Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Predsjednik Crne Gore sastao se u Briselu sa Žozepom Boreljom i prisustvovao neformalnoj večeri zapadnobalkanskih lidera

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Podugačak spisak političara i funkcionera koji koriste privilegovane putne isprave iako na to nemaju pravo

Đukanović: Unija da prevaziđe praksu slanja različitih poruka

Diplomatske pasoše nepropisno zadržali Đukanović, Čađenović, Jočić, Milić, Numanović...

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče u Briselu sa šefom diplomatije EU Žozepom Boreljom uoči večere koju je taj visoki evropski zvaničnik organizovao za lidere Zapadnog Balkana. - Postoji svijest i kod nas i kod naših sagovornika da se otvara nova šansa koju treba da iskoristimo tako što ćemo uložiti maksimum napora da obnovimo tempo i kvalitet reformi. Istovremeno da EU prevaziđe sadašnju praksu slanja različitih poruka. To, nažalost, zamagljuje jasnu evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana. Kada se ona zamagli, onda destrukcija koja dolazi sa trećih adresa, koje su, zapravo, antievropski nastrojene, nailazi lakše na plodno tle na Zapadnom Balkanu i doprinosi usporavanju procesa emancipacije i evropeizacije zapadnobalkanskih društava – rekao je Đukanović u Briselu. STR. 2. Đukanović

M.BABOVIĆ

Predsjednika Privrednog suda i stečajne upravnike saslušao sudija za istrage Višeg suda

Čađenović

Jočić

Numanović

OSVRT Povodom dolaska patrijarha srpskog na hodočašće i litije posvećene Svetom Vasiliju Čudotvorcu

Helikopterom Odluka o pritvoru kroz prostor Jovaniću i grupi i vrijeme

tek rano jutros

STR. 9.

Piše: Igor PERIĆ

Nova tužba Biljane Knežević protiv Aerodroma zbog imenovanja Vladana Draškovića

Tehnologa imenovali za pomoćnika komercijalnog direktora STR. 4. i 5.

STR. 8.

Politika

Predsjednik Crne Gore sastao se u Briselu sa Žozepom Boreljom i prisustvovao neformalnoj večeri zapadnobalkanskih lidera

Lideri država Zapadnog Balkana u Briselu sa predstavnicima EU

Đukanović: Unija da prevaziđe praksu slanja različitih poruka

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče u Briselu sa šefom diplomatije Evropske unije Žozepom Boreljom uoči večere koju je taj visoki evropski zvaničnik organizovao za lidere Zapadnog Balkana. - Kratak susret sa Žozepom Boreljom uoči večere za lidere sa ZB. Puna saglasnost o značaju ostanka Crne Gore na euro-atlantskom putu. Jedina dobra budućnost za ZB je EU, što je od značaja i za EU - naveo je Đukanović na Tviteru. Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj organizovao je sinoć neformalnu večeru za šest lidera Zapadnog Balkana u Briselu. Tradicionalnoj neformalnoj večeri, uz predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prisustvovali su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Dimitar Kovačevski i Edi Rama, šefica kosovske diplomatije Donika Gervala i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Predsjednik Đukanović kazao je nakon radne večere da je ovo bio susret u bitno promijenjenim okolnostima nakon ruske agresije na Ukrajinu i nakon ,,naše percepcije da je upravo agresija na Ukrajinu dodatno osvijetlila važnost jasne dogledne evropske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana“. - Saopštio sam kako mi vidimo posljedice malignog uticaja trećih zemalja u našem regionu, ne samo od ruske agresije na Ukrajinu, već i prije toga. Podsjetio sam na pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine i na kontinuitet te doktrine destrukcije koja ima za cilj da osujeti evropsku i evroatlantsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik naše države. Ukazao je, kako je rekao, na evidentne posljedice takve politike koje se odnose na ponovnu restauraciju nacionalističkih i retrogradnih politika koje usporavaju kretanje zemalja Zapadnog Balkana ka evropskom sistemu vrijednosti. - Afirmisao sam novu politiku EU nakon ruske agresije na Ukrajinu i novi kvalitet jedinstva, odlučnosti i efikasnosti koju je EU pokazala. Izrazio sam nadu da to neće biti kratkotrajno, da to neće biti sezonski uzlet, već da će se pretvoriti u praksu koja će karakterisati politiku EU na duži rok. Imamo interes i kao zemlje Zapadnog Balkana, ali i kao Evropljani iako još nijesmo članice EU, da upravo Evropa sačuva i unaprijedi svoju geopolitičku konkurentnost. Naše viđenje je da ta misija mora početi od konsolidacije Evrope, ne samo Evropske unije - kazao je Đukanović. Postoji svijest, naglasio je on, i kod nas i kod naši sagovornika da se otvara nova šansa koju treba da iskoristimo tako što ćemo uložiti maksimum napora da obnovimo tempo i kvalitet reformi. - Istovremeno da EU prevaziđe sadašnju praksu slanja različitih poruka. To, nažalost, zamagljuje jasnu evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana. Kada se ona zamagli, onda destrukcija koja dolazi sa trećih adresa, koje su, zapravo, antievropski nastrojene, nailazi lakše na plodno tle na Zapadnom Balkanu i doprinosi usporavanju procesa emancipacije i evropeizacije zapadnobalkanskih društava. Očekujem da će tonovi sa ovog razgovora doprinijeti da se u svim forumima Evropske unije, i Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji i zemljama članicama, da se poruka prema Zapadnom Balkanu usaglasi, da bude jedinstvena optimistična - kazao je Đukanović. Uoči večere, šef evropske diplomatije Žozep Borelj je pred novinarima naglasio da Evropska unija pozdravlja činjenicu da su se većine zemalja regiona u potpunosti uskladile od prvog dana sa odlukama EU koje su bile odgovor na rusku agresiju protv Ukraijne. - Pozivam druge da to učine. Većina je već to uradila, ali pozivam ostale da urade isto - poručio je Borelj. On je naglasio da Rusija želi da „iskoristi ranjivost regiona“, stoga se trebaju analizirati načini kako se suprotstaviti ruskim sredstvima na Zapadnom Balkanu. Crnogorski predsjednik sastao se nešto ranije juče u Briselu i sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom. Đukanović je Metsolu upoznao sa aktuelnim unutrašnjim prilikama u zemlji sa posebnim fokusom na formiranje nove vlade i njen prioritet – deblokiranje pregovaračkog procesa, cijeneći da imamo kapacitet da i dalje budemo promoter evropskog sistema vrijednosti u regionu. Predsjednik Đukanović sastao se u Briselu sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom. Uoči večere on se sreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, premijerom Albanije Edijem Ramom, evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem. Z.D.

Četvrtak, 12. maj 2022.

Podugačak spisak političara i funkcionera koji koriste privilegovane putne PODGORICA – Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović, bivša predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova Marina Jočić, nekadašnji poslanik i predsjednik SNP Srđan Milić, bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, nekadašnji generalni sekretar Vlade Božo Milonjić, bivši ministar zdravlja i poslanik Miodrag Radunović - nalaze se među osobama koje su na nepropisan način zadržale diplomatski pasoš, a što pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje.

Diplomatske pasoše zadržali Milutin Đuka Vladimir Čađenović Srđan Milić, Suad Num

Osim njih, na spisku koji čini najmanje 131 osoba - nalaze se i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević,, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, bivši ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić,, te nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić. Nikolić

PODACI

Suprotno propisima, diplomatski pasoš zadržao je i nekadašnji direktor Uprave policije, aktuelni savjetnik predsjednika države za bezbjednost Veselin Veljović. On je bio dužan da poništi ispravu koja mu je izdata dok je obavljao funkciju šefa policije i uputi zahtjev za izdavanje novog diplomatskog pasoša na koji ima pravo kao savjetnik predsjednika. Povlastice na osnovu diplomatskog pasoša uživaju i nekadašnji poslanici Demokrata Mijomir Pejović i DPS-a Miodrag Radunović i Suad Numanović, bivša ambasadorka Crne Gore u Italiji Sanja Vlahović i ministarka bez portfelja u Vladi Duška Markovića, predsjednica Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović. Prema podacima CGO, među onima koji i dalje imaju važeće službene pasoše su, između ostalih, bivši službenik UP Enis Baković, nekadašnji sudija Ustavnog suda Hamdija Šarkinović, bivša generalna direktorka u Ministarstvu zdravlja Vesna Miranović, te bivši savjetnik Dritana Abazovića, Miodrag Laković. Saradnik na programima CGO Damir Suljević kazao je Pobjedi da su podaci

Milutin Đukanović

Marina Jočić

Povlastice na osnovu diplomatskog pasoša uživaju i nekadašnji poslanici Demokrata Mijomir Pejović i DPS-a Miodrag Radunović, bivša ambasadorka Crne Gore u Italiji Sanja Vlahović i ministarka bez portfelja u Vladi Duška Markovića, predsjednica Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kojima raspolažu dobijeni u martu, te istakao da postoji mogućnost da je od tada do danas moglo doći do nekih promjena, ili da su neke od navedenih osoba možda vratile isprave, a da to Ministarstvo vanjskih poslova nije adekvatno evidentiralo. Utvrdili su i da je savjetnik potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak, Boban Stanišić dobio diplomatski pasoš, a da u Zakonu i Uredbi ne postoji

U članu 18 propisano je da ove isprave važe pet godina, a da pravo na njihovo korišćenje prestaje i prije isteka ovog roka u slučaju prestanka funkcije, drugog svojstva ili razloga za izdavanje diplomatskog ili službenog pasoša

odgovarajući osnov sticanja. - Stanišić nije imao pravo na diplomatski pasoš kao savjetnik potpredsjednice Skupštine, već isključivo na službeni – kazao je Suljević. Zakon o putnim ispravama u članu 8 propisuje da se diplomatski i službeni pasoš izdaje državnim funkcionerima, službenicima, namještenicima radi efikasnijeg obavljanja državnih poslova i obezbjeđenja njihove zaštite u drugoj državi u izvršenju službenih zadataka.

OBAVEZE

Diplomatski pasoš, pojašnjeno je u zakonu, izdaje se najvišim državnim funkcionerima, licima koja imaju diplomatski ili konzularni status, diplomatskim kuririma, članovima

državnih delegacija, dok se službeni izdaje diplomatskim ili konzularnim predstavnicima Crne Gore koji nemaju diplomatski pasoš, državnim službenicima i namještenicima kada putuju u drugu državu radi obavljanja službenih poslova. U članu 18 propisano je da ove isprave važe pet godina, a da pravo na njihovo korišćenje prestaje i prije isteka ovog roka u slučaju prestanka funkcije, drugog svojstva ili razloga za izdavanje diplomatskog ili službenog pasoša. Suljević je pojasnio da Zakon propisuje obavezu Ministarstva vanjskih poslova da redovno ažurira evidencije osoba koje posjeduju ove putne isprave, ali i da, sa druge stra-

Za tri mjeseca MVP odobrilo tri diplomatska i sedam službenih U periodu od 4. decembra prošle do 17. marta ove godine ministar vanjskih poslova odobrio je izdavanje tri diplomatska i sedam službenih pasoša. U skladu sa članom šest Uredbe o licima kojima se

izdaje diplomatski i službeni pasoš, diplomatski su dobile glavna pregovaračica Crne Gore sa EU Zorka Kordić, v.d. direktor Uprave za saradnju sa dijasporomiseljenicima Seid Hadžić i predstavnik pri Komitetu

Savjeta Evrope protiv torture Aleksandar Tomčuk. Sa druge strane, službeni pasoš, a u skladu sa članom 8 Uredbe, dobili su v.d. pomoćnika direktora UP Miloš Rakonjac, službenik obezbjeđenja ministra

vanjskih poslova Marko Lazarević, službenik obezbjeđenja potpredsjednika Vlade Miloš Ašanin, v.d. podsekretar za bezbjednost u Ministarstvu vanjskih poslova Miroslav Radojičić. Osim njih, pravo na ovu

Politika

Četvrtak, 12. maj 2022.

isprave iako na to nemaju pravo

Reakcije na izjavu premijera da se zalaže za inicijativu „Otvoreni Balkan“

nepropisno Čelanović: Abazović potvrdio da će imati paralelnu agendu kanović, ć, Marina Jočić, umanović... PODGORICA – Generalni sekretar Socijaldemokrata Miloš Čelanović ocijenio je da izjava premijera Dritana Abazovića, u kojoj je kazao da se zalaže za regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, potvrđuje njihove sumnje da će predsjednik Vlade imati paralelnu agendu koja ne odgovara interesima naše, već susjedne države i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

Srđan Milić

Vladimir Čađenović

ne, nije predviđena obaveza drugih organa, niti lica da o nastalim promjenama obavijeste Ministarstvo. - Ono što bi bilo postupanje u dobroj vjeri vlasnika diplomatskih i službenih pasoša ovdje očigledno izostaje, s obzirom da oni ne iskazuju interesovanje da te isprave sami vrate i pokažu inicijativu da se ponište po prestanku njihovih funkcija – naglasio je Suljević.

POKRETANJE PROCEDURE

Očekuju, kako je rekao, da MVP sprovede analizu postojećeg stanja i pokrene odgovarajuće procedure za poništenje. - Vjerujemo kako će MVP, imajući u vidu svoja javnopravna ovlašćenja, ali i obaveze, u narednom periodu sprovesti širu analizu postojećeg stanja u odnosu na ono što je analiza CGO-a na temelju javno dostupnih podataka. Isto tako, očekujemo da će pokrenuti odgovarajuće procedure za poništenje svih ovakvih isprava, a kojih je, u sjenci aktuelnih političkih promjena, sigurno još više nego u martu – poručio je Suljević. Podsjetio je da je institut diplomatskih i službenih pasoša na međunarodnom nivou ustanovljen još sredinom prošlog vijeka.

pasoša ispravu iskoristile su i vojna posmatračica Misije UN za referendum u Zapadnoj Sahari Marija Knežević i policijske posmatračice pri misiji mirovnih snaga UN na Kipru Sandra Darmanović i Marina Pritika.

- Za razliku od „Evrope sad“, kojom nam je mahao bivši premijer, novi nam preko „Otvorenog Balkana“ nudi „Vučića sad“! Zato, uostalom, SD nije zarad fotelja želio da preuzima odgovornost za Vladu u koju, zbog prevelikog uticaja Vučićevih političkih poslušnika, ne vjeruje – istakao je Čelanović. Ocijenio je i da je sada jasno zbog čega u sporazumu o formiranju 43. Vlade ne stoji da se odluke o strateškim državnim pitanjima donose konsenzusom, već kvalifikovanom većinom, kao i da je zato bilo potrebno da SNP i Ura imaju ubjedljivu većinu.

U ekspozeu premijera Abazovića, koji je predstavio poslanicima i parlamentu, nema ni riječi o inicijativi ,,Otvoreni Balkan“, kao ni u potpisanom sporazumu sa SDPom o formiranju manjinske vlade. ,,Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja - bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju“, navodi se u dijelu ekspozea mandatara Abazovića pod nazivom ,,Politički prioriteti Vlade“

Dritan Abazović

Miloš Čelanović

- Dakle, „Otvoreni Balkan“ je klasično političko pitanje, a ne inicijativa ekonomskog karaktera kakvom se želi

predstaviti. Za Crnu Goru je malo toga iz ove inicijative što bi nam išlo u prilog, s obzirom na naše specifično manje tr-

je saopštena njegova Danas sastanak Abazovića sa kom namjera da se sa patrijarhom u Vladi Crne Gore. Porfirijem u Manastiru Ostrog susretne Iz Mitropolije je odgovoreno

Saradnik na programima CGO Damir Suljević kazao je Pobjedi da su podaci kojima raspolažu dobijeni u martu, te istakao da postoji mogućnost da je od tada do danas moglo doći do nekih promjena, ili da su neke od navedenih osoba možda vratile isprave, a da to Ministarstvo vanjskih poslova nije adekvatno evidentiralo - A sve kako bi se osobama koje vrše značajne državne funkcije ili su angažovane na diplomatsko-konzularnim poslovima omogućio lakši prelazak međunarodnih državnih granica, a u određenim slučajevima i dokazivanje diplomatskog statusa. To se u načelu održalo do danas, a na osnovu bilateralnih i multilateralnih dokumenata, obim privilegija može biti i širi – rekao je sagovornik Pobjede. Vjeruju da nema potrebe zakonom sužavati broj lica koja imaju pravo na ove isprave, ali smatraju kako bi trebalo prilagoditi zakonska i podzakonska rješenja i jasnije definisati nadležnosti, obaveze i procedure za poništenje. - Takođe, postoji potreba da se formulacije u ovim aktima prilagode novim okolnostima, u dijelu naziva određenih funkcija koje su promijenjene u odnosu na period kad su ovi akti doneseni – zaključio je Suljević. Željka ZVICER

Mitropolija crnogorskoprimorska Crkve Srbije potvrdila je da je za danas planiran sastanak premijera Abazovića i patrijarha Porfirija u Manastiru Ostrog, ali i saopštila zanimljiv detalj: da je prijedlog o susretu premijera sa srpskim patrijarhom Porfirijem stigla iz kabineta predsjednika Vlade. Iz Mitropolije su kazali da,

pošto nije planiran dolazak patrijarha srpskog u Podgoricu, susret sa Abazovićem će biti organizovan u Manastiru Ostrog. – Povodom informacije u medijima o ,,mogućem susretu patrijarha srpskog Porfirija i premijera Dritana Abazovića“, obavještavamo javnost da je predlog došao iz kabineta premijera, kojom prili-

da prilikom organizacije proslave nije predviđen dolazak Njegove Svetosti patrijarha srpskog Porfirija u Podgoricu te da je zbog nedostatka vremena susret moguće organizovati jedino u Manastiru Ostrog. Iz kabineta premijera je ovaj predlog prihvaćen uz zahtjev da se uputi formalan poziv, što je i učinjeno– poručili su iz Mitropolije.

žište i stepen usklađenosti propisa sa EU i Svjetskom trgovinskom organizacijom – rekao je Čelanović. Smatra da bi „Otvoreni Balkan“ dodatno opteretio naše administrativne kapacitete, kao i da bi o njemu trebalo razgovarati argumentima i činjenicama, a ne političkim floskulama i teatralnim nastupima. - Jedino tako možemo shvatiti da je ovo i politički i ekonomski štetan projekat po Crnu Goru i da nije u njenom interesu. Naprotiv – poručio je Čelanović. U ekspozeu premijera Abazovića, koji je predstavio poslanicima i parlamentu, nema ni riječi o inicijativi ,,Otvoreni Balkan“, kao ni u potpisanom sporazumu sa SDP-om o formiranju manjinske vlade. - Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja - bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju“, navodi se u dijelu ekspozea mandatara Abazovića pod nazivom ,,Politički prioriteti Vlade“. Reagovao je i predsjednik Građanskog pokreta „Nova ljevića“ Saša Mijović i ocijenio da Abazović prati agendu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. – Ali neće proći kod Crnogoraca. Otvoreni Balkan – srpski svet – Velika Albanija neće proći. Neće moći, Dritane – napisao je Mijović na Tviteru. Ž. Z.-N.Z.

Reagovanja na nacionalistički skup podrške ruskoj agresiji u Danilovgradu

Bošković: Crna Gora nije ni Putin, Sputnjik ili Z, Crna Gora je uz Ukrajinu PODGORICA - Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković osvrnuo se na prekjučerašnji događaj u Danilovgradu, navodeći da taj čin predstavlja „direktno svrstavanje na stranu agresora i podršku fašističkim idejama“. U Danilovgradu je pod parolom proslave Dana pobjede nad fašizmom organizovan nacionalistički skup podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Nošene su zastave Rusije i Srbije, majice sa slovom Z, simbolom ruske agresije na Ukrajinu. Klicalo se ruskom razaranju Ukrajine, Putinu i Kosovu kao srpskoj zemlji. Bošković je na Tviteru istakao da Crna Gora nije ni „Putin, Sputnjik ili Z“. - Jučerašnji događaj u Danilovgradu nije podrška ni Rusiji ni ruskom narodu. Ovo je

Sa skupa podrške ruskoj agresiji

direktno svrstavanje na stranu agresora i podrška fašističkim idejama jednog čovjeka koji trenutno upravlja ruskom politikom. Crna Gora nije ni Putin, Sputnjik ili Z. Crna Gora je uz Ukrajinu - poručio je Bošković. Reagovala je i Demokratska partija socijalista zahtijevajući od nadležnih da utvrde ko je organizovao ovaj sramni skup. - Već poznata ikonografija,

uz strane zastave, nacionalističke usklike i vrijeđanje američkog predsjednika nije nikakva proslava već brukanje Crne Gore. Takvo divljanje po ulicama predstavlja zloupotrebu demokratije, prava građana na okupljanje i sramni pokušaj da se ubijanje nedužnih građana Ukrajine prikaže kao herojski čin Rusije - ocijenili su iz DPS-a. Dodaju da „svaka relativizacija

Predrag Bošković

i zanemarivanje ovakvih i sličnih pojava, poput propagandnih punktova ruske agresije koji niču u internet prostoru Crne Gore ili činjenice da u našoj državi postoje kriminalni nacionalistički krugovi koji su spremni da pale gradove po Crnoj Gori, predstavlja ozbiljnu neodgovornost države“. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 12. maj 2022.

Vlada danas bira prvog od tri planirana pomoćnika ministra finansija Aleksandra Damjanovića

Kasalicu vraćaju na mjesto državne sekretarke PODGORICA – Ekonomistkinja Mila Kasalica biće danas izabrana za državnu sekretarku u Ministarstvu finansija, saznaje Pobjeda u Vladi. Nju je na to mjesto predložio ministar finansija Aleksandar Damjanović, dok odluku o imenovanju treba da potvrdi Vlada na današnjoj sjednici. Kasalici će to biti drugi mandat na dužnosti državne sekretarke u tom resoru, budući da je tu funkciju obavljala i za vrijeme bivšeg ministra Milojka Spajića. Nju je Vlada Zdravka Krivokapića imenovala za državnu sekretarku 11. februara prošle godine, a na toj poziciji se zadržala do 30. jula, kada je Spajić tražio da bude smijenjena. Spajić nikad nije javno obrazložio razloge smjene Kasalice, dok je ona podnijela tužbu Upravnom sudu, tražeći da bude vraćena na radno mjesto. U tužbi je istakla da je ključni razlog za razrješenje bio taj da stručnim, odgovornim, poštenim i posvećenim profesionalcima nema mjesta u okruženju bivše izvršne vlasti. Krajem prošle godine u državno tužilaštvo je stigla anonimna krivična prijava protiv Kasalice, u kojoj je optužena

Mila Kasalica

da je od 10. do 30. jula prošle godine u prostorijama Ministarstva finansija stavila na uvid službene podatke i dokumenta direktorici MANS-a Vanji Ćalović. – Kasalica je sa umišljajem i direktnom namjerom obmanula službenike Ministarstva i proizvela situaciju njihove odgovornosti i uključenosti u krivično djelo odavanja tajnih podataka, koji su internog karaktera i koji se koriste u procesu vođenja državne i politike javnih finansija, čime se direktno mogu ugroziti ekonomski

interesi Crne Gore – navodi se u prijavi, što je Kasalica demantovala. Osim Kasalice, Damjanović ima pravo da izabere još dva državna sekretara koji će mu pomagati u radu. To mu je omogućeno izmjenama Zakona o državnoj upravi, koje je Skupština usvojila u utorak, a kojima se umjesto dva, dozvoljava imenovanje tri državna sekretara po resoru. Očekuje se da će drugi državni sekretar Ministarstva finansija biti izabran na sjednici Vlade narednog četvrtka. B. D.

Njemci zainteresovani za solarne elektrane

Dritan Abazović i Matijas Brukman

njemačkih kompanija. – Odlučni smo da kroz projekte koji za cilj imaju energetsku tranziciju omogućimo transformaciju ka zelenoj ekonomiji i čistoj energiji – kazao je Abazović na

Podaci Monstata za prvi kvartal

sastanku sa generalnim direktorom njemačke kompanije Wircon Matijasom Brukmanom. Brukman je, kako je saopšteno iz kabineta premijera, iskazao interesovanje za ulaganje u obnovljive izvore energije i proizvodnju solarne energije u Crnoj Gori i informisao Abazovića o ranije realizovanim projektima njegove kompanije. Ta kompanija se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno solarne energije. – Radujem se dolasku njemačkih kompanija. Uvijek ste dobrodošli da investirate u Crnu Goru – dodao je Abazović. On je naglasio posvećenost Crne Gore za zelenu agendu EU sa kojom su strateški ciljevi infrastrukturnog razvoja države u potpunosti kompatibilni.S. P.

Bivši radnici Montenegro erlajnza danas ponovo blokiraju put ka aerodromu

Vrijednost građevinskih Putnici ranije da radova manja 5,2 odsto dođu u Golubovce

PODGORICA-Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvom kvartalu manja je 5,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvom kvartalu bila je 17,8 odsto manja u odnosu na četvrti

Tehnologa imen pomoćnika kom direktora Dokumentaciju o angažmanu Draškovića imaju samo za flaširanje vode u fabrici Lipovo, a od čijeg stečajnog upravnika je pribavio potvrdu da je bio izvršni direktor, navodi Knežević

Premijer se susreo sa predstavnicima kompanije Wircon

PODGORICA – Crna Gora je država pogodna za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, saopštio je premijer Dritan Abazović i dodao da se raduje dolasku

Nova tužba Biljane Knežević protiv Aerodroma zbog

kvartal prošle godine. Iz Monstata su kazali da su izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u prvom kvartalu manji 6,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. -Izvršeni efektivni sati su 6,3 odsto manji u odnosu na četvrti kvartal prošle godine – navodi se u saopštenju. R. E.

PODGORICA – Aerodromi Crne Gore apelovali su na putnike da dođu ranije na podgorički aerodrom, imajući u vidu da će bivši radnici Montenegro erlajnza danas ponovo blokirati saobraćajnicu između 13.30 i 14 časova. Oni će, kako su najavili, ponoviti Vladi zahtjeve u vezi neisplaćenih zarada, otpremnina i doprinosa i ukazati na mogućnost resursa sačuvanih u stečaju. R. E.

PODGORICA – Bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević ponovo je tužila ovu kompaniju, sada tražeći poništenje odluke kojom je za pomoćnika komercijalnog direktora imenovan inžinjer tehnologije Vladan Drašković. Prethodno je tužila kompaniju tražeći poništenje odluke o imenovanju Petra Radulovića za zamjenika direktora.

ROČIŠTE

Jučerašnje pripremno ročište pred Osnovnim sudom je odloženo, jer Aerodromima nije dostavljena kompletna dokumentacija uz tužbu, u kojoj Knežević navodi da se prijavila za oba radna mjesta, a da je za zamjenika direktora ušla u uži krug. Ukazuje da se u odluci izvršnog direktora Gorana Jandreoskog o imenovanju Draškovića navodi da ima bogato međunarodno iskustvo u vazduhoplovstvu i na najodgovornijim pozicijama u korporacijama, među kojima je najznačajnija pozicija generalnog menadžera u Lufthanzi u Letoniji, Rusiji i Nigeriji. Knežević tvrdi da je uvidom u dokumentaciju iz prijave za ovo radno mjesto, konstatovala da nema dokaza da je bio na ovoj poziciji niti da je bio angažovan na značajnim projektima. -Jedini projekat na kojem je

Drašković bio angažovan, a evidentirano je u dosjeu, jeste flaširanje vode u fabrici Lipovo, od čijeg stečajnog upravnika je pribavio potvrdu da je bio izvršni direktor – navodi Knežević u tužbi. Drašković je, kako ukazuje, kao dokaz angažmana dostavio kopiju ID kartice Lufthanza grupe i kopiju boravišne dozvole u Rusiji iz koje se može vidjeti da je bio generalni direktor AD 3AO Aeromil od 2014. do 2018. godine. Ovo, ističe, nijesu dokazi o radu u Lufthanzi niti se na osnovu njih neko može primiti u radni odnos, pa ukazuje da je Drašković na neodređeno vrijeme imenovan bez dokaza. -Prostim pretraživanjem interneta dobija se informacija da je kompanija koju je Drašković naveo u biografiji kao poslodavca u Nigeriji, ćerka firma Lufthanze specijalizovana za ketering, dakle snabdijevanje vodom i hranom putnika, što u potpunosti odgovara stručnim kvalifikacijama Draškovića kao tehnologa i magistranta flaširanja vode – navodi Knežević. Umjesto uvjerenja o zdravstvenom stanju, tvrdi, Drašković je dostavio uvjerenje o radnoj sposobnosti izdato u Domu zdravlja Mojkovac bez zavodnog pečata, na čijem mjestu se nalazi okrugli pečat. Od suda traži da poništi ili utvrdi ništavost odluke o njegovom izboru i naloži Aerodromima da u ro-

ID kartica kojom je Drašković dokumentovao rad na odgovornim funkcijama u Lufthanza grupi

ku od 15 dana od pravosnažnosti presude raspiše novi oglas za ovo radno mjesto.

ODGOVOR NA TUŽBU

Iz Aerodroma tužbu ocjenjuju neosnovanom i ukazuju da je Knežević, u pokušaju da postupak prikaže nezakonitim a kandidata nepodobnim, postigla suprotno, pokazujući da je Drašković ispunio sve uslove tražene oglasom, pa i više od toga. -Pravo poslodavca je da među prijavljenim kandidatima po

Građanska inicijativa ,,21. maj“ traži sagledavanje učinaka i posljedica programa ,,Evropa sad“ PODGORICA - Ministar finansija Aleksandar Damjanović trebalo bi da što prije javnost obavijesti o realnim učincima i finansijskim posljedicama programa ,,Evropa sad“, poručuju iz Građanske inicijative ,,21. maj“. - Već sada je očigledno da se mora raditi temeljita revizija ovog programa i definisati realna javna ekonomska politika koja neće uključivati novo zaduživanje, koja će morati da vrši odgovarajuće fiskalne korekcije i koja neće politiku zarada u privatnom sektoru tretirati na način kojim se guši slo-

Fiskalni udar

boda preduzetništva i tržišna ekonomija - navodi se u saopštenju predstavnika ekonomskog tima GI ,,21. maj“. Oni smatraju da revizija rada prethodne Vlade mora uključiti i pitanje pravne odgovornosti za populističku ekonomsku politiku bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića. Cilj je, kako tvrde u GI ,,21. maj“, bio da se minimalne i druge zarade u javnom i privatnom sektoru povećaju nezavi-

sno od tržišnih razloga i da se na taj način obezbijedi dobra startna pozicija za planiranu političku stranku. - Pritom, državni i opštinski budžeti su bili kolateralna šteta takve ekonomske politike. Istovremeno, povećanjem korporativnih i obligacionih poreza u enormnom iznosu od oko 70 odsto, realni privredni sektor je izložen najvećem fiskalnom udaru u posljednje skoro dvije decenije - navodi se u saopštenju. S. P.

Ekonomija

Četvrtak, 12. maj 2022.

imenovanja Vladana Draškovića

novali za mercijalnog Drašković je, kako ukazuje Knežević, kao dokaz angažmana dostavio kopiju ID kartice Lufthanza grupe i kopiju boravišne dozvole u Rusiji iz koje se može vidjeti da je bio generalni direktor AD 3AO Aeromil od 2014. do 2018. godine. Ovo, ističe, nijesu dokazi o radu u Lufthansi niti se na osnovu njih neko može primiti u radni odnos, pa ukazuje da je Drašković na neodređeno vrijeme imenovan bez dokaza

sopstvenoj ocjeni, a pod uslovom da su ispunjeni uslovi dati oglasom, izabere kandidata za kog procjenjuje da će najbolje odgovoriti potrebama radnog mjesta. Zato se zakonodavac ne bavi detaljno regulisanjem ovog dijela nego ostavlja slobodu poslodavcu – stoji u odgovoru na tužbu Aerodroma. Navode Knežević odbacuju kao paušalne, netačne i bez pravnog i činjeničnog utemeljenja. Ne spore njeno ili pravo bilo kog učesnika konkursa da pokrene postupak ukoliko smatra da je proces nezakonit, da je diskriminisan ili da izabrani kandidat

ne zadovoljava uslove, ali smatraju da u ovom slučaju nijedan od ovih razloga ne postoji. -Zakonitost zasnivanja radnog odnosa cijeni se na osnovu ispunjenosti materijalnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, ali i na osnovu formalnih uslova, koji se tiču postupka. Iz sadržaja tužbe vidi se da je zakonitost u predmetnom postupku neupitna – tvrde iz Aerodroma u odgovoru na tužbu. Knežević i u tužbi zbog imenovanja Radulovića, koji je sin poslanika PZP Branka Radulovića, tvrdi da ne zadovoljava uslove oglasa te da nema traženo radno iskustvo. Na njenu inicijativu Uprava prihoda i carina je potvrdila da Radulović nije bio prijavljen u kompaniji Wir metaloprerada, čiju je potvrdu o zaposlenju dostavio uz prijavu za posao, a Zavod za zapošljavanje da je nekoliko mjeseci, za koje u potvrdi stoji da je rukovodio sektorom za proces prerade metala, Radulović istovremeno bio i na evidenciji nezaposlenih. M. Lk.

Kompanija One pustila u rad prvu 5G baznu stanicu

Rekordna brzina prenosa podataka od 1648 Mbps

PODGORICA – Kompanija One pustila je u rad prvu 5G baznu stanicu koja pokriva područje Rimskog trga u Podgorici i upravne zgrade i već u prvoj sedmici testiranja zabilježena je rekordna brzina prenosa podataka u Crnoj Gori od 1648 Mbps. Iz te telekomunikacione kompanije navedeno je da ova brzina, na primjer, omogućava gledaocu da film od dva sata u visokoj definiciji (1080p) sa streaming platforme, kakva je HBO Max koju koriste One korisnici, preuzme sa interneta za dvadesetak sekundi. Izvršni direktor kompanije One Branko Mitrović kazao je nakon sastanka u Agenciji za elektronske komunikacije i poštan-

sku djelatnost (EKIP), kojem su prisustvovali i predstavnici mađarske kompanije 4iG i članovi savjeta EKIP-a, da kompanija One gradi mrežu za budućnost, koja će pružiti mnogo više od vrtoglavih brzina. – Omogućiće dalji razvoj pratećih industrija i pokrenuće potpuno novu eru međusobno povezanih uređaja – rekao je Mitrović. On je zahvalio EKIP-u na podršci tokom ovog zahtjevnog procesa i na tome što su im omogućili testiranje 5G mreže na standardizovanom spektru 3600 megaherca (MHz) i istakao da One spremno dočekuje aukciju upravo za ovaj opseg, koja je najavljena za drugu polovinu godine. S. P.

Vlada Srbije ipak dozvolila slobodan izvoz brašna

Cijena pšenice raste, pekari očekuju i poskupljenje brašna PODGORICA – Vlada Srbije juče je dozvolila slobodan izvoz brašna, nakon što su utvrdili da je snabdjevenost brašnom i pšenicom na domaćem tržištu dobra. To će, kako su saopštili, omogućiti da se pred žetvu rasterete silosi kako bi primili novi rod, kao i da se sačuvaju tržišta regiona na kojima je Srbija tradicionalno prisutna. – Imajući u vidu dovoljne raspoložive količine brašna i pšenice, slobodan izvoz brašna imaće višestruki pozitivan ekonomski uticaj na domaće tržište, dovešće do većeg upošljavanja domaćih prerađivačkih kapaciteta i mlinovima omogućiti akumulaciju finansijskih sredstava neophodnih za otkup novog roda u žetvi – saopšteno je iz Vlade Srbije.

PEKARI

Zamjenik Grupacije pekara pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Nikolić očekuje da će cijena brašna iz Srbije porasti, imajući u vidu povećanu tražnju pšenice na berzi čija je cijena u rastu. Navodi da je prema posljednjem izvještaju Novosadske produktne berze, referentne za naš region, sa 35 povećana na 40 dinara po kilogramu, dodajući da će taj rast pratiti i cijene brašna. – Domaći dobavljači su već povećali cijene nakon što je crnogorska Skupština izglasala ukidanje PDV-a za brašno čija je cijena u tom momentu bila 520 eura bez PDV-a po toni, koja je od ponedjeljka skočila

centi za sada ostaje cijena hljeba

na 540 eura. Očekujem da će brašno i u Srbiji poskupiti, jer je na prvo puštanje izvoza koštalo 430 eura po toni, a sada je 450 eura, a kako raste cijena pšenice, vjerujem da će brašno dostići i 480 eura – kaže Nikolić Pobjedi. Ipak smatra da će realna slika biti jasna tek za desetak dana, jer proizvođači često daju nešto niže cijene kako bi se vratili na tržište, a onda naknadno postavljaju realnu cijenu. Nikolić objašnjava da su pekari postojeću cijenu hljeba od 80

Juče održan sastanak predstavnika MUP-a i sindikata u vezi sa obračunom zarada

centi kalkulisali sa cijenom brašna od 520 eura, ali navodi da za sada neće podizati cijene svojih proizvoda. – Ipak, ukoliko dođe do značajnijeg poskupljenja, bojim se da ćemo morati korigovati cijene – kaže Nikolić.

MLINARI

Direktor Monteklasa iz Nikšića Predrag Marojević je kazao za Pobjedu da su cijene brašna simbolično, za par procenata, povećane nakon što je ukinut PDV, ali da nakon toga više nije bilo nikakvih uvećanja. – Cijene koje su važile prije nedjelju važe i dalje. To uvećanje se odnosilo na usklađivanje sa svjetskom berzom, pa je kod našeg dobavljača Mlinske industrije Popović, čiji smo zastupnici u Crnoj Gori, tona

brašna tip 500 trenutno 460 eura po toni. Ipak, šta će se dešavati narednih dana to ne može niko da predvidi, imajući u vidu da je pšenica berzanska roba – navodi Marojević. Smatra da se cijene ne mogu ograničiti na način na koji se planira, s obzirom na to da je Crna Gora uvozno orijentisana. – Niti mi niti bilo ko u Crnoj Gori ne može uticati na dešavanja, jer nijesmo proizvođači. Logično je da će doći do određenog rasta, ali u ovom momentu niko ne može da zna kolikog. Ono što je dobro jeste što je Srbija, zbog žetve koja se priprema, pustila slobodan izvoz brašna kako bi rasteretila silose, pa je to nešto što bi moglo uticati da cijena bude koliko-toliko stabilna – smatra Marojević. M. Lk.

Iz kompanije Merkator-CG tvrde da su ispoštovali izmjene Zakona o PDV-u

Očekuju da Adžić I u Idea marketima ispuni obećanje snižene cijene brašna, ulja i soli

PODGORICA – Sindikat Uprave policije predložio je na jučerašnjem sastanku predstavnicima MUP-a niz zakonskih mogućnosti za korekciju zarada zaposlenih, kazao je Pobjedi predsjednik sindikalne organizacije Mladen Šuškavčević.

– Odgovor na dio zahtjeva očekujemo do subote, a u zavisnosti od odgovora organi sindikata će odlučiti o daljim koracima – rekao je Šuškavčević i naglasio da zahvaljuju ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću na dosadašnjim aktivnostima po pitanju rješavanja problema koji opterećuju službenike policije. – Sindikat i svi zaposleni očekuju da će obećano biti ispunjeno u što kraćem roku – poručio je Šuškavčević. Podsjećamo da je zaposlenima u Upravi policije smanjena aprilska plata između 30 i 94 eura u zavisnosti od radnog mjesta, bez informisanja služ-

Odgovor na dio zahtjeva očekujemo do subote, a u zavisnosti od odgovora organi sindikata će odlučiti o daljim koracima – rekao je Šuškavčević benika ili sindikata. Za smanjenje plata su saznali kada su dobili poruku o isplati plate od banke. Saznali su da je to naložilo Ministarstvo ekonomskog razvoja zbog drugačijeg obračuna beneficiranog staža. Iz Sindikata Uprave policije tvrde da dvije godine traže povećanje plata i navode da jedino njima nije porasla od 2016. godine, ne računajući obračun po programu ,,Evropa sad“. Osim toga, insistiraju da se napravi kolektivni ugovor, za koji tvrde da nije na snazi već deset godina. N. K.

PODGORICA-Iz trgovačke kompanije Merkator-CG, u okviru koje posluju Idea marketi, saopštili su Pobjedi da su nakon izmjena Zakona o PDV-u umanjili cijene brašna, ulja i soli. -Kompanija Merkator-CG uredno ispunjava sve svoje obaveze u skladu sa zakonom na propisan način. Novim izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost smanjuje se iznos PDV-a na osnovne životne namirnice i to brašno, ulje i so. U vezi sa tim, snizili smo cijene na ove osnovne životne namirnice za iznos stope PDV-a – kazali su iz Merkatora-CG. Poslanici su prošle sedmice izglasali izmjene Zakona o PDVu kojima se ukida porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so smanjuje na sedam odsto. Time se omogućava da pojeftini ulje, so i brašno, ali Zakon ne obavezuje trgovce na to. I iz trgovačkih kompanija Domaća trgovina i Franca marketa su Pobjedi u utorak kazali da su umanjili cijene brašna, ulja i soli. Osim izmjena Zakona o PDV-u parlamentu je prošle sedmice izglasano da Vlada ima pravo da prepolovi akcize za gorivo na tri mjeseca, na osnovu čega je gorivo narednih 15 dana jeftinije 14 i 18 centi. U utorak je usvojen i zakon kojim se Vladi omogućava da na tri mjeseca ograniči cijene proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. S. P.

Kursna lista USD

1.05530

GBP

0.85393

JPY

137.07000

CHF

1.04460

Društvo

Cetinjanke i Cetinjani ne odustaju od šetnji podrške hrabrom narodu Ukrajine

Četvrtak, 12. maj 2022.

Elektronska sjednica Savjeta AEM juče bez postignutog dogovora

Nikolić: Protiv Vukovića se vodi hajka, Bošković „Ovo nije svijet sprovodi samovolju Sa jučerašnjeg 77. skupa u prijestonici

po našoj mjeri“

PODGORICA - Građanke i građani Cetinja i juče su održali šetnju podrške hrabrom narodu Ukrajine u borbi za slobodu. Oni iskazuju podršku herojima u borbi za slobodu, ali i počast žrtvama rata - od samog početka ruske agresije na tu zemlju 24. februara. Juče su, 77. dana rata nosili transparent „Ovo nije svijet po našoj mjeri“. Okupljeni građani su tako dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su poštu svim ukrajinskim žrtvama u nadi i želji da je prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 h ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručeno je sa Cetinja. J. M.

Evropska komisija najavila nova pravila u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu

U 2021. preko 85 miliona prijavljenih slučajeva PODGORICA - Evropska komisija (EK) će uvesti nova pravila za sprečavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu – saopšteno je juče iz EU info centra. Istakli su da je tokom 2021. godine na internetu postavljeno 85 miliona slika i video zapisa koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, te da su to samo prijavljeni slučajevi širom svijeta. - A mnogo više njih nije prijavljeno, seksualno zlostavljanje djece je sveprisutno. Pandemija kovid-19 pogoršala je problem, pri čemu je fondacija Internet Watch primjetila porast od 64 odsto u izvještajima o potvrđenom seksualnom zlostavljanju djece u 2021. u odnosu na prethodnu godinu – piše u saopštenju. Pojasnili su da je sadašnji sistem zasnovan na dobrovoljnom otkrivanju i prijavljivanju od strane kompanija, ali da se pokazao nedovoljnim za adekvatnu zaštitu djece. Predložena pravila će obavezati pružaoce usluga da otkriju, prijave i uklone materijal o seksualnom zlostavljanju djece na svojim uslugama. Provajderi će morati da procijene i ublaže rizik od zloupotrebe svojih usluga, a preduzete mjere moraju biti srazmjerne tom riziku i podložne strogim uslovima i zaštitnim mjerama. - Novi nezavisni centar EU za seksualno zlostavljanje djece (EU centar) će olakšati napore pružalaca usluga tako što će djelovati kao centar ekspertize, pružajući pouzdane informacije o identifikovanom materijalu, primajući i analizirajući izvještaje od pružalaca usluga kako bi identifikovao pogrešne izvještaje i spriječio ih da dođu do sprovođenja zakona, brzo proslijeđivanje relevantnih izvještaja za akciju sprovođenja zakona i pružanje podrške žrtvama - ističe se u saopštenju. Nova pravila će pomoći da se djeca spasu od daljeg zlostavljanja, spriječiće ponovno pojavljivanje materijala na mreži i privesti prestupnike pravdi. U nedostatku usklađenih pravila na nivou EU, platforme društvenih medija, usluge za igre na sreću, drugi provajderi hostinga i onlajn usluga suočavaju se sa različitim pravilima. Određeni provajderi dobrovoljno koriste tehnologiju za otkrivanje, prijavu i uklanjanje materijala o seksualnom zlostavljanju djece na svojim uslugama. - Preduzete mjere se, međutim, uveliko razlikuju i dobrovoljna akcija se pokazala nedovoljnom za rešavanje ovog pitanja. Ovaj predlog se zasniva na Zakonu o digitalnim uslugama i dopunjuje ga odredbama za rješavanje specifičnih izazova koje predstavlja seksualno zlostavljanje djece na mreži - saopšteno je iz EU info centra. R.D.

PODGORICA – Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Branko Bošković izrazio je samovolju i zloupotrijebio službeni položaj time što je, između ostalog, na dnevni red jučerašnje elektronske sjednice uvrstio dva pitanja koja nijesu u skladu sa zaključcima sa prethodne sjednice, a sa kojim se nijesu saglasili svi članovi tog tijela, kazala je Pobjedi članica Savjeta AEM Andrijana Nikolić.

- Ovo je promjena onoga što je dogovoreno na prethodnoj sjednici i to Bošković radi sam, bez saglasnosti ostalih - ističe ona. Članovi SAEM-a su, pored Nikolić i Boškovića i Edin Koljenović, Rajko Todorović Todor i Milan Radović. Nikolić i njen kolega iz Savjeta Rajko Todorović Todor nijesu prihvatili dnevni red na kojem je druga tačka bila „Zahtjev za dostavljanje ponuda za pravno mišljenje“ a koja se odnosi na to da će se ponude dostaviti advokatskim kancelarijama „Prelević“ i „Vukmirović-Mišić“, a koje bi trebalo da utvrde da li je dokumentacija direktora AEM Gorana Vukovića ispravna. To je uslijedilo nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije 26. aprila ove godine objavila mišljenje u kome piše da je ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije u postupku imenovanja Vukovića na mjesto direktora AEM jer je njegova supruga članica Disciplinske komisije, koju formira Vlada. Nikolić navodi da je formirano mišljenje temeljeno članom 44 Zakona o ASK koji glasi da „ugrožavanje javnog interesa, u smislu ovog zakona, podrazumijeva povredu propisa, etičkih pravila ili mogućnost nastanka takve povrede koja je izazvala, izaziva ili prijeti da izazove opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i životne sredine, povredu ljudskih prava ili materijalnu i nematerijalnu štetu po državu ili pravno i fizičko lice, kao i radnju koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna“. Takođe ističe i član 72 istog zakona u kome piše da „integritet predstavlja zakonito, nezavisno, nepristrasno, odgovorno i transparentno vršenje poslova kojim javni funkcioneri i drugi zaposleni u organu vlasti čuvaju svoj ugled i ugled organa vlasti, obezbjeđuju povjerenje građana u vršenje javnih funkcija i rad organa vlasti i otklanjaju sumnju u mogućnost

Ako se zove inspekcija, onda ta inspekcija neće samo da pregleda dokumentaciju Vukovića već i sve ostale, a da li će ta opservacija da odgovara „samoglasajućem“ predsjedniku Savjeta, upitala je članica Savjeta AEM Andrijana Nikolić

nastanka i razvoja korupcije“. ASK je u julu 2021. godine utvrdila da on nije u sukobu interesa i da nema zakonskih ograničenja za njegovo imenovanje. Međutim, u aprilu ove godine tvrde suprotno - ASK je objavila mišljenje u kome Vuković nije mogao da podnese kandidaturu zbog istog razloga zbog toga što mu je supruga članica Disciplinske komisije. Savjet AEM je o tom pitanju raspravljao u nekoliko navrata. - Mi smo već u zaključku sa ranijih sjednica naveli da pravna služba AEM treba da predloži neke advokatske kancelarije, a Savjet AEM da eventualno proširi tu listu, te da, pošto je predmetna stvar vezana za odluku Savjeta, se isti odluči za jednu od ponuđenih kancelarija. Međutim, mimo toga Bošković daje inicijativu za prijedlog advokatskih kancelarija, bez da su pravne službe AEM uopšte imale prilike da se uključe u ovaj proces. Već tada sam tražila zapisnik sa 305. sjednice od

Goran Vuković

Andrijana Nikolić

28. 4. koji mi je poslat tek 10. 5. nakon mejla u kojem navodim da nijesam saglasna sa tačkama 2. i 3. 307. sjednice (elektronska sjednica) u kojima se traži: saglasnost za zahtjev za dostavljanje ponuda za pravno mišljenje advokatskim kancelarijama ,,Prelević“ i ,,Vukmirović-Mišić“ i saglasnost za yahtjev Upravi za inspekcijske poslove pojasnila je Nikolić za Pobjedu. Treća tačka dnevnog reda koji je kandidovao Bošković glasi „Zahtjev Upravi za inspekcijske poslove“, odnosi se takođe na „češljanje“ Vukovićeve dokumentacije. Međutim, Nikolić navodi da, kad su razmatrali Vukovićevu situaciju, ni u jednom trenutku nijesu spominjali inspekcijski nadzor. - Donijeli smo zaključak da imamo sastanak i da tu pozovemo eksperte iz oblasti medija i radnog prava, kao i nekoga iz ASK, da čujemo mišljenja ljudi iz struke, kako bismo mogli sagledati kompletnu situaciju, ali

do toga nije došlo jer je Bošković zanemario zaključak sa 305. sjednice i uradio ono što on želi- kategorična je Nikolić. Smatra da pojedini ljudi vode hajku protiv Gorana Vukovića. - To odgovorno tvrdim. Ako se zove inspekcija, onda ta inspekcija neće samo da pregleda dokumentaciju Vukovića već i sve ostale, a da li će ta opservacija da odgovara „samoglasajućem“ predsjedniku Savjeta – upitala je Nikolić. Navela je da ako se utvrdi nezakonitost toga što je Bošković pri izboru za predsjednika Savjeta glasao sam za sebe, onda su pravno neutemeljeni akti koje je on potpisao. Kaže i da je nedopustivo da se o ovako važnim pitanjima govori na sjednicama koje su zatvorene za javnost i navodi da je o tome obavijestila Boškovića i ostale u Savjetu. - Očita je samovolja predsjednika Savjeta da mijenja zaključke koje donosimo na sjednicama, a i jasna je intencija ovakvih presedana - zaključila je Nikolić. Pobjeda je juče kontaktirala nakon ovakvih tvrdnji i predsjednika Savjeta Branka Boškovića, koji nas je u razgovoru uputio na PR službu AEM. Poslali smo pitanja da odgovori na tvrdnje koje su izrečene u ovom tekstu, ali do zaključenja broja odgovor nijesmo dobili. Rajko Todorović Todor istakao je takođe da će zahtijevati da sve sjednice SAEM-a budu javne, te da elektronske sjednice nemaju smisla. - Sjednicama treba da prisustvuju mediji i ne treba da budu elektronske. Na ovaj način nema komunikacije niti se može povesti razgovor i rasprava o ozbiljnim temama – kazao je Todorović. Istakao je da je zakazivanje elektronske sjednice ,,mizerno bježanje od sučeljavanja činjenica i apsolutno ne odgovara funkciji Savjeta“. K. J.

Društvo

Četvrtak, 12. maj 2022.

Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije reagovao na tvrdnje u tekstu ,,Bošković je za predsjednika izabran nezakonito“

Todorović iznio niz stavova koji ne odgovaraju realnosti

PODGORICA - Povodom teksta koji je juče objavljen u Pobjedi ,,Bošković je za predsjednika izabran nezakonito“ oglasio se predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije dr Branko Bošković.

- Član SAEM-a g. Rajko Todorović iznio je niz stavova koji ne odgovaraju realnosti rada Agencije uključujući i Savjet. G. Todorović od samog početka opstruira rad SAEMa, da kao nadležni organ adekvatno odgovori na izazove povodom postojanja ograničenja zbog kojih direktor AEM-a nije mogao biti imenovan, jer nije ispunjavao jedan od uslova propisanih konkursom. SAEM ovo važno pitanje želi da tretira na što bolji način, i u skladu sa Zakonom, i da prikupi adekvatna mišljenja relevantnih institucija posebno imajući u vidu da direktor AEM i dalje negira postojanje ograničenja za vršenje njegove funkcije. G. Todorović od početka radi na zataškavanju ove teme iznošenjem neistina, ličnim napadom na članove i onemogućavanjem rada SAEM-a po ovom pitanju. Kao predsjednik SAEM-a učestvovao sam 16-17. 9. 2021. na međunarodnoj konferenciji koju je organizovala Agencija za elektroničke medije u Zagrebu, a dan ranije sam imao bilateralne sastanke na poziv predsjednika hrvatskog AEMa. Informacije o službenom putu sa troškovima se mogu dobiti na uvid. Funkciju predsjednika SAEMa obavljam na profesionalan i odgovoran način u skladu sa zakonom. Za svoj rad primam mjesečnu nadoknadu koja se

Tajnost glasanja u postupku izbora aktuelnog predsjednika SAEM-a obezbijeđena je time što na sjednici nije bilo predstavnika medija. O glasanju je sačinjen zapisnik na koji niti jedan član SAEM-a nije imao prigovor ili izdvojeno mišljenje - napisao je Bošković u reagovanju obračunava u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima i Statutom Agencije. Od imenovanja na mjesto predsjednika SAEM-a do januara o.g. naknada koju primam je bila ista kao i naknada ostalih članova. U januaru je SAEM donio odluku o izmjeni Statuta kojom je predviđeno da predsjednik, zbog obima posla, ima pravo na mjesečnu naknadu uvećanu za 10%, što je realizovano zaključno sa aprilom. Zbog obaveze usklađivanja sa Zakonom o privrednim društvima, SAEM je 20. 4. usvojio novi Statut kojim je izjednačena naknada članova i predsjednika, pa sam 28. 4. direktoru uputio zahtjev da se pripremi dokumentacija koja će biti osnov za povraćaj sredstava. Saglasno Poslovniku o radu SAEM-a, sve sjednice otvorene su za javnost, ukoliko se većinom glasova drugačije ne odluči. Na sajtu se objavljuje poziv za sjednicu.

POSTUPAK GLASANJA

Poslovnikom o radu SAEM-a predviđeno je da je glasanje za izbor predsjednika tajno. Međutim, Poslovnik ne daje niti jednu indiciju o tome kako se postupak tajnog glasanja treba sprovesti, niti je postupak tajnog glasanja posebno propisan. Štaviše, kod drugih pitanja, koja se ne tiču izbora predsjednika, Poslovnik daje apsolutnu slobodu da odredi na koji se način ima obaviti tajno glasanje. Tajnost glasanja u postupku izbora aktu-

Tvrdim da nikada nijesam tražio da bilo koji emiter, pa ni Adria TV, ima privilegovan ili povlašćen položaj i da se donose odluke koje nijesu u skladu sa zakonom

elnog predsjednika SAEM-a, obezbijeđena je time što na sjednici nije bilo predstavnika medija. O glasanju je sačinjen zapisnik na koji niti jedan član SAEM-a nije imao prigovor ili izdvojeno mišljenje. Dodatno, svi zakonski rokovi za sporenje procedure su protekli. G. Todorović ovo pitanje je pokrenuo tek u oktobru prošle godine i to u periodu kada se u medijima pojavila informacija da je direktor AEM-a Goran Vuković biran protivno odredbama ZEM-a. Pravila o izboru predsjednika SAEM-a sistemski, organizaciono i nomotehnički razlikuju se od drugih pravila glasanja na sjednicama SAEM-a. To nam dokazuje i raspored odredbi u Poslovniku o radu SAEM-a. Njegov član 13 stav 2 nedvosmisleno propisuje da je predsjednik izabran kad dobije većinu članova od ukupnog broja članova. Kako su za predsjednika glasala tri od ukupno tada četiri člana SAEM-a, nedvosmisleno je izbor obavljen. Dovoditi u vezu odredbu člana 26 stav 4 Poslovnika o radu koji zabranjuje članu SAEM-a da glasa „ako se odlučuje u vezi njega“, protivno je svakom važećem i mogućem tumačenju propisa. Prvo iz razloga što se ova odredba tiče tekućih pitanja u radu SAEM-a i zaštite od potencijalnog sukoba interesa iz člana 9 Poslovnika o radu. Oduzimanje prava članu SAEM-a, ne samo da nije neetički, već je najprirodnije načelo, budući da ono provijava cijelim našim pravnim sistemom od izbora čelnih mjesta u institucijama sistema do aktivnog biračkog prava. Suprotno, lišavanje članova SAEM-a ovog prava

Gospodin Todorović dovoljno je dugo član SAEM-a da bi morao znati da su subjekti regulacije Agencije sva fizička ili pravna lica osnovana u Crnoj Gori i koja obavljaju djelatnost u skladu sa crnogorskim zakonima koja regulišu oblast medija. U skladu sa navedenim, svi mediji kojima je Agencija izdala odobrenje su crnogorski mediji i moraju imati jednak status bez obzira na njihovu uređivačku politiku.

BEZ KRŠENJA STANDARDA

Branko Bošković

dovelo bi u pitanje svaki drugi izbor predsjednika, budući da je za izbor potreban neparan broj članova, koji bi ovim nesuvislim i nezakonitim sistemom bio diskreditovan i doveden do paradoksa. Dodatno, time bi se uveo i protivzakonit princip da samo određeni članovi SAEM-a imaju pravo da biraju predsjednika, što je samo po sebi pravni i elementarno logički nonsens. Zbog jasnoće i preciznosti, član SAEM-a Ranko Vujović izuzeo se od glasanja zato što mu je ubrzo nakon toga isticao

mandat, što je konstatovano u zapisniku, a ne zato što nije htio da učestvuje u glasanju. Tvrdim da nikada nijesam tražio da bilo koji emiter, pa ni Adria TV, ima privilegovan ili povlašćen položaj i da se donose odluke koje nijesu u skladu sa zakonom. To dokazuje zapisnik sa 294. sjednice SAEM-a u kojem je navedeno da je jednoglasno donešen Zaključak da se prijava Adria TV odbaci. Sve druge informacije su samo manipulacija, izvrtanje činjenica ili elementarno nepoznavanje procedura.

Na inicijativu g. Todorovića da se utvrdi odgovornost RTCG zbog izvještavanja o događajima sa Cetinja od 5. 9. 2021. godine, SAEM je od direktora AEM tražio da dostavi mišljenje da li je RTCG prekršio ZEM ili podzakonska akta AEM. U mišljenju koje je dostavljeno konstatuje se da emitovanjem predmetnog priloga nije bilo kršenja standarda i da u skladu sa tim nije bilo potrebno pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti RTCG. Podsjećam javnost da je direktor AEM dužan da, u slučaju kršenja zakonskih odredbi, pokrene postupak, dok je SAEM organ koji odlučuje isključivo po žalbama na odluke direktora AEM. I ovo je dokaz da u svom radu uvijek poštujem zakon i zalažem se za praksu u kojoj se Savjet oslanja na stručna mišljenja Agencije, kako u slučaju dodjele frekvencija Adria TV, tako i u slučaju odgovornosti RTCG za emitovanje predmetnog sadržaja – napisao je predsjednik SAEMa dr Branko Bošković. On je istakao da se ovim njegova komunikacija preko medija, a vezano za ova pitanja - završava. R. D.

Juče u Podgorici otvoren sajam Job Fair, prilika za studente da se informišu o željenom poslu i kontaktiraju potencijalne poslodavce

Informacije o poslu, praksi ili stručnom osposobljavanju

PODGORICA - Sajam poslova Job Fair doprinosi smanjenju nezaposlenosti u društvu, jer studenti imaju priliku da se u direktnom kontaktu sa predstavnicima 14 kompanija informišu o željenom poslu, praksi ili stručnom osposobljavanju, kao i da predaju biografije poslodavcima. Job Fair, koji je juče otvoren u sali Sportskog i kulturnog centra Univerziteta Crne Gore, organizuje Studentska organizacija EESTEC LC iz Podgorice, u saradnji sa Unijom poslodavaca. Dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović podsje-

Sa jučerašnjeg otvaranja manifestacije

tio je da ta naučno-obrazovna institucija 60 godina uspješno sprovodi svoju misiju – generisanja inžinjerskog kadra

u oblasti energetike i informaciono-komunikacionih tehnologija. - Vrijedni rezultati koje smo

postizali i koje postižemo nam ne daju za pravo da slavodobitno odmaramo na lovorikama, jer onaj ko se uhvati u koštac sa elektrotehnikom, taj je unaprijed osuđen na stalnu potrebu da uči i da se usavršava - rekao je Mujović. Generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović istakla je da je ta krovna poslodavačka organizacija uvidjela da projekat Job Fair može doprinijeti rješavanju problema prisutnog u društvu, a to je nezaposlenost mladih, naročito onih sa visokim stepenom obrazovanja. - Svijet i vrijeme u kojem živimo nameću potrebu brzog prilagođavanja, jer tehnološki

procesi i ekonomski trendovi zahtijevaju stalno usavršavanje i to ne samo onih koji su već zaposleni, nego i onih koji tek izlaze iz sistema obrazovanja kazala je Radulović. Predsjednik EESTEC LC Filip Marijanović rekao je da su se, kada su u oktobru saznali da će organizvati sajam poslova, koji ima tradiciju dugu 22 godine, plašili da li će uspjeti odgovoriti tom velikom izazovu. - Za nešto više od šest mjeseci smo organizovali 3D radionicu, takmičenje u programiranju, video igricu Nauka za djecu, CV radionicu, danas Job Fair, promociju našeg fakulteta budućim kolegama. Rezultati su

odlični - istakao je Marijanović. Predstavnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema Krsto Radulović kazao je da ta kompanija prvi put ima štand na Job Fair sajmu. - Na ovom sajmu iz prve ruke možemo da kažemo studentima šta ih sjutra čeka na tržištu energetike i koji su najsavremeniji trendovi u oblasti energetike, elektronike i informacionih tehnologija. U pogledu praktičnog znanja, studenti mogu puno da čuju od nas - naveo je Radulović. U okviru sajma je potpisan Memorandum o saradnji sa Centrom za omladinsku edukaciju. N. K.

Društvo

Četvrtak, 12. maj 2022.

Povodom hodočašća i litije posvećene Svetom Vasiliju Čudotvorcu Povodom dolaska patrijarha srpskog na hodočašće i litije posvećene Svetom Vasiliju Čudotvorcu Osvrt PODGORICA - Mnogo je ljudi juče pješke pošlo na hodočašće pod Ostrog iz poštovanja, duboke vjere i osjećaja zahvalnosti prema djelima koja se pripisuju Svetom Vasiliju Čudotvorcu, koji se po crkvenom kalendaru obilježava danas. Neki su hodili i pola dana, svako sa svojom mišlju, unutrašnjim porivom i vjerom s kojom su podignuti ili su je spoznali tokom života. Sve je to stvar duboko ličnog doživljaja koji ne remeti prava drugih, niti ih narušava. Posebno kada je riječ o svecu kojeg poštuju ne samo pravoslavci, hrišćani već i pripadnici drugih religija. Za kojeg respekt imaju i oni koji nijesu vjernici, kao i za Manastir u kojem su ispisane velike stranice ne samo vjerske već i državotvorne istorije Crne Gore. U isti vakat, teško je očekivati da će božji pastiri, uključujući i patrijarha srpskog Porfirija, koji će predvoditi današnju veliku litiju posvećenu Svetom Vasiliju, u posjetu eparhijama i Mitropoliji pod čijom je jurisdikcijom ova velika svetinja - doći pješke. Prosto, patrijarh i jerarsi su tu svojim pozivom i potrebom da se na više mjesta stigne u što kraće vrijeme: od Pljevalja, do Trebinja i Nikšića, odnosno svih eparhija koje imaju posebnu vezu sa Svetim Vasilijem koji je za života Bogu služio na cijelom tom podneblju, a umro u Ostrogu 1671. godine. Iz vazduha je najlakše doprijeti bilo gdje, zaobići saobraćajne gužve i vremenska ograničenja. Ali je taj vid ispunjavanja poziva i odnosa

Helikopterom kroz prostor i vrijeme

Luksuzna vozila i vazduhoplovi ostaju rezervisani za jerarhe i velikodostojnike. A pješačenje i hodočašće intimni doživljaj i posebna veza, koja je lična i nije samo dio grupnih sabranja koja zbijaju redove vjernika i pojačavaju osjećaj pripadnosti. Sve po ličnom osjećaju i doživljaju vjere

Teško je očekivati da će patrijarh na hodočašće poći pješke

prema vjeri u proteklih dvije decenije dobio, u specifičnom političkom kontekstu, dimenziju koja izaziva različit odnos javnosti prema božjim pastirima. Ili je proizveo efekte čiji je domet češće nadilazio religijske okvire nego što je tvrdio istinsku bliskost izvoru vjere. Poput ispunjavanja vjerova-

nja da će na Rumiji nići crkva, pa je nikla 2005. godine, nakon hiljadu ljeta, tako što je vojni transportni helikopter državne zajednice Srbija i Crna Gora donio objekat sa krstom – simbolično – sa nebesa. Dio javnosti, uključujući i crkvu, taj je čin proglasio za bogougodni događaj, dok je iz druge vizure, ali i prak-

tično, označen kao narušavanje kulta Svetog Vladimira koji uživa poštovanje na velikom dijelu Balkana. Nakon pojave crkve u režiji vojske i SPC, okrnjen je, ipak, broj onih koji učestvuju svake godine u procesiji iznošenja krsta na vrh Rumije i vjekovima iznose kamenje iz kojeg treba da nikne sveti-

nja... Dakle, događaja koji je bio kopča različitosti i nadilazio pojedine vjerske aspekte poštovanja sveca. Još je freškije sjećanje i na upotrebu helikoptera, ovog puta Vojske Crne Gore, kojim je „premošćeno“ nezadovoljstvo dijela javnosti zbog ustoličenja mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru i nereda koji su nastali tim povodom. I pored procjena da će se dogoditi problem, helikopter se nametnuo kao rješenje da se ispuni planirana hirotonija poslije koje je umjesto tamjana Prijestonicom danima mirisao suzavac. Patrijarh SPC je prekjuče iz Srbije doletio u Pljevlja helikopterom, a odatle nastavio u Trebinje, nakon čega je si-

noć bio u Ostrogu na liturgiji i tako, u periodu od 9. maja do danas, obišao eparhije u kojima je svojevremeno služio i veliki svetac kojem je danas posvećena velika litija. Za neke će ovo podsjećanje na „premošćavanje vremena i prostora“ biti insistiranje na formalizmu, kod drugih će proizvesti osjećaj nejednakosti pastve i božjih pastira. Jer luksuzna vozila i vazduhoplovi ostaju rezervisani za jerarhe i velikodostojnike. A pješačenje i hodočašće intimni doživljaj i posebna veza, koja je lična i nije samo dio grupnih sabranja koja zbijaju redove vjernika i pojačavaju osjećaj pripadnosti. Sve po ličnom osjećaju i doživljaju vjere. Igor PERIĆ

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao na slučaj nastavnice kojoj je u barskoj školi inspekcija privremeno zabranila da radi PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore formirao je predmet u slučaju nastavnice Jelene Barjaktarović koja predaje hemiju u barskoj Osnovnoj školi ,,Blažo Jokov Orlandić“. Inspekcija je zabranila da privremeno radi zato što su došli do saznanja da nema adekvatnu diplomu za to radno mjesto. Nastavnica je, međutim, otvorila bolovanje i to rješenje nije izvršeno. Upravo je i ombudsman reagovao na inicijativu roditelja, koji su se prije toga požalili inspekciji. - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore formirao je predmet i zatražio izjašnjenja nadležnih organa – kazali su kratko Pobjedi. Na rješenje inspekcije da se nastavnici privremeno zabrani rad uručena je žalba, o kojoj odlučuje drugostepeni organ – Ministarstvo prosvjete. Od tog resora kojim sada rukovodi ministar Miomir Vojinović čekamo odgovore na pitanja jesu li donijeli odluku, odnosno u kojoj fazi je taj postupak. Inspektor Vesko Joksimović obavio je nadzor u ovoj školi sedmog marta. Utvrdio je da Barjaktarović ne može da predaje hemiju, jer nema uslova

Ombudsman formirao predmet, Barjaktarović na bolovanju Profesorica je, kako piše u rješenju inspektora Joksimovića, diplomirana hemičarka, inženjerka za kontrolu kvaliteta i menadžment životne sredine

OŠ ,Blažo Jokov Orlandić“

za to. Tačnije, nastavnica ne ispunjava kriterijume u pogledu profila, odnosno oblasti stručne spreme za to radno mjesto. Iako je na rješenje inspektora uložena žalba, njegovo izvršenje se ne odgađa. - Rješenje ipak nije izvršeno iz razloga što je vršilac dužnosti direktora škole obavijestio postupajućeg inspektora da je Barjaktarović danom dostavljanja rješenja o privremenoj zabrani

rada otvorila bolovanje, te da je do današnjeg dana i dalje na bolovanju – rekao je Pobjedi nedavno inspektor Joksimović. Direktor škole Miško Bulatović tada je kratko kazao da je nastavnica na bolovanju. Rekao je da čovjek, kada ima privremenu spriječenost za rad, on je zaštićen. Profesorica je, kako piše u rješenju inspektora Joksimovića, diplomirana hemičarka, inže-

njerka za kontrolu kvaliteta i menadžment životne sredine. Diplomirala je 2015. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Inspektor je konstatovao da u personalnom dosijeu profesorice nema dokaza da je njena diploma nostrifikovana. Istakao je da diploma kao inostrana isprava podliježe priznavanju i vrednovanju shodno zakonskim propisima. Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi su kazali da je nastavnici rješenjem od 6. novembra 2015. godine priznata diploma o stečenom visokom obrazovanju i stručnom nazivu - diplomirani hemičar inženjer za kontrolu kvaliteta i menadžment životne sredine, nakon završenih studija u trajanju od četiri godine, izdatu na Prirodno-matematičkom

fakultetu, Univerzitet u Novom Sadu. To je učinjeno radi zapošljavanja. - Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta obratila se Jelena Barjaktović da se prizna da je 29. 10. 2020. završila master akademske studije drugog stepena na studijskom programu Master akademije studije hemije i stekla zvanje: master hemičar. Studije je završila na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Diploma je priznata od Ministastarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta 14. 4. 2022. godine – rekli su oni. U Skupštini je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala da je inspekcija utvrdila da profesorica Barjaktarović ne ispunjava uslove za to radno mjesto.

Vuksanović-Stanković je na prošloj sjednici na Cetinju rekla da Barjaktarović, mimo odluke prosvjetnog inspektora, bez validne diplome, drži časove hemije, te ,,da svoje neznanje prikriva na način što maltretira djecu“. Na njene navode reagovala je Barjaktarović tvrdeći da je poslanica SDP-a iznijela neistine, te da je na taj način narušila njen i integritet prosvjetnih radnika i škole. Poslanica je, međutim, nakon toga odgovorila da je dobro informisana. - Radi interesa učenika te škole i zaštite svog integriteta imam obavezu da ukažem da je preda mnom mišljenje Prosvjetne inspekcije, u kom se konstatuje da je prosvjetni inspektor nedvosmisleno utvrdio da Jelena Barjaktarović ne ispunjava uslove u pogledu profila - oblasti, stručne spreme radnog mjesta nastavnika hemije u osnovnoj školi - kazala je Vuksanović-Stanković. Ona tvrdi i da Barjaktarović tjera odličnog đaka da ide na dopunske, umjesto na dodatnu nastavu. - Ono što je jako važno da se učenica koja ima prosjek 5, osim iz hemije, a ide na takmičenja iz fizike i matematike, tjera da ide na dopunsku umjesto na dodatnu nastavu – rekla je poslanica. N.Đ.

Hronika

Četvrtak, 12. maj 2022.

Predsjednika Privrednog suda i stečajne upravnike saslušao sudija za istrage Višeg suda

Kotoranin osuđen na 11 dana zatvora

Odluka o pritvoru Jovaniću i grupi tek rano jutros PODGORICA – Rješenja o pritvoru do 30 dana predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću, stečajnim upravnicima Saši Zejaku, Sanji Lješković, Ranku Radinoviću i Sretenu Mrvaljeviću, te Snežani Jović - koji se sumnjiče da su kao članovi kriminalne organizacije zloupotrebom položaja u stečajnim postupcima nanijeli štetu državnom budžetu nijesu bila završena do ponoći.

POSTUPAK

Blažo Jovanić je juče doveden u zgradu Višeg suda oko 14 časova, ali pritvor mu je određen tek nakon što su članovi Sudskog savjeta na elektronskoj sjednici uvažili zahtjev sudije Jovića da se predsjedniku Privrednog suda ukine sudijski imunitet. SDT je stavilo oznaku tajnosti na predmet u kome je Jovanić označen kao vođa kriminalne organizacije koji je uz pomoć pripadnika – pojedinih stečajnih upravnika, kao i vlasnika određenih firmi dirigovao nezakonitim prodajama imovine firmi u stečaju. Zbog oznake tajnosti, advokati okrivljenih u ovom slučaju nijesu mogli iznositi detalje vezano za firme koje se oštećene u spornim stečajnim postupcima, kao ni argumente koje su njihovi klijenti predočili pred specijalnom tužiteljkom Lidijom Mitrović.

HAPŠENJA I SUMNJIČENJA

Jovanić i ostali osumnjičeni su uhapšeni u ponedjeljak ujutro po nalogu specijal-

BUDVA – Dvadesetsedmogodišnji Kotoranin P. B. osuđen je na jedanaest dana zatvora jer je svoju nevjenčanu suprugu udario, vrijeđao i prijetio joj. Odluku je donijela sutkinja za prekršaje u Budvi Jelena Stanišić. Kako se navodi, P. B. je 10.

maja u mjestu Zagora, u Kotoru, nasrnuo na svoju nevjenčanu suprugu i ošamario je, zatim nazivao pogrdnim imenima i prijetio joj. Izrečena mu je i zabrana približavanja, uznemiravanja i uhođenja nevjenčane supruge u trajanju od jedne godine. C. H.

Reakcija Sjedinjenih Država na hapšenje predsjednika Privrednog suda

Stejt department pozdravio „hrabrost i riješenost“ Novovića

Sa privođenja Jovanića

nog tužioca Vladimira Novovića, nakon čega su pretresene njihove kancelarije i stanovi. Specijalno državno tužilaštvo ni treći dan nakon hapšenja Jovanića i ostalih nije se oglašavalo saopštenjem, niti organizovalo pres konferenciju radi informisanja javnosti o privođenju čelnih ljudi iz pravosuđa i ostalih članova njihove grupe. Međutim, ime predsjednika Privrednog suda više puta je bilo u žiži javnosti a mediji su još 2020. i 2021. godine izvještavali da Specijalno državno tužilaštvo provjerava više stečajeva zbog sumnje da je nanijeta šteta za državni budžet. Specijalno državno tužilaštvo je 2020. godine, prema pisanju medija, formiralo predmet u slučaju procjene vrijednosti hotela ,,As“ nakon što je procjenitelju sa računa isplaćeno 48.000 eura i prije prodaje imovine. Pod lupom Specijalnog tužilaštva u 2021. godini bili su stečajni postupci u hotelu „As“ i u rusko-crnogorskoj kompaniji ,,Nega turs Montenegro“. Da li su ovo neki od predmeta gdje je, prema sumnjama tužilaštva, Jovanić zloupotrijebio položaj zbog čega su mu stavljene lisice na ruke – nije bilo moguće saznati. Evidentno je da se imena uhapšenih, predsjednika Privrednog suda i stečajnih upravnika, vezuju za stečajne postupke kompanija koje su godinama bile lokomotive crnogorskog razvoja i na kojima

je počivala ekonomija države. Jovanić je, uporedo sa funkcijom predsjednika Privrednog suda, obavljao i posao stečajnog sudije u KAP-u, Boksitima, ,,Radoju Dakiću“, ,,Vektra Boki“, Brodogradilištu „Bijela“, ,,Bjelasici Radi“, mljekari ,,Nika“, ,,Onogoštu“.

STEČAJEVI

Sreten Mrvaljević je bio stečajni upravnik u kompanijama ,,Bjelasica Rada“, ,,Nivel invest“, ,,Vektra Boka“, dok je Snežana Jović upravljala stečajima u Ski centru ,,Durmitor“ i nikšićkom ,,Sindčelu“. Ranko Radinović se bavio stečajima u HTP ,,Onogošt“, Motelu ,,Glava Zete“, ,,Izboru“ iz Bara, dok je Saša Zejak vodio stečaje u kompleksu Meljine, Fabrici elektroda „Plužine“, Vagresu, Montenegro erlajnzu. Sanja Lješković je bila stečajna upravnica u kompaniji ,,Mall group“ vlasnika Gorana Rašovića koji vodi spor godinama protiv nje tvrdeći da mu je u stečajnom postupku pokradena vrijedna imovina. Povodom hapšenja Jovanića oglasili su se i iz nevladine organizacije MANS saopštivši da su još u maju 2019. godine protiv njega podnijeli krivičnu prijavu zbog nezakonitih tendera za prodaju zemljišta AD Solana ,,Bajo Sekulić“ u stečaju. Iz MANS-a navode da je tada stečajni upravnik Žarko Ostojić 11. marta 2019. godine raspisao 15. tender za prodaju imovine Solane, pri čemu je na prodaju oglasio i državnu zemlju koju je Solana imala pravo da koristi samo dok je proizvodila so. B. R.

Sastanak direktora policija sa šefovima policija Jugoistočne Evrope

Neophodna zajednička briga o bezbjednosti regiona i Evrope

PODGORICA – Više se ne može govoriti o bezbjednosti pojedinih zemalja, već je neophodna briga o zajedničkoj bezbjednosti kako u Jugostočnoj Evropi, tako i na tlu cijele Evrope, ali i svijeta, zaključeno je na sastanku šefova policija Jugoistočne Evrope koji je organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske na marginama francuskog predsjedavanja Savjetom Evrope, a kojem je

Terete ga da je prijetio nevjenčanoj supruzi

prisustvovao direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Kako je saopšteno iz policije, ovom događaju prisustvuju šefovi policija 11 zemalja, direktorica EUROPOL-a Ketrin de Bol i Berndt Korner, rukovodilac JCP-a (Joint Cooperation Platform – Zajedničke koordinacijske platforme), a fokus razgovora bio je na bezbjednosnim izazovima u regionu Jugoistočne Evrope. -Sastanak šefova policija Jugo-

istočne Evrope je bio značajna prilika za diskusiju o savremenim izazovima koje nameć u fenomeni ilegalnih migracija, krijumčarenja migranata i narkotika, kao i razmatranje modaliteta daljeg unapređenja saradnje, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i njegovih implikacija na zemlje Evropske unije i regiona – saopšteno je iz Uprave policije. Dodaju da su sagovornici pozdravili podršku EUROPOL-a i JCP-a ovoj inicijativi i podsje-

PODGORICA – Sjedinjene Države pozdravile su ,,hrabrost i riješenost glavnog specijalnog tužioca u Crnoj Gori Vladimira Novovića i zvaničnika sličnih njemu u tužilaštvu i organima za sprovođenje zakona“ koji, kako se navodi u reakciji Stejt departmenta za Glas Amerike, rade na iskorjevanju endemske korupcije i pozivanju javnih zvaničnika na odgovornost. U odgovoru na upit Glasa Amerike da prokomentariše nedavno hapšenje predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, neimenovani portparol Stejt departmenta je rekao da SAD ne mogu direktno da komentarišu specifične slučajeve, ali da je ključno da Crna Gora pokaže konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. – Korupcija i organizovani kriminal imaju duboko destabilišuću ulogu u Crnoj Gori, nanoseći štetu ekonomiji, obeshrabrujući investicije, okrnju-

UPRAVA POLICIJE

Pritvor do kraja jučerašnjeg dana nije bio određen ni dvojici vlasnika firmi za privatna obezbjeđenja Paviću Globareviću i Darku Peroviću koji su, kako sumnjaju u Specijalnom tužilaštvu, učestvovali u malverzacijama u postupcima stečaja. Prema informacijama Pobjede, nakon skoro desetočasovnog saslušanja, negdje pred ponoć je sud napravio pauzu, što je nagovještavalo da će odluka o pritvoru biti određena tek u ranim jutarnjim satima. Nakon što su saznali da je objavljena pauza, advokati osumnjičenih dogovorili su se da rješenja o eventualnom pritvoru do 30 dana ili odbacivanju zahtjeva za dio osumnjičenih preuzmu kada se tužilačka kancelarija otvori. Kako saznaje naš list, sudija Dragoje Jović je satima odmjeravao odluku jer je slučaj tehnički komplikovan, a i pretpostavljena je različita uloga osumnjičenih.

Brđanin sa šefovima policija Jugoistočne Evrope

tili na značaj saradnje sa EUROPOL-om i njegovo posredovanje u očuvanju sigurnosti Evrope. -Istaknuta je i podrška na putu evropskih integracija uz do-

prinos efikasnijoj regionalnoj i operativnoj policijskoj saradnji i upotrebi EU mehanizama, posebno u segmentu borbe protiv terorizma, organizovanog kriminala i ilegalnih mi-

jući demokratiju i usporavajući proces pristupanja Evropskoj uniji. Ključno je da Crna Gora pokaže konkretne rezultate u toj oblasti, što znači ne samo hapšenja, već i uspješno procesuiranje slučajeva na visokom nivou – poručio je portparol Stejt departmenta. Takođe je naveo da će „jaki, dobro obrazloženi slučajevi, koji rezultiraju osudama, poboljšati povjerenje javnosti u institucije, tako što će jasno pokazati da nema nekažnjivosti i da niko nije iznad zakona“. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić uhapšen je u ponedjeljak po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Sredinom aprila uhapšena je bivša dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica zbog sumnje da je počinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i protivzakoniti uticaj. C. H.

gracija – navodi se u saopštenju. Sastanak je završio prilikom za bilateralne sastanke čelnika policija u okviru koje se direktor Brđanin susreo sa direktorom Nacionalne policije Republike Francuske Frederikom Voom i zamjenikom direktora policije Grčke Georgiosom Gianinasom. Sastancima je prisustvovao i pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević. -Ovi susreti su bili značajna prilika za razgovor o dosadašnjoj saradnji na svim nivoima, ali i o modalitetima njenog unapređenja u oblastima od obostranog interesa – naveli su iz policije. A. R.

10 Povodi

Četvrtak, 12. maj 2022.

STAV: Ukrajinska odbrana i velikoruska politika prema Evropi

,,Gledam u nebo...“

Dok bombarduju gradove Ukrajine, njene muzeje, manastire, crkve, kulturnoistorijske spomenike i drugo neka se sjete Sergeja Koroljova, neka se sjete svih onih Ukrajinaca koji su dali doprinos ne samo Rusiji već i čitavoj Evropi i svijetu

Piše: Božidar PROROČIĆ

ergej Koroljov (19061966), ukrajinski naučnik, čijom su zaslugom Sovjeti otišli u svemir, naučnik i istraživač u oblasti raketnih programa, astronautike, konstruktor, član Akademije nauka SSSR-a rukovodio je raketnim programom SSSR-a. Pod njegovim vođstvom lansirana je prva interkontinentalna balistička raketa, prvi vještački satelit Zemlje, prvi pilotski svemirski let i lansirana raketa na putu ka svemiru. Smatra se osnivačem praktične astronautike i jednim od najvećih naučnika svih vremena. Proganjan i stigmatizovan od Rusa, pritvaran i hapšen kao antiruski element. Njegova šćerka Natalija o svom ocu piše: ,,Sama riječ Ukrajina je izgovarana u našoj porodici s velikim poštovanjem, s velikom ljubavlju. Moj otac je djetinjstvo proveo u Nižinu, rođen je u Žitomiru, živio je u Kijevu, Odesi. Prve dvadeset četiri godine, skoro polovinu života, otac je proveo u Ukrajini. Jako ju je volio. Volio je ukrajinske pjesme i ukrajinski jezik. Tako su ,,Gledam u nebo“, ,,Širom Dnjepar huči i uzdiše“ omiljene pjesme bake i oca... Pjesma ,,Gledam u nebo i mislim da razmišljam...“ bio je jedan od motiva koji je budućeg osnivača praktične svjetske astronautike doveo do zanimanja za svemir. Kada je Koroljov lansirao raketu sa prvim ukrajinskim kosmonautom Pavlom Popovičem, otpjevao je iz svemira za glavnog konstruk-

tora svoju omiljenu pesmu ,,Gledam u nebo... “ To je bilo nekada.

šta, ali i za dominaciju svojom velikoruskom politikom.

UKRAJINSKA BORBA

Zastave SSSR-a na Putinovim tenkovima u Ukrajini sa zloslutnom ,,polu-svastikom“ ,,Z“, ne predstavljaju slavom ovjenčan sovjetski antifašizam i antiimperijalizam Lenjina-Staljina već tradicije sovjetskog socijalimperijalizma tipa Hruščova-Brežnjeva, tj. neocarizma u kome je ideja vodilja jedan narod, jedna nacija, jedan vođa (diktator). Jedini postulati diktatorske politike Putina su: postojanje jedinstvene etničke, jezičke, vjerske i identitetske zajednice i civilizacije kojom dominira nacionalistički politički primat Moskve, zajednice koja uključuje i tzv. sunarodnike. To su svi slovenski narodi koji govore ruski ili zemlje koje imaju manjine koje govore ruski. Dakle, i Ukrajinci, Bjelorusi, Jermeni, Letonci i Estonci, Finci, Gruzijci, Moldavci..., koji, a ne samo Ukrajinci, ne smiju biti priznati kao suvereni narodi i države. Ne zaboravimo Putinove riječi na početku invazije na Ukrajinu, koje barem za mene, nisu bile nikakvo iznenađenje: Ukrajinci nisu narod i nisu država, nemaju pravo postojati osim pod ruskom čizmom.

Danas Ukrajina vodi svoju herojsku borbu i odbranu iz sata u sat, iz dana u dan. Nije lako kada vam zemlja gori u vatri, pepelu, krvi, suzama i patnji. Najveći krst hrabrosti nosi Ukrajina i Ukrajinci. Dok bombarduju gradove Ukrajine, njene muzeje, manastire, crkve, kulturno-istorijske spomenike i drugo neka se sjete Sergeja Koroljova, neka se sjete svih onih Ukrajinaca koji su dali doprinos ne samo Rusiji (tamnici slovenskih naroda) već i čitavoj Evropi i svijetu. Dok gaze preko leševa i krvi ovih hrabrih boraca, nevino ubijenih civila i djece, neka se sjete da će oštrica mača i pravde vladajuće Ruse kad tad stići. Vode se teške borbe u regijama istočne i južne Ukrajine, dolazi do humanitarne katastrofe. Putinova vojska ciljano bombarduje civilne objekte. Ruski vojnici ne dozvoljavaju organizovanje humanitarnih koridora i odvođenje žena i đece iz gradova, ako i dozvole - to je proganjanje na najbrutalnjim osnovama da se Ukrajinci za sva vremena uklone sa ovih prostora. Mnogi zapadni eksperti su, međutim, Putinu prebacivali da mu je navodna zaštita ruskog stanovništva u Ukrajini samo poslužila kao izgovor za rat koji je počeo 24. februara. U međuvremenu su ruske jedinice pretrpjele velike gubitke i bile primorane da se povuku iz okoline Kijeva i sa drugih oblasti u

Zastave SSSR-a na Putinovim tenkovima u Ukrajini sa zloslutnom ,,polu-svastikom“ ,,Z“ ne predstavljaju slavom ovjenčan sovjetski antifašizam i antiimperijalizam Lenjina-Staljina već tradicije sovjetskog socijalimperijalizma tipa Hruščova-Brežnjeva, tj. neocarizma u kome je ideja vodilja jedan narod, jedna nacija, jedan - diktator

Z KAO ,,POLUSVASTIKA“

Logika razvoja nove ruske monopolističke buržoazije, koja se nakon raspada SSSR, poput međuratne Njemačke, našla uniženom da bi se uzdigla investicijama zapadnog monopolskog kapitala – dovodi je do obnavljanja starih carističkih, kadetskih i menjševičkih imperijalističkih i revizionističkih socijalimperijalističkih težnji, u svojoj rastućoj ambiciji za preraspodjelom svijeta i svjetskih tržišta, ali i za dominaciju svojom velikoruskom politikom

Sergej Koroljov

Ukrajini i gotovo ništa sada ne ide po planu Kremlja. Rusku vojnu operaciju prate sve veći dokazi o ogromnim zločinima koje čini protiv ukrajinskog civilnog stanovništva.

EVROPA I RUSIJA

Neopravdana i kriminalna agresija Ruske Federacije na susjednu Ukrajinu, odnosno ,,specijalna vojna operacija“ autokrate Vladimira Putina dramatično će promijeniti

budućnost Evrope i svijeta u narednim decenijama. Diktator i autokrata Putin sliijedi velikorusku imperijalnu politiku. On svojom politikom želi da dominira i van granica Rusije i mnogo dalje i mnogo šire. Nije slučajno da je Putin u govoru koji je pripremio pred napad na Ukrajinu, u revizionističkom maniru napao Lenjina i Staljina, kao simbole principijelne nacionalne politike i prava naroda na samoopredjeljenje, koristeći teze iz

,,tajnog govora“ Hruščova. Logika razvoja nove ruske monopolističke buržoazije, koja se nakon raspada SSSR, poput međuratne Njemačke našla uniženom da bi se uzdigla investicijama zapadnog monopolskog kapitala – dovodi je do obnavljanja starih carističkih, kadetskih i menjševičkih imperijalističkih i revizionističkih socijal-imperijalističkih težnji, u svojoj rastućoj ambiciji za preraspodjelom svijeta i svjetskih trži-

TEŽINA RUSKOG PORAZA

Ipak, Putinov poraz na bojnom i političkom polju garantuje da on nikada neće ostvariti svoj suštinski politički cilj, što je bio i jedini razlog da krene u invaziju na Ukrajinu - da ponovo učini Rusiju velikom. Upotrebom gole sile, Rusija neće ostvariti svoje vojne, političke, ekonomske, jezičke, identitetske i crkvene ciljeve… Ukrajinci su organizovali snažan otpor koji će isisati krv i bogatstvo iz Rusije, a hiljade ljudi na objema stranama će umrijeti, ali Putin neće pokoriti ukrajinski narod. Rusija će iz ovog rata izaći značajno, a vjerovatno i egzistencijalno – oslabljena, a Velike Rusije kao Putinove (ideje) više nikada neće biti, ona će ostati samo san Putina. Konačno, tu je i živopisni Aleksandar Dugin, omiljeni Putinov filozof koji je u intervjuu za talijanske medije invaziju na Ukrajinu opisao ovim riječima: ,,Nije to samo pitanje denacifikacije zemlje i zaštite Donbasa, to je bitka protiv Zapada, odnosno Antihrista“. (Autor je književnik i publicista)

Svijet

Četvrtak, 12. maj 2022.

SEDAMDESET SEDMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage pojačale napade na Harkov i čeličanu u Marijupolju

Nove vlasti u Hersonu žele da se taj region pripoji Rusiji KIJEV/MOSKVA – Nove vlasti ukrajinske Hersonske oblasti, koja je pod ruskom kontrolom, tražiće da se pripoje Rusiji, saopštio je juče zamjenik lidera regionalne vojne i civilne administracije Hersona Kiril Stremousov. On je rekao da je „grad Herson Rusija“ i da se na teritoriji Hersonske oblasti neće stvarati nikakva Hersonska narodna republika i neće biti referenduma – rekao je Stremousov. - To će biti jedan jedini ukaz na osnovu zahtjeva rukovodstva Hersonske oblasti predsjedniku Rusije i biće podnijet zahtjev da se ova oblast uključi u sastav Ruske Federacije kao punopravni region - rekao je Stremousov na konferenciji za novinare. U međuvremenu je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da odluku o zahtjevu da Hersonska oblast uđe u sastav Ruske Federacije treba da donesu stanovinici tog regiona. On je naglasio da „takve sudbonosne odluke“ moraju da imaju apsolutno jasnu pravnu pozadinu, opravdanje i da budu apsolutno legitimne, kao što je to, kako je rekao, bio slučaj sa Krimom. - Da li treba ili ne treba da bude takvog zahtjeva, stanovnici Hersonske oblasti tek treba da odluče. Stanovnici Hersonske oblasti treba da odrede svoju sudbinu. Naravno, ovo je pitanje koje treba jasno i pažljivo da verifikuju i procijene advokati i pravni eksperti - objasnio je Peskov. On nije htio direktno da odgovori na pitanje da li Kremlj vjeruje da bi u tom slučaju bilo ispravnije da se održi referendum za rješavanje tog pitanja.

SAD tvrde da se Putin sprema za rat van granica Ukrajine

Ukrajinski vojnik tokom minobacačke paljbe u Harkovskoj oblasti

- Rekao sam šta sam htio da kažem. Nijesam rekao ništa o referendumu - odgovorio je Peskov. Sedamdeset sedmog dana rata u Ukrajini ruske snage nastavile su pokušaje da preuzmu čeličanu „Azovstal“ u Marijupolju gdje se nalaze stotine ukrajinskih boraca, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Tokom jučerašnjeg dana intenzivirani su i napadi na Harkov u kojima je jedna osoba poginula, a šest povrijeđeno. Ukrajinski vojni zvaničnici saopštili su da su njene snage povratile sela od ruskih trupa sjeverno i sjeveroistočno od Harkova, započinjući kontraofanzivu koja bi mogla da signalizira promjenu inicijative u ratu i da ugrozi glavno napredovanje Rusije. Jurij Saks, savjetnik ukrajinskog ministra odbrane, tvrdi da

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da odluku o zahtjevu da Hersonska oblast uđe u sastav Ruske Federacije treba da donesu stanovnici tog regiona i naglasio da „takve sudbonosne odluke“ moraju da imaju apsolutno jasnu pravnu pozadinu, opravdanje i da budu apsolutno legitimne, kao što je to, kako je rekao, bio slučaj sa Krimom je ukrajinska vojska potisnula ruske snage van područja Harkova, ističući da je taj grad sad van domašaja ruske artiljerije. Ruske trupe ispalile su sedam projektila na tržni centar i skladište robe široke potrošnje u Odesu, saopštila je ukrajinska lokalna komanda napominjući da je tom prilikom poginula jedna, a da je pet osoba ranjeno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je „nadljudsku snagu“ ukrajinskih trupa u borbi protiv ruske vojske.

Sukob izraelske vojske i Palestinaca na Zapadnoj obali

Ubijena reporterka Al Džazire

Šerin Abu Akleh

RAMALA - Reporterka Al Džazire ubijena je u pucnjavi izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali, izvijestio je juče taj katarski

Šefica američke obavještajne službe Avril Hejns rekla je da se Vladimir Putin sprema za dug sukob u Ukrajini, ali i da širi rat izvan granica. - Ocjenjujemo da se predsjednik Putin priprema za produbljeni sukob u Ukrajini tokom kojeg još uvijek namjerava postići ciljeve izvan Donbasa kaže Hejns. Rekla je i da Putin računa da će odlučnost Zapada s vremenom oslabiti.

kanal, dok je vojska sa druge strane saopštila da su je možda ubili Palestinci dok su se sukobljavali sa njenim trupama.

Jedan palestinski zvaničnik rekao je da su izraelske snage „ubile Šerin Abu Akleh“ dok je izvještavala o raciji u gradu Dženin, gdje je posljednjih nedjelja došlo do intenziviranja vojnih racija kako je nasilje poraslo, prenosi Rojters. Palestinsko ministarstvo zdravlja potvrdilo je smrt novinarke i saopštilo da je drugi reporter Ali al Samodi ranjen. Ministarstvo vanjskih poslova Palestine najoštrije je osudilo taj, kako su rekli, gnusni zločin koji su namjerno počinile okupacione snage, a koji je doveo do ubistva palestinske dopisnice Al Džazire Šerin Abu Akleh i teškog ranjavanja novinara Ali al Samuda dok su izvještavali o brutalnoj izraelskoj agresiji u gradu Dženinu.

- Zahvalan sam svim našim zaštitnicima koji uzvraćaju i pokazuju nadljudsku snagu - rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u utorak kasno uveče, ističući da se Ukrajinci bore protiv ,,nekadašnje druge najjače vojske na svijetu“. Ukrajinski predsjednik naveo je da ostaje oprezan u dopuštanju bilo kakvog osjećaja euforije ili „pretjeranih emocija“. - Nema potrebe stvarati atmosferu specifičnog moralnog pri-

- Ovaj zločin dio je pogubljenja koja se dešavaju na terenu protiv našeg naroda, a posebno protiv novinara, u sistematskom pokušaju Izraela da ućutka glas istine i da prekrije zločine izraelske okupacije. Ministarstvo drži odgovornim ekstremističkog izraelskog premijera Beneta, potpuno i neposredno odgovornim za ovaj gnusni zločin. Ministarstvo poziva specijalizovane medijske organizacije i organizacije za ljudska prava da hitno dokumentuju ovaj gnusni zločin i da ga dostave međunarodnim sudovima, posebno Međunarodnom krivičnom sudu – navedeno je u saopštenju palestinskog ministarstva. Iz tog resora su, takođe, pozvali sve zemlje da osude ovaj zločin i preduzmu praktične korake kako bi izraelsku vladu pozvali na odgovornost.

tiska kada se na sedmičnoj, pa i dnevnoj bazi očekuju određene pobjede - rekao je on. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da se kontakti Rusije i Ukrajine u sferi pregovora nastavljaju. - Kontakti između Rusije i Ukrajine su u toku - rekla je ona. Osvrnula se i na rezoluciju litvanskog parlamenta o navodnim terorističkim aktivnostima Rusije, nazvavši ih

ekstremnim potezom. U međuvremenu predstavnički dom američkog Kongresa podržao je rekordan paket pomoći Ukrajini, u ukupnom iznosu od oko 40 milijardi dolara. Dokument uključuje povećanje sredstava za ovlašćenja predsjednika. Ovo je postalo poznato tokom sastanka Predstavničkog doma američkog Kongresa. Prema riječima američkog političara Čaka Šumera, Predstavnički dom je odobrio paket pomoći Ukrajini, sada će Senat ,,preduzeti brzu akciju“ da ga odobri i pošalje predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu na potpis. Napominje se da dokument uključuje povećanje finansiranja ovlašćenja predsjednika na 11 milijardi dolara. Takva odluka omogućiće Bajdenovoj administraciji da šalje vojnu opremu i oružje iz američkih zaliha, što je jedan od glavnih načina za brzo snabdijevanje Ukrajine vojnom opremom. Kriza sa gasom zbog rata u Ukrajini i dalje se nastavlja, a protok gasa u Evropu preko Ukrajine mogao bi da padne za trećinu ukoliko Rusija ne pređe na korišćenje rute koju je predložio Kijev, nakon što je najavio da će u srijedu ujutru obustaviti protok prirodnog gasa kroz tranzitnu tačku ,,Sohranjivka“, izjavio je šef ukrajinske državne energetske kompanije ,,Naftogas“ Jurij Vitrenko. Iz kompanije „Gasprom“ je prethodno odgovoreno da je prelazak na novu trasu ,,tehnološki nemoguće“. Više od osam miliona ljudi interno je raseljeno u Ukrajini od 24. februara, kada je počeo rat, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije UN-a.

Mejl o podmetnutim bombama stigao na adrese više beogradskih škola

Učenici evakuisani, policija utvrdila da su dojave bile lažne BEOGRAD - Zbog dojave o postavljenim bombama učenici više beogradskih srednjih škola evakuisani su juče rano ujutru, da bi poslije podne ista upozorenja stigla i na adrese dva beogradska tržna centra i zoološki vrt. Ministarstvo prosvjete Srbije saopštilo je da je u pitanju bio cirkularni mejl o podmetnutoj bombi, koji su dobile 23 srednje škole i gimnazija u Beogradu o čemu su odmah obaviješteni MUP i BIA. Policija je nakon obavljenog detaljnog pretresa, kako prenosi Blic, utvrdila da su dojave bile lažne. Blic navodi i kako za sada nije poznato iz koje zemlje je cirkularni mejl poslat, kao ni ko stoji iza njega. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 12. maj 2022.

KOTOR: IBM ponovo otvorio Akvarijum „Boka“, novi sadržaj izložba na otvorenom AMSCG o izmjeni režima saobraćaja za danas

d. MalIdžan

Još 950 kvadrata za živi svijet Jadrana

Preko Mosta na Tari zastoji do 30 minuta

IBM KOTOR

Izgradnjom novih tankova većeg volumena za naseljavanje krupnijih primjeraka riba i drugih morskih jedinki moguće je vidjeti stotinak vrsta iz našeg mora, kao što su razne vrste riba, rakova, glavonožaca, sipe, hobotnice i druge – naveli su iz Centra za zaštitu biodiverziteta mora IBM-a

NOVO ISKUSTVO ZA POSJETIOCE: Detalji iz Akvarijuma „Boka“

KOTOR – Akvarijum ,,Boka“ je otvoren nakon dvomjesečne pauze. Posjetiocima su na raspolaganju dva nova paviljona u dijelu izložbe na otvorenom, ispred akvarijuma, na površini od 950 kvadratnih metara. Iz Centra za zaštitu biodiverziteta mora, u okviru Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, saopšteno je da Akvarijum ima nove tankove, poboljšane uslove za pripremu morske vode i bolje uslove života za sve morske organizme.

ISKUSTVO

– Ponovno otvaranje akvarijuma nudi i novo iskustvo za posjetioce izložbe na otvo-

renom, opremljenog sa dva izložbena paviljona, u kojima se predstavlja nevidljivi svijet mora, kao i načini zaštite Jadranskog mora od zagađenja. Pored toga, dva LED totema emituju info-materijal o akvarijumu i fascinantne činjenice o moru – objasnili su iz Centra. Radove koji su izvođeni tokom protekla dva mjeseca su realizovani kroz projekat ,,Exchange“, a izvođač je firma Dema iz Kotora. – Izveli su kompleksne radove koji su obuhvatili rekonstrukciju dvije prostorije, obnovu kamene fasade, te akvarijumskog parka. Poboljšane su instalacije, uključujući termalne pumpe za grijanje i hlađenje vode. Osvježene su kamene fasade palate Radoničić koja je

sagrađena početkom 19. vijeka – navedeno je u saopštenju.

KVADRATURA

Akvarijum je otvoren u junu 2021. godine. Na 300 kvadratnih metara posjetioci u tri povezane prostorije mogu da vide morsku floru i faunu Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva, a u jednoj je dostupan i tzv. touch tank, gdje mogu da dodirnu vodu i osjete blizinu organizama u bazenu. -Izgradnjom novih tankova većeg volumena za naseljavanje krupnijih primjeraka riba i drugih morskih jedinki moguće je vidjeti stotinak vrsta iz našeg mora, kao što su razne vrste riba, rakova, glavonožaca, sipe, hobotnice i druge – naveli su iz Centra. Akvarijum ,,Boka” se nalazi u

Jeftiniji ulaz sa plavom kartom Akvarijum je otvoren radnim danima od od 10 do 20 časova. Cijena promotivne ulaznice (uz plavu kartu) za odrasle je osam eura, za djecu i adolescente (od šest do 18 godina) četiri, za studente, penzionere i osobe sa invaliditetom 5,50 eura, porodice sa tri člana (dvije odrasle osobe i jedno dijete) i porodice sa četiri člana (dvije odrasle osobe i dva djeteta) 15 eura, dok za godišnju kartu odrasli plaćaju 20, a djeca i adolescenti 10 eura. -Plava karta je proizvod razvijen specijalno za posjetioce prekograničnog područja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Omogućava posjete po sniženoj cijeni na tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarijum (Hrvatska), Kotor i Akvarijum ,,Boka“ (Crna Gora), Vodena staza Hutovo Blato i Vodena staza Mostar (Bosna i Hercegovina). Očekuju da će Plava karta poboljšati prekograničnu mobilnost turista i doprinijeti poznavanju prekograničnog vodenog biodiverziteta – kazali su iz Centra za zaštitu biodiverziteta mora.

palati Radoničić, koja je spomenik kulture Crne Gore, a ujedno je i sjedište Instituta za biologiju mora. C.G.

HERCEG NOVI: „Igalo“ domaćin međunarodne konferencije

Eksperti govore o zdravstvenom turizmu

HERCEG NOVI – Centar izvrsnosti za biomedicinska istraživanja (CEBIMER) organizuje međunarodnu konferenciju pod nazivom ,,Održivi zdravstveni turizam“ od 12. do 14. maja u Institutu

PLJEVLJA – Lokalna uprava objavila je poziv građanima za subvencionisanu kupovinu peleta za narednu sezonu grijanja. Opština plaća 50 odsto troškova. Poziv je otvoren do 27. maja. Kako je objavljeno na sajtu Opštine, iz budžeta grada, u proteklih sedam sezona, potrošeno je za kupovinu peleta 926.984 eura, a ove godine

,,Dr Simo Milošević“ u Igalu. Konferenciju će otvoriti direktor Instituta dr Savo Marić. Centar za biomedicinska istraživanja je nastao integracijom naučno-istraživač-

kih i kliničkih laboratorija Crne Gore, uz partnerstvo sa inostranim institucijama i ekspertima. Ovaj Centar ima za cilj da postane centralna institucija za biomedicinska istraživanja u Crnoj Gori, sa

fokusom na implementaciju Strategije razvoja naučno-istraživačke oblasti i na Strategiju pametne specijalizacije koja se odnosi na zdravstveni turizam i održivu životnu sredinu. T. C.

Most na Đurđevića Tari

PODGORICA – Na magistralnom putu M-6 Pljevlja – Đurđevića Tara – lokalitet Most na Tari, od deset sati saobraćaj će biti totalno obustavljen do 30 minuta za sve vrste vozila, objavljeno je na sajtu AMSCG. Do 14. maja zbog sanacije dva klizišta na putu M-3 – dionica Šćepan Polje – Nikšić – promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Prije Plužina saobraćaj se obustavlja u dva termina, od 9 do 11 sati i od 13 do 15 sati. Do 7. juna zabranjen je prolaz svim vozilima od petlje Mateševo do naselja Mateševo, zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-13. Saobraćaj se usmjerava preko auto-puta. Tokom održavanja brdske auto-trke 21. i 22. maja, od 8.30 do 16 sati doći će do obustave sa-

obraćaja na regionalnom putu R-1 – dionica Trojica – Kotor. Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-1 dionica Mojkovačka ulica (Cetinje – Njeguši obilaznica), odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i povremeni prekidi ne duži od 15 minuta. I na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo – Kolašin, u zoni Mateševa saobraćaj se odvija jednosmjerno, a dolazi i do povremenih prekida ne dužih od 15 minuta. Iz kompanije CRBC koja gradi na auto-putu Smokovac – Mateševo podsjećaju da je pristup gradilištu dozvoljen samo zaposlenima uz posjedovanje nove propusnice. Ograničenje brzine u tunelima je 20 km/h, dok je ograničenje brzine kretanja na mjestima gdje su radovi završeni 40 km/h.C. G.

MOJKOVAC: Planinari zakazali okupljanje

UGOSTIĆE LJUBITELJE PRIRODE: Planinarski dom

Pohod Prošćenskim planinama 21. maja MOJKOVAC – Planinarski sportski klubovi Prošćenske planine, Džambas, Sinjavina i NVO Tera Nostra iz Mojkovca organizuju 21. maja šesti planinarski pohod Prošćenskim planinama. Kako je saopšteno iz Turističke organizacije, ukupna dužina pohoda je 12 kilometara, a početna tačka je mjesto Mramor. – Tokom pohoda prelazi se trasa Mramor – Burenski Do

– Đatlo – Pavlovo brdo – Karaula – Studena voda – Paljika – Planinarski dom ,,Prošćenske planine“. Nadmorska visina na startu je 1.200, na cilju 1.423, a najviša tačka na trasi je Karaula 1.678 mnv – navedeno u saopštenju. Organizatori najavljuju da je za sve učesnike obezbijeđen ručak u planinarskom domu. Povratak do startne pozicije je dužine osam kilometara. B. M.

PLJEVLJA: Opština objavila javni poziv za nabavku ekološkog ogrijeva

Iz budžeta za kupovinu peleta 400.000 eura za tu namjenu predviđeno je 400.000 eura. Opština program podsticaja kupovine peleta za domaćinstva realizuje od 2015. godine. – O uspješnosti ovog programa svjedoči podatak da se broj korisnika subvencija utrostručio.

U grejnoj sezoni 2015/16. bilo je 280 korisnika, odnosno kupljeno je 588 tona peleta, dok su za sezonu 2021/22. pelet za grijanje koristila 982 domaćinstva, odnosno kupljeno je 1973,82 tone tog ogrijeva – saopšteno je iz opštine.

Pretpostavlja se da u Pljevljima ima oko 4.000 individualnih ložišta, od kojih je 982 na pelet. Ekološki ogrijev osim domaćinstava koristi i nekoliko javnih ustanova. –To su objekti i kotlarnice Doma starih, Srednje stručne

škole, tri osnovne škole i zgrada Uprave za šume. Njihova ukupna godišnja potrošnja iznosila je 381 tona peleta – navedeno je u saopštenju uz napomenu da je na taj način, kao i postavljanjem termofasada u užem dijelu Pljevalja,

smanjeno sagorijevanje uglja za oko 1.000 tona po sezoni. Upotrebom peleta u individualnim ložištima i javnim ustanovama, smanjena je upotreba uglja za 4.951 tona a emisija ugljen-dioksida za 6.436 tona godišnje. I. I.

Crnom Gorom

Četvrtak, 12. maj 2022.

KOTOR: Odbornik PZP-a kritikovao izvještaj o radu i program rada OJU Muzeji

Lazović: Ne štede već povećavaju plate i naknade za ugovore o djelu

Slobodan Lazović

Da li mislite da budžet treba da stoji zaleđen, a da sve oko nas propada? Apsolutno stojim iza svake stavke. Nijesam neko ko putuje, organizuje poslovne ručkove i spremna sam da opravdam svaki euro koji je potrošen – kazala je direktorica Muzeja Dušica Ivetić KOTOR – Jučerašnja rasprava o izvještaju o radu Opštinske javne ustanove Muzeji za 2021. i programu rada za 2022. godinu obilježila je polemika direktorice Dušice Ivetić i odbornika Pokreta za promjene, partije koja participira u vlasti u Kotoru, Slobodana Lazovića. On je imao primjedbe na finansijski segment. – Rezultati rada OJU Muzeji, kada je riječ o 2021. godini, nijesu adekvatni troškovima. U finansijskom izvještaju za 2021. godinu, ukupni rashodi su 450.131 eura, od čega bruto zarade iznose 346.700, zarade po ugovoru o djelu 31.000 eura, a pomoć zaposlenima po raznim vidovima 2.288 eura. Posebno je zanimljiva rashodna strana budžeta. Ako uporedimo sa programom za 2022. godinu, ističem stavku ,,Programska i muzejska djelatnost“, za koju je opredijeljeno nula eura, kao i za stavke ,,Usluge, oprema i sredstva za restauraciju muzejskih predmeta“ i ,,Otkup muzejskih sredstava“ – rekao je Lazović.

PRIHODI

Kazao je i da su prihodi od Opštine 360.000 eura, a od Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti 20.000. – Sopstveni prihodi OJU Muzeji od ulaznica su 42.853 eura, što predstavlja 10 odsto ukupnih prihoda. Ukupni prihodi su bili 427.000 eura, a ukupni troškovi 450.000 što znači da je potrošeno 23.000 više nego što je prihodovano, odnosno potrošen je novac koji je

Muzeji plaćaju zakup Luci Kotor

Dušica Ivetić

Direktorica OJU Muzeji Dušica Ivetić ukazala je kako je neophodno riješiti pitanja značajna i tu sutanovu i za grad. – Kao prvo, podsjetila bih na dugogodišnju inicijativu za osnivanje muzeja Kotora, koji bi javnosti predstavio izuzetno kulturno nasljeđe našeg grada. Veliki broj neprocjenjivih eksponata, kao što su praistorijski nalazi Velike i Male grude, nijesu predstavljeni i zbog nepostojanja prostora. Takođe, sjedište direkcije naše ustanove nalazi se u prostorijama Luke Kotor, koja nam od 2022. godine naplaćuje zakup – kazale je Ivetić. Predsjednik Opštine Vladimir Jokić je ocijenio kako je,, diskutabilno da jedno preduzeće u vlasništvu opštine pokušava da prihoduje od drugog, takođe u njenom vlasništvu“.

zatečen na računima. Planirani izdaci u 2022. godini iznose 526.000 eura, a gro novca se ponovo planira za zarade – rekao je Lazović, i konstatovao da će ,,po planu za 2022. godinu skoro 60.000 eura praktično biti deficit budžeta ove ustanove“. Konstatovao je i da je, kada je ,,početkom 2021. preuzeta vlast u toj ustanovi, na računu bilo 84.598 eura“. – Postavljam pitanje – što je sa sistematizacijama? Umjesto da idemo ka racionalizaciji, idemo ka uvećanju zarada za bruto plate zaposlenih, plus uvećanju naknada za ugovor o djelu… Ukupna sredstva za prošli mjesec za neto zarade su 19.571 eura što je 700 eura po zaposlenom – kazao je Lazović. On je pozvao svoje kolege ,,da idu u sm-

jeru koji je dogovoren nakon izbora 30. avgusta“. – Retorički, svi smo bili na fonu da napravimo nešto po čemu ćemo se razlikovati od vladavine DPS-a, međutim, ne vidim da smo napravili pozitivan pomak i iskorak u odnosu na DPS – kazao je Lazović. Dušica Ivetić je pozvala Lazovića da nadležnim organima ukaže na nepravilnosti u radu. – Da li mislite da budžet treba da stoji zaleđen, a da sve oko nas propada, ili je potrebno ulagati u nove programe, nove sadržaje, muzejske predmete i jedinice koji propadaju i držati novac na računu bez ulaganja? Apsolutno stojim iza svake stavke. Nijesam neko ko putuje, organizuje poslovne ručkove i

spremna sam da opravdam svaki euro koji je potrošen – kazala je Ivetić.

PLANOVI

Govoreći o finansijskom planu planu za 2022. godinu, kazala je da su, pored prihoda za isplate zarada, planirani i primici za materijalne troškove iz budžeta Opštine. – Takođe, uvećani su i primici od Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, planirani su i veći sopstveni prihodi od prodaje ulaznica, suvenira i zakupa. OJU Muzeji palnira nastavak nekoliko kampanja, a najbitnijima je ,,Domicijan iz Kotora“ čiji je cilj da se javnosti, na osnovu arheoloških nalazišta iz oblasti Male i Velike grude, predstavi praistorijski čovjek ovog kraja, njegovo stanište i grobno mjesto putem korišćenja savremenih digitalnih istraživanja i rekonstrukcije na osnovu DNK uzoraka – kazala je Ivetić. Replicirajući na Lazovićeve primjedbe na izvještaj i program rada, predsjednik Opštine Vladimir Jokić kazao je da tvrdi da direktorica OJU Muzeji Dušica Ivetić na tu funkciju nije postavljena partijski, niti je pitana za partijsku pripadnost. – Direktorica Ivetić je svijetli primjer, ne samo za Kotor, već cijelu Crnu Goru da je žena takvih kvalifikacija, takvog znanja, obrazovanja, prepoznata kao istaknuti umjetnik, bila voljna da prihvati odgovornost i pokuša da popravi nešto u gradu. To je primjer koji svi treba da podržimo – kazao je Jokić. Sjednici nijesu prisustvovali odbornici opozicionih partija – DPS, SDP, SD, LP. Iv. K.

ŠAVNIK: Opština nakon više decenija gradi stambenu zgradu

Stanovi za mlade bračne parove, zaposlene u državnim organima… ŠAVNIK – Uskoro će početi izgradnja zgrade u kojoj će stambeno pitanje riješiti mladi bračni parovi, socijalno najugroženije porodice, kao i zaposleni u lokalnoj upravi i državnim organima. Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kaže da će višespratnica, koja će se graditi nedaleko od rijeke Bijela, imati više od 800 kvadrata. – Završeni su urbanističko-

tehnički uslovi, urađeno je i idejno rješenje, dobijena dozvola glavnog gradskog arhitekte. Odavno u Šavniku nije izgrađena nijedna zgrada i vjerujemo da ćemo na ovaj način doprinijeti lagodnijem životu naših sugrađana - kaže Jakić. U posljednje vrijeme lokalna uprava je obezbijedila besplatnu užinu za sve šavničke osnovce, stipendira najbolje studente, subvencionira im

troškove putovanja i smještaja… Značajna sredstva obezbjeđuje i za razvoj poljoprivrede koja je, uz turizam, strateška grana privređivanja u poddurmitorskom kraju. Nedavno je objavljen javni poziv za podršku pčelarima i stočarima koji podrazumijeva da će ove godine iz opštinske kase biti opredijeljeno oko 170.000 eura poljoprivrednicima iz Šavnika. Ra. P.

PRVA ZGRADA NAKON VIŠE DECENIJA: Planirani izgled objekta

CEDIS

Radovi u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 12. maja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h Jošanica, Japan, Kraišta i Miškovića Žar. Bar: od 8 do 14 h Tomba. Budva: od 8 do 15 h Ul. Ive Lole Ribara / Stambene zgrade ,,Ivanovići“. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio sela Dolac. Bijelo Polje: od 9 do 16 h Voljavac, Sokolac, Slijepač most – Bojišta, Stožer 3 (škola) i Tomaševo; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“ . Cetinje: od 8 do 15 h naselje 4. jul, Donji Kraj i dio naselja Barake. Danilovgrad: od 8 do 15 h Fabrika sira, Stologlav, Šampinjoni, Markovo Kopito, Grupo market, Velje Brdo, Donje Šume, Pričelje, Stanić, Lakat, Iverak, Bregovi Mijovića, Donji i Gornji Crnci, Kopilje, Gostilje, Dobri Do, Ruišta, Vukotica, Seoca, Radovče, Osredina i Ćelija Piperska (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h Počijevka i Daljam. Kolašin: od 8 do 15 h Suva Gora i Bare; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. Kotor: od 9 do 13 h Područje oko vrtića na Zlatnim Njivama, Mecerev Brijeg; od 10 do 11 h Peluzica – područje oko škole; od 11 do 12 h Kriva ulica, Sveti Stasije, Kavalin, Raškov Brijeg, Ljuta, Orahovac. Mojkovac: od 9 do 13 h Štitarica i Marića luka – Papratine; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. Nikšić: od 8 do 15 h Busak, Javljen, Ul. Straševska, Ul. Stubička, Ul. Željeznička, dio Kličeva. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Vrševo i Azane. Plav: od 8:30 do 14:30 h Vojno selo i dio Brezojevice. Rožaje: od 9 do 14:30 h Grižica. Ulcinj: od 8 do 14:30 h Gač. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija i Gomile. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

14 Kultura

Četvrtak, 12. maj 2022.

Arheološko otkriće u selu Zenelaj kod Ulcinja

Bager „našao“ pećnicu crijepa i keramike

Pećnica otkrivena na oko metar ispod površine zemlje

PODGORICA – Pećnica crijepa i keramike otkrivena je u selu Zenelaj kod Ulcinja, nakon što je bager kopao teren na imanju porodice Hajdari, koje je zasađeno maslinama. Vijest, koju je prvi objavio portal RTCG, potvrdio je za Pobjedu arheolog Anton Ljuljđuraj iz Ulcinja. Objasnio je da je pećnica otkrivena na oko jedan metar ispod zemlje, te da je za sada jako teško utvrditi kojem periodu pripada. - O nalazu sam obavijestio Upravu za zaštitu kulturnih dobara, tako da u narednim danima očekujem informaciju o tome da li ćemo i kada istražiti ovaj nalaz. Bez valjanih arheoloških istraživanja teško možemo imati više detalja – kazao je Ljuljđuraj. On je dodao da je, po svemu sudeći, riječ o maloj pećnici koja je vjerovatno opsluživala mještane za njihove potrebe i okolna sela. Takve pećnice, prema njegovim riječima, poznate su od rimskog do modernog doba. Upravo arheološka istraživanja jedino mogu pružiti preciznije podatke. Ljuljđuraj ističe da pećnica nije otkriće od nacionalnog značaja, ali bi moglo da ima lokalni značaj budući da na prostoru Ulcinja arheolozi ranije nijesu zabilježili ovakve nalaze. J. N.

,,Trn“ u Podgorici PODGORICA - Izložba radova ,,Trn“, kustoski projekat Biljane Keković, biće otvorena večeras u 19 sati u galerijama Botanička bašta i Perjanički dom. Na izložbi će biti zastupljeni umjetnici: Gordana Anđelić-Galić, Miha Boljka, Anka Burić, Nina Ivanović, Ana Miljkovac, Ana Opalić, Danijel Premac, Vana Urošević i Milena Živković. U tekstu za izložbu istoričarka umjetnosti Anja Marković je zapisala da vrijeme umjetničkog aktivizma nikada nije prolazilo, samo se čini da se broj polja koja bude interesovanja umjetnika povećava. - Pored političkih, ekonomskih, zdravstvenih, klasnih i socijalnih, na red su došle i ekološke teme. Činjenica je da nikada nije ni trebalo da dođemo u situaciju da prirodu od koje zavisimo i mi sami dovedemo do stepena alarmantnosti, a umjetnike do prinudimo na umjetnički aktivizam – zapisala je Marković. Izložbu će otvoriti kustoskinja Biljana Keković a publika je može pogledati do 31. maja. A. Đ.

,,Oblici i prostori“ u Budvi BUDVA – Izložba djela Stefana Boškovića pod nazivom „Oblici i prostori“ biće otvorena večeras, u 20 sati, u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Na izložbi će biti predstavljeno petnaestak radova – slika i skulptura. - Putem svog likovnog izraza, u formi skulpture i slike, građenjem minimalističkih oblika i apstraktnih prostora provlače se određeni simboli uz intenzivnu i disonantnu paletu boja, čime se uglavnom ukazuje na neke čovjekove identitetske odrednice, kao i njegov odnos s prirodom i urbanom sredinom – istakao je Bošković. Stefan Bošković je rođen je 1996. godine u Beranama. Na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju diplomirao je vajarstvo 2019. godine. Trenutno je na master studijama na istom fakultetu. Izlagao je na jednoj samostalnoj i petnaest grupnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu. A. Đ.

Književno veče u Danilovgradu

Sarić u Centru za kulturu DANILOVGRAD - Centrar za kulturu u Danilovgradu ugostiće večeras, u 19 sati, pjesnikinju Gordanu Sarić iz Nikšića i njene prijatelje. O njenom stvaralaštvu govoriće književnica i novinarka Slavka Klikovac, pjesnik Goran Duks Popović, pjesnikinja Mubera Šabanović i knji-

ževnivca Milanka Aranitović-Rakočević. Ovaj kulturni događaj uveličaće i sestre Milica i Ljubica Mirković na klavijaturama, te gitarista Martin Jojović, dok će stihove kazivati Mijodrag Migo Đurović. Medijator večeri će biti novinar i publicista Dragan Mitov Đurović. b. K.

Milivoje Mišo Obradović kao mladi Nikola Tesla u seriji „Beležnica pro

Igrati toliko bogat karakter je prava radost za glumca Ne osjećam neko breme, bar ne još uvijek, jer ja želim samo da se igram, ali mi je jasno šta znači igrati jedan takav istorijski lik. Lista glumaca koji su tumačili Teslin lik je vrlo impozantna i ona me ne sputava, naprotiv, nadahnjuje me – kazao je Obradović PODGORICA – Iako je Nikola Tesla jedna od najznamenitijih ličnosti sa Balkana, te i naučnik bez koga bi savremeni svijet vjerovatno drugačije izgledao, njegov lik nije često obrađivan u domaćoj kinematografiji. Međutim, u nastavku serije „Beležnica profesora Miškovića“ Teslu će, kao mladog i čovjeka u srednjim godinama oživjeti crnogorski glumac Milivoje Mišo Obradović.

Lik poznatog naučnika u svjetskoj filmografiji mnogo puta su tumačila poznata imena, od Itana Hoka do Dejvida Bouvija, a u vijeku za nama Nikolu Teslu glumili su i Petar Božović i Rade Šerbedžija. Ovaj novi poduhvat za Obradovića, kako je kazao za Pobjedu, je vrlo izazovan glumački zadatak. - I mislim da je došao u pravo vrijeme. Igrati toliko bogat karakter je prava radost za glumca. Ne osjećam neko breme, bar ne još uvijek, jer ja želim samo da se igram, ali mi je jasno šta znači igrati jedan takav istorijski lik. Lista glumaca koji su tumačili Teslin lik je vrlo impozantna i ona me ne sputava, naprotiv, nadahnjuje me da i ja probam da odgovorim na taj izazov na najbolji mogući način – rekao je on.

ProboJ glumAcA

Glumac Milivoje Mišo Obradović

U nastavku serije, čije je snimanje druge sezone u režiji Miroslava Lekića startovalo početkom maja na različitim

lokacijama u Srbiji, otjelotvorenje Tesle u poznijem dobu donijeće i glumac Dubravko Jovanović.

Osim Obradovića, u nastavku serije pojavljuje se i Momčilo Otašević, koji je i u prvoj sezoni donio jednu od glavnih roli. Iako još uvijek ne zna da li će se sa Otaševićem pojaviti zajedno u kadru, Obradović je srećan zbog proboja naših glumaca u regionu. - Ne znam još uvijek da li ćemo biti u istom kadru, ali se radujem da ćemo biti u istoj seriji, jer mi smo i privatno baš dobri drugovi. Postoji pet-šest mladih crnogorskih glumaca koji

Kolašin: Otvorena izložba skulptura Ljubodraga Mrdovića

Istorija gorštačke životne surovosti KOLAŠIN – Izložba skulptura akademskog vajara Ljubodraga Mrdovića otvorena je u Centru za kulturu u Kolašinu. Direktorica Centra Gorica Ilinčić kazala je da autor inspiraciju nalazi u prostoru u kojem je odrastao i u kojem i danas stvara. - Svaka šetnja lugovima pored Tare, svaki korak livadama i šumama Prošćenja, za njega je uhvaćeni trenutak inspiracije ali i prihvaćena obaveza i odgovornost da cilj umjetnika bude doveden do kraja. Najviše radi u kamenu i drvetu. Daje život ovim materijalima i pokazuje kako je duhom gorštaka, istraživača, pronašao svoje likovne korijene. Njegove skulpture su lični doživljaj ljudi i stvari gdje se kombinuje klasično i moderno – istakla je Ilinčić. Ona je objasnila kako nastaju

Mrdovićeve skulpture – izvorište im je u duši, zatim se osjete u srcu i razumiju u mozgu i na kraju ruke dobijaju impuls i zadatak. Ruke su instrument kojim se ostvaruje vizija... - Njegovi završeni oblici moraju se posmatrati sa više strana. Umjetnik predlaže i da ih dodirnemo iz više uglova. Svaki ugao i svaki dodir stvaraju druge slike u nama. Zdjele i posuđe koje „prođu“ umjetnikove ruke, dobijaju ljepotu koja nas tjera da zaboravimo njihove svakodnevne funkcije. Figure žena imaju naglašenu ali i prikrivenu senzualnost. Glava u drvetu i kamenu je zapravo istorija gorštačke životne surovosti ali i pobjede nad mukom i nevoljom – kazala je Ilinčić i podsjetila na memorijalne skulpture koje je radio Mrdović, poput skulpture „Stećak“

Jedna od skulptura na izložbi u Kolašinu

na kružnom toku raskrsnice Ribarevine, stolice kralja Uroša u Mojkovcu, Spomenika žrtvama željezničke tragedije na Bioču u Bijelom Polju... Izložbu je svečano otvorio Zoran Obrenović, akademski vajar iz Kolašina. Napomenuo

je da se sa Mrdovićem zna još od studentskih dana u Sarajevu. Od tada su prijatelji na životnim i umjetničkim poljima. Istrajavaju u oblikovanju materijala ali i spajanju svojih duša sa oblicima koje su te „duše naredile“. Dr. D.

Kultura

Četvrtak, 12. maj 2022.

su jako traženi i u Beogradu i u Zagrebu. I oni već sad jesu regionalne glumačke zvijezde. Ljudi su oduševljeni crnogorskim glumcima. I to je za sve nas vrlo važna stvar. Nadam se da će i naše koleginice sve više dobijati šansu jer to zaslužuju – rekao je on. Nova sezona serije „Beležnica profesora Miškovića“ imaće 12 epizoda, a snimanje će, kako je autorski tim kazao za srpske medije, trajati do kraja jula, dok bi postprodukcija trebalo da bude finiširana krajem oktobra – tako da postoji optimalna šansa da serija publici bude dostupna krajem godine. Radnja serije zasnovana je na istoimenom romanu Ratka Dmitrovića, a nastala je u produkciji Košutnjak filma, Telekoma Srbija i RTS-a. Priča prve sezone smještena je u proljeće 2002. godine, kada mladi novinar Beogradskog lista Argument, Boško Stevanović (Otašević), dobija zadatak da napiše tekst o naučnoj ostavštini preminulog srpskog etnologa Arsenija Miškovića. - U razgovoru sa udovicom Mišković, ženom u godinama koja čeka posljednje životno putovanje, on će se susresti sa serijom misterioznih i naučno neobjašnjivih događaja o kojima nije ni sanjao da su mogući, a kamoli da su se odigrali i da još uvijek traju u Srbiji. Ti događaji čine sadržaj jedne male bilježnice sa crnim koricama, koje će udovica Mišković pokloniti novinaru Stevanoviću – navedeno je u opisu.

KROZ VRIJEME

U nastavku ovog televizijskog ostvarenja, koje publika i kritika poredi sa serijama „Dosije iks“ ili „Tvin Piks“, kako je osnivač „Košutnjak filma“ Zoran Janković, kazao za beogradske Večernje novosti, osnova radnje se dalje odvija u 2000. godini. - Ali nas flešbekovi vraćaju u različite epohe. Nove epizode obrađuju period od 441. do 2003. godine, pa ćemo još

Dio brojnih projekata Pored nove uloge u „Beležnici profesora Miškovića“, te glavne role u posljednjoj produkciji matičnog Crnogorskog narodnog pozorišta „Djeca sunca“, Obradović je dio i drugih, mnogobrojnih projekata. - Trenutno snimam seriju „Dug moru“, treću sezonu. Osim „Beležnice profesora Miškovića“, ovog ljeta ću snimati seriju „Nemirni“ u režiji Darka Nikolića – vrlo zanimljiva drama sa elementima trilera, zatim drugu sezonu serije „Složna braća“ koju režiraju Nele Karajlić i Milorad Milinković, i završavam sa snimanjem serije „Bunar“, koju je pisao i režirao glumac Igor Đorđević i „Branilac“ u režiji Jelene Svetličić – kazao je Obradović.

Postoji pet-šest mladih crnogorskih glumaca koji su jako traženi i u Beogradu i u Zagrebu. I oni već sad jesu regionalne glumačke zvijezde više putovati kroz vrijeme. U glumačkoj podjeli opet se pojavljuju Momčilo Otašević, Svetozar Cvetković, Danica Radulović, Milena Radulović, Miloš Samolov, Aleksandar Srećković, Anica Dobra, Isidora Janković, Tijana Čurović, Irfan Mensur i ostali. Imamo i nove likove u seriji, kao što su Nikola Tesla i Atila Hunski – rekao je Janković. S. V.

Mihailo Radojičić predstavio roman „Smrt je uvijek u modi“ u Splitu

Knjige „Dva talasa“ i „Splav meduze“ predstavljene u NB „Radosav Ljumović“

Najveći zločin jeste čitati dosadne knjige PODGORICA – Čitaoci imaju jednu lijepu privilegiju, a držim da to imaju i pisci – ono što je dosadno mogu lako da odbace i da zaborave. Najveći zločin jeste čitati dosadne knjige. Kad kažem dosadne knjige, u prvom redu mislim loše knjige, jer Tolstoj nije dosadan, Dostojevski nije dosadan, Andrić nije dosadan, nijedan ozbiljan proizvođač teksta nije dosadan – rekao je književnik Dragan Radulović na promociji svoje zbirke priča „Splav meduze“ i romana „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković. Promocija dva posljednja izdanja izdavačke kuće Fokalizator održana je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Prema mišljenju moderatora Vanje Kovačevića, ova dva autora specifični su i izuzetni i svojom politikom svjedoče da granice i pripadnosti, pogotovo geografske, ne znače mnogo.

TRAUMA

Roman „Dva talasa“ je, prema mišljenju Kovačevića, pripovjedački specifičan, gusto protkan smislom, ne samo kada je u pitanju naracija već i semantički sloj. - Kršenković-Brković prepliće nekoliko priča koje pripovijeda u istrazi, sumnji i traganju za smislom i sobom – rekao je Kovačević. Kršenković-Brković je objasnila da je njen roman nastajao tokom nekoliko godina. - Ovo je roman prije svega o raseljenim licima, o migrantima i o tome šta znači u stvari otići i kako taj san o potrebi da izađete iz nekog okrilja može dobiti potpuno neočekivane, nekad tragične konotacije. Ovo je priča o porodicama, o savremenoj porodici, o porodici koja se u ovim novim uslovima promijenila – objasnila je autorka.

D.MIJATOVIĆ

ofesora Miškovića“

Sa promocije u Narodnoj biblioteci

Roman je priča i o potrazi i narkotiku, a „dva talasa“ referiraju i na dva ženska lika koja pripovijedaju, od kojih jedna ima samo 11 godina, a druga je u četrdesetim. Realna radnja romana traje samo sedam dana ali kroz sjećanja i druge tokove obuhvaćen je mnogo duži period. - Roman, u stvari, nosi priču koja ispituje neku tamu u nama, ispituje našu sadašnjost i kako je moguće da nijesmo to što se dešavalo na pravi način ispratili, kako nijesmo ispratili ono što se dešavalo devedesetih godina tako teško, tako traumatično, a trauma je jedan od važnih momenata u romanu. Svaki od onih epizodnih do glavnih likova nosi neku vrstu traume. Mi smo društvo koje je duboko traumatično a o tome ćutimo. Čini mi se da je upravo književnost ta koja o tome treba da piše i upravo književnost je ta koja mora o tome da progovori na način koji nije osuda, koji nije pamflet, nego da prikaže koliko je to teško i strašno. Svaki od ovih likova pati – rekla je Kršenković-Brković.

Govoreći o prozi Dragana Radulovića, Kovačević je primijetio da su to male priče sa, naizgled, periferije života i da su junaci njegovih priča ljudi sa tamnim mrljama u duši, te da ima utisak da je tu knjigu pisalo više ljudi. Autoru je ova posljednja konstatacija bila djelimično i komična, no Radulović je objasnio da voli žanrovsku raznovrsnost. - Uvijek sam volio žanrovska istraživanja. I moja prva knjiga „Petrifikacija“ su u stvari neka žanrovska isprobavanja koja sam po nekom vlastitom razumijevanju dovršio u romanu „Aušvic kafe“. „Splav Meduze“ ima tih elemenata, čak i protivrječnosti, čak i kontradikcije, i ja do toga veoma držim, priča to omogućava. Držim do toga da se i čitaocu i piscu podjednako, ali u prvom redu čitaocu, omogući određeno zadovoljstvo u tekstu – rekao je Radulović.

prema mišljenju Kovačevića, nerijetko dešifruju otpor. - Ja nikad u životu ništa nijesam napisao u prozi, a da nije bilo motivisano politikom. Kad kažem politika, ne mislim na ove partijske sitne kalkulacije, već mislim na život polisa, na život zajednice gdje se u suštini politika razumijeva kao otvoreni prostor slobode i otvoreni prostor istraživanja slobode ljudske, granice, dometa, izvora i kraja ljudske slobode. Dakle, književnost tu može, pogotovo ova moja, knjiiževnost koja voli da koketira i sa filozofijom i sa nekom vrstom refleksivnog izričaja, dakle može tu nešto da učini, može u krajnjoj liniji piscu nešto da pomogne. Ja pripadam onoj grupi ljudi koji misle dok pišu – rekao je Radulović. Knjiga „Splav meduze“ objavljena je 2007. godine i samo je dvadesetak primjeraka došlo u Crnu Goru, tako da je ovim izdanjem knjiga konačno pristupačna većem broju čitalaca. Odlomke iz obje knjige čitala je glumica CNP-a Kristina Obradović. D. ERJAVŠEK

PROSTOR SLOBODE

Književnost, niti brojem knjiga niti obimom teksta, nije prostor za dokazivanje, smatra Dragan Radulović, a njegove knjige,

Uskraćivanje slobode Sporazum o saradnji između CEKUM-a i Kulturno-ekonomskog centra

Doprinos boljim odnosima Crne Gore i Azerbejdžana

htio uskratiti nekom prvom do sebe, svom susjedu – rekao ne Radojičić, a prenosi Slobodna Dalmacija. Knjigu su predstavili novinari Slobodne Dalmacije Jadran Kapor i Damir Šarac. Potonji ju je opisao kao knjigu „skromnim gabarita i raskošnih emocija“, prisjetivši se uskih veza Crnogoraca i Hrvata učvršćenih tokom obnove crkve u Škaljarima, preko don Branka Sbutege, Vaska Lipovca i drugih. R. K.

PODGORICA - Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) Salko Luboder i direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Crnoj Gori Sejran Mirzazada potpisali su juče, u prostorijama CEKUM-a, sporazum o saradnji.

Kroz organizovanje raznih sadržaja – konferencija, radionica, izložbi i promocija, kao i raznih vrsta sastanaka, nastojaće da promovišu kulturne i umjetničke vrijednosti dvije države i doprinesu boljoj saradnji i međusobnom upoznavanju Crne Gore i Azerbejdžana. Osnovni cilj saradnje je jačanje međunarodne saradnje CEKUM-a

I. MANDIĆ

PODGORICA - Nije važno što će ljudi reći o mojoj knjizi. Strah me jedino šutnje. Moramo govoriti – izjavio je pisac i novinar Mihailo Radojičić Šok na promociji romana „Smrt je uvijek u modi“ u sali Gradske knjižnice „Marka Marulića“ u Splitu. Radojičić je napisao knjigu o napadu JNA i Crnogoraca na Dubrovnik i Konavle i posvetio je Dubrovčanina i Konavljanima. - Priča je to o sudbini mješovitog braka Konavoke i Crnogorca iza kojih ostaju generacije nikome jer je sve to stradalo u jednom opakom ratu. Knjiga počinje mojoj porukom: izvinjenje Konavljanjima i Dubrovčanima jer mi smo napravili nešto što je sramno. Za Crnu Goru koja njeguje slobodu, to su bila dva najbliža mjesta gdje se pjevalo slobodi. Dubrovnik je stvorio republiku i povijest na bazi slobode. Mene je sve ove godine mučilo to da je netko tu slobodu

Potpisivanje sporazuma juče u Podgorici

u različitim oblastima kulture i umjetnosti i afirmacija multikulturalnih vrijednosti države Crne Gore. Luboder je kazao da sporazum podrazimijeva saradnju dvije institucije u oblasti kulture i umjetnosti sa ciljem afirmacije

međunarodnih aktivnosti CEKUM-a. - Azerbejdžan je interesantna zemlja sa aspekta naših interesovanja. Posebno je zanimljiva činjenica da u Azerbejdžanu od 2014. godine funkcioniše Međunarodni centar za multi-

kulturalizam, budući da smo mi ustanova koja se, pored čuvanja i unapređivanja kulture manjina, bavi i afirmacijom interkulturalnih vrijednosti Crne Gore. Ta institucija u Azerbejdžanu je dobar model koji može da posluži za unapređenje djelovanja naše institucije kao ustanove kulture – istakao je Luboder. Mirzazada je podsjetio da Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori postoji od 2011. godine. - Od 2016. godine aktivno promovišemo azerbejdžansku kulturu u Crnoj Gori i crnogorsku kulturu u Azerbejdžanu. Prošle godine su na azerbejdžanski jezik prevedene knjige Zuvdije Hodžića i Mihaila Lalića, a prevedeno je i nekoliko knjiga sa azerbejdžanskog na crnogorski jezik. Mi nastavljamo tu tradiciju. Siguran sam da zajedničkim naporima možemo dati još više doprinosa za razvoj naših kulturnih odnosa – kazao je Mirzazada. A. Đ.

16 Hronika Podgorice Ekipe Komunalnih usluga počele postavljanje državnih zastava u susret 21. maju

Četvrtak, 12. maj 2022.

EKO-PROJEKAT: Na tri lokacije u gradu postavljene ,,anketne pepeljare“

Štos koji vodi do recikliranja opušaka Kutije sa pitanjima postavljene su na trgu, kod Pazara (građani se opredjeljuju da li su više za pivo ili vino), na autobuskoj stanici ispred Osnovnog suda (dojč ili mala s mlijekom) i kod autobuske stanice na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića (Stara varoš ili Zabjelo)

Državne zastave na Bulevaru na Zlatici

Pripremaju svečani izgled grada za Dan nezavisnosti U susret 21. maju, Danu nezavisnosti, ekipe Komunalnih usluga počele su postavljanje državnih zastava na stubove javne rasvjete. Iz tog gradskog preduzeća saopšteno je da će crnogorskim državnim zastavama biti ukrašeni Bulevar Ivana Crnojevića, most Milenijum, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, Bulevar Džordža Vašingtona, Moskovska ulica, Bulevar revolucije, Ulica kralja Nikole, Ulica Stanka Dragojevića, Ulica 13. jula, Trg nezavisnosti, kao i prilazne saobraćajnice prema Glavnom gradu. Takođe, zastave će biti postavljene i na bulevaru prema Golubovcima, od kružnog toka na Zabjelu do skretanja za Mojanoviće (kružni tok) i spomenika u Golubovcima. H. P.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita; dio Stare Zlatice, Kunj, Milunovići; dio Gornje Gorice (naselje iza marketa ,,Venkor“, Miloja Pavlovića, Borisa Kidriča i Vojvođanska). H. P.

U cilju promocije neophodnosti adekvatnog odlaganja duvanskog otpada – opušaka, Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj i gradsko preduzeće Čistoća, u saradnji sa drugoplasiranim timom sa takmičenja Climathon Podgorica 2020, realizuju projekat „ButtMade“. Riječ je o postavljanju tzv. anketnih pepeljara, odnosno kutija sa providnim frontom, podijeljenih na dvije polovine, na čijem vrhu se nalazi pitanje na koje korisnici biraju odgovor tako što odlažu opušak u lijevu ili desnu stranu kutije. Kutije sa pitanjima postavljene su na trgu, kod Pazara (građani se opredjeljuju da li su više za pivo ili vino), na autobuskoj stanici ispred Osnovnog suda (dojč ili mala s mlijekom) i kod autobuske stanice na Trgu vojvode Bećirbega Osmanagića (Stara varoš ili Zabjelo).

TESTIRANJE

Sunčano, do 29 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do 14 stepeni, najviša dnevna do 29. H. P.

Osim Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, akciju su podržale i gradska preduzeća Čistoća i Komunalne usluge

Pomoćnica sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj Branka Knežević istakla je da joj je posebno drago što je tim koji je osmislio ovaj projekat izabrao upravo Podgoricu kao polaznu tačku za testiranje ideje. – Osim našeg Sekretarijata, akciju su podržale i kolege iz gradskih preduzeća Čistoća

Jedna od ,,anketnih pepeljara“

i Komunalne usluge, a kako bismo privukli sugrađane da odlažu opuške i sakupili što veću količinu ove vrste otpada na pepeljarama, imamo zanimljiva pitanja i zato pozivam sve sugrađane da obratimo pažnju na ove pepeljare i da ih koristimo jer na taj način zaista doprinosimo zaštiti sredi-

ne u kojoj živimo – poručila je Knežević.

RECIKLAŽA

Suosnivačica projekta ,,ButtMade“, ekonomistkinja Nevena Keković kazala je da se sa svojim timom, u kojem su još magistar ekonomije Dušan Keković i doktor hemije

Miljan Bigović, prijavila na Climathon 2020. godine s namjerom da ispitaju zainteresovanost za ekološke teme u preduzetništvu. – Osvojili smo drugo mjesto za ideju reciklaže opušaka. Nastale su naše anketne pepeljare i išli smo sa idejom da ljudima ovo bude interesantno, a da prikupimo što više opušaka, koji se kasnije hemijskim procesom recikliraju i nastaje plastika koja se obrađuje – kazala je Keković. Realizacija ovog projekta trebalo bi da dovede do toga da što veća količina opušaka završi u pepeljarama umjesto na ulicama, trotoarima ili zelenim površinama. Prema nagrađenom konceptu, prikupljeni opušci će biti reciklirani hemijskom procedurom, uz eliminaciju toksičnog sadržaja i proizvodnju višestruko upotrebljive plastike. Prvi plastični proizvodi – didaktičke igračke za djecu sa smetnjama u razvoju, biće donirani u humanitarne svrhe. H. P.

Glavni grad nastavlja da razvija zeleni koncept urbanog razvoja

Forsiraće ozelenjavanje krovova Uz podršku Evropske investicione banke, obezbijeđenu kroz ,,City Climate Finance Gap Fund“, Podgorica će napraviti još jedan korak u očuvanju i unapređenju zelenog koncepta urbanog razvoja. Glavni grad Crne Gore među prvim je korisnicima fonda koji su uspostavili Svjetska banka i EIB, uz podršku Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ). – Riječ je o fondu koji prepoznaje izuzetnu ranjivost gradova na klimatske promjene, ali i njihov značaj kao globalnih centara inovacija, zbog čega finansijsku podršku usmjerava na kreiranje i primjenu inovativnih rješenja koji će ih učiniti otpornijim i spremnijim da iskoriste kapacitete kojima

raspolažu. Jedno od tih rješenja su zeleni krovovi na javnim zgradama kao mehanizam borbe protiv klimatskih promjena koji kod nas još uvijek nije primijenjen, a kojem se u svijetu sve više pribjegava. Globalna iskustva pokazuju da ozelenjavanje krovnih površina, pažljivo isplanirano, pruža višestruku korist – snižava temperaturu zgrada, unapređuje mikroklimu i kvalitet vazduha, doprinosi proširenju urbanih zelenih površina, očuvanju urbanog biodiverziteta, redukciji potrošnje energije i snižavanju nivoa buke – navedeno je iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj. Odobrena konsultantska podrška podrazumijeva analiziranje potencijala krovova zgrada u vlasništvu

Glavnog grada za preuređenje u zelene krovove, ali i identifikaciju betonskih površina pogodnih za intervenciju radi ublažavanja efekta toplotnih ostrva kao mikrolokacija na kojima su temperature osjetno više nego u manje urbanizova-

noj okolini. U Sekretarijatu ističu da su uvjereni kako će ta analiza pružiti osnovu za primjenu novog koncepta i otvoriti nove mogućnosti saradnje sa međunarodnim subjektima koji Podgoricu prepoznaju kao respektabilnog partnera. H. P. Zeleni krovovi u Berlinu

Hronika Podgorice

Četvrtak, 12. maj 2022.

U okviru Lige osnovnih škola završena i takmičenja u plivanju Liga podgoričkih osnovnih škola, koja je počela prije više od dva mjeseca, ušla je u samu završnicu jučerašnjim plivačkim takmičenjem na zatvorenom bazenu u SC ,,Morača“. Sa dvije nove sportske discipline – basketom tri na tri i plivanjem, ove godine otišlo se korak naprijed, pa je u svim takmičenjima učestvovalo više od 1.000 talentovanih učenika. Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić ne krije zadovoljstvo time što je ove godine u takmičenje uvršteno i plivanje. Iste utiske dijele i profesor fizičkog vaspitanja u OŠ ,,Pavle Rovinski“ Velimir Vlahović, kao i profesor fizičkog u penziji Branko Janković, koji je ostao zapamćen po izvanrednim rezultatima na opštinskim i državnim takmičenjima sa OŠ ,,Savo Pejanović“.

Rastu budući šampioni

Sa dvije nove sportske discipline – basketom tri na tri i plivanjem, ove godine otišlo se korak naprijed, pa je u svim takmičenjima učestvovalo više od 1.000 talentovanih učenika

KORAK NAPRIJED

Pomoćnik sekretarke za kulturu i sport Miloš Antić podsjeća da je Liga osnovnih škola Podgorice manifestacija koju Glavni grad, odnosno Sekretarijat za kulturu i sport, organizuje već 22 godine. Ove godine su, ističe, uz ranije zastupljene sportske discipline (fudbal, atletiku, odbojku, košarku, rukomet, stoni tenis, šah) dodali dvije nove discipline – basket tri na tri i plivanje. – Plivanje i vaterpolo su sportovi kojima gradska uprava i Sekretarijat posvećuju posebnu pažnju. PVK ,,Budućnost“ osnovan je prije nešto više od tri godne. Plivači, a posebno vaterpolisti, postižu već zapažene rezultate na državnom, a vaterpolisti i na međnarodnim turnirima – ističe Antić. Iskazujući veliko zadovoljstvo

Osnovci se prvi put takmičili i u plivanju

što je na jučerašnjem plivačkom takmičenju učestvovalo oko 150 mališana, uvjeren je da će i ova disciplina postati tradicionalna.

PODRŠKA

Potvrda podrške plivačkim sportovima je i to što Glavni grad od kraja godine planira natkrivanje olimpijskog bazena u okviru SC ,,Morača“, čime će biti omogućeno njegovo korišćenje tokom cijele godine, a

ne samo u ljetnjim mjesecima. – Očekujem da će na taj način biti stvoreni bolji uslovi za bavljenje sportovima u vodi. Sadašnji zatvoreni bazen mali je za potrebe glavnog grada, jer se javlja sve veći broj zahtjeva građana za bavljenje ovim sportovima. Vjerujem da ćemo u narednom periodu razmišljati o otvaranju još bazena u Podgorici – kazao je Antić. Generacije sportista, podsjeća on, stasavale su na terenima

koji su bili u dosta lošijem stanju nego danas. – Aktuelna gradska uprava i privredna društva posljednjih nekoliko godina uradili se dosta na uređenju i izgradnji novih sportskih terena, teretana na otvorenom, stolova za stoni tenis, šah... Zahvaljujući tome raste i interesovanje za te sportove. Najveća pobjeda je kada vidite djecu da prebacuju ping pong loticu, igraju basket ili šah, plivaju... Na taj način

Janković: Drago mi je da sam doživio da se osnovci takmiče i u plivanju Osamdeset dvogodišnji prfesor fizičkog vaspitanja u penziji Branko Janković, koji je sa OŠ ,,Savo Pejanović“ osvajao brojna opštinska i republička takmičenja, iskazuje zadovoljstvo zbog novih disciplina u Ligi osnovnih škola Podgorice. – Drago mi je što sam doživio da se učenici osnovnih škola Podgorice takmiče i u plivanju jer je to, kao atletika i gimnastika, sport koji dođe kao baza za razvoj ostalih sportskih aktiv-

nosti – kaže Janković. Dok je predavao u školi ,,Savo Pejanović“ bile su zastupljene sekcije rukometa, košarke, odbojke i fudbala. – Naši učenici bili su prepoznati. Košarkašku sekciju pohađao je recimo Goran Poli Bojanić, braća Rakočevići ili Žarko Paspalj, u rukometu bih posebno izdvojio Duška Milića, doskorašnjeg trenera RK ,,Lovćen“, sestre Stojanović i Blaža Lisičića, koji je takođe prve tehnike rukometa

OŠ ,,Maksim Gorki“ najbolja u plivanju Osnovna škola ,,Maksim Gorki” je prvak prvog plivačkog takmičenja (na 33 metra slobodnim stilom) u okviru Lige osnovnih škola. Drugo mjesto pripalo je školi ,,Savo Pejanović“, dok je treća bila ,,Sutjeska“. Na takmičenju su učestvovala 134 učenika i učenica iz 12 podgoričkih osnovnih škola, u tri kategorije. U kategoriji četvrtih i petih razreda za dječake, najbolji je bio Blažo Bošković (,,Sutjeska“) sa vremenom 16,44 sekunde, ispred Ognjena Popovića (,,Maksim Gorki“ – 16,54) i Nikole Šćepanovića (,,Štampar Makarije“ – 16,89). U konkurenciji djevojčica zlatnu medalju je zaslužila Ana Bojanić (,,Vuk Karadžić“) sa vremenom 17,71 sekundi, ispred Jane Drobnjak (,,Maksim Gorki“ – 18,04) i Maše Bogojević (,,Maksim Gorki“ – 19,56). U kategoriji dječaka šestih i sedmih razreda bazen je najbrže preplivao Andrej Durutović (,,Maksim Gorki“ – 12,90 sekundi), ispred Pavla Brnovića (,,Musa Burzan“ – 14,38), Danila Darmanovića (,,Štampar Makarije) i Nemanje Špadijera (,,Oktoih“) sa vremenom 14,76. U konkurenciji djevojčica najbrže je plivala Sunčica Radovanović (,,Savo Pejanović“ – 15,47), potom Čarna Marković (,,Maksim Gorki“ – 15,74) i Nađa Vukčević (,,Oktoih“ – 16,26). Među učenicima osmih i devetih razreda najbrži je bio Marko Šuković (,,Sutjeska“ – 11,71), ispred Uroša Vučinića (,,Savo Pejanović“ – 12,32) i Jovana Radulovića (,,Štampar Makarije“ – 12,72). Među učenicama je najbolja bila Vasilisa Jovović (,,Štampar Makarije“ – 16,03), ispred Kristine Pupović (,,Savo Pejanović“ – 16,43) i Maše Mitrović (,,Oktoih“ – 18,42). U konačnom ekipnom poretku, najviše bodova sakupila je OŠ ,,Maksim Gorki“ (10), ispred OŠ ,,Savo Pejanović“ (sedam) i OŠ ,,Sutjeska“ (šest).

stvaraju se uslovi da se đeca, ali i odrasli bave sportom... Ne moraju svi biti šampioni, ali neka žive zdravo, a siguran sam, uzimajući u obzir istoriju podgoričkog sporta, neko od njih koji je krenuo sa tih terena dotaći će i šampionske visine – poručio je sekretar za kulturu i sport, koji je zahvalio na podršci aktivima 21 od 24 podgoričke osnovne škole, koje su uzele učešće na ovogodišnjim takmičenjima.

RAZVOJ

Branko Janković

savladao na časovima fizičkog u OŠ ,,Savo Pejanović“. Školske sekcije, odnosno školska takmičenja su baza gdje se stvaraju budući šampioni – objašnjava Janković, koji je

pohvalio to što je u gradu u posljednjih nekoliko godina obnovljen i izgrađen veliki broj sportskih igrališta, koji su veoma važni za razvoj djece i sporta.

I profesor fizičkog vaspitanja u OŠ ,,Pavle Rovinski“ Velimir Vlahović iskazuje zadovoljstvo što su u okviru Lige osnovnih škola djeca ove godine imala priliku da se takmiče i u plivanju. – Plivačku sekciju, nažalost, ne možemo realizovati u školi. Ali, djeca treniraju ili rekreativno plivaju na gradskom bazenu, ili tokom ljeta dosta vremena provode na moru ili bazenu – kaže Vlahović, uz napomenu da bi ovo trebalo sprovoditi i u drugim gradovima. Bilo bi poželjno, smatra on, da

postoji više termina na gradskim bazenima ili više bazena u gradu. – I sam sam korisnik gradskog bazena. U posljednje vrijeme je popunjenost baš velika. Najzad su ljudi shvatili što sve glavni grad nudi i kako to mogu da iskoriste na najbolji način. Međutim, s obzirom na to da se grad širi, smatram da treba ulagati i u plivačku infrastrukturu – poručuje Vlahović. Zahvaljujući ulaganju aktuelne gradske uprave u sportska igrališta, trim staze i sprave za treniranje, primjetno je da sve više djece aktivno igra i trenira. – Grad živi, djeca se igraju, primjetan je porast broja rekreativaca, a to je najvažnije za zdravije odrastanje. Jer ako se djeca ne bave sportom, kasnije kada odrastu dešava se da se javi potreba za nekim specijalizovanim treninzima ili rehabilitacijom. Profesionalni sport je jedno, a rekreacija drugo. Iz zdrave atmosfere i ponude sporta građanima javlja se i veće interesovanje za profesionalni sport – kazao je Vlahović. I. MITROVIĆ

Riješen problem vodosnabdijevanja za 350 domaćinstava iz Lješanske nahije

Završena rekonstrukcija 85 odsto vodovodne mreže

Ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija ovih dana rade na rekonstrukciji vodovodne mreže u dužini od 3,5 kilometara na području Gornjih Kokota, izvode instalaterske radove na cjevovodu Kaluđerovo oko, a u završnoj su fazi radovi na izgradnji prekidne komore u Goljemadima.

Osim toga, u pripremi je i realizacija hidrotehničkih radova na opremanju zatvaračnice rezervoara na Kažića glavici i cjevovoda od Kaluđerovog oka do Kamenice, vrijednosti 50.000 eura. Realizacijom ovih aktivnosti završena je rekonstrukcija 85 procenata cjelokupne vodovodne mreže na području Lješanske nahije,

odnosno riješen je problem vodosnabdijevanja za 350 domaćinstava. U prethodne četiri godine gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija izvelo je radove vrijedne 1,35 miliona eura u cilju unapređenja vodovodne infrastrukture na području Lješanske nahije. Ti radovi obuhvatili su rekonstrukciju

Radnici Vodovoda i kanalizacije na zadatku

vodovodne mreže u dužini od preko 27 kilometara, čime su adekvatno vodosnabdijevanje dobili Bigor, Brežine, Gornje i Donje Liješnje, Goljemadi i Podstrana. Za potrebe Gornje i Donje Lješanske nahije, izgrađen je primarni cjevovod Kaluđerovo oko – Kamenica, čime je obuhvaćena i dionica Stanisaljići – Gradac. Primarni cjevovodi su izvedeni u dužini od sedam kilometara, a realizovane su i aktivnosti na izgradnji rezervoarskog prostora na Kažića glavici zapremine 250 kubnih metara. H. P.

Arena

18 Sportski miks

Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević govorio o prvim aktivnostima po stupanju na dužnost

Saniraćemo probleme, Zakon se mora mijenjati PODGORICA - Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore su tu da saniraju probleme i da omogućiće svim sportistima iste šanse, poručio je resorni ministar Vasilije Lalošević. On je u emisiji „Link“, na Radiju Crne Gore, saopštio da su napravili transfer unutar postojećih tekućih budžetskih rezervi i da će otići prijedlog ka Vladi da se obešteti Crnogorski olimpijski komitet (COK). Istakao je i da se Zakon o sportu mora mijenjati. - Bojim se da je u jednom trenutku došlo do određenih tenzija i nervoze unutar sportske asocijacije, bojim se da su vještački izazvane, ali trudićemo se da relaksiramo situaciju – kazao je ministar sporta i mladih i dodao da se neće osvrtati na prošlost, iako je, kako je naveo, možda doživio neku nepravdu. Osvrnuo se na konkurs za dodjelu sredstava nacionalnim sportskim savezima i krovnim institucijama – COK-u i Paraolimpijskom komitetu. - Suština cijele priče je da su se stvorile pretpostavke da već u januaru bude raspisan konkurs. Mi smo primili žalbe određenih saveza, da raspodjela sredstava nije bila korektna. Na taj način, sa raspodjele sredstava, eliminisani su vrlo značajni sportovi – karate, džudo… Ministarstvo, Vlada i ja smo tu da saniramo te probleme i da omogućimo svima iste šanse. Napravili smo transfer unutar postojećih tekuićih budžetskih rezervi, otići će prijedlog ka Vladi i biće obeštećen COK. Moramo im omogućiti da oni kao krovna institucija funkcionišu kako treba – rekao je Lalošević u emisiji „Link“. Dodao je da će, takođe, Džudo i Biciklistički savez dobi-

ODLUČAN DA ISPRAVI GREŠKE PRETHODNIKA: Vasilije Lalošević

ti sredstva. Atletski savez je „buknuo“, što se tiče kvaliteta, kazao je ministar i istakao rezultate Marije Vuković i Danijela Furtule. - Sa Atletskim savezom nije potpisan ugovor. Neko je htio da određuje kako će se dijeliti sredstva. Mi ćemo im ostaviti autonomiju, što se tiče raspodjele novca, ali isto tako će imati obavezu da daju stidendije vrhunskim sportistima – ističe Lalošević Na pitanje o Odbojkaškom savezu Crne Gore, koji je nedavno otkazao nastupe mlađih selekcija na Balkanijadama, Lalošević kaže: - Njima je bilo „ne“ u ovom trenutku, da bi se sanirali ovi koji nijesu dobili ništa, ali će u julu biti pravi rebalans… Što se tiče planova za 2022. godinu, ministar ističe da je napravio kompaktan tim mladih ljudi, koji će se truditi da realizuje zacrtano. Jedna od prvih odluka, kako je naveo, biće o antidoping komisiji. Takođe, u planu je i zavod za sportsku medicinu, a produžen je i rok konkursa za finansiranje dječjeg sporta. - Po pitanju dijela koji se tiče mladih, imamo 11 omladinskih centara u Crnoj Gori, a u planu

je još pet. Cilj je da svaki grad dobije omladinski centar, gdje će se održavati seminari, sekcije, edukacije… Na pitanje o strategiji, Lalošević je kazao: - Trudićemo se da iniciramo i pozovemo sve ljude da nam daju sugestije, COK je već uradio jednu vrstu drafta za svoje potrebe, otvorićemo javne rasprave, okrugle stolove, strategija mora da bude temelj. Istakao je i da se Zakon o sportu mora mijenjati. - Postoji nekoliko segmenata – prvenstveno u administraciji. Imamo dosta klubova, ali ako oni poštuju kriterijume, ne možete nikoga zabraniti. Od viška sporta ne boli glava, bitno je da sklonimo omladinu sa ulice, zato postoji kategorizacija sporta… – naveo je Lalošević. On ističe da je jedno od mogućih rješenja i ključna stvar Zakona o sportu pitanje finansiranja. - Moramo doći do zdrave logike i obnoviti stare ideje, kao na primjer postotak od zakona igara na sreću koji bi išao na sport, kako bi se na taj način pomoglo i malim klubovima i napravio novi izvor prihoda – zaključio je ministar sporta i mladih. R. A.

Ženska mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija u Podgorici počela pripreme za Evropsko prvenstvo

Radusinović: Da svaki trening odradimo maksimalno i odgovorno PODGORICA - Nakon odrađenih ljekarskih pregleda, ženska mlađa seniorska (U21) odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupila se danas u hotelu „VOCO Podgorica“, gdje će i boraviti tokom priprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Kvalifikacioni turnir grupe E za Evropsko prvenstvo, na kojem će nastupiti odbojkašice rođene 2002. godine i mlađe, održaće se od 19. do 21. maja u dvorani „Verde Complex“ u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore. Naša reprezentacija biće domaćin selekcijama Turske, Portugala i Islanda. U kvalifikacijama će igrati 15 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe, a plasman na EP izboriće sedam reprezentacija – četiri pobjednika grupa i tri najbolje drugoplasirane selekcije. Prvo Evropsko prvenstvo za mlađe seniorke održaće se u Italiji, od 12. do 17. jula. - Otežavajuća okolnost je što smo u grupi sa Turskom, koja je aktuelni prvak Evrope u ovoj generaciji. Tu su i uvijek neugodni Portugal, kao i reprezentacija Islanda. Moj stručni štab i ja ćemo od ekipe zahtijevati da svaki trening odradi-

mo maksimalno i pristupimo odgovorno. Probaćemo kroz kvalitetne treninge da napravimo ekipu koja može da parira rivalima, te da našu šansu tražimo kao jedna od tri najbolje drugoplasirane selekcije – kazao je selektor Marko Radusinović, kome će u radu će pomagati pomoćni treneri Milan Franović i Danijela Vukadinović, kao i kondicioni trener Dražen Bulatović. Radusinović je za pripreme pozvao 16 igračica. Na spisku su tehničari Tijana Tvrdišić (Štinca, Rumunija), Marija Šušić (Tent), Sara Globarević (Morača), primači servisa Marija Tuševljak (Spartak, Srbija), Simona Petranović (Ub, Srbija), Ema Uskoković (El Paso koledž, SAD), Natalija Vlaović (Galeb Liko Soho Group), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), srednji blokeri Tamara Vukoslavčević, Mia Ražnatović (Luka Bar), Marija Bojić (Galeb Liko Soho Group), Dragana Rakočević (Jedinstvo), korektori Nevena Vukčević (Partizan, Srbija), Mia Martinović (Luka Bar), te libera Lana Labović (Galeb Liko Soho Group) i Ivana Dragović (Herceg Novi). S. J.

Četvrtak, 12. maj 2022.

Podgoričani odigrali ispod očekivanja i mogućnosti protiv PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija nijesu najbolje započeli polufinalnu seriju plej-ofa sa Partizanom, ne samo zbog ubjedljivog poraza u „Pioniru“ (82:66), već i zbog načina na koji su poraženi. Osim uvodnih pet minuta, u kojima su poveli 10:4, kada su odbranom veoma dobro kontrolisali napad domaćih, Podgoričani u nastavku meča nijesu bili ravnopravan protivnik. Sa samo 12 upisanih poena za skoro 12 i po minuta, tokom kojih je Partizan stigao do 17 poena prednosti (39:22), Budućnost je, praktično, već u drugoj četvrtini „ispala iz meča“, iako je u drugom poluvremenu u nekoliko navrata spuštala zaostatak na jednocifrenu razliku, do sedam poena (52:45), ali je to bilo kratkog daha… - Iskreno, težak poraz, jer, taj plej-in protiv FMP-a smo prošli sa 2:0 i činilo se da polako podižemo formu za završnicu, da to ide nabolje. Međutim, u prvom meču protiv Partizana nijesmo bili dovoljno dobri, niti smo bili dovoljno čvrsti i agresivni kao ekipa da bismo uopšte ugrozili protivnika kao što je Partizan. Konačan rezultat je, možda, najbolji pokazatelj da su oni bili dosta bolji u prvom meču. Druga četvrtina je bila presudna, tada su napravili razliku koju su održavali cijelu utakmicu. U nekoliko navrata smo uspjeli da spustimo zaostatak, i na sedam razlike, ali ih do kraja utakmice nijednom nijesmo ugrozili da bismo mogli da preokrenemo u našu korist. Iskreno, nije bilo dovoljno dobro – kaže za Pobjedu Zoran Nikolić, centar „plavih“. Na pitanje što se dogodilo nakon veoma dobrog početka utakmice u Beogradu, Nikolić odgovara: - Iskreno, i meni na terenu, i kasnije sa klupe, izgledalo je da smo dobro počeli meč. Agresivno, igrali smo pametno, lopta se kretala, uzeli smo dobre šuteve, neki su ušli, neki nijesu. Nijesmo izmišljali poene, nije bilo teško postignutih poena, nego je sve, uglavnom, bilo lijepo za oko. Kasnije su oni preokrenuli, poveli u finišu prve četvrtine, i tu je, možda, sve krenulo kako ne treba, nadovezala se ta druga četvrtina. Krivo mi je što nijesmo imali bolji momentum u prvom poluvremenu s takvim početkom utakmice. U posljed-

U „Morač biti pame i agresiv njoj utakmici u Podgorici s Partizanom imali smo katastrofalan start, dok smo sad u Beogradu dobro počeli. Zbog toga je to dodatna so na ranu – ističe 26-godišnji Nikšićanin.

ATIPIČNE BROJKE U BEOGRADU

Partizan je prvu utakmicu usmjerio u željenom pravcu, Budućnost nije našla odgovor na to. „Crno-bijeli“ su odlučili da što više zatvore svoj reket, i tako na najmanju moguću mjeru svedu ubacivanje „plavih“ i šuteve iz reketa, posebno ispod koša. U tome su uspjeli, jer su Podgoričani 32 puta šutnuli iz reketa, a samo su dva puta ove sezone u ABA ligi manje šutirali iz tih pozicija, protiv Partizana u Beogradu u ligaškom dijelu (28) i protiv Zadra u „Morači“ (31). „Plavi“ su pogodili samo 15 takvih pokušaja, i izjednačili drugi najgori učinak u sezoni (15 su ubacili i protiv Crvene zvezde u Podgorici), a negativni rekord ostaje iz poraza u Zadru i Beogradu od Partizana u ligaškom dijelu (po 12). Budućnost je bila daleko od sezonskog prosjeka od 22,6 šutnutih slobodnih bacanja i preko 17 poena po meču sa linije penala. U „Pioniru“ je šutirala 10 i pogodila svega šest bacanja. Najzad, novitet iz ovog meča jeste veliki broj šuteva za tri poena, čak 34, mnogo više od sezonskog prosjeka (21,5). I prvi put u sezoni je bio veći broj šuteva za tri poena od pokušaja za dva. Previše za ekipu koja ove sezone nije pokazala šuterski mentalitet i kvalitet. Budućnost je, istina, pogodila 10 šuteva sa distance, jedan manje od rekor-

Zoran Nikolić u duelu sa Koprivicom u Beogradu

da sezone, ali je promašila i dosta otvorenih šuteva, što ostavlja rezervu za drugi meč. - Dosta su se trudili da sve pasove što idu na „šort rol“ na nas centre odmah zaustave, da izbacimo loptu vani. Možda su i oni malo rizikovali da mi šutiramo spolja, ali možda ni mi nijesmo bili dovoljno agresivni da imamo više situacija da šutnemo za dva. Bilo je malo svega – i njihove odbrane, a možda i nas koji nijesmo bili dovoljno strpljivi ili agresiv-

Rivali „crvenih“ u grupi B su Finska, Island i Češka

Pljevlja domaćin odbojkaških kvalifikacija za seniorke PODGORICA - Opština Pljevlja će biti domaćin svih mečeva odbojkašica u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, kao i pripremnog perioda ženske seniorske reprezentacije Crne Gore, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore. Kako je saopšteno, Pljevlja će, na ovaj način, „pružiti logističku i finansijsku podršku OSCG, kako bi ženska seniorska reprezentacija u periodu od 11. jula do 16. avgusta što kvalitetnije obavila pripreme u Pljevljima pred kvalifikacione

utakmice za Evropsko prvenstvo“. Dogovor o domaćinstvu Pljevalja postignut je na sastanku predsjednika Opštine Pljevalja Rajka Kovačevića i predsjednika OSCG Cvetka Pajkovića i generalnog sekretara Ivana Boškovića. - Zahvaljujemo se gradonačelniku Rajku Kovačeviću i menadžeru grada Nataši Marković na gostoprimstvu, razumijevanju, saradnji i pomoći uoči tako značajne akcije ne samo za odbojkaški sport, već i za sport u Crnoj Gori uopšteno govoreći. Imamo sjajna

iskustva iz Pljevalja, a mislim da smo ovog puta otišli i korak dalje. Opština Pljevlja može biti primjer i za sve ostale sredine u Crnoj Gori kako spojiti lijepo i društveno korisno. Volio bih da djevojke upravo zbog toga u Pljevljima ispišu novu stranicu uspjeha crnogorske odbojke. Siguran sam da će na tom putu imati maksimalnu podršku svih građana Pljevalja – kazao je predsjednik OSCG Cvetko Pajković. -Kovačević je istakao da će Opštini Pljevlja biti zadovoljstvo da ugosti najbolje crnogorske odboj-

Arena

Četvrtak, 12. maj 2022.

v Partizana u Beogradu u prvom meču polufinala plej-ofa

či“ će etniji vniji

Lesor: Da pokušamo da seriju završimo u Podgorici Jedan od najzaslužnijih što nije funkcionisala igra Budućnosti u reketu bio je centar Partizana Matijas Lesor, koji je zamalo upisao dabl-dabl. Meč je završio sa 11 poena, devet skokova, šest assitencija, tri blokade i ukradenom loptom, te indeksom korisnosti 27. - Bila je teška utakmica, očekivano za polufinale plej-ofa. Ostvarili smo dobru pobjedu, iako mislim da možemo još bolje da igramo. Trebaju nam još četiri ovakve pobjede – kazao je Lesor, misleći i na tri pobjede u eventualnom finalu. Lesor je sa Crvenom zvezdom protiv Budućnosti izgubio finale ABA lige u sezoni 2017/18, revanširao se prošle sezone sa Monakom u četvrtfinalu Evrokupa. U neđelju u „Morači“ ima samo jedan cilj. - Treba da pokušamo da seriju završimo u dva meča. Gledaćemo što treba da ispravimo iz prvog meča kako bismo bili spremni za meč u Podgorici – dodao je Lesor.

Počinje serija Zvezde i Cedevita Olimpije

ni da više idemo unutar reketa – kaže Zoran Nikolić.

U „MORAČI“ BEZ PRAVA NA GREŠKU

Drugi meč u seriji se igra u „Morači“, u neđelju od 20.45 sati. Budućnost više nema prava na grešku, ako želi da izbori majstoricu u Beogradu. - U drugom meču u neđelju moramo da probamo da podignemo intenzitet na mnogo veći nivo, pogotovo u odbrani, ako

Polufinalnu seriju plej-ofa, do dvije pobjede, večeras u Beogradu, od 19 sati, počinju Crvena zvezda i Cedevita Olimpija. Zvezda, prvoplasirana u ligaškom dijelu, dočekuje duel nakon pauze od 23. aprila, kada je odigrala posljednji meč u ligi, sa Igokeom. - Imamo ogroman respekt prema ekipi koja je napravila promjene poslije početnih mjeseci i uradila korekcije koje su im donijele ogroman napredak u igri i podigle kvalitet do nivoa da su igrali sjajnu sezonu u Evrokupu i došli do plej-ofa. Pokazali su da mogu svakoga da dobiju. Individualni kvalitet je veliki, iskustvo takođe. Mi smo kroz pauzu tražili način da dođemo do nekog saznanja i podignemo kvalitet, prije svega, kroz treninge, uz želju da se igrači oporave, što je dodatno opterećivalo trenažni process. Prvi polufinalni meč u seriji je od velikog značaja, sa našim statusom kakav jeste, a to tek treba da vidimo u četvrtak. Navodi nas to na oprez i pokušaćemo dodatno da uradimo sve kako bi unaprijedili određene stvari za koje bi mogli da očekujemo da budu bolji – rekao je Dejan Radonjić, trener Crvene zvezde. Cedevita Olimpija je morala da igra četvrtfinale, u kojem je, u dva meča, eliminisala Igokeu. - Naši rivali nijesu odigrali meč više od tri nedjelje. Situacija je svakako neuobičajena i za nas. Beograđani nijesu u takmičarskom ritmu, ali to ništa ne znači, jer će sigurno, kao i uvijek, igrati agresivno. Očekujemo pritisak na naše igrače i igru na ivici prekršaja. Dva puta smo igrali u regularnom dijelu sezone i oba meča su bila tijesna. Pokušaćemo da analiziramo naše greške iz tih utakmica. Za pobjedu nad Zvezdom u Beogradu moraćemo da odigramo najbolji meč u sezoni – rekao je trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac.

hoćemo uopšte da imamo priliku da igramo treću utakmicu ponovo u Beogradu. Nikolić ističe da će duel u „Morači“ biti drugačiji od onog u Beogradu. - Igraćemo na našem terenu na kojem treniramo cijele godine. Vjerujem da će oni malo više osjetiti pritisak od strane naše publike. Iskreno se nadam da

će „Morača“ biti puna, jer nam je to, stvarno, potrebno da bismo ostvarili pobjedu. Uz punu dvoranu nadam se da ćemo biti bolji, prije svega pametniji i agresivniji u odnosu na prvi meč. Vjerujem i znam da možemo da pobijedimo i siguran sam da ćemo dati sve od sebe da to postignemo – zaključio je Zoran Nikolić. S. J.

Sportski miks 19

Tim iz Bolonje slavio u finalu Evrokupa protiv turske Burse

Virtus se vratio u elitu

PODGORICA - Ono što nijesu uspjeli prošle sezone, kada su, takođe, bili jedan od glavnih favorita (u polufinalu su ispali od ruskog Uniksa), košarkaši Virtusa su uradili ove godine – tim iz Bolonje je pobjednik Evrokupa, nakon što je u finalu, u meču koji je Virtus igrao na domaćem terenu, savladao tursku Bursu 80:67 (25:12, 16:19, 21:22, 18:14). Slavni italijanski tim je, na taj način, izborio plasman u Evroligu naredne sezone, gdje je klubu takve tradicije i istorije i mjesto (Virtus je, između ostalog, dva puta bio šampion Evrope). Bajka Burse je završena u finalu, nakon što je u prethodne tri eliminacione runde, sve u gostima, pobijedio Partizan, Cedevita Olimpiju i Andoru. Interesantno, Budućnost Voli je u grupnoj fazi pobijedila finaliste, i to po dva puta! Bursa je vodila samo jednom na meču, nakon dva i po minuta, kada je Derek Nidam pogodio trojku za 7:6. Međutim, serijom 10:0, za četiri minuta, Virtus je preokrenuo i poveo 16:7 i uhvatio zalet za pobjedu. „Bolonjezi“ su sa sedam uzastopnih poena u finišu kvartala stigli do dvocifrene prednosti (25:12). Italijanski tim je kontrolisao

VODIO SVOJ TIM DO POBJEDE: Miloš Teodosić u akciji

rezultat i u drugoj četvrtini, u kojoj je prvo vodio tri puta sa 14 razlike (29:15, 31:17, 34:20), a maksimalnih „plus 15“ je imao nepuna dva minuta prije kraja (40:25). Bursa je do kraja poluvremena smanjila zaostatak na 10 poena (41:31). Treća četvrtina bila je slična drugoj, jer je Virtus kontrolisao igru i rezultat, a vođstvo domaćih je ponovo dostizalo 15 razlike (50:35). Serijom 8:0, Bursa je priprijetila na 50:43, sredinom četvrtine, ali je tim iz Bolonje vrlo brzo vratio 15 poena prednosti (58:43). Turci su do kraja četvrtine uspjeli da smanje za-

ostatak na jednocifrenu razliku (62:53), a u posljednjoj dionici je smanjila na pet razlike (64:59). Virtus je, međutim, vrlo brzo vratio dvocifrenu prednost i rutinski je priveo meč kraju… Miloš Teodosić je bio najbolji u Virtusu sa 21 poenom (dvoje 4-4, trojke 8-4), Kajl Vims i Mam Žaite su dodali po 13 poena, s tim da je Žaite imao i 11 skokova. Marko Belineli je meč završio sa 12 poena. U poraženom timu istakao se David Dudžinski sa 14 poena i sedam skokova, Onuralp Bitim je dodao 12 poena i pet skokova, a Nidam 11 poena. S. J.

Međunarodni stonoteniski turnir u Laškom

Radović i Bakić u četvrtfinalu

PODGORICA - Filip Radović i Luka Bakić izborili su direktan plasman u četvrtfinale međunarodng stonoteniskog turnira koeficijenta 40, koji se održava u slovenačkom Laškom. Radović je u grupi 4 zabilježio sve tri pobjede, u prvom kolu protiv Grka Aleksandrosa Diakoumakosa rezultatom 3:0 (11:8, 11:4, 11:4), u drugom je bio bolji od Bunport Silapakonga iz Tajlanda sa 3:1 (15:13, 5:11, 11:4, 11:5) i u trećem od Čeha Jan Mihala sa 3:0 (11:6, 11:9, 11:3). Luka Bakić je u prvom kolu grupe 3, iako je imao meč loptu, poražen u neizvjesnom meču od Tajlanđanina Patrika Kingihama 3:2 (11:9, 7:11, 11:9, 5:11, 12:10), ali je u drugom kolu u derbiju pobijedio četvrtog igrača svijeta, Poljaka Igora Mistala sa 3:1 (11:8, 12:10, 9:11, 11:8). Za prvo mjesto u grupi i direktan plasman u četvrtfinale je bio bolji od Klaudija Masada iz Brazila sa 3:0 (11:2, 12:10, 11:6). Mečevi četvrtfinala su na programu danas od

Filip Radović

Luka Bakić

15 časova. Radović se sastaje sa pobjednikom osmine finala koji danas u 12.30 sati igraju Španac Ruiz Rejes i Italijan Lorenco Kordua, dok se Bakić sastaje sa Poljakom Pavel Vlodikom. Slobodanka Gurešić je u klasi 4 (osobe u kolicima) zauzela 3. mjesto u grupi 4 i nije uspjela da se plasira u četvrtfinale. Ona je u prvom kolu poražena od Brazilke Oliveire De Džojs 3:0 (11:2, 11:4, 11:5), ali je u drugom bila bolja od Španjolke Kristine Rubio sa 3:0 (11:8, 11:9, 11:6). U direktnom mjestu za prolaz je bolja bila Jauin Vijitra sa Tajlanda sa 3:0 (11:3, 11:5, 11:6). Gurešić će takmičenje nastaviti u miks dublu. S. J.

NBA: Lak trijumf Sansa za 3:2 u seriji, rutina Majamija protiv Filadelfije

Dončićev Dalas nemoćan u Finiksu Finiks Sansi pronašli su pravu igru nakon dva poraza i pobijedili Dalas Meverikse 110:80 na svom terenu, za 3:2 u plej-of seriji polufinala Zapadne konferencije.

Sa sastanka u Pljevljima

kašice i što će biti domaćini reprezentacijama Finske, Islanda i Češke u tri kvalifikacione utakmice pred Evropsko prvenstvo, koje će se održati 2023. godine – saopšteno iz OSCG. Crnogorske seniorke će kvalifikacije igrati u grupi B, sa Finskom, Islandom i Češkom će po jedan

meč igrati kod kuće i u gostima. U pljevaljskoj Adi će sa Finskom igrati 21. avgusta (17.30 h), sa Islandom 24. avgusta (18 h) i sa Češkom 4. septembra (17.30 h). Plasman na Evropsko prvenstvo izboriće po dvije prvoplasirane selekcije iz svih šest kvalifikacionih grupa. S. J.

Ekipa sa najboljim skorom u ligaškom dijelu NBA lige nije u ovom meču ostavila bilo kakve šanse timu mlade slovenačke zvijezde Luke Dončića. Svega 34 poena postigao je Dalas u drugom poluvremenu ove utakmice. Serijom 19:5 u uvodnom dijelu treće dionice Finiks je trasirao put ka važnoj pobjedi, kojom je ponovo stekao prednost u plej-of seriji. Junak pobjede bio je bek-šuter Devin Buker sa 28 poena. Prednost je bila očigledna pod obručem, centar Ejton ubacio je 20 poena.

Sa druge strane, Dončić je zaustavljen na 28 poena uz 11 skokova, a sveukupno teksaška ekipa imala je razočaravajuće šutersko veče. Svega 38 procenata šuta iz igre imao je Dalas, a za to je najzaslužnija izuzetna odbrana bekovske linije domaćih Sansa, po mnogima i najjači adut ekipe u borbi za titulu. Još ubjedljiviji bio je Majami, na svom terenu protiv Filadelfije 120:85, takođe za vođstvo 3:2, u polufinalu Istoka. Prije svega, tim koji je imao najbolji učinak na Istoku prije plej-ofa, u ovom meču odigrao je dobro timski. Tako je najefikasniji bio bek-krilo Džimi Batler sa 23 poena, a Strus je dodao 19 poena uz deset skokova. Na ovom meču Majami je želio da pokaže da ne dozvoljava bilo kakvo opuštanje, pa su rezervisti u posljednjoj dionici samo

uvećavali već visoku prednost. Sedam igrača pobjedničke ekipe ostvarilo je dvocifren skor, a ponovo zbog povrede nije igrao slavni bek Lauri, iako je nastupao u prethodnom meču. Šuterske opcije Filadelfije bile su potpuno neinspirisane: proslavljeni centar Embid, prvi strijelac lige, ubacio je svega 17 poena uz pet skokova, dok je bek Harden sveden na 14 poena uz šest skokova i četiri asistencije. Svega 21 procenat šuta za tri poena imala je Filadelfija na ovoj utakmici, što najbolje svjedoči o kvalitetu igre u odbrani Majamija. U noći između četvrtka i petka, od jedan sat po našem vremenu, Filadelfija će ugostiti Majami, a nakon tog duela biće na programu šesti meč serije Dalas – Finiks. S. S.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 12. maj 2022.

Jezero nakon pobjede u Lješkopolju blizu da definit

Lambulić: Sub PODGORICA - Jezero je pobjedom na DG areni napravilo ogroman, vjerovatno i presudan korak ka opstanku bez baraža.

Sa jučerašnje svečanosti u Prijestonici

GEST ZA PRIMJER: Marko Đurović i Baćo Nikolić pokazali ljubav prema cetinjskom klubu

Bivši igrači Lovćena donirali dresove PODGORICA – Gest za primjer. Bivši fudbaleri Lovćena Marko Đurović i Baćo Nikolić poklonili su Prijestonici Cetinje garnituru dresova za potrebe prvog tima Fudbalskog kluba Lovćen. Poklon su u ime Prijestonice Cetinje preuzeli zamjenici gradonačelnika Nikoleta Martinović i Miloš Mudreša. Đurović je dijete Lovćena, a 2010. godine ostao je upamćen jer je odlaskom u Šerif najstariji crnogorski klub inkasirao 220.000 eura, a veliki transfer u to vrijeme ostvario je i Baćo Nikolić, koji je blistao u dresu šampiona Moldavije. Iako Nikšićanin, Nikolić nije zaboravio cetinjski klub i sada je u najtežem periodu odlučio da sa

Sport na

bivšim saigračem pomogne Lovćenu. Predstavnici Prijestonice Cetinje su se zahvalili na poklonu i iskazali namjeru lokalne samouprave da se FK Lovćen što prije stabilizuje i vrati na mjesto koje mu pripada. Fudbalski klub Lovćen se takmiči u najnižem rangu takmičenja, a klub je u veoma teškoj finansijskoj i organizacionoj situaciji, posebno opterećen nagomilanim dugovanjima iz prethodnog perioda. Nova gradska uprava je već preuzela prve korake u rješavanju problema ovog sportskog kolektiva. Naša dva fudbalska internacionalca, svjesni teške situacije u kojoj se klub našao, ovim poklonom žele da daju podsticaj lokalnoj samoupravi za rješavanje problema u najstarijem crnogorskom fudbalskom kolektivu. R. P.

Košarka- Plej of ABA lige 19.00: C. zvezda - Ced/Olimp. Fudbal - Primera 21.30: Real M. - Levante

Fudbaler moskovske Lokomotive uporedio crnogorskog igrača sa najboljima na svijetu

20.00: R. Valjekano - Viljareal

Fudbal - Primera 19.00: R. Sosijedad - Kadiz

Fudbal - Premijer 20.45: Totenhem - Arsenal

nost na tabeli – ističe Lambulić. Ekipa je u jednom trenutku proljećne polusezone nanizala sedam utakmica bez poraza, a u toj seriji imala je pet pobjeda,

čak četiri zaredom. Pred gostovanje Podgorici ritam nije bio najbolji... - Ušli smo u minus fazu, ali samo što se tiče rezultata. Igra je bila dobra, možda i bolja nego

Međunarodni turnir „Vlatko Marković“

Remi na startu R. Irska Crna Gora

0 0

LUDBREG - Stadion „Podravina“. Sudija: Jasmin Horvat (Hrvatska). Žuti kartoni: Harnet (R. Irska), Đukanović, Jokanović (Crna Gora). REPUBLIKA IRSKA: Elis, Roč, O’Saliven, Ficdžerald (od 41. Adebajo), Orazi (od 59. Mekendrju), Maršal (od 41. O’Donel), Greminšči, Harnet (od 59. Kizenga), Tali, Čen (od 59. Agbontaen), Mur (od 41. Marej). CRNA GORA: Muković, Jokić, Baštrica, Mugoša (od 59. Globarević), Martinović, Vukmanović (od 59. Nikčević), Đukanović (od 59. Petričević),

Vlahović (od 69. Kruščić), Đukić (od 41. Kojić), Jauković (od 45. Knežević), Brajović (od 41. Jokanović). Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore odigrala je remi bez golova sa Republikom Irskom u prvom meču grupe A Memorijalnog turnira ,,„Vlatko Marković“, koji se održava u Hrvatskoj. Na terenu stadiona „Podravina“ viđen je izuzetno tvrd meč, u kojem nijedna ni druga ekipa nijesu imali izrazite šanse za gol. - Igrali smo protiv veoma kvalitetne reprezentacije, koja zna da nametne svoj ritam. To smo i očekivali, tako da smo ritam utakmice doveli u okvir koji smo željeli, pa sa te strane možemo biti

zadovoljni rezultatom i pristupom. Imali smo nekoliko situacija u kojima smo mogli bolje da reagujemo i stvorimo izgledne šanse za gol. Ipak, nijesmo imali dovoljno koncentracije u tim momentima, što nam se dešavalo i u nekim ranijim utakmicama. Već sjutra igramo sa Hrvatskom,

UEFA Razvojni turnir za kadete

Isidor: Jovetić je „Crveni“ šesticom otvorili turnir čudo od igrača Crna Gora Kipar

Brojni stranci napustili su ruski fudbal od kada je ta zemlja započela vojnu agresiju na Ukrajinu.

Fudbal - Primera

Plavljani su u prošlom kolu savladali Podgoricu i održali se na šest bodova iznad opasne zone. U preostale tri utakmice sve zavisi od izabranika Mladena Lambulića. - Imali smo seriju dobrih rezultata nakon kojih smo se izvukli sa pozicije baraža. Potom smo vezali tri poraza i bilo je jako važno da pokažemo reakciju u jednom ovakvom momentu. To se i dogodilo. Zasluženo smo slavili u Lješkopolju i napravili ogroman korak ka cilju – rekao je Lambulić. Iskusni strateg smatra da borba za opstanak nije gotova. - Na dobrom smo putu, ali nije još gotovo. Potrebno je još malo. Vjerujem da je to meč u narednom kolu. Ukoliko trijumfujemo protiv Zete, mislim da smo 99 odsto obezbijedili poziciju koja garantuje sigur-

Dosta njih je ostalo u svojim klubovima, a to je slučaj i sa dvadeset jednogodišnjim Francuzom – Vilsonom Isidorom, koji brani boje moskovske Lokomotive. On je prošao mlađe reprezentativne selekcije svoje zemlje, a jedan dio karijere proveo je u Monaku, gdje je bio saigrač našem Stevanu Jovetiću. Isidor je biranim riječima pričao o crnogorskom asu za francuske medije. - Bio je u Monaku tada i Falkao, davao je golove gdje god je igrao. Strašan napadač. Ali, Stevan Jovetić je bio poseban, prejak igrač. O, kako je on bio dobar! Kolika je šteta što je imao povrede. On je kao Ronaldinjo, zna sve o fudbalu. Tako je elegantan, savršen tehničar, mogao je da igra i sa Ronaldinjom i sa Ronaldom, Brazilcem... Jovetić je čudo – rekao je Isidor. Isidor je proglašen najboljim igračem ruske Premijer lige u aprilu, a igra na poziciji napadača. D. K.

6 0

DERINEJA - Stadion „Anagenisi“. Sudija: Andreas Kantilaftis (Kipar). Golovi: 1:0 Skrobanović u 30, 2:0 Pićurić u 42, 3:0 Kumburović u 56, 4:0 Perović u 73, 5:0 Adžić u 88, 6:0 Kolenović u 89. Žuti kartoni: Karadžić (Crna Gora), Lisandru (Kipar). CRNA GORA: Božinović, Maraš (od 60. Turović), Kumburović, Tadić (od 60. Adžić), Skrobanović (od 70. Perović), Šekularac, Pićurić (od 70. Camaj), Karadžić, Radojević,Vukanić (od 60. Bulatović), Kolenović. KIPAR: Panagi (od 57. Dimostenus), Dimostenus (od 39. Petusis), Lisandru, Vasiliju (od 46.

Lukaidis), Demetriu, Stilijanu, Teoharus, Efcatiju (od 46. Hadžilefteri), Hatalas (od 57. Mihalas), Evangelu, Skafi. Kadetska reprezentacija Crne

Gore upisala je pobjedu na startu UEFA Razvojnog turnira na Kipru. Umjesto Ruande, prvobitno planiranog protivnika, „sokoli“ su

Arena

Četvrtak, 12. maj 2022.

Fudbal 21

tivno osigura prvoligaški status

bota je „dan D“

u nekim duelima koje smo riješili u svoju korist. Nijesam brinuo jer sam bio siguran da je pitanje momenta kada ćemo se vratiti pobjedama. Prošli meč je bio jako bitan, a mi smo

pokazali da nas ni tri uzastopna poraza ne mogu poremetiti. Pružili smo dobru partiju, osvojili bodove i nastavili stazom kojom idemo od početka proljećne polusezone. Od prvog dana vjerujem u svoj rad, momke sa kojima radim i ambicije koje smo postavili. Jako smo blizu da sve zaokružimo – naglašava Lambulić. Jezero u subotu može sve da riješi, a može i Zeta da se približi dvomeču doigravanja. - Zeta se podigla, igra sve bolje, a i vratila se u realnu trku za baraž. Ipak, nećemo gledati protivnika, već sebe. Ako budemo na svom nivou, pobjeda neće doći u pitanje. Pokušaćemo što prije da riješemo opstanak. Iskreno se nadam da ćemo u subotu obradovati naše navijače koji nam daju snažnu podršku. Možda je baš to „dan D“ – kazao je Lambulić. Plavljani će do kraja prvenstva nastupiti bez bitnog dvojca – klub su iznenada napustili Nikola Đurković i Miljan Vlaisavljević. Obojica su otišli u Ameriku...

vremena za odmor je malo, a danas smo imali i jednu prinudnu izmjenu zbog povrede. Nadam se da ćemo uspjeti da ostvarimo povoljan rezultat – izjavio je selektor Radovan Kavaja. Naredni rival „sokola“ je Hrvatska, taj meč drugog kola grupe A igra se danas od 12 časova. R. P.

se sastali sa selekcijom Kipra, čiji igrači su mlađi (2007. godište), i bez problema upisali trijumf – 6:0. Čak šest igrača upisalo se u listu strijelaca. Mrežu Kipra pogađali su Andrija Skrobanović, Pavle Pićurić, Zarija Kumburović, Marko Perović, Vasilije Adžić i Din Kolenović. -Šansu su dobili igrači koji su u prethodnom periodu imali manju minutažu i neki koje smo probali, koji su prvi put sa nama. Loše smo ušli u utakmicu i dozvolili protivniku da iz jedanaesterca ima šansu da povede. Ipak, poslije dobre odbrane Ivana Božinovića brzo smo napravili reakciju i stvorili nekoliko šansi od kojih smo iskoristili dvije i otišli na poluvrijeme sa 2:0. U drugom dijelu smo igrali kao na prethodnim turnirima i onako kako želimo, što je rezultiralo ubjedljivom pobjedom – rekao je selektor Goran Perišić. U drugom kolu ovog turnira, 13. maja od 10 časova, Crna Gora će igrati sa selekcijom Kipra. R. P.

- Napustili su nas poslije utakmice u Baru. Ostali smo bez dva važna igrača, ali imamo ekipu koja može da iznese finiš sezone. Svi ostali su zdravi, motivisani i spremni za duel sa Zetom – rekao je Lambulić. Kormilaru kluba iz Plava uskoro ističe ugovor. Na klupi Jezera ostvario je neke istorijske pobjede, poput onih pod Goricom gdje je dva puta pobijedio Budućnost, a na korak je od ispunjenja planova koji su postavljeni ljetos od strane rukovodstva. Lambulić za sada nije razgovarao sa upravom o produženju saradnje... - Kraj je 24. maja, a nakon toga ćemo vidjeti što dalje. Nijeesmo razgovarali na temu dalje saradnje, ali ne vidim razlog da ne sjednemo za sto i ne nastavimo. Saslušaću kako razmišljaju ljudi iz rukovodstva. Ja sam otvoren za priču. Sve je do sada bilo korektno. Siguran sam da će Jezero imati još istorijskih pobjeda, bio ja tu ili neko drugi – zaključio je Lambulić. D. K.

SJAJAN MEČ U RIMU: Tim iz Milana savladao Juventus (4:2) u finalu Kupa Italije

Pjesma Intera na ,,Olimpiku“

Trofej Kupa Italije za sezonu 2021/2022. krasiće vitrine Intera. U duelu za pamćenje, meču u kojem je viđeno šest golova, dva penala, više od 120 minuta fudbala i dva preokreta, ,,neroazuri“ su na rimskom Olimpiku slavili protiv Juventusa nakon produžetaka - 4:2. ,,Crno-plavi“ su vodili na poluvremenu, potom je rezultat prešao na stranu ,,stare dame“ početkom nastavka, da bi u prvom produžetku prevagnuo u korist tima iz Milana. Barela, Čalhanoglu i dva puta Perišić bili su strijelci za Inter, dok su za ,,crno-bijele“ pogađali Morata i Vlahović. Inter je idealno otvorio utakmicu, budući da je poveo golom Barele u sedmom minutu. Šokantan početak za Juventus, kome nije trebalo puno da se igrački konsoliduje. U tome je

doduše imao pomalo neočekivanu ,,pomoć“ protivnika koji se nakon vođstva opredijelio da uvede meč u sporiji mod, bez previše interesovanja da nešto radi na polovini rivala. ,,Stara dama“ je napadala, ali je na odmor otišla sa golom minusa. Ipak, početkom nastavka ,,crno-bijeli“ su preokrenuli ,,blickrigom“ za 120 sekundi. Prvo je rezervista Morata poravnao u 50, da bi u 52. Vlahović iz dva pokušaja savladao Handanovića. Sada su ,,nero-azuri“ pretrpjeli psihološki udarac, s tim što nijesu odustajali od povratka u meč. Trener Simone Inzagi pojačao je napad, a kolega na drugoj strani Maks Alegri - odbranu. Inicijativa je prešla na stranu Intera čija se upornost isplatila u 80. minutu. Martinez je izborio penal poslije duela sa Bonućijem, a Čalhanoglu je tako dobro izveo najstrožu kaznu da gol-

Barselonin trener govorio o transferu Halanda u Siti

Francuz istakao da je menadžer ,,građana“ kriv za neuspjeh u LŠ

Ćavi razočaran, klub nema novca

Bivša zvijezda Premijer lige Patris Evra je kao direktnog krivca za poraz Mančester sitija u polufinalu Lige šampiona naveo menadžera ,,građana“ Pepa Gvardiolu.

Ćavi Ernandes, trener Barselone, otvoreno je govorio o finansijskoj krizi u slavnom klubu španske Primere. Nakon pobjede nad Seltom 3:1 u utorak veće proslavljeni Katalonac prokomentarisao je to što je dugoročna Barsina želja, napadač Erling Haland, već potpisao za Mančester siti. - Stvarno je to šteta, realnost je da ne možemo da se takmičimo sa najbogatijima za neke igrače koje želimo – razočarano je kazao Ćavi, što su španski mediji protumačili kao kritiku na rad Barsine uprave. Kako je objavila madridska Marka, u stručnom štabu Barselone sve više su svjesni da ključne mete za transfere ovog ljeta neće moći da angažuju, jer nema dovoljno novca u klupskoj kasi. Da bi dovela bilo koje skupo pojačanje, Barsa će morati da tokom ljeta proda nekog od zvijezda, a najrealnije je da klub napusti holandski vezista Luk de Jong. R. A.

Po mišljenju Francuza, nekada jednog od najboljih lijevih bekova planete, krivica Španca je u tome što ne dozvoljava jake karaktere pojedinaca u ekipi. - Sitiju su potrebne vođe, a Gvardiola ne želi vođe. On ne želi da u timu ima igrače sa jakom harizmom, jer mora da bude jedini vođa. Naravno da trener mora da bude glavni, ali je ekipi potreban lider i na terenu.

Evra: Gvardiola ne želi dobro Sitiju

Kada je Siti u nevolji, nema nikoga da ga povede i spasi. Gvardiola ne može

da uđe na teren i da zaigra. Gvardiola selektuje ekipu tako da u njoj ne mogu biti igrači koje odlikuje jak karakter. Tim bira tako da može da kontroliše sve i svakoga. Mislim da tako ne želi dobro Sitiju. Klub je svakako temeljen na novcu, igrači tamo idu primarno zbog novca – poručio je Evra. Uoči posljednja dva kola Premijer lige, Siti je na vrhu tabele sa dobrim šansama da odbrani titulu. R. A.

Menadžer Liverpula hvalio zvijezdu nakon trijumfa nad Aston Vilom

Klop: Mane je mašina Jirgen Klop, strateg Liverpula, otvoreno je hvalio igru ofanzivca Sadia Manea, koji je donio trijumf 2:1 u gostima Aston Vili u utorak veče u Premijer ligi. Senegalac Mane je golom u završnici ostavio ,,redse“ u trci za titulu. Ekipa menadžera Klopa, dva kola prije kraja, i dalje ima šanse da prestigne Mančester siti na vrhu. - Mane je mašina, rekao sam mu to odmah nakon meča. Veliki igrač, bez sumnje. Njegove fizičke karakteristike su za rivale brutalne, a taj miks tehnike, volje i nivoa spremnosti, u mo-

mentima kad su svima na terenu ostali samo metri u nogama, to je fantastično... Iskreno, da bi vidjeli koliko je zaista dobar, treba da budete tu kraj terena. Svjetska

klasa je Mane, bez sumnje – poručio je Klop. Gol za pobjedu u Birmingemu za Manea je bio 15. u sezoni Premijer lige a 22. u svim takmičenjima. R. A.

man Perin doslovno nije imao šansi. Rezultat se nije mijenjao do isteka sudijskog dodatka, a onda su na red došli produžeci. U 96. minutu De Liht je bio dekoncentrisan i ni iz čega sapleo De Freja. Arbitar Valeri je gledao VAR snimak i drugi put pokazao na bijelu tačku u korist ,,crno-plavih“. Odgovornost je preuzeo Perišić koji je rutinski proparao mrežu u 99. Bila je to najava totalnog kraja Juve koji je posve potonuo u 102. minutu. Perišić je ponovo bio strijelac, ovoga puta iz igre - za 4:2. Alegri je zbog nervoze isključen, već je izašao Dibala i bilo je jasno da je ,,stara dama“ na putu da sezonu završi bez trofeja. Drugi produžetak protekao je u kontroli Intera koje je podigao pehar Kupa, a i dalje sanja Skudeto. D. K.

,,Tobdžije“ pregovaraju o pojačanju iz Porta

Pepe mijenja Pepea u Arsenalu Brazilsko krilo Pepe (25), sve bolja zvijezda portugalskog Porta, blizu je potpisa za londonski Arsenal. Po pisanju Dejli mirora, cijena obeštećanja oko kog se pregovara biće između 50 i 60 miliona eura. Pepe, nekada zvijezda brazilskog Gremija, u prvoj sezoni u Evropi dobro se snašao. U šampionskoj sezoni u portugalskoj Primeiri (Porto osvojio 30. titulu) postigao je četiri gola uz tri asistencije, na 27 nastupa (14 kao starter). Na taj način Pepe će u timu Arsenala u Premijer ligi zamijeniti prezimenjaka, krilo Nikolu Pepea (26). Nakon što je doveden za preko 80 miliona eura iz Lila prije tri godine, očekuje se da reprezentativac Obale Slonovače bude prodat za svega 30 miliona eura ovog ljeta. Svega 18 mečeva u Premijer ligi ove sezone odigrao je Nikola Pepe, uglavnom nije bio starter i postigao je samo pogodak. Kod menadžera Artete izgubio je povjerenje i njegova prodaja je izvjestan scenario. R. A.

Arena

22 Sportski miks

Četvrtak, 12. maj 2022.

ŠAH Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević primio predsjednika Evropske šahovske unije

Snažnija podrška drevnoj igri

Vasilije Lalošević i Zurab Azmaiparašvili

PODGORICA - Podrška Šahovskom savezu biće još snažnija, uz poseban fokus na razvoj mladih šahovskih talenata, najavio je

ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević. On je priredio prijem za predsjednika Evropske šahovske unije – Zuraba

Azmaiparašvilija. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Šahovskog saveza Jovan Milović i član Upravnog odbora i počasni potpredsjednik Evropske šahovske unije (ECU) Veselin Drašković. Saopšteno je da je povod susreta predstojeće Evropsko ekipno prvenstvo u šahu za žene koje će biti održano u Crnoj Gori naredne godine. Lalošević je upoznao gosta sa nedavnom institucionalnom promjenom u nadležnom organu za vođenje politike razvoja sporta i mladih. Lalošević je naglasio i da je u prethodnom periodu, dok je obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Uprave za sport i mlade, imao odličnu saradnju sa Šahovskim savezom Crne Gore. - Rad Šahovskog saveza uvijek je bio za poštovanje, što potvrđuje i činjenica da je Crna Gora u kontinuitetu domaćin prestižnih međunarodnih takmičenja u ovom sportu, kojim pripada i Evropsko prvenstvo za žene – rekao je Lalošević. Azmaiparašvili se zahvalio na prijemu ministru Laloševiću uz poziv na zajedničku saradnju na planu promocije i unapređenja šaha u Crnoj Gori. - Uvjeren da će vaša država i Šahovski savez, organizacijom ovog prvenstva, još jednom potvrditi ulogu dobrog domaćina – rekao je Azmaiparašvili. Lalošević je naglasio da posebno cijeni značaj šampionata za razvoj tog sporta u Crnoj Gori. - Značajan je i za razvoj sportskog turizma, imajući u vidu veliki broj učesnika iz inostranstva i ljubitelja šaha koje ovakva takmičenja privlače da budu naši gosti – zaključio je R. A. Lalošević.

U Kumboru održan treći turnir prijateljstva Azerbejdžana i Crne Gore „Trofej Hejdara Alijeva“

Đukić odbranio titulu

Besprijekorna organizacija, idealni uslovi za igru, bogat nagradni fond i tradicionalno gostoprimstvo personala renomiranog turističkog kompleksa „Portonovi“ u Kumboru, samo su najiskreniji utisci i komentari svih učesnika trećeg međunarodnog memorijala „Trofej Hejdara Alijeva“ koji je održan povodom 99 godina od rođenja ovog istaknutog azerbejdžanskog državnika i predsjednika. Inače, takmičenje je proteklo u znaku aktuelnog seniorskog šampiona, velemajstora Nikole Đukića, koji je osvojio prvo mjesto sa 7,5 poena pri čemu nije osjetio gorčinu poraza, naprotiv, šest partija je riješio u svoju korist i tri remizirao. Tako je naš reprezentativac i standardni prvotimac podgoričke Budućnosti odbranio titulu sa prošlog turnira i opravdao najveći rejting i titulu. Njegov klupski drug, intermajstor Blažo Kalezić, okitio se srebrnom, a FIDE majstor Aleksandar Tomić bronzanom medaljom sa po 6,5 poena. Među nagrađenima su i Dragiša Blagojević i Peko Đurović sa po 6,5, Andrej Šuković,

Vjekoslav Vulević, Nebojša Nikčević, Milan Draško i Jovan Milović sa po 6 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najmlađeg takmičara Roberta Jusupova, zatim najboljeg omladinca i dame Mila Pobora i Nikoline Koljević, te veterana Momčila Raičevića i najuspješnijeg predstavnika ŠK Prosvjeta Branislava Kadića. -Jedna lijepa šahovska priča koja traje već četiri godine zahvaljujući profesoru Draganu Čađenoviću i osvjedočenom šahovskom entuzijasti i začetniku ove ideje Nebojši Kneževiću i dalje živi, na zadovoljstvo ljubitelja drevne igre ne samo iz Crne Gore, nego i okruženja. Iz tog razloga meni

je posebno drago što sada ovaj memorijal ima internacionalni karakter sa akcentom da se na jednom mjestu okupljaju kako afirmisani igrači, tako i amateri, među kojima naročito treba istaći mlade i talentovane pionire i omladince, rekao je u ime pokrovitelja i organizatora direktor kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Podgorici Sejran Mirzazada. On se u ime domaćina i organizatora zahvalio na velikoj podršci ŠK Prosvjeta, Jovanu Miloviću, predsjedniku ŠSCG, potpredjedniku Opštine Herceg Novi Mirku Musturu i menadžerki rizorta „Portonovi“ Adrijani Husić, kao i generalnom sponzoru „Azmont inves-

tments“. Slavljenik nije krio zadovoljstvo na račun novog uspjeha s obzirom na to da je popularni Đuka sa još jednim peharom oplemenio bogatu riznicu vrijednih nagrada i priznanja. -Izuzetno sam srećan zbog pobjede u veoma jakoj konkurenciji, gdje su učestvovali gotovo svi najbolji crnogorski igrači. Imao sam start kao iz snova, šest pobjeda u prvih šest partija, nakon čega je bilo lakše turnir mirno privesti kraju. U cjelini sam zadovoljan kvalitetom prikazane igre, mada je, kako to obično biva na takmičenjima po ubrzanom tempu, bilo i nekih partija sa dosta preokreta, koje su lako mogle i drugačije da se završe. Drago mi je i što je moj klupski drug Blažo Kalezić osvojio drugo mjesto, nadam se da ćemo sličnu formu pokazati i na predstojećem Kupu Crne Gore. Sjajno je što je ovaj lijepi turnir obnovljen, nakon dvije godine pauze zbog epidemiološke situacije. Sada, u predivnom ambijentu „Portonovog“, na pjeni od mora, uz odlične uslove za igru i povećan nagradni fond, pa organizatori iz Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana i ŠK Prosvjeta zaslužuju sve pohvale i čestitke za pripremu i realizaciju takmičenja. Nadam se da će turnir još dugo trajati i svake naredne godine biti sve bolji i bolji – zaključio je Đukić. Priredio: B. KADIĆ

Međunarodni atletski miting „Memorijal Vera Nikolić“

Marseniću treće mjesto sa ličnim rekordom

PODGORICA - Atletski klub „Morava“ iz Ćuprije bio je organizator Prvog međunarodnog atletskog mitinga „Memorijal Vera Nikolić“ u znak sjećanja na nedavno preminulu Veru Nikolić, bivšu svjetsku rekorderku na 800 metara.

Na ovom međunarodnom mitingu nastupio je atletičar AK Lim iz Berana Ognjen Marsenić, koji je prošle godine bio najbolji crnogorski mlađi junior. Marsenić je u trci na 100

metara osvojio treće mjesto sa 10,91 sekundom. Prošle godine imao je lični rekord u ovoj disciplini (11,01) i već na prvom međunarodnom takmičenju istrčao je odličan rezultat, čime je potvrdio da se nalazi u izvanrednoj formi ispunivši normu propisanu od strane Evropske atletske federacije za učešće na Evropskom prvenstvu malih država, koje će se održati 11. juna na Malti. Sa Marsenićem u Ćupriji je bio i njegov trener Zoran Jojić. R. P.

Održan „Trofej Beograda“ u kik boksu

Klikovac prekidom do trijumfa

PODGORICA – Lazar Klikovac trijumfovao je na internacionalnom kupu u kik boksu „Trofej Beograda“. Mladi takmičar tivatskog Rebela nastupao je u lou kik disciplini do 86 kilograma, gdje je u finalu savladao predstavnika

Srbije Mihajla Ljubića. - Veoma dobro izdanje Klikovca i test za njegov predstojeći profesionalni meč ovog puta, nakon odličnih serija u drugoj rundi, tri puta bacao je na pod protivnika gdje je prekidom od strane sudije nakon tri brojanja ostvario pobjedu. Zadovoljni nastupom bili su selektor Goran Radonjić i predsjednik Kik boks saveza Crne Gore Ivan Strugar kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na pozivu – saopšteno je iz tivatskog kluba Rebel. R. P.

Organizacija prijeti ukidanjem bodova sa turnira

ATP insistira da Rusi igraju na Vimbldonu Organizacija tenskih profesionalaca ATP ovih dana vodi krizne pregovore sa čelnicima Vimbldona, najvećeg turnira sezone, sa ciljem da ipak obezbijedi učešće ruskih i bjeloruskih igrača na takmičenju. Kako je ekskluzivno objavio londonski Tajms, čelnici ATP i velika većina igrača nikako se ne slažu sa odlukom Vimbldona da zbog ruske invazije i agresije u Ukrajini zabrani učešće ruskim i bjeloruskim takmičarima. Ovih dana ATP prijeti da neće uvažiti bodove osvojene na Vimbldonu – a u igri na grend slem takmičenju je 2.000 ATP

bodova, koliko pripada šampionu. Ukoliko se poeni ukinu, teniseri bi se borili za trofej i nagradni fond. Stav igrača je da bi turnir bio nepravedan prema drugom igraču svijeta, Rusu Danjilu Medvedevu, ali i brojnim ruskim i bjeloruskim profesionalcima, ukoliko se bodovi sa ovogodišnjeg vimbldonskog takmičenja ne ukinu. Vimbldon je prvi teniski turnir koji je zabranio učešće Rusima i Bjelorusima zbog rata u Ukrajini, a sada je pod velikim pritiskom da odluku promijeni. Epilog pregovora će se vjerovatno znati do kraja sedmice. R. A.

Feljton 23

Četvrtak, 12. maj 2022.

JEDAN PRIMJER POLITIZACIJE I KRIVOTVORENJA CRNOGORSKOG SAKRALNOG NASLJEĐA

1. 6.

„Ktitorski natpis“ koji osim Koraća niko nije pomenuo » Piše: Vukota VUKOTIĆ Vojislav Korać govori o otučenim pločama, u katedralnoj crkvi se zadržala samo godina 1300., na osnovu koje smatra da je u pitanju donatorski natpis. Tako, iznosi hipotezu, na osnovu „prilično mutnog narodnog sećanja“, da je ovaj i još jedan natpis na zapadnom zidu crkve sv. Marije, otučen iz političkih razloga (Grupa autora, istorija Crne Gore, Knj. 2, Tom I, 1969, 176, fusnota 77). Po tome sjećanju, kako kaže Korać, u Svač je stiglo neko lice, iz Skadra, pretpostavlja tokom Prvog svjetskog rata i slomilo natpise u dvije crkve, jer su mu smetali pomeni dvoje Nemanjića, kraljice Jelene i kralja Uroša, na njima. Ovo mišljenje ni sam Korać ne potvrđuje u svojoj disertaciji „Graditeljska škola Pomorja“. U njoj autor govori o natpisu koji stoji lijevo od ulaza u katedralu i za koga samo kaže da je namjerno oštećen. Detaljnije opisuje ploču na kojoj je natpis urezan i još dva kamena fragmenta na kojima su uklesani krst i neki predmet u obliku čaše. Za njih smatra da su tu donešeni sa neke starije građevine (Vojislav Korać, Graditeljska škola Pomorja, Beograd, 1965, str. 64). Prema položaju natpisa u samoj crkvi Korać zaključuje da je u pitanju ktitorski zapis, međutim shodno činjenici da se nalazi okružen sa dva elementa koja su starija, pitanje je da li se ovo može pretpostaviti. Ovakva argumentacija i zaključivanje u crnogorskoj istoriografiji više od pedeset godina nije pobudila nikakve sumnje. Šta više, Koraćev tekst prihvatan je bezuslovno i smatran za uzor i pored očiglednog pokušaja da se ispolitizuju događaji i unese zbrka i proizvoljnost. Konačno, utvrđivanje ktitora za dvije crkve u Svaču problematizovao je S. Pejović u svom radu iz 2011. godine. Polazeći od logične pretpostavke da u slučaju da su natpisi fizički oštećeni, nije otučena literatura o njima, utvrđuje kako ktitorski natpis na crkvi sv. Jovana ne pominju drugi istraživači Svača. (Prije Vojislava Koraća, gradom Svačom su se bavili Ivan Jastrebov, O pravoslavnim srpskim starim i novim crkvama u staroj Zeti, sadašnjem Skadarskom okrugu, Glasnik SUD, 1880; Theodor Ippen, Stare crkvene ruševine u Albaniji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1899; Alexandre J. Degrand, Souvenirs de la haute – Albanie, 1901; Aleksandar Deroko, U Bodinovoj prestonici, Starinar za 1928, 1929 i 1930). Posebno se čini intrigantnim, da natpis ne spominje austrijski istraživač Theodor Ippen koji je temeljno opisao čitavu okolinu Skadra. Takođe, za razliku od Koraća, Ipen nema potrebu da išta politizuje, niti mu smetaju pomeni vladara iz loze Nemanjića. U svom radu austrougarski istraživač uredno donosi ktitorske natpise sa crkve sv. Petke u Širdžiju u blizini Skadra na kojima se pominju kraljica Jelena i kralj Uroš (Theodor Ippen, Stare crkve-

Vojislav Korać

Vojislav Korać uporno pokušava da smjesti sadašnji izgled Crkve Sv. Jovana Krstitelja u početak XIV vijeka kako bi njenu izgradnju mogao pripisati kralju Urošu Nemanjiću ili njegovoj ženi kraljici Jeleni. To mu baš i ne polazi za rukom, jer Crkva Sv. Jovana Krstitelja, sadrži jedino elemente romaničkog stila

Detalj iz Svača

Prije Vojislava Koraća, gradom Svačom su se bavili Ivan Jastrebov, Theodor Ippen, Alexandre J. Degrand i Aleksandar Deroko. Koraćev zaključak o „ktitorskom natpisu“ u crnogorskoj istoriografiji više od pedeset godina nije pobudio nikakve sumnje. Što više, njegov tekst prihvatan je bezuslovno ne ruševine u Albaniji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, knj. 11, 1899, str. 15). S druge strane, Vojislav Korać, u oba svoja djela, pri pomenu svačkih crkava skroz zaobilazi Ipenovo djelo. O crkvi sv. Jovana, Ipen kaže sljedeće: „Od svih građevina na vrhu brijega najbolje je očuvana jedna crkva, što leži u blizini kapije, koja vodi u selo. Crkva leži na mjestu, gdje se gorska kosa uvaljuje; to je sredina grada, pa se otud grad uspinjao i na lijevo i na desno. Crkva ima dug četvorouglast brod, a nad apsidom uzdiže se zvonik. Takav položaj zvonika nije običan, jer se kod crkava uvi-

Teodor Ipen

jek tornjevi nalaze u pročelju. Od crkve sačuvana su samo četiri zida, a unutrašnjost puna je odronjenog kamenja i zarasla je šikarom. Ipak se može raspoznati, da je crkveni brod bio razdijeljen u dva odjela, pripratu (nartex) i unutrašnjost“ (isto, 18). U odjeljku „Arhitektura prelaznog, romansko-gotskog stila“, u Istoriji Crne Gore Tom II, Vojislav Korać kaže za crkvu sv. Jovana da se na njoj „jedva zapaža prisustvo gotike“ (str. 185). Uvodeći u priču natpis, za koga tvrdi da je ktitorski, bilježi godinu 1300., iz čega izvlači zaključak da je to datum gradnje. Slično tome, piše i u svojoj disertaciji, navodeći da se na „crkvi sv. Jovana ne opažaju prepravke, izuzev na lineti zapadnih vrata“. „Natpis pored vrata odnosio se, najverovatnije, na podizanje građevine. Iako je grubo, rustično, građenje sadrži elemente romanike, kao što su zapadna vrata, nadvišeno čelo polukalote apside, način konstruisanja prozora. Koncepcija i razmere osnovnog prostora crkve uključuju mogućnost uticaja arhi-

tekture prvih građevina franjevaca i dominikanaca kod nas, što bi odgovaralo kraju XIII veka (1300. godina) (V. Korać, Graditeljska škola Pomorja, str. 64). Naizgled, ovako koncipiranim zaključcima teško se može naći mana. Međutim, sa malo pažljivijim pogledom na stvari, isplivavaju određene nelogičnosti. Naime, autor uporno pokušava da smjesti sadašnji izgled crkve u početak XIV vijeka kako bi njenu izgradnju mogao pripisati kralju Urošu Nemanjiću ili njegovoj ženi kraljici Jeleni. U podršku toga stava, Korać uvodi mogućnost postojanja starije katedrale na istom mjestu, koja bi, po njemu, trebala stradati u mongolskom pohodu 1242. godine (isto, str. 65). Kao što vidimo iz priloženih podataka, to mu baš i ne polazi za rukom, jer crkva sv. Jovana Krstitelja, sadrži jedino elemente romaničkog stila. Konkretno, zapadna vrata, za koja i sam kaže da su nastala u stilu romanike, ostatak su pređašnje katedrale zajedno sa zvonikom. Prema tome, u ovom slučaju mogu biti samo dva

Posebno se čini intrigantnim da natpis ne spominje austrijski istraživač Theodor Ippen koji je temeljno opisao čitavu okolinu Skadra. On, za razliku od Koraća, nije imao potrebu da išta politizuje, niti su mu smetali pomeni vladara iz loze Nemanjića. Tako, Ipen, u svom radu uredno donosi ktitorske natpise sa Crkve Sv. Petke u Širdžiju u blizini Skadra na kojima se pominju kraljica Jelena i kralj Uroš

rješenja ove situacije. Ili je ploča s natpisom, zajedno sa cijelim zapadnim dijelom crkve ostatak starije građevine, ili je dio naknadno ubačenih elemenata, kao što su i druga dva koja je uokviruju (krst i predmet u obliku čaše). Ma kako bilo, u oba slučaja, godina 1300., sa natpisa kojeg je isčitao Korać, ne može biti datun izgradnje postojeće crkve sv. Jovana. U prvom slučaju, 1300. godina ne znači ništa jer bi natpis trebao biti mnogo stariji, a u drugom, vjerovatnijem slučaju, radi se o epitafu ili nekom drugom elementu, koji u crkvama počinju da se postavljaju upravo od početka XIV vijeka. Takođe, na ovom mjestu valja uočiti, da ukoliko prihvatimo Koraćevu argumentaciju o nastanku sadašnjeg izgleda crkve 1300. godine, postaje nemoguće da na njoj nema elemenata gotskog stila u to doba dominantnog u katoličkoj sakralnoj arhitekturi. Njegovim pogodbenim stavom, da postoji mogućnost uticaja propovjedačkih monaških redova na gradnju i izgled crkve, ne dobijamo ništa, jer baš sa djelovanjem franjevaca i dominikanaca je povezana gotika kao stil sakralne gradnje. U sklopu obuhvatnih reformi na svim nivoima unutar Katoličke crkve, u drugoj polovini XIII stoljeća dolazi do uspostavljanja dominantnog uticaja dva monaška reda, dominikanskog i franjevačkog. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 12. maj 2022.

Na osnovu člana 36. Zakona o privrednim društvima ( Sl. List RCG, Br. 6/02) I člana 35 I 36 Statuta A.D. ,, Ribnjak” – Berane, Odbor direktora saziva

Redovnu godišnju Skupštinu akcionara A.D. ,,Ribnjak” – Berane, za 20.06.2020. godine ( subota) u sjedištvu Društva sa početkom u 10 časova. Dnevni Red: 1.Verifikacija spiska akcionara Društva dostavljeno od strane CDA. 2.Razmatranje godišnjeg izvještaja o poslovanju Društva za 2019. sa izvještajem o izvršenoj Reviziji finansijskih iskaza AD. 3.Izbor Revizora Društva za 2020.godinu. 4.Razmatranje ponuđenih ostavki članova odbora direktora društva i izbora novih članova odbra . 5.Tekuća pitanja. Odbor direktora Predsjednica Ralević Dijana IVM - 316/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Vera A. Ivanković, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za VIII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o IX prodaji nepokretnosti koje će se održati dana 02.06.2022. godine u 10:00 h u kancelariji javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 04.05.2022. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik i suvlasnici ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 11/05/2022 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

MALI OGLASI

USLUGE

NEKRETNINE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3

CENTAR Hercegovačka na korak od ulice Slobode – lokal 400m2 sa 4 privatna parkinga. Savremen, prostran sa visinama, više prilaza za sva vozila. Prodajem Tel.069/ 991-786 1 PRODAJEM ekskluzivan trosoban stan 127m2 zgrada „Mermer“ pored Ars Medice na 3. spratu, namješten, neuseljivan, okrenut prema Morači, cijena 1850/1m2. Garaža 21m2= 15,000e Tel.069/012-739 2

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinsta laterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 4

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 6 STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih poslova: adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalog. Tel: 069/926-382, 020/629-558 7

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. maj 2022.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 11.05.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 08.06.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine. IV Na dvadeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 11.05.2022. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 12. maj 2022. Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 11.05.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za četrnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 08.06.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine. IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 11.05.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Iv.br.2897/2021 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca AD Luka Bar,Obala 13 jula, Bar , protiv izvršnog dužnika DOO Montenegro duvan comerc, Mojkovac Polja bb, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, donio je dana 10.05.2022 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.Određuje se prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem popisanih pokretnih stvari izvršnog dužnika i to: metalna konstrukcija skladištna hala koja se sastoji od sledećih elemenata, i prodaje se kao cjelina: 11 komada armaturne mreže oznake Q 187; 7 komada armaturnih mreža oznake Q257; 583,90 m2 zidnih sendvič panel 40mm sa poliuretanskom ispunom; 621,00 m2 krovnih sendvič panela 40mm sa poliuretanskom ispunom; Ograda od žičnih panela 2*1m, 34 komada; Klizna kapija h=1.50m sa ispunom od mreže; AL profilisana ugaona lajsna r.š 45cm u količini od 41m; AL profilisana ugaona lajsna r.š 35 cm u količini 18,30m; Al, ravna lajsna r.š 15cm u količini od 37m, AL horizontalni oluk r.š 60cm u količini od 60m; AL vertikalni oluk r.š 50cm u količini od 29m; Rolo vrata 4.90x5.0 sa elektropogonom – oštećena u količini od 1 komad; Rolo vrata 4.90x5.0 sa elektropogonom u količini od 1 komad; Metalni profil IPN 260, 20 komada, ukupne količine od 116 m; Metalni profil UPN 120, 18 komada, ukupne količine 90m; Metalni profil HOP 100x60x4, 8 komada, ukupne količine 46.40m; Metalni profil HOP 100x60x4, 6 komada, ukupne količine 46,20m; Rešetkasti krovni nosač(5 kom) L80x40x6, ukupno 200,80m; U80x45 ukupno 200,00m; L40x40x4 ukupno 424,40m; čelični lim 10mm, ukupno 6,65m; Čelični lim (anker ploča) 10mm, u količini od ukupno 8.00m; Čelični lim(anker ploča)6mm u količini od ukupno 4.00m; Metalni profil HOP 200x100x6, 2 komada od ukupno 52,70m; Metalni profil UPN 180 u količini od 14 komada ukupno 420.00m; Metalni profil L40x40x4 komada 5,20 ukupno 332,80m, procijenjene tržišne vrijednosti (za sve naprijed navedeno) u novčanom iznosu od ukupno 106.935,54 eura. 2.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem popisane stvari se ne mogu prodati ispod procjenjene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim se sprovodi izvršenje da se popisane stvari mogu prodati na prvom javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti. Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje. 3.Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% procijenjene vrijednosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratit će se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 4.Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio predmetnu pokretnu stvar položi u depozit javnog izvršitelja , na račun Javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Javni izvršitelj može stvari predati kupcu i u slučaju kad nije platio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene. Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik. 5.Ročište za prodaju popisanih stvari održaće se dana 30.05.2022 godine sa početkom u 11:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode br.10. 6.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“. Javni izvršitelj Dejan Čogurić

30 Oglasi i obavještenja Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2897/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca AD”LUKA BAR” sa sjedištem u Baru protiv izvršnog dužnika DOO”MONTENEGRO DUVAN COMERC”Polja bb,Mojkovac,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 72.830,05 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.05.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO”MONTENEGRO DUVAN COMERC” iz Mojkovca sa poslednjom poznatom adresom Polja bb vrši se dostavljanje pismena:Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke sa dopunom od 26.04.2022 godine i Zaključak o prodaji Iv.br.2897/2021 od 10.05.2022 godine. Izvršni dužnik DOO”MONTENEGRO DUVAN COMERC”Mojkovac može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.05.2022.godine JAVNI IZVRŠITELJ

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 11.05.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika poslovne oznake I.br.63/17 od 11.05.2022. godine. Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika poslovne oznake I.br.63/17 od 11.05.2022. godine.Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 11.05.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Četvrtak, 12. maj 2022.

Oglasi i obavještenja

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. maj 2022. Posljednji pozdrav dragoj kumi

Poslije kraće bolesti u 74. godini preminula je

BRANI Pomagala si i davala svima punog srca. Sebi nisi uspjela. Sa velikom tugom se opraštamo od tebe. Draga Brano, neka ti je vječna slava i hvala. IVANKA ILIĆ sa porodicom

BRANKA Draga ĆETKOVIĆ

362

rođena Mijović

Opraštamo se od voljenog supruga, oca, đeda i tasta

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 12. maja 2022. od 10 do 15 časova, gdje će se i obaviti sahrana.

BOGDANA KOPRIVICE Tvojim odlaskom završava se i jedno poglavlje naših života koji više nikada neće biti isti. Bio si naš uzor i ponos, primjer pravičnosti i velikodušnosti, čvrsti porodični oslonac, naša mirna luka u koju smo uplovljavali sa teretom svojih problema, a odlazili od tebe bezbrižni. Nedostajaće nam tvoja blaga riječ pažnja, pozitvivna energija, savjeti, tvoja smirenost i tvoj zdrav razum. Ponosni i beskrajno zahvalni.

Ožalošćeni: suprug DRAGO, sin SAŠA, ćerke SANJA, SEKA i LELA, snaha OLJA, braća BORO, ŽELJKO i ČEDO, sestra SONJA, đever BUDO, jetrva VESNA, unučad, đeveričići i ostala porodica ĆETKOVIĆ i MIJOVIĆ

TVOJA PORODICA 374

355

Posljednji pozdrav dragoj snahi

BRANI

Ostaćeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

Đever BUDO sa porodicom

375 Posljednji pozdrav dragoj

S poštovanjem, 363

BRANI BOŽIDAR i SILVIJA VUJOŠEVIĆ

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 12. maj 2022.

Umrla je naša sestra Дана 10. маја 2022. године, заувијек нас је напустила наша вољена сестра и тетка

BRANA МИЛЕВА Ђорђина ВУЈОШЕВИЋ 1933–2022. Smrt voljene sestre je velika i duboka tuga koja je zadesila nas braću. Ti si bila naša snaga, naše rame za probleme i pokretač za uspjeh i sreću. Suze su za slabe, a ti si bila jaka i srčana. Jedino jača od tebe je bolest koja te surovo uzela od nas. Da se živi po snazi i vrijednosti ne bi nikada umrla, nažalost umiru i dobre sestre. Živjet ćeš ti i dalje u našim mislima, pričama, u našem srcu. Tvojoj napaćenoj duši neka bude mir i spokoj. Uspomene i sjećanja su vječna.

Сахрана је обављена 11. маја 2022. године, на мјесном гробљу Рашовићи – Фундина, у кругу породице.

Tvoja braća BORO, ŽELJKO i ČEDO MIJOVIĆ sa porodicama

Ожалошћени: брат МИЛЕНКО и сестра СЛОБОДАНКА са породицама

361

356

Sa osjećanjem bola, ljubavi i poštovanja opraštamo se od naše sestre, tetke i babe

Posljednji pozdrav

VANJI

ANĐELIJE – ANĐE Radove ĐERIĆ rođene Martinović Posjedovala si najljepše ljudske osobine kojima si nas vezala za sebe. Pouzdana i čvrsta u nevolji, plemenita i odana u životu koji te nije mazio, izmorenom tijelu naći ćeš stanište u nekom rajskom naselju uz mnoge tvoje koje si neizmjerno voljela. Tamo đe nema uspomena prošlost se spaja sa prazninama.

Draga naša

Hvala ti na dobroti koju si nam pružala. Tvoji MAŠE, MIRKO, NIKOLA i JOVANA

VANJA Bila si oslonac naše porodice. Živjela si tiho, tako si i završila svoj životni vijek. Počivaj u miru.

371

Brat VOJO, snaha MIRJANA, bratanići STEVO i MARKO, bratanična MAŠE, snaha DRAGANA

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Ožalošćeni brat BRANKO MARTINOVIĆ sa porodicom

368 Posljednji pozdrav

359 Posljednji pozdrav našem voljenom

VANJI KNEŽEVIĆ Hvala ti za sve iskrene trenutke provedene sa tobom, za ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. 372

VANJI

Porodica MARKOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala. Počivaj u miru. Tvoji STEVO, DRAGANA, FILIP i ANJA

BOGDANU KOPRIVICI Tvoj iznenadni odlazak ispunio je naša srca neizmjernom tugom i bolom. Teško je prihvatiti da više nećemo čuti tvoj radostan glas i mile riječi ispunjene toplinom i ljubavlju. Zahvalni što si bio dio naših života, sa ponosom ćemo te spominjati kao čovjeka zadivljujuće životne snage i hrabrosti. Hvala ti za sve što si učinio za nas. Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i čuvati od zaborava.

370 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

VANJI

Tvoji: GORDANA, IVAN, ANA i MILICA sa porodicama 373

369

STANKA sa porodicom

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. maj 2022.

Dana 11. maja 2022. godine umrla je naša draga

Četrdeset je dana od vječnog odlaska moje voljene majke

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju dana 11. maja od 14 do 16 časova i dana 12. maja od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

RADOJKA Radeva ŽARIĆ

ДЕСАНКА ЂЕКИЋ

VASILJKA - VANJA Ilijina KNEŽEVIĆ

rođena Stanišić

Година прође, али не умањи бол и празнину за тобом. Недостаје твоја племенитост, недостаје твоја брижносст, недостаје твоја љубав! Просто, недостајеш у нашим животима. Хвала ти на свему што си урадила за нас! Остајеш заувијек вољена у срцима свих.

Ožalošćena porodica: brat VOJISLAV - VOJO, snaha MIRJANA, bratanići STEVO i MARKO, bratanična MAŠE, snaha DRAGANA, unučad od bratanića FILIP i ANJA, unučad od bratanične NIKOLA i JOVANA, braća od strica RATKO i DRAGAN, sestra od strica RADMILA, brat od ujaka VOJO, sestra od ujaka ANKA, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

Zajedno smo se snažile da dostojanstveno i tiho živimo sa rano započetom tugom. Svoju napaćenu dušu umirićeš u zagrljaju našeg davno ugašenog sunca Željka i dobrog i plemenitog oca Rada. Bila si mi temelj mog življenja i zvijezda vodilja, a sada neprebol i velika moja patnja. Svu blagost, toplinu tvoje duše i mudre riječi nosiću u svom srcu i biće to moja snaga i lijek za trenutke bola i tuge. Umjesto pomena priložiću novčana sredstva za održavanje mjesnog groblja Šabov Krug.

Твоји НАЈМИЛИЈИ

Neutješna kćerka DANIJELA 351

364

Godina dana je od smrti naše drage sestre i tetke

358

Posljednji pozdrav našoj dragoj

IN MEMORIAM

VANJI

SLAVICA – BEBA GAZIVODA

od JOVANKE POPOVIĆ sa porodicom 365

STJEPAN KUJUNDŽIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

1957 – 2008.

Živjećeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene, takvu ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru pored naših roditelja.

Sjećamo te se s ljubavlju i čuvamo u nezaboravnim uspomenama. Tvoji: ANKA, MARTA, DRAGANA, NELA, LAZAR, ANA i VASILIJE

VANJI od MILE i DANIJELE sa porodicom

Sestra VIOLETA i DADO i NELA s porodicama, kumovi ŠARKANOVIĆI i supruga OLJA

366 354

Posljednji pozdrav dragoj

Četiri godine je od smrti voljenog oca

353 Godina dana je od smrti naše voljene

VANJI 367

od SANJE sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

MOMČILA – KIJE Blaža ĐURIČKOVIĆA

POMENI SJEĆANJE

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILANKE – BELE ĐUROVIĆ

Tvoji: MARIJA, MARINA i MARKO 357

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Nema dana u kome na tebe nećemo pomislit, osjetit bol, tugu, nedostajanje, želju za makar jednim izgovorenim tata. Tajo naš voljeni, živjet ćeš dok smo mi živi. Hvala ti što si bio naš tata.

Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu i bol za tobom. Svakog dana si u našim mislima, sjećanjima, a vječno u našim srcima. Nedostaješ...

DAMIR KOŽAR Čuvamo te u najljepšim sjećanjima, koja odišu tvojom dobrotom i časnim živitom, koji si živio. RIFAT sa porodicom 360

Tvoja PORODICA

352

Četvrtak, 12. maj 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 12. maj 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 12. maj 2022. • broj 321.

ili:

zbog čega je film ,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ Sema Rejmija banalna melodrama koja funkcioniše samo u okviru Marvelove franšize Str. 7, 8. i 9.

Amerika koju ne treba spašavati

Četvrtak, 12. maj 2022.

A cappella

Vremenska kapsula K

ad god imam priliku, preletim kroz istoriju datuma, pogotovo u muzičkom svijetu i čini mi se da sam na taj način nekako bliže vremenima koja, makar biološki, nijesam bio u prilici da proživim. Vrlo zanimljivih stvari čovjek može da pronađe na taj način, dakle, jednostavnim i prostim pregledom najvažnijih dešavanja na određene datume, kroz cijelu istoriju ljudskog roda.

*** Evo recimo, na današnji dan, 12. maj, dogodile su se mnoge značajne stvari u muzičkoj industriji – Donicetijeva opera „L’elisir d’amore“ premijerno je izvedena 1832. godine u Milanu. Godine 1926. u Lenjingradu, premijerno je izvedena 1. simfonija ruskog kompozitora Dmitrija Šostakoviča. Osam godina kasnije, džez poslastica – Djuk Elington i njegov „Cocktails for Two“ doseže prvo mjesto na tadašnjim muzičkim top-listama. Već 1938. godine, a na današnji datum, Honegerova „Jovanka Orleanka“ doživljava premijeru u Bazelu, u Švajcarskoj. Darijus Milhaud, francuski kompozitor i pripadnik čuvene francuske kompozitorske „Šestorke“ izveo je na današnji dan premijerno svoje djelo, tačnije operu „Bolivar“, ni više ni manje nego u Parizu. Dakle, u predratnim i ratnim godinama bilo je veoma zanimljivo. Odlazeći u bližu prošlost, naišao sam na 1960. godinu i malo više pop kulture – Elvis Prisli gostovao je u televizijskom šou programu koji je vodio Frenk Sinatra. Prisli je otpjevao Sinatrin „Witchcraft“, dok je domaćin, dakle legendarni Frenk Sinatra gledaoce razgalio izvedbom Prislijevog hita „Love Me Tender“. Da ne bude da je sve bilo u duhu premijera i prvih mjesta na top-listama, slučaj Boba Dilana iz 1963. godine svjedoči da je i tada bilo tv-skandala. Nezadovoljan izborom numere za emitovanje, Dilan je napustio popularni TV šou koji

Piše: Vladimir MARAŠ

Da ne bude da je sve bilo u duhu premijera i prvih mjesta na top-listama, slučaj Boba Dilana iz 1963. godine svjedoči da je i tada bilo TV skandala. Nezadovoljan izborom numere za emitovanje, Dilan je napustio popularni TV šou koji je vodio i uređivao Ed Saliven, poznati američki voditelj

ma, ali tada, to je zasigurno bio značajan audio-inženjerski poduhvat. Svakako, taj koncert je ostao zapisan kao prvi održan sa tom tehnološkom pretpostavkom. Iste godine, istog dana dok su Gilmor i Voters prašili kvadrofonijski u Londonu, izdat je jedan od najprodavanijih debi albuma u istoriji muzike, „Are You Experienced“ Džimija Hendriksa. Legendarni Pol Makartni priredio je premijeru popularnog djela „Mary Had a Little Lamb“ upravo na današnji dan, 1972. godine, što već smatram skoro pa djelom čiji sam savremenik. Što opet znači da sam skoro stigao kući. Almost there. Devedesete su donijele nove demokratske tekovine i slobode izražavanja, pa su tako 1990. godine Nora Dan i Šinejd O’Konor, zbog seksističkih ispada Endrua Dajs Kleja, odbile da gostuju u jednom od najpopularnijih televizijskih šou programa „Saturday Night Live“. Očigledno im je bilo važnije da pokažu stav nego da nešto drugo kažu milionskom auditorijumu. Mada su rekle i na ovaj način, možda i glasnije. Godine 2007. na ovaj datum, komšije iz Srbije uzele su takozvano zlato na Eurosong takmičenju i dovele Evroviziju u Beograd godinu kasnije. Tačnije, Evroviziju je dovela Marija Šerifović koja je te godine u Helsinkiju maestralno otpjevala „Molitvu“, a ESC fanovi za sada misle da je njeno izvođenje te kompozicije u pet evrovizijskih izvođenja svih vremena. Jedanaest godina kasnije, isto takmičenje a na današnji datum osvaja Neta – Izrael.

*** je vodio i uređivao Ed Saliven, poznati američki voditelj. Ikone svjetskog roka, možda i malo popa, grupa Pink Floyd, na današnji dan 1967. godine u Londonu, priredila je prvi koncert uživo sa sistemom kvadrofonije – koncertnog zvuka koji nadire sa sve četiri strane. Danas, surround sistemi pružaju mnogo bolje ugođaje i po kuća-

U duhu Evrovizije, da poželim crnogorskoj delegaciji na ovogodišnjem, italijanskom izdanju evropjesme, da nam se vrate sa što boljim plasmanom. A zašto da ne, da rezultatom zasluže mjesto u kalendarima poput onih „dogodilo se na današnji dan“. A mi, realno, kao i uvijek, od Ramba pa naovamo, očekujmo pobjedu. Ništa manje.

Četvrtak, 12. maj 2022.

U FOKUSU

Mini-serija ,,The Staircase“ sa Kolinom Fertom i Toni Kol

Kad porota igra vučiju ulogu

theposterdb.com

Siluete Toni Kolet i Kolina Ferta na posteru mini-serije

Četvrtak, 12. maj 2022.

vaki je sudski proces samo borba, ko će od dvije strane ispričati bolju priču. Ili, makar tako kaže jedan od protagonista serije ,,The Staircase“; zbog toga je ova HBO Max ekskluziva, čijih smo uvodnih pet epizoda ekskluzivno imali priliku da vidimo, i više od hronike jednog, u javnosti dozlaboga čerečenog i ofucanog, procesa o ubistvu. Što je to, uostalom, ta istina? – zapitao se oholi prokurator Judeje Pontije Pilat, prije nego će oprati ruke od nevinosti i krivice Isusa Hrista, i sebi, njemu i čovječanstvu tako izreći presudu. To su i riječi koje otvaraju seriju ,,The Staircase“; a njen je najteži zadatak i najveći usud, to što je pod dubokom sjenkom genijalnog televizijskog dokumentarca.

decider.com

let - pristojna dramatizacija ipak daleko ispod kultnog dokumentarca o zločinu Perfektno oslikana dinamika života ,,jezgrovite“ porodice

Kanon i zakonik

Projekat je od starta u neravnopravnoj borbi; jer ono što je bjelosvjetskoj publici prije 18 godina bilo potpuno svježe iskustvo sa sjajnim Lestradovim dokumentarcem, sada je ,,samo“ nadograđeno, prošireno i naravno odglumljeno iskustvo u Kamposovom djelu likatno građenoj konstrukciji građenja jednog kompleksnog karaktera optuženog, Lastrad je uspio da natjera publiku na stid. Jer svi koji su ostali omađijani njegovim sjajnim TV dokumentarcem, su se u makar jednom trenutku serije osjetili kao voajeri. Kao grubi rušitelji privatnosti jedne porodice. Jer što je, uostalom, bilo koji sudski proces, koji odlučuje o odgovornosti jednog takvog zločina – nego atak na privatnost...

nypost.com

U svijetu priča o istragama i procesima istinitog zločina, serijal ,,The Staircase“ (2004) Francuza Žan-Savijera de Lastrada apsolutni je i nikad nadmašeni kanon, zakonik, sve-isja. Jer nije samo detaljna i uzbudljiva forenzika jednog slučaja - da li je smrt cijenjene gospođe Kejtlin Piterson, u padu na stepenicama u porodičnom domu 9. decembra u Sjevernoj Karolini nesrećan slučaj ili ubistvo.Već je izuzetno jaka studija moderne američke porodice i dinamike jednog višedecenijskog para. Lastrad je prije 18 godina uspio da ponudi zaista dovoljno argumenata da povjerujete da je optuženi, slavni pisac krimi-romana i suprug gospođe Kejtlin, Majkl Piterson – podjednako kriv i nevin. Ili, ni jedno ni drugo. Još više u tako pažljivo i de-

Otprilike je to dovoljno da shvatite zbog čega nova, igrana ,,The Staircase“, čije su tri uvodne epizode prikazane 5. maja na HBO Max, suštinski od starta u utakmici pred televizijskom porotom – ko će od dvije strane ispričati bolju priču. I od starta je, naravno, u neravnopravnoj borbi; jer ono što je bjelosvjetskoj publici prije 18 godina bilo potpuno svježe iskustvo, sada je ,,samo“ nadograđeno, prošireno i naravno odglumljeno... A koliko god to bilo dobro, opet će za sve one dobro upoznate o ovom slučaju nositi ukus poznatog u ustima. Zbog toga, najlakša od svih presuda: ova nova ,,The Staircase“ je sjajna serija za sve one koji nijesu gledali ili nemaju pojma o Lastradovom ,,Stubištu“.

Opsesivni projekat

Famozno stepenište porodičnog doma do tančina istraženo mjesto tragedije

Tako, naravno, ne misli kreator nove serije Antonio Kampos. Za relativno neostvarenog američkog autora (režiser pristojnog filma ,,Christine“ (2016) sa Sandensa o novinarki

koja se u bitnoj fazi karijere bori sa depresijom, ali i epizoda serija ,,The Punisher“ i ,,The Sinner“) – ovo je godinama bio bukvalno opsesivni projekat. Toliko je bio impresioniran Lastradovim dokumentarnim serijalom, da je godinama ubjeđivao bitne holivudske face da snime seriju. Dugo je izbor bio, ni manje ni više, nego Harison Ford (to je trebao da bude i TV debi za slavnog Indijanu Džonsa i Han Sola) – da bi u martu prošle godine Ford zamijenjen, i to genijalnim britanskim oskarovcem Kolinom Fertom. Otprilike, Kampos je nehotice i uz žestoku podršku HBO glavešina ubo kapitalca, pa još dobio i pomoć scenaristkinje ,,American Crime Story“ Megi Kon da mu ,,ispegla“ tekst i utegne kompletan autorski proces. Kada uz sve to znate da nesrećnu gospođu Kejtlin u (pre)maloj ulozi tumači velika Australijanka Toni Kolet; da bitnu rolu ima i slavna Francuskinja i oskarovka Žilijet Binoš – onda je lako shvatiti, sa koliko je en-

Četvrtak, 12. maj 2022. consequence.net

Ciničan pogled na medijsko praćenje sudske istrage

tuzijazma i nade HBO uletio u ovaj projekat. Utisak je, nakon početka emitovanja mini-serije u osam epizoda, da će taj eho biti prigušen; ne samo zbog one sjenke originalnog ,,The Staircase“, već zbog sveukupno zasićenosti striming servisa, realno dobrim pričama o istinitim zločinima, u godinama za nama. Sve to, naravno, ne znači da je ,,The Staircase“ zaludna rabota, i to će vam biti jasno od prvog momenta kad Kolin Fert ušeta u kadar. Njegov je Majkl Piterson šampion uglađene samokontrole, sjajan pater familias koji za trpezom djeci i supruzi zbori ,,da možda nijesu idealna porodica, ali da jesu sjajna sve dok se drže jedni uz druge“. Fert je ovaj tako specifičan karakter i lik očigledno strastveno i sa uživanjem studirao; sa uživanjem je pratiti, na kako kompleksan i realan način taj Majkl Piterson kao ličnost raste, otkriva nove slojeve, zauzima nepredvidljive rukavce jednog osobenog karaktera. A sve u očima onih, koji mu manje ili više vjeruju, da je nevin ili kriv za smrt Kejtlin.

Porodični šavovi

Kreatori serije su pametno odabrali da radnju postroje u tri paralelna i vremenski odvojena narativna toka. Tako naša televizijska porota očekivano ima priliku da se fokusira na period neposredno nakon smrti Kejtlin Piterson, ali i onda kad istraga u gotovo voajerskom stilu i vrlo brutalno počne

da otkriva bitne detalje iz života Kejtlin i Majkla. Međutim, posebno je interesantan taj treći plan – u kom pratimo život izuzetno jezgrovite porodice, otprilike mjesec prije tragedije. Takođe, Kampos je vrlo studiozno postrojio i analizirao one momente, kada Majklove bliske osobe (djeca, ali i svi iz neposrednog okruženja) biraju da li će da mu vjeruju ili ne da suprugu nije ubio. Ne radi se tu o prostim izborima; već o vrlo detaljnoj studiji, zbog čega je neko odlučio da Majkla tokom suđenja podrži ili ne. A tu se radi o najširoj lepezi motiva i razloga – od onih duboko intimnih, do račundžijskih, plahovitih, populističkih i površnih. Tako na djelimično različit način, kreator serije Kampos gradi onaj isti efekat koji je imala Lastradova dokumentarna serija – da biti publika zainteresovana za jednu ovakvu priču, znači istovremeno i (zasluženu) etiketu malograđanske radoznalosti i voajerstva. Taj podtekst, da suštinske istine i nema već se samo radi o (eventualno) dobroj, odnosno uvjerljivoj priči – naravno nije originalan ni u filmskoj ni u modernoj televizijskoj umjetnosti. Ili, otprilike je bio mnogo efektniji i svježiji prije 18 godina, kada je veliku prašinu u javnosti diglo Lastradovo djelo. Tada je i, doduše, sam postmoderni koncept ,,metadokumentarca“, gdje jasne granice između realnosti i fikcije nema (a svaka priča istinita – samim tim

što je mogla biti ispričana), bio mnogo svježiji. Kampos se ipak potrudio da ovakvim tematskim izborima udahne makar malo originalnosti i svježine, što je očigledno već i u uvodne dvije epizode; tako da do kraja valja očekivati jedan rezultat i razrješenje u duhu našeg, posve osobenog meta-vremena. Objektivna mana je i to što potencijal tako jake glumice kakva je Toni Kolet nije iskorišćen; velikanka nije imala manevarskog prostora da se razmaše u okvirima ličnosti Kejtlin Piterson, onakvoj kako je zamišljena u ovoj seriji, makar u uvodnim epizodama. Ona je tu više skretničar i kaleidoskop, da izoštri i razdvoji brojne slike od kojih valja sastavljati mozaik nedužnosti ili krivice njenog Majkla.

Forenzika intime

Kakav god vaš konačni sud o slučaju bio – u bilo kom epilogu, jasno je da su njih dvoje dijelili izuzetno dirljivu i jaku intimu. Pri čemu je ona bila jedna ponosita i stabilna čvrstina, naravno često i kao takva sasvim nepodnošljiva, u svojoj toj silnoj dosljednosti... Iako priča o Amerikancima u Americi, serija suštinski dijeli vizuelni identitet sa nekim od izvikanijih britanskih HBO serija iz godina za nama; prepoznavaćete tu i obrise prošlogodišnjeg šarmantnog hita ,,Landscapers“ – pa čak i porediti ovaj sa parom koji u ,,suparničkoj“ seriji čine Olivija Kolman i Dejvid Tevlis, iako se tu

radi o dvoje saučesnika u zločinu. Taj ugao je posebno interesantan - ,,The Staircase“ vam pruža i šansu da smrt Kejtlin analizirate i kao ,,saučesništvo“ (bukvalno ili metaforičko) Majkla i Kejtlin. U svakom slučaju, od prve epizode imaćete dovoljno materijala za jedan, maltene, paparaco poduhvat. A tu čak neće biti ključni katalizator scena same Kejtlinine smrti, koja je raskošno, vrlo grafički i pedantno iznijeta i snimljena. Na kraju, u svemu onom što ,,The Staircase“ želi da postigne, i na koji način želi da ,,navuče“ svoju publiku i ,,porotu“, glavna tačka spoticanja može biti to – što se ipak radi o ,,igranom“ projektu. Jer koliko god Kolin Fert bio dobar glumac, ipak on nije onaj, pravi Majkl Piterson, po čijoj smo svakodnevici, gestikulaciji, mimici, izrečenim ili prećutanim riječima, istraživali ili bludili u Lastradovom, skoro dvije decenije starom dokumentarcu. I eto nas opet na početku: usud nove ,,The Staircase“ je to što će svima onima koji su gledali kultnu dokumentarnu seriju biti nedovoljno interesantna. A mnogima koji će kroz nju proći, će ipak biti žao što put od tragedije do presude nijesu prvi put prošli kroz Lastradov dokumentarac... A onda je lako i izbjeći pilatovsko pranje ruku – i predvidjeti konačan ishod velike utakmice, koja je priča bolje ispričana – igrana ili dokumentarna. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 12. maj 2022.

Benedikt Kamberbač i Elizabet Olsen uhvaćeni u rascjepu multiverzuma na posteru filma

,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ Sema Rejmija: Banalna melodrama koja funkcioniše samo u okviru franšize theposterdb.com

zerkalo

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

arodna mudrost nam kaže da krčag ide na vodu dok se ne razbije. Prevedeno na jezik biznisa, balon se pumpa dok ne pukne. A kad pukne, neretko ostavlja pustoš. Primera balona u poslovnom svetu je mnogo, od nekretnina do akcija i obveznica, poslednje pucanje krajem prve dekade novog milenijuma nas je osudilo na nekoliko godina ekonomske krize. Sa sadašnjom inflacijom koju u priličnoj meri pumpaju rastuće cene energenata, situacija u budućnosti ne deluje nimalo ružičasto.

Inflatorni efekat

Amerika koju ne treba spašavati

Utješno je što film ne traje predugo, što će Sem Rejmi zablistati kada za to dobije priliku u šarenim ili mračnim, a svakako vrtoglavim akcionim sekvencama, zbog čega ćemo na trenutak moći da zaboravimo da zapravo gledamo telenovelu sa obiljem akcije bazirane na kompjuterskim efektima

S tim u vezi, Holivud je pre svega poslovni entitet, pa su njegovi filmovi zapravo produkti usmereni na zaradu više nego na umetničke ili makar pripovedne kvalitete. U okviru samog Holivuda, pak, „najposlovnije“ se ponašaju superherojski filmovi. Trend koji je uspostavljen baš negde pred izbijanje ekonomske krize još je na snazi: povezivanje različitih superheroja, kako u stripovima, tako i u filmovima, u zajedničke univerzume, ako je ikako izvodljivo koherentne. Narativno gledano, inflatorni efekat Marvelovih filmova je odavno morao da rezultira pucanjem balona, najkasnije sa završetkom superherojskog „blender“-serijala ,,Avengers“ i uništenjem dobrog dela univerzuma koji je isti implicirao. To se ipak nije dogodilo, a studio je imao nekoliko pripremljenih izlaznih strategija, od kontrolisanog „izduvavanja“, preko ideja o novim počecima negde po rubovima univerzuma, uvođenja novih univerzuma... I konačno, spajanja istih u multiverzum, što je zapravo i jedini još neko vreme održivi koncept usled svoje pseudofilozofske intrigantnosti. Ideja je na nekom filozofskom nivou ispitana u animiranom filmu ,,Spider-Man: Into the SpiNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 12. maj 2022.

radiotimes.com

thewrap.com

Solidna Elizabet Olsen u ulozi Skarletne vještice u centru banalne radnje Marvelove sapunice

Rasparivanje tkanja filmskog svijeta čije je šavove sve teže pohvatati

derverse“ (Piter Remzi, Bob Persiketi, Rodni Rotman, 2018), u čemu se animirana forma pokazala vrlo zahvalnom za stilsko kodiranje različitih univerzuma. Nakon toga su se u Marvelovim filmovima iz različitih univerzuma sa strane pojavljivali likovi iz onih drugih. Finale poslednje ,,Spider-Man“ trilogije je jasno naglasilo da će se upravo u tom smeru razvijati Marvelovi svetovi. A najnoviji film o Doktoru Strejndžu, ,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ Sema Rejmija prvi je film u kojem se problematikom

bavi direktno u nečemu što smo nekada zvali Marvelovim filmskim univerzumum, a od sada ćemo je zvati Marvelovim filmskim multivezumom.

Spektakl i kemp

Nisu ni Spajdermen ni Doktor Strejndž bezveze izabrani kao nosioci tog novog koncepta. Prvi kao jedan od najpopularnijih Marvelovih likova koji je već doživeo mnoge ekrenizacije, čak i pre nego što se ideja o filmskom univerzumu javila u glavama studijskih direktora. Drugi, pak, kao figura od auto-

riteta spremna da popuni upražnjeno mesto na vrhu ili makar pri vrhu superherojske hijerarhije nakon finala ,,Avengers“ (,,Avengers: Endgame“ Entonija i Džoa Rusa, 2019). Uvođenje Doktora Strejndža kao lika u univerzumu izvedeno je znalački, kako u njegovom „origins story“ filmu Skota Deriksona, tako i u drugim filmovima kao što su ,,Thor: Ragnarok“ (Taika Vaititi, 2017), Avengers: Infinity War (braća Ruso, 2018), kao i ,,Spider-Man: No Way Home“ (Džon Vots, 2021), izvedeno je pametno.

Kao drugi intregrativni faktor mogao bi poslužiti i režiser izabran za najnoviji film o Doktrou Strejndžu, Sem Rejmi, koji je (između ostalog) režirao i prvu ,,Spider-Man“ trilogiju, delimično oživljenu prošle godine u ,,No Way Home“. Rejmi je režiser prepoznatljivog stila u kojem se spajaju horor, akcija, spektakl i fino kontrolisani kemp iz B-filmova i nezanemarive autorske reputacije, što je trik koji ljudi iz Marvela znaju da iskoriste ne bi li podigli profil svojih filmskih proizvoda. Krajnji rezultat, međutim, biće razočaravajući za sve u publici koji nisu Marvelovi fanatici i manijaci. Razlog tome je pre svega vođenje priče kroz scenario Majkla Voldrona (kreator prošlogodišnjeg televizijskog hita, serije ,,Loki“),

theposterdb.com

Četvrtak, 12. maj 2022.

Galerija poznatih Marvelovih likova u kovitlacu tranzitne melodrame

usmereno pre svega na fanove i njihovo ekstenzivno znanje o Marvelovim univerzumima.

Jeftina simbolika

Utešno je što film ne traje predugo (sa 126 minuta spada u najkompaktnije u svojoj klasi) i što će Sem Rejmi zablistati kada za to dobije priliku u šarenim ili mračnim, a svakako vrtoglavim akcionim sekvencama, zbog čega ćemo na trenutak moći da zaboravimo da zapravo gledamo telenovelu sa obiljem akcije bazirane na kompjuterskim efektima. Za početak, ,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ tek je nominalno nastavak filma ,,Doctor Strange“ (Skot Derikson, 2016), dok je za „ulaz“ u njega poznavanje ,,Avengers“ serijala, filma ,,Spider-Man: No Way Home“

i naročito prošlogodišnje televizijske serije ,,WandaVision“. Dodatni kuriozitet je i to da sam Doktor Strejndž (Benedikt Kamberbač) svoje liderstvo mora da deli sa Amerikom Čavez (Ksočitl Gomez) čija posebna, a još uvek neosveštena sposobnost skakanja između različitih univerzuma funkcioniše kao motor još jedne od akcija spasavanja sveta i svetova. Kako od entiteta iz drugih dimenzija, tako i od povređene Vande Maksimof, odnosno Skarletne Veštice (Elizabet Olsen). Mesto u filmu naći će i mudri Vong (Benedikt Vong), i baron Mordo (Čivetel Edžiofor, Britanac sa glavnom ulogom u aktuelnoj seriji ,,The Man Who Fell to Earth“), Strejndžov nekadašnji prijatelj, a sada neprijatelj, barem u

većini svetova. Pa i Strejndžova velika ljubav Kristin Palmer (Rejčel Makadams) koja se u „našem“ svetu udaje za drugoga. Postojanje više univerzuma odnose među likovima u svakom od njih samo još više komplikuje, a opasnost čini većom. Osnovni problem sa svime time je što je priča filma očito tranzitna, funkcionalna samo u okviru franšize, a, iako se čini zapletenom i zakomplikovanom, u svojoj suštini je zapravo banalna, oslonjena na mehanizme melodrame koji bolje funkcionišu u televizijskim nego u filmskim formatima, i za dobru meru napunjena jeftinom simbolikom (da, da, Ameriku treba stalno spasavati). Likovi i njihove motivacije ne dobijaju vremena da se razviju i prodišu, a haotična postavka

multiverzuma samo dodaje na frustraciji.

Slamka spasa

To pod određeni pritisak stavlja glumce, a ovakva postavka donosi i neke olakšavajuće, ali i neke otežavajuće okolnosti. Olakšavajuća je svakako da su nam likovi većinom poznati, pa mogu funkcionisati u toj nekoj svojoj zadatosti, a otežavajuća, pak, to da im je ta funkcionalnost uglavnom i limit mogućnosti, dok za neku diverzifikaciju (koju multiverzum, je li, podrazumeva) nema prostora. Jedini izuzetak od pravila je posve novi lik Amerike Čavez, ali i on se može svesti na koncept devojke u nevolji koju treba spasavati, a za ono što je u glumačkom smislu pokazala Ksočitl Gomez ne možemo reći da je na bilo koji način izuzetno. Elaborirane akcione sekvence tu dolaze kao slamka spasa i u njima potpisni štosevi Sema Rejmija, kao što su vizualizacija onog mračnog i okultnog, ali i tehnička rešenja sa iskošenim uglovima i kamerom koja se kreće pravolinijski i brzo poput projektila. Rejmi svakako poseduje strahovite zanatske veštine i solidnu dozu smisla za humor da se ne bi shvatao previše ozbiljno, ali opet treba podvući da je reč pre o reditelju koji može da napravi izvanredan „set piece“, ali ne nužno o pripovedačkom geniju sposobnom da na koherentan način raspetlja nešto ovako očito veštački zapetljano. Konačno, poređenja su možda nezahvalna, ali kada smo se već dohvatili koncepta multiverzuma, ovde moramo povući jedno. Nedavno smo imali priliku da vidimo film koji taj koncept tretira s poštovanjem i igrivošću, i gde u srži tog haosa stoji sasvim humana i životna potka. ,,Everything Everywhere All at Once“ autorskog tandema The Daniels još ostaje miljama ispred svega što su u Marvelu smislili, a ,,Doctor Strange in the Multiverse of Madness“ nije čak najbolji ni u svojoj kategoriji superherojštine. Zapravo je tek još jedan franšizni proizvod, i to za svoju specifičnu publiku. A, sudeći prema brojkama u prvoj sedmici prikazivanja, nje ima dovoljno da Marvelovu mašineriju održi u pogonu.

Ocjena: 5.3/10

Četvrtak, 12. maj 2022.

CELULOID

,,Inexorable“ Fabrisa du Velca: No

imdb.com

Moćna igra svjetla i tame u ubitačnoj psiho-drami

Vrag leži u detalj P

re nego što je pojam „elevated genre“ skovan u Americi, u Evropi su autori već stvarali po tim postulatima. Novi francuski ekstremni film je protutnjao na prelazu između dva milenijuma, spajajući na novi i posebno uznemirujući način tekovine ekstremnijih žanrova poput horora i neprijatnih trilera sa tekovinama art-filma, a na svom „repu“ nam doneo Fabrisa du Velca. Ali on nije samo belgijska ekstenzija jednog francuskog filmskog pokreta, već je jedan od onih retko hrabrih autora spremnih na skoro sve za postizanje cilja koji bi se mogao nazvati ekstremna neprijatnost.

Masakrirana ljubav

Moćni motiv novog kontroverznog ostvarenja Fabrisa du Velca

Njegovi filmovi su izuzetno organski (snimljeni na filmskoj traci, pokretnom kamerom i u što prirodnijem svetlu), apsolutno visceralni (gađaju „utrobu“, zaobilazeći mozak) i izazivaju instantnu i oštru reakciju. Du Velcova hrabrost se, pak, najviše skriva u tome dokle je on spreman da ide u rušenju tabua i destrukciji čak i „najsvetijih“ koncepata.

Na ,,put“ belgijski autor uvek kreće on nečeg poznatog i normalnog, da bi kasnije uvrtao, izvrtao i pervertirao ono čega se dohvatio. U prvencu ,,Calvaire“ (2004), uništio je veru u ljude. U ,,Vinyan“ (2008) je udario na roditeljstvo, posebno materinstvo, usput rušeći civilizaciju, čovečanstvo, na kraju i animalnost dok nije ostalo ništavilo i, još gore od toga, monstruoznost. U nastavku Ardenske trilogije, filmu ,,Alleluia“ (2014) je u formi trilera o paru serijskih ubica na pohodu masakrirana ljubav kao nešto uzvišeno i potencijalno spasonosno, a u njenom finalu ,,Adoration“ (2019) na meti je bila mladost, odnosno nevinost koju ista implicira. Pritom nas ovaj šarmanti nihilista sve vreme zadirkuje dajući likovima imena i prezimena koja se ponavljaju, nagoveštavajući da svi oni egzistiraju u nekom skupnom, uvrnutom univerzumu pred kolapsom. S tim u vezi, ,,Inexorable“, Du Velcov za sada poslednji film i prvi nakon završetka trilogije, spada u red njegovih „normalnijih“, predvidljivijih i svedenijih, budući da se može opi-

Četvrtak, 12. maj 2022.

siff.net

ovo kvalitetno i ubitačno istraživanje mračne strane ljudske psihe

siff.net

Luda promjena ,,pravila igre“ sa ljubimcima

jima sati u jednoj rečenici kao triler u kojem neznanka bez prošlosti dolazi da uništi idilu buržoaske porodice. Ali, kako to kod Du Velca biva, stvari su komplikovanije od toga. To nam je jasno već od samog početka smeštenog u azil za pse. Kako to već azilski psi rade, nepregledno mnoštvo njih pokušava da se umili dvonožnim prolaznicima u ono malo vremena što im je na volju. Međutim, za naše posetioce, oca i kći očito nešto višeg profila, gazda je već odvojio posebnog psa, velikog štenca snežno-bele, ravne i raščešljane dlake po imenu Ulises, što je latinsko ime za Odiseja. „Nomen est omen“, da se opet poslužim jezikom starih Rimljana, ali „povratak kući“ zapravo neće imati veze s psom. Posvetimo se, dakle, kćeri i ocu. Kćerka Lusi (Žanaina Aloj) deluje kao mala razmažena princeza kojoj se želje serijski ispunjavaju, dok otac Marsel Belmer (Benoa Poelvorde, glumac možda najpoznatiji kao

Izborom imena likova, a ponekad i glumaca, autor nas podsjeća da je još onaj stari, a jedan je detalj dramaturški posebno značajan: snimajući često u kontrasvjetlu, Du Velc lica drži u mraku i sugeriše da nešto skrivaju jedan od trojca iza „lažnog dokumentarca“ ,,Man Bites Dog“ Benoe Pelvorda i Remija Belvoa, 1992) poznati pisac čiji bi ego mogao ispuniti amfiteatar. Pas je još jedan dodatak savršenom novom životu koji su otac i kći, zajedno sa suprugom/majkom, izdavačicom i naslednicom Žanom (Melani Duti) započeli u pravom pravcatom dvorcu okruženom livadom i šumom. U isto vreme, u obližnji neimenovani gradić dolazi nervozna devojka za koju ćemo kasnije saznati da se zove Glorija (Alba Gaja Beluđi) i smešta se u pansion koji drži lokalni pričljivi krčmar (Džeki Beroje, isti onaj krčmar iz ,,Calvaire“, što nikako ne može biti dobar znak). Jednom kada se otrgne kontroli i pobegne, a svojim „dvonošcima“ prouzroči krizu u kući koja je pod konstantnim renoviranjem, pas će poslužiti kao njena tačka ulaska u život Belmerovih. Ona će postati dreserka za psa, a kasnije će „parazitskim“ manevrom, napredovati do kućepaziteljice, Lusine dadilje i posestrime. Marselova „tajna“ je ta da je prilično impotentan i kao pisac (od

romana koji ga je proslavio, a čiji je naslov upotrebljen za naslov filma, nije napisao ništa), a i kao muškarac, budući da mora uspostaviti dominaciju nad suprugom kako bi oni imali odnos.

Najava katastrofe

Realna situacija je, međutim, takva da je ona u kući gazda, a ne gazdarica, budući da su i kuća i dvorac njeno nasledstvo, zbog čega se ne libi da, kad zagusti, ljude tretira kao posed. Jedna od Žaninih „tajni“, je, pak, ona čuvena „šta su njeni baba i deda radili za vreme rata“, drugog svetskog, dakako. I Glorija ima svoje tajne, od kojih je možda najbenignija da joj je Marselova knjiga spasila život. Međutim, njene poveznice s kućom sežu dublje od jednog priznanja i poneke manipulacije u svrhu zavođenja i ličnog probitka. Kako tačno, otkrićemo tek na samom kraju... Opis radnje sugeriše nešto što je zapravo relativno standardno i na čemu je, primera radi, Klod Šabrol ispekao zanat majstora „kućnog trilera intrige“. Čak i za autora atipičan letnji kolorit (i to snimljen na ,,super-16“ kameri) i

kontrolisana kamera (direktor fotografije je autorov stalni saradnik Manuel Dakos) u kojoj „zumovi“ pomoću „far-šina“ menjaju nošenje rukom, sugerišu da je „Inexorable“ nešto „običniji“ film od onoga što od Du Velca očekujemo. Doduše, izborom imena likova, a ponekad i glumaca, Du Velc nas podseća da je još onaj stari, a jedan je detalj dramaturški posebno značajan: snimajući često u kontrasvetlu, Du Velc lica drži u mraku i sugeriše da nešto skrivaju. Vrag je u detaljima i to Du Velc zna, zato postupno nabija atmosferu i najavljuje katastrofu, dok se posvećuje teksturi u pozadini koja možda i nije nužna za priču, ali je svakako nešto što ga dodatno boji, kao i izgradnji profila svojih likova. Čini se da je u praksi pokušao proveriti teoriju o trileru kao o žanru u kojem su svi likovi zapravo žrtve, potvrđujući je, ali pritom dodajući da te žrtve nisu nužno nevine ako su uopšte. Kao ispitivač onog mračnog u ljudskoj psihi, Du Velc ni sa ,,Inexorable“ nije zakazao. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 12. maj 2022.

Ili-ili

Lana Bastašić , književnica

Marija Bursać na desnom ramenu

ije lako odvojiti noge i glavu od ovog svijeta i stvoriti bolji, vući neke konce koje nikada nijesmo osjetili pod prstima i pokrenuti ljude kojima smo nacrtali putanju krvi ali ne možemo osjetiti njenu toplinu. Lana Bastašić ne piše, ona oživljava. Gradove, slučajne prolaznike, tokove vode, misli i krvi. Uzavire i hladi, ubijedi nas bez ubjeđivanja da je svuda u svojim tekstovima, i kad nam strogo naznači da je nema. Njena bestjelesnost je nova pojavnost, njene rečenice su pune života i kad su svedene, a prostor koji gradi oko okolnosti već smo posjetili – nekad u samoći, nekad u strahu, najčešće u želji da se izmjestimo. „Moj najveći strah nije stranac u mojoj sobi“, piše u „Dnevniku“ koji je vodila 2020. godine, neposredno prije pandemijske izolacije, koji je smislila i oko koga je okupila još pet regionalnih autora. Iako je u fazi promovisanja ovog zbornika ličnih zapisa i zbirke priča „Mliječni zubi“, i dalje se vraćamo romanu „Uhvati zeca“ koji se čita na dvadesetak jezika, i njenim ranijim naslovima. Jer ima nečeg u pripovjednom tonu Lane Bastašić što ne ostaje zarobljeno u vremenu, poput prvih uzbuđenja i naglih buđenja. Za Objektiv, između ostalog, otkriva ko je najbolje prenio bizarnost i teror Zemlje čuda na filmsko platno i šta je to najsmješnije što je vidjela na televiziji. Omiljeni animirani zec: Duško Dugouško ili Patrik? - Nije animirani, ali meni je najdraži bio zeka iz „Laku noć,

Sjećam se koncerta na Hipodromu 2005. kad je publika spontano počela da pjeva „Jugoslavijo, na noge, pjevaj nek te čuju“. Bend nam tada nije ispunio želju i to im nikada neću oprostiti

deco“ kojem je glas posuđivao Đuza Stojiljković. Tako smo brat i ja išli na spavanje, „sad pod jastuk il’ šapu il’ ruku“, oko sedam uveče. Emitovanje je prekinuto 1993. godine. Borkinja za ženska prava: Simon de Bovoar ili Anđela Dejvis? - Anđela Dejvis, zbog dugogodišnjeg angažmana koji je spojio feminizam, klasnu borbu i rasnu jednakost. Film o Alisi: ,,Alisa u zemlji čuda“ (,,Alice in Wonderland“, 2010, Tim Barton) ili ,,Alisa iza ogledala“ (,,Alice Through the Looking Glass“, 2016, Džejms Bobin)? - Švankmajerova stop-motion ,,Alisa“ (,,Alice“) iz 1988. prije svih. Čini mi se da je samo on uspio da prenese svu bizarnost i teror Zemlje čuda, onako kako je i ja doživljavam. Savremene autorke: Elena Ferante ili Zejdi Smit? - Dubravka Ugrešić, jer je versatilnija i važnija, prema mom mišljenju. Poslije nje, latinoameričke autorke kao što su Valerija Luiseli, Marijana Enrikes i Samanta Šveblin. Iskreno, iako volim rane romane Elene Ferante, i ona i Smit su mi dosta nisko na ljestvici najdražih. Film u kome je glavna junakinja spisateljica: „Becoming Jane“ (Džulijan Džerold, 2007) ili „Sylvia“ (Kristin Džefs, 2003)? - Mnogo mi je draži „Iris“ (Ri-

čard Ejr, 2001) gdje Kejt Vinslet i Džudi Denč tumače lik irske književnice Ajris Merdok u mladosti i kasnije dok se bori sa Alchajmerom. Nema romantizacije niti osobe, niti pisanja, i to je ono što mi se najviše sviđa. Bend: Klinika Denisa Kataneca ili Repetitor? - Uh, sada ste u meni posvađali Zagreb i Beograd, budući da volim oba benda i oba grada. Možda bih na prvu rekla Klinika, jer mi se čini da je manje ljudi čulo za njih. Ali, budući da ovo pišem na Voždovcu, ipak se ovog puta odlučujem za Repetitor. Pjesma u kojoj se pominje Jugoslavija: „Pljuni i zapjevaj“ ili „Igra rokenrol cela Jugoslavija“? - „Pljuni i zapjevaj“. Sjećam se koncerta na Hipodromu 2005. kad je publika spontano počela da pjeva „Jugoslavijo, na noge, pjevaj nek te čuju.“ Bend nam tada nije ispunio želju i to im nikada neću oprostiti. Djevojčica iz jugoslovenskog filma: Amela iz filma „Kuduz“ (Ademir Kenović, 1989) ili Vesna iz filma „Ptice koje ne polete“ (Petar Lalović, 1997)? - Iz velike ljubavi prema Jasminki Petrović, ovoga puta se opredjeljujem za Sofiju iz „Leto kada sam naučila da letim“ (Radivoje Andrić, 2021). Otac iz popularne serije: Hal Vilkerson (Brajan Kren-

ston) iz „Malkocm in the Middle“ ili Ned Stark (Šon Bin) iz „Game of Thrones“? - Budući da sam navijala za Lanisterove, reći ću Hal Vilkerson. Epizoda u kojoj Hal odlučuje da se bavi brzim hodanjem je i dalje jedna od najsmješnijih stvari koje sam vidjela na televiziji. Rijeka koja inspiriše: Sava ili Vrbas? - Sve rijeke inspirišu, samo na različite načine. Rajna, Dunav, Drina… Težo u Lisabonu i Begej u Temišvaru. Vrbas je nešto drugo. On ne inspiriše, već se sjeća. Uloga Meril Strip: Miranda Pristli u „Đavo nosi Pradu“ (,,The Devil Wears Prada“, 2006) ili Džulija Čajld u „Džuli i Džulija“ (,,Julie & Julia“, Nora Efron, 2009)? - „Mostovi okruga Medison“, zauvijek. Dvoje ljudi zatočeni u dva različita obrasca koja se na samo nekoliko dana preklope. Volim te jednostavne premise. Heroina 2. svjetskog rata: Lepa Radić ili Dragica Pravica? - Marija Bursać, prkosna na Prkosima, i na mom desnom ramenu. Film koji se događa u Barseloni: ,,Vicky, Cristina, Barcelona“ (Vudi Alen, 2008) ili „Sve o mojoj majci“ (,,All About My Mother“, Pedro Almodovar, 1999)? - „Biutiful“ (Alehandro Gonzales Injaritu, 2010) jer pokazuje i drugu stranu Barselone, daleko od razglednica Vudija Alena. Kako kaže poslovica, Barselona je dobra kad zvoni torba. Ako je torba prazna, onda i najljepši gradovi mogu da se pretvore u pakao. Dragana ERJAVŠEK

Zigi Buher

Četvrtak, 12. maj 2022.

Lana Bastašić: Portret Ajris Merdok ,,Iris“ najdraži film o spisateljicama

Četvrtak, 12. maj 2022.

SERIJE

rs Wife The Time Travele

theposterdb.com.com

Zvijezde neobične ljubavne priče Tio Džejms i Rouz Lesli na posteru serije

Autor BBC h

ko imaš hemiju, potrebna je samo još jedna stvar - tajming. Ali, tajming je kučka - kultne su riječi Robin Šerbatski (Kobi Smolders), koje je prije desetak godina uputila Tedu Mozbiju (Džoš Radnor) u trenutku kad je već pomalo počeo da gubi nadu u ljubav (serija ,,How I Met Your Mother“). Manje-više iste riječi Kobi je ponovila u spin-offu serije (,,How I Met Your Father“) početkom ove godine, kada se pojavila kao gošća i još jednom naglasila značaj tajminga za bilo kakvu romantičnu vezu, pa čak i onu sudbinsku.

Namjernik iz budućnosti

Niz vremeplov ljubavi sa gracioznošću akrobate

Ipak, koliko god ove riječi bile tačne (a u to se svako od nas uvjerio bar jednom u životu), o tome koliko je bitan tajming i zaista biti sinhronizovan sa nekom osobom, da bi to nešto ne samo moglo da se desi već i da valja i traje, malo ko zna kao glavni junaci (prve) knjige Odri Nifenger ,,Time Traveler’s Wife“. Autorka je nemilosrdno slijedila ideju o dvoje ljubavnika, Henriju i Kler, koji su bukvalno neusklađeni jedno s drugim ( jedno od njih je vremenski putnik), ali i odlučni po svaku cijenu da uspiju. Ova ljubavna storija, samim tim što uzima i bitan element iz naučne fantastike, putovanje kroz vrijeme, odmah je podijelila čitaoce na one koji su uvrijeđeni što se neko usudio da to iskoristi za ljubavnu priču, i one druge koji nisu mogli dočekati da vide šta će iz toga proizići. Na veliko zadovoljstvo (određenog broja) ljudi, proizišla je prvo solidno napisana knjiga, sa dosta neobičnim načinom pripovjedanja, a zatim i simpatičan (iako pretežno tužan i pomalo zbrzan) film sa Rejčel Makadams i Erikom Banom (Robert Šventki, 2009). I najzad, stiže i HBO serija od šest epizoda od po 50 minuta (u prvoj sezoni) koju smo imali priliku da (u cjelini) ekskluzivno pogledamo prije premijere, 16. maja. I koja je (ovo će vas posebno oduševiti ako ste ljubitelji knjige i/ili filma) bolja i od jednog i od drugog. Serija uspijeva da zadrži najbitnije iz knjige (što je sjajno jer, za razliku od filma,

Četvrtak, 12. maj 2022.

Primamljivo je što je u fokusu priča o srećnom braku. Većina ljubavnih drama završava se vjenčanjem, eventualno im se opet pridružimo kad dođe do razvoda ili afere, ili neko od junaka umre. Rijetko se obrađuje ta fantastična sredina, trenutak kada su savršeno srećni jedno sa drugim

tvinsider.com

hitova ,,Sherlock“ i ,,Dr Who“ isporučio pažljivu i kompleksnu romansu

Odnos skladnog para diskretno obojen elementima naučne fantastike

ima kad i da ga ispriča), a uz to koristi dobre trenutke iz filma, ali se i, još bitnije - uči na njegovim greškama. Ali, da se vratimo na početak zbog onih koji možda nisu informisani. Glavna junakinja je djevojka po imenu Kler (sjajna Rouz Lesli - najšira publika je zna odlično kao Igrit iz ,,Game of Thrones“ i suprugu Kita Haringtona, dakle Džona Snoua lično) koja sa šest godina, u blizini bašte njenih roditelja, sretne tridesetšestogodišnjaka po imenu Henri (šarmantni Tio Džejms), vremenskog putnika koji je u (njenu) 1977. godinu doputovao iz 2000. godine. Henri pati od nekog kvazimedicinskog stanja koje ga, nevoljno, katapultira iz jedne nasumične vremenske tačke u drugu.

Bitne perspektive

Ono što iz priče saznate jeste da se na neka mjesta (poput onog na kom upozna Kler) Henri vraća više puta, zato što ga, kako je u seriji dosta fino pojašnjeno, ka bitnim osobama ili ključnim trenucima iz života (poput smrti majke) vuče gravitaciona sila. Iz tog razloga, Henri se iz zajedničke budućnosti sa Kler u kojoj su vjenčani, u različitim fazama života, vraća u njeno djetinjstvo. Konačno, u trenutku kad Kler ima dvadeset, a Henri dvadeset osam godina, oni se sretnu u ,,sa-

dašnjosti“ i započnu zajednički život. Sad, ukoliko progledate kroz prste prilično šupljem objašnjenju o putovanju kroz vrijeme (koje je rijetko gdje odrađeno kako valja), i ostavite ga po strani, možete uroniti u priču (ili priče). Ono što je sjajno, iako je to način pripovijedanja i u knjizi, jeste što se za mnogo stvari mogu vidjeti i Henrijeve i Klerine perspektive (ponekad istih) događaja, a nekad čak i perspektive dva različita Henrija, kad se sretnu (što je, na primjer, nešto što je film iz 2009. izbjegavao). Serija je takođe lijepo obradila dio iz knjige u kom Henri priča da je prvi put putovao kroz vrijeme i o taktici preživljavanja (džeparenju, tuči itd.) kojoj ga je stariji Henri učio. Ali, u svemu tome vrlo dobro žonglira te nešto mračnije i emotivnije trenutke sa drugim, često komičnim (što nije bilo lako izvesti). Tio Džejms je sjajan u ulozi Henrija i savršen je mangup, ali i dovoljno ranjiv i prestrašen i kao dječak i kao nešto mlađi Henri. Uprkos tome što je njegov lik putnik kroz vrijeme, priča se zapravo vrti oko Kler, što je jasno i iz naslova. Rouz igra Kler vrlo precizno, istovremeno krhko, ali i dovoljno tvrdoglavo i drčno savršeno žonglirajući - Kler sa Henrijem u blizini i Kler bez Henrija.

Dio koji priču čini posebno primamljivom i jedan od razloga koji je naveo Stivena Mofeta (Škot koji se proslavio radu na velikom BBC hitu ,,Sherlock“) da se bavi baš ovim projektom, jeste što je u pitanju priča o srećnom braku.

Savršen mangup

Većina ljubavnih drama završava se vjenčanjem, eventualno se junacima opet pridružimo kad dođe do razvoda ili afere, ili neko umre. Rijetko se obrađuje ta fantastična sredina, trenutak kada su savršeno srećni jedno sa drugim, i to decenijama (uprkos tome što jedno od njih redovno u toku noći bude katapultirano iz jedne vremenske tačke u drugu). Korišćenjem putovanja kroz vrijeme ne samo da dobijamo priliku da posmatramo par u najljepšem periodu života, već smo zahvaljujući samoj tematici u svakom trenutku svjesni da je ljubav neraskidivo povezana sa gubitkom. Ipak, Stiven Mofet je znao mnogo ranije da će jednog dana raditi na adaptaciji Odrine knjige. Za one koji možda ne znaju, Mofet je radio i na slavnom serijalu ,,Doctor Who“ (koji je u potpunosti uništio ili spasio, zavisi koga pitate) i priče o putovanju kroz vrijeme su mu posebno drage. Zato i nije veliko iznenađenje što je želio da radi na adaptaciji jer je, prije svega, fan knjige ,,The Time Traveler’s

Wife“. Toliko da je ona inspirisala i jednu epizodu serije ,,Doctor Who“ (,,The Girl in the Fireplace“). A kada je Odri, u narednoj knjizi pomenula da jedan od likova gleda baš tu epizodu, bilo je jasno da moraju stupiti u kontakt i da će saradnje biti. Ono što treba da znate ukoliko nijeste čitali knjigu ili gledali film (i što će vas radovati ako jeste), jeste da adaptacijom nije obrađena čitava priča kroz ovih šest epizoda. Tačnije, kraj nije onakav kakav je u knjizi, pa kao takav može biti i kraj, a može biti i samo kraj prve sezone. U pitanju je nešto za šta ćemo morati da sačekamo HBO da se oglasi. Bilo kako bilo, u pitanju je jako lijepa, pažljiva adaptacija knjige, koja je uz to jako dobro razrađena i značajno kompleksnija i vidi se ljubav prema originalnom materijalu što projekat čini još šarmantijim. Nema pretjerano slatke sentimentalnosti, nema ni dosadno kičastih opisa. Ispričana gotovo reporterskim okom, objektivno, ali ne bez simpatija. Hoda po tankoj liniji sa gracioznošću akrobate koji šeta po konopcu. I najbitnije od svega, i pored naučno -fantastičnog elementa, vraća vjeru u ljubav i potvrđuje da su za ljubav potrebni samo dvije stvari: hemija i tajming. Ali tajming zna biti kučka. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4/5

Četvrtak, 12. maj 2022

SERIJE

ema tog vremena, niti tog paralelnog univerzuma, u kojima bi ,,The Godfather“ (1972) Frensisa Forda Kopole ili ,,The Man Who Fell to Earth“ (1976) Nikolasa Rouga mogli dobiti dostojan rimejk. I tu nema ,,ali“, zna to svaki filmski ili televizijski producent, autor, glumac ili zaljubljenik... Znali su to i kreatori serija ,,The Offer“ i ,,The Man Who Fell to Earth“ mudro odlučili, da ne pokušaju da odvezu niz isti, niti paralelan kolosijek. ,,Leave the gun, take the canoli“ – neodoljivo lako i mrtav ‘ladan, poručuje Klemenca Riku tik nakon krvavog ubistva u ,,Kumu“. I to otprilike, u najomiljenijem od svih mafiozo svjetova, znači – ostavi prošlost iza sebe, zaigraj drugačije... Klemencinu devizu su, srećom, oni odgovorni za oba televizijska projekta poslušali. Pa oba, naslonjena na titansko nasljeđe dva filmska klasika sedamdesetih, funkcionišu kao pristojna i svježa doza pametne proljećne TV zabave. Tako da im ni zagriženiji fanovi velikih filmova neće naći mnogo mana.

THE OFFER

Sjećate se, Tom Henks u ,,You’ve Got Mail“ (Nora Efron, 1998) muva i ubjeđuje Meg Rajan da se sve u životu i kosmosu može objasniti citatima iz ,,Kuma“. E pa, strašni Vito Korleone, Marlon Brando lično, u filmu sasvim zaštitnič-

ewwnews.com

Ključne face ,,The Godfather“ filmske ekipe u seriji ,,The Offer“

Dva televizijska projekta -

Brandu i Bou smješka se b ,,Leave the gun, take the canoli“ – neodoljivo lako i mrtav ‘ladan, poručuje Klemenca Riku tik nakon krvavog ubistva u ,,Kumu“. I to otprilike, u najomiljenijem od svih mafiozo svjetova, znači – ostavi prošlost iza sebe, zaigraj drugačije... Klemencinu devizu su, srećom, oni odgovorni za oba televizijska projekta poslušali ki zbori o djeci: ,,I have a sentimental weakness for my children and I spoil them, as you can see. They talk when they should listen“. Glavni i realno jedini krupan problem sa serijom ,,The Offer“ je to što je glavni lik Albert Rudi (Majls Teler) takav naduvenko, kojeg bi don Vito častio sličnom opomenom. Ukratko: ,,The Offer“ je mini-serija u deset epizoda koja svjedoči o svemu onom što je moralo da se desi, da ,,The Godfather“ uopšte bude snimljen. U centru je producent Albert Rudi, a po ovom, njego-

vom ličnom svjedočenju, dakle starine u 93. godini - ,,The Godfather“ nikad ne bi ni ispilio na bioskopskom platnu, da on nije povlačio sve bitne konce. Dakle, taj Rudi će vas nervirati kao klasični ,,ja-pa-jaković“, a Teler je ,,idealan“ glumac da iznese to silno veljanje... Osim što je, znaćete to od prvog kadra u kom se pojavi – i idealna faca da jednog dana glumi Brusa Springstina. Taj Albert Rudi u do sada emitovane četiri epizode ima vrlo nategnut zadatak da pohvata pokidane šavove projekta snimanja filma; da balansira na li-

tici između nestrpljivih finansijera, filmskih autora koji naravno zanovijetaju da do kraja ispune viziju, manje ili više nadobudnih i ćudljivih glumaca... I uz sve to, da zapleše sa mafijom (!), kojoj se u jednom momentu ,,The Godfather“ činio kao, u najmanju ruku, sprdnja na njihov račun i nepotrebna pažnja – ukratko, kao loš za biznis. Zbog svega toga, serija u uvodnoj jednočasovnoj epizodi djeluje kao sutlijaš svega i svačega, kao haotična jurnjava kojoj je cilj da prije svega slavi studio Paramaunt (naravno, ,,The Offer“ i

Četvrtak, 12. maj 2022.

simpatični omaži legendarnim filmovima Kopole i Rouga

jeste je projekat striming servisa Paramount+), a ne sami ,,The Godfather“... Srećom, to važi samo za (skoro) cijelu prvu epizodu. Čim se točkovi ,,The Godfather“ projekta pokrenu, čim Frensis Ford Kopola (sjajni Den Fogler koji je očigledno žestoko i temeljno radio u pripremi za ulogu) krene da sa piscem knjige ,,Kum“ Marijom Puzom (vrlo dobar Patrik Galo) krene da piše scenario – i serija ,,The Offer“ prodiše. Kreator Majkl Tolkin pokazuje da ,,The Godfather“ poznaje suštinski i u dušu, a režiser Dekster Flečer na mahove, nekonzistentno, kroz pametno osmišljene vizuelne omaže hvata publici sentimentalne momente. E da – Entoni Ipolito je odmah, od prve sekunde briljantan kao mladi, ekspresivni i senzitivni Al Paćino; komično

Ocjena: 4/5

THE MAN WHO FELL TO EARTH

Opet (i posljednji put, obećavamo), jedan Vito Korleone citat. ,,Revenge is a dish best served cold“. Najšarmantniji od svih vanzemaljaca (neka oprosti E. T.), Tomas Njutn (Dejvid Bouvi) u Rougovom filmu ,,The Man Who Fell to Earth“ (1976), već više od pola decenije pripada kosmičkim daljinama. Ali je

svima onima koji su njegovom liku, u prvim zemaljskim koracima, podmetali nogu u filmu – servirao jednu hladnu osvetu, u novoj saj-faj seriji televizije Šoutajm. Ideja je prosta: radi se o klasičnom nastavku, sa skoro pola vijeka vremenske distance u odnosu na radnju filma. I ponovo se radi o svemirskom putniku-namjerniku, koji u odsudnom momentu za svoju, a ispostavlja se i našu planetu, stiže Zemljanima u goste... Ovog puta to naravno nije Bouvi, već (ponovo) Britanac Čivetel Edžiofor, koji za zemaljsku misiju (da, ponovo) bira prezime slavnog naučnika, Faradeja. Podsjećanje – u filmu, naš briljantni vanzemaljac i bukvalno i metaforički ,,pada“ na Zemlju. Postaje poročan i slab na sve njene i ljudske slabosti; ukratko, u Rougovom kultnom filmu (koji realno nije dobar u mjeri u kojoj je popularan, ali jeste neodoljivo naivan i šarmantan), čovječanstvo uspijeva da ,,pokvari“ Bouvija. I da ga spriječi u namjeri da svoju daleku planetu spasi od suše. U uvodnih pet minuta serije dobićete dovoljno razloga da povjerujete da donosi dovoljno smjelog i novog. Jer na samom startu našeg vanzemaljca Faradeja zatičemo kao – globalnog influensera, kao lika poput Ilona Maska ili Džefa Bezosa! Otprilike, serija počinje ,,od kraja“, a od prve epizo-

de pratićemo put sazrijevanja vanzemaljca koji ima tek šturo znanje o Zemlji i Zemljanima – do osobe koja je ,,prešla igricu“ i kom čovječanstvo praktično jede iz ruke. Takvih odličnih priča i likova, koji poput latinske ,,tabula rasa“ i bijelog lista na papiru uče o iskustvu života i življenja, ima mnogo u sjajnim anime projektima posljednjih godina (,,Dororo“, ,,To Your Eternity“) – a glumac Edžiofor odlično je savladao materiju za jedan komičan, kompleksan portret sazrijevanja i učenja o svima nama. Naomi Haris sjajna je i karakterna podrška u ulozi neostvarene naučnice i beznadežne mlade žene Džastin Fols, a veliki Britanac Bil Najfi je idealan kao ostarjeli, dozlaboga cinični Bouijev Njutn. Serija vizuelno ne odskače od Šoutajm prosjeka, narativno ima opštih i očekivanih momenata, ali se trudi da ih vrlo rano ispuca, a dinamičnim i pametnim obrtima čuva pažnju. Apsolutno nudi više od očekivanog, zadržavajući duh filma Nikolasa Rouga i knjige Voltera Tevisa – istovremeno elegantno učitavajući i reflektujući sve konture i sjenke našeg vremena. I sve to je vrlo suptilna i neopterećujuća kritika kolektivne svijesti u modernoj civilizaciji (moderno je reći: zeitgeista). Kako i dolikuje kvalitetnoj televiziji. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.6/5

collider.com

uviju brk

i karikirano karakterni Đovani Ribizi perfektno, pitoreskno portretiše najstrašnijeg njujorškog mafija bosa sedamdesetih Džoa Kolomba... Tako da ćete, recimo od uvodnog dijela druge epizode, shvatiti da je ,,The Offer“ urnebesno zabavan – pa i onda kad se kreće u okviru jasno forsiranih momenata. Poput, recimo, pretjerano nafuranog portreta kultnog producenta i glumca Roberta Evansa (Metju Gud), ili realno višak-likova, poput Rudijeve partnerke, kultne holivudske ženske Fransoaz Glejzer (Nora Arnezeder). ,,The Offer“, konačno, jeste sav stao u zabavnu slavu ,,The Godfather“ filma i to mu je sva suština; nikakav dublji podtekst tu nećete naći... Osim, naravno, onog što zaista jeste ,,Kum“. Što Rudi, recimo, predivno opiše: ,,Kao led oštra priča o ljudima koje volimo“. I još mnogo toga; uglavnom, da poželite da traje mnogo više od jedne sezone.

Nastavak kultne Bouvijeve priče ,,The Man Who Fell to Earth“ skockan po pravilima modernog vremena

Četvrtak, 12. maj 2022.

PREPORUKA

FILM Pročitala sam scenario filma „Her“ (Spajl Li, 2013) i shvatila da je to najbolji način da potpuno doživim filmsku priču. Često biram adaptacije romana koje volim, iako mi se čini da većina ne uspijeva da prenese najvažnije ideje. Privlače me priče o neobičnim ljubavima i o konekciji među ljudima. Preporučujem film „Phantom Thread“ (Pol Tomas Anderson, 2017) o različitim načinima na koji se ljudi povezuju, zaljubljuju i ostaju zajedno. Na sličan način doživljavam „Secretary“ (Stiven Šejnberg, 2002). Jedan od mojih omiljenih je i „Bright Star“ (Džejn Kempion, 2009), priča o ljubavi jednog od najvećih pjesnika i djevojke koju književnost nije interesovala, dijelom zbog toga što volim istorijske drame i nemoguće ljubavi, ali i zbog toga što svi uključeni u stvaranje filma uspijevaju riječima, muzikom, kostimima i svakim pokretom da dočaraju ljepotu ljubavi koja je osuđena na propast i koja je neizbježna, kao i smrt. Da muzika i pokret mogu da govore kad riječi ne mogu, ali i da pomažu riječima da pronađu cilj, vidljivo je i u gruzijskom „And Then We Danced“ (Levan Akin, 2019). Posljednjih godina samo je „Moonlight“ (Bari Dženkins, 2016) na sličan način, bez ijedne suvišne riječi i scene, uspio da prikaže odrastanje gej dječaka, ljubav, rastanak i nedostajanje. Kao aktivistkinja za ljudska prava, znam koliko je svakoj osobi potrebno da u umjetnosti vidi sebi slične likove koji će učiniti da se makar malo manje osjećamo usamljeno. Iz tog razloga smatram da je potrebno pisati priče o mladima koji mijenjaju sebe i svijet oko sebe. Za više informacija o kvir istoriji na filmu, preporučujem dokumentarac „The Celluloid Closet“ (1995) Roba Epstina

Sjajne niti ljudske tame

duge vožnje sa prijateljima je Hozier i Senidine „Behute“ i „Kamikaze“. Za dane kad sam sama, učim ili radim, slušam isto ono što sam slušala u srednjoj školi - Autogeni trening i Bjesove. Nada Vojinović

ZGRABI

Katica Maksan, aktivistkinja za ljudska prava

Katica Maksan: Hozier i Senida muzika za duge vožnje

ZAOBIĐI FILM Odavno nisam gledala dobru romantičnu komediju koja bi uspjela da premjesti neka opšta mjesta koja smo voljeli početkom dvijehiljaditih u savremeno doba. Proširenje svijeta filmova o superherojima bilo je zabavno i prijatno. Međutim, masovna produkcija dovela je do osjećaja potpunog zasićenja. Preskačem svaki nastavak „Jurassic Park“ i novi „Top Gun“.

o cenzuri i načinu na koji je grupa ljudi ograničila način na koji su brojni pisci i režiseri morali sebi i svom stvaranju da postave granice koje u umjetnosti nikako nisu smjele da postoje. Ove godine najoriginalniji je bio „The French Dispatch“ Vesa Andersona , a u bioskopu sam najviše uživala gledajući „The Northman“ Roberta Egersa.

TV Sve je više dobrih serija o ženama koje se oslobađaju potrebe da budu savršene da bi se svidjele drugima. U pisanju takvih scenarija prednjači Fibi Voler Bridž. Fenomenalna „Derry Girls“ smještena je u katoličkoj srednjoj školi u Sjevernoj Irskoj, u kojoj tinejdžerke pokušavaju da prežive ratno stanje, ali i da ostanu samostalne i autentič-

ne. Svima koji vole da gledaju malog čovjeka, radnika bez posebnog talenta i zanimljive životne priče, kako postaje poseban zbog onog što nosi u sebi, preporučujem odlične serije: „AfterLife“ i „Parks and Recreation“. Volim i korejske drame. Moja omiljena je „Something In the Rain“. Švedska „Love & Anarchy“ priča je o povezanosti nespojivih likova koja prerasta u nešto neočekivano. Preporučujem i seriju o piratima „Our Flag Means Death“ genijalnog Taike Vaititija, koja je sve sem samo priča o piratima.

MUZIKA Potrudiću se da vidim Senidu, koja mi je obilježila period u karantinu i nadam se da će njen koncert na neki način označiti kraj pandemije. Za

Iako je „The Witcher“ odlično napisana i predstavlja izuzetak, mnoge serije epske fantastike pokušavaju da ponove nezasluženi uspjeh „Game of Thrones“. Budući da sam ljubiteljka Tolkinovog svijeta i „The Lord of the Rings“, ne želim ni da zamislim koliko loša može da bude serija rađena po motivima iz „Silmariliona“. Netfliks često obećava i odlične dokumentarce o serijskim ubicama, ali nijedan nije ubjedljivo predstavio razliku između neurotipičnog uma i uma psihopate, niti je za jednu ovakvu priču dovoljno izlistati imena i pojedinosti o zločinima, bez dodatnih komentara. Serije sve češće zamjenjujem podkastima, najčešće „My Favorite Murder“.

MUZIKA Muzika me veže za prijatelje i porodicu, pokreće me, budi i svakodnevno inspiriše. Vjerujem da je muzički ukus za svaku osobu nešto vrlo intimno što ne možemo do kraja razumjeti i da je pjesma koju neko s nama podijeli, kao i poljubac, najljepši susret na svijetu.

Četvrtak, 12. maj 2022.

vi lle Peck

Ispolirana ploča mističnog gej kauboja

Pastuv za kroćenje

Uvodni singl ,,Daytona Sand“ na albumu ,,Bronco“, u galopirajućem tempu postavlja pravila igre. Od tog momenta ćete i znati kuda vas Orvil Pek vodi

to više Orvil Pek zauzima horizont američkog Zapada, to više i ostaje mistična (i sve popularnija) figura moderne muzike. Album ,,Bronco“ očekivan je i dugo pripreman iskorak ka osvajanju nove teritorije. Maskirani jahač, tip koji bira da mu muzička Amerika i svijet ne znaju ni lika ni imena, ponovo podvlači da su gej kauboji trendi i u modi – za što je dokaz i nagrađeni film Džejn Kempion

,,The Power of the Dog“. Najpoznatiji po pjesmi ,,Dead of Night“ (rok publici merak već tri godine, a onoj široj od zime za nama i već kultne i ključne scene u drugoj sezoni serije ,,Euphoria“) – sada se predstavlja sa drugim LP albumom. Orvil samim nazivom albuma želi da pokaže da je spreman za ozbiljniju igru i krupnije uloge: prva ploča je bila ,,Ponny“, a ova je ,,Bronco“, dakle mnogo opasniji muzički pa-

wikipedia.com

d ž uboks

Orvil i dalje bira da bude pod maskom na kaveru ploče

stuv za kroćenje. Stilski je i estetski naravno perfektno ispoliran, moderan i (dijelom) autentičan. Za publiku koja poznaje njegovo ranije stvaralaštvo, ipak teško da će reći nešto novo: opet je to štosna i potpuna fascinacija Elvisom Prislijem, opet i narativ gej romanse... Uvodni singl ,,Daytona Sand“ u galopirajućem tempu jasno postavlja pravila igre, otprilike od tog momenta ćete i znati

kuda vas, po kojim muzičkim i emocionalnim parametrima, Orvil Pek vodi. Muzičar sada uživa na lovorikama onog rada i senzibiliteta koji je izgradio, pa ne planira da vas pretjerano bilo čim iznenadi. Album je ipak vrlo ugodno i delikatno iskustvo, a sjenka i duh Roja Orbisona, lijepo spakovani ispod površine i u srcu jedne melodrame, dovoljan su razlog da mu pružite šansu. S. S.

Ocjena: 71/100

lize d

Trijumfalan deveti album britanskih veterana iz Ragbija

S p i ri t u a

Tablica drevnih rok zapovijesti

D pitchfork.com

ivan li, i uhu ugodan rok, stvara bend Spiritualized! Džejsonu Pirsu, alijas Džej Spejsmenu, treba skinuti kapu: u više od tri decenije stvaranja, on je etalon stvaranja muzike na konstantno visokom nivou. U ovoj, već zreloj ka poznoj fazi karijere, Britanci iz Ragbija (sama sredina i srce Engleske) ne moraju bilo što drugo, nego

Omot albuma u stilu kutije za lijek

,,Everything Was Beautiful“ sjajno je podsjećanje u kojoj je mjeri rok muzika platforma za suptilno autorsko stvaranje da se baškare na utemeljenju onih uticaja i fascinacija koje su već dobro istražili. Zato je njihov deveti album ,,Everything Was Beautiful“ prostor na kom ćete prepoznati i bluz i gospel, i The Stooges i The Rolling Stones... A sve to u jednom miksu koji je na mahove hipnotišući, na mahove ludački opasnog intenziteta. ,,Everything Was Beautiful“ je svojevrsna šetnja kroz najbolje kreativne dane benda Spiritualized, i najbolja pozivnica da ih istražujete. Direktan je odjek čuvenog trećeg albuma ,,Ladies and Gentlemen We Are Floating in Space“, sa kojim dijeli i teme i ambijent astralnih visina.

Teško da ćete ovog proljeća naći bolju novu rok poslasticu od, recimo, gitarske kulminacije u ,,I’m Coming Home Again“ i melodije u ,,Always Together With You“. Orkestracija onog što Pirs naziva ,,svemirskim rokom“ je apsolutno prefinjena, a ,,manje“ pjesme poput ,,Crazy“ i ,,The A Song (Laid in Your Arms)“ s vremenom i preslušavanjem rascvjetavaju i otkrivaju nove slojeve. ,,Everything Was Beautiful“ je sjajno podsjećanje, u kojoj je mjeri rok muzika platforma za suptilno autorsko stvaranje. Pjesme poput ,,Let it Bleed (For Iggy)“ djeluju kao isklesane iz nekih drevnih tablica rok zapovijesti, pa spuštenih nama, neznavenima, u 2022. godini... Za zaključak: niko vam ovog proljeća neće ponuditi muziku kao realno transcedentno iskustvo, kao Džejson Pirs. S. S.

Ocjena: 87/100

Četvrtak, 12. maj 2022.

33 OBRTAJA Janko Džambas: Džeksonova ekranizacija Tolkinovog ,,The Hobbit“ za njega je katastrofa u tri dijela

Janko Džambas, pjevač i gitarista benda Bohemija

Dida

uzika koju nam bend Bohemija iz Niša poklanja, toliko je osobena da će vas kupiti na prvi „plej“. Spoj dream popa, psihodelije, folk, indi roka, rađa čudnovate melodije pune poetike. U njima stanuje mnogo lirike, topline, ljepote. Zato ne čudi što njihov materijal osvaja publiku i kritiku. Nadamo se da će nakon nastupa na brojnim podijumima, Nišvilu, Arsenalu, doći red i na naše bine, a do tog susreta kontaktirali smo pjevača i gitaristu benda Janka Džambasa da nam otkrije djelić univerzuma kojim plemeni Bohemiju. Na jednoj planini sakrio je bezbrižne dane, pa da bi ponovo postao dijete otputovao u Hobiton i na kraju zauzdao šaman-bar. Ko mu pravi društvo, pročitajte u Jankovim „Obrtajima.“

Četvrtak, 12. maj 2022.

film

Upoznajte italijanskog Spajdermena ivici da provri i sve otera dođavola. Provod je zagarantovan.

z ika

Film koji Vas čini srećnim? - „The Holy Mountain“ (Alehandro Hodorovski, 1973) i to iz čiste nestalgije za bezbrižnim danima sanjarenja, gluvarenja i gledanja filmova Hodorovskog. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - „The Hobbit“ (Piter Džekson) jedna je velika katastrofa iz tri dela. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Ne pada mi na pamet ime, ali verovatno neki loš horor. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Bilo koju temu gde u fokusu nije kriminal i sve što prati isti. Taj neki balkanski stereotip. Čini mi se da takve teme trenutno prednjače i voleo bih da je bilo šta drugo, samo manje patetično. Omiljeni filmski rivali? - Italian Spiderman i Captain Maximum („Italian Spiderman“, Dario Ruso, 2007). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Scena sa kokoškom koja snese cigarete zvane „Il gallo“, umesto jajeta. Upravo iz urnebesnog gorepomenutog „Ita-

lian Spidermana“. Preporučujem film, može se naći na Jutjubu. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Citat iz filma „Varljivo leto ‘68“ (Goran Paskaljević, 1984) „Marksizam, sinko. Marksizam nije kao ostali predmeti...“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Hrabrić, plašljivi pas iz istoimenog „Courage the Cowardly Dog“ ako to spada u štetočine. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - To je bio „Flubber“ (Les Mejfild, 1997) sa Robinom Vilijamsom u glavnoj ulozi. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Soundtrack Jana Tirsena iz odličnog filma „Good Bye Lenin!“ (Volfgang Beker, 2003). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - U Hobiton posle gledanja „The LordoftheRings“.Volimdasamtamogdeseuživa-pušelule,pijepivo, jededobrahrana. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Gaspar Noe, Kventin Dupije i Alehandro Hodorovski u kafani „Kod Šamana“, na šolju vrućeg čaja od pejotla. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Uz puno dreke i čuvene balkanske topline koja je uvek na

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - The Beatles. Kada već moram da slušam jednog autora do kraja života, neka to bude nešto šareno. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Žena Neverna“, Grupa TNT - prva verzija, haha. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - To je bio poster benda Red Hot Chili Peppers. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Naravno.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Be My Baby“, The Ronettes. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Dondante“ , My Morning Jacket. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Alabama Song (Whisky Bar)“, The Doors. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Caroline, No“, The Beach Boys. Vaša pjesma za karaoke? - „Shout To The Top“, The Style Council. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Janko Džambas. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Svakog muzičara sa kojim sam stvorio neku vrstu veze slušajući ih, svirajući uz njihove pesme, ali me je baš u skorije vreme pogodila smrt Tejlora Hokinsa iz benda The Foo Fighters.

Serija idealna za kišni vikend? - Za kišni vikend idealna je „Twin Peaks“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Na detinjstvo me podseća „X Files“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „30 Coins“, makar u našem regionu. Serija koju nikada nijeste završili? - Svaka druga serija baš tako završi - nezavršeno. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Game of Thrones“, „Lost“… Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Brisač sećanja… Ako mislite na predmet iz neke serije, onda je to cepanica koju nosi Log Lady u „Twin Peaks“. Najdraži par iz serije? - Kasandra i Randu…Pa, ko drugi? Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Poželeo sam okruženje iz „Star Trek“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za onog kom je teže u tom trenutku. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 12. maj 2022.

,,Belle de jour“ sa Katrin

kalendar

Mazni mjauk i pogled kroz ključaonicu S

va fantazija i sva erotičnost, koju jedna mistična Severin (Ketrin Denev) u očima i u uglu osmijeha krije u ,,Belle de jour“ (1967) u njoj je samoj. I tu leži sva genijalština velikog autora Luisa Bunjuela: u tezi da za seksualnu privlačnost druga osoba i ne igra bitnu ulogu. Toliko se muškaraca lomilo oko stida i sramote te Severin, u filmu ,,Belle de jour“; a istina je da za cijeli taj erotski naboj i varnicu jedne žene, koja će biti i najveća uloga Katrin Denev, svi ti muškarci nijesu ni bili potrebni. Otprilike: kada Severin zakorači u sobu bordela, impuls požude u njoj ne budi to ko je tamo čeka. Već sama činjenica i sramota, svijest da ona u te odaje grijeha stupa. Bunjuel nam otprilike ovo poručuje: sav seksualni naboj stvaramo sami i tiče se nas, samih. A ljubav je, naravno, nešto totale drugo; i ,,Belle de jour“ stiže da nam ispriča i nešto bitno o ljubavi.

Veličina ega

Tako je lako, u liku Nikol Kidman u Kjubrikovom ,,Eyes Wide Shut“ (1999), uhvatiti odjek one Bunjuelove Severin. Kada Nikol sirotom mužu (Tom Kruz) opisuje kako ga je prevarila sa mornarom – onda se tu uopšte ne radi o realnom iskustvu, već isključivo o fantaziji i traumi. Ali, teško je to jednom

muškarcu da shvati; onda kad, od veličine ega, ni prst pred nosom ne vidi... E takvi su (skoro) svi muškarci u Bunjuelovom ,,Belle de jour“. Severin je pristojna pariska gospođa, supruga mladog i lijepog hirurga Pjera (Žan Sorel); a Denev je glumica koja umije da lako ubijedi, da Severin svoga Pjera zaista i voli. Osim što, naravno, ona nosi i tajne ludih fantazija; ona je i mazohista koju uzbuđuje da je ponižavaju. Mala seksualna uzbuđenja joj donose i čak i najmanje besramnosti i tabui, o koje se sapliće na svakom koraku... I sve to, njene fetiše i fantazije, Bunjuel slavi kao nešto neuništivo, kosmički životno. I lako je shvatiti da veliki filmski autor tu oslikava i govori i o svojim željama... Njen odnos sa Pjerom je kompleksan i delikatan; na primjer, njega privlači njena rezervisanost, hladnoća, ledene uzdržanost. ,,Zadrži sve te komplimente samo za sebe“ – okrutno mu, u uvodnom dijelu, ona odbrusi za ručkom, tako da znate da se tu radi o jednoj (erotskoj) igri, u kojoj je isključivo njegovo uzbuđenje. Prekretnica u filmu je momenat kada Severin konačno otkrije prostor u kome može da ispunjava sve fantazije. Ekskluzivni pariski bordel, u kom pristojne gospođe i domaćice ponekad,

tokom popodneva, mogu da zarade pristojan novac. Naravno da ona tamo ne ide zbog novca (iako je, naravno, njen ,,izgovor“ punjenje kućnog budžeta). U bordelu će se Severin prvi put pojaviti potpuno obučena u crno; kao da ide na sopstvenu sahranu… A jedna stara Madam (Ženeviv Pejdž) će joj uz osmijeh natutnuti: ,,Vidim da Vam je potrebna črsta ruka“… I pokazati da razumije Severinine potrebe i impulse bolje od svih tih muškaraca!

Ljepota noći

Bunjuel (1900-1983) bio je veliki esteta; kao mladić nadrealista, saradnik nikog drugog nego velikog slikara Salvadora Dalija u

franceinter.fr

Sve fetiše i fantazije jedne, naizgled, hladne i distancirane, ponosne žene, Bunjuel slavi kao nešto neuništivo, kosmički životno. I lako je shvatiti, da veliki filmski autor tu oslikava i govori i o svojim željama

famoznom ,,Andaluzijskom psu“ (,,Un Chien Andalou“, 1928)… Uvijek, beskompromisno ciničan spram ljudskog postojanja, duše i uma – ali ne na način da čovjeka ponižava ili da se ljudskoj prirodi posprđuje; već da bude potpuno zadivljen pred svim njenim ,,slabostima“. Takav je i njegov odnos prema Severin, ali i pred svim muškarcima koji se u filmu pred njom lome, savijaju kičmu, gube i posljednju zeru dostojanstva. ,,Belle de jour“ je, naravno, igra riječi – ako je za prostitutku u

Igra između požude i fetiša u Bunjuelovom erotskom klasiku

Četvrtak, 12. maj 2022.

Katrin Denev u ključnoj ulozi velike karijere

rogerebert.com

Parizu ,,gospodski“ sleng ,,ljepota noći“ (fr. ,,belle de nuit“), onda je Severin morala uzeti nadimak ,,ljepota dana“… U jednom sasvim atipičnom bordelu, koji krije mnogo više propasti i nesreće, nego što je to naša junakinja i mogla naslutiti. Jednu grubu njušku od gangstera Marsela (Pjer Klementi) Severin neće odbijati; uzbuđuju je njegove uvrede, manir bitange, njegov način da potpuno ogoli i razoruža njenu savršenu hladnoću. ,,Tebi nikada neću naplatiti“, izgovara savršeno Ketrin

Denev, nagovještavajući ludu aferu koja će voditi ka duboko ironičnog i skoro tragičnog finala. Marsel, naravno, ne shvata da ona sa njim, kao osobom, nema bilo kakvu konekciju; da je navučena isključivo na ono što on predstavlja, a da joj je kao osoba potpuno nebitan… Tako u filmu suštinski imamo dvojicu povrijeđenih muškaraca, Pjera i Marsela; iz potpuno drugačijih razloga… Bunjuela je, naravno, mnogo interesovalo to duboko emocionalno programiranje, taj korijen privlačnosti, užitka i seksualnog impulsa, duboko zapleten i ,,podešen“ negdje u ranom djetinjstvu svakog od nas. I interesovala ga je sloboda volje; ta činjenica da, u seksualnim šablonima koji nas prate cijelog života, teško da možemo imati bilo kakvu realnu slobodu izbora. Zato Severin u dirljivom momentu filma izgovara jedno: ,,Ja sebi ne mogu pomoći. Potpuno sam izgubljena“. Svjesna je ona, od početka do kraja, da je svog Pjera izdala. Ali, istovremeno ima i hrabrosti, da se sa svim svojim fantazijama, pred njim i suoči. Svjesna je i da je Marsela samo potpuno iskoristila. Sve su

movieposters2.com

Denev, erotski klasik Luisa Bunjuela, slavi 55. rođendan

Pogledi sasvim nebitnih muškaraca na čuvenom posteru

sudbine tu već predodređene; ostaje samo da odigraju svoje uloge i u finalu se svi suoče, oči u oči. A kraj je ipak katarzičan, jer u njemu uspijeva da bljesne istinska ljubav…

Istinska ljubav

,,Belle de jour“, naravno, traje kao vanvremenski klasik; možda i kao najveći od svih erotskih filmova, iako u njemu nema niti jedna eksplicitna scena! Najbesramnija je ona, kada u bordelu jedan nesretnik ide od prostitutke do prostitutke i u kutiji im pokazuje… Nešto. Bunjuel nam pokazuje samo efekat njihovog šoka i gađenja, ali i njegov pogled uzbuđenja; u bilo kom momentu nećemo saznati što je to, što se u kutiji nalazi. Osim što, naravno, znamo ono ključno – da je taj objekat u kutiji sam i isključivo dovoljan, da uzbudi jednu osobu. Da za to uzbuđenje nije potreban neko drugi; upravo kao u slučaju Severin.

Sve to Bunjuel tretira savršeno suptilno; poput zvuka mekih mjauka koji su Severin, iz nekog samo njoj bitnog i davnog razloga, uzbudljivi i važni. Mnogo je mačkastih impulsa, trenutaka nad kojima ni naša junakinja ni svi junaci filma ,,Belle de jour“ nema racionalne kontrole. Mnogo je toga za što će Severin sama reći: ,,Ovo je odvratno“, poput momenta kada je Madam zamoli da proba da viri kroz ključaonicu sobe bordela i gleda što to rade njene koleginice… Prije nego što se, naravno, odmah potom vrati, pa u momentu otkrivene požude i krivice, nastavi da viri. Bunjuel je, u jednom velikom filmu, prije 55 godina imao petlje da svojoj publici ponudi jedan takav pogled kroz najmanju rupu na vratima; ali i da ga potpuno osvijetli, objasni i prigrli… Zbog toga je ,,Belle de jour“, i nakon više od pola vijeka, veliki, važan i sasvim istinit film. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 12. maj 2022.

lumice su u onim zlatnim holivudskim decenijama prošlog vijeka imale poseban status u ,,Gradu anđela“. Do tog statusa su često dolazile na sasvim različite načine, ali je u većini slučajeva kombinacija talenta, ljepote, ali i izuzetno bitne, adekvatne ,,reference“, igrala ključnu ulogu, posebno u vezi tog do kog su scenarija, odnosno role, mogle doći. To ipak nije bio slučaj sa jednom od ključnih figura, Džoan Kroford, koja je tokom šezdesetogodišnje karijere obilježila ,,komercijalni“ Holivud.

Kalkulativna toksičnog H

Kroford je uspjela u namjeri da iz potpune anonimnosti dođe u poziciju da ,,diriguje“ i sama odlučuje koji će je scenario sačekati na radnom stolu. Ipak, kada pogledamo sveukupnu karijeru, čini se kao da većina režisera koji su željeli da rade sa njom, nijesu uspjeli da iz ove zvijezde izvuku onaj potpuni maksimum

Gluma i ples

sno je da joj ta ,,samopromotivna“ strategija promijenila život, otvorila joj vrata velikim ulogama. Ali, i da je učinila atmosferu u kojoj je stvarala i gradila karijeru, krajnje toksičnom. Nakon kratkog perioda glume i plesa na Brodveju početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, Kroford je željela nešto

joancrawfordma.tripod.com

- Niko nije odlučio da Džoan Kroford mora da bude filmska zvijezda. Postala je zvijezda jer je ona sama odlučila da tako bude – često je tokom karijere u Holivudu ponavljala jedna od slavnih scenaristkinja Frederika Sagor. I kada se osvrnemo na život i karijeru Kroford, problematične male Teksašanke (raskalašno i za to vrijeme kontroverzno ponašanje koje su konzervativni krugovi smatrali bestidnim, četiri braka i tri razvoda, burne veze, javne svađe sa kolegama, slavnim prijateljima i partnerima), ja-

Četrdeset pet godina od s

više, pa se prelaz na holivudske stepenice učinio kao jednostavan i logičan potez. Njena prva uloga zapravo je bila ,,duplerska“ – režiseru Monti Belu za film ,,Lady of the Night“ 1925. godine bio je potreban neko da ,,pokriva“ legendu Normu Širer i Kroford se našla u ovoj kombinatorici. Iako su uslijedile simpatične, ali krajnje sporedne uloge, mlada Kroford nikako nije uspijevala da se pokaže u pravom svjetlu i bila je pod konstantnim pritiskom. ,,Samopromotivna“ strategija rezultirala je kompleksnijim i važnijim ulogama koje su dolazile krajem dvadesetih, da bi se Kroford napokon uvukla u stelarni ansabl legendarnog filma ,,Grand Hotel“ Edmunda Guldinga 1932. godine. Ipak, interesantno, bila je jedna od onih holivudskih zvijezda koje su često nazivali ,,otrovom blagajne“, što je etiketa koja je tehnički značila da ni njihov talenat nije uspio da zadrži entuzijazam kod publike.

Oskar i kontroverza

U kultnoj sceni trilera ,,Mildred Pierce“

Nakon nekoliko filmova koje je radila sa režiserom Frenkom Borzazom, usljed pada popularnosti, Kroford je prihvatila sugestiju velikog Džordža Cukora koji joj nudi

nypost.com

kalendar

zanimljivu sporednu ulogu u ,,The Women“ iz 1939. godine. Radi se o fenomenalnom komadu u kojem igraju isključivo zene, u kojem je za scensku suparnicu imala, opet, Normu Širer. Sa dolaskom četrdesetih godina došle su i ozbiljnije i upečatljivije fabule, u kojima je Kroford uspijevala da iskoristi onaj problematičan segment ličnosti, koji joj nije dao mira na početku karijere. Nakon što joj je Cukor ponudio dvije jake uloge početkom decenije, Kroford je mjesecima ubjeđivala Majkla Kurtisa da joj povjeri glavnu ulogu u legendarnom filmu ,,Mildred Pierce“ 1945. godine. Od tog trenutka za Kroford i njenu karijeru su stvari mnogo jasnije, i sva vrata su bila otvorena, sve potencijalne filmske fabule stizale su pred njen prag. A njen strah da usljed manjka referenci s početka karijere, neće uspjeti da ostavi pečat u Holivudu, više nije bio sasvim opravdan.

Četvrtak, 12. maj 2022.

smrti provokativne filmske dive Džoan Kroford

zvijezda Holivuda

Iako je tokom karijere, od skoro šest decenija, Kroford bila dio oskarovskih zanimljivih priča, slavna glumica je trijumfovala samo jednom, 1946. godine, upravo u kategoriji najbolje ženske uloge. U ,,Mildred Pierce“ fenomenalnog Majkla Kurtisa, po tekstu velikog pisca Vilijama Foknera, Kroford je igrala razvedenu ženu koja je morala da se pobrine za izuzetno problematičnu i nezahvalnu ćerku. Ova kompleksna uloga za Kroford, na koncu i više od tri decenije kasnije, se posmatrala i kao krajnje životno i ironično iskustvo i svjedočanstvo. I to s obzirom na aferu sa kojom se glumica morala suočiti kada je jedna od njenih usvojenih kćerki, Kristina, napisala memoare o majci u kojima je predstavila kao izuzetno manipulativnu figuru, koja ju je čak i zlostavljala. A čuveni memoari ,,Mommie Dearest“ Vilijama Foknera iz 1978. godine dobili su adaptaciju Frenka

Perija samo tri kasnije, u kojoj je uloga Kroford povjerena slavnoj Fej Danavej. Kroford je nakon oskarovskog uspjeha sa Kurtisovom dramom bila nominovana dva puta u kategoriji najbolje glumice: za ulogu u krimi-drami, noaru ,,Possessed“ Kurtisa Bernaharta iz 1947. godine i za ulogu u izuzetno zanimljivom trileru ,,Sudden Fear“ Dejvida Milera iz 1952. godine. Dok je prvi put izgubila od Lorete Jang za popularni ,,The Farmer’s Daughter“ (H. S. Poter, 1947), drugi put je bila poražena od Širli But i romanse ,,Come Back, Little Sheba“ (Danijel Man, 1952).

Ključna prekretnica

Pedesete su se pokazale kao važna prekretnica na njenom filmskom putu, igrajući izuzetno kompleksne uloge, od kojih se najbolje ističe psihološka drama ,,Autumn Leaves“ (1956), legende Roberta Aldriha, koji je za ovu filmsku igru nagrađen Srebrnim lavom u Berlinu. Iako neplanirano, za Aldriha je ovaj komad bio je svojevrstan test, da li će i kako pružiti iskusnoj Kroford ulogu u ostvarenju koje je ,,skuvao“ 1962. godine, ,,What Ever Happened to Baby Jane? “. Radi se o filmu u kojem je uspio da, za to vrijeme, spoji nespojivo: stare rivalke, Kroford i legenda Holivuda Bet Dejvis, morale su ,,sestrinski podijeliti“ filmsko platno. Šezdesete su tako postale transformacijska dekada za Kroford koja je, kako je vrijeme prolazilo, a s njim i njena popularnost, željela one filmske priče koje su predstavljale krajnju suprotnost onome što je obilježilo početak njene ka-

wikipedia.org

Džoan sa jedinim osvojenim Oskarom

Portret Džoan Kroford na vrhuncu slave

rijere. Iako je nakon Aldrihovovog psiho-trilera dobijala manje značajne uloge, Kroford je sasvim čvrsto održala onaj stepen ozbiljnosti, kako su je tada doživljavali u Holivudu. Na koncu, Kroford je uspjela u namjeri da iz potpune anonimnosti dođe u poziciju da ,,diriguje“ i sama odlučuje, koji će je scenario sačekati na radnom stolu. Ipak, kada pogledamo

sveukupnu karijeru, čini se kao da većina režisera koji su željeli da radi sa njom, nijesu uspjeli da iz ove zvijezde izvuku onaj potpuni maksimum. Kroford možda jeste primarno željela da bude zvijezda, a u toj namjeri je uspjela. Ali ostaje pitanje, da li je mogla biti i mnogo veći dio kvalitetnog kolača, koji je Holivud u zlatnoj eri imao da ponudi. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 12. maj 2022.

PODGORI č ARENJE

Slikar iz Boke i Kijeva

ismo iz Kijeva, uz poklon, adresirano na ruke knjazu Nikoli, potpisivao je student. Taj prvi portret knjaza je izgubljen, ali o njemu sve kaže pismo sačuvano u dvorskom arhivu. Potpis, Špiro Đuranović. - Dospjev do toga, da koje-kako mogu kistjom koje-što izraditi, rodi mi se smiona misao na ovom polju moj prvi trud liku Vašeg Visočanstva posvetiti, liku obožajenog vladaoca po prostoru male, ali u svijetu slavne Crne Gore od kuda mi moje porijeklo istiječe, Đuranovići su rodom iz Bjelopavlićke ravnice. Neudostojiv se časti Vas lično očima vidjeti, pribjegnuh pomoći fotografije... – pisao je, između ostalog, Špiro. Najstariji crnogorski školovani umjetnici. Špiro i Anastas Bocarić rođeni su 1864. godine; Budvanin Anastas se, prema nekim izvorima, koji mjesec ranije vratio sa akademije u Atini, nego Špiro iz Kijeva, ali to se ne može tačno utvrditi. U svakom slučaju – obojica prije poznatijeg, Pera Počeka, kojeg kustosi često i

pogrešno navode kao prvog crnogorskog akademskog slikara. A ova konekcija Crne Gore sa Ukrajinom je jedna od najinteresantnijih i najčvršćih. Najintimniji kutak Boke: selo Đurići su onaj dio sa novske strane, što bdije nad Verigama. Odatle je Špirov otac Drago, kapetan i vlasnik barke, održavao važnu trgovačku liniju sa Odesom. U crnomorskoj luci bogati trgovac bio je njegov brat Mato; a Špiro će, upravo na poziv strica, dobiti priliku da se školuje u kijevskoj akademiji. Bila je to ideja da se mladiću učini i gušt i merak, spram već jasno iskazane želje. Ali i trgovačka logika: nedugo nakon Špira, u Kijev stiže i Drago započinje građevinarski biznis. Tako fasade brojnih raskošnih kuća, sačuvanih u danas milionskim Odesi i Kijevu, krasi bokeški kamen iz Đurića. Špiro je, ipak, odbio očevu želju da nakon akademije nastavi tradiciju pomorskih kapetana u familiji. Koliko je odluka bila ispravna, najbolje je od 1971. svjedočila galerija ,,Verige“, u kamenoj poro-

Zaglavi se

Privatna arhiva

Dio portreta kralja Nikole u porodičnoj kući Đuranovića u Kamenarima

dičnoj kući, koju je otvarao njegov sin, takođe slikar Mato. I uglavnom su to portreti, što u upečatljivoj, ponosnoj oštrini, izviru iz tame... Taj isti duh, i put koji je Špiro zacrtao, dijeliće radovi skoro svih crnogorskih autora, sa kraja 19. i u prvoj polovini 20. vijeka. Od povratka iz Kijeva, Špiro do smrti 1910. praktično nije zakoračio iz Boke: toliko posvećen slikarstvu i dosljedan odluci da ne bude pomorac. Pored silnih portreta, koji i danas krase zidove starih i imućnih bokeških porodica, oslikao je i oko 20 ikonostasa – u Krtolima i Orahovcu, na primjer. A o patriotskom momentu (jer za života Špiro neće dočekati da Boka bude dio Crne Gore) najbolje svjedoči detalj iz porodične, 300 godina stare kuće. Na zidu spavaće sobe, Mato je 1960. otkrio krečom pokriven – vjerno izrađen lik knjaza Nikole, pod crnogorskim grbom.

Crta: Srđan Ivanović

O jednom od dvojice prvih crnogorskih akademskih slikara se nije mnogo pisalo; a najljepše je to činio Mladen Lompar. Pjesnik je 1987. u Pobjedi u nekoliko redova oslikao i ličnost i geometriju životnog prostora umjetnika. O ,,izvanrednom kozeru iz kafane na kamenarskom pristaništu, gdje je dočekivao i ispraćao „catare“ na njihovom vječitom kloparanju po Verigama, zbijajući šale sa putnicima koji su odlazili ili dolazili iz bijelog svijeta...“. Uz Lomparevu vinjetu o ljubavi, kojoj je slikar Špiro plivao u Lepetane na večernje sastanke, i neke kafanske priče, lako je shvatiti zbog čega akademac iz Kijeva nije želio da postane pomorski kapetan. I zašto je njegovo slikarstvo stalo u lica poznanika, komšija, savremenika, što izviru i blistaju iz mraka, na tim portretima.

Stojan STAMENIĆ

Prelijepi brod i muzej ,,HMS Belfast“ usidren na Temzi

LONDON CALLING

Plutajući muzej

Najvažniji doprinos brod ,,HMS Belfast“ imao je tokom Drugog svjetskog rata. Igrao je ključnu ulogu u ,,Danu D“, odnosno savezničkom iskrcavanju u Normandiji

ni koje put kroz London nanese na šetalište pored Temze, sa koje god strane da dolaze, sigurno će zastati, eventualno fotografisati i polemisati o tri ili četiri stvari. Radi se o Tauer bridžu, jednom od najpopularnijih mostova u filmskim produkcijama; o Londonskom oku kao avanturističkom odgovoru Big Benu koji štiti Vestminster prekoputa, i konačno, o ratnom brodu ,,HMS Belfast“. Ovaj plutajući div dug 187 metara, čija pozicija na Temzi simboliše snagu nacije, ,,lansiran“ je 1938. godine na Dan Svetog Patrika, i bio je prvi ratni brod Kraljevske mornarice koji je nosio ime najvećeg grada Sjeverne Irske. Na moru je aktivno proveo tridesetak godina, nakon čega je, od 1971. godine, kada je doveden na Temzu, ,,HMS Belfast“ započeo važnu ulogu muzeja, kojeg posjeti pola miliona ljudi godišnje. U okviru muzeja posjetioci mogu iskusiti jednu prilično haotičnu atmosferu (čitaj: udariće glavom makar dva puta pentrajući se i silazeći strmim stepenicama) - i upoznati se o aktivnostima poput procesa regrutovanja, spremanja i distrubucija hrane na brodu, kao i razlikama u životu između oficira i onih niže kla-

Važna navigaciona tabla

se, uz akcentovanje izazova pozicije admirala na brodu. Najzanimljivije je bilo vidjeti posadu koja se ,,opuštala“ uz rekreativne igre poput ,,Ne ljuti se čovječe“. Ali i posjetiti ,,Sobi za reprodukciju zvuka“, iz koje su se, sa starog gramafona, puštale za to vrijeme popularne pjesme, koje su igrale važnu ulogu podizanja morala na brodu. Većina elemenata na brodu još je u vrlo dobrom stanju, što se najbolje može vidjeti u navigacionoj sobi. Najvažniji doprinos brod ,,HMS Belfast“, što je jasno vidljivo kada hodate kroz izuzetno uske prolaze, imao je tokom Drugog svjetskog rata. Igrao je ključnu ulogu u ,,Danu D“, odnosno savezničkom iskrcavanju u Normandiji, a sada je dio izuzetno male gru-

pe od samo tri ratna broda savezničkih snaga koja su ,,preživjela“ Drugi svjetski rat, pored dva američka ,,diva“, koja se nalaze u Južnoj Karolini i Teksasu.

Njegova ključna ,,rola“ tog 6. juna 1944. godine bila je da bude oslonac trupama na Gold i Džuno plažama, te da uništi jednu od važnih baterija koje su Njemci postavili na mjestu La Marefonten. Nakon Normandije, ,,HMS Belfast“ ,,prošetao“ je do britanskih pacifičkih trupa, i imao aktivnu ulogu u Korejskom ratu pedesetih godina prošlog vijeka. Nakon dugogodišnje i uticajne ,,karijere“, koja broji 84 godine, ,,HMS Belfast“ sada ostaje na rijeci Temzi da slavi njene posade, ali i da bude posljednji svjedok važnog dijela istorije koji edukativnu misiju efikasno širi i van 187 metara dužine. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Torpedo paljba korišćena tokom ,,Dana D“

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić