Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Odlazeći menadžment Rudnika uglja nastavio neracionalno trošenje novca, traži pravni model da bi se isplatile otpremnine

Vlada utvrdila da je došlo do enormnog povećanja broja zaposlenih u državnim preduzećima

Desetine hiljada eura za Crkvu Srbije, priprema se izmjena menadžerskih ugovora STR. 2.

Milan Lekić

Paunović: SNP sprema politički odgovor u Nikšiću i Mojkovcu

Demokrate i DF u EPCG grupi za godinu zaposlili 559 radnika

Premijer Crne Gore razgovarao telefonom sa predsjednikom Ukrajine

Zelenski pozvao Abazovića da posjeti Kijev

Menadžeri otvoreno zagovaraju da se razriješe funkcija i da im Odbor direktora isplati otpremnine, prije smjena i izbora novog rukovodstva. Pravnici u firmi traže pravni model, vjerovatno će opet da mijenjaju menadžerske ugovore. Izvršni direktor je dao saglasnost i da se i ta varijanta ozbiljno razmotri, tvrde izvori Pobjede iz Rudnika uglja

Poslanica Socijalističke narodne partije za Pobjedu komentarisala epilog lokalnih izbora u Beranama

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

STR. 3.

Detalji optužnice protiv vođe škaljarskog klana i njegovih saradnika STR. 10. i 11.

Bivša ministarka zdravlja tvrdi da su sve nadležne ustanove bile detaljno upućene u nabavku iz Kine

Borovinić-Bojović: Testove smo dobili besplatno Vukotić tražio Čilija da sklopi bombu i „derne“ Zvicera i Kašćelana

STR. 2. STR. 9.

„Njeguški sir“ drugi najbolji na svijetu

STR. 5.

Prvi do „pekorina“

Krivična prijava zbog obijanja skladišta „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj carinskoj zoni

Kalezić uhapšen zbog krađe 288 paketa cigareta, za Boškovićem se traga STR. 11.

Politika

Petak, 10. jun 2022.

Odlazeći menadžment Rudnika uglja nastavio neracionalno trošenje novca, traži pravni model da bi se isplatile otpremnine

Desetine hiljada eura za Crkvu Srbije, priprema se izmjena menadžerskih ugovora PODGORICA - Odbor direktora Rudnika uglja, kojeg čine kadrovi DF-a i Demokrata, donio je na posljednjoj sjednici odluku o novoj donaciji za Crkvu Srbije u iznosu od 12 hiljada eura, saznaje Pobjeda. U pitanju je već druga donacija u kratkom vremenskom roku jer je Odbor direktora sredinom prošle godine donirao 40 hiljada eura Crkvi Svete Petke u Pljevljima za izgradnju parohijskog doma. Izvori Pobjede tvrde da kada je u pitanju pomoć Srpskoj crkvi da nijesu samo u pitanju novčani iznosi već i da se masovno angažuje veoma skupa rudarska mehanizacija čitavo vrijeme mandata.

Posao i za partijske vrtlare

Rudnik uglja Pljevlja raspisao je oglas za zapošljavanje čak 29 radnika za rad na i njegovanju sadnica vrtlara, na period od šest mjeseci. Konkurs je raspisan u okviru projekta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pod nazivom ,,Osposobljavanje za rad kod poslodavca“, a kojim je predviđeno zapošljavanje 249 osoba, za šta je opredijeljeno 848.696 eura. Rudnik uglja Pljevlja oglasio sa saopštenjem povodom oglasa navodeći da će vrtlari biti angažovani za rad na plantažama ljekobilja i uzgoju biljnih kultura za narodnu kuhinju, te da projekat finansira Zavod za zapošljavanje. Izvori Pobjede tvrde da su posao već kaparisali partijski vojnici DF-a i Demokrata. Iz Vlade je saopšteno da je sadašnji menadžment zaposlio gotovo 200 novih radnika.

rijanta ozbiljno razmotri. Ovo bi bilo mimo svih trenutnih akata društva i menadžerskih ugovora - tvrde izvori. U pitanju bi bila već druga izmjena Statuta kompanije kao i menadžerskih ugovora jer će menadžerski tim koji upravlja kompanijom i nakon razrješenja na osnovu zaštitne klauzule nastaviti da prima naredne dvije godine čak 75 odsto od svoje plate. Zaštitne klauzule odnose se naravno i na Odbor direktora i izvršnog direktora, koji su ka-

lan Lekić mjesečno zarađuje 2.760 eura neto, dok je plata predsjednika borda pljevaljske kompanije Dušana Janjuševića 2.467 eura neto, tako da bi Lekić, ukoliko bude razriješen, naredne dvije godine primao 2.070, a Janjušević 1.850 eura. Bruto zarada Lekića iznosi 4.120 eura, a Janjuševića 3.682 eura. Pobjeda je ove podatke dobila tek nakon što je Rudniku uglja uputila zahtjev na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Nenad ZEČEVIĆ

GRAĐEVINSKO UREĐIVANJE

- Samo građevinsko uređivanje, nasipanje, ravnanje prostora ispod Manastira Sv. Trojice košta ogroman novac. Šteta na putevima kroz Moćevac koja je pričinjena prilikom tih aktivnosti koštala je i koštaće Rudnik velike novce. Takođe, pomagane su i sve ostale crkve i manastiri u Mileševskoj eparhiji i šire. Veliki finansijski izdaci su izdvojeni i radi sređivanja, opremanja i uređivanja Parohijskog doma na Gukama i Crkve Sv. Petke u gradu, a ta pomoć se mjeri i desetinama hiljada eura - tvrde izvori Pobjede. Iz Rudnika su ranije objasnili da je donacija od 40 hiljada eura data zbog značaja Crkve Svete Petke. - Svima je poznato da od same izgradnje crkve, tačnije od 1927. godine, crkva nije imala pristojan i sveštenstva i vjernika dostojan objekat u kojem bi se obavljali svakodnevni duhovni, administrativni i kulturno-prosvjetni poslovi. Kao

Milan Mijo Lekić

društveno odgovorna kompanija, pored velikog broja donacija i sponzorstava u svim sferama društvenog života našeg grada, prepoznali smo potrebu vjerskih zajednica za unapređenje uslova u kojima bi se na dostojan način razvijao duhovni život u našem gradu, navodi se u saopštenju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Dušana Janjuševića. Istovremeno sa donacijama, menadžment koji bi u narednih nekoliko nedjelja trebalo

da bude smijenjen razmišlja i o novoj izmjeni Statuta kako bi se obezbijedile otpremnine za smijenjene menadžere.

PRAVNI MODEL

- Menadžeri otvoreno zagovaraju da se razriješe funkcija i da im Odbor direktora isplati otpremnine, prije smjena i izbora novog rukovodstva. Pravnici u firmi traže pravni model, vjerovatno će da opet mijenjaju menadžerske ugovore. Izvršni direktor je dao saglasnost i rekao da se i ta va-

drovi DF-a i Demokrata. Izvršni direktor Rudnika uglja je Milan Mijo Lekić, predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Pljevljima, dok je predsjednik Odbora direktora Dušan Janjušević, funkcioner Demokrata iz Pljevalja. Članovi Odbora direktora su, osim Janjuševića, i Slavica Batizić, Budimir Tanjević, Veljko Vasiljević i Zoran Radulović. Kako je Pobjeda ranije pisala, direktor Rudnika uglja Mi-

Poslanica Socijalističke narodne partije za Pobjedu komentarisala epilog lokalnih izbora u Beranama PODGORICA – Kakav će biti politički odgovor Socijalističke narodne partije u Mojkovcu i Nikšiću gdje ova stranka vrši vlast u okviru koalicije koju predvodi Demokratski front odlučiće stranački organi, kazala je Pobjedi poslanica SNP-a Milosava Paunović. Ona je komentarisala epilog lokalnih izbora u Beranama, opštini u kojoj, poslije sedam godina upravljanja, SNP ne učestvuje u vlasti. Nakon pregovora, koji su trajali nešto više od dva mjeseca, većinu su formirali DF, Demokrate, Prava, Ujedinjena Crna Gora i pokret „Berane sad“, a isključi-

Paunović: SNP sprema politički odgovor u Nikšiću i Mojkovcu vanje SNP uslijedilo je nakon što je ova stranka prihvatila učešće u manjinskoj vladi. Od 2014. godine stranka Vladimira Jokovića vršila je vlast u Beranama sa Demokratskim frontom, odnosno Novom srpskom demokratijom, a 2018. u vladajućoj koaliciji im se, sa svega četiri mandata, pridružila i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. - SNP će svakako kao odgovorna i ozbiljna politička partija znati da preduzme određene

korake i na neki način politički odgovori na ovakvu situaciju – istakla je Paunović. Ona je podsjetila da je SNP u Beranama pružio ruku donedavnim koalicionim partnerima, jer su smatrali da je „najbolje za građane i vršenje lokalne vlasti da nastave tamo gdje su stali, uz manje ili veće korekcije s obzirom na broj osvojenih mandata“. - Međutim, prije svega Demokratska Crna Gora, a onda i DF, nijesu htjeli da naprave koalici-

ju sa nama. Izabrali su, naročito DF, svoje dojučerašnje političke protivnike i opcije koje su dijametralno suprotne njihovim i političkim i ideološkim stavovima – naglasila je Paunović. Smatra da su pogriješili takvim postupanjem, te da vlast koja se formirala bez SNP-a neće biti stabilna. - Vlast neće trajati dugo s obzirom na to da već imamo negativna iskustva sa pojedinim konstituentima koji su sada činioci vlasti – rekla je sago-

Milosava Paunović

vornica Pobjede. Ipak, dodala je ona, SNP će u Beranama biti konstruktivna opozicija koja će raditi u interesu građana i koja neće na bilo koji način onemogućavati rad

lokalne samouprave. - Formiranje vlasti je zavisilo od naših koalicionih partnera, ne od nas. Imali su našu ponudu, nijesu to htjeli. Izabrali su neki drugi put – put ka „Evropi sad“ i Demokratama, put koji se definitivno ne slaže sa njihovom ideologijom i politikom koju smo do sada zajedno vodili – istakla je Paunović. Komentarišući predstojeće lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra u 14 opština, Paunović je kazala da još uvijek nijesu donijeli odluku hoće li nastupiti samostalno. – Još uvijek nije održan Glavni odbor na kome bi se raspravljalo o tome, ali moje pretpostavke su da će SNP samostalno nastupiti – zaključila je Paunović. Ž. ZVICER

Politika

Petak, 10. jun 2022.

U parlamentarnoj većini još bez dogovora ko će dobiti mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu

Premijer Crne Gore razgovarao telefonom sa predsjednikom Ukrajine

Predrag Bošković

Dragan Ivanović

PODGORICA – Razgovori šefova poslaničkih klubova oko toga ko će pokrivati koje mjesto u skupštinskim odborima još uvijek su u toku, a zastoj je nastao zbog neslaganja ko bi trebalo da pokriva poziciju predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, kazala je Pobjedi poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković. - Na toj poziciji insistiraju i Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija. Ono što je još sporno jeste da nije dogovoreno ni mjesto generalnog sekretara Skupštine, a u toku su i razgovori oko izbora potpredsjednika parlamenta i oko članstva u stranim delegacijama – istakla je Vuksanović-Stanković. Vjeruje da će u narednim danima postići konsenzus kako crnogorski parlament ne bi trpio. - U protivnom bi imali blokirane procese, jer ono što odražava novu većinu ne bi imalo podršku na stalnim odborima, što bi onda predstavljalo farsu, a ne djelovanje Skupštine u skladu sa onim što predstavlja demokratske standarde – rekla je Vuksanović-Stanković. Kandidat DPS-a za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, kako je nezvanično potvrđeno Pobjedi, je Predrag Bošković, dok je SNP za tu poziciju predložio Dragana Ivanovića.

Poslanica SNP-a Milosava Paunović kazala je Pobjedi da su Ivanovića predložili jer smatraju da je najstručniji za pokrivanje pozicije predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu. - On je osoba koja je cijeli svoj radni vijek provela u sektoru bezbjednosti. Smatram da je on najkompetentniji i najstručniji za jedno takvo radno tijelo Skupštine, a smatram i da SNP-u svakako pripada ovaj odbor – istakla je Paunović. Aktuelni predsjednik Odbora za bezbjednost je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević. Riječ je o jednom od najznačajnijih skupštinskih tijela koje razmatra prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategije i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane Crne Gore i njenih građana, vrši parlamentarnu kontrolu rada policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost i drugih bezbjednosnih organa i službi. Osim toga, Odbor razmatra i ostvarivanje Ustavom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina u primjeni ovlašćenja policije, ANB-a i drugih bezbjednosnih organa i službi, a razmatra i prijedloge za imenovanje direktora policije i ANB. Konačno, Odbor za bezbjednost daje mišljenje na prijedlog za imenovanje, odnosno postavljanje rukovodilaca vojnoobavještajnih, kontraobavještajnih i bezbjednosnih poslova u Ministarstvu odbrane. Ž. ZVICER

PODGORICA - Premijer Dritan Abazović juče je razgovarao telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim koji ga je, kako je saopšteno iz Vlade, pozvao da posjeti Kijev.

Bošković i Ivanović kandidati DPS-a i SNP-a

Aktivnosti ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića

Crna Gora preuzima predsjedavanje SEECPom kao najvećom regionalnom inicijativom PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić učestvovaće danas u Solunu na sastanku šefova diplomatija Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, na poziv sadašnjeg predsjedavajućeg, grčkog kolege Nikosa Dendiasa. - Ministarski sastanak biće prilika za predstavljanje prioriteta crnogorskog predsjedavanja SEECP-om kao najvećom regionalnom inicijativom koju čini 13 članica, a čije izvršno tijelo – Savjet za regionalnu saradnju (RCC) broji 46 država,

organizacija i međunarodnih finansijskih institucija. Predsjedavanje inicijativom biće dodatna prilika da Crna Gora potvrdi svoje kapacitete regionalnog lidera u EU integracijama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Učešće Krivokapića otvoriće, kako su kazali, mogućnost da se razmotre ,,modaliteti jačanja ekonomske i bezbjednosne saradnje, unapređenja infrastrukturne povezanosti, te zajedničkog djelovanja u cilju daljeg razvoja i dostizanja boljeg životnog standarda građana država regiona“. R. P.

Zelenski pozvao Abazovića da posjeti Kijev Abazović je istakao da je Crna Gora osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i da od početka pruža otvorenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine. Danas se, kako je rekao, evropske vrijednosti slobode i prava na sopstveni izbor brane izvan granica Evropske unije i Crna Gora stoprocentno podržava odnos Evropske unije prema ruskoj invaziji na Ukrajinu. - Nadamo se da će Ukrajina dobiti status kandidata za ulazak u EU, a Crna Gora kao lider u pregovaračkom procesu spremna je da pruži neophodnu ekspertsku i političku pomoć - rekao je Abazović. Premijer je upoznao Zelenskog sa brojem ukrajinskih izbjeglica koji je Crna Gora primila, navodeći da se radi o skoro dva odsto populacije. Abazović je istakao da je spreman da posjeti Kijev i na taj način podrži ukrajinski narod, uz konstataciju da će liderima sa

Volodimir Zelenski

Dritan Abazović

Upoznajući Abazovića sa trenutnom situacijom u Ukrajini izrazio je spremnost za produbljenje saradnje i intenziviranje ličnih odnosa sa premijerom. U tom smislu, Zelenski je uputio poziv Abazoviću da u što skorijem periodu posjeti glavni grad Kijev - navodi se u saopštenju Zapadnog Balkana predložiti da zajednički posjete glavni grad Ukrajine i pruže podršku. Zelenski se zahvalio Abazoviću na dosadašnjoj podršci Crne Gore Ukrajini, njenom princi-

pijelnom stavu prema EU i odnosu u Ujedinjenim nacijama. - Upoznajući Abazovića sa trenutnom situacijom u Ukrajini izrazio je spremnost za produbljenje saradnje i intenzivira-

Crna Gora šalje dodatnu pomoć Ukrajini Na prijedlog Ministarstva odbrane, Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Odluku o pružanju dodatne vojne pomoći Ukrajini. Ova odluka predstavlja kontinuitet u pružanju podrške za očuvanje integriteta i suvereniteta Ukrajine, saopšteno je iz ovog ministarstva. Od početka rata u Ukrajini

PODGORICA - Najava Milana Kneževića o pokretanju interpelacije protiv ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića je samo dokaz panike antievropskih i prokremaljskih struktura u Crnoj Gori, saopštio je član GO SDP Jovo Perović. - Putinova posluga u Crnoj Gori je svjesna da gubi još jednu bitku u pokušaju da od Crne Gore napravi rusku guberniju ili provinciju Vučićevog ,,srpskog sveta“. Pri tome, nije svjesna da im zbog toga nije kriv SDP ni ministar Krivokapić, već njihova osvjedočena nazadna i anticivilizacijska politika. Idući iz po-

do danas, Crna Gora je, kako navode, kao punopravna članica NATO i kandidat za EU, kao i iskreni prijatelj ukrajinske nacije, osudila neopravdanu i nelegalnu invaziju Ruske Federacije na suverenu evropsku državu. - Vojna i humanitarna pomoć koju je Crna Gora do sada obezbijedila, dokaz je nesebične podrške hra-

brom ukrajinskom narodu i kontinuirane posvećenosti ujedinjenom djelovanju protiv nedemokratskih principa - navodi se u saopštenju. I u narednom periodu će se, kazali su, sagledavati potrebe u saradnji sa ukrajinskom stranom i partnerima u cilju pružanja neophodne finansijske, humanitarne i vojne podrške.

nje ličnih odnosa sa premijerom. U tom smislu, Zelenski je uputio poziv Abazoviću da u što skorijem periodu posjeti glavni grad Kijev - navodi se u saopštenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je zahvalan na potpunoj podršci Crne Gore u pogledu evropskih integracija Ukrajine, ali i sankcija Rusiji. Zelenski je na Tviteru naveo da je razgovarao sa crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem o napretku Crne Gore i Ukrajine ka Evropskoj uniji. - Zahvalan sam na potpunoj podršci u tom pogledu i u pogledu sankcija. Uspostavili smo planove za buduću bilateralnu i regionalnu saradnju - napisao je Zelenski. R. P.

Član GO SDP o najavi jednog od lidera DF-a da će pokrenuti interpelaciju protiv Ranka Krivokapića

Perović: Putinova posluga svjesna da gubi još jednu bitku raza u poraz do konačnog sloma te nakaradne politike koja skupo košta i narod koji, navodno, predstavljaju, jasno je i da im je SDP kao autentična državotvorna, evropska i građanska partija posebna kost u grlu. SDP je najbolji podsjetnik njihove ukupne promašenosti i nesposobnosti, zbog čega i razumijemo frustraciju - saopštio je Perović.

Iz SDP-a Front pozivaju da umjesto osude „dosljedne evropske politike SDP i ministra Krivokapića“, osude svog „intimusa Rogozina koji prije dva dana zaprijeti da bi najradije spržio Crnu Goru atomskom bombom“. - Ipak, znajući šarlatanski profil pojedinaca iz DF-a, prije bismo od njih očekivali da izađu sa transparentom na kojem pi-

še: „Udri Rogozine, nijesmo ni mi gubavi“. Ali, kako god, nije loše da DF interpelacijom ponovo trenira opozicionu kondiciju, budući da, kao što svi već znaju, nizašta drugo nijesu ni sposobni. Prethodno, očekujemo da kao dosljedni opozicionari napuste i sva mjesta po dubini koje im je Zdravko udijelio - zaključio je Perović. R. P.

Politika

Petak, 10. jun 2022.

Reagovanja nakon održanog samita regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“

Pisonero: Mora se ostvariti progres u primjeni dogovora iz Sofije Pisonero-Hernandez je istakla da će Evropska unija nastaviti da podržava Regionalni savjet za saradnju (RCC) i CEFTA PODGORICA – Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez pozdravila je to što su učesnici samita „Otvorenog Balkana“ pokazali posvećenost promovisanju regionalne integracije, ali i kazala da je jasno da će „najveće koristi doći u šestorci“. - Lideri ZB moraju da ostvare progres u primjeni Zajedničkog regionalnog tržišta, uspostavljenog u Sofiji 2020. godine, sa konstruktivnim učešćem svih strana. Ovo je bitno kako bi se iskoristili puni benefiti regionalne integracije i na najbolji mogući način iskoristile investicije u okviru Ekonomskog i investicionog plana kako bi se cijeli region povezao sa EU jedinstvenim tržištem – kazala je PisoneroHernandez. Smatra da „Otvoreni Balkan“ ima potencijal da ubrza ekonomsku integraciju regiona, ako se sprovede na inkluzivan način, na osnovu EU pravila i normi, a istakla je da će EU nastaviti da podržava Regionalni savjet za saradnju (RCC) i CEFTA. Regionalnu inicijativu i ohridski samit juče je komentarisala

Niz imenovanja i razrješenja na jučerašnjoj sjednici Vlade

Mugoša, Rajović, Odžić novi državni sekretari PODGORICA – Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da Dragana Babović bude nova savjetnica potpredsjednika Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku Raška Konjevića. Vršiteljka dužnosti sekretara u Ministarstvu evropskih poslova biće Snežana Šćepanović-Raičević. Vlada je razriješila doskorašnju ministarku javne uprave Tamaru Srzentić sa pozicije članice Upravnog odbora RESPA, a umjesto nje je imenovan ministar Maraš Dukaj. Agron Camaj imenovan je za člana Upravnog odbora Regionalne škole za državnu upravu (ReSPA) na visoko rukovodnom nivou, a Marija Hajduković za zamjenicu člana Upravnog odbora Regionalne škole za državnu upravu (ReSPA) na visoko rukovodnom nivou. Vlada je imenovala člana Predsjedništva Socijaldemokratske partije Budimira Mugošu za državnog sekre-

Na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Dritan Abazović kazao je da bi ministarstva vanjskih poslova, poljoprivrede, finansija, kapitalnih investicija, ekonomskog razvoja i turizma trebalo da urade analizu regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“. Pojasnio je da u okviru inicijative ne postoji način glasanja putem veta, te naveo da je riječ o konceptu koji obuhvata ugovore koji se odnose na zajedničko tržište. On je kazao da ne postoji nikakav ugovor u kome Crna Gora preuzima neke specijalne obaveze, kao i da ne postoji način glasanja putem veta. Naglasio je da je na državi da li želi da pristupi ovoj inicijativi ili ne. Čitav smisao je, kako je rekao, da se radi o konceptu koji podrazumijeva niz potencijalnih prihvatanja ugovora koji imaju veze sa zajedničkim tržištem.

Ana Pisonero-Hernandez

i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović. Đurović je Anteni M kazala da se nada da će uslijediti detaljna analiza međudržavnih sporazuma koji su već potpisani, ali i onih koji će tek da se pojave. - Da li je to gore za Crnu Goru u ekonomskom, bezbjednosnom, političkom, integracionom smislu, koji su rizici... Mislim da Crna Gora zaslužuje

tara u Ministarstvu poljoprivrede. Novi državni sekretari u Ministarstvu kapitalnih investicija su Miloš Rajović i Petar Odžić, a nova vršiteljka pomoćnice generalnog sekretara Vlade je Jelena Krivokapić - rukovoditeljke Sektora za poslove Vlade. Z a v r š i t e l j ke d u ž n o st i p o m o ć n i c a d i r e k t o r ke Monstata imenovane su Branka Raičević (rukovoditeljka Sektora za informatičku obradu podataka) i Snežana Remiković (rukovoditeljka Sektora socijalnih statistika i demografije). Vlada je donijela i Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa u ranijem Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Danijele Nedeljković-Vukčević. Takođe, prestala je funkcija vršiocu dužnosti direktora Uprave za željeznice Želimiru Radinoviću. R. P.

Vlada: Ministarstva da analiziraju regionalnu inicijativu

da to bude transparentno kroz unutrašnji dijalog – istakla je Đurović. Američki i evropski stavovi o inicijativi, kako je kazala, ne predstavljaju pritisak, a Crna Gora bi trebalo da razmišlja svojom glavom. - Da razmišljamo što je najbolje za Crnu Goru, koliko mi imamo kapaciteta, da li mi treba da se trošimo na neke balkanske unije ili treba da idemo prema EU. Mislim da se odgo-

vor nameće sam po sebi – navela je. Građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić ocijenila je da je samit „Otvoreni Balkan“ bio marketinški pokušaj da se dobije što veća podrška za inicijativu, koja je, kako je kazala, najviše korisna Srbiji. - Može se reći da je Vučiću ovom inicijativom upala sjekira u med, jer su dobili okvir u kojem će imati određene

- Precizira se o čemu se radi, da li je riječ o priznavanju diplome - ko želi da uđe-može, ko želi da ostane van - OK - naglasio je Abazović. On smatra da bi trebalo nekoliko ministarstava da se zaduže da odrade analizu kako bi se postavili prema inicijativi ,,Otvoreni Balkan“. - Postoji spremnost da se napravi krizna grupa koja će imati permanentnu komunikaciju u slučaju moguće nestašice i transporta hrane i moguće energetske krize, koja, po nekim pretpostavkama, će nastupiti nakon ljeta. Ako se ništa od ovoga ne desi, što svi navijamo, nikome ništa - naglasio je Abazović na sjednici Vlade. Potpredsjednik Vlade, ministar odbrane Raško Konjević ocijenio je da bi analizu regionalne inicijative trebalo uraditi sa aspekta različitih uticaja jer, kako je rekao, ona neće imati samo ekonomsku, već i političku dimenziju.

ekonomske benefite za svoju zemlju, jer će biti oslobođeni pritiska da rade na vladavini prava. Mi imamo jednu ideju koja se zasniva na ekonomskim pokazateljima koji funkcionišu samo za velike zemlje, najveće zemlje će imati najveći ekonomski interes od otvorenog tržišta i tu je Srbija u velikom dobitku – istakla je Bajramspahić. Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čir-

gić kazao je za Gradski portal da je to što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić promoviše „Otvoreni Balkan“ dovoljno da budemo protiv te inicijative. - Zahvaljujući podršci zvanične Albanije i političara kojima će istorija suditi za veleizdaju, kakav je Abazović, Aleksandar Vučić na dobrome je putu da bez opaljenoga metka uspije u onome u čemu Miloševiću nijesu mogli pomoći ni tenkovi JNA – kazao je Čirgić. Ž. Z.

Vlada podržala prijedlog da Zeta bude samostalna opština

Kovač i Damjanović izuzeli mišljenje PODGORICA - Vlada Crne Gore dala je pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Glavnom gradu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Tim izmjenama čiji su predlagači poslanici Daliborka Pejović, Miloš Konatar, Dragan Ivanović, Draginja Vuksanović-Stanković i Amer Smailović predloženo je da Zeta dobije status samostalne opštine. Ministri pravde Marko Kovač i finansija Aleksandar Damjanović izuzeli su mišljenje na ovakav tekst dokumenta. Ministar javne uprave Maraš Dukaj je, komentarišući prijedlog mišljenja, kazao da je za to da Golubovci dobiju status samostalne opštine Zeta. - Imajući u vidu da se predloženim izmjenama stvaraju neophodne zakonske pretpostavke za povećavanje nivoa decentralizacije, odnosno obima ostvarivanja ustavnog prava građana na lokalnu samoupravu i obezbjeđuje dalji razvoj lokalne samouprave,

Aleksandar Damjanović

MJU pripremilo je mišljenje. Možda bi trebalo i da se pojasne neke stvari da mi kao institucija ne možemo uticati na inicijative poslanika - rekao je Dukaj. Ministar pravde Marko Kovač smatra da ne treba davati mišljenje o predloženim izmjenama zakona jer nema studije izvodljivosti. - Ne smijemo dati mišljenje na nešto što je suprotno Zakonu o teritorijalnoj organi-

Marko Kovač

zaciji. Iz tih razloga, ja ću biti protiv ovog mišljenja - kazao je on. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da nema smetnji da dobijemo 25. samostalnu lokalnu samoupravu i da to bude Opština Golubovci, ali da izuzima stav ako se ovakav tekst prijedloga mišljenja stavlja na glasanje u Vladi. - Ovaj prijedlog zakona bi mogao da bude u primjeni od

1. januara 2023. godine. Do tada bi se mogle završiti neke stvari, a i političku tenziju bi uklonili jer zli jezici kažu da ovo ima veze sa izborima u oktobru. Ja u to ne vjerujem - naveo je Damjanović. Ministar Konjević je rekao da ovaj prijedlog mišljenja nema političku konotaciju, ističući da je inicijativu o zakonskim izmjenama, između ostalih, predao i poslanik SNP Dragan Ivanović. R. P.

Ekonomija

Petak, 10. jun 2022.

Udruženje pomorskih agenata tvrdi da zbog odluka Vlade Crna Gora gubi konkurentsku prednost

„Njeguški sir“ drugi najbolji na svijetu

Od sjutra vlasnici jahti plaćaju akcizu na gorivo PODGORICA – Od subote vlasnici privatnih brodova koji uplovljavaju u Crnu Goru neće više imati pravo na jeftinije gorivo, jer stupaju na snagu izmjene pravilnika Ministarstva finansija (MF) o posebnim mjerama carinskog nadzora i carinskom postupku za robe koje se koriste za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju. Da jahte za rekreaciju više neće imati pravo da budu oslobođene akcize na gorivo po koje su dolazile u crnogorske luke, prošle nedjelje je najavio ministar finansija Aleksandar Damjanović navodeći da za tim nema nikakve potrebe. - To će predstavljati solidarnost onih koji imaju sa građanima koji imaju znatno manje – kazao je tada Damjanović. Međutim, iz Udruženja pomorskih agenata Crne Gore (UPACG) ukazuju da bi to moglo imati izrazito negativan uticaj na nautički turizam i po-

Prvi do „pekorina“

Iz Ministarstva finansija su kazali da je odluka donesena i biće realizovana, dok resorni ministar tvrdi da je to vid solidarnosti sa građanima koji imaju znatno manje od vlasnika jahti morsku privredu. Tajming za ovakvu odluku ocjenjuju nepogodnim, s obzirom na to da je ljetnja sezona već počela te da su mnogi planovi putovanja unaprijed dogovoreni.

Dopis

U dopisu koji su uputili Damjanoviću, premijeru Dritanu Abazoviću te ministrima ekonomije i kapitalnih investiticija Goranu Đuroviću i Ervinu Ibrahimoviću traže da se takva odluka preispita upozoravajući da onemogućavanjem snabdijevanja bescarinskim gorivom Crna Gora gubi jednu od glavnih konkurentskih prednosti na tržištu Mediterana. Iz UPACG ukazuju da se na ovaj način Crna Gora izuzima sa liste atraktivnih destinacija, što dovodi do velikih ekonomskih gubitaka za činioce

nautičkog turizma, pomorske privrede i brojnih povezanih djelatnosti, kao i do gubitka radnih mjesta, a osim toga ima i negativan uticaj na oporavak ekonomije nakon dvogodišnje pandemije. - Dosadašnja olakšica koja je najviše privlačila strana plovila za dolazak u Crnu Goru je upravo mogućnost snabdijevanja bescarinskim gorivom. S obzirom na to da u odnosu na susjedne države raspolažemo malom obalom, jahte će jednostavno izuzeti Crnu Goru kao destinaciju na svom putovanju – smatraju u UPACG. Navode da je i država imala ekonomske koristi od dolazaka jahti, te da su marine, te inostrane jahting i pomorske agencije uključile u svoje poslovanje tržište Crne Gore. Ukazuju i da je pandemija zadala jak udarac nautičkom

Porto Montenegro

Protest bivših radnika Montenegro erlajnza

Danas ponovo blokada puta ka Aerodromu

PODGORICA - Bivši radnici Montenegro erlajnza (MA) danas će ponovo od 13.30 do 14 časova blokirati saobraćajnicu prema podgoričkom aerodromu. - Svrha blokade je skretanje pažnje nadležnih na ranije iznijete zahtjeve, koji se tiču povezivanja radnog staža, isplatu neizmirenih zarada i otpremnina - navode bivši zaposleni pozivajući bivše kolege, njihove porodice i prijatelje MA da im pruže podršku. Na prošlom protestu Vladi su dali rok do danas da im se jave za nastavak socijalnog dijaloga i najavili radikalizaciju protesta. Za sada proteste, tokom kojih blokiraju ovu saobraćajnicu, organizuju utorkom i petkom. R. e.

turizmu i velikom broju privrednika iz ove oblasti zbog restrikcija u putovanjima, uslova ulaska i boravka stranaca u Crnoj Gori. - Velika nesigurnost i trenutna situacija u svijetu dodatno otežavaju pokušaje nadoknade izgubljenog. Smatramo da bi uvođenjem novih ograničenja, ovog puta onemogućavanjem snabdijevanja bescarinskim gorivom, bilo kakvi dodatni napori u prevazilaženju situacije bili neuspješni, jer gubimo jednu od glavnih konkurentskih prednosti – poručuju iz UPACG u dopisu premijeru i ministrima.

oDluka neminovna

Upitani da li je ova odluka bila ishitrena, imajući u vidu da smo na pragu glavne turističke sezone, iz MF odgovaraju da o tome nema govora. - Odluka je donijeta i biće realizovana. Nema govora o ishitrenosti, već se radi o odluci koja je bila neminovna, a koja je prethodno pažljivo razmotrena – rečeno je Pobjedi iz MF. Na pitanje da li postoje podaci o benefitima koje je država imala od ovih plovila, imajući u vidu da su tokom čekanja na sipanje goriva, koje za pojedine velike brodove može potrajati i cijeli dan, obavljali i drugu nabavku u Crnoj Gori, iz MF-a za sada nema odgovora. - Ostale precizno utvrđene podatke o uskraćenim prihodima državnom budžetu zbog oslobađanja od akcizne obaveze, dostavićemo kada se završi cjelokupan postupak – kazali su nam iz MF-a. m.lk.

Njeguški sir

PODGORICA - TasteAtlas, svjetski atlas hrane, objavio je listu 50 najboljih sireva od ovčjeg mlijeka u svijetu. ,,Njeguški sir“ je u samom vrhu, na 2. mjestu. - Njeguški sir je crnogorski punomasni tvrdi sir proizveden od ovčijeg mlijeka. Skuta se prvo stavlja u gazu, zatim u kalup za sir, a na kraju se pritisne drvenom daskom koja je prekrivena kamenom. Poslije jednog dana sir se posoli i stavi u drvenu kutiju na dva dana, a zatim odleži najmanje četiri nedjelje. Krajnji proizvod ima zlatnožutu koru i mliječno-kisjeli, slani ukus - opisao je TasteAtlas. Jedini bolji od ,,njeguškog sira“ je italijanski ,,pekorino“ (Pecorino Fiore Sardo), tvrdi punomasni sir, napravljen od ovčjeg mlijeka domaćih proizvođača sa Sardinije, koji je od 1996. zaštićen. R. e.

Unija slobodnih sindikata

Zakonski urediti rad frilensera PODGORICA - Socijalni partneri i predstavnici civilnog sektora trebalo bi da budu uključeni u rad radnih grupa za izradu zakonodavnog okvira koji reguliše rad frilensera i radnika na internet platformama, ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata. Konferencija je dio projekta Sindikati za pravedan oporavak, koji podržava Evropska konfederacija sindikata, a finansira Evropska komisija. - USSCG će uputiti poziv Vladi

da oformi međuresorno tijelo u kojem bi učešće uzeli socijalni partneri i zainteresovani predstavnici nevladinog sektora. To tijelo bi se sistemski što boljim razumijevanjem sve prisutnijih novih oblika rada, te kreiranja adekvatnog zakonodavnog, institucionalnog i poreskog okvira u korist zaposlenih, poslodavaca i državnog budžeta – navodi se u saopštenju i ističe da je neophodna saradnja sa CBCG, Upravom prihoda i Ministarstvom finansija. n. k.

Odgovor novinarke CEDIS-u, koji tvrdi da ne namješta oglase za nabavku pametnih brojila

Namještate, namještate... PODGORICA – Obaveza je novinara da u tekstu ima dvije strane, a njegovo pravo da na osnovu prikupljenih podataka formira zaključak. Zato je logično što uvijek tražimo od CEDISa odgovore na pitanja kojima se tekst bavi, a logično je i da ta državna i monopolistička kompanija ima obavezu da odgovori na pitanja medija.

Kako CEDIS u reagovanju na tekst od 7. juna ove godine pod naslovom „Investitori hvataju vezu, CEDIS ugrađuje stara brojila“ nije našao nikakve materijalne greške, niti kršenje novinarskog kodeksa, ostalo im je samo da

insinuiraju. I da insinuacije pokušaju prikrpiti autorki! Ostaje samo da Pobjeda utvrdi lekciju – CEDIS nije demantovao da su na poništenom tenderu za kupovinu pametnih brojila izabrali najskuplju ponudu, dva miliona eura skuplja od drugorangirane, niti da su ostale tri znatno jeftinije ponude proglasili neispravnim. Nijesu demantovali da više nemaju brojila na lageru i da ugrađuju stara. Nijesu demantovali ni da ta stara brojila nijesu ponovo baždarena. Nijesu demantovali ni da izigravaju Zakon o javnim nabavkama i umjesto tendera za kupovinu novih brojila raspisuju u utorak, 7. juna ove godine,

deset oglasa za male nabavke za kupovinu brojila. I u tim se oglasima precizira da brojila trebaju biti dostavljena za 15 dana. E, sada, brojila se ne drže na lageru, pa ispada da je CEDIS tačno znao gdje ih ima kad ih naručuje na ovakav način. A logično je da su ta brojila kojih ima na lageru vlasništvo kompanije koju su prvorangirali na tenderu koji je nedavno poništila državna komisija. Tim prije što je Srbija tek počela sa ugradnjom pametnih brojila u svega tri grada – Čačku, Nišu i Kraljevu, a kako za to koristi kredit EBRD ni na pamet im ne smiju pasti „male nabavke“ od biznismena Vojina Lazarevića.

BiH, tačnije RS je skromno započela, pogađate, Lazarevićevim brojilima, a projekat je na početku na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Crna Gora, za razliku od ostatka regiona, a zahvaljujući italijanskoj A2A, pokrila je pametnim brojilima više od 80 odsto konzuma i to je intenzivno radila od 2011. godine. Dok cijeli proces nije zaustavio aktuelni kadar izabran u aprilu prošle godine u sastavu direktor Vladimir Čađenović (Demokrate) i predsjednik borda Rajko Radošević (DF) namještajući tendere za Vojina Lazarevića, za kojeg tvrde da ne znaju da je vlasnik omiljene im firme Meter&Control preko njegove kiparske kompanije Bvelmeran. Jadranka RaBRenoviĆ

Ekonomija

Petak, 10. jun 2022.

Vlada utvrdila da je došlo do enormnog povećanja broja zaposlenih u državnim preduzećima

Demokrate i DF u EPCG grupi za godinu zaposlili 559 radnika PODGORICA - Od kraja 2020. do kraja prošle godine broj zaposlenih u državnim energetskim preduzećima koja su dio EPCG grupe uvećan je za 559. U Elektroprivredi je više zaposlenih za 188, u CEDIS-u za 192, a u Rudniku uglja za 179, pokazuju podaci iz Vladine informacije o uvećanju broja zaposlenih i povećanju troškova poslovanja po tom osnovu u privrednim društvima čiji je osnivač država, kao i u privrednim društvima u kojima država posjeduje većinski udio u kapitalu, koja su u resornoj nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija. Ovim kompanijama od lani upravljaju kadrovi DF-a i Demokrata. - U posljednje vrijeme je u nekim državnim preduzećima došlo do enormnog povećanja broja zaposlenih, koje nijesu pratile odgovarajuće analize kojima bi se utvrdile realne potrebe tih firmi za dodatnim anagažovanjem radne snage - kazao je ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović na sjednici Vlade. U vladinom dokumentu se navodi da je u državnim firmama iz resora kapitalnih investicija u posljednje vrijeme došlo do naglog i nekontrolisanog uveća-

U EPCG je ukupan broj angažovanih lica po osnovu ugovora na neodređeno i određeno vrijeme, o privremenim i povremenim poslovima i o djelu uvećan sa 930 na 1.118, kod CEDIS-a sa 1.375 na 1.567, kod Luke Bar sa 391 na 462, a kod Rudnika uglja sa 866 na 1.045 nja broja zaposlenih, koja nijesu opravdana realnim potrebama privrednih društava u smislu tehnologije organizacije rada i koja mogu imati izrazito negativne posljedice na rezultate poslovanja tih privrednih društava, kroz znatno uvećanje troškova poslovanja po osnovu isplata zarada zaposlenima. Zaključak je izveden upoređivanjem broja zaposlenih i na drugi način angažovanih lica od kraja 2020. do kraja prošle godine. Tako je kod EPCG ukupan broj angažovanih lica po osnovu ugovora o radu na neodređeno i određeno vrijeme, ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu uvećan sa 930 na 1.118, kod CEDIS-a sa 1.375 na 1.567, kod Luke Bar sa 391 na 462, a kod Rudnika uglja sa 866 na 1.045. - Imamo informaciju da se taj trend nastavlja - naveo je Ibrahimović. Ministar odbrane Raško Konjević smatra da ima prostora da se zaključci dodatno osnaže. - Mislim da Vlada treba da po-

Bivšim kapovcima 1,52 miliona za povezivanje staža Kao što je prošlog četvrtka i obećano bivšim radnicima KAP-a koji su noć proveli na ulici tražeći uplatu za beneficirani staž, Vlada je juče zadužila Ministarstvo rada – Fond rada da sa njima zaključi sporazume o regulisanju staža kako bi im bilo priznato pravo na povezivanje staža radi penzionisanja. Ovo ministarstvo je saopštilo da se radi o 1,52 miliona eura, a novac će biti obezbijeđen ili kroz Fond rada ili iz budžetske rezerve.

Vlada je usvojila prijedlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, po kojem je deficit 99,5 miliona eura, dok je korigovani deficit četiri miliona veći i iznosi 103,55 miliona eura. Prihodi su iznosili 1,87 milijardi eura. Tekuća budžetska potrošnja u prošloj godini iznosila je 1,85 milijardi eura, dok su izdaci za kapitalni budžet iznosili 155,5 miliona eura.

Sa sjednice Vlade

šalje jasnu poruku da će članovi u svim onim preduzećima, u kojima ste dijagnostifikovali da se ovo radi, shodno zakonskim mogućnostima biti razriješeni na prijedlog Vlade - rekao je Konjević. Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković smatra da se ne možemo samo koncentrisati na prethodnu Vladu. - Svaka vlada je ovo radila. Ne možemo sad optužiti jedne, a za ono drugo što je bilo prije toga sve u redu. Treba sve da provjerimo - rekao je Joković i dodao da treba da postoje isti aršini. Ibrahimović je odgovorio da je posao Vlade da kreira privredni ambijent i stvara uslove za nova

Putarina na auto-putu za automobile 3,5 eura Vlada je usvojila prijedlog odluke po kojoj će se putarina na dionici auto-puta Mateševo – Kolašin kretati od 1,5 eura do 17 eura. Ervin Ibrahimović je objasnio da će putarina za motore biti 1,5, automobile tri, a za autobuse i kamione 17 eura. - Planirani prihod po tom osnovu do kraja godine je četiri miliona eura, a od tunela Sozi-

Lani deficit 103 miliona

na devet miliona – rekao je Ibrahimović na sjednici. Vladimir Joković je predložio da se razmotri mogućnost uvođenja mjesečnih ili godišnjih karata za one putnike koji dolaze iz Bara i Ulcinja redovno u Podgoricu ili obrnuto, kao i kasnije za auto-put, kada bude pušten u saobraćaj.

radna mjesta, ali da ova dinamika zapošljavanja nije opravdana realnim stanjem u državnim preduzećima. - Insistiramo da nam dostave dokumentaciju i na osnovu toga kada utvrdimo kakve su bile dinamike i metode zapošljavanja mislim da onda treba da pojačamo zaključak i donesemo mnogo jače mjere - rekao je Ibrahimović. Premijer Dritan Abazović sa-

opštio je da će, ako je neko radio suprotno zakonu, morati da odgovara. - Treba da pred zakonom svi budemo isti i da odgovaramo za svoj rad na način kako predviđa zakon - zaključio je Abazović. U informaciji Vlade se navodi i da je utvrđeno postojanje prakse da su organi upravljanja u EPCG grupi donosili izmjene i dopune akata o organizaciji i sistema-

Demokrate: Revanšizam isključivo prema nama Demokrate tvrde da je,,tobožnji vapaj Ibrahimovića za racionalizacijom zasnovan na netačnim podacima i fabrikovanim činjenicama“. Smatraju da iza njegovih izjava ne stoji briga za budžet i javni interes, već namjera da se što prije krene u ,,revanšizam isključivo prema Demokratama“. - Da gospoda iz dijela Bošnjačke stranke nijesu u dužem periodu bili koalicioni partner u višedecenijskoj vlasti koja je opustošila Crnu Goru, a njenu upravu učinila preglomaznom i ,,prenatrpanom“ i da sada nijesu dio nelegitimne Vlade i nelegitimne parlamentarne većine, onda bismo njihovo ,,primjećivanje značajnog rasta broja zaposlenih u privrednim društvima u državnom vlasništvu“ doživjeli kao dobronamjernu kritiku –saopštili su iz Demokrata i naglasili da se radi o hiperbolisanju.

Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori“

tizaciji radnih mjesta, koje ne prati odgovarajuća i neophodna analiza tehnologije organizacije rada, niti analiza efekata donošenja izmjena tih akata i dodatnog angažovanja novih zaposlenih na finansijske iskaze i rezultate u tim kompanijama. - Tako je Odjeljenju za unapređenje korporativnog upravljanja 19. aprila ove godine na upoznavanje i saglasnost dostavljen prijedlog izmjena akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Rudnika uglja koji predviđa povećanje broja sistematizovanih radnih mjesta za 393 – kaže se u vladinom dokumentu i ističe da Ministarstvo nije dalo saglasnost na taj prijedlog zahtijevajući dostavljanje detaljne analize tehnologije organizacije rada i analize finansijskih efekata usvajanja predloženog akta na poslovanje preduzeća. - Utvrđeno je da se predlažu i usvajaju izmjene opštih akata privrednih društava kojima se, sa tržišnog aspekta, neopravdano uvećavaju zarade zaposlenima, gdje uz uvećanje zarada i uvećanje broja zaposlenih dolazi do značajne promjene u dijelu troškova po osnovu isplata zarada, koje dugoročno mogu ozbiljno ugroziti finansijsku održivost tih kompanija, uključujući i one koje trenutno posluju sa pozitivnim rezultatom, koji je najprije posljedica visokih cijena energije na tržištu, izazvanih globalnim, eksternim faktorima – kaže se u dokumentu. S. P.

Dodijeljena priznanja najuspješnijim preduzećima PODGORICA - Izuzetni uvijek idu naprijed zahvaljujući posvećenom radu i postignutim rezultatima, saopštila je direktorica projekta ,,100 najvećih u Crnoj Gori“ Ljiljana Burzan-Nikolić i dodala da se već pet godina ti uspjesi proslavljaju i promovišu na pravi način. Ona je na svečanosti povodom dodjele priznanja u okviru projekta ,,100 najvećih u Crnoj Gori“, kroz koji su sumirani rezultati rangiranja najuspješnijih crnogorskih preduzeća u 25 kategorija, ka-

zala da se zdravo raste samo na temeljima odnosa uzajamnog uvažavanja unutra i spolja. Priznanje u konkurenciji mikro preduzeća po broju zaposlenih dobio je Asp Montenegro iz Podgorice, po prihodima Unitruc-Exporta iz Pljevalja, a po dobiti Roto-Term, takođe iz tog grada. U konkurenciji malih preduzeća, na prvom mjestu po broju zaposlenih je Guardian World iz Podgorice, po prihodima podgoričko preduzeće Carlsberg

Montenegro, a po ostvarenoj neto dobiti Hemosan iz Bara. Kada je riječ o srednjim preduzećima, po broju zaposlenih na prvom mjestu je Čistoća, po dobiti Zetagradnja, a po prihodu Coinis. Među velikim preduzećima, prvi po broju zaposlenih je Voli Trade iz Podgorice, a najveće prihode i dobit ostvarila je Elektroprivreda. Po djelatnostima, na prvom mjestu u trgovini i ove godine je kompanija Voli Trade, u hotelijerstvu Hotels Group Montene-

gro Stars Budva, a u upravljanju nekretninama Delta M CG. U djelatnosti revizije i računovodstva na prvom mjestu je podgorički Pricewaterhousecoopers, u građevini Bemax, u hrani i piću Mesopromet, u ostaloj proizvodnji i preradi Rudnik uglja, u telekomunikacijama M:tel, u IT djelatnosti Comtrade Distribution, u trgovini naftom i derivatima Jugopetrol, u farmaciji Glosarij, a u djelatnosti medicinskih usluga Codra. Priznanje za najveću rastuću kompaniju dobio je Glosarij. S. P.

Dobitnici nagrada

Društvo

Petak, 10. jun 2022.

Pobjeda saznaje da je ASK u dva mišljenja konstatovala da Goran Vuković nije u sukobu interesa, u trećem promijenila stav

Direktor AEM podnio tužbu Upravnom sudu Pobjeda je imala uvid u do sada neobjavljeno drugo mišljenje ASK, koje je donešeno 30. marta ove godine i u kome se potvrđuje stav iz jula prošle godine – da Vuković nije u sukobu interesa. U dokumentu koji do sada nije bio poznat javnosti, a do kojeg je Pobjeda došla, u zaglavlju piše da su postupali po obraćanju predsjednika Savjeta AEM Branka Boškovića PODGORICA – Advokat Andrija Đukanović, u ime direktora Agencije za elektronske medije Gorana Vukovića, podnio je Upravnom sudu tužbu radi poništenja mišljenja koje je Agencija za sprečavanje korupcije donijela 26. aprila ove godine, kada je utvrdila da „postoji korupcija u imenovanju Vukovića koja se zasniva na sukobu interesa“ jer mu supruga radi u Disciplinskoj komisiji, čije članove imenuje Vlada. Iako direktorica ASK Jelena Perović u tom mišljenju navodi da nema sukoba interesa, odjednom se 26. aprila ove godine pojavljuje i treće mišljenje u kojem sada piše da je „ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije u postupku imenovanja Gorana Vukovića Đukanović je Pobjedi rekao da se jedan od osnova tužbe zasniva na činjenici da je Agencija za sprečavanje korupcije donijela mišljenje u kojem je utvrdila da postoje elementi korupcije prilikom imenovanja Vukovića na mjesto direktora Agencije zbog radnog angažmana njegove supruge u Disciplinskoj komisiji, „a u vezi člana 17 Zakona o elektronskim medijima, iako je ASK prethodno čak dva puta donosila mišljenja kojim je utvrdila da ne postoji sukob interesa na strani Vukovića“. U pitanju je odredba zakona prema kojoj na poziciju direktora AEM-a

ne može biti izabran supružnik lica koje je imenovano od strane Vlade, Skupštine ili institucije predsjednika Crne Gore. - Te da njegovim imenovanjem nije prekršen član 17 u vezi sa članom 40 stav 6 Zakona o elektronskim medijima. Dakle, prvo i drugo mišljenje ASK-a potvrđuju činjenicu da nema sukoba interesa između Gorana Vukovića i njegove supruge, dok treće mišljenje koje je donijeto po osnovu nepromijenjenog činjeničnog stanja, a koje je i cijenjeno u prva dva mišljenja, utvrđuje postojanje sukoba interesa - pojašnjava Đukanović.

Advokatska kancelarija ,,Dragoljub Đukanović“ u kojoj radi naš sagovornik zbog toga je obavijestila Savjet AEM da su podnijeli tužbu i da će u odnosu na sva naredna rješenja i odluke koja se budu odnosile na Vukovića preduzimati sve zakonom dozvoljene pravne radnje, kako bi zaštitili njegova zakonom i Ustavom garantovana prava. - I to kako u parničnim postupcima tako i u eventualnim krivičnim postupcima, u slučaju da se pojavi sumnja o postojanju elemenata krivičnog djela učinjenog na štetu Vukovića - poručio je Đukanović. Goran Vuković se prošle godine samoinicijativno obratio ASK-u zbog pisanja pojedinih medija da je nezakonito izabran za rukovodioca i da je u konfliktu interesa. Tada mu je, 2. jula, iz ASK-a rečeno da nema sukoba interesa. - Imajući u vidu nadležnosti Disciplinske komisije kao i nadležnosti AEM-a konstatuje se da nemaju dodirnih tačaka te da imenovani javni funkcioner, kao vršilac dužnosti AEM-a, i njegova supruga, kao člani-

Goran Vuković

ca Disciplinske komisije, na navedeni način ne mogu doći u sukob interesa. Ovo sa razloga jer navedena Disciplinska komisija vodi disciplinski postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika, odnosno namještenika, dok se na zaposlene u AEM-a ne primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima, već odredbe Zakona o radu – napisala je direktorica ASK-a Jelena Perović u rješenju objavljenom u julu prošle godine. Zanimljivo je da je ASK postupala po istom pitanju ove godine 30. marta i da je donijela istovjetan zaključak kao u julu prošle godine – da nema sukoba interesa u slučaju Vukovića. U dokumentu koji do sada nije bio poznat javnosti, a do kojeg je Pobjeda došla, u zaglavlju piše da su postupali po obraćanju predsjednika Savjeta AEM Branka Boškovića. - Obratili ste se ASK zahtjevom zavedenim u Agenciji pod br. 02-011930 od 4. 11. 2021. godine za tuma-

Iako direktorica ASK Jelena Perović u tom mišljenju navodi da nema sukoba interesa, odjednom se 26. aprila ove godine pojavljuje i treće mišljenje u kojem sada piše da je „ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije u postupku imenovanja Gorana Vukovića“

Branko Bošković

Kontrolno saslušanje nadležnih o radu dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom

čenje člana 17 i člana 40 Zakona o elektronskim medijima. Naime, pojašnjavate da je razlog vašeg obraćanja utvrđivanje potencijalng kršenja odredbi Zakona o elektronskim medijima od strane direktora AEM Gorana Vukovića, odnosno utvrđivanje da li je prilikom njegovog stupanja na funkciju došlo do kršenja navedenih odredbi Zakona o elektronskim medijima - piše u rješenju ASK-a u koji smo imali uvid. Iako direktorica ASK Jelena Perović u tom mišljenju navodi da nema sukoba interesa, odjednom se 26. aprila ove godine pojavljuje i treće mišljenje u kojem sada piše da je „ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije u postupku imenovanja Gorana Vukovića na mjesto direktora Agencije za elektronske medije (AEM) jer je njegova supruga članica Disciplinske komisije, koju formira Vlada“. - Supruga je citiranim rješenjem Vlade imenovana za članicu Disciplinske komisije, što je svrstava u kategoriju lica koja su bračni drugovi lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik, Skupština ili Vlada, te je postojala smetnja za imenovanje Vukovića za direktora AEM-a..., a što je, u tom trenutku kandidat za direktora, Vuković morao znati navodi se u trećem mišljenju ASK. K. J.

Održan sastanak u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, neophodno unaprijediti saradnju

ljudi i opreme Ispitivaće četiri ministra 22. juna Nedostatak pred sezonu požara

PODGORICA – Odbor za ljudska prava i slobode donio je odluku da 22. juna kroz kontrolno saslušanje četiri ministra analizira rad dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom. Ispitivaće ministre rada i socijalnog staranja, prosvjete, zdravlja i pravde – Admira Adrovića, Miomira Vojinovića, Dragoslava Šćekića i Marka Kovača. Predsjednik Odbora Jovan Vučurović (DF) kazao je da su ranije donijeli odluku da na ovu temu razgovaraju sa bivšim ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem, ali da onda on nije došao – jer je imao ranije preuzetih obaveza. Vučurović je rekao da očekuje da se novi ministri odazovu pozivu, te da se ne dogodi da ne dođu u Skupštinu. Na tu sjednicu pozvaće i zaštitnika ljudskih prava i sloboda Sinišu Bjekovića, ministra finansija Aleksandra Damjanovića, ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeku, te pojedine direktore centara za socijalni rad, dnevnih centara, predstavnike nevladinih i međunarodnih organizacija. N. Đ.

PODGORICA - Evidentan je nedostatak ljudskih i materijalnih resursa kada su u pitanju požari koji se očekuju u predstojećoj sezoni, ocijenjeno je juče na sastanku u Direktoratu za zaštitu i spašavanje. Sastanku su prisustvovali vd direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, načelnik generalštaba Vojske Crne Gore Milutin Đurović, predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Sa sjednice Odbora

Željezničke infrastrukture, Agencije za zaštitu životne sredine, Nacionalnih parkova i Uprave za šume. Na sastanku je ocijenjeno da sa aspekta zaštite i spašavanja postoji veoma dobra saradnja među prisutnim subjektima, ali da treba iznalaziti nove modalitete za njeno unapređenje. dogovoreno je da se osim izviđanja helikopterima u te svrhe koriste i raspoloživi dronovi čime će biti obuhvaćena veća teritorija, a smanjiće se i troškovi angažovanja resursa. R.D.

Društvo

Petak, 10. jun 2022.

Potpredsjednik Vlade Raško Konjević na sastanku sa predstavnicima MUP-a i Uprave policije najavio rješenje problema smanjenih zarada PODGORICA - Potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku Raško Konjević kazao je da će narednog četvrtka Vladi predložiti rješenje problema zbog kojeg je sindikat Uprave policije najavio i izlazak na ulice a to je smanjenje plata. Zaposlenima u Upravi policije smanjena je aprilska plata između 30 i 94 eura u zavisnosti od radnog mjesta, bez informisanja službenika niti sindikata. Za smanjenje plata su saznali kada su dobili poruku o isplati plate. Zbog toga su na posljednjem protestu pripadnici UP dali predstavnicima sindikata rok da do ponedjeljka pregovaraju sa Vladom ili će u suprotnom policajci izaći na ulice. Konjević je juče kazao da u budžetu MUP-a postoje sredstva, a da rješenje treba tražiti u potpisivanju granskog kolektivnog ugovora koji bi imao dvostepenost u svojoj primjeni – jedan dio bi se primijenio odmah i na taj način bi se riješilo pitanje obračuna zarada. Drugo segment kolektivnog ugovora koji bi popravio materijalni položaj pripadnika UP i MUP-a, primjenjivao bi se najvjerovatnije od januara naredne godine, najavio je Konjević. Na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici MUP-a, Uprave policije i sindikata UP, je dogovoreno da MUP u saradnji sa Kabinetom potpredsjednika pripremi informaciju za naredni četvrtak gdje bi Vlada dala saglasnost na tekst kolektivnog ugovora kroz njegovu dvostepenu primjenu. - Time bi Ministarstvo finansija dobilo potrebnu političku saglasnost da se taj kolektivni

Produžiće U budžetu MUP-a im ugovore za jul i avgust ima novca

Da bi asistent dobio ugovor na neodređeno treba da radi tri godine u istoj ustanovi. Praksa pokazuje da se selektivno pristupilo primjeni zakona. Neki asistenti su dobili ugovor, dok drugi nijesu, iako su u istom statusu. Do mimoilaženja je došlo zbog dvojakog tumačenja ranijeg prekida njihovog ugovora

RJEŠENJE TREBA TRAŽITI U POTPISIVANJU GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA: Sa sastanka

ugovor potpiše i samim tim problem prevaziđe - kazao je Konjević. On je dodao da je na sastanku dogovoren i treći zaključak, a to je da MUP i Ministarstvo finansija u narednom periodu, u toku kreiranja budžeta za 2023. godinu, rade na izmjenama Uredbe o grupama poslova i koeficijentima za zarade policijskih službenika kako bi od fiskalne 2023. godine došlo do povećanja plata zaposlenih u Upravi policije. Uprava policije je jedina u sistemu državne uprave kojima nije povećana plata od 2016. godine ne računajući obračun ,,Evropa sad“. Pokušavali su na razne načine da tu nepravdu isprave, jer poznata je činjenica da su sindikati zdravstva u prethodnom periodu ostvarili povećanja. Isto tako, kako su naglasili, više od deset godi-

na ne mogu da se izbore ni za kolektivni ugovor. Sindikat Uprave policije već pune dvije godine traži povećanje plata, ali je to ostalo mrtvo slovo na papiru, jer nikada nijesu dobili povratnu informaciju. Pripadnici Uprave policije su protestovali već nekolio puta sa zahtjevima da im se vrate smanjene aprilske plate, potpisivanje kolektivnog ugovora, kao i povećanje plata koje im nijesu povećane od 2016. godine. Na posljednjem protestu je komandir stanice za obezbjeđenje diplomatsko-konzularnih predstavništava Miodrag Begić dao rok sindikalnim predstavnicima da do ponedjeljka riješe problem u vezi sa umanjenjem plata policijskim službenicima, a u suprotnom će on, kako je naveo, snositi sav rizik za organizaciju protestnog

Adžić ne shvata svrhu sastanka Konjevića sa predstavnicima policije Nakon što je potpredsjednik Vlade Raško Konjević juče na sjednici saopštio da se sastao sa predstavnicima MUP-a, Uprave policije i Sindikata, povodom pitanja njihovih zarada, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da ne shvata svrhu Konjevićevog sastanka sa njima. - Ako može da pomogne, ako donosi neku korist ili ako to doprinosi Vašoj promociji,

možete se uvijek pojavljivati sa mnom, čak i na pres konferencijama u MUP-u – kazao je Adžić. Konjević je na to uzvratio kako se nije sastao sa njima u funkciji ministra odbrane. - Mladi ste, neiskusni, ja sam razgovarao sa njima kao potpredsjednik Vlade, a Vama bi bilo bolje da ste i Vi bili na tom sastanku – odgovorio mu je Konjević.

skupa policajaca ispred Vlade. Prema njegovim riječima, zahtjev je da se policijskim službenicima vrati ono što im je oduzeto od posljednje dvije plate. Obračunom plata, kojim nije obuhvaćen beneficirani radni staž, kako je Pobjedi objasnio član Glavnog odbora Sindikata UP Miloš Šaranović, došlo je do umanjenja plata u iznosima od 40 do 100 eura. - Kroz 30 godina obezbjeđivali smo sve one koji su svoja prava tražili na ulici iz ličnih, pojedinačnih, kolektivnih i političkih razloga. Došlo je vrijeme, izgleda, da naša prava tražimo na isti način. Protest je bio prijavljen za danas, ali smo u dogovoru sa kolegama iz sindikata, da ne bi bilo da djelujemo u dva tabora, i zbog toga što su u toku pregovori, riješili da im damo šansu – kazao je Begić na protestnom skupu policijskih službenika, sa kojeg je još jednom zatražena ostavka predsjednika Sindikata Uprave policije. Predstavnici Sindikata su se sastali 1. juna sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem koji je tada najavio hitan sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija kako bi se konačno našlo rješenje za umanjenje plata policijskih službenika. Adžić je tada najavio da će Sindikat blagovremeno biti informisan i pozvan da prisustvuje sastancima. J. MARTINOVIĆ

U Budvi održana konferencija o potencijalima razvoja zdravstvenog turizma

Cjelogodišnja ponuda za pacijente i istraživače PODGORICA – Strateški pravac „Zdravija Crna Gora“, sa unaprijeđenim aspektima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i preventive, i novim proizvodima, omogućiće veći kvalitet života, a time i prosperitet nacije – kazala je na konferenciji posvećenoj potencijalima i mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma Nataša Žugić, načelnica Direkcije za razvoj i planiranje zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja.

Asistenti zadovoljni razgovorom sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete, odustaju od najavljenih protesta

Ona je kazala da je „Zdravija Crna Gora“ središte biomedicinskog razvoja kroz nove tehnologije, proizvodnju ljekova, ljekovitog bilja i organske hrane, uz pružanje specijalizovanih zdravstvenih usluga (poput inovativnih i standardnih terapeutskih i rehabilitacionih programa) kao gotovog proizvoda, sa ciljem privlačenja posebne grupe pacijenata i istraživača iz regiona i šire. Žugić je istakla da je cilj konferencije unapređenje potencijala razvoja zdravstvenog tu-

rizma u Crnoj Gori kao stručne podrške radi osnivanja zdravstvenih ustanova u ugostiteljskim objektima i hotelijerima, inovativnim grupama u oblasti medicine, informatike te povezivanja oblasti zdravstva i turizma u svrhu ostvarivanja strateške Vizije programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023. godine. Konferenciju „Wellbeing as a travel trend“ je organizovalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), u

okviru Erasmus+ projekta DigNest. - Vizijom programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023. godine je definisano da će, u 2024. godini, zdravstveni turizam u Crnoj Gori predstavljati najvažniji segment crnogorske cjelogodišnje turističke ponude, kojeg prate posebno dizajnirani turistički proizvodi prilagođeni za zdravstvene turiste – kazala je Žugić. U okviru tri panel diskusije govorili su stručnjaci iz turističke i zdravstvene privrede, kao i naučnici iz oblasti savremene medicine. Nakon panela diskutovano je o značaju uvezivanja zdravstva i turizma, a donijeti su zaključci i preporuke u cilju daljeg razvoja zdravstvenog tuR. D. rizma u Crnoj Gori.

PODGORICA – Predstavnici asistenata u nastavi dogovorili su se juče sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete da im se neće prekidati ugovor o radu za jul i avgust, te da će nakon toga, u skladu sa zakonom, dobijati rješenja na neodređeno. Asistenti su saopštili da su zadovoljni ishodom dijaloga sa resornim Ministarstvom zbog čega odustaju od najavljenih protesta. Kako su nam pojedini od njih ispričali, rečeno im je da će narednih dana Ministarstvo poslati dopis školama, odnosno direktorima u kom će im dati instrukcije kako da postupaju prema ovoj kategoriji zaposlenih. Problem je nastao zato što mnogi nijesu dobili ugovor na neodređeno, iako im je ta mogućnost propisana zakonom, te su dovedeni u situaciju da im se može prekinuti ugovor na određeno za jul i avgust. To znači da ne bi primali platu. Iz Ministarstva su im, kaže naša sagovornica,

kazali da se to neće desiti. Da bi asistent dobio ugovor na neodređeno treba da radi tri godine u istoj ustanovi. Praksa pokazuje da se selektivno pristupilo primjeni zakona. Neki asistenti su dobili ugovor, dok drugi nijesu, iako su u istom statusu. Do mimoilaženja je došlo zbog dvojakog tumačenja ranijeg prekida njihovog ugovora. Pojedini su zbog toga ostali bez ugovora za stalno iako, kako su objašnjavali, im je radni odnos prekidan po sili zakona, a ne njihovom voljom. Ranije su iz Udruženja asistenata saopštili da ni rad od tri godine nije uslov za ugovor za stalno, ukoliko je zaposleni na slobodnom, sistematizovanom mjestu, a ustanova ima potrebu za asistentom. Skupština je 29.decembra usvojila izmjene i dopune Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Prema tom aktu, škola zaključuje ugovor o radu sa asistentom u nastavi na neodređeno vrijeme. N.Đ.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Raduje nas što će Ministarstvo razmotriti novo organizovanje javne rasprave o NPCG PODGORICA - Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore saopštio je da “ga raduje” što će Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tačnije Direktorat za ekologiju na čelu sa Dušanom Bugarinom, po hitnom postupku razmotriti zahtjev ove NVO za ponovno organizovanje javne rasprave za planove upravljanja nacionalnim parkovima. - I što će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi javnost imala mogućnost da učestvuje u izradi pet najznačajnijih dokumenata kada je riječ o očuvanju prirode u zemlji - dodaje se u saopštenju. Kako su naveli JP Nacionali parkovi Crne Gore, sproveli su javnu raspravu za planove upravljanja za sve parkove, kako kažu, “na krajnje netransparentan i nezakonit način”. - Ne ostavljajući mogućnost za učešće stručne i laičke javnosti. Uprava nije ostavila mogućnost dostavljanja pisme-

nih komentara, a rokovi za učešće na glavnoj raspravi su bili neprimjereno kratki (od tri do 12 dana od dana objavljivanja) što ostavlja nedovoljno vremena za studiozno sagledavanje pet obimnih dokumenata. O ranom uključivanju stručne javnosti ne vrijedi trošiti riječi - kažu iz CZIP. Stoga danas, dodaju, imamo nacrte planova vrlo upitnog kvaliteta sa mjerama koje definitivno neće dovesti do bolje zaštite prostora niti unapređenja stanja biodiverziteta. - Jer nažalost ne sadrže niti adekvatne ulazne podatke niti odgovaraju potrebama parkova. Za sada ovi dokumenti služe kao smjernica za poboljšanje turizma što nije primarna funkcija nacionalnih parkova te samim tim treba početi razmišljati i o mehanizmima upravljanja posjetiocima u onim parkovima gdje je pritisak na biodiverzitet pojačan - zaključuje Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. N.K.

Društvo

Petak, 10. jun 2022.

Bivša ministarka zdravlja tvrdi da su sve nadležne ustanove bile detaljno upućene u nabavku PODGORICA – Sve nadležne ustanove, uz Ministarstvo zdravlja, bile su detaljno upućene u sve procese i procedure tokom nabavke testova za korona virus vrijednih oko 1,26 miliona eura, saopštila je Pobjedi bivša ministarka Jelena Borovinić-Bojović koja tvrdi da su sporni testovi, iako formalno plaćeni, zapravo dobijeni besplatno. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić saopštila je da je ugovorenom, bez tendera, nabavkom od oko 80 hiljada LAMP testova i 50 hiljada seroloških testova za korona virus u 2021. godini, koji nijesu iskorišćeni, Crna Gora bacila šest kompletno opremljenih PCR laboratorija. Ona je rekla da su LAMP testovima, kada su stigli u Crnu Goru, rok trajanja bio samo četiri mjeseca i istekao sredinom decembra 2021. godine, te da je cijeli kontingent propao, dok serološkim testovima rok ističe 17. juna, a da su i oni u potpunosti neiskorišćeni, zbog čega je, kako je rekla, novac upotrijebljen za njihovu kupovinu bačen. Borovinić-Bojović podsjeća da je zbog hitnosti obezbjeđivanja vakcina u jeku epidemije, Ministarstvo zdravlja nabavke obavljalo na osnovu ugovora sa proizvođačima, uz saglasnost Vlade i u skladu sa procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavkama. - Ministarstvo zdravlja, u trenucima kada je pandemija bila u kritičnoj fazi, kada je globalna potražnja za vakcinama i testovima bila u najvećem obimu, uspostavilo je saradnju sa Narodnom Republikom Kinom i kineskom državnom kompanijom Sinofarm preko Ambasade u Podgorici, a sve radi urgentne nabavke s obzirom na to da prethodna administracija ništa od toga nije uradila – kazala je BorovinićBojović. Ona navodi da su se pregovori vodili direktno sa državnom kineskom kompanijom, uz

Borovinić-Bojović: Testove smo dobili besplatno Niko nije mogao da pretpostavi ozbiljnost i dužinu trajanja pandemije, pa je Ministarstvo bilo prinuđeno da primarno i jedino razmišlja o zdravlju građana. I u takvoj situaciji smo napravili značajne uštede u ovom ugovoru, s obzirom na to da smo testove, iako smo ih formalno platili, dobili besplatno jer je za tu sumu umanjena cijena vakcina – kazala je bivša ministarka

Jelena Borovinić-Bojović

posredovanje Ambasade NR Kine i podsjeća da je kineska strana, prije zaključivanja ugovora o kupovini vakcina i testova, donirala 30 hiljada vakcina kompanije Sinofarm u znak solidarnosti sa Crnom Gorom. - U toku pregovora o zaključivanju ugovora o količini i cijeni vakcina, kineska strana je pristala da umanji cijenu ugovorenih vakcina u vrijednosti ukupne cijene testova. Jednostavno rečeno, testove smo dobili besplatno, jer je za tu sumu umanjen iznos cijene vakcina. I na tome smo zahvalni i NR Kini i kompaniji Sinofarm – rekla je Borovinić-Bojović. Ona ističe da je u postupak pregovora bio uključen i Institut za javno zdravlje, čiji je stručni stav bio da su Crnoj Gori potrebne i vakcine i testovi.

Prema riječima bivše ministarke, nakon što su u Crnu Goru došle vakcine i testovi, ekspertski tim kompanije Sinofarm je takođe besplatno

Milena Popović-Samardžić

boravio u višednevnoj posjeti IJZ-u kako bi obavio obuku njihovog kadra za rukovanje i korišćenje prvenstveno LAMP testova koje je Sinofarm razvio u saradnji sa timom Oksford univerziteta. - Niko u Crnoj Gori, a ni u svijetu, nije mogao da pretpostavi ozbiljnost i dužinu trajanja pandemije, pa je Ministarstvo bilo prinuđeno da primarno i jedino razmišlja o zdravlju građana. I u takvoj situaciji smo napravili značajne uštede u ovom ugovoru, s obzirom na to da smo testove, iako smo ih formalno platili, dobili besplatno jer je za tu sumu umanjena cijena vakcina – izričita je Borovinić-Bojović. Ona ističe i da je dio političke javnosti svojevremeno bio sklon da pokuša da je, kako

kaže, na neprimjerene načine diskredituje dok je nastojala sa kolegama da obezbijedi i vakcine i testove. - Svi ti isti su zaćutali kada smo lično od Ursule fon der Lajen dobili pohvale za masovno testiranje, po čemu smo se ubjedljivo odvajali od većine zemalja regiona i Evrope. Da li sada neko sugeriše da je trebalo da sve vrijeme sjedimo skrštenih ruku – kazala je Borovinić-Bojović. Popović-Samardžić, međutim, juče je ustvrdila da ni LAMP testovi kojima je rok istekao u decembru, kao ni serološki, nijesu namijenjeni za masovno testiranje zbog dugog vremena potrebnog za očitavanje rezultata i manuelne obrade. Ona je pojasnila da kada bi dva tehničara, koliko ih ima u IJZ-

u, tokom radnog vremena da samo rade serološke testove svaki radni dan u godini, za godinu uspjeli da iskoriste 6.336 testova zbog vremena koje zahtijeva obrada tog jednog testa. Ona je kazala i da se MANS u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama 21. januara ove godine obraćao Ministarstvu zdravlja i tražio ugovore za nabavku medicinskog materijala za uzorkovanje i testiranje na kovid-19 koji su zaključeni tokom 2020. i 2021, da se žalio potom Agenciji za slobodan pristup informacijama i na kraju podnio tužbu Upravnom sudu. Borovinić-Bojović kazala je da su ugovori koji su potpisivani sa proizvođačima prilikom svake kupovine vakcina označeni stepenom tajnosti, što je praksa proizvođača, te da detaljni podaci mogu da budu javno objavljeni tek ako Ministarstvo zdravlja i Vlada odluče da skinu stepen tajnosti posebnim rješenjem. Pobjedi iz Ministarstva zdravlja do zaključenja broja nijesu odgovorili na pitanje da li će tražiti od Vlade da se donese takvo rješenje. Takođe, ni iz državne veledrogerije Montefarm, gdje su testovi isporučeni i uskladišteni, nijesu odgovorili na pitanja o tome zbog čega su sporni testovi ostali neupotrijebljeni, odnosno zašto nijesu distribuirani zdravstvenim ustanovama. D.MIHAILOVIĆ

Univerzitet Crne Gore saopštio da je završen proces akreditacije i dobijanja licence za Visoku medicinsku školu u Beranama

Studenti mogu na master studije PODGORICA – Na Višoj medicinskoj školi u Beranama u septembru će biti raspisan konkurs za upis na master dvogodišnje studije, rekao je Pobjedi prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović. Studenti su prošle godine zatražili od nadležnih da riješe propust što njihov program 2017. godine nije akreditovan po modelu 3+2 (osnovne i master studije). Lani, međutim, ove studije nijesu akreditovane, pa ih studenti ni tada nijesu mogli upisati. U više navrata govorili su da se osjećaju prevarenim, jer im je davno još bilo obećano da će moći da upišu master. Nova uprava je poručivala da je to pitanje za prethodno rukovodstvo, da oni nemaju veze sa datim obećanjima. Na pitanje zašto na vrijeme nije akreditovan master program,

prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić kazala je tada Pobjedi da, nažalost, oni koji su ranije to obećali, to nijesu ispunili. - Proces akreditacije i dobijanja licence za rad je završen tako da su se stekli svi formalno pravni uslovi za upis kandidata na ovom programu Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – kaže Pobjedi prorektor prof. dr Veselin Mićanović. Po akreditaciji iz 2017. godine akreditovane su samo osnovne studije. Univerzitet Crne Gore je, podsjeća prorektor, prošle godine ušao u proces akreditacije master programa koji je sada završen, tako da su obezbijedili kontinuiran nastavak školovanja na Višoj medicinskoj školi u Beranama. Kazao je da je, paralelno sa ovom akreditacijom, akreditovan i master program na Studijskom pro-

gramu za fizioterapiju u Igalu. - Tako da će i studenti ovog programa po istom principu moći u septembru da upišu master studije – poručio je Mićanović. Master studije su, prema njegovim riječima, koncipirane kao i na ostalim studijskim programima Univerziteta Cr-

ne Gore. Riječ je o primijenjenim dvogodišnjim studijama u trajanju od 120 ECTS kredita. Dekan Medicinskog fakulteta UCG 2017. godine bio je prof. dr Goran Nikolić. On je rani-

Prošlogodišnjini protest studenata ispred škole u Beranama

je za naše novine kazao da je u suštini odložen posao akreditacije na VMŠ iz razloga što su bili ,,u ogromnom poslu“. Tada je obavljena reforma visokog obrazovanja i uveden je novi

model studiranja 3+2. Kazao je da je za sve to trebalo da se pripreme ogromni materijali. – To je bio ogroman posao. Radilo se intenzivno. Imali smo rokove, bili smo u vremenskom stisku – rekao je Nikolić. Postojala je tada, prema njegovim riječima, odluka Upravnog odbora i Senata da se studentima još naredne tri godine omogući upis na specijalističke iako ti programi nijesu akreditovani. – Program tada nije definisan sa 3+0 da bi ostala ta nula, ne, nego da se potencijalno dodaju programi. Nije tu bila želja da se neko, nešto izmanipuliše. Tog trenutka nije bila predata dokumentacija za akreditaciju, pa je moglo samo na 3+0, s time što u sljedećem periodu će se dodati za akreditaciju 3+2 – rekao je on. Nikolić je kasnije, u septembru 2018. Godine, pošao u penziju. Prije reforme koja je sprovedena 2017. godine, na VMŠ izučavala se nastava po modelu 3+1 (osnovne, specijalističke). N. Đ.

10 Hronika

Petak, 10. jun 2022.

Po međunarodnoj potjernici uhapšen optuženi za izvršenje teških krivičnih djela

Milića terete da je dio grupe koja je pripremala ubistvo Šakovića PODGORICA - Državljanin Crne Gore Boban Milić (34) uhapšen je prekjuče u Beogradu zbog sumnje da je pripadao kriminalnoj grupi čiji je cilj bio izvršenje teških krivičnih djela. Milić se međunarodno potraživao radi obezbjeđivanja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici. On se sumnjiči da je krajem 2020. godine postao dio kriminalne organizacije čiji je cilj bio izvršenje teških krivičnih djela i čiji je plan, kako se sumnja, između ostalog, bilo i ubistvo Milića Minje Šakovića u Podgorici. Taj napad je osujećen hapšenjem drugih pripadnika organizovane kriminalne grupe kojoj je Milić pripadao. Prema navodima optužnice, kriminalna grupa koja je planirala likvidaciju Šakovića kupila je stan naspram njegove zgrade, iz kojeg su namjeravali da ga ubiju. Okrivljeni Jovan Trkulja i Nikola Mirović su iz tog stana opservirali kuću i kretanje Šakovića, a tokom priprema za izvršenje krivičnog djela trenirali su upucavanje snajperskom puškom, nabavili kombi u koji su smjestili motocikl sa kojim bi pobjegli nakon ubistva, zapalili ga i obezbjedili štek stan u kojem bi se krili nakon izvršenja krivičnog djela. Iz policije je saopšteno da slijedi komunikacija pravosudnih organa dvije države kroz ekstradicioni postupak. Osim toga, pripadnici Uprave policije realizovali su ekstradiciju I. G. (34) iz Crne Gore u Mađarsku. - Za I. G, državljaninom Hrvatske, Mađarske i Srbije, je od strane NCB Interpol-a Budimpešta bila raspisana međunarodna potjernica radi obezbjeđivanja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivična djela trgovina drogom, prevara, krađa i razbojništvo – saopšteno je iz Uprave policije. A. R.

Lakše povrijeđen službenik policije tokom intervencije u Turističkom naselju Slovenska plaža

Detalji optužnice protiv vođe škaljarskog klana i njegovih saradnika

Vukotić tražio Čili sklopi bombu i „de Zvicera i Kašćelan

PODGORICA – Kotoranin Jovan Vukotić je od Emila Tuzovića tražio da za posao sklapanja bombe (šerpe) angažuje izvjesnog Čilija kako bi istovremeno bili ubijeni Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan. To se navodi u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva kao dokaz „skinut“ sa Skaj aplikacije, a koji su dostavile inostrane službe crnogorskim istražiteljima. -Ako dvojicu „derne“, 4 će se dati – navodi se u poruci koju je Vukotić poslao preko kriptovanog telefona i Skaj aplikacije Emilu Tuzoviću. U dokaznoj građi našli su se transkripti komunikacija preko Skaj aplikacije gdje, između ostalog, odbjegli vođa škaljarskog klana nudi 4.000.000 eura za ubistvo vođa suprotsavljene grupe Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera. Vukotić pojašnjava da, ukoliko se likvidira jedan od vođa kavačkog klana – nagrada je dva miliona eura. Tuzović je po nalogu Vukotića

Jovan Vukotić

za posao likvidacije Kašćelana i Zvicera angažavao za sada neidentifikovane osobe koje je smjestio u zgradi u izgradnji u Kotoru. Preko poruka u Skaj aplikaciji, Tuzović je od angažovanih ubica tražio da Kašćelana ubi-

ju na izlazu iz tunela Vrmac kada bude išao prema gradu. Prema planu ove grupe, Kašćelan je trebao da bude likvidiran tako što bi eksplozivna naprava velike razorne moći sa magnetima ubica sa motora u pokretu zakačio na krov vozila

u kojem bi bio Kašćelan. Iz komunikacija od 9. do 30. decembra 2020. godine, koje je Vukotić ostvarivao sa pripadnicima svoje grupe, vidi se da su pratili Slobodana Kašćelana, snimali teren kojim se kretao.

nih, ali oni nijesu uhapšeni. Jovanić se sumnjiči da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji članovi su postali Zejak, Jović, Lješković, Radinović, Mrvaljević, Globarević, Čelebić, Perović, Markišić, Golubović, Nikolić i Laković. U sklopu ove kriminalne organizacije su i podgoričke kompanije ,,Titan sekjuriti“, ,,Sekuritas Monetnegro“, ,,Ogimar“ kao i nikšićka firma ,,Top fors sistem“ i više N. N. osoba. SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito uvećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici. Pripadnici ove kriminalne gru-

pe imovinsku korist su pribavljali tako što su po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirali novac na račun stečajnog dužnika, navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka. Za sada su malverzacije ove grupe utvrđene u stečajnim postupcima kompanija: ,,Euromiks turs“ d.o.o. Budva, ,,Soto la kolina“ d. o. o. Podgorica, ,,Tehnostar“ d.o.o. Berane, ,,Nega turs Montenegro“ d.o.o. Budva, ,,Jastreb“ d.o.o. Podgorica, ,,Trgošped“ d.o.o. Rožaje, ,,Montel“ (motel „Glava Zete“) d.o.o. Nikšić, Princ&co d.o.o. Kotor, ,,Bjelasica Rada“ AD Bijelo Polje. B. R.

Ukrajinska državljanka uhapšena zbog Odluka vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici u slučaju bivšeg predsjednika Privrednog suda napada na policajca timiše Y. K, čemu se ukrajinska državljanka protivila udarajući ga mobilnim telefonom i pasošem po glavi. Policajac je tom prilikom zadobio lakše tjelesne povrede. Y. K. i O. K. su privedene u CB Budva i od njih su prikupljena obavještenja na okolnosti događaja. Y. K. je potom uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Nakon što su joj stavljene lisice na ruke, sprovedena je u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. C. H.

Uhapšen osumnjičeni za ugrožavanje sigurnosti

Baranin sugrađanki prepriječio put i prijetio joj BAR - A. P. (40) iz Bara uhapšen je zbog sumnje da je ugrozio sigurnost sugrađanki B. P. Ona je policiji prijavila da je 6. juna oko 19 časova, dok se nalazila u vozilu na mjestu suvozača, kojim je upravljao V. V, a koje se kretalo magistralnim putem Bar – Petrovac, u mjestu Zeleni pojas, pretekao automobil. - Nakon toga, ovo vozilo je prepriječilo put oštećenoj i V. V. Dalje u prijavi oštećena B. P.

je navela da je iz vozila koje im je prepriječilo put izašao A. P, prišao njihovom vozilu i preko prozora vozača joj uputio više riječi prijeteće sadržine, nakon čega se udaljio – saopšteno je iz policije. Dodaju da su o događaju upoznali nadležnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru po čijem je nalogu A. P. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. C. H.

Jovanić ostaje u pritvoru još dva mjeseca

PODGORICA - Bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću produžen je pritvor za još dva mjeseca zbog sumnje da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za 661.496 eura. Kako je saopšteno iz Višeg suda, u istražnom zatvoru će ostati i ostali uhapšeni članovi njegove grupe: stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, i vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević i Darko Perović.

Jovanić je 18. maja privremeno udaljen od vršenja sudijske dužnosti dok je za vršioca dužnosti na ovoj poziciji izabrana sutkinja ovog suda Dijana Raičković. Odluka o privremenom udaljenju Jovanića donešena je na zahtjev disciplinskog tužioca za privremeno udaljenje sudije nakon što je Jovaniću 12. maja određen pritvor. Jovaniću i djelu njegove grupe su početkom maja stavljene lisice na ruke dok su procjeniteljima Omeru Markišiću i Dejanu Goluboviću, vlasnici firme za obezbjeđenje Stani Čelebić, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijeli Laković i kandidatu za sudiju u Privrednom sudu Vladanu Nikoliću dodijeljeni statusi osumnjiče-

M. BABOVIĆ

BUDVA - Ukrajinska državljanka Y. K. (39) iz Kijeva uhapšena je u Budvi zbog sumnje da je napala policajca, saopšteno je nezvanično portalu Pobjede iz policije. Jedna ženska osoba je u ponedjeljak, 6. juna, prijavila policiji da je došlo do nesporazuma sa dvije ukrajinske državljanke u ordinaciji za fizičku rehabilitaciju koja se nalazi u Turističkom naselju Slovenska plaža. Na lice mjesta je upućena interventna grupa, koja je zatekla Y. K. (39) i O. K. (62) iz Ukrajine. Jedan policijski službenik je tom prilikom pokušao da legi-

Hronika

Petak, 10. jun 2022.

ija da erne“ na U optužbnici se pored detalja i dokaza za plan ubistva Kašćelana u Kotoru navodi i da ovo djelo nikada nije pokušano. Prema navodima optužnice, uslijedio je plan prema kojem je Kašćelan po već osmišljeno scenariju trebao da bude likvidiran u Podgorici, krajem januara prošle godine, prilikom dolaska na suđenje u podgorički Viši sud. Međutim, i ovog puta organizatori su od svog nauma odustali nakon što su dobili informaciju da se suđenje Kašćelanu odlaže. Kontrola optužnice prema kojoj se Vukotić tereti da je sa Jankom Vukadinovićem formirao kriminalnu organizaciju radi likvidacije pripadnika i čelnika suprotstavljenog kavačkog klana zakazana je za 13. jun. Pored Vukotića, na najnovijoj optužnici SDT-a su pripadnici ove grupe – Nikšićanin Jovan Mrvaljević, kao i Vladan Mijušković koji se nalazi u bjekstvu. Veći dio članova ove grupe uhapšen je ranije, a prema po-

dacima koje je tada prikupilo SDT Janko Vukadinović je označen kao vođa i optužen da je organizovao pokušaj ubistva Kašćelana, ali i srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Međutim, nakon kontrole dokaza SDT-a Viši sud je utvrdio da pripadnici Vukadinovićeve grupe, optuženi Mileta Jovanović i Radovan Stanišić, nijesu pokušali ubistvo Belivuka i Miljkovića krajem januara prošle godine na tivatskom aerodromu, zbog čega je protiv njih za ovo krivično djelo pravosnažno obustavljen postupak. U međuvremenu, strane partnerske službe dostavile su crnogorskim istražiteljima nove dokaze – transkripte razgovora sa Skaj aplikacije koji su razotkrili su i druge „igrače“ u ovoj kriminalnoj organizaciji – Vukotića, Mijuškovića, Mrvaljevića, ali i donedavnog policijskog funkcionera Dalibora Medojevića koji je uhapšen početkom marta od kada se nalazi u pritvoru. Prema stavu SDT-a Jovan Vukotić je kao šef ove organizacije određivao koje osobe treba ubiti, davao upustva i naredbe o vremenu, mjestu i načinu likvidacija, obezbjeđivao kriptovane telefone, novac, oružje i eksplozivne naprave koji su trebali biti korišteni u pripremama ubistava. Jedan od primarnih zadataka Mrvaljevića je bio da prati kretanje članova suprotstavljenog klana, dok se Mijušković obavezao da preuzima i prevozi eksplozivne naprave velike razorne moći kojima je bilo planirano da budu likvidirane mete iz suprotstavljenog klana. B. R.

Za dan bilo 25 saobraćajnih nezgoda

Povrijeđeno 13 osoba

PODGORICA - U Crnoj Gori, u protekla 24 sata, dogodilo se 25 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a 12 lakše. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, a po tri i Kotoru, Tivtu i Nikšiću. Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su u Baru, Ulcinju, Budvi i Bijelom Polju. Izdato je 324 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijava. Policija je oduzela osam pari registarskih tablica. C. H.

Policija u gradu pod Trebjesom rasvijetlila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti

Nikšićanin uhapšen zbog podmetanja požara u svojoj kući NIKŠIĆ – Policija u Nikšiću juče je uhapsila M. O. (43) iz tog grada zbog sumnje da je podmetnuo požar u svojoj kući u Ulici Vuka Karadžića u Nikšiću. Protiv njega je podnijeta krivična prijava u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. -Prilikom podmetanja došlo je do požara u potkrovlju porodične kuće, a koji je zahvatio grede na krovnoj konstrukciji i prijetio da se proširi i na ostale djelove kuće i time ugrozi živote ostalih stanara, kao i imovinu veće vrijednosti – navode iz policije. C. H.

Podnijeta krivična prijava protiv dvojice Danilovgrađana zbog obijanja skladišta „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj carinskoj zoni

Kalezić uhapšen zbog krađe 288 paketa cigareta, za Boškovićem se traga

BAR – Igor Kalezić (23) iz Danilovgrada uhapšen je zbog sumnje da je učestvovao u krađi cigara iz skladišta kompanije „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar, dok se za njegovim sugrađaninom Nenadom Boškovićem (43) traga. Kako je saopšteno iz Uprave policije, protiv Boškovića je podnijeta krivična prijava. Oni su, kako se se sumnja, u noći između 28. februara i 1. marta 2022. godine, po prethodnom dogovoru sa Milanom Popovićem (36) iz Danilovgrada i drugim za sada nepoznatim licima, došli do skladišta firme „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar i na ulaznim rolo vratima uklonili carinsku plombu i iz unutrašnjosti skladišta ukrali 288 paketa cigareta. Popović je uhapšen sredinom marta. -Sumnja se da su potom, ukradene cigarete, iznijeli iz kruga Slobodne zone Luke Bar, te ih ispred kapije utovarili u kombi kojim je upravljao M. P – navode iz policije.

Slobodna carinska zona

Dodaju i da se sumnja kako su Popović, Kalezić i Bošković nastavili kretanje ka Danilovgradu sa dva vozila, od kojih je jedno bilo prethodnica ispred kombija u kojem su se nalazile cigarete. Oni su nakon toga cigarete predali jednom za sada nepozna-

tom licu u Danilovgradu. -I. K. i N. B. su od M. P. uzeli novčanu naknadu u iznosu od 1.000 eura. Podsjećamo da je M. P. ranije lišen slobode zbog počinjenih krivičnih djela teška krađa i krijumčarenje, a na teret mu se stavlja i krivično djelo

nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, krivično djelo teška krađa i krivično djelo krijumčarenje na štetu skladišta „Montenegro duvan komerc“ koje se nalazi u Slobodnoj zoni Luke Bar – navodi se u saopštenju. A. R.

Osnovno državno tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog

Ljekočevića terete da je iznudio iskaz od Mugoše

sudu u Podgorici podnijeli optužni prijedlog protiv Ljekočevića koji je službenik Centra bezbjednosti Podgorica. ODT je još u martu ove godine u istrazi utvrdilo da je policajac Ljekočević vršio torturu nad Mugošom, protiv kojeg je istraga za bombaške napade obustavljena jer je utvrđeno da je u vrijeme izvršenja krivičnog dijela za koje se sumnjičio bio u pritvoru. Bomba na lokal „Grand“ aktivirana je 10. septembra 2015. godine, oko 1.50 časova, u Ulici arhitekte Milana Popovića, a dva i po mjeseca kasnije – 23. novembra 2015. godine, bačena je bomba ispred ulazne kapije dvorišta porodične kuće Golubovića. Na oba objekta je pričinjena veća materijalna šteta. A. R.

