Dnevni list Pobjeda 15.02.2021.

Poneđeljak, 15. februar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19845 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

UTJERIVANJE STRAHA: Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović vulgarnim prijetnjama pokušava da ućutka kritičke medije

INTERVJU: Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose

Opasan udar nove vlasti na slobodu govora

Napadom na Crnu Goru Srbija odlaže svoj put ka Evropskoj uniji

STR. 2. i 3.

DPS traži informacije od premijera i direktora ANB-a i Uprave policije

STR. 6. i 7.

Postoje mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti i aktuelna vlast pokušava da ih ugasi – prijetnjama, ali i tako što će vjerovatno i nekim ekonomskim mjerama da utiče na njih... To su razni vaninstitucionalni pritisci i pritisci putem autoriteta. Jer, ako vam potpredsjednik Vlade zaprijeti, naravno da ograničava vašu slobodu – kaže Nikola Martinović

RAZGOVOR: Italijanski senator Manuel Veskovi za Pobjedu

Bošković: Abazović pokušava da zataška ,,aferu Simijanović“

Kakva je perspektiva razvoja sektora uzgoja i sakupljanja ljekovitih biljaka i gdje je Crna Gora danas u toj djelatnosti

STR. 2.

POGLED ISKOSA

Dug je put do Provanse Brisel da pojača dijalog sa Crnom Gorom

STR. 4.

Reditelj Jagoš Marković za Pobjedu povodom premijere predstave „Sniježna kraljica“

Strah je zatro i mali dio čežnje za slobodom STR. 12.

Mali i veliki proizvođači, firme orjentisane na održivo prikupljanje bilja ističu da resurs postoji, ali da je osim preduzetničkog duha i kreditnih linija u borbi za tržište potrebna razvojna strategija, ali i drugačiji pristup države STR. 10. i 11.

21

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Samo jedan umirući nije izgubio ni gram.

Nikada se nije saznalo je li bio muško ili žensko, službenik, seljak, umjetnik, sveštenik... Ili, možda, političar? STR. 3.

Advokat Zdravko Begović i psihijatarka Tea Dakić govore o izlasku iz pakla nasilja

Nikad nije kasno za prijavu silovanja

STR. 8.

2

Politika

Poneđeljak, 15. februar 2021.

INTERVJU: Dušan Janjić, predsjednik

DPS traži informacije od premijera i direktora ANB-a i Uprave policije

Bošković: Abazović pokušava da zataška ,,aferu Simijanović“ PODGORICA - Više nego očigledno da koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović, njegova stranka, ali i cijela Vlada, pokušavaju da zataškaju „aferu Simijanović“ i da od javnosti sakriju zašto su ovog čovjeka koji se lažno predstavljao kao američki diplomata, finansirali, plaćali mu smještaj i dopuštali da vršlja po bezbjednosnim službama Crne Gore, saopštio je član Predsjedništva DPS-a i poslanik te partije Predrag Bošković.

– Povodom ovog slučaja tražimo informacije od premijera Zdravka Krivokapića, v.d. direktora ANB Dejana Vukšića i v.d. direktora Uprave policije Veska Damjanovića, da odgovore da li je dotičnom Simijanoviću bilo dodijeljeno policijsko

obezbjeđenje, da li je prevarant koji se lažno predstavljao, učestvovao u odabiru kandidata za direktora policije i da li je Brđanin bio zapravo prijedlog Simijanovića i najozbiljniji kandidat za ovu poziciju – kazao je Bošković.

On je pitao i kakva je uloga BIA u izboru direktora Uprave policije, kao i da li je tačno da je ,,ovaj čovjek koji se lažno predstavljao i glumio američkog diplomatu, preko pozicija nekih visokorangiranih zvaničnika koalicije „Crno na bijelo“, došao da kadrira u bezbjednosnom sistemu Crne Gore, a da je priča o prodaji oružja smišljena kao paravan“.

- Da li su ljudi sa tih pozicija povezani, preko posrednika i sa Aleksandrom Vučićem, a u krajnjem i sa pojedincima iz

Predrag Bošković

Rusije – pitao je Bošković.

On je ocijenio da je skandalozno da osoba ovakvog profila kao što je Stevan Simijanović imala upliv u bezbjednosni sistem Crne Gore.

- Zato tražimo da se ova afera do kraja raščisti, da se utvrdi kakva je šteta nanijeta našoj državi i ko je za to kriv. Uzaludan je pokušaj državnog vrha, da skrenu pažnju sa ovih pitanja i oslobodi se odgovornosti – poručio je Bošković.

S. P.

Reagovanje savjetnice predsjednika Crne Gore na stavove Miodraga Lekića PODGORICA - Nije uobičajeno da se traži mišljenje nadležnog skupštinskog Odbora za redovne opozive, odnosno onda kada je kao razlog za opoziv navođeno istek mandata ili sticanje zakonom utvrđenih uslova za starosnu penziju, saopštila je savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Tamara Brajović. Ona je reagovala na tvrdnje predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodraga Lekića koji je za Vijesti kazao da predsjednik Milo Đukanović mišljenje odbora tokom 30 godina u kojem je opozivao ambasadore u statusu predsjednika Vlade ili predsjednika države nikada nije tražio.

– Od 30 godina koje pominje poslanik Miodrag Lekić, Crna Gora nešto više od 14 i po godina postavlja i opoziva ambasadore – kazala je Brajović.

Pojasnila je da je od tih 14 i po godina, Đukanović dvije i po

Nije uobičajeno da se traži mišljenje Odbora za redovne opozive

Zgrada Predsjednika Crne Gore

godine predsjednik Crne Gore, te da je za to vrijeme svaki opoziv bio iz prethodno nave-

denih razloga.

– Poštujući Ustav i uvažavajući Skupštinu kao dio kohabitaci-

o n e v l a st i , p re d s j e d n i k Đukanović je u ovom slučaju, kada je prijedlog za opoziv motivisan izborom nove Vlade, zatražio mišljenje o prijedlogu opoziva od nadležnog skupštinskog odbora. Nakon pribavljanja mišljenja, predsjednik će, shodno svojim ustavnim nadležnostima, djelovati u pravcu realizacije dogovora sa sastanka sa predstavnicima Vlade. Dodatno, radi preciznosti - mišljenja nadležnog odbora u postupku postavljenja ili opoziva ambasadora, pribavlja predsjednik države, a ne predsjednik Vlade S. P. - saopštila je Brajović.

Nikšićka izborna komisija potvrdila izbornu listu SDP-a

Stanić: Naša lista i po stručnosti prva PODGORICA – Nikšićka izborna komisija potvrdila je juče izbornu listu „SDP-srcem za Nikšić“ koju je predala

Socijaldemokratska partija.

Portparol SDP-a Mirko Stanić saopštio je da je OIK potvrdila listu SDP-a kao prvu koja je is-

punila sve uslove za predstojeće izbore.

- Znajući ko su ljudi koji nas tamo predstavljaju, siguran sam

da je naša lista i po kvalitetu, znanju i stručnosti prva – napisao je Stanić na Tviteru.

I. K.

Iz SDP-a poručili da se mora otvoriti dijalog o pravosudnim zakonima

Vlast da izabere EU ili DF i Vučića

Ivan Vujović

PODGORICA - Vlast mora odmah da otvori politički i parlamentarni dijalog sa opozicijom u cilju implementacije ustavnih odredbi o imenovanjima u pravosudnom sistemu jer je to jedini demokratski način da se dođe do nužnih promjena u toj oblasti, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović ocijenio je da je su-

štinsko pitanje najavljenih izmjena pravosudnih zakona, da li će nova vlast slijediti upute Evropske unije ili će se ponašati po diktatu Demokratskog fronta i Aleksandra Vučića.

- Umjesto da podlegne diktatu sa strane, nova vlast mora odmah da otvori politički i parlamentarni dijalog sa opozicijom u cilju implementacije ustavnih odredbi o imenovanjima u pravosudnom sistemu jer je to jedini evropski, demokratski i sistemski način da dođe do nužnih promjena u ovoj oblasti - kazao je Vujović.

On je rekao da svaki drugi pristup ne samo da bi zaustavio evropsku integraciju Crne Gore, već bi i dodatno polarizovao političku i društvenu scenu ,,što

i jeste glavni cilj poznatih adresa van Crne Gore koji žele njenu destabilizaciju“.

- SDP poziva vlast da shvati da bez obzira na nivo aktuelnih tenzija svi zajedno moramo raditi na građenju povjerenja naveo je Vujović.

On je ocijenio da je jedini način za to dijalog oko svih otvorenih pitanja, a ne jednostrano, brzopotezno i potpuno netransparentno donošenje zakona kojima se dezavuiše Ustav i blokira naš evropski put.

Vujović je kazao da najveću odgovornost ima predsjednik parlamenta Aleksa Bečić koji je najodgovorniji da inicira politički dijalog oko imenovanja u pravosuđu.

- Neka se sjete da je kvalifikovana većina za imenovanja u

pravosuđu bila demokratski iskorak i najviše odgovarala tadašnjoj opoziciji kada je 2013. iniciran ovaj proces pod pokroviteljstvom tadašnjeg predsjednika SDP-a i parlamenta Ranka Krivokapića, koji je na kraju uspješno okončan rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, u tom periodu političke tenzije su takođe bile snažno izražene, ali je postojala volja, spremnost i svijest da se kroz dijalog dođe do rješenja.

- Danas te volje nema već se nova vlast ponaša jednako kao i DPS, dakle, odbija dijalog i u stvari želi da samo zamijeni kontrolu nad pravosuđem, pa da ono sada suštinski bude servis nove vlasti - kazao je Vujović.

S. P.

Ako pogledate sadašnju situaciju, Njemačka je pomogla oko formiranja crnogorske Vlade i zabrljali su jer su očekivali potpunu propast DPS-a i Đukanovića i njihov odlazak u duboku opoziciju.

Ali to se nije dogodilo, već im se dogodilo da su ušli u savezništvo sa Rusijom na crnogorskim izborima, da bi na kraju povukli vrlo riskantan potez – da od svojih ljudi naprave kontrolisanu Vladu, koja nema ni podršku skupštinske većine, kaže Janjić PODGORICA - Direktor foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da napadom na Crnu Goru zvanični Beograd odgađa svoje opredjeljenje za EU i NATO.

– Sada je ponovo živa ideja da se preko „srpskog sveta“ nekako Crna Gora i teritorijalno privede pod kontrolu Beograda, jer Crna Gora je izdala Rusiju ulaskom u NATO i jasno rekla gdje ide u budućnost. I svjedoči da je moguće ući u NATO čak iako vas je on bombardovao – rekao je Janjić.

POBJEDA: Politička elita i mediji u Srbiji prave ofanzivu za lokalne izbore u Nikšiću. Koje im vrijednosti u Crnoj Gori najviše smetaju?

JANJIĆ: Nije Vučić izuzetak, slične reakcije su bile i u vrijeme vladavine Borisa Tadića: Najveći udarac koji ne može nikome da se oprosti, a naročito Đukanoviću, je obnova državnosti Crne Gore. To je izuzetno pogodilo političku elitu u Srbiji jer su imali ideju da nasljeđujući Jugoslaviju integrišu i Crnu Goru.

Sada je pitanje kako je došlo do toga da se zaboravi istori-

Napad Goru svoje za Ev

ja, da su to dvije samostalne države, da su samo u periodu Jugoslavije, koji nije mali, bile u zajedničkom okviru?

Kada je u pitanju etnicitet, tj. nacionalni identitet u Srbiji se povezala priča sa dijelom crnogorske javnosti koji nemaju jasnu sliku o tome šta su: da li su po zajedničkom porijeklu Srbi, Dukljani ili su samostalna nacija koja po pojmu moderne nacije počinje sa Berlinskim kongresom. To je otvorena kriza identiteta. Pošto u Srbiji na to pitanje nema jasnih odgovora, ima puno onih koji misle da smo svi mi Srbi samo sa raznim govornim manama – dakle, ta struja je najjača u javnosti i medijima i vlasti.

Treći faktor, koji nikada ne treba zaboraviti, su sami Crnogorci (bez obzira kako se oni i kada definišu) koji su moćna ekonomsko-politička grupa u Srbiji. Njima je bilo najbolje kada su imali dvije države pa komandovali u obje, pravili profit… Onoga časa kada je obnovljena državnost Crne Gore uvedena su neka pravila, npr. poreska i druga, koja njima ne odgovaraju.

POBJEDA: Da li Srbija diže tenzije zato što NATO i EU ne reaguju na njene radove u Crnoj Gori?

JANJIĆ: Postoji tendencija Njemačke da se skloni Đukanović po dva osnova: prvi je da se skloni kao Kiro Gligorov u Makedoniji - on je komunista i nijesu važne promjene. Drugi osnov je da je Đukanović korumpirao sistem, najbogatija porodica i da ne omogućava razvoj Crne Gore.

Ako pogledate sadašnju situaciju, Njemačka je pomogla oko formiranja crnogorske Vlade i zabrljali su jer su oče-

Nekadašnji diplomata ocijenio da je važno da se ambas PODGORICA – Ambasadori koji su u Crnu Goru došli 18. januara treba što prije da se vrate u misije i obavijeste državne i političke činioce u zemljama akreditacije o politici nove vlasti, kako bi se unapređivala saradnja - kazao je nekadašnji diplomata Branko Lukovac.

On smatra da je osnovni motiv naloga ambasadorima i šefovima misija da doputuju u zemlju namjera Vlade da se opozove što veći broj ambasadora i tako otvori prostor za slanje ka-

Lukovac: Po opoziva kak drova partija koje su sada na vlasti. Lukovac je rekao da se konsultacije sa svim šefovima diplomatskih misija po pravilu održavaju veoma rijetko, jednom u nekoliko godina, kada je riječ o veoma krupnim promjenama na unutrašnjem političkom planu ili u oblasti međunarodnih odnosa.

Politika

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Foruma za etničke odnose

adom na Crnu Srbija odgađa opredjeljenje vropsku uniju

Dušan Janjić

kivali potpunu propast DPSa i Đukanovića i njihov odlazak u duboku opoziciju. Ali to se nije dogodilo, već im se dogodilo da su ušli u savezništvo sa Rusijom na crnogorskim izborima, da bi na kraju povukli vrlo riskantan potez da od svojih ljudi naprave kontrolisanu Vladu, koja nema ni podršku skupštinske većine.

Napravili su politički nekompetentnu Vladu sa tolikim osporavanjima prije svega od DF-a. DF im šalje poruku – zaboravite Abazovića u sljedećem računu. Zato su izbori u Nikšiću važni. To je apsolutno nenormalna situacija za Njemačku.

Zadnje prisustvo Evrope u Crnoj Gori je kontrola referenduma s tim što je rukovodstvo Crne Gore garantovalo

njegovu regularnost, a Koštuničina Srbija je prihvatila rezultat referenduma.

Ne vidim kako može Njemačka da podnese račun za ovo što će doći bez ozbiljne rasprave u Bundestagu. Imate nestabilnu vladu, imaćemo izbore u Crnoj Gori kao u Makedoniji. Gdje god su se upetljali neosmišljeno, tj. samo da promijene vlast mi dobijamo nestabilne vlade: Makedonija, Kosovo, sada Crna Gora koja je bila vrlo stabilna i zato ne reaguju.

POBJEDA: Ka kome je usmjerena izjava Andrije Mandića da će pobijediti u Nikšiću jer imaju podršku Vlade Crne Gore, Srbije i Republike Srpske – biračima, Srbima u regionu, međunarodnoj zajednici?

JANJIĆ: Očigledno ka biračima u Nikšiću i šire, ka onima koji se kolebaju. Ako kažete da vas svi ti podržavaju, a Mandić vodi sopstvenu bitku za 51 odsto – on kaže istinu.

POBJEDA: Da li je mudro što je to rekao?

JANJIĆ: Sa tom izjavom je isti problem kao i sa izjavom premijera Krivokapića o političkoj korupciji birača. Nevjerovatno je da u Evropskom parlamentu nema reakcija.

Oni ne shvataju da je Crna Gora sada izveden problem i da je ona od 1993. godine, uz sve razlike, bila neka vrsta stabilnosti i kontakta sa Evropom. Ako se i ona uruši, a multietnička je, onda se prave žarišta na sjeveru Kosova i Sandžaku. To je jedno neodgovorno ponašanje. NATO

Ruski udar bi da smijeni Katnića POBJEDA: Kako gledate na najavu ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva?

JANJIĆ: Da se podsjetimo bahate izjave Trampa o Crnoj Gori, o malima koji se guraju da se svi bave njihovim problemima i izguravanje premijera Duška Markovića za slikanje u prvom redu ta bahatost je označila potcjenjivački odnos prema Crnoj Gori, a u tom momentu je to bio posredni signal Moskvi - udri. Od tada je krenuo ruski udar na Crnu Goru u dva talasa i sada se završio procesom za smjenjivanje Katnića. I to je ruski uspjeh - poništena je mogućnost vladavine prava u domenu sprečavanja napada na ustavni poredak.

je zadovoljan što je sadašnja crnogorska vlast potvrdila da ostaje u tom savezu, ali to nije dovoljno. Sada se usaglašavaju politike između Brisela i Vašingtona tako da ćemo jasniji stav o Crnoj Gori čuti tek u maju, a to je poslije nikšićkih izbora.

POBJEDA: Kako Vama djeluje ova situacija: SNS šalje ljude u Nikšić da pomognu srpsku pobjedu, a tabloidi kroz blato provlače Daku Davidovića – gde je tu logika?

JANJIĆ: Davidović je sa mnogima radio privatni biznis, ali njegovo posljednje angažovanje je bilo vezano za crkvu i Amfilohija Radovića.

Ako neko misli da je vlast u Beogradu zaboravila Amfilohijevu kritičnost prema toj vlasti, taj se vara. Davidović sa svojim biznisima je u konfliktu sa mnogima iz Srbije jer on se kreće u domenu gradnje, cigara, akciznih roba, a to su glavni oslonci vlasti u Srbiji i oni se suštinski sukobljavaju na tom terenu. Davidović nikad nije bio u trgovini oružja.

Sada je vrlo interesantno da Davidović koji je nekada bio osnov za uspon Dodika nije uz Dodika. Kada Mandić kaže i Republika Srpska, nije jasno da li misli na Dodika ili Davidovića. Pretpostavljam, pošto mediji denunciraju Davidovića, da on misli na političku podršku Dodika. Davidović je dao intervju poslije promjena i rekao da više ne želi da radi sa Mandićem.

Violeta CVEJIĆ

sadori vrate u misije što prije

ozvani na konsultacije zbog ko bi vlast poslala svoje kadrove - I traju jedan do dva dana, nakon čega se šefovi misija vraćaju u misije da obavljaju redovne ili novopostavljene zadatke - kazao je Lukovac agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, samo u nekim slučajevima odsutne ambasadore mogu zamijeniti drugi, iskusni diplomatski radnici, kao pri-

vremeni otpravnici poslova.

- Iz tog razloga je veoma važno, kao i zbog naglašenog zanimanja drugih država za ono šta rade ili namjeravaju nove vlasti u Crnoj Gori, da se ambasadori što prije vrate u misije i obavijeste državne i političke činioce u državama akreditacije o politici i namjerama nove

vlasti, kako bi se nastavila i unapređivala saradnja - rekao je Lukovac.

Kako je naveo, da su istinski motivi poziva ambasadorima i šefovima diplomatskih misija bile konsultacije, bilo da je riječ o upoznavanju sa programom i prioritetima nove Vlade ili nekoj značajnoj spoljno-političkoj inici-

jativi, te konsultacije bile bi obavljene u jednom ili dva dana.

- S obzirom na to da još ne mogu saopštiti razloge zbog kojih traže opoziv, koji bi bili prihvatljivi javnosti i predsjedniku države koji odlučuje o opozivu, u Ministarstvu i Vladi se nadaju da će vrijeme učiniti svoje, odnosno uskraćivanje saglasnosti ambasadorima da se vrate, kako bi podstakli podnošenje ostavki i povratak i bez opoziva predsjednika Crne Gore - naveo je Lukovac.

R. P.

3

POGLED ISKOSA

21

Samo jedan umirući nije izgubio ni gram.

Nikada se nije saznalo je li bio muško ili žensko, službenik, seljak, umjetnik, sveštenik... Ili, možda, političar?

Da - 21. Ne, nije o Dritanovih 21 milion; možda samo kao vaša asocijacija na početku i moja aluzija na kraju.

Priča je o duši. Koja teži tačno 21 gram. Tako je barem izmjerio na početku dvadesetog vijeka američki ljekar Dankan Mekdugal, pokušavajući da egzaktno odgovori na Dekartovo pitanje - kolika je masa ljudske duše?

Teško pitanje i za filozofe, gotovo nemoguće za egzaktnu, prirodnu nauku; kako u svijetu fizičkih predmeta izmjeriti nešto nematerijalno, kako onostrano učiniti opipljivim, mjerljivim; kako izračunati bitak...

Početkom maja 1901, uporni, zaneseni doktor iz Masačusetsa sa četvoro saradnika pokušao je da ustanovi promjenu mase (težine) u samrtnom ropcu pacijenata. Mjesecima je istraživao, u mislima i na papiru projektovao, da bi na kraju konstruisao specijalnu postelju ispod koje je instalirao, za to doba izuzetno osjetljivi mehanizam, pa je mjerio težinu onih koji su na njoj postavljeni da izdahnu u samrtnom trenu, pokušavajući da eliminiše posljedice gubljenja vazduha u plućima, gasova, znoja, urina...

Mnogi su govorili - nemoguć eksperiment. Još više njih je upozoravalo na problem etičnosti, okrutnu zloupotrebu umirućih ljudi, izigravanje Hipokratove zakletve. Ništa nije moglo da zaustavi doktora Mekdugala na putu ka, mislio je, velikoj slavi i velikom otkriću. Išao je do kraja. Nije bilježio samo tačan trenutak smrti ljudi, nego i ukupno vrijeme provedeno u krevetu i sve promjene koje su se dogodile u trenutku posljednjeg izdaha.

Nakon izvjesnog vremena objavio je rezultate eksperimenta u časopisu ,,Američka medicina“: ispitivanjem ljudske mase odmah nakon umirućeg trena, objasnio je da tijelo u prosjeku gubi 21 gram. Fizički dokaz postojanja nečega nematerijalnog!

Je li baš ljudska duša teška 21 gram, ostala je misterija, jer je od šest pacijenata, pet muškaraca i jedne žene u terminalnoj fazi tuberkuloze i dijabetesa, samo kod prvo troje izmjeren gubitak od – 21 do 21,3 grama, dok je kod dvoje u samrtnom ropcu izmjereno 14 grama nestajanja težine.

Samo jedan umirući nije izgubio ni gram. Nikada se nije saznalo je li bio muško ili žensko, službenik, seljak, umjetnik, sveštenik... Ili, možda, političar?

I sve bi, najvjerovatnije, ostalo unutar užeg kruga osporavanja ili vjerovanja, da slavni Njujork tajms, šest godina od izvođenja eksperimenta, nije objavio veliku priču o nalazima doktora Mekdugala. ,,Soul has weight, psysician thinks“, senzacionalni naslov prekrio je stranu poznate novine.

I stvoren je urbani mit o 21 gramu ljudske duše. Zalud naučna opovrgavanja, u magli senzacije ostale su teške optužbe za neetičnost, bezobzirnost i manipulativnost postupka ljekara iz Masačusetsa. Sve je bilo uzalud, mit često preživi istinu.

Vijek kasnije, Alehandro Gonzales Injaritu snimiće film ,,21 gram“, sa sjajnim Šonom Penom, Benisiom Del Torom i Naomi Vots, remek djelo o identitetu čovjeka, o ljudskoj duši potisnutoj, zgaženoj ili zaboravljenoj u savremenom svijetu bezosjećajnosti, haosa i borbe za prestiž. Velikom režiseru je mit o ljudskoj duši poslužio da pokaže kako tih 21 gram duše, kod nekih ljudi - nijesu izmjerljivi.

Stvarno, kako izmjeriti bezdušnost? Taj eksperiment neće nikada niko izvesti, mada ga i danas, svakog dana, obični ljudi osjećaju, na svakom koraku. Najviše, naravno, u politici.

I ovoj našoj, naravno.

Ko zna, možda je onaj jedan Mekdugalov anonimni pacijent-zamorac, onaj što nije izgubio ni grama kada je otišao u ,,bolji svijet“, možda se baš on bavio – politikom, onako bezdušno kako političari znaju i umiju. I možda mu baš zato nijesu mogli izmjeriti 21 gram duše.

A Dritan i njegov mit o 21 milionu za korupciju? Nikad neće biti izmjereno. Apostoli su to, oni ne gube na težini.

Draško ĐURANOVIĆ

4

Politika

Poneđeljak, 15. februar 2021.

INTERVJU: Manuel Veskovi, italijanski senator

EU vode ljudi bez vizije, pojačati dijalog sa Crnom Gorom PODGORICA - Evropsku uniju trenutno vode ljudi koji nemaju viziju, a sa Crnom Gorom u narednom periodu mora ojačati dijalog, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu član italijanskog Senata Manuel Veskovi.

Italija, smatra, mora dodatno podstaći proces proširenja Unije, posebno na zemlje Mediterana, koje i dalje nijesu dio tog saveza.

Veskovi, koji je u ime Sjeverne lige (Lega Nord) partije Matea Salvinija, član i spoljno-političkog Odbora Senata, ocjenjuje i da na činjenicu da je proces proširenja usporen, osim zemalja kandidata, u velikoj mjeri utiče i, kako kaže, oskudni rad briselske administracije.

Evropi, poručuje, fale lideri sa autoritetom, kakve zaslužuje.

POBJEDA: Italijanske vlasti su na vašu parlamentarnu inicijativu usvojile uredbu kojom se stanovnicima zemalja Zapadnog Balkana omogućava ulazak u Italiju, što je ranije bilo zabranjeno zbog kovid-19 mjera. Šta to tačno znači za Crnu Goru?

VESKOVI: Prelazak Crne Gore u tzv. Grupu E zemalja ponovo otvara granice između država. To je prvi značajan korak ka otvaranju koje će, ako pandemija to dozvoli, postati još šire.

POBJEDA: Italija, odnosno Terna realizator je energetske interkonekcije koja fizički povezuje Crnu Goru i Italiju, a na taj način i Zapadni Balkan sa EU. ENI, takođe italijanska kompanija, vrši istraživanja koja se odnose na mogućnost eksploatacije plina i nafte.

Prema Vašem mišljenju, koji su mogući novi sektori i projekti saradnje između naših zemalja?

Italija mora dodatno podstaći proces proširenja Unije, posebno na zemlje Mediterana, koji i dalje nijesu dio tog saveza V E S KOV I: G e o g r a f s k a blizina Crne Gore i Italije trebalo bi da bude element koji favorizuje veću i profitabilniju razmjenu između dvije nacije. Smatram da bi, na primjer, turizam mogao biti zanimljiv sektor, ali bliska saradnja između dvije zemlje je sigurno moguća, generalno, i u drugim preduzetničkim sektorima. Još uvijek ima mnogo neizraženih potencijala koji, nadam se, uz obostranu posvećenost, mogu da donesu konkretne prednosti za obje zemlje.

POBJEDA: Krajem prošle godine je objavljeno da su zaključci Evropske komisije o proširenju blokirani zbog spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Smatrate

Manuel Veskovi

li da je ispravno da bilateralni sporovi mogu usporiti ili čak blokirati kompletan proces proširenja?

VESKOVI: Iskreno i objektivno ne vjerujem da je svađa između Sjeverne Makedonije i Bugarske glavni kočioni element koji se odnosi na proširenje na druge zemlje.

Prema mom mišljenju, na taj proces utiče i oskudni rad is-

tog tijela koje predstavlja Evropu, oskudna pažnja nekih nacionalnih parlamenata i neophodna maksimalna koncentracija na posljedice pandemije. Sve se to zajedno

Evropa naroda, ne birokrata POBJEDA: Nedavna studija Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) pokazala je da su Italija i Španija na vrhu zemalja EU za podršku ulasku Zapadnog Balkana u EU. S obzirom na to da Italija kontinuirano podržava pristupanje Crne Gore EU, da li mislite da je realno ali i korisno da Vaša zemlja postane na neki način glavni sponzor pristupanja Crne Gore?

VESKOVI: Italija mora biti promoter i podstaći stvaranje posebnog tijela koje teži procesu proširenju mediteranskih zemalja.

Dobro je poznato da sam zagovornik Evrope naroda, a ne birokrata. Tačnije, zagovornik sam projekta „Sjedinjene Države Italije“, odnosno federacije koja može postati referentna za države koje izlaze na Mediteran.

U tom kontekstu, Crna Gora bi mogla biti zaista strateška.

Bilbord u Bosni i Hercegovini

Bilećani podržavaju ,,Za budućnost Nikšića“ PODGORICA - Čitalac portala Antena M poslao je juče fotografiju bilborda koalicije ,,Za budućnost Nikšića“ u Bileći (BiH). Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Bilećani nemaju pravo glasa u Nikšiću.

Bilbord u Bileći



Prelazak Crne Gore u tzv. Grupu E zemalja ponovo otvara granice između država.

To je prvi značajan korak ka otvaranju koje će, ako pandemija to dozvoli, postati još šire - rekao je Veskovi

No, zaključuje čitalac portala Antena M, možda ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić ima brojnu rodbinu i ideološku ,,porodicu“ koja se domogla crnogorskog državljanstva i nikšićke lične karte? Inače bi bilbord bio promašena investicija.

R. P.

pokazalo kao nepremostiva prepreka u tom procesu.

P OB JEDA: C r n a G o ra prošle godine nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje, Srbija nije otvorila nijedno dok su pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom faktički blokirani. Da li mislite da je to jasna poruka iz Brisela o tome šta misle o prijemu novih članova?

VESKOVI: Lično sam uvjeren da se moraju uložiti napori kako bi zemlje Zapadnog Balkana mogle da uđu u EU. Snažno podržavam tu hipotezu.

POBJEDA: Da li mislite da je u nekim zemljama EU



Geografska blizina Crne Gore i Italije trebalo bi da bude element koji favorizuje veću i profitabilniju razmjenu između dvije nacije. Smatram da bi, na primjer, turizam mogao biti zanimljiv sektor, ali bliska saradnja između dvije zemlje je sigurno moguća, generalno, i u drugim preduzetničkim sektorima - rekao je Veskovi

došlo do zasićenja idejom proširenja ne samo zbog prijema novih članica? Šta vidite kao glavni razlog za jačanje evroskepticizma u samoj Uniji?

VESKOVI: EU trenutno vode ljudi koji nemaju viziju, već žive prostu svakodnevnu kolotečinu, bez konkretnih, važnih i neophodnih perspektiva. Apsolutno je neophodno težiti proširenom, odnosno Mediteranu u EU. Budućnost zapravo mora predvidjeti maksimalno olakšavanje komercijalnih razmjena, počev od favorizovanja onih sa državama sjeverne Afrike. Manje ograničenja, manje granica, znači više razvojnih mogućnosti za sve.

POBJEDA: U kojoj mjeri različiti stavovi unutar EU o proširenju mogu dovesti do većeg uticaja drugih aktera na Balkanu, kao što su Rusija, Kina i Turska, koji su već prisutni, i šta bi Brisel i Rim trebalo da urade u vezi s tim?

VESKOVI: Imamo Evropu koja nema lidere sa autoritetom, kakve u suštini zaslužuje. I naša zemlja sigurno griješi u pogledu spoljne politike. Zatim tu je nesumnjivo tursko pitanje koje je presudno u široj ‘šahovskoj tabli’. Na kraju, ponavljam svoje čvrsto uvjerenje da bi trebalo što više olakšati odnose sa Crnom Gorom, zemljom sa kojom ćemo morati da više vodimo dijalog, takođe favorizujući kulturne razmjene, podsjećajući i na to kako je crnogorska princeza Jelena bila supruga našeg kralja Vitorija Emanuelea Trećeg. Stoga je to važna veza koja bi danas mogla da se ojača i njeguje.

Borislav VIŠNJIĆ

Lider DF-a reagovao nakon sastanka ministra vanjskih poslova i ambasadora Kosova PODGORICA - Sastanak ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića sa ambasadorom Kosova u Crnoj Gori Iljber Hisom, jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević vidi kao izdaju. Knežević je poručio da su se stekli svi uslovi da ministar Radulović bude smijenjen.

- Kome se ono zaklesmo 1. novembra 2020. godine da nećemo izdati srpsko Kosovo? Stekli su se svi uslovi da slučajni ministar Đorđe Radulović bude smijenjen.

I Juda bi pozavidio na ovolikoj izdaji. Tik-tak - napisao je Knežević na Tviteru.

S.P.

Knežević: Stekli se svi uslovi da Radulović bude smijenjen

Milan Knežević

Ekonomija

Poneđeljak, 15. februar 2021.

5

RAZGOVOR S POVODOM: Državna sekretarka za turizam u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ivana Đurović

Sezona će zavisiti od spremnosti da suzbijemo pandemiju

Ivana Đurović

Očekivanja su da ćemo za narednu sezonu imati turiste sa tradicionalnih emitivnih tržišta Rusije, Srbije, BiH, Albanije. Pregovori sa low cost kompanijama su u toku, ali su neke od njih kao i druge avio-kompanije, njih petnaestak, već potvrdile letove za Crnu Goru - kazala je Đurović PODGORICA - Uzimajući u obzir aktuelne probleme u turizmu u kombinaciji sa problemima uzrokovanim kovidom-19, iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da će uraditi sve da ljetnju sezonu dočekamo spremni.

Usmjereni su na pripremu i obuku subjekata turističke privrede u okviru posebnog programa na kojem rade zajedno sa Svjetskom turističkom organizacijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Planira se i izrada nacionalne strategije u turizmu za period od pet godina. Očekivanja su da ćemo za narednu sezonu imati turiste sa tradicionalnih emitivnih tržišta Rusije, Srbije, BiH, Albanije, a već su ugovoreni i neki avio letovi.

PROGRAM

Kako je Podjedi kazala državna sekretarka za turizam u ovom ministarstvu Ivana Đurović, poseban program i obuka uključuje veliki broj hotelijera, ali i vlasnika privatnog smještaja i ugostitelja, a obuhvata plan oporavka turizma, razvoj zdravstvenosigurnosnih protokola kao i plan promocije Crne Gore kao zemlje sa solidnim nivoom sigurnosti.

- Plan promocije obuhvatiće djelimično aktivnosti Nacionalne turističke organizacije

i lokalnih turističkih organizacija učešćem na sajmovima i kreiranjem intenzivnije i sadržajnije digitalne marketing strategije kao i aktivnosti turističke privrede.

Preduzimamo brojne aktivnosti kako bismo unaprijedili i intenzivirali poslovnu saradnju sa Poljskom, Češkom, Slovačkom, Rusijom, ali i zemljama u regionu - kazala je Đurović dodajući da paralelno pružaju podršku ostalim ministarstvima čije aktivnosti značajno utiču na turizam, kroz unapređenje administrativnih procedura u saradnji sa lokalnim samoupravama, turističkim organizacijama itd.

- Očekujemo da će i ova godina biti puna izazova, ali da ćemo odgovoriti sa kvalitetnom turističkom ponudom u skladu sa okolnostima. Sa prvim konkretnim potezima javnost je već imala priliku da se upozna. Sektor turizma je najviše pogođena grana privrede u pandemiji koja nas je zadesila, te su logičan slijed djelovanja mjere koje je Vlada donijela u proteklom periodu - kazala je Đurović. Podsjeća da set mjera pomoći građanima i privredi sadrži dio koji se odnosi na podršku turizmu i ugostiteljskim objektima kroz nekoliko oblika: umanjenje naknade za morsko dobro za 50 odsto u 2021. godini, zatim subvencije za turoperatore, a pred-

Problemi Kada govori o problemima u turizmu, navodi da je to prije svega nedostatak jasne strategije i vizije na najvišem nivou tokom protekle decenije, slabosti međuresorne koordinacije i komunikacije, nedostatak kvalitetnije saobraćajne i komunalne infrastrukture koja nije mogla pratiti procese ubrzane, neplanske gradnje, brojni problemi u hotelskoj industriji (neki od njih su u fazi rekonstrukcije, imaju neriješena imovinsko-pravna pitanja ili su dio neuspjelih privatizacija), nepostojanje strategije za uklanjanje i recikliranje otpada i svakako ogromni kadrovski problemi turističke privrede

stavljena je i nova mjera u vidu turističkih vaučera.

- Ova mjera ima za cilj podršku turističkog prometa registrovanog privatnog smještaja kao i podršku prosvjetnim i zdravstvenim radnicima kazala je Đurović.

IZAZOVI

Naša sagovornica ističe da su svjesni da je turizam osnov ekonomije mnogih zemalja, a u Crnoj Gori čini najmanje četvrtinu ekonomske aktivnosti što u ovom vremenu predstavlja još veći izazov za prevazilaženje krize.

- Razvoj turističkog proizvoda i konkurentnosti turističke privrede je nešto na čemu se radi u kontinuitetu, a Ministarstvo ekonomskog razvoja planira izradu nacionalne strategije u turizmu za period od pet godina - kazala je Đurović.

Govoreći o zdravstvenoj situaciji i kako vakcinacija utiče na turizam kazala je da su

svjesni činjenice da je negativni uticaj korona virusa na turističku sezonu ogroman.

- U svijetu i kod nas ključna će biti saradnja i podrška turističke privrede zdravstvenom sistemu. Moramo voditi računa da mjere, ali i preporuke Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije budu ispoštovane u najvećoj mogućoj mjeri. Takođe je važno da promotivne aktivnosti budu pravilno usmjerene, odnosno da se prenese poruka o Crnoj Gori kao zemlji sa razumnim nivoom sigurnosti. Po riječima stručnjaka, učinci imunizacije stanovništva novom vakcinom će biti vidljivi tek iduće godine, tako da zaista moramo djelovati proaktivno - naglašava Đurović.

Kada govori o sezoni 2021. godine, očekivanja su da ćemo imati turiste sa tradicionalnih emitivnih tržišta Rusije, Srbije, BiH, Albanije.

- Imajući u vidu da je Crna Gora prepoznata kao aviodestinacija, ponovno uspostavljanje letova i intenzivniji avio saobraćaj, uz neke nove destinacije, pored zdravstveno - sigurnosnih uslova, uticaće na ekonomske aktivnosti u turizmu. Pregovori sa low cost kompanijama su u toku, ali su neke od njih kao i druge avio-kompanije, njih petnaestak, već potvrdile letove za Crnu Goru - nagovijestila je Đurović.

Svjetska turistička organizacija, dodaje ona, u svojim prognozama predviđa djelimični oporavak turizma već tokom ove godine.

- Kojim intenzitetom će teći taj proces zavisiće od aktivnosti koje budu usmjerene na suzbijanje pandemije. Oporavkom ekonomije i životnog standarda ljudi bilježićemo i porast turističkih putovanja - kaže Đurović.

Po njenom mišljenju, masovna vakcinacija koja je započeta u zemljama Evropske unije i van nje sigurno će ubrzati oporavak turizma na globalnom nivou.

- Buduće mjere zavisiće od efekata vakcinacije koji budu postignuti u narednim mjesecima, a koji bi prije svega trebali da se reflektuju kroz smanjenje broja zaraženih korona virusom. Moramo imati u vidu i politike pojedinih zemalja kada je riječ o putovanjima van okvira svojih granica. Pro-

ces vakcinacije je spor i dosta kompleksan, pogotovo zbog svih teškoća sa kojima se zemlje susrijeću da nabave vakcine. Mi ćemo uraditi sve što možemo da sezonu dočekamo spremno - kazala je Đurović.

REZULTATI

Zadovoljni su, kaže, rezultatima zimske turističke sezone.

- S obzirom na trenutnu situaciju zbog pandemije korona virusa, mjere i restrikcije, možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima u zimskoj turističkoj sezoni. Tokom januara smo zabilježili dobru posjećenost ski-centara, mahom domaćih gostiju, ali i gostiju iz okruženja, naročito tokom vikenda. Povoljne vremenske prilike idu u korist ugostiteljima na sjeveru Crne Gore, a takođe pristupačne cijene i ponuda u hotelima doprinijeli su dobrom rezultatu i posjećenosti - kazala je Đurović.

Istakla je i da je sezona u našim ski-centrima i pored svih nedaća morala biti bolje organizovana u dijelu održavanja putne infrastrukture, parkinga, povezanosti centra grada sa skijalištima, snabdijevanja električnom energijom itd.

- Usljed pandemije korona virusa odlazak na skijališta u zemljama regiona domaćim gostima je bio otežan i sada je pravi momenat da kvalitetnijom ponudom privučemo domaće, ali i strane goste i motivišemo ih da i ubuduće svoj odmor tokom zimske sezone provode u našoj zemlji - zaključuje Đurović.

N. KOVAČEVIĆ

Pravljenje domaćeg sajta za posredovanje pri izdavanju smještaja

,,Ljetuj doma“ uskoro postaje crnogorski buking PODGORICA - Tim koji je vodio i osmislio kampanju ,,Ljetuj doma“ kreće u projekat pravljenja domaćeg sajta za posredovanje pri izdavanju smještajnih kapaciteta.

- Nova platforma ,,Ljetuj doma“ će biti fokusirana na što

bolju promociju i dostupnost hotelskog i privatnog smještaja, uz mogućnosti onlajn rezervisanja i plaćanja svih usluga - navodi se u saopštenju tima Ljetuj doma.

Nakon uspješno završene akcije u toku prošle ljetnje sezone i izvanrednih rezultata koje je postigla kampanja i sajt

Ljetuj doma, odlučili su se da dodatno usavrše servis.

- Jednostavnost i efikasnost platforme će omogućiti svim ugostiteljima da promovišu i izdaju svoje smještajne kapacitete uz najbolje uslove koje tržiste nudi, a turistima će ponuditi najveći izbor smještaja po najpristupačnijim cijena-

ma - dodaje se u saopštenju.

Turistička ponuda Crne Gore koju će predstaviti kroz platformu biće, kako su kazali, promovisana kroz razne medijske kampanje, kao i na društvenim mrežama u svim državama koje su potencijalno tržište, s posebnim fokusom na države regiona.

Analiza rezultata koje je postigla kampanja ,,Ljetuj doma“ pokazala je da na tržištu postoji veliko interesovanje za ovom vrstom servisa, što ih je ohrabrilo da uđu u taj ambiciozan i značajan projekat za domaću turističku privredu.

- Ovim putem želimo da apelujemo na sve ugostitelje, za-

interesovane kompanije koje posluju u turizmu kao i vlasnike turističkih objekata da nam se jave na mejl info@ljetujdoma.me i doprinesu razvoju ove platforme od samog starta, kako bi u budućnosti svi uživali u plodovima ovog projekta - zaključuje se u saopštenju.

S.P.

6

Društvo

Poneđeljak, 15. februar 2021.

UTJERIVANJE STRAHA: Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović vulgarnim prijetnjama pokušava da ućut PODGORICA - Ukoliko imate podatke da su novinari dio kriminalnih grupa ili mafije, ili da je djelovanje nekog medija usmjereno na saučesništvo i zaštitu kriminalnih grupa ili mafije, onda je vaša obaveza, a posebno kao visokog državnog funkcionera i to zaduženog za koordinaciju svih bezbjednosnih službi u zemlji, da to potkrijepite dokazima i prijavite organima gonjenja. U suprotnom, takve tvrdnje predstavljaju pritisak koji je očigledno samo pitanje politike i kojima nekome narušavate poslovni ugled - ocijenio je za Pobjedu advokat Nikola Martinović.

Opasan udar nove v slobodu govora u Cr Agencija za nacionalnu bezbjednost

Komentarišući javne istupe potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji u kontinuitetu prijeti medijima kritički nastrojenim prema potezima nove vlasti, poznati crnogorski advokat dodaje da političari imaju pravo i da kritički govore i budu provokativni.

- Ali nemaju pravo da poistovjećuju novinare sa kriminalcima, jer to predstavlja prijetnju ukoliko ih ne prijave nadležnom državnom organu – kategoričan je on.

KOORDINATOR

Koordinator svih bezbjednosnih službi u našoj zemlji Dritan Abazović u petak veče, gostujući na Javnom servisu, saopštio je i da je vlast već podnijela krivičnu prijavu protiv jednog medija zbog tekstova koje su objavljivali, a medijskim kućama koje nijesu bliske režimu spočitao je saradnju sa organizovanim kriminalom i mafijom i zaprijetio da će biti procesuirani.

Naš sagovornik upozorava da je opasno po slobodu govora to što se Abazović etiketiranjem bori protiv medija koji ukazuju na propuste u radu nove vlasti.

- Nijesu novinari bijeli međedi pa da su zaštićeni od svega. Novinar nema imunitet od kriminala, novinar ima slobodu izražavanja, ima apsolutnu zaštitu slobode govora, ali nije zaštićen ukoliko postane član kriminalne grupe ili mafije. U tom slučaju odgovara kao svaki drugi građanin. Zato, ako neko ima takve informacije, a ne prijavi ih i on čini krivično djelo – naglašava Martinović.

Neprijavljivanje krivičnog djela za koje se može izreći kazna veća od pet godina je, dodaje, posebno krivično djelo, a pripadništvo kriminalnoj organizaciji i izvršenje krivičnih djela u okviru kriminalne organizacije jeste krivično djelo za koje je zaprijećeno više od pet godina.

- Ako ne prijavite takvo djelo, vi ste krivično odgovorni, a da ne pominjemo da svaki političar ima političku i moralnu odgovornost da ono što kaže i sprovede u djelo. Da li smo mi društvo koje je sazrelo da cijeni i traži odgovornost za javno izgovorenu riječ, to je drugo pitanje – dodaje Martinović.

A spisak medija koje je Abazović u kratkom vremenu, koliko je na vlasti, etiketirao iz dana u dan je širi. Potpredsjednik Vlade je, stiče se utisak, opsjednut „čuvarima demokratije“, ali bi bio rad da se što manje bave svojim poslom.

Gotovo svaki njegov javni istup podrazumijeva, ako ne prijetnju, onda makar kritiku nerežimskih medija. Portalu CdM i Javnom servisu, već prvih dana, zaprijetio je gašenjem.

Dritan Abazović

Kako vrijeme odmiče, a postupci nove crnogorske vlasti više nijesu samo na udaru kritika dijela crnogorskih i regionalnih medija, nego su upozorenja počela da stižu i iz Brisela i Vašingtona, kod Abazovića je sve vidljivija nervoza i sve otvorenije pokazuje namjere vlastodržaca da zemlju „na mala vrata“ uvedu u otvorenu diktaturu i linč neistomišljenika.

Svaki medij koji nije blizak vlasti, proizilazi iz njegovih izjava, biće pod tajnom istragom, a zadatak novog specijalnog tužilaštva koje planiraju da formiraju je da te predmete bezuslovno procesuira.

Prvi čovjek crnogorskih bezbjednosnih službi posebno se unervozio kada su prošle sedmice otkrivene njegove veze sa sumnjivim osobama iz podzemlja. Pobjeda je raskrinkala Abazovićeve kontakte sa izvjesnim Stevanom Simijanovićem, lažnim diplomatom uhapšenim u Nikšiću.

Kada smo objavili fakture kojima smo potvrdili naša saznanja da ga je Abazović ugostio, a njegova Ura mu plaćala smještaj u jednom podgoričkom hotelu, potpredsjednik Vlade doveden je pred svršen čin i morao je javnosti da pojasni te kontakte.

Kao i svako prethodno pravdanje za nedržavničke poteze i ovo je obilovalo nesuvislim konstrukcijama i, naravno, brutalnim napadom na medije.

Umjesto izvinjenja javnosti za propuste bezbjednosnih službi, uslijedila je salva uvreda na račun medija, optužbe za saradnju s organizovanim kriminalom i mafijom i naravno – prijetnje.

Prvi bezbjednjak ,,zaboravio“ ko mu je nudio 21 milion Dritan Abazović koji proziva medije da su dio organizovanih kriminalnih grupa i mafije, s druge strane, odbio je da crnogorskoj javnosti saopšti ko mu je, kako je sam tvrdio, nudio 21 milion eura da prekroji izbornu volju građana.

Gostujući na Javnom servisu u petak veče rekao je da - ne zna ko mu je nudio taj novac?!

- Nijesam siguran ko je ta osoba. Nikad od sebe ne

- Svakom političaru mediji su bitni. Danas u Crnoj Gori očigledno je da postoje političari koji dio medija smatraju svojim saveznicima, a ostatak neprijateljima. I naravno da se u skladu sa takvim stavom i ponašaju. Favorizuju medije za koje smatraju da su im saveznici. To su mediji koji na neki način skrivaju njihove greške i plasiraju samo uspjehe i javnosti predstavljaju uljepšanu sliku. Sa druge strane, postoje mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti i aktuelna vlast pokušava da ih ugasi – prijetnjama, ali i tako što će vjerovatno i nekim ekonomskim mjerama da utiče na njih... To su razni vaninstitucionalni pritisci i pritisci putem autoriteta.

Jer, ako vam potpredsjednik Vlade zaprijeti, naravno da ograničava vašu slobodu. Svaki novinar sa platom od 300-400 eura je zamišljen kada mu koordinator svih službi bezbjednosti šalje takvu poruku – upozorava Martinović.

pravim žrtvu. Rečeno je ime čovjeka iz Bara, ja sam to demantovao, rekao sam da je to ta cifra, čuo sam je 20 puta, ne mogu da identifikujem osobu. Ne znam je li se neko šalio – kazao je on, uz opasku da ostaje na raspolaganju državnim organima?!

Advokat Nikola Martinović ističe da je moralna obaveza Abazovića bila da saopšti ko mu je nudio novac.

- Onaj ko je nudio taj famozni

RAZOTKRIVANJE

Potpredsjednik Vlade zaprijetio je medijima koji su pisali o njegovim vezama i susretima sa lažnim diplomatom Simijanovićem, da mu je naredni cilj da raskrinka veze tih medija „sa korupcionaškim aktivnostima“. Pobjeda je objavila seriju tekstova do detalja razobličujući ovu priču. Kazao je i da ti mediji „rade za mafiju i blate poštene ljude i na sve načine podižu nacionalizam“?!

- U svoje i u ime Medijskog savjeta za samoregulaciju izražavam zaprepašćenje brutalnim napadom na Pobjedu koji se desio u toku intervjua na RTCG u emisiji „Argumenti“ od strane potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Ovakav odnos prema medijima je za svaku osudu i ne obećava ništa dobro kada je u pitanju dalji razvoj slobode medija u Crnoj Gori.

Napad i izrečene uvrede na račun jednog medija su ispod svakog nivoa i očigledno je da Abazović nije baš na pravi na-

novac nije prijatelj crnogorske demokratije i nije prijatelj crnogorskog društva. I niko, pa ni Abazović nema pravo da ga štiti. To što je Abazović rekao da ne može da se sjeti, za mene ukazuje da je njemu izgleda 21 milion beznačajna suma, pa može i da se zaboravi kad vam je neko ponudi.

Ipak, najvjerovatnije je, prema mom mišljenju, da on sada pokušava da se izvadi iz situacije, jer očigledno ima strah

čin razumio ulogu medija u jednom društvu – naglasio je za Pobjedu izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

Podsjeća Abazovića da postoji mnogo načina da se reaguje ako je neko nezadovoljan pisanjem medija - od slanja demantija do žalbi samoregulatornom tijelu ili podnošenja tužbe.

- Gospodin Abazović se opredijelio za prijetnje i uvrede – ogorčen je Vujović.

Prvi „crnogorski bezbjednjak“ otvoreno je prije petnaestak dana, sa vanredne konferencije za novinare, poručio da će ući u direktan progon medija koje nova vlast ne kontroliše.

Tada se obrušio na portal Aktuelno, očigledno bijesan što objavljuju pisma čovjeka koji piše pod pseudonimom „Profesionalac“ i koji tvrdi da je dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Abazovića je posebno pogodilo što taj čovjek skoro svakodnev-

od toga ko mu je ponudio taj novac, ukoliko te osobe uopšte ima – kaže Martinović.

Samo su dvije mogućnosti, dodaje naš sagovornik - ili ga je strah od tog nekog ili te tvrdnje nijesu bile istinite, pa se nema što prijaviti.

- Treće nema. Potpuno je neodgovorno od bilo koga da kažete da vam je neko nudio toliki novac, a onda tvrditi da ste zaboravili ko je to – ističe Martinović.

no izvještava javnost o dešavanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i upozorava da nova vlast u korist stranih obavještajnih službi urušava crnogorski bezbjednosni sektor.

Za ovaj sektor Briselu i Vašingtonu odgovoran je upravo Abazović i jasno je da mu nimalo ne prijaju objave „Profesionalca“ koje ga i te kako diskredituju, ali i nedvosmisleno ukazuju kojim putem nova vlast vodi Crnu Goru.

Zato je, bez ustezanja, poručio portalu Aktuelno da će morati da im otkriju ko je „Profesionalac“, uz konstataciju da će „legitimna, politička, ali i zakonita meta vlasti biti svi oni koji na bilo koji način žele da se igraju sa ugledom ANB-a, Vlade i države Crne Gore“.

U petak veče Abazović je saopštio da je podnešena krivična prijava protiv jednog portala, a sudeći prema tome što je kazao, na meti je Aktuelno.

- Sa pozicije visokog funkcionera Vlade Abazović šalje jako

Društvo

Poneđeljak, 15. februar 2021.

7

tka kritičke medije

vlasti na rnoj Gori

pogotovo „zbog činjenice da tamo nijesu objavljene bilo kakve državne tajne“.

- O tim stvarima je bespotrebno voditi bilo kakvu polemiku.

Pravo je novinara da pišu i pravo je novinara da polemišu sa svima, da imaju zaštićen izvor, zvaničan ili nezvaničan. Novinarski izvor je zaštićen zakonom, konvencijom, to je standard i nemate pravo da prijetite zato što neće da vam saopšti izvor. Naravno, ukoliko taj novinar nije član kriminalne organizacije. Kada imate sumnju da jeste onda ga procesuirate i tu je stvar jasna – zaključuje Martinović.

ZAKON

Ranko Vujović

Sa pozicije visokog funkcionera Vlade Abazović šalje jako loše poruke medijima i kao da zaboravlja da je Crna Gora u pregovaračkom procesu, a da su poglavlja koja se bave slobodom izražavanja i slobodom medija najznačajnija na tom putu – upozorio je Ranko Vujović loše poruke medijima i kao da zaboravlja da je Crna Gora u pregovaračkom procesu, a da su poglavlja koja se bave slobodom izražavanja i slobodom medija najznačajnija na tom putu – upozorio ga je Vujović.

SLOBODA GOVORA

I Martinović podsjeća doskorašnjeg opozicionara, sada visoko pozicioniranog predstavnika vlasti da mora da prihvati i one medije koji kritikuju, pa i one koji čak provociraju.

- Evropski sud u Strazburu, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čitava Evropa, a i Crna Gora je jasno prihvatila, da kritike i provokacije jesu dio slobode izražavanja i da sloboda izražavanja ne smije biti uskraćena. A jedan od pritisaka, i to nedozvoljenih pritisaka, jeste kad potpredsjednik Vlade, dakle ne osoba koja je bez autoriteta, nego osoba koja ima institucionalni autoritet i, to posebno naglašavam, iz službi bezbjednosti, ne neko zadužen za poljoprivredu, prijeti medijima. Takvo ponašanje nedvosmisleno je pritisak na medije i o tome ne treba polemisati – kategoričan je advokat Martinović.

On je uvjeren da taj pritisak neće uroditi plodom.

- Potpredsjednik Vlade Abazović je pucao u prazno. Svi smo čuli prasak, ali to je bio samo prasak, jer nije pogodio metu.

Evropa medije tretira kao čuvare demokratije, uključujući i provokacije - poručio je poznati crnogorski advokat.

Predlaže medijima koji su stal-

Nikola Martinović

Postoje mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti i aktuelna vlast pokušava da ih ugasi – prijetnjama, ali i tako što će vjerovatno i nekim ekonomskim mjerama da utiče na njih... To su razni vaninstitucionalni pritisci i pritisci putem autoriteta.

Jer, ako vam potpredsjednik Vlade zaprijeti, naravno da ograničava vašu slobodu – kaže Nikola Martinović na meta Abazovićevih prijetnji da, kako kaže, možda sami podnesu prijavu protiv sebe i da dobiju zvaničan dokument o tvrdnjama potpredsjednika Vlade.

Kategoričan je i da mediji nemaju obavezu da saopšte identitet svojih izvora.

- Da je imao dobrog pravnog savjetnika, Abazović bi imao informaciju da su slični slučajevi bili i u Evropi. Poznat je slučaj u Engleskoj kada su novinari otkrivali određene državne tajne, dakle ne otkrivali određena ponašanja ili neke informacije koje nijesu državna tajna, već su otkrivali činjenice i okolnosti koje su bile najveća državna tajna. Bili su osuđeni, ali ih je Sud u Strazburu sve oslobodio, jer javnost ima pravo da zna – objašnjava Martinović.

Zbog toga, kako kaže, ni portal Aktuelno neće morati da otkrije identitet „Profesionalca“, a

Da su novinarski izvori zaštićeni ističe i Ranko Vujović, uz konstataciju da postoji svega nekoliko situacija kada je moguće ovo pravo ograničiti.

- Iako je pozivanje na anonimne izvore uobičajena praksa i kod nas i u svijetu, i jedan od glavnih instituta nezavisnog novinarstva, u praksi se kod nas opet od situacije do situacije različito tretira. Tako se nedavno Tamara Nikčević našla pod rafalnom paljbom pojedinih medija samo zato što je prepričala detalje sa jedne neobavezne večere i pritom nije željela da otkrije izvor informacije. Iako niko nije demantovao izgovorene informacije, Nikčević je optužena upravo za neprofesionalizam. A kritikovali su je oni koji traže da zaštita izvora informacija bude apsolutno pravo – kaže Vujović.

Podsjeća da je zaštita izvora nezamjenljiv alat istraživačkog novinarstva i da su mnoge istine izašle na vidjelo zahvaljujući upravo ovom institutu.

- Ako se novinari nađu pod prijetnjom da će morati da otkrivaju svoje izvore informacija, normalno je da će to uticati na njihov rad, kao i na to da će se mnogi zviždači i svjedoci obeshrabriti da daju informacije od javnog interesa medijima ako sumnjaju da njihova tajnost nije garantovana – ističe on.

U Zakonu o medijima koji je bio na snazi do polovine prošle godine zaštita novinarskih izvora, podsjeća Vujović, bila je tretirana kao apsolutno pravo, što, kaže, nigdje u Evropi nije slučaj.

- U preporuci Komiteta Savjeta Evrope o zaštiti novinarskih izvora jasno stoji da su izvori zaštićeni, ali da postoje izuzeci i određene situacije kada to ne mogu biti. Ti izuzeci se odnose na situacije u kojima bi zaštita novinarskih izvora mogla da bude problematična. Od sedam situacija koje su navedene u stavu 2, člana 10, Evropske konvencije o ljudskim pravima, novi Zakon o medijima je prepoznao samo

Pretežniji interes javnosti Državne vlasti u obavezi su da poštuju povjerljivost novinarskih izvora kao osnovni uslov za slobodu štampe, stav je Evropskog suda za ljudska prava, a zahtjevi vlasti medijima da objelodane svoje izvore mogu biti opravdani jedino pretežnim interesom javnosti.

Izvor novinara, prema praksi Evropskog suda, jedan je od temelja i uslova slobode štampe.

U publikaciji „Odabrane presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa članom 10 Evropske konvencije za ljudska prava“, koju je pripre-

milo troje crnogorskih sudija, predstavljena je i presuda u predmetu vezanom za holandsku tajnu službu AIVD, kada je 2006. godine Telegraf na naslovnoj strani objavio članak u kome je objelodanio tajnu informaciju ove službe, a koja je bila poznata i u kriminalnim krugovima Amsterdama. U tekstu se tvrdilo da postoji velika mogućnost korupcije među pripadnicima holandske policije u Amsterdamu.

Holandske vlasti su pokrenule postupak protiv ovog medija i novinara, ali je Evropski sud stao na stanovištu da bi bez

Profesionalac Pod pseudonimom „Profesionalac“ od 1. februara na portalu Aktuelno, skoro svakodnevno se, otvorenim pismima, javnosti obraća, kako za sebe tvrdi - dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji upozorava da je država krenula u hajku na svoju tajnu službu.

Kategoričan je da se sračunato uništava crnogorski bezbjednosni sistem „i omogućava jednoj stranoj obavještajnoj službi i njenim proksijima da konačno ostvari cilj – zagospodare Crnom Gorom, u čemu im je upravo Agencija za nacionalnu bezbjednost decenijama bila najveća smetnja“.

U svojim objavama upozorio je da je direktor ANB Dejan Vukšić izbor premijera Zdravka Krivokapića, a ne potpredsjednika Vlade Abazovića, koji je na čelo bezbjednosnog sektora Crne Gore postavljen pod pritiskom zapadnih sila i NATO-a kako bi bio čuvar tajnih podataka kojima i naša zemlja ima pristup kao članica Alijanse.

On tvrdi da Abazović nema kontrolu u bezbjednosnom sektoru i da su strane službe, a najviše ruske, kojima je Vukšić, kako on piše, blizak, preuzele naš sistem bezbjednosti.

Ukazao je na kadrovsku čistku u ANB-u i postavljenja nekredibilnih ljudi.

tri i to: kada je u pitanju zaštita nacionalne bezbjednosti, zaštita teritorijalnog integriteta i zaštita zdravlja ljudi. Pa čak i u tim situacijama sud će procjenjivati da li je potrebna zaštita izvora, odnosno da li postoji javni interes da se izvor otkrije ili ne otkrije. Ni tu nije kraj, već se i u takvim situacijama, ako postoji drugi način da se otkrije određena informacija, neće od novinara tražiti da otkrije svoj izvor informacija – objašnjava Vujović.

Konstatuje da je primjetno da nova vladajuća većina ima sve manje senzibiliteta i razumijevanja za različita mišljenja i uređivačke politike.

- Tako je na primjer NVO „Ne damo Crnu Goru“, čiji su osnivači između ostalih i aktuelni premijer i ministarka kulture, sporta, nauke i obrazovanja podnijela preko dvadeset krivičnih prijava zbog pominjanja crkve u negativnom ili kritičkom kontekstu – podsjeća on.

RELAKSIRANI

Iako su, za sada, pod najvećim pritiskom nove vlasti, a Abazović ih u kontinuitetu zastrašuje prijetećim porukama, u portalu Aktuelno su relaksirani.

- Kada su mediji razotkrili destruktivne planove koji su nazaštite novinarskih izvora mogla biti podrivena vitalno važna uloga štampe kao čuvara demokratije i to bi moglo negativno uticati na sposobnost medija da pruže tačne i pouzdane informacije.

- Imajući na umu važnost zaštite novinarskih izvora za slobodu štampe u demokratskom društvu i potencijalno zastrašujuće i parališuće dejstvo koje bi naredba za objelodanjivanje izvora mogla imati na ostvarivanje te slobode. Takva mjera nije u skladu sa članom 10 Konvencije, sem ako je opravdana pretežnim zahtjevom javnog interesa – navedeno je u toj presudi.

