Dnevni list Pobjeda 10.08.2020.

Poneđeljak, 10. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19659 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NAŠI HEROJI: U posjeti kovid bolnicama u Nikšiću i Brezoviku

S.VASILJEVIĆ

Požrtvovanje za najveće poštovanje

ŠOVINISTIČKI GRAFITI OSVANULI JUČE NA KUĆAMA U BERANAMA: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i sve partije osudili incident

STR. 8. i 9.

Jovanović: Četnička ideologija agresivno nasrće na Crnu Goru Kako će izgledati predizborne aktivnosti u Crnoj Gori u jeku pandemije kovida-19

Uvjerili smo se da nikšićkim zdravstvenim radnicima najmanje fali volje da spasu nečiji život, bez obzira na to što i oni svojim kućama imaju stare roditelje, malu djecu... Najjednostavnije rečeno, kovid bolnica je njihov novi dom STR. 6. i 7.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale 263 uzorka

INTERVJU: Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović- Stanković

Preminule dvije osobe, još 30 inficirano

Da smo iskorijenili korupciju, Crna Gora bi bila jaka i članica EU

STR. 8.

Kampanju sele na društvene mreže

STR. 3.

Koliko je virus uzdrmao glumačku profesiju i da li su glumci spremni da se vrate na scenu

Pandemija nametnula rekonstrukciju teatra STR. 9.

STR. 13.

STR. 2. i 3.

2

Politika

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Predsjednik opštine Budva istakao rezultate lokalne uprave

Potpisi podrške nam pristižu svakog dana PODGORICA - Predsjednik opštine Budva i nosilac liste ,,Za Budvu! Za Crnu Goru!

DPS – Milo Đukanović” Nikola Divanović saopštio je da su odgovornim pristupom uspostavili novu političku dinamiku u Budvi.

-Na sjednici Skupštine opštine održanoj u subotu, trećoj za mjesec dana, usvojili smo važne odluke sa ciljem da našim sugrađanima i privrednicima pomognemo da skupa prevaziđemo krizni period izazvan korona virusom. Umanjili smo cijene komunalnih usluga do 50 odsto. Umanjili smo cijene parkinga u Budvi i Petrovcu 20-30 odsto. Umanjili smo zakupnine ugostiteljskih terasa u vlasništvu opštine iznosu od 50 odsto i oslobodili ih obaveze plaćanja lokalne komunalne takse - kazao je Divanović.

Kako je dodao, obezbijedili su nove komplete udžbenika za osnovce od prvog do petog ra-

Nikola Divanović

zreda i dopunu kompleta novim udžbenicima za učenike od šestog do devetog razreda.

-Dokazali smo da Opština može biti tu zbog građana. Ali ni ovdje se ne zaustavljamo. Na to nas obavezuju vaši potpisi podrške koje nam pristižu svakoga dana. Zajedno, u naredne četiri godine možemo mnogo.

Hvala vam na povjerenju – poS.P. ručio je Divanović.

CDT neće slati DIK prijedloge o preporukama za održavanje izbora

Neiskren poziv za ,,vikend dijalog“ PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju neće slati Državnoj izbornoj komisiji prijedloge o preporukama za održavanje izbora, jer se, kako su ocijenili iz te nevladine organizacije (NVO), radi o neiskrenom pozivu.

DIK je pozvala političke subjekte, nevladin sektor i stručnu javnost da dostave svoje prijedloge o preporukama za održavanje izbora do sjutra do 12 sati, na imejl Komisije komisija@dik.co.me.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ta NVO neće slati prijedloge DIK-u.

- Radi se o zakašnjelom i neiskrenom pozivu, kojim ta institucija sa sebe želi maknuti odgovornost za usvajanje neustavnog dokumenta kojim se uskraćuje biračko pravo građana - rekao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, taj prijedlog za „vikend dijalog“, sa rokom tačno u podne, smatraju neiskrenim i u njemu neće učestvovati.

- Neće uspjeti pokušaj da se za neustavne odluke jednog državnog organa odgovornost premjesti na civilno društvo.

Neće uspjeti zamisao da se na taj način umanji šteta koju je DIK odlukama i izjavama napravila društvu i državi - naveo je Koprivica.

Kako je kazao, DIK će morati sama da snosi odgovornost za sve odluke koje donosi i koje ne donosi.

- Želimo da javnost zna da smo se u ovoj, kao i u svim sličnim aktivnostima saradnje sa državnim organima sa kojima komuniciramo u našem radu, ponašali veoma konstruktivno i pokušali da doprinesemo procesu - dodao je Koprivica.

On je rekao da su još 30. juna prvi javno pozvali sve relevantne aktere da kroz dijalog, saradnju i otvorenu komunikaciju što prije pripreme precizna uputstva za sve aspekte izbornog procesa u uslovima epidemije.

- Nakon prvog održanog sastanka, 8. jula, na kome je osnovana radna grupa koja će se baviti tim pitanjem i proširenog kolegijuma predsjednika Skupštine 15. jula, na kojima smo dali svoje detaljno viđenje budućeg dokumenta, potpuno smo isključeni iz tog procesa kazao je Koprivica.

S. P.

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica SDP-a i

Da smo iskorijenili kor Crna Gora bi bila jaka i Mi tražimo podršku svih iskrenih građana koji će podržavajući SDP podržati suverenu, ali drugačiju Crnu Goru od ove u kojoj danas živimo. Crnu Goru koja juri, a ne kasni za Evropskom unijom. Crnu Gora u kojoj vladaju pravo i pravda.

Crnu Goru u kojoj vlada solidarnost, pristojnost, ljubav - kaže Draginja Vuksanović-Stanković

PODGORICA - Da smo iskorijenili korupciju, i da smo se izborili za bolji životni standard, Crna Gora bi bila jaka i članica EU. Njena nezavisnost ničim ne bi bila upitna. Ovako, usljed posljedica lošeg vladanja, Crna Gora je stalno u zoni nestabilnosti na referendumskim podjelama, kaže u intervjuu za Pobjedu Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica SDP-a i nositeljka izborne liste „Jaka Crna Gora“ Jedina žena na čelu jedne izborne liste, na parlamentarnim izborima, koji će se održati 30. avgusta, smatra da su Crnoj Gori sada potrebne promjene i da partija koju predvodi želi da ekonomska pitanja i životni standard naših građana bude na prvom mjestu.

POBJEDA: Socijaldemokratska partija na parlamentarnim izborima 30. avgusta nastupa pod sloganom „Jaka Crna Gora“. Što to u stvari znači i kako ćete ubijediti crnogorske građane sa pravom glasa, da jaka Crna Gora, koja nam je svima potrebna, može biti realnost, ako baš njoj daju povjerenje?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Mi ne želimo u ovoj kampanji, niti imamo potrebe ubjeđivati građane ko je SDP. To građani znaju. Građani znaju da smo devedesetih bili protiv rata i zalagali se za nezavisnu, evropsku, građansku i multietničku Crnu Goru. SDP je partija državnog suvereniteta i kontinuniteta. Crna Gora mora da se kreće u pravcu daljeg jačanja svog suvereniteta i integriteta.

I to građani znaju. SDP je partija koja se godinama borila da Crna Gora bude država, da istina, pravda i bolji život svih građana budu okosnica svake ozbiljne i mudre politike. To, isto tako, građani znaju. SDP

je partija koja je uvijek bila na pravom putu, a taj put je jaka Crna Gora kao dio Evropske unije.

Sada su Crnoj Gori potrebne promjene. SDP želi da ekonomska pitanja i životni standard naših građana bude na prvom mjestu. Interesi naših privrednika, pitanja poreske politike i dobrog ambijenta za biznis. Državni podsticaji mikro, malim i srednjim preduzećima, a ne samo tajkunima i stranim investitorima. Prema tome, to što vi zovete ’ubjeđivanjem’ za nas je naprosto, iznošenje činjenica, i podsjećanje građana na te činjenice. Ništa više, i ništa manje nama ne treba od toga. Mi na ovim izborima samo tražimo priznanje i podršku građana za ono što smo radili i uradili, kao i za ono što jesmo i šta predstavljamo.

POBJEDA: Kada ste predali listu najavili ste da bi sa SDPom u vlasti, pregovori sa EU mogli biti završeni 2024. Je li moguće, i ako jeste sa kojim političkim partnerima, ostvariti ovaj veoma ambiciozni cilj?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Vi znate koja poglavlja su sporna i koja poglavlja u pregovorima su usporila naš put ka EU. To je vladavina prava i pitanja korupcije. Dakle, stvar je jednostavna, SDP u vlasti je garant jačanja pravne države, i odlučnog obračuna sa korupcijom. Onog trenutka kada korumpirani ministri odgovaraju pred zakonom za korupciju, onoga trenutka kada visoki DPS i SD funkcioneri odgovaraju za korupciju, onoga trenutka kada tajkuni odgovaraju za korupciju, naš put u Evropsku uniju biće otvoren.

Duboko sam uvjerena da to nije samo dobro za naš put ka EU, to je još bolje za naše građane jer će na djelu osjetiti da postoji jednakost pred zakonom i da

nema onih koje partija može da zaštiti zbog kršenja zakona. Što se tiče partnera, naši partneri su svi pošteni građani i političari, na jasnom evropskom i državotvornom kursu, koji hoće i mogu sa nama da istraju u borbi za jaču pravnu državu, i državu u kojoj korumpiranim političarima nije mjesto u Vladi ili Skupštini nego u zatvoru.

Tako je u svim demokratskim i civilizovanim društvima.

POBJEDA: Da li Vas atmosfera koja je stvarana pred ove izbore podsjeća na onu predreferendumsku 2006? Na jednoj strani imamo, doduše ne tako čvrsto povezane, stranke koje se zalažu za očuvanje građanske, multietničke i multikonfesionalne, suverene države Crne Gore i njenog evroatlantskog puta.

Na drugoj je koalicija koja je nastala po diktatu zvaničnog Beograda, Rusije, ali i Srpske pravoslavne crkve, koji žele da sve to ponište i vrate u stanje prije 14 godina. Kakav rasplet očekujete?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Pravo je pitanje, zašto i kako je moguće da mi još uvijek živimo u referendumskim podjelama? Odgovor na ovo pitanje jeste način vladavine DPS-a, koji održava, podržava i produžava ove podjele.

Osipanje Demosa u Tivtu

Nije pristojno da se vjerske zajednice Opštinski odbor napustilo ponašaju kao političke partije

15 članova partije

PODGORICA - Opštinski odbor Demosa iz Tivta napustilo je 15 članova, saopštio je dosadašnji predsjednik Odbora Igor Jovović.

Kako je naveo, ta stranka je u odnosu na programska načela skrenula s puta stvaranja građanske i sekularne Crne Gore. Stoga, ističe umjesto programa i vizije, Crna Gora se takvom politikom jedino može vratiti u prošlost. Napominje da su u okviru stranke ukazivali da se to promijeni, ali da više nijesu mogli da budu dio takve priče. Reagovali su iz centrale Demosa. Saopštili su da ta stranka ostaje ozbiljna, antirežimska i antinacionalistička partija, ozbiljne javne riječi, koja se bori za slobodnu i demokratsku Crnu Goru.

S. P.

POBJEDA: Kakav je stav SDP-a o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i direktnom uključivanju SPC u politički život u našoj državi i njenom odbijanju da se registruje i prihvati realnost da je Crna Gora suverena država?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Naš stav smo iskazali u Skupštini prilikom glasanja i više puta u javnosti. Kod nas u SDP-u nema skrivanja – oko svih posebno važnih pitanja, odluke o NATO-u, Rezolucije o Podgoričkoj skupštini, uvijek smo imali jasan stav.

Mi imamo poštovanje prema svim crkvama i vjerskim zajednicama. Moramo i da razu-

mijemo da niko pa ni vjerske zajednice, u sekularnoj državi, ne smiju da imaju posebne privilegije. Isto tako, ne možemo da prihvatimo da se bilo koja vjerska zajednica u Crnoj Gori otvoreno miješa u politička pitanja, i utiče na političke ili partijske tokove. Nije pristojno da se vjerske zajednice, i to bilo koja, ponašaju kao političke partije. Dakle, pitanja položaja vjerskih zajednica uopšte, treba pažljivo da se rješavaju u duhu najviših međunarodnih standarda uz razumijevanje da je Crna Gora sekularna država i da vjerske zajednice neće, niti mogu, da upravljaju državom.

Uistinu, i druga strana im to olakšava u značajnoj mjeri.

Demokratski front je potpuno na pozicijama retrogradne politike iz devedesetih, što je duboko štetno za Crnu Goru.

Ne manji problem je što pojedine opozicione strukture na takvu politiku ćute zbog nekakve „opozicione korektnosti“.

Mi vjerujemo i radimo upravo suprotno. Štetna DPS vlast ne može biti izgovor da se ne vidi retrogradnost nekoga ko se nudi kao alternativa, ko čak želi nametnuti svoju politiku za mjeru opozicionarstva.

Dalje, referendumske podjele postoje zato što nijesmo uspjeli da napravimo jaku i bogatu Crnu Goru. Jačanje državnosti Crne Gore je siguran i brz put u EU i bolji životni standard građana. Da smo iskorijenili korupciju, i da smo se izborili za bolji životni standard, Crna Gora bi bila jaka i članica EU. Njena nezavisnost ničim ne bi bila upitna. Ovako, usljed posljedica lošeg vladanja, Crna Gora je stalno u zoni nestabilnosti na referendumskim podjelama. DPS je prilično umoran, i vrijeme je da ne bude dominantna politička snaga.

Njemu treba ozbiljna rekonstrukcija. I to je ono što građani moraju da odluče na izborima.

Mi tražimo podršku svih iskrenih građana koji će podržavajući SDP podržati suverenu, ali drugačiju Crnu Goru od ove u kojoj danas živimo. Crnu Goru koja juri, a ne kasni za Evropskom unijom. Crnu Gora u kojoj vladaju pravo i pravda.

Crnu Goru u kojoj vlada solidarnost, pristojnost, ljubav…

POBJEDA: Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević izjavio je da nije isključena mogućnost da Vaša partija, ukoliko bude „tas na vagi“, razgovara sa Demokratskom partijom socijalista oko moguće koalicije nakon izbora. Od čega će to zavisiti i kome SDP neće dati podršku nakon izbora?

Politika

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

nositeljka izborne liste „Jaka Crna Gora“

rupciju, i članica EU Da je opozicija bila dobra, DPS odavno ne bi bio na vlasti POBJEDA: Sedamnaest godina SDP je bio sastavni dio vlasti i za to vrijeme ste, kako tvrde neki viđeni ljudi iz Vaše partije, uspjeli da „prevaspitate“ Demokratsku partiju socijalista, da od stranke koja se zalagala za zajedničku državu postane predvodnik suverenističkog bloka.

Međutim, kada ste postali opoziciona stranka, Vaši pokušaji da „okrenete na pravi put“ crnogorsku opoziciju bili su bezuspješni. Opozicija Vas jednostavno ne doživljava kao opozicionu partiju. Zašto?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Da je opozicija bila dobra, DPS odavno ne bi bio na vlasti. Tradicionalna opozicija naprosto nije dovoljno sposobna i spremna da preuzme vlast. Pogledajte samo političku dinamiku i ukupno opoziciono djelovanje od kada je SDP u opoziciji. Dakle, mi smo, kao opoziciona partija, za četiri godine, učinili više za građane, nego čitav ostatak opozicije od referenduma do danas. No, nije moj posao da se bavim tradicionalnom opozicijom, i iskreno, ne zanima me kako me oni, kako to Vi kažete, „doživljavaju“.

SDP zanima kako nas doživljavaju građani Crne Gore. Nas zanima kako nas doživljavaju domaći privrednici. Zanimaju nas 125.000 naših penzionera koji će zbog naše aktivnosti dobiti veće penzije, a radnici povoljnije uslove penzionisanja, policajci o čijim platama smo pričali u Skupštini, prosvjetni ili zdravstveni radnici. Šta o mom radu misle neki lideri koji su dvadesetak godina samo lideri opozicije nije mi najvažnije.

Nas zanima kako nas doživljavaju samohrane majke, kako nas doživljavaju svi oni koji traže pravdu i pristojan život.

SDP, konačno, posebno zanimaju oni koji vole svoju zemlju i koji žele da vide jaku Crnu Goru u Evropskoj uniji. Nas u SDP zanima kako da zadržimo 20.000 studenata da grade Crnu Goru, a ne Njemačku, SAD ili neku drugu zemlju. Ove stvari zanimaju 95 odsto crnogorskih građana i ove stvari treba da budu suštinske kad se oni sjutra budu opredjeljivali na izborima.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Prvo, ako pažljivo odgledate cijeli intervju gdina Konjevića, vidjećete da to nije rečeno na način na koji je to predstavljeno u novinskom tekstu. Drugo, mi smo odgovorni političari, i odgovorna partija. Potpuno je prirodno u demokratijama da se razgovara, a ne da jedni drugima budemo jedino i samo neprijatelji. Treće, SDP će kao odlučujući faktor, kao i uvijek, da donese odluku koja je u interesu države i građana, a u interesu je države i građana da Crna Gora bude jaka i nezavisna, da brzo uđe u Evropsku uniju, da ojača domaću ekonomiju, i da vodi računa o svim onim građanima čiji je pristojan život ugrožen. Dakle, to Vam možemo garantovati. Kakva će sama politička odluka biti, vidjećemo u zavisnosti od rasporeda snaga i ishoda izbora. SDP je jedina opoziciona partija koja je izašla samostalno na izbore i to upravo zato da bi građani imali čist izbor pred sobom i da bi znali na kojim programskim i političkim osnovama je zasnovana naša ponuda. To što smo jedini odlučili sami da izađemo dovoljno govori o ubijeđenosti da možemo ojačati Crnu Goru i o tome da nam u ovom momentu nikakve koalicije nijesu prioritet i da razmišljamo samo kako da naša poruka dođe do što većeg broja građana.

POBJEDA: Obećali ste i prosječnu platu na kraju narednog mandata od 700 eura i da neće biti privilegovanih tajkuna koji ne plaćaju poreze. Je li to ostvarljivo ili je samo prazna populistička predizborna priča?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ne znam zašto bi populizam bio ako tražimo da svi



SDP će kao odlučujući faktor, kao i uvijek, da donese odluku koja je u interesu države i građana, a u interesu je države i građana da Crna Gora bude jaka i nezavisna, da brzo uđe u Evropsku uniju, da ojača domaću ekonomiju i da vodi računa o svim onim građanima čiji je pristojan život ugrožen

plaćaju poreze, da nema privilegovanih pojedinaca koji, za razliku od mikro, malih i srednjih preduzeća, ne plaćaju poreze. To je kriminal što se dozvoljava. Oni koji pošteno rade plaćaju poreze, a tajkuni mogu da potkradaju državu. Kada izračunate kolika je cijena korupcije i neplaćanja poreza, veoma je očigledno, da bi prelivanjem tih sredstava u državni budžet mnogo više novca bilo za građane, a manje u privatnim džepovima tajkuna.

Hrvatska, Slovačka, Češka, Mađarska su u prethodne četiri godine povećali prosječne plate za preko 25 odsto. Danas je minimalna zarada u Hrvatskoj 500 eura, a prosječna 900 eura.

Ako oni to mogu zašto ne bi i Crna Gora jednom odgovornom i pravednom ekonomskom politikom. Dakle, ne samo da je moguće, nego je sasvim izvjesno da će građani sa SDP-om u vlasti 2024. godine imati prosječnu platu od 700 eura. To ćemo ostvariti smanjenjem poreskih

dažbina poslodavcima, nultom tolerancijom na korupciju, i što ćemo primorati da svi, naročito tajkuni i njihove firme, plaćaju redovno porez. Molim Vas, recite mi, da li je normalno da svaki mali privatnik koji ima relativno malu akumulaciju novca pošteno plaća porez, a da tajkunski biznismeni i njihove firme duguju milione poreza?

Dakle, to nije normalno. E kada, naplatite svima porez pošteno, i kada ukinete korupciju, nema nikakve sumnje da će se taj novac preliti na način da prosječna plata bude 700 eura. Tu nema nikakve sumnje.

POBJEDA: Vaš zaključak da se predstavnici svih parlamentarnih stranaka obavežu da neće mijenjati Zakon o PIO, nakon 30. avgusta, nije dobio podršku. Kako ćete spriječiti njegove promjene, ukoliko neko bude to poželio u narednom skupštinskom sazivu?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Nažalost, penzije su u posljednje četiri godine realno manje za 4 odsto. SDP se posljednju godinu snažno zalagao za donošenje Zakona o PIO jer povećava minimalne penzije, ukida ¼ najloših nevezanih godina iz obračuna… Nekoliko hiljada građana je potpisalo našu peticiju u skoro svim gradovima i ovaj zakon je napokon usvojen u Skupštini posljednjeg redovnog radnog dana u ovom mandatu.

Svjesni činjenice da je jednako tako usvojen zakon kojim su majke sa troje i više djece dobijale nadoknadu, pa da ga je poslije izbora partija koja je najviše insistirala na njemu tokom kampanje ukinula, željeli smo da se svi politički subjekti obavežu da neće mijenjati Zakon poslije izbora. Nažalost, nijesmo dobili podršku za taj zaključak. Neka građani sude zašto vlast nije htjela da se obaveže da neće biti izmjene ili suspenzije Zakona.

Naša poruka je jasna - glas za ’SDP - Jaka Crna Gora’, je glas da će prava za 125.000 penzionera biti zaštićena i ojačana, penzije će biti veće, uslovi za penzionisanje bolji, a život onih koji su izgradili ovu zemlju krenuti da bude dostojanstven i kvalitetniji.

POBJEDA: Što biste za kraj poručili građanima Crne Gore?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: SDP je jedina partija koja je na strateškim magistralnim pravcima novije istorije Crne Gore, od svog osnivanja do danas, uvijek bila na pravom putu.

SDP je jedina partija na ukupnoj političkoj sceni koja se od prvog dana, dakle, od svog osnivanja, borila za nezavisnost Crne Gore. SDP je jedina partija koja je principijelno istupila iz vlasti kada više nije mogla da toleriše neprihvatljivo ponašanje DPS-a. Građanima bih poručila da oni 30. avgusta odlučuju da li žele prosječnu platu od 700 eura, minimalnu platu od 300 eura do kraja mandata, manje poreze i doprinose i prosječnu penziju od 350 eura.

Da li žele da naša država uđe u EU do 2024, kao jaka, stabilna i složna zajednica ravnopravnih građana. Da li žele da plaćaju takse privilegovanim tajkunima, dok oni ne plaćaju poreze, ili žele da se privilegovani tajkuni oporezuju kako bi svi imali dovoljno. Da li žele pristojnu starost i sigurnu mladost u svojoj zemlji. Ukoliko je odgovor na sva ova pitanja onakav kakav ja mislim da jeste - onda je ’SDP - Jaka Crna Gora’ pravi izbor za sve njih.

ZORAN DARMANOVIĆ

3

Kako će izgledati predizborne aktivnosti u Crnoj Gori u jeku pandemije kovida-19

Korona nametnula onlajn kampanju DPS će, usljed nemogućnosti organizacije masovnijih političkih skupova, tražiti alternativne načine komunikacije sa građanima, kaže njen portparol. Da će ispoštovati sve preporuke NKT-a, tvrde i iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“. I za SDP je zdravlje građana prioritet, navode iz te stranke PODGORICA – Predizborna kampanja političkih partija u susret parlamentarnim izborima 30. avgusta ove će godine, usljed situacije izazvane pandemijom novog tipa korona virusa, biti znatno drugačija od svih prethodnih, saglasni su sagovornici Pobjede.

Iz Demokratske partije socijalista navode da će se, tokom realizacije kampanje, u potpunosti prilagoditi novonastalim okolnostima i poštovat i m j e re Na c i o n a l n o g koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti koje, između ostalog, podrazumijevaju i zabranu masovnih javnih okupljanja.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić za Pobjedu kaže da će u toj partiji, usljed nemogućnosti organizacije masovnijih političkih skupova, tražiti alternativne načine komunikacije sa građanima.

– U skladu sa onim što su dozvoljeni brojevi, kada su u pitanju okupljanja, organizovaćemo i veliki broj tipskih sastanaka naših najviših partijskih funkcionera sa predstavnicima pojedinim društvenih struktura. Naravno, dodatna pažnja će biti posvećena medijima i društvenim mrežama – kaže Nikolić.

Dodaje i da će, tokom kampanje, sa biračima komunicirati koristeći prednosti interneta i dostupnih online platformi, sa posebnim fokusom na društvene mreže.

– U kampanji ćemo pokušati da sa biračima komuniciramo na određene načine koji nijesu bili standardni do sada.

Poseban fokus će biti na društvenim mrežama. Što se tiče online platformi, veliki dio partijske komunikacije od početka epidemije funkcioniše upravo na takav način. Nešto slično tome pripremamo i kada je u pitanju komunikacija sa našim aktivistima i članovima – poručio je Nikolić.

Da će ispoštovati sve preporuke NKT-a, tvrde i iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

Portparol Pokreta za promjene i kandidat za poslanika te koalicije Nikola Bajčetić u izjavi za Pobjedu navodi da

DPS-ov „Viber community“ okupio 7.000 članova Demokratska partija socijalista kao jednu od novina u ovoj kampanji uvela je i „DPS Viber community“ koji za svega par dana postojanja, kako tvrdi portparol te partije Miloš Nikolić, već broji oko 7.000 članova.

Viber zajednica te partije, kako je ranije objašnjeno iz DPSa, kreirana je kako bi se ostvarila što bolja komunikacija sa svim simpatizerima i članovima.

- Zadovoljstvo nam je što i na ovaj način možemo da podijelimo ideje i informacije o našim aktivnostima, planovima i ciljevima – rečeno je iz DPS-a.

Miloš Nikolić

Nikola Zirojević

Adel Omeragić

Nikola Bajčetić

im je zdravlje građana Crne Gore na prvom mjestu.

- Naše predizborne poruke plasiraćemo putem društvenih mreža. Mogu slobodno reći da će naša koalicija imati najbolju i najsadržajniju digitalnu kampanju. Naravno, i naši mladi anketari će, uz određene mjere koje su na snazi, obići svakog stanovnika Crne Gore i na taj način takođe prenijeti naše poruke – naveo je Bajčetić.

Njegov kolega iz Socijaldemokrata Nikola Zirojević

ističe da su epidemija virusa kovid-19 i mjere nadležnih organa donijele sasvim nova pravila po kojima su svi dužni da funkcionišu. Socijaldemokratama je, kako ističe, zdravlje građana prioritet nad prioritetima, pa će kampanju voditi poštujući mjere nadležnih.

- Značajnu razliku čini nemogućnost održavanja političkih skupova, što je do sad bio jedan od neizostavnih aspekata predizbornih kampanja. Tako da će ova kampanja biti fokusirana na medije i društvene mreže, kao i na sastanke sa manjim brojem ljudi, poštujući maksimalno dozvoljeni broj. Uvjereni smo da će, bez obzira na sve izazove u vođenju kampanje, građani prepoznati kvalitet naše ponude i rezultate dosadašnjeg rada, što će rezultirati izvanrednim rezultatom Socijaldemokrata na predstojećim, kako lokalnim, tako i parlamentarnim izborima – rekao je Zirojević Pobjedi.

Nova pravila izazov i za Bošnjake Ova predizborna kampanja predstavljaće izazov za sve političke partije budući da se bitno razlikuje od prethodnih, smatra portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

- U situaciji kada su sva javna okupljanja zabranjena, kampanja se dominantno vodi kroz medije. Fokus kampanje najvećim dijelom vodi se na društvenim mrežama. Odgovorni smo prema javnom zdravlju, koje je prioritet. Trudimo se da izbjegavamo direktan kontakt sa ljudima što je više moguće. Na taj način, dajemo doprinos u poštovanju mjera NKT – rekao je Omeragić Pobjedi.

Đurđica ĆORIĆ

4

Ekonomija

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

POSLOVNE VIJESTI

Centralna banka prije nekoliko dana izmijenila i dopunil

I maloljetnik mo transakcioni rač „Jadran Perast“

Jadran Perast uvećao kapital PODGORICA – „Jadran Perast“ Kotor uvećao je kapital po osnovu pretvaranja duga u akcijski kapital.

Nakon ovih promjena, ukupna kapitalna vrijednost ove kompanije iznosi 13.908.819 eura, ukupan broj akcija 5.440.571, a nominalna vrijednost po akciji je 2,55 eura.

M.P.M.

Gubitak Jadranskog sajma 144 hiljade PODGORICA – Jadranski sajam Budva je za pola tekuće godine ostvario gubitak od 144 hiljade eura, što je tri puta više nego u istom periodu prethodne godine.

Prihod je bio 45 hiljada eura, što je četiri puta

manje nego u uporednom periodu. Rashod je 189 hiljada što je 63 hiljade manje nego u istom periodu prošle godine.

Većinski vlasnici su Atlas grupa sa 47,3 odsto i ZIF Atlasmont 46,3 odsto.

M.P.M.

Održavanje željezničkih voznih sredstava u minusu 329 hiljada PODGORICA – Održavanje željezničkih voznih sredstava za šest mjeseci tekuće godine ostvarilo je gubitak od blizu 329 hiljada eura.

Prihod je bio 698 hiljada što je 70.000 manje nego u istom periodu prethodne godine. Rashod je povećan za 200 hiljada i bio je 1,027 miliona eura.

M.P.M.

ICM u crvenom 217 hiljada NIKŠIĆ - Institut za crnu metalurgiju (ICM) zabilježio je u drugom kvartalu gubitak od 217,4 hiljade eura, što je 1,2 puta više u odnosu na isti period prošle godine.

Poslovni prihodi kompanije na kraju juna iznosili su 505,68 hiljada eura i bili su 20,8 odsto manji nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi ICM-a smanjeni su 11,1 odsto na 724,6

hiljada. Ukupna aktiva kompanije na kraju juna iznosila je 6,3 miliona eura, što je skoro pet odsto manje nego u uporednom periodu. Akumulirani gubitak iznosi 2,7 miliona, kratkoročna rezervisanja i obaveze 771,2 hiljade, a dugoročna 54,82 hiljade eura.

Odložene poreske obaveze iznose 294,2 hiljade eura. Vlada i državni fondovi vlasnici su 51 odsto akcija ove kompanije.

R. E.

Kursna lista USD

1.18170

GBP

0.84313

JPY 124.91000 CHF AUD CAD

1.08040 1.64030 1.57700

Ukupno 1.291.953 građanina i pravna lica u bankama ima otvoren jedan ili više transakcionih računa. Ukupan broj ovih računa je 1.654.515 PODGORICA – Građani i preduzeća kod banaka imaju 1.654.515 transakcionih, odnosno računa za uplate, isplate, plaćanja u zemlji i inostranstvu, što je šest odsto više nego na kraju prošle godine, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke, koja je protekle sedmice izmijenila i dopunila odluku o strukturi, bližim uslovima i načinu otvaranja i ukidanja transakcionih računa.

Podaci pokazuju da su na 30. jun tekuće godine ukupno 1.291.953 građana i pravnih lica u bankama ima otvoren jedan ili više transakcionih računa. Podsjetimo da je po posljednjim podacima sa početka avgusta 18,54 hiljada kompanija i preduzetnika imalo blokirane račune.

IZMJENE

Brojne su novine u prije nekoliko dana dopunjenoj odluci o ovim računima.

Jedna od njih je i da u određenim slučajevima transakcioni račun može da otvori i maloljetna osoba - rezident, odnosno domaći građanin.

- Propisano je i da pružaoci platnih usluga, odnosno banke izuzetno, mogu otvoriti transakcioni račun i na zahtjev maloljetnog fizičkog lica – rezidenta, odnosno domaćeg građanina. To je moguće u slučajevima kada ova lica, u skladu sa posebnim zakonom, ostvare prava kao da su punoljetna - sklapanje braka, zaključenje ugovora o radu... objasnili su iz CBCG. Izmjenama je uvedena i neobaveznost upotrebe pečata za privredna društva, radi usaglašavanja važeće odluke sa

Iz Centralne banke Pobjedi su kazali da ne raspolažu brojem računa koji su ukinuti kod banaka.

- Centralna banka, u skladu sa Odlukom o izvještajima koji se dostavljaju CBCG o plat-

Prema podacima Centralne banke

Na Žabljaku 700 turista

U julu u blokadi 18,5 hiljada firmi

R. E.

PODGORICA - U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke, na kraju jula u blokadi bilo 18,54 hiljade preduzeća i preduzetnika, 0,13 odsto više nego u junu.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 690,43 miliona eura, što je

nosilac zahtjeva za otvaranje transakcionog računa nije dužan da dostavi dokumentaciju koju korisnici platnih usluga moraju priložiti prilikom podnošenja zahtjeva za otvaranje ili ukidanje transakcionog računa, ukoliko banka može tražene podatke da pribavi neposrednim uvidom u javni registar koji se u skladu sa propisima, vodi u Crnoj Gori - ističu iz regulatora.

Izmjenama je detaljnije definisan i pojam „rezident“ i „nerezident“.