Osnovno državno tužilaštvo

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv policijskog službenika Dalibora Ljekočevića zbog sumnje da je počinio krivično djelo iznuđivanje iskaza. ODT Podgorica Ljekočevića sumnjiči da je ovo djelo izvršio na štetu Benjamina Mugoše kako bi ga natjerao da prizna učešće u bombaškom napadu na lokal „Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića. Iz ODT Podgorica su kazali da su nadležnom Osnovnom

Krivične prijave protiv dvije osobe

Presuda Kotoraninu zbog nasilja u porodici

BUDVA - Protiv turskih državljana Y. B. (43) i T. C. (52) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su, kao saizvršioci, počinili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije. Oni su, kako se sumnja, krivično djelo koje im se stavlja na teret počinili tako što su, protivno propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata, započeli građenje stambenog objekta na kojem su izvedene dvije etaže sa izvedenim kosim krovom, koje se nalaze u naselju Markovići u Budvi, bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje. -Po nalogu postupajućeg državnog tužioca, Y. B. je uhapšen i uz krivičnu prijavu priveden na dalju nadležnost, dok se T. C. nalazi u bjekstvu i policija za njim intenzivno traga – zaključuju u Upravi policije. C. H.

području opštine Kotor, putem elektronskih komunikacionih mreža grubo vrijeđao bivšu suprugu M. K. i drskim ponašanjem ugrožavao njen porodični mir. Kako je saopšteno iz Osnovnog suda, „uz kaznu zatvora su mu izrečene zaštitne mjere: zabrana približavanja i zabrana uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u trajanju od jedne godine“. Okrivljeni je, kako su saopštili, višestruki specijalni povratnik i upućen je na izdržavanje zatvorske kazne prije pravosnažnosti odluke. -Za ukazati je da je u konkretnom slučaju izrečena kazna koja je na granici maksimuma od 60 dana zatvora koja se može izreći u prekršajnom postupku – zaključeno je u saopštenju. C. H.

Jednog turskog Pedeset dana zatvora za državljanina uhapsili vrijeđanje bivše supruge zbog nelegalne gradnje u KOTOR - M. D. iz Kotora (41) osuđen je na 50 dana zatvora nasilja u porodici. Budvi, za drugim se traga zbog On se tereti da je 7. juna 2022. godine u večernjim satima, na

12 Crnom Gorom KOLAŠIN - Marta Šćepanović (DPS) preuzela je juče funkciju predsjednice Opštine. Ona je na sjednici lokalnog parlamenta izabrana većinom glasova odbornika Demokratske partije socijalista (12), Grupe birača (dva) ,,Šule i Mikan s građanima za Kolašin“ i Socijaledemokrata ( jedan). Za njen izbor glasao je i predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić. Nezavisni odbornik dr Momčilo Vukčević bio je uzdržan kao i odbornik SDP-a Bojan Zeković, dok je odbornica te partije Željka Vuksanović glasala protiv, kao i četiri odbornika Demokrata i prisutni iz koalicije DF-SNP.

PLANOVI

Šćepanoviće je funkciju predsjednice Opštine preuzela nakon što je Milosav Bulatović polovinom maja podnio ostavku, zbog toga što je pravosnažno uslovno osuđen za zloupotrebu službenog položaja. U obraćanju parlamentu Šćepanović je kazala da se izbor za čelnicu Kolašina dogodio prije nego što je očekivala i možda ne na način na koji je očekivala. Ona je poručila da nije trenutak za nadahnute svečane govore i pompezne programe rada, već je vrijeme za okretanje novog lista u razvoju kolašinske opštine, ,,zasnovanom na novim idejama, inovacijama, predanom radu, entuzijazmu i energiji mladih i svih zaposlenih u lokalnoj administraciji i gradskim službama“. Najavila je novi i moderniji pristup u organizaciji posla, u cilju kreiranja efikasne, decentralizovane, depolitizovane, profesionalne, odgovorne i ka građanima orijentisane lokalne samouprave. Kao jedan od najvažnijih segmenata u radu, navela je bolju i intenzivniju komunikaciju sa građanima i najavila organizaciju građanskog sata - ,,Otvoreno sa Opštinom“ u okviru kojeg će na sedmičnom nivou razgovarati sa sugrađanima, u cilju njihovog uključivanja u proces donošenja odluka. - Promjene će vrlo brzo biti

Biografija Marta Šćepanović rođena je 1981. u Kolašinu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Podgorici 2004. Pripravnički staž odradila je u kolašinskom Osnovnom sudu, nakon čega je obavljala funk-

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 10. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. ANDRIJEvICA: od 8:30 do 14:30 h dio Djulića. / BAR: od 9 do 10 h Bulevar revolucije 9 i 11; od 12 do 14 h Brčeli 1, Brčeli 2, Bukovik, Sotonići, Bijele Poljane. / BERANE: od 8 do 14.30 h sela Budimlja, Mašte i dio sela Goražde; od 08.30 do 14.30 h dio sela Štitari. / BIJELO POLJE: od 8.30 do 14.30 h Ivanje – Koraći; od 9 do 16 h Strojtanica, Sutivan, Nedakusi, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica,

Petak, 10. jun 2022.

KOLAŠIN: Marta Šćepanović preuzela funkciju predsjednice Oliver Vujović traži od Prijestonice da primijeni Zakon o restituciji Opštine i najavila okretanje novog lista u razvoju grada

Nemamo više luksuz da se razbacujemo resursima

Promjene će vrlo brzo biti vidljive na svakom koraku. Intenzivnije ćemo nastaviti da ulažemo u razvojne resurse, kao i u modernizaciju saobraćajne, komunalne i sportske infrastrukture, kako bi što spremnije iskoristili ekonomske benefite koje će generisati auto-put Bar - Boljare - najavila je Marta Šćepanović

Predsjednici opština sa sjevera danas kod premijera

LOKALNU UPRAVU OTVORIĆE ZA GRAĐANE: Šćepanović u Skupštini

vidljive na svakom koraku. Grad čistiji, bezbjedniji od pasa lutalica, uređenije zelene površine sa novim sadržajima za djecu, obnovljene fasade i gradski mobilijar, bogatija ponuda tokom ljetnje turističke sezone. Još intenzivnije, nastavićemo da ulažemo u razvojne resurse, kao i u modernizaciju saobraćajne, komunalne i sportske infrastrukture, kako cije sekretarke za inspekcijske poslove, načelnice Komunalne policije i glavne administratorke Opštine Kolašin. Od 2012. poslanica je u Skupštini Crne Gore. Predsjednica je Opštinskog odbora DPS-a Kolašin i članica Glavnog odbora DPS-a.

bi što spremnije iskoristili ekonomske benefite koje će generisati auto-put Bar – Boljare poručila je Šćepanović.

MOGUĆNOSTI

Najavila je da će Opština posebno nagraditi najbolje mlade Kolašince, koji u kontinuitetu postižu izvanredne rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima u znanju, umjetnosti, sportu... -Visoko na opštinskoj agendi biće obilazak seoskih škola kako bi se, prije početka predstojeće školske godine, upoznali sa stanjem u kojem se nalazi školska infrastruktura, uz nastojanje da im uz podršku investitora, doniramo potrebnu školsku opremu i rekvizite – kazala je Šćepanović. Čelnica Kolašina je poručila

- Predstoje susreti sa investitorima koji su u kolašinsku opštinu do sada uložili ili namjeravaju da ulože na stotine miliona eura, sa kojima će između ostalog razgovarati i o načinima da se pojednostave komplikovane birokratske i tenderske procedure koje uslovljavaju prolongiranje i kašnjenje u realizaciji projekta. Posebno raduje što je razvoj lokalne samouprave strateški cilj Vlade, s predsjednikom Dritanom Abazovićem na čelu, koji je za danas u Podgorici, zakazao radni sastanak sa predsjednicima opština sa sjevera– kazala je Marta Šćepanović.

da njeno izlaganje nije spisak želja i predizbornih obećanja, već spisak novih mogućnosti. - Nemamo više luksuz da se razbacujemo najboljim što Kolašin ima, jer imamo novu šansu koju ne želimo da prokockamo, još manje da je neko drugi iskoristi umjesto nas – poručila je Šćepanović. Dr. D.

Plaća porez na imovinu, a ne može da je koristi

CETINJE - Oliver Vujović uputio je otvoreno pismo kojim traži da mu Prijestonica omogući da raspolaže imovinom koja se nalazi u Njegoševoj ulici broj 17. - Imovina je uknjižena na moje ime 1/1 te i na nju plaćam porez – naveo je Vujović u pismu dostavljenom Pobjedi. On objašnjava da je riječ o dvije sale koje sada koriste KUD ,,Njegoš“ i ŠK ,,Cetinje“ koji odbijaju da se isele pozivajući se na Prijestonicu. Na taj način, kaže, konačno će se ,,učiniti pravda Marku Vujoviću i po osnovu Zakona o restituciji okončati vraćanje bar dijela onoga što mu je iz ideoloških razloga oduzeto u specifičnom istorijskom trenutku 1948. godine“. Vujović predlaže Prijestonici i gradonačelnikua da postignu dogovor putem medijacije kako bi on mogao povući tužbu za iseljenje, koju je podnio, te na najbolji mogući način po sve aktere okončao spor koji traje od 2010. - Ja sam dogovor već jednom predložio gradonačelniku, kad se on tek ustoličio ali smatram

HERCEG NOVI: Rad lokalne uprave transparentniji

Sajt Opštine pristupačniji osobama oštećenog vida HERCEG NOvI – Zvanični portal Opštine Herceg Novi unaprijeđen je novim softverom, kako bi bio pristupačniji osobama oštećenog vida. Softver nudi korisniku više opcija, posjetilac sajta klikom na ikonicu u donjem desnom uglu i preko prečice Ctrl+U može da prilagodi kontrast i zasićenje boja, veličinu i razmak slova, poravnanje i prored teksta, font za disleksiju i slično. – Novi alat na sajtu lokalne uprave predstavlja jedan od nekoliko veb-projekata za uvođenje elemenata pristupačnosti, sa ciljem da osobama oštećenog vida bude omogućeno korišćenje zvanične vebstranice – objašnjavaju iz Odsjeka za informacione sisteme i informisanje Opštine. Kako navode, plan je da novoinstalirani softver u narednom

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 20 opština

Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Ribarevine i Cerovo-Begovina; od 9 do 17 h Cerovići, Muslići, Selakovići, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Tomaševo, Drndari, Pape, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana jela, Šljemena, Barice, Čokrlije, Rajkovići, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ‘Kurilo’. / BuDvA: od 8 do 15 h naselje Komoševina. / CETINJE: od 8 do 15 h

Donji Ulići; od 8 do 17 h Vulaši, Velestovo, Bajramovica, Markovina, Bata, Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Brankov Krš, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do. / DANILOvGRAD: od 8 do 15 h Jablan, Ivanj Uba i Dolovi Kovački. / HERCEG NOvI: od 7 do 17 h Mojdež, Tjesni klanac, Kulinovići; od 8 do 10 h Servisna zona – Trebinjska ulica, kompanije Blue Line, Krušo, Škorpion, Bekomerc, Marinexport. / KOLAŠIN: od 8 do 15 h Suva Gora; od 8 do 16 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Žirci,

Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica, Bare i Mujića Rečine; od 9:30 do 14 h Grad Kolašin (uži dio grada i prigradska naselja: Oćiba, Lugovi, Vladoš, Žirci, Crkvine, Babljak, Drpe, Selišta, Mušovića rijeka, Ski centar 1450, Dom Zdravlja, Policija, Pažanj, Dulovine, Durutovac, Bijeli potok, Mateševo, Jabuka, Drcka, Drndari, Italkom, Padež, Skrbuša, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Vranještica). / KOTOR: od 8 do 11 h Od Oparenog Brijega do Krive ulice; od 8 do 12 h Unjerina – Krivošije; od 08 do 13 h Stari Urc i naselje oko ljetnjeg bazena; od 9:30 do 11 h Katedrala Sv.

da ga je on odbio jer mu u tom trenutku nije jasno predočena realna situacija kao i to da žalba Prijestonice podnesena pred Upravnim sudom ne predstavlja pravni osnov za negiranje mog sadašnjeg prava na raspolaganje imovinom ni na novčanu nadoknadu sve dok ne bude oslobođena – navodi Vujović u pismu. Autor pisma ističe da je imovina Marku Vujoviću, njegovom pretku, oduzeta po osnovu nacionalizacije ukazom prezidijuma Narodne skupštine iz 1948. godine jer je ,,proglašena preduzećima od značaja za privredu CG (u socijalizmu se smatralo da ista ne mogu biti privatna), a ne po ,,nekom drugom osnovu“. - Markova jedina krivica je bila poslovna višestrana uspješnost zbog koje ga je komunistička vlast uzela na nišan iz ideoloških pobuda i etiketirala, optuživala, oslobađala i ponovo osuđivala koristeći svaki pretekst uz tekuću propagandističku frazeologiju potpisujući svaki dokument parolom ,,Smrt fašizmu - sloboda narodu!“. C. G.

Tripun i dio grada od Katedrale do Gurdića. / MOJKOvAC: od 8 do 12 h Gornji Mojkovac; od 09 do 13 h Pobrsijevići, Stevanovac; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. / NIKŠIć: od 8 do 15 h Ćemenca; od 9 do 14:30 h Krstac; od 9 do 15 h Bršno. / PETNJICA: od 8:30 do 14:30 h Godočelje i dio Vrbice. / PLAv: od 8:30 do 14:30 h dio sela Hoti. / PLJEvLJA: od 9 do 17 h selo Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova); od 9 do 17 h Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče. / PLužINE:

periodu bude nadograđen glasovnim „čitačem ekrana“, što će i slijepim osobama omogućiti korišćenje sajta. Predstavnici Opštine Herceg Novi učestvovali su ove sedmice na okruglom stolu za lokalne uprave Boke kotorske, na kojem su predstavljeni rezultati monitoringa u okviru projekta ,,E-pristupačnošću do građanskog aktivizma OSI“. Okrugli sto je održan u prostorijama Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru, u organizaciji Saveza slijepih Crne Gore. Tema okruglog stola bila je, između ostalog, unapređenje stanja u domenu pristupačnosti elektronskih materijala koji su namijenjeni opštoj upotrebi od strane svih građana, što je preduslov za ostvarivanje ravnopravnog i jednakog učešća osoba sa invaliditetom. C. G. od 9 do 15 h Crkvičko Polje, Kolo, Jerinići, Bojati i Kneževići. / ROžAJE: od 9 do 14:30 h Selo Gusnic i dio sela Kalače (kratkotrajna Isključenja DV 10 kV Kalače). / ŠAvNIK: od 9 do 17 h Strug, Dobra Sela, Previš, Mtel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel Provalija, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode Diva, Borovac. / uLCINJ: od 7.45 do 14.45 h selo Gač; od 7.45 do 15 h dio Ul. 28 decembar od Doma kulture prema pijaci. / žABLJAK: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija. C. G.

Crnom Gorom

Petak, 10. jun 2022.

BIJELO POLJE: Potpredsjednik Opštine saopštio mještanima Bistrice da i grad trpi zbog prekida radova na putu

Bećirović: Ćute i Uprava javnih radova i ministar Ibrahimović

BIJELO POLJE – Mještani bistričkog kraja treći dan zaredom protestovali su zbog toga što nije završena rekonstrukcija lokalnog puta Gubavač – Bistrica, oko devet kilometara. Radove u okviru državnog kapitalnog projekta ,,Đalovića pećina“ izvodi firma ,,Štrabag“, započeti su prije tri godine a trebalo je da ih okonča do kraja 2021. godine.

Građani su juče prošetali od kružnog toka kod supermarketa „Voli“ u industrijskoj zoni u naselju Nedakusi do zgrade Opštine. Lokalnoj vlasti dali su rok od sedam dana da im saopšti kada će radovi biti nastavljeni. Obratio im se potpredsjednik Opštine Nermin Bećirović. On je poručio da lokalna uprava u potpunosti razumije problem i obećao da će im pružati podršku koliko god bude potrebno. - Dopis koji je uputila Mjesna zajednica Opštini, još 25. maja je proslijeđen Upravi javnih radova, i dalje čekamo odgovor od njih, kao i od ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, koji je informisan o ovom problemu. I prije toga smo i 42. Vladi Crne Gore konstantno slali protestne note i zahtjeve građana, ali do dan-danas nijesmo dobili nikakav odgovor - informisao je Bećirović okupljene. On je istako da zbog prekida radova na putu trpi i lokalna uprava. - Oči našeg ekonomskog razvoja i prosperiteta uprte su

Država potcijenila bistrički kraj Mještanin Bistrice Sabahudin Mahmutović ocijenio je da je država potcijenila značaj bistričkog kraja. - Čudi ovakvo postupanje države i Vlade, s obzirom na potencijale kojima bistrički kraj raspolaže. Imamo Đalovića klisuru, najbolji vodni resurs i četiri ribnjaka koji prozivode na tone ribe godišnje, raspolažemo i sa najvećim brojem farmi, proizvodimo najviše sirovog mlijeka, imamo dvije fabrike koje se bave drvnom industrijom, farme jaja, a da ne pominjemo povrtare i ostale. Zato, da je neke sreće, država bi ovu mjesnu zajednicu nagradila sa tih devet kilometara puta negodovao je Mahmutović. ODGOVORE OČEKUJU U ROKU OD SEDAM DANA: Sa jučerašnjeg protesta

blem, spremni da ga zajedOči našeg ekonomskog razvoja i prosperiteta uprte su prema Đalovića nički rješavamo. Ali odgovora nema, nadamo se da će stipećini. Zaustavljen je ne samo normalan život i funkcionisanje mještana, još ći što prije, o čemu ćemo vas već i perspektiva opštine. Od 25. maja čekamo odgovor Uprave javnih odmah obavijestiti - kazao je Begović. Predsjednik Savjeta MZ Biradova a o problemu je informisan i ministar Ervin Ibrahimović – strica Sakib Čindrak podkazao je okupljenim građanima Opštine Nermin Bećirović sjetio je da od puta direktno upravo prema bistričkom kraju i Đalovića pećini. U tom smislu zaustavljen je ne samo normalan život i funkcionisanje mještana, već i perspektiva opštine. Zato predlažem da organizujemo još jedan sastanak sa predsjednikom, pa da onda zajednički done-

semo odluku o tome kako i na koji način da riješimo ovaj zajednički problem. Mi smo tu da saslušamo sve prijedloge - kazao je Bećirović. Dodao je i da je ,,upravo dobio informaciju da predsjednik Opštine Petar Smolović u Vladi razgovara o ovom pro-

NIKŠIĆ

Priprema sanacije deponije

NIKŠIĆ - TEKON Tehnokonsalting (Beograd) i E3 Consulting (Podgorica) izradiće studiju izvodljivosti sanacije deponije Mislov do. Ugovor su juče potpisali predsjednik Opštine Marko Kovačević i predstavnici tog konzorcijuma. - Predstavnici konzorcijuma su predstavilli 3D termalno snimanje deponije i zajedno sa sekretarom za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđijem Manojlovićem, sekretarom za komunalne poslove i saobraćaj Vidakom Krtolicom, sekretarkom Sekretarijata za investicije i projekte Jelenom Šekarić obišli lokaciju Mislov do. Nakon obilaska dogovoreno je da tehnička ekipa konzorcijuma početkom naredne sedmice počne snimanje terena i izradu elaborata – saopšteno je iz lokalne uprave. Ra.P.

blemu“. Vršilac dužnosti sekretara za investicije Fahrudin Begović podsjetio je da je lokalna samouprava razgovarala sa MZ Bistrica o tom problemu. - Sa predstavnicima ove mjesne zajednice prije 15-20 dana imali smo sastanak kod

predsjednika Smolovića. Po dogovoru je upuće zahtjev Upravi javnih radova koja je investitor, da nam kažu kada će radove nastaviti. Naveli smo da lokalna samouprava stoji na raspolaganju i Upravi za javne radove, te da smo, ukoliko se pojavi neki pro-

NIKŠIĆ: Akcija zaposlenih Pivare „Trebjesa“ i Društva mladih ekologa

Uredili park Blace

ČISTILI ,,PLUĆA GRADA“: Akcija u Nikšiću

NIKŠIĆ - Povodom obilježavanja 5. juna - Svjetskog dana zaštite životne sredine, zaposleni Pivare „Trebjesa“ i članovi Društva mladih ekologa Nikšića organizovali su akciju uređenja Eko parka Blace. Izletište Blace je obnovljeno 2015. u sklopu projekta ove NVO, koji je tada pobijedio na godišnjem konkursu Pivare „Trebjesa“ za nevladine organizacije koje se primarno bave zaštitom životne sredine. Natalija Đordan, menadžer korporativnih poslova u Pivari, kazala je da su Blace primjer kako dobre priče traju i imaju konkretnu vrijednost za građane. - Ova ,,pluća grada“ nas

podsjećaju koliko nam je svaki komad prirode nemjerljivo vrijedan. Društvo mladih ekologa i naši zaposleni su kroz druženje i zabavu napravili sjajan posao i pripremili eko park za posjetioce - poručila je Đordan. Miodrag Karadžić, iz Društva mladih ekologa Nikšić, podjsetio je da je Eko parka Blace prije sedam godina bila zapuštena lokacija. -Uz finansijsku pomoć Pivare udahnuli smo joj novi sjaj. Znali smo da radimo ispravnu stvar i da će projekat biti vrijedan pažnje građana, ali ne i u kolikoj mjeri. Sada je to popularno izletište, ne samo za Nikšić, nego i šire - zaključio je Karadžić. Ra.P.

zavisi 450 domaćinstava sa oko 2.000 članova. Mještani na protestovali u utorak i srijedu na način što su na sat, odnosno dva, blokirali u mjestu Gubavač magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje, koji vodi ka Graničnom prelazu Dobrakovo. B. ČOKOVIĆ

BAR

Vodič za ljubitelje vina

BAR – Turistička organizacija je izradila brošuru sa svim informacijama koje se tiču vinskih podruma lokalnih proizvođača. U njoj se nalaze svi vinski podrumi sa područja barske opštine, u najvećem broju iz Crmnice, najpoznatijeg vinskog regiona Crne Gore – kolijevke vinogradarstva. U doba ilirske države, na tlu današnje Crne Gore, vinova loza se gajila na obalama Skadarskog jezera. – Kontinuirano radimo na promociji vinskih puteva, na svim sajmovima i promocijama turizma, a sve u cilju afirmacije lokalnih proizvođača vina i sorte ,,Crmnički vranac“ kao jednog brenda – poručuju iz TO Bar. C. G.

14 Kultura

Petak, 10. jun 2022.

Akademski slikar Milutin Obradović izlaže u Srbiji

Knjiga Ilije Veleva „Makedonija i Crna Gora“ predstavljena u Podgorici

,,Običan malecki san“ večeras u Beogradu PODGORICA - Izložba slika akademskog slikara Milutina Obradovića biće otvorena večeras, u 19 sati, u galeriji Doma Vojske Srbije. Postavka nosi naziv „Običan malecki san“. Izložbu će otvoriti glumac Aleksandar Srećković-Kubura, dok će ispred ustanove Doma Vojske publiku pozdraviti Jelena Knežević, viša kustosica-načelnica galerije. Izložba se sastoji od 25 eksponata urađenih u tehnici uljanih boja na platnu. Milutin Obradović rođen je 1979. godine u Bijelom Polju. Diplomirao je na FLU na Cetinju 2002. godine. Pažnju na sebe i svoje stvaralaštvo skrenuo je eksplozijom boja, emocija i strasti, prije svega motivom

konja. Obradović je pojasnio razlog dominacije toga motiva na svojim platnima. - Za mene je konj snaga, muškost, brižnost, te vječiti simbol da će i najdalja budućnost rađati svoju budućnost – kazao je umjetnik. Obradović je izlagao u prestižnim galerijama u zemlji i regionu, a ono što ovu izložbu čini posebnom je činjenica da je ovo prva Obradovićeva izložba nakon dvije godine i šest mjeseci, koliko nije izlagao van svoje zemlje, što je uzrokovano pandemijom korona virusa. Izložba će biti otvorena do 30. juna. Nakon Beograda, Obradović će izložbu predstaviti publici Sombora u decembru u Kulturnom centru „Laza Kostic“. A. Đ.

TElEkOM SrBiJA

Telekom Srbija na NEM festivalu u Dubrovniku

Ovo obimno izdanje koje pored uvodnog i zaključnog dijela sadrži osam poglavlja u kojima se analizira i tumači višeslojna makedonsko-crnogorska interkulturalna egzistencija, veze i uticaju, objavljena je u izdanju Matice crnogorske i Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU).

LAVIRINTI

Prema mišljenju publiciste Ivana Jovovića, radi se o kapitalnom izdanju. - Ona obuhvata širi kontekst južnoslovenske kulture i pismenosti, kao i odnosa crkvenih ustanova koje su determinisale bitne sastavnice identiteta makedonskog i crPODGORICA - Retrospektivna izložba radova fotografa iz Beograda Branislava Strugara otvorena je u fotografskoj galeriji ,,F64“. Autor je predstavio 40 fotografija koje su nastajale tokom njegovog dugogodišnjeg rada.

IGRA

Predstavili dvije nove serije PODGORICA – Telekom Srbija, kompanija koja je vlasnik crnogorskog m:tela, je za kratko vrijeme postao najveći proizvođač TV sadržaja u regionu, i na taj način unio je velike promjene u filmskoj i serijskoj produkciji u Srbiji i okolnim zemljama. Naša ambicija je da kvalitetnom i raznovrsnom ponudom postanemo regionalni lider u domenu multimedije i nastavimo sa uspješnom internacionalizacijom naših serija širom svijeta promovišući Balkan kao plodno tlo za proizvodnju kvalitetnog sadržaja – kazao je generalni direktor Telekoma Srbija

Vladimir Lučić na festivalu TV industrije NEM u Dubrovniku. Ova kompanija je na festivalu predstavila svoju produkciju sa pregledom osam najpopularnijih autorskih serija, a posjetioci su imali priliku da pogledaju premijere novih serija „Zlatni dečko“ i „Šetnja sa lavom“. Pored popularnosti kod publike širom Balkana, serijski sadržaj Telekoma Srbija postiže i zapažene internacionalne uspjehe, te su se neki od najgledanijih naslova ove kompanije već našli u ponudama striming platformi u Evropi, SAD, Latinskoj Americi, kao i na Bliskom Istoku i M. L. Indiji.

Osnivač galerije ,,F64“ Dejan Kalezić na otvaranju izložbe je kazao da postavka, u fotografskom smislu, predstavlja vječnost. Strugar je neko čije fotografije Crne Gore sigurno poznaje većina ljudi kod nas i u svijetu, ali publika na ovoj izložbi ima priliku da vidi radove koji nijesu opštepoznati, kao što su aktovi, ali i radove na kojima nije prioritet dokumentarni pejzaž, već igra svijetla i sjenki. - Riječ je o manjoj retrospektivnoj izložbi. Prve fotografije sam predstavio 1970. godine. To je sad već više od pola vijeka rada. U međuvremenu sam mnogo toga radio profesionalno, ali ovo što je ovdje na izložbi, odnosi se na taj izlagački sektor. Za razliku od profesionalnog, gdje pred sobom imate uvijek neki zadatak i određena ograničenja, ono što radim za izložbe je uz potpunu slobodu – od izbora tema do načina obrade. Ova izložba je presjek pedesetogodišnjeg rada i može u velikoj mjeri da

Sa promocije u Podgorici

nogorskog naroda – rekao je Jovović i dodao da publikacija profesora Veleva ima monografski karakter i da se u naučnoj javnosti ta tematika po prvi put sagledava i interpretira iz sasvim drugačije vizure. - Profesor Velev, preko referentne literature, uvodi čitaoca u komplikovane lavirinte političko-crkvenih dešavanja, predstavljajući ih preko kulturno-istorijskog i književno-stvaralačkog konteksta, nastalih primarno u okrilju crkvenih institucija tokom srednjeg vijeka, završavajući svoju eksplanaciju

osvrtom na savremene identiteske izazove Makedonaca i Crnogoraca koji su, uprkos teškom političkom nasljeđu, ostvarili pravo na vlastiti nacionalni identitet i obnovili državni integritet – objasnio je. Knjiga profesora Veleva pruža, dodao je Jovović, i slojevita saznanja o tragovima materijalne kulture i duhovnosti na prostoru današnje Makedonije i Crne Gore, ukazujući da su ovi prostori veoma rano bili integrisani u hrišćansko-evropsku civilizaciju i dajući prikaz svih onih bitnih odrednica crkvenog života u Istočnom Iliriku.

VEZE

Urednik i prevodilac zbornika „Makedonija i Crna Gora“, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović objasnio je da ova knjiga donosi do danas malo poznata sagledavanja o starijim periodima makedonsko-crnogorskog književno-istorijskog konteksta. - Knjiga prati prepoznatljivije i neposrednije tumačene kulturno-istorijske periode preko kojih su se odražavala prosvjetiteljska prožimanja u postvizantijskom periodu od druge polovine XV do kraja XVIII

U galeriji ,,F64“ otvorena retrospektivna izložba Branislava Stru

Fotografije sa ličnim p Riječ je o manjoj retrospektivnoj izložbi. Prve fotografije sam predstavio 1970. godine. To je sad već više od pola vijeka rada. U međuvremenu sam mnogo toga radio profesionalno, ali ovo što je ovdje na izložbi, odnosi se na taj izlagački sektor. Za razliku od profesionalnog, gdje pred sobom imate uvijek neki zadatak i određena ograničenja, ono što radim za izložbe je uz potpunu slobodu – od izbora tema do načina obrade – istakao je Strugar D. MAliDžAn

„Moja posljednja zaljubljena šetnja“

PODGORICA – Makedonski i crnogorski narod bili su predmet otvorenih asimilatorskih težnji okolnih naroda i država i takvi projekti imaju za cilj da provincijalizuju makedonsku i crnogorsku kulturu, a s druge strane da reprezentativno kulturno nasljeđe prisvoje i liše nacionalne atribucije koja pripada makedonskom i crnogorskom narodu, istakao je mr Ivan Jovović na promociji knjige Ilije Veleva „Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“ koja je održana preksinoć u Podgorici.

POBJEDA

Civilizacijsko i kulturno preplitanje dva naroda

Detalj sa izložbe

pokaže cijeli taj period. Kroz sve to se provlači izvjesna nit – istakao je Strugar. Strugar kaže da mu je Crna

Gora najzanimljivija za fotografisanje. - Meni su ravnice depresivne. Ovdje tražim one djelove

koji su ,,divlji“. Tražim nešto što me ponese. Tu je jedna fotografija koja je snimljena na Prokletijama. To je motiv

Kultura

Petak, 10. jun 2022.