- Novoimenovani v.d. i kandidat za direktora, kompromitovani milioner sa brojnim sumnjivim vezama sa organizovanim kriminalom i ruskim prljavim novcem, ali i obavještajnim službama, svim silama pokušava da dokaže nedokazivo – da je ANB radila mimo zakona i interesa Crne Gore – piše on. „Profesionalac“ tvrdi i da nova vlast pokušava da uništi podatke „o kriminalnom, obavještajnom, subverzivnom i drugom inkriminisanom djelovanju na štetu interesa Crne Gore od pojedinih pripadnika aktuelne vlasti“.

Upozorio je i da Vukšić od kada je postavljen, skoro mjesec i po, „nije preduzeo ili naredio bilo kakvu aktivnost iz domena rada Agencije u smislu prikupljanja obavještajno bezbjednosnih saznanja“, ukazujući da tako ostavlja prostor pojedincima i organizacijama koji rade protiv Crne Gore da mogu nesmetano da djeluju.

- ...Ulaze u državne institucije na svim nivoima, uključujući i obavještajno bezbjednosni aparat, ali i najveće privredne, energetske, infrastrukturne i druge subjekte. Ovo je više nego dovoljno vremena za jedan izuzetno iskusni ruski obavještajni sistem i inače dobro pozicionirane „proksije“ da se veoma dobro pozicioniraju na svim strateškim mjestima i razviju infrastrukturu neophodnu za buduće

mijenjeni za bezbjednosni sektor, Abazović se obrušio na te kritičke medije. Time je pokazao zavidan nivo licemjerja, jer je samo do prije par mjeseci kao opozicioni političar pjenio braneći takozvane „nezavisne medije“, prije svih koncern Vijesti čiji se vlasnici pominju kao nalogodavci njegove partije. Sada sa pozicije vlasti sprovodi bestidnu hajku na medije koji kritikuju njegov rad, što je više nego sramno – ističe za Pobjedu urednik ovog portala Balša Knežević.

Ocjenjuje da Abazović u medijskim nastupima pokazuje ogroman stepen političkog neznanja, pristrasnosti i arogancije.

- Umjesto da je počeo sa reformama, Abazović bezbjednosni sektor gura u propast i ostavlja na milost i nemilost rusko-srpskih obavještajnih službi i kriminalnih elemenata bliskih novoj vlasti, o čemu je pisao patriota i insajder iz ANB-a čije tekstove pod pseudonimom „Profesionalac“ prenosimo – kaže Knežević, uz konstataciju da „ostaje nejasno da li Abazović to radi iz neznanja i političke naivnosti, ili zato što je, po sopstvenom indirektnom priznanju, saradnik strane Prema presudi, „nacionalni sudovi ne treba da žure sa pretpostavkom da je izvor nastupio u zloj namjeri ili sa željom da nanese štetu“. Čak i kada se utvrdi da je za dostavljanje informacija medijima postojala zla namjera, ona sama po sebi, izolovana, nije dovoljan razlog da se na osnovu nje zaključi kako je naredba za objelodanjivanje opravdana.

U skorije vrijeme Evropski sud, samo u jednom slučaju „Nordsik Film v Danke“, smatrao je opravdanim otkrivanje novinarskog izvora. U tom slučaju radilo se o otkrivanju krivičnog djela pedofilije.

djelovanje u Crnoj Gori, ali vrlo vjerovatno i bazu za obavještajne nastupe prema zemljama okruženja – naglasio je on.

Kao poseban rizik po bezbjednost, izdvojio je i „pokretanje postupaka koji će podrazumijevati da se računari i drugi uređaji na kojima se nalaze tajni podaci, uključujući i one dobijene od partnera, pa i one čiji je kreator NATO savez sa najvećim stepenom tajnosti, predaju na vještačenje“.

- Planirana aktivnost podrazumijeva iznošenje tajnih podataka iz strogo obezbijeđenih bezbjednosnih zona i omogućavanje pristupa istima od strane većeg broja lica, što bi impliciralo ogroman rizik od njihovog odlivanja. Među obavještajcima se pominje i mogućnost da Vukšić zatraži tehničku pomoć od ruskih službi ili njihovih proksija, što bi bio presedan u obavještajnom svijetu – napisao je „Profesionalac“.

Kategoričan je i da pojedini službenici Agencije nijesu bili iznenađeni izborom Vukšića za direktora, pogotovo operativci, „jer im je bio poznat po svim linijama rada, od organizovanog kriminala do ruskog obavještajnog djelovanja“, a ukazao je i da direktan upliv u ANB sada ima kontroverzni nikšićki biznismen, odskora i političar, Miodrag Daka Davidović, i to preko Krivokapića.

obavještajne službe“.

Knežević ističe i da je „sramno što perjanice NVO sektora koje su svim silama branile Vijesti i Dan kad bi ih neko iz DPSa samo poprijeko pogledao, ćute pred brutalnim napadima kojima je izložen portal Aktuelno, a od petka veče i Pobjeda, ali i ostali u odnosu na vlast kritički mediji“.

- Čak ćute dok Abazović najavljuje krivično gonjenje uredništva portala Aktuelno i javno nas kleveće povezujući nas sa organizovanim kriminalom bez ikakvih dokaza, samo zato što mu smetaju naši tekstovi – naglašava Knežević.

Kaže da sa zanimanjem prati i da li će biti reakcije međunarodnme zajednice „na ovo brutalno iživljavanje i crtanje meta medijima“, prije svih ovdašnjih ambasada.

I univerzitetski profesor, nekadašnji sudija suda u Strazburu, prof. dr Nebojša Vučinić, gostujući prije nekoliko dana u Matici crnogorskoj, komentarisao je Abazovićeve najave krivičnog gonjenja medija i zahtjeve da se neki ugase.

Podsjetio je da se „konvencijom i praksom Suda za ljudska prava tačno zna pod kojim uslovima može doći do ograničenja slobode izražavanja“.

- Ovako paušalno i populističko najavljivanje istraga je cenzura – upozorio je on.

Na Abazovićeve prijetnje medijima reagovali su i njegovi iz parlamentarne većine. Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević vjeruje da „Abazović sprema likvidacije oponenata vlasnika Vijesti“.

Dritan Abazović blizak je koncernu Vijesti, a prema tvrdnjama brojnih izvora, vlasnici ovog koncerna su i osnivači Ure, partije koju predvodi aktuelni šef crnogorskih bezbjednosnih službi, koji je krenuo u otvoreni rat sa medijima koji nijesu pod kontrolom Vlade.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

8

Hronika

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Nesreća u Plavu

Nesreća u kamenolomu u Bogetićima

Utopio se popravljajući mlin

Poginuo mladić NIKŠIĆ - L. Ž. (19) iz Nikšića poginuo je juče u kamenolomu u mjestu Bogetići.

Do nesreće je došlo juče ujutro

PLAV - T. Z. (62) utopio se juče u Plavskoj rijeci u blizini svoje kuće nakon što je pokušao da otkloni kvar na mlinu.

Kako je Pobjedi saopšteno iz OKC

oko 9.20 časova, kada je mladić stradao na radnom mjestu.

Tijelo mladića je poslato u Podgoricu na obdukciju. C. H.

Uprave policije, nesreća se dogodila juče oko 11 časova.

Dok je pokušavao da otkloni kvar na mlinu koji je zaledio, T. Z. je pao u rijeku i utopio se.

C. H.

Advokat Zdravko Begović i psihijatarka Tea Dakić govore o izlasku iz pakla nasilja

Nikad nije kasno za prijavu silovanja

Deset silovatelja osuđeno na više od 40 godina robije

Kada usljed protoka određenog vremena biološki tragovi i povrede nestanu, jer žrtvama je potrebno to vrijeme da se ohrabre i prijave svoj slučaj, onda se silovanje pred sudom dokazuje kroz iskaz oštećene i eventualno iskazima drugih svjedoka koji mogu pružiti određene dokaze da je to krivično djelo izvršeno PODGORICA – Silovanje je jedno od krivičnih djela koja se relativno teže dokazuje, a posebno u situacijama kad žrtva prijavi slučaj nekoliko mjeseci ili godina od čina nasilja koje je preživjela.

Uprkos tome što protok vremena izbriše mnoge dokaze, pa u ovim situacijama pred sudom imamo riječ žrtve protiv riječi okrivljenog, sud ima mehanizme pomoću kojih utvrđuje istinu, kazao je advokat i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

Sa druge strane, od dokazivanja silovanja veći problem predstavlja činjenica da od 50 žrtava jedna progovori o paklu koji je preživjela.

A i kada progovore, žrtve nasilja često budu optužene i da su previše ili predugo ćutale, te da bi im se pomoglo samo da su ranije progovorile.

Prije svega, da su mogle one bi progovorile, pojasnila je za Pobjedu dr Tea Dakić, specijalistkinja psihijatrije, mr sc. bioetike sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.

Nekada su potrebni mjeseci ili godine da žrtva ,,preradi“ nasilje koje je zadesilo i skupi hrabrost da ga prijavi.

A onda, pojašnjava advokat Begović, kada prođe određeno vrijeme od čina silovanja dokazi nestaju.

- Kod ove žrtve se ne mogu konstatovati tjelesne povrede karakteristične za ovo krivično djelo: povrede nastale na unutrašnjem dijelu butina, iznad šaka i u predjelu oko usta koje napadač rukom prekriva kako bi onemogućio žrtvu u dozivanju pomoći, potom biološki tragovi koje ostavlja silovatelj – navodi advokat Begović.

Ipak, nedostatak materijalnih dokaza ne znači da će silovatelj izmaći ruci pravde.

Zdravko Begović

Tea Dakić

Nemogući slučajevi Advokat Zdravko Begović tvrdi da je u karijeri imao slučajeva silovanja koji djeluju nestvarno i nemoguće da se tako nešto može desiti na prostorima Crne Gore.

- Imao sam slučaj gdje je otac silovao kćerku u ruralnom dijelu Crne Gore, gdje živi manji broj ljudi, gdje nema sredstava komunikacije, gdje je teže doći do istine.

Branio sam i u slučaju gdje je unuk silovao babu. Radi se o patološkim ličnostima koje su spremne da naprave nešto što ne dolikuje normalnom čovjeku – pojašnjava Begović.

On navodi i da je u jednom od slučajeva branio optuženog, žena koja je prijavila da je silovana, iz straha od odmazde ili emotivnih razloga u jednoj fazi postupka pričala jednu priču, a kasnije mijenjala iskaz.

- Zbog neuvjerljivog iskaza navodne žrtve sud je odlučio da oslobodi optuženog. Ipak, u većini slučajeva koje sam branio za ovo krivično djelo optuženi su nakon sprovedenog sudskog postupka oglašavani krivim – kaže Begović.

- Kada usljed protoka određenog vremena biološki tragovi i povrede nestanu, jer žrtvama je potrebno to vrijeme da se ohrabre i prijave svoj slučaj, onda se silovanje pred sudom dokazuje kroz iskaz oštećene i eventualno iskazima drugih svjedoka koji mogu pružiti određene dokaze da je to krivično djelo izvršeno – pojašnjava advokat Begović.

Okrivljeni, ali i okolina će u večini slučajeva na optužbe reagovati optužbama na račun žrtve govoreći da je ona to izmislila jer nije odmah prijavila nasilje koje je preživjela i da pošto nema tragova da se zasigurno radi o lažnom prijavljivanju.

Iako se silovanje prijavi poslije nekog vremena i pred sudom imamo situaciju riječ op-

tužene protiv riječi okrivljenog, sud ima mehanizme pomoću kojih utvrđuje istinu.

- Postoji to famozno sudijsko ubjeđenje koje je u određenim situacijama odlučujuće. Jeste riječ na riječ, ali postoje mogućnosti i okviri u kojima sud može da se kreće i njegovo ubjeđenje u ovakvim slučajevima je presudno – pojašnjava Begović.

Sudije imaju određene mehanizme koje koriste u ocjenjivanju toga da li žrtva govori istinu.

Kroz vještačenja psihijatrijske struke, kako navodi Begović, sud ima uvid u mentalni profil žrtve, odnosno utvrđuje da li se radi o osobi koja je sklona izmišljanju ili osobi koja govori istinu.

Nakon ocjene iskaza optuženog, žrtve i drugih svjedoka bez obzira na protok vremena koji može biti i više godina, prema riječima advokata Begovića, sud može utvrditi da li je to djelo izvršeno.

- Svaki slučaj silovanja je priča za sebe. Način i okolnosti pod kojim je izvršeno silovanje, ličnost i raniji život okrivljenog, posljedice koje trpi oštećena su okolnosti koje

utiču na odmjeravanje kazne u ovim slučajevima – navodi Begović.

On ističe da je u dosadašnjoj praksi imao oko 30 slučajeva silovanja.

- Prije nego progovori, žrtva ima tu jednu mentalnu barijeru kako prijaviti tako nešto i kako će poslije prijavljivanja biti dočekana i prihvaćena u svojoj porodici, a potom i u najbližem okruženju. Ta stigmatizacija je toliko surova da žrtva često bira onaj mekši put i odlučuje da ne prijavi - navodi advokat Begović.

Specijalistkinja psihijatrije Tea Dakić ističe da smo dužni da žrtvama nasilja obezbijedimo siguran prostor u kome će progovoriti, da ih zaštitimo i fizički i emotivno, da im vjerujemo i da pružimo podršku.

- Organizacija UN women skreće pozornost i na činjenicu da živimo u takozvanoj „kulturi silovanja“. To podrazumijeva takvo društveno okruženje koje dozvoljava da seksualno nasilje bude normalizovano i opravdano.

Ovakva ,,kultura“ je utkana u sve pore društva, u ono kako mislimo, kako govorimo i kako živimo – navodi Dakić.

Kontekst situacija koje se odnose na ,,kulturu silovanja“, kako pojašnjava Dakić, može biti različit, ali je suština uvijek u patrijarhalnim stavovima, u stavovima o moći i kontroli jednog pola nad drugim.

- Ovakvo stanje društva, iako pervazivno, neprihvatljivo je. ,,Kultura silovanja“, dakle, i te kako postoji, patrijarhat je dominantan i univerzalan društveni sistem; mi svojim svakodnevnim djelovanjem i razgovorom o ovim pitanjima možemo i moramo da takvu kulturu i takav sistem razmontiramo i da za buduće generacije ostavimo neku bolju, sigurniju, pravičniju i zdraviju

Apelacioni sud Crne Gore je u posljednjih pet godina potvrdio deset presuda za krivično djelo silovanje, saopšteno je iz ovog suda.

Deset osoba je osuđeno ukupno na 41 godinu i sedam mjeseci robije za silovanje.

- Izrečene su kazne zatvora u trajanju od sedam godina, šest mjeseci, tri godine i sedam mjeseci, pet godina i šest mjeseci, osam godina, dvije godine i šest mjeseci, sedam godina, šest mjeseci, tri godine i četiri godine – precizirali su iz Apelacionog suda.

sredinu – pojašnjava Dakić.

Ona potencira da se mora voditi računa i o diskursu.

- Jezik jednog društva neodvojiv je od njegove kulture.

Jezik kojim se normalizuje i potvrđuje ,,kultura silovanja“ je upravo onaj koji kaže: ,,Pa šta je očekivala, vidi kako se obukla?!“ Ili: ,,Sad se sjetila da kaže ne, kao da joj je prvi put“, čime se seksualno nasilje normalizuje, kroz objektivizaciju i viktimizacju žena. Šta je žena obukla, da li je i koliko alkohola popila, gdje je bila i u koje vrijeme, kakva je njena partnerska istorija, sve to je, u razmatranju uzroka seksualnog i svakog drugog vida nasilja, posve nebitno, a zasigurno nije pozivnica za silovanje. Odgovornost je uvijek i isključivo samo na onome ko nasilje vrši – izričita je Dakić.

Ona pojašnjava da bi žrtva znala da ima gdje i da ima kome da se obrati, da smo društvo kreirali sigurnu sredinu, u kojoj se nasilje kažnjava, u kome postoji nulta tolerancija na nasilje, da smo napravili siguran seting u kome bi se žrtva osjećala bezbjedno i slobodno da progovori, da povjeruje da će joj neko povjerovati, da se iz pakla nasilja može izaći.

- Nažalost, malo smo uradili da žrtvama pružimo podršku. Često one osobe koje saopšte da su bile žrtve nasilja, naročito seksualnog nasilja, a specifično silovanja, budu stigmatizovane, i mnogo teže i strašnije obilježene nego oni koji su za nasilje optuženi – kaže Dakić.

Surova realnost je da društvo po inerciji, maltene, pokušava da diskredituje žrtvu, da je optuži za neistinu i nemoralnost.

- I to moramo da mijenjamo – poručila je Dakić.

B. ROBOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Laboratorije završile analizu 1.705 uzoraka na korona virus

Osam osoba umrlo, 445 inficiranih PODGORICA - U Crnoj Gori juče je registrovano 445 novih slučajeva korona virusa, a od posljedica infekcije preminulo je osam osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.705 uzoraka na korona virus.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 157, Nikšića 67, Budve 60, Bara 29, Ulcinja i Pljevalja po 17, Herceg Novog i Tivta po 16, Bijelog Polja 12, Cetinja 11, Berana i Danilovgrada po devet, Kotora osam, Tuzi pet, Šavnika četiri, Rožaja tri, Mojkovca i Kolašina po dva i iz Petnjice jedan.

- Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19, i to kod tri pacijenta iz Nikšića i po jednog sa Cetinja, iz Bara, Tivta, Bijelog Polja i Plava, od kojih je najmlađi imao 55, a najstariji 84 godi-

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 890, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje ne - navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 890.

Navodi se da je juče do 15 sati prijavljen oporavak kod 431 pacijenta.

Kako su kazali iz Instituta, uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 8.748. Od početka epidemij-

U Crnoj Gori su u posljednjih sedam dana registrovana 3.694 nova slučaja

skih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 68.921.

U Podgorici je aktivno 3.163 slučajeva korona virusa, u Nikšiću 1.011, Budvi 970, Bijelom Polju 519, Herceg Novom 437, Kotoru 349, Beranama 347, Baru 300, Tivtu 265, Cetinju 262, Pljevljima 255, Ulcinju 229 i u Danilovgradu 149.

U Rožajama je aktivno 98 slučajeva korona virusa, u Tuzima 94, Mojkovcu 72, Kolašinu

50, Plavu 42, Plužinama 41, Andrijevici 32, Žabljaku 28, Petnjici 15, Gusinju 11 i u Šavniku devet.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na 10.000 stanovnika registrovan u Budvi, Cetinju i Podgorici.

U Budvi je registrovano 440 oboljelih na 10.000 stanovnika, Tivtu 176, Cetinju 173, Podgorici 167, Plužinama 157, Kotoru 153, Nikšiću 146, Herceg Novom 143, Beranama 130, Bijelom Polju 123, Ulcinju 113, Mojkovcu

95, Pljevljima 94, Žabljaku 91, Danilovgradu 81, Tuzima 76, Andrijevici 70, Kolašinu 69.

U Baru je registrovano 68 aktivno oboljelih na 10.000 stanovnika, Šavniku 58, Plavu 50, Rožajama 43, Petnjici 29, Gusinju 28.

U Crnoj Gori su u posljednjih sedam dana registrovana ukupno 3.694 nova slučaja korona virusa. U prosjeku su dnevno registrovana po 528 novih slučajeva zaraze.

U Crnoj Gori za sedam dana od kovida-19 oporavilo se ukupno 2.627 osoba, u prosjeku dnevno 375 osoba.

Za sedam dana od posljedica kovid infekcije umrle su 52 osobe, u prosjeku sedam osoba dnevno.

Na bolničkom liječenju nalazi se 455 kovid pacijenata, što je najveći broj hospitalizovanih od početka epidemije.

U Kliničkom centru Crne Gore 50 pacijenata pozitivnih na korona virus životno je ugroženo. U KCCG, kako su kazali, nalaze se 92 pacijenta sa koS.P. vid-19 infekcijom.

9

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković

Preminulo 137 ljudi od kada su odbijene donacije vakcina PODGORICA - Ukupno 137 ljudi je preminulo u Crnoj Gori od kada je ministarka zdravlja Jelena BorovinićBojović odbila donaciju vakcina, objavila je juče na Tviteru poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković.

- Danas je 14. februar 2021. godine. Broj novooboljelih: 445. Broj aktivnih slučajeva: 8.748. Broj smrtnih slučajeva: 890. Broj vakcinisanih nula.

Pitanje: Gdje su vakcine. Ministarka i dalje ćuti - navela je Vuksanović-Stanković.

Poslanica SDP-a je prije tri dana ponovo uputila novi zahtjev za kontrolno saslušanje R. P. Borovinić-Bojović.

Život u domovima učenika i studenata u vrijeme pandemije kovida-19

Druženje svedeno na minimum PODGORICA - Broj studenata koji koriste usluge studentskih domova u Podgorici u okolnostima pandemije varira zavisno od načina organizovanja predavanja i ispita na univerzitetskim jedinicama. U prosjeku je 20 odsto manji u odnosu na prethodne godine. To olakšava, kako ističu iz uprave Studentskog doma u Podgorici, organizaciju rada koja je u potpunosti prilagođena uslovima funkcionisanja u skladu sa epidemiološkim mjerama.

Direktor Radoslav Jovanović ističe da je organizacija rada JU Dom učenika i studenata zbog pandemije promijenjena, ali da je obezbijeđen kontinuitet u radu i očuvanje zdravlja korisnika i zaposlenih. Ova ustanova, kako kaže, od marta do danas nije obustavljala rad zbog obolijevanja zaposlenih ili korisnika.

Jovanović ističe da je u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje formiran krizni štab.

- Krizni štab, kao tijelo u kome su zastupljeni predstavnici ustanove, studenata i Doma zdravlja ima aktivnu ulogu da postupajući po uputstvima i naredbama nadležnih organa preventivno djeluje prvenstveno kroz informisanje učenika, studenata i zaposlenih o mjerama sprečavanja širenja korona virusa, ali ima i kontrolnu ulogu kroz nadzor primjene mjera. Članovi kriznog štaba su u stalnoj međusobnoj komunikaciji, a jednom nedjeljno se sačinjava presjek stanja – pojasnio je Jovanović.

Nastojalo se, kaže, da se u najvećoj mogućoj mjeri smanje kontakti, pa je urađena veb platforma sa svim komponentama i mehanizmima za unapređenje poslovanja.

- Veb platforma je razvijena za potrebe realizacije konkursa za prijem učenika i studena-

To više nije studentski život kao što je bio, sve je utihnulo, sve je stopirano. Okupljanja nema svak svoja soba, to što se mrdne, ode se do menze. I tamo se poštuju mjere socijalne distance, bez maske se u menzu ne može, u čitaonicu isto tako – kazao je Pavle Rmandić, student treće godine Fakulteta za poslovni menadžment

U Kotoru u samoizolaciji dvoje studenata i nekoliko zaposlenih studentskog doma „Spasić - Mašera“ U JU Dom učenika i studenata „Spasić - Mašera“ u Kotoru, kapaciteta 260 mjesta, trenutno boravi 60 učenika i 40 studenata, od kojih se dvoje nalaze u samoizolaciji u toj ustanovi.

Pobjedi je saopšteno da se direktor ove ustanove Branko Ivardić nalazi na bolničkom liječenju od kovida, kao i da je nekoliko zaposlenih takođe u izolaciji.

No, bez obzira na novonastalu situaciju izazvanu korona virusom, u domu, kako nam je rečeno, sprovode se redovne aktivnosti i za sada nema smetnji u radu ove ustanove.



Novi način ponašanja u studentskim domovima

ta. Njena izrada omogućila je učenicima i studentima koji žele da koriste usluge domova, da prijave podnesu elektronskim putem. Primjenom ovoga servisa uspjeli smo da smanjimo gužve koje su karakteristične tokom trajanja konkursa za trećinu. Time smo smanjili broj fizičkih dolazaka - kazao je Jovanović.

MJERE

Smještaj, ishrana kao i sve druge aktivnosti tokom boravka u studentskim domovima uređeni su u skladu sa planom zaštite studenata i osoblja od kovida-19 u objektima JU Doma učenika i studenata -Podgorica. Ispred ulaza na svakoj recepciji postavljena je tzv. dezo-barijera, u recepcijskom prostoru sredstvo za obaveznu dezinfekciju ruku, na pultu

fizička zaštita od pleksiglas table sa šalterom za kontakt recepcionera i studenta.

Obavezno je nošenje maski i dezinfekcija ruku, postavljene su trake za obavezno držanje distance od dva metra...

Studentima i đacima se na recepciji mjeri temperatura.

U restoranima i klubovima označen je prostor za socijalnu distancu na ulazima gdje se izdaje i poslužuje hrana, kao i vraćanje suđa, za stolom mogu da sjede najviše četiri osobe, a na stolovima su postavljena pleksiglas barijere. Čitaonice su u odnosu na raniji period mnogo manje posjećene jer nije mali broj studenata koji se odlučuju da uče u sobama.

- U čitaonicama je obezbijeđen razmak između stolica dva metra. Na svakom stolu

postavljeno je sredstvo za obaveznu dezinfekciju ruku prilikom ulaska i izlaska, na ulazu su data obavještenja o obavezi nošenje maski, dezinfekciju ruku i držanje odstojanja od dva metra – naveo je Jovanović.

STUDENTI

Studentski život u doba korone se potpuno promijenio, ispričao nam je student treće godine Fakulteta za poslovni menadžment Pavle Rmandić. Ograničenja su promijenila studentsku svakodnevicu, onemogućen je svaki vid bliskosti i ćaskanja u vrijeme obroka.

- To više nije studentski život kao što je bio, sve je utihnulo, sve je stopirano. Okupljanja nema - svak svoja soba, to što se mrdne, ode se do menze. I

Veb platforma je razvijena za potrebe realizacije konkursa za prijem učenika i studenata

tamo se poštuju mjere socijalne distance, bez maske se u menzu ne može, u čitaonicu isto tako – kazao je Rmandić.

On već četvrtu godinu boravi u domu. Ove godine, kaže, druženje je svedeno na minimum. Većina studenata pripremaju ispite kod kuće. U Domu se, kaže, najviše sastaju u menzi, ali i tu uz poštovanje socijalne distance.

- Druženje je redukovano.

Bukvalno je svako u svojoj sobi, nema ni posjeta, a kamoli okupljanja, žurki ili bilo čega drugoga, bilo u sobama, bilo na kvartovskim terasama – navodi Pavle.

U Domu kaže, nemaju kafe,

ukoliko se izuzme bife koji je dio menze.

- Ima taj bife u sklopu menze. Tu može da se uzme nešto da se jede, da se popije sok, uzme kolač ili slično... Jedino tu može da se sjedne, mada to računamo kao menzu – kazao nam je ovaj student koji sobu dijeli sa dvojicom kolega.

I u menzu se bez maske ne može ući. I druga najvažnija zajednička prostorija studenata u domovima, domska čitaonica, više, kako kaže, nije puna.

- Sve više studenata uči u sobama. Bukvalno nijednom nijesam zatekao da je čitaonica bila puna – kazao nam je Pavle.

I dok su, kaže, domski kapaciteti nedovoljno popunjeni, i fali života i opuštenosti, nadaju se da će sve ovo brzo proći i da će se ,,život vratiti na staro“.

- Svima nedostaje stari život, a ne samo studentima. Nadamo se da će vakcinacija donijeti olakšanje i da ćemo nastaviti da živimo normalno, kao što je to bilo prije korone – poželio je ovaj visokoškolac.

I. Kr.

10

Tema

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Kakva je perspektiva razvoja sektora uzgoja i sakupljanja ljekovitih biljaka i gdje je Crn PODGORICA – Može li se Crna Gora makar približno primaći ciframa kojima se krajem osamdesetih godina prošlog vijeka mjerio izvoz ljekovitog bilja sa ovog područja... Ili smo u tranzicionoj trci „lovorike“ bespovratno prepustili zemljama u regionu spremnim da u prerađivačke i proizvodne kapacitete u ovom sektoru ulože milione uz podršku državnog budžeta i stranih investitora.

Iz ove perspektive nedostižno izgleda 4.000 tona koje je Crna Gora izvozila a Eksportbilje Risan, i još nekoliko crnogorskih firmi bile su glavna otkupna stanica za bilje ubrano ili uzgajano i u Albaniji, dijelu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Danas su prilike drugačije na tržištu, ali i dalje imamo dobru osnovu – biljno bogatstvo koje, uz mukotrpan rad i adekvatnu podršku institucija, „čeka da bude ubrano“.

Mali i veliki proizvođači, kao i firme orjentisane na održivo prikupljanje bilja, ističu da resurs postoji, ali da je, osim preduzetničkog duha i kreditnih linija, za borbu na tržištu potrebna razvojna strategija i drugačiji pristup koji uzgoj i prikupljanje bilja vidi kao crnogorski brend.

POVRŠINE ZASADA

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, lani je kroz sistem direktnih plaćanja po površini data podrška za 25 primarnih proizvođača bilja čija je ukupna površina zasada bila 1.125.576 m2, odnosno oko 112 hektara.

Površine pod biljem su veće, budući da u sistem direktnih plaćanja ne ulaze one manje od 0,3 hektara, a takvih ima.

- Mjerama podrške kroz Agrobudžet i ostalim programima podrške, Ministarstvo nastoji da očuva i unaprijedi uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, te pospješi proizvodnju eteričnog ulja i drugih proizvoda, koji bi mogli biti prepoznati kao crnogorski izvozni brend

Uz ovakvo boga možemo biti Pro Mali i veliki proizvođači, firme orjentisane na održivo prikupljanje bilja ističu da resurs postoji, ali da je osim preduzetničkog duha i kreditnih linija u borbi za tržište potrebna razvojna strategija, ali i drugačiji pristup države koji ovu oblast vidi kao šansu za razvoj brenda i dodatnu turističku valorizaciju – saopšteno je Pobjedi iz tog resora.

Ističu da raste interesovanje za osposobljavanje kapaciteta za preradu ljekovitog bilja posljednjih godina.

- Uglavnom se u postojećim objektima za preradu ljekovitog bilja radi destilacija, odnosno proizvode esencijalna ulja od smilja, pelina, lavande, kleke, vrijeska... Subjekti, koji imaju plantaže veće površine, najčešće imaju sopstvenu aparaturu za destilaciju i preradu, a uzgajivači ljekovitog bilja na površini do dva hektara uglavnom koriste njihove usluge – kažu iz Ministarstva.

Prema njihovim podacima, neki od najvećih proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja su DOO „Agrolife“ i DOO „Farmont“ iz Podgorice, DOO „Herbal Montenegro“ iz Nikšića, itd.

- Svaki subjekt u skladu sa svojom poslovnom politikom bira model saradnje: otkup-prodaja herbe ili uslužna destilacija i prerada.

Takođe, postoji 10-ak subjekata sa manjim prerađivačkim kapacitetima i subjekata koji otkupljuju ljekovito bilje iz prirodne populacije, suše ga i proizvode uglavnom čajeve – navode iz Ministarstva.

Ističu da interesovanje za po-

Vrijedne žene od ideje do djela Prema riječima Biljane Arapović iz Gazdinstva Glavatović, prilikom starta proizvodnje, imali su velikih nepoznanica, posebno jer su prvi krenuli sa plantažnim uzgojem ljekovitog smilja.

- Trebalo je pronaći adekvatno zemljište sa odgovarajućim PH vrijednostima, jer smilje traži prirodno stanište i odgovarajuće uslove. U otkrivanju najboljeg načina uzgoja smilja imali smo podršku Biotehničkog fakulteta, na čelu sa profesorom Zoranom Jovovićem - koji nam je nesebično davao instrukcije i savjete za kvalitetnu proizvodnju - zatim rasadnika Ekoplant, Asocijacije poslovnih žena Crne Gore i njihovim projektom Stronger koji je vezan za uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja. Uspostavili smo saradnju i sa Institutom „Josif Pančić“ iz Beograda, koji nam je radio analize kvaliteta našeg ulja – kaže Arapović.

