Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da će crnogorska avio-kompanija ove godine ostvariti još veći gubitak nego lani

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Kako je kabinet odlazećeg premijera obmanuo javnost tvrdeći da je EU zvaničnik poručio da Brisel podržava izbore kao „najdemokratskije rješenje“ krize u Crnoj Gori

To Montenegru Lajčak Krivokapiću nije pomenuo izbore će trebati sedam miliona eura godišnje

Alen Šćuric

Predrag Todorović je postupio krajnje nepošteno prema kompaniji. Ako je već želio podnijeti ostavku to je trebalo da napravi u oktobru prošle godine da se kompanija stigne srediti do kraja godine i da novi izvršni direktor postavi sezonu. Ovo je krajnje nemoralno i neprihvatljivo po sudbinu kompanije. To Montenegro je imao ogroman gubitak u prošloj godini, ne može sebi dozvoliti još jednu takvu godinu. A evidentno je da je kompanija stala sa najavama novih linija i da se doslovce ništa novo ne STR. 4. i 5. dešava. Vrlo loše za kompaniju i za Crnu Goru – upozorio je Šćuric

ANALIZA: Istorija odnosa vlasti u Rusiji i najveće vjerske organizacije

Ukrajinka Irina Kučma, predstavnica Kriznog štaba u Budvi, svakodnevno dočekuje izbjegli ukrajinski narod

Ruski rulet i Ruska crkva

Ruski carevi i komunista Lenjin su zarobili Crkvu na više od 400 godina od XVI do gotovo XXI vijeka. Komunista Gorbačov je oslobodio Crkvu poslije pet godina vlasti. A da li je ona izvukla nužne pouke još nije jasno. Glavnu je svakako stekla: nijedna vlast ne trpi vlasnu konkurenciju Crkve. I Crkva izvlači mač jedino kada ga car isuče Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 8. i 9.

Psihološkinja Anđa Backović o sve češćim prijetnjama, uvredama i govoru mržnje kojima je društvo izloženo STR. 9.

Nedavna spasilačka akcija ekipe Instituta za biologiju mora doprinijela da iz dječje perspektive bolje razumijemo morske sisare

Dan kad je delfin postao „tutućak“ ARHIVA IBM-A IZ KOTORA

Strahuje da će poruke od rodbine biti posljednje

Ne osjećamo potrebu da komentarišemo kako drugi izvještavaju ili tumače ono što vjeruju da su im naši zvaničnici rekli. Stav Evropske unije prema Crnoj Gori i njenoj unutrašnjoj situaciji je vrlo jasan i nije se promijenio. Ovo je i specijalni predstavnik Lajčak prenio premijeru Krivokapiću – što ćete vidjeti ako pogledate tvit koji je gospodin Lajčak objavio o ovom sastanku – rekao je portparol EU Peter Stano Pobjedi. U Lajčakovom tvitu o sastanku sa Krivokapićem nigdje se ne pominju izbori, već specijalni predstavnik EU poziva da Crna Gora sama nađe način za izlazak iz trenutne političke situacije. -Na marginama Delfi foruma, sastao sam se sa premijerom Krivokapićem. Razgovarali smo o situaciji u Crnoj Gori. Na domaćim političkim snagama je da pronađu najbolji izlaz iz postojeće situacije. Glavni fokus Crne Gore treba da bude na napredovanju u procesu pristupanja EU – naveo je Lajčak u tvitu. STR. 3.

Heroji javnog života se takmiče u primitivizmu STR. 6. i 7.

STR. 16. i 17.

Politika

Neđelja, 10. april 2022.

Predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji Sonja Biserko o Putinovim prijateljima i uticaju na Balkan

Sve Vučićeve odluke su u dogovoru sa Kremljom Podgorica - Rusi su najugroženiji i najpodjeljeniji narod, na istoj tezi o ugroženosti Srba počiva i srpski nacionalizam zato se Srbija naoružava i pokušava da dostigne status regionalne sile - objašnjava Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji u razgovoru za Pobjedu. Ističe da se i Putin koristi istom retorikom kao i Milošević i sada Vučić, odnosno o ugroženosti Rusa u svim postsovjetskim republikama sa tezom da su ,,Rusi najpodjeljeniji narod u svijetu“. - Balkanska ekspanzija Rusije odigrava se u trenutku strateškog vakuuma, kad su zemlje u regionu još nekonsolidovane, ranjive, nedovršenih identiteta i stoga podložne uticaju i pritiscima - kaže Biserko i upozorava da u Srbiji nema druge ideologije sem nacionalizma. PoBJEda: CNN je prije nekoliko dana u svojoj analizi o Balkanu označio Vučića i Orbana kao Putinove ljude. Čime su oni to postigli, da li će tako ostati i do kraja njihovog mandata? BiSErKo: I Rusija i Srbija su iskusile neuspjele transformacije, iscrpljujuće identitetsko lutanje, kako u međunarodnim, tako i u unutrašnjim državnim i društvenim okvirima. Rusija to kompenzira obnovljenim imperijalnim ambicijama i revanšizmom za ponižavajući tretman poslije Hladnog rata. U tom cilju ne bira sredstva, s tim što sada veoma uspješno koristi mehanizam meke moći, posebno u Srbiji. Agresija na Ukrajinu ogolila je njihove imperijalne ambicije i želju da povrate status globalne sile. I Putin se koristi istom retorikom kao i Milošević i sada Vučić, odnosno o ugroženosti Rusa u svim postsovjetskim republikama sa tezom da su ,,Rusi najpodjeljeniji narod u svijetu“. Balkanska ekspanzija Rusije odigrava se u trenutku strateškog vakuuma, kad su zemlje u regionu još nekonsolidovane, ranjive, nedovršenih identiteta i stoga podložne uticaju i pritiscima. Kad je reč o Srbiji problem je i to što nema druge ideologije Podgorica - Da li iz neznavenosti, da li zbog predstojećih izbora ili nečeg trećeg, odlazeći predsjednik Opštine Budva Marko Carević pokušava od Budve da stvori etnički čistu turističku destinaciju, ocijenili su iz OO Demokratske partije socijalista tog grada. - Izjavama za regionalne medije, koje podsjećaju na retoriku devedesetih, Carević raspiruje nacionalizam, mržnju i podjele, i nastavlja predano sistemsko djelovanje protiv Budve i turističke sezone, što mu, pri-

Ukrajinski rat je predsjedniku Srbije poslužio da se još jednom predstavi građanima kao garant mira i bezbjednosti. EU mora s njim pregovarati. Do sada su ga dobro upoznali - sve njegove manipulacije i prazna obećanja. No, on će sad imati puno manje prostora za takvo ponašanje i moraće praviti ustupke. Za sada još uvijek balansira. Srbija je glasala za isključenje Rusije iz Savjeta za ljudska prava. Možda je riječ i o dogovoru s Moskvom, jer njima treba otvoren kanal za Evropu. Sada je to samo Beograd - kaže Biserko sem nacionalizma. Srpski nacionalizam počiva na tezi da je srpski narod ugrožen, naročito onaj van Srbije, da je Srbija okružena neprijateljskim namjerama susjeda. U to ime Srbija se naoružava i pokušava da dosegne status regionalne sile. To naravno, kontinuirano održava tenzije u regionu i raste nepovjerenje susjeda u namjere Beograda. Sistematskom propagandom kojom se podržavaju negativni stereotipi svih susjeda sa kojima navodno treba da normalizuje odnose. Kada je riječ o demokratizaciji, Srbija je u regresiji sa tendencijom da sve više klizi ka autoritarnom sistemu. Nažalost, još uvijek nema dovoljno jake alternative koja taj trend može da zaustavi. Srbiju, odnosno njenog predsjednika, međutim, čekaju veliki pritisci da ujednači svoju spoljnu politiku sa EU za čije je članstvo oficijelno još uvijek opredijeljena. U razgovoru sa predsjednikom Putinom, Vučić je rekao da je Srbija na putu ka EU, ali da ostaje vojno neutralna. Prostor za sjedjenje na više stolica



Balkanska ekspanzija Rusije odigrava se u trenutku strateškog vakuuma, kad su zemlje u regionu još nekonsolidovane, ranjive, nedovršenih identiteta i stoga podložne uticaju i pritiscima - kaže Biserko i upozorava da u Srbiji nema druge ideologije sem nacionalizma

Sonja Biserko

takoreći je nestao i Srbija će, kako predsjednik Vučić sve češće ističe, biti konstantno pod velikim pritiscima. Sve češći su zahtjevi da se privremeno zamrznu pregovori sa Srbijom i obustavi finansijska pomoć EU dok se ne uskladi sa stavom EU o Rusiji. Zapad rat u Ukrajini percipira i kao rat protiv zapadnih vrijednosti i u tom smislu može se očekivati da je to glavna motivacija rezolutnijeg povratka na Balkan. Zapad

je uostalom na Balkanu uspostavio zapadni sistem koji još nije zaživio. PoBJEda: Što je doprinijelo širenju desnog talasa u Srbiji, Mađarskoj ali i drugim evropskim zemljama? BiSErKo: Desni talas u Srbiji traje nekoliko decenija. Već je Milošević došao na talasu populizma i ništa se nije promijenilo od tada. Gotovo cio politički spektar je pozicioniran desno. Samo je ,,Moramo“

Nova ruska emigracija u Srbiji - Rusi su registrovali više stotina firmi u Srbiji u posljednjih mjesec dana Er Srbija još uvijek leti za Rusiju. Ogroman broj Rusa (umjetnika, intelektualaca, novinara, naučnika) je emigrirao (tzv. moralna imigracija), mnogi kažu da je egzodus mnogo veći nego onaj nakon Oktobarske revolucije. Rusija je sve izolovanija i sigurno će tolerisati ,,usklađivanje spoljne politike Srbije sa politikom EU“. Beograd i Moskva su u dosluhu. Moskva neće tako lako ispustiti taj jedini kanal prema Zapadu - kaže Biserko.

ljevica. Vučićeva izjava da je Srbija krenula desno je zato netačna, jer ona je već tamo. To je rečeno više kao poruka da su on i njegova partija desni centar. Dvije izrazito ekstremne partije Dveri i Zavetnici su uzeli glasove radikalima, odnosno Šešelju koji nije prešao cenzus. Riječ je samo o novoj generaciji desničara. Svijet prolazi kroz dubinske promjene i nema još odgovore na njih, poput klimatskih promjena, pandemije, migracija i brojnih drugih. Na te izazove postoje samo globalni odgovori, a svijet se grupiše pod nacionalne zastave. Mnogi populistički lideri (uključujući i Trampa i Džonsona) prepoznali su strahove i nezadovoljstvo svojih građana, osvojili su vlast, ali nijesu dali odgovore. U SAD i Njemačkoj su izgubili, čekaju se izbori u Francuskoj. Evropa ipak nije potpuno skrenula nadesno.

Budvanski DPS poručio da predsjednik Opštine Budva pokušava od te opštine da stvori etnički čistu turističku destinaciju

Carević bi da briše državne granice i spaja teritorije znajemo, polazi za rukom - poručili su iz DPS-a Budva. Odlazeći predsjednik Opštine Budva, navode iz DPS-a, ,,bi da briše granice državne, dijeli i spaja teritorije, baš kao što to godinama radi na Krimovici, sa državnim zemljištem“.

- Kaže Carević da se bori, i moramo se saglasiti sa tim, bori se, ali samo kako bi sačuvao fotelju i sve privilegije koje ona nosi. Pritom, ne bori se Carević za srpski narod, ujedinjenja niti za srpske zemlje, jedino što ga je interesovalo i u čemu je bio

nenadmašan su tenderi koje je sa pozicije prvog čovjeka grada, prilagođavao svojoj firmi dodaju iz budvanskog DPS-a. Napominju da Budva ,,ne poznaje nacionalne i vjerske razlike, na kojima Carević insistira”.

- Od trenutka kad ste sjeli u fotelju prvog čovjeka opštine, pokušavate od Budve da napravite svoje gazdinstvo, da određujete ko može, a ko ne treba da dolazi u naš grad. Neće moći dalje, gospodine Careviću, ne sramotite se, Budva je

Istok ili Zapad? - Kao što sam rekla, pritisak će biti veliki. Da li će se novi parlament okrenuti Zapadu mnogo zavisi od vještine predsjednika Vučića da okrene javno mnjenje i naravno, da promijeni stav svoje partije. Postoji svijest u srpskoj eliti da je Srbija na raskrsnici i da će to svakako podrazumijevati cijenu opredjeljenja. Smatra se da bi opredjeljenje za Zapad značilo duhovno propadanje, razaranje tradicije i neku vrstu mijenjanja psihološkomentalitetskog koda našeg naroda, dok bi opredjeljenje za Istok značilo niži ekonomski standard i život u potpunom okruženju suprotne civilizacije - kaže Biserko.

PoBJEda: Da li je porast desnice u Srbiji prepreka ka daljem napredovanju u pridruživanju Evropskoj uniji, s obzirom na čestitke koje je Vučić dobio za pobjedu na izborima? BiSErKo: Vučić još uvijek nema alternativu u Srbiji. On je ubjedljivo kao predsjednik pobijedio na ovim izborima. Ukrajinski rat mu je poslužio da se još jednom predstavi građanima Srbije kao garant mira i bezbjednosti. EU mora s njim pregovarati. Do sada su ga dobro upoznali - sve njegove manipulacije i prazna obećanja. No, on će sad imati puno manji prostor za takvo ponašanje i moraće praviti ustupke. Za sada još uvijek balansira. Srbija je glasala za isključenje Rusije iz Savjeta za ljudska prava. Možda je riječ i o dogovoru s Moskvom, jer njima treba otvoren kanal za Evropu. Sada je to samo Beograd. PoBJEda: Hoće li novi parlament Srbije, kada gledamo njegov sastav, uvesti sankcije Rusiji? Ako se to ne dogodi, u kakvoj opasnosti će se Srbija naći? BiSErKo: U Srbiji preovladava podrška Rusiji, a agresija na Ukrajinu se pravda kao ,,preventivni rat“ za koji je odgovoran Zapad. Srpski mediji uglavnom ne izvještavaju profesionalno o ukrajinskom ratu što dodatno doprinosti toj izvrnutoj percepciji. Za to je odgovoran i sam predsjednik koji u tome učestvuje već deset godina. Da bi dobio podršku za proevropsku opciju i mediji će morati mijenjati svoj negatorski stav o Zapadu i EU. Violeta CVEJIĆ prepoznata kao ugodno mjesto za sve koji je vole, i Budva ne poznaje nacionalne, vjerske i druge razlike na kojima Vi uporno insistirate - istakli su iz DPS-a Budva. Iz budvanskog DPS-a poručuju da će nakon 5. juna ,,pokušati da saniraju štetu pričinjenu tom gradu“. - Daćemo sve od sebe da nakon Vašeg odlaska 5. juna saniramo štetu koju ste nanijeli Budvi, a do tada, potrudite se da što manje radite protiv svih nas, jer na kraju i Vi ostajete ovdje i moraćete da pogledate u oči sve one koje ste iznevjerili - zaključili su iz DPS-a Budva. N. K.

Politika

Neđelja, 10. april 2022.

Kako je kabinet odlazećeg premijera obmanuo javnost tvrdeći da je EU zvaničnik poručio da Brisel podržava izbore kao „najdemokratskije rješenje“ političke situacije u Crnoj Gori

Lajčak Krivokapiću nije pomenuo izbore PODGORICA – Kabinet odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića pokušao je da obmane javnost saopštenjem u kojem je navedeno da Brisel podržava izbore kao ,,najdemokratskije rješenje“ trenutne političke situacije u Crnoj Gori. Naime, odlazeći premijer Zdravko Krivokapić sastao se prekjuče sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograd – Priština i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom na marginama Delfi foruma u Grčkoj. O sastanku je javnost obaviještena saopštenjem u kojem je, između ostalog, navedeno da Lajčak zagovara izbore, kao najdemokratskije rješenje trenutke političke krize. - Lajčak je izrazio punu podršku Crnoj Gori, rekavši da želi proevropsku Crnu Goru i da je isključivo na našoj državi da riješi svoju krizu, ističući da su izbori najdemokratskiji način – navodi se, između ostalog, u Vladinom saopštenju. Sa druge strane, u Lajčakovom tvitu o sastanku sa Krivokapićem nigdje se ne pominju izbori, već specijalni predstavnik EU poziva da Crna Gora sama nađe način za izlazak iz trenutne političke situacije. -Na marginama Delfi foruma, sastao sam se sa premijerom Krivokapićem. Razgovarali smo o situaciji u Crnoj Gori. Na domaćim političkim snagama je da pronađu najbolji izlaz iz postojeće situacije. Glavni fokus Crne Gore treba da bude na napredovanju u procesu pristupanja EU – naveo je Lajčak u tvitu. Portparol EU Peter Stano, zamoljen da prokomentariše navode Krivokapićevog kabineta, i upitan da li je EU pro-

Sporni tvit Vlade Crne Gore

Tvit Miroslava Lajčaka

Ne osjećamo potrebu da komentarišemo kako drugi izvještavaju ili tumače ono što vjeruju da su im naši zvaničnici rekli. Stav Evropske unije prema Crnoj Gori i njenoj unutrašnjoj situaciji je vrlo jasan i nije se promijenio. Ovo je i specijalni predstavnik Lajčak prenio premijeru Krivokapiću – što ćete vidjeti ako pogledate tvit koji je gospodin Lajčak objavio o ovom sastanku – rekao je Stano Pobjedi mijenila stav kada je u pitanju Crna Gora, kazao je da nemaju potrebu da komentarišu ili tumače ono što su briselski zvaničnici rekli. - Ne osjećamo potrebu da komentarišemo kako drugi izvještavaju ili tumače ono što vjeruju da su im naši zvaničnici rekli. Stav Evropske unije prema Crnoj Gori i njenoj unutrašnjoj situaciji je vrlo jasan i nije se promijenio. Ovo je i Lajčak prenio premijeru Krivokapiću – što ćete vidjeti ako pogledate tvit koji je gospodin Lajčak objavio o ovom sastanku – rekao je Stano Pobjedi.

Iz EU su ranije kazali da očekuju da će se vlada formirati bez nepotrebnog odlaganja. -Formiranje nove vlade u skladu sa Ustavnim i zakonskim okvirom, odgovornost je političkih aktera i institucija Crne Gore, saopštila je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez. -Vjerujemo da će se to dogoditi bez nepotrebnog odlaganja – kazala je za Pisonero Hernandez za Televiziju Crne Gore. Kazala je i da u Evropskoj komisiji pozivaju na zajednički rad u pogledu EU reformi. -Pozivamo sve političke

partije i institucije da se fokusiraju i zajedno rade na sprovođenju reformi u vezi sa Evropskom unijom (EU), u konstruktivnom duhu i u skladu sa očekivanjima građana Crne Gore da napreduju u pristupnom procesu – stav je Brisela. Podsjećamo, u Crnoj Gori se trenutno vode pregovori o formiranju manjinske vlade, a predvodi ih mandatar, dosadašnji vicepremijer Dritan Abazović. Krivokapić i pojedini članovi odlazeće vlade oštro se protive formiranju manjinske vlade i pozivaju na izbore. Jovana ĐURIŠIĆ

Portparol SD-a komentarisao mogućnost da je direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost određene poslanike stavio na mjere tajnog nadzora

Zirojević: Potencijalna zloupotreba ANB ne bi bila iznenađujuća PODGORICA – Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je Pobjedi da ne bi bilo iznenađujuće da je direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić zaista zloupotrijebio ovu instituciju kako bi se obračunao sa političkim protivnicima. On je komentarisao informaciju koju je Pobjeda objavila u petak da je Vukšić u srijedu na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, u polemici sa poslanikom DPS-a Predragom Boškovićem, braneći se da nije „ruski čovjek“ upozorio ovog parlamentarca da zna kuda se kreće i sa kim se druži. On je spočitao Boškoviću da se nalazio u lokalu koji je vlasništvo bezbjednosno interesantne osobe, a kako kažu izvori našeg lista, rekao mu je i da je bio u lokalu Vuka Vulevića, kao i da bi možda trebalo da odgovori što je tamo radio. Kako je Pobjedi prenijelo više izvora, nije samo Bošković bio zatečen informacijom da je pod prismotrom, već je to zaprepastilo i ostale poslanike, članove ovog odbora, jer je većina sa zaprepašćenjem konstatovala da direktor ANB-a raspolaže podacima koji mu mogu biti dostupni jedino praćenjem određenih osoba ili mjerama tajnog nadzora. Takve mjere ANB ne može preduzimati bez odobrenja suda, pa je jedan od zaključaka Odbora za bezbjednost bio da Vukšić za naredni sastanak pripremi informaciju da li su i po čijem nalogu određeni poslanici crnogorskog parlamenta praćeni ili pod mjerama tajnog nadzora? Takav stav članova Odbora je politički šamar Dejanu Vukšiću. Jer, jedna od prvih akcija Vukšića, nakon što je prošle godine preuzeo ANB, bila je formiranje obimnog predmeta protiv svog prethodnika Dejana Peruničića zbog nezakonitog prisluškivanja i praćenja političara i

Potpredsjednik SD-a upozorava da prvi put od obnove nezavisnosti nije bilo redovnog zasijedanja Skupštine u martu

DPS poručuje da Crnoj Gori hitno treba odgovorna vlast

PODGORICA – Nedopustivo je što je Skupština više od mjesec u redovnom zasijedanju, a da nije održana nijedna sjednica – kazao je Boris Mugoša, potpredsjednik Socijaldemokrata. - Prvi put od obnove nezavisnosti nemamo sjednicu redovnog proljećnog zasijedanja tokom marta, a prekršen je i član 187 Skupštine koja se odnosi na premijerski sat bez obzira što je vlada u tehničkom mandatu - rekao je Mugoša za Radio Crne Gore. Podsjetio je da su čak i u toku marta i aprila 2020. godine, u toku epidemije korona viru-

PODGORICA – Crna Gora hitno treba da dobije odgovornu vlast – poručio je poslanik DPS-a Bogdan Fatić.

Mugoša: Nedopustiva blokada parlamenta

sa, održane tri sjednice. - U proceduri su desetine zakona koji znače podršku građanima i njihovom ugroženom standardu. U takvoj situaciji dolazi do ,,zaključavanja“ Skupštine što je isključiva odgovornost onih koji koriste poziciju da blokiraju rad, a i onih partija koje podržavaju blokadu - naveo je Mugoša. Prema njegovim riječima, parlamenti mnogih zemalja rade u kontinuitetu kako bi poboljšali standard građana u teškoj ekonomskoj sitauciji. Skupština nije zasijedala od februara, jer potpredsjednik Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu. R. P.

Nikola Zirojević

novinara. Peruničić je negirao optužbe, a postupak je u toku. Zirojević smatra da je od dolaska Vukšića na čelo ANB-a ova institucija doživjela totalno posrnuće. - Pa smo tako svjedočili nezabilježenom skandalu kada je direktor ANB-a članovima Odbora za bezbjednost i odbranu dostavio imena agenata američke obavještajne službe u Crnoj Gori na rezidentnoj osnovi – podsjetio je Zirojević. Kaže da to ne bi trebalo ikoga da čudi, zato što je Vlada, nakon „oslobođenja“ 30. avgusta 2020. godine na mjesto direktora ANB-a, koje je po zakonu funkcija koja isključuje bilo kakvu povezanost sa nekim političkim subjektom, imenovala nosioca liste „Za budućnost Kotora“ na lokalnim izborima. - Radi se, dakle, o cijeni koju danas plaćamo zbog postizanja trulih kompromisa nakon parlamentarnih izbora – istakao je Zirojević. On vjeruje da ćemo nakon što dobijemo proevropsku i proNATO vladu, imati adekvatnu reakciju nadležnih organa na ovakve zloupotrebe. - I da će akteri svega ovoga biti adekvatno sankcionisani. Politički ili na neki drugi način. Ko će ga znati, možda je gospodin Vukšić pročitao ovaj odgovor i prije nego je on stigao do novinarke vašeg medija – zaključio je Zirojević. Ž. Z.

Fatić: Vlada u tehničkom mandatu kao turistička agencija - Očigledno je da se Vlada u tehničkom mandatu, u posljednjih par mjeseci, pretvorila u veoma uspješnu turističku agenciju. Navikli smo da na sjednicama Vlade nema kvoruma, da se redovne sjednice otkazuju i odgađaju, a dok ministri i drugi državni funkcioneri šetaju bijelim svijetom, od Balija do Senegala, građani Crne Gore su ostavljeni na milost i nemilost ekonomskom kolapsu do

kojeg su nas „svjetski putnici“ doveli – saopštio je Fatić. Podsjetio je da su ministar Mladen Bojanić i njegovi saradnici nedavno boravili u Bakuu, Lisabonu i na Kopaoniku. Fatić je kazao da su Bojanićev primjer slijedili i ministri Spajić, Milatović i Stijović, kada, kako dodaje, nijesu bili zauzeti predizbornom kampanjom u Beranama. - Tako su Spajić i Milatović, o trošku građana Crne Gore, svjedočili čarima Dubaija, dok je Stijovićev kabinet svoj odlazak do Senegala, ovjekovječio bajkovitim slikama tamnošnjih pješčanih plaža.

Egzotične destinacije posjetila je i delegacija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Saradnice ministra Mitrovića, koji blokira razvoj Podgorice, skoknule su do Balija, vjerovatno da provjere kako tamo stvari stoje sa nelegalnom gradnjom – naveo je Fatić. Kazao je da su građani Crne Gore finansijeri svih tih putovanja. - Kako su Vladini funkcioneri radili u 14 mjeseci trajanja mandata nakaradne vlade, najbolje govore njeni rezultati, a kako se nemilice u vrijeme tehničkog mandata

Bogdan Fatić

troši novac svih građana, vidimo na primjerima – dodao je Fatić. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 10. april 2022.

Dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve

Bez stabilne vlade nema ni turističke sezone Što prije izabrati vladu i kompletirati institucije kako bi proradio sistem upravljanja državom i aktivna makroekonomska politika. Važno je da se ta stabilizacija desi u roku od mjesec kako bi se posvetili pripremi za sezonu 2023. godine - poručuje Ratković PODGORICA - Turistička sezona samo što nije počela, očekuje se oporavak, međutim bez stabilne države, odnosno njenih vitalnih institucija (vlada, parlament, sudstvo i tužilaštvo, centralna banka, zdravstvo i osiguranje…) nije moguće uspješno funkcionisanje privrede, a posebno turističke – upozorava dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve. On je za Pobjedu kazao da su nam skoro dvije godine većina institucija u stanju paralize i pod nelegitimnim i nezakonitim uticajem inostranog faktora iz političke, državne, medijske i crkvene sfere.

REFORME

- Potrebno je hitno uspostavljanje legitimne privremene vlade conditio sine qua non stabilizacije privrednih i turističkih tokova i pripreme za slobodne izbore u uslovima reformisanog izbornog zakonodavstva po evropskom modelu. Lokalni izbori su zakazani za jun, tako da će predsezona i početak glavne turističke sezone biti obilježeni izbornom atmosferom - kaže Ratković. Napominje da ćemo opet turiste čekati pored glasačkih kutija i uz uobičajene izborne tenzije, što nije odlika ljubaznih domaćina. - Ali nije nam prvi put. Dakle, što prije izabrati vladu i kompletirati institucije, kako bi proradio sistem upravljanja državom i aktivna makroekonomska politika. Važno je da se ta stabilizacija desi u roku od mjesec, kako bi se posvetili pripremi za sezonu 2023. godine, odnosno za adekvatan nastup na organizovano evropsko turističko tržište, jer su narednih tri do pet mjeseca ključni za uspjeh organizovanog turizma iduće godine poručuje Ratković. Objašnjava da su institucije važan dio preduzetničkog trougla: vlasnik, preduzetnik i država. - Država je u preduzetništvu zadužena da održava stabilnost i vodi ekonomsku politiku - poručuje Ratković. PODGORICA - Konsultant koji obavlja nadzor nad izgradnjom prioritetne dionice auto-puta Smokovac Mateševo, naveo je u januarskom izvještaju Vladi da je vrlo vjerovatno da će radovi biti završeni u maju julu ove godine, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu, prenosi Mina biznis. - Vrlo je vjerovatno da će radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Smokovac - Mateševo biti završeni u maju – julu ove godine, procijenio je početkom godine konsultant projekta, koji obavlja

Litijanja i mitingovanja u Budvi mogu rastjerati goste Kako će izbori u Budvi ove godine biti u toku sezone Ratković smatra da će ona biti veoma upitna. - Ako izborni akteri ponovo pokrenu litijanja i mitingovanja, onda će sezona biti veoma upitna. To se odnosi na ovu, ali i na narednu turističku sezonu, ako se težište političkih aktivnosti prenese na trgove i ulice. Nadam se da će se akteri, ipak, suzdržati od podizanja tenzija, ali se ne mogu zakleti da će to biti tako. Dosadašnja iskustva opominju i ne daju dovoljno osnova za optimizam - ističe Ratković.

Pošto smo izgubili ukrajinsko i bjelorusko tržište, po njemu, moramo animirati - druga tržišta, ali smatra da smo ove godine zakasnili za ,,jača“ tržišta. - Crna Gora je po geografskom položaju izrazita mediteranska avio-destinacija, dakle destinacija organizovanog turizma za najjače emitivne izvore Evrope. Za ovu godinu smo propustili sve šanse za ozbiljniju penetraciju na organizovano evropsko turističko tržište, ali zato trebamo odmah nakon formiranja nove vlade programski i aktivno raditi na repenetraciji na organizovano turističko tržište za narednu i naredne godine - kaže dr Ratković napominjući da ne treba zapostaviti ni direktni buking i globalne elektonske distributivne sisteme. - Dobitna kombinacija su organizovani i direktni buking. Ako bude mira na globalnom planu i u našem regionu i državi, onda možemo očekivati nešto dolazaka sa evropskih tržišta, ali ni približno kao 2019. godine, a još manje kao ostale mediteranske turističke zemlje, uključujući i Hrvatsku, kao jednu od najuspješnijih. Region će ove sezone ponovo biti dominantan, ali na njemu ne možemo imati ekonomski održiv turizam - poručuje Ratković.

KRATKA SEZONA

Smatra da ćemo se, silom prilika, ove godine pretežno bazirati na region, ali sa nepovoljnim ekonomskim rezultatima i kratkom turističkom sezonom.

- Naš turizam može biti održiv samo na dominantnom učešću u hotelskom turističkom prometu Zapadne Evrope, kao što je slučaj kod svih turističkih zemalja Mediterana. I kada kriza prođe, istočna tržišta (rusko, ukrajinsko, bjelorusko…) mogu imati sekundarni karakter pretežno naslonjen na nekretnine u svojini njihovih građana. Tržište regiona može biti baza za privatni smještaj, kao što su domaćinstva, sekundarno stanovanje, hoteli i pansioni nižih kategorija… poručuje Ratković. Ističe da su jasna usmjerenja data u našem zaboravljenom marketing planu iz 2018. godine koji treba ažurirati, ali su njegove ključne postavke i danas veoma aktuelne. A za buduće ministarstvo turizma ima poruke. - Ako se to ministarstvo formira i adekvatno ekipira, onda će sigurno prvi korak biti ažuriranje marketing strategije, odnosno marketing plana iz 2018. godine i provođenje ključnih elemenata marketing plana za tekuću i narednu turističku sezonu. Paralelno sa tim treba raditi na uvođenju novog destinacijskog menadžmenta zasnovanog na javno – privatnom partnerstvu i klasterskoj organizaciji, kako bi turizmom upravljali turistički stejkholderi i državne službe, a ne političke partije, kojima sadašnji sistem omogućava da turističke organizacije budu politički plijen izbornih pobjednika - poručio je na kraju Ratković. N. K.

