Dnevni list Pobjeda 11.05.2020. by Pobjeda

AKTUELNO: Da li je onlajn nastava mogla da zamijeni klasičnu, ne gubeći na kvalitetu

Godina nije izgubljena

INTERVJU: Mićo Orlandić, potpredsjednik Socijaldemokrata

STR. 2. i 3.

Opoziciji nepošteni svi izbori na kojima je poražena

OSVRT

Nastavnici uključeni u projekat ,,UčiDoma“ ističu da su određeni realni izazovi u usvajanju gradiva morali postojati u potpuno novim uslovima, ali je učenicima kroz ukupan angažman profesora i školskih ustanova obezbijeđen kontinuitet u nastavnom procesu STR. 9.

Kako intelektualci vide budućnost regiona » Piše: Slaviša LEKIĆ

Dežurni istomišljenik Da su, kad je Milorad Vučelić krenuo na svoj mukotrpni put ljevičara, koji će se zapatiti na Dedinju, u modi bile vizit-karte, na ,,naslovnoj“ bi sigurno pisalo – ,,Milorad Vučelić, Jugosloven i mladi jurišnik Saveza komunista“, a na poleđini, nešto bleđim slovima – ,,Milorad Vučelić disident“. Na naslovnoj bi pismo bilo latinično, na poleđini – ćirilica

Otkud pravo ljudima iz uredništva Vijesti da drže moralne vakele o Danu pobjede kad 9. maja nijesu retka napisali o antifašizmu? Ko zna, možda Vijesti presuđuju da je četnički fašizam manje opasan od ustaškog? Kakva nakaradna logika i kakva negacija morala » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 7.

Ribolovci bilježe učestale ulove plavog morskog psa

Od danas na snagu stupaju nove, ublažene mjere

BALKANSKA RASKRŠĆA

Tompson i Amfilohije

Otvara se saobraćaj po regionima

Modruljima dati šansu

Laboratorije Instituta za javno zdravlje nijesu juče registrovale nijedan novi slučaj zaraženih korona virusom na osnovu 294 analizirana uzorka STR. 15.

STR. 7.

Prijedlog poslanika Liberalne partije Andrije Popovića STR. 2.

STR. 10. i 11.

Novac bojkotaša za radnike u zdravstvu

Politika

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Poslanik LP rekao da ne smije biti povlašćenosti političkih subjekata u odnosu na ostale

INTERVJU: Mićo Orlandić, potpredsjednik Socijaldemokrata

Opoziciji nepošteni s izbori na kojima izgu Andrija Popović

Novac onih koji bojkotuju dati zdravstvenim radnicima Isto tako tražićemo da se sva sredstva opredijeljena za rad parlamentarnih partija koja gotovo četiri godine bojkotuju parlament usmjere u povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu – kazao je Popović PODGORICA – Sva sredstva opredijeljena za rad parlamentarnih partija koje gotovo četiri godine bojkotuju Skupštinu, trebalo bi usmjeriti u povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu – kazao je za Pobjedu Andrija Popović, poslanik Liberalne partije. Popović je kazao da ne smije biti povlašćenosti političkih subjekata u odnosu na ostale. - Ako zvaničan prijedlog zakona o smanjenju izdvajanja za političke partije Vlada preda u skupštinsku proceduru, Liberalna partija će ga podržati. Isto tako tražićemo da se sva sredstva opredijeljena za rad parlamentarnih partija koja gotovo četiri godine bojkotuju parlament usmjere u povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu – kazao je Popović. Istakao je da je pandemija korona virusa potpuno promjenila živote ljudi u kratkom periodu. - To moramo shvatiti i prihvatiti da povlašćenost političkih subjekata u odnosu na sve ostale ubuduće jednostavno ne smije postojati – dodao je Popović. Preusmjeravanje dijela novca koji dobijaju parlamentarne partije iz budžeta zdravstvenim radnicima prvi je pomenuo premijer Duško Marković tokom premijerskog sata u Skupštini Crne Gore prošle sedmice. On je pozvao poslanike da razmišljaju u tom pravcu, da čeka njihov prijeldog, kao i da se sagleda da li partije čiji poslanici bojkotuju Skupštinu zaslužuju novac iz budžeta koji dobijaju. - Dajte da smanjimo izdvajanja za političke stranke i sve što po tom osnovu izdvojimo da usmjerimo na plate zdravstvenih radnika. Vi se u Skupštini dogovorite da li svim političkim partijama istovjetno i na isti način, da li isti procenat treba da imaju stranke koje bojkotuju Skupštinu. Evo ja sam vam predložio, a vi napišite zakon – poručio je Marković poslanicima.



Preusmjeravanje dijela novca koji dobijaju parlamentarne partije iz budžeta zdravstvenim radnicima prvi je pomenuo premijer Duško Marković

Tim povodom prije dva dana oglasio se i Miloš Nikolić, poslanik DPS-a, koji je, u izjavi pojedinim medijima, rekao da bi političke partije koje bojkotuju rad Skupštine i na taj način pokazuju nepoštovanje prema najvišem zakonodavnom domu, trebalo da trpe sankcije, prije svega finansijske, kroz smanjeno izdvajanje iz budžeta. Ovo nije prvi prijedlog da poslanici koji bojkotuju Skupštinu budu novčano kažnjeni. Iz vladajuće koalicije i ranije su poručivali da oni koji ne dolaze na posao ne bi trebalo da primaju plate, a Andrija Popović je, u tom cilju, predložio izmjene Poslovnika koje predviđaju da poslanik koji ne učestvuje u aktivnostima parlamenta duže od 30 dana, a za to nema opravdanje, bude kažnjen oduzimanjem pola zarade. Onaj koji ne dođe jednom na zasjedanje, a ne opravda odsustvo, primiće 30 odsto manju zaradu. Izmjene Poslovnika nijesu primjenjivane jer je Administrativni odbor smatrao da nije nadležan da procjenjuje šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo. Da bi se riješio taj problem, Odbor je usvojio Odluku o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora. U toj odluci bojkot nije naveden kao moguće opravdanje za izostanak poslanika sa plenuma i sjednica radnih tijela. I. K.

PODGORICA – Crnogorskoj opoziciji legalni i legitimni su samo izbori na kojima oni pobijede, a nelegitimni i nepošteni oni na kojima bivaju poraženi ocijenio je, u intervjuu za Pobjedu, Mićo Orlandić, potpredsjednik Socijaldemokrata. Poručio je da je neupitno da će parlamentarni izbori biti u redovnom terminu, da Crna Gora ima kvalitetno izborno zakonodavstvo, ali i da je poziv opoziciji za dijalog o izbornim uslovima otvoren. Priču dijela opozicije o eventualnom bojkotu izbora, kaže, doživljava kao ,,prijetnje iz prazne puške“. POBJEDA: Iz opozicije poručuju da nema političkih uslova za održavanje izbora, da je neophodan dijalog, ali da bi trebalo da ga inicira vlast. Kako to komentarišete? ORLANDIĆ: Kao što je javnost upoznata, od samog osnivanja Socijaldemokrate su se pozicionirale kao partija drugačije političke kulture. To, između ostalog, znači da dijalog, za nas, predstavlja najmoćnije oružje u politici. Stoga su naša vrata, kada je dijalog u pitanju, uvijek otvorena za sve političke subjekte koji to žele. Sa druge strane, pomalo je licemjerno tražiti od nekoga da vas poziva na dijalog kada vi očigledno suštinski bježite od tog dijaloga. Poziva na dijalog je već bilo, podsjetiću da je i predsjednik parlamenta i predsjednik Socijaldemokrata više puta pozivao sve političke subjekte da sjednemo za isti sto i da dođemo do rješenja kojima će svi, a prije svega građani, biti zadovoljni. Pod-

sjetiću i na to da je u parlamentu formiran Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u čijem radu neke naše opozicione kolege nijesu htjele da učestvuju ili su učestvovale na prilično čudan način. POBJEDA: Kakav je to način učešća bio? ORLANDIĆ: Po potrebi su, jureći sitne političke poene, ulazili i izlazili, očigledno bez namjere za postizanjem dogovora, već isključivo zbog lične ili partijske promocije. Na kraju, ispred reforme izbornog zakonodavstva i dijaloga stavili su teme koje nijesu imale dodirnih tačaka sa potrebom unapređenja izbornog ambijenta. Umjesto za razgovor, opredijelili su se za populizam koji je nerijetko bio praćen kodeksom ponašanja koji odgovara „ulici“, a ne najvišem državnom domu. Ovakav pristup uopšte, a pogotovo u susret izborima, ni na koji način se ne može računati konstruktivnim doprinosom kulturi dijaloga i reformskim naporima. POBJEDA: Dio opozicije poziva na bojkot izbora ako ne bude dogovora o izbornim uslovima. Bojkot je bio opcija dijela opozicije i u Tivtu, prije odgađanja izbora. Kako gledate na to? ORLANDIĆ: Što se bojkota izbora tiče, tu priču posmatram kao prijetnje iz prazne puške ili, što bi rekli međunarodni zvaničnici, bojkot nije dokaz demokratske zrelosti. U Crnoj Gori su, za opoziciju, legalni i legitimni samo oni izbori na kojima oni pobijede, a nelegitimni i nepošteni oni na kojima bivaju poraženi i kojih je, srećom, mnogo više. Ipak, i u tzv. bojkotu parlamenta, do-

Socijaldemokrate su na gotovo svim izborima nastupale samostalno. Dočekujemo sasvim spremni i naredne izbore – poručio je Mićo Orlandić sljedno su podizali plate sa skupštinske blagajne, tako da je nerealno očekivati da se i nakon ovih izbora odreknu makar te privilegije. Da zaključim, poziv za dijalog je, bar što se tiče Socijaldemokrata, uvijek na stolu i mi ćemo, kao i do sad, u tome istrajavati. POBJEDA: Ima li vremena za to? Kada bi trebalo početi taj razgovor, s obzirom na to da vrijeme prolazi, a izbori su sve bliže? ORLANDIĆ: Prije svega je važno naglasiti da mi već posjedujemo kvalitetno izborno zakonodavstvo po kojem je opozicija učestvovala na izborima, osvajala vlast na lokalnom nivou, tamo gdje su mogli i tu vlast još uvijek vrši u nekoliko opština, crpeći legitimitet upravo iz tog zakonodavstva i izbornog rezultata. Zalažemo se za redovnost izbora, tj. njihovo održavanje u zakonom predviđenom roku. Socijaldemokrate, odnosno vladajuća većina, konstantno pozivaju na dijalog. Kao što sam već rekao, nijesmo mi ti koji smo od dijaloga odustali, nijesmo mi ti koji ne želimo da sjednemo i razgovaramo, tako da termin početka razgovora najmanje zavisi od nas. Opozicija se, nažalost, umjesto da podršku traži u dijalogu i kompromisu, njoj nada iz nekih tuđih dvorišta, a ne od građana Crne Gore. Dijalog i njegov rezultat trebalo bi da budu

Upitna objektivnost izvora, konstatacije ne oslikavaju realno stanje POBJEDA: Kako komentarišete Izvještaj Fridom hausa po kojem Crna Gora nije demokratska država? ORLANDIĆ: U ovoj fazi eurointegracija u posebnom fokusu našeg interesovanja su izvještaji Evropske komisije. Naravno, svjesni smo da postoje određeni

izazovi kada govorimo o demokratiji u Crnoj Gori, što je odgovornost svih relevantnih društvenih aktera. Svakako da sve izvještaje treba ozbiljno razmotriti, fokusirati se na sugestije u cilju dostizanja svih standarda, ali je zaista upitna objektivnost određenih izvora na osnovu

kojih su definisane neke konstatacije u izvještaju Fridom hausa koje ne oslikavaju realno stanje. Svakako, Crna Gora će nastaviti da ispunjava one uslove koji su potrebni za pristupanje EU, a to podrazumijeva i dalju demokratizaciju našeg društva u cjelini.

izraz iskrene volje svih strana da se dođe do kompromisnog rješenja, bez maksimalističkih i nerealnih zahtjeva čiji je cilj samo ubiranje jeftinih političkih poena. Vjerujem da je prijedlog zakona o izboru poslanika i odbornika, koji je rezultat višemjesečnog veoma konstruktivnog rada vladajuće većine, akademske zajednice i NVO, i koji u sebi sadrži način implementacije preporuka OEBS/ODIHR-a, kao i set medijskih zakona, više nego kvalitetna osnova za navedeni dijalog. Vladajuća koalicija je uradila ogroman napor na poboljšanju izbornog zakonodavstva, ali nije za očekivati da će u tom procesu učestvovati opozicija koja na sve moguće načine pokušava urušiti parlamentarizam u Crnoj Gori. Radi se, rekao bih, o klasičnom pokušaju prevare građana Crne Gore. POBJEDA: Kakvu SD planira izbornu kampanju nakon pandemije i u situaciji kada će mjere opreza potrajati? ORLANDIĆ: Kao što smo već više puta istakli, očuvanje javnog zdravlja i bezbjednosti naših građana za Socijaldemokrate je apsolutni prioritet. Ne postoje ti izbori i ta dešavanja koja to mogu promijeniti. Stoga ćemo se, sa ciljem odgovornog odnosa prema društvu, voditi preporukama struke, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje koji su, zaista, zajedno sa svim drugim sudionicima, na izvanredan način odgovorili svim nedaćama koje je sa sobom donijela epidemija novog korona virusa. Zato smo, uostalom, danas na korak od corona-free Crne Gore. Shodno svemu navedenom, a pogotovo činjenici da su građani pokazali visoku svijest o očuvanju javnog zdravlja i bezbjednosti, rekao bih da održavanje parlamentarnih izbora u redovnom terminu nije upitno. Mi ćemo svoje aktivnosti voditi u skladu sa obavezom da se odgovorno odne-

BS čestitala Dan bošnjačke nacionalne zastave

Ponosni na odlučnost Bošnjaka da očuvaju i učvrste jedinstvo unutar zajednice PODGORICA – Bošnjačka stranka čestitala je Dan bošnjačke nacionalne zastave, koji se obilježava 11. maja, navodeći da je odlučnost Bošnjaka da očuvaju i učvrste jedinstvo unutar zajednice vrijednost na koju svi moraju biti ponosni. Dan bošnjačke nacionalne zastave jedan je od najvećih na-

cionalnih praznika za Bošnjake u C r n o j G o r i i s v i m državama u kojima oni žive. -Uvažavajući ustavno uređenje Crne Gore kao građanske, multietničke i multikonfesionalne države, Bošnjačka stranka je djelovanjem u prethodnih 14 godina postojanja dala veliki doprinos u pogledu afirmacije, promocije i poštovanja

bošnjačke zastave u Crnoj Gori- navodi se u čestitki. Iz Bošnjačke stranke kazali su da u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, bošnjačka zastava danas zauzima mjesto u svim institucijama u opštinama gdje u značajnijem broju žive pripadnici bošnjačke zajednice. Kako su rekli, poštujući tradiciju, istoriju i običaje, nacional-

na bošnjačka zastava se vijori i prilikom kulturno-umjetničkih manifestacija, blagdana i porodičnih svečanosti. -Odlučnost Bošnjaka da očuvaju i učvrste jedinstvo unutar zajednice, gajeći uporedo dobre odnose sa drugim narodima, vrijednost je na koju svi moramo biti ponosni- navodi se u čestitki. Dan bošnjačke nacionalne za-

Politika

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Poruka portparola Demokratske partije socijalista Miloša Nikolića

Postoje svi uslovi za redovne parlamentarne izbore

svi ubi

Pobjeda DPS-a izvjesna je zbog superiornosti političkog programa te partije, značajno ozbiljnije personalne ponude, kao i zbog činjenice da za razliku od opozicije, tokom čitave četiri godine, rade predano i odgovorno na ispunjenju svojih predizbornih obećanja - rekao je Nikolić PODGORICA - U Crnoj Gori postoje svi uslovi za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, ocijenili su iz Demokratske partije socijalista, navodeći da opozicija već priprema teren da nakon očekivanog poraza na njima ima spreman alibi da izbori nijesu održani u fer uslovima. Portparol DPS-a Miloš Nikolić kazao je agenciji Mina da je apsolutno nesporna činjenica da se sa trenutnim izbornim zakonodavstvom mogu organizovati i sprovesti planirani izbori. Upitan da prokomentariše navode opozicije da ne postoje uslovi za održavanje fer i korektnih izbora, Nikolić je naveo da smatra da su ti navodi očekivani. Potrebno je, kako je rekao, pri-

Potrebna saglasnost partija

a održani su u svakoj opštini, bilježili smo konstantan i rapidan rast. Za nas izborna kampanja za parlamentarne izbore traje od oktobra 2016. godine, te ih stoga, zahvaljujući prije svega svojoj politici, ljudima koji je zagovaraju i podršci građana, dočekujemo sasvim spremni, kad god oni bili održani. Na kraju, naš ozbiljan pristup svakoj temi značajnoj za društvo prepoznaju i građani, što dokazuju istraživanja političkog javnog mnjenja po kojima podrška Socijaldemokratama nezaustavljivo raste. I. KOPRIVICA

Kako bi se pelcovali od Lekićevog virusa dezinformacija, koji jako podsjeća na moskovske onlajn trolove, uvijek je važno objavljivati činjenice, a ne fikciju. I nastaviću dalje da upozoravam na opasnost od Rusije – poručio je Bugajski PODGORICA - Nijesam lobista, niti mi je platila nijedna strana vlada ili političar da zagovaram njihove interese u Vašingtonu. Ja sam analitičar politike, pisac i predavač, koji više od trideset godina u Vašingtonu radi na raznim postjugoslovenskim temama za razne institute za neprofitnu politikureagovao je američki analitičar Januš Bugajski na optužbu Miodraga Lekića, koji ga je u autorskom tekstu od 8. maja ,,Lobisti protiv američkog predsjednika i Rusije “ u Vijestima nazvao „plaćenim lobistom“ Mila Đukanovića.



konferencijama i okruglim stolovima i držao predavanja na desetinama univerziteta . Bugajski podsjeća da je još od 1990. zagovarao integraciju Crne Gore i regiona u NATO.

Pišem i upozoravam na ruski neoimperijalizam više od petnaest godina. Što se tiče pristupa predsjednika Trampa Rusiji, koji Lekić Ejup Nurković očigledno ne razumije i o kojem sam opširno stave obilježava se 11. maja, predstavlja nacionalni pra- pisao, trenutna administracija je zapravo ojačala shodno odluci Bošnjačkog na- znik Bošnjaka gdje god da ži- NATO duž njegovog istočnog bloka ve.

svojih predizbornih obećanja - rekao je Nikolić. Stoga, kako je naveo, crnogorska opozicija umjesto da radi na sopstvenom unapređenju, pokušava da vaninstitucionalnim pritiscima postane ili dio vlasti, ili da preuzme vlast u R. P. cjelini.

Nijesam lobista, borim se za integraciju Crne Gore u NATO od 1990. godine

Ističe da je napisao dvadeset knjiga i stotine članaka o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima, redovno svjedočio u Kongresu, organizovao i govorio na brojnim

cionalnog vijeća u Crnoj Gori i

jedi DPS. - Pobjeda DPS-a izvjesna je zbog superiornosti političkog programa te partije, značajno ozbiljnije personalne ponude, kao i zbog činjenice da za razliku od opozicije, tokom čitave četiri godine, rade predano i odgovorno na ispunjenju

Američki analitičar Januš Bugajski odgovorio na optužbe Miodraga Lekića da je „plaćeni lobista Mila Đukanovića“

POBJEDA: Kakav je stav SD-a o prijedlogu DPS da bi političkim partijama koje bojkotuju rad Skupštine trebalo smanjiti izdvajanje iz budžeta? ORLANDIĆ: Prijedlog o kojem govorimo odnosi se na to da se za partije smanje izdvajanja iz budžeta, te da se ta sredstva preusmjere na povećanje zarada u zdravstvu. Podsjećam javnost da su Socijaldemokrate glasale da se i u dnevni red aktuelne sjednice Skupštine uvrsti prijedlog zakona o zaradama koji predviđa povećanje zarada zdravstvenim radnicima. Za moguće korekcije te vrste postoje potencijalni izvori u budžetu Crne Gore. Jedan od njih je i onaj koji je određen za finansiranje političkih partija. Tu bi bio poželjan određeni stepen saglasnosti političkih partija, jer su u diskusiji na premijerskom satu predlagani modeli koji podrazumijevaju da oni koji bojkotuju budu tretirani kao posebna kategorija.

semo prema ovom, za sve nas novom izazovu. Tako postupaju ozbiljni ljudi, a nikako širenjem panike i teorija zavjere misleći samo na kratkotrajnu političku korist. POBJEDA: U kom pravcu Socijaldemokrate razmišljaju kada je izlazak na izbore u pitanju? ORLANDIĆ: Što se izlaska na izbore tiče, Socijaldemokrate su do sad na gotovo svim izborima nastupale samostalno. U tim nastupima, od prvih izbora 2016. godine u Tivtu, parlamentarnih izbora održanih na jesen iste godine i svih lokalnih koji su održani do sada,

sjetiti se raznih poduhvata opozicije, kao što su bojkot parlamenta, pokušaji kreiranja afera, razni protesti, litije i ponuda za razne aranžmane oko vlade nacionalnog jedinstva. - Kada sve to propadne i kada sistem pokaže svoju rezistentnost u odnosu na takve nasrtaje, opozicija pribjegava posljednjem manevru, odnosno pripremi terena da nakon očekivanog poraza ima spreman alibi u tome kako navodno izbori nijesu održani u fer uslovima - kazao je Nikolić. Prema njegovim riječima, alternativa bi bila preuzimanje odgovornosti, podnošenje ostavki i napuštanje politike. - Za takav korak opozicioni lideri ipak nemaju hrabrosti kazao je Nikolić. On je dodao da je opozicija u Crnoj Gori postala svjesna da na izborima ne može da pobi-

R.P.

– Otkako sam 1990. godine prvi put posjetio Crnu Goru, uvjerio sam se da je jedino trajno rješenje bila nezavisnost svih jugoslovenskih republika, jer je Milošević u osnovi uništio savezni konsenzus. Konzistentno sam podržavao ovu poziciju i prije većine građana i političkog rukovodstva u Crnoj Gori. Takođe sam podržavao proširenje NATO-a od početka devedesetih i eventualno članstvo Crne Gore, jer sam siguran da to pomaže zaštiti zemlje od strane intervencije

i jača veze sa SAD-om i drugim NATO saveznicima. Suprotno Lekićevim klišeima, ne postoji ništa ,,histerično“ u tome što tvrdo dokazujem da Putinova Rusija ostaje ozbiljna prijetnja NATO-u i EU i svakoj njihovoj članici –kaže Bugajski. Ponavlja da moskovska politika ima za cilj podjelu i demontiranje Zapada i obnovu ruske sfere uticaja na istoku Evrope. – Crna Gora je jedna od prvih zemalja ove borbe. Pišem i upozoravam na ruski neoimperijalizam više od petnaest godina. Što se tiče pristupa predsjednika Trampa Rusiji, koji Lekić očigledno ne razumije i o kojem sam opširno pisao, trenutna administracija je zapravo ojačala NATO duž njegovog istočnog bloka, dovela nove članice - Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju i zadržala ekonomske sankcije Kremlju i njegovim surogatima za rusku invaziju i podjelu Ukrajine. Kako bi se pelcovali od Lekićevog virusa dezinformacija, koji jako podsjeća na moskovske onlajn trolove, uvijek je važno objavljivati čin j e n i c e, a n e f i kc i j u . I nastaviću dalje – poručio je Bugajski. Mr. J.

Ekonomija

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Premijer Duško Marković saopštio da slijede sedmice u kojima se moramo pripremiti za turističku sezonu

Crna Gora na putu da postane korona free destinacija

PODGORICA - Premijer Duško Marković saopštio je da slijede sedmice u kojima se Crna Gora mora pripremiti za turističku sezonu, nastavak investicija i nova partnerstva kako bi što brže ublažila negativne efekte krize. Marković je istakao da je Crna Gora na putu da postane koronafree destinacija. Marković je saopštio da je Crna Gora pokazala sposobnost uspješnog upravljanja epidemijom kovid-19, ocjenjujući da ostvareni rezultati potvrđuju institucionalnu zrelost cjelokupnog sistema. R.P.

RAZGOVOR S POVODOM: Osnivač i vlasnik hotelske grupacije „Casa del Mare“ Nikola Milić

Zaslugom medicinara do uspješnije sezone Preostaje nam samo da vjerujemo da će se turistički sektor u ovoj sezoni sačuvati i opstati, te da će iz nje izaći jači i konzistentniji kako bi što bolje iskoristio priliku budućih vremena, jer u suštini svaka kriza je i prilika - kazao je Milić PODGORICA - Šesnaest crnogorskih hotelijera na inicijativu grupacije ,,Casa del Mare“ odlučilo je da medicinskim radnicima, koji se brinu o pacijentima oboljelim od korona virusa, pokloni ukupno 295 vaučera za tri noćenja u hotelima sa četiri i pet zvjezdica širom Crne Gore. To je, kako je rečeno, izraz zahvalnosti za sve što čine da se kao država uspješno borimo protiv korona virusa. Kako je kazao Pobjedi izvršni direktor i osnivač hotelske grupacije ,,Casa del Mare“ Nikola Milić, ,,čuvajući sebe ne samo da povećavamo šanse za uspješnu sezonu, već i dajemo lični doprinos ekonomiji naše zemlje“.

INICIJATIVA

– Ova inicijativa je počela kao naša ideja, ali se nikad ne bi realizovala u ovom obimu i na ovaj način da nije bilo nevjerovatne podrške kolega. Pokazali smo da djelujemo kao tim, što je u ovom periodu važnije nego ikad prije. Nas 16

hotelijera ovom inicijativom imamo za cilj da se na neki način, a sa onime čime mi kao turistička privreda raspolažemo, odužimo ljudima koji su stali u prvu liniju odbrane od korona virusa. I to činimo dajući im sad već 300 vaučera za višednevni boravak u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica širom Crne Gore – kazao je Milić dodajući da je ovo prilika za sve one koji su žrtvovali svoje zdravlje, porodični i lični život da stanu u prvu liniju odbrane od korona virusa, da provedu vrijeme u lijepom ambijentu i, koliko je to moguće, nadoknade propušteno vrijeme sa svojim porodicama. – Sve što su oni uradili i što i dalje rade da sačuvaju zemlju i stanovništvo, dovelo je do toga da je Crna Gora zemlja sa najmanjom stopom smrtnosti od korona virusa u Evropi – kazao je Milić. Kako ističe, to je najznačajnije za opšti život stanovništva, ali ,,ništa manje značajno kao poruka o sigurnosti nas kao destinacije i stabilnosti našeg

POKLONILI UKUPNO 295 VAUČERA: ,,Casa del Mare“

sistema“. Kada je u pitanju naš turizam i predstojeća sezona, Milić naglašava da je jako teško prognozirati bilo šta u ovom trenutku. – Vidjeli smo kako se cijeli svijet promijenio za samo nekoliko sedmica. Ostaje nam da se odgovorno ponašamo, poštujemo preporuke i pravila i na taj način čuvamo od korona virusa. Čuvajući sebe ne samo da povećavamo šanse za uspješnu sezonu, već i dajemo lični doprinos ekonomiji naše zemlje. Ipak, kakva će biti sezona i da li će je biti ne zavisi samo od nas, već i od toga kako će se ostatak svijeta i Evrope ponašati. Preostaje nam samo da vjerujemo da će se turistički sektor u ovoj sezoni sačuvati i opstati, te da će iz nje izaći jači i konzistentni-

ji kako bi što bolje iskoristio priliku budućih vremena, jer u suštini svaka kriza je i prilika – kazao je Milić. Ovom akcijom za zdravstvene radnike su, ističe on, pokazali da zajedništvom možemo mnogo. – Stoga vjerujem da je pred nama uspješna i svijetla budućnost u turističkoj privredi koja čini četvrtinu našeg BDP-a – smatra Milić.

SEZONA

U ,,Casa del Mare“ u periodu od kad je počela kriza izazvana korona virusom nijesu otpuštali radnike – naprotiv, trudili su se, kaže naš sagovornik, da iskoriste ovo vrijeme da ojačaju kao tim, nauče nešto novo u poslu kojim se bave, da bolje upoznaju radne navike i dinamike jedni drugih.

– Mislim da nam je to uspjelo. Kao mlada firma i hotelska grupacija trudimo se da uvijek razmišljamo inovativno. Tako smo se postavili i ponijeli i u ovim teškim vremenima pandemije i pokrenuli niz akcija koje za rezultat treba da imaju jaču, bolju i napredniju grupaciju ,,Casa del Mare“. Pokrenuli smo niz projekata u saradnji sa EBRD-om kako bi se što bolje pripremili za vrijeme ispred nas, a najviše iz razloga što planiramo da crnogorski brend ,,Casa del Mare“ internacionalizujemo i izvezemo za početak na regionalno turističko tržište. Kod nas nikada ne fali akcije, kako unutar nas samih, tako ni na polju društvene odgovornosti, pa sam siguran da ćemo nastaviti dalje – naglašava Milić.

Otvara se restoran „Spot“ u hotelu „Čedi“

Primiće prve goste 19. maja TIVAT – Iz hotela „Čedi Luštica Bay“ najavljuju da će restoran „Spot“ gostima ponovo otvoriti vrata 19. maja. Restoran poznat po kulinarskim specijalitetima otvoriće se u skladu sa pravilima Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade Crne Gore. - U toku su detaljne pripreme otvaranja kako bi postavka restorana omogućila propisano

U toku su detaljne pripreme otvaranja kako bi postavka restorana omogućila propisano fizičko odstojanje među gostima, a implementirani su i striktni higijensko-sanitarni protokoli fizičko odstojanje među gostima. Implementirani su i striktni higijensko-sanitarni protokoli, uz zadržavanje visokog standarda usluga i luksuza na koji su već navikli posjetioci Luštice Bay i gosti hotela. Šef kuhinje Džejmi

Hagan pripremio je jelovnik sa zanimljivim kulinarskim iznenađenjima i sezonskim specijalitetima od lokalnih sastojaka, inspirisanih crnogorskom i azijskom kuhinjom. Besplatan parking ispred ho-

tela „Čedi Luštica Bay“ je obezbijeđen za sve goste restorana kako bi se olakšala socijalna distanca i obezbijedio lak pristup - navodi se u najavi otvaranja restorana „Spot“.

S. KRSTOVIĆ Ambijent kompleksa ,,Luštica Bay“

Podržati domaće proizvode i usluge O tome kada će početi sezona, Milić kaže da još ne znaju ništa, ali da je veoma važno da u ovom trenutku podrže domaće proizvode i usluge. – Ovo, takođe, zavisi od puno faktora, naročito od epidemiološke situacije u zemlji i na evropskom kontinentu, generalno. Mislim da nikad nije bilo važnije da podržimo domaće proizvode i usluge, kao i da je ovo idealna prilika da upoznamo svaki kutak naše zemlje. Moja porodica i ja ćemo to ovog ljeta sigurno učiniti – poručio je Milić.

Kada je u pitanju pomoć turističkoj privredi, on smatra da je veoma važno da se to rješava institucionalno. – Koliko je bitna ova tema za cijelu državu govori i sastanak premijera sa predstavnicima turizma, kao i formiranje posebnog odbora koji aktivno radi na predlozima i konkretnim akcijama za oporavak turističke privrede. Svakodnevno smo u komunikaciji sa kolegama i predstavnicima državnih institucija, koji ove mjere kreiraju. Važno je da smo svi svjesni značaja turističke privrede za ukupni ekonomski život Crne Gore, te vjerujemo da će mjere biti adekvatne tome – kaže Milić. Popusti za domaće stanovništvo su, kako dodaje, važno pitanje o kojem treba odlučiti u odborima gdje su predstavnici turističke industrije i shodno tome zajedno i ujednačeno djelovati. – Individualni koraci po ovom pitanju nijesu od pomoći ni turističkom sektoru generalno, a vjerujem ni pojedinačnim objektima – zaključuje Milić. N. KOVAČEVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 11. maj 2020.

intervju: Dr Milan Lakićević, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore PODGORICA – Dosadašnji Vladin paket socijalnih i ekonomskih mjera je veoma dobro osmišljen i usmjeren onima kojima takva vrsta pomoći najviše treba. U trećem paketu mjere bi morale biti usmjerene prvenstveno na preduzetnike, mala i srednja preduzeća. Vladine mjere moraju uključivati i one na rashodnoj strain - prije svega racionalizaciju javne potrošnje - smanjenje raznih vrsta rashoda, među kojima su i plate javnih funkcionera, troškovi putnih naloga, službena vozila i njihovo održavanje, troškovi goriva, zakupa objekata za potrebe državne administracije- kazao je u intervjuu Pobjedi dr Milan Lakićević, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ističe da je jedna od mjera od koje se u budućnosti očekuje značajan efekat oporezivanje nelegalno stečenih prihoda. -Uvođenje ovog oblika poreza na imovinu je nešto što u ovom momentu zahtijeva najveći politički konsenzus i što nije nepoznato u poreskoj praksi zemalja EU- kaže Lakićević. POBJEDA: Koje bi mjere podrške prema preduzećima trebalo koncipirati u trećem Vladinom paketu, koji se očekuje do kraja maja? LAKIĆEVIĆ: U trećem Vladinom paketu mjere bi morale biti usmjerene prvenstveno prema najranjivijim. Mislim prije svega na preduzetnike, mala i srednja preduzeća. U većini slučajeva, njima je naredbom bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti što dovodi u pitanje njihovu egzistenciju i mogućnost nastavka poslovanja. Bilo bi racionalno i svrsishodno ove ekonomske subjekte osloboditi većine lokalnih i državnih taksa i parafiskaliteta, ali i zakonski uvesti određena poreska oslobađanja u narednom periodu. Značajan finansijski podsticaj treba obezbijediti turizmu i poljoprivedi. U trećem paketu trebalo bi da se nađu i mjere kojima se rokovi plaćanja poljoprivrednim proizvođačima skraćuju na maksimalno 15 dana, kao i preduzimanje mjera kojima bi država obezbijedila ili garantovala otkup viškova proizvoda, kao i njihovo skladištenje i eventualno preradu. Bez obzira na našu proklamovanu politiku otvorenog tržišta, mislim da treba osmisliti regulatorne mjere kojima bi se dodatno zaštitili domaći proizvođači, makar u dijelu sprečavanja prevelikog uvoza hrane, za koju često nijesmo sigurni da je boljeg kvaliteta nego



Krajnje je vrijeme da shvatimo da je uzrok krize korporativnog kapitalizma u pohlepi

Moraju se smanjiti plate funkcionera Jedna od mjera od koje se u budućnosti očekuje značajan efekat je oporezivanje nelegalno stečenih prihoda. Uvođenje ovog oblika poreza na imovinu u ovom momentu zahtijeva najveći politički konsenzus i on nije nepoznat u poreskoj praksi zemalja EU

Prestati „male da cijedimo, a velike ljubimo“

POBJEDA: Da li odlaganje plaćanja poreza, pored dobrog efekta u vremenu krize, može dodatno oslabiti poresku disciplinu i da li u narednom periodu može doći do povećanja poreskog duga, smanjenja prihoda budžeta... LAKIĆEVIĆ: Odlaganje poreskih obaveza ili određena poreska oslobađanja, koja su uslovljena aktuelnom situacijom, su sasvim opravdana i primjerena, za razliku od nekih ranijih perioda kada ona i nijesu bila neophodna i svrsishodna. Očigledno je da će pandemija dovesti do smanjenja ekonomskih aktivnosti, a samim tim i do pada javnih prihoda. U cilju rješavanja ovog problema trebalo bi razmišljati u pravcu kako smanjivati javne rashode i kako povećati privatnopravne javne prihode, koji su, po mom mišljenju, nedovoljno iskorišćeni. Takođe, treba insistirati na principu vertikalne pravičnosti, tj. na principu da poreski obveznici koji imaju veću ekonomsku snagu budu više oporezovani. U politici oporezivanja, po mom mišljenju, treba napustiti pristup u kom ,,male cijedimo, a velike ljubimo“.

domaći proizvodi. POBJEDA: Opozicija uporno kritikuje Vladine mjere podrške građanima i privredi cijeneći da su male, tvrdeći da novca ima za više. A ako fali, predlažu da se ne zadužujemo, nego da se smanje plate funkcionerima i direktorima državnih firmi, masovno preispita porijeklo imovine... Je li to put kojim treba ići da bi se lakše izašlo iz krize? LAKIĆEVIĆ: Ne bih komentarisao, niti zastupao, političke stavove, bez obzira da li se radi o vlasti ili opoziciji. Ono što mogu je da na vaše pitanje odgovorim sa stanovišta profesije kojoj pripadam i da u najboljoj namjeri iznesem svoje mišljenje o Vladinim mjerama i aktivnostima koje su preduzimane i koje se planiraju za budući period. Mislim da su odluke, mjere i aktivnosti Vlade, NKT i državnih organa u cilju sprečavanja pandemije izazvane virusom korona bile pravovremene, efikasne i brze, a da su rezultati mnogo bolji od onoga što smo na početku očekivali. Kada to kažem ne mislim samo na mjere zdravstvene zaštite, već na sve aktivnosti koje su bile usmjerene na očuvanje sistemske stabilnosti. Globalna pandemija je izuzetno veliki izazov i za mnogo razvijenije države. Pokazalo se da su prednosti malih sistema na najbolji način iskorišćene u Crnoj Gori. Mislim na lakše

vredi u mjeri koja joj je zaista i potrebna. Iz tog razloga zaduživanje vidim kao nužno i potrebno rješenje, pogotovo imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti doveo do smanjenja javnih prihoda, pa je deficit za prva tri mjeseca iznosio 77 miliona eura. Ipak, prilikom zaduživanja moraju se imati u vidu načela i pravila finansiranja i veoma precizno odrediti granica zaduženosti, kako se ne bi ugrozila finansijska i društvena stabilnost. POBJEDA: Sa mnogih adresa se čuje da Crna Gora mora mijenjati ekonomski model od usluga ka proizvodnji kako bi izbjegla zavisnost. U kom pravcu taj model treba da ide? LAKIĆEVIĆ: Dvije su naše zablude iz prošlosti. Prva, da se državnom imovinom ne može efikasno upravljati i da sve privredne sisteme treba što prije privatizovati, odnosno da će novi vlasnici obezbijediti veću ekonomsku efikasnost u svakom slučaju. Sada je većini jasno da neki poslovni sistemi nijesu morali biti privatizovani po svaku cijenu i da je država mogla njima veoma efikasno upravljati. Druga zabluda je da Crnoj Gori ne treba industrija prije svega teška i da u segmentu industrijske proizvodnje Crna Gora ne može biti konkurentna, jer značajno zaostaje u tehnološkom pogledu. Model našeg privrednog razvoja za-

prilagođavanje malih sistema i upravljanje u kriznim situacijama. Istovremeno, sinhronizovanim djelovanjem Vladinih organa i privrede, prije svega sektora trgovine i usluga, obezbijeđena je snabdjevenost stanovništva najvažnijim proizvodima što nije bilo nimalo lako, imajući u vidu činjenicu da u ovakvim situacijama slobodno tržište i njegovi mehanizmi ne funkcionišu. Još mnogo prije izbijanja pandemija, doktrina neoliberalizma je izgubila primat. Potreba za državnim intervencionizmom u sferi regulisanja ekonomskih odnosa postala je neminovnost. Državni intervencionizam izuzetno je važan u vremenima kriza, kao što je ova izazvana pandemijom kada uobičajeni mehanizmi samoregulacije prestaju da važe. Efikasnost državnog intervencionizma u najvećoj mjeri zavisi od sposobnosti i operativnosti državne administracije da brzo, efikasno i pravovremeno donose regulatorne odluke. U našem slučaju, u operativnom smislu Vlada je uradila odličan posao. Vladin paket socijalnih i ekonomskih mjera je veoma dobro osmišljen i usmjeren u pravcu onih subjekata kojima takva vrsta pomoći najviše treba. Svjesni smo činjenice da su naša budžetska sredstva ograničena i da je vrlo teško obezbijediti izdašniju ekonomsku pomoć pri-

Samo da ne bude novog aktiviranja garancija POBJEDA: Koliko su, po vašem mišljenju, utemeljene ocjene koje su se od opozicije čule ovih dana na sjednici parlamenta da Crnu Goru čeka ,,grčki scenario“, da idemo u dužničko ropstvo, da je već ove godine recesija neizbježna? LAKIĆEVIĆ: Za sada je

najvažnije da smo izbjegli ,,italijanski scenario“. Naravno, visok nivo duga nosi sa sobom izražen rizik od mogućeg bankrotstva. Smatram da nije za očekivati da će doći do značajnijeg narušavanja finansijske stabilnosti ukoliko ne bude novih izazova i udara na budžet i ako se

ekonomske aktivnosti vrate u normalu. Kad kažem pod uslovom da ne bude iznenađenja, mislim i na državne garancije čijim aktiviranjem bi mogli da nastanu veliki problemi. U teoriji finansija postoji jedna teorija koja kaže da visok nivo duga može uticati na racionalnije, pravovre-

menije i opreznije donošenje operativnih odluka poredeći to situacijom kada menadžeri ,,sjede dosta blizu vatri“. U tom slučaju njihova pažnja mora biti maksimalna, što utiče na efikasnost donošenja odluka. Problem može nastati onda kada zaspete ili izgubite pažnju.

snovan je prije svega na rastu tercijalnog sektora – sektora usluga pri čemu je strateška privredna grana turizam. Danas nema ni jedne zemlje u svijetu koja je bogata a čija je jedina strateška grana privrednog razvoja turizam. Turizam, sam po sebi, nosi vrlo visok rizik koji je uslovljen klimatskim, bezbjednosnim, zdravstvenim i drugim faktorima na koje je vrlo teško uticati. Sa druge strane, radi se o nisko akumulativnoj grani što može biti prepreka značajnijem privrednom razvoju. Iz tih razloga, sasvim je ispravan stav u kom treba preispitati postojeće strategije i budući ekonomski model koncipirati tako da pored turizma i poljoprivrede treba raditi na obnavljanju i jačanju prerađivačke industrije. Takođe, mislim da Crna Gora ima velike šanse i u oblasti teške industrije kao što su energetika i rudarstvo. U današnje vrijeme primjetan je trend migracije industrijskih društava prema postindustrijskom društvu, što se ogleda u snaženju sektora usluga. U tome vidim posebnu šansu Crne Gore. POBJEDA: Kako izbjeći gašenje firmi, otpuštanje radnika i oporaviti ekonomiju? LAKIĆEVIĆ: U ekonomiji je ovo najčešće pitanje. Za sada iz ekonomske teorije znamo da su pitanja uvijek ista, samo se odgovori razlikuju zavisno od specifičnih faktora koji su u datom trenutku dominantni. Najvažniji zadatak Vlade, u tom cilju, je stvaranje sistemskog ambijenta koji će omogućiti razvoj sloboda i preduzetništva, stvoriti tržišni ambijent koji omogućava zdravu konkurenciju bez privilegovanog statusa, ali i određeni intervencionizam u onim oblastima i sektorima gdje je to neophodno. Stvaranje zdravog sistemskog ambijenta pretpostavlja jačanje vladavine prava, jačanje institucija, povećanje poreske discipline. Moram priznati da to nije samo za-



Zabluda je da se državnom imovinom ne može efikasno upravljati i da sve treba što prije privatizovati

datak Vlade već svih nas i da sve ovo u značajnoj mjeri zavisi od toga koliko smo spremni da se mijenjamo i da prihvatimo zajedničke vrijednosti. U pogledu interventnih mjera u privredi država treba da ima ulogu ,,ljekara“. Tamo gdje je neophodno treba dati adekvatnu terapiju i pomoći da ,,pacijent ozdravi“. Pretjerano uključivanje države u regulisanje ekonomskih tokova može dovesti do birokratskog administriranja privredom. Važnu ulogu u obezbjeđenju uslova za budući privredni rast ima bankarski sektor. U periodu ove krize on nije pokazao dovoljan stepen društvene odgovornosti. Sektor realne privrede nalazi se u mnogo težoj situaciji od bankarskog sektora. Mislim da banke moraju podijeliti ,,teret“ sa realnim sektorom i odreći se dijela svog profita. Krajnje je vrijeme da shvatimo da je uzrok krize korporativnog kapitalizma u pohlepi. Vlada mora na najbolji način povući i iskoristiti sredstva od EU i Evropske investicione banke. U ovom trenutku kao veoma racionalan model u cilju rješavanja budžetskog deficita vidim emisiju kratkoročnih obveznica od strane Ministarstva finansija. U bankarskom sektoru postoje značajna likvidna sredstva. Takođe, veliki je iznos depozita stanovništva i privrede. U uslovima niskih pasivnih kamatnih stopa, stopa prinosa na kratkoročne obveznice od recimo 4-5 odsto bi mogla biti veoma stimulativna za investitore. Mira PoPović-Milović

Aktuelno

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Ugostitelji iščekuju otvaranje objekata, ali se plaše da će na dugi rok rad u vanrednim okolnostima biti nemoguć

Potraju li specijalne mjere ključ će biti jedino rješenje PODGORICA – Iako se spominjala mogućnost da restorani i kafići u Crnoj Gori otvore vrata nestrpljivim gostima već danas, do toga ipak nije došlo. Prema posljednjim zvaničnim informacijama, to bi trebalo da se desi od 18. maja. Ugostiteljski objekti u Srbiji otvoreni su prošlog ponedjeljka, dok bi u Hrvatskoj trebalo da budu otvoreni danas. Sudeći po preporukama za sprovođenje mjera radi prevencije širenja korona virusa zavoda za javno zdravlje Hrvatske i Srbije, za očekivati je da i našim ugostiteljima budu nametnute slične obaveze, posebno kada je riječ o distanci među stolovima i gostima i naglašenoj higijeni i dezinfekciji. Oni još čekaju informacije od Instituta za javno zdravlje o obaveznim mjerama koje će sprovoditi od idućeg ponedjeljka.

KontraefeKat

Vlasnici nekoliko crnogorskih restorana sa kojima smo raz-

Treba ili da radimo kako treba ili da ne radimo. Pri tome, uz zatvorene granice ništa neće pomoći – kažu u bojanskom restoranu „Kod Miška“. Podgorički „Pod Volat“ je prvi put zatvoren za 27 godina. Ukoliko se ne promijeni stanje, reducirani rad neće biti održiv

Terasa podgoričkog restorana „Pod Volat“

govarali iščekuju dan kada će moći da otvore svoje objekte, ali su zabrinuti da će im poslo-

Mjere u okruženju U Hrvatskoj je dozvoljen rad objekata na terasama i zatvorenim prostorima od 6 do 23 časa, sa razmakom između stolova od jedan i po metar. Stolovi će biti prazni prije dolaska gostiju, pribor će se servirati tek kada sjednu, dok će jelovnici biti istaknuti na vidljivom mjestu. U slučaju ulaska u zatvoreni prostor za porudžbinu ili odlazak u toalet, gosti će morati da nose maske, a neće biti dozvoljeno zadržavanje za šankom. Nakon svakog gosta konobari će morati ukloniti stolnjak i dezinfikovati sto, stolice i druge površine koje su gosti dodirivali. Iz HZJZ posebno naglašavaju obavezu stalne dezinfekcije svih prostora i površina te dnevno mjerenje tjelesne tem-

vi biti održivi ukoliko posebne mjere potraju. – Restorani nijesu potreba, kao

perature zaposlenih koji će nositi maske i rukavice. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd naložio je da konobari moraju da rade sa maskama, rukavicama i vizirima, a gosti u zatvoreni prostor mogu ući samo sa maskom. Za stolovima, koji su odvojeni ili pleksiglasom ili razdaljinom od dva metra, mogu sjedati samo dvije osobe, ne smije biti posuda za zajedničku upotrebu, a papirni meniji moraju biti jednokratni ili višekratni uz dezinfekciju poslije svakog gosta. Između ostalog, preporučuje se i beskontaktno plaćanje karticom, dok je u slučaju plaćanja gotovinom potrebno dezinfikovati rukavice nakon svake naplate i prije bilo koje druge radnje.

Restoran „Kod Miška“ u ovo doba prošle godine

što nijesu ni cigarete, ali je dovoljno da se na kutiji zalijepi ružna slika koja ukazuje na opasnost od pušenja i one su u slobodnoj upotrebi, bez obzira na milione života koje odnose. To je stvar izbora. Tako i mi možemo da zalijepimo jednu ružnu sliku na vratima restorana pa neka gosti ulaze na sopstveni rizik – komentarisao je skoro otvaranje ugostiteljskih objekata po posebnim pravilima Lazar Leković, vlasnik poznatog restorana na Bojani ,,Kod Miška“. Iako zahvalan na podršci države za isplatu zarada zaposlenima, Leković smatra da će restorani ograničavanjem broja stolova i gostiju potpuno izgubiti smisao, jer ljudi dolaze da se opuste, što u takvoj atmos-

feri teško da će biti moguće. - Ne možemo mjeriti temperaturu gostima na vratima. Mislim da treba ili da radimo kako treba ili da ne radimo. Imajući u vidu subvenciju države, nama više odgovara da ne radimo i da država plaća radnicima minimalne zarade nego da otvorimo u ovakvim uslovima – smatra naš sagovornik i dodaje da bi rad konobara sa maskama i vizirima na 40 stepeni bio nepodnošljiv. Navodeći da se u njihovom restoranu uvijek tražio sto više, Leković naglašava da ukoliko se uskoro ne otvore granice i ne počnu dolaziti turisti, sve ovo ne vrijedi ništa. - Najbolja mjera je da nema nikakvih mjera u restoranima i da ljudi sami odluče da li će da

dođu ili ne – smatra naš sagovornik.

nepoznanica

Vlasnik jednog od najpoznatijih podgoričkih restorana ,,Pod Volat“ Nedžad Lekić navodi da će, u slučaju obavezne distance među stolovima, od 60 stolova moći koristiti samo njih 15-ak. Ovo je prvi put da je restoran, koji postoji 27 godina, zatvoren ovoliko vremena. Kaže da još ne zna na koji način će raditi kada im to bude dozvoljeno, ali misli da će teško opstati ukoliko se pomenute mjere budu sprovodile duži period. Ipak, nada se da ova situacija neće dugo trajati, jer je i njemu, kao i svima u ovoj djelatnosti, donijela veliki gubitak. M. Lk.

Kroz javni poziv za IFAD 2020 nove investicije u poljoprivredi

Bespovratna podrška od 460.000 eura za 284 projekta PODGORICA - Kroz Javni poziv za dodjelu podrške poljoprivrednim proizvođačima koji Ministarstvo poljoprivrede realizuje u saradnji sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD za 2020. godinu, za investicije vrijedne 866 hiljada eura koje realizuju 284 proizvođača, odobrena je bespovratna podrška od 460 hiljada eura. Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, podrškom će biti omogućena nabavka 116 grla krupne i 177 grla sitne stoke i više od 8,5 tona sadnog materijala. Ukupno 36 investicija odonosi se na nabavku materijala za adaptaciju i izgradnju objekata za smještaj grla i za obradu ili preradu proizvoda, 167 investicija za nabavku sitne mehanizacije dok se četiri podržane investicije odnose na nabavku opreme koja služi skladištenju, obradi i preradi gotovih proizvoda.

SeoSKa infraStruKtura

-Uporedo, kroz javni poziv opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica za podršku razvoju ruralne infrastrukture za 2020. godinu, pristiglo je ukupno 135 aplikacija, ukupne vrijednosti preko 5,6 miliona eura, od čega je za putnu infrastrukturu 105 aplikacija, ukupne vrijednosti 4,2 miliona

eura i 30 aplikacija za vodosnabdijevanje, ukupne vrijednosti 1,4 miliona eura. U toku je procedura vrednovanja, rangiranja i odobravanja pristiglih aplikacija, nakon koje očekujemo da će u ovoj godini biti asfaltirano dodatnih 40 km seoskih puteva i realizovano najmanje 15 novih investicija u vodosnabdijevanje – navode iz Ministarstva. Iz tog resora podsjećaju da je u

prethodne dvije godine Vlada sa IFAD-om i lokalnim samoupravama, izgradila je 55 dionica asfaltnih seoskih puteva u sedam crnogorskih opština Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Petnjica, Žabljak i Šavnik, ukupne dužine oko 39 km i vrijednosti preko 2,6 miliona eura. Realizovano je i 26 projekata u oblasti vodosnabdijevanja, ukupne vrijednosti skoro 1 milion eura.

ranije inveSticije

-U istom periodu 279 poljoprivrednih proizvođača realizovalo je investicije vrijedne 941 hiljadu eura, za šta su kroz ovaj projekat dobili podršku od preko 460 hiljada eura. Nabavljeno je 147 grla krupne i 463 grla sitne stoke, preko 68 tona sadnog materijala i 12.400 sadnica bobičastog voća. Realizovano je i 28 investicija u nabavku materijala za

adaptaciju i izgradnju objekata za smještaj grla i za obradu ili preradu proizvoda, 98 investicija u nabavku sitne mehanizacije, 11 investicije u nabavku opreme koja služi skladištenju, obradi i preradi gotovih proizvoda i 5 investicija u nabavku transportnih sredstava. Procjenjuje se da preko 17.000 korisnika ima direktnu korist od ovih investicija.

Društvo

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Od danas na snagu stupaju nove, ublažene mjere

OSVRT

Saobraćaj podijeljen Tompson i unutar tri regiona Amfilohije

I. BOŽOVIĆ

Vjerski obredi

Ostaju na snazi mjere obavezne fizičke distance

PODGORICA - Nove, ublažene privremene mjere čiji je cilj sprečavanje širenja korona virusa, stupaju na snagu danas, uključujući i novi režim u saobraćaju. Uporedo, biće normalizovan rad zdravstvenih ustanova, a kako je najavljeno biće omogućeno obavljanje vjerskih službi, uz poštovanje distance i limitiranog broja vjernika u bogomoljama…

SLOBODNO KRETANJE

Prema odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti od danas je dozvoljen saobraćaj ličnim vozilima i javni prevoz putnika – ali unutar regiona. – U primorskom regionu dozvoljeno je kretanje između

opština Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj kao i Prijestonice Cetinje. U centralnom region kretanje će biti slobodno između Glavnog grada Podgorica, Prijestonice Cetinje i opština Danilovgrad, Tuzi, Nikšić, Šavnik i Plužine. U okviru sjevernog regiona dozoljen je Slobodan režim saobraćaj između Pljevalja, Žabljaka, Bijelog Polja, Berana, Mojkovac, Kolašina, Plava, Rožaja, Andrijevice, Petnjice i Gusinja. Važi kao I do sada pravilo da se ne mogu se u isto vrijeme prevoziti više od dvije punoljetne osobe, osim ako se prevoze članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. Ova zabrana ne odnosi se na vozila pravnih lica kojima se prevoze

Osam osoba prekršilo mjere Uprava policije podnijela je prijave protiv osam osoba jer su u subotu kršile privremene mjere za sprečavanje širenja korona virusa.

Kako je saopšteno iz policije, procesuirane su dvije osobe u Budvi i po jedna osoba u Podgorici, Pljevljima, Baru, Beranama, Herceg Novom i Petnjici.

zaposleni, vozila predstavnika medija i vozila koja se koriste za potrebe hitnih interventnih službi (zdravstvo, policija, vojska, vatrogasne službe i sl.). Omogućen je i prevoz putnika u unutrašnjem pomorskom saobraćaju. Prevoznici u putnom i pomorskom saobraćaju su obavezni na primjenu mjera prevencije u skladu sa Uputstvom IJZCG i to: svi putnici moraju nositi zaštitne maske; nije dopušteno stajanje u vozilu odnosno plovilu.

ZDRAVSTVENI SISTEM

Kako je najavljeno, data je saglasnost za početak normalizacije stanja u zdravstvenom sistemu. -Klinički centar Crne Gore i opšte i specijalne bolnice i ustanove u Mreži zdravstvenog sistema obezbijediće postepenu dostupnost specijalističkih pregleda za sve pacijente; obezbijediće se da svi pacijenti tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi nose zaštitne maske (pod uslovom da nošenje maske dozvoljava klinično stanje pacijenta i da maska ne kompromituje

Bez novih slučajeva, analizirana 294 uzorka Laboratorije Instituta za javno zdravlje nijesu juče registrovale nijedan novi slučaj zaraženih korona virusom na osnovu 294 analizirana uzorka, koliko ih je obavljeno do presjeka stanja u 16. 40 sati.

Kako je saopšteno, broj inficiranih od početka epidemije tako nije promjenjen i iznosi 324, broj oporavljenih je 290 dok je trenutno oboljelih 25. I to u Ulcinju 10, Podgorici šest, Baru i Gusinju po tri, Plavu, Hercge Novom i Bije-

lom Polju po jedan slučaj. U subotu je registrovan smrtni slučaj – preminuo je ljekar iz Bara koji je bio prevezen na austrijsku kliniku u Grac. On je bio deveta žrtva virusa u Crnoj Gori od početka pandemije.

Vjerskim zajednicama je omogućeno obavljanje vjerskih službi s tim što se obavezuju da aktivnosti prilagode aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Predviđeno je da se vjerski obredi obavljaju tako da tokom vjerskog obreda bude ograničen na jednu osobu na deset kvadrata prostora, uz obavezno poštovanje fizičke distance. Na ulazu odnosno izlazu iz vjerskog objekta moraju biti obezbijeđena sredstva za dezinfekciju ruku, kao i vidno istaknuto obavještenje o maksimalnom broju vjernika koji mogu biti istovremno u objektu. Vjernici moraju nositi zaštitne maske, osim vjerskih službenika koji učestvuju u vršenju vjerskih obreda. Na otvorenom prostoru koji pripada vjerskom objektu, može se nalaziti do 20 osoba, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra. Naglašeno je da odgovorno lice u vjerskom objektu obezbjeđuje dosljedno poštovanje propisanih mjera.

respiratornu funkciju pacijenta) i obezbijedi poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra između pacijenata. Predviđeno je da na vidnom mjestu u zdravstvenoj ustanovi bude istaknuto obavještenje o propisanim privremenim mjerama prevencije i suzbijanja novog koronavirusa kao i sredstva za dezinfekciju na ulazu. Dok traju mjere biće odgođeno sprovođenje programa skrininga raka debelog crijeva, raka dojke i raka grlića materice dok traju mjere. Rad u punktu za pacijente “sumnjive na infekciju virusom KOVID 19” koji je otvoren u zdravstvenom objektu Tološi biće nastavljen. Kako je najavljeno, upućivanje i transport pacijenata na liječenje van Crne Gore, predviđeno je isključivo u slučajevima životne ugroženosti pacijenta. C. H.

Draško ĐURANOVIĆ Za Dan pobjede Marko Perković Tompson na Javnom servisu?! Morbidno i nedopustivo. Bilo bi gore samo da je puštena ona koljačka pjesma ,,Jasenovac i Gradiška stara“ ili da je sve antifašiste pozdravio ustaškim pozdravom ,,Za dom spremni“... I nije čudo što mnogi reaguju, što se javnost podigla i osuđuje. I treba. Važno je uvijek reagovati, bitno je da se ne zaboravi istorijska istina o fašizmu i antifašizmu. Bez 13. jula 1941, borbe za slobodu, ne bi ni današnje Crne Gore bilo Danom pobjede konačno je i Crna Gora oslobođena. I dobro je, ne samo za Javni servis već i za crnogorsko društvo, što se urednica jutarnjeg programa Marija Razić nije krila iza kolektiva, što je javno na svoja pleća ponijela svu odgovornost. Koliko joj god bilo teško, kakva god bila sankcija menadžmenta, može da svakome pogleda u oči, jer je jasno da nije bilo zle namjere ni zadnjih misli. Što se ne bi moglo reći za ove nove antifašiste koji se dobrovoljno javljaju da bace koji kamen na Javni servis i na urednicu Razić. Tako su se Vijesti, već 10. dana prisjetile da je, eto ,,Tompson zapjevao na Dan pobjede“. Ustaša na Dan pobjede. Stvarno morbidno i nedopustivo. Samo, što su Vijesti i tamošnja novinarka Jelena Jovanović posljednje osobe koje bi se smjele brinuti o današnjem antifašizmu. Jer, na Dan pobjede, u Vijestima nije bilo antifašističke priče: glavna vijest bio je – Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, pokrovitelj i pobornik četničke ideologije. Koji je, baš na Dan pobjede, najavio da neće poštovati mjere NKT-a niti državu Crnu Goru. Dakle, poglavar srpske crkve koja je za sveca SPC proglasila četničkog koljača Macu Vukojičića, prvosveštenik crkve koja i danas cjeliva i slavi Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koja ne priznaje genocid u Srebrenici – bio je glavni lik za uredništvo Vijesti na Dan pobjede nad fašizmom?! Otkud pravo ljudima iz uredništva Vijesti da drže moralne vakele o Danu pobjede kad 9. maja nijesu retka napisali o antifašizmu? Ko zna, možda Vijesti presuđuju da je četnički fašizam manje opasan od ustaškog? Ili će biti da im je, nekako draži i miliji Amfilohije, naročito kad negira i nipodaštava Crnu Goru i Crnogorce? Kakva nakaradna logika i kakva negacija morala.

Naslovnice Pobjede i Vijesti 9. maja

Ministar prosvjete i uprava škole „Sergije Stanić“ obišli čuveni ugostiteljski objekat koji se renovira

„Radovče“ uskoro u novom izdanju

Edukacija, privredna usluga i kultni status „Radovča“ motivi za ulaganje

PODGORICA - Renoviran restoran „Radovče“, koji je u vlasništvu Škole za srednje i

više obrazovanje „Sergije Stanić“, u koji je uloženo više od 200.000 eura, biće

otvoren narednih sedmica, najavio je juče ministar prosvjete Damir Šehović. On je sa direktorom škole Darkom Vukčevićem obišao radove, a najavio je i rekonstrukciju srednjoškolske ustanove kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom vrijedan 800.000 eura. Kako je saopšteno iz Šehovi-

ćevog resora, rekonstrukcija restorana „Radovče“ je podrazumijevala cjelokupno renoviranje restorana, kuhinje, prostora ispred i iza objekta, kao i nabavku i ugradnju opreme i namještaja. Nekoliko je valjanih razloga za projekat rekonstrukcije restorana, kazao je Šehović. - Prvi, i za nas najvažniji,

obrazovni. Drugi razlog je privredni, jer ovo je objekat koji upošljava oko 20 osoba. I treći razlog je kultni, jer „Radovče“ predstavlja jedno od omiljenih sastajališta Podgoričana i ima posebno mjesto u glavnom gradu - poručio je ministar Šehović. On je podsjetio da je nedavno rekonstruisana i pekara sa

poslastičarnicom koja takođe funkcioniše u okviru restorana, u što je uloženo oko 35.000 eura. Direktor škole Darko Vukčević rekao je da restoran „Radovče“ ima višestruki značaj za školu. - Pored toga što je bio škola, ali i druga kuća učenicima koji su danas poznati ugostitelji i rade širom Crne Gore i Evrope, ovo je i mjesto gdje se decenijama pije prva jutarnja kafa, saznaju najnovije vijesti, omiljeno mjesto Podgoričana - poručio je Vukčević, navode iz Ministarstva. R. P.

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 11. maj 2020.

U Podgoricu stigla 22 člana posade broda ,,Budva“ PODGORICA - Crnogorski pomorci sa broda ,,Budva“ kompanije Barska plovidba, njih 22, u subotu su u ponoć avionom Montenegro erlajnza, stigli u Podgoricu. Odatle su autobusom odvezeni u objekat Ski-centra ,,Vučje“ kod Nikšića u obavezni četrnaestodnevni karantin – potvrđeno je iz Barske plovidbe. Iz Barske plovidbe je pojašnjeno da je zamjena posade obavljena zato što je većini

Pomorci smješteni u karantin na Vučju pomoraca istekao ugovor, a zbog zatvorenih granica i aerodroma ne bi mogla da se obavi u Nigeriji, gdje je brod upućen. Takođe, i troškovi bi bili mnogo veći, pa je kompanija, u saradnji sa

„Šetnju tišine“ poslanika UCG sinoć pratile pristalice uz poziv na očuvanje svetinja

Danilović najavio da će šetati i četvrtkom, policija procesuirala slučaj tužiocu

Goran Danilović sinoć u „šetnji tišine“ Podgoricom

PODGORICA – Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović prošetao je, kako je najavio, sinoć u 20 sati ulicama Podgorice od Hrama u Momišićima do centra i nazad, a u tome mu se pridružilo oko pedesetak pristalica uprkos zabrani okupljanja. Policija je ispratila događaj i, kako je potvrđeno Pobjedi, spise predmeta predala nadležnom tužiocu na dalje postupanje. Danilović je ranije najavio da će u nedjelju u 20 sati početi sa „protestnim šetnjama tišine“, ali se šetnja na momente pretvorila u skandiranje pristalica, odnosno povike „Ne damo svetinje“. To se moglo čuti kod Hrama, ali i preko šetališta, odnosno

Trga nezavisnosti. U prvom redu, pored Danilovića bio je i poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić. Na pitanje da prokomentariše organizaciju događaja, on je kazao da se ništa nije organizovalo, ali vidi, kako je kazao, da narod voli da šeta. - Poručujem da ja šetam nedjeljom veče u 20 i četvrtkom u isto vrijeme, a ostali kako hoće – kazao je Danilović, može se vidjeti na snimku postavljenom na zvaničnoj stranici UCG na Fejsbuku. Danilović je nakon javno objavljene najave „protestne šetnje tišine“ kojom je, kako je kazao, želio upozoriti vlasti da se ne igraju Ustavom i ustavnim pravima građana, dao izjavu policiji o svojim R. P. planovima.

Postupano zakonito Savjet za građansku kontrolu rada policije je provjerio, na osnovu interesovanja građana na društvenim mrežama i medijskim portalima, postupanje policijskih službenika Centra bezbjednosti Podgorica u odnosu na pozivanje i prikupljanje obavještenja od poslanika u Skupštini Crne Gore Gorana Danilovića. Povodom ovog slučaja građanski nadzor je ostvario direktnu komunikaciju sa načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica Milovanom Pavićevićem. - Savjet za građansku kontrolu rada policije je konstatovao da je poslanik Danilović javno najavio sopstvenu protestnu šetnju kako bi ukazao na potrebu zaštite ustavnih prava i sloboda. On je to uradio na pažljiv način i u njegovom postupku se ne prepoznaju elementi nekog prekršajnog ili krivičnog djela. Poslanik Danilović je političar i javna ličnost čije, podsjećamo, javno oglašavanje može i već izaziva pažnju javnosti, pa se kod sljedbenika i poštovalaca njegove političke ideje može prepoznati i kao poziv da se pridruže. Zato, isključivo u tom kontekstu treba i tumačiti i sagledati postupanje policijskih službenika Centra bezbjednosti Podgorica pri čemu treba uzeti u obzir zakonom definisane policijske poslove i činjenicu da su i dalje na snazi privremene protivepidemijske mjere – navodi se u saopštenju. C. H.

MVP-om i Montenegro erlajnzom organizovala zamjenu pomoraca u glavnom gradu Portugala. ,,Budva“ je u subotu u 17:45 sati isplovila iz Lisabona prema Lagosu u Nigeriji, na-

tovarena žitaricama. Brod je proteklih dana bio u centru interesovanja crnogorske javnosti – prvog maja kasno uveče stigao je u Hamburg, iz Kazablanke u Maroku, a njemački policajci upa-

li su na brod i u teretnom prostoru pronašli oko 500 kg kokaina, koji je švercovan iz

Južne Amerike. Uhapšen je pomorac iz Bara Mladen Radulović. V. K. V.

Mitropolit SPC u internet litiji povodom sjutrašnje proslave Svetog Vasilija

Amfilohije pozvao vjernike u Ostrog, ali da drže odstojanje PODGORICA - Mitropolit SPC Amfilohije u internet litiji koja je emitovana uživo preko Fejsbuka ispred Manastira Ostrog kazao je da se nada da će i ove godine biti naroda kod Manastira, gdje će biti održana liturgija u utorak, na dan Svetog Vasilija Ostroškog. - Samo treba da ispoštujemo sve zahtjeve i potrebe ovog Nacionalnog koordinacionog tijela, da se to ispoštuje, to je nasušna potreba, da se drži to odstojanje. Oni to donose ne zato jer imaju neki ćef, nego jer je to potreba na svjetskom planu da se zaštite ljudi od tog nesrećnog virusa. Manastir je posebna priča, ovdje narod dolazi upravo tražeći lijeka kazao je Amfilohije, prenijela je Antena M. On je kazao da oni koji mogu da dođu da treba da dođu, uprkos tome što je iz NKT-a naglašeno da je zabrana okupljanja i dalje na snazi. Obratio se i nadležnima.

Kazao je da će crkva ispoštovati sve što zdravstvene organizacije traže. Naveo je da očekuje da će sa druge strane vlast ispoštovati narod, a Veljović i Marković Svetog Vasilija

Amfilohije tokom gostovanja na Radiju Svetigora

- Nadamo se da će ove naše vlasti, naročito što se tiče policije, ispoštovati narod. Ove

U Beranama uzvikivali ,,Ne damo svetinje i sveštenike“ Grupa vjernika Srpske pravoslavne crkve okupila se u subotu u Beranama, uprkos zabrani javnih skupova tokom epidemije korona virusa koju je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti. Građani su prošetali gradom, uzvikujući ,,Ne damo svetinje“ i ,,Ne damo sveštenike“, a kako se može zaključiti na osnovu video-snimka, nije poštovana ni propisana fizič-

ka distanca. Podsjećamo, članovi NKT-a su u petak održali sastanak sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske na kome je saopšteno da u ovom trenutku nema uslova za organizovanje bilo kakvih masovnih okupljanja u Crnoj Gori. - Nije bilo davanje dozvola za litije. Mali asimptomatski slučaj može da izazove nesagledive posljedice. Ne želim

godine naravno biće mnogo manje naroda. A mi ćemo maksimalno ispoštovati sve da ovo posmatram sa bilo kog drugog stanovišta osim i isključivo stručnog. Bilo kakvo okupljanje ne dolazi u obzir - rekao je direktor Kliničkog cenrta i član NKT-a Jevto Eraković. U petak je beranska policija podnijela krivičnu prijavu protiv četiri sveštenika Manastira Đurđevi stupovi kao i protiv V. V. iz tog grada zbog sumnje da su tokom Đurđevdanske litije izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

što zdravstvena organizacija traži od nas, ali svi zajedno da ispoštujemo ovog svetog ljekara, Svetog Vasilija. Molim gospodina Veljovića i predsjednika Vlade da i oni ispoštuju Svetog Vasilija, i ono radi čega narod ovdje dolazi, radi iscjeljenja - kaže on. Govoreći o litijama, Amfilohije je kazao da to nijesu političke manifestacije, navodeći da su isključili političare iz učestvovanja. - To je izraslo iz naroda, narod se osjetio ugroženim, vjera njegova, naročito taj nesrećni zakon, mi dalje molimo i ovih dana smo tražili da se ponovo nastave razgovori u vezi tog zakona - naveo je Amfilohije. R.P.

Crnogorski pokret upozorava da je opasno tolerisanje retorike DF-a PODGORICA - Poslanici Demokratskog fronta, koji pozivaju građane na litiju 12. maja, jasno i nedvosmisleno su uputili poruku Vladi da preziru i nju i njene mjere donešene u cilju zaštite stanovništva od zaraze korona virusom - saopšteno je iz Crnogorskog pokreta. Oni navode da su „beranski ustanici protiv crnogorskog ustavnog poretka“ masovnim okupljanjem i uzvicima „ne

Ustanici protiv ustavnog poretka damo svetinje“, javno i masovno demonstrirali prezir prema tim mjerama, prkoseći vlastima i stavljajući im na znanje da suverenitet ove zemlje nije u rukama adresa koje stoluju u Podgorici. - Direktno i jasno su im kazali da nad Crnom Gorom, iz Pašinoga konaka na Kalemegdanu, u kome je stolovao, lebdi duh šefa ᾽Crne ruke᾽ Dragu-

tina Dimitrijevića Apisa koji se protivio uvođenju demokratije u takozvane novoslobođene krajeve, kako je govorio, ᾽dok se naši novi podanici ne izjednače sa svojom braćom u starim granicama u ljubavi prema Srbiji᾽. Dobro bi bilo da tužilaštvo koje samo formalno izviđa slučajeve beogradskih popova koji su kršili mjere NKT-a za zarazne

bolesti, bez namjere da ih riješi i pokrene postupak, ima u vidu ovu Apisovu duboku misao, koja je temelj beogradske politike prema Crnoj Gori – upozoravaju iz CP-a. Smatraju da bi bilo mudro i da „neki premudri političari uvijek imaju na umu, i razumiju da nema Crne Gore bez Crnogoraca ni njih bez crnogorske države“. R.P.

Društvo

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Da li je, i ako jeste u kolikoj mjeri, onlajn nastava mogla da zamijeni klasičnu, ne gubeći na kvalitetu PODGORICA – Onlajn model nastave sproveden kroz projekat „UčiDoma“ nije bio zamišljen kao zamjena za klasičnu nastavu. Bio je, zapravo, iznuđeno rješenje koje je, smatra stručna i laička javnost, u vanrednim okolnostima prepoznato kao uspješno i realno primjenjivo.

Godina nije izgubljena Nastavnici uključeni u proces nastave ističu da su određeni realni izazovi u usvajanju gradiva morali postojati u potpuno novim uslovima, ali je učenicima kroz ukupan angažman profesora i školskih ustanova obezbijeđen kontinuitet u nastavnom procesu

U narednom periodu vagaće se u kojoj mjeri se do kraja, na sveobuhvatan i temeljan način uspjelo prenijeti znanje i vrednovati usvojeno. U jednom su već svi saglasni: godina, čija su već tri klasifikaciona perioda bila odrađena, uspješno se privodi kraju. A neće ispaštati ni polumaturanti i maturanti…

Potencijal Model onlajn nastave pokazao je, smatraju profesorice, potencijal za dalju primjenu i nakon što se nastava vrati u klasične okvire, a mogućnosti su kažu beskrajne. Modeli koji mogu da zažive su razni kreativni zadaci, video-materijali, audio-snimci, i domaći zadaci u elektronskoj formi. Takođe onlajn prezentovanje moglo bi da se koncentriše na kulturu, umjetnost. Moglo bi da se bavi širokim spektrom tema koje interesuju mlade: muzika, način života mladih, pa i vršnjačko nasilje... Mogućnosti su velike, a nemsumnjivo je čitava javnost za tako nešto – i roditelji i učenici. Takođe, ovakvi sadržaji su odlični za obrazovanje opšte populacije – smatraju sagovornici.

Blagovremeno

Profesori koje smo kontaktirali za mišljenje navode da su određeni realni izazovi u usvajanju gradiva morali postojati u potpuno novim uslovima, ali su apsolutno saglasni da školska godina koja se bliži kraju nije izgubljena, te da je učenicima kroz ukupan angažman profesora i školskih ustanova obezbijeđen kontinuitet u nastavnom procesu. - Nastava #UčiDoma je blagovremeno ušla u sve domove u Crnoj Gori. U trenucima velike nesigurnosti i straha za zdravlje svojih bližnjih TV nastava je bila izvrstan način da se skrenu misli prvenstveno najmlađima i da njihova pažnja bude usmjerena na zadatke, a ne na brigu. Naravno, nemoguće je ovakvim načinom zaokružiti priču iz učionice jer djeca ne dijele samo znanje, već najdragocjenije trenutke svog odrastanja, tj. djetinjstva. Određeni realni izazovi u usvajanju gradiva moraju postojati u potpuno novim uslovima, ali u ovakvim trenucima sigurno nijesu prioritet – istakla je Marija Marković, profesorica italijanskog jezika u podgoričkoj osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Odgovarajući na pitanje koliko je realizovanjem onlajn provjere usvojenog gradiva moguće doći do realne slike znanja, Marković ističe da je upravo taj proces sada izazov. - Realno to jeste izazov, ali ako prihvatimo nove načine i okvire života zašto i ovaj segment ne posmatrati na nov

Marija Marković

TV nastava je bila izvrstan način da se skrenu misli prvenstveno na zadatke, a ne na brigu

način i formirati grupu nastavnika koja bi radila na ovom segmentu nastave – ističe profesorica. Realnu sliku znanja, po riječima nastavnice fizike u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ Gordane Bebe Ćetković moguće je izvesti jer, kako ističe ,,djeca su bila u klupama tri tromjesečja skoro, što je, uz komunikaciju na daljinu za posljednje tromjesečje, dovoljno za izvođenje ocjene“. - Naravno, sami proces ispitivanja će se, kako je Ministarstvo i preporučilo, značajno oslanjati upravo na aktivnost i ažurnost đaka u toku posljednjeg klasifikacionog perioda. Pri tome, djeca ni u jednom momentu neće, uvjerena sam, biti oštećena, a u tom pravcu jesu i preporuke Ministarstva školama – navela je Ćetković. Profesorice nedvosmisleno

Gordana Ćetković

Roditelji i profesori Profesorica italijanskog jezika Marija Marković primjećuje da se ne smije zaboraviti i na posvećenost roditelja, na njihovu podršku kompletnom projektu, čija je dodatna vrijednost što je pokazao koje i kakvo mjesto treba da zauzima jedna od najstarijih, ali nekada i najcjenjenih uloga - profesora. - Rekla bih da je ovaj vid učenja, koliko god mu tražili nedostatke imao i jednu ogromnu prednost. Pokazao je da su neki roditelji poziv prosvjetnog radnika shvatili daleko ozbiljnije nego što im se činio da jeste dok su djeca učila u školama – kazala je Marković.

ističu da nastavna godina nije izgubljena, te da je nastava osim onlajn platforme dodatno osnažena i sprovođena i u direktnoj komunikaciji nastavnika i đaka kroz brojne druge platforme. - Moramo naglasiti da, pored nastave preko malih ekrana, mi smo održavali redovnu komunikaciju sa đacima putem Viber grupa, Gugl učionica, imejlova i e-platformi, na dnevnom nivou, u tačno utvrđenim terminu. Na ovaj način nijesmo samo predavali gradivo već smo i održavali interaktivan odnos sa učenicima, a kroz svakodnevni osvrt na njihovo učenje uočavali probleme i poteškoće i pokušavali koliko god je moguće da ih otklonimo – objašnjava Marković.

Prostor za doPunu

Govoreći o modelima kroz koje je, unutar školskog sistema, moguće nadoknaditi eventualne propuste, profesorice napominju da se i tokom predstojeće školske godine kroz časove obnavljanja može, ukoliko to bude neophodno, vratiti na pređeno gradivo. - U mojoj školi smo se potrudili da obuhvatimo cjelokupno gradivo koje je predviđeno planom i programom. Ako i jeste došlo do nekog propusta svakako će biti nadoknađeno sljedeće školske godine, ali lično smatram da su kroz ovaj projekat nastavnici dali svoj maksimum, a kroz svakodnevnu komunikaciju sa učenicima i kod njih je uočen zavidan nivo postignuća i posvećenosti – ističe Marković. Sve što je ostalo nejasno, slaže se Ćetković, biće ,,nadomješteno kroz dalju komunikaciju nastavnika i đaka naredne školske godine“. - Nemam nikakve sumnje da je dobar dio gradiva pređen, a da će se sve ono što je možda ostalo nejasno, nadomjestiti.

Uostalom, vježbanja tome i služe. Sve se može stići, potrebna je samo volja. A ona, kako se vidjelo ovih mjeseci, nama ne fali – kaže profesorica fizike. Ova godina posebno je izazovna za učenike završnih razreda, polumaturante i maturante koje očekuju najprije eksterne provjere znanja, a za one koji žele da nastave dalje školovanje upisi na fakultete. Nastavnica Marković ističe da je projektom „UčiDoma“ obuhvaćena i ova problematika, a ,,posebno polaganje maturskih i polumaturskih ispita“. - Prema preporukama Ministarstva, ocjene će za njih biti zaključene ranije kako bi im obezbijedili pripremni period za polaganje mature i polumature. Takođe, za potrebe polaganja snimljeni su i pripremni časovi kako bi im olakšali pripremu za testiranje. Uz dobru volju, nema nerješivih pitanja tako da i ovi ispiti mogu sasvim uspješno da budu realizovani, a poštujući sve segmente zaštite zdravlja – navodi naša sagovornica. Ćetković, pak smatra da je za situaciju u kojoj su se našli polumaturanti i maturanti, važno i to što je utvrđeno da se na maturskim i polumaturskim ispitima neće polagati četvrti klasifikacioni per i o d . Sa d r u g e s t r a n e, ocjenjuje, održan je kontinuitet u radu i omogućeno im je da imaju položene maturske i polumaturske ispite kada se budu upisivali u srednje škole i na fakultete. Ona ističe da su ,,škola, živa riječ i miris klupa nezamjenjivi“, ali da je svakako urađeno najviše što se moglo s obzirom na krizu koja je zadesila ne samo Crnu Goru, već čitav svijet“. - Nastava je, i sudeći po ličnim iskustvima, nadomještena značajno. Naravno, prirodne nauke i matematika

Omer Mehmedović

zahtijevaju dosta direktnog kontakta, tako da će upravo ovi predmeti moguće tražiti da se đaci i u toku naredne godine, kroz vježbanja vrate i na ovaj dio gradiva. Mada, vježbanja, posebno iz tih predmeta, svakako podrazumijevaju konstantno vraćanje i oslanjanje na ranije gradivo, tako da vjerujem da će taj proces biti uspješan – kaže profesorica fizike.

InIcIjatIva

Napominjući da je potpuno jasno da školu ne može ništa zamijeniti, sekretar u Ministarstvu prosvjete Omer Mehmedović, podsjeća da je projekat „UčiDoma“ pokrenut iz najgorih okolnosti, ,,ali se na kraju ispostavio kao odlična inicijativa, posebno kada uzmemo u obzir da je organizovana za svega nedjelju dana“. - Dakle, rekli bismo da je ᾽UčiDoma᾽ projekat bio prilično uspješan, čak do mjere da se zaboravlja da je njega iznjedrila globalna kriza i da on ne pretenduje da bude zamjena školi, već njena odlična dopuna – ističe Mehmedović. Govoreći o cjelovitosti procesa usvajanja i vrednovanja znanja, napominje da se ne smije prenebregnuti činjeni-

ca da su djeca bila u klupama skoro tri tromjesečja. - Dakle, najveći dio godine. Za posljednje tromjesečje učinili smo sve što je bilo u našoj moći da ne propuste gradivo, kroz učenje na daljinu, putem TV-a. Istovremeno, svi nastavnici dali su sve od sebe, bili u svakodnevnoj komunikaciji sa đacima i na sve načine koji su im bili dostupni – kaže Mehmedović. Svakako, kako kaže, za ono na što bi se trebalo vratiti i za ono gradivo iz posljednjeg klasifikacionog perioda koje bi eventualno trebalo dodatno utvrditi, postoji i naredna školska godina. - Početkom godine svakako se utvrđuje gradivo, a i vježbe i časovi obnavljanja su zato tu. Dakle, kroz vježbanja se obnavlja prethodna lekcija, ali se i razjašnjava sve ono što je možda ostalo nedovoljno savladano. U krajnjem, nemamo sumnje i da će same škole imati sopstvenu organizaciju i staviti djeci svoje resurse na raspolaganje čim se vrate u klupe, kako bi, zajedno sa nastavnicima, i uz eventualni dodatni rad, ovaj period ostavili iza sebe onako kako smo i zamislili: i sa zdravljem i sa znanjem – zaključio je Mehmedović. Ivana KrunIĆ

10 Serijal Pobjede

Poneđeljak, 11. maj 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Dežurni istomišlje Da su, kad je Milorad Vučelić krenuo na svoj mukotrpni put ljevičara, koji će se zapatiti na Dedinju, u modi bile vizit-karte, na ,,naslovnoj“ bi sigurno pisalo – ,,Milorad Vučelić, Jugosloven i mladi jurišnik Saveza komunista“, a na poleđini, nešto bleđim slovima – ,,Milorad Vučelić - disident“. Na naslovnoj bi pismo bilo latinično, na poleđini – ćirilica

Piše: Slaviša LEKIĆ

Kad bi Aleksandar Vučić zatražio konja da projaše Beogradom, istog trena bi se pod njegovim prozorom stvorio nepregledni niz olinjalih kopitara u ljudskom obliku; jedino bi Milorad Vučelić došao osedlan. I ne bi mu bilo prvi put da posluži nečemu sličnom. Nikad svoj, tačnije - večito tuđ ali u korist sopstvenog džepa, ovaj unikatni kameleon (Sivac, zadnja pošta Crvenka, 1948) oduvek je bio u prvim borbenim redovima kada se trebalo izboriti za sopstveni deo tela gde leđa prestaju da nose svoje časno ime; ,,drajver“ na slepo, ako treba, koji i pored srušenih saobraćajnih znaka i ugašenih semafora, uvek bezbedno prvi stiže na cilj, a onda, bogatiji, nastavlja dalje; večiti istomišljenik svake političke elite na vlasti, koji se nepogrešivo i toplo preporučivao nastupajućoj.

OD LJEVIČARA DO JURIŠNIKA

Da su, kad je Vučela krenuo na svoj mukotrpni put levičara, koji će se zapatiti na Dedinju, u modi bile vizit karte, na ,,naslovnoj“ bi sigurno pisalo – ,,Milorad Vučelić, Jugosloven i mladi jurišnik Saveza komunista“, a na poleđini, nešto bleđim slovima – ,,Milorad Vučelić - disident“. Na naslovnoj bi pismo bilo latinično, na poleđini - ćirilica. Član Saveza komunista Jugoslavije postao je sa devetnaest godina. Dva puta je izbacivan, ali se vraćao ne kroz prozor, već na velika vrata. Pre nego je izbledeli džins, cokule i ,,vijetnamku“ zamenio ,,armani“ odelima, taj endemski levičar zaljubljen u Če Gevaru odrekao se Tita. Svoju intelektualnu karijeru počeo je da gradi na temelju poznanstva sa važnim ljudima: od Veljka Milatovića, do Marka Nikezića i Latinke Perović, da bi se, izvanredne anticipacije, na vreme odmakao od ,,disidentske elite“, što nije moglo proći nezapaženo i nenagrađeno: prepoznavši u njemu intelektualca opšte prakse, preporučen je, umesto Stipe Šuvara, za sekretara Studentskog kulturnog centra. Posle tri čudna požara u SKC-u, u kojima je gorela finansijska dokumentacija, Stane Dolanc, ministar unutrašnjih poslova SFRJ, poručio je da je ,,Vučeliću od svih naprednih ideja preostala još samo ova o samopožaru“. Tokom sedamdesetih, Vučelić je bio urednik Studenta, urednik Književnih novina i Književne reči i sekretar časopisa Ideje.

Početkom devedesetih, iz srca mu je isparilo jugoslovenstvo, a iz duše ,,crnogorstvo“: ,,Srbin sam postao teško i bolno. Ja nisam Srbin iz muda. Moje srpstvo je izazvano“, reći će na čistoj ekavici Tamari Nikčević za magazin Playboy

Slobodan Milošević i Milorad Vučelić

Od oca, načelnika Udbe u Subotici, nasledio je istraživački njuh i nepogrešivi osećaj za nepatriotizam, koji je vešto raskrinkavao. Prvi se setio i ,,pokopao“ knjigu ,,Stranački pluralizam ili monizam“ Vojislava Koštunice i Koste Čavoškog. U onim vunenim vremenima, nedugo posle smrti Josipa Broza, tražio je hapšenje pesnika Gojka Đoga zbog verbalnog delikta. Nije dugo prošlo, a Vučela je - navika je čudna rabota! - preveslao na drugu obalu: tražio je orden za Đoga. Ima indicija da je taj Vučelićev preokret stacioniran u pozne osamdesete, kada je Đogo, kao predsednik Udruženja Srba iz BiH u Srbiji, imao prijateljski savet za Radovana Karadžića: „Gore, severno od Dubrovačke reke, to treba sve pobiti.“ (izvor: Marko Vešović). Komedijant slučaj namestiće da Vučelić, tri decenije kasnije, čoveku čije je hapšenje onomad zagovarao, uruči nagradu ,,Pečat vremena“, najveće priznanje časopisa čiji je ponosni vlasnik.

SLOBIN MINISTAR

Večito sa Aleksandrom Tijanićem u borbi za naklonost onog ko je trenutno na vlasti, Vučelić je tih godina redovno bio na korak dva ispred. Neutešni Tijanić je, zauzvrat, odnosio pobede u javnim ,,polemikama“. Svojevremeno je napisao da Slobodan Milošević i Ve-

sna Zmijanac imaju nešto zajedničko, mada to nevešto kriju - Ivana Stambolića, tadašnjeg gospodara Srbije. Sudbina je htela da Sloba i Vesna uskoro počnu da dele Milorada Vučelića. Kad su ga smenili, sreća se osmehnula i Tijaniću: njega su delili Sloba i Mira, i to kao najumniju srpsku glavu uz skute vlasti. Kažu da je Tijanić prihvatio mesto Slobinog ministra zato što Vučelić još samo to nije bio u Srbiji (Vučela je bio ministar informisanja u Vladi SAO Hercegovina, kojom je upravljao Božidar Vučurević). Bio je umetnički direktor Zvezdara teatra, umetnički direktor Grada teatra u Budvi, urednik kulturne rubrike NIN-a…! Početkom devedesetih, iz srca mu je isparilo jugoslovenstvo, a iz duše ,,crnogorstvo“: ,,Srbin sam postao teško i bolno. Ja nisam Srbin iz muda. Moje srpstvo je izazvano“, reći će na čistoj ekavici Tamari Nikčević za magazin Playboy. Komunista i ateista (,,Veoma sam poštovao crkvu“), krsnu slavu, Svetog Jovana, počeo je da slavi 1991. godine: ,,Na prvoj slavi koju sam slavio, gosti su bili Radovan Karadžić, Brana Crnčević i Dobrica Ćosić“. Jednog Jovandana, usred devedesetih, za sofrom je spojio Branu Crnčevića, Zorana Đindića, Jovicu Stanišića i Slobinog prvog policajca Radovana Stojčića Badžu.

Kada bih morao da odaberem najkraću rečenicu kojom bih opisao Milorada Vučelića, poslužio bih se opisom ekipe iz Betona: ,,Politička amfibija“! Mada ga nije loše ,,portretisala“ ni Mira Marković: ,,Kad bi sreo nekog novog, nekoga kome drugo političko uverenje i druge cigare stoje lepše, odmah je prelazio na njih – na druga politička uverenja i na druge cigare“

Početkom devedesetih, bio je šef poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije u republičkom parlamentu. Umesto po poslaničkoj retorici, u anale Skupštine Srbije ući će kao osoba koju je Tomislav Nikolić, tada potpredsednik radikala, za govornicom nazvao „mucavim tucačem kafanskih pevačica“.

TVORAC BASTILJE

Tih tragičnih godina, najpre je uveo RT Vojvodinu, a onda i Miloševićev RTS (od 1992. do 1995.) u najmračniji period u istoriji nacionalne televizije, koja je iznjedrila Milijanu Baletić, Ratka Dmitrovića, Miodraga Komrakova, Krstu Bjelića, Milu Štulu, Spomenku Jović, Stefana Grubača & comp. Frazu da reči lete brže od metaka Vučela je pretočio u realnost. Predvodio je poduži spisak onih novinara/ urednika/direktora koji su se ogrešili o profesiju i plašili se svega sem sramote. Pod njim je huškačko novinarstvo, koje je već bilo pustilo korene u Srbiji, kulminiralo do te mere da je govor mržnje u javnom životu postao podrazumevajući oblik javnog i političkog izraza. Nikad zbog toga nije odgovarao. Bio je rado viđen gost u Tolstojevoj 33, a onda je, iznebuha, Mira Marković jednog dana sklonila tanjir ispred njega i tako ga trajno odbila od Slobine trpeze. Kad je 1995. prvi put došao u sukob sa SPS-Slobom, objasnio je da je razlog – višak patriotskih osećanja. U RTSu je smenjen jer je postdejtonska era podrazumevala kresanje krila jastrebovima poput njega. Ugledni beogradski nedeljnik, onaj u kome je nekada Vučelić radio, slučajno ili na-

merno, štampao je aber da su se iste noći kad je, posle trijumfalnog povratka iz Dejtona, Milošević posmenjivao najratobornije (potpredsednike Boru Jovića i Mihaila Markovića i o istom trošku, kao mačke sa jebišta, rasterao Radovana Pankova, Slobodana Jovanovića i Milorada Vučelića), na tajnom sastanku okupili Dobrica Ćosić, Mihailo Marković, Borisav Jović, Brana Crnčević, Milorad Vučelić planirajući osnivanje nove stranke. Kažu da je žurku nenajavljenim upadom pokvario Jovica Stanišić, prvi čovek Slobine tajne policije i Vučelićev prijatelj. NIN je informaciju objavio uz opasku da ,,Služba očigledno pokušava da opravda svoje postojanje“. Pametan kakav je, brzo je shvatio da će se Slobi najviše približiti ako se udalji i ne zapomaže, pa je na pitanja zašto je eliminisan, pomirljivo odgovorio: ,,Iz SPS se uklanja voljom njenog predsednika i ostalih organa stranke. To su pretpostavke koje mogu biti interesantne hroničarima. Smešna je ova naša vrsta novinarstva koja stalno nešto istražuje“.

KAD SE ĆUTANJE ISPLATI

Ćutanje mu se isplatilo: nastojeći da, posle protesta 1996/97. godine, uzdigne oslabljeni SPS, da ponovo uspostavi kakav-takav kontakt sa Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem - kojima je češće gledao u potiljak nego u oči - te da drži pod kontrolom otvoreni sukob Danice Drašković i Zorana Đinđića (kao odgovor na tajni susret Vuka Draškovića sa Nikolom Šainovićem, Vučelić je organizovao sastanak Đinđića sa Miloševićem), Slobodan

Milošević ponovo je potegao za šarmom Milorada Vučelića, koji je u to vreme bio na vezi sa svima njima. Plus sa Biljanom Plavšić, Dobricom Ćosićem i Momčilom Krajišnikom. Na prijemu kod Zorana Lilića, predsednika SR Jugoslavije, te 1997. Vučela je, u fraku, sa polucilindrom na glavi i belim rukavicama, celo veče obigravao oko Svetozara Marovića i Mila Đukanovića. Oku pažljivog posmatrača nije promakao trenutak kada je, sa čašom u desnoj i rukavom Mila Đukanovića u levoj ruci, stigao do Slobodana Miloševića, a onda se snishodljivo udaljio. Đukanović je posle objasnio da je to bilo kurtoazno pozdravljanje. Svedoci tvrde da je razgovor Đukanovića i Miloševića bio prilično hladan i nategnut, a analitičari da je pravi sukob Mila Đukanovića i Momira Bulatovića usledio baš posle te noći. Ako je verovati hroničarima crvenih i crnih tajni iz kobnih devedestih, izgleda da je Milo Đukanović zakucao poslednji ekser u SPS kovčeg Milorada Vučelića. Naime, nedugo posle promašaja na Lilićevom koktelu, Vučela je, bez najave i crnogorskoj kontroli leta, ali i Đukanoviću - što se učinilo važnijim - sleteo na podgorički aerodrom sa najjačom SPS postavom i agendom koja je, pored ostalog, sadržala promenu saveznog Ustava i jačanje ingerencija predsednika SRJ Slobodana Miloševića.

CRNOGORSKI PROBLEM

Na drugom tasu ponude bilo je skidanje Momira Bulatovića s vrata dvojcu Đukanović-Marović: Momir je bio spreman da na Slobin nagovor ode u diplomatiju. Na kraju, Vučela se u Beograd vratio neobavljena posla i već aprila 1997, nepunih godinu i po posle rehabilitacije, smenjen - zbog nerada. Pad Miloševićevog režima (5. oktobar 2000) Milorada Vučelića je iz Crne Gore vratio u srpsku prestonicu goto-

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 11. maj 2020.

enik

vo kao borca protiv svrgnutog režima koji ,,više ne mora da brine za svoj život“. ,,Milošević i SPS su proglasili izbore borbom na život i smrt nacije. I na takvim izborima Slobodan Milošević je poražen. On je tako postavio situaciju da gubitak na izborima predstavlja ujedno i njegov politički kraj“, rekao je Vučelić, dodajući da su izbori u septembru bili ,,izbori koji su se odvijali na platformi koja je takođe pobeđena, na platformi koja nije tuđa samo Socijalističkoj partiji, već je tuđa zdravom razumu. To je antievropska platforma autohtonog razvoja - da se možemo razvijati i bez strane pomoći i kredita u sankcijama, i to džinovskim rastom, i da ćemo sve svojim rukama moći sami obnoviti; i platforma isključivosti - da ćemo sve koji misle drukčije zvati slugama, izdajnicima, plaćenicima NATO-a...“ Osnovao je Demokratsku socijalističku stranku: brana očekivanoj navali u članstvo nove em demokratske, em socijalističke stranke, bilo je moralno čistunstvo kojem je Vučelić stremio i beskompromisno insistiranje na besprekornoj prošlosti. Pokušao je posle toga da u partiji nasledi Miloševića, ali je bio poražen na kongresu SPS od Ivice Dačića. Pokrenuo je nedeljnik Pečat, platformu za lansiranje nacionalističko-socijalističkih iliti socijalističko-nacionalističkih idejica, šta god da je to. U međuvremenu je, bez da su se mirili, ispratio Miloševića u Hag.

,,SABLJA“ I VUČELA

Tokom akcije ,,Sablja“, posle ubistva Zorana Đinđića, u pritvoru je proveo18 dana. U znak protesta, stupio je u štrajk glađu. Ispitivali su ga, pričao je, o njegovim vezama sa pripadnicima JSO i članovima Zemunskog klana, onima koji su naknadno pravosnažno osuđeni za atentat na premijera Srbije. Slobodan Milošević ga je pozvao telefonom četiri dana po izlasku iz Centralnog zatvora. ,,Bio je potresen kao i ja“, svedoči Vučela. Kao deo novog rukovodstva SPS-a, koje nije bilo po želji Miloševića, prisustvovao je suđenju nekadašnjem predsedniku Srbije i SRJ u Hagu. U julu 2003, NIN je doneo potresno svedočanstvo Vučelićeve posete Ševeningenu. ,,Milorad Vučelić, potpredsednik Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije, vratio se iz Haga ranjene duše. U desetak minuta, na tridesetak kvadrata pritvora u Ševeningenu, video je mnoge svoje drugare i poznanike - Slobodana Miloševića, Momčila Krajišnika (vraćao se sa rekreacije), Jovicu Stanišića, Frenka Simatovića, Vojislava Šešelja, Veselina Šljivančanina... Sa mnogima se zagrlio, poljubio, sa nekima pustio suzu“, piše novinar NIN-a.

,,Susreti sa Momom, Jovicom i Frenkijem bili su potresni, puni emocija. Bilo je jasno da je taj Hag hapšenje naroda, hapšenje duše naroda. Ti su ljudi nedužni“, svedočio je bivši direktor RTS-a u intervjuu novinaru NIN-a Draganu Bujoševiću, budućem direktoru RTS-a. U intervjuu za Insajder 2005, Vladimir Beba Popović, bivši šef Biroa za komunikacije u vladi Zorana Đinđića i bivši prijatelj ubijenog premijera, javnost je šokirao pričom da je nekadašnji šef DBa Jovica Stanišić u jednom neformalnom razgovoru sa Đinđićem ,,otkrio da je Milorad Vučelić ukrao novac“ ni manje ni više – od Državne bezbednosti. Navodno, to je bio novac tajne službe, namenjen za nabavku helikoptera i druge opreme; transferovan je preko računa neke od Vučelićevih firmi i završio u Vučelinom džepu. ,,Mesec ili dva pošto je Zoran postao predsednik Vlade, Jovica mu je na jednom od tih sastanaka rekao, ja sam bio isto prisutan, da bi Zoran nešto morao da uradi po pitanju oduzimanja novca od Milorada Vučelića, koji je pokrao nekih 40 miliona maraka od Državne bezbednosti“, ispričao je Popović. Iako je Tužilaštvo najavilo istragu, ceo slučaj završen je javnim optužbama, tačnije Popovićevom prepričavanju Stanišićevih reči i Vučelićevom negiranju. Vučelić, zanimljivo, nikad nije tužio Popovića.

na su na teren izašli u majicama sa likom ubijenog Stankovića; spontano, tako je rečeno. Nekoliko dana kasnije, posle dva neuspešna pokušaja, za predsednika Partizana izabran je Milorad Vučelić: Skupštini su prisustvovala 33 od 65 delegata ( jedan više za kvorum), među njima i navijači koji su podržali Vučelića. Spontano. Tih dana su evocirane neprijatne uspomene iz 1999, kada su u Budvi dva nepoznata počinioca iz automatskog oružja streljala luksuzni ,,audi“; ispostaviće se - Vučelićev. Kao što je voljom SNS-a zamenio legendarnog Duška Vujoševića na mestu predsednika Skupštine SD Partizan, tako je postao i predsednik FK Partizan. Na isti način, verovatno odlukom Glavnog odbora SNS-a (konkursa nije bilo!), postao je i prvi čovek ,,Večernjih novosti“, zamenivši Ratka Dmitrovića, svog pulena iz RTS-a. ,,Kovid 19 pokazao: samo nacionalne države mogu da zaštite građane“, skorašnji je noseći naslov Vučelinih ,,Večernjih novosti“.

ZA VUČIĆA SPREMAN

Još rečitije, Vučelić se obračunao sa građanima Srbije koji lupanjem u šerpe protestuju protiv diktature u Srbiji.

,,Srpski zaljubljenici u jugoslovenstvo voleli su samo onu Jugoslaviju koja je u suštini i osnovi počivala na zvaničnoj politici ‘Slaba Srbija - jaka Jugoslavija. Čim je to, silom prilika, počelo da se menja, oni su pritekli u pomoć onima koji su razbijali Jugoslaviju i nesebično počeli da im pomažu okrivljujući Srbe za sva zla koja su im naneta, od Tuđmanove do NATO ruke“ - ojka se Vučela, izvodeći bolesnu tezu kako ,,iz tog šinjela ‘kulture sećanja’ danas ponovo izlazi lupanje u šerpe i lonce kao neposredan odgovor na zvanično izrečenu konstataciju Aleksandra Vučića, na stratištu u Sremskoj Mitrovici, da je na teritoriji NDH izvršen genocid nad srpskim narodom“. Vučelić se tu ne zaustavlja, pripisujući izrodima da hoće sve i svašta: ,,…NATO standardima ozvaničiti pristupanje ovom paktu, dići potpuno ruke od srpskog naroda u Crnoj Gori i odbrane pravoslavnih svetinja, poraditi ponovo na secesiji Vojvodine, rasturiti i privatizovati državno zdravstvo i zaustaviti bilo kakvu ideju o socijalnoj državi i ponovo očerupati napunjeni državni budžet“. A onda zaključuje: ,,Ne mrze oni srpski narod i Srbiju zbog

,,GROBARI I KLANOVI“

Kad su ga optužili za šverc duvana sa Stankom Subotićem Canetom i Mihaljom Kertesom, Vučelić se hvalio da je Subotića upoznao preko Mila Đukanovića, dodajući da su sve optužbe protiv njega odbačene. Istraživački novinari TV B92 još su 2007. godine utvrdili da Vučelić nikad nije ni bio obuhvaćen tužilačkom istragom, pa je samim tim sudski epilog – nemoguć! U beogradskoj čaršiji nije ostalo nezapaženo Vučelićevo ,,spontano“ prisustvo sahrani Aleksandra Stankovića, jednog od vođa navijača Partizana, ubijenog kriminalca koga su povezivali sa čuvenim ,,kavačkim“ klanom. ,,On je navijač Partizana, mi nemamo personalne kartone navijača… Mi nismo zavod za sprovođenje krivičnih sankcija“, pravdao se Vučelić. Fudbaleri i košarkaši Partiza-

Komunista i ateista (,,Veoma sam poštovao crkvu“), krsnu slavu, Svetog Jovana, počeo je da slavi 1991. godine: ,,Na prvoj slavi koju sam slavio, gosti su bili Radovan Karadžić, Brana Crnčević i Dobrica Ćosić“. Jednog Jovandana, usred devedesetih, za sofrom je spojio Branu Crnčevića, Zorana Đindića, Jovicu Stanišića i Slobinog prvog policajca - Radovana Stojčića Badžu

Naslovnica Večernjih novosti za 10. maj

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… Vučića, oni mrze Vučića zbog njegove borbe za interese srpskog naroda, Republike Srpske i Srbije“. Braneći Srbiju i Vučića, tako poentira bivši Jugosloven, a Srbin, poreklom Crnogorac; novinar i pozorišni kritičar; filozof i antropolog; dežurni marksista i liberal; političar i disident; biznismen koji je ,,posedovao“ najlepše žene, ali i servisirao pevaljke; ljubitelj rukometa ili ne – fudbala; lik koji je štrajkovao glađu i uživao u kubanskim cigarama; čovek koji je bio intelektualac opšte prakse, bio i ostao najbogatiji socijalista.

POLITIČKA AMFIBIJA

njih – na druga politička uverenja i na druge cigare“. Ipak, najbolje je opisan maestralnom rečenicom Miše Vasića u Vremenu, pre više od deset godina: ,,Obdaren preciznim čulima za dve glavne stvari – odakle vetar duva i koliko ima sati – taj šarmantni, glasni i obrazovani momak bio je istomišljenik po zanimanju: sa še’setosmašima, sa disidentima, sa nacionalistima, sa komunistima, sa Francuskom 7, sa Patrijaršijom, sa NIN-om, sa umetnicima, sa novinarima, sa pesnicima i uopšte sa celokupnom političkom faunom sedamdesetih i osamdesetih u Beogradu.“ Ali, ali, ali… uvek neko ALI kraj kvari! Vučelić je onomad čuvao leđa Ivanu Stamboliću, sve dok nije video da ovaj hrli u susret porazu od Miloševića (,,On je naš najslavniji prebeg“, napisala je Mira Marković o Vučeliću). Stambolić je streljan na Fruškoj Gori. Sa Slobodanom Miloševićem bio je toliko blizak da mu je vezivao kravatu (,,Milošević je bio vrlo neposredan. Delovao mi je smireno, ozbiljno, prilično usamljeno, kao svaki državnik. Ako govorimo lično, Milošević je inteligentan, obavešten, svašta zna i ume da bude duhovit“). Milošević je umro u Ševeningenu. Uživao je u društvu sa Radovanom Stojčićem Badžom (,,Voleo sam ga kao dete“, ganuto je pričao Vučela); Stojičić je likvidaran u piceriji ,,Mama mia“. Često je sedeo sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, bio mu glavni gost na svadbi (,,Želeo da saznam šta je s druge strane. Onaj ko je živeo u nekoj drugoj zoni sivoj ili zoni sumraka svejedno, takav me je strašno zanimao“). Ražnatović je ubijen u hotelu Interkontinental. Umeo je da popije vino sa Zoranom Đinđićem (,,Jednom mi je poklonio neki lanac sa anarhističkom zvezdom. Skoro sam ga pronašao negde u kući“); Đinđić je ubijen 2003. na ulazu u Vladu Srbije. Intenzivno se družio i u dugačke šetnje odlazio sa Dobricom Ćosićem (,,Bio sam fasciniran njegovim knjigama. Ćosić je čovek koji je bio svestan srpskih nacionalnih interesa, imao svoju literarnu viziju i od njega praviti nacionalistu ili inspiratora zločina potpuno je besmisleno“), a onda mu okrenu leđa pitajući Slobu ,,Da ovaj matori ne radi po nalogu nekog spolja?“ Ćosić je ubrzo smenjen sa funkcije predsednika SRJ. Prijateljavao je sa Radovanom Karadžićem (,,On je fin čovek, demokratska struktura ličnosti, blag, kao što to znaju da budu visoki ljudi…“). Karadžić tavori u ,,haškom kazamatu“. Hoću reći – da sam na Vučićevom mestu, ozbiljno bih se zabrinuo zbog Vučelinih oda i istomišljeništva! Istorija nas uči da to samo Vučelu ne košta.

12 Svijet

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Počele predizborne akcije u Srbiji, četiri poslanika traže pravdu

I opozicija i vlast štrajkuju glađu

Četvoro poslanika štrajkuje na stepenicama parlamenta Srbije

BEOGRAD - Četiri narodna poslanika, dva iz vlasti i dva iz opozicije, počela su juče štrajk glađu na stepenicama ispred parlamenta Srbije, u vrijeme dok je parlament zasijedao i razmatrao izmjene izbornog zakona za lokalne izbore. Prvi je u štrajk krenuo nezavisni poslanik dr Milutin Ševarlić, kome se pridružio Boško Obradović, lider pokreta Dveri, zbog nepoštovanja Rezolucije 1244. Nakon toga su u štrajk glađu stupili i predstavnici vlasti Aleksandar Martinović i

Sandra Božić (SNS) zbog incidenta koji se dogodio u petak, kada je Obradović pokušao da spriječi poslanike da uđu u parlament. Dr Milutin Ševarlić, nezavisni poslanik i profesor Poljoprivrednog fakulteta je u narodnoj nošnji sjeo ispred glavnog ulaza i obavijestio javnost da je otpočeo štrajk glađu jer parlament neće da rapravlja o povredi teritorijalnog integriteta Srbije i nepoštovanju rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. - Parlament Srbije je sramota, on služi za sprovođenje jednoumlja vladajuće

stranke. SNS je nacionalno neodgovorna partija - rekao je Ševarlić, koji nije uspio da animira poslanike kako bi ova tačka bila na dnevnom redu skupštinske sjednice. On čeka odgovor predsjednika Srbije i izvinjenje ruskog ambasadora Aleksandra Bocan Harčenka koji je rekao da rezoluciju 1244 treba mijenjati. Njemu se ubzo pridružio poslanik Boško Obradović, lider pokreta Dveri, člana „Saveza za Srbiju“ koga predvodi Dragan Đilas. Obradović je prvo na Tviter nalogu obavijestio javnost

da se pridružio dr Ševarliću i izrazio uvjerenje da neće biti jedini. - Ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, ali na prvom mjestu zato. A onda i zbog kršenja Ustava, rušenja demokratije i odlaganja izbora - napisao je Obradović koji je ranije najavio da će izbore bojkotovati, a zatim je tražio odlagnje za jesen. Nakon tih objava su u štrajk stupili Aleksandar Martinović i Sandra Božić iz SNS-a. Kada je u petak Obradović pokušao da spriječi ulazak ministara u parlament poslaniku SNS-a Marijanu Rističeviću je iscijepan sako, o čemu je javnost obavijestila predsjednica parlamenta Maja Gojković pokazujući djelove na konferencije za medije. - Vrijeme je da tužilaštvo reaguje, da radi svoj posao i pokrene istragu protiv Boška Obradovića i njegovog mentora Dragana Đilasa - naveo je Martinović i podsjetio na sukob Obradovića i Rističevića. Martinović tvrdi da su tužioci i sudije pod kontrolom Dragana Đilasa jer ih je birao bivši režim. Na pitanje novinara zašto štrajk glađu nijesu počeli u petak nakon incidenta, Martinović je rekao da su čekali reakciju tužilaštva i da štrajkuju dok tužilaštvo ne bude reagovalo. V. C.

Posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije optužio hrvatsku katoličku crkvu

mesić: Vlast skuplja poene za izbore

Mesić: Blajburg je izmišljotina

ZAGREB - Povodom najave da će u Sarajevu 16. maja biti održana misa za poginule u Blajburgu, Stjepan Mesić izjavio je da je iznenađen da se te mise održavaju, jer u Blajburgu nije bilo nikakvih žrtava.

- Blajburg je jedna izmišljotina, u Blajburgu je kapitulirala kvislinška vojska, a 10-15 dana prije Blajburga kapitulirao je Treći rajh - kazao je hrvatski predsjednik u dva mandata, prvi predsjednik Vlade Hrvatske te zemlje i posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije, Stjepan Mesić u izjavi za Radio Sarajevo. - Neka objave fotografije ko je ubijen tamo - kazao je Mesić, dodajući da su svi civili pušteni da se vrate svojim kućama. On je kazao da je odlučeno da se održi misa u Sarajevu zbog toga što se katolička crkva još nije oslobodila NDH-zije. - Tih boraca za izgubljenu stvar ima još dosta, ali najviše u katoličkoj crkvi. Njima treba ko zna koliko još vremena da shvate da je NDH bila zločinačka organizacija, sa krvavim

rukama, sa velikim zločinima i da se, na njihovu žalost, ona više nikada ne može vratiti poručio je Mesić. On je kazao da je za često rekviriranje priče o Blajburgu prije svega kriva aktuelna hrvatska vlast koja na toj „nostalgiji za zločinačkim režimom skuplja poene za izbore. - Međutim, time se kompromituju u cijelom svijetu, jer je u Drugom svjetskom ratu pobijedio antifašizam. Ne samo u Evropi, već u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Oni to jednostavno ne razumiju, oni žive u izgubljenom svijetu, a u tome prednjači katolička crkva - rekao je Mesić. Prema njegovim riječima, svi koji žale za vremenom NDH ne shvataju suštinu tog sistema, čiji je cilj bio uništenje čitavih naroda. - Jevreje je trebalo uništiti da bi im se uzelo bogatstvo, Rome zato da smetaju, a Sloveni je trebalo da budu robovi koji rade za nadljude. To ovi naši nostalgičari ne razumiju. Da je pobijedio Treći rajh, oni bi bili robovi. Oni žale za svojim ropstvom - kazao je Mesić.

Kina izvještava o mogućem novom talasu korone

Provincija Jilin postala visokorizična PEKING - Kineske vlasti su saopštile da bi moglo da dođe do novog talasa obolijevanja od korona virusa na sjeveroistoku zemlje, pri čemu je jedan grad u provinciji Jilin klasifikovan kao visoko rizičan. Predstavnici Jilina podigli su stepen opasnosti za grad Šulan na visoki, dok je samo dan prije povećana od niskog na srednji, kada je utvrđen virus kod jednog pacijenta. Jedanaest novih slučajeva u Šulanu je potvrđeno u subotu, svi su članovi porodice pacijenta ili ljudi koji su stupili u kontakt s njim, prenosi Rojters.

Šulan je povećao mjere za suzbijanje virusa, uključujući zatvaranje stambenih naselja, zabranu prevoza koji nije hitan i zatvaranje škola, saopštila je uprava provincije. Novi slučajevi su se u velikom broju pojavili u subotu - ukupan broj novih potvrđenih slučajeva u kontinentalnoj Kini je 14, što je prema podacima Nacionalne zdravstvene komisije najveći broj od 28. aprila. Među njima je i prvi slučaj nakon više od mjesec dana, ponovo u Vuhanu, gdje je epidemija prvi put otkrivena krajem prošle godine.

Barak Obama oštro kritikovao nasljednika VAŠINGTON - Bivši predsjednik SAD Barak Obama kritikovao je reakciju trenutnog predsjednika Donalda Trampa na pandemiju korona virusa, nazvavši je „apsolutnom haotičnom katastrofom“, prenosi BETA. - Ova borba je teška čak i sa najboljim vladama. Stav koji je prisutan u našoj vladi - što ja imam od toga i koga briga za ostale - je apsolutna haotična katastrofa - naveo je Obama. On je postupanje Trampove administracije tokom pandemije ocijenio u privatnom razgovoru sa 3.000 članova svoje administracije, prenosi Jahu njuz. - Borimo se sa trendovima sebičnosti, plemenstva, podijeljenosti i pravljenja neprijatelja od drugih ljudi, to je postao snažan impuls u američkom životu. Vidimo to i na međunarodnom planu. To je dio razloga zašto je odgovor na ovu globalnu krizu bio toliko anemičan i neorganizovan - rekao je bivši predsjednik SAD. U SAD je od posljedica korona virusa preminulo više od 78.000 ljudi, a zaraženo je više od 1,3 miliona. Obama je takođe rekao da je

Trampov metod je haotična katastrofa

OBAmA: Trend sebičnosti vlada Trampovom administracijom

odlukom Ministarstva pravde da odustane od krivičnog gonjenja Trampovog prvog savjetnika za nacionalnu

bezbjednost Majkla Flina osnovno razumijevanje vladavine prava ugroženo. Pozvao je svoje pristalice da

u trci za predsjednika SAD 3. novembra podrže demokratskog kandidata Džoa Bajdena.

Kultura

Poneđeljak, 11. maj 2020.

CRNOGORSKI PISCI I IZOLACIJA: Da li je pandemija otvorila prostor za nove teme

Tek nas čeka korona književnost PODGORICA – Kada je u „Ostrvu dana pređašnjeg“ Umberto Eko govorio o preživljavanju kroz pripovijedanje, mogao je na umu imati bilo kakvo odstupanje od svakodnevnosti ili bilo kakvu borbu unutar čovjeka sa onim što svijet spolja može napakovati. Ovaj naš današnji neprijatelj, nevidljivi, kako ga nerijetko nazivamo posljednjih mjeseci, nije sasvim nepoznat; bilo je i ranije epidemija koje su prijetile desetkovanjem društva i pisalo se o tome. Malo su drugačiji ljudi kojima je zadao muke. Savremeniji, uslovno rečeno, ljudi koji žive u vremenu kad je medicina napredovala, ali još uvijek nije svemoguća. Baš to „ali“ je bilo dovoljno da se u sistem stabilnog razuma useli panika, da se izrodi strah, da nadvlada nervoza. Biti pisac ovih dana je, baš zbog toga, možda i privilegija. Obavezna zatvorenost je nekome ostavila višak vremena, nekome višak tema za pisanje. Nije to ni pravilo, ako je suditi po onome što nam je reklo nekoliko crnogorskih književnih autora. Da li i koliko su pisali u posljednjih nekoliko sedmica, šta ih je inspirisalo unutar širokog spektra tematskih i motivacionih „zavežljaja“, a iznad svega kakvi nas sadržaji inspirisani pandemijom očekuju u narednom periodu, za Pobjedu su govorili Jasenka Lalović, Dušanka Seratlić, Željko Milović i Đorđe Šćepović.

STRAH I BRIGA

Pjesnika i pripovjedača Đorđa Šćepovića je, kako sam kaže, izolacija zatekla sa završenom knjigom poezije koja će ovih dana izaći iz štampe, tako da u izolaciji nije pisao ništa, jer ga je ta knjiga, po njegovim riječima, umorila. - Pokušavao sam da u izolaciji pročitam neke davno započete knjige, ali iskreno, ni to mi baš nije polazilo za rukom. Nije bilo lako fokusirati se na tekst u okolnostima sveprisutnog straha i brige za najbliže - kazao je Šćepović. Jasenka Lalović, autorka koja

Đorđe Šćepović

Obavezna zatvorenost je nekome ostavila višak vremena, nekome višak tema za pisanje. Nije to ni pravilo, ako je suditi po onome što nam je reklo nekoliko crnogorskih književnih autora

Suočavanje sa sobom i drugima u četiri zida

Dušanka Seratlić

Jasenka Lalović

Ogromna je razlika između slobodnog izbora i izolacije na koju smo primorani, što zakonskim mjerama, što zdravim razumom - kazala je Seratlić za sobom ima dva bestselera, je, za razliku od Šćepovića, upravo u izolaciji bila u punom stvaralačkom zanosu. - Izolacija je često neophodna za mnoga stvaralaštva, tako da je, u neku ruku, bar što se mene tiče, bila dobrodošla da se malo više posvetim novom romanu kojeg sam zimus započela - izjavila je Lalović. Književnica i likovna umjetnica Dušanka Seratlić je već jednom iskusila izolaciju, ali dobrovoljnu. To je period iz kog je proizišla njena knjiga „How to create anything“. Ipak, smatra da se radi o potpuno drugačijem kontekstu i ovog puta je, uprkos očekivanjima koja imamo, svoju produktivnost usmjerila na druge aktivnosti. - Ogromna je razlika između slobodnog izbora i izolacije na koju smo primorani, što zakonskim mjerama, što zdravim razumom. Tokom izolacije manje sam stvarala, a više konzumirala sadržaj. To je ozbiljan način da kažem da sam uglavnom gledala se-

rije i slušala muziku. Radila sam i na nekim prevodilačkim i uređivačkim projektima. Što se tiče mog procesa stvaranja, inspiraciju uglavnom nalazim u lijepim stvarima i osjećanjima, a sa njima sam tokom izolacije bila deficitarna. Koristila sam vrijeme za sređivanje nekih starih radova, unapređivanje vještina, za taj neki organizacioni dio za koji nije potrebno previše kreativnosti – kazala je Seratlić. Kod Željka Milovića, novinara, publicistu i književnika iz Bara, iz jednih namjera izrodila se potpuno nova spisateljska zanimacija. - Prvih dana sam nastavljao rad na knjizi o genezi medija u Crnoj Gori i Baru, ali kako je količina dnevnog posla za koji dobijam platu postajala sve veća, bilo je jasno da tako nešto neće biti moguće. Nakon toga sam sređivao neke stare rukopise i na kraju se potpuno slučajno odlučio da na Fejsbuku objavim kratku priču, više crticu, o fenomenolo-

Željko Milović

Pokušavao sam da u izolaciji pročitam neke davno započete knjige, ali iskreno, ni to mi baš nije polazilo za rukom. Nije bilo lako fokusirati se na tekst u okolnostima sveprisutnog straha i brige za najbliže - kazao je Šćepović

giji pop dueta iz osamdesetih. Narednog dana sam se odlučio za nešto drugo, pa onog tamo za nešto treće, i svaki dan je bivalo sve ozbiljnije, tako da je negdje od petog nastavka „to“ preraslo u serijal „Kad smo već ostali doma...“ kaže Milović. Preko četrdeset mini eseja se bave raznolikim temama kroz ličnu prizmu, ali i kroz konkretne podatke, od poraza Zaira od Jugoslavije 0:9 do geneze stvaralaštva Moma Kapora.

BLOGOVI

Milović nije jedini koji je podlegao pisanju onlajn dnevnika. I drugi afirmisani književnici su se, i prije zatvaranja u domove, potpisivali ispod nekih popularnih blogova, a posljednjih sedmica su ovakvi tekstovi učestaliji. O tome kakav se efekat postiže ovakvim pisanjem i svakodnevnim objavljivanjem, Milović kaže da je lijepo znati što neko do čijeg pisanja držimo piše o nečemu. - Pretpostavljam da porivi mogu biti raznoliki, od dosade do pokušaja da se okušaš u novom mediju ili načinu komunikacije s konzumentima masovne kulture, što savremena književnost jeste – rekao je Milović. Lalović takođe svoje priče dijeli na društvenim mrežama i ne smatra to nikakvim izazovom. - To je model koji meni odgovara, jer sam na taj način u konstantnoj interakciji sa čitaocima. Za mene je to izuzetno iskustvo, vrlo afirmativno po moj rad. Mnogi dobronamjerni ljudi su me odvraćali, jer su vjerovali da time škodim knjigama koje treba da se objave, s obzirom da je veći dio štiva već bio objavljen na mojoj stranici. Prosto ne umijem, niti želim da na bilo koji način kalkulišem. Činim ono što mi prija i što se mene tiče ostaće tako. Nova vremena, srećom, dopuštaju neke nove prilaze i rješenja - rekla je Lalović. Šćepović registruje da je blogova mnogo i da su potrebe za pisanjem istih različite, ali on nikad nije bio od onih koji vjeruju u koncept pisanja na zadatu temu, makar to bila i ova koja je bila povod za razgovor.

Željku Miloviću je u svom ovom poremećaju rutine najinteresantnija psihoza suočavanja sa sobom i drugima u četiri zida. - Zamislite ljude koji se ne vole, poput disfunkcionalnih porodica, koji su bili prinuđeni da budu zajedno, a mrze to. Ili bujanje paranoje i/li depresije samaca koji jedini život imaju u kladionicama ili druženjima u kafićima – kazao je Milović. Lalović govori o strahu kao emociji koja se bavi procjenom i njegovoj zaštitničkoj ulozi. Posmatra ga kao rezultat bespomoćnosti i vjeruje da je strah odlično oružje kojim se može manipulisati ljudima dok se dovedu u stanje selektivnog rasuđivanja, posebno ukoliko preraste u paniku, a to je opasnost koja se mora prevladati na individualnom nivou. - Istraživanje unutrašnjih lomova čovjeka, na koji način se nosimo sa sopstvenim sumnjama, kako prevladavamo strahove, u kom trenutku emocije prevladaju razum i obratno, šta je to što nam uliva povjerenje, na koji način selektujemo prihvatljive informacije. Introspektivni pristup rezultira vrlo zanimljivim rješenjima. Sigurna sam da će za mnoge stvaraoce biti inspirativni - rekla je Lalović.

- Pisci su mahom egzibicionisti, ljudi gladni pažnje i aplauza, pa stoga mnogi od njih u ovome vide priliku za većom vidljivošću, a sve to izgleda prilično degutantno, čast rijetkim izuzecima strog je Šćepović. Dušanka Seratlić uglavnom za čitanje bira sadržaje edukativne prirode, ali sama nikad, pa ni ovih dana, nije imala ambicija da objavljuje svoje tekstove na internetu. - Prostor socijalnih mreža je potpuno banalizovan, a ja pisanje volim da držim kao nešto posebno. Uglavnom o b j av l j u j e m t a ko z va n e „rants“ koje izbrišem u roku od deset minuta, a moji dometi u blogovanju nijesu išli dalje od recepata i preporuka za filmove i serije - rekla je Seratlić. Svi sagovornici su usaglašeni u predviđanju da će jednog dana, u ne tako dalekoj budućnosti, ove današnje okolnosti, korona virus i sav nered koji je sa sobom donio, zasigurno biti tema mnogih književnih tekstova. - „Ljudi vole katastrofe, to ih zbližuje“, pjevao je antički rapsod u izbjeglištvu u Holandiji. Isto tako, vole i da se prisjećaju strahota, na manje ili više romantiziran ili objektivan način. Nema sumnje da će i ova pošast biti brzo ekranizovana u Holivudu ili ovjekovječena u knjigama. Čekajmo samo da prođe - rekao je Željko Milović. Ovo su trenuci, prema riječima Lalović, u kojima se suočavamo sa sobom, strahovima i slabostima. - Čovjek u takvim situacijama obično pokaže gdje je najporozniji. Nakon ovakvih iskustava dešavaju se mnoga pomjeranja u sociološkom, individualnom, društvenom smislu. Nerijetko lomovi. To može biti polazna tačka za mnoge autore, kao trenutak suočavanja sa sobom, mogućim lomovima u čovjeku i njegovim strahovima - izjavila je Lalović. Ipak, roman na kom trenutno radi nevezan je za korona virus, već je u fokusu porodica i njena metamorfoza kroz susrete s iskušenjima, a radnja je smještena u period od po-

četka dvadesetog vijeka, zaključno sa krajem Drugog svjetskog rata.

PRED NAMA

Šćepović tvrdi da je trošenje teme već uveliko u toku. - Pisci i oni koji se za pisce izdaju kao da su jedva dočekali jednu ovakvu pošast ne bi li lamentirali nad sudbinom čovječanstva. Poznato je kroz istoriju da su mnogi pisali o raznim apokaliptičkim trenucima i iskušenjima u kojima se nalazio njihov svijet, ali nijesam siguran da svijet danas ima takve pisce, a i ne mislim da se ove okolnosti mogu ravnati s onima u kojima su nastajale neke od najvećih knjiga u istoriji književnosti kaže Šćepović. Dušanka Seratlić smatra da su uzbudljiva vremena i velike promjene tek pred nama. - Mislim da je ovo samo početak raznih novih globalnih situacija kojima ćemo biti svjedoci. Što kaže jedna moja drugarica, ovo je onaj dio u filmovima kad prikazuju „kako je sve počelo“ - pesimistična je Seratlić. Kad su u pitanju motivi i teme koji mogu da se izrode iz ove situacije, naši sagovornici posmatraju svijet kroz izrazito maglena vjetrobranska stakla. - Strah i panika su razlozi zbog kojih inače pišemo, ne bih ih vezao za ovaj aktuelni trenutak, tako je bar u mom slučaju. Iz novonastalih okolnosti nastaće nove knjige, mnogo novih knjiga i mnogo opštih mjesta u njima i oko njih - pesimističan je Šćepović. Seratlić se čini da će ovaj period proizvesti dosta inspiracije za razne distopije i utopije, jer i u ovom trenutku čitamo dosta zanimljivih teorija zavjere. - Iako smo trenutno ograničeni u fizičkom svijetu, ovo nam može biti dobra praksa da razvijamo maštu i okrenemo se razvijanju nekih novih ideja, snova i zamisli. Umjetnost može da kritikuje društvo i služi mu kao ogledalo, a može da bude i dobar način da se „pobjegne“ iz stvarnosti – rekla je Seratlić. Dragana ERJAVŠEK

14 Primjeri

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Dnevnik jedne crnogorske porodice za vrijeme pandemije

Na selu našli spas od korone Posmatranje prirode je čudesno i pomaže da shvatimo da ništa ne može biti trajno, pa ni kriza sa kojom se planeta suočila. Narednih par mjeseci, ako naš rad urodi dobrim plodom, u trgovine ćemo ići samo za osnovne namirnice. U svakom slučaju, trudimo se da biramo domaće i u trgovinama i na pijaci kazala je Lidija Brnović PODGORICA - Tokom vanrednog stanja i pandemije korona virusa, sve je više njih koji su svakodnevnu buku u gradu zamijenili životom na selu - kako kažu, prija im da budu izolovani i okruženi prirodom. Tako je bilo i sa porodicom Brnović iz Podgorice, koja je prije više od mjesec otišla u Oblun, zaselak u selu Briđi, desetak kilometara od Podgorice. Kako je Pobjedi kazala Lidija Brnović, koja je ekspertkinja za održivi razvoj, odmah po donošenju odluke nadležnih organa o privremenom zatvaranju škola i vrtića, sa suprugom Brankom se dogovorila da se privremeno presele u rodnu kuću njegovog oca u Lješanskoj nahiji.

PRIVILEGIJA

- S obzirom na to da se bavim konsultantskim poslovima, svi sastanci i obuke su odloženi ili prenijeti na online prostor, pa sam mogla bez problema da odem iz grada. A pošto moj suprug radi u špediciji, on je taj koji putuje svakodnevno u grad radi posla, nabavki za nas i starije članove šire porodice i administrativnih porodičnih obaveza - kazala je Lidija. Starija ćerka počela je da prati nastavu na daljinu i, zajedno sa mlađom predškolskog uzrasta, raduje se „školi u prirodi“ koju svakodnevno pohađa u nji-

Đina uživa sa životinjama

hovom dvorištu i bašti s pogledom na Skadarsko jezero. - Za razliku od mnogih u Crnoj Gori i svijetu, imam privilegiju da ove dane provodim sa porodicom i u prirodi. Na selo smo, pored osnovnih potrepština, ponijeli i knjige za školu, vrtić i zabavu, laptop za posao i projektor za gledanje filmova na velikom platnu, društvene igre, gramofon i par omiljenih ploča, organska sjemena različitih sorti povrća i mnogo kafe. Odmah da napomenem, još nijednu knjigu nijesam stigla da pročitam - kazala je uz osmijeh naša sagovornica. Prve sedmice su, kaže, hipnotisano pratili vijesti i uz kafu zbunjeno zurili u jezero. - Za razliku od nas, djeca su bila izbezumljena od sreće što smo konačno na okupu, pa su nam saopštila da od sada sve moramo da radimo zajedno. Šporet na drva nije prestajao da grije, kuva, prži i peče: supe, čorbe, pogače, palačinke, vreli puding... šta god djeca požele. I svi jedu u isto vrijeme, za istim stolom! Prvih dana proljeća je umjesto visibaba stigao prvi snijeg, što je Vjeru i Đinu posebno oduševilo, a mi im nijesmo kvarili raspoloženje pričama o klimatskim promjenama - priča Brnović. Kaže da je posmatranje prirode čudesno i da pomaže da shvatimo da ništa ne može biti trajno, pa ni kriza sa kojom se planeta suočila.

Branko Brnović u svojoj bašti

- Iz dana u dan pred očima nam se mijenjao prizor: snijeg se odmah otopio, sjeverni vjetar se pretvorio u južni i donio kišu, a zatim je sunce rastjeralo oblake i zasijalo toliko jako da su se Vjeri, Đini i meni odmah pojavile pjegice na licu. Konačno smo se probudili iz zimskog sna i pošli u baštu: grabuljanje, košenje, orezivanje nara, maslina, smokve, košćele, zelenike. Kupili smo nove sadnice ukrasnog bilja: pinjola, lipe, tise i jorgovana, zatim ljekovitog bilja i začina: zasadili smo stotinu sadnica lavandi, smilja, matičnjaka, vrijesa, nane, origana. Na kraju smo izabrali desetak vrsta omiljenog povrća i posijali organska sjemena: zelene salate, šargarepe, paradajza, tikvica, blitve, rotkvica itd. Kada je nakon nekoliko dana intenzivnih radova pala kiša, radovali smo se kao pravi poljoprivrednici - priča nam Lidija. Poslije samo par dana krenuli su listovi i pupoljci, a livade su bile pune proljećnog cvijeća. Nekoliko livada su ustupili porodici iz sela koja gaji ovce za ispašu, a oni njima donose stajsko đubrivo koje koriste za baštu. - Narednih par mjeseci, ako naš rad urodi dobrim plodom, u trgovine ćemo ići samo za osnovne namirnice. U svakom slučaju, trudimo se da biramo domaće i u trgovinama i na pijaci, a ako nam nešto posebno zatreba, direktno kontaktiramo proizvođače. Raduje me što su mnogi od njih poboljšali kanale komunikacije i uveli online prodaju - ističe naša sagovornica. Iako selo uglavnom poistovjećujemo sa prirodom, ona napominje da je ono oduvijek bilo i središte kulture, tradicije i istorije. - Seosko guvno, razni stari predmeti u kući, fotografije, medalje sa sportskih takmičenja oca, strica i đeda, stare knjige, priče i zapisi... sve to nama i našoj djeci mnogo znači. Bili smo ponosni kad smo u jednoj kutiji našli dokument iz 1980. godine koji govori o porodičnim donacijama za žrtve velikog zemljotresa i spomen-kompleks Svetlane Kane Radević na Barutani. Nažalost, naši su preci povezivali selo sa teškim životom i mi smo možda prve generacije koje ovdje pronalaze odmor i mir - kaže Brnović. Napominje da nije super žena sa naslovnice koja će reći da je tajna u dobroj organizaciji. - Još uvijek nijesam shvatila o kakvom višku slobodnog vremena različiti stručnjaci govore. Imam vremena za predah uz kafu, ali za dodatne obuke, disertacije i strateške odluke, izvinite – nemam mogućnosti! Mislim da treba da se oslobodimo pritiska da treba stalno da budemo produktivni i „najbolja verzija sebe“. Jer kao što porodica i zdravlje često trpe zbog naših po-

Djeca nikad srećnija Lidiji Brnović je ovo istovremeno lijep i stresan period i nije uvijek kao sa razglednice. Ipak, primjećuje da njihova djeca nijesu nikad bila srećnija: roditelji su bez prestanka sa njima, svakih par sati se spremaju omiljena jela. - Učimo zajedno, dopisuju se i igraju šaha online sa drugarima iz razreda, sade biljke koje nakon par dana već kreću da rastu, preskaču kanap, igraju se sa životinjama i noću broje zvijezde - kazala je Brnović.

Izolacija uz pjesmu i igru

slova, tako je prirodno da u nekom periodu života posao stagnira zbog zdravlja i porodice - smatra Lidija. Njen suprug Branko Brnović radi u agenciji za carinsko zastupanje (špedicija) koja funkcioniše smanjenim intenzitetom, pa se trenutno obavlja promet roba neophodan kako bi se očuvalo zdravlje i funkcionisanje stanovništva. - Zbog trenutne situacije najviše se uvozi hrana i medicinska oprema, pa se trudimo da sve predmete obradimo po hitnom postupku, kako bi roba stigla što prije u magacine naših klijenata, odnosno do građana kao krajnjih korisnika. Posao je rizičan zbog kontakta sa ljudima koji prelaze granicu da bi prevezli ili kontrolisali robu, pa se trudim da se ne zadržavam u gradu i više vremena provodim sa porodicom i u bašti. Mnogo mi znači što moja djeca mogu slobodno da se igraju, voze bicikl i kreću se po imanju, a usput ponešto i nauče o prirodi i zdravoj hrani - kaže Branko.

UČENJE

Njihova kćerka Vjera, koja ima devet godina, kaže da im dan na selu prođe brzo. - Kada ne učim, uživam u prirodi i pogledu na jezero, igranju sa sestrom, vikendima koji su pravi praznici i volim da spremam različitu hranu sa porodicom. Sad već stavljamo začine iz naše bašte. Učenica sam četvrtog razreda OŠ „Radojica Perović“ i sa svojim vršnjacima pratim program „Uči doma“, a posebno mi se sviđaju časovi maternjeg jezi-

ka jer je učiteljica maštovita i zabavna, pa svaku novu lekciju završavamo plesom. Matematiku dodatno vježbam sa đedom koji je instalirao Viber posebno zbog mene, kako bismo mogli da razmjenjujemo zadatke. Sa mamom vježbam engleski i druge predmete. Na kraju dana, kaže da sve predmete vježba sa njenom učiteljicom Ivanom Ulićević, koja brine da svaku lekciju dobro shvate. - Sviđa mi se kada odgovaramo preko glasovnih poruka, pa mogu da čujem svoje drugare iz odjeljenja. Inače, prije zatvaranja škole moji drugari i ja smo osmislili školicu znanja koju smo nazvali „Fantastic brain“, pa smo je sada pretvorili u online školu za pomoć djeci kojoj treba pomoć u učenju - kazala je Vjera. I druga kćerka Đina, koja ima pet godina, uživa na selu. - Družim se sa sestrom i mnogo se mazim sa mamom. Volim svoju baštu i volim da pomažem tati da zaliva biljke. Ovdje imam puno mačaka, sve ih hranim i mazim, a dala sam im i imena: Kandžica, Maza, Krofnica, Mačor, Slatkica, Peri i Penji. Ponekad nam dođe i pas Buba, ali ga mačke otjeraju. Naša Maza će brzo da se omaci, jedva čekam da vidim njeno mladunče! U selu imamo i magarce, ovce, krave, kokoške, a vidjela sam prije neki dan i kornjaču. Volim kad pustimo muziku ili kad Vjera svira gitaru a mi pjevamo i plešemo. Nedostaju mi drugarice Nada, Anika i Ksenija, a mom drugu Ivu nijesam još čestitala rođendan - kaže Đina. N. KOVAČEVIĆ

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Ribolovci bilježe učestale ulove plavog morskog psa, stručnjaci apeluju da ih treba vratiti iako nijesu zaštićeni

Modruljima treba dati šansu PODGORICA – Tokom proteklih dvadesetak dana zabilježeno je najmanje deset odvojenih izvještaja o ulovu plavog morskog psa, modrulja, (Prionace glauca) u našem dijelu Jadrana. Nije, kažu stručnjaci, riječ ni o kakvoj najezdi ajkula, već o prirodnom ciklusu i periodu reprodukcije ove vrste koja se s proljeća češće može vidjeti u plićim djelovima mora.

Na listi zabranjenih mako ajkula, atlantska psina… Sagovornik ističe da su minimalne veličine ulova morskih organizama koji se učestalo love. Minimalne veličine za izlov nekih od vrsta riba koje se ovdje učestalo love regulisane su Naredbom o zabrani lova i stavljanja u promet riblje mlađi, nedoraslih riba i drugih morskih organizama (Sl. list 65/2015). - Sa druge strane, vrste čiji je izlov zabranjen definisane su Naredbom o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama u okviru Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi (Sl. list 56/09). Zakon se može naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ili na sajtu Službenog lista Crne Gore. Ovim naredbama zabranjen je izlov nekih vrsta morskih pasa kao što su mako ajkula, atlantska ajkula i druge vrste – navodi Ćetković.

Ulovljeni primjerci, prema procjenama, težili su od nekoliko pa do 100 kilograma. Većina ih je puštena nazad u vodu jer modrulj nikada nije ciljani ulov, a uz to globalno se smatra ranjivom vrstom. Pojedini, ulovljeni na parangal, završili su istranžirani. Srećom po modrulje, meso im nije na cijeni…

DOMAĆI Prema riječima Ilije Ćetkovića iz Instituta za biologiju mora, mladog naučnika koji proučava ove fascinantne vrste riba, modrulj je prirodni stanovnik Jadranskog mora i najčešća vrsta pelagičnog morskog psa u našim vodama. U ovo doba godine se razmnožava, zato se češće može uočiti i uloviti.

Plava ajkula prirodni je stanovnik Jadranskog mora i najčešća vrsta pelagičnog morskog psa u našim vodama. U ovo doba godine se razmnožava, zato se češće može uočiti i uloviti

“KAPITALAC” TROMETRAŠ I DALJE PLIVA: Ulov Belog Alivodića od prije nekoliko godina

zbog njihovih predatorskih karakteristika – napominje Ćetković.

druge velike morske pse“. - Gledajući uopšteno, većina morskih pasa, pogotovo velikih pelagičnih vrsta trpi pad brojnosti usljed ribolovnog pritiska i nedostatka vremena potrebnog za obnovu populacije. Kod morskih pasa taj proces traje mnogo duže zbog dugotrajnog perioda trudnoće ženki, malog broja potomaka, izostanka parenja svake godine i drugih razloga. Oni se mogu porediti sa medvjedima ili vukovima na kopnu, čija je brojnost prirodno manja od drugih životinjskih vrsta

On kaže da modrulji tokom proljeća rađaju mlade i to često oko plaža i zaliva koji su u blizini otvorenog mora. - Istvoremeno tada se odvija parenje reproduktivno zrelih jedinki. Pas modrulj je vrsta koja rađa žive mlade, sposobne za samostalni život, a koji su identična kopija odraslih jedinki. Tako se u ovom periodu godine mogu sresti tek rođene jedinke na malim dubinama, što je i relativno čest slučaj. Period trudnoće kod ženki traje od devet do 12 mjeseci, a rađa u prosjeku tridesetak mladih. Modrulji dostižu polnu zrelost sa oko dva metra dužine. Svakako se preporučuje puštanje nedoraslih jedinki, ali i onih većih ukoliko je to moguće, jer je ponekad i nekoliko lijepih fotografija dovoljan trofej i potvrda ulova – zaključuje Ćetković. I. PERIĆ

REPRODUKCIJA - Jako je čest u ulovima pelagičnog ribarstva širom svijeta zbog svog globalnog rasprostranjenja. Po zakonodavstvu Crne Gore nije zaštićena vrsta, niti postoji propisana minimalna dužina za ulov jedinki. Razlog je to što nije prepoznat kao komercijalno interesantna vrsta i samim tim se njegovo meso ne plasira na trzištu, pa ga ribari ne love ciljano. Uglavnom se srijeće kao prilov u ribolovu krupne plave ribe parangalima ili drugim udičarskim alatima, a ribari ga uglavnom puštaju – kaže Ćetković. Modrulj se nalazi na aneksima nekih od važnijih evropskih konvencija kao što su Barselonska i Bernska konvencija, čiji je potpisnik i Crna Gora. Ove regulative ga prepoznaju kao vrstu o ,,čijoj eksploataciji treba povesti računa, s obzirom na njegovu ranjivost koja karakteriše i

Zoran Racanović iz Budve oslobađa modrulja ulovljenog prije nekoliko dana

Hrskavičave ribe najviše ugrožene Prema Ćetkovićevim riječima, Mediteran i druga zatvorena mora čija je obala bila gusto naseljena i kroz istoriju, izložena su dugotrajnom ribolovnom pritisku, što čini njihov riblji fond mnogo osjetljivijim. - Iz ovih razloga preporučuje se puštanje svih vrsta morskih pasa i drugih hrskavičavih riba (raže, golubi...). Neke od vrsta koje su u Crnoj Gori još relativno česte, na primjer psi pešikani čije je meso cijenjeno i ciljano se izlovljavaju, u nekim djelovima Mediterana su gotovo potpuno iščezli upravo iz tih razloga – navodi Ćetković.

UHVATI I PUSTI: Dušan Vukčević iz Podgorice sa primjerkom plavog morskog psa

Arena

16 Fudbal

Krilni napadač Petar Grbić dobio mjesto u idealnom timu posljednje dekade Budućnosti i ulogu direktora omladinske škole

Priznanje od navijača i uprave PODGORICA - Nije Petar Grbić obilježio posljednju dekadu Budućnosti, nije čak ni igrač koji ima ozbiljan staž u prvom timu ,,plavih“ u poređenju sa nekima. Ali kada neko kao on dobije mjesto u idealnom timu podgoričkog kluba, jasno je kakav status ima među navijačima koji su birali najbolju postavu u posljednjih deset godina. Taj izbor, realizovan nedavno kroz anketu Budućnosti, govori više od riječi. Grbić ima poseban status među fanovima ,,plavih“, ima ga i u upravi, a zaslužio ga je čistom emocijom i odnosom prema kolektivu u kojem je ponikao. Nije to skrivao ni kada je igrao za druge ekipe, na domaćoj sceni i inostranstvu. Iskusni krilni napadač danas je na putu da u pravom smislu riječi ugradi sebe u istoriju kluba, budući da je jedan od lidera generacije koja može da osvoji duplu krunu. Zato se i vratio u rodni grad, da prije završetka karijere uradi nešto veliko sa ekipom Budućnosti koja mu je najviše pri srcu. - Prvenstveno mi predstavlja veliku čast, a zatim i obavezu, da u narednom periodu dok budem nosio dres Budućnosti dam maksimum, kao i do sada. Što se tiče izbora, naravno da sam počastvovan i ovo mi je možda i najveća lična nagrada u dosadašnjoj karijeri, pogotovo što sam je dobio od strane navijača iz svog grada i iz svoje države, u klubu u kojem sam ponikao. Ne vidim sebe u nekim narednim anketama ovog tipa, jer se nadam da će doći mlađi momci i zauzeti moje mjesto, kao i mjesto mojih kolega - rekao je Grbić za klupski sajt (fk-buducnost. me). Ko su bili tvoji fudbalski uzori? - To su Dejan Savićević, kao

i Andrej Ševčenko, jer sam uz Budućnost i veliki navijač Milana. Što se tiče uzora iz našeg grada i kluba, to je oduvijek bio i ostao Igor Burzanović. Sjećaš li se prvog odlaska na stadion pod Goricom? - Više se ne mogu sjetiti prvog dolaska na stadion, ali sigurno je da sam većinu svog djetinjstva proveo na njemu, gledajući utakmice i treninge prvog tima. Sjećaš li se tvog debija u plavo-bijelom dresu? - Sjećam se mog debija koji nije bio tako davno. Nakon niza godina provedenih u inostranstvu vratio sam se u svoj klub i ispunio želju da zaigram za prvi tim Budućnosti. To je bila utakmica protiv Zete koju ću pamtiti dok sam živ. Tvoj najdraži trenutak u plavo-bijelom dresu?

Brazilac bi mogao da produži ugovor sa francuskim klubom

IZBOR SKAJ SPORTSA: Deset najboljih igrača koji nijes

Nekrunisane Liverpul je prošle subote na ,,Enfildu“ mogao da proslavi osvajanje Premijer lige. ,,Redsi“ će gotovo sigurno dobiti drugu priliku, ali ovi igrači neće, piše Skaj sports u svom izboru od 50 najboljih fudbalera koji nikada nijesu bili prvaci Engleske. Prenosimo ko je među prvih 10.

1. BOBI MUR

Bio je suptilniji od većine centralnih bekova u Engleskoj toga vremena. Lako je čitao igru, izdvajao se kao beskompromisni borac i lider. Bio je kapiten reprezentacije Engleske koja je osvojila Svjetsko prvenstvo 1966. godine, a njegova statua stoji ispred stadiona ,,Vembli“. Za selekciju ,,tri lava“ upisao je 108 nastupa u eri kada je bilo teško doći do nacionalnog tima, podsjeća Skaj. Najveća je legenda u istoriji Vest Hema, sa kojim je osvojio FA kup i evropski Kup pobjednika kupova. Pele ga je opisao kao najboljeg defanzivca kojeg je svijet ikada vidio.

2. STIVEN DŽERARD

Kada je Džerard debitovao za Liverpul 1998, ,,redsi“ su već skoro deceniju bili bez titule prvaka Engleske. U lidera je izrastao pod vođstvom Rafaela Benitesa i vodio tim do titule u Ligi šampiona 2005. iako je Milan na poluvremenu vodio 3:0. Možda bi osvojio titulu šampiona Engleske da nije dva puta odbio poziv Čelzija. Najbliži peharu u domovini bio je 2009. i 2014, a ovu drugu propuštenu šansu vjerovatno nikad neće zaboraviti jer se okliznuo i dopustio Demba Bi da postigne pogodak za Čelzi u pobjedi 2:0 na ,,Enfildu“. Godinu kasnije, nakon 17 sezona u Liverpulu prešao je u LA Galaksi. Na ,,Enfildu“ je osvojio sedam trofeja, ali nijedan u Premijer ligi. Ikona je i jedan od najvećih igrača koje je Liverpul imao.

3. POL GASKOJN

Da je prešao u pravi klub, Pol Gaskojn bi bio višestruki osvajač pehara šampiona Engleske, tvrdi Skaj sports. I ne griješi. Popularni Gaza dva puta je bio prvak Škotske sa Rendžersom, ali sve što je osvojio u Engleskoj bio je FA kup 1991. i to u finalu sa Notingem forestom kada se teško povrijedio na početku meča. Gaskojn je 1988. odbio prelazak u Mančester junajted i potpisao za Totenhem. Priznao je da je to jedna od stvari za kojom najviše žali u karijeri. Ipak, njegova odluka se može lakše razumjeti ako se zna da je Junajted bio 21 godinu bez titule u engleskoj ligi u trenutku kada je Gaskojn otišao na ,,Vajt hart lejn“ umjesto na ,,Old Traford“.

4. DŽEFRI HARST

Džefri Harst je mjesto među legendama engleskog fudbala zaslužio het-trikom na ,,Vembliju“ u finalu Mundijala, ali na klupskom nivou nije imao

Veliki finansijski problemi pritiskaju portugalski klub

Porto mora da obezbijedi 100 miliona eura

TIJAGO SILVA OSTAJE U PARIZU Brazilski defanzivac Tijago Silva jedan je od igrača kojima ovog ljeta ističe ugovor sa PSŽ-om. Mediji su pisali kako će iskusni štoper napustiti Pariz, ali stvari su počele da se mijenjaju. To je nagovijestila fudbalerova supruga Izabel Silva koja se obratila javnosti putem svog Instagram profila, što su u Francuskoj shvatili kao poruku čelnica ,,svetaca“ da zadrže dugogodišnjeg prvotimca. - Tijago je od prvog dana zadovoljan u Parizu, klubom, navijačima, gradom. Bez obzira na to da li će ostati u PSŽ-u, mi

- Puno lijepih pobjeda, a prave stvari tek dolaze, tako da mi ovo pitanje postavite na kraju sezone - odgovorio je Grbić uz osmijeh. Koliko te raduje povratak klupskim obavezama nakon prekida prvenstva zbog korona virusa? - Raduje nas povratak treninzima, već smo se i uželjeli jedni drugih. Nakon ove pauze i dok god nosimo plavo-bijeli dres motivacije za osvajanjem trofeja ne smije da fali. Prvenstvo se gotovo sigurno nastavlja 1. juna, ali bez prisustva publike. Koliko će vam nedostajati podrška sa tribina? - Fudbal nije isti sa navijačima i bez njih. Nadam se da će se što prije navijači vratiti na stadion jer su nam uvijek bili dvanaesti igrač na terenu. Iako još uvijek aktivno igra fudbal, Grbić je dobio ulogu rukovođenja omladinskim timom Budućnosti. Što to znači za tebe? - Zahvaljujem se predsjedniku Mijaču, gradonačelniku Ivanu Vukoviću, kao i svim članovima Upravnog odbora na ukazanoj prilici da budem na čelu omladinske škole Budućnosti. Izbor na ovu poziciju za mene predstavlja i čast i obavezu da opravdam ukazano povjerenje. Drago mi je što ću svoje znanje i iskustvo, koje sam godinama sticao igrajući u inostranstvu, moći da prenesem mlađim naraštajima. Oduvijek me privlačila ideja o radu sa mladima, a svijest o ogromnom potencijalu kojim raspolaže omladina našeg grada me dodatno motiviše. Cilj mi je da djeca vole i poštuju grb i klub za koji igraju, a na njihovim trenerima je da im prenesu cjelokupno potrebno fudbalsko znanje - zaključio je Grbić, nekadašnji reprezentativac Crne Gore, te bivši član Mladosti (današnji Titograd), Mogrena, Olimpijakosa, Levadijakosa, Hapoel Ber Ševe, OFK Beograda, Partizana, Akhisara, Adane i Radničkog iz Niša. D. K.

Poneđeljak, 11. maj 2020.

ćemo doći u Pariz kod svojih prijatelja. Što se nas tiče, bilo bi odlično da se saradnja nastavi, jer volimo klub, volimo grad i zavoljeli smo Francusku. Ovdje su naša djeca odrasla, ne bismo imali ništa protiv da ostanemo u Parizu. Ovo je naš dom, postali smo francuski državljani, volimo ljude i ovu zemlju. Ali, ako me pitate da li ćemo ostati, zaista ne znamo. Još uvijek ne znamo ni kada ćemo moći da se vratimo u Pariz poslije pandemije - rekla je Izabel Silva. D. K.

Dvostruki osvajač Lige šampiona našao se u ozbiljnim problemima - kriza je pogodila Porto koji do kraja juna mora da obezbijedi 100 miliona eura kako bi ispunio obaveze iz Uefinih pravila o finansijskom ,,fer-pleju“. To je uslov za dobijanje licence koja se odnosi na učešće u evropskim klupskim takmičenjima. Iako je portugalski klub poznat po skautingu mladih igrača koje kupuje relativno jeftino, a potom prodaje za veliki novac, Porto je nagomilao veliki dug. Prije deset godina ,,zmajevi“ su bili u minusu 250 miliona eura, ali su uspješno servisirali i smanjivali dug. Sada je sve to pokvarila pandemija korona virusa. Uprava trenutno pregovara sa igračima oko smanjenja plate za 40 odsto, a sa bankama o refinansiranju kredita od 35 miliona eura iz 2017. godine.

Zbog teške finansijske situacije prodaja najboljih igrača čini se neizbježnom. Portugalski mediji objavili su da je već dogovoren transfer brazilskog defanzivca Aleksa Telješa u PSŽ za 35 miliona eura. Takođe, klub bi mogli da napuste vezista Danilo Pereira, kao i napadači Žezus Korona, Musa Marega i Fabio Silva. Porto je dva puta bio evropski klupski prvak (1987. i 2004), dva puta je osvojio Kup Uefa (2003. i 2011.), a 28 puta je bio prvak Portugala. Portugalsko prvenstvo trebalo bi da se nastavi 30. maja, a do kraja je preostalo deset kola. Vodeći Porto ima 60 bodova, a bod manje ima drugoplasirana Benfika. D. K.

previše razloga za slavlje. Trinaest godina proveo je u Vest Hemu, osvojio FA kup 1964. i Kup pobjednika kupova godinu kasnije, da bi potom potpisao za Stouk 1972. i pomogao mu da izbori opstanak u tadašnjoj Prvoj diviziji, prije nego je postao ključni igrač u borbi za titulu tokom svoje posljednje dvije godina na ,,Viktorija graundu“. Za Englesku je postigao 24 pogotka u 49 nastupa, a titulu sera dobio 1998. godine.

5. GARI LINEKER

Samo su ser Bobi Čarlton i Vejn Runi postigli više golova za Englesku nego Gari Lineker, podsjeća Skaj sports. Čarlton i Runi osvojili su ukupno osam titula, Lineker nijednu - čak ni u Barseloni. Najbliže je bio sa Evertonom u sezoni 1985/86, kada je postigao 30 prvenstvenih pogodaka, ali su ,,karamele“ završile na drugom mjestu, dva boda iza Liverpula. Everton je bio šampion sezonu prije dolaska Linekera,

Katalonci prodaju Žuniora Firpa

Barselona d koji je od 20 U Barseloni nijesu zadovoljni učinkom Žuniora Firpa koji je prošlog ljeta stigao iz Betisa i uskoro će ga staviti na transfer listu. Na ,,Kamp Nouu“ imaju plan i za njegovu zamjenu, a riječ je o lijevom beku Osasune Pervisu Estupinjanu. Španski mediji pišu da bi Ekvadorac koji ove sezone igra za Osasunu kao pozajmljen fudbaler Votforda u katalonski klub mogao stići za svega 10 miliona eura. Međutim, budući da nema pasoš neke od zemalja Evropske unije, a Barsa već ima dovoljno takvih igrača, Katalonci bi ga proslijedili Valjadolidu, klubu čiji je predsjednik legendarni Brazilac Ronaldo i sa kojim imaju dobre odnose nakon što su u januaru već ustupili Mateusa Fernandeša prije nego u julu stigne na ,,Kamp Nou“. Pervis Estupinjan Tenorio, rođen 21. januara 1998, je lijevi bek koji je

Poneđeljak, 11. maj 2020.

su bili prvaci Engleske

e legende

Arena U septembru 1983. postigao je jedan od najboljih golova ikad, u pobjedi Totenhema nad Votfordom (3:2). Primio je loptu, okrenuo se i šutirao, sve za manje od tri sekunde. Nije bio gol sezone, ali jeste nezaboravan.

8. Džejmi KaraGer

Džejmi Karager je možda najbolji štoper u istoriji Liverpula (ako je još rano suditi o Virdžilu van Dajku), ali je imao nesreću da igra za ,,redse“ u godinama kada su dominirali Mančester junajted, Arsenal i Čelzi. Najbliži tituli bio je 2009. kada je Liverpul završio četiri boda iza prvoplasiranog Junajteda, te 2002. kada je ispred njega bio samo Arsenal. Osvojio je sedam trofeja, među njima Ligu šampiona 2005. godine.

9. ĐanfranKo Zola

kao i sezonu poslije njegovog odlaska. I pored toga, Lineker je imao sjajnu karijeru, igrao na svjetskim prvenstvima, a sada je poznato TV lice BBC-ja.

6. Džimi Grivs

Džimi Grivs je fudbalskoj javnosti postao poznat i prije nego je debitovao za Čelzi jer je u omladinskoj konkurenciji postavio rekorde koji i danas važe. Sjajan učinak nastavio je i u seniorskom fudbalu, postigavši 100 pogodaka prije nego je napunio 20 godina. U Milan je prešao 1961, ali se poslije samo šest mjeseci vratio u Englesku i potpisao za Totenhem za 99.999 funti. U prvoj sezoni na ,,Vajt hart lejnu“ podigao je trofej FA kupa, naredne sezone i Kupa pobjednika kupova, a u oba finala bio je strijelac. Došao je među ,,pijevce“ samo nekoliko mjeseci poslije istorijske duple krune 1961. godine i u narednih devet nije uspio da se popne na krov En-

gleske. Njegovi golgeterski rekordi su i dalje na snazi - 266 pogodaka za Totenhem i 357 u elitnom rangu engleskog fudbala. Debitovao je za Englesku 1959, a dugo ga je boljelo što nije bio u startnoj postavi u finalu Svjetskog prvenstva 1966. Ostavio je, međutim, dubok trag i u reprezentaciji, postigavši 44 pogotka u 57 mečeva.

7. Glen HoDl

Ako biste pravili spisak najtalentovanijih fudbalera koje je Engleska iznjedrila, imali biste prilično dobar razlog da Glena Hodla stavite na prvo mjesto, piše Skaj. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka plijenio je elegancijom u igri, osvojio dva FA kupa sa Totenhemom, ali prvak države postao tek 1988. sa Monakom u Francuskoj. Za Englesku je igrao samo 53 puta. Da je bilo koje druge nacionalnosti, vjerovatno bi za svoju zemlju odigrao dvostruko više utakmica - navodi Skaj.

a i mjerkaju Pervisa Estupinjana

dovodi Ekvadorca 016. na pozajmicama

prošlog ljeta na pozajmicu sletio u Osasunu nakon što je bio jedan od ključnih igrača Majorke u povratku u elitni rang. Mundo Deportivo piše da se radi

o fudbaleru ofanzivnog profila, izuzetne brzine i fizičke snage. Prelazak iz LDU Kita u evropski fudbal zaslužio je igrama u Kupu Sudamerikana i Svjetskom prven-

Đanfranko Zola je, podsjeća Skaj, bio jedan od prvih stranaca koji je u Premijer ligu došao na vrhuncu karijere. Stigao je iz Parme, a prije toga bio u Napoliju, gdje mu je saigrač bio Dijego Maradona. Od 1996. do 2003. osvojio je četiri velika trofeja, ali nijednu titulu Premijer lige. U sezoni 1998/99. ,,plavci“ su izgubili samo tri meča u prvenstvu, ali je Junajted stigao do tripl krune. U preostale četiri Zoline sezone na ,,Stemford bridžu“ Čelzi nije bio konkurent za titulu, mada je omaleni Italijan odigrao ključnu ulogu u ulasku u Ligu šampiona 2003. Iste godine Zola je proglašen za najboljeg igrača Čelzija svih vremena.

10. metju le tiZije

Metju le Tizije je deceniju i po bio prvo ime Sautemptona i ekipa je toliko zavisila od njega da je tokom sezone 1993/94. tadašnji trener Alan Bol u svlačionici stavio ruku na Le Tizijeova ramena, te podsjetio ekipu da njihove nade u opstanak počivaju na njegovim ramenima i da mu dodaju loptu kad god su u prilici. Imao je ubitačan udarac, a bio specijalista i za slobodne udarce i jedanaesterce. Postigao je 209 pogodaka u 540 mečeva za ekipu koja se većinu sezona borila za opstanak. Imao je ponude Totenhema i Čelzija, ali ostao je vjeran Sautemptonu. n. KostiĆ stvu do 17 godina. Kupio ga je Votford, ali za taj klub još nije odigrao ni minut. Prvo je pozajmljen Granadi, igrajući uglavnom za njen B tim, dok je za prvu ekipu kao sedamnaesto godišnjak upisao dva nastupa u Primeri. Naredne dvije sezone proveo je u španskoj Segundi, prvo kao član Almerije, potom Majorke, u čijem je dresu postao jedan od najboljih lijevih spoljnih u drugoj ligi. U Engleskoj se špekulisalo da je za njega zainteresovan Mančester junajted. - Ponosan sam zbog toga. Svaki fudbaler volio bi da igra u velikom klubu - rekao je svojevremeno Estupinjan, deklasiran kao navijač Real Madrida. Njegova tržišna vrijednost naglo je skočila sa dva na sedam miliona eura, a ove sezone pratio ga je i Atletiko Madrid. Ukoliko odluči da ga vrati, Votford će morati ili da ga zadrži ili da ga proda. Ukoliko se odluči za ovo drugo, procenat bi uzela Osasuna, kao i LDU Kito na osnovu Fifinog mehanizma solidarnosti. ne. K.

Međunarodni fudbal

Restart sezone u Njemačkoj, planiran za 16. maj, se potencijalno odlaže

Tim Drezdena u karantinu, Bundesliga pod znakom pitanja Kompletan tim Dinamo Drezdena, njemačkog drugoligaša, moraće u dvosedmični karantin, nakon što su dva člana ekipe bila pozitivna na korona virus. To je veliki udarac za planove da Bundesliga i Bundesliga 2 nastave sa takmičenjem 16. maja. Dinamo Drezden je trebao da u nedjelju 17. maja odigra duel sa Hanoverom. Sada je već izvjesno da tog dana taj meč neće biti odigran. - Na korona virus pozitivna su dvojica naših igrača, koji do sada nijesu imali bilo kakve simptome. Garantovali smo im anonimnost. Meč protiv Hanovera sigurno neće biti odigran 17. maja, slijedi karan-

tin za sve naše igrače i trenere - stoji u saopštenju kluba koje je potpisao sportski direktor Ralf Minge. Pomenuti igrači bili su pozitivni na korona virus na testiranju

8. maja. U periodu za nama klub je imao dva timska treninga. Očekuje se da se čelnici Bundeslige oglase po ovom pitanju u ponedjeljak i donesu konkretne odluke. r. a.

Talentu Atalante se bore za život

Igrač Brajtona pozitivan na korona virus fudbaler Brajtona pozitivan je na korona virus - objavio je skaj sport. Engleski medij nije saopštio o kome je riječ, ali je podsjetio da je to treći igrač ovog kluba čiji su rezultati bili pozitivni na virus kovid-19. Vijest je stigla samo dan uoči pregovora o nastavku Premijer lige koji se očekuje početkom juna. ,,Dejli mejl“ piše da to neće uticati na pregovore. Prema ranijem prijedlogu, preostalih devet kola engleskog prvenstva moglo bi da se odigra na osam neutralnih stadiona protiv čega se najglasnije pobunio upravo Brajton, a za njim i Votford i Aston Vila. D. K.

andrea rinaldi (19), talentovani fudbaler atalante, u veoma je ozbiljnom stanju, nakon što je u petak doživio moždanu aneurizmu. Nakon individualnog treninga u svom domu, Rinaldi je hitno primljen na intenzivnu njegu bolnice u Varezeu. Život mu je ugrožen, po informaciji portala milanotoday.it. Prethodnu sezonu mladi vezista proveo je u Lenjanu, timu koji je na drugoj poziciji u grupi B italijanske Serije D. Prije pandemije korona virusa postigao je izuzetno važan gol za taj klub na meču protiv Karatezea. Narednog mjeseca mu ističe pozajmica u tom klubu. Atalanta, klub iz Bergama na sjeveru Italije, kao i Lenjano, blagovremeno će obavještavati javnost o zdravstvenom stanju Rinaldija. r. a.

Klub iz Mančestera nije spreman da prihvati dvogodišnju suspenziju

Siti spremio žalbu Uefi Mančester siti će pred Sudom za arbitražu u sportu u Lozani narednih dana podnijeti žalbu na odluku Evropske fudbalske asocijacije (UEFA), o dvogodišnjoj zabrani nastupa u evropskim takmičenjima. Siti takođe po prvobitnoj kazni treba da plati oko 30 miliona

eura. Sankcija je izrečena sredinom februara, zbog brojnih i ozbiljnih kršenja pravila finansijskog fer-pleja u klupskim poslovanjima, u periodu između 2012. i 2016. godine. - Očekujemo ročište u Lozani sredinom ili krajem juna. Naš slučaj je spreman u potpunosti i sada samo čekamo termin da

ga predočimo na ključnoj adresi za arbitražu u sportu - rekao je za Dejli Miror izvor iz uprave Sitija. Kevin de Brujn, ofanzivac i jedan od najboljih igrača Sitija, najavio je odlazak iz kluba ukoliko ova suspenzija bude važeća. Sud u Lozani u prošlosti je praktikovao da, nakon sveobuhvatnih i dobro pripremljenih žalbi, ublaži ovakve kazne. r. a.

tivni na novi virus, a to je dalo mogućnost čelnicima pod Vezuvom da otvore trening centar. U cilju sprečavanja širenja virusa, klubovima još nijesu dozvoljeni ekipni treninzi, nego su igrači podijeljeni u male grupe i individualno

vježbaju. Ulaz u trening centar dozvoljen im je samo u dogovoreno vrijeme kako bi se osiguralo da svi poštuju pravilo o socijalnoj distanci. Gatuzo i njegovi saradnici su za svakog igrača pripremili program za jednočasovni trening. D. K.

Ekipe u Italiji vraćaju se na teren

Napoli počeo treninge italijanski klubovi vraćaju se u trenažni proces nakon prekida sezone zbog pandemije korona virusa. Uradili su to i fudbaleri Napolija koji su juče nastavili sa individualnim radom, a trener Đenaro Gatuzo došao je prvi, u zoru. Kako su prenijeli italijanski mediji, svi igrači i stručni štab bili su prethodnih dana nega-

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Crnogorska rukometašica Marija Božović broji posljednje dane karantina u Ulcinju

U stanu u Francuskoj izdržala 54 dana izolacije PODGORICA - Mlada rukometašica Marija Božović bila je 54 dana u izolaciji u Francuskoj. Sada je u karantinu u Ulcinju, u petak stiže kući, u Podgoricu. Nekadašnja članica Budućnosti, a od prošle sezone ekipe Sent-Aman-lez-O jedva je čekala da se vrati u Crnu Goru. - Povratak je bio naporan i neizvjestan. Prvo sam bila odbijena za jedan od mnogobrojnih letova. Nekoliko dana kasnije, a dan pred let Pariz - Frankfurt, Tamara Jovićević, Enisa Đoković i ja smo obaviještene da se vraćamo kući. Nažalost, Enisi i meni koferi iz Frankfurta još uvijek nijesu stigli, ali to je najmanji problem. Najvažnije da smo doputovale. Vjerujte da sam u oblacima, ovakav mir odavno nijesam osjećala. Tu sam, na svome i zato je sve mnogo bolje. Marija kaže da joj boravak u sobi, gdje svakodnevno trenira, teško ne pada. - Neuporedivo teže je bilo u Francuskoj. Sama sam bila u stanu 54 dana, više nisam znala šta da radim. Prošla sam kroz psihički težak period, ali sam izdržala. Možda sam mogla i ranije da se vratim, ali klub je čekao odluku Saveza oko šampionata. Na kraju je odlučeno da nema ništa od nastavka, ali moj klub će od naredne sezone igrati Prvu ligu. Prvo ino iskustvo bilo je očekivano teško, jezička barijera je Mariju sačekala, ali je rukometna, univerzalna terminologija pobijedila. - Željela sam da krenem u nove vidike i

MARIJA BOŽOVIĆ: Boravak u sobi u Ulcinju joj ne pada teško

stvari, mislim da sam izabrala najbolje rješenje. Igram za drugi tim, ali treniram sa prvim timom što je neprocjenjivo bogatstvo. Nisam dobijala puno šansi u Drugoj ligi, zbog toga je ograničen broj stranaca. Naravno, to me nije spriječilo da na treninzima i kada bih dobila šansu, pružim maksimum. Imam još sezonu ugovora, nadam se

da ću dobiti veću minutažu, jer u Prvoj ligi pravo nastupa ima pet stranaca. Sve u svemu, nijesam pogriješila, izbor je bio odličan. Dobri uslovi, kvalitetan tim, posebno rad na trenzima, uticali su na dobro raspoloženje. Željela sam da igram i igrala sam za drugi tim. Istina, bilo je i manjih problema oko jezika, u ekipi se slabo ko služi engleskim,

ali sam imala i pomoć od dvije igračice iz Srbije. I slabije lige Francuske su za mladog igrača bogatstvo. Naša rukometašica je pokupila značajno iskustvo. - Liga je odlična, vrlo jaka, sa puno klubova i utakmica. Vjerujte, izazov je igrati i Ligu 4. Dobra komunikacija na terenu sa trenerom je pogurala nekadašnju igračicu Budućnosti. - Na početku je, zaista, bilo teško, ali svaki početak je takav. Prvo sam morala da pohvatam neke stvari, a onda i da naučim kako da funkcionišem. Sa trenerom sam ostvarila dobru komunikaciju, morala sam da se potrudim, a kasnije je sve bilo lakše. Nedostajale su joj Crna Gora, porodica... - Upravo je i to bila najveća barijera. Daleko od kuće, sama, prvi put u inostranstvu. Dobro sam osjetila daljinu. Međutim, znala sam da je to jedini put, išla sam za ciljem, snovima... Sve sam zanemarila zbog cilja. Rad u Podgorici, u ŽRK Budućnost i nastupi za sve mlađe reprezentativne crnogorske selekcije, pomogli su Mariji u karijeri. - Počela sam kao i svi - kod trenera Filipa Adžića, kratko trenirala sa Tanjom Jeraminok, onda sam bila kod Mire Čelebić, Bojane Popović i Suzane Lazović. Prošla sam sve mlađe selekcije što mi je pomoglo. Ponosna sam, naravno, najviše na reprezentaciju. Nastup za nacionalni tim nosi posebnu vrstu emocije. A. M.

Prilika za mlađe da još više rade

Zoran Vujičić. ,,Vučice“ će danas imati dva treninga – nakon teretane, prvi put nakon dva mjeseca zakoračiće u ,,Bemax arenu“. Većina igračica biće na raspolaganju treneru Vladanu Radoviću, koji će zajedno sa kolegama iz stručnog štaba odrediti grupe u kojim će se odvijati treninzi. - Praktično sve igračice su tu. Tokom zabrane treniranja samo su tri strankinje otišle kući, Nikolina Džebo, Patricia Bura i Aleksandra Katanić, dok su sve ostale igračice bile u Crnoj Gori, tako da će već danas nastaviti sa radom – kazao je VuR. P. jičić.

U ekspresnom roku od bolnice do dvorane „Bemax arena“ već krajem marta promijenila je namjenu, jer je zbog pandemije korona virusa pretvorena u privremenu bolnicu. Kompletan prostor najmodernijeg i najmlađeg sportskog objekta u Crnoj Gori stavljen je na raspolaganje Direktoratu za vanredne situacije, a nakon što je u petak donijeta odluka da se zbog povoljnog epidemiološkog stanja ukidaju privremene bolnice, ,,Bemax arena“ već juče ujutro bila je u svom pravom izdanju.

Zaposleni Miroslav Lakušić, Dejan Jelić, Uglješa Nikolić, Ivan Novović, Aleksandar Vlahović, uz direktora Lazara Vukčevića i naravno neizostavne Dijanu Zindović, Jadranku Šćepanović, Violetu Bauković, Nadu Rešetar, Desu Damjanović, Mariju Marković i Anicu Lalatović, koje su zadužene da higijena bude na maksimalnom nivou, u ekspresnom roku su odradili sve da ,,Bemax arena“ danas bude spremna za nove treninge...

PODGORICA - Olimpijski kvalifikacioni vaterpolo turnir najvjerovatnije će se održati u februaru naredne godine. Samo još Svjetska plivačka federacija (FINA) treba da potvrdi ono što je VPS Holandije predložio. Turnir će se igrati u Roterdamu. Povodom situacije izazvane korona virusom FINA je odložila kvalifikacioni turnir vaterpolo reprezentacija za odlazak na Olimpijske igre koji je bio planiran za mart, a onda i za maj. Posljednjih dana figurirao je mjesec decembar. Na predstojećem turniru za jedno od tri mjesta koje vodi na OI boriće se reprezentacija Crne Gore koja je u grupi A sa Turskom, Grčkom, Brazilom, Kanadom i Gruzijom. U grupi B su Njemačka, Hrvatska, Rumunija, Holandija i Francuska. A. M.

Nikola Vučević, slavni crnogorski centar i najbolji igrač Orlanda, na devetom mjestu je ove sezone u NBA ligi po broju dabl-dabl učinaka.

Odloženo SP u karateu vimo sa radom. Vidjećemo šta će biti sa sezonom na domaćoj sceni, ali bez obzira kakva bude odluka Košarkaškog saveza Crne Gore, naš cilj je da ovaj period iskoristimo prije svega za veliki rad sa mlađim igračicama, koje bi do početka priprema za novu sezonu trebale da vrijedno rade kako bi nastavile da napreduju i da se razvijaju. Iz sezone u sezonu pokazujemo da sve veću šansu dajemo mlađim igračicama, koje su sve u reprezentativnim selekcijama Crne Gore, pa samim tim želimo da one napreduju – potvrdio nam je prvi čovjek regionalnog šampiona,

U februaru 2021. borba za Tokio?

Vučević u dabl-dabl eliti

Košarkašice Budućnost Bemaxa od danas ponovo u trenažnom procesu

PODGORICA – Poslije gotovo dva mjeseca košarkašice Budućnost Bemaxa ponovo će se okupiti. Podgoričanke su 13. marta umjesto večernjeg treninga, nakon odluke Borda lige da se prekida sezone i da su postale šampionke WABA lige, organizovale proslavu u ,,Bemax areni“. Trener Vladan Radović dao im je ,,voljno“ nekoliko dana, a kada su trebale da nastave sa treninzima uslijedila je zabrana zbog početka pandemije korona virusa. Iako je sezona u WABA ligi završena, iako je još neizvjesno što će biti sa crnogorskom ligom, Podgoričanke će se danas okupiti i vratiti treninzima. - Poštovali smo sve odluke Nacionalnog koordinacionog tijela i s tim u vezi naravno da smo obustavili trenažni proces u svim selekcijama tima. Igračice su dobile program kako bi, koliko je to moguće, vježbale u kućnim uslovima, a zatim, nakon popuštanja mjera, i na otvorenom, a sada kad je već moguće da se trenira u grupama, odlučili smo da naše igračice ponovo okupimo i nasta-

Novi termin za vaterpolo kvalifikacije

Svjetsko prvenstvo u karate za senior odgođeno je zbog pandemije korona virusa za narednu godinu, saopšteno je iz Svjetske karate federacije. Šampionat je bio na programu od 17. do 22. novembra u Dubaiju, a novi termin će biti naknadno određen. Poput svjetskog I seniorsko prvenstvo Evrope, koje je trebalo da bude održano od 25. do 29. marta u Bakuu, je odloženo. R. A.

Centar naše reprezentacije je u NBA sezoni, do momenta prekida, imao 36 dabl-dabl učinaka (dvocifren broj u dvije statističke kategorije na nekom meču), u ukupno 54 nastupa. To mnogo govori o kvalitetu i konstantnosti partija Baranina u najjačoj ligi svijeta. Poređenja radi, na prvom mjestu je zvijezda Milvokija Janis Adetokumbo sa 52 dabl-dabla, ispred centra Portlanda Hasana Vajtsajda (51), zvijezde Indijane Domantasa Sabonisa (50), centra Klivlenda Andre Dramonda (47) i Francuza iz Jute Rudija Gobera (45). Na tabeli slijede Lebron Džejms (42), Nikola Jokić i Bam Adebajo (39), Vučević (36) i Luka Dončić (34). Učinak Vučevića dobija na značaju, kada se uzme u obzir to da je zbog povrede, uglav-

nom u decembru, propustio 11 utakmica. Potom je imao dodatni period oporavka, prije nego je od kraja januara dostigao vrhunsku formu jednog od najboljih visokih igrača u NBA. Vučevićev učinak ove sezone je 19,5 poena, 11 skokova i 3,7 asistencija u prosjeku, uz 47 procenata realizacije šuta iz igre. U periodu prije suspenzije takmičenja značajno je poboljšao kvalitet partija, nakon definitivnog oporavka od poS. S. vrede.

Advokat demantovao da je odlazak iz francuskog kluba definitivan

Mitrović će pregovarati sa Asvelom Zvezdan Mitrović, naš bivši selektor i trener evroligaša Asvela, narednih dana imaće razgovore sa čelnicima kluba iz Liona, kako bi se riješila situacija oko njegovog angažmana. Već duže od sedmice spekuliše se da će Podgoričanin Mitrović napustiti klub kojem je prošle godine donio titulu prvaka Francuske, i preuzeti njemačkog šampiona, tim Bajerna iz

Minhena. Ipak, to je za pariški L’Ekip demantovao njegov advokat Šavije Le Serf. - Dolazak trenera Frederika Fatoa u Asvel je slutnja da Asvel želi da donese neke odluke vezane za poziciju trenera. Kada se nađete u takvoj situaciji u kojoj je sada Zvezdan, normalno je da razmišljate o potencijalnim scenarijima - rekao je Le Serf. Advokat je demantovao da su vođeni bilo kakvi razgovori sa

čelnicima Bajerna. Mitrović ima ugovor u Asvelu do ljeta 2021. godine. - Ono što je naša startna pozicija je želja da se saradnja nastavi i dogovor ispoštuje do kraja. Ništa nije zapisano kao definitivno, pozicija Asvela može da se promijeni. U svakom slučaju, lopta je u ,,dvorištu“ kluba i oni će uskoro morati da donesu jasne odluke, koga žele za trenera - rekao je Le Serf. S. S.

Hronika Podgorice 19

Poneđeljak, 11. maj 2020.

NVO Centar za prava djeteta i za vrijeme pandemije sprovodi program podrške porodicama u riziku Jedna od devet nevladinih organizacija koje su dobile podršku Glavnog grada za realizaciju programa u oblasti jačanja saradnje civilnog sektora i lokalnih vlasti je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Ta NVO sprovodi program podrške porodici u riziku za nesmetan rast i razvoj djeteta koji, kako ističu za Pobjedu, podrazumijeva psiho-socijalnu podršku djeci i porodici u njihovom porodičnom okruženju, kao i osnaživanje i uključivanje osoba od značaja za razvoj djeteta iz šire porodice, neposrednog okruženja, kao i drugih profesionalaca različitih struka prema procjeni stručnog tima.

Interes ugroženih na prvom mjestu Ovim programom obuhvaćeno je 14 socijalno ugroženih porodica. Sa korisnicima usluga radi stručni tim Centra - psihološkinja, socijalna radnica, učiteljica i medijator u zajednici. U vrijeme borbe sa novim virusom korona rad je organizovan kroz psiho-socijalne i edukativne radionice putem Vajbera, Skajpa i veb-platforme

STRUČNI TIM

Ovim programom obuhvaćeno je 14 socijalno ugroženih porodica. Sa korisnicima usluga radi stručni tim Centra - psihološkinja, socijalna radnica, učiteljica i medijator u zajednici. U vrijeme borbe sa novim virusom korona rad je organizovan kroz psiho-socijalne i edukativne radionice putem Vajbera, Skajpa i vebplatforme. - Neposredan rad sa korisnicima podrazumijeva psiho-socijalne radionice, tj. individualna i grupna savjetovanja, zatim socijalno-edukativne radionice sa djecom i roditeljima na različite teme, kao i rad sa djecom kroz psiho-socijalne radionice, odnosno nenasilno riješavanje koflikata, razbijanje predrasuda i stereotipa, razvijanje socijalnih vještina, razvijanje komunikacijskih vještina i stvaranje pozitivne slike o sebi - ističu iz Centra.

GRUPE

Stručni tim Centra kroz rad od kuće sprovodi niz aktivnosti u cilju obezbjeđivanja podrške korisnicima tokom trajanja privremenih mjera. NVO Centar za prava djeteta Crne Gore 7. maja podijelio je 48 paketa humanitarne pomoći (hrana i sredstava za higijenu) za socijalno ugrožene porodice na teritoriji glavnog grada. - Humanitarna pomoć obezbijeđena je kroz projekat ,,Podrška porodici u riziku za nesmetan rast i razvoj djeteta“, podržan od Regionalnog programa lokalne

Korisnici na isti način stručnom timu šalju povratne informacije o realizovanim zadacima i aktivnostima. Svaka grupa ima najmanje po dvije grupne aktivnosti nedjeljno – ističu iz Centra.

INDIVIDUALNI RAD

Podjela paketa humanitarne pomoći

- Za sve porodice i djecu koje su korisnici programa, podrška porodici u riziku za nesmetan rast i razvoj djeteta, stručni tim Centra formirao je Vajber grupe radi lakše

komunikacije i dijeljenja informacija. Psiho-socijalne i kreativno-edukativne grupne aktivnosti realizuju se tako da se djeci i roditeljima predlažu određene aktivnosti i uputstva

Obezbijeđeno 48 paketa humanitarne pomoći demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Glavnim gradom. Distribucija paketa humanitarne pomoći realizovana je uz podršku volon-

tera Crvenog krsta Crne Gore, u skladu sa preporukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti – ističu iz Centra. Cilj je da se kroz saradnju sa drugim socijalnim partnerima (institucijama sistema, lokalnom zajednicom,

za njihovu realizaciju kako bi lakše prevazišli novonastale okolnosti, bolje organizovali slobodno vrijeme i nastavili sa redovnim aktivnostima prilagođenim novim okolnostima. Centrom za socijalni rad, Crvenim krstom Crne Gore, odgovornim privrednim subjektima itd.) osnaže te porodice i njihova djeca, uspostave čvršće veze između njih, kao i da se uključe druge osobe iz šire porodice koje mogu biti od pomoći za ostvarenje očekivanih promjena. - Ovo je druga akcija podjele humanitarne pomoći

Nakon radova na izgradnji vodovoda sanirana saobraćajnica u Kučima

Asfaltiran put u Gornjoj Vrbici

Asfaltiranje puta u Gornjoj Vrbici

U kučkom selu Gornja Vrbica završeno je asfaltiranje puta u dužini od 800 metara, prosječne širine 2,80 metara. Vrijednost radova, koje je realizovalo gradsko preduzeće Putevi d.o.o., iznosila je 32.000 eura. Radovi su izvedeni nakon nedavne izgradnje vodovodne mreže na ovom području. Budući da su tokom izvođenja tih radova ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija morale da prekopaju postojeći lokalni put, pomenuta trasa je nakon toga u potpunosti rekonstruisana. Tako su mještani ovog kučkog sela, nakon novog vodovodnog sistema, dobili i kvalitetniju vezu sa ostatkom Kuča, odnosno dalje ka Podgorici. H. P.

Organizovan je i individualni rad sa korisnicima, kako bi prevazišli strah, pretjeranu brigu za zdravlje djece i bližnjih, neizvjesnost, uznemirenost uzrokovanu obustavom ili reorganizacijom rada njihovih preduzeća (ukoliko su zaposleni), službi, institucija… Psiholog, socijalni radnik i psihoterapeut sprovode onlajn savjetovanja, a svaki korisnik za kojeg je procijenjeno da mu je potreban individualni rad ima po najmanje jedno takvo savjetovanje nedjeljno, uz mogućnost da bude organizovano i više, ukoliko za to postoji potreba. - Podrška u učenju se realizuje kroz onlajn komunikaciju učiteljice sa korisnicima. Korisnicima se dostavljaju obrađeni materijali u skladu sa nastavnim planom i programom, daju se dodatna koje je Centar za prava djeteta Crne Gore realizovao za svoje korisnike u periodu trajanja epidemije kovid-19. I u narednom periodu, tokom trajanja krize, prioritet će nam biti da odgovorimo na potrebe svojih korisnika i obezbijedimo pomoć za što veći broj porodica kojima je ova vrsta pomoći potrebna – poručili su iz Centra.

objašnjenja i domaći zadaci. Korisnici vraćaju urađene zadatke putem Vajbera i Skajpa. U dogovoru sa Ministarstvom prosvjete sprovodimo program učenja od kuće i podrške našim korisnicima u savladavanju nastavnog gradiva, pa i roditeljima, u ovim specifičnim uslovima – kažu iz Centra. Svi stručni radnici Centra od devet do 17 časova dostupni su korisnicima, kao i za sve druge osobe koje im se obrate za podršku, putem veb-platforme, telefona (Vajbera) i imejla. - Svi pisani i kreativni radovi, video-zapisi i ostali materijal koji nastanu kroz rad korisnika tokom tekućih aktivnosti čuvaju se i služiće za dokumentovanje procesa. Stručni radnici uredno vode evidencije realizovanih aktivnosti i pripremaju izvještaje i službene zabilješke. Od naših korisnika kroz redovnu komunikaciju prikupljamo informacije o njihovim potrebama (hrana, sredstva za higijenu i ostalo) i tražimo način da to obezbijedimo i distribuiramo im. Menadžment Centra je u dnevnoj komunikaciji sa svojim stručnim timom i zaposlenima i detaljno je uključen u osmišljavanje načina za što aktivniju komunikaciju i podršku djeci i porodicama kojima treba ovakav vid podrške – naglasili su iz Centra. Centar za prava djeteta Crne Gore realizuje projekat ,,Program podrške porodici u riziku za nesmetan rast i razvoj djeteta“ u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Riječ je o programu koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Glavnim gradom, a NVO Centar za prava djeteta Crne Gore podržana je sa 10.961 euro. Nj. B.

Promjenljivo, do 27 stepeni Za danas je u glavnom gradu najavljeno promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a tokom noći uslovi za kišu i grmljavinu. Vjetar povremeno umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna oko 27. H. P.

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Dahne, Dajbaba, Botuna, dio Gornje Gorice oko vinopodruma i Ulice 18. jula; - od 8 do 16: Lutovo, dio Lješ-

kopoljske i dr Anta Gvozdenovića i dio Gornjih Vranića. Bez napajanja električnom energijom sjutra će ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ulica 18. jula. - od 8 do 16: Bukumirsko jezero, Lutovo i dio Gornjih Vranića. H. P.

20 Moda

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Crnogorski dizajneri o modnoj industriji u doba pandemije virusa korona

NIKOLA PEJOVIĆ

Prilika za održivu modu i biorazgradive materijale Luksuz i brendovi Iako pandemija već ostavlja posljedice na ekonomiju, kako kod nas, tako i u svijetu, Marina Banović-Džuver smatra da se čovjek neće odreći luksuzne garderobe. - Bilo je raznih pandemija, kriza, ratova i uvijek je postojao jedan sloj društva koji je bio konzument luksuza. Kada je riječ o brendovima, svjedoci smo da su kroz istoriju velika imena opstajala, tako što su se prilagođavali situaciji, mijenjali su svoju djelatnost i proizvodili ono što se tražilo od njih – kazala je Banović-Džuver.

Nataša Pejović

Dizajneri dali doprinos u borbi protiv virusa Dizajneri širom svijeta od početka pandemije nesebično daju doprinos kako novcem, tako i šivenjem sredstava za zaštitu. Da i moda bude svijetla tačka u ovoj situaciji pobrinuli su se i naši dizajneri. Tu akciju pokrenula je Marina Banović-Džuver. - Marina me je inspirisala, tako da odmah sam krenuo da radim. Obezbijedili smo maske za veliki broj bolnica i domova zdravlja. Srećan sam i ponosan što sam u poziciji što mogu bilo kome da pružim pomoć i podršku. Bitno je da se nađemo jedni drugima u ovakvim situacijama i da pružamo pomoć bez reklama zauzvrat – kazao je Lazar Ilić.

Nataša Pejović: Interesovanje za kolekcije postoji i sada. Žene teže ka tome da budu lijepe i u trendu, to im jednostavno priroda nalaže. Sve te stvari ih opuštaju i čine srećnim. Nadam da će sve ovo proći brže od predviđenog U razgovoru za Pobjedu Marina Banović-Džuver, Nataša Pejović i Lazar Ilić kažu da još uvijek nemaju uputstva kako će raditi, ali da pretpostavljaju da će biti kao i za ostale. U svakom slučaju, spremni su da primijene mjere kojima će zaštititi i sebe i kupce. - Radićemo na zakazivanje i to pod ,,ful opremom“ – maske, rukavice, viziri, a posebno ćemo voditi računa o higijeni prostora. Odlazak kod dizajne-

ra će se razlikovati i po tome što klijenti više neće moći da dovode ,,modni sud“ u vidu prijateljica ili rodbine, da pomognu u odabiru. Dolaziće sami ili maksimum sa jednom osobom. Ljudi će sada tražiti garderobu koja se neće obući samo jednom, nego će to biti višestruka koja će se više koristiti. Takođe, i ručni rad će biti manje prisutan – kažu dizajneri. Svjesna situacije, Marina Banović-Džuver ne misli da će Privatna arhiva

PODGORICA – Pandemija virusa korona ,,zaključala“ je svijet, posljedice će osjetiti sve djelatnosti, pa tako i modna industrija. Modni događaji širom svijeta su otkazani, a predstavljanje kolekcija neizvjesno je do kraja godine. Osim toga, rad u ateljeima biće umnogome izmijenjen. Crnogorski dizajneri spremni su da prate preporuke NKT-a kada otvore vrata svojih ateljea.

nakon karantina ljudi prvo pohrliti kod dizajnera, jer su, kaže, željni druženja i lijepih momenata sa dragim osobama. - Odlazak kod dizajnera koji žele da osvježe garderobu i da se pripreme za sezonu biće kako je propisano mjerama. Za klijente koji su redovni u ateljeu, čije mjere znam od ranije, biće lakše, međutim za one koji dolaze prvi put nije ista priča. Sam princip rada zahtijeva blizak kontakt, tako da smatram da ćemo pričekati još mjesec. Sve ovo se već odražava na kompletno društvo, pa tako i na samu modnu industriju koja nije zanemarljiva grana, ni po pitanju finansija ni po pitanju efekata koje imaju zemlje kod kojih je razvijena modna i tekstilna industrija – kaže Marina.

Interesovanje za pojedine modele, iako manje, ipak postoji, kaže Nataša Pejović. - Žene teže ka tome da budu lijepe i u trendu, to im jednostavno priroda nalaže. Sve te stvari ih opuštaju i čine srećnim. Ipak, za svečani program koji, između ostalog, radim, smatram da neće biti toliko prostora jer su pomjerene sve proslave i veća okupljanja. Nadam da će sve ovo proći brže od predviđenog – kaže Pejović.

REVIJE

Sve modne manifestacije u svijetu, ali i kod nas su otkazane, pa su brojni dizajneri uskraćeni za prezentovanje novih kolekcija. Međutim, direktor nacionalne modne komore Srđa Lubarda je optimističan i kaže da će se potruditi da Nedjelja

mode dobije proljećno izdanje. - U kontaktu smo sve vrijeme sa našim partnerima i dizajnerima. Čvrsto vjerujemo da će virus jednostavno nestati kao što je i došao i da ćemo nastaviti normalno sa životom. Posljednjih godina imali smo SARS, MERS, svinjski grip pa se nijesu vratili ni poremetili živote ljudi. Smatram da ćemo se brzo svi vratiti normalnom životu. Naravno, neko vrijeme ćemo biti na oprezu. Što se tiče revija, nadam se sve po starom – kazao je Lubarda. Kao direktor modne komore organizovanje revija koristio je i da skrene pažnju na bitne događaje u svijetu. Kaže da će to ponoviti i ovom situacijom. - Kroz naše događaje i medijsku kampanju koja je jedna od najozbiljnijih u sredstvima javnog informisanja, i u predstojećim događajima utičemo na svijest ljudi o svim važnim globalnim pitanjima, pa i o ovom koje je uzdrmalo cijelu planetu. Ljudska vrsta se uvijek nosila sa kriznim situacijama, a ova će, zahvaljujući globalnom izvještavanju i medijskoj kampanji, imati jači uticaj na čovječanstvo i sigurni smo da će promijeniti odnos prema prirodi i zdravlju – smatra Lubarda. Usljed otkazivanja svih modnih događaja, pojedinci su predstavljanje novih kolekcija preselili na onlajn platforme, dok su neke bile u zatvorenom prostoru, bez publike. - Koliko vidim, te revije kao da se nijesu ni desile. U ovom

Kinesko tržište obezvrijedilo rad čovjeka

Srđa Lubarda

Problemi sa kojima se suočava modna industrija sa nivou Evrope su ogromni, smatra Marina Banović-Džuver. Ona navodi da je tržište iz Kine obezvrijedilo rad čovjeka, te da se za kupovinu rijetko može naći domaći proizvod. - U Evropi ne možete da izađete sa proizvodom i realnom cijenom zbog kineskog tržišta. Drugi problem je proizvodnja, čak i ozbiljni brendovi garderobu ne proi-

zvode u Evropi. Znači, zavisimo od njih kada su sirovine u pitanju, zatim rad, a dodatni problem koji veliki brendovi imaju su kopije. Oni izlaze na tržište sa tim i to je problem koji bi trebao da se rješava u ozbiljnim institucijama, sa ljudima kojima bi to trebalo da bude prioritet. U toj velikoj trci koja je krenula, dizajneri su počeli da smišljaju ideje kako da dođu do izražaja, pa smo dobili deset modnih

prezentacija na nivou godine. Više nemate prvu liniju koja ima određenu vrijednost i koja se može kupiti tokom cijele godine, nego se brzinom svjetlosti razmjenjuju kolekcije sa raznim temama, a cijene su ogromne. Svako treba da štiti svoj proizvod, da ljudi imaju razvijenu svijest da novac ostavljaju u svojoj zemlji, i to u bilo kojoj djelatnosti – kaže BanovićDžuver.

Moda 21

Poneđeljak, 11. maj 2020.

M. BABOVIĆ

Marina Banović-Džuver

trenutku sva pažnja usmjerena je isključivo na informacije o širenju/suzbijanju virusa, vakcini... Što se tiče sezone jesen/zima, nadam se da će se do tada stabilizovati stvari i da će revija moći da se održi na standardan način. Ukoliko ne bude mogućnosti, ne sumnjam da će se organizatori snaći i održati manifestaciju makar i sa lajv prenosom. Ipak, s obzirom da dizajneri uglavnom imaju puno pratilaca na društvenim mrežama, njima je mnogo lakše da prezentuju svoj rad. Slikanje i promovisanje kataloga nove kolekcije vidim kao idealno rješenje ukoliko se stanje ne poboljša – kaže Pejović. Marina ističe da nije pristalica takvih ,,događaja“, te da treba sačekati.

- Svi oni koji dođu da prate modna dešavanja, vole i uživaju u modi. Da se to radi putem fotografija i snimaka, onda bi nama internet bio dovoljan i niko ne bi išao na revije. Međutim, to nije rješenje. Ne znamo kada će se održati Nedjelja mode kod nas, ali smo spremni. Onog momenta kada NKT dozvoli okupljanje, razmišljaćemo o tome. Ja nijesam zagovornik toga, drugi je doživljaj, ali zašto ne sačekati – kaže Marina. Sistem po kojem moda funkcioniše tako da on postane stabilniji, efikasniji i profitabilniji za sve koji u njemu učestvuju, iziskuje promjene na više nivoa, kaže Pejović. - Godinama isplivavaju diskutabilni načini poslovanja vodećih modnih kuća. Nehu-

mani uslovi rada, visina plata zaposlenih, zagađenje životne sredine prilikom izrade, brzina proizvodnje i prodaje... Sve ukupno bazira se na jednoj surovoj priči upakovanoj u ružičasti celofan. Imalo bi se tu promijeniti mnogo toga. Na domaćem tržištu naši problemi su drugačiji i uglavnom izazvani veličinom istog. Nemamo dovoljno kadra kad je tehnički dio u pitanju i što je još gore malo interesenata koji bi počeli da uče taj smjer. Problemi domaćih dizajnera se uglavnom baziraju na tome. Za sve ostalo prilagođavamo se svako na svoj način i stanje je korektno. Svakako, ovo je posao koji izgleda prilično lak i neobavezan, međutim istina je potpuno drugačija. Valjda je zbog toga nastala tolika ekspanzija modnih dizajnera u posljednjih nekoliko godina. Ipak, brzina kojom se jedna lica pojavljuju skoro je recipročna brzini kojom se druga povlače – objašnjava Pejović.

INSPIRACIJA

Teška vremena mogu biti plodno tlo za maštu, pa smo naše sagovornike pitali da li im trenutna situacija može po-

Privatna arhiva

Banović-Džuver: Moda će pričati svoje priče na temu korone. Svi dizajneri će dati pečat kroz kreiranje odjeće, jer uvijek se šalje neka poruka, direktna ili indirektna

Lazar Ilić

služiti kao inspiracija za nove kolekcije. - Prije ove situacije sam bio pun elana i volje, ali svakodnevne obaveze mi nijesu dozvoljavale da sve to prenesem na papir. Meni je pandemija mnogo pomogla, uspio sam sve da osmislim, detaljan plan i program – kako će izgledati kolekcija, šminka i frizura, boje, prezentacija i kampanja. Od početka sam razmišljao kako ću se uklopiti u novonastalu situaciju, čekamo zeleno svijetlo da krenemo u realizaciju – kaže Lazar Ilić. Marina Banović-Džuver bila je najavljena kao učesnica 27. izdanja Montenegro fešn vika. Od predstavljanja nove kolekcije kaže da neće odustati, te da će osmisliti način kako da je

pokaže ljubiteljima mode. - Za kraj godine pripremam još jednu kolekciju. U pitanju je tematska priča, pravi osvrt na stanovništvo Crne Gore, na običaje, s obzirom da je multinacionalno. To su one kolekcije za koje volim da kažem da ih najbolje radim – kaže Banović-Džuver.

MOTIVACIJA

Moda će, dodaje ona, pričati svoje priče na temu korone. Ono što može da bude dodatni faktor, budući da se radi o kreativnoj djelatnosti, je da će svi dizajneri dati pečat kroz kreiranje odjeće, jer uvijek se šalje neka poruka, direktna ili indirektna. - Ovo je prilika da se okrenu biorazgradivim, organskim

Lazar Ilić: Meni je pandemija mnogo pomogla, uspio sam sve da osmislim, detaljan plan i program – kako će izgledati kolekcija, šminka i frizura, boje, prezentacija i kampanja materijalima, da razmišljaju o održivoj modi. Ono što je polako jenjavalo, što nije bilo predviđeno za ovu sezonu, a to su velike aplikacije, natpisi i motivi koji šalju poruke, to će se vratiti na velika vrata – kaže Banović-Džuver. Interesovanje za ručni rad, usljed krize uzrokovane pandemijom, će opasti. - To je najteži vid izrade koji iziskuje veliki broj radnih sati, pa se samim tim za njega mora izdvojiti i više novca. U mojoj radnji zastupljen je samo kod izrade finijih stvari za svečane prilike. Pitanje je koliko ćemo takvih prilika imati u skorijoj budućnosti, pa samim tim i koliko će ono biti traženo – kaže Nataša Pejović. Ovo nije najsrećnije vrijeme da dizajneri ponude najskuplju verziju rada, kaže Marina. - Dizajner mora da osmisli način kako da tržištu predstavi ono što radi i da to finansijski bude isplativo onome kome se nudi proizvod. Neminovno je da će se kriza osjetiti u svim djelatnostima i svim segmentima društva – kaže BanovićDžuver. Z. KALAČ

22 Feljton

Poneđeljak, 11. maj 2020.

15.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Srpske kolege nijesu podržale Crnogorski nogometni savez Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ U pripremama „Balšića” za kvalifikacije sa „Batom” iz Borova, „Crna Gora” je visoko porazila svog mjesnog rivala sa 5:1. Taj rezultat poremetio je planove u „Balšiću”, ali je dobro upozorio rukovodstvo i igrače na predstojeće nastupe u kvalifikacijama. „Balšić” je u Borovu igrao dobro, postigao povoljan rezultat (3:3), ali je pred svojom publikom izgubio sa 1:2. U ovoj godini (1939.) SK „Crna Gora” i SK „Velež” iz Mostara odigrali su više utakmica. „Velež” je u Podgorici u prvoj utakmici pobijeđen sa 5:1, a u drugoj sjutradan pobjeda je pripala Mostrcima sa 3:2. Tim povodom u novinama se pohvalno pisalo o mladom fudbalskom klubu „Crna Gora”, koji je dostojno naslijedio SK „Budućnost”, isticani su njegovi dobri rezultati na terenu i u vaspitanju mlade sportske generacije. Pošto je 1. septembar 1939. godine napadom Njemačke na Poljsku počeo Drugi svjetski rat, to je u toku ove godine u širim narodnim slojevima u našoj zemlji, pa i u Crnoj Gori i njenim gradovima, vladala velika neizvjesnost. Strepjelo se kakav će ishod imati evropski događaji na stanje u balkanskim zemljama. Istovremeno narod je negodovao zbog snabdijevana italijanske države drvnom građom, životnim namirnicama i drugim materijalom koji su prevoženi preko mora, u Albaniju a zatim u Italiju. Početkom ove godine u Crnoj Gori je pojačana italijansko-njemačka i engleska propaganda. Italija je nastojala da pridobije crnogorske separatiste i njihovo vođstvo i osigura podršku svojim akcijama. Ni Njemačka nije mirovala. Ona je poturila narodu da će se u slučaju njenog uspje-

ha” zemlja oduzeta agrarnom reformom i kolonizacijom vratiti ranijim vlasnicima”. U takvoj međunarodnoj situaciji zakazana je Osma pokrajinska konferencija KPJ za Crnu Goru, Boku, Sandžak i Metohiju. Ona je 8. avgusta 1940. održana u Barama Žugića kod Žabljaka. Toj konferenciji prisustvovao je i generalni sekretar KPJ Josip Broz. Tri dana ranije, 5. avgusta, on je sletio na podgorički aerodrom. Njegova prva javka u gradu biila je radnja Sergija Stanića, a zatim je u Vučedelskoj ulici, u stanu Nikole Đakonovića, održan kraći informativni sastanak sa članovima Pokrajinskog komiteta. Uprkos tim i takvim zbivanjima fudbalska aktivnost nije prestajala. Kao protivteža Cetinjskom nogometnom podsavezu u Podgorici je 8. juna 1940. godine održana Osnivačka skupština Crnogorskog sportskog saveza. Skup je bio u Sali hotela „Luksor”, koji se nalazio na početku ulice Vuka Karadžića. Izabrana je nova Uprava na čelu sa predsjednik o m J o v a n o m P. Vukčevićem, poznatim fudbalskim radnikom, fudbalskim sudijom i glavnim urednikom i vlasnikom lista „Zeta”. Potpredsjednici su bili: Zarija Radulović, kontrolor Pošte, Velimir N. Ivančević, pomoćni sekretar Komande i Bećo Lazović, šofer. Prvi sekretar postao je Uglješa Begović, poreznik, a drugi sekretar Milan Milonjić-Ban, privatni činovnik. Prvi blagajnik je bio Radovan Ivanović, činovnik Pošte, a drugi Gojko Mitrović, činovnik, nekadašnji igrač SK „Budućnost”. Na Skupštini je određena delegacija Saveza koja je otputovala u Beograd i ministru za fizičko vaspitanje predala rezoluciju. U njoj je traženo da Crnogorski sportski savez postane ravnopravni član Jugoslovenskog vrhovnog saveza. Delegaciju su sačinjavali: Velimir Ivančević, Uglješa Begović i Milan Milonjić-Ban. U tim razgovorima zahtjeve Crnogorskog sportskog saveza prihvatili su s odobrenjem Ljubljanski i Za-

Sergije Stanić 1919. godine

grebački savez. Međutim, Srpski loptački savez nije dao podršku osnivanju Crnogorskog nogometnog saveza niti njegovim učlanjivanju u Jugoslovenski vrhovni savez ističući da je njegovo osnivanje političkog karaktera. Uprava SK „Balšić” nije se odmah solidarisala s osnivanjem Crnogorskog nogometnog saveza. Istakla je sljedeće: „Ako Vrhovni nogometni savez riješi da pored Srpskog, Hrvatskog i Slovenačkog saveza postoji i Crnogorski savez, Balšić će biti spreman da se uključi u njegovo organizovanje i rad”. Istovremeno, i klubovi iz Boke su, nezadovoljni radom Cetinjskog nogometnog podsaveza, izrazili protivljenje osnivanju Crnogorskog sportskog saveza, ističući to kao samovolju Podgorice. Zaprijetili su da će najvjerovatnije pristupiti Sarajevskom nogometnom Podsavezu, ocijenivši odluku Podgorice

Predratna Podgorica

Josip Broz Tito oko 1940. godine

Najvažniji događaj u kratkom ali plodnom sportskom životu i radu SK „Crna Gora“ dogodio se na gostovanju u Mostaru. Utakmica je zakazana za 1. septembar 1940. godine. Istovremeno, Mjesni komitet za Mostar organizovao je demonstracije povodom godišnjice napada Njemačke na Poljsku. Za vrijeme utakmice između „Veleža“ i „Crne Gore“ počele su demonstracije mostarskog radništva i omladine, u kojima je policija upotrijebila i oružje brzopletom. U pojedinim listovima bilo je oštrih članaka protiv izdvajanja Crnogorskog sportskog saveza i njegovog osamostaljivanja. Ali, iz ovog Saveza u listu „Zeta” objavljeno je i jedno službeno saopštenje. „Novo osnovani Crnogorski sportski savez nastavio je svoj rad. Redovno se održavaju sjednice Upravnog odbora. Preduzete su mjere da se crnogorski sport i uzdigne na stepen vrijedan pažnje. Tim povodom pored ostalog, Uprava je riješila, da pozove jedan od boljih klubova iz bratske Sofije (Bugarske) radi odigravanja dvije interna-

cionalne prijateljske utakmice u Podgorici…”. U štampi je takođe objavljena i suština funkcije Crnogorskog sportskog saveza. Bilo je mnogo polemike i oko njegovih odnosa sa upravom SK „Balšić”. Tim nesporazumima opširno se bavio list „Zeta”, a Crnogorski sportski savez je iznosio u javnost mnoge loše strane rada rukovodstva ovog kluba i njegovih neuspjeha u kvalifikacijama za ulazak u državnu ligu. Sve ovo Cetinjski nogometni podsavez nije prihvatio na sportski način. On se borio za očuvanje svojih pozicija. Raspisao je početak novog prvenstva i izrazio uvjerenje da će se svi klubovi uključiti u takmičenje neovisno jesu li prihvatili formiranje Crnogorskog sportskog saveza. Tada je došlo do jednog nemilog sportskog događaja. Cetinjski nogometni podsavez je podgoričkim klubovima CSK „Balšić” i SK „Crna Gora” zabranio odigravanje utakmica u Podgorici zbog toga što stadioni i igrališta nijesu bila uređena prema propisima. Samovoljom Uprave CNP, posebno Nika Bokana, bilo je naređeno da SK „Balšić” i SK „Crna Gora” u svom gradu 26. maja odigraju dvije utakmice. Jedna je bila prije podne i za-

vršena 1:1, a na poslijepodnevnoj je pobijedila „Crna Gora” sa 2:0. Istovremeno Crnogorski sportski savez pokreće akciju o saradnji sa klubovima i obavještava ih da priprema podrobnu analizu svoga rada, aktivnosti klubova i o programu daljih aktivnosti. Najvažniji događaj u kratkom ali plodnom sportskom životu i radu SK „Crna Gora” dogodio se na gostovanju u Mostaru. RSK „Velež” je pozvao u goste ovaj mladi podgorički klub. Utakmica je zakazana za 1. septembar te godine. Istovremeno, Mjesni komitet za Mostar organizovao je demonstracije povodom godišnjice napada Njemačke na Poljsku. Za vrijeme utakmice između „Veleža” i „Crne Gore” počele su demonstracije mostarskog radništva i omladine, u kojima je policija upotrijebila i oružje. O tom susretu i zbivanjima toga dana detaljan opis dat je u monografiji Fudbalskog kluba „Velež”, koja nosi naslov „Velež 1922-1972“. U njoj se kaže: „…Neće biti na odmet zabilježiti nekoliko susreta „Veleža” sa radničkim klubovima iz Podgorice, Banja Luke, Splita, Tuzle… (Nastavlja se)

Povodi 23

Poneđeljak, 11. maj 2020.

POPULARNA NAUKA: Porijeklo naroda, geni i haplogrupe (2) » Piše: Slobodan Jovanović PODGORICA - Obično se misli da su ljudske rase bijela, crna, žuta i eventualno crvena! Međutim, nauka pod rasama smatra nešto sasvim drugo, dok su ova obilježja koja se odnose na boju kože više vezana za klimatske uslove u kojima je čovjek živio. Pogotovu zato što je naučno utvrđeno da čovjek vodi porijeklo sa teritorije Afrike, odakle se raseljavao po različitim oblastima, promjenom klime u Africi. Otuda boja kože ili druga spoljna obilježja ne dijele ljude po porijeklu jer svi mi, bez izuzetka, u svojih genima nosimo isti marker, što potvrđuje teoriju da svi potičemo od jednog pretka. Bilo da su u pitanju Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Romi, Kinezi, Indijanci, crnci... dokazano je da naš zajednički najdalji predak nosi marker M168.

DNK je jedno, politika i nacije su drugo Nema sumnje da je stanovništvo Crne Gore porijeklom dominantno starośedilačko ako posmatramo period postojanja civilizacije na našim prostorima i da je potrebno razlikovati kasniji politički, lingvistički razvoj od genetskog porijekla. Važno je istaći da su genetska ispitivanja stopostotno sigurne metode i da izražavanje sumnji u njihovu validnost zbog dosadašnjih poimanja istorije prostora Crne Gore nema nikakvo uporište u onome što nam genetsko nasljeđe po muškoj liniji pouzdano pokazuje

Bivši narodi Jugoslavije, sem Slovenaca kod kojih je haplogrupa R1a najdominantnija, iako je ima oko 32%, imaju porijeklo koje se ne može smatrati dominantno slovenskim, kao što je vladalo uvriježeno mišljenje do skora

Pobrkani lončići

Mada se vrlo često određene haplogrupe vezuju za pojedine etničke grupe, u nauci se to smatra pogrešnim, jer je očito da nijedna etnička grupa nije genetski homogena, te se najprije može govoriti samo u kategoriji dominantne haplogrupe kod pojedinih naroda. Međutim, očito je da građani Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore najviše imaju zastupljenu istu haplogrupu I2a HG. Preci ove HG su prvi naseljenici Evrope, odnosno starośedioci Evrope. Ovu haplogrupu nezvanični, a neki i zvanični naučni krugovi, smatraju Ilirima. Slično tim pretpostavkama najčešće se svrstavaju haplogrupe kao dominante kod sljedećih naroda: I1 kod Germana, R1b kod Kelta, R1a kod Slovena, J2 kao obilježje antičke Grčke i I2a - Ilira. Slijedeći navedenu logiku i imajući u vidu ostale haplogrupe zastupljene kod Crnogoraca i ostalih naroda bivše Jugoslavije, sem Slovenaca, može se zaključiti da su dosadašnja ubjeđenja o porijeklu tih naroda bila duboko pogrešna. Naime, učešće haplogrupe R1a je kod Hrvata oko 30%, u BiH oko 14%, u Srbiji oko 15%, Makedoniji oko 14%, dok je kod građana Crne Gore svega oko 7,5%, što govori da bivši narodi Jugoslavije, sem Slovenaca kod kojih je

kao srpsku, iako je to najobičnija besmislica. Da bi se dokazala ta teorija koristi se argument da je relativno jako mlada podgrana Y3120 vezana za širenje slovenskih plemena u ranom srednjem vijeku, tako je dovodeći u vezu sa slovenskim narodima. U osnovi stoji razlog da su re-

Y hromozom, mutacije, markeri... Svako od nas nosi kombinacije gena koje nasljeđujemo od našeg oca i majke, a koji nam određuju naše lične karakteristike – boju očiju, boju kose, našu konstituciju, sklonosti ka određenoj bolesti, visinu i druge detalje. Postoji jedan izuzetak, a to je informacija u hromozomu Y koja se prenosi bez bilo kakve izmjena s oca na sina, iz generacije u generaciju. Bez izmjene, osim u slučaju mutacije. Upravo mutacije i, na osnovu njih, grananju genealoških stabala danas

je moguće utvrditi kretanje pojedinih naroda, zalazeći i u daleka istorijska vremena. Broj i vrsta mutacija je zavisio uglavnom od djelovanja prirodnih uticaja i okruženja u kojima se određena populacija kretala. Y hromozom je jedini od svih 46 hromozoma (tačnije 23, koje nose spermatozoidi) koji se prenosi sa oca na sina i dalje svakom narednom sinu u vremenskom nizu od desetina hiljada godina. Sin dobija od oca isti onakav Y hromozom kakav je on dobio od svog

oca, plus nove mutacije, ako ih je bilo prilikom prenošenja sa oca na sina. A to se rijetko dešava. Upravo te mutacije se u genetici nazivaju markeri, a oni, odnosno informacija o mutaciji, se prenose od prve osobe kod koje je došlo do mutacije pa sve do današnjih vremena, u periodu od više hiljada godina. Ponekad se unutar jedne loze desi više mutacija, tako da se jedna loza širi kao krošnja u više grana, đe su grane, ustvari, nastale mutacije. Tako se može

zultati ispitivanja naroda, posebno u Srbiji, pogotovu u Crnoj Gori, pokazala vrlo nizak procenat haplogrupa koje su dominantne među slovenskim narodima. Veoma je teško lozu, koja važi kao najstarija u Evropi i koja ima svoje grane koje nose Y hromozomi u svojim kasnijim pouzdano tvrditi da svaka osoba u svome hromozomu ima zapisane sve mutacije od nastanka čovjeka. Haplogrupa predstavlja glavnu granu, a ona se dalje širi u podgrupe, koje definišu markeri, odnosno naknadne mutacije. Istraživanja i otkrivanja novih linija nasljeđa, odnosno haplogrupa i detektovanje novih mutacija zahtijevaju ozbiljan rad što je rezultiralo pojavom ozbiljnih istraživačkih projekata i institucija koje su se njima bavile. Među najpoznatijim su The Genographic Project, Family Tree DNA, iGENEA i druge.

fazama, ukrstiti sa potpuno drugom lozom, ako znamo da svaka loza grana od osnovnog nosioca ka svim kasnijim podrupama, sa svojim novonastalim markerima.

riječi, etnos, geni...

U lingvistici su „Sloveni“ jedno, u etnografiji - drugo, u DNK-genealogiji - treće. Haplogrupa, rod se obrazovao onda kad ni nacija, ni crkva, ni savremenih jezika nije bilo“ - piše Anatolij Kljosov u studiji ,,Otkud su se pojavili Sloveni i „Indoevropljani“? Odgovor daje DNK-genealogija“. Veoma je važno što se po broju mutacija u haplotipovima može izračunati kada je živio zajednički predak grupe ljudi čije haplotipove

Bilo da su u pitanju Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Romi, Kinezi, Indijanci, crnci... dokazano je da naš zajednički najdalji predak nosi marker M168

razmatramo. Suština je u tome da je, što je više mutacija u haplotipovima grupa ljudi – tim je drevniji njihov zajednički predak. A pošto se mutacije odvijaju sasvim statistički, nesređeno, s određenom prośečnom brzinom, onda se prilično pouzdano izračunava vrijeme kada je živio zajednički predak grupe ljudi istog roda. Kad se utvrdi starost pojedinih grupa iste loze, onda se može utvrditi pravac kretanja određenih haplogrupa, odnosno, uvijek se „mlađa“ grupa odvajala od „starije“ i naseljavala druga područja. Npr. R1a se može naći u Indiji, ali je ona mlađa za više od 650 godina od R1a kod slovenskih naroda (Poljaka, Ukrajinaca, Rusa, iako je kod njih učešće R1a ispod polovine – 45%), što znači da je R1a u Indiji nastala naseljavanjem Indije u kasnijim periodima. Tako je moguće utvrditi i vremenski kad su koje etničke grupe naseljavale prostore Crne Gore i Balkana. To je ubjedljivo najpouzdanija metoda u kojoj nema pretpostavki i voluntarizma. Nema sumnje da je stanovništvo Crne Gore porijeklom dominantno starośedjelačko ako posmatramo period postojanja civilizacije na našim prostorima i da je potrebno razlikovati kasniji politički, lingvistički razvoj od genetskog porijekla. Ono što je važno naglasiti jeste da su genetska ispitivanja stopostotno sigurne metode i da izražavanje sumnji u njihovu validnost zbog dosadašnjih poimanja istorije prostora Crne Gore nema nikakvo uporište u onome što nam genetsko nasljeđe po muškoj liniji pouzdano pokazuje.

24 Drugi pišu

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Sa svim ustaškim rekvizitima i nacističkim porukama, Blajburg predstavlja očevidno revizionističko slavljenje poraženih nacista i njihovih poslušnika

Ustaška koračnica u Sarajevu macije koje imamo od muftije zagrebačkog kazuju da neće biti takvog obilježavanja ni u zagrebačkoj džamiji“, izjavio je za Al Jazeeru portparol Islamske zajednice Muhamed Jusić.

» Piše: Mirnes KOVAČ „Ustaška se vojska diže, za slobodu vodit rat, dok ne stigne sve do Drine, nit će klonut, nit će stat“. Ova ustaška koračnica je objavljena u časopisu Drina 1954. godine. Časopis Drina je 1951. godine pokrenuo Vjekoslav Maks Luburić (1914-1969) koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio „najozloglašeniji predstavnik ustaškog terora“. Nakon povlačenja jedinica NDH i dešavanja na Bleiburgu, Luburić se prebacio natrag u Jugoslaviju i djelovao u okolini Zagreba, na Bilogori, u Slavoniji, sve do Fruške Gore, a potom je prešao u Mađarsku pa u zapadnu Europu. Naposlijetku se odselio se u Španiju gdje je jedno vrijeme surađivao sa bivšim poglavnikom Antom Pavelićem, ali mu je 1955. otkazao poslušnost, te je isključen iz ustaškog pokreta. Osnivao je Društvo prijatelja Drine, a potom i emigrantsku organizaciju Hrvatski narodni otpor. Nastanio se u gradiću Cartagente nekih četrdesetak kilometara južno od Valencije gdje je otvorio štampariju i izdavao listove, te pisao neke od najznačajnijih priloga. Ubio ga je agent jugoslavenske službe sigurnosti 1969. godine. Upravo je Luburić objavio gore citiranu koračnicu i upravo mitologem o granici na Drini kao i svi zločini i zloupotreba Bosne, pa i njenih muslimana za potrebe ustaške ideologije i zločinačke NDH, su mi na umu danas kada se u Sarajevu na 75. godišnjicu od pobjede nad fašizmom najavljuje sveta misa za žrtve Bleiburga, onog istog Bleiburga preko kojeg su, i uz pomoć kojeg su, zločinci Maks Luburić i poglavnik Ante Pavelićem utekli pravdi, a iza sebe ostavili poraženi i zavedeni narod.

RADIKALNI TRENDOVI

Jedini skup koji se pod izgovorom komemoracije ‘nevino stradalim’ već godinama održava jeste onaj u Blajburgu

OPASNA DIMENZIJA KOMEMORACIJE

Danas je 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, odnosno dan kada je nacistička Njemačka potpisala predaju. Zapravo, potpisivanje se desilo u kasnu noć 8. maja, ali je to po moskovskom vremenu već bio 9.

maj, tako da je Sovjetski Savez oglasio pobjedu u rano jutro 9. maja 1945. godine. Već 75 godina cijeli svijet slavi pobjedu nad najzloglasnijim režimom kojeg pamti povijest, a koji je bio glavni pokretač Drugog svjetskog rata. Ovaj najveći sukob u historiji ljudskog roda, prema procjenama, usmrtio je između 75 i 80 miliona ljudi, odnosno oko tri posto tadašnje svjetske populacije, koja se 1940. godine procjenjivala na 2,3 milijarde. U istom tom ratu poginulo je, prema nekim procjenama, od 5,5 do šest miliona Nijemaca, od toga nekih 5,3 miliona nacističkih vojnika. U savezničkim bombardiranjima Njemačke poginulo je oko 350 hiljada civila, dok su ostatak od nekih 300 hiljada žrtve različitih nacističkih vjerskih, političkih i rasnih progona. Zanimljivo je da se nigdje u civiliziranom svijetu ne održavaju komemoracije i mise za stradale nacističke žrtve i generalno Nijemce koji su poginuli u službi nacističkog režima, iako su vjerovatno mnogi od tih poginulih bili zavedeni, možda prisilno regrutirani ili nisu ništa učinili da se usprotive zlu nacizma. Zasigurno su mnogi nevini civili, pa čak i potajni protivnici režima stradali kao kolateralna šteta od strane

savezničkih snaga. Jedini takav skup koji se pod izgovorom komemoracije „nevino stradalim“ već godinama održava jeste onaj u Bleiburgu, kojeg protežiraju desničarski krugovi u Hrvatskoj i BiH. Sa svim ustaškim rekvizitima i nacističkim porukama Bleiburg predstavlja očevidno revizionističko slavljenje poraženih nacista i njihovih poslušnika. To su prošle godine prepoznali i u Austriji i otkazali im gostoprimstvo. No, ove godine je zbog pandemije korona virusa ova komemoracija dobila drugu i možda opasniju dimenziju. Bosanska javnost se zgrozila na najave da će se misa održati i u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova i da će je predvoditi lično vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

ŽESTOKE REAKCIJE

Očekivano su uslijedile žestoke reakcije vjerskih zajednica, antifašističkih udruženja, intelektualaca i kulturnih radnika jer je opće poznato da je ustaška vlast NDH u Bosni tokom Drugog svjetskog rata počinila velike zločine, deportirala hiljade bosanskih građana u koncentracione logore, te na samom kraju rata u Sarajevu počinila okrutne likvidacije i vješanja antifašista. Ozbiljni historičari su napisali

tomove knjiga u kojima su ukazali na „zaglušujuću šutnju“ Katoličke crkve u Njemačkoj i izostanak osude progona Židova od strane hiljada katoličkih biskupa, ali i o ulozi tadašnjeg pape i Vatikana u pomaganju i prikrivanju zločinaca da uteknu pred međunarodnom pravdom. O tome svjedoče i brojna istraživanja o kukavičkom bijegu glavnih zločinaca i lidera ustaštva poput Pavelića i Luburića. S druge strane, sakralizacija Bleiburga i njegovo povezivanje sa križom, odnosno Križnim putem Isusa Krista, jednim od najsvetijih pojmova kršćanstva, očigledna je blasfemija na koju je upozorio profesor historije Stefan Dietrich u razgovoru za Deutsche Welle. „Križni put samo Isusov, blasfemično je tim nazivom opisivati stradanje pripadnka Wehrmachta, SS-a, ustaša i četnika“, konstatirao je Dietrich. Najavu organiziranja „svetog misnog slavlja za žrtve Bleiburške tragedije“ oštro je osudila Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini. „Jevreji naše zemlje, Bosne i Hercegovine i Jevreji grada Sarajeva posebno, kao potomci stradalih više od deset hiljada Jevreja, od kojih je više od

sedam hiljada iz Sarajeva, ne možemo prihvatiti činjenicu da grad Sarajevo, čiju slobodu smo obilježili prije mjesec dana i slavimo je kao Dan grada Sarajeva, osuđujemo najavljenu komemoraciju i misu davno pobijeđenom ustaštvu. Ne negirajući da je u Blajburgu stradao i dio nevinih ljudi, uglavnom političkih istomišljenika ili članova porodica fašista, kolaboracionista i direktnih krivaca za sva zla fašizma, ustaštva posebno, nedužnim žrtvama odajemo dužnu poštu i pijetet, ali njihovi muževi, očevi i drugi članovi porodice, koji učiniše sva zvjerstva nad nevinim ljudima u zloglasnim logorima i pokoljima širom naše zemlje, ne zaslužuju da im se u Sarajevu ni ime pomene“, ističe se u pismu kojeg su potpisali Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu. Budući da se ranije u najavi ove komemoracije spominjala i Islamska zajednica, odnosno da će molitvu za ubijene u Bleiburgu predvoditi i imam zagrebačke džamije, oglasili su se i iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. „Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nije i neće biti uključena u obilježavanje dešavanja u Bleiburgu. Infor-

Jedina podrška Katoličkoj crkvi i kardinalu Puljiću za ovu kontraverznu molitvu i miješanje vjere u političku manifestaciju desničarskog radikalizma stigla je, očekivano, od Hrvatskog narodnog sabora na čelu sa Draganom Čovićem. HNS je reakcije i prozivke na račun Katoličke crkve i samog kardinala okarakterizirao „napadom na uzoritog kardinala Puljića, na Katoličku crkvu i Hrvate u Bosni i Hercegovini“, a mediji bliski ovoj političkoj opciji su reakcije iz Sarajeva označili kao „mentalno barbarstvo“. Zabrinjavajuće je da se na Dan oslobođenja Zagreba u Drugom svjetskom ratu, dakle 8. maja, kada se cijeli svijet u vanrednim okolnostima priprema da na skromniji način obilježi 75. godišnjicu Velike pobjede nad fašizmom, jedino u desničarskim političkim krugovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oglašava najava slavljenja suprotnog, koji se do sada proslavljao na kontraverznim skupovima sa ustaškim folklorom u Beiburgu!? Zasigurno da dostojanstvenu reakciju iz Jevrejske zajednice, kao i principjelni stav Islamske zajednice dijele svi civilizirani ljudi ove zemlje, osim izgleda Čovića i njegovih trenutnih političkih saveznika okupljenih oko Milorada Dodika koji o cijelom slučaju nisu progovorili ni riječi (barem to njihovi medijski servisi nisu prenijeli). Zanimljivo je uskrsnuće ovih recipročnih radikalnih trendova koji se prosto nadopunjuju po potrebi, ali nikad principjelno odbacuju jer imaju svoju političku upotrebu. A krajnje je zabrinjavajuće da ovi trendovi radikalnog revizionizma prošlosti i slavljenja zločinaca na velika vrata „koračaju“ i u one dijelove Katoličke crkve za koje se smatralo da su se principjelno ogradili od grijeha šutnje i kolaboracije u prošlosti?

PISMA ČITALACA

Zahvalnost doktorki internog odjeljenja pljevaljske bolnice Mirhi Hasanbegović Ja sam Rajko Ćosović iz Pljevalja, a zivim u Kragujevcu. Prije desetak dana moj otac je sa ozbiljnim zdravstvenim problemima primljen na interno odjeljenje pljevaljske bolnice a liječenje je preuzela doktorka Mirha Hasanbegović. Poslije svega što se izdešavalo posljednjih desetak dana u ovim nenormalnim vremenima osjetio sam potrebu da vam nešto kažem o doktorki Hasanbegović.

Prvo što se pokazalo je neosporna stručnost doktorke koja je vrlo brzo uspostavila tačnu dijagnozu kod veoma komplikovanog zdravstvenog stanja mog oca što su mi potvrdili i veoma cijenjeni specijalisti interne medicine,na osnovu podataka koje mi je dostavila doktorka Hasanbegović bez imalo sujete da čuje i mišljenje drugih ljekara što je osobina samo onih velikih ljudi koji

posjeduju veliko znanje a spremni su da ga nadograđuju i sire slušajući i šta drugi imaju da kažu. Ne želim više da pričam o stručnosti doktorke jer me je na ovo obraćanje vama kao njenom direktoru navele neke osobine doktorke Hasanbegović sa kojima sam se možda prvi put susreo u životu. Njen odnos sa pacijentom za koji nemam prave riječi hvale, su ove teške trenutke za mog oca učinile

mnogo lakšim i bezbolnijim što govore i riječi mog oca „brine o meni kao da sam njen otac“. Pored tog ljudskog i humanog odnosa sa pacijentom doktorka Hasanbegović je uvek bila raspoložena da sve informacije o stanju mog oca podijeli sa užim članovima naše porodice što je svima nama mnogo olakšalo ove za nas teške trenutke. Posebno ovo isticem jer niko od nas djece ne nalazi se u Pljevljima a zbog situacije oko korona vi-

rusa nismo u mogućnosti da došemo u Pljevlja. Zato poštovani direktore želim da vam kažem da u vašoj bolnici imate jedan ,,dragulj“ zvani doktorka Hasanbegović koji ako imate načina sačuvajte i još više izbrusite i unapredite jer mislim da Pljevaljska bolnica to zaslužuje. Sve ono kako covjek zamišlja da treba jedan ljekar da bude poseduje ova mlada doktorka. Želim da izrazim poštovanje i zahvalnost i se-

strama koje brinu o mom ocu jer je to za svaku pohvalu. Ne znam kako će se sve završiti vezano za mog oca koji će biti upućen u Klinički Centar Podgorica na dalje liječenje ali znam da poštovanje i zahvalnost doktorki Hasanbegović dugujem dovijeka. Uz zahvalnost doktorki i Pljevaljskoj bolnici šaljem vam sredačne pozdrave. (Pismo upućeno direktoru Opšte bolnice u Pljevljima) Rajko Ćosović, Kragujevac

Poneđeljak, 11. maj 2020.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A PRAVNIK/ CA U SLUŽBI ZA PRAVNE I KADROVSKE POSLOVE U KC, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana

BERANE TEL: 051/233-332

JU OŠ ,,VUKAJLO KUKALJ“ Adresa: Šekular BERANE

Tel.: 069/529-829 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šekular Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna je licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme za 16 nastavnih časova sedmično u matičnoj školi. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,. 2. PROFESOR/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šekular Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna je licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06 2020. godine za 6 nastavnih časova sedmično u matičnoj školi ,PO Lazi i PO Ćetkovići sa dopunom do norme od 4 nastavna časa sedmično u JUOŠ ,,Lubnice,,,3 nastavna časa sedmično u JUOŠ ,,Vukašin Radunović,, i 5 nastavnih časova sedmično u JUOŠ ,,Donja Rženica,,. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BUDVA TEL: 033/402-556

PRIVATNA PREDŠKOLSKA USTANOVA ,,MAŠTOLEND“ Adresa: MASLINJAK BB

Tel.: 068/374-713 Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Bachelor primjenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Nastavnik predškolskog vaspitanja,

Pedagog, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 8 dana

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

ART BETON CO DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT BB

Tel.: 020-815-500, 069-012-609 Email: artbeton.lazine@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/ICA U PROIZVODNJI, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 8 dana

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

JRDS RADIO TELEVIZIJA HERCEG NOVI DOO NJEGOŠEVA BB, DVORANA PARK, HERCEG NOVI

Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Tel.: 031/350-765 Oglašava potrebu za: 1. UREDNIK/CA TELEVIZIJE HERCEG NOVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Urednik u izdavačkoj djelatnosti, Poznavanje engleskog jezika. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno znanje engleskog jezika i organizacionih sposobnosti. 2. UREDNIK/CA RADIA I PORTALA RTHN, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Urednik u izdavačkoj djelatnosti, Poznavanje engleskog jezika. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno znanje engleskog jezika i organizacionih sposobnosti. KOMUNALNO STAMBENO DOO Adresa: MARKA VOJNOVIĆA 1, HERCEG NOVI

Tel.: 031/324-999 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA HORIZONTALNOJ SIGNALIZACIJI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prijave slati putem e-maila: sekretar@komunalnostambeno.me ili putem pošte, na adresu: Marka Vojnovića 1, Herceg Novi. 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU PUTEVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prijave slati putem e-maila: sekretar@komunalnostambeno.me ili putem pošte, na adresu: Marka Vojnovića 1, Herceg Novi. 3. REFERENT/KINJA NAPLATE

POTRAŽIVANJA I NABAVKE MATERIJALA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS), Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prijave slati putem e-maila: sekretar@komunalnostambeno.me ili putem pošte, na adresu: Marka Vojnovića 1, Herceg Novi. SALOMON WERNER HAB PRIVE GROUP DOO Adresa: SUNČANA OBALA 152

Tel.: 067/301-285 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Zelenika Uslovi: Pomoćni administrativni radnik (II SSS i PK) Trajanje oglasa: 15 dana 2. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Zelenika Uslovi: Knjigovođa bilansista Trajanje oglasa: 15 dana

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

MILIĆ PLUS DOO Adresa: Kočanska 21 A

Tel.: 069/063-753 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/ICA NA POVRŠINSKOJ OBRADI DRVETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: Prerađivač i obrađivač drveta - specijalista (V SSS i VKV) Trajanje oglasa: 30 dana

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

OPŠTINA PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I 48

Tel.: 069/309-341 Email: optinapv@t-com.me

Raspisuje konkurs za: 1. INSPEKTOR/KA III ZA LOKALNE PRIHODE OPŠTINE PLJEVLJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS), Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Politikologija stepen specijaliste, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanjaPravni,ekonomski ili fakultet humanističkih studija, 2 ( dvije) godine radnog iskustva i položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored posebnih uslova za zasnivanja radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i opšte uslove predviđene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.( da je državljanin Crne Gore,da ima 18. godina života,da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta ( Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja starješini organa u roku od 8. dana od dostavljanja odluke o izboru),da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, da nije osuđivan za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti). Prijave sa kompletnom dokumentacijom o ispunjavanju posebnih i opštih uslova dostaviti u zatvorenoj koverti u roku od 15 ( petnest). dana od dana objavljivanja konkursa sa adresom i telefonskim brojem na adresu: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja - Jedinica za upravljanje ljudskim resursima Ul. Kralja Petra I br 48 84210 Pljevlja Neblagovremena i nepotpuna dokumenta neće se razmatrati. Lice ovlašćeno za davanje informacija povodom ovog konkursa

je Despotović Sreten - Glavno ovlašćeno službeno lice u Jedinici za upravljanje ljudskim resursima, telefon 069/309-341

OPŠTINA PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I 48

Tel.: 069/309-341 Email: optinapv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ ICA III ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanja- Pravni fakultet , 2 (dvije) godine radnog iskustva i položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored posebnih uslova za zasnivanja radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i opšte uslove predviđene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.( da je državljanin Crne Gore,da ima 18.godina života,da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta ( Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja starješini organa u roku od 8. dana od dostavljanja odluke o izboru),da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, da nije osuđivan za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti). Prijave sa kompletnom dokumentacijom o ispunjavanju posebnih i opštih uslova dostaviti u zatvorenoj koverti u roku od 15 ( petnest). dana od dana objavljivanja oglasa sa adresom i telefonskim brojem na adresu: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja - Jedinica za upravljanje ljudskim resursima, Ul. Kralja Petra I - br 48 84210 Pljevlja Neblagovremena i nepotpuna dokumenta neće se razmatrati. Lice ovlašćeno za davanje informacija povodom ovog oglasa je Despotović Sreten - Glavno ovlašćeno službeno lice u Jedinici za upravljanje ljudskim resursima, telefon 069/309-341

26 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ( “Sl. list RCG “ br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG “, br. 80/10 , 47/17) kao i člana 22 stav 1 Statuta JPU “Radmila Nedić” u Beranama, direktor Ustanove raspisuje

KONKURS Za upis đece za školsku 2020/21.godinu

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 22 stav 1 tačka 27 Statuta JPU “Dušo Basekić” u Bijelom Polju, direktorica Ustanove raspisuje

KONKURS Za upis đece za školsku 2020/21. godinu

Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020. godine i trajaće 15 dana Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020.godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usled epidemije izazvane virusom Covid 19 , smatraće se upisanim od 01.septembra 2020.godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine

Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 01. septembra 2020. godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine.

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 22 Statuta JPU “Naša radost“ Herceg-Novi , direktorka Ustanove r a s p i s u j e:

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 22 stav 1 tačka 27 Statuta JPU “Boško Buha” u Rožajama, direktorica Ustanove raspisuje

KONKURS za upis đece za školsku 2020/21.godinu

KONKURS Za upis djece za školsku 2020/21. godinu

Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/20. godine će elektronskim putem podnesiti prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave obrazovno-vaspitnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 1. septembra 2020. godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine. U Herceg-Novom, 11.05. 2020. godine

Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji djece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Djeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 01. septembra 2020. godine.Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine.

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 22 stav 27 Statuta JPU “Bambi” u Tivtu, direktorka Ustanove raspisuje

KONKURS Za upis đece za školsku 2020/21. godinu

Tel. O69 367 711

Uprava vrtića

Na osnovu člana 26, stav 1 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl.list br.64/02 i 49/07“ i „Sl.list Crne Gore, br. 80/10 i 40/11), shodno članu 2 Pravilnika o bližem načinu, postupku i kriterijumima upisa djece u Ustanovu koja realizuje predškolsko vaspitanje i obrazovanje („Sl.list Crne Gore“, br. 21/12) i člana 23 Statuta JU OŠ «Bajo Jojić», direktor Ustanove raspisuje

KONKURS za upis djece u vrtić za školsku 2020/21. godinu u sljedeće programe:

•Primarni-cjelodnevni program u vremenu od 7:00 do 15:00 čas ova i • Primarni-poludnevni program u vremenu od 07:00 do 12:00 sati U Primarni-cjelodnevni program i poludnevni program upisuju se djeca uzrasta od 3 godine do polaska u školu. Djece koja su boravila u Ustanovi do dana objavljivanja konkursa smatraće se upisanim od 1.septembra 2020.godine. Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza za školsku 2020/21. godinu će se sklapati početkom nove školske godine. Upis djece koja se prvi put upisuju u Ustanovu, kao i djece koja su do dana objavljivanja konkursa ispisana iz Ustanove, vršiće se elektronskim putem na web adresu: www.upisi. edu.me. Ukoliko se u ustanovi prijavi veći broj djece od broja slobodnih mjesta, upis se vrši primjenom kriterijuma Pravilnika o bližem načinu , postupku i kriterijumima upisa djece u ustanovama koja realizuje predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Za upis djece koja do kraja 2020. godine pune 6 godina života, a nijesu se upisala u prvi razred osnovne škole, neophodno je dostaviti i odluku Komisije osnovne škole o odlaganju početka školovanja. Upis će se vršiti od 26.maja 2020.godine. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Direktor škole Dobrašin Lalević

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 22 stav 1 Statuta JPU “Đina Vrbica” u Podgorici, direktor Ustanove raspisuje

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanje (“Sl. list RCG”, br. 64/02 i 49/07 i “Sl. list CG”, br. 80/10, 47/17), kao i člana 36 stav 1 Statuta JPU “Dječji vrtić” Plavu , direktorica Ustanove raspisuje

KONKURS Za upis đece za školsku 2020/21. godinu

Upis elektronskim putem počinje 26. 5. 2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji đece, koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020. godine, će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 1. septembra 2020. godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine. Broj: 1221 Podgorica, 11. 5. 2020. godine DIREKTOR Vuk Stanišić

Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www. upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 01. septembra 2020. godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine.

MalI oglasI NEKRETNINE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta.Prodajem. 069/867-791 1 POSLOVNI prostor višenamjenski Velimira Terzića 17 prva zgrada bloka V 80m2 suteren.Prodajem cijena po dogovoru. Tel.068/760-377 2

GORNJA Morača – Starče 40,000m2 livada i šuma, izvor, put, struja, u pola tržišne cijene. Moguća kompezacija za stambeni ili poslovni prostor Tel.068/760-377 3

UslUgE KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja,

DIREKTOR mrMarkišić Minela

sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 6

RaZNo PRODAJEM umjetničke slike veliki izbor veoma povoljno. Prodajem srebrne perpere

BRZOJ HRANI U PODGORICI POTREBNI ROSTILJ MAJSTORI SA ISKUSTVOM. SVE DODATNE INFORMACIJE NA Tel:

067/122-551

original,stari novac stare Crne Gore.Interesuje me filatelija okupacija Crne Gore. Tel.069/ 051- 526 Beli 7

Javna predškolska ustanova “Vukosava Ivanović -Mašanović” Ba r

Broj: 589/2 Bar, 06.05.2020.godine

Na osnovu člana 24 i 26, stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju Sl.list RCG br.64/02, 49/07 i Sl.list CG broj 80/10, 40/16 i 47/17), te člana 38 Statuta, direktorka JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar, raspisuje: Konkurs Za upis djece u školsku 2020/2021 u jaslične i vrtićke grupe u okviru Javne predškolske ustanove “Vukosava Ivanović Mašanović” Bar I.Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020.godine i trajaće 15 dana. II.Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar tokom školske 2019/2020 godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresi: www.upisi.edu.me. III.Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16.marta 2020.godine, kada je došlo do obustave vaspitno obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 01. septembra 2020.godine. IV.Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine. Direktorka Stanislava Bardić

Na osnovu člana 26 stav 1 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl.list Crne Gore, br.64/02 i 49/07“ i „Sl.list Crne Gore,br.80/10, 40/811 i 40/16“ i „Sl.list Crne Gore,br.47/17“) i člana 22 stav 1 tačka 27 Statuta JPU „Ljubica Popović“, direktorica Ustanove raspisuje

KONKURS Za upis djece za školsku 2020/21. godinu Upis elektronskim putem počinje 26. maja. 2020. godine i trajaće 15 dana. Roditelji djece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz Ustanove tokom školske 2019/2020. godine će elektronskim putem podnositi prijavu za upis na web adresu www.upisi. edu.me. Djeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16. marta 2020. godine, kada je došlo do obustave vaspitno-obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19, smatraće se upisanim od 01. septembra 2020. godine. Ugovori o boravku i ishrani djece će se sklapati početkom nove školske godine.

Javna predškolska ustanova „ SOLIDARNOST“

Broj:384-05/20 Ulcinj,07.05.2020.godine.

Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl.list RCG“ br.64/02 i 49/07 i „ Sl.list CG“ , br.80/10, 47/17) kao i člana 22 Statuta JPU “ Solidarnost „ u Ulcinju, v.d.direktor/direktorica Ustanove raspisuje KONKURS Za upis đece za školsku 2020/21.godine. u okviru Javne predškolske ustanove „ Solidarnost“ u Ulcinju Upis elektronskim putem počinje 26.05.2020.godine. i trajaće 15 dana. Roditelji đece koja se po prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2019/2020 godine će elektronskim putem podnositi prijavu na web adresu www.upisi.edu.me. Đeca koja su pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 16.marta 2020.godine ,kada je došlo do obustave vaspitno –obrazovnog rada usljed epidemije izazvane virusom Covid 19 , smatraće se upisanim od 01. septembra 2020.godine. Ugovori o boravku i ishrani đece će se sklapati početkom nove školske godine. V.D.DIREKTORKA Tonka Markiq

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Dana 10. maja 2020. u 83. godini preminuo je

Jedanaesti maj, tvoj rođendan

VESNA RUŽIĆ

ŽARKO Vojinov DOBROVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

Volim sve tvoje godine.

Kuća žalosti: Goričani bb - Golubovci Tvoj muž MILJAN Ožalošćeni: supruga KOSA, sin GORAN, kćerke NADA i MARINA, snaha VALENTINA - VANJA, unuci BALŠA, VOJIN i MILJAN, braća NIKOLA - NIKO sa porodicom i RACO sa porodicom i ostala mnogobrojna porodica

558

Dana 10. maja 2020. u 64. godini umrla je naša draga 557

Posljednji pozdrav svom dragom bratu

ZORKA R. POPOVIĆ rođena Đukanović

ŽARKU

Sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana u selu Trnjine Cuce.

Počivaj u miru. Ožalošćeni: kćeri MIRJANA i BILJANA, brat MILUTIN, sestre STANKA, SLAVKA i JOVANKA i ostala rodbina POPOVIĆ i ĐUKANOVIĆ

od RACA DOBROVIĆA sa porodicom

555

556

Dana 8. maja 2020. u 70. godini, preminuo je naš dragi i voljeni

MATO pok. Nikole BRNADA auto-instruktor

Sahrana dragog nam pokojnika obavljena je 9. maja na groblju kod Crkve Sv. Nikole u Baošićima, u krugu porodice.

Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR – SAŠA, kćerka JELENA, braća ZVONKO i KREŠIMIR sa porodicama, snaha DANICA, zet NENAD MIŠEVIĆ, unučad MARKO, IGOR, MATEA i MIA, šura SAVO DAMJANOVIĆ sa porodicom, pašenog TOMISLAV FANFANI sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

523

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Умро је 10. маја у 83. години наш драги

Dana 9. maja 2020. u 89. godini preminuo je naš voljeni

Дана 10. маја 2020. године, послије краће болести, у 94. години, испустио је своју племениту душу наш

PETAR Ilijin ČELEBIĆ

СТАНКО – БАТО УСКОКОВИЋ

ДРАГУТИН Мирков БАБИЋ учесник НОБ-а 1926-2020.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 10. maja na Novom groblju na Cetinju.

Због новонастале ситуације у држави сахрана ће се обавити 11. маја у 14 часова на мјесном гробљу Јеленак -Даниловград у кругу породице. Посебна захвалност свима који су хтјели изјавити саучешће.

Сахрана је обављена 10. маја у 11 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Московска 72

Ожалошћена породица: супруга СЕНКА, синови ВАСИЛИЈЕ и МИРКО, кћерка ЗОРИЦА, сестра РАДМИЛА, снахе ЉУБИНКА, ГОРДАНА и АНЂЕЛА, унучад МАРКО, БАЛША, ФИЛИП, ПАВЛЕ, ЂОРЂЕ и ВАРЈА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестрична и остала родбина

Ожалошћени: супруга МИЛИЦА, снахе АНА, ЉИЉАНА, ДЕЈАНА, ЗОРИЦА, братанићи ДАНИЛО, МАРКО, ЛУКА, НИКОЛА, братаничне МАРИНА, НАТАША, сестричне МИРЈАНА, ТАТИЈАНА, АНА, зет МИЛАН МИЛАЧИЋ, унучад и остала родбина

551

Ožalošćena porodica: supruga NEVENKA - LALA, ćerke LIDIJA, MARINA i SANJA, unučad MARIJA, MIROSLAV, BILJANA, VLADANA, MILENA, ANA, NIKOLA i MARKO, praunučad, sestra ANKA, snahe MILICA i IRENA, zet VESKO, sinovci i sinovična, sestrići, sestrične i ostala rodbina

543

526

Preminuo je naš dobri i poštovani đever i stric

PETAR ČELEBIĆ

СТАНКО БАТО УСКОКОВИЋ

Dragi naš Peśurica, nema riječi kojima se može iskazati sve ono što si nam bio i koliko si nam značio. Naučio si nas da su ljubav i sloga najveće vrijednosti u životu koje treba njegovati i čuvati. Takav je bio tvoj životni put, kojim ćemo i mi nastaviti. Neizmjerna je tuga za tobom. Ponosni smo što smo te takvoga imali. Počivaj u miru, zauvijek voljen i nikad zaboravljen.

Посљедњи поздрав мом добром и драгом супругу. Хвала ти за лијепе и сложне године нашег заједничког живота. Заувијек ћеш бити у мом срцу и мислима.

Tvoje NEVENKA, LIDIJA, MARINA i SANJA

Твоја МИЛИЦА 529

STANKO BATO USKOKOVIĆ

547

Sa velikom tugom se opraštamo od tebe, dragi Bato. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

PETAR ČELEBIĆ

СТАНКО БАТО УСКОКОВИЋ „Има на свијету мирних и добрих људи што кроз свијет нечујно и тихо газе, као да ногом ступају по памуку...“ Наш предивни стриц и ујак био је оличење доброте и племенитости. Због тога ће увек имати посебно место у нашим срцима. Почивај у миру, драги Бајо.

Tuguju za tobom, LJILJANA, LUKA i NIKOLA

Tvoja unučad: MARIJA, MIROSLAV, BILJANA, VLADANA, MILENA, ANA, NIKOLA i MARKO

Твоје: МАРИНА и НАТАША, МИРЈАНА, ТАТЈАНА и АНА 552 Posljednji pozdrav dragom djeveru

527

546

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav svaku i tetku

STANKU – BATU 554

Voljeni naš Peśurica. Hvala ti za ljubav, pažnju, podršku, sreću i za sve vrijednosti kojima si nas naučio. Držaćemo se zajedno s ljubavlju i poštovanjem, a ti ćeš uvijek biti sa nama. Živjećeš kroz naše priče i sjećanja koje ćemo prenositi tvojim praunucima. Ponosimo se što smo te imali takvoga. Mirno spavaj, voljeni đede.

BAJU

od snahe ANE USKOKOVIĆ

PETRU ČELEBIĆU

od MARKA, ZORICE, MARTE i ANDREJA

od porodice BOŽOVIĆ

Посљедњи поздрав драгом стрицу 553

544

Posljednji pozdrav našem dragom tetku

Poslednji pozdrav tetku i đedu

БАТУ УСКОКОВИЋУ од ДАНИЛА, ДЕЈАНЕ, МАКСИМА, МАТИЈЕ и МИЛЕНЕ УСКОКОВИЋ 528

PETRU ČELEBIĆU Počivaj u miru u ovoj Podlovćenskoj zemlji. LJILJA i KAĆA sa porodicama 560

e-mail: oglasno@pobjeda.me

PETRU ČELEBIĆU Dragi đede Petre, ogromna ljubav i pažnja koju si imao od svojih najmilijih , nijesu te mogli sačuvati od tužnog odlaska... Počivaj u miru. S poštovanjem i uz lijepo sjećanje, 559

DRAGAN Ljubov i NINA sa đecom

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragom ocu i tastu

Poneđeljak, 11. maj 2020.

Навршава се шест мјесеци од смрти наше вољене

Voljeni

PETRU ČELEBIĆU

MIODRAG MILI MANDIĆ

Sa puno tuge i poštovanja opraštamo se od tebe. Zauvijek u našim srcima. Tvoji MARINA i VESKO 550

PETAR ČELEBIĆ Dragi Peśurica, hvala za svu tvoju ljubav i pažnju koju si nam nesebično dijelio. Ostaćeš nježna uspomena u našim srcima, nikad te nećemo zaboraviti.

РАДМИЛЕ – ЦИЦЕ Мирка ВУКИЋЕВИЋ рођене Вујановић Вољена наша мајко и бако, дани пролазе, али ниједан без сјећања на тебе. Све што у срцу носимо, може да стане у двије ријечи – бол и туга. Прошло је шест мјесеци пуних суза и бола, препуних сјећања и успомена на тебе. Тешко се миримо са истином да смо остали без великог ослонца и топле мајчинске љубави. Са тобом смо изгубили све што си нам у животу пружала, бескрајну љубав, радост, срећу, топли загрљај. Твоја ведрина и животни оптимизам остаће твоја и наша снага. Мајко, ти си била и остала наш узор и понос. Хвала ти за сву љубав и пажњу коју си нам за живота подарила. Остаћеш у нашим срцима и сјећању, са пуно љубави и поштовања, поносно ћемо се сјећати твог честитог беспрекорног животног пута. Нека те у рају анђели чувају, а ми ћемо те са љубављу у срцу и души чувати од заборава. Ожалошћена породица: супруг МИРКО, ћерке ДРАГАНА и ДУШИЦА са породицама

Posljednji pozdrav od MIROSLAVA, IRENE, TINE, MILOŠA, MARIJE i SAVA 545 Posljednji pozdrav dragom tetku

Šest mjeseci od tužnog rastanka s mojom sestrom

Ostavljaš dobrotu koja se ne briše i ne zaboravlja. ZORICA DRECUN sa đecom 548

Draga Cile, iskrsavaju sjećanja, lijepa i čista i nepovratna poput tebe. Ali, ja ću te tražiti u mojim snovima, naći te u mojim suzama, mojim tugama i mom bolu. U mom svijetu sjećanja i misli, ti, moja dobra i voljena seko Cico, i dalje živiš. Tvoje plemenitost i nesebičnost učinile su te izuzetnom i nezaboravnom.

TUŽNO SJEĆANJE 11. 5. 2005 - 11. 5. 2020.

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

MIŠKO ŠARANOVIĆ Dragi sine i brate, diko i ponosu, krutino naša, tvoj vedri i plemeniti lik čuvamo u svojim srcima. Ponosne na tvoj dostojanstven život, u vječnom bolu za tobom. Majka ANĐELIJA, sestre SONJA i MOMIRKA 530

IN MEMORIAM

MILORAD – MIŠKO ŠARANOVIĆ

MIKELIJU

TVOJA PORODICA

Tvoja sestra NENA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE 11. 5. 2004 - 11. 5. 2020.

11. 5. 2015 – 11. 5. 2020.

MIODRAG Jovanov GAZIVODA 532

VASILIJE VASKO CARIČIĆ

RADMILOM – CICOM VUKIĆEVIĆ

Ponosna na tebe sestra NADA KLIKOVAC sa porodicom 537

POMENI

Tvoji: majka NENA, sestra OLJA i sestrić SAŠA 524

525

536

PETRU ČELEBIĆU

Ovo je bio dan našeg radovanja, naše sreće. Danas, za tvoj rođendan samo bol, tuga i želja za tobom.

11. 5. 2004 - 11. 5. 2020.

Svakog trenutka si u našim mislima, veliki čovječe.

Navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naš

Dobri ljudi moraju umrijeti, ali smrt ne može izbrisati sjećanje na njih.

PORODICA 538

Porodica ŠARANOVIĆ

Godina je od smrti naše drage babe

Jedanaestog maja navršava se godina od smrti moje majke

549 Двије године од смрти

GORAN Rajkov IVEZIĆ Naša ljubav je jača od vremena i zaborava. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

ЗОРКЕ Светозара СТОЈАНОВИЋ SENKE RADOJIČIĆ

SENKE RADOJIČIĆ

531

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Prošlo je osam godina od kada nije sa nama naš dragi

Tvoji: MILOVAN, DUNJA, DAVOR i MATEJ 533

Postoji ljubav koju smrt ne prekida. Počivaj u miru.

Tvoji NAJMILIJI

11. 5. 2005 - 11. 5. 2020.

Kćerka BRANKA sa porodicom 534 Godina je od smrti naše voljene majke i babe

Зоки, остале су успомене које често спомињемо. Недостајеш нам и почивај у миру. Брат и сестра МИЈО ПЕРОВИЋ и НАДА ПЕТРИЧЕВИЋ са породицама 540 Deset je godina od smrti našeg voljenog supruga i oca

MOMČILO Petrov VUKOTIĆ ZORAN PERIŠIĆ Nedostaješ nam.

Tvoja PORODICA 539

Mnogo nam nedostaješ, voljeni naš. Vrijeme koje teče, ne umanjuje bol za tobom. Tvoji: SLAVICA, SIMO, IVAN, NIKOLA 542

SENKE RADOJIČIĆ

PAVLA N. POPIVODE

Ostala su nam lijepa sjećanja na tebe i ljubav koju si nam pružala.

Ne postoji vrijeme zaborava, postoji samo tuga i bol u našim srcima. Počivaj u miru, anđele naš.

BRANKA i BOJANA

Tvoji: VJERA, PEĐA i SAŠA

535

541

TV program 31

Poneđeljak, 11. maj 2020.

FILM

RTCG 2 22:02

SERIJA

PRVA TV 10:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Kotorski mornari

Istine i laži

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RTCG 1 REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r. 10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Gavejn I, crtani film 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Naučno – obrazovni program, r. 15:15 Nacionalni parkovi 15:30 Dnevnik 1 16:00 Tv arhiv 16:30 Zapis, e. 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti, e. 21:20 Ženski raj III, s. 22:10 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:20 Narkos, s. 00:10 Argumenti, r. 01:25 Dobro jutro, Crna Goro, jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Zapis, r. 07:00 E sport 08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r. 14:00 Nastava za drugi razred, r. 15:00 Nastava za treći razred, r. 16:00 Nastava za četvrti razred, r. 17:00 Nastava za peti razred, r. 18:00 Luda kuća, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, kviz 20:30 Sin, kratki dok. film 20:46 Susreti, emisija iz kulture 21:30 Umjetnost sa vremenom 21:38 Kratki film 21:53 Reverie, kratki film 22:02 Kotorski mornari, film 23:45 Glas Amerike 00:15 Ko to tamo pjeva, r. 00:35 E sport

07:00 Praktična žena, r. 08:00 Dvije djevojke bez love, s. 09:00 Jutarnji žurnal 10:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Istine i laži, s. 11:15 Tračara, r. 12:00 Krcko Oraščić, crtani film 13:00 Neobični slučaj Bendžamina Batona, film 15:55 Evropske bajke – Vodenjak i prelijepa Dženet 16:00 Praktična žena 17:00 Žurnal 17:15 Andrija i Anđelka, r. 17:45 Tračara, s. 18:30 Hotel Eleon, s. 19:00 Žurnal 19:30 Evropske bajke, e. 19:40 Andrija i Anđelka, s. 20:45 Igra sudbine Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Blejd, film 01:30 Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:00 Centralni dnevnik, r. 07:30 Agencija za sve i svašta, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, s. 08:55 Kefalica 09:10 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Ljubav, navika, panika, s. 09:50 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 12:35 Zauvijek susjedi, r. 13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r. 14:25 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:30 Vijesti 16:45 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Lud, zbunjen, normalan, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Čin hrabrosti, film 01:35 Dragocjeni teret, r.

VIJESTI 06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:06 Zauvijek tvoja, r. 11:10 Pčelica, e. 12:00 Vijesti 12:06 Kutija, r. 14:00 Vijesti 14:06 Nevini krivac, r. 15:10 Boje dana, e. 15:40 Život sa morem, r. 16:30 Vijesti 16:50 Geopolitika, magazin 17:00 Nevini krivac, s. 18:30 Vijesti 19:10 Zauvijek tvoja, s. 20:00 Bez granica, magazin 21:00 Novine II, r. 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Zatvoreni slučajevi, film 00:10 Bez granica, r. 01:00 Dva dana u Njujorku, r. 02:40 Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTV BUDVA

PINK M JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena

19:00 Film 20:30 Zakletva, s. 21:30 Nemoguća ljubav, s. 22:30 Zadruga 23:00 Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

07:00 Kuhinjica 09:05 Serija 10:00 Celebrity 11:00 Naše ljeto, r. 13:00 Puls, e. 13:40 Muzički program 14:00 Kuhinjica, r. 16:20 Naše ljeto 17:15 Bandolera, r. 18:10 Kuhinjica, e. 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra

07:00 Jutarnji program 09:30 Crtani film 09:45 Dogodilo se 10:00 Kućni ljubimci, r. 10:15 Zona sumraka 10:45 Intermeco 11:00 Top deset 11:30 Legende 11:45 Sportski intermeco 12:00 Sportske vijesti 12:30 Moda 13:00 Smijeh kao lijek 13:15 Goleada

07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 08:30 Jelena, r. 09:30 11 minuta saTihom Vujovićem 10:00 Život uživo, r. 10:30 Nedjelja u petak, r. 11:30 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo, r. 15:00 Nedjelja u petak, r. 16:00 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Igra i struktura, r. 21:00 Top A1 21:10 Kapadokija, s. 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

13:45 Grad koji volim, r. 15:00 Sportske vijesti 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 16:30 Zona sumraka 17:00 Sport info 18:00 Dogodilo se 18:15 Ekstremno 18:30 Zvjezdane staze 19:00 Aktuelno 19:15 Legende 19:30 Priča dana 20:15 Smijeh kao lijek 20:45 Na domaćem terenu 21:00 Hramovi Crne Gore 22:00 Aktuelno 22:15 Gušteranje 23:15 Film

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 11. 05. 2020.

PORTAL POBJEDE

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

777 20:05 Sportsko popodne 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 22:30 Hronika grad teatra 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r. 00:25 Koncert

A1 TV

5° 13° 4° 5° 13° 4° 10° 12° 3° 11°

21° 23° 24° 24° 23° 21° 25° 23° 22° 21°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

8° 3° 5° 3° 11° 2° 3° 13° 11° 3°

21° 22° 20° 23° 24° 20° 23° 22° 22° 18°

Utorak 12. 05. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.25 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

19.53 sati

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, ali i uslovima za mjestimično slabu kišu ili kratkotrajan pljusak i grmljavinu, prvenstveno u prvom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru zemlje povremeno i pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 7 do 16, najviša dnevna 16 do 25 stepeni. www.meteo.co.me

Srijeda 13. 05. 2020.

32 Marketing

Poneđeljak, 11. maj 2020.