Dnevni list Pobjeda 14.04.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

KONAČNI OBRAČUN: Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost prošle sedmice uklonio sa pozicija još nekoliko iskusnih operativaca koji su pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji

Konjević: Ponuđeno nam je mjesto potpredsjednika, vanjski poslovi i odbrana

Vukšić pokušava da završi zadatu agendu ,,oslobađanja“ Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić prošle sedmice, saznaje Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu. Na njihove pozicije doveo je neiskusne, sebi bliske ljude, i tako je u susret formiranju manjinske vlade Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. – Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – tvrde naši izvori iz ANB. Ova služba za Vukšićevog mandata potpuno je premrežena srpskim i ruskim agentima, tako da su službe ovih država u posjedu svih informacija kojima raspolaže naša agencija, pa i onih koje dobijaju od partnerskih bezbjednosnih organizacija. Vukšić je, iako je na vrijeme imao sve podatke, namjeravao da sakrije informaciju o tajnom sastanku predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore Strahinje Bulajića,, 20. februara, sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe Viktorom Antipinom i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“.

Izvori Pobjede tvrde da je sporazum koji je SDP usaglasio sa Abazovićem varijacija prethodnog koji su potpisali svi predstavnici opozicije, a u kojem su izbrisane već realizovane obaveze, poput uvođenja sankcija Rusiji. U vladu bi trebalo da uđe i Adrijan Vuksanović iz HGI, a u pregovorima Ure i SDP-a ostala je odredba sporazuma o dvotrećinskom odlučivanju na vladi. Na sinoćnjoj sjednici Predsjedništva DPS-a ocijenjeno je, prema saznanjima Pobjede, da u vladi treba da budu zastupljene i SDP i SD. Moguća linija kompromisa je da Šehovićevoj partiji pripadne mjesto šefa parlamenta STR. 2. Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori komentarisao izjavu predsjednika Srbije koji je optužio crnogorskog predsjednika da širi mržnju prema toj zemlji

Radulović: Vučićeva predratna i ratna retorika poprima dramatične oblike STR. 3.

STR. 4.

Izvještaj o ljudskim pravima za 2021. godinu koji objavljuje Stejt department ukazao, između ostalog, na probleme u pravosuđu, slobodi govora i medijima

Dezinformacije iz srpskih medija i politički pristrasno izvještavanje bojaju medijski pejzaž

STR. 7.

Predsjednik revizorskog odbora odbio da komentariše navode direktora EPCG

Lakićević promijenio stav o retroaktivnom smanjenju faktura CEDIS-u

STR. 5.

Kotorskom osnovnom državnom tužiocu određeno zadržavanje do 72 sata

Jovanovića terete da je zloupotrijebio položaj u slučajevima albanskog i turskog STR. 10. i 11. državljanina

Politika

Četvrtak, 14. april 2022.

VLADA JOŠ NA ČEKANJU: Predsjednik SDP-a potvrdio pisanje Pobjede o učešću ove partije u manjinskoj vladi, SD van izvršne vlasti, ali nije isključeno da budu dali kandidata za predsjednika Skupštine PODGORICA – Predsjednik SDP-a Raško Konjević potvrdio je pisanje Pobjede da je mandatar Dritan Abazović ponudio toj partiji mjesta potpredsjednika vlade za politički sistem, ministarstva odbrane i vanjskih poslova. - Potpredsjednik vlade za politički sistem bi ujedno obavljao i funkciju ministra odbrane. Rekli smo gospodinu Abazoviću da to jesu značajna ministarstva i da odražavaju ono što je jedan dio rezultata politike Socijaldemokratske partije u prethodnih 20 i više godina. Sve što smo radili na ova dva polja pokazalo se ispravno. Afirmisati politiku evropskih integracija i članstvo Crne Gore u NATO-u. Ukoliko dođe do formiranja te vlade, mi ćemo sa zadovoljstvom nastaviti tim putem. Iako su to snažne pozicije, istovremeno smo rekli da bez jasnog sporazuma o osnovnim programskim principima, prioritetima i ciljevima vlade, pozicije nam ne znače ništa. Želimo da znamo jasne osnove na kojima će ta vlada počivati – poručio je Konjević u intervjuu za RTV Nikšić. Lider SDP-a kazao je da proces pregovaranja zahtijeva određene ustupke, ali da vjeruje da će imati, što je i njihov preduslov za participiranje u vladi, jasne programske odrednice, ciljeve, način odlučivanja i da dokument bude javan kako bi građani znali na šta su se politički subjekti obavezali eventualnim učešćem. – Što su prioriteti, na koji način će da radi, kako da odlučuje i na kojim vrijednosnim definicijama će počivati. Mi smo tekst sporazuma usaglasili sa mandatarom, ostalo je da on to usaglasi sa predstavnicima Socijalističke narodne partije – zaključio je Konjević.

Konjević: Ponuđeno nam je mjesto potpredsjednika, odbrana i vanjski poslovi

Raško Konjević

Izvori Pobjede tvrde da je sporazum koji je SDP usaglasio sa mandatarom varijacija prethodnog sporazuma koji su potpisali svi predstavnici opozicije, u kojem nema onih pitanja koja su već realizovana, poput uvođenja sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Nezvanična saznanja Pobjede govore da u vladu ulazi i Adrijan Vuksanović iz HGI, a da je predviđeno dvotrećinsko odlučivanje na vladi. O kadrovima i programu vlade izjasniće se i Predsjedništvo DPS-a.

JOKOVIĆ OBEĆAO TEMELJNI UGOVOR

Vladimir Joković

Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, tokom gostovanja na Radio-televiziji Srbije, govorio je o budućoj crnogorskoj vladi i istakao da je ponosan što će potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Potpisivanje tog ugovora, kazao je, bio je jedan od uslova učešća SNP-a u vladi, a poru-

Izvori Pobjede tvrde da je sporazum koji je SDP usaglasio sa liderom Ure i mandatarom varijacija prethodnog sporazuma koji su potpisali svi predstavnici opozicije, u kojem nema onih pitanja koja su ispunjena, poput uvođenja sankcija Rusiji. Nezvanična saznanja Pobjede govore da u vladu ulazi i Adrijan Vuksanović iz HGI, a da je, u bilateralnim pregovorima Ure i SDP-a, ostala odredba sporazuma o dvotrećinskom odlučivanju na vladi čio je i da će opstati srpstvo i SPC. - Ne mislim da će to biti spas za srpstvo, ali smatram da je nepravedno bilo što su dvije druge tradicionalne vjerske zajednice sa Crnom Gorom potpisale te ugovore, zašto to ne bi uradila i SPC – upitao je Joković. Ustvrdio je i da je svim konstituentima buduće vlade prihvatljivo da popis stanovništva bude održan ove godine, a ponovio je i da je to bio još jedan od njihovih uslova. Naglasio je da je SNP na istom putu na kojem je bila u vrijeme Momira Bulatovića i Predraga Bulatovića. – Mogu reći da sam od prvog dana u SNP-u i da sam bio na listi na kojoj je bio Momir Bulatović. Mi sa tog puta ne odustajemo – poručio je Joković.

PRAVDANJE VUČIĆU

Na njegove konstatacije reagovala je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković. – Vi kažete da ste na političkom putu Momira Bulatovića

Predsjedništvo DPS smatra da SDP i SD treba da budu u vladi Predsjedništvo Demokratske partije socijalista sinoć raspravljalo je o formiranju manjinske vlade, saznaje Pobjeda. O rezultatima i sadržaju sastanka nije izdato saopštenje već je najavljeno za danas. Više izvora Pobjede iz vrha DPS-a saopštili su da je najjača partija u državi na stanovištu da, osim Socjaldemokratske partije i Socijaldemokrate Damira Šehovića treba da

budu zastupljene u vladi. – Ipak, o tom pitanju nije donešena bilo kakva odluka - rekli su izvori navodeći da bi konačna odluka trebalo da bude poznata u narednih par dana. Izvori Pobjede iz vrha DPS-a saopštili su da bi, imajući u vidu pozicije SNP-a i potrebu da nova vlast bude posvećena evropskom putu, da bi kompromis mogao biti da SD-u pripadne čelna funkcija

i dalje – Vi ste, Jokoviću, Bulatovića 2000. išćerali iz partije. Toliko o Vašoj istini – navela je Vuksanović-Stanković na Tviteru. Čestitala mu je što je došao na stranu onih koji podržavaju članstvo Crne Gore u NATO. - Uzgred, „bravo“ što ste došli na stranu onih koji podržavaju članstvo Crne Gore u NATO. I „bravo“ što ste

„iznevjerili“ vaše dojučerašnje partnere iz DF-a – kazala je ona. Poručila je i da će ugovori sa vjerskim zajednicama biti potpisani samo ako su u skladu sa Ustavom i zakonom, ali i da će vratiti ono što je oteto Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. - Mi smo na putu EU integracija i nećemo se vraćati ratnohuškačkim politikama. A, to što gospodin Joković ima potrebu da ulazak u vladu pravda na ovakav način svom biračkom tijelu i Vučiću nije naš problem. Ko se pravda, taj se optužuje – istakla je Vuksanović-Stanković.

Nove prijetnje poslanici Draginji Vuksanović-Stanković Nove prijetnje upućene su juče poslanici Draginji Vuksanović-Stanković. Jedan od korisnika društvene mreže Tviter, koji se na toj mreži predstavlja kao Predrag Simonović, odgovorio je na njenu objavu u kojoj je komentarisala izjavu predsjednika SNP-a Vladimira Jokovića zaprijetivši denacifikacijom. - Draginja, moramo vas denacifikovat i dekomunizovat. K’o Rusi ove Ruse iz Ukrajine

što kažu da su Ukrajinci. Iako Ukrajinci ne postoje, baš kao ni Crnogorci – napisao je on. Nakon novih prijetnji Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da je to ne može i neće uplašiti. Nadležni, kako je rekla, neka rade svoj posao, ako znaju što im je činiti. - Ovo je moja jedna i jedina Država Crna Gora. Crnogorska nacija je neuništiva. Ja sam Crnogorka i umrijeću kao Crnogorka… Nadležni neka rade svoj posao ako znaju

što im je činjeti. A, ovakvi koji imaju krizu svog identiteta i kriju se iza lažnih profila mene ne mogu i neće uplašiti – kazala je ona za Antenu M. Ovo nije prvi put da je Vuksanović-Stanković dobila prijetnje preko društvenih mreža, a početkom februara i nekoliko članova ekstremnih prosrpskih navijačkih grupa pripremalo je fizički napad na nju.

SNP IMA NOVE MOMENTE ZA SDP

Draginja Vuksanović-Stanković

Članica Predsjedništva SNP Slađana Kaluđerović sinoć je poručila da je za ovu partiju i dalje sporno učešće SDP-a u novoj vlasti jer su se, kako je rekla, pojavili novi momenti u pregovorima o manjinskoj vladi. Stoga će, kako je rekla za „Adriju“, ove sedmice biti održana sjednica Glavnog odbora SNP-a i konačno odlučiti o učešću te partije u vladi parlamenta. Na taj način bi se spriječilo ponavljanje loše prošlosti: da prvi čovjek parlamenta bude eksponent politike koja ne priznaje genocid u Srebrenici ili se protivi članstvu u NATO. - Procjena je da SNP ima prejak uticaj u vladi i kontroliše parlament - kaže izvor Pobjede. Osim toga, izbacivanjem SD-a iz kombinacije bila bi nemoguća misija dostići podršku 49 poslanika, neophodnih za izmjene izbornog zakonodavstva, izbor sudija Vrhovnog suda i članova Sudskog savjeta...

ti održana sjednica Glavnog odbora SNP-a i konačno odlučiti o učešću te partije u vladi. Generalni sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović je poručio da stranka kojoj pripada ne prihvata da „najvjerniji sljedbenik Miloševićeve i Bulatovićeve politike dobije kontrolu nad „evropskom“ vladom i parlamentom. - Umjesto programskog i kadrovskog diskontinuiteta koji nam je bio potreban, treba da prihvatimo da najvjerniji sljedbenik Miloševićeve i Bulatovićeve politike dobije kontrolu nad „evropskom“ vladom i parlamentom? Ne, hvala – naveo je Čelanović. Podsjetimo, SNP će najvjerovatnije u novoj vladi dobiti šest ministarstava i potpredsjedničko mjesto, a resori kojima će upravljati, kako je rekao i potpredsjednik partije Dragan Ivanović, su finansije, prosvjeta, sport i mladi, pravda, zdravlje i poljoprivreda. Ž. ZVICER -N.ZEČEVIĆ

Politika

Četvrtak, 14. april 2022.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori komentarisao izjavu predsjednika Srbije koji je optužio crnogorskog predsjednika da širi mržnju prema toj zemlji

Radulović: Vučićeva predratna i ratna retorika poprima dramatične oblike PODGORICA – Retorika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovih poslušnika dobija sve dramatičniji oblik klasične predratne i ratne retorike u kojoj se prvi susjedi, prema kojima se planira ili vrši agresija, svode na nivoe bezumnih životinja sa negativnim predznakom, a u svrhu njihove dehumanizacije i kreiranja imidža bezličnih objekata prema kojima je legitimno vršiti nasilje, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Srbija na Balkanu je isto što i Rusija na istoku Evrope i Kavkazu. Ukratko, Srbija je trojanski konj Rusije na Balkanu i ukupnim evropskim odnosima. Što prije evropski i američki zvaničnici prestanu sa politikom hranjenja šargarepama ovog ruskog trojanskog konja, to će biti bolje i za Balkan, i za Evropu, ali i za samu Srbiju i njene zarobljene građane – poručio je Radulović

Ruski agent bio, ruski agent ost’o - sto posto! Radulović je komentarisao i izjavu ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina koji je kazao da Crna Gora nije predmet vojnog interesovanja Srbije, kao i da hoće da nam naudi Srbiji ne bi bili potrebni ni ruski ni kineski sistemi, već bi dovoljna bila policijska konjica za razbijanje nereda. - Pa da se evo i ja malo poslužim metaforama, poput srpskih zvaničnika i da parafraziram jednu fantastičnu srpsku reklamu za stočnu hranu: „Ruski agent bio, ruski agent ost’o! Sto posto!“ – istakao je Radulović.

On je komentarisao izjavu u kojoj je Vučić optužio crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija da šire mržnju – prema Srbiji, kao i da su iskoristili kupovinu defanzivnog sistema PVO FK-3 da kažu svijetu da je Srbija kineski i ruski prijatelj i da nekoga ugrožava.



„VUČIĆ SAMOTNJAK“

Vučić se uporedio se sa ,,vukom samotnjakom“ i ocijenio da bi prije bio to nego „bestidna i nemoralna hijena“. - Još je gore biti muva zunzara koja se vrti oko hijene i čeka da im donese plijen, kao što su Kurti i Đukanović – naveo je Vučić. Prethodno je Đukanović komentarisao naoružavanje Srbije i istakao da je riječ o tendenciji kupovanja oružja iz zemalja koje se sada pojavljuju kao neprijatelji Evrope i NATO-a. Radulović je Pobjedi kazao da ovo nije ni prvi, ni zadnji put da se Vučić ovako obraća državnicima u regionu, ali da jeste prvi put da je u svojoj „primitivnoj i uličarskoj metafori“ uporedio zvaničnike EU i SAD sa hijenama. - A državne zvaničnike Crne Gore i Kosova sa muvama koje čekaju na plijen, koji je zapravo on, Vučić, koji je simbol za Srbiju, a kojeg trebaju da rastrgnu države i zvaničnici EU i

Momčilo Radulović

SAD – kazao je Radulović. Smatra da ovakve tvrdnje Vučića predstavljaju trenutak iskrenosti u sveopštoj političkoj mimikriji „ovog suštinskog i iskrenog antizapadnjaka i antievropejca, koji svoje pravo lice skriva iza velikih budžeta kojima plaća moćne lobističke kuće u Briselu, Berlinu i Vašingtonu“.

TAJNA dIPlOMATIJA

Podsjetio je da je visoka zvaničnica Stejt departmenta Viktorija Nuland pohvalila Vučića što je glasao za osudu ruske agresije u UN, što je, naveo je, bio beznačajan akt, jer je, gotovo istovremeno

Ramzan Kadirov pohvalio ponašanje Srbije prema Rusiji. Slično tome, dodao je, izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar ustvrdio je da Srbija sve više okreće politiku prema EU, da bi sljedeće večeri na beogradski aerodrom sletjeli avioni sa kineskim raketnim sistemima. - Zato se mora postaviti legitimno pitanje gospodinu Eskobaru, ali i mnogim EU zvaničnicima – da li će na krilima ovih kineskih raketnih sistema Srbija brže do Evropske unije? Ili možda do NATO-a? Ili možda do svih onih ustupaka koje je tim zvaničnicima Vučić obećao u tajnoj diplomatiji – upi-

A državne zvaničnike Crne Gore i Kosova uporedio je sa muvama koje čekaju na plijen, koji je zapravo on, Vučić, koji je simbol za Srbiju, a kojeg trebaju da rastrgnu države i zvaničnici EU i SAD – kazao je Radulović

tao je Radulović. Ukazao je da je podrška koju Vučić dobija u javnoj diplomatiji od EU i SAD zvaničnika odavno prešla mjeru pozitivnih efekata i počela da proizvodi kontraefekte. – Kredibilitet i integritet EU i SAD zvaničnika je zato sve češće pod znakom pitanja svih onih koji se iskreno bore za zapadne vrijednosti na Balkanu. Primjer bivšeg američkog predsjedničkog izaslanika Grenela je samo najvidljiviji – naveo je Radulović. Podsjetio je na obećanja Vučića američkim i njemačkim

Performans Foruma mladih Socijaldemokratske partije

Pozvali Bulajića da otključa Skupštinu PODGORICA – Forum mladih Socijaldemokratske partije pozvao je predsjedavajućeg Skupštine Strahinju Bulajića da otključa parlament i time, kako su kazali, omogući donošenja zakona koji su od vitalnog značaja za sve građane. Mladi SDP-a su na jučerašnjem performansu ispred Skupštine poručili da zbog nemogućnosti funkcionisanja parlamenta država stagnira, s obzirom na to da je najvažnija grana vlasti onemogućena da funkcioniše. Potpredsjednica Foruma mladih Marijana

Čvorović kazala je da su ovim performansom htjeli da pozovu sve političke subjekte da se tome stane na kraj. Kako je navela, mladi žele da sarađuju da bi poboljšali svoju budućnost. - I zato molimo Strahinju da otključa Skupštinu - dodala je Čvorović. Okupljeni nose transparente sa natpisima: „Ovaj ključ ne možeš da progutaš... Valjda...“; „Strahinja lockdown Bulajić“; „Otključaj da provjetri“; „Nije samo tvoja, Strahinja“. Podsjećamo, od posljednjeg zasijedanja Skupštine prošlo je dva mjeseca. R. P.

Performans mladih SDP

administracijama koja je dao prije nego što je došao na vlast, te kazao da su u tom paketu bili približavanje EU i NATO, reforme i demokratizacija, ali i potpuno ili djelimično priznanje Kosova. - Od tada je prošlo punih jedanaest godina, a Srbija je danas još dalje i od EU i od NATO-a, a pogotovo od demokratije, nego što je to bila kada je Vučić, sada apsolutni vlasnik Srbije, obećao jedan, a otišao u sasvim drugi pravac – istakao je Radulović.

TROJANSKI KONJ

Zbog toga bi, rekao je, zvaničnici iz Vašingtona, Brisela i Berlina morali da znaju da lobističke kompanije koje Vučić plaća mogu uraditi puno toga, ali, veoma teško mogu „starog ruskog psa naučiti novim evroameričkim trikovima“. Komentarišući kako ovakvo postupanje Vučića utiče na pozicioniranje Srbije na međunarodnoj sceni, Radulović je naveo da su se oni odavno postavili kao glavni uzrok problema i sukoba u regionu Balkana, „kao nosilac suštinske antievropske i antizapadne ideološke platforme“. - Srbija na Balkanu je isto što i



Kredibilitet i integritet EU i SAD zvaničnika je zato sve češće pod znakom pitanja svih onih koji se iskreno bore za zapadne vrijednosti na Balkanu. Primjer bivšeg američkog predsjedničkog izaslanika Grenela je samo najvidljiviji – naveo je Radulović Rusija na istoku Evrope i Kavkazu. Ukratko, Srbija je trojanski konj Rusije na Balkanu i ukupnim evropskim odnosima. Što prije evropski i američki zvaničnici prestanu sa politikom hranjenja šargarepama ovog ruskog trojanskog konja, to će biti bolje i za Balkan, i za Evropu, ali i za samu Srbiju i njene zarobljene građane – poručio je Radulović. Obraćanje Vučića komentarisao je i crnogorski diplomata i spoljno-politički komentator Pobjede Miodrag Vlahović. - Postalo je apsolutno vidljivo i savršeno nesporno da je Srbija zapadno orijentisana i da je pro-EU. Da li možemo da negdje neopozivo potpišemo da je to istina, kako više ne bismo mogli da sputavamo tu slavnu prozapadnu politiku – naveo je Vlahović na Tviteru. Oglasio se i portparol DPS-a Miloš Nikolić poručivši da je ono na najbolji način sumiralo svu dezorjentisanost i primitivnost srpske državne politike. Ž. ZVICER

Politika

Četvrtak, 14. april 2022.

KONAČNI OBRAČUN: Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost prošle sedmice uklonio sa pozicija još nekoliko iskusnih operativaca koji su pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji

Vukšić pokušava da završi zadatu agendu PODGORICA – Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić prošle sedmice, saznaje Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu. Na njihove pozicije doveo je neiskusne, sebi bliske ljude, i tako je u susret formiranju manjinske vlade Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. – Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – tvrde naši izvori iz ANB. Ova služba za Vukšićevog mandata potpuno je premrežena srpskim i ruskim agentima, tako da su službe ovih država u posjedu svih informacija kojima raspolaže naša agencija, pa i onih koje dobijaju od partnerskih bezbjednosnih organizacija. Kako smo već pisali, Vukšić je, iako je na vrijeme imao sve podatke, namjeravao da sakrije informaciju o tajnom sastanku predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore Strahinje Bulajića, 20. februara, sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinom i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“. Pobjeda je tu informaciju objavila 26. februara, a naši izvori iz Agencije su kazali da je ovaj tajni sastanak „operativno dokumentovan i proslijeđen vrhu ANB“. Operativci su imali informaciju o susretu, pa su, kako nam je tada rečeno, radi dodatnog dokumentovanja kontakta, ,,skinuli“ video-zapise sa nadzornih kamera iz centra Danilovgrada. Podaci operativaca pokazali su da je Bulajić razgovor vodio sa Antipinom, dok je Perišov, kažu, imao zaduženje tzv. ,,kontrapratnje“. - Operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost već duže vrijeme imaju informacije o Antipinu i Perišovu, o njihovim kontaktima, kretanjima, sastancima, o čemu je podrobno upoznat direktor službe Dejan Vukšić – rekli su tada izvori Pobjede iz ANB. Objasnili su da su ruski obavještajci pod nadzorom nekoliko godina, zbog sumnje da su neprijateljski nastrojeni prema državi i da predstavljaju prijetnju po crnogorsku evroatlantsku orijentaciju. - Operativna saznanja crnogorskih bezbjednosnih službi ukazuju na to da je kontakt Bulajiću trebalo da posluži za razmjenu stavova o političkoj situaciji.

Naša država podržala Deklaraciju EU

Crna Gora osudila zločine u Buči PODGORICA - Crna Gora pridružila se Evropskoj uniji u „osudi ruskih zločina počinjenih u Buči i drugim ukrajinskim gradovima“.

Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – tvrde izvori Pobjede iz ANB Dejan Vukšić

Bulajić poslije sastanka sa Antipinom saopštio da neće zakazati sjednicu Skupštine Predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić nakon sastanka, u jeku parlamentarne krize, sa ruskim obavještajcima Viktorom Antipinom i Aleksandrom Perišovim 20. februara u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“, javnosti se obratio pet dana kasnije, 25. februara, video porukom i decidirano saopštio da neće zakazati sjednicu parlamenta. Prije toga se nije izjašnjavao, a njegove kolege poslanici kazali su 17. februara da je na sjednici Kolegijuma sa šefovima poslaničkih klubova bio konstruktivan i kazao „da nema namjeru da opstruira rad Skupštine“. Samo tri dana kasnije sreo se tajno sa Antipinim u Danilovgradu i 25. februara poručio da neće biti „mijenjanja izborne volje građana“ i da neće zakazati sjednicu Skupštine.

Ruskim obavještajcima je razgovor poslužio ne samo da iskažu stav Moskve, već i da prenesu političke sugestije i instrukcije povodom političkih dešavanja u Crnoj Gori – tvrde izvori Pobjede. Rekli su i da Agencija, s obzirom na to da je ruski dvojac duže vrijeme pod posebnom opservacijom, ima mnoštvo dokaza o njihovom djelovanju. Vukšić, međutim, kako tvrde, sve te informacije nije dijelio sa odlazećim potpredsjednikom Vlade i koordinatorom službi

bezbjednosti Dritanom Abazovićem, ali je ovaj, ipak, obaviješten o tajnim sastancima. Samo šest dana nakon što je Pobjeda objavila informaciju o ulozi Antipina i Perišova u našoj zemlji, Ministarstvo vanjskih poslova otkazalo je gostoprimstvo Antipinu. Proglašen je 4. marta za presonu non grata i naloženo mu je da u roku od 72 sata napušti našu državu. Razlog za donošenje ovakve odluke je, kako su istakli, procjena relevantnih bezbjednosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ru-

skog diplomate koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Prošle sedmice iz Crne Gore protjeran je i Perišov, zajedno sa još troje kolega iz Ambasade Ruske Federacije. Prema dostupnim informacijama, Bulajić nije saslušavan o okolnostima tajnog sastanka sa ruskim agentima, ali ni Vukšić zbog skrivanja bitnih informacija o djelovanju dvojice ruskih špijuna. Bulajić je funkcioner proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta i uporno, iako je tvrdio da neće opstruirati rad Skupštine, odbija da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi, pored ostalog, bio izabran novi šef zakonodavnog doma, nakon što je smijenjen Aleksa Bečić. I Vukšić je, o čemu smo pisali u više navrata, u Agenciju stigao kao kadar DF-a i na preporuku Crkve Srbije, koja, pored ostalog, zastupa ruske interese i bliska je sa ruskim obavještajcima. Izvori Pobjede iz Agencije tvrde da ruska špijunska mreža u našoj zemlji vodi „nikad intenzivniju i agilniju kampanju“ kako bi na vlast u Crnoj Gori doveli sebi lojalne strukture – Demokratski front i Demokrate, čime bi riješili „crnogorsko pitanje“. K. K./D. Đ.

- Evropska unija najoštrije osuđuje prijavljene zločine koje su počinile ruske oružane snage u brojnim okupiranim ukrajinskim gradovima, koji su sada oslobođeni. Užasavajuće slike velikog broja smrtnih slučajeva i žrtava civila, kao i uništenja civilne infrastrukture pokazuju pravo lice brutalnog agresorskog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njenog naroda - navodi se u Deklaraciji visokog predstavnika u ime EU o ruskim zločinima počinjenim u Buči i drugim ukrajinskim gradovima. Kako se navodi, masakri u gradu Buči i drugim ukrajinskim gradovima biće upisani u spisak zločina počinjenih na tlu Evrope. - Ruske vlasti su odgovorne za ove zločine, počinjene dok su imale efektivnu kontrolu nad tim područjem. Oni podliježu međunarodnom pravu okupacije. Počinioci ratnih zločina i drugih teških prekršaja, kao i odgovorni državni službenici i vojni rukovodioci će odgovarati - piše u Deklaraciji. Takođe se navodi da Evropska

unija podržava sve mjere za obezbjeđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini od strane ruskih oružanih snaga. - Posebno, u potpunosti podržavamo istragu koju je pokrenuo tužilac Međunarodnog krivičnog suda o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, kao i rad Istražne komisije OHCHR-a. EU pomaže ukrajinskom generalnom tužiocu i civilnom društvu fokusiranom na prikupljanje i očuvanje dokaza o ratnim zločinima - navodi se u Deklaraciji. Izražava se potpuna solidarnost sa Ukrajinom i ukrajinskim narodom. - EU će nastaviti da čvrsto podržava Ukrajinu i hitno će unaprijediti rad na daljim sankcijama Rusiji. Predsjednik Putin mora odmah i bezuslovno da zaustavi ovaj rat - zaključuje se u Deklaraciji. Osim Crne Gore, Deklaraciju EU su podržale i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU Sjeverna Makedonija, Albanija i BiH. Osudi su se pridružile i zemlje EFTA Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Evropskog ekonomskog prostora, kao i Ukrajina, Moldavija i Gruzija. R. P.

Odluka predsjednika Crne Gore

Izbori u Bijelom Polju i Šavniku 12. juna PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je odluku o raspisivanju lokalnih izbora u Bijelom Polju i Šavniku za 12. jun. - Raspisujem izbore za odbornike u Skupštini opštine Bijelo Polje i Skupštini opštine Šavnik. Izbori će se održati 12. juna 2022. godine - navedeno je u saopštenju iz Đukanovićevog kabineta. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u Službenom listu Crne Gore i u Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi. R. P.

Predsjednici Crne Gore Milo Đukanović i Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski posjetili Bar

Ploča Vladimira i Kosare na poklon gradu PODGORICA - Drugog dana posjete, predsjednici Crne Gore i Sjeverne Makedonije Milo Đukanović i Stevo Pendarovski posjetili su Bar. Pendarovski je, u znak prijateljstva dvije države i dva na-

roda, uručio ploču Vladimira i Kosare, nakon čega su obišli Staru maslinu u Starom Baru. Na kraju zvanične posjete predsjednika Sjeverne Makedonije upriličen je i radni ručak na tvrđavi Besac u Virpazaru koji je priredio predsjednik Đukanović. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 14. april 2022.

Predsjednik revizorskog odbora odbio da komentariše navode direktora EPCG

Juče održan forum privrednika Crne Gore i Sjeverne Makedonije

Lakićević promijenio stav o retroaktivnom smanjenju faktura Šansa u povezivanju kompaniji CEDIS sektora proizvodnje hrane i turizma Sa jučerašnjeg foruma

PODGORICA – Predsjednik revizorskog odbora EPCG i profesor Ekonomskog fakulteta dr Milan Lakićević nije želio da komentariše preksinoćnu izjavu direktora EPCG Nikole Rovčanina da je promijenio stav u vezi retroaktivnosti odluke o knjižnom odobrenju za prošlu godinu u vrijednosti od preko deset miliona eura u korist CEDIS-a, navodeći da nije gledao emisiju ,,Reflektor“ na Televiziji Vijesti. Na pitanje Pobjede da li je promijenio prvobitni stav da nema zakonskih smetnji da, nakon donošenja odluke Vlade kojom se EPCG-u odobrava davanje knjižnih odobrenja, izmijeni fakture za period od aprila do decembra 2021, nalazeći osnov u članu 213 Zakona o energetici koji tretira pitanje poremećaja na tržištu kada Vlada može uvesti posebne uslove trgovine, Lakićević je odbio da odgovori, navodeći da poslije teksta koji je Pobjeda prije nekoliko dana objavila, za naš list ne želi više ništa da komentariše. Odgovarajući na pitanje voditeljke da li je revizorski odbor EPCG ostao pri istom stavu da nema smetnji da se gubici CEDIS-a pokriju na ovaj način, Rovčanin je kazao da su na prekjučerašnjoj sjednici

Fatić traži informacije o sponzorstvima i donacijama CEDIS-a

Milan Lakićević

odbora direktora saopštili da knjiženje ne bi trebalo da ide retroaktivno, već u ovoj godini dodajući da je ovaj odbor savjetodavni organ. Nakon toga se postavlja pitanje kako je Lakićević za desetak dana promijenio mišljenje. Pitanje je i zašto Lakićević nije upodobio pravilnik o radu revizorskog odbora EPCG u skladu sa Zakonom o reviziji koji je donijet još 2017, nego i dalje rade po pravilniku koji je u skladu sa zakonom iz 2012. godine. Podsjećamo i da član 31. Zakona o reviziji predviđa da

CEDIS i još pet velikih preduzeća nijesu predali izvještaje do 31. marta NVO Institut alternativa (IA) saopštila je juče da, osim CEDIS-a, još pet velikih državnih preduzeća nijesu u zakonskom roku predali finansijske iskaze za prošlu godinu. Riječ je o Nacionalnim parkovima CG, Aerodromima CG, Plantažama, Željezničkoj infrastrukturi i Održavanju željezničkih voznih sredstava. Oni pozivaju Upravu prihoda i carina da ,,pokrene proceduru protiv ovih društava u skladu sa članom 38 Zakona o računovodstvu (za pravno lice kazna 16.500 eura, za odgovorno lice 2.000 eura), kada, kako kažu, već Vlada nema drugih instrumenata da ih pozove na odgovornost.

revizorski odbor prati postupak finansijskog izvještavanja, reviziju finansijskih iskaza i nezavisnost angažovanih revizora, daje preporuke skupštini akcionara, odnosno osnivačima o izboru revizora, te razmatra planove i izvještaje unutrašnje kontrole i druga pitanja koja se odnose na finansijsko izvještavanje i reviziju, ali ne i da daje mišljenje u vezi zaključaka odbora direktora. Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je ukazao da je revizorski odbor u prvom mišljenju decidno naveo da se može dati knjižno odobrenje, nakon odluke Vlade o primjeni člana 213, ali da su se onda ogradili da pitanje poreza na dobit i oporezivanje transfernih cijena nije bio predmet njihove analize. - Nijesu oni rekli ni Vladi ni odboru – donesite odluku u skladu sa ovim članom, nego su oni dobili informaciju kao da je to već donešeno, pa nakon te odluke koja je donijeta, onda vi to sprovedite – naveo je Bojanić u raspravi sa Rovčaninom. Bojanić je dodao da je na strani obje kompanije te da želi da im

Bogdan Fatić (DPS) u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Ministarstvu kapitalnih investicija uputio zahtjev za dostavljanje podataka koji se tiču poslovanja CEDIS-a. - Zatražio sam da mi se dostave kompletne transakcije i uplate koje su vršene po osnovu donacija, pomoći i sponzorstava sa računa CEDIS-a na račune pravnih i fizičkih lica, kako u prošloj, tako i u tekućoj godini, kao i zahtjeve za sponzorstva, donacije i pomoć i rješenja uz obrazloženje nadležnog tijela na osnovu kojih su odobrena sredstva - kazao je Fatić.

pomogne, ali ne na način koji je, kako je naveo, u najmanju ruku kontroverzan i izaziva ovakve rasprave da su na ivici da li je ova odluka zakonita ili nezakonita. Navodeći da Vlada nije donijela odluku o poremećaju tržišta, Bojanić je ukazao da ne smatra da se ovaj član zakona može primijeniti i dodao da ni EPCG-u ni CEDISu neće dozvoliti da na osnovu stava Ministarstva popravljaju bilanse, jer smatra da to nije u redu. -I dalje mislim da ste sve ovo mogli riješiti vrlo elegantno, bilansi za prošlu godinu su takvi kakvi jesu, likvidnost nije ugrožena, vi ćete dati pozajmicu ili iskoristiti mogućnost dokapitalizacije. To je vaša odluka – naveo je Bojanić. M.Lk.

PODGORICA - Posebna šansa za saradnju sa partnerima iz Sjeverne Makedonije je u prenosu dobre prakse povezivanja sektora proizvodnje hrane i turizma, kao i direktnog međukompanijskog povezivanja, ocijenio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Pavle D. Radovanović. On je na forumu privrednika Crne Gore i Sjeverne Makedonije, održanom juče u organizaciji privrednih komora dvije države, kazao da postoji prostor za nove projekte, posebno ako se uzme u obzir neiskorišćenost resursa za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Razgovori predstavnika poslovnih zajednica su, kako je saopšteno iz PKCG, realizovani na marginama posjete predsjednika Sjeverne Makedonije Steva Pendarovskog Crnoj Gori. - Preduslov ekonomske saradnje jeste kvalitetna saobraćajna povezanost. Očekivanja Crne Gore od Jadransko-jonske ceste su velika. Akcenat treba staviti i na povezivanje preko Luke Bar, koja bi, revitalizacijom željeznice i izgradnjom auto-puta, mogla da postane logistički centar koji povezuje Zapadnu i Jugoistočnu Evropu - kazao je Radovanović. Potpredsjednica Stopanske komore Sjeverne Makedonije Aneta Trajkovska naglasila je potrebu brzog i efikasnog djelovanja u uslovima neizvjesnosti i nepredvidljivosti koje nosi kriza. - Iako je prošla bila godina pandemije, zabilježili smo rast međusobne trgovinske razmjene od osam odsto. Ali ove brojke su i dalje veoma male imajući u vidu mogućnosti koje možemo zajednički ostvariti - rekla je Trajkovska. Član Upravnog odbora Stopanske komore Zoran Martinovski akcentovao je važnost dodatnog ekonomskog, ali i kulturnog povezivanja dvije zemlje. - Vi imate turizam, mi proizvođačku bazu i moramo ih upariti kazao je Martinovski. S. P.

Podaci EKIP-a o fiksnoj telefoniji

Na kraju februara 189 hiljada korisnika PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 189,49 hiljada korisnika fiksne telefonije, neznatno više nego u januaru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je imao 101,42 hiljade, M-tel 70,37 hiljada, Telemah 15,42 hiljade i One 2,28 hiljada priključaka. Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 53,52 odsto, M-tela 37,14 odsto, Telemaha 8,13 odsto, a Onea 1,2 odsto. U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika fiksne telefonije u februaru je bio manji 0,74 odsto. Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,1 odsto, a na kompanije 13,9 odsto. S. P.

Ministar finansija kaže da su kriptovalute šansa koju Crna Gora ne smije propustiti PODGORICA - Ministar finansija Milojko Spajić ocijenio je juče da bi blokčejn tehnologija za tri godine mogla da čini 30 odsto crnogorske ekonomije i bude zamajac industrije, uz zapošljavanje desetak hiljada ljudi. On je kazao da bi blokčejn mogao biti treći stub crnogorske ekonomije, i uz turizam i energetiku, koji bi za tri godine doveo do poboljšanja imovinskog stanja građana.

Spajić: Blokčejn bi za tri godine mogao činiti trećinu domaće ekonomije - Mislim da za tri godine blokčejn može da doprinese sa dodatnih 1,5 milijardi do dvije milijarde eura BDP-u - rekao je juče Spajić agenciji Mina biznis. On smatra da zato što Crna Gora nije infrastrukturno povezana sa centralnom Evropom, ne može da pravi velike

fabrike i industrijska postrojenja. Zato treba da nađemo način da diverzifikujemo ekonomiju i mislim da su nove tehnologije, kao što je blokčejn, jedan od prioritetnih načina da to uradimo - smatra Spajić i ističe da bi zakon kojim bi se uredila ova oblast trebalo

da ide par koraka ispred drugih zakonskih rješenja koja se trenutno pominju ili su usvojena u Evropi. - Jedan od razloga je što ćemo oporezovanje kriptovaluta specifično riješiti, na način da će se praktično sav tok iz eura u kriptovalute i obratno oporezo-

vati po nižim stopama, a najvažnije je da se siva zona uvede u legalne tokove - naveo je Spajić, uz tvrdnju da će taj zakon biti najbolji na svijetu. Poručio je da je davanje državljanstva jednom od osnivača eterijuma Vitaliku Buterinu dodatna promocija Crne Gore i pravih vrijednosti. - U prošlosti smo imali puno ljudi koji su na sumnjiv način stigli do bogatstva, a koji su dobijali naše državljanstvo. Međutim, imamo čovjeka koji je, ne samo što je priznat kao sjajan stručnjak, već je i najčistiji u toj industriji - rekao je Spajić . B. D.

Ekonomija

Četvrtak, 14. april 2022.

Ministarstvo kapitalnih investicija formira komisiju za pregovore sa BNDS bankom o avionu 40-AOC

Stečajna uprava MA odbila da učestvuje u pregovorima o „čarliju“

PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) formiraće komisiju koja će nastaviti pregovore sa brazilskom BNDS bankom o kupovini ,,embraera 195“, registarskih oznaka 40-AOC, saopšteno je Pobjedi iz resora kojim rukovodi ministar Mladen Bojanić. Prema informacijama našeg lista, učešće u komisiji odbila je stečajna uprava Montenegro erlajnza (MA).

Taj avion koristio je MA kroz finansijski lizing sa BNDS-om i sa njim je obavio posljednji let prije prizemljenja flote 26. decembra 2020. godine. On je od tada parkiran na podgoričkom aerodromu, a nije prešao u vlasništvo MA jer nijesu isplaćene posljednje četiri rate. Za njegovo vraćanje u plovidbeno stanje potrebno je 13 miliona eura.

ODLUKA NA VLADI

Na pitanje Pobjede ko su članovi komisije i kada će početi pregovore sa Brazilcima, iz MKI su odgovorili da komisija još nije formirana, ali da će je činiti predstavnici tog resora, Ministarstva finansija, To Montenegra, te stečajne uprave MA, ako stečajni upravnik Saša Zejak

Avion ,,čarli“

Država je početkom godine odlučila da kupi ,,čarlija“, a njegovo vraćanje u plovidbeno stanje koštaće budžet 13 miliona eura imenuje predstavnika. - Kako bi Vlada Crne Gore donijela najbolju odluku koja se odnosi na dalje planove u vezi vazduhoplova 40-AOC, MKI planira da formira komisiju koja će nastaviti pregovore sa BNDS-om. Nadamo se da ćemo uskoro početi sa pregovorima u cilju rješavanja ovog problema i dostavljanja infor-

macija Vladi na dalje odlučivanje - istakli su iz MKI, dodajući da je to sve što mogu da kažu u ovom trenutku. Pobjeda saznaje da je Zejak odbio poziv MKI da stečajna uprava učestvuje u pregovorima jer popularni ,,čarli“ nije dio njihove stečajne mase, ali i jer su pred nadležnim državnim organima pokrenuti po-

stupci vezani za taj vazduhoplov.

PROBLEMI

Pregovore sa BNDS-om prošle godine je vodio To Montenegro, koji je namjeravao da otkupi taj avion. Oni su prošlog juna dobili odobrenje Vlade da kupe ,,čarlija“ za 5,3 miliona dolara, ali su krajem godine odustali od kupovine nakon što su shvatili da je za vraćanje aviona u plovidbeno stanje potrebno dodatnih osam miliona. Iz MKI je nakon toga saopšte-

no da je država odlučila da kupi avion jer im je to isplativije nego da ga vrate Brazilcima jer je u njegovu otplatu već uloženo 38 miliona, a morala bi se platiti i garancija od 12 miliona. Zejak je ranije obavijestio Bojanića da je ,,čarli“ u lošem stanju, te da bivši nacionalni avio-prevoznik odbija da snosi odgovornost za to, jer je To Montenegro ranije izuzeo njegovu dokumentaciju i neovlašćeno mu pristupa. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je u septembru prošle godine predmet po krivičnoj prijavi koju je protiv više NN lica podnijela stečajna uprava MA, zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa, otuđenjem djelova sa aviona 4O-AOC. Oni su tužilaštvu dostavili snimke kamera hangara MA na aerodromu, na kojim se, kako tvrde, vide lica koja pristupaju 4O-AOC, kontejnerima To Montenegra i avionu državne avio-kompanije 4O-AOB. Iz To Montenegra su negirali da njihovi radnici pristupaju avionima koji nijesu u njihovom vlasništvu, navodeći da snimci stečajne uprave MA ništa ne dokazuju već da se radi o opstrukciji. B. D.