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da će crno PODGORICA - Prošlogodišnji gubitak od pet miliona eura crnogorskog nacionalnog avio-prevoznika To Montenegra je katastrofalan rezultat za tako malu kompaniju, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric. On je siguran da će gubitak To Montenegra ove godine biti veći i da kompanija neće moći poslovati bez državne pomoći. Šćuric je upozorio da je to što crnogorska nacionalna avio-kompanija dočekuje predstojeću turističku sezonu bez izvršnog direktora ,,istinska katastrofa“ za To Montenegro i Crnu Goru kao turističku destinaciju. - Gubitak od pet miliona eura je katastrofalan rezultat za tako malu kompaniju. Pa oni su zapravo letjeli sa jednim avionom cijele godine, tek dva mjeseca letjeli su sa drugim avionom. To je ogroman novac. Da Er Srbija ima ekvivalentan gubitak bila bi u minusu 100 miliona eura. Sigurno da će i ove godine biti gubitak i budite sigurni da će on biti i veći – kazao je Šćuric Pobjedi.

PUNO NOVCA ZA MALU KOMPANIJU

On smatra da To Montenegro nikada neće moći poslovati bez državnog novca. - Ta kompanija je jednostavno premala da bi bila profitabilna, sezonalnost u Crnoj Gori je ogromna i sezona jako kratko traje. Kompaniji će trebati bar pet do sedam miliona eura, na godišnjem nivou u idućih dvije godine što je enormno velik novac za tako malu kompaniju – istakao je Šćuric. Komentarišući to što crnogorska nacionalna avio-kompanija predstojeću turističku sezonu dočekuje bez izvršnog direktora, nakon što je Predrag Todorović podnio ostavku i napuštio kompaniju, Šćuric je ocijenio da je to istinska katastrofa za kompaniju To Montenegro i da trenutna vršiteljka dužnosti izvršne direk-

To Monten sedam mi Gubitak od pet miliona eura je katastrofalan rezultat za tako malu kompaniju. Pa oni su zapravo letjeli sa jednim avionom cijele godine, tek dva mjeseca letjeli su sa drugim avionom. To je ogroman novac. Da Er Srbija ima ekvivalentan gubitak bila bi u minusu 100 miliona eura. Sigurno da će i ove godine biti gubitak i budite sigurni da će on biti i veći – kazao je Šćuric Pobjedi torice To Montenegra ne može ozbiljno pregovarati sa poslovnim partnerima i ne može kvalitetno pripremiti sezonu. - Da Crna Gora i požuri te postavi novog izvršnog direktora To Montenegra on neće preuzeti funkciju do kraja maja. A to znači da će još jedna sezona otići u nepovrat – rekao je Šćuric.

NEPOŠTEN ODNOS BIVŠEG DIREKTORA

On smatra da je Todorović postupio krajnje nepošteno prema kompaniji. - Ako je već želio podnijeti ostavku to je trebalo da napravi u oktobru prošle godine da se kompanija stigne srediti do kraja godine i da novi izvršni direktor postavi sezonu. Ovo je krajnje nemoralno i neprihvatljivo po sudbinu kompanije. To Montenegro je imao ogroman gubitak u prošloj godini, ne može sebi dozvoliti još jednu takvu godinu. A evidentno je da je kompanija stala sa najavama novih linija i da se doslovce ništa novo ne dešava. Vrlo loše za kompaniju i za Crnu Goru – upozorio je Šćuric.

Odgovarajući na pitanja da li To Montenegro spremno dočekuje sezonu i da li treba povećati

proizilazi iz izvještaja. Spajić prijavio ušteđevinu Osim toga, Spajić je prijavio automobil „mercedes-benz od oko 200.000 eura GLE“ star dvije godine. PODGORICA - Ministar finansija i socijalnog staranja u tehničkom mandatu Milojko Spajić podnio je izvještaj o imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, u

kojem je navedeno da na tekućim računima ima oko 200.000 eura ušteđevine. Vršeći funkciju ministra finansija, Spajić godišnje prihoduje 14.113 eura,

Dionica Smokovac - Mateševo do jula - Određeni broj članova rukovodećeg osoblja vratio se u Kinu u decembru prošle i januaru ove godine, zbog kineske nove godine. Smanjene su aktivnosti na gradilištu kako se projekat u velikoj mjeri bliži završetku naveo je konsultant u izvještaju. ASP je, prema riječima Mrdović, imao uvid u izvještaj konsultanta, koji je datiran na kraj februara ove godine.

ER SRBIJA UNIŠTAVA TO MONTENEGRO

Ministar finansija i socijalnog staranja u tehničkom mandatu podnio izvještaj ASK-u

Predviđanja Akcije za socijalnu pravdu nadzor nad izgradnjom dionice, odnosno francusko-italijanski konzorcijum Ingerop Conseil & Ingenierie - Geodata Engineering S.p.A - naveli su iz ASP-a. Predstavnica ASP-a Ines Mrdović kazala je da je konsultant, u januarskom izvještaju Vladi, naveo da su tokom prvog mjeseca ove godine aktivnosti na projektu bile zanemarljive, odnosno samo 0,05 odsto.

Todorović je 21. februara podnio bordu To Montenegra zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu, navodeći da to čini iz ličnih razloga, a kompaniju je napustio 31. marta nakon što je godinu proveo na njenom čelu. On je na toj poziciji primao 4.400 eura mjesečno i 1.000 eura za stan. Odrekao se svih prava ugovora u preostalom trajanju ugovora od tri godine, uključujući i otpremninu od 100.000 eura. Tražio je, međutim, da mu se do isteka otkaznog roka izmire sve obaveze po ugovoru o radu, što uključuje bonuse na koje je ostvario pravo u prošloj godini. Trenutna v. d. direktorke To Montenegra je Dragana Frantov-Nikolić, koju je Vlada imenovala na tu poziciju do izbora Todorovićevog nasljednika. Frantov-Nikolić je prije imenovanja za v. d. direktorke bila komercijalna direktorica kompanije.

Kako je kazala, glavni izvođač radova na dionici auto-puta je kineska China Road and Bridge Corporation, koja je dobar dio radova povjerila domaćoj operativi, a najviše podgoričkom Bemaxu, dok je do sada ukupno kašnjenje završetka posla nevjerovatnih tri godine. - Konsultant procjenjuje da se, osim pojave korona virusa, svi glavni uzroci kašnjenja mogu

pripisati načinu rada glavnog izvođača radova, odnosno kineske kompanije - dodala je Mrdović. Među tim razlozima su spora izrada glavnog projekta i njegove izmjene nakon dobijenog odobrenja. Ukupni period projektovanja trajao je 26 mjeseci, iako je planirano da traje samo deset mjeseci, pa je samo po osnovu projektovanja

On je dao saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. U Goldman Sachs–u ima 10 akcija. N.K.

kašnjenje punih 16 mjeseci. - Kao razlozi za ogromno kašnjenje navode se i prolongirana mobilizacija od CRBC-a, izvođenje radova suprotno odobrenom glavnom projektu, kašnjenje u obezbjeđenju dovoljne količine agregata, kasno uspostavljanje dovoljnog broja fabrika betona, kasna mobilizacija osoblja i opreme za elektromašinske radove, prvenstveno za tunele - rekla je Mrdović. Pored toga, kako je dodala, kašnjenju su doprinijele i naknadne izmjene već odobrenih djelova glavnog projekta, ko-

Ekonomija

Neđelja, 10. april 2022.

ogorska avio-kompanija ove godine ostvariti još veći gubitak nego lani

negru će trebati iliona eura godišnje

Odgovor novinara na reagovanje uprave CEDIS-a

Dobro je dok polemišete sa Pobjedom, muka će biti razgovor sa tužiocem

Menadžment CEDIS-a, umjesto što neuspješno polemiše sa Pobjedom, trebalo bi da iskaže, makar i stidljivu, zahvalnost: da im je prošla zamišljena ,,procedura“ tendera, ne bi sada raspravljali sa Pobjedom već bi, zbog sklapanja štetnog ugovora, direktor i ekipa iz menadžmenta izjave davali u nadležnom tužilaštvu

Avion To Montenegro

Novi direktor će morati racionalizovati poslovanje i uvesti nove linije Šćuric je saopštio da bi nakon izbora novog izvršnog direktora To Montenegra on trebao potpuno restrukturirati mladu kompaniju. - Novi direktor trebao bi iznaći prihvatljiv poslovni model i način da kompanija bude profitabilna, trebao bi racionalizovati poslovanje, trebao bi uvesti nove linije i povećati frekvencije, preuzeti bar 20 odsto tržišta sa intencijom da se preuzme 40 do 50 odsto tržišta u idućih pet godina, kao i povećati flotu na bar šest aviona, te dva veća aviona u wetlease tokom ljeta za čartere – kazao je Šćuric.

broj letova i linija, Šćuric je naveo da ima najava novih linija i povećanja kapaciteta od strane kompanije To Montenegro. - No, sve to je jako malo, avioni nijesu dovoljno utilizirani (nijesu maksimalno iskorišćeni), a to znači dalji gubitak

kompanije. Jedina linija na kojoj To Montenegro leti sa značajnim brojem frekvencija je Beograd, no tu ima loš load faktor i tu je Er Srbija doslovce uništava sa bitno više frekvencija i bitno boljom popunjenošću – naglasio je Šćuric.

On je dodao da bi To Montenegro morao imati daleko više linija i frekvencija. - U prvom redu morao bi letjeti iz Podgorice za Amsterdam, Rim, Minhen, Kopenhagen, Brisel. Jednako tako To Montenegro bi hitno morao povećati broj letova za Frankfurt na svakodnevne. Iz Tivta kompanija bi morala letjeti niz leisure linija sa po dva leta sedmično i to za Milan, Stokholm, Helsinki, Oslo, Geteborg, Hamburg, Štutgart, Minhen, Frankfurt, Dablin – naveo je Šćuric.

POVEĆATI BROJ LETOVA ZA BEOGRAD I FRANKFURT

On smatra da bi To Montenegro, da bi ostvario bolje poslovne rezultate u narednim mjesecima, trebalo da racionalizuje poslovanje, potpuno promijeni komercijalu i prodaju koje, kako kaže, moraju raditi neuporedivo bolje.

Alen Šćuric

- To Montenegro treba krenuti na tržište čartera, povećati broj letova za Beograd na najmanje po tri leta iz Podgorice i iz Tivta, a po dva leta zimi (ujutro i navečer da se putnici mogu vratiti isti dan), treba povećati broj letova za Frankfurt, uvesti daleko više linija i frekvencija – kazao je Šćuric i dodao da crnogorska kompanija što prije mora uvesti u flotu treći avion ,,embraer 4O-AOC“ (prim. aut. treći avion koji je koristio Montenegro erlajnz kodnog naziva ,,čarli“) i iznajmiti veći avion tipa ,,erbas A320“ za čartere od 15. juna do 15. septembra. - Iako je za sve ovo već prekasno. Za nove linije su karte već morali imati u prodaji, a čartere su već odavno morali dogovoriti. Nažalost ni jedno, ni drugo nijesu napravili – zaključio je Šćuric. S. POPOVIĆ

Vlasnik farme tovnih pilića iz Mojkovca tvrdi da treba jačati domaće kapacitete

Zejak: Faliće pilećeg mesa

PODGORICA - Crna Gora će se u turističkoj sezoni suočiti sa nedostatkom pilećeg mesa smatra Miroje Zejak, vlasnik farme tovnih pilića iz Mojkovca. U Evropi vlada ptičji grip, a uvoz iz Ukrajine i Brazila je onemogućen, stoga treba jačati

domaće kapacitete koji zadovoljavaju tek deset odsto godišnjih potreba tržišta. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede već je preduzelo određene mjere koje podstiču razvoj živinarskog sektora. Zejak, za TVCG, kaže da Crna

Gora nema mnogo farmi pilića. - Tek će na ljeto da se pokaže koliko je bitna domaća proizvodnja i koliko će da nam fali robe, ne samo piletine - kaže Zejak. Zbog toga Zejak očekuje pomoć države. - Ako bi država pomogla da po-

rona epidemija, ali i kašnjenje završetka odvojenog ugovora o trajnom napajanju električnom energijom auto-puta, koji sprovodi Monteput. - U dijelu važnih pitanja, konsultant preporučuje da se priključni put Mateševo, od petlje Mateševo do puta Mateševo Kolašin, od 1,4 kilometra, izgradi što prije, kako bi mogao da se obavlja budući saobraćaj sa auto-puta i kako bi se postojeći put preko mosta preko rijeke Drcke i do naselja Mateševo oslobodio budućeg saobraćaja sa auto-puta - saopštila je Mrdović.

Kao važno pitanje konsultant navodi i nadogradnju puta Mateševo - Kolašin, te konstatuje da su izvedena određena ispitivanja, ali da nije poznato kada će stvarno biti izvedeni predmetni radovi. Mrdović podsjeća da se prioritetna dionica auto-puta finansira iz dolarski uzetog kredita kineske Eks.im banke, čiji je trošak do kraja januara ove godine već dostigao cifru od 109,5 miliona eura, a da su do sada plaćene samo dvije glavnice, a dionica auto-puta još nije završena. N.K.

Smokovac

većamo kapacitete ublažili bi uvoznu zavisnost pilećeg mesa - navodi Zejak. Nebojša Veličković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavljuje podršku tom sektoru. - Išli smo sa podrškom koncentrovane stočne hrane i sa podrškom za nabavku jata u živinarstvu - navodi Veličković. R.P.

Umjesto da zašute, pognu glavu i pokušaju da se izvuku od odgovornosti za neugodnu poziciju u kojoj su doveli nekada uspješnu državnu kompaniju, menadžeri CEDIS-a su se drznuli da reaguju na tekst Pobjede, sve u tragikomičnom pokušaju da opravdaju vlastite nezakonite postupke u tenderu za nabavku „pametnih brojila“ koji je, očekivano, poništila Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. I, naravno, kada nemaju argumenata da ospore odluku komisije, menadžeri CEDIS-a ostrvili su se na glasnika neugodne vijesti. Tvrde da je tender „jednačina sa više nepoznatih“, tvrde da je Pobjeda u tekstu „Što je briga CEDIS za dva miliona eura“ iznijela „maliciozne pretpostavke koje se iznose u javnost bez ijednog validnog dokaza“ i negiraju da je u postupku javne nabavke favorizovana jedna kompanija, Meter&Control, biznismena Vojina Lazarevića. Ma, stvarno, tender je jednačina sa više nepoznatih, Pobjeda iznijela maliciozne pretpostavke? Valjalo bi prvo da menadžment nauči značenje riječi koje neznaveno koriste. Pobjeda je citirala rješenje državne komisije od 28. marta kojim se – poništava tender CEDIS-a. To, draga upravo CEDIS-a, nije „maliciozna pretpostavka“ kako spočitavate, nego – gola činjenica koju smokvin list vašeg saopštenja ne može prekriti. Takođe, nije maliciozno tvrditi da je favorizovana kompanija Vojina Lazarevića koja je dala ponudu veću za dva miliona eura, da - dva miliona eura skuplju – od ostalih ponuđača. Moram opet edukovati CEDIS: to nije maliciozna pretpostavka već precizno iznošenje činjenica. Kao što je, da prostite, gola golcijata istina da ste, osim Lazarevićeve, sve ostale, znatno povoljnije ponude, proglasili neispravnim. Što je opet bilo povreda postupka, kako je konstatovala

Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. I, kao da sve to nije bilo dovoljno, ljudi koji su radili na tenderu - da li po instrukcijama menadžmenta ili samostalno, to neka rasprave interno - usudili su se da naknadno, i nezakonito, mijenjaju i dopunjuju zapisnike sa otvaranja ponuda. „To je, takođe, razlog za poništenje ovog postupka javne nabavke u cjelosti, budući da se radnja otvaranja ponuda i sačinjavanja zapisnika o otvaranju ponuda ne može ponoviti, a time ni izbrisati učinjene nepravilnosti u ovoj fazi postupka“, konstatuje se u rješenju komisije, što je takođe citirano u tekstu Pobjede. Sve ovo je dovoljno za krunski zaključak: menadžment CEDIS-a, umjesto što neuspješno polemiše sa Pobjedom, trebalo bi da iskaže, makar i stidljivu, zahvalnost. Da nije bilo naših tekstova, a četiri su objavljena ovim povodom, možda bi menadžmentu CEDIS-a pošlo za rukom da sprovede zamisao o udjeljivanju posla Vojinu Lazareviću, mimo zakona i pravila postupka. Ovako, ometeni su u namjeri i zaista bi trebalo da utihnu sa pričom koja im ne ide naruku. Jer, da im je prošla zamišljena „procedura“ tendera, ne bi sada raspravljali sa Pobjedom već bi, zbog sklapanja štetnog ugovora kojim bi se krenulo u posao dva miliona skuplji nego što treba, sada direktor i ekipa iz menadžmenta izjave davali u nadležnom tužilaštvu. Da okončam ovu polemiku, sada već uz dozu malicioznosti. Draga upravo CEDIS-a, ne brinite za Vojina Lazarevića, biće još tendera kao i ranije; śedite đe ste zaśeli, dok još možete. Ko zna što donosi novi dan, kontrola vašeg rada je u toku, biće baš lijepo i poučno da se sazna kako ste svakodnevnim upornim i stručnim radom uspjeli za godinu da stvorite minus od 11 miliona eura. Ili je on „samo“ 10,5 miliona? Draško ĐURANOVIĆ

Društvo

Neđelja, 10. april 2022.

Podgorička gimnazija ostala bez još jednog zaposlenog, sprema se tužba

Psihološ prijetn

Hero života se u prim

Dvorište Gimnazije ,,Slobodan Škerović“

Profesorica Biljana Đurišić dobila otkaz PODGORICA - Nakon što je iznenadno smijenjena sa mjesta pomoćnice direktora podgoričke gimnazije, profesorica Biljana Đurišić sada je dobila otkaz. Podsjećamo, u februaru ove godine Đurišić se oglasila za Antenu M rekavši da je o konkursu za nove najbliže saradnike direktorice Biljane Vučurović bila obaviještena svega jedan dan prije nego što će konkurs biti objavljen. - Kao njene prve saradnice prije toga nikada nijesmo upoznate da li je tražila saglasnost od Ministarstva za naimenovanje novih pomoćnika, niti da li je tu saglasnost dobila. Ono što smo znale još od 19. jula prošle godine, kada je naimenovana za v. d. direktorice, nakon ne-

zakonitog razrješenja bivše direktorice Zoje Bojanić-Lalović, jeste da će ona, kada se za to steknu uslovi, predstaviti svoje prve saradnike, pomoćnike, a da za mene i moju koleginicu u njenom timu nema mjesta jer smo mi bile Zojini pomoćnici. Dakle, promocija novih pomoćnika traje od jula do danas - izjavila je tada Đurišić. Danas je na društvenim mrežama podijeljena vijest da je Đurišić ostala i bez profesorske pozicije u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Za Antenu M je izjavila da ne želi da komentariše ovu situaciju, već da će ovog puta dejstvovati kroz sudske procedure i iskoristiti sve što može kako bi ,,istjerala“ pravdu pravnim sredstvima. R. P.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju o pomoći Vlade za televizije Vijesti, Nova M i Prva TV

Vujović: Začuđuje Vladina selektivnost PODGORICA – Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović je povodom odluke Vlade da sa 200.000 eura pomogne privatne televizije Vijesti, Nova M i Prva TV ocijenio da čudi Vladina selektivnost. On navodi da je poznato da je crnogorsko medijsko tržište nedovoljno za opstanak velikog broja medija. - I svaku pomoć da mediji prežive treba pozdraviti. Uostalom, to je bio i jedan od razloga za formiranje Fonda za medijski pluralizam, a upravo je u toku jedan konkurs u vezi sa tim fondom – navodi Ranko Vujović Vujović.

Ono što ga, međutim, čudi jeste da se Vlada odlučila za selektivnu pomoć medijima. - Mi smo imali i u prošlosti situacije da je Vlada pomagala, ali je to činila svim medijima. U ovoj situaciji čudi da su se odlučili za samo jedan broj medija. Ranije su vlade, upravo da ne bi došlo do diskriminacije i pitanja zašto jedni, a ne drugi, kada bi pomagale medije, pomagale sve njih. Mislim da Vlada ne bi trebalo da na taj način pomaže medije, da se uvodi određena selektivnost i da se jedan dio medija osjeti oštećenim zbog svega toga – rekao je Vujović za Antenu M.

Ugašen požar u barskoj marini

Gorjela jedrilica ,,Diana“ PODGORICA - Brzom intervencijom vatrogasaca za petnaestak minuta ugašen je požar u barskoj marini. Vatrogasci su spasili jedrilicu „Dianu“. Na lice mjesta osim pripadnika Službe zaštite i spasavanja

bili su policija i brojni vlasnici plovila. Podsjetimo, jedrilica ,,Diana“ zaplijenjena je prije nekoliko godina, dok su njom ilegalno prevozili migrante. R. P.

Zabrinjavajuće je koliko se pomjerila nekada dobro prepoznatljiva granica elementarnog poštovanja sagovornika ili drugog pojedinca, i koliko su normalizovani neprijateljski, uvredljiv, nepristojan govor i ponašanje. Kako se od toga ne ustručavaju ni oni koji bi trebalo da budu uzori građanske pristojnosti, tolerantnosti, demokratskog dijaloga, to mnogima od nas daje za pravo da se ponašamo na isti način. Po modelu – kad može on, što ne bih i ja – kaže Backović PODGORICA - Drugačiji stavovi o životu, rodna, nacionalna i/ili politička pripadnost – sve ovo su postali konteksti na osnovu kojih je moguće, a nekada se čini i veoma poželjno, vrijeđati nekoga. Govor mržnje, mizoginija, nacionalizam, prijetnje, uvrede u sajber prostoru su postale determinante, a oni koji upućuju takve riječi više nemaju straha, stida, a najočiglednije je da je elementarna pristojnost izgubila bitku sa slobodom koju društvene mreže nude. Nekada anonimni „ratnici tastatura“ koji su ispod tekstova na portalima ostavljali uvredljive i sramne komentare, sada hladnokrvno izlaze iz sjenke i pod punim imenom saopštavaju sporne stavove. Ohrabreni nekažnjenim istupima javnih ličnosti, političara, funkcionera obični ljudi gube zazor i smatraju i preporučuju se kao dostojni branitelji nacije, vjere, pola, rasa, stranke. To je slika stvarnosti u tradicionalnoj, fino vaspitanoj Crnoj Gori u kojoj se „Primjeri čojstva i junaštva“ citiraju po potrebi i, izgleda, važe po potrebi. Prošlogodišnje istraživanje UNDP-ja pokazalo da je u Crnoj Gori devet od deset političarki bilo diskriminisano samo zbog pola, dok je sedam od deset iskusilo neki vid nasilja. Ovogodišnji Amnesty Internationa izvještaj je pokazao da su i dalje nekažnjivi događaji napada na novinare, te da se pojačao govor mržnje, mizoginije, dok su se etničke podjele i vjerska netrpeljivost produbile. Ističu da su u aprilu NVO pozvale na donošenje zakona o seksualnom uznemiravanju nakon što je mizogini govor mržnje usmjeren na ministarku zdravlja, političarke io druge žene.

U Crnoj Gori Zakon o medijima obavezuje portale da uklone komentare kojima se krše prava bez odlaganja, najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili prijave. U protivnom, kazna za medije je od 1.000 do 8.000 eura. Autori komentara podliježu i krivičnom gonjenju. Drugi osnov po kome se na društvenim mrežama, odnosno portalima medija može reagovati na uvrede i govor mržnje je sam Kodeks novinara, prema kome bi administrator moderirao komentare. Dosadašnja praksa je pokazala da uvrede najčešće prođu nekažnjeno.

MORALNE VRIJEDNOSTI

Psihološkinja Anđa Backović je za Pobjedu kazala da je naša

stvarnost već dugo vrlo složena i da jeste prirodno da smo često nezadovoljni, frustrirani, ljuti i da su naši međusobni odnosi i komunikacija obojeni takvim emocijama. - Ipak, zabrinjavajuće je koliko se pomjerila nekada dobro prepoznatljiva granica elementarnog poštovanja sagovornika, ili drugog pojedinca, i koliko su normalizovani neprijateljski, uvredljiv, nepristojan govor i ponašanje. Kako se od toga ne ustručavaju ni oni koji bi trebalo da budu uzori građanske pristojnosti, tolerantnosti, demokratskog dijaloga, to mnogima od nas daje za pravo da se ponašamo na isti način. Po modelu – kad može on, što ne bih i ja – kaže Backović. Ona smatra da se tu otvaraju ozbiljna pitanja naših moralnih normi i moralne zrelosti,

Sloboda je uvijek izazovna – treba znati i umjeti s njom, inače se ona pretvara u svoju suprotnost – i po nas same i po druge oko nas. Pojaviti se na mrežama, istresti tamo sva svoja nezadovoljstva i ljutnje na „sagovornike“ koje ne vidimo, niti oni nas, može trenutno donijeti olakšanje i osloboditi nas odgovornosti, obzira, stida koje bi osjetili u neposrednom kontaktu – smatra ona.

Komentari na Fejsbuk stranici ,,Volim Podgoricu“ upućeni Dragici Sekulić

jer kad lošim postupcima drugih opravdavamo i takve vlastite postupke – zapitajmo se o vlastitoj savjesti, osjećanjima stida i krivice, autocenzuri i samokontroli, i što ili ko upravlja našim riječima i postupcima. - Zacrvenjeti se ponekad zbog nečega takvog ili se izviniti, posebno javno – nepopularno je ili se smatra slabošću. Heroji našeg javnog prostora takmiče se u primitivnom humoru i nadgornjavanjima, bahatosti, vrijeđanju, demagoškim porukama, a nerijetko i u lakoći laganja. I, onda se ne čudimo djeci i mladima kad varaju na testovima i ispitima i kad se sve češće i sve surovije odnose jedni prema drugima – kazala je Backović. Ono što nedostaje crnogor-

Društvo/Hronika

Neđelja, 10. april 2022.

MRŽNJA KAO PREPORUKA: škinja Anđa Backović o sve češćim njama, uvredama i govoru mržnje koji su preplavili javni diskurs

oji javnog e takmiče mitivizmu skom društvu je intelektualnost, kritičko promišljanje, kreativnost, empatičnost, kao izvori slobode i zdravlja ljudi i društva. - Nepristojnost i primitivizam nas sigurno neće ni povezati ni pomiriti. Naprotiv – naglašava psihološkinja.

KAŽNJAVANJE ŽENA KOJE GOVORE

Nedavna istraživanja su pokazala da su na društvenim mrežama i portalima najviše vrijeđane političarke, i to Draginja Vuksanović-Stanković, Vesna Bratić, Aleksandra Vuković i Jelena Borovinić-Bojović. One su bile i najzastupljenije u javnom diskursu. Vrijeđana je i Božena Jelušić a posljednji, i jedan od najsurovijih primjera obračuna sa neistomišljenicima je Dragice Sekulić. Ovo je samo dio onih koje su pretrpjele uvrede, a pregledom objava se može ustanoviti da su žene najčešća meta. Na pitanje Pobjede da prokomentariše da li su žene lakša meta i zbog čega se one targetiraju lično i seksualno a

muškarci uglavnom na osnovu političke i nacionalne pripadnosti, Backović kaže da naše društvo već nekoliko godina snažno skreće udesno. Ističe da uz ostale retrogradne pojave, to prati i repatrijarhalizacija. - Njena prva žrtva uvijek je – žena. Sve se to dešava uz snažnu podršku nekih političkih lidera, poslanika, članova vlade, predstavnika crkve, medija, pa nije čudo da takve stavove prihvataju i u ponašanju manifestuju i svi ostali pobornici takvih „politika“. Načini napada, odnosno kažnjavanja žena koje se usude da javno govore i ospore dominaciju muškaraca takvi su da vrijeđaju dostojanstvo žene i njena prava. To je suština mizoginije – kaže Backović. Ona se osvrnula na posljednji primjer, kada je na protalu Volim Podgoricu javnom linču i mržnji bila izložena poslanica Sekulić koja se, kako Backović kaže, „usudila da kritikuje stav crkve i jednog ministra o populacionoj politici u Crnoj Gori, pa još ako je političarka, odnosno zauzela tradicionalnu ‘mušku poziciju’, upućene su stotine mizoginih poruka preko društvenih mreža i portala“. - I to je samo potonja od desetina takvih u protekloj godini. U sred parlamenta smo čuli seksističku poruku, kada je tadašnji predsjednik savjetovao poslanici da se ne ljuti, jer joj ljepše stoji osmijeh. Ipak, žene nijesu „laka meta“ i jako nas ohrabruju sve one žene koje prepoznaju i pružaju otpor mizoginiji, pa i po cijenu da budu nove mete – smatra ona. Backović je istakla da sve više ohrabruju i brze reakcije Ženskog kluba u parlamentu Crne Gore na ovakve slučajeve. Poslanice u tom tijelu su izdale desetine saopštenja i reakcija nakon slučajeva diskriminacije, mizoginije, femicida i svih slučajeva koji su se ticali ugrožavanja ljudskih prava, dostojanstva i života.

