Dnevni list Pobjeda 13.01.2022. by Pobjeda

Po zahtjevu kompanije ,,Voli“ transport i kontrola robe bili pod pojačanim nadzorom M.BABOVIĆ

„PRELETAČI“ UPIRU PRSTOM JEDAN U DRUGOGA: Direktor ANB Dejan Vukšić, nakon što smo izvijestili o dešavanjima u toj kući, u utorak organizovao hitan sastanak sa najbližim saradnicima

Živković optužen da je izvor Pobjede, Milić da je nesposoban da pronađe „krticu“ Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić organizovao je u utorak, u svom kabinetu, hitan sastanak sa najbližim saradnicima i naložio im da, kako znaju i umiju, pronađu „krticu“ koja Pobjedi daje podatke o dešavanjima u Agenciji. Nezvanični sagovornici Pobjede ispričali su i da je na sastanku „bilo žestoko“, da su se kolege obrušile na šefa Kontraobavještajne Bata Milića da je nesposoban da sazna ko Pobjedi daje informacije, a dio kolega optužio je Vučinu Živkovića da je on taj. Vukšića su posljednji tekstovi Pobjede doveli do bijesa i na sastanku u utorak je i prijetio saradnicima. – Optužio ih je da je među njima „krtica“, jer u tekstovima ima podataka koje je on podijelio samo sa njima i nijedan drugi agent ih nije znao – ističe naš izvor iz Agencije. Jedan od podataka koje je znao uzak krug Vukšićevih saradnika, a koji smo objavili, je da je Bato Milić autor informacije koja je 11. juna prošle godine proslijeđena premijeru Zdravku Krivokapiću, a koja obiluje brojnim netačnim navodima o bivšem menadžmentu Agencije. Tom informacijom, kako smo objavili, navodno je „kupio“ Vukšićevo povjerenje. STR. 2. i 3. Dejan Vukšić

Kontradiktorne informacije o funkcionisanju Hirurške klinike

Pacijenti tvrde da su im operacije odgođene, KCCG da Operativni blok radi bez prekida

Carinici otkrili pola tone kokaina u magacinu u Zeti Prema informacijama Pobjede, kompanija Voli je, zbog svih ranijih slučajeva, uputila pismeni zahtjev carinskoj službi od koje je zatražila da se nad tovarima banana obavlja posebna kontrola. Tako je i ovog puta ustanovljeno, na skeneru, da se u nekim paketima ne nalaze banane, nego sumnjiva supstanca. Nakon što je policija obaviještena, obavljena je akcija zapljene sumnjivog tovara, za koju se osnovano sumnja da je riječ o kokainu STR. 10. i 11.

Dr Borovinić-Bojović izjavila da su mjere dale pozitivne rezultate

Podaci demantuju ministarku

Inovirane epidemiološke mjere na snazi narednih sedam dana, ublaženi uslovi za ulazak u zemlju

STR. 7.

Policija i tužilaštvo ćute o propustima u podgoričkoj stanici policije u slučaju Podgoričanina Ivana Vujovića

ARHIVSKI SNIMAK

STR. 11.

Grafikon Džon Hopkins univerziteta koji prikazuje broj zaraženih u odnosu na broj stanovnika u regionu

STR. 7.

Demokrate, Prava Budva, SNP i Ura odlučni da do daljnjeg ne daju kvorum sjednicama budvanskog parlamenta

Čekaju uvođenje prinudne uprave

STR. 4.

D. MALIDŽAN

Nema odgovora kako se lice sa potjernice našlo na slobodi

Preporučeno da se raspust produži, na potezu Bratić

STR. 7.

Politika

Četvrtak, 13. januar 2022.

Odgovor na najavu Medijskog centra Demokratske narodne partije da će tužiti novinare Pobjede

Ko je ovđe ,,operisan“? PODGORICA - Kada Medijski centar Demokratske narodne partije, po nalogu svog pretpostavljenog, lidera ove stranke Milana Kneževića, objavi da su novinari Pobjede ,,iznijeli brutalne neistine“ i melodramski zavapi da Pobjeda ,,crta metu Milanu Kneževiću, ugrožavajući njegovu bezbjednost“, moramo se zapitati: jesu li ove prizemne optužbe plod male pameti i tek jeftina propaganda? Ili im je, pritisnut nekom velikom neurozom, sve ovo diktirao lično Knežević, u pokušaju da, sa pozicije državne moći, zastraši ili osujeti dalje pisanje Pobjede? Jer, samo neko polupismen ili politički neznaven mogao bi nakon teksta ,,Vukšić sistematizuje ‘srpski svet’ u ANB-u“ zaključiti da Pobjeda targetira lidera DNPa. Tim prije što se – lično Milan Knežević – hvalisao da mu je direktor ANB Dejan Vukšić ,,u skladu sa Zakonom o tajnim podacima“ dao povjerljive informacije o pokušaju terorizma oktobra 2016. godine. Pa je još Milan javno zatražio da svi ti podaci treba da – budu javni. I koje, onda, ,,brutalne neistine“ iznosi Pobjeda, koga to targetira naš list? Ako ko crta metu Milanu Kneževiću, onda je to – Milan Knežević. Naravno, nije ovđe riječ o stvarnom strahu, političkoj neznavenosti ili nepismenosti da se pročita jedan tekst. Ne, Milan Knežević je pismen, nedavno je i knjigu objavio, ono kako se borio protiv nekog Mila u Africi. Bogme je i znaven. Što bi se reklo, zna doma doć’. Poslanik je najjače parlamentarne grupe skupštinske većine koja kontroliše Vladu, predsjednik je Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine Crne Gore, koji bi trebalo da kontroliše Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvo odbrane i mnoge druge važne državne institucije. Dakle: Milan Knežević je visokopozicionirani čovjek u vlasti, lider jedne od partija vlasti. Zato je Kneževićeva kuknjava, da mu Pobjeda ugrožava bezbjednost, pišući o tektonskim promjenama u ANB-u i guranjem Agencije u čeljust ,,srpskog sveta“ – podmukla politička igra. I opasna prijetnja. Naročito kada čovjek iz vrha vlasti - prijeti tužbom i sudskim progonom, sve u namjeri da novinare Pobjede zastraši i naš list onemogući

da piše o moćnicima iz vlasti, njihovim tajnim dilovima, služenju interesima tuđih država. No, dobro, svemu smo naredni, i tužbama i prijetnjama botova po društvenim mrežama, pa i sadašnjim manipulacijama Milana Kneževića. Nekadašnji opozicionar, ,,heroj uličnih demonstracija“, čovjek koji se, po vlastitom priznanju, 2015. godine u klinč hvatao sa ,,MMA borcem preobučenim u policajca“, sada se dočepao vlasti i misli da mu je sve dozvoljeno. Da mu se može. E, neće moći i neće vam sve to proći. Brzo će uvidjeti i Knežević i njegova politička sabraća da su kleronacionalističke prijetnje, tužbe i tužakanja, samo bijedni, nemoralni, pokušaj da se ućutkaju neistomišljenici. Istovremeno, to im je i način da se hrabre međusobno, kao onaj Podgoričanin, Kneževićev politički istomišljenik, što je onomad jurio na Kosovo da ga vrati Srbiji, pa kad su ga ščepali, heroj je zavapio: ,,Operisan sam!“ Kada bude na sudu pritisnut – ne policijskim snagama - nego činjenicama, kada bude suočen sa bespredmetnošću i lažljivošću vlastitih optužbi, moguće da će i Milan Knežević na kraju zavikati: ,,Operisan sam!“ Biće kasno, kao što je već sada kasno da se prikriju prave namjere Kneževića i DNP-a: stali su na branik ,,srpskog sveta“ i gone svakog ko se tome protivi. A za novac u humanitarne svrhe neka Knežević ne brine: Pobjeda je, bez sudskog naloga ili ičije naredbe, do sada pomagala mnogima, i crnogorskim školama sa knjigama, i Domu u Bijeloj i udruženju za djecu sa autizmom... I to sve u vrijeme dok su „frontovci“, uz svesrdnu pomoć Beograda i ,,majčice Rusije“ ulagali sve napore da Crna Gore nestane kao suverena država. Opet, ako je Milan stvarno zabrinut, ako ga kakva muka hvata što je u Jadran uplovio američki nosač aviona ,,Hari Truman“, sve sa četiri razarača, možemo mu iz povjerljivih, ali pouzdanih izvora, javiti: to su partneri Crne Gore i može mirno da spava. I da do mile volje sanja rusku flotu, recimo, onu sa Krima. Samo će je u snovima ovđe i viđati. Do tada, čekaćemo poziv suda. I pisati nove tekstove, naravno. K.KRSMANOVIĆ/ D.ĐURANOVIĆ

„PRELETAČI“ UPIRU PRSTOM JEDAN U DRUGOGA: Direktor Agencije za n nakon što smo izvijestili o dešavanjima u toj kući, u utorak organizovao hita Jedan od podataka koje je znao uzak krug Vukšićevih saradnika, a koji smo objavili, je da je Bato Milić autor informacije koja je 11. juna prošle godine proslijeđena premijeru Zdravku Krivokapiću, a koja obiluje brojnim netačnim navodima o bivšem menadžmentu Agencije. Tom informacijom, kako smo objavili, navodno je „kupio“ Vukšićevo povjerenje

Živković optu on izvor Pobje da je nesposo da pronađe „k

PODGORICA – Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić organizovao je u utorak, u svom kabinetu, hitan sastanak sa najbližim saradnicima i naložio im da, kako znaju i umiju, pronađu „krticu“ koja Pobjedi daje podatke o dešavanjima u Agenciji. Nezvanični sagovornici Pobjede ispričali su i da je na sastanku „bilo žestoko“, da su se kolege obrušile na šefa Kontraobavještajne Bata Milića da je nesposoban da sazna ko Pobjedi daje informacije, a dio kolega optužio je Vučinu Živkovića da je on taj. Vukšića su posljednji tekstovi Pobjede doveli do bijesa i na sastanku u utorak je i prijetio saradnicima.

POTRAGA ZA ,,DUHOM“

– Optužio ih je da je među njima „krtica“, jer u tekstovima ima podataka koje je on podijelio samo sa njima i nijedan drugi agent ih nije znao – ističe naš izvor iz Agencije. Jedan od podataka koje je znao uzak krug Vukšićevih saradnika, a koji smo objavili, je da je Bato Milić autor informacije koja je 11. juna prošle godine proslijeđena premijeru Zdravku Krivokapiću, a koja obiluje brojnim netačnim navodima o bivšem menadžmentu Agencije. Tom informacijom, kako smo objavili, navodno je „kupio“ Vukšićevo povjerenje. Na sastanku u utorak, poslije Vukšićevih izliva bijesa njegovi saradnici, među kojima je većina „preletača“ iz prethodne uprave, žestoko su se posvađali. - Većina njih obrušila se na Vučinu Živkovića da je on taj koji odaje podatke Pobjedi. On se onda razgoropadio, svašta im rekao, a posebno se ostrvio na Nikolu Lauševića – dodaje naš izvor. Drugi nezvaničan sagovornik Pobjede iz Agencije smatra da će Vukšić ovu situaciju iskoristiti da se riješi „preletača“.

Agencija za nacionalnu bezbjednost

– Odradili su mu posao zbog kojeg su mu bili potrebni i sada ih više ne želi. Ako su ,,izdali državu“, zašto ne bi i njega. Računica je jasna. Pokupio je od njih sve podatke koji su mu bili potrebni i oni su mu sada samo balast kojeg želi da se riješi – smatra naš izvor. U utorak smo objavili tekst u kojem smo, pored ostalog, upozorili da šef crnogorske tajne

policije privodi kraju izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i dovršava akt o sistematizaciji radnih mjesta, kako bi se oslobodio prostor za prijem u službu novih agenata, a nepodobni poslali u penziju ili će ostati bez posla pošto će im radna mjesta biti ukinuta. Objavili smo i da je već testirano oko 80 kandidata, kako bi bili spremni za prijem u službu

čim se Zakon i sistematizacija izmijene. Nekoliko dana ranije objavili smo i tekst o „preletačima“ u Agenciji i njihovoj ulozi, ranije i sada. Direktor ANB odavno pokušava da utvrdi ko Pobjedi daje informacije. Još u avgustu, kako smo tada pisali, inicirao je istragu „u Kontraobavještajnoj zaštiti (KOZ) da se ispita ko daje novi-

Abazović uskače na „panik taster“

Pobjedini tekstovi opet su u bezbjednosnom sektoru upalili „panik tastere“, a „kad voda dođe do poda“ odmah uskače potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović, ali ne da bi zaštitio nacionalne interese države Crne Gore, nego da bi autoritetom pozicije koju obnaša - spasio sebe. Tako se oglasio i juče s porukom kako „politički polusvijet pričama o ‘srpskom svijetu’ pokušava da diskredituje ANB“?! – Konstantni napadi na Agenciju za nacionalnu bezbjednost su posljedica razotkrivanja brojnih afera prethodnog menadžmenta te institucije – kaže Abazović. Nijesu im, dodao je on, dovoljne afere koje su produkovali

u prethodnom periodu, već i dalje žele nanositi štetu državi Crnoj Gori i sektoru bezbjednosti. Ustvrdio je i kako je saradnja ANB sa međunarodnim partnerima na zavidnom nivou, što su, kaže, potvrdili brojni NATO zvaničnici i ostali međunarodni subjekti sa kojima naše službe imaju permanentnu komunikaciju. – Ohrabrujem menadžment i službenike ANB da nastave sa profesionalnim radom u cilju zaštite nacionalnih interesa Crne Gore. Sektor bezbjednosti do kraja osta- Dejan Vukšić

je posvećen reformama, zaštiti i unapređenju bezbjednosti građana Crne Gore – zaključio je Abazović. Uz saopštenje objavio je i zajedničku fotografiju sa šefom ANB Dejanom Vukšićem, ali snimljenu u avgustu, jer su njih dvojica od 5. septembra jedva da komuniciraju, zato što su različito gledali

Politika

Četvrtak, 13. januar 2022.

nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, an sastanak sa najbližim saradnicima

užen da je ede, Milić oban krticu“ Ruska veza Dejan Vukšić je, dok se bavio advokaturom, uspostavio kontakte sa više ruskih obavještajaca. Kako su Pobjedi kazali izvori iz ANB, on je bio blizak sa sveštenikom Crkve Srbije Momčilom Krivokapićem, koji je umro u aprilu 2020, a ovaj sa Ruskom crkvom, pa je, ističu naši sagovornici, preko njega stupio u vezu sa ruskim obavještajcima, koji su kupovali nekretninme u Crnoj Gori. – Bio je njihov pravni zastupnik, a na preporuku Krivokapića, u privatnim imovinsko-pravnim poslovima vezanim za kupovinu nekretnina po Crnoj Gori – kažu izvori Pobjede iz ANB.

narima podatke“. Potragu za „krticom“ tada je pokrenuo nakon što su neki mediji, među kojima i Pobjeda, objavili informaciju o tajnom sastanku koji je Vukšić organizovao sa ljudima od povjerenja za prina odluku da mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru. Abazović je tada, moguće i nevoljno, stao uz svoje prve saradnike - ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina koji su upozorili premijera Zdravka Krivokapića da njegova odluka da ispuni volju Beograda da Mićović bude inaugu-

premu inauguracije mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru 5. septembra.

NAŠA SLUŽBA JE – VAŠA SLUŽBA

Crnogorska agencija za nacionalnu bezbjednost od dolaska nove vlasti i pogotovo od imenovanja Vukšića stavljena je pod punu kontrolu srpske bezbjednosne agencije – BIA, a tako uvid u brojne podatke imaju i ruske službe. Kako smo u više navrata objavili, Vukšić je u tajnu policiju stigao direktno iz politike – kao nosilac prosrpske izborne liste ,,Za budućnost Kotora“ i čovjek od povjerenja Crkve Srbije bio je izabran za predsjednika kotorske Skupštine. U politiku je ušao kao advokat. Bio je zastupnik nekih visokopozicioniranih pripadnika mafijaških klanova. Vukšić u Agenciji prilježno sprovodi projektne zadatke „srpskog sveta“, koji podrazumijeva stvaranje zajednice srpskih zemalja na Zapadnom Balkanu, a u kojoj će ključni stožer biti ideje koje propagira Crkva Srbije. K. KRSMANOVIĆ/ D. ĐURANOVIĆ

risan u Cetinjskom manastiru može izazvati nesagledive posljedice po mir u Crnoj Gori. Krivokapić je tada iz tima izopštio Sekulovića i Brđanina, a Abazović se sa njima, 5. septembra iza ponoći, povukao „u svoje odaje“ u Vladi. Kako smo objavili, izvori Pobjede iz ANB kažu i da je Vukšić autor obavezujućeg uputstva, koje je 5. septembra prije zore, ministru Sekuloviću donijela generalna sekretarka Vlade Žana PraščevićMilačić, a kojim ga je Krivokapić obavijestio da preuzima komandu policijom. Dritan Abazović

Ocjena advokata Aleksandra Olenika, građanskog aktiviste iz Srbije PODGORICA - Koncept „srpskog sveta“, odnosno ,,velike Srbije“, doživjeće poraz i to baš u Crnoj Gori na narednim izborima, što će biti prvi ozbiljniji udarac Aleksandru Vučiću i njegovoj nacionalističkoj politici, ocijenio je advokat iz Srbije i građanski aktivista Aleksandar Olenik. Taj koncept je, kaže, u ofanzivi i doveo je aktuelnu vlast u Crnoj Gori u položaj u kojem se sada nalazi. - Suštinski veći dio izvršne vlasti u Crnoj Gori, osim predsjednika Mila Đukanovića, vrši Aleksandar Vučić. Dio izvršne vlasti koju obavlja Vlada Crne Gore i sve što ona kontroliše pod direktnom je kontrolom Beograda i crkve Srbije i oni bukvalno i otvoreno odlaze po mišljenje i naloge u Beograd, a sam premijer Zdravko Krivokapić postavljen je od strane crkve što je nezamislivo – istakao je Olenik u emisiji „Presing“ Gradske televizije. U ovom trenutku, smatra, bolje je organizovana i ima više šansi za uspjeh trenutna opozicija u Crnoj Gori nego u Srbiji.

„Srpski svet“ doživjeće poraz u Crnoj Gori na sljedećim izborima

- Ako to ne bude slučaj i ova politika se nastavi, imamo ponavljanje devedesetih prošlog vijeka. Ne mogu da vjerujem da smo sve to zaboravili.

Nacionalistička politika, zvali je „velika Srbija“ ili „srpski svet“, uvijek na svakom mjestu, u svakoj državi i kontinentu na kraju vodi u sukobe,

Aleksandar Olenik

Centar za građansko obrazovanje uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore reagovao na izjavu vicepremijera

Danilović: Abazović očekuje podršku DF-a za rušenje Vlade

Traže reviziju rješenja o prijemu u počasno crnogorsko državljanstvo PODGORICA – Saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Damir Suljević saopštio je da su iz te NVO nedavno uputili inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova kojom traže da se izvrši revizija rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo po pojednostavljenoj proceduri, a koja su donijeta u periodu od 2008. do 2020. godine. Razlog za to je, kazao je Suljević, što postoji sumnja da je pri donošenju većeg broja tih rješenja povrijeđena obavezna zakonska procedura, i to, dodao je, u dijelu koji se odnosi na predlagače. On je podsjetio da Zakon o državljanstvu propisuje da o prijemu u crnogorsko državljanstvo, gdje postoji državni ili drugi interes Crne Gore, odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova na osnovu prijedloga predsjednika države, Skupštine ili Vlade. - Prema podacima kojima raspolaže CGO od 26. maja 2008. do 4. decembra 2020. godine pozitivno je odlučeno o prijemu ukupno 390 osoba u takozvano počasno crnogorsko državljanstvo. Međutim, uvid u ova rješenja ukazuje da su u najmanje 204 slučaja nije ispoštovana obavezna procedura, odnosno da su te odluke donesene na osnovu prijedloga neovlašćenih predlagača, najčešće ministara, na što je CGO i ranije ukazivao – istakao je Suljević. Naveo je i da se za dva dostupna rješenja ne može ni utvrditi ko je tačan predlagač, dok za 22 CGO ne raspolaže nikakvom informacijom o predlagačima. - To otvara sumnju i da je broj nezakonito stečenih državljanstava veći. U ovim slučajevima se radi o značajnoj povredi procedure, koja vodi nezakonitosti i samih državljanstava – naglasio je Suljević. Zbog toga, dodao je, MUP je u obavezi da izvrši reviziju svih rješenja koja su do sada donijeta i da na osnovu važećih propisa utvrdi da li postoje razlozi za njihovo poništenje, ali i da po sprovedenom postupku obavijesti javnost o njegovom ishodu. Naglasio je da postoji javni interes da se na ovaj način napravi otklon od nezakonitih praksi prethodnih rukovodstava MUP-a. R. P.

rat i ratne zločine – naglašava Olenik. To smo vidjeli, kaže, prije 30 godina. – Nadam se da su građani Srbije, Crne Gore i regiona zapamtili sve što se tada desilo i da unatoč medijskoj propagandi koja ide iz Srbije i kao kancer se širi po regionu, posebno Bosni i Crnoj Gori, neće dozvoliti da poslije 30 godina počinimo iste greške. Milošević je mrtav, ali oni koji su sprovodili njegovu politiku Vučić, Ivica Dačić, Aleksandar Vulin i ostali neskriveno i otvoreno rade isto što su radili i 90-ih. Oni sami neće stati. Niko drugi neće uraditi to osim nas. Samo građani Crne Gore i Srbije moraju da ih zaustave u njihovom štetočinskom djelovanju – poručio je Olenik. R. P.

PODGORICA – Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović upitao je kako nepovlačenje Mila Đukanovića sa čela Demokratske partije socijalista nije problem za formiranje manjinske vlade, a reagovao je na izjavu vicepremijera Dritana Abazovića koji je u intervjuu agenciji Mina kazao da to nije preduslov. Danilović je podsjetio na stav Abazovića od prije nekoliko dana kada je kazao da nepromijenjeni DPS ne može biti partner, ali i istakao da je njemu svejedno da li je Đukanović u fazi povlačenja. Kazao je da su očigledno bili u pravu kada su potpisivanje Memoranduma o saradnji ocijenili kao dimnu zavjesu iza koje se pakuje manjinska vlada. – Kada nas je 38 bilo za rekonstrukciju nedostajala su nam tri glasa, i to Urina, da se dogovorimo. Oni su bili za to da sve ostane po starom – dodao je Danilović. Sada, kako kaže, problem koji Abazović nikada ranije nije primijetio može biti riješen i manjinskom vladom.

– Ipak, imamo problem, koji mora da se riješi, a jedan od načina je manjinska vlada? Ponavljam, koji problem? Ja doduše znam koji, ali ne razumijem zašto to i drugi ne kažu – rekao je Danilović. Reklo bi se, dodao je, da Abazović očekuje podršku od Demokratskog fronta za rušenje Vlade, jer je ona tom političkom bloku odavno neprihvatljiva. Prema njegovim riječima, DPS ima debeo razlog da u svemu učestvuje. Ta partija bi, kako kaže, srušila Vladu postojeće većine i dobila mogućnost da drži na uzici novu, manjinsku vladu. Upitao je zašto bi DF, Demokrate, UCG, Prava i Radnička učestvovali u „vlastitom ubistvu“ i kao odgovor naveo da je to „dobro za procese“. – Koje procese? Mogu li konačno da saznam kako se zove taj ,,procesor“ koji traži od nas radi opšteg dobra da se spasi Đukanovićev DPS i to tako da se kroz manjinsku podršku vrati na vlast – upitao je. Kada bi se takva politika sprovela u djelo, zaključio je, ostalo bi samo da se sačeka Đukanovićev bratski pozdrav „bravo kreteni“. R. P.

Politika

Četvrtak, 13. januar 2022.

Demokrate, Prava Budva, SNP i Ura odlučni da do daljnjeg ne daju kvorum sjednicama budvanskog parlamenta

Čekaju uvođenje prinudne uprave

Dogovor je da se sjednice Skupštine opštine više uopšte ne održe dok se ne uvede prinudna uprava. Što se tiče Demokratskog fronta, oni bi je mogli održati sa Demokratskom partijom socijalista, ali sumnjam da će na to pristati – rekao je lider Prave Budva Aleksandar Franeta BUDVA – Opštinski odbori Demokrata, Prave Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta Ura sklopili su dogovor da do ispunjenja zakonskog roka za uvođenje prinudne uprave ne daju kvorum za održavanje sjednica Skupštine opštine Budva.

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je ukaze o postavljenju na dužnost ambasadorke Milene Šofranac-Ljubojević u San Marinu, ambasadora Milorada Šćepanovića u Uzbekistanu i šefice stalne misije u Savjetu Evrope Božidarke Krunić.

Milo Đukanović

nog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u San Marinu ambasadorka Milena Šofranac Ljubojević; Uzbekistanu - ambasador Milorad Šćepanović; i Savjetu Evrope – šefica Stalne misije Crne Gore ambasadorka Božidarka Krunić – saopšteno je iz kabineta predsjednika. Ukazi su upućeni Službenom licu Crne Gore, a po stupanju na snagu izvršiće ih ministar vanjskih poslova. R. P.

Portparol Socijaldemokrata kazao da se priprema teren da se agoniji stane na kraj

Zirojević: Inicijativa za smjenu Vlade biće u razumnom roku

ODNOSI

Aleksandar Franeta

da stvari stoji, teško da do bilo kakvog dogovora može doći – rekao je Franeta. Dodaje i da će se Prava Budva držati sporazuma dogovorenog sa Demokratama, SNP-om i Urom. - Mi imamo potpisan sporazum koga ćemo se držati. Međutim, ne vidim razrješenje ove krize. S obzirom na odnose između predsjednika Opštine Marka Carevića i Skupšine opštine Krsta Radovića, to je, po meni, nemoguće. Jedino što nam preostaje je da idemo na izbore – naveo je on. Skupština opštine Budva nije zasijedala još od 13. septembra prošle godine, kada je održana posljednja redovna sjednica

Zgrada budvanske uprave

lokalnog parlamenta. Predsjednik SO Budva Krsto Radović, inače funkcioner Demokrata, je nakon toga zakazao nekoliko sjednica, ali nijedna nije održana jer su ih naizmjenično bojkotovali odbornici Demokratskog fronta i nove koalicije koju čine Demokrate, Prava Budva, SNP i Ura. Prema članu 185. Zakona o lokalnoj samoupravi, Vlada, odnosno Ministarstvo javne uprave prinudnu upravu uvodi ukoliko Skupština opštine ne zasijeda duže od pola godine.

KRIZA

Kriza vlasti u Budvi nastala je početkom jula prošle godine kada su Nova srpska demo-

je da je, znajući šta će Carević: Valjda će se jednom Naveo se dešavati, potpisao odluku o privremenom finansiranju sjetiti da kažu što žele koja je objavljena u SlužbeIzvršna vlast u Budvi funkcioniše onako kako treba, a zašto je zakonodavna u zastoju treba da odgovore oni koji su za to odgovorni, kazao je Pobjedi predsjednik Opštine Budva Marko Carević. - Što se tiče izvršne vlasti, na čijem čelu sam ja, to funkcioniše kako treba. Imali smo rekordnu godinu sa 12 miliona suficita. Zakonodavna vlast, kao što vam je jasno, ne funkcioniše, ali je to pitanje za drugu stranu. Naš koalicioni prijedlog dogovora već sedam mjeseci stoji na stolu kod kolega iz Demokratske Crne Gore. Oni imaju svoje viđenje stvari – rekao je Carević.

ŠofranacLjubojević, Šćepanović i Krunić stupaju na dužnost

- Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, izvanred-

To je u razgovoru za Pobjedu potvrdio lider Prave Budva Aleksandar Franeta, ističući da je trenutno stanje u tom gradu potpuno neodrživo i da jedino rješenje aktuelne političke krize vidi u raspisivanju vanrednih izbora. – Dogovor je da se sjednice Skupštine opštine više uopšte ne održe, dok se ne uvede prinudna uprava. Što se tiče Demokratskog fronta, oni bi je mogli održati sa Demokratskom partijom socijalista, ali sumnjam da će na to pristati – rekao je Franeta. Ističe i da je Prava Budva spremna za dogovor sa Demokratskim frontom, ali isključivo na principima koalicionog sporazuma koji je sredinom novembra minule godine sklopljen između lokalnih odbora Demokrata, Prave Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta Ura. - Dogovor sa DF-om dolazi u obzir jedino u varijanti tog sporazuma. Dakle, mi smo voljni za razgovor. Ja ću predložiti da se okupe ljudi koji nijesu kompromitovani, a koji imaju ovlašćenja za tu vrstu dogovora, pa ćemo da vidimo ko je gdje. Međutim, kako sa-

Predsjednik donio ukaze o postavljenju ambasadora u San Marinu, Uzbekistanu i Savjetu Evrope

Ističe i kako ne bi volio da, zbog nezasijedanja lokalnog parlamenta, dođe do uvođenja prinudne uprave, ali da je, ukoliko dođe, i tome naredan. - Mi smo predlagali da turističku sezonu odradimo kako treba i da već u oktobru ili novembru idemo na izbore, ali vidite da ni to ne odgovara kolegama preko puta. Valjda će se jednog dana sjetit da kažu šta žele. Na izbore neće, da vlast funkcioniše neće, a ne znaju šta hoće. Teško je njih protumačit. Njihove lične interese svakako nećemo sprovoditi – poručio je Carević.

nom listu. – Dogovor je uvijek opcija, ali nam za dogovor treba druga strana – zaključio je Carević.

Marko Carević

kratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene sklopili sporazum o jedinstvenom djelovanju u vršenju vlasti u Budvi do isteka aktuelnog mandata lokalne uprave, kojim su iz odborničke većine praktično istisnuli Socijalističku narodnu partiju i Pravu Budva. U međuvremenu, lokalni odbori te dvije partije, zajedno sa Demokratama i Urom, sklopili su sporazum o zajedničkom političkom djelovanju koji, kao rješenje političke krize u gradu, predviđa povlačenje predsjednika opštine i funkcionera DF-a Marka Carevića, ali i Skupštine opštine Krsta Radovića. Demokrate, Prava Budva, SNP i Ura su se tim sporazumom, takođe, obavezali i da neće učestvovati u radu lokalnog parlamenta do sklapanja novog sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini Budva, koji do danas nije dogovoren. Politička kriza u metropoli crnogorskog turizma kulminirala je već početkom novembra kada je, odlukom Carevića i Izvršnog odbora TO, na čelo lokalne Turističke organizacije postavljen Nemanja Kuljača, koji je potom smijenio dotadašnju direktorku Maju Liješević. Liješević nije priznala odluku o svojoj smjeni i izboru novog direktora, a predsjednika Opštine optužila je za nezakonito postupanje, dok iz Carevićevog kabineta tvrde da je smijenjena po zakonu. Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA – Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da će nova inicijativa za glasanje nepovjerenja Vladi biti podnijeta u razumnom roku, a da se sada priprema teren da se agoniji stane na kraj. On je, gostujući u emisiji „Znam da znaš“ na Gradskoj televiziji, kazao da smo u proteklih godinu dana vidjeli kako izgleda Vlada aktuelne parlamentarne većine. – Očekujem da će se inicijativa opet podnijeti i da ćemo, kroz relativno kratko vrijeme, konačno reći doviđenja Zdravku Krivokapiću i njegovim ministrima, i da će Crna Gora dobiti proevropsku i građansku vladu – istakao je Zirojević. Kazao je i da su u SD-u odmah dali podršku Memorandumu o saradnji koji su manjinske stranke potpisale sa Urom, SNP-om i Civisom, te naglasio da je svako približavanje vlasti i opozicije na ideološkim osnovama nešto što vrijedi pohvaliti. – To je dobra polazna osnova za buduću saradnju. Postoji volja za razgovorom jer moramo sarađivati, iako se vrlo često politički ne slažemo – rekao je Zirojević. Raduje ga što je lider Ure Dritan Abazović kazao da je manjinska vlada jedno od mogućih rješenja političke krize, ali, istakao je, kako je situacija sa Vladom neodrživa i na štetu svih - tako nije u redu da se zbog ličnih razloga za taoce drže građani Crne Gore. Komentarisao je i izjavu premijera da neće smijeniti ministre Aleksandra Stijovića i Đorđa Radulovića i ministarku Vesnu Bratić kojima je u Skupštini izglasana interpelacija i kazao da je Krivokapić politički fenomen, jer u parlamentu op-

Nikola Zirojević

staje bez podrške. – U potpunosti je obesmislio rad parlamenta, od njega napravio rijaliti šou. Ni 41 poslanik vlasti se ne pita ništa. Nigdje u svijetu ne postoji ovakva situacija kao u Crnoj Gori, osim u onim autoritarnim sistemima gdje parlament služi samo kao dekor. Tu su krivi i rukovodioci zakonodavnog doma koji na to ne reaguju. To troje ministara, da imaju iole odgovornosti, sami bi podnijeli ostavke – kategoričan je Zirojević. Istakao je i da se sve ono što se događa u entitetu Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj odražava i na Crnu Goru, a da je najbolji primjer za to situacija u Pljevljima gdje se crtaju murali ratnim zločincima. – Nevjerovatno je da to ne nailazi ni na kakvu osudu od strane Vlade i institucija. Ne mogu da vjerujem da institucije države ostaju nijeme na nešto što je de fakto prijetnja i na poruku Bošnjacima u Pljevljima da nijesu dobrodošli – rekao je on. Najavio je da će na Kongresu SD-a 31. januara izabrati novog predsjednika, rukovodstvo, Glavni odbor i partijski program, a podsjetio je i da je aktuelni predsjednik Ivan Brajović rekao da se više neće kandidovati za to mjesto. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 13. januar 2022.

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković ne očekuje veća pomjeranja kamatnih stopa u ovoj godini

Svjetska banka zadržala prognozu rasta ekonomije u Crnoj Gori

Kamate za građane 7,2 odsto, Lani 10,8, ove za privredu upola niže godine Najava inflacije, produžetak pandemije, međunarodna kretanja, politička dešavanja, spoljni ekonomski uticaji, rast cijene energenata odražava se na poslovanje banaka, pa su sve prognoze nezahvalne, kaže Pejaković PODGORICA - Banke su u prošloj godini odobravale pozajmice građanima po prosječnoj efektivnoj kamatnoj stopi od 7,22 odsto, a privredi po stopi od 3,64 odsto, dok su najbolje kompanije imale kamatu ispod tri odsto na godišnjem nivou, kazao je Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković. On ističe da se najviše pozajmica građanima odnosilo na gotovinske i kredite za likvidnost, koji su zajedno činili 44 odsto plasmana. - Kada govorimo o kreditima za građane, najniže prosječne efektivne kamatne stope bile su za kupovinu robe široke potrošnje od 1,87 odsto na godišnjem nivou, a najveća prosječna kamatna stopa je bila za gotovinske kredite od 8,27 odsto - precizirao je Pejaković, koji ne očekuje značajnija pomjeranja kamatnih stopa u ovoj godini. - Najava inflacije, produžetak pandemije, međunarodna kretanja, politička dešavanja, spoljni ekonomski uticaji, rast cijene energenata... odražava se na poslovanje svih privrednih subjekata, tako i banaka, pa su sve prognoze nezahvalne. Svi se nadamo padu intenziteta pandemijskih posljedica, rastu ekonomskih aktivnosti, kreditnog rejtinga države i stranih investicija, što pozitivno utiče na standard i na veću tražnju za kreditima - naveo je Pejaković. Da bismo imali niže kamatne

Pozajmice odobravaju za devet dana Pejaković ukazuje da banke u kontinuitetu rade na podizanju kvaliteta svojih usluga, te da je to prepoznato i u regionalnoj analizi kojom je utvrđeno da banke u Crnoj Gori najbrže odobravaju kredite. - Analiza je pokazala da postupak odobravanja kredita kod banaka varira, pa je najduži u Albaniji 17 dana, a najkraći u Crnoj Gori devet dana. U Srbiji se ovaj postupak produžio sa devet dana u 2019. na 15 dana u 2020. godini. Tako da smo bolji u sagledavanju kvaliteta poslovanja u očima drugih, nego što lokalna javnost to želi da prihvati - ističe Pejaković.

Bratislav Pejaković

stope moramo, naglašava, poraditi na unapređenju pravne sigurnosti i efikasnosti naplate plasiranih sredstava. - Isuviše je veliki broj blokiranih firmi, gdje je značajan broj njih zapao u krizu upravo usljed nemogućnosti naplate plasiranih roba i usluga. To se mjeri posljednjim podacima od 880 miliona eura i 19.300 blokiranih firmi. Moramo kao društvo rješavati ova pitanja u skladu sa međunarodnom praksom, što podrazumijeva i usaglašenost raznih zakona koji tretiraju istu materiju, kako bi se smanjio prostor za tumačenja i odugovlačenje procesa naplate - ukazao je Pejaković, dodajući da na nivo kamata u 2022. pozitivno utiče aranžman države sa bankama od 140 miliona eura i najava formiranja garantnog

fonda koji bi dijelio rizik sa bankama.

SiStEm Stabilan

Pejaković je istakao da su pokazatelji poslovanja banaka na visokom kvalitetnom nivou. - Nekvalitetni krediti, čija otplata kasni duže od tri mjeseca ili je stopirana, porasli su manje nego se očekivalo u pandemijskom periodu, mada realne podatke ćemo imati nakon završetka restrukturiranja kredita datih klijentima. Raspoloživi podaci ukazuju na maksimalne iznose kapitala banaka na nivou sistema od 629 miliona eura, likvidnosti koja je konstantno preko milijardu eura, posljednji podatak je da iznosi 1,4 milijarde - precizirao je Pejaković. On smatra značajnim i to što su depoziti u bankama premašili

Petogodišnja strategija EBRD-a za Crnu Goru obuhvata diversifikaciju privrede

Razvijati sve oblike turizma i agrobiznis PODGORICA – Diversifikacija crnogorske privrede je ključni prioritet za Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), jer bi povećala ekonomsku otpornost – izjavio je šef kancelarije EBRD za Crnu Goru Remon Zakaria u intervjuu za Glasnik PKCG. To što je Crna Gora među 20 zemalja koje zavise od turizma čini je posebno ranjivom na spoljašnje šokove, što je pokazala pandemija. – Jedna mogućnost je da se turistička ponuda proširi izvan ljetnjeg primorskog turizma i uključi turizam orjentisan na prirodu, seoski, kulinar-

ski, zdravstveni i sportski, što bi privuklo interesovanje za centralne i sjeverne djelove zemlje. Diversifikacija bi mogla da obuhvati i bliže veze turizma i drugih sektora kao što je poljoprivreda, što bi promovisalo održive lance vrijednosti agrobiznisa. Važan preduslov za diversifikaciju turističke ponude je poboljšanje pristupa turističkim destinacijama i dalji razvoj odgovarajuće infrastrukture i ljudskih resursa, što želimo da podržimo u narednim godinama – poručio je Zakaria. U strateškom dokumentu EBRD-a za Crnu Goru za narednih pet godina kao prioriteti su postavljeni jačanje

konkurentnosti privatnog sektora, podrška tranziciji na zelenu ekonomiju i podsticanje povezanosti i integracije sa regionalnim tržištima. EBRD je, kako je naveo Zakaria, od ranije aktivan u oblasti zelene ekonomije, a od 2006. godine uložili su više od trećine ukupnih investicija u ove projekte. - EBRD je ove godine pokrenula kreditnu liniju u Crnoj Gori posvećenu energetskoj efikasnosti u stambenom sektoru, dopunjenu tehničkom podrškom i program finansiranja zelene ekonomije - naveo je Zakaria i najavio i podršku Vladi radi ubrzanja ulaganja u dekarbonizaciju privrede. R. E.

četiri milijarde eura i u konstantnom su rastu što daje dodatnu snagu bankarskom sistemu. - Sve ovo, uz poštovanje međunarodnih standarda poslovanja, daje nam pravo da kažemo da ne može biti kvalitetno obrazloženog projekta koji bankarski sistem u Crnoj Gori ne može podržati. Sve rečeno potkrepljuje se rezultatima AQR-a, kojim su nezavisni međunarodni revizori provjeravali kvaliteti aktive banaka - rekao je Pejaković.

VEćE taRifE

Na pitanje zbog čega su pojedine banke u posljednje vrijeme podigle tarife platnog prometa, Pejaković je odgovorio da je to rezultat umanjivanja prihoda po raznim osnovama. - Uz rast cijena energenata, nekih osnovnih životnih namirnica, inflacije, rast troškova poslovanja banaka, pada kamata, rizika plasmana, imamo kod nekih banaka i rast tarifa platnog prometa. Nivo loših kredita lagano, ali raste.

Oni koji ne vraćaju kredite, proizvode troškove i gubitak za banke, naravno i te kako utiču na nivo kamatnih stopa. Po raznim osnovama bankama se umanjuju prihodi, od regulatornih okvira - posljednje po platnim karticama, do upitnog tumačenja naplate naknada koje su međunarodna bankarska praksa - tvrdi Pejaković, dodajući da, za razliku od drugih privrednih subjekata, banke minimum 60 dana prije povećanja cijene usluge o tome obavještavaju sve klijente. - Ova povećanja ne utiču značajno na standard građana, ali svakako jesu trošak. Sa druge strane, za razliku od nekih drugih uslužnih djelatnosti, kod banaka se penzionerima na podizanje penzije ne naplaćuje ništa, kao niti na dječiji dodatak. Evropske banke imaju jače tarife, pri čemu imaju i mnogo rigoroznije politike za loše platiše, gdje im se naplaćuju i pisma upozorenja zbog kašnjenja - zaključio je Pejaković. b.D.

5,6 odsto PODGORICA – Svjetska banka je u novom izvještaju zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije u prošloj godini od 10,8 odsto, u ovoj godini od 5,6 i u narednoj od 4,8 procenata. Hrvatska bi u ovoj godini trebalo da raste 5,4 odsto, Srbija 4,5 odsto, Kosovo 4,1 odsto, Albanija 3,8 odsto, Sjeverna Makedonija 3,7 odsto i BiH tri odsto. Oporavak regije dodatno su podržali jačanje aktivnosti u eurozoni i više cijene sirovina, koji su ubrzali rast izvoza i povećali priliv stranih doznaka. Novi podaci sugerišu da će najnoviji talas pandemije izazvati poremećaje povezane, između ostalog, sa strožim ograničenjima mobilnosti u samim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja. U SB-u procjenjuju da je svjetska ekonomija prošle godine porasla 5,5 odsto, u ovoj će rast usporiti na 4,1 odsto, te na 3,2 odsto u narednoj godini, jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i centralne banke smanjivaće programe fiskalnih i monetarnih podsticaja. R. E.

Ministarka Tamara Srzentić tvrdi da je dobila podršku PayPala

Lista koraka za proširenje usluga PODGORICA - Crna Gora je, zahvaljujući digitalnoj viziji, agendi i uloženim naporima na polju digitalne transformacije, dobila snažnu podršku PayPala na putu proširenja tih usluga, saopštila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić. Ona je kazala da će u narednom periodu biti ispunjena jasna i ambiciozna lista koraka koji su neophodni u daljem procesu, navodi se u saopštenju Ministarstva. Srzentić se, tokom boravka u Vašingtonu, sastala sa potpredsjednikom PayPala Ričardom Nešom, zaduženim za globalne odnose sa vladama i s njim razgovarala o daljim koracima Crne Gore na putu proširenja PayPal usluga i stvaranja strateškog partnerstva sa tom američkom kompanijom za onlajn plaćanje. R. E.

Tamara Srzentić i Ričard Neš

Ekonomija

Četvrtak, 13. januar 2022.

Analitičarka Mila Kasalica ocijenila da će ,,Evropa sad“ narušiti tek stabilizovanu ekonomiju

Ministarstvo finansija objavilo primjere obračuna zarada u skladu sa programom „Evropa sad“

Bruto minimalac 568 eura

PODGORICA – Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Milojko Spajić, objavilo je juče primjere obračuna zarada u skladu sa programom ,,Evropa sad“, kojim je od 1. januara minimalac povećan sa 250 na 450 eura, dok su smanjeni troškovi rada. Bruto 1 minimalne zarade od 450 eura sada je 532,54 eura, dok bruto 2 iznosi 568,07 eura. Prema objavljenom obračunu, zaposleni sa 17 godina minulog rada čija je neto plata do 31. decembra prošle godine iznosila 534,18 eura, od 1. januara će primati 664,94 eura. Bruto 1 iznos njegove

zarade ostaje 797,27 eura jer se uklanjaju troškovi doprinosa za zdravstveno osiguranje od 67,76 eura, koji su do sada išli na teret zaposlenog, dok se smanjuje porez na dohodak fizičkih lica sa 71,75 na 8,75 eura. Doprinosi za PIO koje plaćaju zaposleni ostaju 119,59 eura, kao i doprinosi za nezaposlenost od 3,99 eura. Bruto 2 iznos primanja ovog zaposlenog smanjuje se sa 879,54 na 851,75 eura, zbog isključenja doprinosa za zdravstvo od 18,34 eura, te kada se obračuna prirez od 1,31 umjesto 10,76 eura. Prirez se obračunava po stopi od 13 odsto poreza, osim za Podgoricu i Cetinje gdje je

15 odsto. Doprinosi za PIO koje plaća poslodavac ostaju 43,85 eura, za nezaposlenost 3,99 eura, za Fond rada i za sindikat po 1,59 eura, te za Privrednu komoru 2,15 eura. Zaposleni čija će neto zarada biti 667 eura imaće bruto 1 zaradu od 800 eura, koja obuhvata porez od devet eura, doprinose za PIO 120 eura i za nezaposlenost četiri eura. Nešto su veći troškovi za bruto 1 zarade zaposlenih sa neto platom od 957 eura. Njima će bruto 1 biti 1.200 eura. Zbog prpogresivne stope, porez na zaardu biše 57 eura, PIO doprinos 180 eura, a za nezaposlenost šest eura. Bruto 2 obračun plate zaposlenog koji prima 667 eura

Budžet nije zaslužio da bude usvojen

Milojko Spajić

iznosiće 854,7 eura. Njegovi doprinosi za PIO na teret poslodavca iznose 44 eura, za nezaposlenost četiri, za Fond rada i sindikat po 1,6 eura, za Privrednu komoru 2,16, dok je prirez 1,35 eura. Bruto 2 obračun za neto platu od 957 eura iznosi 1.288,59 eura. Doprinosi za PIO u tom slučaju su 66 eura, za nezaposlenost šest eura, za Fond rada i sindikat po 2,4 eura, za PKCG 3,24 eura, dok je prirez 8,55 eura. Programom ,,Evropa sad“ uveden je neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, zarade od 700 do 1.000 eura oporezuju po stopi od devet , a preko 1.000 eura 15 odsto. B. D.

PODGORICA - Ekonomija, koja se tokom prošle godine stabilizovala, može biti značajno narušena primjenom programa ,,Evropa sad“, ocijenila je analitičarka Mila Kasalica, koja smatra da je taj program reformi trebalo sprovoditi fazno. - Sada vidimo da ne dobijamo povećanje koje je trebalo da dobijemo ili smo diskriminisani u odnosu na drugoga iz istog ili sličnog sektora - kazala je Kasalica Mediabirou i ocijenila da taj program ne može privući mlade i obrazovane da se vrate, jer se strukturno unijelo u sistem da su poslovi većeg stepena složenosti nevažni. - Takva vrsta sistemskog koncepta će pasti vrlo brzo, za godinu, dvije na Ustavnom sudu, ali do tada mi, obični građani i poreski obveznici, moramo primijeniti sve to - rekla je Kasalica. Osim toga, mala i mikro preduzeća će se suočiti sa problemom likvidnosti već u aprilu, ukoliko su uspjeli da naprave zalihu do sada. Pitanje je, smatra, i da li će banke podržati privredu. – Nijesmo dobili dobru ponudu od dvojca Spajić-Milatović, ali to su sada sistemske

Mila Kasalica

definicije koje moramo da poštujemo i da svakog dana nalazimo najbolje modele da ih primijenimo – rekla je Kasalica i poručila da je prošlogodišnja stabilnost zasluga privrednika i zaposlenih, ali i države koja je nastavila sa dodjelom subvencija iz 2020. godine. - Sve ostalo ostaje tviteraško nadgornjavanje – ocijenila je. Ona smatra da budžet „nije zasluživao“ da bude usvojen, jer program ,,Evropa sad“ nije bio kvalitetno obrađen. Poručila je da, bez investicija, strukturne diversifikacije i optimizacije javne uprave, ne zna o kakvim se reformama uopšte priča. R. E.

Još jedna tužba protiv države oko koncesija za mini HE Slatina PODGORICA – Pred Privrednim sudom uskoro počinje još jedan postupak zbog zabrane gradnje mini hidroelektrane (mHE), ukoliko ne uspije medijacija između kompanije Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića BB Hidro (BBH) i države, na koju ih je uputila sutkinja Danijela Vukčević. Prethodno je Vijeće Privrednog suda potvrdilo njenu odluku da odbije zahtjev BBH da privremenom mjerom zabrani državi aktiviranje garancije na 30 hiljada eura. U slučaju da se utvrdi da je došlo do neosnovanog aktiviranja garancije, imaju, kako im je predočeno, mogućnost nove tužbe.

TUŽBA

BBH traži da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju mHE Slatina iz 2017. godine raskinut i dodijeli im naknadu štete i izmakle koristi čiji iznosi još nijesu precizirani. Tvrde da su ovim projektom svjesno preuzeli rizik prihvatajući zahtjev tadašnjeg Ministarstva ekonomije (ME) da se odreknu prava na eventualnu naknadu štete ukoliko dođe do izgradnje velikih HE na Morači koje bi mogle oštetiti mHE koju su planirali da grade na Slatini, lijevoj pritoci Morače. UT uslove za izradu tehničke dokumentacije tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma odbilo je da im izda, navodeći da PUP Kolašina ne predviđa gradnju u šumskoj zoni. Sami su, tvrde, finansirali izradu detaljne studije lokacije, a na lokalnu studiju lokacije

BB Hidro traži odštetu BBH traži da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju mHE Slatina na dijelu istoimenog vodotoka iz 2017. godine raskinut, te da im dodijeli naknadu štete i izmakle koristi čiji iznosi još nijesu precizirani

(LSL), koju je opština trebalo da uradi za 100 dana, čekali su 14 mjeseci. Kada su obezbijedili UT uslove, do novog zastoja je došlo jer se ispostavilo da su u LSL izostavljene pojedine parcele, za koje je naknadno trebalo da se spro-

Zarad političkog dokazivanja i propagande, tužilac je obespravljen i diskriminisan, a vijest o stopiranju izgradnje mHE Slatina iz političkih razloga je odjeknula i u regionu, što je jasan pokazatelj namjere tužene i njenih predstavnika da onemoguće tužiocu preduzimanje daljih aktivnosti, te politizacije situacije koja nije smjela imati takve primjese– tvrde iz BBH

vede eksproprijacija. I na to su čekali jer se ispostavilo da je i Vlada u odluci o eksproprijaciji propustila nekoliko parcela, a konačnu ispravnu odluku donijela u maju 2018. Kada su

od ME tražili zabilježbu ugovora o koncesiji sa Vladom, rečeno im je da je rok za izgradnju prve faze istekao. Na devet urgencija da im se produži rok, odgovor nijesu dobili, već

im je nakon dvije i po godine ponuđeno zaključenje novog tipskog ugovora. Osim što, kako tvrde, nije ispoštovala ugovor, država je na osnovu inicijative političkih partija prekinula postupak odobravanja izgradnje mHE, „radi omogućavanja pojedinim licima prikupljanja političkih poena“ i vođenja političke borbe protiv njih, iako su u svemu postupali savjesno. - Zarad političkog dokazivanja i propagande, tužilac je obespravljen i diskriminisan,

a vijest o stopiranju izgradnje mHE Slatina iz političkih razloga je odjeknula i u regionu, što je jasan pokazatelj namjere tužene i njenih predstavnika da onemoguće tužiocu preduzimanje daljih aktivnosti, te politizacije situacije koja nije smjela imati takve primjese– tvrde iz BBH.

DRUGE KONCESIJE

Navode da su izgradili mHE na Bistrici, za koju je ugovor zaključen pola godine prije spornog, ali je završen u roku jer je država ispunila sve preduslove. Ukazuju i da su prvu fazu koncesije za mini HE Skrbuša završili za mjesec, jer su obje strane poštovale ugovorne obaveze. -Tužena je nakon svih ignorisanih zahtjeva tužioca da se produži rok iz Plana realizacije, prekinula postupak provjere dokumentacije dostavljene uz prijavu građenja, pa nema naznaka da li će i kada postupak biti nastavljen, budući da je formirana radna grupa koja treba da procijeni sadržinu ugovora o koncesiji, iako je tužilac uredno dostavio dokumentaciju – zaključuju u tužbi.

ODGOVOR

Država je, osporavajući navode iz tužbe, ukazala da BBH nije dostavio materijalno pravne dokaze ovim tvrdnjama te da ne postoji odgovornost države zbog neizgrađene mHE. Ukazuju da se o odgovornosti može govoriti samo u slučaju nezakonitog i nepravilnog rada njenih organa, čega u ovom slučaju, kako tvrde, nije bilo. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 13. januar 2022.

Inovirane epidemiološke mjere na snazi narednih sedam dana, ublaženi uslovi za ulazak u zemlju

Preporučeno da se školski raspust produži, na potezu Bratić PODGORICA - Institut za javno zdravlje preporučio je da zimski raspust bude produžen za sedam dana i drugo polugođe počne 31. januara, ali će konačnu odluku o tome donijeti Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, dok mjera 30-minutnog trajanja časova uz obavezno nošenje maski ostaje na snazi, saopšteno je juče na konferenciji za medije na kojoj su predstavljene inoviranne epidemiološke mjere. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović kazala je da će u narednih sedam dana za ulazak u Crnu Goru biti neophodan samo jedan od četiri uslova iz digitalne EU kovid potvrde, čime je ukinuto obavezno testiranje PCR ili brzim antigenskim testom za one koji su propisno imunizovani ili koji su bili inficirani Sars CoV2 virusom u posljednjih pola godine. Mjere su ublažene i za fitnes centre i teretane kojima će u narednih sedam dana biti dozvoljen rad uz uslov da posjetioci imaju validnu kovid potvrdu i da se po osobi obezbijedi 10 kvadratnih metara prostora, a biće dozvoljene i posjete advokata i sudskih vještaka Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, takođe uz kovid potvrdu.

HOSPITALIZACIJA

Fitnes centri i teretane mogu raditi uz korišćenje kovid potvrde, a za jednu osobu je neophodno obezbijediti 10 kvadratnih metara prostora, a dozvoljene su i posjete advokatima i sudskim vještacima UIKS-u uz posjedovanje digitalne kovid potvrde. Ostale mjere ostaju na snazi, kao i inovirane, do 19. januara. Direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović saopštila je da se posljednjh dana bilježi porast hospitalizovanih slučajeva, te da se u crnogorskim bolnicama trenutno nalazi 280 pacijenata. Prema podacima dostupnim na sajtu IJZ-a, 31. decembra u Crnoj Gori su bila hospitalizovana 143 pacijenta, pa je taj broj gotovo dupli-

U narednih sedam dana za ulazak u Crnu Goru biće neophodan samo jedan od četiri uslova iz kovid potvrde, čime je ukinuto obavezno testiranje PCR ili brzim antigenskim testom za one koji su propisno imunizovani ili koji su bili inficirani u posljednjih pola godine

Sa jučerašnje konferencije za medije

ran za prvih 11 dana januara. Prema njenim riječima, delta soj korona virusa je još uvijek u opticaju, a prema analizi koju su radili Klinički centar i Institut za javno zdravlje, 67 odsto životno ugroženih pacijenata u bolnici je inficirano omikronom, a 33 odsto delta sojem. Kako je navela, među oboljelima dominiraju pacijenti koji nijesu propisno imunizovani. Analiza je pokazala da je 90 odsto pacijenata koji su zaraženi delta sojem korona virusa nevakcinisano, a da je oko 80 odsto pacijenata koji imaju omikron ili nevakcinisano ili im je prošlo više od šest mjeseci od druge doze vakcine. - Među pacijentima koji su zaraženi omikronom, a vakcinisani su, svi sem jednog imaju ozbiljne pridružene bolesti, među kojima su srčana oboljenja, dijabetes i tuberkuloza – navela je Radulović i dodala da se radi o pacijentima u životnoj dobi od 63. do 74. godine. Sa druge strane, kako je navela

Radulović, posebno je zabrinjavaju mladi pacijenti u Intenzivnoj jedinici. - Niko od njih nije vakcinisan i ni kod koga od njih nije ustanovljen omikron soj korona virusa – kazala je ona.

TESTIRANJE I IZOLACIJA

Radulović je kazala da je analiza koju su radili sa IJZ-om pokazala da se mora biti oprezan sa omikron sojem koji, kako je navela, uopšte nije naivan i ne smije se uzimati zdravo za gotovo. - Još jednom ističem, s obzirom na zaraznost ovog soja, da se svi protokoli i procedure u slučaju pojave simptoma kovida-19 kod pacijenata ili zaposlenih u KCCG-u dosljedno poštuju. Svako ko ima simptome odmah da se testira, zajedno sa svim kontaktima - kazala je Radulović. Ona je navela da se zaposleni odstranjuju iz procesa rada, a pacijenti šalju u izolacione sobe do pristizanja nalaza.

- U ovom trenutku, van procesa rada u KCCG zbog korona virusa je 20 od oko 600 ljekara i 90 od oko 1.600 medicinskih tehničara koji su pozitivni na kovid-19 - kazala je Radulović. Na pitanje da li postoji značajna razlika u kliničkoj slici kod pacijenata zaraženih omikron i delta sojem, direktorica KCCG je odgovorila da pacijenti koji se nalaze na intenzivnoj jedinici nemaju omikron soj. - Pacijenti koji su životno ugroženi, a imaju omikron soj, stariji su i u većini imaju i druge pridružene bolesti – kazala je ona.

VAKCINACIJA

Direktor IJZ-a Igor Galić rekao je da je među građanima koji su inficirani tokom januara najviše mladih. - Čak 60 odsto zaraženih novim korona virusom u januaru su osobe od 19 do 50 godina. Na taj način dovode u rizik i starije ukućane koji se

Pacijenti tvrde da su im operacije odgođene, a KCCG da Operativni blok radi bez prekida Direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović juče je odgovarajući na novinarsko pitanje „zašto nijesu obavijestili javnost o prekidu operativnog programa na Hirurškoj klinici“, kazala da ne mogu da „obavijeste javnost o nečemu što se ne događa“. Ona je, kao dokaz da nije došlo do prekida u funkcionisanju klinike, kazala da je samo u noći između utorka i srijede bilo pet operacija. Ipak, Portalu Pobjeda se javilo više pacijenata koji su kazali da su im elektivne (zakazane) operacije koje su bile planirane ove sedmice odgođene, te da im je svima rečeno da se jave u ponedjeljak za dalji dogovor, odnosno novi termin. Redakcija Pobjede je nakon tvrdnji pacijenata pokušala juče tokom dana da dobije informacije o tvrdnjama pacijanata iz KCCG, ali na mejlove, pozive i poruke nije bilo odgovora. Iz te institucije su sinoć kasno poslali reagovanje u kome je tvrde da nije istina da se u Kliničkom centru Crne Gore rade “samo hitne operacije” niti je istina da se “ne rade operacije pacijenata koji imaju maligna oboljenja”. - Tokom prva tri dana nijesu izlagali nepotrebnim masovnim skupovima ili susretima - naveo je Galić. On je pozvao sve građane koji se još nijesu imunizovali da to učine. - Svi zvanični podaci IJZ-a upućuju da bi to trebalo da urade. Od 11. jula prošle do

Podaci demantuju ministarku Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je na konferenciji za medije kazala da je „potpuno evidentno da su one mjere koje smo imali pred Novu godinu jasno dale odgovarajuće pozitivne rezultate“. - Brojke o kojima govorimo u Crnoj Gori mnogo su bolje od onih koje možemo da vidimo u zemljama u regionu i šire u kojima su mjere bile liberalnije – kazala je ona. Ovu izjavu ministarke, međutim, demantuju podaci jer se prostim uvidom u uporedne brojeve

registrovanih slučajeva kovida u zemljama regiona – Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, pa i Bugarskoj i Rumuniji – u odnosu na broj stanovnika. Prema podacima sa sajta Naš svijet u podacima (Our World in Data), Džons Hopkins univerziteta, Crna Gora je, među ovim zemljama, u periodu od 28. decembra prošle do 11. januara ove godine zabilježila ubjedljivo najveći broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u odnosu na broj stanovnika.

Grafikon Džon Hopkins univerziteta koji prikazuje broj zaraženih u odnosu na broj stanovnika u regionu

ove sedmice, 10, 11. i 12. januara u Operacionom bloku Kliničkog centra Crne Gore urađena je 51 operacija. Od toga, 24 redovne i 27 hitnih – piše u reagovanju KCCG. Dostavljen je i “transkript izjava”, sa izjavama direktora Operacionog bloka dr Dragana Šarića I pacijenata. - Ponedjeljak, utorak i srijeda naše sale od 7 sati kako krenemo sa radnim vremenom do 15h su pune i gotovo nema praznog hoda ni 15 minuta. Dakle, kapaciteti su potpuno ispunjeni i mi radimo bez prestanka. KCCG radi punom parom i svim kapacitetima kojim mi raspolažemo i ja sa strane Operacionog bloka to mogu da potvrdim, mi radimo 24 sata, 365 dana u godini, i radimo za sada potpuno ne smetano u skladu sa epidemiološkom situacijom. Četvrti i peti radni dan redovnih operacija 19, hitnih 7, petog redovnih operacija 25 a hitnih 10, dakle to su ozbiljne brojke. Desetog redovnih operacija 5, hitnih 9, jedanaestog 7 redovnih, 10 hitnih operacija. Dvanestog dakle danas redovnih 12 operacija, hitnih 8 - do 15 sati – piše uizjavi dr Šarića koju je medijima dostavio KCCG. D.M.-B.V. početka ove godine, oko 70 odsto zaraženih su bili nevakcinisani građani - kazao je Galić. On je ponovio da vakcina protiv korona virusa ne štiti od infekcije, već u najvećem procentu sprečava razvoj težeg oblika bolesti. To, kako je dodao Galić, potvrđuju i podaci iz KCCG-a, gdje od ukupnog broja hospitalizovanih osoba 80 odsto čine nevakcinisani pacijenti. On je rekao da od 1. maja prošle godine, kada je počela masovna vakcinacija u Crnoj Gori, skoro 80 odsto preminulih čine nevakcinisani građani. - Od 14. jula, od kada je započela primjena buster doze vakcine, od ukupnog broja osoba koje su primile treću dozu njih 97 odsto se nije zarazilo - naveo je Galić. Kako je kazao, u istom periodu, od ukupnog broja preminulih osoba samo njih 0,25 odsto su primile sve tri doze vakcine. D. MIHAILOVIĆ

Društvo

PODGORICA - U posljednja 24 časa od posljedica korona virusa preminule su četiri osobe, a registrovano je 1.945 novih slučajeva zaraze. Preminuli pacijenti su bili iz Podgorice, Žabljaka i Herceg Novog. Najmlađi je imao 33, a najstariji 93 godine starosti. Laboratorije u Crnoj Gori su analizirale 5.239 uzoraka na novi korona virus, pa je udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih 37,1%, što je i prosjek tokom posljednjih nedjelju dana. Prijavljen je oporavak kod 2.824 pacijenta.

Četvrtak, 13. januar 2022.

U Crnoj Gori trenutno aktivno 16.530 slučajeva korona virusa

Preminule četiri osobe, 1.945 novih infekcija U Podgorici je otkriveno 571 novi slučaj, Nikšić ima 282, Bar 180, Bijelo Polje 146, Budva 109, Herceg Novi 87, Pljevlja 87, Kotor 74, Danilovgrad 62, Tivat 57, Cetinje 52, Ulcinj 49, Berane 44, Mojkovac 35, Žabljak 26, Rožaje 25, Kolašin

Za probleme sa vaskularnim sistemom nema termina kod specijalista

Ni ultrazvuka ni doplera krvnih sudova

Izabrani doktori ne mogu da zakažu termine kod specijaliste, jer nema slobodnih

PODGORICA - Jak, akutni bol u nozi koji traje više dana i potencijalno ukazuje na problem sa vaskularnim sistemom, odnosno venama, nije moguće redovnim putem ispitati u okviru sistema javnog zdravstva, jer - ljekar opšte prakse nema kome da vas uputi. To je iskustvo pacijenta koji se prije dva dana obratio izabranom doktoru u Podgorici sa problemom koji traži dalje dijagnostičko ispitivanje i uključivanje ljekara specijaliste. Drugim riječima, dopler krvnih sudova noge je poželjan, ali njega određuje isključivo vaskularni hirurg kod kojeg nema termina za posjetu. Alternativa je eho potkoljenice, ali trenutno u Domu zdravlja u Podgorici nema stručnjaka koji radi tu vrstu snimanja u dispanzeru na Starom aerodromu. Pacijent je sa tog šaltera juče upućen da se javi za 15 dana, jer će, moguće, do tada biti angažovan stručnjak koji će moći da uradi ultrazvuk. Tada će moći da se zakaže termin. Za sve ove navode pacijent je dao na uvid dokumentaciju i opisao put koji je prošao, a koji ne ostavlja previše prostora sem da se dalje obrati nekoj privatnoj medicinskoj ustanovi, ukoliko ima novca, kako mu je i savjetovano u domu zdravlja. U praksi se pokazalo da

23, Tuzi 11, Andrijevica osam, Plužine osam, Plav šest, Petnjica dva, Šavnik jedan. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.457. Ukupan broj trenutno aktiv-

nih slučajeva u Crnoj Gori je 16.530. Najviše ih je u Podgorici 6.081, Nikšiću 2.211, Baru 1.230, Budvi 860, Bijelom Polju 845, Herceg Novom 839, Kotoru 637, Pljevljima 576, Tivtu 549, Beranama 540, Cetinju 457, Da-

PODGORICA – Dom starih ,,Podgorica“, koji je počeo da se gradi krajem 2017. godine, nije još otvoren. Kako su Pobjedi kazali iz ove ustanove, treba da se završe određene tehničke stvari nakon čega očekuju da će ući u proceduru prijema korisnika. Već imaju listu zainteresovanih starijih osoba koje žele da žive u ovoj ustanovi. Njih je 175…

Dom starih ,,Podgorica“, koji je počeo da se gradi krajem 2017. godine, nije još otvoren

Tu listu počeli su da prave od aprila prošle godine. I to nije konačan broj, jer će dobijati informacije i od centara za socijalni rad - koliko se ljudi prijavilo kod njih. Već imaju podatke da ih je dosta, a na pitanje hoće li onda imati dovoljno kapaciteta da prime sve, direktorica Doma starih ,,Podgorica“ Jelena Šofranac kaže da će vidjeti koliko će ih biti na listi, te da o tom sada ne može da govori… Dom može da primi 274 korisnika. Kada se otvori ova ustanova, prema proceduri, stariji će da predaju medicinsku dokumentaciju nakon čega će ljekari da utvrde da li su za smještaj i ako jesu, na kom odjeljenju.

Od 300 dO 450 eura

Dijagnostiku nije moguće sprovesti jer kod specijalista nema termina, a prateće dijagnostičke metode, poput ultrazvuka u Domu zdravlja - nema ko da uradi elektronsko zakazivanje pregleda kod izabranog doktora funkcioniše. Zakazan je termin dan ranije, uslijedio je prijem u terminu, blagovremeno bez čekanja, ali rješenje za akutni problem pacijenta nema jer su izabranom doktoru vezane ruke. Nema vaskularnog hirurga dostupnog u Kliničkom centru, odnosno termina. Ljekar je jedino mogao da uputi pacijenta da odradi nalaze, uključujući i prateći d-dimer koji može da ukaže na neki ozbiljan problem u krvnim sudovima. Dijagnostiku nije moguće sprovesti jer kod specijalista nema termina, a prateće dijagnostičke metode, poput ultrazvuka u Domu zdravlja - nema ko da uradi. Alternativa ostaje, ukoliko se bol pogorša, obraćanje Hitnoj pomoći, a oni vas dalje upute prema Urgentnom bloku ukoliko procijene da stanje postaje ozbiljno. Ili kod privatnika. I. P.

Direktorica Šofranac kaže da korisnici i srodnici koji su dužni da učestvuju u izdržavanju u skladu sa zakonom učestvuju u plaćanju troškova smještaja u Domu. Za korisnike čija primanja nijesu dovoljna za pokrivanje troškova, kao i one koji nemaju imovinu sa kojom bi učestvovali u plaćanju, država obezbjeđuje nedostajući dio iznosa. Oni pravo na uslugu ostvaruju putem nadležnih centara za socijalni rad, a u tom slučaju cijena za odjeljenje gerijatrije i psihogerijatrije je 300 eura, dok je za odjeljenje palijativne njege i demencije 450 eura.

nilovgradu 405, Ulcinju 290, Mojkovcu 176, Kolašinu 150, Tuzima 133, Rožajama 131, Ža-

bljaku 104, Andrijevici 99, Plužinama 63, Petnjici 56, Plavu 48, Šavniku 47 i Gusinju 3.

Na čekanju 175 starih osoba Trebaće im više medicinskog kadra Direktorica Doma Šofranac kaže da će u startu otvoriti dva odjeljenja – gerijatrije, gdje će moći da boravi 79 korisnika, i demencije, gdje je predviđeno da bude njih 20. Kaže da su se odlučili za ta dva odjeljenja, jer za njih trenutno vlada najveće interesovanje. Kako se bude povećavao broj korisnika, tako će morati i da povećavaju broj zaposlenih. Kada dođu do 100 korisnika neće imati dovoljno medicinskog kadra da brine o njima...

– Već smo se adekvatno pripremili oko toga. Ministarstvo je dalo saglasnost da možemo da angažujemo dodatno osoblje – rekla je Šofranac. Upitana postoji li neka posebnost doma u odnosu na ostale u Crnoj Gori, kaže da je svaka takva ustanova priča za sebe. Ovo je, objašnjava ona, nova ustanova i sve što je urađeno je savremeno... – Mislim da smo napravili dobar izbor zaposlenih koji će tome dati dodatnu vri-

jednost koji sa velikim entuzijazmom očekuju početak rada i već osmišljavaju dosta sadržaja za korisnike – rekla je Šofranac. Ističe da je prednost podgoričkog doma to što Podgorica ima najviše mogućnosti, dostupnosti nekih drugih usluga, moći će da organizuju različite manifestacije, događaje, dolaziće više ljudi u posjete... - Korisnici će imati bogatiji sadržaj – istakla je Šofranac.

- Korisnici čija su primanja veća i dovoljna za pokrivanje cjelokupnih troškova smještaja će potpisivati ugovor sa Domom, a cijena će u tom slučaju zavisiti od zdravstvenog stanja, odnosno brige i njege koja im je potrebna, kao i posebnih zahtjeva (da li žele jednokrevetnu, dvokrevetnu sobu ili apartman) – objašnjava Šofranac.

zaposlenima, raspoređen je po domovima. Medicinske sestre, kako navodi Šofranac, neke rade u Risnu i pomažu kolegama zato što imaju pozitivne slučajeve korone među zaposlenima i korisnicima. Radile su i u Pljevljima, Bijelom Polju… Upravo je korona, prema riječima direktorice ove ustanove, uticala na to što nijesu ranije završeni određeni radovi kako bi se dom otvorio. Imali su problem da nabave određeni materijal i obezbijede radnu snagu. Završeni su radovi u januaru 2021. godine, ali Šofranac kaže da je nakon toga uslijedilo priključenje na elektrodistributivnu mrežu i funkcionalne probe, te da se to odužilo – dugo se če-

kala saglasnost za priključenje na trafostanicu. Precizirala je i da jedan dio dodatnih radova nije bio ugovoren projektnom dokumentacijom, a riječ je o sitnim popravkama koje je trebalo da se završe u roku od 15 dana. Odnose se na unošenje još nekih stvari za pomoćne kuhinje, postavljanje folije na staklene površine… Krajem prošle godine raspisan je tender, izabran izvođač i čekaju da se to realizuje. – Javne nabavke imaju procedure koje traju. Komisija za tehnički pregled će onda da napravi konačni izvještaj i onda bi bilo završeno sve što se tiče preduslova za useljenje – rekla je Šofranac. n. Đ.

ZaPOslenI rade Od aPrIla

Iako Dom još nije otvoren, većina zaposlenih, ukupno ih je 38, počela je da radi od aprila prošle godine. Imaju privremenu kancelariju u resornom ministarstvu, a medicinski kadar, kojeg je najviše među

Dom za stare u Podgorici će moći da primi 274 korisnika

Društvo

Četvrtak, 13. januar 2022.

Direktor Doma zdravlja u Herceg Novom podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na prodaju falsifikovanih dokumenata

Analiza statusa implementacije projekata izgradnje PPOV u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore

Inspekcija ne zna Upravljanje kanalizacionim muljem neodrživo ništa o lažnim i nesistematsko kovid potvrdama PODGORICA – Zdravstveno-sanitarna inspekcija nema saznanja da se na teritoriji naše države prodaju lažne kovid potvrde, rečeno je Pobjedi iz te institucije, uprkos prijavama policiji, ali i tvrdnjama građana i pojedinih zdravstvenih radnika da je ta pojava česta u gotovo svim crnogorskim opštinama. Inspekcija nema saznanja, a direktor Doma zdravlja Herceg Novi Goran Komar je saopštio da je podnio krivičnu prijavu policiji protiv jednog NN lica zbog sumnje na prodaju lažnih kovid potvrda. On je za Dan kazao da su o ovoj pojavi obavijestili i Ministarstvo zdravlja, te da je sada na nadležnima da ispitaju slučaj, a da će, kada sve bude završeno o tome obavijestiti javnost. Na pitanje Pobjede da li su na terenu uočili bilo što od ovoga što navodi Komar, glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Karmela Mujičić Pobjedi je juče rekla da inspekcija nema saznanja o tome. - Da imamo saznanja proslijedili bismo ih nadležnom organu - Upravi policije navela je ona. Komara, sa druge strane, zabrinjava što ne samo što sugrađani nego i pojedini zdravstveni radnici, kako tvrdi, putem lažnih kovid potvrda pokušavaju da izbjegnu vakcinaciju. - Doznajemo da se lažne kovid potvrde negdje u gradu mogu kupiti. Na taj način ugrožavaju se oni koji se redovno vakcinišu i ispoljavaju odgovornost prema kolegama, zaposlenima. To je sada stvar drugih institucija koje će o tome da se brinu. Mi podvrgavamo, shodno našim zakonskim obavezama, analizama i vak-

Goran Komar

cinalne kartone, elektronske kontrole naših uposlenika, da bi i to podvrgli određenom ispitivanju i saznanju o mogućnostima, govorimo hipotetički, da se tako nešto ne događa među zdravstvenim radnicima – kazao je ranije Komar. On je apelovao na građane da pristupe vakcinaciji, jer ona štiti od teških kliničkih formi. – Imamo strahoviti pritisak na naše ustanove u primarnoj liniji, a izvjesna raste-

rećivanja sekundarnog nivoa. To nije situacija kao u vrijeme delta soja kada smo imali veliko zatrpavanje i prenapregnutost u sekundarnom nivou i veliki broj pacijenata koji se liječio od kovid pneumonije. U ovom slučaju sa omikronom pneumonije nijesu česte. To je jedina srećna okolnost. Nedostatak kadra je prisutan, jer veliki broj zdravstvenih radnika obolijeva. Više puta smo izdali saopštenja da se ne dolazi u Dom zdravlja bez prijeke potrebe - poručio je Komar. Kada je riječ o samoj epidemiološkoj situaciji, on navodi da nijedna ustanova nema dovoljno kadra, jer zaposleni obolijevaju, kako u medicini, tako i u drugim oblastima, nakon pojave novog omikron soja. - Imamo svakodnevno od 16 do 18 zaposlenih zaraženih - kazao je Komar. K. J.

PODGORICA - Upravljanje nusproizvodom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, kanalizacionim muljem, je trenutno nesistematsko i dugoročno neodrživo, naročito kod većih funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). To se navodi u analizi statusa implementacije projekata izgradnje PPOV u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore koja je sprovedena u okviru projekta „Organizacije civilnog društva kao efikasni akteri u procesu donošenja odluka“, koji realizuje NVO Eko-tim. Projekat je podržan od Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika -M’BASE, koji se finansira iz sredstava Evropske unije. - Postoje primjeri da se kanalizacioni mulj skladišti na lokaciji PPOV kao što je slučaj sa postojećim PPOV u Podgorici, te da se odlaže na nesanitarnoj deponiji u slučaju PPOV-a u Nikšiću. Takođe, imamo primjer izvoza mulja u susjedu Albaniju a koji nastaje u PPOV-u u Beranama. Zakonska regulativa postoji, ali se u praksi ne primjenjuje - navodi Milija Čabarkapa, izvršni direktor NVO Eko-tim. Upravljanje kanalizacionim muljem je jedan od najvažnijih elemenata u ciklusu

Upravljanje kanalizacionim muljem je jedan od najvažnijih elemenata u ciklusu upravljanja komunalnim otpadnim vodama upravljanja komunalnim otpadnim vodama. Ovo pitanje je u Crnoj Gori regulisano zakonskom regulativom, kojom su definisani zahtjevi koje kanalizacioni mulj mora da ispuni kako bi se potencijalno mogao koristiti u poljoprivredi i za rekultivaciju zemljišta, odnosno kako bi se mogao bezbjedno odlagati. - S obzirom da je adekvatno upravljanje kanalizacionim muljem jedan od najvažnijih elemenata u ciklusu upravljanja komunalnim otpadnim vodama, ovo pitanje zahtijeva hitnu pažnju države i lokalnih samouprava i adekvatna sistemska rješenja. Kako potrebna i planirana infrastruktura za upravljanje muljem vjerovatno neće biti izgrađena u narednih nekoliko godina, a broj funkcionalnih PPOV-a se iz godine u godinu povećava, potrebno je hitno pronaći primjenjivo i održivo prelazno rješenje zaključuje Čabarkapa. N. K.

Zahtjev Vladi od Unije slobodnih sindikata

Formirati savjet za dostojanstveni rad

PODGORICA - Unija slobodnih sindikata tražila je od Vlade da formira savjet za dostojanstveni rad, kao stalno tijelo, a ne, kako je najavljeno, koordinaciono za praćenje programa ,,Evropa sad“.

On je poručio da će biti izaKeković je saopštio da imaju puno zovno, ali da su u USSCG opdojava o malverzacijama poslodavaca timisti. Keković je saopštio da imaju koje se najprije tiču izbjegavanja isplate puno dojava o malverzacijama poslodavaca koje se najprije minimalne zarade od 450 eura, tako tiču izbjegavanja isplate minimalne zarade od 450 eura, tako što se od njih traži da vrate 150 eura

Sekretar USSCG Srđa Keković kazao je da je dopis u ponedjeljak upućen predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću. – Smatramo da 170 hiljada zaposlenih zaslužuje takvo tijelo. Dostojanstveni rad podrazumijeva više elemenata, a jedan od njih je zarada. Ima mnogo elemenata dostojanstvenog rada koji se ne poštuju u Crnoj Gori – rekao je Keković, prenosi portal RTCG. U Uniji očekuju da Vlada izađe u susret njihovom zahtjevu. - Mislim da neće biti formirano koordinaciono tijelo, već se nadam se da će biti formiran savjet za dostojanstveni rad, kao stalno tijelo. Ako savjet za-

gubljenja radnih mjesta ili da se vratimo nazad na 250 eura, ja biram opciju koja podrazumijeva 450 eura, a onaj koji ne može da obezbijedi onom ko za njega radi adekvatne uslove i standard, ne treba ni da se bavi biznisom. Pojaviće se neko drugi ko će pokriti tu poziciju biznisa i ponovo ćemo imati i zadovoljnog radnika i uspješan biznis – naveo je Keković. On je dodao da zaposleni uz program ,,Evropa sad“ u novu godinu ulaze optimistično. - Nadamo se da će to biti održiv program, ali očekuje nas ogroman posao, prvenstveno Vladu, pa i sve druge institucije koje treba da doprinesu da pro-

Srđa Keković

jedno sa nadležnim institucijama bude odradio svoj posao, vjerujem da ćemo u korijenu sasjeći moguće devijacije, a mi znamo da postoje - saopštio je Keković. On je podsjetio da USSCG ima puno dojava o malverzacijama i izbjegavanju obaveza iz programa ,,Evropa sad“. Keković

smatra da država ima dovoljno mehanizama za borbu sa neodgovornim poslodavcima, najprije u Zakonu o radu, ali i u Krivičnom zakoniku. - Ako institucije budu na visini zadatka, ubijeđen sam da ćemo te devijacije sasjeći u korijenu. Birajući između toga da li da platimo određenu cijenu

gram uspije - kazao je Keković. On je rekao da su postulati za nesmetanu primjenu programa postavljeni, ali da su izazovi ogromni. - Imamo najave da je moguć inflatorni udar, cijene se povećavaju, čak i hljeba. Znamo da je to veliki izazov za budžet, jer su veliki nameti dodatni kroz seriju odluka koje je Skupština donijela. Moramo povećati prihodnu stranu budžeta, a kako bi ostvarili taj cilj institucije moraju da se posvete i rade. Imaćemo i izazov jednog broja društveno neodgovornih poslodavaca koji će vjerovatno na sve načine pokušati da doskoče ovim zakonskim normama - rekao je Keković.

što se od njih traži da vrate 150 eura. Iz USSCG su pozvali zaposlene koji imaju takav i slične probleme da im se obrate. - Mi smo tu da putem anonimnih dojava rješavamo te probleme. Prilikom najave programa ,,Evropa sad“, odmah su neki poslodavci počeli da traže izlaz. Najprije je to bio aneks o izmjeni ugovora o radu sa punog na nepuno radno vrijeme, kako bi dobili srazmjeran dio zarade. To se dešava u praksi. A nakon što je program usvojen, sada imamo drugu dojavu da se od zaposlenih traže da jedan dio novca vrate u gotovom - kazao je Keković. N. K.

10 Hronika

Četvrtak, 13. januar 2022.

Fiktivnim poslovima nanijeli 6.900.000 eura štete budžetu PODGORICA – Pripadnici 23-člane kriminalne organizacije, među kojima su bivši i aktuelni visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija, zloupotrebom ovlašćenja u privredi, pranjem novca i falsifikovanjem isprava oštetili su državni budžet za 6.900.000 eura, precizirali su iz Specijalnog tužilaštva.

Za sada niko nije uhapšen, niti je saopšteno kolika je vrijednost zaplijenjene droge, a za danas je najavljen pres Specijalnog državnog tužilaštva na kojem će biti saopšteni rezultati jučerašnje akcije. Već ta informacija da je Specijalno tužilaštvo nadležno navodi na zaključak da je u pitanju organizovana kriminalna grupa te da je transport droge bio nadziran i da je informacija o ukrcaju narkotika u tovar banana bila proslijeđena u Crnu Goru od međunarodnih partnerskih službi.

Carinici otk kokaina u m

,,SUMNJIVA SUPSTANCA“

Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva

Iz SDT-a navode da su optužnicu protiv 23 osobe i devet kompanija dostavili Višem sudu u Podgorici 29. decembra prošle godine na kontrolu dokaza postali članovi kriminalne organizacije koja je imala za cilj vršenje neodređenog broja krivičnih djela. Oni su precizirali da za navedena krivična djela prijeti kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. Prema navodima optužnice, optuženi su radi realizacije kriminalnog plana pribavljanjem i knjiženjem fiktivnih faktura i privremenih situacija, te sastavljanjem isprava neistinite sadržine, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica neistinitno prikazivali stanje i rezultate poslovanja,

kako bi podnošenjem zahtjeva za povraćaj PDV-a izvlačili novac iz Budžeta Crne Gore. Optuženi su znali u trenutku prijema novca da on potiče iz kriminalne djelatnosti i taj novac upotrebljavali za kriminalnu organizaciju kao takvu. -Ovakvim djelovanjem pribavili su višemilionsku korist za kriminalnu organizaciju i okrivljena pravna lica i pričinili štetu budžetu u iznosu od oko 6.900.000 eura, koji predstavlja iznos protivzakonito povraćenog PDV-a iz Budžeta Države Crne Gore – zaključuje se u saopštenju SDT. B.R.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, uprava kompanije Voli svojevremeno je zahtijevala od policije i carinskih službi da se pojačano kontroliše svaka nabavka robe iz Latinske Amerike. Nakon pronalaska paketa u kojima je bila droga, pokrenuta je istraga, a inspektori su od zaposlenih uzimali izjave do kasno u noć. Prema informacijama Pobjede, kompanija Voli je, zbog svih ranijih slučajeva, uputila pismeni zahtjev carinskoj službi od koje je zatražila da se nad tovarima banana obavlja posebna kontrola. Tako je i ovog puta ustanovljeno, na skeneru, da se u nekim paketima ne nalaze banane, nego sumnjiva supstanca. Nakon što je policija obaviještena, obavljena je akcija zapljene sumnjivog tovara, za koju se osnovano sumnja da je riječ o kokainu. Pobjeda je kontaktirala Upravu policije, Specijalno državno tužilaštvo i kompaniju Voli, ali nijesmo dobili zvanične informacije o ovom slučaju. Nije poznato kada je i odakle stigao tovar sa drogom. Zanimljivo, fotografije sa paketima u kojima je sumnjiva supstanca medijima je dostavila Prava Crna Gora. Povodom zapljene droge, kako je Pobjedi potvrdio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, danas će biti održana konferencija za medije.

Sa uviđaja u Volijevom magacinu u Zeti

Prema informacijama Pobjede, kompanija Voli je, zbog svih ranijih slučajeva, uputila pismeni zahtjev carinskoj službi od koje je zatražila da se nad tovarima banana obavlja posebna kontrola. Tako je i ovog puta ustanovljeno, na skeneru, da se u nekim paketima ne nalaze banane, nego sumnjiva supstanca. Nakon što je policija obaviještena, obavljena je akcija zapljene sumnjivog tovara, za koju se osnovano sumnja da je riječ o kokainu Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović čestitao je na akciji zapljene više stotina kilograma droge. - Saradnja organa na visokom nivou MUP-a, Uprave policije, Uprave prihoda i carina i tužilaštva. Snažno u zaštiti

Požar iznad restorana „El Rey“ u Budvi rtv budva

Iz SDT-a navode da su optužnicu protiv 23 osobe i devet kompanija dostavili Višem sudu u Podgorici 29. decembra prošle godine na kontrolu dokaza. SDT je u jučerašnjem saopštenju potvrdilo pisanje Pobjede da se na listi optuženih našla nekadašnja načelnica Poreske uprave, područna jedinica Podgorica, Stanislava Martinović, nekadašnja sekretarka u Ministarstvu finansija Marina Perović, savjetnik u Ministarstvu finansija Dragan Vujošević, rukovoditeljka odjeljenja za inspekcijski nadzor Poreske uprave u Podgorici Rajka Simonović, samostalni savjetnik Poreske uprave Aleksandar Radulović, poreski inspektori Nevenka Đurović, Branislav Magdelinić, Milijana Radonjić, Slavojka Savić, Bojan, Dejan i Ivan Petričević, Saša Jokić, Dejan Lakić, Refad Kolić, Dragan Kovačević, Bojan Rašović, Mlađen Anđelić, Aleksandar Milekovski, Milo Jaredić, Sonja Ivanović, Miloš Vukotić i Nikola Pavićević. Na optužnici se nalazi i devet kompanija: „PS gradnja“, „ACop“, „A-Cop MNE“ „Viner co“ iz Danilovgrada ,,Trend trade“ iz Podgorice,,MK Company“,,Sedam-ing“, ,,Pavić Company“ i ,,Matija Mon“ preko kojih su vršene malverzacije. Iz SDT-a navode da su optuženi, u periodu od 2011. do 2019. godine, organizovali i

Po zahtjevu kompanije ,,Voli“ transpor

PODGORICA - Najmanje pola tone kokaina carinici su zaplijenili juče popodne u magacinu logističkog centra kompanije Voli u Zeti, saznaje Pobjeda od više izvora bliskih istrazi.

m. babović

SDT preciziralo štetu prouzrokovanu djelovanjem kriminalne organizacije među čijim pripadnicima su bili i visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija

Podgorička policija podnijela krivičnu prijavu zbog nedozvoljenog držanja droge

Kod Pljevljaka pronađeno 1,4 kilograma amfetamina PODGORICA - A. J. (27) iz Pljevalja uhapšen je u Podgorici kada je kod njega policija pronašla spid i novac za koji se sumnja da je stečen uličnom prodajom ove opojne droge. Iz Uprave policije su saopštili da je osumnjičeni kontrolisan u podgoričkom naselju Zabjelo, na osnovu operativnih saznanja da će osumnjičeni iz Pljevalja u Podgoricu donijeti određenu količinu

sintetičke droge radi prodaje. - Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga slobode je lišen A. J. (27) iz Pljevalja i on je jutros uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. U vozilu je policija je pronaša oko 600 grama sintetičke droge amfetamin, 1.170 eura i dva mobilna telefona.

- Takođe, na osnovu naredbe suda izvršen je i pretres prostorija koje A. J. koristi i tom prilikom je pronađeno i oduzeto još oko 800 grama amfetamina. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je osumnjičeni u dužem vremenskom periodu nabavljao sintetičku drogu, vršio mjerenje i prepakivanje a potom je stavljao u ulični promet – dodaju iz policije. C. H.

Gorio „mercedes“ tivatskih oznaka

BUDVA - Iznad restorana „El Rey“, nadomak Jaza, u Budvi je juče tokom popodneva došlo do požara na automobilu „mercedes“ tivatskih tablica. Kako je saopšteno iz budvanske Službe zaštite i spašavanja, vatrogasci su uz pomoć građana uspjeli da ugase požar i izbore se sa ovom situacijom, prenosi RTV Budva. C. H.

građana i građanske Crne Gore - poručio je Sekulović na Tviteru.

OGROMNA ZAPLJENA

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović zaključio je da se nastavlja zajednič-

Policija podnijela 29 prekršajnih prijava

Za 24 sata devet saobraćajnih nezgoda PODGORICA – U Crnoj Gori se u protekla 24 sata dogodilo devet saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo poginulih i teže povrijeđenih osoba. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije su saopštili da se u Podgorici dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po jedna. Izdato je 270 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 29 prekršajnih prijava. Kako je saopšteno, oduzet je par registarskih tablica. C. H.

Hronika

Četvrtak, 13. januar 2022.

rt i kontrola robe bili pod pojačanim nadzorom

Policija i tužilaštvo ćute o propustima u podgoričkoj stanici policije u slučaju Podgoričanina Ivana Vujovića

krili pola tone Nema odgovora kako se lice sa potjernice magacinu u Zeti našlo na slobodi PODGORICA – Policija i tužilaštvo ćute o tome kako se i pod kojim okolnostima Podgoričanin Ivan Vujović, kojeg srpske vlasti traže za pokušaj ubistva Beograđanina Darka Bulatovića 2015. godine, našao na slobodi.

Zaplijenjeni kokain, fotografije objavila Prava Crna Gora

DF: Radnici Volija sposobniji od bezbjednosnih službi i njihovog koordinatora

ka borba protiv narko kartela. - Nakon pet mjeseci još jedna ogromna zapljena kokaina u Crnoj Gori. Nastavljamo zajedničku borbu protiv narko kartela. Odlučno, hrabro i bez kompromisa - poručio je Abazović na Tviteru. On je čestitao pripadnicima ANB-a, MUP-a, Uprave policije, SBOK-a, Upravi carina kao i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i međunarodnim partnerima i savjesnim građanima na, kako je kazao, uspješno odrađenom zadatku. Abazović je podsjetio na zapljenu 24. avgusta prošle godine kada je policija u hangaru Budimira Krstovića (66) pronašla 1.206 kilograma kokaina u Zeti. Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Budimira Krstovića i njegove kćerke Marine (27) i oni su jedini optuženi za šverc najveće zapljene kokaina.

Iz Demokratskog fronta su saopštili da nova pošiljka droge koja je stigla u Crnu Goru ponovo je iznenadila policiju, carinu, bezbjednosne službe i njihovog glavnog koordinatora. - Pošto nijednu veću pošiljku posljednjih godina nijesu otkrili policija i ANB, predlažemo da se odlikuju radnici u magacinima Volija i da neko od njih pređe u bezbjednosne strukture jer su očigledno sposobniji od onih koje plaćamo za taj posao. Možemo tek zamisliti koliko dnevno droge i drugih nelegalnih roba prolazi pred nosom policije i ANB i kakvoj su sve opasnosti izloženi građani Crne Gore, koji nemaju nikakvu zaštitu države – poručili su iz DF-a.

Pobjeda je kontaktirala Upravu policije, Specijalno državno tužilaštvo i kompaniju Voli, ali nijesmo dobili zvanične informacije o ovom slučaju. Nije poznato kada je i odakle stigao tovar sa drogom. Zanimljivo, fotografije sa paketima u kojima je sumnjiva supstanca medijima je dostavila Prava Crna Gora Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom i policiji ponudili saradnju i pomoć u rasvjetljavanju ovog slučaja. Odbrana Krstovića je tužilaštvu predala dokument koji je izdao direktor luke Bolivar iz koje je krenula pošiljka sa bananama i u kome se navodi da je kontejner koji je krenuo prema Crnoj Gori prošao sve neophodne provjere i

da na njemu nije bilo droge. Operativci sa dugogodišnjim iskustvom u radu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala kategorični su da je ovaj slučaj primjer kako ne treba raditi, jer su istražitelji koji su radili na ovom slučaju prekinuli akciju i tako oslobodili odgovornosti organizatora šverca kokaina. Da li će i ovaj slučaj imati isti epilog – biće poznato narednih dana. A. R.

U BMW-u srpskih registracija kontrolom pronađen neprijavljeni novac

Na prelazu Dobrakovo zaplijenili 46.000 eura PODGORICA - Službenici carina, u saradnji sa graničnom policijom, na Dobrakovu privremeno su zaplijenili neprijavljenih 46.000 eura, saopšteno je iz Uprave prihoda i carina. Navode da su kontrolom automobila marke BMW X5, srpskih registarskih oznaka, za čijim volanom je bio V. V, pronašli novac. - Vozilo se kretalo iz pravca Crne Gore ka Srbiji. Novac se nalazio u rancu, na zadnjem sjedištu vozila – dodaju iz Uprave prihoda i carina.

Granični prelaz Dobrakovo

Protiv V. V. podnijet je prekršajni nalog i izrečena mu je kazna u iznosu od 550 eura,

shodno Zakonu o kapitalnim i tekućim poslovima sa inostranstvom. C. H.

Pobjeda je 30. decembra prošle godine poslala pitanja Upravi policije o ovom slučaju, ali nijesmo dobili odgovore. Pitali smo ih da li su saslušani policajci koji su bili zaduženi za provjeru bezbjednosno interesantnog lica Ivana Vujovića i koliko službenika i iz kojeg sektora je bilo angažovano da obavi provjere? Nije nam odgovoreno ni koja je procedura i da li je u konkretnom slučaju ispoštovana? Odgovore nijesmo dobili ni na pitanja pod kojim okolnostima je došlo do propusta i kada su ustanovili da je za Vujovićem raspisana međunarodna potjernica. Uskraćeni smo ostali i za odgovor kada su srpske vlasti raspisale potjernicu za Vujovićem i zbog kojeg krivičnog djela ga traže.

PROPUST ILI...

Kako je Pobjeda ranije pisala, Vujović je 11. decembra izašao iz Kazneno-popravnog doma, gdje je odležao 14 i po godina kazne za ubistvo Radomira Savovića koje je počinio 7. maja 2008. godine u blizini zgrade RTCG. Tog dana kada je izašao iz zatvora priveden je u Centar bezbjednosti Podgorica na razgovor, ali policajci nijesu provjerili da li se potražuje za neko krivično djelo. Nakon razgovora sa policajcima, Vujović je pušten i pored činjenice da ga Srbija traži za pokušaj ubistva. Tri sedmice kasnije, očito kada je neko došao do lako dostupne informacije da Vujovića traži Srbija, u Podgorici je organizovana potraga. Pretresene su lokacije na kojima se vjerovalo da bi Vujović mogao biti, ali je, kako tvrde Pobjedini izvori, on pobjegao. Kako tvrde naši izvori, Vujović je najvjerovatnije ilegalnim putevima napuštio Crnu Goru, a ni nakon mjesec nadležni nemaju odgovor kako je došlo do ovakvog propusta. Pobjeda je prekjuče uputila pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu da li je formiran predmet povodom propusta službenika Centra bezbjednosti Podgorica

Pobjeda je 30. decembra prošle godine poslala pitanja Upravi policije o ovom slučaju, ali nijesmo dobili odgovore

Sa privođenja Ivana Vujovića

u slučaju Ivana Vujovića, ali nijesmo dobili odgovore. Nije nam saopšteno da li su saslušani policajci koji su bili zaduženi da provjere da li je za Vujovićem raspisana međunarodna potjernica, pa nije poznato da li će ko snositi odgovornost što se lice sa potjernice našlo na slobodi.

KRIMINALNI DOSJE

Ivan Vujović ima pozamašan dosje: osuđivan je za ubistvo, bježao je iz zatvora i za to vrijeme pokušao da ubije Bulatovića 2015. godine. On je u kafiću ,,Đura bar“ prišao Bulatoviću, počeo da se raspravlja sa njim, potom izvadio pištolj i zapucao. Pucnjava se dogodila u lokalu u Venizelosovoj ulici, a kao motiv sukoba spominje se da je Vujović uznemiravao djevojke koje su sjedjele za stolom do njegovog, zbog čega mu je Bulatović skrenuo pažnju. Bulatović je tada operisan i život mu je bio u opasnosti. Vujović je pobjegao iz zatvora 24. decembra 2015. godine, gdje je služio kaznu za ubistvo Savovića. Od zatvorskog komandira tada je oteo pištolj, prijeteći izašao na glavni ulaz, gdje su ga u automobilu čekali saučesnici. Zbog bjekstva iz bjelopoljskog zatvora osuđen je na 37 mjeseci zatvora. Sudilo mu se u odsustvu jer je bio nedostupan crnogorskim vlastima, a kada je uhapšen zatražio je ponavljanje postupka. Za vrijeme bjekstva crnogorski istražitelji prikupili su operativna saznanja da se nalazi u Srbiji i sve informacije dostavili kolegama.

Tada su uspjeli da lociraju Vujovića na Novom Beogradu, gdje je koristio telefonsku govornicu. Srpski policajci opkolili su taj reon, ali ih je on napao i uspio da pobjegne.

HAPŠENJE I ZATVOR

Vujović je uhapšen 6. novembra 2016. godine u njemačkom gradu Kleve, u blizini granice sa Holandijom, zahvaljujući podacima koje je crnogorska policija razmijenila s kolegama iz inostranstva, između ostalog i sa srpskom policijom. Za vrijeme boravka u spuškom zatvoru Vujović je bio čest akter tuča sa zatvorenicima i zatvorskim policajcima. Upravo zbog čestih konflikata 2013. godine po kazni je prebačen u bjelopoljski zatvor. Vujovića je u decembru 2012. godine u Spužu zatvorenik Jagoš Perović pokušao da ubije zašiljenom kašikom. Sudilo mu se i za prijetnje policajcima. Kako je tada navedeno u optužnici, u decembru 2006. godine prijetio je policajcu Nemanji Lukovcu, koji ga je legitimisao na ulici, a tereti se i za napad na policajca Nikolu Radunovića, kojeg je, kako je tada navedeno u optužnici, više puta udario pesnicom u glavu. Pred crnogorskim sudom u toku je postupak i za prijetnje službenicima UIKS-a za vrijeme redovne posjete u prostorijama spuškog zatvora. Kako je navedeno u prijavi, Vujović nije poštovao kućni red zbog čega je opomenut, da bi ubrzo nakon toga počeo da viče, prijeti i traži da pozovu direktora zatvora i njegovog pomoćnika da se i sa njima obračuna. A. R.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 13. januar 2022.

PLJEVLJA: IJZ dostavio rezultat analize uzoraka sa gradskih vodovoda

Novi projekat Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj

Naučiće OSI kako da ostvare svoja prava BAR – Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj realizuje projekat „Za dostojanstven i ravnopravan život OSI“, koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

VODA HIGIJENSKI ISPRAVNA: Česma „Vodice“

Nakon 40 dana voda je ispravna za piće Građani su bez vode za piće od 2. decembra kada je preporučeno da se ne koristi zbog zamućenja. Iz Vodovoda su tada demantovali da je uzrok zamućenja povezan sa mrljom nepoznatog porijekla koja se pojavila na jezeru Otilovići PLJEVLJA – Na osnovu rezultata analiza uzoraka iz gradskih vodovoda u Pljevljima koje je dostavio 10. januara Institut za javno zdravlje voda sa sva tri gradska vodovoda („Breznica“, „Pliješ“ i „Jugoštica“) je higijenski ispravna i može se koristiti za piće. – Takođe i voda sa javne česme kod motela „Vodice“ je higijenski ispravna i može se koristiti za piće – saopštili su iz DOO Vodovod.

ZAMUĆENJE

Građani su bez vode za piće od 2. decembra. Iz Vodovoda je tada saopšteno da na osnovu preporuke Instituta za javno

zdravlje, voda iz cjelokupnog vodovodnog sistema grada nije za piće kao ni za pripremu hrane te da se može samo koristiti za tehničku upotrebu. Jedino česme nijesu bile suve žiteljima naselja Guke jer je dobijaju sa izvorišta ,,Jugoštica“. Dan ranije u blizini brane na jezeru Otilovići iz kojeg se voda crpi za grad pojavila se mrlja koja, kako je saopšteno, podsjeća na naftnu ili mrlju od ulja. Tečnost se, prema nezvaničnim informacijama, izlila iz nosećeg bureta drvenog splava koji je plutao jezerom. Služba zaštite i spasavanja u saradnji sa firmom ,,Hemosan“, koristeći njihovu opremu i instrukcije, očistila je dva dana kasnije mrlju, a uz pomoć ribočuvara

CEDIS: Radovi za sigurnije napajanje električnom energijom (13. januara)

Isključenja u 11 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 13. januara izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30 h Jošanica. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Jabučina, Pavino Polje, Jagoče, Voljavac, Ličine-Korita i Njegnjevo. CETINJE: od 7:40 do 17 h Šinđon, Kokošice, Pod Uba, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 7:40 do 17 h Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića i Rvaši. DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Mandići, Komunica, Stanjevića Rupa, Dolovi Komanski i Bregovi Mijovića. KOLAŠIN: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Podi, Svrke, Trnovica. MOJKOVAC: od 9 do 14 h Obod. NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Savino Brdo, Krstac, Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran Kralja Nikole, Vodovod Morakovo. PETNJICA: od 8:30 do 14:30 h Azane, Vrševo i dio Lagatora. PLAV: od 9 do 14:30 h dio Brezojevice. ROŽAJE: od 9 do 14:30 h Honsiće. ULCINJ: od 9 do 13 h Brajše, Naselje Kaliman, Gornji Rastiš, Donji Rastiš, Curanovići. C. G.

iz Ribolovnog kluba „Lipljen“, očišćene su ivice brane i uklonjeno je 12 buradi. Iz Vodovoda su saopštili da se ne može dovesti u vezu pojava te mrlje sa zamućenjem vode.

ISTRAGA

Policija još nije saopštila kako je došlo do ekološkog incidenta na akumulaciji, ko je vlasnik splava i da li je imao odobrenje za njegovo postavljanje na jezeru iz kojeg se grad snabdijeva vodom. Takođe, još nije ni poznato porijeklo i sastav mrlje koja se pojavila kod brane Otilovići. Vlasnik akumulacije je Elektroprivreda Crne Gore koja vodu iz jezera koristi za potrebe rada Termoelektrane. A. S. – D. Š.

Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić kaže kako je cilj projekta da se omogući potpuna ravnopravnost lica sa invaliditetom sa drugim licima u svim oblastima. Direktna ciljna grupa su osobe sa invaliditetom i članovi njihovih porodica sa područja cijele Crne Gore. - Glavna aktivnost projekta je da se organizovanjem i održavanjem obuka osnaže i informišu o vrstama i pristupu uslugama socijalne i dječije zaštite. Od značaja je i plan da se kroz održavanje radionica o samostalnom životu u zajednici osobe s invaliditetom obuče da samostalno obavljaju svoje svakodnevne životne aktivnosti i nesmetano funkcionišu u zajednici – navodi Joketić. Putem sprovođenja pravnog savjetovališta biće, objašnjava on, pružena direktna podrška pojedinačno svim osobama s invaliditetom i članovima njihovih

Veselin Joketić

porodica koje zatraže takav vid pomoći u cilju rješavanja pojedinačnih problema, a u skladu sa njihovim potrebama, u pristupu postojećim uslugama socijalne i dječije zaštite. -S obzirom na to da značajan broj osoba s invaliditetom i članovi njihovih porodica nijesu dovoljno informisani o pristupu uslugama socijalne i dječije zaštite, izradićemo informator sa svim podacima, vrstama i pristupu uslugama, kako bi u što većoj mjeri unaprijedili stepen njihove socijalne integracije – kaže Veselin Joketić. V. K. V.

BAR: Akcija opštinskog Crvenog krsta

Pomoć za devet romskih porodica BAR – Aktivisti Crvenog krsta uručili su pomoć romskim porodicama koje žive u naselju ispod Volujice. Riječ je o devet familija sa 52 člana, među kojima je 34 djece. Prema riječima sekretarke Opštinske organizacije Crvenog krsta Bar Zorice Crnčević, radi se o porodicama raseljenih 1999. godine sa Kosova i Metohije. - Žive u veoma teškim uslovima i ekstremnom siromaštvu. Određeni broj je ostvario pravo na materijalno obezbjeđenje i zdravstvenu zaštitu, a rijetki rade u gradskoj čistoći. Sredstva za život obezbjeđuju uglavnom prosjačenjem i skupljanjem otpada – kazala je Crnčević. Ona je dodala da su od dolaska u Bar oni korisnici humanitarnih usluga Crvenog krsta. V. K. V.

FOTO-PRIČA IZ KOLAŠINA: Kad su veliki kreativni, a mali „neustrašivi“ KOLAŠIN – Turistički radnici i svi zainteresovani za zimski turizam, odavno apeluju na nadležne institucije i medije da tokom zimske sezone ne saopštavaju visine snijega u gradovima već na planini. Jer – ne skija se u gradu nego na planini pa informacija da je u Kolašinu samo desetak centimetara snijega može odvratiti potencijalne turiste. Dešava se da Kolašin bude kopan a Bjelasica pod metarskim snijegom. Juče je, na primjer, u gradu bilo 14 centimetara snijega a na skijalištima Bjelasice šest do sedam više. Ove fotografije snimljene su sinoć oko 19 sati u centru grada, i potvrđuju da kreativni gosti umiju da organizuju zimska uživanja i na svega 14 centimetara snijega... Malo „brdašce“ pored ulaza u Gradsku garažu, poslužilo je kao staza za sankanje. Neko od djece je imalo plastične sanke a neki su koristili zimske „skafandere“ da se spu-

Sankanje na 14 centimetara snijega

VEČERNJE ZIMSKO UŽIVANJE: Sinoć u centru grada

ste niz stazu. Sve su to pratili stariji koji su ih bodrili ali i „pravili“ fotografije i video-

zapise. Bilo je veselo, glasno i nasmijano... Sa turističkom porukom da se

sniježna uživanja mogu organizovati i na 14 centimetara snijega... Dr. DRAŠKOVIĆ

Crnom Gorom

Četvrtak, 13. januar 2022. BIJELO POLJE – Usluge Dnevnog centra Tisa koriste 29 osoba, četiri više nego lani. Broj korisnika se povećava, vjerujem da je to rezultat kvalitetnih uluga koje pružamo – kaže za Pobjedu direktor te ustanove Ensad Omerović. Po njegovom mišljenju postoji još djece kojoj su potrebne usluge centra ali nijesu u mogućnosti da ih koriste u objektu u naselju Medanovići pa će nastojati da stručnjaci dođu do njih. - Procjenjujemo da ima dosta djece koja žive u seoskim područjima, a koja ne koriste ni jednu uslugu socijalne zaštite. Planiramo da formiramo mobilne timove koji će raditi na terenu sa korisnicima, koji zbog udaljenosti i svojih zdravstvenih problema nijesu u mogućnosti da borave u Dnevnom centru – kaže Omerović.

BIJELO POLJE: Direktor Dnevnog centra Tisa najavljuje uvođenje mobilnih timova

Omerović: Stručnjaci će doći i do djece u selima Dobitnici Nagrade ,,3. januar“

SERVISI

Dnevni centar Tisa otvoren je 2004. godine i prvi je te vrste u Crnoj Gori. Pruža usluge djeci i mladima do 27 godina. Menadžment planira da u ovoj godini omogući boravak i starijima od 27 godina. - Pokrenućemo rad u drugoj smjeni jer nam prostorni kapaciteti ne dozvoljavaju da sve organizujemo u jednoj. U međuvremenu očekujemo da se država uključi u rješavanje tog problema, kao što se uključila u drugim gradovima, možda kroz donaciju, dogradnju drugog sprata Dnevnog centra i trajnog rješavanja boravka korisnika starijih od 27 godina – kazao je Omerović. Osim uvođenja servisa ,,27 +“ u ovoj godini će, kaže on, realizovati i još nekoliko projekata. - Predviđeno je opremanje kabineta za primjenu neurofeedback metode kojom se na osnovu praćenja i analize moždanih talasa omogućava korisniku ,,treniranje“ koncentracije na način koji ga ne opte-

PRVI DNEVNI CENTAR U CRNOJ GORI: Objekat Tise u Medanovićima

rećuje, čime se stvaraju bolji uslovi za usvajanje novih znanja i vještina. Biće organizovana i obuka za osoblje koje će je koristiti, zatim ugradnja ,,slane sobe“ za haloterapiju po najsavremenijim standardima, uvođenje psiho-socijalne podrške za roditelje naših korisnika. Tokom ove godine nastavićemo postupak sertifikacije usluga ISO 9001 standarda a počeće pružanje nove usluge kroz projekat ,,Predah roditeljstvu“ koji je ocijenjen kao najbolji u Crnoj Gori u okviru Inicijative za socijalnu dimenziju na prostoru šest zemalja Zapadnog Balkana. U okviru tog

Ensad Omerović

Ima dosta djece koja žive u selima kojima je potrebna neka socijalna usluga a ne mogu da je koriste u centru. Nažalost, postoje i roditelji koji i dalje djecu ostavljaju kod kuće i ona su socijalno isključena. Naš zadatak je da dođemo i do posljednjeg takvog roditelja – kaže Ensad Omerović projekta biće omogućeno da roditelji djecu, naše korisnike, ostave u dnevnom smještaju na 12 sati – navodi Omerović. Kada je o opremi riječ on kaže da je urađeno mnogo te da neke usluge pružaju jedini u Crnoj Gori. - Izgradili smo hidromasažni bazen za rehabilitaciju i relaksaciju. Jedini smo dnevni

Pred nama je ambiciozna godina. Namjeravamo da otvorimo vrata za starije od 27 godina, opremimo kabinete neurofeedback opremom, otvorićemo ,,slanu sobu“ te početi realizaciju projekta ,,Predah roditeljstvu“ – najavljuje Omerović

centar u državi koji ima bazen. Pored toga opremili smo kabinet asistivnom tehnologijom i obučili osoblje za rad. Raspolažemo senzornom sobom, kabinetom montesori elemenata, imamo tri prostorije za individualni rad, dnevni boravak, prostoriju za grupni rad. Stručni tim je prošao obuke u tim kabinetima, a konstantno radimo na njihovom profesionalnom razvoju – istakao je Omerović.

RODITELJI

Omerović konstatuje da se posljednjih godina život djece sa smetnjama u razvoju u Bijelom Polju značajno promijenio. Na početku su djeca bila zatvorena u kući, a danas

BAR: Nevrijeme pričinilo štetu na ugostiteljskim objektima u Sutomoru BAR – Jak sjeverni vjetar, koji je u Baru dva dana duvao izuzetnom brzinom, pričinio je materijalnu štetu – čupao stabla, dizao krovove… Najjači udari su bili u Sutomoru. Na Pribojskom odmaralištu vjetar je podigao krov, materijalna šteta pričinjena je i na poznatom turističkom objektu „Talići Hill“. Prema riječima Milana Čakalovića, vlasnika tog ekskluzivnog kompleksa, rustična vila se nalazi blizu „Grla od čuleta“, uskog usjeka iznad Brce i padine kroz koje vjetar dobija posebnu jačinu. - Saksije fiksirane šarafima, samostojeće saksije od 60 kilograma, jako vezane metalne konstrukcije nadstrešnica, jako vezana novogodišnja dekoracija, zavjese, sunđeri sa ljuljaške…, pale su pred naletima vjetra. U djelovima dvorišta koji nijesu zaštićeni velikim

Vjetar obarao betonske saksije, čupao stabla

POSLJEDICE NEVREMENA: Restoran u Sutomoru

borovima, vjetar lomi sve pred sobom. Oni su ujedno i jedina realna zaštita od orkanskih

vjetrova i moraju se strateški saditi sa 60-godišnjim planom zaštite imanja. Najveća briga

je za masline i ostalo zelenilo srednje visine, kome trebaju decenije da porastu. Godinama unazad dešavalo se da vjetar obali višedecenijska stabla maslina, pokida grane ukrasnog zelenila, zalede se palme, u bazen padnu burad, grane, smeće, baldahini, ležaljke, stolovi i stolice prelete preko bazena… – kazao je Čakalović i dodao da je ipak najvažnije da su „svi zdravo, a materijalna šteta se nadomjesti i zbog nje ne treba brinuti“. I u centru grada oborena su stabla koja su brzom intervencijom radnika Komunalnih djelatnosti uklonjena, čime je izbjegnuta veća šteta. V. K. V.

su neki roditelji spremni da promijene mjesto boravka, da se presele u Bijelo Polje kako bi njihovo dijete ostvarilo pravo da koristi usluge Tise. - Odnos roditelja koji imaju djecu sa smetnjama u razvoju se značajno promijenio, oni sada mnogo lakše funkcionišu, dovode ih kod nas… Na to je uticala i promjena svijesti društva. Ogroman doprinos dali su mediji koji konstantno prate naše aktivnosti. Ali taj posao nije završen, nažalost postoji određeni broj roditelja, koji i dalje svoju djecu ostavljaju kod kuće i ona su socijalno isključena. Djeca sa smetnjama u razvoju imaju ista prava kao i druga djeca i zaslužuju jednaku priliku da iz svog živo-

Dnevni centar Tisa ove godine je dobio najveće opštinsko priznanja Nagradu ,,3. januar“. Direktor Ensad Omerović ocjenjuje kako su ključni razlozi zbog kojih im je žiri dodijelio nagradu ti što konstantno unapređuju kvalitet usluga. - To su izgradnja hidromasažnog bazena i opremanje kabineta. Po tome smo prepoznati i u regionu. To nam je omogućilo potpisivanje tri projekta sa Evropskom unijom kroz IPA programe i saradnju sa međunarodnim organizacijama, preko ambasada (SAD, Japan, Poljska…). Inače, dobiti nagradu Opštine predstavlja posebnu čast. To je razlog više da ne posustanemo – kazao je Omerović.

ta izvuku maksimum, a mi im tu priliku dajemo. Naš zadatak je da dođemo i do posljednjeg takvog roditelja, a to možemo postići zahvaljujući konstantnom unapređenju usluga i našoj vidljivosti kroz medije – zaključio je direktor Dnevnog centra Tisa Ensad Omerović. Rad Dnevnog centra dominantno finansira Opština. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja učestvuje za troškove korisnika – za one koji borave osam sati 150 eura mjesečno i 75 eura za korisnika koji boravi četiri sata. Pored toga, Dnevni centar se finansira i preko projekata na koje aplicira menadžment ustanove. Jedan dio novca dobiju i od donacija. Beća ČOKOVIĆ

Odvaljena ograda na Svetom Stefanu Sjeverni vjetar odvalio je kovanu ogradu na Svetom Stefanu, zbog čega je privremeno zaustavljen saobraćaj na ovoj dionici, sopšteno je za portal RTV

Budva, iz budvanskog Centra bezbjednosti. Saobraćaj je zaustavljen od druge kapije Miločerskog parka do okretnice Mediteran expresa.

14 Kultura

Četvrtak, 13. januar 2022.

Radmila Vojvodić o dodjeli nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću

Radmila Vojvodić

Nemušti pamflet negatora Crne Gore

PODGORICA - Javnost ne može ostati gluva na govor najotrovnije isključivosti i mržnje – kazala je profesorica na FDU i bivša rektorka UCGa Radmila Vojvodić za Gradsku RTV, a povodom dodjele nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću, za djelo „Luče u tami Crne Gore“. Vojvodić je komentarisala nagrađenu knjigu, kao i saopštenje predsjednika žirija za dodjelu nagrade Siniše Jelušića, koji opravdava laureata, a intelektualce koji su potpisali peticiju da se takva odluka poništi naziva beslovesnim. Ona je dodala kako je riječ o nemuštom pamfletu nagrađenom u oročenom trendu negiranja Crne Gore. - Vrijeđali nas i poricali, ne mogu nas natjerati da mrzimo i ne mogu nam začepiti ni uši, ni

usta. Stvar je u tome da je onaj ko je otvoren za razgovor lišen svakog kompleksa. Isto vrijedi i obratno. Svikli smo stotinu godina na jedne te iste kulturnorasističke teze o crnogorskoj naciji kao vještačkoj tvorevini, o svojevrsnom inženjeringu iz kojeg smo se ispilili… A i to se rabi vremenom, ogoljuje, profaniše… Zapravo, sve staje u onu aktuelnu i agresivnu propagandnu doskočicu – nije crnogorski ako nije srpski – saopštila je Vojvodić. Kako prenosi portal Gradske RTV, članovi CANU-a nijesu bili raspoloženi za komentare. Akademik Ljubiša Stankovic kratko je kazao da „prati dešavanja ali da nije za davanje izjava“. Predsjednik CANU Dragan Vukčević obećao da će izjavu dati naredne sedmice. R. K.

U užem izboru za NIN-ovu nagradu 17 romana

„Sampas“ prošao i u drugi krug

PODGORICA – Roman „Sampas“ crnogorskog autora Ilije Đurovića našao se među 17 romana koji konkurišu za NIN-ovu nagradu. Članovi žirija NIN-a napravili su drugi presjek kandidata, pa su suzili izbor na 17 autora među kojima se našao i Đurović. U opisu romana „Sampas“ (izdavači Treći trg / Srebrno drvo) navodi se da je riječ o poemi puta. Pisac Bojan Krivokapić na koricama ovog romana zapisao je da je „Sampas“ muzika. - Od prve do posljednje stranice ove knjige, od Ade Bojane, preko Bokokotorskog zaliva pa do Podgorice, Ilija Đurović (Podgorica, 1990) rafiniranim književnim stilom pred nas postavlja slike i situacije cijelog jednog života, života kao traganja za boljim, života kao kolopleta milih i nemilih okolnosti i događaja – onoga što bi se zaista moglo nazvati: život, literatura. Savremeni crnogorski, odnosno rasparčano-jugoslovenski, odnosno balkanski kontekst – milje je kroz koji likovi ove knjige traže svoj: sampas. Ili spas? Ilija Đurović vješto sastavlja književni puzzle od kojeg nas katkad podilaze srsi, a katkad milina... „Sampas“ je knjiga o ljubavi prema životu, uprkos svemu – zapisao je Krivokapić. Ovogodišnji žiri čine Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Teofil Pančić. Pored

Gradsko pozorište iz Podgorice predstavilo tromjesečni repertoar i bu

Premijera „Ukroćene goropadi“, režiraće i Lordan Zafranović

PODGORICA – Premijera predstave „Ukroćena goropad“, koju po tekstu Vilijama Šekspira na scenu postavlja Dejan Projkovski, predviđena za četvrtak, 3. februar u 20 sati, obilježiće tromjesečni repertoar Gradskog pozorišta. Kuriozitet je da će se na sceni Gradskog pozorišta oprobati i proslavljeni jugoslovenski i hrvatski filmski reditelj Lordan Zafranović.

Premijera „Ukroćene goropadi“ bila je predviđena za kraj prošle godine, ali je, kako su objasnili iz Gradskog teatra, morala da bude pomjerena iz tehničkih razloga. Predstava će reprizno biti odigrana 4. i 5. februara u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“. Glumačku ekipu čine: Lazar Dragojević, Božidar Zuber, Omar Bajramspahić, Pavle Popović, Milica Majkić, Vanja Jovićević, Goran Slavić, Stefan Vuković, Miloš Pejović, Dejan Đonović, Lara Dragović, Sanja Popović, Vukan Pejović, Nemanja Todorović i Pavle Bogojević. Scenografiju za predstavu radi Valentin Svetozarev, muziku Goran Trajkoski, kostime Katarina Vukčević, dramaturgiju Olga Pango i Dragana Tripković,

Prve probe predstave „Ukroćena goropad“

a scenski pokret i koreografiju Olga Pango.

NOVI PLANOVI

U razgovoru za portal RTCG, direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica kazao je da su u ovoj ustanovi narednu sezonu isplanirali vrlo ambiciozno. - Prvi put kao pozorišni reditelj promovisaće se doajen jugoslovenskog filma, jedan od najpoznatijih reditelja Lordan

Zafranović koji će raditi bolno aktuelan tekst „Aziz“ hrvatskog pisca Predraga Lucića, legendarnog kolmuniste Feral Tribjuna. Kontrapunkt ovom komadu je antologijski komedijski tekst „Iza kulisa“ Majkla Frejna u režiji Igora Stojmenova. Na dječijoj sceni vidjećemo multimedijalni spektakl „Tarzan“ prema kultnoj knjizi E. A. Barousa. Raspisujemo i konkurs za crnogorske mlade

pisce koji su voljni da se bave novom bajkom. U planu nam je i originalni tekst Dragane Tripković koji se bavi jednom istorijskom enigmom iz vremena Crnojevića, a reditelj Branislav Mićunović će se osloniti na nova čitanja Branislava Nušića u komadu koji naslovljavamo „Gospođa ministarka“, iako odstupa od Nušićevog originalnog djela zbog raznih transmisija i tekstual-

Novi Sad danas postaje Evropska prijestonica kulture, planirani brojni programi

Centar evropskog kulturnog života Đurovića, za uži izbor su odabrali i romane Milice Vučković (Smrtni ishod atletskih povreda), Boška Tomaševića (Predeo kroz koji se probijam), Elvedina Nezirovića (Ono o čemu se ne može govoriti), Milene Marković (Deca), Milice Snive (Simptomi), Nebojše Milenkovića (Savršen antitalenat za sreću), Vladimira Kopicla (Španska čizma), Nenada Rackovića (Sluz i žuč), Branka Ćurčića (Iz mraka), Srđana V. Tešina (Mokrinske hronike), Bojana Babića (Kako se jede nar), Davida Albaharija (Pogovor), Nine Savčić (U lancima), Lasla Blaškovića (Carinska ulica u Novom Sadu), Aleksandra Novačića (Ko je ubio Gogolja?) i Siniše Tucića (Popino prase). Imena finalista biće objavljena sljedećeg četvrtka a 24. januara, oko podneva, biće saopšteno ime šezdeset osmog laureata. R. K.

PODGORICA - U Novom Sadu će danas svečano biti otvorena godina titule Evropske prijestonica kulture i to u okviru programskog luka Doček, sa kojim su Novosađani i njihovi gosti zaplovili u 2022. godinu.

- Kao jedinstvena proslava u Evropi, Dočekspaja dvije umjetnosti, dva pisma, dvije nove godine, dva dana, dva računanja vremena, pa će tako Doček 7530 donijeti svojevrsnu proslavu koja pomjera granice i stavlja Novi Sad u centar evropskog kulturnog života – navodi Fondacija ,,Novi Sad – Evropska prestonica kulture“, a prenosi portal N1. Centralni događaj svečanog otvaranja Evropske prijestonice kulture zakazan je za večeras, kada će u 20.22 sati biti izvedena proslava „Zeniteum :: 2022“ reditelja Dragana Živadinova, na jednom od glavnih gradskih bulevara, ispred Banovine, koja će kroz

Sve Spremno za početak SvečanoSti: Juče u Novom Sadu

umjetnost slaviti velika imena srpske nauke – Milevu Marić Anštajn i Milutina Milankovića. Publika će svečano otvaranje moći da prati i u prenosu uživo na RTS, RTV, kao i na sajtu www.novisad2022. rs. Ceremonija proglašenja Novog Sada kulturnom prije-

stonicom biće održana u Srpskom narodnom pozorištu, a gledaoci će moći da je prate isključivo putem malih ekrana, u direktnom prenosu, kao i na sajtu novisad2022.rs Svečano otvaranje obilježiće i velika, nesvakidašnja, izložba „Vreme i vaseljena“ u holu Studija

M od 18 sati, kao i koncerti na nekoliko lokacija u gradu. Sa druge strane, portal Nova.rs piše da je Novi Sad za projekat „Evropska prestonica kulture 2021“ okvirno dobio budžet od 30 miliona eura, od kojih je polovina novca predviđena iz budžeta grada, a ostatak iz EU fondova. Dobijanjem titule evropske prijestonice kulture za 2022. godinu, Novi Sad je dobio šansu da trajno izađe iz okvira simpatične varoši u kojoj kultura zaživi par puta godišnje, za vrijeme Sterijinog pozorja i Egzita. - Planovi Fondacije koja predvodi projekat EPK na papiru deluju ambiciozno i raznovrsno, preplićući sve kulturološke vrijednosti koje jedan multikulturalni grad treba da njeguje. Međutim, već sama odluka da se ceremonija otvaranja organizuje „Dočekom“ na pravoslavnu Novu godinu, 13. januara, otvorila je sumnju da li je Novi Sad zaista voljan da se odmakne od izanđale paradigme „Srpske Atine“ i ponovo zasluži pridjev „evropski“ – piše Nova.rs. Svi programi na svečanom otvaranju Evropske prijestonice kulture prilagođeni su epidemiološkim mjerama. R. K.

Kultura

Četvrtak, 13. januar 2022.

uduće planove

Virtuelna izložba radova studenata Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja

Od insekata do psiholoških stanja

Lordan Zafranović

nih kontaminacija – najavio je Koprivica. Ovog mjeseca, publika u Podgorici moći će da pogleda predstave sa dječje scene „Ah, šta sve mora jadno dijete“ u režiji Miroslave Mime Janković, „Macu papučaricu“ koju je na scenu postavio Davor Dragojević, te „Ružno pače“ i „Prodavnicu igračaka“ Jaroslava Antoniuka. Na večernjoj sceni u četvrtak, 20. januara, biće izvedena predstava „Slasti slave“, jedan od najuspješnijih projekata Gradskog pozorišta“, u režiji Stefana Sablića.

REPERTOAR

U februaru, pored premijere, Gradsko pozorište u okviru Ruta festivala gostovaće u Ljubljani sa predstavama „Don Kihot“ Andraša Urbana i „Slasti slave“. Predstava „Maca papučarica“ gostovaće u Herceg Novom, a „Zelena čoja Montenegra“ biće izvedena dva puta u Beogradskom dramskom pozorištu. Publika u Podgorici biće u prilici da prisustvuje izvođenjima predstave „Konji ubijaju, zar ne“ Kokana Mladenovića, koja će biti dva puta na repertoaru, a kraj mjeseca obilježiće i igranje „Kozocida“, autorskog projekta Vide

Ognjenović, koja će takođe biti izvedena dvije večeri. Kada je u pitanju dječja scena, najmlađa publika moći će da prisustvuje izvođenju predstave „Tri praseta“, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Aleksandar Jovanović. U martu, mjesecu kome se slavi teatar, povodom Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade u KIC-u će biti izvedena „Sniježna kraljica“ Jagoša Markovća. Na Svjetski dan lutkarstva publika će moći da pogleda „Macu papučaricu“, a Svjetski dan pozorišta obilježiće izvođenje „Ukroćene goropadi“. U okviru martovskog repertoara biće izvedene i predstave „Pepeljugno maslo“ Alise Stojanović, kao i „Modro blago“ Staše Koprivice. Podgorička publika biće u prilici da dva puta pogleda i predstavu „Zelena čoja Montenegra“, a sa ovim koprodukcijskim projektom Gradsko pozorište će u martu gostovati u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, kao i u Domu kulture u Pljevljima. Osim toga, Gradsko pozorište ugpstiće i predstavu „Ana Karenjina“, koprodukcijski projekat Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i Dramskog studija „Prazan prostor“ u režiji Mirka Radonjića. S. V.

PODGORICA - Virtuelna izložba studenata Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju nastavila se predstavljanjem radova studenata Helene Blagojević, Edina Ćeranića, Maše Ratknić, Teodore Tošić i Jasmine Šuntić. Izložba je dostupna za praćenje na stranici Udruženje studenata akademija Cetinje. Helena Blagojević (treća godina, studijski program Slikarstvo) predstavila je radove na kojima su bogomoljke. Umjetnica ističe da se bogomoljke oduvijek smatraju mističnim i djelimično zastrašujućim insektom. - U Egiptu su poštovane kao ljubimci boga Ra i kada bi se pojavile, pred neki bitan događaj, označavale su veliku sreću i siguran uspjeh. U doba rimske imperije smatrane su za proroke sa polja koji izgubljenim putnicima šapuću put kući. Zato ih ne treba smatrati za strašne mesojede, koji po ne-

Rad Edina Ćeranića

kim interpretacijama posjeduju otrov koji prilikom ugriza može biti fatalan. To je mit. Ne treba osuđivati nikoga na osnovu spoljašnjeg izgleda,

PODGORICA – Muzički centar Crne Gore otkazao je koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra koji je bio planiran za sjutra veče, usljed pogorašanja situacije sa korona virusom. - O ostalim programima publika će blagovremeno biti obaviještena – navodi se na Fejsbuk stranici Muzičkog centra. Ova ustanova ranije je najavila pet programa do kraja januara, među kojima je i otkazani koncert pod upravom njemačkog dirigenta Kirila Stankova. Crnogorski simfonijski orkestar trebalo je da sjutra veče izvode djela Roberta Šumana: uvertiru „Manfred“, Koncert za violončelo i orkestar u A-molu i Simfoniju broj 3 u Es-duru pod nazivom „Rajnska“. Kao solista na ovom koncertu trebalo je da se pojavi njemački violončelista Niko Trojtler, vođa grupe violončela Filharmonije Altenburg-Gera. Drugi koncert je zakazan za 21. januar, pod vođstvom španskog dirigenta Migela Romea, a crnogorski simfoničari će premijerno izvesti muziku iz neoklasičnog baleta „Igra karata“ ruskog kompozitora Igora Stravinskog, kao i uvertiru iz opere „Čarobna Frula“ V. A. Mocarta i Simfoniju broj 7 u D-molu Antonjina Dvoržaka. R. K.

„Deset dosanjanih snova“ u KIC-u

Vivaldijevo djelo nakon 300 godina izvedeno u Ferari Sa izvođenja Vivaldijeve opere u Ferari

Marco caselli NirMal

Muzički centar Crne Gore mijenja planove

Koncert otkazan zbog korona virusa

pa čak ni insekta. Bogomoljke su graciozne, nježne i velikom broju ljudi uljepšavaju život kao kućni ljubimci – istakla je Blagojević.

Čudesan gest kojim se liječi prošlost PODGORICA – Posljednji dani decembra u gradu Ferara u Sjevernoj Italiji protekli su u sklapanju mira između Katoličke crkve i grada na jednoj i kompozitora Antonija Vivaldija na drugoj strani. Prošlo je skoro 300 godina od trenutka kada je tadašnji gradski biskup zabranio izvođenje jedne od njegovih opera, čime je gurnuo u veliki dug baroknog kompozitora. Aktuelni nadbiskup Ferare Đankarlo Perego prisustvovao je svečanom izvođenju Vivaldijeve opere „Farnas“ u gradskom javnom pozorištu, što je umjetnički direktor pozorišta Marčelo Korvino pozdravio kao „čudesan gest“ koji pomaže da se izliječi prošlost, ali i naglasi jedno od manje poznatih Vivaldijevih djela. - Želimo da vratimo Vivaldiju ono što mu je oduzeto ovdje u Ferari – rekao je Korvino za AP, uoči premijere opere koja govori o tragičnoj dinastiji kralja Farnasa II. Prema istoričarima, kada je kardinal Tomazo Rufo izagnao Vivaldija iz Ferare, to je značilo

Edin Ćeranić (prva godina master studija studijskog programa Slikarstvo) izložio je djelo ,,FKA“ – referencijalan rad koji je nastao kao potreba za uklapanjem različitih medija. - Digitalno slikanje u kombinaciji sa tradicionalnim načinom slikanja omogućava da iskažem svoj umjetnički izraz kroz drugu dimenziju – kazao je Ćeranić. Maša Ratknić (prva godina master studija studijskog programa Slikarstvo) predstavila je crteže koji su dio ciklusa na kojima traga za pokretom i formom koristeći podloge koje joj to omogućavaju. - Različitim intezitetom linija crtam na više prozirnih papira koje kasnije uvezujem u jednu cjelinu – kazala je Ratknić. Teodora Tošić (prva godina Master studija, studijski program Vajarstvo) izložila je rad ,,State of mind / Stanje uma“. Riječ je o simboličkom prikazu psiholoških stanja materijalizovanih u formi instalacije. Podsjećamo, na prethondnoj, drugoj virtuelnoj izložbi predstavljeni su radovi studenatkinja Milve Milić, Milene Mandić, Bosiljke Bakočević, Ivane Milić i Ane Radulović, dok su na prvoj predstavljena djela Gordane Đurović, Lane Vukčević, Ognjena Vujovića, Ivane Radulović i Ine Koprivice. A. Đ.

otkazivanje zakazane karnevalske produkcije njegove opere „Farnas“ iz 1739. godine, djela koje je već doživjelo uspjeh u Italiji i šire. Rufo je kao razlog naveo to što je Vivaldi, zaređeni katolički sveštenik, prestao da služi misu, a u isto su vrijeme krenule i glasine da je u vezi sa Anom Žiro, jednom od svojih pjevačica. Marčelo Korvino je pojasnio da Vivaldi nije služio misu jer je dugo patio od respiratornih problema, a njegov je odnos sa Žiro bio u potpunosti profesionalan. Otkazivanje je Vivaldija i ekonomski upropastilo budući da je već platio produkciju. Preminuo je 1741. godine u Beču s ogromnim dužničkim teretom. Slavu je stekao posthumno, nakon što su njegovi rukopisi ponovo otkriveni. Na premijeri je nadbiskupu Peregu uručena kopija partiture za operu „Farnas“. Perego je tom prilikom izjavio da je Rufo svoju odluku o protjerivanju Vivaldija donio više na osnovu glasina nego činjenica, a da mu u odbranu ide samo želja da promoviše „javni moral“. D. E.

PODGORICA - Deseta samostalna izložba slika Miodraga Mike Uzelca, pod nazivom „Deset dosanjanih snova“, biće otvorena sjutra u 19 sati u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“. Izložbu će otvoriti Hadži Bogoljub Boban Velimirović i moći će da se pogleda do 31. januara. - Pravo je zadovoljstvo sresti stvaraoce poput Miodraga Uzelca koji s ljubavlju druguje s kičicom, prenoseći svoje najtananije emocije na platna, pokazujući nam ono što ni sama priroda nije uvijek u mogućnosti da nam prikaže. Njegov slobodni izraz poput misterije donosi nam čudesne igre boja, forme i linija, praveći neobične kompozcije koje nas ne ostavljaju ravnodušnim. Poput starih majstora na Mikovim platnima se vidi taj renesansni nanos boja koji je danas veoma rijedak. On vidi što većina nas ne bi primijetila i nesebično nam to otkriva svojim slikarstvom – istakla je Branka Radović-Peruničić, članica ULUSCG-a (Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore). Miodrag Miko Uzelac rođen je u Zmajevu kod Vrbasa 1950. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici, gdje i danas živi. Do sada je imao devet samostalnih, od relevantne kritke veoma zapaženih izložbi i tridesetak kolektivnih. Učesnik je nekoliko umjetničkih kolonija i član ULUSCG-a. A. Đ.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 13. januar 2022.

Agencije za izgradnju i razvoj i Uprava za saobraćaj razmotriće zahtjeve mještana Gornje Gorice i Tološa

PROJEKAT

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Srđan Raičević je kazao da su oni saglasno važećoj planskoj dokumentaciji izradili projektnu dokumentaciju, revidovali je i proslijedili na dalju nadležnost Upravi za saobraćaj, shodno sporazumu koji Glavni grad ima sa njom. Uprava za saobraćaj je raspisala tender, izabrala izvođača radova i nadzor nad izvođenjem radova na budućem bulevaru, koji se proteže od nikšićko-cetinjske raskrsnice do Komanskog mosta. - U nekoliko navrata smo saopštili, kako putem medija, tako i građanima na sastancima da je taj projekat urađen u skladu sa DUP-om, da ga je do izmjene planske dokumentacije koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije i prostornog planiranja i urbanizma, po našem mišljenju teško mijenjati – kazao je Raičević. Za izgradnju kružnih raskrsnica na oba lokaliteta, ukoliko bi se preslikale na sadašnji detaljni urbanistički plan, pojašnjava on, značilo bi da se na oba mjesta moraju rušiti po dva postojeća objekta. - Sa kolegama iz Uprave za saobraćaj sagledaćemo mogućnost da se kod groblja u Gornjoj Gorici, kao privremeno rješenje ili moguće kroz

Izgradnja kružnih raskrsnica zahtijeva izmjenu planske dokumentacije i rušenje objekata

izmjenu panske dokumentacije kao trajno uradi semaforska raskrsnica. Ti sasatanci još uvijek nijesu ugovoreni, a ugovorićemo ih vrlo brzo, kako bismo imali neki konačan prijedlog da li je to moguće i na koji način, kako bi se izašlo u susret građanima – poručio je Raičević.

ZAHTJEVI

Što se tiče lokaliteta na ukrštanju sa Ulicom Đura Drašovića, saopštili su da će se izvršiti uklapanje postojeće ulice na budući bulevar, te da je tamo otežavajuća okolnost što DUP Tološi dva još nije na snazi, a da izrada DUP-a Sadine nije ni počela. - Ne ostavljamo građane bez priključaka na bulevar, oni su projektovani na obije lokacije. Ali, oni zahtijevaju da se to promijeni, kako bi mogli da sijeku obije bulevarske trake, jer im je prema sadašnjem projektu omogućeno polukružno okretanje na 150 – 200 metara od priključenja

Sekretarijat za socijalno staranje realizovao još jednu radionicu u Kući zdravlja

Podrška za lakši oporavak bivših zavisnika Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada realizovao je u Kući zdravlja petnaestu radionicu pod nazivom ,,Novi početak“, namijenjenoj bivšim zavisnicima i osobama koje su korisnici buprenorfinske terapije. Brojni su izazovi sa kojima se ova ranjiva kategorija suočava a poruka koja je poslata sa radionice jeste da, ukoliko su polaznici imali volje da se suoče sa svim surovim situacijama koje su karakteristične za bolest zavisnosti, onda su spremni i za druge izazove koje život donosi. -Na radionici, koju je vodila psihološkinja Dragana Đokić, urađeno je individualno sumiranje dosadašnjeg rada zavisnika na buprenorfinskoj terapiji i dijeljenje životnog iskustva zavisnika u

I. MANDIĆ

Povodom zahtjeva mještana Gornje Gorice i Tološa za izgradnju kružnih tokova na novi bulevar (koji vodi prema Danilovgradu), na lokalitetima kod groblja u Gornjoj Gorici i na mjestu ukrštanja budućeg bulevara sa Ulicom Đura Draškovića, predstavnici Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice vrlo brzo će ugovoriti sastanak sa predstavnicima Uprave za saobraćaj CG, kako bi imali konačan stav o tome da li je to moguće uraditi i na koji način, odnosno da li je moguće izaći u susret građanima.

oporavku. Tokom radionica bilo je riječi i o tome što znači recidiv, gdje nas on može odvesti, koji su glavni neprijatelji oporavka, kako postaviti zdrave granice kada su međuljudski odnosi u pitanju, kako reći ne, a otvorene su i mnoge druge teme – saopšteno je iz Sekretarijata za socijalno staranje. Pored grupnih radionica, Đokić je realizovala i 10 individualnih psiholoških savjetovanja za polaznike projekta. Kao važan dio procesa resocijalizacije i reintegracije u društvo, projektom su planirana i realizovana i neformalna druženja sa polaznicima. -Razmjena iskustava uz stručni nadzor i podršku, pokazali su se uspješnim, a Kuća zdravlja će i ubuduće nastaviti sa organizovanjem ovakvih i sličnih aktivnosti. Podsjećamo, radionice pod nazivom ,,Novi početak“ realizovane su u okviru projekta Centar za socijalnu (re)integraciju zavisnika/ ca, koji je sproveo NVO Centar za resocijalizaciju bivših zavisnika/ca – Korak u saradnji sa Kancelarijom za prevenciju bolesti zavisnosti i JU Kakaricka gora – navode iz Sekretarijata. I.M.

Raskrsnica kod groblja u Gornjoj Gorici

na bulevar – pojasnio je Raičević, uz napomenu da je Agencija za izgradnju i razvoj uradila projekat i revidovala dokumentaciju, dok je izvo-

đenje radova u nadležnosti Uprave za saobraćaj, koja je investitor ovoga posla. Podsjećamo, mještani Gornje Gori-

Sa kolegama iz Uprave za saobraćaj sagledaćemo mogućnost da se kod groblja u Gornjoj Gorici, kao privremeno rješenje ili moguće kroz izmjenu planske dokumentacije kao trajno uradi semaforska raskrsnica. Ti sastanci još nijesu ugovoreni, a ugovorićemo ih vrlo brzo, kako bismo imali neki konačan prijedlog da li je to moguće i na koji način, kako bi se izašlo u susret građanima – poručio je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Srđan Raičević ce su zbog ovog problema prije dva dana organizovali protest na glavnoj saobraćajnici koja vodi prema Danilovgradu, gdje je planirana izgradnja bulevara. Zahtijevaju izmjenu projekta, odnosno da se na tom mjestu izgradi raskrsnica jer su im, kako ističu, sa druge strane budućeg bulevara svi vitalni objekti – Pošta, Dom zdravlja, vrtić... Za to su, tvrde, prikupili 700 potpisa. Proteste će, poručuju, nastaviti dok se ne usvoje njihovi zahtjevi, a sljedeći su najavili za četiri dana. I. M.

Veliko interesovanje građana za deponovanje otpadnih vozila

Oslobode se starog auta i ostvare prihod Budući da se Podgorica, kao i svi veći gradovi, suočava sa nelegalnim otkupom otpadnih vozila, te da se na nelegalnim odlagalištima auto-djelovi tretiraju van ekoloških normi i propisa, gradsko preduzeće Deponija d.o.o. je u ranijem periodu nabavilo jedan od najbolje opremljenih pogona za tretman vozila van upotrebe u regionu. -Nabavkom specijalizovanog vozila za odvoz otpadnih automobila riješili smo problem dopremanja vozila do pogona i time rasteretili građane ove obaveze. U prethodnom periodu naši sugrađani su iskazali veliko interesovanje za ovaj servis i taj pozitivan trend se nastavlja. Shodno tome, a u ci-

lju dodatnog stimulisanja građana, cijena otkupa otpadnog vozila podignuta je na 185 eura po toni – saopšteno je iz Deponija. Osim nabavke specijalizovanog vozila i podizanja cijene otkupa, kontakt sa građanima je digitalizovan, ubrzan i do kraja olakšan vlasnicima otpadnih automobila, tako da, svako ko posjeduje mobilni telefon ili računar, prostim ulaskom na sajt www.deponija.me i prijavom na servis ,,Zahtjev za otkup (reciklažu) otpadnih vozila“ za kratko vrijeme može riješiti problem uklanjanja vozila koje nije za upotrebu. Osim lične dobiti i uštede vremena, građani čine neizmjernu dobrobit za druš-

LAKO I KORISNO: Deponovanje starog vozila

tvenu zajednicu. -Otpadna vozila često zauzimaju javne površine, dvorišta i privatne posjede, te predstavljaju smetnju i vlasnicima i okolini, a naš cilj je da u saradnji sa građanima suzbijemo ovu pojavu i omogućimo našim

sugrađanima da na legalan i ispravan način rashoduju vozilo i uz to ostvare prihod – poručuju iz Deponija i još jednom pozivaju građane da iskoriste ovaj servis i na taj način doprinesu očuvanju životne sredine. I.M.

Sugrađaninu Blažu Jankoviću poslovni prostor izgorio u požaru

Traži pomoć da obnovi radni kutak

Sa akcije gašenja požara u TV servisu ,,Tesla“

Sugrađanin Blažo Janković obratio se molbom onima koji su u mogućnosti da mu pomognu da obnovi poslovni prostor, koji je krajem decembra prošle godine izgorio u požaru. Kako navodi, 25. decembra prošle godine, njegov poslovni prostor, TV servis

,,Tesla“, koji se nalazi u ulici Oktobarske revolucije broj 78 (prizemni dio zgrade) je zahvatio požar. U tom trenutku se nije nalazio u objektu, pa je vatra zahvatila cijeli prostor. -Kako se radi o mom jedinom izvoru prihoda, pokušavam da saniram totalnu štetu izazvanu ovim poža-

rom i da ponovo pokrenem servis ,,Tesla“, koji se nalazi na ovoj lokaciji više 40 godina. Nadam se da ćete, shodno vašim mogućnostima, dati doprinos koji u ovom trenutku meni puno znači. Uplatu možete izvršiti na transakcioni račun broj: 555000900282583705 – saopštio je Janković. I.M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 13. januar 2022.

Gradsko Zelenilo započelo uređenje parkovske površine u Zmaj Jovinoj ulici

Još jedan ugodan kutak za sve generacije

Nakon pripremnih radova pristupiće se izgradnji staza i platoa, koji će biti kružnih oblika sa odvojenim sadržajima. U zoni za najmlađe biće izgrađeno dječje igralište na bezbjednoj podlozi od tartana sa tri klackalice, kulom sa toboganom, vrteškom i ljuljaškom. Zona za rekreativce biće opremljena teretanom na otvorenom, a uz to biće postavljen i sto za stoni tenis – poručuju iz Zelenila

Izgradnja Gradskog pozorišta biće završena za nekoliko mjeseci

Gradsko pozorište

Vraćaju dug kulturi glavnog grada

Gradsko preduzeće Zelenilo započelo je formiranje još jedne parkovske površine na Starom aerodromu. Sugrađani će uskoro dobiti novi multifunkcionalni prostor za sadržajan boravak na otvorenom, na oko 3.000 kvadratnih metara u Zmaj Jovinoj ulici, koji će sadržajno biti prilagođena svim generacijama. -U toku su pripremni radovi, nakon čega će se pristupiti izgradnji staza i platoa, koji će biti kružnih oblika sa odvojenim sadržajima. U zoni za najmla-

đe biće izgrađeno dječje igralište na bezbjednoj podlozi od tartana sa tri klackalice, kulom sa toboganom, vrteškom i ljuljaškom. Zona za rekreativce biće opremljena teretanom na otvorenom, a uz to biće postavljen i sto za stoni tenis – saopšteno je iz Zelenila. Kako dodaju, poseban prostor sa nadstrešnicama, opremljen urbanim parkovskim mobilijarom, biće prilagođen nešto starijim građanima i onima koji uživaju u mirnom odmoru. -Park će dodatno oplemeniti sadnja velikog broja odraslih

Iz UP rade na identifikaciji i pronalasku počinilaca vandalizma u VJ ,,Poleterac“ u Ulici Radosava Burića

sadnica drveća i ukrasnog rastinja, a na slobodnim površinama biće formiran travnjak. Kompletne zelene površine biće pokrivene sistemom za navodnjavanje koji će se, u cilju uštede vode sa vodovodne mreže, snabdijevati vodom iz bunara. Parkovska površina biće kompletno pokrivena modernom javnom rasvjetom – poručuju iz Zelenila i dodaju da će i u ovoj godini nastaviti pozitivan trend uređivanja i uljepšavanja grada u cilju obezbjeđivanja kvalitetnijeg života za sve stanovnike. I.M.

 Kompletne zelene površine biće pokrivene sistemom za navodnjavanje koji će se, u cilju uštede vode sa vodovodne mreže, snabdijevati vodom iz bunara

Ponosni na ulaganja u kulturu

Na Prazničnom pazaru prethodnih dana nije bilo ni izlagača ni posjetilaca

Hladnoća ispraznila i glavni gradski trg

Na tragu provalnicima vrtić na Zabjelu Uprava policije radi na identifikaciji i pronalasku provalnika u VJ ,,Poleterac“, u Ulici Radosava Burića na Zabjelu, gdje su prije četiri dana polomljena stakla, razbacan inventar i otuđen dio stvari. Iz Uprave policije su kazali za Pobjedu da je dežurna služba Centra bezbjednosti Podgorica 9. januara obaviještena da su na Javnoj predškolskoj ustanovi „Poletarac“ na Zabjelu polomljena tri stakla. - Na licu mjesta je izvršen uviđaj, kao i uvid u video materijale sa nadzornih kamera. O navedenom događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Pripadnici policije preduzimaju aktivnosti na identifikaciji i pronalasku počinioca – kazali su iz Policije. VJ „Poletarac“ je prije četiri dana, oko podne, bila meta vandalskog čina, kada je provaljeno u dio objekta u kome se nalaze jaslice. I.M.

dovoljni. Gotovo svi su nam kazali da je onih dana kada je bilo lijepo vrijeme Pazar bio dobro posjećen, zahvaljujući čemu su oni dobro prodavali svoje proizvode. Više od lijepog vremena ove godine doprinijela je gradska uprava, koja im je, zbog složene socio-ekonomske situacije izazvane virusom korona, kućice ustupila besplatno. Podsjećamo, u organizaciji Glavnog grada i Turističke organizacije Podgorica, Praznični pazar je otvoren 15. novembra i ove godine traje nešto duže, odnosno dva mjeseca. Organizovan je u skladu sa epidemiološkim mjerama, a planirano je da traje do 15. januara. I.M. I.MITROVIĆ

Vaspitna jedinica ,,Poleterac“

Na Prazničnom pazaru na Trgu nezavisnosti prethodnih dana, zbog hladnoće i jakog sjevernog vjetra, nije bilo ni izlagača ni posjetilaca. Sve kućice bile su zatvorene, a popularni ringišpil prekriven ceradom. Kako nam je kazao radnik gradske Čistoće koji brine o higijeni glavnog gradskog trga: ,,Ovako je već nekoliko dana, otkad duva jak vjetar“. Nažalost, tako je bilo i prije vjetra, kada je danima kišilo, kao i tokom decembra kada je zabilježen veliki broj kišnih dana. Uprkos tome, izlagači proizvoda i prodavci karata na ringišpilu, sa kojima smo razgovarali nekoliko puta tokom protekla dva mjeseca, nijesu bili neza-

Juče na glavnom gradskom trgu

Gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je puno stvari koje je ova gradska uprava uradila tokom protekle tri i po godine, a na koje je izuzetno ponosan. Jedna od njih, naglasio je on, tiče se njihovog odnosa prema kulturi. -Osim što smo, zahvaljujući vrijednim investicijama, bitno unaprijedili stanje infrastrukture u ovoj oblasti (rekonstruisali smo kuću Rista Stijovića, Kuslevovu kuću, kuću Stojanovića, zgradu Muzeja i galerija, dio zgrade KIC-a ,,Budo Tomović“ i Biblioteke ,,Radosav Ljumović“, te otvorili novu ,,Art“ galeriju na Trgu nezavisnosti), u kontinuitetu smo – uprkos izazovima koje je donio korona virus – uvećavali budžet za kulturu – poručio je Vuković.

Foto detalj

I.MITROVIĆ

NA OKO 3.000 KVADRATA BIĆE SADRŽAJA ZA SVE GENERACIJE: Novi park na Starom aerodromu

Izgradnja Gradskog pozorišta biće završena za nekoliko mjeseci. Navodeći da su posebnu brigu vodili o Gradskom pozorištu, gradonačelnik Ivan Vuković je istakao da su sa 759.980 eura u 2018. povećali budžet pozorišta na 1.254,800 eura u 2022. godini (odnosno 65 odsto). -Kada, za nekoliko mjeseci, naš sjajni ansambl uselimo u novu zgradu, inače, jedino pozorište koje se gradi u ovom dijelu Evrope, moći ćemo da kažemo da smo, donekle barem, vratili dug kulturi glavnog grada – objavio je Vuković na svom Fejsbuk profilu. Podsjećamo, izgradnja zgrade Gradskog pozorišta, na mjestu nekadašnjeg Kina Kulture, počela je u okotobru 2016. godine. Vrijednost ovog projekta je 5,5 miliona eura, a zgrada Gradskog pozorišta imaće sve sadržaje koji su neophodni za rad savremenog teatra. Na neto površini od 3.560 kvadratnih metara su podzemne etaže, prizemlje i tri sprata. U objektu će biti dvije scene – glavna će imati ukupno 250 mjesta, od čega 198 u parteru, sa dva mjesta za osobe sa invaliditetom i 53 na galeriji. Mala scena, sa 146 mjesta, biće smještena u podrumskoj etaži i raspolagaće sa 132 mjesta u parteru i 16 na galeriji. I.M.

Polomljeni stubići u Ulici slobode Nekoliko zaštitnih, metalnih stubića u Ulici slobode (prekoputa Trga nezavinsosti) već nekoliko dana su oštećeni i dijelom iščupani. Iako ne ugrožavaju bezbjednost pješaka, s obzirom da odvajaju trotoar od kolovoza, ruže sliku glavne ulice i gradskog trga, zbog čega bi ih nadležni trebali što prije zamijeniti. I.M.

18 Svijet BRISEL – Poslanici Evropskog parlamenta, njih 30, zahtijevali su od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen pokretanje istrage o ulozi evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija u separatističkim aktivnostima bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Poslanici nekoliko političkih grupacija u Evropskom parlamentu uputili su pismo predsjednici Evropske komisije u kome su naveli da prate situaciju u Bosni i Hercegovini i naglasili da je teritorijalni integritet te države ključan ne samo za lokalnu, već i za regionalnu i evropsku perspektivu. - Zbog toga smo izuzetno uznemireni zbog eksalacije političkih tenzija u Bosni i Hercegovini koje potpiruje Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH. Ukoliko Dodik nastoji podijeliti državu i uspostaviti nezavisnu Republiku Srpsku povlačenjem iz institucija Bosne i Hercegovine i uspostavljanjem nezavisnih tijela na teritoriji RS, te ukoliko u tome bude uspješan, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica Bosne, a teške posljedice osjetiće i evropska spoljna politika – navodi se u pismu evropskih poslanika. Oni su u pismu dalje naveli kako Evropska komisija igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju poštovanja zaključaka Dejtonskog sporazuma i osiguranja mira u Bosni i Hercegovini. - Ne dijele sve zemlje Evropske

Četvrtak, 13. januar 2022.

Trideset evropskih poslanika pisalo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen

Zahtijevaju istragu protiv Varheljija zbog sumnje da podržava Milorada Dodika Evropski poslanici ocjenjuju uznemiravajućim dokument koji je potpisao šef EU delegacije u BiH u kome se navodi da se Oliver Varhelji sa Dodikom otvoreno dogovara o raspadu BiH. Ističu i da se Varhelji sa Dodikom saglasio o datumu održavanja posebne sjednice Narodne skupštine RS i o šestomjesečnom moratorijumu na zakone koji uključuju unilateralno povlačenje iz državnih institucija

Milorad Dodik sa Oliverom Varheljijem

unije ove ciljeve. Izvještava se o tome da trenutna mađarska vlada aktivno podržava Dodi-

kovu kampanju podjele Bosne i kroz 100 miliona eura pomoći koju Mađarska daje Republici

Načelnik hrvatske kriminalističke policije Antonio Gerovac se povodom nestanka Mateja Periša u Beogradu obratio javnosti

Srpskoj uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini – navodi senu pismu.

Evropski poslanici su se u pismu osvrnuli i na rad evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija i njegovu ulogu u podržavanju Milorada Dodika. - Još više uznemirava objavljeni dokument koji je potpisao šef Evropske delegacije u BiH Johan Satler, u kojem stoji da se Oliver Varhelji otvoreno dogovara sa Miloradom Dodikom o raspadu Bosne i Hercegovine. Izvještaji pokazuju da se komesar Varhelji složio sa Dodikom o datumu održavanja posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske i o šestomjesečnom moratorijumu na zakone koji uključuju unilateralno povlačenje iz državnih institucija – ističe se u pismu evropskih parlamentaraca. Oni su u pismu ocijenili i kako

se evropski komesar ne može ponašati u suprotnosti sa zvaničnom politikom Evropske unije prema Zapadnom Balkanu. - Ako se nepristrasnost i neutralnost Komisije dovodi u pitanje, geopolitički balans postaje automatski ugrožen. U tom kontekstu, pitamo Vas da li Komisija smatra da je rad komesara Varheljija u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati internu inspekciju koja će procijeniti da li su njegove aktivnosti u skladu sa njegovom ulogom komesara za proširenje EU? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira da se zaključci Dejtonskog sporazuma ne krše – zaključuje se u pismu upućenom Ursuli fon der Lajen.

Ekološke organizacije organizovale protest ispred Vlade Srbije

Prijete blokadom granice Snimak sa Save autentičan, ništa ne ukazuje na nasilje ZAGREB – Video snimak na kome se vidi kako neko pliva Savom autentičan je i nastao je u noći nestanaka hrvatskog državljanina Mateja Periša u Beogradu, potvrdio je juče načelnik Uprave kriminalističke policije Hrvatske Antonio Gerovac i poručio kako ništa ne ukazuje na to da je nestanak dvadeset sedmogodišnjeg Splićanina u srpskoj prijestonici povezan sa nasiljem. Gerovac je juče, tokom vanrednog obraćanja hrvatskoj javnosti, najavio kako će Matejevi prijatelji sa kojima je otputovao u Beograd biti ponovo ispitani. Istakao je i da srpska policija odlično radi svoj posao, te da mladić iz Splita nije bio uključen ni u kakve sukobe, kao i da je trenutno neozbiljno spekulisati zbog čega je trčao kako su pokazali snimci sigurnosnih kamera. - Koordinacija i postupanje srpske i hrvatske policije traje od same prijave nestanka. Ona se odvijala svakodnevno, kako putem međunarodne policijske saradnje, tako i putem redovnih komunikacijskih kanala. Potraga za njim je na najvišem nivou – rekao je Gerovac.

Dodao je da je sastanku sa srpskom policijom i ministrom Aleksandrom Vulinom prisustvovao i Nenad Periš, otac nestalog mladića, koji se i dalje nalazi u Beogradu. - Primio nas je Vulin, pružio nam je sve što smo tražili. Na sastanku je bio i Matejev otac. Obavijestili smo ga šta je sve utvrđeno. Proveli smo dva dana u Beogradu sa kolegama iz srpske policije gdje smo razmijenili sva saznanja koja smo prikupili, ali smo se fokusirali na ono što je srpska policija preduzimala. Sve što se u sličnim slučajevima radi, srpska strana je već preduzela. Nastavlja se potraga za Matejem kao i prvog dana – rekao je Gerovac. Naveo je i kako postoji više verzija onoga što se dogodilo, ali i da su neke verzije događaja koje su postojale u početku sada isključene. Poručio je, međutim, da za sada ništa ne ukazuje na to da je Matejev nestanak posljedica nasilne radnje. - Sve snimke smo pregledali, i ja nisam srećan što se ti snimci pojavljuju u javnosti. Srpska policija je sve detaljno ispratila i odradila je veliki posao u praćenju kretanja

Mateja Periša. To je kilometar i više kretanja od izlaska iz kluba do ulaska u vodu. Pregledali su se sati i sati materijala. Snimci su detaljno pregledani i još se obrađuju, izoštravaju, analiziraju. Odbačeno je sve što se ispostavilo da nema veze sa slučajem - rekao je Gerovac. Prokomentarisao je i snimak na kojem se vidi kako neko dolazi do rijeke. - Mi možemo reći da je osoba koja je bila obučena kao Matej došla do vode. Ne postoji policajac koji će reći da je on sigurno ušao u vodu. Postoje stvari koje upućuju na to, ali ne mogu iznositi detalje - rekao je Gerovac. Naveo je i kako ne želi da spekuliše zašto je Matej, prije nestanka, trčao beogradskim ulicama. - Neozbiljno bi bilo spekulisati zašto je trčao. Svi ste vidjeli njegovo ponašanje, zašto je to tako je nepoznanica – kazao je on. Rekao je i da je snimak sa Save autentičan i da je nastao upravo u noći nestanka. - Neću ulaziti u priču je li neko plivao ili nije. Svaki snimak će se dalje obrađivati - zaključio je Gerovac.

BEOGRAD - Pokret Ekološki ustanak i Savez ekoloških organizacija Srbije zatražili su juče od Vlade Republike Srbije da javnosti dostavi na uvid sve dokumente koji su potpisani sa rudarskom kompanijom Rio Tinto. Oni su Vladi predali zahtjev o ukidanju uredbi o realizaciji projekta „Jadar“, a premijerku Anu Brnabić pozvali da dođe i pokaže učesnicima protesta dokumentaciju i ugovore o iskopavanju litijuma u Srbiji. - Ukoliko vlada to ne učini u najkraćem roku, protesti i blokade saobraćajnica i auto-puta biće nastavljeni i u subotu, 15. januara, s tim što će ovoga puta biti blokiran i GP Loznica – poručili su organizatori prostesta. Lider Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta

Sa protesta ispred Vlade Srbije

je u izjavi za Glas Amerike zaprijetio i da će, ukoliko policija bude nasilna prema ljudima u blokadama, imati na stotine hiljada građana na protestima širom Srbije. - Pozivam ih da se urazume i urade jedino što moraju, a to je da raskinu sve ugovore sa Rio Tintom i da se mi razilazimo i nastavimo da živimo normalno. Svako na svoju stranu. Dok to ne urade imaće blokade. Premijerka može da prijeti, ko je ona da prijeti. Ko uopšte više sluša Anu Brnabić. Oni se plaše opšte pobune, a imaće je ukoliko se to bude desilo – rekao je Jovanović. Marijana Trbović-Petković iz udruženja „Ne damo Jadar“ pozvala je Vladu da ubrza stvari i konačno kaže ko je doveo Rio Tinto i pokaže sve ugovore sa tom kompanijom.

- Šta je to što Rio Tinto zna, a mještani u Gornjim Nedeljicama i okolnim selima ne znaju?! – pitala je ona tokom protesta ispred Vlade. Ekološkom protestu ispred Vlade prisustvovalo je i nekoliko predstavnika opozicionih stranaka, a u izjavi za Glas Amerike potpredsjednik Narodne stranke Miroslav Aleksić je rekao kako očekuje da Vlada zbog predstojećih izbora pristane na sve zahtjeve građana i ekoloških organizacija. - Rio Tinto mora da ode iz Srbije i to je potpuno jasno. Ovi ljudi koji su se danas okupili ovdje su podnijeli zahtjev za povlačenje uredbe o prostornom planu kojim je Vlada Srbije na nezakonit način predvidjela izgradnju rudnika i legalizaciju projekta „Jadar“. Narodna stranka je krajem prošle godine podnijela i krivičnu prijavu protiv odgovornih, odnosno protiv premijerke Ane Brnabić, Zorane Mihajlović i ministarke Irene Vujović zbog te protivzakonite uredbe koja je osnov za ovo što se dešava dalje – rekao je Aleksić. Delegacija učesnika protesta ušla je u zgradu Vlade i na pisarnici predala zahtjev, a po povratku su rekli da im je prenijeto da će to biti razmatrano po hitnom postupku, te da premijerka Ana Brnabić ne može da ih primi jer ima unaprijed dogovorene sastanke. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Četvrtak, 13. januar 2022.

Arena

Košarka/Rukomet 19

Sjajan preokret podgoričkog tima protiv turske Burse u 9. kolu grupe B Evrokupa

M. BABOVIĆ

Budućnost poput feniksa: od minus 16 do pobjede Dvorana: SC ,,Morača“. Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Peres, Zamojski i Valjejev

Kobs 12 Atić Šehović Micov 20 Barović 3 Sili 14 Tarolis 5 Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak Popović 5 Rid 18

((18:29, 24:23, 16:21, 25:9)

92% (26-24) 52% (48-25) 18% (17-3)

za 1 za 2 za 3

80% (15-12) 42% (33-14) 52% (27-14)

44 (17+27) Skokovi 25 (5+20) Blokade 2 2 Asistencije 13 17 4 Ukradene lopte 10 12 Izgubljene lopte 11 Faulovi 19 24

Sezgun Frimen Nidam Turen Bitim Endrjuz Hejs Gečim Olmaz Dudžinski

22 17 15 5 5 1 17

ALEKSANDAR DŽIKIĆ: Važna i emotivna pobjeda

PODGORICA - Iako je prvi put u sezoni izgledalo da neće uspjeti da prevaziđu objektivne probleme (15 dana bez utakmica, 10 dana veći dio ekipe bez treninga), košarkaši Budućnost Volija su još jednom nadmašili sebe – sjajnim preokretom u posljednjoj četvrtini, u koju su ušli sa 15 poena minusa (73:58), izabranici Aleksandra Džikića su u „Morači“ savladali tursku Bursu 83:82, i upisali sedmu pobjedu u devet mečeva grupe B Evrokupa. Bursa, koja je vodila skoro čitavu utakmicu, i do 16 razlike, na kraju je morala da se pomiri sa šestim porazom. Meč viner je bio Di Džej Sili, koji je 4,2 sekunde prije kraja pogodio koš, a nakon tajm-auta gostiju i dodatno bacanje za preokret (83:82). U preostalom vremenu, lopta je došla do najboljeg strijelca gostiju Alerika

Frimena, koji je ostao sa Vilijem Ridom, ali ga je američki centar odlično izblokirao, pa je slavlje Podgoričana moglo da počne… Budućnost je do trijumfa došla iako je posljednju dionicu igrala bez prvog pleja i lidera ekipe Džastina Kobsa, koji je isključen zbog dvije tehničke greške. Iako su četvorica igrača poenterski odskočila (Vladimir Micov, Rid, Sili, Kobs), pobjeda Budućnosti je, u pravom smislu, timska, jer je svaki igrač koji je ulazio dao doprinos uspjehu. Počev od povratnika Petra Popovića, koji je u finišu pogodio važnu trojku, preko Edina Atića koji je, iako bez poena, imao osam skokova, a važne skokove je upisao i Marko Jagodić-Kuridža, pored koševa iz reketa. Donatas Tarolis je pogodio ono što je šutnuo, a još uvijek roviti Filip Barović je morao da pomo-

gne u odsustvu povrijeđenog Zorana Nikolića…

TROJKAŠKA RAPSODIJA GOSTIJU Nije Budućnost uspjela da se izbori sa „dalekometnom paljbom“ turskog tima u prvom poluvremenu, naročito u prvom kvartalu. Bursa je, naime, meč otvorila sa šest pogođenih trojki u prvih sedam minuta iz isto toliko šuteva, od kojih je polovinu ubacio crnogorski reprezentativac i bivši plej Mornara Derik Nidam. Sa druge strane, „plavi“ su promašili oba šuta iza perimetra, ali su loše šutirali za dva poena (13-4) u prvih 10 minuta. Budućnost je vodila do 6:3, kada je svoju seriju trojki započeo Nidam (6:6). nastavio Frimen, a seriju od 11:0 gosti su zaključili slobodnim bacanjima Bitima za vođstvo od 14:6, nakon četiri i po minuta igre.

Do kraja kvartala nije se mnogo promijenilo na parketu, Bursa je u dva navrata imala po 12 poena prednosti (22:10, 24:12), ali je Budućnost četvrtinu završila sa jednocifrenim minusom (29:18). Budućnost je imala obećavajući početak drugog kvartala, jer je za dva i po minuta igre serijom 9:0 prišla na posjed zaostatka (29:27), ali je domaćin tu stao. Bursa je održavala prednost koja je išla do šest poena, da bi u posljednjih minut i 15 sekundi ponovo stigla do dvocifrene prednosti (52:42).

BEZ PREDAJE DO KRAJA Sa sve četiri pogođene trojke u trećem kvartalu, Bursa je, vjerovatno, pomislila da je prelomila utakmicu, posebno kada je sredinom kvartala imala i 16 poena prednosti, a posljednjih 10 minuta je dočekala sa velikih 15 razlike (73:58), i bez isključe-

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić čestitao je Bursi na pruženoj igri. - Znali smo da su oni težak protivnik i da će doći spremni. A oni su bili spremni da igraju protiv nas. Očigledno da imamo svojih problema, ali na kraju smo našli način da pobijedimo. Za nas je to toliko važno i emotivno, vjerujte mi. Možda ću to objasniti neki drugi put – rekao je Džikić. Džikićeva ekipa se nije predavala ni u trenutku kada je imala veliki minus. - I kada sam prvi put bio ovdje, stalno sam ponavljao da nam je svaka sljedeća utakmica najbitnija, a tokom meča samo naredni posjed. Vidio sam rezultat, nije mi prijao, ali nijesam razmišljao o tome – dodao je Džikić. Trener „plavih“ je naglasio da je posljednja četvrtina dobijena 25:9, iako nije bilo Džastina Kobsa. - To daje veliku težinu tome. Već dugo, skoro dva mjeseca nijesmo imali dva vezana treninga „pet na pet“. Možete da vjerujete ili ne, ja ne mogu da vas ubjeđujem, ali prosto je tako. I samo onaj ko ne razumije sport i procese uvođenja ekipe u formu ili njeno održavanje to ne shvata. Mi preživljavamo, zato je za nas ovo veoma važna pobjeda, ostavlja nas na toj poziciji u Evrokupu gdje smo, ali da se ne vraćamo na probleme u posljednje dvije nedjelje…Igračima, stvarno, svaka čast. Istina je da su bili umorni, da nema te neke energije, i na sve to smo još igrali bez publike. A nije nikakva tajna da mi bolje igramo kad nas publika nosi, kao i svaka ekipa. Nema tu neke filozofije – istakao je Džikić. nog Kobsa, koji je izgubio živce zbog nekih sudijskih odluka i u 3. četvrtini dobio dvije tehničke greške, pa je 10 sekundi prije isteka tog dijela igre morao u svlačionicu. Budućnost se, međutim, nije predavala. Popović je 85 sekundi prije kraja pogodio trojku za 80:80, ali je nakon toga proma-

šio trojku za preokret, potom i Sili flouter nakon ofanzivnog skoka Micova, nakon čega je Frimen položio loptu za 82:80, na 11,1 sekundi do kraja. Ipak, Di Džej Sili nije dozvolio da bodovi odu za Tursku… Budućnost u narednom kolu, 19. januara, dočekuje njemački S. J. Ulm.

metne federacije, tako i federacija sa kojima smo domaćini. S nestrpljenjem očekujemo

novembar, a do tada ćemo uraditi sve da zajedno sa EHF-om, federacijama Slovenije i Sjeverne Makedonije, pripremimo sve na najbolji način, kako bi i ovaj izazov realizovali sa najvećom ocjenom - istakao je Kapisoda, uz zahvalnost na gostoprimstvu predstavnicima slovenačkog saveza. Podgorica će biti domaćin jedne od četiri grupe preliminarne runde. Predstojeće Evropsko prvenstvo biće posljednje na kojem će nastupiti 16 reprezentacija, jer će od 2024. na smotri najboljih na Starom kontinentu učestvovati 24 selekcije. R. A.

Održan sastanak organizatora šampionata Evrope za rukometašice

Kapisoda: Crna Gora će biti dobar organizator EP Sastanak predstavnika saveza Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, država koje će u novembru biti domaćini Evropskog prvenstva za rukometašice, održan je u Ljubljani, u prisustvu prvog čovjeka EHF Mihaela Viderera. Crnogorski savez predstavljali

su predsjednik Petar Kapisoda i direktor Emir Bešlija, a sastanak je bio prilika za osvrt na urađeno u dosadašnjem periodu, te definisanje dinamike predstojećih aktivnosti, kako bi sve bilo spremno za početak smotre najboljih selekcija Evrope, od 4. do 20. novembra. - Okupili smo se kako bi na-

stavili saradnju i kontinuiranu komunikaciju koju imamo kao domaćini predstojećeg takmičenja koje predstavlja izuzetno priznanje, ali i obavezu za sve nas. Vjerujem da će Crna Gora, iako mala država, kao i prilikom organizacije prethodnih međunarodnih takmičenja u našoj državi, pokazati

da je kredibilan partner i dobar organizator, koji zaslužuje povjerenje kako Evropske ruko-

20 Rukomet Dvorane Evropskog prvenstva

Arena

Četvrtak, 13. januar 2022.

Crna Gora na startu Evropskog prvenstva bez četiri igrača i sele megdan Danskoj, dvostrukom uzastopnom prvaku sv

Nikad nije bilo t ,,MVM Dome“, Budimpešta KAPACITET: 20.022 IZGRAĐENA: 2021. Domaćin mečeva grupe B, glavne runde i završnice EP

,,Pik arena“ Segedin KAPACITET: 8.143 IZGRAĐENA: 2021. Domaćin mečeva grupe C

,,Feniks arena“, Debrecin KAPACITET: 6.500 IZGRAĐENA: 2002. Domaćin mečeva grupe A

,,Ondrej Nepela arena“, Bratislava KAPACITET: 10.050 IZGRAĐENA: 1940. Domaćin mečeva grupa D i E, i glavne runde

,,Stil arena“, Košice KAPACITET: 7.900 IZGRAĐENA: 2006. Domaćin mečeva grupe F

Kada su rukometaši Crne Gore u aprilu 2019. godine, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. savladali Dansku (32:31), tadašnjeg olimpijskog i svjetskog šampiona, bilo je to čudo nad čudima, jedna od najvećih pobjeda u istoriji crnogorskog sporta. Kada bi ,,lavovi“ večeras od 20.30 sati u Debrecinu, u prvom kolu EHF Eura u Mađarskoj i Slovačkoj uzeli makar bod Danskoj, dvostrukom uzastopnom prvaku svijeta, bilo bi to mnogo veće čudo od čuda u ,,Morači“, remek djelo kakvo se u vrhunskom sportu viđa ,,jednom u 100 godina“. Trijumf nad Mikelom Hansenom i drugovima bio bi senzacija sve i da su ,,lavovi“ u kompletnom sastavu, a tek u onom u kojem će večeras izaći na teren ,,Feniks arene“ – bez četiri igrača i selektora. Vasko Ševaljević, Mile Mijušković i Stevan Vujović bili su pozitivni na posljednjem PCR testiranju u Debrecinu, u Podgorici je ostao Miloš Božović, kao i selektor Zoran Roganović umjesto koga će meč protiv velesile sa sjevera Starog kontinenta voditi direktor nacionalnog tima Draško Mrvaljević. ,,Lavovi“ su desetkovani na poziciji lijevog i srednjeg beka, na kojima igraju Božović, Ševaljević i Stevan Vujović. U konkurenciji su ostali Vasilije Kaluđerović, Božo Anđelić, Radojica Čepić i debitant Božidar Simić. Ševaljević i Mijušković su nakon pozitivnog rezultata i obaveznog karantina u Podgorici dobili negativan rezultat pred put u Debrecin, pa bi u slučaju dva negativna rezultata u 24 sata mogli da nastupe protiv Makedonaca u subotu. Stevan Vujović bi, kao i Božović, mogao da zaigra tek protiv Slovenije u poneđeljak, u posljednjem kolu grupe A. Dobra stvar je što je pivot Nebojša Simović bio negativan na jučerašnjem testiranju u Podgorici i sinoć je krenuo na put, a ukoliko i na testiranju u Mađarskoj bude negativan, imaće pravo nastupa na premijeri. - Mislim da nije bilo težeg trenutka za stručni štab i igrače. Nadamo se da će oni koji su pozitivni imati priliku da nastupe na ovom prvenstvu, ali toliko je sve zbrkano, toliko je mnogo propusta oko organizacije ovih dana... Sa koronom se sve višestruko komplikuje, ali nadam se da ćemo kad izađemo na teren skrenuti misli sa svih nedaća koje se dešavaju među nama i oko nas – rekao je direktor Draško Mrvaljević, aludirajući na probleme ,,lavova“ sa smještajem, odnosom organizatora... U svjetlu korona haosa u

Marko Lasica vjeruje u dostojan otpor Danskoj

DANCI OPREZNI:Prvi meč nikad nije lak Za razliku od Crne Gore, Danska je u Mađarsku doputovala u gotovo kompletnom sastavu, u kojem zbog korona virusa nema samo golmana Janika Grina. Dvostruki uzastopni šampion svijeta razočarao je na prošlom Euru, gdje je ispao već u preliminarnoj rundi. Sada želi da se iskupi i za to ima velike šanse, budući da selekciju Nikolaja Jakobsena mnogi vide kao prvog favorita za zlato. - Niko ne zna u kakvoj je formi u ovom momentu jer su pripreme bile burne. Uradili smo sve što smo mogli u skladu s mogućnostima, osjećamo se spremni za početak prvenkojem su se našli od početka godine, malo ko je u taboru naše selekcije razmišljao o Dancima. - Došli su kompletni, sačuvali su se od korone, u hotelu više izgledaju kao hirurzi nego kao igrači. Bavimo se našim problemima, nijesmo mnogo razmišljali o Danskoj, već samo o našoj mentalnoj i fizičkoj pripremi – istakao je Mrvaljević.

PAKAO NA PRIPREMAMA Crna Gora je ambiciozno počela pripreme za šesto učešće na evropskim prvenstvima, stručni štab i igrači bez ustezanja su pričali o glavnoj rundi kao realnom dometu. Onda su počeli da se nižu problemi. Pola ekipe je zbog korone nekoliko dana bilo bez treninga, pojedini su se

Nikolaj Jakobsen

stva – rekao je Jakobsen. Danci su u kontrolnom meču prije pet dana deklasirali Norvešku (35:25). - Prvi meč na prvenstvu uvijek je poseban. Imali smo samo

jedan pripremni meč, ali bio je dobar za nas. Svi znamo da prva utakmica na šampionatu nije laka. Ključno je biti dobro pripremljen – istakao je Lase Svin, desno krilo Danske.

žalili na druge zdravstvene probleme, a s reprezentacijom već šest dana ne radi selektor Roganović. - Zna se kakva smo očekivanja imali, a kakav smo pakao prošli na pripremama i što nam je sve donijela situacija sa koronom. Imamo pet debitanata u reprezentaciji, to me raduje, željni su i orni dokazivanja. Nadam se da će dobiti šansu i pokazati zašto su tu, a da ćemo im mi iskusniji dati primjer kako se bori za državni grb – istakao je golman Nebojša Simić, s kojim je u ekipi njegov brat, srednji bek Božidar. Čuvar mreže Melsungena blistao je u trijumfu nad Danskom 2019, sada je iluzorno očekivati sličan rezultat. - Sve i da smo kompletni, a Danci u našoj poziciji s korona

virusom, rekao bih da imamo male šanse da pobijedimo. U ovoj situaciji smatram da im nijesmo adekvatan protivnik, ali sigurno je dobra prilika za nas da vidimo koliko ko može i što se od koga može očekivati za predstojeća dva meča koji će odlučivati o prolazu u glavnu rundu. Za nas bi bio veliki uspjeh da ostvarimo jednu pobjedu, kamoli da prođemo grupu poslije svih ovih dešavanja – istakao je Simić.

LASICA: VJERUJEM U MLAĐU GARDU Za ,,lavove“ bi uspjeh bio i pristojan poraz od Danske, kako se ne bi urušilo ionako poljuljano samopouzdanje uoči duela sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom, u borbama za jedno od dva mjesta koja vode

teže Raspored GRUPA A DANAS 18.00 - Slovenija - S. Makedonija 20.30 - Danska - Crna Gora GRUPA B DANAS 20.30 - Mađarska - Holandija PETAK 20.30 - Portugal - Island GRUPA C DANAS 18.00 - Srbija - Ukrajina 20.30 - Hrvatska - Francuska GRUPA D PETAK 18.00 - Njemačka - Bjelorusija 20.30 - Austrija - Poljska GRUPA E DANAS 18.00 - Španija - Češka 20.30 - Švedska - BiH GRUPA F DANAS 18.00 - Rusija - Litvanija 20.30 - Norveška - Slovačka

medalja sa EP ima Španija, najviše od svih selekcija. Najviše zlata ima Švedska – četiri, jedno više od Francuske, a dva više od Španije, Danske i Njemačke



Crna Gora je na EHF Euru 2016. poražena od Danske 30:28

u glavnu rundu. - Izuzetno težak period je iza nas, nadali smo se da ćemo biti u jačem sastavu, ali ponovo su nas zadesili pozitivni testovi. Pokušaćemo da se ,,skupimo“ i odigramo što bolje – kazao je Marko Lasica. - Što reći o Danskoj, jednoj od boljih selekcija na svijetu, ekipi s vrhunskim pojedincima. Biće izuzetno teško, ali bolje je što na startu igramo s njima, nego sa Makedoncima ili Slovencima. Kad se izađe na teren, problemi se zaboravljaju i trudite se da pružite maksimum. Iako smo se tokom priprema fokusirali na naredna dva meča, nećemo ni ovaj pustiti tako lako. Uradićemo sve da odigramo što je bolje moguće. Desno krilo iz Nikšića jedan je od iskusnijih u našem timu. Biće zadužen i da ohrabri mlađe saigrače pred duel sa velesilom kakva je Danska. - Vjerujem da će iskoristiti šansu jer imaju kvalitet i dobri su momci. Njihovo vrijeme dolazi i nadam se da će to pokazati od prvog meča –poručio je Marko N. KOSTIĆ Lasica.

Mladi crnogorski napadač potpisao dvoipogodišnji ugovor

Vukčević zvanično u Vojvodini

Fudbaleri Mornara počeli pripreme za drugi dio sezone

Promjene za novu snagu - Dolazak u Vošu za mene je veliki uspjeh. Želim da napredujem i da se dokažem u Super ligi Srbije. Daću sve od sebe da postignem što više golova i da pomognem Voši. Upoznao sam se saigračima, baš su druželjubivi, atmosfera je odlična i svi su me dobro prihvatili. Navijači mogu da očekuju od mene da ću kada budem na terenu dati i ,,više od maksimuma“ i da ću uvijek raditi sve za ekipu - rekao je Vukčević na predstavljanju. Vukčević je protekle polusezone postigao polovinu svih golova Zete u domaćem prvenstvu - sedam od 14. Ne. K.

BAR – Završen je ,,fudbalski raspust“ i za Barane. Fudbaleri Mornara počeli su pripreme za drugi dio sezone. Barani su praktično na okupu od ponedjeljka, ali su prva dva dana bila rezervisana za ljekarske preglede, dok je juče Andrija Delibašić obavio prozivku, nakon koje je odrađen trening, kojim je Mornar i zvanično ,,upalio motore“.

Omladinke od danas na petodnevnom kampu

Prvi dio sezone Barani su završili na šestom mjestu sa 24 boda (po šest pobjeda i remija, odnosno sedam poraza), pa je po pitanju ambicija jasno da Mornar može juriti ono što je prvi dan i najavio šef stručnog štaba, a to je plasman u Evropu. - Krećemo sa radom i siguran sam da svi jedva čekamo da počne trenažni proces. Plan priprema je urađen do tančina, a ono što je najbitnije, sve vrijeme ostajemo u Baru. Imamo ovdje dobre uslove za rad, uz to dosta ekipa je najavilo dolazak na pripreme na Crnogorsko primorje, tako da očekujem uspješan rad – kazao je Andrija Delibašić.

vezni red: Valerija Radmanović (Danilovgrad), Ivana Petković, Jovana Sarić, Jelena Miletić, Mina Balević (Ekonomist), Marijana Cimbaljević (Mladost 2015); napad: Jelena Petrović, Anđela Tošković (Breznica), Jovana Bjelanović (Ekonomist), Nejla Bicić (Danilovgrad). Treninzi će se održavati u Baru i Tivtu, dok će ekipa biti smještena u Budvi. Nakon omladinske, pripreme će odraditi i kandidatkinje za kadetsku i pionirsku selekciju. Kadetkinje će u Budvi boraviti od 18. do 25, a pionirke od 25. do 30. januara. Takođe će trenirati u Baru i Tivtu. R. P.

Strateg Barana koji će prvi put imati priliku da kao glavni trener odradi pripreme napravio je plan rada, ali i spisak kontrolnih utakmica, kako bi se 17. februara i premijera protiv Budućnosti dočekala u najboljem stanju. - U planu je da odigramo pet do šest kontrolnih utakmica, a već su zakazana četiri meča. Sa Sutjeskom smo zakazali utakmicu za 28. januar, a prije toga odigraćemo i nešto lakši meč sa podgoričkim Ilarionom, a zatim igramo protiv Jezera, a generalka pred start biće Iskra. Vidjećemo, zavisi dosta od toga i koje će ekipe iz regiona biti ovdje na pripemama. Volio bih da

Mladi reprezentativac Crne Gore Ivan Vukčević od juče je zvanično fudbaler novosadske Vojvodine. Dosadašnji napadač Zete potpisao je ugovor na dvije i po godine.

Mini pripreme u Budvi

PODGORICA – Kandidatkinje za omladinsku žensku reprezentaciju Crne Gore boraviće od danas do 18. januara na pripremama. Selektor Mirko Marić odlučio je da pozove 23 igračice – golmani: Svetlana Miličić (Breznica), Ajla Hrastovina (Ekonomist), Anast a s i j a K r st ov i ć ( Da n i lovgrad); odbrana: Jovana Vučinić, Milena Vidić, Melanija Kaluđerović, Anđela Savović, Danijela Brnović (Mladost 2015), Andrea Janjušević, Sara Marković, Jelena Ralević, Sara Draganić (Ekonomist), Sara Simonović (Danilovgrad);

Sportski miks 21

KONTROLNI MEČEVI

BARINFO.ME

ektora izlazi na vijeta

Arena

FK VOJVODINA

Četvrtak, 13. januar 2022.

to budu jače provjere, odnosno rivali iz Premijer lige Bosne i Hercegovine ili Super lige Srbije – objasnio je Delibašić.

STIGAO MUZUROVIĆ

Kada je o dolascima i odlascima riječ, po svemu sudeći biće ih dosta ove zime na Topolici. Za sada su stigli Aleksandar Vujačić, iskusni napadač koji je polusezonu proveo u Petrovcu i Amir Muzurović, visoki defanzivac koji dolazi iz Budućnosti. Rođeni Bjelopoljac, koji je igrao u Titogradu, je ispod 21 godine, što je od velikog značaja za Barane. - To su mjesta gdje su nam svakako trebala pojačanja. O Vujačiću ne treba da trošimo riječi, iskusan igrač, dobro ga poznajem iz naše lige, igrao je u inostranstvu, bio u Budućnosti i znam šta i koliko mogu da očekujem kada je o njemu riječ. Ujedno, on će kao rođeni Baranin, ali i igrač sa takvom reputacijom, od proljećnog dijela sezone preuzeti i kapitensku traku. Sa druge strane, od starta je evidentan problem sa mladim bonus igračem i mislim da smo i na toj poziciji našli rješenje u mladom Muzuroviću. Radi se o jako perspektivnom igraču, koji je dosta dobro odi-

Saopštenje najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića

Novinar iz Australije: Novaka deportuju

Priznao da je inficiran dao intervju za L’Ekip Izvinjenje koje ni izbliza nije pojasnilo sve okolnosti vezano za sporni PCR test, dio je saopštenja kojim je prvi teniser svijeta Novak Đoković pokušao da objasni okolnosti zbog kojih se, zaražen korona virusom, 17. i 18. decembra pojavljivao u javnosti u Beogradu. Zbog brojnih i očiglednih nejasnoća, još nije izvjesno da li će Đoković moći da nastupa od naredne sedmice na Australijan openu u Melburnu – ili će biti deportovan iz Australije. Saopštenje u delikatnom momentu stiglo je kao pokušaj ,,kontrole štete“, dan nakon što je njemački Špigl čak izrazio sumnju u autentičnost Đokovićevog pozitivnog PCR testa od 16. decembra. Zbog toga što je u tom periodu bio zaražen korona virusom, Đoković je dobio sporno medi-

cinsko izuzeće od vakcinisanja, kako bi mogao da uđe u Australiju. Međutim, već 17. decembra fotografisan je u Beogradu u javnosti na jednoj manifestaciji sa brojnom djecom. A 18. decembra učestvovao je u fotografisanju za godišnje nagrade pariskog L’Ekipa... Situacija je jasna i u oba slučaja neprijatna za tenisku zvijezdu: ili je zaražen svjesno bio u javnosti (što već priznaje) – ili uopšte nije ni bio zaražen, a PCR test lažiran zbog medicinskog izuzeća u Australiji. - Želim da se oglasim povodom kontinuiranih pogrešnih informacija o mojim aktivnostima i prisustvu događajima koji su prethodili mom pozitivnom testu na korona virus. To su pogrešne informacije koje moraju da budu demantovane, posebno u interesu ublažavanja zabrinutosti javnosti oko mog

grao sezonu u OFK Titogradu, dok po dolasku u Budućnost nije imao mnogo prostora za igru. Mislim da će mu prijati promjena i da će se lako uklopiti u naš sistem rada. To su za sada ta dva fudbalera. Naravno da pričamo sa još igrača oko eventulanih dolazaka. Mislim da su nam potrebna pojačanja i na krilnim pozicijama. Generalno, ja sam od onih trenera koji bi volio da za svaku poziciju ima po dva podjednako kvalitetna igrača ako je to izvodljivo. Dakle, pokušaćemo da na svakoj poziciji imamo što jaču konkurenciju – kazao je Delibašić. Kada je o odlascima riječ – biće i njih. - Imali smo veliki problem oko brojnosti fudbalera na treninzima. Čak po 33 igrača su bila na terenu u toku trenažnog procesa, u toku nedjelje i jako je teško raditi sa tolikim brojem igrača. Da ne govorim sada o imenima, ali biće to igrači koji nijesu dobili pravu minutažu, a neki od njih su i sami izrazili želju za promjenom sredine, odnosno da više igraju. Meni lično je žao što neki igrači nijesu dobili priliku da pokažu koliko mogu, ali jednostavno je bilo teško dati svima šansu – objasnio je trener Mornara. R. P.

boravka u Australiji, kao i da bih pojasnio stvari koje su štetne i zabrinjavajuće za moju porodicu. Želim da naglasim da sam se izuzetno trudio da se postaram za bezbijednost svih, kao i da se pridržavam testiranja. Prisustvovao sam košarkaškoj utakmici u Beogradu 14. decembra poslije koje su se pojavile informacije da su brojne osobe bile pozitivne na korona virus. Iako nijesam imao simptome korona virusa odradio sam brzi antigenski test 16. decembra, koji je bio negativan, a zbog opreza takođe sam uradio i PCR test istog dana. Sljedećeg dana sam prisustvovao teniskom događaju u Beogradu da bih uručio

pehare djeci i odradio sam brzi antigenski test, koji je bio negativan. Nijesam imao simptome, osjećao sam se dobro i nijesam dobio obaveštenje o pozitivnom PCR testu do kraja tog dešavanja. Narednog dana, 18. decembra, bio sam u svom teniskom centru u Beogradu da bih ispunio obaveze prema L’Ekipu u vidu intervjua i slikanja. Otkazao sam sve ostale obaveze osim intervjua za L’Ekip. Osjetio sam obavezu da odradim intervju za L’Ekip jer nisam želio da iznevjerim novinara, ali sam se postarao da držim propisanu distancu i nosio sam masku sve vrijeme, osim kada su me slikali. Iako sam otišao kući poslije

Poznati australijski politički novinar Pol Bonđorno tvrdi da će Đoković danas biti deportovan iz Australije. Kolumnista lista ,,Sunday Paper”, objavio je na svom Tviter profilu da ima saznanja da će Aleks Houk u četvrtak deportovati Đokovića. Takođe, iz Španije, stižu vijesti da je pod istragom vlasti zbog ulaska na teritoriju ove zemlje. Doputovao je u Marbelju 31. decembra, a sporno je, navodno, što je došao ne tražeći nikakve posebne dozvole za boravak, koje su neophodne da bi nevakcinisana osoba ušla u Španiju. intervjua da bih se izolovao na neophodan period, kada sada razmislim, to je bila greška i prihvatam da je trebalo da odložim tu obavezu – stoji, između ostalog, u saopštenju S. S. Đokovića.

Arena

Četvrtak, 13. januar 2022.

Superkup Španije

ŠAH Osvrt na opštinska i državna šahovska takmičenja u Baru

Odlični potezi za Atletiko bez Savića afirmaciju drevne igre Kao Ulcinjanin i kao šahista ja naprosto zavidim Baranima. Naše najbliže komšije su oduvijek imale odličnih igrača, a njih ne manjka i sada, naprotiv – divna porodica Vanje Draškovića je mnogo dala crnogorskom šahu – kako za tablom tako i van nje, a mlađi sin Luka, koga inače kao šmekera i aktuelnog seniorskog šampiona obožavam, je standardni reprezentativac, uvjeren sam, uskoro i budući velemajstor! ŠK „Rumija“ je sredinom prošlog mjeseca organizovao otvoreno prvenstvo grada, na koje smo velikodušno bili pozvani i mi sa krajnjeg juga. S obzirom da kod nas šah bukvalno bitiše, bila je to dobra prilika da odmjerimo snage sa komšijama. Sve je bilo organizovano na zavidnom nivou, a na mene su poseban utisak ostavili ugledni domaćini Ismet Čupo Mustafić, svojom otmenošću, staloženošću i kulturom, Zoran Šiljo Popović (inače rođeni Ulcinjanin koji već par decenija živi i radi u Baru i od čijeg se odlaska šah u mom gradu

Dabetić 0 Lukšić 1 Bar, 1985. 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sd2 a6 4.Ld3 c5 5.dxc5 Lxc5 6.Sgf3 Sf6 7.De2 Sc6 8.0–0 Sb4 9.e5 Sxd3 10.cxd3 Sd7 11.Sb3 Le7 12.Ld2 b6 13.Sbd4 Lb7 14.b4 Tc8 15.Tac1 0–0 16.a4 h6 17.Sb3 Txc1 18.Txc1 Db8

19.d4 Tc8 20.Lc3 Tc7 21.Dd2 Dc8 22.g3 Lc6 23.a5 bxa5 24.Sxa5 La4 25.Db2 Sb6 26.Sd2 Lb5 27.Sdb3 Sa4 0:1

nikad nije oporavio) me je podsjetio na „zarazni“ entuzijazam i vrhunske organiza-

torske sposobnosti, Davor Drašković (Lukin stariji brat i već afirmisani šahovski

U Varšavi održano i Pojedinačno svjetsko prvenstvo u blicu

Lagrav i Asaubajeva najbolji cugeraši

sa 14 od mogućih 17 poena. Srebrna, odnosno bronzana medalja pripale su Ruskinjama Aleksandri Kostenjuk sa 12,5 i Valentini Guninoj sa 12 poena. Na ženskom turniru bilo je 105 cugerašica. U međuvremenu, dok su se još vodile borbe u brzopoteznom šahu, lijepa vijest obradovala je Uzbekistanca Nodirbeka Abdusatorova koji je na prethodnom takmičenju u rapidu osvojio prvo mjesto. Naime, predsjednik te zemlje Savkat Mirzijojev je za taj veličanstveni uspjeh odlikovao sedamnaestogodišnjeg velemajstora najvećim državnim

1.d4 f5 2.Nc3 Nf6 3.Bg5 d5 4.Bxf6 exf6 5.e3 Be6 6.a3 c6 7.Bd3 Bd6 8.Qf3 g6 9.Nge2 Qc7 10.g4 Bf7 11.gxf5 g5 12.h4 Nd7 13.0– 0–0 h5 14.e4 g4 15.Qe3 0–0–0 16.f3 g3 17.f4 dxe4 18.Nxe4 Bf8 19.N2xg3 Bh6 20.Ng5 fxg5 21.hxg5 Bf8 22.f6 Bd6 23.Rh4 Rde8 24.Qf2 Qa5 25.g6 Bxa3 26.gxf7 Bxb2+ 27.Kxb2 Qb4+ 28.Kc1 Re6 29.Rxh5 Rf8 30.Bf5 Qa3+ 31.Kd2 Qb4+ 32.c3 Qb2+ 33.Bc2 Nxf6 34.Rb1 Qa2 35.Re5 Ng4 36.Rxe6 (dijagram) Qxe6 37.Qe2 Qxe2+ 1:0 priznanjem „Mard Uglon“, koje se dodjeljuje talentovanim mladićima za posebna dostignuća u pojedinim oblastima i nagradio ga dvosobnim stanom u Taškentu.

Njukasl Vuda platio 30 miliona eura Kris Vud (30) novi je napadač Njukasl junajteda, kojeg su prebogati saudijski vlasnici kluba iz Premijer lige doveli iz Barnlija za 30 miliona eura. Novozelanđanin izuzetnih fizičkih karakteristika ima bogato iskustvo četiri i po sezone igranja u Premijer ligi. Nije prepoznat kao izuzetan strijelac (ove sezone na 17 nastupa u Premijer ligi postigao je tri gola), ali je odličan i požrtvovan timski igrač u oba pravca igre. Njukaslu je ovakvo pojačanje bilo pod hitno potrebno u grčevitoj borbi za opstanak, a upra-

FIDE je objavila najnoviju rejting listu na kojoj vodeću poziciju, već odavno, ljubomorno čuva aktuelni svjetski prvak – Norvežanin Magnus Karlsen (2865). Na drugom mjestu je naturalizovani Francuz Alireza Firouzja (2804), dok je na trećem Kinez Lireng Ding (2799). Među deset najboljih su i Fabijano Karuana (2792), Jan Nepomnjašći (2773), Levon Aronjan (2772), Aniš Giri (2772), Vesli So (2772), Šahrijar Mameđarov (2767) i Aleksandar Griščuk (2764). Kod nas je po ugledu na Karlsena i dalje bez premca standardni prvotimac podgoričke Budućnost Nikola Đukić (2524). U stopu ga prate kolege iz reprezentacije GM Dragiša Blagojević (2491) i IM Luka Drašković (2464). Zatim slijede IM Blažo Kalezić (2434), FM Vladimir Pajković (2429), GM Dragan Kosić (2425), IM Stefan Mijović (2407), GM Božidar Ivanović (2402), GM Milan Draško (2398), IM Marko Krivokapić (2386) itd. Priredio: B. KADIĆ

vo Barnli je direktan rival. Vudov debi očekuje se već u subotu u duelu sa Votfordom, timom čiji je status takođe ugrožen u Premijer ligi. Ukupno, na 144 meča u ostrvskoj eliti do sada, Vud je postigao 49 golova. Njukasl je trenutno na pretposljednjem 19. mjestu Premijer lige sa 11 bodova (osam remija, deset poraza i samo jedan trijumf na 19 mečeva), sa dva boda manje od Votforda koji je u zoni opstanka. R. A.

Junajted nudi novi ugovor Rašfordu

Na januarskoj rejting listi FIDE

Prednjače Karlsen i Đukić Asaubajeva 1 A. Mušćuk 0

Poslije šampionata u rapidu, u Varšavi je održano i Pojedinačno svjetsko prvenstvo u blicu (3 minuta+2 sekunde) na kojem je nastupilo 179 igrača sa svih meridijana. Odigrano je 21 kolo, a prvi kroz cilj prošli su Francuz Maksim Vašje Lagrav, Poljak Jan Krištof Duda i drugi predstavnik zemlje Francuske Alireza Firouzja sa po 15 poena. Po pravilima takimičenja pobjednik je odlučen u doigravanju i nakon tri partije Lagrav je pobijedio Dudu sa 2:1 i okitio se lovorovim vijencem. Kod dama slavila je IM Bibisara Asaubajeva iz Kazahstana

sudija) je svojim autoritetom dominirao, a Pavle Paljuka Lekić me svojom pozitivnom energijom, simpatičnim smiješkom i domaćim humorom osvojio! Ali, sve nas je najviše zadivio gospodin Vladimir Lukšić! Njegov pristup šahu, njegov entuzijazam i mladalačka energija su obilježili ovaj lijepi turnir. Svojim prisustvom nam je ukazao veliko poštovanje i mislim da smo mi to znali da cijenimo. Ne bi ovo bilo neobično da nije kurioznog detalja: čika Vlado igra nesmanjenom žestinom i u 83. godini! Prije desetak dana je održano i prvenstvo kluba u cugeru, a ovaj „vječiti“ mladić osvojio je treće mjesto! Njegov pregled pozicije, koncentracija i brzina su zadivljujući – posmatrajući ga tako čovjek bi pomislio da nam njegove najbolje partije tek predstoje! Zbilja za ponos Baru i Crnoj Gori što ima takvu šahovsku legendu i pravi uzor mladima. Tipičan primjer njegove umješnosti (u omiljenoj mu „francuskoj odbrani“) i jedna od mnogih lijepih pobjeda nad renomiranim protivnikom... MK Danilo Nenezić

Stefan Savić neće biti akter Superkupa Španije koji se igra u Saudijskoj Arabiji. Sve do skoro je bila nada da će se naš reprezentativac oporaviti od povrede koja ga je od 4. decembra odvojila od terena. Nažalost, nije spreman i Madriđani će u polufinalu sa Atletik Bilbaom bez komandanta odbrane kao i Grizmana. U drugom polufinalu sastaće se Real-Barselona.

Markus Rašford (24) do kraja sezone dobiće ponudu novog ugovora u Mančester junajtedu, iako je dugoročno van forme. Engleski reprezentativac po aktuelnom ugovoru u slavnom klubu Premijer lige zarađuje oko 230 hiljada eura sedmično. Očekuje se da krilni napadač, koji je ponikao u Junajtedu i rođen je u Mančesteru, dobije povećanje plate. U Junajtedu vjeruju da će novi

menadžer prvog tima (potencijalno Poketino ili Ten Hag) od ljeta uspjeti da vrati Rašforda u formu. Igrač se dugoročno, od sredine prethodne sezone, bori sa posljedicama povreda, a u međuvremenu bio je i na operaciji ramena. Od početka sezone na 11 nastupa u Premijer ligi Rašford je postigao samo dva gola. Prošle sezone na 37 mečeva u eliti na Ostrvu 11 puta bio je strijelac. R. A.

Totenhem pregovara sa agentima Traorea i Kesija Menadžer Totenhema Antonio Konte odlučan je u namjeri da klub pojača sa čak tri pojačanja tokom januara, za završnicu borbe u Premijer ligi ove sezone. Kako je objavio londonski Dejli Telegraf, Konte je od uprave tražio nove igrače na poziciji desnog beka, u veznom redu i na krilu. Već je poznato da ,,pijevci“ pregovaraju sa agentom krilnog napadača Vulvsa Adame Traorea. Takođe, u london-

skom klubu su zainteresovani da ovog mjeseca iz Milana dovedu vezistu Franka Kesija, kojem ugovor ističe na ljeto. Opcije za poziciju desnog beka trenutno nijesu poznate javnosti. Izvjesno je da će klub napustiti igrači koji rijetko nastupaju, u prvom redu Bergvajn i Doerti. Na tabeli Premijer lige Totenhem je trenutno šesti sa 33 boda, sa dva boda manje ali i dva odigrana meča manje od Arsenala na četvrtoj poziciji. R. A.

Feljton 23

Četvrtak, 13. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

16.

Zaludni Milašev pokušaj da pobije arhivske dokumente Piše: Stevo VUČINIĆ

Nikodim Milaš papinoga poslanika fratra Pavlina koji, kako piše u saborskoj poslanici, treba papu da izvijesti o prilikama u ovoj zemlji, optužuje da ju je sastavio i falsifikovao pečat i potpise na njoj. Stavlja mu na teret i da je pripremio obraćanje vladike Mardarija papi Urbanu VIII (N. Milaš, Sveti Vasilije Ostroški, Dubrovnik 1913, 34-35). Pita se da li je Mardarije i pročitao a kamo li pisao pismo papi, jer je na latinskome jeziku, što nije tačno, jer je taj dokument na slovenskom i ćirilicom. Optužuje rimsku propagandu da je u to vrijeme bila prava manija da prikazuju Rimu kako se maltene sav srpski narod pounijatio (isto, 29). Osporava i pismo iz Tvrdoša upućeno papi, jer je nekadašnji arhimandrit Nikodim Raičević pričao Vuku Karadžiću da je Vasilije rezidirao u Ostrogu 15. godina i vladikovao, a umro je 1671. godine. Tako da je, kad je pismo pisano 1661. godine, tvrdi Milaš, Vasilije bio u Ostrogu a ne u Tvrdošu, što nije tačno (isto, 38-39). Milaš pokušava da demantuje i dva hercegovačka kaluđera, Pavla i Damjana, koji su šćeli 1597. godine da idu u Rim i iskažu „a mi da smo vazda vašoj svetini podložni i materi crkvi“. Njihovu namjeru pripisuje zlim fratrima koji su bili obrlatili tadašnjega mitropolita Visariona koji je bio pristao uz Uniju (isto, 47). Pismo Vasilijevo iz 1671. pripisuje izvjesnome bosanskome fra Ivu, za kojega veli da kažu da je u to vrijeme djelovao u Hercegovini, koji je obrlatio igumana Tvrdoša Atanasija, po stilu pisma cijeni slabo pismenoga, koji je „sumnjivoga

Nikodim Milaš osporava više istorijskih dokumenata, pored ostalog, osporava i pismo iz Tvrdoša upućeno papi, jer je nekadašnji arhimandrit Nikodim Raičević pričao Vuku Karadžiću da je Vasilije rezidirao u Ostrogu 15 godina i vladikovao, a umro je 1671. godine. Tako da je, kad je pismo pisano 1661. godine, tvrdi Milaš, Vasilije bio u Ostrogu a ne u Tvrdošu, što nije tačno

Nikodim Milaš

karaktera i gotov da za novce pogazi i svoj obraz...“. Za fra Iva piše „da je znao tako vješto pravoslavnima podilaziti, i da je u tom poslu toliko uspijevao, da ga je za to Kongregacija propagande pismeno pohvalila“ (isto, 56-57). Ovo su po Milašu dokazi da Vasilije nije imao niti je mogao imati dodira s tim pismima papi, nego su nesavjesna lica upotrijebila njegovo ime u nečiste svrhe. Za ta pisma krivi moračke i trebinjske kaluđere (isto, 60). Za Svetoga Vasilija tvrdi da je kao mlad boravio u Cetinjskome manastiru kod Mardarija i da je pokušavao da ga odvrati od zle namjere da prihvati Uniju. Kako nije uspio to je po-

Ostaci prvobitnog manastira na Cetinju

Ilarion Ruvarac

Vladimir Ćorović

Za Svetoga Vasilija Milaš tvrdi da je kao mlad boravio u Cetinjskome manastiru kod Mardarija i da je pokušavao da ga odvrati od zle namjere da prihvati Uniju. Piše da je Mardarije oklevetao Vasilija za grijeh i primorao da napušti Crnu Goru. Dokaze za takvu tvrdnju nije priložio, niti je poznato da je Vasilije boravio u Cetinjskome manastiru čeo javno da djeluje i besjedi protiv rimskih zabluda. Mardarije, piše, nije mogao ništa Vasiliju jer je vas crnogorski narod bio uz njega, zato ga je oklevetao za grijeh u kojem je „sam taj zlosrećni mitropolit bio“, i primorao ga da napušti Crnu Goru (isto, 70). Dokaze za takvu tvrdnju nije priložio, niti je poznato da je Vasilije

boravio u Cetinjskome manastiru. Sveti Vasilije svetačke moći stekao je nakon upokojenja - do tada ih nije imao, niti je u Crnoj Gori bilo duhovnoga autoriteta koji je bio u opoziciji Cetinjskome mitropolitu Mardariju. Iguman Gavrilo Troičanin u mjesečniku manastira kod Pljevalja pominje 1651. godine vladiku toga mjesta, mitropolita zahumskoga Vasilija Jovanovića, kojemu je patrijarh Gavrilo izdao sinđeliju 27. novembra 1651. godine kojom mu je pridodao Nikšić, Planu, Kolašin, Moraču i kadiluk Prijepoljski koji je do tada držao episkop Maksim. Vasilije je 1639. godine postao Mitropolit zahumski, a śedište je prenio u Onogošt tek 1655. godine, petnaest godina poslije potpisivanja Unije. Isto stanovište kao i Nikodim Milaš ima i Božo Đ. Mihailović. On optužuje izvjesne pisce koji pokušavaju da Sv. Vasilija predstave kao arhijereja koji je htio da se približi Rimokatoličkoj crkvi i prizna papu za vrhovnoga poglavara

(Božo Đ. Mihailović, Manastir Ostrog i Sveti Vasilije Ostroški, Cetinje 1980, 18). Drži da je plan i namjera rimokatoličkih krugova za Uniju, koristeći poštovanje i kult Svetoga Vasilija, iznio monsinjor Tokić Aleksandar kada je pohodio manastir 28. VIII 1956. godine i zapisao u manastirskoj spomenici: „Veliki Vladiko, narod iz ovih krajeva Ti često puta traži čudesnu intervenciju u svojim potrebama. A ja od tebe tražim, da crnogorski narod ide Tvojim putem crkvenom jedinstvu. Učini, ako Ti je to moguće, i Tvoju slavu širiću u cijelom svijetu“. Mihailović je to komentarisao da bi bilo dostojno pažnje i poštovanja da je nadbiskup uputio molbu svetitelju da dođe do sloge između pravoslavne i rimokatoličke crkve. Jer bi to bilo više u duhu Hirstovoga učenja. Ovako biskupova želja da prevede vjernike pravoslavne pod papski primat vrijeđa svetinju, svetitelja i vjernike o kojima se radi (isto, 19). Ako Vasilije nije bio pristupio Uniji, što je problematično u izjavi nadbiskupa Tokića, sem to što je ponovio istinu da je Vasilije priznao Uniju, i da je to Boža naljutilo? Tako je Božo indirektno priznao da je Vasilije bio pristao za Uniju. Vjerovatno su krugovi iz Beogradske patrijaršije, kojima je pripadao i Božo Mihailović,

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”. Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine

izmislili i cijeli rukovet priča o vladici Mardariju kojemu su natovarili teške grijehe protiv vjere. Optužili su ga da je samovoljno, uprkos protivljenju naroda i klira, pristupio Uniji, što naravno nije tačno. Naprotiv. Da bi je materijalnim dokazima podržali, u njegovome rodnome selu Kornetu, u Lješanskoj Nahiji, jednu praistorijsku kamenu humku oglasili su gomilom pod kojom je narod „bačio prokletoga vladiku Mardarija“. Među srpskim autorima koji su se bavili Unijom, ne postoji unisono mišljenje. Dvojica najvećih srpskih autoriteta za Uniju, o njoj imaju oprečno stanovište gore citiranim naučnim i klerikalnim krugovima. Arhimandrit i rektor Karlovačke bogoslovije, znameniti Ilarion Ruvarac, ne dovodi u pitanje autentičnost pisma pape Aleksandra VI od 25. aprila 1661. godine upućeno kao odgovor na Vasilijevo pismo poslato po igumanu trebinjskoga manastira Ćirilu. Kao ni ono od 3. januara 1671. godine koje je uputio Vasilije papi Klementu X i ostaloj rimskoj gospodi. Ta pisma su objavljena u časopisu JAZUa Starine, knj. X, Zagreb 1878. (Ilarion Ruvarac, O humskim episkopima i hercegovačkim mitropolitima do godine 1766, Mostar 1901, 20). Istovjetno stanovište ima i Vladimir Ćorović. On jasno ističe i tvrdi da je Vasilije sa bosanskim mitropolitom Epifanijem i banjskim episkopom Isaijom pokrenuo pitanje Unije s Rimom. Jer je patrijarh Jovan želio da se riješi Turaka. Vidio je da mu to može uspjeti samo pomoću katoličkih Austrije i Venecije s podrškom Rima. Da bi zadobio papu za tu ideju, žrtvovao je zajedništvo s carigradskim patrijarhom; njih trojica su tu ideju istakli 1648. godine (Vladimir Ćorović, Hercegovački manastiri - I Trebinjski manastir, GZM, Sarajevo, str. 6-7). Za razliku od mnogih srpskih autora, on ne dovodi u sumnju pokušaj srpskoga partijarha Jovana da stupi u uniju s Rimskom crkvom. Piše, da se željelo osloboditi od Turaka, pa i pod papskim okriljem, ako ne ide drugačije. Jer se vjerovalo da je papska moć veća nego što je realno bila (Vladimir Ćorović, Istorija srpskoga naroda, str. 365.). Ne osporava, već, naprotiv, tvrdi da je glavni pobornik Unije bio cetinjski vladika Mardarije koji je priznao papu za vrhovnoga hrišćanskoga poglavara (isto, 366). (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. januar 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 154 na pruzi Vrbnica – Bar, Opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj, Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

Četvrtak, 13. januar 2022. CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 157, na pruzi Vrbnica – Bar, KO Žari, Opština Mojkovac. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 156 na pruzi Vrbnica – Bar, Opština Bijelo Polje. Uvezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj, Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 165 na pruzi Vrbnica – Bar, KO Rovačko Trebaljevo, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Crna Gora

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 167, na pruzi Vrbnica – Bar, KO Rovačko Trebaljevo, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 218 na pruzi Vrbnica – Bar, Opština Podgorica. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

da je „Željeznička infrastruktura Crne Gore” a.d. iz Podgorice, adresa Trg Golootočkih žrtava br. 13, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rehabilitaciju tunela br. 169, na pruzi Vrbnica – Bar, KO Rovačko Trebaljevo, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 21.01.2022.godine.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 13. januar 2022. Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 164/21 od 28.04.2021. godine, stečajni upravnik Montenegro Airlines AD u stečaju, Podgorica, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine Montenegro Airlines AD u stečaju, Podgorica (matični broj 02737175) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) objavljuje prvi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednost imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Mjesto i adresa: Imovina data pod DIO I: Knjaz Danilo – Vojni Aerodrom u Golubovcima, Podgorica Imovina data pod DIO II: Beogradska 10, Podgorica Procijenjena vrijednost imovine: Imovina data pod DIO I: Inventar i oprema službe keteringa – 97,238.00 € Slovima:(devedesetsedamhiljadadvijestotinetridesetosameura) Imovina data pod DIO II: Računari i računarske komponente - 10,245.00 € Slovima:(desethiljadadvijestotinečetrdesetpeteura) Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: DIO I – inventar i oprema službe keteringa, DIO II - Računari i računarske komponente – bez pripadajućih hard diskova. Zbog obimnosti predmeta prodaje, detaljne specifikacije će biti dostavljene na zahtjev, preko navedene adrese elektronske pošte, ili ličnim uvidom u prostorijama uprave stečajnog dužnika u ul. Beogradska 10. Podgorica. Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom Montenegro Airlines AD u stečaju, Podgorica – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 164/21 sa naznačenim imenom ili nazivom ponuđača. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 14.02.2022. godine do 09:30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 14.02.2022. godine, sa početkom u 09:45 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenom cijenom), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, i potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili ovjereno punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Ponuđena cijena izražava se u eurima. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od procijenjene vrijednosti imovine. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 15 (petnest) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržati uplaćeni depozit, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 08:00 -16:00 h na adresi Beogradska 10. Podgorica ili na telefon br. +382(0)67508603 Stečajni račun Društva za unutrašnji platni promet je otvoren kod – Hipotekarna Banka AD Podgorica br.520-42034-73.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ IV.br.1522/2020 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnih povjerilaca INDEPENDENT CONSTRUCTION DOO PODGORICA i GENESIS PROJECT DOO PODGORICA ,koje zastupa adv. Dražen Milačić iz Podgorice,na osnovu vjerodostojnih isprava,protiv izvršnog dužnika MIOX DOO KOTOR koga zastupa adv.Boris Vukašinović iz Kotora ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: • u listu nepokretnosti LN br. 833 KO MOTIČKI GAJ I : -kat.parc.br.613/1 u naravi njiva 7.klase površine 694m2 -kat.parc.br.613/2 u naravi njiva 7.klase površine 886m2 , -kat.parc.br.614/2 u naravi njiva 6.klase površine 752m2 , -kat.parc.br.615/2 u naravi livada 7.klase površine 2392m2 , -kat.parc.br.615/3 u naravi livada 7.klase površine 443m2 , -kat.parc.br.615/4 u naravi livada 7.klase površine 1m2 -objekat 1,stambena zgrada u izgradnji površine 491m2 ,spratnosti SU+P,koja se nalazi na kat.parc.614/2 I kat.parc.615/2 II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 31.01.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvršitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvršni povjerioci, izvršni dužnik i lica koja imaju zakonsko pravo preče kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju IV-1522/2020 od 30.10.2020.godine i dopunskom rješenju IV-1522/2020 od 06.11.2020.godine, po rješenjima o izvršenju IV1641/2020 od 04.01.2021.godine; IV-1642/2020 od 04.01.2021.godine; IV-1760/2020 od 04.01.2021.godine, po rješenju o spajanju predmeta IV-1522/2020 od 28.05.2021.godine ,i po dopunskom rješenju IV-1522/2020 od 27.09.2021.godine , radi naplate novčanih potraživanja glavnog duga u ukupnom iznosu od 155.425,02 eura ,sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama ,troškovima izvršnog postupka ,advokatskim troškovima ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati. IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Vladimira Vasiljevića od 26.04.2021.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Javnog izvršitelja Branke Samardžić posl.br.IV-1522/2020 od 25.05.2021.godine i dopunskim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV-1522/2020 od 28.09.2021.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti, iznosi 435.068,00 eura (slovima četiri stotine trideset pet hiljada šezdeset osam eura) ,I to: -kat.parc.br.613/1 u naravi njiva 7.klase površine 694m2 -kat.parc.br.613/2 u naravi njiva 7.klase površine 886m2 , -kat.parc.br.614/2 u naravi njiva 6.klase površine 752m2 , -kat.parc.br.615/2 u naravi livada 7.klase površine 2392m2 , -kat.parc.br.615/3 u naravi livada 7.klase površine 443m2 , -kat.parc.br.615/4 u naravi livada 7.klase površine 1m2 _________________________________________________________________ = 201.502,00 EURA -Objekat broj 1 –stambeni objekat u izgradnji –kuća za odmor ,spratnosti SU+P _________________________________________________________________ =233.566,00 EURA V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti. VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 12.01.2022.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

28 Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE STANOVI NA PRODAJU GORNJA GORICA: JEDNOSOBAN (35-37m2) GARSONJERA (22m2) DIREKTNO OD INVESTITORA NE PLACA SE POREZ NA PREVOD 3% NOVOGRADNJA U CIJENU URACUNATO 1 PARKING MJESTO STARI AERODROM: JEDNOSOBAN (50m2) PREKO PUTA TC FORUM (FRANCA)

DEJAN 069 349 690

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1

Četvrtak, 13. januar 2022.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 13. januar 2022. Posljednji pozdrav ocu našeg dragog kolege Davora, poštovanom

Posljednji pozdrav ocu našeg cijenjenog kolege Davora, poštovanom

DRAGANU KAŽIĆU Porodici iskreno saučešće.

Sa velikom tugom vas obavještavamo da je dana 12. januara 2022. nakon duge i teške bolesti u 65. godini preminuo naš dragi

DRAGANU KAŽIĆU

DRAGAN Boškov KAŽIĆ Iskreno saučešće porodici.

Kolege i koleginice iz Arene: JOVAN TERZIĆ, ANA MARKOVIĆ, RATKA ŠĆEPANOVIĆ, NEĐELJKO KOSTIĆ, RAJKO PEROVIĆ, STOJAN STAMENIĆ, SAŠA JONČIĆ, RATKO PEROŠEVIĆ, DRAŽEN DRAŠKOVIĆ i BRANO KADIĆ

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

Sahrana je obavljena istog dana na seoskom groblju u Dodošima, u skladu sa epidemiološkim mjerama.

637

662

Ožalošćeni: supruga NADA, sin DAVOR, kćerka DANKA, snaha DANKA, braća MILUTIN i RAJKO sa porodicama, sestra RAJKA sa porodicom, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav

Дана 12. јануара 2022. године преминула је у 89. години наша драга 658 Posljednji pozdrav

DRAGANU KAŽIĆU ДАНИЦА Гојкова ГРАБОВИЦА рођена Бановић

Због новонастале ситуације, у складу са епидемиолошким мјерама, саучешће примамо 13. јануара 2022. године од 10 до 13 часова у сеоској капели у селу Подгор-Овточићи.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.

DRAGANU KAŽIĆU

Сахрана ће се обавити у 13 часова на сеоском гробљу. Kćerka DANKA sa porodicom Vječno ćemo čuvati sve što nas je vezalo za tebe.

Ожалошћени: Породице ГРАБОВИЦА и БАНОВИЋ

659 DAVOR, DANKA, KALINA i DARIJA

660 Dragom prijatelju

DRAGANU KAŽIĆU Počivaj u miru, dobri moj Dragi. Posljednji pozdrav. GOJKO VUČKOVIĆ sa porodicom 640 Za iskreno prijateljstvo posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

DRAGANU KAŽIĆU 656

Od šuraka LJOLJA i ČEDA VEŠOVIĆA sa porodicama

30 Oglasi i obavještenja Tužnim srcem javljamo da je dana 12. januara 2022. godine, posle duže bolesti, preminuo naš dragi

Četvrtak, 13. januar 2022. Dragoj sestri

Dana 12. januara 2022. u 66. godini, poslije kraće bolesti, preminula je naša plemenita i voljena majka, sestra, baba i svekrva

BRANKI Gojovoj MUGOŠA

RADOICA – RADE Dimitrijev VUKIĆEVIĆ

Zbog epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti u užem krugu porodice dana 13. januara. Povorka će krenuti u 13.30 časova iz kapele pod Trebjesom ka mjesnom groblju Bogetići, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

NADA pok. Radomana ČOLAKOVIĆ Voljena moja sestro, Nadam se da si našla mir i spokoj pored svog sina Milenka. Neka tvoja napaćena duša počiva u miru, a meni ostaju tuga, bol i uspomene.

VERA KOVAČEVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: sestra RAJKA, braća DUŠKO, PERO, RANKO i DEJAN, bratanična JELENA, bratanići BORIS, IVAN, NIKOLA, NENAD, DIMITRIJE i ALEKSANDAR, snahe SEKA, MARTA, MILENKA i LIDIJA, i ostala mnogobrojna rodbina VUKIĆEVIĆ i ujčevina NIKOLIĆ

647 Posljednji pozdrav voljenoj babi, svekrvi

rođena Krivokapić

Pokojnik će biti izložen u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 13. januara od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju Ponikvica – Trubjela.

Ožalošćeni: sinovi MIODRAG-MIJO i NIKOLA, braća PEKO i DRAGO, sestre DARA, SONJA, RAJKA i LJUBINKA, unučad VOJIN, MARTIN, ELENA i NIKOLINA, đever RADISLAV, jetrva RADA, snahe BRANKICA, IVONA, LJUBINKA i LJILJA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeverići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina ČOLAKOVIĆ i KRIVOKAPIĆ

655

663

BRANKI MUGOŠA Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je naša draga

Voljenoj tetki

Uvijek ćemo te čuvati u našim srcima. Počivaj u miru.

Snaha BRANKA, unuk MIRKO, unuke IVANA i MIRJANA i praunuka JOVANA

VJERI ĐURKOVIĆ VOJKA Ristova RAKOČEVIĆ

650

rođena Boričić

Živiš u našim srcima. Počivaj u miru.

Opraštamo se od naše preminula dana 12. januara 2022. u 80. godini života. Saučešće primamo 13. januara u gradskoj kapeli Kolašin od 10 do 13 časova, kada krećemo za Sjerogošte gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Kuća žalosti: Gornji Pažanj – Kolašin.

ALENKA, MIRJANA i ANDRIJA Ožalošćeni: suprug RISTO, sestra VINKA, kćerka IRENA, sinovi IGOR, PREDRAG i NENAD sa porodicama i ostala rodbina RAKOČEVIĆ i BORIČIĆ

VJERE ĐURKOVIĆ

Čuvaćemo te u našim srcima.

646

654 Posljednji pozdrav voljenom stricu

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našoj dragoj OLGA, NELA, ZOJA i LUKA

657

BAO MANDIĆ

Prošlo je 40 dana od kada nije sa nama naša

Uvijek ćemo te se sjećati sa osmijehom na licu. Bio si poseban, a takvi žive vječno.

VJERI

KEMAL, AJLA, TARIK i NAIL 668 Posljednji pozdrav voljenoj babi

JOKE Veljkova KALUĐEROVIĆ

Tvoj odlazak ostavio je u nama tugu i vječno sjećanje na ono što si nam bila.

Tvoju neizmjernu ljubav i pažnju čuvaćemo vječno u našim srcima. Počivaj u miru. RADOJKA, ANĐELA, NINA, LUKA i SLAVKO

BRANKA Gojkova MUGOŠA

PAVLOVIĆI: STANKA, BAĆKO, DUŠKO i MARKO sa porodicama

669

Raduješ se, otišla si u zagrljaj sinu i suprugu. Vječno ću čuvati tvoj lik od zaborava. Počivaj u miru, hrabrosti moja. 635

Tvoja unuka MIRJANA MUGOŠA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 653

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. januar 2022. Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

Posljednji pozdrav našem voljenom mužu i ocu

Posljednji pozdrav voljenom

MARKU KALEZIĆU Od VESNE, IVANA i GORANA PEJOVIĆA 667

MARKU Mirkovom KALEZIĆU

MARKU

Život sa tobom dao nam je lijepe i izuzetne stvari koje su urezane u našim srcima. Na kraju si nam i pokazao kako se ide u carstvo nebesko ne razmišljajući o svom životu nego o životu svojih voljenih. Tvoja duša je našla svoj mir i blagostanje.

Sa ponosom sam živio i sa još većim ponosom ću živjeti kao tvoj sin.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

BISERKI

Porodici iskreno saučešće.

VELIZAR – PAKO

Tvoji: STANIMIRKA, VESNA, VESKO i VELIZAR PAKO OBRADOVIĆI

638

664

665

Dana 11. januara 2022. umrla je u 91. godini naša draga

Posljednji pozdrav našem dragom

Naš dragi brat, đever i stric

BOSA Perova BULAJIĆ rođena Burić

MARKO KALEZIĆ

MARKU Zbog epidemiološke situacije, sahranjena je u krugu porodice dana 12. januara na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćene porodice BULAJIĆ i BURIĆ

Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Počivaj u miru.

Napustio nas je tiho, onako kako je i živio. Tužni smo što su se sklopile njegove umilne oči i utihnuo glas kojem smo se toliko radovali. Imao je veliko i toplo srce koje nam je nesebično darivao. Zbog toga nam teško pada njegov iznenadni odlazak tamo gdje nema bola, patnji i suza, koje ostavlja nama.

Tvoji: sin VESKO, snaha BILJANA i unuke ANA i ANĐELA

Za njim tuguju:

651 Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

SVETOZAR, RANKO i MARA sa porodicama

BOSI BULAJIĆ Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i pažnju koju si imala prema nama. Sa poštovanjem, tvoje sestrične: JELKA i DRAGICA sa porodicama 652

666

661

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. januar 2022. Tužnim srcem javljamo da je naša draga

Dana 11. januara 2022. preminuo je u 84. godini naš dragi

Dana 12. januara 2022. preminuo je, u 84. godini, naš dragi

MILIVOJE - MIJO Dragov VUKASOVIĆ

BOŽIDAR Đurov VUJOVIĆ

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u užem krugu porodice na groblju Vrbice dana 13. januara.

Kuća žalosti: Ul. Pera Počeka – 22, Podgorica, odakle krećemo dana 13. januara u 12 časova za mjesno groblje Komarno – Virpazar, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sin DRAŠKO, ćerke SLOBODANKA i SNEŽANA, brat BRANKO sa porodicom, sestre RADOJKA i DANICA, snaha DIJANA, unuci ALEKSANDAR i NIKOLA, unuka ANDREA i ostala rodbina

Ožalošćeni: brat ČEDO, sinovci MILOŠ i ALEKSANDAR, sinovice MARIJA i IVANA, sestrić VLATKO sa porodicom, brat od strica MIKO sa porodicom, sestra od strica DESANKA sa porodicom, porodice pokojne braće od stričeva SAVA i BLAŽA, braća od tetke SRETO i RADE sa porodicama, ujčevina RADOMAN i ostala rodbina

648

STANKA pok. Vlada ČAĐENOVIĆA rođena Boljević

preminula dana 11. januara 2022. godine. Sahrana je obavljena po želji pokojnice u krugu porodice, dana 12. januara na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćena PORODICA

641

611 Dana 11. januara 2022. preminuo je u 94. godini naš voljeni

Obavještavamo da je dana 12. januara 2022. u 79. godini života poslije kraće bolesti preselio u ahiret Dana 11. januara 2022. napustila nas je naša voljena

DOBRILO – ZEKO N. NOVOSEL

FADILJ Mustafe ŠABANADŽOVIĆ DESANKA Krstova SAMARDŽIĆ

Zbog epidemioloških mjera sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 12. januara u 13 časova na gradskom groblju na Žabljaku.

Hajtar će se obaviti dana 12. januara od 13 do 15 časova na groblju u Tuzima kada će se klanjati i dženaza.

Ožalošćeni: supruga JULKA, sinovi IVAN i NIKOLA, ćerke MILUŠA i BORKA, sestra ROSA, snahe, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: sin MEHDI, kćerka MERSIHA, brat FERID, sestre FATMIRA i MELIHA, zet HAMIR, snaha PRANVERA, braća od stričeva BAJRAM, IZEDIN, EDIN, REFIK i BAHRUDIN kao i familije ŠABANADŽOVIĆ, MUSTAGRUDIĆ, PERIĆ, IČELIĆ, HRUSTIĆ, KADRIJA, SUKNIĆ

Zbog epidemioloških mjera sahrana je obavljena u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju, 12. januara u 11 časova.

Ožalošćene porodice: SAMARDŽIĆ, PEROVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina 612

619

Posljednji pozdrav mom dragom sestriću

Draga sestro

DUŠANU ELEZU S tugom se opraštam od tebe, Dule moj. Počivaj u miru, dobra dušo. Ostaćeš zauvijek u mom srcu i sjećanju po svemu lijepom i plemenitom. 614

Tetka RAJKA BOJANOVIĆ

622

Opraštamo se od naše voljene

DESE Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si uvijek ponosno hodala. Počivaj u miru. MIKICA sa porodicom 626 Posljednji pozdrav dragoj sestri

Posljednji pozdrav našoj dobroj komšinici

Posljednji pozdrav našem dragom i plemenitom bratu od tetke

Hvala ti za svu pažnju koju si nam pružila, za naša druženja, prelijepe uspomene, za tvoju nesebičnost, poštenje, skromnost i dostojanstvo. Neka tvoja duša caruje nebeskim carstvom u koje si bezgranično vjerovala, a tijelo počiva u voljenoj podlovćenskoj zemlji.

DESANKI

DESI

DUŠANU ELEZU MILAN, MILANKA i RANKA sa porodicama 615

DESANKE K. SAMARDŽIĆ

Brat VESKO, sestra VASILJKA, bratanić MARKO, bratanična MARIJA 625

TVOJI: snaha BRANKA, bratanična KATARINA ZOGOVIĆ sa porodicom, bratanići NIKOLA i GORAN SAMARDŽIĆ sa porodicama 627

Komšije MILOŠEVIĆ

624

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 13. januar 2022. Dragom bratu

Dana 12. januara 2022, iznenada nas je napustio u 84. godini naš voljeni

Dana 11. januara 2022. u 70. godini života preminuo je naš dragi

DRAGIŠI VUKSANOVIĆU

Počivaj u miru.

PREDRAG – DRAGIŠA Veselinov VUKSANOVIĆ

MARKO Mirkov KALEZIĆ MICA, BOBAN i BANE

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 13. januara u 14 časova na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti: Ul. Nikole Kovačevića br 6.

618 Posljednji pozdrav dragom kumu

Ožalošćeni: supruga STANIMIRKA, ćerka VESNA, sinovi VESKO i VELIZAR-PAKO, unuke ANA i ANĐELA, unuk IVAN, zet GORAN, braća SVETOZAR i RANKO, snahe BILjANA, MARICA, LjILjA i MOMIRA, bratanične, bratanići, sestrična, sestrić i ostala rodbina

VULJU

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana se obavila dana 12. januara na gradskom groblju Čepurci u krugu uže porodice.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, sinovi VESELIN i ZORAN, snahe TATJANA i JELENA, sestre DANICA – MIMA i DARINKA, unučad, braća od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina

Počivaj u miru, dragi kume.

608

629 MIĆO, NEVENA, MILENA i MARKO sa porodicama

Посљедњи поздрав, драгом комшији

Posljednji pozdrav voljenom ocu

617

БОРУ КНЕЖЕВИЋУ

PREDRAGU – DRAGIŠI VUKSANOVIĆU

Нека твоја благородна душа нађе мир, делијо момачка…

Tata, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGIŠA VUKSANOVIĆ

МИШКО и МИЛА МИЛОВИЋ

Tužni smo odlaskom našeg druga. Ostaju nam sjećanja na naše najljepše dugogodišnje druženje.

620

LJUBO i SLAVICA RAIČEVIĆ

Našem dragom zetu i tetku

Sinovi VESELIN i ZORAN

610

Dragom dedi

616 Posljednji pozdrav dragom

DRAGIŠI VUKSANOVIĆU

PREDRAGU – DRAGIŠI VUKSANOVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

DRAGIŠI VUKSANOVIĆU

Porodica pok. SAŠE MILAČIĆA

Sa ljubavlju

621

od unuka ANDRIJE, VUKA, ALEKSE i unuka JANE

DUŠKO, SVETLANA, BORIS i ANJA

e-mail: oglasno@t-com.me

633

609

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 13. januar 2022.

Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru

13. 1. 2021 – 13. 1. 2022.

VASILJKA-KOKE BOŽOVIĆ

BAO MANDIĆ S tugom se opraštamo od tebe. Počivaj u miru. DOBRA DUŠO. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanju po svemu lijepom, dostojanstvenom i plemenitom.

SJEĆANJE 13. 1. 2020 – 13. 1. 2022.

MILENA V. JOKSIMOVIĆ rođena Pavićević

Mnogo nam nedostaješ. Sjećanja ostaju...

Anđele naš, počivaj u miru sa tvojim Joksom i neka vam naše suze ne remete vječni mir.

SAŠA i VANJA 630

Tvoji: majka RUMICA, sestre SANDRA i SNEŽANA, brat MARKO

KIKA, IDA, TALE, JASMIN i DIDA 13. 1. 2021 – 13. 1. 2022. 649

628

POMENI

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata, strica i djevera

Godina dana prođe od kada nije sa nama

VASILJKA-KOKE BOŽOVIĆ Teška je ova protekla godina bez tebe. Majko, mnogo mi nedostaješ.

BRANISLAVA – BANJA DAPČEVIĆA Tvoja CICA

DANICA Vasova BORILOVIĆ

631

Dani bez tebe su prazni i tužni. Prerano si nas napustio i ostavio mnogo bola. Umjesto da čekamo tvoj dolazak, posjetićemo tvoju vječnu kuću, gdje počivaš sa svojim roditeljima.

rođena Drašković

13. 1. 2021 – 13. 1 .2022. Hvala ti što si živjela za nas i našu sreću i što si bila naš najveći oslonac. Uspomenu na tebe čuvaćemo u našim srcima zauvijek.

Ožalošćena PORODICA 623

VASILJKA-KOKE BOŽOVIĆ Ožalošćeni: kćerka ZORE sa porodicom, porodica pok. FILIPA, sinovi MIĆO i MIKI sa porodicama

Дана 13. јануара 2022. године навршава се четрдесет дана од када више није са нама драга нам

Vrijeme ne može umanjiti bol za tobom. Puno mi nedostaješ. MACE

639

632

Protekla je tužna godina dana od kada smo ostali bez naše voljene

Hvala vam što ste bili dio našeg djetinjstva i odrastanja. Uvijek ćete biti u našim srcima. 2002 – 2022.

2021 – 2022.

ЗАГОРКА МИТРОВИЋ Драга Заге, захвални смо на љубави и пажњи коју си нам пружила и увијек ћеш остати у нашем сјећању. Породица ће посјетити твоју вјечну кућу дана 13. јануара у 10 часова. Са љубављу и поштовањем Породица МИТРОВИЋ

MILEVE Veljkove DUDIĆ MILO

KOKE

613

BOŽOVIĆ

U srcima nosimo tugu što smo je izgubili, a u mislima sjećanja na sve one lijepe trenutke koje nam je posvetila u životu.

Dana 13. januara navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

S ljubavlju i poštovanjem,

Unučad MILOŠ, LELA MILENA, TINA

porodice DUDIĆ i PAJOVIĆ 642

636

Draga naša baba

TUŽNO SJEĆANJE 13. 1. 1989 – 13. 1. 2022.

VUKAŠIN KIKO KALEZIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i pažnju kojom si nas uvijek obasipao.

MILO BOŽOVIĆ MILORAD P. POPOVIĆ U mislima si uvijek sa nama. 645

Tvoji NAJMILIJI

Đede, iako nijesi među nama već dvadeset godina i dalje si dio nas. Sa ponosom te čuvamo od zaborava. Tvoj MILOŠ 643

KOKE BOŽOVIĆ TVOJA PORODICA

Godina je prošla, a nije prošao dan da ne pomislimo na tebe. Nedostaješ... 644

Tvoji: MILOŠ, JELENA, DUŠAN i PETRA 634

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 13. januar 2022. Poslovni broj : Iv.br.1026/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca DOO“FRANCA MARKETI” Bijelo Polje, PIB:02984121, adresa: Teslina bb, koga zastupa Sead Franca iz Bijelog Polja, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika, DOO “MB TEAM” ul Vaka Đurovića bb, PIB:03079210, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 3.148,92 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.01.2022.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO “MB TEAM” Vaka Đurovića bb, PIB:03079210 , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1026/21 od 19.05.2021.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 12.01.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Poslovni broj : Iv.br.1516/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca DOO“Meso-promet” Bijelo Polje, PIB:02063344, adresa: Teslina bb, koga zastupa Hilmija Franca iz Bijelog Polja, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika, DOO “DIO” Knjaza Danila bb, PIB:03042804, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 696,66 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.01.2022.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO “DIO” Knjaza Danila bb , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1516/21 od 06.08.2021.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 12.01.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1514/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca DOO“Meso-promet” Bijelo Polje, PIB:02063344, adresa: Teslina bb, koga zastupa Hilmija Franca iz Bijelog Polja, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika, DOO “MB TEAM” Vaka Đurovića bb, PIB:03079210, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 2.315,94 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.01.2022.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO “MB TEAM” Vaka Đurovića bb, PIB:03079210 , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1514/21 od 06.08.2021.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 12.01.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

UNIVERZITET CRNE GORE POMORSKI FAKULTET KOTOR

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

raspisuje

PORTAL POBJEDE

KONKURS

Urednica

Za izbor stručnog saradnika za oblast – predmet Pomorska meteorologija i oceanografija, na određeno vrijeme – ljetni semestar studijske 2021/22. godine, honorarno angažovanje, jedan izvršilac.

Zamjenik

Uslovi: Kandidat treba da ispunjava uslove utvrđene Statutom Univerziteta Crne Gore i Pravilnikom o organizaciji i unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta na Pomorskom fakultetu Kotor, te zvanje zapovjednika broda.

Urednica

Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja na adresu: Pomorski fakultet Kotor, Put I bokeljske brigade 44, 85300 Kotor

JOVANA ĐURIŠIĆ BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36 Marketing

Četvrtak, 13. januar 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 13. januar 2022. • broj 304.

ili:

zbog čega ,,The Matrix Resurrections“ pada i na narativnom i na akcionom planu, blijedo kopirajući duh originala

Str. 7, 8. i 9.

Senzorna bomba koja iscrpljuje

Četvrtak, 13. januar 2022.

A cappella

Minimum podrške E

vo nas. Početak još jedne godine. Počelo je bajno, omikron, delta plus, deltakron, flurona, pa imam osjećaj da su i svi drugi, znani i neznani kovid-19 sojevi stigli na zimovanje u Crnu Goru. Sjećam se, nije tako davno bilo, kada smo imali više od 700 slučajeva na dnevnom nivou, bilo je jako zabrinjavajuće i zatvarali smo se u kuće i stanove. Danas, kada šaramo brojkama na nivou između dvije i tri hiljade novozaraženih, stvari se čine potpuno normalnim. Znam, znam, lakše kliničke slike i srećom (ili za sada) manji broj hospitalizacija, uprkos ovim brojkama ulivaju nadu, konačnu nadu u skori završetak pandemije i kakvu-takvu normalizaciju života. Da li će se to i dogoditi, saznaćemo do proljeća.

*** Sjećam se, 2021. počela je frkom u Americi, haosom koji su pristalice Donalda Trampa priredile glavnom gradu SAD, nezadovoljne činjenicom da je njihov omiljeni lik izgubio izbore u toj zemlji. To je pratio cijeli svijet tih januarskih dana. Za razliku od prethodne, ova godina počela je takođe pažnjom cjelokupne svjetske javnosti, ali je povod bio, možemo li reći sportski? Prvi teniser na svjetskoj ATP listi Novak Đoković obreo se na granici Australije, odmah po slijetanju u Melburn, s namjerom da se uključi u lov na deseti australijski gren slem i time potvrdi dominaciju i unikatni rekord – najveći broj osvojenih gren slem turnira. Zaista, to i jeste parče istorije. Đoković nije pušten zbog sumnjivih papira koji su se ticali medicinskog izuzeća od vakcinacije. Zadržan je nekoliko dana u hotelu za imigrante, sačekao suđenje i dobio bitku. Da li je dobio rat, vidjećemo, jer kako prolaze dani, sve više informacija dolazi do nas, a tiču se (potencijalno lažnog) pozitivnog testa na korona virus polovinom decembra, kada je popularni Nole u isto vrijeme cirkulisao po raznim eventima u prijestonici Srbije, dijelio pehare i nagrade.

Piše: Vladimir MARAŠ

Donosioci odluka, ako ih uopšte i ima trenutno u sektoru kulture, ili se prave mrtvi ili zaista imaju lošu namjeru. Jer nevjerovatno je i veoma hrabro, rekao bih, ne uraditi ama baš ništa s pozicije nekoga kome je posao i koji je plaćen od novca svih građana, da radi upravo suprotno

Što je istina saznaćemo ovih dana, ali jasno je kao dan da nijesu tu sva posla čista – ili je bio toliko nemaran i sijao omikron po narodu, ili je (o, da li je to moguće) možda lažirao pozitivan test na kovid-19 da bi izbjegao obaveznu vakcinaciju. U 2022. očigledno je, biće zanimljivo i na domaćem terenu. Političke prilike nikada nijesu bile intenzivnije, a sistem nikada nije funkcionisao lošije. Samo na primjeru Ministarstva za kulturu,

koji niti sprovodi pravila niti raspisuje konkurse za razne programske sadržaje kojih smo željni i koji se moraju pripremati sada, a ne deset dana pred termine održavanja. Nadam se i molim, ako neko od nadležnih čita ove redove, da se što prije uključe i oslušnu dio scene koja vapi za dobrim programskim sadržajima, pogotovo u svjetlu činjenice da ih čekamo već treću godinu. Ukoliko se to ne dogodi, kovid-19 će biti pošast koje ćemo se, iskreno se nadam, nekada sjećati, a kultura će biti u stanju intubiranog pacijenta, sa ne tako velikim šansama za preživljavanje.

*** Evo, krenule su ekonomske reforme, veće plate i što sve ne, ali niko, bukvalno niko ne pominje sektor kulture i sve ono što taj sektor treba da ponudi kao viziju Crne Gore, kao poželjne destinacije u kojoj se sublimacija turizma i kulturnih sadržaja može smatrati jednim od najprepoznatljivijih crnogorskih obilježja. Osim mora i planina, svakako. Ali, donosioci odluka, ako ih uopšte i ima trenutno u tom sektoru, ili se prave mrtvi ili zaista imaju lošu namjeru. Jer nevjerovatno je i veoma hrabro, rekao bih, ne uraditi ama baš ništa s pozicije nekoga kome je posao i ko je plaćen od novca svih građana, da radi upravo suprotno. Da učini sve da poboljša i status umjetnika u sopstvenoj zemlji, ali i da u odnosu na raspoloživa sredstva uradi sve, da najbolji programi i festivali dobiju minimum podrške. Minimum, koji će nakon kovid-19 krize i završetka pandemije, potvrditi kontinuitet svega dobrog po čemu smo bili prepoznati samo do koju godinu prije. To nije teško, samo treba imati volju, želju i možda najvažnije – dobru namjeru. Strpljenja je bilo na pretek, evo više od godinu. Ali i ono polako curi, jer svi osjećamo da se neke stvari moraju pripremiti u godini u kojoj se očekuje kraj zdravstvenog ludila koje nas je snašlo sve, bez izuzetka. Ako ne uradimo upravo to, slobodno možemo da zaključamo firmu, posvetimo se low cost turizmu - i Bog da nas vidi...

Četvrtak, 13. januar 2022.

Bioskopska panorama: 15 film

U FOKUSU

filmaffinity.com

Sve širi zvjezdani horizont

kinocheck.com

Poster Egersovog istorijskog trilera ,,The Northman“ na Islandu

Ključni ,,akter“ Kameronovog dugo čekanog blokbastera ,,Avatar 2“

ada jedan film Dejvid Finčer opiše kao projekat lične strasti za koji je vezan ili koji ga čak proganja od 2007. godine, onda je jasno da to nije ,,samo film“; da se radi o cijeloj autorskoj slici, mozaiku koji treba da dobije važnu kariku 2022. godine. Ili: kada Martin Skorseze u devetu deceniju života želi da uđe sa novom krimi-pričom, ovog puta vesternom, a sve sa Robertom de Nirom u ko zna kojoj zajedničkoj saradnji – onda je jasno da je to priča o autorstvu. I da veliki umjetnici u 2022. na

Filmska godina u najavi dobija jasne konture, makar na holivudskom horizontu ključne festivalske igrače sa naše strane Atlantika. A tiče se značajno podignutih uloga u igri najvećih blokbaster kapitalaca. Velikih povratnika, od Toma Kruza u kokpitu borbenog aviona do grešničkih postelja Ejdrijana Lina. Novih, subverzivnih i otrežnjujućih priča emancipacije

velikom platnu žele da ostave novi, znakovit trag. Filmska 2022. godina tako u najavi dobija jasne konture, makar na holivudskom horizontu, čekajući i raspored i otkrivanje ključnih festivalskih igrača sa naše strane Atlantika. A tiče se značajno podignutih uloga u igri najvećih blokbaster kapitalaca. Velikih povratnika od To-

Četvrtak, 13. januar 2022.

mova iz 2022. koji će biti ispraćeni sa najvećom pažnjom

Leonardo Dikaprio na setu Skorsezeovog ,,Killers of the Flower Moon“

osagenews.org

ma Kruza u kokpitu borbenog aviona do grešničkih postelja Ejdrijana Lina. Novih, subverzivnih i otrežnjujućih priča emancipacije. Svih vizija budućnosti koje neće ličiti na sve češća i mnogo puta viđena distopijska prepakivanja… Ovih 15 naslova, koje ćemo bez izuzetka iščekivati i sa pažnjom pratiti, dokaz su i snage industrije i kreativnog impulsa, u igri u kojoj se vrte stotine miliona zelenih novčanica.

Killers of the Flower Moon

Prvo - pa ekskluziva striming platformi. U 80. godini Martin Skorseze može sebi da dopusti da snima jednu u nizu svojih kanonskih (čitaj: kao jaje jajetu sličnih) krimi- priča. Vestern krimić ,,Killers of the Flower Moon“ imaće bitan adut: zasnovan je na fantastičnom romanu Dejvida Grana iz 2017, jednoj od najboljih knjiga fikcije od početka vijeka. Već je poznato da će Leonardo Dikaprio, osim glavne uloge, biti i producent. Da je važan mamac za publiku i uloga Roberta de Nira (čak deseta kolaboracija karijere sa Skorsezeom)… Izlazak velike istrage ubistava u indijanskom plemenu Oklahome

valja očekivati taman tamo negdje oko Martijevog 80. rođendana, krajem novembra.

The Northman

Karakterna i autentična Anja Tejlor-Džoj (,,The Queen’s Gambit“) ponovo sarađuje sa režiserom filma ,,The Witch“ (2015) Robertom Egersom, u istorijskom trileru smještenom u Islandu 10. vijeka, koji je jedan od iščekivanijih filmova u prvoj polovini godine. Raja ište ozbiljne priče o Vikinzima i Egers je tu da isporuči. Aleksander Skarsgard je nordijski princ u istrazi ubistva oca, a Viljem Dafo ponovo ima bitnu ulogu… E da, tu su čak i Itan Hok, Nikol Kidman i muzička zvijezda Bjork! Definitivno najbitnija filmska priča koja se dotiče Islanda.

The Killer

Netfliksova ekskluziva godine i povratak velikog modernog autora Dejvida Finčera pod njihove skute, nakon nedovršenog ,,Mindhunter“ serijala. Majkl Fasbender imaće ulogu hladnokrvnog ubice koji ulijeće u mentalnu krizu, a sve po motivima sjajne grafičke novele Aleksija Nolena… Film je dije-

lom sniman u Parizu – a važan adut i za Finčera i za striming servis Netfliks je angažovanje scenariste Endrua Kevina Vokera. Sa njim je Finčer iznio kultni triler ,,Se7en“ (1995). Sada su prije svega pred zadatkom, da ispričaju nešto novo u ovom žanru i za Finčera dobro istraženoj (čitaj: izrabljenoj) ,,niši“.

noj ulozi karijere. ,,Kit“ je lik koji ima 270 kilograma (!) i koji pokušava da uspostavi konekciju sa davno izgubljenom kćerkom tinejdžerkom. Koju je sam prethodno ostavio. Drama zasoljena cinizmom je potencijalno jedna od ključnih subverzivnih priča godine.

Babylon

Da li je 36 godina ipak previše da jedan veliki hit dobije dostojan nastavak? Makar u najavi, novi ,,Top Gun“ je već dokazao da je relevantan. Kao i Tom Kruz, kojem je realno potrebno da pokaže da je i dalje crème da le crème Holivuda. Kruz je taj koji će naravno zajahati kokpit đavolski opasnog prototipa borbenog aviona ,,Meverik“; nova luda romansa biće mu Dženifer Koneli, a drugovaće sa kontroverznom mladom zvijezdom i prznicom Majlsom Telerom… U najmanju ruku, ,,Top Gun: Maverick“ biće solidna zabava za klince i nostalgičare.

Veliki Getsbi na steroidima. Tako Oskarovac Damijen Šazel opisuje ,,Babylon“, njegov povratak Los Anđelesu nakon velikog televizijskog promašaja u Evropi sa serijom ,,The Eddy“ prošle godine. Autor znakovitih ,,Whiplash“ (2014) i ,,La La Land“ ima još dovoljno kečeva u rukavu da okupi sjajnu glumačku ekipu: Margo Robi, Bred Pit, Olivija Vajld i Tobi Megvajer biće u centru priče Holivuda dvadesetih godina – u eri tranzicije iz nijemog u zvučni film. Sve ciljano za, naravno, oskarovski juriš!

The Whale

Bard groteskne Amerike Daren Aronofski spakovao je novu takvu priču iz predgrađa, ovog puta sa sjajnim Brendanom Frejzerom u potencijal-

Top Gun: Maverick

Women Talking

Ključna emancipatorska priča potencijalno stiže u drugoj poNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 13. januar 2022.

movieweb.com

lovini godine; potpisuje je sve glasovitija autorka Sara Poli (pamtimo je još kao Saru u kultnoj seriji devedesetih ,,Put za Ejvonli“). ,,Women Talking“ je drama smještena u konzervativnu protestantsku zajednicu na visoravnima Bolivije. Osam žena iz iste kolonije se tajno okupljaju, kako bi pronašle način da odgovore na nasilje i silovanja koja im priređuju oni najbliži i najmoćniji u zajednici… Sjajna Runi Mara, ali i velika oskarovka Frensis Mekdormand, su aduti u ovoj važnoj angažovanoj igri.

Asteroid City

Ves Anderson je prosto neumoran: ove godine je odlučio da okupi nikad veći ansambl zvijezda (što je gotovo zajednički sadržilac za svaki njegov noviji film) i lansira dramu-komediju ,,Asteroid City“. Film je i romansa i fantazija, nosi ukus futurizma i distopije – a sniman je u starom hotelu u okviru manastirskog kompleksa… E sad, koga je sve Ves tu okupio: Toma Henksa, Tildu Svinton, Bila Mareja, Skarlet Johanson, Margo Robi, Meta Dilona, Ejdrijana Broudija, Brajana Kranstona! Na podugačku listu se Anderson samo smješka i javnosti u brk poručuje da je to ,,najluđi spisak od ,,Mosta na rijeci Kvaj“, otprilike, znači makar u posljednjih 60 godina“.

Turning Red

Ako je bilo ko dokazao da umije da pogodi sa jednostavnom i efektnom premisom – to su umne glave iz Piksarovog studija animacije. ,,Turning Red“ potvrđuje pravilo, za savršeno američku i modernu priču koja se ipak tiče odjeka azijske kulture i mitologije. Osnova animacije koja stiže u bioskope 11. marta priča je koja je na različite načine istraživana u velikim anime hitovima. Djevojčica na pragu adolescencije Mei Li (glas joj pozajmljuje Rozali Čiang) pretvara se u veliku, neodoljivu crvenu pandu – svaki put kada se previše uzbudi. Trejler dostupan od novembra i Piksarova reputacija bez bilo kakvog kiksa su dovoljni argumenti da vjerujemo da se radi o hitu.

Avatar 2

Džejms Kameron će na kraju jeseni sa megalomanskim ,,Avatar 2“ projektom morati da, prije

Elizabet Olsen i Benedikt Kamberbač iznijeće ključnu Marvelovu priču godine ,,Dr Strange and the Multiverse of Madness“

svega, dokaže da je vrijedilo hvatati se za nastavak izvikanog eko-blokbastera iz 2009. godine. ,,Avatar 2“ biće samo prvi od čak četiri najavljena nastavka – za priču u kojoj Sem Vortington (realno dugoročno bez bitne uloge ili posla) i Zoi Saldana moraju da odbrane svoju vanzemaljsku porodicu od, je li, zlih ljudskih korporativnih njuški. Samoproklamovani ,,king of the world“ Kameron (šta drugo očekivati od režisera silnih ,,Terminatora“ i ,,Titanika“) je za ovaj veliki blokbaserski juriš okupio izuzetnu ekipu: Kejt Vinslet, Vin Dizel, Una Čaplin i Edi Falko su neki od onih koji treba da iznesu najrobusniji projekat godine.

Fire

Seksi romansa iz ,,pera“ izuzetno potkovane, promišljene i smjele autorke Kler Deni. Znajući kako ona stvara, za očekivati je da taj erotski okvir bude samo okvir za mnogo dublju i angažovanu priču. Slavna Francuskinja Žulijet Binoš uhvaćena je u ljubavnom trouglu između likova koje tumače Vensan Lindon i Gregoar Kolan; njih dvojica su najbolji prijatelj, a sa obojicom je i prethodno bila u vezi… Izvjesno film van engleskog govornog područja koji će imati najviše odjeka u američkim bioskopima – a premijeru će dočekati na Berlinalu u februaru.

Doctor Strange in the Multiverse of Madness

Prošlo je 15 godina od kada je legendarni Sem Raimi posljednji put režirao film iz ,,Spi-

der-Man“ serijala sa Tobijem Megvajerom u glavnoj ulazi. Horizont superherojskog filma od tada je doživio ludu ekspanziju sa Marvelovim univerzumom. A Raimi je dobio priliku da režira dugo očekivani nastavak ,,Doctor Strange“ (2016). Već sada se zna da će ,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ biti jedan od ključnih filmova Marvelove ,,četvrte faze“. Raimijeva poslovična lakoća raskošnog stila i vizuelnog pripovijedanja je sjajan zalog za uspjeh filma koji stiže 6. maja. A pored velike zvijezde Benedikta Kamberbača u glavnoj ulozi, uz povratak Rejčel Mekadams u bitnoj ulozi, važan adut biće i Elizabet Olsen kao Vanda Maksimof – Skarletna Vještica, nakon izuzetne role u sjajnoj prošlogodišnjoj seriji. Ovo je ključna Marvelova priča godine!

Crimes of the Future

Dejvid Kronenberg opet ide u (ne tako lijepu) budućnost; ovog puta više od pola vijeka nakon što je snimio originalni i nepravedno potcijenjeni ,,Crimes of the Future“ (1970). Futuristička priča svijeta u kojem čovječanstvo mora da se prilagodi sintetičkom okruženju – i praktično postane nova vrsta. I više od toga; potpuno novi koncept bića. Otprilike, Kronenberg će igrati na kartu izuzetno potentne priče, za četvrti film u kom će mu ključnu rolu iznijeti Vigo Mortensen. Uloga je više nego izazovna: umjetnik i performer koji ,,pati“ od ,,sindroma ubrzane revolucije“. Stelarnu glumačku posta-

vu kompletiraju sve bitnija Lea Sejdu i Kristen Stjuart.

Don’t Worry Darling

Film koji se naslanja na ključni trač godine. Olivija Vajld (čuvena Trinaestica iz serije ,,House“) režira film u kojoj glavnu ulogu tumači, ni manje ni više, nego muzička zvijezda i šećerlema Hari Stajls – sa kojim je navodno mjesecima u vezi. Nakon dobrog režiserskog debija ,,Booksmart“ (2019), Vajld obećava zrelu priču o mladom bračnom paru (Stajs i Florens Pju) suočenom sa privikavanjem na zajednički život u američkoj utopiji 50-ih. Novi uspjeh bi je etablirao kao jednu od ključnih modernih autorki.

Deep Water

Povratak velikom platnu sjajnog propovjednika požude Ejdrijana Lina, koji nije potpisao film još od famoznog ,,Unfaithful“ (2002). ,,Deep Water“ otprilike je na sličnoj teritoriji: Ben Aflek i Ana de Armas su par čiji brak ne funkcioniše, daleko od toga. U ovom erotskom trileru koji puca makar na brojne nominacije za ključne nagrade, jedino što ove bračne suludnike drži zajedno – je potreba da se igraju sa umom i emocijama onog drugog. Sa pedigreom autora kontroverznih filmova začinjenih erotikom, poput ,,Fatal Attraction“ (1987) i ,,9 1/2 Weeks“ (1986), Lin ima zadatak da mejnstrimu isporuči bljesak one stare magije. Uz pitanje, koliko je pečatnih pogleda, dodira svile i ukusa noći potrebno, da odjekne jednako potentno u ovoj, 2022. godini. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 13. januar 2022.

ZERKALO

,,The Matrix Resurrections“ pada i na narativnom i na akcionom planu, blijedo kopirajući duh originala

Senzorna bomba koja iscrpljuje

Marko STOJILJKOVIĆ

to nam je sve ovo trebalo pitaće se mnogi, kada pogledaju četvrti (igrani) deo franšize ,,The Matrix“ podnaslovljen ,,Resurrections“, koji nam dolazi punih 18 godina nakon završetka originalne trilogije. Dodatni razlog za to egzistencijalno retoričko pitanje je i to što baš ne možemo biti sigurni šta je ,,The Matrix Resurrections“ zapravo u kontekstu franšize: potpuni ili delimični nastavak, ili pak nekakav pokušaj „reboota“.

Poraz u kinima

marca.com

Kijanu Rivs povratnik u blijedoj igri nostalgije četvrtog nastavka franšize

Piše:

U svakom slučaju, delom je tu na snazi logika kapitala, da se još uvek postojeća (a po svoj prilici čak i rastuća) fan-baza „izmuze“ do poslednjeg dolara, zbog čega je produkcijska kuća Warner Brothers godinama pritiskala sestre Vačovski da snime nastavak, pritom preteći da će se nastavak ili neki već dodatak franšizi (recimo Morfeusov „origins story“) svakako biti snimljen, s njima ili bez njih u sedlu. Na kraju je Lana Vačovski popustila pod pritiskom, pravdajući se odlukom da nakon smrti roditelja želi da provede više vremena sa svojim drugim omiljenim parom, Neom i Triniti, dok sestra Lili u projektu nije učestvovala, premda je za projekat dala blagoslov. Scenario su na kraju napisali Lana Vačovski, britanski pisac Dejvid Mičel čiji su roman ,,Cloud Atlas“ slavne sestre ekranizovale skupa s Tomom Tikverom, te bosansko-američki postmodernistički pisac Aleksandar Hemon, koji je s Vačovskima sarađivao na finalu njihove serije ,,Sense8“, što u teoriji zvuči kao uhodana kombinacija. Snimanje je započelo u februaru mesecu 2020. godine u San Francisku, da bi zbog pandemije bilo prekinuto sredinom marta, a nastavljeno na jesen iste godine u Berlinu. Premijera u predbožićno vreme 2021. godine je teoretski morala da bude pun pogodak (uz kvalifikaciju za nagrade u Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 13. januar 2022.

sezoni, posebno one u tehničkim kategorijama), ali su finansijski rezultati nakon dve sedmice prikazivanja skoro pa porazni – film je tek na pola puta da pokrije zvanični budžet, a kritika je oštro podeljena.

Rupa na saksiji

Možda percepcija novog ,,The Matrix“ filma najviše zavisi od očekivanja s kojima se kreće u bioskop, ali ni to ne mora biti Film uporno igra na kartu romanse Nea (Rivs) i Triniti (Keri-En Mos)

pravilo. U teoriji, ,,Resurrections“ najbolje „odzvanja“ kod onih fanova koje je prvi deo oduševio, ali im se nastavci ,,Reloaded“ (2003) i ,,Revolutions“ (2003) nisu baš toliko svideli, pa novi film može poslužiti da ispravi neke od grešaka prethodnih nastavaka ,,Reloaded“ i naročito ,,Revolutions“ su sami po sebi prilično promašeni nastavci, skoro pa na silu izbačeni kako bi se

kapitaliziralo na fenomenu originalnog ,,The Matrix“ (1999). Prilično rudimentarna priča je arbitrarno vođena od jedne akcione sekvence do druge, pa su ta dva filma bila i ostala pre svega orgija kompjuterske grafike koja je, pritom, dosta loše ostarila. Originalni ,,The Matrix“, pak, ima status revolucionarnog filma, što na tehničkom planu svakako jeste, i pritom se zanetheposterdb.com

maruje da je samo njegova prva trećina konsekventna u smislu pričanja priče, izgradnje likova i sveta u kojem oni egzistiraju, dok je u drugoj polovini filma ona stavljena u funkciju upravljanja akcijom i zamaskirana zvučnim parolama i otkrićima, čija će suštinska banalnost proći ispod radara mlađoj i impresijama podložnijoj publici. Uostalom, nije ,,The Matrix“ jedini precenjeni film te vrste čija se „mudrost“ bazirala na naknadnom učitavanju „velikih značenja“ od fanova; prelaz između milenijuma bio je prepun naslova koji su publiku impresionirali otkrivanjem „rupe na saksiji“. Pomenimo samo ,,Fight Club“ (Dejvid Finčer, 1999) i ,,American Beauty“ (Sem Mendes, 1999) kao najeklatantnije primere opšte konstatacije da nešto s našim kapitalističkim sistemom ne valja, a mi smo u njemu uljuljkani i toga nesvesni. I ,,The Matrix Resurrections“ u solidnoj meri „jaše“ na tom sentimentu, što je prilično jasno još od samog početka filma i otkrića jednog od novih likova, hakerke Bags (Džesika Henvik), da je neko, verovatno Neo, ostavio modal sa scenom u kojoj Triniti izvrće prostor i beži od Agenta Smita, što nju i njenu ekipu potiče na pokušaj ponovne ekstrakcije Nea koji je, iako se skupa s Triniti žrtvovao na kraju trećeg dela, nekim čudom još živ i zarobljen kao baterija za Matriks u stvarnom svetu.

Programer i domaćica

Međutim, modal je mač sa dve oštrice i može biti zamka za Bags i ekipu, a oni odatle prvo moraju izvući novog Morfeusa (Jahja Abdul-Matin II je zamenio Lorensa Fišburna) koji je, pak, sada agent sa delom koda Agenta Smita, koji će im onda pomoći da izvuku Nea. Neo, pak, naoko komotno „živi“ u Matriksu pod imenom Tomas Anderson (niko drugi do Kijanu Rivs). On je programer i kreator uspešne franšize kompjuterskih igrica ,,The Matrix“. Od svog šefa Smita (Džonatan Grof umesto Hjuga Vivinga pokušava da skine njegove grimase) je upravo dobio zadatak da s kreativnim timom poradi na nastavku igrice. U njegovom monotonom

Četvrtak, 13. januar 2022.

gq.com

Jahja Abdul-Matin II interesantna zamjena za Lorensa Fišburna u ulozi Morfeusa

Četvrti nastavak franšize zapravo reciklira formulu originalnog filma ,,The Matrix“, u smislu proporcija između koliko-toliko intrigantne priče u prvoj trećini filma i naučno-fantastičnog akcionog spektakla, u kojem priča postaje sekundarna i stavljena u funkciju skretanja akcije đuju s „dobrim“ mašinama na uzgoju jagoda, dok za red brine komandantkinja Najobi (Džejda Piket-Smit reprizira ulogu). Nema Proročišta, a nema ni Arhitekte, Matriks je pod novom upravom Analitičara, odnosno Neovog terapeuta. A zastrašujuća istina je ta da je većini ljudi sasvim udobno u poziciji baterija za Matriks, dokle god im se serviraju priče u koje oni veruju... ,,The Matrix Resurrections“ zapravo reciklira formulu originalnog filma ,,The Matrix“ u smislu proporcija između neke koliko-toliko intrigantne priče u prvoj trećini filma i na-

flickeringmyth.com

životu koji je, saznajemo, pokušao da prekine skokom s krova, jedino uzbuđenje predstavljaju slučajni susreti u lokalnoj kafeteriji s Triniti (Keri-En Mos, fantastična), koja je sada Tifani, očajna domaćica i majka troje dece udata za dominantnog, nestrpljivog, možda i pomalo agresivnog muža Čeda (Čed Stahelski, koordinator kaskadera na originalnoj trilogiji, kasnije autor ,,John Wick“ franšize). Svoje probleme Tomas prorađuje i s terapeutom (Nil Patrik Haris koji još nije izašao iz uloge Barnija u slavnoj rom-kom seriji ,,How I Met Your Mother“), koji mu prepisuje plave pilule. Jednom kada se probudi i proguta crvenu pilulu, pa opet postane stari dobri Neo, sebi za zadatak uzima da ponovo probudi ljubav svog života, Triniti. Međutim, svet je postao drugačiji: krhki mir između ljudi i mašina je postao perverzija samog sebe, nema Ziona, na njegovom mestu je Io, a u njemu probuđeni ljudi sara-

Džejda Piket-Smit u repriziranoj ulozi ovog puta ostarale Najobi

učno-fantastičnog akcionog spektakla, u kojem priča postaje sekundarna i stavljena u funkciju skretanja akcije. Taj intrigantni deo novog Matrixa u principu otpada na meta-nivo, u kojem je originalna trilogija svojevrsna simulacija u okviru simulacije, koje su svi njeni akteri svesni, što dovodi i do nekih od uspelijih humornih momenata.

Igra nostalgije

Dodatni izazov je, međutim, i servisiranje fanova, odnosno poigravanje s njihovim osećajem nostalgije čemu Lana Vačovski i njeni ko-scenaristi pribegavaju kroz celo trajanje filma, često projektujući scene iz trilogije, naročito prvog dela, i direktno u filmu (u svrhu Neovog prisećanja, je li), ali i kroz „fleš-bek“ scene. Rezultat toga nije baš naročito jasna priča, ali to u teoriji ne smeta fanovima ,,The Matrix“ franšize naviknutim na petljanja, skretanja i muntanja, dokle god im se, kao i „srećnim baterijama“ u filmu, pruža iluzija da su nešto shvatili i otkrili i da tu ima uopšte nečega što se

može shvatiti i otkriti, a da nije banalno. Poslednji nastavak unekoliko pada i na svom najjačem polju – na polju akcije. Nije ona sama po sebi loša, ali nije ni impresivna, za šta je razlog možda i to što skoro više nikog iz originalnog tima, što za vizuelne efekte, što za produkciju, što za koreografiju i kaskaderski deo posla, tu nema, pa su novajlije prisiljene da pokušaju rekreirati duh originala, a Lana Vačovski da sve to maskira bližim planovima, upotrebom kamere iz ruke i bržim rezovima. Zbog toga je ,,The Matrix Resurrections“ možda i najveća „senzorna bomba“ koja naprosto iscrpljuje gledaoca (trajanje od dva i po sata tu svakako ne pomaže) bez neke naročite potrebe i nagrade. Moguće da je razlog svemu tome što se svet od prvog do poslednjeg ,,The Matrix“ filma toliko promenio, makar na pojavnom, ako ne i na suštinskom planu. Vačovski više nisu braća, nego su sestre. CGI efekti više nisu novina, nego čak i pešačko rešenje od kojeg ne odustaju. Pokušaj revolucije je propao, ostala je samo ljubavna priča kao paralelni kolosek i nostalgija za vremenom kada su neki od nas verovali da su smisao našli i da smisao uopšte postoji. U tom smislu, ,,The Matrix Resurrections“ nije nikakvo uskrsnuće, koliko vađenje komada garderobe (kožnih i skaj-mantila recimo) iz naftalina.

Ocjena: 4.8/10

Četvrtak, 13. januar 2022.

,,The Lost Daughter“: Izvrstan re denofgeek.com

CELULOID Sjajna Olivija Kolman briljira u ulozi Lede

Suptilna studija materinstva Ambijent grčkog ostrva perfektno iskorišćen u adaptaciji knjige Elene Ferante

imdb.com

Četvrtak, 13. januar 2022.

ežiserski debi Megi Džilenhol s izuzetnom Olivijom Kolman

ada prvi put ugledamo Oliviju Kolman u ulozi Lede, u režiserskom debiju Megi Džilenhol ,,The Lost Daughter“, ona je obučena u belo i kroz dobar deo filma će to ostati na snazi. Nije tu reč o simbolici jer nije u pitanju venčanica ili spavaćica, već o oznaci nekakvog socijalnog statusa: u pitanju je produžena bela košulja, pogodna za nošenje preko jednodelnog kupaćeg kostima. Dakle, komad odeće u kojem možemo zamisliti sredovečnu profesorku književnosti na „polu-radnom“ odmoru na grčkom ostrvu, dok na plaži čita Dantea i pravi beleške u tvrdo ukoričenu svesku. Iako se dobrim delom odvija na plaži, ,,The Lost Daughter“ nije „plažni“ film, baš kao što ni izvorni roman samozatajne italijanske spisateljice Elene Ferante nije komad plažne literature. U pitanju je složena psihološka studija kompleksnih i apstraktnih pojmova kao što su materinstvo, kajanje, sramota, izbori i šta to znači biti žena u savremenom svetu. Sve u svemu, to je popriličan zalogaj za autorku-debitantkinju koja po prvi put piše i režira, ali Megi Džilenhol je uspela da napravi moćno filmsko delo koje će nas naterati na razmišljanje i ostati s nama još dugo vremena.

Strankinja na ostrvu

Prva stvar koju je ispravno napravila je to da ulogu dodeli drugoj glumici. Ne zato što ona ne bi bila sposobna izneti je, naprotiv, njoj kao glumici često neprijatne psihološke dubine izvrsno leže, već zato što se onda ne bi mogla posvetiti režiji kako i koliko treba. Izbor Olivije Kolman je izvrstan i generalno, a posebno za ovu priliku gde treba pronaći balans između onog uljudnog i vidljivog s jedne strane i čudnog i često neizrečenog s druge, a Megi je izvrsno kroz to vodi, pa možemo govoriti o potpunom razumevanju između dve glumice i dve žene. Leda je, dakle, na odmoru, i to kao strankinja s drugog kraja sveta u maloj i tesno poveza-

Film ruši očekivanja savremenog konzumenta sadržaja, u smislu da ideje razvija inteligentno, umjesto da ih servira već sažvakane. Zbog toga je osvježenje da u ovom filmu imamo ono što obično nalazimo u knjigama: misli, osjećanja, postupke koji se ne mogu racionalno objasniti, i to sve iz distinktivno ženske perspektive noj zajednici fiktivnog grčkog ostrvceta. To podrazumeva malo neželjene pažnje starog kućepazitelja Lajla (Ed Haris), ali i malo one laskave od strane mladog poslužitelja, konobara i sladoledžije Vila (Pol Meskal). Prelomni trenutak je, pak, taj kada se na tihu plažu naseli klan njenih zemljaka, Amerikanaca iz Kvinsa, koji su inače poreklom s istog ostrva i koji na neki neformalni način to ostrvo „drže“. Prvi susret s njima nije naročito prijatan, u smislu da im ona pomalo tera inat i neće da se pomeri sa svog mesta na plaži da bi oni bili skupa, ali će taj sukob biti izglađen kada joj visoko trudna Kali (Dagmara Dominčik) donese parče torte, a njih dve zapodenu razgovor o trudnoći, roditeljstvu i deci. Pravi objekat njene pažnje je, međutim, Kalina dosta mlađa snaha Nina (Dakota Džonson) i njena kći Elena, sa kojom ima odnos koji bi se ponajbolje mogao opisati kao zahtevan za obe. Leda ih promatra sa strane, sve dok se u jednom trenutku Elena ne izgubi na plaži, a Leda se priključi potrazi i nađe je. U toj konfuziji Elena uspe da izgubi omiljenu lutku, što izazove poprilične turbulencije u okviru familije. Leda uspe da nađe i nju, ali je iz nekog razloga ne vrati vlasnici, već je zadrži za sebe, „usvoji“ i o njoj se „brine“.Razlog za to je pomalo banalan, i ona i njene kćeri su imale istu takvu lutku, ali otkriva jednu dublje skrivenu traumu. Naime, Leda je rodila dok je još bila na post-diplomskim studijama (u tom periodu života je igra sjajna Džesi

Bakli koja, doduše, ne liči na Oliviju Kolman, ali to može poslužiti kao poenta koliko se ljudi i njihove fizionomije menjaju kroz život).

Famozna lutka

Materinstvo se za nju pokazalo prilično iscrpljujućim i neprijatnim iskustvom, od toga da je stariju i zahtevniju kći Bjanku ona takođe jednom prilikom izgubila na plaži, pa do toga da je zbog obaveza prema deci morala da uspori s karijerom jer se to od nje očekivalo, a nije se očekivalo od njenog supruga Džoa (Džek Farting). Kada znameniti profesor Hardi (Piter Sarsgard, inače suprug Megi Džilenhol) na nju obrati pažnju, ona će to iskoristiti da učini nešto nezamislivo i da na određeno vreme napusti svoju decu, zbog čega se do dana današnjeg kaje. ,,The Lost Daughter“ se na par mesta „prodavao“ kao film koji ruši tabue, što nije baš posve tačno, pre svega što su ti tabui koje film navodno ruši već bili srušeni u nekim ranijim filmovima. U ,,Kramer vs Kramer“ (1979) Roberta Bentona majka napušta sina da bi našla sebe i zbog toga nije satanizovana (bez obzira što je film snimljen iz vizure muškarca, bivšeg partnera i detetovog oca), dok je roditeljstvo, pre svega materinstvo, prikazano kao nešto ne baš uzvišeno u hororu ,,Vinyan“ (2008) Fabrisa du Velca. Opet, ,,The Lost Daughter“ ruši očekivanja savremenog konzumenta sadržaja u smislu da ideje razvija inteligentno i izlaže ih suptilno, umesto da ih servira već sažvakane.

Zbog toga je osveženje da u ovom filmu imamo ono što obično nalazimo u knjigama: misli, osećanja, postupke koji se ne mogu racionalno objasniti, i to sve iz distinktivno ženske perspektive, a da se Megi Gilenhol pritom ne pomaže „štakama“ poput naratora ili usiljenih dijaloga koji bi zamenili unutrašnje monologe. Uparena sa sjajnom direktorkom fotografije Elen Luvar (filmovi Elajze Hitmen, prošlogodišnja ,,Murina“ Antonete Alamata Kusijanović), Džilenhol se fokusira na krupne planove Ledinog lica i lica njenih sagovornika, a pritom su neverbalne reakcije barem podjednako važne kao izgovoren tekst. Uz perfektnu montažu Afonsa Gonsalveša (,,Winter’s Bone“ (2010) Debre Grenik, noviji radovi Džima Džarmuša), ,,The Lost Daughter“ se napeto prati od scene do scene kao nekakva triler-misterija, bez obzira što je satkana od, čini se, sasvim običnih, realističnih i ovozemaljskih stvari, pojmova i dilema.

Krupni planovi

Razlog za divljenje je i vrlo vešta adaptacija izvornog romana, posebno u smislu promene konteksta (i Leda i familija na odmoru su u romanu Italijani iz Napulja, a ostrvo ima jasnu italijansku prošlost) i skraćivanja Ledinog odnosa s vlastitom majkom (u filmu dolazi u prvi plan samo jednom, a usput se pominje možda još jednom). Sreću, doduše, malo kvari zbrzani, čini se arbitrarni kraj, kojem fali malo motivacije da bi ga „usidrio“, pa makar i po cenu da se lagano naruši dotadašnji ton. Tu, doduše, dolazimo do inherentnih razlika između medija filma i literature i činjenice da se neke stvari koje se mogu reći ne mogu pokazati (i obratno). I pored toga, ,,The Lost Daughter“ je film koji je dobar onoliko koliko može biti: možda nije reč o remek-delu, ali je svakako o nečemu izvanrednom i izvrsnom. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.6/5

Četvrtak, 13. januar 2022.

SERIJE

The Book of Boba Fett

Novo Diznijevo ,,Star Wa

Boba Fet već u drugoj epizodi djeluje kao potpuno razrađen lik u kojeg je lako vjerovati i za kojeg je lako navijati. I to onda kad se ovaj zabludjeli kauboj, prosto rečeno, nađe na misiji iskupljenja - među svemirskim Indijancima

udbina se ponekad poigra, da i zalutali i posrnuli dobiju šansu. To je mantra koju na početku druge epizode ,,The Book of Boba Fett“ izgovara Temura Morison, Boba Fet lično; otprilike u momentu kad vam se čini da nije dostojan ni mjesta statiste u nekoj ,,Star Wars“ priči. A onda kreće totalni obrt.

Tuđinska zemlja

To je da je ,,Dina“ Frenka Herberta dobrim dijelom inspirisala ,,Zvjezdane ratove“, zna svaki saj-faj zaluđenik koji je galio horizontima pustinjske planete Tatuine (,,Star Wars“), pa u njima prepoznavao obrise pješčanog Arakisa (,,Dune“). A uvodne tri epizode ,,The Book of Boba Fett“ će vam otkriti još jednog ,,Dune“ zaluđenika, slavnog režisera Roberta Rodrigesa. I pružiti jednu mnogo dobru tezu: ,,Dune“ je svemirski vestern u sličnoj mjeri kao i ,,Star Wars“! Teksašanin Rodriges, tip koji je od jednog Gringa, dobrog prijatelja Kventina Tarantina učio lekcije o ludim petperačkim pričama i fantazijama i smiještao ih u vestern milje (dobro znate ,,Desperado“ (1995) i ,,From Dusk till Down“ snimljen godinu kasnije) – je za Diznijev ,,The Book of Boba Fett“ preuzeo strogu kontrolu i ulogu izvršnog producenta. Prvu epizodu (,,Stranac u tuđinskoj zemlji“) je usput i režirao i jedan vrlo skroman tekst te premijere počastio kadrovima koji su, brat-bratu, za koplje bolji i od onih najboljih u dvije sezone već kultne televizijske ,,Star Wars“ prethodnice ,,The Mandalorian“. Potom je u drugoj epi-

zodi (,,Plemena Tatuine“) režisersku palicu povjerio talentu Stefu Grinu, koji čak ima i nominaciju za Oskara za kratki film ,,New Boy“ (2007)... I usmjerio svog Bobu Feta i cijeli projekat u pobjedničkom pravcu. Dakle, sve što je nakon premijere bilo potrebno da ,,The Book of Boba Fett“ profunkcioniše je da se drži dobitničke ,,The Mandalorian“ formule. To jest, da se poigra arhetipskim motivima velikih vesterna! Planeta Tatuina je naravno savršeno poprište za to – a Temura Morison je ipak idealan Boba Fet. I to onda, kad uspije da perfektno kanališe internog Džona Vejna, za već sada jednog od najupečatljivijih svemirskih kauboja u televizijskoj istoriji. Malo podsjećanja o Bobi Fetu: lovac na ucijenjene glave u originalnoj ,,Star Wars“ filmskoj trilogiji je u seriji ,,The Mandalorian“ dobio priliku za savršen zaokret od antagoniste do (anti) heroja. Da to ne djeluje salto mortale, zadatak je ove serije, koja Bobu prati kroz dva paralelna narativa.

Među Indijancima

U prvom (prethodi njegovom pojavljivanju u seriji ,,The Mandalorian“, otprilike odmah nakon onoga što ga zadesi na kraju trećeg ,,Star Wars“ filma) je ujađen, napola svaren u utrobi pustinjskog čudovišta, potom pokraden od (i dalje neodoljivih) Džava krijumčara i konačno zatočenik plemena Tasken pustinjaka. U drugom (odmah nakon svega što mu se desi u ,,The Mandalo-

meaww.com

Galaktički Džon V

,,Kauboj“ Boba (Temura Morison) među ,,Indijancima“ plemena Tasken

rian“) – dodatno je izranjavan, ali sa pozicijom glavnog baje (neko bi rekao šerifa, ili mafija bosa, đavo će ga znati) u najvećem gradu Tatuine, na prijestolu nezaboravne filmske spodobe Džaba Hata... Vjerujte, ovo ,,Star Wars“ fanovima nije ni pretjerano komlikovano ni bilo kakav spoiler; više podsjećanje što je sve našeg pustinjskog protagonistu satjeralo i zadesilo, u uvodnih nekoliko minuta premijere. E taj Boba Fet već u drugoj epizodi djeluje kao potpuno razrađen lik u kojeg je lako vjerovati i za kojeg je lako navijati. I to onda kad se ovaj zabludjeli kauboj, prosto rečeno, nađe na misiji iskupljenja - među svemirskim Indijancima! Tada je lako Temuru Morisona uvezati sa Džonom Vejnom, a karakterističan facijalis tu samo pomogne da veza bude očiglednija. A Boba Fet u nekoliko poteza inicijacije među Indijancima, jahanja ka pustinjskom horizontu i potjere za vozom ,,zlih kosmičkih Gringosa“ postaje i Vejn u ,,Čovjek zvani hrabrost“ (,,True Grit“, Henri Hedvej, 1969), ali i onaj iz kultnog remek djela ,,Rio Bravo“ (Hauard

Hoks, 1959) i ,,The Searchers“ (1956) Džona Forda. A sama Tatuina, sa svim svojim plemenima, makar podjednako neodoljiva kao onda kada je sutonima dva sunca ove planete grabio dječak Luk Skajvoker...

Glavni šerif

Sada već možemo reći da Robert Rodriges zna znanje, vjeruje i osjeća ovaj projekat, na način da Dizniju može pružiti projekat koji će u najmanju ruku držati zadovoljnim i mirnim sve ,,The Mandalorian“ fanove do izlaska treće sezone... A mnogo bitnije – Bobu Feta učiniti važnim ,,Star Wars“ protagonistom, jednim od onih koji ovaj univerzum čine neponovljivim i savršeno zabavnim i privlačnim. Naravno da se tu radi o hodu po žanrovskim konvencijama i klišeima (ako ih iko ima, to su vesterni) – pa opet, Robert Rodriges to čini na zabavan i štosan način koji je mnogo više od nostalgičnih sjećalica. Sada je prije svega pred zadatkom, da ispegla narativ druge vremenske ose serije; one koja se tiče borbe ,,ko je glavni šerif u našem malom gradu“. Ili otprilike, onom u kom je

Četvrtak, 13. januar 2022.

Vejn

Boba Fet već umorni stari kauboj, Džon Vejn u posljednjoj ulozi karijere - potcijenjenom ,,The Shootist“ (1976) Dona Sigela. ,,Star Wars“ tako nijesu dobili samo sjajan lik Bobe Feta, već i jednu planetu Tatuinu koja vrvi od života, uzbuđenja, opasnosti, zabave, kao nikad do sad u ,,Zvjezdanim ratovima“. Ali i jednu sjajnu priču o narodu Taskena koje ćete, vjerujte, obožavati već negdje do trećine druge epizode. I da: Robert Rodriges je u nekoliko laganih poteza ostavi o lekciju, recimo, čak i slavnom režiseru Deniju Vilnevu. A to je, što se sa malo smjelosti i mašte, može sve uraditi od osnovne premise ,,Dine“ Frenka Herberta. A svi koji su čitali Herbertov veliki roman, vanvremenski klasik naučne fantastike, sada mogu sa sigurnošću tvrditi da je Rodriges štosno i malo bezobrazno ,,namignuo“ u kom će smjeru ići važan dio radnje drugog dijela Vilnevovog ,,Dune“, kada film izađe naredne godine. Pa malo li je, od jedne kao fol ,,banalne“ Diznijeve ,,Star Wars“ serije! S. S.

Ocjena: 3.7/5

comicbook.com

Wars“ poglavlje na tragu kultnih vesterna ali i Herbertove ,,Dine“

Šmek klasika vestern žanra na posteru serije

Četvrtak, 13. januar 2022.

SERIJE

The Silent S

a n r a n u L u a j i c i d e eksp i c i l u j o p slije

Prva južnokorejska theposterdb.com

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

užna Koreja je jedna od onih zemalja koja je uspjela mnogo profitirati od pojave striming servisa, a to se posebno odnosi na Netfliks. Nakon serija ,,Squid Game“ i ,,Hellbound“, koje su poobarale mnoge rekorde gledanosti, na red je došla i jedna vrlo aktuelna tema. Ekološke katastrofe, poput globalnog zagrijavanja, a u nekim djelovima i nestašice pitke vode, pa i prenaseljenost, počele su gurati sve više scenariste u televizijske i filmske avanture u ovaj novi podžanr - opstanka pod svaku cijenu, uprkos konfliktnoj ljudskoj prirodi. Serija ,,The Silent Sea“ sa osam nastavaka u režiji Čoi Hang-jonga i po scenariju Eun-kjo Parka se bavi očajničkom potragom za novom budućnošću na Mjesecu, jer je Zemlja suočena s dezertifikacijom.

Izvor života

Lik poznate glumice Bae Duona jedina dobra karika u neuspjeloj kosmičkoj misiji

Serija adaptirana prema istoimenom kratkom filmu iz 2014. koji je napisao i režirao sam režiser serije, odvija se u bliskoj budućnosti, gdje je suša dostigla vrhunac i voda se distribuira u određenim količinama. Dok se čovječanstvo bori sa sušom, države traže različita rješenja za ovaj problem. Južnokorejska vlada šalje posebnu grupu ljudi u centar za istraživanje Mjeseca Balhae, da prikupi uzorak za koji se nadaju da će riješiti sve probleme. Tim ima 24 sata da prikupi uzorak, gdje je cijela posada umrla zbog curenja radioaktivnog zračenja prije pet godina. Među nastradalima se našla i sestra astrobiologije Song Ji-ana (Bae Duona) kojoj je Uprava za svemirsku avijaciju ponudila da učestvuje u ekspediciji. Žena vođena željom da pronađe sestru i shvati što se stvarno dogodilo u toj svemirskoj strukturi, pristaje otići u misiju, u kojoj deset astronauta pod zapovjedništvom kapetana Han Joon-jaea (Gong Juo) mora nepoznatu tvar donijeti kući. Međutim, misija neće ići kako je planirano, od prvog trenutka zbog kvara na svemirskom brodu kojim su astronauti putovali.

Četvrtak, 13. januar 2022.

a naučno-fantastična serija o ispitivanju vode na Mjesecu

cinemaescapist.com

Posada sa brojnim plitkim i nerazređenim likovima

Većina korejskih drama temelji se na likovima, ali ,,The Silent Sea“ je izuzetak. Ako izuzmemo slavnu Bae Duona u ulozi usamljene dr. Song, svi ostali likovi su apsolutno lišeni trodimenzionalnosti karaktera Scenario na prvi pogled ne zvuči previše maštovito i inovativno. Zemlja je opet na rubu apokalipse, a odgovor se opet traži u prostranstvima svemira. Kad se putovanje završi na Mjesecu, postavlja se pitanje zašto gledati ovu seriju i ubrzo dobijemo i odgovor, jer se ispostavi da ,,The Silent Sea“ ide u malo drugačijem smjeru od većine sličnih žanrovskih proizvoda. Onima koji prvenstveno očekuju fantastične CGI efekte, najmodernija tehnička dostignuća i pregršt akcionih scena: ova serija nije za njih, ovdje to nećete dobiti. Put do Mjeseca je kratak, kao i spoljašnji snimci na satelitu. Umjesto toga, unutar stanice ima mnogo prizora koji izgledaju kako bi i trebalo, klaustrofobično, sivo i pusto. Ovo ima estetsku draž retro karaktera, samo pitanje je da li zbog ne prevelikog budžeta ili specifične ideje autora. Prije će biti da je prvo, jer kada se pređe na scene na ,,otvorenom“, vidljivi su CGI efekti koji se pojav-

ljuju u filmovima od prije dvadesetak godina. Iako su to sitnice, mnoge jednostavno upadaju u oči i smetaju. Isto isto, serija ima problem sa nekim naučnim činjenicama. Postoje scene u kojima se astronauti kreću po površini Mjeseca prilično čudno, što je možda pokušaj ,,simulacije“ niže gravitacije Mjeseca. S druge strane, u stanici hodaju i trče najnormalnije. Što se tiče priče, ona se odvija poput dvostranog trilera. S jedne strane imamo zaplet u kojoj se astronauti kreću u svojim odijelima unutar uskih i mračnih tunela Lunarne istraživačke stanice, suočavajući se sa složenim izazovima da dovedu rad do kraja.

Siromašni likovi

U isto vrijeme imamo podzaplet s političko-društvenim prizvukom u kojem počinjemo nazirati igre ekonomske moći kroz prezentaciju dva lika, koji skrivaju temeljne informacije i prave namjere i planove.

Tu se otvaraju zanimljivi putevi na temu morala i naučne etike kada su ulozi visoki, koji nažalost završe u ,,slijepoj ulici“. Umjesto korištenja dugotrajnog izlaganja da ispuni pozadinske priče svakog od članova posade, režiser se odlučio za fleš-bekove kako bi nam pružio bolju ideju zašto su likovi motivisani zakoračiti na Mjesec. Međutim, na ritmičkom nivou, vidljiv je nedostatak sadržaja, tj. osjećaj viška nekoliko epizoda, dok je finalni obrt više nego apsurdan i pokopava sve šanse za uspješnu priču. Većina korejskih drama temelji se na likovima, ali ,,The Silent Sea“ je izuzetak. Ako izuzmemo Bae Duona, poznatu i po ulogama kod sestara Vahovski, u ulozi usamljene doktorke Song, spremne na sve kako bi otkrila što se dogodilo i koja ima jedina dubinu, uprkos istom izrazu lica tokom svih epizoda, ili zapovjednika Han Juon-jaea, koji se analizira kroz odnos s bole-

snom ćerkom zbog odsutnosti vode na Zemlji - svi ostali likovi su apsolutno lišeni trodimenzionalnosti karaktera. S tim se ne dobija pravi osjećaj o njihovoj motivaciji, čak ni na kraju. Dok bi gledalac trebao očekivati određen nivo herojske žrtve za veće dobro čovječanstva, ova serija je lišena takvih stvari. Taj osjećaj traje čitavo vrijeme, ne toliko zbog glume, već zbog slabog scenarija. Zanimljivo je da će pažljiviji gledalac u manjoj, ali ključnoj ulozi u zapletu prepoznati Heo Sung Taea, glumca koji je igrao nasilnog gejmera 101 u ,,Squid Game“. Više je nego vidljivo da se serija temelji na kratkom filmu koji se nekako morao ,,naduvati“ i proširiti, iako je nedostajao potreban sadržaj. Priča o zagonetnim probama na napuštenoj Mjesečevoj bazi temelji se na zanimljivoj ideji koja se nikad ne razbukta. Možete proći kroz osam epizoda, ali ostaje žal za potencijalom koji je mogao pružiti mnogo više. Ako se priča može nastaviti, logično, u drugoj sezoni, moramo priznati da je teško vidjeti potrebu za njom.

Ocjena: 3.2/5

Četvrtak, 13. januar 2022.

Vežite se, polijećemo: Čini se da na artstation.com

SERIJE Ulozi u velikoj partiji televizijske umjetnosti su nikad veći; o tome svjedoči puka brojnost projekata koji se ove godine u najavi već mogu nazivati blokbasterima ome u 2022. nije jasna relevantnost televizije: Džef Bridžis nakon pola vijeka glumi u seriji. Televiziju je veliki oskarovac odabrao kao platformu za povratnički projekat, nakon dijagnoze bolesti koja mu realno ugrožava život. Ili, ako bi da mjerite brojkama: oko 400 miliona eura je Amazon spucao samo u sezonu (!) prve serije sa ,,Gospodar prstenova“ predznakom. I sve to samo da dokaže da je dostojan takmac u igri epske fantastike sa rivalima iz HBO i Netfliks tabora. Ulozi u velikoj partiji televizijske umjetnosti su nikad veći; o tome svjedoči puka brojnost projekata koji se ove godine u najavi mogu već nazivati blokbasterima. Sa dobrim iskustvom godina za nama, valja očekivati i novu visoku plimu kvaliteta. U pričama, koje će za nekoliko decenija ili vjekova biti važna svjedočanstva posebnosti našeg vremena. U kovitlacu straha i nadanja, prolaznog i trajnog – garantovana je vrhunska zabava.

Masters of the Air

Tom Henks i Stiven Spilberg prosto ne mogu da se otresu od (zlatne koke) tema Drugog svjetskog rata. Nakon kultne ,,Band of Brothers“ i manje uspješne ,,Pacific“, treći dio televizijske trilogije je ,,Masters of the Air“ – AppleTV+ projekat u koji je uloženo oko 230 miliona eura. Priča Osme vazduhoplovne, jedinice koja je pošteno istamburala njemački Luftvaffe 1944. i 1945. je dobra premisa – a televizijsku raju trebaće ubijediti da je Treći rajh

slomljen u vazduhu. Interesantno, sjajna Poljakinja Joana Kulig (,,Cold War“) imaće bitnu ulogu.

Raised by Wolves

Suštinski nije pretjerano teško ni uključiti se u saj-faj spektakl Ridlija Skota ni na početku druge sezone. Otprilike: par robota ima zadatak da odgaja ljudsku djecu na negostoljubivoj planeti i da ih bukvalno kultiviše na tom tlu. Kad se u sve to upetlja konflikt sa jezovitim stvorenjima, kojima ta planeta praktično i pripada – onda sve miriše na staro proročanstvo... Specifičan vizuelni stil, kontemplativan tempo i naravno velika priča o roditeljstvu – dovoljno razloga da se od 3. februara na HBO ponovo gleda ,,Raised by Wolves“.

Ozark

Početak kraja – vrlo jasan i znakovit naziv prve epizode. Ključna januarska groznica i prva polovina finalne, četvrte sezone Netfliksovog hita ,,Ozark“ stiže već 21. januara. I posljednji tango porodice Berd sa najstrašnijim kartelima Meksika, FBI i najopakijim američkim južnjacima... Sve na obali jezera Ozark, koje je zahvaljujući sjajnoj seriji postalo turistička hit destinacija TV publike. Netfliks ne može omanuti sa ovom pričom, koja je mnogo više od ,,odgovora na Breaking Bad“.

Lord of the Rings

Prošlo je više od 20 godina otkad je Piter Džekson objavio prvi film trilogije ,,Lord of the Rings“; na televizijski ekran svijet Srednje zemlje Bob Odenkirk spreman za posljednji ,,Better Call Saul“ tango u šestoj sezoni

bbc.com

Ples zm i svem kaub

Četvrtak, 13. januar 2022.

as u narednih 12 mjeseci čeka vrhunska televizijska gozba Najava za ,,House of the Dragon“, HBO nastavak ,,Game of Thrones“ spektakla

majeva mirskih boja

cnet.com

,,Obi-Wan Kenobi“ je Diznijeva ,,Star Wars“ igra visokog uloga

konačno stiže 2. septembra, kao Amazonova ekskluziva i ključno oružje u velikoj borbi sa Netfliks i HBO igračima. Budžet od 400 miliona eura (!) je potrošen za blokbaster čiji je osnovni cilj da dokaže da ,,može biti najveće epsko iskustvo na televiziji“. O radnji se ne zna mnogo – recimo, da se tiče kraljevstva ljudi Numenor, da će besmrtnu Galadrijel (Kejt Blančet u filmovima) glumiti Morfid Klark, a da je u sve upetljan i glavni mračnjak iz ,,Gospodara“ Sauron...

,,Dune“ i najjači kartaroš u filmu,,The Card Counter“, nakon godine za pamćenje ulijeće u ,,Moon Knight“, važan projekat za striming servis Disney+. Ajzak će postati dio Marvelovog univerzuma u ulozi bivšeg marinca čerečenog ratnim traumama i sindromom podijeljene ličnosti. Sve dok, paz’sad, zaslugom egipatskog antičkog božanstva (?!) ne dobije supermoći. Paprikaš svega i svačega iz kog se glumac talenta Ajzaka može uzvisiti.

The Staircase

Od serije ,,Clickbait“ do prošlogodišnjeg filmskog hita Ridlija Skota ,,The Last Duel“, trendi priče su najednom postale – rašomonijade. Takva će biti i ,,The Afterparty“ od 28. januara na AppleTV+, vizuelno vrlo potentna istraga ubistva na godišnjici mature. Sa sjajnom glumačkom postavom, Tifani Hadiš, Semom Ričardsonom, Zoi Čao...

Potencijalno ključna priča o istinitom zločinu koju ćete u 2022. vidjeti na televiziji. HBO mnogo nade polaže u ,,The Staircase“ – veliki oskarovac Kolin Firt glumiće Majkla Pitersona, osuđenog za ubistvo supruge Katlin (Toni Kolet). Kreator projekta Antonio Kampos već je ostvario uspjeh u istoj niši sa televizijskim pogledom na istinitu tragediju ,,Christine“. Može biti pun pogodak.

Krapopolis

Dovoljno dobra najava za ,,Krapopolis“ je to da iza ove animirane serije stoji Den Harmon, mastermajnd iza uspjeha kultne ,,Rick and Morty“. Smještena u antičku Grčku, u svijetu grešnih ljudi, još grešnijih (polu)bogova i svakakvih čudovišta – serija je potencijalni pun pogodak. A istovremeno je revolucionarni iskorak u blockchain tehnologiju i zajednicu, sa idejom da fanovi učestvuju i u kreativnom procesu i budu u prilici da plate gomilu ekskluzivnog i premijerno prikazanog materijala. Komplikovano, urnebesno, revolucionarno.

Moon Knight

Oskar Ajzak kao superheroj! Fantastični Džonatan iz ,,Scenes from a Marriage“, sjajni vojvoda Leto u

The Afterparty

Ms. Marvel

Diznijev ključni televizijski projekat Marvelovog univerzuma je onaj za kojim se, naravno, diže mnogo političke i angažovane prašine. ,,Ms. Marvel“ je Kamala (Iman Velani), tinejdžerka pakistanskog porijekla – i ,,prva muslimanska superheroina“ (da, tako se otprilike i reklamira serija u najavi). Njena moć je da mijenja oblik i veličinu tijela, a u šest epizoda Kamala otprilike treba da shvati što jeste i kako sve može uticati na svijet oko sebe.

The Old Man

Povratak Džefa Bridžisa televiziji – nećete vjerovati, nakon cijelih pet decenija. Takođe i njegov povratak glumi, nakon dijagnoze limfoma, vrste kancera. Holivudski veteran glumiće bivšeg CIA agenta u igri mačke i miša sa ubiNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 13. januar 2022.

com (Gbenga Akinagbe). Sjajnu glumačku postavu kompletiraće veliki Džon Litgou i Ejmi Breneman, u drami koja je jak adut televizije FX, koja je posljednjih godina malo u zapećku velikih striming servisa.

The Endgame

Nakon što je praktično zamrznuta u ,,Deadpool 2“ (Dejvid Lič, 2018), brazilska zvijezda Morena Bakarin pokušava da oživi televizijsku karijeru (,,Firefly“, ,,The Flash“, ,,Gotham“) koja je češće obilježena promašajima nego dobrim ulogama. ,,The Endgame“, od 21. februara na NBC, je priča o utamničenoj krijumčarki oružja – koja u zatočeništvu planira seriju pljački banki. Potencijalno prijatno iznenađenje.

Winning Time

Serija o najslavnijoj generaciji Los Anđeles Lejkersa stiže na HBO u martu – i naravno da je mnogo više od košarke, prije svega lična karta L. A. i Amerike sa kraja sedamdesetih i početka osamdesetih. Već znamo da projekat vuče brojne kon-

troverze sa sobom; da legendarni Medžik Džonson ne želi ni da čuje za nju; da je izvršnog producenta Adama Mekeja koštala prijateljstva sa Vilom Ferelom jer ga je uskratio obećane glavne uloge... Svejedno, materijal za najuspješniji (igrani) TV projekat sa košarkom kao osnovom.

The Boondocks

Potencijalno jedna od sočnijih TV animacija godine – originalni ,,The Boondocks“ bili su oštra, sjajna društvena i porodična kritika. Samozvana ,,legenda građanskih prava“ Robert Frimen sa unucima Rajlijem i Hjuijem stiže u sasvim obično američko predgrađe u Merilendu – gdje će ga, naravno, sačekati neo-fašistički režim... Cinično, urnebesno, vizuelno autentično i sočno; za vrlo potentnu HBO priču.

Monarch

Nešto kao ,,Succession“ na američkom jugu; ,,Monarch“ se najavljuje kao precizna dekonstrukcija dinamike moći u porodici slavnih kantri muzičara i producenata. Televizija

Finalna, četvrta sezona Netfliksovog hita ,,Ozark“ kreće već krajem januara

Foks na sva zvona najavljuje projekat od 30. januara i cilja konzervativniju, ,,desniju“ i ipak vrlo ozbiljnu publiku.

House of the Dragon

Nema ko nije pokušao da bude ,,nova Igra prijestola“, od Netfliksa sa ,,Shadow and Bone“ i ,,The Witcher“ do Amazona sa ,,The Wheel of Time“ novim ,,Lord of the Rings“ serijalom... A ,,House of the Dragon“ je dugo očekivani nastavak franšize, smješten 200 godina prije događaja u ,,Game of Thrones“, koji kultni pisac Džordž Martin još opisuje kao ,,mračan, opak projekat“. Otprilike – uzlet dinastije Targarijen do Gvozdenog trona Vesterosa, uz mnogo tipova srebrne kose i ljubičastih očiju. Sve naravno, sa visine zmajevog leta. Velika očekivanja i mnogo kora od banane na putu HBO spektakla epske fantastike.

Better Call Saul

Bob Odenkirk je jači nego ikada – i spreman da, sa šestom sezonom, stavi tačku na fantastičnu i obožavanu ,,Better Call Saul“ poslasticu. Nakon kovid-19 odlaganja, bolesti i oporavka od srčanog udara na snimanju, Odenkirk je najavio posljednji, trijumfalni krug omiljenog prevaranta među advokatima. Tokom godine, potencijalno krajem ljeta na AMC televiziji.

Gaslit

Serija zbog koje je Džulija Roberts lično zahtijevala da svi, ali svi akteri snimanja budu vakcinisani – ili će pocijepati milionski ugovor. Moderni pogled na ,,Votergejt“ skandal je projekat čiji Džulija nije jedini adut – nego i veliki Šon Pen u ulozi Džona Mičela glavnog savjetnika osramoćenog američkog predsjednika Niksona. Robertsova je, naravno, glavna pravednica u cijeloj priči, Džonova supruga koja je prva oglasila alarm o Niksonovoj umiješanosti u korupciju... Televizija Starz na sva zvona najavljuje projekat i odjeknuće žestoko.

The Peripheral amazon.com

Novi krimić smješten u futuristički svijet naučne fantastike - ,,The Peripheral“ je Amazonova adaptacija bestselera velikog pisca Vilijama Gibsona. Tiče se ubistva, nedorečene

krivice – ali i šanse za iskupljenje i potencijalnog sprečavanja apokalipse. Sjajna premisa za zvijezdu u usponu Kloi Grejs Morec i miljenika publike Džeka Rejnora (,,Midsommar“).

The Sandman

Najiščekivanija stripska adaptacija godine – a dobar razlog za to što je Tom Staridž idealan izbor za ulogu Sendmena, kultnog (anti)heroja stripova Nila Gajmana. Uz Gvendolinu Kristi (znamo je odlično iz ,,Game of Thrones“) u ulozi Lucifera, jasno je da kasting zaslužuje visoku ocjenu. Netfliks je suštinski zagrabio vruć krompir u ruke sa ovim projektom koji će viti velika aprilska ekskluziva. U sve to je uvaljen megabudžet, a treba prije svega dokazati, da li je ova vrlo specifična i zahtjevna adaptacija ,,ubola“ atmosferu i suštinski duh kultnog djela.

Stranger Things

Iz Rusije s ljubavlju. Planetarna publika koja se mjeri stotinama miliona lijepe tri godine čeka rasplet onog što je djelovalo kao ključni šok u postkreditsu na kraju treće sezone. Netfliks konačno podiže zavjesu sa omiljene ,,sjećalice“ osamdesetih, porodice Bajer, Ileven i Hopera kojeg, navodno, valjda, zatičemo – u Rusiji. Jer proljećni je raspust 1986, Sovjetski Savez je jači nego ikada; i odlična je šansa da ćemo na saundtreku čuti ,,Rock me Amadeus“.

Obi Wan Kenobi

Uh, projekat za koji je Dizni dobio upozorenje velikim crvenim slovima na omotu: ,,Pažljivo rukuj!“. Svim ,,Star Wars“ fanovima mnogo je stalo do Obi Van Kenobi priče; a u Disney+ spektaklu obećan je Benov (Juan Makgregor) duel sa Dart Vejderom lično. I biće to prilika i za veliki povratak Hajdena Kristensena u ulozi omiljenog negativca epske sajfaj kaubojštine. Otprilike, radnja je smještena deset godina nakon što se Obi sklonio u pustinjski mir planete Tatuine kako bi podučavao Vejderovog sina Luka Skajvokera... Jasno vam je već zašto je ovo fanovima ,,Zvjezdanih ratova“ ovo mnogo bitno, zar ne? S. STAMENIĆ

Četvrtak, 13. januar 2022.

PREPORUKA

Maja Medić, filmska autorka

Zgrabi FILM Odavno se nije desilo (možda nikad) da me u jednoj godini obore s nogu dva domaća filma i zato su na prvom mestu – „Oaza“ Ivana Ikića i „Kelti“ Milice Tomović. Oba filma su vanserijski kvalitet ne samo u kontekstu domaćeg filma, već filmske umetnosti uopšte. Oba poseduju hrabrost, beskompromisnost, humanost i jak autorski pečat u pristupu. Što se stranih igranih filmova tiče, najveći utisak na mene ostavio je jedan od prošlogodišnjih kandidata za Oskara za strani film, poljski kandidat „Corpus Christi“, (Jan Komas, 2019). Jedan od onih filmova koji vas protrese, zaboli i oplemeni u isto vreme. Pravi dragulj sedme umetnosti. Što se dokumentarnih filmova tiče, jedan od najboljih koji sam gledala prošle godine je svakako „Radiograph of a Family“, koji je režirala Firouzeh Khosrovani. To je duboko ličan film o razdoru u porodici, koji je istovremeno slika razdora u Iranu, u vreme revolucije 1979. godine.

TV U kontekstu televizije mogu samo da preporučim nekoliko sjajnih i potpuno različitih serija: „Marvelous Mrs Maysel“ izuzetno je vrcavo napisana priča o mladoj ženi koja krajem pedestih godina, pošto se razišla od muža, počinje da se bavi stand-up nastupima. „White Lotus“ je vrhunsko znalački napravljena serija koja prati nekoliko aktera od prvog do poslednjeg dana njihovog odmora i kako im se putevi ukrštaju. „Succession“ je epska slika nesrećne porodi-

Privatna arhiva

Vanserijski ,,Kelti“

Maja Medić: ,,Oaza“ Ivana Ikića film koji je prošle godine oborio s nogu

ce zaslepljene željom za moći i bogatstvom, „Normal People“ duboko intimna, bolna, nežna i tačna slika koliko ume da bude teško povezati se sa drugim ljudskim bićemi na kraju. „Staged“ je serija napravljena tokom lokdauna, koju su osmislila dva britanska glumca – Majkl Šin i Dejvid Tenan. Izuzetno je duhovita i skoro sve se dešava preko zuma pa je istovremeno prikaz kako je moguće stvoriti nešto odlično u ekstremno limitiranim uslovima.

MUZIKA Što se muzike tiče, izvojiću u duhu priče o filmu, neke od najomiljenih soundtrack albuma, kojima se uvek rado vraćam a ujedno su dodatna i preporuka za neke stare, odlične filmove. Uz neke pevam iz sveg glasa, kao

što su „Big Chill“, „Cabaret“, „All Thah Jazz“, „Sleepless in Seattle“ – a one instrumentalne volim da slušam dok čitam ili radim za kompjuterom – „Ascenseur pour l’échafaud“, „One Night Stand“, „Trois couleures Bleu“, „The Hours“, „Shine“. Ali najčešće u poslednje vreme slušam muzičke podkaste, jer je lepo kad vas pesme iznenade za razliku od slušanja sopstvenih plejlista čiji redosled znate napamet. Jedan od najomiljenijih mi je Gistro FM, čiji je autor Vladimir Skočajić Skoča.

Zaobiđi FILM Horor filmove nikada nisam volela jer ne uživam u nečemu što u meni izaziva strah. Takođe ne gledam filmove

po Marvelovim stirpovima i takvu vrstu filmova generalno jer očekujem više od filmova.

TV Televiziju zaobilazim u širokom luku već više od deset godina (otkad sam izbacila televizor iz kuće). Toliko malo ima kvalitetnog sadržaja u vidu emisija (prvenstveno mislim na domaću televiziju) i to uglavnom nadomestim kada se pojavi na internetu.

MUZIKA Kad je muzika u pitanju, pošto nisam ona vrsta posvećenika, koji prati i istražuje stalno šta je novo izašlo i odvaja vreme isključivo za slušanje muzike, htela ne htela, zaobiđem mnogo toga, nešto namerno (na sopstvenu korist) a nešto slučajno (na sopstvenu štetu).

Četvrtak, 13. januar 2022.

d ž uboks

.on-24.co

Velika imena već zauzela rovove i bu

ethiopia

Džoš Tilman obećava novu ludu igru političkog i intimnog u projektu Father John Misty

Zbog jasne i neskrivene želje, ne samo da pripadaju, već i da oblikuju sadašnjicu, brojne velike muzičke zvijezde spremne su na suštinske promjene u 2022. godini

onosan što je dio kulturnog otiska našeg vremena. Tako je Kendrik Lamar, najveći baja i faca među modernim reperima, najavio i dalje bezimeni album, oproštajni za kultnu nezavisnu kuću Top Dawg Entertainment. Lamar je personifikacija svih onih koji grabe šansu da danas, sada, ovdje – budu relevantni, da ostave znakovit, bezobrazan trag. Lik nagrađen i Pulicerom i Gremijem za sada pažljivo krije karte novog projekta i u suštini poručuje nešto važno. Ovo vrijeme pripada onima koji su spremni da ga prigrle i oblikuju u potpunosti. Zbog jasne i neskrivene želje, ne samo da pripadaju, već i da oblikuju sadašnjicu, brojne velike

Visoki talas povratnika

muzičke zvijezde su spremne ne na puke povratke, nego i na suštinske promjene u 2022. godini. Tako je veliki njujorški bend Interpol, nakon niza projekata, zamislite – najavio album koji će biti ,,pozitivniji, sunčaniji, jasniji, laganiji“ od svega do sada! Pop senzacija Lizzo poručila je da ćemo je ,,skoro isključivo gledati u togama antičke Grčke“; rokeri iz Beach House su živi album sedmicama spremali sa velikim gudačkim orkestrom... Na našoj listi su, ipak, oni za čije projekte u 2022. već imamo zakazane datume objave. Jer ovaj kalendar vinila je već u najavi bitna referenca našeg vremena.

Tears for Fears

The Tipping Point Bilo je potrebno 17 godina da slavni duo, Kurt Smit i Roland Orzabal, pronađu zajednički

okvir za novi album. Put do ,,The Tipping Point“ za hitmejkere osamdesetih Tears for Fears bio je težak; menadžeri su im uvalili neke od najuticajnijih producenata današnjice i nije išlo. Konačno, jesenas su sa višedecenijskim saradnikom Čarltonom Petusom Tears for Fears skockali album koji može biti jedno od prijatnijih iznenađenja godine. Stiže 25. februara kao katapult za veliku turneju...

Jack White

Fear of the Lawn Ne jedan, već dva albuma spremio je moderni rok šaman iz Detroita Džek Vajt. Agresivno promoviše i ,,Fear of the Lawn“ (stiže 8. aprila) i ,,Entering Heaven Alive“ (22. jul), a jasno je da će prvi biti bitniji kreativni iskorak. Vajt prije svega mora da dokaže da nije do kraja komercijalizo-

van; na primjer, singl ,,Taking Me Back“ je spakovan u marketinšku kampanju kompjuterske igre, pucačine ,,Call of Duty“... A već je poznato da će akustična verzija iste pjesme biti na drugom albumu. Otprilike – mnogo crvenih zastava i potencijalnih kora od banane, a Vajt je mnogo puta dokazao da je majstor da ih sve zaobiđe.

Placebo

Never Let Me Go U 2022. godini Placebo konačno izbacuje prvi album kao duet, nakon odlaska bubnjara Stiva Foresta još 2015. godine. Personifikacija britanskog kulta rok alternative Brajan Molko je u promociju albuma ,,Never Let Me Go“ krenuo agresivno, a singl ,,Beautiful James“ još u septembru nagovijestio dobar materijal.

Četvrtak, 13. januar 2022.

usije i zakazala albume za frontalni napad u mjesecima pred nama Stiven Vilson poslije 12 godina ćutanja benda Porcupine Tree spakovao najiščekivaniju rok poslasticu godine

musicradar.com

Već je poznato da ploča stiže 25. marta, da je spakovan u 57 i po minuta... A imena pjesama poput ,,Chemtrails“, ,,Hugz“, ,,Sad White Reggae“ i, paz’sad, ,,Fix Yourself“ – nagovještavaju hod po poznatoj teritoriji. Raja se zaželjela Plasiba nakon devet godina od posljednjeg albuma i Molku realno može proći recikliranje starih formula i formi.

Hurray for the Riff Raff

Life on Earth Ključni muzički začin sa Portorika, jedan od najuzbudljivijih bendova današnjice Hurray for the Riff Raff (i neodoljiva Alinda Segara kao personifikacija) nakon pola decenije od velikog uspjeha osmjelila se u novu muzičku ekspediciju. Vrlo direktan i jednostavan koncept naslova ,,Life on Earth“ najavljuje se kao ,,traženje prkosa i pobune u životu jedne biljke“. Novo poglavlje kopanja po ludoj, neukrotivoj podsvijesti Alinda isporučuje već 18. februara.

Father John Misty

Chloe and the Next 20th Century Nešto do kosti angažovano i političko od sjajnog modernog pjesnika – Father John Misty obećava da će se na novoj ploči dotaći i napada na Kapitol u Vašingtonu,

Brajan Molko nakon devet godina spreman za povratak benda Placebo

i pandemije, pa rasnih tenzija... I naravno, biti sasvim ogoljen i ličan – onako kako to Džoš Tilman neodoljivo radi. U ključnoj proljećnoj muzičkoj ofanzivi, ,,Chloe and the Next 20th Century“ stiže 8. aprila i poziv je na oporu gozbu cinizma od slomljenih američkih snova.

Korn

Requiem Rijedak primjer metal benda koji uspijeva da bude podjednako relevantan kao, recimo, prije dvije decenije – Korn pred novi album ,,Requiem“ zaslužuje reputaciju vrlo ozbiljne autorske muzike. Pjevač Džonatan Dejvis je fanovima obećao pjesme za koje tvrdi da ,,konačno nije bio pritisnut rokovima da ih napiše i isporuči“. Gitarista Munki je otprilike opisao album kao paralelu na njihov hiperuspješni projekat ,,Untouchables“... Uz objavljenu pjesmu ,,Start the Healing“, dovoljno da se ploča nestrpljivo iščekuje do 4. februara.

Porcupine Tree

la.

Closure/Continuation Neka se svi sklone: najiščekivaniji povratak godine (ili: od početka decenije?) pripada engleskim prog-rok-metalcima iz kultnog projekta Porcupine

Tree. Leteći start dobili su u novembru, objavom pjesme ,,Harridan“ koja je podigla žestoku prašinu –nova muzika Stivena Vilsona i ekipe nakon 12 godina! Valja očekivati i neočekivano, čak i sama odluka da se album objavi najdužeg dana godine 22. juna je znakovita. Što god se desi, dobra je opklada da će ,,Closure/ Continuation“ biti najslušaniji album sa ove strane Atlantika.

Spoon

Lucifer on the Sofa Lijepe tri decenije, knap deset albuma; rijetko ko se na indi rok horizontu tako profilisao kao konstantno relevantan kao teksaški bend Spoon. A vođa ekipe iz Ostina Brit Denijel, zamislite, najavljuje novi materijal kao ,,klasičan rok za nekog ko nikad nije mogao da svari Erika Kleptona“. Otprilike, ,,Lucifer on the Sofa“ biće svedeniji, direktniji i (valjda, tako kažu) zabavniji od prethodnog, vrlo uspješnog i elektronikom nabijenog ,,Hot Thoughts“ (2017). Zarazan rif singla ,,The Hardest Cut“ je odlična najava za ono što stiže 11. februara.

Mitski

Laurel Hell Rijetko ko se mora izboriti sa teretom stelarnog uspjeha

prethodne ploče kao Mitski. Njujorčanka japanskog porijekla, u čijoj radionici se lagano kuju i indi i pank i folk art-pop (!), već je nagovijestila da sprema dostojan nastavak za ,,Be the Cowboy“ (2018). ,,Laurel Hell“ stiže 4. februara; opisan je kao ,,muzika transformacije i mapa na kojoj ranjivost i prkos, tuga i radost, spoticanje i katarza, sve mogu pronaći mjesto u okviru jedne iste čovječnosti“. Pjesma ,,Working for the Knife“ je bila jedna od najboljih u prošloj godini i sjajan je zalog da će ,,Lauren Hell“ biti pun pogodak.

Spiritualized

Everything Was Beautiful Nakon što je prije tri godine ,,podvalio“ navodno oproštajni album, bendlider senzacije Spiritualized Džejson Pirs najavljuje maltene kosmičku širinu za ,,Everything Was Beautiful“. Ovo znači megalomanski projekat u 2022. godini: 30 kolaboracija (!), snimanje u 11 studija sa kraja na kraj svijeta, 16 instrumenata... I naslov kao citat velikog pisca antiratne postmoderne Kurta Vonegata. Pirs je suštinski u pravu: ovako i treba biti ambiciozan u muzici bliske budućnosti! S. STAMENIĆ

Četvrtak, 13. januar 2022.

33 OBRTAJA

Marija Stojanović, filmska producen

film

Vestern o domaći iz vrleti Velebi Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Ne fantaziram o takvim poznanstvima, a svakako me ne zanima demistifikovanje filmova koji su me impresionirali. Ali sam pre nekoliko godina, nakon čitanja autobiografije Bunjuela, poželela da sedim sa njim i slušam ga na bilo koju temu. To je trenutna situacija sa Hodorovskim. Oni su iz sličnog „odeljenja“, tako da bismo taj provod mogli da obavimo zajedno, a ja bih takve „njuške“ uvek odvela u „Idiott“. Trenutno nema trećeg, i ovo treba savladati. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Zabavio me je odgovor Marka Grabeža na ovo pitanje. Pored toga bih dodala da bi Tarantino verovatno bio izuzetno nadahnut ponašanjem i dinamikom filmske ekipe sa naših prostora, zamišljam da bi nešto od njegovih impresija preselio i na platno.

z ika

Film koji Vas čini srećnom? - Sve vezano za film za decu „Leto kada sam naučila da letim“, Raše Andrića koji smo snimali prošle godine na Hvaru, a publika će imati priliku da ga vidi od februara. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Nemam taj nagon dok gledam filmove, možda ponekad dok ih stvaram. Mada je i tad kratkog daha. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Ne bih rekla da je poenta da skapiram, već da film u meni probudi određene nadražaje, izazove emocije. Film koji mi ništa nije uradio i nakon kog sam razvila privremenu narkolepsiju je „Eternals“ (Kloi Džao, 2021). Ništa mi tu nije jasno, a najviše zašto taj film postoji. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Možda neka vestern priča o dve crnogorske domaćice sa vrleti Velebita, koje se bore za prevlast matrijarhata u selu. Mislim da je ovo jako važna tema a zabavlja me dok razmišljam o priči. Omiljeni filmski rivali? - Bred Pit i Edvard Norton u filmu „Fight Club“ (Dejvid Finčer, 1999).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Najsvežija scena sa životinjom mi je iz filma „Južni vetar: Ubrzanje“ (Miloš Avramović, 2021), u kojoj se dešavaju orgije bugarskih hipi čergara, na herionu i koječemu, kada se u prostoriji pojavi beli konj i niko ne kapira da li je konj stvaran ili ga tako „razbijeni“ umišljaju. Konj na kraju scene mirno izađe iz prostorije. Dosta impresivan način na koji je izvedena scena. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Mišo, teško mi je“ - Anica Dobra u filmu „Sabirni centar“ (Goran Marković, 1989). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Mračna sila sa Kaktus carom na čelu, iz „Čudesne šume“. Strašno je šta su uradili dabrovima. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Dobro se sećam filma uz koji sam se prvi put poljubila. Bilo je to u bioskopu „Kozara“. „Armagedon“ (Majkl Bej, 1998), u trenutku kada počinje refren „I Don’t Wanna Miss a Thing“. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Kompletan Raj Kuder iz „Paris Texsas“ (Vim Venders, 1984). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - I dalje je na ubedljivom prvom mestu ta mladalačka zanesenost Njujorkom nakon gledanja ranijih radova Vudija Alena („Annie Hall“, „Manhattan“, „Hanna and Her Sisters“).

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Amara Terra Mia“, Domenika Modunja na mamu i tatu. Slušali smo je na kaseti godina-

ma, a kasnije sam pronašla na YT živu verziju i to mi je jedan od potresnijih snimaka koje sam gledala. Mada se svašta tu i učitalo. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Go Down Easy“, Džon Martin deluje prikladno za tu priliku. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Everybody’s Talking“ Harija Nilsona, iz filma „Midnight Cowboy“ (Džon Šelzinger, 1969). Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? „Jolene“, Doli Parton. Vaša pjesma za karaoke? - Retko se usudim da uzmem mikrofon, ali kad sam to poslednji put uradila, u opskurnom baru u LA, bila je to pesma „SOS“ od Abe. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Džoni Mičel, sve faze. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Taman kad pomislim da nekoga ne volim ili da je precenjen, nađe se neka pesma koja mi je draga. Moguće da to što mi se ne bi nikako dopalo uopšte ne dolazi do mene. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Bouvi u stvaralačkom kontekstu, jer nije postao nimalo dosadan. Ali životno, Ejmi Vajnhaus. Bila sam na tom poslednjem koncertu, ali me je njena smrt naknadno pokidala nakon gledanja dokumentar-

Četvrtak, 13. januar 2022.

ntkinja

Maja Medić

icama ita Marija Stojanović: Muzika Raja Kudera iz filma ,,Paris, Texas“ kao soundtrack života

ca. Školski primer osobe upropašćene pogrešnom upotrebom. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Čekam te kod kolima“ od Đoganija. I dalje ne mogu da verujem šta je taj čovek otpevao. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Uopšte se ne sećam muzičkih zvedza na zidovima, ali se sećam postera na ulazu bratovljeve i moje dečije sobe na kome je bio čuveni grafit „Jebeš zid na kome ništa ne piše“. A to je štampano kao isečak iz knjige grafita koju je uredio Ljubivoje Ršumović. Ništa iz ovog odgovora ne deluje kao istina. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Čini se kao da je to uveliko obavio.

Serija idealna za kišni vikend? - „After Life“- ima dve sezone, lako se bindžuje.

rethodni period za filmsku producentkinju (Sense Production) Mariju Stojanović na poslovnom planu bio je pun lijepih vijesti. Dugometražni igrani film „Oaza“, reditelja Ivana Ikića (Europa Cinemas Label nagrada za najbolji film na Venecijanskom festivalu), ovogodišnji je srpski kandidat za Oskara, a Marija je jedna od producenata. Kampanja, odlazak u Ameriku, plasiranje među 25 filmova za nominaciju po predviđanju prestižnih časopisa kao što su Variaty, Hollywood Reporter, učinili su ovo iskustvo nezaboravnim. Iako film nije na takozvanom shortlistu, obezbijedio je plasman na svjetsku mapu kinematografije. Naša gošća spremna je za nove pohode, od kojih izdvaja realizaciju filma Ivana Marinovića „Živi i zdravi“. Iako žanrovski pripada komediji, bavi se fragilnim periodom mladih ljudi koji su na ivici da donesu najvažnije odlu-

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Road to Avonlea“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „United States of Tara“, sjajna serija o naizgled tipičnoj četvoročlanoj porodici, osim što mama ima poremećaj višestruke ličnosti. Dirljivo, duhovito, bolno. Fantastična Toni Kolet. Serija koju nikada nijeste završili? - Ne zna im se broj ali izdvajam „Narcos“, nakon tri sezone sam se mučila sa „Narcos Mexico“, ali mi nije bilo to to, nedostajao mi je Pablo, a i inspektor Penja.

ke. Zagrebaće i u pojam tradicije, porodičnih vrijednosti i nasljeđa. Stojanović se ovom ostvarenju, čije je snimanje planirano za proljeće na Luštici i Herceg Novom, posebno raduje jer okuplja šest zemalja. Nakon toga će u Beogradu i Mladenovcu snimati duhoviti prvijenac Vladimira Tagića „Yugo Florida“, inspirisan događajima iz života reditelja. Ovaj film otkriva male džepove ljudske naravi i na duhovit način oslikava odnos prema malim, ali i ogromnim promjenama u životu pojedinca. Osim kovanja „opakih planova“ Marija zimske dane provodi prikupljajući skripte za polaganje ispita, odlučna da diplomira, nakon deset godina pauze. Sastavlja spisak filmova koje nije stigla da pogleda, kao i poneku seriju koju će izbindžovati. Zato, ne gubimo vrijeme i prionimo na čitanje njenih „Obrtaja“!

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Teško da me razočara kraj kod serije koju pratim sa uživanjem i čije likove volim, to može pre da mi se desi sa filmom, kraće ostajem u priči, pa me lakše naljuti. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Kaput Tomasa Šelbija („Peaky Blinders“), mada bi mi verovatno dovoljno dobro stajao tek ako bih imala pojas za pištolj i, razume se, pištolj ispod kaputa. Najdraži par iz serije? - Toni Soprano i Karmela Soprano – „The Sopranos“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „Mad Men“. Ali da se razumemo, nikako ne bih radila u marketinškoj agenciji. Ovo okruženje me zanima isključivo zbog načina na koji likovi u seriji konzumiraju alkohol i cigarete, kao da degustiraju najfinije slatkiše po ceo dan. Uz to, izgledaju bogovski, bez obzira na unos ozbiljnih količina štetnih materija. Niko nikada nije mamuran. Kakav raj! Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za Toma. Žešći mazohista, ali je uporan. To cenim. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 13. januar 2022.

kalendar

Šest i po decenija od smrti legendarnog Hemfr

Kompleksno li noar heroja

ilmski mačo miljenik mekog srca i boemskih karakteristika, ušetao se u bioskopski egocentrični svijet skoro nečujno. Hemfri Bogart, popularni Bogi, nakon niza neuspjelih pokušaja da zaista pronađe profesiju koja će ga karakterno ispuniti, okušao se, igrom slučaja - na Brodveju. Iako sasvim profesionalno neuk i vrlo nonšalatan, Bogi je uspio da zasjeni teatarske kolege i zaintrigira filmske producente. Ipak, za holivudsku slavu velikana koji je preminuo prije 65 godina, 14. januara 1957, trebalo je i sreće. Zahvaljujući legendarnom Spenseru Trejsiju, Bogi je dobio prvu filmsku ulogu u manje poznatoj i uspješnoj komedii Džona Forda „Up the River“ (1930), koja je takođe bila Trejsijev debitantski nastup. Iako je Bogi sve do slavnih holivudskih četrdesetih šetao sa stejdža na film, u više-manje sporednim rolama, ostavljajući ne tako unikatne pečate - 1941. godine dolazi prekretnica u karijeri.

Kao glumac koji je, uprkos ličnim problemima, uspijevao da dokaže da se sa lakoćom može adaptirati bilo kojoj ulozi, kakvu god kompleksnost nosila, neki važni Bogartovi radovi ostali su ipak blago osijenčeni, da krase drugi plan njegove umiksane karijere. Za sedmicu u kojoj obilježavamo 65 godina od njegove smrti, osvrnućemo se na neke od Bogartovih zaboravljenih filmskih uloga, koji u periodu stvaranja nijesu dobile zasluženu pažnju.

Uzlet sokola

The Petrified Forest

Nakon što je glumac Džordž Raft sasvim neubičajno odbio da na platno prenese legendarne likove iz noara Raula Volša „High Sierra“ i Džona Hjustona ,,Malteški soko“ („The Maltese Falcon“) 1941. godine, uloge je prihvatio Bogi. I promijenio vizuelni kurs „problematično-komplikovanog heroja“, kao esencije film noara. Ipak, prva nominacija za Oskara stigla je godinu kasnije, za jedno od najznačajnijih ostvarenja tokom Drugog svjetskog rata „Casablanca“ (Majkl Kurtiz). Sasvim neočekivano, Oskara gubi od Pola Lukasa za „Watch on the Rhine“ (1943) Hermana Šumlina. Nakon niza noara i tematskih vesterna, ali i političkih opstrukcija, Bogi je uspio da, u za tu godinu vrlo „zgužvanoj“ kategoriji, osvoji Oskara za glavnu ulogu u avanturističkom poduhvatu Džona Hjustona „The African Queen“ 1951. godine. Tri godine kasnije, nakon personalnog insistiranja da ulogu dobije, glumac ulazi u fenomenalnu priču nagrađenu Pulicerom „The Caine Mutiny“ Edvarda Dmitrika, za koju je takođe bio nominovan za Oskara.

Samo godinu nakon što je istoimeni pozorišni komad oduševio na Brodveju, i na insistiranje glavnog glumca Leslija Hauarda, Bogart se vraća ulozi gangstera u „The Petrified Forest“ (1936) Arčija Maja. Iako nije bio filmski debitantski nastup, ova Bogartova uloga lansirala je njegovu karijeru, pa se dotadašnja pravolinijska filmska igra pretvorila u ozbiljno šarenilo. S obzirom na to da je kao podlogu i inspiraciju preuzeo američkog gangstera Džona Dilindžera, uvjerljivi Bogart zapečatio je imidž rola na filmskom platnu. MN: Angels With Dirty Faces Gangsterska poslastica koju je predvodila holivudska energetsko-vokalna faca Džejms Kegni, bilo je najznačajnije ostvarenje za Bogarta sa kojom je, bez obzira na sporednost uloge, Holivudu uspio da pokaže umijeće. Jedan od ujedno najznačajnijih film noara tog perioda, „Angels With Dirty Faces“ (1938) Majkla Kurtisa, priča je o (ne)prijateljstvu krimi-bosa sa katoličkim sveštenikom. Iako je bio pod očiglednom sjenkom Ke-

gnija, Bogart se uspio istaći u ulozi ozloglašenog advokata.

To Have and Have Not

Debitantski nastup Bogartove kasnije supruge, holivudske zvijezde Lorin Bekol, bio je u krajnje čudnjikavoj ratnoj romansi ,,Imati i nemati“ („To Have and Have Not“) Hauarda Hoksa snimljenoj 1944. godine. Scenario, na kojem su sarađivala dva dobtnika Nobelove nagrade za književnost, Ernest Hemingvej i Vilijam Fokner (prvi i jedini put u istoriji filma, iako nijedan u tom trenutku nije bio nagrađen Nobelom) fokusiran je na romantičnu vezu ribara i zgodne „kradljivice“, uzburkanu francuskim otporom tokom Drugog svjetskog rata. Ako električna zavodljivost para na ekranu nije dovoljan razlog da ga pogledate, scenaristički rezultat sigurno jeste.

The Big Sleep

Jedan od najznačajnjih i sigurno najboljih film noara, stigao je upravo zahvaljujući fenomenalnoj saradnji Bogarta sa Hauardom Foksom. Tekst fenomenalnog Vilijama Foknera baziran na istoimenom romanu Rejmonda Čendlera i spaja Bogarta i Bekol u još jednoj noarskoj trci ,,The Big Sleep“ (1946), koja ,,vrišti“ vizuelnim identitetom. Iako je kompletna producentska, scenaristička i režiserska ekipa stala iza ovog stilističkog bo,bona, rijetko je ko zapravo umio da objasni čemu ova šahovska igra između privatnog detektiva i laži bogatih. No, da bi neko filmsko djelo postalo dio legende i ne mora tehnički biti shvatljivo – Bogartova hemija na filmskom platnu, ujednacčena sa fenomenalnom fotografi-

jom Sidnija Hikoksa,, dovoljan je razlog za dvočasovno netreptanje.

Beat the Devil

Nakon zajedničkog rada na pet filmova1953. godine došlo je vrijeme i za šestu, poslednju, saradnju maestralnog Džona Hjustona i Bogarta. Avanturistički „Beat the Devil“, koji potpisuje veliki pisac Truman Kapoti,, priča je o koristoljubljivoj ekipi koja pokušava da zaradi od uranijuma u Keniji. Koncipiran kao komedijaški „prepjev“ Hjustonovog legendarnog noara „The Maltese Falcon“ (možda i najbolja Bogartova uloga) iz 1941. godine, komercijalno je katastrofalno prošao, pa su bile potrebne godine da dođe do kultnijeg statusa.

The Harder They Fall

Nedugo prije smrti, Bogartova posljednja uloga bila je izuzetno jaka. Noar Marka Robsona „The Harder They Fall“ (1956) po romanu Bada Šulberga,, priča je o „propalom“ sportskom novinaru koji, promovisanjem namještenih bokserskih mečeva, otkriva kako sportska industrija zloupotrebljava svoje aktere. Kao neko ko je umio da igru između tamne i svijetle strane predstavi na tako koncizan način, Bogartova rola u Robsonovom djelu je prijatan filmski trijumf. Fenomenalna monohromatska fotografija podsjetila je Holivud na čari kadrova koji nemaju boju, pa ne čudi nominacija za Oskara za fotografiju Burneta Gafija, koji je izgubio od tada ultra popularnog „Around the World Majkl Anderson, Anderson in 80 Days“ (Majkl L. MURSELJEVIĆ 1956).

Nezaboravni lik najslavnijeg noar ,,njuškala“

rija Bogarta

.com

lice a

Kao glumac koji je, uprkos ličnim problemima, uspijevao da dokaže da se sa lakoćom može adaptirati bilo kojoj ulozi, kakvu god kompleksnost ona nosila, neki važni Bogartovi filmovi ostali su ipak blago osjenčeni, da krase drugi plan njegove umiksane karijere

Četvrtak, 13. januar 2022.

PODGORI č ARENJE

Kraljica gorštaka K

ćerka mezimica najcjenjenijeg londonskog hirurga Artura Darama imala je 37 godina kada je, brdima iznad Kotora, stupila u Crnu Goru. Bila je 1900. godina; za Idit je Crna Gora bila nešto poput prepisane terapije nakon roditeljske smrti. Uskoro će postati jedina ratna reporterka Balkana. - Mnoge od njih, što su tek nešto manje ogrubile od muževa, braće i sinova gorštaka, pod sjenama planina male kraljevine, spremne su za veliku mukotrpnju. Zaista, sretala sam žene koje su pješačile i 30, pa i 40 milja dnevno kroz planinske klance samo da bi ponosno ponudile svoju muku na cetinjskom bazaru, ili u piktoresknom Kotoru... Da bi potom opet, po noći, krenule uzbrdo u visine od pet hiljada stopa, kozjom stazom, ka sigurnosti doma – zapisivala je, detaljno i brižno Idit Daram, da bijelom svijetu prvi put predstavi – Crnogorke. Kraljica gorštaka. Danas Idit Daram u Albaniji pamte po tom nadimku (,,Mbretëresha e Malësoreve“), njeno je ime u udžbenicima, na tablama ulica... Toliko je zaslužila Britanka, prva lobistkinja za albansku nezavisnost. A njena je priča mnogo šira od toga; tiče se i prvih odjeka emancipacije u Crnoj Gori. I prvih redova koje je o životima Crnogorki ispisivala jedna žena. Kada je Edit prvi put stupila na Cetinje, mala knjaževina još je čekala svoju prvu intelektualku. Tek koju godinu kasnije to će u Petrogradu postati Julija Lazović...

Knjige Idit Daram, poput ,,Visoke Albanije“ (1909), sjajne i vrlo balansirane ,,Bitke za Skadar“ (1914) i ,,20 godina u balkanskom kotlu“ (1920) su danas prepoznata kao remek djela putopisne književnosti i ratne reportaže. Iza autorke koja je sa diplomom londonske Akademije umjetnosti stigla prvi put na Cetinje 1900. je ostala, recimo, zbirka sjajnih fotografija, od kojih je za one iz Doline Grebaje i Gusinja i laiku repoznati da su prava umjetnost. A ipak, najbitnije – ispisani redovi. Tako je onaj gore navedeni citat adresiran iz Podgorice, 23. oktobra 1912 – dakle u jeku Balkanskog rata. Gospođica Daram je na adresu magazina ,,The Day Book“, koji je godinama izlazio u Čikagu, poslala i brižno pripremljene fotografije Crnogorki u nošnjama. Uz detaljan opis: boja vezova na dragocjenim košuljama, čipkanog vela pričvršćenog za čvrste pletenice, koreta bez rukava, svilene raše sa traversom preko, đerdanima i broševima... Onaj najvažniji dio svakodnevice Crnogorki, o kojoj je Edit željela da upozna Amerikance i svoje Britance, ticao se rada. - Ne jednom sam imala priliku vidjeti dvije djevojke ili žene za drvenim plugom dok čvrsto navode marvu. Sjetva, kultivacija, žetva, sve je to skoro u potpunosti u ratnim danima ostavljeno njima, ženama... Uz sve to, običaj da poljube ruku čak i stranca ili strankinju

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

wikipedia.org

Idit Daram, portret iz prve decenije 20. vijeka

koji im se zadesi na pragu. Sve uz neku prekaljenu ljepotu i ponos koji učini da zaboravite i na oskudicu doma u koji ulazite i na ratnu sirotinju... – pisala je Idit. To što je u drugoj i trećoj deceniji 20. vijeka strogo branila ,,albansku stvar“, za Idit je u Londonu značilo i donijelo svojevrsno ignorisanje intelektualnih krugova i političkih elita. Svi su, gotovo odreda, bili pobornici što šire jugoslovenske ideje; a ona je, zbog kritičkog stava i traženja mjere (tako očigledne u ,,Bici na Skadru“) bila gotovo marginalizovana... Preminula je u predvečerje Drugog svjetskog rata u Londonu, u dubokoj starosti, u novembru 1944. Njene rukopise čuva Kraljevski antropološki institut, kolekciju nošnji i nakita naroda Balkana Muzej Benkfild, a dodatnu kolekciju artefakta Britanski i Horniman muzej u Londonu i Muzej „Pit Rivers“ u Oksfordu. I krajnje je vrijeme da se za bogato djelo Idit Daram zainteresuju crnogorska istoriografija i Stojan STAMENIĆ diplomatija.

LONDON CALLING

Citrusni tonovi dominiraju u ponudi Četvrtak, 13. januar 2022.pića

Citrusni detoks

akon božićnih i novogodišnjih proslava, uličnih zabava, ručkova i djelimično nezdravog prelaza iz jedne u drugu godinu, najadekvatniji ulazak u 2022. bila bi - detoksikacija. Za nju će se tradicionalno postarati dobrotvorna organizacija ,,Alcohol Change“ koja i ove godine, u saradnji sa vladom Ujedinjenog Kraljevstva i lokalnim administracijama, organizuje brojne događaje u cilju obilježavanja ,,bezalhokolnog januara“. Iako je ovakav koncept početka godine u Evropi prvi put zabilježen još tokom Drugog svjetskog rata, popularizovan je tek početkom ovog milenijuma. ,,Dry January“ ima sasvim jasne elemente – oni koji se odluče za ovakav potez, neće piti alkohol tokom čitavog mjeseca. Istraživanja ,,Alcohol Change“ godinama pokazuju značajne pozitivne rezultate kod onih koji prestanu da konzumiraju alkohol - od stabilizacije krvnog pritiska, do smanjenja holesterola i rizika od dijabetesa. Kako sada stvari stoje, broj onih koji će prihvatiti ,,suvi januar“, odnosno popularno nazvani „Dryuary“ je visok, pa će oni koji su možda imali problem sa konzumacijom alkohola i koristili ,,društveni segment“ kao izgovor, popraviti navike u 2022. godini. Podstičući Londonce da iskoriste januar i zaborave na alkohol nekoliko sedmica, ali podvlačeći da nijesu protiv alkohola, već protiv efekata koji može izazvati, predstavnici organizacije „Alcohol Change“ organizovali su i virtuelne okrugle stolove. Centralna tema bila je usmjerena na radna mjesta, pa je ohrabrivanje posebno fokusirano na vlasnike velikih kom-

,,Dry January“ ima sasvim jasne elemente – oni koji se odluče za ovakav potez neće piti alkohol tokom čitavog mjeseca. Istraživanja ,,Alcohol Change“ godinama pokazuju značajne pozitivne rezultate kod onih koji više ne konzumiraju alkohol panija, kako bi adekvatno uticali na zaposlene. A u skladu sa detoksikacijom, vlasnici kafića i restorana prilagodili su menije, pa bezalkoholne opcije vode glavnu riječ. Adekvatno zdrave opcije ispraćene su i čudnjikavo lijepim januarskim vremenom, pa se ispijanje zanimljivih bezalkoholnih napitaka uglavnom dešavalo na svježem vazduhu, uz poštovanje mje-

ra. Bezalkoholne opcije adekvatno su orijentisane ka kompleksnom zimskom periodu, pa je veliki broj ozvježavajucih pića bio na citrusnoj bazi, sa velikim procentom vitamina C, ili pak toplim napicima, ,,fazoniranim čajem“, čiji je koktelni twist savršeno usklađen sa zdravim dezertnim rješenjima. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Atipično lijepo vrijeme u januaru izmamilo Londonce na terase, uz poštovanje distance

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić