Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Predsjednik udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković smatra da su problemi građana koje zastupaju neizdrživi

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ne odustaje od advokature i unosnih kombinacija sa biznismenima iz Rusije

sa Rusima Država nebrigom Vukšić u višemilionskom čini subvencije poslu u Stolivu nemogućim

STR. 6. i 7.

Za pohvalu je inicijativa Podgorice kao jedine administracije koja je u posljednjih 30 godina pokrenula nešto u korist podstanara, ali se realizaciji ideje ispriječila činjenica da su subvencije moguće samo za one koji imaju ovjerene ugovore sa stanodavcima. U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza tako što rentiraju stanove bez ugovora. Ono što je realnost jeste da je samo nešto više od jedan odsto podstanara u glavnom gradu dobilo subvencije. Zašto? Pa zato što država i njeni reprezenti izvršne vlasti nijesu radili svoj posao – kazao je Živković INTERVJU: Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije

Štetno je odgađati formiranje manjinske vlade zbog sitnih partijskih interesa

STR. 2.

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, iako ne bi smio, uključen je u pregovore o kupoprodaji vrijedne nekretnine u Stolivu, a prošle sedmice tim povodom sastao se sa nekoliko ruskih biznismena, saznaje Pobjeda. - Riječ je o višemilionskom poslu. Predmet kupoprodajnog ugovora je vrijedna nekretnina u Stolivu, odnosno zemljište velike površine – rekli su sagovornici Pobjede. Kažu da je Vukšić na sastanku zastupao potencijalnog kupca. - U ovom poslu on će naplatiti ogromnu proviziju izraženu u procentima od ugovorene cijene. Lično je učestvovao na sastanku – ističu naši sagovornici. Dodaju da se radi o ruskim biznismenima sa ogromnim kapitalom, ljudima koji imaju konekcije sa državnim strukturama Ruske Federacije. Vukšić je tako po dva osnova u ozbiljnom sukobu sa zakonima i propisima. Iako je do prije nepune dvije godine bio advokat, kao direktor ANB-a ne bi smio da se i posredno uključuje u te vrste poslova, a poslovanjem sa sumnjivim ruskim biznismenima ugrožava poštovanje međunarodnih sankcija uvedenih zbog agresije na Ukrajinu, Rusiji i njenim državljanima bliskim režimu u Kremlju. STR. 3.

STAV

POVODI: Iako zakonski propisi odavno jednako važe za oba pola, ženska djeca i dalje ostaju bez imovine koja im pripada

Buča = nova Srebrenica? Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Ćerke se odriču nasljeđa samo zato što su žene

STR. 8. i 9.

Politika

Poneđeljak, 11. april 2022.

INTERVJU: Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije

Štetno odgađati formiranje manjinske vlade zbog sitnih partijskih interesa PODGORICA – Manjinska vlada već je trebalo da bude formirana, s obzirom na ukupnu situaciju i u državi i u svijetu. Krajnje je neumjesno, degutantno, pa već i sa štetnim posljedicama, da se taj proces odgađa da bi se postigli neki sitni partijski interesi. Krajnje je vrijeme da se ova saga okonča. Ako ne, što se nas tiče, idemo na izbore. Ko želi tehničku vladu, neka je formira bez nas. Mi u vladi sa Demokratskim frontom biti nećemo – poručio je u intervjuu Pobjedi Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije. Đeka je, komentarišući snimak o navodnoj kupovini glasova na kojem je on jedan od aktera, pozvao da se „što prije i do kraja utvrdi ko je zloupotrijebio Damira Asovića, kome je on dao nekakav snimak i ko ga je potom montirao i distribuirao“. Đeka je ponovio da je u pitanju klasična montaža. POBJEDA: Vi kažete da je u pitanju montaža, ali, kako je Pobjeda objavila, Damir Asović, koji je identifikovan kao osoba koja je sačinila snimak, pred tužiocem, iako je negirao da je snimak potekao od njega, nije sporio da je imao kontakte sa osobama koje se u njemu pojavljuju. Kako to komentarišete?

Važno je, što prije i do kraja, utvrditi ko je zloupotrijebio Damira Asovića, kome je on dao nekakav snimak i ko ga je potom montirao i distribuirao. Vrijedi ponavljati da je taj nesrećni lik bio kandidat za odbornika jedne koalicije, što smo mi, naravno, znali. A on sada čak tvrdi da nije snimao!? Potpuna smijurija – poručio je Fatmir Đeka, povodom objave snimka o navodnoj kupovini glasova, na kojem je on jedan od aktera ĐEKA: Ono što smo tvrdili, pokazalo se. U pitanju je klasična montaža, a ne nikakva kupovina glasova, u susret izborima koji su u srijedu ponovljeni na jednom biračkom mjestu. Da su se ti manipulanti opasno preigrali dokazuje bijedan pokušaj da u sve uvuku mandatara Dritana Abazovića, koordinatora svih službi bezbjednosti. To je bio fukarski atak ne samo na njegovu čast i ugled kao čovjeka i političara, već mučki napad na jednog od najviših državnih funkcionera. Zato je tako važno, što prije i do kraja, utvrditi ko je zloupotrijebio Damira Asovića, kome je on dao nekakav snimak i ko ga je potom montirao i distribuirao. Vrijedi ponavljati da je taj nesrećni lik bio kandidat za odbornika jedne koalicije, što smo mi, naravno, znali. A on sada čak tvrdi da nije snimao!? Potpuna smijurija. POBJEDA: Nakon ponovljenih izbora na biračkom mjestu 5 u Ulcinju, raspored sna-

ga u lokalnom parlamentu ostao je isti kao i poslije izbora 27. marta. DPS najavljuje formiranje vlasti sa prirodnim koalicionim partnerima. Jeste li Vi pokrenuli pregovore sa nekim političkim subjektom ili ste spremni da budete opozicija u tom gradu? ĐEKA: Naravno, bili bismo opozicija sa zadovoljstvom. Neka to urade DPS i oni koje on okupi. Ko im brani? Ali kako je Ulcinj u krajnje nezavidnoj situaciji, najnerazvijenija opština na Primorju, sa najmanjom prosječnom zaradom, učinićemo ono što je u našoj moći da mi, ipak, budemo dio vlasti. Ponavljam, ne zato što nam je do nje stalo, nego što smo sigurni da je uz naš program i energiju koju je podstakla naša koalicija, a koja je osvojila 43 odsto glasova, to želja građana Ulcinja. Stoga smo prethodnih dana obavili neke neformalne razgovore. Javnost će svakako o tome biti obaviještena kada bude vrijeme za to.

POBJEDA: Već suviše dugo traju pregovori o manjinskoj vladi. Iz opozicije pozivaju Abazovića da vrati mandat, ako ne bude dogovora. Šta Vi mislite o tome, je li izgubljeno vrijeme, šta se dešava sa pregovorima o manjinskoj vladi? Kad očekujete da bi ona mogla biti formirana? ĐEKA: Ona je već trebalo biti formirana s obzirom na ukupnu situaciju i u državi i u svijetu. Krajnje je neumjesno, degutantno, pa već i sa štetnim posljedicama, da se taj proces odgađa da bi se postigli neki sitni partijski interesi. Ne shvatajući da upravo otaljavanjem i sitničarenjem, najviše štete čini državnim interesima. Stoga mislim da je krajnje vrijeme da se ova saga okonča. Ako ne, što se nas tiče, idemo na izbore. Ko želi tehničku vladu, neka je formira bez nas. Mi u vladi sa Demokratskim frontom biti nećemo. POBJEDA: Može li vlada sa SNP-om biti proevropska, s

Fatmir Đeka

Građani ne smiju biti taoci opstrukcije POBJEDA: Kako će Skupština izaći iz blokade, s obzirom na to da potpredsjednik parlamenta Bulajić odbija da zakaže sjednicu? Jeste li blizu rješenja, imate li informaciju hoće li Ervin Ibrahimović to učiniti? ĐEKA: Uvjeren sam da će, kada mandatar zatraži održavanje sjednice Skupštine, potpredsjednik Bulajić to biti dužan da uradi. Ionako smo kao institucija već u crvenoj zoni, jer zbog neodržavanja sjednica trpe građani, privreda, cijela zemlja. Svi oni nipošto ne smiju biti taoci politike opstrukcije i destrukcije. Zadatak svih nas je da se to, već sada nepodnošljivo stanje, na ovaj ili onaj, naravno demokratski način, okonča.

obzirom na poznate stavove te partije o Srebrenici, agresiji Rusije na Ukrajinu, NATO-u? ĐEKA: Sa SNP-om smo sredinom decembra sklopili Memorandum i naša saradnja je veoma korektna i dobra. Mislim da su oni razumjeli da u nama takođe imaju korektne partnere koji žele da ovu zemlju i naše društvo mijenjaju nabolje. U tom smjeru, svi trebamo da se mijenjamo, ka boljem, prosperitetnijem, da zajedno radimo za našu malu zajednicu. Ako smo, u većem interesu, 1997. godine išli sa onakvim DPS-om, možemo 2022. sa

ovakvim SNP-om. POBJEDA: Na predizbornoj konvenciji u Ulcinju predstavljeni ste kao ministar za manjinska i ljudska prava. Hoćete li zauzeti to ministarsko mjesto? ĐEKA: Biće tako ako odredi mandatar. Ja sam tu da mu pomognem svim svojim kapacitetima, na kojem se god mjestu nalazio, pa bilo to i kao predsjednik Demokratske partije na čijem sam čelu. Već gotovo 20 godina sam na raznim funkcijama. One dođu i prođu, a jedino je važno da se, bar malo, stvari od opšteg značaja poguraju naprijed. I. KOPRIVICA

Skupština za prošlomjesečne plate poslanika izdvojila više od 142 hiljade eura, iako nijesu radili

Branko Radulović i dalje najplaćeniji PODGORICA – Za potrebe martovskih zarada poslanika iz budžeta Skupštine Crne Gore izdvojeno je 142.027 eura, od čega mjesečna primanja devetnaestoro parlamentaraca prevazilaze sume od po dvije hiljade eura. Najveću platu u martu, koja prevazilazi sumu od 2.433 eura, primio je poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović. Radulovićev kolega iz Demokratskog fronta Strahinja Bulajić, koji ujedno obavlja i funkciju predsjedavajućeg Skupštine, u novembru je prihodovao 2.362 eura. Slijede lider Socijaldemokrata Ivan Brajović sa 2.265, predsjednik Bošnjačke Stranke Ervin Ibrahimović sa 2.262, poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak sa 2.245, poslanica Ure Božena Jelušić sa 2.229, lider Liberalne partije Andrija Popović sa 2.227 i poslanik DF-a Slaven Radulović sa 2.223 eura.

Poslanik Demokratske partije socijalista Branko Čavor u martu je prihodovao 2.128, a Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović 2.124 eura. Martovska zarada poslanika DPS-a Miodraga Vukovića iznosila je 2.086, a njegove partijske koleginice Jovanke Laličić 2.072 eura. Poslanik DF-a Predrag Bulatović je tokom prethodnog mjeseca prihodovao 2.058, dok je euro manje od njega zaradio lider Socijaldemokratske partije Raško Konjević. Poslanici DPS-a Melvudin Nuhodžić i lider Demosa Miodrag Lekić u martu su prihodovali po 2.030 eura. Slijede poslanici Demokrata Boris Bogdanović i Ure Miloš Konatar sa po 2.005 eura, dok je tri eura manje od njih dvojice zaradio poslanik DPS-a Duško Marković. Nešto manju platu u iznosu od 1.974 eura primio je poslanik Demokratske partije socijali-

sta Petar Ivanović, dok je euro manje od njega prihodovala poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić. Matrovske zarade poslanika DPS-a Vesne Pavićević i Branimira Gvozdenovića iznosile su 1.960 eura. Njihove kolege Danijel Živković, Luiđ Škrelja i Predrag Sekulić prihodovali su 1.955, 1.946 i 1.903 eura. Slijede poslanici DF-a Dejan Đurović, SNP-a Danijela Đurović i DPS-a Miomir Mugoša sa po 1.847 eura. Poslanik Fronta Milun Zogović u martu je primio 1.835, dok su po dva eura manje od njege imali

poslanici DPS-a Predrag Bošković i DF-a Simonida Kordić. Poslanik Demokrata Momo Koprivica zaradio je 1.828, a DF-a Nataša Jevrić 1.819 eura. Po 1.805 eura prihodovali su poslanici Pokreta za promjene Jovanka Bogavac, DF-a Budimir Aleksić, DPS-a Suzana Pribilović i Daliborka Pejović, kao i lider SNP-a Vladimir Joković. Odmah nakon njih, po visini martovske zarade, slijede poslanici Radničke partije Maksim Vučinić i Ure Suada Zoronjić sa po 1.800 eura. Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka je za isti mje-

sec prihodovao 1.777, a poslanici DPS-a Abaz Dizdarević 1.749 i Jefto Eraković 1.738 eura. Po 1.728 eura prihodovali su lider Force Genci Nimanbegu i poslanici DPS-a Marta Šćepanović i SD-a Boris Mugoša. Nešto manje od njih, po 1.717 eura, primili su poslanici DPSa Bogdan Fatić i Demokrata Tamara Vujović i Dragan Krapović. Martovske zarade od po 1.706 eura dobili su poslanici DPS-a Dragica Sekulić i Ivan Mitrović, kao i SD-a Damir Šehović. Poslanik DF-a Milan Knežević u martu je prihodovao 1.696 eura, a slijede njegove ko-

Na savjetnike potpredsjednika otišlo 7.159 eura Za plate savjetnika trojice potpredsjednika, Skupština je u martu izdvojila ukupno 7.159 eura. Od tog iznosa, ukupno 2.339 eura prihodovali su Boban Stanišić i Anika Bajić, savjetnici prvog potpredsjednika Skupštine Strahinje Bulajića, koji trenutno obavlja i funkciju pred-

sjedavajućeg najvišim zakonodavnim domom. Za savjetnike potpredsjednika Skupštine Branke Bošnjak - Miloša Giljema i Petra Draškovića i Ervina Ibrahimovića – Mirsada Nurkovića i Mirsada Azemovića izdvojeno je po 2.314 eura.

lege iz DPS-a Andija Nikolić sa 1.675 i Aleksandra Vuković sa 1.664 eura. Poslanik PZP-a Vladan Raičević primio je 1.654, dok su po 1.643 eura imali lider Demokrata Aleksa Bečić i poslanik DPS-a Nikola Rakočević. Plata poslanika Demokrata Danila Šaranovića u martu je iznosila 1.636, a njegovih kolega iz DF-a Jelene i Mila Božovića, PZP-a Nikole Bajčetića, SNP-a Milosave Paunović i lidera Prave Crne Gora Marka Milačića po 1.629 eura. Po 1.622 eura prihodovali su poslanici DF-a Dragan Bojović, SNP-a Dragan Vukić, BSa Amer Smailović i Demokrata Zdenka Popović. Nešto manje od njih, po 1.615 eura, zaradili su poslanici DF-a Jovan Jole Vučurović, DPSa Miloš Nikolić i Demokrata Vladimir Martinović, dok su po 1.601 euro imale njihove kolege iz Demokrata i DF-a Albin Ćemaj i Maja Vukićević. Najnižu martovsku platu, koja je iznosila 1.193 eura, primio je poslanik DPS-a Nikola Janović. Đurđica ĆORIĆ

Politika

Poneđeljak, 11. april 2022.

Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan smatra da je uspjeh Hrvatske dobar model za zemlje regiona

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ne odustaje od advokature i unosnih kombinacija sa biznismenima iz Rusije

Gabrijel Eskobar

PODGORICA – Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, iako ne bi smio, uključen je u pregovore o kupoprodaji vrijedne nekretnine u Stolivu, a prošle sedmice tim povodom sastao se sa nekoliko ruskih biznismena, saznaje Pobjeda.

Eskobar: Svi balkanski lideri znaju na kojoj strani treba biti PODGORICA - Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u intervjuu za hrvatski N1 optužio je političare u BiH za korupciju pod krinkom nacionalnih interesa. On je rekao da svi balkanski lideri znaju na kojoj strani treba biti. - Mislim da uspjeh Hrvatske u pogledu evroatlantskih integracija može biti dobar model za zemlje regije - Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju. Zamolio sam Vladu Hrvatske za podršku i pomoć svim zemljama Zapadnog Balkana da pronađu svoj put u Evropu. I dobio sam garancije da će im pomoći - kazao je Eskobar. Ruska agresija u Ukrajini donijela je rat na evropski kontinent, prvi put nakon devedesetih godina. Odgovarajući na pitanje da li misli da će se nestabilnost preliti i na region, Eskobar kaže ,,zapravo, ne“. - Razlog je djelimično sljedeći: zemlje ovog regiona obavezale su se da neće dopustiti da se to dogodi. I to su obećale sve zemlje, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu… Na Zapadnom Balkanu smo zapravo fokusirani na rješavanje problema Zapadnog Balkana. Iako su mnoge zemlje Zapadnog Balkana ranjive, mislim da će pažnja koju su EU i SAD usmjerili na ovaj region pomoći izolovati je od svih destabilizujućih učinaka. Sve zemlje Zapadnog Balkana obećale su poduprijeti humanitarne napore. I sve to zaista i čine. I sve su u Generalnoj skupštini UN

dale svoj glas prilikom osude invazije. Stoga mislim da će ovaj region dati pozitivan doprinos stabilizaciji te krize ocjenjuje Eskobar. Prema njegovim riječima, ovaj sukob ima samo dvije strane. - Na jednoj je strani žrtva, a na drugoj, ničim izazvan, agresor. I mislim da lideri Zapadnog Balkana to shvataju - dodao je. Govoreći o ruskim namjerama uplitanja u unutrašnju politiku zemalja regiona, te da li bi u ovom trenutku usmjerili napore u tom pogledu ili imaju dovoljno problema sa borbama na jednom frontu, Eskobar odgovara da ,,misli da imaju pune ruke posla u Ukrajini“. - Junaštvo ukrajinskog naroda komplikuje situaciju za Rusiju, ali služi i kao nadahnuće za ostatak svijeta. Da budem sasvim iskren, mislim da je ovo prvenstveno stvorilo jedinstvo na evropskom kontinentu kakvo već dugo nijesmo vidjeli istakao je Eskobar. Govoreći o Srbiji, Eskobar je kazao da je članstvo u EU strateški cilj te zemlje. - Mogu vam reći da je članstvo u EU vlastiti strateški cilj Srbije. U mnogim pogledima ostvaruje napredak u tom smjeru. Ove su godine otvorili nova pregovaračka poglavlja, ostvarili su napredak. Moram reći da je Srbija evropska zemlja, istorijski, kulturološki, a sve više i ekonomski. Mislim da srpski narod to shvata i da će to očekivati. Stoga zaista mislim da je Srbija sve zainteresovanija za svoj odnos s Evropom nego s Istokom - kazao je Eskobar. R. P.

Vukšić u višemilionskom poslu sa Rusima u Stolivu I.MANDIĆ

Od ovog biznisa on će naplatiti ogromnu proviziju izraženu u procentima od ugovorene cijene. Lično je učestvovao na sastanku – ističu naši sagovornici

- Riječ je o višemilionskom poslu. Predmet kupoprodajnog ugovora je vrijedna nekretnina u Stolivu, odnosno zemljište velike površine – rekli su sagovornici Pobjede. Kažu da je Vukšić na sastanku zastupao potencijalnog kupca. - U ovom poslu on će naplatiti ogromnu proviziju izraženu u procentima od ugovorene cijene. Lično je učestvovao na sastanku – ističu naši sagovornici. Dodaju da se radi o ruskim biznismenima sa ogromnim kapitalom, ljudima koji imaju konekcije sa državnim strukturama Ruske Federacije. Vukšić je tako po dva osnova u ozbiljnom sukobu sa zakonima i propisima. Iako je do prije nepune dvije godine bio advokat, kao direktor ANB-a ne bi smio da se i posredno uključuje u te vrste poslova, a poslovanjem sa sumnjivim ruskim biznismenima ugrožava poštovanje međunarodnih sankcija uvedenih zbog agresije na Ukrajinu, Rusiji i njenim državljanima bliskim režimu u Kremlju. Pobjeda je u više navrata pisala o bliskim vezama Dejana Vukšića sa biznismenima iz Rusije, ali i ruskim obavještajcima s kojima je u poslovne kombinacije ušao na preporuku Crkve Srbije. Od kada je, 17. decembra 2020. godine, kao v. d. imenovan za prvog čovjeka ANB-a njegova osnovna misija je stavljanje u službu naše agencije ruskim i srpskim agenturama. - On sistematski radi na smanjivanju kapaciteta u oblasti suprotstavljanja djelovanju ruskog faktora u Crnoj Gori. Smjene koje je počeo odmah nakon dolaska u Agenciju, kada je uklonio najiskusnije operativce koji su godinama dali najveći doprinos u borbi protiv ovog izuzetno značajnog izazova i učestvovali u brojnim operacijama sa partnerskim

Dejan Vukšić

službama, jasno ukazuju na to – ističu naši izvori iz ove službe. Na njihova mjesta, podsjećaju, postavio je službenike koji nemaju nikakvog iskustva na ovim poslovima. - Potreban im je duži period samo za upoznavanje sa problematikom. Interesantno je i da se sve ovo dešavalo u susret napadu Rusije na Ukrajinu i tek sada, po svim relevantnim analizama i procjenama, pojačanog rizika od ruskog malignog uticaja – dodaju naši sagovornici. Pisali smo da je Vukšić u potčinjavanju ANB-a interesima ruskih i srpskih službi imao izdašnu podršku mnogih preletača koji mu servilno služe. - Među najagilnijima su i dalje Nikola Laušević i Momčilo Vukčević – ističu naši izvori iz ANB-a. Ovaj dvojac bio je direktno uključen i u akciju brutalnog napada policije na građane na Cetinju 5. septembra, koji su se u prijestonici okupili u znak otpora odluci crnogorskih vlasti da ispune zahtjev Beograda da mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović bude hirotonisan u Cetinjskom manastiru. Prošle sedmice na sjednici Od-

bora za odbranu i bezbjednost Vukšić je imao žustru polemiku sa poslanikom Demokratske partije socijalista Predragom Boškovićem, braneći se da nije „ruski čovjek“. U raspravi je tada upozorio Boškovića kako zna kuda se kreće i sa kim se druži, spočitavši mu da se nalazio u lokalu koji je vlasništvo bezbjednosno interesantne osobe – Vuka Vulevića i postavljajući pitanje što je tu radio. Nagovještaj da je Bošković pod prismotrom naljutio je poslanike, jer podatak koji je Vukšić saopštio može mu biti dostupan jedino praćenjem određenih osoba ili mjerama tajnog nadzora. Jedan od zaključaka Odbora bio je da Vukšić za naredni sastanak pripremi informaciju: da li su i po čijem nalogu određeni poslanici crnogorskog parlamenta praćeni ili pod mjerama tajnog nadzora. Vukšić je na sjednici Boškovića optužio i da, sa sebi bliskim medijima, mjesecima vodi kampanju protiv njega. Braneći se od napada da mu je bliži Kremlj od Podgorice, Vukšić je potegao i „argument“ da je, prije angažmana u ANB, bio na listi advokata Ambasade SAD i konstatovao da, ako je

,,ruski čovjek“, onda ne bi bio na američkoj listi pravnih zastupnika... U više navrata pisali smo da je kao advokat, Vukšić zastupao brojne ruske državljane u kupovini nekretnina na Crnogorskom primorju i tada uspostavio ,,građanske kontakte“ sa više ruskih obavještajaca. Ukazali smo i na njegove veze sa Crkvom Srbije, preko koje je i ušao u politiku, kao nosilac proruske i prosrpske koalicije koju je predvodio Demokratski front – za lokalne izbore u Kotoru 30. avgusta 2020. - Rukovodstvo ANB-a u potpunosti je stavljeno pod kontrolu obavještajnih službi Ruske Federacije. Aktuelni menadžment ne preduzima nikakve aktivnosti na planu suprotstavljanja djelovanju ruskih službi u Crnoj Gori – upozorili su sagovornici Pobjede u februaru, kada smo prvi objavili informaciju o tajnim susretima predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore Strahinje Bulajića sa ruskim agentom Viktorom Antipinim, koji je nekoliko dana nakon toga protjeran iz naše zemlje kao persona non grata. Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici o poziciji Crne Gore u odnosu na aplikaciju Ukrajine za članstvo u EU

Đurović: Nema konkurencije na evropskom putu već solidarnosti PODGORICA - Crna Gora podržava napore Ukrajine za članstvo u EU i ne doživljava ni nju, kao ni aspirante Moldaviju i Gruziju kao konkurenciju na integracionom putu, kazala je prof. Gordana Đurović. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici i nekadašnja ministarka za evropske integracije govorila je o ovoj temi opširno u intervjuu novi-

naru Florentu Marciaku, ko-direktoru Observatorije za Balkan, koja radi pri Austro-francuskom centru za približavanje Evropi. - Crna Gora podržava zahtjev Ukrajine za članstvo u EU, kao i Moldavije i Gruzije. Posebna je podrška prema Ukrajini koja je u ratu izazvanom agresijom Rusije, i prihvatanje aplikacije je prvenstveno izraz evropske solidarnosti i podrške za narod Ukrajine, za očuvanje njihove države

- poručila je Đurović. Istakla je da je putovanje do članstva dugo i da zavisi od dvije grupe faktora, onih u samoj zemlji i onih u EU. - Tako da za nas ovaj novi pristupni trio iz istočne susjedske politike, tj. njihove aplikacije, nijsu konkurencija i mi podržavamo njihove napore da nađu svoj evropski integracioni put – kazala je Đurović. R. P.

Gordana Đurović

Politika

Poneđeljak, 11. april 2022.

Bezbjednosni stručnjak dr Sandi Dizdarević smatra da boravak ekstremiste Podznjakova u Crnoj Gori dokazuje vel

Iako je Crna Gora članica N djelovi ANB rade za Rusiju PODGORICA - Sama činjenica da je čak i Rusija zabranila djelovanje ,,Muške države“ a da se njen vođa neometano nađe na području Crne Gore pokazuje devijaciju sigurnosnog sistema. Međutim, ovdje je vrlo bitno krenuti od činjenice da je djelovanje ove grupe zabranjeno na teritoriji Rusije, što jasno ukazuje na paravan, jer Rusija kao moćna država ne želi nikakve direktne veze sa takvim organizacijama, jer bi je takva veza kompromitovala na svjetskoj razini. To su zapravo obavještajne igre - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor kriminalističke psihologije Univerziteta modernih znanosti i stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević. Ističe da ne smijemo nikada dozvoliti našim političkim vođama, njihovim mentorima da nas izmanipulišu ponovno kao 90-ih, podijele nam oružje da ubijamo jedni druge, da nam stradaju djeca i da još više gajimo animozitet jedni prema drugima. POBJEDA: Ruski ekstremista, nacista i rasista Vladislav Pozdnjakov, čija je organizacija „Muška država“ zabranjena u Rusiji, a od 29. marta proglašena i terorističkom, neometano je boravio u Crnoj Gori. ANB nije preduzeo ništa nakon serije prijetnji, lažnih dojava o bombama iza kojih navodno stoji ovaj ruski ekstremista, a koje su uznemirile javnost.

Srpska pravoslavna crkva ima toliko veza, kontakata kao i prostorija u koje nadležni sigurnosni organi ne ulaze, a time se omogućava prostor za boravak i djelovanje članova ,,Noćnih vukova“. Veza između Srpske pravoslavne crkve i proruske politike u tkz. RS, Srbiji i Crnoj Gori je jasna - kaže Dizdarević Sandi Dizdarević

Šta to govori o našim bezbjednosnim službama? DIZDAREVIĆ: Sama činjenica da je čak i Rusija zabranila djelovanje ,,Muške države“ a da se njen vođa neometano nađe na vašem području pokazuje određene devijacije sigurnosnog sistema. Međutim, ovdje je vrlo bitno krenuti od činjenice da je djelovanje ove grupe zabranjeno na teritoriji Rusije, što jasno ukazuje paravan, jer Rusija kao moćna država ne želi nikakve direktne veze sa takvim organizacijama, jer bi je takva veza

kompromitovala na svjetskoj razini. To su zapravo obavještajne igre. S druge strane, ako se takva osoba nađe na teritoriji jedne države, koja je članica NATO, koja stremi usvajanju i implementaciji evropskih vrijednosti, čiji državljani i građani su Evropljani, pa ako se toj osobi omogući neometano, bez sankcija, djelovanje na cijeloj teritoriji, korišćenjem medija, IT kompanija, pravnih subjekata, onda je odgovor veoma jasan, a to je da su službenici vaših službi, ne svi ali određeni, kompromitovani

i rade za interese ruskih službi ili za kriminogene interese ili, zapravo, kroz svoje djelovanje ostvaraju kombinaciju istih. U tom smislu, pa i u ovako složenom sigurnosnom sistemu u kojem Bosna i Hercegovina egzistira, naša obavještajnosigurnosna agencija ima izuzetno kvalitetnu metodologiju kada su u pitanju zabrane djelovanja, ulaska i boravka osoba koje predstavljaju opasnost po javni red i mir, nacionalnu ili međunarodnu sigurnost. POBJEDA: Odlazeća vlada je brojnim odlukama u ovih

godinu dokazala kleronacionalistički karakter i potpunu posvećenost srpskim i ruskim interesima, radila je na štetu Crne Gore u svim oblastima. To što smo posljednja zemlja članica NATO, koja je uvela sankcije Rusiji (i to nakon tri pokušaja), dovoljno govori za čije interese radi. Kako je takva vlada mogla imati podršku evropskih partnera, da li su svjesni što Rusija radi po Crnoj Gori i regionu? DIZDAREVIĆ: Nije Vlada Crne Gore jedina koja igra dvostruku igru, prevashodno

štiteći ne interese države već interese pojedinaca ili manjih političkih, interesnih, kriminogenih grupa. Sve vlade zemalja Zapadnog Balkana imaju upravo tu konstantu i to je težina ovog geostrateškog prostora. Težina jer dio naših političkih grupa zastupa i provodi politiku Istoka, a drugi su proevropski orijentisani. Građani Crne Gore treba da budu svjesni da je Crna Gora samim ulaskom u NATO postala jedan od veoma značajnih interesa rada ruskih vojno-obavještajnih službi, koje će nastojati državu destabilizirati kroz nekoliko razina - prvo djelovanjem kroz političke pojedince i grupe, djelovanjem kroz sistem sigurnosti jer je u njemu infiltrirano ili zavrbovano puno operativaca, djelovanjem kroz kriminalne grupe koje će, vršeći konkretne kriminalne radnje, doprinositi jedinstvenom cilju a to je stvaranje straha i panike, kao bitnog elementa destabilizacije i djelovanjem kroz paravane NVO, obrazovne i religijske institucije i sl. Jedan od noviteta sa kojim se Srbija suočava jeste otvaranje velikog broja IT firmi, a to je zapravo jedna od bojazni, preko koje će djelovati u smislu hibridnih operacija s ciljem destabilizacije ili još jedan veoma bitan segment, preko kojeg se može uticati na destabilizaciju, jeste infiltriranjem svršenih studenata u odvjetničke urede. Ono što svi mi trebamo jeste da ne dozvolimo našim političkim

Jedan od glavnih ruskih operativaca je Vladimir Cvetković čije kodno ime je Raspučin POBJEDA: U javnim nastupima često ukazujete na maligni ruski uticaj u regionu. Tvrdite da je najopasniji pravac tog djelovanja paraobavještajni, koji se odvija preko jedne od visoko obrazovnih institucija u Srbiji kojom rukovodi profesor marksizma. Koliko štete nanosi to što su ruske službe ušle u obrazovni sistem i koliko su takve obrazovne institucije imale veze sa pokušajem državnog udara na Crnu Goru 2016? DIZDAREVIĆ: Maligni ruski uticaj na području zemalja Zapadnog Balkana kao element za destabilizaciju država odvija se kroz nekoliko segmenata političkih mreža jer su ruske vojno-obavještajne službe od 90-ih godina do danas vrbovale i ulagale u političare koji su imali dvije verzije političkih stajališta, verbalno su se naklonili Zapadu i EU, a stvarno, u cilju dugoročnih strategija, su sprovodili instrukciju ruskih interesa i ruske politike. Takvih političara je poprilično dosta ne samo u Crnoj Gori, koja ima svoje specifičnosti, već i u BiH, Hrvatskoj a posebno u Srbiji. Cjelokupan maligni ruski uticaj kroz politiku odvija se preko političkih subjekata i pojedinaca iz Srbije. Glavno strateško

uporište za koordinaciju, vrbovanje i realizaciju ide preko Srbije. Sa psihološkog aspekta, radi se o pojedincima ili subjektima koji su izuzetno vulnerabilni, zbog čega su i podlegli uticajima, kompromitacijama a time i postali rezidentni obavještajci. Drugi segment preko kojeg se odvija maligni ruski uticaj čine državne obrazovne institucije, privatne obrazovne institucije, NVO, zapravo one institucije koje mogu poslužiti s jedne strane kao odličan obavještajni paravan jer se bave legalnim i društveno korisnim djelatnostima, dok s druge strane upravo svoje legalne djelatnosti zloupotrebljavaju za stvaranje mreža svojih operativaca i infiltraciju tih operativaca na bitne pozicije, a sve radi ostvarivanja ciljeva ruskih interesa i politike, a kroz te interese i interese pojedinaca. Tačno je da se paraobavještajni sistem, kada je u pitanju ruski uticaj, odvija kroz jednu od visoko obrazovnih institucija sa sjedištem u Beogradu, ali da budem precizan ne od strane svih osoba sa te institucije već od strane malog broja ali čija pozicija omogućava izuzetno ofanzivno djelovanje. Upravo jedan od takvih operativaca, koji zloupotrebljava instituciju, znanje, poziciju i povjeren-

Vladimir N. Cvetković Fakultet bezbjednosti

je države, jeste profesor marksizma, a sada sociologije čije kodno ime je Raspučin a zapravo njegovo ime je Vladimir N. Cvetković, koji ima direktne veze sa Vladislavom Filipovom, pukovnikom ruske vojno-obavještajne službe. Preko Andreja Kazanceva ostvaruje vezu sa Moskovskim državnim oblasnim univerzitetom (MGIMO), a upravo Raspučin je omogućio kontakt profesora sa dva bosansko-hercegovačka fakulteta iz Banjaluke, koji su pod

paravanom sporazuma o saradnji i razmjene profesora i studenata uspostavili cjelokupan sistem mreža, sistem vrbovanja, prikupljanja obavještajno interesantnih informacija pa sve do instaliranja izraelske opreme za presretanja telekomunikacijskih razgovora pod paravanom caber akademije. Šteta koja se proizvodi prodorom ruskog malignog uticaja kroz obrazovni sistem je višestruka. Prvobitno ona ima svoje kognitivne negativne efekte, jer se manipuliše

nepotpuno utvrđenim činjenicama, dakle fingiranim činjenicama koje mladi studenti prihvataju kao jedino ispravne i već u tom smislu imamo gotov proizvod sa poremećajem u svijesti, poremećajem u vrijednostima pa i cjelokupnoj ideologiji. Ne postoje pouzdani podaci niti pokazatelji da su u Crnoj Gori putem obrazovnih institucija vođeni nemiri, odnosno pokušaj državnog udara, ali postoje ozbiljne studije, pokazatelji, analize koje ukazuju da je to pokušano i sinhronizirano rađeno kroz nekoliko drugih segmenata. Obrazovne institucije iz Srbije preko osobe koja je doktorirala a kojoj je predsjednik komisije upravo bio Raspućin i koja je javno i tajno djelovala na području Crne Gore neposredno prije pokušaja državnog udara. Sljedeći segment preko kojeg se ostvaruje ruski maligni uticaj jeste energetski kao i privredni segment i tu su ključne tri temeljne velike tačke koje se nalaze u Slavonskom Brodu, zatim u Zvorniku i na području luke Ploče. Pored ovih, tu su bankarski sistem, IT sistem i drugi. Preko ovih sistema ostvaruje se ekonomska moć, preko koje se vlada pojedincima, ali i omogućava logističko-ekonomska pomoć drugim paraobavještajnim sistemima.

Politika / Ekonomija

Poneđeljak, 11. april 2022.

NATO, ju 

Upravo su u posljednjih nekoliko mjeseci prevashodno SAD shvatile koliko je jak maligni ruski uticaj na ovom području i kakve posljedice može izazvati

vođama, njihovim mentorima da nas izmanipulišu ponovno kao 90-ih i podijele nam oružje da ubijamo jedni druge, da nam stradaju djeca i da još više gajimo animozitet jedni prema drugima. Istražujući u praktičnom smislu, kao bivši istražitelj u odjelu za ratne zločine, shvatio sam jedan bitan element, a to je da je manjina, bez obzira o kojem etnosu se radilo stradala u onim djelovima okružena većinom. Svi ti ljudi koji su stradali, danas su ponovno viktimizirani, a oni koji su i tada vladali, danas su veliki gospodarstvenici. POBJEDA: Koje su veze Srpske pravoslavne crkve i Kremlja, postoje dokazi da je to još jedan od alata preko kojeg destabilzuju Balkan? Pobjeda je objavila da su članovi ekstremističke proruske grupe „Noćni vukovi“, pored ostalih prosrpskih ekstremističkih organizacija, bili angažovani 5. septembra 2021. da štite Cetinjski manastir u susret ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Joanikija Mićovića. Vaš komentar. DIZDAREVIĆ: Vjerske zajednice na području zemalja Zapadnog Balkana igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političko društvenih kretanja. Znate, izučavajući radikalizam, ekstremizam i terorizam iznjedrio je jedan od zaključaka a to je da mi danas u svim zemljama imamo toliko vjernika, ali malo vjere. To znači da vjera jeste jednaka Bogu, a religija jeste jednaka čovjeku, a čovjek je podložan manipulacijama. Religijski poglavari prije svega su ljudi koji imaju veoma moćan alat za manipulaciju svojim ,,stadom“. U pogledu Srpske pravoslavne crkve i veze sa 5. septembrom 2021. godine postoje jasne i neraskidive veze. Analogno tim zbivanjima, neophodno je napraviti retroaktivnu analizu iz perioda 1992-95. godine u kojoj su pojedini religijski poglavari i sveštenici Srpske pravoslavne crkve motivisali, osveštavali i na kraju opravdavali mnoge ratne zločine u BiH, osobito one na području gdje je počinjen ge-

nocid. Srpska pravoslavna crkva ima toliko veza, kontakata kao i prostorija u koje nadležni sigurnosni organi ne ulaze, a time se omogućava prostor za boravak i djelovanje članova ,,Noćnih vukova“. Veza između Srpske pravoslavne crkve, proruske politike u RS, Srbiji i Crnoj Gori jasna je, osobito ako uzmemo u obzir njihova okupljanja i omogućavanja sudjelovanja na neustavnom danu RS i postrojavanje sa političarima i vjerskim poglavarima, zatim njihovo učešće pod paravanom NVO na prostorima BiH i veze sa političarima koji su proruski orijentisani, a koji su ih ugostili čak u Narodnoj skupštini Republike Srpske. POBJEDA: Da li rat u Ukrajini može uticati na članice Evropske unije da sagledaju, u novoj situaciji na istočnim obodima kontinenta, potrebu revizije i obnove zajedničke vanjske politike, uključujući novi odnos prema balkanskoj praznini na mapi ujedinjene Evrope? Da li se taj sukob može preliti na Balkan? DIZDAREVIĆ: Rat u Ukrajini će nužno usloviti promjenu politike sigurnosti, ekonomije kao i ofanzivnog obavještajnog rada prema svim onim pojedincima i grupama koje su proruski orijentisane na području zemalja Zapadnog Balkana. Upravo su u posljednjih nekoliko mjeseci prevashodno SAD shvatile koliko je jak maligni ruski uticaj na ovom području i kakve posljedice može izazvati. Uvijek postoji mogućnost otvaranja novih ratišta na ovom području, ali postoji nekoliko važnih činjenica zbog kojih sam mišljenja da do toga neće doći. Ukoliko bi se Republika Srpska pokušala otcijepiti i proglasiti svoju nezavisnost, došlo bi do reakcije i akcije prevashodno međunarodnih snaga s jedne strane, a s druge strane sigurno bi došlo i do reakcije od građana unutar BiH. Istog trenutka pokrenulo bi se i pitanje Kosova a to bi značio opšti kolaps. I možda jedna od najvažnih stvari jeste da smo mnogi u ovim našim zemljama malo pametniji nego 90-ih godina i možemo zaključivati na temelju iskustva, a to znači da pojedinci, grupe iz svih zemalja Zapadnog Balkana, a mislim prevashodno na intelektualce, koji su nezavisni a ima ih, trebaju svakodnevno kroz intervjue, konferencije, pisanje članaka, znanstvenih radova onemogućavati naše, vaše i njihove da nas ponovno uvedu u stanje nemira. Mi, na području BiH, vidimo nekoliko važnih aktivnosti kako domaćih sigurnosnih službi tako i međunarodnih koje aktivno rade na sprečavanju destabilizacije. Od strane međunarodnih organizacija vidimo prisustvo velikog kontingenta vojnika koji patroliraju, a time i prikupljaju informacije o potencijalnim rizicima. Državni aparat djeluje na način da jednu od mjera stalno poduzima a to je onemogućava ulazak onim osobama za koje postoje informacije da mogu predstavljati opasnost po javni red i mir, nacionalnu i međunarodnu sigurnost. M. JOVIĆEVIĆ

Kompanija Atlas Cap tužila državu zbog bolnice Meljine PODGORICA – Kompanija Atlas Cap, u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, pokrenula je pred Privrednim sudom spor tražeći da država vrati 25,1 milion eura, u slučaju da sud u postupku, po tužbi države, utvrdi da je ugovor o kupovini bolnice Meljine raskinut.

D.MIJATOVIĆ

like devijacije bezbjednosnog sektora

Osim toga, traži naknadu štete za izmaklu korist, te troškove i ulaganja čije iznose će, kako je navedeno u tužbi u koju je Pobjeda imala uvid, precizirati nakon vještačenja. Ugovor o kupovini kompleksa Centar vojno-medicinskih ustanova Meljine, Atlas cap je, kao dio konzorcijuma koji su činile Kneževićeve Invest banka Montenegro i Atlas banka, sada obje u stečaju i Specijalna bolnica za interne bolesti Sveti Nikola iz Kraljeva, potpisao sa Vladom u junu 2008. godine za šta je plaćeno 25,1 milion eura. Tužbu za raskid ovog ugovora, povraćaj i naknadu štete država je podnijela krajem 2011. godine, na inicijativu hercegnovske opštine, zbog neispunjenja investicionih obaveza. Održano je svega nekoliko ročišta, a nakon uvođenje stečaja u bolnicu Meljine, postupak još nije nastavljen.

TUŽBA

U tužbi Atlas Cap-a se navodi da država neosnovano traži raskid ugovora zbog, kako tvrde, apsurdnih navoda da konzorcijum nije ispunio obavezu i investirao 99,4 miliona eura u kupljenu imovinu te da je postupao suprotno zabrani otuđenja i opterećenja imovine većoj od deset odsto ukupne vrijednosti. Optužuju državu da nije ispunila brojne ugovorne obaveze, koje su bile preduslov za realizaciju investicionog plana. Tako, kako stoji u tužbi, država nije usvojila studiju lokacije ili detaljni prostorni plan kako bi se napravio projekat u skladu sa investicionim planom, a ugovor je predviđao da se petogodišnji investicioni period računa od trenutka donošenja planskih dokumenata. - Dakle, sve i da je do tzv. zatvaranja došlo, a nije, petogodišnji investicioni period do dana podnošenja ove tužbe, ne bi ni počeo da teče – tvrdi u tužbi Atlas Cap. Tvrde da su imali pravo da opterete imovinu do osam miliona eura, iako to nijesu učinili u toj vrijednosti, imajući u vidu da je ukupna vrijednost imovine preko 80 miliona. Navode da im kompletna imovina nije prenijeta, jer su na državu i dalje upisane dvije zgrade i zemljište u Herceg Novom.

Bolnica Meljine

Knežević traži 25 miliona plus naknadu štete Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović u odgovoru na tužbu odbacuje navode Atlas Cap-a navodeći da je konzorcijum kontinuirano od 2010. godine hipotekama opterećivao nepokretnosti iz ugovora, koje i danas postoje, a koje nijesu bile u svrhu investiranja Zato ukazuju da je država kriva zbog neispunjenja investicionog plana jer nije kreirala uslove predviđene ugovorom. Više puta su se, kako stoji u tužbi, obraćali institucijama za pregovore, ali na većinu dopisa Vladi i Opštini Herceg Novi, te ministarstvima zdravlja i turizma, nijesu dobijali odgovore. U tužbi stoji da će zbog značajnih prihoda koje su očekivali od izgradnje i djelatnosti, tražiti vještačenje na osnovu sličnih projekata Luštica Bay, Porto Montenegro i Portonovi. Navode da je država nečinjenjem spriječila razvoj bolnice, čiji je model poslovanja bio neodrživ okrivljujući ih što je i danas tako. Za tehničku dokumentaciju, osnovna i obrtna sredstva, održavanje, plate i poreze, kako tvrde, potrošili su preko

36 miliona eura, od čega samo Atlas Cap 2,5 miliona eura.

ODGOVOR

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović u odgovoru na tužbu odbacuje navode Atlas Cap-a navodeći da je konzorcijum kontinuirano od 2010. godine hipotekama opterećivao nepokretnosti iz ugovora, koje i danas postoje, a koje nijesu bile u svrhu investiranja. Ukazuje da je prema nalazu vještaka Atlas Cap jedino uložio 17,7 hiljada eura za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu te da su taj podatak sami dostavili u sporu oko raskida ugovora. Ćirović traži da Atlas Cap dokaže da je aktivno legitimisan da traži povraćaj novca, odnosno dokaže da ga je konzorcijum,

čiji je dio, za to ovlastio. Traži i dokaze koja su ulaganja lično Atlas Cap-a te da li su proistekla iz ugovornih obaveza. Ćirović tvrdi da uz tužbu nema nijednog dokaza u prilog tvrdnjama i traži da Atlas Cap dokaže da je platio kupoprodajnu cijenu, da je pretrpio štetu i izvršio investiciona ulaganja. Ukazuje da je potrebno utvrditi ukupan iznos na koji je imovina opterećena te da li su ta sredstva namjenski potrošena. U odgovoru na tužbu stoji da je prepiska sa institucijama dostavljena uz tužbu selektivna, te da uključuje i mejlove Atlas grupe koja nije ugovorna strana. Propušta se u tužbi, kako navodi Ćirović, pominjanje aneksa i saopštenja o zatvaranju kojima bi bili demantovani njihovi navodi i dodaje da su ovi akti potpisani 1. marta 2010, kada je i počeo teći investicioni period. - Navodi iz tužbe su neistiniti, bez relevantnih dokaza koji ih potkrepljuju i naročito pri činjenici da je u toku postupak po tužbi države Crne Gore vezano za isti činjenični i pravni osnov. Ovom protivtužbom se vidi jasna namjera tužioca da želi da manipuliše prikazujući sebe kao oštećenog, a ne kao štetnika, a isto će se dokazati kroz postupak koji je pokrenula država – stoji u odgovoru Ćirović. M. Lk.

Protest bivših radnika Montenegro erlajnza

Danas blokada saobraćaja prema aerodromu PODGORICA – Radnici bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz najavili su da će danas u 13 sati na pola sata blokirati saobraćajnicu ka aerodromu u Podgorici.

Oni su na zboru koji je održan u petak objasnili da su neispunjeni zahtjevi bivših zaposlenih i neispunjena obećanja nadležnih razlog protestnog okupljanja. Iz MA je saopšteno da će bivši

radnici te kompanije iznijeti svoje nezadovoljstvo zbog opstruiranja pokušaja da se sačuva ono što se može sačuvati od MA, od Vlade, zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa, Privrednog suda i novog ru-

kovodstva Aerodroma Crne Gore. Predstavnici zaposlenih će se, kako je najavljeno, obratiti kolegama i medijima. - Pozivamo bivše zaposlene da dođu sa članovima porodica, kao i sve prijatelje Montenegro erlajnza i da svojim prisustvom pomognu u ostvarivanju prava bivših zaposlenih – zaključuje se u saopštenju MA. Đ. Ć.

Društvo

Poneđeljak, 11. april 2022.

Cetinje ne odustaje, i juče šetali za Ukrajinu

Podrška herojskom ukrajinskom narodu

Nastavljaju okupljanja svakog dana u 17:30 sati

PODGORICA – Građani i građanke Cetinja su, četrdeset šestog dana rata u Ukrajini, ponovnim okupljanjem dali podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da su prefarbali posljednju ploču. Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na

Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Glavna poruka sa transparenta bile su poznate riječi Ronalda Regana ,,People free to choose will always choose peace“. Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 sati ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava . poručili su učesnici skupa. R. P.

Koordinator GI „21. maj“ pozvao CB Nikšić da saopšti da li je skup u organizaciji udruženja ,,Kosovski božuri od Nikšića grada“ bio prijavljen

Zeković: Neutralnost policije ne smije biti upitna PODGORICA – Udruženje ,,Kosovski božuri od Nikšića grada“ obilježilo je godišnjicu početka bitke na Košarama. Kod Albanaca i Srba njeguju se dva različita narativa o ovom događaju. Pored političke, njeguje se i mnogo važnija komemorativna dimenzija kroz iskazivanje poštovanja i sjećanja na sve poginule. Njegovanje sjećanja je moguće i uz poštovanje zakona koji omogućavaju pripadnicima različitih etničkih, vjerskih i društvenih grupa da djelotvorno koriste pravo na slobodu okupljanja i izražavanja. Međutim, od uspostavljanja i dalje aktuelne Vlade Crne Gore do izražaja dolazi klero-etnonacionalistička politika koja želi da ograniči dosljednu vladavinu prava ali i blagovremenu i neselektivnu primjenu zakona od strane policijskih službenika - saopštio je Aleksandar Saša Zeković, organizacioni koordinator GI ,,21. maj“ i bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Centar bezbjednosti

(CB) Nikšić i Uprava policije se nijesu oglasili povodom blokade saobraćajnica od udruženja ,,Kosovski božuri od Nikšića grada“ - navodi on. - Pozivam CB Nikšić da saopšti da li je skup u organizaciji ovog udruženja bio prijavljen, da li su okupljeni građani pozvani na zakonito ponašanje i koje su konkretne mjere i radnje preduzete tim povodom. Primjena zakona od policije treba da je dosljedna u Nikšiću, na Cetinju ili u Ulcinju uz ravnopravno postupanje prema svim građanima bez obzira na to da li su pristalice ili protivnici aktuelne vlasti. Činjenice ukazuju da je sve češće upitna politička i ideološka neutralnost policije - zaključuje Zeković. R. P.

Aleksandar Saša Zeković

PODGORICA – Udruženje podstanara Crne Gore „Moj dom“ pozdravilo je odluku Glavnog grada za dodjelu subvencija podstanarima, ali će zbog činjenice da je svega trećina od 400 prijavljenih uspjela da ostvari tu mogućnost iduće sedmice razgovarati sa gradskim vlastima kako bi vidjeli koje su opcije da se stvori prostor da još ljudi iz ove kategorije stanovništva budu u prilici da sebi olakšaju mjesečne izdatke za makar 50 eura. To je Pobjedi saopštio predsjednik udruženja Dragan Živković. On je naveo da je za pohvalu inicijativa Podgorice kao jedine administracije koja je u posljednjih 30 godina pokrenula nešto u korist podstanara, ali se realizaciji ideje ispriječila činjenica da su subvencije moguće samo za one koji imaju ovjerene ugovore sa stanodavcima. Tu leži i ključna „kvaka“: U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza, tako što rentiraju stanove, a faktički se i ne zna za to, jer ne postoje ovjereni ugovori koji ukazuju na tu vrstu zarade. Time se izbjegava plaćanje poreza u iznosu od 15 odsto, umjesto ranijih devet odsto, na koliko je, nakon uvođenja programa ,,Evropa sad“, podignuta ova poreska stavka.

KRIVAC JE DRŽAVA

Živković ocjenjuje da je servis subvencionisanja podstanarskih porodica prava ideja, koju je teško realizovati na pravi način, s obzirom na to da država nije stvorila zakonske pretpostavke. - Ono što je realnost jeste da je samo nešto više od jedan odsto podstanara u glavnom gradu dobilo subvencije. Zašto? Pa zato što država i njeni reprezenti izvršne vlasti nijesu radili svoj posao – kazao je on. Sa druge strane, smatra da je administracija Glavnog grada prenebregla činjenicu da je ovo veliki problem i da se ne može upoređivati sa ostalim servisima koje je Glavni grad pokrenuo.

Ono što je realnost jeste da je samo nešto više od jedan odsto podstanara u glavnom gradu dobilo subvencije. Zašto? Pa zato što država i njeni reprezenti izvršne vlasti nijesu radili svoj posao – kazao je Živković

Predsjednik udruženja podstanara Crne Gore Dr smatra da su problemi građana, koje zastupaju, n

Država nebrigo subvencije nem D. MIJATOVIĆ

Od 10.000 podstanarskih porodica u Podgorici samo 400 se prijavilo za subvencije

- Naravno, glavni krivac je država koja je donijela zakon, a pri tome ga nije poštovala. Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja je upravo trebalo da reguliše rentiranje stanova i plaćanje poreza na ostvareni profit. Na taj način bi državna kasa bila bogatija za nekoliko miliona godišnje, a imali bismo i zakonski red u ovoj oblasti kakav poznaju sve evropske i svjetske države – kazao je Živković. Prema njegovim riječima, preko svojih članova inicirali su i razgovore sa određenim brojem stanodavaca, kako bi im približili procedure, obaveze i prednosti ovog tipa izdavanja stanova, odnosno pozitivne efekte po obje ugovorne strane – za podstanare šansu za subvencije, a za stanodavce garanciju da će nekretnina koju izdaju biti zaštićena... - Mi smo kao udruženje spremni da podržimo razgovore i garantujemo da će opredijeljena sredstva, odnosno zamišljeni potencijal biti usmjeren na adekvatan način – naveo je Živković. Kako je kazao, ni sada nije kasno da se stvari promijene, a uspješnost projekta poboljša kako bi preostale neiskorišćene subvencije ipak bile dodijeljene.

Bez ugovora (ne) boli glava Za 15 godina svog podstanarskog života, i pet promijenjenih stanova, samo sam jednom potpisao ugovor sa stanodavcem. Nijesmo ga ovjeravali, potpisali smo ga više kao neki interni dokument kojim smo definisali prava i obaveze – kazao je Pobjedi jedan Podgoričanin.

On nije želio da mu se objavi ime, kako bi zaštitio sadašnjeg vlasnika stana u kom živi. Kaže da mu je prijatelj i da su se dogovorili tako. - I on od ovoga živi. Znam da je pogrešno, ali jednostavno ovako je svima bolje – tvrdi on. Sa prijateljem stanodavcem ima dogovor da čuva stan, a ako je potrebno da se nešto

Politika potiskuje sve napore Živković kaže da su se obraćali Upravi prihoda i carina i održali sastanak dok je na njenom čelu bio Aleksandar Damjanović koji je izrazio punu spremnost da podrži i pomogne inicijativu ovog udruženja. - Takođe, u Ministarstvu urbanizma, ekologije i prostornog planiranja su bili saglasni sa nama da izrada

registra podstanara može biti od velike koristi u izradi samog zakona o socijalnom stanovanju koji se i dalje piše. Turbulentna politička situacija, kojoj svjedočimo posljednjih godinu, u drugi plan potiskuje sve ono što je moglo biti na korist građanima kojima pomoć najviše treba – smatra sagovornik.

Prema njegovim riječima, od više od 10.000 podstanarskih porodica u Podgorici jedva se njih 400 prijavilo na konkurs za subvencije, a samo 151 podstanarska porodica je ostvarila pravo na njih. - To su porazne činjenice, imajući u vidu aktuelnu ekonomsku krizu, koja je većinu podstanarskih porodica dovela u nemogućnost da ispunjavaju svoje obaveze i prema stanodavcima i prema državi – kazao je sagovornik Pobjede. Naveo je da od 90-ih pa do dana današnjeg niko nije vodio računa o alarmantno velikom broju ljudi koji su bez krova nad glavom.

- Takođe, nije postojala volja da se ovaj problem počne rješavati. Broj podstanarskih porodica se povećavao upravo iz razloga što nije bilo intervencije države na polju socijalne stanogradnje i socijalnih servisa koji bi pomogli ljudima koji nemaju riješeno stambeno pitanje – smatra Živković. Ističe da je Ministarstvo finansija ostalo ,,gluvo“ na brojne inicijative i molbe za prijem. - Željeli smo istaći veličinu problema i prijedloge rješavanja. Ostali su ,,gluvi“ za desetine naših zvaničnih molbi. Ako nekome nije stalo do preko 100.000 podstanara u Crnoj Gori onda to najviše govori o njima i brizi za najugroženiju

popravi, dogovaraju se. - Na primjer, kada se pokvario bojler, on je platio popravku, odnosno zamjenu, ali ja sam morao da platim vodoinstalatere nekoliko puta jer su moja djeca zapušila šolju – kaže on. Na njemu je da plaća redovno kiriju i račune i održava stan. Druga sagovornica kaže da je „pogodila“ stan baš jeftino, dvosoban za 150 eura, ali da

su je dočekali računi za nekoliko mjeseci, koje prethodni podstanar nije plaćao. - To je dogovor između mene i stanodavke, ja sam platila račune, krečenje, čišćenje i sitne popravke, ali sam dobila stan po smiješnoj cijeni mjesečno – kaže ona. Ugovor nijesu potpisale, jer se poznaju. - Vjeruje mi i zna da joj neću pobjeći ili uništiti

Društvo

Poneđeljak, 11. april 2022.

ragan Živković neizdrživi

gom čini i mogućim U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza tako što rentiraju stanove, a faktički se i ne zna za to, jer ne postoje ovjereni ugovori koji ukazuju na tu vrstu zarade. Time se izbjegava plaćanje poreza u iznosu od 15 odsto, umjesto ranijih devet odsto, na koliko je, nakon uvođenja programa „Evropa sad“, podignuta ova poreska stavka

Dragan Živković

socio-ekonomsku grupu građana danas u Crnoj Gori – naglašava sagovornik.

NEDOSTIŽNIH ,,HILJADU PLUS“

Živković smatra da država mora uzeti učešće u stanogradnji. - Sve je prepušteno privatnim građevinskim firmama. Zato danas imamo nerealne prodajne cijene kvadrata stanova na kojima bi pozavidjele i neke evropske prijestonice. Sa druge strane, nemamo državnu stanogradnju kakvu smo imali prije devedesetih godina kada se brinulo o stambenom socijalnom zbrinjavanju građana po krajnje humanim uslovima – naveo je on. Ističe da danas veliki broj građana nema šanse da po aktuelnim uslovima riješi stambeno pitanje, a političari se hvale projektom ,,hiljadu plus“ kostan – kaže ona. Sa druge strane, puno je primjera gdje upravo neobezbijeđena nekretnina trpi jer nije „pokrivena“ adekvatnim ugovorom, odnosno vlasnik stana nije se zaštitio od mogućih šteta, neplaćenih računa za struju, vodu... Bez ovjerenog ugovora teško je na sudu dokazati bilo šta.

jem 90 odsto podstanara ne može „ni da priviri zbog uslova za apliciranje“. Prema njegovim riječima, ključni je problem što država nema podatke o tome koliko ima podstanara i u kakvim socio-ekonomskim uslovima žive, zato je pod hitno potrebna izrada registra podstanara i izrada njihovog socijalnog kartona. - Samo na taj način se može shvatiti koliko je veliki problem i kako da se razvija strategija socijalnog stanovanja i socijalne pomoći najugroženijoj populaciji građana. To bi podrazumijevalo i socijalnu stanogradnju koja bi dovela do konkurentnosti na tržištu nekretnina, pa samim tim i do boljih i pristupačnijih cijena stanova i rentiranja – kaže Živković. U udruženju se, kaže on, ipak nadaju da će neko u ovoj državi prepoznati ozbiljnost situacije. - Takođe, napominjemo da bi uvođenjem progresivnog poreza za drugu, treću, četvrtu stambenu jedinicu u vlasništvu jednog istog građanina, Crna Gora mogla ostvariti dodatne desetine miliona eura poreskih prihoda. Od istog tog novca bi se mogla pokrenuti socijalna stanogradnja i projekti pomoći podstanarskim porodicama kroz subvencije na nivou države – zaključuje Živković i naglašava da je trenutno stanje neodrživo. I. P – J. M.

Incident tokom snimanja priloga na lokalitetu Platac u Grblju, gdje je firmi Carinvest obnovljen ugovor za koncesiju za eksploataciju kamena

Carevićeva braća napala novinarku Gradske TV

BUDVA - Braća predsjednika Opštine Budva Marka Carevića napala su juče novinarku Gradske radio televizije, saopštio je taj medij.

-Dok su snimali priču o divljoj deponiji, u neposrednoj blizini kamenoloma, koju nelegalno gomila firma Carinvest, na dojavu da se na javnoj površini snima nešto, brzo su stigli sin i braća predsjednika Opštine- izvijestili su iz Gradske RTV. Sve se dogodilo tokom snimanja priloga o lokalitetu Platac u Grblju, gdje je firmi Carinvest, kojom gazduje Carević, obnovljen ugovor za koncesiju za eksploataciju kamena. Namjera braće Carević da svojim neprimjernim ponašanjem skrenu priču sa ove teme, nije uspjela. Objektivno, tačno i nepristrasno ekipa je nastavila svoj posao. Pitali su novinarku šta ima tu da istražuje i tražili od nje da napusti taj posjed uz konstantne savjete kako bi trebalo da radi svoj posao. Mještani ne kriju ogorčenje odlukom o koncesiji resornog ministarstva. Oni tvrde da javne rasprave o davanju koncesije za kamenolom nije ni bilo, a za uništavanje sela direktno krive aktuelnog potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji je, kako tvrde, javno rekao da od koncesije neće biti ništa. - Kao što vidite, poslije njihove javne rasprave koja se očigled-

Carevići u raspravi sa ekipom Gradske RTV

no desila u nekom kabinetu u ,,četiri oka“, koncesija se ponovo dodijelila. Apsolutno niko se nije obraćao nama. Te javne rasprave apsolutno nije bilo. Sve naše žalbe su odbačene. Ponašaju se kao da ovdje nema nikoga. Ugroženi smo direktno i naša imanja, imovina i sve - kaže mještanin Milan. Mještani strahuju da će kamenolom i deponija umanjiti vrijednost njihovih imanja. - Mi smo ovdje očigledno kanta za smeće, a tamo iza brda se propagira elitni turizam. To definitivno ne može tako. Umanjena je vrijednost zemlje, mislim da ne može da se proda po cijeni po kojoj bi trebalo. Nije

Vuković: Nasilje nad novinarima mora biti adekvatno sankcionisano Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković reagovao je povodom brutalnog napada na novinarku Gradske RTV. -Nasilje nad novinarima

riječ o prodaji, već o našem pravu na život. Dolaze nam porezi i plaćamo sve, ali direktno smo ugroženi od Vlade pa do dolje kažu mještani. A tamo dolje su atraktivne plaže. Možda su Carevići, prilikom

Nikolić: Hoće li nadležni konačno reagovati ili je Carevićima zaista sve dozvoljeno? Portparol i poslanik DPS-a, Miloš Nikolić je osudio napad na novinarku Gradske RTV u Budvi. Nikolić je, podsjećajući da Carević iskazuje pretenzije da se Boka prisajedini Srbiji, da je doveo do prinudne uprave u Budvi, upitao da li će

nadležni reagovati ili je „Carevićima sve dozvoljeno“. - Carević je objedinio lokalnu izvršnu i svjetovnu vlast, zajedno sa porodicom okupirao i zaposjeo državnu imovinu, iskazuje pretenzije da se Boka prisajedini Srbiji,

Budvu blokirao i doveo je do prinudne uprave, sa pozicije predsjednika Opštine prekršio brojne propise i zakone, a danas i njegova braća sramno napala i vrijeđala novinare Gradske RTV- naveo je Nikolić na Tviteru.

