Dnevni list Pobjeda 12.10.2020.

Poneđeljak, 12. oktobar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19722 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POVODI: Da li inicijativa „Mali Šengen“ može biti održiva među zemljama koje imaju toliko otvorenih pitanja

Brisel progutao još jedan Vučićev „trik“

Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale 899 uzoraka na korona virus

STR. 7.

Preminule četiri osobe, 228 pozitivnih Registrovano je u Podgorici 118 slučajeva, Beranama 25, Bijelom Polju 18, Pljevljima 15, Rožajama 11, Baru i Cetinju po osam, Budvi sedam, Nikšiću šest, Kolašinu tri, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom i Mojkovcu po dva i Plavu jedan

Po potjernici Interpola Beograd uhapšen crnogorski državljanin zbog prebijanja mladića u Novom Sadu STR. 8.

Analitičari ne vjeruju u ovu inicijativu posebno kada imaju u vidu ponašanje zvaničnog Beograda, koji svojim ambivalentnim ambicijama i postupcima širi strah da nije odustao od uspostavljanja novog oblika srpske hegemonije budući da na prostoru „mini Šengena“ skoro polovinu stanovništva čine Srbi STR. 2. i 3.

INTERVJU: Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji

U Srbiji je postojao konsenzus za miješanje u crnogorske izbore

STR. 10.

Kontić osumnjičen za pokušaj ubistva

Na crnogorsko tržište stigla igračka iz Kine koja je izazvala oprečna mišljenja roditelja i struke

Da li je Muška sirena za djetinju igru?!

STR. 15.

Draginja Vuksanović-Stanković tumači odredbe Zakona o PIO

Sudije i tužioci ne moraju u penziju sa 64, odnosno 66 godina

Individualni napori maslinara padaju u vodu jer veliki broj vlasnika zasada ne primjenjuje agrotehničke mjere

STR. 6.

STR. 9.

Nije ni maslina za svakoga

2

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

POVODI: Da li inicijativa „Mali Šengen“ može biti održiva među zemljama koje imaju toliko otvoreni

Brisel progutao još jedan Vuč PODGORICA - Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je u petak u Sarajevu da bi ,,mini Šengen“ za zemlje regiona značio ono što je već uspostavljeno u EU i pripremu za buduće članstvo u Uniji.

Pojasnio je da bi se ,,mini Šengenom“ u regionu olakšale investicije, pristupačnost usluga i platni promet, kamioni bi bez nepotrebnog čekanja ili zaustavljanja prelazili granice, a omogućio bi se i lakši protok ljudi.

– Najkraće rečeno, ono što mi već imamo uspostavljeno u EU, imali biste i vi uspostavljeno na području regiona na taj način se pripremajući za buduće članstvo – rekao je Varhelji.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su prošle jeseni predstavile inicijativu za takozvani „mini Šengen“. Taj inicijativa do danas nije detaljno objašnjena ali je, prema riječima lidera ove tri zemlje, njen cilj da se „olabave“ granice u svakom smislu, da se stvori jedinstveno tržište radne snage, kao i da se zemlje, bez ikakve zadrške i prepreka, pomažu u slučaju elementarnih nepogoda. U moru od 70 regionalnih inicijativa međunarodna zajednica je na ovu gotovo zaboravila, ali je početkom septembra neočekivano ušla u Vašingtonski sporazum iz Bijele kuće. Sada je i Brisel rehabilituje kao ideju koja može pomoći regionu da se pripremi za EU integraciju.

OTVORENA PITANJA

Međutim, postavlja se pitanje kako će funkcionisati ova inicijativa s obzirom da Srbija i BiH ne priznaju Kosovo, a Sjeverna Makedonija ima ozbiljne etničke sporove sa Bugarskom, članicom EU. Kako će ovi kompleksni problemi biti pevaziđeni novom regionalnom inicijativom. Posebno je problematično to što će u ovom društvu Crna Gora, koja je od ostalih daleko odmakla u integracijama i sad bi trebalo da se prilagođava zemljama koje nijesu ni otpočele pregovore.

Kosovski analitičar Škeljzen

Potpisnici sporazuma Edi Rama, Aleksandar Vučić i Zoran Zaev

Škeljzen Maljići

Maljići smatra da je ideja zapadno-balkanskog Šengena dobra i korisna, ali je treba dobro promisliti i pripremiti, analizirajući svestrano njegove dobre i loše strane i uvažavajući vitalne interese svih šest zemalja članica, kako se niti jedna od njih ne bi osjećala ili i realno bila neravnopravna ili ugrožena.

VAKUUM

– Model koji pominje komesar Varhelji svakako je primamljiva olakšica u dva smisla: prvo, države Zapadnog Balkana žele integraciju u EU, kao što i EU

sa svoje strane prihvata njihovu želju ali, nažalost, ne odmah već poslije deset i više godina - dvije strane bi se mogle dogovoriti da se taj vakuum od deset i više godina ispuni instaliranjem EU modela na ovom području. Želite li da budete u članstvu EU, dajte izgradite međusobne odnose prema gotovom modelu. Tako ćemo na djelu pokazati da smo spremi za punopravno članstvo u EU. Međutim, kao drugo, jasno je da Zapadni Balkan ne može odmah da imitira odnose EU. Oni su stvarani decenijama i imaju veoma kompleksnu ar-

Davor Đenero

hitekturu, koju mi ne možemo, kao takvu, sklepati bez određene postupnosti u konstrukciji i implementaciji četiri slobode koje su temelj EU. U model koji treba da imitiramo mora se uključiti kreativno čitanje i učenje lekcija iz samih procesa kako su stvarane u EU. Naročito Beneluks, kao regionalne političko-ekonomske unije Belgije, Luksemburga i Holandije, koja je postojala i prije EU i zatim postala njen dio, zadržavši i obogaćujući sve do danas razne oblike saradnje ne samo između tri države, već i šire… Naš region je od 2005. go-

dine imao sporazum CEFTA koji reguliše trgovinske odnose ovdje i nešto šire, dok je nova inicijativa nazvana Balkanski Šengen (ime koje vjerovatno treba promijeniti) zamišljena kao svestraniji instrument saradnje kakav postoji u Evropskoj uniji – kaže Maljići.

Na pitanje što je poenta CEFTA-e, ukoliko bi zaživio „mini Šengen“, Maljići kaže da bi CEFTA mogla da postane strukturalni dio nove regionalne ekonomsko-političke interesne unije.

– Problem sa „mini Šengenom“ jeste što je on lansiran na

pogrešan način i sa relativno kvarnim namjerama ili su one kao takve perceptirane – zato što je ulogu glavnog promotera preuzeo Aleksandar Vučić, kada je sazvao krnji osnivački skup u Novom Sadu na koji je pozvao Albaniju i Sjevernu Makedoniju, u trenutku kada je Tirani i Skoplju bila potrebna pomoć za otvaranje pristupnih razgovora sa Briselom o učlanjenju u EU. Kasnije su pozivani i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo, ali su ove zemlje s pravom izrazile jake rezerve, jer su smatrale da se iz Beograda protežira ideja o novoj regionalnoj hegemoniji Srbije, u saradnji sa Edijem Ramom, koji je nešto drugačije shvatao „Balkanski Šengen“, ali je optuživan da želi hegemoniju nad albanskom populacijom u regionu, zato što nije uopšte konsultovao Kosovo kada je išao u Novi Sad, i zatim u Ohrid i Tiranu, gdje su propagirali „mini Šengen“ i na treći skup, kada su uspjeli da privole dolazak Mila Đukanovića, ali samo u konsultativnom smislu, ne kao nekog ko prihvata inicijalno ne mnogo jasnu formulu regionalne unije-kaže Maljići.

Objašnjava da incijativu odjednom guraju Vašington i Brisel.

-Da je stvar ostala samo kod ove Vučićeve inicijative, ona bi mogla biti otpisana kao propala. Međutim, neočekivano je ušla u čudni Vašingtonski sporazum iz Bijele kuće, a sada i EU rehabilitira projekat kao ideju koja može pomoći region da se pripremi za veliku, EU integraciju. Glavni protivnici ideje na Kosovu već su promijenili mišljenje o „Balkanskom Šengenu“ ako ovaj projekat podrazumijeva punopravno članstvo Kosova kao države čiju će nezavisnost priznati i Srbija i Bosna i Hercegovina.

U to treba da se ubijede svi i da stvar bude pogurana iz Brisela i Vašingtona - kaže Maljići.

POLOVINA SRBI

Na pitanje da li je „mini Šengen“ ipak realan u balkanskim uslovima, imajući u vidu da većina

Predsjednik Skupštine o nastavku konstitu

Bečić: Ove sed sa poslaničkim PODGORICA - Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić očekuje da do kraja sedmice bude završeno formiranje svih poslaničkih klubova, nakon čega se stiču uslovi za početak praktičnog rada najvišeg zakonodavnog doma.

- Nadam se da će se ovaj proces konstituisanja završiti zaključno sa ovom sedmicom da bi samim početkom nastupajuće sedmice imali i konsultacije, nakon toga u kratkom roku i prijedlog svih klubova poslanika o članovima Administrativnog odbora tako da, što se mene tiče, intencija će biti da to bude što je prije moguće - kazao je Bečić za TV Vijesti.

Potom bi Administrativni od-

bor trebalo da utvrdi prijedlog odluke o izboru svih ostalih odbora. Do sada je formirano osam poslaničkih klubova.

- Posla je dosta pred nama i zato se ja zalažem da budemo najefikasniji mogući - kazao je Bečić.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, objavljenom minule sedmice, sugerisala novom parlamentu da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže posvećenost crnogorskom programu reformi EU, prije svega u poglavljima 23 i 24.

EK prije svega traži aktivno i konstruktivno učešće svih partija kako bi se poboljšala parlamentarna odgovornost i nadzor izvršne vlasti.

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

čićev „trik“ Lukovac: Crnoj Gori treba napredniji model Predsjednik Savjeta Igmanske inicijative i bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac kaže da u ovoj organizaciji ne mogu biti protiv bilo kog prijedloga za regionalnu saradnju.

– Zbog situacije u regionu svaka saradnja je bolja od zaoštravanja odnosa.

Igmanska inicijativa podržava regionalnu saradnju sa ciljem ubrzanja ulazaka u EU, ali Crna Gora mora da ide ka modelu saradnje koji je mnogo napredniji od

susjeda ima neriješena granična pitanja, Maljići kaže da ne zna.

– Naročito kada imam u vidu ponašanje zvaničnog Beograda koji svojim ambivalentnim ambicijama i postupcima širi strah da nije odustao od uspostavljanja novog oblika srpske hegemonije budući da u regionu „Balkanskog Šengena“ skoro polovinu stanovništva čine Srbi. I to Srbi koji su i dalje u većini zaluđeni velikosrpskim idejama, koje stalno napumpavaju mediji pod Vučićevom kontrolom. Vučić je na posljednjim izborima ojačao toliko da može donositi istorijske odluke o priznanju Kosova i napuštanju dualističke politike „i sa Zapadom i sa Rusijom“, ali je sigurno jako frustriran što više neće moći sjedjeti na dvije stolice. „Mali Šengen“ je možda za njega šansa da, ako ga dobro shvati i napusti velikosrpske ambicije, uvede sve Srbe u ,,evropski Eldorado“, gdje u principu vladaju druga pravila od onih na koje je navikao. Znate možda onu srpsku bajku o tamnom vilajetu, u kojemu jedan nesrećnik pada u Had, tamni vilajet, i tražeći izlaz gazi po nekakvom kamenju, i onda čuje glas koji mu kaže: „Ako uzmeš od ovog kamenja kajaćeš se, ako ne uzmeš

Branko Lukovac

onoga što se danas predlaže sa „mini Šengenom“ – poručuje Lukovac.

opet ćeš se kajati!“ Za svaki slučaj, nesrećnik je uzeo nekoliko kamenčića. Kad je izašao na vidjelo, otkrio je da su kamenčiči zapravo bili dijamanti. Pouka je da Vučić ne može prevarno tipovati na malo demokratije i slobode.

Ako se bude kolebao, neće dobiti ni jaku ni bogatu Srbiju, ali će cio region povuči u neizvjesnost tamnog vilajeta – kaže Maljići.

Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da ne vjeruje u ovu inicijativu jer joj nije cilj približavanje nego udaljavanje od EU. ,,Mini Šengen“, podsjeća on, je ideja koja je lansirana nakon što se Sergej Lavrov u Beogradu založio da, umjesto proširenja NATO saveza, na Zapadnom Balkanu bude formirana zona četiri neutralne države, pod vođstvom Srbije (BiH, Makedonija, Crna Gora).

– U međuvremenu su Crna Gora i Makedonija, a i Albanija, postale članicama NATO saveza. Koncept četiri neutralne države trebao je poslužiti tome da se stvori zona nestabilnosti, unutar koje bi ruski uticaj mogao nastaviti nesmetano „operirati“, a na njega se veže i projekat „mini Šengena“, koji bi Srbiji kao najvećoj ekonomiji u regiji trebao osigurati i privrednu

Drač umjesto Bara - Ovom inicijativom se ne povećava, nego smanjuje konkurentnost ekonomija Crne Gore i Makedonije, ali se ne stvaraju niti uslovi kompetitivnog slobodnog tržišta, nego zatvoreno tržište s privilegovanom pozicijom Srbije. Crna Gora u takvoj kombinaciji gubi i značenje pomorske fasade za ovo tržište, jer se gradi infrastruktura da bi Drač preuzeo funkciju ulazne luke ove zone zemalja.

Crnu Goru „mini Šengen“ usporava na putu prema EU, smanjuje joj geopolitičku težinu, smanjuje ponudu i konkurentnost na tržištu i djeluje nepodsticajno za razvoj domaće ekonomije - upozorava Đenero.

hegemoniju. Radi se o konceptu koji se zasniva na odustajanju od EU, jer stvaranje male zatvorene carinske unije nespojivo je s članstvom u EU. Izgradnja komplikovanih mehanizama carinske unije smislena je samo na duži period, što znači da oni koji zagovaraju takvu uniju ujedno najavljuju odustajanje od evropskih ambicija – podsjeća Đenero.

usPoRavanje

Ističe da Srbija na ovaj način želi osigurati hegemoniju i odriče se ideje EU članstva, Albanija može afirmisati svoj geopolitički položaj na Jadranu, a otvara joj se i mogućnost ukidanja granice prema Kosovu (tačnije onom dijelu Kosova koji je pod kontrolom vlasti u Prištini).

– Članstvo Kosova u „mini Šengenu“ u interesu je Srbije, jer se tako zaobilazno ukida granica između Srbije i sjevera Kosova. Druge članice asocijacije ne dobijaju bogzna što, osim što svoje privrede dovode u teži položaj, zbog konkurencije Srbije i zatvaranja prema drugim ekonomijama, onima izvan zone - zaključuje Đenero.

M. jovIĆevIĆ – j. ĐuRIŠIĆ

utivne sjednice

dmice konsultacije im klubovima U tom dijelu Bečić poseban značaj vidi u kontrolnim konsultativnim saslušanjima u parlamentu, ali i moguću tačku spoticanja.

- Vi imate i zanimljivih momenata u svemu tome, kod parlamentarnih istraga i formiranja anketnih odbora. Po poslovniku je predsjednik anketnog odbora iz opozicije, sada imate ovaj momenat tranzicije, same kohabitacije tako da može biti mnogo zanimljivosti - kazao je Bečić.

Uprkos svemu, Bečić očekuje konstruktivnu saradnju svih poilitičkih aktera. Ima i jasna očekivanja od toga šta bi trebalo da bude tema prvih skupštinskih sjednica koje očekuje u drugoj polovini oktobra.

- Pomirenje Crne Gore i zatvaranje onih pitanja koja su

Aleksa Bečić

nas opterećivala, posebno kada govorimo o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ekonomske reforme i sve ono što očekujemo kao akciju od sa-

me Vlade i naravno stvaranje preduslova za borbu protiv korupcije i kriminala - kazao je predsjednik parlamenta Crne Gore.

R.P.

Parlamentarna većina još nije dogovorila personalno rješenje za drugog čovjeka Skupštine

Potpredsjednik parlamenta biće iz Nove, predsjednik Administrativnog odbora iz Demokratskog fronta

s.v.

ih pitanja

3

Poslanici Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore

PODGORICA – Kandidat za potpredsjednika Skupštine iz parlamentarne većine biće poslanik Nove srpske demokratije, dok će predsjednik Administrativnog odbora biti predstavnik kluba Demokratski front - NSD, DNP, PCG i RP – rečeno je nezvanično Pobjedi iz nove većine.

Kako saznajemo, još nijesu dogovorena personalna rješenja za ta mjesta.

- O tome ćemo razgovarati na sjednici kluba kada se zakaže

nastavak konstitutivne sjednice parlamenta – kazao je izvor Pobjede.

Parlament u prethodnom sazivu imao je dva potpredsjednika – Branimira Gvozdenovića iz DPS-a i Gencija Nimanbegua iz Force. Opozicija nije kandidovala svog predstavnika, pa je treće mjesto bilo upražnjeno.

Skupština, prema članu 18 Poslovnika, ima više potpredsjednika. Njihov broj, na prijedlog predsjednika Skup-

Potpredsjednik Skupštine bira se tajnim glasanjem, na način što poslanik zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasa i to samo za onoliko kandidata koliko se bira potpredsjednika iz parlamentarne većine, odnosno opozicije Lider PZP-a se na Fejsbuku obratio vlasnicima „Vijesti“

Medojević: Ne lažite javnost da bilo ko spolja ima bilo što protiv DF-a PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević komentarisao je na svom Fejsbuk nalogu izjavu šefa delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimira Bilčika, koji je poručio da se Evropska unija neće miješati u formiraje nove crnogorske vlade.

– Ako vlasnici Vijesti još nijesu shvatili - EU, NATO i SAD se neće miješati u formiranje vlade. I pored neprekidnog dosađivanja ambasadama i tužakanja i denunciranja DF od strane vlasnika Vijesti, stalno dobijaju isti odgovor - mi ne formiramo vašu vladu. Naviknite se, momci, na slobodu i suverenost. Pustite više ambasade, EU, NATO na miru.

Ne žele da podrže vaše ucjene i ne lažite više javnost da bilo ko spolja ima bilo šta protiv DF. Ne brukajte novu vlast. Ne brukajte Crnu Goru. Ne klečite više i ne obijajte pragove. Imate 4 poslanika od 41. To je realnost. Tako su naši ljudi glasali.

Nijesu glasale ambasade! Ako i dalje nastavite da nas opanjkavate i tračarite po ambasadama, dajte jedno ime i funkciju bilo koga ko stoji iza vaših tračeva i spinova. Ako ne objavite neko važno ime i funkciju i pokažete dokaze, svima će biti jasno da ste najobičniji lažovi i spletkaroši! Ali to nije ništa novo – napisao je Medojević. R. P.

štine, utvrđuje se prilikom njihovog izbora. Jedan potpredsjednik bira se iz opozicije, na njihov prijedlog.

Najmanje deset poslanika može da predloži jednog ili više kandidata za potpredsjednika Skupštine, ali najviše do broja koji se bira. Prijedlog se podnosi predsjedniku Skupštine u pisanoj formi. Potpredsjednik Skupštine bira se tajnim glasanjem, na način što poslanik zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasa i to samo za onoliko kandidata koliko se bira potpredsjednika iz parlamentarne većine, odnosno opozicije.

Administrativni odbor takođe se bira na konstitutivnoj sjednici Skupštine. To nije učinjeno 23. septembra, kada je počela konstitutivna sjednica, jer nijesu bili formirani poslanički klubovi koji bi predložili kandidate za predsjednika i članove tog tijela. Nastavak konstitutivne sjednice još nije zakazan, a u međuvremenu su formirani svi poslanički klubovi. U novom sazivu ima osam klubova – Demokratski front - NSD, DNP, PCG i RP, zatim DPS, PZP, SNP, „Crno na bijelo“, Demokrate-Demos - „Mir je naša nacija“, SDP Albanska koalicija „Jednoglasno“ i Socijaldemokrate. I. K.

Odluka Agencije za sprečavanje korupcije

Šaljić prekršio zakon jer je obavljao dvije funkcije istovremeno

PODGORICA – Edib Šaljić, odbornik Bošnjačke stranke u Rožajama, prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije, jer je istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost ovlašćenog zastupnika u privrednom društvu – utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije. Šaljić je, kako je obrazloženo, nakon isteka zakonom propisanog roka podnio ostavku na dužnost ovlašćenog zastupnika u privrednom društvu „Tursan“ d.o.o. Rožaje, čime je prekršio članove 11 i 13 Zakona o sprečavanju korupcije. Na zahtjev Agencije da se izjasni, Šaljić je dostavio pisano izjašnjenje u kojem je potvrdio da je formalno istovremeno sa javnom funkcijom obavljao i dužnost ovlašćenog zastupnika u privrednom društvu „Tursan“ d.o.o. Rožaje, ali je istakao da nije bio upoznat sa zakonskim ograničenjima. Naveo je da to privredno društvo nije ostvarilo nijedan vid profita, kao i da nema otvoren poslovni račun, te da je smatrao da se radi o pasivnom društvu. Istakao je da je odmah po saznanju podnio ostavku i da ga je 21. avgusta osnivač privrednog društva „Tursan“ razriješio dužnosti ovlašćenog zastupnika. Šaljić je od Agencije tražio da prilikom odlučivanja uzme u obzir opravdane razloge za rješavanje ove pravne stvari, jer, kako je naveo, u njegovom postupanju nije postojala namjera, već da nije bio upoznat sa odredbama zakona. Agencija je cijenila navode iz izjašnjenja Šaljića, ali je odlučila da oni nijesu od značaja za drugačije odlučivanje.

Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da javni funkcioner ne može biti predsjednik, ovlašćeni zastupnik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu. Funkcioner koji prihvati da istovremeno obavlja drugu dužnost obavezan je da u roku od 30 dana od početka obavljanja druge funkcije podnese ostavku na javnu funkciju.

I. K.

Aktuelnosti

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Centar za ženska prava tražio da u pregovorima za novu vladu učestvuje najmanje 30 odsto pripadnica nježnijeg pola

Krivokapić da se izjasni o učešću žena u novoj vlasti PODGORICA – Učešće žena u procesima odlučivanja ne smije se gledati kao problem, već kao potencijal i šansa za razvoj, ocijenili su iz Centra za ženska prava, navodeći da očekuju da se mandatar za sastav nove vlade Zdravko Krivokapić javno izjasni o tom pitanju.

Raičević agenciji Mina.

Prema njenim riječima, u vladi treba da budu žene koje će biti emancipatorski orjentisa-

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da društvo u kojem se zanemaruju prava polovine stanovništva nije i ne može biti demokratsko.

- Odustajanje od ogromnog potencijala žena da doprinesu boljem životu učešćem u procesu odlučivanja i angažovanjem u važnim resorima, ozbiljan je luksuz za jednu ovako malu zemlju sa prilično ograničenim kapacitetima kazala je

ne, a ne one koje će nastaviti patrijarhalnu tradiciju u politici.

Raičević je podsjetila da je Centar za ženska prava tražio da u pregovorima za sastav nove vlade učestvuje najmanje 30 odsto žena, ali da nijesu dobili nikakav zvaničan odgovor na reagovanje.

- Očekujem od nove vlasti da i bez našeg podsjećanja počne da razmišlja i djeluje u pravcu većeg uključivanja žena, ne zbog našeg reagovanja, već zato što je to demokratski, u skladu sa zakonima i Ustavom, ali prije svega mudro i odgovorno - rekla je Raičević.

U novom sazivu Skupštine, prema njenim riječima, ima 22,22 odsto žena, odnosno tri žene manje nego u prethodnom.

- To je direktna posljedica politike parlamentarnih partija na čijem su čelu muškarci, koji mahom imaju patrijarhalno shvatanje uloge žena u politici i nijesu spreMaja Raičević

mni da daju prostor ženama, čak ni kad one znaju više i bolje - smatra Raičević.

Simptomatično je, kako je navela, kako se ,,te žene uvijek nađu kad treba ispuniti zakonom propisanu kvotu od 30 odsto žena na izbornim listama, jer je to uslov da izborne liste budu važeće“.

Raičević je rekla da partije obično ispunjavaju samo minimum zakonskih uslova, iako ne postoji ograničenje da taj procenat bude 50 odsto, što bi zapravo bilo ispravno i pravično.

Ona smatra da Skupština, kao predstavnički dom svih građana, ima posebnu odgovornost da podstiče i njeguje kulturu ravnopravnosti.

- Najnovija dešavanja ne ohrabruju. Osim niskog procenta žena, nema ih ni na čelu šest novoformiranih poslaničkih klubova. To znači da žene neće prisustvovati sjednicama kolegijuma predsjednika Skupštine - dodala je Raičević.

Prema njenim riječima, to dalje znači da žena neće biti za stolom kada se budu razmatrala pitanja organizacije i rada Skupštine i skupštinskih odbora i dogovarale mjere za unapređivanje njenog rada, uključujuči oblast rodne ravnopravnosti.

K. J.

Predavanje Privredne komore Crne Gore i Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada

Malo domaćih kompanija se bavi kriznim menadžmentom PODGORICA – Relativno malo domaćih kompanija se bavi kriznim menadžmentom, pri čemu je transformacija biznisa, tima i pojedinca neophodna za opstanak i razvoj preduzeća, ocijenjeno je na predavanju održanom u Privrednoj komori (PKCG).

Predavačica Ivana Malović, magistrica međunarodne ekonomije, biznis trenerica i savjetnica iz oblasti poslovanja, kazala je da je suština teme seminara prilagođavanje promjenama, kako bi se nastavilo sa razvojem zaposlenih i kompanije.

- Transformacija biznisa, tima, pojednica je neophodna i to je jedini put i ključ za opstanak i dalji razvoj kompanije- rekla je Malović na predavanju koje je organizovala PKCG u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada.

Prema njenim riječima, relativno malo domaćih kompanija bavi se kriznim menadžmentom, preventivnim djelovanjem, kreiranjem strategija i koraka.

-Na pitanje kako nastaviti sa razvojem ako smo u krizi odgovor bi bio i dalje stateški raz-

KAKO DO POVOLJNE POSLOVNE KLIME: Sa predavanja

mišljati te preispitivati svoje, kompanijske i kapacitete zaposlenih. Fokus i preporuka tokom kriznog menadžmenta jeste jasna i precizna komunikacija sa zaposlenima, partnerima, dobavljačima. Kriza je i prilika- smatra Malović.

Govoreći o tome koliko pažnje crnogorski privrednici posvećuju kriznom menadžmentu, kazala je da je riječ o kompleksnom pitanju i to zavisi od kompanije do kompanije.

-Promjena je jedina konstan-

ta. Strah od promjene je na vrlo visokom nivou. Trenutno smo svjedoci raznih kriza, tokom kojih je u društvu ova tema bitna i nameće potrebu da predefinišemo trenutni način poslovanja. Postoje lideri koji su svjesni da je promjena načina rada neophodna i spremni su da motivišu tim, podstaknu kompaniju na rješenja i dodatni razvoj kako bi išli ukorak sa vremenom i uspjeli da zadrže brend, kredibilitet kompanije i slično- navela je Malović.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet PKCG, Mladen Perazić, kazao je da su sposobnost prilagođavanja promjenama i efektivan način komunikacije od presudnog značaja za uspješan krizni menadžment.

-Krizni menadžment stvara organizacionu kulturu i klimu koje umanjuju ili eliminišu nezdrave strategije i daju mogućnost razvoja novih potencijalno dugoročno vrlo korisnihrekao je Perazić, navodi se u saopštenju PKCG. K. J.

U Poreskoj upravi se nadaju da će od 2021. početi sprovođenje fiskalnog servisa

Privreda da bude spremna za elektronsku fiskalizaciju

Dr. M.

4

Poreska uprava

PODGORICA - Interesovanje privrednika i udruženja poreskih obveznika za primjenu projekta elektronske fiskalizacije je veliko, saopšteno je iz Poreske uprave, u kojoj očekuju da će do 1. januara naredne godine biti ispunjeni svi preduslovi za sprovođenje fiskalnog servisa.

Načelnica Odsjeka za edukaciju javnosti u Poreskoj upravi Milica Vuletić kazala je da organizuju sastanke i edukativne programe kako bi otklonili sve nedoumice u pogledu tumačenja Zakona o fiskalizaciji i pratećih pravilnika i u pogledu tumačenja tehničke i funkcionalne specifikacije projekta.

- Tako da očekujemo da će zaista svi spremno dočekati 1. januar i da će svi preduslovi za sprovođenje fiskalnog servisa biti ispunjeni - rekla je Vuletić agenciji Mina-biznis.

ZAVRŠNA FAZA

Ona je navela da je primjena projekta elektronske fiskalizacije uveliko u toku i nalazi se u završnoj, odnosno najvažnijoj fazi koja podrazumijeva realizaciju softverskog rješenja kako u PU tako i kod poreskih obveznika, u cilju omogućava sprovođenja fiskalnog servisa, odnosno primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga od 1. januara naredne godine.

- S obzirom na to da su privrednici, odnosno poreski obveznici krajnji korisnici ovog sistema, odnosno da će on biti implementiran kod svakog poreskog obveznika koji se bavi prometom proizvoda i usluga, oni predstavljaju i našu najvažniju ciljnu grupu sa kojom PU intenzivno komunicira kako bi se na vrijeme obezbijedili svi preduslovi za sprovođenje projekta - navela je Vuletić.

To, kako je precizirala, podrazumijeva intenzivnu komunikaciju sa udruženjima poreskih obveznika, u prvom redu Privrednom komorom (PKCG), Unijom poslodavaca (UPCG), ali i sa strukovnim udruženjima računovođa i revizora, odnosno sa Institutom sertifikovanih računovođa i Institutom računovođa i revizora, s obzirom na to da će jedan značajan dio naročito tih stručnih informacija biti kanalisan preko računovođa i revizora koji sarađuju sa preduzećima i poreskim obveznicima.

- Jako je bitno da ovaj projekat bude dovoljno razjašnjen svakom pojedinačnom poreskom obvezniku kako na putu implementacije projekta ne bi bilo nekih nedoumica koje bi mogle prouzrokovati da neko od poreskih obveznika ne ispuni svoje zakonske obaveze blagovremeno, odnosno

do 1. januara naredne godine - objasnila je Vuletić.

Podsjetila je da je, u skladu sa planom projektnih aktivnosti PU učinila dostupnim i tehničku i funkcionalnu specifikaciju projekta tako da IT kompanije sada na tržište mogu da izbace proizvode koji će omogućiti fiskalni servis, odnosno koji će poreski obveznici moći da nabave kako bi se mogao sprovoditi zakon od 1. januara naredne godine.

- Za sprovođenje fiskalnog servisa neophodno je posjedovanje adekvatnog tehničkog rješenja, digitalnog sertifikata za verifikaciju podatka koji će se slati PU i stalna internet konekcija kako bi se omogućilo automatsko funkcionisanje sistema, odnosno razmjena podatka između sistema PU i sistema poreskih obveznika - saopštila je Vuletić.

REGULARNOST

U svakom momentu, kako je navela, prilikom obavljanja prometa proizvoda ili usluga podaci o tom realizovanom prometu slaće se sa naplatnih uređaja ili sistema poreskih obveznika na server PU. - To se odnosi kako na onaj promet koji se evidentira uz gotovinsko plaćanje tako i za one bezgotovinske transakcije koje se vrše u privredi i koje podrazumijevaju izdavanje faktura prilikom realizovanja prometa -kazala je Vuletić.

Na taj način će, prema njenim riječima, projektom će biti obuhvaćena cjelokupna privreda, a samim tim omogućeno i kvalitetnije praćenje regularnosti poslovanja privrednih subjekata i sankcionisanje onih obveznika koji nastoje da jedan dio prometa prikriju i da na taj način zakinu državu za pripadajuće poreze koje treba da plate po ostvarenom prometu.

- Jako je važna ciljna grupa sa kojom komuniciramo i IT zajednica u Crnoj Gori i, u tom smislu, naročito preko PKCG komuniciramo sa predstavnicima ICT društva.

Obezbjeđujemo sve neophodne informacije i podršku kako bi se izradila softverska rješenja i kako bi bila dovoljno na vrijeme na tržištu i da poreski obveznici mogu da ih nabave, implementiraju i ispune neophodne zahtjeve - dodala je Vuletić.

Projekat elektronske fiskalizacije osmišljen je u cilju kvalitetnijeg praćenja rada poreskih obveznika, efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije i uklanjanja nelojalne konkurencije sa tržišta, a samim tim i efikasnije naplate poreskih prihoda i punjenja državnog budžeta.

K. J.

Ekonomija

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

5

EKIP u planu rada, koji je dostavio parlamentu, obradio i osavremenjavanje PODGORICA – U drugoj polovini naredne godine EKIP će raspisati konkurs za dodjelu slobodnih radio-frekvencija, što obuhvata i implementaciju 5G mobilnih mreza, navodi se u planu za narednu godinu koji je ušao u skupštinsku proceduru.

- Očekuje se da će za implementaciju MFCN sistema, uključujući i 5G mobilne mreže, do sredine 2022. biti raspoloživi i svi resursi iz opsega 694-790 MHz i 3400-3800 MHz, kao i 1 GHz spektra i iz 24,25-27,5 GHz (blok 26,5-27,5 GHz). Kako se navedena tri opsega smatraju pogodnim za inicijalnu primjenu 5G mobilnih mreža, Agencija namjerava da resurse iz ovih opsega stavi na raspolaganje mobilnim operatorima kad se stvore uslovi za njihovo nesmetano korišćenje za ove primjene - navodi se, između ostalog, u planu EKIP-a za narednu godinu.

U dokumentu se podsjeća da i laičku i stručnu javnost zaokuplja takozvano EM zračenje i uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

IZRADA SMJERNICA EKIP zato planira da tokom 2021. obezbijedi izradu stručno naučnog dokumenta koji će pružiti smjernice za procjenu u kojim scenarijima je instalacija 5G baznih stanica moguća bez detaljnih analiza, a u kojim je potrebno sprovesti detaljne analize i na koji način.

Taj dokument treba da da odgovor i u kojim situacijama nije moguća instalacija 5G bazne stanice na planiranoj lokaciji.

Neophodno je, ocijenili su iz EKIP-a, osigurati da se 5G bazne stanice implementiraju isključivo na način koji podrazumijeva da na mjestima gdje se ljudi mogu

Naredne godine konkurs za 5G

EKIP planira da tokom 2021. obezbijedi izradu stručno naučnog dokumenta koji će pružiti smjernice za procjenu u kojim scenarijima je instalacija 5G baznih stanica moguća bez detaljnih analiza, a u kojim ih je potrebno sprovesti. Taj dokument treba da pruži odgovor i u kojim situacijama nije moguća instalacija 5G bazne stanice naći u dužem vremenskom periodu parametri EM polja neće preći maksimalno dozvoljene granice.

Buduće 5G mobilne mreže, u poređenju sa konceptom planiranja i implementacije mreža prethodnih generacija, kako pojašnjavaju iz EKIP-a, zahtijevaće znatno gušću prostornu distribuciju baznih stanica, uključujući i njihovu instalaciju unutar

objekata gdje ljudi borave, kao i u nekim scenarijima potpuno drugačiji način korišćenja mreže kao što su veliki broj povezanih uređaja u neposrednom životnom i radnom okruženju, mrežni interfejsi koji se nose uz ili se implantiraju u ljudsko tijelo...

- Takođe, za realizaciju 5G mobilnih mreža planirano je korišćenje frekvencijskih

opsega koji su identični ili bliski opsezima koje koriste postojeće mreže (u početku 700 MHz i 3,5 GHz, a u budućnosti i opsezi koje trenutno koriste postojeće mreže), ali i opsega milimetarskih talasa (u početku samo 26 GHz, a u budućnosti i 40 GHz i 66 GHz), koji se po prvi put koriste za ove primjene. Kada se tome doda potreba paralelnog

Neophodno je, ocijenili su iz EKIPa, osigurati da se 5G bazne stanice implementiraju isključivo na način koji podrazumijeva da na mjestima gdje se ljudi mogu naći u dužem vremenskom periodu parametri EM polja neće preći maksimalno dozvoljene granice

Kroz Sozinu prošlo 36.730 vozila PODGORICA - Kroz tunel Sozina, u periodu od 2. do 8. oktobra, prošlo je 36,73 hiljade vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka godine tunel je opslužio skoro 1,57 miliona vozila.

-U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozila je kroz tunel prošlo 19. aprila, njih 204, a najviše 13. septembra 12,74 hiljade

- prenosi agencija Mina.

U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 2,83 miliona vozila, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

K. J.

rada 2G, 3G, 4G i 5G mreža, barem u početnoj fazi primjene 5G mreža, kao i određene karakteristike 5G tehnologije koje do sada nijesu bile prisutne (masivni MIMO sistemi, beamforming…), modelovanje očekivane distribucije jačine električnog polja u okolini multiband multitechnology baznih stanica i procjena saglasnosti sa uslovima koji se tiču granica izlaganja EM poljima postaje veoma kompleksan i izazovan zadatak - ocijenili su iz EKIP-a.

Oni su naveli da jedini pouzdan način provjere saglasnosti sa ovim uslovima jesu mjerenja ekvivalentne jačine električnog polja koja odgovara kumulativnom efektu zračenja koji potiče od više izvora, a koji Agenciji nije na raspolaganju u postupku autorizacije baznih stanica.

MEĐUNARODNE PREPORUKE Iz Agencije podsjećaju da su se uticajem EM zračenja bavila i bave i međunarodna tijela, prije svih IGNIRP (International Commission on Non-Ionizing Radia-

tion Protection) i Savjet Evropske unije. Oni su usvojili preporuke za otklanjanje štetnih efekata EM zračenja na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Tridesetogodišnje iskustvo, kako dodaju, u korišćenju mobilnih komunikacionih mreža, od analognih celularnih sistema, preko GSM i UMTS, do LTE tehnologije, potvrđuje efikasnost propisanih mjera navedeno je u dokumentu.

U Crnoj Gori su, kako podsjećaju, granice dozvoljenog izlaganja visokofrekvencijskim elektromagnetnim poljima, gdje spada i zračenje baznih stanica mobilnih mreža, za opštu javnu izloženost propisane u skladu sa međunarodnim preporukama.

- Za područja povećane osjetljivosti (javne, stambene i poslovne zgrade u kojima borave ljudi: škole, predškolske ustanove, porodilišta, bolnice, turistički objekti i dječa igrališta) duplo strožije od onih koje su preporučene na globalnom nivou. Zato će prethodno biti sačinjen stručni dokument koji će Agenciji pružiti smjernice – precizira se u dokumentu.

M.P.M.

6

Društvo

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Doc. dr Draginja Vuksanović-Stanković za Pobjedu tumači odredbe Zakona o PIO o uslovima za starosnu penziju

Sudije i tužioci ako ne žele ne moraju u penziju sa 64, odnosno 66 godina

PODGORICA - Zakonsko pravo (dispozitivna norma) je jedno, a zakonska obaveza (imperativna norma) je drugo. Sudije i tužioci ne moraju da idu u penzuju sa 64 godine (žene), a muškarci sa 66 godina, osim ako sami to pravo žele da ostvare – kategorična je u izjavi za Pobjedu doc. dr Draginja Vuksanović-Stanković, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Poslanici političke partije Demokrate Momo Koprivica i Dragan Krapović, koja je konstituent nove vlasti, na konferenciji za novinare prošle sedmice saopštili su da „sudije koje su ispunile formalni uslov za prestanak sudijske funkcije moraju otići sa te pozicije“ i istakli da je, prema njima dostupnim podacima, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pravo na penziju stekla u oktobru 2018, kada je, kako kažu, u skladu sa Ustavom, trebalo da joj prestane sudijska funkcija, ali ne samo njoj već i znatnom broju ostalih sudija od osnovnih do Vrhovnog i Apelacionog suda. Ukazali su da je i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, te još nekoliko tužilaca, takođe, trebalo već da budu penzionisani.

Prema njihovom tumačenju, sudije i tužioce na to je obavezivao i Ustav.

Dr Maja Kostić-Mandić, redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i potpredsjednica Udruženja pravnika, za Pobjedu je u subotu ocijenila da se na sudije primjenjuje ustavna norma i norma Zakona o PIO, što, prema njenom tumačenju, znači da ispunjenjem uslova za penziju sudije više ne mogu da obavljaju tu funkciju, ali mogu da rade druge poslove za koje su kvalifikovani.

- Jer, javna funkcija nije isto što i radni odnos – kazala je ona.

Zakon o PIo

Vuksanović-Stanković podsjeća na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od 12. avgusta, koji, između ostalog, propisuje posebne uslove za odlazak u starosnu penziju.

- Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja (čl.17 st.1). Zakon o radu (,,Sl. list CG“ br.74/2019) od 30. 12. 2019, kao sistemski zakon u čl.164 st.1 tačka 1 propisuje opšti uslov za prestanak radnog odnosa: ,,Radni odnos prestaje po sili zakona

Ono što je suprotno Ustavu kao najvišem pravnom aktu ne može biti zakonito i samim tim nema pravno dejstvo. Ispuniti uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju u kontekstu Zakona o izmjenama Zakona o PIO podrazumijeva pravo sudije da ispunjenjem posebnih uslova odluči da li će to svoje pravo na penziju ostvariti ili ne (ako je napunio 66, odnosno 64 godine) – kaže Draginja Vuksanović-Stanković kad zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, danom dostavljanja konačne odluke zaposlenom“. Ako uporedo tumačimo ove dvije pravne odredbe iz dva zakona, izvodimo zaključak da zaposleni po izmjenama i dopunama Zakona o PIO, ima pravo, ali ne i obavezu da ode u starosnu penziju sa 66 godina (muškarac), 64 godine (žena) – kategorična je ona.

Prema njenim riječima, zaključak je jasan – „ukoliko zaposleni želi da ostvari svoje pravo iz prethodno citirane odredbe, on može otići u starosnu penziju sa 66, odnosno 64 godine i radni odnos mu prestaje danom dostavljanja konačne odluke kao zaposlenom“.

- Imperativna norma o prestanku radnog odnosa propisana je u Zakonu o radu u čl. 164 st.1. I tada radni odnos prestaje po sili zakona. Od tog momenta više nemate pravo da birate da li ćete ostvariti pravo na starosnu penziju, već je Zakon imperativno odredio prestanak radnog odnosa po sili zakona – ističe Vuksanović-Stanković.

ziju sa 64, tj. 66 godina života (jer je po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PIO ispunio formalne uslove u pogledu godina života), prestaje mu radni odnos po Zakonu o radu, danom dostavljanja konačne odluke zaposlenom, a ukoliko taj zahtjev ne podnese sa 66, tj. 64 godina, onda po Zakonu o radu radni odnos prestaje po sili zakona sa 67 – ističe ona.

tUžIocI

Ustav

Komentarišući Ustav, član 121 stav 2 koji propisuje: ,,da sudiji prestaje funkcija ako to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora“, ocjenjuje da ako bi se ova norma Ustava tumačila kao obaveza odlaska sudija u starosnu penziju, „onda bismo imali potpunu suprotnost oba prethodno navedena zakona sa Ustavom kao najvišim pravnim aktom, i nemogućnost primjene normi zakona u pravni sistem“.

- Jer, ono što je suprotno Ustavu kao najvišem pravnom aktu, ne može biti zakonito i samim tim nema pravno dejstvo. Ispuniti uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju u kontekstu Zakona o izmjenama Zakona o PIO podrazumijeva pravo sudije da ispunjenjem posebnih uslova odluči da li će to svoje pravo na penziju ostvariti ili ne (ako je napunio 66, odnosno 64 godine života). Ako odluči da želi ostvariti to svoje pravo po Zakonu o PIO (u pogledu godina), onda shodno Zakonu o radu, radni odnos prestaje danom dostavljanja konačne odluke

Draginja Vuksanović-Stanković

zaposlenom. Ukoliko ne želi ostvariti to svoje pravo, po sili zakona radni odnos mu prestaje, shodno citiranoj odredbi Zakona o radu sa 67 godina života, i tada (figurativno rečeno), htio ili ne, ima obavezu da ,,ode u penziju“, jer mu radni odnos prestaje po sili zakona – pojašnjava naša sagovornica.

Pravilnim tumačenjem normi Ustava i dva zakona, kategorična je ona, u pravnom smislu riječi, razlog za prestanak radnog odnosa po sili zakona ne treba miješati sa sticanjem ili ostvarivanjem ili ispunjenjem uslova za odlazak u starosnu penziju.

- Ako tumačimo zakonske odredbe, uslovi su formalno pravne prirode, a ostvarenje tih uslova je materijalno-pravna sadržina koja ima dva aspekta iz kojih je proizašla, između osta-

Tri i više mandata neprihvatljivi Doc. dr Draginja Vuksanović-Stanković naglašava i da njeno tumačenje uslova za odlazak u penziju sudija i tužilaca nikako ne treba dovoditi u vezu sa brojem mandata predsjednika sudova.

- Mojim stav je jasan u tom slučaju i javno

izrečen - predsjednica Vrhovnog suda i svi predsjednici sudova (u mandatima tri i više puta), funkcije vrše suprotno Ustavu. Isto važi i za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika kojima je po Ustavu istekao mandat od četiri godine – kategorična je ona.

log, i podjela pravnih normi na dispozitivne i imperativne.

Norme Zakona o izmjenama Zakona o PIO su dispozitivne prirode, a norme Zakona o radu (u kontekstu analiziranog) su imperativne prirode – navodi Vuksanović-Stanković.

PresUda

Naša sagovornica ukazuje na presudu Vrhovnog kasacionog suda Srbije (Rev2 2912/2018, od 23. 5. 2019), koja u jednom dijelu obrazloženja navodi: ,,U konkretnom slučaju, tužilji je radni odnos prestao nezakonito, jer nije ispunjavala opšte zakonske uslove za odlazak u starosnu penziju po sili zakona (kod nas 67 godina po Zakonu o radu). Tačno je da je tužilja ispunila poseban uslov u pogledu godina predviđen Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali nižestepeni sudovi su pravilno zaključili da se taj osnov ne može primijeniti u spornom radnopravnom odnosu, jer nije bilo ličnog zahtjeva tužilje upućenog poslodavcu za odlazak u starosnu penziju po ovim posebnim uslovima“.

- Ukoliko sudija podnese zahtjev za odlazak u starosnu pen-

Pravna situacija je, prema riječima Vuksanović-Stanković, slična sa državnim tužiocima.

- Samo, za razliku od sudija, oni u navedenom kontekstu nijesu prepoznati u Ustavu, već u Zakonu o državnom tužilaštvu. U čl.103 navedenog zakona u st.1. tač. 3 navodi se da državnom tužiocu prestaje funkcija ,,ispunjenjem uslova za starosnu penziju“. Shodno prethodnoj analizi, i citiranom dijelu obrazloženja iz presude Vrhovnog kasacionog suda Srbije, proizilazi zaključak da se kao i u slučaju sudija, prestanak radnog odnosa po sili zakona ne može miješati sa sticanjem, ispunjenjem ili ostvarenjem uslova za odlazak u penziju. Tužilac je u pogledu godina života ispunio uslove za starosnu penziju, zaradio je svoju penziju, ali to pravo ne želi da ostvari sa 64, 66 godina života, već mu Zakon o radu, kao sistemski zakon, daje mogućnost da ode u penziju sa 67 godina, što je i imperativ s obzirom na to da tada po sili zakona mora otići u penziju – objašnjava ona.

FUnkcIja

Ona smatra da, „možda namjerno ili nenamjerno buni neke subjekte u javnosti riječ - funkcija, koja se veže i u Ustavu i u zakonima iz oblasti sudstva i tužilaštva za sudije i tužioce, pa se u pravnom saobraćaju koristimo izrazima sudijska i tužilačka funkcija“.

- Ako bismo se isključivo vezali za riječ - funkcija, i za ono što u javnosti možemo čuti o izboru na sudijske i tužilačke funkcije, analogno tome imenovana i izabrana lica su i ministri i poslanici (zamislimo one poslanike koji su se profesionalno opredijelili da obavljaju funkciju poslanika, tj. za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu), onda niko preko 64, odnosno 66 godina, ne bi mogao obavljati te javne funkcije. Znači da poslanik i ministar koji napune 64/66 godina, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu, ne mogu biti poslanik i ministar, jer su i oni, pored ostalih, na javnim funkcijama, po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, u čl.

10 st. 1 tačka 3 određeni kao osiguranici zaposleni – upozorava

Apsurd Komentarišući tumačenja da sudijska i tužilačka funkcija moraju prestati sa 64 godine za žene, odnosno 66 godina života za muškarce, ali da mogu da nastave da rade u sudu/tužilaštvu, Draginja Vuksanović-Stanković ih ocjenjuje apsurdnim.

- Zamislite da dugogodišnji sudija Vrhovnog suda prestane biti sudija i onda nastavi da radi u sudu?!

Na kojim poslovima?! Sudskog savjetnika, kao i neko ko je tek položio pravosudni ispit – pita ona.

Ističe da je saglasna sa stavom Unije slobodnih sindikata u odnosu na inicijativu Udruženja sudija Crne Gore Ustavnom sudu da su ,,pogrešno targetirane odredbe Zakona o PIO“.

ona.

Dodaje da se u Priručniku za primjenu propisa iz penzijskog i invalidskog osiguranja tačno precizira ko su osiguranici zaposleni i svrstavaju se u tri grupe (Pajović Jovo, Penzijsko i invalidsko osiguranje u Crnoj Gori, str. 22-27, Podgorica 2020).

- Ako idemo u dalje tumačenje pravnih normi, onda anologno znači da lica iz čl. 197 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO moraju u penziju sa 61. godinom. Jer, ne možemo tumačiti čl. 17 kao obavezu, a nezavisno od čl.197đ, tj. kao alternativu. To je suprotno pravilima sistematskog tumačenja pravne norme, odnosno da se značenje jedne norme utvrđuje dovođenjem u vezu sa ostalim pravnim normama. Ali sve citirane norme onda ne mogu važiti samo za sudije i tužioce, već za sva postavljena i imenovana lica iz grupe tri citiranog priručnika, jer su to lica na funkcijama i obavljanjem tih funkcija ostvaruju zaradu (ako se profesionalno opredijele za te funkcije) i samim tim su shodno članu 10 Zakona o PIO, osiguranici zaposleni. Znači - poslanici, ministri i druga imenovana i izabrana lica su isto kao sudije i tužioci u grupi tri – kategorična je sagovornica Pobjede.

dvIje FUnkcIje

Ukazuje i na to da ima mišljenja da državnu i javnu funkciju ne treba miješati.

- Državu čine tri konstitutivna elementa - narod, vlast i teritorija. Ako uzmemo da pravno analiziramo vlast, nju čine zakonodavna, izvršna i sudska (zakonodavna - Skupština koja vrši vlast preko izabranih predstavnika-poslanika, izvršna - Vlada preko ministara, sudska - sudovi preko sudija).

Ne smijemo zaboraviti da, iako se riječ funkcija nespretno tumači, da se za tu istu riječ vezuje stalnost sudijske i tužilačke funkcije, što se može posredno tumačiti kao radni odnos koji zasnivaju sudije i državni tužioci izborom na sudijsku i tužilačku funkciju i time dobijaju status osiguranici zaposleni iz grupe tri i ostvaruju zaradu vršenjem sudijske i tužilačke funkcije. Sticanjem određenih godina prestaje im sudijska i tužilačka funkcija, samim tim i radni odnos. Ako su odlučili sa 64 (žene), 66 (muškarci), jer tada mogu da ostvare to svoje pravo ili po sili zakona sa 67 godina – zaključuje Vuksanović-Stanković.

K. KRSMANOVIĆ

Laboratorije Instituta analizirale 899 uzoraka na korona virus

Preminule četiri osobe, 228 pozitivnih PODGORICA – U Crnoj Gori juče su četiri osobe preminule od posljedica korona virusa, a registrovano je 228 novih slučajeva zaraze.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su juče analizirale 899 uzoraka na kovid-19 i registrovali 228 novopozitivnih slučajeva.

- Pozitivni slučajevi su iz Podgorice 118, Berana 25, Bijelog Polja 18, Pljevalja 15, Rožaja 11, Bara i Cetinja po osam, Budve sedam,

Nikšića šest, Kolašina tri, Kotora, Tivta, Herceg Novog i Mojkovca po dva slučaja i Plava jedan novooboljeli slučaj - rekli su iz Instituta.

Precizirali su da su pacijenti koji su preminuli bili iz Cetinja, Nikšića, Žabljaka i Berana, rođeni 1946, 1938, 1949. i 1957. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore, opštim bolnicama u Nikšiću, Baru i Beranama.

- Ukupan broj preminulih pove-

7

Aktuelno

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

zanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 193, a od početka godine 202 - napomenuli su iz Instituta.

Kazali su da je u posljednja 24 sata prijavljen oporavak 191 pacijenta.

- Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 4.047. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 13.869 - zaključili su iz Instituta.

Iz Kliničkog centra Crne Gore juče je saopšteno da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe 62 pacijenta koji su inficirani korona virusom od kojih je 23 životno ugroženo.

- Tri pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju, 13 je na neinvazivnoj ventilaciji dok su ostali na visokim protocima kiseoničke potpore - navode iz KCCB. U beranskoj bolnici boravi 33 kovid pozitivnih pacijenata.

Cetinjska bogoslovija obustavlja rad, karantin u internatu Cetinjska bogoslovija do daljnjeg obustavlja redovne aktivnosti u školi zbog pogoršane epidemiološke situacije, a u školskom internatu uspostavlja se režim karantina.

Ovo je juče saopštila uprava Cetinjske bogoslovije uz napomenu da je nekoliko nastavnika i učenika pozitivno na korona virus.

- Obezbijeđeni su uslovi za boravak učenika u internatu i držanje onlajn nastave u narednom periodu - naveli su u saopštenju.

- Njih devet ima tešku kliničku sliku, dok se šest nalazi na neinvazivnoj ventilaciji - piše u saopštenju te ustanove.

U nikšićkoj bolnici od korone se liječi 78 pacijenata, a na respiratoru su trenutno dva pacijenta.

Pet pacijenata, kako su rekli, životno je ugroženo.

- Oni se nalaze u Jedinici intenzivnog liječenja, dok su ostali stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju navodi se u saopštenju.

K. J.

Milija Čabarkapa iz WWF Adria pojašnjava razloge za iniciranje peticije za ukidanje podsticaja za mHE PODGORICA - Jedini spas za rijeke na Balkanu je ukidanje podsticaja za male hidroelektrane bez kojeg gradnja ovih objekata ne bi uopšte bila ispativa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Milija Čabarkapa iz ogranka Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria.

On je pozvao građane da potpišu peticiju koju je WWF Adria inicirala u Crnoj Gori i regionu kako bi se obustavilo davanje državnih podsticaja za male hidroelektrane.

- Cilj kampanje je prije svega da se ukaže na problem malih hidroelektrana širom regiona. Peticijom pozivamo ljude da jasno kažu NE malim hidroelektranama i pridruže se hiljadama onih koji su već potpisali. Uništavanje naših rijeka igra je u kojoj ne smijemo izgubiti. Upravo zato ćemo sve prikupljene potpise iskoristiti za dodatan pritisak na donosioce odluka u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, kako bi se ukinuli podsticaji za male hidroelektrane. Zato pozivamo sve koji još nisu potpisali peticiju da to učine na losingrivers.com/cg – naveo je on.

POBJEDA: Ako je koncept gradnje malih hidroelektrana loš, kako se uopšte dogodilo da bude promovisan i prihvaćen na području Balkana gdje je ukupno planirano 2,7 hiljada ovakvih elektroenergetskih objekata? Regionalne vlade su ga prihvatile uz izgovor da i EU traži da se uveća postotak proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. ČABARKAPA: Taj koncept se temelji na Evropskoj energetskoj strategiji i postizanju cilja da se, tada 20, a do 2030. godine čak 32 odsto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori se moraju podsticati jer se radi o novim tehnologijama koje treba razvijati, ali i hidroelektrane su ušle u obnovljive izvore i samim time postale su predmet podsticanja iako kao stare tehnologije ne zaslužuju podsticanje. Kako su

Nemamo pravo da izgubimo rijeke Ekološki, ekonomski i društveni gubitak – efekti su koje proizvode male hidroelektrane. Riječ je o legalnoj i višestrukoj pljački naroda pod izgovorom postizanja ciljeva evropskih strategija – smatra Čabarkapa naši investitori uvidjeli dobar poslovni model u gradnji mHE, tako je i nastao velik interes. U isto vrijeme, mHE proizvode malo struje, koju da investitori prodaju po tržišnoj cijeni, ne bi bila isplativa gradnja, ali kako su cijene dva-tri puta veće nego tržišne, gradnja mHE je vrlo unosan posao koji se isplati za 7-9 godina i nakon toga imaju čisti profit (uz minimalna ulaganja u održavanje i naknade). Kako se mHE mogu graditi samo na malim vodotocima, investitori su napali i najmanje vodotoke u brdsko-planinskim predjelima koje su do sada bile netaknute i koje su jako bitne za lokalno stanovništvo (vodosnabdijevanje, napajanje stoke navodnjavanje, rekreacija). Što je manja instalisana snaga mHE to ona ima veći iznos podsticaja, i za ovakve

mHE ne treba raditi procjene uticaja na životnu sredinu. U isto vrijeme, korist koju donose mHE u smislu smanjenja CO2 koji se ispušta u životnu sredinu je višestruko manja od iznosa podsticaja koje građani plaćaju investitorima. To je ono što mi želimo dokazati da su mHE samo veliki ekološki, ekonomski i društveni gubitak. Legalna i višestruka pljačka naroda pod izgovorom postizanja ciljeva evropskih strategija.

POBJEDA: Gdje vidite ključne propuste u gradnji ovih objekata, odnosno koji su to koraci koji nijesu preduzeti, ili se ne sprovode na valjan način prilikom vaganja interesa opšteg dobra/vrijednosti nekog podneblja u pogledu biološke raznovrsnosti i sl? ČABARKAPA: Nesistematičan

Uticaj na endemske i zaštićene vrste POBJEDA: Koliko je zaštićenih kao i endemskih vrsta ugroženo izgrađenim ili planiranim mHE u Crnoj Gori? ČABARKAPA: Da bi se broj zaštićenih i endemskim vrsta koje su ugrožene izgradnjom i eksploatacijom mHE mogao kvantifikovati, potrebno je sprovesti opsežna istraživanja. Preciznom informacijom ne raspolažemo. Međutim možemo se osvrnuti na projekat izgradnje mHE na području Parka prirode ,,Komovi“ u Barama Kraljskim u opštini Kolašin. Flora Komova obiluje velikim brojem dinarskih i balkanskih

endema te je zapažen značajan broj taksona a neke od njih nalaze se na crvenoj evropskoj listi mahovina. Na prostoru Komova registrovan je određeni broj gljiva od kojih se pojedine nalaze na nacionalnim i međunarodnim listama zaštićenih vrsta. Takođe, od vrsta sisara koje imaju međunarodni status (Rezolucija VI. Bernske konvencije) na Komovima žive mrki medvjed, vuk i ris. Izgradnjom i eksploatacijom značajno bi se uticalo na osiromašenje prirodnog fonda divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva kao i na smanjenje biološke i predione raznovrsnosti.

i ad hok pristup u sprovođenju projekata mHE brzo je pokazao negativne strane i doveo do brojnih problema u primjeni zakona, ali i otvorenih konflikata sa lokalnim stanovništvom.

Uzroci problema bili su brojni.

Prije svega, energetski potencijal rijeka na kojima je odobrena gradnja mHE nije bio dovoljno istražen, a nije postojala ni planska dokumentacija koja dozvoljava njihovu izgradnju, pa je to sve dovelo do teškoća u izdavanju raznih dozvola ili odustajanju od projekata.

Dodatni problem bili su neriješeni imovinsko pravni odnosi na lokacijama za gradnju mHE, ali i nedostatak finansijskih sredstava investitora, koji su dobili koncesije za izgradnju, a da pri tome nijesu imali obezbijeđen ni početni novac za realizaciju investicija.

Takođe, potpuno su izostale analize o biznis opravdanosti investicija, a deceniju od pokretanja prvih projekata jasno je da oni nijesu donijeli veća zaposlenja i uticali na ekonomski razvoj zemlje. Štaviše, u većini mjesta gdje su investitori sagradili mHE došlo je do konflikata sa lokalnim stanovništvom, jer su u rijeke ugrađene cijevi, koje uzimaju gotovo svu vodu iz korita i odvode je do elektrana. Time su rijeke bukvalno „otete“ od mještana i oni su ostavljeni bez vode za osnovne

Cijevna ostaje nepoznanica POBJEDA: Što je sa projektom prevođenja Cijevne u cijevi u Albaniji… Javnost je posredno, od ekologa, čula za taj problem, vidjela fotografije... Dokle se sa time stiglo, ima li WWF Adria konkretnih podataka o tome? ČABARKAPA: Nažalost cijeli proces oko razvoja ovih projekata se odvija na jedan vrlo netransparentan način, pa ne raspolažemo novijim informacijama sa kojim bi javnost trebala biti upoznata.

životne potrebe.

Pravna analiza Ugovora o koncesiji i postupka dodjele koncesija koju je sproveo WWF identifikovala je više od 20 protivpravnosti u zaključenim ugovorima ili sprovedenim postupcima, što baca veliku sjenku na ukupnu pravnu valjanost pokrenutih projekata i dogovorenih koncesionih aranžmana. Izostanak kriterijuma za povlastice koje plaćaju potrošači, fiktivne odredbe o sredstvima za investicije, nepredviđenost izgradnje mHE u planskim dokumentima i davanje čitavih vodotoka u koncesiju, izostanak konsultovanja javnosti o korišćenju voda ili javnih rasprava o godišnjim planovima za davanje koncesija, samo su neke od utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Takođe, ono što je veoma bitno je da projektima mHE nije dokazan javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti.

POBJEDA: Postoji li neka metoda ekološki prihvatljivog koncepta proizvodnje energije na rijekama koja se bazira na mini turbinama koje ne narušavaju, niti fizički prekidaju tokove? Ima li primjera za takve mini pogone?

ČABARKAPA: Postoje različita tehnološka rješenja koja inovatori smišljaju, ali obično su to vrlo male proizvodnje i nijesu od interesa investitorima. Rad neke hidroelektrane po principu rada nekadašnje vodenice koje su se gradile na našim tokovima se može donekle smatrati prihvatljivim na način da se ne zadire u prostor tj. ne mijenjaju prirodne karakteristike određenog područja. Ovakve mHE bi trebalo da imaju za cilj snabdijevanje lokalnog stanovništva i obezbjeđivanje lokalne autonomije u energetskom smislu. Međutim, kod nas je praksa da se mHE konektuju na prenosne mreže i ta energija završi kao tehnički gubitak.

Tehnički gubici na crnogorskoj prenosnoj i distributivnoj mreži su višestruko veći od ukupne proizvodnje svih mHE pa se stoga institucije trebaju posvetiti tehničkom unapređenju mreže i sprečavanju krađa umjesto da se dozvoljava devastacija naših resursa koji predstavljaju osnovu za održivi razvoj. Moramo se okrenuti drugim izvorima energije – vjetru i suncu a stare tehnologije koje imaju isključivo benefite za privatne investitore treba da budu napuštene.

I. PERIĆ

8

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Razmatrane žalbe optuženih Slobodana Miletića i Jovana Janjatovića

Viši sud provjerava presudu za otmicu Nikole Brajičića PODGORICA – Viši sud je u četvrtak razmatrao žalbe na presudu kojom su Slobodan Miletić i Jovan Janjatović osuđeni na po godinu i četiri mjeseca zatvora zbog otmice Nikšićanina Nikole Brajičića u namjeri da od njega iznude novac, potvrdio je za Pobjedu advokat Sava Kostić.

Prvostepenu presudu je izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Goran Đu-

ković.

Prema navodima presude, tokom suđenja je dokazano da su Miletić i Janjatović 14. avgusta prošle godine, u blizini sjedišta firme ,,Genex“ na magistralnom putu Podgorica – Bar, silom i prijetnjom odveli Nikolu Brajičića a zatim zadržali u namjeri da od njega iznude novac i prinude ga da prizna navodni dug od 28.000 eura prema Janjatoviću.

Sa druge strane, optuženi su tokom suđenja negirali op-

UNICEF ukazao na neke od ključnih izazova kada su u pitanju djeca i adolescenti

tužbe tvrdeći da je prijavljivanjem slučaja navodne otmice policiji i tužilaštvu Brajičić pokušavao izbjeći vraćanje duga.

Optuženi nijesu sporili da su se tog dana vidjeli sa Brajičićem kao i da su na njemu primijetili povrede i ogrebotine, ali kao posljedica rada na stovarištu a ne otmice, kako je tvrdio on.

Advokat Kostić je tokom suđenja naveo da su tvrdnje Brajičića apsurdne, jer je nemoguće oteti nekoga usred

dana na mjestu gdje se nalaze dvije firme kao što su Kips i Genks, gdje postoje video nadzorne kamere i gdje je prisutno više osoba.

Prema navodima optužnice, Miletić i Janjatović su sredinom avgusta prošle godine izvukli Brajičića iz njegovog ,,golfa 5“, a potom ga ubacili na zadnji sic gdje su mu zadali više udaraca u leđa i glavu.

Potom su se odvezli do korita rijeke Cijevne gdje je Miletić rezačem za tompuse

stisnuo kažiprst lijeve ruke Brajičića i natjerao ga da pozove brata i roditelje i saopšti im da je dužan 28.000 eura.

Poslije obavljenog telefonskog razgovora, Janjatović je nekoliko puta udario Brajičića uz prijetnje da će mu staviti kesu na glavu i govoreći da mu je žao što nije ponio pištolj sa sobom da bi mu pucao u noge.

Brajičić je po naredbi u jednom trenutku ušao u prtljažnik a potom izašao i sjeo

na zadnji sic. Kada su se automobilom vratili na početnu poziciju Janjatović je Brajičiću dva puta porezao mali prst prijeteći da će ga odsjeći i ponijeti ga njegovim roditeljima.

Na kraju mu je stavio nož pod grlo uz prijetnju da će ga izbosti da iskrvari, a onda povukao nož preko vrata.

Miletić je na kraju zaprijetio Brajičiću da će mu ubiti familiju ako porekne ono što je rekao preko telefona, nakon čega su optuženi otišli. B.R.

Po potjernici Interpola Beograd uhapšen crnogorski državljanin zbog prebijanja mladića u Novom Sadu

Kontić osumnjičen za pokušaj ubistva Problemi s mentalnim zdravljem mogu se uočiti u ranom uzrastu

Potrebno je ulagati više u programe mentalnog zdravlja PODGORICA – UNICEF i udruženja psihologa, pedagoga i defektologa Crne Gore pozvali su, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja - 10. oktobra, na veće ulaganje u programe mentalnog zdravlja djece i adolescenata, koje je postalo još veći izazov za vrijeme pandemije kovida-19.

Iz UNICEF-a su kazali da je, na nedavnom sastanku koji su organizovali sa udruženjima psihologa, pedagoga i defektologa, mentalno zdravlje prepoznato kao ključni prioritet za poboljšanje položaja djece i mladih u Crnoj Gori u narednom periodu.

- Nedostatak stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju u zemlji istaknut je kao jedan od ključnih izazova, kao i nedovoljan broj psihologa u školama - navodi se u saopštenju UNICEF-a.

Dušica Dubljević iz Udruženja psihologa na sastanku je ukazala da škola od najmanje 450 učenika, prema normativima, može uposliti jednog stručnog saradnika, pedagoga ili psihologa, a škole koje imaju više od hiljadu učenika imaju pravo na drugog stručnog saradnika.

Prema njenim riječima, direktori se češće odlučuju da zaposle pedagoga kao prvog stručnog saradnika, tako da mali broj škola ima zaposlene psihologe.

- Pravedniji kriterijumi za upošljavanje psihologa bile bi potrebe učenika i specifičnosti pojedinih škola, a ne samo brojnost učenika.

Poseban problem je što u manjim gradovima, gdje su i škole malobrojnije, učenici budu potpuno uskraćeni za usluge psihologa, bilo u školi ili domovima zdravlja - istakla je Dubljević.

Vanja Rakočević iz Udruženja pedagoga rekla je da svi stručni saradnici i nastavnici moraju biti spremni da prepoznaju značaj prevencije mentalnog zdravlja svojih učenika i da blagovremeno reaguju na različite znake koji ukazuju na problem.

Ona je kazala da je neophodno organizovati dodatno stručno usavršavanje, kako bi se zaposleni u školi osnažili da prepoznaju značaj mentalnog zdravlja, pruže stručnu podršku svojim učenicima ili ih upute na druge relevantne institucije i partnere u sistemu.

-Vjerujemo da je neophodno bolje povezati vaspitno-obrazovne ustanove i sektor u zdravstvu koji pruža stručnu podršku djeci u oblasti mentalnog zdravlja - navela je Rakočević.

Društvo defektologa ukazalo je na važnost ranog otkrivanja smetnji u razvoju i problema mentalnog zdravlja, kao i rane intervencije, kako bi se na taj način spriječilo dalje pogoršanje djetetovog zdravlja i dugoročno ugrožavanje njegovog kvaliteta života.

Svetlana Vukašinović iz Društva defektologa pozvala je na jačanje međusektorske saradnje između obrazovanja, zdravstva i sektora socijalne i dječje zaštite na lokalnom i nacionalnom nivou kako bi se djeci osigurala odgovarajuća podrška od ranog djetinjstva.

- Neke smetnje u razvoju i problemi s mentalnim zdravljem mogu se identifikovati u ranom uzrastu. Pružanje podrške u toj fazi života često može riješiti problem ili spriječiti da se on značajno iskomplikuje i pogorša kvalitet života tog djeteta zauvijek - kazala je Vukašinović.

Prema riječima šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huana Santandera, usvajanje osnovnih životnih vještina je poput samokontrole, suočavanja sa stresom i empatije neophodan dio svakog kvalitetnog obrazovnog sistema.

Prema njegovim riječima, djetinjstvo i adolescencija su ključni period života za djecu i mlade da uče kako da prepoznaju i upravljaju K. J. emocijama.

PODGORICA - Crnogorski državljanin Ivan Kontić (30) uhapšen je juče u iznajmljenom stanu u podgoričkom naselju Zabjelo zbog sumnje da je 24. avgusta pokušao da ubije M. M. (28) u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu.

- I. K. je uhapšen na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpol Beograd, a potraživan je zbog pokušaja ubistva na teritoriji Republike Srbije – navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u hapšenju su učestvovali službenici Sektora kriminalističke policije – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju Interpol Europol Sirene uz asistenciju pripadnika Sektora specijalne policije.

Za Kontićem srpska policija policija je tragala od avgusta. Tada su uhapšeni i O. L. i L. V. Jednom osumnjičenom se na teret stavlja krivično djelo učestvovanje u tuči, a drugom pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, preciziraju u tužilaštvu.

Prebijanje mladića zabilježile su nadzorne kamere, a snimak, koji traje nešto više od tri minuta je objavljen na društvenim mrežama. Na njemu se vidi kako više muškaraca udara žrtvu nogama i rukama. Jedan od njih zvjerski ga je tukao i na kraju, kada je bespomično ležao, vratio se i polomio mu obje ruke. Sve to odvijalo se naočigled nekolicine muškaraca, koji su ga u prolazu šutirali i udarali. Kontić je radio kao član obezbjeđenja i poslovni partner vlasnika kladionica MaxBet. U obezbjeđivanje ovih objekata bila je uključena i žrtva, a motivi za prebijanje su navodno neraščišćeni poslovni odnosi.

Kontić je bio reprezentativac Crne Gore u džudou.

Srpski mediji objavili su da je Kontić diplomirani pravnik, sada pripravnik u advokatskoj kancelariji u Novom Sadu.

Pozivajući se na podatke Agencije za privredne registre, mediji su prenijeli da je on i direktor firme koja je osnivač jedne beogradske kladionice.

Kontić je, prema pisanju beogradskih medija, prije dvije godine uhapšen zbog posjedovanja revolM. L. vera i kokaina u Nikšiću.

Sa privođenja Kontića

Počinje suđenje optuženoj za ubistvo osamnaestogodišnjaka

Razija Dacić danas pred sudom

PODGORICA - Početak suđenja Rožajki Raziji Dacić (42) zakazan je za danas pred Višim sudom zbog optužbi da je u novembru prošle godine ubila osamnaestogodišnjeg B. V. u ulazu jedne zgrade u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

Postupak će voditi sutkinja Vesna Kovačević.

Prema navodima optužnice, Dacić je 27. novembra 2019. godine u Podgorici u svom stanu

ubila B. V. tako što ga je, nakon prepirke, ubola nožem u predjelu grudi nanoseći mu teške tjelesne povrede od kojih je preminuo.

- Da je optužena izvršila krivično djelo koje joj se stavlja na teret proizilazi iz do sada prikupljenih dokaza. Iz nalaza i mišljenja vještaka ljekara obducenta proizilazi da je smrt oštećenog nasilna kao i iz odbrane okrivljene koja nije sporila da je došlo do svađe između nje i sada

pokojnog B. V. i da ga je ubola nožem u predjelu grudi nakon čega je B. V. izašao ispred vrata gdje je pao - navodi se u optužnici.

Prilikom kontrole optužnice, branilac Dacić, advokat Novica Sekulović zatražio je dopunu istrage jer je za odbranu upitan stav tužilaštva koji optuženu tereti da je ubistvo počinila sa umišljajem što je u suprotnosti sa urađenim vještačenjima.

Naime, u nalazu vještaka neuropsihijatrijske struke se navodi

da je optužena u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila u stanju bitno smanjene uračunljivosti.

Dacić je ranije osuđivana. Ona je 2000. godine pravosnažno osuđena na osam godina robije jer je 1999. izazvala požar u kom su stradale njena jednomjesečna ćerka i jednogodišnja ćerka njene prijateljice C. L. To djelo je kvalifikovano kao teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti u sticaju sa izazivanjem opšte opasnosti.

M. L.

Društvo

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

9

aktuelno: Individualni napori maslinara padaju u vodu jer veliki broj vlasnika zasada ne primjenjuje agrotehničke mjere

Nije ni maslina za svakoga

PODGORICA - Nedostatak svijesti o višestrukom značaju čistih i uređenih maslinjaka, kao i neulaganje u njihovo održavanje, dva su najveća problema našeg maslinarstva koja postanu očigledna u godinama sa lošim prinosom kakva je ova.

To u razgovoru za Pobjedu ističe Ilija Moric sa Luštice, prvi crnogorski sertifikovani proizvođač organskog maslinovog ulja.

Prinos je ove godine ispod prosjeka. Ključni razlozi su, kaže Moric, prejak napad štetočina, posebno maslinove muve i svrdlaša, kasnije dopunjen sušnim periodom u avgustu i septembru.

- Zapuštenost okolnih maslinjaka pogoduje brzom razvoju bolesti i štetočina, pa i oni maslinjaci koji se održavaju trpe štetu i smanjeni prinos. Trajno rješenje je cjelovita zaštita i održavanje maslinjaka, ali, nažalost, navedeno je moguće samo u teoriji. U praksi i dalje imamo značajne površine zarasle u makiju, čime su masline stalno u opasnosti od požara, štetočina i bolesti, čak i onih bolesti koje nijesu tipične za maslinu – ističe Moric.

Podbacio rod

Njegovo mišljenje podržavaju i ozbiljni, posvećeni uzgajivači i širom Primorja.

Predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković kaže da je ovogodišnji rod maslina u Baru i u cijeloj Crnoj Gori nezadovoljavajući, ispod očekivanja.

- I ova je maslinarska godina jedna od loših po kvalitetu ploda i po prinosu. I pored toga što je ljeto bilo izuzetno sušno, skoro da i nije bilo kiše ipak je napad muve masline bio relativno jak, što je uzrokovalo štetu na plodovima i njihovo prerano otpadanje sa stabla – pojašnjava Alković.

Razlog za takve efekte su, smatra sagovornik, što je mali broj maslinara na vrijeme preduzeo sve predviđene agrotehničke mjere.

- Neki maslinari su preduzeli, ali ne na vrijeme, zakasnili su sa

Ilija Moric sa Luštice, Ćazim Alković iz Bara i Adnan Kolari iz Ulcinja daju primjer kako i na koji način treba da bude koncipirano moderno maslinarstvo, oslonjeno na tradiciju, solidarnost proizvođača i primjenu savremenih naučnih saznanja, bez kojih nema ni roda ni napretka

Ima nade

Edukacija

Ilija Moric ističe da ima pomaka koji ulivaju optimizam, kao na primjer „novi specijalisti i magistri iz oblasti zaštite od bolesti i štetočina masline“.

- Neki su nas već kontaktirali, pri čemu ćemo probati da razmijenimo iskustva i nađemo nova rješenja. Upotrebom savremenijih metoda i novih preparata, specijalizovanih za maslinu, mogli bi se donekle ublažiti negativni efekti drugih problema koji guše naše maslinarstvo – navodi Moric.

Svijest maslinara se u posljednjih deset godina značajno promijenila.

Posebno mladi maslinari prihvataju i primjenjuju principe savremenog maslinarstva – kaže Ćazim Alković ispred Društva maslinara Bar koje sa relevantnim institucijama i organizacijama iz Crne Gore i regiona sprovodi kontinuiranu edukaciju maslinara.

On ističe da je sve više maslinara koji odustaju od sakupljanja plodova sa zemlje i okreću se berbi što je preduslov za proizvodnju vrhunskog maslinovog ulja.

- Maslinari su shvatili da je važno da transport plodova od maslinjaka do uljare ne bude u plastičnim ili jutanim vrećama već u odgovarajućim prozračnim plastičnim gajbama. Pored edukacije maslinara i potrošača maslinovog ulja, Društvo edukuje i uljare, odnosno prerađivača maslina.

Većina uljara prihvata savremene standarde i vodi računa o higijeni postrojenja za preradu, a posebno o temperaturi prerade koja nikako ne smije da pređe 28 stepeni Celzijusovih. Preuzimanje ulja iz uljara se preporučuje u staklenim ili inox posudama, ukoliko se to radi u plastičnim bidonima mora se voditi računa da budu čisti – napominje Alković.

Ilija Moric

Ćazim AdnanAlković Kolari

Kvalitet, ne kvantitet Adnan Kolari pobornik je pristupa koji je nauka potvrdila da masline treba brati, a ne skupljati sa zemlje.

- Vraćam se na riječi mojeg profesora i citiram njegove riječi: ,,Kad uđeš u trešnjak, koju ćeš trešnju pojesti: onu sa zemlje ili ubrati lijepu sa grane?“ Tako je i sa maslinom! Veliki je grijeh ostaviti maslinu da pati, da

zaštitom od muve masline. Ko što sam rekao, ljeto je bilo sušno, nije bilo kiše i vlage, ali uprkos tim za maslinare, kada je muva masline u pitanju, povoljnim uslovima, njen napad je ipak bio intenzivan i napravio značajnu štetu. Pored štete od muve maslina, pojedini maslinari su prijavili štetu i od moljca masline – kaže on.

Alković ističe da je veliki problem što dosta maslinara još ne shvata značaj zaštite maslina od bolesti i štetnika,

pada i gazi se, pa poslije istu tu maslinu pokupiti i u ulje pretvoriti. Tako dobijamo najgore ulje, odgovorno tvrdim – naglašava Kolari.

On bere masline najdalje do 15. oktobra, zlatno zelene boje a već u roku od dva sata nakon branja idu u mlin.

- Transport je najbitniji: nikako se ne smiju stavljati

posebno od muve maslina.

- Važno je da prva zaštita od muve maslina bude izvedena na vrijeme. Ukoliko se zakasni sa prvim tretmanom, teško je ili nemoguće ispraviti greške nastale u startu. Društvo maslinara već duže vrijeme razmišlja o uspostavljanju sistema kolektivne zaštite maslina od muve maslina, traži pogodan način za kolektivnu zaštitu u kojoj bi participirali vlasnici maslinjaka – navodi Alković.

iskustvo i rad

Da i u ovako lošim godinama ima izuzetaka, pokazuje primjer Adnana Kolarija iz Ulcinja.

Kolari ističe da je veliki rad, posvećenost, ali i činjenica da mu je maslinjak udaljen od ostalih, razlog što je i u godini koja nije bila naklonjena

Treba učiti na primjeru Stare masline Društvo maslinara Bar je saradnjom sa JP Kulturni centar Bar pokazalo da znanje i dugogodišnje iskustvo uz primjenu agrotehničkih mjera daju odlične rezultate.

- Prije šest mjeseci sa JP Kulturni centar sklopljen je ugovor o održavanju Stare masline. Društvo je na vrijeme izvršilo sanitarnu rezidbu Stare masline, uredno je zaštitilo sve „rane“ od izreod ploda do zelenog blaga: Cijeđenje vrhunskog ulja traži poštovanje pravila

u kese ili vreće, već striktno u gajbe, ne previše duboke.

Proces mljevenja radim na temperaturi do 27 stepeni.

I jako sam zadovoljan kada od 100 kilograma zelenih maslina dobijem 12 litara ulja. Bitan mi je kvalitet, ne kvantitet.

Naravno, moj pristup je da pred sezonu sve grane koje su ove godine rodile uklanjam i šansu dajem mlađim granama.

uspio da ostvari prinos.

Uzgoj masline i cijeđenje ulja je nešto čime se njegova familija bavi više od 200 godina, a u takvom ambijentu i on je od masline i maslinjaka, svojevremeno, zaradio svoj prvi džeparac.

- Dok sam studirao u Italiji, jedan od profesora nam je stalno govorio ,,da bi plivao moraš mrdati i rukama i nogama“. A naši preci su govorili: Maslini ne gledaj krošnju što je rodila, nego zemlju kako si obradio!

To je ključno – kaže Kolari za Pobjedu.

Maslina je, ističe, njegov život i prva ljubav.

- Kod mene može biti samo polovičan rod, a podbaciti ne može. To je zato što imam pristup od kojeg ne odstupam - hemikalije ne koristim, maslinjak se redovno hrani stajskim đubrivom, a ujedno i travom koja se zanih grana koje su premazane kalemarskim voskom.

Nakon rezidbe obavljena je zaštita od paunovog oka, a uz zaštitu i prihrana preko lista. Nakon prve kiše dodato je mineralno gnojivo preko zemlje. Svim aktivnostima se pristupalo sa posebnom pažnjom i posvećenošću.

Nakon ovakvog tretmana Stara maslina je obilno cvjetala i stepen zametanja plodova je bio izuzetno veliki – kaže Ćazim Alković.

Dodaje da je bilo maslinara i uljara koji su bili skeptični i koji su navodili da je primjenom sprovedenih mjera

Adnan Kolari

oko maslina kosila. Mušica i paunovo oko moje masline dotakla nije, a koristio sam neke BIO preparate, kupljene i pravljene – navodi Kolari.

Maslinjak porodice Kolari ima i stabala starih pet vjekova.

- Insistiram i borbu vodim da sačuvamo našu autohtonu žuticu, ali je do dobre sadnice gotovo nemoguće doći. Zato, pored 300 stabala žutice, posadili smo još jednu plantažu od 700 stabala italijanskih sorti lećino koratine i frantoio. Sa njima imam izuzetne rezultate, ali opet žutica je neuporediva – smatra Kolari.

On kaže da želi i mlađim generacijama da prenese iskustvo da se i od poljoprivrede može dobro živjeti, uz uslov da vrijedno radi i poštuje „ono što su nam preci u amanet ostavili“.

Nema oPravdaNja

Stručnjaci kažu da moderno maslinarstvo, oslonjeno na tradiciju, solidarnost proizvođača i primjenu savremenih naučnih saznanja trebalo bi da je polazište i za naše maslinare, bilo da se bave organskim ili konvencionalnim uzgojem.

Prema riječima Ilije Morica, u organskom uzgoju nije dozvoljena upotreba pesticida, a prinos je uvijek 20-30 odsto manji u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.

- Ipak, radi potpunog razumiStara maslina ugrožena.

- Stara maslina ih je demantovala, zametanjem i brzim rastom plodova je skepticima „pokazala“ da su joj sprovedene mjere prijale da pažnju vraća obilnim rodom. Odmah po zametanju plodova zaštitili smo je od muve maslina.

Briga o staroj maslini i postignuti rezultati su primjer za sve maslinare na koji način treba sprovoditi agrotehničke mjere i da rad, znanje i iskustvo daju ozbiljne rezultate.

Stara maslina je više nego ikada puna zdravih plodova od kojih smo napravili vrhunsko ulje – kazao je on.

jevanja problematike, ukoliko bi se šire područje (npr. 40-50 ha) uredno održavalo i štitilo organskim i/ili sličnim sredstvima (bez pretjerane upotrebe hemije), rezultat bi bio daleko bolji od postojećeg. Dakle, rješenje je bolje održavanje šireg područja, posebno stalno uklanjanje bolesnih i oštećenih grana, trulih plodova, uklanjanje makije i dodavanje bolje prihrane – kaže Moric.

Kategoričan je da, iako se kao često opravdanje navodi nepristupačnost nekih maslinjaka, nema izgovora za zapuštene maslinjake pored puta čije održavanje ne zahtijeva velika ulaganja.

- Kada bi se sve navedeno dovelo u red, dakle stekla svijest o značaju uređenja i poboljšalo ulaganje u održavanje maslina, čak i u lošim godinama bi se moglo računati na neki rod.

Dok se to ne dogodi, ostaje nam da individualnim naporima širimo i održavamo maslinjake, pa i onda kada nema značajnijeg efekta od tih aktivnosti. A takav napor se vidi samo kada u rodnim godinama održavane masline pokažu svoju prednost i znatno veći rod u odnosu na one zapuštene – zaključuje Moric. igor PeriĆ

10

Intervju

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma u Srbiji

U Srbiji je postojao konsenzus za miješanje u crnogorske izbore Država Srbija se, zajedno sa SPC, neskriveno miješala u crnogorske izbore.

Godinama unazad, čak i decenijama, konstantno se radilo na destabilizaciji Crne Gore. Uzmite samo već pomenute aktivnosti Tadićevog savjetnika Mlađana Đorđevića, i Vučić se pohvalio rezultatima DF-a... Ne sjećam se da je posljednjih trideset godina u Srbiji napravljena slična atmosfera konsenzusa kao povodom posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori BEOGRAD – Srbija je odbacila reforme; granica je postavljena ubistvom reformskog premijera. To je učinjeno u ime rješenja srpskog pitanja kao državnog pitanja. Poslije izgubljenih ratova, vladajuća paradigma bila je: ono što smo izgubili u ratu, ostvarimo u miru. Sve su vlade poslije Zorana Đinđića u sudaru s pomenutom paradigmom slijedile politiku – promijenimo sve da ne bismo promijenili ništa. Kako to postižemo? Lažima!

Ovako se delegatima vanredne Skupštine Građanskog demokratskog foruma protekle nedjelje u Beogradu obratila članica Savjeta te stranke, istoričarka Latinka Perović.

Na istoj sjednici je, nakon ostavke Aleksandra Olenika, za novog lidera GDF-a izabran Zoran Vuletić, dosadašnji predsjednik Izvršnog odbora. ,,Zalažem se za aktivan odnos prema povećanju članstva organizacije, ali bez spuštanja kriterijuma i bez imperativa masovnosti“, kaže Zoran Vuletić za Pobjedu. „Nećemo se priklanjati većinskim opštim stavovima o tekućim društvenim problemima, uvjereni da se društvu konačno mora reći istina“.

POBJEDA: Koja istina?

VULETIĆ: Tek kada se riješi problem Kosova, kada prihvatimo da Crna Gora nije „privremeno“ nezavisna država, da je Sarajevo glavni grad Bosne, a naša granica sa BiH na Drini, kada podržimo namjeru Milorada Pupovca i Borisa Miloševića da urede i usklade život u svojoj zemlji Hrvatskoj, tek tada ćemo moći da se ozbiljno pozabavimo neefikasnim pravosuđem u Srbiji, našom nekonkurentnom ekonomijom, katastrofalnim javnim uslugama, nereformisanim javnim sektorom sa više stotina javnih preduzeća, reformom zdravstva, prosvjete… Da ne govorim o EU integracijama, koje, stiče se utisak, trenutno nikoga ne zanimaju.

Štetočinska politika POBJEDA: Da li je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma predsjednik Vučić uspio da, nakon više

POBJEDA: Kako nikoga ne zanimaju?

VULETIĆ: Neprihvatljivo je ponavljati da je uslov ulaska Srbije u EU priznanje Kosova a da prethodno građanima ne objasnite zbog čega smo i kako kao društvo došli u tu poziciju.

Ovakvim pristupom kompromituje se srpski nacionalni interes, dok se EU predstavlja kao neprijatelj. I vlast Aleksandra Vučića i opozicija Dragana Đilasa o EU govore kao o ucjenjivaču koji Srbiji otima Kosovo. I jedni i drugi su državnu politiku sveli na najprimitivniju trgovinu.

POBJEDA: Kosovo je problem koji u najvećoj mjeri opterećuje srpsko društvo?

VULETIĆ: Ne samo srpsko društvo: bez potpunog rješenja kosovskog problema nema stabilnog Balkana. Niko Srbiji ništa ne otima; pravo na upravljanje Kosovom izgubljeno je nakon sumanute politike devedesetih, koja nas je uvela u četiri rata sa najbližim susjedima. Srbija je kapitulirala 1999, iako predsjednik Aleksandar Vučić to naziva „djelimičnom kapitulacijom“.

Ako bi prihvatio da objasni greške srpske politike devedesetih, ako bi se iskreno pokajao, Vučića bih javno podržao.

POBJEDA: GDF je već jednom bio proglašen ,,Vučičevom strankom“.

VULETIĆ: „Vučićeva opozicija“ je etiketa koju nam uporno pripisuju političari okupljeni u Ujedinjenoj opoziciji Srbije.

Politika Dragana Đilasa, Vuka Jeremića, Borisa Tadića ili Zorana Lutovca, koja poručuje ,,ako nijesi sa nama, onda si sa Vučićem“, jednako je opasna i isključiva kao i Vučićeva ,,ko nije sa mnom u ’Srpskom svetu’, taj je izdajnik“. I vlast i opozicija u Srbiji svjesni su da je GDF svjedok njihovih veoma bliskih i zajedničkih politika posljednjih dvadeset godina; zato nas etiketiraju.

POBJEDA: Kojih zajedničkih politika?

VULETIĆ: Zajedno su učinili sve da ponište i kompromituju decenija, popravi odnose Srbije i SAD i da Srbiju okrene Zapadu?

VULETIĆ: Volio bih da mogu to da potvrdim. Možda se zaokret o kojem govorite može prepoznati tokom predsjednikovih konferencija

političku promjenu 5. oktobra 2000. To su postigli opstruirajući saradnju sa Haškim tribunalom; donijeli su kosovsku rezoluciju, u okviru koje je zakucana i tzv. vojna neutralnost Srbije; tokom dvodnevnog referenduma, zajedno su izglasali Ustav koji je onemogućio perspektivu društva; Rusiji su poklonili srpski energetski sektor, čime su Srbiju predali ruskom uticaju; baš kao i kineskom narastajućem ekonomskom imperijalizmu, i to tako što su, direktnim pogodbama za izvođenje radova isključivo kineskih kompanija, uzimali i još uzimaju preskupe kredite za infrastrukturu; pritiscima i uticajem na uređivačke politike medija izbrisali su razliku između tabloida i tzv. slobodne štampe…

Ne zaboravite da je upravo Dragan Đilas 2012. podržao Beograd na vodi i predlagao da se vlada Vučićevih naprednjaka popuni kadrovima njegove Demokratske stranke. Vuk Jeremić je 2013. u parlamentu glasao za budžet naprednjačke vlade u zamjenu za Vučićevu podršku njegovoj kampanji za sekretara UN. I onda smo mi „lažna opozicija“?!

Kao predsjednik GDF nemam namjeru da se sa Vučićem nadmećem u demagogiji i da obećavam hiljade evra za plate prosvjetnim i zdravstvenim radnicima. Obećanja koja ne mogu biti ispunjena ne daju se ni djeci, a kamoli ozbiljnim ljudima.

POBJEDA: Da li je i tzv. Vašingtonski sporazum koji su nedavno potpisali predsjednik Vučić i premijer Hoti prazno obećanje?

VULETIĆ: U odnosima Beograda i Prištine ima pozitivnih pomaka: mali Šengen, kancelarija u Beogradu za američke investicije, sporazum o izgradnji pruga i puteva, američka arbitraža za Gazivode, priznavanje Hezbolaha za terorističku organizaciju.

Naravno, pozdravljam svaki napredak u razgovorima Beograda u Prištine, posebno ako za štampu; u praksi - minimalno. Dominira političko lutanje, što potvrđuje i posljednji izvještaj EK. Srbija ove godine nije otvorila ni jedno poglavlje u pregovorima sa EU. Da bi se konačno okrenula Zapadu, Srbija mora da napu-

građani Kosova svih nacionalnosti od toga imaju koristi.

Tužno je, međutim, da je Srbiji u dijalogu sa Kosovom potreban posrednik. Po mom sudu, to je gubitnička pozicija.

Briselski sporazum je bila hrabra odluka predsjednika Vučića, koji je prihvatio da se Kosovo i Srbija neće međusobno ometati na putu ka EU. Predsjednik Srbije, doduše, građanima nije kazao da EU pristupaju isključivo samostalne države. Ni nova DOS-ovska vlast, uspostavljena nakon 5. oktobra 2000. nije objasnila da je kosovska samostalnost rezultat Miloševićeve ratne politike.

POBJEDA: Predsjednik Aleksandar Vučić je upravo na dvadesetogodišnjicu 5. oktobra objavio da će Ana Brnabić ponovo voditi Vladu Srbije. Jeste li iznenađeni?

VULETIĆ: Sam izbor Ane Brnabić za premijerku manje je važan od Vučićeve analize petooktobarskih promjena, izrečene prilikom imenovanja mandatarke. Uvredljivo je, naime, 5. oktobar svoditi na obijest ljudi, tj. opozicije, koji su „zapalili Skupštinu i iz nje pokrali stolice“.

Nakon petooktobarskih promjena, Srbija je konačno vraćena u svjetske institucije.

Zato je 5. oktobar najsvjetliji datum u novijoj istoriji Srbije.

Uostalom, da Vas podsjetim: petom oktobru prethodili su ratovi devedesetih, najveća svjetska hiperinflacija kojom su građani trajno opljačkani, stara devizna štednja i piramidalne banke, rastakanje državnih firmi koje su služile za bogaćenje profesionalnih prodavaca patriotizma - Miloševićevih socijalista i Šešeljevih radikala, krađa lokalnih izbora 1996, rat sa NATO paktom, koji je rezultirao kapitulacijom Srbije i gubitkom Kosova, Miloševićev gubitak predsjedničkih izbora septembra 2000. i njegovo odbijanje da prizna poraz. DOS je naslijedio državu koju su temeljno sti politiku koju je Koštunica sprovodio nakon atentata na premijera Đinđića, a Tadić marketinški prilagodio lažno se predstavljajući kao evropejac. Vučić je logični nastavljač te po srpsko društvo štetočinske politike.

uništili SPS i SRS. Ivica Dačić i Aleksandar Vučić u tim partijama nijesu bili marginalci, već „mladi lavovi“, često radikalniji od Miloševića i Šešelja.

Srbija će jednog dana ući u EU, zahvaljujući prije svega 5. oktobru. Period vlasti Srpske napredne stranke biće zapamćen kao najneiskreniji i najlošiji s obzirom na podršku kojom raspolažu. Politički kukavičluk i kalkulantstvo predsjednika Vučića skupo će nas koštati, a njega svakako neće svrstati među državnike.

POBJEDA: Zar predsjednik Vučić nije nastavio politiku svog prethodnika?

VULETIĆ: Jeste. Boris Tadić je itekako zaslužan za to što su Vučić i Dačić danas na vlasti.

Zašto? Pored sramotnog ritualnog pomirenja sa SPS-om, Tadić je spoljnu politiku Srbije postavio na četiri stuba: Brisel, Peking, Moskva, Vašington.

Odbio je da prizna realnosti na Kosovu nakon 1999, ponavljajući ,,i Kosovo i Evropa“.

Svojom populističkom politikom relativizovao je evropske integracije, iako je upravo na proevropskoj politici prethodno pobijedio Koštuničinu Demokratsku stranku Srbije.

Demokratska stranka sa Tadićem na čelu napravila je jasan otklon od politike koja se u toj partiji vodila do atentata na premijera Zorana Đinđića i nedugo nakon toga. Već u decembru 2003, Tadić je, naslanjajući se na kampanju Koštuničinog DSS-a, koja je, potpomognuta službama, kriminalizovala Đinđića i njegovu vladu, postao predsjednik DS i napustio politiku evropskih integracija. Tadić je i rodonačelnik „vučićizma“: podržao je formiranje SNS, pružajući im podršku kroz sve medije koje je u to vrijeme kontrolisao.

POBJEDA: Boris Tadić i njegov tadašnji savjetnik, notorni Mlađan Đorđević, 2011. donijeli su Strategiju o Srbima u regionu, dokument koji je prednacrt projekta „srpski svet“. Što je tačno „srpski svet“?

VULETIĆ: Vučićeva izmijenjena paradigma projekta velike Srbije. Ono što Srbi nijesu dobili u ratu, dobiće u miru.

Bojim se da će građani biti kolateralna žrtva istrajavanja u toj naopakoj politici.

Beograd danas sebe proglašava faktorom mira, iako je u realnosti strepnja svim svojim

susjedima; posebno imajući u vidu blisku istoriju, aktivnosti SPC u Crnoj Gori, finansiranje onih srpskih stranaka koje sjede dok se intonira crnogorska državna himna, gradnju aerodroma u Trebinju, konstantnu podršku Miloradu Dodiku na rasturanju Bosne ili pokušaj Vučiča da dječaka iz Hrvatske ubijedi da navija za Crvenu zvezdu.

POBJEDA: Ima li pravo istoričar Milivoj Bešlin kada kaže da je, brutalno se umiješavši u izborni proces u Crnoj Gori, Srbija pokazala da Crnu Goru tretira kao svoje unutrašnje pitanje?

VULETIĆ: Ima. Država Srbija se, zajedno sa SPC, neskriveno miješala u crnogorske izbore.

Godinama unazad, čak i decenijama, konstantno se radilo na destabilizaciji Crne Gore.

Uzmite samo već pomenute aktivnosti Tadićevog savjetnika Mlađana Đorđevića, koji se ovih dana time javno hvali.

I Vučić se pohvalio rezultatima DF-a, trijumfalno saopštivši da je najveća greška prethodnih vlasti u Srbiji to što su dozvolili da se Crna Gora „otcijepi“.

Ne sjećam se da je posljednjih trideset godina u Srbiji napravljena slična atmosfera konsenzusa kao povodom posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Srpsko društvo je očito frustrirano nacionalnim porazima iz ratova devedesetih i sada u Crnoj Gori vidi šansu za makar djelimičnom kompenzacijom.

Uzmemo li u obzir pregovore izbornih pobjednika po crnogorskim manastirima, „srpski svet“ bi uskoro mogao ostati bez Crne Gore.

POBJEDA: Predsjednik Đukanović je nedavno upozorio na novo jačanje tri velikodržavna projekta u regionu. Može li doći do novog prekrajanja granica na Balkanu?

VULETIĆ: Protagonisti velikodržavnih politika su neodgovorni političari, kojima nacionalizam, kao najjače pogonsko gorivo, služi za dobijanje glasova na narednim izborima.

Ipak, ne vjerujem da može doći do novih oružanih sukoba, bez kojih nema prekrajanja granica. Cijenu neodgovornih politika svi ćemo platiti na isti način: stagnacijom regiona, lošim životnim standardom i dodatnim zaostatkom za Evropom.

Tamara NIKČEVIĆ

Svijet

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Dvije decenije od 5. oktobra u Srbiji

Sve je isto samo njega nema Među razlozima za povratak poraženih „petooktobaraca“ je taj što nije sprovedena lustracija – jedna je od ocjena sagovornika Pobjede

Kako je SNS uzletio - Demokratska stranka je 2008. godine proklamovala bratstvo i jedinstvo sa Socijalističkom partijom Srbije koja je bila arhineprijatelj njenog ubijenog premijera Zorana Đinđića.

Tadašnji predsjednik Boris Tadić potpisuje pakt o pomirenju sa socijalistima koji su se tim činom oprali za ono što su činili do 2000. godina, a SNS je uzletio. Zapravo, DS je projektovao sopstvenu poželjnu opoziciju SNS i računala da će joj ona biti manji koalicioni partner.

Nažalost, sada je stvar dobre volje SNS-a hoće li DS postojati makar i kao statistička greška - objašnjava Cvijetin Milivojević.

jepili od SPS-a predvodio ih je prof. dr Branilsav Ivković koji je danas istaknuti SNS-ovac.

Kompromis

Demonstracije u Beogradu 5. oktobra 2000. godine

BEOGRAD – Raskid sa velikosrpskim nacionalizmom i suočavanje sa svim što je počinjeno u ime te ideje tokom 90-ih godina – to je ono što, nažalost, 5. oktobar nije uradio, a morao je – kazao je za Pobjedu Dinko Gruhonjić, novinar i docent na novosadskom Filozofskom fakultetu.

Gruhonjić je kazao da je ta ideja jedan od osnovnih uzročnika raspada Jugoslavije i smrti više od 130.000 ljudi i miliona unesrećenih i raseljenih.

- Nijesam zagovornik teze da je pokopan 5. oktobar - rekao je za Pobjedu Cvijetin Milivojević, analitičar i direktor agencije Pragma, ocjenjujući da je prvi veliki poraz 5. oktobra što su prevagnule snage koje su uspjele da posvađaju dva ključna igrača Zorana Đinđića i Vojislava Koštunicu.

- Jedino je ta vrsta kohabitacije Srbiju mogla da povuče naprijed i zadovolji očekivanja građana da se Srbija ne odriče dijela svoje teritorije, Kosova.

Mešetari koji su bili i uz Đinđića i uz Koštunicu samo su htjeli da sruše vlast, a sve je završeno tako što je Đinđić to platio glavom, a Koštunica političkom smrću - kaže Milivojević.

Dragan Šutanovac, nekadašnji ministar odbrane, predsjednik DS-a, a danas predsjednik Savjeta za strateške politike, rekao je za Pobjedu da se Srbija 20 godina nakon 5. oktobra našla u začaranom krugu u kojem se od vlasti namjerno nipodaštava uloga tog istorijskog datuma, a od dijela opozicije se sve vrijeme umanjuju rezultati koji su uslijedili nakon promjena.

- Da bi se došlo do odgovora za-

Kazna za DS - Nova vlast koja je došla nakon 5. oktobra nikada nije uspjela da građanima približi realnost „crne rupe“ u kojoj smo se našli i iz koje je trebalo izaći – istakao

Nema kompromisa sa nacionalistima - Svaki kompromis sa nacionalistima uvijek je pogrešna stvar – kazao je Dinko Gruhonjić.

- Ako hranite krokodila, hranite iluziju da neće pojesti vas, ali će pojesti nekog jer je u pitanju predator. To je suština priče, a Aleksandar Vučić je samo čir na orga-

što danas u Srbiji vladaju gubitnici 5. okotobra mora se krenuti od 5. oktobra – kazao je.

Kohabitacija

Gruhonjić i Milivojević podsećaju da je Miloševića pobijedila heterogena koalicija sačinjena od 16 stranaka, pokreta i pojedinaca, koja se, po Gruhonjiću, sukobljavala oko dva koncepta čiji su predstavnici bili Đinđić i Koštunica.

- Koštunica je predstavljao osobu kontinuiteta sa Miloševićevim režimom i naopakim sistemom vrijednosti koje je taj režim uveo u Srbiju. To je matrica velikosrpskog nacionalizma - kaže Gruhonjić i podsjeća da je Koštunica, mjesecima poslije 5. okotobra, čuvao ključne ljude starog režima - Radeta Markovića i Nebojšu Pavkovića, da su gorjeli arhivi Službe DB-a i kontraobavještajne službe koji do danas nijesu dotaknute ni pred Haškim tribunalom.

- Učinjeno je to uz podršku još nekih lidera DOS-a, koji su bili dio nacionalističkog matriksa kako bi ispunili maje Dragan Šutanovac.

- Pod tim okolnostima bilo je nemoguće ispuniti sva očekivanja. I dio građana se opredijelio da kazni demokratsku vlast, nesvjesni da time kažnjavaju prije svega

nizmu srbijanskog društva i pokazatelj jedne teške i hronične bolesti. Zato nije čudno što su se ljudi koji su poraženi 5. oktobra sada se vratili na toliko velika vrata da sada Vučić ima vlast kakvu Milošević nije imao na početku svoje karijere – ocijenio je Gruhonjić.

tricu - sve je isto samo njega nema, i da bi se to izvelo do kraja bilo je potrebno ubiti Zorana Đinđića kao čovjeka velike demokratske energije, koji je isporučio Slobodana Miloševića u Hag, imao, nažalost, iluziju, da je Srbiju moguće promijeniti - smatra Gruhonjić i naglašava da je u Srbiji nacionalizam svake vrste duboko u temeljima društva i da se sa njim morao suočiti ako želimo da se zemlje iz toga izvuče.

Propasti 5. oktobra nije doprinio samo nacionalizam, podsjeća Milivojević, i ukazuje da su Đinđić i Koštunica sarađivali još krajem 1993. godine na izborima, ali, kako navodi, propust je što je Koštunica uzeo u zaštitu dio establišmenta i službi jer je njegova teza bila da time štiti institucije.

- Time je dio ljudi koji se ogriješio o politički moral i zakon, a to su djelovi SPS-a i JUL-a, preživio tu prvu političku čistku - podsjeća Milivojević i kaže da je Đinđićev propust što su njegovu vladu godinu podržavali poslanici koji su se otcisebe. Danas i nakon osam godina nove – stare vlasti još uvijek se vode debate o tome šta nije učinjeno nakon 5. oktobra, a rijetko ko poredi vrijeme prije i poslije promjena – kaže Šutanovac.

- Da li je početak sunovrata demokrata akt o pomirenju sa socijalistima? Demokratska stranka nikada nije bila toliko moćna da sama vlada i velika greška su brojni kompromisi.

Boris Tadić je isuviše slab da bi mogao da pravi radikalne zahvate, ali i prije njega napravljeno je nekoliko fundamentalnih grešaka od uvođenja vjeronauke u škole (Vlada Zorana Đinđića) do Ustava Srbije koji je usvojen na saboran i beskrupulozan način. Urušavanje je nastavljeno potpisivanjem Deklaracije o pomirenju sa SPSom i na kraju osnivanje SNS-a uz operativnu i konkretnu pomoć DS-a - navodi Gruhonjić.

Na pitanje kako je SNS postao vodeća stranka u društvu, Milivojević je odgovorio da je „SNS produkt i zamisao Borisa Tadića, naprvljen uz njegovu saglasnost sa smiješnim obrazloženjem da će time smanjiti uticaj radikala“.

- Međutim, 2008. godine formiran je monstrum koji će poslije četiri godine pojesti DS - kaže Milivojević.

On podsjeća da je jedan od razloga za povratak poraženih „petooktobaraca“ i taj što nije sprovedena lustracija iako je donijet i Zakon o lustraciji i Zakon o ekstraprofitu.

- To je bio put da se tadašnja vlast obračuna sa onima koji su se okoristili o vlast prije 5. oktobra. Nažalost, to nije učinjeno i dalo je šansu da se gubitnici bivše vlasti pritaje godinu ili dvije i polako ustanu - kaže Milivojević. Šutanovac kaže da je danas „nepojmljivo da je Srbija do tog datuma (5. oktobra) bila zemlja koja je cijelu posljednju deceniju XX veka provela u ratovima koje je sve izgubila, da smo bili pod sankcijama, izopšteni od svijeta, bez saveznika, sa najvećom inflacijom i svakodnevnom devalvacijom, da je stara devizna štednja bila zamrznuta, a da su devizne rezerve bile bez deviza, da smo samo u 2000. godini imali 55 dana restrikcije struje, da zimi nije bilo grijanja, a ljeti vode“.

Violeta cVEjiĆ

Sudar voza i autobusa na Tajlandu

Poginulo najmanje 20 osoba BANGKOK - Najmanje 20 osoba poginulo je juče u sudaru voza i autobusa u centralnom Tajlandu, a 30 je povrijeđeno, saopštili su zvaničnici. Turistički autobus sa 65 putnika prelazio

je preko željezničke pruge 80 kilometara istočno od Bangkoka, kada je na njega naletio voz. Autobus je prevozio turiste iz provincije Samut Prakan do budističkog hrama u Čačanengsau.

11

Prekršen dogovor o prekidu vatre u oblasti Nagorno-Karabah

Stepanakert ponovo meta bombardovanja

STEPANAKERT - Stepanakert, glavni grad oblasti Nagorno-Karabah, ponovo je bio meta bombardovanja, uprkos dogovorenom prekidu vatre koji je u subotu stupio na snagu, javila je agencija Frans pres sa lica mjesta.

Sedam teških eksplozija odjeknulo je u 23.30 po lokalnom vremenu. Odmah poslije tih eksplozija čule su se sirene za uzbunu tokom nekoliko minuta, kako bi se stanovnici sklonili u podrume i druga skloništa.

Jermenija i Azerbejdžan dogovorili su se u Moskvi da od subote u podne prekinu vatru

u oblasti Nagorno-Karabah.

Međutim, ubrzo pošto je dogovor stupio na snagu, sukobljene strane optužile su jedna drugu za kršenje prekida vatre novim napadima.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, domaćin desetočasovnih pregovora dvije strane, rekao je da bi prekid vatre trebalo da otvori put za razgovore o rješavanju sukoba.

Nagorno-Karabah je enklava u Azerbejdžanu naseljena Jermenima i od rata u prvoj polovini devedesetih godina vlada u Bakuu nema kontrolu nad tom teritorijom.

Američki predsjednik više ne predstavlja rizik za prenošenje korona virusa

Tramp: Više nemam virus, vraćam se kampanji

VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp kazao je juče da više nema kovid-19 i da ne postoji rizik da bi nekome mogao da prenese bolest.

Tramp je za Foks njuz rekao da testovi pokazuju da može da se vrati kampanji bez rizika po druge, prenosi Rojters.

- Prošao sam najviši test, najviše standarde i u odličnom sam stanju. Izgleda da sam imun.

Mogu da izađem iz podruma rekao je Tramp.

Ljekar Bijele kuće Šon Konli izjavio je da Tramp ne predstavlja rizik za prenošenje korona virusa.

- Tramp je ispunio kriterijume Centra za kontrolu i prevenciju bolesti za bezbjedno napuštanje izolacije i da prema trenutno priznatim standardima više ne predstavlja rizik kao

Donald Tramp

prenosilac – navodi se u dopisu koji je objavila Bijela kuća.

Tramp je najavio da će danas prisustvovati stranačkom skupu u gradu Sanfordu na Floridi, jednoj od ključnih država za pobjedu na američkim izborima.

Sukobi u Minsku

Privedeno oko 50 demonstranata MINSK – Oko 50 demonstranata privedeno je u glavnom gradu Bjelorusije Minsku, nakon sukoba sa snagama bezbjednosti, a privedeno je i deset novinara.

Policija je upotrijebila suzavac da rastjera kolonu od nekoliko hiljada ljudi, prenio je Radio Slobodna Evropa.

Bjelorusko udruženje novinara izvijestilo je da je među privedenim najmanje 10 novinara. Ruska državna novinska agencija Tas javila je da su među privedenima i tri njena dopisnika.

U centru bjeloruske prijestonice u blizini Obeliska grada heroja Minska, došlo je do sukoba demonstranata i snaga bezbjednosti, javlja Tas. Nekoliko stotina demonstranata okupilo se ispred obeliska, kada su policijski kombiji stigli na trg. Na društvenim mrežama piše da se demonstranti okupljaju i u drugim gradovima Bjelorusije. Snage bezbjednosti kasnije su počele da rastjeruju demonstrante pendrecima i da ih privode. Demonstranti su počeli da gađaju snage bezbjednosti raznim predmetima. Na mjestu sukoba začuo se zvuk sličan nekoj vrsti eksplozije, javlja dopisnik Tasa. Tviteraši pišu i da policija koristi vodene topove.

Bjelorusiju potresaju protesti od spornih predsjedničkih izbora 9. avgusta, na kojima je Aleksandar Lukašenko proglasio pobjedu, tvrdeći da je osvojio oko 80 odsto glasova. Opozicioni demonstranti traže poništavanje rezultata i održavanje novih izbora, što Lukašenko odbija. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države odbile su da priznaju Lukašenka kao legitimnog predsjednika.

12

Crnom Gorom

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Upravni odbor drUštva crnogorskih novinara: Pripreme za obilježavanje jubileja – 150 godina crnogorskog novinarstva

Svečana akademija biće održana 23. januara 2021. godine na Cetinju kada će biti uručena nagrada „Crnogorac“ KOLAŠIN - Uskoro će početi obilježavanje velikog jubileja, 150 godina novinarstva u Crnoj Gori. Planirani su raznovrsni događaji kojima će se „ispričati“ istorija crnogorskog novinarstva, ali i podsjetiti na vrijeme koje su sačuvali učinci novinara.

To je potvrđeno na sjednici Upravnog odbora Društva cr-

Vijek i po slova o stvaranju i trajanju Crne Gore nogorskih novinara koja je održana u Kolašinu. Kako je kazao Željko Rutović, direktor Direktorata za medije, završeno je programsko, propa-

gandno i organizaciono definisanje ovoga velikog jubileja.

– Vijek i po crnogorskog novinarstva je jubilej posebne i dr-

žavotvorne energije koja je uvijek na pravi način pratila događaje koji su stvarali Crnu Goru i doveli je do nezavisne, dostojanstvene i evropske

Nenad Mandić u razgovoru sa gostima na izložbi

HERCEG NOVI - U paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom preksinoć je otvorena izložba fotografija Nenada Mandića, „Lavovi Svetog Marka“.

Izložba je prije mjesec predstavljena u Kotoru, a Herceg Novi je prva stanica na njenom putu kroz Crnu Goru.

– Izložba „Lavovi Svetog Marka“ je nastala kao potreba da se skrene pažnja na kulturno nasljeđe Kotora i jednu od istorijskih vertikala Boke, pored kojih prolazimo svakog dana.

Ti reljefi su visoko iznad pogleda na San Đovaniju, sakriveni na Markatu, jedan je na bedemu iznad rijeke Škurde i ne može mu se prići. Prikazano je devet lavova koji su očuvani. Nažalost, nema ih još mnogo koje ljudska ruka ili zub vremena nijesu uništili - zabilježila je Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti.

Otvarajući izložbu arhitekta i heraldičar Srđan Marlović ukazao je na životopis

Sv. Marka i opisao kako su njegove mošti ukradene iz Aleksandrije i donesene u Veneciju, gdje postaje proglašen njenim zaštitnikom, a ona tim činom dobija epitet Republike Svetog Marka, te ojačava svoj geopolitički položaj.

- Malo ko od nas zna otkud uopšte krilati lav u Veneciji, a priča seže duboko, do Biblije, u priči o proroku Jezekilju, kojem se ukazao šestokrilni anđeo, koji je imao četiri lika, orla, anđela, lava i bika. Kasnije su se

tokom razvoja hrišćanstva, ove četiri životinje identifikovale sa četvoricom jevanđelista, pa je krilati lav ostao vezan za Svetog Marka, bik za Svetog Luku, orao za Svetog Jovana, a anđeo za Svetog Matiju, objasnio je Marlović.

- Gdje kod je kasnije Mletačka republika bila prisutna, što u smislu osvajanja, što u smislu popravki u gradovima kojima su vladali, ostavljali su svoj pečat. Taj pečat je zapravo okamenjena zastava, a ovi

Veliko interesovanje za „Lavove Svetog Marka“

čana akademija koja će se održati 23. januara na Cetinju naredne godine, na kojoj će biti uručena nagrada za životno djelo „Crnogorac“. Društvo će takođe uručiti i ostale svoje nagrade. Priprema se i film o istoriji crnogorskog novinarstva. U većini gradova biće organizovani prigodni programi posvećeni novinarstvu. Organizuju se i omaži Acu Janinoviću, Radovanu Jablanu, Dinu Tuzoviću. Planirano je i gostovanje nekoliko uglednih novinara iz regiona kao i organizacija okruglog stola „Novinarstvo danas“ – najavio je Dragan Mitov Đurović.

D. DRAŠKOVIĆ

BOGATA PONUDA NA BJELOPOLJSKOM BAZARU

Nenad Mandić kroz fotografiju ukazuje na značaj kulturno-istorijskog blaga Boke

„Lavovi Svetog Marka“ pred publikom

adrese. Ovo je jubilej koji „priča“ o identitetu, istoriji, kulturi novije Crne Gore. To je epoha koju su obilježili dostojnici crnogorske državotvorne misli – istakao je Rutović.

Sa sjednice Upravnog odbora je upućen poziv svim medijima, redakcijama, posebno RTCG-u i lokalnim servisima da se uključe u obilježavanje velikog jubileja crnogorskog novinarstva. Generalni sekretar Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović je kazao da će 150 godina crnogorskog novinarstva biti obilježeno prigodnim programima u većini crnogorskih opština.

– Centralni događaj biće sve-

panoi izuzetne umjetničke vrijednosti pokazuju nam i umješnost klesara da prenesu sve to što je Venecija nama htjela da poruči. Tlo na kojem se nalazi lav nije estetika, već kompletan narativ koji nam govori na kojoj se lokaciji nalazi data kamena plastika, ali i kakvom vrstom teritorije vlada Venecija - kazao je Marlović.

Autor fotografija Nenad Ma nd ić por učio je da izložba predstavlja drugi život lavova, jer je isprva rađena za knjigu koju je objavio Pomorski muzej iz Kotora. On je istakao da je riječ o angažovanoj umjetnosti, kojoj je želio ukazati na značaj očuvanja kulturno-istorijskog blaga Boke.

- Tokom rada na projektu, otkriveno je da ima mnogo lavova koji su skriveni od očiju javnosti. Bili su iznad rijeke, na pijaci, neki su opet, do prije dvije godine tavorili zarasli u bilje, pa se došlo na ideju da se oni izlože na nekom javnom prostoru, a to je bila Pjaca od kina. Izložbu je podržao Sekretarijat za kultiru, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a onda je uslijedio poziv iz Herceg Novog, grada za koji me vežu korijeni. U posljednjih pet godina sam fotografisao mnogo toga za različite muzeje. Ljudi nijesu svjesni da, recimo, kada prolaze pokraj Sv. Mihaola, da su unutra bili zlatni predmeti stari preko 4.000 godina, te da za njih znaju u Njemačkoj, a da velika većina naših građana to ne zna, te da su predmeti nađeni u Grblju u Velikoj i Maloj grudi. Imate rukopise stare od 300 do 500 godina - kazao je Mandić.

Dr Tamara Vujović, savjetnica predsjednika hercegnovske opštine, je kazala da fotografije otkrivaju skrivene kutke istorije, pored kojih prolazimo svakodnevno, na koje ne obraćamo pažnju, a trebalo bi.

- Ovo je, reklo bi se, jedna jednostavna forma umjetničkog izraza, dakle fotografija na panelima koji se mogu prenositi i koja može svoju priču i vrijednost, veoma jednostavno da prenese u druge gradove i prikaže što je željela dočarati.

Ono što je za nas važno je da kroz ove i ovakve događaje gajimo i stavljamo akcenat na bogato nasljeđe koje Boka Kotorska ima - poručila Ž. KONTIĆ je dr Vujović.

Sve rukotvorine sa sjevera

I tikve na Bjelopoljskom bazaru

BIJELO POLJE - Na trgu juče je otvoren Bjelopoljski bazar na kojem je oko 40 izlagača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine predstavilo svoje proizvode, djelatnost i kreacije. Na štandovima specijalno izrađenih za ovu manifestaciju drvenih kućica predstavljena je bogata paleta ručno rađenih unikatnih odjevnih i ukrasnih predmeta, meda, različitih sokova, ljekobilja, domaćih proizvoda.

Otvarajući manifestaciju, direktorica Turističke organizacije Violeta Obradović istakla je da se Bjelopoljski bazar organizuje u cilju unapređenja i valorizacije turističkog potencijala bjelopoljske opštine i to kroz promociju tradicionalnih vrijednosti, poput domaće radinosti i raznovrsnih narodnih rukotvorina, originalne domaće kuhinje, starih zanata, bogate i duhom kraja oplemenjene ponude hotela i restorana, etno sela i svih subjekata zaposlenih u turističkom sektoru.

– Poseban akcenat je dat starim zanatima, rukotvorinama, domaćoj hrani, odnosno onome što želimo da sačuvamo od zaborava i da pokažemo da Bijelo Polje i sjever Crne Gore imaju šta da ponude u tom smislu – kazala je Obradović, dodajući da se manifestacija organizuje uz poštovanje svih mjera NKT. Domaćin manifestacije Sabina Ramović, ispred nevladine organizacije ,,Kisjele vode“, pozdravila je izlagače i posjetioce i izrazila uvjerenje da će ovaj sajam doprinijeti boljoj i kvalitetnijoj saradnji proizvođača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

– Udruženje žena ,,Maja Kra-

vica“ iz Bratunca (BiH) u saradnji sa udruženjima žena ,,Priroda“ iz istog grada i ,,Vila“ iz Ljubovije (Srbija) i naše organizacije ,,Kisjele vode“ kroz realizaciju projekta ,,Saradnja i kultura za budućnost“ rade na uspostavljanju saradnje između ova tri grada, organizacijom ne samo ovog bazara, već i drugih aktivnosti koje promovišu suživot i zajednički identitet, kulturne, istorijske i turističke sadržaje. Razmjenjujemo iskustva i kreiramo ideje za buduću saradnju, koja će, vjerujem, biti plodonosna – kazala je Ramović.

Među izložbenim štandovima zavrijedio je pažnju Reufa Hadžibegovića, uzornog poljoprivrednika iz bjelopoljskog sela Bistrica.

Među brojnim proizvodima po kojima je ovaj vrijedni poljoprivrednik prepoznat, dominirale su i tikve ,,kapaklije“ od kojih je jedna teška preko 50 kilograma. Mogle su se vidjeti i tikvice dužine preko metar kao i niz drugih poljoprivrednih proizvoda koji su zavrijedili pažnju posjetilaca. Tu su se našli i drveni suveniri koje je izložio Mašan Bojić a koji su se prodavali po simboličnoj cijeni od dva eura po komadu.

Ovogodišnji Bjelopoljski bazar organizuju Turistička organizacija Bijelo Polje i NVO ,,Kisjele vode“ i to u okviru projekta „Saradnja i kultura za budućnost“, koji se sprovodi u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“: unapređenje dijaloga i društvene kohezije u i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za igradnju mira (UN PBF).

B. ČOKOVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

13

Mladi reditelj Sead Šabotić povodom dokumentarnog filma „Blizanci satkani od sna“ E. BENDARŽ

Priča mjesta koje zamrzava vrijeme i oduzima intimu Pojam slobode, generalno, izlomljen je u paramparčad. Danas ljudi sami sa sobom nijesu slobodni. Ako posmatramo to kroz tematiku filma – sa jedne strane imamo supružnika kome je oduzeta sloboda, a sa druge onog kome je data. Ni jedan ni drugi ne znaju šta će sa tim – kazao je Šabotić

Sead Šabotić

PODGORICA – Kada se ljudi zbog svojih činjenja nađu sa druge strane zakona, iza gvozdenih rešetaka ne bivaju zatvorena samo osuđena lica, već veoma često u zatočeništvu se nađu cijele porodice. Istinite priče o komplikovanim odnosima koje donose ovakve situacije prati i dokumentarni film „Blizanci satkani od sna“, mladog crnogorskog reditelja Seada Šabotića i srpske rediteljke Lee Vahrušev, koji je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem izdanju Beldocs festivala.

Prvo prikazivanje filma, donijelo je i prvu nagradu, budući da je u okviru Beldocsa film i nagrađen za najbolju montažu koju je uradila Mina Petrović. Film prati grupu osuđenih lica koji izdržavaju kazne u Okružnom zatvoru u Beogradu. Mislima usmjerenim na svoje supruge i djecu, osuđenici preispituju svoje odluke, dok sanjaju slobodu i ponovni zajednički život sa svojim porodicama.

Kako na početku razgovora za Pobjedu kaže Šabotić, dublja razrada početnog scenarija donijela je film koji danas publika ima priliku da gleda.

- Originalni scenario bio je predviđen za kratkometražni film, koji je i podržan na konkursu Filmskog centra Srbije.

Međutim, kada smo ušli u zatvor, počeli da razrađujemo priču, a naš primarni fokus se promijenio i proširio. Početna Leina vizija bila je usmjerena na bračne posjete u zatvoru, na koje osuđena lica imaju pravo jednom u dva mjeseca – kazao je Šabotić.

Kadar iz filma „Blizanci satkani od sna“

POBJEDA: Na koji način Vi i koleginica Lea Vahrušev kazujete njihove priče? ŠABOTIĆ: Poslije prve selekcije i dubljeg upoznavanja njihovih priča, krenuo je i naš istraživački rad koji je rezultirao filmom kakav danas imamo. Još tada, ali i iz ove perspektive smatram da bi bio manjak da nam je centar interesovanja bio baziran samo na sobe i posjete, moguće da bi nam i suština otišla u drugi plan. Tako je težište filma dobilo novu dimenziju – odnos osuđenih lica sa njihovim porodicama, kompleksnost takvog vida funkcionisanja. Porodica, prije svega, na različite načine prihvata situaciju u kojoj je neki od njenih članova osuđeno lice, od situacije u kojoj su uz njih beskompromisno do momenta u kom njihovo

FDU na Cetinju još nije dovršen POBJEDA: Završili ste fakultet na Cetinju, a trenutno ste na magistarskim studijama u Beogradu. Koliko se obrazovni sistemi razlikuju, može li se među njima povući paralela? ŠABOTIĆ: U nekadašnjoj velikoj zemlji, studenti dramskih umjetnosti, nevezano za struku, odlazili su u tri velika centra – Beograd, Zagreb i Sarajevo, i tamo su sticali formalna znanja. Tada, diplomirani filmski reditelj imao je slobodu da na teritoriji cijele Jugoslavije stvara, bez bilo kakvih ograničenja.

Upoređujući sada Beograd i Cetinje, kada je obrazovanje u pitanju, ne vidim pretjeranu razliku. Predavači na oba fakulteta su ljudi koji će svakom mladom čovjeku pomoći da se razvije u što boljeg, u mom slučaju, reditelja. Kada su u pitanju profesije poput naše, presudno je to kako neko ko studira na tim fakultetima želi da se formira kao umjetnik. Ono što predstavalja razliku jeste činjenica da je naš fakultet na Cetinju još uvijek mlad, a FDU u Beogradu je nasljednik one starije škole.

Takođe, na tom fakultetu postoje izuzetno čvrste konekcije sa ljudima iz svijeta filma. Ono što je činjenica jeste da FDU na Cetinju još uvijek nije dovršen, odnosno nedostaju mu određeni smjerovi. U Beogradu sve to postoji, te ste na jedan način i okrenuti ka kolegama, stvarate i rastete zajedno. Osim toga, Beograd baštini i veliki broj filmskih festivala, sa kojima njihov fakultet ima izuzetnu saradnju, što kod nas još uvijek nije slučaj.

odsustvo pravdaju radom u inostranstvu. Protagonista filma Jovan ima specifičan odnos sa suprugom i njihovim zajedničkim djetetom, koji se sveo na tri fotografije. Pored njega, film prati priču Nemanje koji je zbog krivičnog djela u kontinuitetu zatvoren 12 godina.

Treći lik je Marko, čovjek romske populacije, čiji je odnos sa sadašnjom ženom, ali i njegova cjelokupna prošlost u familijarnim odnosima neuobičajena. Ono što mi donosimo jeste njihovo viđenje situacije u kojoj su se svojim činjenjima zatekli. Dogovor sa njima je bio takav da zajednički konstruišemo scenario, što ih na jedan način i čini koscenaristima ovog ostvarenja, a svi protagonisti u filmu su pristali da se koriste njihovi identiteti.

POBJEDA: Koju simboliku nosi i sam naziv filma i da li snovi iza zatvorskih rešekata donose nešto sem želje za slobodom? ŠABOTIĆ: Film je originalno zaveden na konkursu kao „Ljubav u svakom slučaju“. Međutim, kako smo dobili sadašnju formu ostvarenja, naslov se više nije uklapao. „Blizanci

Kadar iz filma „Blizanci satkani od sna“

satkani od sna“ zapravo predstavljaju kraj rečenice koji se pojavljuje na početku filma, odnosno dio odlomka iz zbirke priča „Unutrašnje dvorište“ Gorana Petrovića. Naziv nosi u sebi metaforičku paralelu čovjeka čiji je život neodvojiv od suštine svog prezenta i onog čemu teži, koliko god da te nade nekad izgledaju i daleke, ali i teško dostižne. Ne mogu te dvije stvari jedna bez druge. De fakto, ono čemu streme jeste svakako sloboda. Mjesto na kome su zamrzava vrijeme i oduzima intimu. Međutim, da bi mogli da opstanu u uslovima u kojima žive su i druga nadanja, krupnija ili sitnija, ali svakako takva da čine dodir sa budućnošću, onim što se svakodnevno zbiva izvan okvira zatvora, sa životom kakav su poznavali.

POBJEDA: Nije rijetko da ljudi generalno uz zakonske, gaje i moralne osude prema osobama u tim institucijama. Kakav je njihov odnos prema „ljudima sa druge strane“ i koliko je bio bitan i socijalni i psihološki momenat Vas kao reditelja u odnosu sa njima?

ŠABOTIĆ: Nijednog momenta nijesam bio nesvjestan mjesta u kome se nalazim i činjenice da su ti ljudi sa razlogm tu gdje jesu. Međutim, prišao sam im otvoreno i bez predrasuda, a na tim temeljima smo izgradili i naš dalji odnos. Suštinski problem sa povjerenjem svakog osuđenog lica jeste činjenica da će u jednom momentu u spoljnom svijetu naići na gard, uzrokovan njihovom prošlošću. Iz takvih razloga postoje i rehabilitacioni programi, koji ih prije izlaska pripremaju na svijet vani.

Istina, na prvim susretima bilo je barikada. Ljudima koji nose sa sobom neku muku, najdragocjeniji pokon je pustiti ih da o tome govore. To sam i ja radio, bez prekidanja monologa i bez pokazivanja emocija. Sjedio sam i slušao šta govore i mislim da je to bio okidač za ostvarivanje prisnijeg odnosa i rada na filmu, te na kontu stvaranja i jednog obostrano zdušnijeg odnosa. Specifični su to ljudi – u zatvoru se dobro zna kada ko i zbog čega laže, a isto tako, zna se kada je istina na stolu. Ono što je važno jeste da su u meni vidjeli nekoga ko ne-

će iskoristiti izgovoreno protiv njih, jer ovo jeste film baziran na njihovim ličnim pričama.

Ipak, postoji mnogo izrečenih stvari koje nijesu postale dio ovog ostvarenja, jer nijesmo željeli da pošto-poto prodajemo njihovu intimu.

POBJEDA: Kaže se da u zatvore ne ide jedna osoba, već sa sobom, često vodi i svoju familiju. Koliko je ovo priča o generalno komplikovanim odnosima, naročito ako uzmemo u obzir i tezu da je porodica stub društva? ŠABOTIĆ: Načelno, u velikom broju slučajeva porodice su na određen način sudionici u zatvoru. Međutim, koliko to može da potraje je drugo pitanje.

Sa druge strane, stav da je porodica osnov i stabilnost društva je, prema mom mišljenju, u kontekstu današnjeg vremena postao pomodarski. Parafraziraću Mirka Kovača - šta je porodica bez luđaka i jednog izroda? Jednostavno, nije potpuna i ne postoji kao takva. Nemamo mi ni danas dovoljno hrabrosti da se suočimo sa svim tim. Činjenica je da je izuzetno bolno za obje strane to vrijeme koje osuđena lica provode sa najmilijima u zakazanim, ograničenim posjetama.

Vuče to sa sobom dva pitanja – prvo, ako to radimo, povređujemo se, te jesmo li u tom kontekstu sebični i mazohistični?

Sa druge strane, da li može da se funkcioniše bez tih odnosa?

Neminovno je da ti odnosi postaju određena patologija. Jedan takav odnos u filmu je prikazan kroz dvije posjete.

Emitovanjem toga, mi ne dajemo bilo kakav sud, već pružamo uvid. Jednostavno, kao autori ni u jednom momentu ne kontempliramo nad njihovim vezama.

POBJEDA: Sloboda je relativan pojam. Razdvaja li se u njihovim pričama njen fizički aspekt sa psihičkim tjeskobama, ili one ne mogu jedna bez druge? ŠABOTIĆ: Pojam slobode, generalno, izlomljen je u paramparčad. Danas ljudi sami sa sobom nijesu slobodni. Ako posmatramo to kroz tematiku filma – sa jedne strane imamo supružnika kome je oduzeta sloboda, a sa druge onog kome je data. Ni jedan ni drugi ne znaju šta će sa tim. Pojmovni aspekt kroz njihove situacije je izuzetno diskutabilan, jer često može psihički da djeluje toksično na fizički, ili obratno.

Mada, za ljude sa one strane zida psihičke tjeskobe su mnogo gore. Nerijetko one stvaraju rane, koje se teško liječe.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Hronika Podgorice

Javni poziv za rekonstrukciju dvije ulice u Staroj varoši

Ponude se predaju do 16. novembra Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je javni poziv za odabir najpovoljnije ponude za rekonstrukciju ulica Sava Lubarde i Spasa Nikolića u Staroj varoši.

Procijenjena vrijednost nabavke je 206.611 eura.

- Rekonstrukcija ovih saobraćajnica podrazumijeva izvođenje pripremnih i zemljanih radova, izgradnju nove saobraćajne infrastrukture, ugradnju hidrotehničkih instalacija, elektroenergetskih instalacija i TK kanalizaciju – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Ponude se mogu predati: neposredno na arhivu naručioca koja je na adresi Jovana Tomaševića 2a, kao i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na

istu adresu, s tim što ponuda mora biti uručena od strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 16. novembrom do 13 sati.

- Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se 16. novembra u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, na adresi Jovana Tomaševića 2a. Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda – naI. M. vodi se u saopštenju.

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Uprava „Sinepleksa“ zadovoljna posjetom projekcijama

Ljubitelji filmova se vraćaju u bioskope - Ukoliko bismo uporedili čitavu godinu, razlika je ogromna, bioskop je bio zatvoren skoro šest mjeseci, i za taj period ništa nismo prihodovali.

Već mjesec radimo po sasvim izmijenjenom režimu, vjerovatno će tako ostati i do kraja godine, tako da je razlika u odnosu na prošlu godinu, nažalost, skoro neuporediva – kaže Bracanović.

MJERE

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Termoelektro (naselje kod Aluminijskog kombinata), dio naselja oko JU Ljubović, Ulica Ksenije Cicvarić, dio Ulice Voislavljevića (oko Roki Pistolata), zatim djelovi ulica Iva Vizina i Đure Jakšića, park na Kruševcu, stara bolnica i Bulevar Džona Džeksona, od 8 do 18 sati - dio ulica vojvode Vasa Bracanova, Đulje Jovanova, Iveze Vukova, Žarka Zrenjanina, Franca Rozmana i Valtazara Bogišića, zatim dio Farmaka, Doljana, zgrade u Park šumi Zagorič i naselje oko njih, od 8 do 16 sati H. P. - Peuta, od 8 do 15 sati

Kišovito, do 18 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima, moguća i grmljavina. Povremeno se očekuju intenzivnije padavine. Vjetar uglavnom slab do umjeren, projivog smjera. Jutarmjenljivog nja temperatura vazduha oko 15, najviša dnevna do 18 stepeni.

H. P.

I. BOŽOVIĆ

 ISKLJUČENJA STRUJE  BOLJE OD OČEKIVANOG: Na biletarnici

Tokom prvog talasa epidemije virusa korona, umjetnost je bila jedan od faktora koji je pomogao da lakše prebrodimo karantin. Internet nam je omogućio da obiđemo brojne muzeje i ,,prisustvujemo“ filmskim i muzičkim festivalima.

Međutim, izlazak iz karantina i popuštanje mjera, pokazali su da to ne može da nadomjesti prisustvo događaju uživo ili gledanje premijere filmova u bioskopima.

POVRATAK

Iako je prije pola godine, u jeku prvog talasa, prognozirano da će se otvaranje bioskopa biti tek krajem godine, to se ipak desilo početkom septembra.

Da su se brojni ljubitelji filma obradovali ovoj informaciji, potvrđuje i pi-ar menadžerka „Sinepleksa“ Olivere Bracanović, koja je kazala da su renović zultati prethodnih mjesec bili

Još jedna akcija Udruženja ljubitelja Gorice i prirode

Ruka ruci i izvukli polomljeni stari bor Dvadesetak članova Udruženja ljubitelja Gorice i prirode juče su, u okviru druge oktobarske akcije,

izvukli sa staze oboreni veliki bor.

- Na stazi koja vodi od Spomenika partizanu borcu do

Ponovno zatvaranje bioskopa posljednja opcija Iz dana u dan premijere filmova se odlažu, u Americi i Evropi najavljuju ponovno zatvaranje bioskopa. Bracanović kaže da, iako se bioskopski lanci u svijetu zatvaraju, za njih je to posljednja opcija.

- Situacija u filmskoj industriji nije na zavidnom nivou, pogotovu su se u problemu našli prikazivači usljed odla-

iznad očekivanih, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo.

- Raduje nas činjenica da su se gledaoci uželjeli filmovima na velikom platnu, da su pokazali veliku zainteresovanost i vratili se u bioskopske sale. Ipak, iako je početak bio ohrabrujući, sve učestalije odlaganje filmskih premi-

ganja velikog broja premijera. Ove promjene moraju uticati kako na naš, tako i na sve bioskope u regionu.

Izbor novih filmova za naredni period se dosta umanjio, što će direktno uticati na broj posjetilaca i poslovanje bioskopa, ali ne razmišljamo o ponovnom zatvaranju – kazala je Bracanović.

jera, vjerovatno će odložiti i povratak posjetilaca u uobičajenom broju i regularno poslovanje bioskopa – kaže Bracanović.

Iako je start bio dobar, poslovanje bioskopa, kako kod nas, tako i regionu i svijetu, nezahvalno je upoređivati sa prošlom godinom.

„Sinepleks“ se prilagodio novoj realnosti i publiku je dočekao uz poštovanje mjera i preporuka propisanih od Instituta za javno zdravlje. To podrazumijeva obavezno nošenje maski, održavanje fizičke distance od dva metra, kao i obaveznu dezinfekciju ruku na ulasku u bioskop.

- Bioskop fukcioniše sa znatno smanjenim kapacitetima, maksimalan broj posjetilaca je 50 po projekciji, a raspored sjedjenja je promijenjen i prilagođen novim uslovima: sistematski je uređeno da se prilikom rezervacije ili kupovine ulaznica automatski prave dva mjesta razmaka između posjetilaca u salama – objašnjava ona.

Filmovi ,,Tenet“ Kristofera Nolana i Diznijev ,,Mulan“ probili su led i privukli publiku u bioskope.

- Veliki sam ljubitelj Nolanovih filmova, ovo je njegovo treće ostvarenje koje gledam u 'Sinepleksu'. Drago mi je što se nakon više od pola godine film može pogledati u bioskopu – kazala je Dragana Roćenović.

I Žanu Vukić obradovao je povratak u bioskop.

- Svi smo tokom karantina slobodno vrijeme provodili gledajući filmove i serije, ali mi je nedostajalo da dođem u bioskop. Dva ili tri puta mjesečno imamo tradiciju u porodici da dolazimo u Sinepleks – kazala je Vukić.

Z. KALAČ

Radnici Zelenila završili uređenje kružnog toka između blokova Pet i Šest

Gimnazije 'Slobodn Škerović' ljetos je iznenadna oluja prepolovila ogromni, stari bor.

Nakon malo dužeg šeganja formirali smo, po postojećoj stazi, lanac i ruka-ruci za sat izvukli brojna debla i grane do asfaltne staze – saopšteno je iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

I. M.

Kružni tok na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića

Formirali mozaik od ukrasnih trava i bijelih betonskih ploča PRIMJER DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI: Sa akcije

Na nedavno izgrađenom kružnom toku na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića ekipe gradskog Zelenila prije dva dana završile su pejzažno uređenje ove javne površine.

- U parternom zelenilu urađen je mozaik ukrasnih trava i bijelih betonskih ploča, koji je upotpunjen sadnjom šipka bonsai forme. U spoljnom prstenu kružnog toka posađeni su pinjoli, a na slobod-

nim površinama formiran je travnjak – saopšteno je iz PG biroa, uz napomenu da i ova nova zelena površina ima sistem za navodnjavanje koji će omogućiti da se dugoročno uredno održava.

I.M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

15

Na crnogorsko tržište stigla igračka koja je izazvala oprečna mišljenja roditelja i struke

Starije generacije djetinjstvo pamte po čuvenim likovima iz crtaća - Tom i Džeri, Ptica trkačica i Kojot, Nindža kornjače, Duško Dugouško, Talični Tom... To su bili heroji tog vremena, koji su inspirisali i čitavu prateću industriju – od stripova, preko sličica do igračaka. Za nove generacije tržište se umnogome promijenilo, pa samim tim i junaci crtanih filmova, a onda i igračke. Tako djeca sada odrastaju i uz Patrolne šape, Čibi dols, Malog ponija, Vatrogasca Sema... No, pored ,,običnih“ na tržište, pa i naše, stigle su i igračke poput ,,Muške sirene“ (Merman, eng.). Na policama crnogorskih marketa, na kutiji u kojoj je upakovana ta lutka piše da nije namijenjena djeci ispod tri godine zbog toga što sadrži sitne djelove i da je zemlja porijekla Kina.

BAJKA

Nije trebalo mnogo i igračka ,,Muška sirena“ izazvala je oprečne reakcije, uglavnom negativne.

Ana Gajević, majka troje djece, jedna je od onih koji nijesu blagonaklono gledali na pojavu ove lutke.

– Došla sam sa djecom da im kupim igračku. Na policama je bilo mnogo lutki, ali ,,Mermen“ mi je nekako skrenula pažnju, ali i djeci. Pitala su me iz kojeg crtanog filma je ta igračka, ali ja nijesam imala odgovor jer takav crtani, koliko ja znam, i ne postoji – kazala je Gajević.

Ona je dodala da djeci nije ni pomislila da kupi tu igračku, ali da joj nije svejedno zbog mogućnosti da mogu na drugom mjestu doći u dodir s njom.

– Djeca oponašaju likove iz crtanih filmova i bajki, imaju svoje junake. Kako bi izgledalo da mi sin sjutra kaže da bi volio da se ofarba u plavu boju, stavi ogrlicu i obuče haljinu nalik Muškoj sireni – pita se Gajević.

Ona naglašava da nema ništa

Djeci ne treba kupovati takve igračke, kaže sociolog Andrija Đukanović, čije mišljenje dijele i roditelji sa kojima smo razgovarali. Psihološkinja Anđela Rajković poručuje roditeljima da nema razloga za brigu jer su i sami svjesni koliko brzo djeca mijenjaju igračke u skladu sa njihovim trenutnim interesovanjima protiv LGBT osoba.

– Nemam ništa protiv LGBT osoba, ali za svoju djecu biram drugačiji put. Na to imam pravo kao roditelj. Oni su mali i ne treba ih zbunjivati sa tim. Od malih nogu treba ih učiti pravim vrijednostima, a to što dođe kasnije u pubertetu, sa tim ćemo se tada suočavati. Ne treba djeci ništa rano servirati – kazala je Gajević.

Gojko Janković, otac dvoje djece, smatra da takve igračke lako zbunjuju djecu.

– Takva pojava je strašna. Damo djeci takve igračke i šta da očekujemo? Što kad počnu da kroz igru oponašaju te junake iz mašte? Zna se da je Mala sirena poluriba-poludjevojka koja želi da živi na zemlji umjesto u moru i - to je to. Ne možemo je sad preobratiti u muškarca i dati djeci, uz objašnjenje koje ne postoji – istakao je Janković.

Jovana Kljajević, majka dvoje djece, kazala je da je prerano dati djeci takve igračke.

– Nemam ništa protiv osoba koje se osjećaju drugačije, u bilo kojem smislu. Međutim,

STRUKA

Sociolog Andrija Đukanović slaže se da malu djecu na treba opterećivati pitanjima različitih seksualnih orijentacija i sklonosti.

– Mislim da pojava ovakvih lutaka može da izazove zbunjenost i kod roditelja i kod djece.

Kako sve objasniti djeci ako ni sami roditelji ne znaju previše.

Sredina smo koja ne razumije različitosti u pogledu seksualne različitosti. Sve to otežava razgovor na ovu temu – kazao je Đukanović.

On kaže da ovakve igračke ne bi trebalo kupovati djeci.

– Po mom mišljenju, o ovim pitanjima treba razgovarati u malo većem uzrastu, kada su djeca sposobnija da shvate na pravi način. Mislim da ovakve igračke ne bi trebalo još uvijek kupovati djeci. Mora se prvo porazgovarati o svim otvore-

Psihološkinja Anđela Rajković navodi da su istraživanja pokazala da djeca do 18 mjeseci biraju igračke na osnovu intenzivnih boja i zvukova.

- Po teoriji rodnih šema, djeca uzrasta od dvije do tri godine formiraju svoj identitet u odnosu na svoj pol. Nakon treće godine djeca verbalno i neverbalno identifikuju i klasifikuju fizičke osobine, boje, predmete i aktivnosti u dvije kategorije - za dječake i za djevojčice. Kroz proces socijalizacije i vaspitanja, uticaja digitalnih medija djeca razvijaju rodne stereotipe i predrasude. Istraživanja pokazuju da djeca predškolskog uzrasta radije biraju da se igra sa djecom istog pola i sa igračkama koje su rodno stereotipne - kaže Rajković.

nim pitanjima u pogledu odnosa djece i seksualnosti. Na koji način je djeci najbolje predstaviti čitavu stvar je korak koji prvo treba napraviti – ističe Đukanović.

Psihološkinja Anđela Rajković kazala je da je vrlo malo istraživanja urađeno o rodno neutralnim igračkama sa fokusom ispitivanja uticaja na dječje ponašanje i razvoj socijalnih i kognitivnih vještina.

– Jedno od novijih istraživanja je pokazalo da trogodišnjaci biraju da se igraju sa rodno neutralnim i dvosmislenim igračkama, dok su petogodišnjaci birali igračke u skladu sa svojim polom. Takođe djevojčice imaju vrlo kreativnu igru, čak i kada se igraju sa igračkama koje su kod nas tradicionalno predodređene dječacima. Rezultati istraživanja koje je ispitivalo stavove odraslih prema rodno neutralnim igračkama su pokazali da roditelji smatraju da rodno neutralne igračke imaju pozitivan efekat na razvoj djece – kazala je Rajković.

Ona je ocijenila da nema razloga za zabrinutost.

– Dječja igra je u najvećoj mjeri bezbrižna, ima elemente spontanosti, zabave i fleksibilnosti, a igračke igraju važnu ulogu u daljem razvoju djece.

One stimulišu simboličku igru, kognitivne i socijalne vještine, razvijaju maštu i inteligenciju. Razlog za zabrinutost ne postoji, jer široki spektar igračaka sa kojima se djeca susrijeću tokom svoje igre pozitivno utiču na psihološki rast i razvoj te djece. Postaju tolerantniji prema različitostima i imaju fluidan pogled na današnje društvo - objašnjava Rajković.

PODIJELJENO MIŠLJENJE: Muška barbika

Ona kaže da dijete pri susretu sa novim, već neistraženim igračkama, može osjetiti dozu zbunjenosti, ali iz radoznalosti će željeti da bliže istraži igračku.

– Dalje produbljivanje zabrinutosti zavisiće od odgovora staratelja na radoznala pitanja djeteta o toj igrački – kaže Rajković.

Ona kaže da od roditelja zavisi kako će djeci odgovoriti na pitanja o tome kakva je to igračka, odnosno do toga da li roditelj ima predrasude i stereotipe.

– Primarni modeli ponašanja u formativnom periodu za djecu su sami roditelji. Kako će dijete reagovati na određenu igračku zavisi od emocionalne, kognitivne i bihejvioralne reakcije roditelja. Ako sam roditelj gaji socijalne stereotipe i predrasude prema određenim igračkama i dijete će ih projektovati prema njima. Roditelji potkrepljuju rodno adekvatnu igru i pona-

šanja i često koriste jezik koji naglašava rodne razlike. Zato je savjet roditeljima da sa djecom smireno, sa razumijevanjem, otvoreno razgovaraju o njihovim interesovanjima, da se pridruže njihovoj igri, pa čak i kada su u pitanju igračke koje ne spadaju u striktno muško/žensku kategoriju - savjetuje Rajković.

Psihološkinja je uputila i poruku roditeljima na ovu temu.

- Roditeljima poručujem da nema razloga za brigu, vjerujem i da su sami svjesni koliko brzo djeca mijenjaju igračke u skladu sa njihovim trenutnim interesovanjima. Da li ih kupiti ili ne je oblast ličnog izbora roditelja, njihovog stila vaspitanja i preferencija samog djeteta - kazala je Rajković.

Pitali smo i pripadnike LGBT populacije, predstavnike NVO Kvir Montenegra što misle o novim igračkama. Pitanja poslata prije dvije nedjelje, ostala su bez odgovora.

Nj. BOŠKOVIĆ

Javni poziv za rekonstrukciju Ulice Prve crnogorske brigade

Za prvih desetoro besplatan ultrazvuk

- Za 10 osoba koje se prve jave danas (12. oktobar) u 18 sati na broj telefona CDPR-a 069 530 666 biće obezbijeđen besplatan ultrazvuk sa pregledom dojki, a ukoliko se ukaže potreba i mamografija u Poliklinici „Filipović“. Za sve ostale koji se jave u utorak, srijedu, četvrtak i petak (od 13. do 16. oktobra) u

za djecu je rano da se igraju takvim igračkama. Ne treba ih zbunjivati. Ja bih podržala moje dijete u svakom izboru, ali ne treba ih učiti o tome kad su mali – kazala je Kljajević.

Razvijanje rodnih stereotipa i predrasuda

Akcija CDPR-a i Poliklinike Filipović

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Poliklinikom „Filipović“ organizuje besplatan ultrazvuk sa pregledom dojki.

I.BOŽOVIĆ

Da li je Muška sirena za djetinju igru?!

18 sati obezbijeđen je popust od 50 odsto – saopšteno je iz CDPR-a.

Povod za besplatne preglede je oktobar – mjesec, koji je u cijelom svijetu posvećen prevenciji u borbi protiv kancera dojke, pa se ovom zajedničkom akcijom CDPR i Poliklinika „Filipović“ pridružuju njegovom obilježavanju.

Ističući da je rano otktivanje kancera dojke najbolja šansa za izlječenje. Iz CDPR-a podsjećaju da od ove bolesti u Crnoj Gori umre više od 100 osoba.

I. M.

Ponude se predaju do 13. novembra Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je javni poziv za odabir najpovoljnije ponude za rekonstrukciju Ulice Prve crnogorske brigade, koja se nalazi u okviru DUP-a ,,Zlatica B“.

Procijenjena vrijednost predmeta nabavke je 314.049 eura.

- Rekonstrukcija ove saobraćajnice podrazumijeva izvođenje pripremnih i zemljanih radova, izgradnju nove saobrćajne infrastrukture, ugradnju hidrotehničkih instalacija, elektroenergetskih instalacija i TK kanalizaciju – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o po-

VRIJEDNOST PROJEKTA 314.049 EURA: Ulica Prve crnogorske brigade

ništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda. Ponude se mogu podnijeti: neposrednim podnošenjem na arhivu naručioca koji se na-

lazi na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica, kao i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresu Jovana Tomaševića 2a, s tim što ponuda mora biti uručena od

strane poštanskog operatora najkasnije do roka određenog za podnošenje ponude, radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 13. novembrom ove godine. do 13 sati.

- Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se 13. novembra u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica. Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluka o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda – navodi se u saopštenju.

I. M.

16

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Objektiv Utopia

Sedam razloga zbog kojih je rimejk kultne serije Denisa Kelija potpuno pogrešan

Miljama daleko od britanskog originala

imdb.com

SERIJE

Rejn Vilson je jedan od rijetkih novih glumaca koji znaju što da urade sa zadatim likom

predvidio izbijanje virusa kao što su SARS i svinjski grip, Flin nije izmijenila samo sitnice. Nije samo „ruski grip“ postao „Sternsov grip“, niti je samo misteriozna organizacija „The Network“ koja ne bira sredstva da dođe do cilja preimenovana u „The Harvest“.

Kelijeva serija je, između ostalog, briljantna studija društva koje je potpuno dehumanizovalo pojedinca. Slobodno se može reći da je čak, sa ključnim motivima (ne)izmišljenog virusa, prisilnoj vakcinaciji i otuđenju, gotovo vizionarska.

Flin je imala samo takav zicer da je aktuelizuje u doba kada čitav svijet čeka vakcinu i vodi bitku ne sa pandemijom korona virusa, nego najviše sa teoretičarima zavjera koji negiraju postojanje kovida-19. Nažalost, skroz je promašila temu. Njena „Utopia“ se ni po čemu ne razlikuje od bilo kog (ispod)prosječnog trilera zavjere kojima ne prestaju da nas bombarduju posljednjih godina.

pinterest.com

3. LIKOVI

Američki ansambl ne može ni da priviri britanskim glumcima

alo što je crno kao zagriženi fanovi koji pišu peticije da se poslije otkazivanja ipak nastavi njihov omiljeni šou. No, moramo priznati, 2014. godine kada je Channel 4 poslije dvije briljantne sezone neočekivano otkazao triler „Utopia“ Denisa Kelija – bili smo među njima.

Peticije su se pisale i pisale, ali bezuspješno. Onda je 2018. godine stigla vijest da će Dejvid Finčer i Džilijen Flin („Gone Girl“, „Sharp Objects“) snimiti američki rimejk sa Runi Marom za televiziju HBO. Najtvrđi fanovi su svakako ostali pri tome da je zeleno svjetlo za treću sezonu mnogo bolja ideja. No, Finčer je Finčer: ako postoji Amerikanac koji ne bi poprostačio Kelijev svijet, čak i najveći skeptici priznali su da bi to mogao da bude samo on. Ali, nije mu se dalo.

Poslije niza neuspješnih budžetskih pregovora, ispao je iz priče. Serija je na kraju prodata Amazonu, a za kreatorski posao

postala je odgovorna samo Džilijen Flin. I ovako ludi fanovi, spustili su očekivanja đe su iđe mogli.

Flin jeste dobra, ali bilo je pitanje što može da uradi kada nije u društvu režisera Finčerovog ili kalibra Žan-Marka Valija. Sada kada je rimejk konačno postao dostupan na Amazonu pokazalo se – ne mnogo. Malo je reći da je britanski original daleko superiorniji od rimejka jednog od najupečatljivijih TV trilera svih vremena. A evo i zbog čega...

1. ESTETIKA Britanska „Utopia“ ne liči ni na jedan šou koji možete da pogledate na malim ekranima.

Njene prezasićene, pulsirajuće boje; njeno estetizovano nasilje; njena promišljena fotografija; njen vibrantni soundtrack koji danima ne izlazi iz ušiju; njena nepokolebljivo mračna i surova atmosfera u kojoj nijedan lik, makar bio djetence od pet godina, nikada nije potpuno bezbje-

dan – izgradili su jedan od najuzbudljivijih britanskih trilera.

A rimejk? Kao što se i dalo očekivati, tu nema ni traga od Kelijevog hipnotišućeg stila. Ne bi ni imalo smisla raditi totalnu kopiju, ali očekivao se makar pogođen ton. Nažalost, američka „Utopia“ atmosferom i vizuelnim identitetom podsjeća na svaki drugi šou koji možete da pogledate na televiziji.

Nasilje je i u ovoj „Utopiji“ još tu, ali djeluje viđeno, nezastrašujuindiewire.com

M

će, obično, a muzika je u najboljem slučaju – neugledna. Finčer bi sigurno uradio bitno drugačiji posao, bez obzira na to što se američke verzije britanskih serijala uvijek uprošćavaju za tamošnju publiku. To je makar pokazao sa početnim sezonama hita „House of Cards“.

2. PRIČA Na početku produženog osmodjelnog rimejka (prva sezona originala podijeljena je na šest epizoda), američka „Utopia“ vjerno prati Britance. No, već na kraju druge epizode, sa jednom neočekivanom eliminacijom, postaje jasno da će ovo biti značajno „lakša“ verzija.

U priči o grupi čudnjikavih štrebera, koji tragaju za stripom „Utopia“ za koji se priča da je

Oni koji su gledali Kelijevu „Utopiju“ odlično znaju koliko su fascinantni njegovi likovi i koliko je bilo lako i smotanim štreberima Ijanu i Beki, i unezvijerenom teoretičaru zavjera Vilsonu, i beskrajno bezočnom ali šarmantnom Grantu da im uđu pod kožu.

Ma, za manje od minut, jelo se iz ruke čak i psihotičnom ubici Arbiju, kojeg je briljantno otjelotvorio Nil Maskel. Jer, Keli je svakom od njih dao neku zastrašujuće privlačnu posebnost zbog koje je nemoguće odvojiti pogled sa ekrana čak i u momentima kada ga preliva krv.

Kod Flin je situacija znatno drugačija. Većina likova je previše omekšana, opet očekivano, po „standardima“ američkih ekranizacija. Arbi je jedini lik od navedenih koji je ostao kolikotoliko svoj. Vilson je, na primjer, puka, prazna kopija izuzetnog originalnog lika, a Ijan i Beki su pretvoreni u takve mekušce, da se ne mogu ni slušati, ni gledati.

4. KASTING O izboru novih glumaca nema se mnogo reći. Nije čak ni stvar u tome da su loši, naprotiv. Neki, poput Kristofera Denhama („Billions“) koji je uskočio u Arbijeve cipele umjesto Maskela i Rejna Vilsona koji igra doktora Majkla Sternsa, uradili su odličan posao. Ali, nije normalno koliko su svi britanski glumci ubjedljiviji, i fizički i psihički.

Pored njih, Ameri djeluju kao nedonoščad.

5. DŽESIKA

Uvođenjem negativca kojeg igra Džon Kjuzak ubijen je zagonetni ton trilera zavjere

Tretman glavne junakinje zaslužio je posebnu stavku iako se tu, u suštini, takođe vrtimo oko problematičnog tretmana lika i pogrešnog izbora glumice. Ali, važno je izdvojiti Džesiku Hajd

kao najbolji primjer toga koliko Flin suštinski ne razumije Kelijevu viziju.

Sudeći prema intervjuima, kreatorka američke „Utopije“ potpuno je ubijeđena da su likovi britanskog originala neprodubljeni. I Bogu hvala da jesu, ako ovo što je uradila u ovih osam epizoda smatra „produbljivanjem likova“.

Kelijeva Džesika (Fiona O’Šonasi) je, ukratko, djevojka kojoj je život podijelio tako loše karte, da je izgubila osjećaj za ljude. Ali, u tom ludilu, u tim ispadima, u tom nasilju koje radi i sebi i drugima, ima i smisla i šarma.

U izvedbi Saše Lejn, Džesika Hajd liči na životinju. Apsolutno je antipatična i gotovo je nemoguće povezati se sa njom i njenim stradanjem. Lejn je bila sjajna u road filmu „American Honey“ (Andrea Arnold, 2016), pa poslije ovakvog debakla ostaje dilema: da li je stvarno talentovana a ovdje je poklopljena lošim konceptom Džilijen Flin... Ili je u prethodnoj ulozi samo dobila precizna uputstva od Arnold?

6. NEGATIVAC Još jedna pogrešna odluka američke kreatorke jeste ubacivanje glavnog negativca u „Utopiju“. Kelijev serijal nikada nije imao konkretnog antagonistu: glavni likovi borili su se sa nevidljivom silom, u duhu pravog trilera zavjere. Čak i onda kada bi opasnost dobila ljudsko lice, to su uvijek bili neki pioni koje pomjera zloćudna ideja.

U američkoj verziji, zagonetka je ipak dobila ljudsko lice. Glavni negativac postao je doktor Kevin Kristi (Džon Kjuzak), koji se ni po čemu ne razlikuje od stoput viđenih zlotvora koji sjede na čelu velikih korporacija. To baš i nije pohvalno za jedan triler koji igra na kartu konspiracija, zar ne?

7. HUMOR Posljednje, ali ne i najmanje bitno: svi znamo da malo ko može da izađe na crtu Britancima kad je riječ o crnom humoru. Keli je to potvrdio uvaljujući sopstvene likove u krv do lakata, ali i u najsočnije i najbezočnije britanske fore. Ako se nasmijete tri puta dok budete gledali američku „Utopiju“, imate piće od redakcije. Od njenog humora se nećete najesti, niti namimovati, to budite sigurni. Što je najgore od svega, Flin uveliko planira nastavak, i to uz priznanje da uopšte nije gledala, niti je interesuje druga sezona Kelijevog originala. Prema njenom mišljenju, nema potrebe za tim, jer iako dijele istu osnovu i likove, njena serija odabrala je drugi pravac. Srećno joj bilo. Štogod to značilo i koji god to pravac bio, mi ga nećemo gledat.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 2/5

PODGORI č ARENJE

I

mam najbolji vremeplov u gradu - deviza je koju mirne duše može potpisati bilo ko sa pristupom Pobjedine arhive.

Tako je, recimo, uvid u oktobarske brojeve 1970. godine, prije tačno pola vijeka (najstariji dnevni list u zemlji u tom periodu izlazio je dva puta sedmično) otkrio priču o jedinoj vodoinstalaterki u Titogradu i Crnoj Gori. Zorka Radulović je u tom broju rekla: ,,Pravo da vi kažem, muka me naćerala“, iz suterena zgrade na adresi Hercegovačka 56-C. I tako, sa platom od 840 dinara, koji su bili jedini izvor prihoda za porodicu sa troje djece, tukla neku svoju muku i emancipaciju.

MJESTA ZA BICIKLISTE Zorka je još dodala da joj je u poslu, i od dana provedenih u bolnici jer joj je koji mjesec ranije u ruci eksplodirala let-lampa, teže to što su djeca skoro cijeli dan sama kod kuće. I zaključila: nema ženskog ni muškog posla, samo kad ga čovjek voli i navikne.

Tih oktobarskih dana glavni grad je gurao akciju za bezbjednost u saobraćaju, tako primjerenu današnjem vremenu: edukaciju vozača i bicikli-

sho.com

U fokusu

B

Garaža u parku i Zorkina muka sta. Uz računicu, da se u samo pet godina do tog oktobra 1970. u Crnoj Gori desilo čak 1.200 saobraćajnih nezgoda (!) u kojima su akteri bili biciklisti ili zaprežna vozila. I naravno da su se vozači i tada bunili; baš kao i danas, kada im nekoliko traka podgoričkih ulica ,,okupira“ nova biciklistička traka...

Dok su neke od tih brojki takve da potpisuju crtu jedne, gotovo mentalitetske samoživosti u vozača u saobraćaju - neke ipak slikaju portret užurbanosti grada, što grabi u svim pravcima. Tako je tog oktobra 1970. na vidjelo iznesena statistika da je u samo posljednjih deset godina u Titogradu izgrađeno skoro 6.000 stambenih jedinica; oko 4.500 u društvenom, a nešto manje od 1.500 u privatnom vlasništvu.

I to nije bilo dovoljno: precizni gradski statističari došli su i do podatka

17

Objektiv

da je spram broja domaćinstava u Titogradu potrebno što prije riješiti stambeni problem izgradnjom još 5.170 stanova.

Uz najavu jesenjeg međugarnizonskog takmičenja izvođača zabavnih i narodnih melodija (pod nazivom: ,,Jedan vojnik, jedan omladinac, jedna omladinka...“), pravi oktobarski hit na pola stubca je tekst ,,Musave reklame“. Uz komentar da su svjetleće reklame oči grada, novinar S. Đ. je prostim uvidom u stanje na Trgu Ivana Milutinovića zaključio: ,,Nešto nije u redu sa očnim vidom Titograda“.

- Reklama Zvečeva, koja je prva dospjela na Trg, odavno već ćuti.

Malo je onih koje su ispravne, pa se u večernjim časovima na zgradama oko Trga mogu pročitati samo čudne, isprekidane riječi.

Tako je od reklame za ,,Beko“ ostalo

Screenshot

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Iz Pobjedine arhive, oktobar 1970. godine

samo ,,Be...“ - štosno potpisuje kolega novinar gradske hronike.

JEDINA ČESMA Negdje krajem oktobra lokalnog PTT pravdali su se da trenutno nema uslova ni za stare ni za nove linije telefonije u Staroj varoši; najavljena je već više puta uvođena, pa ukidana avionska linija Titograd - Sarajevo. A posebno interesantan je tekst o romskom naselju tik uz Čepurke, gdje u oko 200 drvenih baračica, ,,u blatu do koljena“, živi više od 1.600 građana... Isein Ferizaj, odbornik, čitaocu Pobjede još

servira posebno gorak podatak: cijelo naselje ima jednu jedinu vodovodnu slavinu. A osam redaka, na dnu gradske hronike, urednik izražava protest zbog odluke da se na mjestu šume u naselju Kruševac, ,,najljepše u gradu“ gradi parking...

I tako je grad, prije pola vijeka, kotrljao sporo jedan magloviti oktobar.

Sa tovarom briga, u lavirintu mentaliteta, grabeći dah za svoje sve šire grudi. Kao slika i prilika u ogledalu našeg vremena, za koje vrijedi imati najbolji vremeplov u gradu.

S. STAMENIĆ

Mini-serija ,,The Good Old Bird“ je interesantna studija nasilja kao sredstva na putu društvene pravde

Zapaljiva cijena slobode

udimo iskreni, malo je hodajućih kontradikcija kakav je bio američki abolicionista Džon Braun. Čovjek koji je tokom pedesetih godina 19. vijeka zagovarao i sprovodio oružanu borbu kao sredstvo za ukidanje ropstva u SAD, smatran je najkontroverznijim od svih Amerikanaca stoljeća. Prvim domaćim teroristom, ali i hrišćaninom koji je živio i širio riječi Starog zavjeta.

Jedni su ga zapamtili kao oca punog ljubavi - koji je žrtvovao nekoliko sinova za cilj. Drugi kao nasilnog ekstremistu koji se nalazio na pravoj strani istorije. Pisac Brus Olds opisao ga je kao ,,monomanijskog fanatika“, ali ste nerijetko uz njegovo ime mogli pročitati i ,,jedno od najlucidnijih ljudskih bića svoje generacije“.

NARATOR - BIVŠI ROB Ukoliko ste pratili neke od prethodnih projekata Itana Hoka (poput filma ,,First Reformed“ (Pol Šreder, 2017)) onda znate da je fasciniran zanesenjacima. Likovima zarobljenim u egzistencijalnim krizama, junacima koji se svakodnevno bore sa idejom vjere i morala, ali i dužnošću koju osjećaju prema svijetu koji je daleko od idealnog. Sasvim je logično što se onda, impresioniran romanom Džejmsa Mekbrajda o Džonu Braunu odlučio na adaptaciju ,,The Good Old Bird“, kao mini-serije za TV mrežu Showtime.

Lik Džona Brauna je bogat i kompleksan kao kralj Lir i njegova priča dira u jednu od najvećih i natužnijih ljudskih rana. Itan Hok je jedna od onih rijetkih osoba koja se mogla naći u ulozi glavnog producenta i glavnog glumca u ovom projektu, a da i jedan i drugi posao zaista odradi majstorski.

Radnja serije je prikazana iz perspektive dječaka Henrija/Oniona (Džošua Kejleb Džonson), koji se kao bivši rob priključuje Braunovoj grupi u Kanzasu u vrijeme kada su se u ovoj američkoj državi vodili sukobi između abolicionista i onih koji su željeli da sačuvaju instituciju ropstva.

Dječak je taj koji u priču unosi humor - ne zato što postoji išta smiješno u vezi ovog ranjivog djeteta, već zato što on i Braun čine dobar tim. S jedne strane, i jedan i drugi su

Nemilosrdan sa porobljivačima, zastrašujuće strastven i sklon temperamentnim ispadima kada stvari ne idu po planu, Džon Braun, onakav kako ga tumači Itan Hok, istovremeno je nevjerovatno pažljiv, strpljiv i velikodušan. Kako prema porodici, tako i prema sljedbenicima nekad toliko naivni da ne razumiju što se dešava oko njih. S druge, dječakov nježni, suptilni performans daje savršen kontrast Hokovoj jačini i intenzitetu s kojim nastupa. Koliko god Braunove namjere bile pravdoljubive, njegov ekstremizam, kratkovidost i loše procjene za rezultat imaju često smrt nevinih ljudi svih rasa.

ĐANGO PARALELE Serija nas u startu upoznaje s likovima koji stavljaju komfor prije pravde. U prvoj epizodi je to farmer koji podržava ropstvo isključivo iz finansijskih razloga. Pitanje koje postavlja Mekbrajd u knjizi je jasno podvučeno i u seriji. A to je: ukoliko znate da ste dio društva koje je toliko brutalno u krivu, koliko daleko ste spremni da odete i koliko je daleko zapravo ispravno otići da bi to popravili?

Džon Braun je bio nepokolebljiv u vjerovanju da svi ljudi moraju biti jednaki i to ga je dovelo do toga da izazove rat. Koliko god da je bio naivan i fanatik, bio je i izuzetno pronicljiv - shvatao je da će mnogo ljudi morati da umre da bi se Afroamerikanci oslobodili lanaca. ,,The Good Old Bird“ je jedna savremena priča o ropstvu, vrijedna pažnje. Nije u pitanju fantazija o osveti - kao u Tarantinovom ,,Django Unchained“, iako će vam se zbog neobičnog humora na trenutke učiniti približno zabavna.

Nemilosrdan sa porobljivačima, zastrašujuće strastven i sklon temperamentnim ispadima kada stvari ne idu po planu, Hokov Braun je istovremeno nevjerovatno pažljiv, strpljiv i velikodušan, kako prema

familiji, tako i prema sljedbenicima.

Spoj svih ovih stvari je i razlog koji će vas držati prikovane za ekran.

POGLED SA VJEŠALA U seriji nema konstantnih vizuelnih podsjećanja na sve načine na koje su bijelci bili svirepi i nehumani prema robovima. Istina je da nema ni potrebe za istim da bi gledaoci na ropstvo gledali kao na grozotu. Za razliku od drugih djela koji se bave određenim vremenskim periodom, nije potreban nikakav flagrantni anahronizam da bi ovo konkretno djelo držalo našu pažnju. ,,Sve ovo je istina“, piše na početku svake epizode. ,,Većina ovog se desila“. Pored svega čemu smo svjedočili u 2020. godini, jedna od stvari koje smo nažalost svi postali svjesni, jeste da, kada je u pitanju rasizam u Americi - stvari su daleko od idealnog.

E sad, da li je Džon Braun prešao granicu da bi uradio ono što je smatrao ispravnim? Na dan pogubljenja, 2. decembra ujutro, Braun je zapisao: ,,Ja, Džon Braun, sada sam potpuno siguran da zločini ove krive zemlje nikada neće biti sprani osim krvlju“. Čitao je iz svoje Biblije pa napisao poslednje pismo ženi, koje je sadržalo i testament. U tačno 11 časova

otpraćen je iz okružnog zatvora kroz gomilu od 2.000 vojnika, nekoliko ulica dalje do malog polja gdje su bila vješala. Dok je posmatrao žuta polja kukuruza i blistave kuće kroz drveće bez lišća izgovorio je poslednje riječi: ,,Ovo je predivna zemlja. Žao mi je što nisam imao priliku da to ranije vidim“. Što god da su o njemu pisali i pričali, ono što sigurno znamo jeste da je Džon Braun - ubijao ropstvo, podstakao Američki građanski rat i posijao ljudska prava. Čudak ili jedan od najlucidnijih bića svoje generacije?

To je već stav koji sami moramo da Biljana MARTINIĆ formiramo.

OCJENA: 3,9/5

18

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Tatjana Brnović, nakon remija Budućnosti sa Brestom, vidi dobre signale

Probili smo led, u narednom kolu idemo na pobjedu

PODGORICA - Brest je osvojio bod, Budućnost je mogla do dva boda, ali je šut Andree Lekić, osam sekundi prije kraja, odbranila danska reprezentativka Sandra Toft! ,,Plave“ su napokon fizički spremnije, nijesu još u takmičarskom ritmu, ali nakon 22:22 u derbiju 4. kola protiv Bresta ima najava da bi u nastavku mogle do bolje igre. Možda već u narednom kolu u Njemačkoj gdje će tražiti šansu protiv Borusije.

- Bile smo bliže pobjedi, odigrale smo dobar meč i većim

dijelom kontrolisale igru. Brest je pokazao kakav je tim i tražio je od nas punu koncentraciju do posljednjeg minuta. Zaista se ne bih puno osvrtala na to da li smo mogli do pobjede. Bilo je kako je bilo, srećni smo što smo konačno probili led i stigli do prvog boda u Ligi šampiona koji nam puno znači - kazala je Tatjana Brnović.

Budućnost je odbranom ,,petjedan“ iznenadila francuski tim - iz 22 napada gošće su pogodile četiri puta.

- Upravo smo odbranom najzadovoljnije. Sveli smo ih na 22 gola. Brest je napadačka ekipa,

prošle godine smo od njih primili 67 golova. Zato smatram da smo u ovom dijelu igre napravile značajan iskorak. Pokazale smo i dobru energiju i agresivnost. Sigurno smo ih iznenadile odbranom koju smo promijenile.

Budućnost je u 37. minutu vodila 17:13, Brest je bio u nogdaunu. Ali, vrlo brzo, iskusni tim, sa dugom klupom, se vratio i stigao do egala.

- Ne bih to prepisivala toliko našoj nespremnosti, jednostavno, spram sebe smo imali ozbiljnu ekipu. Smatram da nam još malo fali da se uigramo i još nam treba vremena da pratimo jedna drugu. Ali, svakako ne mogu da budem nezadovoljna sa igrom i sa osvojenim bodom koji nam je bio neophodan. Dolaze nam ključni mečevi, a sa ovim bodom dobićemo krila i za naredni u Njemačkoj i za svaki drugi.

Idelno bi bilo da Budućnost na novom gostovanju, trećem u Ligi šampiona, ostvari pobjedu.

- Idemo na pobjedu. Ova nedjelja nam je važna, posvetićemo je pripremi za nezgodnog rivala. I u Njemačkoj očekujem jak i dobar meč. Mi smo probile led, bolje se osjećamo, lakše dišemo i bićemo spremne za novu, još bolju partiju.

A. M.

Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Lovćen ubjedljiv i u Danilovgradu Danilovgrad 30 (14) Lovćen 40 (19)

Kreće nova sezona u regionalnoj WABA ligi

Budućnost Bemax sa novim motivima PODGORICA – Nakon sedam mjeseci pauze sve je spremno za novi početak u WABA ligi.

Regionalna liga za košarkašice nakon sezone u kojoj se nije odigrao fajnal for, već je Budućnost Bemax osvojila titulu kao prvoplasirani tim iz ligaškog dijela i ove sezone okupiće najbolje timove iz regiona, uz već standardno šampiona i vicešampiona Bugarske.

Crnogorski šampion, Budućnost Bemax, koji brani trofej od minule sezone, u nove obaveze ulazi dodatno podmlađen – nakon odlaska Aleksandre Katanić i Nikoline Džebo, stigla je Jovana Savković, petnaestogodišnja Novljanka, koja je prošle sezone bila najbolja u WABA ligi u konkurencijama do 15 i do 17 godina, a prvom timu priključena je i Lana Vukčević, koja je takođe 2005. godište. Dakle, Podgoričanke još mlađe ulaze u novu sezonu, koja nosi dosta neizvjesnosti zbog dobro poznate situacije sa korona virusom.

- Svakako da se radujemo novom početku. Nedostajale su nam utakmice. Biće ovo specifična sezona iz više razloga, ali najvažnije da smo na okupu i da konačno kreće takmičenje – ka-

že plej Budućnost Bemaxa Anđelika Mitrašinović.

Podgoričanke su i tokom priprema imale dosta problema, a zbog složene situacije nijesu bile u mogućnosti da otputuju van Crne Gore, tako da bez pripremnih mečeva ulaze u novu sezonu.

- To je sigurno veliki hendikep.

Kroz te utakmice se mnogo toga vidi imate priliku da unaprijedite neke stvari, tako da je to veliki problem. Baš zbog toga prvi mečevi u sezoni donose obavezu da moramo biti izuzetno oprezne – dodaje internacionalka Sjeverne Makedonije.

Budućnost Bemax novu sezonu otvara u srijedu u Banjaluci, kada će gostovati Orlovima.

- Radi se o neugodnoj ekipi, koja je u finišu minule pokazala da je u usponu, pobjedama protiv recimo ekipe Beroe. Napravili su par promjena, imaju određena pojačanja, sigurno će imati i izazovnu sezonu na domaćoj sceni, gdje su još Banovići i Feniks. Ali, želimo u svakom slučaju, bez obzira na sve da novu sezonu otvorimo na pravi način. Iako smo podmlađene, imamo i neke nove motive, tako da sa nestrpljenjem očekujemo premijeru u Banjaluci – istakla je Mitrašinović.

R. P.

DANILOVGRAD - Sportski centar ,,Danilovgrad“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Pavićević i M. Ražnatović (obojica sa Cetinja).

Sedmerci: Danilovgrad 5 (4), Lovćen 2 (1). Isključenja: Danilovgrad 6, Lovćen 10 minuta.

DANILOVGRAD: Đurđevac (osam odbrana i sedmerac), Jovićević (jedna odbrana), Đurković 3, Tomanović 1, Kažić 4, Krivokapić 9 (4), Marušić 1, Popović 1, Vujović 2, Zmajević 6, Jokanović 1, Jokić 1, Koruga, Drecun 1.

LOVĆEN: Borilović (šest odbrana), Borozan (tri odbrane), Beloica, Perišić 1, Pajović, Ćorsović 2, Marković 8 (1), Kaluđerović 5, Pejović 1, Drakulović 7, Latković 8, Lakićević 1, Pravilović 1, Mrvaljević, Eraković 2, Bulajić 4.

Lovćen igra bez greške na startu sezone u Prvoj ligi za rukometaše. Cetinjani su na gostovanju Danilovgradu upisali još jednu ubjedljivu pobjedu (40:30) i ponovo se osamili na vrhu tabele. Ne. K.

Rezultati i tabela Danilovgrad - Lovćen 30:40 Rudar - Partizan 1949 28:22 Berane 1949 - Komovi 17:18 Četvrtak 18.00 - Mornar 7 - B. rivijera 1. Lovćen 3 3 0 0 109:75 6 2. Komovi 2 2 0 0 54:49 4 3. B. rivijera 2 1 0 1 55:52 2 4. Partizan 2 1 0 1 47:49 2 5. Berane 3 1 0 2 64:67 2 6. Rudar 3 1 0 2 73:78 2 7. Danilovgrad 3 1 0 2 90:100 2 8. Mornar 2 1 0 1 54:64 2 9. Jedinstvo 2 0 0 2 50:62 0

Maksimalan skor u Ligi nacija: Fudbaleri Crne Gore spremaju se za meč sa Luksemburgom nakon pobjede nad Azerbejdžanom

VUJAČIĆ:

Prvi smo, ali još ništa nijesmo uradili PODGORICA - Reprezentacija Crne Gore ima idealnu situaciju na polovini Lige nacija - prva je u grupi, sa maksimalnih devet bodova, nije primila gol, a postigla je pet u prethodne tri utakmice.

Sve dok je rezultat dobar neke stvari trenutno mogu i da se zanemare, čak i igra koja nije na željenom nivou, budući da su ,,hrabri sokolovi“ na putu oporavka nakon prošlih kvalifikacija za zaborav.

Stvari za sada teku po planu.

Posljednja pobjeda u nizu stigla je juče pod Goricom, gdje su izabranici Faruka Hadžibegića savladali Azerbejdžan, na kraju rutinski 2:0.

- Odigrali smo tešku utakmicu po jako teškom terenu, ali od

samog starta smo znali šta nam je cilj. Postigli smo rani gol, kontrolisali rezultat, a u finišu rutinski priveli meč u svoju korist – rekao je defanzivac Igor Vujačić nakon treninga. ,,Crveni“ imaju polaznu osnovu da završe takmičenje ispred konkurenata, ali tek slijedi utakmica koja bi mogla da odredi dalji tok takmičenja u C1 grupi Lige nacija. ,,Meč u glavu“ - naš najbolji državni tim igra sa Luksemburgom, u utorak veče od 20 i 45 časova na Gradskom stadionu u Podgorici.

Naš najbolji državni tim bi trijumfom završio posao oko selidbe u B diviziju…

- I dalje smo prvi na tabeli, ali još uvijek nijesmo ništa ura-

dili. Čeka nas teška utakmica protiv selekcije Luksemburga.

Pripreme za taj meč smo već počeli. Nadamo se najboljem. Vjerujem da ćemo biti zadovoljni i poslije tog duela - poručio je Vujačić, koji je bez greške odigrao protiv Azerbejdžana.

Luksemburg je po šansama i igri bio bolji od Crne Gore u septembru na domaćem terenu.

Ipak, ,,sokolovi“ su slavili pogotkom Fatosa Bećiraja u debeloj sudijskoj nadoknadi…

- Sreća prati hrabre. Nijesmo bili na nivou u toj utakmici, ali svakako se nadamo boljoj partiji u novom susretu sa njima. Sada smo u boljoj situaciji. Naši glavni igrači su u takmičarskom ritmu, imaju više minuta u nogama i očekujem

AMPLITUDO DRUGA LIGA, 10. KOLO

Lider ubjedljiv, Arsenalu samo bod Jedinstvo Igalo

0 0

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Vladimir Bjelica. Žuti kartoni: Mušović (Jedinstvo), M. Perović (Igalo).

JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Gordić, Šćepanović (od 70. Balić), Nikolić (od 70. Memčević), Mušović (od 57. Banda), Vulević, Kalačević, Krulanović, Ivanović.

IGALO: J. Perović, Petrović, Koprivica (od 83. Vučić), Grbić, Bogdanović (od 75. Vlahović), Radović, Radunović, M. Perović (od 65. Dabović), Bakrač, Li (od 75. Mrdak), Đukanović.

Jedinstvo je osvojilo bod protiv Igala, iako su Bjelopoljci nakon serije poraza priželjkivali cijeli plijen.

Arsenal Ibar

1 1

TIVAT – Stadion Arsenala. Odigrano bez prisustva gledalaca.

Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Muhović u 53. (Arsenal), Bujiša u 39. minutu (Ibar). Žuti kartoni: Delić (Arsenal), Mučalica (Ibar).

ARSENAL: Lemajić, Delić, V. Mršulja (od 67. Batuta), S.

Tabela 1. Kom 10 7 2 1 18:7 23 2. Mornar 10 6 2 2 17:12 20 3. Arsenal 9 6 2 1 13:8 20 4. Igalo 9 3 5 1 14:6 14 5. Berane 10 4 1 5 10:13 13 6. Jedinstvo 9 3 3 3 11:8 12 7. Ibar 10 3 2 5 7:16 11 8. Bokelj 9 2 4 3 10:10 10 9. Grbalj 10 1 2 7 7:15 5 10. Drezga 10 0 3 7 8:21 3 U narednom kolu (18. oktobra) sastaju se: Berane – Jedinstvo, Bokelj – Grbalj, Mornar – Kom, Drezga – Arsenal i Ibar – Igalo.

Mršulja, Pepić, Tačibana (od 67. Asanović), Mirković (od 46. Đorđević), Radinović, Popović, Muhović (od 80. Krgović).

IBAR: A. Kuč, Šutković, Pepić (od 34. Anđelić), Murić (od 58. Hodžić), Tahirović (od 67.

Orahovac), Juković (od 58.

Stevović), Mučalica, B. Kuč, Janagizava, Muković, Bujiša.

Arsenal je propustio priliku da nastavi sjajnu priliku, ali je bodom zadržao niz bez poraza.

Ibar je nakon velikog brejka na Zlatici protiv Koma hrabro zaigrao i protiv Arsenala. Gosti su golom Bujiše imali prednost, ali je na startu nastavka Muhović poravnao rezultat.

Kom Drezga

4 0

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Odigrano bez prisustva gle-

dalaca. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Riosuke u 53. i 81, Vujačić u 67. (iz penala) i B. Bulatović u 89.minutu. Žuti kartoni: Radulović (Kom), Lazarević, Drinčić (Drezga). Crveni karton: Aleksa Maraš u 29.minutu (Drezga).

KOM: Novović, Drašković, Golubović, Hot, Radulović (od 84. L. Bulatović), Riosuke (od 84. Joković), Đukić, Brnović, Gazivoda (od 84.

Filipović), Vujačić (od 75. Lačević), Bojović (od 75. B. Bulatović).

DREZGA: O. Bogićević, B. Bogićević, Kubo (od 73. Piranić), Lazarević (od 61. Kovačević), Božović (od 73. Knežević), Burzanović, Maraš, Racković, Petrović, Zlatičanin (od 29. Šaletić), Drinčić.

Duel lidera i „fenjeraša“ pripao je očekivano Komu. Međutim, Drezga je pružala dobar otpor, ali je od 29. minuta zbog isključenja Maraša ostala sa igračem manje, a domaći tim otpor gostiju uspio je da probije tek u 53. minutu golom Riosukea, nakon čega je uslijedila totalna kanonada tima iz Pipera.

Arena

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

bolje izdanje - ističe dvadeset šestogodišnji štoper.

Naš nacionalni tim nikako ne bi smio da izgubi od Luksemburga, jer bi sve do sada palo u vodu…

- Svjesni smo toga, nadam se da ćemo se pripremiti dobro i odgovoriti svim postavljenim zadacima. Vidjećemo u kakvom će stanju biti teren, ali imamo želju, volju i motivisani smo svi. Uz Jovetića i Savića, koji se vraća u ekipu, možemo mnogo - naglašava Vujačić.

Prihvataš li pobjedu od 1:0?

- Naravno.

Vujačić je bio standardan u sve tri prethodne utakmice Lige nacija, svaki put je odigrao za pohvalu, a jednom je bio i u timu kola.

U A selekciji ima veću minutažu nego u klubu, beogradskom Partizanu, gdje praktično ne dobija šansu u novoj sezoni.

- Zahvalio bih se selektoru Hadžibegiću na ukazanom povjerenju. Zadovoljan sam svojim partijama u reprezentaciji, ali sam svjestan da uvijek može bolje - kazao je Vujačić.

MIJATOVIĆ: HRABRE NAS POBJEDE Zasluge za učinak odbrane idu i na adresu golmana Milana Mijatovića, koji nije imao previše posla protiv Azerbejdžana, dok je u pretposljednjem meču u Luksemburgu spašavao naš tim.

- Ne bih sebe isticao, svi smo dali doprinos da dobijemo tu utakmicu, kao i još dvije prethodne. Namjestilo se da ja dobro reagujem i u posljednjem minutu damo gol za tri boda u gostima protiv Luksemburga. Pobijedili smo sve mečeve do sada. To nas hrabri - rekao je Mijatović, koji nastavlja: - Dobar početak za nas i mnogo znači kada ne primate golove, a pobjeđujete utakmice. To diže saopouzdanje

igračima, daje mirnoću i sigurnost kada se igraju mečevi. Samo da nastavimo u ovakvom ritmu - dodao je čuvar mreže mađarskog MTK-a.

Novi meč sa Luksemburgom, ovoga puta pod Goricom, direktna je borba za prvo mjesto u grupi.

Ne samo sada, nego vjerovatno i na kraju takmičarskog ciklusa…

- Teška utakmica. Luksemburg se i prije mjesec pokazao kao jak protivnik, a pored njih imaćemo protivnika u jako teškom terenu. Na nama je da motivisano i borbeno uđemo u meč i da probamo da osvojimo tri boda. To je kao finale prije finala za nas. Pobjeda mnogo donosi i potrudićemo se da je ostvarimo - ističe Mijatović.

Crna Gora nije odigrala najbolji meč protiv Azerbejdžana, ali je sve ispalo kako treba.

Brzo vođstvo preko Jovetića, pa gol Ivanovića u finišu za potvrdu pobjede.

- Nije nam Azerbejdžan šutnuo u gol i to dovoljno govori da smo igrali dosta tvrdo. Ali kakav je teren bio, mislim da smo i dobro odigrali. Da je bilo drugačije, da su uslovi bili bolji, sigurno bi to ljepše izgledalo i postigli bismo još neki pogodak. Zadovoljni smo svakako - poručio je nekadašnji broj 1 Budućnosti, Dečića, Bokelja, Rudara, iranskog Zob Ahana, Mes Kermena, te bugarskog Levskog iz Sofije.

Tri trijumfa su upisana. Ostale su još tri za maksimalan učinak u Ligi nacija.

Može li Crna Gora do željenih šest pobjeda?

- Vjerujem da možemo - odgovorio je Mijatović.

A da se ljestvica još podigne: svih šest pobjeda bez primljenog gola?

- To bi bilo najljepše - zaključio je Mijatović uz osmijeh.

D. KAŽIĆ

Grbalj Mornar

2 3

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Perović u 42. i Stešević u 90. (Grbalj), Kažić u 3, Idrizović u 4, Vukmarković u 11. minutu iz penala (Mornar). Žuti kartoni: S. Popović (Grbalj), Idrizović (Mornar).

GRBALJ: S. Popović, Stešević, Vraneš, Perović, Carević, Vukčević, Niković, M. Milović (od 64. Penda), D. Milović (od 64. Nakagaki), Obadović (od 46. Ćosić), Kodia (od 46.

M. Popović).

MORNAR: Radović, Vukmarković, Martinović,Mucević (od 68. Kacić), Kažić (od 68.

Cvijović), Kajević, Idrizović, Seratlić (od 85. Bugarin), Pajović, Marković (od 79. Leverda), Perišić.

Mornar je blickrigom riješio primorski derbi. Barani su opravdali očekivanja, a već nakon 11 minuta igre vodili su 3:0.

Gosti kao da su se zadovoljili

19

Krilni centar Budućnost Volija odigrao statistički jednu od šuterski najboljih partija od osnivanja ABA lige

Nikolić: Jedan od najtežih mečeva i šuteva

stečenim vođstvom, pa je došlo do pada i opuštanja u igri, a krajem prvog dijela Perović je uspio da smanji prednost Barana.

U nastavku igre opao je intezitet, a tek u samom finišu domaći tim uspio je preko Steševića da ublaži poraz.

Berane Bokelj

Sportski miks

1 1

BERANE – Gradski stadion.

Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miloš Bešović. Strijelci: Dulović u 77. (Berane), Guzina u 9. minutu (Bokelj). Žuti karton: Bakić, Guzina (Bokelj), Vukićević (Berane). Crveni karton: Koreira Augusto u 72. minutu (Bokelj).

BERANE: Bećić, Đeković, Šćekić, Šoškić, Šunjević (od 59. Pešić), Čujović (od 59. Kriještorac), Lekić, Vukićević, Vilotijević, Aojama, Dulović.

BOKELJ: Radović, Bakić, Marković, Bošković, Guzina (od 75. Racković), Mićunović, Vlahović, Čavor (od 69. Banićević), Augusto, Horioke (od 63. Čađenović), Peruničić.

Berane je nakon tri vezane pobjede remiziralo protiv Bokelja.

Kotorani su u prvom dijelu igre djelovali bolje i imali vođstvo golom Guzine, koji je odlično reagovao nakon prodora po desnoj strani Čavora, imali šanse preko Boškovića i Japanca Horiokea, ali su nakon isključenja Augusta u finišu čak strijepjeli i za bod. U 77. minutu domaćin je zasluženo, nakon prodora Đekovića, stigao do izjednačenja, kada je Dulović glavom pogodio za 1:1.

Priredio: R. PEROVIĆ

PODGORICA - Nije ,,samo“ trojka u posljednjoj sekundi drugog produžetka, za pobjedu Budućnost Volija nad Partizanom u Beogradu, Danilu Nikoliću pružile nezaboravan detalj karijere, koji će se prepričavati u godinama pred nama.

Danilova partija je i dio istorije ABA lige, kao statistički jedna od šuterski najboljih u 20 sezona regionalnog takmičenja.

Podgoričanin je jedan od samo šestorice igrača, koji su uspjeli da u ABA meču ubace 20 poena bez promašaja.

Nikolić je protiv Partizana, trojkom koju je u subotu veče vidjela košarkaška Evropa, stigao do skora od 21 poena. Šutirao je 5-5 za dva, 2-2 za tri poena i 5-5 bacanja. Samo su igrači Širokog, Fran Pilepić (26 poena u meču sa Heliosom 2012. godine) i Frano Čolak (protiv Zagreba još 2004. godine) imali više poena bez promašaja u ABA utakmici. A ne treba uopšte napominjati, koliko je ovaj meč bio bitniji. I koliko taj posljednji koš na meču ima potencijalno dalekosežne posljedice

za sezonu...

- Sigurno da je ovo bio jedan od najzahtjevnijih mečeva i šuteva koje sam pogodio, u dosadašnjoj karijeri. Bitnije je ono što se tiče same igre, a siguran sam da možemo još mnogo bolje, jer bilo je padova u igri - kazao je Danilo za naš list.

ŠUT KOJI SE NE BRANI

Sa izuzetnom sigurnošću, sekund prije kraja drugog produžetka, trener Petar Mijović tražio je od Danila poziciju za šut. To je nešto što Mijović i saradnici pričaju već mjesecima - da je Nikolić jedan od igrača koji su najviše napredovali u prethodnim mjesecima. Onaj nadimak ,,crnogorski Djurent“ koji mu je na Tviteru udijelio saigrač Džastin Kobs govori o rijetkom kvalitetu u Danilovoj igri: šut sa distance mu se praktično ne može braniti. Igrač visok 207 centimetara ima duge ruke i visok odraz - praktično, rivalu ostane da na njegovom šutu napravi faul ili da se nada promašaju... A protiv Partizana Danilo nije promašivao.

- Ono što je najbitnije, pokazali

Kobsovih 41 minut Strogo u oku statistike, igrač meča protiv Partizana bio je ipak plejmejker Džastin Kobs. Naš reprezentativac derbi je završio sa 27 poena (5-2 za tri, 11-6 za dva poena, 9-9 bacanja) uz osam asistencija, devet iznuđenih faulova, skok, ukradenu loptu, ali i sedam izgubljenih lopti. Ukupno imao je 30 indeksnih poena, a sa njim na terenu ,,plavi“ su ubacili devet poena više od Partizana.

Kobsova trojka dva i po minuta prije kraje drugog produžetka bila je izuzetno važna za Mijovićev tim, a odigrao je čak 41 minut na parketu.

smo izuzetan karakter, timski duh. Vidjelo se na kraju i kako smo proslavili... Sve to daje dodatnu slast ovoj pobjedi, ali idemo dalje i okrećemo se mečevima koji slijede, ritam sezone je takav - dodao je Nikolić.

Ove sezone Nikolić ima trenutno 11 poena i 4,5 skokova po meču; prošle je imao skor od 9,3 poena i 3,6 skokova po utakmici... Očekuje se, da kroz kontinuitet partija pokaže da je spreman za iskorak u karijeri. Što je naravno vrlo važno za uspjeh i ambicije Budućnost Volija.

Sa istom sigurnošću kao kada je pozvao akciju za Danila na kraju drugog produžetka, sada trener Petar Mijović ne želi euforiju. U srijedu ,,plavi“ gostuju favoritu Unikahi u Malagi u Evrokupu; potom slijedi nešto lakši raspored mečeva...

DETALJI POD KOŠEM

- Ponosan sam što smo veliki Partizan pobijedili na njegovom terenu, ali nastavljamo. I

sigurno da bilo kakvo samozadovoljstvo i produženi eho uživanja neće biti dobri za nas. Pa se već od ponedjeljka spremamo za Unikahu - rekao je strateg ,,plavih“ Petar Mijović.

Valja istaći, da je Budućnost Voli protiv Partizana primila čak 21 poen iz kontre (ukupno 48 u reketu). Sa druge strane, postigla je pet poena u kontrama, a svih pet ubacio je centar Vili Rid, koji pokazuje da je odličan igrač u tranziciji.

Amerikanac Rid meč je završio sa 11 poena (7-4 iz igre, 4-3 bacanja), devet skokova (dva u napadu), po blokadom i ukradenom loptom, uz tri izgubljene. Krajem četvrte dionice morao je na klupu zbog petog faula.

Tu do izražaja dolazi kvalitet centarske linije: Dragan Apić ga je skoro do kraja odlično odmijenio, meč je završiosa 12 poena (6-5 iz igre), pet skokova i dvije asistencije. Zajedno su centri ,,plavih“ sakupili 26 indeksnih poena.

S. S.

ABA LIGA (2. KOLO): Barani apsolutni favoriti protiv rivala iz Hrvatske

Kiks ni u mislima Večeras (18h): Mornar - Cibona PODGORICA - Sa ulogom apsolutnog favorita košarkaši Mornara igraće večeras (18 h) za drugi trijumf u ABA ligi protiv Cibone, u 2. kolu regionalnog takmičenja u Baru.

Uoči duela sa italijanskom Brešom u Evrokupu, Barani ne žele opuštanje. Cilj stratega Mihaila Pavićevića biće da, kao u trijumfu nad Zadrom u petak, rasporedi minutažu i što više rastereti nosioce igre.

Ipak, Cibona je mlad tim koji je spreman na energičan pristup i jak tempo meča. Dovoljno je razloga, da o duelu sa Brešom u timu Mornara ne razmišljaju do završetka utakmice sa Zagrepčanima.

- Ne zavarava nas težak poraz Cibone na startu. U meč moramo ući kao i u svaki drugi, borbeno i maksimalno fokusirano kako bismo od početka nametnuli svoj ritam i odigrali mirnu utakmicu - kazao je krilni centar Mornara Vukota Pavić.

Očekuje se da upravo igrači po-

Rezultati Partizan - Budućnost Voli Borac - Crvena zvezda Mega - Zadar Večeras 18.00 - Mornar - Cibona 20.00 - Split - FMP

99:101 64:95 90:87

put Pavića i centra Radoja Vujoševića u ovom duelu dobiju veću minutažu, kao i novajlija Lazić. Tražiće se rano vođstvo, uz želju da se izbjegne neizvjesnost u finišu. Mornar ima mnogo više kvalitetnih opcija u sastavu, a na svom terenu nema pravo na kiks, već u ovoj fazi sezone.

- Utakmicu protiv Cibone shvatamo najozbiljnije, kao da igramo protiv Zvezde, Budućnost Volija ili Partizana. Sve vrijeme insistiram kod igrača da ne dijelimo protivnike na lake i teške, jer je i ove sezone takva podjela besmislena. Cibona je napravila roster oslanjajući se na domaće, mlade, igrače koji igraju sa velikom energijom. Ne smijemo dozvoliti da tu energiju pretoče na teren - rekao je trener Mihailo Pavićević.

Iza Mornara su ubjedljiva i izuzetna izdanja u pobjedama nad

Unikahom u Ulmu i Zadrom u ABA ligi. To je definitivno smjernica, kako treba igrati.

- Traži se pristup kao na ove dvije posljednje utakmice, dakle u punom mentalnom i fizičkom kapacitetu. Svi znamo da je u ABA ligi bilo kakav kiks teško nadoknaditi, valja biti krajnje oprezan, pošto je bolje spriječiti nego liječiti - dodao je Pavićević.

Mornar nije opterećen kadrov-

skim problemima, a ulazi u program zahtjevnih utakmica.

U 3. kolu ABA lige, u neđelju, gostovaće u derbiju evroligašu Crvenoj zvezdi i to će biti izuzetan test kvaliteta Barana. Potom će u 4. kolu (subota, 24. oktobar) gostovati FMP-u u Beogradu, uoči meča protiv Budućnost Volija u Evrokupu, što će biti prvi duel crnogorskih timova u evropskim takmičenjima.

S. S.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Španac osvojio Rolan Garos i izjednačio rekord Federera po broju najvećih titula

Kralj Pariza Nadal dočekao 20. gren slem Najljepša stranica deceniju i po duge pariske romanse Rafaela Nadala ispisana je ovog oktobra. Kralj šljake, imperator Rolan Garosa, supremaciju je dokazao u finalu pariskog gren slema protiv Novaka Đokovića - 6:0, 6:2, 7:5.

U danu u kojem je dostigao rekord Rodžera Federera sa 20 gren slem titula, dočekao 13. titulu u 13 pariskih finala dosadašnje karijere, proslavio 100. pobjedu u 102 meča Rolan Garosa - Nadal je učinio i nešto još bitnije. Utisak je, kakva god gren slem računica trojice najvećih modernih šampiona na kraju bila, ova pobjeda će značiti mnogo za ukupnu sliku Nadalove karijere.

Jer sa druge strane bio je prvi teniser svijeta, rival protiv kojeg ima manje trijumfa u međusobnom skoru i od kojeg je na sličan način izgubio u finalu Australijan opena prošle godine. Rafa je bio pod većim pritiskom trijumfa - a djelovao je mentalno nesalomiv. U Parizu mu, prosto, niko nije ravan; ovog oktobra, kao i prije deceniju i po kada je osvojio prvu titulu u glavnom gradu Francuske.

Toliko se proteklih sedmica isticalo, pa i sam Đoković je govorio, da jesenji uslovi igre u Parizu neće odgovarati Nadalu. Na kraju se ispostavilo: i na značajno nižoj temperaturi od one u proljećnom terminu turnira, i sa težim lopticama, Rafinu dominaciju na ,,Filip Šatrije“ stadionu niko ne može ugroziti. U prva dva seta imao je svega dvije neiznuđene greške! Pobjedu je potpisao asom, u gemu bez izgubljenog poena.

- Dvije sjajne sedmice su iza mene. Moram reći da ono što Novak radi u tenisu posebno, veoma sam zadovoljan što dijelimo ove sjajne momente i velike teniske borbe. Srećan sam što svih ovih godina imam priliku da igramo jedan protiv drugog. Zahvaliću svima koji su bili tu, organizatorima i ljudima koji brinu o turniru, što su uspjeli da nam obezbijede šansu da igramo u Parizu u teškim vremenima za svijet. Za mene je pobijediti ovdje, toliko broj puta, nešto što je van svih najljepših misli, nevjerovatno.

Svi dobro znaju da je Rolan Garos najvažniji za moju karijeru. U teškim okolnostima u svijetu, ne mogu biti potpuno srećan,

FORMULA 1: Šampion svijeta u Njemačkoj zaslužio rekordni 91. trijumf karijere

Hamilton uz rame Šumaheru Luis Hamilton je pobjedom na ,,Nirburgringu“, u Njemačkoj, izjednačio rekord Mihaela Šumahera sa 91 trijumfom u karijeri na trkama Formule 1. Simbolično, učinio je to na stazi gdje je legendarni Njemac Šumaher pobjeđivao pet puta.

što nijesmo mogli da imamo turnir pred punim tribinama i u standardnom terminu. Sada se nadam, da ćemo uskoro imati priliku, da na punom ,,Šatrijeu“ organizujemo divnu tenisku predstavu ovdje - kazao je Nadal.

U konačnoj računici nakon dva sata i 41 minut igre, ,,bik sa Majorke“ imao je manje vinera od rivala (38-31), ali neuporedivo manje neiznuđenih grešaka (52-14). Tek u posljednjih pola sata Novak je pronašao zadovoljavajući fokus; nedovoljno za bilo koje finale gren slema, a kamoli za Nadala.

Ukupan skor osvojenih poena bio je 106-77 za šampiona, koji na cijelom Rolan Garosu u sedam mečeva nije izgubio set.

Bilo je potrebno cijelih dva i po seta da Đokoviću proradi ponos; da shvati da mu prijeti potpuna kapitulacija u finalu. Do tada letargičan, sa velikim problemima sa prvim servisom i bez dovoljno razornog forhenda koji ga je karakterisao do ovog meča - konačno je pronašao prave ravne udarce.

Interesantno, i u uvodna dva seta imao je

više vinera od protivnika, a bekhend je igrao mnogo bolje nego protiv Stefanosa Cicipasa, na primjer.

- Veliko priznanje Rafi i njegovoj porodici, za sve što je uradio na ovom terenu tokom karijere, kako i danas. Ti si veliki šampion, a za mene je ovo bio težak meč i veliko iskustvo. Nijesam zadovoljan načinom na koji sam igrao. Pobijedio je bolji teniser u ovom momentu, a ovdje su uslovi bili teški za sve. Dobili smo šansu da igramo u teškom trenutku za svijet, na tome želim da zahvalim organizatorima - rekao je Đoković.

Ipak, u samoj završnici, Novak nije imao sreće sa nekoliko udaraca koji su završili u autu, tik uz liniju. Ispostavilo se, da je šansu za povratak u meč morao tražiti mnogo ranije; pogotovo u drugom setu, kada je djelovao letargično. Tek kasnije ubrzao je ritam servisa, skraćivao poene i forsirao servis-volej. Nije bilo dovoljno, jer Nadal je do kraja bio fokusiran i imao odgovor na sve.

S. S.

Održano 15. Prvenstvo Crne Gore u višebojima

1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Maks Ferstapen (Red Bul) +4,470 sekundi 3. Danijel Rikardo (Reno) +14,613 4. Serhio Perez (Rejsing Point) +16,070 5. Karlos Sajnc (Meklaren) +21,905 6. Pjer Gasli (Alfatauri) +22,766 7. Šarl Lekler (Ferari) +30,814 8. Niko Hilkenberg (Rejsing Point) +32,606 9. Roman Grožan (Has) +39,081 10. Antonio Đovinaci (Alfa Romeo) +40,035

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Danijel Rikardo 5. Serhio Perez

230 poena 161 147 78 68

ni situacija 17 krugova prije kraja, kada je sigurnosno vozilo izašlo na stazu a prednost u odnosu na Ferstapena se istopila. Do kraja je rutinski uvećavao vođstvo.

Ferstapen je zadovoljan drugom pozicijom, ali u realnosti njegov bolid Red Bula nije mogao ugroziti šampionski Mercedes.

Danijel Rikardo, bivši vozač Red Bula, dočekao je prvi podijum od dolaska u ekipu Renoa. Bilo je već dva mjeseca očigledno da je blizu, bilježio je odlične rezultate i prevazišao očekivanja. Šampionat svijeta se nastavlja 25. oktobra, Velikom nagradom Portugala u Algarveu - gdje će Hamilton već imati priliku da pretekne Šumahera na vječnoj listi po broju pobjeda na trkama Formule 1.

S. S.

Odigrano peto kolo Premijer lige u šahu

Maksimalan učinak Budućnosti

Mornar dominirao, šest novih rekorda BAR – Čak šest novih crnogorskih rekorda postavljeno je minulog vikenda u Baru na 15. Prvenstvu Crne Gore u višebojima.

Takmičenje koje je održano u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, okupilo je blizu 100 takmičara iz sedam klubova (Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Lovćen i Rudar).

Takmičenje je održano uz poštovanje svih epidemioloških mjera koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, a postignuti su veoma dobri rezultati, a o čemu svjedoči čak šest rekorda. Novi rekorderi su Enes Erović, član Jedinstva, koji je postavio rekord za cicibane na 400 metara (1:08,32), član Mornara Petar Tomić je novi rekorder za mlađe juniore u bacanju kladiva (54,84 metara), dok je njegov klupski drug Ognjen Vojvodić

Britanac je slavio rutinski ispred Maksa Ferstapena i Danijela Rikarda - a glavni rival u borbi za titulu, timski kolega iz Mercedesa Valteri Botas, nije ni završio trku.

Lider šampionata i aktuelni prvak svijeta Hamilton tako je na najboljem putu da osvoji sedmu titulu, po čemu bi se takođe izjednačio sa Šumaherom.

U uvodnom dijelu trke iskoristio je grešku Botasa i preuzeo vođstvo ispred timskog kolege. Zbog potrošenih prednjih pneumatika, Finac je brzo morao u boks. Do trećine trke Botas je morao već i da odustane, zbog kvara na motoru. Već tada je djelovalo izvjesno, da će Hamilton pobijediti.

Svjetskog šampiona nije na putu do pobjede spriječila

Rezultati

Pobjednici po kategorijama

postavio dva rekorda i to za mlađe juniore u desetoboju (4877 bodova) i u istooj kategoriji, ali u disciplini 110 metara prepone - 15,78. Novi rekorderi su i članovi Oriona Elzin Guberinić, za cicibane u bacanju koplja (500 gr) sa rezultatom 27,77, te Elzana Guberinić za cicibanke na 800 metara sa rezultatom 2:40,63.

Najviše medalja na takmičenju osvojili su takmičari Mornara 10, ispred Lovćena sa 7 i AK Sanja sa tri odličja.

Takmičenju je ispred ASCG prisustvovao selektor reprezentacije Osman Erović i trener reprezentacije za skokove i višeboje Ivan Popović, kao i sekretar Milan Madžgalj.

Rezultati po disciplinama: MUŠKARCI: Troboj – mlađi pioniri: 1. Balša Milatović (Mornar) 1163, 2. Elija Dervišević (Orion) 1116, 3. Nemanja Tomić (Mornar) 1045; Petoboj – pioniri: 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 2390, 2. Milivoje Paj-

ović (Orion) 2248, 3. Sergej Martinović (Lovćen) 2151; desetoboj – mlađi juniori: 1.

Ognjen Vojvodić (Mornar) 4877, 2. Savo Bogunović (Mornar) 3754, 3.Lazar Jovović (Mornar) 3548; desetoboj – juniori: 1. Stefan Petričević (Lovćen) 3893, 2. Stefan Joksimović (Lim) 3827, 3. Jovan Mašanović (Mornar) 3546; ŽENE: troboj – mlađe pionirke: 1. Lejla Maljević (Lovćen) 1312, 2. Elena Kršić (Lovćen) 1 2 8 7, 3. Vanja Rajković (Lovćen) 1233; petoboj – pionirke: 1. Anabela Mujovi (Sanja) 23,42, 2.Mare Jablan (Lovćen) 2277, 3. Dejana Mašanović (Mornar) 2155; sedmoboj – mlađe juniorke: 1. Marija Jovićević (Lovćen) 2691, 2. Bogdana Mirković (Sanja) 2603, 3.

Tijana Nikolić (Mornar) 2565; sedmoboj – juniorke: 1. Andrea Matković (Mornar) 2803, 2.

Ivana Milošević (Sanja) 25,96, 3. Andrea Rajšić (Mornar) R. P. 2443.

PODGORICA - Peto kolo najkvalitetnije Crnogorske šahovske lige obilježio je derbi Rudara i Budućnosti.

Podgoričani su sa 6:2 uknjižili i petu uzastopnu pobjedu i sigurno koračaju ka tituli. U gradskom derbiju crnogorske prijestonice Crnogorac je ubjedljivo slavio sa 6,5:1,5 protiv Cetinja i najozbiljnije konkuriše za jednu od medalja.

Rezultati petog kola: Crnogorac - Cetinje 6, 5:1,5, Prosvjeta Elektroprivreda 2:6, Mimoza -

7.oktobar7.5:0,5,Rudar-Budućnost 2:6 i Herceg Novi - Rokada 4:4.

Tabela poslije petog kola: Budućnost 10, Crnogorac 8,

MOTOGP: Loš dan za favorite na VN Francuske

Petrući prvi u Le Manu Italijan Danilo Petrući (29) dočekao je drugu pobjedu karijere u MotoGP šampionatu, na Velikoj nagradi Francuske u Le Manu.

Sa treće startne pozicije, vozač Dukatija odlično se snašao na raskvašenoj stazi, iskoristio brojne kikseve i padove rivala i zaslužio trijumf.

Drugo mjesto, prvi podijum u karijeri, dočekao je mladi Španac Aleks Markez iz Honde, mlađi brat aktuelnog prvaka svijeta Marka Markeza. Treći

je bio Pol Espargaro, koji je u finišu pretekao svjetskog vicešampiona Andreu Dovicioza iz Dukatija. Doviciozo je ostao bez podijuma zbog istrošenih pneumatika, ali je zadovoljan plasmanom.

- Bilo je uzbudljivo, pamtiću ovaj dan do kraja života. Uslovi su bili teški, ali sam osjećao da mogu do velikog rezultata - rekao je Petrući, koji je prošle godine slavio na Velikoj nagradi Italije.

Osvajač pol-pozicije, lider šampionata svijeta Fabio Kvarta-

Rudar 7, Elektroprivreda 6, Herceg Novi 5, Mimoza i Prosvjeta po 4, Rokada 3, Cetinje 2 i 7. oktobar 1 meč bod.

B. K. raro završio je tek na devetoj poziciji, njegovoj Petronas Jamahi nijesu odgovarali kišni uslovi. Plasman Francuza bio bi i lošiji, da redom nijesu odustajali favoriti poput Milera, Rinsa i Morbidelija. U ranoj fazi trke odustao je i legendarni Valentino Rosi iz Jamahe, sedmostruki svjetski šampion najjače klase motociklizma.

U generalnom plasmanu Kvartararo sada vodi sa 115 poena, ispred Đoana Mira iz Suzukija sa 105 i Dovicioza sa 97 poena. Šampionat se nastavlja 18. oktobra, Velikom nagradom Aragona u Španiji. Do kraja uzbudljive sezone ostalo je svega pet trka.

S. S.

Feljton

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

21

4.

REZULTATI VIŠEDECENIJSKIH ISTRAŽIVANJA

Na staroruskom „treba“ je oltar u staroslovenskom žrtvenik » Piše: Stevo VUČINIĆ U podnožju Trijepča je bilo naselje potvrđeno obilnim nalazima keramike i kamenoga materijala, nađenog neposredno ispod lokaliteta u koritu rijeke Zete. Zbog takvog položaja gradina je bila upravno, po svemu sudeći i vjersko središte Dokleata.

Njenu vjerovatnu vjersku funkciju detektuje naziv brda Trijebač na kome se nalazi – ijekavski trijebiti, ekavski trebiti i ikavski tribiti – u prvobitnom značenju čistiti, izdvajati. Osnova je trijeba ili treba i ima značenje paganske žrtve. Staroruski treba je oltar, a u staroslovenskom žrtvenik. Imenice od toga korijena su Trebišnjica (rijeka), Trebaljevo (mjesto), Trebinje (grad), Trebiješ (pašnjak), Trijebač (brdo) i tako dalje.

Gradina je prilagođena terenu i opasana suvozidom nepravilnog potkovičastog oblika obima 500 metara. Perimetar joj je moguće definisati cijelim obimom. S južne i zapadne strane okružena je okomitim stijenama koje su formirane u prirodnu prepreku, ojačanu suvozidom sačuvane visine na pojedinim mjestima 1,20 m, širine 0,8 metara. Na zaravnjenom platou, posljednjoj liniji odbrane, utvrđen je središnji prostor nepravilnog trapezoidnog oblika dimenzija 60 x 50 x 50 x 80 metara.

Tokom Drugoga svjetskog rata, Italijani su nad njom nadgradili uporište koje se nalazilo u sistemu odbrane Podgorice, i izgradili pristupni put. 60-tih godina na vrhu je sagrađen spomenik Piperima poginulim u ratovima za oslobođenje. Oba puta bedemi gradine su poslužili kao majdan za kamen kojim je vršeno nasipanje platoa i građeni objekti. 90-tih godina unutar nje je sagrađen repetitor za mobilnu telefoniju i asfaltiran pristupni put. Tu pogodnost su iskoristili nesavjesni građani da je dijelom razidaju i kamionima transportuju kamen kojim su punili temelje stambenih objekata.

Gradina na Trijepču bila je upravno, a po svemu sudeći i vjersko središte Dokleata.

Njenu vjerovatnu vjersku funkciju detektuje naziv brda Trijebač na kome se nalazi – ijekavski trijebiti, ekavski trebiti i ikavski tribiti – u prvobitnom značenju čistiti, izdvajati. Osnova je trijeba ili treba i ima značenje paganske žrtve

Nekadašnji most na Zeti ispod Vranićkih Njiva, blizu Duklje

U neposrednoj blizini nalaze se gradine na Veljem brdu – uzvišenje Čvrka (lijeva obala) i na vrhu Kaznovice (desna obala Zete). U podonožju su podgradinska naselja u Vratkovom potoku i Dedovoj šumi na lijevoj i neposredno ispod Trijepča u Vraniću, na desnoj obali Zete koja smo identifikovali po velikoj količini preistorijske keramike preslojene rimskom.

MATERIJALNI DOKAZI

Zeta je ravničarska rijeka prośečne dubine oko 7 metara. Dno joj je glinovito i dijelom zasuto pijeskom i sitnijim šljunkom. Energija vode nije u stanju da transportuje ili pomjeri teži materijal, gvožđe i kamen, s mjesta na kojem je tokom potonuća dospio. Voda, kao i sve riječne, nije agresivna i primjerci od bakra, gvožda i bronze, pa i drveta u njoj se dobro čuvaju. Ratni materijal ofanzivnoga karaktera, sem kacige, čije fotografije objavljujemo,

nađen je u neposrednom dodiru i na samom gazu koji recentno stanovništvo naziva – Pod Milovanovu luku.

Pronađena je ilirska kaciga helenističkoga tipa, śečivo rimskog mača, dva metalna vrha od rimskih kopalja (piluma) i šest ilirskih, jedan rimski vrh strelice i četiri ilirske dvośekle śekire. Preko ovoga gaza tekao je sporedni pravac napada Oktavijanovih trupa na trijebačku gradinu udaljenu 250 metara.

Na moračkim gazovima ratni materijal iz ovoga sukoba se nije mogao sačuvati. Bujičava Morača svake godine taj prostor zasipa novim nanosima šljunka koji za vrlo kratko vrijeme trenjem preoblikuje i uništi svaki metalni ili drveni primjerak. Očito je gaz bio poprište ogorčenog sukoba domicilnog stanovništva i rimskih legija. Nema razloga da ovaj materijal koji je hronološki i tipološki iz vremena Oktavijanove kampanje 35–33 g. p. n. e. ne dovedemo

Stevo Vučinić je 2014. godine objavio knjigu „Studije o antici u središnjoj Crnoj Gori“, u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Vučinić je u Zeti i Morači i na okolnom području, u proteklim decenijama, otkrio bogat arheološki materijal, koji ukazuje na život u priobalju donjega toka Zete od praistorije do kraja antike

Korito Zete ispod Duklje

Tokom Drugoga svjetskog rata, Italijani su na Trijepču nadgradili uporište koje se nalazilo u sistemu odbrane Podgorice, i izgradili pristupni put. 60-ih godina na vrhu je sagrađen spomenik Piperima poginulim u ratovima za oslobođenje.

Oba puta bedemi gradine su poslužili kao majdan za kamen. 90-ih godina unutar gradine je sagrađen repetitor za mobilnu telefoniju

Ostaci Duklje i brdo Trijebač

Vranićke Njive i kasniji most na Zeti

u vezu s povijesnim izvorima, na temelju njega izvršimo načelnu rekonstrukciju operacije protiv Dokleata i izvedemo određene zaključke.

TOK OPERACIJE

Sve činjenice navode na zaključak da su rimske legije pod komandom Statilija Taura umarširale u podgoričku kotlinu iz pravca dubokog kontinentalnog zaleđa trasom Prijepolje – Bijelo Polje – Kolašin – Medun – Zagorič polje. Ne isključujemo kao moguću ni trasu koja se od Bijeloga Polja odvaja ka Beranama i Gusinju i dalje ka Medunu. Logorska prostorija je najvjerovatnije utvrđena na

Zagoriču, naspram trijebačke gradine.

Taktika spržene zemlje i evakuacija stanovništva, stoke i rezervi hrane u pozadinu, koju je uvijek primjenjivao branilac nije išla u prilog Rimljanima. Sama činjenica da se legionarima dnevno mora podijeliti oko 36 hiljada obroka dovoljno je upozoravajuća za komandu da ovu situaciju mora da riješi u svoju korist brzom i sveobuhvatnom napadačkom akcijom.

Plemenske resurse – podgradinska naselja u priobalju donjega toka rijeke Zete i pribježište – upravno-vjersko središte, gradinu Trijebač, branila je vojska milicijskoga tipa koja je brojala između 1.650 i 4.000 boraca. Nema dokaza da su ulazili u savezništvo s drugim pobunjenim plemenima i vršili zajedničke odbrambene operacije.

Pokret najvjerovatnije dvije legije rimske vojske koja je sa sobom transportovala opremu, opsadne sprave, artiljeriju i vukla komoru sa živom stokom za ishranu jedinica, koja se kretala ka podgoričkoj kotlini – nije mogao proći nezapaženo. Dokleati su morali biti na vrijeme obaviješteni. Imali su dovoljno vremena da sklone nejač, stoku i zalihe hrane dublje u kon-

tinentalno zaleđe. Logična je odluka da utvrde gradinu na Trijepču kao refugij i prime prvi rimski udar na podgradinskom prostoru odśečenom od podgoričke terase i Zagoriča Moračom, a s južne strane od Maloga i Veljega brda i ostatka bjelopavlićke ravnice rijekom Zetom. Taj položaj ima sve prednosti za dugotrajnu odbranu, jer se on može napadati samo preko četiri gaza na Zeti i Morači, što daje šansu braniocu da ih zapriječi zgusnutom odbranom. Dokleatske snage nijesu ni smjele ni mogle da uđu u bitku s legijama na otvorenom prostoru, jer bi bile nadjačane i potučene.

Na osnovu uporedne analize povijesnih izvora koji se tiču rimske taktike i strategije, tok operacije se može prilično sigurno rekonstruisati. Tekao je u dvije faze. U prvoj, legije su izvršile istovremeni napad obuhvatnim manevrom od istoka i juga.

Zahvaljujući uvježbanosti, naoružanju i disciplini, napadajući istovremeno sa svih strana, rimske trupe su bile u stanju da nametnu tempo i razvuku snage branilaca na više otpornih tačaka, u ovom slučaju gazova. Glavni pravac napada je tekao preko gazova na Morači zbog njihove velike propusne moći, a sporedni preko gaza na Zeti male propusne moći. Obije rijeke su na gazovima široke po nekih 70 do 80 metara. Na njima je sužen manevarski prostor koji je rimskim kohortama onemogućavao razvijanje punoga borbenog poretka.

Tu činjenicu branioci nijesu mogli da kapitalizuju u svoju korist, jer su bili izloženi dejstvu efikasne rimske artiljerije s druge obale, dometa oko 200 m koja je podržavala napadna dejstva.

Na svakom gazu je moglo biti postavljeno po 40 i više balista i katapulta. Zastrašujući je broj krupnog kamenja i strelica koje su mogli rimski legionari da lansiraju u jednoj minuti. Kišom kamenja i teških strijela napravili su brešu unutar odbrambenoga poretka Dokleata na drugoj obali, izazvali paniku i slomili odbranu koja je naćerana u povlačenje.

Za to vrijeme, moguće su bile i intervencije inžinjerije na nekim pristupnim mjestima obali da bi omogućili bezbjedno i efikasno nastupanje trupa. Gazove su forsirali po centurijama zaštićeni štitovima sprijeda i odozgo – kornjača, grupisali se na drugoj obali, razvili punu borbenu formaciju i nastavili energično nastupanje pod borbom.

(Nastavlja se)

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

JU OSNOVNA ŠKOLA 18 OKTOBAR Adresa: BIOČE B.B.

Tel.: 069-468-789 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 5 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA 18 OKTOBAR Adresa: BIOČE B.B.

Tel.: 069-468-789 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OŠ ,,VOJIN POPOVIĆ“

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -za 16 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -rad u PO Stanjevića Rupa -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG -SRPSKOG,BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -za 16 časova nedjeljne norme -do povratka zaposlenog sa funkcije,a najduže do 30.06.2021.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/KA MEDICINE U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ljekar opšte medicine Trajanje oglasa: 8 dana

LOB COMPANY DOO Adresa: CETINJSKI PUT 36

Tel.: 069-014-120 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -rad u PO Stanjevića Rupa -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Tel.: 069-236-055 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA FINANSIJSKOADMINISTRATIVNIM POSLOVIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 5 dana

Adresa: DREZGA PIPERI

Tel.: 069-014-120 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

REAL FASHION DOO Adresa: IVANA CRNOJEVIĆA 93

Tel.: 063-210-031 Email: terranovapodgorica@realfashion.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

ANDRIJEVICA

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Adresa: DREZGA PIPERI

JU OŠ ,,VOJIN POPOVIĆ“

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

MINISTARSTVO ODBRANE Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 29

Tel.: 020-483-376 Poništava potrebu za: 1. ŠTABNI/A OFICIR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS društvenog smjera Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Oglašeno 09.10.2020.godine

TEL: 051/230-660

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD Adresa: UL. ,,29 NOVEMBRA,,BR.1

Tel.: 051/230-128 JU Centar za socijalni rad za opštine Berane,Andrijevica i Petnjica vrši Ispravku oglasa objavljenog 09/10/ 2020. godine na sajtu Zavoda za zapošljavanje i u dnevnoj štampi za radno mjesto voditelj/ka slučaja.Ispravka se odnosi na naziv poslodavca-umjesto JU Centar za socijalni rad treba da stoji JU Centar za socijalni rad za opštine Berane,Andrijevica i Petnjica.Takođe treba dodati kao uslov VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240kredita CSPK); -škola-ostali fakulteti umjesto filozofski fakultet; -mora imati licencu za rad u oblasti socijalne i dječje zaštite.

-Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen

BAR TEL: 030/313-048

MD MONT Adresa: SUTOMORE , VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 067/580-124 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA KOMBIJA SA ISKUSTVOM, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 15 dana

BERANE TEL: 051/233-332

JUOŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ BERANE Adresa: Đačka ulica bb

Tel.: 051/230-560 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/CA DIREKTORA/ ICE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Kandidat za pomoćnika/cu direktora/ ice mora da ima: -najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) -licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -pet godina radnog iskustva u nastavi -državljanstvo Crne Gore -opštu zdravstvenu sposobnost Izbor se vrši na period od četiri godine.

Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena fotokopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: JUOŠ ,,VUK KARADŽIĆ,, Đačka ulica bb BERANE

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JUOŠ ,,KRSTO RADOJEVIĆ“ Adresa: TOMAŠEVO

Tel.: 050/ 478-830 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a ne duže od 30/06/2021 godine, za rad u PU Sokolac.

Uslovi: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija sa položenim stručnim ispitom za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama , odnosno dozvola za rad (licenca) i crnogorsko državljanstvo.

2. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a ne duže od 30/06/2021 godine, za rad u matičnoj školi, PU Čokrlije i PU Potrk.

Uslovi: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija sa položenim stručnim ispitom za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama , odnosno dozvola za rad (licenca) i crnogorsko državljanstvo.

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JU OŠ ,,MILOSAV KOLJENŠIĆ“ SLAP Adresa: SLAP BB

Tel.: 069 370 890 Email: skola@os-mkoljensic.edu.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA I OPREME, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Domar. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Radnik na održavanju objekta i opreme na neodređeno vrijeme.

Puno radno vrijeme.

JU OŠ ,,MILOSAV KOLJENŠIĆ“ SLAP Adresa: SLAP BB

Tel.: 069 370 890 Email: skola@os-mkoljensic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VAS-

23

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

PITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijemekraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor fizičkog vaspitanja za 12 nastavnih časova na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine.

Položen stručni ispit, licenca, crnogorsko državljanstvo. Probni rad 3 mjeseca.

2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor opštetehničkog obrazovanja. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor informatike sa tehnikom na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine. za 4 časa informatike sa tehnikom + 5 časova ICT koordinator.

Položen stručni ispit, licenca, crnogorsko državljanstvo. Probni rad 3 mjeseca.

3. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor fizike na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine. za 5 nastavnih časova.

Položen stručni ispit, licenca, crnogorsko državljanstvo. Probni rad 3 mjeseca.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

PKB HERCEG NOVI AD Adresa: ZELENIKA BB

Tel.: 031/678-056 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU AMONIJAČNOG RASHLADNOG SISTEMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Meljine Uslovi: SŠS-IV, Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -Potrebno uvjerenje o stručnosti za rad sa sudovima pod pritiskom

KOTOR TEL: 032/325-732

JU KULTURNI CENTAR NIKOLA ĐURKOVIĆ KOTOR Adresa: STARI GRAD BB, KOTOR

Tel.: 032/304-141,032/304-140 Email: kult.c.kotor@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KINOOPERATER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: - III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja - SSS - 1 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u

Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu 4. Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 5. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja 6. Uvjerenje nadležnog suda da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; 7. Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.; Svi dokazi prilažu se u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Rok za podnošenje prijave je 8 dana i počinje da teče od dana objavljivanja javnog oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje i u dnevnom listu “Dan” i „Pobjeda“. Prijava (molba) sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se u zapečaćenoj koverti ( na kojoj je potrebno napisati ime prezime adresu i kontakt telefon), na adresu JU Kulturni Centar“ Nikola Đurković“ Kotor , Obala bb, Stari grad, 85330 Kotor, sa naznakom „Za javni oglas za Kinooperaterana neodređeno vrijeme“.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JU ŠOSMO VIDA MATJAN KOTOR Adresa: STARI GRAD 456, KOTOR

Tel.: 032/302-676,032/323-681 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA TEORETSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Najduže do 30.06.2021.godine.

Zanimanje diplomirani muzički pedagog.

Uz prijavu priložiti uvjerenje o stručnom ispitu, licencu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. NASTAVNIK/CA TEORETSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 30.06.2021.godine.

Zanimanje diplomirani muzički pedagog.

Uz prijavu priložiti uvjerenje o stručnom ispitu, licencu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR

Tel.: 032/325-860-lokal 114 Email: www.opstinakotor.com Oglašava potrebu za: 1. NAMJEŠTENIK/CA-ČISTAČ/ICA, 4 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: -osnovno obrazovanje, I2 nivo kvalifikacije obrazovanja; -bez radnog iskustva.

Potrebna dokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom bi-

rou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje nadležnog suda da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; Kandidat/kinja je dužan/a Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti potrebnu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju potrebne dokumentacije, traženu javnim oglasom, u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument (obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe zajedničkih poslova za popunu radnog mjesta namještenik/ca-čistač/ica Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

JU SMŠ ,,VUKSAN ĐUKIĆ“ MOJKOVAC Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 050/470-068 Email: jusrsvdjuki@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za normu časova Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 18 časova sedmično.

Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 3. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca,

provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 15 časova sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine.

Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 4. NASTAVNIK/CA KUVARSTVA ZA PRAKTIČNU NASTAVU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS , Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 19 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 5. NASTAVNIK/CA KUVARSTVA ZA PRAKTIČNU NASTAVU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 22 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA FINANSIJE RAZVOJ I PREDUZETNIŠTVO Adresa: Njegoševa br.23.

Tel.: 040/213-074 Sekretarijat za lokalnu samoupravu o b j a v lj u j e JAVNIOGLAS za potrebe SEKRETARIJATA ZA FINANSIJE, RAZVOJ I PREDUZETNIŠTVO - Samostalni/a savjetnik/ca III za trezorske transakcije budžeta - upravljanje rashodima u Odsjeku za upravljanje gotovinom i dugom u Odjeljenju za trezor, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja - visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, ekonomski fakultet - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto (prijava se može preuzeti sa sajta Opštine Nikšić, www.niksic.me, ili neposredno u prostorijama Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić, III sprat, kancelarija broj 6); - kratka biografija (CV); - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu; - ovjerena fotokopija lične karte (kandi-

dati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte); - uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova komunalne policije (uvjerenje ne starije od 6 mjeseci); - diploma, ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); - da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, dok izvod iz kaznene evidencije Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti); - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; i - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvaliifikacije obrazovanja.

Starješina organa, prilikom donošenja odluke o izboru kandidata, vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica, o rodno balansiranoj zastupljenosti, kao i zapošljavanju lica sa invaliditetom, stoga zainteresovani kandidati mogu se o navedenom izjasniti u prijavi na slobodno radno mjesto.

Dokaz da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Kandidat koji ispunjava uslove javnog oglasa podliježe provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o o lokalnoj samoupravi i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list CG“, broj 50/18).

Provjera se vrši pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju (spisak propisa potrebnih za pripremu pisanog testa objavljen je na sajtu Opštine Nikšić, www.niksic.me).

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni putem internet stranice Opštine Nikšić: www.niksic.me – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

Prijavu na slobodno radno mjesto sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju – sve dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova, dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se prijavljuje, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem neposredno na Građanski biro Opštine Nikšić, ili preporučenom poštom, na adresu: OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Ul. Njegoševa br.18

24

Sa naznakom: za javni oglas za potrebe Sekretarijata za finansije, razvoj i preduzetništvo Opštine Nikšić Kontakt osoba: Maja Kilibarda, telefon: 040/213-074.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA KULTURU,SPORT, MLADE I SOCIJALNO STARANJE Adresa: Njegoševa br.23.

Tel.: 040/231-074 Sekretarijat za lokalnu samoupravu o b j a v lj u j e JAVNIOGLAS za potrebe SEKRETARIJATA ZA KULTURU, SPORT, MLADE I SOCIJALNO STARANJE 1. Samostalni/a savjetnik/ca III za muzičku kulturu i istoriju umjetnosti u Odjeljenju za kulturu, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a) - fakultet društvenog smjera - najmanje dvije godine radnog iskustva 2. Samostalni/a savjetnik/ca III u Odjeljenju za obrazovanje, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a) - fakultet društvenog smjera - najmanje dvije godine radnog iskustva 3. Samostalni/a savjetnik/ca III za zaštitu Roma i Egipćana i osoba sa invaliditetom u Odjeljenju za socijalnu i dječju zaštitu - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a) - fakultet društvenog smjera - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto (prijava se može preuzeti sa sajta Opštine Nikšić, www.niksic.me, ili neposredno u prostorijama Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić, III sprat, kancelarija broj 6); - kratka biografija (CV); - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu; - ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte); - uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova komunalne policije (uvjerenje ne starije od 6 mjeseci); - diploma, ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); - da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, dok izvod iz kaznene evidencije Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti); - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; i - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvaliifikacije obrazovanja.

Starješina organa, prilikom donošenja odluke o izboru kandidata, vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica, o rodno balansiranoj zastupljenosti, kao i zapošljavanju lica sa invaliditetom, stoga zainteresovani kandidati mogu se o navedenom izjasniti u prijavi na slobodno radno mjesto.

Dokaz da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Kandidat koji ispunjava uslove javnog oglasa podliježe provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o o lokalnoj samoupravi i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list CG“, broj 50/18).

Provjera se vrši pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju (spisak propisa potrebnih za pripremu pisanog testa objavljen je na sajtu Opštine Nikšić, www.niksic.me).

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni putem internet stranice Opštine Nikšić: www.niksic.me – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

Prijavu na slobodno radno mjesto sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju – sve dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova, dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se prijavljuje, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem neposredno na Građanski biro Opštine Nikšić, ili preporučenom poštom, na adresu: OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Ul. Njegoševa br.18 Sa naznakom: za javni oglas za potrebe Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić Kontakt osoba: Maja Kilibarda, telefon: 040/213-074.

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Adresa: Njegoševa br.23.

Tel.: 040/213-074 Sekretarijat za lokalnu samoupravu o b j a v lj u j e JAVNIOGLAS za potrebe SEKRETARIJATA ZA INVESTICIJE I PROJEKTE 1. Samostalni/a savjetnik/ca III – administrator/ka na projektima u Sektoru za pripremu i realizaciju međunarodnih projekata i izradu razvojnih planova, dva izvršioca, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a) - najmanje dvije godine radnog iskustva 2. Samostalni/a savjetnik/ca III za oblast ekonomije u Sektoru za pripremu i realizaciju međunarodnih projekata i izradu razvojnih planova, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a), ekonomski fakultet - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto (prijava se može preuzeti sa sajta Opštine Nikšić, www.niksic.me, ili neposredno u prostorijama Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić, III sprat, kancelarija broj 6);

- kratka biografija (CV); - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu; - ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte); - uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova komunalne policije (uvjerenje ne starije od 6 mjeseci); - diploma, ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); - da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, dok izvod iz kaznene evidencije Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti); - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; i - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvaliifikacije obrazovanja.

Starješina organa, prilikom donošenja odluke o izboru kandidata, vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica, o rodno balansiranoj zastupljenosti, kao i zapošljavanju lica sa invaliditetom, stoga zainteresovani kandidati mogu se o navedenom izjasniti u prijavi na slobodno radno mjesto.

Dokaz da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Kandidat koji ispunjava uslove javnog oglasa podliježe provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o o lokalnoj samoupravi i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list CG“, broj 50/18).

Provjera se vrši pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju (spisak propisa potrebnih za pripremu pisanog testa objavljen je na sajtu Opštine Nikšić, www.niksic.me).

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni putem internet stranice Opštine Nikšić: www.niksic.me – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

Prijavu na slobodno radno mjesto sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju – sve dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova, dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se prijavljuje, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem neposredno na Građanski biro Opštine Nikšić, ili preporučenom poštom, na adresu:

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Ul. Njegoševa br.18 Sa naznakom: za javni oglas za potrebe Sekretarijata za investicije i projekte Opštine Nikšić Kontakt osoba: Maja Kilibarda, telefon: 040/213-074.

OPŠTINA NIKŠIĆ UPRAVA LOKALNIH JAVNIH PRIHODA Adresa: njegoševa

Tel.: /+ Email: / Sekretarijat za lokalnu samoupravu o b j a v lj u j e JAVNIOGLAS za potrebe UPRAVE LOKALNIH JAVNIH PRIHODA 1. Samostalni/a savjetnik/ca III za naplatu lokalnih javnih prihoda u Sektoru za naplatu lokalnih javnih prihoda, dva izvršioca, na neodređeno vrijeme - VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja (visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a) - najmanje dvije godine radnog iskustva 2. Saradnik/ca III za praćenje utvrđivanja i naplate lokalnih javnih prihoda u Sektoru za naplatu lokalnih javnih prihoda, jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme; - V nivo kvalifikacije obrazovanja (više stručno obrazovanje u obimu od 120 kredita CSPK-a) - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto (prijava se može preuzeti sa sajta Opštine Nikšić, www.niksic.me, ili neposredno u prostorijama Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić, III sprat, kancelarija broj 6); - kratka biografija (CV); - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu; - ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte); - uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove da je lice psihofizički sposobno za vršenje poslova komunalne policije (uvjerenje ne starije od 6 mjeseci); - diploma, ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja); - da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, dok izvod iz kaznene evidencije Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti); - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; i - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvaliifikacije obrazovanja.

Starješina organa, prilikom donošenja odluke o izboru kandidata, vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica, o rodno balansiranoj zastupljenosti, kao i zapošljavanju lica sa invaliditetom, stoga zainteresovani kandidati mogu se o navedenom izjasniti u prijavi na slobodno radno mjesto.

Dokaz da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, Sekretarijat za lokalnu samoupravu pribavlja po službenoj dužnosti.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice

koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Kandidat koji ispunjava uslove javnog oglasa podliježe provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 115 Zakona o o lokalnoj samoupravi i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list CG“, broj 50/18).

Provjera se vrši pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju (spisak propisa potrebnih za pripremu pisanog testa objavljen je na sajtu Opštine Nikšić, www.niksic.me).

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni putem internet stranice Opštine Nikšić: www.niksic.me – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

Prijavu na slobodno radno mjesto sa kratkom biografijom i kompletnu dokumentaciju – sve dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova, dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati naziv radnog mjesta za koje se prijavljuje, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem neposredno na Građanski biro Opštine Nikšić, ili preporučenom poštom, na adresu: OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Ul. Njegoševa br.18 Sa naznakom: za javni oglas za potrebe Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Nikšić Kontakt osoba: Maja Kilibarda, telefon: 040/213-074.

VODOVOD I KANALIZACIJA DOO Adresa: HERCEGOVACKI PUT BR.4

Tel.: 040/232-210

Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU I IZGRADNJI KANALLIZACIJE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodna dokumenta: - molba, CV - original ili ovjerena kopija uvjerenja o stručnoj spremi - uvjerenje o državljanstvu - uvjerenje nadlžnog suda da se protiv kandidata ne vodi postupak za krivično djeloza koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 2. REFERENT/KINJA VODOVODNE MREŽE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodna dokumenta:

25

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

- molba, CV - original ili ovjerena kopija uvjerenja o stručnoj spremi - uvjerenje o državljanstvu - uvjerenje nadlžnog suda da se protiv kandidata ne vodi postupak za krivično djeloza koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 3. BRAVAR/KA- VARILAC, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Bravar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Neophodna dokumenta: - molba, CV - original ili ovjerena kopija uvjerenja o stručnoj spremi - uvjerenje o državljanstvu - uvjerenje nadlžnog suda da se protiv kandidata ne vodi postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE Adresa: OMLADINSKA BB

Tel.: 087/271-709

Vrši ispravku konkursa objavljenog u dnevnoj štampi od 07.10.2020 godine za radno mjesto nastavnik/ca ugostiteljske grupe predmeta.Ispravka se odnosi na naziv radnog mjesta gde treba

da stoji nastavnik/ca praktične nastave ugostiteljske grupe predmeta.Sve ostalo u konkursu ostaje isto.

ŠAVNIK TEL: 040/266-221

OPŠTINA ŠAVNIK-SEKRETARIJAT LOKALNE UPRAVE Adresa: Šavnik b/b

Tel.: 040-266-127 Na osnovu člana 113 stav 1 i 3 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave opštine Šavnik (»Službeni list Crne Gore - opštinski propisi«, br.

023/19) i Odluke o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta, br. 04-01100/20-UPI-10 od 08.10.2020.godine, Sekretarijat lokalne uprave Opštine Šavnik, objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Komunalne policije opštine Šavnik 1. Samostalni/a referent/ica Komunalni/a policajac/ka - Izvršilaca: jedan, na neodređeno vrijeme - IV-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije obrazovanja u obimu od 240 kredita CSPK-a - Najmanje tri godine radnog iskustva - Položen stručni ispit za rad u državnim organima - Položen stručni ispit za vršenje poslova Komunalnog policajca - Posjedovanje psihofizičkih sposobno-

sti za vrenje poslova Komunalnog policajca; Kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: - je crnogorski državljanin, - ima navršenih 18 godina života, - je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta, - ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, - ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, - Posjeduje Uvjerenje/certifikat o položenom stručnom ispitu za vršenje poslova Komunalnog policajca; - nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti.

U skladu sa članom 35 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke.

Potrebna dokumentacija: - Prijava na javni konkurs - Curriculim Vitae (CV) - Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu

nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima - Uvjerenje/certifikat o položenom stručnom ispitu za vršenje poslova Komunalnog policajca; - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti.

U organu lokalne uprave ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, kandidata/tkinja izvršiće se u skladu sa Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni lis Crne Gore”, broj 050/18) O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice opštine Šavnik, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa u zatvorenoj koverti, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Šavnik– Sekretarijat lokalne uprave Šavnička III br. 5, 81450 Šavnik sa naznakom “Prijava na Javni konkurs”.

Kontakt osoba: Jelena Milatović Broj telefona/fax: 040/266-108; E-mail: sosavnik@t-com.me;

ULCINJ TEL: 030/412-213

JAVNA USTANOVA ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE Adresa: 26 NOVEMBRA B.B.

Tel.: 411-427 Email: muzskola-ul@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA SOLO PJEVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: do 30.06.2021.g.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Tužnim srcem javljamo da je 11. oktobra 2020. u 69. godini, poslije kratke bolesti, preminuo naš dragi

Dana 11. oktobra 2020. u 75. godini preminula je naša draga Dana 11. oktobra 2020. u 86. godini preminula je naša draga

VERA pok. Vasilija CICMIL rođena Lainović

ZORKA Markova BULAJIĆ rođena Nikčević

MIRALEM – BATO Rizov KARAĐUZOVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 11. oktobra.

Ožalošćeni: supruga NURIJA, sinovi ADNAN i RIZO, kćerka ALMA, sestra SUZANA, snahe ELMA i BRUNA, unučad UMA, DAMIR, LEJLA i ELZA, zetovi VESO i MARKO i ostala rodbina

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 11. oktobra na Novom groblju na Cetinju.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 12. oktobra na mjesnom groblju u Grahovu u 12 časova.

Ožalošćeni: sin MILADIN – MIŠO, kćerka SANDRA, snaha ANA, bratanić, bratanična, sestrične, unučad i ostala rodbina CICMIL i LAINOVIĆ

Ožalošćeni: kćerka DESANKA, sestra RADOJKA – BEBA, bratanići ŽELJKO i RANKO, bratanične DIJANA i SVETLANA i ostala mnogobrojna rodbina BULAJIĆ i NIKČEVIĆ 559

576

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

568 Dragom i voljenom bratu i šuri

KSENIJI – SENJI MAKSIMOVIĆ Ovim putem želimo da izjavimo naše najiskrenije saučešće porodici.

Porodica REDŽIĆ 564

MIRALEMU – BATU KARAĐUZOVIĆU

Čiko

OLGA, ĆIRO i DEJO

Pamtićemo tvoju dobrotu i plemenitost koju si nesebično darivao nama i svima oko tebe.

Počivaj u miru.

Sestra SUZANA i zet VESO POPOVIĆ

VERI

NIKO 579 Hvala ti za najljepše uspomene našeg djetinjstva i najiskrenije prijateljstvo. Poljubi nam Željka i neka tvoja napaćena i plemenita duša nađe zasluženi mir.

Teška srca opraštamo se od naše mile

MERIMA MALJEVIĆ-KARASTANOVIĆ sa porodicom

569 593 Voljenom ujaku

Posljednji pozdrav dragom komšu

VERE CICMIL Počivaj u miru i čuvajte jedno drugo kao što ste i do sada.

BATU Tvoje blage riječi, topli zagrljaji, iskrena podrška i ljubav ostaju trajna uspomena u našim srcima.

MIŠO, ANA, BALŠA i NINA

NIKOLI

577

GAGA MALJEVIĆ

594

Posljednji pozdrav mojoj dragoj snahi Posljednji pozdrav

MIKICA i TAŠKO sa porodicama

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

570

VJERI CICMIL

Teško se pomiriti sa istinom da nećemo čuti ono tvoje „komšo“.

Ne smijemo se ljutiti jer znamo kod koga si pošao.

EŚO MALJEVIĆ sa porodicom

rođ. Lainović Počivaj u miru.

595

Tvoja zaova ZORICA

Tužni pozdrav našoj voljenoj prijateljici

Posljednji pozdrav mojoj dragoj ujni

581 Posljednji pozdrav dragoj babi

VERI CICMIL Draga Vera, počivaj u miru pored tvog Vaska. Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju. ŽELJKO, SNEŽANA, JELENA i LUKA 578

VJERI CICMIL

VJERI

Počivaj u miru.

ANA

Naša Pufnice, počivaj u miru. Zauvijek ćeš biti u našim sjećanjima.

580

Tvoje unuke: MILICA, MILENA i JELENA VUŠUROVIĆ 582

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Sa velikim bolom i tugom u srcu, obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije i poznanike da je naša draga

27

Sa tugom i bolom obavještavamo da je 10. oktobra 2020. godine preminula naša VOLJENA

LJUBICA Ilijina ŠEHOVAC rođena Stijepović 1951–2020. iznenada preminula 11. oktobra 2020. u 69. godini.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice, na novom groblju pod Trebjesom, radi poštovanja trenutnih epidemioloških mjera.

Ožalošćeni: suprug ILIJA, sin SAŠA, kćerka SANJA, snaha SLOBODANKA, unuk MATIJA, braća DRAGUTIN i DRAGIŠA, sestre MARGITA, RADMILA, STANA i MITRA, bratić i bratanična, sestrić i sestrične, te porodice ŠEHOVAC i STIJEPOVIĆ, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i komšije

NEVENA – CICA GRUJIĆ 1959–2020. rođena Mišurović

566 Draga naša

Sahrana je obavljena u krugu porodice 11. oktobra u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Tužni oproštaj od

LJUBICA ŠEHOVAC rođ. Stijepović 1951–2020.

Hvala ti na životu koji si nam podarila, hvala ti na čeličnoj snazi i volji koju si imala.

Bila si naš svetionik u mnogim olujama. Nastavićemo putem kojim si nas usmjerila.

Slaćemo ti našu ljubav, a ti nas čuvaj i dalje sa nekog boljeg i ljepšeg mjesta.

Ožalošćeni: suprug DRAGAN, sin FILIP, kćerka MILENA, unuka ANĐA, snaha IVANA, zet DUŠAN i ostala rodbina GRUJIĆ i MIŠUROVIĆ

MILOJKE – BEBE MURATOVIĆ

Neizmjerno te vole tvoji najmiliji

Hvala ti na drugarstvu i počivaj u miru, dobro stvorenje.

MATIJA, SANJA, SAŠA, ILIJA i BOBANA

ĆARA, SONJA i SLOBO TURČINOVIĆ

565

567

572

Dana 10. oktobra 2020. u 72. godini preminuo je naš Dana 11. oktobra poslije kratke bolesti u 84. godini preminuo je naš

LJUBICA ŠEHOVAC Poslednji pozdrav mojoj dragoj sestri, mom heroju.

Tužan je oproštaj. Voljet ću te i čuvati u svom srcu zauvijek.

RADOMIR Vidakov ŠIBALIĆ

BRANKO Mihailov ANĐUŠIĆ

Tvoja sestra TANJA i zet PUNIŠA VUŠANOVIĆ Sahrana će se obaviti u najužem krugu porodice 12. oktobra na gradskom groblju na Žabljaku.

573

Ožalošćeni: sestra RADMILA – BEBA, brat MILOŠ i porodica ŠIBALIĆ

589

LJUBICA ŠEHOVAC

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav dragoj tetki.

Uvijek ćemo se sjećati tvog velikog srca i plemenite duše.

Počivaj u miru.

RADOMIRU ŠIBALIĆU

Zbog aktuelne epidemiološke situacije sahrana će se obaviti istog dana u krugu porodice u 13 časova ispred Crkve Sv. Nikole u Golubovcima.

Ožalošćeni: supruga PERSIDA, sin DEJAN, kćerke KATA i MARINA, unučad MIHAILO i NELA, brat od strica ŽARKO, bratanići NEBOJŠA, SAŠA, ŽELJKO i NEMANJA, bratanične, snahe PERSA, JELENA, NATAŠA i MILKA, sestre od stričeva, brat od ujaka MIĆKO VUJAČIĆ i ostala mnogobrojna rodbina ANĐUŠIĆ

544

ANA, NEBOJŠA, ALEKSA i ANDREJ BULATOVIĆ 574

Počivaj u miru naš iskreni prijatelju i rođače, a tvoja plemenitost, skromnost i poštenje ostaće zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

NIKOLA ŠIBALIĆ sa porodicom 590 Opraštamo se od našeg brata

VASI PRLJI LJUBICA ŠEHOVAC Sa tugom u srcu se opraštamo od naše drage tetke Cice.

Tvoja plemenitost i dobrota se ne zaboravljaju.

Ostaćeš zauvek u našem sećanju.

ZDENKA, MINA, ZOJA i ZORAN KOTUROVIĆ 575

Porodici Prlji, ovim putem, izjavljujemo iskreno saučešće.

Od porodice pokojnog RADA MARKOVIĆA

RADOMIRA ŠIBALIĆA Divnog rođaka, velikog sportiste, neumornog pregaoca.

VLADO i MARINA ŠIBALIĆ sa djecom 591

571

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Dragi striko

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Opraštamo se od našeg dragog strica i đeda

Posljednji pozdrav dragom suprugu

NIKOLA

NIKOLE KALUĐEROVIĆA Sudbina te nosila talasima gorčine, opirao si joj se i ostao stamen.

Okupljao si nas oko sebe i hrabrio da budemo bolji ljudi. Bio si više od strica, i otac i brat i prijatelj.

Tvojom smrću naše se duboke niti ne prekidaju, one postaju čvršće i vječne.

Ispratili smo te kako si ti želio. Poštujemo tvoje želje i čuvamo tvoj amanet.

Volimo te.

NIKU KALUĐEROVIĆU S ljubavlju i velikim poštovanjem čuvamo uspomenu na njega.

Tvoj BANJA sa porodicom RADE, VERICA, FILIP i MILENA s porodicama

Prerano si požurio kod svog sina jedinca Željka jer tvoje ranjeno srce nije više moglo da izdrži, a mene si ostavio samu.

Hvala ti za svu pažnju i dobrotu koju sam imala od tebe za naših 59 godina braka.

586 Posljednji pozdrav dragom

Tvoja nesrećna Supruga ANĐE

545 Posljednji pozdrav đeveru i stricu

548

NIKOLI NIKU Od ŽARKA LIPOVINE sa porodicom

588

Počivaj u miru pored tvoga Željka.

Snaha ROSE i sinovac RAJKO 562 Stricu i đedu

Posljednje zbogom voljenom bratu, đeveru i stricu

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

NIKU Neka tvoja napaćena duša nađe mir u Željkovom zagrljaju.

NIKOLI Blažovom KALUĐEROVIĆU Tvoja odlučnost, hrabrost i širina bile su snaga na kojoj je počivala cijela naša porodica. U tvom ranjenom srcu uvijek je bilo mjesta za sve nas.

Uspomene na tebe i tvoj časni i odvažni životni put, čuvaćemo s ljubavlju, poštovanjem i ponosom!

Počivaj u zagrljaju svog sina jedinca!

563

ĐURO, ZORKA, PETAR i TANJA

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom prijatelju.

Tvoj brat ILIJA, snaha ANKA sa porodicom 585 Posljednji pozdrav

NIKOLI

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

Od IVANA sa porodicom

DUŠKO GLENDŽA sa porodicom 553

552

NIKOLI

BOBO JABUČANIN

Posljednji pozdrav dragom

549

Izuzetnom čovjeku, velikom iskrenom našem prijatelju.

Porodici iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav dragom stricu

IVO i MIŠO BATRIĆEVIĆ sa familijom 583

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

Dogovor je bio da se sastajemo, a ne ovako rastajemo. Veliko ti hvala za sve!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

DRAGAN BANOVIĆ sa porodicom 587

NIKU Našem velikom prijatelju od porodice pok. MARKA Milanova MARTINOVIĆ 592

NIKOLI KALUĐEROVIĆU Hvala za sve što si uradio za našu porodicu.

Porodica KARAN 557

Posljednji pozdrav velikom prijatelju moje porodice

Posljednji pozdrav

NIKU KALUĐEROVIĆU

NIKOLI Počivaj u miru napaćeni, časni Crnogorče.

NOVAK ABRAMOVIĆ sa porodicom 584

Izgubili smo velikog prijatelja i dobrog čovjeka.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MILENA VEŠOVIĆ sa porodicom 558

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

29

Tužnim srcem javljamo da je 10. oktobra 2020. godine

NIKOLA Blažov KALUĐEROVIĆ

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

u 82. godini ispuštio svoju plemenitu i napaćenu dušu.

Počivaj u miru, ljudska veličino.

Moj iskreni prijatelju i najbolji komšija.

Zbog novonastale okolnosti sahrana je obavljenja 11. oktobra u 10 časova u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga ANĐE i ostala porodica KALUĐEROVIĆ

SAŠA JABUČANIN

547

546 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Posljednji pozdrav našem dragom tetku

Pola godine je od smrti dragog

GOJKA ĐURIŠIĆA

NIKOLI

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

Hvala ti na svemu što si uradio za nas.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

MIĆA, NATAŠA, ANA i MILOŠ

Hvala ti za ljubav, pažnju, podršku.

Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi lik.

Počivaj u miru.

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Sin BERO, snaha RUŽICA, unuka PETRA 542 Navršava se pola godine od smrti našeg dragog

551 VOJO i VESNA RATKOVIĆ

550

GOJKA ĐURIŠIĆA

Posljednji pozdrav našem iskrenom prijatelju

NIKOLA

Hvala na svemu što si učinio za nas, zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Zbogom naš veliki prijatelju. Hvala ti na svemu.

Tvoje unuke JELENA i IVANA

MIJO VUKIĆEVIĆ sa familijom

556 Posljednji pozdrav

541

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom stricu

554

Od RADA i MILA RAŽNATOVIĆA sa porodicama

Dana 12. oktobra 2020. navršava se 18 godina od smrti

Posljednji pozdrav dragom stricu

NIKOLI KALUĐEROVIĆU Počivaj u miru, naš veliki prijatelju.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i našem sjećanju.

Od porodica pok.

ILIJE LOPIČIĆA

DEJAN, ŽELJKA, BORIS, BLAŽO

560

VESELINA Mirkovog BOJANIĆA

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

561

NIKOLI

Počivaj u miru, tvoja duša zaslužuje mir i spokoj.

Tvoja supruga ANA, kćerke KLARA i VERA, Melburn, Australija

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

555

DRAGAN, JELENA, MATIJA i SARA

543

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja MAlI OglAsI NEKRETNINE CENTAR Poslovna zgrada 733m2 vizuelno atraktivna, reprezentativna sa nizom prednosti.Privatni parking i garaža.Hercegovačka ulica.

Prodajem. Tel.069/867-791 1 PRODAJEM dvosoban stan 80m2 u zgradi Galenika-Gintaš ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel. 069/386-297 2 IZDAJEM jednosobni stan na duži period može i za kancelarije, prva zgrada „Normal“ početak Starog aerodroma Tel.069/460-015 3

RAZNO

Na prodaju staNovi

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2 stari aerodrom: 50m2

dejan 069 349 690

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Na osnovu člana 35 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 64111 i 39/16) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

da je Društvu sa ograničenom odgovornošću. »EKO MODUS« iz Budve, Ul. Mimoze broj 119, donijeto rješenje broj: UPI-13551 od 09.10.2020.godine kojim je data dozvola za preradu i/ili zbrinjavanje otpada: električni i elektronski otpad, otpadna vozila, kablovi drugačiji od i 7 04 IO* i transformator i kondezator koji sadrže PCB, na lokaciji: katastarska parcela broj 827/1, KO Đuraševići, opština Tivat.

Zamjenik direktora: lAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKA RADUlOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMIlA UsKOKOVIĆIVANOVIĆ

KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 4

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 5

JElENA MARTINOVIĆ (društvo)

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAgICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOlA sEKUlIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) slOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAgAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 12. oktobar 2020.