutala“.

- Karađorđeviće zato pojedini gledaju kao okupatore i ne žele da im vrate ono što im pripada.

Ipak, ako je država zainteresovana da zadrži tuđe, onda treba pošteno da im plati - zaključio je Carević.

R. E.

POBJEDA: Kako da u ovim uslovima domaća preduzeća opstanu i razvijaju se?

FABRIS: Riječ je o velikom izazovu za svaku državu, pa i za Crnu Goru, kako opstati u vrlo nepovoljnom ekonomskom ambijentu koji nam je pandemija donijela. Veoma je važno da podsticajne mjere ne budu povučene prije vremena, kao i da se obezbijedi makroekonomska i fiskalna stabilnost, unapređuje poslovni ambijent, podiže nivo konkurent-

nosti, ulaže u znanje, inovacije i digitalizaciju.

Treba diverzifikovati ekonomiju, da se vodi ekološki odgovorna politika, da se uradi sve što je moguće kako bi se ubrzao pristup EU, da se na bolji način iskoriste naše komparativne prednosti u turizmu, poljoprivredi, energetici, prehrambenoj industriji i drugim djelatnostima, da intenziviramo aktivnosti protiv sive ekonomije koja djeluje kao nelojalna konkurencija.

U Udruženju izdavalaca privatnog smještaja relativno zadovoljni brojem turista PODGORICA - Izdavaoci privatnog smještaja koji su podigli cijene misleći da je sezona počela, imali su veliki broj dana bez gostiju, saopštila je direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović. Ona je, u Jutarnjem programu TVCG, kazala da imaju veliki broj najava za septembar, kada će, kako se nadaju, nadoknaditi propušteno. Za sada je rast broja turista, prema njenim riječima, na zadovoljavajućem nivou, prenosi portal RTCG.

Oni koji su podigli cije Džoganović je dodala da su izdavaoci privatnog smještaja relativno zadovoljni brojem gostiju.

- Sezona ide, da kažem, nekim dobrim tempom. Broj turista se povećava u zadovoljavajućem broju. Interesovanje turista postoji - navela je Džoganović.

Ona smatra da je to rezultat kampanje koja je urađena u prethodnom periodu.

Najviše gostiju dolazi iz regiona.

-Naše nastojanje da sarađujemo sa agencijama iz regiona pokazalo je rezultate. Imamo tradicionalne i goste koji dolaze putem agencija. Pored onih iz regiona, imamo i goste iz Ukrajine, Rusije, Kazahstana i iz zapadnih zemalja - saopštila je Džoganović.

Ona je dodala da domaći gosti najčešće dolaze zahva-

Nikola Fabris

o stagnaciju stopa u m periodu Loši krediti su na kraju maja dostigli nivo od 5,5 odsto. Realno je, nakon isteka moratorijuma, očekivati njihov dodatni, ali ne dramatični rast, posebno ne rast koji bi mogao predstavljati prijetnju po finansijsku stabilnost, kaže Fabris cijalnih očekivanja. Međutim, treba biti svjestan da je pandemija donijela promjenu strukture gostiju, tako da će nam nedostajati jedan segment turista sa većom platežnom moći, što znači da će rast prihoda biti nešto niži od rasta broja ostvarenih noćenja.

POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnje mjere koje je Vlada preduzela u cilju smanjenja posljedica pandemije po privredu i građane?

FABRIS: Vlada je do sada implementirala četiri paketa mjera za prevazilaženje krize - tri u 2020. i jedan paket u tekućoj godini. Tri paketa su imala kratokoročan zadatak prevazilaženja problema likvidnosti privrednih subjekata, te pružanje socijalne pomoći za najugroženije, dok jedan paket mjera, pored kratkoročnih finansijskih stimulansa, ima za cilj restrukturiranje privrede do 2024. godine.

Smatram da mjere usmjerene na saniranje ranjivosti privrednog sistema Crne Gore treba da prate strukturne reforme u cilju obezbjeđenja održivog ekonomskog razvoja. Neo-

phodno je unapređivanje institucionalnog okvira u smislu izgradnje konzistentnog, predvidljivog i stimulativnog poreskog sistema, lakoće osnivanja i zatvaranja biznisa, fleksibilnog tržišta rada, smanjenja prostora neformalne ekonomije.

Posebno bih istakao politike usmjerene na podršku inovativnim start-ap kompanijama, razvoj IT sektora i djelatnosti koje su zasnovane na zelenim tehnologijama, a koje su na fonu diverzifikacije privredne strukture. U tom pravcu, neophodno je blagovremeno preduzeti aktivnosti i usmjeriti raspoložive administrativne i institucionalne kapacitete za pristup sredstvima EU po osnovu Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, za period 2021-2027. godine, kojim se zemljama Zapadnog Balkana obezbjeđuje okvirno devet milijardi eura kreditne podrške i 20 milijardi eura u garancijama. Cilj ovog plana je podsticanje dugoročnog oporavka zemalja Zapadnog Balkana, u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, infrastrukturne povezanosti, te približavanja nivoa ekonomske razvijenosti EU. Na kraju, ukazao bih i na neophodnost podrške diverzifikaciji kvaliteta ponude u već razvijenim djelatnostima kao što su turizam, poljoprivreda i energetika kako bi se povećala konkurentnost bazičnih privrednih sektora.

Kao što smo već preporučili Vladi, potrebno je sprovesti strukturne reforme koje će omogućiti održivi, klimatski prihvatljiv turizam, ali i više otporan na eksterne šokove, kreirati garantni fond za podršku mikro, malim, srednjim preduzećima i preduzetnicima, intenzivirati sve aktivnosti pristupanja EU koje su bile u zastoju zbog pandemije. Neophodno je razmotriti mogućnost kreiranja nacionalnog komiteta za strukturne reforme, formirati fiskalni savjet, obezbijediti podršku poljoprivredi u cilju diverzifikacije ekonomije, smanjivanja regionalnih razlika i zaustavljanja migracija, donijeti strategiju reindustrijalizacije, te promovisati povećanje energetske efikasnosti.

ene ostali bez gostiju ljujući programu turističkih vaučera.

- To je dobro zamišljeno, ali je došao do izražaja nedostatak pripreme, tako da je realizaciju pratilo dosta pitanja, sitnih neprijatnosti, što nam je škola za ubuduće. Tako se štedi i vrijeme i živci - rekla je Džoganović.

Najviše turista se interesuje za privatni smještaj u Budvi, Baru i Ulcinju.

Ona je kazala da je 85 odsto kapaciteta u privatnom smještaju, tako da izdavaoci mogu da budu zadovoljni.

- Primat imaju gosti sa manjom djecom, međutim, mislim da će naredni period biti posvećen omladini - navela je Džoganović.

Ona je dodala da su najave za kraj avgusta i septembar dobre. Najviše se traže apartmani sa mini kuhinjama ili

7

Ekonomija

Četvrtak, 15. jul 2021.

Zaštita od valutnog rizika zaslužuje podršku POBJEDA: Kako komentarišete namjeru Ministarstva finansija da dolarski kredit za auto-put zamijeni kreditom u eurima kod jedne od evropskih banaka?

FABRIS: Ukoliko je u pitanju namjera, kao što je najavljeno, da se postojeći kredit zamijeni povoljnijim kreditom u smislu niže kamatne stope i isključivanja valutnog rizika, onda je to mjera koja zaslužuje punu podršku.

POBJEDA: Kako vidite stanje u javnim finansijama?

FABRIS: Visok nivo javnog duga predstavlja ključni sistemski rizik u Crnoj Gori. On je i jedan od najvažnijih razloga pogoršanja kreditnog rejtinga, koji u srednjem roku može poskupiti zaduživanje države.

Rast javnog duga je posljedica relativno slabe međunarodne konkurentnosti, visoke potrošnje naspram niske akumulacije i zavisnosti od priliva stranog kapitala. Ipak, treba biti svjestan činjenice da je dio rasta javnog duga takođe posljedica pada ekonomske aktivnosti, pa je, imajući u vidu projekcije rasta BDP-a za ovu i narednu godinu, realno očekivati njegovo opadanje.

Budžetski deficit zabilježen je dvanaestu godinu zaredom, pri čemu je prosjek deficita od 2009. do 2020. godine iznosio 5,3 odsto BDP-a, a deficit za 2020. godinu je ubjedljivo najviši u tom periodu. Deficit za 2021. godinu planiran je na nivou od tri odsto BDP-a, što će biti priličan izazov za realizaciju, naročito imajući u vidu nivo deficita u prvih pet mjeseci.

Kašnjenje u usvajanju budžeta i agrobudžeta nije dobro jer je onemogućilo sprovođenje planirane fiskalne politike i ciljeva, te negativno uticalo na razvoj poljoprivrede.

U kontekstu tekuće pandemije koronanvirusa i njenih ekonomskih posljedica, neophodna je odlučna primjena mjera odgovorne i dobro izbalansirane fiskalne politike, usmjerene na rješavanje strukturnih ekonomskih problema sa ciljem dovođenja Crne Gore u relativno „bezbjednu zonu“. Potrebno je donijeti sveobuhvatnu strategiju upravljanja dugom u srednjem roku, jer iako Crna Gora do sada nije imala probleme sa servisiranjem duga pitanje je koliko će takvo stanje trajati. Takođe, nepostojanje fiskalne strategije, kao krovnog dokumenta za definisanje fiskalne politike, je veliki nedostatak prilikom definisanja ciljeva i smjernica fiskalne politike.

B. DESPOTOVIĆ

objekti apartmanskog tipa koji imaju uslugu ishrane, a cijene se kreću od 55 do 60 eura za cijelu jedinicu.

- Cijene su dosta dobro formirane za ovu godinu. Oni koji su mislili da je sezona krenula, pa podigli cijene, susreli su se sa problemom velikog broja praznih dana, zato čekamo septembar da nadomjestimo izgubljeno - saopštila je Džoganović.

Ona smatra da je pomoć države u vidu turističkih vaučera dobrodošla, ali nije dovoljna i da je potrebna mnogo više.

R. E.

Rezultati Uprave prihoda i carina u prvih šest mjeseci

Za pola godine naplatili 858,5 miliona eura

na i tada još nije počela pandemija i samim tim je privreda mnogo bolje poslovala. Već u ovoj godini imamo i blagi oporavak same privrede, odnosno i rast PDV-a na domaćem tržištu iako je to manje nego u istom periodu prošle godine - objasnila je Vuletić.

Kada je u pitanju naplata poreza na dobit preduzeća, kako je navela, ostvaren je iznos od 57,5 miliona eura što je četiri miliona manje nego u istom periodu prošle godine.

OČEKUJU BOLJU NAPLATU PDV-A

Milica Vuletić

PODGORICA - Uprava prihoda i carina (UPC) ostvarila je u prvih šest mjeseci ukupnu bruto naplatu u iznosu od 858,5 miliona eura, što je dva odsto iznad ostvarenja iz istog prošlogodišnjeg perioda i predstavlja, kako je ocijenjeno, jasan indikator oporavka privrede. Načelnica Odsjeka za edukaciju javnosti u Upravi prihoda i carina Milica Vuletić kazala je da je tokom prvih šest mjeseci UPC ostvarila 16 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.

-To je jasan indikator oporavka privrede nakon onog najvažnijeg dijela pandemije koji se značajno negativno odrazio na poslovanje privrednika i koji je samim tim uticao na smanjenje budžetskih prihoda u ranijem periodu - rekla je Vuletić agenciji Mina biznis.

STRUKTURA NAPLATE

Posmatrajući strukturu ostvarene naplate, kako je kazala, evidentno je da je tokom prvih šest mjeseci ostvaren vidljiv oporavak naplate prihoda i to kod vrlo značajnih poreskih oblika kao što je porez na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu,

carine, akcize, porez na kafu i porezi i doprinosi na zarade zaposlenih.

-Tako da u ovom momentu bilježimo rast kod skoro svih vrsta prihoda. Najprije ću pomenuti naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u iznosu od 251 milion eura, što je 23 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, odnosno deset odsto - navela je Vuletić.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju PDV pri uvozu, ostvarena je naplata od 216,5 miliona eura, što je sedam miliona, odnosno tri odsto više nego u istom periodu prošle godine.

- Naplata poreza na dohodak građana iznosila je 82 miliona eura, što je sedam odsto više nego prošle godine - dodala je Vuletić.

Ona je, govoreći o PDV-u na domaćem tržištu, navela da je tu ostvarena naplata u iznosu od 108 miliona eura i kod te vrste prihoda zabilježeno je smanjenje u odnosu na isti period prošle godine za 18 miliona eura, odnosno 14 odsto.

-To je i opravdan rezultat imajući u vidu da smo u prvom kvartalu prošle godine bili rasterećeni kada je u pitanju koro-

Ona je kazala da se nada da će s početkom turističke sezone koja ohrabruje, intenzivnim aktivnostima poreske inspekcije i samim projektom elektronske fiskalizacije doći i do oporavka naplate PDV-a na domaćem tržištu i da će se nastaviti rast svih ostalih budžetskih prihoda što je i prva intencija Uprave.

-Imajući u vidu navedeno, očekujemo da će jul, avgust i septembar biti možda i najjači mjeseci kada je u pitanju naplata prihoda kao što je inače tradicija, s obzirom na ljetnju turističku sezonu, ali i na sve napore koje UPC ulaže svakodnevno u svim segmentima svog rada, od uslužnog i servisnog dijela pa sve do mjera za inspekcijski nadzor ili prinudnu naplatu kako bi se obezbijedio što bolji rezultat u naplati državnih prihoda - saopštila je Vuletić.

Ona je navela da je, s obzirom na to da je ljetnja sezona uveliko počela, UPC pojačala i inspekcijski nadzor, već od prethodnog vikenda i početka trinaestojulskog praznika tako da su aktivnosti inspektora u jeku i kontroliše se rad privrednika, ne samo sa aspekta elektronske fiskalizacije već kompletno evidentiranje prometa, ali tu je i kontrola rada poreskih obveznika sa svih ostalih aspekata poslovanja.

-Zbog toga je jako važno da privrednici pokažu visok stepen odgovornosti pri poštovanju poreskih propisa i na taj način m o g u ć n o st ka ž n j ava n j a , odnosno sankcionisanja u skladu sa zakonom svedu na što manju mjeru, što je i primarni cilj UPC - zaključila je Vuletić.

S. P.

Podaci EKIP-a o prenosivosti telefonskih brojeva u prvih šest mjeseci

Najviše korisnika prešlo u mrežu M-tela PODGORICA - Uslugu prenosivosti broja je u prvih šest mjeseci ove godine iskoristilo 3,06 hiljada pretplatnika, većinom u mobilnoj telefoniji, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su agenciji Mina biznis kazali da su u fiksnoj mreži, u periodu od januara do kraja juna, prenijeta 392 broja, a u mobilnoj 2,67 hiljada.

-U fiksnoj telefoniji najviše je došlo u mrežu M-tela 256 brojeva, potom u Telemah 57, u Telenor 47, a u Crnogorski Telekom 32 broja - rekli su iz EKIP-a.

Kako su naveli, najviše korisnika otišlo je iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma 332, iz M-tela 44 broja, iz Telemaha 15 brojeva, a iz Telenora jedan broj.

Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža u prvih šest mjeseci najviše je prenešeno u M-tel 1,34 hiljade brojeva, zatim u Crnogorski Telekom 814, dok je u mrežu Telenora prenijeto 515 brojeva.

-Najviše korisnika je prešlo iz mobilne mreže Telenora 1,3 hiljade, potom iz Crnogorskog Telekoma 933, a najmanje iz mreže M-tela 439 - precizirali su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a su podsjetili da je od 1. decembra 2011. godine, od kada se pruža usluga prenosivosti telefonskih brojeva, do 30. juna ove godine ukupno prenijeto 65,2 hiljade brojeva.

Od toga je 15,19 hiljada brojeva prenijeto u fiksnim, a 50,02 hiljade brojeva u mobilnim mrežama.

-Najviše brojeva je prenešeno u fiksnu mrežu M-tela 9,09

hiljada, u Telemah 3,9 hiljada, u Telenor 1,94 hiljade, a u mrežu Crnogorskog Telekoma 272 broja - saopštili su iz EKIP-a.

Oni su dodali da je najviše otišlo iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma 14,67 hiljada brojeva, iz M-tela 263, iz Telemaha 242, a iz mreže Telenora 13 brojeva.

U mobilnim mrežama je najviše prenešeno u M-tel 23,09 hiljada brojeva, u Crnogorski Telekom 16,96 hiljada, dok je u mrežu Telenora ukupno prenešeno 9,97 hiljada brojeva.

-Najviše korisnika je otišlo iz Telenora 24,46 hiljada, potom iz Crnogorskog Telekoma 17,23 hiljade, a najmanje iz mobilne mreže M-tela 8,33 hiljada korisnika - kazali su iz EKIP-a.

Prenosivost broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži telefonski broj pri promjeni operatora.

Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu.

S. P.

8

Društvo

Četvrtak, 15. jul 2021.

DPS, GI ,,21. maj“ i SD osudile vandalski čin skrnavljenja spomenika Anđeliji Pejanović-Malović, žrtvi četničke torture

Divljački pokušaj revizije istorije PODGORICA - Skrnavljenje spomenika Anđelije Pejanović-Malović koje se dogodilo na žabljačkom groblju, najoštrije su osudile Građanska inicijativa ,,21. maj“, Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD).

Anđelija Pejanović-Malović je bila žrtva četničke torture. U zatvoru je podvrgnuta svirepom zlostavljanju i mučenju. U zatvoru u Kolašinu je rodila i dijete. Četnici su je progonili zbog saradnje sa Narodnooslobodilačkim pokretom i zato što je bila sestra i žena istaknutih boraca i rukovodilaca partizanskih jedinica.

Anđelija Pejanović-Malović je sestra Milovana Pejanovića i supruga Josifa Malovića. Milovan je pod pseudonimom Ljubo Popović, kao major Ozne locirao, organizovao i sproveo akciju hvatanja četničkog vođe Draže Mihailovića.

Josif Malović je bio istražni sudija u postupku suđenja Mihailoviću. Njen grob je na tom mjestu od 1944. godine.

Građanska inicijativa ,,21. maj“ je podnijela prijavu Upravi policiji i Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, kako bi se provjerilo da li ima elemenata krivičnog djela ili prekršaja za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

GI ,,21. maj“ je saopštila da su došli do saznanja da je spomenik na grobu oštećen neposredno uoči 13. jula koji je državni praznik kojim se obilježava međunarodno priznanje Crne Gore i podizanje ustanka protiv fašističkog okupatora.

GI ,,21. maj“ je saopštila da aktuelna društvena kriza i nejasna politika Vlade Crne Gore doprinosi podizanju nasilja, primitivizma i govora mržnje.

- Vandalizam nije zaobišao ni

Uništeni spomenik Anđelije Pejanović-Malović

pokojnike koji se prepoznaju i doživljavaju neistomišljenicima - saopšteno je iz GI ,,21. maj“.

DPS je zahtijevala od nadležnih da u što hitnijem roku slučaj ispitaju do kraja, i kazne počinioce ovog nedjela.

- Ovaj bezumni čin nastavak je divljačkog pokušaja revizije istorije i poništavanja antifašističkih vrijednosti u našoj državi. Takav skaradni događaj, već viđen i u drugim gradovima naše države, šalje istu poruku kao i skrnavljenje spomenika narodnom heroju Ljubu Čupiću. Vlast koja veliča četništvo i izbjegava da građanima čestita dan kada se obilježava antifašistički ustanak, svakako svojim činjenjem, doprinosi postupcima od kojih se zgražava svaki pošten i častan građanin Crne

Gore – saopšteno je iz te partije.

Oni su istakli da skrnavljenje spomenika ne može da se posmatra kao pojedinačan, izolovan slučaj, već je to matrica po kojoj se od saradnika okupatora pokušavaju načiniti heroji.

- Uostalom, i premijer svojim postupcima, poput nedavnog odlaska u Grbalj i klečanja

ispred spomenika četnicima, šalje poruku koja ohrabruje napade na simbole antifašizma. Dakle, politika podjela i netrpeljivosti koju je utemeljila sadašnja vlast u Crnoj Gori mora biti poražena i pozivamo sve dobronamjerne da zajednički osudimo ovakva postupanja kako se slični događaji više ne bi ponavljali – piše u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a sa Žabljaka.

Opštinski odbror SD-a Žabljak je skrenuo pažnju da je nakon informacije o skrnavljenju spomenika, cijeli dan prošao bez adekvatne reakcije i objašnjenja o činu polomljenog nadgrobnog spomenika.

- Poražavajuća je i činjenica da je izostala svaka reakcija, iako se zapravo radi o istinskoj heroini koja je povezana sa još dvije značajne ličnosti kakvi su, za našu herojsku varoš, bili njen brat Milovan Pejanović i suprug Josif Malović – saopštili su oni.

- Oskrnavljen spomenik kao u doba progona je svojevrsna poruka da se na 13. jul, dan sjećanja na heroje, žele opomenuti heroji, pa makar i mrtvi, jer su stali na put onima koji su podržali fašizam. Takva poruka sama po sebi budi prkos i prezir kod svih savjesnih ljudi – piše u saopštenju OO SD Žabljak.

Oni su apelovali da se spomenik ponovo sagradi, „koji će, osim herojstvu Anđelije, Josifa i Milovana svjedočiti i ustanku jedne nove generacije“.

Odbornički klub SD-a, povodom ovog događaja iniciraće sazivanje Kolegijuma predsjednika Skupštine opštine Žabljak, na kojem očekuju prisus t v o p r e d s t av n i k a s v i h progresivnih partija jer „ne smijemo zamisliti šta nas u budućnosti može očekivati ako ovaj događaj ostane bez adeR.D. kvatne reakcije“.

DF traži od Vlade da saopšti što se dešava u slučaju Rista Jovanovića, Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo da ne može da iznosi detalje

Nadaju se brzom rješenju

PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je obezbijedilo da ljudska prava Rista Jovanovića, koji je zatvoren na Kosovu, budu u potpunosti zaštićena tokom procesa.

Resor Đorđa Radulovića je to saopštio nakon optužbi Demokratskog fronta da Vlada Crne Gore ćuti i ne obavještava javnost što se zbiva sa Jovanovićem.

– Ovo ćutanje navodi na zaključak da su Zdravko Krivokapić i njegov ministar vanjskih poslova digli ruke od svoga državljanina, što ne bi bilo neočekivano – naveli su iz Fronta.

Iz Ministarstva je objašnjeno da, shodno međunarodnoj praksi, detalje aktivnosti rada na tom slučaju ne mogu trenutno iznositi, te se nadaju skorom rješenju ovog slučaja.

Jovanović je uhapšen 28. juna, prilikom obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu, a jednomjesečni pritvor određen mu je nekoliko dana kasnije. Apelacioni sud u Prištini odbio je žalbu branioca Rista Jovanovića za ukidanje odluke Osnov-

Risto Jovanović

nog suda o jednomjesečnom pritvoru, po optužbi da je počinio krivično djelo ,,izazivanje razdora i netrpeljivosti“.

– Bez obzira na kompleksne okolnosti i pokušaje da se ovaj slučaj ispolitizuje, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i ovom prilikom, kao i svaki put do sada u sličnim situacijama, intenzivno ko-

municira sa nadležnim organima Republike Kosovo kako bi se uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i standarda našlo odgovarajuće rješenje – piše u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.

Jovanović je u pritvoru u sjevernom diR. D. jelu Kosovske Mitrovice.

Filantrop Ivo Đukanović odbio da primi nagradu Uprave za saradnju sa djasporom

Konkretni koraci, a ne mrtvo slovo na papiru PODGORICA - Ivo Đukanović obavijestio je Upravu za saradnju sa dijasporom da ne želi da prihvati nagradu koju mu je taj organ dodijelio.

U pismu direktoru te institucije Seidu Hadžiću je obrazložio odluku time što Uprava ne sarađuje sa dijasporom, ne brine o njoj niti joj daje bilo kakvu podršku, a prihvatanjem nagrade stvorio bi utisak da sve to postoji.

- Najvećom nagradom smatrao bih da Uprava za saradnju sa dijasporom preduzme aktivne i konkretne korake u pravcu jačanja crnogorskog identiteta i očuvanja temeljnih građanskih vrijednosti crnogorskog društva, afirmaciji crnogorske kulture i jezika –

napisao je u dopisu Ivo Đukanović, dodavši da je svaka druga nagrada samo mrtvo slovo na papiru i za njega nema vrijednost.

On je trebao da primi nagradu za dobročinstvo na manifestaciji Dani dijaspore-iseljenika, koja će biti održana 29. i 30. jula u Bijelom Polju. Đukanović, koji već 30 godina živi u Americi, donirao je prošle godine 50.000 eura Bolnici ,,Danilo I“ na Cetinju, i tako pomogao u borbi sa korona virusom.

Dobitnik je godišnje nagrade za filantropiju ,,Iskra“. Jedan je od osnivača Udruženja Crnogoraca Amerike i utemeljivača nagrade najboljem đaku Cetinjske gimnazije, koja se dodjeljuje već 19 godina.

R.D.

Osmogodišnjem dječaku dijagnostifikovana rijetka bolest a ne mogu mu pomoći naši ljekari

Dimitriju potreban novac za liječenje u Turskoj PODGORICA – Osmogodišnjem Dimitriju Ratkoviću iz Sutomora bezbrižno djetinjstvo prekinuto je prije mjesec jakim glavoboljama, kada mu je i konstatovana mikotična aneurizma u mozgu, zbog čega njegovi roditelji prikupljaju novac kako bi se liječio u Turskoj.



Nažalost, mi sami ne možemo da obezbijedimo toliki novac, stoga apelujemo na sve humane i dobre ljude da uplate koliko ko može Ovom dječaku, koji je prije mjesec, nakon bolova u glavi novca - kazala je majka hospitalizovan u Kliničkom centru Crne Gore, dijagnostikovana je takozvana mikotična aneurizma, izuzuzetno rijetka bolest, koja se javlja kod manje od 0,5 odsto svjetskog stanovništva.

Dimitrijeva majka Aida Pobjedi je juče pojasnila da su zbog Dimitrija u Podgoricu došla dva ljekara iz Beograda, ali da nijesu uspjeli da riješe problem koji ima.

-Kazali su da nemaju mali kateter kojim mogu da priđu tom mjestu u mozgu i rekli su da je šansa da uspiju 50 odsto i da potpišemo ukoliko želimo da to rade. Mi to, naravno nijesmo potpisali jer je to veliki rizik pa smo ga privatno odveli u Beograd na kliniku kod eminentnog stručnjaka, mikrohirurga dr Slobodana Ćulafića, ali ni on nije uspio da kateterom dođe do problema, iz straha od nepredvidivih posljedica- pojasnila je Aida.

Nadu za izliječenjem ulio im je doktor sa poznate turske klinike Acibadem.

Međutim, za operaciju i sve ostale troškove za Dimitrija, Ratkovićima je potrebno između 30 i 50 hiljada eura, koje ro-

ditelji nemaju.

-Doktor sa te klinike nam je rekao da ima taj mali kateter kojim može da dođe do problematičnog mjesta. Rečeno nam je da naša država nema potpisan sporazum o saradnji sa ovom klinikom u Turskoj. Zbog toga od humanih ljudi tražimo da nam pomognu jer nam je svaki minut važan- navela je Aida.

Istakla je da svako dijete zaslužuje da ima bezbrižno djetinjstvo i šansu za normalan život.

-Nažalost, mi sami ne možemo da obezbijedimo toliki novac, stoga apelujemo na sve humane i dobre ljude da uplate koliko ko može novca, kako bi naš Dimi što prije otišao u Tursku, jer je operacija jedina garancija da se njegovo stanje ne pogoršanavela je ona.

Svi koji žele i mogu da pomognu, novac mogu uplatiti na žiro račun 530-080020011449093 na ime Vladimir Ratković u NLB banci, dok se uplate iz inostranstva mogu izvršiti preko deviznog računa NLB Banka Ad Podgorica IBAN CODE: ME25530003050022983380, ime: Ratković Aida, Adresa: K. J. - V.K.V. Haj-Nehaj.

Društvo

Četvrtak, 15. jul 2021.

9

Više od 50 intelektualaca iz Crne Gore i regiona reagovalo na napade Demokrata na Andreja Nikolaidisa Veliki broj intelektualaca iz Crne Gore i regiona, juče je uputilo pismo podrške Andreju Nikolaidisu, nakon saopštenja Demokratske Crne Gore u kome je ovaj pisac omalovažen zbog svojih stavova iznešenih u tekstu „Džek Trbosjek u Srebrenici“.

Zločin

Nikolaidis se u tom tekstu osvrnuo na komentar Alekse Bečića koji je na Tviteru govoreći o Srebrenici napisao da „Zločinci nemaju ni nacionalnost ni vjeru. Ni Bog ni Allah nije s njima“.

Na to je reagovala ambasadorka Kosova u SAD Vljora Čitaku koja je Bečiću odgovorila „Uz dužno poštovanje, gospodine, to nije istina“.

- Bečić, očito, razmišlja i na neuporedivo višem nivou od Haškog tribunala, kojem su Demokrate svojim saopštenjem zadali snažan udarac, uhvativši ga u tipičnoj „balkanskoj gluposti“. U optužnicama Tribunala, naime, jasno stoji: „bosanski Srbi“, „vojne snage bosanskih Srba“, „vojska bosanskih Srba“.

Nisko ispod Bečićevog mišljenja ostao je i sud u Nirnbergu, na kojem su takođe korištene formulacije kakve su „njemačke snage“ i „njemački Rajh“ – napisao je Nikolaidis, komentarišući objavu predsjednika Skupštine.

Demokrate su optužile Nikolaidisa da „uvijek podržava stranu koja mu omogućava materijalnu sigurnost i, kao veliki buntovnik i borac za prava potlačenih, nema problem sa tim da zastupa onog koga trgovački precizno procjenjuje kao poziciju sile“.

odbrana

Juče su u odbranu Nikolaidisa stali intelektualci koji su istakli da se strana predsjednika Skupštine oglasila „u maniru čopora“ da ućutka i bestidno omalovaži najpoznatijega crnogorskog kolumnistu, borca za građansku društvenu emancipaciju, dobitnika Evropske nagrade za književnost i regionalno poznatog i

Kleronacionalizam maskiran demagogijom Demokrate: Kvaziintelektualci

Na pismo podrške su reagovale Demokrate koje su ga nazvale „horskim graktanjem kvaziintelektualaca, čiji su potpisnici svojim djelovanjem mahom bili i jesu jedan od glavnih dekora Đukanovićeve „demokratije“.

Demokrate su saopštile da su činjenično utemeljeno, „neuporedivo umjerenije od inicijalnog piščevog teksta, odgovorile na politički tendencioznu i skarednu pisaniju, krajnje neistinitog i veoma uvredljivog naslova“.

Istakli su da su zadovoljni što je što je stigla reakcija „baš u ovoj formi“.

Pitali su potpisnike gdje su bili da osude napade na novinare, ubijanja, prebijanja, pritiske...

- Što se tiče antifašizma na koji se u svakoj drugoj rečenici pozivaju, a koji su svojim djelovanjem isprofanisali do krajnjih granica, moramo im pojasniti sljedeće: borba protiv fašizma nije tek borba protiv apsurdnosti jednog istorijski zloglasnog ideološko-političkog koncepta, već upravo protiv one krajnje ljudske oholosti, surovosti i zla. Borba protiv fašizma suštinski nije ništa drugo do borba za priznanje vrijednosti svakog živog bića -napisali su oni.

Andrej Nikolaidis

nagrađivanog pisca.

- Pod antifašističkim ispraznim parolama oni se brutalno ostrvljuju na antifašiste; promovišući vrijednosti zapadnoga društva oni koaliraju s deklarisanim četničkim vojvodama; osuđujući genocid oni odbijaju glasati za smjenu ministra koji taj genocid negira; promovišući srpsko-crnogorsko pomirenje oni siju mržnju protiv srpskih intelektualaca poznatih po borbi protiv velikosrpske ideologije i neofašizma – piše u pismu podrške.

Istakli su da Demokrate Alekse Bečića svoj podanički srpski kleronacionalizam maskiraju demagogijom o pomirenju i prevazilaženju podjela.

- Za svoje propagandne potrebe posegnuće i za zloupotrebom grobova srebreničkih žrtava velikosrpske genocidne politike, koju žele abolirati

prikazujući je kao krivicu i grijeh pojedinca. Zaboravljaju pritom da su prije svega nekoliko mjeseci upravo predstavnici njihove partije, Demokrata – da se ne zaboravi, baš po tome pojedincu Ratku Mladiću htjeli imenovati jednu ulicu u Beranama! I od te namjere nijesu odustali zato što je Ratko Mladić u ime velikosrpske ideologije izvršio genocid u Srebrenici. Baš zbog toga genocida htjeli su je po njemu i nazvati. Odustali su zato što nije ispunjen formalni uslov za imenovanje ulice, što nije prošlo dvadeset godina od smrti imenovanog „junaka“ – piše u objavi.

Oni ističu da je Nikolaidis Demokratama kriv jer se svaki njegov tekst „uzdiže kao moralna planina iznad demagoških, politikantskih potreba Bečićeva demokratskog

čopora rastrzanog između verbalnog evropejstva i stvarnog kleronacionalizma“.

- Staljinističkim metodama javnoga šikaniranja novinara, intelektualaca, pisaca i kritičara svoje politike Bečićeve Demokrate pokazuju da su i danas ono što su bili na dan osnivanja – predstavnici više od vijek duge sluganske politike za čiji je opstanak neophodna neemancipovana Crna Gora – pišu intelektualci.

Oni ističu da je Andrej Nikolaidis zaslužio poštovanje savremenika i sigurno mjesto na svijetlim stranicama crnogorske istorije među onima koji su svoj život i rad podredili emancipaciji crnogorskoga društva.

- Politika koju zastupa Aleksa Bečić i njegove Demokrate nije mrdala sa sramotnih stranica naše istorije, đe su svi naši obrijani i neobrijani kvislinzi i kola-

Aleksandar Saša Zeković obratio se premijeru Zdravku Krivokapiću i ministarki Tamari Srzentić povodom funkcionisanja sajta Vlade PODGORICA - Koordinator i član Savjeta Građanske inicijative “21. maj” Aleksandar Saša Zeković obratio se premijeru Zdravku Krivokapiću i ministarki javne uprave, digitalnog društva i medija ministarka Tamari Srzentić molbom da porade na sajtu Vlade da bi bio operativan.

On tvrdi da zbog načina na koji Vlada forsira ćirilično pismo u državnim organima, nije mogao da prijavi vandalizam na grobu Anđelije Malović policiji na Žabljaku.

Kazao je da je elektronska pošta policije navedena na ćiriličnom pismu te da zbog toga ne može biti funkcionalna.

- Da bih na vrijeme otklonio sve moguće manipulacije i podmetanja, želim ukazati da se i sam koristim ćiriličnim pismom i njegova upotreba za mene nije na bilo koji način sporna. Ali način na koji Vi forsirate ćirilično pismo u državnim organima predstavlja prećerivanje i ob-



E-mail adresa ne može biti na ćirilici manjivanje građana kojima je potreban kvalitetan i pouzdan portal Vlade i njenih servisa – napisao je Zeković.

Zeković je naveo primjere Instituta za srpski jezik Srpske nauke akademija i umetnosti navedena je na latinici iako je stranica ove renomirane ustanove na ćirilici, kao i Srpske pravoslavna crkva u Crnoj Gori koja je navela svoje kontakte na latinici iako je i njena internetska stranica na ćiriličnom pismu.

- Ovo na što Vam ukazujem, nije nikakvo politikanstvo, kako danas obično vole reći oni koji ne mogu da trpe bilo kakvu kritiku ili sugestiju, već poziv da naložite odgovornima da se

Da bih na vrijeme otklonio sve moguće manipulacije i podmetanja, želim ukazati da se i sam koristim ćiriličnim pismom i njegova upotreba za mene nije na bilo koji način sporna

uozbilje i da razumiju da je suština portala da postane vodeći komunikacioni kanal sa građanima, a ne da se dokazuju koliko su veliki i dosljedni u poštovanju ćirililičnog pisma koje se, napominjem, koristi kako u srpskom tako i u crnogorskom

jeziku ali se u javnom diskursu nameće kao isključivo srpsko pismo. U Americi bi se za ovakvo prećerivanje reklo, razumjeće posebno uvažena Ministarka, ,,To be more catholic than the Pope“ - naveo je Zekor.d. vić.

boracionisti – piše u pismu podrške, koje su potpisali Boban Batrićević, Nemanja Batrićević, Milivoj Bešlin, Adnan Čirgić, Sead Čirgić, Aleksandar Čogurić, Radovan Dam j a n ov i ć , I re n a D e l j a , Čedomir Drašković, Nada Drašković, Boris Đurović, Ljubo Filipović, Hajdana Huter, Slobodan Jovanović, Tanja Jović, Sofija Kalezić, Atvija Kerović, Vesna Kilibarda, Olivera Komar, Isidora Kovačević, Sava Kovačević, Marija Krivokapić, Janko Ljumović, Boris Marinović, Milan Marković, Branislav Marović, Aldin Metanović, Milorad Nikčević, Tamara Nikčević, Sanja Orlandić, Senad Pećanin, Dragan B. Perović, Milorad Popović, Nikola Popović, Vukić Pulević, Aleksandar Radoman, Aleksandra Radoman-

Kovačević, Vasko Raičević, Jadranka Selhanović, Đorđe Šćepović, Darko Šuković, Tanja Šuković, Jelena Šušanj, Olivera Todorović, Stefan Todorović, Rajko Todorović Todor, Dragana Tripković, Sanja Vojinović, Vladimir Vojinović, Novica Vujović, Sreten Vujović, Lida Vukmanović-Tabaš, Aleksandar Saša Zeković, Momo Zeković, Miodrag Vlahović, Draško Đuranović, Tinka Đuranović, Nikola Martinović, Marija Krivokapić, Nela SavkovićVukčević, Biljana Miranović, Dragan Bursać, Maja Bogojević, Vesna Vičević, Nada Bukilić, Ahmed Avlijani, Slavko Đurđić, Čedomila VujoševićĐurđić, Zorica Mrvaljević, Jasna Tatar-Anđelić, Đuro Vučinić, Zorka Kovačević, Jovanka Kovačević-Đuranović, Dinko Gruhonjić. r. d.

10

Hronika

Četvrtak, 15. jul 2021.

Detalji optužnice protiv grupe koja je planirala ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

Kuč tvrdi da su na Jazu htjeli da likvidiraju i njega i. božović

Zaštićeni svjedok Kamenko Kuč rekao da je kreč iz automobila, kojim je trebalo da bježi nakon ubistva srpskih državljana, bio namijenjen njemu

Prema optužnici Vukadinović je planirao ubistva članova kavačkog klana

PODGORICA – Zaštićeni svjedok kodnog imena Kamenko Kuč smatra da je ekipa Janka Vukadinovića isplanirala da ga ubije nakon što bi, prema unaprijed dogovorenom planu, likvidirao Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu krajem januara ove godine.

