Issuu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

M.BABOVIĆ

JEDNOGLASNO: Predsjedništvo Demokratske partije socijalista odlučilo da uskrati podršku Abazovićevom kabinetu, poslanički klub ove sedmice povlači pravne radnje

Vlada zbog napuštanja evropske agende izgubila podršku DPS-a

Dio balkanske istorije koji još krvari

STR. 7.

Vožnja vozom od Podgorice do Bara trajala čak sat duže

Putovanje nedostojno 21. vijeka STR. 15.

U čemu je poenta forsiranja usvajanja tzv. temeljnog ugovora sa SPC za koji nema konsenzusa u Crnoj Gori

Razgradnja do temelja

STR. 2. i 3.

Vlada je, suprotno političkom sporazumu o njenom formiranju, napustila prioritetni zadatak ispunjavanja obaveza iz agende evropskih integracija i ishitreno, neodgovorno i bez konsultacija sa stručnom javnošću ušla u zaključivanje ugovora sa SPC, čime je nanijela neprocjenjivu štetu državnim interesima – navodi se u saopštenju ove partije U Memorijalnom centru Potočari danas će, na 27. godišnjicu genocida, biti sahranjeni ostaci 50 žrtava

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Prije ove drame oko usvajanja nacrta takozvanog temeljnog ugovora između države Crne Gore i SPC, Beogradska patrijaršija je napravila manevar da centralizuje i zbije svoje redove. Olakšao im je to odlazak mitropolita Amfilohija. Prvi potez je bio u maju prošle godine – kada je ukinut Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, formiran 2006. godine kao mjera uvažavanja istorijskog položaja same Mitropolije crnogorske i činjenice da je Crna Gora samostalna država. Kada počistite prerogative bilo kakve posebnosti, svedete crnogorske pravoslavne eparhije samo na elemente u velikoj cjelini SPC, onda ko će drugi imati ovlašćenje da potpisuje ugovore o regulisanju međusobnog odnosa sa Crnom Gorom do Njegova Svetost patrijarh Porfirije. Zato je forsiranje „temeljnog ugovora“ uz ćutke klimanje glavom pastve i jerarha, ministara i političara, odraz pretenzije koja se želi oktroisati kroz neformalni ugovor, bez međunarodno-pravne težine (koje, opet nije da nema), u koji, valjda, neće se drznut iko da dirne. Da je drugačije, ugovor sa državom potpisivao bi mitropolit Joanikije, kao svojevremeno u Hrvatskoj mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan. Ovako, sve je u rukama patrijarha. I nasljeđe i istoSTR. 5. rija crnogorska.

Andrej Nikolaidis, Jelena Tomašević i Senad Gačević za Pobjedu uoči dodjele Trinaestojulske nagrade

Crnogorsko društvo nekim čudom još postoji STR. 12. i 13.

Politički analitičar ocijenio da je Abazovićeva vlada propustila veliku šansu I. MANDIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Vujović: Od Demokrata najvjerovatnije zavisi rasplet

STR. 2.

Politika

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Politički analitičar ocijenio da je Abazovićeva vlada propustila veliku šansu, očekuje formiranje nove manjinske ili tehničke vlade

Vujović: Od Demokrata najvjerovatnije zavisi rasplet

PODGORICA – Stiče se utisak da se ovoj vladi bliži izglasavanje nepovjerenja, te da je ono neizbježno. Međutim, veće šanse ima scenario formiranja nove vlade ograničenog mandata koja bi pripremila izbore i ispunila uslove za dobijanje završnih mjerila. Demokrate će najvjerovatnije biti oni koji će razriješiti postojeću političku krizu – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring, nakon usvajanja „temeljnog ugovora“ sa SPC i odluke DPS-a da uskrati povjerenje Vladi. Vujović je poručio da je Abazovićeva vlada propustila veliku šansu. - Umjesto evropske, nametnula je agendu koja je produbljivala podjele. Sada je potrebno da se proevropske snage objedine, te stvore uslove za ispunjavanje završnih mjerila, te uslove za održavanje izbora na svim nivoima. Da bi tako nešto bilo moguće, potrebno je formiranje nove vlade, tehničke ili manjinske, koja bi uz podršku najmanje 49 poslanika obezbijedila ispunjavanje evropske agende, ali i uslova za održavanje izbora – kazao je Vujović.

MOGUĆA DVA SCENARIJA

Prema njegovim riječima, moguća su dva scenarija. – Prvi, da postojeća i dalje vladajuća parlamentarna većina formira novu ili rekonstruiše postojeću vladu, što bi podrazumijevalo neke značajne izmjene, a druga opcija je pravljenje nove parlamentarne većine u kojoj bi Demokrate zamijenile SNP i Uru – istakao je Vujović. Ako je suditi prema prvim najavama aktuelnog premijera i SNP-a, smatra Vujović, oni se nadaju da bi mogli, makar kao Krivokapićeva vlada, „plivati“ u nemanju parlamentarne većine spremne da glasa za smjenu. Ne vjerujem da je to očekivanje realno, a ni opcija da tri koalicije koje su izabrale Krivokapića mogu podržati Abazovićevu vladu. Jedini spas ovoj vlasti bi mogla donijeti SPC, odnosno da ona pokuša da utiče da Demokrate pruže spas Abazoviću. Upravo će ovo biti najveći

Predsjedništvo Demokratske partije Abazovićevom kabinetu, poslanički k

Zlatko Vujović usvajanje „temeljnog ugovora“ sa SPC doživljava kao „dio šire regionalne igre u kojoj Srbija pokušava da iskoristi momenat, te preuzme kontrolu nad još jednom državom Zapadnog Balkana“. Kaže da je u tom planu najvažnije da se zaustavi crnogorsko članstvo u EU, te dalje destabilizuje Crna Gora, uz pokušaj instaliranja političkih snaga pod direktnom kontrolom Vučića

Primjena ugovora vodila bi daljoj klerikalizaciji društva i destabilizaciji zemlje – Primjena ovakvog ugovora vodila bi daljoj klerikalizaciji društva, produbljivanju podjela i daljoj destabilizaciji zemlje – smatra Zlatko Vujović. – Uvođenje, recimo, vjeronauke vodilo bi stvaranju jednovjerskih odjeljenja, a onda podjeli pravoslavaca na one crnogorske i srpske nacionalnosti. To bi nas dovelo do scena sukobljavanja djece, getoizaciji… Škole ne bi bile sigurno mjesto za odrastanje djece, već sredstvo za produbljivanje podjela. Ovaj dokument je poslužio i kao sredstvo da se pokuša zaustavljanje ubrzanog učlanjivanja Crne Gore u EU. Vidjećemo uskoro koliko uspješno – dodao je Vujović.

test uticaju SPC – istakao je Vujović. Poručio je da će Demokrate najvjerovatnije biti oni koji će razriješiti postojeću političku krizu. - Njima se iznenada otvorila velika prilika da normalizuju odnose sa zapadnim partnerima, vrate i prošire pozicije u vlasti, zaštite svoje sadašnje partijske funkcionere u vlasti koji su ubrzano dobijali otkaze odlukama sadašnje vladajuće koalicije, ali i da uzvrate udarac SNP-u i Uri koji su im nanosili veliku štetu. Svakako, Demokrate su dobile ponovo šansu, koju su propustili na jesen prošle godine. Vidjećemo da li su spremni da je, poučeni iskustvom, iskoriste ovog puta – kazao je Vujović.

SRBIJA HOĆE KONTROLU

On je, na pitanje zašto je premijer Abazović insistirao i sve učinio da se usvoji ovakav ugovor i kome odgovara ovakav scenario, rekao da to doživljava „kao dio šire regionalne igre u kojoj Srbija pokušava da iskoristi momenat, te preuzme kontrolu nad još jednom državom Zapadnog Balkana“. - U tom planu najvažnije je da zaustavi crnogorsko članstvo u EU, te dalje destabilizuje

Crnu Goru, uz pokušaj instaliranja političkih snaga pod direktnom kontrolom predsjednika Vučića. SPC igra važnu ulogu, tako da je ovo druga crnogorska vlada koja je, u posljednjih nešto više od pola godine, izgubila podršku većine koja ju je izabrala i to upravo zbog toga što je SPC kontrolisala njenu agendu, ali i odlučivanje – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, Beograd i Tirana su svjesni da imaju male šanse da se u skorije vrijeme pridruže EU, te pokušavaju da preuzmu kontrolu nad blokom država te da kao šestorka pregovaraju o članstvu. - Time bi pojačali svoje pozicije, te pokušali da se postave kao ključni igrač u regionu – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, kako EU i njene države članice gledaju na Abazovićevo ponašanje, imaćemo prvi test na ministarskom sastanku kojim predsjedavaju Borelj i Abazović. - Da li će ministri vanjskih poslova biti lično prisutni kako je bilo planirano ili će njihova ministarstva biti predstavljena na nižem nivou. Broj prisutnih ministara vanjskih poslova će biti odgovor da li i koliku podršku Abazović uživa među članicama EU.

Izostanak ličnog prisustva ministara vanjskih poslova bi bio ravan fijasku sadašnje vlade i njenog premijera, odnosno slanje poruke u kojoj nema podrške potezima koje je premijer povlačio – dodao je Vujović. Komentarišući to što nacrt ugovora sa SPC nije usvojen kvalifikovanom većinom, shodno sporazumu o formiranju Vlade, Vujović je kazao da je tekst ,,temeljnog ugovora“ usvojen u skladu sa Poslovnikom.

GRUBO PREKRŠEN SPORAZUM

- Pitanje je zašto Poslovnik nije usklađen sa sporazumom o formiranju Vlade. To je pitanje i za Abazovića, ali i za druge potpisnike koji imaju svoje predstavnike u Vladi Crne Gore. No, sve ovo ne umanjuje političku odgovornost Abazovića da nije ispoštovao sporazum. Čak i ako za trenutak zanemarimo posljedice usvajanja „temeljnog ugovora“, činjenica da je dio koalicionih partnera grubo prekršio sporazum dovoljan je razlog da se uskrati podrška Vladi – istakao je Vujović. Komentarišući odsustvo dvije ministarke Maše Vlaović i Jovane Marović sa sjednice Vlade kada se glasalo o „temeljnom ugovoru“, ali i izlazak ministra Maraša Dukaja iz sale, Vujović je istakao da Vlada donosi odluke većinom ukupnog broja svojih članova, a ne prisutnih, što znači da je nečije nepojavljivanje sjednici jednako glasanju protiv. - Jasno je da su tri ministra koja nijesu bila u sali iskazali svoj stav da su protiv potpisivanja ovakvog ,,temeljnog ugovora“. To je politički hrabar i principijelan potez. To što nijesu prisustvovali sjednici je bio vid kompromisa prema zahtjevima premijera da ne učestvuju u raspravi, te time ne doprinesu produbljivanju unutarpartijskih podjela – dodao je Vujović. I. KOPRIVICA

Milo Đukanović

Jevto Eraković

PODGORICA – Predsjedništvo DPS-a jednoglasno je donijelo odluku da uskrati podršku 43. Vladi Crne Gore i ovlastilo Klub poslanika te partije da u toku nedjelje preduzme adekvatne pravne radnje u Skupštini Crne Gore – saopšteno je juče nakon sjednice Predsjedništva, koja je održana zbog toga što je Vlada u petak usvojila nacrt „temeljnog ugovora“ sa SPC.

ja sa stručnom javnošću ušla u zaključivanje ugovora sa SPC, čime je nanijela neprocjenjivu štetu državnim interesima Crne Gore“. - Takvom promjenom prioriteta od Vlade propuštena je prilika da se obezbijedi snaženje konsenzusa građanske, proevropske politike, a umjesto toga, potpuno bespotrebno i autodestruktivno, potencirane su stare podjele u Crnoj Gori, čime je ozbiljno ugrožena iznenadno ukazana šansa da Crna Gora, kao država koja već dugo prednjači u procesu pregovora sa EU, u dogledno vrijeme postane i njena prva sljedeća članica – navodi se u saopštenju. DPS poručuje da će, „uprkos ovakvom negativnom obrtu, bez odgađanja u Skupštini Crne Gore nastaviti komunikaciju sa svim parlamentarnim partijama u cilju dolaska do optimalnih rješenja u vezi sa pitanjima koja zahtijevaju širi politički konsenzus“. Na sjednici Predsjedništva, kako se navodi, konstatovano je da je DPS, nakon pada 42. Vlade Crne Gore, davanjem manjinske podrške u Skupštini nastojao da obezbijedi pretpostavke za dostizanje kvalifikovane većine čime bi bilo omogućeno

Vlada zbo evropske izgubila p – Vlada je zbog napuštanja evropske agende izgubila našu podršku. Ostajemo apsolutno posvećeni političkim procesima koji vode do članstva Crne Gore u Evropsku uniju – saopšteno je iz DPS-a.

VLADA PROMIJENILA KURS

Navodi se da je na sjednici Predsjedništva, kojom je predsjedavao predsjednik partije Milo Đukanović, izraženo žaljenje zbog promjene političkog kursa Vlade Crne Gore kojom je, suprotno političkom sporazumu o njenom formiranju, ona napustila prioritetni zadatak ispunjavanja obaveza iz agende evropskih integracija i, kako se dodaje, „ishitreno, neodgovorno i bez konsultaci-

Politika

Poneđeljak, 11. jul 2022.

M. BABOVIĆ

socijalista jednoglasno odlučilo da uskrati podršku klub ove sedmice povlači pravne radnje

Danijel Živković i Ivan Vuković

Vlada je, suprotno političkom sporazumu o njenom formiranju, napustila prioritetni zadatak ispunjavanja obaveza iz agende evropskih integracija i ishitreno, neodgovorno i bez konsultacija sa stručnom javnošću ušla u zaključivanje ugovora sa SPC, čime je nanijela neprocjenjivu štetu državnim interesima – navodi se u saopštenju i dodaje da će, uprkos ovakvom negativnom obrtu, DPS bez odgađanja u Skupštini nastaviti komunikaciju sa svim parlamentarnim partijama u cilju dolaska do optimalnih rješenja u vezi sa pitanjima koja zahtijevaju širi politički konsenzus

og napuštanja e agende podršku DPS-a Eraković: Vjerovali smo da nam je EU zajednički cilj, sad je jasno da nije tako Vlada Dritana Abazovića nema više našu podršku jer je za DPS prioritet, bio i ostaje, evropska agenda – napisao je Jevto Eraković, potpredsjednik te partije, na Tviteru, nakon sjednice Predsjedništva. – Bez kalkulacija smo podržali Vladu vjerujući da nam je EU zajednički cilj. Sada kada je, nažalost, jasno da nije tako, opet bez kalkulacija nastavljamo da se borimo za isti cilj – naveo je Eraković. Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović na Tviteru je napisao da Demokratska partija socijalista ostaje posvećena građanskoj i evropskoj politici. – Trgovina i kombinatorike nas ne interesuju – kazao je Bogdanović.

imenovanje na ključnim pozicijama u pravosuđu, a kako su kazali, na taj način Crna Gora bi dobila završna mjerila u poglavljima 23 i 24 i time učinila izvjesnom svoju evropsku budućnost. – U tom kontekstu, DPS je i u procesu pregovora i u toku rada Vlade pokazivao maksimalnu širinu, kooperativnost i spremnost za postizanje kompromisa, upravo pretpostavljajući ključni strateški državni

interes dnevnopolitičkim razlikama i razmiricama među konstituentima novoformirane parlamentarne većine. Ipak, ugovor sa SPC - izglasan bez prethodne javne rasprave, uz brojne manjkavosti koje su javno saopštene od stručne javnosti, predstavnika NVO sektora i brojnih političkih subjekata, a čija sadržina značajno ugrožava državne interese Crne Gore – pitanje od najvišeg nacionalnog značaja, preko koga ne-

mamo pravo da pređemo bez adekvatnog i jasnog političkog odgovora – navodi DPS.

VIŠE PUTA UPOZORAVALI

Dodaju da su više puta, kako bi izbjegli ovaj scenario, tokom prethodne sedmice upozoravali da se ovo pitanje ne može rješavati ishitreno, te da je bilo nužno uključivanje stručne i naučne javnosti, kako bi se u inkluzivnom procesu došlo do finalne sadržine teksta koji na adekvatan način štiti interese države Crne Gore. – Predsjedništvo je konstatovalo da navedeni apeli nijesu urodili plodom, već da je sasvim suprotno – iskazano neshvatljivo odsustvo volje za sadržajnim dijalogom koje je u finalu rezultiralo vladinim faktičkim napuštanjem evropskog kursa, te da nije ostavljen prostor za dalje pružanje podrške manjinskoj vladi. Zbog svega navedenog, Predsjedništvo je jednoglasno donijelo odluku da uskrati podršku 43. Vladi Crne Gore i ovlastilo Klub poslanika da u toku naredne nedjelje preduzme adekvatne pravne radnje u Skupštini Crne Gore – dodaje se u saopštenju. I. K.

Reakcije na odluku Predsjedništva DPS-a da uskrati podršku Vladi, oglasio se premijer

Abazović: Odgovorno i državnički, vidjećemo stav većine poslanika SD poziva političke subjekte da doprinesu stvaranju ambijenta za postizanje saglasnosti o skraćenju mandata Skupštini, Ura se nada da će njihov lider nastaviti da bude premijer, SNP poručuje da je za pad Vlade „samo neko ko ima određeni politički interes“

PODGORICA – Pozdravljam odluku Predsjedništva DPSa – poručio je premijer Dritan Abazović nakon odluke te partije da uskrati podršku Vladi. – Odgovorno je i državnički kada nijeste u mogućnosti da pomognete državi, da joj makar ne odmažete. Vidjećemo šta je stav većine poslanika. Crna Gora mora dalje – kriminal, korupcija i nacionalizam nijesu opcije. Pobijediće evropska budućnost – napisao je Abazović na Tviteru. Odluka Predsjedništva DPS-a da uskrati podršku Vladi zbog, kako navode, napuštanja evropske agende i usvajanja „temeljnog ugovora“ sa SPC, izazvala je brojne reakcije. Socijaldemokrate pozvale su sve političke subjekte da doprinesu stvaranju ambijenta za postizanje saglasnosti o skraćenju mandata Skupštine. Ta partija iskazala je zadovoljstvo zbog činjenice da je 43. Vlada ostala bez podrške parlamentarne većine koja je izabrala. SD su saopštile da je „način na koji je Vlada formirana, glasno ćutanje najekstremnijih političkih grupacija u i van Crne Gore, kao i masovni odlasci brojnih domaćih političkih prvaka po sopstveno mišljenje u Beograd, koji su prethodili njenom konstituisanju, ukazivali na to da je u pozadini dobro pripremljena politička prevara koja je našoj državi, nažalost, podmetnuta“. - Od starta je bilo jasno da su Abazovićevoj Vladi umjesto evropskih prioriteta, u koje se formalno pred našim međunarodnim partnerima zaklinjala, mnogo bliži tuđi prioriteti koji su joj nametnuti sa strane. Konstantnim insistiranjem na temama poput ,,Otvorenog Balkana“, tzv. temeljnog ugovora i popisa, koji skreću pažnju sa evropske agende, se, zapravo, po svaku cijenu nastojalo postići samo jedno - zaustavljanje naše države na putu EU integracija, i to u momentu kada naši evropski partneri pokazuju neskrivenu spremnost za konkretne odluke u tom pravcu – saopšteno je iz SD-a. Sada, navode, kada je jasno da

Dritan Abazović

Vuksanović-Stanković: Odgovor Vladi koja je sprovodila „AV agendu“ - Crna Gora se obavezala na sprovođenje EU agende i ispunjavanje svojih obaveza iz pregovaračkog procesa. Uskraćivanje povjerenja je odgovor 43. Vladi, koja je sprovodila ,,AV agendu“. Premijer je trebao znati da kod Crnogoraca ne prolazi taktika ,,jedno pričaš, drugo radiš, treći te plaća“ - navela je na Tviteru Draginja Vuksanović-Stanković iz SDP-a.

Nišić: Premijer da podnese ostavku - Jasno je da Dritan Abazović nema podršku parlamentarne većine koja je izabrala Vladu Crne Gore. Jedini odgovoran potez, na koji je svojevremeno u identičnoj situaciji pozivao svog prethodnika Zdravka Krivokapića, bio bi podnošenje ostavke - navela je na Tviteru direktorica SD-a Irma Nišić.

Vlada više nema podršku parlamentarne većine koja je izabrala, iz SD-a pozivaju sve političke subjekte da svojim aktivnostima doprinesu stvaranju ambijenta za postizanje saglasnosti o skraćenju mandata Skupštine Crne Gore, u vezi čega je SD već pripremio inicijativu, kao i dogovora o tome kakav oblik i sastav Vlade bi bio zadužen za njihovu pripremu. Sve drugo bi bilo samo novo gubljenje vremena, kojeg Crna Gora više definitivno nema – saopšteno je iz SD-a. Dodaju da bi takođe bilo odgovorno „da svi istinski podržavaoci evropske politike, nezavisno od toga sa kojeg političkog spektra dolazili, naredne nedjelje iskoriste kako bi postigli potrebnu saglasnost i u vezi rješavanja svih otvorenih pitanja iz naše EU agende, a koja zahtijevaju neophodnu kvalifikovanu većinu, sa ciljem dobijanja završnih mjerila“. Ura vjeruje da će njihov lider, Abazović, nastaviti da bude premijer. – Svako ima pravo da provjeri

povjerenje Vlade u Skupštini, ali takođe svima treba da bude jasno da će Dritan Abazović nastaviti da bude premijer ove, 43. Vlade ili biti na čelu nove 44. Vlade – napisao je na Tviteru Miloš Konatar iz Ure. Prema njegovim riječima, za Uru je „najvažnije da Crna Gora ostane na putu evropske, građanske i demokratske države“. – Ukoliko DPS ili bilo ko drugi ne misli tako – mi nastavljamo dalje sa ili bez njih, jer evropska Crna Gora za nas nema alternativu. Crna Gora u EU 2025. Možemo – poručio je Konatar. Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je za TVCG da je za pad Vlade „samo neko ko ima određeni politički interes“. – Temeljni ugovor je gotova stvar, izglasan je na Vladi i biće potpisan. To će biti trenutak da svi vide ko je u Crnoj Gori bio za potpisivanje temeljnog ugovora, a ko nije. I naravno ko je za rješavanje i otvaranje puta Crne Gore prema Evropskoj uniji, a ko nije. Dakle, nekima će ostati sasvim bliži politički interesi, a neki žele da Crna Gora ide ka EU, što je potpuni prioritet Vlade – kazao je Joković. Predsjednik PZP-a i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević kazao je da, kada jedna Vlada izgubi podršku većine koja je izabrala, jedino legitimno rješenje su izbori. – Nije u skladu sa evropskim standardima niti praksom razvijenih demokratskih zemalja da se nakon izbora mijenjaju parlamentarne većine i formiraju nekakve nakaradne ad hoc vještačke većine - rekao je Medojević. Izbori, ako smo za demokratiju, poručio je. – Izbori, ako smo za Crnu Goru. Izbori, ako smo za Evropu. Izbori ako smo za poštovanje narodne volje – dodao je Medo-

Politika

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Brat crnogorskog premijera otvara kliniku u bivšoj zgradi BIGZ-a, proglašenoj za spomenik kulture u Srbiji

STAV

Popović: Jasno je da Abazović ima mnogo razloga da vraća dugove Vučiću Premijer je ugrozio » Piše: Nikola GEGAJ

PODGORICA - Firme ,,Marera Real Estate Partners“ i ,,Marera Properties“, u medijima predstavljene kao ruske firme, dok svi podaci pokazuju da su povezane sa ministrom finansija u Vladi Srbije Sinišom Malim, u februaru prošle godine kupile su zgradu BIGZ-a u Beogradu. Nije poznata konačna cijena, ali dostupne informacije ukazuju da je velelepna zgrada, koja je 1992. godine proglašena spomenikom kulture, plaćena oko 3,7 miliona eura, kazao je za Gradsku radio- televiziju novinar Predrag Popović. Upravo u ovoj zgradi biće otvorena klinika čiji su vlasnici Džihan Abazović, brat crnogorskog premijera Dritana Abazovića, i Milica Đurđić, partnerka premijerke Srbije Ane Brnabić.

- U Srbiji je odavno poznato da braća Mali, Siniša i Predrag, imaju jako dobru saradnju sa Anom Brnabić i njenim bratom Igorom Brnabićem i oni ulaze u raznorazne poslove. U posljednje vrijeme su kupili nekoliko zgrada i firmi u Beogradu. Najvažnija je zgrada „Beograđanka“. Siniša Mali je kupio 2020, a prošle godine je navodno za 3,7 miliona eura kupio tu zgradu BIGZ-a. Dio tog prostora namijenjen je za otvaranje klinike čiji su suvlasnici Milica Đurđić, partnerka Ane Brnabić i Džihan Abazović, brat Dritana Abazovića - objašnjava Popović. Iako su firme ,,Marera Real E s t a t e Pa rtners“

Predrag Popović

i ,,Marera Properties“ registrovane u Rusiji, imena vlasnika na papiru nijesu poznata javnosti u Srbiji, kaže Popović, ali su povezana sa ministrom finansija Sinišom Malim. - Nekoliko njih, to je spisak od desetak imena, koja ni našoj javnosti a sigurno ni vašoj ne znače ništa, ali to su njegovi saradnici iz njegovih of-šor kompanija i dvojica iz Ministarstva finansija, koje već dvije godine vodi Siniša Mali. Tako da nema dileme da su direktno povezane sa Sinišom Malim - smatra Popović. Treći vlasnik klinike nije poznat, ali gdje je Siniša Mali, tu je i Andrej Vučić, Vučić ističe Popović. - Na to može da uputi činjenica da Andrej Vučić ima bliske partnerske odnose sa Predragom Malim, bratom Siniše Malog. Oni zajedno rade raznorazne poslove po Beogradu. Da li će Andrej da bude uključen kroz logistiku, finansije ili na bilo kakav drugi način, to je samo pitanje njihovog dogovora.

Šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić imao više bilateralnih susreta u Dubrovniku

EU ne podržava politiku koja otvara religijske i nacionalne teme

PODGORICA – Evropska unija ne podržava politiku koja otvara religijske i nacionalne teme, a kojom se direktno podstiču podjele i otežava ispunjenje evropskih obaveza. Te političke snage svakako ne sprovode evropsku agendu i ne mogu imati njihovu podršku. Povodom događaja na Cetinju 5. septembra, to je više puta istaknuto u stavovima EU – ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića sa generalnim sekretarom Ministarstva vanjskih poslova

Austrije Peterom Launski Tifentalom, sa kojom se sastao na jubilarnom, XV Dubrovnik Forumu. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Krivokapić je na skupu, koji se održao pod nazivom ,,Potraga za ravnotežom u poremećenom svijetu“, imao brojne bilateralne susrete na visokom nivou. Sa Tifentalom je razgovarao o austrijskoj predanosti da pomogne državama Zapadnog Balkana u ostvarivanju bržeg prijema u članstvo Evropske unije. R. P.

U svakom slučaju, u svakom poslu u koji je uključen neko od braće Mali, uključen je i Andrej Vučić - kaže Popović. Prema Popovićevim riječima, jasno je da premijer Abazović ima mnogo razloga da vraća dugove predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, pored ostalog i zbog klinike koju, kako tvrdi, otvara njegov brat Džihan. - Pristao je da učestvuje u onome što je Aleksandar Vulin, sadašnji ministar policije, nazivao ,,srpski svet“. Kada Aleksandar Vulin kaže ,,srpski svet“, on misli na Vučićev svet. Aleksandar Vučić radi isključivo za sebe. Sada koristi Dritana Abazovića da bi ostvario neke svoje interese u Crnoj Gori, kao što je do juče, a možda će i sjutra, Andriju Mandića i ostale ,,pipune“. Mislim da takva vrsta dogovora, koja nema veze sa voljom građana ni Crne Gore, ni Srbije, nije u interesu ni Crne Gore, ni Srbije, a ni cijelog regiona - zaključuje Popović. R. P.

Direktorka CGO o najavi medija da će premijer danas početi konsultacije o „temeljnom ugovoru“ sa NVO i političarima

Uljarević: Vrijeđanje zdravog razuma PODGORICA – Nakon što je ,,temeljni ugovor“ usvojen, premijer naprasno otvara „konsultacije“ i time nastavlja da vrijeđa kritički orijentisan dio NVO sektora, ali i zdrav razum građana - poručila je Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje. Ona je reagovala povodom medijskih natpisa da će premijer Dritan Abazović u ponedjeljak početi razgovore o „temeljnom ugovoru“ sa NVO sektorom, političarima... Uljarević je ocijenila da su Abazović i ministri koji su u petak glasali za ugovor sa SPC tokom rasprave demonstrirali hermetičku zatvorenost za sve argumente koji su stigli od brojnih kolega i koleginica iz NVO sektora. - Nakon što je taj dokument usvojen, on naprasno otvara „konsultacije“ i time nastavlja da vrijeđa kritički orijentisan dio NVO sektora, ali i zdrav razum građana i građanki. Ostaje samo da vidimo ko će i zašto pristati da bude dio ove simulacije dijaloga i otvorenosti - kazala je Uljarević. R. P.

Mitropolija crnogorsko-primorska o usvajanju „temeljnog ugovora“

MCP: Nadamo se da će Vlada odoljeti pritiscima i istrajati do kraja PODGORICA – Odluku Vlade o temeljnom ugovoru posmatramo kao namjeru da se odnosi između crkve i države urede na kvalitetan način i da se pitanje dosadašnje diskriminacije Srpske pravoslavne crkve pravedno riješi – saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske. - Našem društvu služi na čast što izvršna

vlast Crne Gore u posljednjih godinu i po dana, za razliku od perioda prije toga, ne podržava i ne ohrabruje negativnu politiku i neprijateljsko nastrojenje prema SPC – navodi se u saopštenju. Dodaje se da odluku Vlade o temeljnom ugovoru posmatraju upravo na taj način. Iz MCP su saopštili da svima koji učestvuju u tom, kako se naveli, časnom poslu, bez obzi-

ra da li to čine kao vjernici ili kao osobe privržene modernim načelima demokratije i vjerskih prava i sloboda, žele puni uspjeh. - Iskreno se nadamo da će odoljeti svim pritiscima i da će istrajati do kraja, ne u inat bilo kome, nego za dobro našega društva i radi stvaranja zaloga sveopšteg napretka Crne Gore – dodaje se u saopštenju. I. K.

nacionalne interese Prvi put u istoriji naše zemlje dešava se da u ovakvim mračnim poslovima učestvuju i političari koji etnički pripadaju albanskom narodu. Umjesto da to što nam je Albanac postao premijer bude slavni primjer pobjede multietničnosti i građanskog karaktera naše zemlje, on je, namećući „Otvoreni Balkan“ i „temeljni ugovor“ sa Srpskom crkvom, srušio naše iluzije i podijelio još dublje crnogorsko društvo, ugrozio naše nacionalne interese i prava pravoslavnih Crnogoraca Crna Gora će opstati, i to kao građanska, multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. To što neki političari posljednjih mjeseci šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru, nije većinski stav građanske Crne Gore. Naši preci su živjeli zajedno u Crnoj Gori i njihov je amanet da tako bude i ubuduće, uprkos djelovanju nekih političara koji priželjkuju i smatraju da ona uopšte i ne postoji kao nezavisna zemlja. Crna Gora je u treći milenijum ušla kao dio krnje Jugoslavije, u zajednici sa Srbijom. Takva asimetrična zajednica je morala da ima kratak vijek zbog želje crnogorskih građana da, kao i njihovi preci, imaju svoju nezavisnu državu. Konačna dezintegracija SFRJ se završila sa referendumom 2006. u Crnoj Gori i proglašenjem nezavisnosti Kosova 2008. godine. Međutim, sa time se nije desio i kraj aveti velikosrpskog nacionalizma koji se sada propagira pod eufemističkim terminom „srpski svet“. Kada se na to multiplikovano doda i interes „ruskog sveta“ na Balkanu, onda je jasno zašto su počeli pritisci da se Crna Gora terorizmom i kontinuiranim subverzijama, odnosno hibridnim ratom destabilizuje i zaustavi na njenim integracionim putevima evropskih i evroatlantskih integracija. Po prvi put u istoriji naše zemlje da u ovakvim mračnim poslovima učestvuju i političari koji etnički pripadaju albanskom narodu. Umjesto da to što nam je Albanac postao premijer bude slavni primjer pobjede multietničnosti i građanskog karaktera naše zemlje, on je, namećući „Otvoreni Balkan“ i „temeljni ugovor“ sa Srpskom crkvom, srušio naše iluzije i podijelio još dublje crnogorsko društvo, ugrozio naše nacionalne interese i prava pravoslavnih Crnogoraca i, u konačnom, osujetio decenijsku borbu za Crnu Goru kakvu smo znali i mukotrpno i strpljivo gradili, kako doprinosom Demokratske partije socijalista i drugih partija građanske profilacije tako i značajnim doprinosom partija manjinskih naroda sa kojima smo bili u koaliciji. Šteta! Velika šteta što su pojedini političari pristali da budu instrument i glasnogovornici ovog podmuklog velikosrpskog projekta na štetu Crnogoraca, a time i drugih građana Crne Gore. Bilo je pokušaja i ranije, ali nikome nije uspjelo jer Crna Gora nije pogodno tlo za međunacionalnu mržnju. Prijateljstva između Crnogoraca i Albanaca je odlično opisao veliki Marko Miljanov ili, kako je on sebe nazvao, Mark Miljani, vojvoda kučki. Jer treba podsjetiti da su svi Albanci u Crnoj Gori glasali za nezavisnost naše zajedničke države, i da će se opet boriti za nju ako bude trebalo. Ponavljam, da to što neki političari šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru, nije stav ogromne većine građana Crne Gore. Na kraju, dragi građani, od svih vas tražim da svi zajedno nastavimo da budemo privrženi evropskim vrijednostima, u kojima je najveća vrijednost mir. Nacionalno i vjersko opredjeljenje je intima svakog čovjeka. To ne treba da bude povod za narušavanje sklada u našoj državi, zato što je amanet predaka da svi zajedno sačuvamo ovu našu dobru i lijepu Crnu Goru od svakog napada sa strane.

U fokusu

Poneđeljak, 11. jul 2022.

U čemu je poenta forsiranja usvajanja tzv. temeljnog ugovora sa SPC za koji nema konsenzusa u Crnoj Gori

Razgradnja do temelja PODGORICA - Za nepune tri godine „carstvo nebesko“ i s njim povezani posjedi zemaljski temeljno su uticali na političke procese u Crnoj Gori, direktno ili posredno dovodeći do smjene izvršne vlasti i krupnih turbulencija. Na pomolu je i treće razgrađivanje temelja Vlade upravo povodom crkvenih pitanja; ovoga puta zahvaljujući takozvanom temeljnom ugovoru sa SPC koji, umjesto da potvrdi i ispoštuje princip odvojenosti crkve i države, Crnu Goru, uz amin dijela ovdašnje vlasti koja je ugovor promovisala kao pitanje svih pitanja, drži na opasnoj klackalici u odnosu na EU, građanski mir i, na koncu, ne manje bitno, politički podriva pravne temelje ove države. Kako drugačije nazvati situaciju u kojoj ugovor koji Crna Gora planira da potpiše sa crkvom čije je sjedište u drugoj državi, povodom regulisanja crkvenih pitanja na crnogorskoj teritoriji, pretenduje da nadiđe zakonske i ustavne okvire. Pritom, crkva potpisnica nema međunarodno-pravni subjektivitet, odnosno nije riječ o državi Vatikanu sa kojim je Crna Gora jedino do sada potpisala temeljni ugovor te vrste.

DOmetI I POsljeDICe

Dakle, ugovor kao ugovor, pravno je ništavan ako se, na šta se upozorava, ne uklapa u zakonske i ustavne okvire države, ali iz nekog razloga upravo se insistira da bude usvojen po principu „neka ga tu u formi koju traži SPC“. Da bi se, valjda, ako ko, ne daj Bože, u njega dirne, pozvala na sadržaj kao na Sveto pismo. U tom slučaju, i da Ustavni sud (bude li ga uopšte, jer mu kvorum ističe u septembru) procijeni da dio ugovora krši pravni poredak zemlje – kao protivodgovor crkve mogu se pokrenuti litije na ulicama?! Jer, ko smije da dira svetinje, makar se one ugovorom do temelja i de fakto prisvajale, i tamo gdje ima i nema osnova. Posebno ako se uzme u obzir da u preambuli ugovora (koja, kako objasni ministar MUP-a Adžić, „nije pravno obavezna“) stoji da je crkva „debelo“ starija od države, toliko, da je starija i od SPC u Srbiji... U čemu je onda poenta: ili Beo-

Prije ove drame oko usvajanja nacrta takozvanog temeljnog ugovora između države Crne Gore i SPC, Beogradska patrijaršija je napravila manevar da centralizuje i zbije svoje redove. Olakšao im je to odlazak mitropolita Amfilohija. Prvi potez je bio u maju prošle godine – kada je ukinut Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, formiran 2006. godine kao mjera uvažavanja istorijskog položaja same Mitropolije crnogorske i činjenice da je Crna Gora samostalna država gradska patrijaršija želi da ostavi utisak da nastupa iz pravne pozicije nalik Svetoj Stolici, ili nastoji - o čemu svjedoči tendenciozna i istorijski problematična preambula (kako to zvuči ustavotvorno) tzv. temeljnog ugovora - da u simboličkoj i političkoj ravni potvrdi hegemoniju nad „svojim“ crkvenim oblastima van matice Srbije. Za bogobojažljive političare, koji dobar dio svog legitimiteta upijaju zaklanjanjem pod krov crkava, pokušavajući da ubijede svoje biračko tijelo da su srpstvu i pravoslavlju, odnosno svetosavlju vjerni na putu ispunjavanja evropskih agendi - „temeljni ugovor“ je test koji moraju podržati. Za drugi dio političkog spektra nejasni su motivi isticanja u prvi plan ugovora kojim urušavaju samu Vladu. Za crkvu (SPC) je, rekosmo, politički akt, pamflet, neka vrsta ne ugovora već „ustava“ kojim se žele zbiti crkveni redovi i centralizovati crkvena

Sjednica Vlade na kojoj je usvojen tzv. temeljni ugovor sa Crkvom Srbije

ŠtO je OstAlO...

jurisdikcija u „svim srpskim zemljama“. A treba li pitati kakav je domet po Crnu Goru; njenu evropsku agendu, političku i ekonomsku stabilnost, kulturnu i istorijsku baštinu i u okviru nje bogomolje koje su mnogo više od sakralnih objekata, pa i samu Mitropoliju? Konkretno, sve one elemente nasljeđa dinastije Crnojević koja je, podsjetimo, prebacila sjedište Mitropolije zetske na Cetinje (a ne pominje se u pjesmi „Veseli se srpski rode“ gdje su samo ovjenčani Nemanjići, Obilići i Petrovići...) i branila pravo da Zeta sama bira mitropolite, bez uticaja unijatskih arhiepiskopa. Današnji nasljednik, kako se to voli reći „trona Svetoga Petra Cetinjskog“ se toga ne sjeća jer, svako iz svojih interesa, prihvata dominaciju i centralizaciju Beograda. Svi redom, političari i jerarsi. Benefiti, vlast i privilegije ne poznaju istoriju, poentu zetsko-mletačkog ugovora iz 1455. godine ili Hrisovulju ili Povelju gospodara Ivana

Crnojevića na Cetinju iz 1485. godine, osnivača Cetinjskog manastira.

ReD POtezA

Razvoj događaja tokom 2020. i 2021. godine uticao je na ovakav rasplet. Valjda, logikom Beograda i aminovanjem novog mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, „there can be only one“ među Srbima. Sa druge strane, Amfilohije, Mitropolija i Crna Gora su, potvrđuje se, iz ugla Beograda previše štrčale i bile previše posebne unutar SPC ili isticale neku prednost. Dakle, prije ove drame i forsiranja potpisivanja takozvanog temeljnog ugovora između države Crne Gore i SPC, Beogradska patrijaršija je napravila manevar da centralizuje i zbije svoje redove. Olakšao im je to odlazak mitropolita Amfilohija. Prvi potez je bio u maju prošle godine – ukinut je Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, formiran 2006. godine kao mjera uvažavanja istorijskog položaja same Mitropoli-

je crnogorske i činjenice da je Crna Gora samostalna država... Na čelu Savjeta bio je arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Nakon njegove smrti SPC je i formalno izbrisala eve te elemente, počev od Episkopskog savjeta (uz izgovor, kako je navedeno, da je privremeni organ). Arhiepiskopije, egzarha trona pećkog, termina Pravoslavne crkve u Crnoj Gori i istorijskog značaja, računaju, neće se niko ni sjećati, bez ako ko pročita što piše na grobu pokojnog mitropolita Amfilohija u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Onog mitropolita koji je (po priznanju pobornika i protivnika) harizmom i autoritetom presudno uticao da se i dogode promjene vlasti u avgustu 2020. godine. Da bi, pola godine kasnije, oni koji se u njega kunu, doživljavaju ga stožerom pravoslavlja u Crnoj Gori, od milošte zovu „đedom“ i zaklinju se da će ispuniti njegov amanet personifikovan u krilatici „dogodine na Lovćenu“, zapravo do temelja zbrisali njegovu zaostavštinu, odnosno posebnost i neku vrstu autonomije crkvenih pravoslavnih oblasti u Crnoj Gori, sa Mitropolijom crnogorskom na čelu. Kada počistite prerogative bilo kakve posebnosti, svedete crnogorske pravoslavne eparhije samo na elemente u velikoj cjelini SPC, onda ko će drugi imati ovlašćenje da potpisuje ugovore o regulisanju međusobnog odnosa sa Crnom Gorom do Njegova Svetost patrijarh Porfirije.

Mitropolit Crkve Srbije opet poziva na uvođenje vjeronauke u škole

Joanikije: Država je dužna da obezbijedi pravo na vjersku nastavu, temeljni ugovor nam to ne omogućava PODGORICA – Roditelji koji žele da njihova djeca uče vjeronauku, imaju to pravo i država je dužna da im to pravo obezbijedi, i to u osnovnim državnim i srednjim školama, kao građanima svoje

Zato je forsiranje „temeljnog ugovora“ uz ćutke klimanje glavom pastve i jerarha, ministara i političara, odraz pretenzije koja se želi oktroisati kroz neformalni ugovor, bez međunarodno-pravne težine (koje, opet nije da nema), u koji, valjda, neće se drznut iko da dirne.

zemlje. To je pravo i roditelja i djece, koje niko osporiti ne može, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. On je kazao da je većina naroda u Crnoj Gori vjerujuća, i da im se ,,bez obzira na to da li

pripadaju pravoslavnoj, islamskoj ili katoličkoj vjeri, mora saopštiti da im je to pravo, nažalost, uskraćeno“. Prema njegovim riječima, to pravo nije omogućeno ni temeljnim ugovorom, jer, kako kaže, ugovor ne može da obezbijedi slobodu za vjersku nastavu u osnovnim i srednjim školama, već zakoni u državi. – Eto u kakvom društvu živimo! Ali to nama ništa nije neobično, uvijek je Crkva imala dosta prepreka u ovome svijetu, dosta nerazumijevanja. Dakle, kada vas ne razumiju i kada vas klevetaju, a to čine svakodnevno, budite sigurni da je to znak da ste na pravome istinskome putu Božjem – kazao je Joanikije. R. P.

Joanikije

Efekte i domet manevra Beogradske patrijaršije, ali i poziciju nekadašnje crnogorske vlasti do 2020. godine moguće je najbolje „iznutra“ dočarao i približio advokat Tomislav Toško Dedić odgovarajući nedavno na pitanja poslanika kao kandidat za nesudski dio Sudskog savjeta tokom nedavnog konsultativnog saslušanja na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. Dedić je prošle sedmice objasnio da je svojevremeno, nakon tri decenije, napustio Pravni savjet Mitropolije crnogorskoprimorske i da nije prihvatio molbu Amfilohijevu da se vrati u to tijelo zbog, kako je kazao, činjenice da niko tada nije reagovao na izjave patrijarha Irineja o tome kako je položaj Srba u Crnoj Gori 2020. gori nego što je bio u vrijeme Otomanske imperije ili NDH. Objasnio je Dedić da je tokom decenija saradnje imao i puno verbalnih argumentovanih mimoilaženja sa mitropolitom Amfilohijem, ali ističe da mu se ne može osporiti značaj i da s pijetetom i poklonjenjem pominje njegovo ime. – Ali vlast nije imala strpljenja da toga čovjeka pročita kakav jeste. Po svim moralnim i karakternim osobinama on je bio ponosni Crnogorac, druga je stvar što se predstavljao Srbinom, jer je to bilo njegovo lično uvjerenje. Dok je on bio na čelu, Mitropolija je imala egzarha pećkog trona i arhiepiskopa, sad od toga nemamo ništa. Srpski svet je, izgleda, izborom Joanikija i Irineja napravio pritisak. Ja ga tako doživljavam – naveo je Dedić. Neko kome se ne može spočitati da je bio protivnik Mitropolije tako je stvari vidio iznutra. Da li ovi aspekti smetaju ikome unutar crkvenih krugova - ne vidi se iz njihovih istupa. Naprotiv. Ili, ako imaju što da prigovore, idu linijom manjeg otpora, jer fali harizme i autoriteta, ili su dio šire strategije. Da je drugačije, ugovor sa državom potpisivao bi mitropolit Joanikije, kao svojevremeno u Hrvatskoj mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan. Ovako, sve je u rukama patrijarha. I nasljeđe i istorija crnogorska. Igor PERIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 11. jul 2022.

NTO zadovoljna sezonom, očekuju veći priliv turista u narednom periodu

U Budvi 20 odsto manje gostiju nego prošle godine Pojedini hotelijeri i za špic sezone zadržali junske cijene. U hotelima su najbrojniji gosti iz Izraela, Srbije, BiH, Njemačke, Poljske, Velike Britanije, Turske, Francuske i Kazahstana, dok je u privatnom smještaju najviše Rusa, Ukrajinaca, Poljaka, Njemaca te građana Srbije i BiH. Ukazuju da će se odsustvo gostiju iz Rusije i Ukrajine, u broju u kojem smo navikli tokom ranijih godina, svakako osjetiti, jer su turisti sa ova dva tržišta činili oko 30 odsto ukupnog prometa

Ipak, navode da su prihodi od boravišne i turističke takse, te članskog doprinosa, koji zaključno sa 7. julom iznose 1,14 miliona eura, pokazatelj uspješne turističke sezone, jer predstavljaju rast od oko 35 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Inostrani turisti sa značajnih emitivnih tržišta počeli su, kako navode, da dolaze u Crnu Goru još početkom maja, pa očekuju da će narednom periodu taj broj rasti, imajući u vidu da se približavamo špicu sezone. - Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori boravi oko 95 hiljada turista što je oko pet odsto više u odnosu na uporedni period 2021. godine, a 82 odsto realizacije u poređenju sa 2019. godinom. U hotelima bilježimo rast broja gostiju od deset odsto, dok u privatnom smještaju taj rast iznosi tri odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj gostiju boravi u Budvi, Herceg Novom i Ulcinju, a gotovo sve primorske opštine bilježe dvocifrene stope rasta, kao i Žabljak gdje trenutno boravi 28 odsto više turista nego lani. Posmatrajući period od početka maja zaključno sa 8. julom, prema podacima, u prosjeku bilježimo rast broja gostiju od 46 odsto u odnosu na

D. MALIDŽAN

PODGORICA - Pored dijela turističke privrede koja je izuzetno zadovoljna popunjenošću kapaciteta, vjerujemo da postoji određen broj turističkih poslenika, u čijim objektima su dominirali ruski i ukrajinski gosti, koji nastoje da nadoknade buking sa ova dva značajna emitivna tržišta – odgovorili su Pobjedi iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) upitani da li je tačno da sezona na Primorju ne ide tokom kojem su se turistički poslenici nadali.

formira cijene konkurentne u odnosu na druge destinacije. - Vjerujemo da će usklađen odnos cijene i kvaliteta usluga u narednom periodu privući značajan broj turista u Crnu Goru. Takođe, jedan od razloga zadržavanja nivoa cijena može biti i činjenica da je turistička privreda unaprijed izvršila prodaju dijela smještajnih kapaciteta, te samim tim nije ni moguće ad hoc mijenjati cjenovnu politiku za taj dio kapaciteta – kažu iz NTO.

akcije

Još se čeka masovniJi dolazak turista: Budva

prošlu, odnosno prosječno ostvarenje od 92 odsto u odnosu na 2019. godinu – kažu iz NTO. Navode da je, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, tokom juna u odnosu na prošlu godinu zabilježen prosječan rast gostiju u hotelima od 32,5 odsto, odnosno 51 odsto u privatnom smještaju. Tokom prvih pet mjeseci, prema podacima Monstata, u objektima kolektivnog smještaja bilo je 1,5 puta više gostiju koji su ostvarili skoro duplo više noćenja u odnosu na prošlu godinu.

Pad brojki

Ipak, iz Turističke organizacije Budva (TO) kažu da u ovom gradu boravi skoro 20 odsto manje gostiju nego u istom periodu prošle godine. Prema posljednjem presjeku, na budvanskoj rivijeri je preko 26 hiljada gostiju, od čega više do 14

hiljada u privatnom smještaju. U hotelima su najbrojniji gosti iz Izraela, Srbije, BiH, Njemačke, Poljske, Velike Britanije, Turske, Francuske i Kazahstana, dok je u privatnom smještaju najviše Rusa, Ukrajinaca, Poljaka, Njemaca te građana Srbije i BiH. Ukazuju da će se odsustvo gostiju iz Rusije i Ukrajine, u broju u kojem smo navikli tokom ranijih godina, svakako osjetiti, jer su turisti sa ova dva tržišta činili oko 30 odsto ukupnog prometa. - Uprkos brojnim izazovima sa kojima se suočava cijeli svijet, te rasta cijena energenata, hrane, sirovina i drugog koji utiče na cjelokupno poslovanje društva u kojem niko nije izuzet, turističku sezonu ipak dočekujemo spremni, ali sa umjerenim očekivanjima. Isto tako, pandemija virusa korona je umnogome uticala na promjenu načina planira-

nja putovanja, pa tako najveći broj gostiju naročito iz Zapadne Evrope bukira smještaj u posljednjem trenutku, sudeći prema informacijama hotelijera – kažu iz TO Budva dodajući da se hoteli kategorije četiri i pet zvjezdica popunjavaju u skladu sa očekivanjima.

Hotelijeri oPrezni

Upitani da li je to što su pojedini hotelijeri u julu zadržali junske cijene pokazatelj nedovoljne popunjenosti, iz TO Budva ocjenjuju da su hotelijeri vrlo oprezni kada je riječ o cjenovnoj politici, te da su u većini slučajeva ostali korektni prema svojim gostima, sagledavajući i konkurentnost u cjelini, zbog čega nije bilo značajnijih povećanja. Sličnog su stava i u NTO-u, koji smatraju da turistička privreda pažljivo osluškuje kretanja na tržištu i

zu uspješnih turističkih sezona sa visokim pokazateljima u svim segmentima poslovanja, i svakako nije bila godina u kojoj se dešavala korona kriza. Zato je ne možemo upoređivati ni sa tekućom godinom, koja je nažalost i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korona krize, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini – navode iz Budvanske rivijere. Nivo popunjenosti i rezervacija za ovaj i idući mjesec u njihovim hotelima je na, kako navode, zadovoljavajućem nivou i u skladu sa projektovanim rezultatima za ovaj period, kojim su, uz oprez i objektivno sagledavanje, obuhvatili sve moguće rizike i eventualno slabiju popunjenost od očekivane usljed globalnih dešavanja.

Struktura goStiju

U Crnoj Gori su najbrojnihi gosti iz Izraela, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Mađarske, Češke, Kazahstana, Turske, Skandinavskih zemalja, kao i zemalja regiona čiji se značajniji dolazak očekuje u špicu sezone. Iz NTO ukazuju da je prosječna popunjenost aviona koji dolaze sa emitivnih tržišta tokom juna bila izuzetno dobra, pa su iz Češke dolazili sa 94 odsto popunjenosti, Poljske 93 odsto, Velike Britanije 90 odsto, dok je popunjenost aviona iz Danske i Njemačke bila 86, odnosno 83 odsto.

Hotelsko preduzeće Budvanska rivijera je do 10. jula imalo specijalnu akciju „Junske cijene u julu“ kojom su, kako je rečeno Pobjedi, željeli da podstaknu goste koji još razmišljaju gdje će na ljetovanje, da izaberu neki od njihovih hotela. - I u ovoj sezoni smo se suočili sa trendom ,,last minute“ rezervacija, pa su se upravo ovakve akcije pokazale kao najbolje rješenje. Od 11. do 17. jula imaćemo prazničnu nedjeljnu akciju kojom želimo podstaći domaće tržište, s ozbirom na to da se sljedeće sedmice slavi Dan državnosti – navode iz Budvanske rivijere. Imajući u vidu da se i ova sezona odvija uz dalje prisutnu korona krizu i ratna dešavanja u Ukrajini, mogu, kako navode, biti zadovoljni trenutnim rezultatima. - Tačno je da se u ovom periodu sezone očekuje više gostiju, ali moramo imati realna očekivanja s obzirom na već pomenute globalne okolnosti – kažu iz Budvanske rivijere. Ipak, u poređenju sa prošlom godinom, ovo hotelsko preduzeće bilježi znatno bolje rezultate, koji se i dalje ne mogu porediti sa rekordnom 2019. godinom. - Takva poređenja su nezahvalna, jer 2019. godina pripada ni-

Iz NTO očekuju oko 20 hiljada gostiju iz Kazahstana, kojih je prošle godine bilo 12,5 hiljada, imajući u vidu da će nacionalni avio-prevoznik letjeti iz Nur Sultana i Almatija ka Crnoj Gori do kraja septembra. - Prema najavama Aerodroma Crne Gore, od 19. jula biće uspostavljeni čarter letovi sa Egiptom, a kako je Crna Gora nedavno uvela privremeni bezvizni režim za građane Egipta, očekujemo njihove organizovane dolaske krajem jula. Ove godine smo po prvi put direktnim avio linijama Air Montenegra povezani sa Češkom, te su izvjesna intenzivnija turistička kretanja i sa ovog tržišta. Zahvaljujući redovnoj avio liniji kompanije Isair na relaciji Tel Aviv – Tivat, kao i čarter letovima Air Montenegra na relaciji Tel Aviv – Podgorica, ali i veoma uspješnoj promociji koju smo imali na ovom tržištu, od aprila do oktobra očekujemo dolazak preko 50 hiljada izraelskih turista u Crnu Goru – kažu iz NTO. M. lEkoviĆ

omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno

ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom. r. P.

najave

Rezultati kampanje ,,Budi odgovoran“

Evidentirane četiri pritužbe, nije bilo kazni

PODGORICA – U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ ove sedmice su evidentirane četiri pritužbe, na osnovu kojih nijesu izrečene novčane kazne. Evidentirana je pritužba da Kino kafe u Ulcinju bez dozvo-

le organizuje koncert nasred ulice, dok radnice u objektu za prodaju suhomesnatih proizvoda na zelenoj pijaci u Budvi rade na crno. Građani su se žalili i na ponašanje stanara u iznajmljenim apartmanima u Budvi. U odgovorima na sve

tri prijave objašnjeno je da one nijesu u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove. Građani su se žalili i na nelegalnu naplatu parkinga u Baru, kod restorana ,,Vongola“. Kampanju ,,Budi odgovoran“ su krajem decembra 2013. go-

dine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije. Projekat

Društvo

Poneđeljak, 11. jul 2022.

U Memorijalnom centru Potočari danas će, na 27. godišnjicu genocida, biti sahranjeni ostaci pedeset žrtava

Krvavi dio balkanske istorije PODGORICA - U Memorijalnom centru Potočari, u Srebrenici, danas će biti sahranjeni ostaci 50 žrtava genocida koji su počinili bosanski Srbi 1995. godine nad preko 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca. Srebrenica 8372... piše na spomeniku žrtvama masakra koji je trajao nekoliko dana vrelog jula. Među onima koji će danas dobiti grob je i troje maloljetnika – šesnaestogodišnji Salim Mustafić i godinu dana stariji dječaci Vahid Smajlović i Elvir Muminović – podaci su Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine. Saopšteno je i da su do sada pokopani posmrtni ostaci 6.671 ubijenih, a od danas će taj broj biti - 6.721, traga se za posmrtnim ostacima 1.200 srebreničkih žrtava. Ovo je 27. godišnjica obilježavanja stravičnog masakra u Srebrenici za koji je 2017. godine pravosnažno osuđen ratni zločinac, komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić na doživotnu kaznu zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.

prekasno

Crna Gora je tek prošle godine, 17. juna u parlamentu izglasala sa 55 glasova Rezoluciju o Srebrenici. Demokratski front i partije iz bloka tadašnje vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ glasali su protiv Rezolucije, nazivajući je provokacijom usmjerenom protiv Srba u toj zemlji. Toga dana je smijenjen ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida. On je 29. marta prošle godine kazao da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid ,,kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. – Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje

Rezolucije koje su zemlje regiona donijele povodom genocida u Srebrenici su samo jedan korak u uvažavanju patnje žrtava i pozivanje na odgovornost individualaca koji su ga počinili. Dan kojim se obilježava stradanje, ovaj 11. jul mora ostati duboko upisan u memoriju, sistem, pravosuđe i zvaničnu istoriju - kako bi Srebrenica ostala bolna opomena. Među onima koji će danas dobiti grob je i troje maloljetnika – šesnaestogodišnji Salim Mustafić i godinu dana stariji dječaci Vahid Smajlović i Elvir Muminović – podaci su Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine

Bolna opomena: Memorijalni centar Potočari

genocida u Srebrenici. Potvrđuje se riješenost države Crne Gore da u budu ćnosti spriječi genocid i druge ozbiljne zločine – piše u Rezoluciji. Ipak, i pored zakona i Rezolucije, svjedoci smo natpisa koji se pojavljuju u crnogorskim gradovima, a glorifikuju i genocid i Ratka Mladića kao heroja, te javnih izjava zvaničnika i natpisa na društvenim mrežama. Crnogorski pravosudni sistem još nema nijednu presudu za odobravanje, negiranje i relativizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, krivičnog djela iz člana 370 Krivičnog zakonika, koje je uvedeno 2010. godine. Više državno tužilaštvo u Podgorici prvi takav optužni prijedlog podiglo je u septembru 2021. godine protiv predsjednika opštine Nikšić Marka Kovaćevića. On je u televizijskoj emisiji negirao genocid riječima „… uostalom, mislim da nije bio genocid u Srebrenici i mislim da sam time sve rekao“. Zbog toga je Više državno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog zbog krivičnog djela

Delegacija BS u Potočarima U Memorijalnom centru Potočari (BiH) danas se obilježava 27. godišnjica genocida u Srebrenici. Biće izvršen ukop i klanjana kolektivna dženaza za 50 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine. Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović prisustvovaće obilježavanju 27. godišnjice genocida u Srebrenici. On će biti dio zvanične delegacije Vlade Crne Gore. Obilježavanju godišnice genocida prisustvovaće i delegacija Bošnjačke stranke. U delegaciji BS biće potpredsjednik Damir Gutić, šefica poslaničkog kluba Kenana Strujić-Harbić, kao i član Predsjedništva Mersudin Gredić. Obilježavanju 27. godišnjice genocida u Potočarima prisustvovaće i predstavnici Foruma mladih BS.

izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Predmet je pred Višim sudom.

vjerska mržnja

Zbog grafita u Pljevljima koji su nastali nakon izbora 2020. godine „Selite se Balije“, „Selite se Turci – Srebrenica“, „4S Srebrenica“, „Srebrenica 92“ Više državno tužilaštvo je podiglo optužni prijedlog protiv dvije osobe zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Viši sud u Bijelom Polju okrivljene je prvostepenom presudom oslobodio optužbe zbog nedostatka dokaza, podaci su Akcije za ljudska prava. Srebrenica je postala sinonim za užas, a ogroman broj dječaka i muškaraca koji su pobijeni često se pokazuje kao „nedovoljan“ da bi jedan dio građana Crne Gore prihvatio da su srpske snage u tom mjestu počinile genocid. Osim natpisa i grafita, pokušaja davanja imena ulice po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, kao što je bilo u predloženo u Beranama, dogodio se i protest ispred Radio-

Televizije Crne Gore kada je emitovala film „Quo vadis Aida“ koji govori o užasnom događajima i stradanjima u Srebrenici. Oko dvadesetak osoba je protestovalo uz transparent na kojem je pisalo ,,Srebrenica nije genocid“. Protest su organizovale nevladine organizacije Pravoslavno bratstvo ,,Zavjetnici Tvrdoš Nikšić“ i Pravoslavno bratstvo ,,Stupovi“. Prije 27 godina, tokom jula 1995. godine, oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je danima ubijano. Preko 40.000 žena, djece i starijih je protjerano. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su taj zločin okvalifikovali kao genocid 2001. godine. Zbog genocida u Srebrenici je 2019. godine na doživotnu kaznu zatvora osuđen i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Za Srebrenicu se vezuje prva osuđujuća presuda za genocid u Evropi poslije suđenja nacistima. Donijeta je 2004. godine u predmetu protiv Radislava Krstića, bivšeg generala Vojske

Republike Srpske, kada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvi put utvrdio da je u Srebrenici bio genocid. Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj poziva države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Na osnovu toga je to učinila i Hrvatska koja je 2009. proglasila 11. jul Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Naredne godine, parlament Sjeverne Makedonije je usvojio deklaraciju o podršci Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. Dok u Sjevernoj Makedoniji nijesu imali nikakvih dilema oko određivanja, Skupština Srbije je 2010. godine usvojila „Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici“. I ona se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvršen genocid, ali se u tekstu srpske deklaracije ne pominje riječ genocid već zločin. Skupština Kosova je prošle godine 7. jula usvojila Rezoluciju o Srebrenici. Posljednja usvojena rezolucija je ona albanskog parlamenta u kome je u četvrtak jednoglasno podržana rezolucija kojom se odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici.

stradanje

U Bosni i Hercegovini nije usvojena rezolucija o Srebrenici, ali su prošle godine usvojene dopune Kaznenog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. - Pronaći nestale, identifikovati pronađene i izboriti se da rezolucija o genocidu u Srebrenici bude usvojena u Skupštini Srbije, kao i da poslanici iz Republike Srpske glasaju za takvu rezoluciju - kazao je prije nekoliko dana predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ispred Predsjedništva BiH odakle su građani Sarajeva ispratili tabute ka Srebrenici.

- Ono što treba da bude krajnji rezultat je da takva rezolucija bude donesena u Srbiji, i da zastupnici iz Republike Srpske glasaju za rezoluciju koju treba da donese BiH, to će značiti da je došlo do katarze, suočavanja sa prošlošću, a to je jedini način da se može nastaviti sa budućnošću – rekao je Džaferović. Da je cijeli region i dalje u raljama pakla rata devedesetih, govori i podatak da Skupština opštine Srebrenica nije usvojila nikada rezoluciju o počinjenom genocidu u tom gradu u julu 1995. godine, ali je prošle godine, devet dana uoči obilježavanja genocida u Potočarima, 2. jula, donijela Rezoluciju o stradanju i zločinima nad srpskim narodom Srebrenice u 20. vijeku. Prijedlog za usvajanje rezolucije je podnio Radomir Pavlović, potpredsjednik Skupštine opštine, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Uoči usvajanja Rezolucije, odbornici iz reda bošnjačkog naroda (šest odbornika) su napustili sjednicu. - S obzirom na dešavanja iz okruženja, Crne Gore, ovo je vrijeme da podvučemo crtu i kažemo što je bilo u Drugom svjetskom ratu, što je bilo u zadnjem ratu, da pošaljemo poruku koju politiku mi želimo. Ovo je kompromis u kojem mi ne osuđujemo stradanja drugih naroda, ali želimo da istaknemo da su stradali i Srbi na ovom prostoru, posebno u Drugom svjetskom ratu - kazao je Pavlović. Rezolucije koje su zemlje regiona donijele povodom genocida u Srebrenici su samo jedan korak u uvažavanju patnje žrtava i pozivanje na odgovornost individualaca koji su ga počinili. Dan kojim se obilježava stradanje, ovaj 11. jul mora ostati duboko upisan u memoriju, sistem, pravosuđe i zvaničnu istoriju svih ovdašnjih naroda koji dijele taj krvavi dio istorije - kako bi Srebrenica ostala bolna opomena. j. martInovIĆ

da Bosna i Hercegovina napreduBorelj i Varhelji: Evropa nije zaboravila vidimo je u pomirenju, prevazilaženju nasljeđa i odlučno napreduje na putu Srebrenicu i sopstvenu odgovornost prošlosti evropskih integracija - navodi se u saopZvaničnici EU Žozep Borelj i Oliver Varhelji saopštili su, povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici, da masovna ubistva i ratni zločini u Ukrajini ,,prizivaju živa sećanja“ na one iz ratova na Zapadnom Balkanu devedesetih i da je sjećanje na genocid u Srebrenici, kao dijela zajedničke evropske istorije, više nego dužnost. - Evropa nije zaboravila šta se desilo u Srebrenici i sopstvenu odgovornost, jer

nije mogla da spriječi i zaustavi genocid - navode evropski zvaničnici i dodaju da je u Srebrenici Evropa doživjela neuspjeh. Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji dodali su da je neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu vratila brutalni rat na evropski kontinent. - U ovim opasnim vremenima želimo da

štenju. - Politički lideri moraju da pretvore riječi u djela. Oni treba da izaberu istinu, pravdu i saradnju umjesto straha i mržnje, kako bi prevazišli tragično nasljeđe prošlosti i izgradili svjetliju i prosperitetnu budućnost za buduće generacije - dodaje se. Borel i Varhelji su istakli da u „Evropi nema mjesta za poricanje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca“.

Društvo

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Stručnjak sa beogradske VMA Željko Mijušković o značaju pregleda kože i njezi, naročito ljeti PODGORICA – Ako se maligni tumor kože – melanom otkrije u ranoj fazi, može se izliječiti jednostavnom hirurškom intervencijom, ali podaci pokazuju da se u 30 odsto slučajeva u zemljama regiona kasno otkriva ova bolest, kazao je u razgovoru za Pobjedu dermatovenerolog-dermatoonkolog na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, prof. dr Željko P. Mijušković. Našim čitaocima poručuje da vode računa o svojoj koži i da sprovode preventivne mjere, izbjegavaju nepotrebno izlaganje kože sunčevim zracima u periodu od 11 do 17 sati, nose zaštitnu odjeću, šešire i naočare za sunce koje su nepropustljive za UV zračenje, kao i obavezno da nanose kreme i losione za zaštitu od sunca (protiv UVA i UVB).

Čak 30 odsto osoba zapusti melanom Oštećenja koja nanose UV zraci su trajna i ne moraju biti vidljiva. Ova se oštećenja nakupljaju i mogu dovesti do raka kože, navodi za Pobjedu dermatovenerolog-dermatoonkolog na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, prof. dr Željko P. Mijušković

Za Crnu Goru pohvale iz Brisela Prof. dr Željko P. Mijušković pohvalio je ovogodišnju kampanju ,,Ne krivite godine već UV zračenje“ koja je sprovedena kod nas, u saradnji sa dermatolozima iz naše zemlje i dr. sc. med. Anom Popović koja je nacionalni koordinator Euromelanoma kampanje za Crnu Goru. - Euromelanom kampanja je ove godine veoma vidljiva u Crnoj Gori. Drago mi je da su moje kolege dermatolozi na pravi način organizovali ovu kampanju, a imam nezvanične informacije iz Brisela, gdje se nalazi centrala Euromelanoma, da je Crna Gora dobila sve pohvale za ovogodišnju kampanju rekao je Mijušković. Kaže da prevencija melanoma i drugih tumora kože predstavlja veoma važan segment na kojem bi trebalo više insistirati. - Zbog toga je moto jedne od ranijih kampanja Euromelanoma bio: „Ne dozvolite da kasni odlazak kod ljekara dovede do ranog odlaska“. Fokus je da se stanovništvu ukaže da odlaganje odlaska ljekaru može da oteža liječenje raka kože i ugrozi život - zaključio je Mijušković.

Prevencija

Željko Mijušković

njimo na manje od 10 odsto, kao što je u razvijenim zemljama. Za to su potrebne kampanje koje traju duže od 10 godina, jer se jedino na taj način trajnije mogu promijeniti naše navike. Kada se melanom otkrije u početnoj fazi, tzv. in situ, izlječenje je 100 odsto ističe naš sagovornik.

đa od 60 godina u momentu postavljanja dijagnoze. Oštećenja koja nanose UV zraci su trajna i ne moraju biti vidljiva. Ova se oštećenja nakupljaju i mogu dovesti do raka kože upozorava Mijušković. Najbolja zaštita od UV zračenja je izbjegavanje izlaganja kože u periodu od 11 do 17 sati. - Ukoliko boravimo u spoljnjoj sredini, neophodno je nositi šešir, naočare za sunce, adekvatnu odjeću, a na izložene djelove tijela nanositi preparate za zaštitu od UV zračenja (i protiv UVA i UVB spektra), s faktorom većim do 30 (SPF > 30). Potpuno je nepotrebno prekrivati mladeže flasterom

rizik

Zloćudni tumor kože može se javiti u svim životnim dobima. Ipak, Mijušković kaže da se najčešće javlja u 5. i 6. deceniji života. - Analizirajući bolničke registre, zapaženo je da je polovina pacijenata s melanomom mla-

tokom boravka u spoljnjoj sredini. Tumori mogu nastati i na koži na kojoj prethodno nije bilo drugih promjena - ističe Mijušković. Dodaje da osobe koje imaju svijetlu boju kože i očiju i svijetlu dlaku imaju povećan rizik od nastanka opekotina od sunčevog zračenja, a time i povećan rizik od nastanka karcinoma kože. - Povećan rizik imaju i osobe koje su ranije imale karcinom kože ili u porodici imaju bliskog srodnika koji je imao karcinom kože. Ove osobe moraju izbjegavati nepotrebno izlaganje sunčevim zracima, sprovoditi preventivne mjere i redovno se kontrolisati kod dermatologa - preporučuje Mijušković.

OPasnOst Od sunca

Govoreći o UV zračenju, naš sagovornik kaže da je važno stalno informisati javnost o izbjegavanju namjernog izlaganja UV zračenju - sunčanjem tokom ljetnjih mjeseci na godišnjem odmoru, kao i korišćenjem solarijuma, za-

rad dobijanja tamnog tena iz estetskih razloga. - Direktno izlaganje kože suncu, bez odjeće, tokom sportskih i radnih aktivnosti, bez zaštite, može da poveća rizik od nastanka raka kože. Kampanja Euromelanom 2016, pod sloganom „Sunce sija svuda, ne samo na plaži“, imala je za cilj da o prevenciji melanoma ne treba razmišljati samo u vrijeme ljetnjih mjeseci kada je planiran odlazak na odmor, već se o koži moramo brinuti konstantno u svakodnevnim situacijama u kojima je koža izložena suncu - kaže Mijušković. Navodi da su u toku inicijative Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju da zaštita od sunca bude obavezna u okviru zaštite na radu. - Uvijek savjetujemo pacijentima da nanose preparate sa visokim zaštitnim faktorom, ali da prije toga izbjegavaju dio dana kada je najveći UV indeks, da nose šešir, naočare za sunce, odjeću, pa tek onda preparate sa visokim zaštitnim faktorom - ističe Mijušković.

privatna arhiva

- U mjere prevencije se ubrajaju i samopregledi kože, pregledi kože seksualnog partnera, neodlazak u solarijume i odlazak kod dermatologa jednom godišnje - dodaje Mijušković. Pored preventivnih pregleda kod dermatologa, on savjetuje građane da jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca sami pregledaju svoju kožu. Mijušković kaže da se maligni tumor kože najčešće može vidjeti, a ukoliko se otkrije u ranoj fazi, jednostavna hirurška intervencija može dovesti do izlječenja. - Sve osobe bi trebalo da redovno pregledaju svoju kožu i provjere da li imaju fleke koje su: asimetrične, imaju nepravilne ili nejasne ivice, imaju više različitih boja, prečnik promjene veći od 6 mm, ili postoji evolucija u veličini ili ponašanju tokom vremena. Svi mladeži treba da budu slični u obliku i boji. Pojava pigmentovane promjene može se smatrati sumnjivom i ukoliko je različita od drugih zove se znak „ružnog pačeta“ - precizira Mijušković. Među dermatolozima koji rade preglede sve više se upotrebljava dermoskopija, što sigurno doprinosi ranijoj dijagnozi raka kože. Mijušković navodi da prema podacima iz bolničkih registara, a koji se odnose ne samo na Srbiju, već i na zemlje regiona, postoji trend otkrivanja melanoma u ranijoj fazi u odnosu na prije pet godina, ali da i dalje imamo značajan broj kasno otkrivenih melanoma (30 odsto). - A trebalo bi da ovaj broj sma-

Bazocelularni karcinom

Melanom

Statistika Više od 22.000 Evropljana svake godine umre od melanoma, a više od 100.000 slučajeva melanoma dijagnostikuje se u Evropi svake godine, kazao je prof. dr Željko P. Mijušković. - Oko 3,5 miliona Evropljana ima dijagnostifikovan rak kože. Iako smo svjesni oštećenja koje sunce može prouzrokovati i da 91 odsto ljudi shvata da izlaganje suncu može dovesti do problema sa zdravljem, samo 14 odsto ljudi se štiti od sunca tokom cijele godine, a 13 odsto nikada ne preuzima nikakve mjere zaštite - ističe naš sagovornik. U Evropi najveće stope učestalosti su zabilježene u skandinavskim zemljama i u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Belgiji i Sloveniji. - Podaci o epidemiologiji melanoma u Južnoj Evropi i u balkanskoj regiji otkrili su razlike koje se samo djelimično mogu pripisati geografskim i etničkim različitostima. - Oni ukazuju na vjerovatno nepotpuno prijavljivanje i kasno otkrivanje melanoma u pojedinim državama Jugoistočne Evrope - kaže Mijušković.

Napominje da je poseban problem povećano korišćenje solarijuma u posljednjim decenijama.

sOlarijum

- Svjetska zdravstvena organizacija je, 2009. godine, proglasila solarijume karcinogenom prve klase, analiza iz 2014. godine utvrdila je da je više od 400.000 slučajeva raka kože u SAD povezano s upotrebom solarijuma. Rizik je posebno vezan za mlađu populaciju, kod kojih korišćenje solarijuma dovodi do znatne akumulacije oštećenja od UV zračenja. U Brazilu i Australiji solarijumi su zabranjeni od 2014. godine, dok je u većini evropskih zemalja korišćenje solarijuma zabranjeno mlađima od 18 godina, a starijima dozvoljeno, uz potpisani informisani pristanak - ističe on. U Srbiji je od 12. februara 2019. na snazi zabrana korišćenja solarijuma za mlađe od 18 godina, dok je za starije od 18 godina dozvoljeno uz informisani pristanak. katarina jankOviĆ

Društvo/Hronika

Poneđeljak, 11. jul 2022.

U susret Danu državnosti, u Nikšiću, održana tribina „Patriotska kultura i građanska Crna Gora“, prof. dr Milenko Perović poručio

Treba biti idiot pa podržavati one koji razaraju Crnu Goru NIKŠIĆ – Fakultet za crnogorski jezik i književnost u saradnji sa PEN centrom i Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića, u hotelu ,,Onogošt“, preksinoć je organizovao tribinu povodom 13. jula - Dana državnosti, a gost je bio prof. dr Milenko Perović. Priznati profesor filozofije i čelnik Komisije za standardizaciju crnogorskog jezika govorio je o aktuelnoj situaciji, o tome šta sve urušava temeljne vrijednosti crnogorskog društva, o tome gdje smo posustali, gdje kasnimo, koliko bi nas kompletna ova epizoda mogla koštati... Podsjetio je Perović kako je slobodarski Nikšić u vrijeme opšte političke i ideološke konfuzije podigao spomenik Ljubu Čupiću, potvrđujući na taj način da ne dozvoljava gašenje ideje antifašizma. - Poslije dugog niza godina prvi spomenik antifašizmu u Evropi podignut je u gradu podno Trebjese, a Evropa od te ideje digla ruke, što je jasno bez ulaska dublje analize, jer znamo da su u mnogim državama na vlasti desničari, profašistički, pa i fašistički režimi - ustvrdio je Perović, ponavljajući stavove iz svoje nove knjige „Krugovi slobode“. - Nacija je politički narod, kad narod osjeti potrebu da sebe politički zaštiti. Dakle, ni jedan narod to ne čini spontano, već u želji da zaštiti svoje pravo na nacionalno samoodređenje, pravo na vlastitu državu, vlastiti jezik, religioznost, samosvijest, univerzitete, kulturu, tradiciju, folklor, umjetnost, književnost... - istakao je Perović, a onda podsjetio i na višedecenijske projekte koji razaraju državu Crnu Goru. Prema njegovim riječima, Zapad je Balkan doveo u takvu situaciju da krizu u Evropi

Radojica Radojević

Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević povodom 13. jula, Dana državnosti

Slijedi nam velika borba protiv falsifikovanja istorije Sa tribine povodom 13. jula - Dana državnosti, preksinoć održane u hotelu ,,Onogošt“

dočeka u apsolutnom neredu. - Treba biti idiot ili licemjer pa podržavati one koji su od Crne Gore napravili ovo što su napravili, a isto to važi i za Srbiju. Pa i ovaj zakon o slobodi vjeroispovijesti trebalo je donijeti odmah nakon što je donesen Ustav Crne Gore, jer je to bilo fundamentalno važno. To je bilo neophodno da bi se zaokruživala suverenost i državnost. Crnogorska kultura izložena je brojnim nasrtajima. O slobodi ne može razmišljati čovjek koji nije ni svjestan da je porobljen i on nikad ne pokreće revoluciju. To je, nažalost, i naša nesreća - konstatovao je čelnik PEN centra Milenko Perović, čovjek koji je osnovao katedru za filozofiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a bio

Milenko Perović

je i njen prvi rukovodilac i autor je 30-ak vrijednih kljiga koje se bave tom naukom i njenom istorijom. Govorio je Perović u Nikšiću i o ideji slobode, o tome kako bi mladi i intelektualci trebalo da razmišljaju, šta nam sve čine političke elite... Ra. P.

M. BABOVIĆ

Teška saobraćajna nesreća u Herceg Novom

Poginuo motociklista HERCEG NOVI – U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u Kumboru život je izgubio dvadesetogodišnji M. P. iz Herceg Novog, prenijela je Radio-televizija Herceg Novi. Stradali mladić je upravljao motociklom kada je došlo do kontakta sa vozilom marke ,,audi“ kojim je upravljao I. S. iz istog grada. M. P. je sa teškim povredama odmah prevezen u bolnicu Meljine, a zatim u risansku bolnicu gdje je podlegao povredama. Uviđaj je obavio dežurni osnovni državni tužilac uz učešće krim tehničara i saobraćajne policije CB Herceg Novi. Uzroke saobraćajne nesreće utvrdiće vještak. R. P.

Poruka ministra unutrašnjih poslova

Podaci Instituta za javno zdravlje

Još 400 slučajeva infekcije koronom PODGORICA – Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori od posljedica kovida-19 nije preminula nijedna osoba, a registrovano je 400 novih slučajeva korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopšteno je da je analizirano 1.217 uzoraka. Prijavljen je oporavak kod 267 pacijenata, a trenutno je aktivno 2.535 slučajeva. R. P.

Adžić: Milović će biti udaljen iz službe

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, gostujući na TV Vijesti, kazao je da će policajac Ljubo Milović biti udaljen iz službe. Na pitanje da li je Milović u Crnoj Gori, kazao je da nemaju informaciju da je on napuštao granice države. Milović je u žižu javnosti dospio početkom maja kada je portal Libertas objavio dio transkripata sa kriptovane Skaj aplikacije i fotografije. Milović je dovođen u vezu sa kavačkim klanom, a govorilo se i o njegovoj umiješanosti u šverc kokaina. Transkripti su dio dokumentacije koju je Europol u julu prošle godine dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu kao dokaz da su sin bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića - Petar Lazović, Milović i policajac Nebojša Bugarin radili za kavački kriminalni klan. R. P.

PODGORICA - Možda je danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falsifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu. Svjedoci smo da se posljednjih godina uporno pokušava od žrtava napraviti zločinci, a zločinci se pokušavaju prikazati kao žrtve. Ovo nas treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi na daljoj edukaciji i promovisanju antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja -kazao je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević povodom 13. jula, Dana državnosti. On ističe da sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog građanina, za bolju prosvjetu, kulturu, zdravstvo, privredu. - Da se nadamo da ni mi, ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem, znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo, snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji nas danas okupljaju oko slobodarskih spomenika i spomen-obilježja. Naši časni preci su, kao i uvijek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako. Otuda su žrtve koje smo podnijeli takođe ogro-

mne. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se i danas najdublje zahvaljujemo - kaže Radojević. Ističe da u ovoj godini kada obilježavamo ovaj veliki jubilej – 81. godina od ustanka crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“ nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokolebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore. - Danas kada obilježavamo ove julske praznike i kada smo sa ponosom slavili sedamdeset i četiri godine od formiranja naše organizacije, SOBNOR-a Crne Gore – tj. delegacija SOBNOR-a je pozvana da 20. oktobra učestvuje u radu – Šeste konferencije boračkih organizacija gradova sa prostora bivse SFRJ u Beogradu. Takođe smo pozvani 27. jula ove godine da prisustvujemo svečanosti povodom obilježavanja dana ustanka BiH u Banjaluci. Nedavno, tačnije 12. juna, skoro sve naše opštinske organizacije bile su zastupljene delegacijama i prisustvovale su svečanosti na Tjentištu, povodom 79 godina od velike Bitke na Sutjesci, gdje smo imali čast da naš predstavnik pozdravi i obrati se tom veličanstvenom skupu slobode u dolini heroja. Učestvovaćemo 5. oktobra na velikoj svečanosti povodom 70 godina od formiranja slavne Bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade, koja se organizuje u Herceg Novom. Neka je slava herojima i vitezovima trinaestojulskih ustanika. Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti - kaže Radojević.R.P.

10 Crnom Gorom

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Juče na pola sata blokiran regionalni put od Bara ka Sukobinu

Mještani od Vlade traže da vrati novac namijenjen za izgradnju puta kroz Mrkojeviće PODGORICA – Mještani Mrkojevića kod Bara juče su polusatno blokirali regionalni put R29 koji vodi od Bara ka graničnom prelazu Sukobin u mjestu Kamenički most. Razlog okupljanja je činjenica da je Vlada na jednoj od posljednjih sjednica donijela odluku da se 500.000 eura sredstava namijenjenih za ovaj put koji Mrkojevići čekaju već 40 godina, izdvoji za drugi projekat na sjeveru Crne Gore, kao i činjenica da i pored toga što je Opština Bar uplatila u decembru prošle godine oko 700.000 eura za eksproprijaciju zemljišta, taj proces još nije počet. - Nemamo ništa protiv da se grade putevi svuda po Crnoj Gori,

Sa protesta

KOLAŠIN - Otprilike za godinu, druge ili treće nedjelje jula 2023. godine, u „maloj varoši“, koja tada ni po čemu neće biti mala, boraviće preko 3.000 gostiju. Biće zauzeti svi turistički kreveti a rješenja će se tražiti i u nekim novim smještajnim jedinicama. Teško će biti doći do stolice u kolašinskim baštama a između ostalih i čuvena buregdžinica „Đesko“ moraće raditi nonstop. Malo će se spavati tih dana u Kolašinu... Ovaj bajkoviti izvještaj iz Kolašina neće biti bajka već će se desiti za vrijeme održavanja MOSI igara jula naredne godine i imaće ,,rok važenja“ pet do sedam dana koliko traju igre i uvod u njih. Za Kolašin ali i za Crnu Goru predstoji veliki posao da bi se organizacionom spremnošću dočekala najveća manifestacija amaterskog sporta u regionu. Opština Kolašin je organizovala promotivno veče ,,MOSI Kolašin 2023“ na kome je okupila kolašinske i crnogorske, nekadašnje i sadašnje, sportiste, predstavnike državnih institucija i nacionalnih sportskih saveza i sve ostale koji pred sobom imaju zadatak – MOSI igre, jul 2023. godine…. Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin, je, pozdravljajući prisutne, primijetila da se u gradu osjeća jedna snažna sportska energija koja će pomoći da se što spremnije dočekaju MOSI. - Tome će doprinijeti i večerašnja promocija. Potrudićemo se da budemo dobri domaćini, obezbijedimo uslove za postizanje kvalitetnih sportskih rezultata ali i da pokažemo ljepote Kolašin zbog koji će učesnik MOSI-ja doći sa porodicom da odmara u Kolašin. Koristim priliku da pohvalim dosadašnje aktivnosti Milana Đukića, predsjednika SO, koji sa svojim timom saradnika neumorno ra-

ali pitamo sve, posebno Vladu, zašto ponovo na štetu Mrkojevića i zašto sada kada je ovaj projekat bio najspremniji da se počne sa njegovom realizacijom – rekao je predsjednik MZ Mrkojevići Senad Arabelović. On je pročitao zahtjeve mještana, među kojima su da se hitno donese odluka o vraćanju sredstava za izgradnju puta kroz Mrkojeviće koja su budžetom planirana, da se preko Uprave za saobraćaj što prije raspiše izvođački tender prema potpisanom sporazumu, da se započne postupak eksproprijacije i isplati vlasnicima zemljišta sredstva koja su uplaćena od strane Opštine Bar na račun Ministarstva finansija. Mještanin Fado Pelinković obratio se ministru kapitalnih

investicija Ervinu Ibrahimoviću koji je inicirao prebačaj sredstava na štetu Mrkojevića. - Gospodine Ibrahimoviću, poslali ste nam najgoru moguću čestitku za Bajram. I dok vi vjerovatno sa porodicom i prijateljima slavite Bajram, mi moramo da blokiramo put, jer ste vi olako skinuli novac i prebacili na projekat koji vam je geografski bliži. Nijesmo očekivali da ovako obilježimo drugi dan Bajrama, ali nažalost prilike su nas na to natjerale. Natjeralo nas je negativno iskustvo, jer smo već ko zna koliko puta u ovih 40 godina prevareni da će krenuti radovi na putu kroz Mrkojeviće, pa se to nije desilo. Prošle godine Opština Bar uplatila je sredstva za otkup zemljišta, obezbijeđen je novac u budžetu za tekuću godinu za raspisivanje tendera, a mi smo bili korektni i čekali šest mjeseci da se nešto dogodi – rekao je Pelinković. Put kroz Mrkojeviće dug je 14 km i njime godišnje prođe više od 500.000 vozila i oko dva miliona putnika, a zbog toga što je neuslovan česte su saobraćajne nesreće, čak i sa smrtnim ishodima. Mještani Mrkojevića najavili su nove skupove ako ne bude reakcije Vlade i ako se ne krene u raspisivanje tendera. r. P.

Održana svečana promocija „MOSI Kolašin 2023“

Ostvaren san, počinje posao Ko sve dolazi u ,,malu varoš“

Mi, koji smo ostali da živimo ovdje… Bogata istorija kolašinskog sporta, entuzijazam i ljubav kolašinskih sportista i sportskih radnika, obavezali su nas da pokušamo da učinimo ono što je bila želja svih nas a to je da Kolašin bude domaćin MOSI. Mi, koji smo ostali da živimo ovdje, koji volimo ,,Gorštak“ više od bilo kog drugog tima, koji smo vjerovali i još uvijek vjerujemo u naš grad – željeli smo i izborili se da budemo domaćin jedne ovakve manifestacije. MOSI više nije san nego posao za lokalne i državne institucije, sportske kolektive Kolašina i nacionalne sportske saveze. Domaćin narednog ljeta neće biti

di na pripremi i promociji igara - kazala je Šćepanović. Predsjednik SO Milan Đukić je energijom nekadašnjeg sportiste učinio dosta da Kolašin dobije organizaciju i da pripreme za MOSI obuhvate sve one koji treba da daju svoj doprinos. Kazao je da je promocija MOSI igara prilika da se podsjetimo na brojna dostignuća i dugu istoriju kolašinskog sporta. - Večeras su sa nama neki od najvećih heroja našeg vremena, kolašinskog, crnogorskog, jugoslovenskog, evropskog i svjetskog sporta. Najveći društveni uspjesi Kolašina u poslijeratnom periodu obilježili su sportski kolektivi. Doprinos kvalitetu života u proteklim

Učesnici MOSI iz Srbije su i Prijepolje, Priboj, Nova Varoš, Novi Pazar, Požega, Užice, Bajina Bašta, Ivanjica, Arilje, Sjenica, Tutin, Čajetina, Kosjerić i Zubin Potok. Iz Crne Gore učestvuju: Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Plav, Andrijevica, Žabljak, Plužine, Gusinje i Petnjica. Iz BiH stižu predstavnici Republike Srpske, Višegrad, Rogatica, Rudo, Novo Goražde, Foča, Sokolac, Čajniče, Kalinovik dok iz Federacije BiH učestvuju Goražde i Ustiklovina.

Milan Đukić

samo Kolašin već i država Crna Gora i zato očekujemo pomoć državnih organa i nacionalnih sportskih saveza, kolašinske privrede i građana. MOSI je uvijek šansa za unapređenje sportske infrastrukture, za turističku privredu i promociju grada. Sport je najbolji promoter pa očekujemo da narednog ljeta budu održane najbolje MOSI igre do sada a odbrojavanje je počelo večeras - istakao je Milan Đukić.

decenijama davali su sportski i kulturni radnici. Kolašinski klubovi su radili u teškim okolnostima, uslovljeni klimom, ekonomijom male planinske

Sa promocije ,,MOSI Kolašin 2023“

varoši. I u takvim uslovima, nevjerovatnim samopouzdanjem, posvećenošću, ljubavlju ostvareni su brojni sportski rezultati koji su proslavili Kolašin. U nizu državnih i međunarodnih uspjeha bilo je i onih koji su ostvareni na MOSI igrama - kazao je Đukić.

Vlado i Marina

Vlado Šćepanović

- Nakon institucionalnog formiranja Ministarstva sporta, posebnu pažnju posvećujemo i podršci međunarodnim sportskim takmičenjima koja predstavljaju šansu za razvoj sporta ali i za promociju sportsko-turističkih potencijala države - kazao je Savo Rašović, sekretar u

Zvanični promoteri MOSI 2023. u Kolašinu su Vlado Šćepanović i Marina Raković, Kolašinac i Kolašinka koji su iz rodnog grada stigli do vrhunskih dometa u košarci i karateu. Vlado Šćepanović je jedan od najtrofejnijih crnogorskih košarkaša sa titulama evropskog i svjetskog prvaka sa reprezentacijom Jugoslavije, brojnim klupskim titulama i trofejima a bio je i prvi kapiten reprezentacije Crne Gore. Marina Raković (đevojački Kovijanić) je šest puta bila prvakinja Balkana, tri puta prvakinja Evropskih igara za mlade, osvojila je tri bronzane medalje na Evropskom seniorskom prvenstvu i jednu bronzanu medalju na Svjetskom seniorskom prvenstvu, pet medalja na svjetskim premijer ligama, dva puta je osvajala drugo mjesto na top 10 najboljih iz svijeta u apsolutnoj kategoriji.

Ministarstvu sporta. - MOSI su prepoznate kao najveća smotra amaterskog sporta na Balkanu i kao takve su promoter i Kolašina i Crne Gore ka daljem regionalnom pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne sportske destinacije. Sa predstavnicima lokalne uprave smo obišli lokacije i sportske terene na kojima će se organizovati MOSI. Upoznali smo se sa stepenom spremnosti za organizaciju pomenute manifestacije. Obišli smo i Sportsku zonu i lokaciju predviđenu za trenažni centar. Ističem da ćemo dobru saradnju sa Opštinom Kolašin intenzivirati na planu stvaranja neophodnih preduslova za organizaciju MOSI. Uprava za javne radove ima svoje obaveze jer se radi o kapitalnim projektima a Ministarstvo će, zajedno sa lokalnom upravom, pratiti tu dinamiku - kazao je Savo Rašović, dodajući da će Ministarstvo sporta i mladih u granicama svojih nadležnosti biti pravi partner Kolašinu. Veselin Drljević, novinar i predsjednik Savjeta RTCG, je podsjetio na istorijat igara koje su nastale u Prijepolju kao tromeč Prijepolja, Priboja i Nove Varoši. Kasnije, 1964. godine, Međurepubličke sportske igre, počinju da se održavaju svake godine i postaju istinska olimpijada amaterskog sporta na kojoj učestvuju mladi iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije. U Foči, 1991. godine, organizovane su posljednje Međurepubličke sportske igre a na inicijativu Pljevalja igre se obnavljaju sada kao međuopštinske. Do sada su se igre održavale u 20 gradova i to u 18 sportskih disciplina a Prijepolje je čak osam puta bilo domaćin - kazao je Drljević. Dr. Drašković

Svijet

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Sto trideset sedmi dan ruske invazije na Ukrajinu

Raketni napad u Donjecku, raste broj mrtvih KIJEV - Najmanje 10 ljudi je mrtvo nakon što su ruske rakete uništile stambenu petospratnicu u gradu Časiv Jar u istočnoj Ukrajini. Ukrajinske službe za hitne slučajeve u početku su javile da je poginulo šest ljudi, ali su kasnije objavile da se broj popeo na najmanje 10. Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je da bi oko 30 ljudi moglo biti zarobljeno u ruševinama. Spasioci su stupili u kontakt s dvoje ljudi koji su ispod ruševina, objavio je na Telegramu. U međuvremenu je kamion s ukrajinskim vojnim službenicima udario u voz i kamion. Ukrajinska agencija Nexta javlja da je u regiji Arhangelsk autobus koji je prevozio vojne službenike doživio nesreću i sudario se s vozom i kamionom. Vozač kamiona je na mjestu preminuo, dok su ostali zadobili povrede različite težine. Rusija kaže da želi da preuzme kontrolu nad čitavim Donbasom, istočnom industrijskom regijom koja se sastoji od pokrajina Luganjsk i Donjeck, u ime proruskih separatista u dvijema samoproglašenim državama. Ruska novinska agencija TASS je pak citirala proruske separatiste, koji tvrde da su ukrajinske snage granatirale stambena područja u gradu Donjecku. Ukrajinske snage su na jugu raketama i topništvom gađale ruske položaje, uključujući skladišta municije u području Čornobaivka, objavilo je ukrajinsko vojno zapovjedništvo. Ukrajina je izvijestila o sukobima s ruskim snagama na bojištima na istoku i jugu zemlje i da je šest ukrajinskih civila ubijeno u raketnom napadu na stambenu petospratnicu. Ruske snage napale su ukra-

jinske položaje blizu istočnog grada Slovjanska, ali su prisiljeni da se povuku, rekla je ukrajinska vojska, dodavši da je Rusija krstarećim raketama gađala sjeveroistočni grad Har-

Zelenski opozvao nekoliko izaslanika Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je otpustio nekoliko visokih kijevskih izaslanika u inostranstvu, među kojima i poznatog ambasadora u Njemačkoj, prema veb stranici predsjednika. U proglasu u kojem nije naveden razlog otkazima, Zelenski je objavio da su otpušteni ukrajinski ambasadori u Njemačkoj, Indiji, Češkoj, Norveškoj i Mađarskoj. Andrij Melnk, ambasador u Njemačkoj, se redovno oglašava na društvenim mrežama i zauzeo je izrazito negativan stav o političarima i intelektualcima koji se protive naoružavanju Ukrajine. Njemačkom kancelaru Olafu Šolcu kazao je da se ponaša kao ,,uvrijeđena jetrena kobasica“ jer nije odmah prihvatio poziv Zelenskog da posjeti Kijev.

Le Mer: Postoji mogućnost da Rusija potpuno zaustavi isporuke gasa… Francuski ministar privrede i finansija Bruno Le Mer upozorio je da postoji velika šansa da će Moskva potpuno zaustaviti isporuke gasa Evropi, prenosi portal Politiko. Moramo se pripremiti za potpuno isključenje ruskog gasa, jer je danas to najvjerovatnija opcija, rekao je Le Mer na ekonomskom skupu u mjestu Eks an Provans. On je najavio da vlada te zemlje radi na prioritizaciji kompanija koje bi trebalo da budu pod zaštitom u slučaju prekida dotoka gasa. - Pripremamo planove za rasterećenje, a to znači sagledavanje svih kompanija, oblasti koje zapošljavaju radnike, koje su to kompanije koje bi trebalo da smanje potrošnju gasa, a koje ne - objasnio je Le Mer. On je naveo primjer velikog proizvođača građevinskog materijala, kao primjer kompanije kojoj ne bi trebalo uskraćivati gas, ni u slučaju nužde. Francuska vlada je predložila niz mjera za slučaj prekida u snabdijevanju gasom, uključujući i davanje ovlašćenja da se oduzimaju gasne elektrane kao dio šireg zakonskog prijedloga o „kupovnoj moći“, o čemu će biti reči naredne sedmice u parlamentu.

Granatiranje Donjecka

Neprijatelj granatira naselja, napada iz vazduha, ali još uvijek ne može brzo da okupira čitavo područje Luganjska napisao je Gajdaj na platformi Telegram, dodavši da su protekle noći ,,Rusi izvršili sedam granatiranja i četiri raketiranja“

Kanada vraća turbine Sjevernog toka 1 Ruske snage u ofanzivi

kov s njene strane granice. Nijesu pružili pojedinosti o šteti ili žrtvama. Guverner Luganjske oblasti Serhij Gajdaj je rekao da se ruske snage okupljaju u području sela Bilogorivke, 50 kilometara istočno od Slovjanska. - Neprijatelj... granatira naselja, napada iz vazduha, ali još uvijek ne može brzo da okupira čitavo područje Luganjska - napisao je Gajdaj na platformi Telegram, dodavši da su protekle noći ,,Rusi izvršili sedam granatiranja i četiri raketiranja“.

Ruski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu kaže da se njegova zemlja vjerovatno neće povući s južne obale Ukrajine. Andrej Kelin je novinskoj agenciji Rojters kazao da će njegova zemlja poraziti ukrajinske snage u istočnoj regiji Donbas. - Oslobodićemo cijeli Donbas. Naravno da je teško predvidjeti povlačenje naših snaga iz južnog dijela Ukrajine jer već imamo iskustva da nakon povlačenja počinju provokacije i puca se na sve ljude i sve to - rekao je.

Kanada će odobriti ukidanje sankcija na povrat popravljenih ruskih turbina Njemačkoj, kojoj su potrebne za održavanje rada plinovoda Sjeverni tok 1, najavio je kanadski ministar prirodnih resursa. Kanadska vlada, koja izdaje dozvolu za izuzimanje povrata turbina iz svojih sankcija Rusiji, rekla je da će taj potez podržati ,,sposobnost Evrope da pristupi pouzdanoj i pristupačnoj energiji dok nastavljaju prelaz s ruske nafte i gasa“. Kanada je takođe najavila da će proširiti sankcije protiv ruskog energetskog sektora na industrijsku proizvodnju. Nove kanadske sankcije primjenjivaće se na kopneni i cjevovodni transport i proizvodnju metala i prevoza...

Rojters piše da Kelinove riječi pokazuju kako Rusija vidi mogući završetak rata u Ukrajini kao prisilnu podjelu nakon koje bi Ukrajina ostala bez više od jedne petine svoje postsovjet-

Sjeverna Koreja ispalila rakete iz višecjevnih bacača SEUL - Sjeverna Koreja ispalila je rakete iz višecjevnih bacača, objavila je južnokorejska vojska, navodeći da to predstavlja najnoviju u nizu provokacija zemlje koja ima nuklearno oružje. Južnokorejska vojska je uočila projektile koji su, kako izgleda, ispaljivani iz sjever-

nokorejske artiljerije, saopštio je generalštab vojske u Seulu. - Naša vojska je primijetila tragove, kako se sumnja, ispaljivanja iz višecjevnih bacača raketa iz Sjeverne Koreje danas popodne - navodi se u saopštenju. Nije objavljen precizniji podatak. Kako se u saopštenju dodaje, južnokorejska vojska

je pojačala nadzor i stanje pripravnosti, u bliskoj saradnji sa SAD. Južnokorejski predsjednički biro za nacionalnu bezbjednost održao je sastanak i naveo da se pažljivo prati situacija, u slučaju dodatne upotrebe višecjevnih bacača iz Pjongjanga. Sjeverna Koreja ove godine je izvršila niz proba naoružanja, a ispa-

ske teritorije. Kelin je rekao da će, prije ili kasnije, Ukrajina morati odlučiti hoće li sklopiti mirovni sporazum sa Rusijom ili će nastaviti kliziti u propast.

ljena je i interkontinentalna balistička raketa, prvi put od 2017. Seul i Vašington ocjenjuju da bi režim Kim Džong Una mogao uskoro da izvrši sedmu nuklearnu probu, što bi naišlo na „brz i energičan“ odgovor, upozorila je pomoćnica državnog sekretara SAD Vendi Šerman. Prošlog mjeseca, južnokorejski ministar odbrane Li Džong-sup rekao je da će Seul pojačati svoje vojne kapacitete, kao i bezbjednosnu saradnju sa SAD i Japanom, da se suprotstavi vojnoj prijetnji iz Pjongjanga.

12 Kultura

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Andrej Nikolaidis, Jelena Tomašević i Senad Gačević za Pobjedu uoči dodjele Trinaestojulske nagrade

D. MIlJANIĆ

I. MANDIĆ

Troje nagrađenih umjetnika su na kulturnoj sceni prisutni više decenija, i njihova se aktivnost nerijetko proteže kroz niz djelatnosti, od čisto umjetničkih do pedagoških i istraživačkih. Kontinuitet i snažni odjeci onoga što rade, kao i naznake budućih angažovanosti uslovili su da u jakoj konkurenciji budu nagrađeni najvećim državnim priznanjem. Tim povodom Nikolaidis, Tomašević i Gačević za Pobjedu govore o svojim djelima, ali i o opštem stanju u crnogorskoj kulturi.

M. BABOVIĆ

Crnogorsko društvo nekim čudom još po

PODGORICA – Trinaestojulska nagrada za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru ostvarene u prošloj godini, biće dodijeljena večeras, u 18 sati, u Vili „Gorica“, uz prenos na Parlamentarnom kanalu, književniku i publicisti Andreju Nikolaidisu, vizuelnoj umjetnici Jeleni Tomašević i kompozitoru Senadu Gačeviću. Nagradu će im uručiti predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.

VIZIJA

Nikolaidis je napisao desetak romana o apokalipsi iz svih uglova, i za njih je bio nagrađivan kontinuirano, više u regionu nego na domaćem terenu. Ipak, Trinaestojulska nagrada mu je uručena za zbirku kolumni „Hronika propasti“. On ne pokušava da odvoji kolumnistu od književnika, niti književnost od dokumentaristike, budući da sva motivacija dolazi sa istog mjesta, a tim motivacionim čvorovima je suprotstavljen jedan te isti promišljač i umjetnik. - „Hronika propasti“ je zbirka eseja. Ti su eseji objavljeni na CDM-u i oni su politički, kao što su to, recimo, bili i eseji koje je Mirko Kovač svojevremeno pisao za Feral Tribune. Postoje romani koji nijesu umjetnost, jer njihovi pisci, prosto, ne umiju pisati. I postoje jelovnici koji umjetnost jesu, jer su ih pisali istinski pisci. Tekst je tekst, umjetnost pisanja je jedna. Ne pravim nikakvu vrednosnu razliku između romana i političkog eseja koji pišem. Moja vizija onoga što radim je da je u pitanju cjelovit, jedinstven i konzistentan tekst. Kada taj tekst bude dovršen, na ovaj ili onaj način, on bi trebao tvoriti izvjesnu hibridnu, dokumentarnofikcionalnu formu, neku vrstu niskomimetskog romana – rekao je Nikolaidis za Pobjedu. Jelena Tomašević je nagrađena za svoja tri rada („Perfect Day“, „Life Interest“ i „Joy of life“), a za nju poseban značaj ima grupna izložba „Perfect Day“ u Njujorku, u Whitebox Art Centru na kojoj su učestvovali eminentni umjetnici iz cijelog svijeta. - Za mene je od velike važnosti to što sam pozvana da svojim radom učestvujem u diskusiji o najaktuelnijim temama i fenomenima današnjice u svijetu. Na izložbi u Rita Urso Gallery Milano, učestvovala sam sa nekim od najznačajnijih umjetnika Evrope, poput Fila Kolinsa, nominovanog za najznačajniju nagradu Velike Britanije „Tarner“. „The Line of Sight – La linea di vista“, Milano, Italija predstavlja nasta-

Andrej Nikolaidis

Jelena Tomašević

Senad Gačević

NIKOLAIDIS: Ne pravim nikakvu vrednosnu razliku između romana i političkog eseja koji pišem

TOMAŠEVIĆ: Sve što se postiglo do sada sticali smo jako sporo i dosta teško i to je nasljeđe koje pripada svima nama

GAČEVIĆ: Imamo situaciju u kojoj nematerijalna kulturna baština rapidno strada, brutalno se dnevno gubi niz vrijednosti

vak učestvovanja u promišljanju gorućih tema svijeta, ovog puta kroz fenomene stvaranja same umjetnosti i umjetničkog rada. Važno je napomenuti da se i u ovom slučaju radi o internacionalnoj izložbi u pravom smislu – kreiranoj, organizovanoj i finansiranoj od strane privatnih inostranih galerija i muzeja. Nadam se da će to biti podsticaj mladim umjetnicima da promišljaju umjetnost kao građani svijeta, van administrativnih granica i izvan svoje lokalne kulture – rekla je Tomašević.

TRADICIJA

I Senad Gačević je Trinaestojulsku nagradu dobio za tri projekta (publikaciju „Muzika u staroj crnogorskoj periodici“, zbirku kompozicija za kontrabas i ansamble kontrabasa „Bassonegro“, kao i za „Ilahije i kaside“ – obrade i aranžmani za soliste, hor i orkestar). Izdvaja zbirku „Bassonegro“ jer se radi o izdanju koje nije pisano samo za područje Crne Gore, već sličnog nema ni na širem prostoru Balkana. - Radi se o instrumentu za koji ja pišem od 1984. godine do današnjih dana, o jednom meni bliskom instrumentu, istovremeno instrumentu koji je manje tretiran kao solistički, a mnogo više kao instrument u okviru orkestara. Prema onome što je mišljenje kontrabasista koji su u praksi, i izvođačkoj i pedagoškoj, radi se o zbiru kompozicija koje pored toga što pokrivaju dug vremenski period, pokrivaju i više različitih kontrabasističkih i kompozicionih tehnika, od jednog vrlo savremenog izraza do

obrada tradicionalne muzike karakteristične za vrijeme Nikole Petrovića i Dvora, dakle vrijeme kad je muzika u Crnoj Gori najviše napredovala – rekao je Gačević. Dodatno smatra važnim to što su ti radovi primjenjivi i u pedagoškoj praksi i u tom smislu pokrivaju jedan široki spektar izvođačke težine. Te radove mogu izvoditi i mladi ansambli kontrabasista koji su čak i na nivou srednje škole do vrhunskih kontrabasista. - Postoji i taj treći aspekt, muzička tradicija Crne Gore za mene je u mom cijelom stvaralaštvu značila puno, tako da obrađujući narodne pjesme

i muziku crnogorskog Dvora, na taj način čini mi se da su te pjesme dobile jednu novu dimenziju, da se ne koriste samo u pukoj, narodnoj praksi, nego prelaze u jednu dimenziju koncertnih prostora – rekao je Gačević.

NESTVARNA ZEMLJA

Današnje crnogorsko društvo i kultura unutar tog društva ogledaju se jedno u drugom, smatraju naši sagovornici. Tomašević se otvoreno zapitala i da li umjetnost može da bude alternativa politici. - Nadam se da će u budućnosti našem društvu sve više biti važni ljudi a sve manje politič-

ke partije. Kao zajednica treba da obratimo posebnu pažnju na ljude koji nijesu članovi političkih partija, koji trpe ogromne pritiske i nepravdu u našoj zajednici. Neki od tih ljudi su prinuđeni da idu na posao sa pasošem, van granice svoje domovine, zato što u svojoj zemlji nijesu mogli da ostvare jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad. To je ujedno i jedan od glavnih razloga koji tjeraju ljude da napuste ovu zemlju fizički ili da migriraju unutar sebe – rekla je Tomašević. Promjena vlasti je, prema njenom mišljenju, samo radikalizovala taj problem.

- Ovo je nestvarna zemlja, u kojoj neki ljudi nijesu u stanju da ostvare pravo na rad a neki reditelji dobijaju slikarske ateljee od drzave. Da li u ovom društvu možemo da natjeramo tog reditelja da donira taj atelje nekoj, recimo, samohranoj majci i da tako demonstritamo da u svima nama postoji potencijal za promjene? Politika je umiješana u naše živote više nego što je ikada to trebala da bude, za šta su jednako krivi i mediji. Mediji koji vrše politizaciju kulture stavljajući na teret kulturnim događajima političku pripadnost, ne ostavljajući prostor za ikakvu stručnu analizu događaja. Sve dok komu-

Kultura

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Obaveza pisca je da iritira U moru čestitki i pohvala, našla se i poneka osuda činjenice da je Andreju Nikolaidisu ove godine dodijeljena Trinaestojulska nagrada. Sve su osude došle iz redova negatora crnogorskog identiteta, jezika i suverenosti, s pozicija bivše vlade i njenih simpatizera, što našeg sagovornika nimalo nije iznenadilo. - Prema svojim protivnicima nijesam nježan i ne očekujem nježnost od njih. Od nacionalista i fašista nikada nijesam želio aplauze i nagrade, nego mržnju, jer mislim da je obaveza pisca da iritira i čini bijesnim ljude koji pronose takvu ideologiju. To sam i dobio. Tako ćemo i nastaviti – rekao je Nikolaidis.

niciramo kulturu kroz prizmu političkih partija i dok imamo medije koji potenciraju upravo taj nivo igrice u kulturi, biće nemoguće napraviti ozbiljan kulturni događaj u ovoj zemlji – rekla je Tomašević. Gačević takođe smatra da je proizvođenje političara u zvijezde na štetu umjetnika i naučnika veliki problem, ali i manjak komunikacije, kulture pamćenja i gajenja tradicionalnih kulturnih vrijednosti kojih u Crnoj Gori ima mnogo i imaju kvalitet. - Po mom sudu, dva ključna problema Crne Gore su mala prosvijećenost i jedna opšta zapuštenost kad je kultura u najširem smislu u pitanju. Kad ovo kažem onda mislim na to ukoliko se bavimo prosvjećivanjem i kulturom na način na koji je to potrebno, na način na koji je to jedino moguće i na način koji ne moramo izmišljati, nego možemo vidjeti kako to rade civilizovana evropska društva, da bi niz drugih problema praktično nestao – rekao je Gačević. Ekonomski problemi su rješivi ukoliko imamo preduzetnike, nadoknadivi su, smatra on, i kad bi došlo do ravnoteže, mogao bi se naći način da se kompletno društvo preusmjeri na prave vrijednosti. - Nažalost, imamo situaciju u kojoj nematerijalna kulturna baština rapidno strada, brutalno se dnevno gubi niz vrijednosti. Oni koji se bave baštinom znaju da svaki dan u kom nijesmo zaštitili česticu kulturne baštine je izgubljeni dan. Svaki dan odlaskom jednog

NAPADI

Andrej Nikolaidis je istakao da je crnogorsko društvo pod konstantnim napadom sa više strana. - Najprije, tu je kapitalizam, koji uvijek i svuda uništava sve društvene veze i svako društvo tranžira na gomilu samoživih, uplašenih pojedinaca koji ne znaju za solidarnost i nijesu sposobni za otpor. To su jasno vidjeli Marks i Engels. Tu tendenciju kapitalizma lapidarno je izrekla Margaret Tačer, svojim čuvenim „There’s No Such Thing as Society“. Tu su, potom, Crkva Srbije i velikosrpske političke partije, koje žele demodernizovati crnogorsko društvo – šifra: „tradicionalna Crna Gora“, kako bi rekao Andrija Mandić. Tu su populisti koji društvo svode na „narod“ i prepoznaćete ih upravo po ekscesivnoj upotrebi te riječi i riječi „pravda“. Oni se prividno zalažu za društvo, ali pod „društvo“ misle na stado. Tu su i demagozi, koji navodno „ukidaju podjele u društvu“, čime zapravo ukidaju pluralizam i društvenu dinamiku. Pa ipak, crnogorsko društvo nekim čudom još postoji – rekao je Nikolaidis. Na pitanje koje bi poteze najprije povukla s pozicije čelne osobe Ministarstva kulture, Jelena Tomašević je rekla da nema povjerenja „u sposobnost onih koji su odgovorni da arhiviraju dokumentaciju, da je sačuvaju i prenesu drugim generacijama, koji jednostavno odbijaju da rade svoj posao“. - Ovo se odnosi na ponovljeno odbijanje da se omogući trajna i strukturalno utemeljena inkluzivna debata oko ovako složenih tema koje targetiraju kulturno nasljeđe svih nas. Sve se sprovodi sa ekstremnom dozom nasilja, uvijek imamo žrtve. A postojala je mogućnost za dijalogom danas više nego ikad. Istinski otvoreno društvo ne prepušta pitanje prava u ruke beskrupuloznih ekstremista ili vjerskih fanatika. Sve što se postiglo do sada sticali smo jako sporo i dosta teško i to je nasljeđe koje pripada svima nama – rekla je Tomašević. Nikolaidisa su izabrali u Nacionalni savjet za kulturu pa će, kako je istakao, sve što bi odgovorio na postavljeno pitanje biti u prilici da kaže ministarki kulture. - Nema razloga da joj se tim povodom obraćam preko novina – rekao je Nikolaidis. D. ERJAVŠEK

Jelena Jovančov učesnica izložbi u Poljskoj i Argentini

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodne izložbe u Poljskoj, pod nazivom „Neka (ne) živite u zanimljivim vremenima“, koja se održava u okviru Poznanjske nedjelje umjetnosti (Poznań Art Week).

PRIVATNA ARHIVA

Traži se stav protiv besmislenog nasilja Jovančov se na ovoj izložbi predstavlja sa crtežom „Strategic Victory I (Strateška pobjeda I)“ iz 2022. godine. Izložba se realizuje pod pokroviteljstvom Univerziteta umjetnosti ,,Magdalena Abakanovič“ u Poznanju. Crteži i radovi na ovoj izložbi istražuju teme kao što su: rat, pandemija, ekološka pitanja, digitalizacija i drugi globalni izazovi. Kustos projekta je Mateusz M. Bieczyński, likovni kritičar i profesor Univerziteta umjetnosti u Poznanju. Selekciona komisija odabrala je 25 autora. Kako je saopštila Jelena Jovančov, „Neka živite u zanimljivim vremenima“ je kineska izreka koja, iako zvuči kao blagoslov, zaista predstavlja prokletstvo. Ova drevna poslovica može savršeno da opiše našu stvarnost – svi smo živjeli u teškim vremenima. - Migraciona kriza, ratovi u Siriji i Ukrajini i pandemija su nedavni događaji koji su okrenuli naš svijet naopako.

Rad Jelene Jovančov: „Strateška pobjeda“

Zapadna društva brutalno su probuđena iz letargije koju donose njihove države blagostanja. Kao ljudi, pozvani smo da počnemo da postavljamo pitanja o osnovnim vrijedno-

stima, ciljevima i značenju stvari. Ipak, ratovi i pandemija su samo vrh ledenog brijega izazova sa kojima će se čovječanstvo vjerovatno suočiti u XXI vijeku. Moraćemo da se

pozabavimo problemima kao što su: smanjenje prirodnih resursa, klimatske promjene, digitalizacija, vještačka inteligencija koja zamjenjuje ljude i kriza demokratije... – kazala je Jovančov. Ovaj umjetnički poziv, prema njenim riječima, ima za cilj da isprovocira članove međunarodne umjetničke zajednice da daju komentare, izvuku zaključke i da oslikaju događaje koji preoblikuju naš svijet. - „Strateška pobjeda“ za razliku od drugih crteža iz ovog ciklusa, prikazuje tlo kao šahovsko polje. Simbolički je prikazano kroz naizmjenično ponavljanje plave i žute boje. Podloga, uokvirena sukobna situacija, inicira teritoriju na kojoj se odvija borba. Strateška pobjeda je i neki vid paradigme. Dovođenje u vezu pojma geografije, prirode i politike. Ipak, većina ratnih sukoba vodi se zbog (prirodnih) resursa ili teritorije – objasnila je Jovančov prirodu svog rada. „Ljubav i solidarnost“ je slogan koji izražava glavne namjere festivala. To je referenca na situaciju koja se odvija u Ukrajini, ali je i poziv da se zauzme aktivan stav protiv rata i besmislenog nasilja. Nedjelja umjetnosti u Poznanju ponovo će odgovoriti na potrebe javnosti tako što će postati interaktivna platforma za komentarisanje aktuelnih događaja. Jovančov takođe učestvuje na Međunarodnoj virtuelnoj izložbi vizuelnih umjetnosti koja nosi naslov „Memorias del Olvido (Sjećanja na zaborav)“, u Argentini. Izložiće rad iz istoimenog ciklusa crteža „Masline“. R. K.

Pisac Igor Štiks predstavio roman „W“ na Festivalu Grad teatar

Književnost se danas mora braniti i pravdati BUDVA - Roman „W“ pokušava ispitati sve one idealiste koji su željeli da stvaraju novi svijet, koji neće biti ponavljanje istog, koji će osloboditi čovjeka i čovječanstvo i koji će napraviti bolje uređenje i bolji svijet – kazao je književnik Igor Štiks, gostujući na početku književnog programa Festivala Grad teatar na Trgu pjesnika u Budvi.

- U 20. vijeku mi smo nekoliko puta imali osjećaj da se novi svijet stvara da bismo na kraju vijeka zaronili u beznadežnost te da bismo mi u 21. vijeku bili malo dezorijentisani u smislu kuda idemo, kako…. Da li je to to? Da li je ovaj tip života sve što možemo napraviti ili ipak postoji nada? – rekao je Štiks, predstavljajući svoj roman „W“. Kako je rekao, ipak postoji poruka u životima likova koje opisuje, a ona govori o tome da svaka borba donosi sa sobom i ono što nijesmo očekivali, različite podjele i rat u duši. Ta borba nas, prema njegovim riječima, može odvesti u različite ekstreme. - Mnogi od vas će otkriti koja je tajna iza slova W i zašto se to slovo pojavljuje u naslovu ro-

GRAd TeATAR

o ostoji

narodnog izvornog umjetnika, kazivača što bi se reklo u našoj terminologiji, izgubimo cijeli jedan svijet jedne persone, ali i mikrosvijet njegovog okruženja, mjesta, sela i ukupno Crne Gore. Zbog toga je lako, kad nemamo ozbiljno postavljene temelje, unositi zabunu u građanstvo, lako je proglašavati stvari za koje nemamo dokaze da su dio tradicije naroda koji žive u Crnoj Gori i tog jednog finog sublimata svega što su različitosti u Crnoj Gori. One mogu da se tretiraju na ozbiljan način sa ozbiljnom utemeljenošću, profesionalnom, naučnom umjetničkom itd, mogu da daju jedan proizvod koji bi bio ozbiljan doprinos evropskoj kulturnoj baštini, bez obzira na mali prostor i na mali broj ljudi koji žive ovdje – rekao je Gačević.

Igor Štiks na Trgu pjesnika u Budvi

mana i dominira romanom na najrazličitije načine – kazao je Štiks. Govoreći o književnosti, Štiks je istakao da smo se danas našli u poziciji da moramo braniti i opravdavati književnost. - Bojim se da smo izgubili ono što je ranije bilo podrazumijevano, da književnost ima jednu spoznajnu funkciju. Književnost je jedan poseban način razumijevanja čovjeka i njegovog bića i bivstvovanja na ovoj zemlji. Nije kao filozofija, izvođačka umjetnosti ili film

već ima svoje specifične zakonitosti koje su sa nama oduvijek i korespondiraju sa jednom snažnom potrebom da se kroz svijet imaginacije spoznaje realni svijet. I to je taj paradoks u samoj književnosti koji nas zavodi i čini da od nje ne možemo odustati. Bojim se da smo došli u svijet u kom se postavlja znak pitanja nad knjigom i književnošću kao takvom – kazao je Štiks. Gost književne večeri bio je i reditelj Boris Liješević, koji često sarađuje sa Štiksom. Dvojica umjetnika otkrili su da rade na novom komadu koji su pisali Štiks i Vladimir Arsenijević pod nazivom „Urotnici“. U njemu se pojavljuju pisci i intelektualci koji su ostavili dubok trag u posljednjih 60 godina na našim prostorima. Liješević je kazao da je koncept tog komada poigravanje sa vremenom, tj. življenje u različitim vremenima. - O ljudima koji se srijeću u jednom dijegetičkom prostoru i vremenu, a zapravo se svako nalazi u svom vremenu – rekao je Liješević. Moderatorka večeri bila je urednica izdavačke kuće „Kontrast“ Jelena Nidžović. R. K.

Naod Zorić izlaže u Kolašinu

KOLAŠIN – Izložba djela Naoda Zorića biće otvorena večeras, u 20 sati, u galeriji Zavičajnog muzeja u Kolašinu. Poznati crnogorski slikar, koji godinama živi u Kolašinu, predstaviće se sa slikama i crtežima. Na otvaranju izložbe govoriće direktorica JU Centar za kulturu Gorica Ilinčić i istoričarka umjetnosti i višedecenijska kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Kujović. Organizator izložbe je JU Centar za kulturu. Dr. D

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Nastavljena realizacija projekta podrške kreativnom preduzetništvu, u Delta sitiju izlaže ,,Glinko Crafts“

Glavni grad, u saradnji sa Tržnim centrom Delta siti i marketinškom agencijom Strategist, nastavlja realizaciju projekta podrške kreativnom preduzetništvu. Na štandu u Delti svoje umijeće predstavila je Dea Đebrić iz firme ,,Glinko Crafts“. Posjetioci će imati priliku da tokom jula pogledaju i kupe ručno rađeni nakit od polimerne gline. Riječ je o brendu Glinko, koji je rezultat impresije prirodom, nastao sa ciljem kreiranja proizvoda koji iz novog ugla i na jedinstven način predstavljaju motive karakteristične za Crnu Goru. - Nakit od polimerne gline počela sam da pravim prije godinu i po. Cijela Glinko priča počela je tako što sam pravila ukrase za jelku za Novu godinu. Nakon toga, htjela sam da nastavim da radim sa glinom i nekako je nakit bio prva logična stvar, koja mi je pala na pamet. Nakit je inspirisan motivima iz crnogorske prirode i pejzaža. „Monte“ minđuše inspirisane su crnogorskim

D. MIJATOVIĆ

Nakit inspirisan crnogorskim planinama, jezerima i morem

Dea Đebrić

planinama. Motiv, od kojeg je započela cijela priča, je vrh Štirovnik na Lovćenu, koji se vidi iz Tivta, mog rodnog grada, ali i iz Podgorice. To je zapravo bila ideja od koje je cijeli brend nastao – kazala je Đebrić. U ponudi su i minđuše „Mare“, inspirisane morem i talasima, i minđuše „Lago“, inspirisane jezerima na Durmitoru. - Tu je i kolekcija prstenja i za sad to je to što imam od nakita. Planiram nove stvari koje ću

praviti u narednom periodu, vjerovatno će motivi biti vezani za crnogorsku prirodu – najavila je Đebrić. Za izradu jednog para minđuša potrebno je oko tri sata. - Treba srediti glinu na pastel mašini, zatim ide sječenje kalupima, pečenje gline, obrada i drugo pečenje – priča mlada preduzetnica. Set od tri para mini minđuša košta 20 eura, „Lago“ minđuše su 35 eura, „Mare“ 40, a „Monte“ 45 eura. Prstenje je 16, 18 i 20 eura.

Atraktivni nakit iz kolekcije ,,Glinko Crafts“

Biznis je, kaže Pobjedina sagovornica, počela samostalno. - Počela sam prvo sama, a sredstva od Glavnog grada dobila sam kad sam se prijavi-

Nakon što je odblokirana asfaltna baza Tehnoputa, gradonačelnik Podgorice poručio da je Vlada pogazila zakone ove države

la na konkurs u decembru. To me dodatno podstaklo i motivisalo da nastavim dalje. U Delti sam dobila štand do kraja jula, kao i finansijsku podršku u iznosu od 2.000 eura

i reklamu od Glavnog grada, Delte i agencije Strategist. Za sada mi je izrada nakita hobi, ali nadam se da će preći u nešto ozbiljnije – poručila je Đebrić. Nj. ŽIVANOVIĆ

Juče oko 14 sati izbio požar na Ljuboviću, ugašen poslije sat

Vuković: Obećavam da će neko krivično odgovarati za ovakav odnos prema Podgorici PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković oglasio se nakon što je, prema pisanju medija, odobrenjem premijera Dritana Abazovića odblokirana asfaltna baza kompanije Tehnoput čime je omogućen nastavak asfaltiranja bulevara Podgorica – Danilovgrad. Vuković je istakao da nema ništa protiv da se toj kompaniji omogući rad, ali i obećao da će ,,neko krivično odgovarati za ovakav odnos prema Podgorici“ podsjećajući da je gradskom preduzeću Putevi, Vlada Crne Gore krajem marta zapečatila asfaltnu bazu.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 11 sati - područje Kuča: Ubli, Toke, Korita,

Tim činom je, prema riječima Vukovića, Vlada Crne Gore pogazila zakone ove države. - Sjećate li se kada smo pričali o tome kako se Vlada Crne Gore obračunava sa Glavnim gradom Podgorica i kako nam je asfaltna baza nezakonito zapečaćena kako bi se našim Putevima d.o.o. Podgorica onemogućilo da normalno rade? Nemam ništa protiv da se kompaniji Tehnoput omogući da uredno funkcioniše (naprotiv), ali vam obećavam da će jednoga dana neko krivično odgovarati za ovakav odnos prema Podgorici - poručio je Vuković u objavi na Fejsbuku. R. P.

Isključenje struje Živkovići, Prelevići, Lazorci, Bezjovo, Orahovo, Građen, Prisoje, Cvilin, Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine,

Roždec, Rudine, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat, repetitor Zatrijebač, Kosor, Kupusci, Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Lokve,

Ivan Vuković

Gasilo 13 vatrogasaca Brezovica, Stravče i Ptikalj; - od 8 do 15: Vlada Ćetkovića, Nove Dalmatinske i Slovačke ulice; Orahovo, Gornja i Donja Vrbica; Nova dalmatinska ulica (naselje u blizini Bazara); dio Dahne. H. P.

Juče je u ranim popodnevnim satima izbio požar na Ljuboviću. - U 13.49 Službi zaštite i spašavanja je stigla prijava da je došlo do požara na brdu Ljubović. Na lice mjesta su upućene četiri posade sa 13 vatrogasaca. Požar je ugašen u 15 sati – sa-

opšteno je iz Službe zaštite i spašavanja. Iz te Službe naveli su da su u posjedu video-snimka na kojem se vide dvije osobe za koje, kako navode, sumnjaju da su izazvale požar. Uviđaj je uradila i ekipa Uprave policije. H. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 11. jul 2022.

D. MALIDŽAN

Vožnja vozom od Podgorice do Bara po pravilu traje znatno duže od termina naznačenih voznim redom

Najviše prigovora zbog kašnjenja i higijene

Lokalni voz Željezničkog prevoza Crne Gore koji saobraća iz Podgorice za Bar u subotu je krenuo pet minuta kasnije u odnosu na red vožnje – tačnije u osam sati, umjesto u 7.55 časova. Iako je po redu vožnje trebalo da stigne u 8.55 sati, voz je u Bar dovezao putnike u 9.42 časa, odnosno s kašnjenjem od 47 minuta. Razlog tolikog kašnjenja, kako su nam kazali željezničari, su radovi na kolosjecima i zamjena pragova, koji na tim mjestima uslovljavaju brzinu na najviše 30 kilometara na sat kako voz ne bi iskočio iz šina. Osim toga, tu je i čekanje na ukrštanje sa vozom iz suprotnog pravca, kao i podignute rampe na gotovo svim putnim prelazima (od devet prelaza, rampe normalno funkcionišu samo na dva) iako voz u tom trenutku saobraća. Normalnom brzinom voz ide tek na nekoliko kratkih dionica. Naravno, putnici nijesu krili ogorčenost ovakvim prevozom. Oni koji putuju na posao listom ističu da u Bar gotovo svakog dana stižu sa manje-više sat zakašnjenja, a ponekad i duže, te apeluju na Vladu da „odriješi kesu“ i konačno riješi problem u željezničkom saobraćaju.

POŽURI POLAKO

Iz Podgorice voz je odmah krenuo ograničenom brzinom od 30 kilometara na sat zbog stanja kolosjeka. Ubrzo je uslijedilo prvo zaustavljanje zbog kvara na pružnom prelazu. - Pruga je dosta stara i teška za održavanje, Željeznička infrastruktura ima problema da održi tu redovnu brzinu, što se održava na redovnost linija. Svakodnevno stajemo na neispravnim putnim prelazima. Vožnja, koja bi od Podgorice do Bara trebala da traje 55 minuta, koliko je bilo i prije 35 godina, danas je oko sat i po. Takvo stanje je u posljednjih šest- sedam godina. Ruku na srce, dosta je ulagano, promijenjeno kolosjeka i pragova, nije da se ne radi, ali potrebna su velika materijalna sredstva. Suština je da putnici nijesu upoznati sa stanjem i onda svu krivicu snosimo mi, iako mi imamo remontovana, ispravna vozna sredstva kojim potpuno pokrivamo red vožnje. Prečesta stajanja dovode do kašnjenja – priča Duško Sredanović iz Željezničkog prevoza Crne Gore. Voz se nekoliko puta zaustavljao kako bi preuzeo naloge od kolega iz Željezničke infrastrukture na kojim stoji upozorenje da su putni prelazi u

Neodgovorno ponašanje ugrožava živote

Putovanje nedostojno 21. vijeka Prema istraživanju od prije dvije godine, prosječna brzina na cjelokupnoj relaciji Beograd – Bar bila je 42 km/h, a kad je pruga napravljena, 1976. godine, prosječna brzina je bila 80 km/h. E onda možete zamisliti gdje smo mi sada. Sad smo najsporiji u regionu – kaže mašinovođa Milovan Novosel kvaru, te koliko je ograničenje brzine. - Izlazni signal u kvaru, dalja vožnja slobodna bez davanja signalnog znaka 85 – ,,naprijed“. Putni prelazi Vukovci, Morača i Bistrica u kvaru i neposjednuti. Ispred istih stati i dalju vožnju nastaviti oprezno. Ograničenje brzine na putnom prelazu Podgorica – Golubovci je 30 km/h, Zeta – Virpazar od 20 do 30, Virpazar – Sutomore 30, na prelazu Sutomore na trećem kolosjeku ograničenje je čak 10 km/h, a Sutomore – Bar od 10 do 20 – piše u nalogu mašinovođi. Pri svakom zaustavljanju, mašinovođa Milovan Novosel ustaje sa sjedišta i pažljivo posmatra da li ima automobila i pješaka na pružnim prelazima. Nekoliko puta se desilo da vozači nemaju strpljenja da čekaju i poštuju prvenstvo prolaza voza, nego njegovo usporavanje koriste da daju gas i grabe da prije njega pređu preko pruge. Kućice u kojima je smješte-

na oprema za funkcionisanje pružnih prelaza su obijene. Od devet, signalizacija je ispravna samo na dva. Video-nadzora nema, osim na prelazu u Šušanju (donacija Hrvatske). - Obijene su sve kućice i pokradeni akumulatori potrebni za napajanje putnih prelaza. Nažalost, kamera nema. Čim se napravi prelaz, ukradu sve. Redovno se podnose prijave, ali se počinioci rijetko pronalaze – kaže Duško Sredanović. Tzv. ,,Andrejin krst“ i znak „stop“, naglašava Sredanović, stoji na svakih 100 metara na prilasku putnom prelazu, ali vozači ne mare mnogo za to. - Iako rampa nije spuštena, svaki vozač je obavezan da stane i uvjeri se da može bezbjedno preći prugu. A mi se suočavamo sa situacijom da kada se voz zaustavi, maltene mi moramo da propuštamo vozila, pa tek onda da nastavimo, što je apsurd – kaže Sredanović. Mašinovođa Milovan Novosel

ističe da je voz najbezbjednije prevozno sredstvo, te da ima najmanje nezgoda u odnosu na ostala prevozna sredstva. - Usporena vožnja utiče na dužinu trajanja putovanja, ali ne na bezbjednost. Mi smo tu da prilagodimo brzinu, tako da su putnici bezbjedni. Problem je u zaustavljanju svako malo po par minuta i tako dođemo do sat vremena kašnjenja do Bara – ističe Novosel.

LJUTNJA

Putnici su imali zamjerke na kašnjenje i na čistoću vozova. Prema riječima Ivane Rajković, koja putuje svaki dan od Podgorice do Sutomora, vozovi kasne od pola sata do sat. - Putujem na posao. Više bi mi odgovaralo da ima linija u sedam sati, jer radim cijelu sezonu. U vozu nema klime, a još kad je gužva, „crkavamo“, ne može se disati, 50 stepeni je. Mora se konačno uvesti red u željeznički saobraćaj, toliko

Crni humor Za pojedine građane prelazak pruge neposredno ispred voza izgleda ne predstavlja nikakvu opasnost, niti kod njih budi osjećaj odgovornosti prema sebi, a kamoli prema drugima. Putujući vozom od Podgorice do Bara, na jednom od sedam putnih prelaza na kojima ne radi signalizacija i rampa, imali smo prilike da vidimo čovjeka koji je ,,nogu pred nogu“ prelazio preko pruge – ni ne skrenuvši pogled na voz!? Zvuk sirene kojim je mašinovođa pokušao da ga ,,probudi“ imao je efekta utoliko što je čovjek, nakon što je ležerno prešao prugu, samo uputio začuđen pogled ka kabini voza, a onda nastavio laganim hodom kao da se nalazi u sopstvenom dvorištu!?

Milovan Novosel

ljudi se vozi svakodnevno... Ovo je bruka – kaže Rajković. Amer Bećović imao je prigovor na higijenu u vozu. - Nemam mnogo iskustva u čišćenju, ali iskreno – i ja bih bolje očistio voz. Poručio bih čistačicama da usisaju malo sjedišta, da obrišu police i vrata, jer gdje god se naslonim, garav sam – kaže Bećović. Dragana Erjavšek putuje često na relaciji od Bara do Podgorice. - Sinoć je, recimo, voz u 19.13 sati kasnio odmah u polasku, a onda se sa dva čekanja, da bi se regulisalo ukrštanje, vožnja od sat vremena pretvori u duže od dva sata. Vozovi su prljavi i zapušteni. Nikoga nije briga za kašnjenja, bitno je samo da se krene i stigne na destinaciju, što dovodi do toga da se svakog dana putnici istresaju na one koji su najmanje krivi, na konduktere. Zamislite kada morate biti na poslu u određeno vrijeme, a vi svakog dana krećete od kuće

Kuda sad?

Mnogi stranci, ističe mašinovođa Milovan Novosel, koriste voz kao prevozno sredstvo do aerodroma u Podgorici. Izlaze na stanici nadomak aerodroma u Golubovcima, ali kad se voz zaustavi, putnici mogu samo da zbunjeno gledaju okolo tražeći tablu sa oznakom kuda da krenu ka aerodromu. - Ja im iz kabine pokazujem u kojem pravcu da idu. Tabla ne postoji, tako da se to dešava svakodnevno. Nažalost, tim ljudima se može desiti da zakasne na aerodrom, možda i da propuste let zbog toga, a to svakako ne mogu biti lijepi utisci koje će odavde ponijeti svojoj kući. Trebalo bi postaviti tu tablu i malo srediti stajalište, postaviti klupe, toalet, česmu, posaditi malo zelenila, da ljudima ostane ljepši utisak nego ovako – kaže Novosel.

Duško Sredanović

par sati prije, za svaki slučaj – priča Erjavšek.

KO JE KRIV?

- Prema istraživanju od prije dvije godine, prosječna brzina na cjelokupnoj relaciji Beograd – Bar bila je 42 km/h, a kad je pruga napravljena, 1976. godine, prosječna brzina je bila 80 km/h. E onda možete zamisliti gdje smo mi sada. Sad smo najsporiji u regionu! Nekad se vozom od Podgorice do Beograda stizalo za šest i po sati sati, a sada je potrebno najmanje 11, sa gotovo redovnim kašnjenjima – i duže – kaže mašinovođa Milovan Novosel. Podignute rampe, nesavjesni vozači i pješaci na pružnim prelazima, istrošene šine, poluulegnuti pragovi, vožnja brzinom bicikla i kao logična posljedica svega namrgođena lica putnika – utisci su sa putovanja elektromotornim, ruskim vozom od Podgorice do Bara. Jedina svijetla tačka bili su dobri domaćini iz ŽPCG-a, koji funkcionišu kao porodica, a takav odnos imaju i prema putnicima. Uprkos otežanim uslovima, uz osmijeh su dovezli putnike, odgovarajući na svako pitanje, pomažući im da unesu bicikla, obavijeste ih o kašnjenju. Optimista bi u svemu našao i dobru stranu spore vožnje vozom – takav pogled na ovaj prelijepi predio Crne Gore i Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“ gotovo je nemoguće dobiti za par eura, koliko košta vozna karta. A tu je i ona narodna: ,,Ko žurio, vrat slomio“. Njegosava ŽIVANOVIĆ

Arena

16 Sportski miks

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Odbojkašice Crne Gore počele pripreme za kvalifikacije za EP, ponovo u nekompletnom sastavu

Nakon zaduživanja opreme i obraćanja medijima, ,,crvene“ su otputovale za Pljevlja, gdje će se pripremati i igrati domaće utakmice u kvalifikacijama, u nadi da se prvi put domognu šampionata Starog kontinenta. Rivali u grupi, od 21. avgusta do 10. septembra, jesu Češka, Finska i Island. Nakon dvokružnih kvalifikacija, plasman na EP izboriće dvije prvoplasirane ekipe… – Nadam se da ćemo napraviti dobru atmosferu, dobru radnu grupu, da nećemo imati puno trzavica i problema. Što se tiče mene, novi sam u svemu tome i prvi put sam danas ovdje, ali potrudiću se maksimalno da dam svoj pečat u radu i da iz te grupe izvučem ono najbolje, a dobar rezultat bi bio plasman na Evropsko prvenstvo. Plasman bi samim tim digao, na neki način, i Savez, i igračice, i mene kao selektora, i cijeli stručni štab. Svi bismo dobili jedan ogromni pečat vrijednosti koji bi digao crnogorsku odbojku na veći nivo – rekao je selektor Milorad Krunić. Nakon što je zbog privatnih problema propustila prošli ciklus kvalifikacija, kapitenka Tanja Bokan ponovo je u

Sa jučerašnje konferencije za novinare

KRUNIĆ: Cvijović i Milivojević je klub prioritet, a ne reprezentacija Još prije okupljanja reprezentacije pojavili su se neočekivani problemi sa igračkim kadrom, tradicionalno, zbog čega novi selektor ne može da računa na sve igračice sa skraćenog spiska. Naime, otpale su Danijela Džaković, koja je, kako je saopšteno, imala saobraćajni udes, dok su Jelena Cvijović i Evgenija Milivojević, ipak, odlučile da se ne odazovu. reprezentaciji. Suvišno je govoriti koliko će to značiti reprezentaciji, kada je u pitanju kvalitet i iskustvo 34-godiš-

– Prioritet im je klub, a ne reprezentacija, što nije u redu. To je njihov izbor. Sa njima sam razgovarao, više ne želim o tome da pričam, već da se fokusiramo na lijepe stvari, na djevojke koje su u timu – kazao je Milorad Krunić. Selektor Crne Gore je naknadno odlučio da pozove Majdu Čakar iz Rudara. U ovoj akciji će nastupati i tehničari Marija Šušić i Tijana Tvrdišić, primači

nje Baranke, a njen povratak je motiv više za mlade saigračice, kojih će biti u većem broju, ali dobro će doći i selektoru

Crnogorski odbojkaš ide u Saudijsku Arabiju

Bojić potpisao za Al Naser PODGORICA – Četiri godine nakon što je otišao iz Dubaija, Marko Bojić se vraća u arapsku klupsku odbojku – jedan od najboljih crnogorskih odbojkaša je potpisao ugovor sa Al Naserom iz Saudijske Arabije. – Idem u klub koji ima zvučno ime u Aziji, to je lanac više klubova sa istim imenom u Persijskom zalivu. Prezadovoljan sam svime što smo dogovorili, pa mirne glave, rasterećeno i maksimalno motivisano odrađujem pripreme reprezentacije za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – kaže Bojić za Pobjedu. Primač servisa naše reprezentacije je otišao u Al Naser na poziv srpskog trenera Zvonka Nikolića. – On je imao dobru prošlu sezonu u drugom klubu, pa su ga angažovali iz Al Nasera. Žele da naprave dobru priču i ekipu, a, osim mene, doveli su Argentinca Lukasa Okampa i Rusa Arsenija Sarlibajeva. Kako sam zaključio iz razgovora sa

trenerom, mislim da su dobri i domaći igrači. Imamo velike ambicije i ciljeve, da se plasiramo u prve četiri ekipe, možda i među prve dvije, vidjećemo šta će biti – dodao je Bojić, koji je sa novim klubom potpisao ugovor na jednu plus jednu godinu.

– Ako klub bude zadovoljan mojim partijama, ima pravo da me zadrži još godinu. Osjećam se odlično, želio bih da igram još nekoliko godina, ako to bude moguće – zaključio je 33-godišnji odbojkaš. Primač servisa naše reprezen-

servisa – Tatjana Bokan, Dušanka Petrović, Simona Petranović, Marija Tuševljak, Milena Burzanović, korektori – Nikoleta Perović, Dijana Vuković, Nevena Vukčević, srednji blokeri – Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak, Maša Dragojević, Mia Ražnatović, te libera – Melisa Cenović, Lana Labović i Gordana Madžgalj. – U početku će nas biti 18, a narednog ponedjeljka priključiće nam se Nikoleta Perović, koja ostaje u treningu u Baru, ali zbog privatnih obaveza nije mogla biti prvu sedmicu sa nama – dodao je Krunić.

Kruniću, koji će joj naredne godine biti trener u Herceg Novom. – Ja sam povratnik u reprezen-

tacije, najstariji od trojice odbojkaške braće Bojić (pored Slobodana i Vladimira), karijeru je počeo u rodnom Nikšiću, odakle je vrlo mlad otišao u Budućnost, gdje je proveo pet godina (titula u prvenstvu Srbije i Crne Gore, dvije titule i tri kupa u nezavisnoj Crnoj Gori), a onda počeo inostranu karijeru. Igrao je u Grčkoj (PAOK, gdje je bio najbolji poenter i igrač regularnog dijela prvenstva), Poljskoj (Rešovija, uzeo titulu i igrao finale CEV kupa), Rumuniji (Konstanca), Rusiji (Jaroslavič), Turskoj (Ziratbanka, Halkbanka, Kiziltepe), Francuskoj (Pari volej, Nansi), Kataru (Al Šamal), Indoneziji (Sumsel Babel bank), Južnoj Koreji (OK Sejvings banke Raš end keš), Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Al Nasr Dubai), Rumuniji (Arkada), Portugalu (Sporting), u Kini (Nanđing) i na Kipru (Omonija). U prvoj polusezoni 2013/2014. nosio je i dres najtrofejnijeg crnogorskog kluba, sada već ugašene Budvanske rivijere, a nešto više od mjeseca, krajem 2019. godine je, privremeno, bio član i Jedinstva iz Bijelog Polja, čekajući transfer za Kinu… S. J.

taciju i, prije svega, poželjela bih dobrodošlicu selektoru Mišku Kruniću u naš Savez i u našu reprezentaciju. Okupili smo se

kako bismo ostvarili cilj koji već nekoliko godina nijesmo bili u mogućnosti da ostvarimo, a to je da se konačno kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo. I ove godine, kao i prošle, imamo protivnike po mjeri, s tim što mislim da ćemo ove godine biti pametnije i da ćemo to na kraju i realizovati. Djevojkama želim da ostanu zdrave i da u ovom sastavu, u kakvom smo trenutno, dočekamo kvalifikacije – rekla je Bokan. Srednja blokerka naše reprezentacije Saška Đurović očekuje naporne treninge u Pljevljima. – Imamo dosta mladih igračica, takođe i nekoliko iskusnijih, koje će sve to da popune i naprave jednu prelijepu atmosferu. Ovdje smo sa novim selektorom, nadam se da ćemo imati fenomenalnu komunikaciju i saradnju i da ćemo dosta toga naučiti od njega. Imamo velike šanse da se kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo i, uz veliki trud i veliku motivaciju, nadam se da ćemo taj cilj i ostvariti – istakla je Đurović. Tokom šest nedjelja priprema, naše odbojkašice će imati barem dvije kontrolne utakmice, sa Bosnom i Hercegovinom 12. i 13. avgusta. – Pokušaćemo da organizujemo još jedan ili dva meča, ali na nama je da dobro radimo, da napravimo dobru atmosferu među nama i da damo sve od sebe, kada smo već tu, neka naša akcija ima i neki naročiti pečat – zaključio je S. J. Krunić. Luka Vukićević

Evropsko prvenstvo za rukometaše do 20 godina

Treći poraz ,,lavova“ Rukometna reprezentacija Crne Gore preliminarnu rundu Evropskog prvenstva za igrače do 20 godina u Portugalu završila je bez bodova – selekcija koju u odsustvu Brana Božovića (korona virus) vodi selektor A reprezentacije Zoran Roganović poražena je od Francuske 29:23 (16:12) u posljednjem kolu grupe C. Prethodno je naš nacionalni tim poražen od Švedske i Hrvatske, pa će u nastavku prvenstva igrati za plasman od 9. do 16. mjesta. Oslabljeni ,,lavovi“ (bez najboljeg igrača Arsenija Dragaše-

vića) su Francuskoj parirali u uvodnom dijelu susreta, da bi ,,trikolori“ u 10. minutu poveli 7:4, u 21. je bilo 14:8 i pitanje pobjednika nije se više dovodilo u pitanje. U našoj reprezentaciji, Luka Vukićević je bio najefikasniji sa pet pogodaka, dok su Bogdan Mijušković i Slaven Lekić postigli po četiri. Luka Nikolić se tri puta upisao u strijelce. Vasilije Pečurica je upisao devet odbrana. Prvi meč u razigravanju od 9. do 16. mjesta, Crna Gora će odigrati sjutra. Ne. K.

EHF

PODGORICA – Pod vođstvom novog selektora Milorada Krunića, uz, vjerovatno, posljednju šansu da u ovom sastavu dosanjaju san svih generacija, crnogorske odbojkašice okupile su se juče i počele pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

OSCG

Novi pečat vrijednosti bi digao žensku odbojku na veći nivo

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Arena

Vaterpolo

Mateo Joki Grata, vaterpolista rođen u Beranama, član vicešampionske generacije ,,azura“ sa SP u Budimpešti

Među 13 vaterpolista Italije koji su prije osam dana u Budimpešti osvojili srebro na Svjetskom prvenstvu našao se igrač koji ima veze s Crnom Gorom. Toliko čvrste da njegovim venama teče i crnogorska krv. Mateo Joki Grata je u septembru 2002. godine rođen u Beranama. Majka mu je od Kastratovića, otac Italijan. – Kao beba sam otišao iz Berana, ali sam i dalje snažno vezan za Crnu Goru, posebno za Berane i Kotor jer su mi tamo baba i đed i mnogo ostale rodbine. Ranije, dok sam bio mlađi i imao više vremena, odlazio sam češće u Crnu Goru i tamo provodio cijelo ljeto. Sada, nažalost, imam manje vremena, pa ne idem tako često. Prvi put sam za reprezentaciju Italije igrao s 15 godina, na turniru koji se održavao baš u Herceg Novom, na čuvenom Škveru. Ujak je taj koji me usmjerio ka vaterpolu – za Pobjedu priča Rimljanin rođen na obali Lima. – Kao što sam rekao, sada sam mnogo zauzet sportskim obavezama, tako da nemam vremena da posjećujem Berane i Crnu Goru koliko bih volio. Berane je moj omiljeni grad i uvijek mu se rado vraćam i provodim vrijeme sa familijom koja tamo živi. Pored toga, najviše volim da idem kod Eska i Senada na ćevape – kaže Joki Grata.

ODMALENA PRATIM ,,AJKULE“ Da li te ujčevina ,,ubjeđivala“ da nastupaš za Crnu Goru? – Vaterpolom sam počeo da se bavim u Italiji s 10 godina. Zahvaljujući trenerima koji su me mnogo naučili i vjerovali u mene, za kratko vrijeme shvatio sam da želim time ozbiljno da se bavim i da je to moj životni poziv. Italija je moja zemlja i u njoj sam odrastao kao vaterpolista. Za Crnu Goru sam vezan i odmalena sam

WATERPOLO.HU

Italija je moja zemlja, ali sam snažno vezan za Crnu Goru naravno za Italiju i mene ako je protivnik neka druga reprezentacija – naveo je naš sagovornik, čiji je ujak Periša Kastratović ambasador Crne Gore u Turskoj.

Joki Grata na meču s Mađarskom u četvrtfinalu SP u Budimpešti

Vašim čitaocima čestitam Dan državnosti. ,,Forza ŽELIM DA Italia“ i da je vječna OSVOJIM SVE Mateo je ponikao u Crna Gora – poručio Roma Vis Nova, je Rimljanin rođen daekipi bi u prethodne dvije sezone u kapici Savone na obali Lima dokazao da se radi o ogro-

pratio ,,ajkule“. Vjerujem da bi ujak bio najsrećniji kada bih igrao za Crnu Goru, ali odrastao sam u Italiji i osjećam se prije svega kao Italijan – odgovorio je devetnaestogodišnji vaterpolista.

prvenstvo. Na EP protiv sko Izazov će mu biti posebno zanimljiv jer će rival ,,setebe,,svojih“: la“ u grupi A, uz Slovačku i biti – Crna Gora. Imate odličan Gruziju, – Naše ambicije su uvijek I Crna Gora će ovog stručni štab i najviše. puta biti jedan od favorita. odličan stručni štab i velivelike talente Ima ke talente – pohvalio je Joki

BABA I ĐED ZA MENE, UJAK ZA CRNU GORU Kada je u junu ove godine iz Savone prešao u redove italijanskog i evropskog šampiona Pro Reka, Mateo je kazao da ga inspirišu dva crnogorska igrača – njegov novi kapiten Aleksandar Ivović i Draško Brguljan, te legenda srpskog vaterpola Vanja Udovičić. – Naravno, imam uzore u Crnoj Gori jer je to zemlja koja ima odličan vaterpolo, a kojoj ja dijelom pripadam. Imao sam priliku da igram protiv Ivovića

kad sam bio u Savoni, a tokom turnira Svjetske lige u Podgorici i protiv ostalih igrača – Čučkovića, Lazovića... – naveo je Joki Grata. U duelima s Crnom Gorom ide mu dobro. Sa ,,setebelom“ je 29. aprila ove godine slavio

Novi izlazak na veliku scenu Matea čeka krajem avgusta kada će u Splitu početi Evrop-

Grata selektora ,ajkula“ Vladimira Gojkovića i njegove izabranike.

u bazenu ,,Morača“ u polufinalu evropskih kvalifikacija za završni turnir Svjetske lige (9:7), dok je 2021. u polufinalu juniorskog Evropskog prvenstva takođe bio uspješniji od naše selekcije. Taj turnir završio je kao najbo-

lji strijelac. – Uvijek kad igram imam veliki motiv da pobijedim, to važi i za utakmice protiv Crne Gore. Baba i đed, kao i ostala porodica, navijaju za mene, ujak uvijek za Crnu Goru, pa i kad sam na suprotnoj strani, a

mnom talentu. ,,Joki Grata je talenat koji će Pro Reku donijeti energiju i entuzijazam u idealnom okruženju za napredak“, naveo je evropski gigant kada je početkom ljeta angažovao rođenog Beranca. Mateo je odgovorio riječima da je imao mnogo ponuda, ali da je Reko odabrao jer – želi da pobjeđuje. – Mnogo sam zadovoljan onim što sam do sada postigao, ali svjestan sam da sam još na početku. Cilj mi je da osvojim sve što se može osvojiti. Idem korak po korak – kazala nam je zvijezda u usponu italijanskog i svjetskog vaterpola. Selektor ,,setebela“ Alesandro Kampanja nije imao dilemu da ga uvrsti među 13 za Svjetsko prvenstvo u Budimpešti, gdje je Italija predstavila novi talas igrača i umalo odbranila titulu. Španija je slavila nakon peteraca. – Turnir u Budimpešti bio je moje prvo veliko seniorsko takmičenje i ne mogu da ne budem zadovoljan. Naravno, žao mi je što nijesmo osvojili zlato – naveo je Joki Grata. Za kraj intervjua imao je poruku za naše građane. – Vašim čitaocima čestitam predstojeći Dan državnosti. ,,Forza Italia“ i da je vječna Crna Gora – poručio je Mateo Joki Grata u intervjuu za N. KOSTIĆ Pobjedu.

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Novak Đoković u finalu Vimbldona savladao Nika Kirjosa

Sedmi put kralj Londona 

U open eri (1968. godine) samo su Bjon Borg i Rodžer Federer pet puta uzastopno osvajali Vimbldon. Pit Sampras i Đoković imaju po četiri pehara u nizu

WIMBLEDON.COM

Novak Đoković osvojio je Vimbldon – u finalu najprestižnijeg turnira, pretposljednjeg ovogodišnjeg grend slema, savladao je Australijanca Nika Kirjosa 3:1 (4:6, 6:3, 6:4, 7:6). Meč je trajao tri sata i 10 minuta. Prvi obračun dva tenisera nakon 2017. godine (sastali se dva puta i oba puta Kirjos bio bolji) pripao je favoritu koji je osvojio sedmi prestižni trofej, četvrti uzastopni u Londonu. Đoković je stigao i do 21. grend slem titule, ima jednu manje od Rafaela Nadala koji se zbog povrede povukao nakon trijumfa u četvrtfinalu. Kirjos je odigrao prvo grend slem finale, a nikada nije osvojio najveće turnire. Jedan od boljih tenisera svih vremena uspio je da, nakon prvog seta, umiri servis rivala (imao 30 asova) što mu je donijelo prednost. Od drugog seta odlično je čuvao servis, pogađao sjajno sa osnovne linije… Nik je, sa druge strane, po običaju, od drugog seta ušao u raspravu sa publikom, svojim boksom, prigovarao je glavnom sudiji. Šou je počeo, ali to je bio kraj za momka koji je napravio senzaciju plasmanom u prvo grend slem finale. Đoković je treći put u Londonu iz minusa uspio da se vrati i

pobjeda u nizu upisao je Đoković na Vimbldonu

2 potvrdi klasu. Kvalitet, prije svega mentalna snaga, u 32. grend slem finalu, omogućili su Đokoviću da odigra tri sata savršenog tenisa. – Izgubio sam riječi. Ovaj turnir i trofej znače mi. Posebno sam motivisan kada igram u Lon-

donu. Sjećam se da sam 1992. godine, sa četiri, pet godina, vidio Samprasa sa trofejom i tada sam pitao roditelje da mi kupe reket. Sjećam se da je to bila moja prva slika Vimbldona. Sanjao sam samo to – da igram u Londonu. I svaki put kada osvo-

jim trofej osjećaj je poseban. Mogu slobodno da kažem da je ovaj turnir poseban za mene. Vimbldon ima najveću istoriju i priznanje – kazao je Đoković. Nije štedio riječi pohvale na račun igre Australijanca. – Nik je pokazao da je zaslužio

finale. Poštujem ga mnogo i siguran sam da će mnogo godina nastupati na Vimbldonu. Australijanac je nakon lijepih riječi, u svom stilu, odgovorio: – Nijesam mislio da ću čuti toliko lijepih riječi od Novaka. Zaista je teško govoriti nakon

miliona funti zaradio je Đoković

finala. Mislim da sam dobro igrao. Nijesam očekivao da ću doći do finala, ali ove dvije sedmice su bile sjajne za mene i moj tim. Srećan sam zbog rezultata, ali nijesam siguran da ću ponovo biti ovdje – kazao je A. M. Australijanac.

VPSCG

Osmi međunarodni plivački miting ,,Montenegro Open“

Vaterpolo reprezentacija (U16) učestvovala na turniru u Zagrebu

Zagrijavanje za SP Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, igrači rođeni 2006. godine i mlađi, učestvovali su na međunarodnom turniru u Zagrebu, u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Grčkoj koje je na programu od 20. do 27. avgusta.

U16 selekcija poražena je na startu od Mađarske 15:11 (strijelci za Crnu Goru bili su Danilo Stupar 4, Srđan Janović 3, Nikola Petrović 2, Aleksan-

dar Vavić 1, Draško Samardžić 1), u drugom kolu slabija je bila od Hrvatske 15:10 (strijelci za Crnu Goru bili su Srđan Janović 3, Strahinja Gojković 3, Ivan Marković 1, Danilo Stupar 1, Pavo Vičević 1, Nikola Petrović 1), a u trećem su remizirali sa Srbijom 15:15 (strijelci za Crnu Goru bili su Danilo Stupar 5, Strahinja Gojković 4, Srđan Janović 2, Ognjen Moračanin 2, Ivan Marković 1, Nikola Petrović 1).

U meču za plasman mladi vaterpolisti izgubili su od Mađarske 14:11 (strijelci za Crnu Goru bili su Srđan Janović 3, Strahinja Gojković 2, Ivan Marković 2, Relja Vukanić 1, Nikola Petrović 1). Selekciju je predvodio trener Miodrag Mirović, dok su pomoćnici bili Uglješa Brguljan i Filip Andrić. Narednu provjeru naša najmlađa selekcija imaće na prestižnom turniru u Herceg Novom gdje će učestvovati još reprezentacije Hrvatske, Srbije, Mađarske, Italije i Holandije. A. M.

PODGORICA – Osmi međunarodni plivački miting ,,Montenegro Open“, u organizaciji Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, uz podršku Glavnog grada, bio je najmasovniji od osnivanja. Učestvovalo je oko 380 takmičara, iz 10 zemalja i 37 klubova (osam iz Crne Gore). Na takmičenju su učestvovali plivači iz Crne Gore, Srbije, Albanije, BiH, sa Kosova, iz Makedonije, Italije, Poljske, Engleske i Ukrajine. – Iza nas je najmasovniji, a možda i najbolji plivački miting od osnivanja. Gledali smo nekoliko sjajnih trka. Zadovoljstvo je veliko i zbog velikog odziva naših plivača, kojih je bilo oko 150, a koji su oborili šest državnih rekorda i napravili nekoliko odličnih rezultata i osvojili značajan broj medalja. Promoteri takmičenja su bili Nina Stanisavljević, osvajačica zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Alžiru, i Uroš Nikolić, finalista sa Svjetskog prvenstva u Budimpešti. Iz godine u godinu podižemo standarde, a pohvale

Formula 1, Velika nagrada Austrije

Lekler šokirao Red Bul

Šarl Lekler trijumfovao je na Velikoj nagradi Austrije, u 11. trci Formule 1. U bolidu Red Bula Lekler je upisao treću ovogodišnju, a ukupno petu pobjedu u karijeri,

a nije startovao sa pol pozicije. Sa dvije sekunde zaostatka za pobjednikom kroz cilj je prošao Maks Ferstapen, a na postolje se popeo i trećeplasirani Luis Hamilton. Post koji je trajao od

VPSCG

Učestvovalo 380 takmičara

smo dobili od svih ekipa iz inostranstva. Radićemo na tome da naredne godine imamo još bolje takmičenje, i jako je dobro što postoji sve više plivačkih takmičenja u Crnoj Gori. Ono što takođe hrabri je učešće čak 15 plivačkih sudija iz Crne Gore na ovom takmičenju. Okrećemo se novim plivačkim obavezama i takmičenjima, sve u cilju podizanja plivanja na znatno viši nivo – kazala je Danijela Franeta, selektor za plivanje u VPSCG. U muškoj konkurenciji prvo mjesto i nagradu od 500 eura osvojio je Uroš Nikolić iz kluba Vojvodina, drugo mjesto i 400 eura osvojio je Andrija Petko-

vić iz PS Centralne Srbije, dok je treće mjesto i ček na 300 eura pripao Nikoli Ratkovu iz PS Centralne Srbije. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Anja Kaljević iz kluba 11. april Beograd, druga je bila Nina Stanisavljević iz PS Centralne Srbije, dok je treća bila Helena Lalković iz 11. aprila Beograd. Najbolji crnogorski plivač bio je Miloš Milenković iz PVK Budvanska rivijera, koji je osvojio novčanu nagradu od 250 eura i pehar. Kod plivačica najbolja je bila Jovana Kuljača iz PVK Budvanska rivijera. Jovana je pored pehara osvojila i novčanu nagradu od 250 eura.

10. aprila Lekler je prekinuo na Red Bulovom domaćem terenu. Monegašanin je čak tri puta i jučerašnjoj trci uspio da pobjegne pratiocima, a u finišu je imao problema sa papučicom gasa, ali se sve dobro završilo. Mlađi od dvojice Britanaca u Mercedesu – Džordž Rasel stigao je do četvrte pozicije ispred

Okona i Šumahera, koji drugi vikend zaredom osvaja bodove. Noris je završio na poziciji sedam, ispred Magnusena i Rikarda. Listu od deset najboljih kompletirao je Alonso. Bod za najbrži krug osvojio je Ferstapen koji vodi u generalnom plasmanu sa 208 bodova, Lekler ima 170, Peres 151… A. M.

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Arena

Košarka/Fudbal 19

Čeka se zvanična potvrda podgoričkog košarkaškog kluba

Jovanović preuzima Budućnost Voli? PODGORICA – Nakon što je Budućnost Voli saopštila da neće produžiti saradnju sa Aleksandrom Džikićem, ime Vladimira Jovanovića, koji je, interesantno, istog dana, nakon meča plej-ofa Superlige Srbije, ozvaničio da više neće voditi Megu, pojavilo se među potencijalnim kandidatima za novog trenera podgoričkog kluba. I to na samom vrhu. Skoro mjesec kasnije, Jovanovića samo zvanična potvrda iz kluba dijeli od dolaska na klupu ,,plavih“, jer je dogovor, kako se nezvanično može čuti, postignut. Rođeni Čačanin je prvo vodio mlađe kategorije Borca, Zemuna i Partizana, u kojem je od 2005. do 2010. bio prvi pomoćnik Duška Vujoševića. Nakon odlaska Vujoševića u CSKA, Jovanović je postavljen za šefa stručnog štaba ,,crno-bijelih“ i za dvije sezone je osvojio pet pehara – ABA ligu i dvije duple krune u Srbiji. Onda je otišao u ukrajinski Donjeck, radio je još u Igokei, Lokomotivi Kubanj iz Krasnoda-

Četvrto novo ime u barskom košarkaškom klubu

Senegalac Diong novi centar Mornara

Vladimir Jovanović

PODGORICA – Mornar Barsko zlato je nastavio sa kompletiranjem tima za narednu sezonu, a posljednje pojačanje dolazi iz američke koledž košarke (NCAA) – Senegalac Čeik Mbake Diong, koji igra na poziciji centra, četvrto je novo ime u barskom klubu u ljetnjem prelaznom roku.

ra i kineskom Šenženu, a prije dvije sezone je stigao u Megu. Bio je i selektor mlade i juniorske reprezentacije Srbije, sa kojom je bio prvak Evrope 2009. i 2017. godine. A 2014. godine je bio i pomoćnik Luke Pavićevića u reprezentaciji Crne Gore.

Jovanovića čeka veliki posao, prije svega na formiranju tima, jer su trenutno pod ugovorom samo Igor Drobnjak i Edin Atić. Ugovori su istekli svima ostalima, a ,,na čekanju“ su domaći igrači Petar Popović, Zoran i Danilo Nikolić, te Suad

Šehović. Nove klubove su pronašli Kendrik Peri (Unikaha) i Filip Barović (Rapid)…. Spekuliše se da bi u Budućnost moglo da stigne nekoliko igrača iz SC Derbija, počev od Kenana Kamenjaša i Flečera Megija… S. J.

Diong dolazi sa Univerziteta Centralna Florida, gdje je u protekloj sezoni u NCAA ligi prosječno bilježio 6,9 poena (58,8 odsto šuta iz igre), šest skokova, te 1,5 blokada po meču. Najbolju koledž sezonu imao je u sezoni 2020/21. kada je nastupao za Univerzitet Nevada iz Las Vegasa (za koji je igrao četiri godine, od 2017. do 2021), kada je prosječno po meču bilježio 8,9 poena (60,7 odsto šuta iz igre), 7,4 skoka, 1,2 ukradene lopte i jednu blokadu. Nije od onih centara koji vole i mogu

da pogode sa distance, pa je za pet sezona u NCAA ligi šutirao samo 13 puta za tri poena i pogodio samo jednom. Rodom iz Dakara, ovaj 22-godišnji i 211 cm visok košarkaš, koji ima još tri sestre i dva brata, u Sjedinjene Američke Države je došao u avgustu 2016. godine. Godinu kasnije je završio srednju školu na Floridi (u tamošnjoj ligi je imao prosjek od 14,1 poena, 11 skokova i 3,3 blokade), nakon čega je počeo koledž karijeru… Prije Dionga, u Mornar su stigli bekovi Petar Vujačić iz Rogaške i Marko Kovačević iz Podgorice, te američki plej iz NCAA lige, iz Merilenda – Fets Rasel. Od igrača iz dosadašnjeg sastava ,,Ponosa Bara“, ugovor za narednu sezonu imaju Vladimir Mihailović, Marko Jeremić, Milija Miković, Gligorije Rakočević i Balša Živanović...S. J.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA: Sutjeska sjutra igra revanš s Ludogorecom, Novica Eraković smatra da je 0:2 nadoknadivo

Nijesmo bez šanse ako rano povedemo

NIKŠIĆ – Sutjeska je imala dovoljno vremena za predah nakon poraza od Ludogoreca u Razgradu (2:0), kao i za analizu grešaka iz tog meča, konsolidaciju redova i pripremu plana kako da eventualno iskoristi slabosti bugarskog prvaka, pa da ga sjutra na ,,DG areni“ iznenadi i prođe u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona. Svjesni su „plavo-bijeli“ da je pred njima težak zadatak, moglo bi se reći i nemoguća misija, tim prije što se još nijesu najbolje uigrali, što neće ponovo moći računati na isku-

snog Kneževića. Po svemu sudeći, trener Milija Savović će na raspolaganju imati isti tim kao i prošle sedmice, a ne bi trebalo da bude većih izmjena. Čak i navijači Sutjeske ovog puta nijesu optimisti, već „čačkaju“ kakav bi rival mogao dočekati njihove momke u kvalifikacijama za Ligu konferencija – pominju Klaksvik sa Farskih Ostrva (izgubio prvi meč od Bode/Glimta 3:0), analiziraju kakav je njihov skor bio tokom sezone, jesu li se u međuvremenu pojačali... Ipak, kraj Bistrice žele da ovu priču privedu kraju kako se od

njih očekuje, pa će o onome što slijedi kada za to dođe vrijeme. Prvotimac Novica Eraković očekuje bolju igru svoje ekipe u Podgorici nego u Bugarskoj. – Znali smo koliko je Ludogorec jak, znali smo da je to klub koji ima iskustva i u grupnoj fazi Lige šampiona, a sad smo i na svojoj koži osjetili njihovu snagu. No, i Makabi je lani bio kvalitetan, pa se nijesmo obrukali, pogotovo kada smo igrali u Podgorici. Nemamo povrijeđenih igrača u međuvremenu, dobra je atmosfera u timu i čini mi se da ih nećemo tek tako pustiti da prođu. Ne predajemo se do posljednjeg minuta utakmice, a dobro bi bilo kada bismo rano stigli do vođstva. U tom slučaju, često i mnogo jače ekipe igraju sasvim drugačije... – navodi Eraković. - Dakle, nijesmo se uplašili i ne bi trebalo da kalkulišemo, već da probamo učiniti najviše što možemo. Važno je da dobro stojimo, važna nam je ovako jaka utakmica i zbog rivala koji nas tek očekuju na međunarodnoj sceni, ali i domaćem šampionatu, jer i on uskoro počinje. Sutjeska će ove sezone imati prilično iskusnu ekipu, samo treba da sve posložimo kako treba. Kao što je poznato, i lani smo se kasno okupili, pa je to iz meča u meč izgledalo sve bolje i ozbiljnije - kaže dan uoči revanš utakmice s Ludogorecom standardni prvotimac Sutjeske Novica Ra. P. Eraković.

Mlada ženska košarkaška reprezentacija uspješno otvorila B prvenstvo Evrope

Savršen start za velike stvari Crna Gora Rumunija

77 53

SKOPLJE – SRC ,,Kale“. Gledalaca: 200. Sudije: S. Tetik, M. Kucirek, S. Petrov. Rezultat po četvrtinama: 14:17, 22:14, 28:7, 13:15. CRNA GORA: Drobnjak 7, Leković 9, Radonjić 6, Savković 4, Vukčević 2, Baošić 11, Mi. Bigović 3, Ma. Bigović 13, Bulajić 1, Radnjić 3, Šćepanović 13, Vujačić 5. RUMUNIJA: Bota 9, Krakinesku 8, Lipovan 4, Lungu 2, Mangra, Kroituru 6, Cucu 5, Ignat, Ion 6, Lonele 3, Mazilu 2, Petrof 8. Mlada ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore na najbolji način otvorila je nastup na B prvenstvu Evrope, koje se održava u Skoplju. Izabranice Vladana Radovića, nakon što su bile slobodne u prvom kolu, savladale su Rumuniju 77:53, a s obzirom na to da su Rumunke bile neočekivano ubjedljive protiv Hrvatske na startu, ovaj meč dobio je epitet derbija

Grupa C 1. KOLO Rumunija - Hrvatska Kosovo – S. Makedonija 2. KOLO Crna Gora - Rumunija Hrvatska - Kosovo 3. KOLO (DANAS) 14.15 - Kosovo - Crna Gora 18.45 - S. Makedonija - Hrvatska 1. Rumunija 2. Kosovo 3. Crna Gora 4. Hrvatska 5. S. Makedonija

2 2 1 2 1

1 1 1 0 1

1 +1 1 -11 0 +24 2 -28 0 +14

79:54 69:83 77:53 60:63

3 3 2 2 2

grupe. Reprezentacija koju predstavlja praktično Budućnost Bemax (sve igračice osim Radnjić su iz crnogorskog šampiona), a upravo ova premijera pokazala je odličan projekat ŽKK Budućnost Bemax u interesu KSCG i reprezentacije, jer je crnogorski šampion prije tri sezone upravo sa ovom ekipom krenuo u seniorske izazove. Rumunija je, inače, bolje otvorila meč. Crna Gora imala je dosta problema sa realizacijom, tako da je uglavnom bila u zaostatku (do 5 poena – 17:12). Radović je mnogo rotirao, tražio nižu postavu, kako bi neko od bekova

donio ono što je neophodno. I, u finišu poluvremena ,,crvene“ su napravile seriju 9:0, koju je pokrenula Drobnjak trojkom za 30:28, da bi u finišu bilo 36:28. Ipak, u nastavku je postojao samo jedan tim. Crna Gora je na startu drugog poluvremena pokazala klasu i moć i serijom 21:4 u prvih šest i po minuta riješila meč. Prvo su poenima Šćepanović, a zatim i sa četiri vezana Baošić uspjele da stignu i do ,,plus 12“ (45:33) u 23. minutu. Serija se nije zaustavljala, a nakon nove trojke Drobnjak, Maja Bigović je, nakon maestralne asistencije Savković, pogodila uz faul za 57:35. Sjajna saradnja bekova sa centrima, odlična rješenja u napadu, upisala se i najmlađa Jelena Bulajić (2007. godište), te vrhunska odbrana (samo sedam poena za 10 minuta) pokazali su odlike velikog tima, koji bi na ovom šampionatu mogao ispisati lijepu priču. Sve je bilo riješeno, pa je posljednji kvartal poslužio Radoviću da sačuva glavne adute, a sve igračice upisale su se u strijelce. R. PEROVIĆ

20 Feljton

Poneđeljak, 11. jul 2022.

KAKO ZBILJA STOJE STVARI SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

7.1.

Nijesu Dokleati dobili ime po Doklei već grad po tom plemenu » Piše: Stevo VUČINIĆ O granicama sklavinija imamo podatke u 30. glavi DAI naslovljenoj „Izlaganje o provinciji Dalmaciji“. U Porfirogenitovom spisu je podijeljena na isti način kao i u Ljetopisu Popa Dukljanina. Porfirogenit piše: „I spomenuta Hrvatska kao i ostale sklavinije geografski leži ovako: Duklja leži prema kastelima Drača, to jest do Lješa, Ulcinja i Bara i ide do Kotora, a planinskim stranama se graniči sa Srbijom. Od Kotora počinje arhontija Travunija i pruža se do Raguze, a svojim planinskim stranama graniči se sa Srbijom. Od Raguze počinje arhontija Zahumljana i pruža se do rijeke Neretve i prema primorju dopire do Paganije, a planinskom stranom prema śeveru graniči se Hrvatima, a sprijeda Srbijom. Od rijeke Neretve počinje Paganija i pruža se do rijeke Cetinje i ima tri županije Rastocu, Mokro i Dolen. Dvije županije, naime Rastoca i Mokro, leže blizu mora i imaju lađe, a županija Dolen je daleko od mora i oni žive od obrađivanja zemlje. Njima su suśedi četiri ostrva: Mljet, Korčula, Brač i Hvar, vrlo su lijepa i plodna sa opušćelim gradovima i mnogo maslinjaka; na njima oni stanuju, pośeduju svoja stada i od njih žive. Od rijeke Cetine počinje zemlja Hrvatska i pruža se prema primorju do granica Istre, odnosno do grada Labina i sa brdske strane u izvjesnoj mjeri pruža se dalje od provincije Istre, a prema Cetini i Livnu graniči se sa Srbijom. Zemlja Srbija leži ispred svih ostalih zemalja, sa śevera se graniči sa Hrvatskom a s juga Bugarskom.“

ETIMOLOGIJA NAZIVA SKLAVINIJE DUKLJE I DUKLJANA

Nauka nije konačno razriješila uzročno-posljedične veze između imena plemena (Docleates), grada (Doclea) i cara (Diocletianus u građanstvu Diocles), i dala zadovoljavajuće rješenje lingvističkih problema nastalih zbog sličnosti



Stevo Vučinić spada u rijetku kategoriju autora koji u korak prate zbivanja u istoriografiji susjednih zemalja. U tom kontekstu, ukazuje na pojavu naučnih radova u srpskoj istoriografiji koje karakterišu sumnjive i logički neodržive interpretacije

Dokleati su zatvarali i štitili prolaz ka Heladi koji vodi od zapada i śevera preko Zetskobjelopavlićke kotline, a od Metohije kanjonom Drima i dalje priobalnom albanskom ravnicom ka Epiru. Od kontinentalnoga zaleđa su se razgraničavali graničnom linijom, na pojedinim mjestima obilježenom kamenim zidovima, koju narod naziva Međa Vuka Manitoga

Ostaci antičke Duklje i brdo Trijebač

po glasovnom liku i različitih polazišta u pitanju motivacione osnove ovih imenica i njihovih izvedenica. Te probleme još više mrse slovenizovane i grcizovane izvedenice kojima su imenovane sklavinija i kraljevina (Duklja, Dioklija i Dioklitija), jer im nije na zadovoljavajući način riješeno pitanje korijenske osnove, pa se razni autori različito očituju i umjesto da se ta pitanja rješavaju, ona se još više usložnjavaju. Da i mi ne bismo stvarali zabunu o pitanju uzročno-posljedičnih lingvističkih veza između imena plemena, grada, rimskoga cara i slovenskih državnih tvorevina, iznijećemo nekoliko zapažanja koja nijesu takve prirode, a moguće da bi mogla doprinijeti razrješenju toga problema. Ima autora koji drže da je ime plemena izvedeno iz imena grada. Ima ih koji ime grada vezuju za njegovu topografsku osobenost (smješten je iznad dvije rijeke), tumačeći da je hidronimskoga karaktera i da sadrži apelativ izveden iz keltskoga jezika – (dū + kleu) dvije tekuće vode, (dō-kleu-a) ušće, odnosno (dō-kleu-atai) u značenju Porječani ili Slivljani. Većina autora njegovo ime veže za ilirsko pleme Dokleate, a ima autora koji ga dovode u vezu s imenom rimskoga cara Dioklecijana, pa uzročno-posljedično tumače i da je iz njegova imena izveden i naziv ranosrednjovjekovnih slovenskih državnih tvorevina

na crnogorskome tlu. Majer je stanovišta da je korijen riječi Doclea izveden od starijeg indoevropskog korijena – dhoukl, u značenju taman, skrovit, crn. Prvo stanovište je logički neodrživo. Duklja (Doclea) je utemeljena oko 80. godine nove ere, u vrijeme dinastije Flavijevaca. Apian (95–165. god. n. e.) pominje Dokleate koje je Oktavijan savladao 33. godine prije nove ere, kako kaže - „s nešto više napora“. A kod Plinija Starijega (otrovan 79. god. n. e. vulkanskim gasovima Vezuva) u njegovoj Naturalis historiae pominje se dokleatski sir kao jedan od osam najkvalitetnijih sireva u Rimskoj imperiji: „...duobus Alpes generibus pabula sua adprobant: Delmaticae Docleatem mittunt,

Ceutronicae Vatusicum...“ U oba dokumenta ime plemena je hronološki starije i ta činjenica anulira pretpostavku da ime plemena proishodi iz imena grada. Vezivati njegovo ime za topičku situaciju koja ga definiše kao grad iznad dvije rijeke, Zete i Morače, odnosno grad na ušću, pa shodno toj činjenici njegovo ime korijenski dovoditi u vezu s dvije vode, ne čini se uzročno-posljedično osnovanim. Taj toponim je s jasnom i sigurnom motivacijom. Izveden je od imena plemena Dokleata, jer naziv grada nije bio osnov za imenovanje plemena, nego obratno. Ni šire tumačenje toga termina u smislu stanovnika pored rijeke (Porječani, Slivljani) ne odgovara morfologiji plemenske teritorije koja je

Sklavinije Duklja, Travunija, Zahumlje i Paganija

dominantno zahvatala brdsko-planinsko područje, koje je samo prośečeno rijekom Zetom i dubokim neprohodnim kanjonima rijeka Morače, Cijevne i Drima. Staništa su im bila podnožjem brda i u brdima, a stočarstvo glavna poljoprivredna grana. Pleme Dokleata prostiralo se od izviše Risna, preko Katunske nahije, crnogorskih brda, Malesije i Velike Malesije do duboko u kanjon Drima. Narodno predanje o petorici braće (Ozro, Pipo, Vaso, Oto i Kraso), od kojih potiču tri crnogorska i dva albanska plemena, koja danas naseljavaju ovaj prostor, narativni je odjek toga fakta. U svih pet plemena egzistiraju dva sloja predanja, koja nemaju nikakve međusobne poveznice. Novija, koje njihovo savremeno stanovništvo ugzorilokalnom vezom dovode u vezu sa starijim slojem stanovništva i starije o navedenih pet brata iz kojih proishode ovih pet plemena. U svih pet plemena, to starije predanje, zaklonjeno povijesnom neprozirnom sumaglicom, genetski ugrađeno u svakoga, čak i njihovoga savremenoga plemenika, bez ikakve poveznice s njima, svjedoči da im je zajednička plemenska osnovica iz najdublje prošlosti; nesumnjivo, dokleatska. Dokleati su zatvarali i štitili prolaz ka Heladi koji vodi od zapada i śevera preko Zetsko-bjelopavlićke kotline, a od Metohije kanjonom Dri-

ma i dalje priobalnom albanskom ravnicom ka Epiru. Od kontinentalnoga zaleđa su se razgraničavali graničnom linijom, na pojednim mjestima obilježenom kamenim zidovima, koju narod naziva Međa Vuka Manitoga. Ta međa polazi od Risna pa pravo na Ostroške grede đe savija k istoku i razgraničava Brda od Zetsko-bjelopavlićke ravnice. To je bila granica između dva svijeta, nauci nedovoljno jasnih razlika, ali ipak granica, koja se do danas reprodukuje. Razgraničavala je Dioklecijanovu Prevalitanu i Dalmaciju, a potom Zetu od Hercegovine. Njome ide i izoglosa koja razdvaja dvoakcenatske od četvoroakcenatskih govora. U Piperima, na brdu Trijebač, nalazilo im se administrativno središte, koje je dominiralo okolnim prostorom, na kojem su se ukrštale važne saobraćajnice koje su povezivale Primorje i Panoniju i zaleđem Jadrana Konstantinopolj s Rimom. Mislimo da bi ime ovoga plemena, posljedično i grada Duklje, trebalo vezivati za njihovu ulogu krajišnika i graničara koji su bili predziđe helenskoga svijeta u predrimsko vrijeme ili ga tumačiti u vezi s osobinom terena. Taj prostor, kontrastiran u odnosu na Zetsko-bjelopavlićkoskadarsku ravnicu s kojom se podnožjem dotiče i jeste brdoviti kraj (Brda ili Malesija), kako se i danas naziva na temelju oblika terena. Moglo bi se na osnovu toga pretpostaviti da su ih okolna plemena koja su naseljavala planinsko područje, Zetsku ravnicu i priobalje Skadarskoga jezera, takođe nazivali Brđanima (Dokleatima). Na takvo rješenje upućuju i žargonski termini koje, s izvjesnom dozom pejorativnosti, koristi npr. ovovremeno primorsko ili gradsko (Podgoričani) stanovništvo za kontinentalne žitelje i došljake. Takođe, i albansko stanovništvo Malesije žitelje brdskoga dijela nazivaju mâlacák ili mâlók (seljačine), a one koji žive u ravnici fushalí (ravničari). Analogiju možemo povući i s Mezijom (zemlja šuma), koja je prevedena na slovenski kao Šumadija – Šumadinci. I taj primjer sugeriše da je termin Docleates, u slovenskoalbanskoj varijanti, moguće preveden u Brđane, odnosno Malisore, kako se vjekovima unazad nazivaju stanovnici tih krajeva. Ova pretpostavka navodi na tumačenje toponima Doclea kao dokleatske/brđanske utvrde ili grada. (Nastavlja se)

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Enigmatika 21

22 Enigmatika

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 23

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ CITY DOO Adresa: OKTOIH 2, DONJA GORICA

Tel.: 068-809-121 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

JU DOM UČENIKA I STUDENATA PODGORICA Adresa: SVETOZARA MARKOVIĆA 87

Tel.: 020-237-796 Email: podgorica.studentskicentar@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana

BAR TEL.: 030/313-048

DOO ŠKEROVIĆ GRADNJA Adresa: BJElIšI BB

Tel.: 067/631-737 Email: sladjanaskerovic@yahoo.com Raspisuje konkurs za: 1. SPASILAC/TELJKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Potrebna licenca. Plaža “Črvanj”

INOVATIVNI INSTITUT DOBRKOVIĆ DOO BAR

-da ispunjava uslove u pogledu psihofizičke sposobnosti -da nije stariji od 25 godina prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u Službi zaštite i spašavanja SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JPU ,,ZAGORKA IVANOVIĆ“ Adresa: JABUČKA BB

Tel.: 041-232-205 Email: bastamaste@t-com.me Na osnovu člana 101c. Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (‘’Službeni list RCG’’, br. 64/02, 31/05 i 49/07 i ’’Službeni list CG’’, br. 04/08, 021/09, 73/10, 40/11, 45/11, 36/13, 39/13, 44/13, 47/17, 59/21 i 145/21), JPU „Zagorka Ivanović“ Cetinje raspisuje: KONKURS Predmet Konkursa: Prijem u radni odnos 1 defektolog/škinja – logoped/ica na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.godine. Poslove defektologa/škinje – logopeda/ icemože da obavlja lice koje ima: - završen defektološki fakultet odgovarajućeg smjera VII nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan (240 ili 300 CSPK-a); - položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad ( licenca ); - crnogorsko državljanstvo. - opštu zdravstvenu sposobnost - da nije pravosnažno osuđivan/a za za krivična djela protiv polne slobode. Napomena: Predviđen je probni rad u trajanju od 2 mjeseca. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati/ tkinje mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena kopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost, uvjerenje nadležne zdravstvene ustanovea kao dokaz da kandidata/tkinja nije pravosnažno osuđivan/a, uvjerenje nadležnog suda. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja na sajtu Zavoda za zapošljavanje i u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU „Zagorka Ivanović“ Cetinje, u ul.Jabučka bb, Cetinje.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

Adresa: ČElUGA BR 15A

LEDION DOO

Tel.: 067/370-085

Adresa: PARTIZANSKI PUT 11, HERCEG NOVI

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA OPŠTE PRAKSE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Rad u hiperbaričnoj komori

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OPŠTINE BIJELO POLJE Adresa: Ul SlOBODE

Tel.: 068/533-107 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U PEKARI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA

Tel.: 050/431-240

Adresa: MIRKA VEšOVIĆA 2A

Oglašava potrebu za: 1. VATROGASAC – SPASILAC/TELJKA, 5 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Posebni uslovi: -najmanje III nivo kvalifikacije obrazovanja -najmanje 1 godina radnog iskustva -položen stručni ispit za rad u državnim organima -položen stručni ispit iz oblasti zaštite i spašavanja

Oglašava potrebu za: 1. POSLOVOĐA/ICA ZA ODRŽAVANJE I REKONSTRUKCIJU KANALIZACIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS), Mašinski tehničar - konstruktor (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: Srednja Mašinska ili Građevinska škola bilo kog smjera. 2. POSLOVOĐA/ICA ZA ODRŽAVANJE

Tel.: 020-865-467

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu. DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

. Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; . Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične

karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

VODOVODA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOŠKO DEDEJIĆ“ MOJKOVAC Adresa: Ul NJEGOšEVA BB

Tel.: 050/472-165 Email: jzudzmojkovac@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. SPECIJALIZANT/KINJA INTERNE MEDICINE ZA PULMOLOGIJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: I Učesnik/ca konkursa mora da ispunjavati sledeće uslove : da ima opštu zdravstvenu sposobnost da ima završen Medicinski fakultet sa VII-1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, da ima položen stručni ispit i da imaju radni staž od najmanje jedne godine u zdravstvenoj ustanovi II Kriterijumi za odobravanje specijalizacije su: uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, uspjeh iz predmeta iz oblasti iz koje iz koje se dodjeljeje specijalizacija, dužina studiranja, poznavanje stranog jezika, rezultat usmenog intervjua. III Kandidati za odobravanje specijalizacije na javni konkurs podnose sledeće dokaze(dokumenta) Prijavu na konkurs Fotokopiju biometrijske lične karte Dokaz o završenom medicinskom fakultetu – odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori , VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija Dokaz o dužini studiranja Dokaz o dužini radnog staža u zdravstvenoj ustanovi Dokaz o poznavanju stranog jezika(engleski, njemački,ruski,francuski,italijanski) izdato od nadležne visokoškolske ustanove, Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično

poslova radnog mjesta; Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

. . .

djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti. IV Izbor kandidata po Konkursu izvršiće se u roku od 30 dana od dana isteka Konkursa, u skladu sa kriterijumima utvrđenim Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG” br.22/16 ). V Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. VI Prijave sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavljaju se na adresu ZU Dom zdravlja MojkovacUl. Trg Dragana Jovanovia br.1 , ili neposredno predati na arhivi ustanove. VII Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOŠKO DEDEJIĆ“ MOJKOVAC Adresa: Ul NJEGOšEVA BB

Tel.: 050/472-165 Email: jzudzmojkovac@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U GINEKOLOŠKOAKUŠERSKOM STACIONARU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Specijalista ginekologije i akušerstva Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Visoko obrazovanje u obimu 360( CPSK-a) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, medicinski fakultet - specijalista ginekologije i akušerstva Potrebna dokumentacija: prijava na oglas, diploma o završenom fakultetu, uvjerenje o završenoj specijalizaciji iz ginekologije i akušerstva , u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, uvjerenje o položenom stručnom ispitu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci), licenca za rad Svi dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Dom zdravlja Mojkovac, Trg Dragana Jovanovića br.1 2. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA DJECU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Specijalista pedijatrije Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: Visoko obrazovanje u obimu 360( CPSK-a) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, medicinski fakultet - specijalista pedijatar Potrebna dokumentacija: prijava na oglas, diploma o završenom fakultetu, uvjerenje o završenoj specijalizaciji iz pedijatrije , u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, uvjerenje o položenom stručnom ispitu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci). Svi dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Dom zdravlja Mojkovac, Trg Dragana Jovanovića br.1 3. DOKTOR/ICA SPECIJALISTA/KINJARADIOLOG, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Traženo zanimanje: SPECIJALISTA/KINJA RADIOLOGIJE Uslovi: Visoko obrazovanje u obimu 360( CPSK-a) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, medicinski fakultet -specijalista radiologije Potrebna dokumentacija: prijava na oglas, diploma o završenom fakultetu, uvjerenje o završenoj specijalizaciji iz radiologije, u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, uvjerenje o položeom stručnom ispitu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci) licenca za rad Svi dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Dom zdravlja Mojkovac, Trg Dragana Jovanovića br.1 4. DOKTOR/ICA NA INTERNOM STACIONARU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme,

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 11. jul 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Specijalista interne medicine Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Traženo zanimanje: SPECIJALISTA/KINJA INTERNE MEDICINE SPECIJALISTA/KINJA PORODIČNE MEDICINE DOKTOR/ICA MEDICINE Uslovi: Visoko obrazovanje u obimu 360( CPSK-a) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, medicinski fakultet - specijalista interne medicine,specijalista porodične medicine, doktor medicine Potrebna dokumentacija: prijava na oglas, diploma o završenom fakultetu, uvjerenje o završenoj specijalizaciji iz interne medicine ili porodične medicine u slučaju da je obrazovna isprava izdata van Crne Gore dostaviti dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, uvjerenje o položenom stručnom ispitu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte ( kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu , već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ( koje nije starije od 6 mjeseci), licenca za rad Svi dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji Neblagovremena i nepotpuna prijava neće se razmatrati. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Dom zdravlja Mojkovac, Trg Dragana Jovanovića br.1

Engleski jezik - 6 izvršioca 7. Oblast Romanistika Francuski jezik - 2 izvršioca Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidati bi trebalo da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene članom 75 Zakonom o visokom obrazovanju: - student master studija koji je završio osnovne ili specijalističke studije sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); - student doktorskih studija, odnosno doktorand koji je završio master studije sa najmanjom prosječnom ocjenom B (8,50); - lice koje je steklo naučno zvanje doktor nauka. Bliži uslovi za izbor u zvanje saradnika u nastavi utvrđeni su članom 105 Statuta Univerziteta Crne Gore: 1) pokazana sklonost za nastavni i naučnoistraživački rad, odnosno umjetnički rad (objavljeni naučni i stručni radovi, izlaganja na naučnim skupovima, pedagoško iskustvo, mobilnost, učešće u projektima i slično), 2) dužina studiranja, 3) nagrade za postignute uspjehe u studiranju. Dokaz o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti arhivi Filološkog fakulteta ili putem pošte na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb Nikšić Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

PETNJICA TEL.: 068/053-335

OPŠTINA PETNJICA Adresa: PETnjICA

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

RAMEL DOO Adresa: HERCEGOVAČKI PUT 17

Tel.: 067/221-012 Email: ramel@tcom.me Raspisuje konkurs za: 1. STRUČNI/A SARADNIK/CA U SEKTORU SLABE STRUJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektronika, telekomunikacije i računari - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 7 dana

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET NIKŠIĆ Adresa: DAnIlA BOjOVIćA BB

Tel.: 040/224-008 Na osnovu člana 104 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Filološkog fakulteta raspisuje KONKURS Za izbor saradnika u nastavi na Filološkom fakultetu, u skladu sa članom 75 Zakona o visokom obrazovanju, za oblasti: 1.Oblast Montenegristika Crnogorski jezik - 1 izvršilac Crnogorska i južnoslovenske književnosti-2 izvršioca 2. Oblast Srbistika Srpski jezik - 1 izvršioca Srpska i južnoslovenske književnosti-2 izvršioca 3. Oblast Rusistika Ruski jezik/Metodika nastave ruskog jezika - 1 izvršilac Ruska književnost/Pregled ruske civilizacije - 1 izvršilac Ruski jezik - 1 izvršilac 4. Oblast Germanistika Njemački jezik - 1 izvršilac Njemačka književnost - 1 izvršilac 5. Oblast Italijanistika Italijanski jezik/Italijanska književnost/ Metodika nastave italijanskog jezika - 2 izvršioca 6. Oblast Anglistika Engleski jezik/Anglofona književnost i civilizacija - 2 izvršioca

Tel.: 068/292-221 Raspisuje konkurs za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA VOĆARSTVO, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Petnjica Uslovi: Stepen specijaliste - Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita za rad u državnim oraganima, pod uslovima da isti položi u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odnosa.

TUZI TEL.: 020/671-287

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA TUZI SH.P.K UJESELLESI DHE KANALIZIMI TUZI Adresa: UlICA 12 BROj 48

Tel.: 069500-506 Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA RAČUNOVODSTVO , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: VSS društvenog smjera Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi za prijam na random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: VII/1 -Nivo obrazovanja i stručne kvalifikacije : Visoko stručno obrazovanje ,kvalifikacija obima 240 ili 180 +60(ECTS) kredita,VSS društvrnog smjera ( program u trajanu 4 ili 3+1 godine) -Posebni zdrastveni uslovi: NE -Probni rad :NE -Predhodna provjera znanja: DA Uslovi za rad - Poznavanje albanskog jezik Dokaze o ispunjenosti uslova , diploma ili uvjerenje o zdrastveoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. Napomena -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa

za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -ovjerena kopija biometrijske lične karte koja nije starija od 6 mjeseci, -uvjerenje da kandidat/ kinja nije osudjivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu-Osnovni sud Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji , preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/ /SH:K Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto REFERENT/ KINJA ZA RAČUNOVODSTVO SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa – Hidajet Kalač na tel: 069-500-506; Rad sa strankama 10h - 13h 2. BLAGAJNIK/CA-OBRAČUNSKI/A RADNIK/CA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovizaprijamna random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: SSS-IV -Nivo obrazovanja I stručne kvalifikacije : srednje stručno obrazovanje,kvalifikacija obim 240 (ECVET) kredita,(program u trajanju 4 godine) -Posebni zdrastveni uslovi- NE -Radno iskustvo OD 1 GODINE -Probni rad NE -Predhodna provjera znanja DA -Potrebno radon vrijeme 8 časova Uslovi rada - Kancelarijski rad poznavanje rada na računaru. - Poznavanje albanskog jezika Mjestorada :Tuzi Dokaze o ispunjenosti uslova ,diploma ili uvjerenje o zdrastveoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije Napomena -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -ovjerena kopija biometrijske lične karte koja nije starija od 6 mjeseci, -uvjerenje da kandidat/ kinja nije osudjivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji , preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto Blagajnik -obračunski radnik. SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Kontakt osoba za davanje informacija u postupku javnog oglasa je Hidajet Kalač , na telefon 069-500-506; Rad sa strankama 10h -13h 3. SLUŽBENIK/CA ZA NAPLATU , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi za prijam na random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: SSS-IV -Nivo obrazovanja i stručne kvalifikacije : srednje stručno obrazovanje,kvalifikacija obim 180(ECVET)kredita,škola KV radnike (program u trajanju 3 godine) -Posebni zdrastveni uslovi-Zdrasvena sposobnost za rad pod posebnim uslovima rada -Radno iskustvo OD 1 GODINE -Probni rad NE -Predhodna provjera znanja DA -Potrebno radno vrijeme 8 časova Uslovi rada - Kancelarijski rad poznavanje rad ana računaru.

- Poznavanje albanskog jezika Mjesto rada : Tuzi Dokaze o ispunjenosti uslova , diploma ili uvjerenje o zdrastvenoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -ovjerena kopija biometrijske lične karte koja nije starija od 6 mjeseci, -uvjerenje da kandidat/ kinja nije osudjivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji , preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/ Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto Službenik za naplatu. SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Prijave slati na adresu Doo”Vodovod i kanalizacija” Tuzi ulica 12 broj 48 Tuzi ne Otvaraj 4. VODOINSTALATER/KA - MONTER/ KA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi za prijam na random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: SSS-IV -Nivo obrazovanja i stručne kvalifikacije : srednje stručno obrazovanje,kvalifikacija obim 240(ECVET)kredita,škola KV radnike (program u trajanju 3 godine) -Posebni zdrastveni uslovi-Zdrasvena sposobnost za rad pod posebnim uslovima rada -Radno iskustvo OD 1 GODINE -Probni rad NE -Predhodna provjera znanja DA -Potrebno radno vrijeme 8 časov Uslovi rada - Pri obavljanju radnih zadataka potrebni su fizički napori,radi se u posebnim vremenskim uslovima. - Poznavanje albanskog jezika Mjesto rada : Tuzi Dokaze o ispunjenosti uslova , diploma ili uvjerenje o zdrastveoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. Napomena -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -ovjerena kopija biometrijske lične karte koja nije starija od 6 mjeseci, -uvjerenje da kandidat/kinja nije osudjivan za za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji , preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto VODOINSTALATER-MONTER NA ODRŽAVANJU VODOVODNE MREŽE SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa – Hidajet Kalač na tel: 069-500-506; Rad sa strankama 10h - 13h 5. POMOĆNI/A RADNIK/CA ZA ODRŽAVANJE VODOVODNE MREŽE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Tuzi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi za prijam na random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: NK -Nivo obrazovanja i stručne kvalifikacije : Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavr-

sena osnovna skola) NK,kvalifikacija obim 120(ECVET)kredita -Posebni zdrastveni uslovi-Zdrasvena sposobnost za rad pod posebnim uslovima rada -Radno iskustvo NE -Probni rad NE -Predhodna provjera znanja DA -Potrebno radno vrijeme 8 časova Uslovi rada - Teški fizički poslovi, na otvorenom prostoru pod uticajem različitih vremenskih uslova. - Poznavanje albanskog jezika Mjesto rada : Tuzi Dokaze o ispunjenosti uslova diploma ili uvjerenje o zdrastveoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. Napomena -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -ovjerena kopija biometrijske lične karte koja nije starija od 6 mjeseci, -uvjerenje da kandidat/ kinja nije osudjivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja, podnose preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto POMOĆNI RADNIK/CA NA ODRŽAVANJE VODOVODA SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Kontakt osoba za davanje informacija u postupku javnog oglasa je Hidajet Kalač na telefon 069-500-506; Rad sa strankama 10h -13h 6. ČITAČ MJERNIH ISTRUMENATA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Tuzi Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Uslovi za prijam na random mjestu: -Nivo i podnivo kvalifikacije: SSS-IV -Nivo obrazovanja i stručne kvalifikacije : srednje stručno obrazovanje,kvalifikacija obim 240(ECVET)kredita,škola .(program u trajanju 4 godine) -Posebni zdrastveni uslovi: NE -Radno iskustvo OD 1 GODINE -Probni rad: NE -Predhodna provjera znanja: DA -Potrebno radno vrijeme 8 časova Uslovi rada - fizički napori uslijed podizanja šahtinog poklopcai zamjene mehanizma na vodomjeru, -boravi na otvorenom prostoru, -izložen različitim vremenskim uslovima, - poznavanje albanskog jezika Mjesto rada : Tuzi Dokaze o ispunjenosti uslova , diploma ili uvjerenje o zdrastveoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. Napomena -prijava za slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta, -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, -uvjerenje da kandidat/ kinja nije osudjivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa potrebnom dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji , preko arhive DOO“Vodovod i kanalizacija/Ujesijellsi dhe kanalizimi”Tuzi , Ul.12 broj 48 Tuzi, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni oglas – za radno mjesto Čitač mjernih instrumenata. SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOV Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa – Hidajet Kalač na tel: 069-500-506; Rad sa strankama 10h - 13h

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Posljednji pozdrav

RADUŠI – BEBI VUKOSLAVČEVIĆ Užasno teško nam je pao tvoj nestanak. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Neka tvoja duša počiva u miru. Tvoji najbolji prijatelji i komšije MIJOVIĆI i LABOVIĆI 463

28 Oglasi i obavještenja Dana 10. jula 2022. poslije duge bolesti preminuo je u 77. godini

Poneđeljak, 11. jul 2022. Dana 10. jula 2022. godine preminuo je naš dragi

Dragom

RADOSAV Mirkov ĐURĐEVAC

DUKI

DUŠAN Đorđija KILIBARDA Saučešće primamo 11. jula u gradskoj kapeli u Nikšiću od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju u Lukovu u 15 časova.

Hvala za savjete i primjere povučenih poteza na tabli života. Počivaj u miru!

Poštujući želju pokojnika, sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 11. jula u 14 časova na groblju Čepurci. S ljubavlju i poštovanjem,

Ožalošćeni: supruga MIRA, šćerka MARIJA, sin OGNJEN, brat ĐURO, sestre JOVANKA i MIJOJKA, snahe, sinovci, sinovice, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina

MILICA, IVAN i BORIS

OŽALOŠĆENA PORODICA 473

462 Otišao je u nezaborav moj tata

Beskrajno tužni zbog gubitka

472 Otišao je i naš dragi

DUŠANA KILIBARDE

ĐORĐE pok. Dušana ŽIVKOVIĆ 1936–2022.

DUŠAN Neka te čuvaju i vole anđeli nebeski kao što si ti čuvao i volio nas. Pamtićemo te po dobroti, s ponosom spominjati a u srcu zauvijek čuvati. Počivaj u miru, dragi tajo, neka ti je laka tvoja Crnogorska zemlja.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a naša ljubav će te čuvati od zaborava.

Znali smo da nećeš željeti biti dugo bez Kaje. Sada ste zajedno. Nama ostaje sjećanje ispunjeno ljubavlju i ponosom. Hvala vam na svemu! Počivajte u miru!

SAVICA i BORIS Ćerka JULIJA DEKOVIĆ sa porodicom

SAVICA, DEJAN, ANJA i ANDREA

475

470 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

474 Posljednji pozdrav dragom kumu

ĐORĐE ŽIVKOVIĆ

DUŠANU KILIBARDI

Nije lako prihvatiti da zauvijek odlaziš, dragi brate. Hvala ti za podršku što si je pružao čitavog života, za nesebičnu ljubav koju smo dijelili od najranijeg djetinjstva do današnjeg dana. Nikada te neću zaboraviti.

DUŠANU KILIBARDI

od VOJISLAVA ROGANOVIĆA sa porodicom

LJILJANA MATIJEVIĆ sa porodicom

Dragi striko, počivaj u miru sa našom dobrom strinom. Tvoja dobrota i plemenita duša obavezuju nas na vječnu zahvalnost i sjećanje.

471

Sinovac NOVO KILIBARDA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

477

e-mail: oglasno@pobjeda.me

476

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Obavještavamo da je dana 10. jula 2022. u 80. godini života preminuo naš dragi

MILUTIN Sava KAŽIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 10. jula od 14 do 17 časova i dana 11. jula od 9 do 13 časova kada krećemo za selo Ponari gdje će biti izložen u crkvi od 14 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga DESANKA, sin GOJKO, ćerke NEVENKA, ANKA, SLAVKA, sestra MILOSAVA, unučad SAVO, SRĐA, BOŠKO, FILIP, MILICA, IVAN i IVANA, snahe STANKA i RAJKA, bratanić DUŠAN i BRANISLAV i ostala rodbina KAŽIĆ

ЈОВАН ФИЛИПОВИЋ

МИЛЕВА ФИЛИПОВИЋ

1929–2015.

1938–2020.

Успомену на Вас чувамо у нашим срцима са великом тугом и поносом.

465

Породица ФИЛИПОВИЋ Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 9. јула у 83. години живота преминуо наш драги

461

ВУКАШИН ЦРНЧЕВИЋ дипломирани инжењер

Дана 10. јула 2022, послије дуге и тешке болести, преминуо је у 71. години живота наш драги и вољени

Dana 10. jula 2022. preminuo je u 88. godini života

Саучешће примамо у градској капели Шкаљари – Котор дана 10. јула од 16 до 19 часова и дана 11. јула од 10 до 13 часова, када се креће у село Дупило – Црмница, гдје ће се обавити сахрана у 16 часова. Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, син МИЊА, кћерка ТАТЈАНА, сестра ВЈЕРА, зет ИГОР, снаха НАТАША, унучад СЕРГЕЈ, МАША, ОГЊЕН и УНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

467 Posljednji pozdrav

VUKAŠINU CRNČEVIĆU

S velikom tugom se opraštamo od našeg dragog strica. Neka njegova plemenita duša počiva u miru i spokoju.

CICA, JASNA i LJILJA sa porodicama

464

PETAR Milovanov VUKČEVIĆ

АНДРИЈА Бајов КНЕЖЕВИЋ

Саучешће се прима у градској капели у Шкаљарима дана 11. јула од 10 до 14 часова и дана 12. јула од 10 до 12 часова, када поворка креће ка мјесном гробљу Трешњево – Цуце, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 11. jula od 9 do 14 časova kada krećemo za selo Kornet – Lješanska nahija gdje će se obaviti sahrana u 15 časova pred crkvom Svetog Đorđa.

Ожалошћени: супруга ЈАЊА, синови АЛЕКСАНДАР и БОЈАН, ћерке НАТАША и КАТАРИНА, брат СЛОБОДАН, сестра ОЛГА, снаха ЗОРИЦА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, кумови и остала родбина

Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA - VUKA, sin ŽARKO, bratanična BILJANA, snaha VESNA, unuk MARKO, unuka MAJA, sestra od strica DANICA - TARO, sinovac PREDRAG, brat od strica MILOŠ, sestra od strica, snahe, bratanične, bratanići i ostala rodbina VUKČEVIĆ

468

466

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 3 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 4

PRODAJA Toyota Rav 4 dizel, 2003. godište. Tel: 069/ 036-506 5

Poneđeljak, 11. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Poneđeljak, 11. jul 2022.