Situacija na Skadarskom jezeru alarmantna

Klinički centar Crne Gore

PODGORICA – Na Skadarskom jezeru juče su pronađena još dva uginula pelikana, tako da je broj ptica uginulih od ptičjeg gripa 12. Iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) ističu da je situacija na jezeru više nego alarmantna. Bojan Zeković iz CZIP-a kazao je za Televiziju Crne Gore da je uloženo mnogo vremena, truda, rada i sredstava kako bi se ta populacija oporavila i kako bi došla na današnji nivo. Međutim, kako dodaje, ptičji grip je virus koji može da ugrozi taj rad i trud. - Stanje je alarmantno i zahtijeva hitnu reakciju koja može

PODGORICA - Pacijenti na (specijalističke) preglede u Kliničkom centru čekaju mjesecima, pa i do pola godine. Kakav je ovo problem za zdravlje građana, ne morate biti medicinski radnik, a kamoli ljekar, da biste znali. U međuvremenu, Klinički centar je otpustio pulmologa Danka Živkovića, a prvi slobodan pulmološki pregled za pacijente, u KC je, vjerovali ili ne, tek krajem septembra. Prvi slobodan termin kod kardiologa je u septembru, a holter EKG u oktobru. Pacijenti kod urologa prvi slobodan termin moraju čekati do kraja jula, kod gastroenterologa prvi termin je u septembru, kao

mora biti adekvatno sankcionisano! Efikasna reakcija državnih organa ne smije izostati- napisao je Vuković na svom Tviter profilu..

uzurpiranja javne površine, upravo mislili na njih jer deponija će, prema nezvaničnim informacijama, brzo postati atraktivna sportsko-turistička zona. Eto prilike da MANS istraži i ovaj slučaj. Da li su podnijeli krivičnu prijavu protiv ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića zbog postojanja sumnje u zloupotrebu položaja, nijesmo saznali jer nam na telefonske pozive nijesu odgovarali ni Vanja Ćalović niti Dejan Milovac. Što o tome misli predsjednik Opštine Budva Marko Carević saznaćemo naknadno, jer je obećao da će, po povratku iz Banjaluke, gdje promoviše Boku kao srpsku zemlju, odgovoriti na naša pitanja. R. P.

Od ptičjeg gripa još Pacijenti i do pola dva uginula pelikana godine čekaju pregled da umanji gubitak koji je evidentan – kazao je Zeković. Istakao je da nadležne institucije ,,drže ključ u rukama“. - Mi smo tu na usluzi koliko možemo da doprinesemo našim radom na terenu. Građani takođe dosta reaguju i šalju nam informacije o uginulim pticama, mi ih prosljeđujemo dalje. U suštini, ono što može da se uradi jeste da se na vrijeme uklanjaju te jedinke da se virus ne bi dalje širio. Sve su ovo elementi koji prijete da ugroze simbol Skadarskog jezera, nešto što ne smijemo da izgubimo i za šta treba da damo maksimum kao odgovorno društvo, da ih zaštitimo – kazao je Zeković. R. P.

i kod oftalmologa. Prvi slobodan termin kod neurologa je u septembru, a kod specijaliste u Dječjoj alergološko-imunološkoj ambulanti je 11. oktobra. Kod hematologa možete naći termin tek krajem jula. I kod urologa je prvi slobodan termin krajem jula, dok su prvi slobodni termini za ginekološke preglede uglavom tek u junu ili julu. I nije novost da se čeka, posebno na određene preglede, ali je jasno svima da je postojao sjajan trend smanjenja liste čekanja. Građani se žale ali se čini da ih niko ne čuje. Ili ne mari za to. Više građana se obratilo CdM-u, negodujući zbog duge liste čekanja. R. P.

Hronika

Poneđeljak, 11. april 2022.

U nezgodi u blizini Manastira Morače povrijeđen Kolašinac

Saobraćajna nesreća u Andrijevici

Poginuo mladić, jedna osoba u teškom stanju ANDRIJEVICA – Dvadesetogodišnji A. L. poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče ujutro oko četiri sata u Andrijevici, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije. U nesreći su povrijeđene još tri osobe, koje su prevezene u beransku bolnicu. Jedna od njih je teško povrijeđena.

Direktor beranske bolnice Milorad Magdelinić kazao je TVCG da je osoba sa teškim povredama, prelomom karlice i nagnječenjem grudnog koša prebačena u KCCG. - Još dvije osobe su stabilno i nalaze se u beranskoj bolnici – naveo je Magdelinić. Dan ranije, u subotu oko 23 sata

Sletio na livadu, „završio“ u KBC

Sa mjesta nesreće

u udesu koji se dogodio u mjestu Turčini, iznad Starog Bara, poginula je ruska državljanka A. Z. Sa njom je bila jedna žena koja je povrijeđena. Automobil

u kojem su bile je sletio u provaliju duboku oko 200 metara. Okolnosti pod kojima je došlo do nesreće utvrdiće istraga. C. H.

KOLAŠIN - U saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila juče poslije 17 sati na magistralnom putu Kolašin – Podgorica, povrijeđen je Srećko Marković (40) iz Kolašina. Kako nezvanično saznajemo, on je na dijelu magistrale između nekadašnjeg restorana „Počinak“ i centra Manastira Morače, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i sletio na livadu ispod magistralnog puta. Vozilo se nekoliko puta prevrnulo. Zbog zadobijenih povreda Marković, koji je upravljao vozilom, prebačen je u Klinički centar Crne Gore . Policija je obavila uviđaj i radi na prikupljanju činjenica koje će pomoći u utvrđivanju okolnosti pod kojima je došlo do nezgode. Dr. D.

Prevrnuto vozilo

POVODI: Iako zakonski propisi odavno jednako važe za oba pola, ženska djeca i dalje ostaju bez imovine koj PODGORICA - Običaj muškog nasljeđivanja u našoj zemlji evidentno i ubrzano nestaje i to brže u urbanoj, nego u ruralnoj sredini, kazao je za Pobjedu advokat Zdravko Radošić napominjući da se žene i dalje, u znatnom broju, odriču svog zakonskog nasljeđa ili bar dijela nasljeđa, i to samo zato što su – žene. - Predrasude povodom ove predmetne stvari, kao dio ,,paketa“ predrasuda na štetu ženske populacije, definitivno su i dalje prisutne. Iako zakonski propisi odavno podjednako važe za oba pola žene se i dalje, u znatnom broju, odriču svog zakonskog nasljeđa i to samo zato što su žene – pojašnjava advokat Radošić. On podsjeća da su nakon migracije stanovništva sa sela u gradove ostali fragmenti nekadašnje svijesti, uslovljene načinom življenja u kojem je muško nasljeđivanje imalo praktičnu svrhu (da se ne rasparčava poljoprivredno domaćinstvo), u određenoj mjeri opstali do današnjih dana. - Ovo ne pominjem slučajno, jer se najčešće upravo za imovinu u seoskom području - zemljište i (staru) kuću, vežu emocije koje su utkane u pojmove poput ,,očevina“,

Ćerke se odriču nasljeđa samo zato što su žene Ima slučajeva kada ta ,,ženskost“ nije faktor od uticaja prilikom odricanja od nasljeđa u korist brata, već volja da se bratu učini korist, jer je manje imućan od ,,dobro“ udate sestre. Ali ipak najčešći unutrašnji pokretač za pomenuti čin je izbjegavanje zamjeranja poštovanom bratu, bojazan od narušavanja sopstvenog ugleda kod porodice, rodbine i okoline ,,đedovina“, ,,prađedovina“. Tako su još uvijek opstala i očekivanja brata da mu sestra ,,ne uzme dio“ (sa jedne strane), a kod sestre osjećaj da se to očekuje od nje (sa druge strane) – navodi Radošić. Kada bi se ovom sociološkom fenomenu prilazilo sa čisto ekonomskog stanovišta - na-

sljeđivanje imovine bi bilo mnogo manje delikatno i manje sporno. U suštini, kako pojašnjava Radošić, uključio bi se isti mehanizam koji reguliše ljudske odnose kada je materijalni ili drugi interes u pitanju, a koji se na polju sukoba tih interesa kod osoba takozva-

nog balkanskog mentaliteta može nazvati ,,igrom mekog i tvrdog obraza“. - Ali kada se u ovakvu igru na delikatnom polju diobe nasljedstva uključi pomenuta ,,đedovina“ i drugi srodni argumenti, koje adute muškarac običava da vadi ,,iz rukava“, onda za ženu ta igra

Jasavić: Trebaju decenije za izjednačavanje žena i muškaraca u nasljednom pravu Advokatica Azra Jasavić smatra da bez intenzivnije promocije jednakosti polova u nasljeđivanju i kampanje resornog ministarstva i nadležnih institucija, te nevladinih organizacija, iluzorno je govoriti o jednakosti žena i muškaraca u Crnoj Gori po pitanju nasleđivanja a time o jednakosti uopšte. - Moderna Crna Gora sporo mijenja nasljedno običajno pravo, zbog čega prednost u nasljedivanju imaju muški potomci. Za faktičko izjednačavanje polova u nasljednom pravu biće potrebne decenije i to uz osmišljenu strategiju djelovanja Vladinih i nevladinih organizacija o afirmisanju ove jednakosti – tvrdi Jasavić. Ona pojašnjava da razlog zbog kojeg se žene odriču nasljedstva u korist muških članova porodice nije nepoznavanje zakonskih prava već pritisak snažne tradicije koja traje duže od modernih

zakona dvadesetog vijeka koji su izjednačili žene i muškarce u nasljeđivanju. Kako reaguje porodica i okolina kada se žena odluči da uzme ono što joj pripada, prema riječima advokatice Jasavić, zavisi od stepena emancipacije porodice. - Ukoliko porodica prihvati ženske nasljednice jednako kao i muške, to i široj okolini oduzima ,,argument“ na osudu žena koje koriste svoja zakonska prava i obrnuto – pojašnjava advokatica Jasavić. Ona ističe da poštuje tradiciju, ali ne u segmentu nasljeđivanja. - Smatram da treba mijenjati Zakon o nasljeđivanju u

pogledu nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, koje se u Crnoj Gori vrlo malo obrađuje i nerijetko pretvara u građevinsko zemljište, čime se smanjuje poljoprivredni zemljišni fond. Na ovaj način smanjuje se mogućnost za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, koja će usljed izazova globalne ekonomske krize biti nužnost nacionalne ekonomije, koja se mora oslanjati na svoje resurse. Stoga smatram da poljoprivredno zemljište prioritetno treba da nasljeđuju oni nasljednici koji ga obrađuju, u skladu sa uporedno pravnom praksom, koja poznaje takve nasljedno pravne modele.

postaje neravnopravna – kaže advokat Radošić.

NEKAD I SAD

Prije šezdeset godina, ili dvije generacije unazad, u nas je bila prava rijetkost i nadaleko (ne) čuveni skandal kad bi sestra ,,uzela dio“ bratu, podsjeća advokat Radošić. U idućoj generaciji, dakle prije tridesetak godina, koju je pratila i masovna i još aktuelna seoba selo - grad (a ovu drastično smanjenje značaja posjeda u okviru poljoprivrednog domaćinstva), nasljeđivanje imovine od strane žena postaje češće, a u isto vrijeme i manje kritikovano. - Ima slučajeva kada ta ,,ženskost“ nije faktor od uticaja prilikom odricanja od nasljeđa u korist brata, već je motiv sasvim druge prirode, i sasvim logičan volja da se bratu učini korist, jer je na primjer manje imućan od (,,dobro“ udate) sestre. Ali ipak je najčešći unutrašnji pokretač za pomenuti čin nevoljan - izbjegavanje zamjeranja poštovanom bratu, odnosno bojazan od narušavanja sopstvenog ugleda kod porodice, rodbine i okoline – pojašnjava Radošić. U trećem slučaju, on navodi motiv iz domena metafizike odnosno vjerovanje da neki postupci, iako nominalno nije-

su nečasni, stvaraju opasnost od kazne koju sprovodi viša sila. Ne treba zaboraviti i tradicionalnu privrženost sestre bratu kad je naš narod u pitanju. - Sjetimo se samo koncentracionih logora u kojima je italijanski i njemački okupator prije 80 godina na neki način stavio na probu crnogorski obraz. Nijedna srodnička veza nije bila dovoljno jaka da pri dugotrajnoj torturi ne popusti, dok samo i jedino sestra nikad brata nije izdala, čak ni pri najstrašnijim mukama koje mogu snaći ljudsko biće kada ga silom prevode iz života u smrt – podsjeća Radošić. Ipak, jasno je da će, bez obzira na lični osjećaj, pa i materijalne potrebe, ona žena koja je još kao djevojčica u svojoj najbližoj okolini slušala moralisanje kako nije časno da ženska djeca nasljeđuju roditelje, kada odraste imati problem i sa drugima i sa samom sobom (efekat superega, po Frojdu), ako dođe u situaciju da odluči hoće li da prihvati ili ne materijalnu korist koja joj po zakonu pripada, i koja joj je (možda i veoma) potrebna. - Međutim, sa civilizovanjem društva to breme postaje unekoliko lakše, a pomenuta okolina - u našem slučaju savremeno crnogorsko društvo, makar

Hronika/ Društvo

Poneđeljak, 11. april 2022.

Nakon 13 dana od udesa u Nikšiću

Marković preminuo od posljedica povreda PODGORICA – Nikšićanin Veljko Marković (25) preminuo je od posljedica povreda koje je zadobio u udesu u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila prije dvije sedmice u Krupačkoj ulici, kod Nikšića. Marković je preminuo u Kliničkom centru Crne Gore. On se dok je upravljao motociklom sudario sa kamionom kojim je upravljao Miladin Miljanić (49), takođe iz Nikšića. C. H.

ilustracija

ja im pripada

Najviše vlasnica imovine u Podgorici i Kotoru Podgorica i Kotor su dva crnogorska grada gdje žene sve češće bivaju vlasnice imovine, ali je pitanje da li je pravni osnov nasljedstvo ili sticanje svojine kupovinom, kazala je advokatica Azra Jasavić. Sa druge strane, u drugim crnogorskim opštinama bilježi se vrlo mali postotak žena koje su vlasnice imovine po bilo kom osnovu, a time i po nasljeđivanju.

se tako čini, sve više i češće zauzima kritički stav prema tradiciji nipodaštavanja ženskih prava, pa i prema običaju o kojem je riječ. Tako da već neko vrijeme, mada možda ne posebno glasno, osuđuje se diskriminacija žena pri nasljeđivanju, pa i same žene koje su tako postupile – navodi advokat Radošić

reakcije

On ističe da je više puta imao priliku da bude očevidac događaja povodom odluke žene da se prihvati dijela, ravnopravno sa bratom. - Reakcije su različite. Kulturniji ljudi uspijevaju da se suzdrže od pokazivanja negativnih emocija ali se bojim kako su rijetki slučajevi da brata (ili đevera ako nasljeđuje snaha) makar podsvjesno ne zaboli takav čin (koji bol je upravo proporcionalan veličini imovine koja je u pitanju), i da nakon toga bude u njegovim mislima i osjećajima za sestru sve isto kao što je bilo prije tog događaja – kaže advokat Radošić. On pojašnjava da, kad su u pitanju složni srodnici, podjelu imovine riješe i dogovore mnogo prije ostavinskog ročišta tako da ni za koga nema (neprijatnih) iznenađenja u zakonskom postupku raspravljanja zaostavštine, koji se u

tom slučaju svodi na formalnost - potvrdu jedinstvene volje svih nasljednika. - Nasuprot ovome, dešava se i da povodom namjere ženske osobe da prihvati svoj nasljedni dio (iza smrti roditelja, muža, brata, sestre...), po ko zna koji put bude potvrđena definicija kojom je Ambroz Birs u svojem ,,Đavoljem rječniku“ odredio pojam suda - kao mjesta u kojem se, pored kafane, rodbina najčešće okuplja - navodi Radošić. On ističe da ova priča ne važi za one ljude, a na koje bi svi trebali da se ugledamo, koji žive u duhu vrline i ni ne razmišljaju o tome kako polna ili bilo koja druga pripadnost jedinke predstavlja parametar koji, na bilo koji način, utiče na njen odnos prema sebi samoj ili na odnos drugih prema njoj, kada su u pitanju prava koja joj i po prirodnim i po ljudskim zakonima pripadaju. Ipak, ni takav - idealan ambijent, kako zaključuje advokat Radošić, ne isključuje mogućnost da nasljednici jedni drugima ustupaju nasljeđe, ali podstaknuti pozitivnim motivima, koje rađa ljubav prema najbližim srodnicima, u kojem slučaju imovina, odnosno materijalna dobra, predstavljaju sredstvo a ne cilj ljudskog života. B. roBović

KOlašIn: Škola čiji su profesori i učenici učinili grad boljim KOLAŠIN-Svuda su gimnazije – gimnazije. Posebne adrese obrazovnih i životnih izazova. Škole koje ne traju propisane četiri godine već se njihovi predmeti i njihove ocjene rasporede u onim životnim knjižicama koje listamo dok nas ima. Što je samo Gimnazija „Slobodan Škerović“ za Titograd i Podgoricu? U milionskim brojevima Beograda, svaki broj gimnazije, ima svoju intimnu i uzvišenu priču. Ipak, nigdje gimnazije ne pokazuju svoju moć kao u malim gradovima... Što je gimnazija za Kolašin? Ono što bi rekao dr Milovan Bojić, njen đak od prije skoro pola stoljeća – „Sorbona oko koje smo se svi okupljali“. Što je direktor gimnazije za Kolašin – treća, četvrta ličnost „male varoši“ sa odgovornošću da u njegovom mandatu grad bude bolji u svim mjerljivim životnim segmentima. Prošle nedjelje je prvi put obilježen Dan Gimnazije, odnosno po aktuelnoj zvaničnosti – Dan Srednje mješovite škole ,,Braća Selić“.To je 2. april, dan kada je 1914. godine podnesen zahtjev za otvaranje niže gimnazije u Kolašinu. Prethodno je školske 1909/1910. godine otvorena dvorazredna Produžena škola koja je kasnije prerasla u privatnu gimnaziju. U prijedlogu koji su Narodnoj skupštini na Cetinju podnijeli Gavro Vuković, Janko Tošković i još devetorica narodnih poslanika se kaže da ,,Varoš Kolašin, kao oblasno mjesto (sa oblasnom upravom i oblasnim sudom) ima najveći teritorijalni prostor i okolinu sa gustim naseljenjem. Od svake druge varoši je udaljen 10 do 16 sati hoda pod najtežim saobraćajnim uslovima. Pošto Kolašin ima povoljne uslove proširenja i napredovanja, ima bogatstvo prirodnog blaga i po geografskom položaju jedini je prirodni posrednik između starih i novih krajeva Crne Gore. Prema navedenom, čast nam je predložiti Narodnom predstavništvu da se otvori

Moć Gimnazije ,,Braća Selić“

Zgrada kolašinske gimnazije

jedna četvororazredna niža državna gimnazija u Kolašinu, kao najpodesnijem mjestu za školovanje ovdašnje djece ali i djece iz Brskuta, Lijeve Rijeke, Vasojevića do Trešnjevika, Gornjeg i Donjeg Kolašina do blizu Bijelog Polja a pri tom i djelova Nikšićke oblasti, zatim predjela Donje i Gornje Morače i Rovaca. To je prostor koji obuhvata trećinu Crne Gore i po prostoru i po stanovništvu.“ Na odboru za proučavanje poslaničkih prijedloga, odlučeno je da se ,,prijedlog poslanika Gavra Vukovića sa društvom preporuči kraljevskoj vladi na izvršenje čim se za to ukažu bolje finansijske prilike. Ti uslovi su se stekli 1919. godine, da bi godinu kasnije gimnazija bila uzdignuta u šestogodišnju državnu gimnaziju a za direktora je postavljen Nikola Kesler, profesor iz Dalmacije. Pored njega u gimnaziji su, kao nastavno osoblje, radili Janko Tošković, Jagoš Vujisić, Risto Rakočević, Mirko Vujisić, Miloš Žokić, Novica Šćepanović, Gligorije Radović i Jovo Tošković. Školske 1930/31. je bilo 209 đaka od čega 27 učenica.

Prvi septembar 1979. godine… Toga dana je otvorena nova, moderna zgrada Gimnazije ,,Braća Selić“. U tom trenutku bila je to jedna od najluksuznijih i najopremljenijih srednjih škola u Jugoslaviji. Kabineti biologije, fizike, hemije, ličili su na prave naučne laboratorije. Posebno je impresivan bio kabinet odbrane i zaštite. Prostrane učionice i holovi.. Prvi septembar 1979. godine. Blizu 400 učenika i učenica ispunili su prostrani hol. Svi u plavim keceljama i mantilima. Profesori na gornjem nivou, ispred svojih kabineta, naslonjeni na ogradu. Svi u crvenim mantilima. Slavljenička tišina početka. Tadašnji i budući kolašinski gimnazijalci, imali su pravo da kažu da su učili u, tada, najmodernijoj školskoj zgradi…

Kolašin je bio bez srednje škole od 1957. do 1965. godine. Školske 1965/66. godine u Kolašinu je osnovano područno odjeljenje Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ iz tadašnjeg Titograda. Upisano je 78 učenika iz Kolašina ali i Mojkovca, Krnje Jele, Lijeve Rijeke, Boana i još nekih okolnih mjesta. Za direktora je imenovan Milutin Bulatović, dotadašnji direktor osnovne škole u Kolašinu a nastavnici su Aleksej Šašin, Dragan Vujisić, Pavle Vuksanović, Savo Anđelić, Momir Bulatović, Slobodanka Nišavić, Miluša Šćepanović, Dušan Medenica i Veljko Šuković. Školske 1970/71, završava prva generacija maturanata. SO Kolašin 8. jula 1971. godine donosi odluku da se u Kolašinu formira gimnazija kao samostalna radna organizacija u oblasti obrazovanja a nedjelju kasnije na svečanoj sjednici SO dobija ime ,,Braća Selić“ u znak sjećanja na Voja, Danila i Brana, trojice sinova istaknutog rodoljuba Blagote Selića, koji su svoje mlade živote razmijenili za slobodu. Pored profesorskog kadra, koji je radio u područnom odjeljenju, profesorski dnevnik uzimaju i Dragan Kujović, Slavko Bulatović, Grujo Čogurić, Vladimir Bojić, Dragan Vulević, Drago Milošević, Dragomir Bucko Raketić. Nakon Milutina Bulatovića, direktori su Drago Milošević, Zvonko Perović, Veselinka Peković i sadašnja direktorica Ana Šćepanović-Golubović. Dan škole je obilježen i prigodnim programom koji je osmislila profesorica Sneža Šćepanović-Đurasović a izveli ga sadašnji gimnazijalci. Poručili

Od Šašina pa redom…. Od najstarijih profesora koji su dolazili iz inostranstva i drugih gradova do današnjih koji su uglavnom iz Kolašina, ova škola je uvijek imala kadar za ponos. Još se prepričavaju anegdote i dogodovštine sa časova, pominju se Šašin, Pavle, Milutin, Smolović, Kujović, Vujisić, Anđelić i Savo Bulatović, Lela, Ilona, Slavijanka, Izborka, Marina, Sinan, Semedin, Vulević, Venka, Lako Jodžo, Slavenko… Ovako su se voditelji Kristina i Matija prisjetili dijela profesora Gimnazije ,,Braća Selić“.

da ih niko ,,ne pokušava mijenjati“ i da u ,,mojoj glavi“ ima dosta ideja i energije za sve dobre stvari koje trebaju Kolašinu i Crnoj Gori. Preko videoporuka obratili su se i nekadašnji učenici a sada poznati i priznati Darko Drljević, dr Milovan Bojić, Katarina Veljović, Katarina Tina Bulatović, Milan Lakićević. Svaka riječ, emotivni i iskreni potpis – to smo mogli da naučimo samo u kolašinskoj gimnaziji. Sa njom i njenim profesorima smo uvijek mogli i htjeli više.. Ili što bi rekli voditelji Matija i Hristina - Bila je ponos i svjetionik Kolašina. Živjela je život i istoriju ovoga grada. Generacije i generacije profesora i učenika, koji su gimnazijskom strašću činili bolji Kolašin, njegove ljude i njegovo vrijeme… Dr. Drašković

Saopštenje Opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja

Kome u policiji smeta gradnja džamije u Ulcinju? PODGORICA - Policijsko-interesna diskriminacija muslimana Ulcinja doživjela je juče svoju kulminaciju hapšenjem crnogorskih državljana koji su radili na izgradnji džamije u Ulcinju zbog navodnih neregularnosti, a stvarnog interesa pojedinaca i u policiji zainteresovanih za tu građevinsku parcelu, saopšteno je iz Opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja Ulcinj.

Kako su naveli, nakon kupovine parcele od privatnog lica i neostvarene želje nalogodavaca uznemiravanja muslimana Ulcinja i cijele Crne Gore da preuzmu tu parcelu, šikaniranja i pritisci ne prestaju. - Nije nam jasno otkud tolika bahatost policijskih funkcionera i ljudi bliskih njima pa su izgubili razum pokušavajući da otmu džamijsko zemljište i spriječe gradnju džamije?! Da li je u pitanju isključivo

lični interes ili je začinjen sa dozom islamofobije i diskriminacije znaće se ubrzo jer sasvim sigurno nećemo dopustiti to bahato ponašanje lokalnih sitnih mešetara koji nose policijsku značku - ističe se u saopštenju. Dodaju da je problem mogao biti riješen do sada, ali je očigledno politika očekivanja zdravog razuma predugo forsirana od čelnika Islamske zajednice u Crnoj Gori. r.P.

10 Svijet

Poneđeljak, 11. april 2022.

ČETRDESET ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Granatiranje Harkova traje danima

Sastanak Putina i Zelenskog moguć nakon bitke za Donbas

Ukrajinac obilazi ruševine zgrade u kojoj je nekad živio

KIJEV/MOSKVA – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da ruska agresija nikada nije bila ograničena samo na Ukrajinu i da joj je meta cijela Evropa. U međuvremenu je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio za britanski Telegraf da NATO radi na planovima o stalnoj vojnoj prisutnosti na svojim istočnim granicama, a u kontekstu suočavanja s eventualnom ruskom agresijom. Ruske trupe su juče, tokom 46. dana invazije na Ukrajinu, pokušale da odbiju odbranu ukrajinske vojske u blizini grada Izjuma na istoku i da uspostave kontrolu nad strateški važnom lukom Marijupolj. Iz Generalštaba oružanih snaga Ukrajine je saopšteno i kako ruske trupe pokušavaju da poboljšaju taktički položaj svojih jedinica na Nikolajevskom pravcu. - Ruska vojska nastavlja da djelimično blokira Harkov, granatirajući grad iz raketnih i topovskih artiljerijskih sistema i minobacača – navedeno je u saopštenju Generalštaba. Ruske snage su juče, kako je saopštio guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko, raketirale i aerodrom u gradu Dnjepar u toj oblasti. Agencija Rojters je, pozivajući se na rusku Izvijestiju, navela da su prilikom tog raketnog udara uništeni aerodrom i infrastruktura u okolini. Iz ruskog ministarstva odbrane je potvrđeno da je visoko preciznim raketama uništen štab i baza nacionalističkog bataljona „Dnjepar“ u mjestu Zvonjecko u Dnjepropetrovskoj oblasti. U Kurdskoj oblasti, koja se nalazi u zapadnom dijelu Rusije uz granicu sa Ukrajinom i koja je u subotu bila meta minobacačkih udara, od danas će biti uveden

žuti nivo terorističke prijetnje zbog, kako je saopšteno, mogućih provokacija ukrajinskih nacionalista. Guverner tog regiona Roman Starovojt objavio je ranije na svom Telegram kanalu da je granični prelaz u ruskom regionu Kursk bio na minobacačkom udaru iz Ukrajine, ali da nije bilo žrtava, niti razaranja. - Granični prelaz u blizini Jelizavjetovke u okrugu Goluškovo je granatiran minobacačima iz Ukrajine. Niko nije povrijeđen i nije bilo razaranja. Mjesto odakle je izvršen napad je gađano uzvratnom vatrom, koju su otvorili graničari ruskih oružanih snaga – tvrdi Starovojt. Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je juče snimak na kome se vidi ispaljivanje četiri krstareće rakete ,,kalibar“ sa fregate Crnomorske flote na teritoriju Ukrajine. Portparol tog resora generalmajor Igor Konašenkov saopštio je da su oružane snage Rusije visokopreciznim raketama sa mora u naselju Zvonjecko u Dnjepetrovskoj oblasti uništile štab i bazu nacionalističkog bataljona „Dnjepar“, gdje je, kako tvrdi, prije neki dan stiglo pojačanje od stranih plaćenika.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je, takođe, da su ruski jurišni helikopteri uništili konvoj ukrajinskih oklopnih vozila i protivvazdušnih odbrambenih sistema. - Helikopteri KA-52 uništili su oružje i vojnu opremu oružanih snaga Ukrajine – saopštilo je to ministarstvo. Rusko ministarstvo je objavilo i snimak na kom se vidi kako helikopteri lete na maloj visini i ispaljuju rakete. Zapadni mediji prenose da nijesu navedeni lokacija i vrijeme tog napada. Tokom jučerašnjeg dana, kako je saopštila potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk, bilo je dogovoreno devet humanitarnih koridora, uključujući i evakuaciju privatnim vozilima iz Marijupolja. Guverner Luganska najavio je da će evakuacija biti moguća pomoću devet vozova. Štab teritorijalne odbrane samoproglašene Luganske narodne republike prethodno je saopštio da je u posljednja 24 sata iz Marijupolja u grad Bezimeno u Novoazovskom okrugu evakuisano 529 osoba, od kojih 102 djece. Ruska komesarka za ljudska prava Tatjana Moskalkova potvrdila je da je obavljena i

razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine. Moskalkova je rekla da su Rusiji predati vojnici i četvorica zaposlenih u Rosatomu, državnoj korporaciji za atomsku energiju. - Oni su rano jutros stupili na rusko tlo – rekla je juče Moskalkova, a prenijela agencija Rojters. U međuvremenu je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak saopštio kako će se prvi čovjek Ukrajine Volodimir Zelenski vjerovatno sastati sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali tek nakon, kako je rekao, očekivane velike bitke za Donbas. - Ukrajina je spremna za velike bitke. Ukrajina mora pobijediti, posebno u Donbasu. A nakon toga Ukrajina će dobiti snažniju pregovaračku poziciju, sa koje može da diktira određene uslove. Nakon toga će se sastati i predsjednici – rekao je Podoljak. Podoljak je, kako prenosi Gardijan, kazao i kako bi to moglo da potraje dvije ili tri nedjelje. Ukrajinski predsjednik je, u međuvremenu, na svom Tviter nalogu objavio da je telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem o mogućnosti uvođenja novih sankcija Rusiji, kao i o novoj odbrambenoj i finansijskoj pomoći Ukrajini. Iz njegovog kabineta je prethodno saopšteno i da je Zelenski razgovarao sa ukrajinskim zvaničnicima i da su razmatrali prijedloge Kijeva za šesti paket sankcija Evropske unije protiv Rusije. Ministar odbrane Slovačke Jaroslav Nađ najavio je da bi ta zemlja Ukrajini mogla da proda nekoliko samohodnih haubica „zuzana“, prenio je Rojters uz objašnjenje da je haubica „zuzana“ modernizovana verzija starog modela kalibra 155 milimetara sa dometom do 50 kilometara, zavisno od tipa municije. U međuvremenu je austrijski kancelar Karl Nehamer najavio da će danas otputovati u Moskvu gdje će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nehamer je, u izjavi novinarima u Beču, naveo kako tim razgovorom želi da doprinese dijalogu Ukrajine i Rusije i da ruskom predsjedniku ukaže na ratne zločine u Ukrajini. - Želim da učinim sve kako bi se išlo u pravcu mira. Iako su šanse da se išta postigne male, ipak želim da dam doprinos miru – zaključio je Nehamer. Ukrajinu je od početka rata 24. februara, prema podacima UNHCR-a, napustilo 4,5 miliona ljudi, od čega je oko 2,6 miliona izbjeglo u Poljsku, dok ih je više od 686 hiljada otišlo u Rumuniju. Đ. ĆoriĆ

Patrijarh Kiril poziva Ruse na ratovanje, a papa Franjo na uskršnje primirje Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril pozvao je juče ruski narod da bude jedinstven u, kako je ocijenio, teškom periodu kroz koji Rusija prolazi. - Neka nam Gospod pomogne svima u ovom teškom vremenu za našu otadžbinu da se ujedinimo, a vlastima da budu ispunjene odgovornošću za svoj narod, poniznošću i spremnošću da mu služe čak i do polaganja života – rekao je Kiril u besjedi u Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Moskvi. Kiril je ocijenio i da će tada ruski narod imati „istinsku solidarnost i sposobnost da odbije neprijatelje“ i spoljašnje i unutrašnje i da uredi

svoj život tako da, kako je kazao, u njemu bude što više dobrote, istine i ljubavi. Sa druge strane, poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo pozvao je juče na uskršnje primirje u Ukrajini, koje bi vodilo pregovorima i postizanju mira. - Položite oružje – rekao je papa Franjo pred hiljadama vjernika koji su na Trgu Svetog Petra obilježavali praznik Cvijeti. - Neka uskršnje primirje počne. Ali ne da bi se obnovile zalihe naoružanja i zatim nastavilo sa borbama, već primirje koje bi utrlo put miru kroz pregovore – rekao je papa, a prenio Rojters.