Da ga je hapšenje spasilo sigurne smrti, zaštićeni svjedok je shvatio pošto je u medijima pročitao da je u automobilu ,,opel zafira“, kojim je trebalo da bježi nakon ubistva srpskih državljana, pronađeno 100 kilograma kreča i flaše sa gorivom.

– Zaključio sam da nakon što ubijem Belivuka, da bi me likvidirali na Jazu – kazao je zaštićeni svjedok pred istražiteljima.

Ubica Belivuka i Miljkovića je trebalo da bu-

de ubijen, a potom posut krečom i zakopan.

Likvidacijom zaštićenog svjedoka, grupa Janka Vukadinovića bi se osigurala od nezgodnog svjedoka.

Nakon izvršenog ubistva, a kako je u početku rečeno Kamenku Kuču, Mileta Jovanović je trebao da ga preveze do Jaza gdje bi se krio izvjesno vrijeme, a potom preko Bosne i Hercegovine bio prebačen u Južnu Ameriku.

Međutim, razotkrivanjem planova i hapšenjem članova ove grupe, crnogorski istražitelji spriječili su likvidaciju Belivuka, Miljkovića, ali i zaštićenog svjedoka.

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Janka Vukadinovića i njegove petočlane grupe za planiranje ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu kra-

jem januara odakle su otputovali za Beograd poslije posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

Pored Vukadinovića, na optužnici su Radovan Stanišić, Mileta Jovanović, Almira Mujahodžić, Momčilo Milić i Dušan Ivanović.

Vukadinović se tereti da je zajedno sa NN osobom krajem 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice, Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su, uz pomoć Stanišića, 22. januara u Tivtu pokušali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića.

Oni su dan prije planirane likvidacije došli u ,,štek stan“ u Tivtu koji je za njih prethodno obezbijedio optuženi Stanišić. U tom stanu su ih čekala i dva pištolja ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Kako bi provjerio ispravnost oružja, Kamenko Kuč je otišao u nenaseljeni dio Tivta gdje je iz ,,gloka“ ispalio najmanje tri metka.

Nakon što je odradio probu oružja, on se vratio u ,,štek stan“ gdje je uz pomoć Jovanovića sa oružja i metaka uklonio svoje tragove.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i da na njih pucaju dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su na automobil ,,opel zafira“ nakačili lažne tablice i narednog dana, rano ujutro, se uputili prema zgradi tivatskog aerodroma.

Međutim, njihov naum da likvidiraju Belivuka i Miljkovića nije uspio jer ih je na putu do aerodroma presrela policija i uhapsila.

C. H.

NIKŠIĆ: Izgorjelo vozilo bivšeg fudbalera i sadašnjeg preduzetnika Željka Perovića

Saobraćajni udes u Sutorini

Iz „Plenuma 083“ tvrde da je požar podmetnut

NIKŠIĆ – Automobil člana ,,Plenuma 083“ Željka Perovića uništen je u požaru koji je izbio u noći između utorka i srijede u Ulici serdara Šćepana u Nikšiću, potvrđeno je Pobjedi iz te organizacije.

Perović je u izjavi za Pobjedu kazao da je riječ o podmetnutom požaru i poručio da će, ukoliko policija za 15 dana ne otkrije počinioce, on to učiniti.

– Čovjek sam koji se isključivo bavio sportom, koji nemam nikakvih repova, nikome ništa dužan nijesam... Ako policija to ne može da otkrije za 15 dana, ja ću to otkriti i ne interesuje me počinilac već nalogodavac – kazao je Perović.

On je naveo da parking na kome je zapaljen njegov automobil pokriva na desetine kamera.

– Politička je pozadina, nekome smeta što javno kažem istinu – kaže Perović.

Požar je prijavljen četiri sata iza ponoći, a vatrogasci koji su odmah došli na mjesto događaja zatekli su vozilo u pla-

Uništeni automobil u požaru

menu i uspjeli da spriječe da se vatra ne proširi na okolne automobile.

Iz ,,Plenuma 083“ su pozvali policiju da hitno reaguje i nađe počinioca, a ta organizacija je na lokalnim izborima u Nikšiću nastupila u koaliciji ,,Mir je naša nacija“.

Povodom ovog događaja oglasile su se i Demokrate koje su najoštrije osudile napad na Perovića i pozvale institucije

da temeljno pristupe razrješenju ovog slučaja.

Oni smatraju da iza ovog događaja stoje ,,DPS-ove kriminalne strukture“.

Podsjećaju i da je prethodne sedmice ugrožena bezbjednost predsjedniku OO Demokrata Žabljak Darku Šljivančaninu kome je zapaljen automobil neposredno ispred drvene kuće u kojoj je bio sa porodicom.

Ra.P.-B. R.

Povrijeđeno šest osoba

HERCEG NOVI – Četiri osobe su teško povrijeđene, dok su dvije osobe prošle sa lakšim povredama u saobraćajnom udesu koji se dogodio u srijedu, sat i deset minuta nakon ponoći na Jadranskoj magistrali u Sutorini.

Kako je Radio-televiziji Herceg Novi saopšteno iz Centra bezbjednosti tog grada, u blizini prodavnice „Tehnomaks“, direktno su se sudarila putnička vozila ,,volksvagen“ i ,,pasat“.

Do udesa je došlo kada je ,,pasat“ registarskih oznaka HN BE 989, kojim je upravljao Ž. Č. (19) iz Herceg Novog, a koji se kretao iz pravca Igala ka Sutorini, iz zasad neutvrđenih razloga prešao u suprotnu kolovoznu traku, kojom se iz pravca Sutorine ka Igalu kretao ,,pasat“ (HN AM 720) kojim je upravljao Đ. B. (23) iz Herceg Novog. Ž. Č. je sa povredama opasnim po život prebačen u Klinički centar Crne Gore.

Teške tjelesne povrede zadobile su njegove saputnice M. N. (17) i I. L. (18), kao i drugi vozač Đ.

B. koji su hospitalizovani u Specijalnoj bolnici ,,Vaso Ćuković“ u Risnu, a lakše S. S. (17) i N. A. (12) iz Herceg Novog.

C. H.

Saobraćajka u podgoričkom naselju Donja Gorica

Sa mjesta nezgode

Oboren motociklista PODGORICA - Motociklista D. K. (39) povrijeđen je u udesu koji se dogodio juče oko 14 sati u Donjoj Gorici, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

- Došlo je do obaranja moto-

cikliste. Udes je prijavljen u 14.02 časa - kazali su iz OKC-a Uprave policije.

Kako su naveli, za sada nije poznat stepen povreda motocikliste.

C. H.

Nikšićanin podnio krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika CB Bar

Đurović: Prebijen sam zbog majice sa crnogorskim grbom BAR - Nikšićanin Jovan Đurović (24) podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika iz CB Bar zbog, kako tvrdi, zlostavljanja i prebijanja koje je doživio 9. jula.

Prijava na brutalno ponašanje dijela policajaca iz Bara podnijeta je i Unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova. Đurović je Pobjedi kazao da su ga pet pripadnika barske policije, potpomognuti kolegama iz Bijelog Polja, tukli ,,drvenom palicom, pendrekom i šakama po glavi“.

Tokom zlostavljanja u barskoj zgradi policajci su, kako navodi Đurović, koristili ,,šljem i pancir“ kako mu ne bi ostali tragovi na tijelu. Zbog batina koje je dobio, tvrdi da je u jednom trenutku bio u nesvijesti. Đurović smatra da je povod za brutalnosti koje je doživio bila majica sa crnogorskim grbom i patriotskim motivima koju je imao na sebi.

Naveo je da mu je jedan od policajaca prije torture kazao: ,,Došao si sa tom majicom da provociraš i da biješ policijske službenike iz Srbije“.

Prebijanju Đurovića je prethodio njegov sukob sa policajcem iz Lazarevca.

Prema navodima iz krivične prijave, Đurović je kao sezonski radnik, u noći između 8. i 9. jula, čuvajući plažni mobilijar hotela u Sutomoru opomenuo tri muške osobe da ne uriniraju pri ogradi na samom ulazu na plažu.

Na molbu da to ne rade i da odu, jedan od trojice je Đuroviću, kako se navodi u prijavi, kazao da ,,on može da radi šta hoće“ pojašnjavajući da je policajac iz Lazarevca, nakon čega je odmah izvadio značku.

- U tom momentu ja sam uzeo značku i bacio je iza sebe. Na-

Jovan Đurović

kon toga je on krenuo u mom pravcu, a moj drug ga je udario laktom u vilicu, pri čemu je ovaj policajac iz Lazarevca pao – navodi Đurović u prijavi.

Već sjutradan, Đurovića su dva uniformisana policajca privela u zgradu barske policije i to na sporedni ulaz do posljednjeg sprata u kancelariju broj 23 ili 24, gdje su mu policajci, Simeun Dacić i Radenović na glavu stavili vojni šljem i obukli pancir preko kojeg su ga tukli palicama.

Nakon prvog udarca palicom po šljemu, Đurović navodi da je pao u nesvijest jer sljedeća scena koje se sjeća je da su ga polivali vodom.

Pošto je došao svijesti, policajci su nastavili da ga tuku bez obzira što je, kako navodi Đurović, više puta povraćao.

Poslije nekog vremena, kako je naveo u prijavi, pušten je iz policije sa obavezom da vrati značku policajca iz Lazarevca. Međutim, isti policajci su presreli Đurovića na putu do Doma zdravlja, ubacili ga u kombi sa četiri pripadnika Interventne policije i ponovo tukli preko pancira. Đurović je ovog puta pušten uz prijetnje Radenovića da ako prijavi maltretiranje neće živ izaći iz Bara. Đurović u krivičnoj prijavi takođe navodi da bi prepoznao sve policijske službenike koji su prema njemu preduzimali radnje od momenta privođenja do momenta kada je pušten na slobodu.

Iz Crnogorskog pokreta i Montenegro Internationala očekuju hitnu reakciju nadležnih i adekvatnu kaznu za aktere ovog gnusnog incidenta.

Oni su pozvali vicepremijera Dritana Abazovića i ministra policije Sergeja Sekulovića da na djelu pokažu da neće tolerisati nasilje, posebno sa nacionalnom konotacijom. B. R.

Svijet

Četvrtak, 15. jul 2021.

Saopštenje Međunarodne istraživačke grupe na čelu sa imunologom iz Hrvatske

Izolovano antitijelo koje reaguje na delta soj ZAGREB- Međunarodna istraživačka grupa naučnika, predvođena vrsnim imunologom Lukom Čičinom-Šainom iz Hrvatske, uspjela je da izoluje antitijelo koje reaguje na novi, delta soj korona virusa. U pitanju je lijek koji sprečava da korona virus uđe u ćelije i tako se prekida njegov lanac širenja kroz organizam.

- Mi smo testirali i dokazali da naš lijek ne djeluje samo u kulturi ćelija, već i u živim organizmima. U toku su inicijalna klinička istraživanja kako bi vidjeli kako djeluje u kliničkim uslovima. Naše antitijelo

je izmijenjeno tako da se veže uz virus, ali ne i za ćelije imunog sistema i tako, vjerujemo, da se smanjuje rizik da se izazovu neželjene upalne posljedice takvog terapijskog djelovanja – rekao je Luka Čičin-Šain u Dnevniku HRT-a.

On je istakao da u svijetu ima jako puno aktivnosti, te da brojni timovi rade na razvoju lijeka protiv korona virusa.

- Velike firme razvijaju antitijela, ali postoje i brojni drugi timovi i napori da se razviju ljekovi koji će ciljati na enzime koje taj virus ima, a naše tijelo nema. Postoji i klasa ljekova koja djeluje protiv pretjeranog

11

imunog odgovora, jer znamo da je kod teških pacijenata problem u citokinskoj oluji do koje dolazi kao posljedica pretjerane imunološke reakcije na organizam i u tom se smjeru razvijaju ljekovi koji će smanjiti imuni odgovor – rekao je on. Čičin-Šain se osvrnuo i na vakcinu protiv korona virusa, ističući da je podijeljeno preko tri milijarde vakcina.

- To više nije eksperimentalna vakcina, na velikom broju ljudi je testirano i vidimo da je efikasno i vrlo neškodljivo. Postoje nuspojave i one se pomno prate. Rizici od vakcine su daleko manji od rizika do kojeg dolazi po infekciji. Odnos je 1 na 10.000.

Preporuka struke je da se ljudi vakcinišu i nadam se da će tu preporuku većina poslušati – dodao je on.

Na pitanje kada bi se na tržištu mogao pojaviti neki od ljekova za korona virus, Čičin-Šain jer rekao da je to nepredvidivo jer sve zavisi od rezultata istraživanja.

- Nadam se da će krajem ove godine neki lijek biti prihvaćen, ali to niko sa sigurnošću ne može predvidjeti – zaključio je on.

Evropska unija predstavila veliki plan za borbu protiv klimatskih promjena

Najavljeno oporezivanje avionskog i goriva za brodove

BRISEL- Evropska unija je u srijedu predstavila najambiciozniji plan za suzbijanje posljedica klimatskih promjena koji uključuje planove za oporezivanje avionskog goriva i efektivnu zabranu prodaje automobila na benzinski i dizel pogon u roku od 20 godina.

Evropska komisija, izvršno tijelo EU, detaljno je izložila kako 27 zemalja bloka može ispuniti svoj kolektivni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2030. godine, što je korak ka cilju od „nulte emisije“ do 2050. godine.

To će značiti povećanje troškova emisije ugljenika koji se koristi za grijanje, transport i proizvodnju, opore-

zivanje visokokarbonskog avionskog goriva i goriva za brodove koji do sada nijesu bili oporezovani i naplaćivanje uvoznicima za emitovani ugljenik u proizvodnji nekih materijala, kao što su cement, čelik i aluminijum u inostranstvu.

Plan je i da se motor sa unutrašnjim sagorijevanjem pošalje u istoriju.

Mjere će vjerovatno povećati račune za grijanje domaćinstava, kao i povećati troškove letova u EU. Građanima će biti dostupna finansijska pomoć za postavljanje izolacije i druge dugoročne promjene u njihovim domovima.

-Tražićemo mnogo od naših građana – rekao je šef klimatske politike EU Frans Timermans. Takođe ćemo tražiti mnogo od naših indu-

strija, ali to činimo s dobrim ciljem. Činimo to kako bismo čovječanstvu pružili šansu za borbu.

Cijena neuspjeha bili bi, rekao je, „ratovi za vodu i hranu“.

-Da, teško je – rekao je Timermans na konferenciji za novinare. Ali to je i obaveza, jer ako se odreknemo svoje obaveze da pomažemo čovječanstvu, živimo unutar planetarnih granica, propali bismo, ne samo mi, već i naša djeca i unuci – rekao je Timmermans.

Očekuje se i protivljenje nekih lidera u industriji, poput aviokompanija i proizvođača vozila, kao i istočnih država članica koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ugalj.

Za mjere će trebati odobrenje država članica i Evropskog parlamenta, što bi moglo potrajati dvije godine.

Demokrate u Senatu najavile sporazum o budžetu od 3,5 hiljada milijardi dolara

Incident na granici Jermenije i Azerbejdžana

Najveća investicija u srednju klasu U pucnjavi stradao vojnik posljednjih nekoliko decenija VAŠINGTON- Predsednik SAD Džo Bajden najavio je da će se sastati sa demokratama u Senatu, nakon što su zakonodavci najavili sporazum o planu od 3,5 hiljada milijardi dolara za proširenje potrošnje na zdravstvenu zaštitu starijih osoba, klimatske promene i programe pomoći porodicama, rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.

Paket bi bio „najveća investicija u srednju klasu u posljednjih nekoliko decenija – rekao je Šumer u utorak.

Senator Mark Vorner, demokrata iz Virdžinije, kazao je novinarima da plan uključuje odredbe koje će u potpunosti pokriti troškove programa.

Iako Varner nije precizirao kako će ta mjera biti plaćena, Bajden je zatražio povećanje

Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer

poreza za bogate i korporacije.

Republikanci u Kongresu protive se takvom povećanju poreza, nakon što su postigli krug smanjenja poreza, uključujući stopu poreza na dobit tokom prethodne administracije predsjednika Donalda Trampa.

Da bi se plan nastavio, trebaće

mu podrška punog 50-očlanog demokratskog kluba.

Demokratski lideri žele da donesu rezoluciju o budžetu koja bi pružila okvir za zakonodavstvo prije nego što zakonodavci napuste grad i odu na avgustovsku pauzu.

S obzirom na to da se od republikanaca ne očekuje da će

podržati rezoluciju o budžetu, demokrate će verovatno nastaviti prema posebnom procesu poznatom kao pomirenje po pitanju budžeta. To bi omogućilo da zakon napreduje samo prostom većinom i ne bi bio podložan potencijalnom „filibasteru“, potezu kojim manjinski republikanci mogu da blokiraju ili odlože glasanje.

Rezolucija o budžetu omogućila bi demokratama da usvoje zakone o potrošnji kasnije tokom godine, takođe prostom većinom, kako bi ispunili detalje programa.

Takođe su u toku pregovori o zasebnoj dvostranoj infrastrukturnoj mjeri od 1,2 hiljade milijardi dolara za stavke kao što su putevi, mostovi, vodovodni sistemi i širokopojasni internet.

BAKU- Jermenski vojnik ubijen je u razmjeni vatre na granici sa Azerbejdžanom.

To je saopštilo Ministarstvo odbrane Jermenije u vezi sa incidentom, koji je samo jedan od mnogih tokom višedecenijskog teritorijalnog spora između Jerevana i Bakua, prenosi Rojters.

Posle šest nedjelja borbi od septembra do novembra prošle godine, prema sporazumu o prekidu vatre kojem je posredovala Rusija, azerbejdžanske snage smijenile su jermenske sa teritorija koje su kontrolisale od devedesetih godina dvadesetog vijeka u regionu Nagorno-Karabaha i njega.

Razmjena vatre na granici Jermenije i Azerbejdžana

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 15. jul 2021.

HErCEg NovI: Realizovana jedna od najvećih investicija u protekle tri decenije

U prvoj javnoj garaži ima 180 parking mjesta

Objekat čija je izgradnja koštala 3,9 miliona eura olakšaće pristup i boravak u centru grada, u velikoj mjeri biće rasterećen mirujući saobraćaj, a vrijeme traženja parkinga biće skraćeno

HRABROST

On je kazao da je prostor

ispred zgrade Opštine do prije dvije godine bio nedovoljno iskorišćen ali da je ,,konačno postao funkcionalan i dobio moderno ruho, kakvo priliči gradu koji se ubrzano kreće putem razvoja“.

- Ovaj objekat, koji je ujedno jedna od najvećih investicija u posljednjih 30 godina finansirana direktno preko budžeta Opštine, simboliše ambiciju i težnju da podignemo standard i kvalitet života u Herceg Novom. On predstavlja profesionalizam i uspjeh, ali i hrabrost. U ekonomski najtežem periodu 21. vijeka, ne samo u

Preduzeće Parking servis kreiralo je dva cjenovnika – ljetnji i zimski. Direktor preduzeća Miladin Vidaković objašnjava da će cijena po satu u javnoj garaži biti jedan euro. Dnevna karta, za potrebe turista, je 10 eura.

Pretplatne karte tokom zimskog perioda biće jeftinije, jer je manja potreba za parking mjestima. Za mjesečni zakup biće rezervisano 40 kartica, za Novljane koji stanuju u neposrednoj blizini garaže po cijeni od 50 eura, odnosno 70 za sve ostale, a 100 za pravna lica.

Informativne table, koje obavještavaju o broju slobodnih mjesta u garaži, biće postavljene kod semafora na Toploj, na raskrsnici kod zgrade „Novljanka“ i na ulazu u garažu.

mnoge kulturne programe i događaje od važnosti za grad.

Oplemenjena maslinom, magnolijom i mediteranskim borom, kao i raznovrsnim zelenilom, vjerujem da će, kako vrijeme bude prolazilo, estetska vrijednost ove lokacije rasti, a mi biti svjedoci stvaranja nove vizure centra grada - rekao je Katić.

PLATO ĆE BITI MjESTO OKUPLjAnjA: Javna garaža

HERCEG NOVI – Od juče u funkciji je nova javna garaža u Herceg Novom koja je izgrađena na platou ispred zgrade Opštine sa 180 parking mjesta uz osam rezervisanih za lica sa invaliditetom.

Novi objekat koji se prostire na 6.700 kvadratnih metara i na kome je u nivou glavne gradske saobraćajnice ostavljen plato – trg, otvorio je 13. jula, na Dan državnosti predsjednik Opštine Stevan Katić.

Cijene

Crnoj Gori već i u cijelom svijetu, učinili smo gotovo nemoguće – nismo zapostavili potrebe građana i gostiju Herceg Novog, niti zanemarili težnju za opštim napretkom i boljitkom - rekao je Katić na otvaranju.

Istakao je da će javna garaža biti od koristi svima – olakšaće pristup i boravak u centru grada, u velikoj mjeri biće rasterećen mirujući saobraćaj, a vrijeme traženja parkinga biće skraćeno.

- Uvjeren sam da će ovaj plato biti mjesto okupljanja, druženja i razmjene iskustava, mjesto na kojem ćemo vidjeti

VATRA SE BRZO ŠIRILA: Lokacija na kojoj je gorjelo

TIvaT: Ugašen požar kod „švedskih baraka“

Gorjela zapuštena poljana na Seljanovu TIVAT – Služba zaštite dobila je juče oko 12:30 sati obavještenje da je zapaljena vatra kod kontejnera u blizini zgrada izgrađenih na lokaciji nekadašnjih „švedskih baraka“ na Seljanovu, a dok su polazili na teren stigao je i poziv da je izbio požar na toj lokaciji, na poljani zarasloj niskim rastinjem i travom.

Komandir Službe, Milorad Giljača kaže da se vatra potpomognuta vjetrom razbukatala prema obližnjim kućama.

- Imali smo sreću što je požar

INVESTICIJE

Po njegovim riječima taj projekat predstavlja početak novog investicionog ciklusa.

- Želimo da gradimo, stvaramo i omogućimo nove prilike, da pozitivno utičemo na sve sfere života u Herceg Novom – infrastrukturno, kulturno i ekonomski – poručio je predsjednik hercegnovske Opštine.

Vrijednost izgradnje objekta započetog u martu 2020. godine iznosi 3,9 miliona eura, a sa izvođačem, kompanijom Briv Constructions ugovoreno je plaćanje na pet godina.

Odlukom Skupštine Opštine Herceg Novi ta obaveza kao i upravljanje garažom je prebačena sa Opštine na preduzeće Parking servis. Ž.K.

CETInjE: Prijestonica podstiče proizvodnju meda

Četvorica mladih pčelara dobili po 500 eura

Nova trafostanica

BAR: Puštena u rad trafostanica ,,Markičići“

Čanj ima pouzdanije napajanje strujom BAR - Crnogorski elektrodistributivni sistem, je pustio u rad trafostanicu 10/0.4 kV ,,Markičići“ u Čanju. Iz te kompanije saopšteno je kako će novi objekat značajno unaprijediti kvalitet napajanja električnom energijom korisnika u tom turističkom naselju a to podrazumijeva manji broj prekida i oštećenja naročito u periodu preopterećenja koja su aktuelna tokom špica sezone.

Glavni inženjer za vođenje

CETINJE – Četiri mlada pčelara sa Cetinja dobili su po 500 eura kako bi osnovali pčelinja društva i pokrenuli svoj biznis. Vaučere im je uručio gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan.

On je na otvaranju manifestacije „Miris lipa i meda“ kazao ka-

ko Prijestonica želi da unapređuje kvalitet života mladih, posebno onih koji svoju budućnost vide u poljoprivredi, te da će sa Udruženjem pčelara Cetinja, najstarijeg pčelarskog društva u Crnoj Gori, raditi, da podrška mladim pčelarima postane tradicionalna.

PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Bojovići.

Bar: od 8 do 15 h Godine, Gornja Seoca, Donja Seoca, Krnjice i Raduš.

Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Zaostro.

Bijelo Polje: od 9 do 18 h Crhalj, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Kneževići, Orahovica, Oluja, Konatari, Unevina, Metanjac, Dobrakovo, Granični Prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Dobro Brdo, Mioče, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Brčve, Rodijelja,

CEDIS: Radovi za kvalitetnije snabdijevanje električnom energijom

Kašćelan je kazao da uprava Cetinja pčelarstvo vidi kao razvojnu šansu, vođena činjenicom da godišnja proizvodnja 105 cetinjskih pčelara, koji imaju 6.000 pčelinjih društava, iznosi oko 60.000 kilograma meda.

- S obzirom na prepoznatljivost proizvoda, na kvalitet i nesum-

njivo prirodan način proizvodnje, cetinjski med ima velike šanse za dobro pozicioniranje na domaćem i stranim tržištima, čemu svjedoči i dobra potražnja, koja prema kazivanju pčelara nadmašuje proizvodnju - kazao je Kašćelan.

C.G.

Isključenja u 16 opština Ušanovići, Pećarska, Žiljak, Boturići, Hasanbegovići, Mirojevići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Livadice, Kruševo, Pripčići, Rasovo i Kradenik; od 17 do 18 h Jagoče.

Cetinje: od 8 do 17 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Štitari, Kosijeri, Orašani, Mikulići i Tomići; od 8 do 11 h Rvaši.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Mandić.

Kolašin: od 9 do 15 h Raičevine; od 9 do 10 i od 14 do 15 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir ,,Ćirilovac“, Smrčje, Rečine, Pa-

dež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari; od 9 do 15 h Izlasci, Manastir ,,Ćirilovac“, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari.

Mojkovac: od 10 do 15 h Gornja Polja; od 8 do 16 h Crvena Lokva.

Nikšić: od 8 do 18 h Balosave, Štrpca, Dolovi, Dubravča Do, Tupan, Klenak, Marina Glavica, Velimlje, Prigradina, Bijelovići, Podljut, Renovac, Macavare, Mi-

izbio par stotina metara od Vatrogasne službe jer se vatra brzo širila i prijetila je da zhvati okolne objekte - izjavio je Giljača.

Sa sedam vatrogasnih vozila vatru je gasilo 11 pripadnika Službe zaštite uz podršku članova dobrovoljnih vatrogasnih društava „Tivat“ i „Krtoli“, a pripravni da pomognu bili su i mještani.

Giljača je naglasio da će insistirati da se kazni lice koje je izazvalo požar, ali i da treba utvrditi ko su vlasnici poljane, koju treba iskrčiti.

S.K.

ljanići, Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke, Cerovačka Glavica, Šljeme, Baljački Do, Crni Kuk, Zanuglina i Somina; od 8 do 15 h Bobotovo groblje, Morakovo i vodovod, kao i dio Vilusa.

Petnjica: 8:30 do 14:30 h dio sela Savin Bor. Plav: od 9 do 14:30 h Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička rijeka, Skilift, Hoti, Vojno Selo i Hakanje.

Pljevlja: od 12 do 15 h Kosanica, Brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski-lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer,

Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša i Đurđevića Tara; od 7:30 do 18 h repetitor – Gradac, Crno Brdo, Jakupov Grob, Glisnica, Rađevići, Mironići, Boljanići, Milakovci, Pliješ, repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Babino Brdo, Prisoje i Metaljka (mogući kratkotrajni prekidi); od 7:30 do 18 h dio Glisnice, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići i Đuli; od 9 do 18 h

projekata u CEDIS-u Vojislav Vukadinović koji je pratio realizaciju projekta kazao je da je sve završeno pred početak glavne turističke sezone što je u skladu sa zacrtanim planovima.

Glavni inženjer u održavanju mreže Regiona 4 Milan Vojvodić, dodaje da direktno poboljšanje napona mogu očekivati korisnici iz naselja Čanj 2 i Markičić.

Investitor je CEDIS dok je vrijednost investicije 58.500 eura.

C.G. Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče; od 9 do 17 h Njivice; od 9 do 12 h dio Ul. Ratnih vojnih invalida i dio naselja Potrlica 2.

Plužine: od 8 do 15 h Unač, Herceg Strana, Lica, Pišče, Boričko Brdo, Boričje, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje, Trsa, Podmilogora, Nedajno i Mala Crna Gora (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h Gornji Unač.

Rožaje: od 9 do 14:30 h selo Rijeka.

Ulcinj: od 8 do 15 h dio Donjeg Štoja (naselje Kuzmani). Žabljak: od 8 do 18 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora i Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 15. jul 2021.

KOLAŠIN: SMŠ raspisala konkurs za 84 đaka, u prvom roku upisana 54

13

GUSINJE: odluka Skupštine sprovedena u djelo

Četvrtina osnovaca želi u drugom gradu da nastavi školovanje Grad konačno ima UNAPRIJEDIĆE KOMUNALNI RED: Komunalna policija

Ostalo je 30 slobodnih mjesta, dva u opštoj gimnaziji, a 13 kod hotelsko-turističkih tehničara. Interesovanje za smjer kuvar pokazalo je samo osam đaka, a za konobare pet

GIMNAZIJA SE I DALJE VISOKO KOTIRA: Zgrada SMŠ ,,Braća Selić“

KOLAŠIN - U prvom upisnom roku, u Srednju mješovitu školu ,,Braća Selić“ upisana su 54 učenika a konkursom koji je raspisala ta vaspitno-obrazovna ustanova, mjesta ima za ukupno 84.

Svršenim osnovcima ponuđeni su smjerovi opšta gimnazija, treći stepen za konobare i kuvare i hotelsko-turistički tehničar (umjesto ekonomskog smjera koji se mogao upisati prošle godine).

STATISTIKA

Najveće interesovanje svršeni kolašinski „osnovci“ pokazali su za upis opšte gimnaBIJELO POLJE – Priključkom 14 domaćinstava iz prigradskog naselja Medanovići II na vodovodnu mrežu ozvaničen je početak rada novog vodovoda.

Kako je saopšteno iz Vodovoda ,,Bistrica“, priključeni su svi potrošači koji su ispunili minimum zakonskih propisa i koji su potpisali ugovor.

- Vodovod je urađen za 110 domaćinstava koji će imati uredno snabdijevanje tokom cijele godine. Mještani će se snabdijevati vodom preko pumpne

zije. Konkurs je omogućio upis u jedno odjeljenje za 28 đaka, a upisano je 26. Nakon gimnazije, mladim Kolašincima najinteresantniji bio je smjer hotelsko turistički tehničar. Ipak, tu je popunjeno tek nešto više od polovine traženih mjesta – predviđeno je jedno odjeljenje od 28 učenika, a upisano je 15.

Kada su u pitanju stručna usmjerenja, trećeg stepena, odnosno zanimanja kuvara i konobara, onda su kuvari „pobijedili“ konobare. Za 14 mjesta koliko je predvidio konkurs za kuvare upisano je osam, dok su konobari od 14 konkursnih

mjesta, popunili samo pet.

Nakon prvog upisnog roka ostalo je 30 slobodnih mjesta: dva u opštoj gimnaziji, 13 kod hotelsko-turističkih tehničara, šest kod kuvara i devet kod konobara.

SELIDBA

Inače u gradskoj OŠ ,,Risto Manojlović“, školovanje je završilo 65 učenika, a u seoskim sedam. Iskustvo govori da dio kolašinskih osnovaca pokušava da upiše druge srednje škole a uglavnom ima interesovanja za Medicinsku školu u Beranama. Ako ne uspiju u tome, onda u drugom

Biće posla u hotelima

U Kolašinu se u ovom trenutku gradi šest reprezentativnih hotela. Četiri se grade na Bjelasici, dva na Brezi a najavljuje se i dalje interesovanje za njihovu gradnju. Radi se o hotelskim kompleksima sa najvišim standardima koji će iskazati potrebu za otvaranje više stotina radnih mjesta. To sigurno donosi ohrabrenje ali i dodatnu odgovornost za mlade Kolašince koji su upisali turistička ali i ostala usmjerenja – da se tokom redovnog srednjoškolskog školovanja obuče kako treba i tako steknu kvalifikacije za zaposlenje u svom rodnom gradu. Uz upozorenje na startu – u hotelskim kompleksima će se tražiti ali i plaćati znanje i profesionalnost.

upisnom roku, biraju neko od usmjerenja u SMŠ ,,Braća Selić“. Ima i primjera da upis u srednju školu, dominantno u Podgorici, bude i razlog da se porodica odseli iz Kolašina ali ove godine nije bilo takvih brojnih primjera. D. DRAŠKOVIĆ

BIJELO POLJE: Završena izgradnja vodovoda u naselju Medanovići

Voda stigla, mještani da se prijave za priključak stanice i rezervoara, kao i cjevovoda u dužini preko 6,5 km - saopštavaju iz Vodovoda.

Takođe ističu da su mještani veoma zahvalni jer su konačno riješili višegodišnji problem.

Cijena priključka za domaćinstvo je 355,74 eura, pa potrošač plaća 177,87 eura, a ostatak Opština.

- Pozivamo potrošače koji nemaju regulisan priključak i ra-

čun za domaćinstvo - objekat da iskoriste ovu jedinstvenu priliku i regulišu svoj priključak po povoljnim uslovima koje je omogućila Opština – poručili su iz Vodovoda. B.Č.

Komunalnu policiju GUSINJE –Komunalna policije počela je sa radom na Dan državnosti, 13. jula.

Kako je objavljeno na sajtu Opštine odluku o formiranju te službe donijela je Skupštine opštine nakon čega je rađeno na stvaranju pretpostavki za njen rad.

-Komunalna policija pored načelnika službe, savjetnika za vođenje registra prekršajnih naloga u svom sastavu ima

i tri komunalna policajca. Rad službe dodatno će unaprijediti komunalni red u našoj opštini.

Nabavljene su i uniforme kao i oprema. Takođe, za obavljanje redovnih radnih zadataka službi će biti na raspolaganju i službeno vozilo ,,Dacia sandero stepway“ proizvedeno 2021.godine– saopšteno je iz lokalne uprave.

Komunalna policija će raditi u dvije smjene.

C.G.

PLJEVLJA: Zakazana sportsko-rekreativna manifestacija

Biciklijada u nedjelju PLJEVLJA - Najmasovnija sportsko rekreativna manifestacija u Pljevljima biciklijada biće održana u nedjelju, 18. jula.

Kako je objavljeno na sajtu Opštine prijavljivanje je u toku (Dom Vojske), a završava se u petak.

- Biciklijada će krenuti u devet sati ispred zgrade Opštine do Brvenice i nazad. Pored poklon majica za učesnike je

obezbijeđeno osvježenje i lanč paketi a biće i iznenađenja – navedeno je u saopštenju.

Organizatori poručuju da biciklijadom šalju poruku kako su važni zdravi stilovi života, aktivno učešće građana u sportsko rekreativnim aktivnostima, animiranje što većeg broja građana da se počnu baviti fizičkom aktivnošću, biciklo kao altrnativni vid prevoza…

C.G.

odluka opštine

,,Pljevaljski sir“ dobio prostor PLJEVLJA – Nevladina organizacija ,,Pljevaljski sir“ dobila je na korišćenje bez naknade poslovni prostor površine 27 kvadrat-

nih metara koji se nalazi u objektu Mliječne pijace.

Odluku je donijela Skupština grada na posljednjoj sjednici.

C.G.

Predstavljena monografija Spomen-obilježja Cetinja – Grada heroja

Imenik života utkanih u slobodu i nezavisnost Crne Gore CETINJE - Prijestonica je predstavila sinoć u atrijumu Vladinog doma monografiju „Spomen obilježja Cetinja – Grada heroja“. Monografija, čije su autorke dr Anastazija Miranović, mr Magdalena Radunović i mr Jadranka Selhanović.

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan kazao je da je monografija štampana povodom 80 godina od ustanka naroda Crne Gore.

- Monografija je zalog kulturi sjećanja, osamdesetogodišnjici prvog, organizovanog opšenarodnog ustanka u Evropi - 13. jula 1941. godine, kada su prve ustaničke puške u porobljenoj Evropi zapucale na tlu

ZALOG KULTURI SJEĆANJA: Promocija monografije

Crne Gore - kazao je Kašćelan.

On je podsjetio da je ponosno i slobodarsko Cetinje ustalo1941. godine protiv fašizma „ali i zbog nasušne potrebe da

oslobodi zavazda svoju otetu slobodu i razapetu državu, da vrati ime, koje evo i 80 godina kasnije pojedinima smeta“.

- Časno se tih godina borilo

Cetinje – govore ljudi, pišu knjige, ali i brojni mramori kao svjedoci postojanja branitelja slobode. Branitelja, a ne ratnika – jer branitelji brane, a ratnici otimaju. Ovo ističem kao trajno određenje moga naroda – svoje nedamo, tuđe nećemo - rekao je gradonačelnik Kašćelan.

Kašćelan smatra da monografija mora biti samo prvi korak u trajnom očuvanju pamćenja na opisane ljude i događaje, i da svi moraju učiniti dodatni napor da se spomeničko nasljeđe na prostoru Prijestonice zaštiti i očuva.

Anastazija Miranović, jedna od autorki monografije, kazala je da je intencija autorki

i izdavača bila da sublimiraju značajno i vrijedno spomeničko nasljeđe Cetinja da se sjete svih koji su pali za slobodu u NOR-u i drugim ratovima na ovim prostorima, da ukažu i na znamenite ličnosti i događaje iz kulturno-umjetničkog i državotvornog miljea, na krucijalne identitetske stigmate koje ne smijemo zaboraviti.

- Bez sjećanja na nas bivše, ne možemo graditi nas buduće.

Cetinje je zavrijedilo mnogo ranije da dobije sličnu publikaciju - navela je ona.

Ona je dodala i da materijalizovana memorija spomenobilježja ne dozvoljava da zaboravimo slobodarsku, časnu,

junačku i antifašističku istoriju Cetinja i Crne Gore.

Prema riječima profesora i publiciste Srđe Martinovića monografija je „nedostajući dio u mozaiku kroz čija se okna bolje zrca istina o nama“.

- Između korica ovog štiva nalazi se riznica našeg moralnog ishodišta, a knjiga nas vodi kroz različite epohe i primjere najvećeg ljudskog dostojanstva i slobodarskog duha. Ona je registar spomenika, zbirka junaka i imenik života utkalih u slobodu i nezavisnost Crne Gore - kazao je on.

Cetinje pod pokroviteljstvom predsjednika Senata Prijestonice Mila Đukanovića. C.G.

14

Kultura

Četvrtak, 15. jul 2021.

Dvije konferencije u okviru KotorArta

D. BIJELIĆ

Izazovi u domaćoj i globalnoj kulturi

Irena Kregar-Šegota

Veselko Grubišić

PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike organizovaće konferenciju „Rijeka 2020“ danas u 11 sati, u Crkvi Sv. Duha. Govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i direktorka „Rijeka 2020“ Irena Kregar-Šegota.

normalnost: promatranje / promišljanje / preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon kovida-19“, na kojoj će okupiti stručnjaci iz sfera umjetnosti, kulture, kulturne politike, kulturnog turizma i sociologije. Prvi dan konferencije, sa panelom „Globalni osvrt“ koji okuplja brojne ambasadore u Crnoj Gori, zakazan je za večeras u 19 sati, u Crkvi Sv. Duha.