Juče u Herceg Novom održana konferencija ,,Žene od uticaja: vrijeme je za preokret“

Svaka kriza može biti šansa

PODGORICA – Crna Gora mora da stvori stabilan ambijent i uslove povjerenja kako bi strani investitori ulagali u našu državu, jer nakon iskustva iz pandemije mnogi preduzetnici mogu seliti svoje biznise i raditi bilo gdje. Tokom nove krize, rata u Ukrajini, koja je imala razvijenu industriju i preduzeća, mnogi investitori traže novo sjedište svoje firme, i upravo Crna Gora, koja je na granici Evropske unije, može imati šansu – poručeno je sa konferencije ,,Žene od uticaja: vrijeme je za preokret“, koja je juče održana u Herceg Novom.

Crna Gora je sjajna zemlja za razvoj poljoprivrede, kao i IT tehnologije i usluga. U Ukrajini, koja je imala razvijenu industriju, su velike kompanije koje traže nove lokacije za poslovanje i upravo tu je šansa Crne Gore, poručio je Martin Leberle

i dodala da u bankarskom sektoru nijedna žena nije u bordu ili u menadžmentu, a tvrdi da je slično i u velikim kompanijama bilo državnim ili privatnim. - Ja sam uspjela da promijenim strukturu u mom menadžmentu tako da je u tom timu pola žena - kazala je Radović i podsjetila da je IRF prepolovio kamate na 1,5 odsto za preduzetnice. Izvršna direktorica mikrokreditne institucije Alter Modus Ana Kentera kaže da među njenim klijenticama ima tri kategorije i da su 50 odsto korisnice žene.

ŠANSE

U svemu tome, poručuju učesnice konferencije, treba pružiti šansu ženama kojih u Crnoj Gori nema u odborima, na rukovodećim pozicijama... Žene treba da budu što glasnije – i da naprave preokret u društvu jer su odgovornije i preduzetnije. Direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović tvrdi da svaku krizu treba shvatiti kao šansu.

Sa jučerašnje konferencije u Herceg Novom

- Pandemija je promijenila koncepte poslovanja. Uvođenje ekološko održivih standarda daje šansu Crnoj Gori. Sada smo u fazi kada zaista mijenjamo i možemo da mijenjamo – kazala Radović i podsjetila da

je u martu usvojena agenda za ekonomsko osnaživanje žena. - Šanse postoje i treba da budemo hrabre da iskoračimo. Možemo da iskoristimo sve ono što jeste potencijal i sve je na nama – poručila je Radović

VIZIJE

- Neke preduzetnice imaju viziju, druge moraju biti preduzetnice, a treće su naslijedile ideje od svojih majki ili baka – rekla je Kentera i dodala da se žene u Crnoj Gori uglavnom bave uslužnim djelatnostima, trgovinom, poljoprivredom

i u rijetkim slučajevima proizvodnjom. Glavni izvršni direktor NLB banke Martin Leberle kazao je da su u njegovoj banci tri žene na visoko rukovodećim pozicijama. On smatra da su žene visoko odgovorne i opreznije. - Daje se prilika brojnim ženama, koje sada rade od kuće, da iskustvo stečeno u pandemiji primijene. Crna Gora je sjajna zemlja za razvoj poljoprivrede, ali i IT tehnologije i pružanja usluga u ovoj industriji. Moramo usvojiti viša znanja i izazove u IT svijetu. Ukrajina je imala razvijenu industriju. Tamo su velike kompanije koje traže nove lokacije gdje mogu poslovati. Kada govorimo o zemljama na granicama EU, upravo u tim zemljama postoje ljudski resursi koje možete edukovati u kratkom roku. Upravo tu je šansa Crne Gore - poručio je Leberle. Na konferenciju je stiglo 100 uspješnih žena Balkana. Kako je kazala organizatorka Sanja Milosavljević, direktorka Impakt instituta i idejni tvorac događaja, uspjeli su da na ovaj način privuku najuspješnije žene regiona. N. K.

Ministarstvo ekonomskog razvoja pozvalo stručnjake iz turizma da dostave prijedloge

Za elaborat 4,5 hiljada

PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja objavilo je poziv za izradu elaborata na temu regionalnih i međunarodnih iskustava koja se tiču dobre prakse funkcionisanja nacionalnih tijela koja učestvuju u upravljanju destinacijom, marketingom i promocijom. Programom rada Vlade za ovu godinu predviđena je izrada prijedloga izmjena i dopuna Zakona o turističkim organizacijama. - Shodno tome, pozivaju se domaći i međunarodni stručnjaci iz oblasti turizma, marketinga i srodnih oblasti, da do 6. maja dostave Ministarstvu elaborate sa primjerima dobre regionalne i međunarodne prakse koji se odnose na model i strukturu nacionalnih tijela koja učestvuju u upravljanju destinacijom, marketingom i promocijom i prijedlogom njihove implementacije u Crnoj Gori - navodi se u pozivu. Procijenjena vrijednost izrade elaborata iznosi 4,5 hiljada eura bez PDV-a. Ministarstvo ekonomskog razvoja će izabrati elaborat primjenom pristupa isplativosti, po osnovu kriterijuma odnosa kvaliteta i cijene. R. E.

Javni poziv Ministarstva poljoprivrede

Pčelari da se prijave do 5. maja

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je sve zainteresovane da se do 5. maja prijave na javni poziv za dodjelu sredstava podsticaja za nabavku pčelarske opreme za transport pčelinjih društava za ovu godinu. Podsticaji su predviđeni za nabavku pčelarskih kontejnera kapaciteta minimum 36 pčelinjih društava, zatim specijalizovanih prikolica i platformi za transport pčelinjih društava kapaciteta minimum po 15 pčelinjih društava, kao i prikolica za transport pčelinjih društava kapaciteta minimum 12 pčelinjih društava. Ukupan iznos sredstava opredijeljenih Agrobudžetom po ovom javnom pozivu iznosi 20 hiljada eura. S. P.

Kursna lista USD

1.08260

JPY 136.26000 GBP

0.83280

CHF

1.01160

AUD

1.46030

CAD

1.37000

Društvo

Četvrtak, 14. april 2022.

Izvještaj o ljudskim pravima za 2021. godinu koji objavljuje Stejt department ukazao, između ostalog, na probleme u pravosuđu, slobodi govora i medijima

Dezinformacije iz srpskih medija i pristrasnost bojaju medijski pejzaž PODGORICA - Značajna kršenja ljudskih prava, problemi sa nezavisnim pravosuđem, restrikcije slobode govora, korupcija, nasilje nad osobama sa invaliditetom, LGBTQI osobama su zabilježeni u godišnjem Izvještaju o ljudskim pravima za 2021. godinu, koji već gotovo pola vijeka objavljuje Biro za demokratiju, ljudska prava i rad američkog Stejt departmenta.

Iako nijesu imenovani novi ugledni pravnici, Bečić je saopštio da novi, djelimični Savjet automatski ukida mandat svim članovima dotadašnjeg savjeta i da novi, djelimični Savjet ima dovoljno članova za formiranje kvoruma – piše u Izvještaju. Venecijanska komisija je u svom mišljenju o nacrtu zakona o državnom tužiocu dala negativno mišljenje na proizvoljno ukidanje mandata postojećim članovima vijeća



Kao jedan od problema, u samom uvodu je istaknuta i problematika imuniteta i činjenica da je Vlada uradila vrlo malo da identifikuje, istraži, procesuira ili kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava.

POLITIZACIJA PRAVOSUĐA

Iako Vlada Crne Gore daje punu podršku nezavisnom i nepristrasnom pravosuđu, nevladine organizacije, međunarodne organizacije i pravni stručnjaci tvrde da su politički pritisak, korupcija i nepotizam uticali na tužitelje i sudije – piše u Izvještaju. U odjeljku koji se bavi pravom na pošteno javno suđenje je istaknuto i da su imenovanja sudija i tužilaca ostala donekle ispolitizovana. Izvještaj navodi da je Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope saopštila da ostaju neriješena pitanja jačanja nezavisnosti Sudskog savjeta zbog neprimjerenog političkog uticaja, uključujući ,,ex officio“ (po službenoj dužnosti) učešće ministra pravde. U dokumentu Stejt departmenta je navedeno da je GRECO ,,alarmantnim“ opisao i nedostatak napretka u sastavu i nezavisnosti Sudskog savjeta. - GRECO je bio posebno zabrinut zbog učešća ministra pravde po službenoj dužnosti u Sudskom savjetu i zbog odluke Savjeta da ponovno imenuje pet predsjednika sudova u trećem mandatu – piše u Izvještaju. Navodi se da je određen napredak postignut u transparentnosti u disciplinskim postupcima protiv tužilaca, a tijelo za praćenje borbe protiv korupcije je kritikovalo nedostatak sličnog napretka kada Kao jedan od slučajeva je izdvojen onaj od 1. septembra, kada su novinarka RTCG Tanja Šuković i snimatelj Dragan Tomašević podnijeli prijave protiv više srpskih pravoslavnih sveštenika zbog toga što su ih spriječili da na Cetinju snime grupu građana koja je održavala protestni skup na ulazu u Cetinjski manastir. - Šuković je kazala medijima da su sveštenici bili agresivni i vrijeđali je (kao Crnogorku)

Nesrazmjerna upotreba sile na Cetinju

- Dok su nezavisni mediji bili aktivni i generalno izražavali širok dijapazon političkih i društvenih stavova, medijski regulatori su bili suočeni s povećanjem broja zahtjeva tokom godine da spriječe reemitovanje sadržaja iz Srbije koji su podsticali mržnju i netrpeljivost – piše u Izvještaju

su sudije u pitanju. U Izvještaju piše da je Skupština u maju prošle godine usvojila amandmane na Zakon o državnom tužiocu. Tim amandmanima je izmijenjen sastav Tužilačkog savjeta, tako što je smanjen broj tužilaca u tom tijelu za jednog, a dodat je jedan predstavnik civilnog društva. – Venecijanska komisija Savjeta Evrope je upozorila da bi predložene izmjene mogle dovesti do povećane politizacije Tužilačkog savjeta. Amandmanima je predviđeno i otkazivanje mandata članovima prethodnog savjeta kada je formiran novi – piše u Izvještaju. Naglašeno je da je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić 5. avgusta proglasio novi, djelimični Tužilački savjet koji se sastoji samo od šest članova, uprkos tome što Skupština nije izabrala nove ugledne pravnike ili predstavnika civilnog društva. - Iako nijesu imenovani novi ugledni pravnici, Bečić je saopštio da novi, djelimični Savjet automatski ukida mandat svom članovima dotadašenjeg savjeta i da novi, djelimični Savjet ima dovoljno članova za formiranje kvoruma – piše u Izvještaju. Venecijanska komisija je u svom

mišljenju o nacrtu zakona o državnom tužiocu dala negativno mišljenje na proizvoljno ukidanje mandata postojećim članovima vijeća.

PRAVO NA PRIVATNOST

Kada je riječ o nezakonitom i proizvoljnom miješanju u privatnost, porodicu, dom ili korespondenciju je istaknuto da nije bilo službenih izvještaja prema kojima Vlada nije poštovala ove odredbe. Ipak, Stejt department je notirao da su aktivisti za ljudska prava MANS i Institut alternativa tvrdili da su se vlasti protivzakonito bavile prisluškivanjem i tajnm nadzorom. - Jedna od vladajućih partija, Demokrate su 27. maja 2021. godine objavile tajno snimljen razgovor Tamare Nikčević, novinarke Javnog servisa RTCG i njenog gosta prije nego što su krenuli u etar. Demokrate su tada protiv Nikčević podnijele prijavu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja novinara jer je izrazila kritičke stavove prema Demokratama. Nekoliko nevladinih organizacija kritikovalo je Demokrate zbog objavljivanja neovlašćeno snimljenog sadržaja – jedan je

od primjera istaknutih u Izvještaju. Naveden je i slučaj bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića i bivšeg agenta Srđe Pavićevića protiv kojih je 25. februara podnijeta krivična prijava zbog zloupotrebe položaja, nezakonitog prisluškivanja i tajnog nadzora sprovođenog od januara do septembra 2020. godine nad nekoliko opozicionih lidera, srpskog pravoslavnog mitropolita i dva novinara koji su kritikovali bivšu Vladu – Petra Komnenića (TV Vijesti) i Nevenke Bošković-Ćirović (RTCG).

NAPADI NA NOVINARE

Stejt department u Izvještaju navodi da su neriješeni napadi na novinare, politički upliv u rad javnih emitera, politički pristrasno medijsko izvještavanje i poplava sadržaja koji izaziva etničke podjele, dezinformacije iz srpskih medija - nastavili da bojaju medijski pejzaž. - Dok su nezavisni mediji bili aktivni i generalno izražavali širok dijapazon političkih i društvenih stavova, medijski regulatori su bili suočeni s povećanjem broja zahtjeva tokom godine da spriječe reemitovanje sadržaja iz Srbije koji je

Slučaj u porti Cetinjskog manastira zbog njene etničke pripadnosti. Srpska pravoslavna crkva odgovorila je da ekipa RTCG nije imaju dozvolu za snimanje na crkvenom posjedu – piše u Izvještaju. Podsjetimo nakon incidenta u porti Cetinjskog manastira, menadžment RTCG nije zaštitio svoje zaposlene već je saopštio da očekuju da će policija spro-

vesti objektivnu i nepristrasnu istragu, ,,a RTCG će, svakako, tražiti izjašnjenje zaposlenih uključenih u ovaj slučaj“. Tanja Šuković je tada bila urednica Dokumentarnog programa RTCG. Ubrzo nakon toga je smijenjena, kao i veliki broj njenih kolega koji su joj pružili podršku nakon incidenta.

Tanja Šuković

podsticao mržnju i netrpeljivost – piše u Izvještaju. Pojačane političke napetosti u zemlji predstavljale su opasnost za novinare koji su bili meta fizičkih i verbalnih napada kada su izvještavali sa izbornih skupova, političkih i vjerskih okupljanja i protesta. Neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja protiv medija. Naveden je primjer kolumniste privatnog radija Antena M Dragana Bursaća, kako ističu, snažnog kritičara Srpske pravoslavne crkve, koji je 25. maja dobio prijetnje smrću putem društvenih mreža. - Sa istog naloga slične su prijetnje upućene i Anteni M i njenom uredniku Darku Šukoviću. Mediji su objavili da je 4. juna policija uhapsila Srđana Mišovića, državljanina Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Crnoj Gori – piše u Izvještaju. Istaknuto je da su demonstranti na antivladinim protestima u nekim slučajevima verbalno napadali novinare, a navedeni su primjeri novinarke TV Vijesti Ljubice Milićević sa antivladinog protesta 24. avgusta, te 5. septembra Danijele Lasice iz iste medijske kuće kao i ekipe N1 televizije na dan ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija. U dokumentu piše i da je, osuđujući seriju napada i prijetnji novinarima, nevladina organizacija HRA zabilježila 14 slučajeva verbalnih i fizičkih napada, prijetnji, vrijeđanja i ponižavanja novinara i drugih medijskih profesionalaca tokom prvih šest mjeseci. CGO je prijavia 17 napada ili prijetnji novinarima i medijskim ekipama tokom prvih deset mjeseci 2021. godine. U Izvještaju za 2021. go-

U dijelu Izvještaja koji se tiče slobode okupljanja, istaknuto je da je nekoliko NVO izjavilo da je 5. septembra, na dan ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve na Cetinju, policija koristila nesrazmjernu silu protiv protestanata, uključujući suzavac i šok bombe, a ta sredstva nijesu dopuštena za kontrolu mase. - Bilo je i nepotvrđenih izvještaja da je policija koristila gumene metke. Iz HRA navode da sve pritužbe treba da budu ispitane i da svi koji su prekršili zakon treba da budu procesuirani – demonstranti i policajci podjednako. HRA je utvrdila, navodi Izvještaj, da su događaji oko ustoličenja predstavljali značajan rizik za mir, zbog pogoršanja nacionalne i vjerske podjele u političke svrhe.

dinu se navodi da se 17 godina od ubistva Duška Jovanovića navršilo 27. maja. Podsjeća se da su predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i vicepremijer Dritan Abazović najavili da je istraga u toku, slučaj ponovno otvoren i da će konačno biti riješen. Od novembra nema informacija o istrazi. Nije bilo pomaka ni u rješavanju pucnjave u istražnom predmetu iz 2018. godine na novinarku Vijesti Oliveru Lakić, piše Biro Stejt departmenta. Zaključuje se i da su se nezavisni i proopozicioni mediji žalili na nepravedan tretman i ekonomski pritisak Vlade, ministarstava i agencija. - Neprofesionalno novinarsko ponašanje, u kombinaciji sa niskim platama i političkim pritiskom doprinijeli su autocenzuri i pristrasnom izvještavanju događaja – piše u Izvještaju. Osvrnuli su se i na donošenje Zakona o medijima i Zakona o Javnom servisu RTCG, kako bi se povećala njegova transparentnost. - Parlament je ignorisao pritužbe nevladine organizacije Media centar zbog mehanizma izbora devet novih članova Savjeta RTCG. Media centar je ukazao i da četiri od devet članova Savjeta imaju konfikt interesa zbog Borisa Raonića, što su oni negirali – piše u tom dokumentu. J.MARTINOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 14. april 2022.

Organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Alek dao izjavu Tužilaštvu u slučaju brutalnih prijetnji koje mu je up

Čeka se informacij Interpola gdje se n ekstremista Pozdn Mihailović i Brđanin na sastanku

Direktor Uprave policije razgovarao sa direktoricom NVO Roditelji

Istražiti uzrok vršnjačkog nasilja

PODGORICA – Treba da se istraži uzrok vršnjačkog nasilja i nasilja uopšte među djecom školskog uzrasta, a ne samo da se posvećuje pažnja prilikom nastupanja konkretnih negativnih posljedica.

To je, između ostalog, rečeno juče na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina, direktorice NVO Roditelji Kristine Mihailović i šefice Grupe za potražnu djelatnost, suzbijanje maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici Snežane Vujović. Saglasili su se da se ovom problemu mora pristupiti sistemski. Stava su da je neophodno osnažiti saradnju na svim nivoima, od donosilaca politika do njihove primjene. Tu je uključena policija, centri za socijalni rad, škola i roditelji. Dogovoreno je da se u narednom periodu organizuju zajednički sastanci i sa predstavnicima ostalih resora države u čijoj su nadležnosti ova pitanja, kako bi se obezbijedila kvalitetnija primjena propisa. Planiraju i da dogovore neophodne korake kako bi unaprijedili stanje u ovoj oblasti.

Dogovoreno je da se u narednom periodu organizuju zajednički sastanci i sa predstavnicima ostalih resora države u čijoj su nadležnosti ova pitanja, kako bi se obezbijedila kvalitetnija primjena propisa. Planiraju i da dogovore neophodne korake kako bi unaprijedili stanje u ovoj oblasti

Vlada je nedavno označila tajnim dokument o sprovođenju izvještaja o primjeni Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Mihailović je ove sedmice za Pobjedu kritikovala taj potez izvršne vlasti. Rekla je da je veoma važno da javnost zna šta piše u tom dokumentu. Nije, kako je istakla, jasno zašto je izvještaj o Programu dobio tu oznaku. Sporni izvještaj, sa Akcionim planom za period od 2019. do 2021. godine, nije dostupan javnosti, a od početka pandemije korona virusa nema informacija od nadležnih. Sve aktivnosti, predviđene aktom, su obustavljene, a od početka 2020. godine nije održan nijedan sastanak Tima za suzbijanje vršnjačkog nasilja, koji je formiran pri Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), podsjetio je nedavno portal Roditelji.



Vlada je označila tajnim dokument o sprovođenju izvještaja o primjeni Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama. Mihailović je ove sedmice za Pobjedu kritikovala taj potez izvršne vlasti. Rekla je da je veoma važno da javnost zna šta piše u tom dokumentu

Pobjeda je još 29. marta poslala pitanja MPNKS o vršnjačkom nasilju u školama, ali nijesmo dobili odgovor. Program je predstavljen javnosti 28. novembra 2019. godine. Tadašnji ministar prosvjete Damir Šehović je kazao da je otvorena linija za prijavu nasilja u školama, formiran nacionalni tim, te da je u toku formiranje i školskih timova u svim školama. Najavio je da će biti angažovani zaštitari. Javnost oštro reaguje što se u posljednje vrijeme bilježi porast slučajeva vršnjačkog nasilja. Kako je Pobjeda objavila, posljednji je zabilježen u Bijelom Polju, kada je trinaestogodišnjak zadobio teške tjelesne povrede zbog kojih je i operisan. Njega je 7. aprila pretukao petnaestogodišnjak. Žrtvi je napukla slezina i morala su je odstraniti. Policija je uhapsila petnaestogodišnjaka koji je pretukao drugog dječaka. U Baru je 21. februara u tuči nekoliko učenika osmog i devetog razreda OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“ nožem lakše ranjen jedan maloljetnik. Tada je reagovalo ODT koje je naložilo podnošenje krivične prijave za ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lakše tjelesne povrede protiv dvojice maloljetnika. N. Đ.

PODGORICA – Crnogorske vlasti još ne znaju gdje je sada ruski ekstremista i nacista Vladislav Pozdnjakov, koji je neko vrijeme živio u našoj zemlji, nakon što je njegovoj organizaciji „Muška država“ u Rusiji zabranjeno djelovanje, a odgovor na to i pitanje da li je on, možda, i dalje u Crnoj Gori istražitelji čekaju od Interpola i vjeruju da će ga dobiti ovih dana. Aktivista za ljudska prava i organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković juče je u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici dao izjavu u predmetu „Pozdnjakov“ formiranom pošto mu je ovaj ekstremista 30. marta uputio brutalne prijeteće poruke. - Tužioca sam upoznao da sam prijetnju Pozdnjakova shvatio ozbiljnom i izvjesnom, posebno imajući u vidu nespornu činjenicu da isti i u Crnoj Gori ima brojne pristaše koje bi mi mogle nauditi. Važno je da se to provjeri i otkloni svaka sumnja – kazao je Zeković za Pobjedu poslije posjete Tužilaštvu.

Nema procjeNe

Rekao je i da Uprava policije radi njegovu bezbjednosnu procjenu, ali da do danas nije dobio odgovor kakvi su rezultati. Policija je počela da radi na tome prije dvije nedjelje. Pozdnjakovu je na teret stavljeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika. Tužilac Vukas Radonjić, ističe Zeković, „imao je krajnje profesionalan nastup“ i obavijestio ga da u narednih nekoliko dana očekuje povratnu informaciju koju je zatražio od Uprave policije đe se Pozdnjakov sada nalazi. - Provjere putem Interpola, saopšteno mi je, obično traju od 10 do 15 dana što znači, imajući u vidu da sam prijavu podnio 30. marta ove godine, da Uprava policije do petka treba pružiti informaciju koju joj je zatražio postupajući tu-

Vladislav Pozdnjakov

Aleksandar Saša Zek

- Tužioca sam upoznao da sam prijetnju Pozdnjakova shvatio kao ozbiljnu i izvjesnu, posebno imajući u vidu nespornu činjenicu da isti i u Crnoj Gori ima brojne pristaše koje bi mi mogle nauditi. Važno je da se to provjeri i otkloni svaka sumnja – kazao je Zeković za Pobjedu poslije posjete Tužilaštvu žilac – objašnjava Zeković. Dodaje da je policija tužioca obavijestila da je Pozdnjakov napuštio Crnu Goru još 4. februara, preko Graničnog prijelaza Božaj. - Tužioca sam upoznao sa pisanim odgovorom načelnika CB Podgorica da je Pozdnjakov u ovoj godini četiri puta ušao u Crnu Goru preko graničnih prijelaza sa Bosnom i Hercegovinom, kao i Albanijom – kaže Zeković. Prema njegovim riječima, tužilac se interesovao za rad organizacije „Muška država“, a on mu je saopštio informacije koje ima i predočio mu kako se to udruženje odnosi prema marginalizovanim društvenim grupama. Radonjić će u ovom predmetu saslušati i Ljubomira Filipovića, izvršnog koordinatora Građanske inicijative „21. maj“, koji se, objašnjava Zeković, „naročito zanima pitanjima ekstremizma i redovno prati aktivnosti Pozdnjakova u njegovoj grupi na aplikaciji Telegram koja broji oko 100.000 članova“. - Iako ne vjerujem da u Rusiji postoji vladavina prava, a imajući u vidu i krajnje površan i nezainte-

resovan odnos crnogorskog bezbjednosnog sektora prema boravku i aktivnostima Pozdnjakova u Crnoj Gori, dao sam saglasnost da se u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima krivično gonjenje osumnjičenog ustupi Ruskoj Federaciji ukoliko se prisustvo osumnjičenog u daljem postupku u Crnoj Gori ne bi moglo obezbijediti – zaključio je Zeković.

prijetNje

Bez obzira na činjenicu da je Pozdnjakov u Rusiji proglašen za ekstremistu i tamo zabranjeno djelovanje njegove organizacije, sudeći prema informacijama koje su dostupne javnosti, crnogorski bezbjednosni sektor, prije svih Agencija za nacionalnu bezbjednost, niti je znala, ili možda nijesu željeli da znaju, da je on utočište našao u našoj zemlji. Javnost je za to saznala kada je hrvatski Jutarnji list 14. marta objavio da ovaj ekstremista iz Podgorice na društvenim mrežama podržava agresiju Vladimira Putina na Ukrajinu. Zeković je već sjutradan podnio

Udruženje podstanara smatra da treba iskoristiti sve mogućnosti da se u Podgorici u punom obimu realizuje podrška toj k PODGORICA - Udruženje podstanara Crne Gore „Moj dom“ predložilo je Glavnom gradu da ponovo otvori konkurs za dodjelu subvencija za podstanare na nivou Podgorice i da u postupak uključi tu organizaciju, kao partnera, kako bi pomogla da se prevaziđe pat pozicija i činjenica da je dvije trećine opredijeljenih sredstava ostalo neiskorišćeno. Kako je Pobjedi potvrdio predsjednik udruženja Dragan Živković, prijedlog su zvanično saopštili predstavnicima Glavnog grada na jučerašnjem sastanku i

„Moj dom“ predložio da se ponovi dodjela subvencija

ostaje da se vidi da li će biti prostora za izmjenu i novi krug subvencija. Prema njegovim riječima, od više od 10.000 podstanarskih porodica u Podgorici jedva se njih 400 prijavilo na konkurs za subvencije, a samo 151 podstanarska porodica je ostvarila pravo na njih. Prema riječima Živkovića, oni

su od starta pozdravili namjeru Glavnog grada da na ovaj način, kao jedina administracija do sada, podrže sa 50 eura mjesečno podstanare, kako bi im makar djelimično olakšali plaćanje kirije. Punoj realizaciji i dodjeli 500 subvencija ispriječila se činjenica da većina prijavljenih nije imala, ili nije mogla da ponudi na uvid validne ugovore

o zakupu stana. U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza, tako što rentiraju stanove, a faktički se i ne zna za to, jer ne postoje ovjereni ugovori koji ukazuju na tu vrstu zarade. Živković ocjenjuje da je servis subvencionisanja podstanarskih porodica prava ideja, koju je teško realizovati na pravi način,

s obzirom na to da država nije stvorila zakonske pretpostavke. - Ono što je realnost jeste da je samo nešto više od jedan odsto podstanara u glavnom gradu dobilo subvencije. Zašto? Pa zato što država i njeni reprezenti izvršne vlasti nijesu radili svoj posao – kazao je on. To su, kako je naveo, porazne činjenice imajući u vidu aktuelnu

ekonomsku krizu koja je većinu podstanarskih porodica dovelo u nemogućnost da ispunjavanju svoje obaveze i prema stanodavcima i prema državi. Podsjetio je da je Udruženje, preko članova, iniciralo i razgovore sa određenim brojem stanodavaca, kako bi im približili procedure, obaveze i prednosti ovog tipa izdavanja stanova, odnosno pozitivne efekte po obje ugovorne strane – za podstanare šansu za subvencije, a za stanodavce garanciju da će nekretnina koju izdaju biti zaštićena...Podgorica, biti usmjeren na adekvatan način – naveo je Živković.Kaže da niko nije vodio računa o

Društvo

Četvrtak, 14. april 2022.

ksandar Saša Zeković Resor Tamare Srzentić o odluci Vlade da otplati dug od 200.000 eura za Vijesti, Novu M i Prvu TV putio ruski državljanin Krajem prošle

ković

prijavu policiji sa zahtjevom da istraže djelovanje Pozdnjakova u Crnoj Gori, a iz Tužilaštva su mu 21. marta odgovorili da nema elemenata za procesuiranje. Pozdnjakov je Zekoviću zaprijetio 30. marta reagujući na informaciju u Pobjedi da je 27. marta na mejl kabineta direktora ANB Dejana Vukšića navodno od njega stigla prijeteća poruka u kojoj je upozorio da je minirao TQ Plaza u Budvi i da će je raznijeti ako crnogorske televizije ne budu pozitivno izvještavale o agresiji Rusije na Ukrajinu... Vukšić je tek sjutradan obavijestio policiju o poruci, za koju se ispostavilo, poslije pregleda zgrade, da je lažna, a Pozdnjakov je optužio Zekovića da je on odgovoran za mejl i na svom kanalu na Telegramu mu poručio – „Sam si sebi potpisao kaznu“. Samo dva dana kasnije, 1. aprila, na mejl adrese više institucija od Vlade do Ministarstva unutrašnjih poslova, stizali su prijeteći mejlovi Pozdnjakovljeve grupe „Muška država“, da će „dići sve škole u vazduh“ ako se ne ispune njihovi zahtjevi - promjena vlasti u Crnoj Gori i promjena rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prijetnje su stigle i na adrese više škola, tako da je tog dana nekoliko obrazovnih ustanova evakuisano… Organizovana je i sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost na kojoj su saslušani čelnici bezbjednosnog sektora, a ispostavilo se da su crnogorske sigurnosne službe nesposobne da uđu u trag osobama koje prijete bombaškim napadima po Crnoj Gori. K. K.

kategoriji stanovništva alarmantno velikom broju ljudi koji su bez krova nad glavom. - Takođe, nije postojala volja da se ovaj problem počne rješavati. Broj podstanarskih porodica se povećavao upravo iz razloga što nije bilo intervencije države na polju socijalne stanogradnje i socijalnih servisa koji bi pomogli ljudima koji nemaju riješeno stambeno pitanje – smatra Živković. On je kazao da to udruženje radi na projektu izrade registra podstanara, koji do sada nikada nije napravljen, a trebalo je da bude okosnica svake strategije države za rješavanje pitanja podstanara kojih, prema nezvaničnim procjenama, ima gotovo 100.000 na nivou zemlje. i. p.

PODGORICA – Vlada Crne Gore preuzimanjem dugova tri televizije - Vijesti, Nove M i Prve TV - od 200.000 eura prema Radio-difuznom centru (RDC), omogućila je medijski pluralizam, jer bi u suprotnom došlo do gašenja ovih emitera ili prelaska na emitovanje samo putem kabla, pri čemu ne bi više bili besplatno dostupni svima, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija. Na naše pitanje koliko je pošteno pomoći samo nekim medijima, a druge izostaviti i kako misle da pomognu štampanim medijima, koji su u veoma teškoj finansijskoj situaciji, iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić rečeno nam je da će Vlada u različitim fazama i na različite načine, kroz Fond za medijski pluralizam, preuzimanjem obaveza emitera prema RDC-u, kao i konkursom za Kovid fond, pomoći crnogorskim medijima kako bi izbjegla gašenje. – Sve sa ciljem da obezbijedi medijski pluralizam, predviđeno je Nacrtom medijske strategije. Prvi od tih koraka je preuzimanje obaveza prema RDC-u za TV Vijesti, Prvu TV i Novu M, u iznosu od 200.000 eura za 2022. godinu. Ovo je usvojeno nakon što su se te tri TV stanice obratile Vladi, napominjući da bi, pošto je istekla odluka Vlade iz 2017. godine, u slučaju da ne bude nastavka preuzimanja

Voljni da pomognu kako bi izbjegli gašenje televizija

njihovih obaveza prema Radiodifuznom centru moglo doći do gašenja ili do prelaska na emitovanje programa samo putem kabla - pojašnjavaju iz tog ministarstva. Iz Agencije za elektronske medije za Pobjedu ističu da je neophodno da se obezbijedi ambijent koji omogućava pluralizam, nezavisnost medija, slobodu izražavanja mišljenja i ideja, te da svaka pomoć medijima koja omogućava stvaranje takvog ambijenta će imati podršku ove institucije. - Ipak, smatramo da je finansijske odnose između javnog sektora i medija potrebno sistemski urediti u skladu sa dobro promišljenim, usaglašenim i specificiranim principima javnog interesa sa posebnim akcentom na transparentnost postupka koji će omogućiti ravnopravan pristup svim medijima - navode iz AEM.

Molba i poMoć

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija pojašnjavaju da nakon što su se iz tri televizije više puta obratili Vladi, to tijelo odlučilo je da podrži njihov nesmetan rad jer je riječ o komercijalnim TV stanicama sa nacionalnom pokrivenošću, koje otežano posluju zbog krize na tržištu. - U slučaju prelaska samo na emitovanje putem kabla, te tri TV stanice više ne bi bile besplatno dostupne svima. Time bi bio ugrožen medijski pluralizam, vrhovni princip na kojem počiva pravo na slobodu informisanja i svako demokratsko društvo. Preko te tri TV stanice se, po istraživanjima, informiše najveći dio građana Crne Gore

S.V.

ija od nalazi njakov

godine Vlada je pomogla štampanim medijima da se snabdiju roto papirom, nakon što je zavladala nestašica zbog krize na globalnom nivou, kažu iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić. Međutim, Pobjeda nije dobila nikakvu pomoć, jer nadležni nijesu mogli da nabave odgovarajuću širinu roto papira za našu štampariju. U toku ekonomske krize, dijelom izazvane i pandemijom korone, Pobjeda je sama nabavljala iz Španije i Rusije papir, koji je plaćan po tržišnoj cijeni

Finansijske odnose između javnog sektora i medija potrebno sistemski urediti

i one uživaju njihovo povjerenje, a TV Vijesti najveće od svih TV emitera. Riječ je o medijima koji godišnje za bruto plate izdvajaju gotovo 2,5 miliona eura - ističu iz Ministarstva. Kažu da je ovo prvi korak pomoći i da su nacrtom medijske strategije predviđene mjere za podršku svim medijima. - Najvažnije su povećanje iznosa novca u Fondu za pluralizam i raznovrsnost medija, kao i da država preuzima obaveze prema RDC-u za sve radio i TV stanice koje svoj program emituju prenosom signala preko RDC-a - navode iz resornog ministarstva. Svjesni su, tvrde, da država mora pomagati opstanak domaćih medija, pa je Vlada prošle godine izdvojila 150.000 eura preko Kovid fonda za štampane medije i portale. - Zatim je krajem prošle godine pomogla štampanim medijima da se snabdiju roto papirom, nakon što je zavladala nestašica zbog krize na globalnom nivou. Time smo spriječili da prestane štampanje dnevnih listova - navode iz Ministarstva. Ipak, Pobjeda nije dobila nika-

kvu pomoć jer nadležni nijesu mogli da nabave odgovarajuću širinu roto papira za našu štampariju. Usred kovid krize, naš medij je papir nabavljao iz Španije i Rusije, a plaćan je po tržišnoj cijeni. Tu vrstu olakšice su mogle da iskoriste dnevne novine Dan i Vijesti, a načelni dogovor je bio da u roku od mjesec vrate dug državi, koja im je nabavila i platila papir. Iz Ministarstva navode da je u decembru, shodno Zakonu, podijeljeno više od 300.000 eura štampanim medijima i portalima preko Fonda za medijski pluralizam, dok će sada oko 500.000 iz Fonda biti podijeljeno radio i TV stanicama. - Takođe smo krajem 2021. bili uključeni u pomoć malim komercijalnim emiterima da reprogramom regulišu obaveze kako bi mogli da učestvuju na konkursu i u raspodjeli novca preko Fonda za medijski pluralizam- navode iz resora kojim rukovodi Srzentić.

loKalni javni eMiteri

Ističu da se lokalni javni emiteri (lokalne TV i radio stani-

Delegacija EU apeluje na transparentnost i pravičnost Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori podržava pomoć medijima, ali je, kako ističu, od presudne važnosti da svaki vid državne pomoći bude obezbijeđen na transparentan i pravičan način. Ovo su kazali redakciji Pobjede, nakon što smo ih pitali da li imaju reakciju i komentar na odluku Vlade da RDC-u plate 200.000

eura u ime televizije Vijesti, Prve TV i Nove M. Delegacija EU prepoznaje, kako ističu, „kontinuirane napore crnogorskih vlasti da ublaže negativan uticaj koji je pandemija kovida-19 imala na ekonomske činioce, uključujući i medije“. - Pravila o državnoj pomoći štite slobodnu i fer konkurenciju na unutrašnjem tržištu EU.

Javnim vlastima je dozvoljeno da, pod određenim okolnostima, poput pandemije kovida-19, daju grantove male vrijednosti ili privremenu pomoć, ali je od presudne važnosti da svaki vid državne pomoći bude obezbijeđen na transparentan i pravičan način, u skladu sa važećim pravilima o državnoj pomoći - zaključuju u odgovorima Pobjedi.

ce/javni servisi) finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava, te da su svjesni da je to u praksi za mnoge od njih nedovoljno. - Zato je predviđeno i medijskom strategijom i na osnovu Zakona o AVM uslugama da iznos za finansiranje lokalnih emitera bude preciziran i dovoljan za njihovu održivost zaključuju iz Ministarstva. Iz Agencije za elektronske medije ističu da su oni tokom 2020/2021. godine elektronskim medijima i operatorima obezbijedili pomoć na način što su ih oslobodili od plaćanja naknade za emitovanje/pružanje AVM usluga na zahtjev u ukupnom iznosu od oko 340.000 eura. - U toku je javni konkurs za raspodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2021. godinu. Agencija za elektronske medije će ovim konkursom izvršiti raspodjelu sredstava iz Fonda u iznosu od 464.450,73 eura putem grantova za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude programskih sadržaja iz sopstvene produkcije posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa i 25.802,82 eura putem grantova za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela - zaključuju iz AEM. Odluku Vlade da preuzme 200.000 duga prema RDC komentarisao je prije nekoliko dana za Pobjedu i koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Damir Nikočević, koji je kazao da je na ovaj način Vlada kroz direktnu intervenciju na tržištu medija, između ostalog, stavila u neravnopravan položaj druge medije koji imaju dugove. On je pozvao Agenciju za zaštitu konkurencije (AZZK) da ocijeni i javno obrazloži da li je zakonita ovakva odluka Vlade. I naša redakcija pitala je tu agenciju kako ocjenjuju odluku, ali nam nijesu odgovorili na pitanja. Izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope Vuk Maraš za Pobjedu je u ponedjeljak kazao da je odluka Vlade opravdana i potrebna „jer je medijsko tržište u Crnoj Gori godinama unazad sistemski urušavano, a kulminiralo je pandemijom kovid-19 kada je marketinško tržište drastično smanjeno“. - Ipak, Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope je kroz proces izrade medijske strategije predložila mjeru kojom se propisuje da je Vlada obavezna da pokrije troškove radio-difuzije ne samo nacionalnim TV emiterima, već i lokalnim javnim i lokalnim komercijalnim radio i TV stanicama, kako bi se omogućilo da na ovako malom tržištu mediji mogu da funkcionišu i da građanima nastave da pružaju raznovrsan medijski sadržaj - naveo je tada K. j. Maraš.

10 Hronika

Četvrtak, 14. april 2022.

Zbog promjene sudije odloženo suđenje optuženima za ubistvo Jovana Klisića

Kotorskom osnovnom državnom tužiocu određeno za

Porodica Klisić traži potvrdu da je Stefan Đukić i dalje u pritvoru u Ukrajini PODGORICA – Porodica pokojnog Jovana Klisića juče je u podgoričkom Višem sudu od nadležnih zatražila potvrdu da se optuženi Stefan Đukić i dalje nalazi u pritvoru u Kijevu, s obzirom na to da je u medijima objavljena informacija da ukrajinske vlasti puštaju robijaše kako bi se zbog ruske invazije borili za ovu zemlju. Međutim, sutkinja Vesna Kovačević nije mogla dati odgovor na ovo pitanje, pojašnjavajući da je predmet protiv Đukića i ostalih zbog ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića zadužila dan ranije kada je i imenovana za sudiju Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. Ona je upravo iz ovog razloga juče odložila već zakazano suđenje kako bi se upoznala sa sadržajem spisa predmeta. Osim toga, sutkinja Kovačević je saopštila da još uvijek nije oformljeno krivično vijeće koje će pored nje, kao predsjedavajuće, suditi u ovom slučaju. Prema pisanju beogradskih medija, ukrajinsko tužilaštvo je potvrdilo da će pustiti ne samo bivše vojnike, već i one koji se pokaju, a među kojima su i crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, kao i srpski državljani Petar Jovanović i Milan Branković koji su 2020. godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog klana Radoja Zvicera. Kako se navodi u beograd-

Stefan Đukić

skom mediju, ako se atentatori vođe kavačkog klana pokaju i usvoji se njihov zahtjev, oni će se naći na slobodi Pola godine prije napada na Zvicera, 1. novembra 2019. u Baru, Stefan Đukić je organizovao likvidaciju Jovana Klisića nakon čega se dao u bjekstvo. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva Đukić se tereti za ubistvo Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića u Baru, dok se njegova supruga, majka i polubrat – Danijela Mandić, Zorica Đurović, Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović terete za stvaranje kriminalne organizacije. Đukić je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naor užan au tomatskom puškom upao u barski lokal ,,Savoja“ da bi likvidirao Gardaševića.

Međutim, njegov naum nije ostvaren jer se Gardašević nije nalazio u lokalu. Ovaj Baranin se sumnjiči i za pokušaj ubistva Radoja Zvicera u Ukrajini, te da je član kriminalne grupe koja je optužena za ubistvo jednog crnogorskog državljanina u Španiji. Đukiću i ostalima za ubistvo Klisića u ovom predmetu sudila je sutkinja Biljana Uskoković sve do sredine avgusta prošle godine kada je objelodanjeno da se i sama našla na meti novoformirane grupe ovog optuženog. Uskoković je izuzeta iz ovog predmeta, a početkom marta je na lični zahtjev razriješena sudijske funkcije. Predmet je zadužila, a ubrzo i razdužila, sutkinja Ana Vuković koja je prije mjesec imenovana za sudiju u Apelacionom sudu. B. R.

Formiran predmet povodom tvrdnji osuđenog šefa budvanske kriminalne grupe da je predsjednik Crne Gore prodao državno zemljište

SDT će ispitati navode Marovića

Specijalno državno tužilaštvo

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ispitaće navode iz pisma osuđenog šefa budvanske kriminalne grupe Svetozara Marovića, koje je uputio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, potvrđeno je nezvanično Pobjedi iz SDT-a.

SDT je formiralo predmet, ali nije poznato što će sve biti predmet njihove provjere. Marović je, između ostalog, pitao Đukanovića ko je ruskom oligarhu Olegu Deripaski prodao zemljište na Crnogorskom primorju i oštetio državu za 50 miliona eura. Podsjećamo, Đukanović je

komentarišući sankcije koje su SAD uvele Svetozaru Maroviću kazao da je Crna Gora na tom slučaju pokazala dosljednu primjenu ustavnopravnog sistema. - Vidio sam apel od strane američkog zvaničnika prema gospodinu Maroviću da dođe u Crnu Goru. U redu, razumijem i taj apel, ali bih još prije razumio apel koji bi trebalo uputiti državi Srbiji, zemlji koja je takođe kandidat u pregovorima sa EU – da ispuni svoje obaveze iz ugovora o međunarodno-pravnoj saradnji – rekao je Đukanović na konferenciji za novinare na Cetinju nakon susreta sa predsjednikom Sjeverne Makedonije. Nakon što su SAD uvele sankcije Maroviću, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava ponovo je uputilo urgenciju Ministarstvu pravde Srbije u vezi molbe za njegovo izručenje kako bi u Crnoj Gori služio kaznu po presudi za finansijske malverzacije. Srbija za sada ne odgovara na ponovljenu urgenciju Crne Gore. B. R.

Jovanovića terete zloupotrijebio pol slučajevima alban i turskog državljan KOTOR - Tužilac iz Budve Srđan Jovanović uhapšen je juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva – nezvanično je potvrđeno Pobjedi. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, njegove kolege prikupile su određena saznanja koja ga dovode u vezu sa zloupotrebom službenog položaja u slučajevima hapšenja dvojice stranih državljana. Izvori biski istrazi navode da je Jovanović uhapšen zbog zloupotrebe prilikom hapšenja državljanina Albanije i Turske. Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Srđan Jovanović uhapšen je zbog sumnje da

je učinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, saopštili su iz Specijalnog (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT). IZ SDT-a i VDT-a su kazali da je Jovanović uhapšen po nalogu postupajućeg specijalnog tužioca Miloša Šoškića, koji je, nakon saslušanja, donio rješenje o zadržavanju Jovanovića do 72 sata. - Po nalogu vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović istovremeno je formirana komisija koja će kontrolisati sve predmete kojima je bio zadužen S. J – kaže se u saopštenju. Kako se navodi, Jovanović se sumnjiči da je zloupotrijebio

službeni položaj i učinio krivično djelo iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore. Tim zakonom je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica ovlašćenja ili nevršenjem službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog. Jovanović je 2020. godine, kako je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije, prekršio zakon jer nije prijavio imovinu na vrijeme, što je, kao javni funkcioner, bio u obavezi da učini.

SDT podiglo optužnicu protiv bračnog para iz Moldavije

Lakubovski u Crnoj Gori oprali 771.790 eura od prodaje droge PODGORICA – Bračni par Maksim i Ekaterina Lakubovski iz Moldavije naći će se 20. aprila na optuženičkoj klupi Višeg suda u Podgorici kada im je zakazan početak suđenja za optužbe da su u Crnoj Gori prali novac koji potiče od prodaje droge i falsifikovanja isprava. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Veljku Radovanoviću. Prema navodima optužnice, Maksim i Ekaterina Lakubovski su od 2. oktobra 2018. do 28. septembra 2021. godine, na teritoriji Crne Gore koristili novac koji potiče od prodaje narkotika u Moldaviji posredstvom interneta. Bračni par Lakubovski je od milion i po eura od prodaje droge kupovinom nekretnina i automobila u Crnoj Gori upotrijebio 771.790 eura. Lakubovski je oko 340.000 eura od prodaje droge transferisao na račune banaka

Istražni zatvor

u Rusiji na imena trećih lica, a potom koristeći platne kartice povezane sa tim računima, podizao gotovinu sa bankomata banaka u Crnoj Gori koju je trošio na kupovinu nekretnina. Kako se navodi u optužnici, Lakubovski su za 771.790 eura kupili stan od 80 metara kvadratnih u Baru, kuću od 200 metara kvadratnih i dva luksuzna automobila. U dokumentu tužilaštva se navodi i da su na teritoriji Crne Gore osnovali firmu. Maksim i Ekaterina Lakubovski uhapšeni su 29. septembra prošle godine u Baru nakon što su istražitelji prikupili dokaze da su prali pare od droge u Crnoj Gori. Pretresom objekata na četiri lokacije ko je su koristili

Lakubovski pronađeno i oduzeto više od 100 bankovnih kartica, desetine SIM kartica, devet mobilnih telefona, dva luksuzna vozila čija vrijednost iznosi oko 100.000 eura, oko 3.000 eura gotovog novca, tri laptopa... Tada je istovremeno sprovedena i policijska akcija u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije gdje su uhapšene četiri osobe za koje se sumnja da su članovi organizovane kriminalne grupe koju je formirao Maksim Lakubovski, a koja je od 2018. godine krijumčarila i distribuirala više vrsta sintetičkih droga na teritoriji Kišinjeva i šire. Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je nakon hapšenja bračnog para Lakubovski donio rješenje kojim im je zabranjeno raspolaganje imovinom koju imaju u Crnoj Gori. B. R.

Hronika

Četvrtak, 14. april 2022.

Spriječeno krijumčarenje cigareta u Rožajama i Nikšiću

adržavanje do 72 sata

Zaplijenjena 142 paketa cigareta i uhapšeno šest osoba

e da je ložaj u nskog anina

Službenici Agencije, kako se navodi u obrazloženju objavljenom na sajtu ASK, tražili su od Jovanovića da se izjasni zbog čega nije u zakonom predviđenom roku dostavio izvještaj o prihodima i imovini, a on im je odgovorio da se tek nakon poziva koji je dobio od Suda za prekršaje u Kotoru sjetio da nije ispunio zakonsku obavezu. - Naveo je da je zbog poslovnih obaveza u vrijeme pandemije korona virusa previdio da na vrijeme dostavi Izvještaj, ističući da mu namjera nije bila da prikrije svoju imovinu - piše u obrazloženju odluke ASK. Piše i da su službenici Agen-

Osnovni sud u Kotoru

cije, kako bi donijeli zakonitu odluku, pregledali službenu evidenciju javnih funkcionera, pregledali Jovanovićev izvještaj, njegovo pisano obrazloženje koje je dao Agenciji, te da su došli do zaključka da mu je poziv da dostavi imovinu uredno poslat.

Presuda dvojici albanskih državljana

Viši sud u Bijelom Polju

Iz Albanije prokrijumčarili 11,5 kilograma konoplje BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju osudio je na dvije godine zatvora albanskog državljanina Alberta Vučinaja (35) zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Njegov sunarodnik Robert Vukaj (43), kojem se sudilo u odsustvu, osuđen je na tri godine zatvora. Optužnicom im je stavljeno na teret da su 2. maja 2021. godine neovlašćeno radi prodaje iz Republike Alba-

nije u Crnu Goru, preko GP Grnčar, opština Gusinje, unijeli opojnu drogu konoplju upakovanu u 12 pakovanja u ukupnoj količini 11.517,94 grama. Droga je bila sakrivena u improvizovanim bunkerima ispod vozačevog i suvozačevog sjedišta, putničkog vozila „wolksvagen turan“ kojim je upravljao Vučinaj dok je Vukaj vozio „pasat cc“ i kretao se iza Vučinaja. Policija je prilikom kontrole u mjestu Sućeska, opština Andrijevica, kod Vučinaja pronašla drogu i oduzela. B. Č.

- Nesumnjivo se utvrđuje da je Srđan Jovanović nakon isteka zakonskog roka, 31. marta, dostavio Izvještaj o prihodima i imovini za 2019. godinu, pa je povrijedio član 23, stav 3 tačka 1, Zakona o sprečavanju korupcije – zaključeno je u tom dokumentu. Iv. K.

ROŽAJE/NIKŠIĆ – Šest osoba uhapšeno je prekjuče tokom operativnih aktivnosti policije u kojoj su oduzeta 142 paketa cigareta različitih marki. Oni su privedeni osnovnom državnom tužiocu, koji ih je saslušao i odredio zadržavanje do 72 sata za njih petoricu. Zadržani su Nikšićani Velibor (25) i Vladan Delibašić (44), Vlastimir Nikolić (56), Mirko Mijušković (41) i Vukota Mijatović (20). Kako je saopšteno iz policije, presječena su dva pravca krijumčarenja u koordiniranim akcijama u Rožajama i Nikšiću, u blizini granice sa Republikom Srbijom, odnosno Bosnom i Hercegovinom. -Privremeno je oduzeto šest motornih vozila koja su korišćena za izvršenje krivičnih djela – saopštili su iz policije. U objektu koji je vlasništvo B. M. iz Rožaja policija je pretresom pronašla i oduzela 62 paketa cigareta bez akciznih markica, kafu, raznu tekstilnu garderobu, kao i četiri terenska motorna vozila, od kojih tri bez

Zaplijenjene cigarete

registarskih oznaka koja su, kako se sumnja, korišćena za izvršenje krivičnog djela. B. M. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina i sproveden nadležnom državnom tužiocu. U drugoj akciji, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, kontrolisana su dva vozila, „mercedes ML“ i kombi vozilo transporter, u kojem je pronađeno 80 paketa cigareta bez akciznih markica. Cigarete i vozila su oduzeti.

-Ovom prilikom, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje u pokušaju lišeni su slobode V. D. (25), V. D. (44), V. N. (56), M. M. (41) i V. M. (20) iz Nikšića, dok se u saradnji sa nadležnim državnim tužiocem sprovode dalje aktivnosti, između ostalog i pretresanje više lokacija na teritoriji opštine Nikšić, kao provjera i utvrđivanje činjenica i okolnosti u odnosu na eventualnu povezanost sa određenim krivičnim djelima iz prethodnog perioda – saopšteno je iz policije. A. R.

Enzan Ciriković, Đorđe Cicmil i Mirzet Nurković za postavljanje bombe braniće se sa slobode

Optuženima za pokušaj likvidacije Jovana Đurovića ukinut pritvor PODGORICA – Enzanu Cirikoviću, Đorđu Cicmilu i Mirzetu Nurkoviću odlukom Višeg suda ukinut je pritvor u kome su se nalazili više od tri godine zbog planiranja i pokušaja ubistva Baranina Jovana Đurovića 29. avgusta 2018. godine, potvrdio je za Pobjedu advokat Vaso Bečanović. Pored Cirikovića, Cicmila i Nurkovića, na optužnici su i Eldar Nurković, Darko Milić, Almir Jahović i Adnan Osmanagić. Prema stavu Specijalnog tužilaštva na listi za odstel ove grupe pored Đurovića nalazio se i bokser Nikola Sjekloća. Rješenjem Apelacionog suda potvrđena je odluka Višeg suda od 20. marta kojim je ukinut pritvor Cirikoviću, Cicmilu i Nurkoviću i naloženo da se odmah puste na slobodu. Njima su određene i mjere nadzora – zabrana napuštanja boravišta uz kontrolu elektronskim nadzorom. Okrivljenima je naloženo da se iz mjesta bora-

Sa uviđaja u centru Bara

višta mogu udaljavati samo po pozivu suda. Osim toga, ovi optuženi imaju i obavezu povremenog javljanja policiji jednom sedmično dok traje mjera zabrane napuštanja boravišta. Svi osim Almira Jahovića u ovom predmetu pušteni su da se od optužbi specijalnog tužilaštva brane sa slobode. Jahović je 7. septembra prošle godine izručen iz Bosne i Her-

cegovine u Crnu Goru gdje mu se sudilo u odsustvu. On je uhapšen je 3. avgusta u Bosni i Hercegovini po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti, a lisice na ruke tada su stavljene i Ljubanu Poletanu (65) kao i bivšem policajcu Daliboru Ćurliku (48) jer su Jahoviću omogućili da dobije pasoš Bosne i Hercegovine na tuđe ime i identitet. Eksplozivna naprava, prema na-

Saobraćajna nezgoda u centru Podgorice

Povrijeđen biciklista

vodima optužnice, namijenjena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. Prema navodima optužnice, Jahović je 29. avgusta 2018. godine pokušao da aktivira eksplozivnu napravu, koja je sadržala oko pola kilograma eksploziva, a koju je ispod motora Đurovića postavio Ciriković. Naprava se otkačila od motora i pala na raskrsnicu gdje je pronađena. Policiju su tada obavijestili građani da se na kolovoznoj traci, na glavnoj barskoj saobraćajnici, nalazi crna plastična kesa iz koje vire žice i da se sumnja da je riječ o eksplozivnoj napravi. Optuženi Osmanagić je brat pokojnog Armina Muše Osmanagića koji je prije likvidacije slovio za vođu kriminalne grupe koja je imala rivalski odnos sa grupom na čijem je čelu bio pokojni Luka Đurović, brat Jovana Đurovića. B. R.

PODGORICA – Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče, u 14.20 časova, na Bulevaru Stanka Dragojevića u Podgorici, potvrđeno je portalu Pobjede iz Uprave policije. Kako su kazali, do nezgode je došlo kada je automobil naletio na biciklistu. Povrijeđena osoba je transportovana u Urgentni centar, a kako je rečeno u OKC-u, ne bi trebalo da je teže povrijeđena. B. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 14. april 2022.

Završena zimska sezona u Ski centru Kolašin 1600

Tokom 98 skijaških dana prihodovali milion eura

Registrovali smo 80.000 gostiju, prodali oko 35.000 ski pasova i oko 4.000 karata za panoramske vožnje. Razvijamo koncept da turizam na Bjelasici traje čitave godine – kaže direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević KOLAŠIN – Malo je nedostajalo pa da broj skijaških dana bude trocifren. Na Ski centru Kolašin 1600 sezonu skijanja su otvorili 18. decembra prošle godine a završili u neđelju 3. aprila. Kako ističe direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević Ski centar Kolašin 1600 posjetilo je 80.000 gostiju, prodato je oko 35.000 ski pasova i oko 4.000 karata za panoramsku vožnju žičarom. - Ostvaren je prihod od skoro milion eura. Uz ostalo, ovo je rezultat i dobrih priprema kao i zalaganja i posvećenosti svih zaposlenih. Više od 100 posto su poboljšani rezultati u odnosu na prošlu godinu. Vjerujemo da će se takvi trendovi nastaviti, da će i tokom ljetnje sezone turistički putevi voditi ka Ski centru Kolašin 1600 – kaže Milošević. Zabilježeno je 98 skijaških dana, i to onih pravih sa maksimalnim uslovima za skijaško uživanje. - Kraj marta i početak aprila obilježile su velike kišne padavine koje su imale kontinuitet i na planini, tako da smo odlučili da 3. aprila završimo sa sezonom skijanja. Skijaški proizvod koji nudimo, ima svoje standarde i u to su se uvjerili naši gosti. Do zatvaranja sezone, od 18. decembra kada smo počeli, imali smo 98 skijaških dana, u kojima su se mogle osjetiti i doživjeti sve zimske čari planine. Žičara ,,K 7“ koja je počela sa radom 15. februara ove godine i koja je donijela nove mogućnosti skijanja na

USPJEŠNA SEZONA: Detalj sa Ski centra Kolašin 1600

Bjelasici, spajajući Ski centar Kolašin 1600 sa Ski centrom Kolašin 1450, imala je 42 skijaška dana – istakao je Milošević. Okončanjem sezone skijanja Ski centar nije kompletno zatvorio vrata za turiste. Proljećna planina ima svoje draži i bez skijanja, a i ljeto se bliži. U funkciji će biti nacionalni restoran ,,Troglava“, a projekcija crnogorskih turističkih planina – kako naglašava Milošević. Rade, kaže on, na uspostavljanju cjelogodišnjeg turizma.

- U saradnji sa turističkom agencijom ,,Gold Travel“, do 1. juna ćemo na planini imati goste iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke koji se nalaze u Crnoj Gori i smješteni su u hotelima na primorju. Nastojimo na ovaj način da Kolašin bude cjelogodišnja i nezaobilazna turistička destinacija. Ono što nam je donijela ova zimska sezona je i otvaranje žičare ,,K 7“ sa kojom smo postali konkurentno skijalište u regionu. Siguran sam da će ona biti poseban magnet za ljubitelje skijanja – smatra Milošević. Dr. D.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

Isključenja u 20 opština PODGORICA – CEDIS izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 dio sela Konjuhe, Gračanica. Bar: od 8 do 14 Alkovića Brijeg, Brkanovići, Grdovići, Velje selo, Kunje, Duške, Karastani, Mala i V.Gorana, Nikezići, Metanovići, Kovačevići; od 8 do 14 Tomba. Berane: od 8:30 do 14:30 Bubanje. Bijelo Polje: od 9 do 14:30 Goduša – škola; od 8:30 do 14:30 Mijatovo kolo; od 9 do 16 Barice – škola, Grubješići, Potoci, Sokolac, Voljavac, Žurena, Brestovik, Pašića polje, Kostići, Dubovo, Potoci, Laholo, Kaševari, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Srđevac, Poda, Bioča, Jagoče, Crniš, Trubina, Zaton, Cerovo, Bijeli potok, Ostrelj, Selakovići i Čokrlije; od 9 do 17 Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Zminac, Repetitor. Budva: od 11 do 14 Kamenovo, Podbabac, Divanovići; od 8 do 15 dio naselja Rozino Grđevica. Cetinje: od 8 do 16 Šinđon, Pod Uba, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Bobija, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda; od 8 do 16 Drušići i Prevlaka. Danilovgrad: od 8 do 15 Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, Oraška Jama; od 8 do

15 Zagreda, Kopilje, Jama Žarića, Gornji Crnci. Gusinje: od 8:30 do 14:30 Dosuđe, Kruševo, Vusanje, Izvori i Martinovići. Herceg Novi: od 8 do 9 Topla ; od 8 do 15 Đenovići. Kolašin: od 9 do 16 Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, B.Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 9 do 15 Međuriječje, Bojići; od 8 do 15 Bare, Bijeli potok. Kotor: od 9 do 13 Kavač, Troica, Crveni brijeg, Pržice, Krtoli , Radovići; od 8 do 15 Škaljari, naselje oko Štamparije; od 9 do 12 Škaljari. Mojkovac: od 9 do 15 Gostilovina, Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 13 Štitarica. Nikšić: od 8 do 15 Macavare, Javljen, Kuta, Vasiljevići, Župa. Plužine: od 8 do 15 Orah. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Lagatori. Plav: od 8:30 do 14:30 Brezojevice. Pljevlja: od 9 do 17 Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče. Rožaje: od 9 do 14:30 Njeguš. Tuzi: od 9 do 15 Akšabanovići, Vulevići, Đokovića Međa, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaritske Gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Selište, Planinica, Prifte, Pikalje, Trgaja, dio oko Cijevne, Stanaj, Hadžaj i Ljuljanovići. Ulcinj: od 8 do 14 Pristan Potok; od 8 do 12 Brajše (Selovići). C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. april 2022.

Predsjednik Udruženja slijepih i slabovidih Bara i Ulcinja o novoj usluzi

Pravno savjetovalište opravdalo očekivanja

BIJELO POLJE: Aktivnosti Komunalnog preduzeća

Korisnici najčešće traže savjet za ostvarivanje prava na dodatak za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu, zatim prava na povlasticu na putovanje, dobijanje znaka pristupačnosti za obilježavanje vozila lica sa invaliditetom i oslobađanje od plaćanja putarine kroz tunel Sozina – kaže Veselin Joketić BAR – Slijepim i slabovidim osobama i članovima njihovih porodica iz Bara i Ulcinja od 1. februara na raspolaganju je besplatno pravno savjetovalište. Predsjednik Udruženja slijepih i slabovidih za te dvije opštine Veselin Joketić kaže za Pobjedu da je zadovoljan interesovanjem za tu socijalnu uslugu.

NEMARNI GRAĐANI ZAGAĐUJU RIJEKU: Čišćenje korita

,,Lim“ čistio korito Lješnice

- Interesovanje za pravne savjete je iz dana u dan sve veće– rekao je Joketić.

USLUGE

Savjete, kaže on, pruža pravnik kojeg su angažovali, a po potrebi konsultuju se i sa advokatima. Mogu se dobiti usmeno, ali i u pisanoj formi u kancelariji Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Ul. Rista Lekića D10 svakog radnog dana u prijepodnevnim satima, kao i putem telefona 030 317 930. - Dajemo različite vrste uputstava od kojih su najznačajniji zahtjevi upućeni lokalnim i državnim organima, žalbe na rješenja o odbijanju prava na ličnu invalidninu, njegu i pomoć, kao i tužbe za Upravni sud za ostvarivanje tih prava. Uporedo sa tim, radimo na informisanju naših članova, ali i šire zajednice o novinama u oblasti prava osoba sa invaliditetom – kazao je Joketić. On dodaje da su najviše traženi savjeti koji se odnose na ostvarivanje prava koja im pripadaju: na dodatak za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu, ostvarivanje prava na povlasticu na putovanje, dobijanje znaka pristupačnosti za obilježavanje vozila lica sa invaliditetom i oslobađanja od plaćanja putarine kroz tunel Sozina za vlasnika znaka pristupačnosti i drugo.

PROJEKAT

Sagovornik Pobjede kaže da su na ideju da otvore pravno savjetovalište došli zbog toga

Veselin Joketić

U Crnoj Gori živi oko 70.000 osoba sa invaliditetom



Besplatni pravne savjeti mogu se dobiti usmeno, ali i u pisanoj formi u kancelariji Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Ul. Rista Lekića D10 svakog radnog dana u prijepodnevnim satima, kao i putem telefona što značajan broj osoba s inva- dijelu su prouzrokovani ne030 317 930 liditetom nije ostvario pravo iz informisanošću i izostankom U Crnoj Gori, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živi nešto više od 11 odsto lica sa invaliditetom što predstavlja brojku od skoro 70.000 građana. Veselin Joketić kaže da se veliki broj njih suočava sa problemima koji im otežavaju punu socijalnu integraciju na ravnopravnoj osnovi u odnosu sa drugima, uzimajući u obzir njihov invaliditet. - Prema trenutnoj evidenciji u Organizaciji slijepih za Bar i Ulcinj imamo 76 članova bez vida i sa djelimičnim ostatkom vida – kazao je Joketić.

oblasti socijalne i dječije zaštite zbog nepoznavanja prpopisa i procedura. - Bez obzira na činjenicu što je posljednjih godina u Crnoj Gori unaprijeđen sistem usluga socijalne i dječije zaštite, stanje u praksi je daleko od očekivanog. Ovo nam samo dokazuje da postojanje kvalitetnog normativnog okvira ne znači suštinski puno ukoliko se takav ne primjenjuje u praksi. Razlozi koji dovode do toga su mnogobrojni, ali u najvećem

BUdvA: Morsko dobro upozorilo zakupce

Kupališta da budu uređena do 1. maja

podrške korisnicima. Pored toga, usluge koje su obuhvaćene Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti ne pružaju sveobuhvatnu i punu podršku svim osobama s invaliditetom kako bi ove osobe ostvarile veći stepen ukupnog kvaliteta života i potpunu socijalnu integraciju. Tako je značajnom broju osoba s invaliditetom pored utvrđenih usluga socijalne i dječije zaštite neophodna podrška za samostalno funkcionisanje u svakodnevnom životu –

objašnjava Joketić. Pravno savjetovalište je jedna od aktivnosti projekta „ Za dostojanstven i ravnopravan život OSI“, koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. Predviđeno je da traje 11 mjeseci, a Joketić procjenjuje da će zbog velike zainteresovanosti i potreba osoba sa invaliditetom za pravnu pomoć savjetovalište po isteku tog roka nastaviti sa radom. D. ŠABOVIĆ

BIJELO POLJE – Po nalogu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj počelo je čišćenje korita rijeke Lješnice. Kako je za Pobjedu saopštio sekretar Sekretarijata za stambenokomunalne poslove i saobraćaj Duško Ružić akcija je počela sječom samoniklog rastinja i uklanjanjem otpada iz korita. - Radove izvode radnici Komunalnog preduzeća ,,Lim“, a Lješnica je u jako lošem stanju. Međutim, akcije koje sprovodimo neće dati efekat ukoliko građani ne vode računa i ne čuvaju rijeku – poručio je Ružić. B. Č.

Herceg Novi domaćin ,,Kenova konferencije“

O značaju digitalnog marketinga u turizmu HERCEG NOVI – U Herceg Novom će se u petak i subotu održati prva ,,Kenova konferencija“ – „Digitalni marketing u turizmu“, u hotelu ,,Palmon Bay“. Organizator događaja je Damir Kokeza koji je jedan od predavača. Po njegovim riječima takva konferencija fali primorskom i turističkom gradu kakav je Herceg Novi. - Turistička destinacija ne može dostići maksimalne potencijale bez kvalitetnog marketinga. ,,Kenova konferencija“ je idealna prilika da zainteresovani za digitalni turizam, društvene mreže i marketing u tu-

rizmu saznaju nešto više o tim temama – poručio je Kokez. On će na skupu govoriti o pravilnom korišćenju društvenih mreža. Ostali učesnici su Marko Vrhovac (,,Šta sve trebamo znati prije početka marketing komunikacije“), Saša Karanović (,,Kako napraviti najbolji turistički video na svijetu“), Jovica Mirić (,,Veb stranica je mnogo više od prezentacije“) i Saša Tepšić (,,Najbolji marketing ne izgleda kao marketing“). Učešće u konferenciji je besplatna, obavezna je registracija koja je može završiti na sajtu www.kenova.marketing M. R.

NIKšIć: Razgovarali predstavnici Turističke organizacije i Grahova, Župe i Bogetića

Sela imaju što da ponude

BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom podsjetilo je zakupce, ali i opštinske komunalne službe na obavezu da do 1. maja očiste i urede plaže i kupališta.

NIKŠIĆ – U Turističkoj organizaciji juče je održan sastanak sa predstavnicima najrazvijenijih ruralnih zajednica – Župa, Grahovo i Bogetići.

- Prema ugovoru o korišćenju morskog dobra zakupci su dužni da i u periodu van sezone obezbijede redovno i uredno održavanje plaža i akva prostora, uz obavezu da uklanjanje i odvoz sakupljenog otpada urade na propisan način sa lokalnim komunalnim preduzećem – kazali su iz Morskog dobra. Služba za kontrolu i održivi razvoj će, najavili su, intenzivno obilaziti teren i kontrolisati sprovođenje obaveza koje proizilaze iz ugovora. C. G.

Prema riječima direktora lokalne TO Mitra Baraća, predstavnike mjesnih zajednica su informisali o akcionom planu za 2022. Godinu. - Oni su iskazali zadovoljstvo što su pozvani na sastanak i predstavili su osobenosti prostora sa

kojeg dolaze, prirodne i kulturne resurse, ali i problem o dosta nerazvijenoj svijesti, o mogućnostima koje, kroz razne vrste grantova koji se nude kao podrška razvoju ruralnog turizma, mogu imati registrovana seoska domaćinstva. Takođe, bili su u prilici da čuju dosta podataka i stručnih analiza kad je riječ o sve većoj potražnji te vrste odmora, postupku za registraciju seoskog domaćinstva, promociji i prodaji proizvoda – kaže Mitar Barać. Ra. P.

ČEšćE ćE SE SASTAJATI: Juče u TO

14 Povodi

Četvrtak, 14. april 2022.

JUNAČKI SPOMENIK: Danas je 160 godina od krvavog okršaja u klancu Duga, jedne o NIKŠIĆ - Na starom karavanskom putu od srednjovjekovnog Onogošta ka Goliji i Hercegovini prostiru se Duga i Duški klanac koji razdvaja prostore planine Njegoš na zapadu i Golije na sjeveroistoku. Dugu su kao značajan put koristili Iliri, Rimljani, Goti, Sloveni i Turci skoro do kraja XIX vijeka. U Dugi se ratovalo od kamene sjekire preko luka i strijele, koplja i topuza, do handžara i vatrenog oružja. Poslije slavne Bitke na Grahovcu 1858. godine u kojoj su Turci do nogu potučeni, Turska je prihvatila razgraničenje sa Crnom Gorom, a samim tim i priznanje države. Sa novom granicom, koju su odredili konzuli velikih sila, Crna Gora je znatno proširena dobivši Grahovo, dio Banjana, Rudine, Župu, Lukovo i dio Drobnjaka tako da je turski Nikšić ostao u okruženju. Poslije ovog razgraničenja, 1858. godine put kroz Dugu je bio jedina veza Nikšića sa Hercegovinom i ostalim djelovima Turskog carstva jer su ostali putni pravci bili presječeni. Kroz Dugu su stalno krstarile crnogorske i hercegovačke čete koje su otežavale i sprečavale vezu Nikšića sa turskim Gackom i ometale doturanje hrane i džebane opkoljenom Nikšiću. Česti upadi crnogorskih četa i napadi na turske karavane i njihove oružane pratnje kroz vrletnu Dugu, bili su stalan i više nego dovoljan povod za brojne turske napade na Crnu Goru. Početkom aprila 1862. godine, u cilju osiguranja tog važnog puta kroz Dugu stigao je turski vojskovođa Derviš-paša sa osam bataljona redovne vojske koju je doveo iz Gacka i sa 500 zidara i drugih radnika čiji je zadatak bio da duž puta podignu vojne utvrde da bi što sigurnije branili prilaze gradu i prolaze kroz Dugu.

Crnogorci su gospo tu ih niko ne može p Povodom 160 godina od krvavog okršaja u Dugi, objavljujemo sjećanje na tri znamenita crnogorska junaka tog doba: vojvodu Iliju Đukanova Zvicera, serdara Šćepana Radojeva Todorovića i serdara Đoka Miljanića Banjanina, koji su poginuli na braniku slobode Crne Gore. Svjedočanstvo koje govori o njihovim ratničkim, ali i ljudskim osobinama

Česti upadi crnogorskih četa i napadi na turske karavane i njihove oružane pratnje kroz vrletnu Dugu, bili su stalan i više nego dovoljan povod za brojne turske napade na Crnu Goru

ZNAMENITI JUNACI

Prema ratnom planu, Derviš-paša je početkom aprila 1862. godine došao u Gacko i vršio pripreme za pokret. Pošto se Nikšić već duže nalazio u opsadi, trebalo je što prije dopremiti namirnice. Da bi se to ostvarilo, Derviš-paša je 10. aprila sa osam bataljona

Kameni spomenik u mjestu Čeline, đe su stradali znameniti junaci

redovne vojske, 1000 bazibozuka i 500 zidara pošao preko Krsca ka Nikšiću. Prvog dana su stigli do Nozdara đe su se ulogorili i počeli gradnju karaula za bezbjedniji prolaz kroz Dugu. Narednog dana je

Vojvoda Ilija Đukanov Zvicer

Ja odoh, pa ko oće sa mnom - Prilikom prvog pohoda velikog turskog vojskovođe Omerpaše Latasa na Crnu Goru 1850. godine s namjerom da razoruža i umiri hercegovačku raju kao i pogranična područja sa Crnom Gorom sa glavninom vojske pod komandom Dervišpaše krenu preko Banjana na Grahovo, a drugi dio vojske krenu preko Golije i Duge ka Nikšiću. Knjaz Danilo rasporedi crnogorsku vojsku u svim pravcima da dočekaju i spriječe nadiranje Omer-pašine vojske. Knjaz je naredio cuckom serdaru Andriji Ivanovom Peroviću da sa Cucama odmah krene u pomoć Grahovljanima i Banjanima, međutim serdar pozove Cuce na okup da donesu odluku da ne idu u pomoć Grahovljanima već da čuvaju crnogorsku granicu. Pošto su Cuce saslušale naredbu serdara Andrije, ustao je Ilija Đukanov Zvicer i pozvao Cuce da idu u pomoć Grahovljanima rekavši. „Ja odoh, pa ko oće sa mnom.“ Prvi je skočio Miloš Androv Krivokapić, a njima se pridružilo još 28 Cuca. Ova družina odmah je pohitala prema Grahovu i sukobila se sa turskom vojskom i tom prilikom je poginulo pet Cuca, a Ilija je ranjen – zapisano je u knjizi Znameniti crnogorski i hercegovački junaci“ Marka Vujačića.

brigadni general Salih-paša sa dva bataljona redovne vojske sproveo karavan od 100 natovarenih konja do Nikšića, đe je predao tajin, pa se vratio do Presjeke i tu su Turci naišli na crnogorsku zasjedu. Tu se odigrao krvavi boj 14. aprila 1862. godine uz obostrane velike gubitke. Među poginulim Crnogorcima bili su poznati i znameniti crnogorski junaci, vojvoda Ilija Đukanov Zvicer, serdar Šćepan Radojev i serdar Đoko Miljanić Banjanin sa 60 drugova. Njihova pogibija je ubrzala dolazak vojvode Petra Vukotića sa 4.000 Crnogoraca koji su zaposjeli položaje na teritoriji od Duge do Golije. Derviš-paša je namjeravao da Nikšić snabdije novim i znatno većim količinama hrane, to je požurio i 17. aprila krenuo prema Nikšiću sa nadom da još nije zaposjednuta Duga niti da se oporavila ustanička vojska. Dok se glavnina turske vojske kretala od Krsca prema Dugi, u pratnji 14 streljačkih četa i 1.000 vojnika neregularnih trupa, Crnogorci su ih pustili da uđu duboko u njihov

raspored pa je poslije nekoliko puščanih plotuna uslijedio opšti juriš jataganima. Time su zbunili i iznenadili tursku vojsku i prinudili je na povlačenje preko Krsca za Gacko uz ogromne gubitke. Poginulo je 2.000 turskih vojnika, zaplijenjeno je toliko pušaka, kao i hiljadu tovara džebane namijenjene nikšićkim Turcima. Nije bez razloga poslije bitke u klancu Duga visoki turski vojskovođa zapisao a pariske novine citirale: „U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci, ovdje ih niko ne može pobijediti“. Povodom 160 godina od krvavog okršaja u Dugi, objavljujemo sjećanje na tri velika junaka toga doba koji su poginuli na braniku slobode Crne Gore. Svjedočanstvo koje govori o njihovim ratničkim, ali i ljudskim osobinama.

ći u porodici Rada Miljanića, glasovitog junaka i serdara. – Još kao veoma mlad, Đoko je počeo sa hajdukovanjem i predvodeći svoju četu po Hercegovini ubijao ozloglašene Turke plijeneći im stoku i paleći kuće. Sa četom je stizao do Mostara i Konjica, a jednom je u selu Korita kod Bileće od turskih čobana oteo više od 150 brava i 20 goveda i potjerao ih u Banjane. Čim su Turci čuli za to, spremili

SERDAR ĐOKO BANJANIN MILJANIĆ

Đoko Miljanić, ili kako su ga Crnogorci zvali Đoko Banjanin, rođen je 1820. godine u banjskom selu Miljani-

Spomen-česma na Presjeci

su potjeru da ga uhvate i vrate plijen. Turke je predvodio glasoviti junak Osman Šehović, krenuli su prečicom i u jednom klancu uhvatiše ih u zasjedu. Vidjevši da će izginuti, Đoko od Osmana zatraži vjeru da razgovaraju što ovaj prihvati i tom prilikom dogovoriše se da Đokovi hajduci više ne upadaju u Hercegovinu i plijene ovce, a da se Turcima omogući slobodan put preko Banjana i Rudina za Nikšić – zapisano je u knjizi Marka Vujačića ,,Znameniti crnogorski i hercegovački junaci“. Krajem iste godine u selu Tupan zarobili su hajduci Osmana sa još osam Turaka sa oružjem na konjima kad su bili krenuli za Nikšić. Osman zatraži da ga vode kod Đoka, što su oni i uradili. Kad su ih doveli kod Đoka, Osman ga upita da li čuva riječ i datu vjeru. - Moja je vjera tvrđa od kamena - odgovori Đoko i tu postaše pobratimi, a Osman ne-

Povodi

Četvrtak, 14. april 2022.

od najpoznatijih bitaka u istoriji ratovanja Crne Gore protiv brojnijeg turskog osvajača

odari u kršu, pobijediti U slavu junacima U znak sjećanja na borbu vođenu 14. aprila 1862. godine i poginule ratnike kaptiran je izvor i ugrađena česma, a iznad nje na stijeni postavljena granitna spomen-ploča. Spomen-česma i spomen-ploča su otkrivene na svečanosti povodom 100. godišnjice bitke u Dugi 14. aprila 1962. godine. Ipak, najtrajniji spomenik svojim komandantima i borcima podigao je glavni operativni komandant crnogorske

smetano produži za Nikšić... Ostalo je zapisano da je Omer-paša Latas po drugi put krenuo na Crnu Goru 1862. godine. - Sjevernim dijelom njegove vojske komandovao je Derviš-paša i on je imao zadatak da se probije kroz klanac Duge i izvrši deblokadu Nikšića. U Dugi kod Presjeke prethodnicu Derviš-pašine vojske, odred Salih-paše dočekuju Crnogorci. U jednom od mnogih juriša, koji su se smjenjivali iz časa u čas, odred Đoka Banjanina opkoli jednu grupu Turaka, koji vidjevši da će izginuti povadiše noževe, a ginuli su i jedni i drugi. Turski predvodnik Šehović kad viđe da su mu skoro svi izginuli stade leđima uz jednu bukvu i sa dva jatagana u dvije ruke sačekivaše Crnogorce. Jedan Crnogorac podiže kuburu da ubije Osmana, ali ga nečija snažna ruka zgrabi i pucanj odjeknu u stranu. - Što uradi, serdare - upita ga začuđeno, a Đoko odgovori da je to njegov pobratim Osman Šehović. Pošto Crnogorci smatraju da je pobratim kao brat, a cijeneći Đoka, Osmanu pošteđeše život i uz pratnju koju mu dade Đoko, Osman se vrati u Klobuk, a Đoko ostade u Dugi da bi nekoliko dana poslije toga ispred samog klanca u Zlostupu bio teško ranjen. Teško ranjenog Đoka donijeli su u Banjane, ali je od zadobijenih rana umro treći dan. Sahra-

vojske veliki vojvoda Mirko Petrović napisavši 20 epskih pjesama pod nazivom „Junački spomenik“ nikoga ne zaboravivši, a sebe ne spomenuvši. ,,Usred Duge na Presjeci, U krvavoj ljutoj bici, Dva mi pera opadoše Na Presjeku ostadoše Ta dva pera najmilija: Serdar Šćepan i Ilija I sa njima sivi soko Miljaniću serdar Đoko“.

njen je kod Crkve Sv. Jovana Krstitelja u Klenku.

SERDAR ŠĆEPAN RADOJEV TODOROVIĆ

Šćepan Todorović rođen je na Šćepandan 1818. godine u Markovini u Katunskoj nahiji, a njegov otac Radoje poginuo je kad je Šćepanu bilo nepunih šest mjeseci. - Kao jedan od najboljih uskoka iz

Markovine sa 22 godine izabran je za harambašu. Šćepan je svuda i na svakom mjestu bio čovjek – junak sa neprijateljem je postupao strogo, ali pravedno, djecu je štitio i bulama se nikad časti nije doticao. Knjaz Danilo ga je imenovao perjanikom, a zatim mu dodijelio stotinaški čin i zvanje serdara. Učesnik je Bitke na Grahovcu i crnogorsko-osmanskih ratova 1852/53. Godinu dana poslije Bitke na Grahovcu knjaz Danilo je sa kapetanom Mujagom Mušovićem iz Nikšića sklopio primirje po kome Crnogorci neće napadati karavane na putevima od Nikšića do Gacka i Trebinja, a zauzvrat će Turci ostaviti na miru Lukovo i Župu Nikšićku i neće ometati izdig i dozvoliće crnogorskim čobanima čuvanje svojih stada na pašnjacima Kamenska, Smrduše, Riječana – zapisao je Marko Vujačić u knjizi ,,Znameniti crnogorski i hercegovački junaci“. Serdar Šćepan, međutim, nije znao za ovaj sporazum jer nije bio u Crnoj Gori pa je u Goliji sa Dukom Kankarašem i Musom Dumnićem presrio nekoliko Turaka koji su iz Gacka bili krenuli za Nikšić. U kratkoj borbi ubio je dva Turčina, a ostali su, pošto su imali dobre konje, pobjegli u Nikšić i obavijestili Mušovića koji je odmah poslao pismo na Cetinje knjazu prekorivši ga: ,,Zar je tvoja riječ toliko tvrda da je u svako doba i na svakom mjestu može pogaziti bilo koji harambaša crnogorski?“ To je toliko razljutilo knjaza Danila da je odmah naredio perjanicima da nađu Šćepana i do-

vedu ga na Cetinje ili da ode u Nikšić da mu Turci sude, a ako ne pristane ni na jedno ni na drugo da ga odmah ubiju jer je i on ,,ubio riječ crnogorsku“. Kad su našli Šćepana, on je rekao perjanicima da će otići Turcima da mu oni sude jer ,,bolje da pogine od turske nego od crnogorske puške“ i poručio gospodaru da nije znao za to primirje, a da je znao ne bi pobio Turke u Dugi. Kad je knjaz obaviješten o tome, rekao je Stevanu Perkovom Vukotiću: - Junak je Šćepan bio i junačku je smrt izabrao. Na to je Stevan odgovorio da je Šćepan preuzeo krivicu na sebe, iako nije kriv. – Ne umire se lako ni za ono što se znalo, a kamoli za ono što se nije znalo, samo junačko srce zna za junačku žrtvu kojom se iskupljuje crnogorska riječ – rekao je Stevan. Predavši se Turcima u Nikšiću, Šćepanu se sudilo pred njihovim sudom koji se sastajao po potrebi, a odlučujuću riječ imao je beg Mušović koji je na suđenju rekao da poštuje knjaza koju čuva datu riječ, a Šćepan je postupio kao junak. – Naša pravda je stroga, ali ne i osvetoljubiva, a ubio je dva Turčina ne znajući za primirje, a to je kao da ih je ubio u ratu – rekao je Mušović. O tom nesvakidašnjem događaju i Šćepanovom karakteru svjedoči i jedna od najpopularnijih guslarskih pjesama. No, kad Šćepan među Turke banu, on ponosno priđe Kapetanu: ,,Kapetane od Nikšića grada, dosta sam ti zadavao jada, dosta sam ti zaplakao bula i tvrdijeh razrušio kula, evo glave sa Serdara živa, dar koji se nikom ne dariva. Odavno je tražiš Mušoviću, da zakitiš bedem u Nikšiću!“ Drskost ova iznenadi Turke, na sablje im polećeše ruke, čekali su molbu i kajanje i njegovo ponizno klanjanje. Beg Mušović koriti ga poče: Malo lakše, mrki Crnogorče, nije ovo Duga ni Golija, već sud turskih pravednih sudija što presudu treba da donesu, samovolji tvojoj i bijesu.“

Nakon što su se okupljeni turski velikaši izjasnili da serdara treba najstrože kazniti, stari Adžajlija Vezirović je naglasio da je Šćepan postupio kao čovjek i junak kada je njegova šćer sa pratnjom bila zarobljena u Dugi i dao pratnju da se bezbjedno vrate svojoj kući. Serdar tako postupao nije sa Turcima ruka svezanije. Ćerka moja u Gacko udata Serdaru je Šćepanu predata kada su je Crnogorci bili u zloglasnoj Dugi zarobili. Serdar Šćepan u Dugu krvavu čuvao je kao svoju glavu,

Danas obilježavanje godišnjice -Udruženje boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Nikšića danas u 12 sati organizuje obilježavanje 160. godišnjice Bitke u Dugi (1862) u kojoj su poginula tri znamenita crnogorska junaka: vojvoda Ilija Đukanov Zvicer, serdar Šćepan Radojev Todorović i serdar Đoko Banjanin Miljanić. Govoriće:Slobodan Bato Mirjačić i Vojo Nikolić, a biografske tekstove o da je neko mrko ne pogleda dok na Krstac Zvizdiću je preda tako ljudi i junaci čine, to su prave ljudske veličine!