U Francuskoj održano glasanje za izbor predsjednika

Emanuel Makron i Marin le Pen

Makron i Le Pen u drugom krugu PARIZ – Aktuelni predsjednik Francuske Emanuel Makron i njegova protivkandidatkinja Marin le Pen ići će u drugi krug izbora, pokazali su rezultati jučerašnjeg glasanja za izbor predsjednika Francuske. Dosadašnji predsjednik i kandidat partije Republika u pokretu Emanuel Makron se u drugi krug plasirao sa 28,1 odsto glasova, dok je kandidatkinja Nacionalnog saveza Marin le Pen dobila 23,3 odsto podrške, prenio je francuski Le Mond. Trećeplasirani je predstavnik radikalne ljevice i kandidat Nepokorne Francuske Žan Lik Melanšon sa 20,1 odsto glasova. Kandidat partije Rekonkista sa krajnje desnice Erik Zemur osvojio je 7,2 odsto glasova, a kandidatkinja Republikanaca Valeri Pekres pet odsto. U većini mjesta birališta su zatvorena u 19, dok su u većim gradovima Francuzi mogli da glasaju do 20 sati.

Porodica preminulog akademika Muamera Zukorlića tvrdi da on nije umro prirodnom smrću

Nalazi dvije laboratorije ukazali na trovanje

Muamer Zukorlić

NOVI PAZAR – Porodica preminulog političara i glavnog muftije Mešihata islamske zajednice Srbije Muamera Zukorlića sumnja da je on otrovan i da je to bio razlog njegove iznenadne smrti 6. novembra prošle godine. To je juče na konferencije za medije saopštio njegov sin Usame Zukorlić koji je, nakon očeve smrti, preuzeo predsjedavanje Strankom pravde i pomirenja. - Iz dvije nezavisne laboratorije u svijetu dobili smo rezultate koji pokazuju da je rahmetli muftija otrovan - rekao je Usame Zukorlić na vanrednoj konferenciji na novinare. On je rekao i da je nalaz jedne laboratorije pokazao kako postoji visoka vjerovatnoća da je testirana osoba bila otrovana teškim metalima. - Iz druge laboratorije je zaključeno da je osoba otrovana hranom - rekao je Usame Zukorlić i dodao da je oba ova istraživanja inicirala porodica Zukorlić.

Usame Zukorlić je najavio i da će pred najvišim državnim institucijama biti pokrenuta istraga kako bi se utvrdila istina o smrti nekadašnjeg potpredsjednika Skupštine Srbije. Muamer Zukorlić preminuo je 6. novembra, u 51. godini, a kao razlog smrti tada je naveden srčani udar. - Prošlo je pet mjeseci i četiri dana od smrti akademika muftije Muamera Zukorlića. U haosu koji nas je zadesio tog dana, malo je ljudi koji su ostali prisebni. Oni koji jesu još tog dana, prije sahrane, od pokojnog Muamera Zukorlića uzeli su uzorak. Bio nam je potreban duži period da pronađemo adekvatne laboratorije u inostranstvu gdje smo uradili neophodna ispitivanja – ispričao je Usame Zukorlić na konferenciji za medije. On je medije zamolio da, kako je rekao, imaju razumijevanja za trenutak i istražni proces i dodao da će blagovremeno obavještavati javnost o važnim informacijama, bez ugrožavanja istražnog postupka. Đ. Ć.

U fokusu

Poneđeljak, 11. april 2022.

STAV

Buča = nova Srebrenica? » Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Skoro tri decenije se bavim izučavanjem moderne političke i kulturne istorije Balkana, pitanjima konstrukcije identiteta kod Južnih Slovena, problematikom nacionalizma i kolektivnog nasilja, uključujući zločin genocida. Od prvog dana ruske agresije na Ukrajinu sam nastojao da zločine protiv civilnog stanovništva koje je ruska vojska činila (i čini) promišljam u kategorijama kakve su ratni zločin ili masakr. Svjestan sam kako se lako pada u zamku emotivnog kolovrata koji olakšava da se bez dovoljno verifikovanih dokaza tradicionalni vojni sukob i njegovi neizbježni krvavi proizvodi kvalifikuju kao genocid. Svjestan sam ogromne simboličke moći i pravnih posljedica koje ovaj koncept sobom nosi. Svjestan sam neophodnosti da se sakupe dokazi koji ilustruju namjeru i plansku vojnu kampanju u cilju činjenja genocida.

ISTORIJSKI OKVIRI

Moje nedoumice oko imenovanja zločina počinjenih u Ukrajini su bile omeđene trostrukim istorijskim okvirima. Prvi okvir je izvorni motiv za nastanak ovog termina: sistematska destrukcija Jevreja u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. To je, uz primjer masakra Jermena tokom Prvog svjetskog rata, bio dio modela koji je Rafael Lemkin imao na umu kada je obznanio svoju kovanicu. Štoviše, tekstovi koje je Lemkin ostavio iza sebe svjedoče da je, deceniju prije Holokausta, upravo masakr Jermena bio okvir u kojem je on promišljao forme artikulacije koncepta genocida. Drugi okvir je pravno prećutana serija vojnih akcija u Sovjetskom Savezu koje su rezultirale milionima mrtvih. Definicija genocida iz 1948. godine je napisana tako da se njome isključuju ovi specifični zločini. SSSR je tada iskoristio svoju moć i prijetnju ulaganjem veta tokom rasprave o definiciji genocida kako bi izuzeo zločine sopstvenih vlasti. Rezultat ove prijetnje je bio da ni društvene, ni političke grupe kao moguće žrtve nijesu potpale pod definiciju genocida. Dakle, od samog početka koncept i definicija genocida su istovremeno bili pravna kategorija i proizvod političkog kompromisa. Posljedice ovakvog začeća koncepta genocida su, u praksi, bile monstruozne. Na primjer, jedan od najstrašnijih zločina u svijetu nakon Drugog svjetskog rata su bila masovna ubistva civila u Kambodži od strane Crvenih Kmera, koji su takođe bili Kambodžijanci. Vodeći se postojećom UN definicijom, samo nacionalne i vjerske manjine koje su stradale u Kambodži su mogle biti računate kao žrtve genocida. Nadalje, UN su se uzdržale da ubistva, silovanja i protjerivanja u Darfuru klasifikuju kao

Smjena ukrajinske vlade i njenog predsjednika Zelenskog, kao i želja da se Ukrajina pokori Rusiji nijesu ciljevi koji, sami po sebi, konstituišu genocid. Kao što je to slučaj s određenim brojem istoričara, i ja vjerujem da ruska invazija na Ukrajinu nije započeta kao vojna operacija s jasnom genocidnom namjerom. No, kao što znamo, vojna situacija u Ukrajini se drastično promijenila na štetu ruskih trupa tokom posljednjih par nedjelja, i izgleda vjerovatno da je genocidna namjera prihvaćena kao strateški cilj genocid. Ta uzdržanost nije bila proizvod objektivne analize užasa kroz koje je prošlo stanovništvo u zapadnom Sudanu, već potrebe da se balansira međunarodna politika. Treći okvir su stručni radovi mogih naučnika koji se bave ovom problematikom i koji već duže nastoje da iz akademskih radova eliminišu genocid kao analitičku kategoriju. Kao što su to u svojim radovima ilustrovali Zak Semelin, Robert Hajden, Džon Pol Himka i drugi, pravne definicije imaju veoma različitu svrhu i različitu upotrebnu vrijednost u poređenju sa svrhom kojoj služe analitičke kategorije što se koriste u akademskoj literaturi. Mnogi naučni radnici takođe smatraju da je pravna definicija genocida restriktivna i da proizilazi iz pojednostavljenog viđenja društvene stvarnosti i društvenih aktivnosti. Nesporna je činjenica da je UN definicija genocida problematična, jer ne nudi jasne značenjske okvire. Zato je, na primjer, teško utvrditi što tačno znači i kako se kvantifikuje termin ,,djelimično“ kada se govori o namjeri da se uništi određena grupa. Osim toga, skoro je nemoguće da se dokaže ,,namjera“ kao centralni elemenat koji konstituiše pravnu definiciju genocida. U stvarnom životu, međutim, postoji dinamičan odnos između namjere i prilike koja se može ukazati da se ta namjera sprovede u djelo. Ljudi koji planiraju zločin genocida uglavnom nijesu idioti, pa ako i postoje direktna naređenja



Radikalna i eksplicitna retorika ruskih državnih medija je bila glavni razlog što sam promijenio analitičke naočare kada je u pitanju rat u Ukrajini. Pomenuti tekst koji je objavljen na državnoj RLA Novosti, a potom djelimično parafraziran u autorskom tekstu Dimitrija Medvedeva, predstavlja jasnu i nedvosmislenu potvrdu onoga što je veoma teško dokazati u sudskom procesu za genocid: namjere da se uništi nacionalna grupa. Moram reći da do sada nijesam pročitao jasniju definiciju genocidne namjere

Ubijanje civila u Buči nije izuzetak, već predstavlja dio novousvojene strategije

ona se ne zapisuju, već se daju usmeno.

DOKAZI NAMJERE

Ono što me je navelo da promijenim analitičku vizuru je kombinacija sve brojnijih dokaza o zločinima s različitih lokacija i, kao mnogo značajniji razlog - eksplicitna zvanična retorika Rusije. Pročitao sam grozomornu platformu za akciju pod naslovom ,,Šta Rusija mora uraditi u Ukrajini”, objavljenu na ruskoj državnoj medijskoj platformi, RLA Novosti. Potom sam pročitao kako je Eugen (Evgeni) Finkel sa Džon Hopkins Univerziteta, komentarisao ovaj tekst i shvatio sam da smo istim očima čitali te instrukcije za genocid. Ovaj tekst je inspirisan tim identičnim čitanjem, pa je podudarnost naših zaključaka neminovna i očekivana. Kao što je Finkel napomenuo, važno je ne zaboraviti sljedeće stvari. Smjena ukrajinske vlade i njenog predsjednika Zelenskog, kao i želja da se Ukrajina pokori Rusiji nijesu ciljevi koji, sami po sebi, konstituišu genocid. Kao što je to slučaj s

određeniim brojem istoričara, i ja vjerujem da ruska invazija na Ukrajinu nije započeta kao vojna operacija s jasnom genocidnom namjerom. Studentima istorije, a pogotovo vojne istorije, jasno je da vojna operacija - koja nije započeta s genocidnom namjerom - može da poprimi te karakteristike i taj cilj kada se promijene uslovi pod kojima se vodi vojna kampanja. Kao što znamo, vojna situacija u Ukrajini se drastično promijenila na štetu ruskih trupa tokom posljednjih par nedjelja, i izgleda vjerovatno da je genocidna namjera prihvaćena kao strateški cilj. Istražitelji genocida znaju da, iako svaki individualni masakr može biti proizvod lokalne inicijative, više takvih vojnih akcija čini ono što se zove organizovana vojna kampanja, odnosno, kreira se jedan od važnih elemenata genocida: sistematičnost u činjenju zločina. Jedan strašni detalj koji se pojavio u novinarskim izvještajima zapadnih medija može poslužiti kao dodatna ilustracija ove sistematičnosti, ali i svijesti o tome da se čini zločin.

Izvještaji iz Buče i s drugih lokacija pominju da svjedoci ponavljaju istu stvar: ruski vojnici konfiskuju mobilne telefone od stanovnika. Iako oduzimanje telefona može izgledati kao obična pljačka ili namjera da se onemogući komunikacija, nije isključeno da se to radi kako svjedoci ne bi mogli fotografisati zločine i tako sačuvati važan dokazni materijal. Sudeći po izvještajima lokalnih istražitelja, sve je veći broj dokaza koji ukazuju na to da ubijanje civila u gradiću Buča nije izuzetak, već predstavlja dio novousvojene strategije. Radikalna i eksplicitna retorika ruskih državnih medija je bila glavni razlog što sam promijenio analitičke naočare kada je u pitanju rat u Ukrajini. Pomenuti tekst koji je objavljen na državnoj RLA Novosti, a potom djelimično parafraziran u autorskom tekstu Dimitrija Medvedeva, predstavlja jasnu i nedvosmislenu potvrdu onoga što je veoma teško dokazati u sudskom procesu za genocid: namjere da se uništi nacionalna grupa. Moram reći da do sada nijesam pročitao jasniju definiciju genocidne namjere. Kao što su i drugi primijetili, ovaj tekst nije i ne može biti tretiran kao radikalsko blebetanje i emotivni izliv ruskog nacionalizma. To je oštro sročena jasna direktiva za akciju koja je formulisana od strane državne medijske kuće i koja se lako i brzo može pretočiti u taktički manevar na terenu kako bi se ostvario genocidni cilj. Ovo sto slijedi je ranije pomenuto identično čitanje sižea ruske genocidne kampanje u Ukrajini.

KAMPANJA GENOCIDA Memorijalni centar Srebrenica

U tekstu se nudi detaljni plan, počevši s potpunim unište-

njem ukrajinske države. Ukrajina je neprijatelj jer je ,,istorija dokazala da Ukrajina ne može postojati kao nacionalna država. Svaki pokušaj da se to ostvari vodi u nacizam. Ukrajinizam je vjestačka anti-ruska konstrukcija … debanderizacija nije dovoljna … de-nacifikacija Ukrajine mora biti i njena de-evropeizacija“. Za autora teksta, svi Ukrajinci koji su uzeli oružje u ruke su nacisti koji zaslužuju da bude ubijeni, a ,,većina naroda“ snosi krivicu jer su ,,pasivni nacisti“. Iz teksta se jasno vidi da su civili definisani kao legitimna meta, i da društvena ,,močvara“ koja podržava Bandera-elitu ,,mora osjetiti teror rata, naučiti lekciju, platiti za svoje grehove“. Nadalje, tvrdi se da ,,oni koji budu radili na denacifikaciji novih denacifikovanih republika ne mogu ostvariti svoj cilj drugačije osim preko direktne vojno-policijske i organizacione podrške iz Rusije“. Pošto se u tekstu koristi množina (,,republika“) radi se o jasnoj projekciji budućnosti mnogo šire regije, a ne samo Ukrajine. Ovo je dio teksta koji bi trebalo da zabrine sve pro-evropske političare na Zapadnom Balkanu, one u Briselu, kao i one u svim centralnoevropskim i zapadnoevropskim prijestonicama. U tekstu se takođe tvrdi da se proces ,,denacifikacije“ stanovništva u Ukrajini mora ostvariti ,,preko ideološke represije nacističkih ideja i oštre cenzure u politici, kulturi i obrazovnom sektoru“. Sudeći po dešavanjima u Ukrajini i sve brojnijim izvještajima o sistematskom činjenju zločina protiv civilnog stanovništva, izgleda kao da uskoro možemo biti svjedoci nove Srebrenice. Pošto ovu agresiju može zaustaviti jedino gospodar rata u Kremlju, nama običnim smrtnicima ne ostaje mnogo izbora za akciju. Ono što možemo i treba da uradimo jeste da podržimo značajan napor institucija, medija i nevladinog sektora u Ukrajini da se dokumentuju i verifikuju dokazi zločina kako bi se puna istina mogla utvrditi na sudu, prije ili kasnije. Treba da se sjetimo našeg bratskog pokolja i činjenice da su bile potrebne decenije mukotrpnog rada i strpljenja da bi se neki od zločinaca priveli k sudskom ,,poznaniju prava“. Na kraju, moram ponoviti da je UN definicija genocida zaista problematična, ali da svako njeno nesavršeno slovo odlično opisuje motive, karakter i svrhu zločina koje ruska vojska danas čini u Ukrajini.

12 Kultura

Poneđeljak, 11. april 2022.

Predstava „My name is Goran Stefanovski“, u režiji Branislava Mićunovića, izvedena na festivala RUTA

Veliki pisac je unaprijed znao šta će nam se dogoditi K: VULOVIĆ

PODGORICA – Velike misli se ne moraju aktuelizovati, ali ih se važno sjetiti. U omažnoj pozorišnoj formi, ujedinjujući različite dramske tekstove, crnogorski reditelj Branislav Mićunović postavio je na scenu Dramskog teatra iz Skoplja predstavu ,,My name is Goran Stefanovski“, kao intimni prolog o jednom od najznačajnijih makedonskih i regionalnih dramskih pisaca. Regionalna premijera predstave izvedena je u subotu veče na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“, u okviru festivala RUTA.

OPUS

Mićunović je u ovoj predstavi ujedinio segmente iz sedam drama Stefanovskog – „Crna rupa“, „Long plej“, „Sarajevo“, „Kazabalkan“, „Hotel Evropa“, „Evroalien“, „Odiseja“. Iako su nastajale u različitm vremenskim razdobljima, spojene su u koherentnu cjelinu koja se prije svega bavi čovjekom – njegovim potragama za sobom, čežnji za pripadanjem, domom i identitetom, te nastojanju čovjeka da uistinu u svim izazovima izabere ljudskost. U jednostavnim, ali efektnim scenskim rješenjima, predstava progovara o stvarima kojima smo i danas okruženi, o boli, koja je u svojoj težini katarzična. Poslije predstave upriličen je i okrugli sto, kome je pored ansambla i reditelja, prisustvovala i direktorica Dramskog teatra iz Skoplja Katerina Kocevska. Kako je podsjetila, premijera ove predstave izve-

VAŽNE TEME

Sa izvođenja predstave „My name is Goran Stefanovski“

Želja mi je bila da nađem način, žanrovski i stilski, da ljudi sa sobom ponesu emociju, katarzu i da je dugo nose u sjećanju – rekao je Mićunović dena je prije nekoliko dana, a veoma je zadovoljna reakcijama podgoričke publike. - U Dramskom teatru je od 1974. izvedeno 14 Goranovih tekstova, 12 praizvedbi i skoro svi prisutni su radili na nekoj od njegovih predstava. Sa gospodinom Mićunovićem smo priču o ovom projektu započe-

li još prije dvije godine, a on je želio da radi nešto Goranovo. Ovih sedam tekstova iz njegovih drama su jedini koji nijesu rađeni u Dramskom teatru, tako da smo sa ovom predstavom zaokružili Goranov opus drama – kazala je ona. Bilo koji drugi naslov, bilo da je klasika ili nešto savremeno,

kako je Mićunović objasnio, nije se ticalo njegovih intimnih razloga, a znao je da ako dođe da režira u Dramskom teatru – da će to da bude Goran Stefanovski. - Radom na ovoj predstavi ušao sam u dva rizika: jedan je bio da ja kao N. N. objašnjavam ko je Goran Stefanovski, ali nijesam imao tu ambiciju. Ja sam i prije radio par njegovih predstava, a moja ambicija je bila prijateljstvo i mnogi zajednički provedeni sati i dani sa Goranom, i ovo je zbilja jedan omaž mome prijatelju i slavi

Umjetnička knjiga ,,Heart Mirror 1“ Jelene Jovančov na Bijenalu ,,Personal Structures“ u Veneciji

Rad Jelene Jovančov: „Heart Mirror“

PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodnog projekta – audiovizuelne instalacije – pod nazivom ,,Meadows Mask Art Venice 2022“, koja će biti predstavljena u okviru Bijenala ,,Personal Structures“ u Palati mora u Veneciji, tokom trajanja 59. Venecijanskog bijenala umjetnosti, od 23. aprila do 27. novembra. Jovančov će se predstaviti sa umjetničkom knjigom ,,Heart Mirror 1“. Jovančov je za učešće na ovom projektu nominovana od strane članova organizacionog i umjetničkog selekcionog odbora nevladine organizacije ,MEADOWS – Mediterranean Endeavors Advancing Development Of Widespread Sustainability (Mediteranski napori za unapređenje razvoja široko rasprostranjene održivosti), kao umjetnica koja je učestvovala na projektu Mask Art 2020, a ulestvovaće i na predstojećoj kolektivnoj izložbi, koja je prateći program Venecijanskog bijenala. Zbog

Dramskog teatra u Skoplju. Ja sam u potpunosti stao iza Goranovih teza, nijesam htio da pravim neke psihološke situacije, jer moram da priznam da se pozorište može izražavati na mnogo drugih načina – rekao je Mićunović. On je, kako je kazao, čistio prostor predstave od izlišnih ilustracija, sa potrebom da se ne zagube riječi Stefanovskog koje se odnose na naš nacionalni, individualni identitet. - Želja mi je bila da nađem način, žanrovski i stilski, da ljudi sa sobom ponesu emociju, katarzu i da je dugo nose u sjećanju – rekao je Mićunović. Glumačku ekipu predstave čine: Biljana Dragićević-Projkovska, Jelena Žugić, Sofija Kunovska, Sonja Stamboldjioska, Ana Dimitrova, Meto Jovanovski, Dragan Spasov Dac, Igor Angelov, Zlatko Mitreski, Stefan Vujisić, Damjan Cvetanovski i Sasha Dimitrevska. Ova predstava je, kako je rekao Jovanovski, izuzetno slojevita, a to se vidi u igri. - Drago mi je što sam nakon 10 godina prihvatio ulogu u produkciji Dramskog teatra i ovo je stvarno predstava koju nosi kolektivna energija, jer

kolektivna igra nije jednostavna stvar, ali ovdje svi funkcionišemo kao jedno. Veliki pisci, umjetnici kakav je bio Stefanovski, putuju kroz vrijeme i razotkrivaju unaprijed ono što će da se desi. To mi se najviše kod njega dopadalo – kazao je Jovanovski. Stefanovski je, kako je rekla Kunovska, čitavog života pisao jednu dramu, na različite načine. - Goranu je bilo neprihvatljivo to da je u 21. vijeku centralna tema otuđenost – u političkom, socijalnom, intimnom smislu. Nije mu bilo prihvatljivo da čovjek mora da bira između sigurnosti i lične slobode, da su moć i vlast, u vremenu u kom živimo, visoko rangirane vrijednosti nasuprot onim vrijednostima za koje smo vaspitavani da su prave – poštovanje, trudoljubivost i ljudskost. Mi smo pokušali da iz sedam Goranovih drama izvučemo jedan zajednički činilac koji će ih povezati, što je u neku ruku potvrda moje teze da se on uvijek bavio istim, važnim temama koje su univerzalne – rekla je Kunovska. Ovogodišnje, drugo podgoričko izdanje festivala RUTA zatvoreno je sinoć, izvođenjem predstave „Trpele“, u režiji Bobana Skerlića i produkciji Beogradskog dramskog pozorišta. S. V.

„Ognjište“ u KIC-u PODGORICA - Povodom pola vijeka stvaralaštva Dragana Mitova Đurovića, danas u 18 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ biće promovisani audio-zapisi „Ognjište“, uz posvetu sestri Milanki Đurović-Leković. Na promociji će, osim autora, govoriti: Mirsad Rastoder, Slavića Kruščić-Vasović, dr Miomir Maroš i Gojko Jovanović. Audio-zapisi su, kako je navedeno, sa talasa Radija Crne Gore. - Čisti zlatnici sa jezika narodnoga, zapisani na škanju pored ognjišta, đe su sijede glave prije pola vijeka uz čašu vina pripovijedale stare priče – navodi se u najavi. Dragan Mitov Đurović je veteran crnogorskog novinarstva, koji potpisuje više stotina reportaža, autor je nekoliko knjiga, scenarista više dokumentarnih filmova, medijator brojnih programa, dobitnik vrijednih nagrada za stvaralaštvo. R. K.

Sve najčistije misli dolaze iz srca „Kad je ponta bila nemogućnosti da obezbijedi sponzorstvo za izložbu u državi, Jovančov je dobila razumijevanje od organizatora koji su joj, sa izuzetkom, dodijelili grant za učešće na ovom prestižnom projektu. Podsjetimo, Jovančov je na međunarodnoj izložbi ,,MASKART Creativity under lockdown – UNESCO & MEADOWS artists against COVID-19“, realizovanoj 2020. godine, u saradnji sa NVO MEADOWS i kancelarijom UNESCO-a u Bejrutu, učestvovala sa maskom za čiju je realizaciju koristila umjetničku knjigu pod nazivom ,,Heart Mirror 1“. Na ovogodišnjoj bijenalnoj izložbi u Veneciji Jovančov učestvuje sa originalnim radom koji je korišten za realizaciju maske, umjetničkom knjigom ,,Heart Mirror 1“ koja

je dio ciklusa radova pod nazivom ,,Heart Mirror“. Ciklus čine uglavnom grafike malog formata i umjetničke knjige. Jovančov u ovom ciklusu radova kombinuje grafičke listove sa elektrokardiogramima (ECG ili EKG) koji su grafički i/ili elektronski zapisi – procesi snimanja električne aktivnosti srca. Autorka povezuje grafičke listove linoreza i suvog žiga, elektrokardiograme, sa tekstilom i platnom. Tekstil i platno prošiveni su nitima crvenog i zelenog konca. Crvena boja je indikacija snage, borbenosti dok je zelena vitalnost. Niti konca prate autorkinu pretenziju i „ucrtavaju ušivanjem“ električnu aktivnost rada srca. Jovančov je kazala da knjiga sadrži i slojeve kolaža od elektrokardiograma. - Fokusiram pažnju na trag, za-

pis, krivu dobijenu bilježenjem bioelekričnih promjena koje nastaju u srcu tokom njegovog sakupljanja. Rad sublimira aktivnost srca, a ona je osnovni čovjekov pokretač i vitalni centar našeg bića. Mada, srce je automatski organ i pod određenim uslovima može funkcionisati i van organizma. Mnoge civilizacije, posebno tradicionalne smatraju ga centrom intuicije i inteligencije – otuda gledište da sve najčistije misli dolaze „iz srca“. Zadnja unutrašnja strana knjige obložena je elektrogardiogramom koji prikazuje ravnu liniju. Misterija koja tada nastaje, čeka svakog od nas. Na kraju svake knjige saznajemo ishod, pa stoga i na kraju života dobijamo informaciju koja je bila suština i svrha našeg postojanja – istakla je Jovančov. A. Đ.

mala“ u hotelu CUE PODGORICA - Promocija knjige „Kad je ponta bila mala“, autorke Ive Malešević, biće održana sjutra veče u 19 sati, u sali The Living Room, u hotelu „CUE“. Ovo je prva knjiga mlade autorke, a u pitanju je zbir kratkih priča kao iskaz ljubavi prema moru i ljudima koji dijele živote s njim. Malešević je po struci politikološkinja, koja živi i stvara u Podgorici. Kako je Malešević kazala za Skala Radio,uvijek joj se činilo da ljudi koji rastu uz more imaju neke slične refleksije – makar ono kad se

svi prisjećamo vremena koje nam je služilo za okupljanja. - Za mene su to bila uglavnom duga i izrazito žuta ljeta. Kad smo bili mali, ljeto nam se činilo kao da se nikad završiti neće… Kao u svim primorskim mjestima, posjetioce, prijatelje i rodbinu bi jedva iščekivali već od početka juna, pa bi se onako ispečeni, a bogami i tužni, pozdravljali sa istim tim ljudima pred školu. E koji je to talas emocija, sve gore pa dolje. Takva vam je i ova knjiga – kazala je ona. Knjiga je obogaćena ilustracijama koje je radio dizajner i ilustrator Vuk Bojanić. R. K.

Kultura

Poneđeljak, 11. april 2022.

INTERVJU: Glumac Milivoje Mišo Obradović za Pobjedu povodom predstave „Djeca sunca“

D.MIlJANIĆ

Iako je u pozorištu napravio kraću pauzu, publika je imala priliku da ga gleda u televizijskim serijama „Dug moru“, „Kalup“, „Senke nad Balkanom“, „Složna braća“. Takođe, zapaženu ulogu napravio je i u ekranizaciji „Branilac“, čiji će dio biti i u drugoj sezoni koja se ovih dana snima na našem primorju. Obradovića će ljubitelji kinematografije moći da gledaju i u filmu „Sirin“ Senada Šahmanovića, a autor je i scenarija za projekat „15 i po“, u kome će se prvi put oprobati i kao reditelj. Ovaj projekat je u fazi razvoja, predstoje mu određene radionice i konkursi, a snimanje je predviđeno za narednu godinu. O posljednjoj ulozi u pozorištu, regionalnim i domaćim produkcijama, te i o crnogorskoj kulturi, Obradović govori za Pobjedu. POBJEDA: Na teatarskim scenama Vas nije bilo preko tri godine. Koji je razlog ove pauze i šta je to specifično u komadu „Djeca sunca“, pa ste riješili da u njemu odigrate jednu od nosećih uloga? OBRADOVIĆ: Trebala mi je pauza od pozorišta. Odjednom mi je sve postalo predvidivo i zamorno, jer par godina, bukvalno, nijesam izlazio iz teatra. Osjećao sam da život prolazi pored mene, a žudio sam za nekim novim horizontima. U tim trenucima, za mene je uzbudljiviji bio miris magnolije nego bilo koja predstava ili uloga… odigrana ili ponuđena, svejedno… Kod „Djece sunca“ je sve bilo postupno. Prvo mi se dopao tekst, a onda i rediteljka i na kraju ekipa glumaca i glumica koje je odabrala. Osjetio sam da sve to zajedno čini jedan ambijent u kojem bi se moglo stvarati tako da zbog toga što radite malo i lebdite iznad zemlje od uzbuđenja, nekih dvadesetak santimetara… A ja taj osjećaj volim, potreban mi je.

Taština će nas oglodati ako joj se ne suprotstavimo

D.MIlJANIĆ

PODGORICA – Da talenat nije dar kojim se razmeće, već se brižljivo čuva i nadograđuje, glumac Milivoje Mišo Obradović je, sudeći po njegovim dosadašnjim angažmanima, shvatio veoma rano, a njegovu posljednju ulogu u predstavi „Djeca sunca“ domaća publika mogla je da premijerno pogleda nedavno, u matičnom Crnogorskom narodnom pozorištu.

Mi prije svega treba da razmišljamo o tome kako ono što radimo utiče na lokalnu zajednicu, na naše okruženje. Ne treba praviti predstave da bi mi Evropi pokazali kako smo joj dorasli. Nego da probamo onog pored sebe da probudimo, osvijestimo, umijemo, zagrlimo, zanesemo ljepotom, uzvišenošću i nekim plemenitim vrijednostima o kojima se nigdje više ne priča, jer se ljudi posmatraju kroz broj folovera i lajkova – kazao je Obradović U SVAKOM OD NAS LEŽI SNAGA OKEANA: Mišo Obradović

Tako je i bilo. Ne govorim o tome kakav smo rezultat postigli, već o tome da je ovakav proces za mene bio iscjeljujući. Protasov me je privukao tim svojim prštećim zanosom za jednom idejom, tim pijanstvom duha koje je i meni blisko i bez kojeg (mi) nema života. POBJEDA: Kroz osobenosti lika koji Vi donosite, ali i generalno, koliko mi i danas živimo u imaginarnom vakuumu? Da li nas sve veća taština čini destruktivnim?

OBRADOVIĆ: Taština će nas oglodati do kosti ako joj se ne suprotstavimo. Svako svojoj. Iz nje ide i sve ostalo. Prevelike ambicije, želja za dominacijom, razne površnosti u kojima se davimo. Ali tu možemo djelovati samo prema sebi. Ne smijemo očekivati od drugoga, ako mi sami nijesmo spremni da budemo primjer nečeg boljeg, uzvišenijeg, plemenitijeg. A to je najteže. Ali, samo tako neke stvari imaju smisla…

POBJEDA: Gdje se nalazi danas čovjek koji je, čini se zaglavljen između gledanja na život kroz mikroskop i žrtve zarad naslijeđenih ideala? OBRADOVIĆ: Ne gleda današnji čovjek kroz mikroskop. To je suviše detaljno za njega. On samo želi integralnog hljeba i Instagrama. Sa ,,ajfonom“ u džepu i sa obje noge u XIX vijeku. To je njegov imaginarni vakuum, koji ste pominjali u prethodnom pitanju. Ako budemo imali dovoljno mudrosti i m*da da između Putina i Bajdena izaberemo Sokrata, možda nešto i bude od nas. POBJEDA: Imamo li snage za borbu i da li zapravo znamo i šta je vrijedno? OBRADOVIĆ: Smatram da u svakom od nas leži snaga

okeana, samo je pitanje da li smo spremni da se odreknemo komfor zone zarad promjene koja bi donijela nove spoznaje. POBJEDA: Šta se dešava onda kada se iluzuje rasprše? OBRADOVIĆ: Kad se iluzije rasprše, mislim da je najvažnije što prije shvatiti da su to bile samo iluzije i krenuti dalje. I svakako, „pjevati“ o njima kao o jednom svjedočanstvu pređenog puta. A, onda od naše snage zavisi naš oporavak. POBJEDA: Dio ste brojnih regionalnih televizijskih projekata, koje publika voli, a kritika glorifikuje. Pored Vas, u nekim od tih ekranizacija pojavljuju se i još neki od crnogorskih glumaca. Koliko su ovakve saradnje važne, kako za napredak, ta-

Crnogorska kultura je na niskim granama POBJEDA: Na kakvom se mjestu trenutno nalazi crnogorska kultura? U širem i institucionalnom kontekstu, ali i pojedinačno – jesmo li zasuti raznim sadržajima, zaboravili da čitamo, slušamo, poštujemo jedni druge? OBRADOVIĆ: Na niskim granama je crnogorska kultura. I institucionalno i na svaki drugi način. I to nije od juče. Najvećim dijelom je to zbog politike jer je sve usisala u sebe. I to toliko bezobrazno i bahato da je od demokratije ostalo samo „demokra.. ti.. ja“. Tužno je što više tipkamo nego što pričamo, što se više pratimo, a manje gledamo i slušamo, sve manje poznajemo… Naravno, sve to može da se promijeni… ako nam je do toga stalo. Scena iz predstave „Djeca sunca“

ko i za umjetničku koheziju u regionu? OBRADOVIĆ: Za crnogorske glumce je jako važno da snimaju i sarađuju sa ljudima iz regiona i to se sve više događa. Prije svega zato što imamo sjajne glumce koji u našoj zemlji nemaju mnogo prilike da snimaju, jer je ta vrsta produkcije kod nas na respiratorima mnogo prije nego što je „udarila“ korona. A onda i zbog tog fenomenalnog osjećaja koji vas obuzima kad ulazite iz jedne u drugu ekipu, mijenjate saradnike, ambijente, teme, uloge, upoznajete razne inspirativne ljude i na kraju, možete da zaradite tako da živite pristojno i da nijeste nikome dužni. Postoji ozbiljan broj crnogorskih glumaca koji je već afirmisan kroz regionalne televizijske projekte. O njih se produkcije grabe. A što je najveći paradoks – daleko više regionalne nego domaće. POBJEDA: Jesu li ovakve ekranizacije napravile značajan pomak kada je ovdašnja produkcija u pitanju (naročito „Senke nad Balkanom“) i koliko je to važno, ne samo u umjetničkom smislu, nego i zarad stvaranja i njegovanja publike? OBRADOVIĆ: Kvalitet regionalnih produkcija je na veoma visokom nivou, naročito u domenu kamere. Tu smo rame uz rame sa svjetskim produkcijama. Mislim da je sad pravi trenutak da se malo promijene i teme tih serija, da se malo izađe iz „krimi-džimi“ varijante, jer je uticaj na mlade ljude ogroman. I ne samo na mlade. Zato navijam za nove naslove koji bi malo više afirmisali neke plemenitije vrijednosti, da bi shvatili da je ljepši i jači Don Kihot od Don Korleona, da je ljepše pjevati nego rušiti i da nema ničeg časnog u likovima okorjelih mafijaša, koji nam se serviraju kroz raznorazne sadržaje, ubjeđujući nas u njihov kodeks časti, jer su u borbi sa protivnikom za narko ili neko drugo tržište odlučili da mu ne pobiju cijelu familiju već da samo njemu odsijeku glavu i na taj način riješe problem. POBJEDA: I dok su pojedinci – glumci i reditelji, zastupljeni u regionu, koliko naše teatarske kuće nalaze put van naših granica? Stvaramo li repertoar relevantan za regionalnu i evropsku publiku? OBRADOVIĆ: Mi prije svega treba da razmišljamo o tome kako ono što radimo utiče na lokalnu zajednicu, na naše okruženje. Ne treba praviti predstave da bi mi Evropi pokazali kako smo joj dorasli. Nego da probamo onog pored sebe da probudimo, osvijestimo, umijemo, zagrlimo, zanesemo ljepotom, uzvišenošću i nekim plemenitim vrijednostima o kojima se nigdje više ne priča, jer se ljudi posmatraju kroz broj folovera i lajkova. I zato pozorište, u ovom napaćenom vremenu, pod hitno mora da se okrene afirmaciji Dobrog, Lijepog, Pravednog, Uzvišenog. To je zadatak pozorišta (i generalno umjetnosti), jer je trenutak u kojem živimo takav da neko mora upaliti svjetlo u mrklom mraku ove Platonove pećine u kojoj živimo i u kojoj vladaju iluzije. Svetlana VIŠNJIĆ

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 11. april 2022.

Na novi režim dnevnih aktivnosti lako se navikli i zaposleni i roditelji, a najlakše djeca

U svim dvorištima vrtića ima mjesta za veselo kolo mališana Na pitanje da li više vole da se igraju u dvorištu ili da su u vrtiću, djeca su uglas odgovorila: ,,Da se igramo napolju!“. Petogodišnji Aleksa Lutovac je naglasio kako napolju imaju više prostora za igru, te da je dvorište vrtića dovoljno prostrano za njihovo ,,proljećno kolo“. U čast naše posjete u lijepo uređenom atrijumu, u dvorištu, mališani su zajedno sa vaspitačicama ,,opleli“ svoje omiljeno kolo D. MIJATOVIĆ

Svega sedam dana bilo je potrebno vaspitačicama iz vrtića ,,Dragan Radulović“ (JPU ,,Đina Vrbica“) da se priviknu na novi režim dnevnih aktivnosti, koji se od 14. marta u okviru pilot projekta sprovodi u ovoj vaspitnoj jedinici na Starom aerodromu.

Isto toliko trebalo je roditeljima da se naviknu da, u skladu sa novim režimom, djecu dovode u vrtić pola sata ranije (do osam sati, umjesto do 8:30 kako je bilo do 14. marta). A mališani, zbog kojih se zapravo i sprovodi ovaj pilot projekat, novi režim rada sa zadovoljstvom su prihvatili od prvog dana, jer sada imaju više vremena za igru u dvorištu, učenje novih pjesmica i priča, a s obzirom na to da i za ručak ostane više vremena, tokom obroka vole i da popričaju malo sa drugarima.

Pored tobogana i ljuljaške šutiraju na koš

IGRA NA OTVORENOM

Pilot projekat Podsjećamo, u VJ ,,Dragan Radulovic“ od 14. marta, počela je primjena novog režima dnevnih aktivnosti,

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa predstavnicima SUBNORA Crne Gore, OŠ ,,Marko Miljanov“ i građanima položili su vijenac na spomen-obilježje na Koniku i odali počast rodoljubima koji su prije 80 godina strijeljani na Vrelima ribničkim. Navodeći da su odali poštu za 54 rodoljuba strijeljana na ovom mjestu, predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović podsjetio je da je ovo strelište i prva grobnica rodoljuba, koje je osudio domaći četnički sud zajedno sa okupatorom, a strijeljanje izvršila italijanska vojska. Junaštvo ljudi koji su došli na ovo strelište podignute glave, sa pjesmom na usnama, naglasio je on, zaprepastilo je i okupatora i domaće izdajnike. -Crna Gora je vazda imala izdajnika, ima ih i danas. Strijeljane ovdje izdali su njihovi prijatelji, komšije, rođaci, koji

Mališani starije vrtićke grupe četiri sa učiteljicama u dvorištu VJ ,,Dragan Radulović“

mu, u dvorištu, mališani zajedno sa vaspitačicama ,,opleli“ svoje omiljeno kolo. Nakon toga, igru su nastavili na uređenom igralištu u drugom dijelu dvorišta, gdje su ljuljaške, klackalice, tobogani, koševi... Šetogodišnja Maša Babović je naglasila da najviše voli da se ljulja na ljuljašci sa drugaricom Dalilom Kolić. -Kada smo na ljuljaškama zatvorimo oči i onda zamislimo da letimo avionom – kazala je Maša.

Sa njom je bila saglasna godinu mlađa Dalila i dodala da joj se veoma svidjelo kada su toga dana prije igre napolju učili pjesmicu i igrali se doktora. I petogodišnji Faris Mehmedović više od boravka u zatvorenom voli igru napolju. -Dvorište vrtića je ogromno i prelijepo. Obožavam kad je lijep dan kao danas, jer znam da će nas učiteljice izvesti da se igramo napolju. Lijepo je bilo i unutra, igrali smo se doktora. Volio bih kad po-

Vaspitačica ove vrtićke grupe Marija Goranović ističe da ih djeca svako jutro pitaju da li će ih izvoditi da se igraju napolju. -Kad god to dozvoljavaju vremenske prilike izvodimo djecu vani. Poigraju se pola satasat. Dogovaramo se sa ostalim grupama, kako bi svako mogao da izvede djecu. Ako pada ki-

u okviru pilot projekta čijoj će se evaluaciji naknadno pristupiti. Izmijenjeni dnevni režim dana podrazumijeva više vremena za obroke, bez požurivanja djece da ga što

prije završe, duži vremenski interval predviđen za vaspitno-obrazovne aktivnosti i obavezni boravak djece na otvorenom ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju…

Izmjene se odnose na uzrast djece od tri do šest godina, dok dnevni režim dana u jaslenom uzrastu ostaje nepromijenjen. Ukoliko se ovaj pilot projekat pokaže

rastem da budem doktor i da pomažem ljudima – kazao je Faris.

PRILAGOĐAVANJE

sati), u okviru kojega je ova predškolska grupa učila pjesmicu i o zanimanju doktora. -Promjenama režima dnevnih aktivnosti, odnosno intenzivnijeg boravka na otvorenom u kombinaciji sa usmjerenim aktivnostima u radnoj sobi, djeca imaju više vremena za igru i učenje, a sve u cilju poboljšanja njihovih psiho-fizičkih aktivnost – istakla je Goranović, uz napomenu da su ovim režimom rada djeca dobila više vremena i za ručak i zadovoljenje higijesnkih potreba. Odlazak djece kući (prije spavanja) sada je od 12.40 do 13 časova, a nakon spavanja u 15 časova (ranije bilo u 14.40). Vaspitačica ove grupe kaže da su se i ona i njene koleginice lako prilagodile novom režimu rada. -Na početku bude malo teže, ali već poslije prve sedmice je osjećaj kao da je ovako bilo i ranije. Lako smo se privikle, smatram da bi ovaj režim dnevnih aktivnosti trebalo sprovoditi i u ostalim vaspitnim jedinicama gdje je to moguće – zaključila je Goranović. I. MITROVIĆ

kao dobro rješenje, novi režim dana će i u ostalim vaspitnim jedinicama početi da se primjenjuje od septembra, odnosno od početka nove vrtićke godine.

Obilježeno 80 godina od strijeljanja 54 rodoljuba na Vrelima ribničkim

Sjećanje na stradalnike koji su sa pjesmom na usnama otišli u smrt I. MITROVIĆ

Tri sedmice je otkako sprovode novi režim dnevnih aktivnosti, a ekipa Pobjede je prije nekoliko dana, oko 10 i po časova, u dvorištu vrtića posjetila mališane predškolske grupe i njihove vaspitačice Mariju Goranović, Bojanu Popović i Tijanu Barović. Na pitanje da li više vole da se igraju u dvorištu ili da su u vrtiću, djeca su uglas odgovorila: ,,Da se igramo napolju!“. Petogodišnji Aleksa Lutovac je naglasio kako napolju imaju više prostora za igru, te da je dvorište vrtića dovoljno prostrano za njihovo ,,proljećno kolo“. A onda su u čast naše posjete u lijepo uređenom atriju-

ša, igraju se u fiskulturnoj sali – kazala je Goranović, uz napomenu da je fiskulturna sala privilegija ovog novoizgrađenog vrtića, s obzirom na to da je veliki broj vaspitnih jedinica koje nemaju fiskulturnu salu. U skladu sa novim režimom dnevnih aktivnosti, prijem djece je od šest do osam sati (ranije bilo do 8:30 časova). -Prve sedmice je bilo kašnjenja, što smo tolerisali. Ali, evo npr. danas, svi roditelji su na vrijeme doveli djecu, i oni su se prilagodili lako – kazala je Goranović. Ranije je doručak bio od osam i po do devet i po časova, a sada od osam do devet. Zahvaljujući tome, pola sata ranije startuju sa frontalnim radom sa djecom u radnoj sobi (od devet do 10.15

Članovi UBNORA Podgorica i građani kod spomen-obilježja na Koniku

su htjeli da pridobiju pažnju neprijatelja. Interesantno je da su neprijatelja i streljački vod zaprepastila njihova hrabrost, držanje, pjesma i poruke koje

su slali onima koji su ih prokazali – kazao je Banović, uz napomenu da ovo nije jedinstven primjer, već da je takva hrabrost iskazivana i na drugim strelišti-

ma, poput onog u Farmacima. Uzimajući u obzir današnja politička neslaganja, predsjednik UBNORA ističe da kod svakoga treba da nadvlada čovječ-

nost i da nikad ne napravimo nešto slično ovome. -Ni danas nije svijetla situacija, tu su problemi sa vladom, hoće li je biti ili ne, igraju se kao da

su djeca, treba nešto da se uradi po tom pitanju. Bilo kakva vlada bolja je od ove trenutne, koja svakodnevno pravi razne eskivaže, dovodi nove ljude, zadužuje Crnu Goru. Mjesec dana nakon što je Evropska unija uvela sankcije i osudila rusku agresiju na Ukrajinu, mi smo tek prije dva dana donijeli takvu odluku. Za to je krivac naš premijer – zaključio je Banović i dodao da ni mi ni naša pokoljenja ne smijemo zaboraviti heroje stradalnike koji su dali život za slobodu Crne Gore. I direktor OŠ ,,Marko Miljanov“ Predrag Burzanović, čiji su đed i stric strijeljani na Vrelima ribničkim, ističe da se borci za slobodu ne smiju zaboraviti. -Oni su dali živote za našu slobodu. Oni su heroji i našeg i ondašnjeg vremena – poručio je Burzanović. Podsjećamo, Muzeji i galerije Podgorice prošle godine su uredili spomen-obilježje stradalima na Vrelima ribničkim. I. M.

Poneđeljak, 11. april 2022.

Marketing

Arena

PREMIJER (32. KOLO): Siti i Liverpul na istom odstojanju

FSCG

16 Fudbal

Poneđeljak, 11. april 2022.

Slavlje gostiju na „Topolici“

Zetin pono

Trka nije riješena

Mornarov negativan niz, Budućnost ,,sačuvala“ minus 11 u odnosu na lidera

,,Plavi“ u nastavku do bodova BAR - Ništa novo na ,,Topolici“. Mornar je treći put uzastopno igrao na svom terenu, a kao po tradiciji gosti odnose bodove – ovog puta to je bila Budućnost, koja je golovima u nastavku došla do trijumfa, kojom je ostala na „minus 11“ u odnosu na lidera. Sa druge strane, Mornar je porazom ostao u nezavidnom položaju, ali zahvaljujući neuspjehu Rudara Barani su još na tri boda viška u odnosu na zonu baraža… Budućnost je uglavnom držala loptu, imala inicijativu, dok je Mornar još jednom ostavio blijed utisak. Domaći su od 15. minuta bili sa igračem manje, zbog drugog žutog kartona Pajovića, da bi finiš domaćin dočekao i bez golmana, jer je Vukčević skrivio penal nad Ivanovićem i zaradio isključenje. Gosti su priprijetili već u petom minutu, kada je Đukanović bio izblokiran, a nakon isključenja Pajovića postojeća formacija domaćina prekombinovala se,

NEDOVIĆ: Spremamo se za Kup Aleksandar Nedović, trener Budućnosti, objasnio je da se pamti pobjeda i da je dobar niz prava uvertira za Kup.

Podgorica

1 0 10

Stadion: Mitar Goliš. Gledalaca: 250. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Boljević (pen) u 59, 1:1 Bašić u 83. Žuti karton: Ivanović (Petrovac), M. Krivokapić (Podgorica).

Petrovac

Podgorica

Radulović Vujović (od 89. Rolović) Živanović Osmanović Vukčević (od 69. Gazivoda) Bašić Zvrko (od 80. Radinović) Ivanović Tačibana Marković Mikijelj

Ivezić Bulatović Boljević Sentoku Đajić Vuković (od 84. Terzi) Bajović Maraš (od 73. Muharemović) M. Krivokapić (od 73. Mrvaljević) Čelebić Božović

Po bod na Jadranu Nije bilo pobjednika na Jadranu – Petrovac i Podgorica odigrali su 1:1 u 29. kolu prvoligaškog karavana. Izabranici Nikole Rakojevića vezali su sedmu utakmicu bez trijumfa, a juče nijesu iskoristili šansu da bliže priđu zoni Evrope od koje su udaljeni pet bodova. Sastav iz Lješkopolja bori se za opstanak, a na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ propustio je priliku da bude na ,,minus tri“ od zone spasa. Momci Vojislava Pejovića, međutim, profitirali su u odnosu na posljednjeplasiranu Zetu koja sada zaostaje sedam bodova. Nije bilo golova u prvom poluvremenu, ali jeste obećavajućih situacija sa obje strane.

Mornar

Zanimljiv duel viđen je u devetom minutu kada je Bašić srušen u šesnaestercu, ali je sudija Savo Vujović dao prednost da se igra nastavi. Oružje Podgorice su slobodni udarci koje izvodi Boljević – nekadašnji reprezentativac pokazao je da su mu prekidi uža specijalnost, a u 17. minutu stativa ga je spriječila da ne pogodi metu nakon što je lopta prethodno prevarila Radulovića. Šezdeset sekundi kasnije domaćin je mogao do prednosti poslije šuta Markovića, ali je neko od gostujućih fudbalera spasio mrežu – intervencijom ispred gol linije. Nešto opasniji bio je tim iz Lješkopolja koji je do odmora zaprijetio preko Boljevića i Sentokua.

Budućnost

0 0 20

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 350. Sudija: Nikola Vođević. Golovi: 0:1 Mijović u 61, 0:2 Ivanović u 90+5. (pen) Žuti kartoni: Kaluđerović, Pajović (Mornar), Janković, Dakić (Budućnost). Crveni kartoni: Jovan Pajović u 15. minutu, Stojan Vukčević u 90+4. (Mornar).

-Ušli smo dobro u utakmicu i shvatili obaveze na najbolji način. Imali smo i olakšicu, jer je rival imao igrača manje od 15. minuta, a onda smo uspjeli da ostvarimo još jednu pobjedu bez primljenog gola i to su pozitivne stvari. Sada se spremamo za Kup i nove izazove – rekao je Nedović.

Petrovac u finišu nadoknadio minus protiv Podgorice Petrovac

pokušao Đukanović, ali ipak je Mijović bio na pravom mjestu da loptu prikuca za 0:1. Imao je Ivanović šanse u 76. i 79. minutu, ali je u petom minutu sudijske nadoknade, ipak, pogodio. Ćuković je dao dugu loptu, Ivanović iskoristio lošu reakciju odbrane Mornara, a nakon što ga je Vukčević srušio, sudija je pokazao na bijelu tačku. Sa 11 metara siguran je bio upravo Ivanović – 0:2. R. P.

a već u 18.minutu ,,plavi“ su to mogli kazniti. Đukanović je, na asistenciju Ražnatovića, dobro šutirao glavom, lopta išla pod prečku, ali je Vukčević dobro reagovao. Domaćin je pokušao da odgovori, ali kontru u 22. minutu nijesu završili na pravi način Ćetković i Grbić. Odmah zatim, nakon što je Janković dobro presjekao jednu loptu na sredini, Mijović je bio šansi, ali je šutirao pravo u Vukčevića. Najbolju šansu u prvom dijelu igre gosti su imali u 40. minutu – Raičković je uposlio Ivanovića, koji je prošao po lijevoj strani, Mijović iz okreta šutirao, ali je Muzurović sa gol crte sklonio loptu i spriječio gol. U posljednjim trenucima prvog dijela igre, ipak, Mornar je mogao do prednosti, ali su Škrijelj, a potom i Raičević, loše šutirali. U nastavku Budućnost je dominirala. Imala šanse Terzića, Ražnatovića, a onda u 61. minutu došla do prednosti. Ivanović je šutirao sa oko 20 metara, Vukčević slabo intervenisao,

Mornar

Budućnost

Vukčević Raičević Muzurović (od 81. Cvijović) Grbić (od 72. Poček) Stevanović Kaluđerović Ćetković (od 81. Guzina) Škrijelj (od 68. Sekulović) Seratlić Kajević Pajović

Pavličić Janković Ražnatović Đukanović (od 63. Đuričković) Ćuković Raičković (od 81. Novović) Ivanović Dakić Mirković Mijović (od 81. Perišić) Terzić (od 63.Petrović)

Očekivalo se da će Sutjeska nastaviti proljećni niz bez poraza, pogotovo zbog toga što joj je u goste došao „fenjeraš“ Zeta, ali malo je ko mogao pretpostaviti da će tim iz Golubovaca biti ispraćen sa šest lopti u mreži. I, zanimljivo, strijelci nijesu bili centarfori lidera Telekom 1. CFL. Listi strijelaca juče se priključio i Knežević, koji je na teren ušao u 14. minutu zbog povrede Vladimira Jovovića, pa su „plavo-bijeli“ oborili još jedan rekord – sad imaju čak 19 prvotimaca koji su u sezoni tresli protivničku mrežu. Nikšićani su „načeli“ goste već nakon 30-ak sekundi igre. Lopta je krenula s centra, mlađani Pajović je dodao lijepu loptu ka Markoviću koga je na ivici svog peterca nepropisno zaustavio golman Velimirović, a sa bijele tačke precizan je bio Marko Vučić. Nastavio je domaćin da napada mladu ekipu Zete, Augusto je imao sjajnu priliku u 17. minutu. Šutirao je snažno, lopta završila pod prečku, izgledalo je i da je prešla gol liniju, ali golman ju je izbio i rezultat, ipak, ostaje nepromijenjen. Svega minut kasnije i Janjić se oprobao, ali njegova lopta završila je pored gola. No, u 18. minutu precizan je bio Pajović. Grivić je majstorski prošao po desnoj strani i centrirao tako da mladom prvotimcu Sutjeske nije bilo teško efektno pogoditi sa 15-ak metara udaljenosti. Nakon drugog gola gosti kao da su se trgli, pa bilježimo pokušaj Tačibane u 20. minutu, ali malo kasnije na drugoj strani Božo Marković je pogodio prečku iako je šutirao boreći se s vjetrom. Nastavak je donio potpunu ofanzivu lidera prvoligaške tabele. Nikšićanima je i vjetar bio saveznik, pa je samo bilo pitanje koliko će puta morati da kapitulira golman Velimirović. Sjajnu akciju Sutjeska je orga-

Sutjeska sve bliža tituli

nizovala već u 49. minutu, Vučić je po lijevoj strani pretrčao gotovo polovinu terena, a po ulasku u šesnaesterac šutirao pod prečku. Trostruka izmjena u ekipi Zete nakratko je donijela efikasnost. Burzanović je u 64. minutu dobro izveo slobodan udarac, ali je njegova lopta završila tik iznad lijevog spoja prečke i stative gola koji čuva Giljen. Dva minuta kasnije „dremnula“ je odbrana Nikšićana, Burzanović to iskoristio i uz desnu korner liniju poslao loptu ka Ukrajincu Zahorulku, tako da nekadašnji član Šahtjora nije mogao promašiti. Alharaiš je imao izglednu šansu na drugoj strani nekoliko minuta kasnije, potom je Vuković šutirao u 72. pored gola, a četvrti pogodak za Sutjesku (svoj prvijenac) postigao je Filip Knežević u 75. minutu. Bila je to još jedna akcija iz fudbalskih udžbenika. Rezervista Dubljević oslobodio se znalački čak trojice svojih čuvara uz desnu aut-liniju, a onda ubacio loptu u peterac,

Rudar na debiju Srđana Nikića

FSCG

Šampionska trka u Premijer ligi nije riješena – Mančester siti i Liverpul remizirali su 2:2 u meču nakon kojeg oba tima mogu da budu zadovoljna. ,,Građani“ jer su sedam mečeva prije kraja zadržali bod prednosti na vrhu, a ,,redsi“ jer su dva puta bili u zaostatku na ,,Etihadu“ i preživjeli brojne šanse domaćina. Savršeno je Siti otvorio meč, Alison je odbranio zicer Sterlingu, ali nije mogao ništa u petom minutu nakon šuta De Brujnea i devijacije od noge Matipa. Liverpul nije ličio na sebe, previše je griješio, ostavljao mnogo prostora Sitiju, ali je i takav smogao snage da izjednači već u 13. minutu. Savršenu timsku akciju, u kojoj su glavni kreatori bili bekovi Robertson i AleksanderArnold, završio je Žota. Izjednačenje, međutim, nije donijelo značajan napredak u igri ekipe Jirgena Klopa. Previše je pukotina bilo između defanzivne i vezne linije, na oba boka, a neuobičajenu lošu komunikaciju ,,redsa“ kaznio je Žezus u 36. minutu kada je pogodio na pas Kansela nakon što je Matip zakasnio da izađe na ofsajd zamku. Liverpul je mogao da bude zadovoljan što je na odmor otišao samo s golom minusa budući da je Siti dva puta bio blizu pogotka. Kad je to preživio, uspio je da uzvrati skoro na isti način kako je Siti otvorio prvo poluvrijeme. Ni 50 sekundi nije se igralo u nastavku kada je Salah poslao briljantan pas u šesnaesterac, a Mane matirao Edersona. Sitiju je zbog ofsajda poništen gol Sterlinga u 63, a u finišu je mogao da se proslavi Marez. Iz slobodnog udarca pogodio je stativu, da bi u nadoknadi u kontri imao neuspješan pokušaj loba... Isti rivali sastaće se već naredne neđelje u polufinalu FA kupa Ne. K. na ,,Vembliju“.

Sutjeska šest puta tresla mrežu poslje

Iskra pono Pobjedom protiv Rudara od 3:1, Iskra je donekle ublažila prethodne poraze od Zete i Jezera i na radost ,,serdara“ vratila se na treću poziciju uoči dva teška gostovanja u Podgorici i Tuzima.

Sa meča u Petrovcu

Nastavak su bolje otvorili igrači Podgorice koji su u 59. minutu dobili penal. Golman Radulović oborio je Vukovića, a odgovornost sa 11 metara preuzeo je Boljević. Iskusni vezista rutinski je realizovao šut sa ,,kreča“. Nijesu se Petrovčani predavali,

a upornost se isplatila u finišu. Krenuo je da teče 82. minut kada je Bašić prizemnim udarcem pronašao put do mete. Na samom kraju Radinović je pokušao da donese preokret ,,nebo-plavima“, ali je Ivezić bio na mjestu. D. K.

Rezultat meča dovoljno govori da su ,,crveno-bijeli“ opravdali ulogu favorita, ali se takođe mora priznati da su Pljevljaci sve do 32. minuta, kada je Petar Pavlićević zatresao mrežu Jasmina Agovića, nakon centaršuta Đorđa Šaletića, imali više od igre i u tri navrata mogli da dođu prvi do vođstva. Kazna za promašaje stigla je goste i četiri minuta kasnije kada je centarfor Balša Sekulić na dodavanje Pavlićevića

Arena

ednjeplasiranog tima prvenstva

or kraj Bistrice Sutjeska

Telekom 1. CFL

Proljećni šou Jezera POSTIGAO EVROGOL ZA POBJEDU: Nikola Đurković

Zeta

6 2 10

gdje je Knežević šutirao, golman odbranio, ali u drugom pokušaju biva matiran. Peti pogodak djelo je takođe rezerviste – Dušana Vukovića. Nakon gužve ispred gola Zete Eraković je asistirao, a mladi prvotimac Sutjeske pogodio gdje je naumio. Isteklo je bilo 90 minuta, Nikšićani su bili zadovoljni, ali ukazala im se prilika i i da šesti put zatresu mrežu protivničkog gola. Grivić je to učinio, majstorski, petom, sa svega nekoliko metara, a akcija je započela od Erakovića, dok se Knežević ovog puta upisao kao asistent. - Nijesmo se u posljednje vrijeme mogli pohvaliti efikasnošću, ali protiv Zete smo proradili. Nadam se da ovo nije sve što smo željeli pokazati ove sezone. Kad bih komentarisao igru, najrealnije je da kažem da nijesmo bili na nivou koji smo ranije dugo tražili. Mislim da treba da nađemo dodatni motiv kako bismo igrali na maksimalnom nivou. U posljednje dvije utakmice kao da smo sebe precijenili ili kao da smo očekivali da

LISTA STRIJELACA 11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Raičković, Ivanović (Budućnost), Miličković, Bašić (Petrovac) 9 - Faust (Jezero) 8 - Sekulić (Iskra), Živković (Rudar) 7 - Camaj (Dečić), Vukčević (Zeta), Đukanović (Budućnost) ćemo lako doći do bodova, a to ne smije da nam se dešava rekao je trener Sutjeske Milija Savović. Sedam kola prije kraja, Zeta zaostaje isto toliko bodova za pretposljednjom Podgoricom. - Sreli smo se s dobro raspoloženom Sutjeskom, timom koji ima mnogo igrača u rotaciji, a u poređenju s prethodnim mečom sad su imali svježe fudbalere. Mi smo mladi, neiskusni, imali smo neku igru, ali teško je izdržati tri jake utakmice u osam dana. Sutjeska je nadmoćna, zaslužila je i ove bodove, a želim im i da osvoje

Zeta

Giljen Janjić (od 56. Dubljević) Grivić (od 70. Vuković) Augusto (od 56. Alharaiš) Eraković Drinčić Bubanja Marković (od 70. Stijepović) Vučić Jovović (od 14. Knežević)

Velimirović Đinović (od 74. Đoljaj) Krstović Tačibana (od 56. Ceklić) Roganović Miranović (od 46. Burzanović) Tuzović Pupović Đurović (od 56. Zahorulko) Maraš (od 56. Vukčević)

Rezultati Dečić - Jezero

1:2

Sutjeska - Zeta

6:1

Iskra - Rudar

3:1

Mornar - Budućnost

0:2

Petrovac - Podgorica

1:1

Tabela 1. Sutjeska

29 19 8 2 51:19

2. Budućnost 29 16 6 7 55:34 54 3. Iskra

29 13 6 10 38:31 45

4. Dečić

29 11 11 7 44:35 44

5. Petrovac

29 9 12 8 43:42 39

6. Jezero

29 11 5 13 34:38 38

7. Mornar

29 7 11 11 22:34 32

8. Rudar

29 7 8 14 31:46 29

9. Podgorica 29 6 9 14 30:47 27 10. Zeta

29 4 8 17 27:49 20

U narednom kolu (16. aprila) sastaju se: Budućnost - Iskra, Rudar - Dečić, Jezero - Sutjeska, Zeta - Petrovac, Podgorica - Mornar.

titulu - prokomentarisao je Zetin strateg Dragoljub ĐureRa. P. tić.

Proljećni šou Jezera nastavljen je u Tuzima. Sastav Mladena Lambulića vezao je četvrti trijumf i čak sedmi meč bez poraza, nakon kojeg je zacementirao mjesto u sredini tabele. Plavljani su drugi put zaredom savladali Dečić - u februaru su kao domaćini u Danilovgradu slavili 4:2, juče u gostima - 2:1 nakon preokreta. Tek što se bio vratio na treće mjesto, Dečić je skliznuo na četvrto i opet gleda u leđa Iskri, koja ima bod više. Meč na Tuškom polju počeo je u visokom ritmu, bez sjeckanja igre, a sve zanimljivo u prvom poluvremenu dogodilo se pred golom Jezera. Dečić je šansom u četvrtom minutu najavio da će biti konkretniji rival. U završnici duge akcije Drešaj je u srcu šesnaesterca pronašao Vuljaja, ali je pas bio malo jači, pa ofanzivac domaćih slabijom, lijevom nogom nije mogao bolje od šuta preko prečke. Vuljaj je 15 minuta kasnije izborio faul nakon kojeg je Dečić stigao do vođstva. FSCG

poražen u Danilovgradu

novo treća smirio loptu u petercu gostiju i udarcem udvostručio prednost domaćina. Prije aplauza domaćih navijača povoljne prilike za Rudar propustili su Žarko Popović, koji je pokušao da iz daljine iznenadi Marka Kordića na početku susreta, a zatim i Ognjen Gašević koji se našao oči u oči sa golmanom Kordićem, ali je Šaletić uspio da ga sustigne i otkloni opasnost. Konačno i ponajbolji u redovima Rudara Dušan Živković je u 20. minutu uputio rezantan udarac po zemlji iskosa sa desne strane, ali je lopta pogodila stativu. U nastavku, u prvih 15 minuta, gledali smo reprizu iz prvog poluvremena, međutim,

Petar Pavlićević najavio pobjedu Iskre

strijelci Rudara nijesu bili raspoloženi pa je Živković u 50. minutu maltene savladao Kordića, ali je lopta samo okrznula prečku. Ako to nije pošlo njemu za nogom jeste Brazilcu

Dijašu koji je sa ivice šesnaesterca „skinuo paučinu“ iz lijevog gornjeg ugla nemoćnog Agovića. - Mislim da smo zasluženo pobijedili i poslije dva poraza

Dečić

Jezero

1 1 20

Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 500. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica) Golovi: 1:0 Božanović u 21, 1:1 Đurković u 66, 1:2 Faust u 75. Žuti kartoni: Božanović (Dečić), Đurković, Redžepagić (Jezero)

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 400 Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Golovi: 1:0 Vučić (pen) u 1, 2:0 Pajović u 18, 3:0 Vučić u 49, 3:1 Zahorulko u 66, 4:1 Knežević u 75, 5:1 Vučić u 84, 6:1 Grivić u 90.+2 Žuti kartoni: Augusto, Vuković, Knežević (Sutjeska), Pupović (Zeta)

Sutjeska

Tim iz Plava vezao četvrtu pobjedu, Dečić srušen preokretom

D. MALIDŽAN

Poneđeljak, 11. april 2022.

u gostima vratili se na pravi kolosijek. Nema vremena za slavlje, jer nas očekuju dva teška okršaja protiv Budućnosti i Dečića, možda presudna u borbi za međunarodnu scenu.

Lopta je poslije prekida stigla do Vucaja, albanski internacionalac je ubacio u šesnaesterac, gdje se usljed neuspjelog pokušaja ofsajd zamke usamljen našao Matija Božanović i zatresao mrežu Asanovića. U 21. minutu pogodak za 1:0, u 24. šansa za 2:0 - Đeljaj je ukrao loptu, šutirao sa oko osam metara iskosa sa lijeve strane, ali je promjenu rezultata spriječio Igor Asanović izvanrednom odbranom. Najbolji strijelac Jezera Rodrigo Faust bio je potpuno odsječen, defanzivna trojka Dečića Nikolić - Tući - Martinović (debitovao za Tuzane) zatvorila je i oba krila, pa su gostima bili zatvoreni svi putevi do gola Dragojevića. Na drugoj strani, tim Miljana Radovića imao je još jednu priliku da udvostuči vođstvo, ali je Marušić poslije akcije Đeljaja i Vuljaja pogodio samo spoljni dio mreže. Jezero je ,,naoštreno“ izašlo na teren u nastavku, bilo agilnije nego do tada i prijetilo šutevima sa distance - Mendi i rezervista Vlaisavljević

Na vrijeme smo vratili samopouzdanje i vjerujem da ćemo uspješno prebroditi nove izazove kako bi ispunili cilj, a to je Evropa - rekao je trener Iskre Milivoje Novović. Pobjedu domaćina ublažio je Živković pet minuta prije kraja susreta kada je na asistenciju Martina Prenkočevića iz neposredne blizine poslao loptu iza leđa nemoćnog Kordića. - Čestitam domaćinu na pobjedi, mada smo i mi imali dosta dobrih šansi da dođemo do vođstva. Međutim, kada se prilike ne iskoriste Iskra to znalački kazni, tako da nijesmo imali vremena za popravku. Ipak, vjerujem u moje mladiće koji su pokazali veliku želju i borbenost na terenu, što nas svakako motiviše da u narednim susretima osvojimo dovoljan broj bodova kako bismo izbjegli baraž - kazao je Srđan Nikić, koji je debitovao na klupi Rudara. B. K.

Dečić

Jezero

Dragojević Nikolić Martinović Tući Drešaj Božanović (od 85. Jovanović) Vucaj Đeljaj Vuljaj Marušić (od 85. Janketić) Bećiraj

Asanović Radunović V. Radenović Dedić Vuković Đurković Lambulić Adžović (od 89. Kontić) Mendi (od 85. Račić) Bošnjak (od 56. Vlaisavljević) Faust (od 89. Redžepagić)

oprobali su udarac, ali je u oba navrata Dragojević bio siguran. U 66. minutu, međutim, paradom je samo uljepšao pogodak postignut s još veće distance - Nikola Đurković je imao koliko hoće vremena i prostora da se namjesti za šut i efektno pogodi s oko 25 metara. Snaga Đurkovićevog šuta postala je noćna mora za Dragojevića. Defanzivni vezista Jezera u 75. je izveo prekid iz kojeg se ,,rodila“ loša reakcija iskusnog golmana - čuvaru mreže Dečića ispala je lopta, stigla je potom do Mendija, a senegalski internacionalac proslijedio do Fausta koji je rutinski postigao čak deveti gol u polusezoni. U roku od devet minuta, na Tuškom polju sve se promijenilo za 180 stepeni. Dečić nije uspio da se oporavi od šokantnog preokreta Jezera, koje je Tuzanima prišlo na samo šest bodova. Oduševljeni navijači iz Plava sa tribina su ,,prizivali“ Evropu, a nije bilo davno kad je njihov tim strahovao za opstanak... Ne. K.

Iskra

Rudar

3 2 10

Stadion braće Velašević. Gledalaca: 350 Sudija: Miloš Savović (Podgorica) Golovi: 1:0 Pavlićević u 31, 2:0 Sekulić u 34, 3:0 Dijaš u 63, 3:1 Živković u 85. Žuti kartoni: Kumburović (Iskra), M. Golubović, Macui (Rudar)

Iskra

Rudar

Kordić Pešukić Kumburović Bakrač Šaletić Šahman (od 85. Obradović) Pavlović Pavlićević (od 65. Milić) Dijaš (od 78. Kojašević) Perović (od 85. Grbović) Sekulić (od 78. Vuković)

Agović M. Golubović Banović Krneta (od 78. Čepić) Čavor (od 67. Kasalica) Peličić Macui (od 67. A. Golubović) Gašević Živković Popović Vujanović (od 67. Prenkočević)

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 11. april 2022.

Pobjedom protiv Mornara, SC Derbi upisao još jednu „recku“ protiv najboljih crnogorskih timova, Emir Hadžibegović poručuje:

Budućnost Voli veče

Za nas

Pokazali smo da možemo da igramo sa svima PODGORICA – Košarkaši SC Derbija su u Baru protiv Mornara Barsko zlato upisali drugu pobjedu u gostima u ABA ligi, nakon one u Splitu, još sredinom oktobra prošle godine. Tom pobjedom, „studenti“ su trenutno sedmi na tabeli, sa velikim šansama da na toj odličnoj poziciji i završe debitantski nastup u regionalnom takmičenju. „Studenti“ su se revanširali Mornaru za poraz u Podgorici, a izabranici Andreja Žakelja su dominirali od prvog minuta, posebno u prve dvije četvrtine, a početkom treće četvrtine su imali i rekordnih 29 razlike (61:32). U posljednjoj dionici su popustili, pa je pobjeda na kraju bila bila ubjedljiva (88:82) od ovoga što je viđeno na terenu u „Topolici“… - Dosta i dobro smo se spremali za tu utakmicu, išli smo na

pobjedu, iako nam nije mnogo značila. Ali, željeli smo da imamo što bolji skor u ABA ligi i zbog Crnogorske lige, kako bismo u ABA ligi završili ispred Mornara i odmarali malo duže, odnosno kako bismo preskočili baraž za plej-of domaćeg prvenstva. U Baru smo pokazali želju odmah od početka, nametnuli smo svoj ritam, sa velikom energijom od starta. Odbranom smo i napravili veliku razliku, a poslužio nas je i šut tokom čitavog meča, pogotovo u prvom poluvremenu, kada smo promašili samo jednu trojku (8-7). U trećoj i četvrtoj četvrtini se kod nas osjetio blagi zamor, pa nas je Mornar stizao, imao i šansu da vrati u meč. Ali, uspjeli smo nekako da to izguramo do kraja – kaže za Pobjedu Emir Hadžibegović, krilo SC Derbija, koji je u Baru upisao sedam poena ( jedni troj-

ku), pet skokova i asistenciju. Neočekivanim pobjedama protiv Budućnost Volija i sada Mornara, SC Derbi je samo potvrdio kvalitet koji ima ove sezone, i pokazao da postignuti rezultati nijesu slučajnost. - Ni mi nijesmo očekivali pogotovo pobjedu protiv Budućnosti, ali ni trijumf u Baru. Ali, pokazali smo da imamo kvalitet za ABA ligu, da možemo da igramo sa svima. Vidjelo se to i protiv Partizana u Podgorici, Zvezde u Beogradu, te u oba meča sa Cedevita Olimpijom. Kad imamo energije, možemo da dobijemo svakoga. Svi u klubu smo saglasno da smo ovu sezonu u ABA ligi iskoristili na najbolji način, da smo pokazali da možemo i umijemo – dodaje 25-godišnji Bjelopoljac, koji se sredinom decembra prošle godine vratio na teren nakon duže pauze zbog povrede prednjih

Emir Hadžibegović

ukrštenih ligamenata koljena. Partije u ABA ligi i pobjede protiv dva najbolje crnogorska tima ulila su dodatno samopouzdanje izabranicima Andreja Žakelja, što može da bude od značaja u plej-ofu domaćeg prvenstva, gdje SC Derbi „prijeti“ da može da pomrsi već viđeno finale između Budućnost i Mornara.

- Može, što da ne. Kraj sezone u ABA ligi nam daje „vjetar u leđa“ i samopouzdanje da možemo da napravimo nešto više, eventualno neko iznenađenje i u domaćem prvenstvu – zaključio je Hadžibegović, koji je ponikao u Centru iz Bijelog Polja, a zatim je nosio dres Jedinstva, Mornara, Teoda, Sutjeske i Lovćena. S. J.

Kvalifikacije za EP

Sport na

TV Veliki uspjeh košarkaškog kluba iz Tuzi

Košarka - Prvenstvo Crne Gore 18.00: Jedinstvo - Danilovgrad

Košarka - ABA liga 18.00: C. zvezda - FMP Fudbal - La Liga 21.00 - Valjekano - Valensija

Fudbal - Serija A 20.45: Bolonja - Sampdorija

Košarka - ABA liga 21.00: Budućnost - Borac

su Prvu ligu izborili sa 20 pobjeda iz 22 kola druge liDečić izborio Tuzani ge, jednom pobjedom više od Pljevljaka. plasman u U pobjedi protiv Sutomora, poraspoložen u ekipi DečiPrvu A ligu sebno ća bio je Marko Koljević sa 28 PODGORICA – Pobjedom u „Topolici“ protiv Sutomora sa 92:88, košarkaši Dečića su samo ovjerili prvo mjesto u Prvoj B ligi Crne Gore i izborili plasman u elitni rang takmičenja.

Presudan je bio trijumf u Pljevljima (87:82), protiv najvećeg rivala za prvu poziciju, četiri kola prije kraja, a sve je bilo odlučeno još u subotu, kada su Pljevlja poražena u Podgorici od Akademika.

poena. Filip Čarapić je uz 19 poena imao je i 13 skokova, a 18 poena uz osam skokova dodao je Bogosav Božović. Kod domaćih Danijel Đuković je bio najefikasniji sa 26 poena, Aleksa Mandić je dodao 20. Košarkašima Dečića pehar šampiona Prve B lige uručio je generalni sekretar Košarkaškog saveza Crne Gore Darko Ivanović. Pljevlja će sa pretposljednjim timom Prve A lige igrati baraž za elitno takmičenje. S. J.

Juniorke prošle u treću rundu

Prva SBbet liga za rukometašic

Ulcinjankama

Za razliku od juniora, vizu za treći krug kvalifikacija izborile su juniorke, koje su zauzele drugo mjesto na turniru u Sarajevu, sa pobjedom i tri boda. Izabranice Zlatka Ćaćića su u savladale Bosnu i Hercegovi-

nu 3:2, dok su istim rezultatom izgubile od Švajcarske, protiv koje su vodile 2:0 u setovima i 23:20 u trećem i propustile šansu da pobjedom izbore direktan plasman na Evropsko prvenstvo.

Kvalifikacije za juniorsko EP u odbojci

Crna Gora eliminisana Finska Crna Gora

PODGORICA – Nakon tri pobjede u nizu, u sedam dana, sve u gostima (protiv Krke i FMP-a u ABA ligi, te Burse u Evrokupu), čini se da košarkaši Budućnost Volija polako hvataju ritam koji su imali do prije posljednjeg Fibinog „prozora“, nakon kojeg je u martu uslijedilo šest poraza u osam mečeva. Podgoričanima do kraja ligaškog dijela ABA lige ostaje da odigraju još tri meča, večerašnji u „Morači“ sa Borcem (21 čas), u posljednjem kolu, te još dva zaostala, sa Crvenom zvezdom u Podgorici i u gostima sa Splitom. Da bi zadržali trenutno treću poziciju na tabeli, u trci sa Cedevita Olimpijom, Podgoričani moraju da zabilježe barem jednu pobjedu. Prva prilika za to je večerašnji duel sa čačanskim Borcem, koji u „Moraču“ dolazi sa skorom od osam pobjeda i 14 poraza… - Ekipa Borca igra jednom sedmično, imali su dovoljno vremena da se odmore i pripreme za nas. Oba tima imaju svoje probleme, Borac dolazi bez ikakvog optereće-

3 0

PODGORICA – Dvorana „Verde Complex“. Gledalaca: 200. Sudije: Svetlana Zotović (Srbija) i Mihajlo Milojević (Slovenija). Rezultat po setovima:

25:13, 25:20, 25:13. FINSKA: Tunisama 10, Hapaniemi 9, Hapoja, Oivanen, Tikala, Salpakari (libero), Grofier 12, Maki-Valtari, Leinonen 11, Tusa, Martila 15, Vananen 3. CRNA GORA: Zec, Krivokapić (libero), Mašković, Rađenović, Božović 2, Miljanić

PODGORICA - Rukometašice Mornara poražene su od Ulcinja 24:23 u posljednjem meču 18. kola SBbet Prve lige. Baranke su do prije tri kola bile liderke, a onda su pale i doživjele tri uzastopna poraza. Primorski derbi odlučen je u 9, Čičić (libero), Rovčanin, Femić, Ćinćur 7, Novaković, Cimbaljević 8. Muška juniorska reprezentacija Crne Gore završila je nastup u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, sa sva tri poraza na kvalifikacionom turniru grupe H, koji je održan u Podgorici. Nakon poraza od Finske sa 3:2 i Slovačke sa 3:1, izabranici Predraga Ćorluke su posljednji meč protiv Finske izgubili sa maksimalnih 3:0 S. J.

Arena

Sportski miks 19 EHF

Poneđeljak, 11. april 2022.

eras (21 h) dočekuje Borac u posljednjem meču 26. kola Admiralbet ABA lige

stavak uspješne serije Podgoričani žele pobjedu za potvrdu trećeg mjesta

nja, obezbijedili su opstanak, a ne mogu do plej-ofa. Dakle, doći će da se nadmeću, igraju rasterećeno, a takav protivnik je uvijek opasan, naročito u našoj situaciji. Imaju odlične strijelce na bekovskim pozicijama i centarsku liniju koja može da

ce (18. kolo)

a derbi u Baru finišu, a Baranke su mogle do remija, međutim, šut Tine Truš na 36 sekundi prije kraja završio je pored gola. Ulcinjanke su na tri kola prije kraja stigle na četiri boda zaostatka za Barankama, koje su izgubile šansu da se bore za pr-

širi igru. U odbrani znaju da prave probleme sa njihovim zonskim adaptacijama. Tri vezana gostovanja su uzela danak, pa imamo par rovitih igrača za koje nećemo znati da li će igrati do početka utakmice – rekao je Aleksandar Džikić, trener

vo mjesto. U pobjedi gošći Aleksandra Nišavić i Ana Radović postigle su po osam golova, a u strijelce su se upisale i Sibela Mulić (pet) i Stefana Krstović (tri gola). Kod domaćina odskočile su Anita Muratović sa šest golova bez promašaja, Hana Hot dala je pet, četiri Mela Mehmedović i Nina Đokić, gol manje postigla je Staša Mandić, a Mia Piperović jedan. A. M.

SBbet Prva liga za rukometaše (17. kolo)

Budućnost osvojila Bar Rukometaši Budućnost Podgorice ostali su na četvrtom mjestu SBbet Prve crnogorske lige pobjedom nad Mornarom 7 u uzbudljivom meču u Baru - 25:24. Gosti su vodili gotove sve vrijeme, imali i četiri gola prednosti, ali je sastav legendarnog Steva Šiška Nikočevića uspio da dva minuta i 15 sekundi prije kraja izjednači na 24:24. Do kraja je, međutim, postavljen samo jedan pogodak i to od strane beka ,,plavih“ Pera Pravilovića. Najefikasniji u Budućnosti bio je Dejan Lipovina s osam pogodaka, dok je za Mornar 7 Boban Ašanin dao šest. Komovi su u direktnom duelu preskočili Brskovo i došli na deveto mjesto. U pobjedi 28:26 istakao se Duško Trifunović s 13 golova, Nemanja Barac je za goste dao osam. Jedinstvo je bilo ubjedljivo na gostovanju posljednjeplasiranom Danilovgradu - 36:22. Aleksandar Đurđević postigao je devet, Edvin Kučević pogodak manje za Jedinstvo. Kod Danilovgrada, najefikasniji je bio Luka Savović sa sedam. U petak je Rudar bio bolji od

Budućnost Volija. Budućnost je sva tri puta u protekle sezone savladala Borac, ali nikad ubjedljivije od šest razlike koliko je bilo u prvom sezonskom meču, u Čačku (82:76). - Dobar je osjećaj pobijediti tri uzastopne utakmice u gosti-

ma. Bili smo fokusirani u svim tim mečevima, igrali smo jako i ostvarili pobjede. Sada smo ponovo kući, nadamo se da ćemo produžiti ovaj momentum i pobijediti u nekoliko narednih mečeva kod kuće. Što se tiče Borca, savladali smo ih u gostima, u veoma teškoj utakmici, i to bez trenera jer je bio bolestan zbog kovida. Sigurno je da ponovo očekujemo tešku utakmicu, Borac će doći da se bori, ali i mi moramo da uradimo isto kako bismo pobijedili kod kuće – kazao je Litvanac u ekipi Budućnosti, Donatas Tarolis. Trener Borca Marko Marinović, očekivano, Budućnosti prepušta ulogu velikog favorita. - To naročito dolazi do izražaja ako se uzme u obzir da zbog kadrovskih problema nijesmo kompletni. Ali, imali smo dovoljno vremena da se pripremimo, tako da sa raspoloživim snagama idemo na megdan rivalu. Sigurno je da nećemo istaći bijelu zastavu i da želimo da odigramo dobru utakmicu. Takođe, moramo da popravimo utisak iz prethodne dvije utakmice – S. J. kazao je Marinović.

Dejan Lipovina

Rezultati i tabela Mornar 7 - Budućnost Podgorica Danilovgrad - Jedinstvo Komovi - Brskovo Berane 1949 - Lovćen B. rivijera - Sutjeska Partizan 1949 - Rudar

24:25 22:36 28:26 26:30 34:22 17:21

1. B. rivijera 17 17 0 0 566:413 2. Lovćen 17 15 0 2 542:364 3. Partizan 17 10 3 4 437:436 4. Budućnost 17 11 1 5 413:420 5. Rudar 17 9 2 6 446:434 6. Berane 17 9 1 7 468:451 7. Jedinstvo 17 8 0 9 438:424 8. Mornar 17 8 0 9 433:462 9. Komovi 17 4 2 11 409:431 10. Brskovo 17 4 1 12 455:487 11. Sutjeska 17 1 0 16 416:547 12. Danilovgrad 17 1 0 16 437:591

34 30 23 22 20 19 16 16 10 9 2 2

Partizana 1949 (21:17), a Budvanska rivijera od Sutjeske (34:22). Lovćen je u subotu slavio u gostima protiv Berana 1949 (30:26). Ne. K.

Rukometaši Crne Gore od danas na okupu uoči baraža sa Grčkom

,,Lavovi“ u pohodu na Svjetsko prvenstvo Crnogorski rukometaši okupiće se danas u Podgorici uoči dvomeča sa Grčkom u baražu za Svjetsko prvenstvo, koje će se u januaru naredne godine održati u Poljskoj i Švedskoj. Prvi meč baraža na programu je u srijedu u Halkidi, a revanš u Sportskom centru ,,Morača“ četiri dana kasnije. Grčka je plasman u baraž izborila nakon što je u dvomeču kvalifikacija bila bolja od Bosne i Hercegovine, dok je Crna Gora zahvaljujući 11. mjestu na Evropskom prvenstvu preskočila prvu stepenicu na putu ka planetarnom šampionatu. ,,Lavovi“ u predstojećem baražu imaju priliku da izbore drugo učešće na prvenstvima svijeta, nakon debitantskog nastupa koji su upisali 2013. godine na šampionatu u Španiji. Na spisku selektora Zorana Roganovića je 16 igrača koji su u januaru ostvarili istorijski rezultat na EP, uz šest rezervnih koji će se staviti na raspolaganje stručnom štabu ukoliko to bude potrebno.

PODGORICA - Danijel Furtula, član AK Podgorica, i Blanka Macali iz Mađarske najbolji su takmičari 26. atletskog trofeja Crne Gore, koji je minulog vikenda održan u Baru. Furtula je dominirao u bacanju diska, a hitac od 62,05 metara, po IAAF tablicama vrijedi 1.098 bodova, dok je Mađarica u skoku uvis imala rezultat 163 cm, što vrijedi 859 bodova. U okviru trofeja održano je i prvenstvo Crne Gore na 10.000 metara, gdje je kod seniora trijumfovao Željko Dabović (Sparta), sa rezultatom 33:53,13, dok je drugo mjesto osvojio atletičar Nikšića Veselin Petrušić sa rezultatom 41:48,34. Kod seniorki trijumfovala je očekivano Slađana Pejović iz Nikšića (39:55,54), druga je bila Andrea Saitaj (Rudar), sa rezultatom 43:04,07, a treće mjesto je osvojila atletičarka ATK Podgorički maraton Rada Miladinović sa rezultatom 43:42,67. U kategoriji juniora pobijedio je Nemanja

U Baru održan 26. atletski trofej Crne Gore

Šarl Lekler pobjednik je VN Australije, vozač Ferarija je na trećoj ovogodišnjoj trci bio nedodirljiv, a koliko pokazuje činjenica da je drugoplasirani Serhio Peres zaostao 20 sekundi. Sjajni vozač je dobio i bod za najbrži krug.

FORMULA 1: Velika nagrada Australije

Pozvani su golmani Nebojša Simić i Mile Mijušković, krila Miloš Vujović, Filip Vujović, Mirko Radović i Marko Lasica, pivoti Nemanja Grbović i Vuk Lazović, bekovi Vasko Ševaljević, Miloš Božović, Radojica Čepić, Božo Anđelić, Vasilije Kaluđerović, Stevan Vujović, Branko Vujović i Stefan Čavor. Rezervni igrači su Filip Borozan, Aleksandar Bakić, Nebojša Simović, Miodrag Ćorsović, Risto Vujačić i Božidar Simić. Pored domaćina Poljske i Švedske, učešće na Svjetskom prvenstvu na kojem učestvuju 32 selekcije, obezbijedili su Danska (šampion svijeta), Francuska, Norveška i Španija (Evropa), Bahrein, Iran, Katar, Saudijska Arabija i Južna Koreja (Azija), Argentina, Brazil, Čile i Urugvaj (Južna i Centralna Amerika) i Belgija, nakon suspenzije Rusije koja je trebalo da bude protivnik u baražu. Preostalih osam putnika na Svjetsko prvenstvo iz Evrope biće poznato nakon aprilskog baraža. Ne. K.

Danijel Furtula najbolji takmičar Đurišić iz AK Lim, sa rezultatom 39:15,93, drugi je bio Miloš Radović (Nikšić), sa rezultatom 40:44,28, a treće mjesto osvojio je njegov klupski drug Ivan Popović, sa rezultatom 43:43,92. Rezultati po disciplinama: MUŠKARCI: 100m: 1. Ognjen Vojvodić (Mornar) 11,39, 2. Filip Vujadinović (Lim) 11,52, 3. Savo Bogunović (Dionis) 11,92; 400m: 1. Emir Ćatović (Rudar) 55,63, 2. Nemanja Džaković (Rudar) 1:00,68; 800m: 1. Aleksa Maliković (Nikšić) 2:15,05, 2. Svetozar Stamatović (Sanja) 2:38,76; 3000m: 1. Miljan Kukuličić (Zeta 2012) 9:54,70, 2. Perica Vučković (Sparta) 10:01,58; Skok uvis: 1. Nikla Mišeljić (Sanja) 170, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 130; skok udalj: 1. Filip Vujadinović (Lim) 6,23, 2. Nikola Mišeljić (Sanja) 5,80, 3. Matija Vojvodić (Mornar) 5,44.

Bacanje kugle (7,260kg): 1. Tomaš Đurović (Podgorica) 19,06, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 17,15, 3. Darko Pešić (Lim) 15,33; Bacanje diska (2kg): 1. Danijel Furtula (Podgorica) 62,05, 2. Tomaš Đurović (Podgorica) 47,00, 3. Darko Pešić (Lim) 45,66; Bacanje koplja (800g): 1. Amir Papazi (Tempo) 63,88, 2. Darko Pešić (Lim) 56,63, 3. Ilija Radojičić (Crvena Zvezda) 49,57; ŽENE: 100m: 1. Dejana Mašanović (Sanja) 13,92, 2. Andrea Matković (Mornar) 14,04, 3. Karina Trubina (Mornar) 14,73; 400m: 1. Anabela Mujović (Sanja) 1:01,86, 2. Dejana Mašanović (Sanja) 1:07,67, 3. Marija Jovićević (Lovćen) 1:08,55; 800m: 1. Sara Tomić (Trebinje) 2:33,50, 2. Nevena Dobrašinović (Lim) 2:37,15, 3. Danica Đorović (Sanja) 3:11,96; 1500m: 1. Vesna Pa-

Dominacija Leklera Iza vozača Red Bula završio je Džordž Rasel u Mercedesu, a četvrto mjesto pripalo je Luisu

Hamiltonu. Branioc titule Maks Ferstapen odustao je kao u Bahreinu zbog

vlićević (Podgorički maraton); 5:26,79, 2. Anastasija Pajović (Lovćen) 6:07,17; 100m prepone: 1. Marija Jovićević (Lovćen) 19,34, 2. Bogdana Mirković (Sanja) 19,58, 3. Ivona Drašković (Lovćen) 21,97; Skok uvis: 1. Blanka Macali (Mađarska) 163, 2. Reka Lak (Mađarska) 155, 3. Bogdana Mirković (Sanja) 145; skok udalj: 1. Anabela Mujović (Sanja) 5,10; 2. Katarina Derivenko (Sanja) 4,48; Bacanje kugle (4kg): 1. Božidarka Popović (Lovćen) 9,10, 2. Katarina Filipović (Trebinje) 9,01; Bacanje diska (1kg): 1. Ana Bošković (Tara) 40,01, 2. Nina Zuzovac (Trebinje) 31,66, 3. Aleksandra Zejak (Tara) 29,92; Bacanje koplja (600g) 1. Tamara Ivković (Crvena Zvezda) 45,22, 2. Ana Bošković (Tara) 42,85, 3. Katarina Filipović (Trebinje) 33,56. R. P. kvara na bolidu i to kada je bio na poziciji dva (u 39. krugu). Od trke su morali da odustanu i Karlos Sains junior i Sebastijan Fetel. Peto mjesto osvojio je Noris, šesti je bio Rikardi, sedmi Okona, Botas je završio kao osmi, a među deset su bili Gasli i Albon. R. A.

20 Feljton

Poneđeljak, 11. april 2022.

13.

OSVRT NA ZABORAVLJENU KNJIGU NIKOLE P. RAJKOVIĆA

Četnici su u strahu govorili da su partizani neuništivi

Od aprila 1942. do kapitulacije Italije a pogotovo do V neprijateljske ofanzive, rad partizana Dana 28. decembra 1941. godi- ilegalaca bio je na području Kosijera i nekih susjednih sela izuzetno težak. Pretresi terena ne prije svanuća jedan bataljon od strane nacionalista udruženih sa italijanskim jedinicama bili su često vršeni. I zaista su to Italijana iz Cetinja iz dva pravca blokirao je i ušao u Bokovo. bili teški dani za usamljene ilegalce, koji su se zvali i partizani komiti » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Borci Bokovskog voda zatekli su se u svom selu pa su se iz obruča izvukli njih 12 u pravcu Kosijera a Jovan P. Borozan je tog maha poginuo. Talijani su odveli u internaciju 15 seljaka iz Bokova. (…) Prva akcija IV čete u 1942. godini izvedena je noću između 6. i 7. januara prepadom na italijanski garnizon u Cetinju. Prepad je izvršen tačno na ponoći (badnje noći) sa svih strana od jedinica bataljona „13. juli”. U 22 časa određeni borci IV čete krenuli su iz Gornjih Kosijera i preko Košarice stigli na Radonjino ždrijelo iznad Gnjivina Dola na pogled Cetinja. Na ponoći zapaljena je slama koju su borci u rancima donijeli, i tada otvorili vatru iz oružja. Ovo je učinjeno sa svih strana. Sa grupom boraca bio je i komesar bataljona „13. jul” Blažo Lompar. Sjutradan na Božić i u toku noći italijanska artiljerija i minobacači tukli su po Košarici i drugim mjestima u okolini Cetinja. 4. februara 1942. godine jedan bataljon Italijana sa Cetinja krenuo je u pravcu Kosijera. Kada je obaviještena komanda čete u Kosijerima dat je ustaljeni znak za uzbunu pa su borci Četvrte čete sa svog područja brzo zauzimali odbrambeni položaj na Milino ždrijelo i kosama Debeljaka očekujući napad Italijana. Ali Talijani nijesu išli u napad, već neočekivano ušli u iseljeno Bokovo i zapalili nekoliko kuća i vratili se brzo prije nego je sva Četa partizanska stigla na položaj. I ovoga puta na položaju je bio komesar bataljona. Početkom februara jedan vod IV čete upućen je u pomoć bataljonu „Carev Laz” radi izvođenja akcija na terenu ovog bataljona. (…) Početkom marta 1942. godine formiran je na području Lovćenskog odreda Udarni bataljon za borbu protiv četni-

ka na području Vasojevića. U ovaj bataljon otišlo je 13 boraca iz IV čete i ostali na tom terenu do polovine aprila iste godine kada su se neki vratili a neki borci otišli u druge jedinice. (…) Krajem marta 1942. vođene su borbe sa četnicima iz Donjeg Ceklina na području Mekavca, Dobrske ploče i iznad Donjih Ulića. U ovim borbama učestvovala je i IV četa i vodila borbu sprečavajući izlazak četnika u pravcu svoje teritorije. (…) 13. aprila trupe komandanta sektora Vukala Rajkovića zauzele su sela Kosijere, Đinoviće, Orašane i sve do Stavora (…) Pomenutog dana nacionalisti su ušli u ova sela borbenim pokretom pucajući i vičući kao da vode borbu i ako im se niko nije suprotstavio jer su partizanske snage bile pomjerene prema Čevu, među kojima i jedan dio boraca IV čete, dok je jedan dio pao neprijatelju u ruke. Uzimanjem vlasti nacionalisti su vršili teror nad partizanskim porodicama i rodoljubima. Pohapsili su sve one koji nijesu sa njima pošli od prvog dana kao i simpatizere NOP. Prije ulaska u Kosijere na prevaru je komanda pomenutog sektora uhvatila na razgovor grupu partizana iz Kosijera na čelu sa komandirom čete i predala ih Talijanima u zatvor. Počev od aprila 1942. godine, pa do kapitulacije Italije a pogotovo do V neprijateljske ofanzive, rad partizana ilegalaca bio je na području Kosijera i nekih susjednih sela izuzetno težak. Pretresi terena od strane nacionalista udruženi sa italijan-



Nikola P. Rajković je u knjizi „Pleme Kosijeri 1439 - 1945“ (Cetinje, 1968) na osnovu onoga što je upamćeno u plemenu i zabilježeno u različitim istorijskim spisima i vojnim izvještajima, pisao o učešću Kosijera u oslobodilačkim i odbrambenim ratovima

Dušan Baro Đurković



Prva akcija IV čete u 1942. godini izvedena je noću između 6. i 7. januara prepadom na italijanski garnizon u Cetinju, tačno na ponoći. U 22 časa određeni borci krenuli su iz Gornjih Kosijera i stigli na Radonjino ždrijelo, na pogled Cetinja. Na ponoći zapaljena je slama koju su borci donijeli, i tada otvorili vatru iz oružja. Ovo je učinjeno sa svih strana

Spomenik Dušanu Baru Đurkoviću na mjestu đe je strijeljan 1942. godine

skim jedinicama bio je često vršen. (…) I zaista su to bili teški dani za usamljene ilegalce, koji su se zvali i partizani komiti. Negdje krajem avgusta 1942. godine jedna grupa separatista voda bokovskog uhvatila je iscrpljenog ilegalca iz svog sela Marka Lompara i sprovela ga u Cetinje. Ubio ga je mučki jedan od sprovodnika na prilazu Cetinja iza Crne Grede, kojem su sestru partizani strijeljali. 4. septembra 1942. jedan vod separatista iz sela Kosijera op-

kolio je Dušana – Bara Đurkovića ilegalca i člana Okružnog komiteta KPJ za Cetinje u pećini i istog dana kod škole u Kosijerima je mučki ubijen od jednog pripadnika separatista čijeg su oca partizani strijeljali. Bilo je još hvatanja, interniranja i zatvaranja partizana i njihovih porodica od strane vlasti. 4. novembra 1942. iz zatvora na Cetinju pobjegli su dvojica partizana od kojih je jedan bio Mirko Gardašević, a drugi pisac ove hronike (Nikola P. Rajković). (…) Zimi 1942-1943. često sastajalište grupe ilegalaca bilo je u kući Stevana Kekova Vukčevića iz Mikulića, a piscu ovih redova uglavnom i ilegalno sklonište u ovom periodu. (…) Marta 1943. dolaskom partizanskih jedinica iz Bosne u sjeverne djelove Crne Gore

situacija se poboljšala i u ovim djelovima stare Crne Gore. Tutanj topova je najbolje uvjerio narod da je laž da su partizani uništeni, kako je propaganda kvislinška to servirala na svom području. Pored toga, u isto vrijeme, dobježali su mnogi četnici na područje stare Crne Gore koji su učestvovali u IV ofanzivi te su otvoreno govorili u strahu da je nemoguće uništiti partizane (…) Koliko se poslije IV I V ofanzive situacija promijenila u korist narodnooslobodilačkog pokreta najbolje govori to što su mnogi separatist tražili vezu sa partizanima-ilegalcima pa čak I starješine nacionalista. Tako je jula 1943. godine u selu Kosijerima noću održan sastanak između starješina nacionalista i partizana-ilegalaca. Ovaj je sastanak održan na traženje starješine nacionalista preko posrednika Sava P. Rajkovića. Mjesto, vrijeme i dolazak na sastanak odredili su partizani-ilegalci što su

Natpis na spomeniku Dušanu Baru Đurkoviću

separatistički starješine prihvatili. Na ovom sastanku od nacionalista prisutni su bili: predsjednik kvislinške opštine Sokolske, komandir separatističke čete sa područja Kosijera i jedan vodnik voda. Sa strane partizana sastanku su prisustvovali član OK KPJ za okrug Cetinje Luka Vujović i pisac ove hronike. Pošto je drug Luka Vujović iznio situaciju, tražio je da se ubuduće ne maltretiraju porodice partizanske, da se ne postavljaju zasjede i da se ne diraju partizani koji će i dalje prolaziti, noćno naravno, preko ove teritorije. Na sve uslove su pristali nacionalisti. Oni su sa svoje strane tražili da ne bude niko likvidiran od nacionalista sa strane partizana. Odgovoreno im je da su im životi sigurni ako ubuduće ne bi napravili kakvo djelo, a kada bude oslobođenje Narodni sud će suditi svim krivcima. Nacionalisti su na ovaj sastanak došli bez oružja kako im je i stavljeno u zadatak. Uslove usmene sa ovog sastanka primili su nacionalisti i pridržavali se istih sve do kapitulacije Italije, te je bio ovaj sastanak koristan jer se razvio življi politički rad na području Kosijera i okoline od strane partizana-ilegalaca, a prestala veća aktivnost separatista protiv NOP. Kapitulacijom Italije, odnos snaga i svijest se je izmijenila u korist antifašističkih sila, a time se smanjo broj fašističkij jedinica i narastao broj boraca NOP. Odmah poslije kapitulacije Italije partizani-gerilci pojavili su se među narodom gotovo na cijelom području Katunsje i Riječke nahije i otpočeo politički rad na formiranju narodnooslobodilačkih odbora. Drugog dana po objavi kapitulacije Italije sazvata je konferencija u selu Kosijerima radi formiranja narodnooslobodilačkog odbora. Gotovo svi separatisti došli su na konferenciju bez oružja ali nijesu pristali na formiranje odbora od strane partizana toga dana, već je inscenirana svađa. Negdje polovinom septembra 1943. U Kosijere je izbjegla jedna četa Italijana iz Cetinja da ne bi bila razoružana od strane Njemaca koji su posjeli Cetinje. Starješina čete tražio je partizane. Iz Kosijera su sprovedeni od strane partizana na Čevo i predali tu četu komandi partizanskih jedinica gdje je bilo više vojske talijanske koja je izbjegla. Sprovodio ih je Đuro J. Čelebić i pisac ove hronike (Nikola P. Rajković). (Nastavlja se)

Arhiv 21

Poneđeljak, 11. april 2022.

Njegoš u Napulju

Magnetski je privlačio pažnju znamenitih ličnosti, » Piše: dejan vUkoviĆ dotjeranih Toplina i duh Sredozemlja dama, uglađene odvajkada šarmantno opijaju dušu i um, blagotvorno gospode, krijepe tijelo, znakovito ljudi iz predjela đe se iskreno uz- obasipao ih diše za ljepotom i čistotom uzvišenom mediteranskog mora i zraka. Vulkanskom lavom Vezuva rječitošću, zatrpani su civilizacijski kr- finoćom votoci drevne Pompeje. Njene antičke žile oživljava Napulj, briljantnih misli, čije blagodeti i južnjačku razipitkim pričama o granost uživaju gordi engleski lordovi, raskalašni ruski kne- Crnoj Gori, njenim ževi, elita evropske aristokratije, dobrostojeći Francuzi, legendarnim Njemci, tokom XIX stoljeća. junacima i Prijem kod rotšilda veličanstvenim ,,Pisma iz Italije“ darovitog pobjedama Njegoš Ljube Nenadovića otkrivaju divljenje, istinsko poštovanje učenih, uglednih, imućnih stranaca, gorostasu crnogorske i južnoslovenske poezije i povijesti Njegošu. Engleski lord posjećuje crnogorskog vladara, oduševljeno govoreći: ,,Nisam mogao poći iz Neapolja, da se ne oprostim s Vama. I budite uvjereni da mi je milije, što sam vidio i upoznao Vas nego Neapolj“. Ljuba Nenadović naročito naglašava značaj njegovih riječi: ,,Englezi rijetko laskaju; bogati lordovi nigda“, dok Njegoš cijenjenom gostu poklanja svoju sliku s potpisom, sjetno govoreći: ,,Kad dođete u bogati London i kad pokažete ovu sliku svojim prijateljima, nemojte im kazati - ovo je vladalac jednog srećnog naroda, nego im kažite - ovo je mučenik jednog za slobodu muče-

ničkog naroda“. Prestižni prijem u raskošnoj vili s njegovanim vrtom glasovitih Rotšilda marta 1851. u Napulju čudesno je uljepšao vanredno otmjenim fizikusom u gizdavom crnogorskom ruhu vladar i poeta Petar II Petrović Njegoš. Kao što je suvereno vladao svojom magičnom zemljom, dominirao je i te ugodne večeri, nadasve genijalnim intelektom, dostojanstvenim držanjem, elegantnom pojavom. Magnetski je privlačio pažnju znamenitih ličnosti, dotjeranih dama, uglađene gospode, obasipao ih uzvišenom rječitošću, finoćom briljantnih misli, pitkim pričama o Crnoj Gori, njenim legendarnim junacima i veličanstvenim pobjedama. Bankarskoj pronicljivosti i radoznalosti Rotšilda oliče-

noj u pitanju: ,,Zašto ne kujete novce u Crnoj Gori?“ oštroumnost crnogorskog vladike kazuje: ,,Kad bi se mogli od kamenja kovati, ja bih ih odavno počeo kovati!“ Samouvjere-

Napulj, Pero Poček, 1903

morne naslage cetinjskih kiša, gorčinu i grudobolju gospodara crnogorskog.

državničke Počasti

nošću nenadmašnog virtuoza, Njegoš trijumfalno odlazi u pitome, blage napuljske noći. Mirisi mora, aroma narandži i limuna, ljekovitost i ljupkost romantičnog juga spiraju su-

Viceadmiral Sjedinjenih Američkih Država ukazuje naročito poštovanje Njegošu, srdačno poziva da ,,poglavar slobodne Crne Gore ukaže počast i posjeti ubojnu lađu slobodne Amerike“. Državnički naklon velike sile ponosnoj, samostalnoj državi! Zasijala je ljepota crnogorske narodne nošnje - naočiti Njegoš u pratnji stasitih serdara Andrije Perovića, upravitelja dvora vladičina Đuka Srdanovića, perjanika Vukala i Ljube Nenadovića, među paradnim uniformama američke mornarice na brodu simboličnog imena ,,Nezavisnost“. Grunuo je dvadeset jedan počasni plotun u čast crnogorskog suverena Njegoša! Markantni britanski plemić, nadareni lingvista Ernest Satov, ispleo je raskošni diplomatski vez u Japanu, Kini, Maroku, Urugvaju, krunisan dragocjenim djelom ,,Guide to Diplomatic Practice“ (Vodič za diplomatsku praksu) objavljen

koncem Prvog svjetskog rata 1917. godine. Isijavaju diplomatski uzusi, rafinirana pravila protokola. Pažnju plijene ,,Maritime Honours“ (Pomorske počasti), prožete slavnom tradicijom, imperijalnim obrisima kolonijalne i pomorske sile Ujedinjenog Kraljevstva o ceremonijama svečanog dočeka i vojnim počastima lepršavih jedrenjaka i flote moćnih mornarica, ukazane visokim zvanicama. Naglašava da se u čast suverena, vladara nezavisnih država, ispaljuje dvadeset jedan počasni plotun, što i danas baštine precizna pravila državnog protokola i diplomatske prakse u međunarodnim odnosima, upriličena prilikom posjeta predsjednika stranih država, monarha, prvih ličnosti suverenih zemalja! Užarena lava grotla Vezuva i uništeni gradovi ostaju u pjesmi crnogorskog vladike ,,Polazak Pompeja“. U Napulju odzvanjaju rodoljubive Njegoševe riječi, zapisane perom srpskog diplomate i pisca Ljube Nenadovića, koje generacije s ponosom upijaju: ,,Ala se mi Sloveni narobovasmo. Ali mi, Crnogorci, bogami nijesmo! Svakom slobodnom čovjeku možemo slobodno u oči pogledati. Ni pred kim se ne moramo zastidjeti!“ (Autor je crnogorski diplomata)

22 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. april 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave javnih radova 1. Referent/kinja - Sektor za finansije, javne nabavke, kancelarijske i logističke poslove, Odsjek za kancelarijske i logističke poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - vozacka dozvola B kategorije - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje šest mjeseci radnog iskustva na poslovima u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja 2. Samostalni/a savjetnik/ica III - Sektor za finansije, javne nabavke, kancelarijske i logističke poslove, Odsjek za finansijskoračunovodstvene poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - ekonomija - poznavanje rada na računaru (word i internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove

www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave javnih radova Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Uprave za željeznice 1. Pomoćnik/ica direktora/ice, - Izvršilaca: 1, Pomoćnik/ica direktora postavlja se na period od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti saobraćajnih, mašinskih, elektrotehničkih ili građevinskih nauka - poznavanje rada na racunaru - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Upravezakadrovewww.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar, sprovešće se u skladu sa clanom 56 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja. Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Uprave za željeznice Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog suda u Ulcinju 1. Samostalni/a referent/kinja - sudski/a dostavljač - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Ulcinj - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - položen vozački ispit za “B” kategoriju - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva 2. Samostalni/a referent/kinja - upisničar/ ka - Sudska pisarnica, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Ulcinj - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Ulcinju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Osnovnog suda u Ulcinju 1. Savjetnik/ca - , - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet - položen pravosudni ispit

- najmanje tri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Na interni oglas može se prijaviti državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, glavni inspektor, glavno ovlašćeno službeno lice i rukovodilac nacionalne kancelarije, inspektor koordinator, inspektor i ovlašćeno službeno lice, kao i lice kome je prestao mandat na osnovu člana 60 stav 1 al. 1, 2 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik koji je na probnom radu nema pravo da se prijavi na interni oglas. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i načinu pro-

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 11. april 2022. vjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove internog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Osnovnog suda u Ulcinju Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

AGENCIJA ZA IZGRADNJU I RAZVOJ PODGORICE DOO Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 2A

Tel.: 020-408-700 Email: agencijapg@t-com.me Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi i na sajtu ZZZCG od 06.04.2022. godine. Ispravka se odnosi na naziv radnog mjesta i glasi:VIŠI/A REFERENT/KINJA KNJIGOVOĐA, a ne kako je bilo objavljeno. Sve ostalo u oglasu ostaje nepromijenjeno.

ALRAIS ENTERPRISES DOO Adresa: VOJVODE MAŠE ĐUROVIĆA 18

Tel.: 067-290-666 Email: admin@dubaihouse.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -znanje engleskog jezika 2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -znanje engleskog jezika 3. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -znanje engleskog jezika poželjno

DIAGNOSTICA PZU Adresa: BULEVAR SAVE KOVAČEVIĆA 22

Tel.: 020-633-729 Email: pzudiagnostica@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA MEDICINE RADA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista medicine rada Rok za prijavljivanje: 3 dana

EXULANS CORPORATION DOO Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 3/15

Tel.: 069-069-355 Email: eksulans@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA CALL CENTAR, 6 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VSS , Italijanski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 9 dana Napomena: -cv slati na e-mail adresu:eksulans@gmail.com; -provjera stručnog znanja od strane italijanskog poslodavca

GLAVNI GRAD PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 2A

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Email: jovan.jovanovic@podgorica.me Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada

uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 5/22) i Odluke direktora Direkcije za imovinu Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 13100/22-130 od 04.04.2022.godine, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Direkciji za imovinu Glavnog grada - Podgorica: Samostalni/a savjetnik/ca I - za imovinsko - pravne poslove, 1 izvršilac/teljka, na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - pravni fakultet; - najmanje pet godina radnog iskustva. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 5/22), Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, broj 64/17, 44/18, 63/18, 11/19 i 82/20), Statut Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 08/19 i 20/21), Zakon o radu (“Službeni list Crne Gore”, broj 74/19, 8/21, 59/21, 68/21 i 145/21), Zakon o eksproprijaciji (“Službeni list Crne Gore”, broj 55/00, 12/02, 28/06, “Službeni list Crne Gore”, broj 21/08, 030/17, 75/18), Zakon o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA UPRAVA LOKALNIH JAVNIH PRIHODA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 16

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne

Gore”, broj 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 5/22) i Odluke direktora Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 15-UPII-100/22-41633 od 07.04.2022. godine, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta u Upravi lokalnih javnih prihoda Glavnog grada: Savjetnik/ca III - za utvrđivanje poreza na nepokretnosti, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: -VI nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje jedna godina radnog iskustva; -poznavanje rada na računaru. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 5/22), Zakon o porezu na nepokretnosti (“Službeni list Crne Gore”, broj 25/19), Odluka o porezu na nepokretnosti (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 54/19 i 03/20), Zakon o poreskoj administraciji (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 65/01, 80/04, 29/05, “Službeni list Crne Gore”, broj 73/10, 20/11, 28/12, 08/15, 47/17, 52/19 i 145/21), Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 65/01, 12/02, 37/04, 29/05, 78/06, 04/07, “Službeni list Crne Gore”, broj 86/09, 73/10, 40/11, 14/12, 06/13, 62/13, 60/14, 79/15, 83/16, 67/19, 059/21 i 146/21), Odluka o prirezu porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 31/19 i 16/20), Zakon o Glavnom gradu (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 65/05, “Službeni list Crne Gore”, broj 88/09, 72/10, 02/16 i 31/17). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/ kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

INDEL INŽENJERING DOO Adresa: BULEVAR DR IBRAHIMA KORISTOVIĆA 27A

Tel.: 020-601-195 Email: office@indel.me Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA GEOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 24 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer geologije (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati putem pošte na adresu Bulevar Dr Ibrahima Koristovića 27A ili putem emaila:office@indel.me

INPEK AD Adresa: BULEVAR ŠARLA DE GOLA 4

Tel.: 020-658-076 Email: inpek@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA DISTRIBUTER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 5 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA NA PROIZVODNOJ LINIJI I PAKOVANJU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Rok za prijavljivanje: 5 dana 3. MAGACIONER/KA GOTOVIH PROIZVODA I AMBALAŽE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), SSS-III Rok za prijavljivanje: 5 dana 4. ŠEF/ICA SLUŽBE ODRŽAVANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike, Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), SSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 5 dana

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Raspisuje javni oglas za radno mjesto stručni/a radnik/ca na pravnim poslovima – 1 izvršioca na neodređeno vrijeme. Uslovi: - Visoka stručna sprema – VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - godina radnog iskustva - zanimanje diplomirani pravnik/ca - licenca za rad u socijalnoj i dječjoj zaštititi Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/na da dostavi sledeću dokumentaciju: - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu godinu dana - Uvjerenje o državljanstvu, - Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati/kinje koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, Navedena dokumenta se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji. Javni oglas je otvoren 3 (tri) radna dana od dana objavljivanja. Prijavu sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu: JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI, IV Proleterske 18, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Kontakt telefon: 020/230-570 Jovana Radović- jovana.radovic@czsr.me

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRUGLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Raspisuje Javni oglas za radno mjesto voditelj/ka slučaja – 1 izvršioc na neodređeno vrijeme. Uslovi:

- Visoka stručna sprema – VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - godina radnog iskustva - zanimanje socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, sociolog, defektolog i andragog. - licenca za rad u socijalnoj i dječjoj zaštititi Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/na da dostavi sledeću dokumentaciju: - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu godinu dana - Uvjerenje o državljanstvu, - Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati/kinje koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, Navedena dokumenta se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji. Javni oglas je otvoren 3 (tri) dana od dana objavljivanja. Prijavu sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu : JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI, IV Proleterske 18, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Kontakt telefon: 020/230-570 Jovana Radović - jovana.radovic@czsr.me

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI Adresa: IV PROLETERSKE 18

Raspisuje javni oglas za radno mjesto radnik/ ca na administrativno tehničkim poslovima-arhivski/a tehničar/ka – 1 izvršioca na neodređeno vrijeme. Uslovi: - Srednja stručna sprema – IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, - godina radnog iskustva, - kvalifikacija srednjeg opšteg stručnog obrazovanja obima 240 kredita CSPK-a. Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/na da dostavi sledeću dokumentaciju: - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - Uvjerenje/potvrdu o radnom iskustvu godinu dana - Uvjerenje o državljanstvu, - Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati/kinje koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nisu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, Navedena dokumenta se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji. Javni oglas je otvoren 3 (tri) dana od dana objavljivanja. Prijavu sa radnom biografijom i pratećom dokumentacijom dostaviti na adresu : JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA GLAVNI GRAD PODGORICA I OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA GOLUBOVCI I OPŠTINU TUZI, IV Proleterske 18, Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Kontakt telefon: 020/230-570 Jovana Radović- jovana.radovic@czsr.me

JU MUZIČKI CENTAR CG Adresa: V PROLETERSKE BRIGADE 4/1

Tel.: 020-653-749 Email: info@mmc.co.me Oglašava potrebu za: 1. ČISTAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: PK, SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

UNIVERZITET CRNE GORE GRAĐEVINSKI FAKULTET Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA BB

Tel.: 020-244-905 Email: gf@ucg.ac.me OGLAŠAVA POTREBU ZA PRIJEM IZVRŠIOCA NA SLJEDEĆE RADNO MJESTO Sekretar/ka Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Probni rad – 6 (šest) mjeseci. Pravo prijave na oglas ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: -visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita

24 Oglasi i obavještenja CSPK-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet, -tri godine radnog iskustva, -rad na računaru. Prijave se podnose u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, na adresu: UNIVERZITET CRNE GORE, GRAĐEVINSKI FAKULTET, Bulevar Džordža Vašingtona bb, Podgorica Potrebna dokumentacija -Prijava na oglas, -Curruculum vitae –CV -Fotokopija lične karte, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (koje nije starije od 6 mjeseci), -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) -Dokaz (uvjerenje/potvrdu) o potrebnom radnom iskustvu, -Dokaz o poznavanju rada na računaru. Traženu dokumentaciju je potrebno predati u originalu ili ovjerenoj kopiji. Intervju i provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

ZENOBIA MONTENEGRO DOO-HOTEL ,,PODGORICA“ Adresa: SVETLANE KANE RADEVIĆ 1

Tel.: 020-402-500 Email: pravna.sluzba@hotelpodgorica.co.me Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -CV sa fotografijom slati na e-mail:pravna. sluzba@hotelpodgorica.co.me 2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -CV sa fotografijom slati na e-mail:pravna. sluzba@hotelpodgorica.co.me

BAR TEL.: 030/313-048

BONESA DOO Adresa: TRŽNI CENTAR BB

Tel.: 030/346-250 Email: bonesa@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MANIPULATINI/A RADNIK/CA U MAGACINU, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijave dostaviti na adresu:DOO “Bonesa” Petra Vojvodića 21,Bar ili na mail:marketing@bonesa.me

JUG 2021 DOO BAR Adresa: MIROŠICA 1

Tel.: +38268787041 begin_of_the_skype_ highlighting +38268787041 FREE end_of_ the_skype_highlighting Oglašava potrebu za: 1. ROŠTILJ MAJSTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

Poneđeljak, 11. april 2022.

Napomena: Kandidati podnose: prijavu,kopiju lične karte,dokaze o nivou obrazovanja,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,sertifikat o stečenoj kvalifikaciji manevriste.Oglas se raspisuje radi stručne obuke kandidata za rad na poslovima manevriste i polaganja stručnog ispita.

uslove , pa umjesto :”radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 31/08/2022, sa 7 nastavnih časova”, treba da stoji, “radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31/08/2022, sa 7 nastavnih časova”. Ostali uslovi konkursa ostaju nepromijenjeni.

VU VETERINUM

BUDVA

Adresa: MAJKA TEREZA BB

Tel.: 030-401-412 Email: veterinum@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana

BERANE TEL.: 051/233-332

JU OŠ ,,DONJA RŽANICA“ BERANE Adresa: Donja Ržanica BERANE

Tel.: 068/759-096 Email: skola@os-donjarzanica.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. SKRETAR/KA-RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine. Mjesto rada je Donja Ržanica. Kandidati osim posebnih uslova moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

JU OŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ“ BERANE Adresa: ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE

Tel.: 051/230-058 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/CA DIREKTORA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu kandidat mora ispunjavati i posebne uslove propisane Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Za pomoćnika/cu direktora osnovne škole može biti izabrano lice koje ima: 1. najmanje VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave odnosno nastavnika obaveznog ili izbornog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog,psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju 2. položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama 3. licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama 4. 7 (sedam) godina radnog iskustva u nastavi 5. crnogorsko državljanstvo 6. opštu zdravstvenu sposobnost Izbor se vrši na period od 4 (četiri) godine. Dokaze o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena fotokopija biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: JU OŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ“ ul. Voja Maslovarića br.1 BERANE

JUG 2021 DOO BAR

PRVA BANKA CRNE GORE AD OSNOVANA 1901.GODINE PODGORICA

Adresa: MIROŠICA 1

Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 PODGORICA

Tel.: +38268787041 begin_of_the_skype_ highlighting +38268787041 FREE end_of_ the_skype_highlighting Raspisuje konkurs za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

Tel.: 020/409-119 Email: hr@prvabankacg.com Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA RAD NA ŠALTERU I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Berane Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), Poznavanje rada na računaru. Rok za prijavljivanje: 3 dana

MONTECARGO AD PODGORICA

BIJELO POLJE

TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. MANEVRISTA/KINJA, 11 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bar Uslovi: PK. Rok za prijavljivanje: 5 dana

TEL.: 050/432-422

JU OŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ Adresa: BISTRICA

Tel.: 050/471-100 Ispravka konkursa za radno mjesto Nastavnik/ ca biologije od 30/03/2022 godine se odnosi na

TEL.: 033/402-556

BELLEVUE HOTELS GROUP DOO - BUDVA Adresa: BEČIĆI, BUDVA JADRANSKI PUT BB

Tel.: 033/425-100 Email: bverr1@iberostar.com Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 10 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Plata 570-800€ 2. SOBAR/ICA, 10 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Plata 520-580€ 3. HIGIJENIČAR/KA, 10 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I“ Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA BB

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR NA ODELJENJU PEDIJATRIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Medicinska sestra, Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), VSS Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: III Zanimanje:Visoka medicinska škola bachelor Fakultet zdravstvenog usmjerenja

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

MONTEMLIN ŠAJO Adresa: SPUŽ BB

Tel.: 081-882-160 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK/ICA U PROIZVODNJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Spuž Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana

Tel.: 069/120-545 Email: bluemarlindoo@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Kuvar, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

DANCAR Adresa: MAINSKI PUT 2

Tel.: 069/700-500 Oglašava potrebu za: 1. AGENTPRODAJE/ VOZAČ, 4 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana

SUR RESTORAN TROPICO BUDVA Adresa: SLOVENSKA OBALA

Tel.: 068/348-348 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Pomoćni kuvar Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. BARMEN/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Barmen. Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. PRIPREMAČ PICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Pripremač pica Rok za prijavljivanje: 30 dana 4. ROŠTILJDŽIJA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Roštiljdžija. Rok za prijavljivanje: 30 dana 5. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Konobar, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 6. KUVAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Kuvar. Rok za prijavljivanje: 30 dana

SPORT VISION DOO PODGORICA Adresa: 4 JULA B.B. EXTRA RETAIL PARK

Tel.: 069-525-181 Email: darinka.joksimovic@sportvision.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

OŠ ,,DŽAFER NIKOČEVIĆ“ Adresa: Čaršijska

Tel.: 067610340

Tel.: 068/675-613 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, do 31.08.2022 godine, za pola norme. Uslovi: Vaspitač/ica VII-1 nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac 2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme za 16(časova) neđeljno, radno vrijeme kraće od punog, najduže do 31.08.2022.godine Uslovi: Profesor/ica matematike VII-1 nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad ( licenca ), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. 3. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, za 10 nastavnih časova sedmično, radno vrijeme kraće od punog, na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine Uslovi: Fakultet za obrazovanje nastavnika VII-1 nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), sertifikat za biblioteku, crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. 4. PROFESOR/ICA ISTORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme za 7(časova) neđeljno do povratka stalno zaposlene sa porodiljskog bolovanja a najduže do 31.08.2022.godine Uslovi: Profesor/ica istorije VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva ( 240 odnosno 300 kredita CSPK- a) u skladu sa posebnim propisom, položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca) crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. 5. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE NA ALBANKSOM JEZIKU, 1 izvršilac u Područnoj Ustanovi Vusanje, na određeno vrijeme, do 31.08.2022.godine, radno vrijeme puno. Uslovi: Profesor/ica razredne nastave na albanskom jeziku VII-1 nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. 6. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE NA ALBANSKOM JEZIKU, 1 izvršilac u Područnoj Ustanovi Martinoviće, na određeno vrijeme, do 31.08.2022.godine, radno vrijeme puno, do povratka radnice sa bolovanja. Uslovi: Profesor/ica razredne nastave na albanskom jeziku VII-1 nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac.

Oglašava se prijem na radno mjesto Komandir službe zaštite i spašavanja, 1 izvršilac na određeno vrijeme od 5 godina. Opšti i posebni uslovi za zasnvanje radnog odnosa i dokazi o ispunjavanju uslova: - Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne

7. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE NA ALBANKOM JEZIKU, 1 izvršilac, u matičnoj školi, na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine, radno vrijeme puno. Uslovi: Profesor/ica razredne nastave na albanskom jeziku VII-1 nacionalnog okvira

GUSINJE TEL.: 051/257-643

BLUE MARLIN DOO PODGORICA Adresa: STUDENTSKA B.B. LAMELA 7

Gore(dostavi ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte); - Da je lice zdravstveno sposobno za obavljanje poslova(ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci) - Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti(dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok Uvjerenje iz kaznene evidencije organ rukovođenja pribavlja po službenoj dužnosti); - Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanjafakultet zastite od pozara ili fakultet tehničkog smjera (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) -Najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zastite i spašavanja (potvrda o radnom iskustvu) - Položen stručni ispit za rad u državnim organima(original ili ovjerena fotokopija uvjerenja) - Ima položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja(original i ovjerena fotokopija uvjerenja); Prijavu sa biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze iz tačke 2 ovog oglasa) dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u zatvorenoj koverti(sa natpisom: JAVNI KONKURS-Komandir službe zaštite I spašavanja, ime I prezime kandidata sa adresom) neposredno pisarnici Opštine Gusinje ili preporučenom poštom na adresu”Opština Gusinje, Sekretarijat za opštu upravu I društvene djelatnosti, Čaršijska br. 28 Gusinje”.

OPŠTINA GUSINJE Adresa: BB

Tel.: 067610340 Oglašava potrebu za: Savjetnik/ca I za Operativne i poslove preventive,planiranja i logistike, 1 izvršilac. na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - VI-nivo kvalifikacija obrazovanja u obimu od 180 CSPK kredita - Fakultet tehničkog smjera - Najmanje tri (3) godine radnog iskustva - Polozen stručni ispit za rad u državnim organima - Poznavanje rada na računaru Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu - Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); - Uvjerenje od nadleznog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po sluzbenoj duznosti (da nije starije od 6 mjeseci) Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Prijavu sa biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o uslovima za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15.dana od dana objavljivanja javnog oglasa u u zatvorenoj koverti (sa natpisom: JAVNI OGLAS – Savjetnik I za operativne i poslove preventive, planiranja i logistike, ime i prezime kandidata sa adresom) neposredno pisarnici Opštine Gusinje ili preporučenom poštom na adresu „Opština Gusinje, Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti, Čaršijska br. 28 Gusinje, Javni oglas za Savjetnika I za operativne i poslove preventive, planiranja i logistike“.

OPŠTINA GUSINJE Adresa: B.B.

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 11. april 2022. kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. 8. PEDAGOG/ŠKINJA NA ALBANSKOM JEZIKU, 1 izvršilac,na određeno vrijeme, do 31.08.2022.godine, radno vrijeme puno. Uslovi: Pedagog na albanskom jeziku, VI ili VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a), da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca), crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac. NAPOMENA: Za sve kandidate važi da dostave dokaze o ispunjenosti uslova, državljanstvo Crne Gore ili kopiju biometriske lične karte. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave i potrebna dokumenta slati na adresu JU OŠ“Džafer Nikočević“, Čaršijska br.70, 84326 Gusinje, a za potrebne informacije zvati na telefon 051-256-518 ili 068-675-613.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

CFS GROUP DOO Adresa: VOJNA KASARNA BB KUMBOR

Tel.: 067/153-559 Email: jp.cfsgroup@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, rad na projektu, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Mjesto rada: Portonovi

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JU SMŠ ,,BRAĆA SELIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13. JULA 9

Tel.: 081-865-126 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Crnogorsko državljanstvo. Radni odnos se zasniva do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 31.08.2022. godine 2. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Diplomirani ekonomista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Crnogorsko državljanstvo, Zaposleni se prima na određeno vrijeme, do 312.08.2022. godine. 3. PEDAGOG/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Pedagogija - stepen specijaliste, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Crnogorsko državljanstvo, Zaposleni se prima na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine 4. NASTAVNIK/CA TEORIJSKE NASTAVE IZ OBLASTI GASTRONOMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: Visoka stručna sprema (najmanje 240 CSPK), teorijska nastava iz oblasti Gastronomije za obrazovni program: Kuvar, nivo III. - crnogorsko državljanstvo. Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine, na 11 nastavnih časova sedmično.

JU SMŠ ,,BRAĆA SELIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13. JULA 9

Tel.: 081-865-126 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kolašin Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: - Crnogorsko državljanstvo,

1 zaposleni radni odnos zasniva do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 31.08.2022. godine. 2 zaposleni se prima na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

JU OŠ ,,IVO VISIN“ PRČANJ Adresa: PRČANJ BB KOTOR

Tel.: 032/337-214 Email: skola@os-ivisin.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Profesor fizike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022. godine, za 5 nastavnih časova fizike sedmično. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JU SMŠ ,,VUKSAN ĐUKIĆ“ MOJKOVAC Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 050/470-068 Email: jusrsvdjuki@t-com.me VRŠI SE ISPRAVKA KONKURSA ZA RADNO MJESTO NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE I TEORIJE ZA KONOBARE, KOJI JE OBJAVLJEN U DNEVNOJ ŠTAMPI DANA 08.04.2022.G. KOJA SE ODNOSI NA BROJ ČASOVA I USLOVE VEZANE ZA NIVO KVALIFIKACIJA OBRAZOVANJA PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA ZA HRANU I PIĆE-PRAKTIČNA NASTAVA 6 ČASOVA,DA IMA KVALIFIKACIJU NIVOA OBRAZVANJA VII1 ILI VI IZ OBLASTI RESTORATERSTVA(240/180 CSPK-A), ZA USLUŽIVANJE HRANE I PIĆA,-VJEŽBE 4 ČASA,DA IMA KVALIFIKACIJU NIVOA OBRAZOVANJA VII1 I VI IZ OBLASTI RESTORATERSTVA(240/180CSPK-A) I TOČIONICA PIĆA,1 ČAS TEORIJE,1 ČAS VJEŽBI I 1 ČAS PRAKTIČNE NASTAVE ,DA IMA ZA TEORIJU I VJEŽBE NIVO KVALIFIKACIJE (240 CSPK-a) I PRAKTIČNA NASTAVA VI1,VI,V IZ OBLASTI RESTORATERSTVA(2407180/120 CSPK-a) OSTALI USLOVI OSTAJU ISTI

JU SMŠ ,,VUKSAN ĐUKIĆ“ MOJKOVAC Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 050/470-068 Email: jusrsvdjuki@t-com.me VRŠI SE ISPRAVKA KONKURSA OBJAVLJENOG U DNEVNOJ ŠTAMPI DANA 08.04.2022 GODINE ZA RADNO MJESTO NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG SRBSKOG,BOSANSKOG,HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI,A ODNOSI SE NA PROFESIONALNE USLOVE -TRAŽENO ZANIMANJE I TREBA DA STOJI : PROFESOR SRPSKOG JEZIKA I JUGOSLOVENSKE KNJIŽEVNOSTI SPECIJALISTA CRNOGORSKOG JEZIKA I JUŽNOSLOVENSKE KNJIŽEVNOSTI SPECIJALISTA SRPSKOG JEZIKA I JUŽNOSLOVENSKE KNJIŽEVNOSTI A NE KAKO JE OBJAVLJENO U KONKURSU. OSTALI DIO TEKSTA OSTAJE NEPROMIJENJEN

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU GIMNAZIJA ,,STOJAN CEROVIĆ“ Adresa: PARTIZANSKI PUT BB

Tel.: 040/231-847 raspisuje KONKURS Za radno mjesto: 1.NASTAVNIK/CA Računarske grupe predmeta i ICT koordinator/ka, 1 izvršilac na određeno vrijeme, najkasnije do 31.08.2022. god na poslove nastavnika predmeta: PROGRAMIRANJE I PROGRAMSKI JEZICI (3 časa), ALGORITMI I PROGRAMIRANJE (3 časa) i ICT koordinator (9 časova), na nepuno radno vrijeme 15 časova od nedeljne norme časova. Kandidat/kandidatkinja treba da ispunjava opšte uslove propisane Zakonom o radu. Kandidat/kandidatkinja treba da ispunjava posebne uslove u skladu sa članom 100a , te članom 101 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Posebni uslovi:

(Odgovarajući nivo obrazovanja i oblast (profil) obrazovanja) Nastavu mogu izvoditi nastavnici/nastavnice koji/koje imaju VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan, odnosno podnivo dva (240, odnosno 300 kredita CSPK) i stekli su zvanje: • diplomirani matematičar, smjer računarske nauke, smjer primijenjena matematika; • diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer računari; • diplomirani inženjer organizacionih nauka, smjer informacione tehnologije; • položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama; • dozvola za rad (licenca) U dokumentaciji kandidati trebaju priložiti uvjerenje o položenim ispitima u kojem je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja. Predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca. U toku probnog rada obavezno je da se položi ispit za ICT koordinatora. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi . Prijavu sa dokumentacijom dostaviti putem pošte na adresu Partizanski put bb Nikšić ili radnim danima u period od 10,00h do 13,00h sekretaru škole.

PETNJICA TEL.: 068/053-335

JU OŠ ,,SAVIN BOR“ PETNJICA Adresa: Savin Bor

Tel.: 069/350-355 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Savin Bor Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za direktora/icu može biti izabrano lice koje ispunjava opšte uslove predviđene Zakonom o radu, kao i posebne uslove predviđene članom 78 stav 2 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju: 1-ima najmanje VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, nastavnika obaveznog ili izbornog nastavnog predmenta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2-ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3-ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; 4-ima položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama. Svi kandidati/kinje pored posebnih, moraju zadavoljiti i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Kandidati/kinja je dužan da uz prijavu na konkurs, priloži i program razvoja ustanove. Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu spsobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Izbor se vrši na period od četiri godine, radno vrijeme puno. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JUOŠ,,Savin Bor” u Savinom Boru, 84312 Petnjica u roku od 15 dana id dana objavljivanja konkursa.

PLAV TEL.: 051/255-060

JU OŠ ,,HAJRO ŠAHMANOVIĆ“ - PLAV Adresa: RACINA BB

Tel.: 251021 Raspisuje konkurs za: Profesor/ica istorije 1 izvršilac , na određeno radno vrijeme , do povratka radnice sa bolovanja, radni odnos zasniva na 10 časova sedmično . Uslovi : fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti ( profila )VII nivo nacionalnog okvira kvakifikacija ( 240 odnosno 300 kredita CSPK - a ) u skladu sa posebnim propisom , položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno dozvolu za rad (licenca) crnogorsko državljanstvo . Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca . Napomena : Radni odnos zasniva na određeno radno vrijeme na 10 časova sedmično, a najkasnije do 31.08.2022.god. Kandidati treba da ispunjavaju uslove predviđene Zakonom o Osnovnoj školi, uz prijavu sa potrebnom dokumentacijom obavezni su dostaviti uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte .

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD Adresa: Ul. Vuka Karadžića br.2

Tel.: 040/204-277 Oglašava potrebu za: Poništava potrebu za: 1. TEHNIČAR/KA ZA DOKUMENTACIJU I OPREMU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme,

radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS tehničkog smjera Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Uslovi za prijem na radno mjesto: - Srednje stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 240 (ECVET) kredita, srednja tehnička škola - mašinski ili elektro smjer (program u trajanju 4 godine), - Dokaz o radnom iskustvu od najmanje 6 mjeseci, - Ljekarsko uvjerenje o opštoj zdrastvenoj sposobnosti, - Uvjerenje o državljanstvu Crnr Gore ili biometrijska lična karta, - Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti. Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, Prijavu slati na adresu Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, ul. Vuka Karadžića br.2, Nikšić - Direkcija za ljudske resurse. Oglas je otvoren 5 dana od dana objavljivanja. Radno vrijeme je 8 časova i mjesto rada Pljevlja.

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ Adresa: Ul. Vuka Karadžića br. 2, NIKŠIĆ

Tel.: 040/204-277 Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava potrebu za prijem 1 pripravnika na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci . I. FC Proizvodnja TE “PLJEVLJA”- podružnica Uslovi za prijem • Diploma ili svjedočanstvo o završenom VII1 nivou kvalifikacije - visoko obrazovanje-Diplomirani hemičar, • Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta pod posebnim uslovima rada-buka,vibracije,prostorije zagadjene hemijskim štetnostima,prašina,psihofizička opterećenja,opasnost od alata i nagrizajućih materija; • Uvjerenje o državaljanstvu CG ili biometrijska lična karta, • Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, • Radno vrijeme – 8 časova i • Mjesto rada: Pljevlja. Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV. Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijavu slati na adresu Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, ul.Vuka Karadžića br.2 Nikšić - Direkcija za ljudske resurse. Kontakt telefon: 068/881-864. Oglas je otvoren 5 dana od dana objavljivanja.

TIVAT TEL.: 032/674-585

ALEX HAIR DESIGN DOO Adresa: Sremsko Karlovačka bb

Tel.: 068-868-880; 068-385-921 Oglašava potrebu za: 1. FRIZER/KA ZA MUŠKARCE- ŽENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Tivat Uslovi: Frizer za muškarce, Frizer za žene, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana

ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT Adresa: Isatarska 8

Tel.: 032/671-981, 032/671-982 Email: dztivat@gmail.com Na osnovu čl. 104 stav 3, a u vezi sa čl.102 st.1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“ Sl. list CG “ 3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 82/20, 8/21 ), a skaldu sa saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br: 6-112/21-1525/192 od 21.08.2021. godine, ZU Dom zdravlja Tivat, raspisuje : KONKURS I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenom radniku za potrebe ZU Dom zdravlja Tivat 1. Jedna specijalizacija iz oblasti porodične medicine II Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. Da imaju opštu zdravstvenu sposobnost. 2. Da imaju završen medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII 1 nivoa okvira kvalifikacija 3. Da imaju položen stručni ispit. 4. Najmanje jedna godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita III Kandidati su dužni uz prijavu na konkurs dostaviti sledeće dokaze: 1. Fotokopiju ovjerene biometriske lične karte kao dokaz o crnogorskom državljanstvu ili fotokopiju ovjerene lične karte za strance 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori. 3. Rješenje o izjednačavanju kvalifikacija o visokom obrazovanju izdato od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici, ako je kandidiat/kinja završio/la fakultet u inostranstvu

4. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. 5. Dokaz o dužini radnog odnosa ( minimum jedna godina) 6. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom. 7. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koje se dodjeljuje specijalizacija. 8. Dokaz o dužini studiranja ( na uvid orginalni indeks ). 9. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika ( engleski, francuski, njemački, italijanski) o čemu se dostavlja dokaz nadležne viskoškolske ustanove 10. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti izdate od ovlašćene zdravstvene ustanove. 11. Molba 12. CV IV Izbor kandidata vršiće se primjenom uslova i kriterijuma i po postupku propisanim Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG” br. 22/16) V Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Odluku o odobravanju specijalizacije direktor zdravstvene ustanove donosi u roku od 7/sedam/ dana od dana prijema rang liste kandidata koju sačinjava Komisija za odobravanje specijalizacija, shodno Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG” br. 22/16) Prijave sa dokazima slati na adresu ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT, Ul. Istarska br.8, sa naznakom za konkurs. Kontakt telefon 032 671-242.

ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT Adresa: Isatarska 8

Tel.: 032/671-981, 032/671-982 Email: dztivat@gmail.com

Na osnovu čl. 104 stav 3, a u vezi sa čl.102 st.1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“ Sl. list CG “ 3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 82/20, 8/21 ), a skaldu sa saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br: 6-112/21-1525/192 od 21.08.2021. godine, ZU Dom zdravlja Tivat, raspisuje : KONKURS I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenom radniku za potrebe JZU Dom zdravlja Tivat 1. Jedna specijalizacija iz oblasti pedijatrije II Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. Da imaju opštu zdravstvenu sposobnost. 2. Da imaju završen medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII 1 nivoa okvira kvalifikacija 3. Da imaju položen stručni ispit. 4. Najmanje jedna godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita III Kandidati su dužni uz prijavu na konkurs dostaviti sledeće dokaze: 1. Fotokopiju ovjerene biometriske lične karte kao dokaz o crnogorskom državljanstvu ili fotokopiju ovjerene lične karte za strance 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori. 3. Rješenje o izjednačavanju kvalifikacija o visokom obrazovanju izdato od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici, ako je kandidiat/kinja završio/la fakultet u inostranstvu 4. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. 5. Dokaz o dužini radnog odnosa ( minimum jedna godina) 6. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom. 7. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koje se dodjeljuje specijalizacija. 8. Dokaz o dužini studiranja ( na uvid orginalni indeks ). 9. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika ( engleski, francuski, njemački, italijanski) o čemu se dostavlja dokaz nadležne viskoškolske ustanove 10. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti izdate od ovlašćene zdravstvene ustanove. 11. Molba 12. CV IV Izbor kandidata vršiće se primjenom uslova i kriterijuma i po postupku propisanim Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG” br. 22/16) V Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Odluku o odobravanju specijalizacije direktor zdravstvene ustanove donosi u roku od 7/sedam/ dana od dana prijema rang liste kandidata koju sačinjava Komisija za odobravanje specijalizacija, shodno Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl.list CG” br. 22/16) Prijave sa dokazima slati na adresu JZU DOM ZDRAVLJA TIVAT,Ul. Istarska br.8, sa naznakom za konkurs. Kontakt telefon 032 671-242.

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. april 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 11. april 2022.

Дана 10. априла 2022. преминула је у 73. години наша драга Дана 10. априла 2022. године преминуо је наш вољени

МИЛАНКО – МИЛЕ Миодрагов ЛУЧИЋ 1950–2022.

СТАНИСЛАВА-ГАРА Радоње ШОШКИЋ

Саучешће се прима на Чепурцима дана 11. априла од 10 до 14 часова и 12. априла од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити дана 12. априла у 14 часова на градском гробљу на Чепурцима.

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, син БОШКО, кћерке ЈЕЛЕНА и БОЈАНА, брат ЗОРАН, стриц ДЕЈАН, брат од стрица ГОРАН, снахе ИВАНА, ДАНА и МИРА, унучад, братанићи, братаничне, сестричне, зетови ГОРАН и ДЕЈАН и остала родбина

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 11. априла од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана.

529

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг РАДОЊА – РАДЕ, синови ВЕЛИМИР – ВЕЈО и ВЛАДИМИР – ГАРО, снаха БИЉАНА, унучад УРОШ, ВИДОЈЕ, АНАСТАСИЈА и ОГЊЕН, браћа МУЈО и СЛАВОЉУБ, ђевери АЛЕКСАНДАР, РАДОЈИЦА, МИЛИЋ и РАДОШ, заове ВИДНА, ВЕЛИКА и остала многобројна родбина ШОШКИЋ и МАТКОВИЋ

Posljednji pozdrav

MILANKU – MILU LUČIĆU

Dana 10. aprila 2022. u 25. godini preminuo je od posljedica saobraćajnog udesa naš dragi

Počivaj u miru.

JAGODA TERZIĆ sa đecom OLJOM, JOVOM i MAJOM sa porodicama

530

VELJKO Željkov MARKOVIĆ

Zbogom

Saučešće primamo u porodičnoj kući na Vitalcu 11. aprila i 12. aprila do 13 časova. Sahrana će se obaviti 12. aprila u 14 časova na groblju u Kočanima.

čika MILE Ožalošćeni: otac ŽELJKO, majka SONJA, brat MILOŠ, đedovi MILAN i RAJO, stričevi ZORAN i MIKAN, ujaci RADOJICA i ZDRAVKO, brat od strica LUKA, sestra od strica LIDIJA, strine MARIJA i SNEŽANA, tetke SANJA, NADA, NATAŠA i MILIJANA, babe RATKA i ANKA, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i KRULANOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

MAJA i LUKA 528 531

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. april 2022. Dana 10. aprila 2022, preminula je u 84. godini naša draga

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, babi i tašti

С болом у срцу обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је наша драга

DANICI MUHADINOVIĆ

DANICA Božova MUHADINOVIĆ rođena Popivoda

МАРИНА пок. Милорада ШАКОВИЋ преминула дана 10. априла 2022. у 61. години. Саучешће примамо у породичној кући – Ул. Орјенска б.б. – Муртовина дана 11. априла и 12. априла до 12 часова када крећемо за родно мјесто Клопот – Братоножићи, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: мајка МИРУНА, ћерка ЛАНА, син ВУК ВУЈОШЕВИЋ, брат МИРКО, снаха МАРИЦА, унучад ДУЊА и ВИКТОР, братанић ИГОР, братаничне ИРЕНА и МАЈА, стрине, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака као и многобројна родбина ШАКОВИЋ и ДАБЕТИЋ

Težak je i bolan rastanak sa tobom. Tvoje mjesto će ostati prazno a tvoja dobrota i ljubav će se pamtiti.

Saučešće se prima u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 10. aprila od 12 do 16 časova i dana 11. aprila od 12 do 13.30 časova, kada se kreće za Kranji Do – Ćeklići gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i ZORAN, kćeri BRANKA, BUBA i MIRA, snaha LJILJA, brat SVETO, sestre VIDOSAVA i MARTA, đeveričić, đeverične, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina MUHADINOVIĆ i POPIVODA

MIRA sa porodicom

521 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, babi i tašti

494 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

527

DANICI MUHADINOVIĆ

Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. S ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava. Pamtit ćemo te po dobroti i ljubavi koju si nam pružila.

DANICI MUHADINOVIĆ

BRANKA sa porodicom

DANICI Zauvijek ćeš biti u našim srcima i najljepšim uspomenama. 517

Sestra MARTA sa porodicom

Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuje vječno sjećanje. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, uvijek voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

522 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci

DRAGAN sa porodicom

525

DANICI Božovoj MUHADINOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

DANICI MUHADINOVIĆ

od VJERE, PEĐE i SAŠE POPIVODE 500

Teško nam pada tvoj odlazak, ali voljeni nikad ne umiru već žive vječno u srcima onih koji ih vole. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav strini i babi

DANICI Ostaje zauvijek sjećanje na lijepe dane djetinjstva provedene sa tobom. NIKOLA i NIKOLETA sa porodicom

DANICI Božovoj MUHADINOVIĆ

ZORAN i BUBA

523 Posljednji pozdrav našoj dragoj babi

518 porodica pok. VANJE MUHADINOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

519

DANICI MUHADINOVIĆ

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo i po dobru spominjemo a da te nikada ne zaboravimo. Počivaj u miru, dobra dušo.

S ljubavlju i poštovanjem, MIRKO, PETAR i IVAN

PREDRAG i NENAD BRACANOVIĆ sa porodicama 509

524

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 11. april 2022. Posljednji pozdrav kumi

S dužnim poštovanjem opraštamo se od našeg uvaženog Дана 10. априла 2022. преминуо је у 71. години живота наш драги

DANICI MUHADINOVIĆ od SVETA MARKOVIĆA sa familijom 508

Posljednji pozdrav dragoj kumi

проф. др ЧЕДО Јовов ВЕЉИЋ

prof. dr ČEDA VELJIĆA

1951–2022.

DANICI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. DRAGAN MATANOVIĆ sa porodicom

Саучешће ће се примати на градском гробљу Чепурци дана 10. априла од 14 до 16 часова и дана 11. априла од 9 до 12 часова када се креће за сеоско гробље Долац – Беране гдје ће се обавити сахрана.

Dragi profesore, krasile su Vas profesionalnost i najljepše ljudske osobine. Počivajte u miru.

511 Posljednji pozdrav dragoj

Ожалошћени: супруга ВАЛЕНТИНА, синови ВУКАШИН, ДАНИЛО и СТЕВАН, брат РАНКО, сестре ДРАГИЦА и НАДА, снахе СВЕТЛАНА и ДРАГАНА, унучад, братанић и братаничне, сестрић и сестричне и остала многобројна родбина

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

DANICI MUHADINOVIĆ VJERA ĐUROVIĆ sa porodicom

514

505

512

Posljednji pozdrav dragoj sestri

ЧЕДУ ВЕЉИЋУ

DANICI MUHADINOVIĆ

од кумова ШЋЕКИЋА

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Sestra VIDOSAVA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Посљедњи поздрав

ČEDU

503 Posljednji pozdrav dragoj MARINA, DRAGAN i VUK SPAHIĆ

526 Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri

DANICI MUHADINOVIĆ od porodice pokojnog MLADENA KALUĐEROVIĆA 499

DANICI

515 Posljednji pozdrav mom dragom komšiji

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

ČEDU

Brat SVETO sa porodicom

DANICI Božovoj MUHADINOVIĆ Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

516

510

MARKO VUJAČIĆ sa porodicom

od VESKA i VIDE sa porodicom 504

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Dana 10. aprila 2022. u 73. godini života preminuo je naš dragi

Poneđeljak, 11. april 2022. Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Dana 11. aprila navršava se godinu dana od smrti oca, svekra i đeda

DANICI Počivaj u miru. BOŠKO LATKOVIĆ sa porodicom

DRAGAN Ilijin IVANOVIĆ 498

Saučešće se prima u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 12. aprila od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju.

Posljednji pozdrav

SLAVKA ZEKOVIĆA

Ožalošćeni: sinovi BLAŽO, BALŠA i NIKOLA, snaha MARIJA, bratanić JOKO, bratanične ANA, PETRA, MIA, JOVANA, unuci NIKOLAS, VIKTOR, RELJA, unuka SOFIJA

DANICI B. MUHADINOVIĆ

Nedostaješ, počivaj u miru.

Počivaj u miru. Porodica PETRA M. KALUĐEROVIĆA

506

507

Opraštamo se od dragog komšije

Posljednji pozdrav

Tvoji: RADOJICA, ALEKSANDRA, MAKSIM i LAZAR

DRAGANA – DRAGA IVANOVIĆA

DANICI

Zahvalni na iskrenom prijateljstvu, čuvaćemo uspomenu na tebe. SAVO ĆERANIĆ sa porodicom 513

od GOJKA KALUĐEROVIĆA i RADOJKE ROGANOVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanom

496

497

Pola godine bez naše koleginice, prijateljice i našeg anđela

Godina je od smrti

prof. dr ČEDO VELJIĆ

PETRA MIKOVIĆA ANĐELE ŠĆEPANOVIĆ-VUKIĆEVIĆ Čovjek srete mnogo ljudi u svom životu ali samo Pravi, iskreni prijatelj ostavi trag u njegovom srcu...

Dragi Čedo, bilo je zadovoljstvo i čast raditi i družiti se sa Tobom. Spokoj tvojoj dobroj i plemenitoj duši. Mnogo je toga što bismo podijelile s tobom, jer postojiš u svakom našem danu. Tugujemo jer te nema da odagnaš ružnu stvarnost i vješto nas razveseliš. MILAN MARKOVIĆ SONJA, MIRA, NELA, IVANA i LIDIJA

Tvoji drugovi: MILADIN, MIRKO, SAVA, LJUBISAV i MIJO

502 Sjećanje na naše drage

520 Dvadeset godina je od smrti našeg voljenog

492 Sjećanje...

NOVO PAVIĆEVIĆ 2020–2022.

SNEŽANA PAVIĆEVIĆKUZMANOVIĆ 2017–2022.

MILUTINA MIKA VUKČEVIĆA Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već potvrđuje bolnu istinu da si nas prerano napustio. Ostaćeš u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Tvoji: supruga VIDOSAVA, sinovi DEJAN, ZORAN i IGOR, snaha LJILJANA i unučad 501

ŠOĆ RADIVOJE 1953–2020. Voljeni naš... Nedostaješ nam... Da nas zagrliš... Da budeš naša podrška... Da samo budeš pored nas... Nema te, a svuda si... Tvoje TANJA, IVANA i ANA sa porodicama 495

Uvijek ćete živjeti sa nama.

PORODICA

493

Oglasi i obavještenja 31

Poneđeljak, 11. april 2022.

MALI OGLASI

Dnevni list

NEKRETNINE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

PRODAJEM dvosoban komforan stan 76 m2 u najljepšem dijelu Bloka V u Podgorici. Cijena 1200 eura/m2. Tel. 067/285-840 1 PRODAJEM poslovni prostor! Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2. Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 2 KUPUJEM dvosoban stan u prizemlju na Starom Aerodrumu, prva faza. Tel. 068/292-911 3

USLUGE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop. Begović Tel.067/579-709, 069/269-550 5

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske orpavke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Poneđeljak, 11. april 2022.