Ona smatra da je uzgoj i prerada bilja, uz resurse koje ima Crna Gora, velika šansa, posebno ako se ima u vidu mjesto koje je naša zemlja nekada imala u ovom poslu.

- Bitna je volja za rad i napredak, ali i spremnost države da podrži i zaštiti domaće proizvođače – kazala je Arapović.

Njeno gazdinstvo uključeno je u Udruženje klaster Ljekobilje koje je, kako kaže Arapović, povezalo ljubitelje prirode i vrijedne žene spremne da realizuju svoje ideje do djela, pomažući i podržavajući jedna drugu.

- Zbog trenutne situacije sa kovidom-19, godina koja je iza nas nije donijela povoljnosti u plasmanu proizvoda, samim tim što nije bilo mogućnosti za izlaganje i širenje prodaje, tako da se prodaja svela na onlajn trgovinu – kaže sagovornica.

Jelena Žižić

Biljana Rapović

dizanje novih kapaciteta postoji, a program IPARD II specijalno je namijenjen podršci ovakvim investicijama.

- Preradom se stvara dodatna vrijednost proizvoda, a ujedno se rješavaju problemi nemogućnosti dugotrajnog čuvanja primarnih proizvoda. Zbog specifičnosti sušenja i prerade ljekovitog bilja potrebno je prerađivačke kapacitete osposobiti u skladu sa standardima, što iziskuje značajna ulaganja – kažu iz resora poljoprivrede.

matičnih biljaka, a kao glavni strateški cilj propagira održivo sakupljanje bilja.

Predstavnica kompanije Jelena Žižić smatra da kada je „riječ o izazovima koje nosi tržište“, neke susjedne i zemlje regiona imaju veliku prednost.

Kako izgleda konkurentan sektor, prema njenim riječima, pokazuje primjer susjedne Albanije koja je u ovom biznisu najmanje 15 godina ispred nas. U njoj postoji oko 30 ozbiljnih firmi, a prisutni su i strani investitori uključujući i velike kompanije iz oblasti ljekovitog bilja, koje su našle svoj interes da ulažu kapital.

- Zbog jakog razvoja ovog sektora, uz podršku države i stranih investitora, sada su u prilici da diktiraju dobru cijenu na evropskom tržistu. Bez obzira što je riječ o samoniklim biljkama (preduslov za dobar kvalitet kod velikih kupaca),

MJESTO NA TRŽIŠTU

Organizovana proizvodnja i prerada ljekovitog bilja, prije samog plasmana na inostrano tržište, predstavlja veoma važan aspekat u ovoj djelatnosti, smatraju u kompaniji „Herbal Montenegro“ d.o.o. iz Nikšića. Riječ je o firmi koja se bavi otkupom, proizvodnjom i preradom ljekovitih i aro-



- Preradom se stvara dodatna vrijednost proizvoda, a ujedno se rješavaju problemi nemogućnosti dugotrajnog čuvanja primarnih proizvoda. Zbog specifičnosti sušenja i prerade ljekovitog bilja potrebno je prerađivačke kapacitete osposobiti u skladu sa standardima, što iziskuje značajna ulaganja – kažu iz resora poljoprivrede

Jelena Glušica-Nikolić



Umjesto što uvozimo toliku količinu čajeva, treba pogledati oko sebe. Doline i planine su pune trava, samo treba potražiti i izaći iz zone komfora – kaže Glušica-Nikolić

povoljna cijena, zbog njihovog konkurentskog pozicioniranja, i količina koja se može ponuditi, često predstavljaju odlučujući faktor prilikom zaključivanja ugovora – pojašnjava Žižić.

Smatra da zbog svih tih okolnosti nije lako opstati i boriti se sa jakom konkurencijom i na tom planu potrebno je da domaće institucije budu podrška i dobar partner firmama koje nastoje da se izdignu na taj nivo. To, kaže ona, podrazumijeva i adekvatnu biznis podršku, gdje neće sljedeći nivo razvoja imati određenu prepreku, bilo u kreditiranju, bilo kasnije u sertifikovanju proizvoda.

- Naravno, to je mukotrpan i spor proces, opstati i pozicionirati se na tržištu, ali i jedini put ako želimo da na pravi način valorizujemo veliko bogatstvo koje imamo u ovoj oblasti – smatra sagovornica.

ISKUSTVA IZ UZGOJA

Gotovi proizvodi od smilja šansa na tržištu

„Gazdinstvo Glavatović“ iz Podgorice, koje vodi Biljana Arapović, uzgaja i prerađuje smilje (Helicrysum italicum).

Imaju plantažu na oko sedam hektara zasada ove ljekovite biljke koja se koristi u medicini i kozmetici. U poslu su već sedam godina.

- Uzgoj ljekovitog bilja zahtijeva mnogo ulaganja i po-

Plantaža smilja gazdinstva Glavatović prostire s

svećenosti, a mi to radimo na ekološkoj, organskoj osnovi, bez hemije i pesticida, tako da i korov odstranjujemo ručno, okopavanjem, a zemlju između redova kultivišemo frezom – kaže Arapović Pobjedi.

Prema njenim riječima, prvih godina su prodavali sirovinu, imali zagarantovan otkup i isplativu cijenu, jer je ulje od smilja berzanska roba.

- Zadnje tri godine ova vrsta proizvodnje više nije ekonomski isplativa, jer su pojedine zemlje u regionu napravile hiperprodukciju i velike zalihe ulja, a cijena koja se nudi za sirovinu je toliko mala da ne omogućava održivost biznisa.

Plantažu treba održavati, primijeniti agrotehničke mjere, platiti zakup zemljišta, destilovanje sirovine, berbu... sve to iziskuje mnogo troškova i rashoda. Potreban je određeni budžet da bi sve te troškove na godišnjem nivou pokrili i čekali bolje dane, tj. prodaju – kaže Arapović.

Ta neizvjesnost i zavisnost plasmana sirovine od uslova na tržištu bila je ključni razlog da se „Gazdinstvo Glavatović“ preorjentiše na gotove proizvode, tj. eterično ulje i hidrolat od smilja, a uskoro na tržište plasiraju i kremu od smilja u okviru kozmetičke linije ,,Helena“.

Tema / Region

Poneđeljak, 15. februar 2021.

na Gora danas u toj djelatnosti

atstvo ovansa 25

proizvođača bilja čija je ukupna površina zasada 112 hektara dobilo je podršku lani kroz sistem direktnih plaćanja

proizvode stala sertifikaciona ustanova Crne Gore. Količine koje imamo su za veće tržište i tu nam je potrebna administrativna pomoć države da lakše prevaziđemo prepreke u poslovanju – ističe ona.

PLANTAŽE I TURIZAM

se na sedam hektara

Biljana ističe da se kozmetika radi na prirodnoj bazi, bez parabena, aditiva i konzervansa, što je potvrđeno testiranjem u referentnim institucijama.

- Ipak, nedostatak proizvoda je što nemamo sertifikat za izvoz van Crne Gore koji bi potvrdio da je proizvod organski uzgajan, da imamo analize i parametre koji su potrebni za sami izvoz. Sve to bismo imali ako bi iza mene i kolega koji rade slične

Kao i Biljana Arapović, njena koleginica Jelena GlušicaNikolić iz Nikšića nastupa u okviru Klastera Ljekobilje.

Početke u ovom poslu vezuje za sakupljanje bilja za svoje potrebe, prije nekih dvadesetak godina, da bi proteklih osam posvetila uzgoju, preradi i plasmanu na tržište ljekovitog bilja u vidu tinktura i macerata od kojih pravi prirodnu aroma kozmetiku Jelena, kao i tradicionalnu kozmetiku, kreme i meleme i sapune.

- Uzgajam neven i od nedavno i ehinaceu, srdačicu, zlatni pelin... Sve što proizvedem plasiram na naše tržište. Količine proizvedenog upravljam prema potražnji – kaže ona za Pobjedu.

Pojašnjava da bi se moglo i više proizvoditi, ali niz poteškoća ne ide naruku, kao uvoz čajeva iz okruženja „po nebulozno niskim cijenama koje prati kvalitet“.

- Narod kupuje samo jeftinije ne razmišljajući o učinku, odnosno efektima – kaže sagovornica.

Kao problem ističe i činjenicu što kod nas nema sadnog

Mjere podrške i aktuelne kreditne linije Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da su potrebe sektora prerade ljekovitog bilja prepoznali kroz IPARD II program.

- Kroz javne pozive za Mjeru 1 IPARD II programa (Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava) moguće je investirati u podizanje višegodišnjih zasada ljekovitog i aromatičnog bilja, nabavku opreme i mehanizacije, i ostvariti podršku od 60% ukupno prihvatljivih troškova.

Kroz Mjeru 3 (Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva) moguće je izgraditi, rekonstruisati i opremiti kapacitete za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, i pri tome obezbijediti bespovratnu podršku u iznosu od 50% troškova prihvatljive investicije. Korisnici Mjere 3 mogu biti mikro, mala i srednja preduzeća i kooperative koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i/ili preradom – kažu u Ministarstvu.

Na kraju investicije, kako navode, ovi pogoni moraju biti registrovani i prema važećem Zakonu o bezbjednosti hrane.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, investicije kroz Mjeru 3 najkraće rečeno obuhvataju izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih prerađivačkih objekata, te kupovinu opreme, mašina i uređaja za njihovo funkcionisanje u skladu sa nacionalnim i EU standardima.

materijala ili nije adekvatnog kvaliteta.

- Fali radne snage koja bi se bavila ovim poslom jer je dosta zahtjevno a nije odlično plaćeno, uz to nosi i rizik kao što su susreti sa divljim životinjama, nepristupačan teren i slično - kaže GlušicaNikolić.

Prema njenim riječima, uzgoj ljekovitog bilja manje je razvijen u odnosu na takozvano aromatično bilje kao što su smilje i lavanda, za koje je naše podneblje kao i za mnoge druge vrste bogomdano.

- Nekada je Crna Gora bila centar na ovim prostorima po sakupljanju za žalfiju i drugo ljekovito bilje. Nadam se da će se stvari mijenjati na bolje.

Jer bi naša zemlja mogla da procvjeta sa ljekovitim biljem uzgajanim na svim neiskorišćenim poljima. Mogla bi to da bude još jedna turistička atrakcija kao što je u mnogim zemljama okruženja. Zašto ljudi ne bi dolazili da obiđu naše plantaže žalfije, kantariona, hajdučke trave kao što mi idemo u Plovdiv na festival ruže ili u Provansu na festival lavande. Crna Gora bi mogla imati svoje festivale smilja, kamilice, pelima... To su moje ideje, nadam se da će mi neko pomoći da ih sprovedem u djelo – kaže sagovornica.

Ona smatra da divlju ljepotu i privlačnost Crne Gore ne bi

- Treći javni poziv za Mjeru 3 objavljen je 15. decembra 2020. godine. Minimalan iznos investicije je 40.000 eura, a maksimalan 1.500.000 eura, te uzgajivači i prerađivači ljekovitog bilja koji namjeravaju da investiraju u prerađivačke kapacitete mogu podnijeti aplikacije do 15. marta 2021 – navode iz tog resora.

Podsjećaju da je kroz Agrobudžet, osim podrške kroz direktna plaćanja po hektaru, poljoprivrednicima koji se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog višegodišnjeg bilja bila na raspolaganju mjera podrške podizanju višegodišnjih zasada ljekovitog i aromatičnog bilja.

- Kroz nju su poljoprivredna gazdinstva mogla da ostvare podršku od 50% za investicije u zasnivanje plantaža i nabavku sistema za navodnjavanje. Visina maksimalne investicije iznosila je 10.000 eura, a visina podrške do 5.000 eura po gazdinstvu. Takođe, kroz mjeru podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje, uzgajivači ljekovitog bilja mogli su konkurisati za nabavku namjenske mehanizacije, priključaka i opreme, a takođe i za izgradnju bunara i bistijerni uz podršku od 50% prihvatljive investicije. Kao organski proizvođači, kroz mjeru podrške mogli su ostvariti podršku za organske višegodišnje zasade u visini od 400 e/ha – kažu iz Ministarstva.

Za Kurtija glasalo 41,8 odsto birača PODGORICA - Institut za studije javnosti (PIPOS) objavio je prve rezultate izlaznih anketa za vanredne parlamentarne izbore na Kosovu, prema kojima je pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija osvojio 41,8 odsto glasova.

Slijedi Demokratska partija Kosova (PDK) sa 16,5 odsto, dok je Demokratski savez Kosova osvojio nešto iznad 15 odsto, a Alijansa za Kosovo 7,2 odsto glasova.

Prema tim rezultatima, Samoopredjeljenje bi imalo 52 mandata u Skupštini, Demokratska partija Kosova 20, a 19 poslaničkih mjesta pripalo bi Demokratskom savezu Kosova.

Alijansa za budućnost Kosova osvojila bi devet mandata, dok bi 20 mandata pripalo manjinskim zajednicama.

Centralna izborna komisija Kosova saopštila je da je izlaznost na izborima, do zatvaranja birališta u 19 sati, iznosila 46,9 odsto, što znači da je glaS. P. salo 827.644 birača.

Policija pucala na demonstrante JANGON - Snage bezbjednosti Mjanmara pucale su juče na demonstrante, dok se vojnici raspoređuju u Jangonu, a to izaziva bojazan od suzbijanja protesta protiv nedavnog vojnog puča u toj zemlji, javila je agencija Frans pres.

BLAGO PRIRODE: Kantarion vrijedan za sakupljače

narušilo ako bi posvud imali plantaže ljekovitog i aromatičnog bilja.

- Za tako nešto potrebno je puno volje, ljubavi kao i entuzijazma, ljudi koji vjeruju u svoj san, adekvatna radna snaga, mašine i sadni materijal. Takav pristup bi značio

Gori postoji registar sertifikovanih sakupljača. Inicijativu o tome smo dali relevantnim institucijama iz ove oblasti, te smatramo da ćemo u skoroj budućnosti imati sličan registar. To bi bilo jako važno i podržavajuće i za same sakupljače koji predstav-

Sakupljanje bilja šansa i za porodice na selu

Pokretu Samoopredjeljenje većina na izborima na Kosovu

Vojska Mjanmara se raspoređuje po gradovima

otvaranje velikih destilerija i pogona za preradu bilja. A umjesto što uvozimo toliku količinu čajeva, treba pogledati oko sebe. Doline i planine su pune trava, samo treba potražiti i izaći iz zone komfora – zaključuje Glušica-Nikolić.

Igor PERIĆ

Neophodan registar sertifikovanih sakupljača ljekovitog bilja Prema riječima ovlašćenog lica za zastupanje kompanije Herbal Montenegro Jelene Žižić, oni imaju obezbijeđen plasman proizvoda, ali se nadaju da će kroz ovu djelatnost uključiti što više zainteresovanih ljudi za sakupljanje bilja, kroz promociju i edukaciju o dobroj sakupljačkoj praksi.

- Sakupljanje ljekovitog bilja može da bude ne samo dopunska, već i osnovna djelatnost za mnoge porodice u Crnoj Gori. Važno je da sakupljačima obezbjeđujemo i garantujemo otkup sakupljenih ljekovitih biljaka, kao i kontinuitet u nevedenom, iz godine u godinu. Time sami sakupljači, u domenu u kojem su vezani za ovaj projekat, mogu da planiraju svoju proizvodnju, odnosno sakupljanje i prihode – kazala je Žižić.

Ona podsjeća da „Herbal Montenegro“ d.o.o. ima svoju bazu podataka sakupljača ljekovitih biljaka.

- Smatramo da bi zbog pravilnog i održivoga sakupljanja ljekovitih biljaka bilo potrebno da u Crnoj

11

ljaju prvu kariku u lancu realizacije cijelog ovog i sličnih projekata, a dalo bi im sigurnost u obavljanju ove djelatnosti – kazala je Žižić.

Iz kompanije „Herbal Montenegro“ d.o.o. se navode da su tokom tri godine radili na petogodišnjem Projektu održivog sakupljanja ljekovitog bilja i da planiraju da nastave i ove godine, ukoliko to okolnosti dozvole.

Cilj im je, kako navode, da unaprijede ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima kroz promociju vrijednosti prirodnih potencijala i vještina koje mogu uticati na jačanje standarda i mogućnosti zarade u ruralnim područjima.

- Planirali smo da proširimo asortiman biljaka sa kojima radimo, odnosno koje sakupljamo i otkupljujemo, kako bi svi zainteresovani sakupljači imali prilike da se uključe u ovu djelatnost sa biljnim vrstama koje su karakteristične za oblasti u kojima žive, po pojedinim djelovima Crne Gore – navela je Žižić.

Raspoređivanje vojske dešava se u Jangonu, ali i u drugim gradovima. Ambasada SAD u Mjanmaru navela je na Tviteru da je uočeno kretanje vojske po zemlji i pozvala svoje državljane da se sklone.

Na protestu na sjeveru zemlje nekoliko osoba je ranjeno pošto je policija pucala na demonstrante, prenijeli su lokalni mediji i dodali da je policija koristila i suzavac da rastjera skup.

Prema njihovim navodima, pet novinara je uhapšeno.

Nekoliko ambasadora u Mjanmaru, iz SAD, Kanade i Evrope uputilo je zajedničku deklaraciju u kojoj pozivaju vojsku da ne koristi nasilje nad demonstrantima i civilima.

Vojska Mjanmara, koja je 1. februara preuzela vlast, smijenila vladu i civilnu liderku Aung San Su Ći, uvela je policijski čas u nekoliko gradova i zabranila okupljanja više od pet osoba.

I pored te zabrane okupljanja, danas su održani protesti. Vojska je u subotu uveče usvojila novu uredbu kojom se dodatno ukidaju građanska prava.

Tom uredbom se ukida zakon o bezbjednosti i zaštiti privatnosti, čime je vojnoj vladi omogućeno da sprovodi pretrese i hapsi bez sudskog naloga. Od puča je uhapšeno oko 400 ljudi, među kojima političari, aktivisti i članovi civilnog društva, novinari, ljekari i studenti.

S. P.

12

Kultura

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Reditelj Jagoš Marković za Pobjedu povodom premijere predstave „Sniježna kraljica“

Svako vrijeme ima svoj kal i svoje vrline.

Problem je što se u ovom skoro afirmiše kal, što su prave vrijednosti u nekoj emigraciji s javne scene. Al’ odavno već govorimo „ovo nikad nije bilo ili nikad nije bilo ovako loše“, a potom živimo i te kako, rastemo, starimo – kazao je Marković

M. BABOVIĆ

Strah je zatro i mali dio čežnje za slobodom

NEOSJETLJIVI SMO NA PUNO TOGA: Jagoš Marković

D. MILJANIĆ

PODGORICA – Sud publike uvijek je najbritkija oštrica u teatru. Jer, u pozorište se ide srcem, a ne iz moranja. Zbog toga i nije čudno što su predstave Jagoša Markovića uvijek unaprijed rasprodate. Čini se da njegova reputacija stupi na scenu i mnogo prije njega.

A dobar glas opstaje zato što se uvijek iznova potvrđuje i nadgrađuje, što se i desilo u Podgorici premijerom Markovićeve režije „Sniježne kraljice“, u produkciji Gradskog pozorišta.

Scena za poznatog reditelja je poput igrališta, nevezano za zemlju ili teatar za koji stvara. Publici uvijek daje emociju, a ostavlja na volju da odaberu kakvu, što daje onaj prijeki i hipnotišući osjećaj slobode.

O životnim diktatima za koje smo i dalje, čini se, gluvi, o talentu, snazi umjetnosti, ali i o sjećanjima na neka ranija vremena, Marković govori za Pobjedu.

POBJEDA: I dok se najavljivala predstava „Sniježna kraljica“, a naročito nakon premijere, uz nju se nekako vezala riječ „magija“. Koliko nam je ona važna i šta nam preostaje ako prestanemo da vjerujemo u nju?

MARKOVIĆ: Tu riječ su koristili drugi, najprije gospodin Koprivica, ali ja je ne koristim, bilo bi bestidno hvalisavo. S vremena na vrijeme sebi dopustim da pomislim da ima ljepote neke u predstavi... One ljepote kojoj služimo. Pa kad nam se posreći eto je... Bar zrnce. Jer, Dostojevski reče: „Ljepota će spasiti svijet“. Često me pitaju da li umjetnost mijenja svijet!

Ne mijenja ga, al’ ga spašava.

POBJEDA: Postoji li jača spona između ljudi i magije od teatra?

MARKOVIĆ: Sva su poređenja kobna, pa i to u koje bi me poveo odgovor na Vaše pitanje... Teatar jeste prečica do ljudske duše. Nije jedina, ali to ga ne čini manjim.

POBJEDA: „Sniježna kraljica“ je jedno bogato pozorišno iskustvo sa mnoštvom različitih poruka. Ipak, čini se da namjenski ostavljate neke elemente neizrečenim i nevidljivim. Koje su to stvari za koje smo danas postali slijepi?

MARKOVIĆ: Neizrečenim i nevidljivim! Hvala Vam. Trudim se da ne zabadam eksere u glavu publici u ime nekog koncepta mog. On mora biti nevidljiv, stvari treba da su nemušte i prave. Prostački mi je da u ime koncepta pravim transparente na sceni. Teatar je mjesto mnogo veće od toga. Neosjetljivi smo na puno toga, zato sam i radio „Sniježnu kraljicu“. Neo-

Najmlađi na premijeri „Sniježne kraljice“

Scena iz predstave „Sniježna kraljica“

sjetljivi na ljubav i ljudskost, na patnju drugog, zato se i ta riječ empatija toliko vrti, baš zato što je nema. A otkako je korona postala maltene alternativna religija, strah je zatro i mali dio čežnje za slobodom. Neosjetljivi smo i na same sebe. I to u cijelom svijetu, čak i više no ovdje kod nas, čini mi se.

POBJEDA: U Andersenovim bajkama, uprkos srećnim krajevima, gotovo da je uvijek prisutan onaj ukus tuge i gorčine. Koliko je važno djeci, ali i odraslima, učiniti i takve momente stvarnim, ali pokazati da su, prolazni?

MARKOVIĆ: Beskrajno. Jer, zlo je jače od slabosti, nije od dobrote.

POBJEDA: Među glumačkim replikama, možemo u određenim momentima prepoznati Šekspira, pa i Duška Radovića. Čini li se da nam moderno vrijeme donosi otuđenje od vrijednosti koje oni nose, te okretanju onim novim, koje diktira savremenost?

MARKOVIĆ: Svako vrijeme ima svoj kal i svoje vrline. Problem je što se u ovom skoro afirmiše kal, što su prave vrijednosti u nekoj emigraciji s javne scene. Al’ odavno već govorimo: „ovo nikad nije bilo, ili ‘nikad nije bilo ovako loše“, a potom živimo i te kako, rastemo, starimo. Ne znam. Uvijek postoji samo sadašnjost i u njoj

mi takvi kakvi smo i klima duhovna koju stvarmo. Pa nam je onako kako zaslužujemo. Tj. kakvi smo mi sami. A taj diktat vremena je loš, javno se govore stvari načinom prostačkim kojim ja nisam smio pred mojim ocem, pred mojim Momčilom, za sve mu hvala, ni u šali da govorim. A kamoli da u javnom govoru, u školi ili u medijima.

Crna Gora nisu akcenti lokalni, kvazi podgorički i polustarovačko mjaukanje nekog govora koji je sve samo ne autentičan.

Kada ovo kažem mislim na javni govor koji čuh u medijima mnogo puta za vrijeme mog boravka ovdje, prečesto i od novinara i od mladih ljudi što me je porazilo. O sadržaju ne bih/ forma ne samo što zrači ona i znači - rekla je velika Mira Miočinović, nama, njenim studemtima/.

POBJEDA: U nekim ranijim intervjuima isticali ste da je talenat jedna od najvećih vrijednosti u nastanku umjetnosti. Pronalazi li danas talenat način da dođe do izražaja?

MARKOVIĆ: Uvijek. On je kao voda, uvijek nađe put. Negdje lakše, negdje teže, al’ ga nađe. Makar tako što ćeš poći iz svog zavičaja koji najviše voliš, i kog nastavljaš da voliš jer je on dio tebe naravno, dok tvoja prava karijera traje negdje drugo.

POBJEDA: Ide li regionalni teatar u korak sa onim što se dešava i realizuje u Evropi?

Uspijevamo li da stvaramo, uprkos moru različitih kič i šund sadržaja, edukovanu publiku?

MARKOVIĆ: Publika nam je vrhunska. Bila i ostala. Ovdje postoji senzibilitet urođeni za lijepo i uzvišeno. I za prijem umjetničkog djela treba dar.

Mi ga imamo. Definitvno. Ne bi ovoliko umjetnika u svim vremenima poniklo ovdje od Kiša i Pekića do Lubarde i Dada Đurića, pa do Miloša Karadaglića, da u ovom tlu nema toliko dara koliko ima. A što se tiče edukacije - ja bih to drugačije ... Al pustimo to. Kad pomenuste publiku, moram reći da činjenica da su karte i za „Učene žene“ u CNP-u onda i sad za „Sniježnu kraljicu“ sve prodate za cio mjesec unaprijed još prije no je izašla premijera, je nešto što me mobiliše da dajem i više no imam i mogu. Preko toga nema. Hvala svima, al’ publika je sve. Za nju radimo. I bez nje nema pozorišta. To je prvo slovo.

POBJEDA: Dobitnik ste i godišnje nagrade „Vasilije Ivanovič Šćućkin“, koju dodjeljuje Gradsko pozorište. Koliko Vam znači priznanje pozorišta u kome ste ponikli?

MARKOVIĆ: Pa znači mi. Ne umanjujem je, ali mi više znači odnos zaposlenih prema meni.

Ljudi i naši odnosi - to su uslovi koji se ne mogu novcem steći, a to je neporocjenjivo nešto onda! Taj ansambl koji raste na moje oči i stasava u vrhunski ansambl, ti mladi ljudi koje znam od studija njihovih koji su sad već 30-godišnjaci, moje učešće u njihovom odrastanju scenskom, sve službe ne samo

Nestali su i veći i pametniji od nas POBJEDA: Rekli ste, nakon premijere u Podgorici, da izbjegavate da govorite o pandemiji. Ipak, da li je ona nametnula rekonstrukciju pozorišta i uspijevamo li da joj se prilagodimo ili uzima danak umjetnosti?

MARKOVIĆ: Uzima svemu, pa i umjetnosti.

Ali umjetnost će se snaći ako jeste umjetnost.

Mene brinu djeca koja rastu u onlajn uslovima, bez socijalizacije, na primjer, koju donosi škola itd... Kako je sve bilo krhko znači, i kako se lako predade cio svijet... u tren oka. Jesmo li naučili da smo mali i nevažni, da smo manji od muve, da se ne gordimo više i ne arčimo od istorije i naj junaka, pa do naših dana i naše ka jado veličine, da može proći ova lekcija? Jesmo li se dozvali pameti? Došlo je do opstanka, morali bi malo bar... Nestali su i veći i pametniji od nas i to višestruko, pa što ne bi i mi?

Ode stara Grčka, čovječe, ko nam daje garancije.

Ne znam jesmo li toliko oholi il toliko glupi, ili je to jedno isto? Ili smo nesvjesni.

ansambl... Volim to pozorište oduvijek. Zdrava atmosfera.

Divan ansambl. Posvećen. Sve je bolji. Stid me je o zgradi da pričam. Pričam više od 40 godina kad nas je Vanja Popović, upravnica velika, vodila kod divnog gradonačelnika čika Sloba Filipovića, delegaciju pionira. Ja sam i tad bio zadužen da kmečim oko zgrade. Non posso piu - što bi rekla Toska.

POBJEDA: Čega se rado sjetite iz perioda kada ste počinjali, sem kako ste jednom rekli, mirisa mastiksa iz tadašnje garderobe?

MARKOVIĆ: Svega. Sva su vremena u nama. Svega. Tog nečeg što je tad oživjelo u meni i postalo dio mene i što je isto i kada radim u KIC-u „Budo Tomović“, i na Dubrovačkim ljetnjim igrama, i u JDP-u i u Kraljevskom pozorištu Dramaten.

To što čini da mi ovo nije samo posao, nego nešto mnogo više od toga. Ostajem zahvalan na svemu tome i idem dalje. Kada mislim na te dane mojih početaka mislim koliko je nepatvorena bila ta strast za igrom i koliko slojeva u meni tada nije postojalo. Onda je došao život, odrastanje, ambicije, želja da se dokažem i uspostavim u nekom svom kvadratnom metru.

Došao je i uspjeh, veliki i bučni za ono vrijeme, a s njim, i tek s njim, i treme i zamke koje nosi veliki uspjeh u mladosti.

Mladost je prošla, pozicija davno osvojena je ostala, položio sam te ispite i sad se opet igram, skoro kao nekad. Rasterećen sam od demona ambicije, dokazivanja i slično. Ali lako je meni biti rasterećen kad sam sve dobio i to u mladosti. Ostajem zahvalan i nastavljam da dajem to što imam. To mi je dužnost i potreba.

Svetlana VIŠNJIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Ljubomir Stanković, istaknuti profesor, pedagog, direktor nekoliko osnovnih škola u Crnoj Gori, dobitnik ovogodišnje nagrade ,,8. februar“ Profesor, pedagog, direktor nekoliko osnovnih škola u Crnoj Gori, i potom sekretar CIZ-a za staranje i brigu o djeci Ljubomir Stanković, jedan je od, kako svjedoče oni koji su ga znali lično i profesionalno, najpoznatiji prosvjetnih radnika Zete i Crne Gore.

Ispred njegovog značajnog profesionalnog rada, ističu naši sagovornici, stoji njemu svojstvena, a tako neuobičajena i rijetka ljudska karakteristika, spremnost da, ne ističući sopstvenu važnost i svoje potrebe, učini ustupak drugome, pomogne kada je to zaista potrebno, dobronamjerno pristupi ne očekujući ništa zauzvrat.

Nakon skoro tri decenije od smrti, profesoru Stankoviću, posthumno je ove godine uručena nagrada ,,8.februar“, koju svake godine dodjeljuje Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci, povodom Dana opštine, a koja je uglednom prosvjetnom radniku dodijeljena za dostignuća postignuta u oblasti prosvjete i obrazovanja.

ZADUŽIO ZETU

Nagrada ih je, kažu njegovi najbliži, iznenadila i obradovala, i iako priznaju i ranije zaslužena i očekivana, možda i sa drugih adresa, pristigla sada, jednako je draga. Nagrada koja je, ističe direktor Osnovne škole u Golubovcima i predlagač Branko Rašović, otišla u prave ruke, ruke čovjeka koji je ,,profesionalno i lično zadužio Zetu“.

Stanković je, podsjeća on, radni vijek proveo u školstvu Crne Gore, od učitelja, profesora i di-

Svima je pomagao Ljubomir Stanković je bio čovjek koji je u temelje crnogorskog školstva ugradio mnogo stručne i pedagoške energije i znanja. Svi koji su ga poznavali, a poznavali su ga mnogi, znali su ga kao neposrednog, predusretljivog i dobronamjernog čovjeka koji je za svakog imao vremena i strpljenja – kazao je direktor osnovne škole u Golubovcima Branko Rašović. Ponosni sin Darko pamti da je njegov otac Ljubomir često znao da kaže – sve za obraz, a obraz ni za šta rektora pa do sekretara CIZ-a dječje zaštite Podgorica.

- Bio je čovjek koji je u temelje crnogorskog školstva ugradio mnogo stručne i pedagoške energije i znanja. Svi koji su ga poznavali, a poznavali su ga mnogi, znali su ga kao neposrednog, predusretljivog i dobronamjernog čovjeka koji je za svakog imao vremena i strpljenja – kaže Rašović.