Mušović ga je oslobodio i po Šćepanu poslao pismo knjazu Danilu da bi se uvjerio da se Šćepanu sudilo u Nikšiću, a knjaz je rekao: ,,Kad su ti oprostili Turci, onda mogu i Crnogorci“. Šćepan je, pored četovanja, učesnik i svih većih bojeva koje je Crna Gora vodila sredinom XIX vijeka, učestvovao je i u ustanku pod vođstvom Luke Vukajlovića u Hercegovini, u najtežem i najburnijem periodu Crne Gore. Prilikom drugog pohoda Omerpaše na Crnu Goru poginuo je u Dugi 1862. godine. Njegov unuk Radoje prenio je kosti svoga đeda, serdara Šćepana iz Duge Nikšićke gdje je bio ukopan na mjestu pogibije, u Nikšić, kod Petrove crkve gdje je sahranjen i njegov sin jedinac Jovan.

VOJVODA ILIJA ĐUKANOV ZVICER

Vojvoda Ilija Đukanov Zvicer rođen je početkom 19. vijeka u Trešnjevu u cuckom bratstvu Zviceri koji su se junaštvom izdigli i stali u red najhrabrijih bratstava u Crnoj Gori. Već sa 17 godina Ilija se pročuo junaštvom kada je posjekao čuvenog cuckog junaka Sima Mandekaru, koji se zbog krvne osvete poturčio i sa Turcima napadao crnogorska sela i plijenio im stoku. Cuce su na sve načine gledali da ubiju Mandekaru, ali je on uspješno izbjegavao sve zasjede. - Jednog dana kada je Ilija kao čobanče čuvao stoku naiđe Mandekara i htjede da ga ubije i plijeni mu brave. Kad su puške opalile mrtav pade Mandekara, a Ilija mu posiječe glavu, stavi je u torbu i sa bravima krenu kući. Dođe u Trešnjevo i na okupu nađe cucke glavare gdje se dogovaraju kako da nađu i ubiju odmetnika i zlikovca Mandeka-

Duga kao Termopil

Serdar Šćepan

poginulim crnogorskim junacima pročitaće:Aleksa Đukanović, Milica Zvizdić i Lucija Perović. U programu učestvuje i narodni guslar Milan Vujović.

Hroničari su zabilježili da je svjetska javnost budno pratila pokrete Derviš-pašine vojske, ali i odlučnost crnogorskih ustanika da Turcima zagorčaju život na putu od Gacka prema Nikšiću kroz krvavu Dugu. Neki istoričari su jednu od najkrvavijih, ali i najslavnijih stranica crnogorske istorije u kojoj se malobrojna crnogorska vojska suprotstavila moćnom turskom osvajaču upoređivali sa onom kod Termopila, a Dugu nazivali drugim termopilskim klancem. I hrvatski biskup i političar, kulturni radnik i pisac Josip Juraj Štrosmajer se divio crnogorskom herojstvu, pa je zagrebačkom odboru za prikupljanje pomoći poslao 100 dukata u zlatu i pismo podrške junacima.

ru. Ilija im priđe i iz torbe izvadi odsječenu Mandekarinu glavu, pa je baci pred glavare i ispriča kako ga je ubio i posjekao. Junaštvo mladog Ilije oduševi glavare, a kad je za ovo čuo vladika Rade, pošalje po perjaniku Iliji pušku zvanu „tančica“ i pet dukata. Od tog dana Ilija počinje da četuje u četi svog strica čuvenog cuckog arambaše Draga Turova sa rođakom Vukom Golubovim – zapisano je u knjizi ,,Znameniti crnogorski i hercegovački junaci“. Turci su, pod komandom Husen-paše i Kadri-paše, ponovo krenuli da osvoje Grahovo i do velike bitke i najveće pobjede crnogorskog oružja došlo je sredinom maja 1858. na Grahovcu. Turci su gotovo bili uništeni i poginuo im je glavni komandant Kadri-paša. Crnogorsku vojsku u ovoj bici predvodio je brat knjaza Danila vojvoda Mirko, a Cuce serdar Miloš Krivokapić i kapetan Ilija Zvicer. - Za izuzetnu hrabrost i junaštvo u Bici na Grahovcu knjaz vojvodi Mirku dodade titulu veliki vojvoda ili vojvoda od Grahovca, a Milošu Krivokapiću i Iliji Zviceru dade vojvodstvo i tako Ilija postade najmlađi crnogorski vojvoda. No, kako je bilo nezgodno da su u jednom plemenu dvije vojvode, knjaz Danilo pozva Iliju Zvicera i saopšti mu da je potreba da ide na Lukovo i da bude lukovski vojvoda i kapetan. Ilija sa nekoliko odabranih junaka cuckih ode na Lukovo, a ubrzo mu na Lukovo dođe i Rašo Spasojev Vujović sa trideset odabranih čevskih junaka. Vojvoda Ilija, serdar Šćepan, Jovan Lučin, Jevto Miletin i Šogo Nikolić organizuju jake uskočke čete od Župljana, Lukovaca i doseljenika Katunjana. Lukovo postaje centar četovanja Crnogoraca zapisao je Marko Vujačić. - Ovu tursku vojsku u Dugi je dočekalo oko 2.000 Crnogoraca pod komandom vojvode Ilije i serdara Šćepana i Đoka Banjanina. Borba je trajala dva dana i jednu noć i Turci su uspjeli da razbiju crnogorsku vojsku. U ovoj bici poginuo je serdar Šćepan, a smrtno je ranjen vojvoda Ilija i serdar Đoko Miljanić. Ranjenog vojvodu Iliju ponijeli su na Cetinje gdje je poslije pet dana umro. Priredila: R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Foto: R.PEROŠEVIĆ

16 Svijet

Četvrtak, 14. april 2022.

ČETRDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage nastavile napade na Marijupolj, Harkov i Zaporožje KIJEV/MOSKVA – Ruske snage su juče. Tokom četrdeset i devetog dana invazije na Ukrajinu nastavile da bombarduju lučki grad Marijupolj, kao i civilnu infrastrukturu u regijama Harkov i Zaporožje. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je oružje položilo više od hiljadu ukrajinskih vojnika i oficira, dok iz zvaničnog Kijeva poručuju kako nemaju informacija o predaji. Strateški važan grad Marijupolj na jugoistoku Ukrajine već nedjeljama je pod opsadom ruske vojske i ako padne, biće prvi veliki grad koji su Rusi osvojili od početka invazije 24. februara. U Marijupolju su do sada, prema tvrdnjama Ukrajine, ubijene desetine hiljada civila. Iz Kijeva navode i da se ruske snage pripremaju za nove napade na taj grad koji se nalazi u regionu Donbasa. Ukrajinski zvaničnici kažu i da su u Marijupolju zarobljene na desetine hiljada civila, bez hrane, struje i vode i optužuju Rusiju da blokira dostavu humanitarne pomoći.

Moskva tvrdi da se predalo više od hiljadu Ukrajinaca, Kijev ne zna ništa o tome

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je juče kako se 1.026 ukrajinskih vojnika i 162 oficira predalo Rusima, dok je čečenski lider Kadirov istakao da je više od hiljadu ukrajinskih marinaca položilo oružje u opkoljenom Marijupolju. Ukrajinski zvaničnici, sa druge strane, poručuju da nemaju informacija o predaji njihovih vojnika

Ukrajinci uhapsili Putinovog kuma Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je odbjegli ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk, proruski opozicioni lider i bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, pritvoren tokom specijalne operacije ukrajinske tajne službe (SBU). Šef Ukrajinske nacionalne bezbjednosne agencije Ivan Bakanov rekao je u objavi na Telegramu da je Medvedčuk uhapšen. Bakanov se oglasio ubrzo nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama objavio fotografiju Medvedčuka sa lisicama na rukama i u kamuflažnoj uniformi sa ukrajinskom zastavom. Medvedčuk je lider proruske „Opozicione platforme – za život“. Bio je u kućnom pritvoru prije rata i nestao je ubrzo nakon što je izbio sukob. Vlasti su ga prošle godine optužile za izdaju, šta on demantuje. Ruski lider Vladimir Putin kum je njegovoj najmlađoj kćerki.

PREDAJA

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je juče kako se 1.026 ukrajinskih vojnika i 162 oficira predalo Rusima. Nešto slično ranije je izjavio i čečenski lider Ramzan Kadirov, ističući da se više od hiljadu ukrajinskih marinaca predalo u opkoljenom Marijupolju i pozvao preostale snage koje se nalaze u čeličani Azovstal da se predaju. Iz Ukrajinskog generalštaba su potvrdili da ruske snage nastavljaju da bombarduju Azovstal i luku, ali i da oni nemaju informacija o predaji njihovih vojnika. Portparol ukrajinskog Ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik, takođe je rekao da Kijev nema informacije o predaji ukrajinske brigade marinaca u Marijupolju. - Nemam informacije – rekao je Motuzjanik, odgovarajući na molbu da prokomentariše tvrdnje ruskog ministarstva

Marijupolj više dana pod opsadom

odbrane. Evakuacija civila iz opkoljenih ukrajinskih gradova juče, zbog neotvaranja humanitarnih koridora, nije bila moguća. Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je da se radi na ponovnom uspostavljanju koridora. Ona je u poruci na Telegramu optužila ruske snage za kršenje prekida vatre i blokadu autobusa koji evakuišu civile. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da su ruske snage pretrpjele ,,nenadoknadive“ gubitke tokom in-

vazije na Ukrajinu. - Sjećate li se kako se Rusija hvalila da će osvojiti Kijev u 48 sati? U 48 sati, koji su se protegli na 48 dana, ruska vojska pretrpjela je nenadoknadive gubitke, veće od gubitaka SSSR-a tokom desetogodišnjeg rata u Avganistanu – rekao je Zelenski u video-obraćanju. Rusija je proglasila takozvani žuti nivo terorističke prijetnje u regionima koji se graniče sa Ukrajinom i Krimom. Navodno se radi o organizovanom gomilanju vojne opreme, oružja i vojnika.

Putin priznao da sankcije predstavljaju problem za Rusiju Ruski lider Vladimir Putin juče je prvi put priznao da sankcije Zapada predstavljaju problem za Moskvu, ali i naglasio kako Rusija lako može da preusmjeri izvoz ogromnih energetskih resursa sa Zapada ka zemljama kojima su zaista potrebni, uz povećanje domaće potrošnje

STOKHOLM – Finska će u narednih nekoliko nedjelja odlučiti o članstvu u NATO, rekla je premijerka te zemlje Sana Marin tokom sastanka sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson koja nije bila toliko izričita, i poručila da bi prije odluke trebalo ozbiljno razmotriti dobre i loše strane članstva u tom vojnom savezu. Međutim, švedski mediji su objavili kako je cilj Andersonove da Švedska prijavu za članstvo u NATO podnese već u junu. Premijerka Finske je, tokom posjete Švedskoj, rekla da će ta

nafte, gasa i uglja, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Putin je, takođe, rekao da su ,,neprijateljske zemlje“ uništile lance snabdijevanja u ruskim arktičkim regionima i da neke države ne ispunjavaju ugovorne obaveze.

Satelitske fotografije koje je prikupila i analizirala privatna američka kompanija Maxar Technologies pokazuju da Rusija okuplja vojnike u regiji Belgorod, koja se nalazi na granici sa Ukrajinom, za veliku ofanzivu na istoku Ukrajine. - Satelitski snimci otkrivaju da se ruske snage nastavljaju kretati prema istoku Ukrajine. Primijećena su vojna raspoređivanja duž auto-ceste 14k-34 i koridora koji vodi od Solotija i Valujkija u zapadnoj Rusiji prema granici s Ukrajinom – objavila je ova kompanija u objavi na Tviteru, prenosi Ukrinform. U međuvremenu je portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova saopštila kako ruska i ukrajinska strana nastavljaju pregovore o rješavanju situacije u Ukrajini u onlajn formatu. - Rusko-ukrajinski pregovori o sporazumu o rješavanju situacije u Ukrajini se nastavljaju i vode se u onlajn formatu – rekla je Zaharova na brifingu.

Prema njenim riječima, ukrajinska delegacija ne usmjerava napore na postizanje sporazuma, već na odugovlačenje. A kako bi dali podršku Ukrajini tokom jučerašnjeg dana, predsjednici Poljske, Litvanije, Letonije i Estonije doputovali su u Kijev gdje su se sastali sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.

PODRŠKA

Njih četvorica se pridružuju sve većem broju evropskih političara koji posjećuju ukrajinsku prijestonicu pošto su se ruske snage povukle sa sjevera zemlje ranije ovog mjeseca. - Idemo u Kijev sa snažnom porukom političke podrške i vojne pomoći – tvitovao je u srijedu litvanski predsjednik Gitanas Nauseda, zajedno sa svojom fotografijom pored voza. Ova simbolična posjeta uključivala je razgovore o detaljima podrške Ukrajini, rekao je privatnoj televiziji Polsat njuz Pavel Šrot, šef kabineta poljskog predsjednika Andžeja Dude. Kancelarije četiri predsjednika odbile su da daju detalje posje-

Finska i Švedska razmatraju ulazak u NATO

Članstvo moguće već u junu zemlja uskoro donijeti odluku o članstvu u NATO. - Mislim da će se to dogoditi brzo, za nekoliko nedjelja, ne mjeseci – rekla je Sana Marin. Poručila je i da odluka o članstvu u NATO mora da bude pažljivo analizirana, ali da se sve promijenilo otkako je počeo sukob u Ukrajini krajem februara. - Razlika između statusa partnera i člana je vrlo jasna i ostaće ta-

kva. Ne postoji drugi način da se dobiju bezbjednosne garancije osim kroz zajedničku odbranu koju NATO garantuje članom 5. – navela je Sana Marin i napomenula da je važno u Finskoj postići konsenzus o članstvu. Kada je riječ o švedskom članstvu u NATO, Andersonova nije bila toliko izričita i napomenula je da treba ozbiljno razmotriti dobre i loše strane članstva i da

se cijela situacija i dalje analizira. Istakla je da su u toku razgovori vlade i parlamentarnih stranaka o novoj analizi bezbjednosne politike koji se moraju završiti do 31. maja, ali nije isključila da bi mogli da budu završeni i ranije. - Moguće je završiti i prije toga. Ne moraju da se vode do krajnjeg roka. Zavisi od toga koliko je vremena potrebno da se uradi

analiza – navela je Anderson. Uprkos tome, britanski Tajms je u ponedjeljak prenio da bi Finska i Švedska već na ljeto mogle da postanu dio NATO. Švedski list ,,Svenska dagbladet“ objavio je juče saznanja iz vrha vladajuće Socijaldemokratske partije kako je cilj Magdalene Anderson da Švedska prijavu za članstvo u NATO podnese već u junu. Podijeljeno je i mišljenje u vezi

te iz bezbjednosnih razloga. Njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer planirao je da posjeti Kijev u isto vrijeme „kako bi tamo poslao snažan signal evropske solidarnosti sa Ukrajinom“, ali ga Ukrajina nije pozvala, rekao je on. Njemački list Bild prenio je da je Zelenski odbio Štajnmajerove planove da posjeti Kijev zbog njegovih bliskih odnosa sa Rusijom posljednjih godina i njegove podrške gasovodu „Sjeverni tok 2“ koji je dizajniran da udvostruči protok ruskog gasa u Njemačku, koji je od tada obustavljen. Iz kancelarije glavnog državnog tužioca navodi se da je od početka ruske invazije na Ukrajinu ubijeno najmanje 192 djece, a 349 ranjeno. - Najviše su pogođena djeca u regionima Donjecka, Kijeva, Harkova, Černjihova, Nikolajeva, Luganska, Hersona, Zaporožja, Sumija i Žitomira, kao i u glavnom gradu Kijevu – navedeno je u saopštenju. Tvrde i da je u bombardovanju ruske vojske oštećeno 957 obrazovnih ustanova, a 88 ih je potpuno uništeno. sa potrebnom većinom u parlamentu. Socijaldemokrate tvrde da je za članstvo potrebna kvalifikovana većina, odnosno najmanje 75 odsto glasova poslanika, dok iz Umjerene partije smatraju da je za takvu odluku potrebna prosta većina. Švedska je tokom dva svjetska rata bila vojno neutralna, a u ratove nije ulazila od Švedskonorveškog sukoba 1814. godine, kada je prihvatila politiku neutralnosti, dok je Finska neutralna od 1948. godine. Obje zemlje su od 1995. godine članice EU. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Kultura

Četvrtak, 14. april 2022.

Raspisan konkurs za selektora takmičarskog programa Filmskog festivala u Herceg Novom

PODGORICA – Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival u susret predstojećem 35. izdanju ove godine prvi put je raspisao javni poziv za odabir selektora festivala, u različitim kategorijama. Kako je navedeno u pozivu, mogu se prijaviti selektori za kategorije takmičarskog programa dugometražnog igranog, studentskog i dokumentarnog filma. - Selektori moraju biti lica sa referencama koje će omogućiti nepristrasnu i kredibilnu ocjenu umjetničkog kvaliteta filmova koji se selektiraju – navedeno je u pozivu.

BOLJE I JAČE

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Savjeta festivala Nikola Vukčević, odluka Savjeta je da se poziv ne odnosi samo na domaće filmske radnike, nego da se mogu prijaviti i svi zainteresovani iz regiona. Podsjetio je i da je festival bio u usponu kada je umjetnički direktor

bio reditelj Srdan Golubović, koji nije rezident Crne Gore. - Koliko mi je poznato, ovo je rijetka prilika da se selektori biraju javnim konkursom. U interesu festivala je, svakako, da se jave što bolji kandidati i da ovaj koncept javnih poziva pokaže da svi skupa možemo bolje, šire, jače. Ono što je sigurno, kao i do sada, radićemo u najboljem i najširem interesu i nadamo se da će to i dalje biti vidljivo – kazao je Vukčević. Crnogorski filmski stvaraoci na različite načine gledaju ovaj potez Festivala. Poziv za izbor selektora, kako je Pobjedi kazao reditelj Andro Martinović, potez je koji bi mogao da unaprijedi rad Festivala koji je, uprkos za naše vrijeme dugom trajanju, u priličnoj mjeri izgubio svoj identitet. - Uspostavljen kao festival u čijem je fokusu umjetnost filmske režije, u godinama raspada jugoslovenske zajednice lutao je u potrazi za novim konceptom, nažalost, bez uspjeha. Danas biste teško pronašli nekog filmskog stvaraoca u regiji koji

Iskustvo i autoritet Kandidati zainteresovani za posao selektora, u roku od 30 dana od objavljivanja ovog konkursa, treba da dostave stručnu biografiju i dokaz o stručnoj spremi, kao i motivaciono pismo sa obrazloženjem ukupnog pristupa navedenom poslu, uključujući dosadašnje iskustvo, te moguća unapređenja i modernizaciju u pristupu selekciji. Materijal je potrebno poslati na imejl info@filmfestival.me ili preporučenom poštom na Herceg fest (za Savjet Filmskog festivala Herceg Novi), adresa: Dvorana Park, Njegoševa bb, 85340 Herceg Novi, Crna Gora. - Savjet Festivala će upriličiti razgovor sa kandidatima koji ispunjavaju uslove i donijeti odluku shodno svojim ingerencijama, vodeći računa o izboru lica čije će iskustvo i autoritet u traženoj oblasti omogućiti nepristrasnu i kredibilnu ocjenu umjetničkog kvaliteta filmova koji se selektiraju, uključujući i dotadašnje reference kandidata - navedeno je u pozivu.

Andro Martinović

Sa zatvaranja Filmskog festivala u Herceg Novom prošle godine

bi, osim asocijacije na predivne prostore za prikazivanje filmova, znao šta je okosnica programa u Herceg Novom. To je posljedica i improvizacije kojoj smo skloni, ali i privilegovanog položaja ovog festivala, koji nikad nije prošao ozbiljnu evaluaciju koja bi, u slučaju neispunjavanja standarda, dovela u pitanje status manifestacije od nacionalnog značaja – kazao je Martinović. Adekvatan izbor selektora, kako je rekao, biće veoma važan. - Vjerujem da selektori mogu imati ulogu ne samo kada je u pitanju kvalitet programa već i u profilisanju festivala, premda je to zadatak kako Savjeta, tako i osnivača. U svakom slučaju, važno je napraviti adekvatan izbor, bilo u konkursnoj proceduri, bilo u neposrednom ukazivanju povjerenja pojedincima koji će odgovoriti tom zadatku – rekao je Martinović.

Ovaj festival, prema riječima producenta Ivana Đurović, godinama unazad je u ozbiljnim problemima. - Godinama pričamo da je taj festival zapušten, za šta ima dosta objektivnih razloga. Prije svega, neizvjestnost svake godine da li će biti budžeta za realizaciju, do pred par dana prije početka. To je za svaku ozbiljnu priču nemoguće. Prije nekoliko godina, kada su kormilo preuzeli mladi ljudi, to je počelo da liči na festival, a onda su opet, ne znam iz kojih razloga, ti ljudi natjerani da se povuku i opet je taj festival postao palanačko okupljanje – kazao je Đurović. Posljednji potez rukovodstva, koje je raspisalo konkurs, sa jedne strane je, kako je Đurović rekao, veoma fer. - Ali, to u suštini nije praksa. Jačina festivala se ogleda spram izbora selektora, a svi veliki festivali imaju jaka ime-

Izložba djela Nade Kažić, Katarine Švabić i Ivanke Vane Prelević u Sarajevu

Eksperimentisanje sa papirom PODGORICA - ,,Četiri tačke dodira papirni pejzaž“ naziv je projekta koji objedinjuje radove Nade Kažić, Katarine Švabić i Ivanke Vane Prelević iz Crne Gore i Merime Ivković iz Bosne i Hercegovine. Izložba će biti otvorena večeras u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, u Sarajevu. Umjetnice različitih diskursa uvezuje pristupanje papiru kao eksperimentalnom materijalu i bavljenje metafizičkim temama: edenskim vrtovima, život – smrt, prolaznost, lično (intimno), kosmos i izuzetan ženski senzibilitet. Ideja učesnica izložbe je da se svake godine uključi po jedna autorka iz drugih zemalja i tako projekat dobija na dinamici i raznolikosti

Rad Ivanke Vane Prelević

poetika i otvara nove prostore za čitanje ženskog pisma. - Intencija izložbe je da otkrije kako umjetnici formatiraju radove kada je papir shvaćen kao osnovna gradivna i konotativna jedinica djela – zapisala je

Nikola Vukčević

Fejsbuk stranica FFHn/MFF

Nova nada za festival koji je izgubio identitet

istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević. Nikčević je ocijenila da je geometrizacija formi u ,,Edenskom vrtu IV“ Nade Kažić eksplicitnija nego u drugim radovima ovog ciklusa.

- Nejednakostranični trougao od recikliranog papira im je gradivna jedinica. Njihova gustina rasprostiranja u različitim pravcima je asocijacija na rastenje i kovitlac – zapisala je Nikčević. Prema njenim riječima, serija radova ,,Ispod površine“ Ivanke Vane Prelević je sofisticiran eksperiment sa papirom kao podlogom i gradivnim materijalom. - Njeni apstraktni pejzaži konotiraju na neke predvremene, a istovremeno na neke posljednje, zavisi od percepcije posmatrača – ocijenila je Nikčević. Pojam umjetnosti kao „cosa mentale“ vezuje se i za nove radove Katarine Švabić. - Upotrebljava novinski papir koji potapanjem rastvara i formira „kružne“ površine. O krugu u novim djelima samo se uslovno može promišljati, jer su to površine nepravilnih ivica – zapisala je Nikčević. A. Đ.

na na tim pozicijama. Festival u Herceg Novom je takav kakav je, pa su oni vjerovatno primorani da raspišu konkurs za selektora. Prethodni selektor Ivan Bakrač je neko ko je već prepoznat i širom regiona i dalje, kao mlad i zanimljiv selektor. To pokazuju filmovi koji su bili njegov odabir, koji su dolazili kasnije i do velikih nagrada. On je radio sjajan posao, znam koliko se trudio i radio mnogo stvari koje nadmašuju okvir posla selektora festivala – rekao je Đurović.

ISPOD RADARA

Đurović tvrdi da su selekcije UnderhillFesta, ali i u Herceg Novom u posljednjih nekoliko godina, pokazale da imamo selektore koji umiju da odaberu kvalitetna ostvarenja. - Ne samo filmove koji su dio velikih festivala, nego da i odaberu filmove koji na neki način „prođu ispod radara“

Ivan Đurović

šireg auditorijuma. To su odlično radili i Ivan Marinović i Bakrač. Na tragu toga bi trebalo tražiti nove selektore. Mislim da je svakom ozbiljnom selektoru ispod časti da se javi na konkurs. Sa druge strane, moguće da je ovo bio jedini način da se imenovanje učini transparentnim. Ali, u pitanju je kreativno zanimanje i nije samo stvar transparentnosti. Kao odabir glumca – neki su stvoreni za određene uloge i tu kastinzi ne donose ništa bolje ili novo. UnderhillFest, zahvaljujući selekciji, je prerastao u ozbiljnu manifestaciju. Sa druge strane, festival u Herceg Novom je poznat samo u Crnoj Gori, nema vrijednost širu ni u regionu, osim da neko dođe par dana da ljetuje besplatno – kazao je Đurović. S. V.

„Šćepan Mali u dokumentima“ u KIC-u

Rasvjetljavanje jedne misteriozne ličnosti

PODGORICA – Predstavljanja zbornika „Šćepan Mali u dokumentima 1767–1773“, koji je u izdanju Matice crnogorske priredio Marijan Mašo Miljić, biće održano večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Govoriće urednica izdanja Vesna Kilibarda, istoričar Dragutin Papović i priređivač Marijan Mašo Miljić, dok će medijatorka večeri biti Dragana Erjavšek. - Svojom ličnošću i državničkim djelovanjem Šćepan Mali je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji. Uprkos brojnim pokušajima da se utvrde njegovo porijeklo i identitet, zagonetka Šćepana Malog ipak nije riješena. Mati-

ca crnogorska ovim izdanjem želi doprinijeti izučavanju građe o ovoj misterioznoj ličnosti naše nacionalne istorije – navodi se u najavi Matice crnogorske. Zbornik sadrži dio neobjavljene građe, kao i objavljenu građu o ovoj misterioznoj i značajnoj ličnosti u istoriji Crne Gore. Nepublikovana građa je dominantno iz Boškovićevog arhiva u Cavtatu i u ovom zborniku se prvi put objavljuje cjelovito. Zbornikom je obuhvaćena građa objavljena od XIX vijeka do danas u zbirkama dokumenata, zbornicima građe i drugim monografskim izdanjima, kao i u periodičnim publikacijama kod nas i u inostranstvu, na izvornim jezicima i u prevodu sa njih. R. K.

18 Hronika Podgorice

Četvrtak, 14. april 2022.

Gradsko preduzeće Putevi nastavilo aktivnosti na više lokacija na teritoriji glavnog grada

Radovi u Aerodromskoj ulici

Donacija kompanije Bemax podrazumijeva proizvodnju asfaltne mase od sirovina gradskog preduzeća Putevi, koju to gradsko preduzeće onda koristi za završetak započetih projekata. Krajem marta, Putevima je zapečaćen pogon za proizvodnju asfalta na Cijevni, po rješenju Urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma M. BABOVIĆ

U cilju unapređenja putne infrastrukture na teritoriji glavnog grada i realizacije programom planiranih aktivnosti po osnovu obavljanja komunalnih djelatnosti, gradsko privredno društvo Putevi je, u skladu sa Ugovorom o donaciji od 5. aprila, dobilo uslugu finalne proizvodnje asfaltne mase. Kako su za Pobjedu pojasnili iz Puteva, donacija kompanije Bemax podrazumijeva proizvodnju asfaltne mase od sirovina gradskog preduzeća Putevi, koju to gradsko preduzeće onda koristi za završetak započetih projekata. Krajem marta, Putevima je zapečaćen pogon za proizvodnju asfalta na Cijevni, po rješenju Urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

I. MITROVIĆ

Asfaltiranje nastavljeno punom parom

DONACIJA

- Nabavka neophodnih derivata za finalnu proizvodnju asfaltne mase je obaveza preduzeća Putevi, u skladu sa sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima. Kako je u pitanju berzanska roba, cijenu derivata formira tržište. Finansiranje djelatnosti koje imaju karakter komunalnih, vrši se iz sopstvenih prihoda, iz budžeta Glavnog grada i drugih izvora koje utvrdi osnivač, u skladu sa Zakonom. Sredstva za obavljanje djelatnosti koje nemaju karakter komunalnih djelatnosti obezbjeđuju se iz sopstvenih prihoda – naveli su iz Puteva u odgovoru na pitanje kako obezbjeđuju sredstva za poslovanje. Zahvaljujući donaciji Bemaxa ekipe Puteva nastavile su radove na nekoliko saobraćajnica – Aerodromskoj,

Novi trotoari u Ulici kralja Nikole

Tivatskoj, Bjelopoljskoj, Šavničkoj, Desete crnogorske brigade, Prve crnogorske brigade narodne odbrane i Lovćenskoj. U sklopu sanacije Aerodromske ulice prije nekoliko dana počela je ugradnja novog asfalta, a biće uređeni i parkinzi i trotoarske površine. - Aerodromska ulica je ukupne dužine 530 metara, prosječne širine 7,20. Radovi obuhvataju uklanjanje stare podloge, izdizanje šahtova fekalne i atmosferske kanalizacione mreže,

izradu izravnavajućeg sloja i ugradnju završnog sloja asfalta na ukupnoj površini od 6.000 kvadratnih metara, kao i obilježavanje horizontalne signalizacije, ugradnju vertikalne signalizacije i sanaciju trotoarskih površina od oko 500 kvadrata – navode iz Puteva, uz napomenu da je vrijednost ovih radova oko 170.000 eura.

RADOVI

Navode da i radovi u Ulici kralja Nikole teku planiranom dinamikom.

- U toj ulici trenutno se izvode radovi na prvoj fazi sanacije trotoarskih površina ukupne dužine oko 1.200 metara, i to u dijelu rušenja i uklanjanja postojećih ivičnjaka, raskopavanja trotoarskih površina, mašinskog profilisanja, ugradnje novih ivičnjaka kao i betoniranja trotoara na površini od 3,749 kvadratnih metara. Radovi će trajati 30 radnih dana – navode iz Puteva. Nakon sanacije trotoara pristupiće sanaciji kolovoza, koji obuhvata potez od raskrsnice sa ulicama Radosava Burića i Bracana Bracanovića do raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića. Riječ je o dionici dužine 1,2 kilometra, prosječne širine 12 metara. - Radovi će obuhvatiti temeljnu sanaciju kolovoza (rezanje, raskopavanje, mašinsko struganje, izdizanje slivničkih rešetki, izradu izravnavajućeg sloja i ugradnju asfalta) na ukupnoj površini od oko 12,750 kvadratnih metara, kao i obilježavanje horizontalne signalizacije, ugradnju vertikalne signalizacije i asfaltnih platformi – navode iz Puteva, uz napomenu da je procijenjena ukupna vrijednost ovih radova 442.544 eura. U toku je sanacija saobraćajnica nakon ugradnje vodovodne mreže u Tološima i to 300 metara Tivatske

Na Zabjelu još 180 parking mjesta U Ulici kralja Nikole i Jerevanskoj (kod OŠ ,,Vuk Karadžić“ i vrtića), u toku su pripremni radovi na uređenju novog parkirališta sa oko 60 parking mjesta. - Radovi se izvode u dijelu iskopa, tamponiranja, uklanjanja postojećih ivičnjaka, izrade parking prostora (oko 60 parking mjesta) koji će biti izrađen od raster elemenata, betoniranja trotoara na površini od 230 kvadratnih metara, kao i izrade pristupne saobraćajnice – navode iz Puteva. Teku i pripremni radovi za uređenje parkinga sa 120 mjesta u MZ Ljubović. - Radove koje izvodimo su u dijelu mašinskog iskopa, tamponiranja, ugradnje asfaltne mase na površini od 3.350 kvadratnih metara, te obilježavanja horizontalne signalizacije – saopšteno je iz Puteva.

ulice, 80 metara Bjelopoljske, 100 metara Šavničke ulice. Na Zlatici se radi na 300 metara Ulice Prve crnogorske brigade narodne odbrane i Lovćenske, u Maslinama u Desete crnogorske brigade, dok se u Zelenici sanira i proširuje postojeći sportski poligon. I u Lješanskoj nahiji su u toku pripremni radovi za asfaltiranje saobraćajnica nakon ugradnje vodovodne mreže, dok u Komanima ekipe Puteva rade na probijanju puta. I. MITROVIĆ

Sekretarijat za kulturu i sport donirao opremu rukometnim klubovima iz Podgorice Sekretarijat za kulturu i sport obezbijedio je sportsku opremu za sve rukometne klubove sa teritorije Podgorice, a uručivanje predstavnicima klubova obavljeno je juče u KIC-u ,,Budo Tomović“. Trenerke, dresove, ruksake i torbe italijanske marke Acerbis poklonjeni su MRK ,,Budućnost“, RK ,,Titan“, ŽRK ,,Podgorica 2013“, RK ,,Zabjelo“ i RK ,,Feniks“.

,,Pauk“ protiv bahatosti Još jedan od primjera bahatog ponašanja u saobraćaju, kojima građani Podgorice svakodnevno svjedoče, juče je sankcionisan zahvaljujući ažurnosti ekipe Komunalne inspekcije. Specijalno vozilo ,,pauk“ uklonilo je ,,audi TT“ koji je bio parkiran na trotoaru ispred južne tribine Gradskog stadiona. Vlasniku ovog automobila ostaje da razmišlja koliko se isplati da umjesto 50 centi, koliko bi ga koštalo parkiranje na nekom od obližnjih parkinga, plati kaznu od 120 eura. P. H.

Čestitajući im na doprinosu opštinskom sportu i rezultatima koje ostvaruju, pomoćnik sekretarke za kulturu i sport Miloš Antić naglasio je da je Glavni grad odlučio da na ovaj način pruži podršku klubovima, svjestan da većina ima problema u funkcionisanju. - Svi znamo koliko nam je, prije svega, ženski rukomet kroz reprezentaciju i ŽRK ,,Budućnost“, donio radosti u prethodnom periodu, a ono

Pomoć za sport koji je jedan od brendova grada

Dragocjena pomoć za rukometne klubove

što sada ističemo je da skorim prelaskom MRK ,,Budućnost“ u vlasništvo Glavnog grada, stvaramo uslove i za

dodatnu popularizaciju muškog rukometa u Podgorici – kazao je Antić. U ime klubova Glavnom gra-

du je zahvalila osnivačica ŽRK ,,Podgorica 2013“ Zorica Đurović. - Zaista smo oduševljeni ovim gestom Sekretarijata, koji još jednom pokazuje da na pravi način vrednuje sportske kolektive u našoj Podgorici. Sigurna sam da ćemo i ubuduće imati kvalitetnu saradnju sa ovim resorom, ljudima koji razumiju sport i da ćemo zajedničkim snagama uticati na djecu da se bave rukometom i zdravim stilovima života – istakla je Đurović. Oprema za rukometne klubove nastavak je akcije Sekretarijata za kulturu i sport, nakon što je ona donirana i podgoričkim fudbalskim, karate i kik-boks klubovima. Najavljeno je da će slična pomoć biti obezbijeđena i članovima Džudo saveza, koji su dvije godine bili bez domaćih takmičenja, a ove godine je taj savez ostao bez finansijske podrške državnih institucija. H. P.

Hronika Podgorice 19

Četvrtak, 14. april 2022.

Potpisani ugovori sa studentima dobitnicima stipendije Glavnog grada

Najbolje su investicije u obrazovanje Gradonačelnik Ivan Vuković juče je simbolično potpisao ugovore o dobijanju stipendije Glavnog grada sa visokoškolcima koji su taj vid podrške dobili za studijsku 2021/2022. godinu. On je naglasio da su studenti važan dio razvoja društvene zajednice i iskazao uvjerenje da će i ova podrška biti motivacija za njihov dalji rad i napredak. - Ovi mladi ljudi će u toku narednih godinu biti korisnici sredstava koje obezbjeđuje Glavni grad, kao podršku njihovim akademskim uspjesima, ove godine u značajno većem iznosu nego prethodne. I to je način da pošaljemo poruku da je znanje najvredniji resurs, da je u osnovi svakog napretka, te da je investicija u znanje najbolja investicija. Nadam se da će podrška Glavnog grada motivisati naše sugrađane da nastave da se još brže kreću putem uspjeha, te da će na ovaj način motivisati i druge mlade ljude da slijede njihov primjer – kazao je Vuković, naglašavajući da vjeruje da ćemo svi raditi na tome da Podgorica i Crna Gora postanu još bolje mjesto za život.

Dodijeljena 21 stipendija

Dobitnici stipendija sa gradonačelnikom

PODRŠKA

Predsjednik Komisije za dodjelu stipendija i glavni gradski administrator Vuksan Vuksanović kazao je da će Glavni grad uvijek podržati i nagraditi trud i predani rad, ističući da su studenti po pravilu ono najbolje u jednom društvu. On je podsjetio da su u Komisiji bili i predstavnici Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Mediteran i Ministarstva prosvjete,

Na više mjesta u gradu postavljeni interaktivni, digitalni uređaji Čistoće

Interaktivni uređaj u Službi za zajedničke poslove na Trgu nezavisnosti

nauke, kulture i sporta. - Bilo je 30 prijava koje su podnesene, studenti sjajnih biografija, vrijedni, predani svom radu. Mi smo izabrali 21 studenta – osam za programe u inostranstvu i 13 za programe u Crnoj Gori. Glavni grad je odlučio da pruži značajnu podšku i da na ovaj način pošalje poruku da vjerujete u sebe, da vjerujete u znanje, ali i da vam poruči da ste vi oni koji treba da budete primjer drugim

mladim ljudima, da budete na ponos ne samo svojim roditeljima i svojim najbližima, nego i zajednici u kojoj živite i radite – kazao je Vuksanović.

POTENCIJAL

U ime dobitnika stipendije, Jovana Bošković zahvalila je Glavnom gradu što je prepoznao njihov potencijal i pružio značajnu podršku njihovom daljem razvoju. - Drago mi je da sa vama mogu

Dobitnici stipendija Glavnog grada za 2021/2022. godinu su Branko Stešević (Fakultet političkih nauka, UCG), Aleksandra Govedarica (Fakultet za turizam), Danica Kovačević (Fakultet dramskih umjetnosti, UCG), Monika Tapušković (Filozofski fakultet, UCG), Ana Čvorović (Biotehnički fakultet, UCG), Katarina Femić (Ekonomski fakultet, UCG), Ivana Rondović (Biotehnički fakultet UCG), Dušan Đukić (Fakultet likovnih umjetnosti, UCG), Jovana Bošković (Ekonomski fakultet UCG), Amar Bučan (Ekonomski fakultet, UCG), Petra Marković (Fakultet politčkih nauka, UCG), Balša Damjanović (Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo, Univerzitet Adriatik), Jelena Šaković (Filološki fakultet u Nikšiću, UCG), Nikola Raičević (Fakultet Massachusetts Institute of Technology, Boston, SAD), Milica Šćepanović (Pravni fakultet, Beograd), Teodora Uskoković (Akademija umjetnosti – izvođačke umjetnosti, Univerzitet Novi Sad), Darja Jovanović (SHG-International Hospitality & business school, Lion, Francuska), Ksenija Smolović (Media science-media informatics, University of Dunaujvaros, Mađarska), Vojin Manojlović (Luiss Universita di Roma, Italija), Filip Radović (Računarske nauke, Universita di Bologna, Italija), Petar Stijepović (Luiss Universita di Roma, Italija).

da podijelim osjećaj zahvalnosti za kontinuiranu institucionalnu podršku koju Glavni grad usmjerava na intelektualni, ali i životni put i razvoj studenata. Svako priznanje za postignut uspjeh u toku školovanja dolazi i kao moralni podsticaj. Vođeni istom ambicijom, doprinosimo zajednici u kojoj živimo, ugrađujući svoje znanje i vrijednosti. Našim

rezultatima mjeri se i uspjeh i napredak matičnih fakulteta, ali i svih onih koji su uključeni u proces našeg ličnog i intelektualnog razvoja – poručila je Bošković. Iznos stipendije za studije u Crnoj Gori iznosi 1.200 eura (po 120 eura za 10 mjeseci), dok je stipendija za studijske programe u inostranstvu 2.000 (200 eura mjesečno). P. H.

Turistička organizacija glavnog grada organizuje manifestaciju ,,Slikamo Podgoricu“

Podgorički park sjutra u znaku umjetnosti Turistička organizacija Podgorice sjutra organizuje promotivnu manifestaciju „Slikamo Podgoricu“, koja će biti održana u Podgoričkom parku (između Moskovskog mosta i Milenijuma) sa početkom u 17 sati. Podgoričani i gosti našeg grada biće u prilici da vide izložbu studenata Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica pod nazivom „Posmatrajmo i poštujmo prirodu“. Biće im omogućeno i da pokažu svoje slikarsko umijeće na velikom platnu, a čitav program biće upotpunjen zvucima gitare i brojnim iznenađenjima. H. P.

Plaćanje računa Gradsko preduzeće Deponija raspisalo tender za i informacije na Isključenja nabavku tehničkog sistema za zaštitu od ptica jednom mjestu struje Hangar i reciklažni U prostorijama Skupštine Glavnog grada i holu Službe za zajedničke poslove, kao i u tržnim centrima Delta, Bazar i Mol of Montenegro, postavljeni su interaktivni, digitalni uređaji za dobijanje informacija o poslovima i aktivnostima gradskog preduzeća Čistoća i plaćanje računa. - Čistoća nastavlja da posvećeno radi na unapređenju poslovanja, kao i dodatnoj promociji aktivnosti, te boljoj komunikaciji sa građanima. U vezi sa tim, postav-

ljen je interaktivni digitalni uređaj, koji građanima pruža mogućnost samostalnog pretraživanja sajta www. cistoca.me, stranica na društvenim mrežama, kao i dobijanja informacija o poslovima i aktivnostima našeg Društva, putem video-sadržaja i fotografija. Osim toga, građani će imati i mogućnost plaćanja svog mjesečnog računa, jednostavnim unošenjem potrebnih podataka, na sajtu koji će biti dostupan na ovom uređaju – saopšteno je iz Čistoće. Nj. Ž.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 15 do 17 sati: zgrada trafostanice 35/10 kV „Centar“ (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); - od 8 do 15: Lješanska nahija (Barutana, Liješnje, Goljemadi, Begova Glavica, Pelinovo, Bigor, Brežine, Parci, Staniseljići, Gradac, Buronje, dio Progonovića i Zagora - kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Orasi, Lipe, Ćepetići; Goce Delčeva, Vuka Mićunovića, Crnojevića i Stefana Mitrova Ljubiše; Podstrana i Boljesestre; - od 8 do 14: Karađorđeva, Vučedolska, Njegoševa i Bulevar Stanka Dragojevića; - od 8.30 do 15: dio Starog aerodroma i dio Ulice neznanih junaka. H. P.

centar štitiće vatreni gel, šiljci i laseri Gradsko privredno društvo Deponija raspisalo je tender za nabavku tehničkog sistema za zaštitu od ptica u hangaru i na prijemnom punktu reciklažnog centra. Procijenjena vrijednost je 15.000 eura, a rok za dostavljanje ponuda je 21. april. U okviru tog tehničkog sistema planirana je nabavka rotacionog laserskog rastjerivača ptica, vještačkog strašila, tzv. vatrenog gela, šiljaka za zaštitu od ptica, ultrazvučnog i zvučnog rastjerivača ptica i zmaja predatora.

Laserski rastjerivač je višebojni sistem lasera sa više vidljivih snopova svjetlosti, koji je predviđen za zatvorene i poluzatvorene prostore. Vještačko strašilo je sova sa raširenim krilima, u poziciji za hvatanje plijena. Vatreni gel je supstanca koja ima sposobnost reflektovanja UV zraka, a zmaj predator sa sjajnim reflektujućim očima simulira let pri duvanju vjetra. Otvaranje pristiglih ponuda biće održano 21. aprila u prostorijama Deponije. Nj. Ž.

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 14. april 2022.

Košarkašice Budućnost Bemaxa očekivano osvojile 14. titulu prvaka Crne Gore

Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 300. Sudije: S. Vuković, D. Vuković, T. Raičević

Baošić Bigović Kuzmanović Pavićević Ilić Šćepanović Milošević Begović Vukčević

6 5 2 3 8 4 8 9

(13:25, 15:16, 10:13, 13:16)

100% (5-5) 34% (32-11) 36% (22-8)

za 1 za 2 za 3

76% (21-16) 60% (35-21) 22% (18-4)

33 (15+18) Skokovi 33 (11+22) Blokade Asistencije 10 23 Ukradene lopte 7 3 11 Izgubljene lopte 6 Faulovi 19 9

Drobnjak Mi. Bigović Vučković Radonjić Živković Bajrović Ma. Bigović Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

5 2 3 5 4 4 15 5 12 6 5 4

Košarkašice Budućnost Bemaxa sa šampionskim peharom

STOJANOVIĆ: Veliko iskustvo za nas Petar Stojanović drugu sezonu uzastopno na klupi Podgorice vodio je ovaj tim do oba finala. Sada mu slijedi bitka za trofej u WABA ligi do 17 godina, jer je njegova ekipa izborila učešće na fajnal-foru. - Čestitke ekipi Budućnosti jedan projekat podgoričkog kluba, koji je tokom ove sezone ,,lansirao“ sjajne bekove poput Leković, Savković, Drobnjak i Radonjić… Rezultatski je sve bilo jasno, ali je juniorski tim koji igra za Podgoricu pokazao da ima perspektivu i napravio dobru uvertiru za fajnal-for WABA 17 R. PEROVIĆ lige…

na osvojenoj tituli. Opravdali su ulogu favorita, iako su često u nekim utakmicama igrali i bez najboljih igračica, ali razlika u kvalitetu jasno je vidljiva. Za nas je ovo jedna izazovna sezona u kojoj smo opet igrali oba finala, a ovi mečevi protiv Budućnosti

vjerujem da će nam značiti dosta. Tu je dosta mlađih igračica, za koje sam pojam finala donosi neku tremu, tako da sve ovo će im značiti i sigurno imam razloga za zadovoljstvo, jer je bilo lijepih poteza – rekao je Stojanović.

RADOVIĆ: Očekivan ishod Vladan Radović osvojio je novi trofej sa ,,plavima“. - Još jedna pobjeda protiv naše filijale, gdje su većinom naše juniorke. Očekivana titula i potvrda dominacije na domaćoj sceni. Oba trofeja u Crnoj Gori već godinama su za nas obaveza i sve drugo bilo bi ravno senzaciji. Ova sezona ipak je specifična jer je Budućnost bila nikad mlađa, tako da imam poseban utisak – rekao je Radović.

R. PEROVIĆ

Ono što je bilo poznato gotovo i prije početka sezone dobilo je samo zvaničnu potvrdu - košarkašice Budućnost Bemaxa šampionke su Crne Gore. Podgoričanke su i sinoć u drugom meču finala plej-ofa savladale Podgoricu i tako potvrdile deceniju totalne dominacije, gdje nijesu osjetile goričnu poraza, a u laganom ritmu osvojile 14. titulu prvaka, čak 12. od povratka nezavisnosti Crne Gore. Budućnost Bemax i Podgorica drugu sezonu uzastopno borili su se za oba trofeja, čime je jasno poslata poruka da se u ,,Bemax areni“ fabrikuju nove reprezentativke i da se u Podgorici pravi ozbiljna baza igračica, koje će većinom ovog ljeta činiti crnogorsku selekciju do 16 i 20 godina na prvenstvima Evrope. Podgorica je ostavila dobar utisak – izabranice Petra Stojanovića pružile su dobar otpor, bile ravnopravne sve do finiša treće dionice, kada je na semaforu pisalo 38:48, ali je nakon promašene trojke Pavićević, brzo stigla kazna na drugoj strani i više najmlađi klub nije mogao da topi razliku na jednocifreni zaostatak. Posebne emocije i totalno drugačiji meč donio je taj 14. minut – iako centar Violeta Lazarević pogodila je trojku uz faul Bigović i sa četiri poena iz jednog napada svom timu donijela velikih 33:21. Ali, Podgorica se nije predavala, donekle je opuštenost šampiona i emocije na klupi ,,plavih“ koristila da se primakne, a još jednom su se istakle mlade Vukčević, Baošić, Bigović… Na drugoj strani, sve igračice Budućnost Bemaxa upisale su se u strijelce, ali je još jednom veliki potencijal potvrdila Maja Bigović, koja je za 21 minut ubacila 15 poena i jasno pokazala da će naredne sezone biti još

R. PEROVIĆ

Decenija totalne dominacije

Sudija Vuković zaprosio Violetu Lazarević U toku finalnog duela u ,,Bemax areni“ dogodila se nesvakidašnja situacija. Detalj koji je izazvao opšte oduševljenje svih prisutnih i gromoglasan aplauz – sudija Stefan Vuković u 14. minutu zaprosio je reprezentativku Budućnost Bemaxa Violetu Lazarević. Naime, iako centar, Lazarević je pogodila trojku uz faul i u trenutku dok se spremala da izvede bacanje, sudija Vuković kleknuo je i izvadio prsten. Violeta je odmah rekla ,,da“, a igračice oba kluba zagrlile su je i čestitanje je moglo da krene... Da slučajnost bude veća na utakmici je sudio i Stefanov rođeni brat Danilo.

Nikšićani poraženi od domaćeg MZT-a na završnom turniru ABA 2 lige u Skoplju

Košarkaš Primorja zabilježio indeks korisnosti 31

Sutjeska dugo prijetila, ali je ostala bez polufinala MZT Sutjeska

73 68

Mićović SKOPLJE – Sportski centar Sandanovski“. Gledalaca: 1.500. Sudije: Majkić MVP 17. kola „Jane (Slovenija), Porobić (Bosna i Hercegovina), Hadžić (Srbija). I A MKCL Rezultat po četvrtinama: 22:19,

PODGORICA - Ognjen Mićović je najkorisniji košarkaš pretposljednjeg kola regularnog dijela sezone Prve A muške crnogorske lige. Mićović je predvodio Primorje do pobjede protiv Lovćena (98:94), a sakupio je indeks korisnosti 31. Upisao je 15 poena, čak 11 asistencija, četiri skoka i dvije ukradene lopte. Iz igre je šutirao odličnih 71,4 S. J. odsto.

18:16, 13:15, 23:18. MZT: Krstevski 3, Dejvis 11 (7-6), Nikolov 17 (4-4), Kari, Robev 2, Mekić 8, Ivanov, D. Stojanovski 9, V. Stojanovski 15 (7-6), Milošević, Spasovski, Rikić 8 (7-4). SUTJESKA: Zahiragić 10, Goranović, Varajić, Koprivica 5 (4-3), Ćalić, Vujović 4 (3-2), Bojić 9, Spasojević 13 (2-2), Tomašević 13 (11-6), Vujošević 4 (2-2), Vojinović 10 (6-6), Gutović.

Košarkaši Sutjeske nijesu uspjeli da iznenade domaćina završnog turnira i plasiraju se u polufinale ABA 2 lige – MZT je na kraju slavio 73:68, protiv rovitog nikšićkog sastava, koji je pred meč u Skoplju imao problema sa stomačnim virusom. Nikšićani su ligaški dio završio na osmom mjestu, a sezonu u regionalnom takmičenju završili sa po sedam pobjeda i poraza. Nakon trojke Radosava Spasojevića i tri poena iz dva napada Radoja Vujoševića, Sutjeska je povela 9:5, sredinom kvartala je vodila pet razlike (13:8), ali je MZT serijom 8:0 preokrenuo na 16:13 i do kraja meča nije više dozvolio gostima da povedu. Istina, dugo su Nikšićani bili u igri, u drugoj četvrtini su se u nekoliko navrata vraćali iz minusa od

osam poena, i prilazili na dva posjeda, ali su imali problema sa skokom (23-8 i korist domaćina u prvom poluvremenu). Nakon sedam minuta igre u trećoj dionici MZT je poveo 53:40 i činilo se da je uhvatio zalet za sigurnu pobjedu. Međutim, Sutjeska se nije predavala, već je serijom 12:0 početkom posljednjeg kvartala smanjila na pola koša zaostatka (53:52), ali nije uspjela da preokrene. Držali su Nikšićani priključak do tri minuta i 40 sekundi prije kraja (64:60), ali je MZT sa sa šest poena u nizu poveo sa nedostižnih 70:60… - Gledajući čitavu utakmicu, mi smo je izgubili u prvom poluvremenu, kada smo dozvolili protivniku 10 ofanzivnih skokova, igrali lošu odbranu „jedan na jedan“, „dva na dva“. Odbra-

NAJEFIKASNIJI U REDOVIMA NIKŠIĆANA: Vladimir Tomašević

nu smo malo popravili u trećoj četvrtini, ali nije bilo dovoljno da preokrenemo. MZT je, ipak, kvalitetna ekipa, imao je veliku podršku sa tribina, i čestitam mu na pobjedi. Mojim momcima jedino mogu da zamjerim što energetski nijesmo ušli jače u utakmicu i odigrali svih 40 minuta onako kako možemo. Ostaje žal za tim, ali idemo da-

lje – rekao je trener Sutjeske Darko Vujačić. Spasojević i Vladimir Tomašević su u ekipi Sutjske ubacili po 13 poena, te upisali pet, odnosno šest skokova, a dvocifreni su bili i Adi Zahiragić i Jovan Vojinović (po 10). Kod domaćin najboli je bio Kristijan Nikolov sa 17 poena, šest asistencija i četiri skoka. S. J.

Arena

Četvrtak, 14. april 2022.

Rukomet 21

Poraz koji daje nadu ,,Lavovi“ su pretrpjeli poraz od Grčke (25:23) i u neđelju u ,,Morači“ imaće težak zadatak da opravdaju ulogu favorita u baražu koji može da im donese prvi plasman na Mundijal poslije 10 godina, tek drugi u istoriji. Selektor Zoran Roganović i igrači upozoravali su da Heleni nijesu rival za potcjenjivanje, ali niko nije očekivao da će ,,crveni“ odigrati toliko bezidejno i loše u Halkidi. Na kraju je poraz od dva razlike odličan rezultat za Vaska Ševaljevića i drugove koji su posljednji gol, možda se ispostavi i ključni u dvomeču, postigli dvije sekunde prije kraja preko Nemanje Grbovića u kontri. Roganović je za start meča odabrao bekovsku postavu Miloš Božović – Stevan Vujović – Branko Vujović, na krilima su bili Miloš Vujović i Mirko Radović, a samo su se pivoti Nemanja Grbović i Vuk Lazović mijenjali u odbrani i napadu. ,,Lavovi“ su od početka djelovali uspavano, dekoncentrisano, pa je Roganović poslije deset minuta promijenio bekovsku postavu i na teren poslao Ševaljevića, Boža Anđelića i Stefana Čavora. Ni u jednom momentu zajedno na terenu nijesu bili Radojica Čepić, Anđelić i Branko Vujović, bekovski trio koji je blistao u januaru. Izgledalo je da će svježa krv donijeti ritam meča u kojem će se ,,lavovi“ pitati o svemu, budući da su golovima Miloša Vujovića, Grbovića i Čavora poveli 5:4. Vujovići – Miloš i Stevan, vraćali su Crnu Goru na ,,plus 1“ poslije golova domaćina, a onda je sve krenulo nizbrdo iako je Nebojša Simić vezao dvije odbrane u nekoliko sekundi. Igrači u zelenim dresovima su se potom spetljali u napadu, a Grčka sa tri vezana gola natjerala Roganovića da pozove tajm-aut. Miloš Vujović je sve sam odradio za 10:9, Heleni uzvratili preko Pasijasa, a onda dobili dva isključenja. Bio je to pravi momenat da Crna Gora uhvati dobar ritam i makar izjednači, ali brojčana

Nikolaos Pasijas namučio Miloša Božovića i Miloša Vujovića

Dvorana: ,,Tasos Kaburis“ u Halkidi Gledalaca: 1.500 Sudije: I. Kakador i E. Nikolau (Portugal)

Grčka

Sedmerci: Grčka 2 (1), Crna Gora 3 (3)

Crna Gora

Isključenja: Grčka 16, Crna Gora 12 minuta

Crveni karton: Lapios (Grčka) u 58. minutu

GRČKA

CRNA GORA

Bukovinas ............... 2 (10 odbrana) Papadonopulos ..................................Kostadikis ............................................. 1 Boskos ................................................... 2 Lijapis .......................................................Milonas ................................................. 4 Malios .................................................... 4 Mihalidis..................................................Pasijas ................................................... 5 Papavasilis ...........................................3 Karaburniotis .......................................Dobris.......................................................Ciras ...................................................2 (1) Iliopulos ..................................................Papadionisiju ...................................... 1 Arabacis ................................................ 1

Mijušković..............................................Simić ...............................(14 odbrana) F. Vujović.................................................M. Vujović ......................................8 (3) Čavor .......................................................1 Lazović ....................................................Čepić .........................................................B. Vujović ..............................................5 Radović ..................................................2 Kaluđerović...........................................S. Vujović ................................................1 Ševaljević ..............................................1 Božović ..................................................3 Lasica .......................................................Anđelić.....................................................Grbović ..................................................2

Selektor: Jorgos Zaravinas

Selektor: Zoran Roganović

ROGANOVIĆ: Ovo nam se neće ponoviti u ,,Morači“

Selektor Zoran Roganović moraće bolje da pripremi ekipu za revanš u Podgorici jer u Halkidi gotovo ništa nije funkcionisalo. - U početku nijesmo uspjeli da iskoristimo odbrane Simića, dok su Grci koristili svaku našu grešku i odbrane njihovog golmana. Uprkos porazu, možemo biti zadovoljni jer nam je u drugom

poluvremenu bio cilj da dobijemo nastavak barem jednim golom razlike. Uspjeli smo u namjeri, dali nekoliko golova u finišu i uz veliku podršku navijača, od kojih su neki bili ovdje i zahvaljujem im se na tome, siguran sam da ćemo u revanšu biti bolji i pokazati da više od Grčke želimo plasman na Svjetsko prvenstvo - izjavio je Roganović.

Roganović zamjera izabranicima što su bili previše fokusirani na odluke sudija. - Nekoliko isključenja smo dobili zbog nepotrebne priče s njima i to nas je koštalo nekoliko golova. Uz to, u igri šest na pet promašili smo previše otvorenih šuteva, da li je u pitanju grč ili fenomenalna partija njihovog golmana, tek siguran sam da se neće ponoviti u ,,Morači“. Zaustavili su i našu kontru iz koje smo na EP postizali lake golove, odlično su se vraćali i pokrivali naša krila. I u drugoj fazi napada nijesmo imali rješenje, odnosno nijesmo dobijali duele ,,1 na 1“ - kazao je Roganović. - Biće teško u revanšu jer je Grčka pokazala da je iskusna, igra strpljivo. Skoro tri godine nijesmo igrali u punoj ,,Morači“, a dva gola nijesu nedostižna. Siguran sam da ćemo uspjeti u tome jer nikad nijesmo bili bližu odlasku na Svjetsko prvenstvo nego sada.

prednost nije iskorišćena. Previše grešaka je pravila 11. reprezentacija sa proteklog EP, a na drugoj strani raspucao se Buskos i sa dva gola lansirao domaćina na 13:10. Ponovo je naša selekcija imala igrača više, ali je ,,prosula“ dva napada, za što je kažnjena s dva pogotka u posljednjem minutu za zabrinjavajućih 15:10 za Grke nakon prvog poluvremena. Ni start drugog nije bio ništa bolji jer su Heleni poveli 19:13, ali se onda ,,probudio“ Branko Vujović, golovima i asistencija-

ma vukao naš tim koji je uspio da smanji na tri razlike, ali je to bilo i najbliže što su ,,lavovi“ prilazili domaćinu, sve do finiša. Roganović je mijenjao bekovske postave i krila, ali nije uspijevao da pronađe dobitnu kombinaciju. I kad su naši rukometaši dolazili u dobre pozicije, promašivali su, za razliku od Grka koji su koristili brojne pukotine u promijenjenoj odbrani Crne Gore (4-2). Odbrane Simića čuvale su ,,lavove“ od debelog minusa, a jednako raspoložen bio je

njegov kolega Bukovinas koji je i dva puta pogodio na prazan gol. Poslije vođstva Grka od 25:20 dugo je trajao golgeterski post na obje strane, a prekinuo ga je Božović u 59. minutu, i to nakon što je gol domaćina poništen jer je Lijapis udario Branka Vujovića i dobio crveni karton. Simić je 14. odbranom dao završni impuls ,,lavovima“, Roganović je na tajm-autu nacrtao napad koji je završen cepelinom Božovića i Miloša Vujovića.

RSCG

Crnogorski rukometaši blistali su na Evropskom prvenstvu u januaru, oduševili u Mađarskoj istorijskim osvajanjem 11. mjesta, da bi tri mjeseca kasnije doveli u pitanje plasman na Svjetsko prvenstvo 2023. u Poljskoj i Švedskoj.

FACEBOOK/HELLENIC HANDBALL FEDERATON

,,Lavovi“ poslije lošeg izdanja u Grčkoj sa ,,minus 2“ čekaju revanš baraža za Svjetsko prvenstvo u rukometu

SIMIĆ: Bili smo neozbiljni Četrnaest odbrana Nebojše Simića bile su jedan od ključnih faktora zbog kojih je Crna Gora izbjegla težak poraz od Grčke. - Ko zna koji put ušli smo neozbiljno u utakmicu, to su boljke koje vučemo već neki period i vrijeme je da ih izliječimo. Grčka je u prvom poluvremenu igrala s više želje, poslije velikog zaostatka na kraju se dobro završilo za nas. Ali mogli smo da izgubimo i sedam-osam razlike, tako da kao prvo moramo da budemo veoma zadovoljni ishodom, a kao drugo moramo da odigramo revanš na visokom nivou, da pred našom publikom pokažemo srčanu igru i da želimo da igramo na Svjetskom prvenstvu - rekao je Simić. - Moramo da shvatimo da rukomet nije samo igrati kod kuće, već da treba igrati onako kao što smo na Evropskom prvenstvu. Grčka je srcem bila mnogo bolja od nas, a kvalitetom je mnogo slabija. Mogla je mnogo više u ovom meču. Dva gola nijesu veliki zaostatak ukoliko budemo imali pravi pristup. Ali ako ponovo uđemo nervozno i sa sumnjom, sve je moguće. Vjerujem u podršku navijača, u našu veliku motivaciju jer dugo nijesmo igrali kod kuće pred velikim brojem navijača. To je čast i privilegija i vjerujem da ćemo pokazati pravo lice kazao je Simić. Grci su imali napad za ,,plus 3“, ali ga nijesu iskoristili, a onda je u kontru lansiran Grbović koji je postigao zlata vrijedan gol. Puna ,,Morača“ u neđelju biće snažan adut crnogorske reprezentacije, ali će Roganovićev tim morati da odigra neupo-

redivo bolje nego u Halkidi. Tačnije, onako kako je igrao protiv Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske proteklog januara. U suprotnom, prijeti mu ogroman korak unazad i veliko N. KOSTIĆ razočaranje...

Arena

22 Fudbal

Četvrtak, 14. april 2022.

Druga liga, 28. kolo

Arsenal remijem sačuvao san o eliti 1 1

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 2.000. Sudija: Nikola Dabanović. Strijelci: Mušović u 82. (Jedinstvo), Kordić u 90+3. minutu. (Arsenal). Žuti kartoni: D. Kolić, Ivanović, Mušović (Jedinstvo), JEDINSTVO: Š. Kolić, Vlaović, Idrizović (od 65. Hajrović), Dulović, Korać, Dacić, Ivanović (od 90+2. Ćulafić), D. Kolić (od 74. Mušović), Šćepanović, Banda, Cvijović. ARSENAL: Lemajić, Rašo (od 62. Stijepović), Došljak, Radenović (od 85. Kordić), Bulatović, Milović (od 66. Dragićević), Muhović (od 62. Pepić), Montenegro, Todorović, Manojlović, S. Mršulja (od 85. Mirković). Nevjerovatan spektakl u Bijelom Polju. Utakmica koja je za 75 minuta donijela malo pravog fudbala, ali sjajan ambijent, navijanje, donijela je uzbudljiv finiš. Jedinstvo je preko rezerviste Aldina Mušović u 82. minutu povelo, nakon zaista prelijepog gola, a Arsenal bio na putu da se prilično udalji od elite. Ivanović je imao šansu u finišu da riješi meč, ali je iskusni ofanzivac pogodio stativu. Ali, Tivćani se nijesu predavali. I, dok su Bjelopoljci već slavili, Arsenal je po ko zna koji put imao sreće u sudijskoj nadoknadi i golom Kordića u 93. minutu stigao do remija, čime je razlika ostala tri boda, umjesto već viđenih šest…

OFK Mladost DG 1 Igalo 0 PODGORICA – Stadion: DG „Arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Stanisavić u 88. minutu iz penala. Žuti kartoni: L. Boričić, M. Boričić (OFK Mladost DG), Kopitović, Kosać, Krivokapić, Đurđevac (Igalo). OFK MLADOST DG: Nikić, Pejović (od 46. M. Boričić), D. Mugoša (od 82. Raičević), Joković, Škrijelj (od 71. Popo-

Hrvatski velikan istakao da je iskustvo Reala bilo presudno protiv Čelzija

SANJA DULOVIĆ RADIO BIJELO POLJE

Jedinstvo Arsenal

Tabela

Povrijeđen trener Dragićević

1. Jedinstvo 28 19 7 2 48:11 64 2. Arsenal 28 17 10 1 43:19 61 3. Bokelj 28 11 12 5 30:16 45 4. Mladost DG 27 12 9 6 35:27 45 5. Kom 28 13 5 10 40:32 44 6. Igalo 28 9 6 13 30:28 33 7. Berane 27 9 3 15 26:40 30 8. Grbalj 28 6 9 13 26:38 27 9. Cetinje 28 6 2 20 21:54 20 10. Titograd 28 3 5 20 16:50 14 U narednom kolu (17. aprila) sastaju se: Cetinje – Mladost DG, Berane – Grbalj, Kom – Jedinstvo, Arsenal – Bokelj, OFK Titograd – Igalo.

FK Arsenal na svom sajtu naveo je da je trener tog kluba povrijeđen nakon što su domaći navijači ubacivali razne predmete poslije gola Kordića. - Nakon pogotka Kordića u 92 minutu utakmice, desile su se užasne scene na stadionu Jedinstva. Utakmica nije zvanično završena već je prekinuta zbog huliganskog ponašanja domaćih navijača. U napadu flašama i upaljačima povrijeđen je trener Dragićević – navodi se na sajtu Arsenala.

vić), L. Boričić, Harada, Naoaki, Stanisavić, M. Mugoša, Tešović (od 65. Banićević). IGALO: Bjelica, Dajević, Bigović, More, Kordoba, Dubljević (od 67. Đurđevac), Kopitović, Perović (od 76. Raičević), Grbić, Kosać, Đurković. Mladost je uspjela da slavi protiv Igala zahvaljujući golu Stanisavića u samom finišu sa bijele tačke. Mladost je tako kaznila kikseve Koma i Bokelja, došla do zone baraža i jasno je da su sada Lješkopoljci najveći kandidati za baraž.

Bokelj Titograd

1 1

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Kovinić u 27. (Bokelj), Popović u 57. minutu autogol (Titograd). Žuti kartoni: Spahić, Mugoša (Titograd). BOKELJ: Aković, Jeknić (od 82. Braletić), Đorđević, Marković, Bugarin, Popović, Macanović, Sklender (od 62. V. Čavor), Kovinić, P. Čavor, Škrelja (od 62. Alhasan). TITOGRAD: Rosandić, Bracanović, Spahić (od 46. Seku-

lić), Marković, Ljumović (od 46. Bojić), Bulatović (od 46. Vukčević), Božović, Ajković (od 90+1. Adrović), Dapčević, Mugoša, Smolović. Bokelj je još jednom kiksao. Drugi put uzastopno Bokelj je na svom terenu igrao 1:1. Kotorani su vodili golom Kovinića, ali je „fenjeraš“ uspio da osvoji bod koji mu ne znači ništa, ali Bokelju otežava put do baraža.

vić), M. Vukčević (od 86. Peličić), Dujović (od 76. Mujović), Golubović (od 66. Stanišić). Grbalj je uspio u posljednjim sekundama meča da dođe do pobjede protiv Koma. Tim iz Radanovića pobjedom je napravio dodatni korak ka spasu, dok je Kom usporen na putu ka baražu.

Grbalj Kom

TUZI – Stadion Dečića. Gledalaca: 100. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Ćetković u 9. I Adžović u 85. minutu. Žuti kartoni: Vasović, Jovanović (Cetinje), Juković (Berane). CETINJE: Vuksanović, Ajković, Piranić (od 88. Bogićević), Vasović (od 46. Vuković), Jovanović, Brković (od 66. Mudreša), Milačić, Adžović, Marković, Ćetković (od 46. Tomašević), Dinoša. BERANE: Aković, Fujidžama, Juković (od 76. Jukić), Čikić, Muković, Lončar, Guberinić, Santos (od 86. Labović), Marsenić, Bojičić (od 83. Osmajlić), Tomović. Fudbaleri Cetinja savladali su Berane i ostali su u trci za opstanak. Priredio: R. PEROVIĆ

2 1

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 200. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Dedijer u 51. i Bralić u 90+2. (Grbalj), I. Vukčević u 61. minutu (Kom). Žuti kartoni: Babić, Vujović, Bralić (Grbalj), Vujošević, Radulović (Kom). GRBALJ: Perović, Kalačević, Babić, Mladenović, Čađenović (od 46. Radulović), Radović (od 68. Pajović), Damjanović, Vilotijević (od 86. Bralić), Vujović, Carević (od 46. Dedijer), Vraneš. KOM: Domazetović, Petrović, Dašić (od 76. Mujović), Mirković, I. Vukčević, Vujošević, Radulović, Hot (od 66. Filipo-

Cetinje Berane

2 0

Modrić: Kod 3:0 bili smo ,,mrtvi“ Luka Modrić (36) je fantastičnom asistencijom obilježio spektakularan duel Real Madrida i Čelzija u revanšu četvrtfinala Lige šampiona. ,,Kraljevići“ su u utorak veče umalo prokockali prednost 3:1 iz prvog duela, gubili 3:0 na svom terenu u finišu revanša, ali ipak stigli do gola, u produžetku smanjili na 3:2 i prošli dalje. Real je eliminisao aktuelnog prvaka kontinenta, a ključni momenat bila je asistencija hrvatskog velikana Modrića, Rodrigu u 80. minutu za 3:1...

- Nevjerovatno je opisati ovu utakmicu. Bili smo ,,mrtvi“ do našeg prvog gola. Čelzi je poveo sa 3:0 možda i uz malo sreće. Ne mogu da kažem da smo igrali loše, ali oni su dobro koristili šanse i postigli golove. Nijesmo se predavali, verovali smo, borili se i na kraju pokazali ogroman karakter – rekao je Modrić. Fudbaler iz Zadra kazao je da su navijači bili od velike pomoći kada je ekipa gubila 3:0. - Nastavili su da nas podržavaju i to nam je dalo podsticaj, da i mi nastavimo da vjerujemo. Trener je napravio odlične izmjene. U ovom takmičenju iskustvo igra važnu ulogu i mislim da nam je to pomoglo. Za mene je Čelzi najteži tim protiv koga smo igrali. Igraju čvrsto, fizički su jaki. Znali smo da će biti teško. Ali pokazali smo želju, veliki karakter, zajedništvo i uspjeli da se plasiramo u polufinale. Ovaj poraz 3:2 je veoma sladak – dodao je Modrić. ,,Merengesi“ će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Atletiko Madrida i Mančester sitija. R. A.

Strateg Čelzija istakao da nijesu sreće protiv Reala

Tuhel: Sudija se smijao sa Anćelotijem Tomas Tuhel, menadžer Čelzija, nakon ispadanja u četvrtfinalu Lige šampiona i spektakularnog meča protiv Reala u Madridu (pobjeda 3:2 nakon produžetaka, poraz u prvom meču 3:1) kritikovao je arbitra duela. Njegov tim prokockao je prednost 3:0 u revanšu. Aktuelni šampion kontinenta neće imati priliku da u završnici takmičenja brani tron. - Ovo su porazi koje iskreno možemo da ,,svarimo“, jer nemamo za čim da žalimo. Jednostavno, nije bilo suđeno da prođemo. Nijesmo imali sreće. Pokazali smo kvalitet i karakter da prođemo dalje – rekao je Tuhel. Njegovom timu u 62. minutu poništen je gol Markosa Alonsa, pri rezultatu 2:0. Arbitar Šimon Marcinjak signalizirao je igru rukom... - Sudije nemaju hrabrosti da donese odluke protiv Real Madrida. Iskreno bio sam razočaran što se arbitar na kraju meča smijao i dobro zabavljao sa trenerom Reala Anćelotijem. Kada sam želio da mu se zahvalim, on se samo smijao sa protivničkim trenerom. Mislim da je to pogrešno i neprimjereno, nakon 126 minuta velike borbe i meča u kom je moja ekipa ostavila srce na terenu – zaključio je Tuhel. Za Čelzi, posljednja šansa da se osvoji trofej ove sezone ostaje FA kup. R. A.

Arena

Četvrtak, 14. april 2022.

Fudbal 23

LIGA ŠAMPIONA: Liverpul uz goleadu zakazao polufinale s Viljarealom

Poslije dva španska tima – Real Madrida i Viljareala, u polufinale Lige šampiona plasirala su se dva engleska – Mančester siti i Liverpul. ,,Građani“ će tako u dvije uzastopne runde gostovati u španskoj prijestonici. Sinoć su trijumfalno napustili ,,Vanda Metropolitano“ nakon što su dobili rat s Atletiko Madridom – bilo je 0:0, ali je šampion Engleske prošao zahvaljujući pobjedi od 1:0 na ,,Etihadu“. ,,Kolćonerosi“ su bili tim koji je morao više da napada, ali su to radili tek u posljednjih pola sata. Prethodno je najveću šansu imao Siti jer je Gundoan u prvom poluvremenu pogodio stativu. Dijego Simeone je u 69. minutu napravio trostruku izmjenu, konačno odlučio da rizikuje, ali je Siti izdržao sve napade. Lako je moglo da se ode u produžetke – u velikoj šansi bio je Kunja, pokušavali su i Suares, Korea... Finiš meča na ,,Vandi“ pretvorio se u pravi fudbalski rat. Jedan od ratobornijih bio je naš Stefan Savić, koji je zbog toga dobio žuti karton, dok je Felipe morao prije vremena u svlačionicu. Liverpul se polufinala sa Viljarealom domogao poslije goleade u oba duela s Benfikom.

UEFA

Siti preživio Madrid Liverpul

Sa utakmice Atletiko - Mančester siti sinoć u Madridu

Benfika

31 31

Stadion: Enfild roud Sudija: Serdar Gezebejek (Holandija) Golovi: 1:0 Konate u 21, 1:1 Ramos u 32, 2:1 Firmino u 55, 3:1 Firmino u 65, 3:2 Jaremćuk u 73, 3:3 Nunjes u 82.

Liverpul

Benfika

Alison Gomez Konate Matip Cimikas Milner (od 57. Alkantara) Keita Henderson (od 57. Fabinjo) Žota (od 57. Salah) Dijas (od 66. Mane) Firmino (od 90.+1 Origi)

Vlahodimos Žilberto (od 90.+1 Dijaš) Otamendi Fertongen Grimaldo Everton (od 90.+1 Almeida) Vajgl Tarabt (od 66. Mario) Gonsalveš (od 46. Jaremćuk) Nunjes Ramos (od 78. Bernardo)

Prednost od 3:1 iz Lisabona omogućila je Jirgenu Klopu da promiješa karte i na klupu pošalje nekoliko važnih aduta, a ,,orlovima“ da do kraja vjeruju u iznenađenje. Nije se dogodilo, nije bilo ni toliko blizu jer su ,,redsi“ vodi-

Atletiko M.



li 1:0 i 3:1. Domaće je u prednost doveo Konate u 21. na asistenciju Cimikasa i ,,Enfild“ je tada mogao da odahne. Ukupnih ,,plus 3“ garantovali su miran nastavak revanša. Benfika je, ipak, dala sve da

unese nemir u redove ekipe Jirgena Klopa – Ramos je u 32. pogodio za izjednačenje. Međutim, odbrana lisabonskog tima bila je previše loša da bi gosti napravili nešto više. Firmino je u 55. pogodio prvi put od 16. marta – asistent je bio Žota.

Brazilac je imao svoje veče jer je u 65. nakon očajne reakcije odbrane Benfike povisio na 3:1. Liverpul nije morao previše da ,,zapinje“, a možda je bio i previše opušten. Iskoristio je to Jaremćuk da u 73. smanji na 3:2.

Stadion: Vanda Metropolitano Sudija: Danijel Zibert (Njemačka) Žuti kartoni: Felipe, Ljorente, Savić (Atletiko), Rodri, Ake, Marez, Foden, Kanselo (Man. siti)

Atletiko M.

Man. siti

Oblak Savić Felipe Mandava Ljorente Lodi (od 69. Korea) Koke (od 69. De Pol) Kondogbija Lema (od 82. Suares) Grizman (od 69. Karasko) Feliks (od 82. Kunja)

Ederson Voker (od 73. Ake) Stons Laport Kanselo Rodri De Brujne (od 65. Sterling) Gundoan Marez Silva (od 79. Fernandinjo) Foden

 Pep Gvardiola će deveti put voditi tim u polufinalu Lige šampiona, više od bilo kog drugog trenera u istoriji ovog takmičenja (četiri puta s Barselonom, tri sa Bajernom, dva sa Sitijem)

Man. siti

Stefan Savić u oba meča sa Sitijem nije napravio nijedan faul

Nije to bilo sve od ,,orlova“ – Nunjes je u 82. izjednačio nakon što je ispala kompletna defanzivna linija ,,redsa“. Benfika se dostojno oprostila od Lige šampiona, Liverpul nastavlja borbu za trofej na tri fronta – osim u elitnom evropskom takmičenju, ima šansu za pehar u Premijer ligi i FA kupu. Prvi mečevi polufinala LŠ igraju se 26/27. aprila, revanši su 3. i 4. Ne. K. maja.

Revanši četvrtfinala Lige Evrope

FCBARCELONA.COM

Barsin nespokoj pred borbu za polufinale Sport na TV Trener Barse Ćavi Ernandes

Postupak po optužnici za korupciju fudbalskih čelnika

Suđenje Platiniju i Blateru kreće 8. juna Fudbalska legenda Mišel Platini, nekada predsjednik Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) i Sep Blater, bivši prvi čovjek Svjetske fudbalske federacije (FIFA), naći će se pred sudom 8. juna. Tog dana počeće suđenje po optužnici za korupciju osramoćenih bivših fudbalskih čelnika. U slučaju da budu proglašeni krivima, obojici prijeti i kazna zatvora, uz potencijalno visoke novčane kazne. Blater je optužen da je Platiniju neosnovano 2011. godine

obavio transfer oko dva miliona švajcarskih franaka. Slučaj je pokrenut još 2015. godine, a nakon niza optužbi i istrage FIFA Etičke komisije, i Blater i Platini su dobili kazne suspenzije obavljanja funkcija u fudbalu i njihova reputacija je potpuno uništena. Obojica od starta afere negiraju optužbe. Pomenuti iznos od dva miliona franaka tiče se perioda od 1998. do 2002. godine, na ime konsultantskih usluga, a isplaćen je više od osam godina nakon što te usluge više nijesu pruR. A. žane.

PODGORICA - Barselona ne može da bude spokojna pred večerašnji revanš sa Ajntrahtom u četvrtfinalu Lige Evrope. ,,Blaugrana“ je u Njemačkoj remizirala 1:1 nakon što je gubila od starta drugog poluvremena, što joj je dovoljno upozorenje da put do polufinala neće biti lak. - Na osnovu onog što smo vidjeli u prvom meču i iz njihovih utakmica u Bundesligi, mislim da će Ajntraht igrati na

isti način. Spremni smo na sve – rekao je defanzivac Barselone Erik Garsija. - Napredovali smo mnogo u posljednje vrijeme. Protiv Levantea smo se borili do kraja i pobijedili u nadoknadi. U Frankfurtu je bilo teže nego što smo se nadali, ali uzbuđeni smo pred revanš. Vjerujemo da će ,,Kamp Nou“ biti ispunjen i da ćemo obradovati navijače. Današnji program otvara duel Atalante i RB Lajpciga, čiji je prvi meč takođe završen 1:1. Isti rezultat je i pred uzvratni duel

Liga konferencija:

Roma drhti pred revanš Roma ima težak zadatak večeras (21 h) na ,,Olimpiku“. ,,Vučica“ je u prvom meču četvrtfinala Lige konferencija poražena od Bode/Glimta 2:1, što joj je bio drugi poraz od norveške ekipe ove sezone jer je u grupnoj rundi izgubila čak 6:1. Sada ima šansu da naplati sve dugove... PSV dočekuje Lester (18.45) poslije 0:0 u Engleskoj, Marsej ima prednost od 2:1 pred gostovanje PAOK-u (21), dok Slavija i Fejnord igraju u Pragu (21) poslije vatrometa u Roterdamu (3:3).

Raspored 18.45 - Atalanta - RB Lajpcig 21.00 - Barselona - Ajntraht 21.00 - Lion - Vest Hem 21.00 - Rendžers - Braga

(prvi meč 1:1) (1:1) (1:1) (0:1)

Fudbal - Liga konferencije 21.00: Paok - Marsej

Fudbal - Liga konferencije 21.00: Roma - Bodo

Fudbal - Liga konferencije 21.00: Slavija - Fejenord

Fudbal - Liga Evrope 18.45: Atalanta - Lajpcig 21.00: Barselona - Utreht Košarka - NBA 01.00: Atlanta - Šarlot 03.30 - Nju Orleans - San Antonio

Fudbal - Liga konferencije 18.45 - PSV - Lester

Liona i Vest Hema, a prednost pred revanš ima samo Braga koja je pred svojim navijačima bila bolja od Rendžersa. Ne. K.

Fudbal - Liga Evrope 21.00: Lion - Vest Hem

Arena

Četvrtak, 14. april 2022.

ŠAH U podgoričkoj OŠ „Štampar Makarije“ održan kvalifikacioni turnir za mlade

Kvalitet i masovnost na jednom mjestu Podatak da je minulog vikenda u podgoričkoj OŠ „Štampar Makarije“ na 27. kvalifikacionom turniru za osnovce i srednjoškolce nastupilo blizu 200 takmičara u kategorijama do 8, 10, 12, 14, 16 i 18 godina dovoljno govori o pravom potezu ŠSCG da na ovaj način afirmiše drevnu igru među mladima na njihovo ali i zadovoljstvo roditelja i šahovskih trenera i instruktora. Iako su prema ostvarenim rezultatima najboljima podijeljene diplome, pehari i medalje – stiče se utisak da i ostali zaslužuju čestike i nagrade za lijepo vaspitanje, fer i korektno ponašanje za tablom, osmijehe i radost na račun ostvarenog uspjeha, a i poneku suzu za previd ili izgubljenu partiju. Sve u svemu, u holu ove ugledne vaspitnoobrazovne ustanove pobijedili su masovnost i kvalitet koji će kod većine učesnika doći do izražaja u narednom periodu ukoliko nastave da marljivo rade i usavršavaju šahovsko znanje. Poredak prvoplasiranih po grupama – do osam godina djevojčice: Neda Mrdak, Dunja Radusinović i Anica Mrdak i dječaci David Begović, Rastko Šarić i Jovan Obradović. Do 10 godina djevojčice Sofija Milović, Dunja Đuranović i Jana Mrdak i dječaci Vuk Đurović, Toman

Odbojkaši će se u Tirani boriti za nastup na prvom Evropskom prvenstvu u tom uzrastu

Radulović objavio širi spisak za kvalifikacije Nagrađeni učenici

Perić i Stefan Pejović. Do 12 godina djevojčice: Teodora Vukčević, Jana Šćekić i Dafina Dakić i dječaci Đorđe Žižić, Matija Popović i Nikola Avedisović. Do 14 godina djevojčice Katarina Đukić, Nastasija Roganović i Anja Aćimić i dječaci Luka Drašler, Ilija Milović i Miloš Svrkota. Do 16 godina djevojčice Milena Mosurović, Jana Katnić i Iva Svrkota i dječaci Ljubisav Raonić, Vuk Vučinić i Haris Muhotić. Do 18 godina omladinke Mateja Popović, Selena Zindović i omldinci Nemanja Radović, Emir Šahmanović i Boris Adžić. Finalni turnir južne, centralne i sjevernu regije održaće se od 29.aprila do 4. maja na Cetinju. Interesantno je istaći da su se učenici OŠ „Njegoš“ u Spužu posebno obradovali novom

susretu sa aktuelnim desetostrukim prvakom Crne Gore Nikolom Đukićem koji im je izašao u susret i svima podijelio autograme. -Zaista je bilo zadovoljstvo prisustvovati kvalifikacionom turniru za Prvenstvo Crne Gore za mlade i vidjeti veliki broj djece koju zanima šah. Toliko interesovanje mladih naraštaja svakako ohrabruje, kao i ogroman entuzijazam njihovih nastavnika, trenera i roditelja, bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće. Posebno sam bio impresioniran brojem učesnika iz OŠ „Njegoš“ iz Spuža, čija je šahovska sekcija vjerovatno najmasovnija u Crnoj Gori. Mislim da je i Šahovski savez povukao odličan potez poklonivši svim učesnicima po šahovsku knjigu, što je odličan način da se djeca dodatno motivišu za dalje usavršava-

nje – ističe šampion Crne Gore Nikola Đukić. On napominje da ga raduje što akcija „Šah u škole“ daje rezultate. - To dobro ne samo za razvoj šaha, već će izučavanje drevne igre pomoći djeci da razviju brojne vještine koje će im koristiti i u drugim sferama života. Zato je važno da se ovaj novi impuls iskoristi kako bi se šah još više popularisao među mladima, ali je još važnije da se ne zadovoljimo samo masovnošću - rekao je Đukić i zaključio da je neophodno osmisliti ozbiljnu strategiju i stvoriti sistem podrške mladim šahistima kako bi se obezbijedilo da najbolji i najtalentovaniji među njima imaju sve neophodne uslove za dalji razvoj, jer bez toga je teško očekivati neke značajnije rezultate u budućnosti.