- Pojmovi ’rezident’ i ’nerezident’, Odlukom o izmjenama i dopunama je preciznije definisan na način što se definicija ’rezidenta’ i ’nerezidenta’ prenijela iz Zakona o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom. Kako bi olakšali poslovanje banaka pri utvrđivanju statusa rezidenta i nerezidenta odlukom je definisana dokumentacija koju prilažu fizička lica – rezidenti i nerezidenti prilikom podnošenja zahtjeva za otvaranje transak-

Nema podataka o ukinutim računima

U julu blagi porast posjetilaca na sjeveru

ŽABLJAK - Na Žabljaku je u odnosu na jul primjetan blagi pomak kad je riječ o posjeti turista, ali je to u odnosu na prošlu godinu pad od 80 odsto, saopštila je direktorica Turističke organizacije tog grada Vanja Krgović-Šarović.

Ona je za Antenu M kazala da su posjete na Žabljaku daleko od očekivanih za ovo doba godine.

-Osjetniji porast posjeta imamo danima vikenda. Ovih dana na dnevnom nivou imamo između 600 i 700 registrovanih turista u kolektivnom i privatnom smještaju. U odnosu na jul imamo pomake, ali nažalost u odnosu na prethodne godine to je za oko 80 odsto pad posjećenosti - rekla je Krgović-Šarović.

Na Žabljaku se drugi put organizuje Wild beauty Art festival, koji se održava već četiri petka uzastopno od 18 do 19 sati.

odredbama novog Zakona o privrednim društvima, a koja se uvodi po preporuci Vladinog Savjeta za konkurentnost radi smanjenja biznis barijera.

- Briše se obaveza upotrebe pečata tako da pri podnošenju zahtjev za otvaranje transakcionog računa i propisana dokumentacija ne moraju biti ovjereni pečatom, osim u slučaju kada je to obavezno u skladu sa zakonom, drugim propisom ili opštim aktom pojasnili su iz CBCG. Izmjenama je obuhvaćeno i dostavljanje dokumentacije.

- Propisuje se da korisnik platnih usluga zahtjev za otvaranje transakcionog računa i propisanu dokumentaciju može dostaviti pružaocu platnih usluga i u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska identifikacija i elektronski potpis, uz poštovanje propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma - navode iz regulatora.

Promjene su uvedene i u načinu gašenja računa.

- Banke mogu korisnicima platnih usluga ukinuti transakcione račune i bez zahtjeva za ukidanje, ukoliko na tim transakcionim računima nije bilo nikakvih promjena u periodu od pet godina i ukoliko je stanje na tim računima nula - pojasnili su iz CBCG. Novom odlukom je propisano i da ovjera, te dostavljanje dokumentacije nijesu obavezni.

- Pored dosadašnje obaveze dostavljanja ovjere potpisa ovlašćenog lica podnosioca zahtjeva za otvaranje transakcionog računa, propisuje se da ovjera nije obavezna u slučaju kada podnosilac zahtjeva potpiše zahtjev prilikom njegove predaje. Definisano je i da pod-

0,87 odsto više nego u junu.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 18,52 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 127,86 miliona eura.

nom prometu, u statističke svrhe prikuplja kvartalno podatke koji se odnose samo na broj otvorenih transakcionih računa na zadnji dan za određeni kvartal - pojasnili su oni.

Kampanja „Budi odgovoran Oko 37,83 odsto ukupnog iznosa blokade ili 261,17 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,27 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,02 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 66,24 miliona eura, što je 9,59 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 16,52 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 624,19 miliona eura.

Mina biznis

Nema kazni z PODGORICA - U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ ove sedmice su evidentirane tri primjedbe, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se žalili na nepropisno parkiranje, korišćenje telefona prilikom vožnje, kao i bokserski klub Zlatičanin, koji je odložio tepihe ispod nadvožnjaka kod kompanije ,,Ribnica komerc“.

Kampanju ,,Budi odgovoran“

Ekonomija

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

la odluku koja se tiče platnog prometa

5

Premijer poručio da Vlada garantuje redovnost plata i penzija

Marković: Nema govora ože otvoriti o smanjenju zarada

čun

PODGORICA - Vlada garantuje redovnost plata, penzija i socijalnih davanja, pri čemu je osigurala održivost javnih finansija na duži rok, te stoga nema govora o smanjenju zarada u državnoj upravi, institucijama i preduzećima, poručio je premijer Duško Marković.

– Ekonomsku krizu izazvanu globalnom epidemijom korona virusa, Crna Gora je dočekala spremno, a odgovor države na krizu bio je odlučan, efektivan i izdašan zahvaljujući odgovornoj ekonomskoj politici koju vodimo – rekao je Marković.

On je, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, rekao da Vlada garantuje redovnost plata, penzija i socijalnih primanja.

Duško Marković

– Povećavali smo i plate i penzije i socijalna davanja kad god smo mogli, a smanjivali jedino funkcionerima kada je to bilo

nužno. Obezbijedili smo podršku našoj privredi i građanima, osigurali održivost javnih finansija na duži rok i zato ne-

ma govora o smanjenju plata u državnoj upravi, institucijama i preduzećima – poručio je Marković.

S. P.

Predsjednik barske opštine obišao mjesnu zajednicu Crmnica Banke mogu korisnicima platnih usluga ukinuti transakcione račune i bez zahtjeva za ukidanje

Stranci imaju 747 miliona eura depozita

Najavljene besplatne karte za tunel Sozina

U bankama u Crnoj Gori na kraju juna tekuće godine nerezidenti, odnosno stranci imali su 747 miliona eura depozita.

Podsjetimo da ukupni depoziti - građana i preduzeća iznose 3,3 milijarde eura.

Iz CBCG su kazali da nemaju podatak koliko stranaca ima transakcione račune u Crnoj Gori.

- Centralna banka Crne Gore za sada ne raspolaže brojem transakcionih računa koji imaju stranci-nerezidenti - kazali su iz ove institucije.

cionog računa na osnovu koje se utvrđuje status rezidenta ili nerezidenta - naveli su u odgovoru iz CBCG.

Stranci

Iz Centralne banke su kazali da nemaju podatak koliko je od ukupnog broja transakcionih računa domaćih građana i preduzeća, a koliko stranaca.

- Centralna banka ne raspolaže podacima koliko od ukupnog broja otvorenih transakcionih računa se odnosi na pravna lica i preduzetnika, a koliko na građane jer se na osnovu Odluke o izvještajima koji se dostavljaju CBCG o platnom prometu prikupljaju i obrađuju samo ukupni podaci o broju transakcionih računa koji se koriste za izvršavanje nacionalnih i međunarodnih transakcija i broju

korisnika platnih usluga koji imaju otvorene transakcione račune - pojasnili su iz ove institucije.

Oni podsjećaju da CBCG u statističke svrhe prikuplja i obrađuje kvartalno podatke vezane za platne usluge na osnovu Odluke o izvještajima koji joj se dostavljaju o platnom prometu, a koja je usklađena sa Regulativom EU. - Cilj izmjene i dopune Odluke o transakcionim računima je da se dodatno unapređuje način i uslovi otvaranja i ukidanja transakcionog računa, korisnicima i pružaocima platnih usluga olakša postupak otvaranja i ukidanja transakcionih računa, poveća transparentnost i konzistentnost podataka, a sve sa ciljem smanjenja biznis barijere - ističu iz CBCG. Mira POPOViĆ-MiLOViĆ

n“

za nepropisno parkiranje su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja po-

trošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www. budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

Mina biznis

Predsjednik opštine Bar u Crmnici

PODGORICA - Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sa saradnicima obišao je mjesnu zajednicu Crmnica, gdje je sa predsjednikom mjesne zajednice, članovima odbora i mještanima razgovarao o realizovanim projektima i planiranim aktivnostima za naredni period. Tom prilikom najavljene su besplatne karte za tunel

Sozina za Crmničane zaposlene u Baru.

Raičević je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom saradnjom sa novoformiranim odborom, koji je na temeljima posvećenog rada i zalaganja prethodnog rukovodstva mjesne zajednice nastavio da vrijedno i u kontinuitetu radi na rješavanju pitanja žitelja Crmnice, saopšteno je iz nje-

govog kabineta.

- Posebno me raduje to što se, nakon inicijative odbora sela Gluhi Do uz podršku Vlade i Opštine Bar, intenzivno izvode radovi na rekonstrukciji objekta stare škole u Gluhom Dolu sa ciljem da ponudimo još jedan novi, dodatni sadržaj ovom selu, mjesnoj zajednici, ali i opštini Bar, a samim tim i poljoprivredi, odnosno vinar-

stvu kao jednoj od primarnih djelatnosti u Crmnici - kazao je Raičević.

Predsjednik opštine obišao je sela Gluhi Do i Podgor, gdje je zahvalio mještanima na spremnosti da se kroz zajedničko djelovanje rješavaju pitanja za unapređenje uslova života i rada u tim mjestima. Time se, kako se navodi, stvaraju preduslovi za povratak stanovništva u ovaj dio barske opštine, kao i za dalji razvoj poljoprivrede sa akcentom na seoski i etno turizam i bolju valorizaciju Skadarskog jezera.

Predsjednik mjesne zajednice Crmnica Tomo Ukšanović zahvalio se lokalnoj upravi na svemu što je urađeno u prethodnom periodu i naglasio važnost rješavanja dugo čekane inicijative da se mještanima Crmnice koji su radno angažovani u Baru omogući besplatan prolaz kroz tunel Sozina.

- Na sastanku odbora mjesne zajednice utvrdili smo kriterijume za dobijanje besplatnih karti, a to su da lice ima prebivalište u Crmnici, a da je zaposleno u Baru. Sa izdavanjem kartica počeće se u septembru mjesecu. Ovo je značajan pomak i na ovaj način mještanima Crmnice biće smanjeni troškovi prevoza do njihovih radnih mjesta - najavio je UkS. P. šanović.

NTC Logistika na usluzi proizvođačima i kupcima

Robu dostavljaju za 24 sata

PODGORICA - NTC Logistika ima u planu da učini sve domaće proizvode dostupnim i prepoznatljivijim na tržištu, saopštio je direktor nikšićke firme Srđan Jovović.

-Na našem sajtu bi dali informacije o svakom artiklu, a proizvođači bi, tim putem, mogli da prave akcije i učine proizvod intresantnijim za potrošača - rekao je Jovović Privrednom glasniku i dodao da planiraju saradnju sa Ministarstvom poljoprivrede.

Prema njegovim riječima, du-

gogodišnje analize ključnih problema za razvoj malih poljoprivrednih proizvođača rezultirale su saznanjem da je njihov najveći problem upravo logistika.

- Neophodno je da se domaći proizvođači fokusiraju na unapređenje i povećanje konkurentnosti svojih proizvoda kako bi bili što interesantniji svojim kupcima, a da preko naše logistike budu dostupni bilo gdje u Crnoj Gori, bez obzira na količinu robe i to u roku od 24 sata – rekao je Jovović i objasnio da, ukoliko određenom restoranu trebaju

dva kilograma nekog sira svakog dana, oni su tu da ga dostave iz, na primjer, Pljevalja, Kolašina, Berana ili Nikšića.

- Razvili smo online NTCSHOP.ME gdje su sve zalihe apdejtovane u realnom vremenu sa zalihama u stvarnom stanju u svakoj sekundi i time smo omogućili svim potrošačima i klijentima da sami prave svoje porudžbenice. Takođe smo omogućili i odloženo plaćanje od tri do 12 rata, uz besplatnu dostavu na kućnu adresu - rekao je Jovović.

Najveća investicija kompanije Comp Comerc je Logističko

distributivni centar koji je prije tri godine otvoren na Kapinom Polju u Nikšiću i ima 70 hiljada kvadrata, deset hiljada paletnih mjesta u suvom skladištenju, pet komora sa kapacitetom do hiljadu paletnih mjesta kao hjumidor za skladištenje do 100 hiljada tompusa, te 75 dostavnih vozila za razne namjene.

- Imamo standarde HACCP i ISO9001-2015. Ono na šta smo posebno ponosni je da smo odgovorili i najtežoj logistici i distribuciji, a to je transfuzija krvi u Crnoj Gori. A za to smo dobili pohvale od predstavnika EU - rekao je Jovović i istakao da zapošljavaju 90 ljudi. r. E.

6

Društvo

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

NAŠI HEROJI: U posjeti kovid bolnicama u Nikšiću i Brezoviku NIKŠIĆ – Treba priznati da malo ko od nas, ukoliko ne radimo u prodavnici, kafeteriji, butiku... ili nijesmo frizeri, u novonastaloj situaciji zbog korona virusa, može istinski saosjećati s ljudima koji osam sati dnevno, a često i duže, nose masku. A kako li je onda onima koji nas liječe ili tek onima koji su već mjesecima u tzv. kovid bolnicama, na „prvoj liniji fronta“, u odijelima koja podsjećaju na kosmonautska, sa potkapama, duplim rukavicama, u čizmama, i to sve po paklenim ljetnjim vrućinama, kad su mnogi od njih planirali godišnji odmor, maksimalnu slobodu...

To se jedino može osjetiti ako zavirite u te prostore, kao što je ekipa Pobjede minulih dana u Beranama, Podgorici, a onda i Nikšiću.

Važile su iste procedure za posjetu, kao i u svim kovid bolinicama, s tim što su pacijenti u gradu podno Trebjesom smješteni u tri objekta, a to je podrazumijevalo nekoliko sati utrošenih samo na oblačenje, skidanje i dezinfekciju.

Požrtvovanje za najveće p Uvjerili smo se da nikšićkim zdravstvenim radnicima najmanje fali volje da spasu nečiji život, bez obzira na to što i oni svojim kućama imaju stare roditelje, malu djecu... Najjednostavnije rečeno, kovid bolnica je njihov novi dom

Nikšićanin, 75-godišnji, koga smo zatekli na oporavku u Brezoviku, reče nam da ne zna kako je mogao oboljeti.

- Bole me noge i vrlo teško se krećem. Zato ne izlazim i pitam se gdje sam virus ’zakačio’, ako nijesam kod frizerke. Ne znam gdje bih drugo mogao.

Porodica mi je u izolaciji, testirani su i svi su negativni. Ležao sam u nikšićkoj bolnici deset dana, a ovdje sam u Brezoviku već osam i vrlo brzo sam izliječen od korone, negativan mi je test, ali imam upalu pluća. Nadam se da ću brzo kući, već se mnogo bolje osjećam.

Ovdje su uslovi odlični, sestre, ljekari... kao da sam im najrođeniji, reče nam Kličevljanin.

DANONOĆNA DEŽURSTVA

Po dolasku u nikšićku Opštu bolnicu dočekao nas je direktor Ilija Ašanin. Mišljenja je da je javnost neupućena kako to sve funkcioniše, koliko se medicinsko osoblje trudi da ostvari što bolje rezultate, da spriječi širenje virusa...

- Ovo je izazov sa kojim se ranije nijesmo susrijetali, pratili smo preporuke SZO, prikupljali iskustva naših kolega iz zemalja koje je prije nas zahvatila pandemija, u saradnji s Institutom za javno zdravlje potpuno se reorganizovali, formirali timove koji danonoćno dežuraju pored pacijenata.

Hranu pacijenti ne dobijaju u tanjirima, već u posudama koje se samo jednom koriste i poslije odlažu na posebno mjesto. Servirke, higijeničari, svi koji mogu imati kontakt sa zaraženima ne miješaju se s kolegama koji u okviru iste ustanove obavljaju redovne zadatke, već ih vozač odvozi u hotel ili kući, ukoliko imaju uslove za samoizolaciju. Naši zdravstveni radnici u kovid bolnici imaju i prostor u kome odmaraju, oni tu žive - priča nam direktor Ašanin dok idemo ka zgradi gdje su donedavno bili infektivno, interno, neurologija...

Rekoše nam da se ovdje sve mijenja iz sata u sat, da mora da se brzo reaguje, ali da je najvažnije da imaju dovoljno zaštitne opreme i svih medikamenata.

Ipak, uvjerili smo se da nikšićkim zdravstvenim radnicima najmanje fali volje da spasu nečiji život, bez ozira što i oni

Sestra Ivona Miljanić nadgleda pacijente u bolesničkim sobama

Sestra Jelena Gardašević vodi brigu o najtežim pacijentima na intenzivnoj njezi

svojim kućama imaju stare roditelje, malu djecu... Najjednostavnije rečeno, kovid bolnica je njihov novi dom.

Ušli smo na jedna, a rekli su nam da ćemo izaći na druga vrata. Rekoše nam i da je to zona „A“, bezbjedna. Tu ćemo se obući. Dočeka nas glavna sestra Julijana Gutović. Tik pored nje sestra Jelena Gardašević sa hrpom dokumentacije pod rukom, čusmo da se koleginice, koje su pošle da isprate oporavljene pacijente, zovu Ivona Miljanić i Jelena Nik-

čević, a sve da smo ih i znali...

U tim uniformama majku ne možeš poznati.

Nasmijana Julijana, ali prizna – Nikad više nijesmo radili, nikad brže i nikad nam teže nije bilo!

Pitasmo ih nadaju li se povišici, na što potvrdno uzvratiše, ali su dodale uz osmijeh i da nikad nijesu imali manje troškova, jer su zaboravile na odlazak kod frizera, kozmetičara, u šoping...

- Ne kuvam ručak, ostavila sam platnu karticu mužu, viđeću

Intenzivno odjeljenje pod budnim okom dr Marije Mijušković, anasteziološkinje

Ne zna kako je „zaradio“ virus

PRAVAC BREZOVIK: Pacijenti se prevoze ambulantnim kolima Opšte bolnice Nikšić

saldo kad se sve ovo završi, kaže Julijana.

ZONA „B“

Direktor Ašanin i nekoliko medicinskih sestara ljubazno su nam dijelili uputstva i pomagali da se opremimo. Realno je zaključiti da su svi koji ovdje rade platu zaradili makar samo da se obuku i sve to skinu.

Jedna maska, druga maska, hirurška kapa, kaljače, hirurške rukavice, pa kombinezon, pa druga kapa, pa naočare, pa vi-

zir, pa druge (nešto duže) rukavice - da niđe ne „furi“. Kolegi još teže, jer treba zaštititi i opremu.

Ušli smo u tzv. zonu „B“ tu su, rekoše nam, nešto lakši pacijenti.

Hodnikom kruži uniformisan muškarac sa flašom i prskalicom. Dezinfikuje. Klizavim podom ulazimo u trokrevetnu sobu. Rekoše nam da su svi Pljevljaci. Jedan od njih, ubjedljivo najmlađi, spakovao lične stvari i čeka medicinsku sestru. Poželješe mu sugrađa-

Dragan Radović dezinfikuje odjeljenje i osvježava osoblje redovno

ni brz oporavak i slijedi mu, jer on seli u Brezovik.

Vremešni Pljevljak, pošto mu doktor reče da smo novinari, kaže: - Pohvalite ove ljude. Toliko se trude da nam ovdje olakšaju boravak, da nam ništa ne fali...

Više smo nego prijatno iznenađeni. Ovako o nama ne bi ni najbliži brinuli. Oni rade posao koji su odabrali i koji vole.

Moraju se paziti kad već mi dovoljno nijesmo, no nas uvati ovo čudo. I poručite svima da se čuvaju – kaže on.

NOVI DOM: Glavna sestra Julijana Gutović

Društvo

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

poštovanje

Sestra Jelena Nikčević priprema terapiju

Jedna maska, druga maska, hirurška kapa, kaljače, hirurške rukavice, pa kombinezon, pa druga kapa, pa naočare, pa vizir, pa druge (nešto duže) rukavice, pa na kraju tanka pvc folija - da niđe ne „furi“. Kolegi još teže, jer treba zaštititi i fotoopremu...

Nije teško bilo zaključiti da je svakome, kakva god da je njega u bolnici, ipak najljepše sa svojima.

Slična slika i priča u sljedećoj sobi, pa i onoj do, ali u posljednjoj sa lijeve strane hodnika, već mnogo ozbiljnije. Pacijenti pod posebnim nadzorom. Tamo smo zatekli i anasteziološkinju dr Mariju Mijušković, respiratore... Rekoše nam ljekari da imaju centralni dovod kiseonika, razveden iznad svakog kreveta, ali da je i potrošnja ogromna. I laik zaključuje - savremena oprema, sve digitalizovano, sve čisto, uredno...

Ne fali ništa, osim zdravlja.

Po preporuci vraćamo se na donji sprat, ali izlazimo na druga vrata, kao kontaminirani. Ulazimo u šator, čekaju nas mladić, medicinske sestre i nove muke. Skidanje - uz mnogo veću opreznost od oblačenja, jer (shvatismo) sad se najlakše griješi. Sad ponovo možemo u zonu „A“, po lične stvari. Tu su nas ponudili kafom, čajem...

Počastila nas je servirka Draga. Voda je bila najpotrebnija, jer u tom bijelom skafanderu s plavim prugama nevjerovatno se dehidrira. Pri kretanju sretamo dr Vujovića. Dobio je ko-

vertu s platnom listom. Otvori je, a na pitanje je li zadovoljan i ima li očekivane povišice, ne odgovori ništa. Zagonetno odmahnu glavom, ne djeljujući baš oduševljeno.

To je priča iz nikšićke kovid bolnice, u kojoj, kao i Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku, niko od zdravstvenih radnika nije „zaradio“ virus.

PRAVILA

U Brezoviku tiho i više optimizma.

Za očekivati je bilo da nas, s obzirom na to da u Brezoviku borave lakši pacijenti, ne očekuju onako rigorozna pravila odijevanja. Međutim, ista procedura. Istina, ovdje je manja gužva, a i kako ne bi bila kad su već poslijepodnevni sati, prošle su sve vizite, kontrole... S vremena na vrijeme začuju se vrata, vidi se medicinska sestra, s papirom ili lijekom u ruci, a nas dočekuje glavna među njima - Slađa Soldo.

Rekli smo joj, polušaljivo, da smo prošli obuku za oblačenje, na što će ona malo strožije: - Sad ću vam ja reći koja su pravila. Koji broj čizama nosite (?), odijela... Stvari ostavite ovdje. Ovo je čista soba, sve je ovdje dezinfikovano, reče sestra Slađa.

Pomogla nam je da se opremimo, a onda smo krenuli na sprat. Prošli smo pored stola na prizemlju, a na njemu su istorije bolesti, temperaturne liste, tu je sve što je vezano za pacijente koji se bore s koronom, jer je četvrti paviljon potpuno izolovan od ostalih u Brezoviku.

Pitali smo gospođu Soldo da li strahuje od virusa.

- Uvijek sam prva smjena, pripravna i dostupna. Odlazim kući, odlaze svi i ljekari. Ja sam i protivnik boravka u hotelu, jer svi smo porodični ljudi, imamo svojih obaveza... Nije me strah i mislim da smo, ako

Na spratu nikšićke kovid bolnice smo, u kabinetu, zatekli internistu dr Marinka Janjuševića. On je bio maksimalno angažovan i u prvom talasu, a prije ovog (mnogo težeg) dobrovoljno se javio za borbu s koronom.

- Šta da vam kažem? Imamo pacijenata različitih godišta i različitih zdravstvenih stanja. Trenutno u intenzivnoj njezi imamo tri najteža pacijenta, jedan od njih je na respiratoru, jedan na neinvazivnoj ventilaciji... Trenutno imamo, ukupno tridesetak pacijenata.

Svi su pod stalnim nadzorom, a kad im parametri budu bolji nastavljaju liječenje u Brezoviku. U dvorištu nikšićke Opšte bolnice je i zgrada u kojoj su smješteni svi pacijenti iz Crne Gore koji su, inače, imali problema sa mentalnim zdravljem, psihijatrijski pacijenti, priča nam doktor Janjušević. Pitali smo ga da li su stekli određeno iskustvo u borbi s novim virusom.

- Mnogo je važno da pacijenti sarađuju. Sad je mnogo gora situacija, nego u prvom talasu, tim prije što smo tada imali svega desetak pacijenata, a samo jednog teže oboljelog, koga smo, nažalost, na kraju izgubili. Vežemo se za pacijente, ovo je specifična situacija, ljudi imaju veliki strah, a mi smo s njima danonoćno. Značajan broj težih pacijenata ima obostranu upalu pluća, zbog nedostatka kiseonika veoma često imaju encefalopatiju i oni su psiho-organski ugroženi. Dakle, oni nijesu svjesni svog problema, pa ih je teško i ubijediti da su bolesni, da treba da leže i da se ne pomijeraju... Potvrdilo se svuda u svijetu da najbolje prolaze pacijenti koji leže na stomaku, pa i mi smo se već uvjerili da je ta metoda

već poštujemo sva pravila, ovdje zaštićeniji nego kad izađemo napolje, jer ljudi nijesu oprezni kao mi zdravstveni radnici. U početku su moji ukućani bili skeptični, ali su u međuvremenu shvatili da su oni imali mnogo više kontakata sa oboljelima. Sad kažu – mi smo se plašili tebe, a ti, u stvari, treba nas da zaobilaziš, kaže samouvjereno sestra Soldo, ubijeđena da su se njeni kolege lakše privikli na nova pravila, jer ovdje se, ipak, decenijama liječi tuberkuloza.

- Sad je samo bolja lična zaštita, teže se oblačiti i svlačiti. To nam najteže pada, riječi su Slađine.

Dok smo razgovarali, liftom je, iz čiste zone, stigla kesa za nekog pacijenta, a kada smo prošetali terasom vidjeli smo mladića koji razgovara s najbližima na distanci (od na spratu, a oni na prilaznom putu, niže tridesetak metara). To je jedina posjeta dok traje epidemija.

Sa glavnom sestrom kovid bolnice u Brezoviku smo krenuli i u povratak, ka čistoj zoni. Svako dodirivanje opreme koju smo koristili pratile su njene opominjujuće riječi „dezinfikuj ruke“. Opomenula nas je prethodno i da uzaludno krećemo ka vratima na koja smo ušli. Njima koji ovdje to rade, očigledno, ne može se desiti da pogriješe.

7

Doktor Marinko Janjušević u konsultaciji sa medicinskim osobljem određuje terapiju

Već stekli vrijedna iskustva u tretmanu bolesnika vrlo djelotvorna. Na nama je da im otklonimo strahove, da im se približimo, da ih ubijedimo da nam vjeruju, kaže Janjušević, podsjećajući da imaju i poluintenzivnu njegu, a da im donji sprat zgrade, najčešće, služi za opservacije, odnosno, za pacijente koji imaju upalu pluća, a koje ne smiju primiti nigdje drugo, ni u Brezoviku. Sve dok se ne odradi test, a do tada oni imaju kiseonik, antibiotike...

- Ovdje je vrlo bitna i komunikacija među nama kolegama. Mi smo u stalnom kontaktu sa kriznim štabom, sa dr Ašaninom, sa dr Vukčević i svima

ostalima, jer se nekad mora vrlo brzo odlučivati i reagovati. U ovu priču smo svi na određeni način uključeni, pa usko sarađujemo i sa epidemiolozima, infektiolozima - priča dr Janjušević, a teško breme sa njim dijele i dr Dušanka Milatović, dr Andrija Vujović, dr Igor Leković, dr Željko Kaluđerović...

Bez obzira na to ko je od njih sa kim u timu uvijek je u kovid bolnici i po jedan anesteziolog, pa se smjenjuju: dr Marija Mijušković, dr Vesna Jovanović, dr Mara Pješčić i dr Maja Smiljanić.

MINIMALNA DISTANCA U BREZOVIKU: Pacijent pred otpuštanjem razgovara sa rodbinom u posjeti

U Brezoviku je od početka epidemije boravilo osamdesetak pacijenata, a gotovo svi su imali obostranu upalu pluća. Ovdje su liječeni, osim Nikšićana, Pljevljaci, Plavljani, Bjelopoljci, Podgoričani i Gusinjani. Nijesu imali nijedan smrtan slučaj, a trenutno je kod njih nekoliko pacijenata na poluintenzvnoj njezi i korisnici su kiseonika.

ODVOJENI PAVILJON

Direktorica dr Gordana Reljić podsjetila nas je da je

Sestra Dragana Papović dijeli ručak u posebnim posudama za jednokratnu upotrebu

Brezovik već i za prvi talas bio pripremljen kao kovid bolnica.

- Imamo stručan kadar i timove koji se smjenjuju. Svakodnevno vršimo testiranja i sve u skladu s preporukama NKT-a i medicinskim kriznim štabom. Trenutno imamo 24 pacijenta. Ovdje je četvrti paviljon određen za kovid bolnicu, prethodilo je kompletno građevinsko i arhitektonsko prilagođavanje novonastalim potrebama. Ovaj paviljon ima potpuno odvojenu dijagnosti-

ku, svaka mogućnost kontakta pacijenata oboljelih od korone sa ostalima je onemogućena.

Pojednostavljeno rečeno, imamo čisti i prljavi put. Čak imamo i posebni kutak za one koji su sumnjivi, koji čekaju rezultate testa, kaže Reljić, napominjući da im ne fali dobrog raspoloženja da pomognu svakome, ali ni zaštitne opreme, terapije...

Očigledno je da i u Brezoviku sve besprijekorno funkcioniše.

Ratko PEROŠEVIĆ FOTO: Stevo VASILJEVIČ

MOJA KUĆA, MOJA PRAVILA: Sestra Slađa Soldo dezinfikuje zaštitna odijela UV svijetlom

8

Društvo

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

ŠOVINISTIČKI GRAFITI OSVANULI JUČE NA KUĆAMA U BERANAMA: Ministarstvo za ljudska i m PODGORICA - Nakon što je u subotu u selu Gornje Zaostro, kod Berana, održan nenajavljeni skup četničkog pokreta, juče su u beranskim naseljima Hareme, Talum i Mahala Obalsko osvanuli sramni grafiti mržnje. Na zidovima kuća u ovim naseljima, dominantno naseljenim bošnjačko-muslimanskim stanovništvom, pojavili su se portreti četničkih vođa. Fasade kuća u kojima uglavnom žive pripadnici islamske vjeroispovijesti osvanule su ofarbane grafitima uvredljive, šovinističke i nacionalističke sadržine.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava osudilo je zastrašivanje građana islamske vjeroispovijesti u Beranama i poručilo da su crnogorske vlasti odlučne i sposobne da svima osiguraju bezbjedan i dostojanstven život. Iz tog resora kazali su da su slobodno i otvoreno društvo i napredak građanske Crne Gore imperativ u svakom trenutku. Više političkih partija i koalicija snažno je osudilo ispisivanje grafita uvredljivog sadržaja na pojedinim kućama u Beranama i pozvalo nadležne organe da što prije reaguju, otkriju i procesuiraju počinioce.

Publicista i kolumnista Slobodan Jovanović poručio je u izjavi za Pobjedu da je ideologija četničkog pokreta u svojim osnovnim političkim matricama ideologija koja trenutno agresivno nasrće na Crnu Goru, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao najvažnijim baštinikom i ideološkim pokroviteljem u Crnoj Gori pokreta Draže Mihailovića i Pavla Đurišića.

- Antimuslimanska akcija u Beranama dogodila se dan nakon okupljana pristalica četničkog pokreta. Dodatno su zabrinjavajući navodi da su mu prisustvovale i osobe koje obavljaju odgovorne dužnosti u lokalnoj samoupravi - navodi se u reagovanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

U selu Gornje Zaostro je u subotu održan nenajavljen skup četničkog pokreta. Sa događajem je upoznat tužilac, a učesnici su privedeni u službene prostorije. Gornje Zaostro je u javnosti poznato kao mjesto gdje se nalazio komandni štab četničkog komandanta Pavla Đurišića u vrijeme Drugog svjetskog rata.

ODGOVORNOST

Iz Ministarstva su rekli da lokalne vlasti imaju dodatnu odgovornost da snažno zastupaju demokratske vrijednosti i osiguraju društveno uključivanje i prihvatanje svih građana, bez ikakvih ustupaka prema nacionalizmu ili mržnji.

- Fašizam nije samo istorijsko pamćenje već se, kroz populizam i radikalizaciju, prepoznaje kao sve prisutnija savremena prijetnja i često se prerušava u druge političke pokrete i ideje i prisutan je u

Ideologija četničkog pokr agresivno nasrće na Crnu G Hoće li se gradonačelnik Berana izviniti kad se utvrde počinioci. Ne znam koga treba da obmane ta prevarna retorika onih koji jašu na programskim načelima dobrim dijelom sličnim Moljevićevoj Homogenoj Srbiji i koji bi da zatrpaju i učine nevidljivim da u najvećoj mjeri podrška koju imaju u biračkom tijelu dolazi sa te strane. Gotovo je nemoguće izbjeći, koliko god se Crna Gora upinjala i zaklinjala u antifašizam, povezanost Srba iz Crne Gore sa Srbijom, u kojoj je četnički pokret dobio potpunu afirmaciju - kaže publicista Slobodan Jovanović javnom prostoru - dodaje se u reagovanju.

Iz Ministarstva su poručili da će još snažnije doprinositi širenju antifašističkih vrijednosti na kojima počiva savremeni koncept poštovanja ljudskih prava i današnja Crna Gora.

Bošnjačka stranka (BS) najoštrije je osudila ispisivanje nacionalističkih poruka na kućama muslimana u Beranama i pozvala nadležne da pronađu aktere najnovijih prijetnji i uvreda i sudski ih procesuiraju. Iz te partije kazali su da četnička ikonografija i okupljanje četnika u Beranama, kao i zastrašujuće poruke koje se plasiraju ovih dana, ne smiju da prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa.

- Svima je poznato da četništvo simbolizuje šovinizam, mržnju i zločine, stoga pozivamo nadležne da pronađu aktere najnovijih prijetnji i uvreda i sudski ih procesuiraju, jer fašističke poruke moraju biti sankcionisane u građanskoj i pravnoj državi - navodi se u reagovanju.

Iz BS rekli su da su sigurni da će građanska Crna Gora i građanske Berane osuditi i odbaciti takve poruke.

- Očigledno da neko takvim gnusnim porukama želi da zastraši muslimane koji žive u tom gradu. Poručujemo da Bošnjake i muslimane to neće uplašiti, znamo da su to aveti prošlosti koji odlaze u istoriju - navodi se u reagovanju.

Iz BS kazali su da grafiti takve sadržine nikako ne smiju da poremete dobre, prijateljske i komšijske odnose koje Bošnjaci gaje sa svojim komšijama drugih vjera i nacija.

Demokratska partija socijalista (DPS) Berana najoštrije je osudila, kako su naveli, četničko divljanje u tom gradu i zatražila od nadležnih državnih organa da najhitnije i najenergičnije reaguju i počinioce ovih nedjela privedu zakonu.

- Okupljanje sljedbenika Pavla Đurišića u Gornjem Zaostru, koje je predvodio potpredsjednik Skupštine opštine Berane, te ispisivanje četničkih parola u gradskim multinacionalnim sredinama pokazuju uporno istrajavanje četničkih grupacija da naruše multinacionalni i

Šovinistički grafiti na beranskim kućama

multivjerski karakter našeg grada - navodi se u reagovanju beranskog odbora DPS-a.

Oni su poručili građanima Berana da DPS, kao građanska partija i konstituent državne vlasti, garantuje sigurnost svim građanima i njihovoj imovini, bez obzira na nacionalno, vjersko ili bilo koje drugo opredjeljenje.

Povodom grafita neprimjerene sadržine, koji su osvanuli u Beranama, reagovali su i iz beranskog odbora Socijaldemokrata.

- SD najoštrije osuđuje ispisivanje grafita uvredljivog sadržaja, koji su jutros osvanuli na pojedinim kućama naših sugrađana u Beranama - navodi se u reagovanju.

NAJPRIZEMNIJE UVREDE

Iz SD-a su kazali da takve i slične uznemirujuće situacije ne bi smjele da se dešavaju u bilo kojoj sredini, a pogotovo ne u 21. vijeku i to u zemlji kandidatu za članstvo u EU. - Natpise u Beranama doživljavamo kao najprizemniju uvredu naših prijatelja, komšija i sugrađana koju ne smijemo i

ne želimo da prećutimo - kazali su iz te partije.

Oni su pozvali sve nadležne organe da, u skladu sa svojim nadležnostima, najhitnije stanu na put tim negativnim trendovima i da se vinovnici nemilih događaja najhitnije procesuiraju.

Koalicija ,,Mir je naša nacija“ pozvala je svakog građanina koji vidi bilo kakav grafit protiv bilo koje nacije ili vjere, da ga prezre i prekreči.

Kako su naveli, na taj način će dati doprinos miru, skladu i pomirenju, ali i razvoju i prosperitetu Crne Gore, što je cilj svim građanima Crne Gore, koje god vjere ili nacije bili.

- Ako ovakva sramna djela ne radi Udba, onda neka skine snimke sa nadzornih kamera i odmah uhapsi počinioce ovog gnusnog čina - navodi se u reagovanju koalicije ,,Mir je naša nacija“. Član Glavnog odbora Demokratske Crne Gore, Mićo Šoškić prekrečio je juče grafite, koji su sinoć osvanuli u Beranama On je prekrečio grafite i poručio “neće vam ovog puta uspjeti ova gadna režija. Nećete nas posvađati”.

Ombudsman: Počinioci zaslužuju primjerenu sankciju Počinioci iscrtavanja uvredljivih grafita u Beranama zaslužuju ne samo osudu, već i primjerenu sankciju, kazali su iz institucije zaštitnika, dodajući da se nadaju da će biti procesuirani u kratkom roku. Prema njihovim riječima, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i svi građani koji podržavaju demokratske principe i multinacionalne vrijednosti crnogorskog društva, zgrožen je zbog primitivnog čina iscrtavanja uvredljivih grafita u Beranama.

- U trenucima koji traže zajedništvo i međusobnu podršku radi prevazilaženja krizne situacije u kojoj se našao cijeli svijet, nesh-

vatljivo je da postoje ovako maliciozne namjere da se svojim komšijama, prijateljima, sugrađanima pošalju poruke mržnje i netrpeljivosti - navodi se u reagovanju.

Iz institucije zaštitnika kazali su da, bez obzira ko je, kojim povodom i sa kojim ciljem na taj način uznemirio juče stanovnike beranskih naselja, ali i cijelo crnogorsko društvo, zaslužuje ne samo osudu već i primjerenu sankciju.

- Pa se nadamo da će počinilac/oci ovog primitivnog i prizemnog čina biti procesuirani u kratkom roku - kaže se u reagovanju.

Koalicija ,,Crno na bijelo“ osudila je, kako su naveli, primitivan pokušaj podizanja međunacionalnih tenzija.

Iz te koalicije pozvali su policiju i tužilaštvo da u što kraćem roku pravdi privedu i adekvatno kazne autore sramnih poruka osvanulih juče ujutro u Beranama.

- Pred svake izbore, kao po pravilu, dešavaju nam se slični incidenti koji zasigurno ne priliče zemlji koja je perjanica u borbi protiv fašizma - navodi se u reagovanju koalicije ,,Crno na bijelo“.

Socijaldemokratska partija (SDP) snažno je osudila posljednja dešavanja u Beranama i pozvala nadležne državne organe da hitno preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti.

- SDP snažno osuđuje novi pokušaj afirmacije fašizma i četništva tokom skupa četničkog pokreta u mjestu Gornje Zaostro i poziva nadležne državne organe da, tim povodom, hitno preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti - navodi se u reagovanju.

Kandidat za poslanika na listi ,,SDP – Jaka Crna Gora“ Nikola Đurašković kazao je da je četništvo davno pobijeđeno u Crnoj Gori, pa njegovim ,,povampirenim ostacima“ nije mjesto u građanskoj i evropskoj Crnoj Gori.

- Zato nikome nećemo dozvoliti ni danas da nas vraća u prošlost i da pokušava da reanimira propale i anticivilizacijske politike i ideologije. Jaka Crna Gora može biti samo na konceptu antifašizma, građanske države, snaženja državotvorne politike i prozapadnog

kursa - poručio je Đurašković.

Liberalna partija (LP) najoštrije je osudila ispisivanje nacionalističkih poruka na kućama muslimana u Beranama.

- LP najoštrije osuđuje fašističke izlive mržnje u Beranama, četničkom ikonografijom i porukama kojima se prijeti muslimanima u tom gradu uz gnusne psovke - navodi se u reagovanju te stranke.

Posebno je šokantno da u takvim činovima, kako su naveli iz LP, stalno učestvuju i pojedini fun kcioneri lokalne vlasti u Beranama, koja ,,pokušava da opere ruke od onoga što su sami stvorili i što stvaraju godinama i nastavljaju da to rade“.

Iz LP su podsjetili da će predložiti zakon o zabrani djelovanja fašističkih pokreta, kojim bi se konačno stavila tačka na decenije mržnje i trovanja, koje je, kako su naveli, jedina svrha i cilj takvih organizacija i pokreta.

Iz te partije apelovali su na nadležne organe da hitno privedu pravdi vinovnike tih djela i autore gnusnih poruka mržnje i fašizma.

NARUŠAVANJE MIRA

I Hrvatska građanska inicijativa najoštrije je osudila ove nacionalističke poruke. U HGI smatraju da ovakvi grafiti i slični sadržaji štete dobrim i prijateljskim odnosima, kao i da narušavaju sklad i mir u vremenu ,,kada trebamo biti svjesni snage zajedništva i korektnih međuljudskih odnosa“.

- Osuđujemo ovaj sraman čin, te se nadamo da će se nalogodavci pronaći u najkraćem roku i odgovarati za postupke.

Društvo

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

manjinska prava i sve partije osudili incident

reta Goru

Građani su uznemireni i uplašeni

FORCA: Aveti devedesetih ponovo podigle glavu Iz Nove demokratske snage Forca oštro osuđuju dešavanja zadnjih dva dana u Beranama, kada su aveti devedesetih ponovo podigle glavu.

-Politika za koju smo mislili da je jednom zauvijek poražena pojavila se na grafitima na ulicama Crne Gore, prisjećajući nas na jezik mržnje koji je toliko urezan u našu memoriju, a koji je za posljedicu imao Srebrenicu, Račak, Markale, Loru, Kaluđerski laz.

Zahtijevamo od državnih organa beskompromisnu akciju protiv svih onih koji šire međunacionalnu i međuvjersku mržnju, dok od političkih subjekata, koji učestvuju na ovogodišnjim izborima očekujemo širenje tolerancije i oštru osudu ovakvog djelovanja-poručuju iz ove partije.

Nije prvi put da iz Berana dolaze ovakve poruke i zbog toga je potrebna odlučna reakcija svih nas – navodi se u saopštenju HGI. Beranski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) najoštrije je osudio ispisivanje neprimjerenih grafita u naseljima gdje većinski žive Muslimani i Bošnjaci. Oni su zatražili od nadležnih organa da što prije reaguju i otkriju huligane, a u tome će im, kako su naveli, svakako pomoći snimci nadzornih kamera kojih u mjestima gdje su grafiti ispisivani ima dosta.

Iz beranskog odbora te partije osudili su tu vrstu vandalizma, navodeći da znaju od koga dolazi.

- Na djelu je već isprobani metod Udbe iz mračnih devedesetih godina. Ništa novo, vratio se Šime u grad, a sa njim i prepoznatljiv rukopis sijanja podjela i straha kako bi ubrao politički poen za DPS i obezbijedio još četiri godine otimačine i pljačke države uskom krugu ljudi na vrhu piramide moći - navodi se u reagovanju beranskog odbora SNP-a.

Oni su pozvali Bošnjake i Muslimane da ne nasijedaju na te provokacije.

Predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić najoštrije je osudio ispisivanje grafita u gradskim naseljima u kojima pretežno žive Muslimani i Bošnjaci.

- Otvoreno sumnjamo da takvi postupci dolaze od krugova bliskih aktuelnoj vlasti na državnom nivou, kako bi po već oprobanom scenariju iz 90-ih godina pokušali da u Berane unesu međunacionalne podjele i naruše međuvjerski sklad na način na koji to rade svih ovih godina - kazao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, radi se o uzaludnom pokušaju izazivanja međunacionalnih tenzija, jer im to Berane neće dozvoliti. Šćekić je poručio da lokalna

vlast neće dozvoliti bilo kome da remeti dobre međunacionalne odnose po kojima su Berane prepoznate svih ovih godina.

Odbornica Demokratskog fronta (DF) u Beranama Jelena Božović kazala je da su grafiti koji su osvanuli u tom gradu za svaku osudu.

Opštinski odbor Demosa Berane oštro je osudio posljednja dešavanja u tom gradu.

- Očigledan je strah od izbora i konstituisanja pravne države svih onih koji bijednim, udbaškim metodama podmeću i zastrašuju narod. Isti narod zna dobro, bilo ili ne bilo dokaza, koje su političke snage sklone ovakvim kukavičkim akcijama. To su isti oni politički subjekti koji sistematski dijele i svađaju građane i narode u Crnoj Gori - rekao je predsjednik OO Demosa Berane Vladimir Asanović.

SRAMNE AKTIVNOSTI

Opštinski odbor Pokreta za promjene Berane osudio je ispisivanje grafita u tom gradu i pozvao policiju i tužilaštvo da odmah rasvijetle taj kriminalni čin. Iz beranskog PZP-a kazali su da je politika DF-a ravnopravnost i pomirenje svih u Crnoj Gori.

- Jedno je sigurno, da uvijek poslije ovakvih sramotnih udbaških aktivnosti i pokušaja narušavanja multietničkog sklada u opštini Berane DPS doživi novi poraz - navodi se u reagovanju.

Publicista i kolumnista Slobodan Jovanović je, komentarišući dešavanja u Beranama, kazao za Pobjedu kako nije prošlo mnogo vremena od izjave Dritana Abazovića, čelnika Ure, kako Berane treba da budu uzor međunacionalne harmonije u Crnoj Gori, zatim izjava Dragana Krapovića iz Demokrata i Filipa Adžića iz Ure, da u Crnoj Gori ne postoje četnici, da je to nečija politička fantazija i zloupotreba, a u selu

Jasmin Mećuhukić iz Mahale izjavio je za TVCG da je neprijatno iznenađen i zgrožen onim što je vidio na fasadi svoje porodične kuće.

Nije, kaže, mogao da vjeruje svojim očima.

- Ovo je stvarno katastrofa, ovo ne bio trebalo ovako da pišu jer mi se ovdje u Crnoj Gori osjećamo da smo Crnogorci, a ne Turci i ne znam kako nas više nazivaju - kazao je Mećuhukić. Četnički grafiti osvanuli su i u naselju Haremi. Safet Beganović kaže da se nakon svega više ne osjeća bezbjednim.

- Osjećam se veoma ugroženo, katastrofalno, ja ne znam, nijesam zaslužio da mi se to radi, pred moju kuću. Očekujem sjutra baciće mi bombu - kazao je Beganović.

Uvredljivi grafiti osvanuli su i na više lokacija u naselju Talum.

- Građani su uznemireni, uplašeni ovakvim grafitima.

To su grafiti koji sadrže poruke uvredljive i prijeteće sadržine, pogotovo sve te prijeteće sadržine odnose se na muslimasko-bošnjačko stanovništvo - rekao je Faruk Dervišević.

Gornje Zaostro, pored Berana, okupili su se, kako je naveo, živopisni likovi u četničkim uniformama da obilježe postojanje četničkog štaba Pavla Đurišića prije nešto manje od 80 godina.

- Da bi još više podvukli izuzetnost međunacionalne harmonije u Beranama i izmišljanje četnika, Berane je juče osvanulo sa iscrtanim likovima Draže Mihailovića, Pavla Đurišića i lascivnim porukama na kućama beranskih pripadnika islamske vjeroispovijesti, iscrtanih auto-sprejom preko gotovih šablona. Naravno, u dobrom maniru političke ekvilibistrike, obmane i eskapizma, koji su postali obilježje crnogorske opozicije, gradonačelnik Berana je iscrtane grafite adresirao na vlast, pripisujući svoje ružno lice manipulaciji najveće vladajuće stranke – rekao je Jovanović.

On se pita hoće li se gradonačelnik Berana izviniti kad se utvrde počinioci.

- Sumnjam. Ne znam koga treba da obmane ta prevarna retorika onih koji jašu na programskim načelima dobrim dijelom sličnim Moljevićevoj Homogenoj Srbiji i koji bi da zatrpaju i učine nevidljivim da u najvećoj mjeri podrška koju imaju u biračkom tijelu dolazi sa te strane. Gotovo je nemoguće izbjeći, koliko god se Crna Gora upinjala i zaklinjala u antifašizam, povezanost Srba iz Crne Gore sa Srbijom, u kojoj je četnički pokret dobio potpunu afirmaciju. A ideologija četničkog pokreta je u svojim osnovnim političkim matricama i ideologija koja trenutno agresivno nasrće na Crnu Goru, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao najvažnijim baštinikom i ideološkim pokroviteljem u Crnoj Gori pokreta Draže Mihailovića i Pavla Đurišića – tvrdi Jovanović. S. POPOVIĆ

9

Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče završile PCR analizu 263 uzorka na novi korona virus PODGORICA - U Crnoj Gori juče je registrovano 30 novih slučajeva infekcije korona virusom, a dvije osobe su preminule od posljedica kovida-19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije Instituta završile PCR analizu 263 uzorka na novi korona virus, među kojima je 30 rezultata bilo pozitivno.

Uzorci su upućeni na testiranje iz Podgorice 15, Bijelog Polja šest, Bara i Ulcinja po tri, Cetinja dva i Budve jedan.

- Od posljednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda kod pacijenata iz Kotora i Berana, rođenih 1956. i 1951. godine, koji su liječeni u Opštoj bolnici (OB) Bar i OB Berane.

Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 55, a od početka godine 64 navodi se u saopštenju.

Iz IJZ su kazali da je prijavljen oporavak 45 pacijenata.

Ukupan broj aktivnih slučajeva u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.102.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva

Problem previše jak imuni sistem Pandemija novog korona virusa intenzivirala je upotrebu suplemenata, vitamina i ostalih dodataka prehrani, kojima ljudi pokušavaju dodatno ojačati imuni sistem, kazao je za inicijativu Eurocorona direktor Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola KCCG Hasib Lukač.

- Sve ono što neko misli da može da pomogne ali neće odmoći u nekom smislu ima svoju svrhu, makar u smislu psihološkog rasterećenja jer se daje velika pažnja D3 vitaminu, selenu, C vitaminu, što mi svakodnevno i unosimo.

Ali pokazalo se da previše jak imuni sistem i nije dobar u ovom slučaju, zato što se preobraća u svoju suprotnost, tako da u tom smislu ne treba pretjerivati, već se treba naći mjera između racionalnog i

Preminule dvije osobe, još 30 inficirano

Detalj iz laboratorije

infekcije novim korona virusom je 3.618.

U Podgorici je aktivno 437 slučajeva, u Bijelom Polju 144, Nikšiću 95, Beranama 84, Baru 71, a u Budvi 43. U Kotoru i Pljevljima su po aktivna 42 slučaja, na Cetinju 31, u Ulcinju 27, Rožajama 22, Herceg Novom 15, Tivtu 11 i Plužinama devet.

korisnog - rekao je Lukač.

On je objasnio što su citokini i kako dolazi do ,,citokinske oluje“.

- To je pretjerani imuni odgovor organizma, odnosno proces tokom kojeg imuni sistem u kontaktu sa virusom vrši hiperprodukciju imunih ćelija a koji zatim ponovo aktiviraju imuni sistem i prave nevjerovatan broj imunih ćelija koji reprodukuju citokine. Citokoni su u stvari medijatori između pojedinih djelova imunog sistema i njegovi najznačajniji produkti. Citokini utiču i na tip i na intenzitet imune reakcije - rekao je doktor Lukač.

Educorona je inicijativa koju je pokrenuo Institut za javno zdravlje Crne Gore radi popularizovanja naučno utemeljnog mišljenja u vezi sa svim aspektima života i zdravlja koji su afektovani pandemijom novog korona virusa.

Do sada su za Educoronu govorili neki od najznačajnijih domaćih, regionalnih i svjetskih stručnjaka, čime se značajno suzio prostor za neutemeljene i senzacionalističke stavove koji se nerijetko pojavljuju u medijima.

U Andrijevici i Plavu je aktivno po sedam slučajeva obolijevanja, u Gusinju i Kolašinu po pet, Petnjici i na Žabljaku po dva i u Mojkovcu jedan.

U opštinama Danilovgrad, Šavnik i Tuzi nema oboljelih od kovida-19.

Iz Kliničkog centra (KCCG) je juče saopšteno da je pet pacijenata pozitivnih na korona virus, koji su hospitalizovani u intenzivnoj jedinici Interne klinike Kliničkog centra životno ugroženo.

Iz KCCG kazali su da se u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno liječi 27 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa kovid-19.

Kako su rekli, u Klinici za infektivne bolesti nalazi se 11 kovid pacijenata, u Internoj 15 i jedno dijete sa komorbiditetom u Institutu za bolesti djece.

- U intenzivnoj jedinici Interne klinike liječi se pet životno ugroženih pacijenata, od kojih je jedan priključen na invazivnu i jedan na neinvazivnu mehaničku ventilaciju, dok se deset pacijenata liječi u poluintenzivnoj jedinici - navodi se u saopštenju.

Iz Opšte bolnice Berane kazali su da četiri pacijenta, hospitalizovana u toj zdravstvenoj ustanovi, imaju tešku kliničku sliku, a dva se nalaze na neinvazivnom respiratoru.

Kako su naveli, u toj zdravstvenoj ustanovi liječi se 49 kovid pozitivnih pacijenata.

S. P.

Golubovci bili preplavljeni nepriličnim plakatima sa imenima članova DPS-a

Pronaći aktere koji crtaju mete ljudima PODGORICA - Odbor DPS-a Glavnog grada je najoštrije osudio primitivne uvrede na račun jednog broja članova DPS-a u Golubovcima i pozvao nadležne institucije da što prije pronađu aktere koji crtaju mete ljudima i ujedno uništavaju državnu imovinu.

U saopštenju se navodi da su Golubovci juče bili preplavljeni nepriličnim plakatima sa imenima članova DPS-a i predstavnika vlasti u Golubovcima, a saobraćajna signaliza-

cija je devastirana.

- Političko licemjerje ponovo je na djelu. Protivnici naše politike, kukavički, pod velom noći, štampaju i lijepe imena ljudi, koji godinama doprinose razvoju Golubovaca. Nazivati špijunima i pogrdnim imenima ljude koji doprinose razvoju Zete i Podgorice, koji se bore za nove kilometre saobraćajnica, nove obrazovne institucije i bolja radna mjesta, mogu samo oni koji mrze našu zajedničku kuću i koji ne žele njen napredak. Za njih je normalno vrije-

đati graditelje i promotere moderne Crne Gore, ali zato svaki dobronamjerni građanin Zete ovaj čin osuđuje – kazali su iz DPS-a.

Dodaje se da su namjerno ili ne, autori ostavili trag za sobom.

- Trobojke i krst sa četiri ocila su prepoznatljivi simboli, zna se čiji. Poručujemo počiniocima da će ih pravda stići, da će se DPS potruditi da i nakon 30. avgusta ostanu tamo đe im je mjesto. Mi ne možemo drugačije nazvati one koji skriveno i mučki postupaju prema svojim komšijama, ili rade protiv interesa naselja, grada i države do - kukavicama, plaćenicima i izdajnicima – poručeno je iz DPS-a.

S. P.

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

KOLAŠIN: Ekipe Doma zdravlja i Crvenog krsta obilaze katune

„Slušalica“ ispod neba čuva zdravlje i stočare

KOLAŠIN – „Slušalica“ ljekara, medicinski tehničari sa potrebnom opremom i aparatima, lijepa „doktorska“ riječ i savjet, obišli su proteklih dana većinu katuna na području kolašinske opštine. Ako ka planinama nema turista, onda da ljekari stignu do visina i ljepota koje su tako blizu nebu.

Na Bjelasici Rakočevići, Vlahovići, Šćepanovići, Bulatovići, Ilinčići. Sinjavina između ostalih „bilježi“ u zdravstvenoj prozivci Gorana Rakočevića, Veselinku Bulatović a

sa druge strane i Laketiće, Jekniće, Čoguriće. Na Komovima Martinovići, Ćirovići, Lekići...

Evidencija je puno brojnija i složenija. Imena i prezimena „istrgnuta“ iz medicinskog protokola. Na katunima đe je nebo tako blizu, sreli su se „medicinari“ i gorštaci koji su decenijama naućili da im je tokom ljeta planina – dom. Vole planinu, rade oko stoke, ali hoće i da su zdravi. To planini i priliči, ali se brani samo dolaskom ljekara na nju.

U medicnskom timu su Jelena Zindović, direktorica Do-

Istraga u Bijelom Polju povodom mrtvog novorođenčeta nađenog u kontejneru

Obdukcioni nalaz nije mogao da pokaže uzrok smrti BIJELO POLJE - U Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju stigao je obdukcioni nalaz mrtvog novorođenčeta koje je 17. jula nađeno u najlonskoj kesi u kontejneru u centru Bijelog Polja. Takvu informaciju potvrdio je za Pobjedu portparol u Višem državnom tužilaštvu, tužilac Hasan Lukač.

- U obdukcionom nalazu nije se mogao ustanoviti uzrok smrti jer je leš bio u fazi raspadanja. Zna se da se radi o ženskom novorođenčetu starom devet mjeseci, te da je bilo četiri-pet dana u fazi raspadanja - kazao je Lukač.

Naveo je da očekuju da stignu rezultati drugih dokaza izuzetih sa lica mjesta kao i DNK analiza.

- U svakom slučaju permanentno se radi na identifikaciji nesavjesne osobe koja je novorođenče bacila u kontejner - kazao je tužilac.

Kako je ranije saopštio sagovornik blizak istrazi, kon-

taktirani su lokalni i domovi zdravlja i bolnice okolnih gradova, kako bi se identifikovala majka ženskog novorođenčeta.

- Izuzeti su raspoloživi materijalni dokazi sa lica mjesta, uzet je uzorak DNK, izuzet je video-nadzor sa kamera okolnih objekata, preko kojeg će istraga takođe pokušati da utvrdi ko je novorođenče bacio u kontejner.P roblem je što neki od video-zapisa sa okolnih nadzornih kamera dosežu do prvog kontejnera a mrtva beba je nađena u trećem. Ali, bićemo uporni da otkrijemo koja se osoba kretala u kritično vrijeme u blizini kontejnera - kazao je ranije sagovornik. Žitelji grada pod Obrovom i dalje sa nestrpljenjem očekuju da istražni organi identifikuju nesavjesnu osobu koja je novorođenče bacila u kontejner i privedu je pravdi.

B. Č.

Račić: Doveli me u situaciju da molim da čujem kćerkin glas Nadam se da će se ova pravna zavrzlama riješiti što hitnije i da će sve ovo imati pravedan ishod u interesu djeteta koje ima samo tri godine, a ne samo zadovoljiti forma presude koja je osnova svih sukoba i nesuglasica - zaključuje Račić KOTOR – „Zgrožena sam i za mene je neprihvatljivo kao majku da sam svoje trogodišnje dijete morala predati tetki i babi na staranje i brigu na mjesec dana. Dijete ne mogu da vidim jer u presudi drugačije nije navedeno, a kada ću ga vidjeti ne znam. Ovim putem molim za pomoć zbog bitnih povreda prava mog djeteta i mene.“

Pacijent na Komovima

Obišli smo Bjelasicu, Sinjavinu, Komove. Predstoji nam obilazak Javorja. Vjerujemo da je organizovana primarna zdravstvena zaštita na katunima podrška da budu brojniji i stadima i ljudima, kaže dr Jelena Zindović, direktorica Doma zdravlja

Kotoranka ogorčena na sudsku odluku o ustupanju djeteta bliskim srodnicima tokom raspusta

Jelena Zindović „pregleda“ na katunu

ma zdravlja i specijalistkinja interne medicine i medicinske sestre Jasna Vukićević i Gordana Glavičanin. Podršku daju „crvenokrstaši“ sa predsjednikom Milanom Markovićem na čelu i volonterima Vukom Radenovićem, Nikolinom Marković i Milošem Rakočevićem.

Jelena Zindović, direktorica Doma zdravlja, kaže da su preventivnim ljekarskim pregledima obuhvaćene porodice i pojedinci koji su na katunima.

- Želimo da primarnu zdravstvenu zaštitu približimo svi-

ma. Zbog toga smo i nastavili tradiciju ove ustanove da se organizuju obilasci katuna.

Organizujemo preglede, radimo svoj posao i van ambulante, ali želimo da pošaljemo poruku da smo uvijek blizu građanima i njiovim zdravstvenim potrebama i kada su na katunima i kada su u selima i kada su u Kolašinu. Ovo je naša podrška predstojećim vremenima, kada će, vjerujemo, na katunima, biti puno više i stočara i mještana tokom ljeta, kazala je dr Jelena Zindović.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Mještani Bara Kraljskih protestovali zbog izgradnje mini-hidroelektrana

Voda u cijevima „suši“ život

KOLAŠIN - Investitor „Dekar Energy“ treba da odgovori na brojna pitanja koja smo mu postavili. Takođe treba da odgovori i državnim organima jer nije ispoštovao projektne činjenice i dimenzije koje je dao. Gradnja mini-hidroelektrana na vodotocima Čestogaz, Crnja i Ljubaštica neće biti dozvoljena, poručili su mještani Bara Kraljskih sa jučerašnjeg protestnog okupljanja.

Predsjednik MZ Bare Kraljske, Milovan Labović je kazao da se na ovakav način brani Ustav i Crna Gora kao ekološka država i zatražio reakciju nadležnih organa jer je investitor obmanuo javnost.

- Dobio je rješenje od Uprave za inspekcijske poslove da je stigao do treće faze radova, a na terenu se može vidjeti da nije tako jer je tek prva faza u toku. Takođe nije tačno da je „Dekar Energy“ ispunio obaveze po imovinsko-pravnim odnosima, već je povrijeđena imovina nekoliko mještana - kazao je Labović.

Vladimir Novović smatra da Crnja, Čestogaz i Ljubaštica nemaju vodnog potencijala da se na njima grade energetski objekti.

- To nijesu rijeke nego rječice, vidimo da i sada nemaju vode dovoljno. Investitora obmanjuje jer u elaboratu piše da će u vodi Čestogaza biti postavljene cijevi prečnika 55 mm a postavljene su cijevi od 88 cm. Na lokaciji u Mateševu se lageruju cijevi prečnika preko jednog metra, dok u elabaoratu za Crnju u Ljubašticu piše da će njiov prečnik biti 91 cm. Sve je to razlog da nadležni organi reaguju - poručio je Novović.

Dr. D.

Tim riječima počinje ispovijest za Pobjedu Kotoranka Olivera Račić nakon što je u petak u 14 časova na osnovu sudske presude Osnovnog suda u Kotoru morala da preda dijete na brigu i staranje do 1. septembra porodici bivšeg vjerenika, koji je trenutno na brodu.

Račić objašnjava da se presudom Osnovnog suda u Kotor u p o s l . b r. P/ 5 8 3 o d 13.12.2018.god, dijete odvaja od majke svake prve i treće srijede, svaki drugi i četvrti vikend od petka do ponedjeljka ujutro, te 15 dana zimskog i 30 dana ljetnjeg raspusta bez mogućnosti ikakvog kontakta majke i djeteta u tim danima.

ŽALBA

Sagovornica objašnjava da se prvobitno odrekla prava žalbe na takvu presudu.

- Bila sam u zabludi, zbog toga što mi je rečeno na glavnom ročištu da ako ne pristanem na takvu presudu, moram da platim 1.000 eura vještačenje i da dijete, koje je tada imalo godinu i po, vodim kod vještaka svake druge sedmice. S obzirom na to da tada nisam bila upućena da li je stvarno tako i nijesam poznavala zakon, a nijesam imala toliki novac, pristala sam na takvu presudu. Međutim, advokat mi je kasnije objasnio da nije takva praksa, već da je to bio način da samo pristanem na presudu. U ovakvom postupku sud nije angažovao ni Centar za socijalni rad ni bilo kojeg dječijeg psihologa koji bi dao svoje mišljenje o načinu ovakvog modela presude, tim prije jer se njime daju veća prava babi i tetki od roditelja djeteta. Na ročištu mi je takođe rečeno da se raspusti odnose na školske, a ne da će se dijete od dvije i po godine odvojiti 15 i 30 dana od majke, bez mogućnosti kontakta - kaže ogorčeno Račić.

Na ovu presudu je kasnije uložila žalbu, ali je Viši sud u Bijelom Polju odbio.

- Žalba je odbijena sa obrazloženjem da sam se odrekla prava žalbe, iako ista po zakonu imam pravo da se odreknem prava žalbe tek kada primim spise. Potom sam na takvu presudu Višeg suda uložila žalbu Vrhovnom sudu Crne Gore, koji je presu-

d o m , Re v. B r 1 / 2 0 o d 11.02.2020. ukinuo odluku Višeg suda 1149/19 od 04.09.2019. kojom je moja žalba odbijena na presudu prvostepenog suda. Nakon ove odluke Vrhovnog suda, Viši sud 27.02.2020. poziva prvostepeni sud, tj. Osnovni sud u Kotoru da donese odluku o povjeravanju djeteta i dostavi spise istom radi odlučivanja o mojoj žalbi. I sada čekam odluku Višeg suda kaže Račić.

OBIM PRAVA

Ona naglašava da iako presuda još nije pravosnažna, da je kotorski sud i dalje tretira kao pravosnažnu, sprovodi izvršenja i otima dijete od majke.

- Po ovakvoj presudi, majka nema pravo da vidi 30 dana rođeno dijete, dok tetka i baba imaju prava ista kao otac i viđaju dijete osam dana i noći. U julu dok je kćerka bila kod mene, pod prijetnjom izvršenja sam poštovala presudu i predavala je svaki drugi vikend babi i tetki, kao i svake druge srijede. Dakle, po ovakvoj presudi veća prava imaju tetka i baba nego majka djeteta. Naime, tetka i baba moje kćerke još i ne dozvoljavajući da vidim svoje dijete, već djetetu uskraćuju majku.

Ja, kao njena majka moram da ih molim da vidim i čujem svoje dijete. Čak mi je i rečeno da to ne može biti onda kad ja zovem nego onda kad oni mogu. Još ne znam kad ću moći da vidim svoje dijete jer je njihov odgovor da se presuda mora poštovati i da u presudi ne piše da mogu vidjeti dijete već da je to njihova „dobra volja“ - priča Račić.

POZICIJA DJETETA

Ona smatra da ovakva presuda predstavlja nezabilježen slučaj u sudskoj praksi, ne štiti ni dijete ni majku, jer je protivna Ustavu Crne Gore.

- Moje dijete ne zna zašto ne viđa majku, već misli da će se vratiti sjutra kod mene - kaže Račić.

O svemu je obavijestila zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji je 31. jula pokrenuo postupak ispitivanja povrede prava na koje je Račić ukazala. Obratila se i predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici sa molbom da se ovakva presuda preispita i promijeni.

- Ustav Crne Gore glasi da majka i dijete uživaju posebnu zaštitu zato molim da se pod hitno preduzme nešto, jer ne mogu veća prava od roditelja imati bliski srodnici.

Nadam se da će se ova pravna zavrzlama riješiti što hitnije i da će sve ovo imati pravedan ishod u interesu djeteta koje ima samo tri godine, a ne samo zadovoljiti forma presude koja je osnova svih sukoba i nesuglasica - zaključuje Račić.

Iv. K.

Stav

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

11

STAV: Pismo onima koji poštuju Crnu Goru

» Piše: Predrag Zakov BOLJEVIĆ ,,Bilo bi pametno da umučiš, dijete. Ja nijesam krpa da perem tuđu nečist. Tebe neko utuljuje u glavu zle misli protiv Crne Gore koja te odnjivila i poslala da se, kami, nečemu dobrome naučiš, pa bi valjalo da se držiš prema njoj ka prema svojoj majci. A i jest ti ona majka. Domovina je isto ka majka. A što se gospodara tiče, on je mene vrijeđa, ali... psovati ga na vaganu koji ti neko daje, isto je ka i psovati domovinu.

No, da ostavimo gospodara.

On je čoek ka i mi, ka ja i ti, pa i on može da pogriješi, a da se na vrijeme ne ispravi... Ali, domovina je vječna i nju u srce moramo da nosimo ako smo ljudi i ako smo pravi njeni sinovi.

Domovina može biti ili usred srca ili u potplaće obuće. Iz srca se ona ne izbacuje lako, a ko je nosi na potplaće, ona se liže sa svakijem korakom i iščili ka paučina. I kad se tako izgubi, ondar čoek postaje krdo. Čuvaj se toga, dijete, ka živoga ognja. Čoek bez domovine, ili, što je isto, sa osramoćenom domovinom, više i nije čoek...“ Ovo su svevremene misli Marka Miljanova Popovića na opaske protiv gospodara i Crne Gore jednog Srbina iz Crne Gore, biogradskog đaka.

Čoek bez domovine više i nije čoek Ośetiste li, kao slobodni intelektualci, što velite da ste, da se u ovom što činite, predvodeći opoziciju državi i imenu crnogorskom i u tragovima mogu pronaći mrvice čojstva crnogorskog. O čojstvu se u predvođenju političke opcije koja bi da ukida, zabranjuje i proklinje Crnu Goru i Crnogorce, njihovu vjeru i jezik, teško može govoriti, jer ono je suprotnost svega toga

SUKOB VRIJEDNOSTI

BEZ STIDA

Profesori, akademici i ostali nezavisni intelektualci, predvodnici bloka srpskoga, ako pročitaste ovaj uvodni pasus, riječi vojvode i velikog čo'eka, Kuča, Drekalova potomka, Crnogorca, Marka Miljanova Popovića, prepoznaste li se, makar na tren, proradi li kod vas kakav osjećaj tjeskobe.

Ośetiste li makar na tren śenu, da prećeraste u ataku na drugačije. Ośetiste li, kao slobodni intelektualci, što velite da ste, da se u ovom što činite, predvodeći opoziciju državi i imenu crnogorskom i u tragovima može pronaći mrvice čojstva crnogorskog. O čojstvu se u predvođenju političke opcije koje bi da ukida, zabranjuje i proklinje Crnu Goru i Crnogorce, njihovu vjeru i jezik, teško može govoriti, jer ono je suprotnost svega toga.

Bivalo je za Crnogorce i grđega vakta, pohara, pogibija, bogami, priređenih od soldateske braće, čijoj naciji i vjeri, velite, da vi danas pripadate, pa smo ostajali biti Crnogrci, ne Turci, ne Francuzi, ne Njemci, a bogami ni Srbi, preticali i opstajali kiteći se imenom crnogorskim, na ovom surom kamenu, ponosno noseći crven barjak, kog se vi danas stidite. Barjak kojim mašet na litijam dok vas snimaju, da bi bili viđeni, a nakon litija, kad se završi vaša maškarada, crveni crnogorski barjak završava u kontejneru, kao na slici, koju jedan korisnik postavi na svom Fejsbuk profilu, nakon jedne od vaših umotvorina, auto-litija.

Vele da je Platon, onaj veliki grčki filozof, još prije koju 'iljadu godina raskrstio sa

mjesto đe ste Crnogorci, đe na račun toga vučete ekonomske i ine-benefite, što i priznade jedan od vaših voždova, a za čiji račun biste Crnu Goru, njenu istoriju i njenu budućnost, na kanabetu kakvom srpskom velikodostojniku ponijeli, kao što su oni glave svojih voždova sultanu u Stambol nosili...

Doktori koji su podržali litije u jeku pandemije korona virusa

etikom i estetikom, što vi koji sve benefite od ove vlasti pokupiste, a bogami uveliko i dan-danas kupite, učestvujući u svim nepočinstvima koje joj spočitavate, a danas velte 'oćete da promijenite, potvrdiste. Platon teorijski, vi empirijski dokazaste, da čast i čojstvo ne moraju ići skupa.

Sad, kad mišljaste da ćete uz pomoć korone, i popova srpskih, satrijet taj mrski DPS, ofiraste se, jer ako laže koza, ne laže rog. Nećete vi na DPS, od koga ste se ne tako davno, a većina i dan-danas dobrano okoristili, već kako to priznaše vaše političke uzdanice, koalicioni partneri iz SNP-a, vi ste krenuli u još jedan, novi referendum, da biste zdušno vaspostavili novi vladikat, svetosavski, srpski, na prostorima Crne Gore.

SATIRANJE DRŽAVE

Profesori, akademici, sramite li se makar na tren vašeg činjenja, nekdašnjeg i sadašnjeg.

Umjesto da nas predvodite u nove integracije ekonomske, socijalne, kulturne i naučne, 'oćete da nas, Crnogorce satrete, da nas ukinete, vjeru zabranite i jezik izbrišete, da nam državu i društvo vrnete u kleronacionalističke rovove svetosavlja, mrak prošlih vremena, konfrotirajući nas sa svim i svakim, ostavljajući da nam svi putevi vode i svjetlost pritiče iz Beograda i Moskve.

Kako možete predvoditi kolonu ljudi koji se kunu u božje zakone, a ne drže se 10 božjih zapovijesti, prizivaju svjetov-

ne zakone, ali ih ne poštuju.

Kako profesori, akademici možete svjesno da podržite oteto, zar nije oteto prokleto.

Kako možete da propovijedate promjene, boljitak i napredak, kako možete pričati o jednakosti, poštovanju, a stati svojim ličnim i naučnim integritetom iza otimačine, bezakonja i nadzakonja popova i ostalih srpskih poslanika i sa njihovim političkim elitnim jurišnicima krenuti u rušenje, časne i čestite zemlje crnogorske.

Protiv brata, kuma, druga i komšije, samo zato jer ne misli kao vi i ne želi isto što i vi i kažu da nijesu Srbi iz Crne Gore kao vi, već Crnogorci, pripadnici nacije čije ime država nosi, a vi biste u istorijski pojmovnik da je smjestite.

Aferim gospodo, jer je vama lako s nama. Vi znate da 30. ovog mjeseca, nakon 20 ura, kad se zatvore birališta i Crna Gora, ovog puta sa dvotrećinskom parlamentarnom podrškom, izađe iz v. d. stanja, vi zbog vašeg drugačijeg stava, i ovakvog vašeg činjenja ni po čemu i nećete biti sankcionisani, jer to nije crnogorski. Što bi bilo s nama, da se po-



srećilo vama, to ni svi sveti ne biše mogli opisati. Treba li ići dalje od 90-ih, kad ste arčil Gorom Crnom, da crnje se nije moglo.

ETIKA PROFITERA

Znam ja da ima među vama i da vam podršku daju pojedini, do juče Crnogorci, a danas zastupnici, kako vole da kažu, pravde i zakona, a koji ni biciklo nemahu, kad je pisac ovih redova u svom vlasništvu imao, za one osamdesete godine, veoma skupocjeno prevozno sredstvo, šetao po inostranstvu, a da ništa nije oteo ili ne daj bože ukrao, jer tada se to nije moglo. Prosto i preci su mu potomke podizali.

Danas vam višu podršku daju i pojedini, jako rijetki, nekadašnji suverenisti. I to baš oni koje o svemu možeš da pitaš, osim o prvom milionu, o tome kako su - koristeći baš ovu vlast i ove zakone, koje bi danas da promijene - od ništa napravili nešto. Da ih pitaš kako su to oni - što ista čudesa činjahu - ostali pošteni, a ovi nepošteni, iliti lopovi. Oni koje ne vole da ih pitaju kako su kupovali akcije preduzeća sa milionskim kreditima, podi-

gnutim bez ikakvog pokrića, osim moguće genetskog, baš pod patronatom ove vlasti koja im danas ne valja. Oni koji su Crnu Goru 90-ih, kad su se pitali vaši današnji partijski saborci, napuštali u ne baš komfornim uslovima, koje nije lijepo ni spominjati.

No džaba i vama i njima, jer Crnogorce ove rede ne možete prevest žedne preko vode.

Ove rede Crnogorci imaju da biraju, nijedna vaša opcija nije im na meniju, a njihovih ima najmanje tri, SDP, DPS ili samo SD, ko voli - nek izvoli.

Znam da vam se ne sviđaju rekombinacije slova S i D, zbog onog što personifikuju Socijal-Demokratsku ideju otvorenog građanskog društva, različitosti vjera, nacija i jezika, suživot i poštovanje, međusobno uvažavanje, slobodno društvo, slobodnog pojedinca, koje nije na portfelju onih koje biste vi ustoličili u Crnoj Gori i nadasve ljubav prema jednoj jedinoj domovini Crnoj Gori.

Za kraj, ne bih da vam ne rečem u čemu smo to mi drugačiji. Vi pripadate misli i činjenju koje se napaja na pragmatizmu i kleronacionalizmu. Vama je Beograd jedino

Bivalo je za Crnogorce i grđega vakta, pohara, pogibija, bogami, priređenih od soldateske braće, čijoj naciji i vjeri, velite, da vi danas pripadate, pa smo ostajali biti Crnogrci, ne Turci, ne Francuzi, ne Njemci, a bogami ni Srbi, preticali i opstajali kiteći se imenom crnogorskim, na ovom surom kamenu, ponosno noseći crven barjak, kog se vi danas stidite. Barjak kojim mašet na litijam dok vas snimaju, da bi bili viđeni, a nakon litija, kad se završi vaša maškarada, crveni crnogorski barjak završava u kontejneru, kao na slici, koju jedan korisnik postavi na svom Fejsbuk profilu, nakon jedne od vaših umotvorina, auto-litija

Mi baštinimo drugačije vrijednosti. Nama je Crna Gora jedna jedina domovina, mi od nje ne tražimo i nećemo da otimamo, samo bismo da u miru i u skladu sa ljudskim zakonima živimo i familiju podižemo. Nama ne treba pridjev crnogorski ispred imena, da bi smo bili bolji, mi smo bolji jer smo sposobniji, pametniji, a Crnogorci smo jer nam preci to bijahu i u amanet ostaviše.

Mi nećemo da otimamo, kako nam spočitavate, mi bismo da sa vama skupa se molimo i u litijama šetamo. Da pored vaših srpskih, saslužuju i naši popovi crnogorski. Pored vaših srpskih trobojki, da se slobodno viori i naš crveni barjak crnogorski i da nas to ne dijeli, već ujedinjuje. Mnogo li je?

Nama je vodilja postupanje Stane, sestre Njegoševe, koja je znala oprostiti krvniku, a ne da mi ne oprostimo vama što zgriješiste. I pop Joko Kusovac je grdno zgriješio, ubivši mladog Stevana Perovića, sina sestre Njegoševe, pa mu ona oprosti i rane čestita, kad ga ranjenog sa Grahovca donesoše, te ćemo tako i mi vama profesori i akademici, čestitat „rane“ nakon što se glasovi prebroje 30. avgusta nakon 20 h.

Kad i vi ka` i pop Joko Kusovac shvatite što ste učinjeli, mi ćemo biti tu da vam ruku pružimo i zajedno u hramove crnogorske ušetamo. Skupa, složno novim vlastima poručimo: polakote sad, pazite što ćete i kako rabotit, da ne bi bilo poslije da nijeste znali što činite. Okupimo popove srpske i crnogorske i rečemo im da su oni tu da nama služe, vjeru tumače i da nas sabiraju.

Da nas zarad kakvog njihovog svjetovnog intersa više ne damo da dijele, već da nas sabiraju i da nam to djelom pokažu, tako što će se prvo oni sabrati, ruku pružiti i zatražiti oprost za ono što pokušaše, ali ne uspješe i ako ima boga u kog vi vjerujete ili pravde u koju ja vjerujem, nikad neće ni uspjeti, da braću, kumove, prijatelje i komšije u Gori Crnoj zavade i suprotstave, liše njima samima.

Toliko od mene, a vi urte i rabotajte shodno vašem ubjeđenju, moći i znanju, samo sva je prilika slabašnom i bez neke veće jeke. I da ne zaboravim reći vam, ako bi ko pomislio, da bi valjalo da vam se nađe od ruke, ko sa strane, to, ja ti jemac, nikako ne bi valjalo. Valjda ste nešto naučili od prošle rede, te ne bi lijepo bilo dva puta istu grešku činjet.

12

Svijet

U požaru poginulo 11 ljudi, a 10 povrijeđeno PRAG - Najmanje 11 osoba, među kojima je troje djece, je poginulo, a 10 je povrijeđeno u požaru u stambenoj zgradi u gradu Bohumin na sjeveroistoku Češke, saopštila je policija.

Požar je izbio u stanu na 11. spratu zgrade koja ima 13 spratova.

Portparol vatrogasne brigade Lukas Lukas Pop rekao je da je šest osoba, među kojima troje djece poginulo u požaru.

Još pet osoba je nastradalo pošto su pokušali da pobjegnu od vatre i ,,u panici“ skočili kroz prozor na 12. spratu, rekao je ministar policije Jan Hamaček za Češki javni radio.

Jedan vatrogasac zadobio je povrede, dodao je on, prenosi AP. Hamaček i šef regionalne vlade Ivo Vondrak sugerisali su da je požar možda namjerno podmetnut.

Načelnik regionalne vatrogasne službe Vladimir Viček rekao je da je neobično kako se vatra brzo proširila u cijelom stanu na 11. spratu i da vlasti vode istragu o uzroku požara. Šef regionalne policije Tomas Kuzel rekao je da je policija privela jednu osobu u vezi sa požarom.

Ubijeno šestoro francuskih turista u Nigeru NIAMI - Šestoro francuskih turista, kao i njihov lokalni vozač i vodič ubijeni su iz pištolja u napadu u Nigeru.

Guverner Tilaberija Tiđani Ibrahim Katiela izjavio je da se napad dogodio u oblasti koja je posljednje stanište žirafa u zapadnoj Africi, prenosi Rojters, pozivajući se na navode agencije AFP. Zvaničnik u kancelariji francuskog predsjednika Emanuela Makrona izjavio je da ne mogu odmah da potvrde navode.

Napad u Vašingtonu – jedna osoba poginula VAŠINGTON - Maloljetni mladić je poginuo, a najmanje 20 ljudi je ranjeno u pucnjavi u Vašingtonu, saopštile su vlasti.

Policija je saopštila da je više ljudi otvorilo vatru na velikom skupu u Vašingtonu, javlja WRCTV, podružnica En-Bi-Sija.

Više od 20 ljudi je ranjeno, a poginuo je sedamnaestogogišnji mladić Kristofer Braun. Šestoro je odvedeno u bolnicu.

Američke vlasti su navele da su u bolnicu odvedene i dvije osobe sa lokacije u blizini pucnjave, ali nije poznato da li su i oni povezani sa incidentom.

U ovom trenutku zvaničnici ih tretiraju kao odvojene slučajeve, prenio je Si-En-En. Na video-snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se da neko otvara vatru na okupljene, koji bježe sa mjesta pucnjave.

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Traje istraga o bejrutskoj katastrofi i potraga za nestalima

Eksplozija ostavila krater dubok 43 metra Francuska pruža logističku podršku Libanu u istrazi i poslala je u tu zemlju između ostalog timove koji učestvuju u potrazi za stradalima, a i medicinsku pomoć kako bi se pomoglo Bejrutu gdje su razoreni čitavi kvartovi BEJRUT - Velika eksplozija amonijum nitrata u bejrutskoj luci koja je razorila veći dio grada ostavila je krater dubok 43 metra, rekao je jedan bezbjednosni zvaničnik, pozivajući se na izvještaje francuskih eksperata.

U eksploziji je poginulo skoro 160 ljudi i 6.000 ih je povrijeđeno, dok se desetine vode kao nestale, prenijela je N1.

Eksplozija se dogodila u skladištu gdje je 2.750 tona amonijum nitrata stajalo šest godina ,,bez mjera predostrožnosti“, rekao je premijer Libana Ha-

san Diab.

Francuska pruža logističku podršku Libanu u istrazi i poslala je u tu zemlju između ostalog timove koji učestvuju u potrazi za stradalima, a i medicinsku pomoć kako bi se pomoglo Bejrutu gdje su razoreni čitavi kvartovi.

Američki institut za geofiziku (USGS) sa sjedištem u Virdžiniji je saopštio da su senzori zabilježili eksploziju poput zemljotresa jačine od 3,3 po Rihterovoj skali, prenio je Frans pres.

Eksplozija atomske bombe od 104 kilotona tokom nuklear-

Skladište amonijum nitrata razorilo čitave kvartove

nog testiranja 1962. godine u Nevadi je ostavila krater dubok 100 metara.

U napadu u kojem je ubijen

bivši premijer Libana Rafik Hariri 2005. godine kada je eksplodirao kamion pun eksploziva stvoren je krater

Trista miliona dolara za rupu ,,duboku“ 15 milijardi NJUJORK - Na donatorskoj video-konferenciji za Liban, čiji je glavni grad Bejrut nedavno pogodila velika eksplozija, sakupljena je hitna humanitarna pomoć od 298 miliona dolara, saopštila je kancelarija francuskog predsednika Emanuela Makrona.

Makron je domaćin donatorske video-konferencije za Liban, gdje je eksplozija u luci

prijestonice napravila štetu od pet do 15 milijardi dolara, dok je zemlja i prije nesreće bila na ivici privrednog kolapsa.

Makron, prvi svjetski lider koji je posjetio Liban nakon nesreće, poručio je na otvaranju konferencije da su svjetske sile dužne da pomognu libanskom narodu, prenosi Rojters.

Istakao je da ponuda pomoći uključuje i

podršku za nepristrasnu, kredibilnu i nezavisnu istragu o eksploziji u luci u Bejrutu 4. avgusta, u kojoj je poginulo 158 ljudi.

Konferencija se održava uz podršku UN, a na njoj učestvuje i predsjednik SAD Donald Tramp preko video-linka.

Na konferenciji su i predstavnici Velike Britanije, Evropske unije, Kine, Rusije, Egipta, Jordana.

Nagasaki na 75. godišnjici bombardovanja poziva na zabranu nuklearnog oružja

prečnika najmanje 10 metara i dubok dva metra.

U subotu su u Bejrutu hiljade demonstranata protestovale protiv rukovodstva Libana koje optužuju za korupciju, nesposobnost i nemar poslije eksplozije, a desetine su upale u ministarstva i marširale po gradu tražeći osvetu.

Demonstranti su nosili omče koje su simbolizovale gnjev protiv lidera.

U sukobima je ubijen jedan policajac, a 238 ljudi je ranjeno, uključujući 63 koji su prenijeti u bolnicu, naveo je Asošiejted pres.

Izlazne ankete: Ubjedljiva pobjeda bjeloruskog lidera na predsjedničkim izborima

Strahuju da su prijetnje od upotrebe Lukašenko nuklearnog oružja sve realnije osvojio šesti Japanski grad Nagasaki obilježio je 75. godišnjicu američkog bombardovanja atomskom bombom pozivajući svjetske vođe i sopstvene lidere da učine više za uvođenje zabrane nuklearnog oružja.

U 11.02 po lokalnom vremenu, tačno kada je avion B-29 bacio bombu od 4,5 tona sa plutonijomom nazvanu ,,Debeli čovjek“, preživjeli iz bombardovanja u Nagasakiju i drugi učesnici minutom ćutanja odali su počast za više od 70.000 mrtvih.

Ovo bombardovanje 9. avgusta 1945. dogodilo se tri dana pošto su SAD bacile atomsku bombu na Hirošimu, a tom prvom nuklearnom napadu u istoriji čovječanstva, poginulo je 140.000 ljudi. Japan je 15. avgusta kapitulirao i time je završen Drugi svjetski rat.

Na ceremoniji u Parku mira u Nagasakiju, u smanjenoj verziji zbog pandemije korona virusa, gradonačelnik Tomihisa Taue pročitao je izjavu mira.

U izjavi se izražava zabrinutost što zemlje sa nuklearnim oružjem poslednjih godina odustaju od napora za razoružanje. Umjesto toga one unapređuju nuklearno oružje i smanjuju ga radi lakše upotrebe, rekao je gradonačelnik.

Taue je posebno ukazao na

mandat

Spomenik žrtvama u Nagasakiju

SAD i Rusiju zbog pojačanog rizika zato što su ukinule Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa.

-Kao posljedica toga prijetnja od upotrebe nuklearnog oružja postaje sve realnija - rekao je Taue.

On je ukazao da je Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) stupio na snagu prije 50 godina.

Taue je pozvao SAD i Rusiju da pokažu kako može da funkcioniše njihovo nuklearno razoružanje i proces revidiranja tog ugovora iduće godine.

-Pravi užas nuklearnog oružja nije još na odgovarajući način prenijet svijetu uprkos naporima preživjelih od atomskih bombi, da Nagasaki bude posljednje mjesto gdje se takva tragedija dogodila - rekao je on.

Takođe pozvao je japansku vladu i poslanike da brzo potpišu ugovor o zabrani nuklearnog oružja iz 2017. godine.

Japanski premijer Šinzo Abe više puta je odbio da potpiše taj ugovor, navodeći da japanski pristup nije da zauzima strane već da služi kao most između zemalja sa nuklearnim oružjem i onim koje ga nemaju i da ohrabruje dijalog da bi se postigla potpuna zabrana za nuklearno oružje.

Preživjeli i grupe pacifista smatraju da Japan odbijanjem da potpiše ugovor o zabrani nuklearnog oružja zapravo staje na stranu SAD-a i drugih nuklearnih država.

Abe je ponovio japanski stav navodeći teško okruženje za nacionalnu bezbjednost i veliki jaz između dvije strane oko nuklearnog razoružanja.

MINKS - Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko osvojio je 79,7 odsto glasova na juče održanim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, navode večeras izlazne ankete po zatvaranja birališta.

Kandidatkinja opozicije Svetlana Tihanovskaja osvojila je 6,8 odsto glasova.

Iako je većina biračkih mjesta zatvorena u 20 sati po lokal-

nom vremenu, neka su ostala još otvorena zbog priliva glasača. Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, kandidovao se za šesti mandat.

Britanski premijer najavljuje redovnu školsku godinu, bezbjednu za đake

Džonson: Otvaranje škola je nacionalni prioritet LONDON - Britanski premijer Boris Džonson poručio je da je ponovno otvaranje škola društveni, ekonomski i moralni imperativ i insistirao na tome da će se one pohađati bezbjedno uprkos pandemiji korona virusa, prenijele su agencije.

Džonson je, za Mejl on Sandej, reagovao na studiju u kojoj se upozorava da Velikoj Britaniji prijeti drugi talas kovida-19 ove zime, dvostruko veći od prvog ako se škole otvore bez poboljšanog sistema testiranja i praćenja.

Otvaranje škola je nacionalni prioritet, dodao je on, a mediji podsjećaju da su škole u toj zemlji zatvorene u martu tokom karantina, osim za djecu onih radnika čije je prisustvo na poslu bilo neophodno za funkcionisanje države, dok su u junu otvorene za mali broj učenika.

Vlada želi da se svi učenici vrate u školu do početka septembra, dodao je Džonson.

Kultura

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

13

NAŠA TEMA: Koliko je virus uzdrmao glumačku profesiju i da li su glumci spremni da se vrate na scenu PODGORICA – Postojano više od 2.000 godina, neiscrpna refleksija istorije, kulture i svakodnevne zbilje, pozorište je opstalo uprkos različitim sudarima sa brojnim pošastima. Najviše zbog toga što je sazdano na jakim temeljima – glumcima i publici. Kada nešto, poput korona virusa, poljulja osnove, posljedice uvijek jače osjeti jedna strana, a ovog puta su to teatarski umjetnici.

Pandemija nametnula rekonstrukciju teatra

Vrata crnogorskih pozorišta zaključana su prije skoro pola godine. I dok je umjetnost kroz svoje različite oblike uspijevala da dopre do onih kojima je namijenjena, teatar, nažalost, nije imao taj luksuz. Bar ne na onaj posredni, tradicionalni način, svima najdraži. Mjere postoje, poštuju se, ali ostavljaju i vidljive tragove, kako na profesionalnom, tako i na finansijskom planu naših glumaca, naročito onih bez stalnih angažmana.

NOVI NIVO

Period u kome smo se našli, kako za Pobjedu kaže mlada glumica Jelena Đukić, bio je težak i na sasvim novi i drugačiji način stresan.

- U profesionalnom smislu sva neizvjesnost koju inače poznajemo podigla se više stepenika na potpuno novi nivo. Ne radi se samo o nimalo malom broju kolega koji su honorarno angažovani glumci, čija primanja u potpunosti zavise od igranja u teatru, koji su sada finansijski i egzistencionalno ugroženi, već i o činjenici da se nalazimo u situaciji koja će vrlo moguće trajati – kazala je Đukić.

Naša glumica Jelena Simić saglasna je da je neočekivano prekidanje sezone i te kako ostavilo traga.

- Pogotovo na kolege honorarce, ne samo umjetnike već i kolege koje rade kao dekorateri, rekviziteri, garderoberi, šminkeri, majstori tona i svjetla… svi ljudi koji su za pripreme i izvođenje pozorišnih predstava angažovani honorarno, dakle bez ugovora koji osigurava sigurna primanja – objasnila je Simić.

Glumac kao profesionalni sportista, priča Vule Marković, ako ne igra atrofira na psiho-fizičkom nivou, a o finansijama sve govori činjenica da pola godine ne postoje nikakva primanja.

- Ja konkretno imam ušteđevinu jer sam bio aktivan u prethodnom periodu, hvala Bogu imam roditelje na čiju podršku mogu da računam, i u tom smislu ezistencija mi nije ugrožena.

A, sad zamislite nekoga ko to nema, ili da odemo korak dalje, ko mora porodicu da izdržava, ili ima malu djecu. Moram napomenuti konkurs Ministarstva kulture u vidu pomoći nezaposlenim kulturnim radnicima, ali i skrenuti pažnju da to nije dovoljno za period od

ĐUKIĆ: Period u kome smo se našli bio je težak i na sasvim novi i drugačiji način stresan pola godine potpune obustave rada – ispričao je Marković.

Situacija u kojoj se nalazimo, kako kaže glumica Žaklina Oštir, ukazala je na to koliko smo mali, nemoćni i da zapravo nemamo kontrolu nad svojim životima, pa se u skladu sa tim trebamo ponašati.

- Nije jednostavno, pogotovo za nezaposlene glumce, ali moramo se prilagođavati i snalaziti, otkrivati nove talente, razvijati stare i održavati se, koliko je to moguće, u glumačkoj formi.

Svakako da to nije isto što i scena, kamera, kontakt sa publikom i kolegama, ali načini se moraju pronalaziti i ima mnogo poslova i načina da se zaradi, nešto vezano za umjetnost, a nešto i ne mora da bude. Vremena su drugačija i treba se usklađivati, teška su, ali ih treba prevazići, tako što ćemo proširiti svoje sposobnosti, a to nikako ne može biti beskorisno – kazala je Oštir.

NKT I POZORIŠTE

U zemljama u okruženju, ali i Evropi, predstave se izvode na otvorenim pozornicama, pa je zbog toga i neizostavno pitanje da li je došlo vrijeme da život uđe i u naša pozorišta. Ako je ljudima, uz poštovanje mjera NKT-a, dat na izbor odgovoran odlazak u kafiće, tržne centre... zaslužuje li i teatar isti tretman?

- Zaslužuje, ali imajte u vidu da u našem poslu nije moguće po-

SIMIĆ: Nama trebaju mjere koje će rizik po naše, a samim tim i javno zdravlje da svedu na minimum

štovanje propisanih mjera. U publici da, na sceni ne… Treba misliti o starijim kolegama, kao i onima koji imaju neke hronične zdravstvene probleme, nije jednostavo reći „da mi zaslužujemo da radimo“ i da se samo bacimo u to, bez svijesti o riziku i pažljivom promišljanju i postupanju. Nama trebaju mjere koje će rizik po naše, a samim tim i javno zdravlje da svedu na minimum – istakla je Simić.

Kao dobar primjer mjera za pozorište navodi susjednu Hrvatsku.

- Istina je da je epidemiološka situacija kod njih znatno bolja, ali uz takve mjere mogu se propisati i još neke za glumce u Crnoj Gori, kao na primjer testiranje, svakodnevno mjerenje temperature, maksimalno smanjenje broja kontakata i sl. Kao kod sportista, zašto da ne? – smatra Simić.

Teatar, i prema mišljenju Đukić, zaslužuje bolji tretman.

- Mislim da jeste vrijeme da se otvore pitanja na koji način može opstati u ovim uslovima.

Upravo zemlje u kojima su pronađeni načini, možda nam mogu biti dobar primjer kako za tretman tako i za ponuđene mjere koje se sprovode u teatru.

Ako se negdje pokazalo mogućim, zašto ne bi bilo i kod nas? –

OŠTIR: Nije jednostavno, pogotovo za nezaposlene glumce, ali moramo se prilagođavati i snalaziti

Sjetiti se kulture i kad sve ovo prođe Koliko se svijet promijenio i kakav nas život čeka, kako kaže Jelena Simić, tek ćemo vidjeti. Kulturni sadržaji, naročito pozorišni, biće neophodni, ali mora veoma pažljivo biti promišljeno kakav se sazdržaj nudi, što je u ovom novom svijetu važno da pozorište tretira i na koji način. Kad sve ovo prođe, nada se, da će biti sluha za kulturu pri raspodjeli budžeta.

kazala je ona.

Iako glumcima najviše nedostaje njihov posao i veliki dio to zaista radi iz srca i iz zadovoljstva, o otvaranju teatra kako kaže Oštir, treba da odluče školovani i stručni ljudi koji, zarad opšteg dobra, odgovorno rade svoj posao.

- Ja sam neko ko poštuje propisane mjere, živi u skladu sa preporukama, zarad sebe i drugih, stoga kada NKT procijeni da je situacija zadovoljavajuća i da su se stekli uslovi da se ,,život vrati u pozorišta“ valjda će se naći i način da to bude bezbjedno i za glumca. Nadam se da ćete se složiti da odlazak u kafić ili na fudbalsku utakmicu nije isto,

Potreban predstavnik pozorišnih umjetnika u NKT-u Kada je u pitanju povratak u tetatar - gdje ima volje ima i načina, smatra Vule Marković, ali umjetnički esnaf u Crnoj Gori nije dovoljno ujedinjen da bi zaštitio svoja prava i interese.

- Imate određeni broj glumaca koji su u stalnom radnom odnosu, sjede kući primaju platu, ne osjećaju se ugoženim u tom smislu.

Ne kažem da je to slučaj sa svima naravno, ali nijesu dovoljno motivisani da bi se pokrenula inicijativa bilo koje vrste. Sa druge strane ,,mi“ samostalni umjetnici ili nezaposleni smo inertni i očekujemo da će se stvari same od sebe riješiti, možda i hoće, ali u Švedskoj. Udruženje glumaca je skoro pokrenulo inicijativu sa NKT-om, vidjećemo kako će to rezultirati, međutim dok se u tijelu NKT-a ne bude nalazio predstavnik esnafa, koji ce zastupati njegove interese, promišljati o mogućnostima održivog pozorišta i predlagati solucije i zadovoljavajuću formu izraza, kultura i kulturni radnici biće zanemareni – kazao je Marković.

MARKOVIĆ: Glumac kao profesionalni sportista, ako ne igra atrofira na psihofizičkom nivou

Teatri zaključani, publika željno iščekuje nove pozorišne projekte

- Sjetite se da su u prvim mjesecima od proglašenja pandemije sve institucije, trupe, pojedinci iz cijelog svijeta koji se bave umjetnočću, besplatno ponudili sadržaje - predstave, koncerte, onlajn radionice/časove, razgovore. Cijeli svijet umjetnosti je prigrlio preplašeno čovječanstvo sa ciljem da ga sačuva od tog straha, a svi smo ga osjećali u ogromnoj mjeri, jer

iako su glumci manje plaćeni, nažalost, i od jednih i od drugih – kazala je Oštir.

SCENA I DISTANCA

Iako je mjere protiv širenja korona virusa moguće sprovesti među gledalištem, distancu na sceni je teško obezbijediti. U slučaju da predstave počnu da se igraju, crnogorski glumci na različite načine govore o osjećaju sigurnosti i eventualnim posljedicama.

- Kao što postoje pravila ponašanja u već pomenutim kafićima, tržnim centrima, ona su nužna i u teatru, kako u gledalištu, tako i na sceni. Ako me pitate da li sam spremna da svjesno

se uopšte nije znalo sa čim se suočavamo. Svi sati, dani i mjeseci karantina ublaženi su bili umjetnošću koja je bila dostupna svima bez ikakve novčane nadoknade. Hoće li se nadležni u svim, pa i u našoj zemlji, sjetiti toga kad se budu ukidali ili smanjivali budžeti usljed žestoke krize koja slijedi, ne znam, ali mislim da bi morali – kazala je ona.

ugrozim bilo koga od svojih kolega, njihove porodice i sopstvenu, ne - nijesam! A da li sam spremna da se pridržavam svih mogućih pravila da bi rizik od navedenog bio sveden na minimum – i te kako! Pitanje je koliko se u ovakvom vremenu osjećamo sigurno u sopstvenom dvorištu, ali sam sigurna da postoji način da igramo i da se na sceni osjećamo jednako sigurno – kazala je Đukić.

Sličnog mišljenja je i Marković.

- Ako ispijamo kafe, idemo u restorane na pola metra razdaljine, siguran sam da se i mizansceni i kretanja glumaca po sceni mogu prilagoditi, uz redovna testiranja, sa sve vizirima, na kraju krajeva pozorište oslikava ili bi trebalo da oslikava trenutak u kojem živimo, to bi moglo biti čak i scenski zanimljivo. Naravno da sam spreman na to – kazao je on.

Oštir, ipak, na povratak na scenu gleda sa više predostrožnosti.

- Ako za posljedice smatrate da li sam spremna da rizikujem život, moram Vam odgovoriti, da bez obzira koliko volim svoj posao, mislim da ja nijesam samo svoj posao, da sam živ čovjek koji ima radosti, tuge, uspone, padove i da ništa nije vrijedno života. Ipak, vjerujem da će, kada pozorište krene sa radom, biti preduzete sve potrebne mjere, kako ničije zdravlje, ili život ne bi bili ugroženi – rekla Svetlana VIŠNJIĆ je ona.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Završena obnova prvog dijela Ulice Vasa Raičkovića

Dobila izgled kakav zaslužuje Završetkom rekonstrukcije prve faze Ulice Vasa Raičkovića ovaj dio grada preko Morače dobio je savremenu i bezbjednu saobraćajnicu sa 58 parking mjesta.

OPLEMENIĆE PROSTOR NA 1.700 KVADRATA: Budući izgled igrališta

Za odmor i rekreaciju svih generacija Radnici gradskog preduzeća Zelenilo počeli su izgradnju dječjeg igrališta u Ulici golubovački brijeg.

Prostor na 1.700 kvadratnih metara biće opremljen novim parkovskim mobilijarom, oplemenjen novim sadnicama i travnjakom, kao i sistemom za navodnjavanje.

Opština u okviru glavnog grada Golubovci završila je pripremne radove, odnosno nasipanje i ravnanje zemlje, dok su ekipe Zelenila obilježile slobodne površine i iskopale kanal za ugradnju ivičnjaka.

- Na podlozi od tartana biće ugrađene savremene sprave za bezbjednu igru najlmađih. Igralište će sadržati tobogan sa kulom, ljuljašku sa dva sjedišta, dvostruku klackalicu, dvije njihalice na opruzi i vrtešku. Biće ugrađeno devet parkovskih klupa i sedam korpi za otpatke, a kompletna površina biće pokrivena sistemom za navodnjavanje i oplemenjena novim biljnim materijalom.

Biće zasađene 22 sadnice različitog drveća, 55 komada ukrasnog žbunja, 54 metra žive ograde, a formiraće se oko 1.000 kvadratnih metara travnjaka kako bi se ovaj prostor dodatno ozelenio i oplemenio – saopšteno je iz PG biroa.

I. M.

Prostor je dodatno ozelenjen novim sadnicama bilja uz prateći mobilijar - klupe i kante za otpatke.

ESTETIKA

Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima je juče obišao ovu prometnu saobraćajnicu u dijelu grada Preko Morače.

- Završena je temeljna rekonstrukcija prvog dijela, po mnogima najljepše, ulice u dijelu grada Preko Morače, koja dugo nije izgledala onako kako zaslužuje. Zahvaljujući našim kolegama iz Puteva, ona danas izgleda kao savremena saobraćajnica.

Kolovoz je temeljno rekonstruisan, dobili smo 58 parking mjesta, a znamo da je nedostatak parkinga problem u ovom dijelu grada. Sačuvali smo postojeći drvored i dobili i jedan mali drvored uz ogradu Mašinske škole, kao i urbani mobilijar, klupe i kante za otpatke – poručio je Vuković, uz napomenu da su radnici Čistoće ugradili podzemne kontejnere, a Agencije za stanovanje su prethodno osvježili fasade okolnih zgrada.

On je podsjetio da je u toku i izgradnja druge faze Podgoričkog parka, a da će uskoro pristupiti rekonstrukciji poligona u Moskovskoj ulici.

- Mjesna zajednica 13. jul svakako zaslužuje ove investicije i svjesni odgovornosti mi mjesecima ovdje realizujemo vrlo ambiciozan investicioni ciklus koji, između ostalog, podrazumijeva formiranje jedne nove parkovske površine, odnosno Podgoričkog parka. U narednih desetak dana privešće se kraju izgrad-

Uređuju park i grade dječje igralište u Golubovcima

NAKON TEMELJNIH RADOVA: Ulica Vasa Raičkovića

nja preostalog dijela parka, odnosno druge faze sve do Visećeg mosta. U narednih 10 dana u potpunosti će biti rekonstruisana i rasvjeta na Bulevaru Jovana Tomaševića.

Vjerujem da će i naše najmlađe sugrađane obradovati najava da ćemo uskoro krenuti u rekonstrukciju kultnog sportskog poligona, koji se nalazi u Moskovskoj ulici – kazao je Vuković, koji je zahvalio kolegama koje uprkos teškim vremenskim uslovima sve one zadatke koje su preuzeli realizuju.

BEZBJEDNOST

Direktor Puteva Radenko Bulatović naveo je da je rekonstrukcija prve faze Ulice Vasa Raičkovića izvršena u dužini od 240 metara, a širine osam metara.

- Radovi su obuhvatali uklanjanje oštećenog asfaltnog kolovoza, pripremu podloge za asfaltiranje, ugradnju završnog sloja, iscrtavanje horizontalne signalizacije. Kroz ovu sanaciju uradili smo 58

Aktivnosti Puteva u Tološima

Saniraju ulice Boška Buhe i Đura Čagorovića

Radnici Puteva počeli su sanaciju dvije najprometnije saobraćajnice u Tološima – ulice Boška Buhe i Đura Čagorovića.

Navodeći da je ukupna dužina kolovoza 1,6 kilometara a širinina pet metara, iz PG biroa saopštavaju da je vrijednost ove investicije 140.000 eura.

- Glavni grad je u ovaj projekat krenuo nakon realizacije kapitalnog projekta, odnosno nakon povezivanja dvije trafo-stanice Podgorica 1 i Podgorica 4, u saradnji sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) – navodi se u saopštenju.

I. M.

Rekonstrukciju glavnog gradskog bulevara završavaju za nekoliko dana Gradonačelnik Ivan Vuković je kazao da će asfaltiranje drugog dijela Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, čija je rekonstrukcija u toku, biti završeno u narednih nekoliko dana.

- Vidljivo je kako se Podgorica mijenja i kako poprima obrise modernog evropskog grada, a ništa od toga ne bi bilo moguće da nemamo vrijedne ekipe u privrednim društvima – poručio je Vuković.

novih parking mjesta, ova investicija je vrijedna 75.000 eura – kazao je Bulatović.

Direktor SSŠ ,,Ivan Uskoković“ Srećko Kljajević iskazao je zahvalnost Glavnom gradu i gradonačelniku što su prepoznali potrebu da se napravi saobraćajnica koja će razdvojiti pješački, stacionarni i smireni saobraćaj, čime se povećava bezbjednost saobraćaja i bezbjednost učenika. Kako je naglasio, rekonstrukcija ove ulice je posebno značajna zbog nekoliko škola u neposrednoj blizini.

- Ovo je zona aktivnijeg pješačkog saobraćaja, koja ima potrebu za većim stacionarnim saobraćajem, u kojem je prepoznatljiv smireni drumski saobraćaj. Na obodu ove zone nalaze se dvije osnovne i tri srednje škole. U vremenu kada one rade tu je velika cirkulacija učenika a ova ulica spaja Blok pet sa centrom grada – pojasnio je Kljajević, uz napomenu da su dvije komotne pristupne saobraćajnice uljepšale izgled same škole kao i izgled jedne od najatraktivnijih zona u gradu.

I. M.

Privode kraju radove na prvom automatizovanom parkiralištu

Uskoro samonaplatna stanica kod Palade

Privredno društvo Parking servis završava radove na prvom smart parkingu u glavnom gradu.

- Prekoputa zgrade Palade uskoro ćemo dobiti u potpunosti automatizovano smart parkiralište sa mogućnošću čitanja registarskih oznaka, samonaplatnom stanicom, video&voice podrškom operatera, kao i upravljenjem parkinga iz Operativno-kontrolnog centra Parking servisa – saopšteno je iz PG biroa.

Kako naglašavaju, ovo je još jedan korak naprijed u razvoju ,,smart city“ koncepta, a prije svega iskorak kada je u pitanju unapređenje parking usluga u glavnom gradu.

I. M.

Iz UMHCG pozivaju osobe s invaliditetom u Podgorici da pristupe bazi potencijalnih korisnika Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve osobe s invaliditetom koje žive, rade ili se obrazuju u Podgorici da popunjavanjem upitnika pristupe bazi potencijalnih korisnika usluge prevoza od „vrata do vrata“.

Na korak do usluge prevoza „od vrata do vrata“

- Od jeseni ove godine UMHCG započinje organizaciju pristupačnog prevoza za OSI, čemu prethode aktivnosti pripreme i standardizacije usluge. U tu svrhu kreirana je baza kojoj zainteresovane OSI mogu pristupiti popunjavanjem online upitnika. Upitnik sadrži pitanja koja se odnose na lične podatke, vrstu invalidnosti, pomagalima koja OSI koristi, razlozima, svrsi i učestalisti potrebe za prevozom - saopšteno je iz UMHCG, uz napomenu da će kroz tendersku nabavku kupiti dva vozila, od kojih će jedno bi-

ti na raspolaganju Glavnom gradu u cilju kasnijeg razvoja i održivosti usluge i nakon završetka projekta koji traje do marta 2022 godine.

Korisnici koji žele biti u bazi, a samim tim imati i pravo i mogućnost prevoza na teritoriji glavnog grada, mogu popuniti upitnik.

Ova aktivnost je dio projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Glavnim gradom i Zavodom za socijalnu i dječju zaštiu, uz finansij-

sku podršku Evropske unije i kofinansiranjem Ministarstva javne uprave, kroz projekat IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services).

Za više informacija obratiti se Udruženju mladih sa hendikeI. M. pom Crne Gore.

Sunčano, do 35 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno sunčano vrijeme, poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 23, najviša dnevna do 35 stepeni.

H. P.

More / Marketing

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Nesvakidašnji trofej i priča iz podvodnog ribolova Ulcinjanina Miljana Kneževića

Potraga za ulovljenom tunom

Kada je nakon višesatne potrage uspio da pronađe „odbjegli“ ulov čekao ga je finiš - kilometar plivanja uz borbu da tunu nekako održi na površini. A svi koji su lovili krupne morske predatore znaju razliku između situacije u kojoj riba pliva, i kada se „ugasi“ i pretvori u „đule“ koje tone. Posebno kada ima 109 kilograma

se vrati u normalan položaj, ali je već prvi trzaj repom odvojio najlon promjera 1,6 sa šipke...

U sljedećem trenutku ona je već počela da radi repom i, onako leđno, se gubi iz vidokruga – priča Miljan.

Kaže, kao da ga je ona početna opuštenost, neiskustvo sa lovom tuna puškom i nevjerica da je tako lako „iz prve“ umirio kapitalca, koštala trofeja.

- Tek onda nijesam mogao da vjerujem što se događa. Tražim je, kalkulišem prema kretanju gdje bi mogla da bude...

Nakon nekoliko sati, riješim da pregledam podvodni zid prema Kručama. Nakon 20 metara uspio sam da je nađem – nije imala snage da pređe tu barijeru prema otvorenom moru – navodi on.

FiniŠ

Trofej koji se pamTi: Knežević sa tunom teškom 109 kilograma

ULCINJ - Miljan Knežević, advokat i podvodni ribolovac na dah iz ulcinjskog kluba „Neptun“, upisao je početkom avgusta ulov života – tunu plavih peraja tešku 109 kilograma.

Da ulov bude poseban – ostvaren je podvodnom puškom ručne izrade („hornet“ 105 cm, rad Jola Šaranovića iz Podgorice) u ribolovu iz čeke, ciljano na gofove koji su lovljenih tih dana.

Još jedan trofej, još jedan kapitalac, reklo bi se, ali cijela priča tek tu počinje: u nekoliko tenutaka nakon što je povukao obarač i odapeo strijelu, Miljan je proživio dva gotovo nevjerovatna scenarija.

- Nijesam u startu bio svjestan gabarita ribe. Nalazio sam se na lokaciji na kojoj mi se već ranije pojavljivala velika tuna, ali mi je prišla tako da nijesam

bio u prilici da je gađam. Dok sam se, kao po nekom diktatu, trudio da ispravim raniju situaciju i za slučaj da se nešto pojavi, budem adekvatno postavljen u odnosu na kurenat – „torpedo“ se pojavio - priča Knežević za Pobjedu.

ŠOK

Ciljao je u glavu, a strijela je pogodila ribu koja pliva kao munja nekih 40 centimetara iza, i to u kičmu.

- Na moje zaprepašćenje, gromada je šokirana pala u travu pored mene. Ništa od eksplozije, bjesomučnog bijega, jurnjave za njom... Prosto nijesam mogao da vjerujem. Samo se leđno spustila u morsku travu ispred mene.

Ubrzo je počeo da se odmotava drugi scenario, jednako nevjerovatan.

- Riba se nakon početnog šoka povratila. Nije imala snage da

Kada je odbjegli ulov nakon višesatne potrage uspio da pronađe – već prilično iscrpljen od zarona i plivanja – čekao ga je finiš: kilometar plivanja uz šlepanje tune. A svi koji su lovili krupne morske predatore znaju razliku između situacije u kojoj riba pliva, i kada se „ugasi“ i pretvori u „đule“ koje tone.

- U prvom pokušaju nijesam mogao da je pomjerim. Onda sam velikim naporom uspio da joj usmjerim glavu prema gore i nekako održavam ribu plivajući. Izgledala je to beskonačna distanca, a za inat nigdje čamca u vidokrugu, da priskoči u pomoć – priča Knežević.

Kada se konačno sa ulovom domogao kopna – tek je uslijedila navala adrenalina, vreline i neopisivog osjećaja. Naredna dva dana trebalo mu je da se oporavi od upale mišića i velike borbe da povrati siguran ulov.

Kaže na kraju, tuna je potvrdila da velike ne padaju lako i kad mislite da je sve gotovo u prvoj sekundi. i. PERiĆ

Strahopoštovanje - Lovio sam tune i na štap, spining tehnikom, koja ima posebnu draž, počev od uporne potrage, preko čitanja signala, praćenja glabova koji otkrivaju aktivnosti jata, do rada drila i blankova savijenih u luk. Ali suočiti se sa ovim savršenim stvorom za plivanje pod morem - posebna je priča. Tu tek osjetite strahopoštovanje dok u milisekundama pred vama sa nevjerovatnom lakoćom, bez pokreta repom tuna prelazi i na desetine metara – priča Knežević.

15

16

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

screenshot

Objektiv PODGORIČARANJE

Prvi glas kritike R

adijski glas koji je oblikovao ukuse i stavove progresivnije crnogorske mladosti 80-ih bio je Zoran Gligorović. Prvi rok kritičar kod nas.

Valjalo bi se zaputiti u radijski arhiv Javnog servisa i u lavirintu vrlo dragocjenih traka pronaći Zoranov glas.

Bila bi to sjajna lekcija studentima podgoričkog Fakulteta političkih nauka: kako je jedan lokalni novinar, prije četiri decenije, kritički promišljao ne samo kvalitet onoga što je volio i što mu je bila fascinacija, a to je muzika. Već i kontekst jednog tjeskobnog, tromog miljea u kojem se, između mediteranske uspavanosti i balkanske skepse, ta muzika razvijala.

Prvi je Gligorović javno i glasno govorio, još na državnom mediju gdje je na vid društvene kritike uvijek bilo onih koji će na oštriju društvenu kritiku gledalo poprijeko - da su rokenrol, pop rok, pop kultura u Crnoj Gori uopšte, poput siročadi. Da intenzivan muzički život, još pod sjenkom supkulture, dobija mahove u svim republikama... sem u Crnoj Gori.

KAO TONI PARSONS

imdb.com

Takav kritičar je vrlo precizno znao da razdvoji, što je na crnogorskoj sceni bilo ono što je zaista vrijedno pomena i pažnje šire od lokalne

publike. U izvjesnom smislu i da usmjeri i trasira put nekih važnih muzičkih karijera ovog prostora...

Baš kao što na primjer britanski pisac Toni Parsons u kultnom britlit romanu „Naše nezaboravne priče“ (,,Stories We Could Tell“) na razmeđu rokenrol, mod i pank kulture oslikava dane muzičkog kritičara kao posao iz snova.

Vrlo interesantno - Gligorović je prostor za kreativni izraz dobio u ,,Omladinskom pokretu“. List socijalističke omladine Crne Gore imao je kontinuitet, već tada skoro četiri decenije postojanja. Prvi broj izašao je prve ratne zime - štampan u piperskom selu Radovče, zamislite, još 1941. godine. Sa povremenim prekidima, list se razvijao, rastao - i do 80-ih već stigao da se pozicionira kao prostor u kom će crnogorska mladost moći kanalisati i neke avangardnije, alternativne ideje.

U ,,Omladinskom pokretu“ Zoran Gligorović dobio je prostor i za analize scene, rok kritike, prikaze i odjeke svjetske scene, pa podsjećanja i feljtone vezane za karijere velikih zvijezda... I već od decembra 1981. godine jasno isticao, kakvo je stanje i u kako suženom manevarskom prostoru crnogorski bendovi stvaraju i stiču vještinu. Oni lokalni - podržani isključivo prostorom i prilikom da

Glava ,,Omladinskog pokreta“

sviraju na instrumentima u titogradskom Domu omladine (današnji KIC ,,Budo Tomović“). Što je trajalo, na isti način i bez nekog pomaka, kao isključivo po -rok utočište još od sredine 60-ih.

,,POSVETA“ IZ BARA Zoran je u autorskim tekstovima znao da istakne početkom 80-ih, da je Makadam, na primjer, bend koji je kvalitetom i usviranošću apsolutno prva jugoslovenska klasa. A da su titogradski Kohinori

isključivo i jedini koji prate korak sa novotalasnim trendovima... Ostali su, uglavnom, pokušavali da prate korak ili ostajali u krutoj formi koja bi im prva bila fascinacija. Tako nalik na način na koji, recimo, podgorička scena uz rijetke izuzetke i danas funkcioniše.

Naravno da je takav kritičar znao da bude nepokolebljivo oštar. Kako je samo precizno znao dekonstruisati nastupe neafirmisanih grupa na Titogradskim rok susretima! I naravno da su mu se na crnogorskoj sceni

i sredini znali dobro ljutnuti zbog toga. Toliko, da je ostala urbana legenda da mu je barski Ružin trn posvetio pjesmu, koja se zvala, pazite sad: ,,Laku noć, folirante“.

Naravno da je to Zoranu bilo i simpatično - tako su jedni druge samo učili buntu, kreativnom izrazu i slobodi. I tražili makar malo svježeg vazduha, u ustajalosti skučene scene, za koju se ipak i do kraja borio i smatrao je važnom, prvi crnogorski rok kritičar.

S. STAMENIĆ

Interesantni triler „The Hater“ u režiji Jana Komase

Umijeće onlajn ratovanja P

oslije nominacije za Oskara za dramu „Corpus Christi“ (2019), činilo se da će oči šire filmske javnosti biti uprte u svako naredno djelo poljskog autora Jana Komase. No, njegov novi film „The Hater“ prošao je skoro sasvim neopaženo i u kritičarskim i u gledalačkim krugovima. Taj manjak pažnje čudi iz najmanje dva razloga.

Prvi je to što je „The Hater“ proglašen za najbolje međunarodno ostvarenje na ovogodišnjem onlajn izdanju festivala Trajbeka, a drugi je to što je ovdje riječ o vrlo interesantnom filmu. I prilično uznemirujućoj dekonstrukciji jednog od najvećih strahova našeg doba: onog od (ne)milosti stranaca i manipulacije na internetu.

Novim filmom, odnedavno dostupnim na Netfliksu, Komasa se nadovezao na svijet koji je kreirao trilerom „Suicide Room“. „The Hater“ dijeli nekoliko likova sa filmom iz 2011, a ima i jedan, uslovno rečeno, LGBTIQ momenat koji djeluje kao referenca na ovo ostvarenje.

U trileru „Suicide Room“, pratili smo psihološki slom mladića čiji je snimak poljupca sa muškarcem, nastao u igri istine i izazova, završio na internetu.

Ta perspektiva pomjerena je u „Hejteru“. Njegov glavni (anti)junak sada je zlostavljač, a ne žrtva.

Njegovo ime je Tomaš Gemca (izvanredni Maćej Mušalovski). I on je propali student prava i kompjuterski prodidži koji, poslije izbacivanja sa fakulteta zbog plagijata, počinje da radi za krvožednu konsultantsku firmu za digitalni marketing.

Komasa i scenarista Mateuš Pacević uradili su odličan posao gradeći Tomašov lik, analizirajući i potcrtavajući i privatne i profesionalne razloge zbog kojih se upleo u bezizlaznu mrežu nasilja i mržnje.

Nijesu nimalo pogriješili povjeravajući ulogu Mušalovskom.

U manje sposobnim rukama, Tomaš bi djelovao kao karikatura sociopate.

PATETIČNI SOCIOPATA No, mladi glumac uspio je da pokaže koliko je slojevit njegov lik. Recimo samo, da bismo izbjegli prepričavanje radnje, da Tomaš većinu vremena jeste izuzetno opasan i odbojan tip kojem se nikako ne smije vjerovati. Ali, zahvaljujući preciznoj režiji, scenariju i glumi, u pojedinim momentima ga skoro žalite. Toliko je patetičan.

Studiju Tomaševog karaktera, ne pravdajući ga ali upućujući na razloge zbog kojih je postao takav kakav jeste, Komasa je prožeo aktuelnim motivima: od zaoštravanja sukoba ljevičara i desničara, preko teororizma i migranata, do opšteg nezadovoljstva sobom, društvom i

čitavom planetom.

Pokazao koliko je lako manipulisati na internetu, kako nastaju „lažne vijesti“, na koji način se socijalne mreže mogu okrenuti protiv sopstvenih korisnika, koliko virtuelni svijet i njegove zajednice mogu biti opasni po psihu – naročito labilnijih mladih osoba.

KRITIČKI PRISTUP Jedan od najsnažnijih motiva, po kojem će većina gledalaca najviše i pamtiti „Hejtera“, jeste način na koji Tomaš koristi čuvenu knjigu „Umijeće ratovanja“ Sun Cua kako bi ostvario zacrtane ciljeve. U njegovim rukama, veliko djelo pretvoreno je u modernizovani priručnik za regrutaciju onlajn vojnika i manipulaciju koja ih dovodi do toga da izađu iz virtuelnog prostora i otjelotvore nasilje u realnosti.

Komasa je doveo i Tomaša, i „Umjetnost ratovanja“, i cijelu radnju do ekstrema koji je toliko trilerističan, da možda nije toliko realan. Ali, samo možda.

Poenta „Hejtera“ i njegova najveća vrijednost leže negdje drugdje...

Nije stvar u tome da li bi ova fiktivna mreža nasilja mogla baš ovako da se rasplete u stvarnosti. „Hejter“ je prije svega upozorenje na previše opušten način kojim mnogi često pristupaju internetu. I crveni alarm za sve koji bi mogli upasti u virtuelne zamke mnogo opasnije od priključivanja lančanim heštegovima iza kojih stoje interesi nekih zlih kompanija za digitalni marketing.

M. I.-N.

OCJENA: 7,8/10

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

17

Objektiv

Umjetnik je bio potpuno promišljeno i do kraja svjestan da je fabula njegovog života i svakodnevice - vrijedna umjetnost, sama po sebi. I zato ne treba nikog da čudi da je u jednom takvom filmu stigao i da glumi sebe samog

U

amazon.com

ŽAN-MIŠEL BASKIJAT: život i djelo velikog slikara neoekspresionizma u oku filmske umjetnosti

Anatomija umjetnika

nutrašnjost čovjeka. Ključali vulkan od sinapsi, niti, pulsirajuće limfe i krvi. Žan-Mišel imao je sedam godina kada ga je u igri za loptom automobil pokupio na bruklinskoj ulici. Da bi dječak slomljene ruke i puknute slezine mirovao, majka mu je u ruke tutnula ,,Grejovu anatomiju“.

Od grafiti majstora do galerijske zvijezde Menhetna. Pepeljuga među njujorškim umjetnicima.

Sam čerečen i paradno izlagan, više i od svih njegovih slikarskih djela koje su drugi kitili i nazivali: neoekspresionizam. I oni su ponavljali, zveckajući skupocjenim galerijskim escajgom, ponavljali kao mantru: Baskijat je imao sedam godina kada su mu se roditelji razveli. Živio je sa ocem, a mama Matilda ga je vodila u ove iste galerije, mon dieu!

Imao je 11 kada je već govorio francuski, španski, engleski. A kada je imao 13 njegova mama je završila u ludnici; tužan, tužan slučaj... Sa 15 je pobjegao od kuće, sa 17 doživio da ga otac potpuno napusti jer je upisao tu umjetničku školu u Menhetnu. A mi smo ga spasili od bijede... Žan-Mišel Baskijat je isplivao iz onog istog grotla repa, panka, bijede Ist Sajda na Menhetnu i čovjeka sa strašnih ilustracija ,,Grejove anatomije“. I tako brzo, sa 28 godina, poželio da vječno pobjegne od galerijskog luksuza i svih tih očekivanja licemjera koji su ga okruživali. I skliznuo u heroinsku smrt.

Kakva ironija: sam Baskijat jeste svoje najveće umjetničko djelo. Baš onako kako su to tvrdile kolekcionarske njuške i svi oni koji su ga početkom 80-ih ,,spasili“ sa ulice. To su spremni da tvrde i oni koji su, ne trepnuvši, platili 115 miliona dolara za njegovu sliku. Žan-Mišelova djela danas su dio kolekcija Džonija Depa, Larsa Ulriha, Madone, Džona Mekinroa, Debi Hari, Džej-Zija, porodice Dejvida Bouvija. Za mnoge su tek poput preparirane glave životinje na zidu...

Takav umjetnik je bio potpuno promišljeno i do kraja svjestan da je prosta fabula njegovog života i svakodnevice - vrijedna umjetnost sama po sebi.

I zato ne treba nikog da čudi da je u jednom takvom filmu stigao i da glumi sebe samog. Još manje čudi da je takvo djelo vangogovski tvrdoglavo dugo čekalo da sa filmske i životne trake neko oduva prst prašine. I zablista životnim sjajem onog lavirinta anatomije čovjeka i Menhetna.

INTERVJU PRED SMRT

AUTOPORTRET KORACIMA

da bi spriječio da ga izbace iz jedne njujorške udžerice.

I ničeg tu više nema osim dugih koraka onog dječaka u dugom mantilu, što je bio veliki atletski talenat i sasvim sigurno bi bio i olimpijac - da nije postao slikar. Uz poneku riječ u kojoj Baskijat narator više oćuti nego otkrije. I pogleda na njujorške ulice, koji će vam se učiniti realnijim od svih filmskih epika što su pohodili taj teren...

U vrijeme snimanja, Baskijat je bio besućnik.

Spavao je u kancelariji producenta, a scenarista O'Brajen mu je obezbijedio makar platna koja će oslikavati za potrebe filma. Zamislite, Debi Hari je upravo jedna cura sa ulice koja se pretvara u princezu kad je poljubite... Upravo ona će junaku

u jednom momentu i dati pare za kiriju. Nakon seta zajedničkih scena, kupila je nekoliko slika za bijednih 200 dolara... Najveća šteta: originalna traka sa snimljenim dijalozima je izgubljena, pa je Baskijatove riječi, za potrebe filma, skoro dvije decenije kasnije izgovarao pjesnik, glumac i reper Sol Vilijams.

OGOLJEN PRED DRUGIMA

U Žan-Mišelovoj anatomiji, podjednako istinita ali svim bojama mnogo sočnija i poznatija ilustracija je film ,,Basquiat“ (1996), rediteljski debi vizuelnog umjetnika Džulijana Šnabela. Uspješan u onoj mjeri u kojoj je uspio da uhvati sav dualizam Baskijatovih djela: siromaštvo protiv bo-

Za uspomenu prema Baskijatu je pravedno što su filmske priče o njemu ispisivali ljudi iz kruga prijatelja. To je tako očigledno u djelu Tamre Dejvis, dokumentarcu ,,Jean-Michel Basquiat: The Radiant Child“ (2010). Temelj za ovo djelo bio je jedan od rijetkih Baskijatovih intervjua - onaj koji je dao upravo prijateljici, nedugo prije smrti.

Svjedočanstva Džulijana Šnabela, koji će onu intimu iznijetu u svom filmu ovdje dodatno produbiti, ali i galeriste Lerija Gagosijana, te dilera umjetnina Bruna Bišofbergera, su dragocjen uvid u Žan-Mišelovu svakodnevicu. Samim tim, i vrhunsko mapiranje onog Menhetna sa kraja 70-ih i početka 80-ih, ispod čijih pločnika je nadirao uzavreli mikrokosmos Baskijatove duše. I cijele jedne alternativne scene, supkulture koja je dozrijevala - a potom nestala poput mjehura od sapunice, onda kad je prepoznata u ,,relevantnim“ krugovima.

Dokumentarac sjajno funkcioniše u kontrastu sa 20-minutnim, originalnim intervjuom koji je premijerno prikazan 2010. na Sandens festivalu.

Da bi se anatomski preciznom moglo uporediti: gdje tu završava Baskijat, a počinje Tamra Dejvis, i obratno...

Taj, kao i dokumentarac Sare Drajver ,,Boom for Real: The Late Teenage Years of Jean-Michel Basquiat“ je prelijep dokaz – koliko je Žan-Mišel za 28 godina suštinski i trajno dodirnuo živote ljudi oko sebe. Za Saru, snimanje filma biće putovanje - zajedno sa Aleksis Adler, Baskijatovom prijateljicom, koja je prije nekoliko decenija u trezoru jedne banke sačuvala nekoliko umjetnikovih slika... Da bi ih, sa dugom vremenskom distancom, odlučila otkriti javnosti uz ličnu priču u ovom filmu.

Na koncu i uz najavu filma, autorka Drajver je kazala nešto vrlo važno: sve ove priče nijesu dovoljne da kažu ono suštinsko što je bila dobrota kreativnog genija Žan-Mišela Baskijata. Ali govore mnogo o jednom Njujorku, o njihovoj mladosti, životima... Poput onih grafita na zidu nebodera Menhetna, što o unutrašnjosti čovjeka govore više, i od Grejove anatomije.

S. STAMENIĆ

letterboxd.com

clevelandart.com

Poput pjesama sa opskurnih B-strana ploča tragičnih muzičkih junaka; ,,Downtown 81“ (1981) je filmsko djelo koje je materijal u pričama pametnjakovića i zanesenjaka. Djelo švajcarskog fotografa Eda Bertolja je na užegloj traci čekalo montažu lijepih 15 godina... Prije nego je ovaj eksperiment bljesnuo na Kanskom festivalu 2000. godine.

Glen O'Brajen napisao je tekst u kom Žan-Mišel Baskijat ima potpunu slobodu - da koracima, pogledom, tišinom u zagledanim očima, oslika sam sebe.

Bertoljov naum prati jednu mustru koju je, na primjer, 80-ih u filmovima o sličnim autsajderima postavio veliki Džim Džarmuš. Jer sve što se u ,,Downtown 81“ dešava, je lutanje jednog umjetnika koji pokušava da proda nekoliko slika,

gatstva. Segregaciju spram zajedništva. Duboko unutrašnje iskustvo, spram eskpresije, dijaloga i djelovanja.

Izbor Džefrija Rajta za naslovnu ulogu bio je fantastičan; i sam takav sjajna potvrda, koliko je za uspješnu realizaciju filma bilo bitno jako lično poznanstvo i veza Šnabela i Baskijata. Šnabel je savršeno znao, čak i isticao da je upravo on znao, šta znači kada je umjetnik ogoljen pred očima drugih. Što znači kada umjetnik uđe u fokus šire pažnje, a štao kada tu slavu i reputaciju potom treba da opravda. I što kad ga optužuju za stvari koje nikad nije ni rekao. Ili kada ga opisuju samo kao ,,komad trendi hajpa“. A najbolje ono: imao, pa nemao...

Cijela paleta vrhunskih glumačkih imena (Denis Hoper, Geri Oldman, ali i muzička ikona Dejvid Bouvi, pa epohalno vrijedna figura umjetnosti Endi Vorhol) su više tu kao izuzetne i dostojne omaž figure. Na pravi način bljesnuće ipak Benisio del Toro u ulozi sasvim izmišljenog portorikanskog lika Benija Dalmaua. Za inteligentno doziran i prelijepo plasiran segment o Žan-Mišelovoj seksualnosti.

Zamislite, sam Džefri Rajt je nakon uspješne premijere i sedmica jake kampanje filma, Šnabela optužio da je sebe previše ,,učitao“ u priču o Baskijatu. I tačno je: jedan lik, kojeg tumači veliki Geri Oldman (izmišljeni Alber Milo) igra ,,ulogu“ Šnabelovog života. Miloovi najbliži u filmu su Šnabelovi majka, otac i kćerka! U filmu se reditelj pojavljuje kao šanker u jednom kafeu...

I tako je umjetnost opet ostala premjeravana i raščerečena, kao za Baskijatovog života. Šnabel nije imao taj luksuz, da ga u ,,Basquiat“ prepoznaju i prihvate, kao slavnog reditelja Miloša Formana u ulozi Salijerija u klasiku ,,Amadeus“ (1984).

Džefri Rajt, Dejvid Bouvi, Geri Oldman i Denis Hoper dio su ekipe filma ,,Basquiat“

Žan-Mišel Baskijat u kultnom kadru filma ,,Downtown 81“

18

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Održan žrijeb za prvo kolo kvalifikacija za LŠ: „Plavi“ nijesu imali sreće, ali će 19. avgusta biti domaćini pred

Budućnost od Ludogoreca kreće u evropsku misiju PODGORICA - Budućnost je prizivala sreću prije žrijeba, ali je opšti utisak da je fortuna nije pogledala juče u Nionu.

Crnogorski šampion je od tri moguća rivala (Ludogorec, Kluž, Omonija), dobio za protivnika šampiona Bugarske (Ludogorec), tim sa najvećim koeficijentom i rejtingom od potencijalnih rivala, koji je, inače, na listi nosilaca na žrijebu, rangiran odmah iza Seltika, Astane i BATE Borisova.

Ipak, ono što je pozitivno jeste da će „plavi“ i pored svih peripetija i problema sa složenom situacijom oko korona virusa, biti domaćini 19. avgusta u 20 časova, na praznom stadionu pod Goricom.

- Žrijeb je uvijek takav da ga možete posmatrati iz dva ugla. Možda smo mogli proći bolje, ali sada ne treba vrijeme trošiti na to. Znamo ime rivala i treba da se maksimalno fokusiramo na to - kazao je trener Budućnosti Mladen Milinković.

Ludogorec je gledano po kvalitetu i evropskom stažu favorit. Toga su svjesni i u taboru „plavih“, ali razmišljaju o iznenađenju...

- Činjenica je da se radi o klubu koji posljednjih godina redovno igra evropska takmičenja, a prošle sezone je čak Ludogorec prošao i grupnu fazu Lige Evrope. Sve to ukazuje da su favoriti i zbog toga ih respektujemo. Ipak, igra se jedna utakmica, sve je moguće i naravno da se nadamo i nastojaćemo da napravimo iznenađenje - kazao je Milenković.

Pozitivna strana žrijeba je što će Budućnost u samo jednom meču odluke biti domaćin.

- Igraćemo kod kuće, što je povoljnija varijanta nego da gostujemo - kaže sportski direktor Budućnosti Zvezdan Milošević.

Ludogorec ima ozbiljan renome u evropskim takmičenjima, ali je novu sezonu otvorio neočekivanim porazom od Boteva (3:1).

- Već smo krenuli da skupljamo informacije. Imaju nekoli-

ko povrijeđenih igrača, koji su van stroja i to su neke činjenice, koje ćemi pokušati da iskoristimo. Ludogorec je izgubio 3:1 u domaćem prvenstvu, što ukazuje na neke stvari. Ali, u svakom slučaju, odlična su ekipa, dobar klub, ali trenutno definitivno nijesu u top-stanju i mislim da ako budemo na nivou možemo da ih iznenadimo - dodao je Milošević. R. P.

Stevović otišao iz Bokelja Kalderon tvrdi

Bejl će ići na pozajmicu Garet Bejl će izvjesno biti pozajmljen naredne sezone, po riječima Ramona Kalderona, bivšeg predsjednika Real Madrida.

Slavni Velšanin izgubio je status prvotimca, ali ne želi da odustane od ugovora u ,,kraljevskom klubu“ (čak 660 hiljada eura sedmično bruto). - Situacija je pretužna, igrač velikog talenta je demotivisan. Agonija traje mjesecima, vjerujem da će se naći rješenje za obje strane. Trener Zinedin Zidan ne računa na njega, a Zidan će ostati u Realu. Pozajmica je jedino rješenje - rekao je KalS. S. deron.

PODGORICA - Miloš Stevović nije više član Bokelja.

Iskusni ofanzivac nakon sezone provedene u drugoligašu iz Kotora sada je slobodan u izboru nove sredine.

- Protekla sezona bila je specifična i jako zahtjevna. Prvo je uslijedio dugi prekid sezone, onda nastavak po izuzetno ubrzanom ritmu i na kraju prekid. Bilo je izuzetno naporno, Druga liga je sve zahtjevnija i kvalitetnija, ali drago mi je da smo uspjeli prvi cilj da ispunimo, a to je da se domognemo baraža. Po mnogim lijepim stvarima pamtiću period u Bokelju, gdje sam se nakon pauze vratio na pravi način. Naravno, ostaje žal zbog baraža, gdje smo slobodno mogu reći iznenadili i igrom i odnosom ekipu Titograda. Nedostajalo je zaista jako malo - ističe Stevović.

Nekadašnji mladi reprezentativac sada je na raskrsnici - šta i

Bugari dolaze u Podgoricu Iako je proteklih dana bilo pomena da će naši timovi vjerovatno igrati na Kipru, Budućnost će dočekati Ludogorec u Podgorici u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Utakmica će se igrati 19.

avgusta u 20 časova, na praznom stadionu pod Goricom.

Državljanima svih zemalja Evropske unije dozvoljen je ulazak u Crnu Goru, ali je potencijalni problem predstavljao povratak iz Crne Gore - i nacionalne regulative

o mjerama samoizolacije.

Ali Bugari su poslali dozvolu svoje vlade da mogu da se vrate iz Crne Gore bez 14-dnevnog karantina.

Jedini uslov koji će morati da ispune Bugari pri dolasku u Crnu Goru, jeste da imaju negativni test na kovid-19 koji nije stariji od 72 sata.

Liga Evrope: Engleski velikan večeras (21h) protiv Kopenhagena, Inter na Bajer

Test dometa Junajteda Sve nade Mančester junajteda da osvoji trofej ove sezone spale su na Ligu Evrope. Duele sa Kopenhagenom, večeras (21h) u Kelnu u četvrtfinalu biće realan test ambicija tima Ole Gunara Solskjera.

Ostrvski gigant je uspio da se u posljednjem kolu Premijer lige ugrabi treće mjesto. Ipak kvalitet partija u posljednjim sedmicama jula nije bio zadovoljavajući; ekipa je bila očigledno umorna, a kao veliki problem u igri pokazale su se situacije kada je odbrana suočena sa visokim presingom rivala. kako dalje. Bivši igrač Lovćena, Sutjeske, Petrovca, Grblja, Mornara i Arsenala, sada se sprema za neke nove izazove.

- Svjestan sam da sam možda propustio vrijeme, jer sam čekao određene pozive. Međutim, iako nova sezona počinje jako brzo nadam se da ću uspjeti da nađem u klub u kojem ću dati puni doprinos - naglasio je Stevović.

R. P.

LOV NA TROFEJ

Menadžer Solskjer ne računa na povrijeđenog startnog beka Šoa, dugoročno povrijeđene štopere Tuanzebea i Džonsa... Očekuje se da, kao u osmini finala protiv LASK-a, na teren izađe sa mješovitim sastavom. Nema pravo na kiks.

- Ovaj klub mi je stvorio karijeru, moja glavna ambicija je da mu donesem trofeje. Počev od, recimo,

Lige Evrope ovog ljeta, to bi bilo lijepo. Ne očekujem lak meč. Ono što me raduje je atmosfera u ekipi, igrači poput Pogbe su pokazali izuzetan stav u kontinuitetu. Vjerujem da ćemo uskoro produžiti saradnju sa njim - poručio je Solskjer.

Trener Kopenhagena je Stale Solbaken, a njegov tim je u posljedn-

jih deset evropskih mečeva samo dva puta poražen. Fizički su dominantna ekipa koja ne odgovara Junajtedu. Za Kopenhagen je prije svega zadatak, da se ,,amortizuju“ izostanci brojnih prvotimaca.

Ofanzivac, bivši veliki talenat Ajaksa Viktor Fišer povrijedio je preponu. Urugvajac Santos ima povredu zadnje lože, a van stroja

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

d praznim tribinama

a

Lična karta Ludogorec iz Razgrada, osnovan je 1945. godine.

Sve do 2010. godine bio je potpuno nepoznat tim, ali je tada postao vlasništvo biznismena Kirila Domušijeva, nakon čega je Ludogorec napravio meteorski uspon. „Luda šuma“ domogla se ubrzo Prve lige, a posljednjih devet godina natjerala velika CSKA i Levski da budu u sjenci. Devetom uzastopnom titulom Ludogorec je dostigao rekord bugarskog fudbala koji drži CSKA (devet vezanih titula između 1954. i 1962), ali će već ove sezone pokušati da osvoji desetu i ispiše istoriju.

Samo godinu nakon osvojene prve titule, Ludogorec je zaigrao u grupnoj fazi Lige Evrope (sezona 2013/14), a već naredne sezone (2014/15) postao je drugi bugarski klub u istoriji koji se plasirao u Ligu šampiona, nakon Levskog, te prvi koji je osvojio neki bod. U grupi sa Real Madridom, Liverpulom i Bazelom tim iz Razgrada osvojio je četiri boda pobijedio je Bazel kod kuće, te remizirao sa Liverpulom na stadionu „Vasil Levski“ u Sofiji. Godinu kasnije Ludogorec je, kada je eliminisao i Mladost (ukupno 5:0), stigao do grupne faze Lige šampiona, gdje se sastao sa Pari Sen Žermenom, Arsenalom i Bazelom, ostvario tri remija.

Prošle sezone je ispao od mađarskog Ferencvaroša već u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, ali se četvrti put domogao grupne faze Lige Evrope i bio drugi u grupi u kojoj su bili CSKA, Espanjol i Ferencvaroš, ali je u šesnastini finala eliminisan od Intera.

Kada je u pitanju igrački kadar, Ludogorec kao uvijek ima mnogo internacionalaca, sa nekoliko Brazilaca, ali novi trener Pavel Vrba ima dosta problema - Vanderson je operisan, Kešeru i Žoržinjo su pozitivni na korona virus i izolovani su od ostatka tima.

Raspored Večeras 21.00 - Inter - Bajer 21.00 - Man. junajted - Kopanhagen Sjutra 21.00 - Šahtjor - Bazel 21.00 - Vulvs - Sevilja

je i Islanđanin Sigurdson.

ZAMKA ZA INTER

Inter čeka izuzetno komplikovan test, duel sa Bajer Leverkuzenom u istom terminu. U pobjedi nad Levanteom u prethodnoj rundi milanski klub nije blistao. Prvi put italijanski gigant je u četvrtfinalu nekog evropskog takmičenja od Lige šampiona 2011. godine...

Zdravstveni bilten je zadovoljavajući, u Interu su spremni da preuzmu ulogu favorita u duelu na ,,Merkur špil areni“.

Bajer je sezonu u Njemačkoj završio peti, ispod crte kada je borba za plasman u Ligu šampiona u pitanju. Za ,,farmaceute“ ključni zadatak biće da se ofanzivac, mladi Kai Haverc, na što bolji način uključi u igru i kreativni manevar.

Bajer ne računa na povrijeđenog Brazilca Paulinja, dok je Čileanac Aranguiz suspendovan... Tražiće izvjesno šansu u kontri, u taktički potencijalno vrlo interesantnom meču.

S. S.

Arena

Fudbal

19

ODRŽAN ŽRIJEB ZA PRETKOLO KVALIFIKACIJA ZA LIGU EVROPE: Iskra i Zeta vjeruju da mogu preskočiti prve prepreke

Crnogorski tandem u Andori sanja evropske snove PODGORICA - U Ligi Evrope Crna Gora imaće tri predstavnika. Ali, za razliku od prethodnih godina, sada naši timovi nemaju direktno obezbijeđen plasman u prvo kolo kvalifikacija (samo Sutjeska), već su nas loši rezultati doveli u rang sa četiri najslabije plasirane države (San Marinom, Gibraltarom, Farskim Ostrvima, Andorom), zbog čega će Zeta i Iskra evropsku misiju krenuti iz pretkvalifikacija...

Na jučerašnjem žrijebu u Nionu odlučeno je da i Zeta i Iskra evropsku misiju krenu iz Andore. Rival Iskre je Santa Koloma, dok će Zeta igrati sa Engordanijem. Neposredno prije žrijeba Iskra i Zeta, saznali su četiri moguća rivala - Linkoln Red Imps (Gibraltar), Santa Koloma (Andora), Tre Pene (San Marino) i Engordani (Andora), ali ih je žrijeb zajedno poslao u Andoru, gdje će gostovati 20. avgusta.

- Iskren da budem jedva smo čekali ime protivnika i zadovoljni smo što imamo šansu da se predstavimo u Evropi prvi put u klupskoj istoriji.

Takođe sam siguran da ćemo imati šta da pokažemo na debiju - kazao je trener Iskre

Aleksandar Nedović.

Santa Koloma je bila rival Mogrena 2010. godine (Budvani slavili ukupnim rezultatom 5:0), ali u taboru Danilovgrađana respektuju rivala.

- To je najtrofejniji klub države, koji je šest puta zaredom bio prvak, kome je posljednja titula izmakla za bod i definitivno je da Santa Koloma zaslužuje poštovanje i respekt - jasan je Nedović, kojem ne smeta činjenica što će gostovati.

- Bez obzira vjerovatno bi zbog ove situacije gostovali.

Ali, idemo u Andoru da probamo da ostvarimo dobar rezultat, da prođemo u narednu rundu, da popravimo koeficijent crnogorskih klubova i dodatno poboljšamo finansijsku konstrukciju - podvukao je Nedović.

Za razliku od Iskre koja bez velikih promjena ulazi u nove izazove, Zeta prilično podmlađena čeka evropsku misiju.

Zetu je napustio Nemanja Sekulić, koji je prešao u Budućnost, otišli su nosioci igre - Baošić, Milojko, Sopo, Bošnjak, Goranović i Jamoa... Ipak, pozitivno je da je došao Vasko Kalezić iz Budućnosti, a na korak od dolaska, odnosno povratka je i bek Bojan Aligrudić, koji je minule sezone bio član

Sutjeska već izbjegla najteže NIKŠIĆ - S nesrpljenjem se kraj Bistrice iščekuje žrijeb, a on će biti okončan danas u 13 sati i zna će se ko će biti protivnik Sutjeske 27. avgusta u okviru prvog kola kvalifikacija za Ligu Evrope.

Sinoć kasno Nikšićani su već na neki način imali sreće - od 47 mogućih rivala, smješteni su u grupu 15, gdje su kao povlašćeni uz kiparski APOEL, izraelski Beitar Jerusalim, te pobjednik meča Santa Koloma - Iskra, saznali potencijalne rivale.

Sutjeska po tome za rivala

Podgorice.

- Ući ćemo u evropski meč sa mladim sastavom, igračima koji još nijesu afirmisani. Ali, to nije ništa novo za nas i probaćemo, kao i uvijek, da na pravi

PREDSTAVLJAMO: Santa Koloma Santa Koloma je najtrofeniji klub Andore. Santa Koloma je bila druga minule sezone, sa samo bodom manje od vodećeg Inter Klub D’Eskaldesa.

Santa Koloma već 20 godina redovno igra kvalifikacije za

evropska takmičenja. Nakon što je 2010.lako eliminisana od Mogrena (3:0,2:0) 2001. je doživjela debakl od Partizana (ukupno 8:1), ali je prošlog ljeta, protiv prvaka Kosova Feronikeljija, u finalu pretkola kvalifikacija za Ligu šampi-

ona poražena 2:1. Ima svega tri pobjede na 37 mečeva.

Engordani je odigrao do sada samo osam evropskih utakmica, bio je bolji od Folgorea i La Florite iz San Marina, ali je zato ubjedljivo poražen od Kakirata (10:0) i

može imati Borac iz Banjaluke, albansku Tiranu, Lokomotivu iz Plovdiva i pobjednik meča pretkola Tre Pene (San Marino) - Gjilani (Kosovo).

Jasno je da su Nikšićani imali sreće, jer osim Lokomotive protiv svih ostalih rivala nosili bi možda i ulogu favorita.

Sutjeska je izbjegla timove kao što su Slavija iz Sofije, slovačka Žilina i Ružomberok, Željezničar ili tek predstavnici Poljske.

Eventualno, ukoliko bi Nikšićani bili uspješni na međunarodnoj sceni, kao što su lani, u nastavku takmičenja mogli

način reprezentujemo crnogorski klupski fudbal u Evropi.

Da nam je ostao igrački kadar iz prošle sezone, imali bi jasan cilj da prođemo dalje. Sada smo, međutim, i sami sebi neDinamo Tbilisija (7:0).

I Santa Koloma i Engordani su domaćini na kampu Fudbalskog saveza Andore.

Kako su gostovanja Iskre i Zete zakazana za isti datum - 20. avgust, moguće je da će se jedan meč odigrati dva dana ranije, ili će morati da se igra na neutralnom terenu.

bi odmjeriti snage sa vrlo zvučnim imenima evropskog fudbala. Na tom spisku potencijalnih su i Milan, Totenhem, Glazgov Rendžers, Galatasaraj, Bazel, Partizan, Standard Lijež, Granada, Steaua, Rozenborg, Hajduk iz Splita, Dinamo Moskva...

Da bi tim Dragana Radojičića stigao do velikih moraće da savlada prvu stepenicu, a kao što je poznato crnogorskim timovima i to rijetko polazi za rukom.

Danas poslije podne, svakako, začuće se komentari kraj Bistrice, pa ili optimistički ili po onoj ,,samo da se prođe što može bezbolnije“.

Ra. P.

poznanica - zabrinut je trener tima iz Golubovaca Dejan Roganović.

Engordani, rival Zete, nema neki renome, treba da počne tek treću evropsku sezonu.

- Rival je nepoznanica, imaćemo priliku narednih dana da ga analiziramo i bolje upoznamo, ali ono što znamo jeste da Anodra nije više topovska hrana, ni klupski ni na reprezentativnom nivou. Napredovali su - upozorava Roganović.

U slučaju trijumfa, crnogorski predstavnici plasiraće se u 1. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope, gdje ih već čeka Sutjeska. Žrijeb za tu rundu je danas. R. P.

Fantastična partija Argentinca u fokusu nakon prolaska Barselone u četvrtfinale LŠ

Sve zavisi od Mesija Nema rječitije statistike od ove: Lionel Mesi je sam postigao čak 1,3 procenat od svih golova ikad postignutih u Ligi šampiona. Sve što je učinio u meču protiv Napolija (3:1) je poruka fudbalskom svijetu, da superstar Barselone ne planira da se zaustavi.

Ono što je uradio protiv Napolija ne može stati ni u brojku ni u statistiku. Postigao je jedan gol - remek-djelo, prepoznatljiv ,,slalom“ kroz odbranu niz desnu stranu, pa predivan šut na drugu stativu nakon izgubljenog balansa u duelu. Do poluvremena, poništen mu je regularan gol, a izborio je i penal koji nije izveo.

favorit protiv ,,mašinerije“ minhenskog Bajerna u četvrtfinalu.

Petostruki šampion Evrope ipak od starta sezone računa na izuzetno inspirisanog Lionela upravo u Ligi šampiona. Trenutno u takmičenju ove sezone ima čak 7,7 uspješnih driblinga po utakmici - što mu je najbolji skor u toj kategoriji od starta karijere. Čak je i katalonski list Mundo Deportivo u fokus stavio Mesija, a ne timski uspjeh, sa naslovom ,,Mesi vozi u Lisabon“. Jasno je, zahtijeva se bolja timska igra; ili će Barsa već u ovoj sedmici završiti sezonu...

TIM JEDNOG ČOVJEKA

Jasno je, jedina fudbalska zvijezda koja ovog ljeta može zasijeniti Lionela Mesija je Robert Levandovski. Poljak je za Bajern postigao već 13 golova u Ligi šampiona; uoči četvrtfinala ima samo četiri gola manje od rekordera Kristijana Ronalda, kada je broj golova u eliti u jednoj sezoni u pitanju...

Interesantno je poređenje, u

Naravno, madridski list Marka je iskoristio priliku da ,,pecne“ Barselonu nakon ovog trijumfa: na naslovnoj strani objavljena je samo Mesijeva fotografija, uz naslov - ,,Mesi vas je odveo u Lisabon“. Karakter teksta je jasan: Barsina igra zavisi gotovo isključivo od inspiracije Argentinca. A takav tim sigurno nije

U KLINČU SA POLJAKOM

U Lisabonu od srijede Spektakularna završnica Lige šampiona u glavnom gradu Portugala Lisabonu počinje u srijedu, duelom Pari Sen Žermena i Atalante. Pobjednik će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela RB Lajpcig - Atletiko Madrid, koji je na programu u čevrtak.

Derbi Barselona - Bajern Minhen na programu je u petak, a duel Mančester sitija i Liona u subotu. Polufinala igraće se 18. i 19. avgusta, a finale 23. avgusta. Svi mečevi igraće se od 21 čas.

koliko golova su Levandovski i Mesi učestvovali ove sezone - a da se ne radi o jedanaestercima.

Tako je Levandovski na vrhu

liste sa 51 pogodaka (45 golova i šest asistencija) - a Argentinac je drugi (po 25 golova i asistencija)! Slijede mladi Norveđanin

Haland iz Borusije Dortmund (40 golova i sedam asistencija), Francuz Kilijan Mbape iz Pari Sen Žermena (30 golova i 13 asistencija), Timo Verner, novo pojačanje Čelzija iz RB Lajpciga (20 golova i 12 asistencija), Englez Džejdon Sančo iz Borusije Dortmund (20 golova i 19 asistencija)...

I kao odgovor svima koji govore da je sa 33 godine Mesi već manje pokretljiv i hitar na terenu: protiv Napolija imao je pet uspješnih driblinga, samo u prvom poluvremenu.

S. S.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

FORMULA 1: Vozač Red Bula slavio u Silverstonu, Hamilton drugi ispred Botasa

Maks prekinuo monopol Mercedesa Rezultati 1. Maks Ferstapen (Red Bul) 2. Luis Hamilton (Mercedes) 3. Valteri Botas (Mercedes) 4. Šarl Lekler (Ferari) 5. Aleks Albon (Red Bul) 6. Lens Strol (Rejsing Point) 7. Niko Hilkenberg (Rejsing Point) 8. Esteban Okon (Reno) 9. Lando Noris (Meklaren) 10. Danjil Kvjat (Alfatauri)

+11,326 +19,231 +29,289 +39,146 +42,538 +55,951 +64,773 +65,544 +69,669

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Maks Ferstapen 3. Valteri Botas 4. Šarl Lekler 5. Aleks Albon

107 poena 77 73 45 36

Na desetu pobjedu Rizik se isplatio - Maks Ferstapen je pobjedom u Silverstonu, na slavnoj istorijskoj stazi Formule 1 u Velikoj Britaniji, pokazao da se kreativnom taktikom može prekinuti dominacija vozača Mercedesa u ,,najbržem cirkusu“.

Mladi Holanđanin iz Red Bula slavio je ispred lidera šampionata i prvaka svijeta Luisa Hamiltona. Britanac Hamilton je dva kruga prije kraja pretekao timskog kolegu Valterija Botasa i tako uvećao prednost u generalnom plasmanu u odnosu na timskog kolegu; poraz od Ferstapena ga u ukupnoj računici trke za šampionat neće zaboljeti.

Ferstapen je potpuno zaslužio pobjedu; na pola trke, u 27. krugu, pretekao je Botasa nakon povratka iz boksa i nagovijestio deveti trijumf karijere, prvi ove sezone.

- Je li vruće u boksu? Jesmo li spremni za slavlje? - nasmijano se obraćao Ferstapen iz bolida

Hamilton ljut zbog pneumatika Luis Hamilton je dobacio Maksu Ferstapenu nakon izlaska iz bolida na cilju: ,,Nijesi imao problem sa pneumaticima, ne?“.

Prvak svijeta je očigledno bio ljut zbog nametnutih mekših komponenti za ovaj vikend...

- Ranije nijesmo imali ove probleme sa potrošnjom pneumatika. Siguran sam da će tim žestoko raditi narednih dana, da to što prije riješimo. Ne znam da li je bilo koji drugi tim imao tako oštećene pneumatike kao mi na ovoj trci - rekao je prvak svijeta na cilju.

mehaničarima svog tima, dok je vozio posljednji krug.

Red Bul je izborom tvrdih pnematika na startu napravio pun pogodak - već nakon desetak krugova bilo je jasno da Holanđanin, u tom trenutku treći, vozi bolje krugove od rivala iz Mercedesa.

- Strategija je bila perfektna, sve je odlično funkcionisalo, od starta do kraja. Samo tako smo mogli ugroziti i pobijediti fantastični Mercedes - dodao je Fer-

Ferstapen sve bolji Nakon dva uzastopna druga mjesta, u Silverstonu sedmicu ranije na istoj stazi i u Mađarskoj u julu, Maks Ferstapen je legitiman kandidat za pobjede na svim trkama. Bio bi konkurentniji u borbi za titulu, da je završio prvu trku sezone u Austriji...

- Do sada nijesmo imali priliku da napanemo Mercedes, desilo se ovog vikenda, znači idemo u dobrom pravcu i sve smo bolji. Nadam se da ćemo biti i dalje konkurentni, dobro je to za Formulu 1 - rekao je Ferstapen.

stapen.

Hamilton i Botas su ,,patili“ zbog odluke proizvođača pneumatika, kompanije Pireli, da za ovu trku odaberu mekše komponente pneumatika. To je bilo bezbjednije, sa manjim rizikom eksplozije komponente, ali je bolide Mercedesa očigledno usporilo.

- Maksu svaka čast, ovo je dobro za šampionat. Vjerujem da će me ovo motivisati dodatno, da dođem do pobjeda u narednim trkama - poručio je Hamilton, koji ima samo četiri trijumfa manje od rekordera Mihaela Šumahera po broju trijumfa na trkama F1 (Šumaher slavio čak 91 put).

Botas je ponovo tragičar trke, iako je završio na podijumu.

Ima više od 30 poena zaostatka u odnosu na timskog kolegu Hamiltoan u generalnom plasmanu.Očigleno je prerano otišao na posljednju promjenu

Maks Ferstapen je prije četiri godine, na Velikoj nagradi Španije, ostvario prvu pobjedu karijere. Potom je 2017. i 2018. godine stigao do dva trijumfa (Malezija i Meksiko, pa Austrija i Meksiko). Prošle godine je pobijedio u Austriji, Njemačkoj i Brazilu.

Tako će se, nakon pobjede u Silverstonu, već u nedjelju u Španiji, na stazi svog prvog velikog uspjeha, boriti za deseti trijumf karijere.

pneumatika...

- Frustirajuće je ovo, jako. Kao da nas je sve u timu neko na startu trke malo zatekao i napao na spavanju. Sveukupno težak vikend za nas u Mercedesu, treba da izvučemo neke bitne pouke. Ne odustajem od borbe, vjerujem da će pobjeda uskoro stići - rekao je Botas.

Odličan rezultat je četvrto mjesto Šarla Leklera u Ferariju. U inferiornom bolidu mladić iz Monaka je očigledno vrhunski vozio. Kakav kontrast u odnosu na timskog kolegu Sebastijana Fetela, koji je na kraju završio tek na 12. mjestu...

Već u septembru, trke u Italiji, biće šansa za bolje rezultate najpopularnijeg tima Formule 1 Ferarija. Što će garantovati i uzbudljiviju borbu za pobjede tri najjača tima. Šampionat se nastavlja već u nedjelju 16. avgusta, Velikom nagradom Španije S. S. u Barseloni.

Južnoafrikanac slavio u tek trećoj MotoGP trci u karijeri, loša trka za Kvartarara Bred Binder (24), južnoafrički motociklista, priredio je prvorazredno iznenađenje trijumfom na MotoGP trci u češkom Brnu. To je za vozača ekipe KTB bila tek treća trka u najjačoj klasi u karijeri.

Bivša zvijezda Moto2 i Moto3 trka na najbolji način iskoristio je to, što je ekipa imala odličnu taktiku i izbor pneumatika. Vodio je u posljednjih devet krugova, kada je pretekao na kraju drugoplasiranog Italijana Franka Morbidelija. Na trećem mjestu završio je Francuz Johan Zarko, koji je počeo sa pol-pozicije.

Binder je u karijeri ostvario osam pobjeda u Moto3 šampionatu i sedam na Moto2 trkama. Za dva dana proslaviće 25. rođendan; ove sezone je, do trke u Češkoj, imao svega tri poena. Prošle sezone bio je vicešampion Moto2 trka, sezonu ranije bio treći u generalnom plasmanu Moto2...

- Mogu biti još bolji. Tek sam počeo karijeru u najjačoj klasi, i dalje se privikavam na elitu, ovo je definitivno najteži i najveći korak u mojoj karijeri i za

Senzacija: Bred Binder prvi u Brnu

bilo kog vozača. Oduševljen sam, nadao sam se podijumima, a pobjeda je već stigla - rekao je Binder, koji je na cilju imao preko pet sekundi prednosti ispred najbližeg rivala, Franka Morbidelija.

Rimljanin Morbideli (25), vozač Jamahe, može biti zadovoljan. I on je ove sezone očigledno spreman za iskorak u

najjačoj klasi. U Herezu je na premijeri sezone bio peti. Sada je vozač Jamahe; ovo mu je prvi podijum karijere u MotoGP... Interesantno, 2017. je osvojio Moto2 titulu sa čak osam pobjeda u sezoni.

- S obzirom na to koliko je staza specifična i koliko sam morao da vodim računa o potrošnji zadnjeg pneumatika, mislim

sa sam izvukao maksimum.

Pamtiću ovaj dan dugo, kao da je pobjeda - rekao je Morbideli.

Zarko je vozio hrabro, pokazao je izuzetnu vještinu na inferiornom motoru Dukatija, a pamtiće se njegov duel sa Alešom Espargarom sredinom trke. Rival je završio van staze, a Francuz je zasluženo stigao do podijuma, nakon velikih rizika.

Legendarni Valentino Rosi završio je peti. Tek na sedmom mjestu, vozač Petronas Jamahe i lider šampionata Fabio Kvartararo, nije na pravi način iskoristio odsustvo povrijeđenog šampiona svijeta Marka Markeza.

- Znam da me niko bilo šta neće častiti, daleko od toga da je pitanje šampiona riješeno kao što neki predstavljaju. Ova staza nama u Petronas Jamahi ne odgovara. Čeka nas vrlo težak i uzbudljiv šampionat - rekao je Kvartararo. Šampionat se nastavlja već narednog vikenda. Trke u austrijskom Spilbergu biće održane 16. i 23. avgusta; do tada valja očekivati oporavak prvaka sviS. S. jeta Marka Markeza.

Draško Brguljan u srijedu sa Vašašom PODGORICA - Preliminarne borbe za završni turnir Kupa su završene, Mađarska je krenula sa lijepom vaterpolo pričom, a tribine bazena su bile pune.

U toj priči centralno mjesto pripalo je i Vašašu našeg reprezentativca Draška Brguljana.

Tim iz Budimpešte izborio je plasman u polufinale i u srijedu će igrati sa Ferencvarošem, prvim favoritom za ovaj, ali i domaći trofej. Moglo je biti drugačije za Vašaš, ali poraz u posljednjoj utakmici trećeg turnira od Honveda doveo ih je do meča sa favoritom.

- Nadali smo se, a uradili više nego što smo očekivali. Imali smo tešku prvu grupu, ali smo dobro odigrali, dobili Eger i Honved, tako da nam je kasnije u drugoj grupi bio olakšan posao. Šteta što nijesmo dobili u posljednjem meču trećeg turnira Honved, jer bi izbjegli FTC u polufinalu. Generalno smo bolji, dobili smo ih tri gola na prvom turniru, ali umor je uradio svoje. Samo je moja ekipa na posljednjem turniru odigrala tri utakmice za 24 sata, što nas je istrošilo.

Vašaš je iznenadio, ljudi koji

Nijesam da ćem ovako

vode klub su srećni, a Draško vidi još prostora za napredak.

- Vjerovao sam da možemo da

,,Ajkule“ kreću u posljednje tri sedmice rada

Krajem mjeseca na turnir

PODGORICA - Nakon nedjelje pauze ,,ajkule“ danas nastavljaju sa radom. Pripreme će biti usmjerene za turnir u Šibeniku, gdje će pored domaćina, učestovati Italija i još jedna reprezentacija, jer su Grčka i Španija odustale.

- Nastavljamo rad, planiramo

put u Šibenik, a prije toga ćemo se testirati. Nismo sigurni da li će Ivović moći da nam se pridruži 28, 29. i 30. avgusta, jer ga čekaju pripreme sa Rekom. Ne znam u kojem ćemo sastavu nastupati, ali ima nas dovoljno da igramo. Radićemo još tri sedmice, završno sa tur-

Olimpijski šampion u atletici bez nastupa u Monaku

Kipruto zaražen korona virusom Konseslus Kipruto (25), olimpijski i svjetski šampion na atletskim trkama na 3.000 metara (stiplčejs) imao je pozitivan test na korona virus.

Slavni Kenijac, najveća zvijezda svoje discipline, neće moći

da u petak nastupi u Monaku, na prvom mitingu Dijamantske lige ove sezone.

- Šteta, trenutno sam u izuzetnoj formi, sada uopšte ne mogu da treniram. Nadao sam se da upravo u Monaku napanem svjetski rekord. Ipak ovo je težak period za svijet i svi treba da pokažemo odgovornost - rekao je Kipruto.

Kenijac nema bilo kakve simptome zaraze. Njegovo najbolje vrijeme karijere (8:00,12 minuta) za šest i po sekundi je lošije od planetarnog rekorda Saifa Saeda Šahena.

S. S.

Arena

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

m igra protiv Ferencvaroša za finale mađarskog Kupa

am vjerovao mo baš sad o da igramo

igramo ovako, ali ne baš sad.

Vidio sam da su ljudi iz kluba zadovoljni kako je krenulo.

Ekipa je talentovana i mlada, mislio sam da će nam trebati više vremena da se uigramo.

Raduje što idemo dobrim pravcem. Samo smo u toj posljednjoj utakmici imali oslicilacije u igri. Smatram da možemo još bolje, a sa ovakvim pristupom i treningom mogli bi da pariramo Solnoku i ostalim ekipama.

Naravno, svjesni smo da će nam u polufinalu trebati kvalitet više protiv FTC-a.

Lijepa atmosfera sa tribina pogurala je mnoge ekipe da pruže više od trenutnih mogućnosti.

- Sve je bilo normalno. Bazeni su uglavnom bili puni, ljudi su se uželjeli sporta. Ovo je vaterpolo zemlja i jedva su čekali da krenu utakmice koje su se prenosile na državnoj televiziji.

Za mene je to budućnost vaterpola. Bilo bi lijepo igrati prvenstvo tokom ljeta na otvorenim bazenima.

U Mađarskoj je situacija, kaže Draško, pod kontrolom.

- U principu je dobar sistem.

Ljudi su disciplinovani i paze se.

Rade onako kako im se kaže.

Nakon završnog turnira kreće domaće prvenstvo. Vašaša 29. avgusta čeka derbi sa FTC-om, zbog čega će kapiten ,,ajkula“ preskočiti obaveze sa nacionalnim timom na turniru u Hrvatskoj.

A. M.

ru u Šibeniku nirom, i završavamo pripreme - kazao je selektor Vladimir Gojković.

Naredne sedmice preseliće se na Škver.

- Turnir u Šibeniku igraće se na otvorenom bazenu pa ćemo i zbog toga da promijenimo mjesto treninga. Radićemo fizički dio, a planiramo i malo više taktike. Do sada smo radili više individualno, a manje na grupnom planu.

Naši reprezentativci su više od dva mjeseca u treningu. Mnogi mladi igrači priključeni su A timu, a u pogonu je mlađa selekcija talentovanih vaterpolista. ,,Ajkule“ su u ovom periodu odigrale prijateljski meč sa Hrvatskom u Dubrovniku.

Martovske kvalifikacije za OI zbog korona virusa su odložene, a novi termin je u februaru A. M. naredne godine.

Sportski miks

21

,,Plavi“ u ponedjeljak kreću sa treninzima u klupskoj dvorani u Kokotima

Apić stigao u Podgoricu PODGORICA - Dragan Apić, novi centar Budućnost Volija, stigao je u naš glavni grad u subotu veče.

Ekipa se polako kompletira, od ponedjeljka sa timom će biti i startni plejmejker reprezentacije Džastin Kobs. Pojačanja Edžim i Von stižu u Podgoricu u četvrtak.

Budućnost Voli će u ponedjeljak veče odraditi prvi trening u pripremama za narednu sezonu, i to u klupskoj dvorani u Kokotima - ,,Morača“ je zauzeta jer se u našoj najvećoj dvorani trenuno nalazi kovid-19 bolnica.

Apić, doskora centar španskog Burgosa, najprijatnijeg iznenađenja španske ACB lige, obratio se navijačima.

- Veoma sam srećan što sam došao u Budućnost Voli. Klub i ABA ligu odlično poznajem tako da se očekujem da se brzo uklopim u sredinu. Jedva čekam da sa saigračima krenem sa treninzima i da odemo na pripreme - rekao je Apić.

Klub će u utorak i srijedu raditi najvjerovatnije u dvorani ,,Verde“ u Podgorici. Potom se očekuje, da ekipa otputuje za Žabljak, na desetodnevne visinske pripreme, što je skoro izvjesno.

- Siguran sam da svi sezonu iščekujemo sa nestrpljenjem i da smo se uželjeli košarke. Odlično se osjećam i nadam se da ću uspjeti da pomognem klubu u ostvarenju ovosezonskih ci-

Još jedan centar?

Očekuje se da Budućnost Voli, možda već do kraja mjeseca, dovede još jednog dominantnog atletu koji može pokrivati pozicije ,,petice“ i ,,četvorke“.

Takođe, na radaru ,,plavih“ ostaje i pojačanje za poziciju krila, što bi moglo biti pojačanje za jesen. Uprava i stručni štab pomno prate tržište i žele da kompletiraju sastav koji će biti konkurentan u ABA ligi.

ljeva - dodao je Apić.

Bivši startni centar FMP-a, kluba u kojem je bio prvi strijelac ABA lige, biće veliko pojačanje za Budućnost Voli i dostojna zamjena za Hasana Martina, Amerikanca koji je ovog ljeta potpisao za Olimpi-

jakos.

Očekuje se da u narednim sedmicama bude jasnije, na kojim pripremnim turnirima ,,plavi“ mogu da nastupe ovog ljeta što će zavisiti prije svega od razvoja situacije sa pandemijom korona virusa u regionu. S. S.

veliki prostor da demonstriraju stav i budu dobar primjer pred licem miliona navijača.

Imamo sjajnu platformu, samo je potrebna volja da se to iskoristi. U narednih nekoliko sedmica ćemo imati formalne sastanke i iznijeti ideje, kako

da se u vremenu rasnih tenzija i nepravdi najbolje izrazimo na svim nivoima - kazao je Hajns.

Evroliga treba da počne 1. oktobra, ali je pitanje da li će to biti izvodljivo, s obzirom na stanje sa pandemijom korona virusa.

S. S.

Apel velikana na zvijezde evropske elite Ništa od plivačkog mitinga ,,Montenegro open“

Korona odložila takmičenje PODGORICA - Međunarodni plivački miting ,,Montenegro open“, koji je trebalo da se održi 15. i 16. avgusta otkazan je i neće se održati ove godine.

Takmičenje je bilo planirano za prvu nedjelju jula, ali je odgođeno zbog pandemije koro-

na virusa. Kako se nije poboljšala situacija sa virusom kovid-19, donijeta je odluka da se miting otkaže.

Međutim, VPSCG će prateći situaciju sa korona virusom, tokom sljedeće sedmice donijeti odluku o datumu održavanja Ljetnjeg prvenstva Crne Gore na kojem pravo nastupa imaju klubovi PVK Jadran Carine, PVK Budva - Budvanska rivijera, VPK Primorac, VPK Aquatic Verde, PVK Budućnost, PVK Nikšić, PK Butterfly i PK Orka.

Hajns u borbi protiv rasizma Kajl Hajns, slavni evroligaški veteran i četvorostruki šampion takmičenja, započeo je kampanju aktivne borbe protiv rasizma u evropskoj eliti.

Amerikanac, od ovog ljeta igrač Armani Milana, potpredsjednik je Asocijacije igrača Evrolige (ELPA) i želi da iskoristi poziciju i reputaciju za kampanju na svim nivoima.

- Evroliga i njeni igrači imaju

Dalas bolji od Milvokija

Veliki peh za Filadelfiju u završnici NBA sezone

Dončić tripl-dabl majstor

Simons na operaciji

Luka Dončić je, u pobjedi Dalasa nad Milvokijem 136:132 odigrao jednu od najboljih partija dosadašnje NBA karijere.

Mladi Slovenac je ostvario 17. tripl-dabl učinak sezone, sa spektakularnim učinkom: 36 poena, 19 asistencija i 14 skokova. Fini Smit dodao je 27 poena i 11 skokova, a Kristaps Porcingis 26 poena i 11 skokova protiv favorita.

Za Bakse, čija pozicija nije ugrožena, Adetokumbo i Lopez postigli su po 34, a Midlton 21 poen i 11 asistencija.

Dalas ima učinak 42-30, samo pobjedu manje od Jute koja je na šestom mjestu Zapadne konferencije. Za Meverikse je bitni-

je to što su dobrim partijama u prethodnim mečevima pokazali da u plej-ofu mogu pobijediti bilo koga. Na vrhu Istoka Milvoki je ubjedljiv sa skorom 55-15, ima šest pobjeda više od Toronta.

Indijana je pobijedila Los Anđeles Lejkerse 116:111 - od kas su obezbijedili prvo mjesto u Zapadnoj konferenciji, ,,jezerdžije“ igraju ispod nivoa i tempiraju formu za plej-of. Junak trijumfa Pejsersa bio je ponovo Ti Džej Voren, sa 39 poena uz trojku za trijumf deset sekundi prije kraja, preko ruke centru Entoniju Dejvisu.

Brogdon sa 24 i Oladipo sa 22 poena odigrali su odlično za Indijanu - dok su Lejkerse pred-

Vut van Ert (25), belgijski biciklista, trijumfovao je u prvom klasiku planetarne biciklističke sezone, trci Milano - San Remo.

Nakon 305 kilometara borbe, pobijedio je ispred prošlogodišnjeg pobjednika Francuza Žili-

Prva velika trka biciklističke sezone

vodili Lebron Džejms sa 31 poenom i osam skokova i Kuk sa 21 poenom.

U direktnom duelu za treće mjesto Zapadne konferencije, Denver je nadoknadio 18 poena deficita i pobijedio Jutu 134:132, nakon dva produžetka. Nikola Jokić upisao je 30 poena (12 u prvom produžetku), 11 skokova, sedam asistencija i tri ukradene

Van Ert prvi u San Remu jana Alafilipa, u fotofinišu.

Prošle sedmice slavio je i na trci ,,Strade Bjanke“ u italijanskoj

pokrajini Toskana - to je prošle godine takođe učinio Alafilip.

Za dvojicom favorita na cilju je

lopte, Porter i Marej dodali su po 23 poena. Sa druge strane, bek Donovan Mičel postigao je 35 a centar Rudi Gober 22 poena. Francuz Gober krajem prvog produžetka napravio je šesti faul i morao van terena, što je vjerovatno bio ključni momenat meča. Denver (46-24) ima samo trijumf manje od drugoplasiranih Klipersa na Zapadu.

S. S. dvije sekunde kasnio Australijanac Majkl Metjus. Slavni Slovak Peter Sagan, najveća zvijezda jednodnevnih trka, bio je četvrti. Tur de Frans, najveća trka sezone, počinje 29. avgusta i trajaće do 20. septembra. S. S.

Australijska NBA zvijezda Ben Simons napustio je kompleks završnice sezone u Orlandu, jer mora na operaciju koljena.

Jedan od najboljih igrača Filadelfije moraće na rutinski zahvat, potrebno je da mu se odstrani masno tkivo sa lijevog koljena.

Ipak, očekuje ga pauza od makar nekoliko sedmica, u procesu rehabilitacije nakon zahvata. Siksersi su trenutno u ključnoj fazi sezone, u borbi za plej-of poziciju. Klub za sada ne želi da da ,,otpiše“ krilnog košarkaša za finiš sezone. Po prvim procjenama mogao bi biti spreman i u formi sredinom septembra.

Ove sezone Simons, košarkaš iz Melburna, ima 16,4 poena, osam asistencija i 7,8 skokova po utakmici. Filadelfija je trenutno šesta u Zapadnoj konferenciji sa učinkom 42-27.

S. S.

22

Feljton

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

5.

Petar I: Nama ne treba drugijeh dušmanah, liše nas samijeh!

On (Petar l) gori od želje da umnogostruči svoje veze s inostranstvom, i, uprkos svetosti svoga karaktera i prirodi svoje države, on bi vrlo rado vršio osvajanja, njegovi politički i ratnički talenti i sklonost njegovog naroda osigurali bi mu uspjehe ako bi mogao da suzbije lakomost svojih sunarodnika, da im ulije poštovanje za svojinu pojedinaca i da ih navikne na disciplinu, bez čega je vrlina nekorisna.

(Dr Simeon Mazarović, “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.) Žene (u Crnoj Gori) nisu previše visoke, ali su lijepe i neobično radne, one učestvuju sa svojim muževima, tokom lijepog dijela godine, u poljskim radovima, a u zimu izrađuju platno od prediva i sukno od vune, muževi se prema njima odnose s grubošću i one su isto onakve robinje kao kod Turaka.

(Dr Simeon Mazarović, “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.) Žene se porađaju na sreću i često usred rada u polju, one odnose zatim novorođenče kući, gdje provedu skoro čitav dan ne odmorivši se.

(Dr Simeon Mazarović “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.)

Crnogorac je obično crnomanjast, snažne građe, lijepog i skladnog stasa, odlikuje ga energičnost i postojana hrabrost, rat je njegova glavna strast zato što ga on vodi s lukavstvom, što iz njega izvlači korist i što svojim imenom uliva neku vrstu straha. Ljubav prema slavi, taj pokretač velikih duša, ima malo u djela u njegovim ratnim poduhvatima, njega tamo usmjeravaju samo nemir njegovog karaktera, sklonost prema lutajućem i neobuzdanom životu i, naročito, očekivanje plijena. Kad je obuzet poslom i sam, on je po prirodi krut i ozbiljan, taj stav napušta kad se nađe sa svojim sunarodnicima, tada veselost preovladava u njegovoj konverzaciji, on je gostoljubiv, nježan otac, dobar brat, ali prijek suprug, ukratko, Crnogorac ima vrlo malo vrlina.

(Dr Simeon Mazarović, “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.)

Sljedeća crtica naslikaće odnos Crnogoraca prema drugom polu: jednog dana kad sam pošao da iskažem svoje poštovanje gospođi Sankovski, vidjeh da kod nje ulazi vladičin sinovac, od čijeg se daha okolo širio miris bijelog luka, on uze gospođinu ruku i poljubi je, snažno je stežući.

“Gospođo”, reče joj, “kod nas su žene dužne da nama ljube ruke, ne dao Bog da za čast koju ti ukazujem saznaju moji zemljaci, oni bi vječno prigovarali, kao neku niskost.

Napuštajući vladajući običaj svoga naroda, ja ti potvrđujem prijateljstvo koje sam ti obećao i vlast koju od sada imaš nad mojim srcem”.

(Dr Simeon Mazarović, “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.)

S namjerom da to nesrećno stanje poboljša, Pavel Petrovič Romanov, ruski car (1796– 1801.) je Crnogorcima osnovao

Povodom petog izdanja donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1.200 odrednica

Videći našu neslogu i domaću rat u sva plemena od vaše Nahije, ja s mojom žalošću i plačem vidim da ste svi sami sebe i svojoj djeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite (Vladika Petar I u poslanici Katunjanima od 22.5.1822)

Petar I Petrović, francuski crtež

jedan sud pod imenom kuluk, sastavljen od šezdeset osoba, trebalo je da on vodi istragu o svim sporovima i da izriče svima, kako u građanskom tako i u krivičnom domenu. Da bi osigurao njegov rad, dodijelio mu je godišnji honorar od deset hiljada cekina, ali već iduće godine sud se ugasio, zato što sudije nijesu primile novac koji im je bio namijenjen i koji je vladika, kako se priča, upotrijebio u druge svrhe, moguće je i da je ovaj zaključio da njegov autoritet slabi pri postojanju autoriteta jednog velikog broja ljudi izabranih među najuglednijim u zemlji i okupljenih tako često radi opšteg dobra.

(Dr Simeon Mazarović, “Zapisi o Crnoj Gori”, 1808.)

Vladika Petar I Petrović predao je Budvu austrijskom generalu Matiji Rukavini avgusta 1797. godine.

Ja želim dobrosusjedski mir, ali mnogo što ne zavisi od mene, jerbo, ne imajući izvan pera i jezika jakosti nikakve, ne mogu prinuditi silom na poslušanije nikoga, a još manje pod kastig zle ljude postavljati, nako pod samim prokletstvom i odlučenijem od Crkve.

(Vladika Petar I baronu Tomašiću, 18.01.1830.)

Ako se nekome od sudija Bankade dokaže u vršenju pravde pristrasnost ili prihvaćanje obećanja, ponude ili poklona u cilju sklonosti ili suprotno, u nekom sporu, biće isključen iz Bankade putem dekreta Centralne Komisije.

Za javno žigosanje dekret će se razaslati i istaknuti u svim opštinama. Ni on ni njegovi potomci neće moći obavljati neki častan položaj u dvijema

Mitropolit Petar I Petrović

Ovaj narod nije nigda bio od inoplemenije država u podanstvo pokoren, poslije okončanja bivšije knjazeva i vladaoca crnogorskije, štaviše i u samo ono vrijeme, kad je otomanska Porta grozila cijeloj Evropi, nije nas mogla savršeno pokoriti (Vladika Petar I u pismu ruskome caru Aleksandru I od 8/20.05.1817. godine) pokrajinama, ukoliko njegovo nedjelo ne zasluži i težu kaznu. (Član 6. Dekreta sjedinjeni provincija Boke Kotorske i Crne Gore, Dobrota, 18 (30) novembra 1813. godine) Vrlo nesrećnim za nas izvješćem, da je car Aleksandar ustupio bokešku provinciju austrijskoj državi, i po tome da su veliki trudi naši propali.

Ovo žalosno i nikad neočekivano izvješće oduzelo je u svih hrišćana našega ispovijedanja

Krst Petra I Petrovića

i posljednju iskru nade koju su imali na Rusiju.

(Mitropolit Petar I u pismu grofu Bumakovu od 8.10.1814.)

Ja sa velikom žalošću i sa suzama vidim da svi naši neprijatelji i svi đavoli od svijeta ne bi vam mogli toliko zla, koliko štete i sramote učiniti, koliko vi sami sebi činite.

(Vladika Petar I glavarima) U mene izvan pera i jezika ne imade sile za privesti nepokorne na poslušanije.

(Vladika Petar I Petrović) Nama ne treba drugijeh dušmanah, liše nas samijeh!

(Vladika Petar I) Ovaj narod nije nigda bio od inoplemenije država u podanstvo pokoren, poslije okončanja bivšije knjazeva i vladaoca crnogorskije, štaviše i u samo ono vrijeme, kad je otomanska Porta grozila cijeloj Evropi, nije nas mogla savršeno pokoriti.

(Vladika Petar I u pismu ruskome caru Aleksandru I od 8/20.05.1817. godine) Po ovom vidu i pokazanoj sposobnosti ovog naroda u svako vrijeme k jednomišljenju sadašnjeg obrataja svijeta i sva opštekorisna namjeravanja vašeg imperatorskog veličestva i vašije saveznika, Crna Gora ima puno pravo nadati se bezbjednosti svoje nezavisnosti u odnošenju nasprama inostranije država, koje sastavljaju današnju evropejsku sistemu.

(Vladika Petar I u pismu ruskome caru Aleksandru I od 8/20.05.1817. godine) Od sile cetinjske pod starost bježim iz Cetinja.

(Vladika Petar I Petrović Njegoš) Da među Turcima, živim, ne bih toliki zulum trpio, koliko od Crnogoraca.

(Vladika Petar I Petrović Njegoš) Milije im je zlo i sramota, nego li dobro i poštenje.

(Vladika Petar I Petrović Njegoš) Dajem vi na znanje da će u prvi petak doći tamo ćesar-kraljevski medici da vide od koje bolesti čeljad u vašu nahiju umiru i da nauče kako bi ljudi mogli svoje bolestnike liječiti.

Zato vi od svega srca preporučujem da ih sa svom stimom i blagopristojnim načinom, koliko ljevše i bolje možete, susretete i dočekate, i đe bi god prošli, da ih propratite. To će biti za vaše i svega našega naroda poštenje.

(Vladika Petar I u poslanici Crmničanima od 1818.)

Videći našu neslogu i domaću rat u sva plemena od vaše Nahije, ja s mojom žalošću i plačem vidim da ste svi sami sebe i svojoj djeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite.

(Vladika Petar I u poslanici Katunjanima od 22. 05.

1822.)

Vi ste od Boga otstupili i straha božija izgubili, vi ste grehotu i sramotu zaboravili, vi za dušu i poštenje ne mislite, vi se ne možete krvi bracke nasititi, vaša slava, vaše poštenje, vaša pohvala i dika i vaše junaštvo stoji u vašu domaću rat i neslogu, u koju najvišu svoju sreću i radost nahodite.

(Vladika Petar I u poslanici Katunjanima od 22.05.1822.)

Vi nikoga ne slušate, ko za dobro vaše radi i govori, a neka dođe koji lažac među vama, svi ćete mu vjerovati što vi reče, koji će biti od vas počitovat, kao što su i prvi počitovani bili, neki za cara, neki za proroka, a neki za svetitelja i čudotvorca, no istini i pošteni čovjek ne ima među ovim narodom mjesta.

(Vladika Petar I u poslanici Katunjanima od 22.05.1822.)

(Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

23

Posveta Rajku Dujmiću

» Piše: Ante TOMIĆ Sva su zagrebačka jutra jednaka. Iz magle izranjaju kumice zamotane šalovima i maramama, noseći torbe s mokrim zeljem, žutim žgancima, sirom i vrhnjem iz Turopolja i Podravine, na kolodvoru se, nakon dvadeset tri godine izbivanja iz rodnog grada, iskrcava Filip Latinovicz, dva konduktera iz Azrine pjesme piju rakiju na Remizi, a jedna mlada lijepa žena smeđe kose prođe u polupraznoj jedanaestici što zavija iz Draškovićeve u Vlašku ulicu, zamišljeno zagledana kroz orošeno tramvajsko staklo. To je, prepoznajete je, Milena.

Premda priča kaže da je ona u stvarnosti bila Makedonka, medicinska sestra koju je autor upoznao jedne noći nakon koncerta u Herceg Novom, za nas je naslovna junakinja velikog hita Novih fosila uvijek bila i bit će zagrebačka djevojka, blagajnica u Konzumu, kuharica u studentskoj menzi ili čistačica u Petrovoj, nekakva sirotinja koja je u glavni grad doselila iz Križevaca ili Josipdola i s cimericom živi u vlažnom podstanarskom kućerku na Trešnjevci. Dečko iz srednje bez objašnjenja ju je ostavio i oženio drugu, a ona se godinama kasnije od toga udarca nije oporavila.

Istina, ima ih da, slušajući tužnu pjesmu o radničkoj ženi koja krije smežurane dlanove i ispucani lak na noktima, pred očima imaju drugačiju sudbinu, zamišljaju neku Milenu iz Tuzle, Kavadaraca ili Škofje Loke, ali za većinu nas sve što je pokojni Rajko Dujmić napisao naprosto se nekako ne može odvojiti od jednog grada. Medene pop pjesme na Yamahinom sintesajzeru, koje izvode plava pjevačica i četiri muškarca u široko raskopčanim košuljama od lamea, svi ozareno se smiješeći bijelim zubima, to

» Piše: Ljubodrag STOJADINOVIĆ Evo, ja sam očekivala, mada sam se malo pribojavala. Oko toga, mislim, hoće li on, htela sam da kažem da me stavi na vrh. Na vrh same vlade, to sam, je li, ako me razumete htela da kažem. Ja znam, a to sam rekla više puta, kad sam govorila o raznim stvarima, a moram da govorim o svemu da sam spremna da ostanem, ali i da odem, na sve sam spremna samo da budem tu negde gde je on, bilo mi je svejedno hoću li ili neću, mada volim da hoću i evo me. I da nisam, hoću da kažem, ovaj ako me razumete šta hoću da kažem, i da nisam mandatar, da ne kažem stari jer još sam mlada, bila bih tu negde, on me je stvorio.

Izvini Zorana, znam da pucaš od muke, ali evo ti ga na! Šurovala si sa raznima, putevi koje si kao pravila pucali su kao grisini. Ne zna se da li si gora ti ili Drobnjak, ali dobro… Ne želim da ovde iznosim sve što znam, ono što nas razjedinjuje i čini ranjivim, ali nije ti pomoglo frakanje i malterisanje, svi znamo kakva si kad skineš kreč, to ti kod njega pomoći

Ako se strašnih 80-ih po lijepom sjećamo, to je zbog Novih fosila Svaki put kad zasviraju u autu, nama se vrati to mjesto i to doba, Milka Planinc, redukcije struje, nestašice goriva i Univerzijada je nama Zagreb. Ili, preciznije, Zagreb osamdesetih.

Novi fosili zauvijek su nam ostali zarobljeni u vremenskoj kapsuli, u zadnjoj deceniji socijalizma u jednoj manjoj istočnoeuropskoj metropoli. I svaki put kad zasviraju u autu, kafiću ili u tri u noći na benzinskoj pumpi na autoputu, nama se vrati to mjesto i to doba, Milka Planinc, redukcije struje, nestašice goriva, Mimarina zbirka, Univerzijada, Ćirin šampionski Dinamo, neukrotiva griva Ive Pogorelića i Grlićevi filmovi. Milena je najbolja prijateljica Štefice Cvek, njih dvije popodne zajedno piju švercanu kavu. Prođete li Zelenim valom u gluhi noćni sat i danas ćete čuti kako Marko Mlinarić, Cico Kranjčar i To-

Rajko Dujmić

mislav Židak u Karaki zagrljeni urlaju „za ona dobra, dobra, dobra stara vremena“.

Bile su to teške godine, godine kriza, inflacija, prvih štrajkova koje su još sramežljivo zvali „obustava rada“ i poznate „hrvatske šutnje“, potisnutog, frustriranog nacionalizma koji će na kraju decenije provaliti kao crna voda iz kanalizacije i otplavi-

ti nas u rat. Ako se strašnih osamdesetih nečega po lijepom sjećamo, bilo je to zbog Novih fosila. Jedna sumorna epoha osvijetljena je, kao oštrom zrakom blistavog sunčevog svjetla između sivih oblaka, vedrim akordima Rajka Dujmića, melodijama koje je on jednostavno i lako gradio oko stihova splitskog pisca i novinara Momčila

Popadića zvanog Pope.

Dobro, ima i drugih koji su pisali za Nove fosile. Pa i sama „Milena“ je, napokon, iz suradnje sa Zrinkom Tutićem, ali s Popadićem je Dujmić, neka se nitko ne naljuti, ipak bio najbolji. Perfektno su se poklapali. Dvije nježne duše, dva osjećajna, ranjiva muškarca, odrasla uz hladne i nepristupačne očeve, ispunjeni strahovitom žudnjom za ljubavlju, nepogrešivo su gađali publiku. Prišuljali bi se nečujno i ščepali za srce, koji put samo jednom, genijalno pogođenom notom i dva stiha, i baš bi se svima, i gimnazijalkama i njihovim profesoricama, i inženjerima i advokatima i šoferima, suze slile niz obraze. „U mraku se žari jedna cigareta kao svjetionik na kraju svijeta“ - jebi ga, narode, tako se piše ljubavna pjesma.

Nije, nažalost, dugo trajalo.

Novi fosili zapravo jedva i da postoje prije i poslije osamdesetih, izvan decenije koju su muzički snažno obilježili. U studenom hiljadu devetsto devedesete od teške i šokantno kratke bolesti je prvo umro Pope, a i Dujmić je zatim nestao, izgubio se u ovisnostima, odlutao u neke maglovite i mračne šume, među zvijeri i duhove. Bio je pomalo kao Shane McGowan iz The Poguesa.

Obojica su nekako u isto vrijeme, osamdeset druge, treće

bljesnuli i obojica se ugasili kao repatice. Devedesetih su kao autori prestali postojati.

Kao što alkoholom razoreni McGowan odavno više nije onaj čudesni pjesnik koji je jednom napisao „Rainy Night In Soho“, ni u Dujmiću nije bilo snage za ljepote kao što su „Skitnica“ ili „Ključ je ispod otirača“.

Ali, onda opet, bilo je trenutaka, istina, sasvim rijetkih, kad bi se vidjelo kakav je veličanstveni talent jednom ključao u tome malešnom muzičaru.

Bila je prije nekoliko godina, sjećam se, jedna večer posvećena Popadiću, gdje su različite pjevačice i autori pjevali „Oprosti mi pape“ i „Laku noć Luiđi, laku noć Bepina“, i sve je bilo, hja, onako, uredno i pod konac, bez greške otpjevano, ali bez žara. Nije tu bilo iskre ni da zapali suhu travu i makiju u kolovozu u šibenskom zaleđu, sve dok se na pozornicu nije popeo Dujmić i vidljivo nesabran krenuo štrapati po klavijaturi.

Na trenutak smo se svi malo ukočili od nelagode, ali samo trenutak kasnije, kad je počeo pjevati „Tonku“, nama je bila gvalja u grlu. Tip je jednostavno rasturio.

Uzeli ste vjerojatno, kao i ja, posljednjih dana slušati sve one slatke tužne pjesme koje je on napisao i složit ćemo se oko jednoga. Ispratili smo i veće autore od njega, ali ni za jednim nije bilo više suza.

Premijerkin ekspoze (nacrt) neće, htela sam da kažem, ovaj… moramo biti jedinstveni, a ti se smiri i ne potkopavaj, znaš!

Ovo je moj ekspoze o programu vlade, nije moj dug kao njegov kad je ono govorio tri sata, moj će da bude kraći i sažet, jer vremena se nema.

Ja sam mu dala da vidi ovo, da pročita i ukaže mi na greške, nauči me kao uvek što me je učio i izvede me na pravi put ako imam, mislim neke zablude ovaj, mada ih nemam, ali neka vidi, kako sam zamislila razvoj. Bez razvoja nama razvoja nema, moramo ponovo da budemo lideri u regionu, po svemu, pa i po broju mrtvih. Da ih imamo najmanje i da pobedimo epidemiju još nekoliko puta, kao što smo to učinili nekoliko puta, kad god nam je, je li, hoću da kažem ovde otvoreno to bilo potrebno, i to naš naprednjački narod treba da zna. Šef mi je rekao, dobro je Ana samo guraj, guram ja ali ne umem tako dobro kao on, kaže naš program je napredak Srbi-

je da se držimo makar kao i do sada, ispred Nemačke, kaže Angela mu zavidi na uspesima, on će otići tamo uskoro da Nemcima objasni kako smo, ih, izvinite na izrazu prepičkali pa se sad češu, da, da, poslanici opozicije, češu se…

Ah, da. Ovde nema opozicije!

Mislim, a to misli i šef da opozicija ne postoji zato što nije potrebna, njemu je Lukašenko rekao da je on imao dvojicu opozicionara pa ih se otresao.

Ha ha ha, molim poslanike da se smeju svi kao jedan, baš je funny naš Lukaš, tako ga šef zove, pa i ja. Ali mi nemamo nijednog osim našeg Šapića, pretekli smo i Belorusiju. Tako je i kod šefovog brata Si Đinpinga, ista ih majka rodila, sudbina ih hoću da kažem razdvojila, bila je okrutna ta sudbina, pa su se, htela sam da kažem kasno sreli. Jeste li videli, on više liči na Andreja nego na šefa, ali šefu pada u poluzagrljaj a uskoro se očekuje i prvi polupoljubac. Niko sa Sijem nije tako intiman, htela sam da naglasim, kad

krenu poljupci, jel’te sve je moguće, ha! I tamo nema opozicije, kakva crna opozicija kod brata, a mog pobratima Sija. A on će da upozna šefa sa svojim posinkom Kimom.

Kim je oduševljen našim šefom, ugleda se na njega, uči.

Mi moramo da jačamo mala i srednja preduzeća, šef kaže da ništa nismo imali, a onda je došla opozicija koja tada nije bila opozicija koja je sve opljačkala. Bata Andrej to najbolje zna, muči se i danas u svojoj firmi, mi se borimo protiv mafije, šef je ne znajući lično naredio da se pokosi Andrejeva trava u Jovanjici.

Protiv šefa, opozicija koja je slaba, ali ima pomoć iz inostranstva, mada je inostranstvo na strani šefa, čini sve da mu ugrozi siromašnu porodicu, tata Anđelko jedva sastavlja kraj s krajem. Šef je preživeo više atentata od Kastra, to je bio onaj bradati Kubanac koji bi nam bio veliki prijatelj da nije iznenada umro, ne sećam se tačno kad beše.

Investicije dolaze sa svih stra-

na, i dalje ćemo pozajmljivati pare da punimo budžet, kako bismo zaustavili laži da mi plaćamo investitorima da dođu. Oni, u stvari prvo dođu pa im plaćamo, ali to su sve laži nepostojećeg izdajničkog Đilasa koji želi da nas sruši.

Ulagaćemo u policiju i Mileta Dodika, njegove trupe su spasle šefa, ajde da budem malo i duhovita, kao guske Rim, dupliraćemo snage za slučaj pokušaja nasilnog rušenja našeg voljenog šefa, aplauz molim, on gleda ovaj prenos, neka vide njegovi malobrojni protivnici da ne mogu da nasrću na njega kako se kome, ovaj da oprostite digne. Joj, kakav lascivni lapsus, bože me oprosti, mada ni sama ne znam šta znači lascivni, ali pitaću šefa kakav mi je bio, ovaj ekspoze, i šta je to lascivni. Oh, gospode bože, da kažem.

Moramo i to što pre da širimo međusobnu kulturu dijaloga preko naših medija, i isključivo među nama. Predlažem Rističevića, Đuku, Vučićevića, i našu novinarsku zvezdu u na-

rastanju Sarapu, uz palicu maestra Tasovca za radove na uništavanju ostataka opozicije i drugačijeg mišljenja, koje šefa najviše vadi iz kože, da prostite.

Završavam ovaj ekspoze koji je, videli ste, ako ste shvatili, razvojni program razvoja u svim delovima i segmentima naše napredne države. Iako nas Fridom haus, Tanja Fajon, Evropski parlament, francuska štampa i još neki minorni faktori proglašavaju zemljom bez demokratije. Ovde osim demokratije ničega i nema, to je moja ključna mudrost za danas, i molim vas da je utuvite.

Uzgred, moram da vam otkrijem nešto lično za kraj. Videli ste da šef i ja ličimo, što narod kaže kao jaje jajetu. Saznali smo oboje da mi je on davno izgubljeni brat. Velika familija: Si, Andrej, Kim, Aleksandar, ja. Skoro ni po čemu se Alek i ja ne razlikujemo.

Doduše naše žene se šale, tvrdeći da je on nešto manje muževan od mene.

24

Drugi pišu

» Piše: Tomislav Marković Prošlo je 40 godina od smrti Josipa Broza Tita, a njegovi protivnici nikako da se uvere da je maršal mrtav. Neprestano se osvrću u strahu da će vođa revolucije oživeti, prekinuti žurku nacionalističkog bašibozluka, razbucati bandu koja mu je okupirala i opljačkala zemlju, i poslati ih tamo odakle su izmileli – u ropotarnicu istorije.

Cipelarenje mrtvog Tita već decenijama spada u omiljenu zabavu raznim nesrećnicima sposobnim samo za rušenje i destrukciju. Evo, na primer, u Večernjim novostima Miloševićevog Gebelsa Milorada Vučelića samo u poslednjih par meseci objavljeno je na desetine tekstova koji govore o Josipu Brozu.

U tim mrtvorođenim tekstualnim uradcima naširoko se raspravlja o tome da li je Tito bio Rus, da li je znao da govori naš jezik, koji mu je jezik bio maternji, ko mu je zapravo bio otac, kad je sve imao napade malodušnosti, da nije možda bio Poljak, o sklapanju tajnih paktova s Amerikom, kako je planirao da pokatoliči pravoslavce u Crnoj Gori, kako je skinuo neprežaljenog Aleksandra Rankovića i započeo rat protiv Srba, o Titovoj zaveri protiv Srbije, o tome da li je Tito bio Jugosloven i sve u tom poznatom tabloidnom stilu.

HEROSTRATI NA TITOVOM GROBU

Na godišnjicu Titove smrti, 4. maja, u Večernjim novostima objavljen je prigodan tekst u kojem su se prvaci nacionalističke ideologije izređali na svom mrtvom arhineprijatelju.

Posebno se istakao Matija Bećković, citirajući samog sebe. „Tito je veliki čovek bez dela“, rekao je Bećković, ubeđen da izgovara mudrost teškog kalibra, a potom je navodio ko mu je sve hvalio tu briljantnu misao nastalu u trenutku natprirodne inspiracije, da bi na kraju zaključio kako ne bi bio greh da se ta premudra rečenica ispiše kao epitaf na Titovom grobu.

Ako je i od nacionalnog barda i izumitelja poetike ćeranja, mnogo je! Matija Bećković i Milorad Vučelić učinili su sve što je bilo u njihovoj moći da unište Jugoslaviju kao Titov magnum opus, uz bratsku pomoć Miloševića i njegove artiljerije, a onda za sopstveni krimen optuže čoveka koji je u trenutku uništenja SFRJ već deset godina bio pokojni. Nije im dovoljno što su rušili ono što je Tito stvarao, već bi malo i da mu zaigraju na grobu. Otprilike kao kad bi Herostrat, nakon što je spalio Artemidin hram u Efesu, odšetao do groba graditelja hrama i slavodobitno mu saopštio da je “veliki čovek bez dela”.

Razne su optužbe pljuštale po mrtvom Titu povodom godišnjice njegove smrti. Istoričar Čedomir Antić progovorio je u ime svih Srba (valjda su ga izabrali da ih zastupa na nekom njegovom imaginarnom mentalnom referendumu) koji se sećaju kako nam je Tito „oteo Kosovo, rasrbio Crnu Goru, obespravio nas u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini”. Ukratko – nije mu baš bila bliska ideja stvaranja ‘Velike Srbije’, toliko mu je bila mrska da se u Drugom svetskom ratu borio protiv onih Dražinih četnika koji

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Kad nacionalisti zaigraju na grobu druga Tita Što je Broz stvorio, ovi ne mogu ni da okreče... Jedino im razaranje Titovog djela ide od ruke su težili teritorijalnom proširenju uz pomoć nacista, baš kao što se borio protiv ideje Velike Hrvatske i njenih krvoločnih zastupnika – Pavelićevih ustaša. To su zaista neoprostivi gresi – sa stanovišta četničke i ustaške ideologije.

BRATSTVO I JEDINSTVO, A NE GENOCID

Politički analitičar Dragomir Anđelković otišao je korak dalje od kokardastog kolege Antića, pa je objasnio vaskolikom srpstvu da je Titova najveća krivica to što je izmislio neke nove nacije kao što su Bošnjaci i Crnogorci, te Srbe „pretapao“ u Hrvate i Makedonce (verovatno u visokim pećima).

Ljubitelji Draže Mihailovića i zagovornici ‘Velike Srbije’ nikako da se pomire s jednostavnom istorijskom činjenicom da je njihova ideja, koja je i inače sumanuta, propala onog trenutka kad su četnici počeli da kolju, istrebljuju i etnički čiste Bosnu od nesrpskog življa, i to uz blagoslov nacističkog okupatora.

Onda su tu istu propalu ideju oživeli devedesetih, što je dovelo do stravičnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, i do nacionalne sramote koju ni Dunav ni Sava oprati ne mogu. I sad im je Tito kriv što njihova tupoumna zločinačka ideja nije urodila plodom. A sve je tako jednostavno: kad deliš određeni geografski prostor s drugim nacijama, jedini način za normalno postojanje je sporazum, pregovaranje, dogovaranje, kompromis, tolerancija – a ne ubijanje i istrebljenje drugih naroda. Dakle, bratstvo i jedinstvo, a ne genocid.

VIŠEDECENIJSKA PROPAGANDA

Trideset godina nas razni elementi iz intelektulnog suterena bombarduju lažipričama o Josipu Brozu Titu. Kakvih smo se sve gluposti naslušali i načitali tokom tog perioda: Tito nije bio Tito, Broz je poginuo pa su nam podmetnuli nekog austrougarskog agenta, Tito je u stvari ruski agent, pravi Tito nije imao sve prste na rukama, seljačić iz Kumrovca nije mogao naučiti da svira klavir i da govori strane jezike, Tito je bio vanbračni sin Vinstona Čerčila iz veze s prostitutkom (autor fikcije: otac Tadej), išao je u školu sa Krležom i Hitlerom, sve je radio da uništi Srbe, sve je činio da uništi Hrvate, bio je najveći zločinac u ljudskoj istoriji i šire, njegova Jugoslavija bila je tamnica naroda i tako dalje, i tome slično.

Zastrašujuća propaganda ne jenjava već decenijama, pa ipak ne uspeva da potpuno pomrači lik i delo Josipa Broza. Prema

Trideset godina nas razni elementi iz intelektulnog suterena bombarduju lažipričama o Josipu Brozu Titu

istraživanju Demostata od pre par godina, najpopularniji politički vođa u Srbije je – upravo Josip Broz Tito. Tako se izjasnilo čak 32 posto ispitanika, dakle skoro trećina. Ipak ima mnogo ljudi otpornih na medijsku propagandu, onih koji se sećaju kako je izgledao život u SFRJ i koji to mogu da uporede sa današnjim neveselim stanjem stvari.

ŠTA VAM JE SMETALO U TITOVOJ JUGOSLAVIJI?

Nema sumnje da se Titu i socijalističkoj Jugoslaviji svašta može prigovoriti, od Golog otoka do kulta ličnosti, od nedemokratičnosti do jednopartijskog sistema. Međutim, pitanje je s koje pozicije se to čini. Svi se pretvaraju kao da su nakon uništenja SFRJ stvorene neke divne, hiperdemokratske državne tvorevine u kojima caruju pluralizam i tolerancija, prosperitetna društva u kojima se bespogovorno poštuju ljudska prava, svi imaju podjednake šanse, ravnopravnost je zagarantovana, a ljudsko dostojanstvo aksiom.

Pogledajmo današnju Srbiju – pa mi praktično živimo u jednopartijskom sistemu. Koliko dugo su na vlasti HDZ, SDA ili Milorad Dodik? Ako nas je odsustvo političkog pluralizma toliko mučilo u socijalizmu, zašto je danas sve tako monolitno? Ovima koji romore o nepravednim suđenjima u socijalizmu mora se postaviti pitanje: A gde vam je danas vladavina prava? One koji se rugaju paroli o bratstvu i jedinstvu valja pitati: Da li je bolje današnje stanje vladajućeg šovinizma i međunacionalne zakrvljenosti?

Nacionaliste koji lažu kako u socijalizmu nisi smeo da kažeš da si Srbin, onima koji se zaklinju u srpstvo, veličaju Mladića i ostale zločince treba pitati: Da li ste trpali pobijene Albance u hladnjače i masovne grobnice jer ste bili nezadovoljni socijalističkim jednoumljem?

Da li vam je u SFRJ smetalo to što niste mogli da istrebljujete Bošnjake u Podrinju? Da li mrzite Tita jer vam ne bi dozvolio da opsedate Sarajevo, granatirate Dubrovnik i ubijate koga stignete? Šta vam je to toliko

smetalo u Titovoj Jugoslaviji?

To što su zločinci bili po zatvorima, a ne na čelu vojski, država i političkih institucija?

ŠEF NAJSREćNIJE JUGOSLOVENSKE DRŽAVE

Da se ne lažemo, friška cipelarenja mrtvog Tita samo još jednom pokazuju da naši patuljci nisu u stanju da podnesu da i mi imamo neku značajnu istorijsku ličnost, već bi da ga svrgnu u svoju kaljugu i skrate na svoju mizernu meru. Oni bi najradije da ovde nikad ničeg značajnog nije bilo, da nikad nismo bili deo sveta, da se ništa bitno nije desilo, da nismo nikad izašli iz vekovne zaostalosti, nego da smo uvek bili jedna te ista ropska, nacionalistička, provincijalna močvara, jer se u takvoj sredini oni najbolje osećaju. Tek kad zarone u blato, parohijalni nacionalisti plivaju kao riba u vodi.

Ko je poverovao u klevete na Titov račun, tome ne vredi citirati hvalospeve Titu koje su izgovarali ozbiljni ljudi kao što su Winston Churchill, Dwight Eisenhower, Willy Brandt, Charles de Gaulle, Aldo Moro, Giorgos Papandreou, Arthur Miller, Jean-Paul Sartre, kraljica Elizabetha Druga, Indira Gandhi, Richard Nixon, Jimmy Carter, Sandro Pertini, Alberto Moravia, Dolores Ibárruri La Pasionaria i desetine drugih. Njima ne vredi citirati ni velikog pesnika Izeta Sarajlića koji je u par rečenica uspeo da izrazi provaliju koja sumornu današnjicu deli od Titovog vremena: „Kakav god da je bio, bio je šef najsretnije jugoslovenske države. U toj državi Vojislav Šešelj je uspio i doktorirati. A mi u njegovoj ne bismo mogli ni da dišemo“.

Teško je čak i pobrojati sve što je Tito uspeo da ostvari za života, ali navedimo samo neka velika dela: organizovanje KPJ i stvaranje respektabilne partijske organizacije u uslovima državnog progona, pridobijanje većine studentske omladine, organizovanje ustanka protiv fašističkog okupatora u trenutku kad je fašizam delovao nepobedivo, herojska borba protiv fašizma, pobeda i oslobađanje zemlje, stvaranje

nove Jugoslavije iz pepela na načelu ravnopravnosti svih naroda i narodnosti, suprotstavljanje svemoćnom Staljinu, približavanje Zapadu, samoupravljanje, prepuštanje dela vlasti republikama (baš tipičan diktatorski potez), ekonomski napredak, industrijalizacija, urbanizacija, modernizacija, stvaranje pokreta nesvrstanih, socijalna država, besplatno školstvo i zdravstvo, ravnopravnost žena i ženska prava, prohodljivost na socijalnoj lestvici itd.

Ko je sklon realnijem sagledavanju prošlosti, bez predrasuda, lako bi mogao doći do zaključka da je Josip Broz bio najtalentovaniji političar kojeg smo ikad imali na ovim prostorima. A pošto se ovde izuzeci ne trpe, nije ni čudo što novopečene nacionalne elite po njemu sipaju drvlje i kamenje. Nije on jedini koji se našao na stubu srama, ko god se izdvojio iz mediokritetske sredine dobio je svoju porciju difamacija i mržnje.

KRLEŽA O TITU: KARIJERA BRAVARSKOG ŠEGRTA

Možda je najbolju ocenu Tita dao Miroslav Krleža u tekstu pisanom povodom šezdesetog rođendana predsednika SFRJ. U tekstu Šezdeseti rođendan druga Tita Krleža kaže: „Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proleterijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljivanja, položio sam temelje socijalizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom da kaže: Izvršio sam svoju ljudsku i

građansku dužnost“.

Lako je pisati panegirik i pritom biti realističan kad imaš kome i zbog čega. Lakše je razumeti nečiju veličinu kad si i sam veliki, pa znaš o čemu govoriš. Mnogi danas osporavaju i Krležu, ali to je deo iste jadne nacionalističke priče. Kako lepo reče profesor Tomislav Brlek u jednom intervjuu: „Zato što je trajno pokazivao da čitati i pisati ne znači drugo nego misliti, Krleža je nama isto što je bio Đorđu Jovanoviću 1932. u Ristićevom časopisu ‘Nadrealizam danas i ovde’: nesumnjivo najznačajnija književna figura ove zemlje, od Ćirila i Metodija do danas“.

Dok je Tito bolovao, početkom marta 1980. godine, Krleža je govorio Enesu Čengiću o Titovom životnom putu, što je kasnije objavljeno u knjizi „U sjeni smrti“. Veli Krleža: „Biti šegrt, brate, šloserski u Sisku godine 1907, početi od toga i stvoriti ovo što se danas zove Jugoslavija u ovom podneblju gdje nijedan političar nije uspio, to je nezamislivo. Nikom do njega to nije uspjelo, nikome od vladara i knezova, nikome od vladika i biskupa, nikome od političara, pjesnika i ideologa, i novinara ili bilo koga. Ni jedan od svih mogućih moćnika nije uspio. Svi su završili slomom. Stvoriti od tolikih naroda homogenu državu, pa i to je, ako hoćete, bilo nezamislivo. (…) A Tito nije obavio samo taj posao, nego je trideset hiljada različitih drugih poslova posvršavao. Pa to je, izvinite, u svakom slučaju fenomen, bez obzira na karijeru maršala ili već ne znam čega. To je karijera bravarskog šegrta iz Siska ili iz Kumrovca!“.

Kad danas pogledamo aktere na političkoj sceni, smešno je čak i pomisliti na poređenje s Titom. Kad Vučić ponekad sebe uporedi s Titom, to nije čak ni smešno, već degutantno. U takvom naopakom svetu nije ni čudo što svako malo neka nacionalna „veličina“ udara po mrtvom Titu kao po bokserskoj vreći. Lepo je davnih dana rekao Nenad Čanak: „Što je Broz stvorio, ovi ne mogu ni da okreče“. Jedino im razaranje Titovog dela ide od ruke, u tome su pravi majstori.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Starom aerodromu između Maksija i Volija – zgrada prizemlje.

Tel: 069/357-808 1 Izdajem lijep, kompletno opremljen jednosoban stan 50m2 na ekskluzivnoj lokaciji preko Morače – zgrada Maksim.

Cijena 350 eura.

Tel: 069/384-190 2

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 3

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

27

Posljednji pozdrav našem bratu i brataniću

IVANU BATRIĆEVIĆU Neka tvoj osmijeh i ljepota ukrase nebo kao što su do sada krasili zemlju.

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

574

SLOBODAN JOVOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

BORKI VUJOVIĆ Počivaj u miru.

DUŠKO i SNEŽANA MIRKOVIĆ 571 Posljednji pozdrav našoj sestri

DANIJELI MIJOVIĆ od ZORANA, BELJA, VLADA, NEBOJŠE, MIRSADA i LJUBA 575

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

GOJKO – GOGO TURČINOVIĆ

020-202-455, 020-202-456.

Ispisali smo najljepše uspomene sa tobom. Hvala ti, strikane moj.

Odmaraj u rajskim vrtovima.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ANA i SAŠA PAVLIČIĆ sa porodicom 573

28

Oglasi i obavještenja

Umrla je poslije kraće bolesti

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Posljednji pozdrav našoj

Umro je naš dragi

DANIJELI MIJOVIĆ

DANIJELA Đoka – Bucka MIJOVIĆ

Tvoji: suprug BUCKO, kćerke MIA i IRA, svekrva TARA, pastorka NEDA i unuk DIMITRIJE

Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sestra ĐORĐINA-ĐINA, sestrična DUDA, sestrići MIRKO i MLADEN

Ožalošćeni: suprug ĐOKO-BUCKO, šćeri MIA i IRA, pastorka NEDA, svekrva TARA, otac DIMITRIJE, majka MILIJANA, brat DEJAN, stric MIŠKO, snaha VERA, bratanići LAZAR i MILOŠ i ostala familija MIJOVIĆ i KALUĐEROVIĆ

550

DANIJELI Đoka-Bucka MIJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci

dana 7. avgusta 2020. godine.

Kremacija će se obaviti u Beogradu.

559

556

1945 - 2020.

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava.

rođena Kaluđerović

Sahrana je obavljena u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci u krugu svoje najuže porodice i prijatelja 9. avgusta 2020. u 13 časova.

JOVAN Dušanov VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav našem bratu i ujaku

Jako smo žalosni i tužni zbog tvoje prerane smrti.

Ostaješ u našim srcima upamćena kao odani prijatelj i veliki čovjek.

Neka tvoja beskrajno čista duša pronađe mir u tvojoj crnogorskoj zemlji, po kojoj si tako gordo i ponosito hodala i voljela je.

Ostaješ u najljepšim uspomenama našim, po kojima ćemo te pamtiti i sjećati se.

Počivaj u miru!

ZORAN i ZDENKA VUKČEVIĆ sa svojom porodicom 566

JOVANU VUJOVIĆU

DANIJELI MIJOVIĆ Majko, Znala si koliko te volimo, ali nikada nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati.

ĐORĐINA, DUDA, MIRKO i MLADEN VUČINIĆ

Dana 9. avgusta 2020. godine u 78. godini preminuo je naš dragi

551

Tvoje MIA i IRA 560

Iznenada nas je napustio naš dragi Posljednji pozdrav mojoj drugoj majci

MILE Avramov ŽUGIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 9. avgusta 2020. u krugu uže porodice na mjesnom groblju Novakovići – Žabljak.

JOVAN Dušanov VUJOVIĆ

DANIJELI MIJOVIĆ Iako nisi dočekala svoju unučad, bila si najbolja baba mom sinu.

Voljećemo te zauvijek.

Tvoja treća ćerka NEDA i unuk DIMITRIJE

1945 – 2020.

Ožalošćeni: supruga BLAŽA, djeca VIDOJE, VIDOSAVA, MILENKO, MILENKA, SNEŽANA, STANA i MARIJA, brat TOMAŠ, snahe, bratanične, bratanići, unučad i ostala rodbina

Beskrajno tužni i ponosni što smo ga imali.

542

MARTA, NENAD, BOSA, JELENA i IVAN

561 Посљедњи поздрав зету и тетку

552

Posljednji pozdrav mojoj dragoj snahi Posljednji pozdrav bratu od tetke

МИЛЕ А. ЖУГИЋ DANIJELI MIJOVIĆ

Почивај у миру у загрљају својих родитеља. Нека ти је лака земља родних Новаковића.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoj đever ACO MUGOŠA sa porodicom 562

РАЈКА, СТЕВАН, СВЕТЛАНА и АЛЕКСАНДРА

MIJU

570 Posljednji pozdrav poštovanom drugu i prijatelju

Tugu, bol i prazninu koju osjećamo za tobom teško je opisati.

Hvala ti za sve provedene godine iskrenog i bratskog druženja.

Počivaj u tišini vječnog mira pored svoje sestre Vesne i roditelja.

MIODRAGU Miju JANKOVIĆU DANIJELA Hvala na nesebičnoj ljubavi i pažnji.

Zahvalni na svaki trenutak proveden sa tobom, čuvaćemo te od zaborava.

MILUTIN i NOVAK RAŽNATOVIĆ sa porodicama

Počivaj u miru.

569

ŽELJKA i BEBA PRELEVIĆ

572

VLADO i MAJA sa đecom 568

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Draga moja

29

Dvanaest godina je bez tebe voljeni sine i brate

Dana 7. avgusta 2020. godine prestalo je da kuca srce

VIDO ILIĆ

BAKO GOJKA - GOLUBA Nikolina TURČINOVIĆA

Sahrana je obavljena dana 9. avgusta na Novom groblju u Cetinju.

Reći ću ti nešto što onu noć nijesam stigla da ti kažem kada nam odlazi neko koga volimo, odlazi jedan dio nas možda i najljepši, odlazi ono što sam imala sa tobom i ni sa kim drugim. Obećavam ti neću te zaboraviti a kako bih i mogla, čuvaću te u srcu, tamo zaborav ne zalazi, do tamo samo ja znam put i otići ću kad god ti se uželim.

Hvala ti za sve, čast je bila živjeti sa tobom.

Tvoja unuka IVANA MIŠUROVIĆ

Ožalošćeni: brat NENAD, sestre SENKA, JOVANKA, STANKA i GOSPAVA, snahe SLAVKA, DARINKA i OLIVERA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala porodica TURČINOVIĆ

Teške, preteške prolaze sve ove godine bez tebe. Sve više boliš i sve više nedostaješ. Čuvamo te u duši, srcu, suzi i sve ono što se zove vječna majčina i sestrinska ljubav.

563

Majka MARIJA, sestre TANJA i KOKE

Dvanaest godina tuge za našim voljenim ocem i suprugom

567 Voljena sestro

543 Posljednji pozdrav dragom

VIDO ILIĆ

Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru

VOJISLAVKA Batrićeva RABRENOVIĆ

Tužan je ovaj dan koji podsjeća na naš rastanak sa tobom. Žalimo što nisi sa nama i što ne možeš znati koliko nam nedostaješ.

Ostaćeš zauvijek u sjećanju kao naš oslonac i podrška.

rođena Šaranović

Tvoji: MIRJANA, MILICA i MILOŠ 564

Počivaj u miru, Anđele moj, ponosu roda i doma svog.

KIKU

40 дана је од смрти

GOJKU

Hvala ti za svu tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružao.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

RANKO ŠARANOVIĆ sa porodicom od brata NEŠA sa porodicom

Tvoji: MIRKO, MARIJA, ANDREA, INA, VLADANA i MAŠA

554

545

544

ДЕЈАНА СИМОВИЋА

Posljednji pozdrav dragoj Posljednji pozdrav dragom

Боли истина да те нема. Изненада те је смрт изабрала. Почивај у миру, љепото и доброто. Сестра ОЉА, ГОЛУБ, НИКОЛА и СЕНКА ЈОВИЋЕВИЋ 546 Dvije godine prođoše

VOJKI RABRENOVIĆ

GOJKU – GOLUBU TURČINOVIĆU od porodice pok. BOŽA TURČINOVIĆA

Počivaj u miru.

557

Porodica MRČARICA

Posljednji pozdrav dragom

555

MIODRAG – MIKO LAKOVIĆ 1953-2018.

Posljednji pozdrav našem dragom

A bol i nedostajanje sve veći.

PORODICA 549

GOJKU – GOLUBU TURČINOVIĆU 558

SJEĆANJE

od porodice pok. ILIJE TURČINOVIĆA

SLOBODANU VUKSANOVIĆU Ostaje sjećanje na dobrotu i pažnju koju si nam pružao.

STANKO

Porodica pok. MIKA VUJOŠEVIĆA

GOLUBU – GOJKU TURČINOVIĆU

10. 8. 1984 - 10. 8. 2020.

540

Živio si časno i poštovano. Imao si posebno bratsko mjesto u naša srca.

Uvijek ćeš biti voljen i žaljen.

Počivaj u vječnom miru.

565

ĐINA, VESKO, RAŠKO i NINO

SLOBA 26. 1. 1997 - 10. 8. 2020.

Kćerka LANA, sin MIĆKO sa porodicama

POMENI

553

Пола године је од тужног растанка од мог брата

Данас се навршава пола године од кад нас је напустио наш драги

Opraštamo se od dragog i plemenitog čovjeka, pažljivog ujaka

SLOBODANA VUKSANOVIĆA

ВАСКА ЋЕТКОВИЋA

ВАСКО ЋЕТКОВИЋ

Драги мој Вале, Твоје постојање била је моја снага, мој понос, велики ослонац... А шта сад ... бол, туга и патња. Својим одласком однио си велики дио мене неповратно... зaувијек. Почивај у заслуженом миру, а ја...

Вријеме пролази, а бол, туга и празнина су све већи. Био си велики брат, искрен пријатељ и брижан ујак. Свакодневно си ту са нама у најљепшим сјећањима... и очекивању да ћеш нам по обичају доћи.

VESNA SAVELJIĆ sa porodicom 541

С љубављу, поштовањем и поносом

Твоја сестра ВУЈА 547

Сестра ВИДА ОТАШЕВИЋ са породицом 548

30

TV program

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

SERIJA

RTCG 2 20:10

FILM

VIJESTI 20:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Ana Karenjina

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Magija na ostrvu Bel

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r.

10:05 Preko veze, r.

11:05 Profil, r.

12:05 Obrati pažnju, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Dokumentarni pr, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom, s.

17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Sat tv 19:30 Dnevnik 2 20:05 Za tebe Grejs, film 21:50 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:10 Gomora III, s.

00:00 Dokumentarni program, r.

01:30 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Zapis, r.

07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r.

09:30 Dnevna soba, r.

11:00 Program za djecu 12:10 Filmske zvijezde ne umiru u Liverpulu, r.

14:00 Sofija, r.

15:00 Dokumentarni program, r.

17:00 Vjere i zavjere, r.

18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r.

18:40 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Ana Karenjina, s.

21:30 Dokumentarni program, r.

22:00 Rasprskavanje, r.

00:00 Glas Amerike 00:15 Dokumentarni program, r.

01:10 E sport

07:00 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s.

09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s.

10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e.

11:15 Drugo ime ljubavi, r.

13:00 Zabranjeno voće, r.

13:45 Hop – Uskršnji zeka, crtani film 15:15 Igra sudbine, s.

16:00 Praktična žena, e.

17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Andrija i Anđelka, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

21:10 Igra sudbine – retrospektiva, s.

23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r.

00:00 Nije lako biti ja, film 01:30 Hop – Uskršnji zeka, r.

03:00 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:15 07:00 07:20 07:40 08:00 08:20 09:00 09:40 10:25 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00

17:30 18:00 18:40 19:45 22:00 22:50 23:35 01:10

Centralni dnevnik, r.

Kefalica Kafanica pored SIS-a, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Kafanica pored SIS-a, s.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti M(j)ešoviti brak, r.

Ubice mog oca, r.

Vijesti Ubice mog oca, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Moja majka, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Izlazna karta, film Roki 5, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 02:00 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Vjerni saputnik, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Magija na ostrvu Bel, film Vijesti Sport, e.

Ešbi, film Dnevna pjena, film Hajd park na Hadsonu, r.

Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Sestre, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:00 Film 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r.

15:30 16:10 17:30 18:00 20:00 21:00 22:00 23:00 01:00 03:00

Scena Narod pita, r.

Scena Film Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Sestre, s.

Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 10. avgust 2020.

Egzit u septembru sa Petrovaradinske tvrđave lansira projekat ,,Lajf strim“

Odluka HBO o novim epizodama poznate serije

Odloženo ponovno okupljanje ,,Prijatelja“ NJUJORK - HBO Max odlučio je da još jednom odgodi snimanje nove epizode ,,Prijatelja“, a kao glavni razlog naveli su činjenicu da pandemija virusa korona još uvijek ne jenjava.

Nova epizoda prvobitno je trebala da bude snimljena u studiju pred publikom, baš kao i prethodnih deset sezona serije. Planove producenata poremetila je pojava i širenje virusa, zbog čega su odlučili da sačekaju pogodniju klimu za snimanje.

- Nadamo se da ćemo uspjeti da započnemo snimanje do kraja ovog ljeta. Mislim da se isplati čekati poboljšanje situacije, jer je na setu važno imati veliku i bučnu publiku koja će pratiti ponovni susret ovih šest prijatelja - objasnili su producenti u maju ove godine.

Ali, čini se da će fanovi njujorške šestorke ipak morati sačekati još malo, piše Variety. ,,Prijatelji“ su već 25 godina među najgledanijim TV serijama u svijetu, a njihova popularnost ne jenjava, što potvrđuje i činjenica da su među najgledanijim serijama na Netfliksu.

U novoj specijalnoj epizodi će se, na radost fanova, pojaviti svih šest glumaca iz originalne postave, a datumi snimanja nove epizode biće objavljeni uskoro, obećali su iz HBO-a.

Izdanje se seli onlajn

Koncerti za ljude na rubu egzistencije

NOVI SAD – Festival Egzit i Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija organizuju od 3. do 6. septembra na Petrovaradinskoj tvrđavi projekat ,,Lajf strim“ kako bi pomogli milionima ljudi širom planete, koji su zbog pandemije virusa korona došli na rub ekstremne gladi.

Riječ je o koncertima veli-

kih svjetskih i regionalnih muzičkih zvijezda na prostoru Dens arene, a milionska publika moći će da ih gleda preko interneta.

- Kako se virus korona širi čitavim svijetom, pandemija stvara sve veće probleme, posebno među onima koji se nalaze na prvoj crti klimatskih promjena, boreći se sa čestom sušom, olujama i poplavama koje

otežavaju proizvodnju hrane, pogoršavaju glad i guraju ljude dublje u siromaštvo. S obzirom na to da će pandemija dovesti čak 270 miliona ljudi u problem ekstremne gladi, prije kraja 2020. godine, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na godinu ranije, posljedice će biti najsurovije za one koji su već ranjivi. - ističu u Egzit timu.

Direktor festivala Dušan Kovačević naglašava da je izuzetna čast uspostaviti saradnju sa tako značajnom humanitarnom organizacijom kao što je Svjetski prog ra m za hra nu Ujedinjenih nacija, koja svake godine spasava živote miliona ljudi širom svijeta.

- Ova godina bila je teška za sve, ali čak i u ovakvim vremenima moramo pronaći snage da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli onima koji su najranjiviji – kazao je Kovačević.

Projekat ,,Lajf strim“ će biti realizovan kao četvorodnevni onlajn festival, uz direktni prenos sa Dens arene, a tokom nastupa izvođača emitovaće se video-materijali i poruke koje govore o zaštiti okoline i krizi gladi. Pored muzičkog festivala, priprema se i međunarodni panel o problemima gladi u svijetu.

Stiven King najavio novi triler ,,Later“ LOS ANĐELES - Jedan od najpopularnijih pisaca današnjice, majstor strave Stiven King, najavio je svoj sljedeći roman koji bi trebalo da bude objavljen u martu sljedeće godine.

Knjiga se zove ,,Later“, a govori o dječaku sa natrprirodnim moćima koje mu omogućavaju da vidi i uči stvari koje drugima nisu dostupne. Korišćenje tih moći ima visoku cijenu što će Džejmi naučiti kada ga detektiv uplete u potragu za ubicom koji prijeti sa one strane groba.

Retro naslovna strana vuče na četrdesete i pedesete godine prošlog vijeka, a objaviće će je Hard Case Crime, kuća specijazovana za ,,šund“ romane koja je obavila već dve Kingove knjige, ,,The Colorado Kid“ i ,,Joyland“.

Posljednja knjiga Stivena Kinga je zbirka priča ,,If It Bleeds“ objavljena u aprilu ove godine, a posljednji roman bio mu je prošlogodišnjji horor-triler ,,The Institute“ o grupi nadarene djece koju otimaju kako bi izvršavala zle ciljeve.