Glumac i reditelj Branko Ilić povodom premijere predstave „Zelena gora“

Da knjiga „Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“ Ilije Veleva iz više uglova sagledava istorijsku vertikalu veza, odnosa i burne prošlosti Makedonije i Crne Gore od pojave hrišćanstva do danas potvrdio je i istoričar Božidar Šekularac. - Profesor Velev govori o prožimanjima između Makedonije i Duklje, Zete u tom periodu, osvrćući se na rimo-ilirsku provinciju Prevalitanu, koja je prethodnica Duklje i dukljanske države. Prevalitana i Makedonija su bile važne provincije u vladarskom konglomeratu Vizantije, gdje su se odvijali najraniji procesi označavanja hrišćanstva, kao religije, civilizacije i kulture. Analizom dokumenata, Biblije i drugih dostupnih materijala, autor opisuje kakve je posljedice ostavila globalna polarizacija hrišćanskog svijeta na duhovne i kulturne uticaje istočnog vaseljenskog i zapadnog rimokatoličkog centra – rekao je Šekularac. On smatra da je Velev napravio „sintetičko djelo neprolazne vrijednosti“ i da o njegovom stručnom i naučnom pristupu radu na toj monografiji najbolje govori podatak da je konsultovao, koristio i analizirao više od 500 izvora i publikacija.

vijeka pa sve do narodnih buđenja i preporoda XIX vijeka. - Ovako zadat istraživački okvir omogućio je da knjiga kroz sve epohe predstavi živim makedonsko-crnogorsko kulturnoistorijsko pamćenje o globalnom i nacionalnom književno-istorijskom razvoju – rekao je Ivanović. Vizantolog sa Instituta za makedonsku književnost pri Univerzitetu „Sv. Ćirilo i Metodije“ u Skoplju profesor dr Ilija Velev je, govoreći o radu na knjizi „Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“, objasnio da su međukulturne i duhovne veze Crne Gore i Makedonije počele bliže da se uspostavljaju još u ranom hrišćanstvu, kada je Duklja bila povezana sa prefekturom Istočni Ilirik, da bi kasnije sklapanjem braka između kneza Vladimira Dukljankog i makedonske

ugara

pečatom koji je poznat svim planinarima. Sjećam se, kada smo došli tamo bilo je obasjano suncem, prepoznatljivo. Bilo je interesantno, ali ne za mene kao fotografa. Sjutra sam ustao prije zore da bih sačekao izlazak sunca koji će tu da napravi atmosferu. Ta priroda je materijal koji tokom rada uobličim i koji više ne govori o tome gdje je nešto snimljeno, nego više govori o mom osjećaju. Vrlo često sam koristio snimke iz vazduha, čak je večeras na otvaranje izložbe došao pilot sa kojim sam često letio. Uvijek je neophodno prvo upoznati cio kraj i motiv koji se radi. Da sve dobro obiđete i onda tražite neki ugao koji drugi nijesu uradili – istakao je on. Strugar je rekao da odnos svijetlo/tama prati njegove fotografije od samog početka. - To se može vidjeti na onim najranijim fotografijama koje su ovdje izložene. U tom prvom periodu ima dosta različitih motiva – portreti, aktovi... ali uvijek je svijetlo ono što je suština. Kasnije sam se više okrenuo prirodi,

princeze Kosare, one bile i trajno utemeljne. Vladimir i Kosara postali su, podsjetio je, kultne ličnosti u kolektivnom nacionalnom sjećanju Crnogoraca i Makedonaca. - Na neraskidivoj osnovi nastavilo se odvijati crnogorskomakedonsko civilizacijsko i kulturno preplitanje, kontinuirano do aktiviranja prve štamparske djelatnosti na Balkanu iz perioda Crnojevića, što se direktno odrazilo i na Makedoniju – rekao je Velev i dodao da u istoriji, a ni u našoj savremenosti, nikakav uticaj sa strane nije uspio i nije mogao da izbriše crnogorsko i makedonsko kolektivno sjećanje na tradiciju i savremenost snažno povezanog duhovnog, kulturnog i istorijskog uticaja. Knjiga „Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“ biće večeras predstavljena u Baru. D. ERJAVŠEK ali ta suština je ostala – kazao je Strugar.

MOTIVI

Prisjetio se ranog djetinjstva kada mu je otac donio fotografski materijal. - Pošto ni on nije znao kako se to koristi, ja sam stavljao na taj papir negativ i iznosio to na sunce. Pojavljivala se slika. Bilo mi je jasno da ta moja slika ima neki braonkasti ton za razliku od svih fotografija koje gledamo, ali nijesam znao zašto je to tako. Kasnije bi se ta slika izgubila u potpunosti. Onda je nastupio period od 20 godina kada nijesam uzeo ništa u ruke. Mislim da neki takav detalj može da ostavi dubok trag u djetetu – istakao je Strugar. Kaže da je na digitalnu fotografiju prešao prije 15 godina. - Do tada nijesam htio da uzmem digitalni aparat u ruke. Kada sam shvatio da je tehnologija došla na nivo da to može da zadovolji moje potrebe – prešao sam na digitalni aparat. On mi neke stvari olakšava. Digitalna fotografija mnoge povuče da naprave dosta snimaka, pa onda da izaberu najbolji. Ako se napravi puno snimaka, a da se nije o svakom elementu dobro promislilo, neće imati što da se bira – kazao je Strugar. Izložba će trajati do 13. jula. A. Đ.

Bez kritičkog stava prema sebi i svijetu nema pozorišta Bavim se temama koje se tiču sadašnjosti. Važno mi je utoliko što je to moj posao kojim volim da se bavim. Za promjenu svijesti u društvu potrebni su ozbiljni poduhvati – rekao je Ilić PODGORICA – Da bi svijest o ekologiji iz puke priče postala dio svakodnevnih činjenja, neophodna je adekvatna edukacija. Načine očuvanja životne sredine tretira i predstava za djecu „Zelena gora“ reditelja Branka Ilića, koja će premijerno biti izvedena večeras, u 19.30 sati, u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, u Kotoru. Nakon prvog prikazivanja, predstava će biti izvedena i u drugim crnogorskim gradovima, a jedan od glavnih ciljeva ove edukativne inscenacije je da kroz zabavni i emotivni sloj poučava djecu o tome šta su klimatske promjene, te, na koje načine da utičemo na oporavak ekološkog stanja planete. Pokrovitelji projekta su Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Fond za zaštitu životne sredine (Eko-fond), JP Prirodnjački muzej Crne Gore, JP Nacionalni parkovi Crne Gore i Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore (CETI), a projekat u koprodukciji realizuju Teatar Mladih i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor. Glumačku ekipu predstave čine Danica Rajković, Katarina Krek i Lazar Đurđević. Dramska struktura predstave, kako je navedeno u najavi, prati djevojčicu Goranu koja je veliki ljubitelj prirode i životinja, ali njen ekološki svijet počinje da se razbolijeva zbog postupanja drugih likova iz njenog okruženja (prijatelja, nastavnika, investitora, trgovaca, nemarnih komšija). - Oni utiču na uništavanje zdrave okoline i zato Gorana mora da preduzme akciju spašavanja okruženja. Kroz dramski razvoj prati se odnos likova prema planeti, konzumerizmu, materijalnim dobrima, odnosno svijesti o očuvanju životne sredine, ljubavi prema živom svijetu, kao i o neminovnosti globalne

TEATAR MLADIH

Djelo neprolazne vrijednosti

Scena iz predstave „Zelena gora“

Ekološka država je takva samo na papiru POBJEDA: Jesmo smo svi mi danas izgubili nit sa svim stvarima koje nadilaze materijalno? Postajemo li svjesni te činjenice ili i dalje žmurimo na nju? ILIĆ: To nam je nametnuto. Neoliberalni kapitalizam kao svoje posljedice ima svijet kakav mi trenutno vidimo oko sebe. Ekološka država koja nikad nije bila ekološka osim na papiru. Kada je u pitanju interes nekog pojedinca, našeg ili stranog, tada više ne postoji nikakav zakon o ekologiji.

međuzavisnosti i zajedničke budućnosti na Zemlji. Na emocionalnom planu predstava dočarava povezanost ljudi i cjelokupnog živog i neživog svijeta, usamljenost, nedovoljnost materijalnog izobilja za sreću, kao i ljubav, zajedništvo i poštovanje kao jedini način za ispunjen i srećan život – navedeno je u opisu komada. O temama koje predstava tretira, crnogorskim ekološkim problemima, reditelj Branko Ilić govori za Pobjedu. POBJEDA: Klimatske promjene su globalni problem, a zaštita i očuvanje životne sredine imperativ svake države na svijetu. Imajući to u vidu, kakva je Vaša rediteljska vizura predstave „Zelena gora“ i šta je njen cilj?

ILIĆ: Kako glupo zvuče svi ti imperativi i p olitičke floskule, kada oko sebe imate sve suprotno upravo zahvaljujući politici i sitnim interesima. Zbog toga je ova predstava. Da bi djeca postavila pitanja roditeljima ko siječe šume, ko gura rijeke u cijevi, šta nas čeka u budućnosti ako ovako nastavimo. POBJEDA: Iako je komad primarno namijenjen mlađoj populaciji, koliko je ovo predstava i za odrasle, koji su se prilično odaljili od prirode? ILIĆ: Ovo je u stvari predstava za djecu koja, nadamo se, mogu na najbolji način da utiču na odrasle. Računamo da su pojedini odrasli osjetljivi još samo na djecu. I to svoju. POBJEDA: Koji su to najizraženiji lokalni crnogorski eko-

loški problemi i na koji način ih ova predstava tretira? Da li je važno, sem osvrta na to, dati i kritički stav prema problemima kojima smo okruženi? ILIĆ: Sječa šuma. Nekontrolisana gradnja. Gradnja hidrocentrala. Odnos prema biodiverzitetu. Bez kritičkog stava prema sebi i prema svijetu nema pozorišta. POBJEDA: Iza Vas je i nedavno uspješno realizovana premijera predstave „Noć tribada“, koja tretira jednako prisutnu anomaliju u našem društvu. Tretiraju li se ove teme dovoljno u institucionalnim teatrima i koliko je Vama, kao reditelju i glumcu, važno da date svoj glas u ovakvim komadima? ILIĆ: Bavim se temama koje se tiču sadašnjosti. Važno mi je utoliko što je to moj posao kojim volim da se bavim. Za promjenu svijesti u društvu potrebni su ozbiljni poduhvati. Ali evo, ovo je „moja kap u taj slap“ (Dobriša Cesarić). Sa druge strane, koliko je teško, ali i neophodno, naći balans između rediteljskog i glumačkog, kao u ovoj predstavi? Ne treba tražiti balans. Rediteljsko je rediteljsko, glumačko je glumačko. Mene zabavlja oboje. S. VIŠNJIĆ

Tribina ,,Džojsov Uliks: 100 godina kasnije“ održana u CANU

Roman koji je promijenio svjetsku književnost PODGORICA - Roman ,,Uliks“ Džejmsa Džojsa i danas izaziva protivurječne reakcije. To je roman koji neki nazivaju ,,najnečitanijim bestselerom 20. vijeka“, jer o njemu navodno svi sve znaju, ali ga je malo ko čitao. To što se i danas pojavljuju kontroverzna mišljenja o ,,Uliksu“ je dobro jer pokazuje da je to i dalje živo djelo. Te protivurječnosti koje postoje oko Džojsa čine da je ,,Uliks“ i dalje zanimljiv i provokativan za publiku, eto i 100 godina nakon objavljivanja – istakao je prof. dr Zoran Paunović na

naučnoj tribini ,,Džojsov Uliks: 100 godina kasnije“ koja je prekjuče održana na privremenoj lokaciji CANU, u Muzičkom centru Crne Gore. Paunović je pojasnio da su dva značajna datuma koja se tiču ovog romana – 2. februar 1922. godine i 16. jun 1904. godine. - Džojsov četrdeseti rođendan bio je 2. februar 1922. godine i tog dana se pojavio roman ,,Uliks“. To je roman koji će promijeniti svjetsku književnost, ali ne i sudbinu pisca koji će ostati mnogo hvaljen, ali ne pretjerano mnogo čitan, bar

za života. Kada je riječ o 16. junu 1904. godine – to je jedan od najslavnijih fiktivnih datuma svjetske književnosti upravo zbog toga što se u tom danu odigrava čitava radnja romana ,,Uliks“, tačnije, prelazi dva sata u naredni dan 17. jun – istakao je Paunović. Na protivurječne reakcije „Uliks“ je, prema riječima Paunovića, naišao odmah po objavljivanju. - Bilo je mnogo onih koji su se zgražavali nad romanom, prije svega nad Džojsovom riješenošću da o stvarima koje se tiču čovjekovog čulnog života govori bez mnogo okolišanja.

Dok je onih drugih, pohvalnih reakcija bilo znatno manje. Neki od pisaca koji su ga do tada voljeli i podržavali odjednom su mu okrenuli leđa – rekao je Paunović. On je istakao da je ,,Uliks“ i parodijski roman, te da je taj sloj nešto što se često zaboravlja kada se govori o ovom djelu. - Svojim parodičnim pisanjem on ne namjerava da ismije ono što ispisuje, već njegove parodije uvijek imaju određenu književnu funkciju - značajniju i dublju nego što je puko ismijavanje i oponašanje onoga što se parodira – kazao je Paunović. A. Đ.

16 Kultura

Petak, 10. jun 2022.

Preminuo dirigent Radovan Papović (1950-2022)

Odlazak velikog čovjeka i maestra

PODGORICA - Poznati i cijenjeni crnogorski dirigent Radovan Papović preminuo juče u 72. godini. Više od četiri decenije bio je dio klasične muzičke scene u Crnoj Gori kao pedagog i čelna figura mnogih orkestara i horova. Svojim autoritetom je učinio da novija istorija muzike u našoj zemlji bude ispisivana brojnim kolaboracijama, spajanjima, nagradama i projektima. Njegova muzikalnost, tehnika i dosljednost ogledale su se u svakom javnom nastupu, a posvećenost i entuzijazam koji mu je bio vodilja učinili su da mnoga važna djela svjetske i domaće muzike budu premijerno izvedena u Crnoj Gori.

BOGATA BIOGRAFIJA

Papović je rođen 1950. u Herceg Novom. U ranom uzrastu

je svirao violinu, a na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, na Odsjeku za dirigovanje u klasi prof. Predraga Miloševića, diplomirao je 1977. godine. Postdiplomski studij u klasi prof. Julija Marića završio je 1986. na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Bio je dirigent Simfonijskog orkestra RTV Titograd i hora KUD „Stanko Dragojević“. Nakon osnivanja Muzičke akademije 1980. godine izabran je za asistenta prof. Darinke Matić-Marović za predmete Horsko pjevanje i Osnovi vokalne tehnike. Tada je formiran Ženski kamerni hor kojem je bio posvećen do posljednjih dana. Prvi javni nastup Radovan Papović je imao 1979. sa Simfonijskim orkestrom RTV Titograd u okviru festivala jugoslovenskih muzičkih umjetnika „Dani muzike“ u Budvi. Sa istim an-

samblom gostovao je u Češkoj, Italiji, Austriji, Alžiru i SSSRu. Na koncertima Orkestra, osim crnogorskih i umjetnika iz ranije Jugoslavije, imao je i istaknute umjetnike iz inostranstva, kakav je violončelista David Grigorijan. U jednom periodu je bio stalni gost Simfonijskog orkestra u Mostaru, a dirigovao je Simfonijskim orkestrom Umjetničkog ansambla JNA u Beogradu. Nakon što je Simfonijski orkestar RTV Titograd sveden na kamerni, Papović je nastavio saradnju sa njima, da bi ga 2000. godine spojio sa novoformiranim Akademskim kamernim orkestrom. To je bila preteča današnjeg Crnogorskog simfonijskog orkestra. Pored učešća orkestra RTV Crne Gore,Akademskog kamernog orkestra ili Hora Muzičke akademije na brojnim sveča-

nim akademijama i drugim prigodama, Radovan Papović je sa ovim ansamblima snimio više od trideset programa umjetničke muzike za potrebe RTV Crne Gore, a znatan broj koncerata direktno je prenošen. Uz učešće nekoliko poznatih solista, među kojim je i sopran Vjera MiranovićMikić, i sa združenim Orkestrom u Beogradu je 2000. godine snimio CD „Muzika na Crnogorskom dvoru“ sa djelima crnogorskih i stranih kompozitora XIX vijeka, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji.

OPROŠTAJ

Od dirigenta Radovana Papovića su se juče na društvenim mrežama opraštali kolege, saradnici bivši studenti i udruženja muzičara koja su imala čast da sarađuju sa ovim velikanom. Muzička akademija,

Vlaović: Jedan od onih pregalaca koji su postavljali standarde Ministarka kulture i medija Maša Vlaović uputila je telegram saučešća povodom smrti dirigenta Radovana Papovića njegovoj porodici, prijateljima i brojnim poštovaocima. - Papovićev umjetnički angažman ostavio je neizbrisiv trag u brojnim muzičkim projektima, televizijskim i radio programima, pozorišnim predstavama i domaćim i

međunarodnim festivalima i manifestacijama. Svojim istinskim profesionalizmom Papović je bio jedan od onih pregalaca koji su postavljali standarde, kako na muzičkoj sceni, tako i u sveukupnom kulturnom životu našeg prostora – navodi se u telegramu ministarke Vlaović. Ona je dodala da će javnost Papovića pamtiti i kao energičnu ličnost kakva se

rijetko srijeće i kao kulturnog djelatnika koji je cijelog života neumorno, s posebnom emocijom i žarom, bio privržen crnogorskoj kulturi. - Posvetivši život umjetnosti na način na koji je on to činio, Papović nas podsjeća da neke priče nemaju kraj i obavezuje da uvijek otkrivamo, učimo i njegujemo kulturu – poručila je Vlaović, a prenosi PR centar.

KUD „Njegoš“ sa Cetinja, hor „Luča“, Udruženje estradnih umjetnika Crne Gore i Turistička organizacija Cetinje, kao i kompozitor Aleksandar Tamindžić, samo su neki od onih koji su bili šokirani viješću da smo ostali bez velikog čovjeka i velikog maestra. - Dragi profesore, zahvalni smo što smo bili djelić vašeg životnog puta. Neka Vam je vječna slava i hvala – navodi se u Fejsbuk objavi hora „Luča“. Iz Turističke organizacije Cetinje su u svom postu naglasili da je Papović bio prijatelj cijelog grada. - Svojim posvećenim radom, srčanošću i ogromnim znanjem utkao je sebe na najsvjetlije i najljepše stranice crnogorske istorije. Posebno mjesto u srcima svih nas koji smo imali čast da budemo njegovi saradnici i prijatelji, biće

posvećeno ovom velikanu – naveli su iz TO Cetinje. Direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Ilija Subotić uputio je telegram saučešća porodici. - Duboko žalimo zbog odlaska vrsnog stvaraoca, našeg cijenjenog prijatelja i kolege, prof. Radovana Papovića. Bogata karijera i brojni uspjesi u Crnoj Gori i inostranstvu ostaće trajno svjedočanstvo snažne i kontinuirane posvećenosti pedagoškom radu, te razvoju i unapređenju muzičke i pozorišne umjetnosti. U ime uprave, rukovodstva i zaposlenih Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ i u svoje lično ime, upućujem izraze najiskrenijeg saučešća – navodi se u telegramu. Radovan Papović će biti sahranjen danas na Cetinju. D. ERJAVŠEK

Festival „Grad teatar“ Budva od 7. jula do 21. avgusta

Premijera nove produkcije i preko 50 programa

PODGORICA – Premijera nove producije „Makbet“, te preko 50 programa dramske, literarne, muzičke i likovne umjetnosti, obilježiće ovogodišnje izdanje manifestacije „Grad teatar“ Budva, čije će 36. izdanje biti realizovano od 7. jula do 21. avgusta. Festivalski program na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavili su predsjednik savjeta JU „Grad teatar“ Krsto Kuljača, direktorica Milena LubardaMarojević, glavna urednica programa Svetlana Ivanović i kustos Narodnog muzeja Crne Gore Miloš Marijanović. Takođe se, putem video-snimka, obratio i Boris Liješević. Moto ovogodišnjeg festivala je „Osvajanja slobode“.

predstavljaće „Bladi Mun“, Crnogorskog narodnog pozorišta i „Tobelija, mimikrija“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Kao završnica dramskog programa biće odigrana predstava „Tartif – komično u klasičnom“, autorski projekat reditelja Igora Vuka Torbice.

OSTALI SEGMENTI

DRAMSKI SEGMENT

U fokusu dramskog programa je premijera predstave „Makbet“, koja nastaje kao produkcija „Grada teatra“ Budva, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Beogradskog dramskog pozorišta, ITAKA Art centra iz Inđije i Ujvideki Sinhaz (Novosadskog pozorišta). - Nastala je po istoimenoj tragediji, jednoj od najkraćih, ali i „najkrvavijih“ drama Viljema Šekspira, koju istorija književnosti i pozorišta pamti i kao „škotsku predstavu“. Reditelj ove predstave je Nikita Milivojević, autor nekih od najznačajnijih pozorišnih produkcija u istoriji ovog festivala – navedeno je u najavi.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Festival će otvoriti najnovija predstava Narodnog pozorišta iz Beograda „Rat i mir“, u režiji Borisa Liješevića. Na večeri otvaranja ovogodišnjeg festivala reditelju će biti svečano dodijeljena nagrada „Grad teatar“ za 2019/2020. godinu. Biće organizovana igranja koprodukcije „Grada teatra“ sa Beogradskim dramskim pozorištem i Gradskim pozorištem iz prethodne godine „Zelene čoje Montenegra“, a na repertoaru su i Lorkine „Krvave svadbe“ u režiji Igora Vuka Torbice. Beogradsko dramsko pozorište na ovogodišnjem festivalu

gostuje sa predsatvama „Zaljubljeni Šekspir“ i „Cement Beograd“, a biće izvedene i predstave „Ibi the Great“ Narodnog pozorišta iz Sombora, „Kus petlić“ Narodnog pozorišta iz Subotice, „Ko je ubio Dženis Džoplin?“ OPENSa, potom „Baal“ iz Slovenije, „Hamlet – evidencija zločina jedne monarhije“ Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, „Kralj Edip“, Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca u saradnji s Gradskim kazalištem lutaka Rijeka, „Radničku cestu“, projekat čuvenog umjetničkog centra „Montažstroj“. Domaću scenu

Muzički program počeće 14. jula u Manastiru Svete Trojice u Stanjevićima koncertom hora koji će izvoditi djela duhovne muzike pod dirigentskom palicom Bojana Suđića. On će na festivalu nastupiti i sa virtuozom na violini Stefanom Milenkovićem. U saradnji sa Ambasadom Kanade, biće upriličen koncert „Priče o ljubavi, nadanju i patnji“ na kojem nastupaju Milan Milošević, Žarko Pešić i Zagrebački gudački kvartet. Poslije deset godina u Budvi će nastupiti i crnogorski, svjetski poznati gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević. U crkvi Santa Maria in Punta biće izvedena četiri koncerta „Tria Variete“, Bojana Martinovića, Vladane Perović i Nikole Vučkovića. Otvaranje likovnog programa planirano je za 13. jul izložbom „Put ka apstrakciji u crnogorskom slikarstvu druge polovine XX v. iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore“. Potom će, 7. avgusta, biti postavljena izložba fotografija u produkciji JU „Grad teatar“ pod radnim nazivom „Iz budvanskog foto-albuma Marka Anzulovića“, autora Slobodana

Boba Mitrovića. Književni program ovogodišnjeg festivala počinje 9. jula gostovanjem Igora Štiksa, koji predstavlja roman „W“. Gost festivala je Matijas Enar, dobitnik Gonkurove nagrade za 2015. godinu za roman „Busola“. U saradnji sa Ambasadom Kanade biće predstavljen izbor iz poezije Leonarda Koena „Plamen: Poezija Pesme Beležnice Crteži“ u izdanju Geopoetike. O knjizi će govoriti glavni urednik Geopoetike i prijatelj Leonarda Koena iz mladosti Vladislav Bajac i profesor, esejista i prevodilac Zoran Paunović, a biće prikazan i kratki dokumentarni film iz privatne arhive iz vremena njujorških drugovanja Bajca i Koena tokom šezdesetih godina. Biće predstavljena i poetika pjesnika Radmile Petrović, Saše Radojčića i Tatjane Ćalasan, te esejistika Vladislava Bajca, Mirka Jovanovića, Slobodana Vladušića, Laure Barne, Nikole Malovića, Ilije Đurovića, Milice Vučković i Jurice Pavičića, te zbirka eseja Janka Ljumovića „Pozorište kao kapital“ i monografija Olivere Milošević „Nikita Milivojević: ja ovde silazim“. Početkom avgusta biće održan okrugli sto sa autorima predstave „Radnička cesta“, a festival će zatvoriti okrugli sto „O pozorištu“, na kojem će, uz učešće gostiju, govoriti prof. dr Siniša Jelušić i Bojan Munjin. Scena Zavale, zbog neriješenih imovinskih odnosa, neće se koristiti tokom ovog festivala. S. V.

Svijet

Petak, 10. jun 2022.

Evropski parlament traži status EU kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju

Zadržati integracijsku posvećenost Zapadnog Balkana

STRAZBUR - Lideri političkih grupa Evropskog parlamenta pozvali su lidere zemalja članica da na samitu 23. i 24. juna pozitivno odluče o zahtjevima Ukrajine, Moldavije i Gruzije za pristupanje Evropskoj uniji i da zadrže posvećenost evrointegracijama Zapadnog Balkana. U zajedničkom saopštenju, lideri političkih grupacija u EP, pozivaju EU da

„pokaže hrabrost, odlučnost i viziju u kontekstu brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine“ i bude „pouzdan partner i kredibilan geopolitički akter“ solidaran sa onima koji se zalažu za iste ideale. - Ukrajinski građani žele da žive u slobodnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji koja je ponosan i posvećen član evropske porodice. Te težnje dijele na-

STO ŠESTI DAN RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU: Milioni ljudi mogli bi da gladuju zbog ruske blokade luka na Crnom moru

rodi Gruzije i Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana čija očekivanja ne treba i dalje da se zanemaruju - stoji u saopštenju lidera političkih grupa u EP. Oni pozivaju i Evropski savjet da Ukrajini i Republici Moldaviji dodjele status kandidata za članstvo u EU, kao „početak procesa zasnovanog na zaslugama“, i da rade na tome da isti status dobije i Gruzija.

Novi Zeland uvodi porez na stoku

Žestoke borbe u Sjeverodonjecku

KIJEV/MOSKVA - Ukrajinske snage i dalje drže industrijsku zonu i pridružena područja u Sjeverodonjecku, a situacija je ,,teška, ali pod kontrolom“, rekao je gradonačelnik tog grada Oleksandar Strjuk, prenosi Rojters. Rekao je i da se linije odbrane drže uprkos intenzivnoj ruskoj artiljeriji, ali da je nemoguće evakuisati ljude iz Sjeverodonjecka. U gradu koji je sada glavni fokus ruske ofanzive, ostaje oko 10.000 civila. - Na ulicama Sjeverodonjecka vode se borbe, a ruske snage uništavaju sve što se može koristiti za odbranu - rekao je regionalni guverner.

Farme najveći emiteri metana u zemlji

ČIŠĆENJE

Sergej Gajdej, guverner Luganjska, rekao je da Rusija granatira područja koja su još uvijek pod kontrolom Ukrajine, ali da će ukrajinske snage biti u mogućnosti da ,,počiste“ grad kada dobiju dalekosežnu artiljeriju. Stari industrijski grad, skoro posljednji dio Luganjske oblasti, zadnjih dana bilježi ulične borbe i velike žrtve sa obje strane. Težište rata u Ukrajini se premjestilo na istok krajem marta, nakon što su se ruske snage povukle iz regije oko glavnog grada Kijeva. Veliki djelovi Donbasa, otprilike trećina, su pod kontrolom separatista koje podržava Rusija još

Uništena stambena zgrada u Nikolajevu

od 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim. - Ovo je veoma brutalna bitka, veoma teška, možda jedna od najtežih u ovom ratu - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ranijoj videoizjavi. - Sjeverodonjeck ostaje epicentar sukoba u Donbasu. Tu se sada odlučuje o sudbini našeg Donbasa - rekao je Zelenski. On je, takođe, poručio da bi milioni ljudi mogli da gladuju zbog

Bajden okrivio Putina za sve veći priliv izbjeglica u SAD Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da je razlog sve većeg priliva izbjeglica u SAD pogoršanje globalne ekonomije zbog rata koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo protiv Ukrajine. Govoreći na samitu Amerika u Los Anđelesu, Bajden je kazao kako je demokratija najvažniji faktor razvoja, te kako je treba podržati saradnjom među zemljama. Spominjući priliv izbjeglica u Sjedinjene Američke Države, posebno iz zemalja Srednje i Južne Amerike, Bajden je rekao: - Globalni pritisci inflacije su se pogoršali sa Putinovim brutalnim ratom protiv Ukrajine. Porodicama je postalo teže da zadovolje svoje potrebe. Svi ti faktori uzrokuju priliv izbjeglica na zapadnoj hemisferi – naveo je Bajden.

ruske blokade ukrajinskih luka na Crnom moru. Zelenski je u televizijskoj izjavi rekao da je svijet na rubu ,,strašne krize sa hranom“, a Ukrajina ne može izvoziti velike količine pšenice, kukuruza, ulja i drugih proizvoda koji su igrali stabilizujuću ulogu na globalnom tržištu. - To znači da, nažalost, može doći do fizičke nestašice proizvoda u desetinama zemalja širom svijeta. Milioni ljudi mogu da gladuju ako se nastavi ruska blokada Crnog mora - rekao je Zelenski.

GLAD

Rusija je zauzela velike djelove ukrajinske obale u ratu koji traje gotovo 15 sedmica. Ruski ratni brodovi kontrolišu Crno i Azovsko more, blokirajući ukrajinski izvoz poljoprivrednih proizvoda i podižući cijenu žitarica. Ukrajina je izvezla do šest miliona tona žitarica mjesec prije nego što je Rusija započela svoju invaziju 24. februara. Moskva svoju aktivnost naziva „specijalnom vojnom operacijom“. Globalne cijene pšenice dostigle su rekordne vrijednosti u martu, a porast cijena hrane izazvao je

proteste u zemljama u razvoju, ali i doprinio ubrzanju glavne stope inflacije u cijelom svijetu. Od kada je Rusija 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu Ujedinjene nacije su procijenile da je oko sedam miliona ljudi napustilo tu zemlju. Vrhovni sud Donjecke oblasti, koja je proglasila nezavisnost, izrekao je juče smrtnu kaznu dvojici Britanaca i jednom Marokancu koji su zarobljeni boreći se u ukrajinskoj vojsci. Na smrt su osuđeni Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim. Oni su se predali u Marijupolju sredinom aprila. Sva trojica su, kako prenosi Rojters, najavila žalbu na tu odluku. Britanska ministarka inostranih poslova Liz Tras osudila je izrečene smrtne kazne za dvojicu Britanca pred sudom u Donjecku. - U potpunosti osuđujem izricanje presude Ejdenu Aslinu i Šonu Pineru koje drže proruski saveznici u istočnoj Ukrajini napisala je Trast na Tviteru. - Oni su ratni zarobljenici. Ovo je lažna presuda bez ikakvog legitimiteta - naglasila je britanska ministarka.

VELINGTON - Novi Zeland je predstavio nacrt plana za oporezivanje emisije gasova ovaca i goveda sa ciljem da se uhvati u koštac sa jednim od najvećih izvora gasova sa efektom staklene bašte u toj zemlji. Ako plan bude realizovan, Novi Zeland bi postao prva država koja naplaćuje porez farmerima na emisiju metana od stoke koju gaje. Prema prijedlogu plana, stočari će morati da plaćaju porez na emisiju gasova sa svojih farmi od 2025. godine. Plan, takođe, uključuje podsticaje za farmere koji smanjuju emisiju putem aditiva za stočnu hranu, dok bi sadnja drveća na farmama mogla da se iskoristi za neutralisanje gasova. Novac prikupljen od tog poreza biće uložen u istraživanje, razvoj i savjetodavne usluge za poljoprivrednike, saopštilo je ministarstvo za životnu sredinu. Ministar finansija Novog Zelanda je prošlog mjeseca objavio je da je planirano 2,9 milijardi novozelandskih dolara (1,9 milijardi američkih dolara) za program borbe protiv klimatskih promjena. U zemlji sa populacijom nešto većom od 5.000.000 ljudi, gaji se oko 10.000.000 goveda i 26.000.000 ovaca. Gotovo polovina ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte, uglavnom metana, na Novom Zelandu potiče od poljoprivrede.

Velike poplave u kineskoj provinciji Hunan

Stradalo najmanje deset osoba PEKING - Najmanje deset ljudi je poginulo, a još troje se vodi kao nestalo u poplavama u centralnoj kineskoj provinciji Hunan. Oluje ugrožavaju ovu pokrajinu od početka juna, a meteorolozi izvještavaju o istorijskim nivoima padavina, objavila je novinska agencija Sinhua. Oko 1,8 miliona ljudi pogođeno je u pretežno ruralnoj, planinskoj provinciji, od kojih je 286 hiljada evakuisano zbog poplava, dok je više od 2,7 hiljada kuća oštećeno ili potpuno

srušeno. U Kini su poplave redovne ljetnjih mjeseci, najčešće u centralnim i južnim oblastima koje obično imaju najviše padavina. Najgore poplave u Kini posljednjih godina bile su 1998. godine, kada je stradalo više od dvije hiljade ljudi i uništeno skoro tri miliona kuća, uglavnom duž Jangcea, najveće rijeke Kine i u Aziji, a treće na planeti. » Priredila: Bojana PRELEVIĆ

18 Hronika Podgorice

Petak, 10. jun 2022.

Protest učenika sa roditeljima i nastavnicima OŠ „Vladimir Nazor“ ispred Vlade i sastanak sa čelnim ljudima izvršne vlasti

Đaci žele da ubrzaju početak gradnje škole Predsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar prosvjete Miomir Vojinović razgovarali su juče u zgradi Vlade sa učenicima i predstavnicima nastavnika i roditelja OŠ „Vladimir Nazor“, koji su se prethodno okupili ispred zgrade Vlade u Karađorđevoj ulici da bi izrazili nezadovoljstvo zbog kašnjenja početka izgradnje nove škole u Maslinama.

Ukoliko sve bude kako smo planirali, očekujem da u septembru počnemo sa izgradnjom nove, moderne škole - kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović. Iskazujući zadovoljstvo zalaganjem novog ministra prosvjete u rješavanju ovog problema, predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević kazala je da bi bili presrećni da gradnja škole krene u septembru. Međutim, dodala je ona, poučeni dosadašnjim iskustvom, postoji bojazan da ni ovaj rok neće biti ispoštovan

Tom prilikom najavljeno je da će izgradnja nove škole u Maslinama, ukoliko sve bude kako je planirano, početi u septembru. Predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević kazala je da bi svi bili presrećni ukoliko zaista bude tako kako su najavili iz Vlade. - Poučeni dosadašnjim iskustvom, međutim, bojimo se da ni ti rokovi neće biti ispoštovani – kazala je Milošević, podsjećajući da je gradnja nove školske zgrade trebalo da počne prije dva mjeseca, odnosno da su iz ministarstava prosvjete i ekologije proteklih godinu i po bili obmanjivani.

OBEĆANJE

Predsjednik Vlade Dritan Abazović, navedeno je iz Vladinog biroa, najavio je da će uskoro početi izgradnja nove škole, koja će učenicima omogućiti da svoje potencijale i kreativnost ostvaruju u punom obimu. - Ovo što ste danas uradili ne doživljavamo kao kritiku, već kao način snaženja građanskog bića Crne Gore. Mnogo je važno da tražite nešto što vam pripada i da s tim ne pravite kompromise. Vaša današnja poruka je opomena svima nama da budemo bolji i brži u svom poslu – kazao je Abazović. On je ocijenio da je bezbjednost djece na prvom mjestu, te da bi bilo neodgovorno razmatrati opciju da se nastava odvija u nebezbjednom i neadekvatnom prostoru. Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je započeta procedura dobijanja neophodnih dozvola, te da je novac za izgradnju škole obezbijeđen.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da u narednim danima očekuje susret sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem, sa kojim bi trebalo da budu razmotreni modeli za početak naredne školske godine za djecu iz OŠ ,,Vladimir Nazor“. On je naveo da se razmatra opcija o stavljanju u upotrebu nove škole koja se gradi u Tološima, čiju izgradnju finansira i privodi kraju kompanija Bemax. Predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević kaže da je to prihvatljivo rješenje za njih. - S obzirom na to da će sljedeće godine časovi trajati 45 minuta, više nije moguće pohađanje nastavu u školama ,,Luča“ ili ,,Marko Miljanov“, gdje su djeca iz naše škole išla ove godine. Ako bi bilo moguće da naša djeca idu u novu školu u Tološima do izgradnje nove u Maslinama, to bi bilo najbolje prelazno rješenje – poručila je Milošević.

Učenici ispred zgrade Vlade

- Ukoliko sve bude kako smo planirali, očekujem da u septembru počnemo izgradnju nove, moderne škole - kazao je Vojinović.

BOJAZAN

Predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević izjavila je za Pobjedu da bi svi bili presrećni ukoliko izgradnja škole u Maslinama počne u septembru. - Poučeni dosadašnjim iskustvom, međutim, postoji bojazan da ni ovaj rok neće biti ispoštovan. Godinu i po smo izgubili, nadajući se da će se naći neko rješenje. Nakon svih obećanja i informacija koje su izlazile i u javnost, saznajemo da su nas ljudi iz ministarstava

prosvjete i ekologije zapravo sve vrijeme obmanjivali. Rečeno nam je da imaju idejno rješenje i projekat buduće škole, koji je preuzet od investitora koji gradi novu školu u Tološima, pa onda da se čeka rješavanje neke sitne administrativne stvari, nakon čega bi izgradnja trebalo da krene 15. aprila. Nakon toga, iz ministarstava ekologije i prosvjete obavijestili su nas da to nije tačna informacija, odnosno da zapravo nema nikakvog projekta… Najveći razlog ovih protesta je to što smo izgubili godinu i po, a zasipali su nas informacijama koje nemaju veze sa realnošću. Znamo samo da još nema projekta, da se kreće od nule i da je izdvojen novac za izgradnju

Obraćanje predstavnika Vlade

škole – kazala je Milošević. Podsjetivši da je novi ministar prosvjete Miomir Vojinović rješavanje ovog problema

označio kao jedan od prioriteta u radu, predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ iskazala je zadovoljstvo nje-

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Vraćaju sjaj starim fasadama U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ ekipe Agencije za stanovanje Glavnog grada i vrijeme pred kišu koriste za uređenje fasada zgrada u Ulici kralja Nikole. Riječ je o starijim dvospratnim stambenim zgradama, kojima će biti vraćen stari sjaj u sklopu tog projekta i paraFasade u Ulici kralja Nikole

Najbolje prelazno rješenje nastava u novoj školi u Tološima

lelno sa temeljnom sanacijom te prometne ulice na Zabjelu. Ekipe Agencije sprovele su ovakve aktivnosti i u ulicama Bratstva i jedinstva i Vasa Raičkovića, a u okviru akcije ,,Poboljšanje uslova stanovanja“, uređuju fasade zgrada u ulicama Đoka Miraševića, Nikole Kovačevića i Princeze Ksenije. I. M.

govim angažmanom, kao i saradnjom koju su imali s njim u prethodnom periodu. - Sa ministrom smo imali nekoliko sastanaka, pokazao je dozu ljudskosti i iskreno nam objasnio da za ovih godinu i po ništa nije urađeno, nego da su nam davane potpuno pogrešne informacije – zaključila je Milošević i istakla nadu da će novo rukovodstvo ipak naći način da ispuni obećanje. Jučerašnjim razgovorima u zgradi Vlade prisustvovali su i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković, ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministarka kulture i medija Maša Vlaović te ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević. I. MITROVIĆ

Nestabilno, do 27 stepeni Za danas je najavljeno promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne slaba kiša, a poslijepodne je moguć i pljusak sa grmljavinom. Poslijepodne ili krajem dana umjeren do jak sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko 18 stepeni, najviša dnevna do 27. H. P.

Hronika Podgorice 19

Petak, 10. jun 2022.

Posljednji dani školske godine u osnovnim i srednjim školama

U dvorištu Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ učenica drugog razreda sa suzama u očima pozdravljala se sa drugarima iz odjeljenja. Učenice osmog razreda ove škole iskazuju zadovoljstvo zbog završetka školske godine, ali i žal zbog toga što se neće gledati sa većinom društva iz škole. Raspustu se raduju i učenici srednje mašinske škole, čiji je zagrljaj kod ulazne kapije u dvorište škole govorio više od riječi o tome koliko će im tokom raspusta faliti druženje

Društvo će svima faliti U dvorištu Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ mlađe učenice su se sa suzama u očima pozdravljale sa drugarima iz odjeljenja. Učenice osmog razreda bile su vesele zbog završetka školske godine, ali i tužne zbog toga što se neko vrijeme neće gledati sa većinom društva iz škole I. MITROVIĆ

Dobro raspoloženje, ali i poneka suza i zagrljaj, obilježavaju posljednje dane školske godine u osnovnim i srednjim školama u našem gradu.

Veso Bojić sa unukom Vukom i njegovim drugom Dušanom Jovovićem

Najljepše druženje

SUZE

U dvorištu Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ pažnju nam je privukla učenica drugog razreda Darija Kruščić, koja se sa suzama u očima pozdravljala sa drugarima iz odjeljenja. Tužna je, kazala je, jer se završila školska godina, pa se neće gledati skoro tri mjeseca. Tješio je drug iz odjeljenja Dušan Jovović, govoreći joj da će se gledati i tokom ljeta. Njihov drug Vuk Bojić kazao nam je da je još jedan dječak iz njihovog odjeljenja plakao zato što se završila školska godina, što je potvrdio i njegov đed Veso. - Rekao sam im da batale jer ako nastave da plaču da ću se i ja rasplakati – našalio se čika Veso, koji je gotovo svakodnevno dovodio u školu unuka Vuka i njegovog druga iz odjeljenja i zgrade Dušana. - Meni je drago što smo se raspuštili jer ćemo imati više vremena za igru i odmor. Gledaću se s drugovima i tokom ljeta jer nas dosta živi blizu – naglasio je Vuk, dok je Dušan rekao da je srećan što su se raspustili, ali i tužan zbog toga jer će mu faliti društvo. Raspustu se nije previše obradovao ni njihov drugar iz drugog odjeljenja Genil Nezirović.

Pozdrav do septembra

- Volio bih da škola još traje, žao mi je jer se neću gledati sa drugovima – kazao je Genil. S druge strane, njegov otac Ramo iskazao je zadovoljstvo zbog kraja školske godine. - Meni će, pravo da vam kažem, dobro doći ovaj raspust. Taman malo svi da odmorimo od škole – kazao je Nezirović.

SMIJEH

Učenice osmog razreda OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ Sofija Pejović, Anđela Darmanović, Irina Pavićević, Darija Marković i njihova godinu

Učenice OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

mlađa drugarica Milica Vuković iskazuju zadovoljstvo zbog završetka školske godine, ali i žal zbog toga što se neće gledati sa većinom društva iz škole. - Bilo je dosta da se uči pa će nam odmor svakako dobro doći, ali žao nam je jer se tokom ljeta nećemo baš gledati sa dobrim dijelom društva iz škole. Ipak, neke od nas ćemo zajedno ići na ljetovanje u Budvu, kao i u odmaralište na Veruši – kazala je Sofija. Tokom ljeta, ističe njena drugarica Irina, imaće i školskih obaveza jer ih naredne godine

čeka polaganje eksterne mature, pa je bolje na vrijeme početi pripreme. Neki od učenika iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ u obližnjem parku na Pobrežju kraj školske godine proslavili su na sebi svojstven, a posljednjih godina gotovo uobičajeni način - prskajući se i polivajući vodom.

ZAGRLJAJ

Raspustu su se juče radovali i učenici srednje mašinske škole Miloš Milić i Jovana Boljević, koji su zagrljajem kod ulazne kapije u dvorište škole

proslavili završetak školskih obaveza. Miloš je priznao da mu je zbog toga u isto vrijeme i milo i žao. - Pauza tokom ljeta svakako će nam dobro doći jer neće biti stresa zbog školskih obaveza, ali istovremeno faliće nam druženje – kazao je Miloš, uz napomenu da će tokom ljeta raditi kao sezonac na Primorju. Njegova drugarica Jovana kaže da je u prvom razredu imalo dosta da se uči, pa je raspust došao u pravo vrijeme. - Prijaće mi pauza, da se odmorim malo od učenja. Bilo je obi-

Veso Bojić redovno dovodi i odvodi u školu unuka Vuka i njegovog druga iz odjeljenja Dušana Jovovića. - Živimo u istoj zgradi sa Jovovićima. Ne razdvajam ovu dvojicu, Dušan mi je kao drugi unuk. Slažemo se odlično. Nekad roditelji dođu kolima po njega, ali on traži da se vrati kući sa mnom i Vukom – priča Veso. Kaže da mu nije naporno da ih vodi u školu. - Djeca me, tako da kažem, resetuju. Najljepše druženje je sa njima. To su mali, a veliki ljudi. Sve oni znaju. Družićemo se i tokom ljeta. Ići ćemo na selo, na more, šetati po Podgorici. I Dušan sa nama, naravno, kad god bude htio – kazao je Bojić, uz osmijehe dva mala druga.

mno gradivo, ali sve se postiglo. Žao mi je jer se ovih par mjeseci vjerovatno neću gledati sa društvom, s obzirom na to da će dosta njih ići na Primorje da radi – kazala je Boljević. I. MITROVIĆ

U Dječjoj ulici otvorena studentska izložba fotografija

neki od radova sa izložbe ,,Minimalizam“

Minimalizam viđen očima mladih U Dječjoj ulici na Kruševcu otvorena je studentska izložba fotografija pod nazivom ,,Minimalizam“, u organizaciji Crnogorske asocijacije studenata arhitekture (CASA). U sklopu projekta ,,Storyteller“ stu-

denti Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore realizovali su konkurs za najbolju minimalističku fotografiju. Tema konkursa je bila slobodna za različite vizuelne poruke, kao odgovor za naslov ,,Minima-

lizam“, a pravo ušešća na konkursu imali su svi mladi ljudi iz Crne Gore. O pristiglim radovima odlučivao je stručni žiri - dizajner i producent Nikola Bada Radonjić, fotograf Duško Miljanić i arhitektica Ana Dobraši-

nović. Od ukupno 61 prijave na konkursu, na izložbi su prikazane fotografije 17 autora, od kojih su najbolji radovi i nagrađeni. Izložbu organizuje Crnogorska asocijacija studenata arhitekture u sa-

radnji sa Arhitektonskim fakultetom u Podgorici, Savezom arhitekata Crne Gore, Studentskim parlamentom UCG i Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada, a biće otvorena do 20. juna. H. P.

Arena

20 Fudbal

Petak, 10. jun 2022.

Fudbaleri Crne Gore u subotu veče pod Goricom (20.4

Mugoša: Naš fok PODGORICA - Po jednu pobjedu i poraz ima Crna Gora nakon dva kola Lige nacija

Urugvajski napadač iz Benfike koštaće oko 100 miliona eura

Nunjez najskuplji igrač u istoriji Liverpula

Liverpul je odlučio da obori klupski rekord plaćenog obeštećenja za transfere: čak 100 miliona eura za urugvajskog napadača Darvina Njunjeza (22).

Kako su objavili portugalski i ostrvski mediji, pregovori vicešampiona Premijer lige Liverpula sa portugalskom Benfikom su u završnoj fa-

zi. Ugovor je u načelu postignut, a od 100 miliona eura, oko 20 će činiti brojne klauzule. Na taj način, dovođenjem jedne od najboljih mladih ,,devetki“ u modernom fudbalu, ,,redsi“ će nadomjestiti odlazak ofanzivca Sadioa Manea, koji ovog ljeta napušta klub. Za Nunjeza se interesuje i

Holandski talenat iz Lila stiže u Premijer ligu

Mančester junajted, ali rival Liverpula ne želi da plati tako visoko obeštećenje, niti može u narednoj sezoni ponuditi Urugvajcu nastupe u evropskoj eliti. Nunjez, nekada talenat najvećeg urugvajskog kluba Penjarola, u sezoni za nama je na 41 utakmici postigao 34 gola u svim takmičenjima za Benfiku. R. A.

Tuzani doveli prvo pojačanje

Njukasl plaća 40 miliona eura za Botmana

Sven Botman (22), štoper francuskog Lila i mlade reprezentacije Holandije, dogovorio je transfer u Njukasl junajted. Za prelazak jednog od najboljih defanzivaca Lige 1 u Premijer ligu Njukasl junajted platiće obeštećenje od oko 40 miliona eura. Iza Botmana je odlična sezona, u kojoj je na 35 mečeva u svim takmičenjima tri puta bio strijelac. Nekada talenat amsterdamskog giganta Ajaksa, Botman je dvije sezone proveo u Lilu. Radi se o štoperu izuzetnih fizičkih i tehničkih karakteristika, visokom 195 centimetara. Na ovaj način Njukasl, klub prebogatih saudijskih vlasnika, nastavlja da pojačava odbranu: prethodno je dogovoren i transfer Meta Targeta iz Aston Vile za oko 18 miliona eura. R. A.

Kalendar je nikad zgusnutiji, igra se brzo, pa će ,,sokoli“ sjutra veče ponovo na teren – rival je Bosna i Hercegovina, a utakmica pod Goricom počinje od 20.45 časova. Stefan Mugoša je dao gol u startnoj pobjedi protiv Rumunije (2:0), a u porazu od Finske u Helsinkiju (2:0) nije nastupao. Selektor Miodrag Radulović čuvao je najbolje fudbalere upravo za predstojeći meč sa ,,zmajevima“, a iskusni napadač povešće državni tim ka trijumfu koji bi vratio ,,crvene“ u borbu za prvo mjesto u grupi 3, B divizije. - Spremni smo. Pokazali smo da možemo da igramo, pogotovo pred našim navijačima, na našem stadionu gdje smo odigrali sjajnu utakmicu protiv Rumunije. Bilo je kako je bilo u Finskoj. Arhivirali smo taj meč, izvukli pouke i sada mislimo samo na Bosnu i Hercegovinu – rekao je Mugoša na brifingu u hotelu ,,Podgorica“, bazi naše fudbalske reprezentacije. Korpuletni golgeter doputo-

VJERUJE U POBJEDU PROTIV BIH: Stefan Mugoša

Nova odluka Odbora za hitna pitanja Fudbalskog saveza Crne Gore

Ćuković u Dečiću PODGORICA – Igor Ćuković novi je član Dečića! Tuzani su dan nakon finala Kupa ostali bez štopera Adrijana Rudovića, kojem je istekao ugovor i koji je dogovorio saradnju sa Sutjeskom. Dečić je reagovao odmah i umjesto štopera, našao štopera, kojem je istekao ugovor sa ekipom Budućnosti, a zanimljivo je da baš Ćuković bio strijelac protiv Dečića u finalu Kupa. Štoper je u dresu Budućnosti proveo prethodne dvije godine. Tokom perioda u dresu Budućnosti imao je i tešku povredu koljena, a na 44 utakmice je postigao četiri pogotka. Ranije se spekulisalo da bi štoper karijeru mogao da nastavi u Sutjesci, ali od povratka u matični klub nije bilo ništa, zbog očigledno bolje ponude iz Tuzi. R. P.

Podgorički klub produžio s

Obavezna dva igrača Mirković jo mlađa od 20 godina

PODGORICA - Na utakmicama Prve i Druge lige i Kupa Crne Gore od naredne sezone u ekipi na terenu moraju biti dva igrača rođena 2002. godine ili kasnije, koji nijesu strani državljani, navodi se u odluci Odbora za hitna pitanja Fudbalskog saveza. Kako je saopšteno, Odbor je tom odlukom utvdio obavezan nastup mlađih igrača na utakmicama takmičenja pod okriljem Fudbalskog saveza. - Ukoliko u toku utakmice mladi igrač zadobije povredu zbog koje mora izaći iz igre, a

u tom trenutku za klub ne nastupaju dvojica rođenih 2002. godine ili kasnije, onda on mora biti zamijenjen igračem koji je rođen 2002. godine ili kasnije, osim ako klub nije izvršio sve dozvoljene izmjene piše u odluci Odbora za hitna pitanja. Navodi se da to pravilo neće biti primijenjeno samo ako u toku utakmice bude isključen iz igre (direktno isključenje ili izrečena druga javna opomena). - Odredbe usvojene na sjednici biće unijete u propozicije takmičenja - piše u odluci Odbora. R. P.

PODGORICA - Luka Mirković neće mijenjati sredinu - iskusni vezista produžio je ugovor sa FK Budućnost na još dvije godine.

Trideset jednogodišnji Cetinjanin ima dug staž u taboru ,,plavih“, među koje je stigao 2015. Neumorni motorino ekipe iza sebe ima sedam sezona u kojima je bio standardan, a definitivno je rekorder po broju nastupa za podgorički klub od obnove nezavisnosti naše države sa 234 utakmice u plavo – bijelom dresu. - Novi ugovor znači i da su novi izazovi pred svima nama. Nadam se da će predstojeća sezona biti uspješna na domaćoj sceni, a to znači da ćemo

Odliv igračkog kadra u pr

Rudar nap Prenkoče

PODGORICA - Rudar je izborio opstanak u elitnom rangu domaćeg fudbala, a potom je krenulo osipanje igračkog kadra. Iz pljevaljskog kluba odlaze Nikša Vujanović, Martin Prenkočević i Predrag Kašćelan. Mladi napadač je postigao

Petak, 10. jun 2022.

Arena

Fudbal 21

45 h) dočekuju BiH u 3. kolu Lige nacija

okus je – naš tim Tri mjesta iz ovogodišnje Lige nacija su rezervisana za Evropsko prvenstvo 2024. čiji je domaćin Njemačka - saopštila je Uefa. Njemačka je direktan učesnik turnira, još 20 reprezentacija plasiraće se preko kvalifikacija i na kraju još tri selekcije izboriće učešće kroz baraž koji će se igrati na osnovu rezultata u Ligi nacija vao je u Crnu Goru iz daleke Koreje, gdje je prvi strijelac u ,,Kej“ ligi. Stigao je u top formi, a to je pokazao i na premijeri Lige nacija. Mugoša je ,,načeo“ Rumuniju, a pobjedu je kompletirao Marko Vukčević koji igra u tamošnjem prvenstvu. - Gol uvijek znači. Jedva čekam da igram za reprezentaciju, u formi sam i nadam se da ću to ponovo potvrditi u subotu veče. Mada, kazao sam to i ranije, uopšte nije važno ko će biti strijelac. Bitno je da upišemo tri boda protiv Bosne i Hercegovine – poručio je ofanzivac Inčona, te nekadašnji kapiten Budućnosti, a potom član Titograda, Kajzerslauterna, AUE-a, Minhena 1860 i moldavskog Šerifa. ,,Sokoli“ su 4. juna odigrali

jednu od najboljih utakmica u posljednje vrijeme. Taktički zrelo, disciplinovano, hrabro i raznovrsno, dok se rezervna postava nije proslavila u Skandinaviji. U duelu sa BiH očekuje se najbolja Crna Gora... - Pričali smo, analizirali gostovanje Finskoj, ali sve je to iza nas. U fudbalu postoji danas i sjutra, ono što te čeka. Pred nama je novi meč od kojeg očekujemo dosta. Idemo da osvojimo tri boda – poručio je Mugoša, koji dodaje: - BiH je ozbiljna ekipa, imaju kvalitetne pojedince. Ali gledamo sebe. Dosta toga zavisi od nas. Isto kao i prošlog puta kada smo igrali pod Goricom. Disciplina, agresivnost, borbenost, da nas nose navijači – to je pravac koji bi trebalo

da nas vodi do pobjede. Edin Džeko je najveća zvijezda ,,zmajeva“, ali se povrijedio u prethodnom meču sa Rumunima na ,,Bilinom polju“. Ofanzivac Intera izašao je na poluvremenu, a uspješno ga je odmijenio Smail Prevljak iz belgijskog Eupena, koji je donio pobjedu domaćinu u Zenici (1:0). BiH je sakupila četiri boda, a Crna Gora tri poslije dva kola. - Svi znamo kakav je Džeko napadač, a da li će biti u timu – vidjećemo. On kao i ostali igrači protivničkog tima imaju naše poštovanje, a Džeku prije svega želim dobro zdravlje. Ko bude spreman – igraće. Naš fokus je - naš tim – ističe Mugoša. Ako ne bude Džeka, na koga bi trebalo obratiti pažnju? - Prevljak im je dao dva gola u prethodna dva kola. Donio je timu četiri boda. Dobro igra, opasan je. Sigurno ćemo obratiti pažnju na njega. Ipak, jedna lasta ne čini proljeće. Na terenu je 11 igrača sa jedne, isto toliko sa druge strane. Svi moraju da budu na nivou, a ja se nadam da ćemo mi ispuniti očekivanja. Daćemo sve od sebe da uspješno odradimo posao – zaključio je Mugoša. D. K.

saradnju sa iskusnim vezistom

oš dvije godine u Budućnosti osvajati trofeje i zajedno se radovati sa navijačima - poručio je Mirković, koji je sa ekipom Budućnosti osvojio šest trofeja – tri titule (2017, 2020 i 2021) i tri Kupa (2019, 2021 i 2022). Podgoričani imaju mnogo mladih igrača koji uče od starijih. - Mi iskusniji smo tu kako bismo na neki način pomogli mlađim igračima, koji imaju nevjerovatan talenat - dodao je povremeni reprezentativac Crne Gore. Prije Budućnosti, Mirković je igrao za matični Lovćen, kao i za OFK Titograd, a u ,,plavom“ dresu je za sedam godina postigao 14 golova i uglavnom je svaki bio spektakularan. D. K.

rvoligašu iz Pljevalja

pustili Vujanović, ević, Kašćelan... dva gola protiv Podgorice u baražu za popunu Telekom 1. CFL, a sada je najbliži selidbi u Voždovac čiji dres nosi crnogorski defanzivac Miloš Milović. Vujanović je u nedavno završenoj sezoni odigrao 27 ligaških utakmica i pet puta bio strijelac za Rudar. Dvade-

set jednogodišnji Cetinjanin je bio u mlađim selekcijama Partizana, a nastupao je i za subotički Spartak. Prenkočević ima 23 godine i pokriva mjesto desnog beka. Za Pljevljake je upisao 30 mečeva, a po završetku sezone – postao je slobodan igrač. Hitronogi defanzivac je to-

kom karijere bio član Dečića, Koma i Petrovca. Dres pljevaljskog prvoligaša u narednoj takmičarskoj sezoni neće nositi ni iskusni štoper Predrag Kašćelan. Trideset jednogodišnji odbrambeni fudbaler sakupio je 79 prvenstvenih mečeva za Rudar tokom posljednje tri godine, a ovog ljeta promijeniće sredinu. Na transfer listi kluba sa sjevera su Marko Čavor, Balša Banović i japanski internacionalac Matsuji. Rudar bi pripreme trebalo da počne 13. juna. D. K.

ŽELI TRIJMF NA KRAJU KVALIFIKACIJA : Anto Babić

Mlada reprezentacija Crne Gore na kraju kvalifikacija za EP večeras dočekuje Luksemburg na ,,DG areni“ (20.15 h)

Borba za četvrti šešir PODGORICA - Mlada reprezentacija Crne Gore dočekuje Luksemburg na kraju kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Utakmica se igra na ,,DG areni“, večeras od 20.15 časova. ,,Sokolići“ su izgubili sve šanse da se plasiraju na završni turnir, ali imaju motiv da takmičarski ciklus završe pobjedom. U tom slučaju bi naredni žrijeb čekali iz četvrtog šešira. Izabranici Miodraga Vukotića prije godinu sa savladali istog protivnika u gostima (2:1), a nešto slično pokušaće da ponove i pred svojim navijačima. - Pripremamo se za ovu utakmicu kao za svaku. Jednostavno, ove kvalifikacije moramo da završimo pobjedom. Favoriti smo protiv Luksemburga, ali opuštanja nema, iako smo u problemu sa igračkim kadrom. Oni koji su tu trebalo bi da budu svjesni da u ovom trenutku moraju pružiti maksimum. Zamor kod igrača postoji, pogotovo nakon meča sa Irskom i napornog puta. Ali vjerujem da će oni večeras dati sve što imaju i da će to biti dovoljno da utakmicu riješimo u našu korist – rekao je selektor Vukotić. Hoćete li kombinovati sastav i šansu dati momcima koji imaju pravo u narednim kvalifikacijama? - I tokom ovih kvalifikacija šansu smo davali mlađim igračima, koji imaju pravo igranja

Crna Gora (4-2-3-1)

Luksemburg (4-2-3-1)

Stadion: DG Arena. Kapacitet: 1500. Sudija: Filip Faruđa (Malta). Početak: 20.15 časova.

Ivezić

Obradović

Babić

Pešukić

Krstović Divanović

Đeljaj

Janjić Đukanović

Vuković

Vukčević Hansen Medina

Bernard

Rupil

Monteiro

Ikene

Latić

Bernardi

Sakras

Olesen

Kips

Selektor: Miodrag Vukotić

Selektor: Manuel Kardoni

u narednom ciklusu. Kadar koji je bio na raspolaganju za ova dva meča, izuzev Krstovića koji je u ,,A“ timu, je spreman i na teren ćemo izaći u najjačem mogućem sastavu u ovom trenutku – kazao je Vukotić. Luksemburg je najslabija ekipa u grupi, a o tome svjedoči činjenica da imaju samo bod, uz gol razliku 2:23 nakon 9. kola. Oprez, međutim, postoji... - Opekli smo se u prethodnim kvalifikacijama i ne smijemo nikoga da potcijenimo. Imali

Babić: Želimo tri boda Mlada selekcija Crne Gore kao favorit dočekuje Luksemburg u posljednjem, 10. kolu, kvalifikacija na ,,DG areni“ u Lješkopolju. Ulogu, međutim, treba opravdati na terenu. - Možda mnogi potcjenjuju Luksemburg, ali su oni Irce zakinuli za bod. Igramo pred domaćom publikom i želimo da osvojimo tri boda kako bi za generaciju koja dolazi obezbijedili četvrti šešir. Izvukli smo pouke sa gostovanja u Irskoj i tu je meč sa Luksemburgom da se ispravimo – rekao je Anto Babić, defanzivac ,,sokolića“ i podgoričke Budućnosti.

smo tešku utakmicu sa Luksemburgom tamo, dobili smo je, ali je ta ista selekcija uzela Irskoj bod. Nema danas lakog protivnika i mi se maksimalno spremamo za tu utakmicu. Želimo da riješimo ovaj meč u svoju korist, na kraju budemo četvrti i da naredni žrijeb dočekamo iz četvrtog šešira – zaključio je Vukotić. D. K.

Arena

Sportski miks

Petak, 10. jun 2022.

Novi selektor odbojkaša Ivan Joksimović objavio prvi spisak za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Selektor košarkaške reprezentacije objavio širi spisak

I Bojić među kandidatima, bez Ječmenice i Vukašinovića

Pozvan i Vučev Radebau, povra

Marko Bojić u akciji

PODGORICA – Novi selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Ivan Joksimović objavio je širi spisak za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. U odnosu na posljednje Evropsko prvenstvo u Češkoj, nema četvorice igrača. Kapiten Vojin Ćaćić će ovu akciju preskočiti zbog povrede Ahilove tetive, Miloš Ćulafić se oprostio od reprezentacije,

dok su Marko Vukašinović i Ivan Ječmenica tražili da preskoče kvalifikacije zbog problema sa povredom, odnosno porodičnih razloga. Ime Marka Bojića na spisku daje nadu da će, ipak, nastupiti u kvalifikacijama, iako je i on usmeno bio najavio da bi preskočio ovu akciju, ali je to uradio prije imenovanja Joksimovića za selektora. Bojićev status bi trebalo da se zna do kraja sedmice.

- Razgovarao sam sa Vukašinovićem i Ječmenicom, razumio sam i uvažio njihove razloge da preskoče ovu akciju, znajući da su do sada uvijek bili na raspolaganju reprezentaciji. Kazali su mi da će u narednim akcijama biti na raspolaganju, i da su spremni da pomognu za sve što bude potrebno – kazao je Joksimović za Pobjedu. Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi D, sa selekcijama Portugala, Luksemburga i Islanda. Naši odbojkaši će kvalifikacione utakmice igrati u Kolašinu i po rasporedu biće domaćini u prva tri kola – prvo će dočekati Luksemburg (3. avgust), zatim Portugal (7. avgust) i na kraju Island (10. avgust), a nakon toga igrati tri meča u gostima – protiv Islanda (14. avgust), Portugala (17. avgust) i Luksemburga (20. avgust). Plasman na Evropsko prvenstvo izboriće sedam pobjednika kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Spisak – tehničari: Rajko Strugar (Rešetlivka, Ukrajina), Rastko Milenković (Budva), Danilo Dubak (Budućnost volej), Avram Božović (Galeb Liko Soho Group); primači servisa: Marko Bojić (Kiziltepe, Turska), Ivan Zvicer (Nafels, Švajcarska), Slobodan Bojić (Alanja, Turska), Nemanja Peruničić (ACH Ljubljana, Slovenija), Vukašin Cimbaljević (Vojvodina, Srbija), Benjamin Hadžisalihović (Budućnost volej), Jovan Delić (Halmstad, Švedska), Milan Rovčanin (Jedinstvo); srednji blokeri: Blažo Milić (Budva), Luka Babić (Al Ain, Ujedinjeni Arapski Emirati), Matija Ćinćur (Budućnost volej), Miodrag Jelić (Budva), Nikola Đurović (Jedinstvo), Stefan Femić (Jedinstvo); korektori Aleksandar Minić (Zalau, Rumunija), Bojan Strugar (Nafels, Švajcarska), Đorđe Jovović (Budućnost volej), Milutin Pavićević (Amšteten, Austrija); libera: Nikola Lakčević (Steaua, Rumunija), Stefan Radević (Budućnost volej), Miloš Kosović (Dubočica, Srbija). S. J.

PODGORICA – Selektor seniorske košarkaške reprezentacije Crne Gore Boško Radović objavio je širi spisak od 24 igrača za julski kvalifikacioni ,,prozor“ za Svjetsko prvenstvo i mečeve sa Francuskom i Portugalom. Novo ime je novi naturalizovani stranac, košarkaš Ludvisburga Džona Radebau, koji će zauzeti mjesto Džastina Kobsa, koga nema na spisku. Po pravilima Fibe, reprezentacija ne smije da ima više od jednog naturalizovanog igrača u timu, ali može da ih više registruje, a najavljeno je da će crnogorski pasoš dobiti i Kendrik Peri, plej Budućnosti Volija. Na spisku je i as Čikaga Ni-

kola Vučević, ali on sasvim izvjesno neće igrati u kvalifikacijama, a čeka se njegov odgovor u vezi nastupa na septembarskom Evropskom prvenstvu. Njegov saigrač iz Čikaga Marko Simonović je, takođe, na širem spisku, ali će i on preskočiti ovu akciju, jer sa Bulsima igra Ljetnju ligu. Na spisku su igrači Valensije, odnosno Crvene zvezde, Bojan Dubljević i Nikola Ivanović, a očekuje se povratak Marka Todorovića, koji je zbog igranja u Kini preskočio prethodna dva ,,prozora“. Naša selekcija okupiće se 20. juna u Podgorici. Prvi meč sa Francuskom igra se 1. jula u ,,Morači“ (19 sati), dok je meč sa Portugalom u gostima na program 4. jula. Crna Gora je u prva četiri me-

Boško Radović

NBA: ,,Kelti“ imaju prednost 2:1 protiv Golden Stejta u seriji za ti Boston Seltiksi su pobjedom 116:100 protiv Golden Stejt Voriorsa na svom terenu poveli 2:1 u finalnoj seriji NBA lige i pokazali da su spremni za borbu za tron najjače lige svijeta, do kraja. Ovaj trijumf je potvrda da brejk u San Francisku na startu finala prošle sedmice nije bio slučajnost. Takođe i da Boston protiv šuterski najdominantnije ekipe lige može da parira, onda kad su inspirisane tri zvijezde ekipe ,,Kelta“.

BRAUNOV BLJESAK

Najbolji u pobjedi, u meču koji je riješen početkom posljednje dionice, bio je bek Džejlen Braun. Pored 27 poena odlični šuter imao je i devet skokova i pet asistencija. Prva ofanzivna opcija tima, krilo Tejtum,

Trio Bostona za vođstvo u pored 26 poena imao je devet asistencija i šest skokova. Najbolji defanzivac lige u aktuelnoj sezoni, bek Smart, za Boston je odigrao odlično sa 24 poena, sedam skokova i pet asistencija. Izuzetnu rolu imao je centar Vilijams: pored osam poena zabilježio je deset skokova, čak četiri blokade i tri ukradene lopte! Posljednji put u ovom meču Boston je gubio tri minuta prije kraja treće četvrtine (83:82),

što je nakon uvodnih 2:0 bila i jedina prednost Golden Stejta na utakmici. Već devet minuta prije kraja duela pobjednički tim stekao je dvocifrenu razliku 102:91 i trasirao put ka rutinskoj pobjedi. Ključna je bila prednost u skokovima: čak 47:31 za ,,Kelte“, koji su meč otvorili prednošću 16:3 u skokovima u uvodnih osam minuta i brzo pokazali da su čvršći i agresivniji u ovoj utakmici.

Nina Dragović reprezentuje Crnu Goru na Evropskom prvenstvu u ritmičkoj gimnastici DANILOVGRAD - U Budvi se već duže vrijeme održavaju pripreme juniorske reprezentacije Crne Gore u ritmičkoj gimnastici, za predstojeće Evropsko prvenstvo. U tročlanoj ekipi, koja će predstavljati našu državu od 15. do 19. juna u Tel Avivu, nalaze se takmičarka Nina Dragović iz Danilovgrada, njena trenerica Nina Kolesnikova i predsjednica Gimnastičkog saveza Crne Gore i GK Budva Vesna Radonić, koja će istovremeno biti i sudija na ovom takmičenju. Mlađana Nina je jedina takmičarka koja će na najvećoj evropskoj smotri predstavljati našu zemlju, a osim napornih priprema u Budvi, formu je brusila i na brojnim domaćim i inostranim turnirima sa kojih se po pravilu vraćala

Spremna za najveći izazov okićena medaljama i vrijednim priznanjima. - Samo u ovoj godini učestvovala sam na FIG (Svjetska gimnastička federacija) turnirima u Estoniji, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Hrvatskoj i Rumuniji, kao i kod nas u Budvi. Bilo je zaista naporno, ali i neophodno se oprobati sa svojim rivalkama, od kojih većina ima više iskustva i već su se takmičile na velikim prvenstvima. Za mene je najvažnije da sam stalno u treningu, a posebno što iz turnira u turnir osvajam sve više bodova po rekvizitima i ispravljam eventualne greške - ističe Nina. Ovom prilikom ne zaboravlja da se zahvali na razumijeva-

nju nastavničkim kolektivima u školama ,,Maksim Gorki“ i ,,Stjepan Mitrov Ljubiša“ zbog čestih odsustvovanja sa nastave, prilikom učešća na raznim smotrama i manifestacijama državnog i internacionalnog karaktera. Podsjetimo, Nina završava osmi razred u školi u Budvi, đe se prepisala u februaru ove godine, jer je bilo nemoguće i trenirati i učiti na relaciji Podgorica - Budva, uz nastavu i najmanje pet sati svakodnevnog treninga. Inače, prve korake u ritmičkoj gimnastici Nina je započela prije gotovo devet godina u klubu Enigma, kod trenerice Đine Brajović. Vidan napredak ostvaren je

dolaskom u crnogorsku metropolu turizma i radom sa Vesnom Radonić, a dodatno dolaskom Nine Kolesnikove, iz čuvenog Viner centra iz Moskve. Naravno, ne treba zaboraviti ni pomoć u zajedničkim treninzima sa drugaricama, članicama GK Budva – Aglajom Triputen, Vasilinom Konjuhovom, Anđelom Vuković i ostalima. Sve su to takmičarke koje su takođe nastupale na već pomenutim turnirima i ostvarile značajne rezultate. - Učiniću sve da pružim maksimum i nadam se da ću dostojno reprezentovati svoju zemlju, iako znam da će konkurencija biti izuzetno jaka. Ipak, ovo je moje prvo veliko

takmičenje. Voljela bih da sa nekim od rekvizita bilo obručem, loptom, čunjevima ili sa trakom uđem u finale. To bi za mene bio veliki uspjeh ističe Nina uoči predstojećeg takmičenja. Uz odličan uspjeh u školi i predan rad, nadamo se da će Nina ostvariti i odličan rezultat u Izraelu, što bi za ovaj sport u Crnoj Gori mnogo značilo. A da ritmička gimnastika i kod nas ima perspektivu, pokazuje nedavno završeni međunarodni turnir u Budvi, kojem je prisustvovao i predsjednik Svjetske federacije Morinari Vatanabe, koji je dijelio odličja i diplome, a imao i rijeci hvale za GSCG. B. KADIĆ

Nina Dragović

Arena

Petak, 10. jun 2022.

Sportski miks 23

za posljednji ,,prozor“ kvalifikacija za SP

vić, debituje atak Todorovića Naša selekcija okupiće se 20. juna u Podgorici. Prvi meč sa Francuskom igra se 1. jula u ,,Morači“ (19 sati), dok je meč sa Portugalom u gostima na programu 4. jula. ča ostvarila polovičan učinak. Na spisku su Nikola Ivanović (Crvena zvezda), Nikola Pavlićević (SC Derbi), Igor Drobnjak (Budućnost Voli), Vladimir Mihailović (Mornar Barsko zlato), Petar Popović (Budućnost Voli), Fedor Žugić (Ulm), Jovan Kljajić (Prijenaji), Luka Bogavac (Mega), Džona Radebau (Ludvizburg), Dino Radončić (Saragosa), Vladimir Tomašević (Sutjeska),

Vicešampion ABA lige neće igrati u šampionatu Srbije

Partizan odustao od Superlige

Emir Hadžibegović (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Partizan), Andrija Grbović (Mega), Radosav Spasojević (Sutjeska), Nemanja Radović (Mursija), Aleksa Ilić (SC Derbi), Vasilije Baćović (SC Derbi), Bojan Dubljević (Valensija), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Filip Barović (Budućnost Voli), Marko Simonović (Čikago), Nikola Vučević (Čikago) i Marko Todorović (Peking Rojal Fajters). S. J.

PODGORICA - Beogradski Partizan saopštio je da neće igrati u plej-ofu Superlige i tako potvrdio višednevne spekulacije da odustaje od borbe za titulu u prvenstvu Srbije.

itulu

blistao finalu POVREDA KARIJA

Za Golden Stejt, ključna karika bio je slavni bek Stefon Kari: upisao je 31 poen uz četiri skoka. Velika briga za ,,ratnike“ je njegova lakša povreda stopala – Kari je meč napustio dva minuta prije kraja, a njegov status za naredni meč nije poznat. Slavni bek-šuter Tompson dodao je 25 poena, a krilo Vigins 18 poena u porazu ,,ratnika“, koji nijesu bili inspirisani za prepoznatljivu maštovitu igru. Najbolji

Džejlen Braun

asistent u ekipi bio je rezervista Porter sa svega četiri asistencije. Proslavljeni krilni centar Grin zaustavljen je na samo dva poena, četiri skoka i tri asistencije za skoro 35 minuta na parketu – u jednoj od njegovih najlošijih plej-of partija

U Baru u neđelju Balkansko prvenstvo za mlađe juniore

u cijeloj, velikoj karijeri. Golden Stejt mora prije svega pronaći rješenje za sjajnu odbranu bekovske linije Bostona. Naredni meč finala, ponovo na terenu Seltiksa, igraće se u noći između petka i subote, od tri sata po našem vremenu. S. S.

Bivši šampion kontinenta je naglasioi da je odluka donijeta nakon skandaloznih dešavanja tokom finalne serije ABA lige. Najveći rival Crvena zvezda titulu u regionalnom takmičenju je osvojila skorom 3:2 u finalu, a ovakav epilog ostao je u sjenci ponašanja navijača. Posljednja četvrtina i po majstorice za titulu, u kojoj je domaćin bila Zvezda, igrala se pred praznim tribinama, nakon što su navijači ,,crveno-bijelih“ sa tribina gađali arbitre sitnim predmetima... Prekid dok se dvorana nije ispraznila trajao je duže od sat. - Poslije svih apela koji su stizali i iz Crvene zvezde i Partizana, na svih pet utakmica su se dešavali brojni incidenti koji su dovodili do prekida utakmica, ugrožavanja bezbjednosti igrača i članova stručnog štaba, djelimičnog i potpunog

Zvanični stav košarkaške lige Srbije još uvijek se čeka, ali izvjesno je da će kazna za Partizan biti rigorozna, a to znači selidbu u dva ranga niži stupanj takmičenja, odnosno Prvu A ligu pražnjenja dvorane, kazni i brukanja srpske, odnosno regionalne košarke pred čitavim košarkaškim svijetom. U svim događanjima, iz Partizana nije izostala samokritičnost, jer su i predsednik Ostoja Mijailović u javnim nastupima i trener Željko Obradović na konferencijama za medije, javno kritikovali neodgovorne pojedince među navijačima ,,crno-bijelih“ zbog njihovog neprimjerenog ponašanja. Na žalost, nije urodilo plodom. Ovim činom, Partizan želi da pošalje poruku kako više ne že-

Gran pri miting

Crnu Goru predstavlja Spaić sa ličnim rekordom devet atletičara PODGORICA – Posljednje pripreme su završene, tako da je Bar spreman da u neđelju 12. juna bude domaćin Balkanskog prvenstva u atletici za mlađe juniore. Na takmičenju, gdje nastupaju atletičari do 18 godina, nastupiće oko 450 učesnika iz 17 država. Takmičenje će organizovati atletski savezi Crne Gore i Srbije, uz podršku Opštine Bar, Ministarstva sporta i mladih Crne Gore i uz tehničku pomoć AK Mornar, na terenima SRC ,,Topolica“ u Baru. Prvenstvo će svečano otvoriti ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, a prisutni će biti čelnici Balkanske atletske federacije i čelnici atletskih zemalja učesnica šampionata. Selektor atletske reprezentacije Crne Gore Osman Erović odredio je spisak takmičara koji će predstavljati Crnu Goru. U muškoj konkurenciji nastupaju Haris Adrović (Jedinstvo) i Aleksa Bošković (Rudar) u bacanju kugle, Milivoje Pajović (Orion) u bacanju kladiva, te Srđan Lunić (Mornar) u trci na 800 metara. U ženskoj konkurenciji Vesna Kljajević (Tara) nastupiće u bacanju kugle i diska, Aleksandra Zejak (Tara) kugla, Antonela Gazivoda (Orion) disk, Nevena Dobrašinović (Lim) troskok i Anabela Mujović (AK ,,Sanja“) u dvije discipline – 400 metara i skok udalj. Tim lider ekipe je Osman Erović, a treneri su Danilo Ristić (Tara), Budimir Jestrović (Rudar) i Dragoje Rajković (Lim). R. P.

završio nastup u Parizu

PODGORICA - Crnogorski paraatletičar Miloš Spaić kao petoplasirani, sa ličnim rekordom, završio je nastup na gran pri mitingu u Parizu. Spaić je u spojenim kategorijama F 11/12 kuglu bacio 11,39 metara (788 bodova). To je njegov novi lični rekord na sankcionisanim paraatletskim takmičenjima. Trojica najboljih po rezultatu su osvajači medalja sa paraolimijskih igara iz Tokija prošle godine. U klasi F 11, u kojoj se takmiči Sapić, pobijedio je Brazilac Rodrigo Alehandro Da Silva hicem od 13,47 metara (1.005). Kao drugoplasirani završio je Italijan Oni Tapija (13.00 - 967 bodova), dok je treći bio Hrvat Miljenko Vučić (12,68 - 938 bodova). Računajući ukupni poredak spojednih kategorija kao četvrtoplasirani završio

je svjetski rekorder u klasi F12, Španac Kim Gonzalez Lopez, sa rezultatom 15,46 metara (898 bodova). Selektor Veljko Čegar kazao je da je zadovoljan plasmanom, ali i činjenicom da je Spaić postavio lični rekord. - Siguran sam da ima rezerve i za duže hice. Ovakvi nastupi su nam neophodni za sticanje iskustva i borbu sa rezultatski boljim rivalima, što je dovelo do toga da Spaić ostvari rezultat karijere - rekao je Čegar. Danas će, u deset sati, na bacalište Maja Rajković, kada je predviđen početak takmičenja u bacanju koplja iz specijalizovane stolice u kategoriji F 53-54-5556. Miting u Parizu okupio je više od 750 učesnika iz 58 država svijeta. R. P.

li da bude dio huliganskih pirova neodgovornih pojedinaca koji navijaju bilo za Partizan ili Crvenu zvezdu. Osnovano sumnjamo da bi eventualno novo finale između Partizana i Crvene zvezde bilo još jedan poligon za iživljavanje huligana i slanje još jedne grozne poruke u svijet. Istovremeno, klub ovim činom ostavlja prostor svim relevantnim faktorima da do početka nove sezone sjednu i donesu rješenje koje će spriječiti da se slične stvari ikada ponove. Želja Partizana je da naš Beograd i naša Srbija imaju dva predstavnika u Evroligi, a ovakvim ponašanjem pojedinaca i njihovim nesankcionisanjem, do ostvarenja te želje nikada nećemo doći – stoji, između ostalog, u saopštenju Partizana. Nakon epiloga finala ABA lige, u poneđeljak veče, igrači Partizana nijesu trenirali. Crvena zvezda već je raskinula ugovor sa plejmejkerom Nejtom Votersom, a u plej-ofu Superlige imaće prednost domaćeg terena, na osnovu plasmana u ABA ligi. R. A.

24 Feljton

Petak, 10. jun 2022.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Međutim, Crna Gora je ulaskom u sastav Osmanskog carstva, izašla iz jednog i prešla u drugi civilizacijski okvir, što je za posljedicu imalo regresiju, manifestovanu obnavljanjem plemenskog uređenja društva, u kome su vladike samostalno ili uz podršku guvernadura upravljale ovom zajednicom, koja se usljed opšteg siromaštva i izolovanosti našla izvan tokova evropske hrišćanske kulture. Ipak, zahvaljujući arhaičnim formama, kao što su usmena predanja sačuvana je državotvorna svijest Crnogoraca oličena, na primjer, u stihovima Balkanske carice „od Vladimira do Ivana“. Izuzetak od ovog procesa tiče se regije Boke i budvanskopaštrovskog područja, koje su zbog činjenice da su ostale u državnom okviru Mletačke Republike svoju baštinu vezale za evropsku civilizaciju, naslanjujući se ne tekovine prethodnih epoha, zadržavajući visok kulturni nivo, naročito kada su u pitanju djela katoličke provenijencije. Kao što je poznato najveći dio današnje teritorije Crne Gore potpao je pod osmanlijski suverenitet do kraja XV vijeka. Tada započinje faza duhovnog preobražaja društva prihvatanjem islama. Taj proces je tekao gotovo četiri stoljeća i imao je na samom početku autentični izraz, s obzirom da je jedan od sinova Ivana Crnojevića, Skender-beg Crnojević, jedan od prvih Crnogoraca iz reda vlastele koji je prihvatio islam. Na osnovu toga, osmanlijske vlasti dale su mu na upravu nekadašnju zetsku oblast, koja je u osmanskoj administrativnoj strukturi nosila naziv Crnogorski sandžakat, čije sjedište je bilo na Žabljaku, a potom u Skadru, pa otuda i naziv Skadarski sandžakat, u kojem se nalazio najveći dio Crne Gore. Putem Skender-bega Crnojevića nastavili su i djelovi nakadašnjeg plemstva i plemenskih glavara, pa imamo već tokom XVI stoljeća pokazatelje da je islamsko vjerovanje bilo rašireno među stanovništvom,

Avdo Međedović (oko 1875 - 1955)

12.1.

Balkanski Homer stvorio je djelo svjetskih razmjera Herceg Novi je uz manje prekide skoro 200 godina (1484–1687) bio ne samo značajno vojno nego i islamsko središte, u kome je bila smještena osmanska administracija, gdje je povremeno bilo sjedište i hercegovačkog sandžak-bega. U Herceg Novom bilo je pet džamija, dvije medrese i sedam mekteba, kao i ostalih objekata orijentalno-islamske kulture

Džamija Osmanagića u Podgorici

Dosadašnja istraživanja utvrdila su je na prostoru Crne Gore bilo 152 džamije, kako na gradskom, tako i na seoskom području. Ipak, nosioci islamske kulture bile su gradske džamije, kojih je je u Pljevljima bilo 12, zatim u Ulcinju 8, po šest u Podgorici, Baru i Herceg Novom, po pet u Nikšiću i Gusinju, po četiri u Plavu i Bijelom Polju, po jedna u Kolašinu i Spužu kako centralne regije, tako i na sjeveru Crne Gore. Većina deftera iz XV i XVI vijeka upućuje na činjenicu da je islamizirano i hrišćansko stanovništvo

Herceg Novi pod osmanskom vlašću, crtež Anri de Buvijea

živjelo u suživotu, što su zabilježili kao bitnu karakteristiku i inostrani putopsci. Jedan od tih bio je Benedeto Ramberti, koji je prilikom boravka u ovim krajevima zabilježio sljedeće: „Svako ima u porodici Turčina, ako ne baš rođenog brata, a ono najbližeg rođaka“. Prihvatanje islama je naročito u višim socijalnim strukturama društva bilo istovremeno povezano i sa obezbjeđenjem staleških privilegija, koje ne samo da su prenošene na nasljednike nego su osiguravale napredovanje u okviru državnog aparata Osmanskog carstva. Islamizacija ostalog stanovništva u navedenom periodu uglavnom je bila spontana, gdje se individualno i kolektivno (porodica, selo, bratstvo) prelazilo na vjeru novih gospodara. To je ujedno bio i razlog da se javljaju prvi spomenici islamske duhovnosti iz reda domaćeg stanovništva, prije svega, džamije, ali i drugi objekti muslimanske

Crtež jedne od džamija u Spužu

kulture, kao što su medrese, sahat-kule, hamami, karavansaraji i dr. Viši socijalni stalež kod muslimana putem zavještanja stvarao je vakufe, koji su korišćeni za razne socijalne i kulturne potrebe islamske zajednice. Dolazak Osmanlija stvorio je i utemeljio svijet islama na crnogorskom prostoru, koji se ogleda u primjeni šerijatskog prava. Šerijatsko pravo je bilo osnov pravnog sistema Osmanskog carstva (duhovnog i svjetovnog prava), čija nadležnost se prostirala na sve muslimane bez obzira na njihovu etničku, geografsku ili administrativnu pripadnost. Šerijatsko pravo se primjenjivalo na sultanove podanike putem sudske vlasti, bilo da su oni muslimani ili nesmuslimani. Ipak nemuslimanske zajednice, poput hrišćanskih, imale su određen stepen autonomije u dijelu pravnih odnosa, na primjer, nasljednih, porodičnih i drugih, a koji su bili regulisani shodno običajnom ili kanonskom pravu te zajednice. Ustrojstvo Osmanskog carstva stvorilo je tekovine na ovom području koje iz današnje perspektive možemo posmatrati kao oblik multikulturalnog društva koje je opstajalo sve do njegovog odlaska sa istorijske pozornice, kroz tzv. milet sistem. Osmanska administracija bila je faktor širenja islamske kulture, što prepoznajemo i preko orijentalne arhitekture, s obzirom da je za vrijeme osmanske vladavine na tlu Crne Gore

sagrađen čitav niz gradova i utvrđenja (Pljevlja – Taslidža, Bijelo Polje – Akova, Nikšić, Podgorica, Spuž, Kolašin, Plav, Gusinje, Rožaje), dok su osvojeni gradovi (Ulcinj, Bar, Risan, Herceg Novi i Žabljak Crnojevića) preoblikovani shodno standardima islamske kulture. Na ovom prostoru osmanska vlast je formirala urbane cjeline u vidu kasaba i šehera, kao sjedišta upravne i sudske vlasti. Da bi jedno naselje dobilo status kasabe bilo je neophodno da se ispune sljedeći uslovi: 1) da ima stalno nastanjeno muslimansko stanovnštvo (džemat); 2) najmanje jednu džamiju u kojoj se obavljaju sve molitve i 3) trg, tj. čaršiju za održavanje sedmičnog pazara. Izuzimajući utvrđena, većina naprijed spomenutih gradova do kraja XVIII vijeka imali su status šehera, s obzirom da su imali po četiri gradske džamije, što je ujedno bilo svjedočanstvo i o njihovoj ekonomskoj moći. Upravo u ovim sredinama najviše se mijenjala etnička i vjerska struktura stanovništva, s obzirom da je u gradovima i utvrđenjiima bio izražen proces islamizacije, podstaknut od strane osmanskih vlasti gradnjom objekata sakralne kulture, najviše džamija, preko kojih je širena islamska religija, stavljajući je u privilegovan položaj u odnosu na hrišćanske crkve. Nesumnjivo najznačajniji grad sa obilježjima islamske tradicije predstavljaju Pljev-

Za širenje orijentalno-islamske civilizacije od naročitog značaja bilo je usvajanje čitanja i pisanja na arapskom jeziku. Muslimanske vjersko-prosvjetne ustanove na ovom prostoru njegovale su orijentalne jezike, arapski, turski i persijski, dok se maternji jezik autohtonog muslimanskog stanovništva, slovenskog i albanskog porijekla, naširoko upotrebljavao u narodnoj usmenoj književnosti

lja, koja su bila sjedište hercegovačkog sandžakata od 1576. do 1833. godine, zato i ne čudi da je baš u Pljevljima bila izražena prepisivačka djelatnost, s obzirom da je u ovom gradu tokom XVII i XVIII vijeka nastalo nekoliko vrijednih rukopisa iz oblasti šerijatskog prava. Upravo je to jedan od bitnih razloga što su Pljevlja postala značajan muslimanski duhovni centar, sa džamijama, mesdžidima, tekijama, mektebima, medresom, hamamom ( javnim kupatilom), javnom kuhinjom (imaretom), kao i brojnim vakufima. Ono što je Pljevlja izdvajalo od drugih gradskih sredina na tlu Crne Gore za vrijeme osmanske vlasti jeste činjenica da su se razvijala bez vojnog utvrđenja. Najznačajnija islamska vjerska građevina, koja svakako nadilazi svojom arhitekturom ostalo islamsko sakralno graditeljstvo na tlu Crne Gore predstavlja Husein-pašina džamija u Pljevljima. Husein-paša Boljanić je bio krupna istorijska ličnost, koja je zauzimala značajne funkcije u osmanskom državnom aparatu, započevši karijeru od subaše, preko hercegovačkog, a potom bosanskog sandžak-bega, da bi kasnije dobio titulu vezira u Misiru i namjesnika Egipta, a spominje se i kao beglerbeg Bagdada. Svom gradu, odnosno zavičaju donirao je 1569. godine objekat čija stilska rješenja upućuju na raskošne prijestoničke džamije u Carigradu, što je i razumljivo imajući vidu funkcije koje je obavljao. Iako ne postoje pisani izvori, u stručnoj javnosti preovladavaju stanovišta da je na izgradnji ove džamije bio angažovan čuveni neimar Hajrudin, kome su u ovom građevinskom poduhvatu pomagali dubrovački majstori. Džamija je zidana od tesanog kamena, sa minaretom visokim 42 metra, a konačno je cijeli kompleks završen pred smrt njenog ktitora 1594. godine. U njoj se čuva nekoliko značajnih relikvija, kao i druge dragocjenosti. Kako navodi putopisac Evlija Čelebija, Husein-paša je „poslao po mletačkim lađama iz Aleksandrije pozlaćene aleme za kupole i minaret, kao i umjetnički izrađene asume“. Zbog osobenih arhitektonskih rješenja, naročito kupola, kao i raskošne geometrijske ornamentke u unutrašnjosti ovog objekta, Husein-pašina džamija je jedan od najznačnijih monumenta islamske kulture na južnoslovenskim prostorima. (Nastavlja se)

Petak, 10. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Petak, 10. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 2081/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđije iz Bara, ul. Jovana Tomaševića broj 36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, dana 09.06.2022. godine, polazeći od rješenja I.br. 2081/15 od 18.11.2015. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.9135/2008 dana 03.07.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1110 KO Nikšić, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1238, plan skica 35 54/05, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja dvorište, površine 255m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 116,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 87m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja garaža, površine 34m2 – u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, te katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 88,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 48,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, po načinu korišćenja garaža površine 32,00 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 07.07.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati svakog radnog dana u periodu od 10.00 do 14.00 časova. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 142.000,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 2081/15 od 15.11.2016.godine. IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 14.200,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 100.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08 od 03.07.2008.godine, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.3437 od 29.11.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08, te podatak o o upisu zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti – obavještenje br.24-01/6023, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 09.06.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeće „HYDRO LJEŠTANICA” d.o.o. iz Podgorice, ul.Slobode br.78, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane „Lještanica”, na vodotoku rijeke Lještanice, Opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj, Opštine Bijelo Polje. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 12.07.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali Skupštine Opštine Bijelo Polje, dana‚ 04.07.2022. godine, sa početkom u 10h časova.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „BB INVEST GROUP“ doo, Bul.Revolucije br.7, Podgorica, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-573/19 od 06.06.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambenog objekta sa djelatnostima i kondo hotelom (kategorije 4*), na dijelu urbanističke parcele UP1, koju čine katastarske parcele br. 751/1, 752/1 i 753/1 KO Kolašin, i na urbanističkoj parceli UP3, koju čine katastarske parcele br. 751/2, 753/2 i 754/1 KO Kolašin. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambenog objekta sa djelatnostima i kondo hotelom (kategorije 4*), na dijelu urbanističke parcele UP1, koju čine katastarske parcele br. 751/1, 752/1 i 753/1 KO Kolašin, i na urbanističkoj parceli UP3, koju čine katastarske parcele br. 751/2, 753/2 i 754/1 KO Kolašin, zona H, podzona H6, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „Centar“ Kolašin - izmjene i dopune („Sl.list Crne Gore - opštinski propisi“, br.11/09), Opština Kolašin, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku funkcionisanja i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Oglasi i obavještenja 27

Petak, 10. jun 2022.

Iv.br.538/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Lekić Savne, iz Berana i dr, radi naplate novčanog potraživanja 5.882,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 08.06.2022 godine,

Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD Podgorica, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika BOJIĆ MIROSLAV i dr, u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 09.06.2022.godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lekić Savne, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.538/22 od 26.04.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 30.05.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ Poslovni broj: I.br.2081/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđija iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9135/2008 dana 03.07.2008.godine, dana 09.06.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Jevtić Đorđiju iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, vrši se dostavljanje Zapisnika o V prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 09.06.2022.god, i Zaključka o VI prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 09.06.2022.god. Izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o V prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 09.06.2022.god, i Zaključka o VI prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 09.06.2022.god. Upozorava se izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 09.06.2022.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 09.06.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku I reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, vrši se dostavljanje Zaključka o XIII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 24.01.2022.godine i Zapisnika o odlaganju XIII prodaje poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.06.2022.godine. Izvršnom dužniku II reda Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju XIII prodaje nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 09.06.2022.godine. Izvršni dužnici I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja naprijed navedenih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića i Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 09.06.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br. 787/2021 Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD Podgorica, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,MIGARBA”, Naselje Novo mjesto S1/A, Herceg Novi, PIB: 03079376, u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 09.06.2022.godine, donio je

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom) Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv izvršnog dužnika, D.O.O ,,MIGARBA”, sa poslednjom poznatom adresom Naselje Novo mjesto S1/A, Herceg Novi. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju o izvršenju Iv.br.787/2021 od 04.06.2021.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, budući da se isto nije moglo uručiti redovnim putem. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, a navedeno pismeno smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 09.06.2022. godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Poslovni broj: I.br.2081/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđija iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9135/2008 dana 03.07.2008.godine, dana 09.06.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom)

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 09.06.2022. godine

Mali oglasi NEKRETNiNE

Marko Đaković

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

Centar Hercegovačka lokal 300m2 sa 2 parkinga ili 400m2 sa 4 parkinga. Savremen, prostran sa visinama, veliki izlozi, 3 ulaza, više prilaza za sva vozila itd. Prodajem. Tel. 069/991-786 1

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 4

IZDAJEM stan od 50m2 120 eura, ulica Miladina Popovića 18-Zabjelo(kod zgrade Vodovoda) Tel.069/483-785 2

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5

PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan. Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov. Tel. 067-495-448 3

Doktorska disertacija doktorantkinje Aleksandre Jovanović pod nazivom “Suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma u crnogorskom i evropskom krivičnom zakonodavstvu i praksi“, i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije, stavljaju se na uvid javnosti. Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija u sastavu:

Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv sledećih izvršnih dužnika, Bojić Miroslav, sa poslednjom poznatom adresom, Baošići bb (Iv.br. 1752/2020 od 17.12.2020.); Perunović Dragana sa poslednjom poznatom adresom, ul. 13. Jul br.12 (Iv.br. 1754/2020 od 17.12.2020); Đurović Petar sa poslednjom poznatom adresom Manastirska br.27, (Iv.br. 1756/2020 od 17.12.2020.); Viktoria Li sa poslednjom poznatom adresom, Narodnog Bijela bb (Iv.br. 44/2021 od 20.01.2021.); Radojković Liljana sa poslednjom poznatom adresom, Marka Cara br.3 (Iv.br. 231/2021 od 22.02.2021.); Đorđević Jelena sa poslednjom poznatom adresom, Bijela bb, (Iv. br. 229/2021 od 22.02.2021.); Mijović Petar sa poslednjom poznatom adresom, Braće Grakalića br.57 (Iv.br. 386/2021 od 12.03.2021); Šotić Maja sa poslednjom poznatom adresom, Dubravica bb (Iv.br. 385/2021 od 12.03.2021.); Božović Nataša sa poslednjom poznatom adresom, Njegoševa br.144 (Iv.br. 380/2021 od 12.03.2021.); Jokić Bojana sa poslednjom poznatom adresom, Bijela bb (Iv.br. 379/2021 od 12.03.2021.); Labud Golubović sa poslednjom poznatom adresom Spasića i Mašare br.50 (Iv.br.492/2021 od 02.04.2021.); Stjepanović Ivo sa poslednjom poznatom adresom Gomila br.2 (Iv.br.683/2021 od 17.05.2021.); Mitrović Miladin sa poslednjom poznatom adresom Nikole Ljubibratića br.60 (Iv. br.788/2021 od 04.06.2021.); Stanković Balša sa poslednjom poznatom adresom Nikole Ljubibratića br.82 (Iv.br.1046/2021 od 30.07.2021.); Vasilija Medar sa poslednjom poznatom adresom Trebinjska br.83 (Iv.br.1285/2021 od 15.09.2021.); Vučurević Miloš sa poslednjom poznatom adresom Mića Vavića br.5 (Iv.br.1355/2021 od 11.10.2021.) Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima.Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Javni izvršitelj

O B A V J E Š T E NJ E

STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 6

1.Prof. dr Dragan Jovašević - predsjednik, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Nišu; 2.Prof. dr Božidar Banović - mentor, redovni profesor na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta u Beogradu; 3.Doc. dr Darko Radulović - član, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Doktorska disertacija i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije mogu se pregledati u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci i Biblioteci pravnih i političkih nauka Pravnog fakulteta.

Na osnovu člana 139 Zakona o privrednim društvima a u vezi sa čl.133 stav 1 tač.2 (Sl.list Crne Gore, br.65/20 i 146/21), člana 8 tač.8.7 Statuta CRNAGORAPUT AD- Podgorica i Odluke Odbora direktora, objavljuje se OBAVJEŠTENJE o proširenju dnevnog reda redovne Skupštine akcionara CRNAGORAPUT AD- Podgorica Dnevni red redovne Skupštine akcionara “CRNAGORAPUT” A.D.-Podgorica, koja je zakazana za 28.06.2022 godine, proširuje se na način što se dodaje nova tačka 6 i glasi: 6.Izmjene i dopune Statuta “CRNAGORAPUT” A.D.- Podgorica Obavještenje o sazivanju redovne Skupštine akcionara “CRNAGORAPUT” AD -Podgorica, koje je objavljeno 28.05. i 29.05 2022 godine u dnevnom listu “Pobjeda”, u ostalom dijelu ostaje nepromijenjeno. Dragan Ršumović

ODBOR DIREKTORA Novembar Stojanović

UNIVERZITET CRNE GORE Biotehnički fakultet, Podgorica OBAVJEŠTAVA javnost da će doktorand mr Ana Velimirović javno braniti doktorsku disertaciju pod nazivom “KARAKTERIZACIJA CRNOGORSKIH AUTOHTONIH POPULACIJA TETRAPLOIDNE PŠENICE (Triticum durum Desf. i Triticum turgidum L.) MOLEKULARNIM I MORFOLOŠKIM MARKERIMA” pred Komisijom za odbranu doktorske disertacije u sastavu: •Dr Zoran Jovović, redovni profesor, Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore, mentor; •Akademik, dr Novo Pržulj, redovni profesor, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci; •Dr Nataša Mirecki, redovni profesor, Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore. Odbrana će se održati u utorak, 14.06.2022. godine, sa početkom u 11:00 časova, u Plavoj Sali, zgrada Rektorata Univerziteta Crne Gore u Podgorici.

28 Oglasi i obavještenja

Petak, 10. jun 2022.

Dana 9. juna 2022. godine poslije kraće bolesti preselio se na Ahiret u 90. godini

Dragom kumu

RADOVAN PAPOVIĆ RASIM Medžit TAHIRI Hajtar se prima 10. juna 2022. godine od 10 do 15 časova na mezarju Cijevna kada će se i obaviti dženaza.

RADOVANU S. PAPOVIĆU

Tužan je ovo dan. Toliko divnih uspomena prožetih ljubavlju i poštovanjem. S nevjericom se opraštamo, veliki čovječe

439

Tvoji, ANA i MILAN SORAT sa porodicom

Duboko nas je iznenadio i zabolio tvoj odlazak... Ne samo muzička umjetnost nego i ukupna crnogorska i regionalna kulturna scena, gdje si živio i stvarao i kojoj si dao neizmjeriv doprinos, pretrpjela je nenadoknadiv gubitak. Hvala ti za sve oplemenjene trenutke koje si nam pružio.

Ožalošćeni: ćerke RAFIJA, ISMETA, JASNA, ANKA, braća REDŽEP i ASIM, bratanići, bratanične, unučad, praunučad, zetovi i mnogobrojna rodbina

Porodica BUČEVAC 438

RADOVAN PAPOVIĆ

Sestro

S ponosom i ljubavlju ćemo čuvati sjećanje na tebe. 440

Posljednji pozdrav dragom zetu, tetku i prijatelju

JOVANA, PETAR i VLATKO

Posljednji pozdrav dragoj

VERA MIJUŠKOVIĆ

RADOVANU PAPOVIĆU

Moja utjeho, snago, moj drugi roditelju, učeći me cijeli život i vodeći, ostavljaš me nespremnu da ti kažem zadnji put zbogom. Uspomena na tebe je utkana u mojoj porodici i ostaćeš u sjećanjima kao plemenita, hrabra i brižna tetka i svastika.

VERI

Rašo, istina je teška, tuga velika, bola previše a riječi premalo da kažemo koliko nam teško pada ovaj tvoj iznenadni odlazak. Neka te anđeli čuvaju.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGOLJUB i NENA BOGAVAC sa porodicom

MIRA ĐUKANOVIĆ sa porodicom Od familije pok. MARKA Milanovog MARTINOVIĆA 443

435

436 Draga naša Posljednji pozdrav dragoj tetki

VERI MIJUŠKOVIĆ

BOKI

Neizmjerno smo zahvalni za ljubav i toplinu kojom si nas nesebično obasipala. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. PETAR i MILENA MAKOČEVIĆ 441

Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam nesebično pružala. Tvoj vedri lik ostaće nam u trajnom sjećanju.

Dana 10. juna 2022. navršava se deset godina od smrti naše drage Vole te tvoji MIĆO, LJILJA, JANE i MARKO

PERSE Mišove MAŠANOVIĆ

432

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u našim srcima.

422

PORODICA

Opraštamo se od naše drage i poštovane strine

BOSE LAZAR i MARIJA KAPISODA 437

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 29

Petak, 10. jun 2022. Posljednji pozdrav dugogodišnjem bivšem kolegi

Posljednji pozdrav komšiji

Дана 9. јуна 2022. упокојио се у Господу у 78. години

RAŠU ČEDOMIRU RADUSINOVIĆU

Hvala ti na pažnji i iskrenom prijateljstvu sa mnom i mojom porodicom Porodici iskreno saučešće

ЧЕДОМИР Крстов РАДУСИНОВИЋ MIKI BORILOVIĆ sa porodicom KOLEGINICE i KOLEGE iz POBJEDE

Саучешће се прима 10. јуна у капели села Буроњи – Љешанска Нахија, од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости – Милоша Јекнића бр. 11, Подгорица.

426 Posljednji pozdrav

442

Voljena majko Ожалошћени: супруга СЛАВКА, синови БОГДАН и ИЛИЈА, снаха ТИНА, унуци ЛУКА, АНДРЕЈ, КРСТО, БРАНКО и остала родбина

RADOVANU PAPOVIĆU Postoji nešto što nikada ne umire a to je tvoje srce i plemenita duša Počivaj u miru, voljeni profesore

412 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

427

Otišla si mi iz zagrljaja tiho i nečujno brinući i u tom času da me ne opteretiš. Tvoja lavovska borba sa opakom bolešću će mi uliti snage za život bez tebe, a moje srce i misli će tiho vapiti i čeznuti za tobom. Volja kojom si isijavala biće mi vodilja za dane koji dolaze gdje tebe neće biti da me sačekaš i ohrabriš. Hvala ti za sve... Počivaj u miru u tatinom zagrljaju.

BOKI

UČO BORILOVIĆ sa porodicom

VERA

Posljednji pozdrav dragom i uvaženom profesoru

RADOVANU PAPOVIĆU Poštovani profesore, bila je čast sarađivati sa Vama dugi niz godina. Počivajte u miru.

Vedra i plemenita, bila si dio naših života i bićeš dio najljepših sjećanja zauvijek.

Tvoja ANA sa IVOM i LENOM

KUD „NJEGOŠ“

434

Posljednji pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom komšiji

425 ČEDO, MIRA, KAĆA, KIKI, KIĆO i praunučad ELENA, SIMON, KRSMAN i MASSIMO

Sa tugom i bolom opraštam se od moje voljene i poštovane strine

VERI MIJUŠKOVIĆ 431

RADOVANU PAPOVIĆU

Počivaj u miru DEJO i ANA POPOVIĆ sa porodicom

CICA BASTAĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

VJERE MIJUŠKOVIĆ

424

428

Četrdeset dana je od smrti naše drage

VERI od MIŠA MIJUŠKOVIĆA sa porodicom

Njena plemenitost, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav prema nama ostaće vječno u našim srcima. Veliko ti ljudsko hvala! Beskrajno smo te voljeli!

433

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Godina dana je od smrti moje drage sestre

LJUBICE

LJUBICE Vasove RADOVIĆ MIĆA, MARKO, SLAVKO POPOVIĆ Draga majko, iako vrijeme brzo prolazi tvoja dobrota i plemenitost nikad neće jer si bila dobra majka, kao i baba koja nas je učila svemu dobrom i lijepom. Zato smo ti vječno zahvalni i dok živimo mi živjećeš i ti vječno u našim srcima.

423

Tvoja ćerka MILANKA, unuke IVANA i MILENA

Ostaćeš zauvijek u našim srcima Sestra VASILJKA sa porodicom 429

e-mail: oglasno@t-com.me 430

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragom ocu

Petak, 10. jun 2022. Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu i ocu

RADOVANU Simeonovom PAPOVIĆU U mojoj duši je nevjerica i duboka rana koju ti više nećeš moći zaliječiti. Počivaj mi, tata, u miru. A ja ću uvijek biti u mislima s tobom. Ožalošćeni: sin IVAN i majka VESNA IVANOVIĆ 408

Dana 9. juna 2022. godine umro je naš dragi

RADOVANU Dragi naš Raketa, iznenada si nas ostavio u velikoj tugi i bolu. Tvoja plemenita duša, život ispunjen muzikom i neizmjerna dobrota zauvijek će ostati dio nas. Vječno ostaješ u našim srcima u kojima ćemo te čuvati dok postojimo. U duši ostavljaš vječitu prazninu a u našim životima vječiti ponos. Zauvijek tvoje, BILJA i EVA

Posljednji pozdrav komšiji

RADOVAN Simeonov PAPOVIĆ profesor/dirigent

Saučešće se prima u kapeli na novom groblju na Cetinju, 10. juna od 12 do 14 časova, gdje će se obaviti sahrana.

410 Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu i tastu

RADOVANU PAPOVIĆU

OŽALOŠĆENA PORODICA: Supruga BILJANA, sin IVAN, ćerke NEDA i EVA, unuka ANASTASIJA, sestrić ZORAN, sestrična SLAVICA, porodica ĐUROVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

Bila je privilegija i čast družiti se sa tobom. Tvoj lik i tvoja dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. VESKO PEJOVIĆ sa porodicom

RADOVANU Simeonovom PAPOVIĆU

411

399

Neka nas uvijek prati tvoj vedri i neumorni duh. Mirno putuj nebeskim prostranstvima. Vječna slava, počivaj u miru.

Ožalošćeni: ćerka NEDA, unuka ANASTASIJA i zet ČEDOMIR MARKOVIĆ

RADMILA KRIVOKAPIĆ Voljena majko, prošle su dvije godine od kada si iznenada otišla. Ostala je tuga i bol u srcu. Nedostaješ nam svakog trena... U našim srcima ćeš uvijek biti živa i nasmijana. Vole te zauvijek tvoja djeca ALEKSANDRA, ELIZABETA i NIKOLA

407

RADOVAN PAPOVIĆ Navršava se godina dana od smrti naše voljene tetke i zaove

420

LJUBICE

RADMILA KRIVOKAPIĆ

Draga Ljuba, nadamo se da si našla vječni mir zajedno sa tvojim i našim najmilijima. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Prošle su dvije godine neizmjernog bola i tuge za tobom. Pamtićemo te po tvojoj dobroti i nesebičnoj ljubavi koju si nam pružala.

Tvoj bratanić PEĐA, bratanična ANA i snaha VESNA

Dragi naš profesore, Vi ste bili jedan od onih ljudi za koje se misli da nikad neće umrijeti. Vaša energija i entuzijazam bili su naš pokretač, Vaša vjera u nas davala nam je snagu da idemo naprijed, naša i Vaša „Luča“ zbog Vas je sijala jače... Uvijek ste govorili da Vam naša pjesma produžava život i zbog toga smo se trudili da budemo što bolji, vjerujući da ćete zbog toga živjeti vječno. Vašim iznenadnim odlaskom nijesmo izgubili samo osnivača hora, već i najboljeg prijatelja, najiskrenijeg kritičara i najveći oslonac. Nastavićemo dalje, onim putem koji ste nam Vi pokazali i truditi se da budemo dostojni Vašeg kulturnog nasljeđa. A Vi negdje, beskrajnim prostranstvima, stvarajte Vašu fantastičnu simfoniju.

Sin NIKOLA, snaha DANIJELA i tvoje unuke DUNJA i LENA 418 421 Godinu dana je od smrti moje sestre

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

Posljednji pozdrav poštovanom profesoru

LJUBICE MIJAILOVIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV OD HORA „LUČA“ SA CETINJA

417

RADOVANU PAPOVIĆU Uvijek prisutna, vječno voljena i nikad zaboravljena.

Posljednji pozdrav plemenitom, dobrom i dragom čovjeku

ŽANA LEKIĆ

Tvoja sestra ROSE sa porodicom 405

419

RADOVANU Simeonovom PAPOVIĆU

e-mail: oglasno@t-com.me

Ostaćeš nam u vječnom sjećanju. 409

IGOR IVANOV i NINOSLAV NINO MILIĆ

Oglasi i obavještenja

Petak, 10. jun 2022.

Voljena majko

Dana 9. juna 2022. u 94. godini života preminula je naša draga

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

BOSI

VERA

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. VUJANOVIĆ LJUBO, NENO i OLJA 403

Tvoja bezrezervna ljubav i topli zagrljaj živjeće sa nama zauvijek.

BOSILJKA – BOSE Markova KAPISODA rođena Bulatović

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

BOSE KAPISODA BOSI KAPISODI

Tvoj sin IVAN, snaha KSENIJA, unučad NIKOLA i MIA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragoj tetki. DUŠKO SJEKLOĆA sa porodicom

Porodica LUKE VUKIĆA 416

392

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 9. juna od 13 do 16 časova i 10. juna od 12 do 15.30 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju pred kapelicom.

402

Posljednji pozdrav

Ožalošćena porodica: sinovi ČEDOMIR i MIRKO, snahe MIRJANA i LJILJANA, unučad KATARINA, KAROLINA, KRISTINA, JANE i MARKO i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragoj kumi

VERI

VERI MIJUŠKOVIĆ

379 Dragoj

PERO i RAJKA RAŽNATOVIĆ sa porodicom

393

KOLEKTIV INTERPRODUCT CETINJE

BOSI KAPISODI VERA MIJUŠKOVIĆ Draga teta Vera, Nedostajaće nam Vaša dobrota. Uvijek ćemo misliti na Vas i čuvati Vas od zaborava. Neka Vaša duša vječno počiva u miru.

415

Posljednji pozdrav ujni

S poštovanjem,

JOVANA BOJANOVIĆ sa porodicom

MLADEN MAĐAR sa porodicom

400

VERI Rajkovoj MIJUŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Počivaj u miru. ROLOVIĆ MARINA

397

413

Posljednji pozdrav ujni

VERI MIJUŠKOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S tugom i poštovanjem, 394

NADA KRSTEV sa porodicom

VERI Rajkovoj MIJUŠKOVIĆ

398 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

BOKI

Počivaj u miru. ŠARANOVIĆ MAJA

Počivaj u miru

020-202-455, 020-202-456

PETAR, UROŠ, MILICA, RAJKA i MILENA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

414

32 Oglasi i obavještenja Draga

Petak, 10. jun 2022. Godina prođe, a ono što želimo nemoguće je

Tvoja unučad, MAJA, DAJANA, SANDRA, ANDRIJA i VUK

Ni riječi nemaju moć, ni suze ne brišu bol, a u našim srcima tebe najviše ima. Ti, ljepoto naša, rano nebo dodirnu, rano ranu otvori i ostavi nas da grlimo uspomene i ljubimo slike. Fališ da tatu svoga zagrliš, majki da srce umiriš, a tvoju Stašu da poljubiš. Ono što želimo nemoguće je, što bi rekli, neizrečivo je, ali jedino što znamo je da je naša ljubav prema tebi neizmjerna. Dana 11. juna 2022. u 9 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Volimo te Tvoji: tata MIKULA, majka SANJA i sestra STAŠA

406

Dvadeset pet godina je od smrti našeg

TEODORE

VLADIMIRA

TEODORA LAKIĆ

BABA

Ti si sad našla svoj mir u zagrljaju tvoje ćerke Zorice, koja je bila tvoja najveća rana za života. Čuvaj nas sa njom odozgo, a mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj blagi lik.

Dvanaest je preteških mjeseci otkad nema naše

LAKIĆ Tea, „...Anđele moj, da si suza u očima mojim, ja plakao ne bih da te ne izgubim. Da si zora koja jutrom rudi, proveo bih noć budan čekajući. Da si rosa na jutarnjoj travi, poljima bih spavao i čekao dolazak tvoj. Da si vjetar sa sjevera hladni, rado bih te ja privio u zagrljaj svoj. Ali, ti si rana tu na srcu mom, nedostižna svjetlost, koja obasja mi snove. U svjetlosti tvojoj umivao bih lice, samo kad bih mogao, moja ljepotice...“ Još te čekamo i još ti se nadamo. Tuguju za vama: baba i supruga SLOBA i tetka i kćerka IRENA

384

S poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka

380 Dana 12. juna 2022. navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog

Navršava se dvije godine od prerane smrti našeg

RATKA Vasilijevog JOVIĆEVIĆA Nek je spokoj i vječni mir tvojoj plemenitoj duši. 395

RAJO BURIĆ sa porodicom

MILA Pavlovog JANKOVIĆA

DRAGA – GAŠA JOVANOVIĆA

POMENI Godina je dana od kada sa nama nije naš voljeni

Porodica će toga dana u 9 časova posjetiti njegovu vječnu kuću, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

Ožalošćena porodica JANKOVIĆ

SLAVKO Milanov ĆERANIĆ

Vrijeme prolazi, a ti nam svakog dana sve više nedostaješ. Posjedovao si najveće ljudske kvalitete koje jedan čovjek može da ima, našta smo ponosni. Tvoj uvijek vedar i nasmijan lik, tvoju plemenitost i nježnost, dobrotu pamtićemo do kraja života. Bio si i ostaćeš zauvijek naš ponos. Dvanaestog juna u 9 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

383

OŽALOŠĆENA PORODICA

I dalje si u mom srcu i mislima gdje voljeni vječno žive i gdje te čuvam od zaborava.

385 Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga

MILO Pavlov JANKOVIĆ Sestra BOJANA VUŠANOVIĆ sa porodicom Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu i bol za tobom, dragi sine, brate, oče. Svakog dana si u našim mislima, sjećanjima, a vječno u našim srcima.

386

SENKA Ilijina ĐURANOVIĆ rođena Radoman

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na tebe ne blijede. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. U subotu, 11. juna 2022. uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću TVOJI NAJMILIJI

Tvoji NAJMILIJI

391

e-mail: oglasno@t-com.me 382

Oglasi i obavještenja 33

Petak, 10. jun 2022.

Godina dana od kada nije sa nama naš dragi otac, suprug, đed, brat i prijatelj Dana 13. juna 2022. godine, navršava se 40 tužnih dana od smrti naše voljene

DARINKA – DARE ĐUKANOVIĆ rođ. Damjanović

Prim. dr ANTO MARTINOVIĆ

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima. Sa tugom se sjećamo tvog toplog osmijeha, tvoje ljubavi i velikog srca. Svaki odlazak kući u Lastvu Čevsku mnogo boli jer tebe nema da nas dočekaš kako si samo to ti znala. Vječno smo ti zahvalni za sve što si za nas učinila. Počivaj u vječnom miru. Obavještavamo rodbinu, komšije, kumove i prijatelje da ćemo u neđelju, 12. juna u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću na Novom groblju – Cetinje.

Bol i tuga su u našim srcima kao i prvog dana. U subotu, 11. juna u 10 h, na groblju Sv. Vid porodica će obići njegov grob. Umjesto pomena daćemo novčani prilog u dobrotvorne svrhe.

OŽALOŠĆENA PORODICA 387

PORODICA

Dr KOSTA MILOVIĆ 1926 – 2019.

396 Četrdeset dana od smrti naše voljene

Dragi tata Sjećamo te se s ljubavlju i ponosom. Navršava se godina dana od smrti naše voljene

Tvoje kćerke: MILICA, LIDIJA i VESNA sa porodicama

LJUBICE RADOVIĆ LJUBICE MIJAILOVIĆ rođene Borozan

390 Навршава се 40 тужних дана од упокојења нашег драгог

U subotu 11. juna 2022. godine u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na gradskom groblju na Cetinju.

Svojim skromnim i časnim životom zaslužila si vječno sjećanje. Ponosni smo što si bila član naše porodice. Hvala svima koji su na bilo koji način izjavili svoje iskreno saučešće. Porodica će u subotu, 11. juna u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću i priložiti novčana sredstva za održavanje seoskog groblja Livade.

Tvoji: Sin RAJKO, snahe RATKA i NATAŠA, unučad VLADAN, MILOŠ, MIA i DIMITRIJE

Porodica RADOVIĆ

401

388

Godina je tužnih dana od smrti naše sestre i tetke

Voljena majko

БРАНКА – БАЋЕ МРКИЋА

У суботу, 11. јуна у 10 часова, одржаћемо помен на гробљу Баљиновац, а затим у породичној кући.

LJUBICE MIJAILOVIĆ Draga Ljuba, dani koji prolaze ne umanjuju tugu za tobom. S ponosom čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik i tvoje Veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Tvoja sestra ZLATE sa porodicom

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА и БРОЈНИ ПРИЈАТЕЉИ

LJUBICE Napuštila si nas bez ijedne riječi i pozdrava. I dalje svakog jutra očekujemo tvoj poziv ili da nam se javiš tvojim tihim glasom. Majko nijesam ti ispunio neke tvoje želje, pa te molim da mi oprostiš. Počivaj u miru.

404 Tvoji MILIVOJE i JOVANKA 381

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 389

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Petak, 10. jun 2022.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MHG DADI“ d.o.o. Podgorica, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-723/6 od 25.05.2022.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambeno-poslovnog objekta br. 1 i 2, koji su planirani objekat br. 1 na dijelu UP 1, koju čine katastarske parcele br. 2082/26, 2082/14, 5471/31 i 2082/8 KO Podgorica III i objekat br. 2 na UP 2, koju čine katastarske parcele br. 2082/22, 2082/17 i 2082/13 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Servisno skladišna zona uz željezničku prugu Stari Aerodrom“ – Izmjene i dopune u Podgorici. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „MHG DADI“ d.o.o. Podgorica, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „MHG DADI“ d.o.o. Podgorica, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

JU Dom starih „Grabovac“ Risan na osnovu Odluke o pokretanju postupka prodaje motornih vozila br. 01-1859/1 od 09.06 2022 .godine, na osnovu člana 30 i 40 Zakona o državnoj imovini ( „Službeni list CG” br. 21/09 i 40/11 ), u skladu sa članom 6 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG” br. 44/10) objavljuje:

POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU MOTORNIH VOZILA PUTEM PISANE LICITACIJE 1.Motorno vozilo marke Wolksvagen , tip T 5, reg.oznake KO - CG 106, god.proizvodnje 2006, nafta, masa praznog vozila 2.810 kg , neregistrovan, u voznom stanju, procjenjena vrijednost vozila je 1.530,23 eura. 2. Motorno putničko vozilo marke VW Passat 1.6 TDI , reg.oznake KO- CG 113, godina proizvodnje 2010 , nafta, masa praznog vozila 1.540 kg , registrovan, u voznom stanju , procjenjena vrijednost vozila je 2.815,00 eura. JU Dom starih Grabovac Risan nije obveznik plaćanja poreza na dodatu vrijednost. Ponude se dostavljaju na adresi : JU Dom starih “Grabovac” Risan , ul.Pješčina bb ,u terminu od 07:00 do 11:00 časova zaključno sa 17.06.2022 .godine. Otvaranje ponuda obaviće se dana 17.06.2022 godine sa početkom u 11,30 časova u JU Domu starih „Grabovac“ Risan a istom mogu prisustvovati ponuđači odnosno njihovi ovlašćeni predstavnici uz poštovanje preporuka NKT-a za suzbijanje i spriječavanje širenja bolesti COVID-19 koje su objavljene na sajtu Doma starih. Ponuda se dostavlja u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Za poziv za prikupljanje ponuda za prodaju vozila za potrebe JU Doma starih „Grabovac” Risan putem pisane licitacije” i „Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda“. Na koverti moraju biti naznačeni podaci o ponuđaču (naziv, adresa i kontakt telefon). Ponuda za nadmetanje treba da sadrži: redni broj vozila za koje je ponuđač zainteresovan i ponuđenu cijenu izraženu u eurima. Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena. Ponude mogu dostavljati pravna i fizička lica koja uplate depozit u visini od 10% od početne procjenjene vrijednosti vozila na žiro račun broj 510-19143-35 kod CKB Filijala Kotor ili žiro račun broj 535-8026-57 kod Prve banke AD Podgorica i dokaz o uplati dostave uz ponudu ili prezentiraju na sjednici za otvaranje ponuda.Neblagovremene, nepotpune i ponude sa ponuđenom cijenom ispod početne cijene iz ovog oglasa kao i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje. Neuspješnim ponuđačima, uplaćeni depozit će biti vraćen u roku od tri dana. Kontakt osoba: Kumburović Vladana , tel. 032/371-100

Petak, 10. jun 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Petak, 10. jun 2022.