PODGORICA - Selektor mlađe muške seniorske (U22) odbojkaške reprezentacije Crne Gore Balša Radulović objavio je širi spisak igrača za kvalifikacije za ovogodišnje Evropsko prvenstvo, prvo u ovoj konkurenciji. Kvalifikacioni turnir grupe F, na kojem će nastupati odbojkaši rođeni 2001. godine i mlađi, održaće se od 20. do 22. maja u Tirani (Albanija), a protivnici našoj selekciji na ovom turniru biće selekcije Albanije i Austrije. Pored domaćina, plasman na EP izboriće pobjednici šest kvalifikacionih grupa i najbolja drugoplasirana selekcija. Prvo Evropsko prvenstvo 2022. za mlađe seniore odigraće se u poljskom Tarnovu, od 12. do 17. jula. Selektoru Raduloviću u radu će pomagati pomoćni treneri Miloš Marković i Miljan Bošković. Širi spisak – tehničari: Danilo Dubak (Budućnost volej),

Marko Joksimović (Katar sports klub), Rastko Milenković (Budva), Avram Božović (Galeb Liko Soho Group); korektori: Đorđe Jovović (Budućnost volej), Miro Miljanić (Budva); primači servisa: Nemanja Peruničić (ACH Ljubljana), Vukašin Cimbaljević (Vojvodina), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Miloš Kosović (Dubočica), Peko Zec (Mediteran), Andrija Miranović, Filip Mašković (Budućnost volej), Lazar Cimbaljević (Galeb Liko Soho Group), Nikola Vukčević (Top volej); srednji blokeri: Matija Ćinćur, Ognjen Perunović (Budućnost volej), Petar Lečić (Univerzitet Misuri Baptist), Stefan Femić, Nikola Đurović (Jedinstvo), Luka Vujošević, Srđan Petrović (Galeb Liko Soho Group), Vasilije Novaković (Mediteran); libera: Andrija Joksimović (Katar sports klub), Danilo Krivokapić (Budva), Feđa Čičić (Budućnost volej). S. J. Crnogorska ekipa na EP u Bugarskoj

Od 15. do 17. aprila u ŠK „Budućnost CEDIS“

Večeras u zgradi Rektorata UCG-a

Uspomene na uspjeh Predraga Nikača Festival

Tuka Nikač

Prije tri godine u italijanskom Kaljariju intermajstor Predrag Nikač osvojio je titulu svjetskog prvaka za slabovide i slijepe osobe. Tim povodom večaras, od 18 časova, u Rektoratu UCG-a, ŠSCG prirediće prigodnu svečanost u čast ovog velikog uspjeha na kojoj će se evocirati uspomene na događaj koji je proslavio crnogorski šah na međunarodnoj sceni. O rezultatima i blistavoj karijeri Nikača govo-

riće predsjednik našeg saveza Jovan Milović, doajen i „vječiti“ i šampion Božidar Ivanović, aktuelni seniorski prvak Nikola Đukić, istaknuti šahovski radnik Radovan Damjanović i sekundant Nikača, IM Zdravko Vuković koji će prisutnima analizirati jednu partiju slavljenika sa Apeninskog poluostrva. Takođe, na ovom skupu biće pokrenuta inicijativa da se kod državnih organa poboljša status drevne igre i vrhunskih šahista.

Le7 24.h4 a5 25.Se2 Td3 26.Sc1 Td8 27.Se2 Lb4 28.Sc3

Td3 29.Sb1 Kf6 30.c5 a4 31.bxa4 Td4 32.a3 La5 33.Tb2 Lc8 34.exf5 gxf5 35.Le2 Txa4 36.Tb3 Td4 37.Tb2 e4 38.Tc2 Td5 39.Sc3 Td4 40.f3 Ke5 41.fxe4 fxe4 42.Kf2 Lf5 43.Ke3 Td3+ 44.Lxd3 exd3 45.Tc1 d2 46.Kxd2 (dijagram) Kd4 47.Tf1 Lxc3+ 48.Kc1 Ke5 49.g4 Lxg4 50.Tf7 h5 51.Txb7 Kd5 52.a4 Kxc5 53.Kc2 Le1 54.Kd3 Lxh4 55.a5 Le1 56.a6 Lc8 0–1

0 1

1.d4 f5 2.Sf3 Sf6 3.g3 g6 4.Lg2 Lg7 5.c4 d6 6.Sc3 0–0 7.b3 e5 8.dxe5 dxe5 9.Dxd8 Txd8 10.e4 Sc6 11.Lg5 Le6 12.Lxf6 Lxf6 13.0–0 Sb4 14.Tad1 c6 15.Tfe1 Sc2 16.Txd8+ Txd8 17.Te2 Sd4 18.Te1 Sxf3+ 19.Lxf3 Td3 20.Te3 Td2 21.Te2 Td4 22.Kg2 Kf7 23.Tc2

drevne igre Prvi od pet kvalifikacionih turnira ŠK „Budućnost CEDIS“ održaće se od 15 do 17. aprila. Ovo takmičenje s pravom nosi naziv Festival drevne igre jer svim učesnicima, posebno mlađima, pruža mogućnost da se nadmeću ne samo za nagrade nego i bolji rejting i veće titule. Na finalnom turniru ima mjesta za osam najboljih, te najuspješniju damu i omladinca do 18 godina, s tim da su prethodno nastupili makar na tri takmičenja koja će se sastojati od pet kola po švajcarskom sistemu i tempom igre od 90 minuta po igraču sa bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Rok za prijave ističe danas do 16 časova a nakon toga upisnina se udvostručuje. Kotizacija za učešće iznosi 20 eura, odnosno 10 za igrače do 18 godina. Prvo kolo počinje 15. aprila u 16 časova. Priredio: B. KADIĆ

Naša omladinska bokserska reprezentacija otputovala za Sofiju na Evropsko prvenstvo

Božović, Šarčević i Đinović brane boje Crne Gore PODGORICA- Omladinska bokserska reprezentacija Crne Gore otputovala je za Sofiju, gdje će od danas do 21.

aprila biti održano Evropsko prvenstvo. Crnogorski boks predstavljaće bokseri Bijelog Polja, Filip Božović (do 54) i Mirko Šarčević (do 71) i Tomislav Đinović (do 60) iz BK Zlatičanin. Šarčević je prošle godine na juniorskom šampionatu Evrope u Tbilisiju osvojio srebrnu medalju. Crnogorske borce u Sofiji vodiće treneri Momčilo Zlatičanin i Mugoša Kovačević. Šampionat u Bugarskoj okupiće više od 400 takmičara iz 40 država. R. P.

Feljton 25

Četvrtak, 14. april 2022.

DR RADOJE PAJOVIĆ O RATNIM ZLOČINIMA ČETNIČKOG KOMANDANTA PAVLA ĐURIŠIĆA

Zvijeri su ubijale omladince dok ih Njemci nijesu zaustavili Broj strijeljanih i ubijenih bez borbe rodoljuba nije precizno utvrđen ni do dana današnjega. Prema podacima Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača strijeljano je ili bez suđenja ubijeno 6655 građana Crne Gore, ali nije utvrđeno koje su žrtve okupatorske, a koje četničke. U svim selima pod četničkom vlašću sprovođen je surovi teror prema partizanskim porodicama. Stoka i životne namirnice su u najvećoj mjeri opljačkane, a članovi porodica su podvrgavani raznim maltretiranjima, zaključno sa batinanjem. U Vasojevićima je bio zaveden specijalni način batinanja, poznat pod imenom „rogljanje”. Žrtvama je stavljena drvena roglja za vrat, ukucavana u zemlju, čime je žrtva bila imobilisana, a zatim tučena. U gradovima su sudili četnički sudovi prema specijalnim četničkim uredbama, a mnogi su rodoljubi ubijani bez normalnog suđenja. U tim „uredbama” stajalo je: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta osim vođe, njih vezati i sprovesti ovom stabu (Đurišićevom – primj. autora). Ukoliko bi se uhvatio sa tačnim i osvjedočenim dokazima koji komunistički jatak, bez razmišljanja ga ubiti”. U drugoj naredbi stajalo je: „Svakog komunistu – partizana na koga se naiđe ili se u borbi uhvati, likvidirati po kratkom postupku”.

U julu 1944. godine, na Lazinama kod Danilovgrada, Đurišićev sud osudio je na smrt 50 omladinaca rodoljuba, koji su svi strijeljani bez prava žalbe. Možda bi ih bilo strijeljano i više, ali se umiješala Njemačka komanda u Danilovgradu, koja je zabranila dalja strijeljanja D. MIJATOVIĆ

Spomenik omladincima strijeljanim na Lazinama

Odnos prema Muslimanima proisticao je iz četničkih političkih programa. Među njima su najpoznatija dva dokumen-

ta: „Homogena Srbija”, čiji je autor dr Stevan Moljević (30. jun 1941.) i već citirane Instrukcije Draže Mihailovića od 20. decembra 1941. godine. Prema do sada poznatim i proučenim četničkim dokumentima i poslijeratnim spiskovima jedinice Pavla Đurišića su na području Crne Gore, Sandžaka i Istočne Bosne likvidirale oko 15.000 Muslimana. Od toga na Crnu Goru otpada oko 3.000 građana islamske vjeroispovijesti. U Foči je, samo u avgustu 1942. godine, ubijeno tri do četiri hiljade muslimanskog življa. U pljevaljskoj Bukovici, novembra 1942. i februara 1943. godine, ubijeno je 563 Muslimana. U bjelopoljskom srezu, na de-

Najveći zločin nad Muslimanima od strane Đurišićevih četnika izvršen je u Čajničkom i dijelu pljevaljskog sreza, februara 1943. godine. Tom prilikom je, prema kazivanju Pavla Đurišića, poginulo oko 1200 naoružanih Muslimana, a preko 8000 nevinog muslimanskog stanovništva je ubijeno, mnogi na svirep način

Pavle Đurišić

ISTREBLJIVANJE MUSLIMANA



snoj obali Lima, januara 1943. godine, uništena su 33 muslimanska sela. Tom prilikom je poginulo i ubijeno oko 400 naoružanih Muslimana, a oko 1000 žena, djece i staraca je ubijeno. Ono što nije ubijeno protjerano je na lijevu obalu Lima. Međutim, najveći zločin nad Muslimanima od strane Đurišićevih četnika izvršen je u Čajničkom i dijelu pljevaljskog sreza, februara 1943. godine. Tom prilikom je, prema kazivanju Pavla Đurišića, poginulo oko 1200 naoružanih Muslimana, a preko 8000 nevinog muslimanskog stanovništva je ubijeno, mnogi na svirep način. Osim već navedene Bukovice (563) tom prilikom je ubijeno i 481 građanin Meljaka i 384 žitelja Boljanića. Prema po-

Pavle Đurišić u sredini

slijeratnom popisu žrtava četničkog terora u pljevaljskom srezu ubijeno je 1534 građana, od čega 1501 Musliman.

UPOZORENJE IZ LONDONA

Kralj Petar II Karađorđević, Vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, kako su četnici Draže Mihailovića proglašeni od strane izbjegličke vlade, pokušavajući da spere sramotu sa svoje vojske, pozvao je 12. septembra 1944. godine preko BBC sve građane Jugoslavije (Srbe, Hrvate i Slovence) da se ujedine i pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci pod komandom maršala Tita „našoj narodnoj vojsci koja je jednodušno priznata od naših velikih saveznika Velike Bri-

tanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Amerike…” Pri tom je kralj Petar posebno upozorio četnike: „Svi oni koji se oslanjaju na neprijatelja protiv interesa svog vlastitog naroda i njegove budućnosti, i koji se ne bi ni odazvali ovom pozivu neće uspeti da se oslobode izdajničkog žiga ni pred narodom, ni pred istorijom”.

DRAŽA PREKINUO SARADNJU

Apel kralja Petra II došao je prekasno i za Pavla Đurišića i za četnike Draže Mihailovića. Uskoro iza toga Pavlu Đurišiću je stiglo priznanje od njegovog „vrhovnog komandanta”, vođe Njemačkog Rajha Adolfa Hitlera. Za Đurišićeve zasluge za sile Osovine, Hitler je po-



Odnos prema Muslimanima proisticao je iz četničkih političkih programa. Među njima su najpoznatiji „Homogena Srbija”, Stevana Moljevića i Instrukcije Draže Mihailovića. Jedinice Pavla Đurišića su na području Crne Gore, Sandžaka i Istočne Bosne likvidirale oko 15.000 Muslimana. Od toga na Crnu Goru otpada oko 3.000 građana četkom oktobra 1944. odlikovao Pavla Đurišića Gvozdenim krstom, najvećim nacističkim odlikovanjem za ratne zasluge. Pavlu Đurišiću nije bilo drugog izbora već je sa oko 8.000 svojih boraca i oko 3.000 izbjeglica preduzeo povlačenje u pravcu bosanske Posavine, gdje su se nalazile četničke trupe pod neposrednom komandom Draže Mihailovića. Pri susretu Pavla i Draže došlo je do nesporazuma. Draža je tražio da se Pavle sa svojom vojskom vrati natrag – u Crnu Goru. To je Pavle odbio, pa je sa Sekulom Drljevićem napravio sporazum, kako bi svoju vojsku lakše preveo preko teritorije tzv. nezavisne Države Hrvatske do Slovenije, gdje bi se povezao sa Nedićem i Ljotićem, gdje su ovi bili izbjegli. Đurišićevu saradnju sa Sekulom Drljevićem „najvećim izdajnikom srpskog naroda” Draža je proglasio za izdaju i naredio svojim jedinicama da sa Đurišićem prekine svaku saradnju. Eto, to je u najkraćem „curriculum vitae” – ratna biografija Pavla Đurišića. To je razlog zbog kojega je Državna komisija Federalne Crne Gore, 12. oktobra 1945. godine, Pavla I. Đurišića, kapetana bivše jugoslovenske vojske, komandanta Limsko-sandžačkih četničkih odreda i četničkog vojvodu, proglasila za ratnog zločinca. Na to je Državnu komisiju obavezivala odluka šefova Antifašističke koalicije (Staljin, Truman, Atli) iz Potsdama, avgusta 1945. godine, da se svim nacističkim i fašističkim vođama i njihovim saradnicima organizuje suđenje kao ratnim zločincima. Zar je moguće da ima i takvih drznika koji ove činjenice o Pavlu Đurišiću mogu da ignorišu i da takvom ratnom zločincu podižu spomenik. To bi bio spomenik zlu, jedinstven slučaj u civilizovanom svijetu. (Kraj)

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022.

Oglasi i obavještenja

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022.

Oglasi i obavještenja 33

34 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 14 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost da je Honsić Hazbu iz Rožaja, donijeto rješenje broj: UPI 06-322/22110/2 od 08.04.2022. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za poljoprivredno gazdinstvo na katastarskoj parceli br. 11/159/1 KO Biševo i traktor „Solis 50“ sa priključkom – prednji traktorski utovarivač. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada Elaborata. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje. SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE BROJ:IV-157/2022; KOTOR, 08.04.2022.GODINE Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca LANEX DOO KOTOR ,koga zastupa adv.Samardžić Zoran iz Kotora, protiv izvrsnog dužnika NAĐA.D DOO BUDVA ,FILIPA KOVAČEVIĆA 45 ,BUDVA ,radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca LANEX DOO KOTOR ,koga zastupa adv.Samardžić Zoran iz Kotora, protiv izvrsnog duznika NAĐA.D DOO BUDVA ,FILIPA KOVAČEVIĆA 45 ,BUDVA, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-157/2022 od 25.02.2022. godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 607,03 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14.06.2019.godine, pa do isplate ,sa advokatskim troškovima , sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-157/2022 od 25.02.2022. godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav način dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni dužnik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli, ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvršitelj Branka Samardžić

Četvrtak, 14. april 2022.

OGLAS Za prikupljanje ponuda za realizaciju višednevne ekskurzije za učenike IX razreda JU OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna, koja je planirana za maj 2022.god. Troškove oglasa plaćaju izabrane agencije. Ponude slati na adresu: JU OŠ „Veljko Drobnjaković“ Risan kontakt 032371451 skola@os-vdrobnjakovic.edu.me

OGLAS Za prikupljanje ponuda za realizaciju višednevne ekskurzije za učenike IX razreda JU OŠ „IvoVisin” iz Prčanja, koja je planirana za maj 2022.godine. Troškove oglasa plaćaju izabrane agencije. Ponude slati na adresu: JU OŠ „Ivo Visin”, Prčanj b.b., 85335 Prčanj, kontakt tel. 032/337214, e-mail: skola@os-ivisin.edu.me

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. ) Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA

Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da će se XXI redovna godišnja Skupština akcionara, sazvana za dan 16.05.2022. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 11:00 časova i sljedećim dnevnim redom: 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara 2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2021. godinu sa izvještajem revizora 3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2022. godinu Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom. Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva). Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 , svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje. co.me PRIMORJE AD TIVAT

Četvrtak, 14. april 2022.

Marketing 35

36 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022.

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Дана 13. априла 2022. у 71. години живота после краће болести преминула је наша драга

ЗДРАВКО Новаков ВУКСАНОВИЋ

ЗОРКА Светозарова ПОПОВИЋ

Породица ће примати саучешће дана 14. априла од 10 до 16 часова у капели на мјесном гробљу Биоче, гдје ће се и обавити сахрана.

Саучешће примамо у капели на Дријенку – Колашин, дана 13. априла од 15 до 18 часова и 14. априла од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Дријенак.

ŽABU MIŠKOVIĆU Od DEJA i ĐOLA TOMAŠEVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Дана 13. априла 2022. у 83. години живота, преминуо је наш драги

659

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

DRAGANU - ŽABU MIŠKOVIĆU

ОЖАЛОШЋЕНИ: браћа МИОДРАГ и ПРЕДРАГ, сестра ЉИЉАНА са породицама и остала родбина

Ожалошћени: синови ДАРКО и РАНКО, браћа БОРИСЛАВ и БОЖИДАР, сестре ВАСКА, ДРАГИЦА и СТАНИЈА, снахе ЉИЉАНА, СЛАВИЦА, ДАНИЦА, ВЕСНА и МАРИЈА, унуци ЛУКА, МАРКО, МИЛОШ и ЈАНКО и остала родбина

Uvijek ćemo se sjećati tvoje pažnje, čestitosti i plemenitosti. 639

657 DRAGA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

Tužna je i bolna godina od kada nas napušti naša draga

656 Deset je godina od zaleđene tuge, teže od svakog bola. Ali, rajski čista, beharski lijepa, prerano prekinuta mladost – moj kum i komšija

SENJA

MILORAD – MIŠKO KALUĐEROVIĆ 1952 – 2016.

MILAN VASILJEVIĆ Obavezuje na nezaborav. Nije suza presušila u tuzi je izdan njen, Crna sudbo, kleta bila što ne staneš, barem tren. MLADEN KUČEK 654 Posljednji pozdrav ujaku

Godine kao koraci... ali tvoj put je besmrtan. Stajao si pravo i gledao hrabro pred sobom. Živio si ispunjeno, iskreno, svojski... u obilju vrlina. Nedostaješ nam svakog dana... U vječitom sjećanju i želji za tobom

Tvoj srdačni osmijeh i topli zagrljaj nedostaje nam svaki dan.

MUSIĆI PONOSNA PORODICA

ZDRAVKU

661

DRAGUTIN – DRAGAN ŠIPČIĆ sa porodicom 662

660

Pet godina od smrti majke

35 godina i tri mjeseca od smrti oca

ZLATE

DRAGIŠE RADOVIĆ

DRAGAN – KICA JOVANOVIĆ 14. 4. 2011 – 14. 4. 2022.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Uvijek u mislima sa nama.

Uspomene i sjećanja na život koji smo imali sa tobom ne mogu izbrisati godine koje prolaze.

Tvoji: FOTINI – FOFI, SANDRA i MELINA sa porodicama

658

OLGA, RADA, RADOVAN i MILJAN

655

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 37

Četvrtak, 14. april 2022. U subotu, 9. aprila 2022. u 15 časova u Kliničkom centru u Podgorici umrla je u 66. godini života

Sa dubokim žaljenjem opraštamo se od

RUŽICA Jovova ĐURIŠIĆ

Saučešće je primano u porodičnoj kući u Botunu. Sahrana je obavljena 10. aprila u 10 časova na groblju u Srpskoj. Zahvaljujemo rođacima, komšijama, prijateljima, i svima koji izjaviše iskreno saučešće za našom pokojnicom. Vječno ćemo se sjećati tvoje tihe naravi, a tuga i bol za tobom ne iskazuje se javno. Ni riječima.

MIODRAGA - MIJA BOŠKOVIĆA

OŽALOŠĆENI: BRAĆA i SESTRE

Uvaženog kolege i službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Počivaj u miru.

644

Тужним срцем јављамо родбини, кумовима и пријатељима да је дана 13. априла 2022, у 82. години, преминула наша драга

KOLEKTIV UIKS-a

641

ВИНКА Крстова РАКОЊАЦ рођ. Јелић

Posljednji pozdrav, najdraža moja sestro, majko i brate

Posljednji pozdrav dragom

Саучешће примамо 13. априла од 15 до 20 часова у капели у Доњим Кокотима, а дана 14. априла саучешће примамо у градској капели у Бијелом Пољу од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Никољцу.

Ожалошћени: син ДРАГОМИР, кћерка ДАНКА, снаха МИРА, браћа БРАНКО и ВОЈО, унучад МИЛОРАД, МИХАИЛО, МАРКО, НАЂА, НИКОЛА, ВЛАДО и ЛАЗАР и остала многобројна родбина РАКОЊАЦ и ЈЕЛИЋ

LUCIJA JOVIĆEVIĆ

MIJU Veliku bol ostavila si meni na duši koje više nemam. Nek te dragi Bog primi u svoje krilo i podari ti raj nebeski jer si to i zaslužila. Neka ti je vječna slava i hvala.

649

Dobrom čovjeku i prijatelju svih crnogorskih advokata. MATKO PERIĆ sa porodicom

S bolom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije da je u 71. godini preminula naša draga 653

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti

ZDRAVKO N. BEGOVIĆ, Predsjednik Advokatske Komore Crne Gore

LUCIJA JOVIĆEVIĆ rođ. Perić

Saučešće se prima u kapeli Vrbice 13. aprila 2022. od 10 do 15 sati i 14. aprila od 10 do 14 sati. Sahrana će se obaviti na groblju Vrbice u 14 sati.

Ožalošćena porodica: suprug ĐOKO, sinovi DARKO i NIKOLA, ćerka VIKTORIJA, brat MATKO, đeveri MIŠKO, BLAŽO, BRANKO, zet GORAN, snahe DRAGANA, NADA i TINA, zaova MILOJKA, jetrve RADA, OLGA, BEBA i SANJA, bratanići VLADIMIR i VEDRAN, unučad, praunuke i ostala mnogobrojna rodbina

LUCIJI JOVIĆEVIĆ Hvala ti na pruženoj ljubavi, uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Posljednji pozdrav

Tvoja kćerka VIKTORIJA, unučad VLADANA, MINA, VELJKO i zet GORAN 652

LUCIJI JOVIĆEVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 651

646

Dobri ljudi nikada ne umiru. Počivaj u miru. Zaova MILOJKA, SAŠA, TINA, SANJA, TANJA i SANDRA sa porodicama 645

38 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav vrsnom igraču, kapitenu i treneru

Četvrtak, 14. april 2022. Četiri su godine od smrti mog voljenog brata

Godina prođe tužna

DRAGAN - ŽABE MIŠKOVIĆ

FK „ISKRA“

SENJA PEROVIĆ

RADOMANA JOVOVIĆA

Još jedan iz plejade vrhunskih igrača koji je tokom blistave karijere proslavio danilovgradski i crnogorski fudbal, preselio se u draga sjećanja vjernih navijača i ljubitelja ove magične igre. Žabe je sa ponosom nosio crveno-bijeli dres i ostaće upamćen po nesebičnom davanju na terenu i velikoj želji da ,,Iskra“ bude među našim najboljim klubovima.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, sačuvan od zaborava.

Tišina. Nema tvog vedrog lika, nema tvog milog glasa. Tvoje ruke ne grle više. Postoje trenuci kad mislimo da si otišla. A ti se samo sakrila u dubini naših srca.

632 Poslednji pozdrav drugu i prijatelju

Sestra MILENA GORANOVIĆ sa porodicom

ŽABU S poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe.

Tvoji, SLOBO, NIKOLINA i JELENA

648

636

Draga Senjo,

Draga Senjo, Prođe godina od kada nisi sa nama.

ŽELJKO BRAJOVIĆ, MILOŠ POPOVIĆ, KIĆO BAROVIĆ i MIĆO PAVLIČIĆ 640 Dragom drugu

ŽABI Nikada te nećemo zaboraviti.

Svakim danom koji prolazi sve više nam nedostaješ. Shvatili smo da najteži deo nije bio izgubiti te, već naučiti živeti bez tebe! Tvoj osmeh, beskrajna toplina i ljubav živeće večno u našim srcima.

Duboko nas je zaboleo tvoj odlazak bez pozdrava, ali bol i tuga za tobom iz našeg srca nikada neće.

NINO, LOLO i MILOVAN 642

POMENI

Počivaj u miru, MIRA, SAŠA i NATAŠA

Tvoji BEBA i BATO

Prođe godina dana od smrti naše

SENJE

638

637

Prođe godina od kada nije sa nama tetka

Godina prođe od kada nema naše

Nedostaje nam tvoja ljubav i dobrota.

635

RAJO i NIKOLA

SENJE

SENJA Uvijek u našim srcima.

Nedostaješ… hvala ti za svu dobrotu i ljubav.

VUKAN i ĐURĐINA SAVIĆEVIĆ 634

ĆULE, SANJA i KOSTA SIMANIĆ 633

Oglasi i obavještenja 39

Četvrtak, 14. april 2022.

Goro moj

Prođe godina dana a ja se pitam da li je ovo stvarnost? Svaki dan u suzama. Svaka noć sa bezbroj pitanja bez odgovora. Nema tvojih dolazaka. Nema tvojih poziva. Nema bratske brige. Samo mi odzvanja tvoj glas. Smiri se biće mi bolje. Bez tebe ništa više nije isto samo je tama sve veća. U takvom zastrašujućem mraku zbunjena i u nevjerici postadoh i ja neka druga Ksenija. Bio si prizeman ali dopremanje tvog tijela, oproštaj od tebe i ispraćaj na vječni počinak govore sve o tebi. Samo su ,,lavovi” rijetki i veličanstveni. U daljini si na nekom svom terenu tamo negdje, gdje ništa više ne boli. Tvoj trening je završen, gol prazan stative polomljene, mreža pocijepana. Hala je hladna i u tišini. Trebam živjeti podignute glave biti hrabra, ponosna i dostojanstvena. Ali kako ću ja to? Ovako stidna od bola koji je sve nadjačao. Sa tobom u mislima zauvijek. Goro moj, Brate moj. Rano moja neprebolna.

Tvoja unesrećena sestra KSENIJA

630 Godina je od smrti našeg

Godina je prošla, voljeni naš

Godina dana od smrti

GOGA GOJKA VUČINIĆA

Pominjemo te. Fališ i bićeš sa nama uvijek. Počivaj u zagrljaju tvog oca i neka vas anđeli čuvaju. Tetka MILE sa porodicom

643

GOJKO Živkov VUČINIĆ

Nedostaješ…tako mi nedostaješ…Za sve što prošlo je…Nedostaješ! Za sve što dolazi, tako mi nedostaješ!!!

Četrdeset dana bez tebe T.Q. Vu NALE

647

DRAGICA GARDAŠEVIĆ

Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi

Majko, dani prolaze, lijepa sjećanja i bol ostaju.

Kažu da vrijeme liječi sve, ali Ne. Tuga, bol i suze ne jenjavaju. Dan ne prođe da se ne pitamo zašto, zar tvoja plemenitost i dobrota nije zaslužila bolju sudbinu. Bio si poseban po svemu, ostavio si veliki trag da smo ponosni što smo tvoji. Teško je živjeti sa ranom na srcu. Velika je praznina, mnogo nam nedostaješ. Počivaj u miru, naš anđele.

Počivaj u miru, Tvoji ANDRIJA i ŽELJKA sa porodicama 629

GANO MULEŠKOVIĆ Tvoji NATAŠA, NADA i KSENIJA

Dani prolaze, ali ne umanjuju bol i tugu. Nedostaješ za osmijeh, toplu riječ i zagrljaj, a svaku uspomenu i sjećanje čuvamo od zaborava. Ponosni smo i zahvalni što smo bili u tvom srcu punom ljubavi i dobrote.

Tvoji najmiliji: supruga VAHIDA, ćerka SENADA, sinovi ESAD i MIRZA, unuka HANA i snaha SLAĐANA

650

631

40 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. april 2022. Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 13.04.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 13.04.2022. godine i Zaključka o XXX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 13.04.2022. godine. Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXIX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 13.04.2022. godine i Zaključka o XXX prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 13.04.2022. godine. Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 13.04.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

DRaŠKo ĐuRaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa goluBoViĆ

Direktorica marketinga:

Poslovni broj: Ivm.br.1557/2016 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Nilović (Božović) Lidije iz Nikšića, ul. Dragice Pravice bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.053,52 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije AA 0598413 koja je izdata dana 31.08.2009. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

ŽElJKa RaDuloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

RaDMila usKoKoViĆiVaNoViĆ

Izvršnom dužniku Nilović (Božović) Lidiji iz Nikšića, ul. Dragice Pravice bb, vrši se dostavljanje Rješenja poslovne oznake Ivm.br. 1557/2016 od 23.03.2022.god, kojim je određeno izvršenje i na zaradi izvršnog dužnika, radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca na ime preostalog neisplaćenog duga u iznosu od 980,02 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1557/2016 od 08.04.2022. god. Izvršni dužnik Nilović (Božović) Lidija iz Nikšića, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja poslovne oznake Ivm.br. 1557/2016 od 23.03.2022. godine i Rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br. 1557/2016 od 08.04.2022. god. Upozorava se izvršni dužnik Nilović (Božović) Lidija iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Nikšić, 08.04.2022.godine. Ajković

JAVNI IZVRŠITELJ Maja

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKuliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČuKiĆ (feljton i arhiv) VuKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radović Ljiljane, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 357,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 13.04.2022 godine,

JAVN O

O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radović Ljiljane, sa zadnje poznatom adresom Beranselo bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br. 323/22 od 25.03.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.04.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐuRiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM dvosoban komforan stan 76 m2 u najljepšem dijelu Bloka V u Podgorici. Cijena 1200 eura/m2. Tel. 067/285-840 1 PRODAJEM poslovni prostor! Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2. Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 2

uslugE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 3

ZEPPELIN LOUNGE bar and pub iz Podgorice je u potrazi za kuvarom, konobarom i šankerom. Prijave slati na martinndj993@yahoo.com TEL:069-824-320 4

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstala terske orpavke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 5

Poslovni broj: I. br. 196/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,ADRIATIK BANK“ AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona br. 98, koju zastupa Upravni odbor Banke, protiv izvršnog dužnika Fetić Zumrete iz Bara, Čanj bb - Mišići, Sutomore, na osnovu izvršne isprave - Založne izjave br. UZZ 728/2020 od 11.12.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.04.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Fetić Zumrete iz Bara, Čanj bb - Mišići, Sutomore, na osnovu izvršne isprave – Založne izjave br. UZZ 728/2020 od 11.12.2020. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu Rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 23.02.2022. godine, zaključak o izlasku na lice mjesta od 30.03.2022. godine i Rješenje o odlaganju lica mjesta od 13.04.2022. godine, koje je lice mjesta ponovo zakazano za dan 26.04.2022. godine u 12,00 časova, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.04.2022. godine

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 14. april 2022. • broj 317.

ili:

zbog čega je animirani film ,,Apollo 10 1/2: A Space Age Childhood“ Ričarda Linklejtera sasvim uspjela nostalgična igra velikog režisera Str. 7, 8. i 9.

a k s n e m e r v a n a l v i u D kaps

Četvrtak, 14. april 2022.

A cappella

Don’t Happy, Be Worry

koro je četvrt vijeka od zvanične objave singla „Don’t Worry, Be Happy“. Bila je 1988. godina a američki kompozitor i izvođač Bobi Makferin postavio je neke nove, za to vrijeme avangardne produkcijske standarde. Ova numera bila je prva a cappella kompozicija koja se pojavila na vrhu svjetskih muzičkih lista. Za one koji su manje u muzici, pojašnjenje – svi „instrumenti“ koje čujemo u aranžmanu te numere proizvod su ljudskog glasa, bez ijednog instrumenta. Na prestižnoj listi „Billboard Hot 100 Chart“ držala je prvo mjesto dvije sedmice. Na dodjeli Gremija 1989. osvojila je tri nagrade – za najbolju kompoziciju godine, album godine i najbolje muško izvođenje u pop muzici.

*** Neki od nas sjećaju se tih dana. Moja generacija bila je na pragu prelaska iz osnovne u srednju školu. Ne treba napominjati da smo mi, djeca na pragu ulaska u srednje muzičko obrazovanje, bili oduševljeni kompozicijom, izvođenjem, aranžmanom, pa smo tako pokušavali da u pet ili šest glasova, melodijski i ritmički, „skinemo numeru“ i izvodimo je svakodnevno, na onom platou prekoputa Doma omladine, čekajući pred zelenom barakom u kojoj se nalazila muzička škola, vrijeme za nastavu. Imali smo MTV i svakodnevno se informisali o svjetskim muzičkim novitetima. Koliko je muzika tada bila dobra i koliko je sve tada imalo smisla, govori nam i podatak da je te 1988. godine, na muzičko tržište izašlo na hiljade numera, a onih 100 koje se pamte ili i danas vrte po svjetskim televizijskim i radijskim stanicama, gledano iz današnje perspektive, ostalo je za sva vremena. Čisto uporedbe radi, pomenućemo neke koje su obilježile tu, 1988. godinu – „Faith“ – Džordž Majkl, „Need You Tonight“ – INXS, „Sweet Child o’ Mine“ – Guns ‘n’ Roses, „Man in the Mirror“ – Majkl Džekson, „Where Do Broken Hearts Go“ – Vitni Hjuston, „Red Red Wine“ – UB 40, „Desire“ – U2, „We’ll Be

Piše: Vladimir MARAŠ

Potpuno je jasno da smo tužnim raspadom Jugoslavije ostali na vjetrometini, bez jasne i vidljive muzičke produkcije koja bi bila najbolji odbrambeni štit za tubulentna vremena koja su uslijedila Together“ – Sting, „Candle in the Wind“ – Elton Džon i na desetine drugih. Dakle, tada su zahtjevi tržišta i kreativnost kompozitora bili u potpunom saglasju. Tadašnja Jugoslavija imala je status napredne evropske države, a zbog jezičke barijere, nije bila najkonkurentnija za evropsko ili svjetsko muzičko tržište. Takođe, iako sa dvadesetak miliona ljudi u korpusu, nije produkcijski mogla da se nosi s kvantitetom za Top 100 liste. Ali iz tih godina prije devedesetih, pomenućemo neke od numera koje su obilježile taj dio jugoslovenskog pop-roka, kao mejnstrim muzičkog pravca u tom periodu – „Igra rokenrol cela Jugoslavija“ – Eleltrični orgazam, „Par godina za nas“ – EKV, „Jovano, Jovanke“

– Leb i sol, „Jesen u meni“ – Parni valjak, „Usne vrele višnje“ – Azra, „Ramona“ – Psihomodo pop, „Kreni prema meni“ – Partibrejkers, „Zažmuri“ – Bajaga i instruktori, „Kada padne noć“ – Riblja čorba, „Kao ptica na mom dlanu“ – Piloti, „Marina“ – Prljavo kazalište, „Bolje biti pijan nego star“ – Plavi orkestar i tako dalje. Jasna je žanrovska razlika između svjetske top liste i one, tada naše. Mnogo više bunta, tvrđeg zvuka, nalazilo se u produkciji balkanskih naroda, a mnogo više soft popa u američkoj i evropskoj muzičkoj produkciji. Kada pominjemo Crnu Goru na ovoj listi, radi se o tankom učešću. Tih godina možemo i moramo pomenuti grupu Makadam i vanvremensku ,,Balerinu“, ali i Danijela Popovića i evrovizijski hit „Džuli“. „Ciao amore“ je još jedna evrovizijska numera koju potpisuju crnogorski autori Slobodan Bučevac i Minjo Perić. No, osim toga i još ponekog pojedinačnog upliva nekog od autora ili izvođača s ovih prostora, naš doprinos razvoju jugoslovenske muzike bio je više nego skroman.

*** Ovim zaključkom, potpuno je jasno da smo tužnim raspadom Jugoslavije u godinama koje su slijedile, ostali na vjetrometini, bez jasne i vidljive muzičke produkcije koja bi bila najbolji odbrambeni štit za tubulentna vremena koja su uslijedila. Samim tim, potpuno je jasno zašto smo i zbog kojih razloga postali lak interesni plijen regionalnih medija, žrtve domaćih populista nespremnih da preuzmu odgovornost implementacije demokratije, kao i zašto danas ispaštamo zbog tih i takvih činjenja vlasti u posljednje tri decenije. Naša kulturološka slika izgleda tužno, naša djeca ranjiva su i podložna lakim notama koje su generator i lošeg vaspitanja i lošeg ukupnog sistema vrijednosti koji živimo danas, na svakom koraku. Dok malu zemlju kao što je naša u kulturološkom smislu ne preuzme neko s jasnom vizijom i dobrim namjerama, slobodno možemo da napravimo reversnu verziju Bobijevog hita iz 1988. godine i zajedno zapjevamo „Don’t Happy, Be worry“.

Četvrtak, 14. april 2022.

U FOKUSU

,,Tokyo Vice“: Povratnička serija Majkla Mana - dem

imdb.com

Previše klišea u Da je Majkl Man mlađi, da ima prostor od 112 epizoda kao što je imao u ,,Miami Vice“, pa da gradi na svim tim ispaljenim čauarama, mafijaškim ritualima, uskim ulicama, malim osmijesima u samom uglu od karmina, neonskim svjetlima... Ovako, u osam epizoda, teško da može posložiti bilo što čvršće i jače

koliko god detektiv Soni Kroket (Den Džonson, potom i Kolin Farel u vizuelno impresivnoj i potcijenjenoj filmskoj verziji iz 2006) bio forsirano kul, lakonski ,,prespreman“ i brz, uglađeno i dozlaboga stilizovano mačo – ipak je, i pored svega, djelovao kao realna, bliska osoba. I on i cio taj Majami.

Krimi-bestseler Ansel Elgort i Ken Vatanabe na posteru koji sluti Manovu vizuelnu estetiku

apanci kažu da se ,,svaka staza otvara sa malo iskrenosti“. Tu je negdje kvaka sa Majklom Manom: njegove krimi-priče, poput De Niro – Paćino filma ,,Heat“ (1995) ili kultne serije ,,Miami Vice“

(1984-89) hvatale su nešto realno životno istinito. Tako je u (anti)herojiima filma ,,Heat“, u njihovoj svakodnevici, izborima, postupcima, ali i stilu, gestikulaciji – Man uspio da sublimira nešto što

je iskreno i istinito - moderni Los Anđeles. I to sa obje strane ogledala i spektra krimosa i primjerenih građana (a granica je tu tanka i najčešće potpuno difuzna i maglovita). Slično je sa serijom ,,Miami Vice“:

Sva ta uvertira je potrebna da bi se podvukao ključni problem Manovog povratničkog projekta, serije ,,Tokyo Vice“: nema tu mnogo čega istinitog u vezi ljudi Tokija i svakodnevice u najvećem gradu na planeti. Više djeluje kao projekcija, kao dozlaboga i vrlo ,,manovski“ estetizovani skup svih onih stereotipa o Japancima i njihovom glavnom gradu, naravno u očima zapadnjaka...

Četvrtak, 14. april 2022.

monstracija vještog vizuelnog pripovijedanja u ipak stereotipnoj priči

Rejčel Keler u kompleksnoj roli Amerikanke Samante

rikancu koji je, iz onog neuhvatljivog damara mladosti, ,,pobjegao“ u Tokio sa ludom namjerom da postane ostvaren novinar u najtiražnijem japanskom listu –tako je dobro posložen i oslikan, da je Mana lako kititi epitetima majstora vizuelnog pripovijedanja. Pa potom, kako taj mladić ulazi u kovitlac prvih slučajeva, u svijet mračnih separea u noćnim klubovima ostavljenih samo za jakuze, kako silazi u kaljugu onih najtrulijih kompromisa koje policija i mediji zajednički žive, pod izgovo-

Redakcija najtiražnijeg lista u Japanu interesantno poprište korporativne igre

telemagazyn.pl

Ukratko: u tri uvodne epizode ,,Tokyo Vice“, dostupne od prošle sedmice na HBO Max servisu, ima malo toga što bi se dopalo i djelovalo realno nekom Japancu, osim kao kliše. ,,Tokyo Vice“ je makar zabavna i dinamična adaptacija istoimenog bestselera, memoara američkog novinara Džejka Adelstina, koji je godinama i istraživačkim radom bio na tragu najokorjelije mafije jakuza. Knjiga objavljena 2009. bila je hit, jer je istinita krimi-priča bila, naravno, samo okvir za sve što je jedan stranac o godinama života u jednoj sasvim drugačijoj, kompleksnoj i po mnogo čemu za strance negostoljubivoj sredini, imao da kaže. Radnja je smještena na prelazu između dva milenijuma, dakle u onom dijelu internet ere prije društvenih mreža; a utisak je, da je i Adelstinov tekst i Manovu seriju malo pregazilo vrijeme. Jednostavno, milenijalci i zumeri danas toliko toga znaju o Tokiju i njegovim ljudima, toliko je pop-kultura tog vibrantnog prostora godinama moćna i Zapadu privlačna i prijemčiva, da ,,Tokyo Vice“ tu nema nešto novo da kaže. Šteta, jer je Majkl Man, izvršni producent serije koji je, da bi joj pružio svoj upečatljiv i vrlo lako prepoznatljiv vizuelni idenitetet, i režirao prvu epizodu – prosto majstor da napravi lak i zabavan šou. Taj put na kom ćete shvatiti da se radi o jednom mladom Ame-

vaguevisages.com

gradu grijeha

rom očuvanja kakvog-takvog mira... Sve to Majkl Man zna da posloži tako, da lako povjerujete da je i dalje, u 80. godini (!) na vrhuncu autorske forme. Ukratko, da vas podsjeti na sve one razloge zbog kojih ste obožavali ,,Miami Vice“.

Famozno otuđenje

U glavnoj ulozi Džejka Adelstina je Ansel Elgort; Americi najpoznatiji kao glavna faca iz filma ,,Baby Driver“ (2017) Edgara Rajta i ulozi za koju je bio nominovan za Zlatni globus. Prošle godine imao je solidnu rolu u Spilbergovom rimejku ,,West Side Story“, uz to je pristojan i popularan didžej koji se potpisuje kao Ansølo... Utisak je, da sa 28 godina ovaj tip gradi vrlo promišljeno dobru karijeru i da je ,,Tokyo Vice“ interesantna karika na tom putu. Nije na bilo koji način mačo kao što je to bio Soni Kroket u ,,Miami Vice“ ili veliki rivali krimi-priče ,,Vreline“; lakše bi ga bilo opisati kao

mlađu i manje ciničnu verziju Bila Mareja u kultnom ,,Lost in Translation“ (2003) Sofije Kopole. Čak je i rekreacija famozne scene otuđenja u liftu, sa gomilom Japanaca i egzistencijalno izdvojenim i mnogo visočijim strancem – mali i očekivan omaž Sofijinom filmskom remek djelu. Naravno, i to je jedan od onih ,,opštih momenata“ zapadnjačkog gledanja na Japance sa početka priče... Uglavnom, Elgort se pristojno snalazi u roli, u kojoj ipak realno nema mnogo ili dovoljno manevarskog prostora. Jer vrlo ciljano, njegov lik je po mnogo čemu ,,tabla za brisanje“; mlada osoba čija je prošlost ili sasvim nezanimljiva ili je nema uopšte. Taj Adelstin je jedna ,,crna kutija“ koja je potencijalno i tempirana bomba i skup ne baš pretjerano jasnih motiva, osim proste radoznalosti, ili ambicije mlade osobe koja želi da Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 14. april 2022.

uspije na prvom poslu. Kolege Japanci će ga čak i zezati zbog male arogancije, u Džejkovom romantičarskom uvjerenju da ga brzo čekaju lude istraživačke priče; a pri tome, naravno, trpiće šikaniranje u velikoj redakciji, jer je stranac. Sve što ste čuli o tome da Japanci (makar doskora, recimo do prije deceniju) nijesu baš blagonaklono ili sa povjerenjem gledali na osobe koje dolaze sa Zapada – je, vjerujte, dobrim dijelom istina. Serija se time u uvodne tri epizode bavi često, ali ne pretjerano duboko ili temeljno; čak kroz manifestacije fizičkog nasilja, koje naš Adelstin upija (gotovo iritantno!) kao sunđer i štosno, sa nizom lakonskih fora kao odgovorima. Najbolje oslikan prostor te dinamike je upravo redakcija najtiražnijeg lista u Japanu, koja ne liči na bilo šta što znate o modernim deskovima velikih medija; jer ipak je to kraj devedesetih, moderne tehnologije su tek u povoju, (pasivna) agresija je i dalje standard i svakodnevica na radnom mjestu, taman i u istoj mjeri kao i duvanski dim u zatvorenom prostoru...

Estetizovano nasilje

Kao kontrast je postavljen jedan, tako karakteristično ,,manovski“, prostor noćnog kluba koji je za Adelstina ključaonica ka svijetu jakuza. Tu je, po mnogo čemu, Majkl Man postavio lijepu posvetu nekim od ključnih ideja i tema sopstvene karijere. A tiče se estetizovanog nasilja, svih tih tipova

u najskupljim odijelima koji istovremeno djeluju i sasvim uglađeno, kul i savršeno opasno; svih tih žena u tankim, pripijenim haljinama, u megalopolisu grijeha djeluju potpuno krhko... Naravno, tu je i diskretna aluzija (i ništa više, jer to je ipak Majkl Man) neke prigušene homoerotike, koja će da u drugoj epizodi zatreperi između Adelstina i mladog lika koji je karta za ulazak u cijeli kosmos jakuza, kako za Džejka tako i za gledaoce serije. Manova ideja je da jakuze portretiše što ranjivije i ,,normalnije“ što može – i to je interesantan momenat, opet u nizu stereotipa koje publika već dobro poznaje o japanskoj mafiji. Samanta, mlada američka migrantkinja koja je takođe pobjegla od ,,normalnosti“ odrastanja na Zapadu, sve zarad jurnjave za nekom ličnom slobodom u Japanu (po cijenu opasnosti rada u noćnom klubu) je lik koji je potreban da nam unekoliko ,,objasni“ Adelstina i njegove motive. Dobro je tumači Rejčel Keler; djevojka sa solidnim rolama u drugoj sezoni ,,Farga“ i superherojskom hitu ,,Legion“, u jednom vrištećem miljeu uspijeva da uhvati nešto istinito, što se tiče traganja mlade žene našeg vremena za ostvarenjem. Pri tome, djeluje i inteligentno i mazno i vrlo čvrsto, sa realnom slikom o sebi i svijetu u koji je zaglibila; lako joj je i povjerovati, zbog čega joj taj nedozreli novinar žutokljunac, ipak djeluje interesantno.

Majkl Man u svijetu jakuza: Veteran na snimanju serije

Spisak dobrih likova zaključuje detektiv Katagiri, a tumači ga veliki Ken Vatanabe, vjerovatno najcjenjeniji japanski glumac trenutno na Zapadu. Tragični heroj, general poražene vojske iz Istvudovog ,,Letters from Iwo Jima“ (2006) i jedan od gospodara rata u Cvikovom izvikanom epu ,,The Last Samurai“ (2003) – Vatanabe je dobro poznat široj publici. Jedan od omiljenih glumaca Kristofera Nolana (u, recimo, prvom iz Nolanove ,,Batman“ trilogije) je odličan izbor za iskusnog detektiva. Njegov detektiv Katagiri je govoro uzvišen lik koji balansira u delikatnom plesu između dužnosti, poštenja - i trulih kompromisa, koje sistem bira da ne bi ušao u opšti rat sa jakuzama i podzemljem. Nažalost, nijesmo ga dovoljno vidjeli u uvodne tri epizode; tek toliko da upoznamo njegovu porodicu na poprištu jednog ruralnijeg mira i sigurnosti, kao i u nekoliko momenata na sceni zločina. Takođe, Man se ne trudi da objasni zbog čega je Katagiriju, od svih Japanaca, taj novinar Amerikanac interesantan; mnogo toga u dinamici likova tek čeka da bude izgrađeno, a utisak je da osam epizoda uvodne sezone nije dovoljno da se na pravi način publika veže za ove likove, ili da im povjeruje da su autentični. Mnogo je toga što je gotovo iritantan kliše vezan za upoznavanje o Tokiju: užegli, sparni suši barovi, potpuno sveden i skučen životni pro-

stor gotovo krhkih zidova, jurnjava u svakodnevnoj urbanštini za metroom, prevozom, hranom, konekcijom... I da, forsirana fama o Tokiju kao mjestu uglavnom otuđenih, neostvarenih, dužnostima poklopljenih ljudi.

Slutnje u sjenci

deadline.com

Slutnje, da tu ipak ima nešto zaista i životno više, su svedene upravo na to – na slutnje. Poput nedorečenog lika Adelstinove urednice u redakciji, koja privatnost ponosito drži zakopčanu do posljednjeg grla na stisnutoj košulji – i tako da jedan privatni užas ipak mora da kipi vani. Jak motiv, svih onih kompromisa koji jedan korporativni svijet gradi sa mafijom samo da bi opstao, će izvjesno biti rabljen u epizodama koje slijede – i tu serija ima prostor da se donekle razmaše. Istražujući lavirint korupcije, kako u policiji, tako i u samoj redakciji najcjenjenijeg lista u zemlji, sa sve desetomilionskim tiražom. Mnogo je u Tokiju Majkla Mana toga što je samo aluzija (poput, recimo, jedne gej romanse Adelstinovog kolege uhvaćene u mračnom ćošku na ulici - koja to možda i uopšte nije), igra sjenki i svjetla vrišteće boje, odsjaj na skupocjenoj haljini ili sa manžetne firmiranog odijela. Da je Majkl Man mlađi, da ima prostor od 112 epizoda kao što je imao u ,,Miami Vice“– pa da gradi na svim tim ispaljenim čauarama, mafijaškim ritualima, uskim ulicama, malim osmijesima u samom uglu od karmina, neonskim svjetlima... Ovako, u osam epizoda ,,Tokyo Vice“, teško da može posložiti bilo što čvršće i jače – osim onog, što je publika koja ,,guta“ modernu japansku kulturu već dobro upoznala i istražila. Jer pravila moderne televizijske igre su surova poput jakuza: svi krediti se moraju vratiti ekspresno i niko nema vremena da čeka, da pokažete da ste vrijedni pažnje. Serija ,,Tokyo Vice“ može biti sve to, jer Majkl Man zna znanje, ali teško da u svoj toj trci od osam epizoda ima vremena – da postane, da rascvjeta, da bude. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 14. april 2022.

arstechnica.com

ZERKALO Nesuđeni astronaut kojem glas pozajmljuje Džek Blek

,,Apollo 10 1/2: A Space Age Childhood“ Ričarda Linklejtera: Sasvim uspjela animirana nostalgična igra velikog režisera

Divna vremenska kapsula Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

ičard Linklejter nema nijedan loš film, a snimio ih je više od dvadeset. Čak i njegovi slabiji filmovi, kojima je određeni deo kritike i publike zamerao derivativnost, nedostatak izvorne inspiracije i kačenje na postojeće trendove, zapravo su više nego okej. Jasno je: da ih je snimio bilo koji drugi reditelj, bili bi smatrani za dobre.

Narator Džek Blek

Snimio je Linklejter i neke od genijalnih i apsolutno prelomnih filmova, zbog kojih ga komotno možemo smatrati najsnažnijim autorskim glasom takozvane ,,generacije X“. U to svakako možemo ubrojati njegov rani rad ,,Slacker“ iz 1990. godine kojim je radi-

Tematski, u pitanju je nastavak, odnosno konkretizacija filma ,,Boyhood“ (umesto raspona od 12 godina, imamo jedno leto „koje će promeniti sve“ u životu jednog dečaka iz predgrađa Hjustona). Stilski, film se nastavlja na Linklejterove animirane filmove ,,Waking Life“ (2001) i ,,A Scanner Darkly“ (2006), jer upotrebljava rotoskopsku tehniku digitalne animacije kalno redefinisao pojam filmske naracije. Potom ,,Dazed and Confused“ (1993) gde je upotrebio formulu ,,Američkih grafita“ (,,American Graffiti“, 1973) Džordža Lukasa da ispriča priču o mladosti u predgrađu i lansira karije-

re nove generacije američkih glumaca, slavnu ,,Before“ trilogiju, naročito njen prvi deo ,,Before Sunrise“ (1995) s kojim je uspostavio izraz „walk and talk“ filma. Celu trilogiju, pak, možemo sada smatrati genijalnom, zbog toga što je

pustio omiljenim likovima da odrastu i čak da počnu da stare. A na kraju, tu je i film ,,Boyhood“ (2014), ostvarenje genijalni makar zbog činjenice da je takav projekat praćenja lika i pričanja priče, kroz dvanaest dugih godina - uopšte završen. Linklejter ima običaj da se vraća onim pričama i temama, koje se vrte oko protoka vremena, odrastanja i starenja, kao i predgrađa. ,,Boyhood“ je tu primer izuzetne konciznosti i upornosti, a i ,,Before“ trilogiju možemo uzeti kao primer (inače, po aritmetici ova bi nam godina morala doneti i četvrti nastavak, premda o tome nema informacija). Ima i drugih primera, recimo ,,Everybody Wants Some!“ (2016) možemo uzeti kao tematsku i stilsku Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 14. april 2022.

seuladogeek.com.br

Poster Linklejterove nostalgične animirane poslastice

ekstenziju ,,Dazed and Confused“, u kojoj prvi brucoški dani slede matursko veče, doduše sa drugim likovima i smeštenu u blago drugačiji vremenski period. S tim u vezi, Linklejterov najnoviji film ,,Apollo 10 1/2: A Space Age Childhood“, koji nam se tokom sedmice za nama ukazao na Netfliksu, možemo posmatrati kao nastavak njegovog postojećeg opusa. Tematski, u pitanju je nastavak, odnosno svojevrsna konkretizacija filma ,,Boyhood“ (umesto raspona od 12 godina, imamo jedno leto „koje će pro-

meniti sve“ u životu jednog dečaka iz predgrađa Hjustona). Stilski, pak, ,,Apollo 10 1/2“ se nastavlja na Linklejterove animirane filmove ,,Waking Life“ (2001) i ,,A Scanner Darkly“ (2006), iz prostog razloga što upotrebljava rotoskopsku tehniku digitalne animacije.

Intimna istorija

Naš junak i narator je dečak Sten, kojem glas daje Majlo Koj u detinjstvu, a Linklejterov česti saradnik Džek Blek u odrasloj dobi, kao i u funkciji naratora. Sten odrasta u predgrađu Hjustona kao najmlađi

u osmočlanoj familiji. Otac je činovnik u američkoj svemirskoj agenciji NASA zadužen za transport, majka domaćica, starija braća se trude da zarade koji dolar poslićima po komšiluku, sestre prate muzičku scenu i preko nje polako formiraju političke stavove, koji idu u kontru njihovom konzervativnom ocu. Sten provodi vreme učeći u školi, družeći se sa komšijskom decom, praveći nestašluke i povremeno upadajući u nevolje. Godina je 1969, mesto radnje je centar američkog svemirskog programa, a „svemir-

ska trka“ između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza je nacionalna, a naročito lokalna opsesija. Svoju neobičnu ulogu u tome odigraće i Sten. Dvojica agenata u odelima se pojavljuju na školskom igralištu, gde Sten s društvom igra igru koja podseća na bastardno dete američkog fudbala i bejzbola - i biraju upravo njega za supertajni program trening misije, pred spuštanje na Mesec. Naučnici su, naime, greškom napravili lunarni „rover“ koji je pretesan za odraslog čoveka, pa im za test-misiju treba dečak. Zvuči kao san, je l‘ da? Taj će se san isprepletati sa stvarnošću, sećanjima, velikom i „malom“, sasvim intimnom istorijom, naknadnom pameću i komentarima. U tome Linklejter, obilato se služeći naracijom, priča silne anegdote koje zvuče uverljivo, a opet sigurno nisu sasvim autobiografske (on je, naime, bio dete razvedenih roditelja). Već su, umesto toga, pre kompozitne, skupljene s raznih strana. Ali, režiser nudi i komentar na stanje stvari, po pitanju različitih pojava datog vremena. Tako ćemo saznati nešto o ratu u Vijetnamu i percepciji istog od strane različitih generaci-

,Sjećalica“ na godine režiserovog odrastanja prije pola vijeka

lje ne baš. Štos je, međutim, u tome što ovaj animirani film zapravo više funkcioniše kao verbalno, dakle literarno, nego kao filmsko (audio-vizuelno) iskustvo, pa se stoga možemo zapitati je li animacija doista bila potrebna da bi se ta priča ispričala. Paradoksalno, odgovor je pozitivan, i to upravo zbog navedenih kvaliteta. Naime, oslanjanje na naratora kao

aparaturu, autoru omogućuje digresiranje, skakanje iz jedne perspektive u drugu, poigravanje s nivoima pripovedanja (stvarnost, san, sećanje), što do izražaja dolazi u poslednjoj etapi filma.

Omiljena rotoskopija

A tu količinu naracije ima više smisla animirati, nego snimiti kao igrani film. Druga bitna stvar tu su upravo svi

ti silni detalji: njih bi bez naracije bilo izvodljivo ubaciti kao elemente vizuelnog pripovedanja, ali ne i tako detaljno objasniti i posvetiti im se. A u igranoj (ili verovatnije igrano-dokumentarnoj) varijanti, oni bi iziskivali ekstenzivno petljanje s različitim formatima snimaka koje, bi na kraju moglo rezultirati totalnim haosom. Pod upitnikom je i tehnika rotoskopije, inače ne baš omiljena u krugovima strogo animiranog sektora, koji ga smatra za svojevrsnu „štaku“ za precrtavanje igranog materijala (osobito pokreta) i pretvaranja istog u pokret. Ali, ona svejedno iziskuje ekstenzivan rad, a autorima koji ne dolaze striktno iz krugova animacije pomaže da ispričaju svoje priče koristeći se (i) sredstvima animacije. Linklejter je s njom već imao iskustva i upotrebio ju je smisleno i za obuhvatanje toka svesti i filozofskih tema u ,,Waking Life“, kao i za svoj za sada jedini naučno-fantastični film ,,A Scanner Darkly“, adaptaciju dela Filipa K. Dika. Dok se cilj hvatanja toka svesti donekle poklapa, efekat koji Linklejter postiže je ipak drugačiji, a za njega tako karakterističan: akcenat na nostalgiju i humanost. To garantuje da ,,Apollo 10 1/2: A Space Age Childhood“ bude izuzetno pozitivno iskustvo.

Ocjena: 8 /10

mysanantonio.com

ja u okviru iste porodice. Saznaćemo nešto o načinu života, odricanjima i imperativu štednje (one anegdote o polovnim gumama na autu koje uvek pucaju i racionalizaciji krađe šperploče s gradilišta za improvizovani sto za ping-pong, su prosto divne). Dotaći ćemo se i vaspitnih tehnika koje se uglavnom svode na fizičko kažnjavanje (na vrlo kreativne načine) ili na pretnju istog, kao i bezbednosnih i ekoloških standarda onog vremena. Tu će mesto naći i školski program, od gradiva do „atomski zdesna“ vežbi, igrarije koje sa distance izgledaju dosta rizičnije nego što ih dečije oči tako percipiraju, pa izlete i posete zabavni m parkovima. Dobićemo uvid i u televizijski program, serije i filmove, muzičke i kontakt-emisije što je takođe bojilo nečije detinjstvo, nečiju mladost, nečiju zrelost, a i nečiju starost. Kao i ,,Boyhood“, i ,,Apollo 10 1/2“, dakle, funkcioniše na barem dva paralelna koloseka: kao pričanje priče, ali i kao svojevrsna „vremenska kapsula“ koja nas teoretski, preko detalja, može vratiti u našu prošlost (ako smo je doživeli), ili povesti u jedan svet iz prošlosti o kojem smo znali poneku generaliju, ali deta-

filmmakermagazine.com

Četvrtak, 14. april 2022.

Slavni autor Ričard Linklejter na premijeri svoje treće animacije

Četvrtak, 14. april 2022.

celuloid

,,The Bubble“ u režiji Džada Apat

Kandidat za hrpu Zlatnih malina I

ma neke poetske pravde ili makar kosmičke ironije u tome da je ovakav film izašao na videlo putem „striming“ servisa Netfliks baš 1. aprila. Najnoviji film Džada Apatoua, ,,The Bubble“, zaista više podseća na bajatu i buđavu, milion puta ispričanu prvoaprilsku šalu, više nego na iole respektabilni proizvod filmske industrije. O tome govori gotovo jednoglasna „presuda“ i kritike i publike, a to je nešto što se ne događa baš često u današnje vreme. To ne znači da njegova tema, makar glavna ideja da se tematizuje proces snimanja lošeg holivudskog filma u „balonu“, dakle mimo i van sveta, za vreme vrhunca pandemije, ali...

Možda to nije film koji smo tražili ili zaslužili, ali to je film (vrlo uslovno rečeno) koji smo dobili. Jedino što možemo izvući od toga su neka usputna opažanja i pouka, ako je ima.

Ćorava komedija

Prvi trend koji se tu da uočiti tiče se Netfliksa i sistema operisanja tog striming servisa u jednoj od grana filmskog stvaralaštva. Kompanija po pravilu angažuje režisera s određenom reputacijom i pruža mu ček na određeni iznos, uz odrešene ruke, ma koliko materijal s kojim je dotični došao bio u svojoj suštini nedokuvan. Ideja vodilja za takav način poslovanja je da svaka roba nađe svog kupca, da servis broji kli-

Onaj ko izdrži pola sata ovog filma a da ne ugasi televizor zaslužuje medalju, pionirsku značku ili makar pisanu zahvalnicu kove i ne prodaje karte, nego pretplate, a verovatno je niko neće otkazati zbog jednog buđavog filma u žanru ćorave komedije. Ne treba ići mnogo dalje u prošlost, od prošlogodišnjeg slučaja Adama Mekeja i filma ,,Don‘t Look Up“, koji je čak prevario naivce na važnim mestima i pokupio nominacije za Oskare. Drugi trend koji je iz priloženog očigledan, jeste taj da je Džad Apatou odavno prošao svoj vrhunac kao filmski autor, komičar i komediograf toliko, da ga je bezbedno već nazvati

bivšim faktorom. On već odavno nema šta da kaže, a pitanje koliko je novoga i svežega zapravo i imao. Ali, makar je u prva dva filma karijere te klišee poluozbiljne romantične komedije valjao na interesantan ili, ako baš hoćete, elementarno duhovit i smešan način. Pokušaj „uozbiljivanja“ sa sledeća dva filma nije prošao tako dobro, dok se u dva poslednja filma „kačio“ na komičarske persone drugih, svežijih od sebe, kao što su Ejmi Šumer u slučaju filma ,,Trainwreck

Četvrtak, 14. april 2022.

imdb.com

toua: Buđaviji čak i od najbuđavijih prvoaprilskih šala

netflix.com

Neuspjela parodija na ,,Jurassic Park“ serijal

ekipom. Od te ekipe, neko joj se raduje, kao kovid-skeptik Haui (Gaz Kan, britanski komičar koji zaslužuje bolji film), a neko baš i ne kao koleginica i scenaristkinja Loren (Lesli Man).

Totalni fijasko

Katastrofalna ekipa ,,filma u filmu“

(2015)“ i Pit Dejvidson u slučaju filma ,,The King of Staten Island“ (2020), s određenim, doduše ne i potpunim uspehom. Uostalom, Apatou je uvek bio jači „igrač“ u drugim ulogama, kao scenarista i producent je bez problema pronalazio uhlebljenje i na filmu i na televiziji, ali je veliko pitanje može li se iz ovoliko duboke jame (koju je sam sebi iskopao) podići nazad. Sad, što se samog filma tiče, onaj ko izdrži pola sata istog, a da ne ugasi televizor zaslužuje medalju, pionirsku značku ili makar pisanu pohvalnicu, ali vaš filmski kritičar se žrtvovao da vi ne morate. Pa idemo... Pandemijsko je vreme i sve je zatvoreno, a u „mehuru“ u za-

tvorenom dvorcu u Engleskoj snima se najnoviji, šesti deo holivudske franšize, u kojima se naši junaci bore protiv letećih dinosaurusa, ovog puta na Mont Everestu. Jasno, ova sprdnja usmerena je na serijal ,,Jurassic Park“, ali je dodatno „poglupljena“ da se kreatori iste ne bi baš mnogo uvredili. Elem, glumicu Kerol (Karen Gilan) je agent ubedio da se vrati u franšizu, nakon pogrešne karijerne odluke da igra u spektaklu u kojem se Izraelci i Palestinci ujedinjuju protiv vanzemaljaca (e, to bi bio pravi treš!), pa ostavlja usplahirenog verenika u kući u Americi da bi odradila tri meseca snimanja sa starom

Dok su ostali, poput Dastina (Dejvid Duhovni koji ne uspeva oživeti ovaj film ležernom ,,Californication“ vibrom) i Šona (Kigen-Majkl Ki), glumca iz B-filmova koji pokušava da otvori novu karijernu liniju kao velnes-guru - indiferentni. U ekipi ima i novajlija poput Tik-tok zvezde Kristal Kris (režiserova kći Iris, koja je u film dospela verovatno po nepotističkoj liniji, ali je, začuđujuće, najležernija i najsmešnija od ekipe) angažovane iz komercijalnih razloga privlačenja mlađe publike i Ditera (Pedro Paskal), ozbiljnog glumca koji je pao na niske grane. Od ekipe iza kamere, tu su ljigavi producent Gavin (Piter Serafimovič), njegovi asistenti zaduženi za pandemijsku i inu sigurnost (Denijela Vitalije, Samson Kajo i Hari Trevaldvin), dok se u priču uključuje i njegova šefica Pola (Kejt Mekinon, uglavnom glumata) da preti preko video-poziva. Tu je i režiser, neodređeno jezivi lik Daren (Fred Armisen) koji pokušava da se „proda“ u Holivudu

nakon trijumfa na Sandensu. Neke poznatije njuške od onih koje imamo u glavnoj glumačkoj postavi se pojavljuju u besmislenim i bespotrebnim kameo-ulogama, a čak je ubačen i muzičar Bek da odsvira jednu svoju stvar preko Zoom aplikacije - dok se pitamo čemu sve to. Bilo kako bilo, snimanje se odužuje, s*anja poput neplaniranih karantina, drogiranja i proliva izazvanih njima se dešavaju, ekipa se naravno svađa i sve lagano klizi prema fijasku... Predvidljivo, zar ne? Usput, film, odnosno serija loših skečeva se razvlači na malo više od dva sata, koji deluju kao dve sedmice u karantinu. ,,The Bubble“ je inicijalno zamišljen kao satirična komedija o snimanju lošeg filma i nepoštenim praksama velikih i nešto manjih holivudskih igrača, ali sam završava kao još lošiji film. Glupački je napisan, pešački režiran (kombinacija kamere iz ruke i kontraplanova, uz poneke nemaštovite montažne sekvence), u većini slučajeva i šupački odglumljen, taman toliko da bi glumci imali pravo da naplate honorar. Možda je još rano za takav zaključak, ali čini se da imamo kandidata za hrpu Zlatnih malina i najgori film godine. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 1.5/5

Četvrtak, 14. april 2022.

ili/ ili

Branka Femić-Šćekić, glumica

Voljela bih da sam igrala Jovanu Lukinu

e možeš biti sve u životu, osim ako se baviš glumom. To je rano shvatila Branka Femić-Šćekić, crnogorska glumica, i izabrala otvorenost da se nakratko poistovjeti sa svim željama. Od djevojčice Vendi koja svom snagom pokušava da zadrži djetinjstvo bar malo duže nego što je previđeno, preko zavodnice, nježne majke, zabrinute supruge do stroge psihološkinje, ova glumica uspijevala je da bude drugačija, da odgovori ulogama i u isto vrijeme zadrži umjerenost i usmjerenost. Posljednja predstava u kojoj se glumila je „I konji ubijaju, zar ne“ (Kokan Mladenović), a prethodile su joj „Kozocid“ (Vida Ognjenović), „Čuvari tvog poštenja“ (Boris Liješević), „Kako se ko rodi“ (Blagota Eraković), „Instant seksualno vaspitanje“ (Nikola Vukčević) i druge koje otvaraju sve veća vrata za bogatu pozorišnu priču. Sterijina, te nagrada Mojkovačke filmske jeseni samo su neka od priznanja koja je dobila. Postoji još jedno važnije priznanje, a to je dječiji osmijeh, koji dobija angažovanjem u projektima za najmlađe. Jed-

na je od onih koja radi na popularizaciji lutkarskog pozorišta za najiskreniju publiku u Crnoj Gori. Između svih uloga majki koje je iznijela na pozorišnim daskama, ona u stvarnom životu je najbolja. U trenutku dok odgovara koja joj je najdraža lutka iz serijala „Laku noć, djeco“ i koja joj je globalna pop zvijezda bliža senzibilitetu, te koju ulogu bi rado igrala da je mogla, u njoj kucaju dva srca za novi ritam života. Vještica iz filmova: En Hatavej („Vještice“ (,,The Witches“), Robert Zemekis, 2020) ili Mišel Fajfer („Vještice iz Istvika“ (,,The Witches of Eastwick“), Džordž Miler, 1987)? - Mišel Fajfer, jer može da bude podjednako nestvarna (nadljudska) i kao vila u ,,Snu ljetnje noći“ (,,A Midsummer Night’s Dream“, Majkl Hofman, 1999) i kao vještica. Animirani pas: Skubi Du (1969) ili Bolt (,,Grom“, (,,Bolt“), Kris Vilijams i Bajron Hauard, 2008)? - Skubi Du, jer mi je pravio društvo dok sam čekala da dođe vrijeme za odlazak u školu. Zbog njega sam čeznula da za prijatelja imam pravog velikog braon psa. Merima Isaković u filmu ,,Jovana Lukina“

cdm.me

Antologijska filmska scena plesa u filmu Živka Nikolića nosi najsnažniju poruku o ženskoj slobodi i oslobađanju Filmska tema: „Flashdance“ (Adrijan Lajn, 1983) ili „Top Gun“ (Toni Skot, 1986)? - ,,Top Gun“, jer se uz nju pleše udvoje. Pop zvijezda: Majkl Džekson ili Džordž Majkl? - Džordž Majkl jer vraća u djetinjstvo, jer je bio jak, a suptilan i nježan, i u tome da bude svoj u ličnim opredjeljenjima, a i u umjetnosti. A i u ovom slučaju biram umjetnika za klavirom, prije nego umjetnika na plesnom podijumu. Uloga Branke Katić: Bubi iz „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992) ili Jelena iz „Ubistva s predumišljajem“ (Gorčin Stojanović, 1995)? - Jelena, jer je prvi filmski lik uz koji sam lila suze. Prve katarze koje izaziva umjetnost, pamte se zauvijek. Homerov junak: Odisej ili Ahil? - Ahil, jer nije Odisej koji je ostavio Penelopu. Lik iz emisije „Laku noć, deco“ (1989-1993, Donka Špiček): Lisica ili Lav (19891993, Donka Špiček)? - Lisica. Danica Maksimović je glasom učinila da naučimo kako lukavstva mogu biti uvijena u prefinjen i šarmantan nastup. Aktuelne serije: „Crno-bijeli svijet“ ili „Jutro će promeniti sve“? - „Jutro će promeniti sve“ – zbog teme, scenarija, likova,

muzike i rekordno kratkog bindžovanja neke serije. Serija koja je učinila da bolje razumijem stvarnost. Smrt i ponovno rođenje likova u seriji: Džon Snou u „Igri prijestola“ (,,Game of Thrones“) ili Keni u „South Park““? - Keni, jer više volim satiru nego epsku fantastiku. Junakinja Živka Nikolića: Jaglika (Mira Furlan, „Ljepota poroka“) ili Jelka (Dragana Mrkić, „Iskušavanje đavola“)? - Jovana (Merima Isaković, „Jovana Lukina“). Lik koji bih voljela da sam mogla da igram. Antologijska filmska scena plesa koja nosi najsnažniju poruku o ženskoj slobodi i oslobađanju. Pozorišna scena: Stari Bar ili scena između crkava u Budvi? - Stari Bar, jer teatarski prostor počinje već ulaskom u sokak podno tvrđave. Scena je vrhunac doživljaja tog bisera našeg Primorja. Scena koja je davala posebnu draž predstavama koje su tamo igrane. Slavni roman na filmskom platnu: „Male žene“ (L. M. Alkot) ili „Velika očekivanja“ (Č. Dikens)? - ,,Male žene“. To je bio moj način da proživim malu, čvrstu i dinamičnu žensku zajednicu koju sam priželjkivala u realnosti. Dikensov svijet zbog stila pisanja mogu da proživim samo među koricama. Dragana ERJAVŠEK

Duško Miljanić

Četvrtak, 14. april 2022.

Branka Femić-Šćekić: Više voli satiru nego epsku fantastiku

Četvrtak, 14. april 2022.

SERIJE

Dva izvrsna HBO Max serijala u ko

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Ofelija Lovibond predvodi ekipu provokativne feminističke studije ,,Minx“

enski glas se nikad dalje nije čuo. Sve više serija za glavne likove ima pripadnice lijepšeg pola, ali sve ih više progovara o njihovim pravima i (ne)mogućnostima u patrijahalnom svijetu, i to ne na politički korektan način, već više sa provokativnim ili komičnim pristupom. Takve serije su američka ,,Minx“ od deset nastavaka i britanska ,,Starstruck“, obje dostupne na HBO Max servisu, koje imaju mnogo više sličnosti, nego što na prvi pogled izgleda.

MINX

Pokret za oslobođenje žena šezdesetih bio je vrijeme revolucije, posebno u području seksa i reprodukcije. Tada su počele da se pojavljuju prve emisije i časopisi koji pokazuju golotinju. Autorka Elen Rapoport je za seriju ,,Minx“, koja je spoj humora, erotike i feminizma, bila inspirisana časopisom ,,Playgirl“ koji je izašao 1973. godine i pokušao pronaći mjesto na tržištu erotskih publikacija, ali ovoga puta sa golotinjom koja bi bila privlačna ženama. ,,Minx“ je priča o erotskom časopisu koji je pokrenut u Americi u periodu koji je poznat kao Drugi talas feminizma. Radnja je smještena u dolini San Fernando u Kaliforniji, pa ako ste obožavalac Pola Tomasa Andersona zaljubićete se u lokacije. Glavna junakinja Džojs (Ofelija Lovibond) je novinarka koja sanja o stvaranju feminističke publikacije. Ali, kada traži izdavače svaki put je odbijena, dok ne pronađe Daga (Džejk Džonson), stručnjaka za muške erotske časopise. Ovaj popularni izdavač pornografskih magazina predlaže Džojs da između članka o majčinstvu i drugih bitnih tema, list ima fotografije golih muškaraca. Naravno, ona to smatra uvredom, dok ne shvati da je možda bolje da ima taj glas nego nikakav… Na prvu loptu, ova tema se čini kontroverznom, posebno

Komedija u čel Na prvu loptu, tema ,,Minx“ se čini kontroverznom, posebno kada na kraju prve epizode, koja traje 30 minuta, vidite približno isto toliko penisa. Međutim, ova serija nije ni blizu tome, već inteligentna i iskrena komedija likova. ,,Starstruck“ je tiha, mala i osvježavajuća komedija koju Matafeo čini posebnom i nudi bijeg od ambijentalnog mraka kada na kraju prve epizode, koja traje 30 minuta, vidite približno isto toliko penisa. Međutim, ova serija nije ni blizu tome, već je inteligentna i iskrena komedija koja realno oslikava izdavački svijet, a rezultat je vrlo dobar. Neki dijalozi su briljantni, a kada serija govori o rodnoj ravnopravnosti, dolazi do svih ušiju. Ponekad moramo razumjeti svog gledaoca prije nego što prenesemo poruku, pa će tako i Džojs, shvativši da su njeni članci možda grubi i da njena poruka zvuči kao moralna lekcija nerazumljiva većini, vidjeti da postoji mnogo načina da prenese svoje ideje. Tada se drama pretvara u komediju, teški likovi u zanimljive, a gledalac se tretira

kao inteligentno biće, koje ne konzumira samo epizode, već si postavlja dileme. Epizode su kratke što obezbjeđuje da se ne gubi vrijeme na trivijalnosti i da se brzo uđe u ritam, a priča pronalazi ravnotežu kako bi zbijala i šale. Serija preuzima rizik i zadržava se na kontradikcijama između teorije i prakse, a ujedno se bavi seksom i uživanjem bez srama. Tu su i prijateljstvo između mškarca i žene, težak odnos žena sa novcem i mnogo drugih tema, dok kostimi i muzika dodatno upotpunjuju romantičnu nostalgičnu kompoziciju. U seriji nema glavnog ili sporednog lika koji se ne mijenja s dolaskom novih ideja. Ofelija Lovibond ima šarm koji odmah pogađa od prvih minuta

o ženi koja želi da živi svoju seksualnost i mijenja se između veselog entuzijazma i sanjarenja Glorije Stajnem. Ona misli da nije sposoban pogriješiti, ali je nesavršena i ne zna kako se ponaša u svakom trenutku. S druge strane, tu je njen ,,glas razuma“ Dag, koji se isto tako okrene i uradi nešto veoma pametno, da razbije očekivanja. On nije negativac, već tip sa iskustvom čiji je prioritet da zaštiti one oko sebe u svijetu u kojem bi mnogi prodali svoje dostojanstvo za nekoliko dolara. Tu su mnogi sporedni kvalitetni likovi, od nasmijane i laskave Bambi (Džesika Lou), koja otkriva svoja prava i sumnje, sekretarice, (Ajdara Viktor), koja je zaslužila veću minutažu, do gej fotografa Ričija (Oskar

Četvrtak, 14. april 2022.

ojima je vrlo simpatično prikazana ženska borba za slobodu Nikeš Patel i Rouz Matafeo funkcionišu kao jak par i u drugoj sezoni serije ,,Starstruck“

ljustima feminizma Montoja) koji oduševljava u svojim scenama, poput one kada fotografiše porno biblijskog Davida. ,,Minx“ je svojevrsna kombinacija serija ,,Deuce“ i ,,Mrs. America“ ili filmova poput ,,Boogie Nights“ (P. T. Anderson, 1997) i drugih koji su govorili o razvoju seksualnosti, s razlikom da ona sebe ne shvata veoma ozbiljno. Dijalozi i situacije su komični, što je pravi recept ako želite privući veliku publiku ozbiljnim pitanjima. Naravno, ovo nije zabava za cijelu porodicu, barem ne za djecu, jer ima više muške golotinje od 90 odsto holivudske produkcije. U svakom slučaju, ostaće vam u lijepom sjećanju i željeće da upoznate Džojs i Daga još više.

Ocjena: 4.1/5

STARSTRUCK

Romansa u Londonu između obične djevojke iz komšiluka i filmske zvijezde se nastavlja. Ne odvajajući se u potpunosti od ,,Bridžit Džons“ serijala, Rouz Matafeo pronalazi put zamišljajući posljedice ljubavi na prvi pogled. Njena junakinja Kivi Džesi (tumači je Ma-

tafeo) je sa Tomom Kaputom (Nikeš Patel) dočekala jednu Novu godinu, a hoće li njihov par preživjeti, otkriva nam u drugoj sezoni humoristične serije ,,Starstruck“ od šest epizoda na HBO Max servisu. Nakon skoro godinu i napetosti hoće/neće, konačno su odlučili da odustanu, u trenutku kada je ona trebala da zauvijek napusti London i vratiti se kući na Novi Zeland. U autobusu koji je vozi na aerodrom, odustaje od silaska, propusti let i ostaje u Londonu, gdje više nema stan, ali ni posao. Opijeni ovom pomalo ludom odlukom, dvoje ljubavnika priuštili su sebi dan van vremena i stvarnosti, ali ni jednom ni drugom ne izmiču epizodni napadi anksioznosti, jer znaju da je najteži dio pred njima. Džesi se mora pozabaviti sa stvarnim posljedicama lude odluke koju je donijela. Suočava se s reakcijom najbolje prijateljice Kejt (Ema Sidi), dok je Tom pod pritiskom stresnog agenta (Mini Drajver) da ode u Irsku na snimanje filma. Kasnije se pojavljuju i druge prepreke u vezi u obliku Džesinog bivšeg momka Bena (Ed Iston), kao i mnoge druge…

Prateći ovu novu fazu veze, serija je gotovo jednako uvjerljiva i simpatična kao i prije. Nove epizode ne pokušavaju da oponašaju šarmantnu strukturu skakanja vremena prve sezone. Dok se prva sezona poigravala idejom o romantičnoj sudbini, što nije formula koju bi mogla koristiti zauvijek, prelaskom na formulu ,,trebalo bi pokušati nešto ozbiljnije“, njihov odnos je ostao gotovo identičan. Epizode se i dalje odvijaju oko događaja (dvije praznične zabave i sahrana), ali joj nedostaje ,,hoće/neće“ fazon prve sezone na neozbiljan način, udaljavajući je od onog što nam se dopalo. Bez obzira na to, dijalozi nisu banalni (vješto se poigrava citatima iz mnogih popularnih romantičnih komedija poput ,,Notting Hill“ (Rodžer Mičel, 1999) i ,,500 Days of Summer“ (Marka Veba, 2009) i epizode brzo prolaze, a serija koristi konvencije i poziva se na klasiku kako bi osvježila obrasce i pružila gledaocu dozu svjetla, tako željenog danas i sa takvom formulom savršeno funkcioniše. Matafeo i Patel nisu Džulija Roberts i Hju Grant, već su

bolji i imaju hemiju i njihov dijalog postiže duhovitost, a da se nimalo ne osjeća lažnjak. Jedan od manjih problema serije je velika neravnoteža između glavnih glumaca, jer Patel, kojem nedostaje malo harizme, uvijek završi u pozadini, posebno kada ga Matafeo zaslijepi, koja je i dalje šarmantna za koju je lako navijati. Tom jednostavno nije smiješan. Kada se ostavi sam u pričama, to stvara najveću ,,dosadu“. Matafeo nije u stilu ,,Fleabag“, ali je u stanju da izvede scene u kojima nezaustavljivu energiju usmjerava u sve interakcije. Al Roberts povremeno ukrade scenu kao momak, Ema Sidi je drugi član glumačke ekipe sposoban da nasmije, a kada se sa Matafeo svađa, to je ,,Starstruck“ u najboljem izdanju. Ovo je tiha, mala i osvježavajuća komedija koju Matafeo čini posebnom i nudi bijeg od ambijentalnog mraka. Ovo je lijepa priča, ne samo o ljubavi, već i o problemima u pronalaženju vlastitog puta. Iako šest 22-minutnih epizoda godišnje nije dovoljno, unaprijed se radujemo novim ljubavnim avanturama jedne od omiljenih junakinja.

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 14. april 2022.

serije

Slow Horses

Eplov triler sa Gerijem Oldm

Čistilište za ne tako dobre špijune A

ko je vjerovati decenijama špijunskih trilera, suština špijunaže nije inteligencija, već izdaja. Prosječan izmišljeni špijun nastanjuje svijet u kom kolege agenti mogu da budu ,,krtice“ (često to i jesu), cijenjeni šefovi primaju mito, a vlade će ih uvijek i bez mnogo razmišljanja ležerno žrtvovati (štoviše, to im je u opisu posla), kao najobičnije pione u velikoj političkoj šahovskoj partiji koju bi samo budala nazvala idealističkom.

Džegerova pjesma

,,spori konji“ iz razloga što su karijere oduvali neuspjehom, nekompetencijom ili nedostatkom sreće. Pa su, iz tog razloga, prebačeni u zaboravljeni londonski biro koji služi kao administrativno čistilište za ne tako dobre špijune. Tamo obavljaju dosadne sitne poslove pod prezrivim okom (na prvi pogled) odbojnog Džeksona Lemba (Geri Oldman), nekadašnjeg glavnog špijuna u Berlinu, koji zlostavlja podređene uvredama i problemima sa nadimanjem. Lemb provodi dane u ,,prošlosedmičnoj“ odjeći i sa bocom viskija, mrzovoljan i raščupan, vrijeđajući svakoga ko se uopšte približi kancelariji. Njegov tim agenata trećeg reda čini simpatična ekipa iz koje se izdvaja živahni River Kartrajt (Džek Louden), sa čijom akcijom na aerodromu počinjemo seriju.

Akcija na aerodromu

Agenti kojima je okružen, počinili su dovoljno velike greške da više ne zaslužuju biti tamo gdje je akcija, ali ipak variety.com

Takav bar utisak steknete ako gledate dalje od gedžeta i ,,aston martina“ Džejmsa Bonda (koje, da se razumijemo, svi mnogo volimo). Mik Heron, britanski romanopisac čiji je serijal ,,Slough House“ najbolja špijunska fanastika od vrhunaca Džona le Karea, prepoznat je po tome što je uspio da u knjigama prikaže dvoličnost špijunskog svijeta na nesvakidašnji način, koji je uz to mnogo zabavan. Stoga, nije veliko iznenađenje

što je produkcija servisa Apple TV+, tražeći nove projekte za platformu koja i dalje (pomalo nepravedno) kaska za Netfliksom, odlučila da adaptira Heronove knjiga - počevši od prvog romana ,,Slow Horses“ (,,Spori konji“). Sjajna postava glumaca, odlična produkcija i činjenica da je pjesmu ,,Strange Game“ iz špice otpjevao niko drugi do Mik Džeger (koji je i sam obožavalac knjige) govori dovoljno i tjera vas da očekujete solidan projekat. Ono što možemo reći nakon (samo) tri prikazane epizode, očekivanja su, barem za sada, u potpunosti opravdana. Šestodjelni špijunski triler čini se sjajnim uvodom u Heronovu radosno nagrizajuću viziju britanske obavještajne službe, ali i današnje Britanije. Ono po čemu su Heronovi likovi prepoznatljivi i što će vas odmah kupiti, jeste to što nijesu nikakvi heroji, genijalci, šmekeri, ženskaroši ili boginje. Oni su, zapravo, šarolika gomila neprilagođenih, poznata pod podrugljivim nadimkom

Britanska velikanka Kristin Skot Tomas sjajan dodatak glumačkoj ekipi

znaju previše da bi bili otpušteni. Kod Rivera je stvar nešto drugačija. On se u administrativnom čistilištu nalazi privremeno (iako ne znamo na koliko tačno) jer je kažnjen zbog greške na posljednjem zadatku. Iako se u startu izdvaja, vrlo brzo saznajemo i da je njegov djed (Džonatan Prajs) dobro vaspitani špijunski veteran sa sjajnom reputacijom, što ga čini još intrigantnijim. Ono što serija ,,Slow Horses“ ima da ponudi, osim uživanja u modernom špijunskom trileru koji je, sudeći po ovome što imamo, napravljen kako treba - jeste osjećaj potpune zabave. Ono što će se dopasti svakom ko bude gledao, bez obzira na to voli li špijunske priče ili ne, jeste to što zapravo nema pretjerane špijunske fantastike, stvari su prikazane prilično realno, a zbog same prirode i grupe ljudi koju posmatramo, nekako nam se sve čini i bližim i zabavnijim. E sad, seriju je kreirao čovjek koji se (nažalost) zove Vil Smit, i u pitanju je britanski stendap komičar, pisac i glumac (koji, za razliku od onog drugog, nije nikada ošamario Krisa Roka na Oskarima). Smit je pisao za projekte poput ,,Avenue 5“, ,,Veep“ i ,,The Thick of It“, a ako ste upoznati o bilo kojoj od ovih serija, onda vas neće čuditi što vas sami dijalog drži na nogama i što je dovoljno inteligentan, ali i dovitljiv. Smit je, takođe, kao i uvijek vrlo jasan u pogledu politike, prikazivajući ovim projektom prednosti, ali i teret života u državi pod nadzorom. Ono po čemu se ovaj TV projekat već izdvaja u odnosu na bilo koji drugi jeste da je ovo prva serija sa Gerijem Oldma-

Četvrtak, 14. april 2022.

theposterdb.com

manom opravdava visoka očekivanja na početku sezone Ono što će vas odmah kupiti i po čemu su Heronovi likovi prepoznatljivi jeste što oni nijesu nikakvi heroji, genijalci, šmekeri, ženskaroši ili boginje. Oni su, zapravo, jedna šarolika gomila neprilagođenih, poznata pod podrugljivim nadimkom ,,spori konji“ iz razloga što su karijere oduvali neuspjehom, nekompetencijom ili prosto nedostatkom sreće nom u glavnoj ulozi. Oldman, očekivano, izgleda jednako veličanstveno kao u bilo kojoj drugoj ulozi, s tim što Lemb podsjeća na Džordža Smajlija, lika kojeg je igrao u filmu ,,Tinker Tailor Soldier Spy“ (Tomas Alferdson, 2011) što nije nikakav minus, već naprotiv. Apple TV+ je pritom uspio da regrutuje i Kristin Skot-Tomas i Džonatana Prajsa, koji su sjajan dodatak ekipi. Ovo nije jedna od onih serija koje možete, ili koju bi trebalo, bindžovati do iznemoglosti. U njoj se uživa u malim dozama i zapravo je idealna za onaj stari model - jedna epizoda sedmično (iako se ne bi žalili i da ih je više). Jedino što se može izdvojiti kao eventualna mana jeste taj Netfliks manir kome su pristupile manje-više sve platforme, a to je da se u samo šest do osam epizoda ispriča neka priča. U pitanju je nešto što je za veliki broj projekata izvodljivo (i poželjno), ali ne za sve.

Kratko zadovoljstvo

Kako je u ovom slučaju u pitanju adaptacija nešto složenije knjige sa dobro razvijenim liko-

Titan glumišta Geri Oldman predvodi ekipu neostvarenjaka među špijunima

vima već je jasno da će faliti vremena da se neki od ovih likova pokažu u svjetlu kakvom ih oni koji su čitali knjige znaju. U pitanju je prijatna, pomalo kisela, ali skromna vožnja noćnim ulicama i dosadnim danima Londona. Serija je fokusirana jednako i na pabove i kancelarijske sesije, ali i razgovore dok ste u kolima ispred nečije zgrade na tajnom zadatku - a uz to dobijamo i one neke malo klasičnije momente na koje smo navikli u špijunskim tv projektima (tipa hakera koji vam sa 15 sekundi po tastaturi može obrnuti svijet

naopačke). Svaka rečenica je potencijalna kreativna uvreda ili jako gorka šala, a prvi izvršni producent na listi „Slow Horses“ je Graham Jost, što ima smisla, jer ima projekte poput „Justified“ i „The Americans“. ,,Slow Horses“ daje potpuno drugačiji pogled na britanske špijune. A ovi ljudi nijesu nužno ni idioti. Nijesu ni bez talenta. Oni su pomalo slabi sa živcima, možda previše piju, ili su jednom negdje dovoljno zeznuli na terenu, da se više ne smiju pojaviti na njemu. Većina je ipak samo osrednja. Ne

da su loši u poslu, samo nijesu ni dovoljno dobri da kao zadatak dobiju nešto što je previše bitno. Umjesto da se ovako nešto iskoristi za komediju na radnom mjestu (što je logičnije i na prvi pogled ima više smisla), ,,Slow Horses“ ubacuje svoje junake u prilično direktan špijunski triler i traži od njih da drže korak. Rezultati su zbog toga dosta komični (što potkopava pompeznost žanra), ali često budu i iznenađujući, zbog čega je ovo projekat koji se apsolutno mora ispratiti. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 14. april 2022.

The Girl from El Faning u Huluovoj mini-seriji fan Plainville

Vidite koliko je komplikovano: sudija je, u ovoj hronici slučaja koji je prije sedam godina potresao Ameriku, morao da odluči da li je maloljetna tinejdžerka kriva za ubistvo zbog toga što je, na priznanje mladića poput ,,ja bih da se ubijem“, odgovarala ,,ok, ako to želiš“! I to isključivo dopisivanjem

Sjajna El Faning na posteru serije

theposterdb.com

serije

eka vas nikako ne pokoleba to što je ,,The Girl from Plainville“ vrlo tjeskobna serija, negdje od trećine prve pa do kraja, posljednje emitovane, četvrte epizode. To je anatomija jednog zločina, u onoj mjeri u kojoj jedno prolazno i besciljno ljudsko postojanje, za jednu mladu osobu može djelovati kao – nečiji kosmički vic. Kao igra ili zločin.

Srodne duše

Tjeskoba ili ,,mučnina“, (fr. ,,la nausee“) je ono što je veliki filozof Žan-Pol Sartr opisivao kao apsolutno potreban i čak poželjan simptom, kao znak da izlazimo iz zone komfora. Po Sartru, tom mučninom se naše tijelo opire novom saznanju, novoj osvojenoj zrelosti i slobodi. E, to tjeskobno putovanje kroz seriju ,,The Firl from Plainville“ valja proći; iako uglavnom otvara mnogo pravih pitanja, tek ovlaš nudeći neke, uglavnom maglovite odgovore. Ili: nudi rješanja sa kojima ćete se osjećati kao duboko, do koljena u blatu. Ovo je serija iz koje se nećete izvući čistih ruku, već sa dobro pomjerenom savjesti; zato je i umjetnost, jer vam neće pružiti ni milimetar prilike da se opustite ili zaslužite olakšanje. Eto, toliko je ozbiljno to iskustvo. Takođe, neka vas ne zavara to što će vas u uvodnih pola sata

Anatomija jedne krivice ,,The Girl from Plainville“ podsjetiti na gomilu serija koje tretiraju i tiču se jedne porodice, suočene sa tragičnom smrću mlade osobe. Kao i u slučaju kultne Linčove ,,Twin Peaks“, tu je mnogo više od onog što se na prvi pogled čini. Jedan pusti i savršeno nebitan parking supermarketa postaće potencijalno mjesto zločina, onda kad na njemu osvane vozilo i u njemu mladić Konrad Roj ( Kolton Rajan) u g u š e n ugljen-monoksidom. I odmah

znate da ste na polju vrlo mučnog užasa: da jedna majka (Kloi Sevinji) treba da primi telefonski poziv i vijest koju nijedna majka na ne treba da čuje. Da će prvi pomen suicida biti okidač za preispitivanje krivice, koje jednu porodicu, svaku koja se suoči sa takvim užasom, prati do kraja njihovih života. Ipak, ,,The Girl from Plainville“ nije priča o Konradu Roju. Ova hronika mučne istrage, koja je sredinom prošle

decenije bila jedna od najpotresnijih tema američke javnosti (posebno u državi Masačusets, u Bostonu i okolini) – tiče se prije svih djevojke Mišel Karter. Njih dvoje (Konrad i Mišel) su se, praktično, ,,oči u oči“ jedva poznavali; osim što su danima, mjesecima gradili ,,vezu srodnih duša“ dopisivanjem. Mišel se pred sudom našla početkom 2015, pola godine nakon Konradove smrti – pod optužbom da je porukama podstakla i

Četvrtak, 14. april 2022.

usmjerila Roja na samoubistvo! Pri tome, djevojka je tvrdila da je potpuno i do kraja uvjerljivo bila zaljubljena u Konrada; da nije činila bilo šta što nije bilo ohrabrivanje njegovih želja i suštine njegovog karaktera. Vidite koliko je komplikovano: sudija je morao da odluči da li je Mišel kriva za ubistvo, zbog toga što je, na nečije priznanje poput ,,ja bih da se ubijem“ odgovarala ,,ok, ako to želiš“! I to isključivo – dopisivanjem.

ew.com

ntastično portretiše djevojku koja je podstakla mladića na samoubistvo Kompleksan i jedinstven odnos Mišel Karter i nesretnog Konrada Roja

Gomila pitanja

Ovo nije, naravno, jedina moralna dilema koju vam serija servira. Oni koji su prije sedam godina temeljno pratili slučaj i suđenje (a tada su detalji danima prenošeni i u našoj javnosti) se dobro sjećaju momenta kada je Mišel, u vatri rasprave ili zanosu mladalačkog dopisivanja, Konradu direktno rekla i sugerisala nešto u stilu: ,,pa ubij se, ti to i želiš“. Pa opet. Pa u ključnoj i kobnoj noći... Dakle, slučaj je taman ,,prijetio“ da sklizne u jednoznačan zaključak o krivici – da se nije radilo o, praktično, djevojčici, od 17 godina. O paru tinejdžera (ili makar, samo o Konradu) kojima je samo postojanje bilo toliko besmisleno i teret, na način na koji to samo mladim i senzitivnim osobama može biti. Svako pojavljivanje lika Konrada Roja u seriji je takvo, da se tiče retrospekcije, ,,svjedočenja“ osobe koja je već mrtva. I Kolton Rajan (glavni lik Semjuel u Eplovoj seriji ,,Little Voice“ je sjajan u toj roli. Ipak, apsolutna i potpuno ostvarena zvijezda serije je El Faning – ona koja tumači tu Mišel Karter. Prije tri godine, El je u 22. postala najmlađa osoba koja je bila u žiriju Kanskog festivala. Djevojka iz Džordžije je ulogom Mišel Karter već ispisala prvi zlatni potpis karijere; koliko je promišljeno, višeslojno i kompleksno iznijela jedan, potpuno ljudski, portret djevojke koja je voljenog mladića gurnula u samoubistvo! El Faning, kao Mišel Karter, za ruku će vas povesti kroz gomilu raskrsnica i mnogo dobrih pitanja; i učiniti da ovo ( još

jednom, vrlo tjeskobno) putovanje djeluje i kao jako pametno, ali i na iščašen, konzumerski način – zabavno. Recimo, neka od pitanja: koliko jake a koliko iskrene mogu biti emocije koje se ,,propuste“ isključivo kroz kanal mreže za dopisivanje? Koliko svako od nas istinski i svakodnevno prigušuje ili proživljava one najbitnije relacije kroz ispisani, i nekom proslijeđeni, kratki tekst? Koliko jedan par to istinski jeste, onda kad niko nije apsolutno ni znao za njih dvoje – jer su se samo i isključivo dopisivali? Da li je Mišel zaista voljela Konrada, ako ga je gurnula u suicid koji je dugo priželjkivao, u svijetu u kom nikako nije pripadao? I ima li tu zločina? Jako bitno: koliko svi naši izbori i čak želje, jesu isključivo projekcije nečeg što nam servira umjetnost, ili pop kultura, ili najbanalniji TV sadržaj? Ključna scena je na kraju prve epizode; izvjesno i jedna od označiteljskih, kada je kompletna televizijska pano-

rama ove godine u pitanju! Tu Mišel zatičemo pred ogledalom, dok izgovara riječi ljubavi za njenog, već preminulog Konrada.

Prokleta televizija

I u momentu glumačke briljantnosti i potpune promišljenosti i kontrole El Faning – shvatamo se radi ni o čemu drugom, već o papagajskom ponavljanju monologa jedne od junakinja tinejdžerske TV sapunice ,,Glee“! Kakav momenat apsurda i kako strašna istina o ljudskom postojanju kao imitaciji nečeg toliko puta proživljenog i ofucanog... Da bi se onom Sartru sigurno nasmijano taj egzistencijalni brk. El Faning, proslavljena ulogama u filmu ,,The Neon Demon“ (Nikolas Vinding Refn, 2016), seriji ,,The Great“ o Katarini Velikoj, kao i kreatorka mini-serije u osam epizoda Liz Hana, uspjeli su nešto vrlo delikatno. Da budu pravedni prema uspomeni na Konrada Roja i njegovoj porodici (iako,

recimo, vrlo strogo i kompleksno oslikavaju žaljenje njegove majke – i samo ,,prigušeno“ i u filteru SMS dopisivanja) – ali i da budu vrlo pravedni prema toj nesretnoj Mišel Karter. Da toj djevojci pruže jedan sasvim ljudski lik, pritisnut i poklopljen gomilom konzumerskog sadržaja koji tinejdžeri svakodnevno gutaju... U toj mjeri, da jedna rečenica u najbanalnijoj seriji – može biti katapult i katalizator nečeg tako strašnog, kao što je suicid mlade osobe. Zato, iako izvjesno razvučena (trajanje je moglo da bude za trećinu kraće) i vizuelno neautentična - ,,The Girl from Plainville“ je opaka i mnogo važna serija. Jer dekonstruiše, ogoljava i kritikuje (sopstveni) televizijski koncept. Kritikuje sadržaj i svrhu bilo koje serije, kao takve. Da vrlo brzo i bez dvojbe znate: mnogo je lica i mnogo rukavaca krivice, svih nas, kada je bilo čiji suicid u pitanju. I zato i ona tjeskoba... S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.1/5

Četvrtak, 14. april 2022.

muzikološkinja, rukovoditeljka marketinga i komunikacija Muzičkog centra Crne Gore

Magija Bergmanove ,,Sonate“ Jelena Jovanović-Nikolić: Fascinira je muzika Hičkokovih filmova

Zgrabi FILM S obzirom na to da se cijelog života bavim umjetnošću, a potom i naučnim promatranjima iste, tragajući za filmovima koji zaokupljuju moju pažnju i koje bih preporučila, uvijek se vraćam ostvarenjima koja odolijevaju vremenu, različitim periodima i svjedočanstva su visokih umjetničkih dometa. Diskurs o filmu iz mog ugla je nezamisliv bez pomena Hičkokovih ostvarenja „Rebeka“ (1940), „Psycho“ (1960) i „Vertigo“ (1968). U „Vertigu“ pored režije, glume i žanrovske složenosti uvijek me nanovo oduševi muzika u zastrašujućim i delikatnim scenama. Pored Hičkokovih ostvarenja, tu su gotovo svi filmovi Ingmara Bergmana. Jedan od omiljenih „Autumn Sonata“ (1978) u kojoj se borba ženskih identiteta, pitanja majčinstva i/ ili karijere prikazuje kroz dramatične i razočaravajuće momente. Da znanje i upor-

nost „krče“ izlaz i kada se čovjek nađe u nemogućim životnim situacijama briljantno je prikazano u ostvarenju Frenka Darabonta „The Shawshank Redemption“ (1994). Ljudska psiha, okolnosti u kojima se mijenja, nada koja nikada ne umire, vjera u prijateljstvo, upakovani kroz mračnu i tešku dramu čine ovaj film jednim od najboljih.

TV Privilegovani smo da sve sadržaje koji su nam zanimljivi možemo da repriziramo, a sve što nam se ne čini kvalitetnim i važnim, zaobiđemo. Budući da se sada lako informišemo putem socijalnih mreža, televizijske formate ne pratim i gotovo da ne gledam TV. Uvijek odvojim vrijeme za kvalitetne stare emisije na YT kanalu, u kojima su gosti intelektualci (Vladeta Jerotić, Momo Kapor, Jovo Toševski, Svetomir Bojanin, itd.) koji su imali šta da kažu i prenesu znanja i iskustva. To su emisije „Agape“, „Dok anđeli spavaju“. Uz djecu sam

takođe nanovo počela da gledam crtane filmove, kako stare, tako i novije produkcije i moram priznati da su me „Encanto, „Rone’s Gone Wrong“ i „Coco“ oduševili. Vrlo rado bih uvijek nanovo zgrabila dokumentarne filmove poput „A World Without Beethoven“, „Rostropovich: The Genius of the Cello“, „Written by Mrs Bach“ - interesantne i onima koji nisu iz muzičke profesije jer pokreću pitanja originalnosti, veze između klasične muzike i drugih žanrova. Za razliku od filmova i muzike koje uvijek klasifikujem, analiziram i gledam višeslojno, kada su u pitanju serije, zaključila sam da kao forma ne odgovaraju mom senzibilitetu i energiji. Ukoliko se odlučim da odgledam neku epizodu, to uvijek budu one koje sadrže elemente komedije i zabave poput: „Friends“, „3rd Rock from the Sun“ , „Sex and the City“, „Only Fools and Horses.“

MUZIKA Budući da sam muzikolog, muzika za mene pred-

stavlja predmet ozbiljnih proučavanja. Širem auditorijumu bih uvijek preporučila ostvarenja iz različitih epoha u istoriji muzike, kao i da budu otvoreni, kada su u prilici da poslušaju uživo koncert klasične muzike. Od neprocjenjive važnosti su opusi Baha, Mocarta, Betovena, Vagnera i mnogih drugih. Pisanje o izboru muzike bi trajalo i zauzelo previše prostora, ali moram da pomenem muziku Morikonea i Nina Rote.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Kada se čovjek fokusira na kvalitetne sadržaje, teško da će bilo šta što ne potpada u ovu kategoriju naći put do njega. Važno je prepoznati kvalitet, biti informisan, ali i odolijevati različitim marketinškim strategijama i kampanjama koje nude i prodaju „prazne“ proizvode, bez sadržaja, pouke, kulture i umjetnosti.

Privatna arhiva

PREPORUKA

Jelena Jovanović-Nikolić,

Provokator indi roka Džoš Tilman posvetio ploču starom Holivudu

r Jo h n

Stil ispred suštine

fatherjohnmisty.bandcamp.com

Fat

d ž uboks

isty

Četvrtak, 14. april 2022.

Tematski i idejno, ,,Chloë and the Next 20th Century“ prilično je jednoznačna ploča, što joj je i ključna mana

ovo oštro i lijevo skretanje u karijeri glavnog velikog provokatora modernog indi roka Džoša Tilmana, alias Father John Misty: pravo u zlatnu eru starog Holivuda i pravo u barokni pop! Album ,,Chloë and the Next 20th Century“ bi se najlakše mogao opisati kao neki od filmova Vesa Andersona, čiji su duh i estetika prebačeni na vinil. Kao gomilu slatkih, malih i opakih portreta gomile likova koje ćemo navrat-nanos posjećivati. Kao gotovo infantilna igra koju će naprečac prekidati specijalne i udarne vijesti o

svijetu koji polako i sigurno klizi u propast... Na finalnoj pjesmi ,,The Next 20th Centiry“ Tilman promuklo žubori: ,,Things keep getting worse, while staying so eerily the same“. I to je ključna, verbalizovana poruka o koju ćete se mnogo puta spoticati na ovoj ploči. U tom smislu, tematski i idejno je prilično jednoznačna, što joj je i ključna mana. Više stila i estetike, a manje suštine (taman kao i noviji filmovi Vesa Andersona) – pa ko voli... Za Tilmana, bivšeg bubnjara benda Fleet Foxes, svakako značajna vinjeta u ka-

Tilman na očuđenom monohromatskom motivu na omotu

talogu sjajne i već, sasvim jasno, epohalno bitne karijere. Za publiku, kao neka važna muzička referenca ovog proljeća, pa ne i toliko. Ivice crnog i grubog humora muzičara i tipa od kojeg je javnost navikla da će pokušati da je nasamari, da joj se u brk smije i naruga – sada su jasno ublažene. Ciljanih kliše momenata klasičnog Holivuda je mnogo, poput sudara na auto-

putu nakon noći lagodnog dejta u džezi-bar koktelu ,, We Could Be Strangers“. Tu negdje Tilman tretira i kensel kulturu, ali i priču o paru koji je uvezala, zamislite, jedna umiruća mačka divnom folk lamentu ,,Goodbye Mr Blue“. Dovoljno da uživate u albumu zvijezde od koga ste navikli na, objektivno, kompleksniju S. S. i bolju muziku.

Ocjena: 77/100

Wh e it

Neuspio ,,svadbeni“ LP slavnog Džeka Vajta

Jac

Album bez sidra i kormila

U ciljanom kršenju i rastakanju koncepta konvencionalne pjesme na albumu ,,Fear of the Down“, realno nema dovoljno koherentne muzike

glidemagazine.com

ve je sigurnije da Džek Vajt od svog života pravi performans: samo dan prije nego je prošlog vikenda naprečac zapro-

Horor i američka gotika kao motiv kavera

sio i oženio partnerku Oliviju Džin, na koncertnoj sceni (!) u Detroitu - servirao je fanovima album ,,Fear of the Dawn“. ,,Strah od nove zore“ u naslovu albuma - kako to samo ironično zvuči kada je u pitanju veliki i strašni rok slobodnjak, onda kad sa koncertne scene juriša u brak... Tu se sa naslovom, otprilike, i završavaju reference na račun privatnog života. A ploča otvara vrata onom što se u najširem kontekstu može opisati kao čuđačka, ekscentrična muzika. Vajt, slavni frontmen velikog benda The White Stripes, ponovo karikira sebe, gotovo u stilu starih ,,Looney Tunes“ crtaća – a potom servira cijeli jedan haos od fuzije bluza i prok-roka. Ključni problem sa ,,Fear of the Dawn“

je samo nastavak onog koji je potpuno poklopio i potopio album ,,Boarding House Reach“ iz 2018. Jednostavno, u svom tom ciljanom kršenju i rastakanju koncepta konvencionalne pjesme, nema dovoljno koherentne muzike. Ili: teško se ovdje za bilo što korektno uhvatiti kao za oslonac, ideju. Na albumu bez sidra i kormila, koji je suštinski jedna duga džem-sesija. Pa ako se to Džeku Vajtu dopada i želi tako da snima i (već godinama) stvara, bože moj... Na singlu ,,Hi De Ho“ fali onog prepoznatljivog, životnog gitarskog udara; teško da je i ta posveta džez pjevaču Kebu Kaloveju na bilo koji način vajtovski prepoznatljiva ili autentična. Eksperiment ,,The White Raven“ je uglavnom pretenciozan. Na ,,What’s the Trick“ melje jedno: ,,I don’t even know what I’m doing it for“. I teško se ne zapitati – nije li Džek u pravu? S. S.

Ocjena: 59/100

Četvrtak, 14. april 2022.

33 OBRTAJA

Jovana Tomić, rediteljka

ako mlada (1990), rediteljka Jovana Tomić može da bude ponosna na crtice u biografiji. I nije to samo puki spisak komada („Kabare Nušić“, „Bosonogi u parku“, „Lolita“, „Livada puna tame“, „Kretanje“ itd.), već saradnja i prijateljstva sa autorskom ekipom, rođena iz jake želje za teatrom koji nije ono na što smo navikli. Od Aristofana, Gorkog, Nabokova, do modernih autora, naša gošća ne preza od robovanja formom i striktnim regulama, već istupa od klasične scenske postavke i pleše „izvan kutije“. Ta igra se sa pozornice seli u hodnik, toalet, klub, a prati je publika koja postaje svjedok-saradnik. Prostor slobode koji Jovana kreira, prepoznala je i kritika, pa je trijumfovala na Sterijinom pozorju, najmlađa je dobitnica nagrade „Bojan Stupica“. Jugoslovensko dramsko joj je prije nekoliko dana na proslavi 74. rođendana uručilo nagradu za predstavu „Moj muž“, po romanu Rumene Bužarovske u adapta-

ciji Dimitrija Kokanova, a trijumfovale su i glumice Sanja Marković i Jovana Belović. Posljednji dan marta Tomić je u Crnogorskom narodnom pozorištu dobila gromoglasan aplauz i novu publiku. Njena „Djeca sunca“ u produkciji našeg nacionalnog teatra, po tekstu Maksima Gorkog, će se dugo pamtiti i biti na redovnom repertoaru. Jovaninu viziju sproveli su uigrani mladi glumci i glumice (koji su i ovim igranjem pokazali da obećavaju), predvođeni Mišom Obradovićem, koreograf Igor Koruga, a kostimi Selene Orb... Ma, morate posjetiti CNP da biste saznali zbog čega je ovo inscenacija sa mnogo velova koje vrijedi podignuti. Naredno igranje je 28. aprila. Do, sigurni smo, skorog susreta u pozorištu čitajte Jovanine „Obrtaje“ i saznajte koja porodica na malim ekranima je tako dobro opisana da je scenario pravo remek djelo, koji bend bi slušala do kraja života, i zašto je neki opasni filmski junaci baaš izbace iz takta.

film

Od Marvela hoću Film koji Vas čini srećnom? - Srećnom me čini rumunski film „The Happiest Girl in the World“ (Radu Žude, 2009). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Poželim da se samoubijem na svaki film o Marvelovim junacima. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Nisam skapirala film „Solaris“ (Andrej Tarkovski, 1972).

Jovana Tomić: The Smiths je bend koji bi slušala do kraja života

Četvrtak, 14. april 2022.

ika Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Love Is a Stranger“, Warhaus. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Thinking of a Place“, benda The War on Drugs. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Surfujemo“, Kene Beri. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? „Jovano, Jovanke“. Vaša pjesma za karaoke? - Gilti pležr pjesma „Kofer ljubavi“, Kaliopi. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Odabrala bih bend The Smiths. commonsensemedia.org

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Za početak da žena bude glavni lik a tema je bezbroj. Omiljeni filmski rivali? - Volim rivalstvo Beti Dejvis i Džoan Kroford u filmu „What Ever Happened to Baby Jane?“ (Robert Oldrič, 1962). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Scene iz Netfliksovog dokumentarca „My Octopus Teacher“ (Pipa Elrih, Džejms Rid, 2020). Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Dakle rezime, pravde ima samo u filmovima, u životu happy enda, ja se nadam da ćemo se još jednom sresti. Ja sam vaša budućnost, ćao!“ To je citat iz filma „Mlad i zdrav kao ruža“ (Jovan Jovanović, 1971). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Ptica Trkačica je neodoljiva štetočina. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - E, toga se ne sećam. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Nešto dramatično i grandiozno, Enio Morikone. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - U Italiju nakon filma „Io sono l’amore“ (Luka Gvadanjino, 2009). Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Rumunski novi talas, to bi bila dobra žurka u kombinaciji sa Gasparom Noeom u klabingu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Tarantino režirao na Balkanu? - Svaki pozorišni proces na Balkanu je kao da ga on režira.

Duško Miljanić

da se samoubijem

Džoan Kroford i Beti Dejvis omiljene filmske rivalke

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Dug je spisak. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Pogodila me smrt Ejmi Vajnhaus. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Ginem“, Magazin. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - To je bio poster Eminema. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Apsolutno!

Serija za kišni vikend? - Za vikend je idealna serija „Kljun“. Najdraži par iz serije? - Svi parovi i uopšte ta porodica iz serije „The Successi-

on“ su scenarističko remek delo. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Na detinjstvo me podseća serija „Nestašne godine“ („High Break High“). Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Jutro će promeniti sve“ zaslužila je veću gledanost. Serija koju nikada nijeste završili? - Dug je spisak serija koje nikada nisam završila. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Ako je loš kraj onda gubi status fantastične serije. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Posle serije „Succession“ želela sam da budem milionerka. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Poželela sam okruženje iz serije „The Office“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Moćna je pozicija žrtve, tako da uvek Tom. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 14. april 2022.

Manje poznate filmske prič

Brodolom izvan mubi.com

filmaffinity.com

kalendar

Sačuvani poster za film ,,Saved from the Titanic“ iz godine nesreće

ako je 1997. godine, igrom slučaja, manje poznata scena Filmskog festivala u Tokiju odabrana da odigra ulogu lansirne rampe za blokbasterski pretenciozni ,,Titanic“, režiser Džejms Kameron uspio je, da iz toga izvuče maksimum.

Iskustvo preživjele

Kao neko ko je godinama bio opsjednut tragedijom koja se dogodila 14. aprila 1912. godine, Kameron je bio idealna holivudska faca da se fokusira na neobičnu, kvazineobjašnjivu sudbinu najvećeg putničkog broda s početka 20. vijeka. Koliko god da je Kameron postavio trend u okviru produkcije filmova o nesrećama, ali i popularizovao narativ o ,,Titaniku“, što je i krunisao sa 11 Oskara, nije bio prvi koji je ovu priču, o velikom brodu koji tone u hladnoj atlantskoj noći, adaptirao za filmsko platno. Štoviše, ako ne uzmemo u obzir Kameronov, bez sum-

nje ključan doprinos ovoj temi, pogotovo kada govorimo o fotografiji i scenografiji, ostvarenja koja su prethodila njegovom filmskom senzacionalizmu mnogo su ozbiljnija - i nijesu zavisila od klasičnih elemenata sapunice. Zato ćemo i obilježiti ovaj važan datum podsjećanjem na neka filmska ostvarenja o ,,Titaniku“ koja ne uživaju popularnost Kameronovog komada, ali koja sasvim solidno mogu stajati sama u tmini Atlantskog okeana. Mjesec nakon tragedije u Sjevernom Atlantiku, u kojoj je život izgubilo više od 1.500 putnika, ,,skuvao“ se i prvi film. ,,Saved From the Titanic“ (1912) Etijena Arnoe je desetominutna vizuelna drama kratke forme, o mučnom iskustvu glumice Doroti Gibson, koja je prežvjela tragediju ,,Titanika“. Gibson je nakon povratka u Njujork brzo napisala scenario, koji je bio krajnje autentičan, a glumica se po-

Ako ne uzmemo u obzir, bez sumnje ključan doprinos Džejmsa Kamerona ovoj temi, pogotovo kada govorimo o fotografiji i scenografiji, ostvarenja koja su prethodila njegovom filmskom senzacionalizmu, mnogo su ozbiljnija starala da ispred kamere nosi istu odjeću u kojoj je spašena tog 14. aprila! Za razliku od ovog ,,nijemog“ komada, koji se zvanično smatra izgubljenim, deskripcija događaja ,,In Night and Ice“ rumunskog plesača i režisera Mime Misu pronađena je krajem devedesetih. Avanturistički njemački film završen za samo nekoliko mjeseci nakon tragedije i fokusiran je na putnike, paniku, ali i zanimljiv ugao spašavanja. Iako se smatra prvim evropskim pokušajem, francuski režiser Lui Fojad prvi se fokusirao na ovu tematiku, ali iz različitog ugla.

Dodir sudbine

Dvadeset četvorominutni ,,The Obsession“ završen takođe 1912. priča je o opsesivnom vjerovanju u natprirodne

moći – nakon što je njegovoj supruzi gatara kazala da će neko blizak uskoro umrijeti, ona je pokušala ubijediti supruga da se ne ukrca na ,,Titanik“. Prvi obziljan film iz produkcijskih kuhinja stigao je sa zvukom. Ostvarenje ,,Atlantic“ iz 1929. njemačkog autora Evalda Andrea Duponta završeno je kroz tri produkcije, britansku, francusku i njemačku, praktično simultano. Adaptacija pozorišnog komada ,,The Berg“ koji je oduševio publiku u Zapadnom Londonu, na popularnom Vest Endu, bazirana na priči o ,,Titaniku“, svjedočanstvo je o posljednjim satima na fiktivnom brodu ,,Atlantik“ koji se sudario sa ledenim brijegom. Produkciji nije bilo dozvoljeno da film i brod nazovu ,,Titanik“

Četvrtak, 14. april 2022.

če o tragediji ,,Titanika“ 110 godina nakon nesreće

pinterest.com

balona sapunice Scena sa palube iz Gilijamove fantazije ,,Time Bandits“

najbolji film, a dobio je i režiju i montažu, ova Lojdova drama bila je neprikosnoveni hit.

Cijena realizma Scena iz hita ,,Titanik“ (1953) sa velikom divom Barbarom Stenvik

usljed zabrane britanske pomorske kompanije,,White Line“, vlasnice ,,Titanika“. Dok je Viktor Kendal koncipirao scenario za sve tri evropske produkcije, Dupont je uposlio fenomenalnog Čarlsa Rošera, koji je samo dvije godine ranije postao prvi fotograf dobitnik Oskara u toj kategoriji. Iako tehnički film nije o ,,Titaniku“, oskarovski bombon ,,Cavalcade“ završen 1933. godine u režiji Frenka Lojda sadrži kratku ali za fabulu

ključnu scenu, upravo na ,,Titaniku“. Adaptacija istoimenog pozorišnog komada Noela Kauarda simpatičan je uvid u engleski život s početka 20. vijeka iz prizme mladih Londonaca i aktera iz njihovih života. U jednoj od scena dvoje mladenaca, koji biraju ,,Titanik“ kao mjesto na kojem će proslaviti medeni mjesec, nestaju zajedno sa poznatim brodom. Iako danas smatran jednim od ispraznijih dobitnika Oskara u glavnoj kategoriji za

Gebelsova propaganda Priča o ,,Titaniku“ nije zaobišla ni vizuelnu ratnu propagandu, pa ne čudi da je usred Drugog svjetskog rata Jozef Gebels uspio da napravi svoju verziju, kao direktan odgovor na to čija je kinematografija jača, i ko je ,,zapravo“ kriv za ovu tragediju. ,,Titanic“ završen 1943. godine, djelo Herberta Selpina sa

fiktivnim njemačkim oficirom koji ubjeđuje vlasnika broda da ga uspori, prikaz je svojevrsnog personalnog rata naciste Gebelsa sa Britancima, prikazavši jedinog Njemca na brodu kao spasioca, a Engleza kao zlikovca. Selpin nije doživio premijeru svog najznačajnijeg rada – režiser je ubijen pred kraj snimanja, zbog

Jedan od blokbasterskijih filmova o ,,Titaniku“ je sigurno istoimeno djelo rumunsko-američkog režisera Žana Neguleskua iz 1953. godine. ,,Titanic“ je imao i fenomenalnu glumačku ekipu – od Kliftona Veba i Barbare Stenvik, do simpatične Odri Dalton i Brajana Aherna. Ali i krajnje zanimljiv scenario, po kom nesrećan bračni par pokušava da pronađe način da pomiri ,,zaraćene“ strane na najvećem putničkom brodu i na koncu pronalazi odgovore. Film je bio nominovan u kategoriji najbolje scenografije, ali je izgubio od teškog protivnika, ostvarenja ,,Julius Caesar“ Džozefa L. Mankijevica. U kategoriji ,,nepatriotskih“ komentara. Da stvar bude kompleksnija, Gebels je zabranio prikazivanje filma u Njemačkoj zbog kontroverznih scena panike na brodu, za koje je smatrao da bi Njemcima poslale sasvim suprotnu poruku od željene. Tako je filmska traka tokom rata ,,prošetala“ Evropom, da bi tek krajem četrdesetih, zahvaljujući ,,istočnoj strani“, ugledala svjetlost dana.

za adaptirani scenario pobjeđuje, u lakoj konkurenciji. Ipak, dilm koji je uslijedio, nije uspio da doživi tu popularnost, pa je za dokudramu Roja Vard Bejkera ,,A Night to Remember“ (1958) trebalo vremena. Ono što Bejkeru, scenaristi Eriku Ambleru i producentu Vilijamu Mekitiju, koji je bio opsjednut tematikom, nije išlo naruku u tom periodu, bila je činjenica što se ovaj film smatrao za ,,najprecizniju depikciju tragedije“. A pedesete se nijesu pokazale kao decenija u kojoj je prolazila autentičnost, pa je fabula o ,,Titaniku“, sa osvrtom na glavne ,,igrače“ na brodu kao i na režiserov poseban autorski pečat, morala da sačeka kritičare da primijete kvalitet. A i da Džejms Kameron uzme papir i olovku, pa zapiše koji savjet za kasnije... ,,Titanik“ se kasnije pojavljivao s vremena na vrijeme, kao segment koji može ispuniti filmske rupe, što kroz komediju, što kroz animaciju. Čak je i pajtonovac Teri Gilijam uspio da uključi ,,Titanik“ na simpatičan način u filmu ,,Time Bandits“, bajci naučne fantastike iz 1981. godine. U sklopu vremenskih igrica Gilijamove fantazije, simpatična ekipa koja putuje iz jednog istorijskog perioda u drugi tražeći blago, uspijeva da preživi tragediju ,,Titanika“... Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 14. april 2022.

PODGORI č ARENJE

rvi su u Podgorici protestovali obućari. Crna Gora bila je knjaževina, njen prvi Ustav na snazi tek manje od pola godine, a po Ustavu se knjaz manje-više pitao sve... Ali je radnički pokret postojao. I ljevica, spremna da djeluje angažovano. Ta 1906. tako odudara od slike koju imamo o Crnoj Gori za vrijeme Petrovića – i u velikoj mjeri koriguje neku ustaljenu ili uvreženu sliku o tome kako se monarhija odnosila prema lijevim idejama. Važan hroničar začetaka ljevice na našim prostorima bio je Žabljačanin, istoričar Jovan R. Bojović. Sredinom sedamdesetih njegova doktorska disertacija 1976. bila je dragocjeno djelo - upravo na temu naprednog omladinskog pokreta u prvoj polovini 20. vijeka u Crnoj Gori. A Pobjeda je dobila priliku da već krajem sedamdesetih objavljuje (feljton) neka od svjedočanstava koje je Bojović sačuvao. Tako, na primjer, dola zimo do saznanja da se već 1879, dakle samo godinu nakon Berlinskog kongresa i priznanja nezavisnosti pred očima svijeta – u cetinjskoj knjižari

mogao naći preveden ,,Komunistički manifest“! I ne samo djela Marksa i Engelsa, već i, recimo, komentari i objavljeni, pa koričeni tekstovi revolucionara i socijaliste Svetozara Markovića... I niko to u Crnoj Gori nije cenzurisao, niti je knjaz, kasnije kralj Nikola, decenijama vidio neku opasnost za svoju vladavinu od radničkog pokreta. Šteta samo, što se imena tih prvih sindikalnih boraca i socijalista u Crnoj Gori nijesu sačuvala. Ipak, profesor Bojović jasno navodi da su prvi radnički protest u državi, početkom 1906. i prije onih obućara u Podgorici (već tada

bila glavni industrijski centar u zemlji) započeli – štampari na Cetinju. I da su se za svoja sindikalna prava i bolje uslove rada, te godine i izborili. I o tome je, naravno – i izvještavao Glas Crnogorska, kao zvanično državno glasilo i jedini list u zemlji, koji je tada izlazio na sedmičnom nivou. Ono što je bitnije u tom protestnom mozaiku – je činjenica da je uspijeh cetinjskih štampara praktično rasplamsao nekoliko sedmica sindikalne borbe u cijeloj državi! Tako su te iste 1906. u knjaževini protestovali i cetinjski krojači. Zatim i radnici prvih industrijskih postrojenja u Nikšiću – i chinadaily.com.cn

Karl Marks na Cetinju

Najstarije sačuvano izdanje ,,Komunističkog manifesta“ na njemačkom

Zaglavi se

lučki radnici u Baru... A posebno je odjeknuo protest onih, koji su mukotrpno radili na prvom modernijem putu i prvoj pruzi u državi, na kojoj će tri godine kasnije grabiti prva lokomotiva, na potezu od Bara do Virpazara. Potom je novi protestni talas, godinu prije proglašenja kraljevine, stigao 1909. godine; ponovo u više gradova... I sve je to važno da se shvati utemeljenje na kom su prvi zvanični sindikati nastali neposredno nakon Prvog svjetskog rata, već krajem 1918. I konačno, zbog čega je Komunistička partija, na prvim izborima u višestranačju 1920. godine, ostvarila izuzetan rezultat upravo u Crnoj Gori. Odatle nije teško ni pomisliti: da nije onaj Marksov ,,Komunistički manifest“, baš iz cetinjske knjižare, završio u rukama nekih od prvih crnogorskih revolucionara i važnih ljevičara, poput Bracana Bracanovića ili Vukašina Markovića... I kao da je ljevici, uostalom, sasvim prirodno bilo, da klicu zametne baš u ovim planinama.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

LONDON CALLING

ni koji London zovu domom često se zapitaju zašto su ih svi koji su godinama posjećivali britansku metropolu, upozoravali na izrazito loše vrijeme. Tokom sedmice za nama su se tih riječi i prisjetili, s obzirom na to da je s aprilom stiglo i i vrlo neproljećno vrijeme: kombinacija grada, snijega, kiše i vjetra... Tako su Londonci ,,uživali“ u scenariju u kojem se godišnja doba mijenjaju i miksaju kao fotografije duple ekspozicije. No, na koncu, i to je bilo lako zaboraviti s obzirom na vrijeme Uskrsa i brojne čokoladne opcije, koje su virile iz svih ćoškova supermarketa, restorana, kafića, pa čak i kulturno-umjetničkih zdanja. U saradnji sa kancelarijom gradonačelnika Londona Sadika Kana, nakon dvogodišnje pauze uzrkovane krizom, produkcija ,,Wintershall“ vraća se na Trafalgar. Više od stotinu glumaca, glumica i volontera vizualizovaće 15. aprila, na Veliki petak, ,,Život i smrt Hrista“. Očekuje se da će devedesetominutna tačka ,,The Passion of Jesus“ okupiti više hiljada ljudi, pa su se organizatori potrudili da na Trafalgaru bude više video-displeja, koji će obezbijediti adekvatnije praćenje događaja. A za one Londonce koji nijesu pretjerano zainteresovani za ovu

Svi uskršnji ukusi

Druge zemlje u Londonu pažljivo osmišljavaju svoje uskršnje kutke, a Londonci su se sigurno uvjerili da su ove godine Italijani bili najspremniji. Čokoladna jaja samo su jedna od glavnih atrakcija u njihovim londonskim ćoškovima stranu Uskrsa, tu je tradicionalni ,,uskršnji lov“, koji iako osmišljen za najmlađe, vole i odrasli – pa da se priključe ovoj specifičnoj potrazi. Ove godine centralni ,,lov“ će biti organizovan u predivnom

kraljičinom zdanju na zapadu Londona, u Ričmondu, u ,,Hampton Court“ palati. Staza koja je postavljena unutra i u bašti ovog istorijskog zdanja ispunjena je sakrivenim čokoladnim statuama u tradi-

Čokolada u raskošnom pakovanju u izlogu

Nezaobilazne zečije uši na pločniku

cionalnom obliku zečeva. Oni koji pronađu čokoladnog zeca, otkriće i priču o nekom od važnih likova iz istorije palate. Druge zemlje u Londonu pažljivo osmišljavaju svoje uskršnje kutke, a Londonci su se sigurno uvjerili da su ove godine Italijani bili najspremniji. Čokoladna jaja samo su jedna od glavnih atrakcija u njihovim londonskim ćoškovima, u kojima se tradicionalno bira i najljepše ukrašeno čokoladno jaje, od nekih od pedesetak kompanija koja ih predlažu. A na istoku Londona u simpatičnom ćošku, u jednom od pop-ap prostora, nevladine organizacije pronašle su unikatan način da proslave Uskrs. U sklopu simpatične besplatne radionice pletenja posjetioci mogu naučiti staru vještinu, i napraviti korpice i jastučiće za čokoladna jaja. tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić