Dnevni list Pobjeda 11.01.2021. by Pobjeda

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost priprema novu kadrovsku šemu tajne policije da bi Beograd i Moskva potpuno preuzeli kontrolu nad ovim sektorom

I. MANDIĆ

Grupa građana održala protest ispred zgrade Delegacije EU u Podgorici

ARHIVSKI SNIMAK

Vukšić sistematizuje „srpski svet“ u ANB-u Dodik mora biti zaustavljen (NE)ZVANIČNI ŠTAB: Ekipa u Vladi 4. i 5. septembra pratila dešavanja na Cetinju

M.BABOVIĆ

Hljeb skuplji od juče

Grupa građana organizovala je juče protest ispred zgrade Delegacije Evropske unije u Podgorici odakle su poručili da podržavaju građansku, cjelovitu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis predao je u ime okupljenih pismo Delegaciji EU u kojem je navedeno da se BiH dvije i po decenije po završetku rata ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću. – Ratni cilj je ponovo isti – otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine i njegovo pripojenje Srbiji. Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob ponovo je ista - velikosrpski nacionalizam. Tek su realizatori drugi: umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovog zločinačkog projekta Milorad Dodik. Inspirator i mozak operacije ponovo je isti – zvanični Beograd – rekao je Nikolaidis. STR. 6. i 7.

Protest nemedicinskog kadra ispred KCCG zbog nepravednog povećanja plata u zdravstvenom sistemu

Bijela vekna 65 centi

STR. 5.

D.MIHAILOVIĆ

Od večeras u ponoć bez emisija u kojima se podstiče na mržnju

Stopirati obračun januarskih plata dok se ne ispravi nepravda

STR. 7.

STR. 8.

Apelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu Nikšićaninu za pokušaj ubistva

Ugašena primarna proizvodnja, u Kombinatu rade fabrike legura i trupaca

U KAP-u 200 radnika, ostali na birou

STR. 4.

Nožem ranio pijanog Mojkovčanina koji mu je upao u stan

STR. 9.

Politika

Detalji koji u vladinom saopštenju nijesu navedeni o čovjeku koji je ugostio vicepremijera Abazovića

Vinćenco Skoti i Dritan Abazović

Utorak, 11. januar 2022.

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost priprema novu kadrovsku Moskva potpuno preuzeli kontrolu nad ovim sektorom

Vukšić sistematiz „srpski svet“ u AN

Prećutali da je „antimafija ministar“ upamćen po nizu skandala i afera Italijanska javnost Skotija pamti i po skandalima u vezi sa odlaganjem smeća i građevinskim projektima za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1990. godine, iako je, iznenadno, oslobođen optužbi. Italijanski privredni sud presudio je da mora da plati 2.995.450 eura jer je natjerao državu da kupi zgradu u Rimu po naduvanoj cijeni, kako bi zaradio novac za SISDE, italijansku tajnu službu PODGORICA - Nekadašnji italijanski ministar iz redova Demohrišćanske stranke Vinćenco Skoti (više poznat italijanskoj javnosti po „Bingo skandalima“ i renoviranju stana državnim novcem) ugostio je vicepremijera Dritana Abazovića u svojoj kući, o čemu je u zvaničnom saopštenju Vlade Crne Gore pisalo da ga je ugostio „čuveni italijanski anti-mafija ministar“. Vlada Crne Gore uputila je medijima 4. januara saopštenje u kojem je navedeno da se njen potpredsjednik Dritan Abazović sastao sa italijanskim „anti-mafija ministrom“ Vinćencom Skotijem u njegovoj kući u Rimu i da su tom prilikom „razgovarali o mehanizmima borbe protiv kriminala italijanskih institucija tokom 1980-ih i 1990ih godina“. Skoti, pored dugogodišnje karijere u politici, ostavio je upečatljiv utisak na italijansku javnost kada je 1993. godine, dok je bio ministar unutrašnjih poslova, optužen da je iskoristio pola milijarde tadašnjih italijanskih lira (više od 250.000 eura) iz fonda bezbjednosnih službi za - renoviranje vlastitog stana. Takođe, 2001. se njegovo ime ponovo našlo na naslovnicama italijanskih novina, s obzirom na to da je tada, kao predsjednik firme „Formulabingo“, koristio svoj politički uticaj za povlastice u svijetu igara na sreću. Tokom političke karijere, kao član Demohrišćanske stranke dobio je nadimak „Tarzan“ zbog „skakanja s funkcije na funkciju“. Bio je ministar rada, ministar kulturne baštine, ministar civilne odbrane, gradonačelnik Napulja, ministar unutrašnjih poslova i ministar inostranih poslova. Skoti je bio umiješan u finansijski skandal koji je uslijedio nakon rekonstrukcije poslije zemljotresa u Irpiniji 1980. godine, ali je izbjegao presudu zbog zastarjelosti. Sa imenom Antonija Gave, njegovo ime se pominje u otmici i oslobađanju člana Demohrišćana Cira Cirilla terorističke grupe italijanskih Crvenih brigada 1981. Skoti je od 1990. do 1992. vršio dužnost ministra unutrašnjih poslova, da bi sa tog mjesta bio smijenjen nakon što su tužilac Paolo Borselino i sudija Đovani Falkone ubijeni u mafijaškom atentatu. Skoti je bio na čelu šest različitih ministarstava, pa je tako bio i ministar civilne zaštite u vladi Benedeta Kraksija koji je zbog optužbi za korupciju pobjegao iz Italije za Tunis. Posljednji skandal vezan je za univerzitet Link u Rimu, na kojem je bio rukovodilac, zbog polaganja lakih ispita. Optuženi su kompletni štabovi i univerziteta i italijanskog sindikata policije Siulpa. Skoti je optužen za zločinačko udruživanje sa rektorom Klaudijom Rovedom i osamnaest Linkovih profesora i istraživača i Felisom Romanom, moćnim nacionalnim sekretarom Siulpa. Svi su optuženi da su falsifikovali ispite i kurseve, dozvoljavali policajcima da „ne pohađaju nijedno predavanje koje drže profesori“, da su mogli da polažu ispite ne poštujući obavezu pohađanja predavanja i prije svega da su dobili pitanja preko Andrea Pisanela, zaposlenog u Linku i sina administrativnog sekretara sindikata, koji je potom otišao u Firencu da ih isporuči članovima. Skoti je ostao upamćen i po skandalima u vezi sa odlaganjem smeća i građevinskim projektima za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1990. godine, iako je, iznenadno, oslobođen optužbi. Italijanski privredni sud presudio je da mora da plati 2.995.450 eura jer je natjerao državu da kupi zgradu u Rimu po naduvanoj cijeni, kako bi zaradio novac za SISDE, italijansku tajnu službu. R. P.

Dejan Vukšić

Ako Vukšić realizuje izmjene Zakona i novu sistematizaciju, napraviće ispostavu BIA u Crnoj Gori, tako će Beograd moći da apsolutno kontroliše ne samo komunikacije, već i odnose unutar crnogorskog bezbjednosnog sektora – upozoravaju izvori Pobjede iz Agencije, koji su i dalje lojalni svojoj državi PODGORICA – Šef crnogorske tajne policije Dejan Vukšić sa užim timom privodi kraju izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i dovršava akt o sistematizaciji radnih mjesta, kako bi se oslobodio prostor za prijem u službu novih agenata, a nepodobni poslali u penziju ili će ostati bez posla pošto će im radna mjesta biti ukinuta – saopštilo je Pobjedi više izvora iz Agencije. Kažu i da je već testirano oko 80 kandidata, kako bi bili spremni za prijem u službu čim se Zakon i sistematizacija izmijene. Testiranja su, kako navode, rađena u dva navrata, u grupama od po četrdesetak kandidata.

ČIŠĆENJE NEPODOBNIH

Agenciju za nacionalnu bezbjednost je, od dolaska Vukšića na njeno čelo, napuštilo desetak zaposlenih. Neke je ljude, koji su zauzimali jake pozicije u doba prethodnog direktora Dejana Peruničića, novi šef ANB degradirao i poslao da obavljaju poslove ,,na kojima neće smetati novom sistemu rada“. Pojedine, za koje je procijenjeno da su ,,teški Crnogorci“, Vukšić je odaslao na službovanje u udaljena mjesta, u Rožaje ili Plav, bez jasnih zaduženja. Istovremeno, Vukšićeva ekipa je ustanovila da im je u početnoj fazi odgovaralo što je u staroj si-

stematizaciji ostao priličan broj upražnjenih mjesta, jer je Peruničić tokom posljednjih pet-šest godina vodio – iz nepoznatog razloga – vrlo restriktivnu politiku zapošljavanja. Time je omogućio svom ,,nasljedniku“ da na upražnjena mjesta hitro popuni kadrom prvenstveno lojalnim interesima Crkve Srbije koja je i najbitnije uticala da se Dejan Vukšić postavi na čelno mjesto Agencije za nacionalnu bezbjednost. Izvori Pobjede naglašavaju da je više od dvadeset novih, ,,srpski osviješćenih“, ljudi Vukšić zaposlio u ANB-u tokom dvanaest mjeseci direktorovanja. Akcija čišćenja Crnogoraca, međutim, nije završena i tek slijedi glavni udar. Vrlo užurbano se radi na novoj sistematizaciji, uz bojazan da bi kompletna operacija mogla da se zaustavi ukoliko bi došlo do pada Vlade Zdravka Krivokapića. Zato je kraj januara određen kao krajnji rok za dovršetak sistematizacije kako bi se otvorio prostor za ubacivanje novih ljudi odanih novoj vlasti, koja služi interesima Srbije.

PRIPREMA TERENA

- Ako Vukšić realizuje izmjene Zakona i novu sistematizaciju, napraviće ispostavu BIA u Crnoj Gori, tako će Beograd moći da apsolutno kontroliše ne samo komunikacije, već i odnose unutar crnogorskog bezbjednosnog

sektora – upozoravaju izvori Pobjede iz Agencije, koji su i dalje lojalni svojoj državi. Vukšićev plan je da se izmjenama dva akta oslobodi agenata koji su odbili da služe interesima nove crnogorske vlasti čiji je prioritet uvođenje Crne Gore u projekat „srpski svet“, nova verzija takozvane „velike Srbije“. – Koliko znamo, planira da ozakoni neki model prema kojem će mu biti omogućeno diskreciono pravo da on šalje u penziju, a sistematizacijom će ukinuti radna mjesta zaposlenima koji odbijaju da mu budu podrška za besramnu predaju Agencije Beogradu i Moskvi – naglašava jedan od sagovornika Pobjede. Ovako će se, kažu naši izvori, Vukšić i nova vlast osloboditi svih „nepodobnih“, a na njihove pozicije zaposliti svoje ljude. - Upravo iz tih razloga traženo je i povećanje budžeta za Agenciju za ovu godinu – dodaju naši izvori. Ministar finansija Milojko Spajić je, na zahtjev Vukšića, za 2022. godinu iz državnog budžeta izdvojio 8,2 miliona eura, što je milion i dvjesta hiljada više nego prošle godine. Pobjeda je u više navrata pisala na koji način je Dejan Vukšić, od kada je došao na čelo ANB, ovu ustanovu – preko sebi lojalnih službenika Agencije, potpuno stavio u službu i pod kontrolu srpske BIA, a preko njih i Moskve. Vukšić je čest „beogradski gost“, a pisali smo đe se i s kim

sastaje u Beogradu, ko su veze BIA u Crnoj Gori sa agentima naše Agencije... Objavili smo u seriji tekstova i na koji način je bila uključena BIA i njeni ljudi u organizaciju ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru 5. septembra. U više tekstova smo razjasnili i na koji način je Beograd preuzeo kontrolu nad akcijom ustoličenja Mićovića, ali i komandu crnogorskom policijom, odnosno kako su iz komandnog lanca isključeni direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, te zajedno sa potpredsjednikom Vlade i koordinatorom službi bezbjednosti Dritanom Abazovićem, pretvoreni samo u puke posmatrače brutalnog napada na građane koji je uslijedio. Detaljno smo razobličili kada i kako je komandu preuzeo premijer Zdravko Krivokapić zajedno sa Dejanom Vukšićem i timom svojih ministara – finansija i ekonomije Milojkom Spajićem i Jakovom Milatovićem, te odbrane Oliverom Injac. U čuvenoj „var sobi“ u noći između 4. i 5. septembra bilo je još nekoliko osoba - političara i javnih službenika. Pobjeda je skenirala šemu i način kako je direktna komanda povjerena pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i komandantu Pro-

Politika

Utorak, 11. januar 2022.

šemu tajne policije da bi Beograd i

zuje NB-u tivterorističke jedinice Petru Kneževiću, kao ljudima od povjerenja zvaničnog Beograda, koji su, uz agente BIA, pripremili plan nasilnog ustoličenja Mićovića u crnogorskoj prijestonici. Rezultat te tajne akcije bio je vrlo javan i poražavajući: crnogorska policija 5. septembra ujutro zasula je Cetinje, i građanke i građane koji su organizovali proteste do sada na ovim prostorima nezapamćenim količinama suzavca, šok i „fleš“ bombi, kao i gumenim mecima. Duže od četiri sata prijestonica i građani gušeni su u dimu hemijskih sredstava kako bi Mićoviću i patrijarhu srpskom obezbijedili helikoptersko ustoličenje, kakvo nikada prije nije viđeno u istoriji pravoslavlja i koje se kosi sa svim kanonskim pravilima.

KNEŽEVIĆU PREDATI SVI TAJNI PODACI

Osim intenzivne saradnje sa Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije, Vukšić je od imenovanja na čelnu poziciju crnogorske obavještajne agencije otvoreno sarađivao i sa jednim od lidera prosrpskog Demokratskog fronta Milanom Kneževićem. Ovaj poslanik je i šef skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a Vukšić mu je, kako smo i ranije pisali, omogućio uvid u sve tajne podatke ANB vezane za slučaj pokušaja terorizma na dan izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Lideri DF-a Knežević i Andrija Mandić među osuđenima su za pokušaj nasilnog prekrajanja izborne volje građana, odnosno pokušaj terorizma, te godine, a čitavom operacijom, što su pokazali i podaci najvećih stranih obavještajnih službi, rukovodile su ruske službe, uz podršku svojih ljudi iz Srbije. Presuda u ovom predmetu još nije pravosnažna. – Vukšić im je dao sve papire, uključujući i tajne podatke, kao i spisak svih obrada koje ANB vodi. Knežević je ,,obrada“ po kontraobavještajnoj zaštiti. Dao mu je i spisak osoba koje ANB sluša, a među njima su i novinari, što je Knežević jednom od njih i prenio – kažu naši izvori iz ANB. Vukšić je napravio ozbiljan problem ovim odavanjem tajnih podataka jer, kako ističu naši sagovornici, na spiskovima su i ljudi „koji se slušaju po nalogu partnerskih službi“. Kneževića i DF, međutim, nije odobrovoljilo što su u posjedu tajnih podataka ANB, jer su neki od njihovih biznismena željeli da imaju svoj udio kolača u slobodnoj carinskoj zoni u Luci Bar, ali su, za sada, isključeni. - Vukšić, međutim, „pokriva“ i interese premijera Krivokapića i njegove porodice, čije je glavno

Vukšić autor obavezujućeg uputstva od 5. septembra Izvori Pobjede iz ANB kažu i da je Dejan Vukšić autor obavezujućeg uputstva, koje je 5. septembra prije zore, lično donijela ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić, a kojim je Zdravko Krivokapić obavijestio Sekulovića da on preuzima komandu policijom. Sekulović je na jednoj od sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost kazao i kako je to uputstvo pocijepao, jer je bilo nezakonito. Vukšić je, prema riječima naših izvora, autor lažne informacije, koja je pripremljena u „kuhinji“ BIA, a plasirana crnogorskom premijeru, da glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić planira da ga uhapsi ako potpiše temeljni ugovor sa Crkvom Srbije. Krivokapić je u maju, iznenada, nenajavljeno uveče otputovao u Beograd, u Patrijaršiju, gdje ga je, navodno, čekao spreman ugovor za potpisivanje, ali je on u posljednjem trenutku odustao i vratio se neobavljena posla u Crnu Goru. Kasnije je, u junu, u Skupštini Krivokapić saopštio kako mu je Katnić bio pripremio hapšenje za slučaj da je potpisao temeljni ugovor.

interesovanje, takođe, slobodna zona u Baru. Upravo na Krivokapićevo insistiranje, ANB je omogućen uvid u video nadzor koji je tamo instaliran i sad su oni glavni za sve poslove koji se odvijaju preko slobodne zone. U igri je i Milojko Spajić, ali i biznismen Saša Pekić – tvrde naši izvori iz Agencije. Da Krivokapić i njegova porodica imaju značajan uticaj na dešavanja u ANB tvrdi i jedan od lidera DF-a Milan Knežević koji je nedavno, 2. januara, na Tviteru napisao da kćerka premijera „Jelena Šmugić (Krivokapić) zajedno s Dejanom Vukšićem planira zaposlenje 29 sebi bliskih osoba u ANB-u“. - Još kad budući agenti prođu (bot)oks tretman kod Šmugićeve, pozavidjeće im i Džems Bond. Novi SDT će imati posla s Jeljcinima iz Cuca. P.S. Jedva čekam Odbor za bezbjednost napisao je on na Tviteru. Još jedan lider DF-a, prvi čovjek Pokreta za promjene Nebojša Medojević, još od 2020. tvrdi da Krivokapić ima planove da se uključi u šverc cigareta preko Luke Bar. On je u novembru prošle godine saopštio da šverc cigareta nije zaustavljen. - Saša Pekić je u prijateljskim vezama sa Krivokapićem, a on je glavni za šverc cigareta za ekipu iz ,,Granda“ - rekao je on na konferenciji za novinare, govoreći o švercu cigareta preko Luke Bar. K. KRSMANOVIĆ/ D. ĐURANOVIĆ

Reagovanja na izjavu premijera da neće smijeniti ministre kojima je izglasana interpelacija

Vujović: Krivokapić prkosi i ruga se većini u parlamentu PODGORICA – Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović je, komentarišući za Pobjedu izjavu Zdravka Krivokapića da neće smijeniti ni jednog ministra kojem je u parlamentu krajem decembra izglasano nepovjerenje, kazao da premijer zna da su dani aktuelne Vlade odbrojani i da je sve što čini pokušaj da ostvari bolju startnu poziciju za svoju stranku u osnivanju. Krivokapić je na Tviter spejsu naveo da neće smijeniti ministre Aleksandra Stijovića, Đorđa Radulovića i ministarku Vesnu Bratić kojima je 29. decembra prošle godine izglasana interpelacija u Skupštini. – Nijedan ministar neće biti razriješen zato što mislim da bi narod onda trebalo da odradi određenu interpelaciju za neke poslanike. Posebno jer su pokazali visok nivo korupcije i povezanosti sa kriminalnim grupama. I da mi oni određuju koji ministar treba da bude u Vladi. Mislim da je to neprihvatljivo – rekao je Krivokapić. To što radi premijer, kazao je Vujović, je čista i teška politička zloupotreba čovjeka koji je „pogubio svaki kompas i politički racio“. – Vlada mu se raspada, već mu je nekoliko ministara izgubilo podršku parlamentarne većine i on se ponaša kao da se ništa ne

Ivan Vujović

Danijel Živković

dešava, čak prkosi i ruga se većini u parlamentu i čitavoj političkoj javnosti – istakao je on. Smatra da je takvog ponašanja premijera dosta i onima koji su ga podržavali, jer se, kako je rekao, ne može na silu održati neodrživo i nešto što je suštinski uzurpacija vlasti. – Zaista treba biti toliko politički nedostojanstven pa sjedjeti na premijerskoj fotelji, a znati da za to nemate podršku, ni legitimitet. Dokle ide ta Krivokapićeva opijenost foteljom, djeluje da će misliti i ponašati se kao da je premijer i onog dana kada i formalno bude razriješen – ocijenio je Vujović. Kazao je i da su neki mislili kako Krivokapić mnogo obećava nakon što je prvog dana taksijem stigao na posao, ali, dodao

je, to je bio samo prvi potez jeftinog i prizemnog populizma, što je postala i praksa njegove Vlade. – Da nije tužno zbog države ko joj je na čelu – bilo bi smiješno – rekao je on. Dani pred nama, naveo je Vujović, dovešće do razrješenja postojećeg stanja i pada Vlade koja je potpuno izgubila i međunarodni i EU legitimitet. – Vjerujem i da će se opozicija u tom smislu ponijeti odgovorno i povlačiti adekvatne poteze kako bismo konačno izašli iz ove agonije, koja je bez presedana u modernim demokratijama – zaključio je Vujović. Izjavu premijera da neće smijeniti ministre kojima je izglasana interpelacija komentarisao je i poslanik Demokratske

Lider BS Ervin Ibrahimović pisao francuskom ambasadoru u Podgorici Kristijanu Timonijeu

partije socijalista Danijel Živković. On je kazao da je to najslikovitiji primjer besprizorne svojeglavosti, prazne samobitnosti i bahate diktature osobe koja je umislila da predstavlja jedinu i najvažniju granu vlasti. – Uprkos jasnom stavu većine crnogorskih poslanika, i ne samo iz redova opozicije, već i iz redova vlasti, da ministri Stijović i Radulović i ministarka Bratić nevaljano obavljaju svoje dužnosti i da se oglušuju o najbolje interese države na čelu čijih ministarstava sjede, ovaj drznik, koji još, ne zadugo, pokriva trenutno poziciju premijera demonstrira svoj izmišljeni autoritet kroz tvrdnju da tri negativno ocijenjena „zlatna“ apostola neće biti smijenjena – istakao je Živković. Ocijenio je da se Krivokapiću fotelja premijera toliko dopala da ga hvataju strah i panika od činjenice da Vladu kontroliše Skupština. - Uzgred, opravdano vjerujemo da, shodno izjavama i postupcima, Krivokapić sebe doživljava više kao cara nego predsjednika Vlade koji nema podršku parlamentarne većine. Imajući u vidu njegovu političku iracionalnost, ljekovito bi bilo da pročita bajku „Carevo novo odijelo“, a potom da se pogleda u ogledalo. Možda pomogne, a da šteti, sigurno neće – rekao je Živković. Ž. ZVICER Sjedište SPC

Francuska da pomogne u prevazilaženju zastoja u EU integracijama PODGORICA - Bošnjačka stranka, kao autentični i legitimni predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, u kontinuitetu predstavlja nezamjenjiv konstruktivan faktor na političkoj sceni u državi, kazao je lider te partije Ervin Ibrahimović. U pismu francuskom ambasadoru u Podgorici Kristijanu Timonijeu, on je naveo da je uvjeren da će Francuska pomoći razvoju demokratskih procesa u Crnoj Gori i prevazilaženju sadašnjeg zastoja države u procesu evropskih integracija. Ibrahimović je, kako je saopšteno iz BS-a, Timonijeu čestitao preuzimanje šestomjesečnog predsjedavanja Francuske Evropskom unijom. Podsjetio je da su Bošnjaci u Crnoj Gori skoro plebiscitarno dali bezrezervnu podršku obnovi nezavisnosti države 2006. godine. Bošnjaci su, kako je kazao Ibrahimović, stoprocentno podržali prioritetnu spoljnopolitičku orijentaciju države u pravcu evropskih

i evroatlantskih integracija. – BS, kao autentični i legitimni predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, u kontinuitetu predstavlja nezamjenjiv konstruktivan faktor na političkoj sceni u državi – navodi se u pismu. Ibrahimović je poručio da će bezrezervno nastaviti da doprinose promociji i zaštiti sveukupnih ljudskih prava i razvoju multietničkih i multikulturalnih odnosa i građanskog društva na lokalnom i državnom nivou, u skladu sa evropskim vrijednostima, normama i standardima. – S obzirom na to da su lokalne zajednice na sjeveru, gdje manje brojni narodi u najvećoj mjeri egzistiraju, ujedno i najnerazvijeniji djelovi države, očekujemo vašu podršku na implementaciji odredbi rezolucije Evropskog parlamenta o minimalnim standardima za manjine u EU i poboljšanju statusa manjinskih zajednica u aktuelnoj, vrlo kompleksnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori – navodi se u pismu. R. P.

Sinod SPC poslao pismo premijeru Krivokapiću

Traže da objasni zašto je promijenio detalje usaglašenog temeljnog ugovora

PODGORICA - Sinod Srpske pravoslavne crkve poslao je pismo premijeru Zdravku Krivokapiću, u kojem je od predsjednika Vlade Crne Gore zatražio da detaljno obrazloži zbog čega je na svoju ruku mijenjao detalje iz temeljnog ugovora koji je bio usaglašen i koji je trebalo da bude potpisan u maju. Prema saznanjima prosrpskog portala Borba, kako kažu iz više izvora, u pismu koje je Sinod SPC krajem decembra prošle godine poslao Krivokapiću traženo je da obrazloži svaku izmjenu koju je unio u usaglašeni tekst i da konkretno objasni šta je bilo neustavno u prethodno usaglašenoj verziji koju nije htio da potpiše. Vladika SPC Irinej Bulović je, kako prenosi ovaj portal, nedavno označio premijera Krivokapića kao glavnog krivca za nepotpisivanje temeljnog ugovora. Podsjetimo, Krivokapić je obećao da će u maju prošle godine potpisati temeljni ugovor, ali u Patrijaršiji ga nije potpisao iako je, kako su tada tvrdili u SPC, sve bilo usaglašeno. Nakon toga Krivokapić je poslao nekoliko svojih verzija temeljnog ugovora Sinodu. Z. D.

Ekonomija

Utorak, 11. januar 2022.

Ugašena primarna proizvodnja, u Kombinatu rade fabrike legura i trupaca

Fabrika trupaca

U KAP-u 200 radnika, ostali su na birou PODGORICA – Trenutno je u fabrikama trupaca i legura i ostalim djelovima KAPa zaposleno 200 radnika, dok su se ostali prijavili na Zavod za zapošljavanje. Vjerujemo da će biti primljeni u Elektroprivredu, što su im obećali iz te firme, kazali su Pobjedi iz Uniproma. Potvrdili su da je 170 ćelija elektrolize planski ugašeno, dok je 12 aktivno, kako bi se dovršila ekspertiza za gasove koja traje već godinu, radi poboljšanja svih ekoloških parametara.

– Ukoliko nekad ponovo dođe do aktiviranja primarne proizvodnje, važno je da budemo spremni za rad uz najviše ekološke standarde, što je i bila praksa do sada – kazali su iz Uniproma. Na pitanje Pobjede kako će regulisati isplate obećanih 450 eura radnicima koji su ostali bez posla, iz Uniproma su kazali da će im taj novac isplaćivati dok se ne zaposle ili ne snađu u narednih pola godine. Ranije su naveli da će naknadno, u zavisnosti od potrebe za konzerviranjem fabrike, odlučiti koliko radnika će ponovo

angažovati, ali nijesmo dobili odgovor o kom je broju riječ. Posljednjeg dana prošle godine sa svim radnicima primarne proizvodnje raskinuti su ugovori o radu, uz obećanje da će onima koji ne budu angažovani ili ne budu imali uslove za penziju, pola godine isplaćivati 450 eura. Juče je istekao rok koji je vlasnik Uniproma Veselin Pejović dao predstavnicima Vlade, partija, javnih preduzeća i Privredne komore, da pošalju spisak dokumentacije koju žele da vide. Ponudio je da od danas do 21. januara u sjedištu Uniproma imaju pristup svoj personalnoj, komercijalnoj i finansijskoj dokumentaciji. Ipak, ovaj poziv nije se odnosio na sve predstavnike Vlade. - Izuzetak u odnosu na sve pozvane moramo napraviti personalno prema premijeru Zdravku Krivokapiću, koji je jedan od glavnih zagovornika da se KAP zatvori, potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, koji je KAP optužio da se bavi falsifikovanjem i pranjem para, kao i ministru ekonomije Jakovu Milatoviću, koji je denucirao pred stranim ambasadorima ovo privredno društvo služeći se neistinama - poručio je Pejović ranije. Vlada je polovinom decembra usvojila informaciju o stanju u KAP-u i predložila nastavak pregovora EPCG i Uniproma u vezi cijene struje. Kako do dogovora nije došlo, primarna proizvodnja u KAP-u je, nakon 50 godina, ugašena. m. Lk.

Jakov Milatović saopštio

Počele prijave za otpremnine PODGORICA - Prijave za otpremnine penzionisanih radnika metalske i rudarske industrije počele su ju-

če, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović. On je naveo da će na osnovu

Nova nagradna igra Elektroprivrede

Uslov plaćeni računi i prijava za Solari 3.000+ PODGORICA - Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) organizuje nagradnu igru „Zlatni tim: dobra energija“, za sva domaćinstva članove Zlatnog tima, koja će trajati do 31. januara 2022. godine. - Pravo učešća u nagradnoj igri imaju domaćinstva čije stanje duga 31. januara bude 0 eura, čime postaju članovi Zlatnog tima, i pored automatskog učešća u nagradnoj igri, u narednih šest mjeseci ostvarivaće i popust na ukupnom računu od 12,5 odsto. Takođe, za nagradni fond od 100 Smart Home sistema, u saradnji sa M-telom, konkurišu sva domaćinstva koja se do 31. januara, počevši od 1. novembra prošle godine, prijave za projekat Solari 3.000+ - saopšteno je iz EPCG. Nagradni fond od 200 umanjenja od 50 eura na računima namijenjen je za bazu svih članova Zlatnog tima, dok će se 100 umanjenja od 100 eura izvlačiti iz baze u kojoj se nalaze članovi Zlatnog tima koji su ujedno i korisnici servisa elektronski račun. Smart Home sistemi, koje EPCG dodjeljuje sa M-telom, biće izvučeni iz baze prijavljenih domaćinstava za projekat Solari 3.000+. Dobitnici nagrada biće poznati 22. februara nakon javnog izvlačenja metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem u prostorijama EPCG u Nikšiću. R. E.

zakona koji je usvojen krajem decembra, 1,3 hiljade penzionera dobiti po 12 hiljada eura. R.E.

Iz Crnogorske i Barske plovidbe najavili da će bez po obaveze prema kineskoj Eksim banci

Zbog povoljnijih najamnina sami će otplatiti devet miliona dolara

Brod Crnogorske plovidbe ,,21. maj“

Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, Eksim banci za četiri broda plaćeno 69,6 miliona dolara, od čega iz obje kompanije 24,6, a iz državnog budžeta 45,7 miliona dolara PODGORICA - Iz Crnogorske i Barske plovidbe najavili su da će ove godine od sopstvenih sredstava platiti rate od devet miliona dolara kineskoj Eksim banci za kupovinu četiri broda. To će biti moguće, rekli su Pobjedi, zbog većih najamnina za brodove. Ove dvije kompanije posljednjih godina nijesu mogle sa-

mostalno vraćati kredite za četiri broda, pa je rate isplaćivao državni budžet. Kompanije prve ovogodišnje rate ukupne vrijednosti 4,5 miliona dolara treba da isplate 21. januara.

Najam

Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, ukupno otplaćeno 69,6 miliona dolara, od

čega iz sredstava kompanija 24,6 miliona, a 45,7 miliona dolara iz državnog budžeta. - Rok za sljedeću ratu od 1,9 miliona dolara je 21. januar. Barska plovidba zahvaljujući prihodima od najma broda ,,Bar“ i budućeg ugovora za ,,Budvu“ očekuje da će moći samostalno izmiriti te obaveze. Namjera nam je da

Nebojša Medojević optužuje Vladu da vještački smanjuje deficit budžeta

Nijesu isplatili 100 miliona eura obaveza PODGORICA - Jednostrano povećanje minimalca bez pregovora sa poslodavcima uvešće mnogo malih i srednjih preduzeća u zonu nerentabilnosti, ocijenio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević i dodao da Vlada vještački održava nizak budžetski deficit. Tvrdi da Vlada namjerno nije izvršila usvojeni budžet za prošlu godinu, zbog čega raste dug države prema domaćim povjeriocima i širi se nelikvidnost u privredi. – Vlada za 11 mjeseci prošle godine nije isplatila 61 milion eura za kapitalne projekte, a realizovano je svega 58 odsto kapitalnog budžeta, što uka-

zuje na namjeru Vlade da vještački drži deficit nominalno niskim – saopštio je Medojević i dodao da Vlada duguje deset miliona eura subvenci-

Nebojša Medojević

ja poljoprivrednicima, deset miliona za socijalnu zaštitu, 11,4 miliona za ugovorene usluge, tri miliona za materijal i 12 miliona za Fond PIO.

– Deficit budžeta nije problem ako se novac ulaže u projekte kojima se rješavaju strukturni problemi ekonomije, kreditira nabavka opreme za proizvodnju za izvoz, podstiče proizvodnja hrane i supstituiše uvoz, subvencioniše ugradnja fotonaponskih panela, izgradnja solarnih farmi, finansiraju perspektivni startapovi, rješavaju komunalna pitanja opština, izgrađuje i unapređuje infrastruktura, podstiču inovacije i rješavaju pitanja siromaštva – upozorava Medojević, koji tvrdi da su naše javne finansije bolesne, da imamo kolaps zaposlenosti i izvoza i ukazuje da je lani bio najveći pad kod doprinosa i poreza na zarade. – Poreza na zarade je naplaćeno manje od plana 23,3 miliona, a doprinosa 21,7 miliona – navodi Medojević i ističe da to ukazuje na krizu preduzeća. Optužuje Vladu da snaži ionako glomaznu administraciju, a guši privatni sektor. R. E.

Ekonomija

Utorak, 11. januar 2022.

omoći države ispuniti u budžet vratimo 3,9 miliona dolara, koliko je država uplatila za rate lani – rekli su Pobjedi iz Barske plovidbe i naglasili da je najamnina za „Bar“ višestruko veća od dosadašnje zahvaljujući odličnoj situaciji na pomorskom tržištu. Novi unajmitelj „Bara“ je danska firma Norden. Ugovor za „Budvu“ sa britanskim Sea Pioneer ističe krajem januara i vjeruju da će novi ugovor biti sličan kao i za „Bar“. Prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija dostavljenim Pobjedi, u septembru prošle godine ukupan dug Barske plovidbe Eksim banci je iznosio 58,09 miliona dolara sa kamatom od dva odsto, a otplaćeno je 18,19 miliona dolara. Kompanija je iz svojih sredstava uplatila 7,57 miliona dolara, a 11 miliona isplaćeno je iz državnog budžeta. Iz Crnogorske plovidbe su Pobjedi kazali da su novi, veći najmovi brodova ugovoreni sa dosadašnjim unajmiteljem Sea Pioneer za brod ,,21. maj“ od početka septembra, a za brod ,,Kotor“ od sredine oktobra prošle godine. - Ovi ugovori garantuju isplatu svih obaveza u prošloj i ovoj godini, kad dospijevaju januarska i julska rata u ukupnom iznosu od 5,2 miliona dolara i dokovanje sa ugradnjom sistema za tretman balastnih voda, za oba broda, u ukupnom iznosu od oko dva miliona dolara – saopšteno je iz Crnogorske plovidbe. Brodovi kotorske kompanije su kupljeni takođe kreditom Eksim banke za 55,76 miliona dolara. Glavnica je iznosila 47,39 miliona dolara, a kamata 11,16 miliona. Do sada je otplaćeno 51,4 miliona dolara, od čega je Crnogorska plovidba uplatila 17, a Vlada 34,4 miliona dolara. Sljedeća rata od 2,62 miliona dolara dospijeva 21. januara, ostalo je da se otplati još 16,5 miliona dolara do 21. januara 2025. godine.

Crnogorska plovidba je u prva tri kvartala prošle godine bila u minusu 1,28 miliona eura.

POSLOVANJE

- Od ukupnih rashoda četvrtinu čine finansijski rashodi, u koje spadaju negativne kursne razlike i kamate od 1,36 miliona eura, što je veće od prikazanog gubitka – navode iz Crnogorske plovidbe i podsjećaju da kursne razlike ne zavise od poslovanja kompanije i predstavljaju povećanje neotplaćenog dijela kredita prema Eksim banci u eurima, na dan obračuna 31. decembra prošle godine. - U ovom momentu je teško dati preciznije podatke očekivanih konačnih rezultata za 2021. godinu, ali sa sigurnošću možemo reći da će ova poslovna godina biti značajno bolja, jer su novim ugovorima stvoreni uslovi za pozitivnije poslovanje – saopštili su predstavnici kompanije. Dodaju da je operativni profit prije oporezivanja i amortizacije za 2021. bio 2,3 miliona eura, dva miliona veći u odnosu na 2020. Objašnjavaju da su vozarine u 2020. dostigle istorijski minimum, a u 2021. godini istorijski maksimum u posljednjoj deceniji. Navode da je, prema izvještajima brokerskih kuća, očekivan blagi rast vozarina od marta ove godine ili makar zadržavanje na sadašnjem nivou. U Barskoj plovidbi nijesu precizirali sa kakvim će rezultatom završiti prošlu godinu. Nakon prva tri kvartala bili su u minusu od 2,5 miliona eura. - Kompanija je definisala uslove najma krajem 2020. po iznosima koji su u tom momentu bili aktuelni, a koji su, kako se kasnije tržište kretalo, bili znatno niži od tržišnih – kazali su iz Barske plovidbe. Istakli su da će im jedna od najznačajnijih aktivnosti u ovoj godini biti realizacija linije Bar – Bari. S. POPOVIĆ

Vlada predložila izmjenu visine poreza za prženu i neprženu kafu

Porez po kilogramu veći 20 centi PODGORICA – Vlada je predložila izmjenu visine poreza za prženu i neprženu kafu, čime bi se u krajnjem doprinijelo regulisanju cjelokupnog tržišta i boljoj naplati prihoda po tom osnovu. Vlada je u skupštinsku proceduru dostavila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na kafu. - Osnovni razlozi za izmjenu Zakona obrazlažu se potrebom osiguranja ravnopravnog pravnog statusa za proizvođače i uvoznike kafe zasnovanog na principima konkurentnosti i pravičnosti za sve učesnike u prometu navedenim proizvodom - navodi se u obrazloženju tog pravnog akta. Predloženim izmjenama i dopunama bi visina poreza za neprženu kafu umjesto jedan euro po kilogramu iznosila 80 centi, dok se za prženu umjesto 80 centi predlaže jedan euro po kilogramu neto mase tog proizvoda. - To je stoga što se u konkretnom slučaju radi o sirovini čija visina je nerealno visoka u odnosu na gotov proizvod, što u krajnjem dovodi do stvaranja nelojalne konkurencije na tržištu, poreskog opterećenja i uvećanja poreske osnovice prilikom uvoza tog proizvoda - dodaje se u obrazloženju. Odredbama Zakona uvedena je obaveza plaćanja poreza na kafu koja se na teritoriji Crne Gore stavlja u slobodan promet. N. K.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove je lani za 11 mjeseci izdala 8.388 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 3.093.030 eura i podnijela 426 zahtjeva sudovima za prekršaje - kazao je Pobjedi direktor Uprave Ilir Harasani. Istakao je da im je, zbog obimnog posla i pandemije, potrebno još inspektora. - U Upravi djeluju 22 inspekcije, dok je pet sa 70 inspektora uključeno u kontrolu epidemioloških mjera. Sa ovim brojem inspektora uspijevamo da obavimo značajan broj kontrola, ali bi trebalo zaposliti još ljudi, kako bismo uvećali broj kontrolisanih objekata - kazao je Harasani dodajući da će, ukoliko to dozvole budžetske prilike, raditi na uvećanju broja inspektora. Kaže da su, otkako je došao na mjesto direktora, uveli niz novina. - Od 1. jula prošle godine smo prešli na isključivo elektronsku razmjenu dokumenata. Posebnu pažnju smo posvetili proaktivnom i preventivnom djelovanju, jer svrha kontrola nije kažnjavanje već uvođenje reda. U tom smislu, u izradi su i ček liste, odnosno spiskovi normi koje svaki poslovni subjekat mora ispuniti kako bi poslovao u skladu sa propisima - navodi Harasani i ističe povećanje transparentnosti rada preko otvorenih naloga na društvenim mrežama. - Pokrenuta je i kampanja upoznavanja javnosti o Centralnom informacionom sistemu za zaštitu potrošača, a rađeno je na izmjenama i dopunama ZIN-a, koje će doprinijeti boljem funkcionisanju inspekcijskih organa - kazao je Harasani koji dodaje i da je ostvarena bolja saradnju sa sudovima za prekršaje koji su uz pomoć in-

Naplatili tri miliona od kazni U Upravi za inspekcijske poslove djeluju 22 inspekcije, od kojih je pet, sa 70 inspektora, uključeno u kontrolu epidemioloških mjera, objasnio Harasani spektora za strance privodili odgovorna lica/strane državljane koji obavljaju djelatnost u Crnoj Gori, kako ne bi došlo do izbjegavanja plaćanja novčanih kazni i uvođenja subje-

kata nadzora u stečaj nakon završene sezone, što je bio slučaj dosad. - Popunom upražnjenih mjesta inspektora i zamjenom inspektora koji odlaze u pen-

Stigla prva prijava za skraćenje radnog vremena Upravi za inspekcijske poslove stigla je prijava zaposlenog u Budvi u kojoj se navodi da je poslodavac od njega tražio da aneksom ugovora promijeni radno vrijeme sa punog na nepuno. Pomoćnica direktora Uprave Ana Vujošević kazala je da će provjeriti da li je zahtjev opravdan. U suprotnom, kazne su rigorozne.

Hljeb od juče poskupio

Bijela vekna 65 centi

PODGORICA – Od juče je u primjeni odluka Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda pri Privrednoj komori, kojom je cijena osnovnog hljeba sa 50 povećana na 65 centi. Na to su se pekari odlučili poslije više pregovora sa predstavnicima ministarstava ekonomskog razvoja i poljoprivrede i Privredne komore, nakon čega je Vlada dozvolila slobodno formiranje cijena hljeba od 1. januara. Do tada je na snazi bila uredba kojom je cijena bila ograničena na 40, odnosno 50 centi, zavi-

sno od gramaže. Pekari tvrde da su pretrpjeli velike gubitke zbog poskupljenja sirovina za proizvodnju. Iz Vlade je krajem godine saopšteno da će nastaviti da komuniciraju sa pekarima i trgovcima, kako bi se izbjegao nekontrolisan rast cijena. Očekuju od svih strana visok nivo društvene odgovornosti prilikom formiranja cijena i marži. Podsjetili su da je PDV na hljeb sedam odsto, dodajući da očekuju da se tom procentu približi i maloprodajna marža. Najavili su da će Ministarstvo ekonomskog razvoja sa Upravom za inspekcijske poslove

pratiti kalkulacije cijena na tržištu i, u slučaju potrebe, predložiti potrebne mjere. Ukazali su da velike pekare dnevno tržište snabdijevaju sa 75 do 80 hiljada vekni bijelog hljeba od 500 i 600 g, što je 70 odsto njihove proizvodnje. Pekari su prvobitno tražili da hljeb košta 70 centi po vekni, pravdajući to poskupljenjem sirovina od 50 do 150 posto u posljednjih nekoliko mjeseci. - Ova preporuka izraz je zajedničke brige i društvene odgovornosti svih učesnika, a prije svega industrijskih pekara i trgovačkih lanaca da ne određuju ekonomski opravdanu cijenu od 70 centi, uvažavajući time socio-ekonomski trenutak – naveli su iz Grupacije. Pojedini pekari su ranije ukazivali da je realna cijena hljeba 40 centi, te da će se novim poskupljenjem pogoršati standard građana. Pobjedi su ranije mlinari potvrdili da brašno pekarama prodaju po 41,2 centa sa PDV-om za kilogram. Rečeno nam je i da u strukturi troška proizvodnje hljeba, cijena brašna čini 80 odsto. M. Lk.

Dnevno 2,5 hiljada rješenja Od 27. decembra do 8. januara napisano je 21.282 rješenja o smještaju u samoizolaciju, odnosno dnevno u prosjeku 2,5 hiljade. - U jednom danu nije moguće otkucati toliki broj rješenja i unijeti ih u sistem - kazala je Vujošević i dodala da će rješenja stići do isteka samoizolacije.

ziju treba obezbijediti podmlađivanje kadra – najavio je Harasani i podvukao da treba da intenziviraju međuresorne i međuinstitucionalne, kao i saradnju sa građanima. Na pitanje da li je u toku pandemije izostala kontrola u drugim oblastima, on je istakao da značajnu pažnju posvećuju suzbijanju pojava sive ekonomije. - Naročito tržišna, inspekcija rada, turistička, inspekcija za igre na sreću kontrolišu stanje na terenu, kako bi se provjerilo poslovanje subjekata koji posluju u tim djelatnostima. Početkom pandemije stopiran je rad velikog dijela privrednika, koji nijesu mogli obavljati djelatnost normalno, pa tad i nije bilo kontrola u tom smjeru, a onda kada su se vratili redovnim aktivnostima, težili smo da naše službe gdje je moguće djeluju preventivno, ali za sivu ekonomiju nije bilo tolerancije - naglašava Harasani koji navodi da su subjekti kažnjavani najčešće zbog neprijavljivanja radnika na obavezno osiguranje i rada na crno, naročito u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu. N. K.

ANKETA Milodarka Knežević: Uopšte nije opravdano poskupljenje s obzirom da se radi o hljebu. To je glavna životna namirnica, to je grozno. Poskupljenje hljeba nije trebalo da se desi. Nemanja Ćalasan: Nijesam hljeb kupio, ne pamtim. Jeste visoka cijena, bio je jeftiniji, ali tata ga kupuje svakako. Andrija Đurković: Znate kako mi ličite svi vi? Kao da od drveća ne vidite šumu. Kod nas je sve skupo, samo je život najjeftiniji. Dok ne bude proradio mozak i ljudi ne počnu da razmišljaju svojom glavom i da vide oko sebe šta se dešava, mi ćemo da tonemo sve dublje. Ako nema mozga, ne treba nam ni hljeb.

Društvo

Utorak, 11. januar 2022.

„EVROPA SAD“: Neravnopravne zarade u Nacionalnim parkovima

Nekvalifikovani radnik i magistar sada imaju skoro istu platu

PODGORICA - Prosječna zarada u Nacionalnim parkovima je 350 eura, što su najniža primanja u javnom sektoru u Crnoj Gori. Većina visokoškolaca u ovom javnom preduzeću, među kojima ima magistara i doktora nauka, ima neto zaradu od 380 eura, a nakon usvajanja programa ,,Evropa sad“, njihova zarada iznosiće oko 480 eura što je tek za 30 eura više od minimalne zarade koja od 1. januara 2022. godine iznosi 450 eura koliko će primati nekvalifikovani kadar, ističu zaposleni u ovom preduzeću.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je ranije odbilo da da saglasnost na novi kolektivni ugovor kojim bi se povećali koeficijeni za obračun zarada u preduzeću koje upravlja sa 7,8 odsto teritorije Crne Gore. - Situaciju u ovom javnom preduzeću još apsurdnijom čini nejednak odnos među zaposlenima istog nivoa kvalifikacija. Jedan broj za-

poslenih u ovom javnom preduzeću ima veće zarade od prosjeka, nekoliko šefova službi, direktora organizacionih jedinica, ali i određeni broj privilegovanih radnika. Diskriminatorna dodjela većih koeficijenata povlašćenim radnicima bila je praksa Jelene Kljajević i Marine Jočić. One su proizvoljno i bez utemeljenja novozaposlenima dodjeljivale veće koeficijente, pa tako, primjera radi, stručni saradnik za dizajn ima veću platu nego stručni saradnici za šumarstvo, floru i faunu, pravne ili ekonomske poslove, iako se radi o zaposlenima istog ranga - navodi se u saopštenju. Mediji su u septembru pisali o tome da SDT provjerava sumnje da su predsjednica UO Marina Jočić, direktorica Jelena Kljajević i šef službe za finansije Dragan Đukić nezakonito dodjeljivali veće koeficijente za obračun zarada privilegovanim zaposlenima, kao i isplaćivali odštetu zaposlenima koji su ranije otpušteni zbog povreda radnih obaveza. N. K.

Osnovni sud u Podgorici donio presudu da Upravni odbor nije donio nezakonitu odluku kada Bjelicu nije izabrao za dekana

Utvrdili da nije bilo političkog revanšizma PODGORICA – Sutkinja Osnovnog suda Sanja Došljak donijela je presudu da je zakonita odluka Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom nije izabran prof. dr Duško Bjelica za dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, pa je ocijenila neosnovanim zahtjev Bjelice da se ponovi postupak izbora dekana, gdje je bio jedini kandidat, saznaje Pobjeda. Bjelica je ranije dobio podršku Vijeća koje je predložilo Upravnom odboru da se izabere za dekana. Međutim, Upravni odbor to nije učinio, a nakon što je tadašnji v.d. rektora UCG Vladimir Božović dao negativno mišljenje na kandidaturu Bjelice. – Sud nalazi da je pobijana odluka Upravnog odbora donijeta u skladu sa zakonom, uz poštovanje propisane procedure – piše u presudi sutkinje Došljak. Istakla je da je Božović koristio svoje diskreciono pravo i uputio mišljenje o kandidatu Upravnom odboru koji je nakon toga donio odluku da se ne izabere Bjelica za dekana i ta odluka je konačna. Univerzitet, prema njenoj ocjeni, nije nezakonito postupio u ovom slučaju, te nije bilo mjesta da se ta odluka poništi. – Navedeni prijedlog prvobitne odluke, na koju je vršilac funkcije rektora dao negativno mišljenje, koje je obrazložio, te naveo opisane propuste tužioca tokom ranijeg mandata dekana, Upravni odbor je razmotrio i uvažio, nakon čega je donio odluku koja je konačna, a koja se u ovom postupku pobija, pa su navodi tužioca kojima tvrdi da je riječ o ,,politič-

Duško Bjelica

kom revanšizmu“ tuženog bez osnova – piše u presudi. Dodaje se da ocjena programa izabranog kandidata i mišljenje v.d. rektora predstavlja diskreciono pravo, pa to mišljenje ne može biti predmet ocjene suda. Sud se zato i nije upuštao u ocjenu navoda tužioca koji se tiču toga. Sud je ocijenio neosnovanim i navode Bjelice da Upravni odbor nije birao dekana na prijedlog Vijeća, imajući u vidu da je decidno propisano Statutom da Upravni odbor bira i razrješava dekana, dok Vijeće, kao stručni organ, predlaže izbor i razrješenje dekana. Advokatska kancelarija Dani-



Sud nalazi da je pobijana odluka Upravnog odbora donijeta u skladu sa zakonom, uz poštovanje propisane procedure – piše u presudi sutkinje Došljak

la Radulovića, koja zastupa UCG u ovom sporu, a gdje je vodeći advokat Radulović, u više navrata ranije su isticali da je odluka Univerziteta zakonita i donešena u skladu sa Statutom ove visokoškolske ustanove. Isticali su da osim subjektivnog stava tužioca o navodnom političkom revanšizmu i sličnim neutemeljenim tvrdnjama ne navodi niti jedno kršenje propisa koje bi moglo dovesti u pitanje zakonitost odluke. Ukazivali su i na to da je ispoštovana procedura, te da je odlukom od 15. 6. 2021. na funkciju dekana do izbora čelnika tog fakulteta postavljen vanredni profesor dr Rašid Hadžić. Advokatica Bjelice Tijana Prelević ranije je, između ostalog, kazala da je odluka Upravnog odbora nezakonita zato što je donešena na osnovu tadašnjeg mišljenja Božovića, a ne na osnovu prijedloga Vijeća fakulteta, ,,što je UO bio u obavezi, shodno članu 75 Statuta“. Kako je navedeno u presudi, sud obavezuje Bjelicu da na ime troškova postupka tuženom isplati 453,75 eura osam dana od dana pravosnažnsoti presude. N. Đ.

Grupa građana održala protest ispred zgrade Delegaci

Milorad Dod biti zaustavlje Književnik Andrej Nikolaidis kazao je da politika Zapada prema nacionalističkim politikama koje ugrožavaju cjelovitost Bosne i Hercegovine, time i mir na Balkanu, treba hitnu i radikalnu reviziju

PODGORICA – Grupa građana organizovala je juče protest ispred Delegacije Evropske unije u Podgorici odakle su poručili da podržavaju građansku, cjelovitu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. Okupljeni su nosili transparente ,,Stop poricanju genocida u Srebrenici i veličanju ratnih zločinaca“, ,,Genocid ne smije biti osnova za novu mapu Evrope“, ,,Zajedno se borimo za mir“… Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis predao je u ime okupljenih pismo Delegaciji EU u kojem je, kako je kazao novinarima, navedeno da se BiH dvije i po decenije po završetku rata ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću. – Ratni cilj je ponovo isti – otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine i njegovo pripojenje Srbiji. Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob ponovo je ista: velikosrpski nacionalizam. Tek su realizatori drugi:

I.MANDIĆ

,,Genocid ne smije biti osnova za novu mapu Evrope“, jedna od poruka sa jučerašnje



Danas Bosna i Hercegovina, sjutra Crna Gora. Niti jedan nacionalizam, niti jedan velikodržavni projekat susjeda nema pravo na djelove Bosne i Hercegovine, niti takva ideja smije biti tolerisana pod krinkom ,,pragmatične politike“ i ,,smirivanja tenzija“ na Balkanu, rekao je Nikolaidis

umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovog zločinačkog projekta Milorad Dodik. Inspirator i mozak operacije ponovo je isti – zvanični Beograd – rekao je on. Kako je moguće, dodao je Nikolaidis, da je velikodržavni sprski projekat, odgovoran ne za jedan, nego za više genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine i dalje aktivan? – Kako je moguće da je ideologija homogene Srbije (Velike Srbije), Otvorenog Balkana, zarad čijih ciljeva su počinjeni ti genocidi i dalje dozvoljena i djelatna? Sva ta pitanja postavljamo baš danas, baš ovdje – pred sjedištem Evropske

unije u Podgorici, jer upravo je Evropska unija, skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama adresa na koju treba poslati ova pitanja – rekao je on. Koja je, kako kaže, svrha dvije i po decenije angažovanja naših ,,zapadnih saveznika“ na Balkanu ako je region ponovo na ivici rata. - Koja je svrha Haškog tribunala ako će zločini za koje je taj tribunal sudio biti ponovljeni, u ime istih velikodržavnih ciljeva? Koja je svrha Haškog tribunala ako su teritorijalni ciljevi zarad kojih su počinjeni zločini kojima se taj sud bavio – ostvareni – istakao je književnik.

Podrška političkih partija Bošnjačka stranka podržava granice Bosne i Hercegovine, koje je propisao Dejtonski sporazum, kao i cjelovitost, integritet i suverenost države BiH, kazao je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke. – Oštro osuđujemo secesionističke izjave koje se posljednjih dana mogu čuti od političkih predstavnika iz manjeg bh. entiteta, kao i od određenih zvaničnika iz Srbije. Takođe, osuđujemo nacionalističko divljanje i provokacije i prijetnje koje su upućene Bošnjacima u BiH, ali i u Srbiji. Budućnost cijelog regiona mora biti u EU, ali zasigurno ne možemo govoriti o evropskim vrijednostima ako i danas čujemo prijetnje novim genocidom – saopštio je on. I Socijaldemokratska partija Crne Gore (SDP) je podržala protest i saopštila da podržava cjelovitost, suverenost i integritet susjedne i prijateljske Bosne i Hercegovine, kao najbitniji preduslov za regionalnu stabilnost i mir. Protestu u Podgorici juče su prisustvovali poslanica Draginja Vuksanović-Stanković, generalni sekretar SDP Ivan Vujović i šef Medijskog tima

SDP Mirko Stanić. – Izazovi sa kojima se ta država suočava u proteklom periodu su intenzivirani usljed pritiska iz istih centara moći iz kojih traje orkestrirana kampanja protiv Crne Gore, građanskog koncepta naše države i evroatlantske opredijeljenosti – saopštio je SDP. – Svečanim defileom u Banjaluci i isticanjem jedne od zastava iz Kraljevine Crne Gore slikovito su iskazani želja i cilj politike koja se tamo slavila – uspostavljanje „srpskog sveta“ konstantnim provociranjem pripadnika drugih nacionalnosti – saopštila je Nela Savković-Vukčević u ime Demokratske partije socijalista. Ona je istakla da se očekuje reakcija Ministarstva vanjskih poslova zbog upotrebe stare crnogorske zastave na neustavnom prazniku u svečanom defileu entiteta BiH. - U suprotnom, biće ovo samo još jedna demonstracija snishodljivosti koju pokazuje Vlada Crne Gore kada su u pitanju brojne provokacije koje nam dolaze iz „srpskog sveta“ – saopštila je ona.

Društvo

Utorak, 11. januar 2022.

ije EU u Podgorici

dik mora en

Protest nemedicinskog kadra ispred KCCG zbog nepravednog povećanja plata u zdravstvenom sistemu

Pozvali međunarodnu zajednicu na odgovornost

eg protesta

Nije li, dodaje on, sve rečeno jasan znak katastrofalno pogrešne politike Zapada prema Balkanu, prije svega prema BiH, a danas i Crnoj Gori. – Čime će naši ,,zapadni saveznici“ ovoga puta gasiti ratni požar, kojem su oni dozvolili da se razbukta? Sankcijama, kojima se Milorad Dodik ismijava, dok ničim ometan godinama postavlja eksploziv u temelje Bosne i Hercegovine? Podrškom ,,Otvorenom Balkanu“, najnovijoj verziji velikodržavnog projekta koji je 1992. zapalio Bosnu, u koji će silom utjerati i Sarajevo i Podgoricu? Novom verzijom ingeniozno ciničnog embarga na uvoz oružja kojim je Zapad onomad Bošnjake pokušao da spriječi da se brane od istrebljenja? Podrškom Crkvi Srbije, koja je samo crno srce beogradskog velikodržavnog projekta – istakao je on. Ako ima onih koji se u samodovoljnoj političkoj nepismenosti pitaju zašto se Podgorica bavi Bosnom, kada imamo mnoštvo svojih problema, Nikolaidis navodi podsjećanje: niti jedna zemlja, kao niti jedan čovjek, nije ostrvo. - I zato se ne pitaj za kim zvono zvoni: ono uvijek zvoni za tobom. Ako padne Bosna, neće biti ni Crne Gore. Sudbine te dvije države su neraskidivo povezane. Vremena za greške više nema – kazao je on. Rekao je da BiH ne može biti cijepana i dijeljena, ne više nego bila koja druga država čiji teritorijalni integritet štiti međunarodno pravo. - Danas Bosna i Hercegovina, sjutra Crna Gora. Niti jedan nacionalizam, niti jedan velikodržavni projekat susjeda nema pravo na djelove Bosne i Hercegovine, niti takva ideja smije biti tolerisana pod krin-

Nakon protesta, grupa građana se oglasila saopštenjem u kojem je navela da mir nema alternativu, što su, kako kažu, riječi jedne od aktivistkinja BiH iz dijaspore. – Vođeni ovim motom, a duboko zabrinuti za sadašnje stanje u kome se nalazi Bosna i Hercegovina, ali i drugi djelovi Balkana, pod novim naletom velikosrpskog nacionalizma pozivamo međunarodnu zajednicu na odgovornost koju nedvojbeno ima za mir na ovim područjima – istakli su oni. Svjedočili su prekjuče, kako dodaju, još jednom od stalnih provokacija Dodika i Vučića, promocijom nepostojeće tvorevine i paradom moći, svojevrsnom indirektnom prijetnjom svemu građanskom i mirnom. – Za nas je BiH bila i ostala jedna, jedinstvena, nedjeljiva i građanska. Rastuće prijetnje, govor mržnje i tretman koji imaju bosanski građani na teritorijama na koje su se tek vratili nakon svih strahota i preživljenih žrtava, direktna su odgovornost onih tzv. političkih elita čije je apetite teško bilo zadovoljiti i 1992. godine – naveli su oni. Jedni uz druge, ostajemo u borbi protiv rastućeg šovinizma, negatora naših nacija i onih koji su spremni da ponovo prolivaju krv nedužnih ljudi, zaključili su u saopštenju.

kom ,,pragmatične politike“ i ,,smirivanja tenzija“ na Balkanu. Bosna i Hercegovina mora biti oslobođena ludačke košulje Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio rat, no istvovremeno zaustavio i razvoj bosansko-hercegovačkog društva ka funkcionalnoj demokratiji – kazao je književnik na protestu. Milorad Dodik, poručio je on, mora biti zaustavljen. - Ideje o podjeli Bosne i Hercegovine među susjedima moraju biti ugušene. To nije samo pitanje mira na Balkanu, nego pitanje elementarne pravde i etičnosti. Sva odgovornost za mir u Bosni i Hercegovini je na Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, jer oni imaju sve mehanizme da mir obezbijede – rekao je on, dodajući da je činjenica da je mir u Bosni i Hercegovini ugrožen skandalozna i po EU i SAD teško optužujuća. Zaključio je da politika Zapada prema nacionalističkim politikama koje ugrožavaju cjelovitost Bosne i Hercegovine, time i mir na Balkanu, treba hitnu i radikalnu reviziju. N. ĐURĐEVAC

Sa jučerašnjeg protesta ispred KCCG

Stopirati obračun januarskih plata dok se ne ispravi nepravda PODGORICA - Nemedicinsko osoblje zaposleno u Kliničkom centru Crne Gore i Institutu za javno zdravlje organizovalo je juče protest ispred najveće crnogorske zdravstvene ustanove zbog toga što njima, u skladu sa novim Granskim kolektivnim ugovorom, zarade neće biti povećane po istom principu kao ljekarima, medicinskim tehničarima i sestrama. Okupljeni su pozvali nadležne da sve zaposlene tretiraju jednako i zatražili od njih da isprave nepravdu koju su, kako tvrde, nanijeli četvrtini zdravstvenog sistema i stopiraju obračun plata za januar dok se ovo ne riješi. Prema Granskom kolektivnom ugovoru koji su 30. decembra potpisali ministarka zdravlja Jelena BorovinićBojović i predstavnici reprezentativnih sindikata, od 1. januara plate su medicinskom kadru uvećane za 30 do 40 odsto, a nemedicinskom kadru znatno manje - između 13 i 26 odsto. Ispred Samostalnog sindikata zdravstva ugovor je potpisala Ljiljana Krivokapić, a ispred Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić.

ISTI KOEFICIJENTI

Ugovorom je za medicinski kadar precizirano uvećanje koeficijenata, dok su za nemedicinski kadar koeficijenti ostali nepromijenjeni, pa će se uvećanje njihovih zarada svesti na iznos koji poslodavac više neće uplaćivati za zdravstveno osiguranje, kako je predviđeno kontroverznim programom ,,Evropa sad“, ministra finansija i socijalnog

Gospodin Spajić nas je podijelio. U jednoj kancelariji sjede ekonomista, zdravstveni statističar i medicinska sestra i oni će ukucavati iste podatke, praviti baze podataka, a primati različite plate, rekao je Škatarić staranja Milojka Spajića. Borovinić-Bojović je tada kazala da se prvi put dešava da Vlada inicira povećanje plata u zdravstvu kojim se smanjuje nejednakost zarada. No, sa ovim stavom nijesu saglasni oni koji su se juče okupili ispred KCCG-a, prvenstveno nemedicinski kadar, ali i njihove kolege sa značajnijim uvećanjem zarada, koji su im pružili podršku. – Nikada niko nije pravio podjele između medicinskih i nemedicinskih radnika. Uvijek je bilo da je posebni kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost i uvijek su svi stavljani u iste grupe poslova prema kvalifikaciji – kazao je Pobjedi glavni sistemski inžinjer u Institutu za javno zdravlje Miško Škatarić. Prethodno su, u starim granskim kolektivnim ugovorima, na primjer poslovi diplomiranih socijalnih radnika, psihologa, logopeda, defektologa, zdravstvenih radnika, ekonomista, pravnika, inženjera, sociologa, pedagoga, dijetetičara, zaštitnika prava pacijenata, poslova u IJZCG-u – poslovi inžinjera, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i poslovi zdravstvenih radnika sa završenim master studijama, specijalista strukovnih nauka...



svi bili vezani u jednu grupu sa istim koeficijentom. – To je jedna karika u cjelokupnom lancu zdravstva koja je neraskidiva i neodvojiva i, što je najvažnije, ona funkcioniše zajedno - medicinski i nemedicinski kadar. Gospodin Spajić nas je podijelio. U jednoj kancelariji sjede ekonomista, zdravstveni statističar i medicinska sestra i oni će ukucavati iste podatke, praviti baze podataka, a primati različite plate. Ili, diplomirani ekonomista će imati platu kao medicinska sestra, jer se nemedicinskim radnicima uopšte ne povećava plata, samo im se dodaje neodbitak za zdravstveno osiguranje – navodi Škatarić.

PRODUBLJIVANJE JAZA

Govoreći uz poseban pijetet o ljudima koji rade na kriznim mjestima, odnosno kovid zonama, Škatarić kaže da su nadležni morali naći drugačiji način da ih za taj angažman posebno nagrade. – Neće kovid trajati zauvijek, a ovako će ostati jaz i međusobne podjele među ljudima u samim kancelarijama koji rade zajedno – kazao je on i dodao da mu, ako rješenje ostane ovakvo kakvo je, ne preostaje

Bojana Popović, master javnog zdravlja iz IJZ-a je, pružajući podršku kolegama, kazala da zdravstveni sistem ima mnogo nemedicinskog kadra koji nosi ogroman dio posla i naglasila da smatra da su ovakvim potezom veoma degradirani

ništa drugo nego da pocijepa diplomu Elektro-tehničkog fakulteta jer će mu plata biti na nivou plate medicinske sestre. Jedan od predstavnika nemedicinskog osoblja KCCG Slobodan Brajović poručio je da je jučerašnje okupljanje poruka nadležnima da isprave nepravdu. – Kako će to oni da urade, hoće li aneksom ugovora ili će da dovedu ponovo ove reprezentativne sindikate, koji su o ovim stvarima morali da brinu ranije, ne znam. Tražimo od njih da isprave nepravdu koju su nanijeli četvrtini zdravstvenog sistema i stopiraju obračun plata za januar dok se ovo ne riješi – poručio je Brajović. Bojana Popović, master javnog zdravlje iz IJZ-a je, pružajući podršku kolegama, kazala da zdravstveni sistem ima mnogo nemedicinskog kadra koji nosi ogroman dio posla i naglasila da smatra da su ovakvim potezom veoma degradirani. Medicinski tehničar u KCCGu Milan Đurović je rekao da svi oni rade zajedno i da ne želi da se kolege osjećaju poniženo zbog kolektivnog ugovora koji je pogažen. Okupljeni su poručili da će u slučaju da nadležni organi ne riješe ovaj problem, tražiti hitan prijem kod ministarke Borovinić-Bojović i pokrenuti peticiju da se Granski kolektivni ugovor izmijeni na način da zarade svim zaposlenim u zdravstvu budu uvećane po istim principima. D. MIHAILOVIĆ

Društvo

Utorak, 11. januar 2022.

U Crnoj Gori 22.051 aktivni slučaj, samo u Podgorici 9.229

Preminulo šest osoba, 1.892 nove infekcije

PODGORICA - U prethodna 24 sata od posljedica korona virusa preminulo je šest osoba – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja 9. januar) završile analizu 5.210 uzoraka i registrovale 1.892 slučaja korona virusa.

Smrtni slučajevi registrovani su u Podgorici (1), Plavu (1), Pljevljima (1), Baru (1), Andrijevici (1) i Bijelom Polju (1). – Najmlađi preminuli je imao 65, a najstariji 86 godina – precizirali su iz IJZ. Najviše novooboljelih registrovano je u Podgorici - 745, slijede Nikšić - 290, Budva 126, Bijelo Polje - 124 i Herceg Novi - 117. U Pljevljima su registrovana 73 slučaja, na Cetinju 71, u Baru 66, Beranama 64, dok

je u Kotoru 57 novooboljelih. U Tivtu je 49 novih slučajeva korona virusa, Danilovgradu 36, Ulcinju 16, Kolašinu 12, a Tuzima 11. U Andrijevici je devet novooboljelih od kovida-19, u Mojkovcu i Rožajama po šest, u Plužinama pet, Šavniku i Žabljaku po tri slučaja, Petnjici dva, a u Plavu je jedan novooboljeli. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 9. januar iznosio je 36,3 odsto. Ukupan broj preminulih pove-

zanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.448. Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1.786 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 22.051. U Podgorici je aktivno 9.229, slijede Nikšić sa 2.706, Bar 1.584, Budva 1.064, Herceg Novi 980, Kotor 963, Berane 841, Bijelo Polje 808, Tivat 773, Cetinje 689, Pljevlja 565, Danilovgrad 492, Ulcinj 269, Kolašin 200, Mojkovac 191, Tuzi 157, Andrijevica 129, Rožaje 118, Žabljak 100, Petnjica 63, Plužine 53, Šavnik 38, Plav 35, Gusinje četiri. R. D.

Rješenje Savjeta AEM obavezujuće za sedam operatera u Crnoj Gori

Od večeras u ponoć bez emisija koje podstiču na mržnju

Vojislav Šešelj prilikom gostovanja u spornoj emisiji Hepi televizije

PODGORICA – Operateri u Crnoj Gori moraće od večeras u ponoć pa narednih šest mjeseci da zamrače programske sadržaje „Dobro jutro Srbijo“, „Vikend jutro“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“, koji se emituju u okviru televizijskog programa TV Hepi, jer se u tim emisijama u proteklih godinu više puta podsticalo na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti. Ovo piše u rješenju Savjeta Agencije za elektronske medije u koji je Pobjeda imala uvid. Rješenja je dobilo sedam operatera i to: Orion Telekom, Mtel, „mSAT“, Total TV, Telemah, Extra TV, TV za sve. AEM je mnogo puta do sada u proteklih 12 mjeseci mogla da ograniči te emisije, ali iz nekog razloga to je učinjeno tek sad pod pritiskom javnosti. Ovo smatra i sagovornica Pobjede Vesna Rajković-Nenadić, novinarka i članica radne grupe za izradu medijskih zakona, koja je ocijenila da je od-

Odluka crnogorskog regulatora uslijedila je nakon niza besprizornih uvreda koje je, prije samo nekoliko dana, uoči praznika, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj iznio na račun građana i građanki Cetinja. Nije se zaustavio, već je nastavio sa mizoginim kvalifikacijama upućenim poslanici Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović-Stanković luka zakašnjela i da je donijeta pod ogromnim pritiskom javnosti (ovog puta i vlasti i opozicije i dijela nevladinog sektora). Ona poručuje da treba tražiti odgovornost regulatora za kontaminaciju medijskog prostora koji nam dolazi iz susjedstva. Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović pozdravio je mjeru Savjeta AEM-a da suspenduje sporne emisije na TV Hepi na šest mjeseci, ali, kako je naveo,

morala je biti oštrija i na duži vremenski period. Savjet AEM je naprasno odlučio da organizuje sjednicu u subotu 8. januara na kojoj su donijeli odluku da na šest mjeseci ograniče sporne kanale u okviru televizijskog programa TV Hepi iz Srbije. Odluka crnogorskog regulatora uslijedila je nakon pritiska javnosti zbog niza besprizornih uvreda koje je nekoliko dana lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj iznosio na ra-

čun građana i građanki Cetinja. Nije se zaustavio, već je nastavio sa mizoginim kvalifikacijama upućenim poslanici Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović-Stanković. – Mjera iz tačke 1 ovog rješenja se izriče zbog kršenja člana 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim je propisano da programski sadržaji, u pogledu njihovog prikazivanja i sadržaja, moraju poštovati dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, kao i da posebno ne smiju neprikladno isticati nasilje ili podsticati rasnu netrpeljivost – navodi se u rješenju Savjeta AEM. Dodaju da je članom 48 stav 2 Zakona o elektronskim medijima propisano da se „AVM uslugom ne smije podsticati mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije“. – Ne dovodeći u pitanje pravo svih emitera da informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, Savjet Agencije je ocijenio da se u navedenim sadržajima zloupotrebljava pravo na slobodu izražavanja – navode iz Savjeta AEM. Cijeneći da se radi o pitanju od javnog interesa, čija zaštita zahtijeva sprovođenje mjera kojima će se suzbiti sporno izražavanje, za koje je konstatovano da postoji kontinuitet, SAEM je zaključio da je opravdano i proporcionalno da se, na period od šest mjeseci, ograniči reemitovanje spomenutih emisija. K. J.

Stečajni upravnik OB Meljine traži pomoć Vlade, Fonda, resornih ministarstava

Ostojić: Bez pomoći izvjesno zatvaranje bolnice 31. januara Ne postoji mogućnost da se bolnica dalje zadužuje, a trenutno nemamo sredstava za gorivo, ljekove, plate… Već dvije i po godine kontaktiram Ministarstvo zdravlja, ali od maja ne dobijam nikakav odgovor – kazao je Žarko Ostojić HERCEG NOVI - Stečajni upravnik Žarko Ostojić uputio je dopis Vladi Crne Gore, ministrima finansija i socijalnog staranja i zdravstva Milojku Spajiću i Jeleni Borovinić-Bojović, Fondu za zdravstveno osiguranje i predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, da pomognu opstanak bolnice Meljine jer će u suprotnom, zbog nedostatka finansijskih i medicinskih sredstava, bolnica prestati sa pružanjem usluga od 31. januara. Kako Ostojić ističe, ne postoji mogućnost da se bolnica dalje zadužuje. - Ako Vlada i ministarstva ne nađu za shodno da reaguju, izvjesno je zatvaranje bolnice. Rješenja ima ako hoće, vrlo su jednostavna i tu nema dileme. Ne možemo više da se zadužujemo, nemamo za gorivo,

tablete, plate, a Fond kasni za redovne isplate i nemamo drugo rješenje - kazao je Ostojić. Pojašnjava da već dvije i po godine kontaktira Minstarstvo zdravlja, ali od maja ne dobija nikakav odgovor. - Nemam drugo rješenje jer sam odgovoran pred zakonom, za razliku od drugih koji zakon ne poštuju. Sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem imamo korektnu saradnju po pitanju bolnice. U ovom gradu i bolnici sam osam godina, tako da sam ovu ustanovu cijenio i pokušao da je održim – kazao je Ostojić. Podsjećamo, ranije je i izvršna direktorica bolnice dr Olivera Elez za RTHN iskazala bojazan da će finansijska situacija u ovoj ustanovi već u januaru dovesti do ozbiljnih problema i možda prestanka funkcionisanja bolnice. Ž.K.

Zabranjen uvoz mesa iz Sjeverne Makedonije i pojedinih djelova Srbije

Zbog afričke kuge stopiran uvoz svinjetine PODGORICA - Crnogorska Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove zabranila je juče uvoz svinjskog mesa iz Sjeverne Makedonije i pojedinih djelova Srbije. Lista zemalja iz kojih je zabranjen uvoz je ažurirana dan nakon što je Republika Sjeverna Makedonija Međunarodnoj organizaciji za zdravlje životinja prijavila potvrdu bolesti afrička kuga svinja na njenoj teritoriji. – Naredbom je propisano da se radi sprečavanja unošenja naročito opasne zarazne bolesti afričke kuge svinja u Crnu Goru, zabranjuje uvoz i tranzit pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od domaćih i divljih svinja preko teritorije Crne Gore, porijeklom iz država, odnosno područja država

Evropske unije i drugih država u kojima prema podacima Međunarodne organizacije za zdravlje životinja postoji sumnja, odnosno u kojima je potvrđena bolest afričke kuge svinja - navodi se u saopštenju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Na ažuriranoj listi države iz kojih je zabranjen uvoz i tranzit pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od domaćih i divljih svinja su: Filipini, Istočni Timur, Indonezija, Indija, Južna Afrika, Južna Koreja, Kina, Kenija, Laos, Moldavija, Mianmar, Namibija, Nigerija, Obala Slonovače, Papua Nova Gvineja, Republika Sjeverna Makedonija, Rusija, Srbija (pirotski, zaječarski, borski, braničevski, podunavski okrug), Ukrajina, Vijetnam i Zambija. R. D.

Zabranom uvoza sprečava se širenje opasne bolesti

Hronika

Utorak, 11. januar 2022.

Apelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu Nikšićaninu za pokušaj ubistva Viši sud prihvatio nagodbu tužilaštva i Nikšićanina

GOOGLE MAPS

Nožem ranio pijanog Mojkovčanina koji mu je upao u stan

Ulica Novaka Ramova

PODGORICA – Nikšićanin Ćetko Delibašić pravosnažno je oslobođen optužbe za pokušaj ubistva Mojkovčanina Radonje Fuštića kojeg je ubo kuhinjskim nožem u leđa dok je pokušavao da ga izgura iz svog stana u koji je upao usred noći. Fuštić je 14. decembra 2018. godine, dva i po sata poslije ponoći, bez povoda i razloga provalio u stan Delibašića u kojem se nalazila njegova supruga i tek rođeno dijete.

Odlukom Apelacionog suda stavljena je tačka na postupak protiv Ćetka Delibašića s obzirom na to da su odbrana i Radonja Fuštić prilikom davanja završnih riječi predložili da se Delibašić oslobodi optužbe. Oni su kazali da je Delibašić samo odbijao protivpravni napad, u cilju da zaštiti sebe i porodicu, zbog čega je postupao u nužnoj odbrani

odluka

nerazgovjetne zvuke, pa nije bio siguran da li se radi o jednoj ili više osoba zbog čega su se on i supruga uspaničili posebno jer se u sobi nalazilo njihovo dijete, staro tek mjesec. Kako je vrijeme prolazilo, osoba sa druge strane vrata je nastavila da cima bravu a onda počela da lupa. Delibašić je otišao u dnevnu sobu i mobilnim telefonom pozvao policiju objašnjavajući im što se dešava i gdje se nalazi, moleći ih da što prije dođu, jer neko pokušava nasilno da mu uđe u stan. - Ponovo sam otišao u hodnik, upalio svjetlo i glasno upitao ko je, ali odgovor nijesam dobio, već je ta osoba još više počela da lupa na vrata – kazao je Delibašić. Kada god bih ponovio pitanje ko je uslijedila bi još jača lupnjava. - Uhvatila me je još veća panika. Supruga me sva izbezumljena vukla za ruku i govorila: ,,Što će biti s našom bebom, što će nam se desiti, što će biti s nama?“ Izgurao sam je u dnevnu sobu i zamolio da tamo ostane pokušavajući da je koliko-toliko smirim, govoreći da će uskoro doći policija – ispričao je Delibašić.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš. Odlukom Apelacionog suda stavljena je tačka na postupak protiv Delibašića, s obzirom na to da su odbrana i Fuštić prilikom davanja završnih riječi predložili da se Delibašić oslobodi optužbe. Oni su kazali da je Delibašić, kritičnom prilikom samo odbijao protivpravni napad od sebe, u cilju da zaštiti sebe i svoju porodicu, zbog čega je postupao u nužnoj odbrani. Kako je pojašnjeno, oslobođen je optužbe, jer djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani nije krivično djelo. Delibašić je pred Višim sudom ispričao da je bio sa suprugom i jednomjesečnom bebom u iznajmljenom stanu u Ulici Novaka Ramova u Nikšiću. - Oko ponoći smo otišli na spavanje da bi oko 2.20 sati supruga došla kod mene u dnevnu sobu, probudila me i panično mi saopštila da je neko na vratima i da pokušava da uđe u stan. Ustao sam i otišao do ulaznih vrata i pitao: ,,Ko je?“ Primijetio sam da se kvaka pokreće. Ponovo sam pitao ko je, ali na pitanje nijesam dobio odgovor. Pogledao sam kroz špijunku ali kako u hodniku nije bilo upaljeno svjetlo nijesam mogao uočiti osobu koja je pokušavala da uđe – ispričao je Delibašić. On se prisjetio da je čuo neke

samoodbrana

U povratku u hodnik, Delibašić je sa kuhinjskog stola uzeo nož i još jednom viknuo ko je, ali sa

druge strane vrata nije bilo dogovora, sem jake lupnjave. - Uzeo sam nož kako bih odbranio sebe i porodicu. Svašta mi je prolazilo kroz glavu, pomišljao sam da je sa druge strane osoba koja nije normalna, naoružana, da je možda više njih ispred vrata, da su došli da nas opljačkaju. Još jednom sam pogledao kroz špijunku, ali se odmah odaljio od vrata, jer je pomislio da ta osoba sa druge strane može zapucati kroz vrata. Odmakao sam se metar-dva od ulaznih vrata i stao pri zidu sa strane, kako bih se zaklonio - pojasnio je Delibašić. Vrata su se tresla od svakog udarca sve više i više, da bi se u jednom trenutku vrata od udaraca otvorila i, kako je kazao Delibašić, u hodnik je uletjela jedna osoba sa podignutim rukama nasrnuvši na njega. - Pogurao se sa tom osobom, za koju sam u tom trenutku vidio da je muškarac, a zatim ga jednom udario pesnicom, a zatim nožem. Taj muškarac me je gurao prema unutrašnjosti stana, a ja njega prema vratima. Ponovo sam ga udario nožem koji mi je ispao iz ruke a potom sam ga udario pesnicom. Muškarac je pao na pod. Zgrabio sam nož kako ga nepoznata osoba ne bi uzela i stao mu nogom na koljeno. Izvadio sam telefon iz džepa i ponovo pozvao policiju, govoreći povišenim tonom,

da mi je nepoznata osoba provalila u stan – kazao je Delibašić. I baš u tom trenutku, Delibašić je čuo brze korake na stepeništu i svjetlost baterijskih lampi, nakon čega su se pojavila četiri policajca. - Odmah sam im rekao da sam najvjerovatnije povrijedio osobu koja mi je upala u stan. Policajci su mi uzeli nož iz ruke a potom nepoznatom muškarcu rekli da ustane, kako bi ga poveli kod ljekara. Ta osoba je samo mumlala nerazgovjetno nakon čega su ga dva policajca uhvatila ispod ruku i izvela napolje. Pošto su izašli iz stana otrčao sam u sobu gdje se nalazila beba koja je plakala, kako bi se uvjerio da je sa njom sve u redu – ispričao je Delibašić. Pošto se vratio u hodnik, vidio je da su ulazna vrata odvaljena, da je jezičak brave ostao u zaključanom položaju, a da je dovratnik bio izvaljen iz zida u dijelu gdje se nalaze šarke od vrata. Na kraju Delibašić je pred vijećem sudije Tabaša izjavio da su on i njegova porodica i poslije nekog protoka vremena i dalje u šoku od toga što im se desilo te noći i da se zbog tog događaja ne odvaja od žene i djeteta.

priznanje

Sa druge strane, Fuštić je kazao da se ne sjeća da je provalio u stan, niti da ga je neko ubo nožem i udario. - Ne sjećam se da sam nekog napadao i udarao jer sam bio u teško pijanom stanju – kazao je Fuštić. On je ispričao da je 13. decembra 2018. godine oko 20 časova došao u Nikšić kako bi sjutradan prisustvovao pomenu za brata njegovog druga. On je naveo da je u Nikšić došao u pijanom stanju i da je nastavio da pije na autobuskoj stanici. Ubrzo je otišao u narednu kafanu gdje je pio do zatvaranja. Šetajući ulicom, sreo je policajca koji mu je na pitanje gdje bi mogao da prenoći kazao da se u blizini nalazi hotel ,,Jugoslavija“. Na putu do hotela naišao je na lokal u koji je ušao i nastavio da pije. - Po izlasku iz tog lokala ponovo sam zaustavio nekog ko mi je pokazao gdje se nalazi hotel ,,Jugoslavija“, u kom pravcu sam krenuo. Naišao sam na neku zgradu i samo se sjećam da sam vidio tu zgradu, ulaz i stepenice, a što se dalje dešavalo ne sjećam se - ispričao je Fuštić. Dodao je da te noći nije vladao sobom i da jako žali zbog svega što se desilo. - Čovjeka u čiji sam stan ušao ne poznajem. Sramota me je zbog toga, jer taj čovjek nije kriv nizašta, već isključivo ja. Ja sam ga doveo u takvu situaciju i spreman sam da snosim posljedice – kazao je Fuštić. b. r.

Priznao da je prodavao marihuanu i dobio 10 mjeseci zatvora

PODGORICA – Nikšićanin Vojin Vujović (58) osuđen je na deset mjeseci zatvora nakon što je Viši sud u Podgorici prihvatio njegovu nagodbu sa tužilaštvom kojom priznaje da je u dvorištu kuće gajio marihuanu koju je potom preprodavao. Presudu je izrekla sutkinja Vesna Kovačević. Vujović je uhapšen 7. septembra prošle godine nakon što je policija pretresom njegove kuće i drugih prostorija, koje koristi ovaj optuženi, pronašla pola kilograma marihuane i

sve što je neophodno da se droga pripremi za prodaju. - Pronađeno je oko pola kilograma marihuane, digitalna vaga za precizno mjerenje i dva pakovanja plastične folije namijenjene za pakovanje droge – saopšteno je iz policije nakon hapšenja Vujovića. Daljim pretresom, u dvorištu kuće Vujovića, u plasteniku je pronađen zasad sa 19 stabljika marihuana. Preciznim mjerenjima utvrđeno je da je od Vujovića oduzeto ukupno 4.309,61 gram marihuane. b. r.

Podignuta optužnica za šverc droge

Priznao da je kupio drogu od albanskog državljanina PODGORICA – Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv G. P. (24) zbog šverca droge nakon što je policija kod njega 16. oktobra pronašla 47,454 grama konoplje, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. - Optužnica Višeg državnog tužilaštva protiv G. P. (24) zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga dostavljena je Višem sudu na kontrolu koja će biti zakazana u zakonskom roku – precizirali su iz Višeg suda. G. P je u istrazi tvrdio da je drogu kupio petnaest dana prije hapšenja od jedne osobe u Ulcinju. - Bio sam u posjeti drugu i na Velikoj plaži sam primjetio nekog Albanca kojeg sam pitao ima li marihuane u prodaji. On mi je ponudio jedno pakovanje od 52 do 53 grama marihuane za 50 eura. Odlučio sam da kupim marihuanu jer je to bila povoljna ponuda s obzirom na to da u Podgorici kupujem gram ili dva za pet ili 10 eura – ispričao je optuženi u istrazi. Međutim, prilikom povratka u Podgoricu G. P. se razočarao zbog kupovine marihuane jer, kako je kazao, nakon što je ispušio jedan džoint shvatio je da se radi o jako lošoj robi. G. P. je pred tužiocem pojasnio da je ranije češće konzumirao marihuanu ali ne i u zadnje vrijeme iz straha da ne dobije otkaz jer radi odgovoran posao. Optuženi G. P. je kupljenu marihuanu petnaestak dana držao u automobilu do dana kada

Viši sud

ga je u Ulici Stanka Dragojevića zaustavila policija i nakon legitimisanja pitala ima li da prijavi nešto nedozvoljeno. - Odmah sam rekao da ispod sjedišta suvozača ima kesica marihuane. Policajci su mi rekli da izađem, stavim ruke na auto a Interventna jedinica je uzela tu kesu koju sam skrio ispod sica – ispričao je G. P. Optuženi je naveo da četri, pet džointa konzumira u deset dana i isključivo kada nije na poslu. - Ovih 15 dana sam konzumirao marihuanu koju su mi davali drugovi – kazao je G. P. ističući da ne koristi nijednu drugu drogu i da sebe ne smatra zavisnikom te da iz tog razloga nikada nije potražio ljekarsku pomoć. Analizom urina na psihoaktivne supstance utvrđeno je da kod optuženog nije utvrđeno prisustvo PAS. Tužiteljka Ana Radović je u obrazloženju podizanja optužnice navela da iako je G. P. tvrdio da je drogu kupio za ličnu upotrebu njegova odbrana je opovrgnuta nalazom urina koji je pokazao da nije konzument marihuane. - Kada se ova činjenica dovede u vezu sa činjenicom da je kod okrivljenog pronađena marihuana za koju tvrdi da je skoro nije konzumirao, jasno je da su sve radnje preduzete sa ciljem dalje prodaje a ne upotrebe od strane okrivljenog – navodi se u obrazloženju optužnice. Tužiteljka Radović je ocijenila i da je G. P. u izvršenju krivičnog djela za koje se tereti postupao sa direktnim umišljajem. b. r.

