Dnevni list Pobjeda 13.09.2020.

неђељом Neđelja, 13. septembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19693 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Nova školska godina biće veliki izazov za đake, roditelje, a pogotovo nastavnike

Kroz okrnjene časove prenijeti maksimum znanja

INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose i politički analitičar

Berlin odlučuje o crnogorskoj vladi

Ko god da napravi vladu ona ne može da bude prosrpska. Što znači prosrpska vlada u momentu kada Srbija mijenja orijentaciju, to treba da se pitaju oni koji su vezali konja za tu priču i misle da će na leđima srpstva i Srbije doći na vlast i upravljati Crnom Gorom. To apsolutno ne može da prođe - kaže Janjić STR. 3.

Turizam u Crnoj Gori teško pogođen globalnom zdravstvenom krizom

Prihodi od taksi minimalni, oporavak do 2023. godine

» Modifikovan školski kalendar, skraćen raspust i razmak između klasifikacionih perioda, uz časove od pola sata i više režima nastave, zavisno od uzrasta i razreda startuju 1. oktobra. Biće to poduhvat za školstvo, posebno zbog okolnosti da se učenici već sedam mjeseci nalaze van školskih klupa STR. 5.

STR. 8. i 9.

AKTUELNO: Pored najava gradnji, Amfilohije brine i za imovinu Aleksandra Karađorđevića

Završene administrativne procedure za dopremanje letilica

Bježi od istine kao od poreza Helikopter ,,bell“ stiže STR. 7.

u Crnu Goru u utorak

Urađena PCR analiza 681 uzorka, identifikovano 145 novozaraženih

STR. 2.

ANALIZA: Uloga Srpske pravoslavne crkve u aktuelnim političkim dešavanjima

Quo vadis, Crna Goro?

Od korona virusa preminule tri osobe U KCCG, beranskoj i nikšićkoj bolnici životno je ugroženo ukupno devet pacijenata, pokazuju jučerašnji podaci iz tih zdravstvenih ustanova STR. 9.

» Piše: Gorana Ognjenović

STR. 6.

Istorija filmskih projekcija u prijestonici duga više od vijeka, novi projekat ohrabruje ljubitelje filma

Cetinjani zaslužuju bioskop

STR.13.

2

Politika

Neđelja, 13. septembar 2020.

Završene administrativne procedure za dopremanje helikoptera

,,Bell“ stiže u Crnu Goru u utorak PODGORICA- Helikopter ,,bell 505“ koji je u Crnu Goru trebao da stigne krajem jula, stići će na podgorički aerodrom u utorak, saznaje Pobjeda. Prema saznanjima našeg lista, kašnjenja su uslijedila zbog administrativnih procedura, koje je usporio korona virus.

Ministarstvo je potpisalo sporazum sa Kanadskom komer-

cijalnom kompanijom ,,CCC“ o nabavci dva modela ,,bell 505 jet ranger X“, od kojih se jedan očekuje u utorak, a drugi početkom sljedeće godine.

Helikopter je opremljen najnovijom tehnologijom, dizajniran da bude siguran i lak za letjenje, sa brzinom od 232 km/h i sa nosivošću od 680 kg. Dizajn u prvi plan stavlja sigurnost, performanse i pristupačnost, spajajući provje-

rene sisteme sa naprednom tehnologijom i elegantnim, modernim izgledom. Vazduhoplov uključuje visokotehnološki kokpit i prilagodljiv dizajn kabine, što ga čini izuzetno troškovno konkurentnim i sposobnim za sve izazove.

- Posebno su pogodni za obuku pilota, a značajno je to što će unaprijediti djelovanje Vojske Crne Gore, posebno u

Letilica kakvu je Crna Gora kupila od kanadske kompanije

okviru treće misije, koja se odnosi na pomoć stanovništvu - naveli su iz resora odbrane.

Ministarstvo je 2018. godine potpisalo ugovor o nabavci tri višenamjenska helikoptera iste kompanije, model ,,412 EP“ i ,,412EPI“, za koje je Vla-

DPS optužio Demokrate za partijsko zapošljavanje u Andrijevici

Koalicionim sporazumom dijele funkcije koje se biraju konkursom

da namijenila 30 miliona eura. Na obuku pilota za ,,bell“ helikoptere, biće potrošeno još 150.000 eura.

- Ponosni smo što ćemo u našoj eksadrili imati novi ,,bell 505“, koji je opremljen sa najnovijom tehnologijom - kazao je pukovnik Nenad

Pavlović iz Vazduhoplovnih snaga Crne Gore.

- Ovi helikopteri omogućiće našim pilotima da bolje obavljaju svoje dužnosti, posebno u okviru treće misije koja se odnosi na pomoć stanovništvu - dodao je on.

J. ĐURIŠIĆ

Evropska narodna partija čestitala Bošnjačkoj stranci na izbornom rezultatu

PODGORICA - Demokratska partija socijalista optužila je Demokrate da su i prije nego je konstituisana vlast u Andrijevici prekršili zakon i počinili pravno nasilje time što su koalicionim sporazumom „razdijelili“ i funkcije koje se popunjavaju preko javnog konkursa - konkretno mjesto menadžera opštine i direktora Turističke organizacije.

Demokrate su na optužbe DPS-a odgovorile pitanjem radi li se o istoj stranci „čiji su odbornici u lokalnom parlamentu, istovremeno, bili i direktori lokalnih turističkih organizacija i komunalnih preduzeća“ DPS ističe da je prije početka vršenja vlasti „počela je samovolja lokalnih čelnika i partijskog zapošljavanja čija bahatost dostiže vrhunac time što kršenje zakona objavljuju javno“.

Pojašnjavaju da je prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma precizirano da Demokrate dobijaju funkciju menadžera opštine i direktora Turističke organizacije što su mjesta koja se shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi i Zakona o turističkim organizacijama popunjavaju na osnovu javnog konkursa.

- Podsjećamo javnost da je koalicionim sporazumom nove većine jasno utvrđeno da ova mjesta pripadaju Demokratama te se stoga pravom pitamo, budući da se popunjavaju na osnovu javnog konkursa, kako je moguće u koalicionom sporazumu

precizirati ovakvu odredbu? Moguće je dakle samo ako je u pitanju partijsko zapošljavanje čime se na direktan način krše pomenuti Zakoni.

Ipak, da ne bismo bili jednostrani - pozivamo sivu eminenciju pravničke struke u redovima Demokrata Nevena Gošovića da se izjasni i kaže da li je sporazumom prekršen Zakon ili nije. Vjerujemo da za njegove pravničke kapacitete ovdje i nema prevelike

dileme – naveli su iz OO DPS Andrijevice.

Demokrate su odgovorile na optužbe iz DPS-a pitanjem da li kritike stižu od istog DPS-a „čiji su funkcioneri akteri afere 'Snimak', dobro poznatoj i u međunarodnim krugovima? Je li to isti onaj DPS, čija je Vlada prethodne godine realizovala plan optimizacije radnih mjesta u državnoj upravi uz isplatu otpremnina, samo da bi otvorila prostor za partijska zapošljavanja u izbornoj 2020. godini“ Iz te stranke navode da je dovoljno sjetiti se „kako su, u pojedinim opštinama, funkcioneri DPS-a bili optuživani, i to ne od opozicije, već od svojih koalicionih partnera za to da su odbornici u lokalnom parlamentu, istovremeno, i direktori lokalnih turističkih organizacija i komunalnih preduzeća“.

- Protiv njih, lokalnih funkcionera DPS-a, ovim su povodom njihovi koalicioni partneri podnosili i tužbe - poručuju Demokrate i pitaju kolege iz DPS-a da li je i tada bio na snazi ovaj „isti Zakon kojeg su se saR. P. da sjetili“.

Kako su prošle godine govorile Demokrate

„Đukanović osnivač, mentor i glavni saradnik DF-a“ PODGORICA - „Demokratski front (DF) je omiljena opozicija Đukanovića“, oni su „dezorijentisani, pripejd opozicionari i decenijski saradnici Đukanovića“ – tvrdnje su Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, od bezmalo juče, iz avgusta prošle godine.

Bečićeva stranka u saopštenju za javnost, koje tada prenose

„Vijesti“, izričita je i da je „Milo Đukanović osnivač, mentor i glavni saradnik DF-a“!

Interesantno, ove tvrdnje, kako navodi u tekstu Antena M, Bečićeva stranka nije javno povukla.

Baš kao što ni Demokratski front nije do danas opovrgao da Bečić, najkasnije od 2016, navodno radi po nalogu age-

nata CIA, tj. da je, kako DF tvrdi, Bečić „čipovan od strane Bagzima Biks Aliua, naturalizovanog Amerikanca prištinskog porijekla“.

Gospodin Aliu je te godine bio otpravnik poslova Ambasade SAD u Crnoj Gori.

DF je tvrdio da „sumnjamo da su agenti CIA ‘našeg’ Aleksu dok je boravio u Americi, kid-

napovali i zarobili kako bi ga zamijenili ‘njihovim’ Aleksom i poslali ga u Crnu Goru na tajni zadatak“.

Bečić je, prema podacima sa sajta njegove partije, od 23. aprila do 14. maja 2016. boravio u SAD-u kao učesnik „Programa posjete lidera“ – u organizaciji Stejt dipartmenta…

R. P.

Suljo Mustafić i Rafet Husović

Rangel: Značajno ohrabrenje za proevropske snage PODGORICA - Izborni rezultat Bošnjačke stranke potvrda je ispravne proevropske politike, a na tom putu treba da nastavi i Crna Gora u narednom periodu, poručeno je na sastanku predstavnika Evropske narodne partije (EPP) i Bošnjačke stranke.

Predstavnici EPP iskazali su zadovoljstvo izbornim uspjehom Bošnjačke stranke, - Čestitamo vam na ostvarenom rezultatu. Smatramo to potvrdom vaše ispravne proevropske politike. Vaše jačanje je i ohrabrenje za proevropske snage i garancija njihovog daljeg jačanja u CG - kazao je Paolo Rangel potpredsjednik EPP, prenoseći čestitke cjelokupnog rukovodstva i predsjednika Donalda Tuska.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović zahvalio je na javnoj podršci EPP tokom izbornog procesa i kazao da je izborni rezultat potvrda prozapadnog i evropskog puta Crne Gore.

- Bošnjačka stranka je ponudila koncept manjinske vlade kao, u ovom trenutku, optimalnog rješenja i garanciju daljeg evropskog puta Crne Gore. Važnije od pozicija u izvršnoj vlasti za nas je garancija stabilnosti Crne Gore, odnosi u regionu, nastavak evropskih integracija, kao i ispunjavanje obaveza preuzetih članstvom u NATO alijansi - kazao je Husović.

Tokom sastanka analizirana su aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, nakon završenih parlamentarnih izbora. Iz BS je tokom sastanka poručeno da će svaka dalja politička odluka stranke ići u pravcu jačanja proevropskih i prozapadnih vrijednosti u Crnoj Gori.

K. J.

Politika

Neđelja, 13. septembar 2020.

3

INTERVJU: Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose i politički analitičar

Berlin odlučuje o novoj crnogorskoj vladi BEOGRAD – Odluke opozicije zavise od odluke iz Berlina da li će se ući u vladu sa Mandićem i proruskom orijentacijom ili ne. Zato je ponuđen Krivokapić: ako njemački liberali i zeleni kažu da - imamo vladu, ako oni kažu ne, imaćemo potpuno novu konfiguraciju - objašnjava Dušan Janjić u razgovoru za Pobjedu.

Direktor foruma za etničke odnose objašnjava da će SPC morati da se registruje u Crnoj Gori i da plati porez, jer sponzor iz Njemačke neće pristati na javašluk kada je u pitanju imovina.

POBJEDA: Ako nova vlada Crne Gore bude prosrpska kakvi će biti budući odnosi Crne Gore i Srbije?

JANJIĆ: Ko god da napravi vladu ona ne može da bude prosrpska. Ta vlada nije početak svijeta, nije bila revolucija nego parlamentarni izbori.

Problem opozicije je što misli da preko parlamentarnih izbora može da promijeni cijelu vladajuću strukturu što je opasna iluzija.

Društvo ima unutrašnje zakonodavstvo i međunarodne obaveze. Biti član kluba kao što je NATO, ispregovarati tolika poglavlja, opredijeliti se za EU - to nije lako napustiti.

Većinski to želi samo jedan dio ljudi u koaliciji ,,Za budućnost Crne Gore“ koji Crnu Goru vide izvan evropskih integracija u vezi sa Srbijom, Rusijom i pravoslavljem. Ne vidim da oni imaju većinu u opoziciji.

Sigurno tu ne spadaju ove dve male liste - koalicije: ,,Mir je naša nacija“ i ,,Crno na bijelo“.

Vlada buduća mora respektovati preuzete obaveze i trebaće im puno pobjeda i vremena da potpuno demontiraju dosadašnji razvoj Crne Gore - čije osamostaljivanje ide od Miloševića, a ne od Srbije.

Crna Gora nikad nije bila dio Srbije, ali od Miloševićevih struktura, nasljeđa rata i ratnih profitera u samo Crnoj Gori – taj put traje od 1997. godine

Ko god da napravi vladu ona ne može da bude prosrpska. Što znači prosrpska vlada u momentu kada Srbija mijenja orijentaciju, to treba da se pitaju oni koji su vezali konja za tu priču i misle da će na leđima srpstva i Srbije doći na vlast i upravljati Crnom Gorom. To apsolutno ne može da prođe - kaže Janjić

Problem Crne Gore nije Đukanović - Glavni problem Crne Gore nije Milo Đukanović i korupcija koje ima svuda već postojanje moćnih krugova koji imaju profita od milion do 50 miliona eura i nemaju odgovarajuću političku artikulaciju svojih interesa. To je od 12 do 14 odsto birača. Kada su oni podržali Medojevića on je imao 14 odsto, sada su podržali koaliciju oko Bečića koji ima 12,5 odsto. Taj krug ljudi će jednog časa morati da stisne petlju i kaže nećemo da se krijemo iza novina, intelektualaca i ostalih nego ćemo kao vlasnici novca da

do referenduma. Ne možete preko noći izbrisati 25 godina svoje istorije.

Buduća vlada će morati da vodi spoljnu i stratešku politiku sadašnje Vlade i ne bi trebalo da se razlikuje od onoga što je obećala narodu: da neće biti korupcije, da su sposobni da završe privatizaciju i razriješe probleme sa neuspjelim privatizacijama i da finansiraju održavanje jednog relativno visokog životnog standarda.

Možda taj standard građanima Crne Gore nije dovoljan, ali gledajući iz regiona on je visok.

POBJEDA: Dakle, isključujete mogućnost da buduća vlada bude prosrpska?

JANJIĆ: Što znači prosrpska Vlada u momentu kada Srbija mijenja orijentaciju, to treba da se pitaju oni koji su vezali konja za tu priču i mislili da će na leđima srpstva i Srbije doći na vlast i upravljati Crnom Gorom. To apsolutno ne može da prođe.

Kada se sve očisti od priče SPC i decenijske stigme koja je na Đukanovića bacana iz Srbije pokazaće se da su građani Srbije protiv besplatnog školovanja svih i davanja državljan-

napravimo političku infrastrukturu koja će da radi za nas. Kada je Đukanović probao da iskorači sa Lukšićem i ukaže da Crnoj Gori treba liberalno demokratska opcija znamo kako se završilo.

Ne amnestiram Đukanovića, ali sam svjedok da je pokušavao, koliko je mogao, da saopšti Crnoj Gori da joj treba jaka liberalno – demokratska opozicija jer nacionalista ima na svakom ćošku - kaže Janjić.

stva onima koji ne doprinose budžetu Srbije. Orban je ubijedio građane Mađarske da treba da da državljanstvo svim Mađarima u okolini, ali kada je došlo da treba da plaćaju školovanje i ostalo zakon je ukinut.

POBJEDA: Da li će Mitropolija imati jači uticaj u društvu u budućnosti?

Najavili su da prave nove crkve, ili će se sve završiti na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti i donošenju novog zakona? Da li je uloga Mitropolije završena ili ona tek počinje?

JANJIĆ: To je sada teško reći. Stojim iza onoga što sam govorio o donošenju čudnih odluka na Kongresu DPS-a i aktiviranje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u izbornoj godini je za mene pogrešna odluka. Moguće je da se tom odlukom željelo nešto drugo i to se dobilo: da se vidi kolika je dubina i vrsta podjela u Crnoj Gori. Ako ozbiljno analiziramo kretanje u opoziciji pokret ,,Ne damo svetinje“ donio je samo jedan dio glasova. Ne može se reći da će Mitropolija iz nove vlade izvući profit - time što

Mitropolija će imati sukob sa Moskvom -Mitropolija će sa Moskvom imati teške muke da dokaže što je ko kome prenosio i darivao. Imaće problem i da sačuva najvažnije svetinje u Ostrogu, jer iz Moskve tvrde da je to bio njihov poklon kraljevskoj

porodici. U Srbiji imamo problem sa Miroslavljevim jevanđeljem, na koje se zakleo Vučić, a ispostavilo se da je ono ukradeno iz Srbije i odnijeto u Rusiju pa vraćeno kaže Janjić.

Amfilohije ima kontrolu nad Krivokapićem, saradnju sa Mandićem i Srbijom i Rusijom. Što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti trebalo bi preispitati i pojasniti dva, tri člana - tu nema spora.

Mitropolija je aktivna u nekim projektima visokog rentiranja i dobit od toga koja se ne koristi za rad sa vjernicima treba da ide u neke fondacije ili da plate porez. Tako je svuda u savremenom svijetu i to nova vlada ne može izbjeći niti će to dozvoliti njemački partner. Sponzor iz Njemačke neće pristati na javašluk kada je u pitanju imovina.

Glavni problem Mitropolije je u Beogradu u Sinodu, jer Mitropolija ne pokriva cijelu teritoriju Crne Gore nego zalazi i u Srbiju. Ona unutar crkve treba da postigne dogovor da pokriva cijelu Crnu Goru i tako će pokazati svoj uticaj. Imamo i problem registracije crkve u Srbiji koja će morati donijeti sličan zakon kao Crna Gora.

POBJEDA: Ima tumačenja da je u sadašnjem Zakonu o crkvama u Srbiji SPC prepoznata?

JANJIĆ: Ona je prepoznata ali to nije na nivou evropskih tekovina koje traže da se jasno zna gdje je duhovni sektor, a gdje počinje politika, organizovani kriminal i biznis. Da se jasno zna da je crkva organizacija civilnog društva, a ne država i paradržava kao u Moskvi. Na zapadu je crkva organizacija civilnog društva ko-

ja ne podliježe oporezivanju, ali podliježe evidenciji i novac ne može nenamjenski koristiti niti ga smije nabavljati iz kriminalnih i drugih izvora. To čeka i Srbiju. A to će biti veliki udar jer su moćni krugovi u SPC kao i u Katoličkoj crkvi povezani sa problemom pranja novca od organizovanog kriminala.

POBJEDA: Zašto DPS poraz tumači kao otimanje države, nijesu oni jedini branitelji države?

JANJIĆ: To je pokazatelj slabosti DPS-a koja je vidljiva od kada su se transformisali iz Saveza komunista i kada su tvrdokorni komunisti pešli u SNP - od tada je u DPS ostala navika: ,,država to sam ja“.

Sve vrijeme je bio problem transformacija DPS-a.

Nemam namjeru da branim Đukanovića, ali njegovo prvo povlačenje iz politike je bilo zbog ideje transformacije DPS-a, koja nije uspjela - a ne da bi se sakrio novac ili uvećao jer je novca već bilo.

Sada se desio apsurd, glavne perjanice DPS-a su podrška opoziciji. Ima i onih pod krivičnim gonjenjem poput Svetozara Marovića koji je sa svojom ekipom upropastio Budvu. Opoziciji spolja niko neće vjerovati da su se promijenili ako su im uporišta: SPC, Amfilohije, Marović, Duško Knežević.

Pred opozicijom je puno iskušenja: pokazati da su sposobni da vladaju na drugačiji način od DPS-a što će ići

SPC gradi hramove opranim novcem - Beograd počinje da liči na Teheran jer ima više crkava nego vjernika. Crkva se uključila u biznis koji joj je bio ozbiljno ugrožen u Crnoj Gori - jer je Zakon o slobodi vjeroispovijesti predviđao, kao što je u cijelom svijetu, da budu u poreskoj evidenciji, prijavljuju prihode i poslove da bi se kontrolisali izvori prihoda a ne da plaćaju porez. Ovo pouzdano govorim jer se na Novom Beogradu gradi jedna od najvećih poslovnih zgrada perko SPC, a pere se strani novac iz organizovanog kriminala - kaže Janjić.

jako teško i da se opredijele da li će da nastave pregovore sa EU koji ih čekaju čim dođu na vlast.

Crna Gora je ušla u namanje petogodišnju fazu nestabilnosti u kojoj će svako sa pravom pokušavati da predstavi sebe kao najboljega. DPS će vjerovatno probati da se reformiše i koliko toliko sačuva, ali ne verujem da se ikada više može vratiti na vlast u obliku u kojem je bio - jer to ne bi bilo doVioleta CVEJIĆ bro.

Još jedna lažna vijest prosrpskih portala, reagovali predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik OO DPS-a u tom gradu

Nije bilo tuče na stranačkom odboru PODGORICA – U moru neistinitih i zlonamjernih vijesti koje imaju za cilj izazivanje razdora u Demokratskoj partiji socijalista u postizbornom periodu, objavljena je i lažna vijest o tobožnjem haosu i sukobima u našoj partiji na Žabljaku, napisali su u reagovanju predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a u tom gradu Milorad Zarubica.

U tekstu pod naslovom ,,Potukli se funkcioneri DPS-a na Žabljaku“ objavljenom na portalu IN4S sastavljenom od kako piše u reagovanju, nekoliko „zbrda zdola sklepanih konstrukcija, iznešene su od prve do zadnje riječi apsolutne neistine“.

- Onako sročen tekst predstavlja primjer ljudskog, a ne možemo reći i novinarskog beščašća, jer u svemu ovome nema ni ,,n“ od novinarstva.

Jedino u čemu im na svemu ovome zavidimo jeste beskrajna maštovitost u izmišljanju povoda i sadržine ovakvog sočinjenija. A šlag na tortu ove ordinarne laži predstavlja zadnja rečenica da je predsjednika Opštine i predsjednika Opštinskog odbora od fizičkog sukoba odvratio ni manje ni više nego naš ambasador u BiH, Obrad Mišo Stanišić - piše u reagovanju.

Navode da je DPS Žabljak kao vodeći konstituent vladajuće koalicije na Žabljaku ubjedljivo pobijedio na lokalnim izborima 2018. godine sa programom koji je ponuđen građanima.

- Na relaciji između lokalne uprave i predsjednika Opštinskog odbora nikada nije bilo nesuglasica, a sve razlike su uvijek rješavane konstruktivnim dijalogom. Zato nas i

ovakvi novinarski udarci još više učvršćuju u uvjerenju da se radom, rezultatima i zajedništvom odupremo stvaranju ovakvog društvenog i medijskog ambijenta koji dozvoljava sebi da se može bez ikakve odgovornosti poigravati sa ljudima na odgovornim poslovima, njihovim životima i životima njihovih porodica - zaključeno je u reagovanju.

K. J.

4

Ekonomija

Neđelja, 13. septembar 2020.

U godišnjem izvještaju Stejt departmenta navedeno da će kineski zajam povećati javni dug

Korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije PODGORICA - Uprkos zakonskim poboljšanjima korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije – navodi se u godišnjem izvještaju Stejt departmenta koji se izrađuje sa ciljem pružanja pomoći američkim kompanijama pri donošenju poslovnih odluka.

Stopa ekonomskog rasta u 2019. godini bila je jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla sa 15,2 na 15,3 procenta.

Međutim, očekuje se da će pandemija kovida-19 imati značajan ekonomski uticaj na crnogorsku ekonomiju 2020. godine - napisano je u izvještaju

Korupcija i percepcija korupcije su, kako piše, značajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru.

- Stepen zabrinutosti građana zbog korupcije je uobičajeno visok u istraživanjima javnog mnjenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori - ističe se u izveštaju u kom se za više od 165 zemalja opisuju uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbjednosnog okruženja - piše u dokumentu.

jećaju da je od sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora usvojila pravni okvir koji podstiče privatizaciju, zapošljavanje i izvoz.

- Primjena okvira, međutim, znatno zaostaje za zakonskom regulativom. Država ostaje zavisna od uvoza iz susjednih zemalja, uprkos značajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnji hrane - piše u izvještaju.

Navode da je Crna Gora još u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podstiče strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.

- Iako politička tranzicija još nije eliminisala sve strukturne barijere Vlada generalno prepoznaje potrebu da ukloni prepreke ka reformi p o s l ov n o g o k r u ž e n j a i privlačenju stranih investici-

PRAVNI OKVIR

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u izvještaju pods-

ja - istaknuto je u izvještaju.

Odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda je, kako je precizirano, u Crnoj Gori jedan od najvećih u regionu.

- Javni dug je trenutno na 76,9 procenata BDP-a, uz prognozu da će porasti na više od 80 procenata nakon otplate zajma za izgradnju autoputa od milijardu dolara kineskoj Ek/ Im banci - napisano je u izvještaju.

PRIORITETI

Kao Vladine prioritete, Stejt department izdvaja razvoj infrastrukture „uključujući i drugu dionicu autoputa koja će bolje povezati razvijeni južni dio zemlje sa nerazvijenim sjeverom“.

Napominje se da Svjetska banka i MMF pomažu Vladi u primjeni mjera za kontrolu duga.

- Stopa ekonomskog rasta u 2019. godini bila je jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla sa 15,2 na 15,3 procenta. Međutim, očekuje se da će pandemija kovida-19 imati značajan ekonomski uticaj na crnogorsku ekonomiju 2020. godine napisano je u izveštaju.

Podsjeća se na predviđanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz aprila ovde godine, prema kojem Crnu Goru čeka pad ekonomije od devet odsto.

Ekonomski pad, kako se navodi, proističe iz velike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma. Turistički sektor zauzima četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kao zemlja kandidat na svom putu ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU), Crna Gora

je otvorila 32 od 33 pregovaračka poglavlja, sa tri privremeno zatvorena, naglašava Stejt department uz napomenu da se „Vlada Crne Gore nada da će posljednje poglavlje o konkurenciji otvoriti 2020. godine“.

Dodaje se i da je Crna Gora članica NATO od 2017. godine.

- Crna Gora je 1. januara 2019. godine počela implementaciju svog programa ekonomskog državljanstva. Program će trajati tri godine i biće dostupan za do 2.000 prijavljenih - jedna je od stavki koju ističe Stejt department.

SEKTORI

Crnogorska ekonomija usredsređena je na tri sektora, pri čemu je Vlada uglavnom usredsredila svoje napore na razvoj turizma, energetike i poljoprivrede.

- Zbog svoje 300 kilometara duge morske obale i spektakularne planinske regije na sjeveru zemlje uspješan turistički sektor čini skoro 25 procenata BDP-a - navedeno je u izvještaju.

Nijedna zemlja, kako je istaknuto, ne dominira direktnim stranim investicijama, a

MINISTARSTVO EKONOMIJE: Prijave za subvencije avgustovskih zarada počele su od 1. septembra PODGORICA - Ministarstvo ekonomije je, za prvih deset dana septembra, odobrilo subvencije avgustovskih zarada za 3,93 hiljade preduzeća i 19.000 zaposlenih.

Kako se navodi na Tviter nalogu Ministarstva, ukupan iznos koji se odnosi na odobrene subvencije je 3,75 miliona eura.

- Od početka primjene programa odobreno je i 1,23 hiljade subvencija za novo zapošljavanje - rekli su iz Ministarstva ekonomije.

Te subvencije dodjeljuju se u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade za period od šest mjeseci.

Prijave za subvencije avgustovskih zarada počele su od 1. septembra.

Program za subvencionisanje zarada, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije korona virusa, počeo je da se realizuje 1. avgusta, za julske zarade, u okviru trećeg seta mjera podrške privredi.

Kako prenosi Mina biznis subvencije su omogućene zaposlenima u djelatnostima zatvorenim usljed naredbi Ministarstva zdravlja, u sektorima turizma, ugostiteljstva i javnog prevo-

Odobrili pomoć za 3,93 hiljade preduzeća za putnika u drumskom saobraćaju, onima kojima je određena mjera karantina ili izolacije, kao i zaposlenima na plaćenom odsustvu zbog čuvanja djece mlađe od sedam godina.

Zahtjevi za subvencije se podnose elektronskim putem i upotrebom digitalnog sertifikata, uz obavezu prethodnog podnošenja IOPPD, posredstvom elektronskog servisa ,,Program za dodjelu subvencija“ koji je realizovan na portalu Poreske uprave (PU).

Preduzetnici koji ne posjeduju digitalni sertifikat za rad sa e-servisima PU, zahtjev podnose unošenjem traženih podataka na veb stranici https://www.subvencije.me, uz prethodno podnešeni GPPFL/ZPO K. J. obrazac.

najznačajnije su investicije iz Italije, Mađarske, Rusije i Srbije, dok Stejt department napominje i da novi interes za ulaganja dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbejdžana, Kine, Turske i Sjedinjenih Američkih Država.

Kao projekti u energetskom sektoru pominju se podvodni kabl do Italije za prenos električne energije i namjera crnogorske Vlade da razmotri uvoz američkog tečnog prirodnog gasa preko luke Bar. - Pored toga, postoji nekoliko tekuć ih konvencionalnih energetskih projekata širom zemlje, uključujući kontroverznu ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka termoelektrane na ugalj u Pljevljima koju finansira Kina i niz projekata za izgradnju malih hidroelektrana - navodi se u izveštaju.

Pominju se i ugovori o koncesiji za istraživanje nafte i gasa na moru koje je Vlada Crne Gore potpisala sa dva konzorcijuma – italijansko - ruskim konzorcijumom Eni / Novatek i grčko - britanskim konzorcijumom Energean Oil / Mediterranean Oil and Gas. K. J.

Kursna lista USD

1.18540

JPY

125.82000

GBP

0.92408

CHF

1.07770

AUD

1.62440

CAD

1.56220

CZK

26.56600

TRY

8.85650

NOK 10.70280 HRK

7.53900

RUB

88.72750

Ekonomija

Neđelja, 13. septembar 2020.

5

AKTUELNO: Turizam u Crnoj Gori teško pogođen globalnom zdravstvenom krizom

Prihodi od taksi minimalni, oporavak do 2023. godine PODGORICA - Evidentno je da turizam u Crnoj Gori dijeli negativne posljedice uticaja globalne zdravstvene krize na sektor turizma kako na evropskom tako i na globalnom nivou. To se odrazilo i na ukupne crnogorske namjenske prihode od boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse koji su ove godine na nivou 26,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine - kazali su Pobjedi iz Nacionalne turističke organizacije dodajući da su prihodi zaključno sa 9. septembrom 2.956.137 eura.

slovnih putovanja.

- Očigledno je da je turizam kao sektor koji karakterišu interakcije ljudi, pretrpio snažne promjene. Prilagođavajući se „novoj normalnosti“ šansu za uspjeh vidimo u efikasnom prihvatanju metoda digitalnog svijeta. U tom smislu NTOCG svoje promotivne aktivnosti preusmjerava primarno na digitalne kanale, poput virtuelnog učešća na turističkim sajmovima, oglašavanja putem globalnih turističkih platformi i društvenih mreža, održavanje onlajn vebinara, lajvstriminga kojima se promoviše destinacija na emitivnim tržištima i dr - kazali su iz Nacionalne turističke organizacije.

Kako objašnjavaju lokalne turističke organizacije imaju važnu ulogu u promociji crnogorskog turizma i kao njihovi partneri na tom putu imaju punu podršku NTOCG.

Najnovije prognoze pokazuju da se ove godine očekuje smanjenje putovanja u Evropu za 54 odsto u odnosu na prošlu godinu. Takođe, očekuje se da će se globalna međunarodna putovanja prepoloviti 2020. godine, pri čemu nivoi 2019. neće biti dostignuti ponovo do 2023. godine - kazali su iz NTO

Prihodi

PodršKa

s. vasiljević

- Kada je riječ o prihodima samo od boravišne takse naplaćeno je 1.228.203 eura što predstavlja ostvarenje od 16,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - kazali su iz NTO. Kako su naveli prema posljednjem izvještaju Evropske komisije za putovanja (ETC) čiji je NTOCG punopravni član, globalna zdravstvena kriza dovela je do toga da se turistički sektor u Evropi suočava sa do sada neviđenom krizom uz povećanu neizvjesnost po pitanju oporavka.

- Najnovije prognoze pokazuju da se ove godine očekuje smanjenje putovanja u Evropu za 54 odsto u odnosu na prošlu godinu. Takođe, očekuje se da će se globalna međunarodna putovanja prepoloviti 2020. godine, pri čemu nivoi 2019. neće biti dostignuti ponovo do 2023. godine, prema najnovijim progno-

Prazne ležaljke na Slovenskoj plaži u Budvi

zama turističke ekonomije kazali su iz NTO dodajući da su uslijed zdravstvene krize većina zemalja svijeta primijenile ozbiljna ograničenja: zatvaranje granica, ograničavanje kretanja građana kao i potpuna zatvaranja, koja su

imala snažan negativan uticaj na turizam i ovogodišnju ljetnju sezonu.

- Stope popunjenosti hotela u Evropi iznosile su 26,5 odsto u julu ove godine, što predstavlja pad od 66,4 odsto u poređenju sa istim mjese-

com prošle godine. Otvoreni hoteli u Crnoj Gori tokom jula bilježili su popunjenost i do 42 odsto - navode podatke iz NTO. Međutim, naglašavaju da iako su mnogi Evropljani željeli da ponovo putuju tokom lje-

ta, nedosljedna i neprestano mijenjajuća granična ograničenja, kao i zabuna oko zahtjeva za karantinom i testom, izazvala su frustraciju kod potencijalnih turista i negativno uticale na ostvarivanje kako putovanja na odmor tako i po-

- Vjerujemo da će opštine kao njihovi osnivači zajedno sa drugim nadležnim institucijama pronaći modele da im se pruži podrška, kako bi prevazišle finansijske probleme sa kojima se neke od njih trenutno suočavaju - tvrde u NTO. Kada je riječ o finansijama NTOCG se za sada se ne suočava sa problemima koji bi ugrozili nesmetano odvijanje planiranih aktivnosti u ovoj godini, imajući u vidu da je rebalansom finansiranje aktivnosti, u najvećem dijelu, planirano iz opštih budžetskih sredstava i oni vjeruju da će tako i ostati.

N.K.

Počinje obnova građevinskog dijela sistema HE ,,Perućica“

Uložiće 10 miliona eura

Sa potpisivanja ugovora

PODGORICA – U okviru projekta rekonstrukcije i modernizacije HE ,,Perućica“, počinje obnova građevinskog dijela sistema HE ,,Perućica“, u koju će se uložiti 10 miliona eura.

Kako ističu u EPCG, nakon sprovedenog međunarodnog tendera raspisanog 20. maja u skladu sa procedurama

Pogled na „Perućicu“

Njemačke razvojne banke, EPCG je potpisala dva ugovora ukupne vrijednosti od 10 miliona eura (sa PDV-om) za potrebe revitalizacije građevinskog dijela sistema HE ,,Perućica“ i pružanje usluga stručnog konsultanta i FIDIC inženjera sa kompanijama ,,Bemax“ iz Podgorice i ,,ENERGOPROJEKT Hi-

droinženjering“ iz Beograda.

Pojašnjavaju da se dovodni sistem HE ,,Perućica“ sastoji od međusobno povezanih kanala Zeta I, Zeta II, Opačica, Moštanica, ulazne građevine, tunela i cjevovoda.

- Uloga sistema kanala u Nikšićkom polju je da obezbijedi dovođenje vode bez gubitaka do ulazne građevine. Siste-

mom kanala se dovode i prirodne vode rijeke Zete i regulisane vode iz akumulacija do ulazne građevine - piše u saopštenju.

Menadžer projekta u EPCG Boško Božović rekao je da će se rekonstruisati i rehabilitovati dva kanala – Opačica koja dovodi vode iz akumulacije Slanog do elektrane i

drugi - Moštanica koji služi za zahvatanje vode iz akumulacije Krupac. Radovi će se izvoditi u naredne tri godine.

- Planirani su radovi na revitalizaciji u cilju korišćenja objekata shodno postojećim trasama uz predviđenu modernizaciju tehničko eksploatacionih karakteristika

objekata. Rekonstruisani kanal Opačica omogućiće nesmetan rad elektrane instalisanom snagom nakon ugradnje osmog agregata, koristeći vode samo iz akumulacije Slano - kazao je Božović.

Finansiranje rekonstrukcije i modernizacije HE ,,Perućica“ je obezbijeđeno iz kredita KfW Banke vrijednog 33 miliona eura koji je zaključen u septembru pošle godine.

- Dinamika izvođenja radova na revitalizaciji kanala Opačica i Moštanica je, uvažavajući potrebe rada HE ,,Perućica“, bez zastoja planirana za period 2020-2023. god.

Preostali iznos kredita predviđen je za rekonstrukcije i modernizacije hidromašinske i elektro opreme agregata A5, A6 i A7, hidromehaničke opreme zatvaračnica, opreme za hidrološko - hidraulička mjerenja, ugradnju integralnog informacionog sistema na nivou elektrane, kao i konsultantskih usluga za implementaciju cjelokupnog predmetnog projekta i razvoja projekta ugradnje agregata A8 u HE ,,Perućica“ - piše u saopštenju.

K. J.

6

Društvo

Neđelja, 13. septembar 2020.

ANALIZA: Uloga Srpske pravoslavne crkve u aktuelnim političkim dešavanjima

S. VASILJEVIĆ

Quo vadis, Crna Goro?

Piše: Gorana OGNJENOVIĆ

Bitka između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve davno je počela, a kulminirala proljetos povodom stupanja na snagu novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, diskusije koja će na kraju dobiti konačni epilog u Strazburu.

IZBORI

Pokušaj dominacije nad državom, ignorirajući čak i sve zdravstvene mjere za zaštitu od pandemije, došao je u obliku litija kojima je SPC još jednom, što fizički, što simbolički, pokušala markirati svoj teritorij na tlu moderne Crne Gore. Ali pošto ni to nije garantiralo nikakvu sigurnost protiv novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, SPC je odlučila aktivno sudjelovati u rušenju sekularne države potpunom podrškom ekstremnim srpskim političkim partijama, jer ih isto kao i SPC u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu vide kao svoje partije na sve moguće načine.

Umotavajući se u veo manjina, birači su prevareni da glasaju iz manjinskih uvjerenja, dok su u stvarnosti te partije zapravo bile samo pioni velikih četnički orijentiranih stranaka koje bi da vladaju današnjom Crnom Gorom pod parolom da će zauvijek biti beogradska filijala.

Metode i taktike SPC u ratnim godinama 90-ih bile su razne i vrlo efektivne, pogotovo na nivou simbolike, jer su uspjeli blagoslovljavati sam čin genocida bez da su ikada za to bili kažnjeni.

Snimci blagosiljanja „škorpiona“ prije nego kreću da kolju i siluju ljude, dan-danas se ne mogu zaboraviti zbog mučnine u želucu kada se samo prisjeti da se takva poruka slala od strane jedne od dominantnih religioznih institucija.

Rezultatima izbora vidimo da je SPC i te kako uključena u političke spletke koje na ovom nivou imaju moć da odlučuju o sudbini moderne Crne Gore

izborima jedne poslijeratne države na brdovitom Balkanu? Jedan od možda najtragičnijih rezultata izbora je da je Crna Gora, zahvaljujući SPC, doživjela da se četništvo, odnosno srpski i srbijanski ekstremizam, nudi njenim građanima kao moralnija politička opcija od sekularne, moderne države koja njome trenutno vlada.

SPC se opet poigrava svojom rolom jedne od religioznih institucija jedne moderne države i gleda kako da, postavljajući sebe kao moralni imperativ cijelog crnogorskog naroda umjesto samo manjinske srpske nacije Crne Gore, ponovo okupacijom i terorom većine manjinom pretvori samostalnu modernu sekularnu državu u filijalu beogradskog pašaluka.

Kada sagledamo rezultate izbora u Crnoj Gori danas, ne bi nam ni trebalo biti čudno što se još uvijek debatira o prirodi sukoba 90-ih s obzirom na to



ČETNIŠTVO

Pitanje je samo danas, da li je SPC ovaj put u Crnoj Gori prevazišla i svoj religiozni nacionalizam kada umotava četništvo u veo normale gurajući ga kao svog poslanika ispred sebe u demokratskim

Nemojmo zaboraviti da su u ime takvog politički falsificiranog identiteta ljudi, obični ljudi, počinili zločine nad drugim običnim ljudima, pripadnicima drugih vjera i etničkih grupa preko cijelog jugoistoka.

Klalo se, silovalo se, žene, djecu, starce i muškarce, što „svoje“, što „tuđe“, ubijalo se na sve moguće i nemoguće načine, palilo i rušilo kako se gdje moglo i stiglo da su događaji bili jako velik izazov bilo kojoj ideji toga što jeste religiozni ili etnički konflikt. Ako nas je globalna industrija falsifikata proizvoda i usluga nešto naučila to je da je profit veći i u rastu samo kad je gotovo nemoguće napraviti razliku između originala i falsifikata. Kada se akademici uhvate istraživanja, konfuzija nije ništa manja kada vide da ako si pravoslavac, svi misle da si etnički Srbin, imao ti ili tvoji preci sa Srbijom uopšte nešto ili gotovo ništa.

Još uvijek se pitamo kako je to bilo moguće, a sad ovih dana doživljavamo da gledamo iste scene strave gdje se bude divlje strasti istog tog ekstremizma koji je stajao iza grozota rata 90-ih. I kako je to moguće?

S. VASILJEVIĆ

U svim debatama SPC je sebe prikazivala kao samo vjersku zajednicu koja nema nikakve političke ambicije u sklopu svoje egzistencije u modernoj Crnoj Gori. Međutim, rezultatima izbora vidimo da je SPC itekako uključena u političke spletke koje na ovom nivou imaju moć da odlučuju o sudbini moderne Crne Gore.

Ekstremizam devedesetih na djelu

Nemojmo zaboraviti da su u ime takvog politički falsificiranog identiteta ljudi, obični ljudi, počinili zločine nad drugim običnim ljudima, pripadnicima drugih vjera i etničkih grupa preko cijelog jugoistoka. Klalo se, silovalo se, žene, djecu, starce i muškarce, što „svoje“, što „tuđe“, ubijalo se na sve moguće i nemoguće načine, palilo i rušilo kako se gdje moglo i stiglo.

Jos uvijek se pitamo kako je to bilo moguće, a sad ovih dana doživljavamo da gledamo iste scene strave gdje se bude divlje strasti istog tog ekstremizma koji je stajao iza grozota rata 90-ih. I kako je to moguće?

POLITIZACIJA

To je bilo moguće jer su se religiozne institucije odjednom pretvorile u jedine moralne sudove radnji koje su se vršile



Kad se govori o SPC govori se o instituciji koja može da žrtvuje sve što nije srbijansko, dosta toga što nije srpsko, a i ponešto što jeste pravoslavno, ovisno o potrebi. Pitanje koje još čeka na odgovor je ni manje ni više nego: jeste li vi stvarno zato litijali?

u ime nacije i religije. Oni su tada predstavljali, a i dan-danas pokušavaju biti jedini suci, porotnici i izvršioci kazne.

Ova vrsta moralne institucije se uvijek hranila i dan-danas se hrani od dva osnovna osjećaja vlasništva: teritorijalno vlasništvo i nacionalno vlasništvo (svaka religija sa korespondiranom nacijom). Na taj način, nažalost, danas u Crnoj Gori su pobjednici ideolozi ekstremizma i četništva u sprezi sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao glavnim političkim motorom moći. U isto vrijeme ne smijemo smetnuti sa uma da ni svi Srbi nijesu četnici, kao što ni svi četnici nijesu samo Srbi.

Osim toga ne smijemo smetnuti sa uma da ovaj kalibar politizacije religije je ni manje ni vise par excellance perfomans politizacije povijesti za koju mnogi obični ljudi misle da je realna stvarnost.

Amfilohije u svom svetosavskom snu sanja o tome kako, konačno, kompenzira za dugoročne efekte sekularne egzistencije običnih ljudi u Crnoj Gori, jer živi u uvjerenju da je pomanjkanje pobožnosti, a ne zdrav razum bilo to što su ljudi predugo uživali sekularnu egzistenciju tokom Titove Jugoslavije. Njegov san je, ni manje ni više, prerastao u opsesivno - kompulzivnu maniju koju je nemoguće zadovoljiti, sad konačno će svi u njegovoj glavi biti samo Srbi, pa samim time i odbraniti se od samodestrukcije. U svakidašnjem životu običnog čovjeka u Crnoj Gori ta Amfilohijeva manija se odražava u sistematičnom forsiranju homogenih prikaza jedne dijasporalne nacije u Crnoj Gori kao cjelokupnog crnogorskog naroda, što je zapravo lažiranje povijesti, a i kontradiktorno sa iskustvima običnog čovjeka u njegovom svakidašnjem životu u današnjoj multietničkoj Crnoj Gori. Četnici su uz Amfilohijevu sistematsku pomoć „isčetovali“ u dobrom starom stilu od Miloša Crnjanskog preko Dobrice Ćosića i Vuka Draškovića, pa sve do svog najnovijeg perverznog izdanja u obliku Dritana Abazovića, koji u svom narcisoidnom egotripu minimalizira četnički ekstremizam.

KOLONIZACIJA

Jer, nemojmo se zavaravati, zahvaljujući Amfilohijevoj punoj podršci ekstremnim djelovima srpske dijaspore u Crnoj Gori, Amfilohiju kao predstavniku manjinske religiozne organizacije pošlo je za rukom to što nije nikome drugom u Hrvatskoj ili BiH. SPC je svojim religiozno kolonijalističkim političkim aktivnostima u Crnoj Gori, kako danas stoje stvari, srušila autonomnu sekularnu državnu vlast. Amfilohije i da hoće ne može da bude ništa više nego li produžena ruka kolonijalističkog ekstremizma beogradskog pašaluka.

Amfilohije je to uspio pozivajući se na svima nama dobro poznate mitove i legende koje kao i uvijek popunjavaju izbušene rupe u bolesnim manufakturama interpretacija narativa koji vodu ne piju skoro nigdje više osim u Beogradu.

I to je Amfilohije odradio u fluentnoj uniji sa ekstremnim političkim partijama koje sad već insinuiraju promjene koje implicitno zadiru u crnogorsku samostalnost kao i samo postojanje države kao takve. Kad se govori o SPC govori se o instituciji koja može da žrtvuje sve što nije srbijansko, dosta toga što nije srpsko, a i ponešto što jeste pravoslavno, ovisno o potrebi. Pitanje koje još čeka na odgovor je ni manje ni više nego: jeste li vi stvarno zato litijali?

(Autorka je filozofkinja, saradnica na Univerzitetu u Oslu, ekspertkinja za pitanja politizacije religije na Balkanu)

Društvo

Neđelja, 13. septembar 2020.

7

Pored najava gradnji, Amfilohije brine i za imovinu Aleksandra Karađorđevića

Bježi od istine kao od poreza

Vukota Vukotić

Amfilohije traži revidiranje istorije

Mitropolitova tvrdnja da je kapela 1925. godine podignuta Petru II Petroviću Njegošu, ne stoji, jer to pobija sam kralj Aleksandar Karađorđević u svom govoru na otvaranju „obnovljene“ kapele. U tom govoru, kralj ujedinitelj nedvosmisleno kaže da se tim činom „obnove“ zapravo Njegoš i cijela dinastija Petrovića, čiji je unuk, zajedno sa Crnom Gorom stavljaju pod vlast i nadmoć Srbije, podsjeća za Pobjedu istoričar Vukota Vukotić PODGORICA – Mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, osim imovine SPC otete 1918. od Crnogorske autokefalne crkve i crnogorskog naroda, sada traži revidiranje istorije, a na pomolu je i ideja da se nasljednicima dinastije Karađorđević vrati crkva na Svetom Stefanu.

Amfilohije je juče nakon službe u Crkvi roždestva Presvete Bogodice i Svetog Aleksandra Nevskog na Svetom Stefanu kazao kako postoje dokumenti koji dokazuju da

je kralj Aleksandar od Manastira Praskvica kupio zemlju na Svetom Stefanu na kojoj se nalazi crkva.

- On je tu dolazio da ljetuje sa svojom kraljevskom porodicom. To je njegovo i pred bogom i pred ljudima, i njegovog potomstva. Nažalost, nasljednici boljševika su to oteli i opljačkali. To pljačkaško djelo nastavlja se i danas - kazao je Amfilohije.

Istom prilikom Amfilohije se osvrnuo i na kapelu na Lovćenu, tvrdeći kako je Karađorđević nije pravio sebi već svome pretku Petru Drugom Lovćen-

skom Tajnovicu, uz nadu: ,,Hvala Bogu, evo prolazi i njihovo vrijeme. Svaka sila do vremena, a Božija je svevremena.

Ničija nije do zore gorjela“.

Istoričar Vukota Vukotić reagovao je na Amfilohijeve reinterpretacije istorijskih događaja, objašnjavajući da, što se tiče Crkve Sv. Aleksandra Nevskog, nije sporno da je to jedna od zadužbina Aleksandra Karađorđevića, ali jeste tvrdnja prvog čovjeka SCP u Crnoj Gori „da je oteta i opljačkana“.

- Nakon Drugog svjetskog rata, ona je nacionalizovana i ušla je u red kulturnih dobara Crne

Gore. Teško možemo da pogodimo njenu sudbinu u „novoj epohi“ nakon 30. avgusta, ali svakako da ne može biti vraćena Karađorđevićima, kako bi ispadalo po riječima gospodina mitropolita – objašnjava za Pobjedu Vukotić.

Za crnogorskog istoričara najsporniji su motivi Aleksandra Karađorđevića za „obnovu“ crkava u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o kapeli na Lovćenu.

- Mitropolitova tvrdnja da je kapela 1925. godine podignuta Petru II Petroviću Njegošu - ne stoji. To pobija sam kralj Aleksandar u svom govoru na

otvaranju „obnovljene“ kapele. U tom govoru, kralj ujedinitelj nedvosmisleno kaže da se tim činom „obnove“ zapravo Njegoš i cijela dinastija Petrovića, čiji je unuk, zajedno sa Crnom Gorom stavljaju pod vlast i nadmoć Srbije – pojašnjava Vukotić.

Za Vukotića, dalje namjere Karađorđevića nijesu tajna, čemu u prilog govori podatak da je kapela Aleksandra Karađorđevića građena od kamena sa Venčaca „kako bi vladika Rade počivao pod srpskim kamenom, a ne svojim lovćenskim i crnogorskim, kao što treba i njegova Crna Gora da počiva pod vlašću Srbije i Karađorđevića“.

- Motiv da se ‘obnovi’ kapela na Lovćenu, nije da ona bude kakva je bila i sa autentičnom posvetom, uostalom, ni Njegoš tada još nije postao Lovćenski Tajnovidac, već je rad ruskog arhitekte Nikolaja Krasnova, prebjeglog bjelogardejca, bio usmjeren ka tome da se svima, a posebno Crnogorcima, pokaže „ko je gazda“ i tako ustoliči prestiž i nadmoć Karađorđevića – objašnjava Vukotić.

Za književnog istoričara i publicistu, dobitnika Trinaestojulske nagrade Dragana B. Perovića, potonjim radom i izjavama, Amfilohije Radović je prestao da bude svešteno lice.

- Postao je pravi političar. Ne

Dragan B. Perović

Postao je pravi političar. Ne možete ga uhvatiti u istini. Bježi od nje kao od poreza.

Stalno narušava 8, 9. i 10. božiju zapovijest, a za njega ne postoje fakti, istorijski dokazi i činjenice. Amfilohije živi u svom izmaštanom mitomanskom svijetu kojim zaluđuje neznavenu masu – ocijenio je Perović možete ga uhvatiti u istini.

Bježi od nje kao od poreza.

Stalno narušava 8, 9. i 10. božiju zapovijest, a za njega ne postoje fakti, istorijski dokazi i činjenice. Amfilohije živi u svom izmaštanom mitomanskom svijetu kojim zaluđuje neznavenu masu – ocijenio je Perović.

Prema riječima Perovića, prvi čovjek SPC u Crnoj Gori, umjesto ljubavi prema bližnjem, propovijeda mržnju i razaranje.

- Amfilohije hoće da na ruševinama Crne Gore pravi bolju i stariju državu. Crna Gora mu dođe kao popravni ispit za Dubrovnik – zaključuje Perović.

T. PAVIĆEVIĆ

Milan Radulović, sveštenik Carigradske patrijaršije o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori PODGORICA - Sveštenik Carigradske patrijaršije Milan Radulović, koji je nedavno premijeru Dušku Markoviću uputio otvoreno pismo, u kojem se osvrnuo na Zakon o slobodi vjeroispovijesti, iskazavši da je Zakon savremen, te da smatra da crkvi nije mjesto u politici, za Dnevnik TVCG kaže da se nakon toga suočio sa izvjesnim neodobravanjem.

Ponavlja da svi moraju živjeti zajedno u miru i slozi.

Sveštenik porijeklom iz Bara, nedavno je privukao pažnju medija u regionu prevođenjem Kurana sa arapskog na ukrajinski.

Radulović smatra da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti moderan, te da garantuje i podstiče slobodno praktikovanje vjere. Sve to je predočio i premijeru Dušku Markoviću u otvorenom pismu.

- Crkvi nema mjesta u politici. Pogotovo mi se sviđa to što je Vlada Crne Gore htjela izaći u susret eparhijama pravoslavne crkve i izmijeniti one stavove koji nijesu

„Crkvi nije mjesto u politici“ Moramo živjeti jedni pored drugih i zajedno graditi budućnost Crne Gore, ne moramo se slagati u svemu, ali moramo pružiti ruku pomirenja jedan drugome i jednostavno crkvi nije mjesto u politici. Crkvi je mjesto da oplemenjuje narod. Znači crkva i svaka vjerska zajednica ne smije plašiti ljude prokletstvima da će se nešto desiti ako glasaju za neku političku grupaciju - kaže on

Milan Radulović

bili prihvatljivi. I pokazala stvarno hrišćansku etiku.

Tako da ja podržavam taj

hrišćanski stav Vlade Crne Gore - kaže Radulović.

Zbog ovakvog stava, profe-

sor Radulović se, kaže, susreo sa određenim neodobravanjem.

- Nama koji živimo u zapadnim zemljama nije prihvatljivo da nam bilo ko određuje za koga da glasamo i za koga da ne glasamo. Mogu postojati sugestije, ali baš da nam neko izričito kaže nemojte glasati za određenu političku grupaciju, to je nama strano, i meni koji živim na zapadu i u Crnoj Gori, veoma strano, da mi jednostavno neko iz crkvene organizacije određuje za koga ću ja da glasam - poručio je sagovornik TVCG. Jer, dodao je Radulović, u Crnoj Gori svi moraju živjeti zajedno.

- Moramo živjeti jedni pored drugih i zajedno graditi budućnost Crne Gore, ne moramo se slagati u svemu, ali moramo pružiti ruku pomirenja jedan drugome i jednostavno crkvi nije mjesto u politici.

Crkvi je mjesto da oplemenjuje narod. Znači crkva i svaka vjerska zajednica ne smije plašiti ljude prokletstvima da će se nešto desiti ako glasaju za neku političku grupaciju - kaže on.

Milan Radulović pravoslavni je sveštenik sa službom u Torontu, a predaje i na islamskom fakultetu u tom gradu.

K.J.

8

Društvo

Neđelja, 13. septembar 2020.

NAŠA TEMA: Nova školska godina biće veliki izazov za đake, roditelje, a pogotovo nastavnike PODGORICA - Novi sistem izvođenja nastave, uslovljen skraćenjem časova kao i usmjerenošću na onlajn predavanja, ne predviđa izostavljanje nastavnih jedinica već će se sažimanjem unutar teme koja se obrađuje i fokusiranjem na najbitnije nastojati da se učenicima u okviru ,,okrnjenog“ časa prenese ,,maksimum znanja“.

To za Pobjedu kažu sagovornice - profesorica matematike u podgoričkoj Gimnaziji Ivona Adžić i učiteljica Osnovne škole ,,Oktoih“ Snježana Zuković.

Obje se slažu i da će predložena mjera provjere znanja u učionicama, omogućiti izvjestan kontinuitet u radu učenika, ali ističu da će tek vrijeme pokazati da li će sve ponuđeno, biti i dovoljno.

- Prosvjetni radnik ima dovoljno iskustva i svijesti o tome kakvu ulogu ima u obrazovanju naše djece. Ne sumnjam u to da će svaki nastavnik izvući suštinu iz nastavnog predmeta i predočiti je učenicima u pola sata. Ali da li je to dovoljno? Svakako će biti neophodno potpomagati se onlajn nastavom, a ne smijemo zanemariti da se naša učenička populacija nalazi van školskih klupa sedam mjeseci, da ne znamo kakav je uticaj na njih ostavila onlajn nastava iz prethodnog perioda, na njihove radne navike, stečena znanja, socijalizaciju i slično.

Time će se baviti pedagozi, psiholozi i sociolozi, ali javnost mora znati sa čim se suočava prosvjetni radnik i koji nivo odgovornosti preuzima na svoja pleća – ističe Adžić.

STRES

Neosporno je, kaže ona, da je rješenje da se ocjenjivanje odvija u školi dobro, ali ostavlja rezervu koliko će takav sistem, koji će najvećim dijelom ili u potpunosti značiti testovnu provjeru znanja, biti stresan za učenike.

- S jedne strane, predložena mjera provjere znanje u učionicama može pomoći da uče-

Misija da kroz okrnjen prenesu maksimum z Modifikovan školski kalendar, skraćen raspust i razmak između klasifikacionih perioda, uz časove od pola sata i više režima nastave, zavisno od uzrasta i razreda startuju 1. oktobra. Biće to izazov za školstvo, posebno zbog okolnosti da se učenici već sedam mjeseci nalaze van školskih klupa nici rade kontinuirano, da budu odgovorniji. Mi ćemo, pretpostavljam, raditi testove, jer je očekivano da ih za taj određeni termin ne možemo usmeno ispitati, već će biti kroz testove. Pitanje je i koliko će to djeci biti stresno jer nijesu naučila na taj sistem rada.

Vidjećemo kakve će to rezultate dati – kazala je Adžić.

Poseban ispit za onlajn nastavu koju će pohađati učenici drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola, biće smatra Adžić, to što će se u nastupajućoj školskoj godini u ne malom broju slučajeva nastavnici i đaci upoznavati prvi put, što nije bio slučaj kada su u martu zatvorene škole, budući da su iza nastavnika i đaka bila već odrađena gotovo tri cjelokupna klasifikaciona perioda.

ŠkolSkE klupE

Ipak suprotno srednjim školama, koje će dominanatno biti usmjerene na onlajn nastavu,



Nakon prvog časa, koji će, kako kaže Zuković, značiti i upoznavanje osnovaca sa pravilima ponašanja u učionici i školi koja traže novonastale okolnosti i propisane mjere, planirano je i da se izvjestan broj časova posveti gradivu koje je kroz onlajn nastavu rađeno tokom prethodne školske godine u osnovnim školama veći broj razreda će gradivo pratiti iz školskih klupa.

Kako ističe učiteljica Zuković ,,30 minuta nije veliki period kada se može održati kompletan čas, ali je bitno da smo mi kao učitelji kreatori tog vremena“.

- Sada se moramo ,,upregnuti“ maksimalno i dati sve od sebe da se izvuče srž iz gradiva koje tog dana treba da se prezentuje djeci. Takođe izazov će biti i da se kroz te časove protkaju i vještine, muzičko, likovno, fizičko, budući da tih časova kao izdvojenih neće biti dovoljno u okviru sedmičnog rasporeda – kazala je naša sagovornica, pojašnjavajući da će za časove

Pripremiti djecu za obaveze Dug vremenski period koji su djeca provela van školskih klupa, a koji je, smatra učiteljica Snježana Zuković oblikovao sada neke njihove nove radne navike, odnosno priličnu relaksiranost, veliki je izazov sa kojim će se prosvjetni radnici tek suočiti.

Otuda, sugeriše roditeljima da je već sad pravo vrijeme, ako ne posljednji trenutak da djecu polako privikavaju na nov režim koji će ih dočekati u školama, ali i da izvjesno vrijeme posvete obnavljanju gradiva iz prethodne školske godine.

- Biće dodatno teže da se vrate na redovan način i učenja i rada škole. Ali mi stalno sugerišemo roditeljima da se iskoristi još ovih 20 dana što je ostalo do početka školske godine da se djeca ne prepuste samo odmoru, nego da se prilagode i ranijem buđenju i nekim obavezama, da obnove gradivo. Veliki je izazov pred nama – kaže Zuković.

Snježana Zuković

vještina biti ostavljen po jedan, tzv. ,,klizni“ čas u toku nedjelje.

Nakon prvog časa, koji će, kako kaže Zuković, značiti i upoznavanje osnovaca sa pravilima ponašanja u učionici i školi koja traže novonastale okolnosti i propisane mjere, planirano je i da se izvjestan broj časova posveti gradivu koje je kroz onlajn nastavu rađeno tokom prethodne školske godine.

Na pitanje ima li dovoljno prostora da se uključi i obnavljanje, a uzimajući u obzir da školska godina već kasni mjesec, ona pojašnjava da su kroz raspored sve osmislili, te da će se izvjestan broj radnih dana dobiti kroz izmijenjeni školski kalendar, ali i planirane radne subote.

- Školski kalendar je tako napravljen da prvi klasifikacioni period traje od 1. oktobra do 20. novembra, drugi od 2. novembra do 31. decembra, pa je onda od prvog januara do 17. zimski raspust. Slijedi treći klasifikacioni period, odnosno drugo polugođe, koji počinje 18. januara do 31. marta i četvrti od prvog aprila do 18. juna. Iz ovoga se vidi da je jedna sedmica već uzeta od zimskog raspusta, onda između prvog i drugog klasifikacionog perioda i trećeg i četvrtog mi smo uvijek imali neki mali kratki odmor, od neka dva, tri dana povezana sa vikendom, toga nema i u obavezi smo da se u prvom polugodištu odrade dvije subote, a u drugom će tri

Ne smije se zanemariti da se naša učenička populacija nalazi van školskih klupa sedam

subote biti radne. To će se na taj način nadomjestiti i gradivo neće biti izgubljeno – objašnjava Zuković.

Korak ispred u odnosu na situaciju sa kojom su se škole suočile u martu, kada ih je, kako kaže naša sagovornica, situacija sve zatekla nespremne, biće, to što će onlajn predavanja ovoga puta biti usklađena sa redovnom nastavom.

- Nastavne jedinice u okviru onlajn i redovne nastave se poklapaju. To nije bio slučaj u martu, jer nijesmo znali da će biti ovakva situacija i svako je radio po svojim planovima.

Ove godine sve škole rade po istom planu, drže se časovi na TV i djeca bilo da idu u jutarnju ili popodnevnu smjenu moći će da u kontra smjeni kad nijesu u školi prate kroz onlajn model ukoliko nešto nijesu postigli kroz redovnu nastavu – navodi učiteljica.

Najveći teret za profesore u predmetnoj nastavi Predviđeni smjenski rad, obaveza da se sa učenicima komunicira putem školskih platformi, ali i onlajn nastava su, smatraju naše sagovornice, veliko opterećenje za prosvjetne radnike, od kojih će se, ističu tražiti maksimum. Zuković skreće pažnju da će posebno biti opterećeni predmetni nastavnici koji imaju obaveze i u šestom razredu, dok Adžić još nije detaljno upoznata sa rasporedom, ali kaže da u kolektivu imaju obećanje direktorice da će raspored biti tako organizovan da neće prelaziti broj propisanh radnih sati u jednoj nedjelji.