Malo je ljudi toga vremena koji su, kako kaže, kao Ljubo poznavali školstvo Zete, njegove potrebe i probleme.

- Od svekolikog njegovog raznovrsnog i bogatog doprinosa posebno bih istakao onaj koji je vezan za Zetu i Osnovnu školu ,,Milan Vukotić“. U svom drugom mandatu, od 1972. do 1976. godine, pokazao se kao istinski entuzijasta i dokazani pedagoški radnik. Uveliko radi na poboljšanju uslova za unapređenje nastave u školi, uređuje sportske poligone, nabavlja tada savremena nastavna sredstva i učila. Ljubu je vaspitanje i obrazovanje učenika bilo na prvom mjestu, kao profesor držao

LIČNO I PROFESIONALNO ZADUŽIO ZETU: Pokojni profesor Ljubomir Stanković

je do svog integriteta, ali je i bio veoma samokritičan – navodi današnji direktor škole ,,Milan Vukotić“ i ističe da je svekoliki profesionalni rad profesora Stankovića prepoznat od Bara do Nikšića i Podgorice.

PONOS NAJBLIŽIH

Navodeći da Ljubomir, kao otac i podrška, sve vrijeme i dalje živi sa njima i kroz njih, njegov sin Darko priznaje da ih je priznanje Opštine Golubovci iznenadilo, ali i da je dugo očekivano, došlo kao satisfakcija profesionalnog zalaganja njegovog oca.

- Nagrada nas je, prije svega iznenadila, jer je došla poslije toliko decenija, a dodatno i obradovala. Da to bude makar neka satisfakcija za sve ono što je on uradio za svog života u profesiji i šire. Izuzetno smo ponosni. Iskreno, ne mogu sakriti da je uzimajući u obzir to koliko je dao društvu i državi i do sada trebao da bude prepoznat i priznat. Veliku zahvalnost dugujemo Opštini Golubovci, posebnu i najveću predlagaču, direktoru Branku Rašoviću, kao i svim članovima žirija – kazao je Stanković.

On ističe da i njega kao i njegove sestre kroz život i danas vodi duh i vaspitanje koje im je usadio otac, učeći ih istinskim, ljudskim, hrišćanskim vrijednostima, koje su kaže, najdublji trag očeve zaostavštine.

- Pamtim da je često znao da kaže – sve za obraz, a obraz ni za šta. Samo to govori mnogo o njemu i o tome kako nas je vaspitavao. Prije svega d a budemo časni i pošteni, da časno i pošteno živimo, budemo vrijedni, da se trudimo, poštujemo svakoga, uvažavamo drugoga, da pomognemo uvijek kad možemo i, možda ono što je najbitnije, učio nas je hrišćanskim vrijednostima koje su nam i danas putokaz, kako

i kuda – kaže Ljubomirov sin.

Kometarišući to da je priznanje došlo upravo iz sredine iz koje je potekao, Darko ističe da je upravo ta činjenica potvrda Stankovićevih kvaliteta koje su i poslije toliko godina od smrti vrednovali upravo oni za koje se i najviše zalagao, ali i koji su ga najduže, i možda najbolje znali.

- Uvijek je bilo najteže da budete priznati u svojoj sredini.

On je upravo to, najveće priznanje dobio. Ljudi su tu gdje je živio i radio, gdje je rođen prepoznali njegovu iskrenost, želju da sve uradi za svoj kraj, svoje selo i za svoju opštinu – ističe Darko.

Sjeća se i sam, jer je imao svega 10 godina kada je ostao bez oca, ali se prisjeća majčinih riječi o tome koliko je i šta Ljubomir uradio za školu ,,Milan Vukotić“.

- Dao je veliki doprinos razvoju, renovirao je školu, otvorio je prvu nižu muzičku školu po prvi put u okviru osnovne škole, izgradio je poligone koje i danas vidimo, prve poligone. Mnogo je tu truda uložio i mnogo se mučio da to uradi. Da bi uspješno realizovao to što je zamislio angažovao je i vojsku, koja je sa obližnjeg aerodroma Golubovci dolazila na ispomoć dok su radovi bili u toku. Majka mi je pričala da je u tom periodu dannoć radio dok se to sve nije završilo. On bi zamolio te generale oni mu izašli u susret i sve to besplatno uradili zahvaljujući njegovom ugledu i poštovanju koje je uživao – priča ponosni Ljubomirov sin.

Upravo je u toj profesiji (vojnoj), kazao nam je Darko, Ljubomir i dobio poziv da započne svoju karijeru, što nije prihvatio, birajući prosvjetni profesionalni angažman. Ističe da je njegov otac bio učesnik NOB-a, član SKOJ-a od 1943. godine, a član SKJ od 1945. godine.

- Pamtim da sam kao dječak više

Stan koji je dobio, investitor je prodao drugome Ljubomir Stanković, kako ističe njegov sin Darko, obavljao je razne dužnosti (pokrivao mnoga radna mjesta) i skoro na svim bio je kandidat za rješavanje stambenog pitanja. Dobijene stanove, dodaje on, dodjeljivao je kolegama koji su bili u težoj materijalnoj situaciji.

- Paradoks ove priče je da, kada je poslije 40 godina radnog staža, moj otac, učesnik NOB-a i član SKOJ-a zasluženo dobio stan, dobio ga je samo na papiru. Investitor je taj stan prodao drugom licu. Bilo bi smiješno da nije pretužno – kaže je Darko.

13

Od profesora i direktora do sekretara CIZ-a Profesor Ljubomir Stanković rođen je 1925. godine u Golubovcima, gdje je i završio osnovnu školu. Potom je znanje sticao u tadašnjoj titogradskoj Gimnaziji, Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu, da bi diplomirao na grupi prirodnih nauka na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesionalnu karijeru započinje u školi u Brčelima (Crmnica), a nakon odbrane diplomskog ispita svoj radni angažman nastavlja u Osnovnoj školi ,,Milan Vukotić“ u Golubovcima, da bi nakon nekoliko godina službovanja bio postavljen dekretom Ministarstva za prosvjetu Crne Gore za profesora Učiteljske škole i Pedagoške akademije na katedri geografije i istorije u Nikšiću, gdje je radio 12 godina. Iz Učiteljske škole odlazi u tadašnji Titograd, gdje biva postavljen za direktora Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“. Nakon pola decenije službovanja u ovoj podgoričkoj školi, Stanković se vraća u svoj rodni kraj, gdje je direktor Osnovne škole ,,Milan Vukotić“, četiri godine.

Profesionalnu karijeru završava u službi sekretara CIZ-a za staranje i brigu o djeci opštine Titograd.

puta sa tatom išao na aerodrom Golubovci kada bi se godišnje održavale vojne svečanosti. On je svake godine dobijao poziv da bude počasni gost. Sjećam se da sam išao sa njim, ulazio u avione, slikao se, a imao sam prilike i da upoznam tada važne vojne ličnosti – prisjeća se naš sagovornik.

Ljubomir Stanković je službovao u Brčelima, Podgorici, Nikšiću, najduže upravo kao profesor Učiteljske škole u Nikšiću, gdje je radio 12 godina. Darko ističe da je njegov otac ozbiljno, odgovorno i savjesno radio svoj posao.

RODITELJ I PEDAGOG

- Pamtim da je on veoma ozbiljno doživljavao ulogu profesora, odgovorno, savjesno i najbolje o svemu tome govore njegova djela. Skoro cio život je posvetio toj profesiji, volio je, pa bi često i kada završi profesionalne dužnosti i obaveze, uvijek dodatno bio u profesiji na mnoge druge načine – između ostalog, nesebično puno puta je pomagao svima koji su mu se za pomoć obraćali, onoliko koliko je mogao i koliko mu je profesija dozvoljavala. A koliko je bio posvećen govori i to što za svog profesionalnog angažmana nije iskoristio ni dan odmora – kazao je Darko.

Njegov otac je kao roditelj i pedagog, priča, bio strog u pravoj mjeri. Razvijao je ljubav prema obrazovanju, ali je djeci ostavljao slobodu da biraju sopstvena usmjerenja. Teške godine koje su uslijedile nakon ratnih devedesetih, i teška finansijska situacija uticala je, prisjeća se, da jedna od sestara ne završi studije koje je počela, dok je druga krenula njegovim stopama.

- Bio je roditelj pun ljubavi, razumijevanja, podrške, brižan otac, veliki prijatelj, mnogo nam je značio u svakom smislu.

Izuzetno pametan čovjek puno nas je savjetovao u životu. Vrijeme sa njim je bogato, uvijek si mogao da naučiš nešto novo i svaki minut i svaki sat i svaki dan i sve te godine bile su veliko bogatstvo – zaključuje Darko.

Ivana KRUNIĆ

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Usljed olujnog vjetra gradska preduzeća i službe imale pune ruke vanrednog posla Jak sjeveroistočni vjetar, koji je na udare imao karakter i olujnog, juče i prekjuče obarao je višedecenijska stabla širom grada, čupao limene krovove i fasade na zgradama, pomjerao kontejnere na brojnim lokacijama, zbog čega su ekipe gradskih preduzeća Zelenila i Čistoće, kao i Službe zaštite i spašavanja i Agencije za stanovanje imale pune ruke vanrednog posla.

Pi-ar menadžerka gradskog Zelenila Milica Vukčević ističe da je vjetar juče i prekjuče nanio štetu biljnom fondu. Uprkos jakom vjetru koji je i juče duvao, njihove ekipe uklanjale su oboreno drveće, tj. oslobađale saobraćajnice, pješačke staze i tortore, kako bi se kretanje pješaka i saobraćaj odvijali neometano.

- Uklonjena su oborena stabla i odvaljene velike grane iz ulica Velimira Terzića, Bracana Bracanovića, Vasa Raičkovića, Svetozara Markovića i Beogradske, zatim sa Trga Nikole Kovačevića i Kraljevog parka. Pomoć je stigla i od ekipe Službe zaštite i spasavanja koji su intervenisali u Orijenskoj, Beogradskoj i Ulici bratstva i jedinstva – navela je Vukčević, uz napomenu da su njihove ekipe i dalje na terenu kako bi u najkraćem roku sanirali sve posljedice nevremena.

Iz Službe zaštite i spašavanja navode da su do juče do 13 časova realizovali četiri vanredne intervencije, izazvane jakim vjetrom.

-Tri intervencije odnosile su se na uklanjanje oborenih stabala koja su onemogućavala ili otežavala pješački i drumski saobraćaj kao i na oslobađanje zarobljenih vozila ispod polomljenih stabala, u naselju Velje brdo (kod resto-

Uklanjali oborena stabla, polomljene krovove, fasade...

S obzirom na to da su udari vjetra i dalje jaki te da će ovi vremenski uslovi potrajati i narednih dana, iz Glavnog grada pozivaju građane da u cilju bezbjednosti budu krajnje oprezni pri kretanju u blizini objekata i visokog zelenila.

-Poseban apel Skupštinama etažnih vlasnika da vode računa prilikom odabira firmi koje izvode radove na objektima kolektivnog stanovanja, da ne bi dolazilo do oštećenja na fasadama i krovovima – poručili su iz Glavnog grada.

Ekipe službe Zaštite i Zelenila juče na terenu

rana ,,Salaš“), u Beogradskoj ulici ( kod hotela ,,Zija“ i u ulici Oktobarske revolucije (kod Pejtona), dok smo na Bulevaru Save Kovačevića (preko puta TC Mol of Montenegro) uklonili lim koji je vjetar počupao na vrhu stambene zgrade, a koji je ugrožavao bezbjednost stanara – poručuju iz Službe zaštite.

I iz Agencija za stanovanje su nam kazali da su njihove ekipe intervenisale na krovovi-

Vjetar dostizao brzinu veću od 80 kilometara na sat Pomoćnik direktora Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Darko Brajušković kazao je za Pobjedu da je u glavnom gradu juče i prekjuče duvao jak sjeveroistočni vjetar, na udare i olujne jačine. Ka-

ma, zastitnim ogradama…

Olujni vjetar stvorio je dodatni posao i radnicima Čistoće.

Njihove ekipe obilazile su grad i vraćali kontejnere, koji

ko je naveo, u Podgorici je preksinoć registrovana jačina vjetra veća od 80 kilometara na čas, dok je na području zemlje najjača duvalo u Baru, gdje su zabilježeni udari vjetra preko 100 kilometa-

su bili pomjereni usljed jakih udara vjetra.

- Ova pojava je bila prisutna u svim djelovima grada, a primarno su sklanjani kontejneri

U poplavljenim priobalnim selima Skadarskog jezera situacija povoljnija

Najbitnije im je da nivo jezera pada Nakon što je danima, usljed visokog vodostaja nivoa Skadarskog jezera, voda prijetila da ugrozi stambene objekte domaćinstava u priobalnim selima Donje Zete i Podhuma (opština Tuzi), juče je situacija bila povoljnija.

Usljed stabilizacije vremenskih prilika, nivo jezera u selima Bistrice, Kurilo i Gostilj, kažu mještani, spustio se desetak centimetara. I predsjednik MZ Podhum Nuo Nicaj iskazuje zadovoljstvo zbog toga što se i u njihovom selu voda polako povlači.

Mještani Bistrica kazali su nam da očekuju da će nivo Skadarskog jezera padati i narednih dana, budući da se očekuje suvo vrijeme i sjeverni vjetar.

- Voda se povlači, ne pretjerano brzo, ali je najbitnije da nivo jezera pada. Očekujemo da

Apel građanima da budu oprezni

Selo Bistrica juče

će situacija iz dana u dan biti bolja – kazao nam je jedan od mještana ovog zetskog sela.

Iz lokalne uprave nam je u petak rečeno da je direktno bilo ugroženo nekoliko kuća u seli-

ma Bistrice i Berislavci, a da je voda poplavila dvorišta, njive i ušla u pomoćne objekte velikog broja domaćinstava u Kurilu, Gostilju i Bistricama, a ugrozila je i Ponare.Tih dana i

Stanovnicima Vranjine uručeni paketi hrane Predstavnici Opštine u okviru Glavnog grada Golubovci i Crvenog krsta prije dva dana uručili su 50 paketa hrane svim stanovnicima Vranjine.

-Riječ je o donaciji Crvenog krsta mještanima ovog dijela Zete, jer je ovo područje usljed obilnih

padavina posljednjih dana velikim dijelom bilo poplavljeno – saopšteno je iz Opštine u okviru Glavnog grada Golubovce, uz napomenu da su preduzeli sve radnje kako bi se izašlo u susret svim zahtjevima građana iz ugroženog područja.

ekipe Službe zaštite i spašavanja obilazile su ugrožena područja, a pijaću vodu cistijern a m a d i s t r i b u i ra l i s u u Berislavcima, Kurilu, Bistricama, Vranjini, Ponarima i Gostilju. Za potrebe izmještanja pokućstva, sijena i drva, mještanima su dijeljene palete, a lokalna uprava je za najugroženije obezbijedila i duboke lovačke gumene čizme.

Predsjednik MZ Podhum Nuo Nicaj kazao je da je juče ujutro bio do jezera, te da se nivo spustio za nekoliko centimetara u odnosu na prethodni dan.

- Šteta je samo u poljoprivredi, njive su pod vodom. Falilo je još pola metra da voda naraste pa da poplave kuće. Da je nastavila da pada kiša još dva dana i to bi se desilo – kazao je Nicaj.

Iskazuje nadu da će se voda sa gornjih njiva isušiti do petka, subote, te da će početi da sade krompir.

- Mraz to dodatno otežava, dok u donjim njivama neće moći da se sadi još mjesec, mjesec i po – kazao je Nicaj, uz napomenu da su zbog toga neki od poljoprivrednika prodali sjeme koje su bili kupili za sadnju.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore kazali su nam da je vodostaj Skadarskog jezera juče u 14 časova iznosio 461 centimetar, odnosno 9,15 metara nadmorske visine, što je za 1,3 metra manje od maksimalno izmjerenog 2010. godine, kada je iznosio 10,44 mnm.

I.Kr. – I.M.

ra na sat.U glavnom gradu i za danas je najavljen jak sjeveroistočni vjetar, koji će poslijepodne slabiti. Jutarnja temperatura kretaće se oko minus dva, najviša dnevna do sedam stepeni.

sa najfrekventnijih saobraćajnica – kazala je pi-ar menadžerka Čistoće Senada Mulešković, uz napomenu da su prije dva dana zbog

sniiega koji je pao u prijepodnevnim satima njihove ekipe preventivno posuli rizlu na mostovima i oko zdravstvenih ustanova. I. MITROVIĆ

Kosovska kompanija će otkupiti 1.500 tona krompira od proizvođača iz Malesije

Sa sastanka predsjednika Opštine Tuzi i kosovskog biznismena

Razmatraju mogućnost izgradnje fabrike za preradu krompira u Tuzima Kosovska kompanija ,,Pestova“ otkupiće 1.500 tona krompira od lokalnih proizvođača iz Tuzi, u vrijednosti od 350.000 eura, dogovoreno je na sastanku predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja i direktora i vlasnika te fabrike Fevzija Kosumija.

Kako se navodi u saopštenju Opštine, Kosumi će razmotriti mogućnost izgradnje fabrike za preradu proizvoda od krompira u opštini Tuzi. Kosovska fabrika je proizvođač proizvoda od krompira, a njihov glavni proizvod je čips.

Ocijenivši ovaj sastanak izuzetno važnim, Đeljošaj je naglasio da će sličnih saradnji imati i ubuduće, jer ovakva ulaganja unapređuju razvoj poljoprivrede, odnosno poboljšavaju kvalitet života građana Malesije.

I. M.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine, Lopari, Rozdec, Rudine, Nikmaraš, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat i repetitor Zatrijebač - od H.P. osam do 14 sati.

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Marketing

15

16

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Itana Grbić vidi šans

Tim j snaga PODGORICA - Budućnost će 6. marta sa FTC-om odigrati prvi meč osmine finala Lige šampiona.

Revanš je sedmicu kasnije u Budimpešti.

Priželjkuju ,,plave“ najbolje izdanje, a idealno bi bilo da pokažu mudru i hrabru igru iz remija i pobjede sa Brestom i Odenzeom u januarskim mečevima elitnog takmičenja.

Crna Gora sa Kanadom, u 2. kolu grupe A, otvara kvalifikacije za OI

UVIJEK ODBRANA

Bez potcjenjivanja, maksimalno od starta

- Iskreno, ekipe iz druge grupe minimalno sam pratila. Nijesmo imali kad od utakmica, posebno u januaru. Posvetile smo se obavezama i protivnicima.

Ali i te kako znamo o kakvoj se ekipi radi. Gledala sam posljednji meč u Rusiji i vidjela mlad, ali ozbiljan i snažan tim. Igračice FTC-a uvijek, u svakom momentu, daju maksimum. Igraju timski, a

Danas (17.30h): Crna Gora Kanada PODGORICA - Pravila su bila jasna pred početak kvalifikacionog olimpijskog turnira, a prva je na testu ,,pala“ Turska.

Ova reprezentacija, zbog velikog broja pozitivnih na korona virus, diskvalifikovana je sa turnira u Roterdamu. Zbog diskvalifikacije Crna Gora nije odigrala premijerni meč. ,,Ajkule“ će danas od 17.30 časova

2. kolo DANAS 13.00 - Rumunija - Rusija 14.30 - Njemačka - Francuska 16.00 - Grčka - Brazil 17.30 - Crna Gora - Kanada 19.00 - Hrvatska - Holandija Slobodna je Gruzija

debitovati protiv Kanade.

- Smatrali smo da će nam meč sa Turskom dobro doći da se uigramo za predstojeće obaveze. Ali treba gledati to sa pozitivne strane jer je raspored težak i zgusnut, a odmor će nam značiti za predstojeće utakmice.Treba se fokusirati na Kanadu koja ima jednog kvalitetnog igrača i oko njega se uglavnom igra vrti. Mora-

ćemo da ga zaustaviti - kazao je Aleksa Ukropina.

Nakon Kanade naš tim će odmjeriti snage sa Brazilom, a u pretposljednjem kolu sa Grčkom odlučivaće o startnoj poziciji pred mečeve četvrtfinala.

- Nijesmo upoznati sa kvalitetom Brazila, ali prema nekim informacijama slabiji su od Kanađana. Na njih ne treba puno obraćati pažnja, već na Grčku, ali tek kada završimo današnji meč. ,,Ajkule“ priželjkuju startnu poziciju u grupi, lakšeg rivala u četvrtfinalu i plasman na Olimpijske igre. Najbolje tri selekcije putovaće za Tokio.

Do eliminacionih duela, naš tim želi kroz utakmice u grupi da dođe do top forme.

- Imaćemo dan više za odmor.

Međutim, možda bi nam taj meč sa Turskom odgovarao, jer su kvalitetom najslabiji u grupi, da osjetimo bazen i uđemo u turnir na pravi način.

Naravno, okrećemo se novom izazovu, siguran sam da ćemo se maksimalno pripremiti za ono što nas čeka. Prva prepreka je Kanada, posjeduju kvalitet na koji moramo da obratimo pažnju. Motiva nam neće faliti da upišemo pobjedu.

Kao i sa Brazilom. Maksimalno poštujemo protivnike, a u svaki meč ulazimo sa jasnim

ciljem - poručio je Vladan Spaić.

Sve ekipe u Roterdamu su u ,,balonu“, Spaić kaže da nemaju problema sa strogim režimom.

- Navikli smo se u Podgorici na zatvoreni tip rada. Pravila smo prihvatili na najbolji način. Slično je u Holandiji, krećemo se od bazena do hotela i tako ukrug svaki dan.

U grupi A odigrani su prvi mečevi, a malo je falilo da Gruzija iznenadi Grčku. Favorit je bio bolji za gol (11:10) i to zahvaljujući boljoj igri u posljednjih osam minuta. Kanada je očekivano pobijedila Brazil 11:7.

A. M.

Matea će tek da po Reprezentacija Crne Gore može da se osloni sa srednjeg beka na Itanu i Mateu Pletikosić u kvalifikacijama za Olimpijske igre u martu u Podgorici.

- Iskreno, Krim nijesam pratila, ali ovo što Matea radi je fenomenalno i srećna sam zbog nje. Vjerovali smo

Crnogorski karatisti zapaženi na međunarodnom turniru u Tuzli

Omladincu 13, Bijeloj pet odličja PODGORICA - Proteklog vikenda održan je međunarodni turnir Valentinovo u Tuzli, koji je okupio 935 takmičara iz 89 klubova i deset država.

Juniorsko dvoransko prvenstvo Balkana

Vojvodić osmi, Marsenić deveti

PODGORICA - Ognjen Vojvodić, član Mornara osvojio je osmo mjesto u skoku udalj, dok je Ognjen Marsenić (Lim) bio deveti u trci na 60 metara na juniorskom dvoranskom prvenstvu Balkana. Takmičenje, koje je održano u Sofiji, okupilo je 250 takmičara iz 22 države, a Crnu Goru predstavljali su Vojvodić i Marsenić.

Vojvodić je u izuzetno jakoj konkurenciji osvojio osmo mjesto sa rezultatom 6,61 metar, dok je Marsenić u trci na 60 metara u trećoj kvalifikacionoj grupi osvojio treće mjesto sa rezultatom 7,12 i u generalnom plasmanu osvojio

deveto mjesto.

- Marsenić je imao izuzetno loš start i to je doprinijelo da ne uđe u finale. Radilo se o veoma maloj razlici i da je ponovio rezultat iz Beograda prije desetak dana mogao se naći u finalu i ostvariti izuzetan uspjeh. Ovo je za njega veliko iskustvo i prvi nastup za reprezentaciju Crne Gore, s obzirom na to da je prvi put nastupao u kategoriji juniora na jednom ovakvom takmičenju. Ipak, moramo biti zadovoljni sa nastupom naših atletičara na prvom ovogodišnjem takmičenju u veoma jakoj konkurenciji - istakao je šef crnogorske mini-ekspedicije Zoran Jojić, inače nacionalni trener za sprint i skokove.

R. P.

Karatisti podgoričkog Omladinca osvojili su 13 medalja (pet zlatnih i po četiri srebrne i bronzane), dok su članovi Bijele osvojili pet odličja - tri zlatne i po jedno srebro i bronzu.

Zlatne medalje za Omladinac osvojili su seniorka Jelena Maksimović u open kategoriji, kadeti Emre Saljiu (do 57) i Ognjen Bjelajac (do 52), junior Andrija Danilović (do 61) i Una Raković (do

49) u konkurenciji djevojčica do 14 godina. Srebrni su bili seniorka Ana Drašković

(open), kadetkinja Helena Backović (do 47) i takmičari do 14 godina Jusuf Saljiu

Košarkaška reprezentacija Crne Gore u kolicima izgubila u dva meča

Porazi crnogorskih košarkaša PODGORICA - Košarkaška reprezentacija Crne Gore u kolicima sa dva poraza završila je nastup na međunarodnom turniru ,,Bojnik 2021“.

Crnogorski košarkaši u prvom kolu poraženi su od Srbije 64:31, a u drugom od Bugarske 47:36.

Prvo mjesto osvojio je domaćin, pobjedom u odlučujućem

meču protiv Bugarske 58:34.

Trener crnogorske reprezentacije Vladan Nikolić kazao je da su crnogorski košarkaši poslije duže pauze odigrali zvaničan meč.

- Srbija je zasluženo bila ubjedljiva, radi se o reprezentaciji iz B divizije. Bugarskoj selekciji pružili smo jak otpor, bilo je neizvjesno do samog finiša, ali je presudila njihova mladost i na-

ša loša trenutna fizička sprema - rekao je Nikolić.

Organizator prvog turnira reprezentacija košarkaša u kolicima na teritoriji Srbije bio je Savez košarkaša u kolicima domaćina i Sportski savez Opštine Bojnik.

Pokrovitelj turnira bio je Opština Bojnik, a tehnički organizator Klub košarkaša u kolicima Nais iz Niša.

R. P.

(do 40) i Jelena Miladinović (do 39).

Bronzanim medaljama morali

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Arena

Sportski miks

17

su, kroz dobru pripremu, protiv FTC-a u mečevima osmine finala Lige šampiona

je najjača ga Budućnosti Greške, umor, neiskustvo, mala rotacija...

kada je napotrebnije izvuku se na individualni kvalitet. Ali i za to imamo rješenja, što smo i pokazale. Uslov je dogovor, a ne sumnjam da ćemo, nakon kraće pauze, odraditi pravu analizu. Vjerujem da će Bojana Popović skockati stvari kako treba i da ćemo na terenu ispoštovati dogovor.

Jasno je - u sportu uvijek tim pobjeđuje, a u našem slučaju odbrana je ključ za prolaz dalje - jasna je Itana Grbić.

Do prvog meča osmine finala

okaže koliko može i znali koliko može, a promjena joj je prijala. Brojke pokazuju da uživa na terenu, a tek će da pokaže koliko može. Pamtim, iako sam tada bila u Vardaru, kada je sa 16 godina došla u Budućnost, gdje se gradila sa iskusnim igračicama.

ja

su da se zadovolje juniori Emre Saljiu (do 62), mlađi seniori Balša Miličković (do 75) i Sara Radenković (do 55) i Ksenija Miličković (do 61).

Uspješan nastup za KK Bijela upotpunio je Nemanja Mikulić, koji je proglašen za najboljeg karatistu turnira.

Mikulić, bronzani kadet sa Svjetskog prvenstva u Čileu, osvojio je u Tuzli dvije zlatne medalje i ostvario osam pobjeda u konkurenciji juniora do 68 i mlađih seniora do 67 kilograma.

Zlato za Bijelu osvojio je Nenad Đuričić u konkurenciji mlađih kadeta do 55, dok je srebrnu medalju osvojio u kategoriji kadeta do 57 kilograma. Medaljom se okitio i Lazar Gardašević, koji je osvojio bronzu u konkurenciji pionira, 2009. godište, do 42 kilograma.

R. P.

način. U prvih 10-15 minuta noge su nam bile teške, a onda smo probile led. Znači, ima svega od umora, neiskustva, male rotacije... Na desnom beku, a sa Podravkom nijesmo mogli da računamo na Katarinu Džaferović, izmišljale smo igrače, akcije...

Majda Mehmedović je često na toj poziciji, pomagala je Nikolina Vukčević... Pomirile smo se sa ovom situacijom.

,,plave“ će odraditi nekoliko sparing utakmica i treninga sa gošćama iz Ljubljane. Krim stiže krajem mjeseca. Pravi rival za ono što Budućnost mora i može vježbom da ispravi do eliminacionih utakmica.

- Mnogo je dobro što ćemo raditi sa Krimom. Raduje dolazak ove ekipe jer je zbog ovakve situacije teško organizovati treninge i utakmice.

RASTEMO UZ BOJANU Srednji bek Budućnosti ima pozitivan stav o izdanjima u drugom dijelu sezone. Nije potpuno zadovoljna nekim detaljima, ali u Ligi šampiona (do sada) niko nije pokazao perfektan rukomet.

- Iz dana u dan rastemo kao ekipa. Kako Bojana raste i mi uz nju rastemo, a to raduje.

Vidjeli ste prije dva dana sa Podravkom kako su se poka-

Parovi osmine finala Budućnost - FTC Vajpers - Odenze Esbjerg - Brest Bitighajm - Đer

Podravka - Rostov Borusija - Mec Valčea - Bukurešt Krim - CSKA

Otvorilo mi se kao nikad nikome Itana je od ove sezone u novoj ulozi na terenu, prekomandovana je sa krila na srednjeg beka.

- Uvijek sam željela ovu ulogu. Više volim da sam sa loptom u kontaktu. Otvorilo mi se kao nikad nikome. Možda, da sam mogla da biram, zale naše mlade igračice.

Bile su srećne i uživale su na terenu. Kao i mi - iskusnije, a to je ono što naš trener uporno traži od nas. Naravno, još ima mjesta za napredak. Možemo da se podignemo, prvenstveno u napadu. Jer, kada se dobro osjećamo u ovom segmentu, protivniku nije komotno sa nama. Teško dolazi do lakih golova i šanse protiv zone ,, 5-1“. Kada smo disciplinovane, kada svaka zna šta treba da radi i kada smo na 100 odsto protivnik baš treba

izabrala bih drugi momenat. Rekla bih: ,,Ajde, još godinu da steknem iskustvo pa ću onda“.

Ali Milena Raičević je ostala u drugom stanju i ostvariće se u najljepšoj ulozi, a na našu veliku žalost i ljubitelja rukometa Andrea Lekić se povrijedila na prvenstvu Evrope.

da se pomuči za gol šansu.

Budućnost će glavne adute sačuvati za odbranu. Ali Budućnost mora i da pogađa, a protiv Podravke (33 gola) napadački učinak je bio najbolji mogući. Posebno nakon odmora.

- Godinama se sistem Budućnosti i reprezentacije bazira na jakoj odbrani.

Dobar osjećaj prenosimo u napad. U suprotnom nije dobro. Jer, nakon nekih gluposti ulazimo u nervozu, što Bojana uporno pokušava

da promijeni. Konstantno nas upozorava da je svaka greška prošlost i da što prije treba da zaboravimo i idemo naprijed. Međutim, nama je još uvijek teško da se promijenimo, valjda jer nam je to u krvi. Grešku teško praštamo.

Posebno kada znamo da smo svaki detalj dobro analizirali.

U suštini poremeti nas loš osjećaj u napadu, ne vidimo ono što treba da vidimo, ishitreno šutiramo i poklanjamo protivniku lake golove. Mislim da smo od januara uspjele da

se popravimo - nekoliko puta smo se vratile iz padova i to baš na dobar način.

PAŽNJA I PODRŠKA Itana priželjkuje manji broj tehničkih grešaka, timsku snagu iz duela sa Brestom i karakter iz pobjede protiv Odenzea.

