Dnevni list Pobjeda 13.03.2022. by Pobjeda

INTERVJU: Majkl Karpenter, američki ambasador pri OEBS-u

Na elektronskoj sjednici Upravnog odbora, koja traje do poneđeljka, počela verifikacija članstva svešteniku dr Nikoli Marojeviću

Nemamo Crnogorci da znaju da Glušica: načina da osporimo će SAD braniti svaki odluku Vlade pedalj NATO teritorije » Vidjeli smo ruske pokušaje miješanja u predsjedničke izbore u SAD 2016. i 2020, u francuske izbore 2017. i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. NATO kao savez radi na tome da svoje članice učini otpornijim i sposobnijim da otkriju i odbiju ove vrste subverzivnih aktivnosti. Crna Gora je bila prva saveznica Alijanse u koju je upućen NATO kontrahibridni tim za podršku, kako bi pomogao u zaštiti kritične infrastrukture i pripremi za potencijalne sajber napade. Mi ćemo nastaviti da pomažemo u jačanju otpornosti Crne Gore – istakao je Karpenter STR. 2. i 3.

• Upravni odbor Univerziteta Crne Gore zakazao je elektronsku sjednicu, koja traje od 11. do 14. marta, na kojoj je na dnevnom redu odluka Vlade da sveštenik Nikola Marojević postane član ovog tijela. Predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica kaže za Pobjedu da su verifikaciju članstva planirali da odrade uživo na sjednici 24. marta, koja će biti javna, ali da su odluku promijenili nakon što im je stigao dopis Agencije za sprečavanje korupcije. U tom dopisu, koji potpisuje direktorica Jelena Perović,, navedeno je da je neophodno da Upravni odbor u roku od tri dana dostavi rješenje o imenovanju i lične podatke za javnog funkcionera dr Marojevića, člana Upravnog odbora UCG. To, kako su naveli, traže radi ažuriranja podataka u registru javnih funkcionera Agencije. -To je jedini razlog zašto smo tu verifikaciju stavili na dnevni red elektronske sjednice koja je u toku – rekla je Glušica. Sjednica se završava u poneđeljak, u 10 sati. Upitana da li će Upravni odbor da pokrene neki spor zbog ove odluke Vlade, Glušica je odgovorila da nemaju aposlutno nikakav pravni način da je ospore. STR. 7.

Rediteljka Radmila Vojvodić za Pobjedu povodom predstave „Predsjednice“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju I. BOŽOVIĆ

Putin iz Živimo u našeg sokaka idiotskom hibridu » Sva ova nacionalistička mimikrija i demokratske travestije upućuju me da našu političku scenu uporedim sa lošom pornografijom. Rekla bih da se ovdje politika razotkrila kao dozlaboga pragmatična i lukrativna rabota – po prirodi ambiciozna i samoživa – predatorska

Vlada usvaja set mjera u cilju ublažavanja negativnih efekata krize izazvane ratom u Ukrajini

Smanjenje akciza, PDV-a na ulje i brašno i pomoć proizvođačima STR. 5.

STR. 12. i 13.

Ustanove visokog obrazovanja kritikuju resorno ministarstvo zato što nije uvažilo ključne prijedloge prilikom izrade tematskog zakona

STR.5.6. STR.

Drastična poskupljenja hrane i energenata na svjetskim tržištima aktuelizovala pitanje sigurnosti snabdijevanja građana

S.VASILJEVIĆ

Bratić sama priprema zakon o visokom obrazovanju, struka zanemarena

STAV

Crna Gora nema robne rezerve, formiranje naftnih do kraja godine STR. 4. i 5.

Politika

Neđelja, 13. mart 2022.

Crna Gora se usaglasila sa odlukom Evropske unije

Sankcije za 22 ruska zvaničnika

Zemlje kandidati Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, država Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina, i zemlje EFTA Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Evropskog ekonomskog prostora, pridružuju se toj odluci Savjeta – piše na sajtu Savjeta EU

Sjedište EU u Briselu

PODGORICA – Crna Gora se usaglasila sa odlukom Evropske unije da se uvedu sankcije za 22 ruska zvaničnika, povodom akcija koje su

preduzete ka ugrožavanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine, saopšteno je u Deklaraciji visokog predstavni-

ka EU za spoljnu politiku i bezbjednost. Savjet EU odlučio je, kako se navodi, da doda 22 osobe na listu lica, subjekata i organa

Odgovor novinara i urednika političke redakcije Pobjede odlazećem premijeru

koji podliježu restriktivnim mjerama navedenim u aneksu odluke 2014/145/CFSP. - Zemlje kandidati Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, država Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina, i zemlje EFTA Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Evropskog ekonomskog prostora, pridružuju se toj odluci Savjeta – piše na sajtu Savjeta EU. Navodi se da će oni obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Savjeta. - EU prima na znanje ovu posvećenost i pozdravlja je – zaključili su u saopštenju. Na spisku su Leonid Viktorovič Kasinski, Igor Vladimirovič Možilovski, Oleg Leonidovič Voinov, Sergej Anatolievič Sauta, Ivan Josefovič Boguslavski, Dmitrij Anatolievič Miholap, Anatolij Anatolievič Bulavko, Viktor Vladimirovič Sojko, Juri Mihailovič Pejganovič, Aleksander Ivanovič Bas, Dmitrij Leontievič Bekren, Vitalij Fridrihovič Kilčevski, Sergej Nikolajevič Grinjuk, Aleksandar Viktorovič Naumenko, Vadim Evgenijevič Šadura, Vladimir Vladimirovič Kulažin, Valerij Ivanovič Januškevič, Vjačeslav Aleksandrovič Lenkevič, Dmitri Ivanovič Surovič, Oleg Nikolajevič Kopil, Dmitrij Alexandrovič Zabrotski i Vadim Anatolijevič Lukaševič. R. P.

Zakon je potpuno jasan. Član 12 stav 2 Zakona o crnogorskom državljanstvu predviđa da o prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove na osnovu prijedloga predsjednika Vlade Crne Gore, predsjednika Crne Gore ili predsjednika Skupštine Crne Gore. Dakle, Krivokapić mora predložiti kandidata za prijem u državljanstvo, što je i uradio u pomenutom slučaju. Dalja procedura za dobijanje ekonomskog državljanstva takođe predviđa jako bitnu ulogu premijera, a ne formalnu kako tvrdi Krivokapić u svom reagovanju. Po zakonu zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu posebnog programa aplikant preko agenta za

posredovanje podnosi Agenciji za investicije za sebe i članove svoje porodice. Agencija za investicije prosljeđuje zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore, dakle Zdravku Krivokapiću koji, ukoliko je saglasan, isti dostavlja u vidu prijedloga da se primi u crnogorsko državljanstvo lice - Ministarstvu unutrašnjih poslova radi procjene ispunjenosti uslova propisanih zakonom i odlukom, za donošenje rješenja za prijem aplikanta i članova njegove porodice u crnogorsko državljanstvo. Ukoliko Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni pomenuti uslovi za donošenje rješenja za prijem u crnogorsko državljanstvo aplikanta i njegove porodice o tome obavještava Agenciju za investicije, a Agencija potom aplikanta. Dakle više je nego očigledna manipulacija u reagovanju predsjednika Vlade Crne Gore jer „davanje zelenog svjetla“ čemu svjedoči zakon i na osnovu njega donijeti podzakonski akti je u ingerenciji - upravo predsjednika Vlade. Takođe, teza odlazećeg premijera da se on pokušava predstaviti opasnim faktorom koji sprovodi ruske interese bi mogla biti konsultovana sa stavom Evropske komisije koja je jasno iskazala svoje neslaganje sa programom ekonomskog državljansta i nekoliko puta javno pozvala na obustavu. I na kraju, pitanje za premijera Krivokapića - Vlada kojeg premijera je dala toliki broj ekonomskih državljanstava građanima Ruske Federacije? Nenad ZEČEVIĆ

Crnogorci da će SAD pedalj NA

Građanska inicijativa „21. maj“

Presudno Zdravko Krivokapić važno da predložio ekonomska dobijemo državljanstva za svih 28 iole održivu građana Ruske Federacije vladu

PODGORICA - Odlazeći premijer Zdravko Krivokapić grubo je obmanuo javnost kada je u svom reagovanju na tekst Pobjede ustvrdio da je u dodjeljivanju ekonomskog državljanstva građanima Ruske Federacije imao samo formalnu ulogu prebacujući tako odgovornost na Ministarstvo unutrašnih poslova i Agenciju za investicije. Teška manipulacija je i Krivokapićev stav da su državljanstva dodijeljenja bez njegove inicijative, jer su svih 28 državljanstava građanima Ruske Federacije data upravo na inicijativu premijera Zdravka Krivokapića.

Majkl Karpenter, američki ambasad

PODGORICA – Ruska agresija na Ukrajinu iz temelja mijenja razumijevanje i stavove prema spoljnoj i unutrašnjoj politici – saopšteno je iz Građanske inicijative „21. maj“. - U sadašnjim geopolitičkim okolnostima za Crnu Goru je od presudne važnosti da što prije dobije iole održivu vladu koja će imati podršku naših zapadnih saveznika. Takva vlada, kako kažu, primarno mora biti posvećena evroatlantskoj odanosti, unutrašnjoj bezbjednosnoj i ekonomskoj stabilnosti – saopšteno je. Navodi se da, „iako će buduća vlada imati konstrukcionu grešku oličenu u mandataru, konceptu koji je jedva nešto bolji od prethodnog i činjenici da zavisi od volje jedne nezrele stranke, takva izvršna vlast ima smisla samo kao nedugo prelazno rješenje nakon koga će vlast preuzeti državotvorne i proevropske snage“. - Zato je u trenutnim političkim prilikama bitno da se što prije stvore uslovi za marginalizaciju proruskih i velikosrpskih stranaka i njihovih parapolitičkih oslonaca. – dodaje se u saopštenju. R. P.

Majkl Karpenter

PODGORICA- Rusko-ukrajinski sukob trebalo bi da podstakne regionalno pomirenja na Balkanu i pomogne svima u regionu da shvate da su demokratija i vladavina prava protivotrov za rat, poručio je u razgovoru za Pobjedu Majkl Karpenter, ambasador SAD u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i bivši zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu SAD. U intervjuu za naš list, američki diplomata poručuje da će Rusija, zbog invazije na Ukrajinu, odgovarati za kršenja međunarodnog prava, te da bi to trebalo poslužiti kao alarm za buđenje liderima na Zapadnom Balkanu. -Uvjeren sam da će invazija predsjednika Putina na Ukrajinu na kraju biti katastrofa za Rusiju. Na kraju, Rusija će biti slabija, a ne jača pokretanjem ovog rata i odgovaraće za kršenja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, na svim

nivoima. Mislim da će to postati sve očiglednije u narednim nedjeljama i mjesecima, i nadam se da će poslužiti kao poziv za buđenje liderima na Zapadnom Balkanu. Ako ništa drugo, ovaj sukob bi trebalo da podstakne regionalno pomirenje, reforme upravljanja intenzivnije evroatlantske integracije i pomogne svima u regionu da shvate da su demokratija, vladavina prava protivotrov za rat. Da je Rusija demokratska zemlja, ovaj rat se nikada ne bi dogodio – kazao je Karpenter za Pobjedu. Upitan da li se nakon invazije na Ukrajinu može očekivati da Rusija svoje djelovanje nastavi na Balkanu, o čemu su govorili i u Briselu, Karpenter kaže da je teško predvidjeti što će Vladimir Putin sljedeće uraditi. - Njegov rat protiv Ukrajine predstavlja potpuno odbacivanje evropskog bezbjednosnog poretka zasnovanog na pravilima. Tu bi trebali da zastanemo, jer to znači da se Rusija više ne pridržava osnovnih principa međunarodnog

Pojedini mediji objavili da je Demokratski front nudio DPS PODGORICA – Čelnici Demokratskog fronta juče su ponudili Demokratskoj partiji socijalista da formiraju vladu, potvrđeno je Gradskoj televiziji iz više diplomatskih izvora. Prema saznanjima Gradske televizije, u tu vladu bi ušle i

DF: Rješenje k okviru aktueln

stranke manje brojnih naroda. Iz Demokratskog fronta su demantovali ovu vijest.

Politika

Neđelja, 13. mart 2022.

dor pri OEBS-u

i treba da znaju Izbori u Tivtu 5. juna D braniti svaki ATO teritorije Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao prijevremene izbore za odbornike u tivatskom parlamentu

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je prijevremene lokalne izbore u Tivtu za 5. jun.

Sukob u Ukrajini bi trebalo da podstakne regionalno pomirenje, reforme upravljanja, intenzivnije evroatlantske integracije i pomogne svima u regionu da shvate da su demokratija i vladavina prava protivotrov za rat. Da je Rusija demokratska zemlja, ovaj rat se nikada ne bi dogodio – kazao je Karpenter za Pobjedu. prava. To znači da je Rusija pogazila međunarodno poštovane norme kao što su suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. Čini se da i na Balkanu Rusija dovodi u pitanje ove principe, npr. podržavajući secesionističku retoriku određenih političara u Bosni i Hercegovini. Zato moramo odlučno odbaciti svaku diskusiju o promjeni granica i zauzeti se za principe sadržane u Helsinškom aktu. To je takođe razlog zašto treba da radimo zajedno na zaustavljanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i ublažavanju ogromnih humanitarnih patnji unutar Ukrajine, sa kojima građani Zapadnog Balkana mogu lako da se saosjećaju s obzirom na njihovu nedavnu istoriju – ocijenio je Karpenter. Na pitanje da li bi i u kojoj mjeri članstvo Crne Gore u NATO moglo spriječiti dalje rusko miješanje u crnogorska pitanja, naš sagovornik pojašnjava da je kao članica NATO Crna Gora obuhvaćena članom pet Vašingtonskog ugovora, koji kaže da se napad na bilo kog saveznika u NATO smatra napadom na sve. -Ovo dobro funkcioniše i mi trenutno aktivno jačamo naše snage u Evropi kako bismo pokazali tu posvećenost. Trenutno SAD imaju oko 100.000 snaga u Evropi, i veoma napredne sposobnosti. Crnogorci treba da znaju da će SAD braniti svaki pedalj NATO teritorije. Mislim da je takođe od ključnog značaja da budemo oprezni u pogledu ruske taktike miješanja u unutrašnje stvari država. Vidjeli smo ruske pokušaje miješanja u predsjedničke izbore u

SAD 2016. i 2020, u francuske izbore 2017. i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. NATO kao savez radi na tome da svoje članice učini otpornijim i sposobnijim da otkriju i odbiju ove vrste subverzivnih aktivnosti. Crna Gora je bila prva saveznica Alijanse u koju je upućen NATO kontrahibridni tim za podršku, kako bi pomogao u zaštiti kritične infrastrukture i pripremi za potencijalne sajber napade. Mi ćemo nastaviti da pomažemo u jačanju otpornosti Crne Gore – istakao je Karpenter. Govoreći o ulozi NATO i EU u rusko-ukrajinskom ratu, Karpenter kaže da su NATO alijansa i njeni partneri ujedinjeni više nego ikada ranije. -Naš zajednički cilj je da učinimo sve što možemo da podržimo Ukrajinu, njen narod i njen teritorijalni integritet.

Uvjeren sam da će invazija predsjednika Putina na Ukrajinu na kraju biti katastrofa za Rusiju. Na kraju, Rusija će biti slabija, a ne jača pokretanjem ovog rata i odgovaraće za kršenja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, na svim nivoima - rekao je Majkl Karpenter

S-u da formiraju vladu, iz ovog političkog saveza reagovali

krize tražiti isključivo u ne parlamentarne većine - Čelnici DF-a su i na dnevnom nivou upoznavali javnost sa jasnim stavom da dogovor za razrješenje političke

krize treba tražiti isključivo u okviru aktuelne parlamentarne većine, pritom bez ikakvih manjinskih ili većinskih

Šaljemo jasan signal Moskvi da će nastaviti da plaća visoku cijenu i da je naša posvećenost odbrani naših saveznika čelična. Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u njihovoj borbi za svoju zemlju pružanjem bezbjednosne, ekonomske i humanitarne pomoći i ujedinjavanjem Zapada da Rusiju smatra odgovornom kroz razorne sankcije, diplomatsku izolaciju i druge mjere – navodi američki ambasador u OEBS-u. Kada je u pitanju reakcija OEBS-a Karpenter kaže da je ogromna većina država članica ove organizacije osudila ovaj rat, ostavljajući Rusiju i Bjelorusiju potpuno izolovane unutar organizacije. -Međutim, OEBS je uglavnom organizacija meke moći i diplomatska platforma, pa su mnoge njene aktivnosti u Ukrajini – kao što su Specijalna posmatračka misija i koordinacija projekta za Ukrajinu – za sada suspendovane. Ipak, OEBS je preduzeo neke važne akcije. Prošle nedjelje smo pokrenuli Moskovski mehanizam, koji će angažovati nezavisne stručnjake da traže dokaze o kršenju humanitarnog prava i mogućim ratnim zločinima. U stvari, ključno je dokumentovati takva kršenja i dostaviti nalaze odgovarajućim međunarodnim institucijama, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud. OEBS je takođe neprestano pozivao na prekid vatre i humanitarni pristup, ali na kraju Rusija mora da pristane da položi oružje i dozvoli takav pristup – zaključio je Karpenter. Jovana ĐURIŠIĆ

aranžmana sa DPS-om – navodi se u saopštenju DF-a. Iz DPS-a je nezvanično Gradskoj rečeno da je ta stranka čvrsto opredijeljena za evroatlantski put Crne Gore i da će tako i ostati. U tom smislu, kažu, isključen je bilo kakav savez sa strankama suprotne orijentacije. R. P.

- Raspisujem prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat. Izbori će biti održani 5. juna 2022. godine – navedeno je u odluci Đukanovića. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore“ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“. Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici donije-

PODGORICA – Ekonomska i politička stabilnost, nastavak evropskog puta Crne Gore, deblokada značajnih institucija, demokratizacija društva, kao i srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u svim društveno–političkim procesima, programski su ciljevi za koje će se Bošnjačka stranka snažno zalagati kroz učešće u manjinskoj vladi – zaključeno je na sjednici Glavnog odbora te partije. GO BS jednoglasno je podržao ulazak te partije u pregovore o formiranju manjinske vlade. Kako je saopšteno iz BS, na sjednici GO, koja je održana u Rožajama, data je saglasnost Predsjedništvu stranke da u narednom periodu intenzivira razgovore sa potencijalnim konstituentima oko formiranje manjinske vlade. - Ekonomska i politička stabilnost, nastavak evropskog puta

la odluku o raspuštanju Skupštine opštine Tivat i izglasala petočlani Odbor

povjerenika koji preuzima ingerencije tivatskog lokalnog parlamenta. I. K.

Glavni odbor Bošnjačke stranke

Intenzivirati razgovore o manjinskoj vladi

Sa sjednice GO BS

Crne Gore, deblokada značajnih institucija, demokratizacija društva, kao i srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u svim društveno-političkim

procesima, programski su ciljevi za koje će se BS snažno zalagati kroz učešće u manjinskoj vladi – zaključeno je na sjednici. I.K.

Lideri SNP-a i SDP-a različito o manjinskoj vladi

Za Jokovića u vladi nema mjesta za DPS, SDP i SD, Konjević poručio da se kreira nova većina PODGORICA – Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da je Glavni odbor stranke ovlastio partijski vrh da uđe u pregovore o formiranju manjinske vlade, a da u toj vladi ne bi mogle da budu partije koje su na izborima 2020. poražene. Dodao je da ne žele da mijenjaju izbornu volju građana, što bi

značilo da nema mjesta za SDP, SD te DPS, prenosi Antena M. Joković je sa liderom SDP-a Raškom Konjevićem bio gost emisije „Slobodna zona“ na TV Prva. Konjević je kazao da je onaj ko glasa za vladu dio parlamentarne većine. - U parlamentu se kreira nova parlamentarna većina. Formiraće se većina SNP-a, Ure, manjina

i DPS-a. Manje je bitno hoće li SDP biti u vladi. Mi ulazimo ako imamo sa političkim subjektima zajedničke ciljeve. Ali ne možete vladu izabrati bez parlamentarne većine – kazao je Konjević. Joković je ponovio da su deblokada institucija, evropski put Crne Gore, zakon o porijeklu imovine, temeljni ugovor i „Otvoreni Balkan“ njihovi glavni ciljevi.R. P.

Potpredsjednik Vlade sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozefom Boreljom

Abazović: Izabrati izvršnu vlast i deblokirati institucije

PODGORICA – Spoljne politike Crne Gore i Evropske unije u potpunosti su usklađene. Crna Gora ima podršku EU – poručio je vicepremijer Dritan Abazović koji je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozefom Boreljom na Antalijskom di-

plomatskom forumu. - Izabrati vladu, deblokirati institucije i zakoračiti putem evropskih integracija –poručio je Abazović na Tviteru. Abazović se, na marginama Antalijskog diplomatskog foruma, sastao i sa šefom italijanske diplomatije Luiđi di Majom.

- Spremni smo za reforme i vidljivi napredak kako bi Crna Gora što prije postala članica Evropske unije, napisao je Abazović na Tviteru. Di Majo i ja smo se saglasili, dodao je, o višestrukoj važnosti politike proširenja EU, naročito u kontekstu rata u Ukrajini. I. K.

Ekonomija

Neđelja, 13. mart 2022.

Drastična poskupljenja hrane i energenata na svjetskim tržištima aktuelizovala pitanje sigurnosti snabdijevanja gra

Crna Gora nema robne rezer formiranje naftnih do kraja g

PODGORICA - Pojava korona virusa prije dvije godine, a naročito aktuelna ratna dešavanja u Ukrajini doveli su do drastičnih skokova cijena hrane i energenata i aktuelizovali pitanje formiranja robnih i naftnih rezervi u Crnoj Gori.

AnAlizA i studijA

Oni navode da svaki važan zadatak, koji je od opšteg društvenog značaja, iziskuje detaljnu analizu i brojne studije. - Upravo iz tih razloga pristupiće se izradi studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi uz posebno biran tim eksperata, koji će na osnovu detaljne analize i istraživanja dati odgovore na koji način Crna Gora može formirati robne rezerve – kazali su iz MER-a. Iz tog resora su podsjetili da je Vlada 3. marta zadužila MER da pripremi detaljan projektni zadatak za izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi, pa je priprema projektne dokumentacije već u toku. - Nakon izrade projektnog zadatka, Ministarstvo će raspisati javni poziv za izbor eksperata/ konsultanata koji će pristupiti izradi studije, u skladu sa zakonom. Kako je planirano MER će formirati i komisiju za odabir konsultanata koji će biti u obavezi da predlože model formiranja robnih rezervi – pojasnili su iz MER-a. Iz MER-a podsjećaju da je Vlada 3. marta utvrdila informaciju

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović smatra da nije isplativo da Crna Gora ima sopstvene robne rezerve te da rješenje za uticaj na rastuće cijene određenih proizvoda treba tražiti u smanjenju akciza, poreza i drugih opterećenja. Sa druge strane ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da su državi potrebne rezerve i da su one značajan ekonomski potencijal s.vasiljević

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštavaju da je potrebno uraditi detaljnu studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi koja bi bila predata Vladi na razmatranje i odlučivanje, uzimajući u obzir da bi eventualna odluka o postupku formiranja robnih rezervi zahtijevala izmjenu zakonodavstva. Na osnovu te ekspertske studije biće utvrđen modalitet formiranja robnih rezervi, saopšteno je Pobjedi iz MER-a. Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da su u ovom trenutku Crnoj Gori potrebne naftne rezerve. To ministarstvo priprema zakon o strateškim rezervama naftnih derivata, koji će omogućiti formiranje rezervi goriva. U tom resoru očekuju da će prijedlog zakona biti spreman za dva do tri mjeseca. Različita su mišljenja analitičara i ekonomista da li su Crnoj Gori potrebne rezerve. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović smatra da nije isplativo da Crna Gora ima sopstvene robne rezerve te da rješenje za uticaj na rastuće cijene određenih proizvoda treba tražiti u smanjenju akciza, poreza i drugih opterećenja. Sa druge strane ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da su Crnoj Gori potrebne rezerve i da su one značajan ekonomski potencijal. - Neophodno je napraviti detalje projektnog zadatka, planirati potreban iznos finansijskih sredstava za izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi i odabrati konsultanta koji bi uradio kvalitetnu analizu opravdanosti, uz obavezu predlaganja modela za eventualno ponovno formiranje robnih rezervi Crne Gore – kazali su Pobjedi iz MER-a.

Skladišni kapaciteti neupotrebljivi Iz Ministarstva kapitalnih investicija tvrde da su skladišni kapaciteti, koji su u vlasništvu države, potpuno neupotrebljivi zahvaljujući ,,višedecenijskoj nebrizi kao i nedefinisanoj vlasničkoj strukturi“. - Jer na osnovu sudske odluke iz 2014. godine, Eko petrol (Helenik petroleum) i Montenegro bonus (kome je država svoj dio vlasništva dala na upravljanje) nijesu do kraja definisali vlasništvo. S tim u vezi moramo napomenuti da postoji interesovanje grčkog partnera da se taj postupak što prije dovede do kraja – rekli su iz MKI.

Potrebno uraditi detaljnu studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi

o potrebi formiranja robnih rezervi koju je pripremilo Ministarstvo.

MogućA rješenjA

U postupku eventualnog ponovnog formiranja robnih rezervi na državnom nivou moguća su tri rješenja. Prvo rješenje bi se, kako navode iz MER-a, odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, dakle riječ je o eksternalizaciji (outsourcing) ovog postupka. - Osnovna prednost ovakvog pristupa se ogleda u činjenici da se ne bi morala osnovati institucija (pandan nekadašnjoj direkciji za robne rezerve), odnosno angažovati ljudi i značajna sredstva za vršenje ove važne aktivnosti. Nedostatak ovakvog rješenja se odnosi na problem pravovremenog dopremanja i snabdijevanja tržišta Crne Gore u slučaju nepredviđenih okolnosti (zemljotres, pandemija, ratno stanje, i dr) ukoliko se državne robne rezerve nalaze u inostranstvu. Osim toga, i ovakvo rješenje bi moglo biti skupo sa aspekta potrebe izdvajanja novčanih sredstava, što bi tek detaljna analiza mogla da pokaže – rekli su iz MER-a. Dodaju da bi drugo rješenje u principu bilo ono kakvo je Crna Gora imala do 2003. godine. - Robne rezerve koje bi se nabavljale unaprijed i zatim skladištile na lokacijama unutar same

zemlje. U tom smislu vjerovatno bi se morala angažovati dodatna kvalifikovana radna snaga koja bi se, u okviru posebne institucije ili kao novoformirani organizacioni dio neke već postojeće institucije, bavila ovim pitanjem – saopšteno je iz MER-a. Osim toga, kako dodaju, bilo bi neophodno obezbijediti cjelokupnu infrastrukuru za ovakav koncept, što bi značilo izgradnju novih ili preuređenje već postojećih skladišnih kapaciteta na teritoriji države. - Dobra rješenja u tom pogledu bi se vjerovatno mogla naći kroz zakup neiskorišćenog skladišnog prostora aktivnih privrednih subjekata, kao i privrednih subjekata koji više ne postoje, odnosno nalaze se u stečajnom postupku – kazali su iz MER-a. Iz tog resora ističu da je najveća prednost ovakvog sistema centralizovano vođenje robnih rezervi na državnom nivou, odnosno postojanje samih rezervi na teritoriji Crne Gore, što bi, kako kažu, garantovalo njihovu distribuciju na najbrži mogući način svim onima kojima su potrebne u nepredviđenim okolnostima, kada upravo brzina snabdijevanja predstavlja najvažniji faktor uspjeha. - Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodna rješenja, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji

ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore. Prednosti i nedostaci ovog koncepta bi takođe bili kombinacija dobrih i loših strana dva potpuno različita koncepta – rekli su iz MER-a. Iz MER-a navode da su, po njihovim informacijama, zalihe hrane u Crnoj Gori uobičajene. - Što znači da ih ima u dovoljnim količinama – ističu iz MER-a. Odgovarajući na pitanje da li Vlada zbog situacije izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini može da pokrene vanrednu nabavku osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, iz MER-a je saopšteno da taj resor za ovu godinu priprema plan interventnih nabavki koji će se naći na idućoj sjednici Vlade. - Planom interventnih nabavki, koji Vlada donosi svake godine, uređuje se procedura nabavke osnovnih proizvoda a plan se aktivira tek kada se desi poremećaj na tržištu u pogledu snabdijevanja – rekli su iz MER-a. Iz MER-a su podsjetili i da je taj resor pripremio nacrt zakona o ograničenju cijena osnovnih životnih namirnica, za koji je završena javna rasprava. - Nakon utvrđivanja nacrta na sjednici Vlade, on će biti proslijeđen Skupštini na usvajanje po hitnom postupku – kazali su iz MER-a. Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da su Crnoj

Gori potrebne naftne rezerve, posebno u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji zbog ratnih sukoba u Ukrajini. Iz MKI su našoj redakciji saopštili da je u pripremi zakon o strateškim rezervama naftnih derivate. - Njime će se definisati tromjesečne rezerve i način njihovog skladištenja, od kojih će se približno jedna trećina nalaziti u Crnoj Gori, a dvije trećine u skladištima velikih dobavljača koja se nalaze u okruženju – rekli su iz MKI-a. Oni su podsjetili da je, po regulativi i preporukama EU za pregovaračko poglavlje 15 (energetika), država dužna da usvoji i implementira zakon o strateškim rezervama naftnih derivata do 1. januara naredne godine. - MKI, u saradnji sa konsultantom EEZ, radi na pomenutom zakonu i očekujemo da će prijedlog zakona biti spreman za dva-tri mjeseca – saopšteno je iz MKI. Iz MKI navode da je procjena da će nas formiranje rezervi naftnih derivata koštati od 0,01 do 0,015 eura po litru goriva.

ne prijeti nestAšicA gorivA

U tom resoru smatraju da u ovom trenutku Crnoj Gori ne prijeti nestašica goriva. Predstavnici MKI ističu da Vlada zbog situacije u Ukrajini može da pokrene vanrednu nabavku naftnih derivata. - A da li će se to i desiti zavisi od daljeg razvoja događaja. Smatramo da to u ovom trenutku nije neophodno – dodali su iz MKI. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja

Drecun: Država mora naći način da nabavi pšenicu

Predrag Drecun

Drecun je naveo da je godišnja potreba za pšenicom oko 100 hiljada tona, a mi proizvedemo oko 2,5 hiljada tona. - Građani će nekako moći da žive bez automobila, ali bez hljeba teško. Zato smatram da država mora naći način da nabavi pšenicu. Nekada imate situaciju da vam ni novac ne pomaže da nabavite nešto, ali zato ima ona narodna da lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Kombinacijom ekonomske i diplomatske pameti, može se i ovaj problem riješiti. Ne bi bilo odgovorno da se igraju političke i politikantske igre u državi u ovom teškom trenutku. Svijet nikad u istoriji nije bio bliži opštoj katastrofi, zato sa puno umijeća treba voditi naš mali brod zvani Crna Gora – zaključio je Drecun.

Jadranka Kaluđerović

Gorica dr Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da je uloga robnih rezervi trostruka. - Prva je da čuva određenu količinu osnovnih roba za krizne situacije, druga je da utiče na stabilizaciju cijena, a treća da podržava domaće proizvođače. Kada govorimo o prvoj ulozi govorimo o kriznim situacijama kao što su ratna ili slična dešavanja. Odnosno govorimo o onim situacijama u kojim bi došlo do ugrožavanja kanala snabdijevanja tim robama. Za sada se čini da Crnoj Gori takva kriza ne prijeti, bez obzira na dešavanja u Ukrajini i Rusiji – kazala je Kaluđerović. Ona dodaje da je druga uloga robnih rezervi da omogući stabilizaciju cijena, odnosno da omogući stanovništvu nabavku roba po cijenama nižim od tržišnih. - Ovo pitanje je posebno važno u zemljama koje kao i Crna Gora uvoze sve svoje osnovne proizvode. Međutim, u takvoj situaciji na cijene uvezenih roba moguće je samo djelimično i kratkoročno uticati putem robnih rezervi, jer se kontinuitet nabavke kao i cijena tih proizvoda određuju na inostranom tržištu. Dodatno, uključivanjem u tržište država remeti tržišne signale

Kaluđerović: Zarobljeni kapital Kaluđerović je naglasila da kupovina i skladištenje robe, kako bi se osigurala niska cijena, znače dodatne troškove skladištenja i upravljanja zalihama, koje plaćaju poreski obveznici. - Pitanje je da li povećanje njihovih izdavanja za robne rezerve pokriva smanjenje u cijenama koje se ostvaruje zbog postojanja rezervi. Istraživanja koja su sprovođena tokom posljednjih decenija pokazala su da su robne rezerve skupe jer zarobljavaju značajan dio novčanih sredstava, podstiču korupciju, dovode do gubitka određene količine robe i negativno utiču na privatne rezerve – ističe Kaluđerović.

Ekonomija

Neđelja, 13. mart 2022.

ađana gorivom i životnim namirnicama

rve,  godine i demotiviše privatne trgovce kao i domaćinstva da sami prave rezerve u situacijama rasta cijena – kazala je Kaluđerović.

Posljedice intervencije države

Prema njenim riječima kad nema robnih rezervi privatni trgovci imaju i sami interes da kupuju proizvode po nižim cijenama i da ih skladište u što većoj mjeri, kako bi osigurali i kontinuitet nabavke ali i veći profit. - Domaćinstva, posebno ona koja veći procenat svog dohotka troše na hranu, što su po pravilu siromašnija domaćinstva, takođe imaju slično ponašanje. Ali kada država interveniše kroz robne rezerve, privatni trgovci i domaćinstva gube lični interes i odgovornost, čime se neutrališe ovaj efikasan samoregulišući mehanizam stabilizacije – pojasnila je Kaluđerović. Ona dodaje da je treća uloga robnih rezervi da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, tako što će otkupom proizvoda omogućiti njihovu proizvodnju i obezbijediti im odgovarajuće cijene. - Ali ova uloga nije relevantna za Crnu Goru jer nemamo proizvođača koji proizvode pomenute osnovne proizvode – rekla je Kaluđerović. Ona ističe da je najvažnije pitanje kod svake ekonomske odluke ,,koga će da košta, koliko će to da košta i do kada će da košta“. - Uvođenje robnih rezervi podrazumijeva značajna ulaganja već sada ograničenih finansijskih sredstava kojima država raspolaže. Naime, da bi se robne rezerve sprovele potrebno je osnovati instituciju koja će tim rezervama upravljati, zaposliti ljude u njoj, osigurati i platiti prostor u kojem će se roba čuvati i naravno potrebno je izdvojiti značajna sredstva za nabavku robe – kazala je Kaluđerović. Sve to, kako navodi, zahtijeva mnogo novca koji će uvijek platiti isključivo poreski obveznici. - Imajući to u vidu kao i savremene trendove u obezbjeđivanju određenih roba, koji idu u pravcu osnivanja regionalnih i međunacionalnih robnih rezervi, čini se da nije isplativo da Crna Gora ima sopstvene robne rezerve. Rješenje za uticaj na rastuće cijene određenih proizvoda treba tražiti u smanjenju akciza, poreza i drugih opterećenja – poručuje Kaluđerović. Ona navodi da istraživanja koja su sprovedena, a koja su u fokusu imala analizu uticaja različitih mehanizama na stabilizaciju cijena hrane jasno pokazuju

100 hiljada tona je potreba Crne Gore za pšenicom, a proizvodimo oko 2,5 hiljada tona

- Robe se po pravilu kupuju kad su na nižim nivoima berzanskih cijena, vodeći računa o rokovima za upotrebu. Situacije kao današnja su nažalost realnost, i dešavaju se ciklično svakih 15 - 20 godina. Novija istorija nas uči da su krize pravilo a ne izuzetak, nažalost – naglasio je Drecun

da uticaj države treba svesti na minimum i da se treba osloniti na tržišne mehanizme kad god je to moguće. - Dodatno ova istraživanja naglašavaju da država treba izbjegavati aktivnosti koje podrazumijevaju fizičko manipulisanje robama. Jedino kada se pokazalo efikasnim da se obezbijedi neka količna robe, to su situacije u kojima se ta roba kupuje i daje najugroženijem dijelu stanovništva. Ali tada je riječ o manjim intervencijama koje su dobro targetirane, odnosno usmjerene isključivo na one kojima je ta pomoć neophodna, pa spadaju u domen socijalne zaštite – kazala je Kaluđerović. Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da su Crnoj Gori potrebne rezerve. On smatra da su rezerve kao ekonomska kategorija vrlo značajan mehanizam upravljanja nekim poslovnim ili društvenim entitetom. - Ukoliko se rezerve zasnivaju na nivou države potrebno je mnogo vještine, iskustva i napora da se dođe do optimalnog nivoa i kvaliteta rezervi određene robe. Vješt menadžer može donijeti državi i velike koristi jer se rezervama upravlja – kazao je Drecun. Prema njegovim riječima rezerve su značajan ekonomski potencijal sa širim ili užim manevarskim prostorom za obrt, u zavisnosti od datog trenutka. - Ukoliko je procjena da će da potraje miran period, manevarski prostor je širi. Tada kvalitetan menadžer obrće sredstva koja su mu povjerena vodeći računa da u svakom momentu može da odgovori planiranim potrebama. Upravljanje tim rizikom traži mnogo vještina, ali države koje vode računa o tome bez problema regrutuju kadrove za to – rekao je Drecun. On navodi da mnoge robe koje se čuvaju u rezervama su berzanske robe, pa se zahtijeva dnevna ažurnost u analizi budućih očekivanja. - Robe se po pravilu kupuju kad su na nižim nivoima berzanskih cijena, vodeći računa o rokovima za upotrebu. Situacije kao današnja su nažalost realnost, i dešavaju se ciklično svakih 15 - 20 godina. Novija istorija nas uči da su krize pravilo a ne izuzetak, nažalost – naglasio je Drecun. On smatra da je isplativo da Crna Gora ima rezerve, ali pod određenim uslovima. On dodaje da se u analizi kompanije Britiš petroleum navodi da će globalna potrošnja nafte biti na vrhuncu za oko 20 godina. s. PoPović

PODGORICA – Smanjenje akciza na gorivo do 40 odsto, privremeno uvođenje nulte stope poreza na dodatu vrijednost za brašno i suncokretovo ulje, smanjenje PDV-a na sedam odsto za so, kao i podrška poljoprivrednim proizvođačima, ključne su mjere koje će Vlada, prema najavi, usvojiti u četvrtak u cilju ublažavanja negativnih efekata krize izazvane ratom u Ukrajini. Ministarstva ekonomskog razvoja, finansija i socijalnog staranja i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pripremila su prijedlog seta od osam mjera, vrijednih između 20 i 50 miliona EUR, saopštili su juče ministri ova tri resora. Među predloženim mjerama su i dodatna stimulacija proizvodnje žitarica, kasnog krompira, besplatni plastenici, poljoprivredni vaučeri proizvođačima, plan interventnih nabavki i zakon o privremenom ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, kazao je na konferenciji za novinare, da su Vlada i taj resor obezbijedili dodatnih pet miliona eura za poljoprivrednu proizvodnju i dodao da je cilj da dodatno stimulišu poljoprivrednu proizvodnju sa ciljem njenog povećanja u ovoj godini. - Želimo da poljoprivreda doprinese nacionalnoj ekonomiji i da vratimo sigurnost građaninu u domaći proizvod, sa fokusom na proizvodnju žitarica i unapređenje života na selu kazao je Stijović. On je objasnio da je jedna od mjera subvencija za žitarice dodatnih 250 eura po hektaru, čime će se udvostručiti podrška predviđena Agrobudžetom, koja će sada iznositi 500 eura, odnosno 510 eura za mlade proizvođače, po hektaru. - Druga mjera je dodatna subvencija za proizvodnju kasnog krompira, sa 150 eura po hektaru tako da će ukupna podrška iznositi 400 eura, odnosno 410 eura za mlade proizvođače - rekao je on. On je kazao da kao rezultat ovih stimulansa očekuje novih 25 hiljada tona krompira, što bi u slučaju nedostatka žitarica, kako je objasnio, moglo da osigura da u Crnoj Gori nema problema sa hranom. - Treća mjera su besplatni plastenici za proizvodnju povrća. Ministarstvo će obezbijediti 2.500 plastenika tunelnog tipa, ukupne površine 250 hiljada metara kvadratnih, što je površina otprilike 50 fudbalskih terena - saopštio je Stijović. On je kazao da četvrta mjera obuhvata poljoprivredne va-

Vlada, prema najavi, u četvrtak usvaja set mjera u cilju ublažavanja negativnih efekata krize izazvane ratom u Ukrajini

Sa presa ministara

Smanjenje akciza, PDV-a na ulje i brašno i pomoć proizvođačima Među predloženim mjerama su i dodatna stimulacija proizvodnje žitarica, kasnog krompira, besplatni plastenici, poljoprivredni vaučeri proizvođačima, plan interventnih nabavki i zakon o privremenom ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica učere svim registrovanim poljoprivrednim proizvođačima koji su registrovani u Registru poljoprivrednih proizvođača zaključno sa 1. martom, u iznosu od po 200 eura. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da je peta mjera priprema plana interventnih nabavki, uz podsjećanje da je Crna Gora još 2003. godine ukinula robne rezerve i usvojila novi Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje postupak snabdijevanja države pšenicom, brašnom, uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. - Prema ovom zakonu, Ministarstvo ekonomskog razvoja je pripremilo plan interventnih nabavki, koji daje osnov da u slučaju problema u snabdijevanju tržišta Vlada može da donese odluku o aktiviranju plana i naloži da se izvrši nabavka proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju – kazao je Milatović. Iznos novca potrebnog za realizaciju mjera iz plana na godiš-

Mugoša: Nikad nije kasno Potpredsjednik Socijaldemokrata i poslanik u crnogorskom parlamentu Boris Mugoša reagujući na najavljeni set mjera, pozdravio je „konačnu“ reakcije Vlade i pozvao na deblokadu Skupštine. - Nikad nije kasno… Iako dvije godine konstantno sugerišem da je potrebno preduzeti mjere u pravcu korigovanja drastičnog rasta cijena životnih namirnica, pozdravljam konačnu reakciju Vlade u tehničkom mandatu. U razloge ne ulazim, iako ih naslućujem – kazao je Mugoša. On je na Tviteru naglasio da je potrebno odblokirati rad parlamenta za realizaciju navedenih mjera. - Nažalost, rad parlamenta blokiraju i blokadu podržavaju oni politički subjekti sa kojima navedeni ministri planiraju da koaliciono sarađuju – zaključuje Mugoša

njem nivou je oko 400 miliona eura, a kako je objasnio Milatović tiče se potreba Crne Gore za pšenicom, kukuruzom, brašnom, šećerom, kuhinjskom soli, deterdžentom, uljem, naftom i naftnim derivatima i ljekovima. Milatović je objasnio da je šesta mjera prijedlog zakona o privemenom ograničenju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, kojim će se omogućiti da Vlada, u slučajevima ozbiljnih inflatornih rizika, koji u izuzetnoj mjeri

Stijović: Ljudi više vole 100 eura u brašnu i ulju, nego u novčaniku Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, govoreći o potencijalnim nestašicama namirnica, poručio je da nema mjesta panici i da građani ne treba da brinu. - U svakodnevnoj vezi sam sa ministrima poljoprivrede iz regiona. Non-stop kontaktiramo oko svake namirnice i oko svakog većeg uvoznika - kazao je Stijović i dodao da je riječ o veoma dinamičnoj krizi u kojoj se stvari dešavaju brzo i da se zahtijeva brza reakcija. Kako je objasnio, građani trenutno kupuju više

nego što im je zaista potrebno, pa svjedočimo enormnoj navali na kupovinu osnovnih životnih namirnica u posljednje dvije nedjelje. - Kada pogledate zalihe, one su iste u Crnoj Gori, samo što su se iz marketa preselile u špajze. Prosto naši ljudi više vole da imaju 100 eura u brašnu i ulju, nego da ih gledaju u novčaniku i to mi je potpuno razumljivo. U ovom trenutku, u odnosu na prije 20 dana, kumulativno gledajući, imamo više namirnica, jer magacini popunjavaju svoje rezerve, a stanovništvo je napravilo zalihe – kazao je Stijović.

ugrožavaju životni standard građana, ali i ekonomsku aktivnost u zemlji, podzakonskim aktom utvrdi listu proizvoda, maksimalnu cijenu i trajanje privremene mjere. Javna rasprava za zakon je završena, pa će taj pravni akt biti utvrđen u okviru paketa mjera podrške, na sjednici Vlade u četvrtak, saopštio je ministar. Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da su u izmjenama i dopunama Zakona o akcizama promijenili provibitni prijedlog da se akcize mogu smanjiti za 20 odsto, pa je sada ta mogućnost do 40 odsto kako bi Vlada imala veću fleksibilnost. - Druga mjera je privremeno smanjenje stope PDV-a za osnovne životne namirnice sa sedam na nula odsto za brašno i jestivo ulje dobijeno od suncokreta, a soli sa 21 na sedam odsto – kazao je Spajić. Direktive Evropske komisije, kako je objasnio ministar Spajić, kao trajno rješenje ne prepoznaju stopu ispod pet odsto, ali to će biti specifična mjera i ograničena je za ovu godinu. d. M.

Društvo

Neđelja, 13. mart 2022.

Ustanove visokog obrazovanja kritikuju resorno ministarstvo što nije uvažilo ključne prijedloge prilikom izrade tematskog zakona

Bratić sama priprema zakon o visokom obrazovanju, struka potpuno zanemarena

PODGORICA - Napisani nacrt zakona o visokom obrazovanju i dalje je skriven od javnosti. Čak ni oni koji su radili na njemu – predstavnici univerziteta, ne znaju što se na kraju desilo sa tim aktom. Niti im je jasno zašto nijesu prihvaćeni ključni prijedlozi radne grupe čiji su članovi. Neki od njih optužuju resorno ministarstvo za samovolju.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nijesu nam odgovorili na pitanja o ovoj temi. Neće da kažu kako se okončala decembarska javna rasprava o ovom zakonu, jesu li i koje pristigle prijedloge uvrstili, koje su odbili i zašto, i kako, između ostalog, gledaju na to što su se učesnici radne grupe ogradili od predloženih izmjena zakona.

MUK NAKON JAVNE RASPRAVE

Članovi radne grupe negoduju što nacrt zakona, koji je tada poslat na javnu raspravu, ne sadrži ono što je dogovoreno u tom tijelu. Univerzitet Crne Gore je zato poslao Ministarstvu listu neophodnih korekcija na predložena rješenja. Nemaju, međutim, zvaničnu informaciju kako se taj resor odredio prema tome. - Prijedlozi koji su razmatrani na radnoj grupi nijesu adekvatno formulisani u nacrtu zakona – rekli su Pobjedi iz najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Njihov tim tražio je i da se produži rok za javnu raspravu kako bi se temeljnije sagledali svi prijedlozi. - Za sada, nemamo zvaničnih informacija koje se tiču okončanja postupka javne rasprave – rekli su oni. I sa Univerziteta Donja Gorica kažu da još nijesu dobili informacije o prijedlozima i sugestijama koje su upućene tokom javne rasprave. Nijesu imali uvid u posljednju verziju

Univerzitet Crne Gore predlagao je da se zakonom riješi problem što tržište rada ne prepoznaje Bečelor diplome, koje se dobijaju nakon završene tri godine studija. Tražili su, što je praksa u nekim zemljama EU, da se omogući studentima da dobiju određenu diplomu poslije prve godine mastera, da ne moraju da završavaju dvogodišnji master program zakona. Smatraju da se mora unapređivati u velikom broju segmenata. - Tokom samog procesa uputili smo sugestije i prijedloge u dijelu modela studija, dužine trajanja akreditacije, osnivanja i obavljanja djelatnosti, autonomije univerziteta, nezavisnosti Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta, pozicija i nezavisnost Savjeta za visoko obrazovanje. Crna Gora je dio prostora visokog obrazovanja Evropske unije, samim tim mora se uraditi zakonsko rješenje koje odgovara toj činjenici – istakli su oni.

ZAČUĐUJUĆI ISHOD

Sa Univerziteta Mediteran kažu da, što je najgore, većina članova radne grupe koja je radila na ovom aktu saglasna je da nacrt, koji je bio na javnoj raspravi, ne odražava rješenja koja su nastala u tom radnom tijelu. - Čak ni po pitanju izmjena oko kojih su svi bili saglasni, uključujući predstavnike Ministarstva – ističu sa ovog privatnog univerziteta. Smatraju da čelni ljudi Ministarstva nijesu u ovom poslu napravili ono što su najavljivali i što se od njih očekivalo. Podsjećaju da je Ministarstvo bilo u obavezi da, po okončanju javne rasprave, sačini izvještaj o rezultatima rasprave i javno ga objavi. Navode da je taj resor nastavio da netransparentno radi tako da ne znaju koji su prijedozi sa javne rasprave prihvaćeni, a koji nijesu. - I zašto Ministarstvo kao da misli da je samo sebi dovoljno i da ustanove visokog obrazovanja postoje da se uklapaju u regule koje se nameću, a ne da se unaprijedi postojeći sistem visokog obrazovanja i uočeni

Sugestije Univerziteta ministarka nije uvažila

problemi riješe – rekli su oni. Univerzitetu Crne Gore je bilo ključno da se riješi problem što imamo jaz između modela studija i potreba tržišta rada, kao i zakona koji regulišu zapošljavanje. Nakon što je 2017. godine uveden novi model studiranja 3+2 (osnovne, master), ispostavilo se da tržište, zapravo, ne prepoznaje tu osnovnu, Bečelor diplomu. Zato je UCG predložio da se omogući studentima da ne moraju da završavaju dvogodišnji master, već da mogu da dobiju određenu vrstu diplome poslije prve godine mastera kako bi mogli da izađu na tržište rada. To bi se definisalo kao ,,master 1“ koji, kako kažu, postoji u nekim zemljama EU. - Suštinski, htjeli smo da na jednostavan način dođemo do rješenja problema koji je prethodna reforma modela studija pokrenula. Naime, uočeno je da je 180 ECTS kredita nedo-

voljno za većinu poslova, dok je 300 ECTS previše. Stoga, išli smo na ovaj ,,stepenik“ od 240 ECTS kredita, koji je najčešći uslov kod poslodavaca – precizirali su oni. I ,,Mediteran“ je nezadovoljan postojećim modelom organizacije studija. Kažu da ovu problematiku osim studenata, osjećaju i poslodavci, privreda i državna uprava.

TRAŽILI DA SE NEKI PROGRAMI PLAĆAJU

Sa UCG ističu da su imali još jedan krupan zahtjev da se unese u nacrt zakona. Tiče se mogućnosti da na pojedinim studijskim programima imaju i samofinansirajuće studente. Time bi, kako smatraju, UCG opet dobio značajna, inače nedostajuća sredstva za normalno funkcionisanje, ali i razvoj. Podsjećaju da se finansiraju iz budžeta, ali to, dodaju oni, nažalost, nije dovoljan iznos

sredstava na osnovu kog bi pokrenuli ozbiljnije razvojne projekte. Budžetska izdvajanja pokrivaju elementarne troškove, poručuju sa UCG. - Ukidanje mogućnosti da studenti kofinansiraju studije nas dovodi i do toga da mnogi koji to žele, ali zbog uspjeha u srednjoj školi ili na prijemnom ispitu ne mogu upisati neki od studijskih programa na UCG, ostaju ili neupisani ili se upisuju na konkurentske univerzitete. Stoga, smatramo da je naš prijedlog i racionalan i opravdan – kažu oni.

KAKO OBEZBIJEDITI NASTAVNI KADAR

Univerzitet Mediteran je stava da će ključni kamen spoticanja u radu ustanova visokog obrazovanja biti postavljeni standard po kome ustanova mora da ima obezbjeđeno akademsko osoblje koje je izabrano u akademsko zvanje po propi-

Dualno obrazovanje dobro rješenje, ali ugrožena autonomija Sa Univerziteta Mediteran kažu da zamjerki na nacrt zakona ima dosta, ali ističu i da su zadovoljni preciznijim definisanjem praktične nastave i mogućnošću dualnog obrazovanja po kom modelu se nastava realizuje kroz teorijsku nastavu i vježbe na visokoškolskoj ustanovi. Praktična obuka se obavlja tokom rada kod poslodavca, tako da, smatraju oni, ova novina može doprinijeti i bržem zapošljavanju studenta nakon okončanja studija. Smatraju da je problem što je Ministarstvo ostavilo sebi u nadležnost da donese propis koji će regulisati odnose između ustanove i poslodavca, umjesto da da slobodu ustanovama da to regulišu. - I to je samo jedno od zakonskih rješenja koje dovodi u pitanje autonomiju univerziteta – rekli su oni. Ministarstvo je i Savjetu za visoko obrazovanje, kako kažu, dodijelilo savjetodavnu ulogu ministra obrazovanja. - Što potvrđuje naš utisak da je Ministarstvo samo sebi dovoljno i da predstavlja rigidan i zatvoren sistem – istakli su sa ovog univerziteta.

sima Crne Gore. Treba, u tom smislu, da imaju najmanje tri nastavnika za osnovne studije, za svaku godinu studija, odnosno dva nastavnika za master studije, takođe, za svaku godinu studija. Dodatno, treba da su zaposleni sa punim radnim vremenom. - To je nedostižan uslov i morali bi uvoziti nastavni kadar, a i to ne možemo, jer nastavno osoblje mora da bude izabrano u akademsko zvanje po propisima Crne Gore. Tako je stvoren začarani krug iza kojeg nema izlaza, osim da se ova odredba izmjeni – smatraju oni. Rekli su i da ne mogu govoriti o zadovoljstvu novim rješenjima koja su data u nacrtu zakona o visokom obrazovanju, već da više mogu da pričaju o problemima i glavobolji svih ustanova viskog obrazovanja koje mogu izazvati ponuđena zakonska rješenja - naravno, ukoliko kao takva ostanu. I Centar za građansko obrazovanje koji je, takođe, dio radne grupe kritikovao je ranije resorno ministarstvo. Ne podržavaju verziju nacrta koja je sačinjena prije javne rasprave. Smatraju da ima nepreciznosti i kontradiktornosti u dijelu izbora članova Upravnog odbora, rektora i dekana na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Ostao je nejasan i nedorečen model studiranja što će u praksi izazvati konfuziju. I ova NVO je upozoravala da je obaveza resornog ministarstva da obrazloži radnoj grupi zašto neki prijedlog, koji je unutar tog tijela dogovoren, nije usvojen. - Demonstracija samovolje resornog ministarstva kao predlagača, uz zabrinjavajuće propuste u tom tekstu, na čiji dio ukazujemo, nije kvalitativna promjena koju je ova vlada obećavala – poručili su iz ove NVO. N. Đ.

Društvo

Neđelja, 13. mart 2022.

Još jedna šetnja podrške Ukrajini na Cetinju

Mir svijetu, zatvor za Putina

CETINJE - Sedamnaestog dana rata u Ukrajini građani Cetinja i večeras su se okupili kako bi dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu, te poručili: ,,Mir svijetu, zatvor Putinu“. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su počast svim stradalima u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali potonju ploču. Pred zgradom bivšeg ruskoga poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Sve do prekida rata, skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 sati ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava - poručili su Cetinjani. R. P.

Na elektronskoj sjednici Upravnog odbora, koja traje do poneđeljka, počela verifikacija članstva svešteniku dr Nikoli Marojeviću

Glušica: Nemamo načina da osporimo odluku Vlade

Verifikaciju članstva smo planirali da odradimo uživo na sjednici 24. marta, koja će biti javna, ali smo odluku promijenili nakon što nam je stigao dopis ASK-a u kojem se traži da Upravni odbor u roku od tri dana dostavi rješenje o imenovanju i lične podatke za javnog funkcionera dr Marojevića- objašnjava Glušica PODGORICA – Upravni odbor Univerziteta Crne Gore zakazao je elektronsku sjednicu, koja traje od 11. do 14.marta, na kojoj je na dnevnom redu odluka Vlade da sveštenik Nikola Marojević postane član ovog tijela. Predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica kaže za Pobjedu da su verifikaciju članstva planirali da odrade uživo na sjednici 24. marta, koja će biti javna, ali da su odluku promijenili nakon što im je stigao dopis Agencije za sprečavanje korupcije. U tom dopisu, koji potpisuje direktorica Jelena Perović, navedeno je da je neophodno da Upravni odbor u roku od tri dana dostavi rješenje o imenovanju i lične podatke za javnog funkcionera dr Marojevića, člana Upravnog odbora UCG. To, kako su naveli, traže, radi ažuriranja podataka u registru javnih funkcionera Agencije. -To je jedini razlog zašto smo tu verifikaciju stavili na dnevni red elektronske sjednice koja je u toku – rekla je Glušica. Sjednica se završava u 10 sati u poneđeljak. Upitana da li će Upravni odbor da pokrene neki spor zbog ove odluke Vlade, Glušica odgovara: -Nemamo aposlutno nikakav pravni način da osporimo ovu odluku Vlade. Na vijest da je Vlada ranije donijela odluku da paroh nikšićki i šef izdavačke službe Eparhije budimljanskonikšićke Nikola Marojević bude novi član Upravnog odbora UCG, oštro je reagovala javnost. Poručili su da se time urušava karakter svjetovnosti ove visokoškolske ustanove i da sveštenik

Nikola Marojević

ne može da bude u ovakvom tijelu državnog univerziteta. Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar oglasila se ranije i rekla da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog Univerziteta. -U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC u rukovođenje državom, čak i javno priznato (i ovim činom, između ostalog) ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica – istakla je Komar. Izborom Marojevića Vlada je počinila najgrublji atak na sekularni karakter države Crne Gore i autonomiju ove visokoškolske ustanove, rekao je nedavno profesor ETF-a UCG Vese-

lin N. Ivanović. Očekuje da se Skupština uključi i reaguje, jer je, podsjetio je on, Skupština osnovala Univerzitet. U slučaju sveštenika Marojevića Vlada je pogazila Ustav Crne Gore, a SPC apostolska pravila, poručio je za Pobjedu akademik CANU prof. dr Slobodan Backović. Precizirao je da je Vlada imenovanjem Marojevića pogazila član Ustava o odvojenosti države i vjerskih zajednica. Marojević, rekao je on, ne može biti angažovan u državnom poslu i instituciji jer je njegova vjerska zajednica odvojena od države. -Nešto slično se desilo 2005. i kod naših susjeda kada je kao predstavnik svih crkava i vjerskih zajednica, tada episkop Porfirije, ne prijedlog Skupštine, izabran za člana Savjeta Republičke radiodifuzne agencije, da bi ga Savjet 2008. izabrao za svog predsjednika. Vlada Crne Gore, sa za-

Rajka Glušica

kašnjenjem od dvadeset godina, „kopira“ odnos države i crkve u susjednoj državi – istakao je Backović. Da se ovim činom urušava karakter svjetovnosti te visokoškolske ustanove, rekla je Pobjedi nedavno i viša pravna savjetnica u NVO Centar za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović. Legitimno je pravo Vlade, dodaje Kaluđerović, da imenuje svog predstavnika na ovu funkciju, ali treba da nas sve zabrine kada Vlada u sekularnoj državi, koja bi morala raditi u interesu svih građana i građanki nezavisno od toga koje su konfesije, zvaničniku jedne vjerske zajednice daje mandat da brani njene interese u krovnom tijelu jedinog državnog univerziteta. -CGO podsjeća da se ni prethodne vlasti nijesu trudile da među svojim predstavnicima imaju dominantno stručnjake za oblast obrazovanja, već su uglavnom postavljali javne funkcionere ili druge službenike iz javne administracije. Međutim, sada imamo situaciju da to nije ni neko iz javne administracije niti iz obrazovanja nego iz jedne vjerske zajednice – rekla je Kaluđerović. Prema njenim riječima, ovim presedanom Vlada se na diskriminatoran način odnijela i prema drugim vjerskim zajednicama, koje, po pravilu, nemaju priliku da učestvuju u radu ovog ili drugih sličnih tijela, a što je i pravilno u sekularnoj državi. Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić zatražila je od Vlade da se član Upravnog odbora Budimir Aleksić razriješi sa te funkcije zato što je na sjednici Skupštine Crne Gore, krajem decembra, izabran

za poslanika. Time mu je prestalo članstvo u Upravnom odboru. Bratić je predložila sveštenika Marojevića da se imenuje za člana tog tijela. Što se tiče obrazloženja tog prijedloga, u rješenju o imenovanju sveštenika, koje je potpisao premijer Zdravko Krivokapić, navedeno je da ovo tijelo ima 15 članova, te da predstavnici Vlade čine jednu trećinu ukupnog broja članova Upravnog odbora… Bratić je navela da je, u skladu sa navedenim propisima, predložila Vladi Crne Gore da imenuje dr Nikolu Marojevića za novog člana Upravnog odbora. Ova odluka objavljena je u „Službenom listu Crne Gore“. Na sajtu Matice srpske navodi se da je Marojević doktor bogoslovskih nauka i đakon Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Piše i da je glavni urednik časopisa „Smisao“, Odjeljenja za društvene nauke Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, te da su mu oblasti interesovanja: pastirsko bogoslovlje, hrišćanska pedagogija, hrišćanska antropologija. Kako je pisao portal Pobjede, pretragom sajta Mitropolije i drugih glasila, mogu se pronaći besjede protojereja Marojevića nakon litija, a šira javnost čula je za njega nakon privođenja zbog kršenja mjera za suzbijanje korona virusa u maju 2020. zajedno sa Joanikijem i još nekoliko sveštenika. Marojević se, navodi portal Pobjede, inače, ne pominje prvi put zajedno s Aleksićem, pa je gotovo očekivan nasljednik. Protojerej je član političkog savjeta Nove srpske demokratije, a Aleksić je bio predsjednik. N. Đ.

Društvo

Pobjeda saznaje: Hepi televizija će na sudu da negoduje zbog zamračivanja spornih emisija

Neđelja, 13. mart 2022.

Objavljena medijska strategija za period do 2026. godine, a predviđeno je i uvođenje pozicije inspektora za medije pri resornom ministarstvu

Bolja zaštita novinarskog izvora od neprimjerenog pritiska tužilaštva i suda jedna od emisija na HePi TV: Vojislav Šešelj gost kod Milomira Marića

Milomir Marić tužio Savjet AEM Odluka SAEM-a je donijeta u skladu sa zakonom i činjenično je pravno utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, kategorični su iz AEM-a PODGORICA – Hepi televizija tužila je Savjet Agencije za elektronske medije zato što je crnogorski regulator na pola godine zabranio prikazivanje spornih emisija tog emitera iz Srbije. Ta oduka je uslijedila nakon što je na tim kanalima konstantno promovisana mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti. Nakon što je Pobjeda saznala da je Hepi televizija čiji je direktor Milomir Marić tužila Savjet AEM, poslali smo pitanja Agenciji za elektronske medije, odakle su nam to i potvrdili. - Savjet Agencije za elektronske medije je početkom februara od Upravnog suda Crne Gore dobio zahtjev da odgovori na tužbu emitera TV programa TV Hepi iz Srbije – potvrdili su Pobjedi iz AEM-a. Oni su istakli da je odluka SAEM-a donijeta u skladu sa zakonom i činjenično je pravno utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Odluku da zamrači na pola godine emisije „Dobro jutro Srbijo“, „Vikend jutro“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“, emitera Hepi, Savjet AEM je donio 8. januara, nakon mnogo upozorenja poslatih toj televiziji, zbog govora mržnje i uvreda koje su pojedini gosti u udarnom programu iznosili na račun Crnogoraca i Crnogorki. AEM odluku o ukidanju spornih emisija na pola godine nije donio odmah. Od srpskog regulatora AEM je tražio da utvrdi odgovornost televizija i da preduzme adekvatne mere. Govor mržnje na Hepi televiziji bio je konstantan, pa je na crnogorskog regulatora izvršen žestok pritisak javnosti, kao i reakcije nevladinih organizacija, institucija, političkih partija i intelektualaca. Povod ukidanja emisija su bile primitivne uvrede koje je na račun Crne Gore iznio predsjednik Srpske radikalne stranke i poslanik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj. Nije se zaustavljao - mizogino i seksističko obraćanje uputio je i poslanici Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović-Stanković. Samo dvije nedjelje nakon što je AEM zabranila emitovanje nekoliko emisija Hepi televizije, Šešelj je na TV Pink nastavio sa govorom mržnje. Rekao je da bezbjednosne službe Srbije ,,imaju informaciju“ da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od navodnih vođa kavačkog klana Radoje Zvicer ,,planiraju likvidaciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“. Osim ovih tvrdnji, Šešelj je u emisiji koristio i uvredljiv i neprimjeren rječnik karakterističan za njegov diskurs. U emisiji Milomira Marića „Ćirilica“, u septembru 2021. godine uoči protesta na Cetinju protiv hirotonije Joanikija, gosti su raspravljali o tome „da li će pasti krv u Crnoj Gori“, a u ostalim emisijama se širio govor mržnje i uzburkavala javnost u osjetljivom političkom trenutku. AEM je tada izdala upozorenje Hepi televiziji, ali nije ukinula sporne emisije. Savet AEM je ranije zaključio da je na televizijama Hepi, Pink M, Pink plus i Pink od avgusta do septembra 2021. godine korišćeno ,,pogrdno, uvredljivo ili uznemirujuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti“. K. J.

PODGORICA – Medijskom strategijom za period do 2026. godine, koja je juče objavljena na sajtu Vlade, predviđeno je deset strateških ciljeva za čije ostvarivanje su potrebne izmjene više zakona, ali i uvođenje novog zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Tim zakonom će se, prema strategiji, propisati obaveza televizijskim stanicama da najmanje 25 odsto programa bude iz sopstvene produkcije, sa naglaskom na informativne, kulturne i obrazovne sadržaje. Prema analizi u Vladinom dokumentu televizijske i radio stanice u prosjeku trenutno proizvode oko deset odsto sopstvenog programa. U cilju poboljšanja kvaliteta informisanja građana, pored 25 odsto sopstvene produkcije za TV stanice, strategijom je za radio stanice predviđeno povećanje na 35 procenata. Novim zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama definisaće se i takozvana nelinearna usluga i propisati mjere koje se odnose na ponuđače AVM usluga na zahtjev, a koje su i predviđene evropskim regulatornim okvirom, odnosno direktivom o tim uslugama. Predviđaju se i izmjene i dopune Zakona o medijima, koje bi trebalo da definišu ko će biti nadležan za nadzor nad poštovanjem zakona kada su u pitanju štampani mediji i portali, odnosno ko će pokretati postupke u slučajevima kršenja zakonskih odredaba, a predviđeno je i uvođenje pozicije inspektora za medije pri resornom ministarstvu. Kada je riječ o suzbijanju govora mržnje, onlajn nasilja i dezinformacija, strategijom se predviđa formiranje mreže po ugledu na EDMO (European Digital Media Observatory) koja bi imala ulogu



U novom granskom kolektivnom ugovoru, prema strategiji, biće definisani koeficijenti za zaposlene u medijima, utvrđen benificirani radni staž za novinare i druge medijske radnike koji obavljaju posao sa povišenim stepenom rizika

Prema analizi u Vladinom dokumentu televizijske i radio stanice u prosjeku trenutno proizvode oko deset odsto sopstvenog programa. U cilju poboljšanja kvaliteta informisanja građana, pored 25 odsto sopstvene produkcije za TV stanice, strategijom je za radio stanice predviđeno povećanje na 35 procenata

Sa sastanka radne grupe

institucije koja priprema i predlaže konkretne mjere za borbu protiv navedenog. Ona će voditi bazu podataka o tome iz kojih izvora se najčešće i u kontinuitetu šire govor mržnje i dezinformacije. Strategijom se predviđaju i izmjene Zakona o RTCG, kojima će se dodatno unaprijediti kriterijumi i procedura izbora članova Savjeta javnog servisa sa ciljem izbora autentičnih predstavnika svih djelova društva, ali i propisati veća odgovornost tog tijela, generalnog direktora i direktora programa u slučaju neispunjenja planova ili kršenja profesionalnih standarda. Takođe, piše u dokumentu, potrebno je obezbijediti punu depolitizaciju i nezavisnost upravljačkih struktura RTCG, kao i racionalizaciju i punu optimizaciju zaposlenih. Zakonom o AVM uslugama će se propisati obaveze lokalnih samouprava u finansiranju javnih lokalnih emitera kojima će se povećati iznosi za finansiranje i osigurati veća urednička samostalnost. Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, stvoriće se dodatni pravni osnov za uređenje pitanja osnivanja i rada lokalnih javnih emitera kako bi se smanjio neprimjereni uticaj političkih partija, piše u strategiji. U cilju unapređenja slobode izražavanja i profesionalizma u medijima, izmjenama Za-



Strategijom su kao ciljevi u narednom četvorogodišnjem periodu postavljeni i unapređenje ambijenta za sigurnost novinara, osnaživanje medijske pismenosti svih segmenata društva, unapređenje ambijenta za fer tržišno poslovanje medija, snaženje procesa digitalizacije i digitalne transformacije u medijima, unapređenje rodne ravnopravnosti i unapređenje nezavisnosti i efikasnosti Agencije za elektronske medije

kona o medijima će se obavezati mediji da moraju usvojiti statut kojim će se garantovati zaštita urednika prilikom promjene uređivačke poltike ili vlasništva u medijima, te osigura adekvatna otpremnina. Takođe, izmjenama zakona će se poboljšati i pojasniti procedura zaštite novinarskog izvora kako ne bi bilo neprimjerenih pritisaka od strane tužilaštva ili suda, a normiraće se i definicija novinara. Izmjenama zakona će se obavezati mediji da u statutu jasno odvoje informativne redakcije medija od marketinga i pokušati da se umanji uticaj velikih oglašivača na nezavisnost medija, koji je, kako navode u dokumentu, i te kako prisutan u Crnoj Gori. Kako bi se unaprijedio ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih u medijima, kao i slobodnih novinara, odnosno foto-reportera, planirano je usvajanje novog granskog ko-

lektivnog ugovora za oblast medija, ali i izmjene zakona o PDV-u, u smislu ukidanja carine i PDV-a za foto-aparate, objektive i ostalu foto-opremu. U novom granskom kolektivnom ugovoru, prema strategiji, biće definisani koeficijenti za zaposlene u medijima, utvrđen benificirani radni staž za novinare i druge medijske radnike koji obavljaju posao sa povišenim stepenom rizika Strategijom su, kao ciljevi u narednom četvorogodišnjem periodu, postavljeni i unapređenje ambijenta za sigurnost novinara, osnaživanje medijske pismenosti svih segmenata društva, unapređenje ambijenta za fer tržišno poslovanje medija, snaženje procesa digitalizacije i digitalne transformacije u medijima, unapređenje rodne ravnopravnosti i unapređenje nezavisnosti i efikasnosti Agencije za elektronske medije. D. M.

Crnom Gorom

Neđelja, 13. mart 2022.

Superjahta Romana Abramoviča ,,Solaris“ uplovila u Tivat TIVAT - Superjahta ,,Solaris“ milijardera Romana Abramoviča uplovila je juče ujutro u Tivat. Abramovičev brod ,,Solaris“ od 460 stopa, vrijedan 600 miliona dolara, bio je u petak nedaleko od istočne obale Italije, prema sajtu za praćenje brodova Marine Traffic. Napustio je brodogradilište u Barseloni u Španiji u utorak, gdje je bio usidren od kraja 2021. radi popravke, navodi Rojters. Velika Britanija je u četvrtak sankcionisala Abramoviča, što znači da je njegova imovina zamrznuta. Nakon invazije na Ukrajinu, sankcionisani ruski oligarsi kao što je Abramovič pokušali su da premjeste svoje jahte i privatne avione širom svijeta u pokušaju da zaštite svoju imovinu. Među sankcijama koje su mu nametnute, njegove jahte i privatni avioni u opasnosti su od zapljene. U međuvremenu, Abramovičeva jahta od 533 stope ,,Eklips“ krstari istočno od Sent Mar-

Havarija u Pljevljima

Oko 400 domaćinstava imalo hladne radijatore PLJEVLJA – Usljed havarije na jednom od kotlova u gradskoj kotlarnici više od 400 korisnika daljinskog grijanja u Pljevljima danas nije imalo kvalitetno grijanje.

tina na Karibima od 21. februara, pokazuju podaci. Brod, koji košta 700 miliona dolara, nalazio se u petak blizu zapadne obale Afrike, saopštio je Marine Traffic. Slično ,,Solarisu“, ne postoji odredišna luka za ,,Eklips“ koja je navedena na veb stranici, tako da je nejasno gdje će superjahta sljedeće pristati. Abramovič, koji ima neto vrijednost od 13,7 milijardi dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera, vlasnik je Čelsija. On je prošle nedjelje najavio da prodaje klub, ali sankcije Velike Britanije znače da ne može da nastavi sa prodajom. Italijanska policija je prekjuče zaplijenila superjahtu ruskog milijardera Andreja Meljničenka, protiv koga je Evropska unija prije nekoliko dana uvela sankcije zbog napada Rusije na Ukrajinu. Ostaje da vidimo šte će crnogorska policija uraditi sa jahtom Abramovića, koji je takođe na listi sankcionisanih. T. K.

S.VASILJEVIĆ

Italijanska policija je prekjuče zaplijenila superjahtu ruskog milijardera Andreja Meljničenka, protiv koga je Evropska unija prije nekoliko dana uvela sankcije zbog napada Rusije na Ukrajinu. Ostaje da vidimo što će crnogorska policija uraditi sa jahtom Abramoviča, koji je takođe na listi sankcionisanih

Juče u Tivtu

Na Bjelasici se i dalje skija kao da je „srce sezone“

Dovoljno sunca i snijega i ove martovske subote Snijega ima dovoljno i očekuje se da će tako biti sve do polovine aprila. To će omogućiti rekordni broj skijaških dana na Ski-centru Kolašin 1600

Stanovi su bili više hladni neko mlaki, ali nažalost od njih pet-šest sa kojima smo razgovarali o kvalitetu grijanja niko nije bio spreman da optužbe na račun preduzeća izrečene mimo kamera podijeli sa našim gledaocima – javlja RTCG. A oni koji su optuženi, više sati ulagali su maksimalne napore da što prije otklone kvar. Rad sa samo dva kotla, uz veoma nisku vanjsku temperaturu, nije bio dovoljan da stanovi i poslovni prostori budu optimalno zagrijani, pa iz preduzeća D.O.O. Grijanje mole korisnike za razumijevanje. U preduzeću se nadaju da će već sjutra grijanje biti uredno, ali dodaju kako to u prvom redu zavisi od opreme i stanja sistema i kotlova koji su poprilično dotrajali. R. P.

Žičarom do vrha Troglave

KOLAŠIN-Pravi skijaški dan na Bjelasici. Aktuelne niske temperature koje traju nekoliko dana su se „pomiješale“ sa planinskim suncem tako da je bilo oštro, atraktivno, izazovno. Kvalitetom staza i pravim zimskim ambijentom, druga martovska subota je ličila na ona najbolja januarska izdanja Bjelasice...

Popravka kotla

Kolašinski turistički radnici uvijek imaju problem da objasne kako je atraktivno skijanje u martu i aprilu.

Juče na Ski-centru Kolašin 1600

Pogotovo kada se, kao ove sezone, nema problema sa snijegom. Duži su i topliji dani, planina nema onu zimsku surovost. Ipak, kada počnu da se piju kafe u otvorenim baštama Podgorice i Primorja, o skijanju na Bjelasici se manje razmišlja.. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore, kaže sezona na Ski-centru Kolašin 1600 ide upravo onako kako su planirali. - I u ovom martovskom dijelu sezone sve se odvija onako kako smo ranije procijenili. Osnova svega je snijeg

sa kojim ove godine nijesmo imali problema, tako da su i sada skijaške staze u maksimalnom stanju tako da imamo idealne uslove za boravak na našem ski-centru. Gosti iz Podgorice i Primorja bili su i te kako prisutni prethodnih mjeseci pa vjerujem da će i tokom narednih dana obnoviti svoju strast za skijanjem. Sunčani dan na moru ne može se uporediti sa sunčanim danom na planini tokom zime, kaže Milošević. On ističe da trajanje sezone uvijek zavisi od količine i kvaliteta snijega.

Vjeruje da će „pravog snijega“ biti do polovine aprila i da će trajanje sezone do tog perioda omogućiti rekordni broj skijaških dana od otvaranja Skicentra Kolašin 1600. Već se razmišlja i o sljedećoj sezoni koja će imati dosta novina u ponudi. U prvom planu biće vještačko osnježavanje uz pomoć akumulacionog jezera i na ovaj način „pokriće se“ 7,5 kilometara staza. Između ostalog, radiće se i infrastruktura za noćno skijanje, kao i bob staza uz pomoć bob mašina. Dr. DRAŠKOVIĆ

10 U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 13. mart 2022.

Sedamnaesti dan invazije na Ukrajinu, uzbune širom zemlje KIJEV - Sedamnaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Satelitske slike pokazuju da se ruske snage približavaju Kijevu i čini se da pucaju iz topova prema stambenim područjima. Sirene za vazdušni napad oglasile su se u Kijevu u ranim jutarnjim satima, a bilo je izvještaja o jakom granatiranju. Ruske snage bombardovale su gradove širom zemlje u petak i činilo se da se pregrupišu za mogući napad na Kijev. Savjet bezbjednosti UN-a sastao se kako bi raspravljao o tvrdnjama Moskve da SAD finansira ,,vojno-biološke aktivnosti“ u Ukrajini. I SAD i Ukrajina kategorički su demantovale da razvijaju bilo kakvo biološko oružje unutar zemlje. Stotine hiljada civila i dalje su zarobljene i pod vatrom u ukrajinskim gradovima, ali situacija u Marijupolju je posebno teška. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski kazao je u svom posljednjem govoru da bi se budući mirovni pregovori s Rusijom mogli održati u Jerusalimu. Takođe je rekao da je NATO-u nedostajalo ,,hrabrosti“ u reakciji na Putinovu invaziju. Dodao je da Rusija može zauzeti Kijev samo ako ga ,,sravni sa zemljom“, piše Skaj njuz (Sky News). Rekao je da je oko 1.300 ukrajinskih vojnika ubijeno u prvih 17 dana ukrajinske invazije. Zapadni izvori procjenjuju kako je u istom periodu ubijeno oko 6.000 ruskih vojnika.

Zelenski: Rusija će zauzeti Kijev jedino ako ga sravni sa zemljom Redovno ruske trupe gađaju humanitarne kolone. Ali još uvijek ne dozvoljavaju da se organizuje humanitarni koridor do Marijupolja. Ruski agresor valjda ima posebnu mržnju prema ovom gradu na Donbasu, koji nijesu uspjeli da zauzmu sve od 2014. godine. Tamo je sad pravi pakao za civile - kaže za Pobjedu otpravnica poslova ukrajinske ambasade u Crnoj Gori Natalija Fijalka

Ruska propagandna šizofrenija - Ruska propaganda, koja pokušava nekako da pravda brutalnu i divlju agresiju Moskve protiv Ukrajine, sada je skoro skroz odvojena od realnosti. Tu se ne radi o običnim lažima, nego o pravoj šizofreniji i nigdje viđenom cinizmu. Što je sad očigledno – ruski narativ o „oslobađanju“ Ukrajine od navodnog „zapadnog nacizma“ pao je u vodu. Čitav ukrajinski narod je stao u odbranu svoje zemlje bez obzira na jezik i vjeru. Mi se uspješno borimo na svim frontovima. Pa i na informacijskom, naravno uz podršku stranih partnera koji naveliko ograničavaju emitovanje ruskih propagandnih medija. Sa nestrpljenjem takođe čekamo na odluku Vlade Crne Gore za zatvaranje tih programa - kaže Fijalka.

Šolc i Makron ubjeđivali Putina da prekine vatru Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron su u 75-minutnom telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pozvali na hitan prekid vatre u Ukrajini, rekao je portparol njemačke vlade. - Razgovor je dio aktuelnih međunarodnih napora čiji je cilj okončati rat u Ukrajini - rekao je portparol u saopštenju, dodavši da su se svi učesnici razgovora saglasni da ne otkrivaju ništa više o sadržaju telefonskog poziva. Putin je optužio ukrajinske snage za ,,grubo kršenje“ humanitarnih prava, pozvavši Makrona i Šolca da izvrše pritisak na Kijev da prekinu s takvom praksom. Putin je u telefonskom razgovoru spomenuo ,,atentate na protivnike“, ,,uzimanje talaca“ i njihovo ,,korištenje kao živog štita“, kao i ,,raspoređivanje teškog oružja u stambenim dijelovima gradova, blizu bolnica, škola i vrtića“, navedeno je u saopštenju Kremlja.

MEĐUNARODNA POMOĆ

Američki predsjednik Džo Bajden odobrio je 200 miliona dolara u oružju i drugoj pomoći Ukrajini - saopšteno je iz Bijele kuće. U memorandumu državnom sekretaru Entoniju Blinkenu Bajden je naložio da se sredstva dodijele kroz zakon o inostranoj pomoći i namijene za odbranu Ukrajine, javlja Rojters. Nova sredstva mogu se koristiti za oružje, odbrambene artikle iz zaliha ministarstva odbrane te za vojno obrazovanje i obuku. Ukrajinska obavještajna služba kaže da je poginulo sedam civila nakon što je Rusija pucala na evakuacijski konvoj u regiji Kijev. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da Rusija koristi sličnu taktiku u Ukrajini kao u Siriji i da je Marijupolj opkoljen, ali još pod ukrajinskom kontrolom, prenosi Rojters. Kuleba je takođe rekao da je Rusija pokušala napraviti logističku bazu u blizini Černobilja. Prema informacijama koje stižu s ukrajinske strane, ruske avio-snage napale su ciljeve u zapadnoj Ukrajini raketama ,,zrak-zemlja“. Najmanje šest dalekometnih bombardera ,,tupoljev Tu-95“ upotrijebilo je rakete ,,zrakzemlja“ protiv ciljeva u Lucku i Ivano-Frankivsku, objavila je Ukrajina. U Lucku je, kako izvještavaju mediji, pogođena fabrika u kojoj se popravljaju motori borbenih aviona, a napadnut je i središnji ukrajinski grad

Evakuacija civila nadomak Kijeva

Dnjepar. Ukrajinske zračne snage objavile su da su izvele oko 10 misija s borbenim zrakoplovima ,,MiG-29“ i ,,Su-27“, uključujući i napad na neprijateljske avione. Otpravnica poslova ukrajinske ambasade u Podgorici Natalija Fijalka je kazala za Pobjedu da je ruski plan brzog sloma Ukrajine pao u vodu. - Osim grada Hersona kod Krima, koji nije ni imao veliku odbranu, ruska armija nije još uvijek zauzela nijedan od većih ukrajinskih gradova. Ruske snage su se zaglavile na ukrajinskoj zemlji i značajno smanjile brzinu svog napredovanja. Na većini pravaca ruske snage su prešle u odbranu i učvršćivanje svojih položaja. S obzirom na ovo Rusija mijenja svoje metode – njena vojska sve više koristi „sirijsko iskustvo“ – masovno ubijanje civila i uništavanje civilne infrastrukture. Najgore je trenutno u gradu Marijupolj, koji se već pretvorio, tako da kažemo, u Vukovar. Grad je opkoljen, naše snage čvrsto drže odbranu. Tamo se dešava prava humanitarna katastrofa. Takođe teško je u Harkovu, Sumahu i Černigovu – ovi gradovi nijesu skroz opkoljeni, ali su pod stalnim



Svako bure ruske nafte, prodano na svjetskom tržištu, je doprinos zločinima ruske vojske u Ukrajini. I na kraju – najveća želja svih Ukrajinaca sada je zatvaranje neba nad našom zemljom. Stalno zahtijevamo to od NATO-a. Ovaj potez bi bukvalno spasio mnoge nevine ljudske živote - poručuje Fijalka

vazdušnim i artiljerijskim udarima ruske vojske. Dakle, ukrajinska vojska ima izuzetno visok moral i motivaciju, ona nanosi ogromne gubitke neprijatelju (ukupan broj poginulih ruskih vojnika ja sada preko 12 hiljada). Ali Rusi, budući da ne mogu slomiti našu vojsku na kopnu, sve više bacaju svoj gnjev na ukrajinske civile - kaže Fijalka. Ističe da Kijev nije okopljen i da su ukrajinske snage potpuno spremne za odbranu. - Tokom zadnjih dana ruske trupe u okolini prijestonice nijesu postigle ništa. Valja naglasiti da prisustvo ruskih trupa na sjeveru kijevske oblasti je isključivo „zasluga“ režima Lukašenka u Bjelorusiji koji je bukvalno „zabio nož u leđa“ Ukrajini. Da ne pričamo o tome što baš sa teritorije Bjelorusije rusko ratno vazduhoplovstvo bombarduje ukrajinske gra-

dove. Poseban problem je vezan za dvije velike nuklearne elektrane, koje su ruske snage okupirale i koriste ih za ucjenjivanje. Radi se o Černobilju (sjevernije od Kijeva – blizu bjeloruske granice) i Energodaru (Zaporoška oblast na jugu Ukrajine) - kaže naša sagovornica.

TEROR RUSKIH SNAGA

Ona ističe da su ruske trupe zbog pada morala krenule u pljačku i zlostavljanje mirnog stanovništva na okupiranim teritorijama. - Dešava se i teror protiv istaknutih Ukrajinaca na privremeno zauzetim ruskom vojskom djelovima Ukrajine – naime na jugu Ukrajine kod Krima. Na primjer, bio je otet gradonačelnik grada Melitopolja. Ruski agresor stalno pravi ozbiljne probleme i smetnje za humanitarne koridore s

obzirom na to da teror protiv civilnog ukrajinskog stanovništva je jedan od njegovih važnih metoda. Na taj način Putin i njegova horda hoće da psihološki slome naš narod. Ali u praksi dešava se nešto obrnuto – raste ukrajinski inat i mržnja prema agresoru. Sada su Ukrajinci ujedinjeni kao nikad prije. I najveći otpor Rusima pruža upravo istočna Ukrajina, čije je stanovništvo Rusija, navodno, „došla oslobađati od ukrajinskih fašista“. Ali sada se vidi skroz jasno ko su pravi fašisti - kaže Fijalka. Ističe da su uspjeli da organizuju niz humanitarnih koridora iz Sumija, Irpenja, Buče, Borodjanke i još nekih manjih gradova na sjeveru, istoku i jugu Ukrajine. - Svi ovi koridori su otvoreni i za evakuaciju i za dostavu humanitarne robe. Redovno ruske trupe gađaju humanitarne kolone. Ali još uvijek Rusi ne dozvoljavaju da se organizuje humanitarni koridor do Marijupolja. Ruski agresor valjda ima posebnu mržnju prema ovom gradu na Donbasu, koji nijesu uspjeli da zauzmu sve od 2014. godine. Tamo je sad pravi pakao za civile - zaključuje Fijalka.

ZATVARANJE NEBA

Na pitanje da li su sankcije dovoljna kazna za agresora Fijalka objašnjava da je Rusija pravi „šampion“ po pitanju uvedenih blokada. - Ona je više izložena sankcijama nego Sjeverna Koreja i Iran. Svaki građanin Rusije će to osjetiti. I vrijeme tu radi za Ukrajinu. Međunarodna zajednica najavljuje nove sankcije. Većina poznatih svjetskih brendova i korporacija već je obustavila rad u Rusiji. Ali moramo priznati da sankcije ipak ne spasavaju ukrajinske civile od svakodnevnih ruskih bombardovanje i raketiranja. Njihov efekat dolazi postepeno. Tako da Rusija kao državaagresor i moderni sljedbenik Hitlerovih metoda mora da bude maksimalno izolovana u svijetu. Ovo će sigurno pomoći tome da se rat zaustavi. Svako bure ruske nafte, prodano na svjetskom tržištu, je doprinos zločinima ruske vojske u Ukrajini. I na kraju – najveća želja svih Ukrajinaca sada je zatvaranje neba nad našom zemljom. Stalno zahtijevamo to od NATO-a. Ovaj potez bi bukvalno spasio mnoge nevine ljudske živote - poručuje Fijalka. Mr.J.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 13. mart 2022.

Stav

Putin iz našeg sokaka Sličnost između narativa kojima Vladimir Putin opravdava vojnu agresiju na Ukrajinu, s jedne strane, i decenijskih tvrdnji njegove političke pješadije u Crnoj Gori, Srbiji, i Bosni i Hercegovini – zapanjujuća je. Secesionističke regije Donjecka i Luganjska su, u stvari, Putinove verzije Republike Srpske! ,,Donbas je srce Rusije“ / ,,Krim je Rusija“ (,,Kosovo je srce Srbije“ / ,,Kosovo je Srbija“), dok je ,,Ukrajinu stvorio Lenjin“ (,,Crnogorsku naciju je kreirao Moša Pijade“)

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Analize razloga za dosadašnje ruske vojne intervencije pod dirigentskom palicom Vladimira Putina svode kompleksnost njegove računice na dvije bazične i lako prepoznatljive tačke oslonca: geopolitički oportunizam ruskog predsjednika i urođenu nestabilnost autoritarnog režima koji je kreirao i kojim upravlja. Motivi za najnoviju vojnu avanturu - invaziju na Ukrajinu - su takođe ankerisani u ove dvije tačke. Istini za volju, ima puno razloga da se agresija na Ukrajinu klasifikuje kao proizvod jednog ili oba navedena faktora.

VIŠE FAKTORA

Isključivi fokus na geopolitički oportunizam ruskog predsjednika i njegovu želju da stabilizuje sopstveni režim nije dovoljan da objasni zašto je on započeo ukrajinsku vojnu avanturu iz koje nema povlačenja. Mnogim analitičarima je čudno da se Putin odlučio na ovakav riskantan potez u vrijeme kada je reputacija Rusije kao velike sile ipak u porastu, i kada njegovom režimu ne prijeti egzistencijalna opasnost. Osam godina nakon aneksije Krima, jasno je da ta invazija nije bila vrijedna štete koju su Rusiji nanijele sankcije zemalja Zapada. Ako se analizira ruska intervencija u Siriji, koja je rezultirala relativnim uspjehom i očuvanjem Bašara el-Asada na vlasti, jasno je da se i tu radilo o veoma rizičnom vojnom angažmanu koji se pukim slučajem nije okončao kao katastrofa za Rusiju. Čini se da ovo nijesu najsvjetliji primjeri geopolitičkog oportunizma. Argument o prijetnjama Putinovom režimu, koji je po prirodi nestabilan, takođe nije uvjerljiv motiv za rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Činjenica je da su brojni protesti tokom 2011. i 2012. u Rusiji imali određeni uticaj na rast zabrinutosti ili čak i straha u Moskvi od reformatorskih i demokratskih kapaciteta i efekata Euromajdana i Arapskog proljeća. No, teško se može govoriti o ozbiljnim prijetnjama režimu u Moskvi koje su se formulisale kao eho tadašnjih dešavanja u Kijevu i Kairu. Zato mislim da je važno obratiti pažnju i na druge faktore koji su doprinijeli da ruska vojska pređe ukrajinsku granicu i da Putin zaprijeti Evropi. Oni daju i dodatni legitimi-



tet tvrdnji da će se efekti ove vojne agresije osjetiti u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana.

KONSTRUKCIJA NOVOG IDENTITETA RUSIJE

Kako se produžava rat u Ukrajini, postaje sve očiglednije da Vladimir Putin koristi vojne intervencije kao oruđe u nacionalističkim i političkim projektima. Njegove nedavne izjave odišu željom da se uspostavi i učvrsti legitimitet njegovog režima u Moskvi, ali i čitavog političkog sistema koji je on kreirao u Rusiji. Jedan važni projekat je konstrukcija (rekonstrukcija?) identiteta savremene Rusije kao velike sile. Integralni dio ove konstrukcije je narativ o neprestanoj decenijskoj (vjekovnoj?) borbi protiv arhi-neprijatelja na Zapadu. Ne smijemo zaboraviti i želju svakog autokrate da bude zapamćen kao nacionalni heroj, zaštitnik i spasilac tradicionalnih vrijednosti koje baštini njegova nacionalna, etnička, i vjerska zajednica. Kao i svi ciljevi koje motivišu atavistička strast nacionalizma i politička megalomanija, i ovo su veliki ciljevi bez obzira na geografske okvire u kojima se ocrtavaju mete. Tako se Putinovi politički komesari u Crnoj Gori i regionu trude na sve načine da kopiraju moskovskog autokratu. Pošto veliki ciljevi zahtijevaju odlučne i opasne akcije, i oni su spremni da povlače rizične poteze, pozivaju na zbijanje etničkih i vjerskih redova, obećavaju nemire, prizivaju sukobe, apeluju na bivše ratne

Podrška Putinu iz Crne Gore

Vladimir Putin

drugove da budu na oprezu, i nude post-konfliktnu idilu jednonacionalnog Raja.

PUTINOV NARATIV NA ZAPADNOM BALKANU

Sličnost između narativa kojima Vladimir Putin opravdava vojnu agresiju na Ukrajinu, s jedne strane, i decenijskih tvrdnji njegove političke pješadije u Crnoj Gori, Srbiji, i Bosni i Hercegovini – zapanjujuća je. Secesionističke regije Donjecka i Luhanska su, u stvari, Putinove verzije Republike Srpske! ,,Donbas je srce Rusije“ / ,,Krim je Rusija“ (,,Kosovo je srce Srbije“ / ,,Kosovo je Srbija“), dok je ,,Ukrajinu stvorio Lenjin“ (,,Crnogorsku naciju je kreirao Moša Pijade“). Ovo su višejezične vokalizacije istog ekspanzionističkog nacionalizma, koji se snažno oslanja na institucionalizovani pravoslavni vjerski izraz. U značenjskom i simboličkom okviru koji naseljavaju naši domaći politički rusofili, antizapadnjaci, srpski nacionalisti i pravoslavni vjerski fundamentalisti, Vladimir Putin predstavlja inkarnaciju Slobodana Miloševića, ali s nuklearnim

arsenalom zadjenutim za pojas. To je važno imati u vidu kada se promišljaju najefektniji načini za pacifikaciju agresivnih domaćih putinoida.

TRADICIONALNO I POLITIČKO RUSOFILSTVO

Želim da naglasim jasnu razliku između rusofilstva kao tradicionalnog i apolitičnog osjećanja u Crnoj Gori koje podrazumijeva iskreno poštovanje i ljubav prema kulturnom, umjetničkom i istorijskom okviru Rusije, i političkog rusofilstva koje je ankerisano u temeljnoj neiskrenosti, odnosno želji da se ostvari specifični politički interes. U tom procesu tradicionalno rusofilstvo postaje alatka za manipulaciju popularnim osjećanjem, a podrška Rusiji se racionalizuje davnašnjom podrškom Srbiji tokom krize na Kosovu i kritikom NATO bombardovanja. Politički rusofili koji gaje vladarske ambicije obilato koriste činjenicu da ova istorijska sjećanja imaju nacionalni značaj za veliki broj ljudi u Crnoj Gori i u Srbiji. Nadalje, koristim

Jedan važan Putinov projekat je konstrukcija (rekonstrukcija?) identiteta savremene Rusije kao velike sile. Integralni dio ove konstrukcije je narativ o neprestanoj decenijskoj (vjekovnoj?) borbi protiv arhi-neprijatelja na Zapadu. Ne smijemo zaboraviti i želju svakog autokrate da bude zapamćen kao nacionalni heroj, zaštitnik i spasilac tradicionalnih vrijednosti koje baštini njegova nacionalna, etnička i vjerska zajednica termin putinoidi da bih opisao one radikalne političke rusofile koji iz interesa slave, idolizuju, i slijede logiku i argumente autoritarnog lidera kakav je Vladimir Putin. Njegova zaostavština se oslanja na sposobnost da zadovolji vrlo specifičnu domaću aspiraciju: projekcija Rusije kao velike svjetske sile. Naravno, ovakvo viđenje države podrazumijeva postojanje njene sfere uticaja, koju je Putin dijelom materijalizovao kroz osvajačke vojne akcije kakve su bile aneksija Krima, stvaranje secesionističkih agentura kakve su Donjecka i Luganjska narodna republika i, konačno, agresija na Ukrajinu. Projekcija Rusije kao velike sile je toliko važna da realnost njene međunarodne ekonomske, finansijske, vojne, političke i kulturne izolacije biva potpuno zanemarena. U ovoj tački se jasno pokazuje istovremena fatalna privlačnost i samodestruktivnost koju snovi o sopstvenoj veličini sa sobom nose. Ovo je još jedna spojnica između ruskog predsjednika i balkanskih političkih rusofila na vlasti. Projektovanje Srbije kao regionalne sile koja stoji u centru narativa o ,,srpskom svetu“, odnosno, projektu ,,Otvoreni Balkan“, pokazuje jasne ekspanzionističke namjere prema Crnoj Gori, Kosovu, i Bosni i Hercegovini, i cijelom regionu. Potpomognuta iz Moskve, politička elita Srbije i njeni sateliti u Podgorici i Banjaluci, omeđavaju svoju interesnu sferu na Balkanu. Prijeteća međunarodna izolacija, odnosno, samoizolacija Srbije i nedavno pozicioniranje

Crne Gore na marginu evropskih integracionih interesovanja su direktni proizvodi rada Putinovih balkanskih mobenika. Njihova spremnost da zastupaju tuđe interese i pogubni učinak njihove ,,volje za moć“ su jasno prikazani i u najnovijoj studiji ,,Riječi kao oružje: Ruski digitalni tragovi na Zapadnom Balkanu“. Putin je svoja osvajanja domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavio kao neminovni vojni trujumf protiv davnošnjih unutrašnjih neprijatelja koji žele da uruše uspostavljeni poredak, protiv fašizma, zapadnog ekspanzionizma i islamskog ekstremizma.

BUDUĆNOST DOMAĆIH RUSOFILA

Poznavaoci istorije Sovjetskog Saveza će se sjetiti da su ovakva argumentacija i narativi bili integralni dio saopštenja u kojima je Moskva opisivala situaciju u Mađarskoj 1956. godine, kao i sve izazove s kojim se SSSR suočavala tokom 1990-ih. Poznavaoci moderne istorije Balkana će se sjetiti da su nacional-patriotski narativi naših autokrata i kleronacionalista konstruisani oko poziva na borbu protiv ,,mrskog Zapada“, ,,krvožednog NATO“, ,,nezajažljive Amerike i njenih domaćih agenata“, kao i ,,opasnih islamskih fundamentalista“… Kada je u pitanju potencijalno visoka geopolitička cijena svih ovih riskantnih poteza, nijesam siguran da su crnogorski putinoidi, za razliku od njihovog idola, spremni da snose posljedice sopstvenih odluka i plate cijenu. To je, čini mi se, razlog za njihovo često bježanje u retoriku samosažaljenja, samomarginalizacije i političkog kukavičluka koja na vidjelo iznosi sav raskoš domaće moralne tanjevine: mi smo mali i ne treba da se miješamo u poslove velikih sila i opredjeljujemo na bilo koju stranu. Ipak ne bi valjalo da ih potcjenjujemo, jer naši politički rusofili ne moraju obavezno biti gubitnici na dugoročnom planu. Nagađanje oko moguće završnice Putinove vojne agresije na Ukrajinu opravdano animira sve nas, ali ne smijemo zaboraviti naše lokalne nacional-patriotske putinoide koji vrijedno rade na destabilizacije Crne Gore. Ako nas istorija Crne Gore ičemu uči, onda je to spoznaja da će duboko ukorijenjeno političko rusofilstvo i narativ koji na njemu počiva jos veoma dugo imati snažno uporište u značajnom dijelu glasačkog tijela u Crnoj Gori. To uporište neće oslabiti kako god da se završi rat u Ukrajini. Čini mi se da je iz tog razloga možda i nekorisno snažno vezivati političku snagu i dugovječnost proruskih aktera u Crnoj Gori za sudbinu rata u Ukrajini. Oni će svakako nastaviti istim putem, a mi moramo povesti računa da onemogućimo nekog Putina iz našeg sokaka da dođe u poziciju odlučivanja o životima drugih.

12 Kultura

Neđelja, 13. mart 2022.

Rediteljka Radmila Vojvodić za Pobjedu povodom predstave „Predsjednice“ Kraljevskog pozorišta

Živimo u jedno idiotskom hib

U priči o ženama okruženim tamom borbe za egzistenciju, predstava „Predsjednice“ progovara o različitim vilajetima nekadašnje, ali i ovdašnje svakodnevice. Što i ne čudi, budući da kritika za Vojvodić kaže da je rediteljka izrazito modernog i urbanog senzibiliteta. U njenim inscenacijama, često nagrađivanim i postavljanim na scenama u Crnoj Gori i regionu, različite karaktere donosili su bardovi nekadašnjeg jugoslovenskog glumišta. Profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti, dramska spisateljica, bila je u kratkom mandatu i prva žena na čelu Univerziteta Crne Gore. U osvrtu na novu režiju, u razgovoru za Pobjedu, Vojvodić govori i o umjetnosti kod nas, ali i o društveno-političkoj situaciji. POBJEDA: Poslije priličnog odsustva sa teatarske scene, rediteljskom izrazu vratili ste se sa „Predsjednicama“ Vernera Švaba. Koji je razlog pauze koju ste napravili i šta je to specifično kod Švaba pa ste njega odabrali za režiju? VOJVODIĆ: „Predsjednice“ Vernera Švaba predložila sam na poziv i za repertoarski temat umjetničke direktorke Lidije Dedović, kojim se Zetski dom posvetio ženi u dramskoj literaturi. I više od toga, za moju režiju ih određuje subverzivnost poetike i živa aktuelnost scenske parabole u odnosu na naše društvo koju, smatram, nosi ova crna komedija. S radošću sam bila u ovom teatarskom procesu na Cetinju, ponovo nakon davnašnjeg rada na „Princezi Kseniji“... A, moja pauza u radu je, najkraće, bila nužan otklon i profesionalno i lično. I od pozorišta i od buke javnosti – još se adaptiram. S jedne strane, najprije je bila uslovljena četvorogodišnjim angažmanom na Univerzitetu Crne Gore, kad je odricanje od teatarskog rada bilo opravdano diktatom profesionalnog zadatka. Dok sam, s druge starne, nakon političke ujdurme i smjene na Univerzitetu ne-

Radmila Vojvodić

ko vrijeme, moguće, bila i na različite načine nepodobna u teatru, pa... Kako god, potom se realizacija projekta u Zetskom domu odužila zbog pandemijskih okolnosti... I, eto, trebalo je, očito, baš ovoliko vremena da bih se opet našla tamo odakle nijesam nikad ni odlazila i gdje uvijek najorganskije pripadam – naravno, i onda kad moje malenkosti u teatru neposredno nema. POBJEDA: Da li je „malim“ ženama poput vaših „Predsjednica“, ali i ženama uopšte, dozvoljeno da sanjaju „velike“ snove i koliko su one u prilici da budu predsjednice sopstvenih života? VOJVODIĆ: Da Vam odgovorim u duhu predstave – nije ni do dozvole, i nije da ne sanjamo i živimo neke snove, nego je pitanje što je to što sanjamo, kakvi su nam snovi o sreći, čime su sve zarobljeni i profanisani, u kojem smo sve defektu sa njima. Ali i do toga da svijet naprosto nije bolji. Ma, što – „da nije bolji“? Svijet je lošiji, sve je gori. A živimo prilično ubrzanje i ubrzano se još više „proseravamo“, rekao bi pisac „Predsjednica“, rekao bi i Hari Frankfurt, pa da se poslužim tom kvalifikacijom i sebe opomenem da ne dajem doprinos. A i pune su nam uši izričitih stavova i kritika, visokoumnih zaključaka i parola o dostignućima... Što su to žene izborile mogu proizvoljno i subjektivno da tumačim, jer sam svjesna da se i sama ukalupljujem, pa ne bih „s visoka“ i kritički ni o feminizmu i njegovom „skoru“. Makar, feminizam je još

Stvarnost jeste postala toliko egzotična i bizarna, da je lako poistovjećujemo sa fikcijom. Živjeli smo dvije godine pandemije kao u kakvim fikcioniranim datostima... Kao da smo akteri u npr. „Prodavnici tajni“ u Bucatijevim pričama... No, rekla bih, poređenje koje koristim, ujedno je i ohrabrujući odgovor. Fikcija ipak ostaje umjetnosti i utjeha nam je u pitanjima koja umjetnost otvara. Vraćamo joj se i vraćaćemo joj se nužno... Mislim na fikciju umjetnosti

Sva ova nacionalistička mimikrija i demokratske travestije upućuju me da našu političku scenu uporedim sa lošom pornografijom. Rekla bih da se ovdje politika razotkrila kao dozlaboga pragmatična i lukrativna rabota – po prirodi ambiciozna i samoživa – predatorska uvijek barem neka utopija... POBJEDA: Koliko je u ovoj predstavi sažet odraz našeg društva i da li je upravo reakcija publike dokaz da ova priča komunicira i danas, kao i 1989. godine kada je drama objavljena? VOJVODIĆ: Fekalije i krv su lajtmotiv ove ženske razglednice o sreći i alhemijom parabole te iste supstance mislim da se lako prelivaju u naše vrijeme i okolnosti, u interakciji s publikom brzo se pretaču u „sada i ovdje“. Ženski proletarijat, kojeg predstavljaju junakinje ove drame, privlačna je fasada crne komedije. Trivijalnost, vulgarnost i apsurd, pogrešna mimeza, recidivi estradizirane svarnosti, kvazi religioznost, stereotipi i kvazi autoriteti koji kroje politiku i sudbinu društva – to je ono čime je naseljena ova kamerna drama, koja operiše zbrkom u poimanju stvarnosti i imaginativnog, a tu je i ono upečatljivo i prepoznatljivo što živimo svakog dana. Uz to, ovim žrtvama lošeg društva i te kako su imanentni licemjerje, nasilje i zločin... No, teatar i obavezuje na aktuelizaciju, pobornik sam takvog zadatka režije. Teatar je uvi-

jek na neki način političan, ne kako bi bio u popravljačkoj ulozi na ovom svijetu, već je tu suština njegove misije odvajkada, od drevne Atine u kojoj se upravo kroz teatar rađala demokratija, pa do danas i to uprkos novim formama ili trendovima. To što bismo mogli prigovoriti uzaludnosti umjetnosti teatra ili njegovom učinku na društvo, to je već druga strana medalje i druga priča. POBJEDA: Gubi li se danas nit između imaginacije i stvarnosti? Koji je bijeg u ove dvije krajnosti češći i zbog čega? VOJVODIĆ: Možda je prejaka formulacija, ali bih prije rekla da živimo u jednom idiotskom hibridu. Biće da je to zato što više živimo u čulnom, vidljivom, materijalnom... Hajdemo npr. o zapadnim vrijednostima za koje se zalažemo, one su i te kako utemeljene teorijski, ali i ispražnjene od sadržaja zavisno od percepcije tih pojmova, odnosno od manipulacije njima. Imaginiranje da živimo s njima, da smo osvojili demokratske tekovine – ko tvrdi da jesmo, život mu je podnošljiviji. Pogledajte oko

nas determinišuće političke persone koje djeluju kao selektirane za kakav komercijalni rijaliti format i determinišu nam sudbinu... Stvarnost jeste postala toliko egzotična i bizarna, da je lako poistovjećujemo sa fikcijom. Živjeli smo dvije godine pandemije kao u kakvim fikcioniranim datostima... Kao da smo akteri u npr. „Prodavnici tajni“ u Bucatijevim pričama... No, rekla bih, poređenje koje koristim, ujedno je i ohrabrujući odgovor. Fikcija ipak ostaje umjetnosti i utjeha nam je u pitanjima koja umjetnost otvara. Vraćamo joj se i vraćaćemo joj se nužno... Mislim na fikciju umjetnosti. POBJEDA: U jednom kodu naslijeđenog patrijarhata, možemo li da se otrgnemo pokornosti koju, čini se, takođe njegujemo uprkos čestom pozivanju na savremene norme feminizma? VOJVODIĆ: Duboki su korijeni i patrijarhata i autokratije na Balkanu, ne zavaravam se da je drugačije. A vjerujem da ubrzanje naše emancipacije zavisi od nas i naše odluke ne da se okupamo i dekorišemo, nego da se i umjerimo, upristojimo i pri-

stanemo da uljudno razgovaramo. Daleko od toga da sam sklona lekcijama, nego hoću reći da se mnogo lažemo. Puna usta „nužnosti dijaloga, tolerancije i pomirenja“, a kontinuirana izloženost i teror zajapurenim i toksičnim vulgarno-tribalističkim napjevima… Razgovara se jezikom natopljenim mržnjom i isključivošću i kvalifikacijama nakon kojih ne možeš da vjeruješ ni u jednu varijantu razgovora. To je ambijent koji afirmiše duhovnu bijedu, a ujedno milje u kome ženska prava i rodna ravnopravnost još ostaju na repu događanja, u formama poštovanja kvota i prigodnih deklarativnih zalaganja, tek uz probijanja leda za mnoge bazične feminističke nazore… Ženska osjećajnost je uprkos svemu tome u jednom globalnom talasu energije koji se uzdigao i zapljusnuće društvo, stresti ga, razbuditi… Hoće i mogla bi, vjerujem da je u novoj ženskoj energiji makar i slamka spasa… POBJEDA: Budući da ste na ovom projektu sarađivali sa glumicama različitih generacija, te i da ste profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti, kakav je Vaš pogled na generacije koje stasavaju? Ima li kod nas dovoljno prostora za razvoj mladih ljudi i umjetnika? VOJVODIĆ: Naše društvo je podugo bahato nemarno prema ljudskom resursu koji je, dakako da to svi znamo i ponavljamo, naš „najdragocjeniji resurs“. Ljudi su uvijek odlazili i za boljim životnim i profesionalnim ponudama odlaze i dalje i sve više. Dok su ona ista usta jednako puna D. MILJANIĆ

PODGORICA – Direktno, duboko metaforički i slojevito, rediteljka Radmila Vojvodić na scenu Kraljevskog pozorišta Zetski dom postavila je predstavu „Predsjednice“, austrijskog pisca Vernera Švaba. U omažu teatru apsurda, ali i pozorištu uopšte, Vojvodić se na scenu Zetskog doma vraća nakon duže rediteljske pauze.

Scene iz predstave „Predsjednice“

Kultura

Neđelja, 13. mart 2022.

Muzički centar priredio novi koncert naših simfoničara

priče o društvu znanja i kreativnosti, o brizi za sposobne i talentovane. Začaurenost i nepokretnost naših institucija najpogubnija je upravo osvrnemo li se na kulturne i obrazovne institucije. Sve češće sebe zateknem u čudu upoređujući ambijent i uslove u kojima sam studirala i formirala se profesionalno – a tome ima gotovo četiri decenije – to su sada i ovdje nezamislivo visoki standardi kvaliteta obrazovanja i visoka kulturna produkcija. Nedostatak infrastrukture na Fakultetu dramskih umjetnosti, jednom od najmlađih na Univerzitetu, nadomješćujemo posvećenošću i individualnim pristupom u radu sa studentom. A da li oni imaju dovoljno prostora za djelovanje nakon studija, valjane uslove za kreativnu utakmicu, za istinsko njegovanje zanata i dara koji ih je preporučio – nemaju, ali se bore i to dostojni profesije. I glumci i reditelji i pisci. Sa tri glumice, upravo alumne našeg fakulteta, sa Nadom Vukčević, Anom Vučković i Jelenom Laban, radila sam na ovoj predstavi i to je bila podjela koju bih izabrala i u najprestižnijoj konkurenciji, što je posebna satisfakcija. POBJEDA: S obzirom na to da ste bili i rektorka UCG, kako komentarišete aktuelnu situaciju na Univerzitetu i društveno-političke prilike u Crnoj Gori? VOJVODIĆ: Ne bih da se ufam u političke analitičare, ali sam po prirodi profesije politično biće i ne ustežem se od stava. Na dinamiku srpsko-crnogorskih odnosa gledam kao na folklor i prolazni

Nacionalni teatar je našminkani mrtvac

POBJEDA: Imajući u vidu da ste tokom pređašnje karijere često predstave postavljali na scenama mnogih referentnih kuća nekadašnjeg jugoslovenskog kulturnog prostora, u kakvom je odnosu crnogorska kultura u poređenju sa regionom, ali i Evropom? VOJVODIĆ: Batrgamo se. A identitetska šizofrenija i boksovanje na terenu političkog i nacionalnog načinile su i mučan društveni ambijent i opštu regresiju na polju kulture i stvaralaštva. Optimističkim pogledom, ako već nijesmo u njoj, brzo ćemo se obresti u kulturno-provincijalnoj rupi. Potonjih godina splasnula je kulturna produkcija. Nacionalni teatar je našminkani mrtvac. Festivali su utrnuli... Nije to do pandemijskog vakuuma, to je pogubni učinak kulturne politike i ukupnog stanja društva. A istini za volju, ne može se za kulturu vječno grebati sa dna državne kase. I opomenimo se da se kulturni identitet ne gradi ni preko noći, ni izvan okvira profesionalizma i odgovornosti. I ne lažimo se, nije baš takva naša dijagnoza od juče.

Teatar je uvijek na neki način političan, ne kako bi bio u popravljačkoj ulozi na ovom svijetu, već je tu suština njegove misije odvajkada, od drevne Atine u kojoj se upravo kroz teatar rađala demokratija, pa do danas i to uprkos novim formama ili trendovima politički trend… Ili, neću da se osjećam nekulturno i negrađanski i nemoralno, hoću tako da gledam. A načelno, najkraće i najciničnije što umijem: sva ova nacionalistička mimikrija i demokratske travestije upućuju me da našu političku scenu uporedim sa lošom pornografijom. Rekla bih da se ovdje politika razotkrila kao dozlaboga pragmatična i lukrativna rabota – po prirodi ambiciozna i samoživa – predatorska. Ima tu i neke vrste samodegradacije te profesije. Ipak joj je, više od svega, na umu vlast i proračun broja glasača. Ima li tu nešto naglavačke postavlje-

no, zaboga? Možda građanin u tom ogoljenom kontekstu, mislim se, lakše prepoznaje ko je tu on – građanin – gdje mu je mjesto. Možda od poslušnika i partijskog grla nije tako dug put do osviješćenog crnogorskog građanina koji stremi napretku svoje zajednice i sopstvenom... Hoću da vjerujem da taj put nije dug. A, gledajte, ovaj klero-nacionalistički kriterijum kadrovanja smijenio je prijašnji patritokratski kriterijum političke podobnosti, što, zapravo, dođe na isto – jer smo se kontinuiranim urušavanjem inače krhkih institucija obreli u provizorijumu državnog sistema. Iako su odurni radikalni pristupi u promjeni kulturnih obrazaca kojima svjedočimo, a koji su karakteristični za prošle vjekove, zapravo jasno nazadni i bez mogućnosti da se zapate na savremenom crnogorskom tlu, oni ipak jedu vrijeme, urnišu i ono zdravog kulturnog zamajca i dobrih postignutih rezultata. Male države i male kulture poput naše, loše politike lako vraćaju na put iznova i Crna Gora jeste danas u tim okolnostima. I tako je po ko zna koji put u istoriji, što nas iznuruje, ali ne smije da nas građanski dekuražira. A bez kapacitiranih institucija i bez njihove autonomije, a pogotovo ustavno zagarantovane autonomije jedne institucije kakva je državni univerzitet, a koja je sasvim ogoljeno razorena – na brisanom smo prostoru. Uostalom, bez profilisane kulturne i obrazovne politike i izdašnog ozbiljnog budžeta za njih, i njihovih vidljivih rezultata i odgovornosti, država je plijen vlasti, ove ili one, sjaši Kurta da uzjaše Murta. A država bez institucijalnog kapaciteta je goli jadni kostur, čemu ona, onda…?! Ili, usudila bih se reći ili pitati: je li naš problem nedostatak kompetencija i profesionalnosti više nego vladavina prava i korupcija? Bojimo li se sposobnih i profesionalnih? Je li ih manje od onih drugih? A bilo bi to brže rješivo ako možemo reći „ne, ne – nije u tome problem“. Riječ država ili kultura ili politika ili teatar ili građanin – može značiti i sve i ništa. Baš kao i riječ život. Svetlana VIŠNJIĆ

Tarbuk: Nastaviti razvoj crnogorskog orkestra PODGORICA - Mogućnosti Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) su velike i mogao bi postati jedan od vodećih orkestara u regionu ukoliko za to bude postojala volja, kontinuitet rada sa dirigentom i gostovanja van države – ocijenio je gostujući šef-dirigent Mladen Tarbuk iz Hrvatske, nakon koncerta koji je u petak veče održan u Muzičkom centru Crne Gore. Na repertoaru koncerta su bile kompozicije: „Simfonija broj 2 – Kosovska“ R. Mulića, „Koncert za klarinet i gudače, s harfom i klavirom“ A. Koplanda i svita iz mjuzikla „Priča sa zapadne strane“ L. Bernštajna. Kao solisti na koncertu su nastupili prvi klarinet CSO Petar Garić i istaknuta pijanistkinja Vesna Damljanović, najmlađi crnogorski doktor izvođačkih umjetnosti kojoj je ovo četvrti nastup sa CSO. Tarbuk nakon koncerta nije krio zadovoljstvo što je tom događaju prisustvovalo dosta mladih. - Mislim da je to pravi put i nešto na šta svi treba da budemo ponosni i moramo se truditi oko mladih. Mladi su naša budućnost. Pogotovo mi ih je drago vidjeti na koncertu klasične muzike. Kad kažem klasična, i ta se granica malo pomjerila, što se vidjelo i po programu koncerta, gdje su sva tri kompozitora koketirala sa drugačijom muzikom – rekao je Tarbuk za PR centar. Pojasnio je da je Mulić koketirao sa narodnom muzikom,

PR CENTAR

a Zetski dom na Cetinju

om bridu

Sa koncerta u Podgorici Kopland je napisao koncert koji ima plesnih elemenata, a Bernštajn je za svoje vrijeme postigao međunarodnu slavu kao interesantan kompozitor i dirigent. Nakon posljednjeg koncerta u ovoj sezoni, Tarbuk je rezimirao njegov rad sa CSO, ocjenjujući ga veoma pozitivnim. - Zadovoljan sam sa orkestrom. Mislim da se mogao vidjeti kontinuirani rast, uigravanje, obogaćivanje boja. Šteta bi bila da se to ne nastavi i da se kontinuitet sruši. Mislim da je za jedan orkestar vrlo važno, slično kao u fudbalu, da mora postojati trener koji se brine o igračima. Igrači igraju na domaćem terenu. Bilo bi dobro da igrači počnu da igraju i u gostima, ne samo na domaćem terenu. Kroz to bi sasvim sigurno orkestar još narastao – kazao je Tarbuk. Istakao je da je raspoložen da nastavi saradnju sa CSO, ali da članovi orkestra moraju biti svjesni da se kontinuitet mora na vrijeme dogovoriti, bilo sa njim ili sa nekim dru-

gim dirigentom. Vesna Damljanović kazala je za PR centar da je zadovoljna svojom solističkom interpretacijom u Mulićevom djelu „Simfonija broj 2 – Kosovska“. - A kako i ne bih kad oko sebe imam prijatelje i sjajne muzičare iz CSO koji su mi apsolutno, za svaki od četiri zajednička nastupa, dali vjetar u leđa i podržali su me da mogu da im čestitam i da im budem zahvalna – navela je Damljanović. Petar Garić ocijenio je da je koncert bio veoma uspješan, navodeći da je zadovoljan svojom solisitčkom dionicom u Koplandovom „Koncertu za klarinet i gudače, s harfom i klavirom“. - To je nešto što sam htio jako dugo da uradim. Drago mi je što sam dobio priliku nakon toliko dugo godina da izađem na scenu, zajedno sa kolegama koji su obavili fantastičan posao i uložili ogroman trud. Vrlo je zahtjevna partitura. Što se mene tiče, oduševljen sam – rekao je Garić za PR centar. R. K.

FCJK do kraja marta organizuje tri programa u Nikšiću

Ukrajina i Crna Gora kroz istoriju PODGORICA – Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja organizuje tribinu „Ukrajinsko-crnogorske veze kroz istoriju“ 13. marta u 19 sati u hotelu „Onogošt“ u Nikšiću. Tribina se organizuje u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića. Na tribini će govoriti istoričar Anatolij Demeščuk, predstavnik Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, lingvistkinja Ljudmila Vasiljeva (koja će se uključiti putem video-poruke), istoričar Vukota Vukotić te publicista Maksim Vujačić. Do kraja mjeseca FCJK će organizovati još

dva događaja u Nikšiću. U četvrtak, 17. marta priređuje se akademska tribina „Položaj kulture u savremenom crnogorskom društvu“ na kojoj će učestvovati Jasmina Nikčević, filološkinja, Ivan Radojičić, sociolog, Dragana Tripković, književnica, Vasko Raičević, filolog i dramaturg i Andrijana Mijušković, profesorica engleskoga jezika. Program „Mirku Banjeviću u čast“ održaće se 28. marta. O životu i djelu velikoga crnogorskog pjesnika govoriće Sofija Kalezić, filološkinja, Dragana Kršenković-Brković, književnica i dramaturškinja, Dragana Erjavšek, novinarka, Obrad Nenezić, književnik, dramaturg i scenarista, i Andrijana Mijušković, profesorica engleskoga jezika. R. K.

Učenici škole ,,Andre Navara“ danas u Njegoševom parku

Obilježavanje početka koncertnih nastupa PODGORICA – Koncert učenika Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente „Andre Navara“ biće održan danas u 12 sati u Njegoševom parku u organizaciji

Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica. Tim koncertom simbolično se obilježava početak proljeća i koncertnih nastupa, a učestvovaće osnovci i sred-

njoškolci: solisti na violini, violončelu, klaviru, gitari, kao i srednjoškolski Orkestar. Mladi muzičari izvodiće djela Sen-Sansa, Šostakoviča, Mocarta, Baha, Lista, Einaudija… R. K.

Arena

14 Košarka

Neđelja, 13. mart 2022.

Nakon devet mjeseci od teške povrede Nemanja Vranješ se vratio na teren

Sport na

Kao da ponovo učim TV da hodam i igram

Fudbal - Telekom 1. CFL 13.00: Sutjeska - Budućnost Košarka - ABA liga 19.00: Bud. Voli - Partizan

Fudbal - Primera 21.00: Barselona - Osasuna

Fudbal - Primera 14.00: Rajo Valjekano - Sevilja Fudbal - Serija A 20.45: Torino - Inter

Fudbal - Liga 1 13.00: PSŽ - Bordo Fudbal - Serija A 15.00: Verona - Napoli

Košarka - NBA 18.00: Bruklin - Njujork 20.30: Boston - Dalas

Rukomet - Bundesliga 13.30: Kil - Fukse Berlin

Fudbal - Premijer 15.00: Čelzi - Njukasl 17.30: Arsenal - Lester

Fudbal - Bundesliga 17.30: Borusija D. - Arminija

PODGORICA - Mornar je u Splitu (76:67) doživio peti uzastopni poraz u ABA ligi, ali je dobio „novog“ igrača za finiš sezone, i to ne bilo kakvog – poslije devet mjeseci pauze zbog povrede i operacije Ahilove tetive, na parket se vratio Nemanja Vranješ. - Jako je teško opisati taj osjećaj. Poslije devet mjeseci pauze je kao da ponovo učite da hodate i igrate košarku. Već neko vrijeme sam u trenažnom procesu sa ekipom, ali kada je došla utakmica i kad sam ponovo kročio na teren, jednostavno u tom momentu jako je teško obuzdati emocije. Pomiješana su osjećanja. Osjećao sam i strah i ponos istovremeno, ali kako je igra počela, uspio sam to da kanališem. Na moju veliku radost ponovo sam se našao na terenu – kaže Vranješ za Pobjedu. Vranješ je tešku povredu doživio 12. juna prošle godine u Baru, u drugom meču finala plejofa domaćeg prvenstva protiv Budućnosti. Nakon pregleda je bilo jasno da je povreda teže prirode i da će duže biti odvojen od terena. Ipak, odmah je dobio snažnu podršku Mornara, koji mu je odmah produžio ugovor i za ovu sezonu, što mu je znatno olakšalo oporavak. - Ključnu ulogu u svemu ovome odigrala je upravo ponuda Mornara za produžetak saradnje iako mi je isticao ugovor. Istu noć kad sam se povrijedio, Đoko (predsjednik kluba, prim. a.) me je nazvao, vrlo lako i brzo smo se dogovorili. To su stvari koje za igrače, u ovom slučaju za mene lično, mnogo znače. Mornar je po ko zna koji put pokazao koliko je veliki klub i kako se odnosi prema svojim igračima. To mi je ulilo neku dodatnu snagu i želju da se maksimalno fokusiram na povratak na teren, jer je to

Trener San Antonija ispisao istoriju i stigao do 1.336 pobjeda

Popovič najbolji u istoriji NBA lige

Gubitak Gordića nenadoknadiv, ali dobili smo mladog Živanovića Na šest utakmica do kraja, sa skorom 7-13, Mornar matematički nije otpisan ni iz borbe za plej-of, niti je obezbijedio opstanak. Od obje zone je udaljen po tri pobjede. - Ne volim da tražim alibi, ali kada ostanete bez Nemanje Gordića i to u dijelu sezone kada smo igrali najbolju košarku, to je, jednostavno, nenadoknadiv gubitak. Ali, sa druge strane smo dobili mladog Balšu

jedini način da se nekim dijelom odužite za ukazano povjerenje. Moram još da napomen da je veliku ulogu u mom oporavku odigrao i medicinski tim naše ekipe, kao i kondicioni trener. Uglavnom, put oporavka je bio jako dug i trnovit, ali to je ostalo iza mene. To je sada prošlost i sada sam fokusiran samo na teren. Protiv Splita je odigrao 12 i po minuta, upisao je i jedan koš,

Herceg Novi domaćin završnice WABA lige do 15 godina

Primorje na svom terenu napada titulu

PODGORICA – Košarkašice Primorja do 15 godina imaće priliku da na svom terenu igraju za titulu regionalnog prvaka, jer je Bord WABA li-

ge donio jednoglasnu odluku da domaćin ovogodišnjeg fajnal-fora WABA U15 lige bude ŽKK Primorje i grad Herceg Novi.

Turnir će se odigrati 2. i 3. aprila u Sportskom centru Igalo, a u polufinalnim mečevima sastaju se Ratgeber Akademija – Sea Stars i Primorje – Trešnjevka. Direktorka Primorja Željka Ratković nije krila zadovoljstvo zbog ove divne vijesti koja je stigla u Herceg Novi. – Zadovoljna sam što smo dobili organizaciju završnog turnira i uvjerena sam da je naša mlada ekipa zaslužila da na svom terenu odigra dva najvažnija meča u sezoni. Ovo će biti prilika malim Primorkama da se na najbolji način predstave novskoj publici i ljubiteljima košarke. Nadam se da ćemo opravdati ulogu favorita i da će zlato ostati u Herceg Novom, a takođe sam sigurna da ce organizacija biti na visokom nivou uz sjajan ambijent i pune tribine – izjavila je Ratković. R. P.

Živanovića koji je pokazao da je ogroman potencijal i mislim da je pred njim jedna velika karijera. A i Mornar je dobio pleja na duže staze. Međutim, u ovom trenutku mi nijesmo u mogućnosti da prijetimo i razmišljamo o plej-ofu. Fokus je da pokušamo što prije da se vratimo na pobjednički kolosijek i matematički osiguramo opstanak – kazao nam je Vranješ.

ali je jasno da će trebati vremena da se vrati u prepoznatljiv ritam i formu. - Jako je nezahvalno sada davati prognoze, sigurno je da će trebati vremena. Prisutna je tu još doza opreza i straha, ali ja sam tu već duži niz godina i sigurno da ću se brže i lakše uklopiti i da ću uspjeti da pomognem ekipi u ostvarenju ciljeva. Što se tiče meča u Splitu, Vra-

nješ ističe zasluženu pobjedu domaćina. - Jako smo mekano otvorili utakmicu. Split je napravio razliku i jako je bilo teško vratiti se poslije, pogotovo ako se uzme u obzir da smo uoči utakmice ostali bez Mihailovića, koji je ove godine nosilac ekipe, dok je Mozli igrao na svoju ruku pod jakom prehladom. Sve se to odrazilo i na terenu – zaključio je Vranješ.S. JONČIĆ

Greg Popovič je ispisao istoriju – postao je trener sa najviše pobjeda u istoriji NBA lige. U noći između petka i subote, San Antonio je savladao Toronto 104:102, a Popovič je stigao do 1.336 pobjeda i prestigao Dona Nelsona. - Ovo je uspjeh svih ljudi koji su radili sa mnom, ne samo jednog individualca. Košarka je timski sport. Kao trener govorim igračima šta da rade, učim ih i to je bio slučaj cijelog mog života sa divnim igračima i ostalim trenerima, uz podršku ovog predivnog grada. Navijači su nas podržavali šta god da je u pitanju. Svi dijelimo rekord. Nije moj. Naš je – rekao je Popovič, sedamdesettrogodišnji stručnjak, kome je loptu sa ove utakmice uručio Ol-star igrač Dežonte Marej. Poslije utakmice pustili su snimak Dona Nelsona, koji mu čestita na dostignuću. Čestitali su i Toni Parker, Manu Đinobili, Tim Dankan, Dejvid Robinson, igrački velikani sa kojima je osvajao šampionske titule. Popovič je trener San Antonija već 26 godina, što je trenutno najduži staž u sve četiri najveće američke sportske lige. Osvojio je pet šampionskih titula, uz jedno izgubljeno finaS. J. le…

Prva liga (14. kolo)

Podgorica preokretom do pobjede PODGORICA – Košarkaši Podgorice pobijedili su u gostima Primorje 82:74 (12:22, 26:21, 28:14, 16:17), u premijernom 14. kolu Prve A muške crnogorske lige. Izabranici Nebojše Bogavca su serijom 18:0 u trećoj četvrtini stigli do nedostižnih 65:52. Primorje je u prvoj dionici imalo 13 poena prednosti (22:9), na poluvremenu pet poena (43:38), ali su Novljani posustali u trećem kvartalu. Podgoricu je do pobjede predvodio Marko Kovačević sa 23 poena, Ismet Sejfić je dodao 16, a Vladan Kaluđerović 13. Kod domaćih Dragan Bjeletić je bio najbolji sa 23 poena i

10 skokova, Ognjen Micović je upisao 15 poena i 10 skokova.

Podgorica je upisala 10. pobjedu, uz četiri poraza, dok PriS. J. morje ima skor 6-8.

Neđelja, 13. mart 2022.

Arena

Košarka

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u „Morači“ dočekuju Partizan, u derbiju 22. kola Admiralbet ABA lige

Karakter na pravom ispitu PODGORICA – Iako do kraja ligaškog dijela treba da odigra još osam utakmica, računajući i tri zaostale (sa Crvenom zvezdom kod kuće, te FMP-om i Splitom u gostima), za košarkaše Budućnost Volija od večerašnjeg duela u „Morači“ sa Partizanom (19 časova) počinje rasplet kada je borba za prve dvije pozicije u pitanju. Pred derbi sa „crno-bijelima“, naime, Budućnost je treća na tabeli regionalnog takmičenja, sa 14 pobjeda i četiri poraza. Nakon prošloneđeljne pobjede u „vječitom derbiju“, Partizan je drugi na tabeli sa skorom 17-3, uz dvije utakmice više od Podgoričana. Prva je Crvena zvezda sa 17-2 i utakmicom manje od Partizana te utakmicom više od Budućnosti. Ove tri ekipe, realno, jedine mogu da se bore za prva dva mjesta, koja vode direktno u polufinale plej-ofa, dok ekipe plasirane od trećeg do šestog mjesta razigravaju od četvrtfinala. Najbliža Cedevita Olimpija na četvrtom mjestu ima tri poraza više od Budućnosti, četiri od Partizana i pet od Crvene zvezde, pa je teško zamisliti da može da se uključi u trku za vrh, posebno što u preostalih sedam mečeva ima samo jedan direktan duel, kod kuće sa Partizanom.

Pokažimo kako izgleda susret dva velika evropska kluba

9-7 je skor u pobjedama u korist Budućnosti u mečevima sa Partizanom u „Morači“

SEDMOGODIŠNJA POZITIVNA SERIJA Pobjedom protiv Partizana, Budućnost bi se izjednačila po broju poraza sa „crno-bijelima“, a bonus i velika prednost bi bila pobjeda od barem 10 razlike, kojom bi u potpunosti bio anuliran poraz u Beogradu (75:66). Poraz bi, sa druge strane, mogao da znači kraj svih nadanja, jer bi Partizan imao dva poraza manje i bolji međusobni skor, i teško bi prokockao takvu prednost. Budućnost dočekuje Partizan za dva vezana poraza na strani (od Zadra u ABA ligi i Cedevita Olimpije u Evrokupu), tek drugi put u sezoni. Podgoričani zasada nijednom nijesu izgubili tri uzastopne utakmice, pa je ovaj duel prilika da se ta tradicija ne prekine. Podgoričani su više puta ove sezone pokazali karakter nakon

poraza, kad je bilo najteže, pa navijači „plavih“ očekuju da tako bude i večeras, kada je, možda, i najbitnije pokazati karakter, veliku želju i borbenost, bez kojih se ne može savladati tim poput Partizana. - Nismo u najboljem raspoloženju, ali znamo da nam predstoji borba za drugo mjesto. Mislim da imamo šanse – kazao je Vladimir Micov, bek „plavih“, koji je u prvom meču u Beogradu upisao 11 poena (trojke 4-3) i pet skokova. Budućnost je u ABA ligi neporažena u „Morači“ već 31 utakmicu, a serija traje od 20. oktobra 2019. godine kada je u Podgorici slavila slovenačka Primorska. Vremenski još duže traje serija bez poraza protiv Partizana u „Morači“ – od 24. marta 2014.

Ulaznice rasprodate Karte za večerašnji duel su rasprodate, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Budućnost je u petak objavila da će se u slobodnoj prodaji naći 500 ulaznica, a taj kontingent karata, po cijeni od sedam i 10 eura, juče je jednostavno „planuo“ za manje

od sat vremena na biletarnici SC „Morača“. Budućnost je ranije saopštila da se samo 500 ulaznica našlo u slobodnoj prodaji „imajući u vidu sezonske karte i pristigle rezervacije“. Limitirajući faktor su i aktuelne epidemiološke mjere,

po kojima je dozvoljeno prisustvo do trećine kapaciteta dvorane, oko 1.800 mjesta, s obzirom na to da „Morača“ ima 5.300 mjesta. Iz podgoričkog kluba je, takođe, saopšteno da se trebovane i rezervisane karte do petka mogu preuzeti na dan utakmice na biletarnici SC „Morača“.

godine, kada su „crno-bijeli“ slavili u Podgorici 65:51. Nakon toga je Budućnost dobila svih sedam mečeva na svom terenu. - Iako dugo nisam igrao na ovim prostorima, znam da Partizan dugo nije pobijedio ovdje. Nadam se da ću i ja biti dio nastavka te istorije da Partizan pognute glave napusti „Moraču“. Vjerujem da ćemo se skupiti, odigrati dobru utakmicu i uključiti se u borbu za drugo mjesto – dodao je Micov, koji se nada da će ekipa, nakon ublažavanja epidemioloških mjera, imati veliku pomoć navijača.

– odličnu partiju u derbiju sa Crvenom zvezdom (98:84), od 31 poena Alekse Avramovića u drugom poluvremenu (33 ukupno), a dva dana kasnije blijedo izdanje u Litvaniji protiv Lijetkabelisa (78:93). Protiv Budućnosti će sigurno biti maksimalno motivisan. - To je utakmica koja je svojevrstan derbi ABA lige. Neću da kažem da je to rivalstvo koje imamo sa Zvezdom, ali je vrlo živopisno. Uvijek su to kvalitetne utakmice, uvijek ima šta da se vidi – ističe Rade Zagorac, krilni košarkaš Partizana, koji je u „Pioniru“ protiv Budućnosti, u prvom meču, upisao samo poen sa linije penala. Partizan, interesantno, ove sezone u ABA ligi nijednom nije poražen van Beograda.

Izgubio je dva meča u dvorani koja danas nosi ime „Aleksandar Nikolić“, kao „gost“ od Crvene zvezde i kao domaćin od Mege, dok je u „Štark areni“ izgubio od Cedevita Olimpije. - Kao i ranije, Budućnost je ove godine napravila odličan tim, sa dobrim trenerom, koji igra dobro. To je utakmica koja može mnogo toga da nam donese, ali i da nam oduzme, ako ne budemo na nivou na kome želimo. Odradili smo dva dobra treninga, mislim da smo odradili dobru pripremu, i mislim da će hrabrost, odlučnost i koncentracija biti potrebni za pobjedu u Podgorici – zaključio je Zagorac, koji je postigao 16 poena protiv Lijetkabelisa i uz Kevina Pantera (20) bio najbolji u porazu. S. JONČIĆ

PARTIZAN NIJE GUBIO VAN BEOGRADA Partizan je prethodne sedmice prikazao dva različita lica

OBRADOVIĆ: Utakmica koja dosta toga može da odluči Trener Partizana Željko Obradović ističe da Partizan u „Morači“ igra „protiv izuzetno kvalitetnog i iskusnog tima“. - To je utakmica koja dosta toga može da odluči. Oni su u stanju da igraju veoma dobro, to su pokazali tokom cijele sezone. Igrali su veoma dobru utakmicu protiv nas u Beogradu, bilo je neizvjesno do same završnice. Očekuje nas izuzetna i teška utakmica – kazao je najtrofejniji evropski trener.

DŽIKIĆ: Moramo da damo sve od sebe Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić nije bio posebno rječit pred derbi sa Partizanom u pisanoj izjavi koja je dostavljena medijima. - Igramo utakmicu pred rasprodatom dvoranom. Igramo protiv punog sastava odličnog protivnika. Igramo protiv tima koji vodi najtrofejniji trener. Igramo važan meč za plasman u regionalno takmičenje. Moramo da damo sve od sebe – rekao je Džikić.

Povodom utakmice sa Partizanom oglasio se podgorički klub, pozivajući navijače da u sportskoj atmosferi dočekaju „crnobijele“. Veliko nam je zadovoljstvo što ćemo imati priliku da uzvratimo gostoprimstvo igračima i stručnom štabu, kao i upravi kluba, na čelu sa predsjednikom Ostojom Mijailovićem, koji su na terenu i van njega uvijek pokazivali dostojanstvo, zdrav takmičarski i pravi sportski duh. Radujemo se susretu sa legendom evropske košarke, trenerom Željkom Obradovićem kojeg smo imali čast da ugostimo tokom učešća Budućnost Volija u Evroligi – navodi se u saopštenju Budućnost Volija. Iz Budućnosti „pozivaju svoje navijače da u svom dokazanom maniru, na pravi domaćinski, nama svojstven način dočekaju rivala“. Iako smo na terenu žestoki protivnici, naša igra je uvijek fer i sportska, a van terena smo pravi primjer ponašanja za sve učesnike ABA lige. Uz naše tradicionalno gostoprimstvo, neka ovo bude utakmica na kojoj ćemo dati najbolje od sebe, na terenu i van njega i u kojoj ćemo svi uživati. Pokažimo na domaćem terenu kako izgleda susret dva velika evropska kluba. Neka se naši gosti, od dolaska na podgorički aerodrom do odlaska, osjećaju kao među svojim prijateljima, uzvratimo dostojanstveno navijanje. Dajmo zajednički doprinos da meč protekne u odličnoj atmosferi. Našem klubu će mnogo značiti fer i sportska podrška, jer je svaka utakmica u susret završnici sezone od velikog značaja – ističe se u saopštenju. Iz Budućnosti ističu da je iza kluba izazovan period. Uželjeli smo se utakmica, huka sa tribina i snažne podrške naših navijača. Budite naš vjetar u leđa pred sam kraj veoma uzbudljive sezone u borbi za trofeje – navodi se u saopštenju Budućnost Volija.

Arena

16 Telekom 1. CFL

Neđelja, 13. mart 2022.

NA MUKAMA: Trener Zete Dragoljub Đuretić

Zeta bez pola tima mora da savlada Jezero

Sutjeska dočekuje Budućnost s očeki Zeta

Jezero

(4-3-3)

Stadion: ,,Trešnjica“. Kapacitet: 2.500. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: V. Radenović i U. Rašović. Početak: 14 časova

Za pobjedu

Velimirović

Desetkovani traže slamku spasa Nevolja nikad ne ide sama. Zeta zaostaje devet bodova za Podgoricom i Jezerom, sve je bliža ispadanju iz Telekom 1. CFL, a u duel sa jednim od konkurenata ulazi bez čak sedmorice igrača. Za okršaj s Jezerom trener Dragoljub Đuretić ne može da računa na povrijeđene Đorđija Vukčevića, Petra Vukčevića i Nikolu Globarevića, Srđan Krstović i Milan Roganović pauziraju zbog kartona, dok Marko Đukanović i Zvonko Ceklić imaju zdravstvenih problema i minimalna je šansa da će izaći danas na teren ,,Trešnjice“. Koliko takva Zeta može da uradi protiv sastava iz Plava? - Radio sam sa 14 igrača, računajući još omladinaca koji su nam priključeni - kazao je Đuretić. - Igramo dobro, ali rezultati nikako da nas isprate. Tako je bilo i protiv Budućnosti. Često, kad je

najteža situacija ispadne najbolje, možda tako bude ovog puta. Igramo s jakim rivalom, naročito u ofanzivnom dijelu tima. Duel s Jezerom djeluje kao posljednja šansa da se uhvati slamka spasa. - Mnogo je teško, desetkovani smo, ali igraćemo najbolje što budemo mogli. Ne predajemo se ni u jednom meču, i ovog puta ćemo nastojati da pružimo jak otpor, pa ćemo vidjeti za koliko će biti dovoljno. U crnogorskom fudbalu se nikad ne zna, a nada posljednja umire. Ne možemo da prijetimo, ali možemo da obećamo da ćemo pružiti maksimum - naglasio je Đuretić.

JEZERO IDE NA POBJEDU

Jezero se vratilo u realnu trku za opstanak bez baraža nakon pobjede nad Podgoricom u prošlom kolu. Plavljani za mirnom lukom za-

Miranović

ostaju četiri boda, a razlika bi možda mogla da bude manja ukoliko izabranici Mladena Lambulića savladaju Zetu na ,,Trešnjici“. - Utakmica na papiru djeluje lakša, ali ne bih se složio sa tim. Zeta je mlada ekipa, ima talenta, mnogo rivala su namučili, a često nije imala sreće da bolje prođe u pojedinim duelima. Ovo im je vjerovatno posljednja šansa da uhvate priključak i znamo da će uraditi sve da nas dobiju. Svjesni smo da rezultat zavisi i od domaćina, ali naše je da se izvučemo najbolje iz sebe. Nemamo izbora, osim da i mi idemo na pobjedu. Probili smo led u prošlom kolu i nakon duže vremena slavili u Beranama. Lijepo bi bilo da to materijalizujemo na Trešnjici - rekao je trener Lambulić. Jezero ulazi u meč nakon četiri boda iz posljednja dva kola, a

DRUGA LIGA, 21. KOLO: Titograd i Cetinje u sve težoj situaciji

PODGORICA – Stadion Titograda. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Spahić u 86. (OFK Titograd), Boričić u 58, Popović u 69. i Naoaki u 84. minutu iz penala (OFK Mladost DG). Žuti kartoni: Mugoša, Ajković, Ljumović (OFK Titograd), Boričić (OFK Mladost DG). OFK TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Vukčević (od 83. Turusković), Vujačić, Božović, Vučićević (od 63. Spahić), Mugoša, Dapčević (od 77. Bojić), Ajković, Vujisić (od 77. Sekulić), Ljumović (od 63. Šušić). OFK MLADOST DG: Krivokapić, Orahovac, Mihaljević (od 57. Popović), Harada, Naoaki, Škrijelj (od 83. Drmač), Boričić, Banićević, Mugoša (od 83. Vujović), Pejović, Joković (od 44. Medenica). Titograd je bio pod imperativom, ali je porazom došao u još težu situaciju. Domaćin je bio ravnopravan u prvih 45 minuta, a onda u 25 minuta praktično prosuo sve. Mladost je velikim brejkom iskoristila kiks Bokelja, pa sada realno živi san o baražu, dok je nekadašnji šampion na „minus 12“ i u gotovo nemogućoj misiji da se izvuče...

Arsenal Igalo

1 0

TIVAT – Stadion Arsenala. Gledalaca: 400. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelac: Došljak u 15. minutu. Žuti kartoni: Bulatović, Došljak (Arsenal), Perović, More, Grbić, Raičević (Igalo). ARSENAL: Nikčević, V. Mr-

I. MANDIĆ

1 3

Sa meča Kom - Bokelj

šulja, S. Mršulja, Manojlović, Mirković, Muhović (od 74. Krivokapić), Bulatović, Stijepović (od 65. Montenegro), Radenović, Došljak (od 85. Vujačić), Kordić (od 65. Mališić). IGALO: Bjelica, Petrović, Popović (od 80. Grbić), Perović, Mučalica, Kopitović, Bigović (od 46. Raičević), Kordoba, More, Dajević (od 85. Kosać), Kovačević (od 46. Vujičić). Arsenal je slavio i u drugom vezanom derbiju, čime je nastavio trku za liderom i pokazao da ne odustaje od borbe za Prvu ligu.

Kom Bokel

1 j0

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Hot u 44. minutu. Žuti kartoni: Domazetović, Radulović (Kom). KOM: Domazetović, Dujović, Golubović, M. Vukčević, Hot (od 66. Mirković), Radulović, Đukić (od 83. Vujošević), I. Vukčević (od 88. Mujović), Kažić, Dašić, Petrović. BOKELJ: Aković (od 19. Radović), Škrelja, Batuta, Obradović, Vukotić, Braunović (od

79. Čavor), Kotorac, Pejaković, Marković, Kovinić (od 57. Macanović), Bugarin. Kom je imao odličnu proljećnu premijeru. Zlatičani su lišeni rezultatskog imperativa uspjeli da sruše Bokelj i na taj način definitivno pobjegli od opasne zone, ali sada čak imaju šansu i da jure baraž, dok su Kotorani u vrlo neugodnoj situaciji nakon dva startna poraza...

Berane Jedinstvo

Đukić

Đinović

Tačibana

Burzanović

Maraš

Đoljaj

Bošnjak

Faust

Mendi

Lambulić

Adžović Đurković

Vuković

Radunović Dedić

Jovićević Asanović

Trener Dragoljub Đuretić

Trener Mladen Lambulić

Zeta poslije tri vezana poraza. - Psihološki momenat je na našoj strani, ali nikad se ne zna u kom smjeru će utakmica da krene. Naporan je kalendar, dosta putujemo, ali spremali smo se za ovu vrstu izazova. Vjerujem da možemo do trijumfa u Golubovcima - ističe Lambulić. Kadrovska situacija u taboru Plavljana nije idealna. - Nemamo kažnjenih, ali nekoliko igrača se žalilo na virus. Nekoliko njih je imalo temperaturu jedan dan. Ped sami početak odrediću sastav - zaključio je Lambulić. Ne. K. - D. K.

Tabela

Bivši šampion pred ambisom OFK Titograd OFK Mladost DG

Radović

Đurović

Tuzović

0 3

PODGORICA – Stadion Teren kampa FSCG. Gledalaca: 50. Strijelci: Korać u 45+2, Idrizović u 60. i Hajrović u 83. minutu. Žuti kartoni: Nedić, Tmušić (Berane), Krulanović, Vlaović, Ivanović (Jedinstvo). Crveni karton: Ivan Ivanović u 49. minutu (Jedinstvo). BERANE: Aković, Nedić, Čikić, Tmušić (od 75. Juković), Šćekić, Muković, Mićunović (od 63. Fujijama), Vulević, Bujiša, Santos (od 81. Lončar), Vukićević (od 75. Lambulić). JEDINSTVO: Š. Kolić, Banda, Cvijović, Krulanović, Šćepanović (od 45. Hajrović), Idrizović (od 86. Grandov), Vlao-

1. Jedinstvo 20 15 4 1 37:6 49 2. Arsenal 21 12 8 1 28:13 44 3. Bokelj 21 10 6 5 24:12 36 4. Mladost DG 21 10 6 5 29:22 36 5. Igalo 21 9 4 8 25:18 31 6. Kom 20 9 3 8 27:24 30 7. Berane 21 8 2 11 24:30 26 8. Grbalj 21 4 7 10 19:30 19 9. Cetinje 21 4 1 16 14:41 13 10. Titograd 21 2 1 18 11:42 7 U narednom kolu (16. marta) sastaju se: OFK Mladost DG – Grbalj, Jedinstvo – Cetinje, Bokelj – Berane, Igalo – Kom i OFK Titograd – Arsenal.

vić, D. Kolić, Ćulafić (od 77. Kriještorac), Ivanović, Korać (od 86. Mušović). Berane i Jedinstvo derbi sjevera igrali su u Podgorici. Međutim, ovaj duel nije donio neizvjesnost, već totalnu dominaciju Bjelopoljaca. Jedinstvo je odradilo posao i sačuvalo prvo mjesto i dobru zalihu na vrhu.

Cetinje Grbalj

1 2

TUZI – Stadion Dečića. Gledalaca: 50. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Brković u 62. (Cetinje), Babić u 18. i Tmušić u 23. minutu. Žuti kartoni: Brković, Vujović, Milačić (Cetinje), Vilotijević, Bećić (Grbalj). CETINJE: Vuksanović, Tomašević (od 59. Mudreša), Brković, Piranić (od 85. Memčević), Vasović (od 40. Milačić), Lekić, Vujović (od 85. E. Dinoša), Bogićević, K. Dinoša, Nikočević (od 40. Ajković), Ćetković. GRBALJ: Perović, Carević, Vujović, Vilotijević (od 88. Vraneš), Damjanović (od 80. Savković), Radulović, Tmušić, Čađenović (od 61. Radović), Mladenović, Babić, Kalačević. Derbi začelja zasluženo je pripao ekipi Grblja, koja je samim tim ostavila Cetinje u teškoj situaciji kada je u pitanju borba za opstanak. R. PEROVIĆ

NIKŠIĆ - Kraj Bistrice bi se danas moglo odgonetnuti ko će osvijiti titulu, jer teško je povjerovati da bi Budućnost mogla da sustigne ekipu Milije Savovića ukoliko danas pretrpi poraz. Dakle, odavno najveći crnogorski derbi nije imao toliki značaj. No, susret vječitih rivala uvijek je velika enigma, tu nema favorita, a posebna je draž za sve prvotimce koji dobiju šansu da se nadmeću. Svakako će Sutjeska igrati rasterećenije, jer ona je na liderskoj poziciji, sa 13 bodova i utakmicom više, ovog proljeća je uknjižila tri pobjede i remi. Za Nikšićanima su i dva uspješno odigrana derbija (s Iskrom i Dečićem), što bi značilo da im ne fali samopouzdanja. Nije Budućnost u Nikšiću slavila od aprila prošle godine, a kraj Bistrice niko ne očekuje da će se ta tradicija prekinuti danas. Milija Savović smatra da u derbiju ne treba posebno igrače motivisati i vjeruje da će eventualnog pritiska njegovi momci biti oslobođeni. - Pogled na tabelu ne otkriva mnogo, ne znači da se može odrediti favorit. Na svaku loptu treba ići maksimalno koncentrisano, svaka greška može mnogo da košta. Pripremali smo se kao i za svaki drugi meč, želimo pobjedu i pravi derbi - kazao je Savović, pod čijom dirigentskom palicom su Nikšićani u najvećim derbijima ove sezone osvojili četiri od mogućih šest bodova. - Želja za pobjedom su obaveza moje ekipe i ne mijenjamo sistem igranja - tvrdi Savović. I Novica Eraković, koji je prije nekoliko dana produžio saradnju sa klubom u kome je stasao, priznaje da je posebna draž igrati protiv Budućnosti. - U Podgorici smo imali prednost od 2:0, pa smo je kasnije ispustili. Dakle, moramo biti maksimalno fokusirani na igru.

Ne bih ja o tituli i ne igramo ovog puta za trofej, već je to samo jedna od 12 utakmica koje do kraja moramo odigrati najbolje što možemo i kako se od nas očekuje. Odrastao sam u Sutjesci i prije nekoliko dana produžio sam saradnju s ovim klubom, tako da sad još rasterećenije igram, a imam i veliku podršku saigrača, stručnog štaba... - priznaje vezista lidera na tabeli. Nikšićani nemaju kadrovskih problema, nema povrijeđenih, a ni kažnjenih igrača, što im posebno uliva optimizam pred današnji meč. Za očekivati je da u kombinaciji za prvi tim budu i novajlija Knežević, kao i Grivić koji se već oporavio od teške povrede zadobijene u trećem kolu ovog šampionata. To znači da će Savović imati priliku da „puca iz svih oruđa“.

PLAVI POD ,,MORANJEM“ Budućnost u Nikšiću ima posljednju pravu šansu da se umiješa u trku za titulu. Jasno je da ,,plavi“ samo pobjedom

Mornar traži prvu pobjedu na svom terenu poslije sedam mj

Rampa za Iskru PODGORICA – Mornar je vezao četiri meča bez poraza (pobjeda i tri remija), ali je bez pobjede na svom terenu od 21. avgusta prošle godine. Barani su definitivno u usponu forme, ali ukoliko žele progres na tabeli izabranici Andrije Delibašića moraju početi i da pobjeđuju, posebno na svom terenu. Veliki post se mora prekinuti, a prilika je možda već danas – Mornar dočekuje Iskru, koja je u evropskoj zoni, tako da bi Barani prišli Danilovgrađanima na samo pet bodova... - Očekuje nas još jedan zahtjevan meč u kojem ćemo svakako tražiti pobjedu. Uspjeli smo da napravimo jedan pozitivan niz, iako na nekim utakmicama ni-

jesmo imali sreće, tako da smo možda mogli i trebali da prođemo i rezultatski bolje. Ali, svakako da smo napravili progres, tako da ovaj derbi očekujemo u dobrom raspoloženju – istakao je ofanzivac Mornara Marko Ćetković. U dosadašnjem dijelu sezone, Mornar je poražen od Danilovgrađana na svom terenu, dok je na kraju jesenje polusezone ostvario brejk na stadionu ,,Braća Velašević“. Danilovgrađani su nakon dva vezana poraza ostvarili pobjedu protiv Petrovca, tako da se na ,,Topolici“ očekuje pravi derbi. - Radi se o dobroj ekipi, sa velikim rosterom, koja sigurno ima kvalitet. Dobro se poznajemo i očekujem dobar, otvoren meč. Nadam se da ćemo dobro ući u

Arena

Neđelja, 13. mart 2022.

Petrovac s optimizmom dočekuje Dečić

ivanjem da još jedan derbi riješi u svoju korist

u vrijednu titule

Borba za Evropu Adnan Bašić

Petrovac

Dečić

(4-2-3-1)

Stadion: ,,Mitar Mićo Goliš“. Kapacitet: 3.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: M. Gojković i I. Tomašević. Početak: 15 časova Radulović

VELIKI ULOG: Duel Erakovića i Mirkovića na prošlom derbiju

Milić

Bumbar

Mikijelj

Marković

Sutjeska

Budućnost

(4-3-3)

Perović

(4-3-3)

Ivanović

Drešković

Drinčić

Eraković

Bubanja

Vučić

Matanović

Alharaiš

Marković

Janjić

Terzić

Milošević

Mijović

Janković

Raičković Mirković

Ražnatović

Raspopović Adžić

Ćuković

Dragojević

mogu da otključaju prvenstvo koje kontroliše Sutjeska. - Nije prijatno cijelu sezonu juriti minus, ali moramo ući sa stavom u derbi i da pokušamo da otvorimo prvenstvo i da ga držimo neizvjesnim do kraja - rekao je trener Aleksandar Nedović, koji nastavlja: - Povratkom Jovovića na ljeto napravili su veliku stvar, sa Alharaišem su sada dobili i kvalitet više, tu je Janjić, koji je talenat potvrdio i transferom u Osijek. Od Giljena na golu pa do kraja - sve su dobri igrači. Ali, igrali smo dvije utakmice ove sezone. U prvoj smo bili bolji, iako smo izgubili, a u drugoj smo od 2:0 uspjeli da stignemo do boda bez pola tima, a mogli smo i da pobijedimo. Budućnost se ne plaši nijednog rivala i nijednog terena - istakao je Nedović. Psihološki aspekt je na strani domaćina kome odgovaraju dva rezultata. Podgoričani su pod ,,moranjem“... - Jedino što ću tražiti od igrača jeste to da Sutjeska ne može da ima veći motiv, jer mi moramo

jeseci Mornar

Iskra

(4-2-3-1)

(4-4-2)

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 3.000. Sudija: M. Sekulić. Pomoćnici: N. Radulović i I. Bogdanović. Početak: 17 časova Vukčević

Kajević

Baošić

Pajović

Sekulović Poček

Seratlić

Cvijović Ćetković

Grbić

Vujačić Perović

Sekulić

Tučević Obradović

Jamamoto Šahman

Vukotić

Bakrač

Šaletić

Pešukić

Kordić

Trener Andrija Delibašić

Trener Milivoje Novović

utakmicu, da ćemo uspjeti da je otvorimo na pravi način, jer je

LISTA STRIJELACA 10 - Vuljaj (Dečić), Miličković (Petrovac) 9 - Bašić (Petrovac) 8 - Ivanović (Budućnost), Raičević (Budućnost) 7 - Camaj (Dečić), Živković (Rudar) da branimo integritet i pojedinačni i klupski - kazao je kormilar prošlogodišnjeg šampiona. Budućnost je oslabljena. Van konkurencije su krilni napadač Igor Ivanović i štoper Anto Babić. Obojica zbog kartona - prvi je u prošlom kolu dobio žuti, a drugi direktan crveni karton protiv Zete. - Ivanović diktira ritam u oba smjera, mnogo će nam faliti, ali nemamo ga, nemamo ni Babića, i to je to. Ko god istrči siguran sam da će dati sve da upišemo pobjedu - poručio je Nedović. ,,Plavi“ će nastupiti i bez ,,dvanaestog igrača“. Izostaće podrška ,,varvara“ koji

vrijeme da slavimo pred svojim navijačima. Spremali smo se dobro, pa vjerujem da možemo da napravimo dobar rezultat, koji bi nam mnogo značio – naglasio je Ćetković.

VELIKI IZAZOV

Poslije odličnog izdanja, naročito u drugom poluvremenu i slavlja od 2:0 protiv Petrovca, te neočekivane ostavke šefa stručnog štaba SrđanaNikića, Iskru danas očekuje težak okršaj na „Topolici“ gdje će ,,crveno-bijeli“ pokušati da ponove uspjeh iz sedmog prvenstvenog kola kada su Barane savladali sa 1:0. Međutim, okolnosti su sada drugačije jer šampionat se polako privodi kraju i svaki bod može biti presudan za konačan plasman oba tima. Zbog toga Danilovgrađani žele da ovjere učinak iz prethodne runde i učvrste se u vrhu tabele. - Nakon dva uzastopna poraza reagovali smo na najbolji način i na krilima te pobjede i sa

Trener Milija Savović

Trener Aleksandar Nedović

Raspored NIKŠIĆ: Sutjeska - Budućnost (13h) PODGORICA: Podgorica - Rudar (14h) GOLUBOVCI: Zeta - Jezero (14h) PETROVAC: Petrovac - Dečić (15h) BAR: Mornar - Iskra (17h)

Tabela 1. Sutjeska

39:15

2. Budućnost 23 12 5 6 44:30

24 16 6 2

3. Iskra

24 11 5 8 30:23 38

4. Dečić

23 9 9 5

5. Petrovac

24 9 8 7 40:37 35

6. Mornar

24 7 9 8 20:24 30

7. Rudar

24 7 8 9

27:33

8. Jezero

34:27

24 7 4 13 24:33

9. Podgorica 24 5 7 12 24:39

10. Zeta

24 2 7 15 19:40

ne mogu da uđu na tribinu kraj Bistrice zbog incidenta na prekinutom meču sa Dečićem. - Kažnjeni su bez razloga, jer je organizacija meča u Tuzima bila slaba. Nedopustivo je da navijači dva tima budu na tribinama. Nedostajaće nam, ali i to može da nas motiviše, jer znamo koliko njima znači meč sa Sutjeskom - zaključio je Ra. P. - D. K. Nedović.

puno samopouzdanja idemo na noge ekipi koja je, kao i naša, projektovana za visoke domete. Upustićemo se u borbu za nove bodove svjesni da će utakmica sa stanovišta rezultatske neizvjesnosti biti veoma zahtjevna. Naime, Mornar ima odličnu ekipu i pruža dobre partije protiv bilo kog protivnika, što se prije svega odnosi na ofanzivne udarne igle Grbića, Ćetkovića i Vujačića. Na ovaj iskusni trio moramo posebno obratiti pažnju jer su izuzetno brzi i tehnički potkovani. Ali sa druge strane i domaćin ima neke slabe tačke na koje ćemo se fokusirati, a koristiti sopstvene prednosti i individualne kvalitete kako bismo kolektivnom igrom amortizovali njihovu uigranu strategiju. Pri tome vjerujem da će u našim redovima biti raspoloženih pojedinaca koji će riješiti meč u našu korist – rekao je pomoćni trener Milivoje Novović, koji će voditi ekipu u Baru. R. P. - B. K.

Zvrko

Bašić Bećiraj Vučaj

Pešukić

Giljen

Tačibana

Boričić

Stadion kraj Bistrice. Kapacitet: 5.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: M. Paunović i S. Jovanović. Početak: 13 časova

Mitrović

Telekom 1. CFL

Na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ sastaju se kandidati za izlazak u Evropu i ekipe s promjenljivom formom ovog proljeća - Petrovac i Dečić. ,,Nebo-plavi“ nikako da uđu u pobjednički ritam, ali još nije kasno za uspon koji bi mogao da ih lansira na kontinentalnu scenu. - Razmišljamo od meča do meča, ima još mnogo da se igra ukazuje Adnan Bašić da je na programu još 12 kola do kraja sezone. - Dečić je izuzetno kvalitetna ekipa i utakmica će sigurno biti veoma zanimljiva. Igramo kod kuće i optimisti smo. Petrovac je u 2022. upisao po dva remija i poraza, te samo jednu pobjedu. Srećom po ,,nebo-plave“, ni konkurenti nijesu blistali, pa je Budućnost odmakla šest, Iskra tri, Dečić samo bod, s tim što Podgoričani i Tuzani treba da odigra-

ju nastavak prekinutog meča. - Utakmica je važna za oba tima. Pobjeda bi nam omogućila lakšu put do Evrope, ali koji god ishod da bude ništa neće biti odlučeno.

POBJEDA KAO OBAVEZA

Dečić je izgubio već tri meča u drugom dijelu sezone. Nakon poraza od Sutjeske, Tuzani su daleko od lidera, ali ostaje im do kraja velika bitka da ostanu u evropskoj zoni, kako bi drugu godinu zaredom igrali na međunarodnoj sceni. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Moramo da se uzdignemo iz situacije, treba nam da ponovo uđemo u pozitivnu seriju, jer samo tako možemo biti u vrhu. Već danas nas čeka novi derbi i još jedan duel protiv direktnog konkurenta u borbi za Evropu. Vjerujem da će naša želja biti presudna i da ćemo ovog

Marušić Božanović

Božović Đeljaj

Drešaj Tući

Rudović Dragojević

Trener Nikola Rakojević

Trener Miljan Radović

puta i dobru partiju krunisati pobjedom – kazao je ofanzivac Anđelko Jovanović. Petrovac je poražen od Iskre, ali je svakako među kandidatima za Evropu. - Radi se o ozbiljnoj ekipi koja je u drugom dijelu sezone čak i pojačana. Daćemo sve od sebe da osvojimo tri boda, jer samo razmišljamo o trijumfu. Ako budemo pravi i ako odgovorimo zahtjevima našeg stručnog štaba mislim da možemo do brejka. Ova pobjeda značila bi nam i rezultatski i radi podizanja samopouzdanja, kako bismo lakše nastavili bitku za Evropu – objasnio je Jovanović. Ne. K. - R. P.

Podgorica bez prava na kiks u meču protiv Rudara

Lješkopoljci na popravnom Podgorica

Rudar

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: ,,DG Arena“. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: J. Došljak i M. Vlahović. Početak: 14 časova Ivezić

Ukšanović

S prošlog meča Podgorice i Rudara na ,,DG areni“

PODGORICA - Fudbaleri Podgorice doživjeli su neočekivano visok poraz na gostovanju Jezeru (4:0), tako da će danas pokušati da se iskupe u meču protiv Rudara. Lješkopoljci su ostali bez šefa stručnog štaba Nenada Vukčevića, pa će sa nekim novim elanom nastojati da naprave reakciju u meču, gdje nemaju pravo na kiks. Podgorica ukoliko želi da sačuva nadu da može do opstanka bez baraža, mora juriti upravo Rudar, koji trenutno ima sedam bodova više, pa je svima jasno da bi novi kiks Lješkopoljce doveo u situaciju već sada da je izbjegavanje baraža gotovo nemoguća misija... - Nije bilo mnogo vremena, ali svakako da smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo. Moramo ispraviti greške, nastojati da popravimo utisak i protiv Rudara pokažemo da je to bio loš dan. Vjerujem da možemo do povoljnog rezultata, iako znamo da neće biti lako protiv Pljevljaka - kazao je ofanzivac Podgorice Halil Muharemović.

Podgorica je ove sezone već poražena na svom terenu od Rudara, ali bez obzira na sve, u timu Lješkopoljaca svjesni su da ovaj meč može biti prekretnica. - Rudar je sada još jači nego jesenas, ali mi gledamo samo sebe. Bili smo u nekom dobrom ritmu, ali moramo pokazati da nas posljednji poraz nije demoralisao. Moramo se vratiti na pravi put, a pobjeda protiv Rudara imala bi višestruki značaj. Baš zbog toga jasno je da imamo ogroman motiv u ovoj utakmici - jasan je Muharemović.

PRODUŽITI SERIJU

Rudar je neporažen na posljednje četiri utakmice, a pozitivnu eriju pokušaće da produži na „DG areni“. Pljevljaci su nanizali pobjedu i tri remija, ali osjećaju blizinu zone baraža - konkretno Jezera. Najbolji odgovor na pritisak pratioca - bio bi trijumf nad Podgoricom, koja na tabeli takođe juri današnjeg rivala. - Lijepo je kada se ne gubi, pogotovo kada prođete težak raspored. Ipak, svjesni smo da

Božović

Đajić

Boljević

Čelebić

Vuković

Muharemović

Maraš

Sentoku

Adrović Gašević

Ernec

Bojović

Macui

Peličić M. Golubović

Čavor

Prenkočević Banović

Kašćelan Agović

Trener Zoran Tripković

Trener Rade Petrović

nijesmo mnogo odmakli na tabeli, a da je zona baraža blizu. Uradićemo sve da pobijedimo Podgoricu koja nije u najboljem momentu. Konačno ćemo imati dobre uslove za igru, a to nam odgovara. Očekujem da pokažemo sav svoj kvalitet i dođemo do jako važnih bodova - rekao je kapiten Milija Golubović. Pljevljaci su ostali u Podgorici nakon meča sa Mornarom kako bi izbjegli dugo putovanje u kratkom vremenskom intervalu. - Trenirali smo na Starom aerodromu i spremni smo za meč. Svi su zdravi, samo je pod znakom pitanja Živković koji je bio na terapijama nakon povrede u prošlom kolu - zaključio je Golubović. R. P. - D. K.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 13. mart 2022.

TWITTER/PREMIER LEAGUE

PREMIJER (29. KOLO): Ronaldo het-trikom postao najbolji strijelac u istoriji fudbala

Nedodirljivi veteran Projektil sa dvadesetak metara za 1:0, rutinska realizacija za 2:1, pa pogodak glavom za 3:2 - Kristijano Ronaldo je sam pobijedio Totenhem. Sve loše što su napravili njegovi saigrači, popravljao je Portugalac. Svaki gol Totenhema, Kejna iz penala u 35, te autogol Megvajera u 72, nadoknađivao je Portugalac. U svojoj 38. godini. I doveo Mančester junajted na četvrtu poziciju, sa dva boda, ali i čak četiri meča više od Arsenala. Kristijano je, po podacima Zavoda za fudbalsku statistiku i istoriju (IFFHS) postao najbolji strijelac u istoriji svjetskog fudbala. Stigao je do kote od 807

pogodaka u karijeri, čime je prestigao Čeha Jozefa Bikana, koji je dao 805. Sa 37 godina i 35 dana postigao je 49. het-trik u karijeri i postao drugi najstariji igrač u istoriji Premijer lige koji je dao tri gola na jednom meču. Rekord drži Tedi Šeringem, koji je u avgustu 2003. imao 37 godina i 146 dana. Prvi pogodak Ronalda protiv Totenhema bio je i najljepši potez meča. Ugo Ljoris bio je nemoćan poslije bombe Portugalca. Portugalac je drugi gol postigao u 38. minutu, kada se našao usamljen u petercu na dodavanje Sanča. Činilo se da će Totenhem uzeti bod na ,,Old Trafordu“ poslije autogola

Megvajera, ali je Ronaldo odlučio da isprati ,,pijevce“ praznih ruku. Sjajno je skočio u 81. minutu i centaršut Telješa u 81. pretvorio u gol za pobjedu kojom je Junajted odmakao Totenhemu pet bodova, uz dva meča više. Liverpul je nastavio da vrši pritisak na vodeći Mančester siti. ,,Redsi“ su pogocima Dijasa u 19. i Salaha iz jedanaesterca u 61. minutu slavili na gostovanju Brajtonu i prišli na tri boda zaostatka. Dva tima trenutno imaju isti broj mečeva. Siti u poneđeljak gostuje Kristal Palasu. Brentford je bio bolji od Barnlija Ne. K. (2:0).

SBbet Prva liga za rukometaše (14. kolo)

Lovćen bez milosti Prva liga za vaterpoliste (7. kolo)

Lako za favorite Jadran Budva

12 3

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Sudije: Stanišić i Kontić. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 3:1, 3:1, 4:0. JADRAN: Đurović, Stevović, Vučurović 1, Bošković, Vujović 1, D. Radović 2, Murišić 1, Gardašević 1, Muskat, V. Radović 1, Čeraj 3, Petković 1, I. Radović, Sladović 1. BUDVA: Mandić, Ćetković, Žardan, Kovačević, D. Dragović, Ivanović, Vukićević, N. Dragović, Latinović 1, Mijatović, Bajković 1, Drašković 1, Kolesko, Stamatović. Jadran bez greške igra domaće prvenstvo – nakon sedam odigranih kola Novljani su lideri, a večeras su bez problema upisali nove bodove u duelu sa Budvanima.

Primorac Kataro

17 10

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Đurašković i Mišković. Rezultat po četvrtinama: 7:3, 2:2, 4:1, 4:4. PRIMORAC: Kralj (četiri odbrane), Isljamović (sedam odbrana), Drašković 4, Paunović 1, Janović 1, Mačić 1, Šekarić 1, Mršić 2, Stanojević 2, Vučković, Krivokapić 1, Vujošević 1, Vukšić 2. KATARO: Marinković (pet odbrana), Bjelica (tri odbrane), Vičević, Uskoković, Marković 1, Rajhel 1, Milić 4, Gopčević, Vujović, Milaš 3, Baštrica 1, Nikaljević, Ristelić, Petrović. Vaterpolisti Primorca posao su završili u prvoj četvrtini (7:3) i rutinski stigli do pobjede protiv gradskog rivala Katara. A. M.

Rukometaši Lovćena upisali su najubjedljiviju pobjedu ove sezone - aktuelni šampion deklasirao je Budućnost Podgoricu u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige 41:16.

U 22. minutu bilo je 12:8 za tim Duška Milića i činilo se da će sastav iz glavnog grada pretrpjeti pristojan poraz. Međutim, ,,plavi“ su - desetkovani neigranjem Dejana Lipovine, Milovana Markovića, Igora Kažića... - u drugom poluvremenu postigli samo pet golova. Jedanaest golova za Lovćen dao je Slaven Lekić, tri više od Danila Pajovića, četiri od Vuka Latkovića koji je šutirao bez promašaja. Cetinjani su upisali 12. pobjedu i imaju dva boda manje i meč više od Budvanske rivijere, koja danas gostuje Danilovgradu (17.30 h). Na trećem mjestu je Partizan 1949, koji je do 21. boda došao savladavši Jedinstvo u Bijelom Polju - 25:24. Timovi su smjenjivali u vođstvu, da bi Tivćani kod rezultata 22:22 vezali dva gola. Kučević je smanjio na 24:23, Drecun s desnog krila vratio ,,plus 2“ gostima, a Đur-

Darko Pejović, pivot Lovćena

đević minut i 10 prije kraja pogodio za 25:24. Mrvaljević je u napadu Partizana 1949 izgubio loptu i dobio crveni karton, a Jedinstvo šansu da izbori remi. Nikola Jelić je izveo sedmerac, ali je Ivan Čule odbranio šut i sačuvao pobjedu ,,crno-bijelima“, koji imaju tri boda manje od Lovćena. Rudar je u dobroj formi, što je

Brazil ugrabio posljednju kartu

pokazao i duel u Mojkovcu s Brskovom. Bilo je 32:30 za tim Nedima Selmanovića,¸uz 12 pogodaka Alekse Kneževića i jednu odbranu više Dejana Čolovića. Devet golova za Brskovo dao je Predrag Sošić. Rudar ima 18 bodova, tri manje od Partizana 1949, dva više od Budućnosti. Mornar 7 je upisao četvrtu uza-

stopnu pobjedu. Tim koji vodi Stevo Šiško Nikočević bio je ubjedljiv u duelu sa Sutjeskom u Danilovgradu - 35:28. Deset golova dao je Boban Ašanin, osam je za Sutjesku postigao talentovani Aleksa Jokić. Osim duela Danilovgrada i Budvanske rivijere, danas se igra i meč Komova i Berana 1949 (18 h). Ne. K.

Teški trenuci za najstariji crnogorski fudbalski klub

Poznati svi učesnici vaterpolo turnira na SP Prekinut meč u Ulcinju, Lovćen ostao sa šest igrača! Brazil je plasmanom u polufinale FINA Interkontinentalnog kupa popunio posljednje upražnjeno mjesto na vaterpolo turniru Svjetskog prvenstva koje će se ove godine održati u Budimpešti. Na šampionatu u glavnom gradu Mađarske, od 21. juna do 3. jula, nastupiće domaćin Mađarska, kroz Svjetsku ligu plasman su izborile Crna Gora i Sjedinjene Američke Države, Srbija, Grčka, Španija i Hrvatska obezbijedile su nastup preko

Olimpijskih igara, a učestvovaće i Italija, Rusija i Njemačka (EP), Australija kao predstavnik Australije i Okeanije, Južna Afrika s afričkog i Kazahstan i Japan s azijskog kontinenta, te Kanada i Brazil kao ,,ambasadori“ Sjeverne i Južne Amerike. Ruski sportisti nastupiće bez državnih obilježja. Žrijeb za vaterpolo turnir na SP održaće se 12. aprila. Prvi šešir: Srbija, Grčka, Mađarska, Španija.

Prva SBbet liga za rukometašice (15. kolo)

Slavlje za vodeće

PODGORICA – Lider Mornar 7 očekivano je savladao Trebjesu 24:21 u 15. kolu Prve SBbet lige za rukometašice. Po šest golova u barskoj ekipi

postigle su Mela Mehmedović i Indira Mujić, a Adriana Matas upisala je 13 odbrana. Kod Nikšićanki najefikasnije sa četiri gola bile su Anđela

Drugi šešir: Crna Gora, SAD; Hrvatska, Kanada/Brazil. Treći šešir: Italija, Rusija, Australija, Kanada/Brazil. Četvrti šešir: Južna Afrika, Kazahstan, Japan, Njemačka. U slučaju da Rusi ipak ne nastupe u Budimpešti, zamijeniće ih reprezentacija Gruzije, a Njemačka bi bila ,,pomjerena“ u treći šešir. Gruzini bi bili u posljednjem. A. M.

Kokotović, Bojana Dorongić i Maša Varajić. Rudar je u finišu meča, na krilima Jelene Vukčević, savladao gošće iz Tivta 20:17. Uporne Tivćanke su na manje od sedam minuta pred kraj meča uspjele da se približe na gol zaostatka (16:15), ali je Vukčević sa dva gola (3.45 prije kraja)

otklonila sve dileme. Najefikasnija sa pet golova kod domaćina bila je Vukčević, četiri (bez promašaja) dala je Ema Kolić, a kod Tivćanki se istakla golmanka Danica Pandurević sa 13 odbrana. U preostala dva meča sastaće se Levalea - Zeta (12h) i Ulcinj Nikšić (20h). A. M.

PODGORICA – Fudbalski klub Lovćen odavno se muči, gotovo iz dana u dan jedva preživljava, ali je sada, čini se, dotakao samo dno. Drugi dio takmičenja u Južnoj regiji počeo je juče utakmicom Otrant – Lovćen, a najstariji crnogorski klub na gostovanje je otputovao sa samo devet igrača?! Možda to najbolje pokazuje na kakve je grane spao cetinjski klub, za koji uglavnom nastupaju omladinci. Zbog povrede trojice igrača, cetinjski tim ostao je sa šest fudbalera u polju, a kako je to suprotno pravilima fudbalske igre, utakmica je pri rezultatu 4:0 prekinuta već u 48. minutu. Iako je Lovćen u trećem rangu, iako je na samom dnu, čini se da je ova situacija za klub tradicije kao što je Lovćen tužna, jer predstavlja sumornu sudbinu nekadašnjeg giganta, koji je očiR. P. gledno prepušten da tone…

Stav/ In memoriam 19

Neđelja, 13. mart 2022.

ZAŠTO MIMOILAZIMO ZAKON SRBIJE O SPC?!

Srbija opovrgla osam vjekova tradicije SPC D. MIJATOVIĆ

Paradoks(ali)je SPC u Crnoj Gori. Imenom i pojmom SPC postoji tek od okupacione 1918, protivno bačenom prokletstvu Carigradske patrijaršije, a u Crnoj Gori registrovana je kao pravni subjekt tek 2021. Tradicija pravoslavne crkve u Srbiji je od sultanovog fermana 1836. godine.

Piše: Sreten Zeković Da bi bogomolja i vjera dobile status tradicionalne, postavljen je evropski kriterijum: „kontinuitet sa pravnim subjektivitetom“. Oštra je nesklada, divergencija, kontradiktornost i sukob tradicije Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i SPC u Crnoj Gori. (Mitropolija crnogorsko-primorska), što ne odgovara zvaničnom fanfarisanju SPC da ona jedinstvena slavi 800 godina tradicije. Međutim, taj navodni kontinuitet SPC od osam vjekova decidno je pravnička Srbija umanjila za sedam i više vjekova aktuelnim zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama Republike Srbije (,,Službeni glasnik RS“ br. 36 od 27. aprila 2006). Već i sami naziv ovog zakona je rearhaizovan, jer rangirano izdvaja „crkve“ (hrišćanske) od ostalih bogomolja (neće da bude „vjerska zajednica“). U čl. 11. navedenog zakona piše: „SPC-i priznaje se kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenom na osnovi ’Načertanija o duhovnoj vlasti’ (Odluka Narodne skupštine Knjaževstva srbskog od 21. maja 1836. g) i Zakona o SPC (’Službene novine Kraljevine Jugoslavije’ br. 269/1929“..Taj akt se imenuje „Načertanije o duhovnoj vlasti“,

SPC je u Crnoj Gori pravno registrovana i stekla je pravni subjektivitet tek 2021. godine

ali mu ne odgovara u imenu, ni pojamu, značenju ni karakteru. Naime, to Načertanije dato je na osnovu sultanovog fermana da u „turskoj Srbiji“ mogu sami da biraju svoje episkope pod vrhovnim suverenitetom sultana, a na osnovu njega je (pro) turska Carigradska patrijarašija izdala odobrenje i za crkveni samoizbor u Srbiji. Ovo nije baš pravi naziv za autonomiju, jer je caristička kanonika ostrahistički centralizam, a nikako nije za autokefaliju.. Prethodno potvrđuje „Enciklopedijski leksikon – Istorija, III“, Interpres, Beograd 1970, urednici znaveni srpski naučnici:

„Tek poslije oslobođenja Srba od turske vlasti (u toku Prvog i Drugog srpskog ustanka) na rukovodeće položaje Srpske pravoslavne crkve dolaze episkopi Srbi, a Hatišerifom, od 1836. godine, sultan Mehmed II dao je Srbiji pravo na autonomnu crkvu… Dobijanjem nezavisnosti Srbije Berlinskim kongresom (1878), srpska crkva je dobila od carigradskog patrijarha Joakima III potvrdu nezavisnosti beogradske mitropolije u granicama Kneževine Srbije“ (i ovđe postoje protivrječnosti: 1. i 2. ustanka, oslobođenje Srba od Turaka i hatišerifskog Načertanija 1836). Interesantno je prethodno upo-

rediti sa „Ustavom Knjaževstva Srbije tj. sultanskim hatišerifom iz decembra 1838.“ kojim se izričito hatišerifski daje „platežnim podanicima Visoke porte“, „mojoj provinciji Serbiji“, „pod uslovom da plaćaju ispravno na propisane termine mojoj Visokoj porti danak“, da upražnjavaju svoju vjeru i izaberu između sebe svoje mitropolite i episkope „sa Vezirovim sodejstvom i nadziranjem mitropolita i episkopa i pod uslovom da budu podčinjeni patrijarhu u Konstantinopolju kao načelniku ove vjere i Sinoda“ (i ovaj Ustav je citiran prema izdanju SANU „Ustavi Knjaževine i Kraljevine Srbije

1835-1903“, Naučna knjiga, Beograd, 1988). Također je po(d)učno prethodnu hatišerifsku Narodnu skupštinu uporediti sa vjekovnim slobodarskim Crnogorskim zborom, posebitim, gotovo izuzetnim eklezijastičkim fenomenom, koji je redovito birao, potvrđivao i razvlašćivao mitropolite CPC, koja je bila neprijateljska protiv turske Pećke patrijaršije. Zato je vladika Sava i odbio da primi u turskoj Pećkoj patrijaršiji sultanov ferman o samostalnosti CPC. Podśećam na istočno kanonsko pravo(du): „Samostalna država - slobodan narod - autokefalna crkva“. U citiranim hatišerifskim ustavima očito nema Dušanova carstva , ni Sv. Save, njegove žičke crkve, Skopske patrijaršije na koje je Carigradska patrijaršija bačila anatemu zbog nekanonskog uzdizanja njihove crkve (Nemanjića) na rang patrijaršije mimo jurisdikcije Ohridske arhiepiskopije. Nema ni (nepriznate) Pećke patrijaršije, koju su Osmanlije 2-3 puta ukidali i obnavljali, niti osmovjekovnog kontinuiteta i tradicije SPC ni njene MCP. Nema ni svesrpskog „cariskotvornog i crkvotvornog naroda“ po kojem su svi osvojeni narodi Srbi („srpske vjere“ i tzv. svetosrpstva). Sve što je rečeno o kontinuitetu SPC kao matičnoj odnosi se i na SPC u Crnoj Gori (njenoj MCP), i lažno se o(zlo)glašava da je njen kontinuitet od osam v(i) jekova. U logici se to zove paradoksalija: Za sve to vrijeme CPC je bila autokefalna, priznata od Carigradske patrijaršije, Ruske pravoslavne crkve i svijeh ostalih crkava, pa i od srpske crkve, koja postaje SPC tek okupacione 1918-20. Iako se MCP prvi put pominje u Zakonu o SPC 1929, Ustav Svetog sinoda SPC donijet je tek 1931. g. (koji je u svemu podudaran sa Vidovdanskim ustavom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca), to je sve od okupatora, zbog čega su 1946. zakonom anulirani svi zakoni iz prve Jugoslavije, koji su suprotivni suštini, duhu i intenacijama AVNOJ-a i Ustava FNRJ Ovo tim prije, s obzirom na međuarodno pravo i određena akta kojima se utvrđuje kao neotuđivo pravo da kulturna i duhovna dobra pripadaju državi u kojoj se nalaze. Navodim samo Vankuversku deklaraciju Ujedinjenih nacija (1976) koja jasno utvrđuje pravo države da bude suvereni baštenik svog kulturnog nasljeđa. I na vrhu, SPC u Crnoj Gori, odnosno MCP tek je pravno registrovana i stekla pravni subjektivitet 2021. godine po usvojenim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je Crna Gora hibridno i iredentistički svezala sebe za Srbiju i ugrozila svoju nezavisnost.

Kosto Stojanović na imanju ,,13. jul“

In memoriam

Kosto Stojanović Diplomirani inženjer agronomije Kosto Stojanović preminuo je 18. januara 2022. u 99. godini. Rođen je 21. decembra 1923. godine, na Cetinju, u čestitoj i odvažnoj porodici Stojanović. Na Cetinju je završio osnovno obrazovanje i Višu realnu gimnaziju. Kao gimnazijalac, sa nepunih 18 godina, učestvovao je u svim akcijama protiv italijanskog okupatora, koje je organizovao omladinski pokret na Cetinju. Zbog suprotstavljanja okupatoru, skoro tri godine Drugog svjetskog rata, robovao je u italijanskim i njemačkim logorima. Nakon završene gimnazije 1947. godine, planskom raspodjelom, određen je da studira agronomiju na Sveučilištu u Zagrebu. U toku studija, kao i značajan broj crnogorskih studenata na Sveučilištu u Zagrebu, bio je zatočen na Golom otoku, gdje je proveo godinu. Kao student generacije, po završenim studijama, izabran je za asistenta na Agronomskom fakultetu, no ljubav prema rodnom kraju i Crnoj Gori, dovela ga je da radi na poljoprivrednom dobru ,,Kruševac“ u Titogradu. Kosto se istakao stručnim i naučnim radom, kao i saradnjom sa međunarodnim organizacijama (The Food and Agriculture Organization of the United Nations) i institutima (Weizmann Institute of Science, Rehovot, Izrael) na projektu ,,Formiranje Agrokombinata 13. jul“. Radio je na izvođenju agro-melioracionih radova na privođenju kulturi zemljišta Crmničkog polja i Bjelopavlićke ravnice. Značajan doprinos je dao istraživačkim radom na izboru kultura za proizvodnju na šljunkovitom zemljištu Ćemovskog polja, što je bio preduslov za projekat ,,Podizanja vinograda i zasada koštičavog voća“ na površini od oko 2.200 hektara. Kosto je jedan dio radnog angažmana proveo na poslovima saveznog tržišnog inspektora SFRJ, iz oblasti fitosanitarnih službi. Za svoj stručni i naučni rad dobio je brojna priznanja. Svojim radom ostaće za primjer mlađim generacijama stručnjaka, kako treba časno i pošteno raditi za dobrobit države Crne Stevan Lopičić, Gore. dipl. ing. u penziji

20 Feljton

Neđelja, 13. mart 2022.

10.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

Crnogorac nije bio kmet niti tuđinski podanik » Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Jedan od najupornijih i najpopularnijih zagovornika velikog srpskog nacionalnog pokreta, enormno emotivnog političkog „plača Nemanjinog“, i stručna perjanica prosutog „srpskog sveta“ A. Raković – toliko je esencijalnih gluposti prosuo u samo jednom svom TV zombi-nadahnuću (12. II 2022., TV B-92) – da bi i na nivou čak i ovakve zvanične Srbije bilo realno očekivati (makar formalno) kritičko preispitivanje takvih poremećenih „tumača“ istorije. Kao „oče naš“ mu je u zadnjim pojavljivanjima postao srpski Njegošev stih: „Srbija… od Dunava do mora sinjega“. Pitanje za brojne istoriografske puzdriloviće srpske: Da li je (po Njegoševom stihu) „sveta srpska zemlja Palestina“ – stvarno srpska? Da li i dalje imaju namjeru da cikte osmercem Z. Orfelina „srpski mislim i zborim / srpski gromko govorim / narodnost mi srpska…, um i duša slovinska…“ (Kažu, Njegoš je ove stihove bio zapisao na bjelini neke novine, pa novina izgubljena. A oni zapamtili, da bi bilo: „Priča se…“. Njegoš je tužan pošao sa ovoga svijeta jer Srbima nije mogao pomoći: „Ala se narobovaše ovi Srbi!“, za razliku od uvijek očiglednog, i otresitog Njegoševog stava: „Crnogorci ne ljube lance“. Što se tiče Njegoševih stihova: „Mala li je žertva sva Srbija / od Dunava do mora sinjega“, ko ima i krajičak zdravog mozga – nije mu ništa sporno. Neka se srpski nacisti nauživaju: veliko okupaciono „carstvo Nemanjića“ je zbilja potrajalo „od Dunava do mora sinjega“, dok je naišao drugi, sljedeći, enormno jači zavojevač i okupator, Osmanlije. To se Njegoš imaginarno, poetskom slikom i suštinskom tugom istorijske nejači toga vremena, post Nemanjićkog – obraća nemilosrnom zavojevaču, moćnim Turcima (nabrajajući im i druge njihove osvajačke otimačine, buduće turske provincije). To kako je pomenutom prilikom pomračeni Raković „iždrljio“ na Njegoševe Crnogorce, da pribilježim usputno i sljedeću njegovu otkrivalicu: „U kraljevini Crnoj Gori je pisalo da su svi bili Srbi, bez obzira na vjeroispovijest“. („Muhamedanci“ u kraljevini Crnoj Gori niti jedinkom nijesu „trčali“ da

Raspuštena i razuzdana palanačka vagabundija pokušava da „gazi“ sve pred sebom. Medijski plave – prljavom „poplavnom“ stihijom. „Slavna“ istorija, lažna tradicija, istorijska prava: prekrajana predanja – i pridodavanja tradicije i istorije. Kradu miran i spokojan život svome narodu, i narodima u regiji. Ovolika „vulinizacija“ nepodnošljiva je i za malodobne, da ne kažem maloumne budu Srbi. Takođe ni „Katolici“, a ni Pravoslavni“ (kako je zvanično, i na svim popisima stanovnišvta – bilo rubricirano: izjašnjavanje po vjeroispovijesti). Inače, kralj Nikola se na kraju, javno oglasio o nacionalnim Srbima, određujući se protiv apsurdno drukčije i potpuno očigledne „zle raške struje“, i podmuklih „palilulaca“ – koji mu „razuriše državu“ Crnu Goru. Puzajući Raković očekuje da će po sljedećem popisu stanovništva u Crnoj Gori, „nacionalnih Srba biti oko 40%, a jezičkih oko 60%“. Stvarno, svašta se može očekivaati: priprema se i „istoričar“ Raković da ih umnožava – kao kalifornijske gliste. I konkretno, pomenuti zombi stručnjak za „srpski svet“ podržava, pomaže i očekuje „saveznu srpsku državu – sa Srbijom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom“! „Zdravko Krivokapić je bio (u početku) srpska svetkovina“(!), čiji politički dolazak, i ukupnu parlamentarnu pobjedu su „jedinstveno proslavili svi Srbi, i vlast i opozicija – 99,9 odsto“, ističe ova napaljena istoriografska greška. Na drugoj strani, „Crnogorska pravoslavna crkva i Miraš Dedejić su kao cirkuska družina“… (Šteta, možda zbog tekuće „kovid“ i ukupne zdravstvene krize nema slobodnih mjesta u specijalnom kovinskom lječilištu? Vjerovatno, ni u susjedstvu, Dobroti i Jagomiru). Srbi se ponašaju kao mora balkanskog prostora! Slijepo su zadojeni propagandom, i zaljubljeni u šovinizam. Sve podvode pod svoju reakcionarnu nacionalnu isključivost, i lako pokazuju mržnju. „Titu je Beograd bio dobar decenijama. A onda je pošao da se leči u Sloveniju; a sve smo to mogli i mi,

Beogradski aerodrom je „Nikola Tesla“, i ogromnom termoelektranom u Smederevu se „diči“ Nikola Tesla? Ali, za života su mu se malo „divili“, a on njima još manje. Prije nego je pošao u Ameriku (sa švedskim pasošem), Tesla je živio i školovao se, i radio u Gospiću i Karlovcu, zatim Zagrebu, Mariboru, Gracu, Budimpešti. U Beograd je navratio samo jednom, 1892. godine, i bio nepuna dva sata – da bi mu predali neki orden

Isječci iz američke štampe u kojima se Nikola Tesla naziva Crnogorcem

Aleksandar Raković

tu odmah – dole, u Jug-Bogdanovoj. U Domu zdravlja“… Neumorno, nanovo: resetovanje i „obnova“, poput diobe ćelija. Srpski integralizam, srpska inkvizicija, kao posljedica „srpske basme“: sve srpsko! Srpski narod i srpska zemlja, gđe god stupila pravoslavna noga potomaka kmeta Simana i vrletnih Veletovaca. Napreduju kao biblijski pasulj; avanzovali čak u – Teslin narod! Ruralni mitomani patetično zazivaju: grabe, i kinđure se kao seljačka mlada… Beogradski aerodrom je „Nikola Tesla“, i ogromnom termoelektranom u Smederevu se „diči“ Nikola Tesla? Za života su mu se malo „divili“, a on njima još manje. Prije nego je pošao u Ameriku (sa švedskim pasošem), Tesla je poslije Like živio i školovao se, i radio u Gospiću i Karlovcu, zatim Zagrebu, Mariboru, Gracu, Budimpešti. U Beograd je navratio samo jednom, početkom zadnje decenije XIX vijeka (1892), i bio nepu-

na sva sata – po pozivu: da bi mu predali neki orden. Treba prelistati tadašnju beogradsku štampu – kako su pisali o njemu: i sa ironijom; čak podrugljivo. Početkom Drugog sv. rata, nije ni odgovorio na poziv pjesnika J. Dučića, srpskog ambasadora u SAD. Da se sastanu, i dogovore kako bi poradili za srpsku stvar. Jednostavno, bio je pravoslavac, iz Like (selo Smiljan, otac pop Bogdan), zemlja porijekla Hrvatska. Zadnje godine je živio u hotelu, i umro u dubokoj starosti, sam i smiren – bez brige o srpstvu i „svetosavlju“. „Teslin muzej“ u Beogradu otvoren je desetak i više godina poslije njegove smrti, kad je već enormno narasla njegova svjetska popularnost. Pa je postao „naš Tesla“, kao ovaj današnji „naš Nole“… Međutim, koliko je bio ośećajan, emotivan i suštinski privržen sopstvenoj realnosti, govori podatak da je „osijedio za jednu noć“. Na iznenadnu vijest da mu je majka teško bo-

Isječci iz američke štampe u kojima se Nikola Tesla naziva Crnogorcem

lesna, požurio je u Smiljan – da bi majku zastao živu: i stigao potpuno sijed. U Crnoj Gori, N. Tesla je pominjan samo sa odgovarajućim poštovanjem. Bez ovdašnjeg (inače često specifičnog) kočoperenja – jer je on ponekad potencirao da je njegova porodica porijeklom iz Crne Gore. Takođe, jedva da se zna da je Tesla stizao da prevodi „Crnogorske narodne junačke pjesme“ na engleski jezik, za što mu je uručen Danilov orden. Svako nasilno kanalisanje i ograničavanje, svaki rigidni društveni „kanon“ je – kao dubak za dijete. Taj propagandistički, srpski vaspitno obrazovni „dubak“ poguban je po moralni sklop srpskog življa. Samo slobodan, u svemu oslobođen i samostalan čovjek može biti odgovoran pojedinac, i kompletna ličnost. U tome i jest istorijska razlika u mentalitetu između Crnogoraca i Srba. Crnogorac je vjekovima bio slobodar. I slobodan seljak,

i stočar: sa malo imovine; ali je bio svoj na svome. Nije bio – bezemljaš! Odnosno, nije bio ni kmet, ni čivčija. Nije naučio da bude sluga. Nije bio tuđinski podanik, niti polutan malmudirski. U Hrvatskoj se, izvještavaju beogradski mediji, u jednom danu (22. IX 2021.) pojavila 122 negativna napisa o A. Vučiću. Bučno je odgovarano: „To je neizlečivi kompleks Hrvata“. A kada se u jednoj sedmici (u tom periodu) u srpskim medijima plasiralo oko 10.000 ogavnih sadržaja o Crnoj Gori, iz srpske gungule poručuju: „Kriva je Crna Gora“! To plansko, radikalsko karambolisanje i đavolisanje sopstvenog srpskog naroda, tj. trajno unižavanje i uništavanje mentalnog zdravlja srpskog naroda – uobičajena je svakodnevnica. Na primjer, jedan dan predśednik Vučić populariše i promoviše Savjet nesvrstanih u Beogradu (105 država), a bukvalno śutradan otvara Sajam naoružanja…, „da Srbija ne bi bila ponižavana“!? Teško ga je i slušati, a kamoli da mu neko normalan ima u što povjerovati. Pogotovo kad još „paradno“ pripomažu „armade“ svojih paramecijumskih doušnika i poltrona, saradnika: „Crna Gora i BiH su greška, koja će se raspasti – i dezintegrisati sa Srbijom“. Uostalom, 7,5 miliona Srba će se obračunati sa 100.000 crnogorskih separatista“! Srpski uporni pokušaji za banalno nametanje stvarnosti na Balkanu – „hrani“ se mržnjom i osvetom. Raspuštena i razuzdana palanačka vagabundija pokušava da „gazi“ sve pred sebom. Medijski plave – prljavom „poplavnom“ stihijom. „Slavna“ istorija, lažna tradicija, istorijska prava: prekrajana predanja – i pridodavanja tradicije i istorije. Kradu miran i spokojan život svome narodu, i narodima u regiji. Bezumno „kade“ sa svojim snoviđenjima, iluzijama, obmanama, banalnim prevarama. Ovolika „vulinizacija“ nepodnošljiva je i za malodobne, da ne kažem maloumne. I sve njene scenske i diletanske probe za „podizanje“ i homogenizaciju „srpskog sveta“! Za jačanje „nacije“ i „kulturno jedinstvo“ svih Srba. – Što li će im biti na pošljetku! Što će ostati od mentalnog zdravlja, i duše srpskog naroda? (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 13. mart 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i

Đotiš bioritam (14.3 - 20.3) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre može- mo, kao i podijelne karte (specifičte lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na područja života) u horoskopu, Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. što je vrlo individualno, različito od poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/cal- osobe do osobe. Lubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako pre- Pun Mjesec je od četvrtka u 9:00 sideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program do petka u 8:17. Ovo je generalno na www.vedicastrologer.org/jh povoljno za mnoge aktivnosti, ali tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno imati u vidu da su neki ljudi razdraposmatrati samo planetarne tran- žljivi tokom ovakve mjesečeve navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi- mijene. energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa bližnjima.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani,

imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Tranzit se završava u utorak u 19:03.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

22 Enigmatika

Neđelja, 13. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 13. mart 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM na godinu dana studio apartman u Bečićima za dvije osobe . Plaćanje godinu dana unaprijed. 069/885-416 1

USLUGE RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo! Tel. 068/378-391 2 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 3

ZANATSKE USLUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Potrebni radnici na duži vremenski period. - Stolari, SSS, rad na stolarskim mašinama, obrada drveta, ugradnja gotovih elemenata na plovilima, - Farbari, SSS, priprema za farbanje, farbanje plovila

Kontakt 067-220-635

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 13. mart 2022.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да се наш драги

MITI

ПРЕДРАГ - ДРАГАН ВУЧЕТИЋ

Neka Tvoja plemenita duša nađe mir tamo gdje nema patnje i bola. Pamtiće Te

TANJA sa porodicom

упокојио у Господу дана 12. марта 2022. у 71. години живота. Саучешће примамо у градској капели – Тиват, дана 13. марта од 10 до 15 часова, када ће погребна поворка кренути ка мјесном гробљу цркве Свете Петке у Кавчу, гдје ће се обавити сахрана. Ожалошћени: супруга АНЂЕЛКА, син МИЛОШ, ћерка ЉИЉАНА, унуке МИЛИЦА и МАРИНА, брат НЕНАД, снаха ВЈЕРА, шура МИРОСЛАВ, синовац УРОШ, снаха АНИТА, породице ВЕЛИМИРОВИЋ и ПЕТКОВИЋ и остала многобројна родбина

710 Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

MITI

Počivaj u miru. Pamtiće te i čuvati od zaborava NEBOJŠA, IVO i SLAVEN sa porodicama 662

703 Posljednji pozdrav

Дана 12. марта 2022. навршило се 40 дана од када нас је напустила наша драга мајка, бака и свекрва

DRAGIŠA BATO IVANOVIĆ Prerano i iznenada si nas napustio i otišao u vječnost dobri i plemeniti kume. SLAVKO PAVIĆEVIĆ sa porodicom

МИЛИЈАНА Марјанова КАСТРАТОВИЋ

715 Posljednji pozdrav sestri

Недостаје нам твоја љубав, пажња, њежност и брижност коју си нам безусловно давала. Твој одлазак из нашег живота не значи да си нас напустила. Живиш и живјећеш у нама до задњег откуцаја наших срца.

Твоји: РАДОШ - ЛОЛО, ВЛАДАН, СРЂАН, ГОРДАНА, ГОРДАНА, НАЂА, ДАНИЛО, ИРИНА, ЈАНА

MILOSAVI POPOVIĆ Naše odrastanje i zajednički život ostaće mi vječne uspomene na tebe. Tvoja sestra,

713 NATA JANKOVIĆ sa porodicom

Dragom bratu

701

VELIMIRU - MIŠKU JOVANOVIĆU Dvije godine su od tvoje smrti, mili moj brate, a nijedan dan bez sjećanja i misli na tebe. Tvoja sestra MIRJANA sa porodicom 714

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. mart 2022.

Prošlo je pola godine od smrti naše ćerke i sestre

TUŽNO SJEĆANJE

JOVAN - ĆOJO MILUTINOVIĆ

MAJE Brankove PEJAKOVIĆ rođene Milačić Počivaj u miru, naš voljeni anđele i neka ti je za sve hvala. 653

Tvoji majka LJUBICA i brat MLADEN

DUŠKO RADULOVIĆ Navršava se četrdeset dana, voljeni naš, ali se i dalje teško suočiti sa istinom da si nas napustio. Primjer je bilo imati te za supruga i oca. Hvala ti na beskonačnoj ljubavi i toplini, dok naše srce kuca ti živiš. Tvoji MICA, BORIS i NAĐA

Danas je 40 dana od smrti naše drage snahe

712

9. 3. 1972 – 13. 3. 1994. Riječi su blijeda slika našeg bola. Vječno tuguju za tobom, tvoji RODITELJI i SESTRA 663

Četrdeset je dana otkad nas je napustio naš dragi brat, djever i stric

13. 3. 2008 – 13. 3. 2022.

JELENE V. PAVLIĆEVIĆ I ovo vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom. U nama i sa nama ostaće zauvijek tvoj divni osmijeh, energija i vedrina. Tvoji,

KOLE, VINKA, MILAN i MILENA

706

ĆOJO Tvojim preranim odlaskom ostala je velika praznina i tuga u našim srcima. Sa ponosom čuvat ćemo te od zaborava, sjećanje na tebe, tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost koju si nam pružao. Sjećat ćemo se tvojih šala i pamtićemo lijepe trenutke.

Četrdeset dana od smrti drage naše

KRISTINA – TINA Šta da kažem... Svake godine je tuga sve jača. Dani idu, a moje ćerke više nema. Ostala mi je samo uspomena, sjećanje na divnu ćerku koju sam beskrajno voljela. Volim te, moj Anđele

tvoja MAJKA

642 Tvoji: GARO, VESNA, IVAN, TINA i BOJAN 13. 3. 2008 – 13. 3. 2022. 707

JELENE PAVLIĆEVIĆ

Četrdeset je dana od kada nije među nama

Nosimo te u srcu i čuvamo od zaborava. 705

SLOBO PAVLIĆEVIĆ sa porodicom

KRISTINA – TINA

Dana 13. marta 2022, navršava se tužna godina od smrti naše majke, svekrve i babe

JOVAN – ĆOJO MILUTINOVIĆ Puno je suza palo, od kada je tvoje srce stalo… Srce ti je prelomilo, voljenog brata si se uželio. Nema dana da ne mislimo o Vama. Živjećete zauvijek u nama…

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Dana 13. marta u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju.

Voli te tvoja SESTRA, moj Anđele 643

Snaha NADA, bratanić NIKOLA, bratanične SANJA, BILJANA i NINA

JOVANKE – BEKE Savove BAKOČ rođena Šofranac

Mnogo mi nedostaješ, moja mila i dobra sestro. Dok budem živjela, ostaćeš u mom srcu, mislima i duši.

669 Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog brata

TIKI

Porodica BAKOČ

U nama i sa nama ostaješ zauvijek.

JOVANA MILUTINOVIĆA

654 Godina dana je od smrti moje majke

Teško je gledati svijet, a u njemu ne vidjeti tebe. Ali kažu da plemeniti ljudi kratko žive, a dugo se pamte. Zauvijek ćemo te voljeti. 686

Sestre LJIKA i BOSA

40 dana je od smrti našeg dragog

DUDA, baba CACA, đed DRAGAN

700 Dana 15. marta navršava se godina dana od smrti dragog supruga, oca i djeda

BEKE BAKOČ Dani prolaze, ali ne blijedi sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu, niti mogu umanjiti bol za tobom. Neka te prati naša ljubav jača od zaborava, a uspomena na tebe živjeće dok je nas. Ćerka LJILJANA sa porodicom 655

GOLUBA - MIŠA MILOVIĆA

JOVANA - ĆOJA MILUTINOVIĆA S ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe. BAJA sa porodicom 711

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Dragi naš djeda, mnogo nam nedostaješ. Tužno je sjećanje na tebe, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Supruga MILKA, ćerka SLAVICA, unučad BORIS i SNEŽANA 633

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 13. mart 2022. Četiri godine je od kada nije sa nama naša draga

Пола године је од када није са нама наша вољена сестра, тетка и заова

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

STANKA Dragova KATNIĆ

DESANKE Nikoline ORLANDIĆ

Draga Stanka, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Čuvamo te trajno od zaborava, sve nam više nedostaješ.

PORODICA

639 Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustila naša voljena

MIRJANA Brankova KALUĐEROVIĆ

ВЈЕРА Рајкова ВУКОВИЋ рођена Шофранац

Драга сестро, превелика је бол и празнина коју осјећамо за тобом. Твојим одласком изгубили смо нешто што се ни са чим не може замијенити, велику љубав, пажњу и доброту. Вецо, била си наш велики брат, а не сестра, подршка свима у сваком моменту. Била си друга мајка нашој дјеци, тако су те доживљавали. Вољена сестро, била си јединствена особа, ово су ријечи свакога ко те познавао и хвала свима који су то истакли. Твој благи глас одзвања свуда око нас, али тебе нема. Жеља да те видимо, то су само наши снови. Са нама си у свакој причи, сваком осмијеху, тако ћеш и остати увијек вољена и никад заборављена. Претужни смо што не можемо обићи данас твоју вјечну кућу која је окована ледом и снијегом подно хладног Дурмитора, али знамо да нас сваког часа гледаш и мислиш на нас. Почивај у миру, нека те анђели чувају умјесто нас, добра душо, а ми ћемо те чувати од заборава док куцају наша срца.

Tvoja ljubav, mudrost i dobrota, zauvijek će živjeti u našim srcima. Zahvalni i ponosni čuvaćemo uspomenu na tvoj časni životni put. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru carstva nebeskog.

Počivaj u miru koji si svojim časnim životom zaslužila. Mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pominjati.

Sin DOBROSLAV – DOBRO sa porodicom

636 Navršava se 40 dana od smrti mog dragog brata

Твоји: РАЈКО, РАЈКА, БОРКА и СЛОБОДАНКА са породицама

Tvoja PORODICA

PUNIŠE Mitrovog VUJOVIĆA 680

651 13. 3. 2019 – 13. 3. 2022.

Četrdeset je dana, draga naša

DRAGAN SAMARDŽIĆ Beskrajno nedostaješ. Tvoji: VANJA, MIA, DARKO i MILI 652

Dragi Puja, živio si puni ljudski vijek časno i pošteno. Krasile su te najljepše ljudske osobine i ljudskost, poštenje, plemenitost, dobrota i ljepota. Bio si brižan i pažljiv sin, nježan otac i đed, a nadasve kruti brat. Teško mi pada tvoje odsustvo i nikako da se naviknem na život bez tebe. Nikada te neću i ne mogu zaboraviti. Počivaj u miru i neka ti je laka gruda ove naše zagaračke zemlje koju si mnogo volio i kojoj si se uvijek rado vraćao.

Ožalošćeni brat VELIMIR VUJOVIĆ sa porodicom

BUDIMKA VUKČEVIĆ od kojih nijedan nije prošao bez tebe u mislima. Nedostaje da znam da si tu iako se dugo ne vidimo. Nedostaje da se čujemo i družimo i da našoj priči i smijehu nema kraja. Kao da je sve bilo juče – naše igre oko zgrade, škola, izlasci, more. Sve jedan tren. Počivaj u miru, dobra i lijepa naša Buki.

660 Navršava se pola godine od smrti našeg dragog

Tvoji kumovi NATAŠA i SRĐAN RAIČEVIĆ

Dvije godine kako te nema, voljeni naš 668

Deset godina otkako nije sa nama

MIŠKO

ĐURO Petrov POPOVIĆ

Vrijeme ne može ublažiti tugu sa kojom živimo. Vječno u našim mislima.

13. 9. 2021 – 13. 3. 2022.

Tvoji DRAGAN, VESNA, KSENIJA i NATAŠA 708

BRANISLAV Božov POPIVODA Godina dana je od smrti naše drage Vrijeme ne donosi zaborav. Nedostaješ...

Tuguju: supruga VJERA, ćerke DUŠICA, DANKA i JASNA, unučad PETAR, OGNJEN, NEDA i KOSTA

STANE pok. Ilije ŽIVKOVIĆ rođ. Marković

Supruga NADA, kćerka IVANA, zet BRANIMIR, unuke BOGDANA i DAMJANA

Pomen će se održati u nedjelju 13. marta 2022. godine na gradskom groblju na Cetinju. Ožalošćena PORODICA 709

646

667

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. mart 2022. Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni

Pola godine je od smrti naše tetke

NIKOLA Milov GLOBAREVIĆ Napustio si nas tiho i dostojanstveno, onako kako si živio. Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam pružao. Počivaj u miru.

Tvoji: ćerka CILE, sin MIKO, snaha MACA, unuci VELJKO, ANDRIJA i PETAR

LOLE ĐIKANOVIĆ 641

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

Uvijek u našim srcima. Volimo te, tetka.

Tvoja djeca: PEĐA, NENO, ĐOLE i ANDREA

SLOBODANKE Miladinove UZELAC

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Sa ponosom ćemo se sjećati neizmjerne ljubavi i pažnje koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru, u zagrljaju našeg Darka, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava. Ovim putem želimo da zahvalimo svima koji nam izjaviše saučešće lično, putem telefona i telegrama.

704 Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

Voljeni naš brate, rano naša...

Tvoji: suprug MILADIN, ćerke DRAGANA i IVANA sa porodicama

ĐOKA PAVIĆEVIĆA Tiha patnja i praznina koju si ostavio je surova realnost koju moramo prihvatiti. Nedostaješ... Šćer IVANA, unučad VANJA i DRAŽEN, praunuka ELENA 659 Prošlo je četrdeset dana od smrti mog svekra

BOJAN BOJIČIĆ Prebrzo si nas napustio i ostavio sa najvećom prazninom koju ništa ne može ispuniti. Uvijek si bio naš vođa, okupljao nas i savjetovao. Nikada neće biti isto bez tebe... Živjećeš kroz Bogija i Boža, kroz naše priče i misli... Uvijek ćemo te čuvati od zaborava, nepreboljeni naš!

634 Četrdeset je dana od upokojenja brata

Tvoji DADO, DAMIR, NIKOLA, NINA, IGOR, SANDRO i ENA 692

ĐOKA PAVIĆEVIĆA

Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg dragog

NEŠKA MARAŠA

Tvoje kako si uvijek je bilo iskreno i iz duše. Hvala ti na našim razgovorima i na podršci koju si mi pružio. Počivaj u miru. Snaha LIDIJA 665 Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg đeda

ĐOKA PAVIĆEVIĆA

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir u zagrljaju unuka Miloša i supruge Bebe.

Prazno je bez tebe. Nedostaješ u svakom momentu. Odakle god smo došli bio si tu da nas dočekaš sa lijepom riječju. Izgubili smo veliki oslonac i podršku.

ĐOKA Nedostaju nam naši razgovori, tvoja podrška, nedostaju nam naše tajne, nedostaješ nam Ti, đede! Hvala ti za sve što si uradio za nas. Nikad te nećemo zaboraviti. 666

Tvoje SARA i IVA

MILENKO - MIĆA sa porodicom

Tvoji: IGOR, MILIJA, LIDIJA, SARA i IVA 664

e-mail: oglasno@pobjeda.me

661

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 13. mart 2022.

Četrdeset dana navikavanja na bolnu istinu da više nema mojega miloga brata

Četrdeset najtužnijih dana, dragi moj

Četrdeset dana je od kada nije sa nama

BRANKO Markov KOSTIĆ

BRANKO KOSTIĆ

BRANKA – KOLA KOSTIĆA

Baš na tvoj rođendan. Umjesto slavlja posjetiću tvoju vječnu kuću i zaliti suzama.

U nedjelju, 13. marta, posjetićemo njegov grob. Umjesto četrdesetodnevnog pomena, porodica će dati prilog za održavanje seoskog vodovoda u Drušićima.

Sestra SLAVICA sa porodicom Zauvijek

tvoja BOKE

OŽALOŠĆENA PORODICA 648

649

Dragi brate

Navršava se 40 dana od smrti našeg

650 Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš

BRANKO Počivaj u miru. MILUTIN sa porodicom

BRANKA Markovog KOSTIĆA Tvojim odlaskom izgubili smo dobrog i plemenitog bratanića i brata. Tvoju dobru dušu čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

BRANKO Markov KOSTIĆ Zauvijek ćemo te nositi u našim mislima i srcima. Strina DUŠNA i brat od strica MIJO sa porodicom 640

Tetka MILOSAVA i brat ŠOLE sa porodicom 693

647

Četrdeset dana je od kada putuje nebeskim carstvom naš dragi

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

BRANKO Markov KOSTIĆ VOJO Nismo stigli da se pozdravimo i ispričamo poslednji put, pa ti šaljem ovaj pozdrav, tata. Tužni smo ali ostaje hiljade uspomena zapisanih u srcu i nema tih dana koji ih mogu izbrisati. Na svijetu nisi bio sam, putuj spokojan.

Otišao si, ali sjećanje na tebe živjeće zauvijek. Strina MILEVA sa porodicom

BRANKA Markovog KOSTIĆA

691 Пола и пет година од када нијесте са нама

Ćerka MILENA i zet GORAN STANOJEVIĆ sa đecom

Tvoja dobrota i plemenitost ostaje u našim srcima i čuva te od zaborava.

689 Četrdeset dana je od kada nas je napustio moj brat

САВО

НЕНАД

ТОДОРОВИЋ

Тужне су куће које Вам посјећујемо, још тужнији ми.

VOJO

Strina ZORKA sa porodicom

Vrijeme ne može izbrisati tvoj vedri lik koji ćemo čuvati od zaborava. 690

Неутјешни отац ЈОВАН са СЕСТРАМА и БРАЋОМ

Brat ZARIJA i snaha BOSA 645

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

635

30 Oglasi i obavještenja Dana 13. marta 2022. navršava se godina dana od smrti naše voljene

Neđelja, 13. mart 2022. Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša majka

Naša voljena

BOBA NIKOLIĆ

MILENKE – MILE JOVANOVIĆ

Boškice naša, Postala si anđeo čuvar naše sreće i naše tuge, uvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. Ti nam se nasmiješi nekada, tamo sa druge strane, tamo iza šarene duge!

BOBE U mojim mislima je tvoj lik, u srcu tuga, a u očima skrivena suza. Nedostaješ... Sestra MILKA sa porodicom

Vole te tvoja đeca NOVAK, NAĐA, TAMARA i MIRKO

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava, a uspomena na tebe živjeće dok je nas. Vole te tvoji najmiliji, uvijek i zauvijek.

695

694

Naša dobra

Četrdeset dana je od smrti naše drage sestre

Tvoji sinovi: ŽELJKO i DARKO sa porodicama

BOBICE Kad na mlado poljsko cvijeće Biser niže ponoć nijema Iz srca se glasak krade Što te nema, što te nema? Tvojim odlaskom se promijenila jedna stvar... sve!

644 Tvoji: NAĐA, MILICA i BOŠKO

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke

696

BOBE NIKOLIĆ Živjela si tiho nenametljivo, ali nadasve dostojanstveno. Sa tugom i bolom moramo živjeti, al uvijek ćeš biti u našim mislima i vječno u našim srcima. 683

Tvoja braća RANKO i DUŠKO sa porodicama

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

Moja dobra majko

BOBE NIKOLIĆ BOBE

MARTE DUMEZIĆ

Ti si pjesma moje duše, ti si bol u srcu mom. Ne dam da mi tuge sruše onaj sjaj u oku tvom... I ne mogu još da shvatim da bez tebe moram ja!

Hvala ti što si bila dio nas, što si uvijek sa ljubavlju, toplinom i osmijehom dočekivala i ispraćala, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 682

Brat BRANO sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

Svaki izlazak i zalazak sunca bila si ti. Bila si tako nježna i topla. Tvoje riječi pamtimo, tvoje zagrljaje čuvamo. Jako nam nedostaješ. Volimo te. Zahvaljujemo svima koji su putem telefona, telegrama i lično podijelili sa nama tugu i bol.

Tvoj MIRKO 697 Majko

BOBE NIKOLIĆ Ostaćeš vječno u našim srcima voljena i u mislima nikad zaboravljena.

Sin BORO i kćerka EVICA

681

Tvoj brat VASKO KOPRIVICA sa porodicom

BOBE Mila, najmilija, nježna, najnježnija. Noćima gubim dah i teško dišem, teško pišem vičem u nebo „dođi i ostani“ kao oči bez lica, jato bez ptica, kao voz bez pruge, samo ti i ja, jedna bez druge.

637 Četrdeset je dana od smrti naše voljene

Tvoj BULE

BOŽIDARKA - BOBA NIKOLIĆ

699

Zauvijek ću čuvati uspomenu na naše lijepo i iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru. 688

NADA ROGANOVIĆ

MARTE DUMEZIĆ Godina je dana od tvoje prerane smrti Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću koju si dijelila gdje god bila. Zauvijek ćemo pamtiti tvoje lice i vedru narav. Nedostaješ...

Kćerka EVICA, unučad TEA i BRANKO i zet ŽELJKO

BOBICE Nedostaje nam tvoja ljubav, mila, da nas poljubiš, zagrliš, da nam se nasmiješ, da si samo tu, pored nas. Čuvaj nam je, đede...

BORIS VUČKOVIĆ STOJAN, TAMARA, JAKOV i JAKŠA

638

698

U srcu te nosimo i od zaborava čuvamo. 687

Brat IVAN POPOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. mart 2022.

Prođe tužna godina bez tebe,

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

BORISA

Dragi naš, Dani prolaze, ali ne blijedi sjećanje na tvoj osmijeh, plemenitost i dobrotu. Uspomene na tebe živjeće dok je nas. Voli te sestra. BRANO i MIKA sa porodicom 656

BORISU

BOKI

Dragi brate, godina prođe, a ja se još nadam da ćeš nam doći. Kako vrijeme prolazi sve je teže i bolnije. Bili smo jedno drugom podrška uvijek u svemu. Počivaj u miru, moj najdraži brate, a ja ću sve učinjeti da budeš ponosan na mene tamo gdje jesi.

Dan po dan prolazi, a tebe nema. Osjećam nešto i nadam se da si to ti, tu pored nas. Da me gledaš i bodriš kao do zadnjeg dana kad si nas napuštio. Soba prazna, sve je tu sem tebe. Ali opet imam osjećaj da si tu negdje, kraj nas. Volimo te.

Dragi Voli te najviše tvoj brat DEJAN

BORISE

Tvoji: LIDIJA, BOGDAN i MARTINA

685

684

Godina dana otkako nisi sa nama, naš dragi

Navršava se godina od smrti

Previše si ljubavi i dobrote odnio sa sobom. Nedostaješ kao i prvog dana. Tvoji: PETAR, MILICA, MAŠA i MAKSIM 679

BORISE Postoji ljubav koju smrt ne prekida i bol koju vrijeme ne liječi. Nedostaješ... Tvoja baba VLADIMIRKA 674 Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš dragi sestrić

BORISA VUČKOVIĆA Skupila se tuga za pet života, a mi pokušavamo preživjeti smještajući sve u ovaj jedan. Ne znamo ni kako, ni dokle, samo znamo da te u ovom životu ne možemo preboljeti. Volimo te i tugujemo za tobom.

BORISE

Tvoj stric BOŽIDAR sa porodicom 678

Puno suza je palo od kada tvoje srce je stalo. Nedostaješ...

Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš dragi sestrić

GAGA, BILJANA, JOVAN, LUKA i STEFAN 670

BORIS Ostavio si divne uspomene u kojima ćeš vječno živjeti. Počivaj sa anđelima.

Dragi

Tvoj ujak LJUBISAV i ujna JAVORKA sa porodicom

676

Godina dana od smrti našeg voljenog

BORIS Mnogo nas boli tvoj odlazak. Fali nam tvoj vedri lik, tvoj osmeh, dok živimo živjećeš i ti u nama. Tvoj ujak DRAGOSLAV i ujna VESNA sa porodicom

BORISE

675

BORISA

Prođe tužna godina, ali ostaju vječno sjećanja, ljubav, ponos i tuga za tobom. LJUBO i MARINA KALUĐEROVIĆ 671 Navršava se godina dana od smrti dragog i voljenog

Godina je dana otkako nije sa nama naš dragi Istina da te nema je teška, praznina velika, riječi malo da kažu koliko nam nedostaješ. Voli te sestra

GAŠO i SANJA sa porodicom

657 Duga godina bez našeg voljenog

BORIS VUČKOVIĆ BORISA VUČKOVIĆA Nedostaje nam tvoja plemenita i čestita duša u kojoj je podjednako bilo ljubavi i topline za sve nas. Tetak BINJO, tetka MILEVA, brat MILOVAN 672

Naš neprebolu, danas je godina dana od kada si nas ostavio da tugujemo i žalimo za tobom. 658

Dragom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Bio si rijedak i neponovljiv dragulj. Veliki ljudi ne umiru. Oni su vječni zbog svojih djela koja su uradili za života. Znamo da brineš za nas iz Raja, kao što ćemo i mi brinuti za tebe i tvoj nasmijan lik vječno nositi u srcu, duši i mislima.

Tvoji tetak VESKO i tetka MILA Zauvijek tvoji: IVO VUČKOVIĆ sa porodicom

Dana 14. marta 2022. navršava se godina od smrti našeg voljenog

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

BORISA

BORISU Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol zbog tvog preranog odlaska.

702

BORISA Nikovog VUČKOVIĆA Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, voljen i nikad zaboravljen.

MILICA, RAJKO i ANJA 673

677

BRANKO, MAGDALENA, NEVENKA i MILICA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32 Marketing

Neđelja, 13. mart 2022.