10 Crnom Gorom

Utorak, 11. januar 2022.

ŠavNiK: U gradskoj kasi ove godine najviše novca za kapitalne projekte Herceg Novi: U Sutorini postavljena javna rasvjeta

Za puteve i vodovode skoro milion eura Planirana je izgradnja vodovoda za naselja Gornja i Donja Bijela, Slatina i Dobro Selo, zatim istražni radovi i izrada elaborata za sela Duži i Dubrovsko, sanacija kaptaže u Pošćenju, izgradnja rezervoara u Krnjoj Jeli … Za proboj i modernizaciju neasfaltiranih puteva predviđeno je 100.000 eura ŠAVNIK – Budžet Opštine za ovu godinu iznosi 3,8 miliona eura i od prošlogodišnjeg je veći 700.000 eura. Za kapitalne izdatke je predviđeno blizu dva miliona eura, odnosno 52,19 odsto.

TivaT: Komunalno djeluje preventivno

Veliki gradski park zatvoren zbog bure

KAPTAŽE

NaJviŠe Novca Za iNFraSTruKTuru: Šavnik

ja kaptaže u selu Pošćenje (15.000), izgradnja vodovoda u Slatini (20.000) i Dobrim Selima (150.000). U planu je izgradnja rezervoara u Krnjoj Jeli (30.000) i selu Grabovica (30.000), zatim izgrad-

Socijalni stanovi, omladinski centar U planu budžeta navedeno je da će Opština ove godine investirati u građevinske objekte 320.000 eura. - U toku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju stambeno-poslovne zgrade za socijalno ugrožene porodice i ostale korisnike. S obzirom na to da se vrijednost investicije procjenjuje na 500.000 u ovoj godini planirana su sredstva za realizaciju prve faze projekta. Drugi objekat jeste izgradnja omladinskog centra za koji je predviđeno 40.000 eura (dodatnih 30.000 eura za opremanje). U 2021. godini urađeno je idejno rješenje, za višefunkcionalni objekat, koji će predstavljati centar budućeg kompleksa i njegovi sadržaji biće prilagođeni mladima - teretana, streljana, internet centar, kao i drugi sadržaji. Za rekonstrukciju zgrade od sige predviđeno je 70.000 eura. U 2021. godini nije došlo do realizacije projekta, jer nije uspio tender. U budžetu je za izgradnju fudbalskog stadiona predviđeno 10.000 eura.

Otvorena poslovnica Pošte BUDVA - Pošta Crne Gore je otvorila novu poslovnicu na adresi Akademija znanja – Ulica žrtava fašizma br. 56. Radno vrijeme nove poslovnice je od 8 do 14:30 časova. Stanovnicima Budve i njenim posjetiocima na ovoj adresi će biti na raspolaganju usluge plaćanja računa, uplate novca na žiro račun, slanje pisama, paketa, post-ekspres i EMS pošiljka, slanje telegrama i luksuznih telegrama s poklonom, kao i usluge elektronskog transfera novca. C. G.

nja vještačkih akumulacija (120.000)... Za izradu projekata predviđeno je 130.000 eura. Riječ je o nedostajućoj tehničkoj i planskoj dokumentaciji, kao i reviziji...

OBJEKTI

Na spisku aktivnosti za ovu godinu je i uređenje terena platoa kod kanjona Nevidio. Vrijedan je 360.000 eura a realizuju ga Uprava javnih radova i Opština čije je učešće 100.000 eura. Između ostalog, projektom je predviđena gradnja objekta koji će biti u funkciji turističkih sadržaja (svlačionica, suvenirnice), uređenje parking prostora, kao i izgradnja upravne zgrade za Park prirode ,,Komarnica - Dragišnica“. Prošle godine je raspisan tender ali nije bilo zainteresovanih izvođača. Za ozelenjavanje javnih površina predviđeno je 10.000 eura, a za izgradnju pješačkih staza od

Na spisku projekata je uređenje terena platoa kod kanjona Nevidio. Između ostalog, predviđena je gradnja objekta koji će biti u funkciji turističkih sadržaja, izgradnja parking prostora kao i upravne zgrade za Park prirode ,,Komarnica Dragišnica“ odmorišta - vidikovca pored regionalnog puta Nikšić – Šavnik - Žabljak, do tzv. hotelske bašte uz rijeku Bijelu 60.000 eura, u cilju valorizacije tog prostora u turističke svrhe. Stavka sanacija mostova u budžetu iznosi 20.000 eura. D. Š.

JaKa Bura MoŽe BiTi oPaSNa: Gradski park

TIVAT – Zbog bure orkanske jačine od juče u popodnevnim satima zatvoren je Veliki gradski park - saopštio je pomoćnik direktora Komunalnog Božidar Brinić. Tokom jučerašnjeg dana dvije ekipe Službe komunalija obilazile su područje tivatske opštine od Lepetana do Radovića i obavljale su redovne poslove čišćenja i održavanja, a uklanjali su i polomljene grane. Šef Službe komunalija Miloš Tripinović kaže da tokom minulih, prazničnih dana komunalci nijesu imali puno posla, a intervenisali su samo u malom gradskom parku na Trgu Dara Petkovića. - Za razliku od prošle, kada se slavilo i kada smo imali dosta štete i lomova na mobilijaru, ove godine smo dobro prošli, jer smo imali samo štetu na dvije kante u malom gradskom parku - kazao je Tripinović. Komunalci uklanjanju više grane sa putnih pojasa. S. K.

Brod američke Ratne mornarice uplovio u naše vode

„Karsons siti“ opet u Luci Bar BAR - Brzi transportni brod američke Ratne mornarice „Karsons siti“ uplovio je u Luku Bar gdje će se zadržati nekoliko dana. Za to vrijeme, pišu lokalni mediji, na njemu će remonteri iz hrvatskog brodogradilišta „Viktor Lenac“ iz Rijeke obaviti manje tehničke intervencije. „Karsons siti“ je aluminijumski katamaran klase „spearhead“ od 1.515 tona, namijenjen za brzi transport konvencionalnih i specijalnih snaga američke vojske i njihove ratne opreme. Dugačak 103, a širok 28,5 metara, dvotrupni je brod, bez naoružanja. Opremljen je platformom za slijetanje helikoptera i velikom hidrauličnom rampom na krmi za brzi ukrcaj tereta. Postiže brzinu od 35 čvorova. „Karsons siti“ je vrijedan oko 180 miliona dolara, a opslužuje ga od 26 do 44 člana posade. Može ukrcati još 312 vojnika. Brod nije prvi put u crnogorskim vodama. U Bar je prvi put uplovio u julu 2018. godine. C.G.

dugaČaK Je 103, a ŠiroK 28,5 MeTara: „Karsons siti“

PRINT SCREEN

Budva

,,ZaBLiSTaLa“: Put kroz Sutorinu

HERCEG NOVI - U Sutorini je završeno postavljanje javne rasvjete na trasi od tržnog centra ,,HDL“ do motela ,,Vinogradi“. Na dionici dugoj 2,1 kilometar postavljena su 62 stuba, čime je taj dio magistrale na samom ulazu u Crnu Goru i opštinu Herceg Novi po prvi put adekvatno osvijetljen. Instaliranjem rasvjete na ovoj trasi kompletirano je osvjetljenje duž Jadranske magistrale kroz opštinu Herceg Novi, od Sutorine do Kamenara. Radovi su izvedeni u okviru izgradnje biciklističke staze, a kroz prekogranični projekat ,,Ćiro 2“ koji realizuje Agencija za izgradnju i razvoj, u saradnji sa Opštinom. Aktivnosti projekta nadovezale su se na višegodišnja nastojanja lokalne uprave da unaprijedi sistem javne rasvjete, kroz poboljšanje postojećeg sistema i izgradnju novih trasa u naseljima na teritoriji cijele opštine Herceg Novi. Ž. K.

Lokalna uprava planira da u infrastrukturu investira 1.315.000 eura, od čega u puteve 520.000. Za djelimično presvlačenje i popunjavanje najkrupnijih udubljenja predviđeno je 300.000 eura, a 100.000 za proboj i modernizaciju neasfaltiranih puteva prema katunima i drugim mjestima prema prioritetima. U vodovodnu infrastrukturu planirano je ulaganje 475.000 eura. Na spisku projekata su: izgradnja vodovoda za naselja Gornja i Donja Bijela pri čemu se koristi voda sa izvora Biovsko vrelo (55.000), zatim istražni radovi i izrada elaborata za sela Duži i Dubrovsko (25.000), sanaci-

Priprema za izgradnju biciklističke staze

Crnom Gorom

Utorak, 11. januar 2022.

NIKŠIĆ: Direktor Komunalnog kaže da zbog napuštenih životinja trpe i preduzeće i Opština

Psi lutalice ,,potroše“ snjegočistač godišnje NIKŠIĆ – Nikšićki komunalci spremno su dočekali zimu. Snijeg ih do sada nije namučio, a s obzirom na to da imaju dotrajalu i oskudnu mehanizaciju, reklo bi se da mu se i ne bi obradovali. Komunalno već više od godinu nije javno preduzeće već društvo sa ograničenom odgovornošću čiji je vlasnik Opština, a prema riječima direktora Milete Milatovića moraće, nabaviti makar jedno specijalno vozilo za odvoz smeća. - Zahvaljujući organizaciji FORS Montenegro i projektu prekogranične saradnje nabavićemo to vozilo vrijedno oko 150.000 eura, a njime ćemo moći prazniti i četiri kontejnera polupodzemna koja su planirana za postavljanje na centralnom gradskom trgu. Lokalna uprava je iz prošle godine u ovu prenijela stotinu hiljada eura za nabavku snjegočistača koji bi bio opremljen i mehanizmom za posipanje rizle i soli po zaleđenim ulicama. Vjerujem da ćemo taj kamion opremiti i reznim alatom kako bi čistili šiblje uz lokalne puteve – kaže Milatović.

MEHANIZACIJA

Od sopstvenih sredstava su, kaže, popravili stari greder. - To nam je najpouzdanija mašina za čišćenje snijega sa gradskih ulica. Duže od pet godina ta mašina je bila u kvaru. Imamo ogromne troškove održavanja mehanizacije, nemamo adekvatan prostor za njihovu popravku, ali lokalna uprava namjerava da nam nađe adekvatan prostor za radionice - kaže Milatović. Moraju, kaže osavremeniti mehanizaciju pogotovo za iscrtavanje hori-

Psi lutalice, njihovo zbrinjavanje ili isplata na račun odštete zbog ujeda grad su do sada koštali više od 1,5 miliona eura. Na ulicama je više stotina napuštenih životinja, a azil u Bresticama je pun – kaže direktor Komunalnog preduzeća Mileta Milatović

Protiv „divljih prodavaca“ povećanjem zakupa Komunalno preduzeće traži način i da riješi problem vanpijačne prodaje. Mileta Milatović kaže da imaju 172 prodajna mjesta na gradskoj pijaci. - Međutim, zakupljeno je svega 70 iako smo snizili cijene sa 117 na svega 46 eura mjesečno. Moraćemo ojačati saradnju s komunalnom policijom i inspekcijom, tim prije što je lokalna uprava ukinula dosadašnju participaciju. Dakle, moraćemo podizati cijenu mjesečnog zakupa ili zavoditi red da bi bili održivi - riječi su Milatovića. KAPACITETI POPUNJENI: Azil na Bresticama

zontalne signalizacije. - Do sada su za taj posao angažovane druge firme, a ubuduće ćemo morati nabaviti i mehanizaciju za tzv. krpljenje udarnih rupa - kaže Milatović. Veliki problem onima koji rukovode Komunalnim preduzećem u Nikšiću je i sklonište za napuštene pse. - To je višegodišnja goruća tema. Na našim ulicama je više stotina pasa lutalica, a azil u Bresticama je pun i ima 50 jedinki. Troškovi azila, koji je udaljen 22 kilometra od centra grada, za ovu godinu

Mileta Milatović

planirani su na 225.000 eura. Lokalna uprava je budžetom samo za ovo planirala 107.000 eura. Za obezbjeđenje objekta, registraciju vozila, osiguranje zaposlenih... predviđeno je oko 18.000 eura, a za nadoknadu štete od ujeda pasa predviđeno je više od 10.000 eura. Tekuće održavanje koštaće nas 36.000 eura, a desetak hiljada manje izdvojićemo za zarade zaposlenih. Kada pričamo o azilu za pse dolazimo do razlike od 117. 000 eura, a kad uporedimo prihode sa rashodima, a to znači da bi svake godine mogli nabaviti po jedan snjegočistač. Do sada su Nikšić psi lutalice, njihovo zbrinjavanje ili isplata na račun odštete zbog ujeda koštali više od 1,5 miliona eura, što je strašno ističe direktor nikšićkog Komunalnog preduzeća Mileta Milatović, dodajući da planiraju ozbiljnije se pozabaviti i ovim problemom. Najvjerovatnije

Sistematizacija do 12. februara Direktor Mileta Milatović kaže da će do 12. februara uraditi sistematizaciju i reorganizovati firmu. - U stalnom radnom odnosu imamo 172 stalno zaposlena radnika i oko 15 povremeno angažovanih, pretežno u gradskom Zelenilu i sektoru

rješenje je da se u Studenačkim glavicama pravi novi kutak za nezbrinute životinje.

DUGOVANJA

Brojni građani duguju pozamašne cifre, pa ih Komunalno preduzeće utužuje, jer nema mogućnost da kao EPCG ili Vodovod uskrati snabdijevanje neurednim platišama. Više od 16. 000 fizičkih lica trebalo bi da plaća usluge tom preduzeću, a

Čistoće. To je optimalan broj zaposlenih, a planirali smo da kadrovski osnažimo radnu jedinicu Putevi, jer sve je gušći saobraćaj. Uz to, biće nam neophodni i električari za radove na javnoj rasvjeti i svjetlosnoj signalizaciji - kaže Milatović

procjenjuje se da ih ima i mnogo više koji koriste njihove usluge. - Imamo problem sa naplatom i kod pravnih lica, a ponajviše kod ugostitelja. Izbjegavaju da plaćaju račune, mijenjaju nazive firme čak i po tri puta u godini - kaže Milatović. Dodaje da su nedavno dizajnirali nove račune, biće pregledniji i na njima će se vidjeti sva zaostala potraživanja. R. PEROŠEVIĆ

CEDIS

Radovi u devet opština PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja 11. januara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. ANDRIJEVICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Prisoja. BERANE: od 8:30 do 14:30 h sela: Budimlja, Mašte i dio sela Goražde. BIJELO POLJE: od 8 do 16 h Livadice, Prijelozi, Rasovo - Resnik, Gorice - škola, Gorice (nova TS), Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Nikoljac. CETINJE: od 8 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci, Božija Voda, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Stanjevića Rupa, Mandići. KOLAŠIN: od 9 do 15 h Ravni, Vrujca, Bare, Petrova Ravan; od 9 do 16 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko. MOJKOVAC: od 9 do 14 h Razboj; od 9 do 13 h Lojanice. PLAV: od 9 do 14 h Vojno Selo; od 9 do 14:30 h sela: Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Ski-lift, Hoti, Hakanje. ROŽAJE: od 9 do 14:30 h dio sela Sinanovića Luke.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

HERCEG NOVI: Pripremne aktivnosti za dva kapitalna projekta, uključena firma iz Holandije

Radiće studije o zaobilaznici i podvodnom tunelu kroz zaliv HERCEG NOVI – Preliminarne studije o izvodljivosti izgradnje zaobilaznice oko Herceg Novog, ali i podvodnog tunela između Zelenike i Luštice, počeće tokom ovog mjeseca – kaže v. d. direktora Uprave javnih radova Boro Lučić. Izrada projekta koštaće pola miliona, a radovi više od 20 miliona eura. Zaobilaznica je projekat o kojem se dugo priča. Trasa je planirana od graničnog prelaza do Zelenike.

- Tranzitni dio saobraćaja bi bio izmješten od graničnog prelaza preko Sušćepana i Ratiševine do Zelenike gdje bismo, nadamo se da ćemo uspjeti, u dogovoru sa državom, gradili tunel odnosno podvodni most do Luštice. Koliko sam upoznat, iz Opštine Herceg Novi, u januaru će doći predstavnici renomirane firme iz Holandije, koja će početi preliminarne studije. Na taj način uradilo bi se sveobuhvatno rješenje kada

je saobraćaj u pitanju - kazao je Lučić. Projektovanje zaobilaznice koštaće, kaže on, pola miliona eura, njena izgradnja preko 20 miliona, ali je značaj višestruk. - Sa ove strane imamo zaobilaznicu i podvodni most, a na Luštici novi put koji bi se spojio od Pristana do Rosa, pa ćemo na taj način spojiti dvije obale, saobraćajno povezati Lušticu sa ovim dijelom opštine ali i rasteretiti saobraćaj u Her-

ceg Novom - kazao je Lučić. On ističe da je kapitalnim budžetom države planirana i izgradnja puta od Rosa do kompleksa Luštica bej kao i izgradnja vodovodne mreže koja će, pored djelova gdje su rizorti, pokriti i sva sela. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović tokom posjete Herceg Novom u julu prošle godine istakao je spremnost i

podršku projektu izgradnje obilaznice i podvodnog tunela Herceg Novi - Luštica. Ž. K.

POVEZIVANJE GRADA I POLUOSTRVA VAŽNO ZA RAZVOJ TURIZMA: Herceg Novi

12 Kultura

Utorak, 11. januar 2022.

Rediteljka Ana Đorđević za Pobjedu povodom predstave „Bladi Mun“ u C PODGORICA – Priča o kompleksnosti međuljudskih odnosa okosnica je predstave „Bladi Mun“, koju je na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta postavila rediteljka Ana Đorđević. „Bladi Mun“ predstava je koja je obilježila kraj godine u nacionalnom teatru, a Đorđević je osim režije napisala i tekst po uzoru na poznati italijanski film „Savršeni stranci“. Dobitnik nagrade Milutin Mićović

Crnogorski PEN centar uputio zahtjev Vladi povodom nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“

Traže poništenje odluke i smjenu žirija

PODGORICA – Crnogorski PEN centar uputio je zahtjev Vladi Crne Gore za poništenje odluke o dodjeli nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ i smjenu žirija koji je donio tu odluku. Kako se navodi u saopštenju, ovogodišnja nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ dodijeljena je autoru koji u svojoj knjizi i javno iznošenim stavovima nedvosmisleno pokazuje i promoviše fašistički odnos prema Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima, Albancima i Hrvatima, dakle, prema apsolutnoj većini građana Crne Gore. - Zahtijevamo od Vlade Crne Gore da – u interesu sprečavanja daljnje i sve dublje fašizacije koju jasno pokazuje njena kulturna i obrazovna politika – poništi odluku o ovogodišnjoj dodjeli nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“. Donošenjem skandalozne odluke, žiri za dodjelu nagrade pokazao je neskriveni afinitet prema fašizaciji crnogorskog društva, kao i podršku „crnogorskoj“ verziji fašističkog zla protiv koga se već stotinu godina bori cijeli civilizovani svijet! Zahtijevamo da Vlada Crne Gore smijeni žiri za dodjelu nagrade ,,Miroslavljevo jevanđelje“ – navodi se u saopštenju PEN-a. Uprava Crnogorskoga PEN centra upozorila je Vladu da će se svim legitimnim sredstvima boriti protiv njene politike fašizacije institucija prosvjete, kulture i nauke. - O njenoj pogubnoj politici obavijestićemo rukovodstvo Internacionalnog PEN centra, sve nacionalne PEN centre, kao i druge relevantne međunarodne adrese – navodi se u saopštenju. R. K.

Naša književnica na međunarodnom simpozijumu

PODGORICA – Crnogorska književnica Tanja Bakić učestvovaće na prestižnoj međunarodnoj naučnoj konferenciji posvećenoj djelu Vilijama Blejka, pod nazivom „Global Blake“, koja će početi danas i trajaće do 13. janura u Linkolnu. Konferenciju organiziju britanski Univerzitet Linkoln i Univerzitet Bišop Grosetist. Zbog aktuelne pandemijske situacije, ovaj događaj, prvobitno planiran za septembar 2020. na Univerzitetu Linkoln u Velikoj Britaniji, odvija se ipak u onlajn formatu. Čast da otvore konferenciju pripala je svjetski priznatim poznavaocima Blejkovog djela – Lindi Fridman sa Univerzitetskog Koledža London, Stivenu Ajsenmanu sa Nortvestern Univerziteta u SAD, Majku Gudu sa Sirakjuz Univerziteta (SAD), Luizi Kejl sa Birkbek Univerziteta u Velikoj Britaniji, te i poznatoj britanskoj pijanistkinji, Herijeti Stabs. Na ovoj uglednoj konferenciji učestvovaće i naučnici: Kler Sonders sa Univerziteta Oksford, Kerolin Riči iz galerije Tejt Britan, Dejvid Voral sa Notingam Trent Univerziteta, Mark Lusier sa Arizona Univerziteta, Kolin Trod sa Univerziteta u Mančesteru, Stiv Klark sa Tokio Univerziteta, Elizabet Efinger sa Univerziteta Novi Bransvik (Kanada), Luk Voker sa Univerziteta u Roihemptonu,

Znala sam da, ukoliko želim da komad bude uspješan u Crnoj Gori, mora da bude nov i da se rodi u Crnoj Gori, i za publiku u njoj jezički, a samim tim i po pitanju karaktera. Kada mi je to postalo jasno, počela sam da razmišljam i o samim lokacijama, imajući u vidu način života u Podgorici, navike ljudi – kazala je Đorđević a samim tim i po pitanju karaktera. Kada mi je to postalo jasno, počela sam da razmišljam i o samim lokacijama, imajući u vidu način života u Podgorici, navike ljudi, onoliko koliko sam o tome znala, naravno. Odlučila sam da se radnja dešava u ljeto, na terasi, uz more. To je bitna promjena u odnosu na originalan komad „Crna kutija“, koji se dešava u enterijeru nekog stana na, recimo, Vračaru. Kada su savremeni komadi u pitanju, sve ove okolnosti bitno utiču na tok radnje, na atmosferu predstave, pa i na same probleme kojih se dotiču. Izloženost likova prirodi, moru, mjesecu neposredno,

ne kroz beton i staklo, bila je inspiracija za mnoga rješenja u predstavi. U vezi sa samim jezikom, mnogo su mi pomogli dramaturg Stefan Bošković, ali i sami glumci, koji govore u ovoj predstavi svojim dijalektom, ličnim, i koji su djelovali na izradu konačne verzije teksta velikim dijelom na taj način. POBJEDA: Kada režirate po sopstvenom predlošku, koliko to daje više slobode u kreiranju predstave, ali istovremeno i odgovornosti? ĐORĐEVIĆ: Mnogo slobode, presudnu količinu slobode. Mislim da bez te slobode da radim komad za sebe kao rediD. MILJANIĆ

Bakić na konferenciji o Vilijamu Blejku

Kao rediteljka i spisateljica, Đorđević je autorka mnogobrojnih teatarskih izvedbi u Srbiji i regionu. Iako je i ranije pisala tekst za različite varijacije ovog filma, najčešće naslovljene kao „Crna kutija“, u ovoj vizuri Đorđević je unijela određene novine, te napravila komad blizak crnogorskoj publici. O posljednjoj režiji u CNP-u, odnosu svijeta prema pandemiji, ali i pogledu na crnogorsku kulturnu scenu, Đorđević govori za Pobjedu. POBJEDA: Prema Vašem tekstu ranije su drugi reditelji radili predstavu „Crna kutija“. U novoj adaptaciji, osim što uvodite jednog novog lika, kazali ste da je predstava prilagođena crnogorskom podneblju. Na koji način ona sada progovara sa publikom? ĐORĐEVIĆ: Prije svega, radi se o govoru, jeziku, dijalektu. U slučaju komada „Crna kutija“, po mom mišljenju, radilo se o zadatku prilagođenja koje je više od pukog „prevođenja“, radilo se o izazovu da se u jeziku koji se koristi osjeti mentalitetski kolorit, način mišljenja, karakter sredine, pored karaktera samih likova. U jeziku se krije duša ljudi koji ga koriste. Ja sam znala da, ukoliko želim da komad bude uspješan u Crnoj Gori, mora da bude nov, i da se rodi u Crnoj Gori, i za publiku u njoj jezički,

Na dnu smo kanjona niz čiju smo se liticu survali

Tanja Bakić

Judžin Frid sa Univerziteta u Johanesburgu (Južna Afrika), Džonatan Gros, predsjednik Udruženja Bajron iz Londona, Dejvid Smit sa Bejlor Univerziteta (SAD), i drugi. Učešće Tanje Bakić na ovoj konferenciji odnosi se na prezentaciju recepcije Blejka u savremenoj onlajn blog-formi, oslikanu putem studija tekstualnosti. Tekst izlaganja Tanje Bakić o Vilijamu Blejku, prethodno prezentovan u galeriji Tejt Britan u Londonu 2019. godine u sklopu do sada najveće Blejkove retrospektivne izložbe u svijetu pod nazivom „Vilijam Blejk: umjetnik“ (William Blake: The Artist), biće objavljen tokom 2022. u Njujorku. Njen drugi rad o Blejku već je uvršten u monografiju „Recepcija Vilijama Blejka u Evropi“ (The Reception of Blake in Europe), svjetski prestižnog izdavača „Blumsburi“ sa sjedištem u Londonu. B. B.

Scena iz predstave „Bladi mun“

telja, a da posle toga, kroz probe, taj tekst mijenjam i prilagođavam dalje, ne bih mogla da napravim predstavu uspješnu po sopstvenim mjerilima. Ne volim da robujem tekstu. Zato sam i počela da pišem sama, i to davno, još kao reditelj-početnik. POBJEDA: Uvođenjem osmog lika predstava dobija jedan novi izgled. Da li je ovaj karakter oponent onome što je ovaj tekst do sada donosio? ĐORĐEVIĆ: Jeste, to je tačan izraz. Ja sam uvođenjem ovog lika obavila jednu meni bitnu, mada možda za druge neprimjetnu, raspravu sa prethodnom verzijom teksta i njegovom idejom. Konkretno, moj je stav da postoje ljudi koji ne kriju ništa, i da je sresti takve ljude mnogo veći događaj nego taj da se saznaju mračne tajne većine ostalih. To je u današnje vrijeme istinski šokantno, a ne to da ljudi jedni drugima iza leđa čine preljube i zločine. POBJEDA: Koliko je pandemija primijenila svijet koji poznajemo i kako se to manifestovalo u međuljudskim odnosima? ĐORĐEVIĆ: Drastično. Niko o tome ne želi da govori dovoljno ozbiljno, za sada, ali bojim se da ćemo biti primorani na to. Mentalno zdravlje ljudi je ozbiljno ugroženo. U prvih šest mjeseci pandemije desio se najizrazitiji niz promjena, izazvanih enormnim stresom.

Priznanje za umjetnika iz Kotora Željka Brguljana na konkursu hrvatske Nacionalne i sveučili

„Olujni kompas“ među najljepše oblikovani KOTOR – Knjiga „Olujni kompas“, autora Željka Brguljana, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj, jedna je od 17 najljepše oblikovanih knjiga u Hrvatskoj na konkursu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) „Hrvatska lijepa knjiga 2021.“

Konkurs „Hrvatska lijepa knjiga za 2021.“ NSK je raspisala na poziv Fondacije Stiftung Buchkunst, radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni konkurs i izložbu „Best Book Design from all over the World“, koja će biti otvorena tokom trajanja Sajma knjiga u Laj-

pcigu, te za izložbu „Book Art International“, koja se organizuje u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Žiri u čijem su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev, prof. dr. Nives Tomašević, te viša

knjižničarka i kustoskinja i radnica Grafičke zbirke NSK Vesna Vlašić, imali su zadatak da odaberu najbolje oblikovane knjige u konkurenciji od 175 pristiglih izdanja. Naime, Brguljanovo djelo je štampano u Zagrebu u avgustu prošle godine. Ilustracije za knjigu je uradio autor, urednica zbirke

Kultura

Utorak, 11. januar 2022.

Crnogorskom narodnom pozorištu Ana Đorđević

Sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović najavila nova spomen-obilježja u Podgorici

Uskoro spomenici Blažu Jovanoviću i knjazu Danilu PODGORICA – Podgorica će ove godine dobiti spomenike Blažu Jovanoviću i knjazu Danilu, najavila je sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović, u emisiji „Znam da znaš“ Gradske radio-televizije.

Gibanje kojem fali malo uređenosti POBJEDA: Budući da je u Crnoj Gori rađena verzija „Crne kutije“ po Vašem tekstu, da li ste imali priliku da je pogledate? Kakav je Vaš pogled na crnogorsku teatarsku scenu i glumački potencijal? ĐORĐEVIĆ: Nisam imala prilike da pogledam tu predstavu, nažalost, jer me konstantne obaveze u nekom novom procesu sprečavaju da često putujem. Što se tiče pozorišne scene u Crnoj Gori, čini mi se da je slična onoj u Srbiji – raznolikost koja se graniči sa haotičnošću, nejasni umjetnički ciljevi, koegzistiranje vrhunskog profesionalizma i diletantizma, čak i unutar jednog projekta, nepostojanje pouzdanih autoriteta u javnosti, koji bi pratili i kreirali klimu, veliki potencijal, talenat i ljubav prema pozorištu, u sukobu sa apatijom, nepoštovanjem profesije i sitnim interesima pojedinaca, sveukupno – gibanje kojem fali malo uređenosti, malo kultivisanja. Srećom, mogu da kažem da sam u CNP-u upoznala saradnike, što tehnička lica, što glumce, koji su, ne samo ozbiljni poznavaoci posla, nego i izuzetne ličnosti, i sveukupno gledano, moje iskustvo rada u Podgorici bilo je i prijatno i uspješno.

Nastala je poplava samoubistava i razvoda. U međuvremenu, kažu stručnjaci, mi smo se adaptirali na stres, tako da u ovom trenutku djeluje da sve ide normalnim tokom, što je još jezivije, jer sad već prelazimo preko vijesti o broju žrtava prelako – nikog više ne potresa previše to što u jednoj porodici preminu i po dva člana jedan za drugim, mnogi od njih u najboljim godinama života, neki baš mladi. To je znak da smo se psihički adaptirali na smrt i patnju, drugim riječima, da smo kolektivno poludjeli. Ako na to dodamo činjenicu da kovid izaziva zapaljenske procese svih organa u tijelu, pa i nervnog sistema, da je okidač za depresiju, anksioznost pa i psihoze, dobijamo sliku svijeta koji nema izgleda da uskoro bude bar većinski zdrav. Mi smo doživjeli sunovrat, trenutno smo dolje, na dnu kanjona niz čiju smo se liticu survali. Sve što je prije pandemije bilo

išne knjižnice

im knjigama je Vera Vujović, grafički dizajn je uradio Mario Aničić, a izdavanje knjige omogućeno je autorovim sredstvima i donacijom Matice Hrvatske iz Zagreba, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor i Hrvatskog Nacionalnog vijeća Crne Gore. B. B.

pretpostavka, mogućnost, sada je realnost. Ali, to je i šansa da se promijeni sve što je prije pandemije bilo pokvareno. Nadam se da će svako od nas ponaosob iskoristiti tu šansu. Najgore bi bilo da se vratimo na „old normal“. POBJEDA: U vremenu mobilnih telefona, društvenih mreža, zaboravljamo li da gledamo jedni drugima u oči? Da li to što na jedan način prividno ogoljava intimu, stvara vrstu introvertnosti? ĐORĐEVIĆ: Ne bih tako rekla, jer introvertnost bi bila pozitivna stvar u ovom trenutku, vodila bi dijalog sa sobom, koji prethodi svakom zdravom dijalogu sa drugim. Društvene mreže su pogodovale razvoju narcisoidnosti, vođenju života isključivo kroz sliku koju javnost ima o nama. Tome su ljudi skloni od kad postoji civilizacija, ali nikad kao danas to nije tako bogato nagrađivano i toliko dostupno. S. VIŠNJIĆ

Sekretarijat, kako je kazala, vodi registar i izrađuje program podizanja spomen obilježja, a trenutno ih je na teritoriji Podgorice 121. - Čeka nas raspisivanje javnog poziva za idejna rješenja za dva spomenika, Blažu Jovanoviću i knjazu Danilu – rekla je Medigović i dodala da je održavanje spomenika u nadležnosti JU Muzeji i galerije. Ona je kazala da je zadovoljna radom Sekretarijata, s obzirom na cjelokupnu situaciju. - Sve planirano smo ostvarili, a pored toga organizovali smo i dvije nove manifestacije – Dane Dragana Radulovića i Festival vizuelnih umjetnosti. Naš posao je obiman, vršimo nadzor nad pet institucija kulture u Glavnom gradu, organizujemo sopstvene manifestacije. U okviru Sekretarijata djeluje i Komisija za usmjeravanje djece sa posebnim potrebama, a organizujemo i manifastaciju Dan najboljih, za najbolje osnovce i srednjoškolce – navela je Medigović. Dodala je da Sekretarijat ima vrijedan tim koji sve ostvari na profesionalnom nivou, a da u toku ove godine očekuju pojačanja.

Ana Medigović

- Za sada imamo dovoljno ljudskih resursa. U 2020. i 2021. godini zbog pandemije smo se preorijentisali na infrastrukturna pitanja, adaptirali Kuslevovu kuću, Galeriju Art, otvorili prostor Moderne galerije, a tu su i kuća Rista Stijovića i kuća Stojanovića u Maslinama – kazala je Medigović. Napomenula je i da su u posljednje tri godine izdvajanja za kulturu nikad veća, kao i da se u prvoj polovini ove očekuje otvaranje Gradskog pozorišta. Najveći izazov i glavna prepreka, prema njenim riječima, bila je epidemija korona virusa, dok sa finansijske strane, kako je navela, nijesu imali nikakvih poteškoća. Naglasila je i da su, u okviru 29.

izdanja DEUS-a, za 30 dana održana 52 programa. - U posljednje dvije godine akcenat je na promociji ljudi odavde, mladih stvaralaca, oni imaju prioritet. Finansijski i logistički podržavamo i razne druge festivale, poput FIAT-a, Underhilla-a, City Groove-a – kazala je Medigović. Podsjetila je da je u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“ izvedeno više od 60 programa na 25 lokacija, kao i da Podgorički praznični pazar traje do 15. januara. Zadovoljna je razvojem sporta i sportskim manifestacijama u Glavnom gradu, a istakla je i da međunarodna i regionalna saradnja, kao i razmjena iskustava mnogo znače. - Prošle godine smo u maju

organizovali retrospektivnu izložbu Ilije Šoškića, o kojoj su pisali u regionu i Evropi, a urađena je i dvojezična monografija. Ostvarili smo i mnoge saradnje kada je riječ o Sajmu knjiga, a čije plodove ćemo tek vidjeti - navela je Medigović. Za sljedeću godinu u Sekretarijatu, prema njenim riječima, planiraju niz novih kulturnih programa. - Čeka nas posao u sufinansiranju kulturnih i projekata nevladinih organizacija, kao i programi u okviru Festivala vizuelnih umjetnosti. Čim zdravstvena situacija bude bolja, građani mogu da očekuju nove sadržaje iz sporta i kulture – kazala je Medigović za Gradsku televiziju. R. K.

Dodjela Zlatnih globusa ove godine bez glamura i podrške studija

Spilberg i Kempion najveći dobitnici LOS ANĐELES – Filmovi „West Side Story“ (Priča sa zapadne strane) Stivena Spilberga i vestern „The Power of the Dog“ sa Bendiktom Kamberbačom u glavnoj ulozi veliki su pobjednici Zlatnog globusa na ceremoniji održanoj u nedjelju. Autobiografski film ser Keneta Brane „Belfast“ i „The Power of the Dog“ imali su najviše nominacija za kontroverznu nagradu Zlatni globus. Dva ostvarenja su bila u konkurenciji za nagrade u sedam kategorija, među njima i najbolji film. Rimejk klasičnog filma Stivena Spilberga iz 1961. godine „Priča sa zapadne strane“ osvojio je nagrade u kategoriji najbolji mjuzikl ili komediju. Zvijezda tog ostvarenja, Rejčel Zegler, nagrađena je za najbolju glumicu, dok je Nikol Kidman dobila Zlatni globus za najbo-

U januaru povoljnost za ljubitelje knjige Stiven Spilberg sa glumicama iz filma Arijanom Debos i Rejčel Zegler

lju glumicu u drami „Being the Ricardos“, javlja Rojters. Udruženje stranih novinara u Holivudu (HFPA), koja organizuje dodjelu Zlatnih globusa, za najbolju dramu proglasila je film „The Power of the Dog“. Zlatni globus za najboljeg glumca u drami dobio je Vil Smit za ulogu u filmu „Kralj Ričard“, dok je za najboljeg glumca u mjuziklu ili komediji nagradu dobio Endru Garfild za ulogu u filmu „Tick, tick… boom“. Zlatni globus za najbolju režiju dobila je Džejn Kempion za film „The Power of the Dog“, dok je za najbolji film na stranom jeziku proglašen japanski „Drive My Car“. Glumci, reditelji i filmski studiji ove su godine uglavnom zanemarili dodjelu Zlatnih globusa, nakon kritika 2021. da

su njegovi organizatori HFPA djelovali s upitnom etičkom politikom i bez crnačkih članova. Televizijska kuća NBC, koja je dugo godina prenosila taj događaj, odlučila je da neće emitovati dodjelu ovogodišnjih nagrada. HFPA, koja je proširila i diverzifikovala svoje članstvo te revidirala svoju praksu, objavila je svoje odabire na ceremoniji na Beverli Hilsu, održanoj iza zatvorenih vrata. Dobitnici su objavljeni javnosti putem društvenih mreža i na veb stranici Zlatnih globusa. Dodjela Zlatnih globusa inače privlači milione TV gledalaca, koji prate dolazak filmskih zvijezda na crveni tepih i večeru koja stvara glamurozan, ali neformalan osjećaj u poređenju s dodjelom Oskara, najcjenjenijih filmskih priznanja u industriji. R. K.

Besplatno učlanjenje u Biblioteku PODGORICA - Povodom obilježavanja 19. januara, Dana Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, tokom cijelog mjeseca januara biće omogućeno besplatno učlanjenje, kako u Biblioteci, tako i u svim njenim područnim jedinicama. - Osim toga, tokom ovog mjeseca zainteresovani sugrađani i ostali korisnici moći će da doprinesu rastu književnog fonda Biblioteke tako što će se priključiti akciji darivanja knjige. Svako ko ima želju i potrebu, Biblioteci za rođendan može pokloniti knjigu – saopšteno je iz ove podgoričke ustanove. R. K.

14 Svijet

Utorak, 11. januar 2022.

Predstavnici SAD i Rusije u Ženevi počeli pregovore o strateškoj stabilnosti

Kremlj zahtijeva da se NATO obaveže da neće primiti bivše sovjetske republike ŽENEVA - Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije počeli su juče u Ženevi pregovore o strateškoj stabilnosti nakon napetosti koje je tokom prethodnih nedjelja uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom. Delegacije dvije velesile predvode zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman i zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov. Pregovori se održavaju u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije još od okončanja Hladnog rata 1989. godine. Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, nakon čega slijedi i sastanak OEBS-a u Beču.

Strah od invazije

Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju. Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Američki predsjednik Džozef Bajden razgovarao je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom o raspoređivanju

ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na „ozbiljne posljedice“, uključujući i ekonomske sankcije, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu. Rusija je 2014. godine anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina bjesni rat u kojem je poginulo više od 14 hiljada ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.

BezBjednoSni zahtjevi

Vladimir Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao „crvenom linijom“, a Kremlj zahtijeva od Vašingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u. Moskva, takođe, zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama. Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se Alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997. godine, odnosno prije nego što je NATO izrazio namjeru da u savez priključi bivše sovjetske republike.

reakcije

Amerika i njene saveznice odbijale su da prihvate zahtjev

mjere

Dolazak predstavnika dvije delegacije na sastanak

Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne širi „suštinski“ i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju. Upozorio je i da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom, te da će pregovori biti okončani već nakon prve runde ukoliko SAD i saveznici ne budu željeli da sarađuju da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van Alijanse nema pravo veta. Ukrajina i Gruzija još nijesu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da ta mogućnost ipak ostane otvorena. NATO je još 2008. godine izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali ni-

Veliki požar zahvatio stambenu zgradu u njujorškoj četvrti Bronks

Nastradalo 19 osoba, 13 teže povrijeđeno NJUJORK – Najmanje 19 osoba, među kojima je i devetoro djece, nastradalo je u požaru koji je u nedjelju veče zahvatio jednu višespratnicu u Njujorku. U požaru je, kako je javio Njujork tajms, povrijeđeno na desetine ljudi, od kojih je 13 u životnoj opasnosti. Vatra je izbila u večernjim satima po srednjeevropskom vremenu, u dupleksu na trećem spratu stambene zgrade koja se nalazi u Bronksu, saopštili su zvaničnici a prenio ABC njuz. Na društvenim mrežama objavljeni su snimci i fotografije na kojima se vidi kako vatra izbija kroz prozore stanova. Na mjesto požara došlo je više od 200 vatrogasaca, koji su zatekli otvorena vrata stana i gust dim koji se širi hodnicima višespratnice.

je dat nikakav rok za to. Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Vašington poručuje da je spreman da, ukoliko Rusija zauzme konstruktivan stav, razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika. Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju i o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi

SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine. Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da „može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji“ i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.

vremenSka ograničenja

Predsjednik Putin je pregovore sa SAD okarakterisao kao

Zgrada u kojoj je izbio požar

zana pomoć na licu mjesta, dok su oni sa težim povredama prevezeni u lokalne bolnice. Mnogi od njih su se u trenutku izbijanja požara nalazili na gornjim spratovima zgrade, usljed čega su udisali dim. - Ovo će biti jedan od najgorih požara kojima smo bili svjedoci - rekao je gradonačelnik Njujorka Erik Adams.

Moskva uporno negira da planira invaziju na Ukrajinu. Predsjednik Putin je, međutim, upozorio da će biti primoran da preduzme određene „vojno-tehničke mjere“ ukoliko Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve. Nije precizirao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti. Putin je istakao i da nova hipersonična krstareća raketa ,,zikron“, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od hiljadu kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ukoliko NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa. - Treba mi svega pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje - poručio je Putin.

Potraga za nestalim Splićaninom Matejem Perišom i dalje bez rezultata

Delegacija hrvatske policije doputovala u Beograd



BEOGRAD - Visoka delegacija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske doputovala je juče u Beograd kako bi se informisala o radu srpske policije i daljem toku istrage u slučaju nestanka hrvatskog državljanina Mateja Periša.

Šef vatrogasne brigade je, kako je prenio Njujork tajms, naveo kako je žrtava bilo na svakom spratu. Prema posljednjim informacijama, život je izgubilo 19 osoba, među kojima je i devetoro djece. Među ostalim povrijeđenima, 13 osoba je zadobilo povrede opasne po život. Lakše povrijeđenima je uka-

„pozitivan korak“, ali i poručio da želi brze rezultate. Upitan može li Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio kako „Zapad prvo Rusiji mora da da garancije i to odmah“. Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne širi „suštinski“ i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju. - Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima - rekao je Rjabkov. Upozorio je i da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom, te da će pregovori biti okončani već nakon prve runde ukoliko SAD i saveznici ne budu željeli da sarađuju. Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ni ne želi da pregovara, već da propast pregovora iskoristi kao opravdanje za agresiju.

Članove visoke delegacije Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske primili su ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i načelnik Policijske uprave za grad Beograd i pomoćnik direktora policije Veselin Milić. Sastanku je prisustvovao i otac nestalog mladića, inače međunarodni vaterpolo sudija Nenad Periš.

U potragu za Matejem nedavno se, prema pisanju beogradskih medija, uključio i Interpol

Nestali Matej Periš

Periš je 30. decembra bio u beogradskom klubu „Gotik“ sa svojim prijateljima, ali mu se u jednom trenutku gubi svaki trag. Nestanak mladića prijavio je njegov prijatelj 31. decembra

oko 18 sati i od tada se za njim intenzivno traga. Beogradski mediji su u subotu objavili da se u potragu za Matejem uključio i Interpol. O nestanku hrvatskog državljanina, za koga se sumnja da se utopio, obaviještene su i susjedne države kroz koje prolazi rijeka Dunav. Priredila: Đurđica ĆoriĆ

Utorak, 11. januar 2022.

Marketing

16 Hronika Podgorice

Utorak, 11. januar 2022.

Gradsko preduzeće Deponija ove godine završava izgradnju četvrte sanitarne kade U cilju dostizanja najviših evropskih standarda u djelatnostima tretmana i zbrinjavanja komunalnog otpada, unapređenja i razvoja djelatnosti, gradsko preduzeće Deponija ove godine planira završetak izgradnje četvrte sanitarne kade. Riječ je, kako objašnjavaju za Pobjedu, o ekološki i tehnološki održivom projektu za deponovanje komunalnog otpada, koji posjeduje i sistem za odvođenje otpadnih voda kao i sistem za kaptaciju deponijskog gasa koji se spaljuje u kasnijoj fazi. Za ovu godinu ovo društvo planira i nabavku dodatne opreme i mehanizacije - kamiona kipera troosovinca, kombinovane mašine sa hidrauličnim čekićem, kamiona sa nadogradnjom, horizontalne balirke i kombija nosivosti 3,5 tona.

ULAGANJA

Većinu planiranih aktivnosti i projekata Deponija obavlja u krugu deponije ,,Livade“, izuzev dopremanja rashodovanih vozila (vozila van upotrebe) specijalizovanim vozilom na poziv građana. - Izgradnja četvrte sanitarne kade nastavak je projekta započetog 2021. godine. Njen kapacitet će biti 480.000 kubnih metara, odnosno 340.000 tona. Vrijednost projekta iznosi 1.319.968 eura bez uračunatog PDV-a. Rok za njenu izgradnju je 180 dana. Ako uzmemo u obzir dinamiku i količine otpada koje sada imamo

Nastavljaju pozitivan trend poslovanja Zahvaljujući dobroj organizaciji posla, ažurnosti u rješavanju zastoja i tekućih problema, motivacijom dijela zaposlenih čiji je broj zbog predostrožnosti od širenja kovida-19 dugo bio sveden na minimum, Deponija je pronašla način da zadrži, pa čak i poboljša rezultate rada. - Reciklažni centar nije radio mjesec, a česta su i odsustvovanja zaposlenih po osnovu prava zaposlenih baziranih na mjerama NKT-a. I u ovim specifičnim okolnostima, kada je evidentno opala kupovina proizvoda usljed gubitka posla velikog broja građana, u vrijeme kada je turistička djelatnost bilježila gubitke, Deponija je nastavila pozitivan trend poslovanja iz prethodnih godina i dalje ulaže značajna sredstva u njegovo dalje unapređenje – poručuju iz Deponije. Gradilište četvrte sanitarne kade

Streme najvišim evropskim standardima na godišnjem nivou, životni vijek te sanitarne kade biće četiri – četiri i po godine. Saglasno pozitivnim zakonskim propisima svaka naša sanitarna kada, pa i ova koja će se uskoro izgraditi, imaće sistem za sakupljanje deponijskog gasa u kojem se većinom nalazi metan u količini od 40 do

60 odsto, koji će se spaljivati u baklji za sagorijevanje, čime se doprinosi smanjivanju količina gasova i sprečava efekat staklene bašte – naveli su iz Deponije. Budžetom Glavnog grada za ovu godinu, za izgradnju 4. sanitarne kade planirano je izdvajanje 750.000 eura, dok

je nabavka dodatne opreme i mehanizacije procijenjena na 400.000 eura (bez PDV-a).

AKTIVNOSTI

Vrijednost ukupnih investicionih ulaganja u 2021. godini, navode iz Deponija, iznosi oko dva miliona eura. Posebno ističu činjenicu da je u protekloj

godini profit preduzeća rekordan od njegovog osnivanja. - Prošle godine nabavljeno je korišćeno specijalizovano vozilo - kiper s kranom za dopremanje otpadnih automobila, vrijednosti 114.000 eura, bez PDV-a. Na ovaj način je, u kombinaciji sa pokretanjem veb servisa „Zahtjev za otkup (reciklažu) otpadnih vozila“ na sajtu društva (www.deponija.me) kompletirana usluga i olakšana aktivnost preuzimanja otpadnih vozila. U cilju animiranja i stimulisanja građana Deponija je podigla otkupnu cijenu otpadnog vozila na 185 eura po toni – podsjećaju iz Deponija. Podsjećaju i da je izgrađeno poluotvoreno skladište sa infrastrukturnim uređenjem za potrebe odlaganja sekundarnih sirovina, vrijednosti 69.723 eura (bez uračunatog PDV-a).

Što se tiče reciklabilnih materijala koje tretiraju u Reciklažnom centru, u godini za nama ostvarili su najbolji rezultat u proteklih pet godina. - To se posebno odnosi na PET amblažu, aluminijumske limenke, miješanu plastiku kao i karton, odnosno sve one materijale koje bez problema valorizujemo – poručuju iz Deponija. Kao društveno-odgovorna kompanija, usmjerena na šira društvena očekivanja i održivi razvoj, Deponija kontinuirano poboljšava sistem menadžmenta kvalitetom, u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001:2015, pa s ponosom naglašavaju da je Deponija implementirala sve uslove i ispunila zahtjeve međunarodnih standarda za dobijanje sertifikata za integrisani sistem menadžmenta. I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 11. januar 2022.

Savjet roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ najoštrije osudio vandalizam u VJ ,,Poletarac“ na Zabjelu

Svim vrtićima potrebne visoke ograde, stražari i video-nadzor Savjet roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ najoštrije je osudio vandalizam u vrtiću ,,Poleterac“ u Ulici Radosava Burića na Zabjelu gdje su, za sada nepoznati počinioci prije dva dana polomili stakla, razbacali inventar i otuđili dio stvari u ovoj vaspitnoj jedinici. Sablažnjeni ovim činom i zabrinuti za bezbjednost djece, očekuju da će krivci biti pronađeni i adekvatno sankcionisani u najkraćem roku. Međutim, kako je za Pobjedu izjavila predsjednica Savjeta roditelja Ana Laković, da bi se stalo na kraj ovakvim pojavama potrebno je da se za sve vaspitne jedinice obezbijede stražari, visoke ograde i video-nadzor.

Dvorišta oko vrtića u Podgorici potpuno su nebezbjedna, tu može svako da preskoči ogradu i uđe kao u svoje dvorište. Podizanje ograda, angažovanje stražara i ugradnja videonadzora su jedini način da se tome stane na kraj – poručuje predsjednica Savjeta roditelja Ana Laković

Predsjednica Savjeta roditelja u JPU ,,Đina Vrbica“ navodi da ovo tijelo godinama ukazuje na potrebu angažovanja stražara u svakoj vaspitnoj jedinici. Takođe, dodaje ona, neophodno je podići visočije ograde oko vrtića i ugraditi video-nadzor. - Dvorišta oko vrtića u Podgorici su potpuno nebezbjedna, tu može svako da preskoči ogradu i uđe kao u svoje dvorište. Podizanje ograda, angažovanje stražara i ugradnja video-nadzora su jedini način da se tome stane na kraj – poručuje Laković. Vandalizam u VJ ,,Poletarac“,

ocjenjuje ona, je samo kap u prepunoj čaši jer, kako pojašnjava, i do sada je dosta toga što je rađeno vrlo brzo oštećeno, ispred vrtića se nalazio otpad i supstance različitog porijekla. - Savjet roditelja je apelovao i insistirao na tome da bezbjednost u dvorištima vrtića mora biti na prvom mjestu. Moraju se tražiti sredstva da se naprave visoke ograde, obezbijede stražari i ugradi video-nadzor za svaki objekat. Bez toga ni bezbjednost ne može biti garantovana ni djeci, ni zaposlenima, kao ni za same objekte, i ono što se uloži u objekat ili ispred njega, nažalost, naći će se neko da to uništi – kazala je Laković. Vandalizam ispred ili unutar javnih predškolskih ustanova, naglašavaju iz Savjeta roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ ne smije proći nekažnjeno. - Najoštrije osuđujemo ovaj sramni čin. Zgroženi smo i uplašeni za bezbjednost djece.

VJ „Poletarac“ je prije dva dana, oko podne, bila meta vandalskog čina. Kako su kazali iz JPU ,,Đina Vrbica“ za Pobjedu, provaljeno je u dio objekta u kome se nalaze jaslice i pritom su polomljena stakla i izvršena je premetačina. - Policija je odmah izašla na teren i izvršila uviđaj. Iskreno se nadamo da će istraga ubrzo dovesti do vinovnika. Aktuelni menadžment, na čelu sa direktoricom Bojanom Razić, angažovao je dodatno ljudstvo koje je u nedjelju uložilo nadljudske napore kako bi VJ „Poletarac“ u punom sjaju dočekala svoje najmlađe – poručuju iz ove predškolske ustanove. U ovom vandalskom činu, ističu iz Ustanove, otuđeno je nekoliko beskontaktnih toplo-

„Poletarac“ i ranije bio na meti vandala

Iz JPU ,,Đina Vrbica“ podsjećaju da je VJ „Poletarac“ u prethodnim godinama u nekoliko navrata bila na meti vandalskih postupaka.

- U saradnji sa Centrom bezbjednosti Podgorica biće pojačan policijski nadzor u svim našim vaspitnim jedinicama. Takođe, u narednom periodu planirana

APELI

Krivac za ovaj vandalizam se mora naći i izvijestiti roditelje o tome – poručila je Laković.

ŠTETA

Vjetar oborio veliko stablo u Hercegovačkoj ulici

Čempres se ,,naslonio“ na zgradu

Uklanjanje stabla u Hercegovačkoj ulici

Jaki udari sjevernog vjetra oborili su juče popodne stablo čempresa u gornjem dijelu Hercegovačke ulice (prema Ulici Marka Miljanova) u kojem su u toku završni radovi na rekonstrukciji. Višedecenijsko stablo, srećom, samo se ,,naslonilo“ na zgradu s druge strane ulice. Nevjerovatno srećna okolnost je da pritom nije nastala nikakva šteta ni na parkiranim automobilima, ni na stanovima u zgradi koji su bili na liniji pada velikog stabla. Čempres je efikasnom intervencijom ekipe Zelenila i uz pomoć krana kompanije ,,Koprivica“ bezbjedno spušten na zemlju, potom išegan i uklonjen. H. P.

Vrtić ,,Poletarac“

Dvorišta vrtića nijesu mjesta za skupljanje omladine Predsjednica Savjeta roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ Ana Laković podsjeća da su u novembru prošle godine u tek očišćenom dvorištu ispred VJ ,,Đina Vrbica“ (u blizini TC Mol of Montene-

gro) osvanule pivske flaše i limenke. - Dan ranije smo oslikavali vrtić i čistili dvorište. Svjesni smo toga da se omladina negdje mora skupljati. Ipak, smatramo da dvorišta vrtića nijesu mjesta

za to – poručuje Laković. Napominjući da se prema dvorištima predškolskih ustanova niko ne može odnositi kao da su njegova i raditi u njima što mu padne na pamet, ona kaže da se na sastancima Savjeta roditelja o tim problemima dosta puta diskutovalo.

mjera (cijena po komadu je 50 eura), daljinskih upravljača, a pričinjena je šteta na inventa-

ru, budući da su polomljena stakla, namještaj, krevetići, pocijepane igračke i posteljina. - Ogromnim naporima angažovanog osoblja uspjeli smo u nedjelju da pripremimo vrtić u potpunosti za bezbjedan i ugodan boravak mališana u tu vaspitnu jedinicu. „Poletarac“ je jedan od šest vrtića koji će u periodu od 10. do 21.

januara raditi po sistemu dežurstva. Ova vaspitna jedinica je danas primila 159 mališana – naglasili su iz JPU ,,Đina Vrbica“, najmnogobrojnije ustanove u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori, u okviru koje funkcioniše 19 vaspitnih jedinica i dva interaktivna punkta. I. MITROVIĆ

je ugradnja nadzornog sistema u VJ „Poletarac“, kako bi se jednom zauvijek stalo na kraj ovakvom postupanju – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Počeli radovi na rekonstrukciji još jedne ulice u centru grada, investicija vrijedna oko 850.000 eura

Bageri ušli i u Njegoševu Postavljanjem ograda i uklanjanjem asfaltnog sloja, juče su radnici kompanije Fidija počeli radove na rekonstrukciji Njegoševe ulice. Kako je ranije najavljeno iz Glavnog grada, jedna od naj-

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: od 8 do 15 sati: Sadine (Dr. Blaža

Raičkovića, Knjaza Danila, Živojina Perića, Crnogorske solidarnosti, Dr. Mihaila Radulovića i Jozefa Bajze); dio Grbavaca; dio Siti kvarta (Radoja Dakića, Pera Šoća i Vojvode

Maša Đurovića); od 10 do 15 sati - dio Lekića; od 9 do 11 sati: dio Konika oko katoličke crkve, Zagrebačka, Franca Prešerna, Matije Gupca, Prištinska H. P. i Mojkovačka. Radovi u Njegoševoj ulici

značajnijih ulica u gradu za pola godine dobiće sasvim novi izgled - preciznije njen dio od Bulevara Ivana Crnojevića do Bokeške. Taj dio Njegoševe ulice biće uređen poput Bokeške ulice, popločan gra-

nitnim kockama i kamenim pločama, sa unificiranim izgledom terasa ugostiteljskih objekata i uređenim fasadama, ali i sa potpuno novom komunalnom infrastrukturom i dekorativnom javnom rasvjetom. Za razliku od Bokeške, planirano je da Njegoševa ulica funkcioniše kao kolskopješačka zona sa utvrđenim vremenskim režimom dozvoljenog saobraćaja. U sklopu trotoara predviđene su i taktilne staze, a u zoni raskrsnica kameni ivičnjaci, upušteni na mjestima rampi, kako bi se olakšalo kretanje licima smanjene pokretljivosti. Izvođenje radova u Njegoševoj ulici planirano je u dvije faze. Prva će obuhvatiti radovi na dijelu ulice od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice, a druga od Hercegovačke do Bokeške ulice. Ugovorena vrijednost radova je 846.754 eura, a izvođač radova je Fidija iz Podgorice. H. P.

Arena

18 Sportski miks

Crnogorski rukometaši danas odlaze na Evropsko prvenstvo, u Mađarsku bez selektora Zorana Roganovića i tri igrača

Put u nepoznato RSCG

Zbog korona virusa SC Derbiju odložena dva meča u ABA ligi, naredni rival je Partizan

Utorak, 11. januar 2022.

Pauza kad joj vrijeme nije PODGORICA – Nakon serije teških mečeva i pet poraza u posljednjih šest kola (FMP, Crvena zvezda, Budućnost Voli, Cedevita Olimpija, Mornar Barsko zlato), za košarkaše SC Derbija mečevi sa Megom kod kuće i Zadrom u gostima je trebalo da predstavljaju šansu za povratak u pobjednički kolosijek. Meč sa Megom je odložen zbog pozitivnih na koronu u beogradskom timu, a onda se korona uvukla i u redove ,,studenata“, pa je zbog toga odloženo gostovanje u Zadru… - Baš je loše to što nam se desilo, izbacilo nas je iz ritma. Od 1. januara smo, bukvalno, krenuli nove mini-pripreme, da se svi igrači vrate u formu, jer smo svi ispali iz forme. Ali kako nama, tako i drugima, svima isto. Istina, za povrijeđene igrače poput Baćovića i Ilića je tih 15 dana značilo da se makar vrate, da uđu u pogon. Oni će sad početi da igraju utakmice, pa se barem njima pauza isplatila – kaže za Pobjedu plej SC Derbija Nikola Pavlićević. Odloženi mečevi sa Megom i Zadrom će biti naknadno odigrani, a to može da stvori dodatne probleme ekipi Andreja Žakelja. - To su dvije najbitnije utakmice za nas, a moraćemo da ih odigramo kad bude neka slobodna srijeda, što znači da ćemo u tim sedmicama odigrati dvije utakmice sedmično, što će biti naporno. A radi se o veoma bitnim utakmicama, jer su nam to glavni konkurenti za opstanak. Međutim, mi se nadamo pozitivnom ishodu u tim utakmicama – dodaje Pavlićević. Bez obzira da li će svi igrači izaći iz ,,kovid protokola“, SC Derbi će, svakako, za naredni meč imati minimalan i broj od osam zdravih igrača, potrebnih za odigravanje utakmica. A u narednom kolu Podgoričani u ,,Morači“, 15. januara, dočekuju favorizovani Partizan, koji je u Beogradu ubjedljivo dobio ,,studente“ na na startu sezone (79:57). - Bolje je što se na teren vraćamo protiv Partizana, da pokušamo da odigramo što bolje u meču koji ćemo da igramo bez imperativa i opušteno. Kroz treninge smo ponovo počeli da se uigrava-

Kraj sezone za Tišmu SC Derbi je posljednja dva meča odigrao bez Borisa Tišme. A kako nam je saopštio generalni menadžer Đuro Ostojić, hrvatsko krilo je završilo sezonu. - Čeka ga duža pauza zbog problema koji su otkriveni tokom rutinskog pregleda, a u pitanju je povreda u regionu skočnog zgloba. Nadam se da će oporavak proteći kako treba, da bi bio spreman za iduću sezonu – kazao je Ostojić. Prelazni rok traje do kraja januara i SC Derbi će pokušati da dovede adekvatnu zamjenu za Tišmu. - Već neko vrijeme gledamo da se pojačamo, a ne samo da popunimo broj. Vidjećemo hoćemo li uspjeti. Pauza je dobrodošla za igrače koji su trebali da zaliječe povrede. - Vinjales je imao problema sa kukom. Baćović je poslije intervencije sa leđima počeo pomalo da trenira. Ilić, takođe, ulazi u normalan ritam treninga, tako da i od njega u narednom periodu očekujemo značajniji doprinos – zaključio je Ostojić. mo i meč sa Partizanom će nam doći kao priprema za utakmice koje su nam bitne, sa glavnim konkurentima za opstanak. U proteklih šest kola, SC Derbi je dobio samo Igokeu u ,,Morači“. - Igrali smo sa ekipama iz vrha, protiv Crvene zvezde, Budućnosti, Cedevita Olimpije…Dobili smo Igokeu, stvarno dobru ekipu. Igrali smo sa Mornarom, koji se stvarno digao, igra izuzetno dobro i ja mislim da će oni, čak, na kraju igrati i plej-of. Pavlićević ističe da su u SC Derbiju zadovoljni sa dosadašnjih pet pobjeda. - Mislim da bi nam još dvije pobjede dobrodošle, mislim da bi nam to bilo dovoljno da izborimo opstanak – zaključio S. J. je Nikola Pavlićević.

Crnogorski rukometaši na posljednjem treningu u Podgorici

PODGORICA - Desetkovani korona virusom, sa samo dvije kontrolne utakmice i to u decembru, crnogorski rukometaši završili su pripreme za Evropsko prvenstvo. ,,Lavovi“ su imali velike ambicije, najavljivali iskorak u odnosu na prethodne šampionate, odnosno plasman u glavnu rundu, ali poslije svega što ih je snašlo u posljednjih deset dana,

danas u Debrecin idu u oslabljenom sastavu i s mnogo briga. ,,Lavovi“ u Mađarsku odlaze bez selektora Zorana Roganovića, koji je ponovo bio pozitivan na PCR testiranju na korona virus, dok iz istih razloga u ekspediciji neće biti Nebojša Simović, bek Miloš Božović i golman Mile Mijušković. - Ovo su najteže pripreme

Darinka i Ivona Bulatović jače od korone PODGORICA - Osmo kolo Kupa Crne Gore standardnim vazdušnim oružjem održano je po onlajn modelu na strelištima u Beranama, Pljevljima, Kolašinu, Nikšiću i Podgorici. Nakon gotovo dvije godine treninga i takmičenja u vanrednim uslovima i odolijevanju pandemiji, korona virus je tokom prošle neđelje „ušao“ i u crnogorske klubove i zahvatio veliki broj strijelaca, što se

igrača koji su bitni za napad. Veoma sam razočaran situacijom oko virusa, konstantno smo u strahu da li će neko biti pozitivan i propustiti Evropsko prvenstvo, sve nas je to koštalo i atmosfere - rekao je golman Nebojša Simić. Iz Rukometnog saveza Crne Gore saopšteno je da će, imajuću u vidu da selektor Roganović nema simptome posljednja

NBA: Kraj serije od devet pobjeda Bulsa, Bruklin se prima

Ivona Bulatović

Održano osmo kolo Kupa Crne Gore vazdušnim oružjem

koje smo imali do sada. Samo jedan trening odradili smo u kompletnom sastavu, na svim ostalim nedostajalo je gotovo pola ekipe, a neki su radili invidualno. Neki igrači su se vratili nakon što su bili negativni na testiranju, ali imamo nove pozitivne slučajeve, tako da smo sveukupno malo radili na taktici. Ostali smo bez igrača koji je važan za odbranu, pa

Sjajni Dončić zaustav

odrazilo na ishod, ali i učešće manjeg broja takmičara. Baš zbog toga rezultati su bili u drugom planu, oporavak spostista i minimiziranje efekata od korone ostaje prioritet, makar naredne sedmice. I pored toga, bilo je nekoliko rezultata koji su se izdvojili. Kod strijelaca vazdušnom puškom, nastavlja se odličan period za OSI takmičara Milana Đinovića (Berane), koji je sa 610 bodova bio tek nesto lošiji od svog ličnog rekorda. Darinka Bulatović (Centar PG) je na drugom mjestu sa 608,9 bodova. U disciplini pištolj, izdvojila se Ivona Bulatović (Centar PG), koju su dvije lošije posljednje serije spriječile da ostvari više od 559 krugova. Dobra je bila i Jovana Popović (Gorštak) sa 550 krugova, ali i Dušan Đukić (Stara varoš) sa 548, te Lazar Vujošević (Gorštak) sa 545 krugova. Naredno kolo, pod uslovom da zdravstveno stanje strijelaca bude odgovarajaće i ohrabrujuće, planirano je za 22. januar na strelištu „Sportskog centra“ u Nikšiću. R. P.

PODGORICA - Serija od devet trijumfa Čikago Bulsa je završena, tim našeg slavnog centra Nikole Vučevića poražen je u gostima Dalas Meveriksima 113:99. Za trijumf Dalasa najzaslužniji bio je mladi Slovenac Luka Dončić, koji je ostvario izuzetan tripl-dabl učinak: 22 poena, 14 skokova i 14 asistencija. Na ovaj način teksaški tim stigao je do šeste uzastopne pobjede u sezoni, sada ima skor 22-18 i na petom je mjestu Zapadne konferencije. Lider Istoka Čikago (26-11) djelovao je umorno na ovom meču. ,,Bikovi“ su izgubili posljednju dionicu 30:20, a posljednji put imali su egal dva i po minuta prije kraja treće četvrtine (74:74). Vučević je odigrao skromnije od ovosezonskog prosjeka, sa 13 poena, šest skokova i dvije asistencije za 34 minuta na parketu.

ODGOVOR BRUKLINA

Derozan i Levin, glavne šuterske opcije, postigli su po 20

poena za Čikago, dok je Dalas igrao sveukupno bolju timsku košarku na ovom meču. Kleber i Grin upisali su po 18 a Branson 17 poena. Bruklin (25-13) primakao se Čikagu na vrhu Istoka, pobjedom 121:119 u uzbudljivom meču protiv San Antonija. Očigledno je da njujorška ekipa, uprkos trijumfu, nije prebrodila na pravi način krizu u igri koja traje od sredine decembra – utakmica je riješena tek u produžetku (8:6), a Bruklin je bio

Slavni NBA bek odličan nakon konačnog oporavka od teških povreda

Trijumfalan povratak Kleja Tompsona nakon 31 mjeseca PODGORICA - Klej Tompson (31) dočekan je ovacijama i odigrao je odlično u prvom meču za Golden Stejt Voriorse nakon 31 mjeseca, u pobjedi nad Klivlend Kavalirsima 96:82 u NBA ligi. Slavni Amerikanac, jedan od

najboljih šutera moderne košarke, tako je konačno zaigrao, prvi put nakon čak 941 dana. Zbog teške povrede koljena (pokidani ukršteni ligament) prvo je propustio kompletnu sezonu 2019/20. Potom je u procesu oporavka, u novembru

Putnici za Debrecin U crnogorskoj ekspediciji za put u Mađarsku nalazi se 17 igrača - golmani Nebojša Simić i Nikola Matović, krila Miloš Vujović, Filip Vujović, Mirko Radović i Marko Lasica, bekovi Vasko Ševaljević, Radojica Čepić, Risto Vujačić, Stefan Čavor, Branko Vujović, Vasilije Kaluđerović, Božidar Simić, Božo Anđelić i Stevan Vujović, te pivoti Nemanja Grbović i Vuk Lazović. četiri dana, novo testiranje obaviti već danas, kako bi se u najkraćem mogućem roku priključio timu i bio u prilici da bude na klupi u duelu sa šampionom svijeta, Danskom, na startu Evropskog prvenstva 13. januara. Simović i Mijušković su, takođe, pozitivni na korona virus već nekoliko dana, pa bi i oni uskoro mogli da dobiju negativan rezultat koji će im dati mogućnost da se pridruže ostatku tima, naveli su iz RSCG. Problem je, međutim, činjenica da je Božović od juče pozitivan na korona virus, što znači da mu slijedi karantin od najmanje pet dana, nakon čega može na novo testiranje. Sjajni bek, jedan od ključnih igrača naše selekcije, sigurno će propustiti start šampionata. - Ne znam što mogu da očekujem protiv Danske, ni da li je realno imati bilo kakva očekivanja. Raduje me što su mlađi igrači priključeni reprezentaciji, da će možda dobiti šansu da igraju, a sve

nas zanima koliko mogu da doprinesu. Ipak, mislim da u ovom trenutku nijesmo adekvatan protivnik Danskoj. Veći fokus stavio bih na ostale dvije utakmice u grupi. Danska je u prijateljskom meču protiv Norveške slavila deset razlike, za sada nemaju slučajeva korone i biće skoro nemoguće parirati im - istakao je Simić. Crna Gora će drugi meč na EP odigrati 15. januara sa Sjevernom Makedonijom, dok će joj 17. rival biti Slovenija. Dvije selekcije iz grupe izboriće plasman u glavnu rundu. - Vidjećemo kako će se odvijati situacija sa korona virusom, Makedonci se po tom pitanju dobro drže, ali ne mora ni to ništa da znači dok se ne obave testiranja u Mađarskoj. Mislim da će u većini mečeva presuditi sreća. Nadam se da će igrači koji su do danas bili u karantinu uspjeti da se vrate u formu, da ćemo kroz podjelu minutaže moći svi da damo doprinos i pariramo Makedoncima i Slovencima - poručio je Ne. K. Simić.

akao lideru Istoka

vio Vučevićev Čikago

Memfis (28-14), odlični mladi tim i jedno od najprijatnijih iznenađenja sezone, u gostima je skoro rutinski savladao slavne

Los Anđeles Lejkerse 127:119. U lakom trijumfu ,,grizlija“ nije bilo potrebe čak ni da se glavne opcije na terenu pretjerano zamaraju. Centar Džeren Džekson je pored 21 poena imao 12 skokova i čak šest blokada, bek Morent je uz 16 poena imao sedam asistencija, a bek Bejn je upisao 23 poena. U skromnom izdanju Lejkersa (21-20), superstar Lebron Džejms jedini je odigrao na očekivanom nivou sa 35 poena, devet skokova i sedam asistencija. Slavni bek Vestbruk sveden je na svega šest poena, sedam skokova i šest asistencija... Lejkersi su trenutno na tek sedmom mjestu na Zapadu, iza Denvera (20-18), koji je u gostima pobijedio Oklahomu Siti 99:95. Tim iz Kolorada je u posljednjih 40 sekundi serijom 4:0 riješio meč protiv autsajdera. Centar Nikola Jokić je obilježio duel sa 22 poena, 18 skokova i četiri asistencije, dok je rezervista Rivers takođe ubacio 22 poena. S. S.

2020, pokidao Ahilovu tetivu, što se smatra najtežom povredom u košarci... U meču protiv Klivlenda Tompson je bio starter i odigrao je ukupno 20 minuta u rutinskoj pobjedi. Meč je završio sa 17 poena i tri skoka, šutirajući 18-7 iz igre. - Samo sam srećan zbog toga što sam dobio priliku da ponovo radim ono što volim. Osjećaj je sjajan, a iskreno, djelovalo je nadrealno nakon svega... Ovacije na početku meča ću pamtiti, mnogo sam zahvalan navijači-

ma. Nikada neću zaboraviti ovu noć – rekao je Tompson. Prije teške povrede, bek je u sezoni 2018/19. imao skor od 21,5 poena i 3,8 skokova u prosjeku. Trener ,,ratnika“ Stiv Ker je najavio da će ga polako uvoditi u mečeve i ritam takmičenja, uz ograničenu minutažu u narednim sedmicama. Na tabeli Zapadne konferencije Golden Stejt dijeli najbolji učinak sa Finiksom (30-9), a to su ekipe sa najboljim skorom u ligi. R. A.

izrazit favorit. Kevin Djurent je pored 28 poena imao šest asistencija za pobjedničku ekipu, a slavni bek Harden upisao je 26 poena, 12 asistencija i sedam skokova u trijumfu. Za San Antonio, bek Voker upisao je 25, a bek Marej 19 poena.

LEJKERSI TONU

Arena

Sportski miks 19

DAN ODLUKE: Još se čeka definitivni ukaz australijskog zvaničnika zaduženog za imigraciju o tome da li će prvi teniser svijeta igrati na Australijan openu

Sudbina Đokovića u rukama ministra Houka

PODGORICA - Drama na globalnoj sportskoj pozornici koja prijeti da postane farsa: prvi teniser svijeta Novak Đoković još danas čekaće definitivnu odluku australijskog ministra za imigraciju Aleksa Houka, koji ima ekskluzivno pravo da mu uskrati gostoprimstvo u toj zemlji i deportuje ga. To je epilog haotičnog dana, u kojem je Đoković dobio jednu sudsku presudu, konačno trenirao u Melburnu, ali i propustio da odgovori na brojna važna pitanja u vezi eventualnog nastupa na Australijan openu. Ministar Houk juče je, prije podneva po našem vremenu, javnosti saopštio da i dalje razmatra opciju da li da devetostrukom šampionu Australijan opena uskrati vizu i deportuje ga, bez prava ulaska u zemlju na tri godine. Ako se to desi, jučerašnja odluka sudije Entonije Kelija u Melburnu, da poništi prošle sedmice donijeti ukaz o ukidanju vize – ne bi značila ništa. Po zakonima Australije, ekskluzivno pravo da donese ukaz o deportaciji pripada ministru Houku.

TWITTER.COM/DJOKERNOLE

Utorak, 11. januar 2022.

Đoković sa trenerima juče na ,,Rod Lejver areni“ u Melburnu

Da se ne radi o definitivnom epilogu slučaja, nagovijestio je tužilac Kristofer Tren, koji je nakon odluke sudije Kelija kazao da ministar za imigraciju Aleks Houk ima posljednju riječ i ekskluzivno pravo da deportuje bilo kog stranca iz zemlje

SPORNI PCR TEST

U ovoj zamršenoj pravnoj situaciji, koja pred licem svjetske javnosti nikako ne ide ni u prilog ozbiljnosti države Australije (kabinet premijera Skota Morisona se u mjesecima uoči izbora protivi odluci sudskih organa, braneći svoju izbornu platformu o imigraciji tokom pandemije) – pogubio se i sam Đoković. Kakav god epilog bude već sada je jasno da iracionalnu odluku, da ostane jedan od rijetkih profesionalnih tenisera koji se nijesu vakcinisali protiv korona virusa, Novak skupo plaća. Propustio je pet važnih dana treninga, a veliki turnir počinje u poneđeljak 17. januara. To što je pet dana proveo u hotelu za migrante i izbjeglice, bez prava na trening, je veliki udarac na formu… Svu je dramu mogao da izbjegne, samo da se vakcinisao. Takođe – integritet Đokovića pred licem svjetske javnosti je na udaru. Svjetskim medijima njegov pravni tim dostavio je pozitivan PCR test, po kom je 16. decembra on bio zaražen korona virusom. Na testu jasno stoji da je iste večeri objavljen rezultat testiranja – a tokom naredna dva dana (17. i 18. decembar) slavni teniser se više puta pojavljivao u javnosti, uprkos obavezi izolacije. Tu činjenicu i on i njegovi predstavnici za sada odbijaju da objasne… Sudija Keli juče je u Melburnu oko 7.30 časova po našem vremenu ipak prihvatio svu medicinsku dokumentaciju kao argument za dobijanje vize. Potom su, prije devet časova, članovi Đokovićeve porodice, brat Đorđe i otac Srđan,

Pres prekinut zbog famoznog testa Članovi porodice Đoković juče su u Beogradu, oko 14 časova, održali konferenciju za medije, ističući da je odluka sudije Kelija da se Novaku Đokoviću odobri australijska viza pobjeda pravde. Ipak, i brat Đorđe i otac Srđan nijesu željeli da komentarišu sporni PCR test od 16. decembra, koji je bio ključni argument za

medicinsko izuzeće od vakcinacije protiv korona virusa. Sporno je to što se, 17. i 18. decembra, u javnosti u Beogradu Đoković u nekoliko navrata pojavljivao, bez maske se družio i sa đecom. Takođe, 18. decembra je učestvovao u snimanju fotografija za dodjelu nagrada pariskog lista L’Ekip… Uz sve to, na javnosti dosta-

vljenom PCR testu jasno piše da je već oko 20 časova, 16. decembra (na dan testiranja), pozitivan rezultat bio poznat. Na jučerašnje pitanje predstavnika beogradskih medija da pojasne sve sporne momente u vezi tog testa, Novakov brat Đorđe je imao samo jedan odgovor - da je konferencija za medije završena…

beogradskim medijima prenijeli netačnu informaciju da se Novaku već sprema novo i ekspresno hapšenje… Konačno, iza 14 časova po našem vremenu objavljeno je da je Đoković ipak trenirao na ,,Rod Lejver areni“, a na društvenim mrežama pojavila se i njegova zvanična objava. - Zahvalan sam što je sudija donio presudu da mi se vrati viza za boravak u Australiji. Uprkos svemu što se dešavalo u protekloj sedmici, želim da ostanem i takmičim se na Australijan openu. Ostajem fokusiran na tenis. Doputovao sam ovdje da bih učestvovao na jednom od najbitnijih turnira u istoriji i defitivno mom najuspješnijem. Trenutno toliko mogu da napišem i naravno jedno ogromno hvala svima širom svijeta koji su mi pružali podršku i snagu i ohrabrivali me da ostanem priseban i jak – napisao je Đoković.

Đokoviću plate sudski troškovi, te da mu se vrate pasoš i lični dokumenti. Dobio je dozvolu da, iako nevakcinisan protiv korona virusa, boravi u zemlji. Sudski troškovi koje država treba da plati Đokoviću procijenjeni su na oko pola miliona dolara. Prije donošenja definitivne odluke, Đokovićevi advokati su u izlaganju pred sudijom Kelijem istakli da je njihov klijent ispoštovao sve zahtjeve za ulazak u Australiju. Predstavnici vlade Australije imali su obavezu da predstave svoje argumente, što su učinili u kraćem izlaganju od advokata, a saslušanja su nastavljena nešto prije sedam časova po našem vremenu. Advokati su potvrdili da je Đoković bio prisutan sa njima tokom saslušanja, ali on se nije obraćao sudiji. Pravni predstavnici Đokovića su posebno istakli da se australijski zvaničnici nijesu adekvatno odnosili prema njemu nakon slijetanja u Melburn sredinom prošle sedmice. Takođe, istakli su da njihov klijent nije prekršio bi-

lo koje pravilo u cijelom postupku, te da nije bilo osnova za ukidanje vize. Entoni Keli, sudija u cijelom procesu, tokom ročišta iznio je stav koji je, prije izlaganja predstavnika vlade Australije, već nagovijestio da će odluka ići Đokoviću u korist. - Ovdje su profesor i eminentno kvalifikovani ljekar pripremili i pružili podnosiocu medicinsko izuzeće. Pored toga, to medicinsko izuzeće i osnovu na kojoj je dato odvojeno je dala dodatna nezavisna ekspertska komisija koju je osnovala vlada australijske države Viktorija i taj dokument je bio u rukama delegata. Ono što me uznemiruje je pitanje što je ovaj čovjek više mogao da uradi - zapitao se sudija Keli tokom ročišta, što su novinari brojnih svjetskih medija odmah protumačili i kao stav koji može ići u korist da se viza ipak odobri. Ukoliko Đoković definitivno nastupi i uspije da ponovo trijumfuje na turniru, srpski teniser postao bi apsolutni rekorder tenisa sa 21 grend slem titulom. S. S.

SUDIJSKA ODLUKA

Odlukom sudije Kelija u Melburnu (koja, opet, ništa ne znači ako ministar Houk kaže drugačije), naloženo je da se

Arena

20 Fudbal

Utorak, 11. januar 2022.

ČITAVE PRIPREME KOD KUĆE: Budućnost bez pojač

Nedović: Uželje osjećam volju i e PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti počeli su pripreme za proljećnu polusezonu.

Iskra odradila prvi trening u 2022. godini

Od sjutra u Medulinu PODGORICA - Trener fudbalera Iskre Srđan Nikić obavio je juče na stadionu „Braće Velašević“ prozivku igrača na startu priprema za nastavak sezone. Pozivu su se odazvali Vojislav Radusinović, Stefan Spasojević, Milovan Vujisić, Miloš Bakrač, Milan Đurišić, Nikola Kumburović, Ognjen i Bogdan Obradović, Ilija Radunović, Nemanja Raspopović, Đorđe Šaletić, Ilija Tučević, Nikola Vukotić, Petar Pavlićević, Vojin Pavlović, Jovan Perišić, IrfanŠahman, Matija Uskoković, Balša Globarević, Žarko Grbović, Viktor Jovanović, Stefan Moračanin, Balša Sekulić, Ivan Vuković i Leo Jauković. Na prvom treningu u 2022. nije bilo Marka Kordića, Brazilca Vilijana Da Silve Dijaša i Japanca ŠoaJamamota koji će se za koji dan priključiti ekipi, dok su Goran Milojko i Bogdan Milić našli angažman u drugoj

ligi Uzbekistana. Za sada, novo ime je Periša Pešukić, iskusni igrač koji je branio boje Budućnosti, Partizana i Novog Pazara na poziciji desnog beka. - Zahvalan sam upravi na povjerenju i mladićima u koje sam vjerovao da možemo skupa, uz velike napore i sinergiju sa svim strukturama ovog uglednog sportskog kolektiva, nastaviti grčevitu borbu sa najboljim crnogorskim klubovima, jer Danilovgrađani zaslužuju mjesto u eliti. Cilj je izlazak u Evropu i mislim da imamo kapaciteta za taj poduhvat, ali svjesni činjenice da su Budućnost, Sutjeska i Dečić nedodirljivi po tom pitanju, te da ćemo borbu voditi sa Petrovcem i eventualno Mornarom koji može da zaprijeti. Daćemo sve od sebe da se nađemo na međunarodnoj sceni - optimista je trener Nikić, uvjeren da uprava neće sjedjeti skrštenih ruku, te da će uoči i tokom prelaznog roka

učiniti napor da osvježi redove danilovgradskog prvoligaša. Uspjeh u budućim aktivnostima, kako na pripremama tako i u zvaničnim nastupima, igračima su poželjeli direktor i sportski direktor kluba Srđan Blažić i Blažo Perutović, svjedočeni prijatelj Iskre Rajko Burić, lajf kouč Ksenija Popović, te prvi saradnici Nikića u stručnom štabu Milivoje Novović, Miloš Krstajić, Miloš Lakić, Gvozden Bulatović i Petar Đurović. Juče je odrađen i prvi trening na vještačkoj podlozi pomoćnog terena, a nakon obaveznih psihofizičkih provjera, potencijalni kandidati za najbolju jedanaestoricu 12. januara otputovaće u hrvatski Medulin gdje će tokom trinaestodnevnih priprema učestvovati na jakom međunarodnom turniru i odigrati nekoliko prijateljskih utakmica sa predstavnicima Austrije, Srbije i grada domaćina. B. KADIĆ

Za sada bez pojačanja, ali sa rekonvalescentima, nosiocima igre koji su falili u finišu jeseni, ,,plavi“ će pokušati da nadoknade devet bodova zaostatka za vodećom Sutjeskom. Odbrana titule naizgled djeluje kao poprilično teška misija, ali niko od članova podgoričkog kluba ne pomišlja da digne ruke od šampionske trke. - Iskreno, svi smo se uželjeli rada. Mislim da je pauza bila dovoljno duga, osjetilo se da su elan i volja od prvog treninga na pravom nivou i to me raduje - rekao je trener Aleksandar Nedović. Budućnost će kompletan pripremni period odraditi kod kuće. Liga se nastavlja 17. februara, a do tada su ,,plavi“ planirali šest prijateljskih utakmica. - Tokom glavnog dijela priprema, od 24. januara do 6. februara, bićemo smješteni u hotelu ,,Ramada“ kako bismo se još više zbližili i upoznali, te napravili radnu atmosferu kako bismo bili pravi od prvog kola. Naravno, biće izuzetaka što se tiče odlaska iz Podgorice, jer ćemo igrati neke utakmice sa protivnicima u

regionu, konkretno sa Leotarom - poručio je šef struke. Najveća želja Nedovića je da prvotimci budu zdravi. - To sam im na sastanku poželio i prije čestitke praznika. Zdravlje je najbitnije, jer znamo šta nam se dešavalo u prvom dijelu sezone zbog povreda, a plus je epidemiološka situacija u zemlji složena. Zbog toga

,,Nebo-plavi“ počeli sa radom

Trener Zete Dragoljub Đuretić izvršio prozivku

Petrovac ide

Po dva odlaska i dolaska

PODGORICA - Samo četiri fudbalera Zete upisala su se u strijelce tokom prvog dijela sezone u Telekom 1. CFL. Od njih četvorice, dvojica neće igrati na ,,Trešnjici“ na proljeće. Najbolji igrač i strijelac ekipe Ivan Vukčević (postigao sedam od 14 Zetinih pogodaka) novi je član novosadske Vojvodine, a klub je napustio i Balša Rogošić, koji se tokom jeseni dva puta upisao u strijelce. ,,Vukove“ čeka neizvjesna zima i teško proljeće, tokom kojeg će pokušati da nadoknade sedam bodova zaostatka za Podgoricom i izbore baraž za opstanak. - Stigli su Petar Vukčević iz Podgorice i Aleksa Maraš, napadač Dečića, koji će u narednoj polusezoni igrati kod nas kao pozajmljen igrač. Imamo nekoliko igrača na probi, vidjećemo u narednom periodu hoće li neko od njih ostati - rekao je trener Dragoljub Đuretić nakon jučerašnje prozivke. Zećani će pripreme najvjerovatnije odraditi kod kuće. - Postoji mogućnost da odemo deset dana na pripreme, ali to nije prioritet u ovom momentu. Zakazali smo do sada dva pripremna meča, sa trećeligašem Adrijom i Jezerom, a u planu nam je odigravanje još četiri utakmice Ne. K. istakao je Đuretić.

nijesmo krenuli kompletni, ali jedan igrač će nam se pojaviti za dva dana, a drugi za pet, tako da ćemo uskoro krenuti u kompletnom sastavu - kazao je Nedović. Na prvom treningu su, dakle, nedostajala dva fudbalera zbog korona virusa, dok su nova - stara lica povratnici sa pozajmica - mladići Petar

PODGORICA - Petrovac je imao odličnu jesen, igrao zanimljiv fudbal i polusezonu završio na četvrtom mjestu, sa tri boda manje od Dečića, a dva od Budućnosti.

Pljevljaci počeli trenažni proces za nastavak takmičenja u Telekom 1. CFL

Sniježni start Rudara PODGORICA - Tipično zimski ambijent - ništa neobično da baš u takvim uslovima fudbaleri Rudara započnu pripreme za drugi dio sezone. Snijega ima u Pljevljima, ali ne toliko da bi na startu poremetio plan rada trenera Rada Petrovića. Igrači su zadužili opremu, zagrijali se u hodniku stadionu, a potom izašli na teren pod bijelim prekrivačem. - Kao što znate Branimir Jočić, Miloš Zečević i Ilija Vujović više nijesu naši članovi. Živković će se priključiti za par dana. Suraki je istekao ugovor i još uvijek nije izvjesno da će ga produžiti. Naše prvo pojačanje je Balša Banović, mlad igrač, defanzivac, nekadašnji mladi

reprezentativac. Dobili smo pojačanje i u stručnom štabu. Radi se o bivšem treneru OFK Titograda Dušku Globareviću koji je uz Zorana Vukovića najzaslužniji za rezultate ženskog fudbala kod nas - rekao je Petrović. Mladi stručnjak zamislio je da se dvije sedmice trenira kod kuće, osim ako vremenske prilike ne primoraju ekipu da ranije napusti Pljevlja. Ekspedicija Rudara odlazi u Antaliju 26. januara, a povratak u Crnu Goru planiran je za deveti februar. - Ako u Pljevljima ne budemo mogli da sprovedemo ono što smo zactali usljed pogoršanja vremena, vidjećemo da se preselimo u Podgoricu ili na Primorje. U svakom slučaju, očekujem da ćemo do polaska u Antaliju formirati tim, dovesti, u zavisnosti

od odlazaka, tri ili četiri pojačanja. Kada su u pitanju krajnji ciljevi i o tome ćemo nešto više govoriti kada formiramo ekipu za nastavak sezone - zaključio je Petrović. Pljevljaci će u Turskoj odigrati šest kontrolnih utakmica. Rivali Rudara biće gruzijske ekipe - Dinamo Batumi (27. januar) i Torpedo Kutaisi (29. januar). Posljednjeg dana januara, crnogorski prvoligaš sastaće se da poljskim Viđev Lođom, a prvi februarski test zakazan je sa bugarskim Beroem iz Stare Zagore. Petrovićevi izabranici sastaće se 5. februara sa Kolosom iz Kovaljivke, a za kraj je ostavljen ubjedljivo najatraktivniji protivnik - Dinamo Kijev (6. februar). Pljevljaci su jesenji dio Telekom 1. CFL završili na sedmom mjestu, sa 23 boda, pet iznad opasne zone i sedam iza pozicije koja vodi u Evropu. D. K.

,,Nebo-plavi“ su juče počeli pripreme za nastavak sezone tokom kojeg će cilj biti izlazak na evropsku scenu. Ekipa Vla-

TUZANI ,,UPALILI MOTORE“:

Nastavljamo TUZI - Poslije mjesec lopta se opet zakotrljala u Tuzima fudbaleri Dečića ponovo su na okupu. Šef stručnog štaba Miljan Radović obavio je prozivku igrača, a nakon sastanka odradio i trening, čime je Dečić ,,otvorio“ 2022. godinu i zvanično počeo pripreme za drugi dio sezone. Tuzani su krenuli loše, imali neočekivane kikseve, ali se dolaskom Miljana Radovića 27. septembra sve okrenulo - Dečić, koji je bio u krizi i seriji od šest vezanih utakmica bez pobjede, postao je tim koji je nerješiva enigma za sve. Tuzani su na 12 utakmica pod vođstvom Radovića upisali

Arena

Utorak, 11. januar 2022.

Fudbal 21

čanja počela pripreme za proljećnu polusezonu

eli smo se rada, elan kod igrača

e na pripreme u Tursku dimira Jankovića posljednjeg dana januara otputovaće u toplije krajeve, u Tursku. - Planirali smo da tri sedmice provedemo na relaciji Budva - Petrovac. Prvih sedam dana radićemo uvodni dio u Petrovcu, a preostale dvije sedmice u Budvi, mada se nešto možda i promijeni u slučaju lošeg vremena. Međutim, s obzi-

nantno osvojili duplu krunu, ali ove takmičarske godine nijesu na tom nivou. Nakon evropskog debakla, ekipa je sporije ušla u prvenstvo. Promijenjen je trener (Nedović umjesto Milinkovića), otišli su senatori Draško Božović i Petar Grbić, a neki angažovani kao pojačanja nikada nijesu opravdali status. Dosta turbulencija, brojne povrede, a usljed toga i tabela koja ne izgleda zadovoljavajuće na pauzi. Budućnost nije čak ni druga, već treća, neko ko ispred sebe ima Dečić (bod više) i Sutjesku koja je u ozbiljnom bijegu. - Bilo koja razlika ili bilo šta da se dešava, neminovnost Budućnosti je da juri razliku. Tokom jeseni smo bili dosta ,,izranjavani“ i ostaje žal za tim posljednjim kolom kada smo mogli da izvršimo veći pritisak i budemo na „minus šest“. Međutim, imamo još dva derbija sa Sutjeskom, 17 kola, polufinale Kupa... Ukoliko budemo zdravi, čak i u ovom sastavu bez pojačanja, kadri smo da budemo u igri na oba fronta do kraja. A ovaj klub, ljudi koji su nas pratili i navijači zaslužuju i posljedni atom snage i da pokušamo da stižemo nešto što smo propustili u prvom dijelu - zaključio je D. K. Nedović. Trener Petrovca Vladimir Janković

FSCG

Vuković, Mitar Globarević i Sava Milić. - Roster nijesmo zatvorili i sigurno je da će biti odlazaka. Pokušaćemo da nađemo adekvatne klubove za neke mlađe igrače i vodićemo računa da odu u sredine gdje se dobro trenira. Ti momci su napravili pomak tokom jeseni, pokazali su određene stvari, ali

mi možda nećemo biti u situaciji da im svima damo veliku minutažu koju zaslužuju, zbog bodovnog zaostatka - poručio je 43-godišnji strateg. Budućnost prati situaciju na tržištu. Pojačanja su neophodna... - Očekujemo dolazak tri ili četiri igrača, ali svi znamo da nije lako dovesti fudbalera u Budućnost. Ne radi se tu o broju, već je potrebno za Budućnost da imaš određeni kvalitet i tehničko znanje. Imamo četiri ,,A“ reprezentativca, dva mlada, šest omladinskih... Nećemo taj njihov status da ugrozimo, već taj igrač mora da se izbori sa svim tim renomeom koji nose prvotimci u našoj svlačionici - ističe Nedović, koji dodaje: - Osvježićemo svlačionicu, ali nećemo žuriti, kako ne bismo ni sebe, ni te nove igrače doveli u zabludu. Mnogo igrača nam se nudi, tako da ćemo da biramo pažljivo. Bilo je situacija gdje smo reagovali, ali nijesmo mogli da ispariramo ni finansijski, ni zahtjevima tih igrača. Međutim, opet ponavljam, pored toliko reprezentativaca nije jednostavno dovesti igrača u Budućnost, posebno ne za novac koji je u Crnoj Gori manji u odnosu na Evropu. ,,Plavi“ su prošle sezone domi-

rom na to da se radi na opštoj izdržljivosti, teren nam i nije posebno potreban. Ono što je najvažnije jeste da 31. januara putujemo u Tursku, gdje ćemo odigrati nekoliko utakmica i brusiti formu za start, a vraćamo se 13. februara - rekao je Janković, uz napomenu da nije bilo većih promjena u igračkom kadru. Ne. K.

Fudbaleri Sutjeske počeli pripreme za nastavak šampionata

Juriš na duplu krunu

Prvi trening odradila su 23 igrača. MarkoVuković i Marko Vučić su u međuvremenu „zaradili“ koronu i oni će se tek za koji dan priključiti ekipi, baš kao i roviti Balša Dubljević. Na prvom treningu bio je i Libijac Zakarija Alharaiš, s kojim će za koji dan biti potpisan ugovor. Igrače su na prozivci pozdravili predsjednik kluba Marko Mitrović i sportski direktor Krsto Koprivica. - Krećemo u ono što smo i zacrtali na početku sezone, kada sam rekao da idemo na osvajanje šampionata i Kupa Crne Gore. Bilo je to možda nekima tada pretenciozno, ali ispostavilo se da smo napravili dobre procjene. Ako budemo imali sreće, jasno je donosimo duplu krunu ove sezone u Nikšić, jer već imamo zavidnu prednost na tabeli i vjerujem da ćemo igrati još bolje nego jesenas rekao je Mitrović. Prema riječima šefa struke Milije Savovića, kompletne pripreme odradiće u Crnoj Gori, a plan je da se makar jednom, a

možda i u dva navrata, po desetak dana boravi u Ulcinju. - Plan je da odradimo prvih deset dana u Nikšiću, nakon čega idemo u Ulcinj gdje ćemo se pripremati takođe deset dana. Poslije toga se vraćamo u Nikšić, a ostatak priprema zavisiće od vremenskih uslova. Možda ponovo provedemo sedmicu na Primorju, a jasno je i da ćemo odigrati nekoliko kontrolnih mečeva. Već znamo da ćemo odmjeriti snage s Arsenalom, Bokeljom i Mornarom, a u međuvremenu ćemo dogovoriti i ostale rivale - kazao je Savović, dodajući da je i Boris Miličković, koji je ove zime pojačao njegov stručni štab, odsutan na nekoliko dana, takođe zbog virusa. Na prvom treningu bili su Vladan Giljen, Suad Ličina, Radoš Dubljević, Nikola Radović, Nikola Stijepović, Miloš Drinčić, Meldin Drešković, Filip Mitrović, Aleksandar Vlahović, Miloš Vučić, Vladan Bubanja, Novica Eraković, Marko Matanović, Marko Zoćević, Igor Pajović, Matija Gardašević, Milivoje Raičević, Nikola Janjić, Danijel Nikolić, Marko Bojović, Dušan Vuković, Božo Marković, Darko Nikač. Sportski direktor Krsto Koprivica rekao je da se razmišlja o pojačanjima, da su u kontaktu sa nekoliko igrača iz inostranstva, a da li će ih angažovati zavisi prije svega od toga ostaje li u Sutjesci Vladimir

Jovović. - Sve je još otvoreno vezano za status Jovovića. Nadamo se da će se priključiti pripremama, ugovor mu je i dalje otvoren i mi ga želimo do kraja sezone u našem dresu. Od njegovog statusa će zavisiti kako će se klub ponašati kada je u pitanju dovođenje drugih igrača. Kao što smo najavili, napravili smo kontakte sa nekoliko igrača iz inostranstva, ali razvoj situacije zavisiće od odluke Jovovića - kazao je Koprivica. I kapiten Vladan Giljen je optimista pred nastavak šampionata, u koji će Sutjeska ući sa osam bodova prednosti nad drugoplasiranim Dečićem. - Imali smo dosta vremena da se odmorimo i sad treba da odradimo pripreme kako valja, jer biće ovo izazovno proljeće. Nadam se da će za koji dan svi biti na okupu i da će nas mimoići muke s korona virusom. Nadam se i da ćemo sačuvati prednost do kraja prvenstvene trke. Kada smo počeli ovosezonsku priču bilo je mnogo neizvjesnosti - nova uprava, stručni štab, kasno smo i počeli, ali uslijedili su dobri rezultati i rasli smo kao ekipa iz kola u kolo. U finišu jeseni imali smo rezultatsku krizu, ali igrali smo i tada dobro. Ovo je iskusna ekipa, a priključen je i veliki broj mladih igrača spremnih da odgovore najtežim zadacima, pa sam ubijeđen da je pred nama uspješno proljeće - naveo je Giljen. Ra. P.

u drugom dijelu šampionata. Jasno je da će svi timovi nastojati da se pojačaju, tako da u nastav-

ku očekujem još zanimljiviju borbu i težu bitku za bodove, tako da se dobro moramo spremiti

za ono što slijedi, jer smo prešli tek pola puta ka cilju - naglasio je Radović. R. P.

NIKŠIĆ - Prošli su praznici i odmor za fudbalere Sutjeske. Juče su se ,,plavo-bijeli“ ponovo okupili kraj Bistrice i počeli pripreme za nastavak šampionata. Treneru Miliji Savoviću na prozivci su se pojavila dobro poznata lica i već je izvjesno da će Sutjeska manje-više s istim timom nastaviti trku za trofeje.

: Fudbaleri Dečića počeli pripreme, trener Miljan Radović jasno poručio:

o gdje smo stali, Evropa jasan cilj pet remija i sedam pobjeda, uz gotovo nevjerovatan podatak da su od tada bez poraza. Takva serija Dečić je progurala do vrha, Tuzani su preskočili konkurente - Mornar, Rudar, Iskru, Petrovac, pa čak i Budućnost i zimuju kao drugoplasirani, ali i sa kartom za polufinale Kupa. - Ovo nije početak, samo nastavljamo gdje smo stali. Želimo da nastavimo u dobrom ritmu igara i rezultata, koji su nas doveli do ove pozicije. Drugoplasirani smo, igraćemo polufinale Kupa, tako da su naše ambicije u drugom dijelu sezone potpuno jasne. Želimo da ostanemo u vrhu, odnosno da izborimo Evropu.

To je naš primarni zadatak - rekao je Radović. Na prvom okupljanju bili su svi prvotimci. - Odradili smo trening, a na prozivci su se javili svi koji su bili tu i u minuloj polusezoni, osim Anđela Rudovića, koji je još u finišu prošle polusezone dogovorio odlazak u Indiju. Svi igrači su nam jako bitni, svi imaju svoju ulogu u ovom rezultatu, tako da je dobro da smo svi tu i da zajedno nastavljamo da radimo ono što smo i ranije zacrtali - dodao je trener Tuzana. Kada su u pitanju novajlije, njih nije bilo na prvom treningu, ali izvjesno je da će ih biti

narednih dana. - Što se tiče pojačanja mislim da ćemo dovesti dva - tri igrača. Već sada smo u završnim pregovorima sa dva igrača, koji će, nadam se, vrlo brzo i potpisati. Fudbaleri Dečića prve dvije sedmice radiće na svom terenu, a onda ih očekuje odlazak u Antaliju. - Planirano je da do 26. januara treniramo na našem terenu i u tom periodu odigraćemo dva kontrolna meča. Zatim idemo u Antaliju, gdje ćemo imati pet jakih provjera protiv njemačkih, ruskih i ukrajinskih timova, što će nam, siguran sam, mnogo značiti pred izazove koji slijede

22 Feljton

Utorak, 11. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA

14.

U Radonićevom prijevodu ilirski jezik je srpski jezik! Piše: Stevo VUČINIĆ

Četrnaest dana kasnije, 26. februara 1673, trebinjski biskup Antonije izvijestio je Kongregaciju da je pośetio manastir Zavalu i da je u ime bratstva iguman svojeručno potpisao ispovijed vjere. Kao odgovor, Kongregacija im je dala dozvolu da svake četvrte godine pohode Rim o njenom toršku i da će im dati uobičajene poklone. Dvije godine kasnije, 1675, bratstvo manastira Mileševe uputilo je u Rim jeromonaha Mojsija Kontovića. Bio je lijepo primljen i tom prilikom izjavio je da hercegovački mitropolit Jovan želi da stupi u tješnje odnose s Rimom. Kongregacija mu je predala tekst na ilirskome jeziku - katolički ispovijed vjere prema propisanoj formuli. Tek, 1677, mitropolit Jovan, arhimandrit Visarion, iguman Pavle i duhovnik Nektarije odgovorili su papi Klimentu X, koji je već bio umro a na njegovo mjesto je stolovao Inoćentije XI. Pišu: „Апостолу Петру равно престолноме от Исукрста кључем дарованоме раздрешити грехи на небеси и на земли... дивни господине папо Клименто десети, праведное сунце велике свете и свештене цркве Римске обладајуштоме западноју и источноју и јужноју и северноју страноју о господи радовати се у мног лиета ... наћосмо да тако и ми свеколико верујемо шта се находи у та исти наук, иста отаинства свете троице, исто пришаствго од исте муке Исукрстове, отца господина нашега искупитеља. Све што Римска црква вјерује нашли смо да и ми вјерујемо ... Свеколико што буде ни римски папа заповиједати и исповиједамо га како исповиједамо да јест глава цркве божије и све што ни узрече обслуже-

Radonićeva studija iz 1950. obiluje tendencioznim prijevodima. Imenicu s pridjevom stiri s bosanskih planina, kao vojnici, bili u službi Mladena monachi shismatici u mletačkim dokumentima prevodi kao srpski kaluđeri, case di Šubića 1300. godine. Kao taMorlachi su srpske familije, Lingua Illirica volgare srpski narodni jezik, Morlacchi, Valacchi, kvi (Vlasi) vođeni su u svim dokumentima, koji ih bjelodaGreci i shismatici prevodi kao Srbi, ili dodaje Serbo, odnosno Serbi tamo đe ne piše no luče od Srba i Hrvata (Hor-

Papa Inoćent XI (papa od 1676 do 1689)

вати како је достоино и као праве овце ходити за своием пастиром..“ (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 1950, 367). Odgovora iz Rima nije bilo pa je bratija ponovila pismo 1678. godine, 29. juna, u kome potvrđuju da vjeruju u ono što i Rimska crkva i traže od kardinala da ih ne ostave bez utjehe. To pismo je pošlo za Rim posredstvom nadbiskupa Zmajevića, ali tu se prekida svaka komunikacija Rimske crkve i bratstva manastira Mileševe. Pet godina kasnije, 1683. i bratstvo manastira Žitomislić kod Mostara slalo je igumana Simeona s dva kaluđera u Rim da izjave gotovost da prime Uniju, i to bez ikakvih zahtjeva materijalne prirode. Ne zna se kako se završila pośeta, i što je dalje bilo (isto, 369).

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”. Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine

Ostaci starijih manastirskih građevina u manastiru Mileševa

Manastir Mileševa 1880. godine

Dok je Crkva oličena u monaštvu i kliricima tražila spas od turske sile patrijarh Arsenije joj je služio. Osnažen njome, obijesni patrijarh gonio je katolike na cijeloj svojoj teritoriji. Kako izvještava skopski biskup Petar Bogdani, ćera katolike da mu žanju njive i primorava ih da pređu u pravoslavlje. Od svještenika traži danak, a ako mu ne daju goni ih s Turcima. Zatvara katoličke crkve i zabranjuje služenje u njima. Preko izvjesnoga episkopa pitao je Bogdanija ko ga je postavio za nadbiskupa, našto je ovaj odgovorio „Bog i njegov vikar“. Patrijarh mu je odgovorio, takođe posredno: „Dakle, papa je veći od našega sultana“. Razlog ovome je u protivosmanskoj akciji tek izabranoga pape Inoćentije XI, koji je podsticao krstaški rat protiv Turaka, što je dala maha tur-

skome štićeniku i sultanovome favoritu, bijesnome patrijahu Arseniju, da se tako ponaša.

NEKA STANOVIŠTA O UNIJI

U izdanju SANU-a, 1950. godine, iz štampe je izašla opsežna studija Jovana Radonića koja se bavi pitanjem Unije i odnosa balkanskih slovenskih naroda prema njoj. Ovaj autor, metodično, ne obazirući se na činjenice, i ne obavezujući se njima, ciljano, protežirajući velikodržavne interese, tumačio je odnose, kako je naslovio: Rimske kurije i južnoslovenskih zemalja od XVI do XIX vijeka. Studija obiluje tendencioznim prijevodima. Imenicu s pridjevom monachi shismatici u mletačkim dokumentima prevodi kao srpski kaluđeri; lingua Illirica u njegovom prijevodu je srpski jezik; case di Morlachi su srpske

Manastir Mileševa oko 1910. godine

Radonić natus Valachus tumači kao srpsko porijeklo, christiani di Carascevo su Srbi Krašovni u Banatu i popoli di Pastrovich su Srbi Paštrovići. Primorje od Novoga do Ulcinja zove srpskim, a manastire na Skadarskom jezeru srpskim pravoslavnim familije; Lingua Illirica volgare srpski narodni jezik; Morlacchi, Valacchi, Greci i shismatici prevodi kao Srbi, ili dodaje Serbo, odnosno Serbi tamo đe ne piše; natus Valachus tumači kao srpsko porijeklo, christiani di Carascevo su Srbi Krašovni u Banatu i popoli di Pastrovich su Srbi Paštrovići. Primorje od Novoga do Ulcinja zove srpskim, a manastire na Skadarskom jezeru srpskim pravoslavnim (Marko Jačov, Le missioni cattoliche nei Balcani durante la guerra di Candia..., II, 1992, 49, 62, 64, 69, 91, 180, 357). Radonić krivo tvrdi da su Srbi bili pretežni elemenat u Vojnoj Granici, pogrdno zvani Vlasi (isto, 44) iako su Vlasi bili etnikum, različitoga porijekla, što domicilni što doseljeni s istočnih u zapadne krajeve Balkana, uglavnom, u vrijeme Osmanlija. U Lučićevom De regno Dalmatiae iz 1666. godine čitamo da su „Vlahorum nomen...“ pa-

vata). Od druge polovine XIX vijeka, temeljem pravoslavnoga vjerskoga iskaza, iskazali su se kao Srbi. Radonić krivo tumači i motive, namjere i ciljeve aktera pokreta za Uniju, koji je u XVII vijeku imao ozbiljno uporište na centralnom Balkanu. Pismo Frana Bolice od 19. maja 1639. godine u kome obavještava Frančeska Ingolija, sekretara Kongregacije za propagandu vjere u Rimu, da je vladika Mardarije odustao od puta u Rim zbog nemira u zemlji, tumači politički tendeciozno (Marko Jačov, Spisi Kongregacije za propagandu vere…, 449). Stavio mu je na teret da je Uniju sproveo protiv volje naroda, koji se stoga uznemirio, što opovrgavaju dokumenti. Razlog uznemirenja zapravo je bio razbojnički prepad Crnogoraca na podgorički karavan s čojom, koji je putovao iz Mletaka. Roba je oteta i ljudi pobijeni, što je izazvalao bijes Podgoričana, i oružani sukob je bio na vidiku. U toj situaciji narod je bio uznemiren i prepadnut od moguće osvete, i vladika nije smio da napušti zemlju. Spor je riješen naredne, 1640, tako što se u Zeti skupilo 5000 ljudi, koji su izabrali 48 sudija. Presudili su da Podgoričani nešto plate, a Crnogorci da vrate Podgoričanima čoju. Kako Crnogorci nijesu vratili čoju to su Podgoričani 22. avgusta napali vladiku, vezali ga i odveli u Podgoricu kao taoca dok se čoja ne plati. Nakon kraćega vremena vladika Mardarije je oslobođen. Da bi hijerarhijski povezao Pećku patrijaršiju s cetinjskom stolicom i vladikom Mardarijem, Radonić je dao krivo tumačenje jednoga dokumenata. U pismu Frana Bolice Kongregaciji u Rimu, od 19. oktobra 1642. godine, istaknuti su dobri izgleda da pećki patrijarh Pajsije da ispovijed vjere, kao što je Mardarije učinio dvije godine ranije. Patrijarh je priznao papi primatum honoris, što Radonić tumači kao priznanje dato zbog materijalne pomoći i zaključuje da zato nije preduzeo neke strože mjere protiv Mardarija, koji je Uniju potpisao 1640. (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 1950, 171). Mardarije naravno nije bio unutar Pajsijevih duhovnih kompetencija - pećka stolica nije subordinirala cetinjskoj. Njegovom prethodniku, 30 godina prije, 1610. godine, Paštrovići su odbili da daju porez, iako su mu u pratnji bili janjičari. Pa je pećki patrijarh potegao anatemu na njih. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 23

Utorak, 11. januar 2022.

Na osnovu člana 118. i 119. Poslovnika o radu Skupštine opštine Bar (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi“broj, 46/18), stručna služba Skupštine opštine Bar objavljuje

JAVNI POZIV nevladinim organizacijama da prijave zainteresovanost za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2022.godinu 1. Nevladina organizacija može da predloži predstavnika da učestvuje u radu sjednice Skupštine (Institut „slobodna stolica”) ukoliko ispunjava sljedeće uslove: - da je registrovana kod nadležnog organa državne uprave, najmanje godinu dana; - da ima sjedište na teritoriji opštine; - da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata u opštini, ili učestvovala u najmanje jednoj javnoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje dvije jednokratne aktivnosti od značaja za opštinu, ili učestvovala sa konkretnim predlozima u najmanje tri javne rasprave koje su sprovedene u opštini; - da u statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve djelovanja za oblasti koje su u nadležnosti Skupštine. 2. Uz prijavu o zainteresovanosti za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2022.godinu, nevladina organizacija dostavlja dokaze o ispunjavanju uslova, i to: -uvjerenje nadležnog državnog organa da je nevladina organizacija upisana u Registar nevladinih organizacija, koje nije starije od 3 mjeseca; - izjavu potpisanu od strane lica ovlašćenog za zastupanje organizacije da je organizacija realizovala jedan ili više projekata u opštini, ili učestvovala u najmanje jednoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje dvije jednokratne aktivnosti od značaja za opštinu, ili učestvovala sa konkretnim predlozima u najmanje tri javne rasprave koje su sprovedene u opštini, uz prateću dokumentaciju na osnovu kojih se utvrđuje ispunjenost ovog uslova; -kopiju statuta organizacije. Zainteresovane nevladine organizacije, dužne su da prijavu za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2022.godinu, sa potrebnom dokumentacijom, dostave Skupštini opštine Bar- za Službu za Skupštinske poslove, na adresu Bulevar Revolucije broj 1, 85000 Bar, najkasnije u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, u dnevnom listu “Pobjeda”. Broj: 030-016/22-2 Bar, 10.01.2022. godine r

Služb a za sku pšt inske posl ove Skupština opštine Ba

Ivm.br.39/2018 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKA AD PODGORICA u stečaju, ul.Vaka Đurovića bb, Podgorica, PIB: 02348772, protiv izvršnog dužnika VLADIMIRA RAKOČEVIĆA iz Bijelog Polja, Tomaševo bb, dana 10.01.2022.godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se deveta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: kat. parcele br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira. II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 382 KO SMAILAGIĆA POLJE. III Deveto usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 03.02.2022.godine u 13.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja Ivm.br.39/2018 od 02.04.2021.godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: kat.parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 28.000,00 eura. V Na devetom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđenje vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 01.02.2022.godine, polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje, i to za: kat. parcelu br.583/3 po načinu korišćenja pašnjak 5.klase površine 400 m2 koja je upisana u LN.br.382 KO SMAILAGIĆA POLJE na ime nosioca prava svojine sa obimom prava 1/1 Rakočević Vojislav Vladimira, iznos od 2.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva a ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem Ivanom Sekulićem iz Bijelog Polja. VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX POZIVA SE izvršni povjerilac da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoristi zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja. X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. Javni izvršitelj Ivan Sekulić POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JP CENTAR ZA KULTURU NP QENDRA E KULTURES Br./Nr. Ulcinj-Ulqin 10.01.2022god. Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini i člana 29 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini Upravni Odbor Centra za kulturu Ulcinj, s hodno svojoj odluci sa svoje sjednice održane 30.12.2022.god. objavljuje

JAVNI POZIV za davanje pod zakup poslovnog prostora JP Centar za kulturu Ulcinj objavljuje javni poziv za davanje pod zakup prostore-objekate koji se nalaze u okviru objekta JP Centar za kulturu na jednu godinu minimalni iznosi: 1. Objekat “ Gaja “Cvijećare povrsine 30m2 za zakupni period 2022-2023.godina u iznosu od 1.600,00 eura + pdv 21%. 2. Objekat KKSH povrsine 45m2 zakupni period 2022-2023 u iznosu od 3.500,00 eura + pdv 21%. 3. Objekat FMS povrsine 51m2 za zakupni period 2022-2023 godine u iznosu od 4.000,00 eura + pdv 21%. 4. Objekat Krojacice povrsine 6m2 za zakupni period 2022-2023 godina u iznosu od 700,00 eura + pdv 21%. 5. Prostor RTCG povrsine 12m2 za zakupni period 2022-2023. godina u iznosu od 1.000,00 eura+ pdv 21%. 6. Prostor TRIO povrsine 12m2 Bend za zakupni period 2022-2023 godina u iznosu od 700,00 eura + pdv 21%. 7. Prostor ART Klub povrsine 8m2 na ulazu na zakupni period 2022-2023 godine u iznosu od 300,00 eura + pdv 21%. Ponude za zakup se dostavljaju u zatvorenim zapečaćenim kovertama svakog radnog dana u prostorijama Arhiva JP Centar za kulturu Ulcinj do 25.01. 2022.god. do 12 časova, sa naznakom „za javni poziv“. Neblagovremene ponude kao i ponude uz koje nijesu priloženi dokazi, neće se razmatrati i iste će biti vraćene ponudjaču. Ponuda obavezno sadrži: -Ime i prezime ponudjača sa adresom prebivališta odnosno boravišta i broj kontakt telefona, -ponudjeni iznos zakupa u eurima. ponuda čiji je iznos zakupa manji od minimalne cijene zakupa se neće uzimati na razmatranje, -dokaz o uplati garantnog depozita(20%) od minimalne cijene zakupa sa PDV-om, se vrši na ž.r. JP Centar za kulturu Ulcinj br. 510-14823-94, sa naznakom „za javni poziv“, a ostatak od 80 % nakon potpisivanja Ugovora. Dokaz o uplati garantnog depozita ponudjač je dužan da dostavi uz ponudu. Sprovodjenje postupka: Postupak prikupljanja i vrednovanja ponuda sprovodi Komisija za sprovodjenje postupka za davanje pod zakup poslovnog prostora(u daljem tekstu Komisija). koju je imenovao Upravni Odbor Centra za kulturu. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude su: -najveća ponudjena cijena iznosi........................................100 bodova U slučaju jednakog rangiranja, najpovoljnijem ponudjačem će se smatrati ponudjač koji je usvojio najviše bodova po vremenu korišćenja, a ako takvog nema najpovoljnijim ponudjačem će se smatrati ponudjač čija je ponuda stigla prva u vremenu. U slučaju da najpovoljniji ponudjač povuče svoju ponudu tokom postupka komisije, neće mu se vratiti depozit a komisija se može obratiti drugom ponudjaču u skladu sa redosledom plasmana ponuda. Najpovoljniji ponudjač je dužan da zaključi ugovor o zakupu u roku od 7 dana od dana donošenja odluke o izboru. Ukoliko najpovoljniji ponudjač ne zaključi ugovor o zakupu u predvidjenom roku gubi pravo na povraćaj depozita. Ukupan iznos zakupnine za zakupni period zakupac, kome je pod zakup izdat poslovni prostor, u obavezi je da plati unaprijed prilikom potpisivanja ugovora o zakupu. Javno otvaranje ponuda, na kojem mogu prisustvovati svi ponudjači ili njihovi ovlašćeni predstavnici održaće se dana 28.01. 2022.god. u prostorijama JP Centar za kulturu Ulcinj, sa početkom u 13:00 časova. Svi učesnici na javnom pozivu o rezultatima javnog nadmetanja će biti obavješteni u roku od 3 dana od otvaranja ponuda. Protiv odluke komisije o izboru najpovolnijeg ponudjača, svaki ponudjač ima pravo prigovora u roku od 3 dana od dana prijema obavještenja. Ovaj javni poziv biće objavljen u dnevnoj štampi i na oglasnoj tabli JP Centar za kulturu Ulcinj. Direktor Musa Hoxhiq

24 Oglasi i obavještenja Na osnovu člana 107. stav 2 Statuta Univerziteta Crne Gore dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici, raspisuje

Utorak,11.11.januar januar2022. 2022. Utorak,

Sa velikim bolom se opraštamo od naše voljene

Naš

Oglas Za prijem u radni odnos, na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom, za radno mjesto : Sekretar fakulteta – 1 izvršilac Kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove propisane zakonom i da posjeduju, visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSKP-a (VII-1 nivo), Pravni fakultet, da imaju 3 godine radnog iskustva i poznavanje rada na računaru. Za odabranog kandidata predviđen je probni rad od jednog mjeseca. Prijave na oglas, sa potrebnom dokumentacijom, podnose se u roku od 8 dana od dana obljavljivanja konkursa na adresu Građevinski fakultet, Podgorica, Bulevar Džordža vašingtona bb. Informacije na telefon 020-244-905

TULJI

BISERKE Vojislavove VUJOŠEVIĆ rođene POPOVIĆ

Našu dragu majku i babu ispratićemo 11. januara 2022. u krugu najuže porodice. Kuća žalosti : Moskovska br.63. Podgorica.

Nikad nismo razmijenili tešku riječ, sa Tobom se to nije moglo. Znamo da si sada tamo gdje te ništa ne može povrijediti, rastužiti i da nas sve sad šmekerski gledaš. Neka tvoja duša nađe vječni mir.

Tvoji GARDAŠEVIĆI

OŽALOŠĆENI: ćerke TATJANA i DUBRAVKA, unuci SAVA, KOSTA, VELJKO i DUNJA, sestre BORKA i SENKA, brat BRANKO, zetovi OLEG OBRADOVIĆ i GORAN JOVANOVIĆ i ostala porodica VUJOŠEVIĆ i POPOVIĆ

550

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

Dragi naš

MIKICI Tiho si pošla kao što si i živjela. Počivaj u miru.

UMRLICE

Suprug BOŽIDAR

539

PUNIŠA VUŠANOVIĆ

Posljednji pozdrav

Тужним срцем јављамо рођацима, пријатељима, кумовима, комшијама и познаницима да је наш драги и никад прежаљени Neizmjerno smo ti zahvalni za tvoju ljubav i dobrotu kojom si nas obasipao. Učio si nas da volimo život, porodicu, ljude, da se posvetimo učenju i nauci. Bio si nam uzor, oslonac, zvijezda vodilja. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

ДЕЈАН Радосавов РАДОВИЋ Tvoji: TANJA, ZDENKA, ANA, ZORAN i NEBOJŠA изненада преминуо 10. јануара 2022. у 46. години. Саучешће примамо у капели у Ораховичкој Ријеци, 11. јануара од 8 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу у Ораховичкој Ријеци, сходно мјерама Министарства здравља.

Ожалошћени: супруга НЕЛА, син ЛАЗАР, кћерка МИЛИЦА, брат МИКИЦА, сестре ТАЊА и МИЛИЈАНА, стричеви ПЕТКО, ЧЕДО и СЛОБОДАН, тетке СЛАВИЦА, САВИЦА, САВКА и МИЛИЈАНА, сестрићи НЕМАЊА, МИХАИЛО, ЉУБО, МАРКО и остала многобројна родбина

MIKICI Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. 540

BOŽO, JOKO, DARE i NEVENKA

Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog 551

Dragi naš deko,

MIODRAGA – MIŠKA TOŠKOVIĆA

554 Iako nijesi više pored nas tvoja nemjerljiva ljubav će biti uvijek u nama. Ti si bio đed kakav se samo poželjeti može. NAJBOLJI.

Dragi deko

Vole te

MINA, ALEKSA, ANDREJ i ZOJA

Vrijeme nemilosrdno prolazi i nedostaješ nam sve više, da dijelimo sreću u lijepim trenucima, da nam budeš podrška i oslonac u onim izazovnim. Tvoj trag u našim srcima ostaje nedirnut, prisutnost snažna, uspomene neizbrisive, a ljubav vječna.

552 Igrali smo šah, vodio si me u školu, pričali razne priče. Srećna sam što sam odrastala uz tebe, učila sa tobom biologiju i postala ono što sam danas. Znam da je naša ljubav posebna. Volim te odavde do Vladivostoka.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Tvoja MINA 553

Tvoji: SAVETA, JOVANA i JANKO

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

1111

549

Oglasi i obavještenja 25

Utorak, 11. januar 2022.

Dana 10. januara 2022. u 84. godini preminuo je naš

SABAHUDIN BAO MANDIĆ

Preminuli će biti na groblju Čepurci 11. januara 2022. od 11.30 časova do 12.30 časova, nakon čega će, uz poštovanje epidemioloških mjera, biti sahranjen na groblju Cijevna u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga KEJMETA-NUSA, sinovi DAMIR i ALMIR, ćerka AIDA, unučad BENJAMIN, KAN, LENA, ARMAN i VIKTOR, sestra KIKA, snahe REMKA, META i MILICA, zet NIKOLA, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične i ostala porodica MANDIĆ

26 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav voljenoj sestrični

Utorak, 11. januar 2022.

VESNI SAVIĆ rođena Grujičić

S ljubavlju koju smrt ne prekida, tvoj dragi lik i plemenita duša zauvijek će živjeti u mom srcu. 519

Tetka JULKA GRBOVIĆ

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od naše voljene

Posljednji pozdrav voljenoj

VESNI SAVIĆ

VESNE SAVIĆ

Premalo riječi, a previše tuge. Hvala ti na pažnji, dobroti i ljubavi koju si nesebično pružala cijelog svog života. U nadi da postoji neki ljepši svijet, putuj u zagrljaj roditeljima i braći, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Dana 10. januara 2022. preminuo je u 95. godini života naš dragi Sestra od ujaka OLIVERA JANJIĆ JOVANOVIĆ sa porodicom

rođene Grujičić

Draga naša Vesna, Tako puno si nas zadužila svojom ljubavlju i pažnjom. Nažalost, sada ti se odužujemo suzama. Počivaj u miru, kao što ćeš u najljepšem sjećanju počivati u našim srcima.

517 Posljednji pozdrav

Tvoj ujak PEJO, ujna VINKA, brat ZVEZDAN i sestra OLJA

LJUBO Vukov PERIŠIĆ

U skladu sa epidemiološkim mjerama, dana 11. januara u 11 časova se kreće ispred kapele na Novom groblju za selo Grab – Cuce, gdje će se izvršiti sahrana u 14 časova. Kuća žalosti: Ul. Bore Stankovića br. 20.

Ožalošćena porodica: brat RADOSAV - ZEKO, sestra VUKOSAVA, snahe RADMILA i MLIJANA - MINJA, sinovci VUKO, ALEKSA i LUKA, sinovične IVANA i MILICA, sestrići i sestrične i ostala rodbina

MOMIRU R. MIJANOVIĆU Dragi oče, hvala ti za bezbrižno i udobno djetinjstvo, sigurno odrastanje i veliko požrtvovanje u daljem mom životu. Tvoja dobrota i ljubav ostaće duboko urezana u mom srcu. Pamtiću te po toploj priči koja je kod mene izazivala pažnju i divljenje. Izgradio si me kao ličnost i na tome sam ti vječno zahvalna Počivaj u miru.

518 Sa bolom u srcu i tugom se opraštamo od našeg dragog đevera i strica

Ćerka MARIJANA ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom

542

507 Voljenom bratu i ujaku

PUNIŠE VUŠANOVIĆA

Posljednji pozdrav

MOMIRU R. MIJANOVIĆU

LJUBO Vukov PERIŠIĆ

Dragi naš Pujo, i dalje nam je u srcima i mislima Tvoja nesebična dobrota i privrženost koju si nam uvijek ukazivao, i kada je bilo i veselo i kada je bilo teško. Počivaj u miru i neka Ti je vječna slava.

Hvala ti za iskreno i srdačno prijateljstvo kojim si nas osvajao i nadograđivao ga iz dana u dan svojom dobrotom i neposrednošću. Čuvaćemo uspomenu na tebe od zaborava. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

BOJANA, IGOR i ALEKSANDAR VUŠANOVIĆ sa porodicama

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. PELA i MILAN ANDRIJAŠEVIĆ

Sestra VUKOSAVA i sestrići ZORAN i RADOVAN sa porodicama

543

546

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog supruga, oca, brata i đeda

508 Posljednji pozdrav dragom, poštovanom i iskrenom kumu

JELICI KNEŽEVIĆ

LJUBOMIRA – MACKA DEDIĆA

Počivaj u miru! Ovim putem porodici izjavljujem najiskrenije saučešće. NADA GRAĐEVIĆ sa porodicom

LJUBU PERIŠIĆU 538

Voljeni su u našim srcima i kada nisu sa nama. Hvala ti za sve. Zahvaljujemo se svima koji su nam lično, putem telegrama i telefona izjavili saučešće.

544

Porodica pok. NEĐELJKA MIJANOVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoja PORODICA OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 545

Oglasi i obavještenja 27

Utorak, 11. januar 2022.

Dana 10. januara 2022, u 85. godini života, preminula je naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj majci

Дана 10. јануара 2022. године умро је наш

ANIKI ĐUKANOVIĆ

Проф. ПУНИША Миланов ВУШАНОВИЋ 1936 – 2022.

Teško je i bolno prihvatiti da više nikada nećemo čuti tvoj smijeh, tvoje savjete, tvoje korake. Otišla si tako brzo i iznenada. Nadamo se da si našla mir i spokoj pored Tate. Kada ga sretneš, na nebeske staze, molimo te, zagrli ga.

ANIKA pok. Vuka ĐUKANOVIĆ rođena Bulajić

Tvoji neutješni MILAN i ŽELJKA Покојник ће бити изложен у Градској капели у Никшићу дана 11. јануара од 11 до 13 часова, када се полази за Бршно гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 10. januara u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

534

Našem voljenom kumčetu

Ожалошћени: супруга СТАНА, кћерке ЗДЕНКА и АНА, унучад МИНА, АЛЕКСА, АНДРЕЈ и ЗОЈА, син ДАРКО, синовци ИГОР и АЛЕКСАНДАР, зетови ЗОРАН и НЕБОЈША, сестра ЗЛАТАНА, снаха БОЈАНА, сестрићи и сестричне, остали из породице ВУШАНОВИЋ, ВУШОВИЋ, РОЋЕНОВИЋ и ЋИПРАНИЋ

Ožalošćeni: sin MILAN, ćerka ŽELJKA, brat ŽARKO, sestra MILKA i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ i BULAJIĆ

532

LUKI Rankovom BELOJEVIĆU

Umro je 8. januara 2022. godine naš dragi

533 Kume moj

Teška srca za rano ugašenom mladošću

LUKA BELOJEVIĆ

MOMIR - MOMO MIJANOVIĆ

od kumova LEKIĆA

Čast je bila provesti sve ove godine sa tobom. Počivaj u miru.

Po želji pokojnika sahrana je obavljena uz prisustvo porodice dana 9. januara na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

521

FILIP VUJOŠEVIĆ

Ožalošćeni: potomstvo RADOSAVA M. MIJANOVIĆA

523

531

Osmog januara umro je

Posljednji pozdrav dragoj sestri

LUKA

MOMIR- MOMO MIJANOVIĆ Ožalošćena porodica: žena BRANKA, sin MARKO, ćerka MARIJANA, unučad i ostala rodbina

ANKI ĐUKANOVIĆ

Kume naš

Anđele naš, Počivaj među anđelima.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.

LUKA BELOJEVIĆ

Brat ŽARO i sestra MILKA 535

522

Tvoji kumovi VUJOVIĆI Prerano si nas napustio, godine su bile pred nama. Tvoj vedri lik i osmijeh ostaće vječno upamćen i sačuvan od zaborava. Dragi naš, brate Tulji.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

514

Tvoji: FILIP, BRANKO, DINO i ALDO

LJUBU PERIŠIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na vrijeme provedeno sa tobom. RAJKO MIJAILOVIĆ sa porodicom 529

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 530

28 Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. januar 2022.

Dragoj bratanični

Умрла је 9. јануара 2022. у 94. години

Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju

BRANKA SJEKLOĆA Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Uvijek ću pamtiti tvoju dobrotu.

ДОБРИЦА-МАЦА Миливојева БОЖОВИЋ

Tetka JOVANKA sa porodicom 548 Posljednji pozdrav

GORANU GLOMAZIĆU

BRANKI Od porodice pokojnog DUJA Ivova MARTINOVIĆA

Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj prerani odlazak. Tvoj iskreni osmijeh i plemenita duša ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

Сахрана је обављена 10. јануара у 14 часова, на гробљу Чепурци у присуству породице. Кућа жалости: Ул. 13. јул бр. 49, Подгорица.

Ожалошћени: братанићи РАДОМИР - ПУЦО и ЖАРКО, братаничне ОЛИВЕРА и ЖАНА, браћа од стричева МИЛАДИН, РАДОЈИЦА и НИКОЛА

541 Posljednji pozdrav dragom ujaku

498

KOLEKTIV TELENORA CRNA GORA Дана 10. јануара 2022. у 94. години умрла је наша драга

LJUBU PERIŠIĆU Porodica pok. VOJA VULETIĆA

525

547

Dragom

Posljednji pozdrav dragom drugu i kolegi

ЈЕЛИЦА Драгова КНЕЖЕВИЋ рођена Јањушевић

Због епидемиолошке ситуације покојница ће бити изложена у градској капели у Никшићу 11. јануара од 11 до 13 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова у Петровићима на гробљу Стражница.

GORANU

GORANU GLOMAZIĆU Ожалошћени: синови РАДОМАН - РАЈО, МОМЧИЛО РЕЉА и ЗОРАН, снахе РАДМИЛА и СТАНИСЛАВА, унучад, праунучад и остала родбина

Baš je teško. Tuga srce slama. MILOVAN ĐUKANOVIĆ sa porodicom

LJUBINKA, SIMO i DEJAN

490 Opraštamo se od našeg dragog

503

492

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom Prijatelju

GORANA Ćetkovog GLOMAZIĆA

U velikom smo bolu sa tvojom porodicom zbog tvog ranog odlaska.

GORANU GLOMAZIĆU S tugom se opraštamo od tebe. Počivaj u miru, dobra dušo. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanju po svemu lijepom i plemenitom.

GORANU GLOMAZIĆU

STEVO, ANKICA, LJUBOMIR i MARIJA 512

Tvoje komšije, porodice: VULETIĆ, KOLJENOVIĆ, ĐAJIĆ i LAKOVIĆ

Hvala ti za iskreno prijateljstvo. Tugujemo za tobom. MARKO PEROVIĆ sa porodicom 527

520

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 11. januar 2022.

Dana 7. januara preminula je naša voljena

Обавјештавамо многобројну родбину и пријатеље да је Dana 9. januara 2022. godine umrla je naša draga

MIRJANA-MIRA Pajova VLAHOVIĆ

СЛАВКО – БАТО ПЕРОВИЋ VJERA pok. Radovana NOVAKOVIĆ дана 6. јануара 2022. године отишао код Господа на боље мјесто. Рођен је испод Острога (слава му и милост) на кршу и тај крш је са поносом носио гдје год је живио и шта год је радио. Крш му је био у срцу као оријeнтир и завјет да никада не залута и никада га не обрука, и тако до посљедњег дана. Љубав и завјет према кршу је усадио и у моје срце што сам му бескрајно захвалан. Почивај у миру, драги оче, али знај да Велики не умију да умру све када би то они и хтјели.

rođena Radošević 1930 – 2022.

Zbog epidemioloških mjera, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice na mjesnom groblju u Gornjim Kokotima.

Kremacija i sahrana će se obaviti u užem krugu porodice dana 11. januara u Beogradu. Ode iznenada, poput divnog leptira i ostavi duboki trag tuge i ljubavi u dušama svih koji te vole. Pamtićemo te...

Tvoji VLAHOVIĆI i ŠĆEPANOVIĆI

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke VESNA i MIRJANA, unučad, praunučad i mnogobrojna rodbina

Твој син ДЕЈАН и супруга МИРЈАНА 511

526

Naša draga

515 Отишао је заувијек мој вољени ујак

Dana 10. januara 2022. upokojio se u 71. godini naš dragi

RUŽICA – SEKA NIŠAVIĆ 1941–2022.

MILJAN Vasov TODOROVIĆ

СЛАВКО ПЕРОВИЋ

Био си ми отац, пријатељ, друг и велики ослонац у животу. Хвала ти за све. Вољећу те до вјечности.

БИЉАНА МРAКОВИЋ са породицом

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 10. januara od 10 do 12 časova, kada polazimo za selo Malinsko - Šavnik gdje će se primati saučešće u porodičnoj kući 11. januara do 13 časova. Sahrana će se obaviti 11. januara u 14 časova na mjesnom groblju Malinsko - Šavnik. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga VENKA, sin MILONJA, ćerke VERA, BOŽIDARKA i SONJA, brat MIKONJA, snahe ALEKSANDRA i ĐUKA, unučad i ostala rodbina TODOROVIĆ i ujčevina NENEZIĆ

preminula je 6. januara 2022. godine. Sahrana će se obaviti u srijedu 12. januara u 13.15 časova na Novom bežanijskom groblju. Opelo počinje u 12.45 časova.

Ožalošćeni: sin JAKOV, kćerka DRAGANA, snaha TATJANA, zet DRAGAN, unuci LUKA, NAĐA, NEMANJA i DANILO

491

500

Dana 10. januara 2022. napustila nas je u 54. godini života naša draga

Dragoj snahi i ujni

516 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

RUŽICI – SEKI NIŠAVIĆ Posljednji pozdrav.

BRANKA-MIKICA Božidarova SJEKLOĆA

536

501

Od sestre GAJE

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

SENKA BELOJEVIĆ sa porodicom

rođena Vušurović

BRANKI - MIKICI SJEKLOĆA

Zbog epidemioloških mjera sahrana će se obaviti dana 11. januara u krugu porodice u 12.30 časova na seoskom groblju Dobrsko selo.

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

Ožalošćene porodice SJEKLOĆA i VUŠUROVIĆ

SEKI NIŠAVIĆ

BRANKI - MIKICI SJEKLOĆA 537

MARINA, STEVO i TONKO

Od sestre DESE sa porodicom 524

502

30 Oglasi i obavještenja S tugom i poštovanjem opraštamo se od iskrenog prijatelja naše kuće

Utorak, 11. januar 2022. Četrdeset dana je od iznenadne smrti moga kuma

IN MEMORIAM 11. januar 2017 – 11. januar 2022.

ŽIVKA Jovanovog STIJEPOVIĆA Iskreno druženje tokom srednjoškolskih dana preraslo je u trajno prijateljstvo porodica Tomana Stavanova i Jovana Perova, koje i dalje traje. Nažalost, bolest i odmakle godine prorijedile su naše susrete zadnjih godina. Porodici najiskrenije saučešće. 528

RADOMIRA - LALE VLAHOVIĆA

MIODRAG-MIŠKO Vojimirov TOŠKOVIĆ

DIMO i VERA JANKOVIĆ sa porodicom Ne možemo promijeniti tužnu stvarnost, ostaje nam da te se sa ljubavlju sjećamo i nosimo u srcu zauvijek.

Ostaju zauvijek neizrecivi bol i tuga. S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

ŽELJKO

RAJKO VUJOVIĆ Što reći, dragi Kume, kad se radost druženja pretvori u neizrecivu tugu... 506

Kuma RADMILA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

496 Četrdeset je dana od smrti

Posljednji pozdrav bratu

Sestra MIRJANA

RADOMIRA - LALE VLAHOVIĆA

RAJKU

510

MLADEN sa porodicom 513

S ljubavlju ćemo te pominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi.

Dana 11. januara navršava se 15 godina od kada nije sa nama naš jedini sin i brat

POMENI Godinu dana je od smrti naše BAJA

DUŠAN-DUŠKO Đ. BORILOVIĆ

RADMILE RADE PAJOVIĆ Vrijeme prolazi, a sjećanje i uspomene na tebe ne blijede. Neopisiva je bol i praznina koju osjećamo od kada nijesi sa nama. Počivaj u miru i zauvijek ćeš biti u našim srcima.

497

Godine neka idu, ali ti nećeš nikada otići iz naših misli i srca.

Danas se navršava sedam godina od smrti Tvoji RODITELJI i SESTRE

Tvoji GORAN, SANJA i DANILO

509

495

DRAGUTINA - DRAGANA Savinog MUŠIKIĆA TUŽNO SJEĆANJE 11. 1. 2001 – 11. 1. 2022.

Vrijeme je mjerilo svemu. Upravo zato tvoje vrijednosti ostaju i trajaće dok bude vijeka i tvojih potomaka. PORODICA 494

TAMARA KOPRIVICA

ĐURO VUČETIĆ 499

OŽALOŠĆENA PORODICA

VESKO KALEZIĆ

Vele, počivaj u miru.

Dragi moj Vesko, prošla je godina dana otkako nisi sa nama. Počivaj u miru.

Porodica LAKIĆ

505

I danas, na tvoj rođendan, puno lijepih sjećanja na zajedničko druženje da te pamtimo i nikad ne zaboravimo.

ANA i IVANA

Tvoja supruga VESNA 504

493

Oglasi i obavještenja 31

Utorak, 11. januar 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Iv.br.844/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Telenor” Doo, Rimski Trg br. 4, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Ajrizaj Sefadin, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 359,15€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.01.2022 godine,

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

J A V N O O B J A V LJ U J E

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ajrizaj Sefadin, sa zadnje poznatom adresom Hareme bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.844/19 od 08.10.2019. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.01.2021. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:IV-2035/2021 KOTOR, 10.01.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca INFINITY MEDIA DOO BAR ,koga zastupa adv.Šukurica Amer iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika ĐUKIĆ COMMERCE DOO KOTOR ,STARI GRAD 314,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca INFINITY MEDIA DOO BAR ,koga zastupa adv.Šukurica Amer iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika ĐUKIĆ COMMERCE DOO KOTOR ,STARI GRAD 314, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-2035/2021 od 23.11.2021. godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.540,00 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14.08.2021.godine pa do isplate ,sa advokatskim troškovima , sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-2035/2021 od 23.11.2021. godine.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Na osnovu odluke Skupštine akcionara od 23/09/2017god. radi realizacije Plana reorganizacije Odbor direktora AD”Lenka” raspisuje oglas o prodaji komplet parcele 4/1 sa LN-392 KO Bijelo Polje za iznos 1500.000,oo€. Ukoliko ne bude ponuda (u roku od 30 dana) za naznačeni novčani iznos, menadžment AD”Lenka” će nastaviti sa prodajom predmetne imovine metodom neposredne pogodbe po uslovima iz prethodnih oglasa. Ponude slati na adresu AD”Lenka” Industrijska bb, B. Polje. Menadžment AD”Lenka”

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ Zapisnik

OBJEKTIV

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI “LUMENE” Podgorica, 15.12.2021. u 12h, TC DELTA CITY Cosmetics market mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre CHICCO za koju je 06.09.2021. izdata saglasnost broj 03/2-424/4-1617/2 od strane Uprave prihoda i carina, a pravila objavljena u “Pobjedi” 22.10.2021. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predviđene za racune. Dobitnici nagrada 20 x 20eur Cosmetics vaucera za trgovinu u Cosmetics objektima 1.ALEKSANDRA GRUJIČIĆ, PODGORICA 2.JADRANKA TMUŠIĆ, BERANE 3.ZORICA PLAMENCE, CETINJE 4.KRISTINA SINDIK, TIVAT 5.SELMA KRSTOVIĆ, TIVAT 6.STANISLAVKA BAŠTRICA, TIVAT 7.ALEKSA ŠTAMPIĆ, TIVAT 8.ANA LEBENIĆ, NIKŠIĆ 9.JOVANA RAJKOVIĆ, PODGORICA 10.LJILJANA RADULOVIĆ, PODGORICA 11.IVA PERIĆ, PODGORICA 12.ANA KILIBARDA, NIKŠIĆ 13.ANA ČAĐENOVIĆ, PODGORICA 14.ALEKSANDRA BUBREŠKO, PODGORICA 15.MILENA ĆETKOVIĆ, PODGORICA 16.ALEKSANDRA ĐONOVIĆ, PODGORICA 17.SVJETLANA SAVKOVIĆ, PODGORICA 18.ANA GAZIVODA, PODGORICA 19.VESNA ARSIĆ, TIVAT 20.KSENIJA PEROVIĆ, PODGORICA Komisija: MIRA DUBAK DANICA KRIVOKAPIC TIJANA TERZIC

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1

Poslovna oznaka I.br.8411/2014 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul.Vasa Raičkovića 4B), u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore” AD iz Podgorice, koga zastupa Đukanović R. Dragoljub, adv. iz Podgorice, ul. Moskovska 169, protiv izvršnog dužnika “ ORO met “, DOO iz Podgorice, M.Bulatovića br.35, shodno čl.45 ZIO, dana 10.01.2022.godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “ ORO met “, DOO iz Podgorice, M.Bulatovića br.35, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 28.12.2021.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorica i Privrednog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Utorak, 11. januar 2022.