- Tim je najjača snaga Budućnosti. Mislim da se vidi na terenu. Non-stop se bodrimo. Onda kada nam ne ide u odbrani, uz nas je golmanka Barbara Arenhart. Iz meča u meč pokazuje klasu. Sjajna je i zbog nje smo sigurnije. Bukvalno nas spašava. Što se tiče ranijih mečeva i detalja koje bih poželjela u osmini finala - definitivno je to mirnoća i sigurnost iz Bresta. U Francuskoj smo odigrale vrhunsku partiju šaha.

U sjećanju će nam ostati utakmica sa Odenzeom koju smo odigrali dan nakon povratka iz Rumunije.

A. MARKOVIĆ A. MARKOVIĆ

Podgoričke rukometašice imaju problem sa tehničkim greškama. Često dvocifrene i često neiznuđene.

- Istina je i prvo od sebe da krenem. Svjesna sam greške i da je to glupost, a razlog? Ne znam. Možda je u mojoj situaciji potrebno više iskustva, možda je i umor. Eto, sa Podravkom, ne znam kako smo uspjele da se podignemo i odigramo na onakav

SKI SKOKOVI

Granerud ponovo ispred svih Drugo najsjajnije odličje za Austrijanca na SP

Krišmajeru zlato i u spustu Košarkaškim rječnikom, Vinsenta Krišmajer je upisao dabl-dabl za na startu Svjetskog prvenstva u italijanskoj Kortini d’Ampeco.

Nakon zlata u superveleslalomu, prvog takmičarskog dana, austrijski skijaš je juče postao novi prvak svijeta i u spustu.

Krišmajer, koji je prije dvije godine na Svjetskom prvenstvu u švedskom Oreu bio srebrni u superveleslalomu, a bronzani u spustu, u jučerašnjoj trci je pobijedio u vremenu 1:37,79 minuta.

Krišmajer je postao prvi skijaš koji je nakon 2005. godine i Bodea Milera osvojio zlato u obje brze discipline na šampionatu svijeta. Uz to, ovo je prvo zlato u spustu za Austrijance na SP od 2003. godine (Mihael Valhofer), a Krišmajer se pridružio

Hermanu Majeru, koji je, do juče, bio jedini Austrijanac sa zlatom u spustu i superveleslalomu (uradio je to 1999. godine).

Miler, Majer i sada Krišmajer su, zapravo jedini skijaši sa titulama u brzim discliplinama na jednom šampionatu svijeta.

Za stotinkom zaostatka srebro u spustu je osvojio Njemac Andreas Sander, koji je došao do prve medalje na šampionatima svijeta, iako do sada nije bio na pobjedničkom postolju na Svjetskom kupu.

Bronza je pripala Švajcarcu Beatu Fojcu, šampionu svijeta iz 2017. godine, sa 18 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.

Svjetsko prvenstvo se nastavlja u poneđeljak, kombinacijom u obje konkurencije.

S. J.

Halvor Egner Granerud ostvario je 11. pobjedu u Svjetskom kupu ove sezone. Norvežanin je u poljskim Zakopanima, sa ukupno 298,1 poena, pretekao rivale i to sjajnim skokom od 133 metara u drugoj seriji.

Japanac Sato je podbacio skokom od 128 metara i sa lošim ocjenama završio kao osmi. Lanišek je imao minus od 2,9, a Johansen od 4,3 poena.

U generalnom plasmanu Svjetskog kupa Granerud ima 1542 poena, drugi je Markus Ajzenbihler iz Njemačke, treći Poljak Kamil Stoh…

R. A.

Rukometašice i stručni štab Mornara 7

Poznati svi učesnici osmine finala rukometnog Kupa

Mornar 7 i Ulcinj posljednji putnici PODGORICA - Mornar 7 i Ulcinj posljednji su učesnici osmine finala Kupa Crne Gore.

Rukometašice iz Bara u gostima su bile bolje od Podgorice 2013 (30:26) uz sjajan učinak Nine Đokić (šut 10-7) i Anite Muratović (šut 7-7). Ješa Miljanić dala je pet golova, Indira Mujić četiri, a Adriana Matas odbranila je 11 šuteva domaćim igračicama.

U podgoričkoj ekipi najefikasnije su bile Andrijana Ivanović i Ksenija Jovićević sa sedam golova. Baranke će šansu

za plasman među osam tražiti u duelu sa Trebjesom.

Još jedan gost bio je uspješan igračice iz Ulcinja radovale su se u Podgorici trijumfom nad Zetom (33:29). Amina Bicić sa krila postigla je devet golova, dodala je još dva se šest metara i gol iz kontre. U pobjedničkoj ekipi golgeterski su još bile raspoložene Aleksandra Nišavić (7) i Stefana Krstović (6). U domaćem timu Nađa Micevski dala je deset golova. Dragana Maraš upisala je 16 odbrana.

Ulcinjanke će u osmini finala igrati sa Feniksom.

A.M.

18

Arena

Sportski miks

PREMIJER LIGA (24. KOLO): ,,Crveni đavoli“ uzeli samo bod protiv VBA

Naša reprezentacija danas počinje

Popović: N što zavisim

Kiks Junajteda prija Sitiju Mančester junajted nije uspio da pobijedi pretposljednji tim na tabeli - gostovanje Vest Bromvič Albionu završeno je 1:1.

Imali su ,,crveni đavoli“ lijepu priliku da profitiraju na tabeli i učvrste se na drugoj poziciji nakon 24. kola Premijer lige.

Ipak, utakmica se nije ni razvila, a izabranici Ole Gunara Solskjera našli su se u problemu. Domaćin je poveo u drugom minutu preko Mbaje Dijanja koji je matirao golmana Balaža Međerija.

Reakcija Junajteda stigla je na vrijeme - u finišu prvog dijela kada je izjednačio portuglaski

reprezentativac Bruno Fernandeš. Čitavo drugo poluvrijeme ostalo je Junajtedu za preokret, ali rezutat se nije promijenio.

Ovakav epilog naruku ide vodećem Sitiju koji sada ima sedam bodova više od gradskog rivala, uz meč manje.

Vulverhemptom je kao gost savladao Sautempton - 2:1.

Domaćin je poveo u 25. minutu pogotkom najboljeg strijelca Danija Ingsa, ali je u nastavku uslijedio preokret.

Izjednačio je Ruben Neveš u 53, a tri boda ,,vukovima“ donio je Pedro Neto u 66. minuD. K. tu.

SERIJA A (22. KOLO)

Roma sigurna, Atalanta do pobjede u 90. minutu Roma je bila sigurna u 22. kolu Serije A - ,,vučica“ je na ,,Olimpiku“ ubjedljivo savladala Udineze (3:0).

Utakmica je bila riješena do 25. minuta, a heroj je bio Žordan Veretu koji je postigao dva gola - prvo iz igre, a potom iz penala.

Tim iz Rima je do odlaska na odmor i treći put zatresao mrežu protivnika, ali je pogodak poništen zbog faula Lorenca Pelegrinija.

Domaćin je u nastavku kontrolisao stvari na terenu, a u debeloj sudijskoj nadoknadi stigao je da uveća prednost za 3:0 pogodio je Pedro.

Roma je prestigla Juventus i sada je treća na tabeli.

Važan trijumf ostvarila je Ata-

Kosta ide u Palmeiras Prelazni rok u Evropi je završen, a Dijego Kosta je ostao bez angažmana na Starom kontinentu.

Otpušten zbog golišavih fotografija iz hotelske sobe, a zvanično raskinutog ugovora sa Atletiko Madridom zbog porodičnih problema, iskusni napadač je očekivao lagan transfer, ali u Evropi su vrata ostala zatvorena.

Zainteresovan je bio Marsej, ali je odustao, kako je objašnjeno na ,,Velodromu“, zbog problematičnog karaktera i nepristojnosti koje često ispoljava ovaj fudbaler.

Sada je zainteresovan brazilski Palmeiras, a Kosta nema mnogo boljih opcija u ovom trenutku. Čovjek koji je poznat po svom vatrenom temperamentu, često i bespotrebno agresivnom ponašanju, mogao bi karijeru da nastavi u domovini.

Iako je bio reprezentativac Španije, Kosta je rođen u Brazilu, a sa 18 godina je stigao u portugalsku Bragu, gdje je počela njegova karijera u Evropi.

Ranije je igrao za Seltu, Albasete, Valjadolid i Čelzi. D. K.

lanta, koja je do bodova na Sardiniji stigla u 90. minutu (1:0). Čovjek odluke bio je Luis Murijel, koji je ekipu iz Bergama približio zoni Lige šampiona.

Sampdorija je bila bolja od Fiorentine - 2:1. Đenovljani su nakon pola sata poveli, a strijelac je bio Balde Keita. ,,Viola“ je izjednačila pogotkom Dušana Vlahovića u 37. minutu.

Izabranici Klaudija Ranijerija bili su u nastavku inferiorniji što se tiče posjeda lopte i pokušaja na gol, ali su pokazali više konkretnosti od protivnika.

Meč je riješio veteran Fabio Kvaljarela koji je zatresao mrežu poslije asistencije D. K. Kandreve.

LA LIGA (23. KOLO)

Defanzivac Sevilje pruža odlične partije od početka sezone

Real siguran

Kunde na meti velikana Dijego Karlos je prošle sezone zaludio Evropu, a sada je još jedan fudbaler Sevilje skrenuo pažnju najvećih klubova. Riječ je o Žilu Kundeu.

Dvadeset dvogodišnji Francuz je u ovom trenutku možda i najtraženiji defanzivac nakon što je Dajo Upamekano potpisao ugovor sa Bajern Minhenom.

Andalužani su u ljeto 2019. godine za Kundea platili 25 miliona eura Bordou, a njegova tržišna vrijednost u međuvremenu se duplirala.

Mediji u Španiji pišu da će ru-

kovodstvo na ,,Sančez Pichuanu“ tražiti preko 50 miliona eura za svog igrača, budući da su interesovanje pokazali Mančester junajted, Barselona i Liverpul, a oduševljenje Kundeom ne krije ni strateg Mančester sitija - Pep Gvardiola.

Francuski defanzivac je od početka sezone odigrao 19 utakmica i postigao jedan gol u La Ligi.

Dodatno je sebi digao cijenu nakon pogotka protiv Barselone u prvom meču polufinala Kupa.

D. K.

Real Madrid je vezao treću pobjedu - kraljevski klub je u 23. kolu La Lige nadigrao Valensiju (2:0).

Brojne povrede nijesu omele ,,merengese“ da produže nadu u titulu. Ekipa Zinedina Zidana druga je na tabeli, sa pet bodova manje od vodećeg Atletiko Madrida, ali i dvije utakmice više.

Nije bilo problema protiv ,,slijepih miševa“. Odbranu gostiju probio je Karim Benzema u 12. minutu lijepim golom sa dvadesetak metara.

Meč je riješen uoči odlaska na odmor kada je Toni Kros pogodio mrežu nakon dodavanja Lukasa.

U prvom duelu dana pobjedu sa gostujućeg terena odnio je Real Sosijesad koji je bio bolji od Getafea (1:0).

Jedini gol na postigao je dvadeset jednogodišnji Šveđanin, Aleksandar Isak u 30.

D. K. minutu.

Kapiten Reala razgovarao telefonom sa predsjednikom Florentinom Perezom

Ramos ostaje u Realu Gotovo svakodnevno piše se o odlasku Serhija Ramosa iz Real Madrida.

Kapiten ,,merengesa“ povezuje se sa PSŽ-om i Mančester junajtedom, ali španski mediji sada donose novu infomaciju.

Od izvjesnog odlaska, iskusni defanzivac je u ovom trenutku bliži ostanku na ,,Santijago Bernabeu“.

Sve se promijenilo nakon telefonskog razgovora Florentina Pereza i Ramosa. Legen-

Poneđeljak, 15. februar 2021.

darni fudbaler pozvao je predsjednika da ga upita za zdravstveno stanje, budući da je u izolaciji, gdje se oporavlja od korona virusa.

Tom prilikom dotakli su se i budućeg statusa Ramosa, kojem na kraju sezone ističe ugovor.

Mediji na Pirinejima javljaju da je razgovor protekao u pozitivnom tonu i da bi trideset četvorogodišnji štoper od ljeta mogao da nastavi misiju u madriskom klubu. To bi u krajnjem značilo i da će karijeru završiti u Realu čiji dres nosi 16 godina.

D. K.

PODGORICA - Selektor Boško Radović je sinoć izvršio prozivku, a današnjim prijepodnevnim treningom košarkaška reprezentacija počela je pripreme za posljednji ,,prozor“ kvalifikacija za Eurobasket. ,,Crveni“ pred sobom imaju pet dana rada za ,,balon“ u Podgorici i dva posljednja meča kvalifikacija, protiv Francuske (20. februar) i Njemačke (22. februar). Pred te duele, Crna Gora ima isti učinak kao Velika Britanija (po dvije pobjede i poraza), ali i slabiji međusobni skor pobjedu od 81:74, te poraz sa 74:59.

Da bi izborili plasman na šampionat Starog kontinenta, naši košarkaši, dakle, moraju da imaju bolje rezultate od Britanaca, koji u posljednja dva kola, takođe, igraju sa Njemačkom i Francuskom. To znači da ,,crveni“ ne drže sudbinu u svojim rukama…

- Postoji žal najviše zbog toga jer zavisimo od drugih rezultata. To nikad nije dobra stvar, ali šta je, tu je.

Pokušaćemo da ostvarimo pobjede u oba meča i da se nadamo da će nam ostali rezultati ići naruku - kaže za Arenu Petar Popović, bek ,,crvenih“ i Budućnost Volija.

Crna Gora je put na novom učešću zakomplikovala u novembru prošle godine, kada je u francuskom Pou

ubjedljivo poražena od Velike Britanije (74:59), u meču u kojem se igra naše selekcije raspala u trećoj četvrtini. Taj poraz, međutim, mora biti zaboravljen, „crveni“ u ovom ,,prozoru“ treba da urade sve što mogu da savladaju Francusku i Njemačku, i tako sebi daju šansu da izbore plasman na EP. - Možemo da igramo sa svakim, a trenutno razmišljamo samo o Francuzima.

Velika stvar bi bila da ,,balon“ počnemo sa velikom pobjedom. Kao što sam rekao, nije

Fudbaleri Mornara već mjesec se spremaju za nastavak

Bubanja: Mnogi žele Prvu ligu, zato ozbiljno do kraja PODGORICA - Čini se da će drugi dio sezone u Amplitudo Drugoj ligi biti najneizvjesniji ikada. Arsenal je jesenji šampion, ali svoju šansu traže Kom, Mornar, Igalo, pa čak Jedinstvo i Berane, koji su se dobro pojačali. Činjenica je da je Mornar prvi od drugoligaša ,,upalio motore“. Barani su odradili više od 40 treninga, odigrali su sedam pripremnih utakmica, od čega čak šest sa prvoligašima. U tim mečevima Mornar je upisao četiri remija i tri poraza - Dečić 2:2, bez golova Barani su igrali protiv Sutjeske, Podgorice i Jezera, dok su poraženi od Adrije (2:1), Petrovca (3:0) i OFK Titograda (3:1).

- Zadovoljan sam dosadašnjim radom. Imali smo dobre provjere, protiv jakih rivala, imali po dva treninga dnevno, a ono što raduje jeste da su se novi igrači dobro uklopili - rekao je trener Mornara Slavoljub Bubanja.

Strateg barskog drugoligaša imao je razloga za zadovoljstvo jer nije bilo mnogo povreda.

- Svakako da je najvažnije da nije

bilo ozbiljnijih povreda, osim Idrizovića na utakmici sa Jezerom gdje je dobio udarac u zglob, mada kreće lagano da trenira, kao i Kajević, koji se vraća u trenažni proces nakon pauze zbog korone - objasnio je Bubanja.

Mornar je prvi krenuo sa pojačanjima - stigli su Bakić, Poček, Guzina, Rašo, Pepić. Sada je konkurencija znatno jača.

- Svi žele da igraju što je normalno za mene i stručni štab, i sa te strane sigurno da će biti velika borba za tim. Trenutno, meni su svi među 11, jer ekipu čine svi igrači koji mogu da daju doprinos pozitivnom rezultatu - dodao je Bubanja.

Međutim, trener Mornara upozorava da je bilans prelaznog roka jasno pokazao da će konkurencija biti izuzetna.

- Konkurencija se pojačava iz dana u dan i u ovom trenutku čak sedam ekipa želi da juri Prvu ligu.

Zato moramo da svi damo svoj maksimum i svi da dišemo kao jedan, odnosno kao kolektiv. Ono što želim je da imamo sistem i da

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Arena

Sportski miks

19

e pripreme za posljednji ,,prozor“ kvalifikacija za EP

Najviše žalimo mo od drugih Simonović, Đurišić i Bjelica stižu danas

Uvijek lijepo u reprezentaciji Petar Popović je zbog povrede propustio prethodni ,,prozor“ kvalifikacija, ali je sada na raspolaganju selektoru Bošku Radoviću.

- Uvijek je lijepo biti na okupljanju reprezentacije, atmosfera među igračima je odlična i svima nam prijaju ovakva okupljanja u toku sezone – ističe Petar Popović. lijepo kad zavisimo od drugih rezultata, ali se nadam da ćemo mi ostvariti obje pobjede i čekati kiks Britanije.

Fokus je na nama, želimo da odradimo naš posao što je najbolje moguće i nakon toga

sezone u Drugoj ligi

ne zavisimo od pojedinca. Iskreno, ja ne volim da hvalim upravu, ali definitivno oni su napravili taj sistem i njihova ogranizacija je na nivou vrha Prve lige i mi moramo to da ispratimo. Tu, prije svega, mislim na mene, stručni štab i igrače. Mada ima još dosta vremena i prostora do 7. marta i nastavka sezone. Ali definitivno mi moramo da se pobjednički ponašamo da imamo veliko samopouzdanje i nadam se da će tako i biti - jasan je Bubanja.

Mornar će do kraja priprema imati još dva prijateljska meča.

- Imaćemo još dvije prijateljske utakmice do nastavka šampionata i to naredne subote, 20. februara sa Slobodom iz Užica u Baru i sa Grbljem što će biti ,,generalka“ sedam dana uoči nastavka sezone - dodao je Bubanja.

R. P.

da se nadamo da će se stvari odvijati u našu korist – dodaje Popović.

U ovom ,,prozoru“ Crna Gora neće moći da ima podršku sa tribina ,,Morače“, zbog korona virusa.

Na okupljanju nije bilo jedino centra Mege, Marka Simonovića (sinoć igrao finale Kupa Srbije), Nemanje Đurišića (u nedjelju mu nije poletio avion iz Istanbula) i Milka Bjelice, koji je nakon meča sa Megom ostao u Beogradu. Sva trojica će se ekipi priključiti danas.

Na spisku za posljednja dva meča su još Nikola Ivanović, Džastin Kobs, Petar Popović, Fedor Žugić, Suad Šehović, Danilo Nikolić, Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Nemanja Vranješ (Mornar), Igor Drobnjak, Andrija Slavković, Vasilije Baćović (Studentski centar) i Dino Radončić (Gipuckoa).

- Sigurno da bi nam podrška publike bila dodatna snaga, ali ne mislimo o tome.

Već dugo se igra u ovim uslovima i svi smo se koliko-toliko navikli - zaključio je Popović.

S. JONČIĆ

Bruklin u gostima bolji od Golden Stejta, Harden blizu tripl-dabla

Juta pokazala snagu Juta Džez, lider Zapada i cijele NBA lige, pokazala je svoju snagu protiv aktuelnog vicešampiona Majamija. Slavili su Džezeri 112:94 i stigli do sedmog uzastopnog trijumfa.

Donovan Mičel bio je najefikasniji sa 26 poena, Bojan Bogdanović je dodao 19 poena, uz šest skokova i tri asistencije, dok je Rudi Gober zabilježio dabl-dabl od 16 poena i 12 skokova.

Na drugoj strani Kendrik Nan je prednjačio sa 23 poena, po 15 su dodali Strus i Batler, dok je 14 poena, uz 10 skokova imao Bem Adebajo.

Juta ima skor 22-5, dok je Majami tek 10. na Istoku sa 11-15.

Bruklin je do druge pobjede u nizu došao u gostima preko Golden Stejta (134:117).

Iako se očekivao neizvjestan meč, Netsi su uoči posljednje dionice imali ogromnih + 26 (108:82), pa su u finišu meča malo spustili gas, ali su, svakako, došli do ubjedljive pobjede za hvatanje priključka za vrh Istoka.

Kajri Irving je bio najefikasniji sa 23 poena, pet skokova i četiri asistencije.

Rezultati Atlanta – Indijana Njujork – Hjuston Golden Stejt – Bruklin Juta – Majami

113:125 121:99 117:134 112:94

Džejms Harden je imao 16 a s i st e n c i j a , b i o j e b l i z u tripl-dabla, za koji su mu falila dva skoka, pošto je ubacio 19 poena. Kevin Durent se mučio sa šutem, ali je postigao 20 poena, te imao šest skokova i pet asistencija.

Na drugoj strani, najefikasniji je bio Stef Kari sa 27 poena, uz pet asistencija.

Oubri je imao dabl-dabl od 17 poena i 10 skokova, dok je Vigins postigao isti broj poena.

Bruklin je treći na Istoku sa skorom 16-12, iza Milvokija sa 16-10 i Filadelfije sa 18-9. Golden Stejt je osmi na Zapadu sa 14-13.

Njujork je ubjedljivo savladao Hjuston 121:99. Gostima nije pomogla činjenica da su dvojica najefikasnijih igrača na meču došli iz njihovih redova.

Vol je imao 26 poena i četiri asistencije, a Gordon 24 poena i šest dodavanja.

Najbolji u 12. pobjedi Niksa bili

su Kvikli i Rendl sa po 22 poena, a ovaj drugi je imao i devet skokova.

Njujork je trenutni osmi na Istoku, dok je Hjustonu ovo 14. poraz ove sezone.

Imaju i 11 trijumfa, što im je za sada dovoljno samo za 13. poziciju na Zapadu.

Indijana je u gostima savladala Atlantu 125:113 i upisala drugu pobjedu zaredom nakon četiri uzastopna poraza. Sa druge strane, Atlanti je ovo sedmi neuspjeh na posljednjih osam utakmica.

Najbolji u pobjedničkoj ekipi bio je Mekdermot sa 26 poena.

Imao je i po tri skoka i asistencije. Pratio ga je Tarner sa 19 poena i 10 skokova, odnosno Holidej sa 18 poena. Dabl-dabl je imao i Sabonis (14 poena, 13 skokoka, sedam asistencija), dok je Brogdon ubacio 18 poena, te imao osam asistencija i šest skokova.

Kod Atlante je najbolji bio Kapela sa 24 poena i 10 skokova, dok je Danilo Galinari imao 20 poena i sedam asistencija. Tre Jang je imao dabldabl – 15 poena i 14 uspješnih S. J. dodavanja.

Prvi reket svijeta izborio plasman u četvrtfinale Australijan opena

Đoković preko Raonića do 300. grend slem pobjede Zbog povrede stomačnog mišića u duelu sa Tejlorom Fricom pod znakom pitanja je bio njegov nastup u osmini finala. Nije ni trenirao dan prije meča, ali je Novak Đoković još jednom pokazao od kakvog je kova. Prvi reket svijeta je pobijedio „staru mušteriju“ Kanađanina Miloša Raonića sa 3:1, po setovima 7:6 (7-4), 4:6, 6:1, 6:4.

- Nije idealno, ali osjećam se bolje. Nijesam imao mnogo pripreme za ovaj meč, od meča sa Fricom nijesam mnogo udarao lopticu. Zagrijavao sam se par sati prije izlaska na teren.

Bio je veliki oblak sumnje hoću li igrati, ali ovo je grend slem i u ovoj fazi moje karijere dajem sve što mogu da imam šanse da se takmičim. Da je neki drugi turnir, vjerovatno ne bih igrao - priznao je Đoković.

Srpski teniser je upisao 18. uzastopnu pobjedu na ovom turniru i stigao do novog, 12. četvrtfinala u Melburnu. Rođeni Podgoričanin je, sa druge strane, i u 12. međusobnom duelu ostao bez pobjede protiv Đokovića, koji je stigao do jubilarne 300. grend slem pobjede u karijeri.

- Miloš je među najboljim

Stota grend slem pobjeda Simone Halep Simona Halep će na megdan Sereni Vilijams u četvrtfinalu Australijan opena. Prva teniserka svijeta je u osmini finala savladala šampionku Rolan Garosa Igu Švjontek sa 3:6, 6:1, 6:4. Simona je stigla do 100. grend slem pobjede.

serverima u igri. Mislim da sam bio dobar u ključnim momentima prvom i četvrtom setu.

Tjerao sam ga na dodatni udarac, iskoristio sam svoje šanse.

Sad mislim samo o oporavku, tome kako da se osjećam bolje kako turnir bude odmicao – dodao je branilac titule. Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv Aleksandra Zvereva, koji je u osmini finala bio bolji od Dušana Lajovića sa 6:4, 7:6 (7-5), 6:3. Novak vodi sa 5-2 u međusobnim susretima sa Njemcem, a posljednji put dobio ga je u tijesnom duelu prije desetak dana na ATP kupu.

MN Dimitrov lako sa Timom Pobjeda u pet setova, nakon preokreta (od 0:2), protiv Nika Kirjosa, u prethodnom kolu, kao da je ostavila traga – Austrijanac Dominik Tim, treći

teniser svijeta, bio je bez snage i energije protiv Grigora Dimitrova, koji je lako slavio u tri seta – 6:4, 6:4, 6:0, i plasirao se u četvrtfinale Australijan opena.

Prošlogodišnji poraženi finalista je, tako, završio takmičenje u Melburnu u osmini finala, jer je protiv Dimitrova bio neprepoznatljiv. Odigrao je jedan od najlošijih grend slem mečeva od kada je u svjetskom vrhu.

Bugarin će u četvrtfinalu igrati protiv kvalifikanta iz Rusije, Aslana Karaceva, koji je poslije velikog preokreta bio bolji od mladog Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima sa 3:6, 1:6, 6:3, 6:3, 6:4, i nastavio svoju bajku na Ozi openu. Rus je 114. na ATP listi i postao je prvi teniser iz kvalifikacija koji se na debiju u glavnom žrijebu domogao

Su-Vei Hsije među osam Su-Vei Hsije iz kineskog Tajpeja je ostvarila najveći uspjeh na grend slem turnirima. Sa punih 35 godina ona je savladala Čehinju Marketu Vondrušovu sa 6:4, 6:2. U četvrtfinalu je očekuje azijatski duel protiv Naomi Osake.

četvrtfinala grend slema.

PO TRI SETA ZA SERENU I NAOMI

Bivše šampionke Australijan o p e n a Se re n a Vi l i j a m s (sedam titula, posljednja 2017. godine) i Naomi Osaka (2019) imale su teške mečeve u osmini finala ženskog turnira.

Jedna od najboljih teniserki svih vremena Serena Vilijams plasirala se u novo grend slem četvrtfinale, pošto je u tri seta savladala sedmu teniserku svi-

jeta, Bjeloruskinju Arinu Sabalenku 6:4, 2:6, 6:4, i nastavila pohod ka 24. grend slem tituli.

Japanka Osaka, trenutno treća na WTA listi, uspjela je da spasi dvije meč lopte, a potom i pobijedi Garbinje Mugurusu. Do trijumfa je stigla poslije preokreta rezultatom 4:6, 6:4, 7:5, nakon gotovo dva sata igre.

Interesantno, Osaka je do sada tri puta stizala do četvrtfinala na grend slemu i sva tri puta osvajala - jednom Australijan open i dva puta US open. S. J.

20 Feljton

Poneđeljak, 15. februar 2021.

23.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Kolijevka je prostor svih istina, skrovište koje čuva novi život » Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

KOLIJEVKA - PROSTOR SVIH ISTINA

Kolijevka, od pamtivijeka draga, sveta i poželjna riječ. U početku sapeta, kasnije čvrsta i najzad glačana stvar, u kojoj su se podizala znamenita zdanja.

To je kamen temeljac preobražene energije i alhemičarski predmet. Simbol neprekidne niti života, mladosti i radovanja; nada za budućnost. U bilo kom dijelu svijeta, danas i ovdje, svugdje i uvijek, kolijevka je bila i ostala ram za novi život i nasljeđe. Priča o kolijevci postoji vjekovima, a niko je nikad nije posve pouzdano i do kraja ispričao. Kao malo ognjište, diskretno svjetlo, energija i sunašce pod neizbrojivim zvijezdama, liči na mali intimni dom, sitni kosmički prostor i svijet za sebe. Njeno značenje, složena jednostavnost, smisao i definicija, uvijek izmiču jer su uži ili širi, neiskazivi ili neizrjecivi. Kao univerzalan i izdvojen fenomen, kolijevka je prostor svih istina, skrovište koje čuva novi život, razoružava, obećava, inspiriše, ukrašava, poziva, zrači, smiruje, grije.

Snena i zanesena između dva podoja, ona je uvijek bila u ljubavi sa ljubavlju, otvarajući puteve iz svakodnevnog u fantastično, između čovjeka i kosmosa, malih i velikih svjetova, čuda i činjenica. Kolijevka je uvijek više razmišljala o potomcima no o precima, maštala o budućnosti, potajno ignorisala prošlost. U njima su, od iskona, odgajani najljepši darovi ljubavi ovoga svijeta. Nijedna kuća se nije mogla zamisliti bez kolijevke, u pojedinim i više. Kolijevka je ručno izrađen ležaj za bebu, najčešće napravljen od nekog lakog drveta. Zatvorena sa strana, lako se ljulja, a posebno izrađeno udubljeno dno omogućava bebi udoban ležaj. Bile su niske kako bi majka sjedeći na podu mogla dojiti bebu u njoj. Kakve god bile i od čega god napravljene, simbol su majčine utrobe, ličnog, porodičnog i narodnog bogatstva, slobode i mira. Kolijevka je prvi predmet sa kojim se dijete srijeće po rođenju, prvi realan pro-

U Crnoj Gori kolijevku su nazivali bešik, a u Bosni bešika. Kolijevka je imala razne oblike i upotrebljavala se na različite načine. Njih su, kao i ostale djelove namještaja, pravili sami ukućani, rjeđe stolari, bez upotrebe eksera, funkcionalno i racionalno, bez suvišnih ukrasa

Kolijevka



stor i granica njegovog svijeta.

Mekane, tople, velike, ušuškane, male, bile su čarobni lebdjeći ambijent djetinjstva i vel i ka v ra t a p ro s t ra n o g i tajanstvenog svijeta. U Crnoj Gori kolijevku su nazivali bešik, a u Bosni bešika. Kolijevka je imala razne oblike i upotrebljavala se na različite načine.

Njih su, kao i ostale djelove namještaja, pravili sami ukućani, rjeđe stolari, bez upotrebe eksera, finkcionalno i racionalno, bez suvišnih ukrasa. Postojale su i pletene kolijevke. U mnogim selima bio je običaj da se kolijevke prave za simboličnu nadoknadu. Imućnije porodice naručivale su da se kolijevka izradi od specijalnih vrsta drveta ili metala. (Jedna španska kompanija izradila je kolijevku od čistog zlata, vrijednu šesnaest i po miliona dolara. Ona će biti dio prestižnog nasljeđa jedne španske porodice.) Tražili su da budu ukrašene ornamentima, rez-



Donosimo izbor iz veoma zapažene knjige eseja Ramiza Hadžibegovića ,,Blisko kraju“. Autor u ovoj vrijednoj studiji, manirom vrsnog i rijetkog znalca i fenomenologa, sagledava našu iščezavajuću tradiciju i običajnost.