Učesnici konferencije biće Siniša Šešum, šef kancelarije Antenna pri UNESCO-u (Sarajevo), Branimir Jukić, ambasador Bosne i Hercegovine, Đin Lju, ambasador Kine, Karen Medoks, ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva, Vladislav Maslenikov, ambasador Rusije, Džudi Rajnke, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država, Oana Kristina Popa, šefica delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske, Kristijan Timnije, ambasador Francuske, Robert Weber, ambasador Njemačke, Gregor Presker, ambasador Slovenije, kao i Ute Frisner, zamjenica šefa diplomatske misije i konzul Austrije.

Moderatorka ovog panela biće Milica Nikolić, generalna sekretarka UNESCO kancelarije R. K. u Crnoj Gori.

U 2020. godini, kada Hrvatska predsjedava Evropskom unijom, najveća hrvatska luka, Rijeka, bila je središte bogatog nacionalnog i evropskog kulturno-umjetničkog programa, grad-domaćin umjetnicima svjetske, evropske i hrvatske kulturne scene. Rijeka je bila Evropska prijestonica kulture.

Predsjednik Opštine Budva je početkom godine predložio da gradovi Boke, predvođeni Budvom, konkurišu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine.

- Kako bi propitali realne mogućnosti i perspektive ove ideje, pozvali smo u goste predstavnike Rijeke i Novog Sada koji su već prošli cijelu proceduru, da nam prezentuju njihovo iskustvo - istakli su iz PR službe Festivala.

KotorArt Don Brankovi dani muzike, uz podršku UNESCO Programa participacije, organizovaće od 15. do 19. jula i petodnevnu konferenciju „Nova

Večeras otvaranje festivala „Barski ljetopis“

Nilović nastupa sa crnogorskim džezerima

PODGORICA – Festival „Barski ljetopis“ biće otvoren koncertom „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“ večeras u 21:30 sati, na ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru. Kuriozitet ovog koncerta biće nastup pijaniste Janka Nilovića, svjetski poznatog kompozitora i muzičkog producenta koji do sada nikad nije nastupio u Crnoj Gori.

On će otvoriti veliki koncert „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“ i iste večeri će se pojaviti sa bendom na još nekoliko numera. „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“ sastavljen je od najpoznatijih crnogorskih džez umjetnika koji će prvi put svirati zajedno na jednoj sceni, za potrebe otvaranja festivala Barski ljetopis.

- Umjetnici su nakon skoro dvije teške i neizvjesne godine željni kontakata, bine, instrumenata, interakcije. Koncept džez otvaranja okupiće džez umjetnike iz Crne Gore svih generacija, a baviti se džezom u Crnoj Gori, samo po sebi jeste hrabar čin, tako da, što se mene tiče, vrijeme je da se za te ljude sazna - neke od njih petnaestak, javnost već zna, neke će tek

upoznati, ali jedno je sigurno vrijeme je da se džez scena u Crnoj Gori ponudi široj publici, a Barski ljetopis ove godine upravo to i čini - kazao je o koncertu selektor muzičkog programa Vladimir Maraš.

Džez muzika posljednjih godina zauzima sve više medijskog prostora u Crnoj Gori, pa tako, iskusni džez umjetnici, ali i oni mlađi, dobijaju sve više prostora i postaju vidljiviji crnogorskoj publici. Iako rasuti po raznim bendovima, svirajući razne žanrove, odlučili su da se okupe i publici ponude nezaboravno i jedinstveno džez iskustvo. „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“ izvodiće neke popularne džez melodije, ali i neke autorske kompozicije i aranžmane koje potpisuju crnogorski autori Vladimir Maraš, Šule Jovović i bend Kuhinjazz. „All Stars Jazz Ensemble Montenegro“, pored Maraša, čine još i Martin Đorđević, Dragan Ivanović, Slaven Ljujić, Novak Mijović, Stefan Pavićević, Dejan Ljujić, Enes Tahirović, Milorad Šule Jovović, Miladin Wes Peruničić, Sanja Raičković, Marko Vlahović, Tina Džankić, Ivana Janković, Ljubiša Paunić Paun.

D. E.

Predstava „Na vukovom tragu“ najbolja na 29. izdanju Kotorskog fest PODGORICA – Predstava „Na vukovom tragu“ Pozorišta mladih iz Novog Sada dobila je nagrade djece i žirija na 29. KotorArt Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, koji je trajao od 1. do 12. jula, dok je za najbolji dramski tekst za djecu i mlade nagrađena Sandra Vujović. Žiri grada Kotora 29. Kotorskog festivala pozorišta za djecu Danijela Đukić, Marija Pilastro, Aleksandra Tomović, Mladen Živković i Maja Mrđenović - pogledao je devet predstava u selekciji Glavnog pozorišnog programa. A kako je navedeno u obrazloženju, većinom glasova nagradu za najbolju predstavu dodijelio je predstavi „Na vukovom tragu“, u režiji Jakuba Maksimova.

GLOBALNE TEME

U ozbrazloženju žirija ističe se da predstava „Na vukovom tragu“ na posredan, ali vrlo upečatljiv i kritičan način obrađuje globalno društveno značajne teme koje se tiču opstanka i očuvanja humanosti u svijetu bespoštednog kapitalizma, koji duboko razara etiku, dostojanstvo, ali i sam život.

- Priča o borbi za preživljavanje psa Baka u vrijeme devetnaestovjekovne američke „zlatne groznice“ prikazana je umjetnički posvećeno, kroz skladno i efektno uklapanje pažljivo kreiranih i precizno animiranih lutaka, glumačke suigre, izvanredno atmosferičnog spoja žive muzike i različitih zvukova, i plodonosnog preplitanja naracije i magične vizuelnosti - navodi se, između ostalog u obrazloženju.

PODGORICA - Simfonijski orkestar i Hor RTS-a, pod dirigentskim vođstvom maestra Bojana Suđića, otvorili su muzički program 35. festivala Grad teatar. Ovaj koncert priređen je povodom Dana državnosti i Dana ustanka Crne Gore, te je stoga i centralni dio programa bio posvećen svojevrsnoj svjetskoj antifašističkoj himni „Bela ćao“.

Očuvanje huma u svijetu kapital Nagradu ASSITEJ-a za najbolji dramski tekst za djecu i mlade osvojila je Sandra Vujović, za dramu ,,Vilinjska Gora - mit o gospodarima, slugama i slobodnim ljudima“. Ovaj tekst se izdvojio od ostalih čvrstinom dramske strukture, osjećajem za scenski ritam, maštovitošću i vještinom vođenja priče

Dječiji žiri u sastavu: Maša Lazović, Vojin Begović, Jovan Krivokapić, Una Marija Kokot, Leonid Bromberg i Mari-

Žiri obrazlaže odluku o glavnoj nagradi na zatvaranju festivala

ja Miladinović, jednoglasno je odlučio da za najbolju takođe proglasi predstavu „Na vukovom tragu“.

- Odluku obrazlažemo činjenicom da je ovo predstava koja je podjednako i poučna i emotivna, da je plod izuzetne pripovijedačke, glumačke i animatorske vještine, i što je najvažnije, u

pitanju je predstava čija je iluzija podjednako lijepa kao i njeno razotkrivanje. Zadovoljni i prepuni pozitivne energije već razmišljamo o sljedećem festivalu, a njegovom budućem dječijem žiriju od srca želimo još teži posao – navodi se u obrazloženju dječijeg žirija.

Predstavnik Pozorišta mladih,

Simfonijski orkestar i Hor RTS-a otvorili muzički program Grad

Antifašizam, put kroz svijet i naše nasljeđe

Uslijedila su muzička „putovanja“ u egzotične destinacije Bliski istok, Jermeniju, Brazil i Karibe, sa muzikom koju voli i prepoznaje čitav svijet, a nakon toga i povratak u naše krajeve.

ODUŠEVLJENJE

„O Fortuna“ Karla Orfa, „Karmen“ Žorža Bizea, „Hor Jevreja“ Đuzepea Verdija, „Pirati sa Kariba“, „Grlica“, „Još ne sviće rujna zora“, samo su neke od kompozicija koje su se čule ispred budvanskog Starog grada. Publika nije krila oduševljenje i ovacijama je pozdravila hor i orkestar, posebno na samom kraju kada su izveli čuvenu kompoziciju

Detalj sa koncerta ispred budvanskog Starog grada

„Pukni zoro“.

Dirigentu Suđiću, kako je ka-

zao, posebno je drago što je orkestar uspio da napravi jedan

Savremena likovna umjetnost u Crkvi Otvaranjem izložbe „Comeback“, zasnovane na izboru iz savremene crnogorske likovne umjetnosti, u Crkvi „Santa Maria in Punta“ otpočeo je likovni program XXXV festivala „Grad teatar“.

Izložbu je otvorila direktorica JU Grad teatar, Milena Lubarda-Marojević koja je kazala da su izloženi radovi 17 umjetnika i da je autor izložbe slikar, čiji je rad, takođe, izložen - Đorđije Bato Boljević.

- Njegova želja je bila da ne trošimo suvišne riječi na opis izložbe, da se o njoj ne govori već

da radovi i njen koncept govore sami za sebe. Mi ćemo to poštovati - kazala je Lubarda-Marojević.

Na izložbi su prikazana djela Toma Pavićevića, Filipa Jankovića, Siniše Radulovića, Sanje Raonić, Vidaka Radmilovića, Vasa Nikčevića, Sretena Nikčevića, Sandre Đurbuzović, Ivanke Vane Prelević, Marice KuznjecovBoljević, Dijane Lazović, Nade Kažić, Bojane Popović, Rista Radmilovića i Đorđija Bata Boljevića.

Izložba će biti otvorena do 20. avgusta.

fini spoj sa publikom.

- Čini mi se da smo čak i neke koji su sumnjali da mogu da izdrže koncert klasične muzike ipak privukli notama koje nisu toliko ozbiljne već su upravo i u svijetu poznate kao način da se popularizuje kvalitetna muzika. Mi idemo uvijek do one granice dokle to može i treba da se radi ne bi li nekoga možda ponukali da otvori svoje interesovanje za nešto drugo i da nam se možda sjutra priključi i sa nekim ozbiljnijim programom. Kao kada pročitate jedan divan roman pa poslije toga pročitate i neku još ozbiljniju knji-

Kultura

Četvrtak, 15. jul 2021.

tivala pozorišta za djecu

anosti lizma

vim pozorišnim predstavama. Članice žirija za dodjelu nagrade ASSITEJ-a, dramaturškinja Jelena Lela Milošević, rediteljka Sonja Petrović i diplomirana filološkinja srpskog jezika i književnosti Jasmina Bajo pročitale su sve tekstove, te rukovodeći se kriterijumima umjetničkog kvaliteta, inovativnosti na planu forme, relevantnosti tema i univerzalnih vrijednosti u korespodenciji sa dječijim/mladim gledaocem donijeli odluku da priznanje osvaja tekst ,,Vilinjska Gora - mit o gospodarima, slugama i slobodnim ljudima“ autorke Sandre Vujović.

- Ovaj tekst se izdvaja od ostalih čvrstinom dramske strukture, osjećajem za scenski ritam, maštovitošću i vještinom vođenja priče. U sebi sadrži vješto izgrađene sve elemente bajke i ispunjava neke od osnovnih ciljeva pozorišta za djecu, kao što su: formiranje kritičkog mišljenja prema svijetu kod djece, buđenje radoznalosti i maštovitosti, razvijanje sistema vrijednosti – saopštio je žiri.

KLJUČEVI

glumac Saša Latinović putem video projekcije zahvalio se Festivalu i Kotoru, ističući posebnu zahvalnost zbog prepoznavanja kvaliteta predstave. Uz zahvalnost i pozdrave, izrazio je želju da Festival nastavi da raste u jednom od najljepših gradova na svijetu, uz želju da se svake naredne godine sastajemo sa no-

Osim dodjele nagrada, u završnici 29. Festivala pod temom „Sve što raste, htjelo bi da raste“ ključeve grada, koji su prethodnih 12 dana bili kod djece, preuzela je sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tatjana Kriještorac. Na ovogodišnjem festivalu realizovano je preko 50 programa, a posljednjeg dana u čast nagrađenih izvedena je predstava „Mali Tesla ili kako izumiti sebe“ teatra Korifej, KIC-a Zeta i dramskog studija Prazan prostor, a u režiji Petra Pejakovića.

S. V.

da teatra gu – rekao je Suđić.

Na taj način, prema njegovim riječima, razbijaju se predrasude prema klasičnoj muzici.

- Tako mi se čini da su ovo prilike da se naprave nova poznanstva i da ljudi koji imaju predrasude prema klasičnoj muzici koja je možda za njih dosadna, niko to ne sluša i slično, ovdje vide da je sve to neistina i da je ustvari umjetnička muzika osnova svake muzike i da joj se moramo vraćati jer to je prosto sama ljepota. A živimo u vremenu kada nam je ljepota, čini mi se, više nego potrebna – rekao je Suđić.

OTVOREN PROSTOR

Koncerti na otvorenom, a posebno ovaj ispred zidina Starog grada, prema riječima Suđića, vrlo su specifični i inspirativni.

- Ja ne mogu da znam tačno kakav je bio zvuk, mi smo se trudili da damo naš maksimum. Što se nas tiče, na bini je to bilo jako dobro.

Naravno, uvijek su koncerti napolju vrlo zahtjevni jer ne postoji akustika kao što je u koncertnoj sali gdje je sve mnogo lakše. Ovdje se muzičari nedovoljno čuju međusobno, pa se pogrešno čuju, pa se zvuk malo odbija, ali generalno atmosfera je bila vrlo inspirativna – rekao je Suđić.

Podsjetimo, Simfonijski orkestar RTS-a jedan je od najreprezentativnijih orkestarskih ansambala u Srbiji. Osnovan 1937. godine, u okviru Radio Beograda, od samih početaka imao je profilisane umjetničke pravce djelovanja, usmjerene ka afirmisanju i njegovanju nacionalne muzičke baštine, ali i kapitalnih djela svjetske literature. Hor Radio-televizije Srbije ove godine upisao je i značajni jubilej – 80 godina postojanja.

S. V.

Djela Saše Tkačenka u galeriji ,,Klub“ PODGORICA – Izložba djela umjetnika Saše Tkačenka, pod nazivom ,,Tell my mother I’m going home, I have been destroyed by hippie powers“, biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji ,,Klub“. O konceptu izložbe govoriće kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore Teodora Nikčević.

Izložba je dio šire serije radova ,,Anxiety - Teens of denial“ koje umjetnik razvija u formi vizuelnog dnevnika nastalog iz potrebe da bilježi anomalije i transformacije kroz koje prolazimo kao društvo, a koje za krajnji ishod imaju manifestaciju anksioznosti u javnoj sferi. Materijal za ovu izložbu čine mješavina dokumentarnog i fiktivnog narativa koji se prepliću u obliku foto montaža, fotografija i teksta, koji se u raznim formama materijalizuju u prostoru, bio on fizički ili virtuelan.

Saša Tkačenko (1979) živi i radi na relaciji Zagreb - Beograd. Od 2008. godine kontinuirano učestvuje na izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu i Telenor kolekciji savremene A. Đ. srpske umjetnosti.

15

Na Cetinju otvorena prva izložba projekta ,,Što je nama naša borba dala“

Umjetnost koja odiše vjerom u „bolje sjutra“ Cilj ovog svojevrsnog umjetničkog ,,preispitivanja“ prevashodno je da pokaže kako je likovna umjetnost prezentovala, propagirala, artikulisala i reflektovala vrijednosne tekovine NOR-a/NOB-a, neposredno nakon rata, u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, kroz djela naših referentnih likovnih umjetnika CETINJE - Prva izložba u okviru umjetničkog projekta pod nazivom ,,Što je nama naša borba dala“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, sastoji se iz tri segmenta: izložbe radova date tematike tzv. „starih“ majstora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta i izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG. Izložbe će se realizovati fazno, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“, u vremenskom intervalu od petnaest dana između pojedinačnih segmenata, koji u krajnjem čine jedinstvenu cjelinu.

VRIJEDNOSTI

Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti i autorka projekta Anastazija Miranović je kazala da je cilj ovog svojevrsnog umjetničkog ,,preispitivanja“ prevashodno da pokaže kako

ZBIRKE

Sa otvaranja izložbe u galeriji „Miodrag Dado Đurić“

je likovna umjetnost prezentovala, propagirala, artikulisala i reflektovala vrijednosne tekovine NOR-a/NOB-a, neposredno nakon rata, u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, kroz djela naših referentnih likovnih umjetnika, a kako ih percipira/interpretira, generacijama poslije, kroz umjetnička djela savremenih likovnih umjetnika. Koliko je i kako umjetnost bila angažovana po ovim temama nekad, a da li je, koliko i kako danas?

Ona je pojasnila da naziv um-

jetničkog projekta ,,Što je nama naša borba dala“ čini stih pjesme ,,Drugarice posadimo cvijeće“ pretvoren u pitanje.

- Zašto pitanje? Zato što smatramo potrebnim osvrnuti se na temeljne vrijednosne oslonce savremene Crne Gore.

Na antifašizam, bratstvo i jedinstvo, na naše zajedničko slobodarsko nasljeđe i sve one značenjski utemeljene društvene stigmate koji su proizašli iz NOR-a i/ili su produkovani na tekovinama NOB-a i revolucije - kazala je Miranović.

Bez obzira što je poratna

Made in New York Jaaz Montenegro najavio gostovanje slavnog basiste

Džon Li će konačno nastupiti u Crnoj Gori PODGORICA - Slavni basista, kompozitor i producent Džon Li pridružiće se gitaristi Stenliju Džordanu i pjevačici Lezli Harison na šestom Made in New York Jazz Montenegro festivalu.

Džon Li je savremenik Dizija Gilespija i njegov najbliži saradnik, i danas je ključna muzička figura u čuvanju sjećanja na ovog velikana svjetske džez muzike. Na čelu je „Dizzy’s Gillespie All star banda“, koji svake godine odsvira makar jednu svjetsku turneju u slavu legendarnog trubača. Lijeva bogata karijera se ne zaustavlja na legatima Dilespijeve slave, već je bio podrška mnogim muzičarima koji od 1970. godine naovamo popunjavaju biografiju poznatog basiste. Sarađivao je sa Sonijem Rolinsom, Džejmsom Mudijem, Gregorijem Hajnsom, Čakom Lebom, Rojom Hargruvom, Aretom Frenklin i mnogim drugima. Kao producent, koji



umjetnost socrealističkog perioda bila dirigovana, kontrolisana, nametnuta umjetnost, prema riječima autorke projekta, ona je sobom nosila entuzijazam, polet slobodarskog, socijalističkog vremena.

- Odisala je vjerom u ,,bolje sjutra“, nerijetko produkujući vanredna djela naše istorije umjetnosti, grandiozna ne samo po formatu (koji je bio podrazumijevan i tražen), već i po umjetničkim kvalitetima.

Ona nije bila puki ,,reklamni izlog nove postrevolucionarne vlasti“, sa prikazima njenih dostignuća - bila je mnogo više od toga. Ako se pitamo: „Da li je umjetnost, u takvim prilikama uspijevala da se izdigne do svoje samobitnosti“, potvrdan odgovor je neminovan shodno uvidu u dio tih ostvarenja, koji nam omogućava prva izložba art-projekta ,,Što je nama naša borba dala“ - zaključila je Miranović.

za sobom ima šezdesetak albuma, dobio je i nagradu Gremi, a upisao se i kao aranžer zvuka na stotinjak izdanja.

Li je najčešće stub ritam sekcije u ma kojoj postavi svirao, ili bar onaj dio orkestra koji neće ostati neprimjećen. Njegovo odsustvo agresije i suzdržanost ne umanjuju promišljeno i upečatljivo sažimanje utisaka i emocija u linije koje mogu i samostalno da funkcionišu, pa nerijetko preuzima šou od

Džon Li je savremenik Dizija Gilespija i njegov najbliži saradnik, i danas je ključna muzička figura u čuvanju sjećanja na ovog velikana svjetske džez muzike

naslovnih izvođača.

Džon Li je rođen 1952. godine u Bostonu. Sa partnerkom Lisom Broderik je prije 12 godina pokrenuo džez izdavačku etiketu „JLP“ (Jazz Legacy Productions). Iako je najavljen u prvom krugu festivalskih najava prošle godine, usljed promjene termina nije uspio da dođe, pa će mu ovo biti prvi nastup u Crnoj Gori.

Festival Made in New York jazz festival Montenegro biće održan od 3. do 5. septembra na već ustaljenim lokacijama: scena „Synchro“ u Porto Montenegru, džez klub Sejdefa i Atrijum Kapital Plaze u PodD. E. gorici.

Prva izložba projekta predstavlja značajno umjetničko nasljeđe poratne Jugoslavije socrealističkog perioda, pohranjeno/prezentovano u muzejskim zbirkama Umjetničkog i Istorijskog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore.

Predstavljena su djela Antuna Augustinčića, Sretena Stojanovića, Đorđa Andrejevića Kuna, Petra Lubarde, Mila Milunovića, Aleksanda - Aca Prijića, Branka Filipovića Fila, Voja Stanića, Miloša Vuškovića, Tome Rosandića, Rista Stijovića, Draga Đurovića, Luke Tomanovića, Antona Lukatelija, Marka Borozana, Voja Tatara, Marka Brežanina, Vere Lubarde, Velimira - Veliše Lekovića, Marijana Detonija, Borka Lazeskog, Sabahudina Hodžića, Sava Radulovića.

Izložbe će biti u postavci do A. Đ. kraja avgusta.

„Znaš li Nunu Montiljo?“ u KIC-u PODGORICA - Roman „Znaš li Nunu Montiljo?“ Edina Krehića biće predstavljen večeras u 20 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Sa autorom će razgovarati i o knjizi govoriti Edin Smailović.

Edin Krehić je savremeni bosansko-hercegovački pisac, nagrađivan za romane, drame i pripovijetke. Rođen je 14. jula 1973. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Fakultetu političkih nauka. Prije romana „Znaš li Nunu Montiljo?“, Krehić je 2017. objavio knjigu „Nisam te se nagledao“, baziran na pripovijeci „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“, nagrađenoj 2010. na kulturno-književnoj manifestaciji „Susreti Zija Dizdarević“ u BiH. Po ovoj priči je napisao i radio-dramu „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“, snimljenu u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i BH Radija 1. Autor je i knjiga „Čuvaj se“ i „Jednog dana doći ću oče“.

Osim sa Balkana, kao novinar izvještavao je iz SAD-a, Kuvajta, Egipta, Njemačke, Austrije, Francuske, Švajcarske... Član je P.E.N. centra BiH. Živi u SarajeR. K. vu.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 15. jul 2021.

Ansambl ,,Crna Gora“ predstavio se prvi put na Olimpijadi folklora

Debitanti oduševili na najvećoj smotri Folklornim umijećem i odabranim repertoarom folklorni ansambl ,,Crna Gora“ predstavio se po prvi put u okviru najveće svjetske smotre folklora, Olimpijade, koja je održana u Rusiji od trećeg do 10. jula. To je bio i prvi put da naša zemlja uzme učešća na ovakvoj svjetskoj folklornoj smotri.

Učešće na Olimpijadi folklora predstavlja priznanje da su naše igre svrstane u vrh svjetskog folklora. Za ansambl je ovo najveći uspjeh, ali i cilj kojem smo kao grupa težili od samog osnivanja – poručio je direktor ansambla Crna Gora Sreten Kaluđerović

Na Olimpijadi je nastupilo više od 50 ansambala iz zemalja širom svijeta, među kojima državni i profesionalni.

Ansambl iz naše zemlje uzeo je učešća u otvaranju i zatvaranju manifestacije, koje je organizovano u gradu Ufi, a tokom trajnja samog događaja naši folkloraši nastupili su u nekoliko gradova Rusije.

Događaj je realizovan u organizaciji CIOFF-a, UNESCO-a i Ruske Federacije.

Napominjući da je usljed epidemiološke situacije izostao kontinuitet priprema, što je otežalo samu organizaciju, direktor FA „Crna Gora“ Sreten Kaluđerović ističe da su uz veliki entuzijazam igračkog kadra u posljednjih nekoliko mejseci uspjeli da intenziviraju i realizuju sve potrebne pripreme.

- Tome velika zahvalnost sjajnim mladim ljudima koji su pored svojih primarnih akademskih i radnih obaveza, posvećeno i marljivo uvježbavali i pripremali program – kazao je Kaluđerović.

Ostavili lijep utisak

ISKUSTVO

Govoreći o Olimpijadi, direktor ansambla Sreten Kaluđerović ističe da je u pitanju svjetski događaj, organizovan na najvećem mogućem nivou i svakako za sve članove nesvakidašnje iskustvo. Kako navodi, gostoprimstvo Rusa ih je oduševilo.

-Utisci su fantastični, sjajno gostoprimstvo. Isticanje multikulturalizma, iskreni čuvari sopstvenog kulturnog nasljeđa, kao i pristup očuvanju istog, samo su neke

Entuzijazmom do uspjeha

istaći da su nekoliko ruskih televizija i onlajn platforme prenosile uživo sve događaje Olimpijade – istakao je Kaluđerović.

IGRE

Folklorni ansambl „Crna Gora“ na smotri u Rusiji

od odlika stanovnika Rusije.

Naravno, itekako poštujući tradiciju gostiju. Ono što nas je posebno oduševilo je što je publika bila upoznata sa našim folklornim nasljeđem, sa oduševljenjem bi izgovarali ime naše države nakon svakog nastupa i tražili fotogra-

fisanje sa našim članovima u narodnim nošnjama – kazao je Kaluđerović.

Od samog prijema pa do nastupa, defilea, konferencija, naučnih skupova, raznih ceremonija i zvaničnih prijema, organizacija je bila, kaže, na najvećem nivou.

Opština u sastavu Glavnog grada Golubovci u prethodnoj godini opredijelila 176.000 eura za finansiranje sporta

-Sa nestrpljenjem smo iščekivali svaki nastup na Olimpijadi folklora, naravno, trudeći se da na najbolji način predstavimo našu zemlju. Naš ansambl je nastupio na zatvaranju gdje je izvedba koreografije stare Crne Gore doživljela ovacije tokom ali i nakon završetka. Treba

Naš ansambl predstavio se igrama iz stare Crne Gore, jedinom nagrađenom koreografijom na ovim prostorima, kao i igrama iz Vrsute, Boke i Gusinja. Kaluđerović ističe da učešće na ovom planetarnom događaju predstavlja priznanje da su se naše igre svrstane u vrh svjetskog folklora. Kako

dodaje, za ansambl je ovo najveći i najznačajniji uspjeh, ali i cilj kojem su kao grupa težili od samog osnivanja.

-Naši nastupi, pored oduševljenja publike koja je to aplauzima pozdravila, naišli su na oduševljenje i samih učesnika koji su istakli i potvrdili da je naš rad i dostignuće opravdalo debitantsko pojavljivanje Crne Gore. U prilog tome jesu pozivi za učešće na festivalima na čak četiri kontinenta u narednom periodu – kazao je Kaluđerović.

I. KRUNIĆ

Glavnom gradu putem ,,Sistema 48“ od početka godine stigle 2.064 prijave

Najviše žalbi na nepropisno Za tri fudbalska kluba parkiranje, glasnu muziku i izdvojili 80 odsto novca nelegalno odložen otpad Opština u sastavu Glavnog grada Golubovci u prethodnoj godini opredijelila je 176.000 eura za finansiranje 14 sportskih klubova i takmičenja, navedeno je u informaciji o raspodjeli sredstava za sport za 2020. godinu koja će se pred odbornicima lokalnog parlamenta naći na sljedećoj sjednici Skupštine.

ULAGANJE

U dokumentu se ističe da je komisija koja je ocjenjivala programe i utvrđivala visinu sredstava koja se dodjeljuju sportskom klubu ili sportsko-rekreativnom društvu, odlučila da tri fudbalska kluba koja su učestvovala u redovnom sistemu takmičenja predloži finansiranje u visini od 80 odsto sredstava predviđenih programom rada.

Komisija je prilikom razmatranja i ocjene prijava imala u vidu specifičnu situaciju nastalu usljed epidemije kovida-19 i činjenicu da su bila prekinuta takmičenja u ekipnim sportovima, osim fudbala, te da su odložena takmičenja u borilačkim i po-

jedinačnim sportovima.

Sredstva su opredijeljena u sljedećim iznosima: FK „Zeta“ 90.000 eura, FK ,,Bratstvo“ 20.000, FK ,,Ilarion“ 12.000, Košarkaški klub ,,Zeta“ 15.000, KK ,,Vukovi“ 7.000, KK ,,Mega basket“ 3.500, Rukometni klub ,,Zeta“ 6.000, Džudo klub ,,Miloš Stanković“ 4.500, Karate klub ,,Bratstvo“ 4.000, KK ,,Kondor“ 4.000, Atletski klub ,,Zeta 2012” 3.500 eura, Kikboksing klub ,,Zeta“ 2.500, FK ,,AS” 2.000 eura, Savate ful kontak klub ,,Mladost“ 2.000 eura.

UGOVORI

Sportski klubovi su bili dužni da dodijeljena sredstva namjenski troše, u skladu sa programom i planom trošenja sredstava, uz obavezu podnošenja izvještaja sa dokazima o utrošku sredstava, u rokovima propisanim Odlukom o finansiranju sporta i sportskih priredbi, na način koji je definisan ugovorom.

U prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama odluke o finansiranju sporta i sportskih priredbi, o kome će se odbornici izjasniti na zakazanoj skupš-

Sredstva su opredijeljena u sljedećim iznosima: FK „Zeta“ 90.000 eura, FK ,,Bratstvo“ 20.000, FK ,,Ilarion“ 12.000, Košarkaški klub ,,Zeta“ 15.000, KK ,,Vukovi“ 7.000, KK ,,Mega basket“ 3.500, Rukometni klub ,,Zeta“ 6.000, Džudo klub ,,Miloš Stanković“ 4.500, Karate klub ,,Bratstvo“ 4.000, KK ,,Kondor“ 4.000, Atletski klub ,,Zeta 2012“ 3.500, Kikboksing klub ,,Zeta“ 2.500 eura, FK ,,AS“ 2.000, Savate ful kontakt klub ,,Mladost“ 2.000 eura tinskoj sjednici, predloženo je da ,,ukoliko se ukupan planirani iznos za sufinansiranje programa rada sportskih klubova i sportsko- rekreativnih društava ne raspodjeli na Konkursu, Opština može raspisati drugi Konkurs, u drugoj polovini godine“. I.Kr.

Glavnom gradu su putem ,,Sistema 48“ od početka godine stigle 2.064 prijave. Građani su se obraćali povodom raznih problema, a najčešće zbog nepropisnog parkiranja automobila, nelegalnog odlaganja otpada, te problema u vezi sa rasvjetom, putnom infrastrukturom i glasnom muzikom.

Od početka godine, ističu iz Biroa za komunikaciju sa građanima, riješeno je 1.397 prijava.

- Na 569 prijava odgovoreno je da investicija nije planirana u ovoj godini, da Glavni grad nije nadležan ili je prijava bila neprimjerenog sadržaja. Trenutno je u obradi 98 prijava - poručili su iz Biroa za komunikaciju sa građanima.

Građani probleme mogu prijaviti elektronskim putem preko portala Sistem 48, telefonskim pozivom na broj 080 081 081, koji je besplatan ili dolaskom u prostorije Biroa za komunikaciju s građanima, u zgradi gradskog parlamenta u Njegoševoj ulici broj 20, kancelarija broj 1.

- Na portalu su dostupna sva do sada postavljena pitanja i odgovori. Gradska uprava je u obave-

Zgrada Glavnog grada

Od početka godine riješeno je 1.397 prijava. Na njih 569 odgovoreno je da investicija nije planirana u ovoj godini, da Glavni grad nije nadležan ili je prijava bila neprimjerenog sadržaja. Trenutno je u obradi 98 prijava - poručili su iz Glavnog grada zi da u roku od 48 sati obavijesti podnosioca prijave o statusu problema i o načinu njegovog rješavanja. Obavještenje može biti poslato komunikacionim kanalom koji podnosilac prijave izabere - imejlom, uvidom na portal, SMS-om ili telefonom - navode iz Biroa.

Poručuju da na portalu neće biti objavljivane prijave u kojima se iznose činjenice koje nijesu vezane za nadležnost gradske uprave, prijave uvredljivog ili

neprimjerenog sadržaja, one koje sadrže jezik mržnje i šire netoleranciju.

- Sistem 48 prijave kao i zahtjeve za izdavanje dokumenata podnešene petkom i vikendom rješavaće od narednog ponedjeljka, a one koji su dostavljeni u vrijeme praznika rješavaće prvog radnog dana, osim zahtjeva koje se odnose na gradske službe i preduzeća koje imaju dežurne ekipe za hitne intervencije - poručuju iz Biroa.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 15. jul 2021.

17

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice ugostilo delegaciju Saveza antifašističkih boraca i boraca Narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine

Sa prijateljima iz BiH svake godine obilježavaju najveći Djela koja svjedoče o stradanja, crnogorski praznik vremenu okupacije i otpora Sa otvaranja izložbe

U Kuslevovoj kući otvorena izložba ,,Između fašizma i antifašizma: u 11 činova“

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Glavnog grada Podgorica ugostila je prije dva dana delegaciju od 60 članova Saveza antifašističkih boraca i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine, koja je svojim prisustvom uveličala obilježavanje 80 godina od podizanja Trinaestojulskog ustanka.

Sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine članovi UBNORA Podgorica su uz razgovor i pjesmu proveli veći dio dana nakon čega su, zajedno sa građanima iz Podgorice i ostalih crnogorskih opština, prisutvovali centralnoj proslavi Dana državnosti u Virpazaru.

PRIJATELJSTVO

Na čelu bosanske delegacije bili su predsjednik SABNOR-a BiH Esad Đulić, predsjednik SABNOR-a kantona Sarajevo Bakir Nakaš i potpredsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo Ibrahim Durmo.

-Dokazane prijatelje iz Bosne i Hercehovine dočekali su predstavnici UBNORA Podgorice i sa njima uz pjesmu proveli veći dio dana, do uveče, kada su sa brojnim građanima Podgorice, Cetinja, Bara, Ulcinja, Herceg Novog i ostalih gradova prisustvovali svečanosti u Virpazaru, na kojoj su govorili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik SUBNORA CG Zuvdija Hodžić – ističu iz UBNO-

Sa zajedničkim ciljem povezivanja i promocije vrijedne kulturno-istorijske i umjetničke baštine, ovom izložbom koja je rezultat uspješne saradnje dva grada – Podgorice i Sarajeva, pokrećemo i saradnju sa uglednom i međunarodno prepoznatom institucijom kulture – Historijskim muzejem Bosne i Hercegovine – poručio je direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković

Crnogorci sa Bosancima prije dva dana na centralnoj proslavi u Virpazaru

Dolazak delegacije SABNOR-a BiH uveličalo je obilježavanje ovog jubileja. Oni su svakog 13. jula sa nama, kao i mi kod njih 6. aprila, 27. jula. Uvijek smo zajedno na obilježavanju bitaka na Neretvi i Sutjesci, zatim u istorijskom Jajcu, Kumrovcu, kao i svim mjestima iz bivše Jugoslavije za koja nas veže zajedničko interesovanje, a sve u znak sjećanja na slavne dane NOB-e i širenje ideje antifašizma – poručio je predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović RA Podgorice, uz napomenu da je u ime delegacije SABNOR-a BiH vijenac na spomenik palim borcima u Virpazaru položio Esad Đulić.

SARADNJA

Predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović ističe da je dolazak delegacije SABNOR-a Bosne i Hercegovine, sa kojom imaju izuetnu saradnju, uveličalo obilježa-

vanje ovog jubileja iz slavne crnogorske istorije.

-Inače, oni su svakog 13. jula sa nama, kao i mi kod njih 6. aprila, 27. jula. Uvijek smo zajedno na obilježavanju bitaka na Neretvi i Sutjesci, zatim u istorijskom Jajcu, Kumrovecu, kao i na svim mjestima iz bivše Jugoslavije, za koja nas veže zajedničko interesovanje, a sve u znak sjećanja na slavne dane NOB-e i širenja ideje an-

Aktivnosti Agencije za stanovanje u Ulici kralja Nikole

tifašizma, kao i zajedničke borbe protiv sve više razbuktalog fašizma u cijelom svijeta, pa i kod nas – poručio je Banović.

Svečanosti u Virpazaru, dodaju iz UBNORA Podgorice, prisustvovala je i delegacija SUBNORA Srbije, na čelu sa predsjednikom Vidosavom Kovaćevićem, koji je položio vijenac na spomenik palim borcima u Virpazaru.

I.M.

Izložba ,,Između fašizma i antifašizma: u 11 činova“, koja je umjetnička postavka najpoznatijih slikara Bosne i Hercegovine i poklon grada Sarajeva Podgorici povodom 13. jula – Dana državnosti, otvorena je u ponedjeljak u Kuslevovoj kući, u prisustvu rukovodstva Glavnog grada na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem i delegacijama lokalne uprave Sarajeva i Skoplja.

Govoreći na otvaranju direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković kazao je da izložba nosi snažnu i upečatljvu poruku –slobodarstva, solidarnosti i antifašizma.

-Sa zajedničkim ciljem povezivanja i promocije vrijedne kulturno-istorijske i umjetničke baštine, ovom izložbom koja je rezultat uspješne saradnje dva grada – Podgorice i Sarajeva, pokrećemo i saradnju sa uglednom i međunarodno prepoznatom institucijom kulture –

Historijskim muzejem Bosne i Hercegovine. Posebno je značajno što tu saradnju otpočinjemo izložbom koja svjedoči o vremenu stradanja, okupacije i otpora. Ujedno, ona nosi snažnu i upečatljvu poruku – slobodarstva, solidarnosti i antifašizma – kazao je Ćetković.

Direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Hašimbegović poručila je da izložba govori o mogućnosti izbora, pa i u najtežim vremenima.

- Svi mi imamo mogućnost izbora kroz solidarnost, kroz otpor, kroz hrabrost individualnu ili kolektivnu i to je poruka koju smo željeli prenijeti ovom izložbom - kazala je Hašimbegović. Ćetković je iskoristio ovu priliku da pozove muzejsku publiku i sve građane da do 13. avgusta posjete Kuslevovu kuću i obiđu ovu po mnogo čemu jedinstvenu izložbu. Kroz postavku izložbe prisutne je vodila kustoskinja Elma Hodžić.

I.Kr.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja za 48 sati imali 25 intervencija

Gasili požar na objektu u Smokovcu Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada za 24 sata (od utorka do srijede u 16 časova) imali su 12 intervencija, koje su se odnosile na požare trave i niskog rastinja, obilaske kritičnih lokacija, kao i gašenja objekta na Smokovcu.

ZA LJEPŠE LICE PODGORICE: Fasada zgrade ,,Metalka“ u novom ruhu

Obnovili fasadu zgrade „Metalka“ Radnici Agencije za stanovanje su, u okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“, uredili dio fasade zgrade popularno nazvane ,,Metalka“.

Kako navode iz Agencije za stanovanje, nas-

tavljaju sa radovima u dvorišnom dijelu zgrade.

U okviru pomenutog projekta radnici Agencije za stanovanje uređuju fasade i na zgradama u Ulici Svetozara Markovića i na stambenim objektima u Ulici 19. decembra, u blizini Gradskog stadiona.

-Požar na objektu u Smokovcu prijavljen je u 14.26 časova. Na lice mjesta intervenisala je jedna posada sa tri vatrogasca, koji su izlaskom utvrdili da je požarom zahvaćen objekat. U ovom požaru nije bilo povrijeđenih lica, dok je pričinjena velika materijalna šteta. Požar je lokalizovan u 14.50 časova – objavljeno je na Fejsbuk stranici Službe zaštite i spašavanja.

Za 24 časa (ponedjeljak – utorak) pripadnici

PRIČINJENA VEĆA ŠTETA: Objekat u Smokovcu nakon intervencije

Službe zaštite i spašavanja realizovali su 13 intervencija, koje su se odnosile na požare trave i niskog rastinja, otvaranje stana, otvaranje lifta kao i obilaske kritičnih lokacija. Požar većih razmjera koji je bio aktiviran u mjestu Sadine stavljen je pod kontrolu.

I.M.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Lijeva Rijeka, Veruša, Brskut,

Mokra (kratka isključenja u navedenom periodu) – od devet do 19 sati - Han Garančića, Opasanica,

Uvač, Pajkov Vir, Tuzi Ljevorečke – od devet do 19 sati - Beri, Gornji Kokoti, dio Farmaka i Šteke – od osam do 17 sati - Kučka korita, Kakaricka Gora i Seoštica – od osam do 15 sati.

H.P.

18

Ispraćaj olimpijaca u Tokio

Arena

Četvrtak, 15. jul 2021.

Crnogorskim sportistima sinoć priređen ispraćaj na OI, predsjednik COK-a Dušan Simonović poručio

Ispunite svoje snove

PODGORICA – Nevjerovatan je osjećaj da smo ponovo na ovom mjestu, nakon sad već punih pet godina.

Nevjerovatan je i ponos koji osjećamo zahvaljujući našem sjajnom olimpijskom timu, koji nas je i okupio rekao je predsjednik COK-a Dušan Simonović na sinoćnjem svečanom ispraćaju crnogorskih sportista na Olimpijske igre u Tokiju.

Svečanosti na Vili ,,Gorica“ prisustvovali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

- Ovogodišnje Olimpijske igre sa nestrpljenjem smo očekivali, strahujući da se možda neće steći uslovi da naši olimpijci ostvare olimpijski san. Međutim, Međunarodni olimpijski komitet i Organizacioni odbor Igara, zajedno sa Vladom Japana, činili su sve da ne oduzmu ovaj trenutak sna sportistkinjama i sportistima iz cijelog svijeta u koji su uložene godine izuzetnog truda i za koji se živi – kazao je Simonović.

Crnogorski olimpijski tim u Tokiju imaće 33 predstavnika.

Rukometašice koje će braniti boje Crne Gore su: Marina

Rajčić, Ljubica Nenezić, Anastasija Babović, Majda Mehmedović, Jovanka Radičević, Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Andrea Klikovac, Itana Grbić, Đina Jauković, Jelena Despotović, Matea Pletikosić, Ema Ramusović, Tatjana Brnović i Nikolina Vukčević. Na spisku selektora vaterpolo reprezentacije Vladimira Gojkovića su: Slaven Kandić, Draško Brguljan, Miroslav Perković, Marko Petković, Uroš Ćućković, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Aleksa Ukropina, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić,

Dušan Matković, Dušan Banićević i Petar Tešanović.

Na OI učestvovaće još: Marija Vuković i Danijel Furtula (atletika), plivači Anđela Antunović i Boško Radulović, džudistkinja Jovana Peković, strijelac Jelena Pantović i jedriličar Milivoj Dukić.

Teniserka Danka Kovinić zbog povrede otkazala je učešće Igrama.

- Svijet u kojem živimo gotovo dvije godine pokazao je da je olimpizam neiscrpni izvor onih starih, vjerujemo trajnih i neprolaznih vrijednosti, koje je moderna civilizacija priložila

opštoj baštini čovječanstva.

Vrijednosti solidarnosti, saradnje, suživota, tolerancije, izuzetnosti, fer pleja, jedinstva tijela, uma i duha, poštovanja prema sebi, onom pored sebe i onom naspram sebe. Poštovanja prema svojoj zajednici i njenim simbolima. Više od 10 hiljada sportista u Tokiju će se, ujedinjeni tim vrijednostima, ujedinjeni emocijom – kako je i službeni slogan Igara – okupiti pod olimpijskom bakljom, koja će, simbolično, obasjati čitavu planetu. Šaljući poruku da svjetlost uvijek nadvladava tamu. Poruku da su igra, želja za nadmetanjem u viteškom

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio crnogorske zastave Jovanki Radičević i Drašku Brguljanu

Budite ono što jeste, ambasadori kojima se Crna Gora ponosi

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na večerašnjem ispraćaju sportista na Olimpijske igre u Tokio uručio je crnogorske zastave Jovanki Radićević, kapitenki ,,lavica“, i kapitenu ,,ajkula“ Drašku Brguljanu.

- Dijelim zadovoljstvo što su Olimpijske igre povod našeg susreta. To je ohrabrujući znak da se život koliko-toliko vraća u normalu i da je čovjek pred

pobjedom nad virusom, uz nadu da je atmosfera karantina iza nas, a da je vrijeme igara, radosti i druženja pred nama. Malo što život i ovaj svijet čini tako lijepim kao sport.

Pokazalo nam je to i upravo završeno Evropsko prvenstvo u fudbalu, na kojem se nakon skoro godinu i po sa tribina čuo navijački huk koji je za sportiste najljepša muzika.

Predsjednik Crne Gore Milo

Đukanović je u poruci našim olimpijcima rekao da su Olimpijske igre i olimpijska medalja san svakog sportiste.

- Do ostvarenja tog sna stiže se samo po jednom obrascu. Čelična volja na treninzima, hladna glava, vatreno srce na borilištima i ljubav prema domovini. Samo tako se talenat pretvara u dostignuće i postaje dio sportske, nacionalne i svjetske istorije. Lični

uspjeh je satisfakcija svakom čovjeku, a posebno sportisti za naporan rad, odricanje i posvećenost. Ali, učiniti svoj narod srećnim i ponosnim, doprinijeti ugledu u slavi svoje države najveća se satisfakcija i nagrada svakom pravom sportisti. Idete na drugi kraj svijeta – u Japan i zemlji koja je po nekim svevremenim vrijednostima jako bliska našoj Crnoj Gori. Kao malo koje

druge zemlje i narode Crnu Goru i Japan spaja tradicija viteštva i kodeks časti. Kodeksi klesani vjekovima, koji se niđe tako čisto nijesu zadržali i sačuvali kao u sportskim arenama – kazao je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je istakao da je zastava simbol borbe za ono što je Crnogorcima uvijek bilo najsvjetlije – borbe za slobodu.

- Pod ovom zastavom generacije naših predaka su branile i odbranile Crnu Goru i sticale slavu kojom se diče generacije. Ova je zastava po vjekovnoj tradiciji išla u najbolje ruke, tako je i danas. Siguran sam da bi svako od 33 člana naše ekspedicije bio njen dostojan nosilac na OI. Ali, isto tako znam da će svako od vas biti iskreno ponosan što vas na defileu predvodi Jovanka Radićević i Draško Brguljan, ikone crnogorskog sporta, uzori našim sportistima i mladim naraštajima. Siguran sam da će te se za nju boriti, dajući na svakoj utakmici maksimum.

Stotine hiljada navijača u Crnoj Gori i naših ljudi širom svijeta navijaće za vas svakog sekunda, na svakom borilištu i pomoći vam kada zatreba da iz sebe izvučete posljednji atom snage koji će vas voditi do pobjede.

Srećan put u Japan, da se zdravo vratite i bez obzira na rezultate uvijek budete ono što jeste, ambasadori kojima se Crna Gora ponosi – zaključio je Milo Đukanović.

duhu i unutrašnji poriv ka boljem, višem, bržem, ka razvoju, napretku i pomjeranju granica ono što pokreće svijet. Vi, koji ćete predstavljati Crnu Goru u Tokiju, pokazali ste šta je upisano u vašim genima. Hrabrost, karakter, odlučnost, spremnost za odricanjem zarad višeg cilja, suočavanje sa izazovima uzdignutog čela.

Na tribinama sportskih borilišta na kojima ćete nastupati neće biti gledalaca. Ali, budite uvjereni u to, pratiće vas na stotine hiljada očiju iz domovine, a otkucaji stotina hiljada srca davaće vam ritam u vašem pregnuću da ispunite svoje snove. Obavezu prema drugima ste ispunili samim plasmanom na Olimpijske igre. U Tokiju ćete imati obavezu samo prema sebi, svojim očekivanjima i stremljenjima.

Vi ste ponos ove zemlje, vi ste naši najbolji ambasadori, vi ste oni koji nas uče i podsjećaju kako se voli Crna Gora, vi ste oni koji nam dokazuju iz dana u dan, iz utakmice u utakmicu, nevjerovatnu moć sporta. Želim vam svu sreću na Olimpijskim igrama. I da ponovim ono čemu ste me vi naučili svih ovih godina zajedničkog boravka u našoj prelijepoj olimpijskoj porodici – pobjedu ne pokazuje semafor, pobjedu kazuje srce, vjerujemo u vas i idemo da pobjeđujemo – zaključio je Dušan Simonović.

BEČIĆ: Navijaćemo za vas svim srcem Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da je izuzetna čast ispratiti delegaciju crnogorskih sportista na Olimpijske igre u Tokiju.

- Đevojke i momci, navijaćemo za vas svim srcem.

Vjerujem da ćete, kao i uvijek, ostaviti srce na terenu ili u bazenu. Živjela Crna Gora! – poručio je Bečić.

Četvrtak, 15. jul 2021.

RADIČEVIĆ: Puno mi je srce - Ovo je poseban dan za mene, puno mi je srce, emocije su velike, a ono što mogu da obećam u ime male, odabrane čete je da ćemo se boriti za zastavu do posljednjeg atoma snage – uz puno emocije rekla je Jovanka Radičević.

BRGULJAN: Daćemo sve od sebe, budite sigurni - Velika je čast što sam izabran da nosim zastavu na OI. Kao što je predsjednik Đukanović rekao – ne bi bilo nezasluženo da bilo ko od naših sportista nosi zastavu. Želim da obećam u ime reprezentacije da ćemo dati sve od sebe, kao što smo uvijek davali, i nadam se da će to biti dovoljno za dobar rezulat, što bi značilo medalju.

Pantović zadovoljna radom i formom Jelena Pantović predstaviće se u streljaštvu i ona je debitantkinja sa specijalnom pozivnicom.

- Čat mi je što sam u ekipi sa ovakvim sportistima.

Zadovoljna sam kako sam odradila pripremni period, u dobroj sam formi i daću sve

od sebe na Igrama. Nadam se da ću u Tokiju imati i malo sreće – istakla je Jelena.

Pantović će nastupati u disciplini vazdušni pištolj.

Arena

19

Selektor vaterpolista Vladimir Gojković vjeruje u ovaj podmlađeni sastav

Idemo sa puno nade i ne povlačimo se od onoga što želimo da napravimo Vaterpolo reprezentacija Crne Gore večeras putuje u Japan, a 25. jula Olimpijske igre otvoriće sa Australijom.

Naš tim će u četvrtom učešću pokušati da uradi ono što nije u Pekingu, Londonu i Riju – da se domogne medalje, jer ,,samo“ olimpijska i nedostaje u bogatoj kolekciji ,,ajkula“.

- U suštini, odradili smo ono što smo planirali. Ljeto je bilo zahtjevno, igrali smo Svjetsku ligu i bilo je naporno, ali zadovoljni smo. Iskoristićemo ove posljednje dane da se spremimo na najbolji mogući način i budemo na nivou na kojem želimo. Moramo biti realni, sa nama je 15 momaka, od kojih tri imaju iskustvo OI. Ostali su debitanti i to nema niko u ovom momentu. Znamo naše želje, ne povlačimo se od onoga što želimo da napravimo.

Idemo tamo sa puno nade i sa ciljem da od 1. kola pravimo rezultat, jer sa protivnicima koji nas čekaju u grupi i nadam se poslije, možemo da igramo.

Pobjeđivali smo ih u posljednje dvije godine. Ali, moramo biti mirne glave i vrelog srca – poručio je selektor Vladimir Gojković.

Na premijeri naš tim čeka opa-

POPOVIĆ: Treba da se usresredimo na ovo što imamo - Sve reprezentacije će na Olimpijski turnir sa 14 igračica, a mi smo se odlučili da pojačamo pozicije pivota i golmana.

Ostali smo sa pet bekova, u kombijaciji će biti Majda Mehmedović za šestog, jer je pokazala da može da igra i ovo mjesto. Ne treba da plače-

Ispraćaj olimpijaca u Tokio

mo za nekim koga nema ili da pravimo atmosferu negativnu po tom pitanju, treba da se usresredimo na to što imamo i da damo sve od sebe. Mislim da će to biti dovoljno ako budemo na potrebnom nivou u svakoj utakmici – kazala je selektorka ,,lavica“ Bojana Popović.

Za Boška i Anđelu veliko iskustvo Boško Radulović i Anđela Antunović u Tokiju plivaće 100 metara slobodnim stilom.

- Ponosna sam i počastvovana što ću predstavljati državu na OI u Tokiju. Konkurencija će biti paklena. Trenirala sam jako i očekujem da ću popraviti lični, možda oboriti državni i otplivati svoje najbolje vrijeme – poručila je Anđela.

Za Radulovića OI su veliko iskustvo.

- Spreman sam, a viđećemo kakav će biti rezultat.

Opaka je to kraljevska disciplina, najpopularnija i sa najviše učesnika – iskreno će Boško.

san rival.

- Australija nas je izbaciila sa posljednjeg SP u osmini finala.

Nezgodan rival, dosta zahtjevan kao i kompletna grupa.

Ovako tešku grupu smo imali samo u Pekingu. Miloš je odbranio šut baš protiv Australije za ulazak u četvrtfinale.

Druga grupa jeste teška, ali taj

meč u četvrtfinalu ne možemo reći da će biti teži od onih koje ćemo imati u grupi. Nama OI kreću od 1. kola, ne razmišljamo o drugoj sedmici, fokusirani smo na taj meč.

Kapiten Draško Brguljan i Aleksandar Ivović upisaće ćetvrti nastup na Igrama.

- U ime igrača obećavam bor-

bu do posljednjeg atoma snage i daćemo maksimum. Nadam se da će to biti dovoljno za medalju – kazao je kapiten.

U posljednji čas sa spiska za OI otpali su zbog povreda golman Dejan Lazović i Đuro Radović.

- Pričali smo pred Roterdam da idemo oslabljeni i da možda možemo da izborimo OI, a onda smo sve pobijedili. Tako da ne idemo u Japan oslabljeni nego u malo izmijenjenom sastavu. Ovi momci vrijede, izborili su mjesto da budu u ekipi, oni su u ovom momentu najbolje što ima Crna Gora.

Tek ćete da vidite kakav kvalitet imaju, nadam se već na OI. Draško je ranije najavio da će OI u Japanu vjerovatno biti oproštajne.

- Vjerovatno posljednje, ali da ne idemo u veliku budućnost, iako je to realna stvar. Godine su stigle, mlađima treba prepustiti mjesto. Vidjećemo poslije OI koliko ću još da igram.

Imam veliku motivaciju, Leki i meni su ovo četvrte Igre. Nekako i nama visi nad glavom – tri četvrta mjesta. Eto, idemo tamo da probamo, momci će imati još puno šansi i ako ne dođe medalja – doći će kasnije.

Finale kao lijepa priča

Marija Vuković sa preskočenih 197 cm ispunila je snove.

Debitovaće na Igrama.

- Ovo je za mene kruna karijere. Presrećna sam i ponosna što sam dio ovakvog tima. Nadam se da ću na najbolji način predstavljati državu. Sve je moguće na OI, u najboljoj sam formi do sada, motivisana i imam dosta samopouzdanja. Da li će biti dovoljno za finale – viđećemo...

I Danijel Furtula predstavljaće našu zemlju. Za njega treće učešće na Igrama.

- Lijep je osjećaj nastupati za svoju državu. U životnoj sam formi, očekujem od sebe rezultat koji će biti upisan zlatnim slovima u našoj atletici – to bi bilo finale.

DUKIĆ: Pozivnica potvrda velikog rada Jedriličar Milivoj Dukić uspisaće treće učešće na Igrama, za Tokio je dobio specijalnu pozivnicu.

- Uložio sam veliki rad, nekako sam se bio pomirio sa neobaranjem norme u tom momentu, ali kada je pozivnica stigla bio sam srećan.

Pozivnica je potvrda velikog rada minulih godina. Nadam

se da ću kroz deset dana imati priliku da se prilagodim uslovima i svemu što nas očekuje uz izuzetno strogi karantin.

Priredio: J. TERZIĆ Foto: D. MALIDŽAN

Arena Ekspedicija Sutjeske po dolasku u Tbilisi

OPREZ I OPTIMIZAM: Sutjeska gostuje Gagri u Gruziji i nada se prolazu u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija

Gol prednosti ne smije da ih zavara NIKŠIĆ - Sutjeska je u solidnoj poziciji pred revanš sa Gagrom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Nikšićani pred večerašnji meč u Tbilisiju (18h) imaju prednost od 1:0, s tim što je prvi duel, odigran na ,,DG areni“ u Podgorici, pokazao da je gruzijski drugoligaš izuzetno spremna ekipa i da crnogorski predstavnik mora da bude maksimalno oprezan.

- Očigledno imaju ekipu koja nije za potcjenjivanje, ali i mi smo dobro odigrali. Tačno je da nam je u nastavku prifalilo snage, a oni su u jeku šampionata. Odradili smo što je od nas tražio stručni štab, a sedmica je prošla i za očekivati je da budemo mnogo spremniji. Dakle, ako odigramo kao što smo u Podgorici, pa još budemo imali malo više sreće, što bismo drugo očekivali osim prolaza u drugu rundu takmičenja - kaže Dragan Grivić.

Strateg Sutjeske Milija Savović vjeruje svojim momcima.

- Očekujem da sačuvamo prednost i prođemo u drugo kolo. Ali to je moja prognoza u

Gagra

Sutjeska

(4-2-3-1)

(3-4-2)

Stadion: Miheil Meshi. Kapacitet: 27.223.

Sudija: Ferenc Karako. Pomoćnici: Gergo Vig-tarsonji i Norbert Bornemisa (svi iz Mađarske). Početak: 18 sati Kereselidze

Hotisašvili

Nozadze

Čaduneli

Vekua

Sultanišvili

Markozašvili

Kobuladze

Samušia

Habelašvili Makatsarija

Janjić Marković Vuković Augusto

Grivić Matanović

Stijepović

Bubanja

Eraković Drinčić

Giljen

Trener Gaga Kirkitadze

Trener Milija Savović

najkraćem. Pojačali smo se u međuvremenu, neki momci još nijesu ni licencirani, ali od njih se očekuje da budu spremni za domaći šampionat i da nam budu i te kako od pomoći.

Podigli smo formu u međuvremenu, osvježili se, što znači da

očekujem da budemo spremniji nego u prvom meču. Ne bih rekao da smo već kročili u drugo kolo kvalifikacija, jer Gagra se pokazala kao ozbiljan tim. Očekujem tešku utakmicu u Gruziji, a imamo i presonalnih problema. Na primjer, Janjić je s povredom i počeo utakmicu u Podgorici, ali je izrazio želju da igra, pa je kasnije tražio zamjenu. U svakom slučaju pomogao nam je prilično. U međuvremenu je odradio tretman, trenirao je posljednja dva dana i vidjećemo koliko će biti spreman - rekao je Savović.

- Moguće je i da imamo manjih izmjena u odnosu na prvu utakmicu, a jedino je Bojović sigurno van stroja i biće sigurno najmanje mjesec. Nije nas Gagra posebno iznenadila, odigrali su kako igraju i u svom domaćem šampionatu, ali nijesmo mogli napraviti procjenu njihove lige u odnosu na našu. Spremniji su i svježiiji i to je bilo evidentno, a to smo i očekivali. Umiju s loptom da izađu i pod presingom, kazao je uoči puta u Gruziju šef stručnog štaba nikšićkog prvoligaša Milija Savović. Ra. P.

Cetinjanin promijenio klub i državu

Hočko potpisao za Pafos Dvadeset sedmogodišnji Cetinjanin u kiparski klub dolazi iz Muskrona, čiji je član bio od ljeta 2019. godine.

Prije toga nastupao je za portugalski Famalikao. Karijeru je počeo u Lovćenu, a u inostranstvo se otisnuo poslije afirmacije u dresu Budućnosti.

TRENUTAK ISTINE: Fudbaleri Dečića večeras (20.45h) p

Tuzani ne pomišljaju na predaju

PODGORICA - Gostovali su pod Goricom atraktivni evropski timovi - Deportivo La Korunja, Genk, Rendžers, PSV… Već za sedam dana u Podgoricu bi mogao da doputuje i još jedan holandski gigant – Fejnord!

Da bi se to desilo, fudbaleri Dečića moraju večeras savladati Dritu, ali nakon poraza 2:1 u Prištini za prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija treba im minimalna pobjeda za produžetak ili trijumf od dva razlike da bi zakazali dvomeč slavnom holandskom timu.

Tuzani su nakon evropskog debija u Prištini, gdje su ostavili dobar utisak, naporno trenirali i spremali se za odlučujući meč, koji će dati odgovor da li će njihov put na evropskoj mapi potrajati, bar još makar dvije sedmice…

- Očekuje nas težak meč, koji će biti jako zahtjevan za oba tima, posebno ako znamo koliki je ulog. Ali, imamo aktivan rezultat iz prve utakmice. Pokazali smo da, iako je za nas ovo evropski debi, imamo kvalitet i da nijesmo slučajno ovdje. Dobro smo parirali rivalu, imali određene propuste i greške, ali smo u prvom zvaničnom meču nakon priprema pokazali

Pafos je mlad klub, osnovan 2014. godine, a prošlu sezonu završio je na sedmom mjestu kiparske Prve lige

koja broji 14 timova.

Deni Hočko je za A reprezentaciju Crne Gore upisao šest nastupa.

Ne. K.

Dečić

Drita

(4-2-3-1)

(4-4-2)

Stadion pod Goricom. Dozvoljeno prisustvo 3.500 gledalaca. Sudija: Lukas Fandrih.

Pomoćnici: Sladan Josipović i Paskal Hirzel (svi iz Švajcarske). Početak: 20:45 časova Popović

Živković

Ad. Rudović

An. Rudović Kojašević

Tući

Ljuljđuraj

Nikolić Pešukić

Vuljaj Camaj

Simonovski

Ajzeraj

Fazliu

Vučaj Muja

Jašari

Cuculi

Džamal

Blakčori

Limani

Maljoku

Trener Edis Mulalić

Trener Ardijan Nuhi

dobru spremnost i sigurno da ćemo i u revanšu imati šta da pokažemo – kazao je Jovan Nikolić, prvotimac Tuzana.

Od ove sezone gol u gostima više nema dodatnu vrijednost. U ovoj situaciji, to je otežavajuća okolnost za Dečić, koji bi ranije sa pobjedom od 1:0 išao dalje, a sada mu treba pobjeda od dva gola razlike.

- To pravilo za gol u gostima,

Bez Drešaja i Božanovića Dečić će u odlučujućem meču za prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija biti oslabljen – Matija Božanović neće zaigrati jer je slomio nos, dok je Džonatan Drešaj u prvom meču u Prištini dobio crveni karton.

-Šteta što u ovako bitnom meču imamo kadrovske probleme. Božanović i Drešaj neće igrati, ali je sigurno da je kod svih igrača prisutan veliki motiv, tako da kod god zaigra sigurno će dati maksimum da što bolje predstavimo svoj klub na evropskoj sceni – naglasio je Nikolić. odnosno ukidanje tog pravila, nama sada definitivno ne ide na ruku. Ranije je gol u gostima za crnogorske timove značio mnogo, a sada to nema nikakvu vrijednost. Šteta, ali i pored toga vjerujem da imamo kvalitet i da smo kadri i da možemo da razmišljamo o prolazu – naglasio je Nikšićanin u redovima Dečića.

Podgorica večeras (20h) protiv Ljačija u Elbasanu, nakon minimalne pobjed

Spremni za podvig Podgorica je za četiri godine prošla put od regije do Evrope. Iz drugog pokušaja Lješkopoljci su se domogli Druge lige, zatim iz drugog pokušaja Prve lige, a nakon što u debitantskoj sezoni nijesu uspjeli da dođu do Evrope, iako su izborili plasman u polufinale Kupa, jer je sezona prekinuta zbog korone, u nedavno završenoj i to su ostvarili.

Deni Hočko ima novi klub – povremeni crnogorski reprezentativac potpisao je ugovor sa Pafosom.

Četvrtak, 15. jul 2021.

FACEBOOK/DRITA FC

FK SUTJESKA

20 Fudbal

Podgorica je znala da deklasira Budućnost (4:0), da očita lekciju Dečiću u Tuzima, da slavi u Nikšiću protiv Sutjeske i jasno je da je zasluženo stigla do plasmana u Evropu, odnosno do vize za novoformirano takmičenje – Ligu konfenrecija. To nije sve – Podgorica je u prvom meču protiv Ljačija postigla prvi gol, ostvarila i

prvu pobjedu, pa večeras Lješkopoljci u Elbasanu protiv vicešampiona Albanije imaju priliku da igraju za prolaz u drugo kolo!

- Prvi meč bio je veliki pritisak, ali smo uspjeli da savladamo Ljači, koji je pokazao da je veoma neugodan i dobar tim, koji nije slučajno na evropskoj sceni. Nije bilo lako, jer smo imali manje od mjesec za pripreme, ekipa je dosta izmijenjena, ali smo dobro odgovorili izazovu. Bili smo motivisani i ,naravno, drago mi je da smo uspjeli da trijumfujemo, jer je svaka pobjeda neke naše ekipe u evropskim takmičenjima dodatni plus za crnogorski fudbal – kazao je Anđelko Jovanović, vezista Podgorice.

Lješkopoljci su u prvom dijelu prvog meča djelovali dobro,

na startu nastavka potpuno dominirali, postigli gol, ali je albanski tim u finišu pokazao da ima moć. Gol iz ofsajda, promašen penal, dovoljna su opomena za Podgoricu.

- Imali smo par dana dodatno da se spremimo, a sada ih još bolje poznajemo, tako da sam

Arena

Četvrtak, 15. jul 2021.

21

Budućnost razočarala protiv Helsinkija na startu kvalifikacija za Ligu šampiona

Žestok udarac za ,,plave“ D. MALIDŽAN

pod Goricom jure pobjedu od dva gola razlike protiv Drite

Fudbal

Sa prvog meča između Dečića i Drite

Fejnord kao dodatni motiv Ukoliko bi Dečić eliminisao Dritu, u narednom kolu igrao bi protiv Fejnorda.

- Dovesti Fejnord u Podgoricu to bi zaista bio spektakl. Ne razmišljamo

o Fejnordu, svjesni da je to još daleko, ali nam je dodatni motiv. Kada bi Fejnord gostovao u Podgorici to bi bila velika stvar za naš klub, ali i generalno

za crnogorski fudbal. Sve to donosi poseban motiv da u ovoj utakmici damo posljednji atom snage, da greške svedemo na minimum i da uradimo sve da se izborimo da elimišemo Dritu - jasan je Nikolić.

PODGORICA - Žestok udarac dobili su fudbaleri Budućnosti na startu evropske sezone.

Plavi su ispali iz prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona, uz pomalo nestvarnih, razočaravajućih 7:1 iz dvije utakmice. Kao da su igrali sa Mančester sitijem, a ne sa Helsinkijem, prvakom Finske, uz svo dužno poštovanje protivnika koji je pokazao da je u svemu bolji tim.

Dan nakon šokantnih 0:4 pod Goricom u revanšu, što je najteži poraz kluba na ino sceni, predsjednik Veselin Mijač sazvao je sastanak sa stručnim štabom i igračima. Prvi čovjek

Budućnost

Drita je dva puta u posljednje četiri godine bila šampion Kosova, a velika ulaganja, sve veći broj internacionalaca, pokazuje da je to tim koji konstantno ima velike ambicije. Svjesni su toga u taboru Tuzana, pa Nikolić upozorava na opreznost.

- Možda Drita po imenu nije atraktivan rival za našu javnost, ali ne smijemo na njih

gledati kao tim sa Kosova, niti potcjenjivački, jer zaista imaju dobru i kvalitetnu ekipu. Kada se pogleda igrački kadar, definitivno predstavljaju spoj mladosti i iskustva – objasnio je Nikolić.

Nikšićanin je u prvom meču umjesto na poziciji zadnjeg veznog, bio na mjestu štopera, a novi zadatak šefa Edisa Mulalića obavio je

sjajno. Mada, svjestan je da je bilo propusta tokom samog meča...

- Znamo gdje smo griješili, kakve smo pravili propuste i minulih dana radili smo na tim stvarima. Ako odigramo onako kako smo zamislili, siguran sam da imamo šansi da izborimo prolaz, iako smo odlično osjetili kvalitete Drite – dodao je Nikolić.

R.P.

de u prvom meču, igra za prolaz u drugo kolo

Ljači

Podgorica

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Elbasan arena. Kapacitet: 12.800. Sudija: Jaroslav Kozik.

Pomoćnici: Aleksandar Korijko i Valentin Kucev (svi iz Ukrajine). Početak: 20 sati Šeri

Roganović Šehu

Ignjatović

Maljota

Ljuška

Kvato

Turkaj Velija

Mazrekaj Zarubica Adrović Jovanović

Maraš

Sentoku Vujović

Boljević Suzuki

Vukčević Cicmil

Đajić Ivezić

Lješkopoljci priželjkiju ishod iz prvog meča

siguran da ćemo odgovoriti izazovu i biti spremni da odigramo još jedan dobar meč.

Posebno sada kada smo došli u situaciju da se otvoreno borimo za prolaz u narednu rundu, jasno je da će motiv biti još veći i da ćemo dati sve od sebe da nastavimo da pravimo ova-

kve rezultate – naglasio je Jovanović.

Podgorica, ukoliko u Elbasanu izbori prolaz u narednu rundu igrala bi protiv rumunske Krajove. Ali, u Podgorici o tome ne razmišljaju.

- Nema kalkukacija, niti razmišljamo o Rumunima. Fokus

Trener Šeptim Duro

Trener Dejan Roganović

je na Elbasan. Igramo u najjačem sastavu i ne idemo da kalkulišemo i branimo prednost.

Idemo u Albaniju kao da je 0:0, odnosno na pobjedu, jer želimo da produžimo naš evropski put i da se zadržimo na evropskoj sceni - objasnio je Jovanović.

R.P.

Helsinki

00 4 3

Stadion: Pod Goricom Sudija: Dragomir Draganov (Bugarska) Golovi: 0:1 Ro. Riski u 6, 0:2 Valenčić u 35, 0:3 Žair u 40, 0:4 Ro. Riski u 49. Žuti kartoni: Đuričković, Babić (Budućnost)

Budućnost

Helsinki

Dragojević Milić (od 46. Babić) Baošić Adžić Ražnatović (od 79. Sekulić) Raičković Đuričković Mirković (od 58. Ćetković) Ivanović (od 79. Đukanović) Grbić Mijović

Tanander Moren Tenho O’Šonesi Muriljo (od 66. Ri. Riski) Saksela (od 66. Braun) Lingman Žair (od 53. Dalstrom) Valenčić (od 74. Peltola) Tanaka Ro. Riski (od 53. Enrike)

Budućnosti nije krio nezadovoljstvo izdanjem i učinkom ekipe, ali nije vukao radikalne poteze. Trener Mladen Milinković imaće šansu da vrati priču na pozitivnu stranu, budući da su Podgoričani ostali u Evropi – u Ligi konferencija sastaće se sa Toršavnom sa Farskih Ostrva.

- Nema mnogo toga da se kaže poslije ovakve utakmice.

Ubjedljiva pobjeda Helsinkija. Čestitam rivalu, jer je to, prije svega, sportski. Zasluženo su pobijedili. Nama ostaje da žalimo što jedino možda nijesmo postigli neki gol. Mnogo energije je uloženo, a baš ništa nijesmo dobili od ove utakmice, sem ubjedljivog poraza. Ostaje nam da se okrenemo Ligi konferencija, da pokažemo da imamo snage da se vratimo poslije jednog ubjedljivog poraza – rekao je Milinković.

Očigledno je dominacija u Telekom 1. CFL prevarila mnoge.

Poslije tridesetak bodova prednosti u prvenstvu, uz trofej Kupa – vjerovalo se da Budućnost ima što da kaže u ra-

noj fazi kvalifikacija za Ligu šampiona.

Ipak, Evropa je pokazala razliku između prvaka Crne Gore i prvaka Finske.

- Počeli smo dobro, ali nijesmo dobro završili. Imali smo volju, želju, držali protivnika na njihovoj polovini tih šest minuta. Zbog negativnog rezultata iz Finske (3:1) odlučili smo se da rizikujemo od prvog minuta. Znali smo da ako budemo čekali i igrali niže, da će oni odigrati baš ovako kao što su odigrali posljednja dva minuta – strpljivo i onda su nas izvlačili. Na našu nesreću, kad god su ušli u kazneni prostor, oni su dali gol. Mi iz nekih polušansi i šuteva koje smo imali nijesmo uspjeli ni taj jedan počasni gol u revanšu da postignemo – kazao je Milinković.

Evropska misija za ovo ljeto nije završena. ,,Plavi“ se sele u novo takmičenje – Ligu konferencija.

Podgoričani će 22. jula ugostiti Toršavn, a revanš je sedam dana kasnije na Farskim OstrviD. K. ma.

Petrović pojačava ofanzivu Budućnost je blizu dogovora sa krilnim napadačem Zoranom Petrovićem.

Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac nosio je ,,plavo-bijeli“ dres u mlađim selekcijama, a potom se preselio u Titograd.

Realizovao je transfer u češki Jablonec prije dvije godine, ali je prošle sezone bio pozajmljen Iskri.

Sada će imati priliku da se dokaže u crnogorskom šampionu.

Petrović može da pokriva obje krilne pozicije, da djeluje uz prvog špica, ali se najbolje snalazi na desnoj strani.

Podgoričani su tokom ljeta angažovali Amira Muzurovića, Jovana Baošića i Šaletu Kordića.

Na ,,Trešnjici“ nijesu krenuli sa radom iako prvenstvo kreće 24. jula

Zeta nije počela pripreme, a kad će – niko ne zna Od deset crnogorskih prvoligaša, samo jedan nije počeo pripreme za sezonu koja počinje 24. jula – u pitanju je Zeta.

Sa ,,Trešnjice“ nema zvaničnih informacija kad bi to moglo da se desi, ko će biti trener, ko će činiti igrački kadar...

Poznato je samo da se nižu odlasci – redove prvog crnogorskog šampiona napustili su Zoran Aković, Aleksandar Milić, Goran Milojko, Vasko Kalezić, Petar Orlandić...

Ekipu je minule polusezone vodio Ratko Dostanić, kojeg je Radojica Božović predstavio kao rješenje na duge staze, trenera koji je trebalo da donese profesionalizam i stručnost na visokom nivou.

Prethodno je naprasno smijenjen Dejan Roganović, iako su rezultati bili sve, samo ne loši.

Dostanić, poznat i po tome što se ni u jednom klubu tokom dvadesetogodišnje trenerske karijere nije dugo zadržao, nije ispunio očekivanja,

budući da se umjesto planirane borbe za Evropu, tim borio za opstanak.

Uz to, u polufinalu Kupa ,,vukovi“ su eliminisani od Budućnosti, pa je propala i ta šansa za plasman u kvalifikacije za Ligu konferencija.

U Zeti su tradicionalno tajanstveni po mnogim pitanjima i prilično zatvoreni prema medijima.

Na ,,Trešnjici“ nije neuobičajeno da se trener smjenjuje pred start sezone, da im se ,,mjere“ izjave za medije, da se dugo ne zna s kojim će timom krenuti u prvoligaške bitke, te da se sve po pravilu završi imperativom o izlasku u Evropu.

Neozbiljnost je, ipak, ovog ljeta dostigla viši nivo. Početak sezone je pred vratima, Zeta nije počela pripreme, a kad će – niko ne zna.

Apropo priče o tajanstvenosti i (ne)očekivanim obrtima, ne bi bilo čudno da već danas stigne vijest kako su ,,vukovi“ počeli sa radom, da je postavljen novi trener i da stiže ,,kontingent“ pojačanja.

A onda – svim silama do Evrope..

Ne. K.

D. MALIDŽAN

22

Arena

Sportski miks

Đuro Marić i Veselin Mijač

Četvrtak, 15. jul 2021.

Menadžer najavio da crnogorski košarkaš odlazi u NB

Simonović potpisuje za Čikago Obostrano zadovoljstvo „Savana“ uz Vaterpolo plivački savez Crne Gore

PODGORICA - Vaterpolo plivački savez Crne Gore i kompanija „Savana“, na obostrano zadovoljstvo, potpisali su sponzorski ugovor.

- Srećan sam što možemo da damo doprinos našem Vaterpolo plivačkom savezu. Ubijeđen sam da će ovaj put naš tim osvojiti olimpijsku medalju, nadam se onu što najviše svijetli. Želim momcima da se zahvalim za dobre igre i borbenost – kazao je Veselin Mijač. Đuro Marić, predsjednik VPSCG, zahvalio se kompaniji „Savana“ i vlasniku Mijaču, jer duži

niz godina, u kontinuitetu, pružaju podršku Savezu.

- Kompanija „Savana“ na ovaj način pokazuje društvenu odgovornost i to je poseban akcenat na kojem se zahvaljujemo. Nemamo baš veliki broj velikih komapnija koje su spremne da se odazovu i da pomognu, ali vjerujem da će se nakon OI broj značajno povećati. Momcima želim srećan odlazak i puno zdravlja. Ne sumnjam u želju, energiju i spremnost da se bore i vjerujem da ćemo po povratku iz Tokija biti u prilici da se nađemo u dobrom raspoloženju – poručio je Marić.

J. T.

PODGORICA – Ako ne bude neočekivanih obrta, Marko Simonović će potpisati ugovor sa Čikagom i već od naredne sezone zaigrati u najjačoj košarkaškoj ligi planete!

To je objavio njegov menadžer Miško Ražnatović, za čiji klub je crnogorski košarkaš igrao protekle sezone, tako što je na Instagramu objavio fotografiju sa „svojim“

košarkašem i najavio odlazak u „Grad vjetrova“ jednom porukom.

- Karta u jednom pravcu za Čikago. Kolašin-MegabasketČikago. Put kojim se kretao – napisao je Ražnatović, uz fotografiju sa Simonovićem.

Bulsi su u drugoj rundi draftovali Simonovića u novembru prošle godine (kao 44. pika), pa bi se nakon potpisa ugovora u Čikagu pridružio crnogorskom asu sa višegodišnjim

stažom u NBA ligi – Nikoli Vučeviću, koji je u Čikago stigao krajem marta, nakon devet sezona u Orlandu.

- To je jedna noć koju ću pamtiti čitavog života. Za sada je to vrhunac moje karijere. Mogu da kažem da sam presrećan što me je draftovao Čikago sa 44. pozicije. To je jedan veliki klub sa velikim imenima u istoriji, čast je biti dio takvog kluba… Zajedno sa čelnicima Čikaga i agentom donijeli smo

Klub pokušava da se riješi velikog ugovora Francuza

Barsa nudi Grizmana za Feliksa Barselona je ponudila Atletiko Madridu Antoana Grizmana u zamjenu za mladog napadača Žoaa Feliksa, objavila je madridska Marka.

,,Sveci“ zvanično doveli najboljeg fudbalera Evropskog prvenstva

Donaruma pet godina u PSŽ-u Zvanično je – najbolji fudbaler nedavno završenog Evropskog prvenstva novi je član Pari Sen Žermena. Đanluiđi Donaruma nije želio da produži ugovor sa Milanom i otišao je među ,,svece“ za mnogo veća primanja, na osnovu kojih je postao jedan od plaćenijih golmana na svijetu.

Donaruma je prošao ljekarske preglede u Rimu još poslije trijumfa ,,azura“ nad Velsom na kraju grupne runde Eura i dogovorio potpis na ugovor vrijedan 60 miliona eura za pet

godina.

To je suma koju je njegov menadžer Mino Rajola tražio od Milana za nastavak saradnje, ali ,,rosoneri“ nijesu htjeli ni da čuju, pa je PSŽ iskoristio situaciju i doveo vrhunskog čuvara mreže.

Istina, Donaruma će 12 miliona godišnje zarađivati u slučaju da ispuni bonuse. Zagarantovano mu je da će primati osam miliona eura po sezoni.

Prije Donarume, u Pariz su ovog ljeta stigli Žoržinio Vajnaldum, Ašraf Hakimi i Serhio Ramos.

Ne. K.

Juventus odbio prvu ponudu

ovakvu ponudu jer ne želi da se odrekne talentovanog Portugalca Feliksa. Barsa će sada pokušati da ,,jorgandžijama“ iz Madrida ponudi drugačiju trampu: Grizmana za vezistu Saula Njigeza.

Grizman je do ljeta 2019. godine pet godina uspješno igrao za Atletiko. Sada, sa 30 godina, više nije toliko primamljiva meta za transfer za tim Dijega Simeonea.

R. A.

Kako je prenio najtiražniji španski list, gigant iz Katalonije je odlučan u namjeri da se odrekne francuskog napadača, jer više ne može da priušti njegovu visoku platu.

Međutim, Atletiko je odbio

Nakon skandaloznih uvreda na račun tamnoputih reprezentativaca Engleske

Boris Džonson: Rasisti sa interneta neće moći na stadione Premijer Velike Britanije Boris Džonson najavio je da će se osobama za koje se dokaže da su ispoljile rasizam u onlajn objavama ubuduće zabraniti prisustvo mečevima na stadionima na Ostrvu.

Ova odluka Džonsona je donijeta tri dana nakon što su engleski reprezentativci, mlade zvijezde Markus Rašford, Džejdon

Sančo i Bukajo Saka, trpili skandalozne rasističke uvrede na društvenim mrežama.

U finalu Evropskog prvenstva, protiv Italije na ,,Vembliju“, ova trojica tamnoputih fudbalera nijesu uspjeli da postignu golove u penal-seriji. ,,Gordi Albion“ propustio je priliku da nakon 55 godina osvoji trofej na velikom takmičenju.

Javnost u Ujedinjenom Kraljevstvu stala je jednoglasno na stranu mladih igrača, ističući da su oni ponos nacije –

od medija, bivših i sadašnjih zvijezda fudbala, političara, zvijezda šoubiznisa do članova kraljevske porodice. R. A.

Aktuelni šampion najveće trke pobjednik 17. etape

Čelzi nudi 100 miliona eura za Kijezu Pogačar grabi ka Londonski Čelzi, osvajač Lige šampiona, ponudio je 100 miliona eura za zvijezdu Serije A i Juventusa Federika Kijezu.

Uprava giganta Premijer lige oduševljena je partijama italijanskog ofanzivca na Evropskom prvenstvu ovog ljeta, po pisanju engleskih medija.

Međutim, čelnici torinske ,,stare dame“ već su odbili ovu ponudu za brzonogog fudbalera, kao i prethodnu, od oko 80 miliona, koju je poslao Bajern Minhen.

U Juventusu Kijezu vide kao jednog od ključnih igrača, za napad na titulu Serije A narednog proljeća, objavio je njemačR. A. ki list Bild.

tronu Tur de Fransa Tadej Pogačar pobjednik je 17. etape Tur de Fransa i sve je bliže odbrani titule na najvećoj trci drumskog biciklizma.

Mladi Slovenac je na cilju uspona apsolutne kategorije Sen Luri Sulan, u Pirinejima, pobijedio sa tri sekunde prednosti u odnosu na Jonasa Vingegora i četiri sekunde boljim vremenom od Ričarda Karapaza.

U generalnom plasmanu Pogačar ima prednost od pet minuta i 39 sekundi u odnosu na drugoplasiranog Vingegora.

Trećeplasirani Karapaz kasni pet minuta i 43 sekunde.

Naredna etapa, sa ciljem na čuvenom usponu Luz Ardiden, takođe je planinska u Pirinejima. Tur de Frans se završava u nedjelju.

R. A.

Arena

Četvrtak, 15. jul 2021.

Sportski miks

Naša reprezentativka ne mijenja sredinu

BA ligu, igraće zajedno u timu sa Nikolom Vučevićem

Andrea Klikovac produžila saradnju sa Bukureštom

odluku da ostanem do kraja sezone u Megi, to jest u Evropi i da nakon toga donesem pravu odluku kada je riječ o Čikagu i NBA ligi – rekao je Simonović u novembru za Sportklub.

Simonović, koji igra na pozicijama četiri i pet, protekle sezone je u dresu Mege bio jedan od najboljih igrača ABA lige, prosječno je bilježio 15,8 poena (skoro 48 odsto šuta iz igre, skoro 35 odsto za tri poena), devet skokova, 1,8 asistenciju i jednu ukradenu loptu po meču. U prošloj sezoni, računajući sva takmičenja, biser crnogorske košarke je 13 puta imao dabl-dabl učinak.

Iako ugovor još nije potpisan, američki mediji procjenjuju da bi vrijednost godišnjeg ugovora za 21-godišnjeg Kolašinca mogla da bude između pet i šest miliona dolara.

Simonović je u Kolašinu počeo da trenira košarku. Kao 15-godišnjak napustio je Crnu Goru i otišao u Italiju, gdje je tokom tri godine bio član Monkalijerija i Mens Sana Sijene.

Povratak kući značio je i prvi susret sa ABA ligom, pošto je zaigrao u dresu ljubljanske Olimpije, uz kratku pozajmicu italijanskom Rozetu, da bi prethodne dvije sezone igrao u Megi…

S. J.

PODGORICA - Reprezentativka Crne Gore Andrea Klikovac danas je sa Bukureštom produžila saradnju do 2023. godne.

Desni bek našeg rukometnog nacionalnog tima od 2019. je članica ove ekipe, a društvo će joj praviti još jedna ,,lavica“ – Ema Ramusović.

Klikovac ima bogatu rukometnu karijeru, a izuzetan doprinos dala je u kvalifikacijama za Olimpijske igre u duelima sa Norveškom i Rumunijom.

Zajedno sa timom sjutra putuje za Japan, a 25. jula debitovaće sa Angolom na olimpijskom A.M. turniru.

Novi poraz naših juniorki na EP

Ode posljednja šansa i za SP

Crvena zvezda zvanično obavijestila javnost o raskidu ugovora

Volden napustio Radonjićev tim Kori Volden više nije bek evroligaša Crvene zvezde, tima koji sa klupe predvodi Podgoričanin Dejan Radonjić.

Američki bek je napustio šampiona ABA lige nakon sezone, iako je imao važeći ugovor za narednu. Beogradski klub je saopštio da je sa

Voldenom sporazumno raskinut ugovor. Očekuje se da pronađe novi evroligaški angažman.

U sezoni za nama specijalista za igru u odbrani je odigrao 58 mečeva u Evroligi i ABA ligi. U evropskoj eliti je bilježio 10,5 poena, 2,3 asistencije i 1,7 skok po meču.

R. A.

Bez Morbidelija do polovine septembra

Španski ,,Sport“ je juče prenio informaciju da su se Barselona i sjajni Argentinac dogovorili oko produžetka saradnje na narednih pet godina što praktično znači da će Mesi završiti karijeru na ,,Nou kampu“.

Najboljem igraču Barselone problem nije predstavljala ni finansijski znatno slabija ponuda u odnosu na prethodni ugovor, pa se u vijesti navodi da je čak pristao na upola manja primanja (u prethodnom ugovoru godišnja plata mu je iznosila 48 miliona eura).

R. A.

Franko Morbideli (26), zvijezda Petronas Jamahe u MotoGP šampionatu, neće nastupiti makar na naredne četiri trke.

Planirano je da se Rimljanin vrati trkama u elitnom šampionatu motociklizma na stazi ,,Mizano“ 19. septembra.

Prethodno, zbog povrede noge Morbideli nije vozio u Holandiji. Morao je na operaciju prednjeg ukrštenog ligamenta koljena, a njegov oporavak teče planiranim tokom.

Morbideli je u prethodnoj sezoni završio kao vicešampion svijeta, a za Italijana aktuelna

Mats Vilander o najboljem teniseru svijeta

Đoković može da igra još 10 godina Novak Đoković se osvajanjem Vimbldona izjednačio sa Rodžerom Federerom i Rafaelom Nadalom po broju grend slem titula (20) i natjerao i one koji su ga dugo kritikovali da mu odaju priznanje.

Jedan od njih je Mats Vilander.

- Kada pogledate Rodžera Fe-

derera ili Rafaela Nadala kažete: ,,OK, zašto ne mogu da izdrže još godinu ili dvije na tom nivou?“. Onda kasnije vidite Novaka i pomislite: ,,Ovaj momak može da izdrži još 10 godina“ - kazao je bivši teniski as.

- Novak je pametniji igrač nego ranije. Kada je Agasi počeo da radi s njim 2017. godine pri-

sezona je razočaravajuća – tek je na 13. mjestu u generalnom plasmanu.

R. A. WIMBLEDON

Mesi još pet godina u Barseloni Dileme više nema - Lionel Mesi ne ide iz Barselone, već bi u narednih dan, dva trebalo da bude ozvaničen njegov dogovor sa katalonskim klubom po kojem će i u narednih pet sezona uveseljavati navijače ovog kluba.

PODGORICA - Rukometašice Crne Gore doživjele su drugi poraz u razigravanju za plasman od 9. do 16. mjesta na Evropskom juniorskom prvenstvu u Sloveniji.

MOTOGP: Italijan će nakon operacije morati da propusti još četiri trke

Pao dogovor – odlučio da završi karijeru na ,,Nou Kampu“

23

Norveška je slavila 31:23 (16:12), što je četvrti poraz našeg tima na šampionatu na kojem je upisana jedna pobjeda.

Norveška je pobjedom izborila plasman na Svjetsko prven-

stvo naredne godine i ide u razigravanje za plasman od 9. do 12. mjesta.

Izabranicama trenera Tatjane Jeraminok, s druge strane, predstoji razigravanje od 13. do 16. mjesta.

Samo u prvih desetak minuta duela u Celju, naše djevojke parirale su Norvežankama, a nekoliko puta imale i minimalnu prednost.

Poslije tri vezana gola, Norvežanke su povele 7:4 u 14. minutu, na odmoru su vodile 16:12, a u nastavku rutinski održavale prednost.

Katarina Džaferović je bila najefikasnija u našem timu sa šest golova, Anastasija Marsenić je postigla pet, a po tri Gordana Marsenić i Mina Novović.

A.M.

Start sezone u evropskoj eliti 30. septembra

Evroliga: Zvezdanov Monako otvara prvo kolo Nova sezona Evrolige, elitnog evropskog takmičenja košarkaških klubova, počeće 30. septembra, potvrđeno je iz takmičenja.

Prvi meč sezone odigraće Monako, osvajač Evrokupa, ekipa koju vodi Podgoričanin i naš bivši selektor Zvezdan Mitrović. Tog dana u 19 časova ugostiće atinski Panatinaikos, u prvom, istorijskom meču u Evroligi za klub sa

Azurne obale.

Po rasporedu prvog kola, španska Baskonija, tim koji sa klupe predvodi naš slavni trener Duško Ivanović, gostovaće 1. oktobra Olimpijakosu u Atini.

Istog dana će Crvena zvezda našeg Dejana Radonjića gostovati Fenerbahčeu u Istanbulu.

Derbi prvog kola, 30. septembra, biće duel Reala i šampiona Evrolige Efesa u Madridu. R. A. znao je da je bio veoma iznenađen Đokovićevom figurom i koliko je bio posvećen svakom meču i treningu - naveo je Vilander.

Vilander je prokomentarisao finale Vimbldona između Đokovića i Matea Beretinija.

- U tom finalu je mogao da pobijedi 6:3, 6:3, 6:3. Kako možeš da budeš toliko dominantan na travi, a nemaš servis Pita Samprasa ili Rodžera Federera?

Mislim da nije postao bolji samo u jednoj stvari, izlasku na mrežu. Odbrana mu je nevjerovatna, tačno zna gdje bi trebalo da stoji i kako da se kreće - istakao je Vilander.

Ne. K.

24

Feljton

Četvrtak, 15. jul 2021.

1.

NEKOLIKO PITANJA MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

Uprkos nepovoljnim prilikama pobijedio je istraživački duh » Piše: dr sc. Cvetko PAVLOVIĆ vanredni član DANU

Ideja o pokretanju multidisciplinarnih naučnih terenskih i arhivskih istraživanja o crnogorsko-rumunskim istorijskim vezama potekla je od mojeg poštovanog i dragog prijatelja i saradnika Koste K. Rošua, novinara, publiciste, književnika, istraživača, naučnika, bibliografa, enciklopediste, vizionara, humaniste i uglednog člana Rumunske akademije.

Ova ideja pokrenuta je u veoma nepovoljnim društvenopolitičkim okolnostima koje nijesu bile naklonjene saradnji, miru, prijateljstvu, nauci, kulturi i umjetnosti.

Bilo je to vrijeme krvavog raspada bivše nam zajedničke domovine SFRJ, kraha jednog društveno-političkog sistema, pokušaja ostvarivanja velikodržavnih i imperijalnih projekata, kleronacionalističkih i medijskih ratnih huškača, etničkih čišćenja, koncentracionih logora, protjerivanja stanovništva, kršenja zakona i običaja ratovanja, zločina genocida i drugih ratnih zločina, najvećih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, uništavanja radom stvaranih objekata i vrijednosti prethodnih generacija, devastacije sakralnih i kulturnih objekata, a koje je osudio savremeni civilizovani demokratski svijet.

Međutim, i pored svih tih nepovoljnih okolnosti, pobijedio je istraživački duh, koncept promovisanja mira, saradnje, tolerancije, spajanja i prožimanja između različitih naroda, država, kultura, običaja, rezultirajući impresivnim otkrivanjem istorijskih, kulturnih, diplomatskih, državnih veza tokom proteklih vjekova.

“To je bio san čovjeka koji je sebi zadao cilj zidanja dvorca svjetlosti”, kako je zapisao Niku Čobanu u “Piramidi”. Âkademik Kosta Rošu, čovjek neiscrpne stvaralačke energije, svojom upornošću i liderstvom, podstakao je ne samo mene nego i na desetine drugih istraživača i naučnika iz Srbije, Rumunije, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Moldavije, Austrije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja da svojim naučnim istraživanjima predstavimo istorijske veze, kulturnu baštinu, tradiciju, običaje i vjerovanja Rumuna, Vlaha, Morlaka, Morovlaha i drugih djelova ovog romanskog stanovništva drugih naroda koji su nekada živjeli ili danas žive na području

Kroz dosadašnju i plodonosnu saradnju, terenska i arhivska istraživanja, afirmisali smo istorijske, diplomatske, naučne, kulturne i druge veze izmedu crnogorskog i rumunskog naroda koje traju duže od šest vjekova

Ideja o pokretanju multidisciplinarnih naučnih, terenskih i arhivskih istraživanja o crnogorskorumunskim istorijskim vezama pokrenuta je u vrijeme krvavog raspada bivše nam zajedničke domovine SFRJ, pokušaja ostvarivanja velikodržavnih i imperijalnih projekata, kleronacionalističkih i medijskih ratnih huškača, etničkih čišćenja, koncentracionih logora i protjerivanja stanovništva

Kosta Rošu, Jon Dumitrei i dr Cvetko Pavlović na Obodu

Balkanskog poluostrva, Istočne i Srednje Evrope i šire.

Pored podrške koju je dobio od drugih naučnika, istraživača i saradnika, akademik Kosta Rošu za realizaciju ovog ambicioznog i vizionarskog međunarodnog projekta dobio je bezrezervnu podršku od Izvršnog veća Skupštine AP Vojvodine, državnih organa Rumunije preko županija Karaš-Severin i Alba lulija, Univerziteta “Ef timije Murgu” iz Rešice, Univerziteta Kluž-Napoka, Nacionalne biblioteke Rumunije iz Bukurešta, Rumunske pravoslavne crkve, te Rumunske akademije i drugih naučnih i kulturnih institucija, brojnih pojedinaca i štampanih i elektronskih medija.

Posebno se mora istaói značaj, doprinos i podrška Županije Karaš-Severin na čelu sa predsjednikom dr Sorinom Frun-

zaverdeom, svojevremeno drugom ličnosti Rumunije i ministrom odbrane; Stavljajući na raspolaganje sve svoje naučne, kadrovske, prostorne i finansijske kapacitete, Univerzitet “Eftimije Murgu” iz Rešice imao je presudnu ulogu u održavanju kontinuiteta naučnih skupova i simpozijuma, prevođenju radova, štampanju zbornika radova, prezentaciji publikacija izložbama uz posebno angažova nje i doprinos predsjednice Senata Univerziteta prof. dr Dojne Frunzaverde i prof. dr Đorđa Popovića.

Veliki značaj i doprinos ovim istraživanjima dao je Institut za kulturu vojvođanskih Rumuna čiji su istraživači, zajedno sa rumunskim, srpskim, crnogorskim i hrvatskim istraživačima vršili terenska i arhivska istraživanja na širokom prostoru od Istre do Crnog mora.

Akademik Kosta Rošu, Jon Dumitrei, predsjednik županije Alba Julia i dr Cvetko Pavlović ispred Vlaške crkve na Cetinju

Akademik Kosta Rošu i dr Cvetko Pavlović ispred Rumunske akademije nauka

U ova istraživanja, pored Rumunske akademije, uključile su se i SANU preko Balkanološkog Instituta, DANU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Sa crnogorske strane , crnogorsko-rumunske istorîjske veze istraživali su dr Đuro Batrićević, dr Cvetko Pavlović, dr Božidar Šekularac, prim. dr Gani Karamanaga U ova istraživanja, pored Rumunske akademije, uključile su se i Srpska akademija nauka i umetnosti preko Balkanološkog Instituta, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Sa crnogorske strane , crnogorsko-rumunske istorîjske veze istraživali su dr Đuro Batrićević, dr Cvetko Pavlović, dr Božidar Šekularac, prim. dr Gani Karamanaga.

Kroz dosadašnju i plodonosnu saradnju, terenska i arhivska istraživanja, afirmisali smo istorijske, diplomatske, naučne, kulturne i druge veze izmedu crnogorskog i rumunskog naroda koje traju duže od šest vjekova.

Vlaška crkva, najstariji sakralni objekat, sagrađen na Podlovćenskom docu 1450. godine od strane Vlaha. U Vlaškoj crkvi se crnogorski knjaz Nikola I Petrović Njegoš vjenčao sa knjaginjom Milenom Vukotić. U Vlaškoj crkvi je održano bogosluženje prilikom proglašenja Crne Gore za Kraljevinu 1910. godine.

Na Obodu iznad Rijeke Crnojevića 1493 . godine počela je sa radom prva crnogorska državna štamparija. Štampanje prve crkvene knjige “Oktoih” završeno je 4 . januara 1494.

Godine. Njen štampar bio je jeromonah Makarije ot Černoj Gori kodi je kasnije prešao u manastir Tlealu u Trgovištu u Rumuniji, đe je štampao tri bogoslužbene knjige. Crna Gora i Rumunija su u Trgovištu štamparu Makariju podigle spomen obilježje, rad akademika Pejovića.

U memoriji crnogorskog naroda, pored Vlaške crkve, širom

Crne Core, sačuvani su brojni toponimi, patronimi i oronimi vlaškog porijekia: Ovi toponimi sačuvani su u opštinama: Cetinje, Bar, Podgorica, Budva, Kotor, kao i na Durmitoru, Kučima, Vasojevićima i drugdje.

Kroz svestrana naučna istraživanja obradili smo i period Napoleonovih ratova protiv Engleske, Italije, Dalmacije, Crne Gore, Egipta, Pruske, Austrije i Rusije. Napoleonov maršal Ogist Marmon u svojim Memoarima, pored ostalih ostavio je dragocjene zapise o svom boravku u Dalmaciji, Crnoj Gori Rumuniji.

Znameniti pomorski kapetan iz Prčanja u Boki Kotorskoj Frano Verona (“Planet Boka” - don Branko Sbutega) ua poziv kneza Bibeskua, doselio se u Brailu 1850. godine. O njemu i brojnim drugim znamenitim Bokeljima svoje zapise i svjedočanstva ostavio je čuveni hroničar i humanista don Niko Luković. Franu Veroni, kao iskusnom pomorskom kapetanu povjereno je da organizuje rumunsku trgovačku mornaricu na Dunavu - i trgovinu žitom iz bogate Vlaške. Njegova kći Ida Verona rođena je u Braili 1864. godine. Školovala se u francuskom internatu časnih sestara “Notre Dam de Sion” Kao svestrana umjetnica bavila se književnošću, slikarstvom i muzikom. Pored pjesničkog djela “Mimosas” napisala je dramu o legendarnom junaku stare Dacije, kralju Decebalu.

Ova svestrana umjetnica bavila se i crkvenim slikarstvom po ugledu na Botičelija i Fra Andelika: Po dolasku u Prčanj oslikala je kompoziciju heruvima u oltarskom prostoru veličanstvenog hrama Rođenja

Presvete Bogorodice na Prčanju. Preminula je na Prčanju 29. avgusta 1925. godine đe je i sahranjena.

Artur Verona, brat umjetnice Ide, rođen je u Braili 1869. godine. Nakon školovanja u Beču, Minhenu i Parizu, postao de poznati slikar i nastanio se u Bukureštu Već 1900-te godine smatran je za jednog od najboljih rumunskih slikaraportretista, Poznati su njegov i portreti rumunskog patrijarha Mirona Kriste i kralja Karola. Freskama je uresio Kraljevski dvor u Bukureštu i neke crkve u Rumuniji Crna Gora i Rumunija uspostavljaju prve diplomatske veze u drugoj pčlovini XIX stoljeća. Prva zvanična posjeta jednog diplomatskog predstavnika Rumunije i kneza Karola Knjaževini Crnoj Gori i knjazu Nikoli I Petroviću Njegošu bila je misija izaslanika Kantakuzena 27. do 30. marta 1867. godine. Drugi rumunski diplomatski predstavnik Teodor K. Vakaresku posjetio je Crnu Goru 6. jula 1872. Godine, a Aleksandar Sturza u ljeto 1874. godine uvjerava knjaza Nikolu Petrovića u ”bratsko prijateljstvo” rumunskog vladara Karola. Crna Gora i Rumunija dobile su međunarodno priznati subjektivitet kao nezavisne i suverene države na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Znameniti rumunski naučnik dr Đorđe Stefaneli, jedan je od utemeljivača veterinasrske nauke i struke u Crnoj Cori. Dr Đorde Stefaneli rođen je u Siretu, Rumunija, l . januara 1864. godine. Veterinarske nauke studirao je u Cisenu i Beču. Kako bi svoju državu Crnu Goru izvukao iz vjekovne zaostalosti i siromaštva, knjaz Nikola I Petrović Njegoš pozivao je iz inostranstva stručnjake iz različitih oblasti i profila {dr Valtazara Bogišića, dr Josipa Slade—Šilovića, inžinjere, Ijekare, slikare, muzičare, botaničare, radio telegrafiste, strane ulagače, investitore i dr).

(Nastavlja se)

Četvrtak, 15. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. jul 2021.

JAVNI POZIV

za dodjelu sredstava podsticaja poljoprivrednim proizvođačima za razvoj lanaca vrijednosti kroz Komponentu 1 RCTP projekata za 2021. godinu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u skladu sa Agrobudžetom za 2021. godinu i budžetskim programom 2.1.17 Podrška razvoju klastera u oblasti poljoprivrede, objavljuje Javni poziv za dodjelu podršku razvoju lanca vrijednosti kroz RCTP projekat, za poljoprivredne proizvođače kroz Komponentu 1 RCTP projekta za 2021. godinu. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način ostvarivanja prava na korišćenje podsticajnih sredstava.

Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Obrazac zahtjeva za odobravanje projekta, objavljeni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede www.gov.me/clanak/ifad, www.gov.me/clanak/javni-poziv-komponenta-1-rctp-2021 i www.gov.me/clanak/javnenabavke-3 Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu ovog javnog poziva je do 05. avgusta 2021. godine.

Bliže informacije o Javnom pozivu možete dobiti i u kancelarijama: Kancelarija u Nikšiću IPC Tehnopolis Marko Žižić +382 67 472 222

Kancelarija u Bijelom Polju Kuća poljoprivrede Armin Spahić +382 67 700 531

JAVNI POZIV

opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica da preko lokalnih samouprava dostave zahtjeve za dodjelu sredstva podsticaja za razvoj lokalne ruralne putne i vodovodne infrastrukture kroz Komponentu 2 RCTP projekata za 2021. godinu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavljuje Javni poziv opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne ruralne infrastrukture - putna i vodna infrastruktura kroz Projekat razvoja klastera i transformacije ruralnih područja. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2021. godinu i programa 2.3.2. Razvoj sela i izgradnja infrastrukture. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na sredstva podsticaja kroz ovaj Javni poziv i Obrazac zahtjeva za odobravanje projekta, objavljeni su na internet stranicama Ministarstva šumarstva i vodoprivrede www.gov.me/ clanak/ifad, www.gov.me/clanak/javni-poziv-komponenta-2-rctp-2021 i www.gov.me/clanak/javne-nabavke-3 Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu ovog javnog poziva je do 05. avgusta 2021. godine.

Bliže informacije o Javnom pozivu možete dobiti i u kancelarijama: Kancelarija u Nikšiću IPC Tehnopolis Marko Žižić +382 67 472 222

Kancelarija u Bijelom Polju Kuća poljoprivrede Armin Spahić +382 67 700 531

Četvrtak, 15. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Dana 12. jula 2021. preminula je naša draga

Četvrtak, 15. jul 2021.

Tužnim srcem javljamo da je dana 13. jula 2021. preminuo u 78. godini života naš

OLGA Vuksanova STOJANOVIĆ

ČEDOMIR Stevanov VUKČEVIĆ

1933 – 2021.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 13. jula na mjesnom groblju Pričelje.

Опроштај од драгог супруга и животног сапутника

Sahrana je obavljena dana 14. jula na groblju u Gluhom Dolu – Crmnica.

OŽALOŠĆENA PORODICA

БАЦА

Тешка је истина да послије 60 година заједничког срећног живота, пуног љубави, склада и повјерења, нијесмо више заједно. Остаје само бол и туга.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Твоја ЗЛАТА

637

649

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 13. jula 2021. iznenada preminula u 70. godini života, naša draga

Našoj baki 639

Dana 13. jula 2021. godine iznenada je preminuo naš dragi

BLAGICA TOMAŠEVIĆ rođena Gvozdić

Sahrana će se obaviti u skladu sa epidemiološkim mjerama, 15. jula u krugu najuže porodice, u 10 časova, na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Bake, sve što bi rekli tebi, i o tebi, ne može stati u par redova.

Do posljednjeg svog dana učila si nas kako hrabro treba ići kroz život.

Ni sa jednim ti se „Hvala“ ne možemo zahvaliti za onoliku ljubav, ali možemo tako što ćeš kroz našu svakodnevnicu živjeti i ti. Obećavamo da hoćeš.

Puna su nam sjećanja i srca tvog osmijeha, uvijek blagih riječi i brižnog pogleda.

Zato se sa tobom nemoguće pozdraviti, posljednji put.

Mirno spavaj, dobra naša.

Ožalošćeni: sin SINIŠA, ćerke MIRJANA i SLAĐANA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

648

Tvoja UNUČAD i PRAUNUČAD

1978 – 2021.

Sahrana će se obaviti 13. jula u krugu porodice na mjesnom groblju Baljinovac – Boronjina.

Ožalošćeni: supruga IVANA, brat NENAD, sestra SANDRA, ujak SRETEN – ŠOTA, tetke RADA, LJILJA i MILA i ostala mnogobrojna porodica

643

Tužnim srcem javljamo da je dana 14. jula 2021. u 68. godini, preminula naša draga

PREDRAG Ratkov PEROVIĆ

Posljednji pozdrav majci 633

Posljednji pozdrav dragom sestriću

ANA – GINA Radovanova MUMINOVIĆ rođena Vasović Posmrtni ostaci naše drage pokojnice biće izloženi u selu Kruševo – Šćapan Polje, 15. jula do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na seoskom groblju.

Ožalošćeni: sin MIHAILO – MIŠO, kćerka MILEVA, brat KOSTA – GOLUB, sestre NJEGOSAVA i RADMILA, unuci NEMANJA i STEFAN, unuke MAŠA, MARIJA i NATALIJA, zaova MILICA, zaovići, zaovične, jetrve MILANKA i VLADANKA, sinovice, snahe VINKA i RANKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MUMINOVIĆ i VASOVIĆ

MITRANI ĐUKANOVIĆ Hvala Ti za svu pažnju, ljubav i brigu kojom si me kroz život obasipala, moj najveći prijatelju.

BRANO

PREDRAG – PEĐA

641 Posljednji pozdrav majki, svekrvi i babi

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ujak ŠOTA, UJNA DIJANA i BRAĆA MILOVAN i MARKO

634

644

BULI Hvala Ti za sve!

Posljednji pozdrav majki, svekrvi i babi

SRETO, RAJKA, MILICA, MILAN, MAJA i mala TARA

640

BULI Ljubav, toplina i sloga bili su jedini smisao tvog života.

Počivaj u miru.

SLOBO, DRAGI, DRAGANA, ĐOLE i ANĐELA 642

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 15. jul 2021.

Dana 16. jula 2021. godine navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naša voljena supruga, majka i baka

29

Četrdeset je tužnih dana od kada nije sa nama najbolja naša mama, baka i tašta

BEBA

SLAVKA – BEBA Ćetkova GLOMAZIĆ ...svaki dan očekujemo da se javiš, da nas trgneš iz surove stvarnosti, da nas još jednom obraduješ svojim toplim pogledom i blagim osmijehom.

Oprosti nam suze koje stalno naviru, ali je teško prihvatiti činjenicu da ti se na ovaj način obraćamo. Ponosni smo na Tebe jer si bila jaka do samog kraja, pa nijednog trenutka nijesi gubila ni nadu ni radost, niti si klonula duhom. Otišla si tiho i dostojanstveno, baš onako kako si živjela i kakvim si nas vrijednostima učila. Za utjehu nam je što znamo da nas gledaš sa nekog ljepšeg mjesta, ali i da ćeš nastaviti da živiš u našim srcima.

Porodica se najiskrenije zahvaljuje svima koji svojim prisustvom uveličaše Bebin posljednji ispraćaj.

Hvala svima koji putem telegrama, telefona i na drugi način poslaše riječi utjehe kako bi ublažili našu bol.

Veliko hvala Nikoli Pejoviću koji se divnim riječima oprosti od naše supruge i majke Bebe.

Veliko HVALA svima koji su od prvog dana nesebično pomagali našoj Bebi u njenoj posljednjoj borbi. Posebnu zahvalnost dugujemo: prof. dr Đorđiju Šaranoviću i timu Dijagnostičke radiologije MediGroup – Beograd, prof. dr Stipislavu Jadrijeviću, medicinskom i stručnom timu KB Merkur – Zagreb, dr Asmiru Avdićeviću i stručnom timu bolnice Radiohirurgija – Zagreb, prof. dr Danilu Raduloviću iz KC Srbija, dr Igoru Gogiću i stručnom timu bolnice Codra, dr Milanu Soratu, medicinskom i stručnom osoblju KC Crne Gore.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo u petak, 16. jula u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

Teško je pisati ti ovdje, ali kao što si nam uvijek bila i stub i temelj, utjeha i zagrljaj, tako nam i sada tvoj plemeniti lik daje snagu da savladamo i ove teške dane.

Hrabra tvoja duša sve je stoički podnosila, vraćajući nam se svaki put s prepoznatljivim osmijehom, sve do jednog dana. I toga dana smo te čekali, mama. Bio je to prvi put da nam se nisi javila. U trenucima dok smo se srčano borili za tebe, uspijevali smo da sa svakim podijelimo lijepu riječ, ali i našu nadu u tvoje ozdravljenje.

Nastavićemo tvoj put čestitosti i pravih vrijednosti. Neće nam biti teško, jer si nam ga dobro utabala.

Hvala ti za svu nježnost, dobrotu i ljubav koju si utkala u naša srca.

Hvala ti što si život posvetila nama.

Tvoji voljeni: kćerka MILENA, unuke TARA i TIJANA i zet VELIBOR

646

Voljena

Tvoji najmiliji: suprug ĆETKO, sin GORAN, kćerke JELENA i MILENA, unuke TARA i TIJANA, zet VELIBOR 645 Četrdeset dana od upokojenja u Gospodu Bogu našeg dragog

Prošlo je 40 dana otkad nas je napustila naša supruga, majka, tašta i baba

Majko moja, Razgovor sa tvojom slikom u dubokoj tišini svaki dan me uči novoj lekciji.

Iako si ostavila za sobom nemjerljivu prazninu tvoj duh je prisutan u svakom dijelu mog života.

Nastaviću tamo gdje si ti stala..

Zauvijek u mom srcu,

MAKSIMA Ilijinog GLOMAZIĆA Dana 15. jula 2021. godine porodica će posjetiti vječnu kuću u 10 časova na mjesnom groblju Rudinice – Piva.

Ožalošćena porodica GLOMAZIĆ

Tvoja neutješna kćerka JELENA

BRANKA MUGOŠA

635

rođena Andrić

Dana 15. jula 2021. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Tvoja posvećenost porodici i našem domu neće nam dozvoliti da te zaboravimo. Živjećeš u svima nama, dok dišemo.

647

MAKSIMA I. GLOMAZIĆA Dragi Majo, Sa poštovanjem, ponosom i ljubavlju čuvaćemo sjećanje na tebe.

Hvala ti na roditeljskoj podršci.

Počivaj u miru.

636

SLOBODAN, TAMARA, JELENA, NIKICA, DALIBOR, SOFIA, DARIJA, NIKOLA i MARIJA

Tvoj sinovac MIGO GLOMAZIĆ sa porodicom

638

30

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: Iv.br. 1280/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Monte Architecture” Budva, Topliški put bb, koga zastupa Goran Petrović, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika DOO “NESU” Bar, Bul. JNA bb, koga zastupa izvršni direktor Suphi Olcay, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 1/2020 od 19.11.2020. godine; račun br. 2/2020 od 25.11.2020. godine; račun br.

1/2021 od 25.01.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.07.2021. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika DOO “NESU” Bar, Bul. JNA bb, koga zastupa izvršni direktor Suphi Olcay, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br.

1/2020 od 19.11.2020. godine; račun br. 2/2020 od 25.11.2020. godine; račun br.

1/2021 od 25.01.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 23.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.07.2021. godine

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM ili mijenjam za Podgoricu, studio - apartman iznad hotela Splendid – Bečići.

Tel: 069 885 - 416 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

Četvrtak, 15. jul 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 15. jul 2021.

Marketing

31

Magazin

Četvrtak, 15. jul 2021.

ONOGOŠT.ME/M. GORANOVIĆ

32

U Nikšiću održan 12. Bedem fest pod sloganom „Samo uživaj“

Festival obilježili otkazivanje nastupa Senidah i slaba posjeta – Ne znam šta da kažem. Čekala sam na nastup od pola 12, a, evo, sad je 1.49 ujutru. Čekam, obuvena, obučena, sređena, ali, nešto se desilo. Ne znam kako da ode čovjek da nastupa u takvoj situaciji, kad, naravno, nisi ispoštovan. Tako da, dragi moji, vi koji ste došli, jako mi je žao, došla bih zbog vas, ne zbog njih. Dvadeset devetog avgusta nastupam na festivalu Sea

Dance, tako da svima koji su bili tamo šaljem jedan autobus da vas odveze na koncert i da vas vrati kući. To je jedino što mogu da uradim u ovoj situaciji. Mada, to bi morali oni da urade, ali, eto – kazala je u snimku postavljenom na Instagram „storiju“.

Potom je napisala obožavaocima da slikaju karte sa Bedem festa, pošalju ime i prezime na

njen imejl i da će dobiti ulaznice za nastup na Sea Dance-u.

Pored ovog peha na koji organizatori nijesu imali komnetar, lijepu atmosferu ispod nikšićke tvrđave donijeli su ostali učesnici – Amira Medunjanin, bend Zero two i Lea Dobričić.

Izuzetna umjetnica jedinstvenog glasa Amira Medunjanin otvorila je 12. izdanje Bedem festa. Prvi put je nastupila na

Danas saopštenje organizatora Organizator festivala Petar Šundić kazao je za Pobjedu da će se danas zvanično obratiti medijima povodom otkazivanja nastupala pjevačice Senidah koja je najavljena kao glavna zvijezda večeri Bedem festa.

Amira Medunjanin

ovom festivalu i nije krila oduševljenje ambijentom i gradskom tvrđavom. Novinarima se požalila „na milion stepenica“, ali, kako je kazala posle nastupa, vrijedjelo je.

Poseban šarm za ljubitelje elektronske muzike donijela ONOGOŠT.ME/M. GORANOVIĆ

PODGORICA - Nakon godinu dana pauze zbog korona virusa, u ponedjeljak veče, otvoreno je 12. izdanja Bedem festa, pod sloganom „Samo uživaj“.

Dan državnosti, 13. jul, simbolično je uzet kao datum za održavanje festivala koji je umjesto tri dana, kako je to bilo prethodnih godina, trajao dan zbog epidemiološke situacije.

Festival je obilježio otkazan nastup pjevačice Senidah, koja je trebala da bude glavna zvijezda večeri. Iako je stigla u Nikšić, na bini se nije pojavila a publici se tim povodom obratila na Instagramu.

Detalj sa Bedem festa

je Lea Dobričić, koja je zatvorila Bedem fest.

-Ja sam uživala u mom setu maksimalno. Mislila sam da će set biti malo mekši. Međutim, kad sam vidjela kako su ljudi u gasu, već su čekali, kasnio je malo program. Ja sam krenula baš žestoko i oni su to prihvatili i mislim da je prošlo odlično – rekla je Dobričić.

Bedem fest obilježila je manja posjećenost u odnosu na prethodne godine. Neki od razloga su: rigorozne kontrole Sanitarne inspekcije prilikom ulaska, niko od prisutnih nije mogao da uđe bez odrađenog korona testa ili potvrde o vakcinaciji, otežani uslovi u kojima je festival organizovan, te da je zbog epidemiološke situacije umjesto uobičajene tri trajao jedno veče.

Ovogodišnje izdanje Bedem festa organizovano je uz poruku ,,Vakciniši se”, a svi koji su to željeli mogli su da se vakcinisišu u autobusima koji je od 17 do 20h biti na platou ispod Bedema.

B.P.

Paris Hilton dobija kulinarski šou na Netfliksu LOS ANĐELES- Gotovo dvije decenije otkako je Paris Hilton postala poznata zahvaljujući svom rijalitiju „Jednostavni život“, bogata hotelska nasljednica vraća se na televiziju emisijom na Netfliksu.

Manekenka Hajdi Klum pozirala naga NJUJORK- Hajdi Klum, jedna od najpoznatijih manekenki, ponovo je objavila provokativnu fotografiju, a njeni pratioci ne prestaju da je obasipaju komplimentima i pozitivnim komentarima.

Hajdi, koja sada ima 48 godi-

na, rodila je četvoro djece, od kojih najstarija ćerka Lena sada ima 17 godina. Na svom Instagramu, prije nekoliko dana, pokazala je kako izgleda njeno popodne kod kuće. „Danas je bilo vrelo“, napisala je Hajdi u opisu fotografije koju je napravio njen suprug.

Međutim, ovaj put će ona kuvati, kako sama Hilton piše na Instagramu.

U postu kojim najavljuje novi šou, Hilton pozira na naslovnici kuvara u ružičastoj večernjoj haljini i odgovarajućim

rukavicama, dok u jednoj ruci drži mutilicu za mućenje, a u drugoj malog bijelog psa.

Inspirisana Jutjub video zapisom o Hilton kako prave lazanje početkom 2020. godine, u Netfliksovoj seriji „Kuvanje s Paris“, zvijezda rijaliti šoua pokazivaće „jednostavne recepte iz kuhinje Paris Hilton“.

U šest epizoda Hilton će praviti nove recepte i sastojke sa slavnim gostima, najavili su američki mediji.

Emisija će se na Netfliksu emitovati od 4. avgusta.

Spajsica Ema Banton udala se poslije 23 godine veze LOS ANĐELES- Članica grupe „Spice Girls“ Ema Banton (45), poznatija kao „Bejbi Spajs“, udala se za Džejda Džonsa nakon 23 godine veze.

Ema je lijepe vijesti podijelila na svom Instagramu, objavivši fotografiju sa vjenčanja.

Imala je vjenčanicu, veo i bi-

dermajer, dok je Džejd bio u sakou, crnoj majici i bijelim pantalonama.

Ema i Džejd su pozirali zagrljeni, a sudeći po fotografiji, presrećni su zbog vjenčanja nakon više od 20 godina ljubavi, prenosi B92.

Ema je sa Džejdom od 1998. godine, a vjerili su se 2006. godine i imaju dva sina.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 15. jul 2021. • broj 279.

ili:

zbog čega je „Black Widow“, uprkos odličnoj glumačkoj ekipi i vrlo plemenitoj zamisli autora, ipak bliži prosječnim nego izvanrednim Marvelovim filmovima 8, 9, 10. i 11.

Bondovska akcija sa blagim ukusom pop feminizma

2

Četvrtak, 15. jul 2021.

Četvrtak, 15. jul 2021.

A cappella

Strpljivo ljeto L

jeto je, izgleda, došlo. Sa njim, nakon skoro dvogodišnje kovid krize, dugo očekivano rasterećenje. Iako s evropskih i svjetskih adresa stižu upozorenja o preranom (p)opuštanju zbog novih korona sojeva, izgleda da niko ne haje previše. Putevi ka moru, pogotovo na prilazima većim gradovima, zakrčeni su kao u srećno vrijeme.

Da li nas to neminovno vodi u nova zaključavanja i nove restrikcije, vidjećemo. Iskreno, ne bi valjalo. Rekli su nam da vakcinacija omogućava povratak u normalnost, štogod to značilo, ali stvari izgledaju malo drugačije. I taman kad smo se poradovali da ćemo ovog ljeta moći da se malo i promuvamo kroz neku gužvu, odslušamo neki dobar koncert ili otputujemo u neki evropski grad, stižu podsjećanja da nijesmo vakcinisani u potrebnom broju i ni blizu kolektivnog imuniteta koji bi virus sabio u ćošak.

*** U Crnoj Gori je do sada s obje doze vakcinisano više od 145.000 ljudi. Da ste me pitali prije dva mjeseca, rekao bih da ću tim rezultatom biti potpuno zadovoljan. Iskreno, računajući da će makar razvijene zemlje vakcinisati više od 70 odsto populacije, što je trebalo da bude siguran znak da ćemo strpljivo, makar suzbiti pandemiju i svesti stvari na lokalne epidemije, ispalo je da smo i dalje u riziku, sa jedne na drugu stranu planete.

Davno smo pričali o posljedicama pandemije, pa tako, osim na direktne zdravstvene posljedice koje nam je priredio kovid, imaćemo (a kažu da već imamo) porast broja pacijenata sa mentalnim poremećajima. Pretežno se radi o anksioznosti ali i o depresivnim stanjima.

Kako se boriti? Jednostavno, kao i uvijek.

Strpljivo, uživanjem na mikroplanu. Sa dragim ljudima, prijateljima, uz dobru muziku, hranu i piće. Takođe, mi, potpuno vakcinisani, vjerujemo da ćemo makar neko vrijeme biti zaštićeni od raznih (ne)sojeva koji nam prijete pa stoga, trebalo bi da se malo opustimo i uživamo u čarima ljeta.

Za početak, da podsjetim na večerašnje otvaranje festivala Barski ljetopis na Ljetnjoj sceni pored Doma za kulturu. Reprezentacija crnogorskih džez muzičara sa nekoliko vanserijskih gostiju, premijerno u Crnoj Gori, trebalo bi da bude spektakl koji ne bi trebalo propustiti.

Piše: Vladimir MARAŠ

Večerašnje otvaranje festivala Barski ljetopis na Ljetnjoj sceni pored Doma za kulturu trebalo bi da bude džez spektakl koji ne bi trebalo propustiti. Osim toga, sa pandemijom koja će, nadajmo se, biti pod kontrolom, početkom septembra vidimo se i na šestom izdanju Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori

Podsjećamo, i na ovaj kao i na sve druge festivale ovog ljeta, ulaziće se s ispunjenim jednim od četiri uslova – ili ste potpuno vakcinisani, ili imate dokaz o antitijelima, ili ste vlasnik PCR ili brzog antigenskog testa, ne starijeg od 48 sati. To su pravila koja važe u Evropi i potpuno je jasno zašto ih se moramo pridržavati i mi ovdje. Ulaz za sve muzičke programe Barskog ljetopisa je besplatan, pa

vas sa zadovoljstvom pozivam da ih pronađete na internetu i posjetite što više sadržaja, ne samo ovih šest muzičkih. To je možda dobar razlog da ka Baru krenete i ranije, iskupate se i počastite pristojnim komadom morske ribe.

Kažu da je to, sa vremena na vrijeme, dobro za organizam.

Osim toga, pod istim uslovima i nadam se sa pandemijom koja bi trebalo da bude pod globalnom kontrolom, vidimo se i na šestom izdanju Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori, koji će se održati prvog vikenda u septembru. Najavili smo imena kao što su Stenli Džordan i Džon Li. Tom respektabilnom spisku dodajemo i: Lezli Harison, fantastičnu džez pjevačicu i radio-voditeljku, zatim Vinsenta Ektora, bubnjara svjetske reputacije; Amelitu Mateus, vokalistkinju i pijanistkinju brazilskih korijena; Jakova Majmana, dobro poznatog umjetničkog direktora istoimenog festivala iz Njujorka, kao i mnoge regionalne i evropske džez face. Na dvije velike festivalske bine pojaviće se i neke mlade crnogorske snage, kako ste i navikli.

*** Evo za Objektiv i jedna ekskluzivna rabota – od ove godine, za naredne četiri, novi ponosni strateški partner Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori biće kompanija Adriatic Marinas – better known as Porto Montenegro. Time su pokazali odgovornost, ne samo poslovnu, već rekao bih i društvenu.

Za ljubitelje džez muzike u Crnoj Gori, a ima ih sve više iz godine u godinu, ovo je siguran znak da kvalitet, na kraju džez balade, uvijek nađe način ne samo da preživi, već i da ojača, naraste i postane još bolja sopstvena verzija.

U vremenima kao što su ova, teška, turbulentna, nesigurna, ovo je veoma važna stvar za ukupnu džez scenu u Crnoj Gori. Ovo je i poruka mladima da, ukoliko vole džez, talentovani su i žele da se njime bave kao profesijom, u Crnoj Gori mogu da nađu partnera uz čiju pomoć će lakše doći do željenog obrazovanja a kasnije i do usavršavanja koje otvara neke nove puteve.

No, za razliku od nekih prošlih vremena u Crnoj Gori, ti putevi mogu da se prave i našoj zemlji, polako, strpljivo. Zbog toga festival i postoji i zato će uraditi sve ne samo da preživi i raste, već da promijeni ovdašnju svijest o značaju džez muzike u civilizovanim zemljama – počev od obrazovanja, pa nadalje. Strpljivo.

3

4

Četvrtak, 15. jul 2021.

U FOKUSU

Najintrigantnije šahovske

Od Bergm Langove b

Kultna šahovska scena iz Bergmanovog klasika „The Seventh Seal“

mubi.com

Ovi kadrovi sa figurama na crno-bijeloj tabli pokazaće vam da šah može da pruži prijeko potreban šmek jednom autorskom ostvarenju, ali i da sa lakoćom uvuče u fabulu i one koji baš i nijesu šahovski entuzijasti

Z

mubi.com

pinterest.com

Kod Orsona Velsa u filmu „The Lady from Shanghai“, šah je simbol za neozbiljan pravni sistem

ahvaljujući Netfliksu i mini-seriji „The Queen’s Gambit“ s Anjom Tejlor-Džoj u kompleksnoj ulozi „šahovskog čuda“, planetarna publika dobila je podsjećanje da i ovo „lagano“ nadmetanje može vizuelnu umjetnost učiniti beskrajno uzbudljivom i vrlo zanimljivom.

Ipak, u susret Međunarodnom danu šaha, koji se obilježava 20. jula širom planete zahvaljujući naporima UNESCO, predstavićemo vam malo drugačiju listu inspirisanu crno-bijelom šahovskom simbolikom.

Sedma umjetnost puna je zanimljivih scena koje uključuju šah, a da pritom ne pripadaju filmovima koji se na direktan način bave ovim sportom i/li njegovim velemajstorima.

Tako se, recimo, na našoj listi neće naći filmovi poput „Queen of Katwe“ (Mira Ner, 2016) sa Lupitom Njongo i „The Luzhin Defence“ (Marlen Goris, 2000) sa Džonom Turturom u adaptaciji romana Vladimira Nabokova, ili pak bilo koja od mno-

gih filmskih biografija genijalnog Bobija Fišera kao što je „Pawn Sacrifice“ (Edvard Zvik, 2014).

Simpatične filmske scene koje, pak, jesmo odabrali pokazaće vam da igranje šaha u sklopu nekog filmskog projekta zasigurno daje prijeko potreban šmek autorskom ostvarenju, a i dokazuje da i oni koji nijesu entuzijasti kad je riječ o ovoj „dosadnoj i statičkoj igri za stolom“ sa lakoćom mogu utonuti u fabulu.

Švedski pečat

Švedski genije Ingmar Bergman nije sakrivao ljubav prema strategijskoj igri sa figurama, što je sasvim jasno kada pogledamo njegovu filmografiju. Najznačajniji u tom pogledu je, naravno, „The Seventh Seal“ (1957), drama u kojoj fenomenalni Maks Von Sidov u ulozi viteza igra šah sa personifikacijom smrti. Ingmarov „pečat“ izvučen je iz srednjovjekovne umjetnosti, odnosno inspirisan je čuvenom freskom iz 15. vijeka najpo-

Tabla u Milenijumskom sokolu

Karlof i Lugoši u filmu „The Black Cat“ iz 1934.

Jedan od najinteresantnijih primjera upotrebe šaha u popularnim filmovima dao nam je Džordž Lukas u franšizi „Star Wars“. Hologramski šah, odnosno „dejarik“ zanimljivo je rješenje inovativnog režisera koji je ubacio tablu u Milenijumski soko, čuveni brod obožavanog Han Sola. Što se tiče samog „Star Wars“ univerzuma, šah se pojavio prvi put u prvom filmu a četvrtoj epizodi franšize, „A New Hope“ (1977), gdje su partiju odigrali C-3PO, R2D2 i Čubaka. Šah je obilježio i devetu epizodu franšize, film „The Rise of Skywalker“ (Džej Džej Abrams, 2019), u kojem Pou i Fin igraju protiv Čubake koji ih uvijek pobjeđuje navodno „varanjem“.

Četvrtak, 15. jul 2021.

5

e scene u nešahovskim ostvarenjima sa velikog platna

manove opsesije do borbe protiv nacizma Langov „Man Hunt“ iz 1941. najavio što je Hitler spremio Evropi

imdb.com

„Gubim meč od tepiha...“

ću“: paroh je za šahovskim stolom sa starom ženom koju zovu „Smrt“.

Da stvar bude zanimljivija, Bergman je uključio šah u čak pet filmskih ostvarenja: „Wild Strawberries“ (1957), „All These Women“ (1964), „The Passion of Anna“ (1969), „The Magic Flute“ (1975) i fenomenalnom „Fanny and Alexander“ (1982), u kojem brat koristi ovu igru za bijeg od stvarnosti. Značaj šaha za Bergmana bio je vidljiv i dvije godine ranije, kada je u televizijskom fil-

mu „From the Life of the Marionettes“ dao glumcu Hajncu Benetu šansu da kontemplira o sopstvenom životu igrajući šah sam sa sobom.

Poljubac fantastike

Tri kultna filma i tri kultne šahovske scene spojene naučno-fantastičnim šmekom. Naravno, govorimo o troj-

cu koji stoji iza kultnih naslova „The Thing“ (1982), „Blade Runner“ (1982) i „2001: A Space Odyssey“ (1968).

U fenomenalnom ostvarenju o američkim istraživačima na Antarktiku, Džon Karpenter dao je Kurtu RaNastavak na sljedećoj stranici

twitter.com

znatijeg švedskog slikara iz tog perioda Albertusa Piktora, na kojoj čovjek igra šah sa kosturom. „The Seventh Seal“ pozicionirao je Bergmana kao ozbiljnog režisera van Evrope i potvrdilo da je zaslužio mjesto u grupi najvažnijih filmskih autora.

No, Šveđanin ni po koju cijenu tu nije počeo, ni stao. Štoviše, inkorporirao je šahovsku igru i u film „Summer Interlude“ šest godina ranije. Ljubitelji njegovog opusa sigurno pamte predivnu scenu u kojoj je započeta „igra sa smr-

Šahovske scene mogu se pronaći u bioskopskim hitovima: od one u „Pretty Woman“ (Geri Maršal, 1990), u kojem predivna Džulija Roberts igra sa Ričardom Girom u penthausu hotela, do nadmetanja lika Raul Hulije i Ruke u „The Addams Family“ (Bari Sonenfeld, 1991).

U istoj grupi su i scene u „V for Vendetta“ (Džejms Mektig, 2005), „Finding Neverland“ (Mark Foster, 2004) sa Džonijem Depom koji iznad šahovske table kontemplira sljedeći „teatarski“ potez, kao i „Talented Mr. Ripley“ (Entoni Mingela, 1999) u kojem nezaboravni Džud Lo i Met Dejmon igraju partiju u kupatilu neočekivano razmjenjujući intimu. Ne bi trebalo zaboraviti ni legendarne scene u drami „21 Grams“ (Alehandro Gonzales Injaritu, 2003) u kojoj Šon Pen igra šah na kompjuteru u bolnici.

- To je dobar potez. Ne mogu da vjerujem, gubim meč od tepiha - legendarna je rečenica Robina Vilijamsa, odnosno neodoljivog Duha u Diznijevoj fantaziji „Alladin“ (1992).

Simpatična scena jedna je od rijetkih animiranih koja sadrži šahovsku tablu. Šest godina ranije, pak, u fenomenalnom avanturističkom animiranom Diznijevom komadu „The Great Mouse Detective“ takođe imamo legendarnu scenu u kojoj miš Bazil šeta po šahovskoj tabli, zastaje, pravi potez i završava igru pobjedom.

ČOVJEK PROTIV KOMPJUTERA: Kurt Rasel i Apple II u SF klasiku „The Thing“, i Geriju Lokvud i Hal u vanvremenskoj „Odiseji“

6

Četvrtak, 15. jul 2021.

selu da igra šah protiv Apple II kompjutera. Nakon što je izgubio, u legendarnoj sceni filma „The Thing“, sipao je hladni viski i uništio ga. Na toj teritoriji nije zaostao ni Stenli Kjubrik koji je na sličan način dao zadatak Geriju Lokvudu da igra protiv ozloglašenog Hala u vanvremenskoj „Odiseji“.

Kjubrik je obožavao šah, pa ne čudi što su se scene koje uključuju ovu igru našle i u njegovim ranijim ostvarenjima, „The Killing“ (1956) i „Lolita“ (1962).

Borba ljudi i replikanata, i interpretacija da su oni samo „pioni“ u centru je fenomenalne fabule Ridlija Skota. U kultnom „Blade Runner“, režiser je zapravo interpretirao čuvenu šahovsku borbu iz Londona 1851. Adolfa Andersena i Lajonela Kijeseritskog. Partija koju igraju Sebastijan i dr Tirel u Skotovom filmu jedna od zasigurno najintrigantnijih šahovskih scena u cijeloj istoriji nešahovskih filmova.

Psihološke igre

Najava fašizma

Nakon što je austrijsko-njemački velikan Fric Lang pobjegao pred već osjetnim nacističkim talasom, počeo je raditi na filmovima koji su lako poslužili u propagandne svrhe. Jedan od njih je fenomenalni triler „Man Hunt“ snimljen 1941. godine, u kojem partija šaha u više

Ispod crte, ali blizu zabave S obzirom na to da je šah posljednjih decenija postao vrlo popularan na velikom platnu, možemo pronaći pregršt primjera u onim ostvarenjima koji su daleko od kvaliteta, ali izuzetno blizu zabave. Stoga, moramo spomenuti simpatične primjere poput onog na samom početku ostvarenja „Indepedence Day“ (Roland Emerih, 1996) u kojem Džef Goldblum igra šah s ocem. Izuzetno prikladno, Goldblumov lik koristi „šahovsko pozicioniranje“ vanzemaljaca ne bi li objasnio ono što ih čeka: šah-mat.

Dobar primjer je i praznjikava franšiza „X-Men“ u kojoj je šah vrlo rasprostranjen. Ipak, najpoznatija scena je ona samom kraju prvog filma iz 2000. kada profesor Gzevijer i Magneto igraju šah sa zanimljivim staklenim figurama. Nezaboravna je i igra Majkla Džej Foksa sa psom Kopernikusom u trećem dijelu SF klasika „Back to the Future“ (1990).

kadrova igra ključnu ulogu, aludirajući pritom na ono što čeka Evropu.

Lang je dvije godine kasnije u noaru „Hangmen Also Die!“ o ubistvu Rajnharda Hajnriha u fabulu ubacio jednu simpatičnu igru prije očekivanog dramatičnog obrta.

Austrijsko-njemački sineasta je slično Bergmanu uvidio moć šahovskih scena, pa odlične šahovske primjere imamo i u njegovom čudnjikavom avanturističkom komadu „The Tiger of Eschnapur“ (1959) i posljednjem autorskom američkom filmu „Beyond a Reasonable Doubt“ iz iste godine.

U ratnoj rupi

Ni na šahovskim listama nije moguće zaobići filmove sa političkoratnom tematikom. Šah je uobičajen dodatak ovakvim fabulama, pa su scene poput one u Čaplinovom klasiku „The Great Dictator“ (1940), u kojoj Moris Moksovič i Pol Vigel razgovaraju o tretmanu Jevreja, stvar istorije.

Takođe, Bili Vajlder je vrlo dobro znao kako da iskoristi šah, pa je u legendarnom filmu „Stalag 17“ (1953) iskoristio jednu od figura za veliki obrt. Takođe, ne zaostaju ni youtube.com

Zgodna Fej Danavej, nikad interesantniji Stiv Mekvin i zaboravljeni režiser Norman Džuison kreirali su jednu od nezaboravnih šahovskih scena. U neo noaru „The Thomas Crown Affair“ (1968), holivudski duo odigrao je specifičnu psihološku igru iznad šahovske table. Sličan koncept imamo i u psihološkom trileru Sema Pekinpoa.

U njegovom filmu „Straw Dogs“ (1971) Dastin Hofman igra šah na maloj tabli sa Suzan Džordž.

Sa druge strane, u legendarnom filmu „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1942), Hemfri Bogart pojavljuje se prvi put u kadru upravo igrajući šah, ali sam sa sobom. Kao veliki fanatik ovog sporta, legendarni glumac insistirao je da njegov lik bude ljubitelj šaha i alkohola, pa ne

čudi da se igra nalazi u više različitih kadrova. Interesantno, sve scene sa šahom rođene su u Bogartovoj glavi.

Ne bi trebalo zaobići ni legendarnu igru dua u „The Shawshank Redemption“ (Frenk Darabont, 1994), odnosno pokušaj Tima Robinsa da nauči Morgana Frimana šah ne bi li im vrijeme u zatvoru brže prošlo. Na sličan način igra je inkorporirana i u okviru filma „Oliver Tvist“, rađenog po istoimenom romanu Čarlsa Dikensa. Scene igranja šaha imamo u sve tri najpoznatije adaptacije: „Oliver Twist“ (1948) Dejvida Lina, „Oliver“ (1968) Kerola Rida i „Oliver Twist“ (2005) Romana Polanskog.

Mnoge evropske sineaste dokazale su da šahovska tabla može doprinijeti dramatizaciji fabule. U filmu „Lili Marleen“ (1981), jednom od ključnih ostvarenja njemačkog maestra Rajner Verner Fasbindera, legendarni Mel Ferer igra šah. Sličan ton ali drugačija scenografija karakterišu „E La Nave Va“ (1983). Federiko Felini tu postavlja fenomenalnu Pinu Bauš da igra šah na brodu, a fotografiju prepušta sjajnom Đuzepeu Rotuni. Šahovske psihološke igre mogu se pronaći i u filmu „The Man From London“ (2007) u režiji Bele Tara i Agnes Hranicke, koji su uposlili legendarnog Miroslava Krobota da igra šah sa vlasnikom bara, razmišljajući o krađi novca noć ranije.

Lars fon Trir i Džon Sturdžis, čija šahovska rješenja možemo pronaći u ostvarenjima „Europa“ (1991) i „The Great Escape“ (1963).

Noarske zvijeri

Inteligentni Orson Vels jednim izrazito jednostavnim potezom uspio je da ogoli realnost četrdesetih godina prošlog vijeka. U noarskom ostvarenju „The Lady from Shanghai“ (1948) kadar u kojem sudije igraju šah poslužio je kao metafora za „igrajući i neozbiljni“ pravni sistem države. Što se ostalih noarskih zvijeri tiče, fenomenalni Oto Preminger otkrio je Lauru u istoimenom filmu iz 1944. i dao zadatak Džin Tirni da pomjeri koji pion na šahovskom stolu.

Hororistične fantazije

Zanimljive šahovske primjere imamo i u mnogo mračnijim filmskim ostvarenjima. Najinteresantniji je onaj u filmu „The Black Cat“ (1934), prvom „glumačkom sudaru“ Borisa Karlofa i Bele Lugošija. U legendarnom hororu Edgara Ulmera omiljeni hororistični dvojac igra šah u kojem je crno-bijela šahovnica simbol kocke i smrti - pioni predstavljaju osobe koje su u susjednoj sobi i koje će biti žrtve.

Osim kod Ulmera, hororističnog šaha ima i u jednom filmu legendarnog Kloda Šabrola. „Masks“ (1987) se vrti oko jednog čudnjikavog šahovskog meča, koji više liči na metaforično nadmetanje junaka nego li na klasičnu igru.

Komedijaške ljubavi

Šahovnica kao komedijaški asesoar u Alenovom režiserskom debiju „What’s New Pussycat“

Ako bi vas pitali koji je prvi film Vudija Alena, vjerovatno vam ne bi pala na pamet simpatična komedija „What’s New Pussycat“. U filmu iz 1965, Vudi i Nikol Karen igraju šah, a njegov lik luckasto krade pion sa table. Sličan simpatičan primjer imamo i kod Akija Kaurismakija u filmu „Hamlet Goes Business“ (1987).

Leila MURSELJEVIĆ

7

Četvrtak, 15. jul 2021.

Netfliksova prva originalna animacija za odrasle „America: The Motion Picture“

CELULOID S arčerovskim animiranim stilom, djetinjastim humorom i glumačkom ekipom s Endijem Sambergom i Vilom Forteom na čelu - imali smo sjajnu animaciju u najavi.

S ovim filmom nije trebalo da bude greške.

Kad ono, međutim

Parodija puštena niz WC šolju

avno je demokratija puštena niz WC šolju, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Opet, nikako da nam dosade filmske i televizijske parodije na račun svih onih plemenitih postulata na kojima počiva, a koje iz dana u dan svojski upropaštavamo. Netfliks je krcat takvih opcija za gledanje, ali u ponudu je tek nedavno ubacio „America: The Motion Picture“: prvu originalnu animaciju za odrasle koja je, ujedno, i SF akcija, i parodija, i crna komedija inspirisana Američkom revolucijom, Deklaracijom nezavisnosti i Očevima osnivačima Sjedinjenih Država.

Ejbova smrt

Da stvar bude još zanimljivija, jednu takvu animiranu kreaturu iz malog mozga istisnuli su Fil Lord i Kristofer Miler, iz čije su kužine izašli „Archer“, „Spider-Man: Into the SpiderVerse“, „The Expendables“ i „Magic Mike“. A za glasove ozbiljnih istorijskih likova poput Abrahama Linkolna i Džordža Vošingtona pobrinuli su se glumci sa jakim osjećajem za komediju kao što su Vil Forte, Sajmon Peg i Endi Samberg.

Dakle, s onim arčerovskim supersimpatičnim animiranim stilom, djetinjastim bromantičnim humorom i sjajnom komičarskom ekipom, imali smo sjajnu animaciju u najavi. S „America: The Motion Picture“ nije trebalo da bude greške. Kad ono, međutim...

Početak dugometražnog debija Meta Tompsona čak i nije loš. Štoviše, šegačenje na račun Ejba Linkolna (Forte) i njegove bromanse sa Vošingtonom (Čaning Tejtum) na početku ima smisla. Već u startu se događaju i neočekivani obrti poput izbora da se glavni negativac, general Benedikt Arnold (fenomenalni Samberg), pretvori u vukodlaka i pokomati sve Očeve osnivače, iscijepa Deklaraciju nezavisnosti, priključi

netflix.com

D

Američka revolucija upakovana kao neuspjela blokbasterska bromansa

se britanskom kralju Džejmsu (Peg) i njegovim crvenim mundirima, i presudi Linkolnu one kobne noći u pozorištu. Nažalost, baš od momenta Ejbove smrti animacija nepovratno klizi ka dnu.

Tu postaje jasno da su Tompson i scenarista Dejv Kalaham imali previše vremena na raspolaganju. Za ovu vrstu humora, film od 98 minuta nikako nije dobar izbor. Maksimalna minutaža koja se mogla izvući jeste 20-22 minuta, koliko bi trajala jedna prosječna epizoda ovog projekta da je rađen za televiziju.

Dosadni humor

Veliki problem? Vošington se sve vrijeme tretira poput nekakvog zgodnjikavog ali tupkastog Džonija Brava, što poslije izvjesnog vremena postaje dosadno i sasvim besmisleno. Samim tim, zamorna postaje i njegova avendžerska misija sakupljanja boraca uz čiju bi pomoć mogao osvetiti ubijenog druga Ejba, spasiti voljenu ženu Martu (Džudi Grir), pobijediti Britance i osloboditi Trinaest kolonija od ruke kralja Džejmsa.

Ni preostali Avendžeri nijesu pretjerano bolji. Doduše, Džejson Mantzukas („Brooklyn Nine-Nine“) sija kao Sem Adams i spašava ga u mnogim momentima kada se pre-

tjerano insistira na njegovom rasističkom sljepilu. Na početku je zanimljiv i tretman Tomasa Edisona (Olivija Mun), odnosno odluka da čuveni naučnik, koji je ovdje praktično Vošingtonov Iron-Man, bude predstavljen kao žena, i to Kineskinja.

Kasnije se i Edison i Adams, kao i preostali Vošingtonovi saborci (Džeronimo u izvedbi Raula Maksa Truilja; Bobi Mojnihan kao Pol Rever; Bleksmit koji je zasnovan na folk heroju Džonu Henriju a glas mu daje Killer Mike) dave u predvidljivim forama i predosadnom skriptu.

Stvar je vrlo jednostavna: humor na kojem je sagrađen „America: The Motion Picture“ nije promišljen, daleko je od sofisticiranog, ne može se ni primaći ničemu i približno inteligentnom poput skečeva Monti Pajtona, pa čak ni sadašnjem „South Parku“, a kamoli periodu kada je kultna satira bila na vrhuncu. Zato se i neke rijetke dobre i simpatične ideje vrlo brzo rasplinu i nestanu kao da ih nikada nije ni bilo.

Loš tajming

Poenta autorskog tima animacije „America: The Motion Picture“ jeste da dokaže upravo onu tezu kojom je otvoren ovaj tekst: da je demokratija u SAD-u davno puštena niz vodu. I

uopšte nije neinteresantan ni arčerovski animirani stil (dizajn likova je odličan, ima tu i sjajnih perspektiva i rješenja) kojim se predstavlja dekadencija demokratskih vrijednosti, niti blokbasterski tretman „ozbiljnih“ istorijskih ličnosti poput Linkolna i Vošingtona, ili ubacivanje modernih sprava i uređaja koje nijesu postojale u njihovoj eri.

Problem je to što su prošlost i sadašnjost nategnuto spojeni. Nijesu integrisani pitko, univerzum na kojem počiva „America: The Motion Picture“ ne djeluje kao da čvrsto stoji na sopstvenim nogama i počiva na određenim „prirodnim“ zakonima kao, recimo, „Rick and Morty“. Ubacivanje elemenata iz moderne pop kulture djeluje usiljeno, a posebna priča je užasno loš tajming za bacanje fora. Tompson kao da ne zna kada treba da ide „rez!“, pa tako neke scene poput Ejbovog krvarenja u pozorištu traju u nedogled i gube jačinu.

Sve u svemu, da ga nije radio ko ga je radio i da nije stigao pod Netfliksovom etiketom nakon sjajne animacije „The Mitchells vs. The Machines“, „America: The Motion Picture“ možda i ne bi djelovao kao toliko razočaranje. Ovako, znajte odmah đe mu je mjesto... Na smetlištu animiranih parodija.

M. I.-N.

Ocjena: 2.1/5

8

Četvrtak, 15. jul 2021.

ZERKALO

K

ada je Nataša Romanova/Black Widow prije 11 godina prvi put stupila na veliko platno u filmu „Iron Man 2“ (Džon Favro, 2010), nije tu bilo mnogo čega da se voli.

Skarlet Johanson jeste davala sve od sebe, ali nije uspijevala da se probije kroz svu tu mizoginiju i objektifikaciju ženskog tijela, skrivenu ispod lažne holivudske etikete „osnaživanje žena“. Vremenom se, pak, situacija mijenjala u njenu korist. Iz godine u godinu, iz filma u film, Crna udovica sve više se oslobađala muškocentričnih stega i gradila reputaciju vjernog i vrijednog člana Avendžera. Opet, prije nego što je izgubila život u „Avengers: Endgame“ (Džo i Entoni Ruso, 2019) ipak nije uspjela da zadobije ni mali dio ljubavi koju su do tada zavrijedili, recimo, jedan Captain America ili Iron-Man. Tek poslije čitavih 11 godina nakon prvog pojavljivanja i tragične smrti u ratu sa Tanosom, Crna udovica dobila je zaseban film i mogućnost da njena priča bude produbljena.

Samim tim, film „Black Widow“ morao je da bude mač sa dvije oštrice. Jer, prilično neiskusna australijska režiserka Kejt Šortlend u prvom viskokobudžetnom filmu karijere dobila je zadatak da isporuči i oridžin storiju, i labudovu pjesmu, i neku vrstu marvelovskog odgovora na briljatnu špijunsku seriju „The Americans“... Mnogo jada, pa i za blokbasterima mnogo potkovanije režisere.

Breme prošlosti

U kratkim crtama, sada kada je film stigao u bioskope i još postao dostupan na striming servisu Disney+: s obzirom na to kakav je mogao biti, „Black Widow“ je prilično razočaravajući. No, s obzirom na to kakav je na kraju ispao, takođe je i vrlo prihvatljiv. Nije ni dobar, ali nije ni očajan. Ovo je neka srednja žalost koja bi vjerovatno djelovala manje bezveze da nije riječ o filmu koji otvara obećavajuću četvrtu fazu Marvelovog univerzuma. I da „Black Widow“ nije stigla nakon serija „WandaVision“ i „Loki“ zbog kojih ta famozna „phase 4“, kad izuzmemo čisti televizijski ispodprosjek „The Falcon and the Winter Soldier“, i obećava tolike kule i gradove.

Sa 14 mjeseci zakašnjenja, nakon nekoliko odlaganja bioskopske distribucije zbog pandemije, „Black Widow“ otvara vrata vraća-

Blokbasterski debi Kejt Šortlend jeste razočaravajući s obzirom na to kakav je mogao biti, ali je i prihvatljiv s obzirom na to kakav je ispao na kraju. Opet, tačno je: da nije Florens Pju, „Black Widow“ ne bi uspio da opravda postojanje jući se u prošlost, tik nakon događaja iz filma „Captain America: Civil War“ (Ruso, 2016). Avendžeri su u rasulu, za Kapetanom i Udovicom raspisana je potjernica, a ona osim sa rukom zakona treba da se suoči i sa nerazriješenim bremenom iz prošlosti što joj se iznenada pojavilo pred vratima.

To breme oličeno je u mlađoj sestri Jeleni Belovi (izvanredna Florens Pju, jedna od najboljih glumica mlađe generacije, dokazana u mini-seriji „Little Drummer Girl“ i filmovima poput Gretinog „Little Woman“ i Asterovog „Midsommar“). Tačnije, kvazisestri – jer Nataša i Jelena provele su tri godine kao djeca iz iste porodice samo zbog toga što su njihovi „roditelji“, ruski špijuni Aleksej (vrlo simpatični Dejvid Harbor) i Melina (nedovoljno iskorišćena Rejčel Vajs) bili na zajedničkoj misiji u Ohaju, u Americi.

Film, inače, i otvara fleš-bek iz 1995, praćen adekvatno odabranom pjesmom iz date ere, čudnjikavom obradom Nirvaninog grandž klasika „Smells Like Teen Spirit“. Tu vidimo posljednju zajedničku večeru i rastanak porodice, odnosno kraj Aleksejeve i Melinine misije nakon kojeg su im „djeca“ odvedena u Crvenu sobu, akademiju za proizvodnju „crnih udovica“, žena ratnica koje postoje samo da bi služile Drejkovu (veoma, veoma promašeni Rej Vinston).

Kontrola uma

Što je Crvena soba, ko je Drejkov, kako su Nataša i Jelena završile u njegovoj akademiji za pretvaranje djevojčica bez roditelja u ubilačke mašine pa se izvukle iz njegovih kandži - saznajemo kada se radnja prebaci u sadašnjost, 21 godinu kasnije. Tu se vraćamo na onaj mo-

imdb.com

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

„Black Widow“ mnogo bliž

Bondovs sa blagim pop fem

Četvrtak, 15. jul 2021.

9

ži prosječnim nego izvanrednim Marvelovim filmovima Skarlet Johanson, nikad ranjivija kao Nataša Romanova

ska akcija m ukusom minizma

Priprema terena za „Hawkeye“ Ulazimo u SPOILER zonu: ako nijeste gledali film, vratite se nazad.

Elem, u postcredits sceni, radnja se prebacila u mnogo bližu prošlost i vrijeme neposredno nakon događaja iz „Avengers: Endgame“. Završili smo na Natašinom grobu, pretpostavljao negdje u Ohaju, sa Jelenom koja se posljednji put oprašta sa stradalom sestrom. Da scena ne bude previše tužna, pobrinula se gošća iznenađenja: Valentina Alegra de Fontejn (fenomenalna Džulija Luj-Drajfus), koju smo upoznali u seriji „The Falcon and the Winter Soldier“.

Valentinina agenda još je vrlo mutna, a oni koji su čitali stripove roje teorije o ulozi koju će imati u filmskom univerzumu. Ono što nam „Black Widow“ otkriva jeste da Jelena radi za nju, te da je naredna misija koju joj povjerava povezana sa smaknućem Klinta Bartona, poznatijeg kao Hawkeye.

Da li to znači da će Jelena biti ključni ili makar jedan od bitnijih negativaca u seriji „Hawkey“ koja stiže na Disney+ krajem ove godine? Bilo kako bilo, raduje potvrda da će se u projektu pronaći mjesto za Florens Pju, pa čak i ako sami zaplet i odnos njene junakinje sa Klintom baš i ne obećava nešto bogzna kako zanimljivo. Jer, ako znamo da je Nataša stradala dok je Hawkeye pokušavao da zauzme njeno mjesto, imamo klasičan, toliko puta viđen sukob „bijemo se jer se ne razumijemo, pa se skontamo i onda udružujemo“.

Velike su šanse da će baš to zadesiti Jelenu i Klinta, ali hajde da vjerujemo da će autori serijala pronaći način da zadrže odličan utisak o (televizijskoj) fazi četiri Marvelovog univerzuma. I da ćemo uz „Vandu“ i „Lokija“ dobiti još jedan projekat koji zaslužuje mjesto na listi najboljih ovogodišnjih serija.

menat „prošlost kuca na vrata“ i Natašino saznanje da je Drejkov, kojeg je mislila da je ubila dižući cijelu zgradu u vazduh, zapravo živ i da mu je Jelena donedavno bila u službi.

Natašina mlađa sestra uspjela je da se oslobodi zahvaljujući jednoj od „crnih udovica“ koje su iskoristile crveni prah da se oslobode Drejkovljeve kontrole uma. Taj prah je sada kod Jelene, a pred njom i Natašom je misija da ga pronađu, ubiju i oslobode žene koje je lobotomizovao i podredio megalomanskoj misiji da zavlada svijetom.

Nategnuti humor

Razvoj daljih događaja vrlo je predvidljiv, ali zbog čitalaca osjetljivih na spoilere ostaćemo van zone prepričavanja. Recimo samo da će potraga za Drejkovim, koji je propao u zemlju nakon što je Nataša probala da ubije njega i kćerku Antoniju (takođe slabo iskorišćena Olga Kurilenko), spojiti dvije sestre sa lažnim ocem i majkom... I natjerati ih da se suoče sa dubokom traumom napuštanja i horora koji ih je dočekao u Crvenoj sobi, gdje su im, između ostalog, isjekli jajnike.

U intervjuima u kojima je govorila o filmu, čiji je koproducent, Johanson je opisala „Black Widow“ kao marvelovski špijunski triler koji je,

zapravo, žanr sam za sebe, baš kao i „Logan“ (Džejms Mangold, 2017). Uf, uf, uf... Opasno je pretjerala upoređujući svoje čedo sa jednim od najboljih (anti)superherojskih filmova u posljednjoj deceniji, ali recimo da je već nakon prve polovine „Crne udovice“ malo jasnije na što je mislila. „Black Widow“ je neočekivano mišićav film kad je riječ o akciji i cjelokupnom tretmanu glavne junakinje i njenih pomagača. Otprilike, može se reći da je ovo neka mješavina Borna i Bonda, sa tim što su iz bondovske špijunske misije isječeni potencijalni seks i romansa. Ima u „Black Widow“ čak i terminatorskih momenata, doduše, ne tako pametno skockanih i obrađenih kroz lik Taskmastera, što je najočiglednije u prilično sladunjavom i očekivanom finišu.

Može se reći da je akcioni dio, ako stavimo po strani nekoliko istinski neshvatljivo loših CGI momenata, prilično dobar, posebno u velikom, hipermarvelovskom ludilu pri kraju filma, od kojeg će vam se zavrtjeti u glavi. No, problem s akcionim momentima jeste pretjerano insistiranje na objašnjavanju svega što se događa, kao i ubacivanje nategnutog humora tamo gdje mu nije mjesto.

Nastavak na sljedećoj stranici

10

Četvrtak, 15. jul 2021.

Humor samo donekle funkcioniše, a scenarista Erik Pirson („Thor: Ragnarok“, Taika Vaititi, 2017), koji je pisao skript po ideji Džak Šafer i Neda Bensona („WandaVision“) slabo miksa momente komičnog olakšanja sa trenucima kada se Natašina i Jelenina trauma i tragedija odrastanja raspliću pred našim na momente prilično kolutavim očima. Štoviše, može se reći da „Black Widow“ uopšte ne bi ni funkcionisao da uloge nijesu povjerene tako izvrsnim glumcima. Johanson nikada nije bila bolja kao Nataša; Harbor je zaista uspio da učini simpatičnim i mnoge blamirajuće momente svog Alekseja, te da učini da nekadašnji ruski supervojnik Red Guardian i zakleti rival Kapetana Amerike zaista djeluje dopadljivo u svoj svojoj infantilnosti... Vajs, nažalost, nije imala dovoljno prostora za Melinu, ali tu gdje bi dobila minut pažnje, uspjela bi da izvuče situaciju i učini je bliskom.

Florens Pju, najjači adut oridžin priče o Crnoj udovici

No, svi glumci na čijoj igri počiva „Black Widow“ sasvim su nebitni spram Florens Pju i onoga što je uradila za Jelenin lik. I najkičastiji momenti komičnog olakšanja funkcionišu kada su u njenim rukama, a trenuci kada se ogoljava duša i razotkriva dubina traume žena koje su prošle golgotu u Crvenoj sobi djeluju najdublje baš onda kada su predstavljeni iz njene perspektive.

Zaista, iako su autori planirali da oba lika, i Nataša i Jelena, dobiju jednaki kolač pažnje - Pju je ukrala čak i dio šoua koji je bio namijenjen Johanson, i to se osjeća tokom sva 133 minuta. Nije važno što radi, da li prži stariju sestru zbog pozerskog stava koji zauzima uoči svake borbe, ili joj se oči pune suzama dok pjeva „American Pie“ – Pju je na vrhuncu zadatka. I zato žestoko raduje odluka da joj se obezbijedi ozbiljan prostor u narednim Marvelovim projektima.

No, uprkos odličnoj glumačkoj ekipi, „Black Widow“ ima dva izuzetno velika, povezana problema zbog kojih ostavlja utisak u najbolju ruku prosječnog Marvelovog filma. Prvi je totalno neuvjerljiv i tanak negativac, a drugi previše površan femi-tretman Crvene sobe, odnosno traume i bekgraunda naslovne junakinje.

O Drejkovu: za tipa koji tvrdi da se bavi „reciklažom smeća“ i da su djevojke koje pretvara u slijepo poslušne robote zapravo „jedini prirodni resurs kojeg na Zemlji

filmaffinity.com

Trijumfalna Pju

ima previše“ – nije nešto naročito odbojan. Štoviše, taj njegov božji kompleks i način na koji laprda o gospodarenju svijetom toliko su banalni i površni, da ćete prije zijevati nego se iznervirati ili ga uopšte shvatiti ozbiljno. Tužno je to, posebno za superherojski univerzum koji nam je dao jednog Tanosa i koji je većinom, za razliku od DC svijeta, imao ubjedljive negativce.

Uz Drejkova, problem je i cijeli tretman Crvene sobe, način na koji je prikazano izvorište Udovičine traume. Sve je to pretrčano – i nje-

no suočavanje sa traumom i nasilnikom, i prikaz mjesta na kojem se žene kontrolišu do te mjere, da ne samo što im se zauzdavaju sve misli, mogućnost kretanja i reprodukcije, nego se ide toliko daleko, da im se može ograničiti i disanje (što pokazuje Melinin eksperiment sa svinjama).

Površan pristup učinio je da Crvena soba izgubi na jačini kao metafora mizoginog društva, a vrlo je problematičan i način na koji se u sklopu cijelog tog sistema ugnjetavanja žena tretira i ženska solidarnost. Tu negdje između Meli-

nine pasivnosti i Natašine odluke da pretvori jednu nevinu djevojčicu u kolateralnu štetu osvete prema nasilniku – jedva se nazire činjenica da je manjak podrške koju žene daju ženama jedan od ključnih problema i kamenja spoticanja na putu feminističke borbe.

Reklama za šampon

Suštinski, kad je o feminizmu riječ, „Black Widow“ možda jeste blagi pomak kad je riječ o superherojskoj teritoriji, ali teško je osloboditi se utiska da ovo nije realan „female gaze“. I da je ova vrsta „feministič-

Četvrtak, 15. jul 2021.

Dejvid Harbor, simpatičan u ulozi infantilnog ruskog supervojnika

filmaffinity.com

Rejčel Vajs, nedovoljno iskorišćena kao Natašina majka Melina

11

kog pogleda“, iako je, da budemo krajnje pošteni, film oslobođen objektifikacije - ipak više ide uz reklamu za šampon i holivudizovano pozerstvo, nego uz pravi život i probleme koje mizoginijom obojeni svijet nosi za žene.

Kad taj femi-vajb „Crne udovice“ sagledate iz takvog ugla, onda film dobija prave obrise. Postaje jasno da je „Black Widow“ razočaravajući s obzirom na to kakav je mogao biti, ali i prihvatljiv s obzirom na to kakav je ispao na kraju. Tačno je: nije autorski tim (ponovo) sahranio Natašu, ali nije joj, vala, ni na-

pravio neku uslugu. Da nije Jelene i Florens Pju, „Black Widow“ ne bi uspio ni da opravda sopstveno postojanje...

Jedno je sigurno: ono što je Šafer uspjela sa „WandaVision“ – da relativno nebitnoj junakinji pruži izuzetan komad umjetnosti a publici mogućnost da je dublje spoznaju i saosjete sa njenom traumom – Kejt Šortlend nije pošlo za rukom sa Natašom Romanovom.

To je ključni problem, koji ne mogu da nadomjeste ni jedna Florens Pju, ni bondovska akcija, ni neodoljivi osmijeh Dejvida Harbora.

Dakle, ništa od zvjezdanog filma koji je pala osvetnica zaslužila, i gorko-slatkog zbogom onoj koju su marvelovci već izgubili, a nikada nijesu uspjeli da dublje zavire u njenu dušu i istinski shvate na kolikom su gubitku sada kada je više nema. I šteta je što je tako. Jer, negdje kroz maglu i 11 godina postojanja Crne udovice na marvelovskom velikom platnu zaista se nazire jedan predivna junakinja, koja je zaslužila da je tretiraju kao takvu. A ne samo kao žensku verziju muškog osvetnika...

Ocjena: 5.8/10

Režija: Kejt Šortlend Uloge: Skarlet Johanson, Florens Pju, Dejvid Harbor, Rejčel Vajs, Olga Kurilenko Trajanje: 133 min

12

Četvrtak, 15. jul 2021.

ANIME PLANET

Adaptacija m

reddit.com

Ra sistem B

ilo da je u pitanju građanski rat u Jemenu, borba protiv sistemskog rasizma u Americi ili, recimo, protesti u Sjevernoj Irskoj koji su rezultat decenijama gomilanih imperijalnih nemira... jedno je sigurno. Militarizam će uvijek biti ideologija koja se suprotstavlja socijalnoj jednakosti i donosi štetu. Baš ovo jedna je od tema nove anime serije „86“ rađene po istoimenoj mangi koja je inspirisana novelom Asata Asata. U njoj jasno vidimo što rasizam može učiniti i na koje sve načine uništava i ljude i društva.

Metalni arahnidi

Istraživanje odnosa između vojne akcije i prikrivenog etničkog čišćenja obrađenog sa jasnim aludiranjem na evropski fašizam koji se maskira pod slikama francuskih revolucionarnih ličnosti je nešto što čini anime privlačnim već u startu

Ljubitelji anime projekata poput „Code Geass“ i „Sword Art Online“ odmah će se prilagoditi tematici „86“ i dopašće im se ritam. U startu upoznajemo grupu privilegovanih koji žive u utopiji, Republici San Magnolia, verujući da su bolji od svih. Svi imaju savršen ten i srebrnu kosu. Oni vode neku vrstu rata protiv Geidenskog carstva o kojem znamo vrlo malo osim da se protiv njih bore upravljajući „džagernautima“ - mecha paukovima bez pilota što omogućava rat bez ljudskih žrtava. Istina je, naravno, ipak znatno drugačija.

Ono što opšta populacija koja živi u ovoj državi ne zna, jeste da se u džinovskim arahnidima od metala zapravo nalaze ljudi. Oni koji su protjerani iz San Magnolie zato što su smatrani „nečistim“ zbog boje kože ili kose, i obilježeni brojem 86.

I to nimalo slučajno baš tim brojem.

U američkom slengu 86 se koristio za obilježavanje nečega što više nije poželjno i treba da bude zaboravljeno.

Brojevi 86 su, nakon protjerivanja, smještani u vojne zone van granica da bi se borili i umirali za republiku koja ih nije željela. Najtužnije od svega, među njima je mnogo tinejdžera. U pitanju je osnovica koja podosta podsjeća na nacističku

13

Četvrtak, 15. jul 2021.

mange „86“ poziva na demilitarizaciju i zaštitu onih koji su drugačiji

Njemačku i Jevreje, samo su koncentracioni logori pretvoreni u vojne zone i vlada republike opravdava sopstveno ponašanje time što je na ovaj način država zaštićena. Građani o ovome znaju vrlo malo, a oni koji se i sjećaju smatraju da je to bio jedini način da se zaštite od rata.

Sa našom glavnom heorinom slučaj je, pak, nešto drugačiji. Protagonistkinja serije „86“ je Vladilena Milice koja, sa samo 16 godina, dobija čin majora u Republici. Njen zadatak je da bude rukovodilac jedne od najvažnijih eskadrila na prvim linijama fronta, „Spearhead“. Kao „Handler 1“, što je ime pozicije koju obavlja, vojnicima daje informacije na kojim lokacijama mogu očekivati opasnost i tumači mapu na osnovu kompjutera i papira kojima, za razliku od njih, ima pristup.

Zvaničnici poput Lene nikada ne vide ratište. Korišćenjem naprednog uređaja poznatog kao RAID, vladini službenici mogu da komuniciraju sa brojevima 86 na bojnom polju da bi im dali komande i uputstva za borbu protiv Legije. RAID omogućava korisniku da dijeli sluh, vid i ponekad osjećanja između povezanih, ali postoje stroge smjernice za njegovu upotrebu.

Ciklus nasilja Problem za koji saznajemo odmah u startu jeste da je svaki njen prethodnik na ovom poslu poslije nekoliko sedmica oduzeo sebi život ili dao otkaz. Niko od njih nije mogao da se nosi sa realnošću situacije, brojem mrtvih, ni sa patnjom koju Republika svjesno nanosi ljudima koristeći ih kao potrošnu robu, i tu odmah možemo namirisati ozbiljnost situacije.

Očekivano, Lena je, iako mlada, još po čemu drugačija od svojih prethodnika, tako da ne odustaje tako lako. Kroz ono što iz dijelića saznajemo o njenom preminulom ocu, koji je prije smrti i pored visokog čina u Republici, išao da se bori sa ljudima

jjinpl.com

atnik protiv mskog rasizma

siti zbog ugrađenog tajmera, tako da Republika samo treba da izdrži do tada. To za 86 ne znači ništa lakši život na bojnom polju, naročito kad saznamo da je plan da sa ratom i oni po svaku cijenu prestanu da postoje.

Osim očiglednih tema o ljudskim pravima, pristup izgradnji cijelog tog anime svijeta i dostavljanja informacija je inače vrlo suptilan. Detalji o drugačijoj kulturi i visokoj klasi majora i njenih oficira, kao i građana drugog reda u 86, predstavljeni su bez nekih obilnih informacija, što je neobično za anime zasnovane na romanima. Mnogo detalja je ostalo neobjašnjivo, ali ima dovoljno nagoveštaja o kojima možete nagađati, što vas ne zbuni, već zaintrigira.

Bojno polje

Kadar iz prve sezone

u vojnim zonama van nje, jasno je da joj ima po kome i doći.

Na strani 86, kao glavni protagonista pojavljuje se Šin Nouzen, komandant eskadrile sa kojom Lena sarađuje. U pitanju je tinejdžer njenih godina koji ratuje pod imenom „Undertaker“.

Vođu odreda „Spearhead“ upoznajemo kao tihog i ozbiljnog, ali nekog koga svi vole i poštuju.

Vladilena i Šin predstavljaju dva različita svijeta koji se bore u istom ratu.

Već u prvoj epizodi jasne su razlike i uspješno je prikazano i ko su i odakle dolaze. Zato je još značajnije kada ove dvije naizgled skroz drugačije osobe krenu da se upoznaju i brinu jedno za drugo. Malo po malo, Vladilena uspijeva da pripadnike eskadrile koji o njenom narodu misle samo najgore, ubjedi da im zaista želi dobro.

Neke čak i natjera da se nesvjesno raduju njenom pozivu, što je bilo nezamislivo.

Serija „86“ je priča o jasnom rasnom sukobu i dehumanizaciji manjina u borbi, ali i tome kako se lako nastavlja ciklus nasilja. Antiratni i antivojni anime projekti nijesu ništa novo, „Gundam“ je, na primjer, franšiza koja se uvijek borila protiv zloupotrebe vojne moći. Ipak, ono što je najimpresivnije u „86“, i pored vidljivih rupa, jeste način na koji izražava ove teme.

Iako postoji nesporna želja da pozove na diskusiju o rasnim tenzijama, a

represivna sila se i dalje prikazuje bijele puti - anime pokazuje i nešto drugo. Ogromne kamene statue inspirisane legendarnim francuskim revolucionarima nijesu slučajnost; tu su kako se priče o solidarnosti radničke klase koja se suprotstavlja ugnjetačima mogu kasnije upotrebiti da bi se opravdalo nasilje, od istih tih sila.

Ljudska prava Istraživanje odnosa između vojne akcije i prikrivenog etničkog čišćenja obrađenog sa jasnim aludiranjem na evropski fašizam koji se maskira pod slikama francuskih revolucionarnih ličnosti je nešto što čini anime privlačnim već u startu. Jako je bitan i način na koji smo uvučeni u vojnu propagandu s idealizovanom slikom nacije dok polako otkrivamo Lenin svijet i saznajemo pravu istinu o zoni 86. Način na koji je ovaj idealistički grad zatamnjen u mraku dok se otkriva istina efikasan je vizuelni prikaz tamnijeg jezgra Republike. U pitanju je detalj studija „A-1 Pictures“ koji sjajnom animacijom zaista zaokružuje seriju i jača kvalitet.

Možda „86“ zvuči kao ratna priča, ali zapravo je više priča o ljudima nego o borbi Republike i Carstva. Kada se pridružimo Leninoj i Šinovoj priči, već se veruje da je Carstvo palo, a preostala je samo Legija. Smatra se da će se u roku od dvije godine Legija uga-

Prva epizoda je malo nejasna, dok je priča kasnije sve bolja i zanimljivija.

Iako nemamo pravi razlog za to zašto su 86 odvojeni i zašto uopšte postoji ta divizija, znamo da Vladi nije uopšte stalo do njih i nakon te informacije i nekoliko minuta provedenih sa njima, to je dovoljno da znate za koga navijate.

Gledajući prvu sezonu u cjelini, anime „86“ ostaje vjeran izvornom materijalu u osudi rata. Iako je akcija fenomenalno animirana, nije toliko česta koliko su gledaoci možda očekivali s obzirom na to kojom se temom bavi. Znatno više vremena troši se na razvoj međuljudskih odnosa.

Sa druge strane, iako ima krvavih momenata, anime nije ni pretjerano brutalan. I pored toga, nekoliko puta ćete vrlo vjerovatno osjetiti knedlu u grlu. Na primjer, u trenutku kada petnaestogodišnja djevojka oduzima sebi život nakon što obore njeno vozilo, da je neprijateljske snage ne bi uhvatile.

I pored malo slabije razrađenih dijelova priče, ovo je upravo i razlog zbog kojeg „86“ ostavlja dobar utisak. Zato što konstantno na ovaj ili onaj način podsjeća gledaoce da su vojnici koji svakodnevno ginu zapravo djeca. To nekad vidimo direktno na bojnom polju, ali je još jasnije i tužnije u onim suptilnijim trenucima. Kada uveče zajedno svi sjede i pričaju o životu.

Kada je jedini njihov bunt protiv života na ratištu kikot pred spavanje, prepirka oko toga kako će nazvati mačku i činjenica da nemaju hrabrosti da simpatiji priznaju osjećanja. I to je upravo razlog zašto (i) ovaj anime vrijedi pogledati.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.6/5

14

Četvrtak, 15. jul 2021.

Atypical

serije

N

ije „Atypical“ ni prva ni posljednja serija čije je emitovanje iznenada otkazano na Netfliksu. Uostalom, iako je uvijek imao ljubav i naklonost kritičara, šou Robije Rašid nikada nije stigao do mejnstrim publike. No, bez obzira na to što su Sema Gardnera (Kir Gilkrist), njegovu porodicu, prijatelje i opsesiju pingvinima zavoljeli malobrojni, ipak je ta ljubav za kratko vrijeme postala tako jaka, da je pravo čudo što su Netfliksovi komesari odlučili da četvrta sezona ujedno bude i zadnja.

Najgore od svega je to što odluka o obustavi snimanja, čini se, nije iznenadila samo hard kor fanove, već i samu Rašid i njene saradnike. Jer, nakon tri sezone tokom kojih je „Atypical“ samo rasla i sazrijevala kao promišljena i emotivna, ali i vrlo vedra i zabavna priča o autizmu – uslijedio je prilično zbrzan oproštaj koji nije ostavio dovoljno prostora skoro nijednom liku osim Sema da propisno zaokruži sopstveni narativ.

Rogovi u stanu

Požureno zbo jednoj od važ priča o autizm Nakon tri godine tokom kojih je serija Robije Rašid samo rasla i sazrijevala, uslijedio je gorko-slatki oproštaj koji, ipak, nije ostavio dovoljno prostora skoro nijednom liku osim Sema da propisno zaokruži sopstveni narativ samo da ta odluka nikako nije lagana za preturiti preko glave, a pritom je – beskrajno zabavna za gledanje.

To pokazuje i simpatična epizoda u kojoj vidimo Zahida na tronu od toalet papira, kako zahtijeva poštovanje od Sema. Tačnije, da se i on prilagodi njemu, te da uvedu zajednički set pravila koji bi mogao da zadovolji obojicu. Zaista je šteta što Rašid nije imala dovoljno vremena za više ovakvih sitnica. Jer, situacije kao što je „rogovi u stanu“ život znače za dramedije poput „Atypical“ u kojima se kroz humor provlače vrlo ozbiljne poruke o osobama s autizmom i izazovima da se snađu u

netflix.com

Na početku desetodjelne finalne sezone, Sem se nalazi pred velikom prekretnicom. Odlučan da radi na osamostaljivanju od posesivne majke Else (Dženifer Džejson Li), zbunjkastog oca Daga (Majkl Dejvid Raparot) i zafrkantske sestre Kejsi (Bridžit Landi-Pejn) donosi odluku da se preseli i postane cimer sa Zahidom (Nik Dodani).

Koliko je dobra odluka spojiti mladića s autizmom i tipa koji je prilično opsjednut seksom i djevojkama; koji „hrčka“ (gomila) namirnice poput toalet papira ili tegli meda u nepristojnim, nepotrebno velikim količinama; te koji strah od konflikta sa drugima kanališe tako što različitim objektima po stanu (od kante za smeće do četke i šampona) pozajmljuje glasove i kroz „razgovor“ sa njima saopštava što mu suštinski smeta? Pa, ako nije dobra, recimo

Četvrta sezona dj

Zahid (Dodani), tip koji može ali baš i ne mora biti cimer iz pakla

svijetu koji ih okružuje i vrlo često ne razumije.

Nažalost, Rašid ne samo što nije imala vremena za opuštanje i tronove od toalet papira, nego je morala da požuri i pretrči i neke mnogo ozbiljnije stvari. Recimo, čitav karakter Semove sestre Kejsi, čije je kolebanje u vezi sa seksualnim identitetom zaslužilo mnogo dublju analizu i manje tinejdž-klišea kroz izgradnju odnosa s Izi (Fivel Stjuart).

Protraćena dilema

„Atypical“ je do sada uspješno izbjegavao zamke u koje su trupačke upadale mnoge, naročito Netfliksove srednjoškolske serije. Znate već ono, kad se iz sezone u sezonu forsira uvođenje novih likova sa „nepopularnim“ identitetskim odrednicama, pa se silom na sramotu, bez obzira na to što se tako ne dolazi do srži problema ni prave reprezentacije, u prvi plan guraju pripadnici LGBTQ+ zajednice ili, recimo, pripadnici nacionalnih, religijskih, ko zna kojih manjina...

U ovoj sezoni, kroz Kejsin lik, „Atypical“ se opasno približio takvoj vrsti TV eksploatacije. Da se razumijemo: nikako zbog toga što biseksualno opredjeljenje ne ide uz Semovu sestru. Naprotiv, ide – i to

savršeno. Upravo zbog toga što je Kejsin lik tako pažljivo i lijepo građen tokom tri sezone, uopšte nije bilo iznenađenje kada je u trećoj sezoni ušla u vezu s Izi. Problem je nastupio tek sada, u četvrtoj sezoni, nakon što je Rašid gurnula Kejsi u identitetsku dilemu i spoznanje da se prilično mnogo razlikuje od ostalih članova LGBTQ+ zajednice. Iz te dileme, baš kao i iz one u vezi sa tim da li je trčanje čini srećnom i da li želi da prestane da se njime bavi iako važi za jednu od najtalentovanijih sportistkinja u školi – nije izvučeno ništa. Čitav bi-motiv površno je obrađen; Rašid je Kejsi samo bacila špicu, tek da nešto zavrti i nečim se naizgled zabavi, dok se priča dubi na totalno drugoj strani, kod njenog brata Sema.

Krompirsko odijelo

Nešto slično dogodilo se i ostalim likovima, od Else i Daga, do Semove djevojke Pejdž (sjajna Džena Bojd).

Opsesivna majka nekako je prilično lagano riješila i pobijedila strah od odvajanja od sina s autizmom, a Dagova krivica u vezi sa sopstvenom roditeljskom ulogom na momente ispadala je iz fokusa zbog totalno neiskorišćenih, novoubačenih motiva, poput smrti najboljeg prijatelja.

Četvrtak, 15. jul 2021.

15

jeluje kao da je otkazivanje serijala iznenadilo i same autore

ogom žnijih mu

readysteadycut.com

imdb.com

imdb.com

U oproštajnoj sezoni, pred Semom (Gilkrist) je najveći izazov osamostaljivanja do sada

Izina (Stjuart) i Kejsina (Landi-Pejn) veza previše pritisnuta opštim tinejdž-mjestima

O onom Dagovom „poljupcu koji ništa nije značio“ sa drugom ženom iz prethodne sezone bolje i da ne govorimo. Rašid ga je taman tako i tretirala, kao nuspojavu bez koje se i moglo, baš kao i Kejsinog bivšeg momka sa kojim nije znala što da radi, pa ga je uvalila Dagu za nekoliko kolegijalnih scena na poslu.

Za to vrijeme, dok je Sem vodio bitku sa Zahidom, Elsa i Dag se privikavali na život bez sina u kući, a Kejsi lomila glavu oko trčanja i Izi - Pejdž je pokušavala da shvati koja bi profesionalna karijera mogla da je ispuni. Tu i tamo, kada ne bi nosi-

la odijelo krompira, maskote lokalnog restorana, uskočila bi u Semov život i obezbijedila nam genijalne momente komičnog olakšanja. Izazov koji je, recimo, prihvatila od Kejsi, jedan je od najzabavnijih u istoriji serijala – i baš je šteta što nije potrajao duže.

Sve do trenutka dok Sem ne pogleda u oči svoje usvojene pingvinke Stampi i ne shvati kome i gdje istinski pripada – serija se vrti okolo-nakolo, bez previše momenata vrijednih pažnje. E, nakon što otpočne Nastavak na sljedećoj stranici

Luckasta Pejdž (Bojd), i dalje jedan od najsimpatičnijih izvora komičnog olakšanja

16

Četvrtak, 15. jul 2021. imdb.com

misija odlaska na Antartik, naš stari dobri „Atypical“ vraća se u sedlo.

Sa Semom koji treba da otputuje mnogo dalje od nekoliko blokova i koji će provoditi vrijeme na mjestu na kojem postoje mnogo veće opasnosti od Zahidovog gomilanja toalet papira i meda, cijela ekipa se alarmira. Svako je u dilemi da li je spreman za jednu tako veliku avanturu i svako se na svoj način sa njome bori, te pokušava da mu pomogne da donese pravu odluku.

Jedinstvena veza

Dag (Rapaport) i Elsa (Li) bez dobrog materijala za dublju razradu roditeljskih dilema

ključnim momentima pruža podršku kakvu nije mogao dobiti ni od roditelja – Sem ne bi postao taj koji jeste. Samostalan, posvećen, poseban, odgovoran mladić. Uvijek spreman da uči i pomjera granice, sopstvene i tuđe.

Magični štapić

Da bismo bili do kraja pošteni, takođe dirljivu i posebnu scenu, čak neočekivano zrelu iako „Atypical“ zaista važi za netipski i vrlo promišljen serijal, Sem je imao i sa Pejdž.

indiewire.com

U tim momentima, „Atypical“ istinski sija. Vraća nas u stare, dobre dane kada je Rašid uspijevala da načne izuzetno važne teme o autizmu; pokaže da osobe koje pripadaju ovom spektru apsolutno nijesu ograničene sopstvenom dijagnozom; kao i da raširi krila i njima i onima koji ih vole, ali i svima onima koji možda nemaju veze s ovom bolešću, već su samo po nečemu atipični, totalno drugačiji. I zbog toga se baš i ne osjećaju komotno u sopstvenoj koži.

Najljepši momenti u gorko-slatkoj, atipičnoj (ha) završnici pripali su Semu i Kejsi, i to je odlična odluka. Jer, brat i sestra koje je dijagnoza suštinski mogla da razdvoji i onemogući im da se povežu (njemu zbog prirode autizma; njoj zbog vječitog življenja u Semovoj sjenci i kupljenju mrvica pažnje, što se teško moglo spriječiti, pa čak i pored najpažljivijih roditelja na svijetu) i jesu samo srce i najjedinstvenija veza ovog serijala.

Bez Kejsi koja ga ćuška, zafrkava i iritira do granice iznemoglosti a u

Utisak o cijeloj sezoni popravlja gorko-slatka završnica sa bratom i sestrom u fokusu

Bio je to jedan od onih momenata u finalima serija kada se istinski nadate da će se ipak pojaviti neko sa magičnim štapićem i produžiti pripovijest naše dvije Pepeljuge, prije nego što se kočija pretvori u bundevu. I zaista, ako bi i zbog čega vrijedilo napraviti ako ne petu sezonu, onda neki „Atypical reunion“ za pet, deset, 15 godina, onda bi to bio ponovni susret ovo dvoje predivnih stvorenja.

Ko zna, možda se to jednom i dogodi. Možda se desi i čudo, pa druš-

tvene mreže preplavi jedno #RenewAtypical. A možda i ne...

Možda ipak više priliči da se jedan atipična serija završi ovako, gorkoslatko, u trenutku kada se to najmanje očekivalo. I ostavi nam tri sjajne sezone i jedan požuren, sjetan oproštaj zbog kojeg ćemo uvijek pomalo šmrcati i žaliti što nije potrajala još jedna od boljih serija sa malih ekrana. Ne samo o autizmu...

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

Četvrtak, 15. jul 2021.

PREPORUKA

17

Marija Dragnić, pjesnikinja

Ema Bednarž

Nina Simon pretvara me u malog Dostojevskog Zgrabi FILM „The Beach Bum“ (2019), jer Harmoni Korin kroz nešto što je samo na prvi pogled „luda zabava“ prikazuje id duhića vremena što puše (u ovom slučaju) sa zapada; podvaljuje pitanja o propadanju, zajedničkom (i društvenom, i združenom), ali i pojedinačnom, tamo gdje smo naučili da očekujemo višu svijest.

- Zašto volite ovog raspadnutog pjesnika kog igra Metju Mekonahej, oh, ljudi što živite da platite račune?

– tako nam kaže. Gdje su granice slobode, kad uživanje postaje životinjsko preživanje, i kakve sve to veze ima sa umjetnošću? Čuje se i poezija Ričarda Brotigana, a ja volim ljude koji umiju da podvale stihove i zapitanost spakuju u kutijicu za burger. Ipak, „top“ komentar na sajtu IMDB pod naslovom „Ne mogu da vjerujem da sam pogledao ovo do kraja“ kaže, između ostalog: „Vau, ovaj film je užasan“...

Ovom prilikom, pomenimo još „Loveless“ (Andrej Zvjagincev, 2017) jer su svi bez ljubavi – i u tom filmu, pa „On Body and Soul“ (Ildiko Enjedi, 2017) zbog rijetko dobro izvedenih srećnih ljubavnih priča, čuda u klanicama (svijeta), i zato što upravo slušam pijanog komšiju koji u telefonsku slušalicu (preglasno) izgovara: „Tvoja ljubav me promenila nabolje, neću da se ubijem ako mi se vratiš“; zatim „Happy as Lazzaro“ (Aliće Rorvaćer, 2018) da nas sjeti na nevinost, a „The Devil All the Time“ (Antonio Kampos, 2020) na to kako računamo đavola spram broja ljudi, možda se može tačno izbrojati.

TV Ne gledam televiziju. Kupila sam televizor samo zbog toga jer me mama ucijenila, ali nisam se priključila na kablovsku. Drug mi je dao šifru za svoj HBO nalog gdje

čitate, i ja koja ovo pišem, i svi smo jednako živi, nijedan čovjek nije življi od drugog. Ipak, „not too many people can see we’re all the same“, kaže pjesma Džordža Harisona, „Isn’t It a Pity“, koja u Ninoj izvedbi od mene pravi malog „Dostojevskog“, punog tuge iz koje raste saosjećanje.

Zaobiđi FILM Imam čudnu tendenciju da zaboravljam sve što je loše. Dakle, ovi naslovi kojih se sad sjetim, mogu se čitati čak i kao preporuka: „I’m Thinking of Ending Things“ (Čarli Kaufman, 2020), „On the Rocks“ (Sofija Kopola, 2020), „Mandy“ (Panos Kosmatos, 2018)... Ne gledajte „Cargo 200“ (Aleksej Balabanov, 2007) osim ako niste apsolutno sigurni u svoju duhovnu snagu i da takvo nešto uopšte postoji. Oh, i neka mi niko više ne pominje „Lost in Translation“ (Kopola, 2002).

TV Zaobiđimo TV! Nemojte da gledate serije, naročito „Game of Thrones“, valjda smo to prevazišli, sa gladijatorima.

Marija Dragnić: Voli ljude koji podvale stihove i zapitanost spakuju u kutijicu za burger

sam poslednje „da valja“ gledala serije „The Handmaid’s Tale“ (jer je dostojanstvo snažan mehanizam preživljavanja?), „The New Pope“ (jer je duh na zemlji?), „Westworld“, sezona prva (jer je pakao, takođe, na zemlji?). Pogledajte i „Lodge 49“, to je nešto lagano, inteligentno, ljudstveno i duhovito.

MUZIKA Hajdemo ovako, izdvojiću nekoliko pjesama sa poslednje plejliste jer se to stalno mijenja. Kralj Čačka sa Ninom Bajsić – „Obrnut red stvari“,

pošto nas takva lijepa muzika suočava sa ne tako lijepom stvarnošću, alhemijski je proces.

Lenard Koen – „Thanks for the Dance“, jer sam uz nju stekla nove prijatelje i zato što kad dođem do stiha „Thanks for all the dances“ prosto poželim da je već vrijeme da se „odjavim“, pa da zapjevam.

Eta Džejms – „I’d Rather Go Blind“: kad slušam snimak sa nastupa, a ona spusti mikrofon, i zapjeva, učim kako se osjeća, i kako se piše.

Nina Simon - „Ain’t Got No, I Got Life“, jer još imamo život, vi što ovo

MUZIKA Samo prošetajte pored najvećih tezgi – fabričkog, plastičnog voća koje truje vremenom, polako: jer prestajete da unosite prave vitamine. To što je popularno i „sluša se na žurkama“ jer ne traži ni minimum angažovanja i najlakše je dostupno predstavlja sliku mentalno-emotivnog primata. Ja bih se sklanjala od svega u čemu ne čujem žicu duše. A duša nije sa nama kad smo turbOlentni [sic] u kafani, kad smo na spidu u gomili, ili pod gasom na trepu; ona neće ni doći nepozvana. Ukus je „stečeni talenat“, rekli su, pa stičimo, kažem.

Muzika je važna, sve je važno.

„Utopian Ashes“ - zarazan i emotivan album liše

Orfejski ep od rastajanja

ronika braka koji se raspada – taman takav bi album očekivali i zamislili, da vam neko kaže da frontmen benda Primal Scream Bobi Gilespi stvara muziku sa Dženi Bet, bivšim pjevačicom grupe Savages.

Sjajan kontrast

La

ura

„Utopian Ashes“) na sopstveni način oslikati lament nostalgije, propuštenih prilika i ličnih promašaja. I pokazati da samo jedno uz drugo mogu ponuditi jednu cjelovitu i istinitu sliku.

Prvi utisak koji nosi ploča „Utopian Ashes“? Izuzetna temeljnost i brižnost sa kojima je stvarana. Drugi je mnogo bitniji: ocjena da su Dženi i Bobi na ovom putu bili suočeni sa nizom potencijalnih džombi i rupa

ul a

U tri i po decenije Bobijeve karijere, teško da bi se za bilo koje od njegovih stihova mogle suštinski vezati riječi poput „senzitivno“ ili „zrelo“. U tom smislu, saradnja sa Džoni Bet jeste dobrodošlo iznenađenje.

Na prvu loptu, znate da je tu riječ o muzičarima čiji su različiti senzibiliteti u sjajnom kontrastu. Oboje slavnih muzičara će na „Zgarištu utopije“ (eng.

Gilespi i Bet će na „Zgarištu utopije“ oslikati lament nostalgije, propuštenih prilika i ličnih promašaja. I pokazati da samo jedno uz drugo mogu ponuditi jednu cjelovitu i istinitu sliku

Mv

od predvidljivosti – i da su gotovo svaku izbjegli. I sve to, naravno, inspirisani slavnim duetima, na primjer, Džordža Džonsa ili Nensi Sinatre. Dobitna formula je bila tu, samo je trebalo prilagoditi je sopstvenim varijablama i jednačine riješiti na pedantan i sistematičan način.

Kraj ljubavi

Album je snimljen sa Gilespijevom Scream ekipom, thetimes.co.uk

H

Novu ploču autorka je opisala kao „najtoplije zalaske muzike osamdesetih“ – i to su energija i forma koje isijavaju iz svakog nasumičnog dodira gramofonske igle po ovom vinilu

uz pozamašno korišćenje bogate orkestracije. Uvodni singl „Chase It Down“ sletio je još u maju i predivno je parče sočnog južnjačkog soula. Uz odmah servirano: „I don’t even love you any more“, što je breme sa kojim se oboje muzičara moraju junački nositi u ovom orfejskom epu od rastajanja.

Koliko ih oboje to stiska za grlo, dokazaće vam očajnička „Living a Lie“. A „Your Heart Will Always Be Broken“ podsjetiće vas na najdelikatnije radove Grema Parsonsa, koja je u odličnoj kompoziciji sa ranjivom „Give Out But Don’t Give Up“, sa jasnom i potpuno prikladnom „roots“ nijansom.

Previše česti tematski opšti

momenti, koji projekat sveukupno spuštaju u jednu odveć poznatu nišu britanskog mejnstrima, za „Utopian Ashes“ ipak rade dobro. Mač sa dvije oštrice je dobro okrenut, pa je ovaj

„Pink Noise“ – znak da se djevojka iz Birming

Retro pop pilula

J

edva sedam redova, toliko je bilo potrebno čuvenoj produkcijskoj kući RCA Records da Lauri Mvuli u imejlu servira raskid ugovora.

Ljetnja parada

Na novoj ploči Laura Mvula kanalisala Grejs Džouns u sebi

nme.com

bby Gil

amazon.com

th

Bo

le spie an

Jehnny

Be

d ž uboks

Britanka iz Birmingema je pola decenije bila praktično zaboravljena, nakon što joj je drugi album „The Dreaming Room“ (2016) donio hvalospjeve i nominacije za Merkjuri i MOBO nagrade. Pola godine kasnije RCA Records je škartirao. Daleko od toga da je potom živjela na marginama; u međuvremenu je, na primjer, pisala muziku za projekte Kraljevskog Šekspirovog pozorišta.

Mnogo, previše puta smo čuli za nečiji „povratak u veliku ligu“, ali album

twitter.com

Četvrtak, 15. jul 2021.

d

18

„Pink Noise“ zaista zaslužuje takve konstrukcije.

Laura ga je opisala kao „najtoplije zalaske muzike osamdesetih“ – i to su energija i forma koji isijavaju iz svakog nasumičnog dodira gramofonske igle po ovom vinilu.

Idealan i reprezentativan primjer u toj veseloj ljetnjoj paradi jeste „Magical“, cijeli jedan diskretno džezi šou od, suštinski, klavirske pop-soul balade. A najgizdavija i najsmjelija ipak je „Conditional“ koja nije poprostačeno naslanjanje na stil velike Grejs Džons. Već način na koji Mvula pronalazi i kanališe Grejs u sebi.

Bubanj eksplozija

Sasvim zadirkujuće zvuči jedno „How can you dance with the Devil on your back?“ pitanje u pjesmi „Church Girl“. Istovremeno je i predivno podsjećanje

19

5 t et

Četvrtak, 15. jul 2021.

en skoro svake predvidljivosti

ec

I

va n Kap

Zagrepčanin servirao divnu meditativnu muziku na ploči „Crta“

novilist.hr / Vesna Zednik

Hod po džez trapezu u dobrom starom društvu.

U tom kružoku ima sjajnu ekipu: Šimun Matišić za vibrafonom je umnogome zaslužan da na prvu loptu shvatite da ste na nesvakidašnjem i do sada neistraženom terenu. Mario Bočić za tenor saksofonom je onaj koji svakoj pori ovog projekta pruža plemenitu punoću.

Bijeg iz kaveza

leksikon razvoda sasvim zarazna muzika, emotivno začinjena u dobroj mjeri.

Sa kulminacijom u samoj završnici, pjesmom „Sunk in Reverie“: finalnim hodom po ivici noža, naizgled

uzaludnim slanjem poljubaca u vjetar po jednom sunčanom pejzažu, u finalnom ramu, bićete još i ubijeđeni: kraj jedne ljubavi, kako to gordo zvuči! S. S.

Ocjena: 77/100

gema vratila u veliku ligu

a protiv gorčine kakva je zabavna i životna pop sila bila mlada Vitni Hjuston, sredinom osamdesetih. I sve to klizi ka ključnom vrtlogu i deliričnom vrhu albuma „Got Me“, koja će vas sigurno podsjetiti na Majkla Džeksona iz ključne, „Thriller“ faze. I tu će vam biti otprilike jasno, da je ovo pokušaj da se ubere buket iz vrta onog najprepoznatljivijeg od dobrog popa osamdesetih.

Poneki gitar rif kao otkinut sa Prinčevih albuma, tu i tamo eksplozija bubnja ka’ da je za dušu Filu Kolinsu – i konačno, momenti kada Laura Mvula ostaje svoja. Na

početku pomenute „Conditional“, gdje servira jedno „Another blow to the ego, a victim of conditional love“, kao da želi da se što laganije otrese svih ličnih promašaja i tuđih nepravdi. I zakorači u slobodu, bez mrve gorčine.

Zato finalna, potpuno kazarzična „Before the Dawn“ djeluje kao vrh jednog pokretnog stepeništa, sa kog vam puca pogled na divan vrt od retro pop muzike. Tu, na tom prostoru i u tom kutku, Laura Mvula je godinama sebi spašavala dušu - i sada otvara kapije za neke dugo čekane susrete.

S. S.

Ocjena: 82/100

Ivan Kapec i ekipa vrhunskih džez muzičara

Ključna riječ koja opisuje ovaj album jeste balans. Kao da su Ivan i njegova ekipa tražili onaj jedan-jedini momenat statičkog savršenstva, koji čini da akrobata djeluje savršeno mirno i spokojno, gore visoko

R

ijetka zvjerka među regionalnim džezerima: Ivan Kapec je muzičar za kojeg ćete već nakon pola minuta reći da je svoj, autentičan.

Mjera i pokriće

Džez gitarista iz Zagreba napada sa jasnom riješenošću da nikad, ni u kojem momentu, ni on ni niko iz njegovog kvinteta ne počne da „presvirava“.

Budite uvjereni da na albumu „Crta“ nećete čuti nikakvo ludilo od džeziranja koje bi bilo isključivo samo sebi svrha.

Sve je na „Crti“ sa mjerom i debelim pokrićem. I sve u sklopu šire slike koja će vam

prvo zatreperiti obrisima, sebe naslutiti – pa kako album bude odmicao, zablistati u zaokruženom tonu.

Ivana Kapeca bismo, nakon preslušavanja ovih osam instrumentala, mogli opisati kao meditativnog pripovjedača. Kao tipa koji muzičke teksture dijeli kao intimne dosjetke

amazon.com

Gilespi i Bet, različiti senzibiliteti u savršenom kontrastu

Ključna riječ kojom bi se mogla opisati „Crta“ jeste balans. Kao da su Ivan i njegova ekipa tražili onaj jedan-jedini momenat lakoće, statičkog savršenstva, koji čini da akrobata djeluje savršeno mirno i spokojno, gore visoko na trapezu.

Ovo je muzika onog oslobađanja, koje balerina pronađe na višesatnom kraju svog truda. Muzika, koja bi iz onog kaveza od tijela o kom je pjevao Piter Gejbrijel oslobodila i jednog doktora Hausa. Za to je najbolji primjer predivna meditacija „In Processu“, koja polovi album i uvodi u završnicu.

Upravo sa pobožnom vježbom baletana kao ključnim motivom u spotu.

Ključna referenca, upravo zbog te beskrajne lakoće i mukotrpnog traganja za skladom, na ovom albumu je naravno džez ikona Majls Dejvis iz ključne faze modalnog džeza. Lako je reći, da ga je Ivan perfektno ukapirao; da je odlično uhvatio onu suštinu, tanku liniju, zbog koje je veliki Majls bio savršeno dopadljiv i publici kojoj džez nije inače u fokusu.

To je sasvim ljudska crta, onaj uzdah u koji stane cijeli kosmos osjećaja onih kojima je svaki dan hod po trapezu umornom dušom i teškim kostima.

Takve će „Crta“ okrijepiti i uvjeriti da ih ipak čekaju cijeli horizonti kosmičke harmonije.

S. S.

Ocjena: 88/100

20

Četvrtak, 15. jul 2021.

Miloš Petković, pisac

film

33 OBRTAJA

u Đavoljoj varoši, Čiča Marina i Banderasa u Niškoj tvrđavi i Salmu Hajek i Semjuela El Džeksona u nekoj od niških kafana – to bi bilo ludo i nezaboravno.

mu

ika

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Ne bih mogao da izdvojim jedan, ali bih posebno pomenuo Batu Stojkovića u „Maratoncima“ (Slobodan Šijan, 1982), definitivno.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Geolog Mol (Krtica) u potcenjenom Diznijevom crtaću „Atlantis: The Lost Empire (2001)“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Sećanja mi sežu do crtanog „Space Jam“, ne sećam se da li sam i šta gledao u bioskopu pre tog filma.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Limahl, „Neverending Story“ (Volfgang Petersen, 1984).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Tolkinova Srednja zemlja, Fantazija iz „Beskrajne priče“, Poterov Hogvorts, eventualno Japan zbog „The Last Samurai“ (Edvard Zvik, 2003) i Škotska zbog filma „Braveheart“ (Mel Gibson, 1995).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Stiven Spilberg, Džon Mektirnan i Frenk Derabont. Ako bi oni bili zauzeti, zvao bih Tarantina, Finčera i Tima Bartona. Kafana – bila koja niška. Niš ima najbolje kafane, uz piće bi morala da ide i klopa.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zamišljam Denija Treha

z

Film koji Vas čini srećnim?

- „Hook“ (Stiven Spilberg, 1991) sa Robinom Vilijamsom i Dastinom Hofmanom u glavnim ulogama.

Uvek mu se rado vraćam.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nekoliko je takvih ali, ukoliko moram da izdvojim jedan, bio bi to film „The Best Offer“ (2013). Dakle, režiser Đuzepe Tornatore neka se pazi ako se ikada sretnemo.

Kada sam ga prvi put pogledao, pomislio sam: „Zašto se ja ovoga nisam setio?“ Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Denis napast 2“ („Dennis the Menace Strikes Again!“, 1998). Prethodnik je sjajan, ali ovaj nastavak... Bilo - ne ponovilo se.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o jednoj misterioznoj vodenici nadomak mog Niša – upravo zato sam o njoj napisao roman „Jezomor“ sa kolegom Mladenom Stanisavljevićem, a voleo bih da je vidim i na filmskom platnu.

Omiljeni filmski rivali?

- Kevin Mekalister sa jedne, a Hari i Marv sa druge strane („Home Alone“); Šerlok i Morijarti; pa i Betmen i Džoker. I da, Luk Skajvoker i Dart Vejder; i Hari Poter i Voldemort. Teško mi je da odlučim.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kad Vikinzi u filmu „The 13th Warrior“ (Džon Maktirnan, 1999) zadirkuju Arapina kog glumi Antonio Banderas govoreći mu da je u rat poveo psa umesto konja, pa im on pokaže koliko je njegov arapski konj brz i skočan, te vođa Severnjaka Bulvaj doda: „Dog can jump!“

Đuzepe Tornator se ako se ikada sre Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Iron Maiden, „Blood Brothers“ podseća me na bliske prijatelje. Enya, „May It Be“ na ljubav, „Over the Rainbow“ na člana porodice.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Neverending Story“ ili „The Dragonborn Comes“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Skid Row, „Youth Gone Wild“.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Bob Marli, „Kaya“.

Vaša pjesma za karaoke?

- „We Are The World“ i „Da volim crno-bele“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- O d s t ra n i h – Fre d i Merkjuri, od naših – Gale Kerber i Aca Seltik.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nema takvog, bar za mene, ko me ne zanima – ne bavim se njime ni najmanje.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Premlad sam da bih to tako komentarisao, ali bih voleo da su sada među živima Dženis Džoplin, Elvis, Fredi i Majkl Džekson.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Euro Neuro“ svetskog megacara Ramba Amadeusa.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Majkla Džeksona.

Hoće li nas Kit- Ričards sve nadživjeti?

- Slavom možda, ovako – ne verujem.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Penny Dreadful“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- To bi mogla da bude serija „Stranger Things“, mada su to mnogo više filmovi: „The Goonies“ (Ričard Doner, 1985), „The Monster Squad“ (Fred Deker, 1987) i „Hook“. Ja sam kao Petar Pan, ne želim nikada (u potpunosti) da odrastem.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Iako je već vrlo popularna, rekao bih da je to „Vikings“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Narcos“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Mnogi bi rekli „Game of Thrones“, ali ja ću odabrati „The Outsider“, koja je rađena po romanu Stivena Kinga. Kraj nije užasan ali je loš, dok je serija generalno veoma dobra.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Hi-menov mač, nakon gledanja serije „Masters od the Universe“ sa početka dvehiljaditih.

Najdraži par iz serije?

-DastiniSuziizserije„Stranger Things“.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Viktorijanski London i posao detektiva/lovca na nečastive sile iz serije „Penny Dreadful“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija, naravno.

M. ČAVIĆ

21 Mateja Bulatović

Četvrtak, 15. jul 2021.

re, pazi etnemo M

iloš Petković jedan je od najčitanijih i najproduktivnijih mladih pisaca u regionu. Najmlađi je član Udruženja književnika i književnih prevodilaca Niša. Njegove trilogije povezuju istorijske ličnosti, vampire, a staroslovenska mitologija kroz koju provlači junake donosi predanja o Perunovim i podvizima svakojakih bića i bogova.

Ovih dana Petković oduševljeno najavljuje „Bajku o Noćurku i Danici“ – priču o vili praskozorja i vilenjaku sumraka, čiju naslovnicu je radio Dobroslav Bob Živković. Bavi se i odnosima sa javnošću, uredništvom, predavač je u školi kreativnog pisanja „Beskrajna priča“, a izdanja iz naučne i epske fantastike objedinjuje u okviru projekta „Edicija fantazija“ pod rukovodstvom izdavačke kuće „Spin Press“.

Trenutno piše knjigu o Kerberu, povodom 40 godina od osnivanja benda, te radi na dramskom tekstu i scenariju za strip „Tajna stare vodenice“, po njegovom istoimenom romanu. Takođe, djeca i mladi uskoro će čitati jedno „blesavo“ štivo iz njegove književne radionice.

Kolekcionar starih knjiga i filmova poručuje da su mašta, kreativnost i pripovijedanje u njegovom slučaju efikasan lijek protiv učmalosti i svakodnevnice koja zna da bude naporna. Raduje se i sajmovima koji će doći na jesen pa, ko zna, možda ga put odvede i u Crnu Goru. Do tog susreta, upecajte Miloševe „Obrtaje“ koji su, kao i njegova djela, nadahnuti častivim i nečastivim mitskim i istorijskim bićima.

Miloš Petković: Ja sam kao Petar Pan, ne želim nikada da odrastem

22

Četvrtak, 15. jul 2021.

KALENDAR

Pola vijeka od premijere fi

Dragan Nikolić, briljantan kao Jovanovićev Stiv

I

ste julske večeri 1971. kada je u Domu sindikata pjevao Rej Čarls, na jedva 200 metara daljine publika jednog filma napravila je saobraćajni kurcšlus u Beogradu. San ljetnje noći: svi su znali, da je dobra šansa da tada pogledaju Jovanovićev „Mlad i zdrav kao ruža“ jedanjedini put u životu.

Film u bunkeru. I koji se Jugoslaviji vratio kao bumerang. Na kraju filma Dragan Nikolić, gospodar beogradskog podzemlja koji je prvo uzletio na krilima države, pa onda udario u njen zid, izgovara: „Ja sam vaša budućnost“. Nije trebalo da prođe 35 godina, i da „Mlad i zdrav kao ruža“ konačno i trijumfalno bude javno prikazan na FEST-u, pa da u tom Draganovom Stevanu, Stivu, svi prepoznaju nekakve Legije i Arkane.

filmaffinity.com

Imati petlju

Proročanstvo iz podzemlja

Priča ipak neće krenuti prije pola vijeka, već koju godinu ranije. Kada je Jovan Jovanović u Njujorku dobio nagradu za najbolji strani film za „Izrazito ja“ (1967), u žiriju si bili: Endi Vorhol, Stiven Spilberg, Piter Bogdanovič!

Jovan Jovanović nije snimio mnogo filmova; ono ,,Ja sam vaša budućnost“ bilo je dovoljno da ga zauvijek doživljavaju kao vizionara, bezmalo proroka. Nikako ne kao neostvarenjaka.

Od početka devedesetih Joca živi u Sloveniji; filmski teoretičar u brk svima govori kako su se nekad, kada je i on snimao, pravili bre - filmovi sa petljom.

Uvijek i prije svega udarao je po komunističkoj Jugoslaviji, po ljevici uopšte; a tu i tamo nije ostajao dužan ni ostalim kolegama iz „crnog talasa“ jugoslovenskog filma... Jer, Bože moj, jedini je Joca imao petlje da se na pravi način usprotivi titoizmu! Ili makar, to tako on zbori.

Te iste 1971. Lazar Stojanović je zbog „Plastičnog Isusa“ završio u zatvoru. Ovjenčan svjetskom slavom, „W. R: Misterije organizma“ Dušana Makavejeva takođe je završio u nekom domaćem filmskom bunkeru... A „Mlad i zdrav kao ruža“ dogurao je do ukupno četiri projekcije. Do finalne presude: da kvari i navodi na

Četvrtak, 15. jul 2021.

23

filma „Mlad i zdrav kao ruža“ sa Draganom Nikolićem letterboxd.com

pogrešno jugoslovensku mladost. Joca Jovanović je samo tvrdio – ne kvarimo mi nikog, to na filmu je baš tako kao što je i na ulici.

Skorsezeov uzor

Kadar iz jednog od kultnih crnotalasnih ostvarenja

Te 1971. Lazar Stojanović je zbog „Plastičnog Isusa“ završio u zatvoru. Ovjenčan svjetskom slavom, film „Misterije organizma“ Dušana Makavejeva strpan je u bunker... A „Mlad i zdrav kao ruža“ dogurao je do četiri projekcije bila je „ukradena“. Ciljani i vrlo ciničan omaž ključnoj referenci francuskog „novog talasa“. „Do posljednjeg daha“ („A bout de souffle“, 1960) Žan-Lika Godara bio je očigledan i ciljano pretjeran uzor Joce Jovanovića.

Lik Dragana Nikolića, taman kao i probisvijet kojeg tumači Žan-Pol Belmondo u Godarovom klasiku, jeste

FB stranica Gromade filmske

Ponovo povratak u 1967: nijesu rijetki kritičari koji tvrde da je suštinu i duh Jocinog srednjometražnog projekta „Izrazito ja“ Martin Skorseze praktično kopirao – i spram njega pravio kultnog „Taksistu“ („Taxi Driver“, 1976). I u liku ciničnog autsajdera koji luta lavirintom noći, ulica i svog života – skoro deceniju kasnije uhvatio De Nirovog Trevisa Bikla!

Do filma „Mlad i zdrav kao ruža“ Jovanović je izgradio reputaciju vizionarskog buntovnika. Njegov diplomski „Studentski grad“ (1965) bio je takođe zabranjen; tri godine kasnije ispostavilo se da je samo najavio onu varljivu studentsku 1968... Kada su Jovana pitali, kako to, odakle vizija, pogled u budućnost, odgovarao bi: „Ja samo snimam filmove onako kako to imaju priliku da rade u Americi“.

I to „po američki“ više se odnosilo na slobodarski duh i težnju ka sirovoj realnosti i istinitosti, nego na puku formu. Jer, forma filma „Mlad i zdrav kao ruža“

propalica koja neočekivano dobije priliku da „uzleti“.

Ono što je za Belmonda eskapizam veze – za Nikolićevog Stiva je put do prijestola beogradskog podzemlja. I to sve u dosluhu sa jednim dobro pozicioniranim policajem.

Praktično – pakt za đavolom je u Jovanovićevom filmu – pakt sa državom. Zamislite, neko se 1971. usred Titovog vremena drznuo da napravi film o sprezi organa vlasti i kriminala! I naravno da će to na kraju filmske priče da pođe po zlu, za Nikolića, za cijelu jednu mladost. I za državu, naravno.

Godarovski stil

Detalj sa snimanja filma 1971. u Beogradu

Estetika, metod? Original Godar. Dokumentaristički stil, veliki broj naturščika, brzi „iz neba pa u rebra“ rezovi da bi kadrovi „na prepad“ ulijetali i na juriš osvajali publiku... Mnogo običnog, uličarskog, jednostavnog, nemuštog, riječima neuhvatljivog a na filmu ipak izrecivog. Cijeli jedan Beograd za koji ne bi ni pretpostavljali da je postojao početkom sedamdesetih, jer establišmentu nije

odgovaralo da to bude viđeno – ali ipak jeste bio tu.

E da, u jednoj sceni policajci Draganovog Stiva ispituju i traže odgovornost. Njegov alibi bio je – da je bio u bioskopu, da je gledao film. „Kakav film, šta se dešava?“... „A to je Godarov film, tu se ništa ne dešava...“, odgovarao je u brk i publici i filmskom svijetu Dragan Nikolić...

I sve to upakovano u mnogo krvi, mnogo estetizovanog nasilja; kao da nije kritičarima bila dovoljna ona hiperbola do Skorsezeovog „Taksiste“, pa je na sve to nakalemljeno još da je Joca Jovanović posredno inspirisao Kventina Tarantina! I sve, naravno, u ludom ritmu nelinearnog toka radnje i ciljano amaterski nabacanih skoči-kadrova – do momenta kad policija ubije Boga u svom šefu podzemlja, a on odgovori: „Ja sam vaša budućnost“.

Naravno da je presuda Jugoslaviji potpisana onog trenutka kada je bilo jasno da ovaj, ovako smio, štosan i bezobrazan film mora biti zabranjen i prije premijere u beogradskom Domu omladine. Kao i svi filmovi „crnog talasa“, uostalom: punoću i ostvarenje dobijali

su tek samim činom cenzure. I tako dokazivali svoje ključne teze.

Podignuta zavjesa

Joca Jovanović? Da ga se tiču balkanski torovi i tabori, već je pokazao 1972. snimajući na Kordunu „Revoluciju koju teče“ – oslikavajući živote Krajišnika koji i decenijama nakon rata strahuju od ustaša. Možda ne podjednako bitan, ali najljepši autorski film snimio je 1983. godine. „Pejzaži u magli“ bili su dekonstrukcija pada u heroinsku zavisnost u jednom Beogradu; prema mišljenju mnogih, to je ključno ostvarenje jugoslovenskog filma osamdesetih, od svih široj publici manje poznatih. Do ratne stihije snimao je dokumentarce, i već tada je bilo jasno da je skliznuo duboko u desničarenje i reakciju.

Od selidbe u Ljubljanu, Joca važi za tipa koji savršeno strasno, oporo i opasno govori o filmu. A kada o kinematografiji ne govori, uglavnom priča o tome kako voli beskrajno svoj narod dok drugi tonu u autocenzuru; kako će da snima film o Jasenovcu, ispravlja srpske istorijske krive Drine...

I da, tvrdi nešto vrlo interesantno – da je samo u njegovim filmovima, od svih u ostvarenjima „crnog talasa“, Beograd prikazan kao istinski lijep grad. I da, već decenijama ne snima ništa... Razapet u otporu prema formalizmu filma s istoka i artistici filma sa zapada Evrope.

Zato, gledajući film „Mlad i zdrav kao ruža“, nakon pola vijeka valja samo poželjeti autore tako opasne, da nam u brk skrešu i proriču budućnost. Da nam, kao Jovanović, podignu zavjesu i maglu sa svih ćoškova i podzemlja...

Pa da još budu toliko bezobrazni, da tvrde da se u filmovima poput Godarovih apsolutno ništa ne dešava!

Te da je prava, jedina istina koju poznajemo, ona sa naših ulica. I da samo tu možemo zateći neke likove koji sa pokrićem mogu reći: „Ja sam S. S. vaša budućnost!“.

24

Četvrtak, 15. jul 2021.

KALENDAR

Dvadeseti rođendan Mijazakijevog magičnog kl

Priroda gonjena šibom konzumerizma

Moćna stihija Meiđi je naziv za period rapidnog otvaranja i industrijalizacije do tada feudalnog Japana, sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Odatle i naziv za stil arhitekture tog vijeka, kao „pseudo-zapadnjački“; nešto što je bila više imitacija, sudar potpuno različitih svjetova koji su jedan uz drugi više uništavali nego rađali... I Mijazaki je još kao dječak bio fasciniran tim nesrazmjerom. Tom stihijom i bujanjem, koji su suštinski djelovali užasno moćno.

Park Koganei je dio najvećeg grada na svijetu koji je uspio da sakrije i ušuška jedan cijeli muzej arhitekture na otvorenom, taj „Edo Tokio“. Dok se animirao „Spirited Away“ Mijazaki je uglavnom manijakalno radio; hiljade iscrtanih frejmova, detalja... A kada nije, bio bi uglavnom tu. U parku i u muzeju.

Svako ljeto, u godinama neposredno nakon rata i atomskih bombi, dječak Mijazaki provodio je na planini

Veliki majstor je očajan jer ne zna kuda sve ovo ide. Mijazaki može samo da posmatra kako, komad po komad, nestaje svijet njegovih uspomena i sve što mu je bilo bitno sa roditeljima. Kada je pola vijeka kasnije snimao „Spirited Away“, već je pozaboravljao imena pet djevojčica koje su mu u igri podarile najbanalnije bezbrižne uspomene. No, bio je odlučan da ih smjesti u animirani film; i sav taj svijet koji se kratko smjestio između tradicionalnog, bajkovitog – i industrijskog, modernjačkog i potrošačkog Japana.

Kada je prije dvije decenije, 20. jula 2001. „Spirited Away“ prvi put prikazan, bilo je mnogo onih koji su željeli da ga opišu kao „novu ’Alisu u Zemlji čuda’“. Kao posjetu jedne djevojčice magijskom svijetu koji je poput odraza u ogledalu mnogo toga besmislenog i apsurdnog, što čini svijet odraslih našeg vremena.

Spoznaja krivice Ono što su u „Alisi“ bili pomalo jezive šeširdžije, hiroviti vladari i špilovi karata koje bi se pretvarali u vojske – to je u filmu „Spirited Away“ bila jedna priroda koja je počela da igra po svim pravilima surovog industrijskog svijeta i kapitalizma. Ili: deseto-

godišnja Čihiro, junakinja „Spirited Away“, bila je nešto poput Alise u svijetu 20. vijeka. Onom svijetu, u kom tradicionalno i spiritualno nije samo nestajalo i mrvilo se poput prašine.

Već bi podivljalo poput najluđih trava, puštalo najoštrije bodlje – samo da bi preživjelo. Taman poput zakona prirode.

Dobri poznavaoci Mijazakijevog djela primijetili su da je praktično isti narativ o „pomahnitaloj prirodi koja čovjeku uzvraća udarac, na isti način na koji je on nju udarao“ – već postavio u kultnom animiranom filmu „Princess Mononoke“ (1997). Razlike su očigledne; „Mononoke“ je suštinski grandiozan ep – a „Spirited Away“ mnogo suptilnija, ličnija priča. Smještena u skučenosti jednog parka i jedne noći, pronalazi momente važne spoznaje i suštinskog odrastanja.

Mijazaki je nakon premijere tvrdio da put koji preće mala Čihiro nije hod ka nekom novom saznanju ili osvajanje nove teritorije. Naprotiv – sve što se u ,,Spirited Away“ desi je već tu, u nama. I samo čeka da bude pono-

vo primijećeno i prepoznato. Kao momenat spoznaje sopstvene krivice i odgovornosti.

Numerička vrijednost Da se radi o kritici svijeta konzumerizma, jasno je već na startu: djevojčica Čihiro sa bezbrižnim roditeljima upada bučno, u zapadnjačkom Audiju, u jedan skroviti svijet napuštenog tradicionalnog zabavnog parka.

Dok noć pada, Čihiro će u nekoliko koraka svjedočiti kako joj se roditelji pretvaraju u svinje; kako je prinuđena da radi posao posljednje čistačice u kupatilu za sve duhove prirode i šume! Gdje je glavna gazdarica vještica Jubaba, naravno obučena po zapadnjački. I spremna da djevojčici skloni jedan slog iz imena, da bi je prozvala „Sen“ (jap. „hiljadu“). Dakle – da je svede na puku numeričku, materijalnu vrijednost. Taman onako kako su Čihirini roditelji i svi oko njih činili sa prirodom.

Upravo zbog te vještice Jubabe, zapadnjački kritičari bili su spremni da film, pored ,,Alise“ porede i sa „Čarobnjakom iz Oza“. Ali i sa „Pinokiom“ (1940); način na koji ona pretvara ljude u svinje je gotovo istovjetan kako neki oholi dječaci bivaju pretvoreni u majmune u Diznijevom animiranom klasiku. Ipak, ta Jubaba je potpuno i autentično Japanka prve polovine 20. vijeka; takvih je likova imgur.com

ugim stazama muzeja na otvorenom „Edo Tokio“ Hajao Mijazaki prolazio je pobožno i ćutke. I pronalazio tu jedan raskorak prošlog i sadašnjeg, tradicije i Zapada. Nekog Japana koji je bio i koji će biti. I pokušavao tu da pronađe i poveže sebe.

Od svega toga nastao je film „Spirited Away“.

imgur.com

D

Kadrovi iz Mijazakijeve fenomenalne kritike konzumerizma

lasika „Spirited Away“ Mijazaki, tokom odrastanja, mnogo puta upoznavao i prepoznao.

Premošćeno vrijeme Mijazaki maestralno koristi momente japanske tradicije, a u centar postavlja „kami“ – važan element nasljeđa prošlosti koji se tiče vjerovanja Japanaca da sve oko nas ima živ duh i magijsku ličnost. Pa nebitno – drvo, rijeka, kuća, životinja... U filmu „Spirited Away“, u iščašenom svijetu u kom je priroda odlučila da uzvrati udarac, samo možete zamisliti kako izgleda halapljivi duh zagađene rijeke u koju je bacano sve i svašta. Ili, sa druge strane, duh rijeke koja je završila pod temeljima zgrada, a u kom se prije samo nekoliko godina mala Čihiro kupala...

U igri mekih i pastelnih boja, u kojoj jedna djevojčica ni u najvećem iskušenju neće ispustiti svoja sjećanja, svoje ja, najljepši trijumf je to što ona uvijek igra na pomirljiv ishod. Bez kompromisa.

Vizija Hajao Mijazakija problematizuje svijet koji jurca u galop, gonjen šibom konzumerizma. Autor je očajan jer ne zna kuda sve to ide; može samo da posmatra kako, komad po komad, nestaje svijet njegovih uspomena i sve što mu je bilo bitno... Ali ipak vjeruje da će na kraju postojati neka djevojčica Čihiro i neka djeca poput nje, koja će uspjeti da pomire i premoste svjetove dva vremena. Tako što će prihvatiti i odgovornost i krivicu.

Jer mala Čihiro zna: da nije dovoljno samo očistiti rijeku jednom u nekoliko godina i misliti da će se sa malo kupljene savjesti pomiriti čovjek i priroda. I da nikad nije dobar izbor odgovoriti i suprotstaviti se bilo kako – osim povjerenjem, riješenošću da se razumije ono drugačije i na prvu loptu strano i nerazumljivo. Jer u filmu „Spirited Away“, mostovi naizgled udaljenih svjetova su tu, iza svakog urbanog ćoška; i svaki krije neki zaboravljeni park prošlosti i uspomena. Dragocjenih kao one, iz djetinjstva velikog Hajao Mijazakija.

S. S.

25 wallpaperaccess.com

Četvrtak, 15. jul 2021.

26

PODGORI č ARENJE

B

ez namjere da se premjerava nesreća i tragedija: na onlajn pretragu „Podgorica“, u najvećoj bazi podataka o osobama koje su registrovane u njemačkim logorima tokom Drugog svjetskog rata, dobićete dokumente, isječke, fotografije, izvode - za 69 životnih priča.

Vukčevići, Stijovići Nacisti su svu tu muku i čemer, a svoju sramotu, uredno bilježili, sistematizovali... Dobar dio podataka su uništili pripremajući se za bijeg, a dio je i zapaljen u savezničkim bombardovanjima.

Ipak, na sve te užasno pedantne i duge spiskove, na kraju su se nadovezale i arhive američkih i britanskih snaga. I svih onih vojski koje su ostale nijeme pred čemerom nekih gladnih očiju i promrzlih sjenki od ljudi, zatečenih u oslobođenim logorima.

Odgovorno tvrdimo: na pretragu vašeg prezimena ili sela, izvjesno ćete naći makar jedan rezultat.

Njemci, nakon sedam i po decenija, nijesu željeli ništa da kriju. Samo je istina put istinskog razumijevanja i pomirenja; a oni nijesu od onih koji bi skrivali ili šmin-

Dugo putovanje kući

kali svoju istorijsku bruku.

Još nije sve, ali jednog dana će sve stati na sajt „Arolsen Archives“.

Bez želje da ugrožavamo privatnost nekih crnogorskih porodica: na primjer, samo iz Podgorice, za kampove u Njemačkoj dostupni su onlajn podaci za tri osobe sa prezimenom Vukčević. Tu su i dvoje Stijovića, Vujoševići, Begovići...

Besplatni podaci Neki podaci su šturi: na primjer, za jednu Milu Babić iz Podgorice, rođenu sredinom avgusta 1920, postoji sačuvan samo izvod, karton logora u Salcburgu u Austriji. Ali, na primjer, za jednu Podgoričanku Veru Ćalić rođenu 1924, u prvim posljeratnim podacima američke vojske je i zavedena fotografija, i

Zaglavi se

mjesto boravka Flensburg; i da je bila učiteljica i govorila njemački...

Za jednog Rista Boljevića onlajn je dostupno čak 40 dokumenata – italijanskih, njemačkih, pa posljeratnih američkih! Kakva je to tek priča: može se pratiti golgota od albanskog logora u Draču, pa logora za političke zarobljenike u italijanskom Arecu, pa...

Sve dok američke i britanske trupe nijesu donijele oslobođenje.

Koliko je projekat „Arolsen Archives“ opsežan i kvalitetan (a uz sve to i besplatno javno dostupan), uvjerićete se u nekoliko klikova. Ili – kroz pregled vijesti svjetskih medija, koji već nekoliko godina prate razvoj ove onlajn baze.

O njoj sada brine čak 11 država; zajedno su je pominjali i promovisali, na

Crta: Srđan Ivanović

arsolen-archives.org

Četvrtak, 15. jul 2021.

Šezdeset devet priča iz Podgorice objavljeno na sajtu „Arolsen Archives“

jednom sastanku prošlog mjeseca, američki državni sekretar Entoni Blinken i njemački ministar vanjskih poslova Hejko Mas. Njemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da će i nakon silaska sa funkcije promovisati i brinuti o ovom i ovakvim projektima.

Plemenit projekat Impresivno je, i užasno tužno u isti mah, što „Arolsen Archives“ iz dana u dan raste. Što ćete za nekoliko mjeseci izvjesno pronaći nove nacističke ili savezničke skenirane dokumente o našim logorašima. Što ćete već sad, ako znate ime nekog vašeg ko je bio u koncentracionom logoru nacista, vrlo vjerovatno u javno dostupnoj bazi pronaći nešto.

Sa tim što administratori sajta napominju: svakako pošaljite privatni upit i molbu da vam se prosli-

jede i podaci koji nijesu javno dostupni. Jer dobar dio njih je pretjerano surov i stravičan, da bi debelo iza granice privatnosti i dostojanstva bilo kog pojedinca ili porodice bilo, to javno i na dlanu bijelom svijetu ponuditi. „Arolsen Archives“ je, prije svega, katalog realnog življenja u albumu užasne istorijske stihije. Dirljiv i istinit uvid u ono čudo od života – u kom su neki, nakon skoro osam decenija zaslužili, da im najbliži konačno saznaju počivalište. A neki drugi ocrtali mapu čudesnog preživljavanja – iz holokausta ili sa Balkana, preko logora i Njemačke; pa dalje ka Zapadu, preko okeana... I putem jednog plemenitog onlajn projekta konačno našli put do kuće. Dovoljno da znate zašto Njemci nipošto nijesu željeli da kriju svoju sramotu.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 15. jul 2021.

27

LONDON CALLING

U asesoarskom raju

P

rodavnice po londonskim šoping centrima i popularnim ulicama možda jesu pune nezaobilaznih modnih komada. Ipak, inspiracija za ključne outfit dodatke ove sedmice u britanskoj metropoli mogla se pronaći samo na jednom mjestu – na izložbi „Inside Out“ u popularnom Muzeju „Viktorija i Albert“.

Najveća izložba na Ostrvu koja je u potpunosti posvećena nezaobilaznim torbama osmišljena je kao ekskluzivna šetnja kroz svijet kreiranja ovog nezaobilaznog asesoara kroz istoriju. „Inside Out“ je na specifičan način istražila dugogodišnju fascinaciju (a i opsesiju) ovim modnim komadima ali ne samo žena, nego i muškaraca!

Posjetioci Muzeja „Viktorija i Albert“ imali su priliku da vide i neke poznate dizajnerske komade poput „birkinke“, ali i jedan od prvih ruksaka koji je napravljen isključivo za vojsku. Najistaknutniji komadi bili su, naravno, torba Vinstona Čerčila i vrećica

Na izložbi „Inside Out“ u Muzeju „Viktorija i Albert“ mogli su se vidjeti torba Vinstona Čerčila i vrećica u kojoj je stajao žig Kraljevine tokom vladavine Elizabete Prve, kao i radovi popularnih dizajnera Dejvida Votkinsa i Mardžori Šik u kojoj je stajao žig Kraljevine tokom vladavine Elizabete Prve.

Opet, posjetioce muzeja mnogo je više zanimalo što krije kutak prekoputa, posvećen isključivo nakitu, i to onom mnogo modernijeg kova. Taj kutak je već na prvi pogled ostavljao utisak asesoarskog raja: izložbeni prostor otvorio je vrata za više od 3.000 komada kojima je veoma teško odoljeti.

Neki od najzanimljivijih u kutku „savremenosti“ bili su radovi američke dizajnerke i umjetnice Mardžori Šik koja je stvaralaštvo posvetila „geometrijskoskulpturnim“ rješenjima.

Najimpozantniji među njenim radovima bili su ogrlica

i prsten pod nazivom „Ring of Fire“. Kao najadekvatniji kontrast radovima Mardžori Šik kustosi su iskoristili kreacije italijanskih stvaralaca i njihov poseban pristup „umjetničkoj ritmici“ sa klasičnim materijalima.

Posebna pažnja posvećena je i dizajneru Dejvidu Votkinsu, poznatom po kreaciji medalja za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine. Kako je ujedno riječ o džez pijanisti, ne čudi da njegovi komadi predstavljaju predivan ples muzike i skulpture.

Jedan od najboljih primjera je Votkinsovo koloritno asesoarsko rješenje pod nazivom „Wing-Wave 2“.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Detalj iz muzejskog kutka posvećenog torbama

„Wing-Wave 2“, rad Dejvida Votkinsa

Kreacije Mardžori Šik

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić