Dnevni list Pobjeda 12.03.2020. by Pobjeda

Ekspertski timovi Vlade i Mitropolije održali prvi sastanak o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

KORONA HISTERIJA:Juče naglo povećana kupovina osnovnih životnih namirnica

D. MALIDŽAN

Panika i lažne vijesti prepunile su korpe Pažin: Ima prostora za prihvatljivo rješenje STR. 9.

Reis Rifat Fejzić za Pobjedu poručuje da je dogovor jedini put za sporna pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Svuda u svijetu država je vlasnica kulturne baštine

SZO proglasila pandemiju jer se infekcija korona virusom proširila na 114 država, a broj zaraženih premašio 119.000 osoba U Crnoj Gori nema zaraženih. Građani na udaru dezinformacija o korona virusu, a nadležni apeluju da nema mjesta panici Italijan koji je vraćen iz Srbije nalazi se u izolaciji u Rožajama STR. 6, 7. i 17. BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

STR. 8. i 9.

RASKOL ZBOG BOJKOTA: Predsjednici tivatskih odbora Nove i Demokrata podnijeli ostavke

Tužilaštvo i policija predstavili rezultate:

Klakor i Antić otkazali poslušnost Mandiću i Bečiću i formirali svoju listu

Uz podršku DEA razbijen lanac šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu

Crkva vs

država

» Piše: Ahmed BURIĆ

STR. 2.

Direktor M:tela Vladimir Lučić kaže da je ova kompanija u 2019. ostvarila rekordne finansijske rezultate

Postali lider na tržištu i ostvarili profit od 8,5 miliona STR. 4. i 5.

Kilogram plaćali do šest hiljada, prodavali ga i po 50.000 eura

STR. 12. i 13.

Konferencija o izgradnji prve dionice auto-puta Bar – Boljare

Marković: Put ka boljem standardu i zapadnom sistemu vrijednosti

STR. 5.

Politika

Četvrtak, 12. mart 2020.

RASKOL ZBOG BOJKOTA: Predsjednici tivatskih opštinskih odbora Nove i Demokrata podnijeli ostavke zbog neslaganja sa politikom stranačkih centrala Nosilac liste je Željko Komnenović, nekadašnji dugogodišnji novinar Radio Tivta i predsjednik upravnog odbora NVO Matica Boke. Komnenović, koji je na čelu Televizije Herceg Novi izabran voljom DF-a i Demokrata izuzetno je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi i u javnosti je poznat po zalaganju za proslavu stogodišnjice Podgoričke skupštine ali i oštroj kritici na račun usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Predsjednici opštinskih odbora Nove srpske demokratije i Demokratske Crne Gore Savo Klakor i Vladimir Arsić podnijeli su ostavke na sve stranačke funkcije i formirali svoju građansku listu pod nazivom ,,Narod pobjeđuje“ zbog neslaganja sa odlukom stranačkih centrala o bojkotu lokalnih izbora u Tivtu. Prema saznanjima Pobjede dvojica čelnih ljudi opozicije u Tivtu nijesu još uvijek isključeni iz stranaka. - Klakor i Antić su takvu odluku vrhu DF-a i Demokrata nagovijestili još prije dvadesetak dana navodeći da je za njih neprihvatljivo da se bojkotuju lokalni izbori. Tada je još uvijek bila aktuelna priča o jedinstvenoj lsti koja je imala blagoslov mitropolita Amfilohija ali i lokalnih predstavnika SPC, ali su obojica tvrdo insistirali da se mora izaći na izbore. Klakor je tada čak rekao Andriji Mandiću da on izlazi

Klakor i Antić su otkazali poslušnost Mandiću i Bečiću i formirali svoju listu

Predstavnici saveza ,,Narod pobjeđuje“ nakon predaje izborne liste

na izbore, sa ili bez DF-a rekao je izvor Pobjede iz vrha prosrpske opozicije. Nosilac liste je Željko Komnenović, nekadašnji dugogodišnji novinar Radio Tivta i predsjednik upravnog odbora NVO Matica Boke. Komnenović, koji je na čelu Televizije Herceg Novi izabran voljom DF-a i Demokrata izuzetno je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi i u javnosti je poznat po zalaganju za proslavu Podgoričke skupštine ali i oštroj kritici na račun usvojenog za-

SDP ipak učestvuje na izborima, Laličić je nosilac liste DPS-a Liste za opštinske izbore juče su predale Demokratska partija socijlista, HGI čiji je nosilac poslanik Adrijan Vuksanović kao i SDP na čijem čelu je Aleksandar Đurović. Listu DPS-a je predala nosilac liste, poslanica

kona o slobodi vjeroispovijesti. - Boka Kotorska nije bila u sastavu Crne Gore sve do 1945.

Jovanka Laličic koja je istakla da je prikupljeno 1.670 potpisa podrške i da je u pitanju pobjednička lista. Liste su ranije predale Socijaldemokrate i Građanska lista Bokeški forum.

godine, a na velikoj Narodnoj skupštini srpskog naroda u Crnoj Gori koja se često zove

Održana izborna konvencija Socijaldemokrata Bijelog Polja

„Podgoričkom“ učestvovali su predstavnici sa teritorija unutar granica Crne Gore iz 1914.

Premijer smatra da će tivatski lokalni izbori biti demokratski

Marković: Postoje svi uslovi za izbore PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je juče da će lokalni izbori u Tivtu, zakazani za 5. april, biti održani i da će biti demokratski. - Postoje svi uslovi da se oni sprovedu na zakonit način i da iskažu realnu i stvarnu volju građana Tivta. Tivat je danas mjesto u kojem se dobro živi, u kojem je najveći standard u Crnoj Gori, mjesto koje se prepoznaje na turističkoj i investicionoj mapi svijeta. Dakle, građani mogu komotno i bez opterećenja da glasaju i odluče ko će dalje voditi Tivat putem razvoja kao i do sada - rekao je on. Marković je dodao da misli da će dio opozicije da učestvuje na izborima u primorskoj opštini, kao i da postoje informacije da će nezadovoljstvo ovakvom reakcijom opozicije građane Tivta usmjeriti na formiranje neke građanske liste. R. P. godine, tvrdio je Komnenović 2018. godine. Na listi je i predsjednik Demokratske srpske stranke Dejan Risančić. Pored njih na listi su, kako javlja Boka njuz, čelnici Arsenala za Tivat Budimir Cupara i T i v a t s ke A kc i j e M i r ko Kovačević i Miomir Abović, nekolicina bivši članova OO Demokrata, Nove i DSS-a koji su takođe podnijeli ostavke i nekoliko dosadašnjih članova Odbora SNP u Tivtu. O odluku stranačkih organa oglušio se i predsjednik opštinskog odbora Crnogorske Goran Božović, diplomirani psiholog, koji će sa svojom građanskom listom izaći na izbore. Izbore bojkotuju DF, Demokrate, SNP, Demos i GP Ura. N. ZEČEVIĆ

Brajović: SD čuvar političke stabilnosti PODGORICA - Socijaldemokrate su čuvar političke stabilnosti i partija koja je, glasovima svoja dva poslanika, obezbijedila da Crna Gora ostane na evropskom putu, poručeno je iz stranke.

- Svjesni smo da naše društvo mora više da stvara, ali i da pravednije dijeli stvoreno. Bijelo Polje je uvijek stajalo čvrsto uz vrijednosti građanske, multinacionalne, multivjerske Crne Gore, poruke su sa Druge izborne konvencije Socijaldemokrata Bijelog Polja na kojoj su izabrani delegati za predstojeći Kongres, kao i kandidati za članove Glavnog odbora partije. Predsjednik partije Ivan Bra-

jović ocijenio je da su Socijaldemokrate čuvar političke stabilnosti u Crnoj Gori. - Mi smo, glasovima svoja dva poslanika, obezbijedili da Crna Gora ostane na evropskom putu, rekao je on. Brajović je istakao da Socijaldemokrate od osnivanja, a ljudi koji ih čine od početka svog političkog djelovanja, vode politiku koja ljude ne dijeli, već spaja. - I u mnogo težim vremenima, znali smo da stanemo u odbranu one Crne Gore koju smo tada sanjali. Crne Gore koja ne poznaje podjele, osim na dobre i loše ljude - rekao je on. Po t p re d s j e d n i k S o c i jaldemokrata Damir Šehović, rekao je da je Crna Gora kroz

istoriju opstajala zahvaljujući principima solidarnosti i socijalne pravde, vrijednostima koje su i danas jednako potrebne crnogorskom društvu. On je istakao da je Crnoj Gori potrebna partija moderne, a ne radikalne, ekstremne ljevice. - Upravo takve su Socijaldemokrate, koje vode realnu i balansiranu ljevičarsku politiku, politiku kontinuiteta i progresa, a ne politiku ispraznog populizma i demagogije - zaključio je Šehović. Konvenciji je prisustvovao i Fahrudin-Bedo Kasumović, bivši odbornik SDP-a u Bijelom Polju. Kongres Socijaldemokrata biće održan 30. maja u Podgorici. R.P.

Politika

Četvrtak, 12. mart 2020.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović završio trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim zemljama

Predsjednik Vlade Duško Marković imao sastanke sa SDP-om i nezavisnom poslanicom Ankom Vukićević

Levits: Crna Gora će brzo završiti pregovore sa EU Naše uvjerenje je da je jedini ispravni put za društva na Zapadnom Balkanu pripadnost evropskom i evroatlantskom sistemu vrijednosti - istakao je Milo Đukanović

Egils Levits i Milo Đukanović

PODGORICA – Letonija jasno i kontinuirano pruža podršku pristupanju Crne Gore EU. Već dugo podržavamo tu politiku, jer je to u interesu Crne Gore ali i svih članica Unije, da se završi period tranzicije što brže. Crna Gora je ostvarila suštinski napredak u procesu evropskih integracija i vrlo brzo će završiti sve aktivnosti u okviru pregovora kako bi bila u mogućnosti da se pridruži EU - rekao je predsjednik Letonije Egils Levits, koji je juče u Rigi bio domaćin crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću. Levits je zahvalio Đukanoviću, koji je juče završio trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim državama, što je Crna Gora aktivna članica NATOa, a prvu zvaničnu posjetu nazvao je istorijskom. Levits je rekao da se nada da će Crna Gora brzo postati članica EU. - Razgovarali smo o tome da Letonija pruži tehničku pomoć u završnoj fazi pregovora kako bi pomogla Crnoj Gori da unaprijedi vladavinu prava. Imamo značajno iskustvo u jačanju vladavine prava i u pružanju pomoći državama kojima je ona potrebna, imajući u vidu da prolaze kroz tranziciju sa ciljem pristupanja EU. Mi ćemo sarađivati na tim evropskim pitanjima vrlo blisko sa Crnom Gorom, a želimo da pojačamo naše poslovne odnose i naše trgovinske veze. Želimo da pomognemo da se razvije ekonomija bazirana na saradnji u okviru NATO-a, a razmatramo mogućnost za razvijanje strateške komunikacije, te na tome možemo da gradimo bližu saradnju - rekao je Levits, poručujući da Crna Gora i Letonija imaju odlične bilateralne odnose, efikasan politički dijalog i slične stavove o međunarodnim pitanjima. Đukanović je rekao da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o EU integracijama. Za-

hvalio je Letoniji na kontinuiranoj, nedvosmislenoj podršci evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, a u okviru toga i Crne Gore. - Naše uvjerenje je da je to put bez alternative za naš region. Bez obzira na to što se sticajem nepovoljnih okolnosti kao reflekse sa globalne scene pokušava kreirati i alternativna ponuda za Zapadni Balkan, naše uvjerenje je da je jedini ispravni put za društva na Zapadnom Balkanu pripadnost evropskom i evroatlantskom sistemu vrijednosti - istakao je Đukanović. - Drago nam je da to tako razumiju i naši baltički prijatelji. Drago nam je da to tako razumije Letonija i da iz tog razloga uživamo punu podršku vaše zemlje na tom putu rekao je Đukanović, dodajući da sa Letonijom, u okviru NATO-a, Crna Gora dijeli odgovornost za globalnu bezbjednost. Prema njegovim riječima, posjeta baltičkim državama u dobroj mjeri je inspirisana željom da se vide iskustva zemlja koje su po veličini slične Crnoj Gori, iskustva malih ad-



- Drago nam je da to tako razumiju i naši baltički prijatelji. Drago nam je da to tako razumije Letonija i da iz tog razloga uživamo punu podršku vaše zemlje na tom putu - rekao je Đukanović

ministracija u svim izazovima sa kojima se društva poput našeg suočavaju na putu evropeizacije i na putu ostvarivanja punopravnog članstva u EU. - Ta iskustva dragocjena su i vjerujem da će biti pretočena u dodatnu unaprijeđenu međudržavnu saradnju koja će pomoći Crnoj Gori da u doglednoj budućnosti ostvari svoj cilj, a imajući u vidu ulogu koju Crna Gora igra kao zemlja lider u procesu pregovora sa EU, nema sumnje da će to doprinijeti i blisko doglednoj evropskoj perspektivi

regiona ZB u cjelini – istakao je Đukanović. Kazao je da i u Crnoj Gori kao i u Letoniji „imamo puno poštovanje prema onome što je tekovina evroatlantske saradnje“. - Imamo osjećaj da možda u posljednje vrijeme nedovoljno pažnje poklanjamo toj saradnji i mogućnostima za njeno dalje unapređenje ali to nas ni u kom slučaju ne obeshrabruje u namjeri da upravo sve saveznike u okviru NATO alijanse i sa ove i sa one strane Atlantika stimulišemo da, ne samo poštujemo ono što je tekovina euroatlantizma nego da prepoznajemo dalje mogućnosti za saradnju koja će doprinijeti napretku, ne samo Evrope i Amerike, nego kao i u prošlosti, napretku civilizacije u cjelini – rekao je Đukanović. On je istakao da sa letonskim kolegom dijeli ocjenu da su bilateralni odnosi veoma kvalitetni, kao i da su razgovarali o mogućnostima za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije. - Mi smo otvorena, veoma dinamična ekonomija koja realizuje vrijedne investicije, želimo strane partnere i jako bismo željeli da imamo strateške partnere i iz ove zemlje. Takođe, cijenimo veoma važnom saradnjom u oblasti odbrane – rekao je Đukanović. Poručio je da je sa letonskim kolegom ocijenio da bi mogli razmjenjivati iskustva, a to bi, kako je rekao, bilo posebno dragocjeno za Crnu Goru, kroz transfer ekspertiza koje Letonija ima u oblasti vladavine prava i reforme pravosuđa. Rekao je da ima interesa za saradnju u oblasti životne sredine, a postoji i realan prostor za unapređenje bolje saobraćajne povezanosti između dvije zemlje kroz povezivanje luka u Letoniji sa lukom Bar. - Zašto ne razmišljati i o uspostavljanju čarter linija u aviosaobraćaju koje bi možda olakšale turistički promet između naše dvije zemlje – rekao je Đukanović, i uputio poziv Levitsu da posjeti Crnu Goru. I. K.

Đukanović obišao vojnu bazu Adaži i crnogorske vojnike Đukanović je završio zvaničnu posjetu Letoniji posjetom vojnoj bazi Adaži, gdje su ga dočekali komandant Letonske Pješadijske brigade Kopnenih snaga Sandris Gaugers, komandant brigade Isturenog pojačanog prisustva NATO u Letoniji Erik Angell i poručnik ispred crnogorskog kontigenta Adnan Sijarić. Gaugers je predstavio funkcionisanje i ciljeve najmodernije vojne zone na Baltiku i pohvalio crnogorske vojnike koji mnogo doprinose multinacionalnoj vojnoj misiji. Đukanović je kazao da je Crna Gora postala članica NATO-a da bi bila partner i kontributor, a ne konzument bezbjednosti. On je u oficirskom klubu razgovarao sa crnogorskim vojnicima Sijarićem, Draganom Dulovićem, Vladimirom Đukićem, Nemanjom Trajkovićem i Filipom Mićkovićem.

Đukanović je naveo da je zadovoljan što je čuo najbolje ocjene o njima zahvalio im je za sve što rade za Crnu Goru u toj vojnoj misiji. On im je poželio da se zdravo vrate kući, sa novim vještinama i znanjima i da obavljaju posao za koji su se opredijelili na dobrobit svoje države. Crnogorski vojnici su Đukanovića upoznali sa različitim aspektima obuke u multinacionalnom timu i novim iskustvima koja stiču u okviru misije Istureno pojačano prisustvo sa kolegama iz partnerskih zemalja. Đukanović je u najvećem vojnom kampu u Letoniji zapalio svijeću na spomenik žrtvama borbe za nezavisnost Letonije. On je zvaničnu posjetu baltičkim državama završio posjetom Muzeju Okupacije u Rigi koji otkriva tragične stranice letonske novije istorije.

Marković na sastanku sa predstavnicima SDP-a

Glavni cilj je očuvanje građanskog karaktera države Crne Gore PODGORICA - Sinergija koja bi mogla proisteći iz inicijative Savez za Evropu trebalo bi da ima za prvenstveni cilj očuvanje građanskog karaktera Crne Gore kao najboljeg rješenja za našu zemlju i građane - postignuta je saglasnost na sastanku predsjednika Vlade i predstavnika SDP-a, saopšteno je juče iz Vlade. Marković je razgovorima sa predstavnicima SDP i nezavisnom poslanicom Ankom Vukićević nastavio dijalog u okviru Saveza za Evropu. Iz Vlade je saopšteno da su pitanja funkcionalnosti državnih institucija i njihova kompetentnost i odgovornost bile teme razgovora Markovića i SDP-a. - Marković i predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović posebno su se fokusirali na pitanja daljeg unapređenja funkcionalnosti demokratskih institucija kao preduslovu za dalji napredak u procesu evropske integracije - saopšteno je. Navodi se da su predstavnici SDP-a podsjetili da je ta stranka od svog nastanka za cilj imala nezavisnu i demokratsku Crnu Goru te da u tom smislu pozitivnim ocjenjuje premijerovu inicijativu Savez za Evropu ocjenjujući da je svaki dijalog predstavlja kvalitet više na

demokratizaciji zemlje. Sastanku su prisustvovali, u ime Vlade, i potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević, a u ime SDP-a zamjenik predsjednice Raško Konjević i članovi Glavnog odbora Izet Bralić i Skender Elezagić. Na sastanku Markovića sa Ankom Vukićević, zaključeno je da je dalji napredak u fokusiranju Vlade na potrebe i interese građana najbolji garant nastavka naše uspješne evropske integracije. Saopšteno je da je premijer kazao da se Vlada skoncentrisala prije svega na životna pitanja građana, stabilizaciju javnih finansija i valorizaciju resursa u sjevernom regionu, ali da vidi mogućnosti za dalji napredak. - Stavite građanina u fokus politike. Na taj način će nas i Brisel lakše i brže prihvatiti – rekla je na sastanku Vukićević, sa čime se saglasio predsjednik Vlade. Marković i Vukićević kazali su, kako je saopšteno, da dijele stav da očuvanje životne sredine i prostora kao i bogatih resursa kojima naša zemlja raspolaže predstavlja izazov na kojem zajedno treba da rade svi segmenti društva za dobrobit svih I. K. građana.

Ministar odbrane kaže da su odnosi Podgorice i Beograda na niskom nivou

Bošković: Srbija još ne prihvata Crnu Goru kao nezavisnu državu PODGORICA - Nažalost, Srbija još Crnu Goru ne prihvata kao nezavisnu i susjednu državu. U velikom dijelu srpske religijske, političke javnosti, pa i u velikom dijelu tamošnjeg društva, Crna Gora se doživljava kao nestašno dijete koje je samo privremeno otišlo od kuće i koje će se brzo vratiti samo ako Srbija to bude željela, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković u intervjuu za Avangardu. U intervjuu novinarki Tamari Nikčević, Bošković kaže da su odnosi naše dvije zemlje zaista su na niskom nivou. - Kao država koja želi najbolje međususjedske odnose, logično je da nijesmo nimalo srećni zbog toga. Takva politika je i dovela do toga da Srba više nema na mnogim prostorima sa kojih su ih otjerali upravo oni iz Beograda koji su ih prethodno huškali protiv država u kojima

su živjeli, rekao je Bošković. Ministar je dodao da je glavni cilj litija da se Crna Gora vrati vjekovima unazad. - Ako uzmete u obzir način na koji se protestuje protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti – mislim na ikonografiju, na dominantni narativ i kampanju koja se posljednjih mjeseci vodi protiv jedne nezavisne, multietničke, građanske države – lako ćete doći do zaključka da je glavni cilj tih protesta da se Crna Gora vrati ne dvadeset godina, nego nekoliko vjekova unazad. Želi se, dakle, od ove moderne, evropske i demokratske države napraviti srpska teokratska tvorevina, u kojoj bi crkva, koja je, kako kažu, „stvarala državu“, bila iznad zakona. U narednoj fazi, ta bi tvorevina postala sastavni dio velike Srbije. Šta je to ako ne vrsta krstaškog rata protiv građanskog i evropskog koncepta države Crne Gore, rekao je Bošković. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 12. mart 2020.

CEZAP podnio kolektivnu tužbu protiv CKB

Direktor M:tela Vladimir Lučić kaže da je ova ko rekordne finansijske rezultate

Imaju previsoku proviziju za Postali lider na t prijevremeno i ostvarili profit zatvaranje kredita

Direktorica CEZAP Olgica Nikčević je kazala da je prethodno CEZAP upozorio CKB na ovaj problem, ali da su se oni oglušili tvrdeći da time ne krše zakon. Svrha ove tužbe je, kako je objasnila zaštita potrošača od nefer ponašanja koje je u suprotnosti sa Zakonom o potrošačkim kreditima. Nikčević je kazala i da je CEZAP istovremeno uputio i upozorenje Erste banci zbog naplate provizije za gašenje transakcionih računa i platne kartice, ali da je ta banka odmah uvažila upozorenje i od 1. januara izmijenila odluku o naknadama u poslovanju sa pojedincima. Ona je saopštila da mnoge firme krše prava potrošača i imaju ugovore sa nepoštenim odredbama, kao i da će kolektivna tužba biti efektivan instrument u cilju zaštite potrošača i njihovih prava.

od 8,5 miliona

M. BABOVIC

PODGORICA - Centar za zaštitu potrošača - CEZAP pokrenuo je prvu kolektivnu tužbu protiv CKB zbog toga što klijentima naplaćuju maksimalnu proviziju od 0,5 i jedan odsto za prijevremeno zatvaranje kredita preko deset hiljada eura, ocijenivši da to ne odražava stvarni trošak i nije fer i poslovno.

U mobilnoj telefoniji broj korisnika je porastao 12,4 odsto, TV korisnika 24 odsto, a fiksnog interneta 17,2 odsto naveo je izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić

Sa presa

- Trudićemo se ubuduće da pokrećemo tužbe ukoliko postoji mogućnost i da na taj način spriječimo pružaoce usluga da krše prava potrošača - objasnila je Nikčević na pres konferenciji. Advokat i punomoćnik CEZAP-a dr Miloš Vukčević kaže da naknada opravdanih troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita mora odgovarati opravdanim troškovima koje banka ima. - Naknada ne može uvijek biti određena u maksimalnom procentu od jedan odsto za kredite za pojedince u iznosima preko deset hiljada, gdje je rok dospijeća ugovora veći od 12 mjeseci odnosno 0,5 odsto ukoliko je rok kraći od godinu, od dana prijevremene otplate

do isteka roka dospijeća - smatra Vukčević. On je kazao da banka uvijek koristi gornji limit od jedan odsto u procentualnom iznosu, što nije objektivna i pravedna naknada troškova. - Kolektivnom tužbom smo tražili da sud utvrdi da li je banka postupala suprotno Zakonu o potrošačkim kreditima i na taj način kršila prava potrošača. Pozvali smo se i na Direktivu o potrošačkim ugovorima, koja poznaje slično rješenje, kao i Zakon o potrošačkim kreditima - kazao je Vukčević i dodao da od suda traže da zabrani takvo ili slično ponašanje banaka, a tražiće i izjašnjenje Centralne banke. M.P.M.

CKB: Neutemeljena tužba Tužbeni zahtjev CEZAP-a je apsolutno neutemeljen, kazali su Pobjedi iz CKB. - Banka u svom radu u svemu postupa u skla-

BAR - U organizaciji Ministarstva pomorstva juče je u Luci Bar održan okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu strategije razvoja pomorske privrede u narednoj deceniji, sa akcionim planom za ovu i narednu godinu. - Prepoznali smo nedostatke u ovom sektoru, a postoje i kod nas u administraciji,te definisali što bi trebalo unaprijediti kako bi na adekvatan način valorizovali potencijale naše pomorske privrede. Akcionim planom obuhvaćeno je niz konkretnih mjera za unapređenje, a na nekima od njih već radimo, poput formiranja pomorskog klastera, objasnila je generalna direktorka za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva i saobraćaja Maja Mijušković. Istakla je da je važan segment strategije regulisanje radno-pravnog statusa crnogorskih pomoraca. Strategija sadrži i nov način upravljanja lukama. - Luka Bar je prepoznatakao čvorište od krucijalnog uticaja za funkcionisanje našeg saobraćajnog sistema, što daje indikacije da će ovaj dokument biti kvalitetan okvir za njen razvoj - ocijenio je pomoćnik izvršnog direktora Luke Bar Deda Đelović i naveo prioritete za barsku luku. - Akcenat smo stavili na povećanje stepena iskorišćenosti postojećih i razvoj novih kapaciteta, prije svega onih za koje već imamo sklopljene ugovore, ili čija se realizacija očekuje. U strategiji su i mega projekti, poput razvoja novog kontejnerskog terminala i neki drugi koji imaju uporište u prostornom planu. Do realizacije predstoji,

du sa pozitivnom zakonskom regulativom dajući prioritet poštovanju propisa iz oblasti zaštite potrošača - tvrde iz CKB.

PODGORICA - M:tel je lani ostvario rekordne poslovne (finansijske) rezultate i prošlu godinu završio sa profitom od 8,5 miliona eura, saopštio je izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić i poručio da je M:tel prošle godine postao lider na crnogorskom telekomunikacionom tržištu. - Postali smo prvi operator po broju korisnika u dvije kategorije u mobilnoj telefoniji i multimediji. Veoma smo ponosni na ovaj rezultat i mislim da smo prvi operator u Evropi koji je došao kao treći na tržište, a uspio da uzme prvo mjesto u ova dva bitna segmenta – kazao je Lučić Pobjedi.

POSLOVANJE

On je naveo da je da je M:tel prošle godine ostvario prihod od 80,7 miliona eura, što je rast deset odsto u odnosu na 2018. godinu. - Što se tiče operativne dobiti (EBITDA) ona je u odnosu na 2018. porasla 28,5 odsto i iznosi 37,2 miliona eura. Profit M:tela je porastao 26,5 odsto i sada iznosi 8,5 miliona eura – rekao je Lučić i ocijenio da su ovo fantastični rezultati za jednog telekomunikacionog operatora. Prema njegovim riječima,

Okrugli sto o strategiji razvoja pomorske privrede

U fokusu Luka Bar i pomorci

nadamo se ne predug, ali složen put - kazao je Đelović. Predstavnici strukovnih udruženja i Unije pomoraca su zadovoljni što je rješavanje radno-pravnog statusa pomoraca pokrenuto ozbiljno i sveobuhvatno. - Prvi put se ovo bitno pitanje tretira na ova-

kav način. Pozdravljamo napore resornog ministarstva, a mi smo tu za sve sugestije i eventualna korigovanja. Važno je što se prate trendovi u ovoj oblasti, a pomorcima će biti omogućene neke povoljnosti, koje još moramo doraditi - istakao je član UO Unije pomoraca Vladimir Vujović. V.K.V.

Na čelu Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba Lučić je nedavno izabran za predsjednika Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba. - Prihvatio sam ovu poziciju kako bih lično doprinio povećanju ekonomske saradnje između dvije zemlje. Mislim da postoji dosta prostora za poboljšanje i probaću da iskoristim svoje sedmogodišnje iskustvo rada u M:tel-u da unaprijedim rad ove organizacije – istakao je Lučić.

osim izuzetno konkurentnog tržišta telekomunikacioni operatori se nalaze pred izazovima sve manjeg korišćenja SMS i Voice. - Uspjeli smo da transformišemo poslovanje i da nam ključni prihod bude mjesečna pretplata u postpejdu, fiksnom internetu i TV. Time smo obezbijedili održivu budućnost i rast – istakao je Lučić i naglasio da su lani imali povećanje u svim segmentima korisnika. - U mobilnoj telefoniji broj pripejd korisnika nam je porastao 14, a postpejd 11 odsto, što je doprinijelo na ukupan rast od 12,4 odsto – precizirao je Lučić. U fiksnom segmentu M:tel, kako navodi i dalje raste velikom brzinom. - Prošle godine smo implementirali mSAT uslugu, što nam je donijelo rast TV korisnika od

24 odsto. Nastavljen je impozantan rast korisnika fiksnog interneta od 17,2 odsto. Moramo konstatovati da je crnogorsko telekomunikaciono tržište vodeće u regionu po izgrađenoj optičkoj infrastrukturi i broju korisnika priključenih na optički internet – naglasio je Lučić. Najavio je da je glavni cilj M:tela za ovu godinu dalji rast korisnika i razvoj digitalnih servisa. - Posvetićemo se više radu sa startap zajednicom preko M:tel digitalne fabrike, prvog ICT HUB-a u Crnoj Gori. Korisnicima ćemo omogućiti još nekoliko atraktivnih TV kanala, a više ćemo ulagati u mobilne servise kao što je NBA, koji smo pustili prošle godine. I dalje ćemo investirati u sistem za mobilno plaćanje tako da i tu mogu najaviti novine – po-

Odbijen zahtjev za prekid spora oko budvanskog

Čeka se odluka Ap PODGORICA – Sutkinja Milica Popović odbila je zahtjev advokata budvanske opštine Gorana Rodića da prekine postupak koji se protiv Lovćen filma i Art viste vodi oko bioskopa i da predmet uputi Državnom tužilaštvu. O tome će se izjasniti i Apelacioni sud s obzirom na to da je Rodić uložio žalbu. On je na prethodnom ročištu tražio da se ovim pitanjem pozabavi tužilac, navodeći da je obaveza suda da prijavi

ukoliko postoji sumnja da je dokaz koji se koristi u postupku lažan. Rodić tvrdi da je bivši predsjednik Lazar Rađenović zloupotrebom službenog položaja opštini nanio višemilionsku štetu, jer je, suprotno odluci Skupštine opštine Budva i javnom pozivu za davanje u dugoročni zakup prostorija u kojima je otvoren bioskop, opštini nametnuo obavezu da sa ovim kompanijama naknadno zaključi ugovor o realizaciji filmskog festivala. Optužio je i bivšeg

Javni poziv za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme

Podrška do 2.500 eura Sa okruglog stola

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je zainteresovane poljoprivrednike da se do 13. aprila prijave za bespovratnu podršku za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme. Podrška se obezbjeđuje do 50 odsto vrijednosti investicije, odnosno maksimum do 2.500 eura po podnesenom zahtjevu. S.P.

Ekonomija

Četvrtak, 12. mart 2020.

Konferencija o izgradnji prve dionice auto-puta Bar – Boljare

ručio je Lučić, koji smatra da je uspjeh kompanije postignut najviše zahvaljujući vrijednom radu zaposlenih.

ZAPOSLENI

- Zaposleni su vjerovali da u žestokoj tržišnoj utakmici mogu da se postignu rezultati i veći nego što se očekuju i koristim ovu priliku da im zahvalim. Ističem da smo i ove godine povećali broj zaposlenih za 21 i imamo ih ukupno 528 – rekao je Lučić, ocjenjujući da je stanje na crnogorskom tržištu telekomunikacija veoma konkurentno i razvijeno i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji. - To je bitno za budući razvoj digitalnog društva, ali i za razvoj turizma – naglasio je Lučić. Istakao je i da je poslovna zajednica M:tel prepoznala kao

Smanjiće se broj operatora Lučić je upozorio da su operatori pod velikim tehnološkim pritiskom pada prihoda od Voica i SMS servisa sa jedne strane i zahtjeva za razvoj 5G sa druge strane. - Baš zbog toga je trend u svijetu konsolidacija i ukrupnjavanje operatora. Dakle u budućnosti će se smanjiti broj infrastrukturnih operatora, ali će se povećati broj firmi koje razvijaju aplikacije i service, a taj će trend sigurno doći i u Crnu Goru – saopštio je Lučić.

lidera i naveo da je kompanija dobila četiri nagrade na koje su ponosni. - Lani smo dobili nagradu Asocijacije menadžera za digitalnog lidera lidera, nagradu za filantropiju Iskra, nagradu Unije poslodavaca za društveno odgovorno poslovanje i godišnju nagradu Ministarstva nauke za strateško partnerstvo u sprovođenju predakceleracijskog programa za inovativne startapove – naveo je Lučić. Podsjetio je da je M:tel dio kompanije koja posluje u svim zemljama bivše SFRJ kroz telekomunikacione kompanije i sportske kanale Arena. - U svim zemljama uspješno poslujemo šireći iskrenu ideju unapređenja ekonomske saradnje kroz velike investicije, snažno društveno odgovorno poslovanje i zapošljavanje najsposobnijih radnika. To jeste formula našeg uspjeha i velika mi je čast što sam od početka u timu koji je formirao i realizovao ovakav poslovni koncept – zaključio je Lučić. S. POPOVIĆ

g bioskopa

pelacionog suda direktora Grada teatra Blaža Radomana da je falsifikovao odluku Savjeta ove ustanove na osnovu koje je potpisan ugovor. Navodi da je Rađenović nezakonito uvećao iznos subvencija za bioskop u visini godišnjeg rasta ličnih primanja, izdao mjenice i mjenična ovlašćenja i obavezao opštinu da 20 godina plaća struju i odvoz smeća. Rodić tvrdi da je Rađenović ugovorio nemoguće obaveze za opštinu, čime je stvorena podloga da Lovćen film pokrene postupak i naplati višemilionske

USD

1.13360

iznose zbog neispunjenja obaveza. Opština u tužbi, koju je podnijela prošle godine, traži da se ugovor o dugoročnom zakupu bioskopa oglasi ništavim, jer je protivan moralu društva. Javnim pozivom je, kako navode, bilo predviđeno da opština obezbijedi parking, reklamu, kao i subvenciju od 200 hiljada eura, ali ne i 180 hiljada eura godišnje za festival, niti da snosi troškove lokalnih taksi i komunalija, kao i da izda 12 mjenica i 24 mjenična ovlašćenja. M.Lk.

CHF

1.05910

JPY 118.55000

AUD

1.73890

GBP

CAD

1.55790

0.87690

Marković: Put ka boljem standardu i zapadnom sistemu vrijednosti PODGORICA – Malo je projekata koji su uticali na razvoj ekonomije kao izgradnja auto-puta Bar Boljare, a vjerujem skoro nijedan koji će u tolikoj mjeri uticati na sveukupni razvoj crnogorskog društva. To nije samo cesta, već put ka zapadnom sistemu vrijednosti i ka boljem standardu svih građana, posebno na sjeveru - ocijenio je premijer Duško Marković na konferenciji o izgradnji prve dionice auto-puta, koju je organizovao MANS.

D. MIJATOVIĆ

ompanija u 2019. ostvarila

tržištu

On je naglasio da su na ovom projektu dokazali sposobnost administracije za fiskalnu disciplinu, otpornost ekonomije na izazove visoke zaduženosti i spremnost domaćeg znanja i struke da aktivno doprinesu krucijalnim segmentima razvoja. - Već po završetku prve dionice od Smokovca do Mateševa Crna Gora će biti značajno bolje mjesto za život. Ovdje nije riječ samo o saobraćajnoj vezi koja će prepoloviti vrijeme putovanja od Kolašina do Podgorice, zaobići najopasniji dio puta od sjevera do juga Crne Gore i konačno stvoriti realnu infrastrukturnu osnovu za dalje priključenje na evropsku

Dejan Milovac i Duško Marković

mrežu putnih koridora - dodao je Marković. Prema njegovim riječima, tokom realizacije prioritetne dionice bilo je izazova i još ih ima o čemu najbolje svjedoči žustra polemika o njenom uticaju na fiskalnu stabilnost, životnu sredinu i zaštitu na radu. Poručio je da nema govora o riziku od bankrotstva ili dužničkog ropstva, kako se često spekulisalo. Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac rekao je da je ovaj projekat

jedan od značajnijih u istoriji Crne Gore. - Tome svjedoči i cijena od blizu milijardu eura sa dodatnim i neplaniranim troškovima, koliko će prva dionica da košta. Samo taj iznos, ali i nesporni uticaj koji ima na stanje životne sredine, obavezuje Vladu na maksimalnu transparentnost i pažljivo donošenje odluka o raspolaganju novcem građana - poručio je Milovac i istakao da je Vlada većinu informacija proglasila za neku

Uticaj na Taru Generalna direktorica za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović kazala je da je Crna Gora, zbog pažljivog planiranja identifikovala veliki broj nadležnih organa koji prate rad i garantuju da se radovi izvršavaju shodno izdatoj građevinskoj dozvoli. - Posebne mjere su propisane elaboratom procjene životne sredine i izvođač je dužan da ih poštuje. Bilo koji projekat ove prirode ne može da ne utiče na životnu sredinu, pa smo obavezali izvođača da sanira sve posljedice, a posebno Tare - kazala je Ivana Vojinović.

Uvoz namještaja 95 miliona PODGORICA - Nizak stepen finalizacije u drvnoj industriji predstavlja izazov, zbog čega bi trebalo razmotriti mogućnost zadovoljenja potreba tržišta domaćim proizvodima, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva PKCG. Sekretar Odbora Goran Popović kazao je da je uvoz proizvoda drveta, hartije i namještaja iznosio 174,5 miliona eura, 14,9 odsto ukupnog, a izvoz 40,47 miliona eura. Uvoz namještaja je bio 94,8 miliona eura i 16,95 miliona eura papira. - Drveta je ukupno izvezeno 35,17 miliona eura, a uvezeno 36,45 miliona. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na rezanu građu 24,13 miliona i pelet 9,15 miliona - rekao je Popović. S. P.

Glavna ekološka inspektorka Veselinka Zarubica je ocijenila da je stanje bolje u 2019. nego prethodnih godina, jer je manje zemljanih radova. - Kvalitet vode je bolji, veća je brojnost ribe, ali to još nije zadovoljavajuće, pa smo naložili poribljavanje i sanaciju nakon završetka radova - rekla je Zarubica, dodajući da svakodnevno prate radove. Direktorica Grin homa Nataša Kovačević tvrdi da je Crna Gora ušla nespremna u nadzor ovog projekta, a da je najviše zakazala Uprava za inspekcijske poslove.

vrstu poslovne, poreske ili državne tajne. - Građani ne znaju ko je sve i po kojem osnovu oslobođen PDV-a, carina i akciza, niti znamo koliko je betona, željeza, goriva, radne snage i opreme ugrađeno u autoput - tvrdi Milovac i naglašava da je na svaki izvještaj drž av n i h ko m i s i j a ko j e nadgledaju izgradnju ove dionice stavljena oznaka tajnosti, što je plodno tlo za korupciju. Posljedica takve prakse je, kaže, i devastacija rijeke Tare na koju nijesu upozorile nadležne inspekcije, već civilni sektor. On je Markoviću predao odluke Vladinih institucija i tijela na koje je stavljena oznaka tajnosti na ključne informacije o auto-putu, sa zahtjevom da se odmah prekine s praksom skrivanja podataka. Marković je kazao da se u projekat izgradnje auto-puta ušlo na osnovu zakona koji je donijela Skupština, a ne u posebnom postupku nekog drugog organa uprave ili institucije. N. K.

Ustavni sud objavio sedmu odluku u Službenom listu

Još 292.000 eura za dakićevce do septembra PODGORICA – Rok od šest mjeseci za isplatu po dvije hiljade eura za još 146 bivših radnika Radoja Dakića teče od 6. marta, kada je u Službenom listu objavljena ta odluka Ustavnog suda. Riječ je o radnicima za koje je advokatska kancelarija Ćupić podnijela ustavnu žalbu prije tri godine zbog neizvršenja pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka. - Država ima obavezu da organizuje djelotvoran sistem izvršenja presuda i u pravu i u praksi i dužna je da preduzme sve neophodne korake da se izvrši pravosnažna presuda, ako treba i učešćem dr-

žavnog aparata – stoji u odluci Ustavnog suda koju je potpisao bivši predsjednik Dragoljub Drašković. Sud konstatuje da je država od septembra 2008. godine do otvaranja stečaja 2016. godine bila potpuno neaktivna u izvršenju presuda i ocjenjuje neosnovanim prigovore da je stečaj otvoren sa namjerom da se radnicima onemogući namirenje potraživanja. Naprotiv, stav je suda da upravo kroz stečajni postupak može doći do najvećeg namirenja svih povjerilaca Dakića. Sudija Miodrag Iličković, iako saglasan da je radnicima Dakića povrijeđeno ustavno pravo, glasao je protiv ove od-

luke navodeći u izdvojenom mišljenju da je obaveza isplate kompletnih potraživanja trebalo da bude nametnuta Vladi, jer je njena obaveza bila da osigura adekvatne mehanizme kako bi radnici mogli naplatiti svoja potraživanja na osnovu pravosnažnih odluka. Ova odluka je objavljena osam mjeseci nakon što je Ustavni sud donio. Do sada je naknadu od po dvije hiljade eura dobio 441 radnik na osnovu šest odluka koje je Ustavni sud donio prošle godine. Prema ranijim informacijama iz Ustavnog suda, preostalo je još dvadeset žalbi dakićevaca o kojima bi trebalo da odluče. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 12. mart 2020.

Građani na udaru dezinformacija o koroni, nadležni apeluju da nema mjesta panici

Nema ni virusa, ni vanrednog stanja Čini se da su kod mnogih građana uzaludni ostali apeli nadležnih da ne nasijedaju na dezinformacije. Ministar zdravlja Kenan Hrapović ponovio je da u Crnoj Gori nema potvrđenog slučaja korona virusa, a iz Vlade saopštili da se ne planira uvođenje vanrednog stanja.

Apsolutni je imperativ i u interesu zaštite zdravlja cijelog stanovništva da komunikacija o eventualnim slučajevima infekcije korona virusom bude pravovremena. Nivo rizika od pojave korona virusa je visok i izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka - kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović m.babović

PODGORICA – Građani Crne Gore od juče ujutro na udaru su dezinformacija koje se šire društvenim mrežama od Fejsbuka, Tvitera, Instagrama preko poruka koje su prosljeđivane Vajberom da su potvrđeni prvi slučajevi korona virusa kod nas, da treba praviti zalihe hrane, da su magacini marketa i njihovih dobavljača ispražnjeni, do toga da će Vlada danas da uvede varedno stanje...

Rezultati negativni

Oglasili su se i iz Instituta za javno zdravlje i saopštili da su do sada testirane 44 osobe i da su svi rezultati negativni. Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom nalaze se 392 osobe koje su tokom prethodnih 14 dana boravile na području sa široko rasprostranjenom transmisijom virusa. Ministar Hrapović apeluje na javnost da se ne diže panika i unosi uznemirenost širenjem dezinformacija, prije svega putem društvenih mreža, naročito o tome da slučajevi zaraženih postoje, ali da se skrivaju. - Apsolutni je imperativ i u interesu zaštite zdravlja cijelog stanovništva da komunikacija o eventualnim slučajevima infekcije korona virusom bude pravovremena. Nivo rizika od pojave korona virusa u Crnoj Gori je visok i izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka - poručio je Hrapović. Istu poruku šalju i iz Instituta za javno zdravlje i naglašavaju da borba sa ovim virusom zahtijeva lično angažovanje svakog od nas, ali i informisanost. - Izgleda da mnogi građani borbu protiv korona virusa nijesu shvatili dovoljno ozbiljno. Mnogi se vode „provjerenim izvorima“, „eksluzivom“ i raznoraznim iskrivljenim informacijama koje uporno šire i objavljuju na društvenim mrežama unoseći nemir i paniku – upozoravaju oni.

Zaposleni u zdravstvenim ustanovama nose maske

Poručuju da laboratorije i sve stručne službe Instituta imaju isti cilj – očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva Crne Gore. - Novi korona virus je jedna od najozbiljnijih javno-zdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo. Nijedan zdravstveni sistem na svijetu ovu borbu ne može da iznese samostalno, ma koliko bio spreman, a ključ uspjeha ste vi – građani Crne Gore i vaša lična odgovornost da zaštitite sebe i druge – ističe se u saopštenju Instituta.

Bez panike

Građanima poručuju da ne podliježu pritiscima i izmišljenim informacijama i da dozvole zdravstvenim ustanovama da rade svoj posao. I iz Vlade su pozvali građane da ne vjeruju lažnim vijestima. Na Tviter nalogu naveli su da ne planiraju uvođenje vanrednog stanja. - Povodom spekulacija i širenja lažnih vijesti da Vlada namjerava da povodom virusa covid-19 uvede vanredno stanje obavještavamo javnost da je riječ o potpuno neutemelje-

Kenan Hrapović

Mediji da pažljivo izvještavaju o korona virusu Agencija za elektronske medije apelovala je na medije da prilikom izvještavanja o korona virusu vode računa o profesionalnim standardima i da izbjegavaju senzacionalističke izjave koje mogu doprinjeti širenju dezinformacija. - Imajući u vidu da je pitanje pojave i mogućeg širenja zaraze korona virusom pitanje od javnog interesa, skrećemo pažnju na zakonsku obavezu medija da obezbijede istinito informisanje, zasnovano na vjerodostojnim informacijama. Preporučujemo da pažljivo birate sagovornike koji su kompetentni da daju provjerene i tačne informacije o problemu i na taj način smanjite mogućnost širenja

lažnih vijesti, koje mogu izazvati paniku navodi se u saopštenju AEM-a. Dodaju da svako narušavanje privatnosti mora biti opravdano dokazivim javnim interesom i podsjećaju da nije dozvoljeno otkrivanje indentiteta osoba potencijalno ugroženih virusom. - Mediji su dužni da, na obrazloženi pisani zahtjev, državnih organa, bez naknade, objave proglase i službena saopštenja kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, bezbjednost zemlje i javni red i mir. Na sajtu Agencije za elektronske medije možete preuzeti uputstva i preporuke za novinarsko izvještavanje o virusu covid-19- zaključeno je u saopštenju.

nim tvrdnjama. Vlada Crne Gore ne razmišlja o tome i ne planira takve korake, niti za tim ima potrebe - saopštili su oni. Predsjednik Vlade Duško Marković pozvao je juče građane da ozbiljno shvate situaciju, da izbjegavaju rukovanja i grljenja, da vode računa, kako bi se svi zajedno sačuvali od opasnosti koja prijeti. Podsjetio je da je u utorak održao sastanak sa nadležnim službama i da su dogovorene nove mjere o kojima je javnost obaviještena – mjere zabrane putovanja u države koje su pod snažnim uticajem virusa, kao i druge preporuke i upozorenja. - Zabranićemo službena putovanja državne administracije van zemlje osim u izuzetnim slučajevima kada to nalažu opravdani državni interesi i uticati na promjenu navika i ponašanja građana u ovoj situaciji. Ozbiljna je situacija, zabrinut sam, u stalnom smo kontaktu sa nacionalnim timom koji je formiran po tom pitanju i pokušaćemo da uradimo sve da zaštitimo našu zemlju i naše građane - poručio je on i naveo da će otkazati svoja službena putovanja, kao i druge događaje na kojima se predviđa veliki broj učesnika. Ukazao je i na činjenicu da je korona virus opasnost i za čitavu ekonomiju, standard i kvalitet života. - Vlada i medicinske vlasti će uraditi sve da Crna Gora ne bude pogođena virusom korona, a da ako bude pogođena, to bude u najmanjoj mjeri – poručio je premijer Marković.

Hitne opeRacije

Oglasili su se i iz Kliničkog centra i saopštili da se obustavljaju sve operacije koje ni-

Konsultativno saslušanje Skupštinski Odbor za rad, zdravstvo i socijalno staranje obaviće 17. marta kontrolno saslušanje ministra zdravlja Kenana Hrapovića i čelnika Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje povodom situacije zbog korona virusa. Predsjednik Odbora Suad Numanović istakao je da se korona virusom već uveliko bavi Nacionalni tim, ali da smatra neophodnim da se sasluša i ministar zdravlja, jer virusa ima u svim zemljama regiona. Saglasan je i poslanik DPS-a Halil Duković koji je poručio da građani treba da ostanu mirni i da ne paniče bez potrebe. - Nema razloga za paniku. Iz Ministarstva zdravlja kažu da smo spremni, pa je sada vrijeme da razgovaramo o tome i da vidimo da li smo zaista spremni za ono što nas čeka. Prihvatam i inicijativu da pored ministra Hrapovića budu tu i ljudi iz Instituta za javno zdravlje i Infektivne klinike. Da otvorimo tu temu i pokažemo ljudima da nemaju čega da se boje - naveo je Duković. Prema mišljenju poslanice DF-a Vere Bulatović, za ovu inicijativu je kasno, ali je ipak podržava. - Malo smo prikasnili. Korona se pojavila 2019. godine, a sad je mart 2020. godine. Čujemo razne informacije i sukobljena mišljenja kada je covid-19 u pitanju. Vidite li da su prodavnice već opustošene, da nema ni rukavica, ni maski da se kupi. Strašni snimci dolaze iz marketa i to djeluje užasno. Dobro je što korone nema u Crnoj Gori, ali opak mislim da malo kasnimo - kategorična je Bulatović. Za poslanika Socjaldemokrata Borisa Mugošu o ovom globalnom problemu treba razgovarati. - Imamo zvanične informacije da nema registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom u Crnoj Gori, pa ne vidim zašto se pustoše prodavnice i pravi panika. Moramo uložiti napore da damo pravi odgovor na ovaj virus - istakao je Mugoša.

jesu urgentne i da će tako biti do poboljšanja epidemiološke situacije. - U Kliničkom centru obustavljaju se elektivni, odnosno, planirani operativni programi i procedure koje bi zahtijevale intenzivni tretman i liječenje. Dakle, radi se o svim planiranim intervencijama koje ne zahtijevaju urgentno zbrinjavanje pacijenata - pojašnjeno je u saopštenju. Ministarstvo prosvjete, prema preporukama Instituta za javno zdravlje, uputilo je odluku svim obrazovnim ustanovama o privremenoj suspenziji školskih ekskurzija i drugih organizovanih đačkih putovanja u inostranstvo. Reagujući na informaciju Portala Analitika da u pojedinim školama nema osnovnih sredstava higijene - sapuna i toalet papira, na što su im se požalili roditelji, iz Ministarstva su saopštili da će škole dobiti dodatne količine sredstava za higijenu. k. jankoviĆ

Srpski mediji javili da je iz karantina u Hrvatskoj pobjegao italijanski državljanin

Italijan vraćen iz Srbije u izolaciji u Rožajama PODGORICA – Strani državljanin, koji ima italijanske i argentinske putne isprave vraćen je juče popodne sa graničnog prijelaza sa Srbijom - Špiljani u Crnu Goru, nakon što su srpski graničari ustanovili da je moguće da dolazi iz zaraženog područja i, prema saznanjima Pobjede, on je u izolaciji u Rožajama i nema simptoma koji bi mogli ukazati da je zaražen korona virusom. Srpski mediji javili su juče da je jedan Italijan pobjegao iz karantina u Hrvatskoj, te da je pronađen u autobusu na granici Crne Gore i Srbije. Državljanin Italije, koji je pobjegao iz karantina u Hrvatskoj, pronađen je, naveli su oni, na granici između Crne Gore i Srbije u „Lastinom“ autobusu koji je saobraćao ka Beogradu. Autobus je, pišu oni, zaustavljen na graničnom prijelazu Špiljani. U skladu sa propisanim mjerama, kako su napisali, državljanin Italije nije pušten da uđe u Srbiju, a ostalim putnicima iz tog autobusa izdata su rješenja o kućnom nadzoru, odnosno izolaciji. Autobus je prebačen u Beograd, gdje će biti preventivno dezinfikovan. Pobjedi je potvrđeno da je strani državljanin koji je putovao „Lastinim“ autobusom ka Beogradu, juče popodne sa srpske granice vraćen u Crnu Goru. - On je smješten u jednom prenoćištu. Nema nikakvih simptoma i kategoričan je da nije pobjegao. Tvrdi i da je od 27. februara boravio u Sloveniji, u Ljubljani. Sve to ćemo da provjerimo – ispričao je naš izvor i dodao da nije pobjegao. Crnogorska policija, prema saznanjima Pobjede, odmah je stupila u kontakt sa kolegama iz Hrvatske i, kako je kazao naš izvor, saopšteno im je da kod njih nije registrovan nijedan slučaj bjekstva iz karantina. - Nemaju u evidenciji da je lice sa tim podacima bilo u karantinu – rekao je naš izvor. Prema saznanjima Pobjede, ovaj stranac u Crnu Goru ušao je 9. marta, preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg. Imao je, kaže naš izvor, i argentinske i italijanske „papire“. - Tog dana još nije bila na snazi zabrana ulaska u zemlju stranaca koji dolaze iz područja u kojima je raširen korona virus – objasnio je naš nezvanični sagovornik. Kako je Pobjedi saopšteno, ovaj stranac je u Rožajama pod stalnim nadzorom epidemioloških i sanitarnih službi i za sada nema potvrde da je zaražen korona virusom. Iz Uprave policije juče je saopšteno da je lažna informacija da je naša zemlja zatvorila granice prema Albaniji. k. k.

Društvo

Četvrtak, 12. mart 2020.

7 I.BOŽOVIĆ

KORONA HISTERIJA:Juče naglo povećana kupovina osnovnih životnih namirnica

Većina građana je trgovala brašno, ulje, šećer i sredstva za higijenu. Poručuju da su zabrinuti zbog korona virusa i da žele da obezbijede osnovne namirnice

GRAĐANI PRAVE ZAlIHE: ,,Naš diskont“

Panika i lažne vijesti prepunile su korpe D. MALIDŽAN

Sa maskama i u nabavku

Ima zaliha

PODGORICA/ PLJEVLJA/ BAR/ HERCEG NOVI/ROŽAJE/DANILOVGRAD Nezvanične informacije o pojavi korona virusa u Crnoj Gori, anonimne SMS poruke, neistinite i panične objave na društvenim mrežama uticale su juče da se u supermarketima u više crnogorskih gradova naprave gužve zbog kupovine hrane i sredstava za higijenu. Ekipa Pobjede oko 13 sati posjetila je Naš diskont Volija u Ulici 4. jula u Podgorici i zatekla veliki broj kupaca. Većina potrošača punila je korpe i to uglavnom uljem, brašnom, šećerom, mlijekom, sredstvima za higijenu... Slično je bilo i u obližnjem marketu ,,Hard diskont Laković“, gdje su nam kazali da je zabilježena ogromna potražnja za osnovnim namirnicama.

potrepštine

Ivana i Ana Marković kazale su da su zbog ,,nezvanične informacije da se u Crnoj Gori pojavio korona virus“ došle u Naš diskont da kupe osnovne potrepštine. - Dobila sam poruku od supruga da ima korona virusa u Crnoj Gori. Čuo je što narod priča, pa mi je poslao poruku. Imamo troje djece - bebu i dvoje koje idu u školu. Čekamo da vidimo što će biti sa školom, djeca će ići sve dok zvanično ne kažu da ne treba. Ali, da ne bismo trčali ako zvanično objave da u Crnoj Gori ima virusa, bolje je da se obezbijedimo namirnicama na vrijeme. Vidimo što se dešava u regionu i ne mogu reći da situacija nije zabrinjavajuća – kazala je Ivana. Njena jetrva Ana kaže da joj je Ivana prenijela poruku, pa su zajedno došle u trgovinu. - Gledamo da obezbijedimo osnovne namirnice. Vidimo što se dešava oko nas i nastojimo koliko možemo da se snabdijemo. Suprug i ja radimo, idemo na posao normalno

Iz ,,Volija“ i ,,Lakovića“ poručuju da je potražnja za namirnicama velika

Iz kompanija ,,Voli“ i ,,Laković“ kazali su da je u njihovim marketima juče zabilježena velika potražnja za osnovnim životnim potrepštinama. Međutim iz oba lanca marketa poručuju da imaju zalihe namirnica u dovoljnoj mjeri, te da ne postoji nikakav razlog za paniku.

Ogromna gužva u marketima

Sekulić: Dovoljno namirnica, cijene neće rasti U zalihama, poručila je juče ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ima dovoljno robe široke potrošnje za više mjeseci, a i saobraćaj, objasnila je, odvija se neometano. Crna Gora je, kako je rekla, mala zemlja sa malim brojem stanovnika i zato se ne suočava sa problemima koje u snabdijevanju imaju veće i mnogoljudnije države.

ovih dana – kazala je Ana. I Andrija Anđušić kazao je da je primjetno povećan broj potrošača koji kupuju osnovne životne potrepštine. - Ne primjećujem da toliko kupuju sapun, a higijena je najbitnija. Ja sam kupio tri pakovanja dječijeg sapuna. U ovoj situaciji važnije je to, nego ulje ili brašno. Imam unučad. Zabrinut sam zbog ove situacije sa korona virusom, jer dovoljno nam govore slike iz Italije od juče. Ako je u izolaciji 60 miliona ljudi, a tu smo ,,preko lokve“ i, što se ono veli, jedna vrana može taj virus da prene-

Istakla je za TVCG da neće rasti ni cijene i upozorila vlasnike marketa da bi to bio neodgovoran potez. - Iz nekog razloga na osnovu dezinformacija vjerovatno je došlo do porasta panike i do svega onoga što je proizvelo stampedo kroz naše markete. Prema informacijama kojim raspolažem, nadležni utvrđuju porijeklo tih dezinformacija i oni će pri-

se. Onda zbilja mora biti zabrinut svako ko je odgovoran i ne čudi me ova panika – kazao je Anđušić.

ZABrinUtoSt

I učiteljica Ivana Jovović kaže da je zabrinuta zbog situacije sa korona virusom, pa je došla da potrguje osnovne potrepštine. - Imam troje djece i preventivno sam uzela osnovne namirnice i hemiju. Uzela sam namirnice koje se ne mogu pokvariti - ulje, tjestenina, brašno, šećer... Potrošiće se i ako ne dođe do nestašice u

mijeniti zakon. Zaista nema razloga da se stvaraju zalihe kući, treba pratiti zvanične informacije. Ne gužvati se po supermarketima, to je moja preporuka - kazala je ona. Sekulić se sastala i sa vodećim distributerima i prodavcima robe široke potrošnje, a na zvaničnom Tviter profilu Vlade objavljeno je da nema razloga za stvaranje zaliha, te da imamo dovoljno svih artikala.

prodavnicama - kazala je Jovović. S druge strane, Buba Vuković, koja je ,,redovno“ trgovala u ,,Našem diskontu“, bila je začuđena što su ljudi punili kolica osnovnim životnim potrepštinama. - Što je sa ovim narodom!? Vidim da su zabrinuti, a ja zbog ovog virusa i nijesam nešto posebno - što bude biće... Zabrinuta sam jedino zbog djece. Ovo je, međutim, čista euforija. Samo opušteno, sve će biti u redu. Kakva korona i gluposti – kazala je Vuković. U pljevaljskim prodavnicama

juče nije bilo gužvi i potražnja za robom je, kako su nam rekli trgovci, uobičajena. - Nešto veća je potražnja za brašnom i uljem i to je sve - saznali smo u jednoj od pljevaljskih prodavnica. Građani su zabrinuti pričom oko korona virusa, ali ne pretjerano. - Izvjesno je da će korona virus stići i kod nas, ali nekako se ipak nadamo da nas možda i mimoiđe. Nepotrebno je širiti paniku – kazao nam je jedan od njih. U Baru je, naročito u popodnevnim satima, panika počela

da uzima maha. U svim većim marketima i na njihovim parkinzima vladala je ogromna gužva, na kasama se dugo čekalo u redu. Građani su najviše trgovali brašno, ulje, tjesteninu, konzerviranu hranu (mesne nareske, paštete, ribu), šećer, dugotrajno mlijeko, hemiju... Rafovi sa tim namirnicama su pražnjeni velikom brzinom, jer su svi kupovali ogromne količine da bi napravili zalihe. Za razgovor nijesu bili raspoloženi, a i ovi koji se odluče na odgovor uglavnom su govorili da se plaše da zaraza ne uzme maha, da se boje za zdravlje djece, ali i da hrane ne prifali. U Herceg Novom nije bilo panike ni straha od širenja korona virusa, kao ni prekomjerne kupovine. U svim prodavnicama rafovi su puni, a kako su nam rekli trgovci, građani su kupovali uobičajeno, kao i prethodnih dana. U rožajskim maloprodajnim objektima ovih dana nije zabilježena povećana prodaju životnih namirnica radi stvaranja zaliha. U srijedu smo obišli supermarkete ,,Franca“, ,,Voli“ i ,,ETC“, gdje nam je rečeno da posljednjih dana kod njih nije povećana prodaja životnih namirnica, odnosno da građani ne kupuju veće količine od uobičajenih. Takođe su nam potvrdili da su njihovi prodajni objekti dobro snabdjeveni i da nema bojazni od nestašice. U ,,Aromi“ u Danilovgradu građani su kupovali veće količine namirnica od svakodnevnih. i.M, A.S, V.K.V, Ž.K, F.K, B.K.

Društvo

Četvrtak, 12. mart 2020.

Ministarstvo prosvjete smijenilo direktora žabljačke škole

Reis Rifat Fejzić za Pobjedu poručuje da je dogovor jedini put za sporna pitanja Zakona o s

Svuda u svijetu drža vlasnica kulturne ba

Ko je, što je i kada gradio i kome pripada - bojim se da bi na taj način ušli u ozbiljne pr granice su se mijenjale, državna uređenja... Znači li to da bi, po toj logici, mogao da do da traži pravo vlasništva nad nekim starim džamijama, koje su sagrađene prije 300mišljenje da su one vlasništvo države Turske – ističe reis Rifat Fejzić

Zoran Vojinović

Vojinovića premještanje PODGORICA – Zakon o slovjeroispovijesti ili uvjeđaka u drugu obrazovnu bodi renja i pravnom položaju vjerskih zajednica nije perkao uostalom nijedan ustanovu koštalo funkcije fektan, zakon, jer nije to Kuran ili

PODGORICA – Direktor žabljačke škole „Dušan Obradović“ Zoran Vojinović, u kojoj je nedavno zabilježen slučaj vršnjačkog nasilja, neće više obavljati tu funkciju, jer nije adekvatno riješio taj problem

Ministarstvo prosvjete donijelo je odluku da Vojinović ne bude više direktor, a nakon sastanka Nacionalnog tima za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je formiran pri tom resoru. - Nakon nedavnog slučaja vršnjačkog nasilja prema učeniku šestog razreda u toj školi, sama ustanova je preduzela određene mjere, nakon čega se dva puta sastao i Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja i razmatrao kompletnu dokumentaciju. Zaključak je da je, i pored sprovođenja niza mjera, bilo propusta u postupanju uprave škole, a što je dovelo do neadekvatnog ishoda u ovom slučaju, odnosno premještaja djeteta u drugu školu – saopšteno je iz Ministarstva. Nacionalni tim i Ministarstvo se, kako dodaju, nijesu oglašavali sa konkretnim informacijama ovim povodom do donošenja konačnog zaključka, a ,,tako će biti i ubuduće“. - Jer je cilj temeljan i objektivan pristup, koji neće biti ometan bilo kakvim pritiscima – poručili su oni. Borba sa vršnjačkim nasiljem ,,je prioritet ovog ministarstva, koje očekuje isti takav pristup od škola, ali i svih drugih nadležnih resora u Vladi“. - Ministarstvo prosvjete je pre-

uzelo svoj dio odgovornosti uspostavljanjem novog sistema borbe sa nasiljem, te cijenimo da svako ko jeste nadležan, a nije spreman da se potpuno uključi u borbu sa nasiljem, ne treba da preuzima odgovornost upravljanja javnom ustanovom – poručili su oni. Situacija u svim školama se i dalje detaljno prati, a naš princip rada ostaje jasan: škole i njihovi novoformirani timovi za borbu protiv nasilja su „prva linija odbrane“ i imaju jasnu obavezu koju moraju preuzeti. Ukoliko se, analizom slučaja, utvrdi da nemaju volje ili kapaciteta za borbu sa problemom, Ministarstvo prosvjete i Nacionalni tim će nastaviti da preduzimaju mjere iz svoje nadležnosti. Učenik šestog razreda kome je tokom februara pozlilo u toj školi, nakon liječenja u pljevaljskoj, a potom u bolnici u Podgorici, prekjuče je ponovo krenuo u školu. Odlukom porodice, to dijete i njegova sestra, koja ide u treći razred, prepisani su u školu u Njegovuđi koja je od Žabljaka udaljena 14 kilometara, o čemu je pisala Antena M. - Tako sam morao jer na dva roditeljska sastanka nijesam naišao na razumijevanje kod direktora škole u Žabljaku, razrednog starješine i pojedinih roditelja učenika odjeljenja u kome je bilo i moje dijete. Imao sam velikih problema. Prvog dana u školi u Njegovuđi djeca su srdačno dočekana od đaka i nastavnika i stekla lijepe utiske o novoj sredini - kazao je za Antenu M njihov otac. N. Đ.

ISEM iz Podgorice raspisao konkurs za razmjenu srednjoškolaca

Prijave do 15. aprila PODGORICA - Agencija International Student Exchange Montenegro (ISEM) iz Podgorice, usko specijalizovana za obrazovne programe u inostranstvu, saopštila je da rokovi za apliciranje za razmjenu srednjoškolaca u Americi i Evropi traju do 15. aprila. Kao Agencija koja je već deset godina, u svojstvu predstavnika američke fondacije International Student Exchange (ISE) iz Njujorka, velikom broju učenika iz Crne Gore i regiona omogućavala da jedan semestar ili jednu školsku godinu uspješno završe u Americi, kako su saopštili, usljed velikog interesovanja za proširenje ponude, od prije dvije godine nudi i programe

razmjene u Evropi. - S obzirom na to da je cilj agencije ISEM pružanje pune pomoći i podrške roditeljima koji se odluče da svoju djecu pripremaju za budućnost već od osnovne škole, u ponudi su i niz drugih obrazovnih programa. Naime, kroz ljetnje kampove jezika u nekoj od zemalja iz okruženja, zatim preko programa razmjene srednjoškolaca u Americi ili Evropi, upisa na fakultete i master studije, pa sve radnih programa. Ono što Agencija ISEM takođe nudi jesu akademsko i karijerno savjetovanje od stručnog lica – saopštili su oni. Besplatne konsultacije se mogu zakazati putem telefona 069 085 505 ili imejla info@ isem.agency. R. D.

Biblija, ne govorimo o Svetom pismu, nego o zakonu koji su pisali ljudi, a sve što su ljudi pisali podložno je i kritici i izmjenama, tako da je dogovor moguć ako sve strane u taj dijalog ulaze sa željom da se dogovore – kazao je za Pobjedu reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

Ističe da i u Islamskoj zajednici imaju prigovora na Zakon i da smatraju da bi on mogao da ima boljih rješenja, ali su svjesni i da se on može mijenjati i unapređivati.

TEMELJNI UGOVORI

- Vjerujem da ništa u životu ne postoji za što ljudi ne mogu naći zajedničku tačku, pa ni u vezi ovog zakona. Prije svega, pozivam na uzdržanost, mirno rješavanje svih pitanja. Dijalog, prije svega - ističe reis. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kaže on, obuhvatio sve različitosti koje postoje u Crnoj Gori, pa i za nevjerujuće, i tako ga treba i posmatrati. Uvjeren je da će Islamska zajednica, na temelju Temeljnog ugovora koji je potpisala sa Vladom, naći rješenje za, što se tiče ove zajednice, sporne odredbe, bez obzira na to što je Zakon iznad ovog ugovora. - Crna Gora je, prije svega, sekularna, građanska država i kada bismo pisali zakon za jednu vjersku zajednicu, svi bi se našli u problemu – upozorio je Fejzić. Zakon o slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv je jedino Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čiji je ekspertski tim juče počeo pregovore sa stručnjacima koje je delegirala Vlada, a kako bi došli do rješenja prihvatljivog za sve strane. Reis vjeruje da će „doći do nekog ugovora i kompromisa“. - Temeljni ugovori rješavaju specifičnosti svake vjerske zajednice i kroz njih svaka vjerska zajednica može da prepo-

Reis Rifat Fejzić

zna direktno i svoje interese. Raniji zakon datirao je još iz 1977. godine. U Crnoj Gori nije postojao stariji zakon od njega, a u međuvremenu su se ovdje promijenila četiri državna uređenja u četiri države, od SFRJ, preko SRJ i SiCG do današnje nezavisne države Crne Gore. Bilo je očekivano da država uđe u izradu novog zakona - objašnjava Fejzić. Islamska zajednica je, podsjeća naš sagovornik, samostalna i njena jurisdikcija i djelovanje poklapaju se sa granicama Crne Gore. - Mi nijesmo nacionalna, nego smo vjerska - vjerska zajednica, ako tako mogu da kažem, a s obzirom na to da imamo kod nas više naciona. Imamo ljudi koji se različito nacionalno izjašnjavaju: Muslimana, Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca. Nijesmo nikada upadali u zamke da budemo dio nekih nacionalnih islamskih zajednica, nijesmo to htjeli da prihvatimo. Ne samo islam, nego sve vjere nadilaze nacije. Nijesmo bošnjačka islamska zajednica,

nijesmo albanska islamska zajednica – naglašava Fejzić. Komentarišući za SPC sporne odredbe Zakona koje se odnose na imovinu, reis potvrđuje da su se u razgovorima tokom izrade zakona svi uglavnom i fokusirali na imovinska pitanja, ali ne vidi ništa sporno da imovina, pogotovo koja predstavlja kulturnu baštinu, bude u vlasništvu države. - U svakoj zemlji ono što je kulturna baština, što su spomenici kulture, a to mogu da budu i vjerski objekti, uglavnom su vlasništvo države. To nije sporno. I zato je meni logičnije da se fokusiramo na rješenja vezana za primjenu zakona. Logičnije je da riješimo pitanja službe u tim vjerskim objektima, da to neko ne dovodi u pitanje. Meni je bitnije da imam te garancije, da nemamo smetnji da koristimo džamije. Na kraju, država preuzimanjem vlasništva preuzima i odgovornost, kao što su održavanje tih objekata i briga o njima – smatra naš sagovornik. Upozorava da bi se, ako bi sve

vjerske zajednice otvorile pitanje vlasništva na način kako je to učinila SPC, moglo doći u situaciju da se još neke države pojave kao neko ko smatra da polaže pravo na pojedine vjerske objekte.

IMOVINA

- Ko je, što je i kada gradio i kome pripada - bojim se da bi na taj način ušli u ozbiljne probleme. Kroz istoriju, granice su se mijenjale, državna uređenja... Znači li to da bi, po toj logici, mogao da dođe neko iz Turske i da traži pravo vlasništva nad nekim starim džamijama, koje su sagrađene prije 300-400 godina i da brani mišljenje da su one vlasništvo države Turske. Zato, treba da se ide ka dogovoru, a on je moguć ako imat e d v i j e s t r a n e ko j e s u zainteresovane za dogovor, nije dovoljna samo želja jedne strane. Kao što imate pticu - sa jednim krilom ne može da leti, sa dva može – naglašava Fejzić. Kategoričan je i da Islamska zajednica niti želi niti može da arbitrira i nudi rješenja unutar

Neće o litijama, ali bole neke poruke Reis Rifat Fejzić kaže da ne želi da komentariše protestne litije Srpske pravoslavne crkve, jer svako ima pravo da izrazi nezadovoljstvo. - Mi smo građanska država, demokratska. Ne može niko govoriti da ovdje nema demokratije. Evo, ljudi mogu slobodno da se kreću i da izraze protest. Ono što je malo neukusno je što se u nekim sredinama crtaju neka obilježja koja vrijeđaju pripadnike islamske vjere. Prije svega mislim na ono što se dešavalo u Pljevljima, a bilo je slučajeva i u Beranama, pa neki snimci koji su objav-

ljeni gdje se pjevaju četničke pjesme. Ako tome dodamo i poruke iz Skupštine odakle su ljudi pozivani na otkopavanje oružja, sve to unosi nemir. Nemamo na ovim prostorima slavnu prošlost. Nijesu tako daleko devedesete godine prošlog vijeka. Naš narod u okruženju još nije iskopao kosti svojih najbližih. U Srebrenici se svake godine otkopava stotine djelova skeleta, a neko ovdje traži da se oružje iskopa. Država je tu trebalo da reaguje malo snažnije, jer mir moramo sačuvati po svaku cijenu – kategoričan je Fejzić.

Reis je nedavno obišao Pljevlja, gdje su, nakon litije 26. januara, pred kućama Muslimana i Bošnjaka, na elektro-ormarićima, osvanuli krstovi sa četiri S. - Još nijesu zaliječene rane devedesetih Bukovica, bacanje bombi na muslimasnke kuće, lokale, ubijanje ljudi. Vidio sam da kod ljudi u tom gradu postoji doza zabrinutosti i straha. Ali, vjerujem u moć države. U želju ne sumnjam. Siguran sam da država ima snage da odbrani svakog građanina, ma gdje on živio, ma kojoj naciji ili vjeri pripadao – ističe Fejzić.

Društvo

Četvrtak, 12. mart 2020.

slobodi vjeroispovijesti

Ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC juče održali prvi sastanak

Pažin: Ima prostora za rješenje ava je

aštine

robleme. Kroz istoriju ođe neko iz Turske i -400 godina i da brani

Kletve Na pitanje kako vidi kletve koje upućuje poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije, koji je, pored ostalih, prokleo i poslanike koji su glasali za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, reis je odgoorio da može da govori samo „sa aspekta islama“. - Pozvaću se na jedan primjer iz života poslanika Muhameda kada je bio fizički napadnut i bio je krvav. Sa njim je bio i mali broj njegovih pristalica. Jedan od tih pristalica je rekao: „Božji poslaniče, tebi se molba prima. Uputi molbu Bogu na način da ih prokuneš i da ih stigne njegova Božja kazna“, a Muhamed mu je na to odgovorio: „Ja nijesam poslat da proklinjem nego da upućujem“. To bi bio i moj odgovor na to pitanje – rekao je Fejzić.

pravoslavnog korpusa u Crnj Gori, ali da kada se radi o državnom pitanju, a ovaj Zakon, kako kaže, to jeste, jer tiče se i njih, onda su spremni da izađu sa jasnim stavom. - Ovo je građanska država i to je ustavna kategorija. Pogađa nas kada nas neki prozivaju da mi nemamo prava glasa, da naši predstavnci u parlamentu ne treba da glasaju, kao da ne živimo u ovoj državi. Svako pozivanje manje brojnih naroda da ne bi trebalo da učestvuju u donošenju nekih odluka od interesa za državu, bilo u pralamentu ili vladi, je antiustavno – kategoričan je reis Fejzić. Poslanici prosrpskih političkih partija u parlamentu su, tokom rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti pozivali predstavnike manjina da se ne „miješaju u pravoslavnu stvar“ i da ne glasaju za zakon, što, dodaje naš sagovornik, nije bilo u redu. - Ne želimo da stvaramo probelme državi u kojoj živimo. Bili smo mi direktna žrtva nekih dešavanja. Možete misliti što se radilo 90-ih godina prošlog vijeka i kako se mogla upisivati imovina vjerskih zajednica. Slučajno smo, prije nekoliko godina, otkrili da su u katastru u Bijelom Polju ostaci jedne džamije upisani kao crkva, a groblje oko nje, oko 30 ari, koje je bilo upisano kao islamsko upisano je kao krš, kamenjar. Tražili smo ispravku i to je urađeno – priča Fejzić. Kaže i da su neka ostrva na Skadarskom jezeru, koja su bila vakufska, izuzeta iz Islamske zajednice kako bi se tamo omogućila gradnja crkava… - Imamo mi još mnogo toga što bismo rekli… Ali, vjerujemo i mi jesmo za dogovor – zaključuje reis Fejzić. K. KRSMANOVIĆ

Šoć je poslije sastanka kazao da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ,,što je znak dobre volje da žele da problem bude riješen“, kako je rekao, ,,onamo gdje je njegov izvor, a njegov izvor je u Zakonu“. Sljedeći sastanak biće održan 18. marta

PODGORICA – Predstavnici ekspertskog tima Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve juče su na prvom sastanku sa ekspertima Vlade, inicirali da se pitanje imovine vjerskih zajednica, definisano Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, iz upravnog postupka izmjesti pred redovne sudove – saznaje Pobjeda. To je bilo u fokusu jučerašnjeg prvog sastanka ekspertskih timova Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, nakon kojeg su obje strane saopštile da očekuju da će doći do zajedničkog rješenja, te da će razgovori biti nastavljeni naredne sedmice, u srijedu. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin nakon razgovora saopštio je da je dijalog ekspertskih timova o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti protekao u duhu uvažavanja i otvorenosti za argumente druge strane, iako su argumenti stručni i suprotstavljeni. - Vjerujem da ima prostora da kroz stručnu argumentaciju dođemo do obostrano prihvatljivog rješenja - rekao je Pažin. Vladu u razgovorima pored Pažina predstavljaju profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić, dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, šef kabineta premijera Dragoljub Bulatović, advokat Nikola Martinović i diplomirani pravnik Srđan Spaić. U ekspertskom timu za pregovore u ime SPC su koordinator Pravnog savjeta MCP Velibor Džomić i članovi Savjeta Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke - advokati Dragan Šoć, Zoran Lazarević i Damjan Ćulafić, kao i Vladimir Leposavić.

DOBRA VOLJA

Šoć je poslije sastanka kazao da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ,,što je znak dobre volje da žele da problem bude riješen“. Istakao je da je prvi sastanak prošao u atmosferi otvorenog i do kraja iskrenog razgovora i da su predstavnici Vlade i MCP razmijenili još jednom

Sljedeći sastanak za sedam dana

svu argumentaciju. - Ono što je važno je da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona, što mi tumačimo kao pokazivanje dobre volje da se problem riješi onamo gdje je njegov izvor, a njegov izvor je u Zakonu - rekao je Šoć novinarima u Vili Gorica, prenosi Mina. Dogovoreno je, kako je rekao, da sljedeći sastanak bude u srijedu. - I da oni u međuvremenu daju komentar na prijedlog za izmjene i dopune Zakona koji im je podnijet na prethodnom sastanku. Očekujemo da daju ne samo svoj komentar, nego eventualne kontraprijedloge na ovaj naš prijedlog - dodao je Šoć. On je kazao da je suština izmjena koju su predložili da se članovi 62, 63 i 64 Zakona promijene. - U smislu da, umjesto da se stvori pretpostavka državne svojine, stvar vrati u poredak koji postoji u Crnoj Gori, a to je da onaj ko osporava nečiju svojinu, ima mogućnost da to dokaže u redovnom pravnom postupku - precizirao je Šoć. On je apelovao na građane da,

u međuvremenu, „svojom snagom i brojnošću na sljedećim litijama pokažu da i dalje podržavaju zahtjeve legitimne crkve“. - Vjerujem da će to doprinijeti da u sljedećim razgovorima predstavnici Vlade shvate da problem nije u tome kako će se Zakon primijeniti, nego u samom zakonu, i vjerujem da će to dati konačno pozitivni rezultat - rekao je Šoć. Premijer Duško Marković 5. marta uputio je mitropolitu



Srpska crkva je, uz podršku službenika Uprave za nekretnine, u posljednjih 30 godina uspjela da nezakonito na sebe prepiše skoro sve pravoslavne manastire i crkve u zemlji, ali i ostalu imovinu – livade, pašnjake šume, groblja

Marković: Zabrana javnih okupljanja ako se pojavi virus Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je juče da je situacija u našoj zemlji, zbog mogućnosti pojavljivanja korobna virusa veoma ozbiljna, i da ukoliko se virus pojavi javna okupljanja će biti zabranjena. Na pitanje novinara da li je dovoljno osloniti se na preporuke građanima da izbjegavaju javna okupljanja, premijer je kazao da su već zabranjena javna okupljanja na sportskim događajima. - Ako se pojavi virus u Crnoj Gori onda ćemo zabraniti svako javno okupljanje i procjenjivaćemo kojeg nivoa i karaktera će biti – da li će se to odnositi na škole i na neke druge funkcije u zemlji. Nadamo se da do toga neće doći - kazao je predsjednik Vlade. N. K.

Litije će biti zabranjene ako se pojavi korona virus

crnogorsko-primorskm Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju poziv za sastanak ekspertskih timova Vlade i Mitropolije i drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji je ovaj istog dana prihvatio.

PRIGOVORI

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica već duže vrijeme je glavna tema u našoj zemlji, ali i šire, a o tom važnom dokumentu Amfilohije i Marković prvi put su, nakon što je Zakon usvojen, razgovarali sredinom februara. Poslije višesatne debate dvije delegacije, iza zatvorenih vrata, saglasili su se tada da nastave razgovore na ekspertskom nivou. Na posljednjem sastanku Markovića i Amfilohija 14. februara, kojem su prisustvovali i premijerovi i mitropolitovi saradnici, Vladi je uručen prijedlog Srpske crkve, odnosno izmjene odredaba Zakona koje oni vide kao sporne. Srpska crkva Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne želi da prihvati, prije svega zato što propisuje da će svi vjerski objekti

koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, biti prepoznati kao drž av n a i m ov i n a , u ko l i ko vjerska zajednica nema dokaz da je ona vlasnik. Jedina od vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali i najveća, koja se protivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i traži njegovo ukidanje je Srpska pravoslavna crkva. Oni već treći mjesec organizuju takozvane protestne molebane i litije, u početku svakodnevno, a od 7. januara četvrtkom i nedjeljom, u skoro svim gradovima naše zemlje. Protiv Zakona su i prosrpski blok u našoj zemlji, zvanična Srbija, vlasti entiteta BiH Republika Srpska, a protivi mu se i Rusija, koji plasiraju informacije da je namjera Zakona da se Srpskoj crkvi oduzme imovina. Srpska crkva je, uz podršku službenika Uprave za nekretnine, u posljednjih 30 godina uspjela da nezakonito na sebe prepiše skoro sve pravoslavne manastire i crkve u zemlji, ali i ostalu imovinu – livade, pašnjake šume, groblja. N. Đ/K. K.

10 Serijal Pobjede

Četvrtak, 12. mart 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Crkva vs država

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Piše: Ahmed BURIĆ

Sebi je najteže postaviti suštinska pitanja. A o stvarima treba govoriti kad čovjek o njima ima nešto reći. A o Crnoj Gori? O njoj, valjda, svi govorimo, i uvijek mislimo da imamo nešto važno za reći. Dolazimo iz svijeta neodraslosti političkih odnosa: odnos Crne Gore i Srbije je toliko duga, isprepletena i kompleksna stvar da je – kako sada stvari stoje - neće razriješiti stotine napisanih tomova, konferencija, intervjua ili „intelektualnih“ prognoza. Slučaj Zakona o slobodi vjeroispovijesti to nedvosmisleno pokazuje: čini se da to spada u onu vrstu novih medijskih formi, nastalih u ovom dobu. U postfaktualnost, za koju se kaže da je prihvatanje ili odbijanje odnosa u kojem objektivni fakti manje utječu na formiranje javnog mišljenja nego pozivi na emocije i osobna uvjerenja. E, tako. Imajući najveći broj informacija do sada, ušli smo u postfaktualnu eru u kojoj činjenice, očigledno, gube smisao.

MALE ZEMLJE MALOG REGIONA

Kad je tako, zašto bi Crna Gora bila izuzetak? „Mi smo mali, i mrzimo sve što nije malo“. Ta rečenica Miroslava Krleže, između ostaloga, dobitnika Njegoševe nagrade 1966. godine, skoro apsolutno definira cijeli naš prostor, popularno nazvan region. Euro birokracija ga zove Zapadni Balkan, a on je, zapravo, Jugoistočna Evropa. Zadnja vrata, na predzadnjoj stanici. Nimalo sjajna pozicija. Motiv govorenja o Crnoj Gori iz ovoga registra je dvostruk: to je prvi komšiluk. Maternji jezik koji sam naučio od majčine majke je iz Bileće, to je sama granica Hercegovine i Crne Gore, i to je vrlo sličan duhovni prostor. Mjesto najrigidnijih koncepata, oštre prirode i ljudskih osobina, i mjesto rađanja velikih talenata i lirskih zamaha. Jedan od prvih, usađenih dječijih strahova, bio je onaj od četnika iz Crne Gore. Život će kasnije pokazati da

Uvijek treba imati na umu da život u budućnosti ne treba temeljiti na pripadnosti u prošlosti. Partikularnoj, ili u cijelosti. To je osobina nedoraslih društava. Koja sebi nijesu postavila suštinska pitanja SPC Se Ne miRi SA NezAviSNoŠĆu CRNe GoRe: Sa litije u Podgorici

Ako suština Zakona o slobodi vjeroispovijesti i jeste kontrola nad novcima koji se na Ostrogu skupljaju i dijele prema crkvenim pravilima, onda nema ispravnijeg stava nego biti na strani države. Ona mora naplatiti porez. I od nje nema niko stariji. Ono što će ostati kao najveća tekovina prosvjetiteljstva i, vjerovatno, nadživjeti oblike demokracije kakve danas poznajemo jeste odvajanje crkve od države nije bio neosnovan. Ali, moje istrajavanje na liječenju porodičnih trauma mi, donekle, daje pravo da o tome glasno govorim. Drugi motiv je, opet, usko vezan s prvim. Sudbina Bosne je, najčešće, bila i ostala povezana sa sudbinom Crne Gore. I nema razloga da se stvari ne nastave tako odvijati.

IMPERIJALNI NARATIV

Činjenice su ovakve: Srbija, odnosno njezin dominantni narativ utjelotvoren u napr(e)dnjačkoj vlasti i Srpska pravoslavna crkva nikada se neće pomiriti s nezavisnošću Crne Gore. E, sad, koristiće se razni provizoriji, pričaće se razne priče, vodiće se polemike, ali tu se stvar neće bitno mijenjati. Srbija će Crnu Goru smatrati svojom, čak i ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju, a Srbija, s Bosnom, Makedonijom i Kosovom, ostane posljednja, na čekanju. U remizi, što bi se reklo. Sve što tu još treba reći jeste da se ni na koji način ne smije dozvoliti da Srbiji u Crnoj Gori ne uspije ono što joj je uspjelo u Bosni i Hercegovini. Da joj, nakon krvavog rata, praktično pripadne kontrola nad polovinom države i

Mi ne trebamo biti prepotentni, nego pogledati u svoje dvorište i vidjeti, recimo, Međugorje. U kojem, prilivom od desetina milijuna eura mjesečno, upravlja crkva, ovoga puta katolička, a svaki, i najmanji pokušaj promjene tih odnosa se karakterizira kao uskraćivanje ljudskih prava i sloboda. Što je, dakako, nonsens

da – istina, ne jedina – bude prepreka daljem razvoju i integracijama. U tom smislu, na pokušaje destabilizacije Crne Gore, treba gledati kao na balvan – revoluciju u devedesetima. Uz distancu, i u svjetlu činjenice da je Crna Gora punopravna članica NATO. Ma šta to u ovom trenutku značilo. Pokušavši od običnog svijeta u Podgorici saznati što je razlika između „litija“ i „molebana“, nisam uspio daleko odmaći. Izgledom dobronamjeran momak, konobar u klubu rekao je „da je to molitva“, odgovorio sam da mi je to jasno, ali da me zanimaju razlike. Besmislenost religijskog protivljenja zemaljskim ukazima se vjerovatno podrazumijevao. Njegov drugar, koji je sjedio za šankom i kucao poruke na mobitelu je rekao nešto nerazumljivo, što je, vjerovatno, trebalo značiti da sa strancima ne treba razgovarati o tome. S hva t i o s a m d a u t i m šetnjama, treba da ima nešto ilegalno i aktivističko. Kad sam ponovio svoje pitanje, dragom kolegi i prijatelju Crnogorcu, on se samo nasmijao i odmahnuo rukom: „Pa, tu razliku ti ni sam Amfilohije ne bi znao objasniti.“

,,SLUČAJ AMFILOHIJE“

A kako objasniti ko je Amfilohije? „Risto Sotona“ kako ga zovu njegovi najljući protivnici. Sveštenik s refleksom đavola, kojem je uspjelo da se udjene govoriti na sahranama Danila Kiša i Zorana Đinđića, čovjek koji tvrdi da je genocid u Srebrenici, zapravo bio, osveta,

skupljaju i dijele prema crkvenim pravilima, onda nema ispravnijeg stava nego biti na strani države. Ona mora naplatiti porez. I od nje nema niko stariji. Ono što će ostati kao najveća tekovina prosvjetiteljstva i, vjerovatno, nadživjeti oblike demokracije kakve danas poznajemo jeste odvajanje crkve od države.

HIPOTEKE BUDUĆNOSTI

Kako objasniti ko je Amfilohije? „Risto Sotona“ kako ga zovu njegovi najljući protivnici. Sveštenik s refleksom đavola, kojem je uspjelo da se udjene govoriti na sahranama Danila Kiša i Zorana Đinđića, čovjek koji tvrdi da je genocid u Srebrenici, zapravo bio, osveta, i da je Slobodan Milošević anđeo na nebu, je više lik za 19, a ne za 21. stoljeće i da je Slobodan Milošević anđeo na nebu, je više lik za 19, a ne za 21. stoljeće. On govori jezikom proklinjanja, tako bogatim kad je naš jezik u pitanju. Da li je, onda, primjereno pitanje za državu, kako je crkva koja odlikuje ratne zločince i ne priznaje njeno postojanje, preuzela jedan dio kapaciteta, i postala najjača nevladina organizacija u toj zemlji? Šta nam to govori: da ni mlada država nije adekvatno odgovorila na izazove nezavisnosti. Ima li i svjetovne odgovornosti, ili, baš sve razloge moramo tražiti u djelovanju Sotone? Mi ne trebamo ići dalje, i biti prepotentni, nego pogledati

u svoje dvorište i vidjeti, recimo, Međugorje. U kojem prilivom od desetina milijuna eura mjesečno upravlja crkva, ovoga puta katolička, a svaki, i najmanji pokušaj promjene tih odnosa se karakterizira kao uskraćivanje ljudskih prava i sloboda. Što je, dakako, nonsens. Postfaktualnost može izgubiti jedino od – novca, i jedino njegov trag je može razmagliti. Ostalo su „analize“, i zauzimanje strana, koje faktički to i nije. Jer, sukob između države i crkve u ovom slučaju nije pitanje izbora: ako suština Zakona o slobodi vjeroispovijesti i jeste kontrola nad novcima koji se na Ostrogu

Sve ostalo, odlučujući i naše spekulacije, bojažljivo ostaje u registru postfaktualnog. U tonu onih kolosalno paradoksalnih rečenica odbornika osnovnih organizacija Saveza komunista u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kad se Josip Broz Tito s rukovodstvom Partije, lišavao Aleksandra Rankovića, šefa tajnih policija, i tadašnjeg potpredsjednika SFRJ. „Ako sam protiv stavova tih ljudi, ne znači da sam lično protiv tih ljudi.“ Žute stranice „Pobjede“ iz toga doba kriju desetine fantastičnih, orijentalnoketmanskih bravura iz Berana, Mojkovca, Andrijevice, u kojima je valjalo zauzeti „pravi“ stav u odnosu na direktive, a opet sačuvati bratsku, mitsku ljubav prema srpstvu, ali i svakoj vrsti tajnog i zaumnog djelovanja. U prijevodu: država je naša samo kad je treba prevariti. Sudbine naših zemalja duboko su povezane historijom dušebrižništva. I doušništva. Kad se, i ako, jednom konačno bude znalo ko je za legalno i odgovorno djelovanje, a ko za tajne terete i račune, i proklinjanje, moglo bi se doznati i to s kojim snagama Crna Gora može računati, i šta je njezina suština. Ne treba biti naivan, niti očekivati da će se to uskoro desiti. I uvijek treba imati na umu da život u budućnosti ne treba temeljiti na pripadnosti u prošlosti. Partikularnoj, ili u cijelosti. To je osobina nedoraslih društava. Koja sebi nisu postavila suštinska pitanja.

Četvrtak, 12. mart 2020.

Marketing

12 Hronika

Četvrtak, 12. mart 2020.

Razgovarano o ciljanim potragama i krijumčarenju droge u 2019. godini koja je označena stepenom tajnosti, što je bio razlog organizovanja zatvorene sjednice za javnost. - Predmet informacije su bili podaci o sprečavanju teških krivičnih djela protiv života i djela, suzbijanju teških krivičnih djela protiv života i djela, ciljane portage, prikriveni isljednici, sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja i distribucije narkotika, sprečavanje i suzbijanje ilegalnih migracija i krijumčarenja i trgovine ljudima, suzbijanju ekonomskog kriminala i finansijske istrage, sa posebnim osvrtom na suzbijanje korupcije, suzbijanje visokotehnološkog kriminala i sprečavanju pranja novca i zaštitu svjedoka – navodi se u saopštenju. U saopštenju se navodi da su učesnici sjednice odgovorili na sva postavljena pitanja. M. L.

D. M.

PODGORICA – Članovi Odbora će razmotriti prijedloge za unapređivanje zakonske regulative koji se tiču uspješnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, saopšteno je na sajtu Skupštine nakon 30. sjednice Odbora za antikorupciju koja je bila zatvorena za javnost. Uvodna izlaganja imali su ministrar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, direktor Uprave policije Veselin Veljović i pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, koji su odgovarali na pitanja povodom aktuelnih predmeta i razgovarali o međunarodnoj saradnji državnih organa. Kako se navodi, Odbor je razmotrio informaciju Uprave policije o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije

Čelnici MUP-a i Uprave policije dolaze na Odbor

Apelacioni sud produžio pritvor osumnjičenom za svirep zločin na Cetinju

Krivokapić ostaje iza brave zbog ubistva majke PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor Cetinjaninu Peku Krivokapiću (46) osumnjičenom da je u decembru prošle godine u selu Cuce na Cetinju ubio majku Savicu (68). U obrazloženju ovakve odluke, Apelacioni sud je naveo da je Krivokapić osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret. - Osnovana sumnja proizilazi prije svega iz odbrane okrivljenog koji je u bitnom naveo da je spornog dana sa svojom majkom pričao o stvarima koje ga proganjaju cijeli život, da je cijeli život sumnjao da njegov otac ustvari nije njegov biološki otac – navedeno je u odluci Apelacionog suda. Kako je pojašnjeno, osumnjičeni je u istrazi ispričao da mu je uvijek bilo sumnjivo zašto njegova majka nosi burmu, a znao je da joj je nije kupio njegov otac. - Iz razgovora sa njom poznato mu je da joj otac nikada nije kupio prsten. Dan ranije na njenoj ruci primijetio je muški sat što mu je bilo sumnjivo s obzirom da je čuo od majke priču kako je taj sat donio neki čovjek iz B., a da je taj sat pripadao pokojnom. K. V. Upravo na tu činjenicu vodio je razgovor sa majkom koja mu je pri-

znala da su ona i V. bili zaljubljeni jedno u drugo i da je to bila velika ljubav, da je iz tih razloga sumnjao da je baš taj V. pravi biološki otac, a ne B. koji ga je podigao i odgajio – piše u obrazloženju suda. U obrazloženju je navedeno da u konkretnom slučaju i po nalaženju suda, postoje teške okolnosti djela, koje navedenom krivičnom djelu daje karakter posebno teškog. - Način izvršenja krivičnog djela koje se okrivljenom stavlja na teret i po mišljenju ovog sudam ukazuje na posebno težak način. Imajući u vidu da iz činjeničnog opisa djela koje se okrivljenom stavlja na teret proizilazi osnovana sumnja da je na svirep način ubio svoju majku na način što je odveo u šumu u blizini njegove porodične kuće, a potom je podesnim sredstvom više puta udarao po glavi i nakon čega joj je stavio metalnu kantu preko glave, nastavljajući da je udara, usljed čega je trpjela bolove i strah jakog intenziteta usljed kojih je nastupila smrt. Kada se navedeno ima u vidu, osnovano i zakonito je prvostepeni sud produžio pritvor okrivljenom – pojašnjeno je u odluci Suda. Krivokapić je ranije na saslušanju priznao ubistvo i tvrdio M.L. da se kaje.

TUŽILAŠTVO I POLICIJA PREDSTAVILI REZULTATE: Uz podršku DEA r PODGORICA – Hapšenjem šest crnogorskih državljana, od ukupno 13 osoba za koje se sumnja da su dio međunarodne kriminalne organizacije, nastavljena je akcija kojom je u septembru prošle godine presječen lanac krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu kada je u portugalskoj luci Porto zaplijenjeno 840 kilograma droge. To je kazala specijalna tužiteljka Mira Samardžić na jučerašnjoj zajedničkoj konferenciji Tužilaštva.

OPTUŽBE

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović juče je odredio pritvor do 30 dana jedanaestočlanoj grupi koja se tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Nikica Todorović, Ranko Stojović, Milica Bukilić, Jovan Ercegović, Milovan Lolo Laković i Darko Giljača sprovedeni su juče u Istražni zatvor u Spužu, dok se za Radojem Radulovićem, Damjanom Vukašinovićem, Draganom Prostran, Marjanom Lazovićem i Z. K. još uvjek traga. Oni se sumnjiče da su dio kriminalne organizacije koja je učestvovala u krijumčarenju 840 kilograma kokaina iz južne Amerike u portugalsku luku Porto u septembru prošle godine. Neki od njih se povezuju i sa sa zapljenom 5,7 tona kokaina sa broda ,,Aressa“ u vodama Venecuele. Samardžić je kazala da je u sklopu ove akcije 1. septembra 2019. godine, kada je na Azorima u Portugalu presretnut katamaran ,,Florida“ na kojem je pronađena droga, uhapšeno četri osobe od kojih su dva državljani Crne Gore. Akcija je realizovana u sklopu međunarodne saradnje Upra-

Katnić: Vijesti djeluju kao njemačka tajna služba Štazi Na pohvalu novinarke Vijesti za odlično odrađen posao glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kazao da nije puno pametno što ga hvali imajući u vidu da dolazi iz medija koji, prema njegovoj ocjeni, djeluje kao istočnonjemačka tajna služba Štazi. On je rad koncerna Vijesti usporedio sa načinom rada tajne službe Štazi koja je osobe, koje se nijesu saglašavale sa vladajućim mišljenjem, eliminisala optužbama za pornografiju ili pedofiliju. -Oni ga razore i psihički i fizički. To je bila veoma uspješna i opasna služba. Opasnija i od UDBE, KGB-a i od ove CIA-e. E tako neke metode, svejedno svjesno ili nesvjesno koristi koncern Vijesti. Televizija Vijesti je sa konferencije dan ranije prenijela pitanja ali ne i moje odgovore, što je bila dužna. Pošto to nije uradila, ona djeluje kao Štazi – kazao je Katnić.

Kilogram kokain od pet do šest hi prodavali ga i po Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je istakao da je crnogorskim istražiteljima pomoć pružila DEA, veći broj engleskih obavještajnih i policijsko-kriminalističkih službi D. MALIDŽAN

Održana 30. sjednica Odbora za antikorupciju

Sa presa tužilaštva i policije

ve policije Crne Gore i Sudske policije Portugala, Francuske Uprave carina, DEA – SAD, policije Velike Britanije, Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije, u saradnji sa Europolom. - Prekjuče je uhapšeno šest osoba, sedam se ne nalazi u Crnoj Gori i nijesu dostupni našim organima. U Portugalu su uhapšene četiri osobe, dvije žene su puštene na slobodu, a protiv dvojice se vodi postupak i u toku je suđenje. Imamo informacije da je jedan od članova ove kriminalne grupe učestvovao u švercu 5,7 tona kokaina u Arubi - rekla je Samardžić.

PRETRESI I ZAPLJENE

Prekjuče je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, Budvi, Kotoru, Baru, Herceg Novom i Danilovgradu, pretreseno 20 objekata za koje se sumnja da ih je koristila organizovana kriminalna grupa odgovorna za organizaciju krijumčarenja narkotika pronađenog na plovilu Florida 1. - Oduzeto je sedam skupocijenih vozila, 12,5 hiljada eura, nekoliko skupocjenih satova ,,Rolex“, pištolj, pakovanje eksploziva i municije, više kriptovanih telefona, kartica i drugih tehničkih uređaja, te pronađeni

brojni dokazi koji će se koristiti u postupku – navodi se u saopštenju Uprave policije. Tužiteljka Samardžić kazala je da je prije tri godine oformljen predmet koji je u utorak realizovan hapšenjem međunarodnih krijumčara droge. - U toku dvije godine, dok je rađen ovaj predmet u Crnoj Gori sprovođene su mjere tajnog nadzora i ostvarivana intenzivna međunarodna saradnja – kazala je ona. Prema njenim riječima sumnja se da je ova kriminalna organizacija formirana početkom 2018. i da je djelovala do 1. septembra prošle godine kada

Katnić o Lakiću, Ilinčić, Đukanoviću, Kolareviću i Gvozdenoviću Dejan Lakić i Olivera Ilinčić koji se terete za zloupotrebu službenog položaja se ne izručuju Crnoj Gori jer srpske vlasti navode da krivična djela zbog kojih ih potražuje Specijalno tužilaštvo njihovo zakonodavstvo ne poznaje. Međutim glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić navodi da srpske vlasti pogrešno tumače sadržinu zahtjeva specijalnog tužilaštva. –Srbiji smo podnijeli zahtjev za ekstradiciju i svu neophodnu dokumentaciju. U zahtjevu smo naveli da se terete za zloupotrebu službenog položaja i ovlšćenja u privredi izvršena na organizovan način. Odgovoreno nam je da oni nemaju to krivično djelo i smatram da su to pogrešno protumačili – kazao je Katnić. Odgovarajući na pitanje novinara Katnić je pojasnio da Aco Đukanović nije radio sa firmama koje su se našle u predmetima Klap i Vardar za utaju poreza i pranje novca.

Jedina njegova veza sa tim kompanijama je 4.000 eura kojim je platio čišćenje nekih prostorija, fotokopiranje i za čije usluge je, prema riječima Katnića, platio porez. - Kada su u pitanju firme vlasnika E. K. (Edina Kolarevića) odgovorna lica u tim firmama bila su uhapšena i saslušavana. Vlasnik nije saslušavan, jer on nije učetvovao ni u čemu do stepena osnova sumnje da bismo pokrenuli izviđaj – kazao je Katnić. Na pitanje da li je u predmetu Kaspia saslušavan Brano Gvozdenović, Katnić je odgovorio negativno. On je

podsjetio da je u tom predmetu osam miliona eura unešeno u Crnu Goru, dok je četiri uplaćeno kompaniji na Kipru. - Kad je u pitanju osam miliona utvrđeno je gdje je pošao svaki cent i nigdje nema Brana Gvozdenovića do stepena snovane sumnje. Ova četiri miliona nijesmo ispitivali ali ako ga bude tamo pokrenućemo postupak kao i protiv D. K, M.Ž, M.K. Brana Gvozdenovića nema u tome – kazao je Katnić.

Hronika

Četvrtak, 12. mart 2020.

razbijen lanac šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu Prikupljeni dokazi o učešću Podgoričanina u ranjavanju sugrađanina

Optuženi poslanici za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala nasilno preuzimanje vlasti u Crnoj Gori za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine, prema ocjeni Milivoja Katnića „drži tužilaštvo u vanrednom stanju već tri godine.“ -To je jedna kriminalna organizacija kao i ostale, ali

je u Portugalu zaplijenjena veća količina droge. Samardžić je istakla da su tokom istrage sarađivali sa Europolom, a da su juče po njihovim zamolnicama postupala i tužilaštva regiona. - Primjenom mjera tajnog nadzora došlo se do dokaza da ta kriminalna grupa raspolaže sa puno novca, da su kilogram kokaina u Južnoj Americi plaćali pet do šest hiljada eura, a prodavali ga u Zapadnoj Evropi od 40.000 do 50.000 eura – kazala je ona. Navela je da im je ponuđeno da preuzmu slučaj zapljene kokaina na Arubi i da će SDT o tome donijeti odluku.

UDRUŽENI KRIMINAL

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić istakao je da su kriminalne organizacije kojima se ova institucija suprostavlja veoma moćne. - Vidite da se sve dešava u svijetu, što znači da mi moramo izučiti njihove procedure, aktivnosti i zakone, posebno u operativnom smislu, ali i oni moraju naše – kazao je on. Katnić je istakao da je crnogorskim istražiteljima pomoć pružila DEA, veći broj engleskih obavještajnih i policijskokriminalističkih službi. - Uz njihovu pomoć mi smo uspjeli sve ovo da realizujemo. Sve istražne, a kasnije i operativne aktivnosti su rezultirale hapšenjima i na teritoriji drugih zemalja. U posljednje vrijeme je prekinut lanac koji

nas ona drži u jednom vanrednom stanju tri godine. Okrivljeni koji su nepravosnažno osuđeni i dalje su poslanici i protiv njih ništa nije preduzeto. Oni me zovu i saslušavaju iako po zakonu nakon stupanja optužnice na pravnu snagu nastupaju posljedice – suspenzija – kazao je Katnić.

je postojao niz godina, sigurno i deset ili dvadeset godina. Nikada ranije nije bilo ovakvih zapljena – kazao je on. Za Katnića je zabrinjavajući podatak i što su većina pripadnika ovih kriminalnih grupa crnogorski državljani. Iz tog razloga, prema njegovim riječima, neophodno je da se ovom problematikom pozabave sve državne strukture u Crnoj Gori. On je kazao da je u Crnoj Gori procesuiranio oko 35 kriminalnih grupa, što je nezapamćeno i nije evidentirano ni u mnogo većim državama. Katnić je ukazao i na činjenicu da ove kriminalne organizacije ne prezaju od vršenja i najtežih krivičnih djela, teških ubistava. Odgovarajući na pitanje novinara, Katnić je kazao da količina i tip droge koja je zaplijenjena u portugalskoj luci Porto nije bilo moguće da se proizvede, a potom transportuje sa lokacije kao što je Južna Amerika u Evropu bez ozbiljnih a i dugotrajnih aktivnosti više kriminalnih organizacija.

ŠVERC DROGE I PRANJE NOVCA

- Ova kriminalna grupa nije bila samo povezana sa onima koje se bave švercom droge već i sa grupama koje se bave pranjem novca. Cilj svega je zarada koja treba da se uvede u regularne tokove, a što dovodi do stvaranja moći i uticaja na vladajuće strukture, političke i društvene

Ponovo raspisana potjernica za Džozefom Asadom Bivši agent američke tajne službe CIA Džozef Asad još nije saslušavan u Specijalnom tužilaštvu i za njim je ponovo raspisana potjernica, saopštio je Milivoje Katnić. -Asad je dao izjavu preko svog evropskog advokata i obećao da će doći u Crnu Goru. Mi imamo tu izjavu u kojoj je saopštio sve što je nas interesovalo i što mi mislimo da je istina. Ukinuli smo potjernicu, jer je on pismeno obećao da će doći. Ali kako nije održao riječ ponovo smo tražili da se raspiše potjernica za njim –

pojasnio je Katnić. On je ustvrdio da je nesporno utvrđeno da su Asad i njegova ekipa za aktivnosti u Crnoj Gori dobile dva miliona eura. -Imamo od koga, kako, đe, i poslije kojih sastanaka. Sve je to elektronski zabilježeno – dodao je Katnić. Istakao je da u ovom slučaju ima dosta činjenica koje nijesu kredibilne za sud ali jesu za istoriju i najavio da će te nekredibilne dokaze objediniti u knjizi. Katnić je naveo da je crnogorskim istražnim organima nedo-

činioce. Upravo zbog toga su naše aktivnosti i usmjerene na oduzimanje sredstava stečenih kriminalom – kazao je Katnić. On je pojasnio da se novac stečen kriminalom ne drži na računima u Crnoj Gori već u inostranstvu, na računima povezanih pravnih lica, a potom male količine novca se ubacuju u Crnu Goru i zemlje u regionu. Katnić je saopštio da Tužilaštvo ispituje koliko je kriminalna organizacija čiji su pripadnici uhapšeni prekjuče unijela prljavog novca u Crnu Goru. - Pratimo i utvrđujemo imovinu ovih pojedinaca i sa njima povezanih osoba. Ne možemo utvrditi tačnu cifru, jer se taj novac preko inostranih računa pozajmljuje crnogorskim firmama i kroz te pozajmice se pere novac. Istražujemo da li se te pozajmice vraćaju. Imamo iskustvo u predmetu Atlas banke gdje su pozajmljene stotine miliona eura koje nikada nijesu vraćane – kazao je on. Prema ocjeni Katnića „ugrožavanje Crne Gore započela je budvanska grupa sa zloupotrebama službenog položaja, a nastavljeno je u vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine.“ Posljednji udarac na Crnu Goru se prema negovim riječima ogleda kroz razaranje bankarskog sistema. - Bezrezervna reakcija SDT-a izazvala je politički zemljotres protiv mene, ali nećemo uzmaći ni korak – zaključio je Katnić. Bojana ROBOVIĆ stupan i Ananije Nikić koji je navodno uhapšen u Rusiji. - Nikić je veoma važna osoba ove duboke nacionalističke Rusije i mi smo to dokazali. Osim Nikića, tražili smo saslušanje i Šišmakova i Rusija nam je dala odgovor prema kojem ih ne mogu saslušati pozivajući se na dogovor između Rusije i Jugoslavije iz 50-ih godina. Prema tom dogovoru mogu da ne pruže međunarodnu pravnu pomoć ako bi to dovelo do ugrožavanja bezbjednosti države, odnosno saslušanje Eduarda Šišmakova i Nikića dovelo bi do ugrožavanja bezbjednosti velike Rusije. To je dovoljno, ko hoće da čuje – kazao je Katnić.

Radisav Stanišić ispred tužilaštva

Bulatovića dovode u vezu sa kavačkom kriminalnom grupom. Vidoje i Radisav Stanišić su u više navrata bili na stupcima crne hronike i hapšeni su nekoliko puta. Radisav je hapšen zbog iznude. Vidoje Stanišić je odlukom Apelacionog suda pravosnažno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora zbog učešća u kriminalnom udruženju. On se teretio da je sa još šest osoba učestvovao u računarskoj prevari. Sedmočlana grupa je pravosnažno osuđena na ukupno11 godina zatvora jer su sa bankarskih računa nekoliko stranih državljana skinuli skoro milion eura. Na čelu grupe, prema navodima optužnice, bili su Miloš Čujović i Nikola Marković. Stanišiću se sudilo i za incident na bazenu Sportskog centra u Podgorici zbog nasilničkog ponašanja. On i još trojica njegovih sugrađana teretili su se za prebijanje tri osobe. Hapšen je zbog sumnje da je sa još jednom osobom pokušao da reketira vlasnika podgoričkog restorana ,,Garden“. Takođe, Vidoju Stanišiću se sudilo i za učešće u napadu na maloljetnog sina lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića. On i još pet osoba osuđeni su na ukupno četiri godine i četiri mjeseca zatvora jer su u lokalu „Velvet“ napali policajce. Vidoje Stanišić je dobio deset mjeseci zatvora. A. R.

PODGORICA – Policija traga za Radisavom Giletom Stanišićem iz Podgorice zbog sumnje da je učestvovao u ranjavanju sugrađanina Igora Krstovića krajem januara u Zeti. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji raspolažu određenim saznanjima koja ukazuju da je Stanišić bio dio grupe koja je odgovorna za napad na Krstovića. Njegov brat Vidoje uhapšen je krajem februara zbog osnovane sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Igora Krstovića, koji je 28. januara teško ranjen u Zeti, dok je bio u svom vozilu. Osim Stanišića u ovoj istrazi uhapšen je i Dragiša Bulatović protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo donijelo naredbu o sprovođenju istrage. Njega istra-

žitelji sumnjiče za pokušaj ubistva putem pomaganja. Na Krstovića su napadači ispalili skoro trideset hitaca iz vatrenog oružja. Njega bezbjednosne službe povezuju sa „škaljarskim klanom“ i donedavno se liječio u Hanoveru ali je bolnicu u tom gradu morao da napusti jer je njegov boravak na Medicinskom univerzitetu, prema ocjeni nadležnih bezbjednosnih organa, predstavljao prijetnju javnoj sigurnosti i redu. Krstović je prevezen u Tursku na liječenje. Još na početku istrage, istražitelji su tvrdili da je napad na Krstovića nastavak obračuna dvije zavađene kotorske grupe. Operativna saznanja istražitelja, kao i ostali dokazi ukazuju da je Krstović blizak škaljarskom klanu, dok braću Stanišić i

Proces protiv suspendovanog tužioca optuženog za zelenaštvo

Odgođeno suđenje za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića na Cetinju Dr. M.

Poslanici drže tužilaštvo tri godine u vanrednoj situaciji

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je juče da je spriječena likvidacija jedne osobe. Uprkos interesovanju novinara za ovaj slučaj on nije želio da saopšti više detalja. -Ono što mogu reći u ovom trenutku je da smo produžili jedan život za jedan dan kazao je Katnić. Prema saznanjima Pobjede, pravovremenom akcijom tužilaštva i policije, spriječena je likvidacija osobe u jednom primorskom gradu. Istražitelji su zatekli nekoliko osoba u pripremanju izvršenja teškog krivičnog djela. Slučaj je u rukama specijalnog tužioca i radi se na otkrivanju i identifikovanju svih članove ove kriminalne grupe.

Potraga za Radisavom Stanišićem zbog napada na Igora Krstovića Dr. M.

na plaćali iljada eura, o 50.000

Pripremali likvidaciju u primorskom gradu

Postupak protiv Radonjića zatvoren za javnost KOTOR – Sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Miomirka Tešić odlučila je juče da se postupak protiv Gruja Radonjića, optuženog za zelenaštvo, zatvori za javnost. Ovakva odluka uslijedila je nakon što je advokat Mitar Mugoša, koji zastupa Radonjića na pretresu u utorak tražio da se isključi javnost dok se preslušaju razgovori snimljeni mjerama tajnog nadzora. Radonjić se zajedno sa Nikolom Pajovićem i Aleksandrom Đurapčević tereti za zelenaštvo. Oštećeni u ovom postupku je vlasnik podgoričke firme „Montenegro prevoz Pejović“ Danilo Pejović. Svi optuženi ranije su negirali krivicu i ostali pri svim navodima datim pred Specijalnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Radonjić je osim što se zakleo u Boga i svoje najmilije da nije učinio nijednu radnju koja mu se optužnicom stavlja na teret. - Kunem se u Boga i sve svoje najmilije, kao čovjek i profesionalac, da nijesam učinio nijednu radnju koja mi se optužnicom stavlja na teret, a koja predstavlja obilježja krivičnog djela - kazao je Radonjić. M.L. – Iv.K.

Sa privođenja Aleksandra Konatara

Vještakinja nije došla zbog bolesti PODGORICA – Suđenje Aleksandru Konataru, optuženom da je prilikom pljačke kladionice ubio košarkaša Ljuba Jovanovića 30. juna 2011. godine juče je odgođeno za 15. april. Proces je odgođen jer je vještakinja Dragana Čukić sud obavijestila da zbog bolesti ne može prisustvovati suđenju. U ovom predmetu sudi se i Ni-

koli Vuletiću zbog razbojništva. Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura. Suđenje se nastavlja 11. marta. M. L.

Odluka Suda za prekršaje u Budvi

Mladić dobio 15 dana zatvora ULCINJ – L. E. ( 21) iz Bara kažnjen je sa 15 dana zatvora jer se nije zaustavio na znak policije. Odluku je odnio sudija Suda za prekršaje u Budvi - odjeljenja

u Ulcinj Feriz Ćeranić. Kako je saopšteno iz budvanskog suda L. E. je počinio prekršaj iz člana 317a stav 1 tačka 2 Zakona o bezbjednosi saobraćaja na putevima. M.L.

14 Crnom Gorom

Četvrtak, 12. mart 2020.

HERcEg NOVI: Insekti desetkovali javne zelene površine

Palme ne njišu grane, sve je manje i agruma Pitanje je može li se Herceg Novi više nazivati gradom zelenila. Jedine velike površine koje su ostale pod zelenilom kao cjelina i koje su sačuvane nalaze se u okviru hotelskih kompleksa i Instituta Igalo – kaže inžinjerka hortikulture Milica Berberović

Oboljelo 90 odsto citrusa Od oko 11.000 stabala agruma u hercegnovskoj opštini više od 90 odsto napala je vrsta štitastog moljca, a još nije pronađen pouzdan lijek protiv te pošasti. Štitasti moljac pored citrusa napada više od 70 biljnih vrsta kao što su, kruške, japanske jabuke, vinova loza, lovor. Nije opasan po ljude, jer se mogu koristiti plodovi voćke čije je listove napala ta štetočina.

gUBI STATUS gRADA ZELENILA: Herceg Novi

HERCEG NOVI – Crveni surlaš, štitasti moljac, bolest šimšira značajno su uticali da se lice Herceg Novog, koji je prepoznat kao grad zelenila, značajno promijeni posljednjih nekoliko godina. Surlaš je desetkovao fond palmi, štitasti moljac je napao više od 90 odsto stabala agruma, a moljac uništio velike grmove šimšira u gradu.

ZAMJENA

Inženjerka hortikulture Milica Berberović kaže da se moramo navikavati na nove vizure i razmišljati koje biljne vrste zasaditi umjesto stabala koja su posječena. Smatra da su to biljke čije je ovo prirodno stanište poput primorskog bora, masline, rogača. Ističe i da je u Herceg Novom sve manje javnih zelenih površina te da je pitanje koliko se on

može nazivati gradom zelenila. - U samom Herceg Novom je 1,7 odsto javnih zelenih površina što je poražavajuće, u Igalu 1,43 odsto, u Zelenici 0,66, a Bijeloj na području do magistrale 0,04 odsto. Tamo ima samo jedan javni park kod Doma kulture. Jedine velike površine koje su ostale pod zelenilom kao cjelina i koje su sačuvane su u okviru hotelskih kompleksa i Instituta Igalo. Postoji i opštinska odluka po kojoj smo obavezni

da zaštitimo zelenilo, imamo mjere koje se propisuju, ali nažalost u praksi je to sve drugačije – kazala je Berberović.

ZARAZA

Ona objašnjava da su na smanjenje zelenog fonda uticale razne štetočine koje su širile zarazu, ali i prekomjerna gradnja, na koju se može uticati. - Nekada nismo mogli zamisliti grad bez palmi, naročito ovih feniks koje su bile ukras.

Sve ih je manje. Palmin surlaš je insekt koji je uvezen, možda ne bi mogli spriječiti njegov dolazak u Crnu Goru, na Mediteran uopšte, nema neprijetalje koji bi ga ograničavali u njegovom širenju, nema ni dobrog preparata koji bi spriječio njegovo širenje. Agrumi su ugroženi duže vrijeme. Mi smo gajili narandže ne samo zbog komercijalne koristi već i zbog ukrasa. Svako dvorište je imalo nekoliko stabala narandže, limuna, sada ih je jako malo. Moje komšije, na primjer, nemaju više nijedno stablo narandže, a bila su stara 50, 60, 100 godina. To je druga vrsta bolesti, imali smo i bolest šimšira koja je uništila velike grmove šimšira, po dva-tri metra. Mijenja se naša vegetacija i ukupna slika grada – ocijenila je Berberović. Ž. K.

Posječene i tri „Jadranove“ palme Tri od sedam trofejnih palmi, zasađenih 1959. godine na hercegnovskom Škveru, u čast sedam igrača PVK Jadran, koji su godinu ranije osvojili šampionsku titulu Jugoslavije, načete crvenim palminin surlašem, nedavno su uklonjene. Predsjednik Skupštine kluba Boro Mrače-

TIVAT: Podrška sportu iz budžeta grada

BIJELO POLJE: Gerontodomaćice prešle pod okrilje Crvenog krsta

vić kaže da je izvjesno da će i četiri preostale biti posječene. Zbog posebne simbolike koju su imale, apeluje na Opštinu Herceg Novi, da po uzoru na ostale gradove, zasadi palme na mjestu uklonjenih. Navodi da su one 61 godinu bile simboli grada i sve one koje vole Jadran i Škver.

BIĆE DESNA RUKA NEMOĆNIMA: Sastanak sa gerontodomaćicama

Brinu o 150 sugrađana BIJELO POLJE - Gerontodomaćice, njih 15 koje su pomagale starim osobama posredstvom Centra za socijalni rad, od 1. marta rade pod okriljem Crvenog krsta. Sekretar opštinske organizacije Crvenog krsta Zoran Rudić kaže da je ta humanitarna organizacija licencirana za vršenje i pružanje različitih vrsta pomoći, pa i pomoći u kući starijm osobama. Kordinator u Crvenom krstu Mašan Živković kazao je da su spremno dočekali uključivanje u projekat. - Gerontodomaćice će posjeći-

vati 150 korisnika i pomagati im pri nabavci hrane, pripremi obroka, kretanju, održavanju lične i higijene prostora, grijanju, nabavci štampe i knjiga, plaćanju računa, a posredovaće u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana, uređaja za domaćinstvo, nabavku ljekova i odlazak kod ljekara. Koristiće pametne telefone, što će olakšati njihovu komunikaciju sa korisnikom usluga. Takođe, imaće čipove kojima će čekirati završene obaveze u domaćinstvu, te ćemo tako pratiti rad domaćica i stanje korisnika usluge - istakao je Živković. B. Č.

PLJEVLJA: FK Breznica dobilo saglasnost Opštine

Postaviće balon halu na Stražici

PLJEVLJA – Sekretarijat za uređenje prostora odobrio je Fudbalskom klubu Breznica postavljanje sportske balon hale na parceli 1.125 m2. Odobrenje, navedeno je na sajtu opštine, važi pet godina. - FK Breznica je oslobođen plaćanja zakupa za zemljište i za komunalno opremanje. Klub je obavezan da u slučaju privođenja namjeni lokacije po važećem DUP-u „Stražica“ ustupljeno zemljište vrati opštini prije isteka roka – piše u saopštenju. S. M.

BIJELO POLJE: ,,Naučna ekspedicija“ stigla u Gimnaziju ,,Miloje Dobrašinović“

Za 37 klubova O nauci na zanimljiv način 400.000 eura

TIVAT – Opštinskim budžetom za tekuću godinu predviđeno je da se rad sportskih klubova podrži sa 400.000 eura. Sekretarijat za mlade i sport donio je odluku da sa 317.100 eura sufinansira rad 37 sportskih organizacija, dok će ostala sredstva biti raspoređena u skladu sa Odlukom o finansiranju sporta. Najviše sredstava, 120.000 eura dodijeljeno je Fudbalskom klubu Arsenal, a najmanje, po 500 eura, dobili su Sportsko rekreativno društvo Atleta i Ženski kuglaški klub Mornar.

RK Partizan dobio je 50.000, KK Teodo 30.000, a Jedriličarski klub Delfin 20.000 eura. Aikido klub Tivat i Džudo klub Tivat dobili su po 9.000, stonoteniseri istoimenog kluba 6.000, po 5.000 eura dobili su šahisti Mimoze, karatisti Mavašija, KK klub Pro basket i ŽRK Tivat, a 4.000 eura pripalo je Golf klubu „Knjaginja Milica“. Školskosportska društva „Drago Milović“ i Mladost dobili su po 2.500 eura. Predsjednik opštine Siniša Kusovac uskoro će sa predstavnicima klubova potpisati ugovor o korišćenju sredstava. S. K.

BIJELO POLJE - Ministarstvo nauke i nevladine organizacije Prona, Montenegro Robotics, Energeko, Politehnika i Informa predstavili su uzbudljiv svijet nauke đacima Gimnazije ,,Miloje Dobrašinović“ kroz projekat ,,Naučna ekspedicija“.

Pored radionica robotike i interaktivih predavanja o zelenoj energiji i tehnologijama koje unapređuju i čuvaju životnu sredinu, prikazana je i izložba ,,Upoznajte nobelovce“ na kojoj su predstavljeni dobitnici najprestižnije nagrade iz fizike, hemije i ekonomskih nauka. Portparolka Ministarstva nauke Dragana Vukotić kazala je

ZANIMLJIVA I KORISNA NAUKA: Ekspedicija u Bijelom Polju

da je cilj ,,Naučne ekspedicije“ da približi i predstavi nauku na zanimljiviji način osnovcima i srednjoškolcima. -Oni će imati priliku da se upoznaju o onom šta nauka, inovacije i tehnologija nude iz fizi-

ke, matematike, astronomije, hemije i biologije. Takođe ćemo ih uvesti u svijet robotike, govorićemo o zelenoj energiji, korišćenju energije iz oblasti obnovljivih izvora energije kroz praktične primjere, a

pružićemo im šansu da nauče nešto više o mikrokontrolerima i mikroračunarima - objasnila je Vukotić. Ona je dodala da učenici kroz predavanja u školi stiču teorijska saznanja, te da je zato projekat fokusairan na praktični rad. - Zaista nam je cilj da ih zainteresujemo za nauku, da im pokažamo da nauka nije bauk, već dio našeg svakodnevnog života - kazala je Vukotić. Direktor Gimnazije Nebojša Rovčanin kazao je da izvođenje eksperimenata može poslužiti djeci da se bliže informišu o nauci i steknu znanja i vještine koje će moći da primijene i u školi, jer imaju opremljene laboratorije za fiziku, hemiju, biologiju. B. Č.

Crnom Gorom

Četvrtak, 12. mart 2020.

Odbor za turizam održao konstitutivno saslušanje o revitalizaciji uvale Valdanos

Za hitnu zaštitu maslinade neophodno 300.000 eura

Predloženo je formiranje koordinacionog tima koji bi brinuo o Valdanosu, a u koji su dobrodošli svi koji mogu da pomognu u hitnom preduzimanju mjera jer nema vremena za čekanje. Vojska će učestvovati u otvaranju puteva kroz maslinjake da bi se u slučaju da zatreba, moglo intervenisati PODGORICA – Skupštinski odbor za turizam, prostorno planiranje i poljoprivredu predložio je da se formira koordinacioni tim za preduzimanje hitnih mjera za zaštitu maslinade u uvali Valdanos od eventualnog požara koje podrazumijevanju, između, ostalog krčenje puteva kako bi se moglo intervenisati.

Do kraja februara niklo 13 ,,divljih“ objekata Akteri saslušanja su saglasni da inspekcijske službe treba da pojačaju nadzor jer je na tom području do kraja februara, odnosno posjete delegacije Odbora toj maslinadi registrovano 13 nelegalnih objekata i da su vlasnici procesuirani. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su kazali da je nakon posjete započeta gradnja, a iz MORT-a podsjetili da je u tom području zabranjena gradnja i sječa maslina.

To je jedan od zaključaka konstitutivnog saslušanja na temu „Praćenje realizacije zaključaka sa konsultativnog saslušanja na temu: Revitalizacija i zaštita maslinade i uvale Valdanos“ u kojoj se nalazi 74 hiljade maslina, a neke su stare i 2.000 godina.

PUTEVI

U koordinacionom tijelu, kojim će rukovoditi predsjednik ulcinjske opštine Ljoro Nrekić će biti predstavnici Ministarstva poljopriverede, turizma, odbrane, Morskog dobra, Uprave javnih radova, ali i drugih institucija koje mogu da pomognu. Predstavnici Ministarstva odbrane su juče najavili da će se vojska uključiti da pomogne mehanizacijom za raskrčenje maslinade i otvaranja puteva kroz nju da bi se u slučaju da zatreba moglo prići za intervenciju. Predsjednik Odbora i poslanik DPS-a dr Petar Ivanović je kazao da su u koordinacioni tim dobrodošli svi koji mogu da pomognu u hitnom preduzimanju mjera jer nema vremena za čekanje. - Za potpunu revitalizaciuju maslinade treba milion eura,

BISER CRNE GORE: Valdanos

74 hiljade stabala maslina ima u uvali Valdanos, neka su stara 2.000 godina

NEMA VREMENA ZA ČEKANJE: Sa sastanka

ali procjene govore da bi hitne mjere mogle da se završe za 300 hiljada eura – kazao je Ivanović. Odbor je pozvao Ministarstvo turizma da dostavi plan turističke valorizacije na ovom području, a Ministarstvo poljoprivrede plan o ekonom-

BUdVA: Projekat Kancelarije za evropske integracije i UNDP-a

Završen popis javne rasvjete, predstoji rekonstrukcija BUDVA – Lokalna uprava realizuje projekat u okviru kojeg će utvrditi stanje javne rasvjete. Kako je saopšteno na sajtu Opštine, riječ je poslu koji sprovodi Kancelarija za evropske integracije u saradnji sa Sekreterijatom za stambeno-komunalne poslove uz tehničku podršku UNDP-a. - Do sada je izvršena analiza utroška električne energije, predočene su nepravilnosti i data je preporuka za optimizaciju potrošnje i modernizaciju javne rasvjete - navedeno je u saopštenju. Takođe navode da je kroz projekat prvi put poslije 20 godina detaljno snimljeno stanje javne rasvjete. - Dobijeni podaci će poslužiti za kompletnu rekonstrukciju javne rasvjete. Očekujemo da donese značajne uštede, smanji emisiju ugljen-dioksida i izdatke iz budžeta opštine– navedeno je u saopštenju. S. P.

skoj valorizaciji. Rok da se naprave ovi planovi je šest mjeseci.

PROJEKAT

Iz Ministarstva poljoprivrede su najavili da će uskoro objaviti projekat zaštite maslina, ali i kazali da će biti riješeno i

na koji način će se riješiti zahtjev za pravljenje strategije razvoja ove objasti. Predstavnici inspekcije su potvrdili da je veliki rizik od požara i da se mora brzo reagovati. - Moramo naći novac i spasiti ovo crnogorsko kulturno blago – kazali su. Predsjednik opštine Ljoro Nrekić je kazao da je u maslinadi stanje loše i podsjetio da

su oni na posebni račun za preduzimanje hitnih mjera uplatiti 30 hiljada eura. I on smatra da je neophodna brza reakcija. Poslanica DPS-a Ana Niković je ocijenila da stanje u maslinadi ne služi na čast nikom. I njena koleginica Sanja Pavićević kaže da se trebalo davno reagovati. Poslanik DPS-a Mirsad Murić smatra da novac za trajno zbrinjavanje maslinade treba tražiti i od EU. Poslanik Force Genci Nimanbegu je kazao da je veliki problem to što nema strategije razvoja maslinarstva, ali i upozorio da inspekcijski nadzor treba da bude jači. M. P. M.

MOJKOVAC

Stipendije za 26 studenata MOJKOVAC - Komisija za dodjelu stipendija za školsku 2019/2020. godinu utvrdila je rang listu visokoškolaca koji će finansijski podržati grad. Kako je navedeno na sajtu Opštine stipendije su dobili Bojana Vlaović, Emilija Stanić (Prirodno matematički fakultet), Vukan Fuštić, Andrija Peruničić (Elektrotehnički fakultet), Bojana Zejak (Poljoprivredni fakultet), Maja Mijović, Ksenija Ljujić (Pravni fakultet), Milica Peruničić, Stefan Fuštić, Danijela Stanić, Aleksandar Jovanović (Ekonomski fakultet), Mladen Delić (Filozofski fakultet), Jelena Grujić, Aleksa Pantović, Miljana Drobnjak (Medicinski fakultet), Nevena Ljujić, Jovana Strunjaš (Građevinski fakultet), Dragan Barać (Mašinski fakultet), Jelena Anđelić, Anđela Smolović (Turizam i hotelijerstvo), Ksenija Baltić (Učiteljski fakultet), Jelena Konjević (Fakultet političkih nauka), Anica Kosović (Fakultet primijenjene fizioterapije), Kristijan Sošić (Saobraćajni fakultet), Ksenija Vukićević (Geodezija) i Katarina Kosović (Psihologija). Prigovori na rang listu mogu se D.N. podnijeti do 14. marta.

PEtNJICA

Partijama iz budžeta 12.000 eura PETNJICA - Iz budžeta grada za rad političkih partija namijenjeno je 12.000 eura. Kako je navedeno u dokumentu objavljenom na sajtu opštine, novac će se rasporediti političkim strankama na osnovu dobijenih mandata. Tako će DPS će dobiti 6.593 eura, BS 1.949, SD 1.329, a BDZ, SDP, Dem. CG po 709 eura. K.N.

KOlAšIN: Radnici i mehanizacija Komunalnog u velikom spremanju grada

Biće među najčistijim gradovima u Crnoj Gori KOLAŠIN – Radnici Komunalnog rade punom parom na uređenju grada. Naruku im ide lijepo vrijeme. Direktor preduzeća Milivoje Bulatović, kaže kako će dati sve od sebe da grad zablista. - Napravili smo plan o detaljnom čišćenju grada, posao će trajati do turističke sezone. Za početak smo locirali najkritičnije tačke, lokacije koje su godinama bile zapuštene. Tako smo počeli sa uređenjem ulice koja vodi od Vatrogasnog prema Starom pazarištu. Kolovoz je bio potpuno zapušten, trava i rastinje su ga bukvalno prepolovili pa je od šest metara širine, samo polovina bila prirodna. Takođe, počeli smo čišćenje zelene površine koja vodi od zgrade Suda do vrtića. Radi se o površini na koju „gleda“ priključni put budućem autoputu ka Podgorici i koja adekvat-

no tome treba da bude uređena kazao je Bulatović. On ističe da kao partneri turističkoj privredi i uopšte građanima Kolašina, imaju obavezu da inače čisti Kolašin, bude još čistiji. Da bi se ta obaveza ispunila mobilisani su radnici a preduzeće obnavlja i dopunjava mehanizaciju. - Kupili smo priključak za „bob cat“ mašinu koja će služiti za čišćenje javnih površina. Time ćemo biti i efikasniji i uspješniji. Trebaće nam manje vremena da „uglancamo“ ulice, biće još čistije. Proširili smo redovni plan čišćenja na neke djelove grada koji do sada nijesu bili njime obuhvaćeni. Cilj nam je da sa radnicima i mehanizacijom, stignemo gdje nas do sada nije bilo. Sa jasnim ciljem da sa svoje strane „pomognemo“ turistički imidž Kolašina i da naš grad bude među najčistijim u Crnoj Gori - najavio je Dr.D. Bulatović.

PROlJEĆNO UREĐENJE: Radovi u Kolašinu

16 Crnom Gorom CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

Četvrtak, 12. mart 2020.

NIKŠIĆ: Počela sanacija klizišta kod kuće Ivanovića u Liverovićima

Isključenja u 17 opština PODGORICA – Cedis nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom. Bar: od 6 do 9 h Ostros; od 9 do 17:30 h Dabezići; od 8 do 15 h Bištine - Dubrava II, Vučkovići, Boškovići, Sušara, Liše potok, Grabovik, Đurmani, Zagrađe, Drina Kamenolom, Velji Grad i Crni rt; od 8 do 16 h Brkanovići, Pečurice, Grdovići, Velje Selo, Kunje, Karastani, Duške, Mala Gorana, Nikezići, Velja Gorana, Pelinkovići, Metanovići i Kovačevići. Berane: od 7:30 do 17:30 h Kurikuće; od 9 do 14:30 h Zagorje, Donje Luge; od 9 do 14:30 h Babino; od 7:30 do 17 h Kurikuće. Bijelo Polje: od 7:30 do 17:30 h Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja i Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska; od 10 do 16 h trafo-reon Gornja Lipnica, Brajkovac, izvod Žuber, Pašića Polje; od 10 do 16 h trafo-Reon Kruševo; od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 10 do 16 h trafo-reon Donja Lipnica, Loznice; od 7:30 do 17 h Pećarska; Pašića Polje. Budva: od 9 do 15 h Bačvice, Buljarica i Golubovići. Cetinje: od 8 do 17:30 h Zagrablje, Savatrans, Kasomi, Romi i Konak Muhadinovića (kratkotrajna isključenja), Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, Golijani, Ugnji, Očinići, Borišići, Očinića Poljane, Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Ž.Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda; od 9 do 16 h Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Kopito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane; od 8 do 17 h Prisoja i Ubli; od 7:30 do 17:30 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje. Danilovgrad: od 7:30 do 17:30 h Ćurilac, Grlić, Bjelousi, Šimšić, Kopito Petrovića, GSI, ZIP, dio Lazina, Tomaševići, Begovine, Grude, Vinarija Ravil, Donji Zagarač, Lazarev Krst, Bandići, Malenza i Đeđezi (do 30 min.), Jabuke, Donji Zagarač, Čelebić, Povrhpoljina, Gornji Zagarač i Markovina, Gruda, Malenza i Braćani; od 8 do 15 h Slatina, Komunice i privatna preduzeća: Pirela, ,,Rakočević“, ,,Čakarević“, Klin maks i Darkvud, Donji Zagarač. Herceg Novi: od 9 do 17 h Baošići; od 8 do 15 h Kameno; od 9 do 13 h Đenov ići. Kolašin: od 8 do 14 h trafo-reon Plana; od 8 do 15 h trafo-reon Bar. Kotor: od 8 do 17 h Krivošije; od 9 do 13 h Orahovac; od 9 do 14 h Dobrota – Peani, uz Donji put; od 9 do 14 h Stari grad, Pomorski muzej, Pjaca od muzeja, Pjaca od mlijeka, oko Karampane; od 8 do 17 h Od otvorenog bazena prema Do-

broti uz Donji put, prema Zlatnim Njivama uz magistralu; od 8 do 8:30 h Benovo, potrošači u blizini Jugopetrola, TC Kamelija; od 8:30 do 9 h Tabačina, Zlatne Njive. Mojkovac: od 9 do 13 h traforeoni: Ćetkovići, Donje selo, Podbišće, Gornje Polje, Feratovo Polje, Gacka, Kovijanići, Kraljevo kolo, Štitarica, Asvaltna baza, Biogradsko jezero. Nikšić: od 7:50 do 17 h Rokoči, Rojevići, Osječenica; od 7:30 do 17 h Trešnjevo; od 8 do 15:30 h Ul. Nikole Tesle, Staro Pazarište, Ul. Serdara Šćepana; od 7:30 do 17:30 h Kuta; od 10 do 14 h Ul. Vuka Karadžića, dio Rubeža, Grahovo, STS Rokoci 1 i 2, Zakurljaj, Rojevici i Osječenica. Plav: od 9 do 14:30 h Ul. Jezerska i Ribarska, Hala; od 10 do 12 h Ul. Racina, Meterizi, Ulica maršala Tita i centar grada. Pljevlja: od 9 do 13 h korisnici sa trafo-stanice Klačar; od 9 do 14 h Otilovići; od 8 do 10 h Ul. Nemanjina, Zagrebačka, S. Samardžića, V. Samardžića, dio Ul. Njegoševe, 29. novembra, Drvarske, OŠ ,,Salko Aljković“, zgrade Obnove, zgrada GM1 i GM2, GM3, GM5 - svi ulazi, Ul. Miša Cvetkovića, Iva Andrića, dio Ul. Lovćenske, GM6, GM7, GM8, ulice Drvarska, Vardarska, Lovćenska, kapela Ravni, Vojna fabrika, zgrada TE, Bboračka, Kralja Petra, Vase Čarapića, Iv. Milutinovića, SC Ada, Dom starih, Mila Peruničića, „Milet bašta“, Vuka Kneževića, dioVardarske, pijaca, hidrofor, Bolnica, Ul. Vojske Crne Gore, dio Ul. drvarske, Lovćenske, naselje Kamen, Ul. Marka Miljanova, Durmitorska, Premćanska, Kozaračka, Osmana Đikića, Novosadska, Bobovska, Gotovuška, Obilićeva, dio Ul. Volođine, naselje Kupusište, Bogiševac, pumpe za vodu za Bogiševac, Njegoševa, Meše Selimovića, Vase Čarapića, dio Manastirkske, Manastir Sv. Trojice, Mila Peruničića, Ivana Milutinovića, Sutjeska, Osmana Džikića, stara stanica policje, zgrade u Ul. kralja Petra i dio Ul. 29. novembra, opština Pljevlja, zgrada SDK, zgrade od Jalije prema Opštini, Ul. Boljanićka, 4. Sanđžačka, Kozaračka, dio Ul. Lovćenske, Nikole Pašića, naselje Brdo, dio Ul. Peđe Leovca, Bobovske, Durmitorska, Balibegovo brdo, Gagovića Imanje, Guke, Ul. Save Kovačevića, Bjelopoljska, Slobodana Sloba, Guke, Dolovi i Dragaševića imanje, dio ispod Hrama i dio Ul. Slobodana Dragaševića, Budvanska. Rožaje: od 9:30 do 14 h Grahovo; od 11 do 14 h Kalače, Đuranovića Luke, Bogaje, Skarepača, Bralići i Koljeno. Šavnik: od 9 do 11 h Dubrovsko; od 12 do 14 h Rudo Polje. Ulcinj: od 7:30 do 17:30 h Bratica, Mavrijan, Salč, Šišani, Krute, Kruče,Donja Bratica, Salč, Krute; od 8 do 18 h Krute i Donji Kosići; od 7:30 do 15 h Donji Kravari, Ambula, Štodra, Lisna Bori; od 8 do 15 h Đerane 2, Ul. ica D-1; od 6 do 9 h Vladimir sa okolinom; Velika plaža, Đerane, Donji i Gornji Štoj i Ada. Žabljak: od 9 do 16 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina – Kalja, Kovačka Dolina, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Pitomine – Blagota, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska. C. G.

Uklonili 300 kubika zemlje ZAUSTAVIĆE KLIZANJE TLA: Bager u Liverovićima

Zbog nepristupačnog terena napravili smo rampu kako bi lakše prišli klizištu. Ostalo nam je još da uradimo kosine kako bismo zaštitili imanje od daljeg klizanja zemljišta – kazao je Milinko Đurović, predstavnik opštine NIKŠIĆ – Opština je angažovala mašine, koje će sanirati klizište na imanju Vojislavke Ivanović u Liverovićima u Župi Nikšićkoj. Zemljište se usljed obilnih padavina pokrenulo prije deset dana, a juče se krenulo u sanaciju područja.

Prema riječima Milinka Đurovića, predstavnika lokalne uprave, na teren je upućen bager, koji uklanja zemlju i kamenje. - U Liverovićima je i hidrogeolog Zoran Međedović. Zbog nepristupačnog terena napravili smo rampu kako bi

BIJELO POLJE

Potpisali ugovor Aleksandar Kašćelan i David Makević

Za viši nivo socijalne pravde BIJELO POLJE – Lokalna samouprava ima izuzetnu saradnju sa Socijalnim savjetom čije odluke uvažava i sprovodi – rekao je predsjednik opštine Petar Smolović na sjednici tog tijela. On je podsjetio da su stabilizacijom i povećanjem prihoda, stvoreni uslovi za veća socijalna izdvajanja, pa su sredstva od ušteda u budžet usmjerili na socijalna davanja: naknade za novorođenčad, besplatne udžbenike za đake do 4. razreda i stipendije. Opština je, kazao je Smolović, dva puta smanjivala po pet posto plate funkcionerima, dok su u prošloj godini plate radnicima sa najmanjim zaradama uvećane 30 odsto. Sjednici je prisustvovao ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purešić. On je kazao kako su ustanovili praksu, da svi propisi, odluke i zakone koje kandiduju na sjednice Vlade, obavezno idu na Socijalni savjet. - Zato smo i važne zakone koji uređuju oblast radnih odnosa donijeli uz saglasnost svih u savjetu, a Zakon o radu usvojen bez prigovora i protesta. Očekujemo i nadamo se da će Zakon postići viši nivo socijalne pravde i da on bude pokretač pozitivnih promjena kojima će svi biti zadovoljni. Taj dokumnet ostavlja prostora za privredne zamahe i za dalji razvoj i nova zapošljavanja, ali unapređuje i prava zaposlenih – kazao je Purišić. B. Č.

lakše prišli klizištu. Do sredine dana smo uklonili oko 400 kubika materijala, a ostalo nam je još da uradimo kosine kako bismo zaštitili imanje od daljeg klizanja zemljišta – kazao je Đurović. Manji dio zemlje i kamenja pritisnuli su porodičnu kuću Vojislavke Iva-

nović, dok su podrum i sobe, koje su okrenute ka klizištu, p o p l av l j e n i ka d a s e t l o pokrenulo početkom marta. Dan kasnije predsjednik opštine Nikšić, Veselin Grbović je obećao pomoć porodici Ivanović u rješavanju problema. S. D.

Djeca Cetinja pjevaće i plesati u ritmu Evrope Mladi prijestonice na takmičenju trebalo bi, kroz pjesmu i ples da predstave svoj grad i jednu od evropskih zemalja, Izrael ili Australiju CETINJE - Gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan i izvršni direktor manifestacije „Crna Gora u ritmu Evrope“ David Makević potpisali su ugovor o učešću cetinjskih osnovaca i srednjoškolaca na tom muzičkom takmičenju, koje bi trebalo da bude organizovano početkom naredne godine u Podgorici. Mladi sa Cetinja na takmičenju trebalo bi, kroz pjesmu i ples da predstave svoj grad i jednu od evropskih zemalja, Izrael ili Australiju. Zamišljena kao Pjesma Evrope u malom, manifestacija će biti emitovana u programu Javnog servisa Radio Televizija Crne Gore. To je drugo učešće djece sa Cetinja u programu manifestacije „Crna Gora u ritmu Evrope“. Prvi put mladi Cetinjani i Cetinjanke u ovom programu učestvovali su 2017. godine.

PREDSTOJI AUDICIJA ZA TAKMIČARE: Kašćelan i Makević

„Ritam Evrope“ je najveće dječje muzičko takmičenje, koje ima tradiciju dužu od deset godina. Okuplja djecu osnovnog i srednjoškolskog uzrasta koja na završnoj manifestaciji izvode numeru na jeziku jedne od zemalja Evrope koju predstavljaju, odnosno na engleskom u slučaju Australije

ili hebrejskom ako predstavljaju Izrael. Priprema djece za finalni nastup traje šest meseci. Sekretarijat za kulturu, sport i mlade organizovaće audiciju za mališane sa Cetinja u svim osnovnim i srednjim školama u saradnji sa direktorima tih obrazovnih ustanova. C. G.

ULCINJ: Opština zaključila ugovor sa firmom Arch and Construction

Gradiće kanalizaciju u centru grada ULCINJ - Predsjednik Opštine Loro Nerkić i izvršni direktor firme Arch and Construction Kenan Derviši, potpisali su ugovor o izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže i atmosferske kanalizacije u Ulici br. 23, od kružnog toka u

centru grada do Kosovske ulice. Kako je navedeno na sajtu Opštine, izvođač se obavezuje da usluge završi za 30 dana od potpisivanja ugovora. Vrijednost projekta iznosi 1.754 eura. S. B.

Svijet

Četvrtak, 12. mart 2020.

Infekcija korona virusom proširila se na 114 država, broj zaraženih premašio 119.000

SZO proglasila pandemiju Zbog korona virusa otkazana konferencija o korona virusu Zbog ubrzanog širenja virusa kovid -19 njujorški Savjet za međunarodnu politiku otkazao je konferenciju pod nazivom „Poslovanje u vrijeme korona virusa“. Konferencija je trebalo da bude održana u petak. Savjet za međunarodnu politiku saopštio je da je odluka o otkazivanju skupa donijeta nakon što je otkazan i čitav niz drugih događaja koji su trebali da budu održani u Njujorku.

Duboko smo zabrinuti alarmantnim nivoima rasprostanjenosti zaraze i ozbiljnosti situacije. Stoga smo procijenili da se kovid-19 može okarakterisati kao pandemija – rekao je na konferenciji za medije u srijedu u Ženevi generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus ŽENEVA – Nakon što se infekcija novim tipom korona virusa kovid-19 proširila na 114 zemalja širom svijeta i prouzrokovala smrt više od 4.000 osoba, Svjetska zdravstvena organizacija saopštila

je, prvi put u srijedu, da izbijanje virusa vidi kao pandemiju, prenosi agencija Rojters. - Duboko smo zabrinuti alarmantnim nivoima rasprostranjenosti zaraze i ozbiljnosti situacije. Stoga smo

procijenili da se kovid-19 može okarakterisati kao pandemija – rekao je na konferenciji za medije u srijedu u Ženevi generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus. On je naveo i da je u protekle

Unicef upozorava na dezinformacije Unicef je juče upozorio da su se društvenim mrežama, onlajn i štampanim medijima pojavile lažne poruke o zaštiti od korona virusa koje se pripisuju toj organizaciji. - Pojavili su se savjeti da izbjegavanje sladole-

da i druge hladne hrane može da pomogne u sprečavanju nastanka bolesti, što je potpuno neistinito. Tvorcima takvih neistina šaljemo jednostavnu poruku: Prestanite - navedeno je u saopštenju Unicefa, prenosi RTS.

Ocjena predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana

Granice će biti otvorene sve dok EU ne ispuni obećanje

ANKARA - Turska će držati otvorene granice za migrante koji putuju ka Evropi dok Evropska unija ne ispuni očekivanja Ankare u vezi sa Sporazumom o migrantima iz 2016. godine, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Tokom izlaganja u parlamentu, Erdogan je poslanicima pokazao video-snimke prizora na grčkoj granici, optužujući bezbjednosne snage Grčke da se ponašaju poput nacista, jer koriste silu protiv migranata. - Nema razlike između ovih slika i onoga što su radili naci-

sti. Otvaranje vatre na nevine ljude, izlažući ih svim vrstama nehumanog postupanja, to je varvarstvo u punom smislu riječi - rekao je Erdogan. Najavio je i da će Turska uputiti svoje prijedloge EU prije samita tog bloka, 26. marta, prenosi Rojters.

dvije sedmice broj zaraženih van Kine porastao za čak 13 puta, dok je broj zahvaćenih zemalja utrostručen. Ukupan broj zaraženih osoba u svijetu premašio je 119.000, dok je od posljedica infekcije preminulo 4.350 ljudi. Vlasti Kine, u kojoj se virus prvi put javio, saopštile su da se situacija u toj zemlji značajno popravlja, zbog čega je u više gradova došlo do spuštanja nivoa vanrednog stanja i ublažavanja restrikcija kretanja. Kompanijama u Vuhanu, višemilionskom kineskom gradu koji se smatra epicentrom

MOSKVA – Ruska Duma usvojila je juče izmjene Ustava koje između ostalog predviđaju i ukidanje ograničenja broja predsjedničkih mandata, čime se šefu države Vladimiru Putinu omogućava da se, nakon isteka aktuelnog mandata 2024. godine, ponovo kandiduje za predsjednika. Poslanici Donjeg doma ruskog parlamenta su u trećem, posljednjem krugu glasanja, ustavne izmjene usvojili sa 383 glasa za i nijednim protiv. Od glasanja su bila uzdržana 43 poslanika. Duma je u utorak odobrila ustavni amandman koji je podnijela poslanica Ujedinjene Rusije Valentina Tereškova i koji predviđa ukidanje ograničenja broja predsjedničkih mandata. Izmjenama ustava, kako prenosi agencija Tas, proširuju se ovlašćenja predsjednika parlamenta i Ustavnog suda Rusije, dok se zvaničnicima zabranjuje posjedovanje državljan-

virusa, dan nakon posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga, dozvoljeno je da se vrate redovnim aktivnostima. Broj zaraženih u kontinentalnoj Kini, prema posljednjim podacima iznosi 80.778, a preminulih oko 3.000. Najteže pogođena zemlja nakon Kine je Italija u kojoj su do sada registrovane 12.462 zaražene osobe i 827 smrtnih slučajeva. Italijanska vlada u ponedjeljak je cijelu zemlju proglasila crvenom zonom i time ograničila kretanja, zabranila javna okupljanja i obustavila nastavu u svim školama i univerzitetima do 4. aprila. Nalogom vlade zatvoreni su i bioskopi, pozorišta, muzeji, a otakazani su i svi sportski događaji. Iran je juče prijavio 63 nova smrtna slučaja, čime je broj preminulih u toj zemlji porastao na 354. Iran se ovim smatra jednom od najteže pogođenih zemalja u svijetu, odmah nakon Kine i Italije. U Sloveniji je juče u samo dva sata registrovano 10 novih slučajeva infekcije, čime se ukupan broj zaraženih povećao na 57. Među zaraženima je i učiteljica jedne osnovne škole, zbog čega su vlasti naložile zatvaranje te obrazovne ustanove. I u Hrvatskoj je juče registrovan još jedan slučaj zaraze, pa ukupan bilans u toj zemlji iznosi 16 inficiranih osoba. Šest novih slučajeva zaraze

juče je prijavljeno i u Srbiji, čime je ukupan broj oboljelih porastao na 18. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, gdje ima sedam zaraženih osoba, juče je obustavljena nastava u svim školama i na univerzitetima. Prvi slučaj korona virusa, u međuvremenu, je registrovan i u Turskoj, dok je u Albaniji zabilježen prvi smrtni slučaj. Mađarska, u kojoj ima 13 registrovanih slučajeva zaraze, juče je proglasila stanje vanredne situacije na teritoriji cijele zemlje. Zabranjeni su javni skupovi u zatvorenom prostoru sa više od 100, kao i skupovi na otvorenom sa više od 500 osoba. Mađarska vlada procijenila je i da za sada nema potrebe za prekidanjem nastave u školama, jer taj dio populacije nije posebno ugrožen. Sa druge strane nastava na univerzitetima privremeno će biti obustavljena. Donešena je i odluka o zabrani ulaska u zemlju građanima Italije, Kine, Južne Koreje i Irana. I u Poljskoj, u kojoj je do sada registrovano 26 slučajeva infekcije novim tipom korona virusa, od danas pa u naredne dvije sedmice biće zatvorene sve škole, univerziteti, bioskopi, pozorišta i muzeji, prenosi Rojters. - U teškoj smo situaciji, ali na primjeru Italije vidimo da može biti i mnogo teže – izjavio je juče poljski premijer Mateuš Moravijecki.

Ruska Duma sa 383 glasa bez jednog protiv usvojila predložene ustavne izmjene

Vladimiru Putinu omogućeno da doživotno vlada

stva druge države. Putin (67), koji se na čelu Ruske Federacije nalazi više od 20 godina, u utorak

je podržao predloženi ustavni amandman o ograničenju broja predsjedničkih mandata. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

18 Marketing

Četvrtak, 12. mart 2020.

Hronika Podgorice 19

Četvrtak, 12. mart 2020.

Danas u gradu CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Izložba fotografija Brižit Lakomb ,,Cinema Portraits“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Galerija ,,Centar“ Izložba Darka Vučkovića ,,Meke forme“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Putari širom grada ugradili 2.695 zaštitnih elemenata u obliku ćiriličnog slova P

Stubići najefikasniji protiv parkiranja po trotoarima

D. MALIDŽAN

Osim što u velikoj mjeri ometaju pješake da se normalno kreću stazama koje su za njih namijenjene i što uništavaju zelene površine, ogroman broj parkiranih vozila na trotoarima i travnjacima predstavlja ružnu sliku saobraćajnog haosa u glavnom gradu Ekipe preduzeća Putevi na trotoarima uz kolovoze postavili su 2.695 zaštitnih metalnih elemenata u obliku ćiriličnog slova P. Na nekim mjestima njima su zamijenili stare betonske stubiće, ali ugrađivani su i na prometnijim trotoarima gdje do sada nije bilo zaštitnih elemenata.

ZAŠTITA

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360

Inače, na brojnim trotoarskim i zelenim površinama širom grada koje nijesu zaštićene stubićima, svakodnevno je parkiran veliki broj automobila. Osim što u velikoj mjeri ometaju pješake da se normalno kreću stazama koje su za njih namijenjene i što uništavaju zelene površine, ogroman broj parkiranih vozila na trotoarima i travnjacima predstavlja ružnu sliku saobraćajnog haosa u glavnom gradu. Iz preduzeća Putevi podsjećaju da je na inicijativu Glavnog gradskog arhitekte u novembru prošle godine urađen pilot projekat, kada su probni „P“ elementi ugrađeni na dvije lokacije - na Bulevaru Ivana Crnojevića i u Ulici Ivana Milutinovića (kod CEDIS-a). Kako se pilot projekat pokazao kao dobro rješenje, nakon toga počeli su fazno ugrađivanje tih elemenata na području glavnog grada, a po nalogu Sekretarijata za saobraćaj, uporedo i uklanjanje postojećih stubića.

,,P“ ELEMENTI

- Do sada smo na području glavnog grada ugradili 2.695 komada ,,P“ elemenata, čija vrijednost iznosi oko 68.700 eura. U Ulici Arsenija Boljevića ugrađeno je 155 elemenata, na Bulevaru Ivana Crnojevića 104, Bulevaru Stanka Dragojevića 409,

Detalj sa Bulevara Jovana Tomaševića

Uskoro postavljanje i u Ulici kralja Nikole

Sigurna zona za pješake

na kružnom toku u Donjoj Gorici 22 elementa, u Ulici Pera Šoća 22, na Bulevaru Jovana Tomaševića 470, u Ulici Svetozara Markovića 515, Balšića 97, Oktobarske revolucije 65, Bratstva i jedinstva 572, a na Bulevaru Stanka Dragojevića i mostu Milenijum 264 – navode iz Puteva, uz napomenu da su ,,P“

elementi ugrađivani i na lokacijama gdje prije toga nije bilo zaštitnih stubića. Navodeći da su se „P“ elementi pokazali efikasniji jer ih je teže uništiti ili otuđiti, iz Puteva najavljuju da je u planu njihovo postavljanje u ulicama 13. jula, Serdara Jola Piletića i Jovana Tomaševića. I. M.

Odgovarajući na pitanje kada će zaštitni elementi biti postavljeni u Ulici kralja Nikole na Zabjelu kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje na trotoarima, koje mu je postavljeno putem Fejsbuk stranice Glavnog grada, gradonačelnik Ivan Vuković je najavio da će to uskoro biti urađeno. - Zbog nesavjesnih vozača koji parkiraju automobile gdje stignu, službe ne znaju gdje prije da intervenišu. Stubići će biti postavljeni i na drugim lokacijama, pa i na toj. Na taj način ćemo koliko-toliko spriječiti parkiranje po trotoarima – poručio je Vuković.

Predstavnici Glavnog grada obišli štand Virjanka tepiha u Delta sitiju

Zadovoljni podrškom kreativnom preduzetništvu Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj i sekretar za preduzetništvo Kemal Grbović obišli su juče izložbeni štand Virjanka tepiha u šoping molu Delta siti, koji je u sklopu konkursa podrške kreativnom preduzetništvu nagrađen kao jedan od 12 najkreativnijih preduzetničkih poduhvata.

DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677 Posjeta štandu Virjanka tepiha

Predstavnici Glavnog grada zadovoljni su što je gradska uprava dala doprinos razvoju i promociji najkreativnijih preduzetničkih ideja, dodajući da će Glavni grad nastaviti da pruža podršku takvim i sličnim

projektima i stimuliše kreativnu energiju našeg grada. Pobjednici konkursa za kreativno preduzetništvo koji su realizovali Glavni grad, Delta siti i „Stratedžist“, tokom 2020. godine besplatno će dobiti centralni štand u Delti gdje će prezentovati i prodavati svoje proizvode. U cilju dalje podrške svi dobitnici imaju na raspolaganju i finansijski paket u iznosu od 2.000 eura, kao i komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju biznisa. Pored ateljea Virjanka, Digitalbee i Pletent-buba Factory, nagrađeni najkreativniji preduzetnici koji će se u Delti predstavlajti u narednim mjesecima su Shimppo, Irena Vuković, Studio Ribizla, Green Studio, Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina Mišljenović, Kokoro i Cegerica. Nj. B.

20 Kultura

Četvrtak, 12. mart 2020.

Predstava Lidije Dedović premijerno sjutra na sceni Studio Crnog

HERCEG NOVI - Izložba pod nazivom „Ljepote Crne Gore na dlanu“ namijenjena osobama sa oštećenim vidom u organizaciji biblioteke za slijepe Crne Gore biće otvorena večeras u 19 sati u prostorijama Gradskog muzeja „Mirko Komnenović“. Izložba je dio projekta Biblioteke za slijepe Crne Gore koji je podržao Savjet Evrope i Evropske komisije u Strazburu, u

sklopu programa „European Heritage Stories2“. Izložba obuhvata 23 kulturna, turistička i istorijska objekta znamenitosti Crne Gore u 3D formatu, koji su propraćeni audio vodičem, kao i kratkim tekstom na crnom tisku i na Brajevom pismu. To je prva takva izložba u našoj zemlji, gdje lica oštećenog vida i drugi zainteresovani mogu biti u prilici da dodirom dožive kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore. B. B.

Duvači i gudači na Cetinju i u Kolašinu PODGORICA - Koncert duvačkog i gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra biće održan večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju. Isti koncert biće održan i 18. marta u Centru za kulturu u Kolašinu. Duvački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra će interpretirati „Uvertiru“ iz operete „Slijepi miš“ Johana Štrausa II (u aranžmanu An-

dreasa N. Tarkmana) i „Persijsku svitu“, francuskog kompozitora Andrea Kaplea. Nakon ovih kompozicija, djelo čuvenog argentinskog kompozitora Astora Pjacole „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ će izvesti Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra, a solističku dionicu će tumačiti Mirka Šćepanović, violinistkinja i umjetnička direktorka Muzičkog centra Crne Gore. B. B.

„Ne daju mi oči da šutim“ u Dodestu

Prepoznatljivi ironični i kritički stav Adaptaciju Saramagovog romana za potrebe ovog komada radila je Kata Đarmati. Ovaj roman je Saramagovo posljednje djelo u kome je pisao o smrti, sa kojom se ubrzo nakon toga i susreo. Uvijek se, kako je kazala, bavio tabu temama, a najveću je ostavio za kraj. Međutim, njegovi kritičari kažu da je imao sentimentalan odnos prema njoj, te da je njegov prepoznatljivi ironični i kritički stav, kog je imao tokom pisanja svih ostalih romana, u ovoj priči malo to ispustio. - Ja mislim baš suprotno, odnosno da je ovdje našao nešto što može da pobijedi i samu smrt, a to je ljubav. Sve ostalo o čemu se govori, raspad sistema, države, to znamo, jer se to svuda dešava. Najveća njegova inovacija je u tome da je ljudsku osobinu dao nečemu što je za nas tabu tema. Smrt je strašna, a on je učinio da zavolimo taj lik – kazala je Đarmati.

PODGORICA – Na što bismo mi, kao obični prolaznici na ovom svijetu, bili spremni ako bi jednog dana kao rukom odnešen nestao naš najveći „neprijatelj“ – smrt? Odgovore na ovo, ali i mnoga druga pitanja, daje komad „Smrt i njeni hirovi“, koji je u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta režirala Lidija Dedović, a čija će premijera biti upriličena sjutra u 20.30 sati, na sceni Studio.

perfidan način doživljava svoju apokalipsu – propast raznih vrijednosti – kazala je Dedović.

Ova predstava, to jeste roman Žozea Saramaga po čijim je motivima rađena, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazala Lidija Dedović, puna je divnih metaforičkih pristupa, a istovremeno i vrlo jasnih i britkih analiza društva. - Nikad u literaturi nijesam naišla na jednu takvu priču, koja u fiktivnim okolnostima uvođenja besmrtnosti u izmišljenu državu može sve nas da smjesti u jednu studioznu analizu vrlo realističnih i aktuelnih društvenih okolnosti koje se tiču ne samo naše male države, nego ukupnog čovječanstva i svijeta koji tiho, na jedan

U pitanju je jedna zanimljiva i autentična priča koja, prema riječima Dedović, može da nas navede da se zapitamo o raznim temama koje Saramago opisuje u romanu. - Predstava analizira tri jasna fenomena - prije svih društva i sistema, u kome možemo da osjetimo da u momentima kada nema više smrti i strahova, na drugoj strani otvaraju velike krize. Drugi plan nezavisno od društva i sistema provocira na analizu običnog čovjeka, kako se on snalazi u takvim okolnostima i na šta je sve spreman. Treća strana, jedna-

AUTENTIČNA PRIČA

ko važna, koja se u našoj predstavi suptilno prepliće je plan ljubavi, jer ja ovaj roman vidim kao snažnu ljubavnu priču, koja može da nas opomene i vrati u kolosijek – rekla je Dedović. Glumački ansamb komada čine Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić, Jadranka Mamić, Vule Marković, Omar Bajramspahić i Pavle Prelević. Za cijeli tim, saglasni su, ovaj komad i proces stvaranja predstave bili su katarzični zbog otvaranja brojnih pitanja i suočavanja sa najvećim strahovima. Jedan od omiljenih dijaloga u komadu za Nadu Vukčević, kako je kazala, jeste susret Smrti i umjetnika, u kome mu ona jasno stavlja do znanja da je, zapravo, mnogo jedno-

Scena iz predstave „Smrt i njeni hirovi“

stavnija od života. - Ta replika je nešto što budi mnogo duboka razmišljanja. U ovom poslu se svakodnevno uči nešto novo. Ovaj komad nas dovodi do toga koliko mi u suštini komplikujemo. Koliko nekim neznanjem, inferiornošću, primitivizmom tjeramo ljude od sebe. To je on što je divno u ovoj predstavi – smrt je daleko manje komplikovana od nas, ona dođe po svoje kada joj je vrijeme – kazala je Vukčević. Mladog glumca Pavla Prelevića je, kako je kazao, izuzetno

KREATIVNE INDUSTRIJE: „Bleak Faith“ jedan od projekata koji je dobio podršku Ministarstva kulture

PODGORICA - Predstavljanje knjige „Ne daju mi oči da šutim“ autora Šemsudina Gegića biće održano večeras u 19 sati u Dodestu, u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“ i časopisa „Komuna“. Pored autora, govoriće direktor Direktorata za medije mr Željko Rutović, predsjednik Udruženja pisaca Bosne i Hercegovine Hadžem Hajdare-

vić, profesor i književnik dr Draško Došljak i direktor časopisa „Komuna“ mr Amer Ramusović. U okviru muzičkog programa nastupiće violinistkinja Amila Ašimović, učenica Srednje muzičke škole „Andre Navara“. Moderator večeri biće publicista Dragan Mitov Đurović. Knjiga je objavljena u izdanju „Komune“. B. B.

„S ove bande moje gore“ u Budvi

„Don Kihot“ u Tivtu

PODGORICA - Među trinaest projekata iz oblasti kreativnih industrija kojima je Ministarstvo kulture pružilo podršku u okviru drugog programa „Kreativna Crna Gora“, po konceptu i interesovanju van naših granica, izdvaja se „Bleak Faith – Forsaken“ (Sumorna vjera: odbačeni), crnogorski projekat ICT-a, prvi ove vrste u oblasti razvoja video-igara kod nas.

PODGORICA - Predstava „Don Kihot“ koju je u produkciji Barskog ljetopisa i Gradskog pozorišta režirao Andraš Urban biće izvedena večeras u 20 sati u velikoj sali CZK-a Tivat. Glumačku postavu komada, koji je nastao po motivima djela Migela de Servantesa čine Branka Femić-Šćekić, Kristina Obradović, Branka Stanić, Jelena Simić, Sanja Popović, Vanja Jovićević i Anđelija Rondović. Iako se opšte znanje o Don Kihotu zaustavlja na vjetrenjačama, kako je u propratnom materijalu zapisala autorka teksta Vedrana Božinović, u romanu se jasno progovara o idealu države, društva, ljubavi i umjetnosti, a time su se bavili u S. V. ovoj adaptaciji.

Demo ove video-igre već je fascinirao široku svjetsku gaming scenu, a kreatori koncepta su programer iz Podgorice Mirko Stanić i njegov brat Mišo Vukčević. Ministarstvo kulture podržalo je „Bleak Faith – Forsaken“ kao dodatak uspješnoj Kickstarter kampanji koju su autori ovog projekta sproveli prošle godine. Kickstarter je najpopularnija veb platforma na svijetu za podršku umjetnicima, a planirani nastavak ove kampanje imaće za cilj nadogradnju tehničkih kapaciteta potrebnih za dalji razvoj ove video-igre. Takođe, poslužiće i za kreiranje regionalne platforme koja treba da uključi i uposli nove aktere iz različitih oblasti koji bi djelovali na ra-

BUDVA - Knjiga „S ove bande moje gore“ autorke Jasenke Lalović biće predstavljena večeras u 19 sati u holu Akademije znanja. O knjizi će pored autorke govoriti Tanja Vujović, a fragmente iz djela čitaće glumica Dubravka Drakić. Moderatorka večeri biće Stanka Stanojević. Lalović je oduševila čitalačku publiku prvim romanom „S one bande moje gore“ koji je bio posvećen tradiciji, ljubavi i ženi. Priče o pet crnogorskih djevojaka iz Crmnice, između dva rata i njihove životne drame, smještene su uz Paštrovačku goru. Ispričane su autentičnim jezikom. Nova knjiga sličnog naziva, „S ove bande moje gore“ nadovezuje se B. B. na prethodnu.

Smrt je daleko komplikovan D.MIlJANIĆ

„Ljepote Crne Gore na dlanu“ u Herceg Novom

Nikad u literaturi nijesam naišla na jednu takvu priču, koja u fiktivnim okolnostima uvođenja besmrtnosti u izmišljenu državu može sve nas da smjesti u jednu studioznu analizu vrlo realističnih i aktuelnih društvenih okolnosti koje se tiču ne samo naše male države, nego ukupnog čovječanstva i svijeta – rekao je Višnjić

Od grafičke novele do video-igre

zvoju ovog ili nekog budućeg projekta iz sfere gaming industrije. - Na ovom projektu, zapravo, Mišo radi već dvije godine. Započeo ga je kao grafičku novelu, ali je na kraju nastavio da kreira video-igru. Sve to radio je sam. Razgovarajući na ovu temu, došli smo na ideju da nešto napravimo zajednički. U početku, željeli smo da to bude neki drugi projekat, ali što smo duže razmišljali sve više se nametala ideja da nastavimo i unaprijedimo njegov „Bleak Faith“, uz određene izmjene,

naravno – pojasnio je Mirko Stanić. Projekat je zamišljen kao horor-survival RPG (role play game - igra uloga) u srednjovjekovnom ambijentu, a Stanić je naglasio da ne postoji konkurencija kada je riječ o ovakvim video-igrama. - Koliko god da ih izađe tokom godine, nijesmo na gubitku, jer ljudi kupuju jednu po jednu. Osim toga, ne postoje fizičke kopije, sve je digitalno – kazao je Stanić. Podsjetio je i da su na Kickstarteru u junu prošle godine

prikupili 31.000 dolara. - Sasvim je moguće da ćemo uskoro otvoriti još jedan kickstarter, možda već krajem marta. Cilj nam je da sakupimo 100.000 dolara kako bismo pokrili sve potrebe marketinga i osnovne prodaje - napominje Stanić. Dodao je i da je njegov partner Mišo Vukčević poboljšao grafiku video-igre, da je to uradio po uzoru na planine Crne Gore, a ukomponovao je i prepoznatljivost naše urbane arhitekture. Prema Stanićevim riječima, rad na jednom ovako kompleksnom projektu iziskuje mnogo vremena, pa njihov radni dan zna da traje i po 20 sati, a radna sedmica često da bude bez slobodnog dana. - Trudimo se, jer nam je stalo da dobijemo najkvalitetniji mogući rezultat. Što se tiče same proizvodnje video-igre, sve ide dobro, nijesmo imali nikakvih prepreka do sada, osim nedostatka novca. Ali i to može da se riješi - optimističan je Stanić. Kad završe video-igru želja im je, kako je rekao, da otvore firmu u Crnoj Gori, kako bi u našoj zemlji pokrenuli točkove gejming industrije, koja trenutno ne postoji. R. K.

Kultura 21

Četvrtak, 12. mart 2020.

ko manje na od nas

strah od smrti, a ovaj roman mu je mnogo značio da se kao čovjek suoči sa tim da ga jednog dana neće biti. - To je nešto što me muči kao „malog“ čovjeka. Saramagova posebnost jeste u tome da čini da je malo i zavolite. Ono što se izvlači kao nauk je naša funkicija kao bića na ovoj zemlji. Da nas natjera da doprinesemo, uradimo, izborimo se da određenim stvarima da bi se na kraju lakše suočili da svojim najvećim strahom – kazao je Prelević.

POVRATAK

Umjetnički direktor CNP-a Željko Sošić kazao je da univerzalnost motiva ovog djela lako može da nađe uporiše i u savremenom društvu. On je napomenuo i da ovaj komad predstavlja povratak Lidije Dedović u CNP nakon osam godina, te da mu je izuzetno drago što je ovo druga predstava koja će biti izvedena na renoviranoj sceni Studio. Reprizna izvođenja komada planirana su za 14. i 16. mart u 20.30 sati. S. V.

Predstavljena knjiga „Prohujalo sa śeverom (Zbitija pod Goricom)“ autora Danila Burzana PODGORICA - Zbirka kratkih priča „Prohujalo sa śeverom (Zbitija pod Goricom)“ autora Danila Burzana, koja se tiče glavnog grada, istorije i obilježja Podgorice, predstavljena je preksinoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Dragocjena studija o trajanju Podgorice

Pored autora, govorili su direktor biblioteke Nebojša Burzanović, mr Jadranka Selhanović i prof. dr Dušan Ičević. Moderatorka večeri je bila Vesna Šoškić. Burzanović je istakao da je ovim izdanjem, autor obremenio duh u trajanju glavnog grada. - Kakav je naš grad, možda je najbolje opisao u knjizi „Prohujalo sa śeverom (Zbitije pod Goricom)“, publicista Burzan. Svoje decenijsko traganje po istoriji Podgorice zaokružio je ovim izdanjem, u kojem su odabrane kroki priče – rekao je Burzanović. Prema njegovim riječima, priče su predstavljene hronološkim redom, birajući događaje i ljude koji iskazuju duh tadašnjeg, ali i sadašnjeg vremena. - Vrijedni i preduzimljivi Burzan stvara tipične staro-varoške crtice o zbivanjima i ljudima ovog prostora, pa na taj način ispisuje istorijsku čitanku za napredne mlade Podgoričane – kazao je Burzanović. On je pojasnio da kada govori o kulturi, o običajima i svemu onome što se vezuje za naš grad i njegove žitelje, Burzan to radi osobeno i znalački, čuvajući duh i istoriju stare Podgorice, pa se kod čitaoca stvara utisak da je dio tog prostora i da sam učestvuje u istoriji grada. - Burzan nam je svojom petom knjigom darovao dragocjenu studiju o vjekovnom trajanju Podgorice i njene okoline – kazao je Burzanović. Selhanović je istakla da se, pored

Predstavljanje knjige Danila Burzana u Podgorici

I.BOŽOVIĆ

gorskog narodnog pozorišta

živopisne istorije i duha, Podgorica može pohvaliti i hroničarima kakav je Burzan. - Ovu knjigu bismo mogli definisati kao prošlost grada u fragmentima, koji ukazuju na glavni tok njegove cjelokupne istorije, odnosno duha grada – kazala je Selhanović. Prema njenim riječima, knjiga je nastala od fragmenata koji ukazuju na nastanak urbanog, ali pomažu boljem razumijevanju duha i mentaliteta Podgorice. U knjizi se pominju mnogi znameniti ljudi i događaji. - Autor je govorio upečatljivo, simbolično i istinito. To je ona vrsta istorije u kojoj nije važna tačnost činjenica, već tačnost emocija i karaktera. Važno je to

Korona virus izazvao probleme i na kulturnoj sceni Crne Gore

Odloženo održavanje festivala „Dani gitare“

PODGORICA – Međunarodni gitarski festival „Dani gitare“ koji je trebalo da bude održan 17. i 18. marta u JU „Muzeji i galerije“ u Podgorici, biće odložen usljed nemogućnosti gostiju iz inostranstva da budu prisutni u navedenim terminima.

Gimnazijalci danas izvode predstavu DANILOVGRAD – Predstava ,,One su htjele nešto sasvim drugo“ Milene Depolo u režiji Đorđija Tatića biće izvedena danas u 13 sati u Centru za kulturu u Danilovgradu. U izvođenju 17 učenika Gimnazije „Slobodan Škerović“, riječ je o drami sa elementima dokumentarističkog teatra na temu „Vršnjačko nasilje“. Na užem planu to je vršnjačko nasilje među djevojčicama, neverbalno, verbalno, seksualno, kao i sajber nasilje i posljedice koje takvo društveno neprihvatljivo ponašanje ima za svoj proizvod. Osim ovih tema, ova pozorišna predstava bavi se odnosom društva, me-

dija, roditelja, nadležnih institucija, kao i odnosom djece adolescenata, (uzrastom koji je pogođen ovim problemom), prema vršnjačkom nasilju, njegovim uzrocima, posljedicama, motivima, načinima prevencije. Ideja predstave je da se ukaže na probleme, posljedice, koje za rezultat ima vršnjačko nasilje, kao i da se ovaj problem učini vidljivijim i na taj način ovi problemi približe djeci, prosvjetnim radnicima, roditeljima... Ova predstava treba da bude podrška u prevenciji vršnjačkog nasilja. Svi dokumentovani podaci koji će se koristiti u predstavi javno su dostupni. B. K.

kako su ljudi različite vjere ovdje živjeli nakon oslobođenja Podgorice – rekla je ona. Selhanović je pojasnila da je Burzan pokazao drugu stranu istorije u kojoj su glavni junaci ljudi i svakodnevni događaji, a ne takozvani istorijski velikani i takozvani presudni istorijski događaji. - Pokazuje da je istorija najčešće niz običnih dana – rekla je Selhanović. Ona je ocijenila da je ovakvu knjigu mogao napisati samo čovjek koji pripada tom gradskom duhu. - Kako bi inače mogao i razumjeti da nije dijete ove, i ovakve Podgorice – kazala je Selhanović. Autor je na kraju večeri kazao da

- Zbog nepredviđene novonastale situacije izazvane pojavom korona virusa, želim da obavijestim javnost da će se festival „Dani gitare“ u Podgorici koji je trebalo da se održi 17. i 18. marta pomjeriti i održati u maju. Tačan termin održavanja naknadno ćemo saopštiti. Na festivalu gitare trebalo je da nastupe umjetnici iz Meksika, Holandije, Hrvatske, Italije i Crne Gore - rekao je za Pobjedu direktor festivala Srđan Bulatović,. Gitarista Alehandro Kordova iz Meksika, zatim Josip Dragnić iz Hrvatske, Torvald Jorgensen iz Holandije i Kristijan Lavernije iz Italije, uz crnogorskog gitaristu Marka Prentića su činili okosnicu programa, a budući da su granice zatvorene, bilo je za očekivati da organizatori rade u interesu većine. - Moramo biti društveno odgovorni i ne dovoditi u opasnost od zaraze učenike, ali i ostale učesnike, kao i publiku

Otkazano „Sunce Anadolije“ i programi Barskog ljetopisa Direktor festivala Srđan Bulatović

na koncertima koji su trebali biti održani. Treba sačekati da virus prođe, pa da svi zajedno uživamo u koncertima koji će poslije toga uslijediti, dodao je Bulatović. Festival „Dani gitare“ od 2016. godine uz podršku Sekretarijata za kulturu i sport iz Podgorice u okviru svojih edukativnih i koncertnih segmenata okuplja značajne muzičare sa svih meridijana. Zbog korona virusa otkazane su brojne manifestacije u regionu. U Hrvatskoj je odloženo održavanje festivala dokumentarnog filma Zgreb Dox, juče je otkazan i Riječki filmski festival, a u Srbiji je odloženo održavanje festivala Teatar na raskršću. Ove tri

Iz KIC-a „Budo Tomović“ juče je saopšteno da je zbog zabrane putovanja iz Turske državnim službenicima i aktuelnog korona virusa odložen muzičko-plesni spektakl „Sunce Anadolije“ koji je trebalo da bude održan 13. marta u velikoj sali. - O naknadnom terminu blagovremeno ćemo vas informisati – navodi se u saopštenju. Iz direkcije festivala „Barski ljetopis“ juče su takođe saopštili da je otkazana večerašnja izložba u Baru, kao i svi naredni programi koji su trebali da budu održani četvrtkom, zaključno sa 23. aprilom.

manifestacije trebalo je da budu održane tokom marta. D. E.

ga zanima još dosta tema, počev od podgoričkih spomenika, koje nikako da zaokruži, jer ih ima mnogo. - Tu je i potreba da se napravi knjiga o podgoričkim mostovima na ukupnoj teritoriji grada, ni tu nije lako doći do podataka, jer ih ni sam grad nažalost nema – kazao je Burzan i dodao da je i ovo što je do sada prikupljeno nije bilo lako skupiti i pomalo se razlikuje od onog što je bilo zvanično. - Ponešto je i danas zvanično, a nije tačno, pa i u Podgorici - kazao je Burzan. Knjigu „Prohujalo sa śeverom (Zbitije pod Goricom)“ objavila je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. B. B.

Pjer Leskir: Moguće otkazivanje festivala u Kanu KAN - Predsjednik Međunarodnog filmskog festivala u Kanu Pjer Leskir izrazio je optimizam o održavanju festivala u maju, ali ipak nije isključio mogućnost njegovog otkazivanja u slučaju daljeg širenja korona virusa i eventualno novih restriktivnih mjera u Francuskoj. - Ostajemo razumno optimisti u nadi da će vrhunac epidemije biti krajem marta i da ćemo lakše disati u aprilu - rekao je Leskir povodom spekulacija o otkazivanju ovogodišnjeg, 73. festivala u Kanu, na jugu Francuske. Leskir je rekao da uprava festivala nije neodgovorna i da će festival biti otkazan ako situacija bude takva. Festival je ove godine zakazan od 12. do 23. maja, a predsjednik žirija koji dodjeljuje Zlatnu palmu će biti Spajk Li. Spisak filmova u trci za glavnu nagradu biće saopšten 16. aprila. U Kanu su već otkazana neka dešavanja, kao što su festival televizijskih serija i sajam namještaja. R.K.

22 Feljton

Četvrtak, 12. mart 2020.

19.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Što će Crnogorcima uopšte saobraćajnice kada su lijeni

Na IX kongresu privrednika Kraljevine Jugoslavije, održanom u Beogradu 13. i 14. septembra 1931. godine došlo je do incidenta koji je izazvao načelnik Ministarstva građevina O saobraćajnoj politici u Crnoj Gori koju je vodila Kral- Josipović, koji je aludirao na nerad Crnogoraca „pa dosledno takvoj zvaničnoj pojavi bilo bi jevska vlada već smo govorili. bespredmetno graditi puteve u našim krajevima (misli se na Crnu Goru)“. Na ovakvu izjavu Takvom negativnom politikom jugoslovenske vlade reagovao je Blagota Radović, negirajući jeftinu duhovitost visokog državnog funkcionera » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ

Crna Gora je, kako konstatuje list „Zeta“ u broju 26/1939, platila vanredni porez državi koristeći željeznički transport za uvoz i izvoz robe, koji je bio mnogo skuplji od predloženog transporta „Vodenim putem“ ( brodovima) od strane Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Podgorici, za 1,5 do 2 milijarde dinara, što bi bilo dovoljno za izgradnju Jadranske željeznice i isušenje dijela Skadarskog jezera, dva najvažnija ekonomska pitanja kojima je crnogorska javnost bila najviše zainteresovana. Takvu politiku Kraljevske vlade prema Crnoj Gori opterećivao je i odnos koji se zasnivao na nekim predrasudama o Crnogorcima kao narodu koji ne želi da radom oznoji čelo. Tako je na IX kongresu privrednika Kraljevine Jugoslavije, održanom u Beogradu 13. i 14. septembra 1931. godine, došlo do incidenta. Na ovom Kongresu podnio je referat u ime Podgoričke komore njen sekretar ing.com Blagota Radović. Govorio je o automobilizmu i autobuskom saobraćaju u krajevima gdje nema željeznice. Pošto je referat primljen s velikim interesovanjem i ocijenjen kao važan i dokumentovan elaborat o ovoj značajnoj saobraćajnoj grani, došlo je do incidenta koji je izazvao načelnik Ministarstva građevina Josipović, koji je „aludirao po staroj predrasudi na nerad Crnogoraca, pa dosledno takvoj zvaničnoj pojavi bilo bi bespredmetno graditi puteve u našim krajevima (misli se na Crnu Goru – B. M.), ako bi se računalo – da gradnja puteva može pružiti zaradu svakom fizički sposobnom radniku“. Na ovakvu izjavu reagovao je Blagota Radović, negirajući jeftinu duhovitost visokog državnog funkcionera. Radović je zbog ovog događaja

Podjelom imovine Zanatske komore u Beogradu Podgorička komora nije ništa dobila, već su tu imovinu podijelile sarajevska i skopska komora, što je izazvalo negodovanje zanatlija u Crnoj Gori, a crnogorska štampa je ovom događaju poklonila veliku pažnju kritikujući ovakav odnos Beograda prema Crnoj Gori i njenoj Komori

Podgorica, 1920.

Podgorica između dva svjetska rata

Najvažnije pitanje za Crnu Goru u periodu između dva svjetska rata, izgradnja drumskih i željezničkih saobraćajnica i povezivanje crnogorskih mjesta, varoši i gradova između sebe i sa ostalim pokrajinama u Jugoslaviji, ostalo je bez rješenja. Jadranska željeznica bilo je najznačajnije saobraćajno pitanje. Obećanje Kraljevske vlade da će započeti izgradnju ove željeznice nije ispunjeno jer je novac potrošen na gradnju i elektrifikaciju nekih željeznica u Srbiji uložio i pismeni protest ministru građevina i banu zetske banovine, a zatim je i Komora reagovala na ovaj neželjeni incident. Ekonomska politika Kraljevske vlade smatrala je izgradnju novih željezničkih pruga u pasivnim krajevima luksuzom, jer bi bile nerentabilne. Stoga je ova vlada elektrificirala postojeće željezničke pruge u Srbiji, gradila moderne puteve i uljepšavala gradove i varoši. Crnogorski narod stupajući u zajedničku jugoslovensku državu, mnogo veću i ekon-

Cetinje, 1926.

omski neuporedivo snažniju od svoje dotadašnje države očekivao je preokret u ekonomskom razvoju. Ali nade koje je imao u taj bolji život veoma su brzo iznevjerene i ostala su samo razočarenja. Nova državna zajednica pokazala je svoje pravo lice odmah na početku svojih prvih koraka kada je veoma stradaloj Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu dodijelila iz reparacija koje je dobila od poraženih država samo pet miliona maraka (45 miliona dinara), iako je Kraljevska vlada početkom 1927. godine

odobrila Crnoj Gori (Zetskoj oblasti) 15 miliona zlatnih maraka (oko 170 miliona dinara) iz reparacionog fonda. Razočarenja u „bratsku“ Kraljevsku vladu nijesu se zadržala na pomenutim primjerima. Ubrzo su došla nova koja su se smjenjivala jedna za drugim u kratkim intervalima i negativno se odrazila na stanovnike Crne Gore. Kada je došlo do zamjene perpera za dinare i uvođenja srbijanskog dinara kao zajedničke valute nove države, kada je vrijednost perpera prema dinaru određena 5:1. Ovaj paritet ostao je dvije i

po godine, što se veoma štetno odrazilo na ukupan privredni život Crne Gore. I jedan zajam koji je Kraljevina Crna Gora uzela neposredno prije Prvog svjetskog rata u kojem je kao posrednik učestvovala vlada Kraljevine Srbije i koja je prilikom isplate ovog zajma Kraljevini Crnoj Gori zadržala za sebe 300.000 franaka pozivajući se „da ih na osnovu ugovora ne mogu poslati“. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu koju je izvela Kraljevska vlada 1919-1941. obuhvatila je samo 939 porodica, što je svakako skroman broj u upoređenju sa kolonizacijom obavljenom poslije Drugog svjetskog rata 1945-1948. godine, kada je preseljeno 5.394 porodica, što je više pet i po puta. I politička opstrukcija vlasti novoformirane jugoslovenske države prema Crnoj Gori i krajnje rezervisan stav prema bilo kakvom njenom obliku razvitka uticali su da Crna Gora čeka punih deset godina na formiranje Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Podgorici. Borba ove Komore da pokrije prostor svoje administrativno-upravne jedinice Zetske banovine da organizuje svoja udruženja i upravlja sa njima. Kada je Zanatska komora u Beogradu rasformirana 1932. godine i njeno teritorijalno područje koje je obuhvatalo Makedoniju, Metohiju i Sandžak Podgoričkoj komori pripalo je 12 srezova iz Metohije i Sandžaka, a komore u Skoplju i Sarajevu dobile su pod svoju nadležnost ostale srezove. Podjelom imovine Zanatske komore u Beogradu Podgorička komora nije ništa dobila, već su tu imovinu podijelile sarajevska i skopska komora, što je izazvalo negodovanje zanatlija u Crnoj Gori, a crnogorska štampa je ovom događaju poklonila veliku pažnju kritikujući ovakav odnos Beograda prema Crnoj Gori i njenoj Komori. Čekala je Trgovinsko-industrijska i

zanatska komora, a sa njom i Crna Gora i otvaranje u Podgorici filijale Poštanske štedionice Jugoslavije veoma dugo do 2. avgusta 1937. godine. Za Crnu Goru sa nerazvijenim saobraćajnicama, sa slabom nerazvijenom privredom i siromašnim narodom ovo je bilo korisno ostvarenje jer su sitne štediše do sto hiljada dinara našle svoj interes i pomoć u kreditima, a privreda brzu i efikasnu uslugu i kreditiranje. Najvažnije pitanje za Crnu Goru u periodu između dva svjetska rata, izgradnja drumskih i željezničkih saobraćajnica i povezivanje crnogorskih mjesta, varoši i gradova između sebe i sa ostalim pokrajinama u Jugoslaviji, ostalo je bez rješenja. Vidjeli smo koliko je Kraljevska vlada u gradnji saobraćajnica imala uspjeha. Jadranska željeznica bilo je najznačajnije saobraćajno pitanje koje je 22 godine trajalo koliko i jugoslovenska kraljevina i nije realizovano. Obećanje Kraljevske vlade da će započeti izgradnju ove željeznice uzimanjem Blerovog zajma 1922. godine od 100 miliona američkih dolara – nije ispunjeno jer je te dolare vlada potrošila u druge svrhe na gradnju i elektrifikaciju nekih željeznica u Srbiji. Iz investicija za javne radove za izgradnju novih željezničkih pruga u periodu 1920-1935. godine utrošeno je 3 milijarde 377 miliona dinara. U toku 1937/38. godine obezbjeđeno je još 997 miliona dinara, a u 1938. godini iz unutrašnjeg zajma 3 milijarde 140 miliona dinara. Crna Gora je od ukupne sume od 7 milijardi 514 miliona dobila svega 90 miliona dinara ili 1,2% za izgradnju željezničke pruge Bileća – Nikšić. Od ove sume Srbija je dobila 4 milijarde 797 miliona dinara ili 63,8%, Hrvatska 581 milion ili 7,7%, Slovenija 237 miliona ili 3,1%, Bosna milijardu 724 miliona ili 22,9%, Vojvodina 85 miliona ili 1,1%. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 12. mart 2020.

I.br.460/2015 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca „Heta Asset Resolution“ DOO Podgorica, koga zastupaju punomoćnici Miloš Komnenić i Nemanja Radović, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Omerović Šućra iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 11.03.2020 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I.br. 1868/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Hot Ismeta iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 11.03.2020.godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se XIV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Hot Ismeta iz Rozaja upisane u list nepokretnosti 278 KO Vuca, PJ Rozaje i to: -kat.parcela br.55, blok 24, pod broj RB1, po kulturi livada povrsine1600 m2, u svojini izvrsnog duznika Hot Ismeta 1/1. Četrnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 07.04.2020.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1868/2016 od 01.11.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 2.928,00 eura. Na četrnaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% od utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrnaestom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 292,80 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj510-81593-89 koji se vodi kod CKB AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 12.03.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 11.03.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeće „CRNAGORAPUT” AD, Ul. Zetskih vladara br. 5, Podgorica, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju postojeće asfaltne baze, na katastarskim parcelama br. 964,964/1, 964/2 i dijelu katastarske parcele br. 968/2 KO Podbišće, Opština Mojkovac. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 13.04.2020.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u poslovnim prostorijama Preduzeća „CRNAGORAPUT” AD, Štitarica, Opština Mojkovac, dana 03.04.2020.godine, sa početkom u 11 časova. Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Đekić“ d.o.o. iz Podgorice, Ul. Njegoševa broj 25, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje 10kV dalekovoda za priključenje mHE „Pecka“ na elektrodistributivnu mrežu na katastarskoj parceli broj 522, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora, životnu sredinu i komunalno-stambene poslove, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 20.03.2020.godine.“

1.Određuje se prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Omerović Šućra iz Bijelog Polja, upisanih u Pl.br.620 KO Potkrajci i to: kat. parcela br.223/1, potes Potkrajci po kulturi dvorište, površine 1791 m2, kat.parcela br.223/1,RB1, na kojoj se nalazi kuća ili zgrada površine 733 m2, kuća ili zgrada površine 733 m2, koja se nalazi na kat.parceli br.223/1, RB1. 2.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja I. br.460/2015/1 od 12.03.2018.godine i ista iznosi 233.800,00 eura. 3.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tačkom 2 ovog zaključka. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, javni izvšitelj će zakazati drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnosti mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti,ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. 4.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. 5. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 7. Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 09.04.2020 godine sa početkom u 12:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10. 8. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“. JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

Ivm.br.57/2018 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica, ul. Moskovska bb, PIB: 02239108, protiv izvršnog dužnika Bojana Filipovića, iz Berana, Pešca bb, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 28.374,34€), dana 10.03.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017) ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se treće ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Bojana Filipovića iz Berana, upisanih u LN br. 135 KO Pešca, i to: porodična stambena zgrada, spratnosti 1P, površine 62 m2, br. zgrade 1; nestambeni prostor, spratnosti 1P, površine 9 m2, br. zgrade 1; stambeni prostor, spratnosti P, površine 50 m2, br. zrade 1; pomoćna zgrada spratnosti P, površine 36m2, br. zgrade 2; dvorište površine 227 m2, kao i prostor ispod porodične stambene zgrade i pomoćne zgrade, koje nepokretnosti se nalaze na kat parceli br. 921 u svojini izvršnog dužnika, sa obimom prava 1/1. Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 31.03.2020. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju Osnovnog suda u Beranama Iv.br. 60/2014 od 04.02.2014. godine i rješenju ( o promjeni sredstva izvršenja) ovog Javnog izvršitelja Ivm.br.57/2018 od 17.07.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 28.374,34€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 23.01.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Ivm.br.57/2018 od 11.10.2019. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 20.000,00 €. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist povjerioca CKB AD Podgorica-Filijala Berane. Na trećem javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanje izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti(2.000,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“. U Beranama 10.03.2020. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. mart 2020.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 12. mart 2020.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:I-634/2016 Javni izvrsitelj Branka Samardžić u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO PODGORCA (ranije OTP Factoring Montenegro DOO Podgorica) protiv izvrsnih duznika Dragana Milovanovica iz Kotora i Vukosave Milovanovic iz Kotora ,radi naplate novcanog potrazivanja, po osnovu izvrsne isprave Ugovora o hipoteci I reda broj 573/UgH od 02.10.2007.godine ,ovjeren kod Osnovnog suda u Kotoru Ov.I.br.7374/2007, donosi dana 09.03.2020.godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE JEDANAESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: -u listu nepokretnosti 1028 KO TIVAT nepokretnosti oznacene kao kat.par.br.4669 sa objektom 1 na istoj i na kat. par.br.4669 dvorište površine 411m2 u susvojini Milovanović Vukosave u obimu 5/6 idealnog dijela; sa stambenim prostorom PD1 prizemlje površine 49m2 u objektu 1 na kat.par.br.4669 u svojini Milovanovic Vukosave u obimu 1/1 dijela; sa stambenim prostorom PD2 prvi sprat površine 72m2 u objektu 1 na kat.par.br.4669 u svojini Milovanovic Vukosave u obimu 1/1 dijela. II Odredjuje se ročište za jedanaestu prodaju za dan 31.03.2020.godine u 10,00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 1 , drugi sprat , zgrada Obnove, Škaljari, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine ,založni povjerioci ,kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-634/2016 od 13.04.2016.godine, radi naplate novcanih potrazivanja u iznosu od 187.081,48 eura sa pripadajucom kamatom od 12.04.2016.godine do konacne isplate, kao i troskovima izvrsnog postupka ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati. IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom vjestaka iz oblasti gradj.struke mr Sanja Radović od 03.02.2017. i zaključkom o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-634/2016 od 15.03.2017.godine, i to: Stambeni prostor površine 49m2 -PD1.......................................51.000,00 eura Stambeni prostor površine 78m2 -PD2.......................................90.000,00 eura ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 141.000,00 eura (slovima stotinu četrdeset jednu hiljadu eura) V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti , i to: -„Hipoteka u iznosu od 131.289,47 eura u korist prijemnika OTP Factoring Montenegro doo Podgorica na osnovu Aneksa ugovora o prenosu potraživanja uz naknadu ovjeren u Osnovnom sudu u Podgorici Ov.21955/11 od 23.06.2011.godine“ -„Zabilježba postupka obavještenja o početku namirenja putem prodaje“ - “Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA SAMARDŽIĆ BRANKE IZ KOTORA I – 634/2016 OD 13.04.2016. GODINE.” VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prethodnom javnom nadmetanju ,javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti ,ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zakljucak o prodaji obajavljuje se u dnevnim novinama, najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje , ali ne vise od 30 dana. Kotor, 09.03.2020.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava javnih radova iz Podgorice, Ul. Arsenija Boljevića 2a (City Mall, 3. sprat), podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje TS 10/0.4 kV „Manastir Podvrh“ i infrastrukturno povezivanje sa TS 35/10kV „Bistrica“, Opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 20.03.2020.godine.“

26 Oglasi i obavještenja Iv.br.1111/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, Berane, PIB: 02361825, protiv izvršnog dužnika Alikić Ljubiša, Talum bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 446,25€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 11.03.2020 godine, vrši

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Alikić Ljubiše, sa zadnje poznatom adresom, Talum bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1111/19 od 22.11.2019. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 02.03.2020. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Četvrtak, 12. mart 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU „Specijalistička veterinarska laboratorija“ , Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona bb, p.fah 69, oglašava

Ivm.br.1150/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica, ul. Moskovska bb, Podgorica, PIB: 02239108, protiv izvršnog dužnika Senić Olga, 29 Novembar br. 40, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 788,44€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 11.03.2020 godine,

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

J A V N O O B J A V LJ U J E

Nabavku laboratorijskih testova, reagenasa, pribora i potrošnog materijala, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 235.600,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Dušanka Sarić, telefon 020/269-405, e-mail: duska.saric@vetlab. co.me.

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Senić Olge, sa zadnje poznatom adresom 29 Novembar br. 40, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br.1150/19 od 27.12.2019. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 06.02.2020. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG” , br.42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje , ul.Baja Pivljanina br.2 Cetinje, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Opština Ulcinj, Đ.K.Skenderbeu, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka novog motornog vozila za unapređenje rada javnih službi, ukupna procijenjena vrijednost sa PDV-om iznosi 25.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-05OT/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.03.2020. godine. Lice za davanje informacija mr Irena Perović, tel.067/253192, e-mail: javne.nabavke@cetinje.me

za nabavku robe i radova na tekućem održavanju gradske infrastrukture, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01426/20-653/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 11.03.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

Asfaltiranje ulice u naselje Pinješ III u Ulcinju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 08/20 – 01-153/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 11.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412414, e-mail nail.bajri@ul-gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Opština Ulcinj, Đ.K.Skenderbeu, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „ČISTOĆA” d.o.o., Podgorica, Zetskih vladara br.4, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15 i 42/17) naručilac Zelenilo D.O.O. Donja Gorica,bb.Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Sanacija puta od Gornje do Donje Klezne, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 09/20 – 01-154/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 11.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412414, e-mail nail.bajri@ul-gov.me.

kombinovanog vozila autosmećar za pražnjenje polupodzemnih i nadzemnih kontejnera od 1,1 m³, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 220.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj OP08/20-6-5451 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Vukčević Ana Službenik za javne nabavke, Slobodanka Čabarkapa, dipl.ing. za tehnička pitanja; telefon 020/625-415, email javne.nabavke@cistoca.me.

Opreme za parkove i dječija igrališta, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 49000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 1687 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 11.03.2020 godine. Lice za davanje informacija Nemanja Đurović, telefon: 020891615, e-mail: zelenilo@t-com.me.

Mali oglasi Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Uprava za šume, ul.M.Tošića br.4 Pljevlja, oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga pošumljavanja i ostalih šumsko-uzgojnih radova za 11/jedanaest Područnih jedinica za 2020 godinu, po partijama, ukupno procijenjene vrijednosti 152.105.00 EUR-a sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 01/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki www. ujn.gov.me dana 10.03.2010. godine. Lice za davanje informacija Zehra Demić 052323578 e-mail: cgsume@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI (ELISA) “MICROPLATE READER” – multifunkcionalni čitač absorbance, fluorescencije i luminiscencije sa softverom za preračunavanje rezultata – otvoreni sistem, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.634,50€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 23/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

NEKRETNiNE SAVREMENA poslovna zgrada 727 m2- centar do ulice Slobode sa 12 privatnih parkinga. Prodajem. Tel.069/867-791 1 JEDINSTVEN lokal 417m2 sa 8 privatnih parkinga- Centar kod raskrsnice ulice Hercegovačke i Slobode.Prodajem. 069/871-452 2 PRODAJEM poslovni prostor 80m2,suteren, višenamjenski, blok V, kod Hrama Tel.068/760-377 3 PRODAJEM u Starče, Gornja Morača 40000m2 bašte, livade, šume, ima izvor, put, struja Tel.068/760-377 4

RaZNo

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 5 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 6 PREVOZ robe i namještaja, selidbe sa radnicima i bez radnika. Odnošenje nepotrebnih starih stvari. Dogovor. Tel. 069/450 – 901, 068/865 - 653 7 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 8

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga mobilne telefonije za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, ukupne procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma (24 mjeseca) sa uračunatim PDV-om 20.000,00, Tenderska dokumentacija broj 0204745/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 11.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Marko Raković , telefon 033 452 709, email mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje. Sve informacije na tel:

067/122-551

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji. Sve informacije na tel:

067/122-551

Četvrtak, 12. mart 2020.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 12. mart 2020.

Posljednji pozdrav dragom

Preminula je naša draga

BOŽIDARU VANJA Peđina TERZIĆ

STEVAN RAČIĆ sa porodicom 560 S tugom se opraštamo od dragog i poštovanog

rođena Martić 1970 – 2020. Saučešće primamo 12. i 13. marta 2020. godine do 14 časova u porodičnoj kući u selu Srpska. Sahrana će se obaviti 13. marta u 14 časova u porodičnoj grobnici u selu Srpska. Ožalošćeni: suprug PREDRAG - PEĐA, sin BOJAN, kćerka JELENA, otac MILOJE, sestre IRENA i SVETLANA, svekrva DRAGA, stričevi JOVAN, LJUBO i VICKO, zaova SENKA, đeveri SAŠA, MINJA, ZORAN i DUŠKO, jetrva JELICA, unučad, braća i sestre od strica, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina TERZIĆ i MARTIĆ 569

BOŽA RADONJIĆA 565

MILAN MARIĆ sa porodicom Година је од смрти

Посљедњи поздрав

ДАШУ ОТОВИЋУ Послије експлозије „стара милиција“ у облаку прашине. На том мјесту САГРАДА би инспирација за првонаграђени рад у Тршићу на тему „Мој град“. Преко Дашове путање. На мјесту полигона за дресуру керова ниче нови вртић. А у стари вртић се усели комунална полиција. Дана 22. октобра 2019. г. прекинусмо ћутање што му мафија не даде да са својим следећим прваком стигне до Кине. Путуј професоре, тамо гдје си заслужио узвишено мјесто. Прва награда је Твоја. Твоја ФАМИЛИЈА, твој одличан успјех. Мени инспирација за будуће меморијалне џогинге. Завичајне. Боже здравља! Отова глава против заборава! Зелетинска.

БРАНИСЛАВА – БРАНА В. ЛЕКОВИЋА Прође година, а ми тешко прихватамо да нијеси са нама. Ако је твој живот морао стати, наша љубав и сјећање на тебе ће вјечно трајати. Поносни смо што смо те таквог имали. Почивај у миру. У суботу, 14. марта 2020. године, у 11 часова, породица ће посјетити његову вјечну кућу на мјесном гробљу Ђурђевића Тара.

Породица ЛЕКОВИЋ

ЉУБИША ШЋЕКИЋ и СЛАВИЦА 568

570 Драги наш тата

БРАНИСЛАВ – БРАНЕ ЛЕКОВИЋ

Наши доласци кући нијесу више исти. Тешко прихватамо да нијеси ту да нас дочекаш, посавјетујеш и испратиш. Чувамо те заувијек од заборава у нашим срцима и мислима. Почивај у миру. Хвала ти за све.

БРАНКА, СЛАВИША, БОЈАНА

571

BRANISLAV – BRANE LEKOVIĆ

Tvoja plemenita duša zaslužuje vječito poštovanje i sjećanje na tebe. Čuvamo te u našim srcima i mislima.

SAŠA LEKOVIĆ s porodicom

572

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 12. mart 2020.

Дана 10. марта 2020. године трагично је преминуо у 56. години 12.3.2017 - 12.3.2020.

VESNA VUKOTIĆ rođena Braletić

СЛАВКО Андријин ПОПОВИЋ

SVETO i BOSA BRALETIĆ iz Spuža

из Бобије

Voljena sestro, Danas za tvoj rođendan potraži društvo u našim dragim i plemenitim roditeljima, a nama ostaje vječna tuga i bol za vama, najdraži naši.

По жељи покојника сахрана је обављена у кругу уже породице на мјесном гробљу Чепурци 11. марта у 11 часова.

S ljubavlju i sjetom, sestre i kćerke SLAVKA BRALETIĆ i DESA KEKOVIĆ sa porodicom

MILIVOJE BANOVIĆ

556 Ожалошћена породица: супруга ЉИЉАНА, кћери ЈЕЛЕНА и МАРИЈА, син МАТИЈА, унуке ЛОРЕНА и ЛЕНА, браћа ЛУКА, МИЛОВАН, РАДОВАН, НЕЂЕЉКО – НЕЂО, БРАНКО и сестра СЛАВИЦА са породицама, стрина ЉУБЕ, браћа од стричева ПРЕДРАГ и МИОДРАГ и сестре од стрица РАЈКА и ВЕСНА са породицама

Istina je teška, surova, bolna i nedorečena svih ovih godina od kada smo ostali bez tebe, Dragi Naš

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom.

Tvoji: BILJANA, STEFAN i MAŠA

557

ĐORĐIJE ĐOKO R. IČEVIĆ Тужним срцем јављамо да је послије краће болести преминула наша драга

12. 3. 2003 – 12. 3. 2020. 567

БОСИЉКА БОСА ВУКОВИЋ

дана 10. марта 2020. у 62. години. По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице 11. марта.

Toliko je puno vremena prošlo, a ti ostaješ vječita, najdraža naša zvijezda vodilja, naše bolno svitanje, suza u osmijehu i naša želja beskrajna. Tvoje dostojanstvo, velika ljudskost, čovječnost i poštenje ostaju naše nadahnuće i tiha patnja, a tvoja ljubav i snaga izvor našeg trajanja i časnog življenja. S tugom, čežnjom i ponosom,

12.3.2017 - 12.3.2020.

Vole te tvoji: MILANKA, IVANA, MAJA, RADE i tvoji unučići koji su uskraćeni za ljubav i čvrsti topli zagrljaj Velikog čovjeka

MILIVOJE BANOVIĆ

Ожалошћени: кћерка АНА, син ДЕЈАН, сестре СТОЈАНКА и ЗОРИЦА, унучад АНДРЕЈ и АНЂЕЛА и породице ПОПОВИЋ и ВУКОВИЋ

599 558

SJEĆANJE 1970–2020.

Vrijeme ne znači zaborav...

Posljednji pozdrav mom dragom bratu od tetke

Vole te tvoje, ZLATA, VESNA i ŽANA

RAJKO pok. Puniše ĆETKOVIĆ

ing. VELIMIRU – VELJKU PERAZIĆU Počivaj u miru. Neka ti je laka crna zemlja. SLOBODAN LEKOVIĆ sa porodicom 564

Dvanaestog marta 2020. godine navršava se 50 godina od smrti moga oca, kada ću zapaliti svijeću, na njegovom grobu u Ravnoj Rijeci – Bijelo Polje. Ovim putem želim da pomenem i pokojne rođake, tetku Manu Bulatović, strinu Daru Ćetković, tetku Milicu Kovačević i Ranka Ćetkovića koji su za svog života pokazali ljubav, iskrenost i poštovanje nesebično Rajkovom sinu. U Manastiru Morača zapaliću svijeću za njihove dobre duše.

У суботу, 14. марта 2020. године навршава се четрдесет дана од смрти наших

566 IN MEMORIAM i

12. 3. 2013 – 12. 3. 2020.

26. 9. 2004 – 26. 9. 2020.

Sin MILADIN – MIĆO ĆETKOVIĆ

562

RADULE – RAJKO

DESANKA PEROVIĆ

ВОЈКЕ Грујичине

НАДЕ Грујичине ВЛАОВИЋ

Обавјештавамо родбину, комшије, кумове и пријатеље да ћемо тога дана (субота) у 10 часова посјетити њихову вјечну кућу на мјесном гробљу у Лепенцу. 561

Vrijeme neumitno teče i samo ono prolazi. Sjećanja na naše roditelje i tuga, traje i trajaće. KĆERKE: MACA, LOLA i LILA 563

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

e-mail: oglasno@t-com.me

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 TV program

Četvrtak, 12. mart 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 2 16:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Luda kuća

Gavran



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Biznis zona, r. 10:05 Dan reprezentacije, direktno 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Fokus, r. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:05 Horizont, e. 18:55 Program za djecu 19:05 Dvogled, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e. 21:05 Art magazin 21:35 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Igra, s. 00:10 Sa koncertnih podijuma 01:10 Zumiranje, r. 02:10 Art magazin, r. 02:40 Dnevna soba, r.



   RTCG 2

06:30 Glas Amerike, r. 07:00 E sport, video igrice 09:00 Dnevna soba, r. 10:45 Više od ljubavi, s. 12:15 Doktor Mladen, r. 14:00 Luda kuća, r. 15:00 Više od ljubavi, r. 16:30 Luda kuća, s. 17:00 Afera, r. 18:10 Dan reprezentacije, emisija 19:00 Krađa sunca u Sarajevu, kratki igrani film 19:30 Dnevnik 2 20:00 Afera, s. 21:00 Koloseum 21:30 Dnevna soba, r. 23:00 Moja strana svijeta, film 00:45 Glas Amerike 01:05 E sport, video igrice

PINK M

06:30 Zadruga, pregled dana 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Crveni mjesec, r. 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 12:10 Zadruga uživo 13:03 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena 19:10 Zakletva 20:00 Nemoguća ljubav, s.

21:00 Crveni mjesec, s. 23:10 Trenutak iz sna 00:00 Zadruga 02:00 Zadruga, uživo

TV PRVA

07:00 Praktična žena, r. 08:00 60 min. sa Iris 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:15 Jutro sa Iris 11:15 Kuhinja, s. 13:00 150 minuta 14:30 Igra sudbine, r. 15:15 Tate, r. 16:00 Praktična žena 17:00 60 min. sa Iris 18:00 Ekskluziv 18:30 Mame, s. 19:00 Žurnal 19:30 Slatke muke, s. 20:10 Tate, s. 21:00 Igra sudbine, s. 21:50 Urgentni centar, s. 22:40 Ekskluziv 23:00 Noćni žurnal 23:30 Gavran, film 01:15 Trka, film



NOVA M

06:35 Centralni dnevnik 07:05 Mr. Kitchen, r. 07:30 Kafanica blizu SIS-a, r. 08:35 Sportisimo, r. 08:45 Kefalica 09:00 Totalni obrt, r. 09:40 Mr. Kitchen, r. 10:05 Među nama 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, r. 12:15 Žigosani u reketu, r. 13:00 Vijesti 13:17 Azra, r. 15:00 Vijesti 16:30 Sportisimo 16:40 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama 20:15 Azra, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Malorin efekat, film 01:05 Pravna plavuša, film

RTV BUDVA

07:00 Jutrom iz Budve 09:05 Serija 10:00 Bandolera, r. 11:00 Kako se to radi, r. 12:05 Dok. program 13:00 Velika porodica, r. 14:00 Jutrom iz Budve, r. 16:10 Serija 17:00 Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera 19:00 Polis

  VIJESTI

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:06 Zauvijek tvoja, r. 11:10 Hoću kući, r. 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r. 13:10 Snovi, kuća, dom, r. 14:00 Vijesti 14:06 Žrtve ljubavi, r. 15:00 Boje dana, e. 15:40 Dokumentarni program 16:30 Vijesti 16:55 Žrtve ljubavi, s. 17:50 Hoću kući, s. 18:30 Vijesti 19:10 Zauvijek tvoja, s. 20:00 Načisto 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Lov, film 00:30 Načisto, r. 02:00 Razvod, r.



A1 TV

07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 08:30 Jelena, r. 09:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 10:00 Život uživo 10:30 Klub A, r. 11:00 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo 15:00 Klub A, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:00 Kratke forme 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19.15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Klub A 21:00 Top A1 21:10 Kapadokija, s. 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

777

20:05 Amfiteatar, e. 21:05 Velika porodica, s. 22:00 Polis 22:35 Hronika grad teatra 23:00 Naše ljeto 23:10 GlasAmerike 23:40 Serija 00: 25 Muzički program

07:00 Jutarnji program 10:15 Mapet šou 10:45 Grad koji volim, r. 11:45 Lijek iz prirode 12:00 Sportske vijesti 12:30 Humoristicka serija, r. 13:15 Legendarni boks mečevi 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić 15:00 Sport info 15:45 Crnogorske anegdote, r.

16:30 Mapet šou, r. 17:00 Otium, r. 18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Lijek iz prirode, r. 20:00 Humoristička serija 20:30 Knjizevnost, istorija, mit, r. 21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Četvrtak, 12. mart 2020.

Marketing

32 Magazin

Četvrtak, 12. mart 2020.

Rada Krivokapić-Radonjić priprema modnu reviju ,,Svijet bez sukoba“

Nove izmjene u programu „Praznika mimoze“

Mala crna haljina, uniforme i novi odjevni detalj Otkazan koncert

Željka Joksimovića HERCEG NOVI – Nakon što je prekjuče zvanično otkazana međunarodna karnevalska povorka u Herceg Novom, mjere koje je uvelo Ministarstvo zdravlja Crne Gore, ali i ministarstvo zemalja u okruženju u cilju sprečavanja širenja korona virusa uticale su i na nove izmjene programa 51.

KOTOR - Modna kreatorka i stilistkinja iz Kotora Rada Krivokapić-Radonjić priprema modnu reviju ,,Svijet bez sukoba“. Kolekcija obuhvata haljine, uniforme, te novi odjevni detalj kovilm, namijenjen muškarcima, a ručne je izrade. U razgovoru za Pobjedu, kreatorka kaže da ima nekoliko ponuda za predstavljanje kolekcije u inostranstvu i kod nas, te da još nije odlučila gdje će organizovati predstavljanje. - Na modnoj reviji će biti predstavljene mala bijela, crna, i crvena haljina. Model dvije haljine u jednoj. Haljina ima dva lica, dva različita kroja i dva različita materijala. Ne zahtijeva mijenjanje patentnog zatvarača i prišivanje dugmadi. Biće predstavljena i školska uniforma, zatim haljina za novogodišnju noć, broš paun, kao i odjevni predmeti za poslovni stil koji nikada ne izlaze iz mode i koji su dio kruga u svakom novom trendu - kazala je Krivokapić-Radonjić. Novi odjevni detalj kovilm, dodaje, predstavlja preoblikovanje kravate i leptir mašne. - Riječ je o odjevnom predmetu ručne izrade koji nose muškarci oko vrata. Radi se u svim bojama sa ispisivanjem monograma vlasnika uključujući, po želji, interpunkcije na lijevoj strani. Ona pretpostavlja dugoročnu, tačnije vječ-

nu upamćenost svojih prethodnika, čiji uspjeh je doveo do dugoročne saradnje sa svijetom 21. vijeka. Trenutno radim na dobijanju licence za kovilm, tj. podnijela sam preko svog advokata, prijavu za priznanje patenta kovilm, kao zaštićenog odjevnog predmeta - kaže Krivokapić-Radonjić. Ljubiteljima mode i kvaliteta poručuje da sačuvaju novac za popuste u prestižnim radnjama, te da je dobar osjećaj kada ga plate upola cijene. - Investirajte u odjevne predmete koji nikada ne izlaze iz mode, koji su uvijek dio kruga u svakom novom trendu – kaže kreatorka. Krivokapić-Radonjić je do sada postigla veliki uspjeh na planu mode. Kaže da je još kao djevojčica željela je da bude modna kreatorka i taj san joj se ostvario. Završila je školu i specijalizaciju za modnu kreatorku i stilistkinju u Beogradu 1996. po pariskom sistemu za jednu generaciju učenika u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti sa nastavnim planom i programom u trajanju od četiri godine u kontinuitetu, kreirajući kadar sposoban za brzo uključivanje u praksu kod najpoznatijih svjetskih kreatora u trajanju od godinu dana. Praksu je završila u Milanu 1997. kod jednog od najpoznatijih svjetskih kreatora Đorđa Armanija koji je upoznao i sa nekoliko najboljih svjetskih kreatora, gdje je ima-

Rada Krivokapić-Radonjić

la priliku dopuniti svoje dotadašnje znanje. Praksu je obavljala i kod konstruktorke odjeće Ljiljane Kovač. Doktorat modnog dizajna završila je u Beogradu 1998, dok je profesionalno počela da se bavi modom 2005. Položila je majstorske ispite po uzoru na njemački majstorski ispit koje je finansirala njemačka vlada godine 2018: pravo, stručna i radna pedagogija, trgovina i privreda. Radila je na državnoj televiziji na kulturi odijevanja voditelja i muzičara. Emitovana je njena kultna modna autorska emisija ,,Styling“, a modni studio ,,Rada“ je sa manekenima radio za potrebe snimanja filmova, reklamnih spotova za inostrane televizijske kuće. Takođe, kreirala je džins kolekcije za modne brendove, a idejni je tvorac brenda ,,Baccara Jeans“. Sarađivala je sa nekada najpopularnijim i najljepšim crnogorskim manekenom Filipom Kapisodom koji je njenom revijom pod nazivom „Kotor“ završio manekensku karijeru. Bila je učesnica prvog izdanja Crnogorske nedjelje mod, učestvovala je na internacionalnim manfifestacija, a imala je i svoje revije. Prvu prodaju svojih odjevnih predmeta imala je u gradu u kojem živi Kotoru i u Podgorici. Bila je članica Udruženja kreatorki visoke mode Crne Gore. Iv. K.

„Praznika mimoze“. Otkazan je i koncert Željka Joksimovića koji je trebalo da bude održan u subotu, 14. marta, kao i segment programa „Dani Beograda“ naslovljen „Noćna spenza“ koji je bio planiran u petak veče. Spaljivanje krnevola biće održano u petak, 13.

Bugarska izabrala predstavnika za Pjesmu Evrovizije

Viktorija ide na Eurosong

PODGORICA - Bugarska će se takmičiti na 65. izdanju Pjesme Evrovizije u Roterdamu sa pjesmom „Tears Getting Sober“ u izvođenju mlade pjevačice Viktorije. Bugarska pjesma za 2020. godinu je ubrzo nakon premijere postala favorit fanova. - Jedva čekam da izvedem svoju pjesmu na evrovizijskoj sceni 14. maja. Pjesma je vrlo lične prirode jer govori o savladavanju strahova i patnje. Ne govorimo često o problemima sa mentalnim zdravljem sa kojima se mlade generacije suočavaju i naša pjesma nastoji da ih inspiriše i da im nadu - kaže Viktorija. Viktorija se ističe kao mladi

„Hajp“ traži lice festivala

Zbog korona virusa otkazani koncerti i turneje

HERCEG NOVI – Novi festival „Hajp“, koji se premijerno održava od 19. do 21. juna u Herceg Novom, organizuje konkurs za PR lice festivala. - Pozivamo sve mlade ljubitelje muzike da se do 14. marta prijave za učešće u „Hajp“ timu. Jedva čekamo da te upoznamo i zajedno započnemo „Hajp“ avanturu. Uslov je da si dobar komunikator, druželjubiva i dinamična osoba, govoriš engleski jezik, voliš dobru zabavu i želiš da zaviriš iza stejdža. Ako se prepoznaješ, požuri i prijavi se na stranici licefestivala.thehype.me – poručuju organizatori. Hedlajneri prvog „Hajp“ festivala su Dubioza kolektiv, Džiboni i Dr Nele Karajlić, a uz njih, publika novog morskog festi-

LOS ANĐELES - Zvijezde kao što su Madona, Majli Sajrus ili rok bend Prl Džem otkazali su koncerte zbog širenja korona virusa širom svijeta, piše BBC. Majli je otkazala put u Australiju, gdje je trebalo da pjeva na humanitarnom koncertu za australijske šume. Dva Madonina koncerta u Parizu su otkazana nakon objave da se zabranjuju sva velika događanja. Prl Džem je otkazao turneju po SAD i Kanadi zbog isuviše velikog rizika. - Dobili smo obavještenje da su velika okupljanja visoko na listi onoga što treba izbjegavati u ovoj globalnoj zdravstvenoj krizi koja počinje da utiče na živote svih nas. Rizik je preveliki – kazali su iz benda. Koačela festival u Kaliforniji se vjerovatno odlaže za oktobar. Većina festivala koji su zakazani za proljeće, biće odloženi na jesen, prenosi „Nedeljnik“. Fanovi koji su kupili VIP pa-

Konkurs otvoren do subote

vala imaće priliku da čuje TBF, Bombaj štampu, Who See, Letu štuke, Urban & 4 i Brkove, kao i brojne lokalne bendove. Za vrhunski trodnevni provod na „Hajp“ festivalu u Herceg Novom, uz ljetovanje i kupanje u najljepšem zalivu, paketi ulaznica se mogu kupiti po promotivnim cijenama od 25 eura na sajtu festivala, kao i putem prodajne mreže Gigstixa i Kupikartu.ba. Festival će održati na stadionu „Solila“ u Igalu, a organizator je NVO R.O.D.A. iz Herceg Novog. Z. K.

marta, a ne kako je juče najavljeno u subotu. Promijenjena je i lokacija, tako da će povorka Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i maškara krenuti u 18 sati od Dvorane ,,Park“ a krivac za sve nedaće Novljana u prošloj godini biće spaljen na Trgu Nikole Đurkovića. Neizvjesno je da li će biti održan međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala, koji je bio najavljen za petak, 13. mart. Za sada, u programu „Praznika mimoze“ ostaje trka karića-karotrc, zakazana za 15. mart na lokaciji od centra grada do Škvera, kao i dječja cvjetna povorka čiji je novi termin održavanja 21. mart. Ž. K.

muzički izvođač iz Bugarske koji obećava, zahvaljujući jedinstvenom vokalu i stilu. Mlada pjevačica i njen tim rade na njenom prvom albumu, koji će ugledati svjetlost dana na jesen ove godine. Pjesma je dostupna na striming platformama Spotifaj, Epl mjuzik i Dizer. Bugarska će se takmičiti u drugom polufinalu Pjesme Evrovizije 14. maja. Srbiju će predstavljati grupa Hurricane, Hrvatsku Damir Kedžo, Sloveniju Ana Soklić i Sjevernu Makedoniju Vasil Garvanlijev. BiH ni ove godine neće imati predstavnika, a odlukom Javnog servisa bez predstavnika ove godine je i Crna Gora. Z. K.

Madona, Majli Sajrus i Prl Džem neće održati nastupe

kete koji uključuju priliku za fotografisanje i druženje sa bendom Kiss, dobili su mejl od menadžera Doka Megija da se meet and greet neće desiti, prenosi KLAK-FM iz El Pasa, gdje je bend nastupio sinoć. – Naši susreti su nam uvijek bili dragi, jer smo mogli da stojimo rame uz rame sa na-

šim fanovima, ali poslije mnogih razgovora sa stručnjacima na terenu, savjetovani smo da privremeno otkažemo ove događaje s obzirom na situaciju u vezi sa korona virusom. Nastavićemo sa koncertima po rasporedu i nadamo se da ćemo uskoro nastaviti da dijelimo svoje vrijeme sa vama u

bekstejdžu. Novac za vaše VIP ulaznice biće vraćen u cjelosti – dodao je Megi. Aktuelna oproštajna turneja Kiss ,,End of the Road“ traje do subote, 15. marta, u Koloseumu na obali Misisipija u Biloksiju, a bend se vraća u Sjedinjene Američke Države 28. avgusta. Ovo je samo još jedna od turneja na koju će uticati korona virus. Naime, evropski i azijski djelovi turneja bendova Whitesnake, Green Day, Sons of Apollo i Slipknot, odloženi su zbog pandemije. Otkazan je i nastup Queena i Adama Lamberta u Parizu, zakazan za maj. Ozi Ozborn i Trent Reznor su se povukli sa planiranih nastupa na „Austin’s South bi Southwest“ festivalu, koji je takođe otkazan zbog straha od širenja kovid-1.