Pred čitaocima su eseji ,,Muštuluk“, ,,Ljubav sestre“, ,,Korzo“, ,,Moba“, ,,Vršidba“, ,,Ognjište“, ,,Sofra“, ,,Ćilim“ i ,,Kolijevka“

Kolijevka je nasljedno dobro po majčinoj liniji – kćerka je nasljeđivala kolijevku od majke, a snaja od svekrve. Po rođenju, svako dijete je dobijalo svoju kolijevku. Prvo polaganje bebe odvijalo se u svečanoj i ritualnoj atmosferi. Po spuštanju u kolijevku, povijena beba se veže za stranice jer, ako bi se kolijevka jače zaljuljala, dijete bi ispalo iz nje

Kolijevka

barijom, da budu oslikane geometrijskim ili cvjetnim ukrasima i motivima, za koje se vjerovalo da štite od uroka i zlih sila. Prodavale su se na vašarima, saborima i većim narodnim skupovima. Kao predmet običajnopravnih normi, kolijevka je nasljedno dobro po majčinoj liniji – kćerka je nasljeđivala kolijevku od majke, a snaja od svekrve. Po rođenju, svako dijete je dobijalo svoju kolijevku. Prvo polaganje bebe odvijalo se u svečanoj i ritualnoj atmosferi (dijete je ležalo na leđima). Da bi bebi bilo udobno, na dno kolijevke se stavljalo sijeno, kasnije neki drugi materijal, najčešće vuna, a jastuče je bilo od nekog tankog i mekog platna. Svaka majka imala je svoju tehniku povijanja i uspavljivanja bebe. Po spuštanju u kolijevku, povijena beba se veže za stranice kako ne bi ispala jer, ako bi se kolijevka jače zaljuljala, dijete bi ispalo iz nje. Naravno, tako

nešto ne bi uradili odrasli, ali mlađa djeca često su se igrala na taj način ne znajući da bi mogli povrijediti svog mlađeg brata ili seku. Kad podoje bebu, majke su prekrivale kolijevku nekim lakšim platnom, a koristilo se i ćilimče ako je bilo hladno. Nema pravila koliko će dijete ostati u kolijevci: negdje dok ne prohoda, dok napuni godinu dana ili dok može da leži u kolijevci. Rođenje djeteta je najradosniji događaj u životu svake familije i šire, bez obzira na to što novi život unosi promjene i malu pometnju u svakodnevicu porodičnog kolektiva. Taj čin praćen je raznim običajima, koji su se dosta razlikovali čak i u susjednim mjestima. U zakovanom životu, pored zebnje, priželjikivanja, strijepnje i iskušenja, naši preci su znali da je svaki novi život najveća vrijednost. Ipak, na majke, posvećenim tajnama života i sudbine svoje djece, padao je

Ludvik Kuba - Crnogorka s kolijevkom

najveći teret porodičnih obaveza odmah po porođaju. Ne treba smetnuti s uma u kakvim su tradicijskim ograničenjima one živjele, a posebno u kakvim su se uslovima porađale.

Zabilježeni su i ovakvi slučajevi iz naših krajeva: Zbog brojnosti ukućana i tradicionalnog odnosa prema ženi, trudnice su uoči porođaja izlazile iz svoje kuće, odlazile u polja (u ljetnjem periodu u kukuruz ili pšenicu), gdje su se pod vedrim nebom, a počesto i na jakom mrazu, uglavnom same porađale. Nijesu smjele ni glas da puste kako ih neko ne bi opazio ili čuo. Svaka beba zahtijeva veliku brigu i pažnju.

Najveći problem je bio kod povijanja. Srećne su bile one majke koje su imale po dvije-tri pelene – dok je jedna bila na bebi, druga se sušila, i tako naizmjenično. Koliko god su roditelji bili zauzeti poslovima, o djeci se uvijek vodilo računa.

Između ljubavi i razuma, svijesti i mudrosti, brižan odnos roditelja pun poštovanja, topla komunikacija i razumijevanje, bili su podloga da svako dijete izmašta svoje djetinjstvo na poseban način. Svakodnevno umorne, majke bi rano ujutru povile i podojile dijete a potom odlazile na posao dok bi neko pazio na bebu. Nerijetko, kolijevka se nosila u polja, njive, voćnjake, gdje se držala na bezbjednom mjestu (vezivala se za granu kako bi dijete bilo zaštićeno od stoke, ujeda zmije i sl.). Veza majke i djeteta posebna je i jedinstvena, a njeno osjećanje brige, čežnje i radosti prevazilazi i svjetlost koja zrači bez oscilacija i prestan-

ka. Majke su bile obdarene za razumijevanje emocija svog djeteta – da li je ono gladno, ljuto, bolesno. Za svaku ženu i majku nema ništa draže od dječje kolijevke, iz koje je svaki plač iskra radosti, najljepši zvuk i pjesma. Uostalom, od postanka svijeta, najljepši nakit svake žene bila su njena djeca. Kolijevka se uvijek nalazila u blizini majke, odnosno majčinog ležaja. Njima ljubav prema djeci iz duše izvire. I pored oskudice u svemu, one su uspijevale da premoste svaki vid tragičnosti. Uspavanka je početak romanse majke i djeteta. To je komunikacija emocije i budućnosti, temelj i oslonac svijeta i čovjeka. Ona pospješuju dječju maštu, razvoj govora i uspostavljaju bliski odnos. Posjeduju nježnost, toplinu, sugestivnost, poruku.

One su kratke, ritmične, intimno tople lirske pjesme usklađene sa uzrastom djeteta. U bilo koje vrijeme, uspavanka je tiha, kao što je tiho sve što se rađa, što počinje i što u novi život uvire: Nina, nina, jagnje malo, oči moje dunjalučko!...

Spavaj, zlato, rodila te majka...

Ljulja, ljulja ljuljaška... Buji, paji, čedo materino... Taši, taši tanana... Kad bi se dijete probudilo, bilo je dovoljno jednom nogom zaljuljati kolevku i ono bi se umirilo. Da bi se dijete povremeno i samo igralo, na prečku kolijevke kačile su se igračke. U nedostatku pravovremene i adekvatne zdravstvene njege, a u vrijeme čestih epidemija i raznih bolesti, bebe su umirale ne dočekavši prvi rođendan.

(Nastavlja se)

21

Poneđeljak, 15. februar 2021.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CEMA DOO Adresa: VELIŠE POPOVIĆA B.B.

Tel.: 067-262-767 Email: dragas_z@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -posjedovanje licence za nadzor i reviziju 2. ELEKTROINSTALATER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektroinstalater Rok za prijavljivanje: 15 dana ČELEBIĆ CITY DOO Adresa: OKTOIH 2,DONJA GORICA

Tel.: 020-444-412/020-444-498 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

BERANE TEL: 051/233-332

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Adresa: UL.IV CRNOGORSKE BR.13

Tel.: 051 /233-339 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ZAŠTITI IMOVINE I OBJEKATA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Zaštitar/ka lica i imovine Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Posjedovanje licence u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine.

2. MEHANIČAR/KA - BRAVAR/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Neophodno iskustvo na poslovima održavanja opreme PPOV. 3. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ELEKTRO OPREME, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju

od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Neophodno radno iskustvo na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.

4. RUKOVAOC/TELJKA NA POSTROJENJU ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, 6 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Neophodno iskustvo na poslovima operatera SCADA SYSTEMS. 5. RUKOVODILAC/TELJKA SEKTORA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: VSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 3 dana

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

DOO KOMUNALNO CETINJE Adresa: Ul. Jaroslava Čermaka b.b.

Tel.: 041-238-225 Oglašava potrebu za: 1. RUKOVODILAC/TELJKA U SLUŽBI ZA POSLOVE ODRŽAVANJA JAVNE RASVJETE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Zanimanje, stepen i vrsta stručne spreme:VII-1SSS- Elektrotehnički fakultet- smjer energetika.

Posebna znanja i vještine: Poznavanje rada na računaru (Internet, Microsoft office).

GOLUBOVCI TEL: 020/671-638

KLIKOVAC DOO Adresa: MAHALA B.B. GOLUBOVCI

Tel.: 020-872-120,067-600-259 Email: hr@klikovac.me Oglašava potrebu za: 1. SUPERVIZOR/KA ZA JUŽNU REGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mahala Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: - dokumentaciju slati na mail adresu: hr@klikovac.me - predviđen terenski rad 2. BREND MENADŽER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mahala

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: dokumentaciju slati na e-mailu hr@ klikovac.me

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Adresa: Radoja Dakića bb

Tel.: 040/204-656 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

STUDIO 4 D DOO Adresa: Danila Bojovića bb

Tel.: 069/232-790 Oglašava potrebu za: 1. FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: Frizer za muškarce, Frizer za žene Rok za prijavljivanje: 8 dana UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE Ul. Vuka Karadžića 83, Nikšić

Tel: 040/235-207 RASPISUJE K O N K U R S Za izbor/reizbor u zvanje SARADNIK/CA U NASTAVI NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA: Fizička kultura i zdravi stilovi života i Sportski treneri i novinari Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i na nematičnim fakultetima, za grupu predmeta u naučnoj oblasti Sportske nauke – 1 ( jedan) iz-

e-mail: oglasno@pobjeda.me

vršilac, na određeno vrijeme od 1 ( jedne) do 3 (tri) godine.

Uslovi: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidat treba da ima visoku stručnu spremu iz oblasti fizičke kulture, kao i da ispunjava posebne uslove utvrđene članom 75 Zakona o visokom obrazovanju i članom 105 Statuta Univerziteta Crne Gore.

Prijavu na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje: ul. Vuka Karadžića 83, Nikšić.

Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. DISPEČER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. OPERATER/KA –RUKOVALAC/TELJKA MJERNIH INSTRUMENATA ZA DETEKCIJU KVAROVA I MJERENJE PROTOKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS opšteg smjera Rok za prijavljivanje: 3 dana JU OSNOVNA ŠKOLA ,,RISTAN PAVLOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 23

Tel.: 052/301-285 Email: o.s.ristan.pavlovic@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vri-

jeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica se prima na 17 časova nedjeljne norme.

-crnogorsko državljanstvu -licenca(dozvola) -probni rad 3 mjeseca 2. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica se prima na 13 časova nedjeljne norme a najduže do 30.06.2021godine.

-crnogorsko državljanstvo -dozvola za rad(licenca) -probni rad 3 mjeseca

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JU ZAVIČAJNI MUZEJ GANIĆA KULA Adresa: UL.DEVETE CRNOGORSKE BRIGADE B.B.

Tel.: 067-566-864 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uz prijavu dostaviti :dokaz o stručnoj spremi-diploma VII/1,dokaz o radnom iskustvu,dokaz o položenom stručnom ispitu,uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak,ljekarsko uvjerenje,program razvoja ustanove za naredne četiri godine.

Tel. 020-202-455, 020-202-456

22

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Na osnovu Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Glavnog grada-Podgorica („Sl.list RCGopštinski propisi“ br.08/05, 09/07, „Sl.list CG-opštinski propisi“ br.38/12) Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. objavljuje

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl. list CG”, br. 21/09), člana 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG”, br. 44/10), i zaključka Vlade Crne Gore br. 07-5270 od 27.11.2020. godine, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore,o b j a v lj u j e: JAVNI POZIV

OGLAS BROJ 01-21 za ustupanje u zakup poslovnih prostora

za prikupljanje ponuda za davanje u zakupposlovnog prostora za obavljanje ugostiteljske djelatnosti- restorana u NP Skadarsko jezero, opština Podgorica

1.Poslovni prostor u ul.Slobode br.9 Površina ukupno: 97,18 m2, od čega prizemlje:60,53 m2 i podrum 36,65 m2 Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou: 2.922,19 Eura bez PDV, odnosno 3.535,85 Eura sa PDV-om 2.Poslovni prostor u ul. Slobode br.28 Površina: 22 m2 –prizemlje Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou: 876,48 Eura bez PDV-a, odnosno 1.060,55 Eura sa PDV-om.

3. Poslovni prostor u ul. Vijenac kosovskih junaka br.5 Površina ukupno:36,09 m2-prizemlje Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou: 218,35 Eura bez PDV, odnosno 264,20 Eura sa PDV-om 4. Poslovni prostor u ul. Svetozara Markovića br.38 Površina ukupno:22 m2-prizemlje Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou: 272,20 Eura bez PDV, odnosno 329,36 Eura sa PDV-om Ponuda treba da sadrži: - Tačan naziv i adresu ponuđača - Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a i sa PDV-om - Način plaćanja Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije): 1.Pravna lica - izvod iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici (potvrda o registraciji društva, obavještenje o nastavku registracije) - Rješenje o poreskom identifikacionom broju, - Rješenje o PDV-u - Bilans stanja i uspjeha za poslednje tri godine - Karton deponovanih potpisa - Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou na žiro račun 550-4710-18 ili garanciju banke u visini od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou 2.Fizička lica -preduzetnici -Ovjerenu kopiju lične karte -Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita ( zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou na žiro račun 550-4710-18.

-Rešenje iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici -Karton deponovanih potpisa -Rješenje o poreskom identifikacionom broju Pravo učesca na nadmetanju imaju sva pravna lica i fizička lica-preduzetnici.

Za ocjenu podobnosti ponuđača i ocjenu najpovoljnije ponude polaziće se od sledećih kriterijuma : - ponuđena cijena..............…………………...............................................................................……0 - 80 bodova - način plaćanja..... .....................................................................................................................…… 0 - 20 bodova podkriterijumi za ponuđeni način plaćanja: plaćanje unaprijed za godinu dana.......................................................................................................20 bodova plaćanje unaprijed za devet mjeseci......................................................................................................15 bodova plaćanje unaprijed za šest mjeseci. .......................................................................................................10 bodova plaćanje unaprijed za tri mjeseca............................................................................................................ 5 bodova mjesečno plaćanje.........................................................................................................................................1 bod Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objаvljivanja 15.02.2021.godine, zaključno sa 22.02.2021. godine u 12,30 časova, neposrednom predajom na arhivi Agencije.

Ponude (1 original) dostaviti u zapečaćenom kovertu, za svaki objekat posebno, s naznakom ‘’ne otvaraj’’ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica.

Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači ćese održati dana 22.02.2021. godine u 13 časova u prostorijama Agencije.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.

Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora.

Izvođenje radova na adaptaciji i rekonstrukciji radi prilagođavanja poslovnog prostora svojim potrebama, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti Agencije.

Troškove rekonstrukcije i adaptacije snosi zakupac.

Agencija će iz daljeg postupka davanja u zakup poslovnih prostora isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu nijesu izvršili ugovorene obaveze prema Agenciji.

Iznos zakupnine najpovoljnijih ponuđača će biti umanjen za 40% u skladu sa odlukom o umanjenju iznosa zakupnine poslovnog prostora u vlasništvu Glavnog grada – Podgorice.

Navedeno umanjenje primjenjivaće se do 31.12.2021.

Nakon donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača a prije zaključenja Ugovora o zakupu poslovnog prostora, zakupac je dužan da na ime obezbjeđenja plaćanja troškova zakupa, troškova električne energije, vode i svih drugih obaveza po osnovu korišćenja poslovnog prostora, uplati depozit u visini dvije zakupnine za konkretni poslovni prostor na žiro račun Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. br. 535-4762-52.

Kontakt: tel.408-743

1.JP za nacionalne parkove Crne Gore poziva na podnošenje ponuda za davanje u zakup,u viđenom stanju,uređenog poslovnog prostora, ugostiteljske namjene, površine 220 m2, sa terasom površine 200m2 i uređenog parking prostora površine 300 m2, koji čini prizemlje objekta Upravne zgrade NP Skadarsko jezero, koji se nalazi u Podgorici, mjesto Vranjina, ( u daljem tekstu: Nepokretnost).

2.Ponuda se može dostavljati isključivo kao jedinstvena ponuda za objekte iz tačke 1ovog poziva.

3.Minimalna godišnja cijena zakupa za objekate iz tačke 1 ovog poziva iznosi 35.000,00 eura bez PDV-a. Zakupnina se isplaćuje polugodišnje unaprijed, za tekuću godinu.

4.Objekti iz tačke 1 se daju u zakup na period od 5 godina.

5.Objekte iz tačke 1ovog poziva zakupac može koristiti jedino u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga.

6.Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti za koje se nepokretnost daje u zakup.

7.Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponude: • Ponude se mogu podnositi neposredno svakog radnog dana u vremenu od 08 do 15 časova, zaključno sa danom 22. 2.2021.godine do 12.00 časova na arhivu JP za nacionalne parkove Crne Gore, Trg Vojvode Bećir-Bega Osmanagića br. 16, Podgorica.

• Ponude se podnose u zatvorenoj koverti, na kojoj će se naznačiti: “Za Komisiju za sprovođenje postupka javnog nadmetanja”, ”Prijava za zakup poslovnog prostora za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u NP Skadarsko jezero” i “Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda”.

• Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom.

• Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda istu da mijenja, dopunjava ili da odustane od ponude.

• Ponuda ili dopuna ponude, ili odustajanje od ponude, dostavlja se na isti način kao ponuda.

Ponuđač može odustati od ponude najkansije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog Javnim pozivom za dostavljanje ponuda.

• Ponude koje su primljene nakon isteka roka utvrđenog u Javnom pozivu, odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju neotvorene ponuđaču.

• Period važenja ponude je 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

• Postupak sprovođenja Javnog poziva vodi Komsija koju imenuje Direktor JPNPCG. • Javno otvaranje ponuda će se obaviti dana 22. 2 2021. godine sa početkom u 13.00 časova u prostorijama Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, Trg Vojvode Bećir -Bega Osmanagića 16, Podgorica.

• Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati podnosioci ponuda ili lica koja oni pismeno ovlaste.

8.Dokazivanje ispunjenosti uslova za učešće u predmetnom postupku prikupljanja ponuda: Učesnici javnog nadmetanja su dužni da uz ponudu dostave: • Podatke o ponuđaču (naziv, sjedište, ovlašćeno lice); • Rješenje o PIB-u pravnog lica (kopija); • Rješenje o registraciji PDV-a (kopija); • Ponuđeni iznos zakupnine izražen u eurima, bez uračunatog PDV-a, za godinu dana zakupa; • Dokaz o registraciji iz CRPS-a (ne stariji od 6 mjeseci, original ili ovjerena kopija); • Izvještaj o računovodstvenom i finansijskom stanju – bilans uspjeha i bilans stanja za 2017., 2018. i 2019. godinu (kopija).

• Dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja kvalitetom “SERTIFIKAT ISO 9001:2015”. Ponuđač je u obavezi dostaviti kontakt (sajt, e-mail, kontakt telefon) za provjeru autentičnosti sertifikata: Sertifikat mora biti važeći na dan javnog otvaranja ponuda (original ili ovjerena kopija), • Dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja zastitom zivotne sredine “SERTIFIKAT ISO 14001:2015”. Ponuđač je u obavezi dostaviti kontakt (sajt, e-mail, kontakt telefon) za provjeru autentičnosti sertifikata: Sertifikat mora biti važeći na dan javnog otvaranja ponuda. (original ili ovjerena kopija); • dokaz o uspostavljenom sistemu upravljanja bezbjednosti hrane “SERTIFIKAT ISO 22000:2005”. Ponuđač je u obavezi dostaviti kontakt (sajt, e-mail, kontakt telefon) za provjeru autentičnosti sertifikata. Sertifikat mora biti važeći na dan javnog otvaranja ponuda. (original ili ovjerena kopija) • Izjava da će osigurati objekte po tržišnoj vrijednosti koji su predmet ovog poziva za vrijeme ugovorenog perioda i vinkulirati polisu na JP za nacionalne parkove Crne Gore.

• Dokaz o uplati garantnog depozita od 10% početne cijene godišnje zakupnine bez PDV-a na žiro račun 510-5848-53, kod CKB banke, sa naznakom „Učešće na javnom pozivu br.01-309 od 12. 2. 2021. godine“. Troškove prenosa depozita snosi ponuđač. Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena, depozit se vraća ponuđaču u roku od sedam dana od isteka roka za utvrđivanje rang liste. Ponuđaču čija je ponuda prihvaćena uplaćeni depozit se uračunava u zakupninu.

Ukoliko ponuđač čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu ponuđenog iznosa zakupnine u ugovorenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita.

9.Uslovi zakupa • Nepokretnost se daje u zakup za obavljanje djelatnosti restorana (sa pripadajućim parking prostorom). Zakupac je u obavezi da obezbijedi uslove da predmetni objekat bude kategorisan kao ugostiteljski objekat za pružanje uslova pripremanja i usluživanje hrane i pica – restoran, sa najmanje 4 zvjezdice.

• Zakupac je obavezan da koristi Nepokretnost isključivo za namjenu i svrhu koja je određena, u skladu sa čime u trenutku dostavljanja ponuda I u roku zakupa, mora biti registrovan za obavljanje predmetne djelatnosti.

• Zakupac ne može zakupljeni poslovni prostor davati u podzakup ili po bilo kom osnovu dati na upotrebu drugom fizičkom ili pravnom licu.

10.Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od sledećih kriterijuma: Ponuđena cijena 80 bodova Ostvareni prihodi u 2017., 2018. i 2019. godini 20 bodova 11.Komisija za sprovođenje javnog nadmetanja vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su ispravne, odnosno da su sačinjene u skladu sa Javnim pozivom i utvrđuje rang listu. Ponude koje ne ispunjavaju utvrđene uslove cijeniće se kao neispravne. Rok za donošenje Odluke Komisije je 10 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača dostaviće se svim ponuđačima putem pošte, na adresi naznačenoj u ponudi ponuđača, a izuzetno na oglasnoj tabli JP Nacionalni parkovi Crne Gore, ukoliko nadležni organ za dostavljanje obavijesti da nije moguće uredno dostaviti predmetnu odluku.

12.Obilazak poslovnog prostora • Ponuđač može izvršiti obilazak predmetnog poslovnog prostora, uvidom na licu mjesta, za vrijeme za koje je otvoren Javni poziv, i to radnim danima (ponedeljak-petak), u terminu od 12-14 časova, kontakt telefon +382 67 310 343 kontakt osobaRadmila Vujotić.

13.Zaključenje ugovora • Ponuđač čija je ponuda ocijenjena kao ispravna i izabrana kao najpovoljnija dužan je da u roku od pet dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude sa Javnim preduzećem za nacionalne parkove Crne Gore zaključi ugovor o zakupu.

• Ukoliko prvorangirani ponuđač odbije da potpiše ugovor o zakupu u roku od 10 dana od dana dostavljanja poziva za zaključenje ugovora, Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore zadržava garatni depozit i poziva drugoraniranog ponuđača na zaključenje ugovora.

• Komisija će Javni poziv oglasiti neuspjelim ukoliko rangiranani ponuđači odbiju da potpišu ugovor o zakupu u ostvaljenom roku. Komisija će proglasiti Javni poziv neuspjelim i u slučaju da se na Javni poziv ne prijavi nijedan ponuđač.

Sve informacije se mogu dobiti na telefon+382 67 310 343, kontakt osoba Radmila Vujotić.

Napomena uz tekst Javnog poziva: Poslovni prostor se izdaje bez opreme, sitnog inventara, restoranskog pribora i aparata.

Poneđeljak, 15. februar 2021.

U skladu sa Zakonom o stečaju, čl.134 i 135, Sl.list CG 1/2011, stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, sve povjerioce i sva zainteresovana pravna i fizička lica, koja imaju pravo vlasništva ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri za treću javnu prodaju imovine AD „Market invest“ u stečaju Bijelo Polje, putem prikupljanja pismenih ponuda i istovremeno objavljuje treći JAVNI POZIV za prodaju imovine AD „MARKET INVEST“ u stečaju Bijelo Polje, putem prikupljanja pismenih ponuda.

Predmet prodaje: Poslovni prostor PD 4, P=55 m2, sprat I, broj zgrade 1, KP 1307/1, KO B.Polje, upisan u LN 422, ulica Tršova bb, Bijelo Polje.

Imovina se nalazi na adresi: Bijelo Polje, Tršova bb (zgrada Lepa Brena).

Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana u periodu od 9.00-15.00 h.

Cijena: Početna cijena imovine iznosi 45.000,00 €, što je ujedno i najniža cijena imovine.

Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu.

Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uz ponudu prilože dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br. 520-36936-41.

Ponuda treba da sadrži i potvrdu o registraciji i podatke ili punomoćje za lice koje predaje ponudu /pravna lica/, odnosno fotokopiju lične karte ili pasoša /fizička lica/. Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakama: „Ponuda za St.br.72/19“ i „Ne otvaraj“ moraju biti dostavljene u pisarnicu Privrednog suda CG najkasnije do 08.03.2021.g. u 13.00 h. Privredni sud CG se nalazi na adresi: IV Proleterske br.2 , Podgorica. Otvaranje ponuda obaviće se 10.03.2021.g.u Privrednom sudu CG, kancelarija br.26, sa početkom u 13.00 h.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, stečajni upravnik će donijeti u roku od 8 (osam) dana, od dana otvaranja ponuda.

Izabrani kupac dužan je da sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor i isplati ugovorenu cijenu u roku od 30 /trideset/ dana od dana donošenja odluke o izboru kupca. U protivnom gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen drugi najpovoljniji ponuđač, ako ih ima više.

Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen u roku od 5 (pet) dana.

Sve troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac.

Informacije na tel. 069 051 382.

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM dvosoban stan sa garažom, ul. Georgija Dimitrova 58, Podgorica.

HITNO. Cijena 25.000e Tel. 068/040-754 1

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2 PRODAJEM neupotrebljivanu grobnicu sa dva ukopna mjesta Novo groblje Cetinje.

Tel. 067/541-959 3

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 IZDAJEM u zakup vinograd 1300 čokota, vranac, kratoštija, rajnski rizling, selo Drušići, 22 km od Podgorice.

Tel. 069/300-633 4

Oglasi i obavještenja

23

I.br. 1411/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Djukanovic adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kurtagić Faruka iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 12.02.2021 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se XV prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Kurtagić Faruka iz Rozaja upisane u LN broj 946 KO Rozaje, na kat.parceli br.955, dvoriste povrsine 497 m2, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada povrsine 191 m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada povrsine 40m2, broj zgrade 3, garaza, povrsine 11 m2, broj zgrade 1, porodicna stambena zgrada, P4, povrsine 191 m2, broj zgrade 1, nestambeni prostor PD1, spratnosti 1P, povrsine 172 m2, broj zgrade 1, poslovni prostor PD2, P, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnosti P2, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD5, spratnosti P3, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD6, spratnosti P4, povrsine 73m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada , spratnosti P, povrsine 40 m2, broj zgrade 3, garaža, spratnosti P, povrsine 11m2.

XV javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 12.03.2021.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1411/2017 od 17.04.2018.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 204.307,83 eura.

Na XV javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na XV javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 20.430,78 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 15.02.2021. godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 12.02.2021.godine

Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

24

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Dragoj tetki

Opraštamo se od naše velike i iskrene prijateljice

STANISAVI Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

Beskrajno Ti hvala na svakoj lijepoj riječi, na ljubavi kojom si nas obasipala.

Hvala Ti što si nas naučila da su najsvetije riječi na svijetu sloga i porodica.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

VESNE KASTELAČO Živjet ćeš u našim najljepšim uspomenama.

Porodica KLJAJIĆ 1090 Voljena naša tetka

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Tvoji: KEKA, NOVO i STAŠA

TELEFON ZA INFORMACIJE

1077

MILA

Дана 14. 2. 2021. године преминула је наша драга

Nedostajaće nam tvoji iskreni razgovori i savjeti.

S tugom: MIŠKO, MIrA, NATAŠA, i SLAđA

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Умрла је наша јетрва и стрина

ЉИЉАНА Веселинова ШЋЕПАНОВИЋ Рођена Минић

Сходно епидемиолошким мјерама, сахрана ће се обавити у кругу породице дана 15. фебруара у 15 часова на градском гробљу у Колашину. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: супруг ВЕСЕЛИН, синови АЛЕКСАНДАР и ПЕТАР, ћерка МИЛИЦА, сестре НАДА, МАРИЈА и БИЉАНА, снахе АНА и СВЕТЛАНА, унучад ВУКАШИН, ДУШАН, ДУЊА, БЛАЖО и остала родбина.

НЕНА КАЛЕЗИЋ Чуваћемо те од заборава. РУЖИЦА, БОЈАНА, ЂОРЂЕ и ВЛАДО КАЛЕЗИЋ 1052

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

25

U Teksasu je u 90. godini umro jedan od najpoznatijih američkih ekonomista i jedan od osnivača našeg Univerziteta Tužnim srcem javljamo da je dana 14. februara 2021. godine naš dragi tragično izgubio svoj mladi život u 19. godini

LAZAR Darkov ŽIŽIĆ

TUFO Alije ADROVIĆ

Usljed novonastalih okolnosti u državi, sahrana će se obaviti 15. februara 2021. godine u 14 časova na groblju u Straševini u Nikšiću, u krugu porodice.

Kuća žalosti: Straševinska 3, Nikšić.

prof. dr SVETOZAR – STIV PEJOVIĆ Dženaza će se obaviti na groblju Cijevna. Shodno mjerama Ministarstva zdravlja, u krugu porodice, 15. februara 2021. godine.

Vječno zahvalni

Ožalošćena porodica: otac DARKO, majka MILENA, sestra TIJANA, brat JOVAN, đedovi PULETA i GARO, babe RADMILA i POLJKA, stric MIŠO, ujaci IGOR i IVAN, ujna ANA, tetke DANIJELA, DARKA i ŽANA i ostala mnogobrojna porodica ŽIŽIĆ i STANIŠIĆ 1047

UNIVERZITET DONJA GORICA

Ožalošćeni: supruga SELIMA, sinovi ISAD, ZIJAD i ELVIR, ćerke FIRASETA i ELVIRA, braća ARSLAN i ADEM i sestra SADETA, unučad i ostala porodica

Posljednji pozdrav dragom

LAZARU

1064

1023 Nedostajaćeš nam i znaj da te nikad nećemo zaboraviti.

U Teksasu je u 90. godini umro iskreni prijatelj naše porodice, čovjek okeanskog srca i veliki poštovalac Crne Gore, rodom iz Oraha

DEJO i LJUBO IVKOVIĆ sa porodicom

1081

TUFO ADROVIĆ

prof. dr SVETOZAR – STIV PEJOVIĆ

Tvoje veliko srce u kome je uvijek bilo mjesta za tvoje prave prijatelje i tvoj plemeniti lik, ljubav i požrtvovanje, mudrost i iskrenost ostaće u nama dok smo živi.

Sa poštovanjem i zahvalnošću,

HAZBIJA MURATOVIĆ sa familijom

Hvala na neizmjernoj podršci, pomoći i ljudskoj toploti!

Ostaće nam vječni žal što nijesmo u mogućnosti da se poklonimo nad Tvojim odrom.

LAZAR ŽIŽIĆ Duboko nas je potresao prerani odlazak našeg dragog Lazara. Ne samo njegova porodica već svi koji su imali čast da upoznaju tako plemenitu osobu su u nevjerici i neizmjernom bolu.

U ovom teškom trenutku molimo se da njegovim najmilijima Bog podari snagu i mir da izdrže ove teške dane. Znajte da ste u našim mislima i molitvama.

1022

LJILJANA, MILICA, MILENA, MARIJA i VESELIN VUKOTIĆ

KOLEKTIV TEKNOXGROUP

Posljednji pozdrav dragoj razrednoj

1086 Posljednji pozdrav našem mnogo voljenom

VERI POPOVIĆ

1065

Vašu plemenitu ljubav i pažnju koju ste nam pružali čuvaćemo zauvijek u našim srcima. Дана 14. фебруара 2021. године, у 66. години, умрла је наша драга

RODITELJI I UČENICI 8-1 OSNOVNE ŠKOLE ,,JAGOŠ KONTIĆ“ - STRAŠEVINA

LAZU Bol, tuga, nevjerica…

Tvoji PEJOVIĆI

1068

1088

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Posljednji pozdrav našem dragom brataniću

ВЕРА Миливојева ПОПОВИЋ Сахрана је обављена у кругу породице 14. фебруара у 15 часова на мјесном гробљу Липа – Цуцка.

Ожалошћени: браћа СЛАВКО и БОГДАН, сестре КАТИЦА и ЛИДИЈА, снахе ЈУЛКА, братанићи ВЛАДИМИР, БОРИС и МИЛИВОЈЕ, братаничне САЊА и ТАМАРА, сестрић ЛУКА и сестричина ИВАНА и остала родбина ПОПОВИЋ

1087

VERI POPOVIĆ

LAZARU

Sjećanje na naše iskreno prijateljstvo zauvijek će ostati u mom srcu.

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u vječnom miru.

Uvijek ćemo čuvati sjećanje na tvoju vedrinu i snagu, te prerano ugašenu mladost.

SNEŽANA DRAGANIĆ sa porodicom

Tetke LIDIJA, LELA, MAJA i ANA sa porodicama

1069

1091

26

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je 13. februara 2021. godine, u 53. godini, iznenada preminuo naš voljeni

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Sa tugom i poštovanjem opraštam se od moje majke Дана 14. фебруара 2021. умрла је у 77. години наша драга

ILIJA Mašanov SJEKLOĆA

БИСЕРКА Војова БУШКОВИЋ

BISERKE Vojove BUŠKOVIĆ

рођена Радоман

rođ. Radoman Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice, 14. februara u 12 časova, na mjesnom groblju u Dobrskom selu.

Ožalošćeni: majka VIDOSAVA, brat MIODRAG, braća od strica ŽELJKO i SAŠA, rođak MIŠKO i ostala rodbina

Draga majko, u tvom časnom i dostojanstvenom životu krasile su te najljepše ljudske osobine. Bila si siguran oslonac svojoj porodici. Plemenita, dobra, predusretljiva i iskrena, osmijehom otvorenog srca, dočekivala svakog prijatelja i poznanika u svom toplom domu. Imala si razumijevanje za svakog, bila si veliki čovjek. Ovaj rastanak sa tobom je bolan i tužan. Odmaraj pored tvog dobrog supruga, a našega oca. Uvijek ćeš ostati voljena i nezaboravljena u našim srcima.

1008

Ćerka BRANKA, zet VOJO, unuci LJUBO i SAŠA

Posljednji pozdrav voljenom sestriću

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 14. фебруара у 15 часова, на сеоском гробљу Врањина. Ожалошћени: син МИЛАН, ћерке БРАНКА и САЊА, брат МИТАР, снахе ВЕРА, МИЛАНКА, АНДРЕА и МИЛЕНА, братанићи ТОМО и МИЛОШ, сестрићи ДЕЈАН и МЛАДЕН, сестрична СНЕЖАНА, ђеверичићи ДАРКО, ЖЕЉКО и ДИЈАНА, унучад МАРИО, ЉУБО, МИЛОШ, САША, САРА и ТЕОДОРА, праунук МЛАЂАН и остала многобројна родбина

1019 Posljednji pozdrav dragoj babi

1078 Sa tugom u srcu i bolom u duši opraštam se od moje majke

ILIJI Mašanovom SJEKLOĆI BISERKI Dragi Iko, tvojim ranim odlaskom otišla je i velika ljudska dobrota kojom si zračio.

Počivaj u miru. Tvoj vedri lik će zauvijek biti u našim srcima.

BISERKE Vojove BUŠKOVIĆ

Ujak PERO JABLAN sa porodicom

Uspomena na tebe biće nam tvoj vedri duh i topli dom ispunjen ljubavlju.

rođ. Radoman 1009 Posljednji pozdrav dragom zaovičiću i bratu

ILIJI Mašanovom SJEKLOĆI

Draga majko, teško je opisati riječi kojima se mogu oprostiti sa tobom.

Bila si majka, čovjek velikog srca. Ne postoje riječi koje mogu opisati tugu i bol koju osjećam. Hvala ti za svaki trenutak kojim si nas učinila sretnim.

Hvala ti za podršku i ljubav koju si nam nesebično pružala.

Počivaj u miru, tamo gdje nema patnje i bola, a tvoja dobra duša neka nađe vječni spokoj.

Kćerka SANJA, zet GORAN, unučad MILOŠ i TEODORA

MILANKA, DIJANA i DARKO sa porodicama

1070

Draga naša

Tvoja dobrota i blagi lik ostaće u trajnom sjećanju.

Ujna MOMIRA, brat IVAN, sestre IVANA, DANICA i VESNA 1010

1079 Напустила нас је наша драга заова и тетка

BISERKA BUŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko ćeš nam nedostajati. Hvala ti na svim životnim savjetima, na svakoj tvojoj toploj riječi kojom si nas obasipala. Hvala ti što si nas naučila da su najsvetije riječi na svijetu - sloga i porodica.

Hvala ti na svemu, bila si naš ponos.

РОСА МИЈУШКОВИЋ рођена Радуловић

ILIJI SJEKLOĆI KOLEKTIV FIRME „OBODICE“ CETINJE 1012 Posljednji pozdrav dragom sestriću

Posljednji pozdrav dragom drugu

Драга Росо, твоја доброта, племенитост и ведар дух су и тешке животне тренутке учиниле лакшим. Увијек си налазила начина да помогнеш не штедећи себе, да посавјетујеш, одагнаш тугу и охрабриш нас када је било потребно. Драга тетка, велико хвала за сву твоју љубав и пажњу коју си нам даривала. Остају нам лијепа сјећања на твој племенити лик да са поносом чувамо успомену на заједнички проведене тренутке. Посљедњи поздрав драгој Роси, с љубављу и поштовањем.

1075

MILAN, MARIO, VERA, SARA, ANDREA I MLAĐAN

Opraštamo se od naše voljene ujne

МИЛКА, ОЉА и ЦИЦКО

Посљедњи поздрав сестри, заови и тетки

ILIJI Mašanovom SJEKLOĆI Neka tvoja dobra duša počiva u tišini vječnog mira.

od MOMA RADIŠIĆA

Ujak VOJO sa porodicom 1011

BISERKE BUŠKOVIĆ

ILIJI Mašanovome SJEKLOĆI

1041

РОСИ МИЈУШКОВИЋ Остају нам лијепа сјећања на твој племенити лик да са поносом чувамо успомену на заједнички проведене тренутке. Брат РАЈКО РАДУЛОВИЋ са породицом 1076

Draga ujna, Rado smo dolazili u vašu kuću, jer smo uvijek bili dočekani sa osmijehom i dobrodošlicom. Počivaj dobra i plemenita ženo.

BAĆA, RADA, ANKA i JULKA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA” e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1080

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

27

Dana 14. februara 2021. u 71. godini preminuo je naš voljeni Dana 14. februara 2021. godine, posle kraće bolesti, preminuo je, u 84. godini, naš voljeni

Dana 13. februara 2021. godine u saobraćajnoj nesreći tragično je preminuo naš voljeni

MILORAD Đurov KALUĐEROVIĆ

MILOSAV Perov BOJIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana na seoskom groblju na Očinićima.

Ožalošćeni: žena ROSE, sin JOVAN, ćerka JELENA, braća MILENKO i SAVO, sestra BRANKA, sinovac IVAN, snahe i sinovične i ostala rodbina

MILJAN Živkov GAGOVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 15. februara u 14 časova na mjesnom groblju selo Sjerogošte – Kolašin.

Ožalošćeni: supruga RUŽICA, sinovi RADOSAV i ALEKSANDAR, kćerka VESNA, unuci PETAR i IVAN, unuke IVANA, ANĐELA i ANICA, praunuka ANĐELA, snahe VIOLETA i TANJA, sestre MIRJANA, KOSA, JELENA i STANISAVA i ostala mnogobrojna rodbina

1020 Posljednji pozdrav ocu, djedu i tastu i prijatelju

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 15. februara na mjesnom groblju selo Bezuje – Piva.

Ožalošćeni: supruga RATKA, kćerka ISIDORA, sin MARKO, sestre KOVILJKA, BOSILJKA, RADOJKA, VESNA i SENKA, ujak RADONJA, tetka MILIJANA i ostala mnogobrojna rodbina

1072 Dragi

MILORADU KALUĐEROVIĆU 1044

Tužna je i bolna istina da te više nema, ali tvoja dobrota, ljubav i pažnja ostavile su neizbrisiv trag u našim srcima zbog čega ćemo te pamtiti zauvjek. Ćerka JELENA, unuka NIKOLETA, zet SAVO i prijateljica ZORKA DOBRKOVIĆ 1071

TATA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Napustio si nas tiho kao i što si živio, a naš bol i tuga za tobom trajaće vječno. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. Hvala ti na svemu.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BATO, ACO i VESNA 1073 Posljednji pozdrav

MILJANU GAGOVIĆU MILU KALUĐEROVIĆU 1084

VLATKO KUSOVAC sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom tetku

ŽARKO i RENA RAKČEVIĆ sa porodicom

MILOSAVU BOJIĆU

Posljednji pozdrav tetku

Bio si primjer dobrote i poštenja. Dani će prolaziti, ali ti ćeš i dalje živjeti u našim srcima i sjećanjima.

Kćerka VESNA, zet GORAN, unuk IVAN i unuka IVANA, snaha TANJA i praunuka ANĐELA 1061

1074

MILORADU KALUĐEROVIĆU

MILORADU KALUĐEROVIĆU

Hvala ti za svu pažnju koju si nam nesebično pružao.

S poštovanjem ćemo se sjećati pažnje koju si nam poklanjao.

MILIJANA ĐURIŠIĆ sa porodicom

ANA VUJOVIĆ sa porodicom

1039

1038

Posljednji pozdrav svaku

Posljednji pozdrav velikom prijatelju,

Posljednji pozdrav bratu i stricu

MILU Uz sjećanje na sve lijepe momente koje smo zajedno stvarali.

PERO, NEĐO, KOSE, MARIJA i DUŠAN 1089

MILORADU KALUĐEROVIĆU

MILU KALUĐEROVIĆU

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

MILICA BATRIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanom i dragom zetu

MILJANU GAGOVIĆU Teško i sa osjećanjem velike tuge i bola primili smo vijest o tvom iznenadnom odlasku. Život nestade u trenu, ali tvoje plemenito srce i tvoj lik ostaće vječno u srcima nas koji smo te voljeli i poštovali.

Po dobru ćemo te pamtiti. Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno i pošteno išao, uvjereni da si zaslužio rajsko naselje.

RADOJE VUKČEVIĆ sa porodicom

Sa tugom i bolom se opraštamo od našeg dragog kuma

a porodici iskreno saučešće.

1066

od MIĆA, STAMENKE, SINIŠE i DULA MARTINOVIĆA

Opraštamo se od našeg voljenog tetka

1045

1037

Posljednji pozdrav dragom stricu

MILJANA GAGOVIĆA Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ACO i SVETLANA ŠARANOVIĆ

ĐUKANU Počivaj u miru, a ja ću te zauvijek čuvati od zaborava.

Tvoja bratanična LELA TOMAŠEVIĆ sa porodicom 1083

1085

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILJANA GAGOVIĆA Tvoj iznenadni odlazak ostavio nas je u tuzi i bolu, uskraćeni za ljubav i pažnju koju si nam darivao.

Nećemo te zaboraviti, obećavamo ti da ćemo i mi brinuti i biti uz tvoje najmilije.

1067

Tvoji: ŽANA i MILO

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Dana 13. februara 2021. umrla je naša

Draga naša

Dana 11. februara 2021. godine, poslije duge i teške bolesti, preminula je u 65. godini, naša draga

KOSA-MIKICA Veljkova ĆOROVIĆ rođena Jovanić

RADMILA – MILA RADONJIĆ rođena Bakočević

Sahrana je obavljena 12. februara na groblju Ponikvica -Trubjela.

Kuća žalosti: Njegoševa 17 – Nikšić.

Ošalošćeni: suprug VELJKO, sin RADOSAV-RADE, ćerka SNEŽANA - NENA, brat VESELIN - DRAGAN, đeveri VELIMIR i DRAGIŠA, zaove RADUŠA i MILUŠA, jetrve DESA, MARTA i NADA, unučad LAZAR i IVONA, đeveričići, đeverične, sestrić GAJO, sestrična IVANA, ujčevina GLUŠICE i ostala mnogobrojna rodbina

MILA

Sahranjena je 14. februara na gradskom groblju Čepurci, u prisustvu članova uže porodice.

1082

Putuj u nezaborav dobroto, ljepoto i ponosu naš.

Volimo te beskrajno.

Tvoji: RELJA, IRENA, STAŠA, ANIKA i ANTONIJE

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 14. februara 2021. preminula je u 89. godini naša draga 1034

1035

Opraštamo se od naše voljene sestre i tetke

Posljednji pozdrav dragoj

JULKA Rašova ĐURĐIĆ rođena Kasalica

MILI

Zbog novonastale situacije u državi, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 15. februara u 13 časova na mjesnom groblju u Komarnici - Šavnik.

Ožalošćeni: sinovi VELIMIR-MRDO i GOJKO, ćerke JADRANKA, VESELINKA i BORKA, snahe BUDINKA i GORDANA, unučad, praunučad, sinovci, sinovica, bratanići, bratanične, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina ĐURĐIĆ i KASALICA

MILE Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju, koju si nam svima nesebično pružala.

Uvijek će te voljeti,

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nesebično pružala onima koje si voljela.

Počivaj u miru, među anđelima.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoj brat BUDO i snaha MILANKA

Tvoji: brat ZORAN i bratanične SAŠA, MILENA i JELENA

1063

Draga sestro,

1024 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav voljenoj 1030 Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILI

SONJI VUKČEVIĆ

Hvala ti za svu dobrotu i ljubav koju si gajila prema nama.

Počivaj u miru.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

BEBA i SAVO JOVANOVIĆ 1032

MILI U najljepšoj uspomeni čuvaću tvoj lik.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoja KRISTINA sa porodicom 1025 Posljednji pozdrav voljenoj tetki

MILENA ĐUROVIĆ sa porodicom 1040 Preselila se u vječnost

MILI

MILI

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

U najljepšoj uspomeni čuvaćemo tvoj lik. Počivaj u miru.

MILA RADONJIĆ

Tvoj UGLJEŠA sa porodicom 1026 Посљедњи поздрав драгој заови и тетки

Mila, bila si više od koleginice, bila si drug, prijatelj, bila si nam kao član familije. Hvala ti za pažnju i podršku kad nam je bilo najpotrebnije. Neka tvoja duša počiva u miru.

1042

JELENA MRĐENOVIĆ sa porodicom 1031 Draga tetka

MARTA i VESNA

MILA

МИЛОЈ С тугом и поштовањем чуваћемо те од заборава.

1033

ДЕСА, СНЕЖАНА, РАНКО и СЛАВКО

Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu.

Voli te tvoja SAŠA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1036

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Dana 14. februara 2021. godine umro je naš voljeni

29

Posljednji pozdrav mom ocu, svekru i đedu

Дана 13. фебруара 2021. године, послије краће и тешке болести, преминуо је наш драги

ĐUKANU Miloša ĐURKOVIĆA

ANTO Nikov DUMEZIĆ 1935 – 2021.

ЂУКАН Милошев ЂУРКОВИЋ

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 15. februara u 13 časova u Zupcima kod Bara u krugu uže porodice.

Otišao si tiho i dostojanstveno, kao što si i živio. Pun ljubavi i topline za svoje najmilije. Ali sa bolom što nijesmo mogli da budemo uz tebe.

Tvoj sin RAJKO, snaha SONJA, unuci BLAŽO, BORO i BALŠA

Ožalošćeni: supruga MARTA, sin BORO, kćerka EVA, sestre SENKA i JOZICA sa porodicama, unučad TEA i BRANKO i ostala rodbina

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена 14. фебруара у кругу уже породице у 11 часова на Новом гробљу под Требјесом.

1060 Posljednji pozdrav voljenom tati

1051 Posljednji pozdrav bratu, stricu i đedu

Ожалошћени: син РАЈКО, кћерке ДУШКА и МАРИЈА, браћа БРАНИСЛАВ и МАШАН, сестра ЈУЛКА, снахе СОЊА, МИЛКА и НОВКА, унучад АЛЕКСА, БЛАЖО, МАРКО, БОРО, БАЛША и АНЂЕЛА, синовци и синовице, праунучад и остала родбина ЂУРКОВИЋ

ĐUKANU 1013

ĐULU

Posljednji pozdrav mom ocu

Mir tvojoj plemenitoj duši, a nama vječno sjećanje i poštovanje.

Brat MAŠAN, sinovac ŽELJKO, unučad ĐORĐIJE i MIRJANA

Ponestalo mi je riječi, nijesmo stigli da se oprostimo pred tvoj vječni odlazak, tata. Hvala što sam tvoja kćerka, hvala što si moj otac. Ja se od tebe ne opraštam, ja sa tobom počinjem novi vid komunikacije koji nam je nepoznat. Imala sam, imam i imaću najboljeg tatu na svijetu. Hvala za svu nesebičnu ljubav, hvala za svaki surovo realan razgovor koji si samo umio ti da kažeš na najnježniji način. Ti si moja snaga i sa tom snagom ću ja da nastavim život ponosna što sam tebe imala.

1016

Tvoja kćerka MARIJA sa porodicom

ĐUKANU ĐURKOVIĆU

Posljednji pozdrav našem đedu

1053 Život nestade u trenu, ali tvoje dobro i plemenito srce i tvoj lik ostaju vječno u našem srcu. Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

ĐUKANU

Posljednji pozdrav dragom đedu

Tvoja šćer DUŠKA, zet DRAGO, unuk ALEKSA, snaha TANJA i praunuka JANA

Mnogo smo tužni što si nas napuštio, a srećni i ponosni što si bio naš đed.

Tvoja unučad ALEKSA, BLAŽO, MARKO, BORO, BALŠA i ANĐELA

ĐUKANU 1059 Naš dragi đede, riječi ne mogu same da objasne koliko te volimo. Ti ćeš nama vječno biti u srcu i mislima i uvijek ćemo govoriti tvoje ime. Nas si čuvao, sa nama si se igrao i uvijek smo bili nasmijani i srećni kada smo bili u tvojoj blizini. Ti si za nas bio najbolji đed na svijetu. Nikad te nećemo zaboraviti i uvijek ćeš nam nedostajati.

Mom đedu 1057 Našem dragom đedu

Tvoji MARKO i ANĐELA

ĐUKANU ĐURKOVIĆU 1054

ĐUKANU ĐURKOVIĆU

Hvala ti za dane ispunjene ljubavlju, dobrotom i plemenitošću. Uspomenu na tebe nosićemo kao čast i bogatstvo i uvijek čuvati od zaborava.

Hvala za svu ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam nesebično pružao.

Sjećaćemo se uvijek tvog osmijeha i vedrog duha. Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji unuci BLAŽO, BORO i BALŠA

Posljednji pozdrav dragom đedu

Tvoj unuk ALEKSA sa TANJOM i JANOM 1056 Posljednji pozdrav našem voljenom stricu

ĐUKANU

1058 Posljednji pozdrav dragom

Riječima se ne može opisati koliko ćeš nam nedostajati. Učio si nas neizmjerno ponosnima što si bio baš naš đed. Tvoja ljubav, tvoje znanje i tvoja djela će zauvijek ostati u našim srcima. Zauvijek ćemo te voljeti.

ĐUKANU ĐUKANU Dragi naš, počivaj u zasluženom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

PEĐA, NOVKA i NATAŠA 1015

Tvoji MARKO, TAMARA i NIKŠA

Od tebe smo imale ljubav i pažnju koja se ne zaboravlja.

Počivaj u miru.

SLAVICA i VERICA sa porodicama 1014

1055

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav našem hrabrom i voljenom unuku i sestriću

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Умрла је

Dana 18. februara 2021. godine navršava se deset tužnih godina od smrti voljene supruge, majke, svekrve, babe i prababe

ŽELJKU ĐUROVIĆU Tvoja ljubav i brižnost za nas Tvoje Pozdujaše, zauvijek će živjeti u našim srcima.

РОСАНДА – РОСА Војинова МИЈУШКОВИЋ рођена Радуловић

UROŠ, DESE i SVETLANA MARTINOVIĆ дана 14. фебруара 2021. године, у 92. години. Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити 14. фебруара у 14 часова у кругу породице на градском гробљу у Никшићу.

1003

FILOMENE Jovove ZENOVIĆ rođ. Luković

Posljednji pozdrav dragom kumu Ожалошћени: породице МИЈУШКОВИЋ и РАДУЛОВИЋ

Ostaju vječno ljubav, sjećanje, ponos i tuga za Tobom.

1017

ŽELJKU

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Tvoja porodica: suprug JOVO, sin ZORAN, unuci KRSTO i SRĐAN, snaha NATAŠA i praunuk JOVAN

Od MILOGA MARTINOVIĆA sa porodicom

1050 Posljednji pozdrav

ROSI 1021 LOLA, MILUTIN i MILOVAN RADULOVIĆ sa porodicama 1048

Навршава се 40 дана како се упокојила у Господу наша драга

ŽELJKU Posljednji pozdrav dragom kumu od MARJANA MARTINOVIĆA sa porodicom 1043

БРАНКА пок. Радована ВУКЧЕВИЋ

Posljednji pozdrav voljenom sestriću

ŽELJKU ĐUROVIĆU Uvijek ćeš biti prisutan u sjećanjima na zajedničke provedene trenutke.

ŽELJKU Žarkovom ĐUROVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. ŽELJKO JABLAN sa porodicom 1006

Драга мајко, вјечно ћемо те носити у нашим срцима и чувати од заборава. Почивај у миру Божијем!

Posljednji pozdrav dragom ЉИЉАНА и ЗОРАН ВУКЧЕВИЋ са породицама

SANDRA STANOJEVIĆ sa porodicom 1049 1029 Posljednji pozdrav dragom

ŽELJKU

Počivaj u miru.

1007

ŽELJKU BRANKO, PETRICA i DESANKA sa porodicom

Навршава се 40 тужних дана од смрти моје драге сестре

Familija pok. strika BRANA ĐUROVIĆA

POMENI Tužne tri godine od smrti oca

БРАНКЕ Радованове ВУКЧЕВИЋ

1062 Твојим одласком сестро, остају ми непролазна туга и свакодневна сјећања на тебе.

Posljednji pozdrav

Сестра АНКА

ŽELJKU Žarkovom ĐUROVIĆU Duboko nas je pogodila vijest o tvom preranom odlasku.

Počivaj u miru.

Iskreno saučešće porodici.

BORISLAV, NEVENKA, MILAN i LJILJANA JOVIĆEVIĆ

MILENKA Gojovog MUGOŠA Nebo se raduje, dok zemlja za tobom tuguje. Počivaj u miru, anđele.

Tvoja ćerka MIRJANA – ĆIRO 1046

1028 Навршава се 40 тужних дана од смрти наше драге тетке

Tužno sjećanje na našeg brata

1004

БРАНКЕ Радованове ВУКЧЕВИЋ

Posljednji pozdrav sinovcu

Дани пролазе, али наша сјећања на тебе остају трајно.

JOVAN - BATO BOROZAN

ŽELJKU ĐUROVIĆU Počivaj u miru.

1005

SLOBO VUJOVIĆ sa porodicom

Prošlo je već 15 godina bez tebe, a mi te i dalje volimo.

Sestre ZORE, LJUBE i SONJA 1018

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1027

ДРАГО и БЕБА са породицама

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 15. februar 2021.

Poznato TV lice Milena Đergović o brendu MIKA i ručnoj izradi nakita od poludragog kamenja Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica

PODGORICA - Poznato TV lice Milena Đergović, koja se već duži niz godina upješno bavi pi-arom , marketingom i produkcijom, protekle godine ostvarila je dugododišnju želju za izradom nakita kada je osnovala brend MIKA raw jewelry.

U pitanju je crnogorski brend ručno rađenog nakita sa poludragim kamenjem, nesvakidašnjeg oblika koji je odmah osvojio sipamtije pripadnica ljepšeg pola.

U razgovoru za Pobjedu naša sagovornica kaže da je hobi polako prerastao u biznis i da je sve više žena koje se odlučuju da poruče nakit sa njenin potpisom. U budućnosti kada se situacija sa korona virusom stabilizuje Milena Đergović planira da otvori radionicu gdje će zainteresovane dame moći da dođu, popiju kafu sa njom i izaberu na licu mjesta što žele da im napravi.

POBJEDA: Kako je nastao brend MIKA i kada ste prepoznali talenat za pravljenje nakita? ĐERGOVIĆ: Brend je nastao doslovno u roku od nekoliko dana, kada sam konačno odlučila da ne odgađam više svoje želje i sitna zadovoljstva zbog najrazličitijih okolnosti zbog kojih inače žene znaju da zapostave svoju ,,finu“ stranu, usljed svakodnevnih obaveza na poslu, kod kuće i slično. Kao i svaka druga zaposlena majka, uvijek sam imala realan izgovor zašto ne razvijam svoje talente, zašto nemam hobi i činilo se kako je sve ostalo preče. Međutim, u jednom momentu sam samo odlučila da poslušam taj instinkt koji me je redovno podsjećao da nijesu samo obaveze život i da sam zapostavila većinu talenata, a zapostaviti ono što vam je dato rođenjem kao vaša posebnost je čista ludost.

U glavi mi se vrtjela ideja, zaletjela sam se, nekoliko dana manično pokušavala sa raznim alatom i materijalima da napravim ono što želim i upalilo je!

POBJEDA: Koliko Vam to što ste poznato TV lice pomaže u promociji onoga što sada radite, tačnije prodaji onoga što proizvedete? ĐERGOVIĆ: Pretpostavljam da kod određenih žena zaista brend prolazi jer je moj i to saznanje da svaki komad stvarno napravim sama svojim rukama i lično

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

LOS ANĐELES - Deva Kasel (16) kćerka Monike Beluči (56) i Vensan Kasela (54) pojavila se na naslovnici francuskog izdanja prestižnog modnog časopisa Elle, a slavna italijanska glumica na Instagramu nije krila koliko je ponosna majka.

Lijepa Deva snimila je još jednu naslovnicu prestižnog modnog časopisa, čije je izdanje već krasila u oktobru 2020. godine. Monika je podijelila fotografiju naslovnice, koja je skupila skoro 100.000 lajkova.

Devi mnogi predviđaju veliku karijeru u svijetu modelinga i govore kako joj se smiješi svi-

Hobi kao bijeg od svakodnevice Pretpostavljam da kod određenih žena zaista brend prolazi jer je moj i to saznanje da svaki komad napravim sama i komuniciram sa svima njima ide ovoj priči u prilog.

Mlađe generacije me ipak ne poznaju toliko, a posebno ne djevojke i žene iz Srbije, koje redovno naručuju nakit komuniciram sa svima njima ide ovoj priči u prilog, ali moram da napomenem da me mlađe genercije ipak ne poznaju toliko, a posebno ne djevojke i žene iz Srbije, koje redovno naručuju nakit. Tako da ima svega po malo, originalan dizajn, dobra ideja, moja malenkost i ljubav koja pršti na sve strane čini se kao dobitna kombinacija.

POBJEDA: Koliko Vam je potrebno vremena da napravite jedan prsten od poludragog kamenja i otkuda ideja za specifičan oblik istoga? ĐERGOVIĆ: Nekada mi se čini da za tren napravim prsten, a nekada satima pomjeram žicu, pa čak odgodim doradu za sljedeći dan, sve dok ne dobijem izgled koji se „klikne“ sa mnom kada ga pogledam.

Svaki prsten nosim barem po nekoliko sati po kući, napolju, da provjerim da je anatomski prihvatlljiv i da neće da žulja i stvara neprijatnost, kako to obično znaju krupniji komadi nakita, pravljeni od ovako specifičnog materijala.

Okvirne ideje dolaze čim ugledam kamen i onda tokom izrade često bude iznenađenja jer se žica ne da lako.

POBJEDA: Da li je to za Vas samo hobi ili planirate ovome poslu ozbiljnije da se posvetite? ĐERGOVIĆ: Voljela bih da mi ova priča zauvijek bude ,,nešto između“, da redovno pravim nove komade, ali da nikada ne dođem u fazu da ih štancujem, zarad većih prihoda. Hoću da bude to moj bijeg od svega, moja ljubav i dobra energija, koju svakako to poludrago kamenje upija i takvo dođe u ruke drugoj ženi.

Ta neka posebna ženska nit se konstantno provlači kroz MIKA brend, upoznala sam toliko divnih ličnosti, sjajnih djevojaka i žena, sa svakom sam se odmah energetski povezala i želim da taj osjećaj traje. Kada korona prođe, kada se stabilizujemo svi, sigurno ću otvoriti malu radionicu, gdje će sve zainteresovane dame moći da dođu, sjednu, popiju kafu sa mnom, izaberu na licu mjesta što žele da im

Kćerka Monike Beluči zablistala na naslovnici časopisa Elle jetla budućnost, a najviše zbog ljepote i crta lica koje je naslijedila od svoje majke koja važi za jednu od najljepših žena svijeta. Nekadašnji par Moni-

ka i Vensan iz braka pored Deve imaju i mlađu ćerku Leoni.

Iako odavno nijesu u braku, zajedničkim snagama odgajaju svoje nasljednice.

Milena Đergović

napravim, po mjeri. A ja ću u međuvremenu se baviti svojom strukom, medijima, komunikacijom, produkcijom... To bi bilo ostvarenje sna.

POBJEDA: Da li je u današnem vremenu isplativije raditi kao novinar ili baviti se zanatom? ĐERGOVIĆ: Pitanje je i što znači isplativo. Kada sam bila medijski najizloženija i zarađivala vjerovatno najviše od svih žena u TV industriji u Crnoj Gori, nikada nijesam imala mira i novac mi je samo prolazio kroz ruke, nijesam znala ni u čemu potpuno da uživam, jer sam stalno bila pod nekom vrstom stresa ili adrenalina.To je, naravno, dijelom imalo veze i sa mojim mladim godinama i nedovoljnim životnim iskustvom ali bih rekla da ništa ne može da kupi mir i privatnost, posebno u manjim sredinama. TV lica su svakako danas vrlo slabo plaćena, posebno žene, i to je još jedan od razloga zašto sam se vremenom preusmjerila na srodne poslove, pi-ar, marketing, produkciju

i na kraju otvorila i firmu koja je obuhvatila sve to, MIKA PROART. Zanat je potpuno nešto drugo, zavisite od sebe i svog rada i ideje, količine i kvaliteta rada, nema laži, nema prevare, nema bojenja stvarnosti, to je - što je.

Ovo ludo doba korone, ali i ludo doba koje je prouzrokovano političkim igranjem sa ljudima sa svake strane, samo nam je pokazalo bez čega se ne može, za čim realni potrošač ima potrebu kad su vanredna stanja aktuelna i kao da su same smjernice isplivale.

Isplativo je, ustvari, kada uživaš u radu ali i u slobodnom vremenu, a imaš sredstava da ne glavoboljaš zbog nemogućnosti da obezbijediš najosnovnije stavke za život.. Valjda smo to svi shvatili u posljednjih godinu , a mnogi jesu, jer to ispade na kraju i luksuz.

POBJEDA: Koja je Vaša poruka mladim preduzetnicima koji žele da pokrenu svoj biznis? ĐERGOVIĆ: Najbolje vrijeme za otpočinjanje biznisa je svako vrijeme, zato je najbolje da to bude sada! U ovim atipičnim okolnostima se posebno vidi čovjekova snaga. Dobra ideja, iskrena vjera da je to - to pravo, neustrašivost, ljubav, pošteni i krvavi rad i nema da boli glava! Posebno bih voljela da se žene odvaže i osnaže, da ne zavise ni od koga i ni od čijeg raspoloženja i volje, jer pored takvih žena mogu samo da dolaze srećnije, zdravorazumne nove generacije.

B.P.