LAVINA PRIJETNJI

Lavina je pokrenuta posljednjih godina, najviše od strane

javnih ličnosti koje se nijesu libile da neistomišljenike brutalno targetiraju. Emilo Labudović je Draginju Vuksanović-Stanković nazvao „alapačom“, Jovan Markuš, član Nacionalne komisije za UNESCO, na Tviteru je istoj poslanici uputio vulgarne stihove, a pogrdnim imenom je nazvao i direktor Osnovne škole „Marko Miljanov“ u Podgorici Predrag Burzanović. Nju su vrijeđali i funcioneri Demokratkog fronta Spasoje Tomić i Nikola Goranović, koji su iznosili vulgarna poređenja na svojim profilima. Ministarka Vesna Bratić je takođe vrijeđana na društvenim mrežama, a na početku njenog mandata, objavljena je i karikatura koja je prikazuje u nedostojnom, seksističkom kontekstu. Ministarka Jelena Borovinić-Bojović je takođe bila meta govora mržnje, a dobijala je i prijetnje koje su bile upučene njoj i njenoj porodici… Bivši direktor HE Piva Radomir Radonjić, član Demokratkog fronta, koji je nakon govora mržnje koji je širio preko Fejsbuka i smijenjen, je porazan primjer kako pripadnici političkih partija koji se na taj način domognu funkcije shvataju svoju ulogu u društvu. On je na svom Fejsbuk profilu kroz više objava nazivao pogrdnim imenima pripadnike albanskog naroda, Cetinje „ustaškom opštinom“, Crnu Goru „ustaškom državom“. Opozicionu poslanicu Draginju Vuksanović-Stanković nazivao je „dukljanskom rospijom“ i „ženetinom“. Veličao je osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i četnički pokret. Backović je kazala da je negdje dobro primijećeno da živimo vrijeme sa zidovima na zemlji, a slobodom u sajber prostoru. - Društvene mreže su nam otvorile novi prostor: da iznosimo i razmjenjujemo mišljenja, da osjetimo slobodu izražavanja stavova i osjećanja. Sloboda je uvijek izazovna – treba znati i umjeti s njom, inače se ona pretvara u svoju suprotnost, i po nas same i po druge oko nas. Pojaviti se na mrežama, istresti tamo sva svoja nezadovoljstva i ljutnje na „sagovornike“ koje ne vidimo niti oni nas, može trenutno donijeti olakšanje, i osloboditi nas odgovornosti, obzira, stida koje bi osjetili u neposrednom kontaktu – smatra ona. Ističe da ljudima raste važnost ili vrijednost ako nađu podršku svog komentara ili izjave među zajednicom. - Jednako lako podržimo ili „lajkujemo“ stavove istomišljenika, a među njima i javnih ili partijskih lidera, naravno – s nekim očekivanjima. Nekada to rade cijele grupe, botovi, po nalogu, ali ne zaostaju ni pojedinci, s pravim ili lažnim identitetom. Oni su uvjereni, ili im je lakše da tako misle, da rade pravednu i dobru stvar, da ih podržava mnogo istomišljenika, i da štite, po njima, neko opšte dobro – kazala je Backović. Ona zaključuje da su društvene mreže postale svojevrsno ogledalo našeg društva: snažna socijalna distanca i polarizacija društva, nedopustiva tolerancija na urušavanje vrijednosti građanskog društva. J. MARTINOVIĆ

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saslušan u CB Ulcinj

Tvrdi da je snimak klasična montaža PODGORICA - Lider GP Ura i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović dao je danas policiji u Ulcinju izjavu u svojstvu građanina, a povodom audio-snimka o navodnoj kupovini glasova. Abazović je za snimak kazao da je klasična montaža, prenosi portal RTCG. Abazović je za TVCG saopštio da je objavljivanje snimka pokušaj da se on i GP Ura diskredituju. - Niti sam akter snimka, niti sam fizički bio na mjestu, gdje su ljudi imali konverzaciju, ako su je uopšte imali. Ja fizički nijesam bio u Ulcinju što su svi ostali potvrdili. Samim tim je, nekako u vrlo prijatnoj atmosferi obavljen razgovor sa pripadnicima Uprave policije, ako bude trebalo da dam još neku izjavu u bilo kom svojstvu ja sam spreman da dam kazao je Abazović. On je poručio da daje podršku tužilaštvu da do kraja ispita ovaj slučaj, ali i generalno sve slične slučajeve.

Dritan Abazović

- Što se tiče ovog snimka - klasična montaža, montaža mog glasa. Čak će se možda vještačenjem ispostaviti da se ne radi o mom glasu i mislim da bi onda bilo interesantno da nadležni organi ispitaju i portale i pojedince koji se bave takvim pokušajem diskreditacije - poručio je Abazović. Abazović je kazao i da neće podnositi krivične prijave, jer se radi o N. N. licu, pa nema osnova za prijavu. Ne želi ni da podnosi prijave protiv jednog portala za povredu ugleda i časti.

Redakcijama više crnogorskih medija 4. aprila je dostavljen snimak navodne kupovine glasova u Ulcinju, u kom su 27. marta održani lokalni izbori. Na snimku se navodno čuju lider GP Ura Dritan Abazović, čelnik ulcinjskog odbora tog pokreta i nosilac liste ,,Za novi početak“ Omer Bajraktari, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije ,,Jednoglasno“ Fatmir Đeka, komunalni inspektor u Ulcinju Amir Mehmeti i nepoznata osoba.

Juče u Tuzima održana radionica ,,Otkrij bolest na vrijeme, nemoj da zakasniš“

Za vrijeme pandemije žene rjeđe dolazile na preventivne preglede Sa jučerašnje radionice

PODGORICA - Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori godišnje se otkrije preko 378 slučajeva karcinoma dojke, a više od 150 umre na godišnjem nivou. U zadnje dvije godine pandemije kovida, žene su slabije dolazile na preglede i očekuje se povećanje smrtnosti - poručeno je sa radionice koja se juče održala u Tuzima pod motom ,,Otkrij bolest na vrijeme, nemoj da zakasniš“. Radionicu je organizovala NVO Žena danas a predsjednica ovog udruženja Rosa Popović kazala je da je ovo nastavak njihovog rada nakon dvije godine pandemije kovida, koja ih je omela u aktivnostima. - Mislim da su brojke upozoravajuće i treba da sve učinimo da se redovno ide na preventivne preglede. Time ćemo pomoći sebi, porodici u društvu u cjelini - kazala je sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi Marina Ujkaj otvarajući radionicu. - Preventiva može da spasi

život - poručila je ona i pomenula da u Domu zdravlja u Tuzima imaju ginekološku ambulantu, ali već dvije godine nemaju doktora i apelovala na državne organe da im što prije obezbijede stručni kadar. Kako je istakla prim. dr Nada Cicmil-Sarić, onkološkinja na Klinici za onkologiju na našoj planeti svaka tri minuta se kod jedne žene dijagnostifikuje rak dojke, vodeći uzrok smrtnosti žena dobi 4055 godina. - Svaka osma žena će za svoj životni vijek (od oko 85 godina) oboljeti od raka dojke. U većini zemalja svijeta, posljednjih decenija, rak dojke je u stalnom porastu i sve češće obolijevaju žene mlađe životne dobi - kazala je Cicmil-Sarić dodajući da više od 70 odsto raka dojke pronađu same žene prilikom samopregleda dojki. - Od 10 pronađenih čvorova u dojci osam su sigurno dobroćudni - ističe Cicmil-Sarić. Da su alarmantni podaci potvrdio je i dr Nebojša Jokma-

nović, specijalista ginekologije i akušerstva u KCCG koji je istakao da svake sedmice prilikom pregleda otkrije makar jedan slučaj raka grlića materica u poodmakloj fazi. - Žene tokom pandemije, zadnje dvije godine su manje išle na kontrolne preglede i bojim se da će rezultati biti porazniji - kazao je Jokmanović. Kako je naglasio maligna oboljenja genitalnih organa su jedan od vodećih uzroka smrti žena i čine 13 odsto svih kancera kod žena. - Ginekološki kanceri nastaju kod žena svih dobnih grupa i izlječivi su u ranim stadijumima - kazao je Jokmanović poručujući ženama da jednom godišnje moraju ići na kontrolne preglede jer ukoliko se kancer otkrije na vrijeme on je izlječiv. Radionici je prisustvovalo više od 30-ak žena iz Tuzi koje su ocijenile da su im predavanja, koja su čuli, bila veoma korisna i da će prenijeti iskustva svojim sugrađankama. N. K.

U fokusu

Neđelja, 10. april 2022.

ANALIZA: Istorija odnosa vlasti u Rusiji i najveće vjerske organizacije

Ruski rulet i Ruska crk Piše: dr Dragan VESELINOV Godine 2016. je Vladimir Putin seo na presto u ruskom manastiru Sv. Pantelejmona na Svetoj gori. Na njega su smeli sesti u poseti jedino vizantijski carevi, posle njih nijedan. Da kažemo službenim zadatkom i izrazom jezuita u kontrareformaciji: Koje se prestolne „misije“ primio Putin na Istoku? Šest godina kasnije, napao je Ukrajinu uz šizmatičku podršku moskovskog patrijarha Kirila koji je u Crkvi Sv. Spasa pozvao, zajedno sa njim, na uništenje ukrajinskog naroda, države i svih hrišćanskih struja koje nisu pod Moskvom . Među Srbima je cetinjski mitropolit Joanikije podržao Putina i osudio sestrinsku Rimokatoličku crkvu, sve protestante i ateiste jer su, kako reče, krivi za moskovsku najezdu. Beogradski patrijarh Porfirije to nije učinio, on nije ni pohvalio niti osudio moskovski imperijalizam. Ali nije ni u ekumenizmu našao krivca za rusku najezdu, što Joanikije jeste, čak je patrijarh srpski poslao humanitarnu pomoć ruskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskim patrijarhatom koja je javno osudila Putina. Neće biti Trećeg Rima. Kijevski mitropolit i moskovski patrijarh su izvukli sablju jedan na drugog, a obojica su - Rusi. Ko je odgovoran za turobnu istoriju ruske crkve i države? Niko.

CAREVA SE NE PORIČE

Nisu boljševici u Rusiji prvi napali Crkvu već su nju pre njih surovo napadali ruski vladari počev od Ivana Groznog iz XVI veka, Petra Velikog iz XVII/ XVIII veka, Katarine Velike iz XVIII veka i drugi... Oni su čak ustanovljavali i ona rešenja koje će ponavljati francuski i meksički revolucionari. Nije li Ivan Grozni 1580. godine oteo, preko crkvenog sabora, velike delove manastirske zemlje? Nije li Petar Veliki posle smrti patrijarha Adrijana zabranio 1700. godine dalji izbor za patrijarha i ustanovio 1721. godine zakonom Duhovni reglament, kojim je Crkvom upravljao car preko svojih prokuratora, u stvari preteče ministarstva za veru? Nije li on sveo biskupski crkveni Sveti sinod na lutku i Crkvu stavio pod državnu upravu što je trajalo sve do Prvog svetskog rata , sve do obnove patrijarhata 1917/1918. godine? Nije li Katarina Velika, a ne bolj-

Putin na tronu vizantijskih careva

ševici, sekularizmom uništila ekonomsku nezavisnost Ruske crkve serijom konfiskacionih dekreta o kojima se pre nje razgovaralo pod caricama Anom i Jelisavetom, kojim je oduzela zemlju i zdanja manastirima i Crkvi i putem februarskog Manifesta iz 1764. godine pretvorila sve sveštenike u zavisne plaćene državne službenike? Nije li ona po svom nahođenju odabrala samo neke crkvene ustanove koje će održavati iz državnog budžeta a sve ostale prepustila propadanju? Nije li pravoslavni život u Rusiji toliko atrofirao da je i sam car Aleksandar I u prvoj polovini XIX veka , iako je bio pravoslavni vernik, prikriveno simpatisao necrkvene verske organizacije poput Biblijskog društva, razne mistične kultove, masone, jezuite, menonite, nazarene i razne sekte kojima je Rusija obilovala

vekovima, od uškopljenika do seksualnih orgijastičara; nije li carski dvor podmuklo podelio teritorije eparhija da budu toliko velike da vladike nisu mogle njima delotvorno upravljati i pri tome ih je još velikom brzinom namerno selio iz jedne u drugu da budu gotovo beskorisni... Ruska crkva je bila malo povezana sa društvenim kretanjem u zemlji. Njena veza sa naučnom i filozofskom inteligencijom je bila slaba jer su njene vođe uglavnom poticale iz usamljenih monaških središta poput Sarova Sv. Serafina i Optina a ne iz teoloških centara poput snažne prozapadne Kijevske bogoslovske akademije čiji su diplomci mahom odlazili u bolje plaćene državne činovnike a ne u malo plaćene popove i izdržavane kaluđere . Ti monaški centri su uticali na Gogolja, Dostojevskog, i done-

OD REVOLUCIJE DO REVOLUCIJE

Ruska crkva je između revolucije od 1905. i revolucije iz 1917. godine bila na putu oporavka tako da je Saborom iz 1917/1918. godine obnovljeno mesto patrijarha i za njega je izabran Tihon, ali je Crkva stradala osudivši Brest-litovski mir i gubitke ruskih teritorija u korist Nemačke a sa boljševicima se otvoreno sukobila oko sekularizma francuskog tipa.

Ali moramo posebno naglasiti da moskovska Crkva nije nikada tražila obnovu starog feudalnog sistema. Zagovarala je kapitalizam i monarhiju, što ju je oko monarhije sukobilo sa revolucionarnom februarskom vladom republikanca Aleksandra Kerenskog a sa Lenjinom i oko kapitalizma. Nije tačno da su ruski komunisti tokom trajanja SSSR-a i naknadno bili neprekidni neprijatelji Crkve. Između Lenjina i Staljina leži razlika. Lenjin je pravi boljševik i istrebitelj Crkve, Staljin u tome luta. Lenjin je januarskim Dekretom iz 1918. godine razdvojio Crkvu od države i škola, svim verskim udruženjima je oduzeo imovinu i nacionalizovao je. Zabranio je popovima i kaluđerima da glasaju, a crkve su se mogle koristiti za bogosluženje izuzetno retko, samo uz posebnu dozvolu države – gde je nemoguće uslove, recimo 30 miliona zlatnih rubalja po crkvi - odredio komesar prosvete Anatolij Lunačarski.

PODJELA U CRKVI



Nije tačno da su ruski komunisti tokom trajanja SSSR-a i naknadno bili neprekidni neprijatelji Crkve. Između Lenjina i Staljina leži razlika. Lenjin je pravi boljševik i istrebitelj Crkve, Staljin u tome luta

kle Tolstoja, a ceo njihov slovenofilski pokret je tražio povratak na patricističko hrišćanstvo od pre IX veka. Od njih se najviše odvojio Vladimir Solovjev blizak nemačkoj filozofiji , ekskomuniciranom Origeni iz III veka i gnosticima, i povukao za sobom Struvea, Franka, Bulgakova, odličnog Berđajeva (mada je na njega veći uticaj izvršio Joakim Beme) i druge...

Lenjin i Staljin

Kako su carevi pre boljševika odneli Crkvi svu zemlju, zgrade i novac, boljševicima je malo ostalo da i oni uzmu - ostale su za njih brojanice, sveće, kandila, ikone, ikonostasi, tamjan, liturgijski predmeti, haljine i knjige... Tu novca malo ima. Totalnom konfiskacijom Lunačarskog pokretne imovine Crkve iz 1922. godine, radi njene prodaje, radi novca za smanjivanje gladi duž Volge (ipak je pomoć pape Pija XI bila veća), izazvao je raskol u Crkvi na dve struje gde je ona koja je sledila antiboljševičkog patrijarha Tihona teško stradavala. Tihon je utamničen, ubijeno je na stotine sveštenika među koji-



Nijesu boljševici u Rusiji prvi napali Crkvu već su nju prije njih surovo napadali ruski vladari počev od Ivana Groznog iz XVI vijeka, Petra Velikog iz XVII/XVIII vijeka, Katarine Velike iz XVIII vijeka i drugi...

ma i petrogradski mitropolit Venijamin. U stvari, ubijeno je do tada po objavljenim podacima u „Novoje vremja“ od 5. aprila 1930. godine – 4.960 sveštenika, 31 episkop, 9.000 kaluđera i povezanih duhovnih lica, što je objavio u Kraljevini Jugoslaviji hrvatski jezuita Stjepan Tomislav Poglajen u „Boljševici protiv Boga“. Poglajen je, inače, bio veliki protivnik nacizma i komunizma. Pobegao je iz Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske u Slovačku 1943. godine. Struja koja je stala uz Lenjina dobro je prolazila. Dobila je crkve i imovinu za službu kao nagradu za lojalnost. Ta struja je donela evolutivna rešenja da popovi mogu biti episkopi, da popovi udovci mogu ponovo u brak i druge. Ali ona je nestala 1943. godine. Zašto?

PATRIJARH TIHON

Sam Tihon je i uz intervenciju pape Pija XI u septembru 1922. godine oslobođen iz zatvora 1923. godine, ali je stao uz Lenjina i rekao: ,,Neka monarhisti, u

U fokusu

Neđelja, 10. april 2022.

Ukrajinka Irina Kučma, predstavnica Kriznog štaba u Budvi, svakodnevno dočekuje izbjegli ukrajinski narod

Boji se da će poruka od rodbine biti posljednja

kva inostranstvu i zemlji, znaju da nisam neprijatelj sovjetske vlade“, što je objavila moskovska Izvestija 26. jula . Umro je 1925. godine, ali je pre toga pozvao vernike da prihvate sovjetsku vladu i izneo nadu da će vlast dozvoliti osnivanje verskih škola, versko vaspitavanje dece i versku literaturu. Ipak, vlast još uvek nije verovala u iskrenu podršku Crkve. Posle Tihona Moskva je zabranila izbor patrijarha. Upravu je na nekoliko dana preuzeo mitropolit Petar iz Krutice, ali je odmah bio uhapšen i prognan (neki tvrde da je i streljan). Za njim je stigao mitropolit Sergije Nižnjenovgorodski , ali je i on bio uhapšen u decembru 1926. godine. Pušten je 30. marta 1927. godine i poručio: „Mi želimo da budemo pravoslavni priznajući svoju građansku državu u Sovjetskom Savezu; želimo da njene radosti i uspesi postanu i naši, a njeni neuspesi naši neuspesi“. Još uvek Moskva nije Crkvi verovala, tim pre što su prognani episkopi na Solovjeckim ostrvima na Belom moru odbili da legalizuju sve poteze boljševičke vlasti, pogotovo greške. Staljin se zbog toga strašno svetio. Njegovim Ustavom iz 1936. godine je, članom 124, dozvoljena antireligiozna kampanja, a nad crkvenim ljudima je sprovođen teror. Crkva je samo nominalno mogla da bogosluži, ali nije smela da propoveda stavove o društvu i širi se organizaciono, dok je hrišćanstvo u francuskom i Lenjinovom stilu proglašeno za kult. Na celoj teritoriji SSSR-a nije bilo na slobodi više od tri do četiri biskupa .

Najjača emocija sada je mržnja prema onima koji ubijaju moj narod, koji se raduju ratu i podržavaju genocide, prema onima koji ćute, gledajući sav ovaj užas. Sve je baš stresno i tužno kaže Kučma koja se trudi da pomogne svima koje je rat ostavio bez krova i vjeruje u bolju budućnost i slobodnu Ukrajinu. Ne pomaže samo svom narodu, već i Rusima i Bjelorusima koji su pobjegli od diktatorskog režima i ne podržavaju rat PODGORICA - Ukrajinka Irina Kučma, nakon provedenog odmora 2012. godine u Budvi i teške poslovne sezone u Moskvi, riješila je da svoj dalji život provede u Crnoj Gori. Inženjer je hortikulture i sada radi na poznatim turističkim rizortima i apartmanima. Od kada je počeo rat u Ukrajini, teško sve podnosi. Pokušava da pomogne svom narodu. Svakodnevno dočekuje izbjegli ukrajinski narod. Izabrana je za predstavnicu Kriznog štaba u Budvi.

Katarina Velika

POMOĆ

PRVI PREOKRET

Preokret je nastao posle napada Nemačke na SSSR 1941. godine jer je već 22. juna mitropolit Sergije uputio patriotski proglas celokupnom narodu pozivajući ga na odbranu Rodine. Staljin je stao. Više nije napadao Crkvu ali joj nije ni pomagao, preuzeo je njen stav da ceo narod mora braniti državu, a ne jedino radnička klasa. On se promenio, i 1943. godine se sastao sa episkopima i zaprepastio ih odobrenjem da obnove administrativnu mrežu Crkve i otvore teološke škole uz državnu pomoć! Sergije je umro 1944. godine, a pod dozvoljenom obnovljenom titulom patrijarha namenjenoj Alekseju (umro je 1970. godine) krenula je obnova Ruske crkve sa velikim poletom sve do 1958. godine: Ruska crkva je stigla na 25 hiljada parohija, na 33 hiljade popova, na 70 dijeceza, dve teološke akademije sa magistarskim i doktorskim stepenom titula, na osam bogoslovskih fakulteta sa dvije hiljade studenata...

DRUGI PREOKRET

Sve se promenilo 1959. godine. Predsednik Nikita Hruščov je odbacio Staljina i vratio se na Lenjina. Verovatno ne zbog snage Crkve, već zbog primetnog „liberalnog“ povetarca koji je zanjihao staru lenjinističku doktrinu.

Petar I Veliki

Hruščov nije želeo dva protivnika i Crkvu je napao kao lakšeg. Sveštenici su povlačeni po sudovima, crkve su zatvarane od osam bogoslovija ostalo ih je tri, državna propaganda je silno ustala protiv religije kroz pamflete, radio i televiziju, kroz knjige i školsku anatemu, a Patrijaršiji su nametani herkulovski porezi na imovinu i prihode. Izvesnu iluziju o tolerantnosti države na veru održavalo je članstvo Ruske crkve u Svetskom savezu crkava što je odgovaralo i samom kleru iako su u ovom savezu protestanti bili noseća snaga.

NOVO DOBA

Tu se odnos Moskve prema Crkvi stao nežno menjati sa Jurijem Andropovim i Konstantinom Černjenkom. A krenuo je ka sadašnjem statusu Ruske pravoslavne crkve sa dolaskom budućeg nobelovca Mihaila Gorbačova za šefa KP SSSR-a 1985. godine i sloma Lenjinove ideologije. Sa Gorbačovim i njegovim Zakonom o verskoj slobodi iz oktobra

1990. godine se završava viševekovni carsko-boljševički odnos prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, iako se ni taj, niti Jeljcinov Zakon o slobodi savesti i verskom udruživanju iz septembra 1997. godine, nisu oslobodili brojnih sovjetskih formulacija. Ni šizmatičkih, kojim zapadnim verskim strujama nije dopušten prozelitizam u Rusiji. Komunisti Gorbačov i Jeljcin su osigurali moskovskom sveruskom patrijarhatu monopol na širenje i zabranili Rimskoj crkvi, staro-katolicima, svim protestantima i verskim kultovima da uđu u Rusiju. Takav „komunistički“ i ortodoksni monopol ne uživa nijedna pravoslavna crkva na svetu . Ruski carevi i komunista Lenjin su zarobili Crkvu na više od 400 godina od XVI do gotovo XXI veka. Komunista Gorbačov je oslobodio Crkvu posle pet godina vlasti. A da li je ona izvukla nužne pouke još nije jasno. Glavnu je svakako stekla: nijedna vlast ne trpi vlasnu konkurenciju Crkve. I Crkva izvlači mač jedino kada ga car isuče.

- Trudimo se da im pomognemo oko administrativnih pitanja. Savjetujemo ih o pravnim pitanjima i pomažemo u kućnim potrepštinama - odjeći, hrani, higijeni, igračkama... Trudim se da budem tu za sve koji traže pomoć jer ne procjenjujem ljude po boji pasoša ili državljanstvu - poručuje Kučma. Kaže da ni u najluđim snovima nije mogla da zamisli da se ovako nešto može dogoditi u njenoj državi. - To je kao noćna mora iz koje se ne možeš probuditi. Svaki dan je ispunjen dobrim i lošim vijestima. Teško je ne gledati u telefon cijelo vrijeme. Bojim se da propustim poruku od rodbine. Plašim se da bi to mogla biti posljednja... - kaže Kučma. Čineći dobra djela pokušava da zaboravi na stvarnost, na veliki broj stradalih. - Pokušavam da trošim vrijeme na dobre stvari. Pomaže mi da razmišljam trezveno, racionalno, da ne skliznem u emocije. Jer najjača emocija sada je mržnja prema onima koji ubijaju moj narod, koji se raduju ovome i podržavaju genocid… Prema onima koji ćute, gledajući sav ovaj užas. Sve je baš stresno i tužno - kaže Kučma koja se trudi da pomogne svima koje je rat ostavio bez krova i vjeruje u bolju budućnost i slobodnu Ukrajinu. Ne pomaže samo svom narodu, već i Rusima i Bjelorusima koji su pobjegli od diktatorskog režima i ne podržavaju rat. I ona je prije devet godina pobjegla iz Moskve u Budvu čvrsto riješena da svoj posao radi bez pritiska i profesionalno. Prvi put je u Crnu Goru došla u oktobru 2012. na odmor. - Odmorila sam desetak dana i otišla opet na posao u Moskvu i već na ljeto 2013.

Irina Kučma



To je kao noćna mora iz koje se ne možeš probuditi. Svaki dan je ispunjen dobrim i lošim vijestima. Teško je ne gledati u telefon cijelo vrijeme. Bojim se da propustim poruku od rodbine. Plašim se da bi to mogla biti posljednja... - kaže Kučma

godine došla ponovo u Budvu gdje sam htjela da radim svoj posao, kao inženjer hortikulture, profesionalno i bez pritiska. U početku sam planirala da radim samo kao baštovanka, ali su me kolege iz Ukrajine preporučile svojim prijateljima u Crnoj Gori, isto Ukrajincima. Trebao im je pejzažni inženjer. Otišla sam na sastanak i nakon kratkog intervjua prihvatila sam ponudu da radim u Dukley Gardens - priča Kučma.

POSAO

To je bio njen prvi objekat na kojem je radila u Crnoj Gori i postao je njena vizit karta. - Nakon završetka ugovora otvorila sam kompaniju za uređenje i održavanje vrtova. Sada stalno opslužujemo četrdesetak objekata. To su privatni vrtovi, stambeni

kompleksi i hoteli - kaže Kučma. Ona i njen suprug sada imaju svoj biznis već sedam godina. - Prije pet godina otvorili smo i projektni biro i zadovoljni smo. Naši klijenti su privatne vile od 200 do 20.000 kvadrata, hoteli i stambeni kompleksi. Tu su hoteli ,,Lazure“ u Meljinama, ,,Splendid“ i ,,Montenegro“ u Bečićima, La Roche u Tivtu, Dukley Marina… - kaže Kučma. Dodaje i da joj suprug dosta pomaže, administrira i vodi poslove u obje firme. - On je organizovanija i pedantnija osoba od mene. Moj rad je više ,,na terenu“, kako mi kažemo. Kao na početku ja i dalje posvećujem više vremena smjeru uređenja, a on - dizajnerskom birou i prodavnici enterijerskog dekora - kaže Kučma i tvrdi da imamo državu kao u bajci. - Prelijepa je Crna Gora i volim je sve jače. Veoma sam zadovoljna. Idealno je. Tu su more, planine, polja, šume, rijeke i jezera. A sve je to razbacano po cijeloj zemlji, pomiješano na nevjerovatan način i brzo dostupno. U jednom danu možete da posjedite uz more uz šoljicu kafe, a onda da lutate sniježnom šumom - u zimskoj ste bajci. Možete da plivate u čistoj vodi Jadrana, a zatim za tri sata pobjeći od vrućine u vode šumskog jezera. I tako u svemu – kazala je Kučma poručujući na kraju da će u Crnoj Gori svako naći mjesto za sebe. N. K.

10 Društvo

Neđelja, 10. april 2022.

Ne prestaje podrška Ukrajini iz crnogorske prijestonice

Cetinje šetalo za Harkov: Grad pobratim je uz tebe Glavne poruke s transparenata bile su na crnogorskom i ukrajinskom jeziku

CETINJE- Četrdeset petog dana rata u Ukrajini građani i građanke Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Jučerašnje okupljanje bilo je posvećeno Harkovu, gradu pobratimu Cetinja.

Glavne poruke s transparenata bile su na crnogorskom i ukrajinskom jeziku: „Harkiv, Pobratim je uz tebe! Cetinje“ i „Харькове! Ми з тобою! Твій побратим місто Цетінє“. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su počast svim ukrajinskim žrt-

vama u ratu. Ploču je ovog puta prefarbala ukrajinska porodica iz Dnjepra, koja se nedavno zbog rata sklonila u Crnu Goru. Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je ukrajinska himna, koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. R. P.

Ragavan Ramakuti, doktor savremene medicine i ajurvede, o crnogorskim potencijalima PODGORICA - Crna Gora ima biljaka da liječi cijelu Evropu, uz to je sigurna zemlja, a ljudi su dobri i gostoljubivi- kaže doktor savremene medicine i ajurvede Ragavan Ramakuti. Praktikuje ajurvedski sistem liječenja već pet decenija, a savermenu medicinu je završio kako bi uporedio znanja. Osnivač je i vlasnik Datatreja zdravstvenih institucija, u Indiji- Kerali i Podgorici.

Ljekovito bilje je velika razvojna šansa Crne Gore

Sasvim je slučajno po preporuci 2013. godine sa suprugom Šaradom došao u Crnu Goru o kojoj nije znao ništa. Čista voda, obilje biljaka koje su bitne za njegovu medicinu ga je oduševilo i od tada boravi svaka tri mjeseca ovdje, pomaže mnogima. Po riječima Ramakutija treba razvijati zdravstveni turizam. Kako ističe, mnogi bi ovdje dolazili da se ,,napune“ energijom, jedu zdravu hranu, liječe se i od tog novca Crna Gora može da živi. Međutim, primijetio da niko ne radi na toj ideji, te da je to šteta. Objašnjava da se ajurvedski ljekovi pronalaze svuda u prirodi (ljekovito bilje, začini, ulja). Za razliku od moderne medicine ajurveda uzima u obzir naše tjelesno, mentalno i duhovno zdravlje...

KVALITET BILJAKA

- Međutim, u Indiji ljekovite biljke više nijesu dobrog kvaliteta ni kvantiteta. Ima puno ljudi i uništava se sredina, tako da je i kvalitet ljekova je slabiji. Međutim, u Crnoj Gori toga imamo napretek. Mi znamo tehniku da identifikujemo bilo koju biljku, nije potrebna laboratorija. Na mjestu mogu da prepoznam šta je dobro u toj biljci – kazao je Ramakuti koji naglašava da po izgledu biljke može da zna da li može da se jede i da li je ljekovita. - Ali i ta toksičnost biljke isto može da bude ljekovita. Klasifikacija je vrlo jednostavna i traje sat vremena – kazao je Ramakuti. Za usavršavanje ajurvede doktor je boravio u 44 zemlje i naučio je tehnike identifikovanja biljaka, kako da napravi ljekove od njih. - Tu tehniku koristi i ovdje. Koristi kombinaciju ljekova iz Indije i Crne Gore. I rezultati kod pacijenata su jako dobri. Kada sam došao ovdje nijesam apsulutno ništa znao o ovoj zemlji. Tada su nas upoznali sa tadašnjim premijerom i ministrom

ODUŠEVLJENI NAŠIM NARODOM I PRIRODOM: Ragavan Ramakuti i njegova supruga Šarada

zdravlja i ponudili nam svu moguću pomoć i vremenom smo uspjeli. Bilo je dosta poteškoća u startu, ali smo stigli do današanjeg statusa – kaže Ramakuti dodajući da je izuzetno srećan da čini dobro za mnogo ljudi ovdje. - Profesionalna satisfakcija je

Snaga ajurvede povećava imunitet Ajurveda nudi efikasna i sigurna rješenja za različite zdravstvene probleme, kao što su: posljedice načina života, degenerativna stanja, neuromišićni poremećaji, alergije i drugo. - Imuno-modulatorni pristup ajurvede pomaže da se poveća imunitet organizma i tako spriječe razne infekcije i bolesti, naročito kod djece – kaže Ramakuti.

počela da dolazi do nas. I to je jako bitno u medicinskoj profesiji – kazao je Ramakuti. Upoređujući ajurvedu sa zapadnom medicinom kaže: - Ajurveda je zreo čovjek, a moderna medicina je beba. Kada je zdravlje u pitanju, ljudi, kako ističe Ramakuti, prave greške iako su Crnogorci prilično zdravi ljudi. - Zato što je priroda ovdje jedna od najboljih na svijetu. Čista voda, čist vazduh, ali ne koristite ih na pravi način. Moramo da uživamo u tome. Imamo puno neiskorišćenih resursa. Međutim, Crnogorce nije briga, a ipak – srećni su. Ljudi su prilično dobri – kaže Ramakuti, koji ističe da je vrlo bitno što je Crna Gora sigurna

zemlja, nema kriminala kao što je to recimo u Indiji i drugim zemljama. - Imate dobru dušu, ali Crnogorci nijesu dobri preduzimači. Ne koriste resurse. Da zasadimo neku voćku treba 10 minuta, ne moramo da đubrimo, plodna je zemlja ali ne sadite. Nebrojeno mnogo ima ljekovitih biljaka, mnoge još treba da se otkriju – kaže Ramakuti.

TAJNE NAŠIH BAKA

Po njegovim riječima crnogorski travari su bojažljivi, ne promovišu znanje, tako da smo izgubili tajne crnogorskih baka. - To znanje je otišlo, nestalo. Svi kažu moja baka je ovo koristila, ali ne znaju zbog čega. I dalje imamo pisane knjige, ali i

imamo. One se ponašaju inPo riječima stinktivno, a mi možemo da biramo. Moramo paziti šta Ramakutija jedemo, jer ono što volimo ne treba razvijati mora biti dobro za zdravlje. Moramo da kontrolišemo pazdravstveni žljivo ono što nije dobro. Životurizam. Kako tinje uzimaju određenu hranu. Ako damo tigru bananu neće je ističe, mnogi bi uzeti, to je instinkt. Međutim, mi imamo inteligenciju tako ovdje dolazili da moramo da budemo intelida se ,,napune“ gentni, a ne instintkivni – kaže Ramakuti. energijom, jedu Kada je čovjek bolestan, takozdravu hranu, liječe đe mora voditi računa da ne radi ono od čega bolest naprese i od tog novca duje. Crna Gora može - Ako osoba ima bolest bubega ne smije da jede voće jer je boda živi. Međutim, gato kalijumom, iako voli. Mora primijetio je da niko da izbjegava da bi spasio sebe. tako određena hrana treba ne radi na toj ideji, Isto da se jede za određenu bolest. To je mudrost i disciplina. Isto te da je to šteta to nestaje vremenom. Imamo puno medicinskog bilja. Crna Gora može biti sanatorijim za svijet, makar za cijelu Evropu – objašnjava Ramakuti koji smatra da samo treba da razvijemo zdravstveni turizam i da bi to bilo dovoljno za sve. Tvrdi da imamo dobre zakone, turisti su zaštićeni i mogu da dolaze da se ,,napune“ energijom i novac od toga bio bi dovoljan za Crnu Goru. - Ovo je najbolja zemlja u kojoj sam bio. Svi su zdravi, visoki, lijepi… Sve vam je bog dao, ali ljudi ne znaju da cijene. Moramo da počnemo da volimo svoju zemlju jer je ovo raj – poručio je Ramakuti. - Za zdravlje nije samo potreban lijek, nego dobra hrana, voda, i mogućnost da možete da raditi fizičku aktivnost u dobroj sredini i ovdje toga ima. Imali smo pacijentkinju koja je došla iz Kanade i pripremali smo hranu za nju. Iako ona u Kanadi ima sve moguće namirnice, ali je kazala da nikad nije okusila takav paradajz, kupus, salatu… kao ovdje. Rekla je da su ukusi fenomenalni, kako povrća tako i voća – kaže Ramakuti. Iz svog iskustva koje je veliko, jer je već ušao u devetu deceniju, kaže da za harmoniju u životu postoji izbor. - Životinje nemaju izbora, mi

Za svakog čovjeka posebna terapija Koncept ajuruvede nudi individualizovani pristup u prevenciji bolesti i upravljanju bolešću. - To je osnovno sredstvo ajurvede – za svakog čoveka primjenjuje se poseban pristup jer je svaki čovjek jedinka za sebe. Kada se individualno pristupi čovjeku, onda se određuje šta

je za njega pogodno i kakav način i stil života treba da primijeni. Zato su bitne i osnovne informacije o fizičkoj i mentalnoj konstituciji pojedinca kog treba liječiti. Tek onda treba izabrati terapiju i početi sa primjenom – poručuje Ramakuti.

je važno da se spava u određeno vrijeme. Ne zalazi ovdje sunce kao u tropskim zemljama, ali u zavisnosti od doba moramo da odemo u određeno vrijeme na spavanje. Moramo spavati osam sati i ustajati prije izlaska sunca, što nam daje dosta energije – kaže Ramakuti dodajući da je vrlo bitno da se ode na spavanje do 23 sata. - Večera mora da bude lagana. Neki jedu u ležećem položaju, gledaju TV i grickaju i tako prizivaju bolest. Mnoge bolesti se javljaju zbog nezdravog načina života – kaže Ramakuti ističući da pod hranom ne podrazumijevaju samo namirnice koje konzumiramo u obrocima, već i svi čulni doživljaji koje unosimo u sebe. - U ovakvom obliku, pored našeg zdravlja, hrana utiče i na naš karakter. Tako će na kvalitet našeg obroka uticati i način pripreme, mirisi, zvuci kuvanja, kvalitet namirnica, osobe sa kojima jedemo, ali i sama ličnost osobe koja priprema jelo. Ističe i da naša fiziologija nije napravljena da jedemo meso. - Ljudska bića treba da budu vegetarijanci jer nam je struktura zuba, sistem za varenje kao kod biljojeda. Naši gastro sokovi nijesu tako jaki kao kod mesoždera. Kad čovjek jede puno mesa onda je i agresivan, kao životinje mesožderi, dok su slonovi i antilope jako mirne... razlika postoji – objašnjava Ramakuti. Poručuje na kraju da se hrana u ajurvedi smatra moćnom a gleda se i kao lijek. Ako jedemo hranu koja je odgovarajuća za našu fiziologiju, naše tijelo će doći u blagostanje. Bićemo srećniji, zdraviji i ispunjeni vitalnošću. N. KOVAČEVIĆ

Svijet

Neđelja, 10. april 2022.

ČETRDESET PETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Nastavljeno snažno granatiranje Harkova KIJEV- Ruska vojska reorganizovala je zapovjedništvo svojih operacija u Ukrajini, pa je tako komandu ruskim snagama preuzeo iskusni general Aleksandar Dvornikov koji je puno vremena proveo na ratištu u Siriji, rekao je zapadni zvaničnik, a prenosi BBC. U međuvremenu su 132 tijela pronađena u Makarivu, oko 50 kilometara od Kijeva. Savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Vadim Denisenko je kazao da se ne može isključiti mogućnost da Kijev bude sljedeća meta napada ruskih vojnika. Dodao je da se napadi na Odesu takođe ne mogu isključiti, izvijestila je agencija UNIAN. -Ako govorimo o glavnom gradu i grupisanju ruskih vojnika u Bjelorusiji, nažalost, ne možemo isključiti da će Kijev biti sljedeća meta napada – rekao je Denisenko. Kako je navedeno, kada je riječ o Odesi, vjerovatno će se raditi o napadu s mora. U Kijevu je bio i britanski premijer Boris Džonson, koji se oglasio nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom. - Danas sam se susreo sa prijateljem, predsjednikom Zelenskim – napisao je Džonson na Tviteru dodavši kako je pružio potporu narodu Ukrajine. - Pripremamo novi paket finansijske i vojne pomoći koji je dokaz naše predanosti borbi njegove zemlje protiv ruske varvarske kampanje – napisao je Džonson.

Stotine žrtava u predgrađima Kijeva Savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Vadim Denisenko kazao je da se ne može isključiti mogućnost da Kijev bude sljedeća meta napada ruskih vojnika. Dodao je da su i novi napadi na Odesu izvjesni

MILIJARDU EURA POMOĆI

Evropska komisija daće milijardu eura za podršku Ukrajini i zemljama koje primaju izbjeglice, rekla je njena predsjednica Ursula fon der Lajen. -Šest stotina miliona... ići će Ukrajini, ukrajinskim vlastima i djelimično Ujedinjenim nacijama – rekla je Fon der Lajen na skupu prikupljanja sredstava za Ukrajinu u glavnom gradu Poljske Varšavi. -A 400 miliona eura ići će državama na prvoj crti koje rade tako izvanredan posao i pomažu izbjeglicama koje dolaze – rekla je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina „uvijek spremna“ na razgovore s Rusijom, koji su na mrtvoj tački otkad su je u gradu Buči kod Kijeva, iz kojega su se Rusi povukli, otkriveno na stotine civilnih žrtava. -Spremni smo boriti se i paralelno tražiti diplomatske puteve kako bi se zaustavio rat. Uvijek paralelno razmišljamo o dijalogu – rekao je ukrajinski predsjednik na kratkoj konferenciji za novinare nakon susreta, ranije danas, s austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom koji je u posjeti Kijevu i Buči.

RUSKI ZAHTJEVI

Mjesec i po nakon početka ruskog napada u Ukrajini Anatolij Antonov, ambasador Moskve u Vašingtonu, u intervjuu za Njuzvik objasnio je zašto je Rusija pokrenula ono što smatra specijalnom vojnom operacijom. Antonov

Katastrofalne posljedice granatiranja ruskih snaga



Spremni smo boriti se i paralelno tražiti diplomatske puteve kako bi se zaustavio rat. Uvijek paralelno razmišljamo o dijalogu – rekao je ukrajinski predsjednik na kratkoj konferenciji za novinare nakon susreta, ranije danas, s austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom koji je u posjeti Kijevu i Buči

je detaljno iznio zahtjeve koji bi, ako budu ispunjeni, mogli okončati sukob. Osim toga, on je upozorio da pomoć u oružju koju zapadne zemlje pružaju Ukrajini samo pogoršava sukob. Naglasio je i da to potencijalno može dovesti do direktnog sukoba SAD i Rusije. -Specijalna operacija u Ukrajini rezultat je nespremnosti kijevskog režima da zaustavi genocid nad Rusima ispunjavanjem svojih obaveza prema

Objavljeni navodni snimci ruskih vojnika, priznaju i silovanja U zapadnim medijima pojavili su se audio-snimci razgovora ruskih vojnika u kojima oni priznaju bombardovanje naselja i ubijanje civila. Iako ruska strana gotovo svakodnevno demantuje ratne zločine i optužuje ukrajinsku stranu za krvoproliće i razaranja, američki CNN objavio je nekoliko audiosnimka ruskih vojnika pozivajući se na ukrajinske službe bezbjednosti. Ukrajinski zvaničnici su rekli da su

audio-snimci presretnuti razgovori putem radio-veze i da otkrivaju da ruski vojnici ubijaju i siluju civile. Ujedno ovi snimci bi mogli da budu korišćeni i kao dokazi za ratne zločine, ukoliko se utvrdi njihova autentičnost. Prvi snimak koji je pušten govori o navodnom ubijanju civila. Čuju se naredbe da se direktno granatiraju naselja i civili. CNN tvrdi da u Ukrajini postoji nekoli-

Užasnuta Fon der Lajen kad je vidjela masovnu grobnicu u Buči Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je danas da ubistva civila u Buči pokazuju okrutno lice vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina i obećala je da će podržati Kijev u njegovoj odbrani granica Evrope. Tokom posjete Buči, gdje su forenzičari počeli iskopavati tijela iz masovne grobnice, Fon der Lajen je bila vidljivo potresena onim što je vidjela. Na Tviteru je objavljen trenutak kada je šefica Evropske komisije stigla na lokaciju masovne grobnice u Buči. Njena reakcija govori sve.

međunarodnim partnerima. Očigledna je i želja država članica NATO-a da iskoriste teritoriju susjedne države za uspostavljanje uporišta u borbi protiv ko izvještaja o silovanju žena i djece. U prilog tome CNN je prenio navodni razgovor ruskih snaga, gdje se navodi da su trojica tenkista silovali djevojčicu. CNN je objavio i audio-zapis gdje se govori o posljedicama prekida linija snabdijevanja ruskih snaga, pa je jedan vojnik na pitanje da li ih „hrane dobro“ odgovorio da se sami hrane i da je navodno zaklao i pojeo psa. A objavljen je i snimak mladih vojnika kojima je pao moral i koji su uznemireni cijelom situacijom i hoće da se vrate kući. -Hoću kući, neću ordenje – čuje se mladi muški glas na snimku.

Rusije – rekao je Antonov. Antonov je za američki Njuzvik ocijenio da su zapadne zemlje direktno uključene u događaje u Ukrajini jer i dalje snabdijevaju Kijev oružjem i na taj način ga podstiču na dalje sukobe. Dodaje da su takvi postupci opasni i provokativni jer su, kako je naveo, usmjereni protiv Rusije. Ističe i da bi to moglo dovesti do vojnog sukoba između SAD i Ruske Federacije. Antonov je ponovio stav Moskve da su svi konvoji na teritoriji Ukrajine sa oružjem i vojnom opremom, koji su pristigli sa Zapada, legitimni vojni cilj Oružanih snaga Ruske Federacije.

UNIŠTENI GRADOVI

Snažno granatiranje Harkova na sjeveroistoku Ukrajine se nastavlja, kaže regionalni vojni guverner Oleg Siniehubov. -Tokom proteklog dana okupatori su

oko 50 puta napali grad. Pogođena je infrastruktura Saltivke, Holodne Gore, dio u kojem je fabrika traktora – dodao je. CNN podsjeća da su posljednjih dana ukrajinski funkcioneri upozorili na moguću veliku rusku ofanzivu na istoku zemlje, pa su tako pozvali na evakuaciju civila iz istočne Ukrajine prije, kako kažu, nego što dođe do teških i krvavih borbi u Donbasu. Pentagon je danas saopštio da je Rusija odgovorna za raketni napad na Kramarorsk koji se dogodio juče, a u kojem je stradao veliki broj civila koji su na željezničkoj stanici čekali na evakuaciju. Predstavnik američkog ministarstva odbrane rekao je da Pentagon nije prihvatio tvrdnje Rusije da je Ukrajina izvršila napad, prenio je RSE. U napadu su poginule najmanje 52 osobe a, povrijeđeno ih je preko 100.

12 Povodi

Neđelja, 10. april 2022.

Sjećanje na sestru i braću Vučinić, neustrašive junake, koji su pali u oslobodilačkoj borbi

Heroina Milica i hrabri Boško i Đorđije

NIKŠIĆ – Više je od tri decenije otkako starina Radovan Vučinić ne briše maramicom rosu sa bronzanih bista svoje troje đece - Milice (19221943), Đorđija (1918–1942) i Boška (1919-1943). Preminuo je u 99. godini 10. februara 1991, pa ne ,,razgovara“ sa svojom đecom, kako je to činio od 1973. godine kada su biste postavljene u dvorištu ispred zgrade Doma studenata i učenika u Nikšiću „Braća Vučinić“.

Rodbina i prijatelji su ga tješili, a on bi im odgovorio da njemu utjehe nema. - A zar i može biti utjehe kad se izgube sinovi i šćer?! Ostaje mi vječna tuga, ali i dug da im ostanem dostojan roditelj. Da ih ničim ne natrunim! Ostaje mi da što čistije i čestitije živim za njihovo djelo. Poruka i žrtve njihove generacije živjeće kao što živi i žrtva Isusova iz onog davnog vremena. I u svojoj nesreći, ja sam mojoj đeci zahvalan. Zahvalan što ne moram kriti da sam ih imao, kao što to moraju činiti oni nesretni očevi čiji sinovi nestaju u službi osvajača i tuđina – prenio nam je ovih dana Radovanove davnašnje riječi njegov dugogodišnji prijatelj Slobodan Bato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića.

Ranjena gRomada

Kaže da je Radovan Ivov Vučinić bio istinska ljudska gromada koja je uspravno hodala kroz život, ratnik, borac i pobjednik iz svih oslobodilačkih ratova što ih je Crna Gora vodila u XX stoljeću. Radovan je bio čovjek među ljudima, junak među junacima, gorostasna figura u junačkom epu o Crnogorcima. - Radovan je bio istaknuti borac pod komandom Blaža Boškovića, Janka Vukotića i Petra Martinovića jednom riječju tamo gdje su se vodile presudne bitke Crnogoraca. U Prvom i Drugom balkanskom ratu, u Prvom svjetskom ratu iz svih borbi izlazio je bogatiji za neko ratno odlikovanje, medalju i priznanje, a unapređenja su

Biste Vučinića ispred Studentskog doma u Nikšiću

se ređala. Proveo je dvije godine kao komita po crnogorskim gudurama gledajući dolje na drumove. Nezadovoljan rezultatima ujedinjenja i najvišim ratnim počastima koje mu je odala novostvorena država, posebno politika njene vlade, Radovan na prvim izborima glasa za opoziciju, i tako je razmišljao sve do 1941. godine – ispričao je Mirjačić. Sa suprugom Božanom, rođenom Kovačević, izrodio je četvoro đece. Ubrzo su mu umrle supruga i najstarija šćerka Vukosava. A troje djece Boško, Đorđije i Milica, od rane mladosti prihvatili su napredne ideje i svrstali se pod zastavu Komunističke partije. Među prvima su zapalili ustaničku vatru 1941. i sami ,,izgorjeli“ u ognju Narodnooslobodilačkog rata i revolucije, sa nadom u pobjedu i s vjerom u slobodu. Njihove biografije zapisane su mastilom zrelim u krvi kojim se i pišu priče za dolazeće naraštaje i istorijske čitanke. Iako nije učila gimnaziju, u Miličinim rukama – uz obavezni pribor za vezenje i pletenje – ređale su se popularne brošure o SSSR-u, o borbi omladine za mir... Pa, u skojevskoj družini Laza, Župe i Dragovoljića, Džek Londonova „Gvozdena peta“, Trevenov „Mrtvački brod“... i ponekad u „devet ja-

Neustrašivi Đona puškonoša - Đorđije - Đona bio je vatra živa. Fizički razvijen i snažan, veoma živahan, oči mu se sjaje i čini ti se, kada raspravlja, da iz njih vatra sijeva. Imponovao je svojom odlučnošću i hrabrošću. Njegov nivo znanja bio je znatno skromniji od Boškovog, ali zato hrabrost, odlučnost, čak prenagljenost i plahovitost bile su kod njega naročito izražene. Za njega se bez pretjerivanja može reći da je bio neustrašivi borac, pravi puškonoša – zapisali su Milinko Đurović i Milisav Raičević u knjizi ,,Peta proleterska

Đorđije Vučinić

crnogorska brigada“ (Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1972)

Radovan Vučinić

ma skriveni“ ilegalni listovi „Mladi komunist“, „Proleter“, „Srp i čekić“ i omladinski listovi „Novi srednjoškolac“, „Zora“... uz učitelje Boška i Đonu koje su njena mladalačka znatiželja i žudnja za učenjem stalno zapitkivali – Milica je sve brže stasavala u omiljenu skojevku aktivistkinju, posebno među ženskom omladinom, u dolini Gračanice. Kad bi u kasnu noć, nakon što bi ugasila petrolejku, premorena od napornog rada u kući i seoskoj prodavnici, od zbrinjavanja stoke, pranja rublja u ledenoj vodi Gračanice legla na počinak, u Miličinim ušima su poput opojne uspavanke odzvanjali stihovi, koje je pjevala Boško - Božo, stariji sin Radovanov, bio je očev ljubimac. U više prilika Radovan je govorio – da je imao deset sinova pa da su mu svi poginuli, ne bi ih žalio koliko Boška – zapisano je u knjizi ,,Peta proleterska crnogorska brigada“ u tekstu Milinka Đurovića i Milisava Raičevića. - Boško je bio vrstan agitator i masovik u redovima omladine, a i stariji ljudi su ga veoma poštovali. Stoga je partijsko rukovodstvo za nikšićki srez odlučilo da ga ostavi za rad na terenu poslije odstupanja naših snaga u Bosnu juna 1942. godine. Dobro su poznati izuzetno teški uslovi rada u to vrijeme na okupiranoj teritoriji u Crnoj Gori, naročito zimi 1942-1943. kada je gotovo polovina naših drugova ilegalaca u srezu nikšićkom strada-

sa Darom Čokorilo, Milevom Lajović, Olgom Golović, Milojkom Tomić, Vjerom Kovačević i Darom Kostić, s pješivačkim, gornjepoljskim i grahovskim omladinkama. Vaspitavani na najboljim tradicijama svoje porodice i crnogorske heroine, prenosi nam Slobodan Bato Mirjačić, Radovanova đeca Boško, Milica i Đorđije, ,,zapaljeni“ vječnim idejama revolucionarnog mijenjanja društva, ostali su na crvenim koracima naše borbe i revolucije, kao vječna straža. I oni su kao i hiljade njihovih vršnjaka pred rat u Nikšiću recitovali Jesenjinove stihove: „Još ne želim ja umrijeti, dok se zemlja ne zatrese“. A kada se zemlja zatresla, našlo se neočekivano mnogo ne samo muških, nego i djevojačkih prsa koja su prkosno stala pred neprijateljske kuršume. Crna Gora je uvijek skupo plaćala svoje vjerovanje da je ljudski život jeftiniji od metka, a olovo skuplje od zlata...

Zakletva na gRobu

Sve troje Radovanove đece od početka ustanka ispoljavalo je hrabrost i odlučnost. Boško je bio daroviti pisac, raspop, ple-

meniti čovjek i partijski radnik, borac britkog pera i jakog plotuna, ponos Pete proleterske brigade i vječiti huk Sutjeske na kojoj je junački pao. Đorđije – Đona bio je student prava, gromolomnik i bundžija, ratnik bez uzmaka u čijim grudima je bilo mnogo hrabrosti i ostalo u posljednjem jurišu. A Milica je ostala heroina među dičnom braćom. Đorđije je poginuo prvi, u žestokom boju blizu Lijeve Rijeke, u kojoj su se istakli njegovi brat i sestra. - Milica je uzela bratovu pušku, poljubila je i zaklela se na njegovom grobu: „Produžićemo borbu i osvetićemo te“. Od tada je ona još neustrašivije jurišala u svim borbama koje je vodila njena jedinica. Naročito se istakla u poznatim okršajima od 22. jula do 22. avgusta 1942. godine u proboju Pete brigade pravcem Vrbnica – Prozor, na Trebičini, Treskavici i Zabrđu gdje je Prvi bataljon u nezadrživom jurišu razbio njemačke jedinice i zasjede. Milica je bila i u Krajini i u Centralnoj Bosni u prvim borbenim redovima – prenosi nam Mirjačić. Iako Milica nije poginula u jurišu, već u koloni čete kod Nevesinja u martu 1943. godine, ostalo je zapamćeno da je neprestano jurišala, pa i u trenutku pogibije, čitavim bićem i junačkim srcem. Takva je bila đevojka – narodni heroj Milica, bolničarka, borac i bombaš, dostojni saborac svoje ponosne i hrabre braće, jedna od devet Crnogorki koje su odličje heroine zavrijedile u potonjem ratu. Tri mjeseca nakon sestre, poginuo je i Boško, u Bici na Sutjesci. Skoro dvije decenije Radovan je brisao rosu sa bronzanih figura svoje izgubljene sreće. Utjehu nije našao, a smiraj jeste nakon vijeka života, u februaru 1991. godine otkad su zajedno na gradskom groblju u Nikšiću.

Junaku rane ne smetaju

Boško Vučinić

la. Progoneći naše drugove, četničke bande su ušle, po ko zna koji put, u trag i grupi u kojoj je bio i Boško. Sedmog januara 1943. opkolili su ih u Risjem Dolu dok su se, okupljeni, grijali oko tek naložene

vatre. Četničke bombe i puške su zapraštale. Bili su odmah teško ranjeni Muarem Asović i Boško Vučinić – citat je iz ,,Pete proleterske crnogorske brigade“. Boško je kasnije liječen u bolnici u Podgorici, a njegova neodoljiva želja da s puškom u ruci i s drugovima nastavi borbu učinila je gotovo nemoguće – otisnuo se u bjekstvo 16. marta 1943, u bolničkom rublju i bos, s još otvorenom ranom. - Vratio se svojim drugovima i borbi. ,,Osjećam se kao da sam ponovo rođen“, pričao je kada se povezao s drugovima. Liječili su ga i izliječili partizanski ljekari i osposobili za nove zadatke. Bio je neizmjerno radostan – zapisali su autori

Milica Vučinić

Žalost za bratom

- Milica, tek prispjela djevojka, rođena 1922, radila je u kući, pomagala svojoj maćehi Ljubici. Nije se, takoreći, odvajala od kuće. Otac Radovan, strog prema svima, a naročito prema Milici, svoju je djecu brižljivo pazio i volio. Uspio je da kod njih odnjeguje primjerno poštenje, skromnost, ponos i dostojanstvo i druge ljudske vrline – zapisano je u knjizi ,,Peta proleterska crnogorska brigada“. Jednom se na partijskom sastanku diskutovalo o Milici; sve je bilo u redu i odlučeno je da se na sljedećem sastanku primi u Partiju, te je rečeno da neko od drugova treba da razgovara sa njenim ocem. - Ukratko, trebalo je spriječiti da ovaj strogi roditelj ma i malo posumnja u ponašanje svoje kćerke. Dogovoreno je da s njim o tome razgovara Milisav Raičević. Milisav je s Radovanom otvoreno i lijepo razgovarao, objasnio mu naše shvatanje i poglede o moralu i drugarskom, poštenom odnosu prema ženama i značaju njihovog učešća u borbi. Radovanu su se dopali naši nazori i složio se sa njima – citat je iz knjige. Milica je bila skromna i stidljiva, a od Đonine pogibije rijetko bi zaigrao djevojački osmijeh na njenom licu. Pritiskala je tuga za bratom. Razigrala bi se samo u jurišima i okršajima, a za podvige u borbama proglašena je narodnim herojem.

Uz vječne rane, odužio je dug ostao je dostojan roditelj troje đece koji su herojski dali mlade, junačke živote za slobodu naroda. R.uSkokovIĆ-IvanovIĆ Đurović i Raičević. Ali nije dugo trajalo to radovanje, jer je počela najkrvavija i najslavnija - Bitka na Sutjesci. - Opet je prekinut rad naših partijsko-političkih radnika, među kojima se isticao i poletni Boško Vučinić Raspop. On se priključio Petoj brigadi i njenom proboju preko Sutjeske. Nije se vratio. Poginuo je 16. juna 1943.godine. Prekinut je borbeni i revolucionarni put istaknutog borca našeg oslobodilačkog rata i revolucije, koji je svim srcem i umom živio i borio se za slobodu i dobro svog naroda – navedeno je u knjizi ,,Peta proleterska crnogorska brigada“, uz podsjećanje da je o pogibiji tog hrabrog borca pisano u knjizi ,,Oni su ponos domovine“ pod naslovom ,,Junaku rane ne smetaju“.

Kultura

Neđelja, 10. april 2022.

Ljudi su veći od imena i prezimena I dok se godišnji odmori provode u prošlim životima, poput magle se spušta upozorenje da od patnje nema skloništa, a da rat uvijek ostavlja ruine – usnule žrtve i preživjele zombije u potrazi za dušom, nevezano za to kako se zovemo i prezivamo

Rađenu po romanu Darka Cvijetića, Kokan Mladenović postavio je ovu predstavu na scenu sarajevskog Teatra 55, a podgorička publika imala je priliku da je pogleda u petak veče na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“, u sklopu festivala RUTA.

APSURD

Duboke uzdahe publike, koja je netremice pratila predstavu, prekidao je po koji duhoviti dijalog. Predstava, čiju radnju

,,Kapital“ u Zetskom domu CETINJE – Predstava ,,Kapital“, prema tekstu Karla Marksa, u režiji Andraša Urbana, biće izvedena večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom u 20 sati. Riječ je o prvoj balkanskoj dramatizaciji jednog od najuticajnijih tekstova u istoriji čovječanstva i najvažnijeg djela njemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa. U predstavi koja je 2018. godine realizovana u okviru projekta ,,Collective Plays!“ uz podršku EU programa za kulturu Kreativna Evropa, igraju Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević. Muzičari: Milivoje Pićurić (klavir), Jovan Bjelica (gitara), Blažo Tatar (bubnjevi) i Vedran Zeković (bas gitara). R. K.

prate jednako jaka muzika i scenografija, metaforički je osvrt na bivšu zemlju koja se rasula baš kao i Crveni soliter Darka Cvijetića i istoimeni lift od lego kocaka. I dok se godišnji odmori provode u prošlim životima, poput magle se spušta upozorenje da od patnje nema skloništa, a da rat uvijek ostavlja ruine – usnule žrtve i preživjele zombije u potrazi za dušom, nevezano za to kako se zovemo i prezivamo. U pojedinačnim omažima životu i ljudima koje je poznavao, Cvijetić (u tumačenju Admira Glamočaka) proživljava i sopstvenu katarzu za nenamjerni grijeh, čiji miris krvi i dalje osjeća. U krajnjoj liniji, u sjajnoj kompoziciji između Suphe i Milosave (Tatjana Šojić i Gordana Boban), stoji priča o zajedništvu i ljubavi, koji su opet jači od te-

reta, ali ih treba odabrati. Glumački ansambl, pored Šojić, Boban i Glamočaka, čine: Aleksandar Seksan, Muhamed Hadžović, Maja Izetbegović, Senad Alihodžić, Sabit Sejdinović, Dina Mušanović, Davor Golubović, Lana Zeničanin, Tijana Zeherović, Sin Kurt, Isa Seksan i Dino Hamidović. A, kako je na okruglom stolu nakon predstave kazala Šojić, kada se igraju likovi, kreirani po stvarnoj osobi, kao u ovoj adaptiranoj verziji romana Cvijetića, onda je na glumcima još veća odgovornost, profesionalno opterećenje da se od slova na papiru naprave živi ljudi. - Prije samog početka rada na ovom projektu svi smo pročitali roman Darka Cvijetića. Reditelj Mladenović predstavio

Ansambl predstave „Šindlerov lift“ na sceni KIC-a

je svoju jasnu viziju i koncept kako bi predstava trebalo da izgleda. Imajući u vidu temu romana u koju smo se udubili, nije uvijek bilo jednostavno na probama funkcionisati kao profesionalac, ali uz korišćenje Darkovog pjesništva i poezije, i djelova teksta nastalih iz improvizacije, nakon par nedjelja kristalizovali smo redoslijed scena – kazala je Šojić. Ovakve predstave, kako je rekao Glamočak, prave se u želji da se ljudi sjete sebe i svoje suštine. - Razlog našeg rada na ovom komadu je taj da smo mi još uvijek dovoljno ludi da vjerujemo da ćemo pravljenjem ovakvih predstava uspjeti kod ljudi izazvati neku promjenu, koja bi probudila gram razuma kod njih i spriječila ponavljanje ovakvih stvari. Najpotresnije tokom rada za mene bilo je da, nakon što čujemo imena

ljudi koji su to preživjeli i gdje žive danas, čujemo i da Darko Cvijetić i dalje živi u tom Crvenom soliteru u Ulici Save Kovačevića 15, jer je toliko dobar čovjek i pun optimizma da vjeruje da će ta crvena boja simbolizovati neku ljudsku pobjedu koja je daleko od krvi – rekao je Glamočak.

DOBAR POGODAK

U radu na ovom tekstu, kako je ispričao dramaturg Vedran Fajković, cilj je bio da materijalu koji su imali daju što više vremena, prostora i života. - Imajući u vidu da se radi o stvarnim ljudima to je stvaralo neku vrstu dodatnog pritiska, zbog čega se tekst uvijek izmjenjivao i gradio tokom rada. Darko u romanu ima jedno poglavlje koje se sastoji samo od imena stanova solitera. Kokan je nama svima dao zadatak da od tih imena napravimo podje-

lu – ko su Srbi, Hrvati, Bošnjaci. Kasnije smo sa Darkom provjeravali koliko smo pogodili. Naravno, mi stariji, osmuđeni ratom i budalaštinama, imali smo poprilično dobar pogodak. Nevjerovatno je bilo da su klinci promašili baš sve. Njima je bilo malo krivo, osjećali su da su nešto pogriješili, a zapravo su napravili najveću i najljepšu moguću stvar – nijesu mogli da dijele ljude na osnovu imena i prezimena – rekao je on. Okruglom stolu, koji je moderirala Dragana Tripković, prisustvovao je i ostatak glumačkog ansambla, kao i djeca glumci. Publika je sinoć bila u prilici da pogleda predstavu ,,My name is Goran Stefanovski“ u produkciji Dramskog teatra iz Skoplja i u režiji Branislava Mićunovića, dok će festival večeras zatvoriti Beogradsko dramsko pozorište sa predstavom „Trpele“. S. VIŠNJIĆ

Duvački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupio u Muzičkom centru PODGORICA – Muzičari, kroz izvođenje djela kamerne muzike, spoznaju jedni druge, prilagođavaju se, prijateljski nastupaju, grade kompletan zvuk i sve to primjenjuju prilikom rada u orkestru kako bi izvođenje podigli na viši nivo. To je saopšteno nakon koncerta Duvačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra koji je održan na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, pod umjetničkim vođstvom dr Veljka Klenkovskog, prvog klarinetiste Beogradske filharmonije. Na koncertu je izvedena sedmostavačna kompozicija „Gran Partita“ – Serenada broj 10 za duvače u B-duru, Volfganga Amadeusa Mocarta. Klenkovski je za PR centar kazao da su utisci nakon koncerta sjajni. - Naporno smo radili ove sedmice. Ovo je prvi put da su se moji dragi prijatelji iz orkestra susreli sa ovom kompozicijom. To je jedno kapitalno djelo kamerne muzike koje se izvodi. Po reakciji publike možete vidjeti da je bilo divno, imali smo bis. Ako je publika zadovoljna, ja sam još zadovoljniji – rekao je Klenkovski. Istakao je da mu je čast bila da sarađuje sa CSO, da je vezan za

Kamerna muzika podiže izvođenje na viši nivo PR centaR

PODGORICA – Kada je mrak svuda, nigdje ne možeš naći čovjeka – govori jedan od likova predstave „Šindlerov lift“. I, u moru nametnutih razlika, čini se da je jedina linija koja nas ujedno spaja i razdvaja baš izbor da li se tim razlikama prepustiti ili im se otrgnuti.

K. VuloVić

Predstava „Šindlerov lift“, u režiji Kokana Mladenovića, izvedena u okviru festivala RUTA

Sa koncerta u Muzičkom centru

Podgoricu i često boravi u Crnoj Gori, gdje radi seminare i koncerte. - Prije desetak godina dolazio sam kao ispomoć u CSO, ali prvi put vodim ovakav projekat. Kad muzičari ne pitaju kad će pauza, znači da se lijepo osjećaju na probi i da sve teče kao treba. I

sam sviram u orkestru kada dođe dirigent, a kad program nije fantastičan, svi čekamo pauzu. Sa Mocartovim djelom i duvačima CSO to nije bio slučaj. Svi su bili spremni – kazao je Klenkovski. S obzirom na to da se bavi pedagoškim radom na fakultetu,

Klenkovski je istakao da je interesovanje za duvačke instrumente na akademskom nivou obrazovanja veliko. - Interesenata ima, ali sve kreće od niže i srednje muzičke škole. Akcenat treba staviti na nižu i srednju školu i malo poraditi na tome da bude bolje interesova-

nje za klarinet i da se izreklamira. Ima odavde sjajnih klarinetista. Dolaze nam sjajni muzičari koji u inostranstvu stiču znanje i treba im pružiti priliku i podršku. Moja ideja je bila da mladi odavde dobiju šansu da sviraju – istakao je Klenkovski za PR centar. Drugi fagot CSO Georgi Kalajdjiev, govoreći o djelu koje su izveli, rekao je da je Mocartov stil zahtjevan. - Kroz djela kamerne muzike, možemo da spoznamo jedni druge i sve da primijenimo prilikom rada u orkestru kako bismo svi imali bolji zvuk i unaprijedili nivo – kazao je Kalajdjiev. Prva oboa CSO Nadica Simović rekla je da su muzičari kroz saradnju sa Klenkovskim svoje izvođenje digli na viši nivo. Smatra da je značajno imati Mocartovu „Gran Partitu“ na svom repertoaru jer „orkestar to gradi kao kompletan zvuk, što kasnije može da se primijeni u orkestru“. R. K.

14 Kultura

Neđelja, 10. april 2022.

VAŽNI DATUMI: Ove godine navršava se 125 godina od rođenja i 55 godina od smrti PODGORICA – Da smo kao društvo skloni zaboravljanju velikana naše likovne umjetnosti svjedoči činjenica da se lika i djela stvaralaca poput Mila Milunovića, Petra Lubarde, Dada Đurića i mnogih drugih sjetimo samo onda kada se obilježavaju značajni jubileji – godišnjice rođenja ili smrti. To nije tako samo kada je riječ o likovnim umjetnicima, slična je situacija i sa velikim crnogorskim naučnicima, rediteljima, muzičarima, piscima… Ove godine navršava se 125 godina od rođenja i 55 godina od smrti Mila Milunovića (18. avgust 1897, Cetinje – 11. februar 1967, Beograd). Slikari Slobodan Puro Đurić i Ratko Odalović i istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić saglasni su da se Milunoviću ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori. Potrebno je napraviti sveobuhvatnu, reprezentativnu i retrospektivnu izložbu njegovih radova koju bi pratila opsežna monografija, ali i organizovati okrugle stolove na kojima bi se govorilo o njegovom bogatom stvaralačkom opusu. U Narodnom muzeju Crne Gore i Muzejima i galerijama Podgorice postoji određeni broj radova Mila Milunovića o čemu su za Pobjedu govorile rukovoditeljka Umjetničkog muzeja, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović i rukovoditeljka galerijskog sektora u Muzejima i galerijama Podgorice Petrica Duletić. Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Marko Marković osvrnuo se na izučavanje Milunovićevog djela u okviru nastave na tom fakultetu.

ZANEMAREN

Milunović je svojom pojavom i umjetnošću obilježio jedno vrijeme. Bio je ličnost koja je na puno načina doprinijela crnogorskoj i jugoslovenskoj kulturi. Zajedno sa Lubardom presudno je uticao na stvaranje crnogorske umjetničke scene. Posvećenost slikarstvu nije ga napuštala do kraja života. Više je volio da djela go-

Mala zemlja teško čuva svoje velikane KARADŽIĆ: Plašim se da smo često, kao društvo, skloni formalnostima, a da ne njegujemo istinsku kulturu sjećanja ODALOVIĆ: Puno ljudi zaslužuje bolji tretman, ne samo likovni umjetnici, već i pisci, reditelji... To je neki naš usud, malo obraćamo pažnju na to ĐURIĆ: Umjetniku renomea kakav je bio Milunović trebalo bi postaviti makar izlivenu bistu na vidnom mjestu u nekom našem gradu DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Milunović nesumnjivo zaslužuje sveobuhvatnu monografiju za koju su potrebna značajna finansijska sredstva vore umjesto njega: ,,Platna su tu, i neka ona sama govore. Ako ništa ne kažu, moj trud je bio uzaludan. Ko, međutim, u njima nešto pronađe, treba da zna da je to bio samo moj izraz divljenja prema vječitom i najboljem učitelju – prirodi“. Karadžić smatra da je ovaj jubilej važan za našu istoriju umjetnosti, te da je dobar povod da se, ne samo prigodno, pomalo sterilno i formalno – čemu smo često skloni, već suštinski prisjetimo jednog od naših najvećih slikara. - Milunoviću, kao uostalom ni drugim značajnim ličnostima, ne posvećujemo dužnu pažnju. Plašim se da smo često, kao društvo, skloni formalnostima, a da ne njegujemo istinsku kulturu sjećanja. Podsjetiću da je NMCG 2016. godine radio posljednju značajniju studijsku izložbu ,,Mediteranske ode“ Mila Milunovića, a 2017. godine izložbu Milunovića i Lubarde ,,Od predjela ka znaku“ povodom jubileja – 110 godina od rođenja Petra Lubarde, 120 godina od rođenja i 50 godina od smrti Mila Milunovića. Imam utisak kao da su Milunovićevi radovi danas samo stvar pre-

Milo Milunović na Svetom Stefanu, 1955. godine (fotografija preuzeta iz monografije Milo Milunović)

stiža i statusa u zatvorenim krugovima kolekcionara, a da se u kulturnim i obrazovnim institucijama ne bavimo u dovoljnoj mjeri novim interpretacijama i promovisanjem njegovog djela – kazala je Karadžić.

FLU pristupa radu Milunovića sa posebnom pažnjom Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti Marko Marković kazao je da ta obrazovna ustanova radu Mila Milunovića pristupa sa posebnom pažnjom, uvažavajući ga prije svega kao umjetnika, ali i kao profesora. - Na fakultetu postoji korpus teorijskih predmeta u okviru kojih se studenti upoznaju sa značajnim umjetnicima i njihovim djelima. Pored opšte istorije umjetnosti, u nastavnom programu postoji predmet istorija umjetnosti Crne Gore, koji kroz posebno kreiran kurikulum obrađuje naše kulturno nasljeđe. U tom smislu studenti imaju priliku da se upoznaju sa onim umjetnicima koji predstavljaju značajne figure naše umjetničke scene – rekao je Marković. Pored nastavnog procesa u sklopu vannastavnih aktivnosti, prema njegovim riječima, studenti imaju priliku da se kroz saradnju koja postoji između FLU i Narodnog muzeja i ne-

posredno upoznaju sa radom Mila Milunovića. Svake godine se organizuju posjete studenata, uz stručno vođenje profesora i kustosa Narodnog muzeja, zbirci koja sadrži neka od značajnih djela iz Milunovićevog slikarskog opusa. - Možemo reći da su ove posjete izuzetno važne i korisne za studente jer im pružaju mogućnost da vide originalna djela i da na njima uče. Takođe, kroz fond Biblioteke umjetnosti na FLU, u kojoj se nalazi građa koja se odnosi na njegov rad kao i kroz kritičku literaturu o njegovom djelu, studenti mogu da prodube svoje znanje o ovom našem značajnom umjetniku. Što se tiče izučavanja, ovaj umjetnik bi se mogao dodatno izačavati na polju teorije i prakse na ovim prostorima, tu prije svega mislimo na naučne tekstove koji bi otvorili nova čitanja, kako ovog autora, tako i njegovog velikog djela – istakao je Marković.

Odalović smatra da je puno naših umjetnika koji su napravili veliko djelo i ostavili duboki trag, a kojima se uopšte ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori. - Milo se uklapa u tu neku vrstu atmosfere i neku našu opštu sliku o tim stvarima. Spominje se da je on jedan od osnivača Umjetničke škole, nagrada Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore nosi ime ,,Milunović, Stijović, Lubarda“, kako mi se čini, ima i ulicu. Ali, koliko je uopšte napravljena atmosfera da djelo tih značajnih umjetnika i

danas živi i da nam je blisko, to nijesam siguran. Nijesam siguran da li u našoj sredini sama umjetnost živi dovoljno, onoliko koliko treba. Puno ljudi zaslužuje bolji tretman, ne samo likovni umjetnici, već i pisci, reditelji... To je neki naš usud, malo obraćamo pažnju na to. Ako vi ne njegujete te stvari, nego ih se s vremena na vrijeme sjetite, za godišnjicu, to mnogo ne znači – rekao je Odalović. Stvaralaštvo Mila Milunovića za Crnu Goru znači mnogo. Odalović smatra da je Milunović jedan izuzetno plodan

,,Masline“, 1946 /47. god. (vlasništvo Luke I. Milunovića)

umjetnik koji je na svim prostorima i u sredinama gdje se bavio umjetnošću ostavio ozbiljan trag. - Jedan je od osnivača i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, a njegov zadnji ciklus, u kojem su motivi Mediterana, računa se u njegov ponajbolji. Dugo vremena je provodio na Slovenskoj plaži u kućici gdje je stvarao. Tu je pravio skice koje je nosio u atelje u Beograd, pa ih razrađivao. Svakako da je Milo, posebno u jednom trenutku, obilježio i bio važan i značajan za priču o umjetnosti i stvaralaštvu na prostoru Crne Gore. Mi smo ipak možda mala sredina da možemo izdržati sve te velikane, da im se možda i možemo odužiti na pravi način. Sa ovog prostora je puno toga i izašlo. To nas ne opravdava da ne pokušavamo da uvedemo te ljude ponovo u našu sferu pažnje. Uvijek bi neka nova tumačenja mogla da pomognu i da vrate tu stvar u žižu naše stvarnosti – kazao je Odalović. Dabović-Pejović je rekla da stvaraoci poput Milunovića i Lubarde zaslužuju da se na njih konstantno podsjeća. - Tokom ove godine kao omaž ovom velikom stvaraocu, na društvenim mrežama Narodnog muzeja biće predstavljeni radovi koje čuvamo u našim kolekcijama i održana predavanja sa namjerom da se široj javnosti približi ovaj važan segment naše kulture – kazala je Dabović-Pejović.

ZABORAV

Odalović smatra da smo skloni zaboravljanju velikana crnogorske likovne umjetnosti. - Ovdje imamo kolega koji su nedavno preminuli, ali i onih koji su još živi, i u nekim godinama, kojima dobrim dijelom nije posvećena velika pažnja. Leso Ivanović ima jedan stih – ,,Zaboravili su davno, Punja, / i tebe mrtva i mene živa“. Treba da se sjetimo velikih ljudi. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu se pričalo o Milu, ali pričalo se i ovdje, jer je bilo puno Milovih učenika – kazao je Odalović. Sa njim se slaže i Slobodan Puro Đurić koji smatra da bi umjetnicima poput Dada Đurića, Uroša Toškovića, Pera Počeka, Jovana Zonjića i mnogih drugih, s vremena na vrijeme trebalo organizovati posebne izložbe koje bi se prezentovale po gradovima u državi. - Ne može svako doći u Umjetničku galeriju na Cetinju da vidi njihova djela. Šteta je što i dnevna štampa nema, kao

Kultura

Neđelja, 10. april 2022.

(fotografija preuzeta iz monografije Milo Milunović)

Mila Milunovića, slikara kojem se ne posvećuje pažnja kakvu zaslužuje

Ribarske i druge priče Mila Milunovića

,,Kupačice“ (Iz fonda Umjetničkog muzeja na Cetinju)

,,Plodovi mora“ (Iz fonda Umjetničkog muzeja na Cetinju)

nekada, kolumne sa biografijama i reprodukcijama značajnih umjetnika – istakao je Đurić, dodajući da bi umjetniku renomea kakav je bio Milunović trebalo postaviti makar izlivenu bistu na vidnom mjestu u nekom našem gradu ili u krugu neke kulturne institucije. Karadžić takođe smatra da se velikana crnogorske likovne umjetnosti deklarativno sjećamo povodom jubileja. - U međuvremenu njihova djela samuju u stalnim postavkama, na rijetkim privremenim izložbama i u depoima, a mogla bi kroz direktne susrete toliko toga da nam pruže – kazala je Karadžić.

MONOGRAFIJA

O Milu Milunoviću postoji monografija čiji su izdavači Srpska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Karadžić je podsjetila da je pomenuta monografija istoričarke umjetnosti Ivane Simeonović-Ćelić objavljena 1997. godine i do sada je to najiscrpnija studija o Milu koja, između ostalog, sadrži obimnu bibliografiju i dragocjen indeks reprodukcija svih Milovih radova do kojih je tada autorka, kroz višegodišnje bavljenje Milunovićem, mogla doći. Naši sagovornici saglasni su da je potrebno napraviti monografiju čiji bi izdavač bila neka od crnogorskih ustanova kulture. - Prave monografije su plod dugotrajnih kompleksnih istraživanja, pa o novoj knjizi treba razmišljati u kontekstu novih čitanja, novih interpretacija djela, a ne u prigodnom smislu, publikovanjem već postojećih tekstova – istakla je Karadžić. Đurić podsjeća da je i Dadu Đuriću Francuska izdala monografiju, a Crna Gora nije. - I ne samo da njemu Crna Go-

,,Balerina“ (Balerina sa buketom) 1935/40. god. (vlasništvo Luke I. Milunovića)

ra nije izdala, nego mnogim vrlo značajnim starijim umjetnicima kao što su Anastas Bocarić, Đoko Popović, Pero Poček, Špiro Bocarić, Mato Đuranović, Jovan Zonjić, Risto Stijović... A od savremenih Uroš Tošković, Đorđe Pravilović, Smail Karailo, Boško Odalović, Ljubomir Brajović i mnogi drugi mladi stvaraoci – kazao je Đurić. I Mirjana Dabović-Pejović smatra da Milunović nesumnjivo zaslužuje sveobuhvatnu monografiju za koju su potrebna značajna finansijska sredstva, ali i sistematičan i dugotrajan istraživački rad.

AKTUELIZOVANJE

Odalović je kazao da bi se lik i djelo Mila Milunovića mogli ponovo aktuelizovati i približiti publici jedino kada bi se više radilo na razvoju našeg

umjetničkog prostora i sredine u kojoj bi kultura i umjetnost bili važni činioci. - Recimo, da se napravi opsežna Milova retrospektiva i monografija sa posebnim osvrtom na ovaj prostor, pitanje je da li bismo mi imali infrastrukturu koja bi mogla to da isprati. Odmah se javlja problem da li je već zrelo, a ja mislim da jeste možda i ranije, za Muzej savremene umjetnosti koji bi bio centar okupljanja i bavljenja tim stvarima. Važno je da imamo dobar prostor, da se razvija infrastruktura i odnos između istoričara umjetnosti, publike, muzeja i umjetnika. Kad bismo razvili takvu priču, u takvoj atmosferi, pojavio bi se i Milunović u svjetlu u kojem o njemu, manje-više, ljudi iz svijeta umjetnosti znaju. Ako bi se umjetnost i kultura vratile u žižu interesovanja,

tako bi se najbolje odužili i Milu i mnogim drugim velikanima umjetnosti. Ovako je sve to malo istrzano – istakao je Odalović. Što se stručne javnosti tiče, trebalo bi, smatra Karadžić, naći motivaciju za bavljenje njegovim djelom kroz pisanje studija, organizovanje okruglih stolova na kojima bi se istoričari umjetnosti bavili Milunovićevim djelom kroz kontekst vremena u kom je stvarao i pozicije njegovog djela danas. - Približavanje široj publici se može ciljano pokušati kroz sistem obrazovanja, tematske muzejske radionice, ali i intenzivniju komunikaciju preko jezika popularne kulture koji je blizak savremenom društvu, a koji uključuje digitalne alate i njihov demokratični potencijal. Na primjer, djeci bi se Milunović kao izuzetno zanimljiva i svestrana ličnost mogao približiti pričama o tome da je umjetnik donio prvu pravu fudbalsku loptu na Cetinje, o njegovom amaterskom angažmanu u pozorištu, ili o njegovoj ljubavi prema psima, opsesiji lovom i ribolovom – kazala je Karadžić.

KOLEKCIJA

Budući da je Milunović stvaralački bio vezan i za Crnu Goru i Srbiju, postavlja se pitanje da li naše muzejske ustanove imaju dovoljno reprezentativnu i sveobuhvatnu kolekciju njegovih radova. DabovićPejović na to odgovara da se u fondu Umjetničkog muzeja nalazi 71 djelo Mila Milunovića, od kojih je većina dio Crnogorske zbirke, dok 12 radova pripada zbirci Vukmanović. U stalnoj postavci Umjetničke galerije, u memorijalnoj sobi posvećenoj Milu Milunoviću izloženo je 20 radova. - Postavka je koncipirana sa idejom da se predstave promjene u njegovom stvara-

O Milunovićevoj izuzetno interesantnoj ličnosti svjedoči i Slobodan Puro Đurić. - Kada je pričao o nekom događaju iz života, slikarstva ili o bilo čemu, to su bili opisi u stilu duhovitih anegdota, vrlo maštoviti, originalni i prijatni za slušanje. Prilikom razgovora sa novinarima i uopšte sa nekim ko bi mnogo filozofirao, upotrebljavao je u razgovoru arhaične izraze koji su se u stara vremena izgovarali na Cetinju i selima oko njega. Tako je za cipele govorio – crevlje, šerpu – teća, novčanik – takulin, ljubičastu boju – mavena boja… – kazao je Đurić. Prema njegovim riječima, Milunović se poslije rata, kada je zavolio more i pejzaže u tom ambijentu, odao ribarenju. - Imao je malu barku. U početku je mijenjao boravišta od Budve do Svetog Stefana, ali, kad mu je Opština obezbijedila i ponudila jednu malu drvenu kućicu sa natkrivenom terasom na početku Slovenske plaže blizu pristaništa, tu se ustalio i dolazio svakog ljeta. Često me zvao da idem sa njim na pecanje. U toj kućici je naslikao mnogo lijepih i poznatih slika. Donosili smo mu razne ribarske rekvizite (vrše, mreže, pletene korpe…). Sve je to stajalo oko kuće i vremenom se nalazilo na slikama – rekao je Đurić.

,,Portret Blaženke Katalinić“ 1947 god. (vlasništvo Luke I. Milunovića)

laštvu na osnovu radova koje posjeduje Narodni muzej. Najstariji izloženi radovi su iz 1912/13. godine (dva ženska portreta) rađeni pod uticajem italijanskog slikarstva i Mazačovog fresko slikarstva. Na pojedinim slikama se ogledaju uticaji impresionizma (,,Žena pred kućom“), ekspresionizma (,,Kokoši“ – slika nije izložena), a potom i postkubistička faza prve polovine 30ih godina XX vijeka (,,Akt“, ,,Kupačice“). Tokom boravka u Parizu stvarao je pod uticajem Sezana, za koga je isticao da je najviše značio za njegov rad (to se može prepoznati na slici ,,Starac sa kačketom“). Nakon preseljenja Umjetnič-

ke škole u Herceg Novi i odlaska u Beograd, poslije 1950, razvija se njegova posljednja, mediteranska faza nazvana modernim klasicizmom. U njoj je sublimirao sva svoja stvaralačka iskustva i likovna istraživanja prethodnog perioda. U zbirkama Umjetničkog muzeja najzastupljeniji su radovi upravo iz Mediteranskog ciklusa – pojasnila je DabovićPejović. Rukovoditeljka galerijskog sektora u Muzejima i galerijama Podgorice Petrica Duletić istakla je da se u Modernoj galeriji nalaze dva Milunovićeva ulja na platnu – ,,Vrše“ i ,,Portret Miloša Vuškovića“. Adrijana ĐOROJEVIĆ

16 More

Neđelja, 10. april 2022.

s.v.

Štapom sa obale „prizemljio“ blufin tunu od 59 kilograma

Đorđe i Milovan Radonjić

Đorđe Radonjić iz Kotora ostvario je, sredinom marta, spinerski ribolovački san kada je, uz pomoć oca Milovana, uspio da štapom i mašinicom, sa obale, „prizemlji“ tunu tešku 59 kilograma.

„Bejbi tutućak“, tepala je svojoj omiljenoj igrački, dok je, kako kaže njen otac, u kući slušala priče o spašavanju koje su se ,,ispredale“ danima. Ispostavilo se da je to bio dječji „prevod“ popularne pjesme „Bejbi šark du du du song“. - Najprije smo se čudili što to znači. A onda su stvari došle na svoje: ono „du du šark“ iz pjesme, posvećene ajkulama, prevela je u „tutućak“, kako je nazvala igračku od koje se ne odvaja. Od toga dana „tutućak“ je postao i naš sinonim za delfine, a meni velika satisfakcija jer dijete od malih nogu voli morski svijet i stasava u generaciju koja će se, vjerujem, bolje odnositi prema prirodi – priča za Pobjedu Vjeko, domar IBM-a koji je zajedno sa kolegom Branislavom Lazarevićem, kapetanom i upraviteljem čamca, kao i baštovanom Instituta Adnanom Lisicom, 14. marta izbavio mladunče dobrog delfina (Tursiops truncates) iz mreže.

Poziv u Pomoć

Radonjić sa ulovom

nešto je ukazivalo da ovo nije sasvim obična borba. -Kada smo uspjeli ribu da izvučemo na obalu potvrdila se sumnja da je zakačena sa strane, van usta, što je i bio razlog zašto je nikako nijesam uspijevao „okrenuti“ na svoju stranu – kaže sagovornik i napominje da bez podrške nikada ne bi završila na suvo. Nakon gotovo sat – otpor tune se ugasio a ona se ukazala na stijenama. Bio je to dan koji će Radonjići dugo pamtiti. Ali i dodatni motiv da iznova pretražuju more u potrazi za novim trofejima. Na neke od njih Radonjić će ići i sa svojim kolegom Daliborom Lečićem iz Ulcinja koji je duž čitavog Jadrana odavno poznat kao osoba koja je velike gofove i tune već uspjela da dovede do čuvene Skele i „prevede“ ih u fotografije za pamćenje. Na kraju, na pitanje što je bilo s tunom – Radonjići kažu završila je na astalu za društvo i prošla je uz vino za dva dana. i. P.

Nesvakidašnji događaj i spašavanje dogodili su se zahvaljujući dvjema okolnostima: tome što je Vjeko vječno zagledan u more - pa mu, kako bi to rekli stručnjaci za delfine, jedan režanj mozga „nikad ne spava“ i stalno prati površinu vode - kao i činjenici da je odrasli delfin, (po gabaritima i obliku tijela, zaključuju da je otac) alarmirao ljude u blizini da je mladunče u nevolji... - Delfin je izranjao na površinu gotovo u mjestu, zaranjao, proizvodio zvuke... kao da je htio nešto da mi kaže. A imao je što reći - priča Vjeko koji je potom, prateći putanju delfina, u daljini, naspram IBM-a, primijetio mreškanje na vodi, kao da nešto podiže konop od mreže na samu površinu... U okviru nekih desetak minuta otkad su o svemu obavijestili direktora Instituta Aleksandra Joksimovića, koji im je, budući da je bio na drugoj strani zaliva dao „mandat“ da odmah djeluju, trojac Barić, Lazarević i Lisica, već su bili u spasilačkoj akciji. Pokazalo se, pravovremeno, jer su se iscrpljeni mladunac i njegovi roditelji ko zna koliko dugo borili da ga sačuvaju i izbave iz mreže.

Nedavna spasilačka akcija ekipe Instituta za biolo

Dan kad je d Ruke su mi se tresle od mješavine umora i ushićenja. Činjenica da smo zajednički uspjeli da spasimo život takvog stvora i „obraćanje“ njegovih roditelja nama ljudima... To je teško riječima opisati. Mislim da nas je taj događaj oplemenio i učinio boljima – priča jedan od članova ekipe Vjeko Barić - Pogledajte rukavice – pokazuje Vjeko pohabanu zaštitu na njima od mreže i konopa koji su svom silinom proklizavali kroz ruke jer se upleteno mladučne batrgalo boreći se za vazduh. Delfini, kažu stručnjaci, mogu da izdrže nekih najviše desetak minuta zadržavajući dah, a onda moraju da izrone i udahnu. Prema riječima naših sagovornika, da bi mladi delfin kojega je teret mreže vukao ka dnu zaliva, dubokom na tom mjestu oko 17 metara, udahnuo zrak, majka ga je odozdo podupirala i pokušavala održati što bliže površini... Iz naše, ljudske, perspektive, rekli bismo - bila je to borba za život, „nadljudskim naporima“. Kada stvari stavimo u morski kontekst, pravilnije bi bilo reći „delfinskim“ naporima, od kojih kao vrsta imamo što da naučimo. - Takvu zahvalnost koja je uslijedila kada smo uspjeli da oslobodimo mladunče mreže, u životu nijesam doživio. Ruke su mi se tresle od mješavine umora i ushićenja. Činjenica da smo zajednički uspjeli da spasimo život takvog stvora i „obraćanje“ njegovih roditelja nama ljudima... To je teško riječima opisati. Mislim da nas je taj događaj oplemenio i učinio boljima – priča Vjeko.

Dobri delfini u zalivu snimljeni ranijih godina

Da bi Vjeko sa krme uspijevao da navuče konope mreže do čamca „Nemirna 2“, za adekvatnu manovru bio je zadužen Lazarević. Trebalo je usmjeriti plovilo tako da se konopi ne upetljaju u propelu motora, a onda bi sve bilo mnogo teže ili nemoguće... Tu je bio i Adnan, koji ističe da je srećan da je imao priliku da i on pritekne u pomoć i nađe se kolegama. Jedan čovjek teško da bi što uspio sam. Prema Lazarevićevim riječima, ovo nije prva situacija u kojoj se zadesio da bude protagonista. Nekoliko mjeseci ranije, prema njegovom svjedočenju na otvorenom moru naspram Bigove, naišao je na sličan prizor u kojem su bila upletena dva mlađa delfina.

s.v.

Impozantna tuna, s obzirom na to da je lovljena sa obale, i na pribor koji je koristio Radonjić, potvrdila je koliko su upornost i posvećenost sastavni dio ribolova vještačkim mamcima. Za one koji nijesu od ribolovačke fele, spining je tehnika ribolova pomoću vještačkih varalica, sa obale ili iz barke. Radonjić je tunu upecao na dvanaestonitnu upredenicu Daiwa Saltiga (PE4), fluorokarbonski predvez Seaguar 0,62 milimetra, a svu silinu ribe izdržali su Shimano stella veličine 8000, koja je gotovo ostala bez strune u jednom dijelu borbe, i štap Zenaq Muthos Accura 100H, koji je opravdao mitski status u spinerskim krugovima. -Na kraju sistema bila je površinska varalica, poper proizvođača Halco, model „roosta“, dug 13,5 centimetara i težak 47 grama – pojašnjava Radonjić. Prije tune koju je izvadio uz asistenciju oca, koji je na kraju borbe uspio da je dokači gafom i izvuče na stjenovitu obalu Luštice, Đorđe je dvije sedmice ranije imao sličan okršaj, ali je tada tuna uspjela da otplovi u svoje carstvo. Taj primjerak nije ostao na udici već je iskoristila blizinu hridi i oslobodila se. Nije ribolovac gubio vjeru da će se skori okršaj ponoviti. A to je vrlina pravih ljubitelja spininga u ribolovu koji uz dosta znanja, a i mnogo sreće nagrađuje pravim rezultatom. Upornost se isplatila 16. marta kada je poslije zabačaja i nekoliko povlačenja popera po površini mašinica „propjevala“... -I nije stajala. U jednom trenutku oprema je bila na limitu, ali i ja jer sam svom snagom držao tenziju pokušavajući da glavu ribe usmjerim ka obali – priča Đorđe za Pobjedu. Iako je tuna poznata kao nevjerovatan borac i san svakog ribolovca, od samog starta

Kada je sredinom marta ekipa Instituta za biologiju mora (IBM), u kojoj je bio i Vjekoslav Barić, spasila mladunče delfina upleteno u mrežu u Kotorskom zalivu, njegova dvoipogodišnja kćerka Darija, danima je, noseći plišanu igračku ovog morskog sisara, pjevušila neke svoje stihove...

BIO ZADUŽEN ZA MANEVRISANJE: Branislav Lazarević

Za kormilom čamca „Nemirna 2“, odnosno za adekvatnu manovru bio je zadužen Branislav Lazarević. Trebalo je usmjeriti plovilo tako da se konopi ne upetljaju u propelu motora, a onda bi sve bilo mnogo teže ili nemoguće... Tu je bio i Adnan Lisica, koji ističe da je srećan da je imao priliku da i on pritekne u pomoć i nađe se kolegama. Jedan čovjek teško da bi što uspio sam

- Nikad ranije nijesam vidio tako što, posebno ne dva mladunčeta, niti ima podatke da jedna majka može da ima „blizance“. Da li je o tome riječ, ili se radi o većoj skupini delfina u kojima je bilo više mladunaca, to ne znam. Uglavnom kada sam dopro do mreže i pomjerio konope, oni su uspjeli da se oslobode – priča Lazarević.

Porodične veze

Prema riječima stručnjaka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Draška Holcera, koji je i jedan od osnivača Instituta ,,Plavi svijet“ iz Malog Lošinja, delfini žive u zajednicama i imaju jako kompleksne odnose i svojevrsnu „zajedničku kulturu“. s.vAsILJEvIĆ

Nesvakidašnji ulov Kotoranina Đorđa Radonjića obilježio mart

EKIPA INSTITUTA NA BRODU „NEMIRNA 2“

Neđelja, 10. april 2022.

ogiju mora doprinijela da iz dječje perspektive bolje razumijemo morske sisare

s.v.

ArhivA iBM-A iz KotorA

delfin postao „tutućak“ BORBA ZA PRIJATELJE: Nevres Đerić

ljeve koje imaju – navodi on. Nije zabilježena, kaže, posebna hijerarhija ili agresija i rivalitet, kao kod nekih drugih skupina na drugim morima, odnosno okeanima, što dodatno potvrđuje da upravo od područja i tih posebnih karakteristika, prenose se i posebni načini ponašanja delfina.

Joca i Mali

- To bi mogli nazvati skupom ponašanja koje nije urođeno, već se uči i prenosi generacijama i vezano je za skupine u pojedinima područjima – kazao je Holcer za Pobjedu. U okviru te njihove zajednice postoje i porodične veze, ističe on, pa se zna se ko je baka, ko otac, sestra, mladunče. - Kada govorimo o dobrim del-

finima u Jadranu, formiraju se grupe tako da se, prema do sada zapaženom ponašanju, mladunci kreću u skupinama ženki koje su povezane nekim porodičnim i generacijskim vezama, odnosno u nekom su srodstvu. Odrasli mužjaci razvijaju neka prijateljstva ili partnerstva, zajedno im je jednostavnije ostvariti ci-

“: Aleksandar Joksimović, Adnan Lisica i Vjekoslav Barić

Prema riječima Draška Holcera iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, delfini imaju razvijen jezik komunikacije i proizvode dvije posebne vrste zvukova. - Postoje nakakvi klikovi, što je zvuk za skeniranje prostora i orijentaciju. Drugi način oglašavanja je neka vrsta zvižduka koji korespondira sa imenom koje identifikuje „mene“ ili životinju „pored mene“ – navodi Holcer. Kako ističe, čim imate ime, to je poseban stepen inteligencije. - Ako ja tebe imenom zovem, znam ko si, isto tako znam ko sam ja, a ta činjenica da je kod njih dokazano da mogu sebe prepoznati u ogledalu, pokazuje napredni stepen inteligencije, koji još ne razumijemo u potpunosti. Kad bi upoređivali ono što znamo o delfinima to bi bilo kao da dođu neka bića iz svemira i pokušavaju s nama komunicirati – dočarava sagovornik Pobjede. Pojašnjava da delfini žive u sasvim drugačijoj sredini od naše, koja je istinski trodimenzionalna. - Neće pasti ako nijesu na podlozi. Mogu biti u bilo kojem stupcu vode, mogu biti na leđima ili trbuhu,

sasvim svejedno. Ništa se ne dešava jer je voda svuda oko njih. U tom smislu imaju značajno veće djelove mozga, naučno rečeno hipertrofirane, koji im služe za analizu zvuka pomoću kojeg ne samo komuniciraju, već „čitaju“ prostor oko sebe – ističe Holcer. Kada se upoređuje nivo mozga, hipertrofije i nabora, Holcer kaže da se delfini ubrajaju među najinteligentnije životinje u odnosu na veličinu tijela. - Sve to govori da su apsolutno fascinantne životinje, i nijesu životinje na način kako danas govorimo o pilićima i slično... nego da su zapravo, da tako kažemo, osobe. Osobe koje nijesu ljudi, ali im treba dati prava kao što imaju i ljudi, iako ih ne razumijemo – smatra on.

protiv sebe i prirode, delfini opstaju s prirodom i ne uzimaju od nje više nego im je potrebno. Rekao bih da smo

mi i delfini vrlo bliski srodnici, ali smo mi kroz evoluciju – postali ljudi, zaključuje Joksimović. igor PERiĆ

DELFINI SU OSOBE ZA SEBE: Draško Holcer

s.vAsiLJEviĆ

Kada govorimo o ponašanju delfina, svi koji su svojevremeno imali susret sa legendarnim Jocom, ništa u životu ne mogu da porede sa tim iskustvom. Među takvima je i Nevres Đerić, po vokaciji inžinjer pomorskog saobraćaja, inače ekološki aktivista, borac za prava životinja i uzgajivač školjki, čovjek čija je posvećenost očuvanju morskih sisara rodila i činjenicu da je kćerki dao ime - Delfina. Pamti period kada je veslao zalivom pod budnom pažnjom vjernih pratilaca – vučjaka Malog, koji bi, kako kaže, skakao s parapeta na parapet obalom, i delfina Joca koji je plivao za kajakom. - Jednom prilikom je Mali skočio u more, a Joca se igrao sa njim i doslovce ga repnim

perajem zapljuskivao vodom – sjeća se Đerić sa sjetom, jer kaže, iako ima mnogo nagađanja, upravo su ljudi presudili čuvenom delfinu. Njegovo iskustvo bilo je povod za formiranje prvih inicijativa, a pokrenuo ih je stotine za zaštitu raznih vrsta, da se digne glas protiv pogrešnih tumačenja, doživljaja delfina kao štetočina koje tamane ribu i ubistava tih naših morskih prijatelja eksplozivom i drugim sredstvima. Nastala je tako nevladina organizacija koja je negodovala i borila se protiv svih tih negativnosti, a podržali su je i stručnjaci Instituta za biologiju mora, od Slobodana Regnera, preko Sretena Mandića, a potom i Zlatka Bulića iz Prirodnjačkog muzeja. Jedan od ljudi koji su stali uz Đerića bio je i sadašnji čelnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, koji ima svoje viđenje odnosa ljudi i delfina. - Krivo je tumačenje da delfini unište ribu i da kvare učinak ribarima. U nekim djelovima svijeta, upravo kretanje delfina ribari koriste kao signal gdje da traže ribu. Za razliku od nas koji često radimo

Imaju ime i druge ,,zovu“ imenom

Tamo gdje je galeb odigrala se spasilačka drama

18 Marketing

Neđelja, 10. april 2022.

Arena

Neđelja, 10. april 2022.

Sportski miks 19

Druga utakmica finalne serije za vaterpoliste

Kotorani izjednačili na 1:1 Primorac Jadran

6 4

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Ivanovski i Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 1:0, 1:0, 2:1, 2:3. PRIMORAC: Kralj (11 odbrana), Isljamović, Drašković, Paunović, Gopčević 1, Mačić 3, Vukasović, Šekarić, Mršić 2, Stanojević, Vučković, Matković, Vujošević, Janović. JADRAN: Đurović (devet odbrana), I. Radović, Vujičić, Vučurović 2, Stevović, Vujović, D. Radović, Murišić, Gardašević, Muskat, V. Radović, Čeraj, Petković 1, Sladović 1. Primorac je odlično otvorio meč protiv Jadrana, vodio je 6:1 na 5.44 prije kraja i rutinski slavio 6:4 u drugoj utakmici fi-

SERIJA SE SELI U HERCEG NOVI: Primorac zaustavio Jadran u drugom meču

nalne vaterpolo serije. Kotorani su izjednačili rezultat na 1:1, a novi, treći meč na programu je 12. aprila u Herceg Novom.

Domaćin je u odnosu na prvi meč igrao mnogo bolje u defanzivi, zaustavio je goste i riješio veliki posao samim tim

što im nije dozvolio da brzom igrom dođu do lakih golova. U pozicionom napadu Jadran nije mogao puno, a do prvog

Prva SBbet liga za rukometašice (18. kolo)

Ekipa Dragana Đurđevca nije imala prava rješenja u napadu, a odbrambeno i nije bila loša. Falilo je više koncentracije, koja je bila na strani domaćih igračica. Najefikasnija u domaćem timu bila je Jelena Vukćević sa devet golova, Nikoleta Radmanović četiri, Ema Kolić i Maša Mitrović sa po tri… Najefikasnije sa četiri gola u gostujućoj ekipi bile su Jelena Kuzman i Žana Bulatović. Nina Ramusović donijela je bod Nikšiću u gostima kod Tivćanki – mlada rukometašica

FORMULA 1: Velika nagrada Australije

Lekleru pol pozicija Šarl Lekler startovaće sa prve pozicije na Velikoj nagradi Australije. Iza vozača Ferarija u Melburnu biće Maks Ferstepan u Red Bulu i klupski kolega Serhio Peres. Lando Noris osvojio je četvrto, a Luis Hamilton u Mercedesu peto mjesto. Francuz je imao najbrži krug (1:17.868), a Ferstepan je kasnio 286 hijaditih djelova sekunde! Fernando Alonso imao je udes što je usporilo Sainsa da odustane od trke s vremenom – Španac će startovati sa devete pozicije, a Alonso desete. R. A.

Paraplivački miting u Indijanapolisu

Rudaru derbi protiv Levalee PODGORICA – Rudar je slavio u derbiju protiv Levalee 2010 (25:20) i na korak je od finala protiv Budućnost Bemaxa. Filijala podgoričke ekipe sa Majom Savić ima dva boda više i bolji međusobni skor od nikšićke ekipe, a do kraja posljednjeg, trećeg kruga SBbet Prve lige ostala su još tri kola. Domaće rukometašice od prvog napada bile su bolje, vodile su 3:0, a gošće su najbliže došle na 4:3 i 5:4 sredinom poluvremena.

gola stigao je u finišu treće dionice. Ekipa trenera Ranka Perovića bila je juče mirnija i staloženija, koristila je šanse, a gosti su nakon sjajnog izdanja u trijumfu od 9:4 podbacili. - Prije svega čestitke ekipi. Nije bilo lako vratiti se nakon poraza kakav je bio u Herceg Novom. Uspjeli smo da izvučemo pouke što nam je donijelo dobre stvari i ovakav rezultata. Uspjeli smo da svedemo Jadran na pozicioni napad, ali i da pogodimo nekoliko puta što nas je dovelo do prednosti – kazao je Dušan Matković. Reprezentativac Primorca se nada da će u narednom meču njegova ekipa odigrati ponovo hrabro i bez oscilacija. - Svaka finalna utakmica je priča za sebe. Važno je kako ćemo otvoriti utakmicu, posebno u gostima. A. M.

Tadić osvojio bronzu kod 26:25 za domaće pogodila je za remi sa zvukom sirene! Upravo je pionirska reprezentativka bila najefikasnija sa devet golova, a odlična sa gola bila je Vanja Kovačević sa 12 odbrana. Kod Tivćanki odskočile su Anđela Kovačević sa devet i Kristina Asrenijević sa osam golova. Danica Pandurević upisala je 15 odbrana.

Zeta je osvojila bodove u Nikšiću protiv Trebjese (24:17), a po običaju na visini zadatka bile su Maja Ceklić i Nađa Micevska (postigle po šest golova). U domaćem timu po četiri gola dale su Anja Drašković i Maša Varajić. Mornar 7 i Ulcinj od 14.30 sati odigraće posljednji meč 18. kola. A. M.

Crnogorski paraolimpijac Ilija Tadić osvojio je bronzanu medalju na paraplivačkom mitingu svjetske serije u Indijanapolisu. Naš takmičar je u disciplini 50 metara slobodnim stilom, u spojenim kategorijama, trku isplivao za 27,07 sekundi. - Nijesam uspio da isplivam

normu za Svjetsko prvenstvo u Madeiri, koja iznosi 26,65 sekundi. To je bilo prvo zvanično takmičenje u ovoj sezoni, siguran sam da ću na narednom biti još bolji – rekao je Tadić.

Poznati finalisti Podgorica Bemax lige NAJEFIKASNIJI I U 41. GODINI: Igor Marković, krilo Lovćena

SBbet Prva liga za rukometaše (17. kolo)

Lovćen slavio u Beranama Pred derbi koji će sa Budvanskom rivijerom odigrati za 14 dana na Cetinju, kada bi šampionska trka definitivno mogla da bude odlučena, rukometaši Lovćena su zaostatak za najvećim konkurentom vratili na četiri boda. Na trijumf Budvanske rivijere nad Sutjeskom u petak (34:22), aktuelni šampion odgovorio je

trijumfom nad Beranama 1949 u gostima (30:26). Domaćin je do posljednjih sedam minuta pružao jak otpor Lovćenu, koji je pri vođstvu 25:24 vezao pet pogodaka i lako priveo meč kraju. Osam golova dao je Igor Marković, jedan manje Vuk Latković, koliko je za Berance postigao Mihailo Šćekić (bez promašaja). Nemanja Popović odbranio je gostima 18 šuteva. Rudar je u petak savladao Partizan 1949 (21:17), a danas na programu preostala tri meča 17. kola: Komovi - Brskovo (18 h), Danilovgrad - Jedinstvo (18) i Mornar 7 - Budućnost Podgorica (19.30). Ne. K.

PODGORICA – Poznati su finalisti Podgorica Bemax lige osnovnih škola u košarci za dječake i djevojčice. Za trofej će u muškoj konkurenciji igrati ekipe OŠ ,,Dragiša Ivanović“ i OŠ ,,Sutjeska“, dok će za titulu kod djevojčica igrati OŠ ,,Maksim Gorki“ i OŠ ,,Pavle Rovinski“. Kod djevojčica odigran je meč, koji je po objektivnom mišljenju svih učesnika, bio finale prije finala, a duel dvije najbolje igračice – Janje Dragišić i Milene Vujović pripao je Janji Dragišić, čija je škola ,,Maksim Gorki“, zahvaljujući većoj rotaciji, sitgla do finala. Kod dječaka odigrana su dva različita meča. ,,Dragiša Ivanović“ lakše nego što se očekivalo došla je do pobjede, jer je ,,Milorad Musa Burzan“ bio bez nekoliko igrača, dok je u drugom polufinalu viđen pravi spektakl. ,,Maksim Gorki“ je vodio 67:63, imao pobjedu u džepu tridesetak sekundi do kraja, a onda je Veković uspio da pogodi trojku, te nakon greške u dodavanju i poslije rolinga pogodi za pobjedu i da nevjerovatnu erupci-

DJEČACI

,,M. M. Burzan“ 53 ,,D. Ivanović“ 66

ju oduševljenja na tribinama…

DJEVOJČICE

,,M. Gorki“ ,,V. Milić“

53 48

,,MAKSIM GORKI“: Burazević 2, Kostadinović 3, Sekulić 2, Dragišić 39, Radović, Đurković, Lakić, Vukčević 7, Raspopović, Folić, Lakić. ,,VLADO MILIĆ“: Bojanović, Mugoša, Vukčević, Terić 11, Petrović, Šofranac, V. Vujović, Ćetković, M. Vujović 34,

Mirotić 3, Vuksanović, Dakić, J. Vujović.

,,M. Lekić“ ,,P. Rovinski“

21 26

,,MAHMUT LEKIĆ“: Berišaj, Perizović 2, Giljić 7, Dibra, Drešaj, Siništaj, Đoković, Ličina 8, Hasanović 2, Camaj, Micaković, Adrović 2, Ivezaj. ,,PAVLE ROVINSKI“: Ševaljević 2, Jovanović, Vlahović, Pašić, Stanimirov 2, Jovićević, Soković, Sekulović 4, Radonjić, Đukić 10, Jokić, Jelenić 8.

,,MILORAD MUSA BURZAN“: Mitrović, Kaluđerović, Đurović, Keković, Jovanović 8, Pejurić 8, Nikezić 18, Kovačević 2, Miranović 2, Marković 9, Dragojević 6. ,,DRAGIŠA IVANOVIĆ“: Kankaraš 36, Jeknić, Ar. Dožić, Ivanović, Milanović, Milačić, Knežević 6, Đekić 2, Bajčeta 2, Leković, An. Dožić 20, Peković.

,,M. Gorki“ ,,Sutjeska“

67 68

,,MAKSIM GORKI“: Tadić, Mustafić, Durutović 2, Đurović 15, Dragićević, Lopičić, Marvučić 2, Mugoša 27, Krsmanović 2, Lopičić, Đukić, Brajović 19. ,,SUTJESKA“: Rakočević, Bošković, Domazetović 8, Brnović 5, Veković 48, Tomović, Zeković 1, Radulović, Vojinović 2, B. Jovanović, Šarančić, D. Jovanović 4. R. P.

Arena

PREMIJER (32. KOLO): Siti dočekuje Liverpul u derbiju koji može da odluči šampiona

U posljednje četiri sezone, samo dva kluba osvajala su titule u Premijer ligi - Mančester siti tri, Liverpul jednu. U tom periodu su jurili i obarali rekorde, postavljali standarde u svakom segmentu igre, izgradili veliko rivalstvo, a jedno od njih je i trenersko između Pepa Gvardiole i Jirgena Klopa. Španac i Njemac sastaće se danas (17.30 h) 23. put - ostvarili su po devet pobjeda, dok su četiri duela završena remijem. Prvih osam okršaja imali su u Njemačkoj, dok je Gvardiola vodio Bajern Minhen, a Klop Borusiju Dortmund. Današnja ,,partija šaha“ na ,,Etihadu“ mogla bi da odluči šampiona Engleske. Osam kola prije kraja Siti ima 73, Liverpul 72 boda. Koliko je rivalstvo ,,građana“ i ,,redsa“ izjednačeno i atraktivno pokazuje bodovni skor u prethodne četiri sezone Premijer lige - Siti je od 2017. osvojio 338, Liverpul 337 bodova. - Kad osvojite 100 bodova u sezoni, potom 98, treba vam neko ko će vas gurnuti s leđa kako biste shvatili da su tu, da su blizu. To je za nas bio Liverpul, apsolutno. Učinio nas je boljom ekipom. Ono za što oba kluba zaslužuju priznanje je dosljednost kroz dugi niz godina. To nije osvajanje jedne Premijer lige - izjavio je Gvardiola, koji neće moći da računa na Rube-

THESPORTSMAN.COM

Blokbaster za titulu

na Dijaša. Nekadašnji strateg Barselone i Bajerna morao je ovih dana da odgovara i na pitanja koja se ne tiču odlučujućeg derbija, nakon što se pojavila informacija da bi mogao da postane selektor Brazila. - Volio bih da ostanem ovdje zauvijek - kazao je Pep, kojem ugovor ističe na ljeto 2023. Što god da odluči na kraju, da ostane u Premijer ligi ili promijeni sredinu, Jirgen Klop sigurno neće promijeniti mišljenje o njemu. - Pep je najbolji trener na svijetu. Mislim da bismo se svi složili oko toga - poručio je Klop. Ne tako davno, izgledalo je da će se Siti ,,prošetati“ do titule, a Gvardiola ponovo ostaviti velikog rivala iza sebe. Razlika je bila dvocifrena, ali

su ,,redsi“ ušli u sjajnu seriju, naruku su im išli i povremeni kiksevi ,,građana“, pa je šampionska trka postala potpuno otvorena, toliko da Salah i drugovi danas iz Mančestera mogu da se vrate kao lideri. - Znam da smo zaostajali 14 bodova, ali imali smo dva meča manje. Nijesam siguran da sam ikad imao 14 bodova prednosti, a onda odjednom samo jedan. Ne sjećam se. Ipak, mislim da Siti nije pod većim pritiskom. Igraju kod kuće, mirni su i odlučni u većini utakmica koje igraju, takvi moramo da budemo i mi. Utakmica je vrlo važna, ali jednako kao i sve druge. Naš raspored je ,,lud“ - čeka nas Siti, pa Benfika, pa opet Siti u FA kupu, potom Junajted i Everton. Sve utakmice u jurnjavi za Sitijem za nas su bile finale i ova

Druga liga, 27. kolo

Kom leti ka baražu Sport na

Fudbal - Telekom 1. CFL 14.00: Dečić - Jezero

Košarka - ABA liga 12.00: Mega - Partizan Fudbal - Serija A 15.00: Napoli - Fiorentina Fudbal - La Liga 21.00: Levante - Barselona

Košarka - Španska liga 18.30: Barselona - Real M. Fudbal - Serija A 20.45: Torino - Milan

Fudbal - Serija A 18.00: Roma - Salernitana Fudbal - Hrvatska liga 20.00: Rijeka - Dinamo

Fudbal - Premijer 17.30: Man. siti - Liverpul

Cetinje Kom

1 4

GOLUBOVCI – Stadion: „Trešnjica“. Gledalaca: 100. Sudija: Miraš Cerović. Strijelci: Milačić u 90+2. (Cetinje), Filipović u 12, Vujošević u 57, I. Vukčević u 66, Stanišić u 90+3. minutu (Kom). Žuti kartoni: Kažić, Dašić (Kom). CETINJE: Vuksanović, Ajković, Piranić (od 66. Bogićević), Vuković, Jovanović, Nikočević (od 66- Mudreša), Ćetković, Dinoša (od 46. Vujović), Milačić, Ljuca (od 70. Brković), Tomašević (od 66. Vasović). KOM: Domazetović, Petrović, Mirković, Kažić (od 46. Dujović), I. Vukčević (od 71. Mujović), Filipović (od 68. Pavićević), Vujošević, Radulović, Hot (od 68. Dašić), Peličić, Golubović (od 76. Stanišić). Kom je lakše nego što se očekivalo došao do pobjede, nastavio sjajnu seriju i sada realno ušao u bitku za baraž.

Grbalj Arsenal

0 1

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Montenegro u 89. minutu. Žuti karton: Nikčević (Arsenal). GRBALJ: Perović, Kalačević (od 90. Kadiri), Babić, Mladenović, Čađenović (od 75. Bralić), Radović, Damjanović, Vilotijević (od 78. Radulović), Vujović, Carević (od

75. Savković), Vraneš. ARSENAL: Nikčević, Rašo, Pepić (od 90. S. Mršulja), Radenović, Krivokapić (od 57. Došljak), Stijepović, Milović (od 57. Dragićević), Montenegro, Todorović, Manojlović, V. Mršulja. Arsenal se provukao i uspio da trijumfuje, zahvaljujući kontri koju je u 89. minutu na pravi način završio Montenegro.

Jedinstvo OFK Titograd

3 0

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 400. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Korać u 36. i 75, Ivanović u 72. minutu. Žuti kartoni: Spahić, Vujisić (OFK Titograd). JEDINSTVO: Š. Kolić, Ćulafić (od 68. Ivanović), Vlaović, Idrizović (od 79. Mušović), Hajrović (od 82. Kriještorac), Korać (od 79. Grandov), Dulović, Dacić (od 68.D. Kolić), Šćepanović, Banda, Cvijović. OFK TITOGRAD: Rosandić, Bojić (od 58. Vučićević), Mugoša, Dapčević (od 73. Bokan), Marković, Vukčević (od 82. Popović), Bracanović, Božović, Turusković (od 58. Bulatović), Spahić, Vujisić (od 46. Ljumović). Jedinstvo je u laganom ritmu došlo do pobjede i sačuvalo tri boda prednosti na vrhu, a istovremeno Titograd poslalo u niži rang.

Bokelj Igalo

1 1

KOTOR – Gradski stadion. Gle-

nije ništa drugačija - izjavio je Klop. - Da budem 100 posto iskren, mislim da je Siti najbolja ekipa na svijetu, ali imamo samo bod manje, tako da smo očigledno uradili nešto kako treba. Da smo do sada osvojili 20 bodova više, vjerovatno bismo osvojili još jednu titulu. Trećeplasirana ekipa u Premijer ligi zaostaje 10 bodova za ,,redsima“. Čelzi je u pet dana primio sedam pogodaka, četiri od Brentforda i tri od Real Madrida, a onda skoro isto toliko postigao u jednom meču. ,,Plavci“ su juče bijes iskalili na Sautemptonu, kojeg su u gostima pobijedili čak 6:0. Već u 31. minutu bilo je 4:0 za aktuelnog prvaka Evrope - pogađali su Alonso, Maunt, Verner i Haverc. Košmaran dan za ,,svece“ donio je u drugom poluvremenu još po jedan gol za Vernera i Haverca. Čelzi je slavio na posljednjih sedam gostovanja u svim takmičenjima, čime je izjednačio klupski rekord iz 1989. i 2019. godine. Arsenal je kod kuće poražen od Brajtona (2:1), dok je Lids bio ubjedljiv na gostovanju Votfordu (3:0), kao i Totenhem protiv Aston Vile (4:0). U prvom meču subotnjeg programa Everton je pobijedio Mančester junajted (1:0), koji ima šest bodova manje od četvrtoplasiranog Totenhema. Ne. K.

Tabela 1. Jedinstvo 27 19 6 2 47:10 63 2. Arsenal 27 17 9 1 42:18 60 3. Bokelj 27 11 11 5 29:15 44 4. Kom 27 13 5 9 39:30 44 5. Mladost DG 26 11 9 6 34:27 42 6. Igalo 27 9 6 12 30:27 33 7. Berane 26 9 3 14 26:38 30 8. Grbalj 27 5 9 13 24:37 24 9. Cetinje 27 5 2 20 19:54 17 10. Titograd 27 3 4 20 15:49 13 U narednom kolu (13. aprila) sastaju se: OFK Mladost – Igalo, Bokelj – Titograd, Jedinstvo – Arsenal, Grbalj – Kom i Cetinje – Berane.

dalaca: 200. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Macanović u 80. (Bokelj), Grbić u 67. minutu iz penala (Igalo). Žuti kartoni: Popović, Braunović, Obradović, Batuta, Škrelja, Đorđević (Bokelj), Ilić, Bigović, Mučalica, Kosać, Petrović (Igalo). Crveni karton: Nikola Braunović u 68. minutu (Bokelj). BOKELJ: Aković, Kovinić, Alhasan (od 60. Pejaković), Popović, Braunović, Bugarin, Obradović, Macanović, Batuta, Škrelja (od 70. P. Čavor), Sklender (od 60. V. Čavor). IGALO: Bjelica, More, Vujičić (od 45+2. Đuković), Kordoba, Bigović, Kopitović (od 60. Ilić), Mučalica, Grbić (od 83. Đurđevac), Kosać, Đurković, Petrović. Fudbaleri Bokelja i Igala remizirali su u primorskom derbiju punom nervoze. Sudija Manojlo Sekulić dosudio je penal u 68. minutu, što je izazvalo velike reakcije, nakon čega je isključen sportski direktor Dejan Ognjanović, kao i Nikola Braunović. Igalo je tada uspjelo da povede preko Grbića, a iako sa igračem manje, Kotorani su stigli do boda, mada su do kraja napadali i mogli do preokreta. Priredio: R. PEROVIĆ

Neđelja, 10. april 2022.

ADMIRALBET ABA LIGA, 26. KOLO: Crn BAR – Nevjerovatan meč viđen je u „Topolici“, gdje su crnogorski derbi u okviru regionalnog takmičenja odigrali košarkaši Mornara i SC Derbija. Meč bez rezultatskog značaja, jer su Barani osigurali opstanak, Derbiju izmakao plej-of, pripao je Podgoričanima, koji su tako kolo prije kraja i definitivno potvrdili sedmo mjesto. Međutim, SC Derbi osim brejka u „Topolici“ pokazao je snagu, kvalitet i moć, a s obzirom na sve okolnosti i roster Mornara u ovom trenutku, jasno je da bi ove sezone finale domaćeg šampionata moglo nakon dugog niza godina da ima drugačije rivale… SC Derbi je blistao u ,,Topolici“, odigrao nevjerovatnih 30 minuta, posebno prvo poluvrijeme i zasluženo na kraju slavio (88:82), iako je Mornar uspio da se vrati nakon „minus 29“ i unese kakvu-takvu neizvjesnost. Barani su sa sedam poena Balše Živanovića poveli 9:4, ali je od tog trenutka na terenu postojao samo jedan tim. Blistali su šuteri gostiju, koji su već nakon 10 minuta imali ogromnih 29:13, da bi sredinom druge četvrtine bilo nestvarnih 41:17! Ne sjeća se niko da je u ,,Topolici“ neki tim tako ,,gazio“ Mornar, koji je bio totalno van ritma. Serija grešaka, promašenih zicera i otvorenih šuteva uslovili su da Mornar u 18. minutu ima 26 poena zaostatka (49:23), a u 22. minutu nakon alej-upa Erika Nila za Kenana Kamenjaša, bilo je i rekordnih ,,plus 29“ (61:32). Rotirao je Pavićević koliko je mogao, ali Kamenjaš je bio nezadrživ u reketu, a uz to gosti su imali vrhunske bek šutere (u trećoj četvrtini imali nevjerovatnih 13/9 za tri, od čega čak četiri Megija). Bilo je jasno da je Mornar totalno

Naš kapiten izašao već u 21. minutu berlinskog derbija

Brejk U meču bez rezultatskog značaja gosti bili bolji

PAVIĆEVIĆ: Najg Mihailo Pavićević, trener Mornara, bio je razočaran i igrom i rezultatom. - Vidio sam to kod mojih igrača i plašio sam se da nećemo ući fokusirano u ovaj meč. Sva moja priprema je bila u tome da im skrenem pažnju da smo odigrali tri dobre utakmice, ali da to ništa ne znači, da je svaki meč priča za sebe. Izgleda da potonuo. Ali, baš tada ,,upalio“ se barski tim – gosti su bili bez koša preko pet minuta, a Bara-

TWITTER/HERTHA BSC

20 Sportski miks

Nova povreda Stevana Jovetića Peh za pehom. Stevan Jovetić doživio je novu povredu u dresu Herte, ko zna koju u karijeri. Trideset dvogodišnji Podgoričanin proveo je samo 20 minuta na terenu u gradskom derbiju između Herte i Union Berlina. Jovetić je zbog povrede propustio martovske mečeve sa Borusijom Menhelngladbah i Hofenhajmom, potom je 28. prošlog mjeseca odigrao poluvrijeme u meču Crne Gore i Grčke u Podgorici, da bi 2. aprila s klupe odgledao meč njegovog tima i Bajer Leverkuzena u Bundesligi.

Bio je spreman za meč Unionom, izgleda nedovoljno. Na ,,Olimpijskom stadionu“ u Berlinu nažalost se dogodila toliko puta viđena scena – bolna grimasa na licu Jo-Joa i prerani izlazak iz igre. Jovetić je bio nervozan, pri izlasku s terena dobio je žuti karton, potom udario šakom u klupu. Deset minuta nakon što je zamijenjen, Herta je primila gol, do kraja meča još tri za poraz od 4:1 i ostanak na pretposljednjem mjestu. Teški dani za berlinski klub, deprimirajući za Stevana Jovetića... Ne. K.

Arena

Neđelja, 10. april 2022.

nogorski derbi u regionalnom takmičenju pripao debitantu

k Podgoričana ŽAKELJ: Ostvarili smo cilj Trener SC Derbija Andrej Žakelj je, razumljivo, bio zadovoljan pobjedom, ali i zabrinut zbog posljednje dionice. - Cilj je bio da ovu utakmicu dobijemo, to smo uspjeli. Tim smo koji igra napadačku košarku, od toga živimo, a u posljednjoj četvrtini smo stali i odmah je bio problem. Mornar je dao neke lake poene i dobio samopouzdanje, ali se na kraju pobjeda broji. Imamo šta da naučimo iz ovoga, neke reakcije nijesu bile dobre, pogotovo mlađih. Ovo im je škola - rekao je Žakelj. Dvorana: SC ,,Topolica“ Gledalaca: 1.200.

gore poluvrijeme to nije dolazilo do njih, nijesam ih ubijedio da se niko ne smije potcijeniti. Odigrali smo ubjedljivo najgore poluvrijeme u ABA ligi ove sezone i u napadu je igra bila neorganizovana, zalijetali smo se, ispucavali. Ništa nije funkcionisalo - priznao je Pavićević, a onda istakao da se nada da povreda Mihailovića nije teža.

Sudije: Radojković, Stefanović, Pecelj.

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Rakočević Lazić Marljukić Vesković Vranješ Mozli

23 4 23 12 6 2 4 8

(13:29, 16:25, 32:26, 21:8)

91% (22-20) 50% (38-19) 26% (31-8)

za 1 za 2 za 3

58% (12-7) 50% (54-27) 50% (18-9)

36 (23+13) Skokovi 37 (25+12) Blokade 4 6 Asistencije 10 26 5 Ukradene lopte 4 10 Izgubljene lopte 12 Faulovi 17 25

Nil 8 Megi 14 Pavlićević 4 Slavković 2 Hadžibegović 7 Vujisić 2 Baćović Z.Ivišić T. Ivišić 6 Edvards 11 Ilić 9 Kamenjaš 25

ni serijom 14:0 prišli na 71:80 i imali napad pri tom rezultatu – Aleksa Ilić je nakratko pre-

kinuo muke svog tima, ali je Mornar prišao na osam razlike i mogao još bliže. Nije iskoristio

Bud. Bemax Podgorica

FINALE PLEJ-OFA ZA KOŠARKAŠICE

74 40

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 200. Sudije: K. Bajrović, T. Ćetković i M. Adžić. Rezultat po četvrtinama: 24:15, 18:9, 15:8, 17:8. BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 13, Mi. Bigović 2, Vučković 6, Radonjić 3, Živković 11, Bajrović 7, Ma. Bigović 10, Marković 3, Lazarević 2, Šćepanović 2, Leković 5, Đorđević 10. PODGORICA: Baošić 2, Bigović 3, Vujačić 3, Kuzmanović, Pavićević 4, Ilić 2, Vučinić 5, Šćepanović 2, Radulović 2, Begović 5, Vukčević 12. Košarkašice Budućnost Bemaxa još pobjeda dijeli od 14. titule prvaka. ,,Plave“ su očekivano bez problema savladale svoju filijalu, ekipu Podgorice, tako da će već u srijedu

nekoliko napada, da bi Kamenjaš pogodio za 86:76 i ipak spriječio uzbudljivi finiš… R. P.

,,Plave“ pobjeda dijeli od nove krune

PODGORICA – Pobjedom u Železniku protiv FMP-a, košarkaši Budućnost Volija približili su se jedino mogućem cilju do početka plej-ofa – trećoj startnoj poziciji. U preostala tri meča, kod kuće sa Borcem i Crvenom zvezdom, te u gostima sa Splitom, Podgoričanima su dovoljne dvije pobjede da bi u trci za treće mjesto pobijedili Cedevita Olimpiju, ekipu koja je trenutno u najboljoj formi. Trijumf protiv ,,limenki“ je bio treći uzastopni, i to u gostima, računajući pobjede u Novom Mestu protiv Krke u ABA ligi i u Bursi u Evrokupu. Ako se izuzme finalni turnir Kupa Crne Gore, na kojem su se dvije pobjede (protiv Podgorice i Mornara) nadovezale na trijumf protiv Mege, izabranici Aleksandra Džikića su prije ove serije posljednji put vezali tri pobjede na dva fronta krajem januara i početkom februara, kada su redom ,,padali“ Cedevita Olimpija u ,,Morači“, te Virtus i Mornar u gostima. Posljednja mini-serija bi mogla da bude nagovještaj izlaska iz krize igara i rezultata u koju su Podgoričani upali u martu, kada su upisali čak šest poraza u osam mečeva na dva fronta, i rizikovali da pokvare sve ono dobro što su uradili do pauze zbog drugog Fibinog ,,prozora“… - Ovo je moje lično mišljenje, ne iznosim stav kluba. Osim onoga što smo igrali u martu, možemo da budemo zadovoljni. Neke utakmice su mogle da budu bolje, neke su bile mnogo bolje nego što je realno. Mi smo tim koji u reprezentativnim ,,prozorima“ daje dosta igrača, praktično smo dva puta raspuštali tim. Jedan veliki broj igrača je imao kovid, više nego što smo željeli, i to je nešto što je smetalo. Međutim, nekako smo sa tih sedam-osam igrača igrali solidno, pobjeđivali. Martom nijesam zadovoljan, igrači nijesu zadovoljni tim skorom. Ali, sad imamo tri vezane pobjede, što je vrlo važno. Idemo dalje – ističe Džikić. Posljednji meč je, zapravo, bio uvertira za ono što bi trebalo da se dogodi u plej-ofu, a to je, ako ne bude neočekivanih obrta, da Budućnost i FMP budu rivali u četvrtfinalu, kao trećeplasirana i šestoplasirana ekipa na tabeli. - Za tu matematiku ja ne znam. Ne vjerujem puno u biranje protivnika. Idemo polako, pa ćemo da vidimo – dodaje Džikić. Budućnost je dobila FMP košem Džastina Kobsa uz zvik

Sportski miks 21 Košarkaši Budućnost Volija protiv FMP-a upisali treću uzastopnu pobjedu na dva fronta

Serija koja podsjeća na bolje dane Aleksandar Džikić

Ridu ćemo da omogućimo najbolji tretman povrede Džikić je prvi put konkretnije govorio o Viliju Ridu, koji je 30. marta protiv Burga u ,,Morači“ imao tešku povredu Ahilove tetive, zbog čega je za njega sezona završena. - Ja bih rekao da jeste. Mislim da je otišao za Ameriku, a u saradnji sa njim i agencijom koja ga zastupa, pokušaćemo da mu omogućimo najbolji mogući tretman te povrede. Da li će biti operacija ili rehabilitacija, ja nijesam stručan da o tome pričam i ne bih da dajemo neke neispravne informacije – rekao je trener Budućnosti.

sirene (79:77), iako je vodila tokom najvećeg dijela utakmice, do 13 razlike, koliko je bilo šest i po minuta prije kraja, kada je došlo do pada, što je domaćin iskoristio da izjednači na 77:77, na 20 sekundi prije kraja. Pored neočekivanog i neshvatljivog pada koncentracije, u trenucima kada je utakmicu trebalo ,,zaključati“, umor je, očigledno, bio otežavajući faktor, zbog tri meča u gostima u sedam dana. Uz to, Džikić protiv FMP-a nije mogao da računa na Vladimira Micova (Džikić je kazao da su u pitanju zdravstveni problemi) i Kendrika Perija,

koji nije imao pravo nastupa jer je stigao nakon datuma kada je utakmica prvobitno trebalo da bude odigrana. - Ne slažem se sa tim pravilom. Nijesmo mi odložili utakmicu namjerno, niti su FMP i liga to tako prihvatili. Možda to pravilo treba mijenjati, i razmotriti da se igra u sastavu u kom si u tom trenutku. Sastavi se mijenjaju, i ne bi trebalo niko da bude hendikepiran ili u prednosti zbog toga što se igra odložena utakmica. Niko je ne bi odlagao da nije bila za odlaganje. A mi smo zbog kovida odložili tri utakmice – zaključio je Džikić. S. J.

Prva liga za košarkaše, 17. kolo imati priliku da stave tačku na sezonu. Izabranice Vladana Radovića dominirale su, a Podgorica je bila ravnopravna samo do finiša prvog poluvremena, nakon čega je domaćin imao ubjedljivu

prednost, pa je u laganom ritmu odrađivao posao. Sjenku na meč ostavila je povreda Kristine Vučinić, koja je u posljednjem minutu povrijedila koljeno i tek treba da se utvrdi kolika je pauza čeka… R. P.

Karate turnir ,,Zlatni pojas“ u Čačku

Pet medalja za Crnu Goru Seniorska karate reprezentacija Crne Gore na tradicionalnom 51. turniru ,,Zlatni pojas“ u Čačku osvojila je tri zlatne i dvije bronzane. Do zlata su stigli Marina Raković (do 68 kg) i Anja Jović (do 50 kg) u borbama, a Vladimir

Mijač u katama. Bronzani su bili Biserka Radulović i Filip Bakić u katama. Utisak je pokvarila povreda Nenada Dulovića, kome je u prvoj borbi polomljena vilica. Turnir u Čačku okupio je 14 reprezentacija. R. A.

Sutjeska potvrdila ABA 2, Teodo ispao iz elite

PODGORICA – Košarkaši Sutjeske kolo prije kraja potvrdili su plasman za ABA 2 ligu naredne sezone, jer su u derbiju kola savladali Podgoricu 75:57 i zauzimaju prvo mjesto sa skorom 12-5, dok je Podgorica doživjela šesti poraz. Lovćen je izgubio od Primorja 98:94, pa su oba tima na skoru 9-8, čime je jasno da će Podgorica uz Sutjesku naredne sezone biti dio drugog po kvalitetu

regionalnog takmičenja. Veliki derbi igrao se u Podgorici između Milenijuma i Teoda, a podgorički klub slavio je 86:67, čime su Tivćani ispali iz elite. Sutjeska je vodila gotovo svih 40 minuta, imala i „plus 20“, Podgorica uspjela da se vrati na 11 u posljednjem period i da napravi preokret. Kod Nikšićana po 17 poena postigli su Radoslav Spasojević i Bogdan Bojić, a isti učinak imao je i Marko Kovačević iz Podgorice.

Kod Milenijuma blistao je Pavle Titić sa 23 poena, Miloš Popović imao je dabl-dabl (17 poena, 10 skokova), a dvocifreni su bili još Milutin Đukanović (16), uz sedam asistencija, te Luka Žugić 11. Kod Teoda je najbolji bio Kristijan Bredford sa 24. U trijumfu Novljana nad Lovćenom istakao se Veselin Kovačević sa 30 poena, dok je kod Cetinjana pet igrača imalo dvocifren učinak… R. P.

Arena

FSCG

22 Telekom 1. CFL

Neđelja, 10. april 2022.

Sutjeska dočekuje posljednjeplasiranu Zetu, opuštanje

Žele sve pobjed Sutjeska je bez poraza u proljećnjem dijelu šampionata, a nakon dvije vezane pobjede u gostima danas dočekuje ,,fenjeraša“ Zetu, ali ipak nije rasterećena jer želi što prije i matematički da obezbijedi titulu.

Petrovac se protiv Podgorice nada prvoj pobjedi od 1. marta

Da ne propuste voz za Evropu Petrovcu su potrebni bodovi za Evropu, Podgorici za opstanak – na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ igra se važan meč za obje ekipe. ,,Nebo-plavi“ ne znaju za pobjedu od 1. marta, odnosno već šest utakmica, ali sticajem okolnosti nijesu značajnije izgubili korak za konkurentima, budući da četvrtoplasirana Iskra ,,bježi“ četiri boda, Dečić šest. Imperativ je, međutim, ući u pobjednički ritam. - Veliki je ulog i za Podgoricu i za nas. Neće biti lako, očekujem tvrdu i disciplinovanu igru rivala koji ima mnogo kvalitetnih pojedinaca. Ipak, mislim da je pravo vrijeme da se vratimo na pobjednički kolosijek – rekao je Jovan Vujović, koji je u Petrovac stigao upravo iz Podgorice. Pouzdani vezista smatra da kriza rezultata ne znači i krizu u igri Petrovca. - Ispustili smo dosta bodova u utakmicama u kojima smo pružali dobru igru. Nadam se da ćemo pokrenuti pobjedničku seriju i približiti se mjestu koje vodi

utakmice trener Nikola Rakojević neće znati na koga može da računa. Petrovac

Podgorica

(4-2-3-1)

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Kapacitet: 1.600. Sudija: S. Vujović, Pomoćnici: N. Radulović i D. Dević. Početak: 17 sati Radulović

Milić

Živanović

Bumbar Ivanović

Perović

Tačibana

Marković Zvrko

Vujović Bašić Adrović

Sentoku

A. Krivokapić

Maraš Bajović

Boljević Čelebić

Ukšanović Cicmil

Đajić Ivezić

Trener Nikola Rakojević

Trener Vojislav Pejović

u Evropu – naveo je Vujović. ,,Nebo-plavi“, kao i pred meč s Mornarom, imaju kadrovskih problema i faktički do početka

IZBJEĆI PORAZ

Podgorica nije uspjela da iznenadi Sutjesku, a već danas očekuje je još jedan težak ispit. Lješkopoljci su svjesni da ih čeka izazovan posao protiv tima koji ima evropske ambicije, ali sada su na šest bodova od sigurne zone, pa moraju tražiti bodove kako bi sačuvali nadu da mogu do opstanka bez baraža. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, tako da razmišljamo samo o pozitivnom ishodu, iako gostujemo neugodnom Petrovcu, koji vodi sa klupe iskusni Nikola Rakojević. Sada u finišu sezone svaki bod je bitan i jako je važno da se vratimo neporaženi. Ima još da se igra, sigurno da možemo izbjeći baraž, ali nam treba jedna pozitivna serija rezultata. Ogromnim požrtvovanjem vjerujem da možemo odgovoriti Petrovcu – rekao je napadač Podgorice Admir Adrović. Ne. K – R. P.

Iskra i Rudar sastaju se pod imperativom pobjede

Duel Dijaša i Macuija u Pljevljima

Važan duel za obje ekipe Iskra je vezala dva poraza, ali nije ugrozila mjesto koje vodi u Evropu. Danilovgrađani su ,,skliznuli“ na četvrtu poziciju, a novi korak ka kontinentalnoj sceni mogu da naprave u meču sa Rudarom. ,,Crveno-bijeli“ su bili ubjedljivi u prethodnom duelu sa Pljevljacima (3:0), prije toga su slavili sa 1:0, a prvi ovosezonski duel dva tima završen je bez golova. Iskra je do tih rezultata stigla sa trenerom Srđanom Nikićem, koji će, igrom slučaja, danas debitovati na klupi prvoligaša sa sjevera. - Nije prijatno kada se vežu dva poraza, pogotovo za nas koji smo imali kontinuitet dobrih rezultata. Probaćemo to da ispravimo protiv Rudara, koji traži izlaz iz krize. Promijenili su trenera, a svaka takva promjena donosi nešto novo. Po-

trebni su im bodovi za spas, ali nećemo puno o njima. Mi se pitamo i uradićemo sve da greške svedemo na minimum. Moramo biti oprezni, koncentrisani svih 90 minuta, jer ovo je utakmica za koju nema izgovora, niti bilo kakvog opravdanja. Naš karakter, naše samopouzdanje, na kraju krajeva i naš kvalitet je na ispitu. Taj ispit moramo položiti, moramo ga proći. Svi bi trebalo da damo 100 posto, a pobjeda je imperativ – rekao je trener Milivoje Novović.

RUDAR MISLI NA SPAS

Rudar ne zna za pobjedu u posljednjih sedam utakmica, a to se odrazilo na tabelu. Pljevljaci su upali u zonu baraža iz koje će pokušati da se izvuku pod komandnom palicom Srđana Nikića. Četrdeset trogodišnji Podgo-

Grivić tvrdi da je u dobroj kondiciji, kaže da je donedavno imao malo straha, ali da je sad i to iza njega. - Ukoliko dobijem priliku, nadam se da ću je iskoristiti na najbolji način. Imam prvoligaškog iskustva, znam koliko je Zeta oduvijek bila nezgodan rival Sutjesci i vjerujem da ćemo je motivisani dočekati. Uostalom, nije nam ostalo još mnogo da igramo za trofej i grijeh bi bio da prekinemo niz bez poraza – riječi su desnog beka Grivića. Uprava FK Sutjeska pozvala je ljubitelje fudbala da dođu u što većem broju, a sav prihod

F. FILIPOVIĆ

Jovan Vujović u akciji

Nijesu se Nikšićani baš pokazali prije nekoliko dana na ,,DG areni“ protiv Podgorice, ali zahvaljujući autogolu domaćih pripisali su tri boda i privode kraju prvenstvenu trku baš kao što su i planirali. Dragan Grivić je u kombinaciji za startnu postavu nakon višemjesečne pauze, a Vladan Giljen bi trebalo da stane na gol crtu. Trener Milija Savović očekuje da njegovi momci odigraju odgovorno. - Znamo da su Zećani posljednji na tabeli, ali to nas ne smije zavarati. Podigli su formu i sigurno su kvalitetniji od nekih ekipa koje su sakupile više bodova. Dakle, moramo ih respektovati, kao sve protivnike do sada. Nadam se da ćemo ući u meč kako treba, a zna se koji nam je cilj. Od želje za pobjedom ne odustajemo do kraja šampionata, bez obzira na to gdje smo na tabeli i koliko bodova prednosti imamo u odnosu na prvog pratioca – rekao je Savović. Dragan Grivić se teško povrijedio u trećem kolu ove sezone, ali od zimus trenira s ekipom i vjeruje da se oporavio kako su svi priželjkivali. U posljednjem meču zaigrao je, simbolično, tek nekoliko posljednjih minuta, ali se nada da će danas dati veći doprinos svom timu.

od prodaje ulaznica biće uplaćen za liječenje šestogodišnjeg Feđe Alkovića. Cijena ulaznice je dva eura.

VJERUJU DO KRAJA Ništa novo za Zetu ovog proljeća – pobjeda je jedini izbor za ,,vukove“, čak iako je rival ubjedljivi lider. - Sutjeska je ubjedljivo prva na tabeli i mnogo rasterećenija od nas, probaćemo to da iskoristimo i napadnemo ih, kako bismo osvojili tri važna boda – rekao je lijevi bek Zete Ognjen Đinović. Dobra stvar za goste je što bi trebalo da budu kompletni

Iskra

Rudar

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Braća Velašević. Kapacitet: 2000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: A. Đikanović i G. Šućur. Početak: 17 sati. Kordić

Pešukić

Bakrač

Vukotić

Šaletić

Šahman Pavlović

Tučević

Dijaš

Perović

Sekulić

Vujanović Popović

Gašević

Živković Peličić

Macui Čavor

M. Golubović Banović

Krneta Agović

Trener Milivoje Novović

ričanin preuzeo je kormilo od Rada Petrovića, a prije vatrenog krštenja odradio je tri treninga sa ekipom na Starom aerodromu. Novi šef struke Pljevljaka debituje protiv kluba u kojem je ostavio trag i bio na klupi do prije mjesec. - Sami smo krivi za trenutnu

situaciju. Ima još osam kola, ni puno, ni malo, ali dovoljno da se izvučemo. Osvježili smo se, vraćaju nam se neki igrači i vjerujem da možemo dobro da prođemo u Danilovgradu. Za nas je svaka utakmica kao finale – rekao je golman Jasmin Agović, koji dodaje: - Došao nam je novi šef koji je

razgovarao sa nama. Probali smo neke stvari na treningu i očekujem da to realizujemo tokom meča. Spremni smo. Jedva čekam utakmicu kako bismo pokazali da vrijedimo više od osme pozicije – kazao je Agović. Iskra se bori za Evropu, a Rudar za opstanak u eliti. Bodovi su imperativ sa obje strane.

Trener Srđan Nikić

- Iskra je vezala dva poraza i nije odigrala sjajno, ali nas je ubjedljivo pobijedila u Pljevljima. Respektujemo ih, ali mislim da nijesu toliko bolji. Svako ima svoje ciljeve. Mi gledamo sebe. Svi moramo da izvučemo najbolje iz sebe u cilju povoljnog epiloga – zaključio je iskusni čuvar mreže. B. K. - D. K.

Arena

Neđelja, 10. april 2022.

Telekom 1. CFL 23

S prošlog meča Mornara i Budućnosti

e zabranjeno

de do kraja

Mornar

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: Topolica. Kapacitet: 2.500. Sudija: N. Vođević. Pomoćnici: M. Paunović i I. Bogdanović. Početak: 17 sati Baltić Pajović

Baošić

Kaluđerović

Cvijović

Stevanović

Sutjeska

Zeta

(4-3-3)

Grbić

(4-3-3)

Đukanović

Drešković Matanović

Eraković Janjić

Miranović Krstović

Đinović

Tuzović Đukanović

Đurović

Velimirović

Trener Milija Savović

Trener Dragoljub Đuretić

Raspored

LISTA STRIJELACA

TUZI: Dečić - Jezero

(14 h)

NIKŠIĆ: Sutjeska - Zeta

(15.30)

DANILOVGRAD: Iskra - Rudar

(17)

BAR: Mornar - Budućnost

(17)

PETROVAC: Petrovac - Podgorica (17)

Tabela 1. Sutjeska

28 18 8 2

45:18

11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Raičković (Budućnost), Miličković (Petrovac) 9 - Ivanović (Budućnost), Bašić (Petrovac) 8 - Faust (Jezero) 7 - Camaj (Dečić), Sekulić (Iskra), Živković (Rudar), Vukčević (Zeta), Đukanović (Budućnost)

2. Budućnost 28 15 6 7

53:34

kraj Bistrice. - Šansu za opstanak vidimo u svakom meču do kraja. Uradićemo sve da sakupimo

što više bodova, vjerujemo da možemo obezbijediti baraž i borićemo se dok postoji Ra. P – Ne. K. šansa.

3. Dečić

28 11 11 6 43:33 44

4. Iskra

28 12 6 10 35:30 42

5. Petrovac

28 9 11 8

42:41

6. Jezero

28 10 5 13 32:37

7. Mornar

28 7 11 10 22:32

8. Rudar

28 7 8 13 30:43 29

9. Podgorica 28 6 8 14 29:46 26 10. Zeta

Đuričković Adžić

Dakić Pavličić

Burzanović

Roganović

Raičković

Ražnatović

Vučić

Jovović

Maraš

Ivanović

Mirković

Augusto

Nikač

Tačibana

Mijović

Terzić

Giljen Drinčić

Raičević

Ćetković Škrijelj

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 3.000. Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: N. Vujović i D. Vujović. Početak: 15.30 sati

Vlahović

Seratlić

28 4 8 16 26:43 20

Mornar u trećem vezanom meču na svom terenu dočekuje Budućnost

Trener Andrija Delibašić

Trener Aleksandar Nedović

PODGORICA – Fudbaleri Mornara danas će treći put uzastopno igrati na ,,Topolici“. Međutim, Barani lako mogu sabrati koliko su ukupno osvojili bodova kao domaćini ove sezone, što znači da im to nije prednost, posebno ako se zna da im danas u goste stiže Budućnost, još uvijek aktuelni šampion. Baš zbog toga jasno je da Mornar neće sa previše optimizma i očekivanja gajiti nade da će se konačno prekinuti tradicija i da će nakon 21. avgusta konačno slaviti u Baru. Ali, situacija na tabeli sada pokazuje da je Mornar mnogo bliži opasnoj zoni, nego zoni Evrope, pa je sada svaki meč bitan, a svaki bod zlatan. Zato Barani danas moraju nastojati da izbjegnu poraz, jer bi u finišu sezone mogli doći u vrlo neugodnu poziciju… - Očekuje nas još jedan težak meč. Budućnost je šampion, juri zaostatak za Sutjeskom, koji iako je veliki svakako nije završena šampionska trka, što znači da će Podgoričani biti silno mo-

ne je sa nešto više od 16 godina debitovao za prvi tim, a u aktuelnoj takmičarskoj godini već ima zavidnu minutažu, posebno u posljednja dva kola. - Na prethodna dva meča sam bio starter, nijesmo primili gol, a to je naravno zasluga cijelog tima. Što se tiče moje igre uvijek može bolje, a trudiću se iz utakmice u utakmicu da opravdam ukazano povjerenje i da dobijenu šansu iskoristim na najbolji mogući način – poručio je mladi štoper. Budućnost zaostaje 11 bodova za vodećom Sutjeskom, a do kraja Telekom 1. CFL ostalo je osam kola. - Velika je razlika, ali ne i nedostižna. Biće teško, ali pokušaćemo da nadoknadimo zaostatak koji imamo u odnosu na Sutjesku – zaključio je Dakić. Trener Aleksandar Nedović ne može da računa na golmana Miloša Dragojevića, desnog beka Momčila Raspopovića i napadača Stefana Miloševića. R. P – D. K.

Bod(ovi) za manje briga tivisani. Poznato je da Budućnost ima dobar tim, sastavljen od sjajnih pojedinaca i nekih mlađih igrača koji su skrenuli pažnju, tako da smo svjesni da neće biti lako. Ali, nemamo mnogo izbora, moramo tražiti put do pozitivnog ishoda – rekao je Ermin Seratlić, lijevi bek Mornara. Barani nikako da upišu pobjedu na svom terenu i to postaje gotovo za nevjerovati. U prošlom meču Mornar je bio blizu pobjede protiv Petrovca, ali… - Taj meč nas je dosta potrošio i fizički i emotivno. Ali, morali smo da se vratimo što prije na ono što slijedi. Budućnost je svakako uvijek nešto posebno, tako da se nadam dobroj posjeti i da ćemo uspjeti da napravimo pozitivan rezultat – dodao je Seratlić.

UVIJEK NA POBJEDU

Male su šanse da se Budućnost uključi u trku za titulu, ali to ne mijenja ambicije odlazećeg šampiona koji uvijek igra na pobjedu. Tako će biti i protiv

Mornara u Baru, u posljednjem, četvrtom, međusobnom sudaru ove sezone. ,,Plavi“ su upisali pet trijumfa u posljednjih sedam kola i u mnogo boljoj formi nego domaćin ulaze u meč na ,,Topolici“. - Pred nama je težak i neugodan meč u Baru, jer znamo da se rival nalazi u lošoj seriji i sigurno će uraditi sve da nas na što kvalitetniji način dočeka i pokuša da osvoji tri boda – rekao je talentovani 17-godišnji štoper Damjan Dakić. Podgoričani su na startu prvenstva remizirali sa Mornarom pod Goricom 1:1, u lučkom gradu su slavili 3:0, dok su na proljećnom otvaranju slavili sa 2:1 u ulozi domaćina. - Potrudićemo se da ponovimo rezultate i igru iz prethodne dvije utakmice, kao i da sprovedemo sve zamisli stručnog štaba i da dogovor iz svlačionice na što bolji način prenesemo na teren – poručio je Dakić. Dakić će krajem aprila proslaviti 18. rođendan, prethodne sezo-

Dečić sa puno optimizma dočekuje Jezero

Trijumf kao obaveza PODGORICA – Dečić danas dočekuje Jezero, a s obzirom na to da je konačno preuzeo treće mjesto, jasno je da sada nema pravo na kiks, jer su sada bodovi neophodni kako bi se sačuvala pozicija koja garantuje Evropu. Dečić je ušao u bolji ritam, već tri meča ne zna za poraz, pa sada sa dosta optimizma dočekuje meč sa Jezerom. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Sada je finiš sezone, svaki bod je dragocjen. Igramo pred svojim navijačima, tako da imamo dodatnu obavezu da ostvarimo što bolji rezultat i sačuvamo treće mjesto – jasan je Adrijan Rudović, štoper Dečića. Međutim, Tuzani znaju da neće biti lako – rival je Jezero, tim od kojeg su izgubili na startu drugog dijela sezone (4:2), a koji je na posljednjih šest mečeva već bez poraza. - Jezero igra sjajno. Od početka sezone su veoma neugodni, a

drugi dio dočekali su jači, jer su se dodatno pojačali i njihovi rezultati nijesu slučajnost. Ali, poraz na startu drugog dijela sezone treba da nam bude opomena i dodatni motiv pred ovaj meč. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da napravimo dobar rezultat i potvrdimo sve bolju formu – naglasio je Rudović. Tuzani su u prošlom meču na svom terenu slavili ubjedljivu pobjedu protiv Mornara (4:0), a na dva vezana gostovanja Dečić je osvojio četiri boda i uspio da se vrati na treće mjesto, čime opet ,,osjećaju“ Evropu... - Treniramo dobro, radimo punom parom. Imamo svoj cilj i idemo ka njemu. Ima još dosta do kraja, ali idemo od utakmice do utakmice, a sada smo fokusirani samo na duel sa Jezerom – jasan je Rudović.

ODRŽATI SERIJU Jezero je spojilo tri pobjede, a

Dečić

Jezero

(3-4-1-2)

(4-3-3)

Stadion: Tuško polje. Kapacitet: 2.000. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Brajović i V. Radenović. Početak: 14 sati Dragojević Drešaj

Rudović

Nikolić

Božanović

Adžović

Tući

Đeljaj

Vuljaj Bećiraj Bošnjak

Marušić Faust

Adžović

Mendi Lambulić

Đurković Vuković

Radunović Dedić

V. Radenović Asanović

Defanzivac Dečića Adrijan Rudović

na posljednjih šest utakmica ne zna za poraz. Dobri rezultati omogućili su Plavljanima bijeg iz opasne zone, s tim što će danas u Tuzima imati težak zadatak da održe pozitivnu seriju. Ipak, izabranici Mladena Lam-

bulića sa puno samopouzdanja ulaze u duel sa Dečićem. - Igramo protiv jedne od najboljih ekipa u ligi. Znamo svi kakav nas izazov čeka. Predstoji nam velika i neizvjesna borba. Ovo je utakmica u kojoj se do samog kraja neće znati pobjed-

nik, a iskreno se nadam da ćemo mi biti tim koji neće izgubiti – rekao je Aldin Adžović. - Ne smiju nas zavarati dosadašnji rezultati. U svakom kolu iznova moramo da se dokazujemo i na terenu zaradimo bodove. Igramo dobro, učinak

Trener Miljan Radović

Trener Mladen Lambulić

je dobar, nema razloga da ne nastavimo putem kojim smo krenuli u drugom dijelu sezone. Daćemo sve od sebe da ostvarimo povoljan epilog i u Tuzima – zaključio je visoki vezista, koji je tokom karijere branio boje R. P – D. K. Dečića.

24 Feljton

Neđelja, 10. april 2022.

OSVRT NA ZABORAVLJENU KNJIGU NIKOLE P. RAJKOVIĆA

Ustanički odred držao je u blokadi put ka Cetinju

12.

Dana 12. jula 1941. godine održan je sastanak pozvatih boraca iz Kosijera kod pećine u Ilinsku Uporedo sa izvođenjem obu- stranu. Na tom skupu rukovodioci su saopštili da će sjutradan početi ustanak u Crnoj Gori u ke radi pripremanja omladine tri sata poslije podne i da je zborno mjesto za ustanike iz Kosijera, škola. Skrenuta je pažnja za borbu protiv okupatora, na području Kosijera održavale da se nikom ne govori o ovom niti da se ko zove sem prisutnih ovom skupu » Priredio: Slobodan ČUKIĆ



su se konferencije na kojima su organizatori ustanka Baro Đurković i Vlado Adžić govorili prisutnima da se primiče dan ustanka crnogorskog naroda. Posljednja konferencija pred ustanak održana je noću početkom jula 1941. godine na Zborištu. Na ovom ilegalnom skupu Dušan – Baro Đurković je saopštio da je dan ustanka kroz nekoliko dana i pozvao sve da ustanak pomognu. Pored toga donešen je zaključak da učesnici skupa o ovome ne pričaju čak ni članovima svoje porodice da bi odluke skupa ostale u tajnosti. Dana 12. jula 1941. godine održan je sastanak pozvatih boraca iz Kosijera kod pećine u Ilinsku stranu. Na tom skupu rukovodioci su saopštili da će sjutradan početi ustanak u Crnoj Gori u tri sata poslije podne i da je zborno mjesto za ustanike iz Kosijera, škola. Skrenuta je pažnja da se nikom ne govori o ovom niti da se ko zove sem prisutnih ovom skupu. Trinaestog jula 1941. godine grupa određenih ustanika sa područja Kosijera neopaženo je došla na zakazano mjesto kod škole u Kosijerima. Odatle je produžila kod skladišta oružja gdje su dobili puške i municiju oni drugovi koji nijesu imali. Tu ispod Jarebičkog vrha okupili su se ustanici iz opštine Sokolske, gotovo iz svih sela. Tu je formiran ustanički odred koji je brojio 29 boraca kako se sjeća Niko Čelebić jedan od rukovodioca u ovom odredu. Ovako organizovana i naoružana jedinica polako se spuštala do kolskog puta ispod Dobrske ploče – mjestu određenom za napad na Talijane koji prolaze od Cetinja ka Rijeci Crnojevića ili obratno. Tu je bio stigao i jedan ili dva odreda Gornjo-ceklinski. Raspoređeni iznad puta ovi odredi čekali su u zasjedu

neko vrijeme dok su u 16 časova naišli kamioni sa italijanskim vojnicima sa Cetinja. Otvorena je na njih vatra iz svih pušaka i jednog puškomitraljeza. Evo rezultata ove akcije: „U 16 časova Odredi sa Gornjeg Ceklina sa odredom iz Sokolske opštine koji je imao zadatak da sa prostora Mekavca sadejstvuje sa ovim odredima, napravili su zasjedu u reonu Mekavca – Dobrska ploča, zarobili 20 neprijateljskih vojnika, 6 oficira i 3 bivša jugoslovenska žandarma, koji su išli u pravcu Cetinja. Zaplijenili su 20 pušaka, 6 pištolja, 2 kamiona i putnička kola kao i veće količine ratnog materijala i opreme.” Ovome treba dodati da je u ovoj akciji poginulo 6 italijanskih vojnika. Toga dana je prekinut saobraćaj Cetinje – Rijeka Cr-

U napadu na Pljevlja bilo je sa područja Kosijera sedam boraca od kojih su tri bili u drugim bataljonima, a četiri u Lovćenskom. Od 73 poginulih u napadu na Pljevlja iz Lovćenskog bataljona, 20 ih je bilo sa područja opštine Sokolske, od kojih 13 boraca iz samog sela Štitara. Iz IV čete bataljona „13. jul” poginulo je šest boraca na Pljevlja

Natpis na grobnici Vida Đurišina Marićevića u Kosijerima



U 16 časova 13. jula 1941. odredi sa Gornjeg Ceklina sa odredom iz Sokolske opštine koji je imao zadatak da sadejstvuje sa prostora Mekavca, napravili su zasjedu u reonu Mekavca – Dobrska ploča, zarobili 20 neprijateljskih vojnika, šest oficira i tri bivša jugoslovenska žandarma. Zaplijenili su 20 pušaka, šest pištolja, dva kamiona i putnička kola

Natpis na porodičnoj grobnici Luke B. Radovića u Kosijerima

nojevića. Sjutra dan su pristizali ljudi iz svih okolnih sela i stavljali se na raspolaganje, ali su većinom vraćeni kućama dok budu pozvati. Ustanički odred Opštine Sokolske sa drugim borcima ove Opštine koji su ostali na položaj, proširio je položaj od brda Mekavca iznad Strugara pa do Grahovca iznad Cetinja i zatvorio svaki pokušaj izlaska iz Cetinja u tom pravcu. 16. jula likvidirana je jedna grupa od 80 Italijana ispod Dobrske ploče koji su pobjegli iz obruča sa Košćela. Kako su se događaji ređali na području Opštine Sokolske, i kakve su bile ustaničke snage, navešću dio teksta odgovornog rukovodioca u ustanku koji glasi: „Na teritoriji Sokolske opštine postojale su dvije partijske ćelije i to jedna u Bokovu, Kosijerima i

Đinovićima, a druga u Štitarima i Orasima. U opštini je bilo 16 članova partije … Planom prvih akcija u srezu – predviđeno je … da se jedan odred iz Sokolske opštine orjentiše na izvođenje akcija na putu Rijeka – Cetinje a drugi pripremi za ubacivanje udarnih grupa u samo Cetinje radi izvođenja akcija, ako se za to ukase potreba”. U istom članku piše: „Početkom oktobra formiran je bataljon „Bajo Pivljanin” u čiji su sastav ušle Gornjoceklinska i Ljubotinjska četa i odredi: iz Sokolske opštine, Dobrskog Sela i Konaka (sela: Bjeloši, Očinići, Ugnji i Vrela). U drugoj polovini jula mjeseca došao je na položaj u Grahovcu iznad Cetinja rukovodioc ustanka Baro Đurković i saopštio odredu iz Kosijera koji je držao položaj da se napusti i da se poviuče u unutrašnjost, što je i učinjeno”. Ustanici iz Kosijera iako su se povukli sa položaja zajednički su se nalazili i obezbjeđivali stražom da ne bi bili iznenađeni od okupatora. Krajem jula ili početkom avgusta 1941. godine odredi italijanske vojske prokrstarili su kroz

sva sela u okolini Cetinja. Jedna kolona došla je u Kosijere i zatražila je da se sve oružje preda, ali ovoga puta nijesu dobili ni jedne puške. Naredili su da se oružje donese makar i noću kod seoskih kmetova pa kada dođu ponovo da bi oružje našli i odnijeli. Dvadesetog avgusta iste godine došla je u Kosijere opet vojska talijanska i pozvala sve sposobne ljude za vojsku na skup u školu u Kosijerima. Zatražili su oružje od kmetova seoskih ali im je odgovoreno da nema niko oružja. Italijani su sa ovog skupa poveli jednu grupu ljudi jer nijesu predali oružje a ostale prisutne sa tog skupa vratili su svojim kućama. Među uhapšenim nalazili su se i kmetovi sela Vaso Đ. Marićević i Boško Z. Latković. Odmah iza toga internirali su ih u Albaniju a krajem novembra iste godine neki su vraćeni svojim kućama a neki su i dalje ostali u logore u Albaniju i poslije u Italiju prebačeni gdje su ostali sve do kapitulacije Italije. Krajem avgusta formirana su dva veća gerilska odreda na području Opštine Sokolske i

Spomen-ploča u Orasima na mjestu đe je formiran Lovćenski bataljon

to jedan na području Kosijera i Bokova od 30 boraca i drugi na području Štitara i Oraha koji je imao 40 boraca. Odred gerilaca koji je formiran na području bivšeg O. odbora Kosijeri narastao je dobrovoljnim stupanjem u četu i novembra 1941. godine prerastao u četu zvanu Četvrta četa bataljona „13. jul”. Početkom 1942. godine ova je četa narasla i brojila je 137 boraca svi ispod 50 godina starosti. Komandir čete bio je Petar Đ. Radović, a zamjenik komandira Pavle N. Savićević. Komesar čete bio je Krsto St. Mudreša, a pomoćnik Božo T. Borozan. Vodnici vodova bili su Krcun S. Radović, Janko R. Adžić, Božo J. Borozan i pisac ove hronike (Nikola P. Rajković). Četa je imala četiri voda od kojih su tri bili iz Kosijera (iz naselja Orašana bilo je 25 boraca), a jedan vod ove čete bio je iz Bokova. Svi borci ove živjeli su na području kosijerskom jer su porodice sela Bokova početkom 1942. godine po naređenju partizanskih vlasti iselile iz svog sela zbog čestog bombardovanja sa Cetinja. Komanda čete bila je u školi u Kosijerima. Pored ostalih dužnosti četa je imala tri stalna stražarska mjesta prema Cetinju na onim pravcima otkuda se je smatralo da bi mogao neprijatelj ući na slobodnu teritoriju. Kako su borci ove čete živjeli u svojim kućama, znak za uzbunu davit je zvonjenjem crkvenih zvona. Krajem novembra 1941. godine sa područja Kosijera pošla je jedna grupa boraca u sastavu Sokolske čete u borbu na Pljevlja. Sokolska ili Četvrta četa Lovćenskog bataljona koji je imao 341 borca, bila je sastavljena od boraca sa područja ove opštine i dopunjena sa nekoliko boraca iz Crnogorskog primorja. Evo što je zapisano o sastavu ovog hrabrog bataljona: „Dvanajestog novembra izdata je naredba za formiranje (posebnog) Lovćenskog bataljona za operacije u Sandžaku, koji je već 1. decembra učestvovao u napadu na Pljevlja. U sastav ovog elitnog bataljona, od ukupno 350 boraca, ušle su 4 čete iz sreza Cetinjskog: Katunska, Ljubotinjska, Ceklinska i Sokolska sa 280 biranih boraca”. U napadu na Pljevlja bilo je sa područja Kosijera sedam boraca od kojih su tri bili u drugim bataljonima, a četiri u Lovćenskom. Od 73 poginulih na Pljevlja iz Lovćenskog bataljona, 20 ih je bilo sa područja opštine Sokolske, od kojih 13 boraca iz samog sela Štitara. Iz IV čete bataljona „13. jul” poginulo je šest boraca na Pljevlja. (Nastavlja se)

Horoskop 25

Neđelja, 10. april 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Đotiš bioritam (11.4 - 17.4) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www.soulpoznatog đotiš astrologa Mladena matestars.com/vedic-signs/calculaLubure, neophodno je da znate sidete-your-vedic-sign, ili ako preuzmete ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete besplatan đotiš program na www. imati korektan rezultat navedenih tran- vedicastrologer.org/jh zita, te dobrobit od navedenih tranzita. Za ukupan rezultat nije dovoljno Preciznu kalkulaciju mjesečevog posmatrati samo planetarne tranzite,

Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. popravlja, kompetentnost je na visokom Zdravlje i energija nisu na visokom ninivou, a konkurencija je pritom slaba. vou. Čuvajte se gubitaka. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

tak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

VIKEND

UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Raku

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su PONEDJELJAK povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je PONEDJELJAK odlično za intimne odnose. Novac može Imaćete višak energije i bićete naročito da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za privlačni što je odlično za intimne od- unapređenje odnosa i nove inicijative. nose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju i odvažnost. Pravo vrije- ČETVRTAK I PETAK me za unapređenje odnosa. Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, naUTORAK I SRIJEDA petost, dosta mentalnih izazova. Može Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- biti poteškoća sa ukućanima ili sa majmir, napetost, dosta mentalnih izazova. kom. Zdravlje i energija nisu na visokom Postoje pritisci od strane nadređenih ili nivou. Čuvajte se gubitaka. previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu VIKEND na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit počinje od subote u 16:31. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da ČETVRTAK I PETAK budete pogrešno shvaćeni ili da budete Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ne poniženi. Čuvati se previše troškova. Ninaročito povoljni dani. Postoji opasnost zak kvalitet življenja i neusklađenost sa da budete pogrešno shvaćeni ili da bu- okolinom. dete poniženi. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično PONEDJELJAK okruženje je stabilno. Ovo je povoljno Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti vrijeme za kraća putovanja, nove početi oštrom intelektu. Tranzit je naročito ke i poduhvate. povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, no- ČETVRTAK I PETAK Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo ve početke i poduhvate. su nepovoljni dani za Vas. Problem je UTORAK I SRIJEDA manjak vitalnosti, slaba koncentracija i Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem pad respekta u očima drugih. Previše je je manjak vitalnosti, slaba koncentracija prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imai pad respekta u očima drugih. Previše je ti na umu da ovo nisu dani za megdan. prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imaVIKEND ti na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo ČETVRTAK I PETAK su povoljni dani. Imaćete višak energije Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo i bićete naročito privlačni što je odlično su povoljni dani. Novac može da dođe iz za intimne odnose. Novac može da dođe više izvora. Imate energiju, odvažnost i iz više izvora. Pravo vrijeme za unapreinicijativu. Pravo vrijeme za unapređe- đenje odnosa i nove inicijative. nje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Blizancima

VIKEND

Mjesec u Djevici

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od petka u 22:55 do subote u 20:54. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Mjesec u Škorpiji

PONEDJELJAK Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, nape- PONEDJELJAK Generalno pripaziti na međuljudske tost, dosta mentalnih izazova. Može biti Imate dobro zdravlje, energičnost, uži- odnose, naročito se čuvati rasprava sa

VIKEND

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Strijelcu

PONEDJELJAK

Mjesec u Vagi

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarevlastitom djecom ili podređenima. Pro- nja. Poteškoće lako rješavate. Dobićeblemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv te podršku ili razumijevanje osobe od pa oprezno sa jelom i pićem. autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa UTORAK I SRIJEDA svojim voljenima. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa PONEDJELJAK svojim voljenima. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompeČETVRTAK I PETAK tentnost je na visokom nivou, a konTranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo kurencija je pritom slaba. Uživaćete u su povoljni dani za Vas. Korisno za nova kontaktima sa zanimljivim osobama. poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao UTORAK I SRIJEDA i za uspješan završetak starih poslova. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u doTakođe je veoma povoljno za finansije i brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, planiranje. imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj VIKEND za sklad i harmoniju je naglašen. NaroTranzit počinje od subote u 16:31. Nepo- čito je povoljno za bliskost sa intimnim voljni dani. Izbjegavajte sukobe, naro- partnerom. čito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena ČETVRTAK I PETAK je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je uglavnom za duhovnost, milosrđe... jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedePONEDJELJAK te i pijete. Prisutan je gubitak energije i Poteškoće lako rješavate. Dobićete po- resursa. dršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. UTORAK I SRIJEDA Odlično vrijeme i za provesti lijepe tre- Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalnutke sa svojim voljenima. no pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom UTORAK I SRIJEDA ili podređenima. Moguća su neplanirana Ovo su povoljni dani za Vas. Korisno za putovanja. Dani ispunjeni brigom. nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove po- ČETVRTAK I PETAK četke kao i za uspješan završetak starih Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo poslova. Takođe je veoma povoljno za su povoljni dani za poslovna ostvarenja. finansije i planiranje. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriČETVRTAK I PETAK teta ili od strane države. Odlično vrijeme Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ne- i za provesti lijepe trenutke sa svojim povoljni dani. Izbjegavajte sukobe, na- voljenima. ročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da VIKEND bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo Naglašena je ideja troškova i gubitaka. su povoljni dani za Vas. Imate dobro Povoljno je uglavnom za duhovnost, mi- zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Takođe je veoma polosrđe... voljno za finansije i planiranje.

VIKEND

ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje od četvrtka u 12:24. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za PONEDJELJAK sklad i harmoniju je naglašen. NaročiUživaćete u dobrim odnosima, kvalitet- to je povoljno za bliskost sa intimnim noj ishrani, imati uspjeha u kontaktima partnerom. sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća VIKEND i napetost, nemir. Tranzit počinje od subote u 16:31. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je UTORAK I SRIJEDA jedna od najtežih mjesečevih pozicija Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna u tranzitu pa najbolje da ne počinjeje jedna od najtežih mjesečevih pozicija te ništa značajno. Prisutan je gubitak u tranzitu pa najbolje da ne počinjete energije i resursa.

Mjesec u Jarcu

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. april 2022. Са жаљењем смо се опростили од драгог брата од стрица

Дана 9. априла 2022. године напустио нас је наш драги

БОРА Милановог ВУКЧЕВИЋА

МИЛОРАД Павлов ДОНДИЋ

Остале су успомене на братску љубав и пажњу и сјећање на његов особен лик.

БРАЦО, МАРИНА, ВЕСНА и ТАЊА

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 10. априла од 11 до 13 часова. Сахрана ће се обавити истог дана на мјесном гробљу Пишче – Пива у 15 часова. Вијенци и цвијеће се не прилажу.

491 ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерке ВОЈКА и СЛАВОЈКА, син ВЛАТКО, брат БЛАГОЈЕ, сестре ЈЕЛЕНА и МИЛЕНА, снаха МИЛКА, унучад, праунучад и остала родбина

451 Voljeni naš

DOBRILO DODA

U našem domu uvijek dobrodošao i bratski poštovan. Od danas sa ponosom, nikad zaboravljen.

Sestra IVANKA i zet MILAN STOJANOVIĆ sa porodicom

475 Poslednji pozdrav

DOBRILO BOJOVIĆ Dragi moj komšija, Vaš plemeniti lik ostaće zauvijek u našim uspomenama. Počivaj u miru. DARE sa porodicom 471 Poslednji pozdrav dragom

DOBRILU BOJOVIĆU Čuvaćemo te od zaborava kao dobrog komšiju i iskrenog prijatelja. STANKO KALUĐEROVIĆ sa porodicom 472

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 10. april 2022. Dana 9. aprila 2022. godine napustio je ovozemaljski svijet

Maleni moj Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da nas je napuštila voljena sestra, dana 8. aprila 2022. godine

BORISLAV BORO M. VUKČEVIĆ

VASILIJE STANKA ĆANA KOVAČEVIĆ

I istog dana po njegovoj izričitoj želji bi sahranjen na groblju u porodičnoj grobnici u Goljemadima – Lješanska nahija.

Sada mirno i bezbrižno spavaj! Zauvijek u mom srcu! Sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 9. aprila, na Starom groblju na Cetinju.

PORODICA

Tvoja kuma MIKA

Porodica KOVAČEVIĆ

454

488

467

Dana 9. aprila 2022. godine upokojio se naš brat, stric i djever

Našem dragom kumu

Poslednji pozdrav voljenoj tetki

VASILIJU Mali hrabri dječače ostaćeš uvijek voljen i nikad zaboravljen. Kumovi STANOJEVIĆI 489

BORISLAV BORO M. VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

ĆANI

Posljednji pozdrav

ANĐELA 468 Dragoj

UROŠ, VESKO, SAŠA i NOVAK VUKČEVIĆ sa porodicama

ĆANI KOVAČEVIĆ

ĆANI

Dobra i nježna dušo, počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.

Uvijek ćeš biti u našim mislima. Hvala ti na svemu, počivaj u miru.

BOSE, RAJKA i MAJA 486

KATIJA, ĐANI, TANJA, SRĐAN 487

Poslednji pozdrav bivšoj koleginici

453 Opraštamo se od dragog

ĆANI Proveli smo veliki dio života zajedno. I taj će period za mene ostati nezaboravan. Hvala ti na ljubavi, iskrenosti, privrženosti koju si prema meni uvijek nesebično pokazivala. Vrijeme nikada neće izbrisati sjećanje na naše zajedničke dane. Počivaj u miru, jer si po svemu to zaslužila. 469

JOVAN Lekov JABUČANIN

Posljednji pozdrav našoj

BORISLAVA Milanovog VUKČEVIĆA

STANKI KOVAČEVIĆ

Neka tvoja duša nađe vječni mir, a mi ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati. MILAN Ilijin VUKČEVIĆ sa porodicom

Bila je čast i zadovoljstvo imati te za prijatelja i kolegu.

ĆANI

478

Od kumova PETRANOVIĆA

KOLEKTIV NARODNOG MUZEJA CRNE GORE

470

480

28 Oglasi i obavještenja POMENI

Neđelja, 10. april 2022. Šumenko moj,

Navršava se godina dana od smrti naše drage

MAJA ETEMOVIĆ

ŠUĆO Šabana HAROVIĆ LJUBICE TADIĆ Voljeni nikad ne umiru, dok žive oni koji ih vole. 449

Sin UROŠ sa porodicom

Ako je život morao stati, sjećanje na tebe ostaje vječno.

Dana 13. aprila 2022. navršava se godina dana od smrti našeg dragog oca, tasta i đeda

2019–2022. Nedostaješ. „Jer će sam Gospod sa zapoviješću, s glasom Aranđelovijem, i s trubom Božijom sići s neba, i mrtvi u Hristu vaskrsnuće najprije“. A potom mi živi koji smo ostali, zajedno s njima bićemo uzeti u oblake na susret Gospodu na nebo, i tako ćemo svagda s Gospodom biti. Prva Solunjanima. 4:16,17 Biblija – Sveto Pismo

Tvoja BIGANA Suprug IGOR 450

439

Našem

Navršava se deset godina od smrti

BOŽA RAIČKOVIĆA 481

Od ćerke SONJE, zeta MILENKA, unuke: NIKOLINA, MAJA, JELENA, MAGDALENA i LARA

20 tužnih godina od smrti moje voljene majke

ŠUĆU HAROVIĆU Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir. 441

VUKOSAVA Živka MILJENOVIĆ

SAVO L. VUJOVIĆ

MINKA sa porodicom

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog

2012–2022.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Nedostaješ mi mnogo, počivaj u miru. 465

PORODICA

Tvoja ćerka ZORKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Trinaest godina od smrti našeg i dvadeset godina od smrti naše voljenog oca, svekra i đeda voljene majke, svekrve i babe

MILADINA DRAGNIĆA Sa ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Nedostaješ…

466 Tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

Tvoji: supruga MIKA, šćeri VESA, RALA i DUJA, unučad DESA, BORIS, VUK, IRENA i DANILO 446 Вољени наш… 24 године…

ILIJA VUKIĆEVIĆ

ŽIVKA B. MILJENOVIĆA

Anđele naš, svakog dana čekamo kad ćeš se pojaviti. Nedostaješ nam sve više.

VUKOSAVE Ž. MILJENOVIĆ

Hvala vam za svu pažnju i toplinu kojom ste nas obasipali. Počivajte u miru a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Vaš sin RAJKO sa porodicom

443

МИЛЕТА М. НИКЧЕВИЋ

Vole te tvoje ĆERKE i BEBA

10. 4. 2010 – 10. 4. 2022.

Није истина да вријеме лијечи све, само нас натјера да прихватимо и живимо с тим . Заувијек си у нашим срцима. 452

Твоји НАЈМИЛИЈИ

BOŽIDAR S. IKOVIĆ

Tri su godine otkad nije sa nama naš

Tvoje veliko srce i dobra i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje. 479

490

Tvoja PORODICA

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

STANKO DRAKIĆ Nedostaješ… Volimo te!

PETRA M. VUKAŠEVIĆA Tvoji SEKA, MAJA, NINA i IVAN

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. U nedelju 10. aprila u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Porodica VUKAŠEVIĆ

442

445

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 10. april 2022. Danas je pet godina od kada nas je napustio naš dragi

Voljeni brat i suprug

ZORAN BRACANOVIĆ

ČEDO MITROVIĆ Godine prolaze... Drage uspomene i lijepa sjećanja na tebe ostaju zauvijek.

NEVEN

10. 4. 2019 – 10. 4. 2022.

PETAR BEGOVIĆ

Vječni mir tvojoj dobroj duši. Prođe najteža i najtužnija godina jer sa nama niste ali znamo da ste tu negdje i da nas i dalje čuvate i podržavate. Tata, ponosu naš, neizmjerna ljubav i pažnja tvoja uvijek je uz nas. Nijesi nas ostavio same, ostavio si nam tvoje iskrene kumove i drugove koji su svakog dana ove teške godine proveli sa nama, pratili i dočekivali nas umjesto tebe, dijelili sa nama suze, tugu i bol. Uvijek ćeš biti naš ponos i heroj. Peki, zvijezde sa neba si nam skidao, nemoguće želje ispunjavao, bio si najbolji i najplemenitiji đed na svijetu.

NIKOLA i ZORICA

Sestra OLGA ADŽIĆ sa porodicom 477

440

Pet godina od kada nisi sa nama

Godina dana je od smrti dragih

Zauvijek vaši JELENA, MARKO, MILOŠ, MILENA i unuk PAVLE

ČEDO MITROVIĆ Dragi Čele, Pet godina bez dočeka, bez poziva i tvog zagrljaja. Mnogo nam nedostaješ. Tuguju za tobom, tvoji

PERA

NEVENA

BEGOVIĆ

458 Godina dana je od kada su nas napuštili naši plemeniti

JULKA, ACO, GORAN, TINA i PETAR 448 Pet godina od kada nas napušti

Nedostajete mnogo. Vaš iznenadni odlazak vječno će boljeti, a vrijeme koje prolazi samo je dokaz da bez vas više ništa nije isto.

NEVEN

BEGOVIĆ

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

ČEDO Dragi brate, Ostaćeš zauvijek u mom srcu.

484

Žali te tvoja sestra

Godina dana od smrti dragih

MARTA

PERO

ILIJA BEĆIR sa porodicom

447 459

Dragi brate

Tužno sjećanje na

PERA

NEVENA

BEGOVIĆ ČEDO Prođe pet godina otkako si otišao, ali uvijek ćeš biti u mom srcu. Tvoja sestra NADA PEJANOVIĆ

Bila je čast imati vas za kumove. Živjećete zauvijek u našim srcima i čuvati vas od zaborava, jer ljudi kao vi nikad ne odlaze.

463 SLOBO, LJILJA, IVONA i PETAR

NEVENA

PETRA

BEGOVIĆ Čast je bila poznavati vas. Čuvaćemo vas od zaborava.

Pet je godina

JOVAN i MILICA VUKMIROVIĆ 485

460

Godina dana od kada vas nema, voljeni

ČEDU MITROVIĆU Prolaze godine, ali dani sporo, svaki naredni je teži. Nedostaju riječi! Čedo, čuvaj nam RATKA!

NEVEN

ali su uspomene mjesto gdje ćemo vas uvijek naći i gdje ćete vječno postojati. Žale za vama

e-mail: oglasno@pobjeda.me

462

PERU BEGOVIĆU

BEGOVIĆ

VELJKO sa porodicom 464

NEVENU

PERO

Počivajte u miru, čuvaću Vas u srcu. Vaš ĐURO ČELEBIĆ

kumovi JAKŠIĆI 461

30 Oglasi i obavještenja Pola godine je od smrti našeg oca i supruga

Neđelja, 10. april 2022. Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Dana 10. aprila 2022. godine je četrdeset dana od smrti našeg dragog

CINA Vrijeme prolazi, ostaju sjećanja i lijepe uspomene.

MIŠKA

Vrijeme prolazi a bol i tuga ne prestaju, tužna je istina da nijesi više sa nama, da Jovana i Nikola rastu uz tebe i da ih vodiš kroz život onako ljudski kao što si ti znao. Tužni ali i ponosni što smo te takvog imali čuvaćemo te od zaborava.

476

GORAN, NEVENA, BALŠA, ADRIJANA i VEDRANA

GOJKA Đurovog VLAHOVIĆA

Pola godine od smrti sina

Tražimo toplinu i sigurnost kojom si nas za života darivao, ali ih nema već zjapi praznina koju ni uspomenama na naš zajednički život ne možemo ispuniti. Čežnja okovana bolom drži tvoje najmilije.

MIŠKA PEROVIĆA

Umjesto pomena doniraćemo novčani iznos UBNOR-a i antifašista Kolašin za održavanje Partizanskog groblja na Brezi.

Tvoji NIKOLA, JOVANA i MIRJANA Sine moj, teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom, moj jedini. Vrijeme ne može umanjiti moju bol za tobom, postoji ljubav koju smrt ne prekida.

Zahvalna i tužna

Tvoja MAJKA

483

PORODICA

457 Pola godine je da nisi sa nama,

438

Pola godine bez tebe, brate

Pola godine bez tebe

MILE

Ne prođe ni dan da te se ne sjetim, da se ne pitam zašto je moralo ovako da bude. Svakodnevno mi se vraćaju sjećanja zajedno provedenog vremena. Ponekad mislim da ćeš se odnekud pojaviti, teško je prihvatiti bolnu istinu da se više nećemo vidjeti. Fališ brate...

Tražim te u svemu u svakom danu, noći, jutru. Nekada te sanjam i budem makar na tren sa tobom to je postala moja stvarnost da te zamislim i sanjam, brate moj, to mi ne može niko oduzeti. Vrijeme koje prolazi ne može da oduzme ljubav koju nosimo i čuvamo u sebi, na svako sjećanje na brižnost koju si nam pružao.

Prođe vrijeme, ali tuga, bol i ljubav prema voljenom brataniću ostaju vječno. Tvoja tetka BEKA

Tvoji ANA, GORAN i BALŠA

Tvoj TUṤA

MIŠKO PEROVIĆ

455 Pola godine je od smrti našeg brata, ujaka i šure

456

U nedelju 10. aprila navršava se godina dana od smrti našeg voljenog oca i supruga

482 Najdraži naš

MIŠKA

FAIKA ZEJNILOVIĆA

Brate moj, rano moja, srce će mi prepući od tuge. Svakim danom sve je teže. Bio si naš ponos i brat za primjer. Falićeš nam cijeli život. Tvoji: MILENA, ŽELJKO, SONJA i IVA

MILE 437 Teški su ovi dani bez tebe, brate moj. Pritiska i guši praznina odlaska tvog. Prvi put u životu se ne radujem proljeću, ne radujem se suncu, cvijeću... Sve je tužno bez tebe, Mikeli moj. Ako je tvoje srce moralo stati naša ljubav prema tebi neće nikada.

(1949–2021)

Vreme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom. Nosimo te u srcu i čuvamo od zaborava.

Navršava se pola godine od smrti

Tvoji: AMILJA, ADELA i ENES, porodice ZEJNILOVIĆ i KURTEŠI

Vole te tvoji IVANA, ŽELJKO i STAŠA

MIŠKA Nikovog PEROVIĆA 473

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. 474

Stric VLADO sa porodicom

444

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Neđelja, 10. april 2022.

Oglasi i obavještenja 31 Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM dvosoban komforan stan 76 m2 u najljepšem dijelu Bloka V u Podgorici. Cijena 1200 eura/m2. Tel. 067/285-840 1 PRODAJEM poslovni prostor! Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2. Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 2 KUPUJEM dvosoban stan u prizemlju na Starom Aerodrumu, prva faza. Tel. 068/292-911 3

USLUGE

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop. Begović. Tel.067/579-709, 069/269-550 5 OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske orpavke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ. TEL.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 6

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Neđelja, 10. april 2022.