- Veliko je opterećenje. Za nas učitelje to i manje jer mi imamo te naše grupe, ali smo u istoj smjeni. Ali šesti razred, gdje su predmetni nastavnici i gdje je predviđena predmetna nastava biće izazov.

Ti nastavnici recimo sa sedmim, osmim

i devetim razredima imaju ujutro onlajn, a moraju u šesti razred doći u školu u dvije grupe da predaju časove koje tog dana imaju po rasporedu. Što se nastavnika tiče biće ovo veliki zalogaj – kaže Zuković.

Odjeljenja će se dijeliti na pola, pa je i tu nedoumica...

- Da li ja moram da radim dupli posao, ili ću da snimam taj čas jednoj grupi pa drugoj grupi da šaljem ili već kako?

Vidjećemo kako će se to odvijati. Mi imamo neki raspored časova i naša direktorica je rekla da će nas ona zaštiti da ne moramo da radimo duple poslove.

Mi sada čekamo taj odgovor škole – kazala je Adžić.

Direktorica podgoričke Gimnazije Zoja Bojanić-Lalović kazala je da će ova škola organizovati nastavu i sedmični raspo-

red tako da će se voditi računa o satnici profesora – tako da satnica ne bude veća od one koja je predviđena u redovnim uslovima.

- To ćemo raditi korigujući na izvjestan način i broj časova sedmično, a ostavićemo prostora nastavnicima da koriste platforme i na taj način se organizuju kako treba. Dakle – podijelićemo učenike u skladu sa preporukama, nastavnici će sa obje grupe raditi, ali ćemo voditi računa o opterećenosti nastavnika da ona ne pređe onaj broj sati koji je u regularnim uslovima nedjeljno planiran. Pretočićemo to u sate da bi štitili i interes učenika i interes nastavnika – navela je BojanićLalović.

Ova škola, kako je navela radiće u dvije smjene, A i B, a 600 prvaka, ulaziće na tri ulaza i biće raspoređeni u 40 učionica.

ViŠE SmjEna

U ,,Oktoihu“ je, kako kaže, dogovoren višesmjenski rad, a odjeljenja će biti podijeljena u dvije grupe od po 15 učenika, u skladu sa zahtjevima struke.

Kako precizira, učenici od prvog do četvrtog razreda ići će u jutarnju smjenu, dok je popodnevna smjena predviđena za pete i šeste razrede.

- Prvi i drugi razredi rade u dvije grupe, jedna grupa od 7.30 a završiće u 9.10, onda se pravi pauza pola sata kako bi se učionice prozračile i dezinfikovale radi druge grupe koja dolazi u intervalu od 9.45 do 11.25. Bilo je razgovora sa roditeljima, njihov prijedlog bio je da se grupe mijenjaju na 15 dana ili mjesečno promijene grupe. Onda treći razredi jedna grupa počinje od 12 h a završava u 13.40, a druga počinje u 14.10 završava u 15.50 sati. Če-



Poseban ispit za onlajn nastavu koju će pohađati učenici drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola, biće smatra Adžić, to što će se u nastupajućoj školskoj godini u nemalom broju slučajeva nastavnici i đaci upoznavati prvi put, što nije bio slučaj kada su u martu zatvorene škole, budući da su iza nastavnika i đaka bila već odrađena gotovo tri cjelokupna klasifikaciona perioda

Društvo

Neđelja, 13. septembar 2020.

9

Urađena PCR analiza 681 uzorka, identifikovano 145 novozaraženih

ne časove znanja

m mjeseci

tvrti razred, s obzirom na to da imaju po četiri časa, ići će od 7.30 do 9.45 sati, i od 10.15 do 12.30. Popodnevna smjena je predviđena za pete i šeste razrede, imaju svoje termine prva grupa od 13 do 15.15 i od 15.45 do 18 h – precizira naša sagovornica.

Zuković ističe i da je u novonastalim okolnostima od presudnog značaja kvalitetna i otvorena saradnja sa roditeljima, dodatno kako kaže, jer je onlajn rad u martu pokazao da nemaju sve porodice potrebna tehnička sredstva kako bi djeca valjano pratila nastavu, te takođe ima i djece koja rade po IROP-u (individualnom obrazovnom razvojnom programu) i koju je potrebno ispratiti i motivisati.

- Konstantno smo u kontaktu sa roditeljima. Ova priča nije samo između nas kao nastavnika, već je ključna saradnja sa roditeljima. Sa svakim dogovorom unutar škole i oni su upoznati – kaže učiteljica.

što se ,,radi o osnovama neophodnima za bilo kakav dalji napredak“. Ipak, sama dinamika donijeće neke izmjene, pa će vjerovatno, dodaje, biti redukovan broj zadataka, odnosno traženog koje će biti prilagođavano novom trajanju časa od pola sata. Očekuje i da će biti puno manje tzv. blic testova, odnosno brzih provjera znanja, za što im je u regularnim uslovima upravo bilo dovoljno tih nedostajućih 15 mi-

Odmor u učionici, neće biti užine u školi Navodeći da će prvi čas u osnovnim školama biti posvećen upoznavanju učenika sa obavezama usklađenim sa zdravstvenim mjerama učiteljica Snježana Zuković ističe da je predviđeno da školski odmor djeca provedu u učionicama, te da neće biti dozvoljen ni doručak, ni užina u školi kako bi se smanjio rizik od prenošenja zaraze prljavim rukama. Takođe, dodaje, učenici će biti u obavezi da sa sobom imaju flašu vode, a novina je i da će đaci do toaleta ići u pratnji učitelja ili osoblja škole.

- Dogovor sa savjetom roditelja je da se djeca dovode do kapije, a onda ih preuzimaju dežurni nastavnici. Djecu ćemo uputiti na poštovanje fizičke distance. Učenike nižeg uzrasta vjerovatno će pratiti učiteljice a starije osoblje – kazala je Zuković, dodajući da će kao što je poznato učenici biti u obavezi da nose maske, a učiteljice i maske i vizir, i to najprije u situacijama kada su u neposrednom kontaktu sa prvacima (pokazivanje u svesci i slično).

nuta ili čak pet do deset.

- Učenici koji ozbiljno budu učili i shvatili ovakav vid nastave bez obzira što je to skraćeno i bez obzira što uslovi nijesu kao što smo navikli - ali kvalitet nastave se mora održati, mora biti u prvom planu.

Taj temeljni dio djeca moraju usvojiti. Takođe, učenici će imati sve uobičajene školske obaveze, domaće i slično – objasnila je Zuković. i. KrUniĆ

U KCCG, beranskoj i nikšićkoj bolnici životno je ugroženo ukupno devet pacijenata, pokazuju jučerašnji podaci iz tih zdravstvenih ustanova PODGORICA – U Crnoj Gori su od posljedica korona virusa juče preminule tri osobe, a laboratorije Instituta za javno zdravlje su, nakon završene PCR analize 681 uzorka registrovale 145 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Opštine

Iz Instituta su naveli da su novooboljeli iz Berana 33, Nikšića 29, Podgorice 23, Rožaja 15, Bijelog Polja devet, Pljevalja i Tivta po sedam novoinficiranih, iz Cetinja i Budve po pet, Plava četiri, Mojkovca i Ulcinja po dva, Kotora, Herceg Novog, Danilovgrada i Kolašina po jedan zaraženi korona virusom.

- Od posljednjeg presjeka prijavljena su tri smrtna ishoda kod kovid -19 pozitivnih pacijenata koji su liječeni u Opštoj bolnici u Nikšić i u Kliničkom centru Crne Gore (2). Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 109, a od početka godine 118 - preciziraju iz Instituta.

Prijavljen je oporavak kod 31 pacijenta.

- Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1921 – piše u saopštenju.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 6530.

BOlnice

Kada je u pitanju situacija u zdravstvenim ustanovama, Opšta bolnica u Nikšiću raspolaže sa 80 kreveta i zasad odolijeva naletu epidemije, međutim, zabrinjava to što je dnevno više primljenih na bolničko liječenje nego oporavljenih.

Od kovid infekcije u Nikšiću je do sada preminulo 11 osoba.

I pored brojnih apela situacija se iz dana u dan pogoršava, a kovid timovi nikšićkog zdravstva na ivici su snaga.

- To je jedan vrlo naporan dan, kovid timovi koji rade u ambulantama svakodnevno pregledaju i do 200 osoba dnevno koje imaju sumnju na kovid ili su oboljeli od kovid infekcije - kaže epidemiolog iz Doma zdravlja Nikšić Redžeb Ze-

jnelagić za portal RTCG. Situacija je zabrinjavajuća, a ako se narod ne disciplinuje, biće dramatično upozorava struka.

Na bolničkom liječenju u Nikšiću trenutno je pedesetak pacijenata od kojih su tri životno ugrožena.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 27 pacijenata koji su inficirani korona virusom.

- U Klinici za infektivne bolesti nalazi se10 pacijenata, a u Internoj klinici 14. U Institutu za bolesti djece nalazi se dvomjesečna beba pozitivna na korona virus, kao i njena majka, te još jedna majka u pratnji djeteta koje je, za razliku od nje, negativno na kovid-19 - navedeno je u saopštenju.

Tri pacijenta koja se liječe u Internoj klinici su životno ugrožena, od kojih je jedan intubiran i priključen na mehaničku, a dva na neinvazivnu ventilaciju.

U Opštoj bolnici Berane na liječenju je 35 pacijenata pozitivnih na korona virus - tri pacijenta su životno ugrožena i nalaze se na neinvazivnoj ventilaciji.

K. J.

Zdravstveni sistem spreman na sve, ali struka poziva na poštovanje mjera

Eraković: Ne znamo što nas čeka na jesen, ali će biti ozbiljno PODGORICA – Što nas čeka na jesen ne znamo, znamo da će biti ozbiljno - poručio je direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković, ističući da se vakcini protiv korona virusa možemo nadati u martu ili aprilu sljedeće godine.

Eraković je juče u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore kazao da KCCG radi nepromijenjenim kapacitetom i da spremno dočekuje nove izazove.

Grip i KOvid-19

OcJene

U dijelu ocjenjivanja osnovaca, smatra ona, ne smije biti propusta u smislu kvaliteta znanja koje će učenici biti u obavezi da pokažu, tim prije,

Od korona virusa preminule tri osobe

Ivona Adžić

Suočavanje sa ozbiljnim problemom Profesorica Gimanzije ,,Slobodan Škerović“ Ivona Adžić navodi da je zbunjena ,,kontradiktornošću donesenih odluka: igraonice i kafići rade, organizuju se svadbe i slično, a sankcioniše se rad škola“. U Podgorici, kako kaže, imamo škole sa najvećim brojem učenika, ali ,,u ostatku Crne Gore imate škole koje rade u jednoj smjeni s malim brojem učenika, u kojima je nastavu pod ovakvim uslovima lako organizovati“. Takva je kaže, Gimnazija na Cetinju, u Golubovcima, u Danilovgradu, ali

i veliki broj seoskih škola.

- Zašto takve škole da budu taoci ostalih...

Ovim se trebalo pozabaviti mnogo ranije, napraviti određena skala broja učenika po kojoj bi određenim školama bio dozvoljen rad u skladu s njihovim mogućnostima. Ovoga trenutka, osim korone koja je prijetnja našem zdravlju, naše društvo se suočava sa još jednom prijetnjom, a to je ozbiljno narušavanje obrazovnih i socijalnih potreba cijelih generacija – kazala je Adžić.

- Kao što je i NKT saopštio - kompletan zdravstveni sistem je spreman da se suoči i sa većim brojem pacijenata, ali ne mora tako da bude. Kada bi se poštovale propisane mjere došli bi u situaciju da zdravstveni sistem, koji radi bez pauze, ipak ima jedan predah za skupljanje energije za ono što nam predstoji kada će u vrijeme respiratornih infekcija i korona virus pokazati još veću snagu - naveo je on.

Na pitanje da li neka osoba može da oboli istovremeno od gripa i virusa, Eraković je rekao da ono što nas očekuje je nepoznanica za sve.

- Simptomi respiratornih infekcija biće slični onima koji dolaze od kovida. Tako da je važno razdvojiti i testirati pacijente koji će imati različiti put tretmana - rekao je Eraković.

Jevto Eraković

Istakao je da vakcinacija protiv sezonskog gripa ne garantuje da ga osoba neće imati, a garantuje da će biti u značajno manjem stepenu.

Kapaciteti

Predstoji, kako kaže, još veća mobilnost zdravstvenog sistema koji je spreman.

- Spremno je 600 kovid kreveta , ukoliko bude potrebno taj broj će se povećati na 1.200 ili 1.800. Imamo dovoljan broj respiratora. Građani mogu biti mirni i spokojni, Crna Gora je preduzela sve da bi se dočekao talas koji donosi mnoge nepoznanice - poručio je Eraković.

Precizirao je da je korona virusom inficirano 15-ak zdravstvenih radnika - tri doktora, osam radnika srednjeg medicinskog kadra, a ostatak

je nemedicinski kadar.

- Mjere koje smo preduzeli, zaštitna oprema, akcioni planovi su pokazatelj na koji način se radi i na koji način zdravstveni radnici izbjegavaju mogućnost infekcije - naglasio je Eraković.

Vakcini protiv korona virusa možemo se nadati tek u martu ili aprilu sljedeće godine.

- Svi jedva čekamo vakcinu.

Pojavilo se dosta vijesti da su pojedine zemlje našle vakcinu. Mislim da je sve u fazi ispitivanje. Postoji veliki broj zemalja i naučnih centara koji su uključeni u razvoj vakcine.

Ne smije biti improvizacije, vakcina koja je u Oksfordu na ispitivanju ima ozbiljne neurološke efekte koji mogu ostaviti posljedice po pacijente, tako da moramo biti oprezni - zaključio je Eraković. K. J.

10

Hronika / Društvo

Neđelja, 13. septembar 2020.

Viši sud provjeravaće validnost dokaza protiv trinaestočlane grupe

Kontrola optužnice za šverc 840 kilograma kokaina 15. septembra

d. mijatović

Grupi se na teret stavlja da je katamaranom i jahtama krijumčarila kokain od Južne Amerike do Evrope, a za kupovinu brodova korišćeni su falsifikovani pasoši. Sumnja se da su kokain plaćali od 5.000 do 6.000 eura po kilogramu, a u Evropi ga prodavali za 30.000 do 40.000 eura

Privođenje jednog od optuženih u Viši sud

PODGORICA – Kontrola optužnice protiv trinaestočlane grupe odgovorne za krijumčarenje 840 kilograma kokaina iz Južne Amerike u portugalsku luku Porto prošle godine zakazana je za 15. septembar, saopšteno je iz Višeg suda.

Na čelu te grupe, prema stavu Specijalnog tužilaštva su Nikica Todorović i Damjan Vukašinović, koji se nalazi u bjekstvu.

Todorović, Ranko Stojović, Milica Bukilić, Jovan Er-

cegović, Milovan Lolo Laković i Darko Giljača uhapšeni su 11. marta a potom i sprovedeni u Istražni zatvor u Spužu, dok se za Radojem Radulovićem, Damjanom Vukašinovićem, Marijom Lazovićem i Zarinom Karkeljom još traga.

Dragana Prostran iz Podgorice puštena je krajem jula da se brani sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva. Ona je prethodno uhapšena u njemačkoj pokrajini Hesen po međunarodnoj potjernici koju

je za njom raspisala kancelarija Interpola u Podgorici.

Trinaestočlana grupa se tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje narkotika.

Todorović i Vukašinović su početkom marta 2018. godine, kako se osnovano sumnja, napravili kriminalnu organizaciju, čiji je plan bio da djeluje na međunarodnom nivou radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Todorović je, kako se navodi u naredbi za sprovođenje istra-

ge, sebe odredio da finansira krijumčarenje kokaina, daje instrukcije o načinu vršenja kriminalnih aktivnosti, „usmjerava i koordinira radnje ostalih članova grupe na sastancima koje je organizovao u prostorijama svog auto-servisa ‘Monte Car’ u Podgorici“.

Laković je, kako se sumnja, po nalozima i uputstvima Todorovića, u svom lokalu komunicirao sa ostalim članovima organizacije, obavještavao ih o toku i praćenju realizacije kriminalnog plana.

Ova kriminalna organizacija je katamaranom i jahtama krijumčarila kokain od Južne Amerike do Evrope, a za kupovinu brodova korišćeni su falsifikovani pasoši.

Iz Specijalnog tužilaštva su nakon hapšenja dijela ove grupe saopštili da su kilogram kokaina kupovali za 5.000 do 6.000 eura a prodavali za 30.000 do 40.000 eura.

Optužbe na račun ove grupe istražitelji temelje na dokazima prikupljenim u izviđaju, a posebno iz mjera tajnog nadzora, audio-zapisa i transkripata komunikacije okrivljenih i drugih osoba, evidencija o prelasku granice za okrivljene, dokumentacije prikupljene preko Europola pribavljene razmjenom podataka sa koleB. R. gama iz inostranstva.

Obilježeno 77 godina od rasformiranja logora Mamula

Mjesto sjećanja i pijeteta, ali i simbol antifašističkog duha našeg naroda HERCEG NOVI – Predstavnici OBNOR-a Herceg Novog, Tivta, Kotora i Budve, Opštine Herceg Novi, kompanije ,,OHM Mamula“, malobrojni preživjeli logoraši i njihovi potomci obilježili su juče na ostrvu Lastavica 77 godina od rasformiranja logora u kome je od 28. marta 1942. do 14. septembra 1943. godine utamničeno oko 3.300 logoraša iz Boke, Istočne Hercegovine i Južne Dalmacije.

Ivo Marković, preživjeli logoraš iz Budve, podsjetio je da je u logoru Mamula u martu 1942. među prvima stigla grupa iz njegovog sela sa 110 žena i djece. I on je bio među njima sa sedmoro braće, majkom i očevom majkom.

- Nijedan logor nije za pohvalu. Bili su teški uslovi za život, glad, prljavština, hladnoća, svaka nedaća je bila. Narod je umirao - kazao je Marković.

Predsjednik hercegnovske Opštine Stevan Katić istakao je da se sjećamo i pominjemo one koji su na ovom mjestu patili i

Polaganje cvijeća na spomen-obilježje

stradali zato što su voljeli i branili svoj narod i slobodu.

- Teror pod kojim je bilo preko 2 000 ljudi iz naših krajeva i od kojeg su mnogi od njih stradali nikada ne smije da bude zaboravljen da se ne bi ponovio. Iskreno se nadam da će na ovom ostrvu, na ovoj tvrđavi, uvijek biti mjesta za sve građane koji žele da odaju počast stradalim precima, prijateljima, sugrađanima, saborcima.

Slaveći njihova imena i žrtve

mi poručujemo: Mir i sloboda nemaju cijenu! - kazao je Katić.

Objekat koji je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvoren je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu a u Drugom svjetskom ratu u njemu su mučeni ne samo vojnici, već starci, žene i djeca. Član OBNOR-a Herceg Novi 1941 -1945. Slobo Novaković podsjetio je da je Italija 1942. godine osnovala dva koncen-

traciona logora – Mamulu i Prevlaku, kroz koje je prošlo 2 352 logoraša dok je preko 1 000 stanovnika Boke bilo zatvoreno po zatvorima u Italiji.

- Prva grupa zatvorenika Mamule bila je od 56 žena, djece i staraca iz Gornjeg Morinja.

Krajem marta u logor su sproveli preko 100 žena, djece i staraca iz sela kod Budve, a krajem maja 1942. ove dvije grupe zatvorenika su prebačene na Prevlaku.

Od gladi, iscrpljenosti i terora je umrlo 33 zatvorenika, a zbog tako teških uslova Novljani su organizovali dopremanje paketa sa hranom. Pošto je bilo mnogo muškaraca na ovom zadatku pomenuću samo neke od djevojaka – Gospava Kovačević, Ljiljana i Milanka Terzović, Danica Perčinović, Bjanka i Bruna Simić. Nakon pada fašističke Italije, dvije brodice spašavaju grupe zatvorenika, a za ostatak su se pobrinuli Vido Cvjetković i Mirko Đurašković koji su vratili brodicu na Mamulu, ukrcali sve preostale zatvorenike i prevezli ih u luku spasa – podsjetio je Novaković. Ž. K.

NOVI SAD: Traga se za Nikšićaninom koji je, kako se sumnja, pretukao dvadeset osmogodišnjaka

Snimak brutalnog prebijanja

Ivan Kontić

Onesvijestio žrtvu pa joj polomio obje ruke NOVI SAD – Srpska policija intenzivno traga za Ivanom Kontićem (30) iz Nikšića koji se sumnjiči da je u Jerevanskoj ulici u Novom Sadu dvadeset osmogodišnjeg mladića onesvijestio udarcima a potom mu polomio obje nadlaktice, prenose srpski mediji.

Prema pisanju tamošnjih medija Kontić je radio kao član obezbjeđenja i poslovni partner vlasnika kladionica MaxBet. U obzbjeđivanje ovih objekata bila je uključena i žrtva, a motiv za prebijanje su navodno neraščišćeni poslovni odnosi.

Na snimku koji se pojavio u petak veče na društvenim mrežama vidi se kako nepoznati mladić brutalno tuče drugog muškarca, a potom mu, dok leži u besvjesnom stanju na zemlji, lomi ruke.

Na njemu se vidi kako jedan

muškarac sjedi na drugom, dok je on već na zemlji i pesnicama ga udara u glavu.

Nasilnik je nastavio da tuče dvadeset osmogodišnjaka i nakon što je on izgubio svijest.

Kamera je zabilježila da je nasilnik uz prijetnju, otjerao jednog mladića koji je pokušao da ga odvoji od momka koji je na podu ležao bez svijesti.

Potom je povrijeđenog i besvjesnog momka pomjerio, kako bi ga namjestio na bok, da bi mu polomio obje ruke, što je brutalno i učinio, piše N1.

Sve to je posmatralo nekoliko ljudi, a jednog momka, spriječio je drugi iz te grupe i nije mu dozvolio ni da pokuša da odvoji nasilnika od onesviješćenog mladića.

Kontić je, prema pisanju beogradskih medija, prije dvije godine uhapšen zbog posjedovanja revolvera i kokaina u C. H. Nikšiću.

Upozorenje Ministarstva unutrašnjih poslova

Narednih dana povećan rizik od požara

PODGORICA - Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, upozorava da će u periodu od 13. do 17. septembra centralni i primorski dio biti pod povećanim rizikom od požara, a situaciju na području Podgorice i Danilovgrada i na Primorju može dodatno pogoršati pojačan do jak sjeverni vjetar, koji se očekuje tokom nedjelje, ponedjeljka i utorka, posebno u noćnim satima.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da poštuju mjere i naredbe nadležnih organa u vezi sa zabranom loženja vatre na otvorenom prostoru i na taj način doprinesu smanjenju rizika od požara.

- U navedenom periodu biće pojačan inspekcijski nadzor, a na mjestima sa visokim požarnim rizikom biće intenzivirano prisustvo predstavnika Uprave policije.Svi nadležni subjekti sistema zaštite i spašavanja spremno dočekuju najavljenu situaciju, a službe zaštite i spašavanja podići će nivo operativne spremnosti kako bi brže i efikasnije reagovale na eventualnu pojavu požara - zaključeno je u saopštenju.

K. J.

Zabilježen zemljotres 16 kilometara istočno od Medove

Bez materijalne štete u epicentru PODGORICA - Zemljotres jačine 4.1 jedinicu Rihterove skale pogodio je juče područje Albanije, ali nije mogao nanijeti materijalnu štetu.

- Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je 12. septembra u 16.46 sati registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 16 kilometara istočno od Medove (Albanija) - navode u saopštenju.

Ističu da je jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosi-

la 4.1 jedinicu Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

- Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 25 kilometra. Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području - zaključeno je u saopštenju.

K. J.

Svijet

Neđelja, 13. septembar 2020.

11

Egzekucija sportiste uprkos negodovanju svjetske javnosti

Iran pogubio šampiona u rvanju TEHERAN - Šampion Irana u rvanju, 27-godišnji Navid Afkari, pogubljen je pošto je osuđen za ubistvo člana obezbjeđenja na antivladinim protestima 2018. godine, prenijeli su lokalni mediji.

Afkari je pogubljen, kako je

rečeno iz suda u pokrajini Fars, nakon što je zakonska procedura sprovedena do kraja na insistiranje roditelja i porodice žrtve. On je osuđen na dvije smrtne kazne.

Međunarodno udruženje sportista (WPA), koje broji više

od 85 hiljada članova, pozvalo je na izbacivanje Irana iz svih događaja, ako vlasti te zemlje pogube Afkarija.

Postojala je sumnja da je Afkari mučen kako bi dao lažno priznanje.

Aktivisti za ljudska prava su izja-

vili da je rvač mirno protestovao, a njegov advokatski tim je tvrdio da nema dokaza za njegovu krivicu. Iransko pravosuđe je negiralo tvrdnje o mučenju i obrazložilo da je Afkari ,,nožem ubio nevinog čoveka i da je to priznao na sudu“.

Pola vijeka od Votergejta, Bob Vudvord uspijeva da uzdrma američke predsjednike Protesti koji su obilježili prošlu godinu

,,Bijes“ i Bijela kuća

VOTERGEJT

Vudvord je studirao na Jejlu i služio je pet godina u mornarici prije nego što je počeo da se bavi novinarstvom. Kad se prvi put javio za posao u Postu, bio je odbijen zbog nedovoljno

Turski predsjednik oštro upozorio Francusku i Grčku

Erdogan poručio Makronu da će imati problem s njim lično

Bob Vudvord

Donald Tramp

Predsjednik Sjedinjenih Država ima dužnost da upozori. Javnost će to shvatiti, ali ako steknu utisak da im se ne govori istina, tada ste na putu obmane i zataškavanja – kazao je Vudvord o Trampovom odnosu prema pandemiji iskustva, pa je pekao zanat u jednom lokalnom listu.

Priliku u Postu dobio 1971. godine, a imao je jedva godinu iskustva kao izvještač kada je zajedno sa Karlom Bernstinom naletio na priču života, provalu u kancelariji Demokratske stranke u kompleksu Votergejt u Vašingtonu 1972.

Njihov klasični istraživački zadatak doveo je do niza kongresnih saslušanja i Niksonove ostavke 1974.

Vudvord i Bernstin napisali su bestseler ,,Svi predsjednikovi ljudi“ o skandalu o kojem je 1976. snimljen i hit film s Robertom Redfordom u ulozi Vudvorda i Dastinom Hofmanom kao Bernstinom. ,,Bijes“ je već na vrhu Amazonovove liste bestselera i prije nego što će 15. septem-

bra biti pušten u prodaju.

Otkako je napustio dnevno novinarstvo, Vudvord je objavio 20 knjiga, uključujući kompetentna djela o Bilu Klintonu, Džordžu W. Bušu, Baraku Obami i Donaldu Trampu.

Njegov stil iskrenog izvještača o vašingtonskim koridorima moći - bez premca je.

U američkom glavnom gradu poštuju ga, doduše nerado, zbog njegove sposobnosti da dokazima podupre bilo kakve insajderske priče koje sazna.

ZAGONETKA

Zašto je Tramp pristao na desetak ‘on-the-record’ intervjua s Vudvordom na neki je način zagonetka, posebno nakon što ga u svojoj prethodnoj knjizi nije prikazao baš u laskavom svjetlu.

Vudvordova knjiga ,,Strah: Tramp u Bijeloj kući“, objavljena 2018. godine, portret je bijesnog, paranoidnog vođe i Bijele kuće koja izgleda kao ludnica. Bliski Trampov saveznik senator Lindzi Grejem rekao je za Dejli bejst da je on preporučio predsjedniku da razgovara s Vudvordom.

- Rekao sam da je taj tip dobro poznat pisac o predsjednicima.

I, znate, imate priliku da ispričate svoju verziju. Predsjednik je pristao i eto - rekao je.

Vudvord, počasni urednik Posta za koji više ne piše, našao se na udaru kritika jer on nije informisao javnost, nego je pojedinosti čuvao za knjigu. ,,Bob Vudvord imao je moje citate mjesecima“, objavio je Tramp na Tviteru i upitao: ,,Ako je mislio da su toliko loši ili opasni, zašto ih nije odmah objavio da spasi živote?“ Vudvord je u intervjuu za Post branio svoju odluku da ne objavi materijal koji je prikupio za knjigu. Osim toga, kazao je, kad je riječ o predsjednikovim izjavama, ,,najveći problem koji sam imao, a što je uvijek problem s Trampom, jeste to da nisam znao jesu li istinite“.

Antivladini protesti doveli do zategnute situacije u Bejrutu

Vojska pucnjima razdvajala demonstrante BEJRUT - Libanski vojnici pucali su bojevom municijom u vazduh, a potom i gumenim mecima, kako bi spriječili stotine demonstranata u pokušaju da dođu do predsjedničke palate u Bejrutu tokom antivladinog protesta, prenio je N1.

Tenzije u Libanu su porasle otkako je početkom avgusta u eksploziji u bejrutskoj luci poginulo gotovo 200 ljudi, a naročito poslije velikog misterioznog požara na istom mjestu u četvrtak.

Demonstranti su pozvali u šetnju do predsjedničke palate

,,Žuti prsluci“ ponovo na ulicama Pariza

PARIZ - Francuska policija upotrijebila je suzavac u sukobima tokom demonstracija ,,žutih prsluka“. Taj pokret se vratio na ulice francuske prijestonice, pošto je bio obustavio proteste zbog korona virusa.

Nekoliko stotina demonstranata okupilo se na dva trga u Parizu odakle su krenuli u marševe.

Prvi marš je prošao bez incidenata, dok je drugi odložen pošto je policija upotrijebila suzavac da bi obuzdala demonstrante koji su napustili označenu rutu i palili kontejnere i automobile.

Vlasti su zabranili proteste u centralnoj zoni grada.

JIM WATSON / AFP

VAŠINGTON - Kao mladi novinar Vašington posta svojim otkrićima o skandalu Votergejt doprinio je rušenju s vlasti Ričarda Niksona.

Danas popularni novinar i pisac, Bob Vudvord (77) u svojoj novoj knjizi ,,Bijes“ uzdrmao je aktuelnog stanara Bijele kuće Donalda Trampa, manje od dva mjeseca prije predsjedničkih izbora 3. novembra.

Tramp je u ‘on-the-record’ intervjuima s Vudvordom priznao da je minimalizirao prijetnju korona virusa na početku pandemije, koja je do sada u SAD-u odnijela gotovo 200.000 ljudskih života. ,,Želio sam ublažiti opasnost“, rekao je Tramp u razgovoru s njime. ,,I dalje to volim da činim, jer ne želim da stvaram paniku“.

Kako prenosi N1, Tramp mu je kazao da je rano shvatio da je virus ,,smrtonosan“ i daleko opasniji od gripa. Međutim, istovremeno je uvjeravao javnost da će jednostavno ,,nestati“.

Trampov demokratski protivkandidat Džo Bajden u oštroj kritici nazvao ga je zbog toga izdajnikom američkog naroda. ,,Svjesno je i namjerno mjesecima lagao o prijetnji koju virus predstavlja za zemlju“, rekao je Bajden.

Vudvord je u intervjuu za CBS-ovu emisiju ,,60 minuta“ ocijenio da je tragično što predsjednik nije informisao javnost.

- Predsjednik Sjedinjenih Država ima dužnost da upozori kazao je. ,,Javnost će to shvatiti, ali ako steknu utisak da im se ne govori istina, tada ste na putu obmane i zataškavanja“.

opet potresaju francusku prijestonicu

Stotine vojnika razdvajale su dvije grupe

kako bi izrazili gnijev i zatražili kažnjavanje odgovornih.

Pristalice predsjednika Libana Mišela Auna pozvale su na kontra-protest na istom mje-

stu, što je povećalo tenzije.

Stotine vojnika razdvajale su dvije grupe.

Kada su protivnici vlasti pokušali da probiju kordon na putu

ka palati, vojnici su prvo pucali bojevom municijom u vazduh, a potom i gumenim mecima, kako bi ih rastjerali.

Neki demonstranti su bacali kamenice i grane na vojnike i povrijedili nekoliko njih.

Jedna grupa je sjela nasred puta i najavila da se neće pomjerati odatle.

U bejrutskoj luci je 4. avgusta eksplodiralo oko 3.000 tona amonijum nitrata, godinama nepropisno uskladištenog u luci. Ni poslije više od pet nedjelja nije poznato što je izazvalo požar koji je doveo do eksplozije, i još niko nije pozvan na odgovornost.

ANKARA - Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan nastavio je razmjenu teških riječi sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, podsjećajući ga na rezultate francuske kolonijalne vlasti u Africi i upozoravajući ga da će ,,imati velike probleme“.

- Gospodine Makron, imaćete i velike probleme sa mnom lično - rekao je turski predsjednk, odgovarajući na nedavnu izjavu francuskog predsjednika da ,,problem ne predstavlja turski narod, već Erdogan“.

Razmjena teških riječi između Makrona i Erdogana počela je prije izvjesnog vremena kada su turski ratni brodovi, prateći konvoj ka Libiji, nišanili francusku korvetu u Mediteranu.

Poslije tog incidenta, Pariz se priključio manevrima grčke mornarice u istočnom Mediteranu i oštro upozorio Ankaru da povede računa o budućim potezima.

- Gospodine Makron, vi ne znate istoriju... - rekao je Erdogan, aludirajući na zločine koje su francuske kolonijalne vlasti ranije počinile u Africi.

Makron je, istovremeno, upozorio Grčku da je Turska, ukoliko bude potrebno, spremna da se suoči sa bilo kakvim izazovima.

OZBILJNO MIMOILAŽENJE: Erdogan i Makron

Njemačka upozorava na ozbiljne posljedice u slučaju Bregzita bez dogovora

Šolc: Ispaštala bi britanska ekonomija BERLIN - Bregzit bez dogovora škodio bi britanskoj ekonomiji mnogo više nego Evropskoj uniji, rekao je njemački ministar finansija Olaf Šolc. Šolc procjenjuje da bi neregulisana situacija imala vrlo značajne posljedice po britansku ekonomiju.

- Evropa bi bila u stanju da se nosi sa tim i ne bi bilo naročito ozbiljnih posljedica nakon priprema koje smo već izveli - dodao je Šolc na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara finansija EU u Berlinu.

Premijer Boris Džonson rekao je da je planirani nacrt zakona kojim bi se prekršio ugovor o ,,razvodu“ sa blokom potreban za zaštitu integriteta Britanije.

12

Crnom Gorom

Neđelja, 13. septembar 2020.

iz stručnog ugla: Eksploatacija kamena u Crnoj Gori

Visočica - Olimp Bjelopavlićke ravnice Propuštena je prilika da se obezbijedi jedan istorijski dokument o načinu eksploatacije kamena Visočice, za potrebe gradnje Duklje od strane Rimljana. Predlažem izradu katastra otpada eksploatacije ukrasnog i tehničkog građevinskog kamena » Piše: Dr Dušan DragoViĆ Brdo Visočica izronilo je iz Bjelopavlićke ravnice. Nije to planina kao Olimp u Grčkoj, ali je u odnosu na ravnicu bliže nebu. Ona je bila simbol tog kraja koji dominira i posmatra rijeku Zetu.

Uvođenje koncesionara u eksploataciju kamena je velika greška. Danas je proizvodnja kamena najprofitabilnija ruda u Crnoj Gori

šetajte obalom i Primorjem, ne treba izaći sa magistralnih puteva, već se iz auta vidi kako je ,,nagrižena priroda“. U unutrašnjosti, svaka opština ima majdane a neke i više. Jedni se zatvaraju drugi otvaraju a priroda je ,,izrešetana“ njima.

Ne bi trebalo eksploatisati bez angažovanja rudarskih stručnjaka, jedino se tako može gazdovati kako treba vrijednim bogatstvom.

raUBovaNJE PriroDE

iZGraDNJa DUkLJE

Visočica je imala svoj značaj još u Rimsko doba, jer je davala kamen za gradnju Duklje.

Pod sam vrh, ostali su tragovi eksploatacije, posebno jedan ,,obilježeni“ budući blok koji nije izvađen, ostavio dokaz kako su to Rimljani radili. Kao stručno lice, bio sam prvi i posljednji očevidac: Na površini jedne stijenske mase (bloka) prirodno odvojene od druge u donjem dijelu, urađeni su kanali dubine oko 8 cm , širine 12 cm u vidu pravougaonika površine 2x1.6 metara. Na njoj je ložena vatra do jakog zagrijevanja. Nakon toga, u kanale je izlivana voda koja je naglo rashladila vruću stijenu, koja je popucala duž kanala čime je proizveden blok kamena za obradu određenih dimenzija. Nažalost, neizvađeni blok, ograničen opisanim kanalima kasnijom eksploatacijom je ušao u proizvodnju sa ostalim sa ovog prostora… Time je propuštena prilika da se obezbijedi jedan istorijski dokument o načinu eksploatacije kamena Visočice, za potrebe gradnje Duklje od strane Rimljana.

Možda je interesantno nešto reći i o transportu izvađenih



izronila iz BJEloPaVliĆKE raVniCE: Visočica

blokova do Duklje (cca 10 km). Pretpostavlja se da je rijeka Zeta u tom periodu zapljuskivala podnožje Visočice, što potvrđuju rječni nanosi uz samu stijensku masu. U ovom slučaju kamen je prevožen splavovima. Može se pretpostaviti i da je Zeta, po potrebi bivala ujezerena, branom kod uliva u rijeku Moraču, što je olakšavalo transport do Duklje.

U prilogu je data ,,evolucija“

Visočice u ,,nazadnom“ smislu, kako je ,,oglodana“ u interesu razvoja društva, odnosno civilizacije.

Ovdje nema mjesta polemici da li je trebalo sačuvati Visočicu. Pitanje je da li se mogla izbjeći njena eksploatacija?

Smatram da je to bilo moguće:



- Visočica je u grupi 9 ležišta ukrasnog kamena Bjelopavlića. To su osim nje Klikovače, Suk, Maljat, Lalevići, Kriva ploča, Močila, Vinići, Đinova glavica.

- Po fizičko-mehaničkim osobinama je od najslabijih vrsta krečnjaka sa područja Crne

Ne bi trebalo eksploatisati bez angažovanja rudarskih stručnjaka, jedino se tako može gazdovati kako treba vrijednim bogatstvom

Gore, za proizvodnju ukrasnog kamena (porozan, mekan, sklon patiniziranju u spoljašnjim uslovima i dr. Korišćen je u najnovije vrijeme za izradu Hrama u Podgorici. I pored upozorenja, prihvaćen je najviše zbog dobijanja većih gabarita obrađenog kamena i blizine lokacije.

Iskoristiću priliku da ukažem da je velika ,,jagma“ za kamenom u Crnoj Gori, bilo za tehnički ili ukrasni kamen. Pro-

Najveći problem je izbjeći neregularnu eksploataciju (raubovanje), a sa tim i velike deponije koje su ,,nagrizle“ prirodni ambijent. Uvođenje koncesionara u eksploataciju kamena je velika greška. Danas je proizvodnja kamena najprofitabilnija ruda u Crnoj Gori. Šta nam je ostalo od ruda - ugalj, olovo i cink u ruke drugih. Ne zna se budućnost boksita. Ne eksploatišu se: bentonit, barit, bijeli boksit, bigar, gline lapoci.

Smatram da kamen brojnih i velikih deponija, može naći primjenu, najviše u građevinarstvu i po kvalitetu i po količinama (tehnički građevinski kamen), infrastrukturi (putevi, voda, struja). Za ovakav kamen ne trebaju ulaganja u istraživanja ili eksploataciju, već utovarna mehanizacija.

Da li budućnost donosi nešto bolje na ovom planu, nema odgovora?

Na kraju predložio bih izradu katastra otpada eksploatacije ukrasnog i tehničkog građevinskog kamena. Boljka u ovom smislu je i kod drugih mineralnih sirovina, te i njih treba obuhvatiti.

(Autor je dipl. inž. geologije, naučni savjetnik u penziji)

Kolašin: Sjećanje na poznatog crnogorskog ljekara i intelektualca Boža Vukovića

Od Gornjeg Lipova do krova Sorbone KOLAŠIN - Prigodnim manifestacijama juče je počelo obilježavanje lika i djela poznatog crnogorskog, ali i regionalnog ljekara Boža Vukovića. Ljekara, književnika, osobenog humaniste i uvijek zaljubljenika u svoje Gornje Lipovo i Kolašin.

Prikazan je dokumentarni film o njegovom životu i radu scenariste i reditelja Mirka Jakovljevića, počeo je i okrugli sto na temu „Knji-

ževni krug u stvaralaštvu Boža Vukovića“ Manifestacija čiji su organizatori ,,Lider Media Mont“ i JU Centar za kulturu počela je uručenjem plakete za doprinos razvoju kolašinskog zdravstva. Prisutne koji su u sali Doma kulture bili raspoređeni po mjerama NKT-a je pozdravila Gorica Ilinčić, direktorica JU Centar za kulturu a Milosav Bulatović, predsjednik Opštine

Božo Vuković, detalj iz dokumentarnog filma

je uručio plaketu dr.Gavrilu Šćepanoviću, specijalisti ortopedske hirurgije i traumatologije. Bulatović je naglasio da sjećanje na Kolašinca, ljekara, docenta, doktora Boža Vukovića u suštini prevazilazi ovaj trenutak.Tamo gdje se ne pamti vrijeme, ne pamte se ni ljudi. A naša obaveza je da pamtimo ljude kao što je bio Božo Vuković i da idemo njegovim putem - poručio je Bulatović.

Dr Gavrilo Šćepanović, prvi dobitnik plakete koja će se dodjeljivati svake druge godine, autor knjige „Ljetopis zdravstva kolašinskog kraja“ izdate prije 20 godina, je podsjetio na svoje susrete sa dr Božom Vukovićem.

- Dobio sam značajno priznanje za svoj rad a posebno mi je drago što je plaketa vezana za poznatog ljekara i Kolašinca Boža Vukovića. U ovoj sali prije 20 godina je promovisana moja knjiga „Ljetopis zdravstva kolašinskog kraja“. O njoj je tada govorio Božo Vuković, bio

Dr Gavrilo Šćepanović prima nagradu

je da tako kažem glavni izlagač i saopštio brojne zanimljive detalje o kolašinskom zdravstvu - kazao je Šćepanović.

Juče je počeo i okrugli sto sa temom „Književni krug u st-

varalaštvu Boža Vukovića“ na kojem učestvuju dr Novica Vujošević, dr Božidar Bojović, dr Mirko Peković, dr Gavrilo Šćepanović, dr Jelena Zindović,dr Mirko

Jakovljević, dr Predrag Vlahović, mr Irena Raičević,mr Zoran Bošković, Dragan Nikolić, Milija Šćepanović, Milosav Bulatović i Dragiša Dožić.

Dr. Drašković

Kultura

Neđelja, 13. septembar 2020.

13

Istorija filmskih projekcija u prijestonici duga više od vijeka, novi projekat ohrabruje ljubitelje filma

Cetinjani zaslužuju bioskop

PODGORICA – Cetinje će ponovo, poslije duže pauze, imati bioskop sa savremenom opremom, u okviru projekta Ministarstva kulture i Filmskog centra Crne Gore, vrijednog 80.000 eura. Tako će ova nekadašnja prijestonica kinematografije nanovo oživjeti tradiciju koja je davnih godina značila kulturnu prepoznatljivost i iskorak na umjetničkoj sceni.

U mnogim gradovima bivše Jugoslavije devedesetih godina su zatvoreni bioskopi.

U tom smislu, jako je loše prošla i Crna Gora. Nestale su mnoge bioskopske sale, a publika je morala da se zadovolji komercijalnim izborima raznih sinepleksa

Cetinje, kao važni kulturni i obrazovni centar, odnosno, prijestonica države Crne Gore, ne treba da bude bez redovnoga filmskog repertoara – kazao je Milunović

U mnogim gradovima bivše Jugoslavije devedesetih godina su zatvoreni bioskopi. U tom smislu, jako je loše prošla i Crna Gora. Nestale su mnoge bioskopske sale, a publika je morala da se zadovolji komercijalnim izborima raznih sinepleksa.

Koliki je značaj bioskopa za kulturu jedne sredine, za Pobjedu govore režiser i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović, istraživač i publicista Luka Milunović i slikar Slobodan Puro Đurić.

POTREBA GRAĐANA

Zetski dom sa početka 20. vijeka (iz knjige „Crnogorski kinematografi“ Luke Milunovića)

V. Vučinić / crnogorska kinoteka

Vijest o otvaranju bioskopa na Cetinju obradovala je Martinovića i Milunovića.

Martinović je istakao da ga raduje vijest o obnovi bioskopa.

- Raduje me i kao nekog ko povremeno pravi filmove i sa aspekta razvoja filmske kulture i afirmacije filmskog nasljeđa. Da ne govorim o tome da je riječ o gestu koji je civilizacijska obaveza prema generacijama koje se sada formiraju – rekao je Martinović.

Milunović dijeli mišljenje i naveo je da ne samo kod ovoga pitanja, obično se razlozi i uporišta traže u istorijskoj ravni.

- Poteže se tradicija – najčešće zaista opravdano. Ovdje, pored uporišta iz pomenutoga domena, te svakako potrebe žitelja Cetinja, postoji i još zaista važnih razloga da na Cetinju redovno radi stalni bioskop. Tu veoma uspješno radi ne samo Fakultet dramskih umjetnosti, koji svakako traži ovakvu instituciju. Takođe, ali ne na kraju, Cetinje, kao važni kulturni i obrazovni centar, odnosno, Prijestonica države Crne Gore, ne treba da bude bez redovnoga filmskoga repertoara – kazao je Milunović.

Martinović se osvrnuo na sudbinu bioskopa u nekadašnjoj Jugoslaviji i modernizaciju bioskopa danas.

- Pretpostavljam da je i bioskop na Cetinju imao sudbinu bioskopa u drugim gradovima ne samo u Crnoj Gori nego i u čitavoj nekadašnjoj Jugoslaviji. Tokom krize devedestih godina i raspada i jedne zemlje i jednog obrazovnog i kulturnog modela, bioskopi su se gasili, a tamo gdje je bilo nekog drugog interesa prodati su zbog vrijednosti objekta ili zemljišta.

Uslijedile su i globalne tehnološke promjene, sa analognog se prešlo na digitalne formate, što znači da je bioskope, da bi ponovo počeli sa radom, trebalo opremiti novom tehnikom – kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, vrijeme je nemoguće vratiti, ali iz istorije razvoja bioskopa u Crnoj Gori vidi se da vrijeme može da ide i unazad.

- Možda bi bilo dovoljno reći sljede-

Andro Martinović

Luka Milunović

će: Cetinje je grad u kojem su smještene umjetničke akademije, među njima i dramska, a u njemu nije radio bioskop. Sada treba raditi na popularizaciji filma kao umjetnosti i stvaranju nove publike – kazao je Martinović i dodao da je za crnogorsku kinematografiju dragocjen svaki novi prostor u kojem možemo da u adekvatnim uslovima pokažemo ono što nastaje u ovim godinama.

On je pojasnio da je bioskop jedno od savremenih obilježja grada.

- Bioskop je dio moderne kulture, važan za oblikovanje duha urbaniteta – kazao je Martinović i naglasio da vjeruje da će se, kada ova iznuđena ograničenja prođu, publika vratiti u bioskope.

- Za to će biti potrebno ne samo ponuditi dobre uslove u salama već i zanimljiv filmski program – kazao je Martinović.

poslije gostovanja kinematografa iz inostranstva u prvoj deceniji XX vijeka, osmjelila da nabave potrebnu aparaturu i podnesu molbu lokalnoj upravi radi dobijanja dozvole, kako bi počeli sa javnim prikazivanjem, kako se tada govorilo, kompletom pokretnih slika. Poslije pomnog razmatranja, traženu dozvolu su dobili početkom septembra 1908. godine.

Vlasnici prvog kinematografa su bili Ljubomir Ljubo Tamindžić, sajdžija i Blažo Bratičević, ugostitelj. Oni su, priča Milunović, bili veoma zapaženi učesnici u radu domaće pozorišne trupe, koja će poslužiti kao polazna osnova pri formiranju državnog teatra 1910. godine. On je pojasnio da je u prvoj godini rada, koja je morala biti prekinuta zbog međunarodnih okolnosti, cetinjski bioskop gostovao u Podgorici.

- Tokom 1910. godine, domaći bioskop nastavlja sa radom kao javni, da bi te godine počeo da prikazuje filmske projekcije i na crnogorskom dvoru, pa će do Prvog svjetskog rata funkcionisati i kao dvorski kinema-

DVA KINEMATOGRAFA

Osvrćući se na početak rada bioskopa na Cetinju, Milunović je ispričao da su se dva preduzetnika sa Cetinja,

tograf – rekao je Milunović.

On je naveo da je, prema dostupnim podacima, prva filmska projekcija na Cetinju upriličena u ljeto 1902. godine, u organizaciji putujućeg bioskopa „Uranija“ iz Beča.

Zahvaljujući komunikaciji vlasnika bioskopa sa gradskom vlašću na Cetinju, sada smo u prilici, kako je kazao Milunović, da saopštimo nazive prvih filmova (filmskih cjelina) koji su prikazani na Cetinju u septembru 1908. godine. To su ostvarenja „Izlet u šumu“, „Gost koji ne plaća“, „Dresirani majmun“, „Izgubljena djevojka“, „Posdamska panorama“, „Osvetnik svoje časti“ i „Ženske kao vojnici“. Prema riječima Milunovića, filmski materijal je nabavljan uglavnom preko njemačkog govornog područja. Autor prevoda naziva filmova je vlasnik kinematografa Ljubomir Tamindžić, koji je znanje njemačkoga jezika stekao uz učenje sajdžiskoga zanata kod firme braće Valke u Vršcu. Milunović je pojasnio da je od 1910. godine, pored prikazivanja filmova na Dvoru, domaći bioskop svoje projekcije ustalio u Zetskom domu.

- Uz filmski materijal koji je redovno nabavljan od distributera iz inostranstva, na repertoaru domaćeg kinematografa su nerijetko bile i sekvence sa jubilarnih svečanosti i obnove kraljevine Crne Gore na kojima se, uz članove visokog evropskog plemstva, pojavljuje kralj Nikola i drugi članovi crnogorske dinastije – kazao je Milunović.

ČLANOVI DINASTIJE

Milunović je naveo da su članovi dinastije Petrović nerijetko posjećivali i javne filmske projekcije u Zetskom domu. Cetinjska filmska publika, kako je rekao, bila je vrlo nehomogena.

- Činili su je, od članova dinastije, vi-

Kako je sanduk filmova završio u poljskom klozetu

Slobodan Puro Đurić

Puro Đurić se prisjetio da su u vrijeme njegovog djetinjstva neke familije imale filmske projektore.

- Moj otac je najstarijem bratu kupio projektor u Njemačkoj i sa njim je dolazio i gramofon, jer je još bio nijemi film. Uz projekciju bi se uključio gramofon i mi smo u kući gledali filmove, tako da su sva djeca iz komšiluka gledala te filmske predstave. To je bilo ručno namotavanje, gdje su one prave role, kao u bioskopima što je bilo. Čak smo imali vrlo interesantne filmove. Tada je bila popularna

„Beti Bup“ - rekao je Đurić i naglasio da su oko 1925. godine imali pun sanduk dokumentarnih, turističkih filmova i atentat na kralja Aleksandra u Marseju.

- Kada su Italijani ušli kao okupatori na Cetinje, onda su počele priče pazi da vam ne nađu to. Bacalo se lovačko oružje u poljske klozete i majka je od straha sav taj sanduk filmova izručila. Neko joj rekao - tu imaš o kralju Aleksandru. To bi recimo danas za Crnogorsku kinoteku bilo čudo – rekao je Đurić.

đenih državnih uglednika i članova diplomatskoga kora preko obrazovanih gledalaca, ali i onih jedva pismenenih, ili nepismenenih, do djece koja su čekala da pred sam početak kino predstave budu puštena na galeriju kako bi besplatno posmatrala filmove – kazao je Milunović.

Među filmskom publikom bilo je i onih koji su filmove mogli posmatrati po evropskim centrima (državna, poslovna i školska putovanja) do onih koji su se baš ovdje po prvi put sreli sa magijom pokretnih slika. Uz rad bioskopa, kako je istakao Milunović, registrujemo i začetke filmske kritike. U početku sasvim skromno, tek u riječ-dvije, koje donosi domaća periodika, saznajemo ponešto o filmovima sa repertoara domaćeg kinematografa.

- Nešto kasnije, stizaće informacije o šire popularnim filmovima i filmskim divama koje će se moći vidjeti na projekcijama i u Zetskom domu.

Možemo reći da je upravo bioskop približio crnogorsku publiku evropskoj, bliže nego u bilo kojoj drugoj oblasti kulture – kazao je Milunović.

Posebnu pažnju, prema riječima Pobjedinih sagovornika, zavređuje period nakon Drugog svjetskog rata, kada se sprovodi tzv. kinofikacija, odnosno uspostavljanje bioskopa u gotovo svim crnogorskim gradovima i većim mjestima. Andro Martinović posebno, u tom kontekstu, izdvaja 1950. godinu, kada smo u Crnoj Gori imali 26 biskopa, među kojima je i bioskop na Cetinju.

U KAFANI

Crnogorski slikar Slobodan Puro Đurić prisjetio se vremena u kojem je odrastao, kada su se u cetnjskim kafanama održavale prve bioskopske projekcije. Sjetio se on i priča iz svog doma u koji su se okupljala sva komšijska djeca da gledaju filmove na projektoru, koji je tada imala njegova prodica. Đurić tvrdi da je prva bioskopska predstava na Cetinju organizovana u jednoj kafani, u kući Pajevića.

- Nije bilo bioskopa, nego su se filmovi prikazivali po kafanama, po restoranima u kući Pajevića, blizu sadašnjeg Donjeg Oboda i tu su se prve filmske predstave prikazale – rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, koristila se i jedna vrlo pristojna, fina sala naspram starog Grand hotela na Cetinju.

- Kao dijete sam u taj bioskop išao sa četiri, pet godina i vodila me je sestra.

Kada je počeo rat, bioskop je isto radio i onda su bili strani filmovi, italijanski. Sjećam se filma „La corona di ferro“, „Gvozdena maska“ i još nekih filmova. Sjećam se i čuvenog ruskog filma „Pastir Kostja“ – kazao je Đurić.

On je pojasnio da je Ton bioskop radio čak i za vrijeme rata.

- Poslije rata bioskop je otvoren u sali Vladinog doma, mada u to vrijeme su salu koristili „Sokoli“, jedna sportska organizacija. Poslje toga bioskop je bio u Belvederu u jednoj zgradi blizu Grand hotela i nekadašnjeg Ton bioBoris BAJIĆ skopa – rekao je on.

14

Feljton

Neđelja, 13. septembar 2020.

8.

ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM

Salinas Prajs je začeo novi pristup homerskom pitanju » Piše: Slobodan ČUKIĆ Homersko pitanje obuhvata široku problematiku, a literatura o tome broji hiljade studija. U njega ne spadaju samo dileme o Homerovoj ličnosti i porijeklu ili porijeklu i nastanku „Ilijade“ kao narodnoj tradiciji pod Homerovim imenom, već i problematika konkretnog geografskog područja i istorijskog ambijenta u kome su se odigrali događaji iz „Ilijade“ i „Odiseje“.

A to je upravo ono čime se bavimo u ovom feljtonu. Zanima nas fenomen ubiciranja drevne Troje na južnoslovenskom području, kao i argumentacija koja je pritom iznijeta. U tom kontekstu treba znati da takvi pokušaji nijesu vezani samo za tlo bivše Jugoslavije, već i za širi prostor Evrope. Troja je nalažena na potezu od Britanije i Baltika do Urala.

Belgijski pravnik Teofil Kajo locirao je Troju u Istočnoj Angliji, nedaleko od Kembridža. Književnik Džejkob Vilkens takođe tvrdi da je Troja bila smještena u Engleskoj, a da je Trojanski rat bio sukob keltskih plemena. Istoričar-amater Felice Vinci našao je Homerovu Troju na Baltiku. Arheolog i istoričar Genadij Zdanovič ruševine legendarne Troje nalazi na južnom Uralu u oblasti Čeljabinska, na predjelu misteriozne naseobine Arkaim

Ostaci Arkaima

TROJA KOD KEMBRIDŽA

Flandrijski pisac, pravnik i političar Karel Jozef de Graeve (1731-1805) smatrao je da istorijski i mitološki okvir Homerovih pjesama treba tražiti na Zapadu Evrope (Nedim Mušović, „Homersko pitanje“, OKF, Cetinje, 2018).

Belgijski pravnik Theophile Cailleux (1816-1890) u djelu Pays atlantiqes decrits par Homere: Iberie, Gaule, Bretagne, Archipels, Ameriques.

Theorie nouvelle iz 1878. godine iznosi neobičnu tvrdnju da su geografska podneblja opisana u Homerovim spjevovima zapravo obale Atlantskog okeana, locirajući Troju u Istočnoj Angliji, nedaleko od Kembridža, dok Itaku smješta na Pirinejsko poluostrvo (N. Mušović, „Homersko pitanje“).

Ekonomista i književnik Džejkob Vilkens (rođ. 1936) u knjizi Where Troy Once Stood iz 1990. godine tvrdi da je Troja bila smještena u Engleskoj, a da je Trojanski rat zapravo bio sukob keltskih plemena koji se d o g o d i o u o b l a st i Ke m bridžširea. Ilijada i Odiseja su, po Vilkensu, u maniru usmene poezije, sa zapada kontinenta preneseni u staru Grčku, postavši tako, adaptacijama i prilagodbama, produkt drevne grčke kulture (N. Mušović, „Homersko pitanje“).

TROJA NA BALTIKU

Nuklearni inženjer i istoričar-amater Felice Vinci (rođ. 1946), u knjizi Omero nel Baltico, saggio sulla geografia omerica iz 1995. godine, postavio je Homerovu Troju u Skandinaviju, dok je Mediteransko i Egejsko more zamijenio Baltičkim. Po toj

Genadij Ždanovič

teoriji stari Ahejci su sa sjevera došli na jug zbog naglih klimatskih promjena, prilagodivši se regionu današnje Grčke i Turske koji su naselili, postavljajući temelje Mikenske kulture (kojoj arheolozi do danas nijesu saznali porijeklo), donoseći sa sobom i usmeno pjesništvo i oralne sage. Vinci smješta Trojanski rat u XVIII vijek p.n.e. a pjesme o njemu koje znamo nastale su nakon nekih 800 ili 900 godina usmenog prenošenja. Navodi se i niz tematskih analogija između Homerovih stihova s jedne i kulturoloških, antropoloških, vojnih, običajnih, teoloških, mitoloških, klimatskih, geografskih i arheoloških opisa s druge strane (N. Mušović, „Homersko pitanje“).

TROJA NA URALU

Arheolog i istoričar Gennadiy Zdanovich (rođ. 1938) ruševine legendarne Troje nalazi na južnom Uralu u

Felice Vinci

Prajs je naveo više autora koji su ukazivali na neusklađenosti opisanih događaja u Ilijadi sa topografijom maloazijske Troje.

U odnosu na tekst Ilijade, strane svijeta su pogrešne, sunce izlazi na pogrešnoj strani, rijeke teku suprotno tekstu Ilijade, planine su drugačije raspoređene. Istočno od Male Azije nema nikakvog mora iz koga se rađa sunce, dok na dalmatinskoj obali sunce uglavnom izranja iz mora tokom godine oblasti Čeljabinska, u predjelu nekadašnje misteriozne naseobine Arkaim koja je bila obavijena sa dva cirkularna zida, sa trgom, hramom, solarnom opservatorijom, ulicama, kućama, kanalima, zdanjima. Za Arkaim se smatra da je bio naseljen još u XVII vijeku p.n.e. Zdanovich iznosi niz pretpostavki u prilog toj tvrdnji, poput arheoloških nalaza u iskopinama pored velikih rijeka koji pokazuju da su njima putovali putnici, ratnici i trgovci (N. Mušović, „Homersko pitanje“).

TROJA NA JADRANU

Najpoznatija i najuticajnija alternativna teorija o poziciji drevne Troje je svakako ona koju je 1985. godine lansirao meksički homerolog Roberto Salinas Prajs, a prema kojoj se Troja nalazila u široj okolini rijeke Neretve.

Ta ideja nije iskrsla niotkuda.

Salinas je u srednjovjekovnim izvorima naišao na tvdnju da je Troja bila u Evropi, a ne u Maloj Aziji. Naime, vizantijski autor Stefan Vizantinac je, opis u j u ć i p r o p a s t Tr o j e i izgradnju Rima, kazao da se

Najpoznatija alternativna teorija o poziciji drevne Troje na našim prostorima je ona Roberta Salinasa Prajsa, prema kojoj se Troja nalazila u široj okolini rijeke Neretve. Ta ideja nije iskrsla niotkuda. Salinas je u izvorima naišao na pretpostavke da je Troja bila u Evropi, na Balkanu. Jedan vizantijski autor, geograf iz 10. veka n. e. Stefanos, opisujući propast Troje i izgradnju Rima, kaže da se Troja nalazila u Evropi, zapadno od Makedonije

Troja nalazila u Evropi, zapadno od Makedonije. A budući da nema egzaktnih i konačnih dokaza za ubikaciju tog grada u Maloj Aziji – pojavila se i mogućnost da je Troja mogla biti i drugdje. Salinas Prajs je „homerskom pitanju“ prišao kroz dilemu: đe se zaista nalazila trojanska civilizacija? Na koncu je locirao na Jadranu.

NELOGIČNOSTI

Branko Vukušić izlaže detaljnu analizu prve Salinasove knjige iz 1985. godine „Homerova slijepa publika”, u kojoj je za našu dalju priču posebno važna četvrta glava (esej „O trojanskoslovenskoj misteriji“, 20.4.2015, www.slideshare.net). Salinas u predgovoru svoje knjige kaže da je osnovni cilj njegovog rada novi prilaz starom „homerskom pitanju”. Polazi od premise da Troja nije bila u Maloj Aziji, nego na jugoslovenskoj obali Jadrana. Ukazuje da u prvom poglavlju „Ilijade” pažljiv čitalac teško može da dovede njen sadržaj i događaje u maloazijski geografski i istorijski kontekst. Salinas u tom smislu navodi više autora koji su ukazivali na neusklađenosti opisanih događaja u Ilijadi sa topografijom maloazijske Troje. Ako se prihvati da je Troja u Maloj Aziji, a s obzirom na tekst Ilijade, uočava se da sunce izlazi na pogrešnoj strani, rijeke teku suprotno, planine su drugačije raspoređene, saveznici dolaze sa nelogičnih strana.

Arkaim

Rekonstrukcija izgleda Arkaima

„Ako su, kako kaže Strabon, Ilijada i Odiseja pouzdan dokumenat, a događaji koje opisuje verodostojni, onda se ona nikako ne može povezati sa mestom u Maloj Aziji, gde je Šliman otkrio Troju“, kaže Vukušić. „Salinas dokazuje da je vezivanje opsade Troje za lokalitet u Maloj Aziji nespojivo sa tekstom Ilijade. U nekim antičkim i kasnijim izvorima Salinas je naišao na pretpostavke o tome da je Troja bila u Evropi, na Balkanu, a ne u Maloj Aziji“ (B. Vukušić, navedeni esej).

ARGUMENTI

Salinas Prajs je poslije višegodišnjeg traganja na obalama Jadrana, konačno zaključio da je mjesto Troje (grada Iliosa) u delti Neretve. Za razliku od maloazijske Troje ova lokacija bila je u potpunosti u skladu sa opisima u Ilijadi, sve se poklapalo, nije bilo nikakvih geografskih nelogičnosti. Neretvanska dolina na ušću rijeke; zapadno od neretvanske Troje (današnje Gabele) su brojna homerovska ostrva; planine Biokova i Veleža

takođe su na pravoj strani; rijeka Skamander (Neretva) i njene pritoke teku u pravom smjeru...

Salinas u četvrtoj glavi svoje knjige izlaže argumente u prilog tezi da Troja nikako nije mogla biti u Maloj Aziji, na brdu Hisarlik, nego na Balkanu, na dalmatinskoj obali Jadrana.

Kao dokaze obradio je i uporedio mora, ostrva, rijeke, planine, oblasti, plemena, gradove. Na primjer, istočno od Male Azije nema nikakvog mora iz koga se rađa sunce (Salinas tu citira mjesta iz 7, 17. i 19. poglavlja Ilijade). Zvijezda koja u vrijeme žetve najviše sija na nebu iznad mora identifikuje se kao Sirius koji se oko 1200. godine stare ere, u vrijeme trojanskog rata, u maloazijskoj Troji nikada nije pojavljivao iznad mora. Na Dalmatinskoj obali sunce uglavnom izranja iz mora tokom godine. Za astronomske podatke za poređenja položaja sunca i zvijezda u tom dobu Salinasu je pomagao meksički astronom Guillermo Mallen Fullerton (B. Vukušić, navedeni esej).

(Nastavlja se)

Arhiv

Neđelja, 13. septembar 2020.

15

OSVRT NA NEDAVNU PROSLAVU BLAGDANA SVETOG ROKA U SUTOMORU

Svečanost kao povod za obnovu Crkve Sv. Roka Piše: Mr sc. Ivan JOVOVIĆ



foto Bar Info

Danas na ovaj crkveni blagdan Sv. Roka, čija simbolika čini se, ima posebno značenje ne samo za našu zajednicu, nego i za cijeli svijet, s obzirom da se čovječanstvo danas susreće sa pandemijom gripa, kao nekad sa čestim epidemijama kuge u srednjem vijeku. Preko Zapadne Evrope, kult Sv. Roka, zaštitnika od kuge došao je u naše krajeve, o čemu svjedoče ostaci Crkve Sv. Roka, nedaleko od tunela Sozina, koja je po mišljenu stručne javnosti podignuta sredinom XIV vijeka.

To je svakako dokaz da je kuga uzimala visok danak na ovom području, s obzirom da i pisani izvori bilježe pomore stanovništva.

Kako onda, tako i danas Spičani podižu u čast ovog sveca kip u dvorištu ove župne crkve, sa željom i molbom da traže zaštitu ne samo od aktuelne pandemije, nego od svih drugih mentalnih i tjelesnih bolesti današnjice.

Obilježavanje Sv. Roka u Sutomoru je imalo karakter crkveno–narodne manifestacije, pa zavjetno isticanje kipa ovog sveca predstavlja nastavak tradicije. Uz kip Sv. Roka, danas su istovremeno postavljene spomen–ploče znamenitim crkvenim ličnostima iz Spiča, kao i svim znanim i neznanim spičanskim mučenicima, koji su za vrijeme osmanske vladavine položili život na oltar vjere.

Iako su spomenute aktivnosti bile planirane, kao i obnova Crkve Sv. Marka na Glavici prošle godine, dakle na 380 – godišnjicu od stradanja katoličke crkve i njenih vjernika na cijelom području Barske nadbiskupije. Ta 1649. godina bila je razdjelnica, tj. u tim dešavanjima je temeljno određena sudbina Barske nadbiskupije.

Riječ je o Kandijskom ratu čije posljedice je barsko područje najviše osjetilo tokom 1649. godine, a kako su barski nadbiskupi i sveštenici bili nosioci otpora protiv osmanske vlasti, plaćena je skupa cijena nakon neuspjelog oslobođenja Bara, gdje je položaj katolika postao gori nego 1571. godine, kada je ovaj grad izdajom mletačke posade pao u ruke Osmanlija.

Do te kobne godine, po katoličku crkvu, u barskoj dijecezi živjelo je 5.000 katolika, da bi krajem XVIII vijeka bilo nešto više od 2.000 katolika. Barska nadbiskupija je od toga datu-

Mr sc. Ivan Jovović se u govoru održanom na dan Svetoga Roka, 16. avgusta 2020. u Sutomoru, osvrnuo i na istorijsku ulogu fra Donata Jelića, kao i na druge značajne događaje iz 17. stoljeća. Jovović je ukazao i na nenaučne i neodržive stavove o fra Donatu Jeliću koji se još provlače u našoj nauci

Ostaci Crkve Sv. Roka

ma bila 15 godina bez prvosveštenika, a crkveni upravitelj ove nadbiskupije u tom razdoblju vizitacije morao je obavljati prerušen u prosjaka, u strahu od osmanske odmazde.

U takvim teškim okolnostima u kojima su živjeli naši preci gotovo tri stoljeća bilo je odvažnih i požrtvovanih ljudi sa ovog područja, poput fra Bogdana Donata Jelića (1600– 1670) i njegovog sinovca don Marina, koji je zbog svog predanog rada u zavičaju unaprijeđen biskupskim zvanjem u gradu Sapi u Albaniji.

Veoma bitna crkvena ličnost iz Spiča je fra Donat Jelić, koji je pripadao franjevačkom redu, a koji je po sopstvenom kazivanju kršten kao pravoslavac, jer i sam bilježi u dopisima rimskoj kuriji da u jednom periodu u Spiču, od kraja XVI pa do treće decenije XVII vijeka nije bilo katoličkog klera, zbog ogromnog pritiska i progona katolika od strane Osmanlija, što je, s jedne strane, uslovilo i gašenje drevne benediktinske opatije Sv. Marije na Ratcu, a s druge, stvorilo mogućnost za jačanje pravoslavne crkve na ovom prostoru. Treba napomenuti da ovo nije bio izlolovan slučaj, s obzirom da ugledni katolici iz Paštrovića pišu 1602. godine Zboru Sv. Jeronima u Rimu da katoličkog popa

Gotovo je neobjašnjivo da je u studiji „Rimska kurija i južnoslovenske zemlje“, objavljenoj sada već davne 1950. godine, ime fra Donata Jelića stavljeno u krajnje negativan kontekst. Nažalost, nekritičkim preuzimanjem stavova iz navedene knjige od strane nekih lokalnih autora, uslovilo je vremenom sasvim neobjektivnu sliku vjerskih odnosa u XVII vijeku u Spiču, kao i na širem prostoru Barske nadbiskupije



Kult Sv. Roka, zaštitnika od kuge, došao je u naše krajeve preko Zapadne Evrope, o čemu svjedoče ostaci Crkve Sv. Roka, nedaleko od tunela Sozina, koja je po mišljenju stručne javnosti podignuta sredinom XIV vijeka

nijesu vidjeli 14 godina. Naravno da je želja za komoditetom kod dijela katoličkog klera, koji su uglavnom činili stranci, a ne domicilni ljudi, bio jedan u nizu uzroka nazadovanja katolicizma na cijelom prostoru Barske nadbiskupije, pa čak i na onom dijelu koji je bio pod vlašću Mlečana.

Upravo višedecenijskim misionarskim radom fra Donata Jelića u župi Spič omogućeno je katoličkoj crkvi da djelimično povrati nekadašnje pozicije, jer je bila izgledna opasnost da zbog nepostojanja katoličkog klera nastane i katolika, kao i njihovih crkava i kapela, kao što je početkom XVIII vijeka nestala cijela župa Sozina.

Na osnovu brojne sačuvane korespondencije fra Donata Jelića koja je pohranjena u vatikanskom arhivu možemo u značajnoj mjeri rekonstruisati zbivanja, vjerske, političke i druge procese, ne samo u Spiču, nego na mnogo širem području.

Kao i mnogi drugi sveštenici i vjernici, tako je i fra Donat Jelić morao da napusti barsku dijecezu 1649. godine, pri čemu nam je ostavio zapise o svim strahotama koji su zadesile katolike nakon neuspješnog oslobođenja Bara, kada je u svega nekoliko dana 123 ugledna katolika sa barskog područja ubijeno na kolcu pred franjevačkim samostanom Sv. Nikole u Starom Baru, na čijim temeljima je početkom XX vijeka sagrađena Bar-

ska gimnazija. Međutim, i izvan zavičaja ne završava se dušebrižništvo fra Donata Jelića, jer se zadugo na jugu Italije bavio spašavanjem hrišćana (katolika i pravoslavnih, pa čak i muslimana slovenskog porijekla) koji su postali predmet trgovine ljudima. On piše molbe i urgencije kod civilnih i crkvenih vlasti u Napulju, Lećeu i drugim gradovima na jugu Italije, s obzirom da je u drugoj polovini XVII stoljeća na Jadranu cvjetala trgovina ljudima, odnosno robljem, a nosioci tog prljavog posla su više bili hrišćani (katolici i pravoslavni) nego li Turci. Tako se u jednom periodu, na najvećoj pijaci robova u Napulju, nalazilo oko 200 ljudi sa barskog područja, od čega 80 Spičana, kako to bilježi fra Donat, čije sinovice, Katarina i Lucija, su takođe već bile prodate kao roblje napuljskim posjednicima. Ne gledajući ko je katolik, a ko pravoslavni, fra Donat Jelić se više puta obraćao po ovom pitanju i samom vrhu rimske kurije, zbog nedoličnog odnosa civilnih vlasti na jugu Italije prema hrišćanima koji su bili porijeklom iz Crne Gore, Dalmacije i Bosne.

U tom pogledu, on je prikupljao materijalne priloge od crkvenih institucija u cilju otkupa tih nesretih ljudi.

Isto tako u njegovim dopisima zapažamo zalaganja za prava svoje nekadašnje nadbiskupije. Nakon iznenadne smrti barskog nadbiskupa Marka Križa Baranina 1656. godine u

Splitu, fra Donat Jelić eksplicitno preporučuje rimskoj kuriji da prilikom izbora novog barskog nadbiskupa treba uzeti u obzir činjenicu da crkveno lice ne treba da bude Latin ili Albanac, već prelat kome je maternji jezik slovenski. Želja fra Donata Jelića se ispunila koju deceniju kasnije, kada je za barskog nadbiskupa imenovan Andrija Zmajević 1671. godine, koji je ubrzo nakon stupanja na dužnost sazvao Pokrajinski crkveni sabor u Spiču pred crkvom Sv. Ćekle, čije odluke su izvorno napisane na slovenskom jeziku, ćiriličnim pismom tj. bosančicom.

Treba napomenuti da je fra Donat Jelić uspio da obezbijedi stipendiju svom sinovcu Marinu, koji se nakon završene bogoslovije vratio u svoj zavičaj, te dugo godina bio župnik u Baru i Spiču, da bi svoj sveštenički put završio kao biskup u Albaniji.

Sve gore spomenuto predstavlja samo preliminarni prikaz na osnovu sačuvane korespondencije fra Donata Jelića, dok o biskupu Marinu Jeliću tek treba istražiti vatikanske i druge arhive, da bi o ovom crkvenom licu imali nešto više saznanja.

Međutim, gotovo je neobjašnjivo da je u studiji „Rimska kurija i južnoslovenske zemlje“, objavljene sada već davne 1950. godine, ime fra Donata Jelića stavljeno u krajnje negativan kontekst. Nažalost, nekritičkim preuzimanjem stavova iz navedene knjige od strane nekih lokalnih autora, koji su saznanja o ovom svešteniku dodatno crpili iz prilično upitnih narodnih kazivanja, uslovilo je vremenom sasvim neobjektivnu sliku vjerskih odnosa u XVII vijeku u Spiču, kao i na širem prosto-

ru Barske nadbiskupije, na čijoj pozadini se očitavaju forme prema kojima su Osmanlije pomogle importovanju katolicizma na ovom tlu, što je malo li je reći tendenciozno, nego apsurdno, ako znamo opštepoznatu činjenicu da je najstarija duhovna institucija na tlu Crne Gore Dukljansko–barska nadbiskupija. Djeluje ne manje začuđujuće da do danas Kotorska biskupija i Barska nadbiskupija nijesu posvetile dužnu pažnju tako značajnoj linosti naše crkvene istorije, s obzirom da objavljeni zbornici dokumenata u Rimu i Beogradu 80–ih i 90–ih godina prošlog vijeka pružaju sasvim drugačije poglede, ne samo u odnosu na konkretno crkveno lice, već i na ukupnu strukturu društvenog života na prostoru Crnogorskog primorja tokom XVII i XVIII vijeka.

Svakako da predmetna inicijativa vjernika Spiča za markiranje svoje prošlosti, koja je podržana od don Dejana Turze, sutomorskog župnika, predstavlja svojevrsni dokaz o postojanju istorijske svijesti i potrebe njegovanja kulture sjećanja. Dakle, u ovom činu treba prepoznati namjeru za obnovom prilično zapuštene duhovne i materijalne baštine katoličke crkve, a ne kao mogući povod rasprava i nekih animoziteta, jer je u konkretnom slučaju riječ o davno minulim događajima i ličnostima, koje i pored nezavršenih naučnih istraživanja ne mogu biti instrumentalizovane. Na tragu navedenog, upravo ovih dana iz štampe je izašao prvi tom u ediciji Monumenta Montenegrina Vaticana, u izdanju Ministarstva kulture Crne Gore, a u saradnji sa Istorijskim institutom Vatikana, što stvara jednu u nizu pretpostavki da još uvijek prisutan nacional–romantičarski pristup u tumačenju međureligijskih odnosa na crnogorskom tlu bude otpremljen na margine svake ozbiljne naučne interpretacije.

Današnja svečanost upriličena postavljanjem kipa Sv. Roka može svakako biti povod ne samo katolicima nego i pravoslavnoj crkvi i vjernicima da se inicira obnova srednjovjekovnog crkvišta Sv. Roka, s obzirom da takvi spomenici svjedoče kulturu zajedničkog života na ovom području, uprkos svim izazovima u prošlim i sadašnjim vremenima. Dvooltarske crkve u Spiču predstavljaju trajnu vrijednost ovog prostora, čija suština tj. sadržina u potpunosti korespondira konceptu savremenog evropskog ekumenskog društva.

Uostalom, zajedničke crkve pravoslavnih i katolika čine reprezentativne spomenike u kulturnoj baštini Crne Gore, zbog čega s razlogom postoje očekivanja od nadležnih organa da iste budu adekvatno predstavljene i valorizovane.

16

Neđelja, 13. septembar 2020.

Objektiv

Tri decenije od prikazivanja mafijaške igre Martina Skorsezea ,,Goodfellas“

KALENDAR

foto: studiobinder.com

Gangsterski poljubac nemorala Poludokumentarni pristup i raslojavanje američke mafije bazirano na autentičnim elementima i efikasnim scenariom koji nije zakrčen bespotrebnim i bezpredmetnim riječima, poziv je na koji ne možete ostati ravnodušni

P

ovratak reditelja u onu prepoznatljivu formu događa se iznenadno. Ako se uopšte dogodi. U slučaju maestra američke produkcije Martina Skorsezea, nakon ne baš sjajnih osamdesetih (ako izuzmemo klasik ,,Raging Bull“), trebala mu je jednostavna ali efektna formula za povratak u redove onih ozbiljnih kreatora.

A za tu priliku, u tipično njegovom stilu (pokazaće se), uzima polu dokumentarnu produkciju trodecenijske fabule američke mafije. Ne može relevantnije, efikasnije i

jednostavnije od ovoga.

PEŠIJEV BISER

Knjiga ,,Wiseguy“ Nikolasa Piledžija (sa kojim je Skorseze napisao i scenario) bazirana na životu gangstera Henri Hila, podloga je ostvarenju ,,Goodfellas“, gangsterskom krimiću sa zlatnom glumačkom trojkom u sredini: Robert de Niro, Džo Peši i Rej Liota. Ovaj koncepcijski filmski memoar o godinama plivanja kroz organizovani kriminal njujorških ulica rezultirao je epitetom jednog od najboljih filmova.

Martin Skorseze sa nezaboravnom ekipom filma

,,Goodfellas“ je premijerno prikazan na Venecijanskoj smotri u filmskom gužvanjcu ne tako velikih rediteljskih imena (osim Spajka Lija i Aki Kaurismakija). Ipak, iako je dobitnik Zlatnog lava bila čudnjikava dramedija Toma Stoparda ,,Rosencrantz & Guildernstern are Dead“, koju sasvim sigurno ne pamtite,

Skorseze je dobio srebrnkastu varijantu u kategoriji najboljeg režisera. Na dodjeli Oskara naredne godine, nije imao što da traži protiv ultrapopularnog ,,Dances With the Wolves“ Kevina Kostnera.

Ali je zato sasvim opravdano Džo Peši trijumfovao u borbi za najbolju sporednu mušku ulogu. Uostalom, američki

gangster Henri Hil, je sam istakao da je Peši njegovog kolegu „skinuo više od 90 odsto“.

AUTO-PUT REČENICA

Iako je danas etiketiran kao filmski klasik, Skorsezeovom bruklinškom gangsterskom poljupcu je trebalo par godina da uhvati ritam. Interesantno,

oni čvršći filmski kritičari su po automatizmu proglasili film klasikom, dok su drugi ipak tražili nešto više. Slično se dogodilo i sa Skorsezeovim posljednjim poduhvatom, prošlogodišnjim filmom ,,The Irishman“. S obzirom na sličnu platformu, postoji rmogućnost da će se i ovdje dogoditi sličan scenario gdje će vrijeme klasifikovati kvalitet ostvarenja. Ostaje da vidimo.

Na koncu, što je to što ,,Goodfellas“ ima da nas nakon trideset godina stalno zove nazad? Što je to što ovu gangstersku poslasticu danas drži na vječnim listama najboljih filmova kritičara, režisera i publike? Elementi. Njegov poludokumentarni pristup i raslojavanje američke mafije bazirano na autentičnim elementima i efikasnim scenariom na kojem auto-put rečenica nije zakrčen bespotrebnim i bezpredmetnim riječima, poziv je na koji ne možete ostati ravnodušni.

Leila MURSELJEVIĆ

foto: liveforlivemusic.com

,,Jada, Jada“ je album nakon kog regionalna scena više ne može ignorisati Kataneca

A

ko hoćete najokrutniji test površnosti bilo koga ko se naziva muzičkim zaljubljenikom, pustite im muziku Denisa Kanateca. U toj mjeri je autsajder, marginalac, da njegovi izlasci na koncertnu binu često djeluju kao donkihotovska borba sa vjetrenjačama. Jer ljudima, eto, smeta njegov glas.

foto: bandcamp.com

Spreman za veliku ligu Potvrda reputacije velikog pjesnika i autora Džejsona Izbela

Najveći pjesnik modernog američkog roka servirao novi album

Empatija za sebe samog

IZVORSKA VODA

N Pobjednička ekipa iz benda Denisa Kataneca

Denis izranja kao centar zaboravljen sam pod košem, džoker u posljednjoj akciji meča, da samo položi na obruč uz zvuk sirene. I prije nego dobije loptu u ruke, već znate da je pobijedio izuzetno koristan realizator pod košem, ako mu dodate loptu kako valja. E, ,,Klinika“ sada konačno funkcioniše kao skladna, pobjednička cjelina i za ,,veliku ligu“.

KONTRAST DVIJE TEME

I produkcijski iskorak, i prosta instrumentalna usviranost, je očigledna na udarnoj pjesmi ,,Zvijezde“ sa kojom je Denis bio izuzetno interesantan na sceni kotorskog SeaRock festivala. ,,Huka“ je skriveni biser koja će temeljnom slušafoto: trecisvijet.com

Sudbina njegovog autorstva bi se, recimo, mogla uporediti sa reakcijom svih onih koji su u ,,Noćnoj mori“ Željka Malnara vidjeli samo pijanu i glibavu grotesku. Računica je na kraju prosta: toliko je ljudi oko nas spremno da okrene glavu zato što im nešto pukom formom nije po meraku... A muzika Klinike Denisa Kataneca je u tolikoj mjeri ignorisana, da je Denis sasvim rijedak primjer izuzetno kvalitetnog i promišljenog autora, koji se može pohvaliti činjenicom da je prije svega - nepopularan. Do one krajnosti, da mu na zakazan koncert ne dođe živa duša.

Ova skica, između lamenta i karikature, je važna da se nakon nje podvuče činjenica: nakon albuma ,,Jada, Jada“, više bilo ko prati regionalnu scenu nema izgovor da ignoriše Denisa Kataneca. Nikako se ne bi moglo reći da je njegov glas ovog puta ,,pripitomljen“, ne - prosto, muzički je razblažen sa taman onoliko divne izvorske vode, da bilo kome više ne bude pretjerano gorak ili jak. Kao u dobrom košarkaškom timu - Denis je onaj centar skromne tehnike koji može biti

Sjajno rješenje omota

ocu, spremnom da istražuje i dešifruje kod Katanecovih riječi, zablistati neslućenim sjajem. ,,Balans/Crv“ je poput fuge, klasične forme koja funkcioniše u kontrastu dvije teme i takva je vrlo efektna... A ,,Patkica“ je napola proročki, napola psihodeličan trip, trabunjanje jednog sna o travkama što opstaju onda kad drveće osvane pokošeno.

Kako su samo ,,Kapilare“ elegantna dekonstrukcija nemoći svakog od nas da idealima i snovima preskočimo sve prepreke svakodnevice! Sve je stalo u jedno ,,samo puhnem, da prođe...“ i predivan spot Marine Uzelac. I kako je njegova najpoznatija koncertna pjesma ,,Mala snaga“ dobila potpuno ostvarenje; u jednom opraštanju ,,male snage, punih duša“... Tada Denis izranja kao ona ,,petica“ potpuno sama pod košem, džoker u posljednjoj akciji meča, da samo položi na obruč uz zvuk sirene. I prije nego dobije loptu u ruke, već znate da je pobijedio.

S. S.

OCJENA: 91/100

ajdublji ambis od klizanja tektonskih ploča modernog američkog roka, ostao je na mjestu gdje je 2007. Džejson Izbel, taj Orfej južnjačkog roka, napustio veliki bend Alabame Drive-by Truckers, nakon razvoda sa basistkinjom Šonom Taker.

Koliko god epohalni i bitni ,,Trakersi“ danas jesu, zato uvijek ostaje i biće sve više pod sjenkom onog ,,šta bi bilo kad bi bilo“. Džejson je u međuvremenu štancao solo-albume u razmacima od otprilike dvije i po godine; svaki je bio razlog da se iznova podvlači jedna prosta činjenica. Džejson Izbel je najbolji i najbitniji pjesnik američkog roka u 21. vijeku. A kad imate takav dar, onda osvrtanje i nema nekog smisla.

TERET OČEKIVANJA

Suštinski tako je od albuma ,,Southeastern“ (2013), objavljenom u zoru Izbelove apstinencije od narkotika i alkohola, i nedugo nakon vjenčanja sa slavnom kantri violinistkinjom Amandom Šajers sa kojom ima i kćerku. Izbel sve ono što stvara i živi gleda uvijek kroz prizmu pomirljive trezvenosti. Takva odraslost jednog autora vrlo delikatne duše je bila autorski vrlo plodna - uz utisak da mu često fali one stare, kabaste ogrubjelosti. One sočne poganštine grijeha i strastvenih izbora, sa kojima je potpisao najveće pjesme Trakersa.

Sve to je potrebno za sliku o autoru, koji polako počinje da previše razmišlja o široj slici svoje karijere. Koji je uoči objavljivanja ploče ,,Reunions“ čak javno kazao da mu je bilo izuzetno teško da se izbori sa teretom očekivanja, nakon tri albuma koje je opisao kao ,,više nego dobre“. Naravno da ga ponovo zatičemo u onom amerikanafolk-kantri prostoru od Nešvila do

Misisipija; ali dovoljno je čuti pulsiranje savršeno kul sintisajzera u pjesmi ,,Only Children“, pa shvatiti koliko je Izbel promišljeno, detaljno i brižno pripremao ovaj projekat. Posvećenost piktoresknim detaljima, koji autoru tako lako idu od ruke, najbolje su primjetni u ,,Dreamsicle“ koja će izvjesno ostati potcijenjeno remek djelo.

JEDNA ČAŠA VINA

,,Reunions“ je pokušaj i da Džejson krene niz dlaku onoj publici kojoj fali deceniju i po stara melodika Trakersa sa njim u bendu. Za njih je servirana pjesma ,,Be Afraid“, a rezultat je polovičan - sa utiskom da je bend The 400 Unit mnogo čvršći i ,,opasniji“ od svog frontmena.

U ,,What Have I Done to Help“ Izbelje posebno introspektivan i ogoljen; priznaje da ne može da se uopšte nosi sa uspjehom solo karijere, jer mu sve to djeluje kao poduhvat sebičnjaka. Katalog sličnih promašaja proširuje divnim riječima raskošan narator u numeri ,,River“. Pa ipak, do kraja je pomirljiv i spreman na praštanje sebi.

Finiš albuma, pjesme ,,It Gets Easier“, vrlo jednostavna ,,St. Peter’s Autograph“ i ,,Letting You Go“ su tone empatije servirane - sebi samom. Ako je posljednja efektna priča oca spremnog da se pomiri sa samoćom nakon prihvatanja kćerkine slobode - duša albuma je ipak ,,It Gets Easier“... Tu Izbela zatičemo između jave i sna. ,,Last night I dreamed I’d been drinking. I had one glass of wine, I woke up feeling fine... That’s how I knew it was a dream“. Dovoljno da sebe primakne onim najljepšim stihovima napisanim za Trakerse na kultnom albumu ,,Dirty South“, više nego ikad nakon jedne i po decenije.

S. S.

OCJENA: 75/100

17

Objektiv

foto: syfy.com

Neđelja, 13. septembar 2020.

U FOKUSU

Za slavnog autora ovaj projekat je šansa da izoštri i izbistri u posljednjih deceniju i po zamućenu sliku o njegovoj karijeri. Nakon uvodne tri epizode emitovane na televiziji HBO, valja vjerovati da je na pravom putu Čopor u kosmičkom bijegu i neobična porodica sa roditeljima androidima

Serija ,,Raised by Wolves“ je testament dosljednosti za karijeru velikog režisera Ridlija Skota početku bjehu Majka i Otac; a svaka je nit sintetičkog tkanja njihovih tijela i svaka linija koda njihove duše bila odraz jednog uvjerenja.

Da ništa ovom svijetu ne čini dobro i ništa nije vrijedno, sem znanja, pregalaštva i naučnog otkrića.

Kepler 22-b ime je planete udaljene od naše 587 svjetlosnih godina, na kojoj će dvoje androida posijati ljudsko sjeme; i isti taj nevini svijet ljudskim postojanjem razdjevičiti. U nekoj centralnoj račvi njihovog programskog koda stajalo je samo jedno: da je ovaj kosmos dovoljno širok i za ljude i za androide, da ostavlja cijeli brisani prostora za radostan progres i jednih i drugih, onda kad sa njegovih lica i naličja obrišemo sjenke bogova. U godini 2.150 po našim računanjima, androidi su ateisti. Ali nema mnogo mjesta za takva brojanja na opustjeloj, već napuštenoj i apokaliptičnoj Zemlji; godina je nulta na Kepleru 22-b... A za njih dvoje, Majku i Oca, vrijeme je za novi početak. Recimo, porodicu.

OPASNOST ZA ČOPOR

U karijeri velikog režisera Ridlija Skota, uvijek se iza očiglednog sukoba, istorijskog, ideološkog, civilizacijskog krila dublja linija što cijepa dušu običnog čovjeka. Njegovi junaci skoro uvijek su razapinjani o nečije velike riječi, kolektivne ciljeve i gargantuanske ideje (,,Kingdom of Heaven“, ,,1492: Conquest of Paradise“). Hvatani su u raskoraku stravičnih sukoba, onda kad zaplešu sa obje strane tanke linije razdvajanja zaraćenih polova (,,Blade Runner“, baš onaj film u kojem nas je učio da u očima androida vidimo dušu ostvarenog čovjeka). Uvlačeni su u sitne interesne spletke taštine nekih toliko krupnih riba, da su svoje uloge uzdizali do nivoa božanstva; a potom plaćali cijenu jeftinih ideoloških konstrukta (,,Gladiator“, ,,G. I. Jane“)... Njihovu istoriju nemate gdje pričitati, osim što ste previše mnogo puta, osjetili u njihovom pogledu, odraz sva-

Budućnost ima oči vuka

kodnevnog života.

Budućnost iz serije ,,Raised by Wolves“ Ridlija Skota ovog ljeta i jeseni više vas neće gledati ljudskim - nego vučjim očima.

Njegovi Majka (Amanda Kolin) i Otac (Abubakar Salim) na planeti Kepler 22-b su poput zvjerki koje u svakom zvuku i pokretu u divljini osjećaju opasnost za mali čopor. Kempion (Vinta Megrat) je jedino preživjelo dijete od ljudskih embriona koje su, u kosmičkom izbjeglištvu sa uništene Zemlje, donijeli na novi dom. I vrlo brzo će naučiti, da za njega postoji veća opasnost od onog raskoraka između onog što njegovi roditelji žela, i onog što priroda namjerava i hoće. A taj veći usud i pakao, to su drugi ljudi.

Ridli Skot je sa 82 godine bio toliko opčinjen tekstom relativno neafirmisanog scenariste Erona Gucikovskog da je upravo sada poželio iskorak u televizijski svijet. A prije svega, vidio je šansu da potpiše testament svojoj dosljednosti. Jer ,,Raised by Wolves“ je svojevrsan spomenik njegovom autorstvu, opsesivnim temama, principima narativnog i vizuelnog tkanja. Takođe je i Skotova šansa da tu, u posljednjih deceniju i po zamućenu sliku o njegovoj karijeri, izoštri i izbistri.

Nakon uvodne tri epizode emitovane na televiziji HBO, valja vjerovati da je na pravom putu.

taktovima glavne teme. Ne otvara previše novih vrata i ne bombarduje sa previše vrištećih pitanja kao, recimo, fenomen televizijske naučne fantastike ,,Westworld“. Takođe, ne dozvoljava da hirovi, potrebe i lične agende njegovih likova skrenu u neku slijepu ulicu praznog hoda u seriji. U uvodno serviranih dva i po sata (dvije startne epizode režirao sam Skot, treću je radio njegov sin Luk) dobićete utisak zaokruženosti rijetko dobrih pripovjedača. A takvi su prijeko potrebni i danas, u eri produkcije nikad kvalitetnijeg televizijskog materijala.

Drugi važan momenat je vizuelna dorečenost; uvodnih 15 minuta, prije nego vas sudbine likova uhvate za ruku i povedu ,,žedne preko vode“ na njihovu teritoriju, su autorska gozba i pjesma koja skoro da liči na kjubrikovski omaž. Sve i da je promašio temu, a nije (a promašio je sa klimavim tekstovima ohoho broj puta tokom karijere) - ,,Raised by Wolves“ bi zato vrijedilo vidjeti, kao dokaz koliko jedan umjetnik u 83. godini dobro poznaje sebe. Sve kvalitete i mane jedne igre koju davno, prije pola vijeka još započeo.

A ono za što Ridliju Skotu gotoFOTO: IGN .COM

U

BIJEG U JAZBINU

AUTORSKA GOZBA

Prije svega, Skot je uvijek bio majstor da u ovakvim pričama, sa mnogo misterije i pomjeranja vremenske ose, pretjerano ne ,,preigrava“. Do sada skoro svaki narativni rukavac djeluje u službi glavnog toka i igra po

vo uvijek treba skinuti kapu je dobar kasting i sposobnost da namiriše glumački talenat za vrhunske uloge. Majka je zato pandan njegovom Roju Batiju (Ruther Hauer), nezaboravnom androidu-natčovjeku iz filma ,,Blade Runner“! I izuzetan je primjer da Skot nikad ne bira jednodimenzionalne likove; ona je i brižna i pretjerano sumnjičava, i promišljena i užasno opasna, i mašinski distancirana i dirljivo ljudski nježna u isti mah. U jednom momentu pomislićete da je potpuno neurotična; u drugom da je totalni sociopata (zamislite, android na pustoj planeti, pa još sociopata). U narednom će vas već potpuno kupiti jednostavnom i beskrajno ljudskom žrtvom... Otac je tu dobar partner prije svega kao onaj igrač koji će spustiti loptu na sredinu. Pa još onako, prije svega na svoj način, pokušati da servira nekoliko beznadežno loših ali šarmantnih viceva.

an u

zet jeha u seriji ,,Viginks“ izu Travis Fimel nakon usp tastike okruženju naučne fan

Nije Otac glavna faca serije nego Skotov adut iz rukava.

Ragnar Lotbrok (Travis Fimel) glavom, ludim izazivačkim očima i odveć preraslom bradom! Australijanac koji se proslavio u seriji ,,Vikings“, priliku da radi sa Skotom nije mogao da odbije. I tek ubacivanjem njega u jednačinu druge epizode ,,Raised by Wolves“ dobijaju kompletne srazmjere.

Za ključni autorski pečat: nije glavni sukob serije na relaciji ljudi-androidi. Niti u ratu ateista i vjernika koji će, po tekstu Gucikovskog, za vijek i po gurnuti Zemlju u apokalipsu.

U Fimelovom liku Markusu i priči - psa i dezertera rata koji

sa ženom svog života traži način da pobjegne odatle, sa tog svijeta koji umire i koji se raspada - stala je neka velika tuga i paradoks, ali i veličina čovječanstva. On je, potpuno ironično - ateista koji je uspio da ,,ukrade lik“ jednog vjernika koji ima kartu za putovanje na obećani svijet, daleku planetu Kepler-22b. Spreman je da proda sve ideale, pa i kompletan identitet, ličnost - samo da bi opstao, i da bi ona opstala.

Pa i da igra ulogu oca tuđeg djeteta... Toliko je Trevis Fimel uvjerljiv, da će fanovima serije ,,Westworld“ izvjesno biti žao zašto baš on nije dobio jednu od glavnih uloga treće sezone, za lik Kejleba, umjesto Erona Pola.

Zato su Majka i Markus savršeni rivali i savršeni partneri o ovoj priči šumskih zvjerki daleke budućnosti. U viziji svijeta Ridlija Skota, u kojoj je pojedinac potpuno alijenizovan od bilo kakve kolektivne borbe i ideje. Pa bili to zaštitnici nauke i racionalnog progresa, ili tekovnici Mitraizma, čuvari duhovnosti i vjere u natprirodno (interesantan izbor religije koja je bila dominantna u Rimskom carstvu prije Hrišćanstva). Takav pojedinac sve oko njega gleda vučjim očima, sklanja se sve dublje u šumu, bježi, traži utočište za svoj mali čopor...

Prije nego, sasvim izvjesno, konačno pogleda svijetu i istini u oči. Onaj momenat kada shvate da više nema bježanja, to je za ,,Raised by Wolves“ tek početak. I to je čini tako uzbudljivom, bez obzira na nekoliko manje bitnih spoticanja u rasplitanju priče u trećoj epizodi... Samo da starac za volanom, Ridli Skot, pokaže da je u formi da do kraja iznese ovo kosmičko putovanje. Za sada nas je tri uvodne epizode makar žestoko opomenuo: koliko smo otuđeni, daleki i nebitni, spram svih nazovi važnih tema i podjela našeg vremena. I koliko zaista vrijednog ima, u onom čudu čovjeka, što se zove integritet pojedinca, i što se zove S. STAMENIĆ porodica.

OCJENA: 4,2/5

Arena

Fudbal

FSCG

18

Neđelja, 13. septembar 2020.

DOBRA UVERTIRA UOČI EVROPSKOG MEČA: Budućnost

Detalj sa meča u Beranama

Sutjeska se mučila, ali protiv Jezera u Beranama ostvarila prvi trijumf u sezoni

Dvije kontre za tri boda BERANE – Sutjeska nije blistala, čak je djelovala dosta loše, ali je velikom željom, energijom i prije svega lucidnim potezima Milutina Osmajića uspjela da dođe do prvog trijumfa u sezoni.

Jezero se još jednom pokazalo kao veoma čvrsta ekipa, iako Plavljani nijesu imali prave šanse, sa dosta faulova na sredini potpuno su zaustavili Nikšićane, koji nijesu mogli da dođu do svoje igre, često su se mučili sa loptom, ali je Sutjeska nakon dvije kontre stigla do dragocjenih bodova. Prvo je na kraju prvog poluvremena Giljen, nakon dobre intervencije, degažirao loptu, a Raičević dobio vazdušni duel sa Dedićem i glavom sa gotovo ivice šesnaesterca matirao Asanovića, da bi tačku na brejk stavio igrač utakmice Milutin Osmajić, kada je u 89. minutu vrhunski istrčao kontru, sve sam odlično odradio i pogodio za tri boda.

Dragan Radojičić bio je svjestan da je vrijeme za pobjedu, pa je odlučio da promijeni formaciju i da Jezero napadne sa dva špica (Adrović i Marković), ali i sa ofanzivnim Raičevićem. Gotovo sve napadačke opcije Radojičić je gurnuo u startnu postavu, tako da na klupi nije imao alternative osim za defanzivce i veziste. A sam početak pokazao je koliko važnu ulogu ima Osmajić, koji je svaki duel dobio sa Dinošom i već na startu stavio domaće na muke, ali je Drešković ,,čistio“ sve što se moglo, dok je Asanović uspio i pored nesigurnosti da sačuva svoju mrežu.

Jezero je čekalo svoju šansu iz kontre, a nakon što je Mujeci priprijetio u 17. minutu, kada je Giljen istrčao do ivice šesnaesterca, ovaj ofanzivac imao je dobru šansu minut kasnije, ali je Giljen krajnjim naporom uspio da loptu sprovede u korner. Isljami, koji je potezima pokazao talenat, dobro je ubacio loptu iz ugla, Drešković glavom pokušao, ali je to bio lak plijen za čuvara mreže Nikšićana.

Najbolju šansu Sutjeska je prokockala u 20. minutu – Ćetković je ubacio loptu iz kornera, Marković pogodio prečku, a nakon asistencije Šofranca, Adrović šutirao pored gola. Kako je vrijeme odmicalo, Jezero je preuzimalo igru na sredini terena, pa su gosti sve teže dolazili do šanse, ali je u 38. minutu nakon asistencije Adrovića, Osmajić bio u šansi. Plavljani su bili sve otvoreniji, imali šansu u 45. minutu, ali je Giljen lako došao do lopte, degažirao i neočekivano asi-

Jezero

0

Sutjeska

0

2

1

Stadion: u Beranama.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Raičević u 45, 0:2 Osmajić u 89. Žuti kartoni: Pavlović, Đurković, Radunović (Jezero), Janković (Sutjeska).

Jezero

Sutjeska

Asanović Drešković Radunović Isljami Dedić Matanović Đurković Dinoša Vučićević Pavlović (od 60. Ne. Tmušić) Mujeci (69. Radenović)

Giljen Osmajić Pajović Marković (od 60. Janković) Ćetković (od 84. Grivić) Bulatović Eraković Šofranac Raičević (od 70. Bubanja) Adrović (od 84. Mitrović) Stijepović

Radojičić: Srećno do pobjede Milija Savović, trener Jezera: Odigrali smo dobro i na kraju ostali bez bodova. Imali smo protiv sebe odličnog protivnika.

Zadovoljan sam što smo bili ravnopravan rival.

Mislim da smo zaslužili makar bod. Znali smo da nam neće biti lako s obzirom na kvalitet Nikšićana, kako individualni, tako i ekipni. Nijesmo imali sreće.

Dragan Radojičić, trener Sutjeske: Teška je ovo bila utakmica i pobjeda.

Ekipa Jezera pokazala je da je sa pravom do sada bila neporažena.

Igrali su domaćini dobro.

Mi smo dali i posljednji atom snage, bili srećniji i mislim zasluženo stigli do pobjede. stirao za Raičevića, mada su se u toj situaciji domaći dugo bunili, smatrajući da je ofanzivac gostiju napravio faul nad Dedićem.

U nastavku meča mnogo manje šansi – Sutjeska je prepustila inicijativu domaćinu, koji je držao loptu, ali bez prave šanse. Sa druge strane, gosti su čekali priliku iz kontre, uglavnom preko Osmajića, a u 65. minutu, Adrović nije sa ivice kaznenog prostora bio precizan. Radojičić je kako je vrijeme odmicalo sve manje želio da rizikuje – izveo je Ćetkovića i Markovića, zatim i Raičevića i Adrovića, pa je u finišu samo isturen bio Osmajić. Jezero je to pokušalo da iskoristi, imalo šanse preko Radenovića u 82. minutu, ali su Nikšićani u samom finišu nakon kontre Stijepovića i maestralne intervencije Osmajića riješili meč.

R. P.

PREOKRET ,,PLAVIH“ ZA LJEPŠI PUT U KAZAHSTAN PODGORICA - Budućnost je smirila strasti nakon ne baš najboljeg početka sezone - za pobjedu protiv Titograda bilo je dovoljno jedno pravo poluvrijeme u kojem su ,,plavi“ sa tri gola režirali preokret, te uradili pravu stvar pred put za Kazahstan na evropsku utakmicu sa Astanom.

Nije sve išlo kako treba za šampionski tim, naročito u prvih 45 minuta tokom kojih je gradski rival imao prednost, sigurnost pozadi i kakvu-takvu kontrolu na terenu. Ali kada je teško za Budućnost - tu je Draško Božović. Kapiten domaćih u nastavku je preokrenuo komšijski derbi sa dva pogotka - prvo je realizovao penal u 50. minutu, a potom u 57. pokazao da i glavom zna da pogodi mrežu. Tačku je stavio rezervista Terzić koji je u 74. minutu izdriblao golmana Spasojevića nakon asistencije Ivanovića. ,,Romantičari“ su pred gostovanje pod Goricom promijenili trenera i na klupu vratili Nikolu Peca Rakojevića, čovjeka koji je ostavio dubok trag u klubu.

Titograd je izgledao dobro u prvom dijelu, a na samom početku drugog poluvremena imao je zicer za 2:0, šansu Mendija da prelomi utakmicu.

Milinković: Ovo je bilo pitanje psihologije, a ne kvaliteta Trener Budućnost Mladen Milinković bio je zadovoljan poslije meča a Titogradom - i igrom i rezultatom (3:1), kao dobrom uvertirom pred gostovanje Astani u drugom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.

- Bili smo sputani u početku, posebno poslije vođstva Titograda iz njihovog prvog opasnijeg napada. Više je ovo bilo pitanje psihologije, nego kvaliteta. Dali smo dva brza gola u drugom poluvremenu i potom zasluženo pobijedili. Zadovoljni smo i drago mi je zbog igrača, znam koliki trud ulažu na treninzima i nadam se da će početi tako da igraju i na utakmicama - kazao je Milinković.

- Vrlo je bitno i da smo postigli tri gola u prvenstvenom meču. Moraitis je bio aktivan, Božović postigao dva pogotka... Neki igrači se vraćaju, s tim što nam odsustvo mlađih remeti planove i vezuje ruke. Mislim da možemo da napravimo iznenađenje protiv Astane. Samo treba da vjerujemo u to - poručio je trener Budućnosti.

Ofanzivac gostiju je promašio kolosalnu priliku, a potom je uslijedio pad koji je goste odveo u poraz.

Prvi je zaprijetio Titograd u petom minutu kada je povukao Bojan Roganović i šutirao iz daljine, a golman Dragojević ,,poklonio“ korner protivniku.

Domaćin je odgovorio 60 sekundi kasnije preko Božovića, a sljedeću obećavajuću situaciju imao je Moraitis nakon akcije Bojovića.

Budućnost je u uvodnih pola sata tri puta pogodila mrežu komšija, ali svaki put iz nedozvoljenih pozicija - iz ofsajda.

Za razliku od ,,plavih“ - gost je to uradio regularno i lijepo.

Vukčević je sa desnog krila suptilno nabacio loptu za Novovića, koji je ostao sam i iz peterca glavom poentirao za vođstvo ,,romantičara“ od 20. minuta.

Nije prošla ni polovina prvog poluvremena, a izabranici Mla-

Budućnost

3

Titograd

1

0

1

Stadion: pod Goricom.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Milovan Milačić (Podgorica).

Golovi: 0:1 Novović u 20, 1:1 Božović u 50. (pen), 2:1 Božović u 57, 3:1 Terzić u 74. Žuti kartoni: Adžić (Budućnost), Brnović, Mendi, Popović (Titograd)

Budućnost

Titograd

Dragojević Vukčević (od 84. Vujačić) Božović (od 64. Terzić) Mirković Ivanović Raičković Sekulić Ćuković (od 58. Babić) Adžić Moraitis (od 84. Milić) Bojović (od 58. Grbić)

Spasojević M. Roganović Popović Mendi (od 83. Tošković) Novović (od 78. Gašević) Alić Roganović Brnović (od 72. Peličić) Vukčević (od 78. Škrijelj) Kalezić Bašić

dena Milinkovića ušli su u problem. Izlaz su probali da pronađu u ubrzanju igre, pokušajem da izjednače do poluvremena, očuvanju mirne glave… Šansi je bilo, mada nijedna od njih nije bila ona prava Božović je u 24. izblokiran unutar šesnaesterca, Moraitis je pucao glavom u 38, još jednom je probao Božović, ovoga puta iz slobodnog udarca u 42.

Nije išlo… ,,Plavi“ nijesu uspijevali da pomjere defanzivni blok Titograda, koji je napunio prostor ispred gola i držanjem rasporeda odbranio prednost do odmora. ,,Romantičari“ su iz defanzive čekali priliku da iz kontre ili polukontre ugroze rivala.

Nakon izlazaka prema naprijed udarce su oprobali Mendi i Kalezić koji je bio opasniji.

Samo što je krenuo nastavak ,,crveni“ su mogli da prelome utakmicu - zicer je imao Mendi, koji je pokupio loš povratni pas Vukčevića, pobjegao Ćukoviću i iskosa sa lijeve strane promašio metu.

Kazna je stigla ekspresno - gol-

PLJEVLJACI U SERIJI: Rudar protiv Petrovca stigao do drugog vezanog trijumfa

Striković ponovo heroj

Rudar

1

Petrovac

0

00

Stadion: pod Golubinjom. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Gol: 1:0 Striković u 66. Žuti kartoni: Helić, Tomašević, Vlaisavljević, Kotorac, Macui, Tahirović (Rudar), Stojanović (Petrovac).

Crveni karton: Hikaru Macui u 64. min. (Rudar).

PLJEVLJA – Rudar definitivno ima novog aduta – iako ima samo 18 godina Vuk Striković je definitivno heroj Pljevljaka.

Doskorašnji biser Budućnosti, koji je kreirao prethodno trijumf protiv Titograda sa tri gola,

ovog puta je meč otvorenog garda, riješio sjajnim potezom u 66. minutu postigao četvrti gol za šesti bod Rudara ove sezone!

Petrovac je često bio agilniji, imao više šansi, ali vrlo neprecizan i bez prave završnice. U prvom poluvremenu gledala se

agilna igra, sa dosta faulova, što je donosilo nervozu, ali sa malo pravih prilika. Stojanović je već u petom minutu pogodio, ali spoljni dio mreže, odgovorio je Rudar preko brzonogog i veoma agilnog Macuija, ali je Petrovac imao polušanse preko Vukčevi-

Rudar

Petrovac

Helić Tomašević Kašćelan Hajrović (od 62.

Golubović) Vlaisavljević (od 78. Vujović) Merdović (od 70. Tahirović) Kotorac Kartal Striković Talović (od 78. Gogić) Macui

Popović Medigović (od 69. Ilić) Mikijelj Marković (od 85. Rudović) Tačibana Ražnatović Savić (od 60.

Divanović) Vukčević Stojanović Zvrko Merdović

ća i Kartala, kada je Kašćelan spašavao.

Tek u 43. minutu, kada je sa šest metara šutirao Luka Merdović, vidjeli smo pravu opasnost, ali je Marko Merdović dobro intervenisao, a najveću šansu u prvom dijelu imao je nakon kor-

Arena

Neđelja, 13. septembar 2020.

I. BOŽOVIĆ

Titograd nema pobjedu u novom prvenstvu, a pod Goricom na kraju nije osvojio ni bod - uprkos vođstvu.

- Igrali smo dobro u prvom poluvremenu, dali gol, a na početku drugog dijela imali smo veliku šansu za 2:0. Nijesmo je iskoristili, a potom smo pali. Pravili smo greške koje je protivnik kaznio. Budućnost je na kraju zasluženo slavila - rekao je Mileta Radulović, pomoćni trener Titograda. man Spasojević srušio je Moraitisa u kaznenom prostoru, a sudija Milovan Milalić pokazao je na bijelu tačku. Odgovornost je preuzeo Božović i u 50. minutu poravnao stanje na semaforu (1:1).

Cijela ,,vječnost“ ostala je Budućnosti za preokret, a ka tome je išlo od kada je domaćin postigao pogodak.

Izjednačenje je dalo poleta ,,plavima“, koji su se razmahali, dok se u redovima gostiju uvukao strah, panika i nesigurnost.

Domaćin je sve više napadao, a ofanziva je donijela preokret u 57. minutu - centrirao je

Vukčević, a najviši u skoku bio je Božović, sada kao golgeter, glavom za 2:1.

Budućnost je na vrijeme preokrenula utakmicu i do kraja je mogla da kontroliše stvari na terenu.

Petnaestak minuta prije kraja posve je popravila utisak - uradio je to rezervista Terzić koji je dobio dodavanje od Ivanovića u prostor, a zatim je zaobišao golmana i pogodio za 3:1.

Za Budućnost pozitivna uvertira pred gostovanje Astani u četvrtak. Titogradu ni bod pred praznim tribinama pod Goricom.

D. K.

Rezultati Jezero – Sutjeska

0:2

Rudar – Petrovac

1:0

Iskra – Podgorica

1:1

Budućnost – OFK Titograd

3:1

Zeta – Dečić

0:2

Tabela

1. Podgorica

4

3 1 0

2. Dečić

4

2 2 0 4:0

8

3. Rudar

3

2 0 1

4:2

6

4. Budućnost 4

2 0 2

4:7

6

5. Iskra

3

1 2 0

2:1

5

6. Jezero

4

1 2 1

2:3

5

7. Sutjeska

3

1 1 1

5:4

4

8. Petrovac

4 0 2 2

5:7

2

9. Zeta

3

1:4

1

10. Titograd

4 0 1 3 4:10

1

0 1 2

8:1 10

Derbi na ravne časti Susret Iskre i Podgorice na stadionu ,,Braće Velašević“ potvrdio je epitet derbija jer su akteri ovog meča prikazali veoma borbenu i zanimljivu igru, naročito u prvom poluvremenu koje je za nijansu bilo sadržajnije od drugog.

Prije odlaska na odmor na obje strane mreže su se zatresle po jedanput, što će se ispostaviti kao konačan rezultat. Da gosti iz Lješkopolja nijesu slučajno na čelu tabele potvrdio je njihov vrsni golgeter Šaleta Kordić koji je u 40. minutu na centaršut Anđelka Jovanovića nadvisio odbranu domaćina, glavom poslao loptu u ugao i na taj način matirao rođenog brata na golu Danilovgrađana, Marka.

Radost Podgoričana nije dugo trajala jer je novajlija u redovima Iskre Alija Krnić samo tri minuta kasnije postigao evrogol iskosa sa lijeve strane sa oko 20-ak metara snažnim volej udarcem. Pomenutim trenucima prethodilo je na obje strane po nekoliko izglednih prilika koje nijesu iskoristili napadači, a prije svega strijelac jedinog gola Kordić koji se u 11. minutu našao oči u oči sa bratom, ali je ovaj potvrdio neosporne kvalitete. Uzvratio je Irfan Šahman kada je sa oko

1

Podgorica

1

1

1

Stadion: Braća Velašević.

Igrano bez prisustva publike Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje) Golovi: 0:1 Kordić u 40, 1:1 Krnić u 43. Žuti kartoni: Drinčić, Jamamoto (Iskra), Jovanović, Vukčević (Podgorica)

Iskra

Podgorica

Kordić Kato Kumburović Šahman Drinčić Petrović (od 80. Milić) Obradović Vuković (od 87. Mandić) Krnić (od 70. Jamamoto) Jovanović (od 70. Orlandić) Adžović (od 60. Rogošić)

Ivezić Čelebić Nikolić (od 85. Sekulić) Jovanović (od 80. Tripković) Kordić (od 80. Đajić) Maraš (od 60.

Muharemović) Vukčević Sentoku Marjanović Kaluđerović Suzuki (od 80. Vujović)

Njegov kolega sa klupe Podgorice Milorad Peković bio je zadovoljniji.

- U teškim uslovima za igru, po velikoj vrućini, odradili smo teško gostovanje i osvojeni bod bio je dovoljan da zadržimo čelnu poziciju na tabeli. Dobro smo otvorili utakmicu i prvi došli do vođstva, ali nažalost i propustili nekoliko dobrih šansi da još koji put zatresemo B. KADIĆ mrežu domaćina.

taju se: Dečić – Rudar, Sutjeska – Zeta, Podgorica – Jezero, OFK Titograd – Iskra i Petrovac – Budućnost.

LISTA STRIJELACA 5 – Kordić (Podgorica) 4 – Striković (Rudar) 2 – Božović (Budućnost), Ražnatović (Petrovac), Marković (Sutjeska)

Zeta još bez pobjede u prvenstvu

Vuko Bogavac, trener Rudara: Lijepo je kada se pobijedi, onda moram bit zadovoljan. Čestitam Petrovcu na dobroj igri. Ono što je najvažnije za nas je da smo na svom terenu zabilježili dvije pobjede, osvojili šest bodova pred dva teška gostovanja, prvo Zeti pa onda Dečiću. Bio sam prinuđen da u igru ubacim Miliju Golubovića, iako nije još sasvim oporavljen, a dobra stvar za nas je povratak u tim Zečevića koji će biti spreman za narednu utakmicu.

Nenad Vukčević, trener Petrovca: Bili smo bolji i napadali tokom svih 90 minuta, međutim nijesmo iskoristili svoje prilike.

Umjesto da mi povedemo poslije isključenja, primili smo gol, a kasnije nijesmo iskoristili stoprocentnu šansu. Ipak na kraju čestitam Rudaru koji je zasluženo trijumfovao, a mi idemo dalje i tražimo svoju šansu.

GOLUBOVCI - Dečić je jedna od pozitivnijih priča u dosadašnjem toku Telekom 1. CFL. Tuzani su na gostovanju Zeti upisali drugi trijumf ove sezone (2:0), a u četiri kola nijesu primili nijedan pogodak.

Tim Edisa Mulalića upisao je zaslužen trijumf, budući da je mogao da slavi ubjedljivije, a domaćin nije imao nijedan šut u okvir gola!

- Dosta teška utakmica. Znamo svi što Zeta predstavlja u crnogorskom fudbalu, da uvijek želi da igra. Znali smo jedini način na koji možemo da pariramo Zeti i momci su to odlično odradili. Zasluženo smo pobijedili, a mogli smo i ranije da završimo utakmicu.

Tek je početak prvenstva, radimo fino, dobro smo krenuli i postavili temelj, ali sezona je duga - kazao je Mulalić.

Dečić je poveo u finišu prvog poluvremena. U 38. minutu Camaj je fauliran na oko 20 metara od gola, a Anđelo Rudović prebacio živi zid i savladao Akovića.

Sedam minuta kasnije Marko

je presjekao jednu loptu na sredini, uposlio Vlaisavljevića, koji je odmah proigrao Merdovića.

Doskorašnji igrač Grblja sve je dobro odradio, asistirao Strikoviću, koji je pogodio za prednost domaćina – 1:0.

Odmah nakon što se krenulo sa centra gosti su mogli do izjednačenja, ali je golman Helić uspio da spasi siguran gol, nakon šuta Marka Markovića. Vukčević je u dva navrata bio neprecizan, a nadmoć je Petrovac mogao da ,,naplati“ u 79. minutu, ali je Helić odbranio šut Merdovića, iako su već svi vidjeli loptu u mreži.

R. P.

25 metara snažno šutirao ka golu lidera, ali samo za još ljepšu paradu odličnog Nikole Ivezića.

Iskru je mogao da dovede u vođstvo Japanac Kato, ali je neko iz zadnje linije gostiju nakon njegovog udarca iz daljine skrenuo u gol aut. U međuvremenu, Kordić je još jednom zatresao prečku Iskre poslije ubacivanja sa desne strane.

U nastavku, i pored želje napadača da se upišu u listu strijelaca njhove realizatorske sposobnosti nijesu bile u fokusu, naprotiv, zbog njihove neefikasnosti rezultat se nije promijenio. Ipak, domaćin je mogao desetak minuta prije kraja utakmice da osvoji sva tri boda, ali je Zoran Petrović traljavo šutirao kada je ispred sebe imao Ivezića i okvir gola.

- Ne mogu biti zadovoljan prikazanom igrom, a samim tim i rezultatom. Kasnili smo u svim situacijama kada je trebalo brže reagovati, a napravili kardinalnu grešku kod prvog gola Podgorice. Nemamo opravdanje i alibi za ovako loše izdanje, ali očekujem da ćemo već u narednom susretu protiv Sutjeske pokazati pravo lice i pokušati da osvojimo sva tri boda - rekao je trener Iskre Aleksandar Nedović.

Iskra

U narednom kolu (20. septembra) sas-

BOGAVAC: Važan trijumf pred teška gostovanja

nera Igor Vukčević, kada je neometan šutirao glavom, ali pored gola.

Nenad Vukčević bio je nezadovoljan, pa je Petrovac od starta nastavka krenuo još ofanzivnije.

Veliki pritisak, Rudaru je ostavljao prostor za kontre, a prvi je šansu imao Talović, koji je u 52. minutu bio neprecizan. Kada je u 64. minutu veoma agilni Macui u želji da presječe napad Petrovca dobio drugi žuti karton, odnosno crveni, bilo je jasno da će Rudar biti na mukama. Gosti su krenuli na sve ili ništa, ali to im se brzo osvetilo. Samo dva minuta kasnije Milija Golubović

19

Iskra i Podgorica odigrale neriješeno u Danilovgradu

t slavila u gradskom derbiju protiv Titograda

RADULOVIĆ: Pali smo nakon šanse za drugi gol

Fudbal

Dečić zasijao i u komšiluku

Zeta

Dečić

00 2

1

Stadion: Trešnjica: Igrano bez prisustva publike Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 0:1 An. Rudović u 38, Rolović u 90.+1 Žuti kartoni: Milojko (Zeta), Pešukić (Dečić)

Tući je pogodio stativu, a u nadoknadi Iljir Camaj sa pet metara loptu nije glavom sproveo loptu u mrežu.

Dečić je bio bolji i u drugom poluvremenu, stvorio nekoliko šansi, ali je trijumf potvrdio tek u nadoknadi.

Ivan Mijušković je dodao loptu do Ognjena Rolovića, koji je sa desetak metara pogodio desni donji ugao Akovićevog gola.

Od Zete je viđeno premalo samo želja da se uradi nešto više, ne i konkretne stvari u igri.

- Ovo nije Zeta koju smo navi-

Zeta

Dečić

Aković Milić Tuzović Ceklić Đinović Milojko Jamoa Vukčević L. Lambulić (od 63.

Burzanović) Nijaveđi Mi. Lambulić (od 57. Ma. Lambulić)

Velimirović Ad. Rudović Vuljaj (od 86.

Prenkočević) Marković (od 60.

Mijušković) Božanović Camaj (od 72. Rolović) An. Rudović Đoljaj (od 60. Pešukić) Ljuljđuraj Drešaj Tući

kli da gledamo, bez obzira na kadrovske probleme koje smo imali. Možemo biti zadovoljni zalaganjem, ali bili smo nemoćni 90 minuta. Znali smo vrline Dečića i sasvim je zasluženo došao do bodova - rekao je trener Dejan Roganović. K. Ne.

Arena

20 Sportski miks

Ranjiva Budućnost, bez 11 prvotimki, pro

PREMIJER (1. KOLO): Sjajan meč Liverpula i Lidsa

Premijera sa m

Triler na ,,Enfildu“ Triler na ,,Enfidu“ u duelu šampiona Engleske i povratnika u Premijer ligu - okršaj Liverpula i Lidsa u prvom kolu završen je vatrometom pogodaka u kojem je junak bio trostruki strijelac Mohamed Salah - 4:3.

Tim Marsela Bjelse je tri puta stizao prednost ,,redsa“, ali nije bio dovoljno koncentrisan da odnese bod sa najtežeg gostovanja.

Spektakularan meč u praznom domu šampiona najavio je Salah pogotkom iz penala već u četvrtom minutu, dosuđenog zbog igranja rukom baš nakon šuta Egipćanina.

Lids je odgovorio ekspresno, nakon što je Harison izbacio Aleksandra-Arnolda i Gomeza i zatresao mrežu Alisona Bekera.

Koliko je trajalo vođstvo Liverpula, toliko je i egal poslije pogotka Harisona.

Virdžil van Dajk je u 20. minutu loše čuvan u šesnaestercu povratnika u Premijer ligu,

Danas (16 h): Podravka - Budućnost

Danas Fulam - Arsenal 0:3 (0:1) (Lakazet u 8, Gabrijel u 49, Obamejang u 57) Kristal Palas - Sautempton 1:0 (1:0) (Zaha u 13) Liverpul - Lids 4:3 (3:2) (Salah u 4. (pen), 33. i 88. (pen), Van Dajk u 20. - Herison u 12, Bamford u 30, Klih u 66) Danas 15.00 - VBA - Lester 17.30 - Totenhem - Everton Ponedjeljak 19.00 - Šefild j. - Vulvs 21.15 - Brajton - Čelzi

što Holanđanin ne prašta udarac glavom i 2:1. ,,Redsima“ nije išlo u odbrani, pa je poslije dobrog snalaženja u protivničkom Van Dajk pogriješio u svom šesnaestercu - ležerno je želio da

otkloni opasnost i tako ,,asistirao“ Bamfordu za 2:2.

Ni to nije bilo sve u prvom poluvremenu. Neiskusna odbrana Lidsa loše je reagovala poslije ubačene lopte i poslala je pravo na nogu Mohameda Salaha, čiji je udarac bio efektan.

Hrabri gosti nijesu klonuli duhom, u 66. su preko Kliha treći put stigli prednost Liverpula.

Ali, ponovo je bilo premalo.

Poslije faula nad Fabinjom, Mohamed Salah je u 88. minutu iz jedanaesterca kompletirao het-trik.

Pobjedom je krenuo i Arsenal, koji je na gostovanju Fulamu slavio 3:0.

Ne. K.

Zidan ne želi Regilona

DRUGA LIGA, 4. KOLO: Kom gost Berana

Primorski derbi u Tivtu PODGORICA – Drugoligaši nastavljaju bez pauze – već danas biće odigrano svih pet utakmica četvrtog kola.

Lider, ekipa Koma, dočekuje Berane i realno gledano ima lagan posao. Berane je iznenadilo Bokelj, ali je nakon toga glatko izgubilo od Grblja, pa je jasno da ekipa trenera Radisava Dragićevića nosi ulogu apsolutnog favorita, a pobjedom bi sačuvala prvo mjesto i nakon četvrte runde.

Mnogo teži posao trebalo bi da imaju pratioci Zlatičana – Mornar i Arsenal. Tivćani, istina, su takođe domaćini, ali će ugostiti u primorskom derbiju Bokelj. Poznato je da su to dueli dvije ekipe koje se odlično poznaju, ali čiji dueli uvijek donose i posebne varnice. U posljednjem duelu, krajem prošle sezone, bilo je 2:2, mada je Bokelj do boda došao u posljednjim sekundama, a taj meč izazvao je dosta nervoze i na terenu i na tribinama.

Oba tima su sada sa izmijenjenim sastavima, Arsenal sada nosi i ulogu favorita, mada je Bokelj, iako oslabljen i brojčano slabiji i protiv Koma ,,pokazao zube“.

Sa druge strane, Mornar gostuje Igalu. Tim koji se vratio u Drugu ligu pokazao je da ove sezone ne želi ulogu epizodiste i najavio da može biti hit.

Ipak, pobjeda od 6:0 protiv Ibra definitivno je najavila da

Neđelja, 13. septembar 2020.

Raspored i tabela TIVAT: Arsenal – Bokelj (17.15 h) IGALO: Igalo – Mornar (17.15 h) ROŽAJE: Ibar – Drezga (17.15 h) B. POLJE: Jedinstvo – Grbalj (17.15 h) PODGORICA: Kom – Berane (19 h) 1. Kom 2. Mornar 3. Arsenal 4. Igalo 5. Jedinstvo 6. Grbalj 7. Berane 8. Bokelj 9. Drezga 10. Ibar

3 3 3 3 3 2 3 2 3 3

2 2 2 1 1 1 1 0 0 0

1 0 0 2 2 0 0 1 1 1

0 4:2 1 3:1 1 3:2 0 7:1 0 3:1 1 3:1 2 1:5 1 1:2 2 1:3 2 0:8

7 6 6 5 5 3 3 1 1 1

Igalo ima ozbiljan tim, pa će biti na pravom ispitu protiv Mornara, koji je i prije početka sezone važio za glavnog favorita kada je u pitanju plasman u veći rang.

U Bijelom Polju se sastaju Jedinstvo i Grbalj, a upravo taj duel treba da pokaže ko je od ova dva tima trenutno spremniji da krene u borbu za gornji dio tabele. Oba tima su sa dosta promjena ušli u novu sezonu, a Bjelopoljci su pokazali da će opet biti čvrsti i neugodni, pa je jasno da Grbalj na drugom uzastopnom gostovanju čeka težak posao.

Ibar i Drezga su u prošlom kolu osvojili prvi bod, Rožajci su sada jedina ekipa koja nije postigla gol za 270 minuta igre, a u derbiju začelja pokazaće da li je poraz u Igalu bio slučajnost ili je ove sezone realnije da Ibar bude u donjem, a ne u gornjem dijelu tabele.

R. P.

Serhio Regilon nema budućnost u Real Madridu, iako je na pozajmici u Sevilji zaslužio nagradu za najboljeg lijevog beka u Primeri prethodne sezone.

Trener ,,kraljevića“ Zinedin Zidan je mladom Špancu jasno kazao da u madridskom klubu ne računaju na njega. Umjesto toga, Real želi da zaradi između 20 i 30 miliona eura ovog ljeta za njegov transfer.

Regilon, koji je obilježio sezonu Sevilje i bio jedan od ključnih igrača na putu do osvajanja Lige Evrope, ponuđen je Mančester junajtedu, kojem on trenutno nije prioritet, tako da bi ovaj transfer mogao biti razriješen tek krajem ovog ili početkom narednog mjeseca.

S. S.

PODGORICA - Nakon mnogih nedoumica i straha od korona virusa krenula je rukometna Liga šampiona.

Dugo očekivani povratak vrhunskom rukometu, još od marta kada je prekinuto takmičenje, konačno je tu. Šesnaest najboljih klubova (u dvije grupe) iz deset evropskih država, boriće se kroz grupnu fazu za prva dva mjesta koja vode direktno u četvrtfinale.

Timovi plasirani od trećeg do šestog mjesta suočiće se međusobno u osmini finala.

Do završnog turnira Lige šampiona u Budimpešti sportska javnost uživaće u 132 meča.

Dio elite je Budućnost, najviše pogođena virusom, bez mogućnosti da u najjačem sastavu dočeka start Lige šampiona. Trener Dragan Adžić ne može da računa na 11 prvotimki za današnji premijerni meč u Koprivnici protiv Podravke. Osloniće se na Majdu Mehmedović, Alison Pino, Andreu Lekić, golmanke Barbaru Aranhart, Armel Antigre i predsjednicu Radmilu Petrović koja se poslije četiri godine vratila rukometu. Istina, samo da pomogne dok se kadrovski ne stabilizuju. U Koprivnici će debitovati juniorke Anastasija Krivokapić, Gordana Marsenić, Sara Gugač, Mila Novović, Milica Anđušić i Sara Senić.

Koliko će zaista moći djevojke koje su tek posljednje tri, četiri sedmice sa prvim timom, pokazaće današnji duel protiv rivala koji je u pripremnom periodu odigrao deset kontrol-

Danas 14.00 – Bitighajm - Esbjerg 16.00 – Podravka - Budućnost 16.00 – Bukurešt - MEC



Katarina Bulatović prva je rukometašica koja je osvajala trofej LŠ sa tri različita kluba (Slagels, Budućnost 2, Đer) i prva je igračica koja je sa tri različita kluba nastupala na F4 (Budućnost, Đer i Rostov)



Podravka 22 godine nije došla do nokaut faze Lige šampiona

nih utakmica. Budućnost ne samo da nije igrala utakmice, već je vodila borbu i sa vremenom i za mlade igračice... Strah od virusa i rezultata testiranja pred put, posebna je priča.

NIJE IM LAKO - Poslije duge pauze bez rukometa i utakmica krećemo u takmičenje. Imali smo drugu sliku i viziju početka Lige šampiona, ali korona nas je poremetila u planovima. To je naša realnost, što ne znači da se danas nećemo boriti. Inače,

Rukometašice Budućnosti nakon jučerašnjeg treninga u Koprivnici

prva utakmica je uvijek najteža, po običaju, a za nas je i specifična. Nijesmo adekvatno spremne, nijesmo mogle da odemo na neki turnir i da vidimo gdje smo, a iskreno ovo je prvi put u karijeri da ovako čekam start Lige šampiona - istakla je Majda Mehmedović.

O protivniku Budućnosti se manje-više sve zna. Podravka je osvajala trofej Lige šampiona, ali 22 godine nije igrala nokaut fazu. Posljednje dvije sezone ovaj tim predvodi Zlatko Saračević, nekadašnja

Đurđinin Brest bolji od Martine Valčee Đurđina Jauković (bez gola) sa Brestom radovala se juče protiv Valčee Marte Batinović (odbrana), u jednom od derbija prvog kola LŠ.

Domaćin je pobijedio 28:21.

Neuspješan start imao je i

Krim protiv Vajpersa kod kuće (27:26) uz gol Matee Pletikosić.

Uzbuđenja je najviše bilo u Moskvi, gdje je CSKA prosuo tri gola razlike za sedam i po minuta protiv

Đera. Bod gošćama iz Mađarske za 27:27 donijela je Anita Gorbic. Odenze je lako slavio protiv Borusije (32:27), a Rostov je kao gost FTC-u bio bolji za gol (26:25).

Održan međunarodni atletski miting ,,Ivangrad 2020“

Jovančević ostvario normu za EP

Barsa želi Beljerina Hektor Beljerin (25) dobio je konkretnu ponudu Barselone, koja želi da ga dovede ovog ljeta i riješi pitanje pozicije desnog beka. Španac iz Arsenala na tržištu je procijenjen cijenom od oko 30 miliona eura. Ipak, po saznanju madridske Marke, Barselona želi da ovog ljeta dogovori pozajmicu, sa opcijom kupovine igrača u junu naredne godine.

Uprava londonskog kluba međutim insistira na prodaji - potreban im je novac kako bi bili spremni da realizuju druge transfer planove.

Atletski reprezentativac Srbije i član Crvene zvezde Strahinja Jovančević obilježio je osmi međunarodni miting „Ivangrad 2020“, koji je u organizaciji AK Lim i Opštine Berane i uz podršku Atletskog saveza Crne Gore održan na stadionu pod Jasikovcem.

Iako u skraćenom obliku, sa samo jednom disciplinom – skokom u dalj, miting je u potpunosti opravdao očekivanja, najviše zahvaljujući fenomenalnim skokovima Jovančevića, koji je u svom zavičaju, u posljednjoj seriji doletio do 8,05metara, čime je zaslužio pobjednički pehar, ali i normu za Evropsko prvenstvo. Odličan nastup imao je i član Vojvodine Petar Milinkov, koji je u Beranama stigao do srebrne medalje sa svojim novim ličnim rekordom – 7,68. Na treće mjesto plasirao se najbolji crnogorski skakač Ognjen Vojvodić iz Mornara (6,57), četvrti je bio član Rudara Jasmin Hulić

Najuspješniji atletičari mitinga

(6,09), dok su peto i šesto mjesto zauzeli domaći takmičari Ognjen Marsenić (5,60) i Nemanja Đurišić(4,86).

- Kako je naš miting prepoznat u regionu kao vrlo kvalitetan nijesmo željeli, uprkos složenoj epidemiološkoj situaciji da prekinemo sa njegovim održavanjem, pa smo ove godine, radi kontinuiteta organizovali samo jednu disciplinu – skok u dalj. Nijesmo pogriješili jer su učesnici, posebno naš Beranac Jovančević oduševili prisutne svojim skokovima. Drago mi je

zbog odličnih rezultata i što je ovaj skok od 8,05, koji je najduži ikada ostvaren u Crnoj Gori postignut upravo na našem mitingu. Želim da čestitam svima, ali i da se zahvalim jer su se svi prisutni striktno pridržavali mjera Nacionalnog koordinacionog tijela. Nadam se da će ova epidemija brzo proći i da ćemo naredne godine imati miting u svom punom obliku, sa mnogim zvučnim imenima iz regiona, ali i šire - rekao je Zoran Jojić, predsjednik i trener AK Lim. R. P.

Arena

Neđelja, 13. septembar 2020.

Sportski miks

21

otiv Podravke u Koprivnici nije favorit, ali se neće predati

mnogo nepoznanica DIJANA: Znamo svi kakav je Rada igrač - Rada i ja na suprotnoj strani. Nikad nijesmo igrale jedna protiv druge. Veliki izazov je za mene da je čuvam, da joj se suprotstavljam... Radmila se vraća na teren nakon četiri godine, dug period bez rukometa, ali znamo svi kakvo je ime i kakav je igrač: spretna,

5 27

puta, uključujući sezonu 2020/21, Podravka je učestvovala u LŠ po čemu je rekorder, prati je slovenački Krim (26) i Budućnost (25)

legenda svjetskog rukometa i neko ko je uspio da u sistemu ,,utegne“ i iskusnije i mlađe igračice. Saračević je mogao da bude zadovoljan kako je njegov tim, osim u Mađarskoj sa Kišvardom, odigrao kontrolne utakmice.

- Čudna je, zaista, situacija, zbog svega. Oslabljene smo, čeka nas protivnik koji je odigrao veliki broj prijateljskih mečeva. Uz to, Podravka se i znatno pojačala i igra sve bolje. Igraju brz rukomet. Očekuje nas težak meč.

Za Budućnost je rotacija glavni problem. Biće potrebno mnogo pameti i mirnoće da se ,,ukroti“ rival, koji živi od brze igre.

- Nadam se da ćemo biti sta-

ložene. Sigurna sam da ćemo i mi iskusnije, ali i mlađe, koje su dale maksimum u pripremi meča, pružiti sve ono što trenutno možemo. Pohvalila bih juniorke, koje su bile sa nama ovo vrijeme. Pomagale su nam i vjerujem da će nam pomoći u današnjem meču.

Razgovarali smo sa njima, savjetovali ih da se opuste i bez pritiska izađu na teren.

Odnosno, nadamo se da će sa manje pritiska debitovati u LŠ.

Sigurno da ni one same nijesu očekivale sa 16, 17 godina ovakav start.

PODRAVKA FAVORIT Budućnost je autsajder, nema pravo da prijeti, podvukao

Vranješ trojke šutirao 7-7 brza... Sjajna je. Teren će, naravno, pokazati sve.

timova koji se takmiče u ovogodišnjoj LŠ osvajali su ranije titule - Podravka (1996), Krim (2001, 2003), Budućnost (2012, 2015), Đer (2013, 2014, 2017, 2018, 2019) i Bukurešt (2016)

je trener Dragan Adžić uoči puta u Hrvatsku. Bez 11 igračica crnogorski tim je ranjiv, što je bio znak da Saračević i Podravka preuzmu ulogu favorita.

- Nema opuštanja. Spremale smo se za meč kao da igramo protiv najjače Budućnosti. To je Budućnost. Majda, Pino, Lekić i sada Rada imaju više iskustva nego sve mi zajedno.

Zato, u kakvom god da je Budućnost sastavu, neophodan je oprez - kazala je Dijana Mugoša igračica Podravke i reprezentativka Crne Gore.

Podravka je spremna, nema većih problema oko povreda, želi povoljan rezultat.

- Mislim da nas čeka težak posao. Ne smijemo nikako da se opustimo. Nemamo ni pravo na to.

Dijana će voditi borbu sa Radmilom.

- Rada i ja na suprotnoj strani.

Nikad nijesmo igrale jedna protiv druge. Veliki izazov je za mene da je čuvam, da joj se suprotstavljam... Radmila se vraća na teren nakon četiri

Start NBA krajem decembra NBA liga neće početi prije 25. decembra, odnosno ne prije božićnih praznika u Americi, potvrđeno je televiziji ESPN. Čelnici lige su ipak odlučni da se odigra kompletan program regularnog dijela sezone - od 82 utakmice za svaki od timova.

Takođe, važna odluka je da će se insistirati da ekipe putuju na gostovanja. Trenutno nije opcija da se takmičenje održi u kompleksu ,,mjehura“, poput takmičenja u Orlandu koje je aktuelno za završnicu ove sezone.

NBA će učiniti sve da organizuje bezbjedno prisustvo navijača na tribinama. Planira se da se u arenama najjače košarkaške lige planete dozvoli ograničeno prisustvo fanova, makar nekoliko hiljada na svakoj utakmici.

Procjene finansijskih gubitaka lige biće poznate u naredna dva mjeseca, kako za ovu tako i za narednu sezonu.

S. S.

Mornar bolji od FMP-a u prvom pripremnom meču

2

tima debitovaće u LŠ CSKA i Borusija, rivali Budućnosti

godine, dug period bez rukometa, ali znamo svi kakvo je ime i kakav je igrač: spretna, brza... Sjajna je. Teren će, naravno, pokazati sve. Žali Dijana što će pred praznim tribinama dočekati Budućnost.

- To nam je najviše i žao.

Bukvalno se karta više traži za naše mečeve. A i lakše je sa navijačima. U ovakvim okolnostima biće važna međusobna podrška.

Naša reprezentativka vidi šansu protiv ranjive Budućnosti, ali i vidi opasnu Budućnost. Dijana ,,ne trči pred rudu“, a jedva čeka početak meča koji je zakazan za 16 A. MARKOVIĆ časova.

PODGORICA - Košarkaši Mornara pobijedili su FMP u gostima u Beogradu 107:85, u prvom pripremnom meču predsezone.

Barski ABA ligaš ostavio je izuzetan utisak u meču u kojem je vodio 31:23 nakon prve dionice i 59:43 na poluvremenu. Ekipa Mihaila Pavićevića pokazala je visok nivo uigranosti. Ozbiljan pristup vidio se do kraja - posljednja dionica

riješena je 25:16 protiv domaćina.

Duel je obilježio naš reprezentativac Nemanja Vranješ. Bekšuter iz Nikšića šutirao je trojke perfektno 7-7, a duel je završio sa 23 poena.

Mornar će u ponedjeljak u Beogradu igrati protiv Mega Bemaxa, a potom u srijedu na Novom Beogradu nastupiti protiv Partizana, prvoplasirane ekipe regularnog dijela prethodne ABA sezone.

MORNAR: Pulen 14 (7as), Gabriel 1, Nidam 6 (9as), Jeremić 12, Šehović 10, Smit 5 (6sk), Mugoša, Vajthed 15 (4as), Pavić 2, Vujošević, Vranješ 23 (7/7 za tri, 3sk), Bjelica 7, Luković 12 (4sk).

S. S.

Važna pobjeda Gran Kanarije na pripremema

Kljajić u rotaciji i protiv Unikahe PODGORICA - Jovan Kljajić, veliki talenat naše košarke, dobio je priliku da igra za Gran Kanariju i u pripremnom duelu protiv slavne Unikahe, u pobjedi 83:75.

Na meču koji je odigran na gostujućem terenuu Malagi tim sa Kanarskih ostrva ostvario je izuzetno važnu pripremnu pobjedu.

Kljajić je 11. septembra proslavio 19. rođendan - a ove sezone je jasno da će naš reprezentati-

vac dobiti prostor u rotaciji i minutažu u ekipi Gran Kanarije. U duelu sa Unikahom uspisao se u strijelce sa linije slobodnih bacanja.

Podgoričanin je već imao priliku da nastupa za seniorsku reprezentaciju Crne Gore, a još u sezoni 2017-18 debitovao je u Evrokupu. Sezonu kasnije dočekao je i debi na meču Evrolige. U sezoni pred nama Gran Kanarija opet će igrati u Evrokupu.

S. S.

Odigrano drugo kolo na 72. seniorskom šampionatu Crne Gore u šahu

Šestorka na vrhu tabele NBA: Kraj sezone za Toronto, Denver i dalje u igri protiv Klipersa

Boston otpisao šampiona Boston Seltiksi u finalu su Istočne konferencije NBA lige, u majstorici plej-of serije pobijedili su odlazećeg šampiona Toronto Reptorse 92:87.

Treći put u posljednje četiri

godine igraće konferencijsko finale, ovog puta kao blagi favoriti protiv Majami Hita.

Duel je bio odlučen 12 sekundi prije kraja - Fred van Flit je promašio trojku za Toronto, a Boston dobio gotovo rutinsku završnicu...

Denver je i dalje u igri, pobijedio je Los Anđeles Kliperse 111:105 i smanjio na 3:2 u polufinalu Zapadne konferencije.

Protiv favorita, Nagitsi su igrali rasterećeno i napadački inspirisano i zaslužili ovu pobjedu.

Već u nedjelju, od 19 časova po našem vremenu, na programu je šesti meč ove plej-of serije NBA lige.

S. S.

PODGORICA - Poslije drugog kola na 72. seniorskom šampionatu Crne Gore na čelu tabele izdvojila se grupa od šest matadora sa maksimalnim učinkom od dva poena.

Prošlogodišnji prvak, velemajstor Nikola Đukić primorao je na kapitulaciju Armina Mušovića dok je njegov klupski drug intermajstor Blažo Kalezić kao ,,crni“ upisao jedinicu protiv Dragana Popadića. Na visini zadatka bio je i šampion svijeta za slabovide osobe Predrag Nikač koji je iskoristio prednost početnog poteza protiv Nenada Karišika. Takođe i jedan od pretendenata na titulu IM Luka Drašković je zabilježio drugu pobjedu ovoga puta protiv Vlastimira Bujišića. Uloge favorita

protiv Milene Mosurović i Mila Pobora opravdali su Bogdan Podlesnik i Aleksandar Tomić.

Najduže za tablom ostali su prvotimac podgoričke Budućnosti Andrej Šuković i reprezentativac Dragiša Blagojević.

Poslije žestoke borbe ovaj duel završen je neriješeno. Dobru i sigurnu igru prikazala je i seniorska prvakinja naše zemlje Aleksandra Milović koja je pobijedila Danila Pobora.

Rezultati drugog kola : Đukić - Mušović 1:0, Šuković - Blagojević remi, Drašković - Bujišić 1:0, Popadić - Blažo Kalezić 0:1, Milo Pobor - Tomić 0:1, Pečurica – Miletić remi, Mosurović - Podlesnik 0:1, Nikač - Karišik

1:0, Aleksandra Milović - Danilo Pobor 1:0, Skenderović - Lazarević 0:1, Nikčević - Jovan Milović remi, Koljević - Alivodić remi, Krstonijević - Bojan Kalezić remi, Bačić - Vujović 0:1, Vučković - Petrović 1:0, Đurović - Čađenović 1:0, Šabotić - Kandić 0:1 i Petrušić - Lakušić remi.

Tabela poslije drugog kola : Podlesnik, Đukić, Kalezić, Nikač, Drašković, Tomić po 2, Blagojević, Šuković, Aleksandra Milović, Pečurica, Miletić i Lazarević po 1,5, Jovan Milović, Bujišić, Mušović, Popadić, Milo Pobor, Mosurović, Danilo Pobor, Kandić, Vujović, Vučković i Đurović B. KADIĆ po 1 poen itd.

22

Arena

Sportski miks

Neđelja, 13. septembar 2020.

US OPEN: Austrijanac i Njemac izborili finale prvog gren slema pandemijske ere

Tim i Zverev za njujoršku krunu Još jedan korak Aleksandar Zverev kazao je da očekuje izuzetno težak meč u finalu protiv Dominika Tima, u nedjelju od 22 časa po našem vremenu.

- Osjećam se odlično i srećan sam što sam u finalu. Znam da treba da ipak napravim još jedan korak...

Mislim da će biti izuzetno teško protiv Tima. Dobićemo novog gren slem šampiona... Radujem se finalu i biću spreman. Nakon deficita 2:0 protiv Karenja Buste pomislio sam da moram biti mnogo bolji u meču u kojem sam favorit. Samo sam se fokusirao na naredni set i na kraju je ispalo savršeno. Ipak smatram da je samo nekoliko poena presudilo rekao je Zverev.

Dominik Tim ili Aleksandar Zverev osvojiće u neđelju (22h) prvu gren srem titulu karijere; na US openu su zasluženo izborili finale, u mečevima vrhunskog tenisa dostojnog polufinala jednog od najvećih turnira sezone.

Tim je u duelu protiv blagog favorita, Rusa Danjila Medvedeva, spašavao dvije set lope i slavio bez izgubljenog seta - 6:2, 7:6, 7:6.

Njemac Zverev je režirao fantastičan preokret protiv Pabla Karenja Buste 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 6:3! Obojica finalista demonstrirali su izuzetnu mentalnu snagu i pokazali da su dostajni meča za njujoršku krunu.

MENTALNO JAK

Tim je prvi Austrijanac koji je izborio finale singla US opena. Igraće četvrto gren slem finale karijere i biti favorit u borbi za titulu. Aktueni finalista Australijan opena i Rolan Garosa je, čini se, zreo za tron.

Protiv petog tenisera svijeta Danjila Medvedeva Dominik je u drugom i trećem setu bio u situaciji da rival servira za set. U obje situacije uspio je da napravi brejk. U ključnim momentima bio je bolji, očigledno je birao bolje udarce i držao se strogo plana igre. Meč je završio sa 22 vinera i 33 neiznuđene greške. Sa druge strane, Medvedev je imao 29 vinera, ali čak 44 neiznuđene greške...

- Kad se osvrnem, prije skoro dvije sedmice ispao sam u prvom kolu Sinsinati mastersa... Znao sam i tad da forma nije problem, da je potrebno da se priviknem na podlogu i dobijem mentalnu sigurnost.

Nakond nedjelje veče moći ću reći da li sam zadovoljan - rekao je Tim.

SAVRŠEN PREOKRET

Zverev je još jednom pokazao da je majstor za velike preokrete - ali je mladi Nje-

mac, protiv Španca Karenja Buste, prvi put u karijeri dobio meč u kojem je gubio 2:0 u setovima. I to u polufinalu gren slema. Meč je trajao tri sata i 22 minuta; a Aleksandar je prvi Njemac koji je izborio finale US opena još od Mihaela Štiha 1994. godine. Sa druge strane, Karenjo Busta poražen je, nakon tri godine, drugi put u polufinalu US opena.

Aleksandar je imao 24 asa, 71 viner, 57 neiznuđenih grešaka... Sa druge strane, Karenjo Busta imao je 37 vinera i 43 greške, a od drugog seta igao je previše pasivno i defanzivno što je Zverev znao da iskoristi, da stekne sigurnost.

Po okončanju četvrtog seta, Španac je morao da traži medicinski tajm-aut; nije uspio da riješi fizički problem. Do kraja praktično nije zaprijetio - Zverev je odmah na startu petog seta napravio brejk i trasirao put ka trijumfu...

S. S.

FORMULA 1: Šampion svijeta startovaće prvi u neđelju (15.10h) u Muđelu

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 1:15,144 2. Valteri Botas (Mercedes) 1:15,203 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 1:15,509 4. Aleks Albon (Red Bul) 1:15,954 5. Šarl Lekler (Ferari) 1:16,270 6. Serhio Perez (Rejsing Point) 1:16,311 7. Lans Strol (Rejsing Point) 1:16,356 8. Danijel Rikardo (Reno) 1:16,543 9. Karlos Sajnc (Meklaren) 1:17,870 10. Esteban Okon (Reno) (bez vremena)

LUISOV LET U TOSKANI Luis Hamilton ispred Valterija Botasa i Maksa Ferstapena - priča je ove sezone Formule 1 i gotovo svih kvalifikacija, pa i u prvoj borbi za pol održanom u italijanskom Muđelu. Šampion svijeta i lider prvenstva je i na Velikoj nagradi Toskane pokazao vrhunsku vozačku klasu.

Britanac je u kvalifikacijama imao 0,059 djelova sekunde bolje vrijeme od timskog kolege iz Mercedesa Botasa. Hamilton je na kraju imao i malo sreće - nakon izuzetno lošeg posljednjeg kruga, očekivao se Botasov napad. Ipak, u posljednja tri minuta kvalifikacija praktično nije bilo borbe: Esteban Okon imao je okretanje na stazi, u prvom sektoru na snazi su bili žute zastave, a Finac Botas nije dobio priliku za finalni napad.

Tako će Luis sa prve pozicije krenuti u nedjelju (15.10h) na

U čast Ferarija Tim Ferarija će upravo u Muđelu obilježiti 1.000. timsku trku od starta šampionata Formule 1, prije 70 godina.

Zbog toga će sigurnosno vozilo na stazi, u čast ,,Skuderije“, ovog puta biti u crvenoj boji. Sam bolid Ferarija biće u bordonijansi, poput prvih bolida najslavnijeg tima ,,najbržeg cirkusa“, prije sedam decenija.

glavnoj trci. I ciljati 90. pobjedu karijere upravo na stazi koja će prvi put ugostiti Formulu 1 - a najslavnija je u kalendaru MotoGP šampionata.

- Za mene je ovo vrlo zahtjevan vikend, moram to priznati. Staza je fenomenalna. Imao sam sreće, Valteri je bio brži od mene od starta trkačkog vikenda.

Bilo je teško, staza je vrlo specifična i drugačija od klasičnog Formula 1 iskustva. Red Bul je prijetio nama iz Mercedesa, očekujem da Ferstapen bude

izuzetno opasan od starta trke u nedjelju. Za mene je sve ovo vrlo zabavno, uživam u ovako posebnim iskustvima - poručio je Hamilton, koji sada ima 95 polpozicija u karijeri.

Botas polako ostaje bez prilika da dostigne zaostatak u šampionatu u odnosu na Hamiltona.

Staza u Muđelu ne ostavlja mnogo prostora za preticanja, malo je vjerovatno da će Finac pretjerano rizikovati i napasti timskog kolegu...

- Nažalost nijesam dobio pravu

priliku za napad na kraju. Trka može da vam pruži mnogo neočekivanih šansi, vidjelo se na prethodnoj u Monci... Vjerujem da ćemo u Muđelu imati pravi spektakl. Ne odustajem od borbe za titulu - poručio je Botas.

Maks Ferstapen je na kraju kasnio oko četiri desetinke za Hamiltonom. Konfiguracija staze odgovara Red Bulu, očekuje se da na dugoj trci, uz specifičnu taktiku, mladi Holanđanin može da napane šampiona.

- Bez uzbudljivih trka šampionat Formule 1 ne vrijedi i na meni je da obezbijedim spektakl.

Zadovoljan sam kako se bolid ponašao na stazi tokom dva dana treninga i kvalifikacija - rekao je Ferstapen. Šarl Lekler u Ferariju napravio je zapažen rezultat, petim mjestom u kvalifikacijama. Ipak, njegovo vrijeme čak je za 1,1 sekundu sporije od šampionskog Mercedesa, što mnogo govori o razlici u kvalitetu bolida...

U šampionatu Formule 1 će, nakon trke u nedjelju, uslijediti pauza od dvije sedmice, do Velike nagrade Rusije u Sočiju 27. septembra. Nakon Muđela, ostaće da se vozi osam trka na sedam staza (dvije na stazi ,,SaS. S. hir“ u Bahreinu).

MOTOGP: Fantastične kvalifikacije za vozače Jamahe na stazi u Mizanu

Vinjales na polu uz rekord Maverik Vinjales odvezao je najbrži MotoGP krug u istoriji staze u Mizanu - trijumf u kvalifikacijama za vozača Jamahe bio je potpuno zaslužen i startovaće sa polpozicije u nedjelju (14h) na Velikoj nagradi San Marina.

Borba za pol protekla je u potpunosti u znaku vozača Jamahe: iza Vinjalesa, koji je ostvario fantastično vrijeme najbržeg kruga 1:31,411 minuta, startovaće Franki Morbideli, aktuelni lider šampionata Fabio Kvartararo i legendarni Valentino Rosi!

Motociklisti fabričke Jamahe i Petronas Jamahe su se u finišu smjenjivali kada je najbolje vrijeme u pitanju, a u jednom momentu djelovalo je da će veteran Rosi do pola.

Vinjales je sve dileme razriješio u završnici, kada je Rosi napravio veliku grešku... Na posljednjoj trci u Austriji Vinjales je imao težak pad, kada su mu otkazale kočnice i morao je pri brzini od 170 kilometara na čas skoči sa motora. Ovaj rezultat je jedan u nizu dokaza da je izuzetno hrabar vozač.

- Glavna trka u nedjelju je prije svega dobila sjajnu uvertiru.

Očekuje nas mnogo teška trka, očekujem odgovor Kvartarara koji na posljednjim trkama nije imao dobre rezultate...

Ova staza odgovara svima nama u Jamahi, naporno smo radili u tri sedmice pauze i rezultati se vide - rekao je Vinjales.

Maverik Vinjales, mladić iz Figueresa u Kataloniji, juriće osmu pobjedu karijere. Do

sada je ostvario 25 plasmana na podijum i deset pol-pozicija. Trenutno je peti u svjetskom šampionatu, dva puta bio je treći... Šampion Moto3 trka iz 2013. godine traži priliku za iskorak u karijeri, a ove godine dva puta je bio drugi u Herezu, na startu sezone.

Ovakav ishod kvalifikacija je ohrabrenje za mladog Francuza Kvartarara, koji na posljednje tri trke nije mogao bolje od sedme pozicije. Mizano je njegova šansa, svjestan je da mora biti agresivan od starta.

U generalnom plasmanu je prvi sa 70 bodova...

- Svaku priliku moram iskoristiti. A prije svega, razmišljaću o trci i ni o čemu drugom ili nekim većim ambicijama. Šampionat je dug, nijesmo ni do pola programa trka i zato ću se potruditi da uživam u nedjelju na stazi - rekao je Kvartararo.

Italijani će se nadati uspjehu Valentina Rosija - legendarni sedmostruki prvak svijeta u najjačoj klasi se duže od tri godine nada trijumfu u MotoGP šampionatu. I podijum bi bio izuzetan uspjeh za legendu, popularnog ,,Doktora“.

Interesantno, pobjednik Vinjales imao je čak 0,312 sekunde brže vrijeme od Morbidelija.

Razočarali su vozači Dukatija: Džek Miler startovaće peti, Franćesko Banjaja peti, a aktuelni vicešampion svijeta Andrea Doviciozo tek deveti.

Migel Oliveira, pobjednik posljednje trke u Austriji, startovaće sa 12. mjesta.

S. S.

TUR DE FRANS (14. ETAPA): Slavlje Danca

Andersenov bijeg u Lionu Danski biciklista Soren Krag Andersen (26) imao je uspio bijeg za trijumf na 14. etapi Tur de Fransa, sa ciljem u Lionu.

Nekada jedan od najboljih juniora svijeta je imao uspio bijeg tri kilometra prije cilja. Nakon uspona četvrte kategorije, pet kilometara do kraja, niko nije uspio da se odvoji iz glavne grupe. Andersenov napad iznenadio je sve. Do kraja je vozio sa odličnim tempom i imao čak 16 sekundi prednosti

u odnosu na glavnu grupu.

U sprintu za drugo mjesto, Slovenac Mežgec je bio najbolji, dok je slovački velikan Peter Sagan bio četvrti.

U generalnom plasmanu, Slovenac Primož Roglič, šampion Vuelta a Espanje, ima 44 sekunde prednosti u odnosu na zemljaka Tadeja Pogačara.

Treći je aktuelni prvak Tura Kolumbijac Egan Bernal, sa 59 sekundi zaostatka.

Na redu su čak četiri teške planinske etape. U nedjelju, cilj je na čuvenom usponu Gran Kolombje apsolutne kategorije, u Alpima. Uspon je dug 17,4 kilometara sa prosječnom kadencom od 7,1 procenata.

S. S.

Horoskop

Neđelja, 13. septembar 2020.

23

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (14.9. - 20.9.)

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku

PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu soulmatestars.com/vedic-signs/calpoznatog đotiš astrologa Mladena culate-your-vedic-sign, ili ako preLubure, neophodno je da znate uzmete besplatan đotiš program na sideralnu poziciju Mjeseca! Samo www.vedicastrologer.org/jh tako ćete imati korektan rezultat Nedjeljni bioritam za Portal Analitika navedenih tranzita, te istinsku izrađuje poznati đotiš astrolog Mladobrobit od navedenih informacija. den Lubura.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno znaka i mjesečeve nakšatre možete posmatrati samo planetarne tran-

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

zite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 16:27 do četvrtka u 13:00, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivitokom ovakve mjesečeve mijene.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Moguća su neplanirana putovanja.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinje-

te ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u utorak od 10:55. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u četvrtak od 11:37. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:12. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

24

Enigmatika

Neđelja, 13. septembar 2020.

Neđelja, 13. septembar 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZDAJEM kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače, preko puta Pobjede.

Tel. 067/510-850 1

RAZNO PRODAJEM GROŽĐE vranac i šardone. Odličnog kvaliteta.

Tel. 069/252-504, 069/505-619 2 POTREBAN radnik sa iskustvom na najmanje godinu dana za održavanje dvorišta (cvijecnjaka i travnjaka), povrtnjaka, voćnjaka i životinja.

Visoka mjesečna zarada.

Tel. 067/854-444 3 TRAŽIMO volontere i promotere za za prezentacije crnogorskih preduzeća na međunarodnom sajmu u Moskvi.

Tel.069/ 579 – 275 4

MLTCAR D.O.O. Potrebni kontrolori za rad na liniji tehničkog pregleda PODGORICA

067-555-333

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. septembar 2020.

Posljednji pozdrav dragom sinovcu Dana 12. septembra 2020, u 55. godini, preminuo je naš dragi

STANKU Radovanovom BJELICI

RADUN RADOVIĆ

Teško je napisati posljednji oproštaj i pozdrav osobi koju si cijenio, poštovao i volio, a još teže shvatiti da te nema među nama.

Sjećanje na tvoj dragi lik i osmijeh ostaće vječno.

Počivaj u miru, u grudi vrbičke zemlje sa svojim đedom Gavrom, moj dragi Domaćine – Domo, kako sam te ja uvijek zvao.

Da su ljudska dobrota i ljubav koju si nama pružio mjerilo života, ti bi živio vječno.

Teška patnja nas je razdvojila, ali ti ćeš uvijek biti dio nas. Sada te bog primio u svoje ruke, u kojeg si vjerovao do posljednjeg dana.

Mirno spavaj i nek naša patnja ne remeti tvoj mir.

Tvoj stric MILADIN – MILE BJELICA sa kćerkama MARIJANOM, MILICOM, NATALIJOM, JELENOM i ANĐELOM koje su te iskreno voljele

Supruga RATKA, sin MILAN i ćerka MINA

621

620

С тугом и поштовањем опраштамо се од драгог

Posljednji pozdrav

RADUN Milošev RADOVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga RATKA, sin MILAN, ćerka MINA, sestre NEVENKA, VESNA, MARIJA i ostala mnogobrojna porodica

610 Posljednji pozdrav bratu

RADUNU

СТАНКА

Putuj, brate, tuga je velika, na našu nesreću ima ko tamo da te dočeka.

Voljele smo te i voljećemo do kraja života.

NENA, VESNA i MARIJA 619

Човјека и искреног пријатеља. БАТО СТАМАТОВИЋ са породицом

RADUNU RADOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

583

1966–2020.

611

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

RADOSAV sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

RADUNU RADOVIĆU STANKU BJELICI

RADOVAN, NEVENKA, BRANKA 614

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADULE MILJANIĆ sa porodicom

630

RADUNU

Godina je od smrti naše voljene majke 612

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju

RADE Jovanov sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

VOJISLAVE – MIKE MITROVIĆ STANKU BJELICI Nek počiva u miru tvoja dobra i plemenita duša.

RADUNU RADOVIĆU Teška je istina da nisi više među nama.

Od STEVA, VOJA, OLGE i STANKE

BLAŽO i TANJA FILIPOVIĆ 607

636

Majko, tužna je ova godina bez tebe. Ne možemo prihvatiti da nas nkad više nećeš dočekati na kućnom pragu.

Dom više nije dom bez tvoje majčinske ljubavi i brige. Mnogo si nas voljela. Hvala ti za tvoju ljubav, dobrotu, stripljenje i požrtvovanost.

Naše suze te ne mogu vratiti, ali će ti reći kolika je naša tuga za tobom. Živjećeš dovijeka u nama.

U nedjelju, 13. septembra u krugu porodice, ispunjeni ponosom i tugom za tobom posjetićemo tvoju vječnu kuću.

RADUNU RADOVIĆU 613

RADMILA, SLAVICA i SONJA sa porodicama

Posljednji pozdrav bratu, šuri i ujaku

Posljednji pozdrav bratu, šuri i ujaku

RADUNU

RADUNU

MARIJA, MIJO, ANĐELA, LENA, SARA

VESNA, MIŠKO, MILENA, BOJANA i MILJAN

Tvoje ćerke LJILJANA, DAJANA i zet ROBI 633

LJUBICA POPOVIĆ

Našoj voljenoj baba

Nesebično si nam davala svoju ljubav i pažnju do posljednjeg dana.

Fališ nam,

615

616

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

TVOJI POPOVIĆI

MIKI

635

Hvala ti za sve putokaze o životu koje si nam postavila, za sve što si nas naučila, za vjeru u ljude, za ljubav koju si nam davala i nesebično dijelila. Vrijeme odmiče, ali sjećanja i uspomene na tebe traju. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoji: NIKOLA, SANJA i IVA 634

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

RADUNU

RADUNU

NENA, NIKOLA i DIJANA

SLAVICA i RATKA VUJOVIĆ

617

618

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. septembar 2020.

Дана 11. септембра 2020, послије дуге и тешке болести, у 70. години, испустила је своју племениту душу наша вољена

Trideset godina je od Dvadeset šest godina je smrti našeg dragog od smrti našeg dragog

27

Godina je od smrti

LENKA OBRADOVIĆ РУМИЦА – РУМА Владова ДРАГОВИЋ рођена Лазаревић Због настале пандемије, сахрана драге нам покојнице је обављена у кругу најуже породице 12. септембра у породичној гробници у Даниловграду.

ĐURA S. VUJOVIĆA

BLAŽA Đ.

VUJOVIĆA

DANICE Đ.

VUJOVIĆ

Srećo moja, sedamnaestog septembra je šest godina da te želim.

Kuća ne zrači tvojim vedrim likom, ne čuje se tvoj umiljati glas.

Otišla si iznenada ostavila me bez riječi da bi odnijela sve sa sobom.

Srećo, mnogo si voljela svoju porodicu poklanjala najveću ljubav i pažnju. Sve si učinila za svoje roditelje kako bi naš život uljepšala. O tvojim divnim osobinama neću govoriti jer si za života rekla sve.

Anđele moj, počivaj među zvijezdama ja ću doživotno živjeti sa neizlječivom ranom na srcu.

Tvoja tužna majka VIDOSAVA – NADA

Ожалошћени: син ДАРКО, кћерка ДАНКА, сестра ДАНИЦА, братанићи БОЈАН, МИЛАН и БАЛША, јетрве ДУШАНКА и ЈУЛКА, унучад ВЛАДИМИР и АНИКА сестрична, сестрићи, браћа од стричева и остала родбина ДРАГОВИЋ и ЛАЗАРЕВИЋ

570

Godine prolaze, a bol ostaje ista.

Nedostajete.

Bratu JOVAN, JELENA, TANJA, MATIJA i KSENIJA

591 Posljednji pozdrav poštovanom i cijenjenom kumu 608

LJUBU STOJANOVIĆU

STEFANU

Двадесет и пет година је од смрти нашег драгог оца, свекра и ђеда

и четири године од смрти наше драге мајке, свекрве и бабе

a porodici najiskrenije saučešće.

629

Danas je godišnjica tvoje smrti, moje tuge. Tužna sam, brate, suze lijem tugu za tobom ne mogu da krijem, svaka suza tu je zbog tebe, a ti si tamo negdje sam ispod zemlje. Srce jedva diše nedostaješ, mili, sve više. Zašto me ostavi da sama koračam kroz život i da se borim sa ovom tugom koja je svakim danom sve veća?

ŽELJKO VUKOTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom ćići

Tvoja sestra KAJA 577

БРАНКА Јовановог ШОФРАНЦА

АНЂЕ Бранкове ШОФРАНАЦ

Godina je bez našeg dragog

рођене Лопичић

Оставили сте неизбрисив траг у нашим срцима и много лијепих успомена, да Вас вјечно памтимо и никад не заборавимо.

MILANU MILIĆU Počivaj u miru, voljeni brate.

MILOVAN i LEPA

MILANU MILIĆU Čuvaćemo te od zaborava.

Ваша ПОРОДИЦА 576

STEFANA Četrdeset dana od smrti naše drage

Tvoji: VUK, MILICA i JELENA 606

605

DANIJELE MIJOVIĆ

POMENI Danas se navršava 40 dana od kada nas je napustila naša voljena

S ljubavlju i ponosom što smo te imali čuvaćemo uspomenu na tebe i ljubav koju si nam pružala.

Tvoji: NEDA i DIMITRIJE 595

Stefane, sunce naše milo, prođe duga i bolna godina od Tvog odlaska. Ostaše neostvareni snovi i želje. Prođe tvoja mladost i tvoja dobrota.

Sine mili, mirno spavaj i sanjaj, a mi Te čuvamo od zaborava i ne možemo te preboljeti.

Tvoja baba DESANKA, ujak DEJAN, ujna DANIJELA i braća SAVO i ALEKSA 578 Četrdeset dana je od smrti naše voljene

Пола године је откако није са нама наш вољени

DANIJELE MIJOVIĆ

NOVKA UBOVIĆ

Дани који пролазе не умањују тугу и сваки наш тренутак испуњен је твојим ведрим осмијехом.

Teško je riječima opisati prazninu i bol koju si ostavila tvojim preranim odlaskom. S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe, tvoje veliko srce, plemenitu i iskrenu dušu. Mnogo nam nedostaješ.

Počivaj u miru.

Veliku zahvalnost dugujemo svima koji su putem raznih sredstava komunikacije izjavili saučešće i što zbog novonastale situacije nijesu bili u mogućnosti da se poklone našoj Danijeli.

Воле те твоји: супруга НЕНА, син РАДЕ, кћерке РАНКА и МАРИЈА

Tvoji: suprug BUCKO, kćerke MIA i IRA, pastorka NEDA, svekrva TARA i praunuk DIMITRIJE

ВЕЛИМИР – МИШКО ЈОВАНОВИЋ S ponosom ćemo čuvati uspomenu na Tebe, Tvoje veliko srce, iskrenu i plemenitu dušu.

627

593

Tvoji: VLAJKO, NATAŠA, TINA i ANĐELA DEDIĆ Pola godine je od smrti našeg dragog brata, ujaka i šure

Četrdeset je dana od prerane smrti naše majke

631 Драги

МИШКО Живиш у нашим срцима и сјећањима. Увијек ћеш бити дио нас. Твој брат ДРАГАН, ВЕСНА, КСЕНИЈА и НАТАША 628

MIŠKA JOVANOVIĆA

DANIJELE MIJOVIĆ

Dragi moj brate, Mile naš, mnogo nam nedostaješ. Nadamo se da tvoja duša sjaji vječnom svjetlošću!

Draga majko, Iznenadila i ožalostila si nas ono jutro. Vjerovale smo u bolje sve ove dane, živimo u nevjerici da te nema sa nama. Teško je svuda te vidjeti, a nigdje te ne naći.

Hvala ti na svemu što si tokom svog časnog i skromnog života radila za nas. Dok smo žive čuvaćemo te od zaborava.

Vole te DANJA, MIRKO, VLADO i MAŚO 626

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoje: MIA i IRA 594

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. septembar 2020.

Voljeni naš sine, mužu i tata

Postoji ljubav koju smrt ne prekida

Tvoje DŽIRKA, MAJA i KANA

622 Voljeni brate

Voljenom

Voljeni naš

ALANE

ALANU KOŽARU

ALAN KOŽAR

Prošla su 52 dana otkad nisi sa nama. Nema riječi za utjehu koliko nam nedostaješ. Bio si najbolji Brat. Imao si najveće srce u koje si smjestio sve nas. Otišao si, al’ sjećanja na tebe ostaju zauvijek. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Čast mi je bila što sam imao takvog čovjeka za zeta. Počivaj u miru.

Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom.

Tvoja sestra SILVANA sa porodicom

PEĐA BOŠKOVIĆ sa porodicom

SAMIR, AMELA, ADRIJAN i SARA

623

624

625

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. septembar 2020.

Dvije su godine naše tuge

Dana 13. septembra 2020. navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena majka, svekrva, baba

29

Tužno sjećanje na našeg dragog brata i ujaka

NOVAKA VUJOVIĆA Prođe 12 godina, a sjećanja ne blijede.

Naša tuga za tobom je vječna.

580

JELENA VULOVIĆ

Tvoja sestra STANKA, IVAN i IVANA

Dvanaest tužnih godina od smrti mog brata

NOVKA UBOVIĆ Premila šćeri naša, mnogo si ljubavi i dobrote odnijela sa sobom. Uvijek si i bićeš u našim mislima i srcima.

NOVAKA VUJOVIĆA

Ponosni i tužni MAMA i TATA

Vrijeme ne može izbrisati uspomene na tebe.

Sve više nam nedostaješ, ali te sa ponosom čuvamo u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i tugom čuvamo te od zaborava.

Sestra SENKA sa porodicom 581

13. 9. 2008 – 13. 9. 2020.

571

Porodica UBOVIĆ

Dvije godine

NOVAK VUJOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.

Tvoji: MARIJA, JELENA, BOBO i JOCO

604

582

СЕЋАЊЕ

JELENA VULOVIĆ

Vrijeme ide, a ne odnosi bol i tugu.

Nedostaje sestrinska ljubav, tetkin oslonac i uzor i svastikina pažnja i požrtvovanost.

Дана 17. септембра 2020. навршава се пола године од смрти моје драге

ЗОРКЕ БОЈАНОВИЋ

ЈЕЛЕНА ВУЛОВИЋ

Оставила си нам много лепих успомена да те се вечно сећамо.

MIKA, DUNJA, IVA i KIKO

Цијели смо живот провели заједно ми, много ми недостајеш, Зоре, ти... Све смо дијелили храбро – љубав, срећу, бол и жељу... Велико ти хвала, сапутнице моја. У нашем дому – мир и тишина, коју зна да разбије наша Марина... Почивај у миру, док ми друштво прави сада слика твоја... Твој супруг МИЛАН БОЈАНОВИЋ

Стрина СВЕТЛАНА, сестра ТАМАРА и брат ДРАШКО

572

584

574

Dvije godine

Dragi tata

ĐORĐIJE PRAVILOVIĆ ĐORĐIJE PRAVILOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

JELENA VULOVIĆ

Godina je prošla od kada si nas napustio, dragi Tata.

Praznina koju si nam ostavio u duši tješi nas svakodnevna pomisao na tebe da si bio jedna topla, plemenita, ljudska duša i blaženo stvorenje. Nikada te nećemo zaboraviti, ostaćeš vječno u našim srcima.

Kćerka VUKOSAVA MILIĆ sa porodicom Tvoja ćerka BILJANA, zet DRAGAN, unučad BALŠA i NENAD

603 Pretužni smo.

Tako nam nedostaješ.

Pola godine je

DANICA Rašova ĐUROVIĆ

Tetke: CACA, LJIKA i NADA i ujak DARKO sa porodicama

Dane! Život nestaje u trenutku, ali sjećanje ostaje zauvijek.

Spokojno počivaj u svojoj vječnoj kući.

573

569

ĐUKANOVIĆI

590

30 Oglasi i obavještenja Danas, 13. septembra 2020. navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

Neđelja, 13. septembar 2020.

Navršava se godina kako si me napustio, sine

DRAGANA Ilijinog MATUNOVIĆA Tvoj dragi i plemeniti lik vječno će ostati na ponos i uzor u našoj porodici.

Pomen će se održati tog dana u 10 časova na groblju Krakorovina pod Ostrogom, u krugu najuže porodice.

585

OŽALOŠĆENA PORODICA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

VIDOJE VUČKOVIĆ SAVA Milanovog MARTINOVIĆA Vrijeme i riječi ne mogu umanjiti bol i tugu za tobom, sine.

Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom. U svakom je danu tvoj glas, tvoja topla riječ, sjenka tvog divnog lika. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.

Počivaj u miru, jer to i zaslužuješ i neka te anđeli čuvaju.

Tvoj otac ĐOKA VUČKOVIĆ

Dani prolaze, a tuga za tobom svakim danom sve veća.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Pomen će se održati 13. septembra 2020. godine u 10 časova u krugu najuže porodice.

579

Porodica MARTINOVIĆ

Осамнаест година је од смрти нашег вољеног оца, ђеда и супруга 602

DRAGOJLO

Voljenom sinu

Teško je stegnuti srce da ne boli, suze da ne teku. Teško je istinu pravdati sudbinom. Sjećanja se miješaju sa ponosom, a ljubav je ta koja čini da nikad ne odeš u zaborav.

БРАНИСЛАВА – БРАНА БРКОВИЋА Tvoji: brat RAJKO i snaha ANĐELIJA 586

Они које волимо не одлазе, увијек су у нашим срцима и мислима.

Četrdeset tužnih dana bez mog

Strikane

SAVU Milanovom

Твоји: МИМА, МАКИ, ЛОЛА, ИЛИЈА, ВОЈИН, КОЧА и ЧЕДА 592

Ostavi me, sine, da patim i plačem bez ijedne riječi. Nadam se da te tamo dočekao topli zagrljaj tvoga oca i brata.

Počivaj u miru, sine moj.

DRAGO Nedostaješ nam...

Koliko puno bola u samo dvije riječi. Ponosni što smo te imali za strica.

DRAGA

Sestra RADMILA 587

Majka VASE

Tvoji bratanići ILIJA i VLADIMIR i bratanična VANJA 589

DUŠAN – DUKA MARKOVIĆ Tri su godine od kada nijesi s nama.

Tvoja dobrota i plemenita duša uvijek će biti u našim srcima.

597 Dragom ocu i suprugu

Tvoja PORODICA 596

DRAGO

Navršavaju se tri godine od smrti

Dragi moj brate, šta da ti kažem, možda samo hvala što si me sačekao da dođem i da te vidim posljednji put.

Zauvijek si u našim srcima.

SAVU MARTINOVIĆU

Tvoja sestra MARICA, zet SAFET i sestrići MIRSAD i EMIL 588

DUŠANA – DUKE MARKOVIĆA

Prošlo je deset godina od kada nisi sa nama dragi

Dragi tata, nadali smo se da ćemo bezbrižno odrastati uz tebe i zajedno se radovati našim uspjesima. Naša radovanja zamijenile su tuga i suze. Nadamo se da ti one ne remete mir koji si našao u zagrljaju naših đeda i strica.

Bio si moj ponos oslonac i životna snaga.

Tvoje dobro će živjeti dok živim i ja.

Tvoji: VLADO, BATO i DANKA

Kćerka ALEKSANDRA ĐURANOVIĆ sa porodicom 609 598 Četrdeset je dana od smrti našeg

PAŠO DIVANOVIĆ

Dragom ocu, svekru i đedu

Voljeni nikad ne umiru oni žive u našim srcima i sjećanjima.

SAVA Milanovog

PORODICA Teško je opisati prazninu i bol koju si nam naneo, tvojim odlaskom.

Počivaj u zagrljaju tvojih najdražih.

575

Familija pok. MARKA Milanovog MARTINOVIĆA

Bako

SAVU Milanovom

600 Dragi

MIKA Vrijeme ne može umanjiti bol i izbrisati sjećanje na tebe. Uvijek ćeš biti dio nas.

Tvoji MARKO, ALISA, UNA i DAVID 632

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SAVO Milanov

Prođe 40 dana od kada nijesi sa nama. Tuga i bol su neizmjerni.

Ostaješ u našim mislima i srcima zauvijek.

Počivaj u miru.

MILOŠ, NATAŠA, MAŠAN i MARKO

Prođe četrdeset dana od kada pođe od nas bez ijedne riječi.

Počivaj u miru.

Brat PERO sa familijom 599

601

TV program

Neđelja, 13. septembar 2020.

SERIJA

FILM

NOVA M 21:00

31

RTCG 1 23:15

Zemlja stranaca

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Ubice mog oca

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program, r.

14:35 Sat tv, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Grijesi moga oca, r.

17:30 Mostovi, e.

18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni program 19:15 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Dabar, film 21:35 Medičijevi, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Zemlja stranaca, film 01:00 Agrosaznanje, r.

02:00 Dokumentarni program, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 10:00

12:00 13:45 14:45 15:50

17:30 18:00 19:00 19:30 20:10 21:00 22:10 23:20

00:50 01:40

Muzika Obrati pažnju, r.

E sport Dokumentarni program, r.

Fudbal: Iskra – Podgorica, CFL, 4. kolo, snimak Svakog gosta sat i po dosta, r. Šetland, r.

Sportska subota, r.

Rukomet: Podravka – Budućnost, prvo kolo, LŠ, direktno CFL, pregled 4. kola Podzemna željeznica, r.

Muzika Dnevnik 2 Šetland, s.

Dokumentarni program, r.

Osoblje, srednje metražni film Rukomet: Podravka – Budućnost, prvo kolo, LŠ, snimak Dokumentarni program, r.

E sport

06:00 Pepeljuga 2: Snovi se ostvaruju, crtani film 07:15 Zvjezdice, emisija za djecu 08:00 Drugo ime ljubavi, r.

09:30 Muzički program 11:30 Balkan ekspres 2, r.

13:00 Muzički program 16:00 Auto moto show, r.

16:30 Auto moto show, e.

17:00 Žurnal 17:15 Jedne ljetnje noći, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

20:20 Slatke muke, s.

21:00 Muzički program 23:10 Usamljena srca, film 01:00 Fabrika, film 02:45 Jedne ljetnje noći, s.

04:30 Usamljena srca, r.

NOVA M 06:10 Centralni dnevnik 06:50 Sportisimo 07:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 M(j)ešoviti brak, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s.

19:45 Moja majka, s.

21:00 Ubice mog oca, s.

22:00 Muzički program 00:00 Mehaničar, r.

01:35 Ubice, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:00 Vijesti 08:05 Bejblejd, crtana serija 09:00 Vijesti 09:05 Pčelica, e.

10:00 Vijesti 10:05 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazine 21:00 Dokumentarni program 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 U njenim očima, film 00:10 U bijelo, r.

02:00 Kanjoni, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

06:45 Novo jutro 11:05 Zadruga, uživo 13:30 Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Preživjeti Beograd, s.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

RTV BUDVA

PINK M 20:00 Zakletva, s.

21:00 Sestre, s.

23:00 Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

A1 TV

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 13. 09. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

27° 34° 28° 28° 33° 29° 34° 32° 26° 31°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

15° 12° 12° 12° 23° 11° 11° 20° 20° 7°

29° 26° 26° 26° 34° 25° 26° 34° 34° 21°

Ponedjeljak 14. 09. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.21 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

13° 24° 13° 14° 23° 12° 18° 23° 12° 20°

ZALAZAK SUNCA

18.55 sati

Sjutra pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, tokom noći i pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 8 do 24, najviša dnevna 22 do 35 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 15. 09. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 13. septembar 2020.

Tejlor Svift oborila još jedan rekord

Hrvatski bend predstavio singl ,,Carstvo sunca“

„Vatrin“ elektro rokenrol

RIJEKA - Muzika prenosi poruku, emociju, stvara iskustvo… U nedostatku koncerata u ovo vrijeme socijalnog distanciranja koje je odvojilo publiku od

umjetnika, potreba za stvaranjem muzike možda je i veća nego ranije.

Tako je i grupa „Vatra“ posljednjih mjeseci snimila nekoliko novih pjesama, a jedna

Kraj serije ,,Okružen mrtvima“ nakon 11. sezone

od njih je i tek objavljena numera ,,Carstvo sunca“.

– Kao dobar dio mojih pjesama i ,,Carstvo sunca“ govori o međuljudskim i partnerskim odnosima koji su u ovom spe-

Naime, nova spinof serija već se priprema, a vrtjeće se oko Derila (Norman Ridus) i Kerol (Melisa MekBrajd). Prva epizoda premijerno će biti prikazana 2023. godine.

Uz to, u pripremi je takođe i

antlogijska serija ,,Priče o mrtvima koji hodaju“ (Tales of the Walking Dead).

Serija, bazirana na grafičkim romanima Roberta Kirkmana, ,,Okružen mrtvima“ počela je da se emituje 2010. godine i istog trena napravila je revoluciju kada je riječ o TV blokbasterima, godinu nakon što je to učinila i „Igra prijestola“.

Serija je jedno vrijeme bilježila zavidnu gledanost, no odlazak pojedinih zvijezda, kao i završetak grafičkih romana, doprinijeli su sve manjim rejtinzima.

Deseta sezona trebalo bi da nastavi da se emituje 4. oktobra.

LOS ANĐELES - ,,Folklore“, novi album Tejlor Svift, upravo se našao na prvom mjestu Bilbordove HOT 200 liste šestu sedmicu zaredom, čime je kantautorka oborila rekord Vitni Hjuston, jedine žene u muzičkoj industriji koja je prije nje postigla ovaj uspjeh.

Ljestvica se pravi na osnovu digitalne i ,,žive“ prodaje kopija pjesama, ali i na osnovu strimova na platformama poput Dizera, Spotifaja i Jutjuba.

Tejlor je na albumu sarađivala sa muzičkim herojima, pa je tako frontmen benda The National Aron Dezner sa njom radio na 11 pjesama, dok je karantin provodio sa porodicom. Ostatak pjesama napisali su Džak Antonof, Viliam Boveri i Bon Ajver.

– Prije ove godine, verovatno bih razmišljala koje je ,,savršeno vrijeme“ da objavim album, ali svakodnevno me sve podsjeća na to da nam ništa nije garantovano – naglasila je Svift prilikom objavljivanja albuma.

Objavljen 11. album kontroverzne zvijezde

Menson predstavio novo izdanje

LOS ANĐELES – Šok-rok zvijezda Merilin Menson objavio je 11. studijski album ,,We Are Chaos“. Na njemu se našlo 10 pjesama, među kojima i istoimeni singl čiji je spot premijerno prikazan krajem jula. Dan prije objave izdanja predstavljena je i pjesma „Don’t Chase the Dead“, koja se takođe našla na njemu.

NJUJORK - Nakon više od decenije emitovanja, serija ,,Okružen mrtvima“ (The Walking Dead) privodi se kraju. Kako izvještavaju američki mediji, hit horor serija završiće se 2022. godine, nakon produžene 11. sezone. Ipak, to nije kraj ove priče o zombijima, prenosi Telegraf.

cifičnom, pandemijskom okruženju bili uistinu na iskušenju. Dobar dio njih izaći će iz ove situacije povezaniji nego prije, ali nažalost, dobar dio njih otići će u potpuno krivom smjeru i udaljiti se jedan od drugih. Da ne filozofiramo previše, možda je najbolje da poslušate pjesmu, pa ocijenite sami kojoj strani pripadate – rekao je Ivan Dečak koji je i autor pjesme. ,,Carstvo sunca“ dobilo je i fantastičan spot koji potpisuje talentovani Filip Gržinčić iz Gržinčić Creative Visualsa, a jedna od glavnih uloga pripala je plesačici Eni Milin. Nakon pjesme ,,Sva naša ljeta“ koja se već mjesecima ne skida iz top 10 najemitovanijih pjesama u domaćem radijskom eteru, „Vatra“ predstavlja novi hit. Najnoviji singl, ,,Carstvo sunca“, kao i ,,Sva naša ljeta“, Vatra će premijerno izvesti 25. septembra na koncertu u zagrebačkom klubu „Boogaloo“.

,,Folklore“ na prvom mjestu Bilbordove liste

bren da isprobam nove stvari u procesu pisanja pjesama, ali i da se vratim starim metodama. S producentske strane mi je pomogao da ostanem dosljedan sebi, ali i inovativan.

Njegova mi je perspektiva približila višedimenzionalne ele-

mente kojima sam oduvijek težio - nadodao je Manson.

Napomenuo je i da je u razdoblju kreiranja albuma bio prisiljen da poradi na kreativnosti jer se tada njegova kuća renovirala pa je boravio u tuđem domu.

- Osjećaj je skoro kao da za slikanje raspolažete samo bijelom i crnom bojom, ta bi se metafora mogla primijeniti u stvaranju glazbe. Na neki način su mi bile dostupne ograničene mogućnosti – kaže Menson.

Menson je za Revolver otkrio proces nastajanja albuma.

- Započeo sam album sa uvodom kojim je određen ugođaj čitavog izdanja. Napisali smo 10 pjesama kako bi se dočaralo tradicionalno značenje LP izdanja, s A stranom i B stranom.

Baš kao u filmu ili predstavi, prisutna su tri čina. Bili smo vrlo detaljni u njihovom slaganju, ali nije bilo teško - objasnio je koncept albuma, u čijem je nastajanju učestvovao i producent Šuter Dženings.

- Kad smo Šuter i ja prije skoro dvije godine odlučili da započnemo rad na ovom albumu, bili smo na turnejama i morali smo da uskladimo obaveze.

Radeći s njim bio sam ohra-

Novi uspjeh Damira Imamovića

,,Singer of Tales“ proglašen najboljim evropskim albumom PODGORICA Transglobal World Music Chart objavio je godišnju listu najboljih izdanja, a novi album Damira Imamovića, ,,Singer of Tales“, proglašen je najboljim evropskim world music izdanjem sezone od septembra 2019. do septembra 2020.

Laskavu titulu ,,The Best of Europe“ „pjevač koji priča priče“ dobio je na-

kon što je nekoliko mjeseci bio u samom vrhu Transglobal liste, a mjesec jul proveo je na čelnoj poziciji. U ukupnom poretku Top 100 albuma iz cijelog svijeta, ovo do sada najuspješnije Imamovićevo izdanje zauzelo je visoko šesto mjesto. ,,Singer of Tales“ izašao je u jeku pandemije kovida-19 virusa, 3. aprila 2020. godine, u izdanju londonske kuće Wrasse Records.

Na njemu su radili legendarni producent Džoi Bojd i Andrea Goertler i na ovom albumu Damir je okupio all-star ekipu muzičara: američkog kontrabasistu Grega Koena,

turskog kemenčehistu Derjuu Turkana i sarajevsku violinisticu Ivanu Đurić. Album je sniman u Berlinu.

Iako je velika turneja novog Damirovog projekta otkazana u jeku pandemije, album je privukao veliku pažnju javnosti i stručnjaka, te se do sada okitio priznanjem njemačkog Udruženja muzičkih kritičara (tzv. njemački Gremi) i već mjesecima ne silazi s vrha međunarodnih lista svjetske muzike. Damir ovih dana polako kreće s nastupima, a ,,Singer of Tales“ je već imao prvi koncert u okviru Lent festivala u Mariboru.