Issuu

I. MANDIĆ

Mandatar za sastav nove vlade kaže da je odluka SNP-a veliki korak ka pomirenju u Crnoj Gori

Abazović: Što prije da se formira proevropska vlada Govoreći o dijelu usaglašene platforme, u kojem se pominje uređenje odnosa sa vjerskim zajednicama SPC i CPC, Abazović je kazao da se mora razgovarati sa te dvije vjerske zajednice jer se osjećaju diskriminisane, što nije dobro za demokratsko društvo. ,,Temeljni ugovor sa SPC, koji bude potpisan, mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom i takav dokument – ako nije zakonit – ne može proći vladin sekretarijat za zakonodavstvo. Njegova ustavnost i zakonitost se podrazumijevaju i tu nema dilema“, kategoričan je Abazović za Pobjedu STR. 2.

Građani plaćaju inaćenje političara D.MIJATOVIĆ

STR. 6.

Prvu prvostepenu presudu u slučaju masovnih smjena direktora od ljetos, zato što nijesu formirali školske odbore, donio cetinjski Osnovni sud

Bokan razriješena mimo zakona

Nakon objave informacije da se glavna turistička inspektorka Uprave za inspekcijske poslove Svetlana Šljivančanin službenim vozilom nepropisno parkirala na Bulevaru Džordža Vašingtona u Podgorici i ušla u jedan od butika, kako je to u ponedjeljak 7. marta objavio Portal Pobjede, policija je dan kasnije na informativni razgovor pozvala zamjenika urednika Portala Borislava Višnjića kako bi dobila informaciju ko je izvor snimka. Na pitanje policijskog službenika što ima da izjavi o objavljivanju informacije na Portalu Pobjede, Višnjić je saopštio da budući da ga obavezuje Zakon o medijima i Etički kodeks novinara Crne Gore nije dužan da otkrije izvor. - Kada bih to uradio, automatski bih izgubio novinarski integritet. Najvažnije u cijelom slučaju, prema mojoj uredničkoj procjeni, jeste da je informacija tačna i provjerena. Volio bih da javni funkcioneri imaju više sluha za kritičku javnost i da nadležni organi postupaju jednako brzo i efikasno prema njima kao što su to u ovom slučaju uradili prema novinaru. U tom slučaju se ne bi dešavalo da pored njih prolaze nekažnjeno korumpirani funkcioneri, ali i šleperi droge i švercovane cigarete – naveo je Višnjić u izjavi policiji. STR. 8. i 9.

M.BABOVIĆ

Poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ Fatmir Đeka kazao je Pobjedi da je u principu tačno sve što je navedeno u dokumentu „Platforma za formiranje 43. evropske vlade“, a što je Pobjeda objavila juče STR. 3.

Umjesto pokušaja demantija, pritisak na medije preko policije i tužilaštva

Cijene goriva na istorijskom maksimumu, nema naznaka da će se skoro sastajati parlament koji treba da izglasa smanjenje akciza

Pozitivne reakcije stranaka na prioritete u načelnoj platformi za formiranje izvršne vlasti

Evropske integracije i stabilizacija unutrašnjih odnosa sasvim prihvatljivi principi nove vlade

TRAŽILI DA OTKRIJE IZVOR: Zamjenik urednika Portala Pobjede pozvan na razgovor u policiju povodom prijave Svetlane Šljivančanin iz Uprave za inspekcijske poslove, dan nakon objave da je kršila propise

STR. 7.

Idejni tvorci programa ekonomskih reformi ne demantuju izjavu predsjednika Srbije da je Crna Gora ostala bez četvrtine prihoda od doprinosa za PIO, te bez 57.000 radnika

Za Vučića „Evropa sad“ STR. 5. skupa politička igra, Spajić i Milatović bez komentara

Politika

Četvrtak, 10. mart 2022.

Mandatar za sastav nove vlade kaže da je odluka SNP-a veliki korak ka pomirenju u Crnoj Gori

Abazović: Što prije da se formira proevropska vlada

Govoreći o dijelu usaglašene platforme, u kojem se pominje uređenje odnosa sa vjerskim zajednicama SPC i CPC, Abazović je kazao da se mora razgovarati sa te dvije vjerske zajednice jer se osjećaju diskriminisane, što nije dobro za demokratsko društvo. ,,Temeljni ugovor sa SPC, koji bude potpisan, mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom i takav dokument – ako nije zakonit – ne može proći vladin sekretarijat za zakonodavstvo. Njegova ustavnost i zakonitost se podrazumijevaju i tu nema dilema“, kategoričan je Abazović

PODGORICA - Mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović kazao je u izjavi za Pobjedu da treba što prije formirati proevropsku vladu.

– To je apsolutni prioritet. Pogotovo u kontekstu aktuelnih dešavanja i narušene bezbjednosne situacije u Evropi povodom agresije Rusije na Ukrajinu, što je i zahtjev naših međunarodnih partnera – kazao je Abazović za Pobjedu. Mandatar je još jedanput pozdravio spremnost Socijalističke narodne partije da uđe u manjinsku vladu, navodeći da je riječ o izuzetno važnoj odluci. - Mislim da je odluka SNP veliki korak ka pomirenju u Crnoj Gori jer gotovo 30 godina niko nije mogao da ih ubijedi da budu dio vlasti – rekao je Abazović. On je kazao da očekuje da će sve biti brzo završeno, jer su to i ,,očekivanja naših međunarodnih partnera i saveznika“. - Potrebno je odblokirati Skupšinu, ograničitu cijene

Svaki član vlade mora imati jasan stav o agresiji Rusije Upitan da li u kontekstu nejasnih stavova predsjednika SNP-a Vladimira Jokovića o dešavanjima u Ukrajini očekuje jasan stav svih članova vlade o ruskoj agresiji, Abazović je odgovorio potvrdno. - Poštujem lična razmišljanja i emocije, ali se zna tačno šta je magistralna politika vlade. To je evropska agenda i tu svaki član vlade mora imati jasan stav - rekao je Abazović.

goriva i naravno donijeti odluku o pomoći za Ukrajinu. Nemamo vremena za čekanje – rekao je Abazović. On je govoreći o prioritetima vlade, kazao da će vlada nastaviti sa redovnim aktivnostima kroz svoju evropsku agendu, ali i baviti se i finansijskom održivosti u svjetlu novih globalnih dešavanja.

Održan sastanak potpisnica Memoranduma o saradnji kao okosnice 43. vlade Crne Gore

- Potrebno je donijeti mjere za finansijsku održivost i stabilnost, a moguće je da će biti u narednih pola godine potrebno razmišljati i u pravcu rebalansa budžeta - kazao je Abazović. Govoreći o dijelu usaglašene platforme, u kojem se pominje uređenje odnosa sa vjerskim zajednicama SPC i CPC, Abazović je kazao da se mora

razgovarati sa te dvije vjerske zajednice jer se osjećaju diskriminisane, što nije dobro za demokratsko društvo. - Temeljni ugovor sa SPC, koji bude potpisan, mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom i takav dokument - ako nije zakonit - ne može proći vladin sekretarijat za zakonodavstvo. Njegova ustavnost i zakonitost se podrazumijevaju i tu nema dilema - kategoričan je Abazović. U platformi za formiranje evropske vlade navodi se da se su ključni ciljevi usklađivanje spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike sa EU i NATO, podrška prijedlogu rezolucije o agresiji Rusije na Ukrajinu, reforma pravosuđa, izborna reforma, uređenje odnosa sa SPC i CPC u skladu sa Ustavom i zakonom, zakon o popisu uz konsenzus svih potpisnika. U dokumentu se navodi da polazeći od potrebe da se u Crnoj Gori riješi politička i institucionalna kriza, treba da se ubrza proces evropske integracije, prevaziđu izražene nacionalne, etničke, vjerske, političke i socijalne podjele, a imajući u vidu po mir i bezbjednost prijeteću situaciju u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu potpisnici platforme su saglasni da će 43. vlada Crne Gore nastaviti da jača Crnu Goru kao evropsku, građansku, sekularnu i antifašističku državu, uz dosljedno poštovanje Ustava Crne Gore i preuzetih međunarodnih obaveza. N. ZEČEVIĆ

Beranski odbor Demokratske partije socijalista zatražio raspuštanje OIK-a

Goran Lončar Omeragić: Da se hitno izaberu nalazi se na dvije predsjednici parlamenta i vlade izborne liste Mandatar Abazović je preuzeo obavezu da

PODGORICA – Predstavnici Građanskog pokreta Ura, Socijalističke narodne partije i manjinskih stranaka održali su juče sastanak na kojem su razgovarali o programskim principima i strukturi 43. vlade Crne Gore, kazao je Pobjedi portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić. Zadovoljni su, kako je rekao, prvim krugom obavljenih razgovora. – Na sastanku je zaključeno da Crna Gora mora što prije da izabere vladu, predsjednika Skupštine i da odblokira procese – istakao je Omeragić. Dodao je i da nema vremena za čekanje. – Svi smo svjesni sedmičnog povećanja cijena goriva i životnih namirnica. Moramo brinuti o građanima i raditi u njihovom interesu – zaključio je portparol BS. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, na sastanku je predsjednik GP Ura Dritan Abazović zastupao stav da u vladu trebaju ući i predstavnici SDP-a i SD-a kao građanskih stranaka u Crnoj Gori. - Abazović je preuzeo obavezu da razgovara sa liderom SNP-a Vladimirom Jokovićem da bi se ublažio njegov rigidan stav o učešću tih stranaka u vlasti, ali i oko nekih drugih takođe važnih pitanja jer je evropska agenda srž buduće vlade – rekao je izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku. Mandatar je, prema tvrdnji izvora, zauzeo ,,inkluzivan pristup“ da se obezbijedi podrška od najmanje 49 poslanika uključujući i potencijalnu podršku i nekih drugih poslanika koji su u posljednje vrijeme zauzimali konstruktivan stav.

razgovara sa liderom SNP-a Vladimirom Jokovićem da bi se ublažio njegov rigidan stav o učešću SD-a i SDP-a u vlasti, ali i oko nekih drugih takođe važnih pitanja jer je evropska agenda srž buduće vlade, rekao je izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku

Adel Omeragić

– Očekujemo da sve bude gotovo u narednih 15 dana, ali pregovora oko evropske agende nema, to je zacementirano – zaključio je izvor.

Kako je Pobjeda ranije objavila, buduća vlada bi trebalo da ima 18 ministarstava i tri potpredsjednička mjesta vezana za resore. Ž.Z.-N.Z.

PODGORICA - Beranski odbor Demokratske partije socijalista zatražio je da Državna izborna komisija preuzme nadležnosti Opštinske izborne komisije (OIK) Berane u daljem sprovođenju izbornog procesa i da, kako su naveli, otkloni grube propuste.

Iz te partije saopštili su da je, nakon objavljivanja zbirne izborne liste za izbor odbornika u beranskom parlamentu, evidentno da je OIK Berane napravila najgrublji prekršaj i dovela u pitanje legitimitet izbornog procesa, zloupotrebljavajući Zakon o izboru odbornika i poslanika. Iz beranskog odbora DPS-a saopštili su da se ista osoba nalazi na dvije izborne liste, koje je, kako su kazali, nezakonito utvrdila i proglasila OIK Berane. – Na izbornoj listi „Berane ima alternativu“ Goran Lončar je kandidat za odbornika pod rednim brojem 17, dok je ista osoba kandidat za odbornika na izbornoj listi „Marko Milačić - Prava Crna Gora - držimo riječ - dr Milovan Živković“ pod rednim brojem 24 – navodi se u saopštenju. To, smatraju u DPS-u, pred-

stavlja kršenje Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji propisuje da jedna osoba može biti kandidat za odbornika samo na jednoj izbornoj listi. – S obzirom na taj, u dosadašnjim izbornim procesima, nezabilježen incident OIK-a i nepoštovanje člana Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji se odnosi na kriterijume o 30 odsto zastupljenosti kandidatkinja na izbornim listama, beranski odbor DPS-a podnio je prijavu DIK-u – kaže se u saopštenju. Iz beranskog odbora DPS-a kazali su da zahtijevaju da DIK otkloni evidentne grube propuste, postupi po zakonu i izborni proces u Beranama učini legitimnim. R. P.

Politika

Četvrtak, 10. mart 2022.

Pozitivne reakcije stranaka na prioritete u načelnoj platformi za formiranje 43. evropske vlade, Fatmir Đeka poručio

I. MANDIĆ

Evropske integracije i stabilizacija unutrašnjih odnosa sasvim prihvatljivi principi nove vlade

Fatmir Đeka

PODGORICA – Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je Pobjedi da su im, u vezi sa principima na kojima će biti formirana nova vlada, prihvatljivi svi prijedlozi koji su u skladu sa Ustavom Crne Gore i koji ni na koji način ne ugrožavaju nacionalne interese države. Pobjeda je juče objavila sadržaj načelno usaglašenog sporazuma partija koje će participirati u 43. vladi Crne Gore. U tom dokumentu, pod nazivom „Platforma za formiranje 43. evropske vlade“, navodi se da su ključni zadaci nove izvršne vlasti usklađivanje spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike sa EU i NATO, podrška prijedlogu rezolucije o agresiji Rusije na Ukrajinu, izborna i reforma pravosuđa, kao i uređenje odnosa sa SPC i CPC u skladu sa Ustavom i zakonom, te zakon o popisu uz konsenzus svih potpisnika. Omeragić je za Pobjedu kazao da su borba protiv korupcije i kriminala, demokratizacija društva, srazmjerna zastupljenost

manjinskih naroda u svim društveno-političkim procesima programski ciljevi za koje će se Bošnjačka stranka snažno zalagati. – Tu su i nastavak evropskog puta Crne Gore, kao i ekonomska i politička stabilnost. Za nas su prihvatljivi prijedlozi koji su u skladu sa Ustavom Crne Gore i koji ni na koji način ne ugrožavaju nacionalne interese naše države – istakao je Omeragić. Prioriteti kojima će se baviti nakon formiranja vlade su, dodao je, smirivanje političkih tenzija i predan rad na deblokadi značajnih institucija. – Osim toga, važno je da dođemo do dogovora oko izbornog zakona, oko čelnih ljudi u pravosuđu, kako bismo imali vidljive rezultate u poglavljima 23 i 24 – kazao je portparol BS. Naglasio je i da evropski put Crne Gore nema alternativu, kao i da je članstvo u EU preduslov boljeg standarda građana. – Vjerujem da nam je to svima zajednički cilj. Zadatak nove vlade biće i da što hitnije skenira stanje finansija. Mo-

ramo raditi i na pripremi turističke sezone – zaključio je Omeragić. Poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ Fatmir Đeka kazao je Pobjedi da je u principu tačno sve što je navedeno u dokumentu „Platforma za formiranje 43. evropske vlade“, a što je Pobjeda objavila juče. – Ali ostaje još malo vremena i prostora da se sve dogovori. Dobra volja postoji kod svih i ja vjerujem da ćemo ubrzo izaći iz ove nepodnošljive situacije sa ciljem stabilizacije unutrašnjih odnosa i ubrzanja naših evrointegracija – istakao je Đeka. Izvršni direktor GP Ura Zoran Mikić rekao je da proces formiranja vlade ulazi u završne faze, te da im je glavni cilj da nova izvršna vlast bude reformska, inkluzivna i da dobije podršku 49 poslanika. Istakao je da svi moraju biti svjesni da je riječ o reformskoj – prelaznoj vladi čiji je cilj ispunjavanje obaveza iz evropske agende. – Deblokada procesa evropske integracije, sprovođenje reformi iz EU agende, rješavanje nagomilanih problema u pravosuđu, nastavak borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sprovođenje i unapređenje započetih ekonomskih reformi i reforma izbornog zakonodavstva u skladu sa preporukama OEBS/ODIHR-a su u vrhu prioriteta nove vlade – poručio je Mikić. Iz Socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije juče nijesu komentarisali da li bi principi navedeni u dokumentu odgovarali konceptu proevropske vlade koju bi ta stranka podržala. Predstavnici Socijalističke narodne partije juče su razgovarali sa predstavnicima GP Ura o platformi i o uslovima koje traže za ulazak u vladu, kazao je Gradskoj RTV poslanik te partije Dragan Ivanović. Očekuju da razgovori o platformi za formiranje vlade budu uspješni. – Imali smo dogovor oko nekih detalja, ali nijesmo toliko duboko ušli u srž i raspravljali o platformi. To će biti vjerovatno sjutra ili narednih dana. Ovaj razgovor će se nastaviti sve do potpisivanja platforme – ističe Ivanović. Ž. ZVICER

Predsjednik SNP-a ponovio da će se u novoj vladi zalagati za potpisivanje temeljnog ugovora, popis i čišćenje biračkog spiska

Joković: Napustićemo vladu ako ne bude ostvarivala naše zahtjeve

PODGORICA – Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković ponovio je da su ključni principi za koje će se ova stranka zalagati u novoj vladi potpisivanje temeljnog ugovora, popis stanovništva i čišćenje biračkog spiska, a da oni u svakom trenutku mogu napustiti izvršnu vlast ukoliko ne bude ostvarivala njihove zahtjeve.

On je, u intervjuu za RTV Nikšić, kazao da SNP neće biti dio vlade koja ne bude precizirala rokove za sprovođenje tih ciljeva. – Vlada potpisuje temeljni ugovor i ne pita se onaj koji nije u

Stanić: Joković bi vladu koja će se ponašati kao Vlada Zdravka Krivokapića Na stavove Jokovića osvrnuo se šef medijskog tima Socijaldemokratske partije Mirko Stanić. - Znači, po Jokoviću treba da izglasamo vladu, a ona će se ponašati jednako kao Vlada Zdravka Krivokapića u proteklih godinu dana, jer je i njoj „goruće pitanje“ bila servilnost ka potrebama Crkve Srbije. Da nije to malo mnogo – napisao je Stanić na Tviteru.

vladi. Zar mislite da im Vladimir Joković i SNP koji su se više od dvije decenije borili protiv DPS, sad kad su poraženi, kažu

- vratite se – rekao je Joković. Naglasio je da ne prave koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista, te naveo da će,

ukoliko ova stranka bude htjela da ruši vladu zbog zakona o lustraciji ili porijeklu imovine, pokazati pravo lice. Komentarisao je i nezakazivanje sjednice parlamenta i kazao da moraju pronaći rješenje da se odblokira rad zakonodavnog doma. - Mislim da o tome treba da odluče nadležni organi ili Ustavni sud. Neko mora donijeti odluku. Ne može se blokirati bilo koja institucija zato što je volja nekog da je blokira. Ne mislim na Strahinju Bulajića, ali život u Crnoj Gori mora da teče i parlamentarna, izvršna i sudska vlast se moraju odblokirati – istakao je Joković. Ž. Z.

Potpredsjednica Skupštine kazala da poštuje odluku SNP-a o učešću u manjinskoj vladi

Bošnjak: Bulajić da zakaže sjednicu kada dobije sastav i program vlade

Branka Bošnjak

Nebojša Medojević

Za razliku od potpredsjednice Skupštine, predsjednik PZP-a i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević kazao je Pobjedi da Branka Bošnjak nije iznijela stav partije, već lični, a podsjetio je da su u odnosu na poziciju SNP-a, kao stranka, bili veoma jasni PODGORICA – Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da poštuje odluku Socijalističke narodne partije koju su donijeli dvotrećinskom većinom na Glavnom odboru, te istakla kako očekuje od Strahinje Bulajića, koji predsjedava zakonodavnim domom, da zakaže sjednicu kada od mandatara dobije sastav i program vlade. Ona je, u emisiji „Link“ na Javnom servisu, ocijenila da odluka SNP-a ne predstavlja korupciju već, kako je kazala, vjerovanje rukovodstva te partije da će na taj način pomoći da se izađe iz krize. – Njihovi zahtjevi za popis i temeljni ugovor su jasni. Popis je za većinu nacionalnih partija važno pitanje. Ne mislim da će se tu mnogo promijeniti odnos snaga. Popis treba da bude važan kao analiza za strategiju razvoja. Što se tiče temeljnog ugovora, takođe je potreban da bi se razgraničila država i crkva i crkva vratila tamo gdje joj je mjesto, jer je ima previše u sekularnom dijelu države – istakla je Bošnjak. Ne podržava manjinsku vladu, ali smatra da je ona posljedica mnogih grešaka koje je parlamentarna većina napravila u posljednjih godinu i po. Rekla je i da je Pokretu za promjene nuđeno mjesto ministra prosvjete uz još neke funkcije u manjinskoj vladi, ali da nijesu htjeli da budu dio vlade koju bi podržao nereformisani DPS. Očekuje od predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića da zakaže sjednicu kada dobije sastav i program vlade od mandatara Dritana Abazovića. - Jer istrajavanje na ovome nije dobro. Moramo poštovati Ustav i zakon, nije intencija blokada. U protivnom, to bi bila zloupotreba od pojedinca – istakla je Bošnjak. Smatra i da radikalni potezi poput blokada koje najavljuje DF nijesu potrebni, jer je narod, kako je kazala, zasićen i protesta i blokada. Za razliku od nje, predsjednik

Bošnjak i Timonije saglasni da blokada institucija nije rješenje Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak na sastanku sa ambasadorom Francuske u Crnoj Gori Kristijanom Timonijeom istakla je da sve što vodi zaoštravanju situacije u ovoj delikatnoj situaciji nije dobro, jer odgovornim političarima treba da je na prvom mjestu mir, koji nema cijenu. Kako su saopštili iz Skupštine, razgovarali su o aktuelnoj političkoj krizi u svjetlu najave formiranja manjinske vlade i globalnih ratnih dešavanja na tlu Evrope, u Ukrajini.

Pokreta za promjene i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević kazao je Pobjedi da Bošnjak nije iznijela stav partije, već lični, a podsjetio je da su u odnosu na poziciju SNP-a, kao stranka, bili veoma jasni. – Radi se o izdaji izborne volje građana i radi se o izbornom inžinjeringu koji uvodi Crnu Goru u dodatnu zonu nestabilnosti i tu je stvar jasna. Poslanica Bošnjak ima pravo na svoje lično mišljenje i to je uvijek tako bilo u PZP-u – istakao je Medojević. Rekao je da predsjednik SNP-a Vladimir Joković nije ispoštovao jednog od lidera DF-a Andriju Mandića koji je, kako je rekao, jednu vanparlamentarnu partiju stavio na zajedničku listu i dao im pet mandata. – Oni su sada tih pet mandata ponijeli Milu Đukanoviću i ušli u koaliciju sa DPS-om. Ovo je zvanični stav PzP – naveo je Medojević. Ž. Z.

Politika

Četvrtak, 10. mart 2022.

KOMENTAR

De bello Sclavico

» Piše: Milorad PUSTAHIJA Da prevedem odmah, naslov glasi: O slovenskom ratu. Radi se o aktuelnom ratu Rusije i Ukrajine i naslov je mogao biti na našem jeziku. Ali, pošto SAD i EU, a i mnogi u svijetu, tvrde da sukob može eskalirati u treći svjetski rat i da nakon njega ništa više neće biti isto, nijesam mogao odoljeti da slavni rat između naše braće Slavjana ne nazovem slično slavnom krvavom Cezarovom poduhvatu u Galiji, ovjekovječenom u njegovoj knjizi „De Bello Gallico“. Ponosan sam da slovenska djeca, žene i muškarci ginu za velike svjetske ciljeve, a domove, polja, fabrike, gradove i infrastrukturu im guta vatra artiljerijskih kanonada i raketnih napada. O ruko Gospodnja, kakvo nadahnuće pred voskrsenije. Dirnut je i demokratski Zapad i liju suzice podrške i aplauze Ukrajini i nesebično dijele njima oružje i humanitarnu pomoć, a Rusiji sankcije, naravno nakon dubiozno iskalkulisanih svojih ciljeva i interesa. U suštini, ovdje ratuju istočnohrišćanska i zapadna civili-

zacija oko zapadne hegemonije ili multipolarnosti svijeta, a nesretni Ukrajinci, predvođeni mlađanim glumcem i dvojicom slavnih boksera i poneseni rodoljubljem i sjajnim, a uobičajeno lažnjikavim obećanjima Zapada, ulećeše u kolo. E sad, Zapad će se boriti do zadnjeg Ukrajinca, a Putin po bilo koju cijenu. Fascinira hrabrost Ukrajinaca i zgražava brutalnost Kremlja, a iznenađuje da gas iz Rusije na Zapad još uvijek teče kroz Poljsku i Ukrajinu bez obzira na gromopucatelno objavljene sankcije. Draga braćo Ukrajinci, završićete kao mi Jugosloveni. I vi ste višenacionalni i vi ste na granici svjetova i završićete izdijeljeni kao mi, koje sada u svojoj imperijalnoj igri šaha vuku kao pione iste te sile. Dobićete utješnu nagradu status kandidata u EU i duže ćete biti na diplomatsko-političkofinansijskom povocu u rukama trećerazrednih zapadnih vodiča i dresera. Zapad će dobiti bar deset miliona sa vaše strane i dva-tri sa ruske, primjeraka fine bijele izbjegličke radne snage. Svima nama normalnima koji ovo prate ostaće u sjećanju tužne slike mrtvih i ranjenih žena i djece i boraca i vaših razorenih domova. A gas će i dalje da teče i u neko doba otvoriće se boce šampanjca na potpisivanju mira.

I kao da smo svi zaboravili oba svjetska rata pa Korejski, Vijetnamski, intervencije, pučeve i ubistva u Južnoj Americi, Irak, Iran, Avganistan, Libiju i Siriju, Mađarsku, Čehoslovačku, odjednom smo se šokirali brutalnom invazijom na Ukrajinu od strane ruskog KGB i džudo senseija, imperatora Putina

se one nikad nisu oporavile: Atinsko-peloponeski rat“. Atinski strategos Tukidid u djelu „Peloponeski rat“ navodi da je demokratska Atina bila surova do bestijalnosti u tome ratu i razarala i pljačkala osvojene gradove, ubijala muškarce, a porobljavala žene i djecu. A da, i da je militaristička Sparta bila humanija i milosrdnija u pobjedi. Otac etike Sokrat je kao hoplit učestvovao u tom ratu i interesantno nije bijelio zuba o atinskoj surovosti. A onda je nastala makedonska hegemonija i Korintski savez... Ko zna, možda ovim guranjem Rusije ka savezu sa

Kinom nastane nova hegemonija kada ovaj sukob demokratskih EU i SAD (Atina) i militarističke Rusije (Sparta) dovede do kineske hegemonije. I što sad, da osim prezira i osude Putina i hunte pređem na nekontrolisanu mržnju prema Rusima i Rusiji kao ovi kreteni po internetu i medijima. Ne, koliko mogu, pomoći ću i podržati Ukrajince, ali neću biti novi vojnik Švejk koji uzvikuje - na Moskvu, na Moskvu! Bože, koliko je svijet do prije nekoliko decenija bio normalniji. U žestokoj eri Hladnog rata Luj Armstrong 1954. godine, godine u kojoj je završena brutalna era antikomunističkog Makartizma, snima svoju verziju ruske balade Otchi TchorNy-Ya (obavezno preslušati). To je samo godinu nakon završetka Korejskog rata i godinu prije početka Vijetnamskog rata. Godine 1962. poznate kao godina raketne Kubanske krize, Beni Gudman gostuje u SSSR-u. Čak, njegovom koncertu prisustvuje i Nikita Hruščov sa porodicom. Doduše, na prvoj pauzi je napustio koncert, ali to ništa nije naškodilo džezu. Danas u globalističkoj, informatičkoj, demokratičeskoj, kosmičkoj i međugalaktičkoj eri, filharmonije skidaju Čajkovskog sa repertoara zbog napada Putinove Rusije na Ukrajinu. I što mi u ovom ludilu preostaje osim čuvenog rješenja pjesnika Vita Nikolića: ,,Hej, zaustavite planetu, ja hoću da izađem/ idem u vječnu skitnju između zvijezda / Šta?... Nećete? / O, ima i tome lijeka / jer iako nisam Galilej ni Đordano Bruno, / ja sam čovjek jednog svemoćnog vijeka, / pa znam da će morati lijepim ili bunom,/ da padne taj jogunasti što ne da i steže, / dosta je samo da neko vrisne/ Dolje apsolutizam zemljine teže!“

Govoreći o rusko-ukrajinskoj krizi, Medoks kaže da je invazija Moskve na Ukrajinu ,,neisprovociran napad na jednu suverenu zemlju“. Smatra da jake sankcije protiv Moskve ne zaustavljaju agresiju Rusije na susjednu zemlju. Ona je rekla i da sankcije prema Rusiji već daju ekonomske rezultate. – Ruska invazija je neisprovociran napad na suverenu državu. Misli mog naroda su uz ukrajinski narod koji je pokazao snagu i hrabrost, uprkos nasilnom kršenju njihovih mirnih života – kazala je Medoks. Podsjeća da Rusiju moramo držati odgovornom za njene akcije, dok su sankcije koje su uvedene, kako je istakla, najstrože do sada. – Uz to, uradili smo puno da se Ukrajina pripremi za svoju odbranu. Obučili smo 22 hiljade vojnika, obezbijedili

smo 2.000 protivtenkovskih raketa i obavezali se na pomoć od 400 miliona funti – kazala je Medoks. Sankcije, kaže Medoks, već ostvaruju ekonomski uticaj. – To možemo da vidimo u Rusiji, ali nažalost, kako postrožavamo sankcije, to ne zaustavlja invaziju i još uvijek vidimo očigledna kršenja ljudskih prava, uključujući bombardovanje bolnica – kazala je ambasadorka. I Evropa i svijet, kako je rekla, ujedinjeni su na način koji je bez presedana kad je riječ o osudi akcija koje sprovodi ruski predsjednik Vladimir Putin. -Crna Gora je kao NATO država takođe djelovala u skladu sa odlukama NATO saveznika i EU. Vaša vlada je objavila vrlo brzo usaglašavanje sa sankcijama EU, važno je da se one adekvatno implementiraju – rekla je Medoks. R. P.

Svima nama normalnima koji prate užas u Ukrajini ostaće u sjećanju tužne slike mrtvih i ranjenih žena i djece i boraca i vaših razorenih domova. A gas će i dalje da teče i u neko doba otvoriće se boce šampanjca na potpisivanju mira Neće ovo otići u Armagedon, suviše se i jedni i drugi boje užasne nuklearne ubojne moći svojih protivnika. I jebenog interneta i strašnog kretenizujućeg dejstva informatičke propagande na stanovništvo, koje nestaje tek nakon nekoliko decenija ukoliko ga hakeri ne obnavljaju. Zato neću komentarisati vijesti i natpise jer je bar sedamdeset posto fejk njuz. Probaću objasniti o čemu se tu radi pomoću dobrih starih knjiga. Elem, engleski istoričar, filosof i sociolog Arnold Tojnbi kaže: ,,Sve dok je civilizacija u usponu, njene granice nisu nepromjenljive i čvrste izuzev na frontu na kome se sudarila sa drugom civilizacijom svoje vrste“. E, tu ste se zatekli braćo Ukrajinci. Snaga Zapada je bila u opadanju, a onda mu je raspad Sovjetskog Saveza dao iluziju ponovnog narastanja moći, pa je čuvena Medlin Olbrajt tada izbacila čuveni poklič: ,,Da nije normalno da Rusija sama raspolaže basnoslovnim bogatstvima Sibira, jer bi to trebali biti svjetski resursi“. Kad ona kaže svjetski, prvenstveno se misli američki i djelimično zapadni. U međuvremenu je Rusija došla sebi, Putin van sebe,

i eto ti haosa. I nije to ništa novo, rečeni Tojnbi kaže: ,,Pokretačka sila naše zapadne civilizacije na čitavoj planeti u posljednjim vjekovima bila je toliko snažna, a nesrazmjera između nje i njenih primitivnih suparnika toliko ekstremna, da se ona nastavila bez zadržavanja sve dok nije dosegla – ne do nekog nestabilnog limesa već do svog terminusa u obliku prirodne granice daljem širenju. U toj zapadnoj ofanzivi svjetskih razmjera istrebljenje, izgon ili pokoravanje naroda bili su pravilo“. I kao da smo svi zaboravili oba svjetska rata pa Korejski, Vijetnamski, intervencije, pučeve i ubistva u Južnoj Americi, Irak, Iran, Avganistan, Libiju i Siriju, Mađarsku, Čehoslovačku, odjednom smo se šokirali brutalnom invazijom na Ukrajinu od strane ruskog KGB i džudo senseija, imperatora Putina. Nikada ni demokratije nisu bile nježne. Tojnbi kaže: „Možda najdirljiviji prikaz tragedije militarizma je onaj za koji je bila kriva Atina kada se od ‘oslobodioca Helasa’ pretvorila u grad tiranin. To atinsko zastranjenje donijelo je drevnoj Heladi, kao i samoj Atini, nesreću od koje

Dirnut je i demokratski Zapad i liju suzice podrške i aplauze Ukrajini i nesebično dijele njima oružje i humanitarnu pomoć, a Rusiji sankcije, naravno nakon dubiozno iskalkulisanih svojih ciljeva i interesa

Britanska ambasadorka kazala da Crna Gora treba da bude na oprezu PODGORICA - Crna Gora i Balkan nijesu u neposrednoj opasnosti na isti način kako je to bila Ukrajina, a bilo kakva prijetnja NATO članici, kakva je Crna Gora, bila bi velika eskalacija postojećeg rata, ocijenila je ambasadorka Velike Britanije u Podgorici Karen Medoks. Ona je, u emisiji ,,Fokus“ na Televiziji Crne Gore, kazala da Crna Gora ima pravo da bude budna i na oprezu, jer Rusija predstavlja prijetnju zemljama u ovom regionu, naročito u hibridnom smislu. – Crna Gora je zemlja koja je podložna uticajima izvan granica. Najbolja odbrana je da se izgradi otporna država sa snažnim institucijama, a pod tim podrazumijevam nezavisne medije, aktivno civilno društvo, policiju i sudski sistem, te funkcionalnu Skupštinu – rekla je Medoks.

Medoks: Rusija predstavlja prijetnju u hibridnom smislu Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju poslao bi snažnu poruku vezano za budućnost zemlje i vrijednosti koje

društvo njeguje. – Ali čak i bez članstva u EU, Crna Gora može zaštititi sebe, jačanjem vladavine pra-

Karen Medoks

va, jačanjem institucija. Ni Ujedinjeno Kraljevstvo nije u EU, ali imamo snažne institucije – istakla je Medoks.

Ekonomija

Četvrtak, 10. mart 2022. PODGORICA – Nemojte da se igrate, nije ekonomija pitanje političkih odluka. Ovako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak veče prokomentarisao program ,,Evropa sad“, odbacujući mogućnost primjene sličnog ekonomskog modela u njegovoj državi, jer bi u tom slučaju ostali bez para za bolnice, ljekove i penzionere. Komentarišući navode analitičara koji tvrde da je program uspio u Crnoj Gori, Vučić je saopštio podatke koji pokazuju suprotno. - Evo kako je uspjelo. Samo u mjesec dana 25 odsto ima manje uplata u penzijsko-invalidsko osiguranje. Ko će to da nadoknadi? Vidjećete za pet mjeseci šta će da bude. A šta sa tim što je formalno prijavljenih sa 160.000 spalo na 103.000, ili se isplaćuje na crno ili se radi na pola radnog vremena ili se ne radi uopšte - rekao je Vučić tokom gostovanja na Televiziji B92. Njegovu izjavu juče nijesu komentarisali idejni tvorci ,,Evrope sad“, ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, iz čijih resora nije odgovoreno na pitanja Pobjede kako komentarišu navode Vučića, te jesu li tačni njegovi podaci. Pobjeda danas očekuje odgovor dva ministarstva. Bez komentara su ostali i u Demokratama, Uri, DPS-u, te DFu čiji je jedan od lidera Nebojša Medojević prethodno već saopštio iste ocjene o ,,Evropi sad“ kao i Vučić, tvrdeći da je prihod od doprinosa za PIO u januaru smanjen za četvrtinu. Iz Ministarstva finansija tada su negirali Medojevićeve tvrdnje. Komentarišući Vučićevu izjavu, Miloš Čelanović (SD) Pobjedi je juče kazao da se čekalo mišljenje predsjednika Srbije da bi nekima u Crnoj Gori po-

Idejni tvorci programa ekonomskih reformi ne demantuju izjavu predsjednika Srbije da je Crna Gora ostala bez četvrtine prihoda od doprinosa za PIO, te bez 57.000 radnika

Za Vučića „Evropa sad“ skupa politička igra, Spajić i Milatović bez komentara

Čekalo se mišljenje predsjednika Srbije da bi nekima u Crnoj Gori postalo jasnije o čemu se radi. Možda sada Milojko postane svjestan politikantskih i hazarderskih poteza, kaže Miloš Čelanović (SD)

Smolović: Prihodi Bijelog Polja od prireza prepolovljeni

Jakov Milatović i Milojko Spajić

stalo jasnije o čemu se radi. - Možda sada Milojko postane svjestan politikantskih i hazarderskih poteza. Iako predstavljeni kao eksperti, znanje ministara svelo se na sakupljanje političkih poena do samog kraja njihovog mandata. Za kraj su odigrali potez, kako bi nakon smjene zadržali uporište u biračkom tijelu, koji vrlo lako može dovesti do sloma državnih finansija, a koji će

Aleksandar Vučić

definitivno baciti na koljena zdravstveni sistem Crne Gore - ocijenio je Čelanović. Staviti politikantstvo ispred ekonomskih principa, kako je dodao, mogu samo politički diletanti koji o vođenju države znaju koliko o slanju Nasinog rovera na Mars. - Fond PIO na koljenima, Fond za zdravstvo bez prihoda, budžet šupalj kao sito… Da bi svima bilo jasno o čemu se ra-

di - kupujemo ,,mercedes“ sa mjesečnom ratom od 1.000, a platom od 700 eura - slikovito je kazao Čelanović. Predsjednik SDP Raško Konjević je Vučićevu izjavu doživio kao potvrdu da je predsjednik Srbije više u toku sa radom crnogorske Vlade i stanjem javnih finansija nego mnogi resorni ministi. Iz SDP-a je juče Pobjedi rečeno da projekat koji su kreirali ministri u Vla-

DRI utvrdila da je Zavod za zapošljavanje realizovao 13 od 45 preporuka

di Zdravka Krivokapića nije imao odgovarajuće analize kad je u pitanju održivost dva najznačajnija fonda - penzijskog i zdravstvenog. - Ukoliko se pokaže istinitim da je značajno podbacilo punjenje fondova i da novca jednostavno nema, onda Crna Gora može ubrzano ući u ekonomski i socijalni haos. Jer se ovakve radikalne ekonomske mjere ne rade nikad u vrijeme

Učinke programa ,,Evropa sad“ juče je komentarisao predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, navodeći da stižu negativni efekti na koje su upozoravali. - Prihodi Opštine Bijelo Polje od poreza na dohodak 30 odsto manji, a prireza čak 50 odsto niži u odnosu na februar prošle ,,korona godine“ - napisao je Smolović na Tviteru.

nestabilnosti, kakav je bio period korona virusa ili sada ratnih sukoba u Ukrajini, već u ,,mirna“ vremena sa stabilnim ekonomskim prilikama, bez velikih eksternih šokova - istakao je Mirko Stanić (SDP). B.D.

Drugačija strategija Telekoma Srbije

Lučić: Sav budući Nema dokaza kako je prihod biće potrošeno 9,5 miliona eura od interneta PODGORICA – Iako je Zavod za zapošljavanje (ZZZ) izvijestio Državnu revizorsku instituciju (DRI) da je od 45 preporuka realizovao 33, revizori su utvrdili da je ispunjeno 13. Revizija koju je DRI sprovela prošlog ljeta rezultirala je uslovnim mišljenjem na finansijski izvještaj i negativnim na pravilnost poslovanja u 2020. godini.

Rukovodilac kolegijuma senator Nikola N. Kovačević i predsjednik Senata dr Milan Dabović su utvrdili da deset preporuka nije realizovano, devet djelimično, dvije su u fazi realizacije, jedna se odnosi na drugi državni organ, dok za deset nijesu mogli utvrditi status. Imajući u vidu veliko odstupanje u ocjenama ZZZ i DRI, te veliki broj preporuka nedefinisanog statusa, revizori će sprovesti terensku kontrolu, a ovaj izvještaj uputiti skupštinskom Odboru za rad,

na osnovu koje su revizori Najviše nerealizovanih preporuka mogli utvrditi da li regionalkomisije ZZZ-a razmatraodnosi se na profesionalnu rehabilitaciju ne ju zahtjeve za dodjelu kredita samo onih firmi koje ispunjai zapošljavanja lica sa invaliditetom zdravstvo i socijalno staranje. Najviše nerealizovanih preporuka odnosi se na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja lica sa invaliditetom, jer izvođače ovih projekata ZZZ nije obavezao da dostavljaju potvrde o radnopravnom statusu angažovanih lica. Nijesu od Ministarstva ekonomije tražili pravilnikom da predvidi obustavu isplata subvencija onima koji zaposle lica sa invaliditetom, a ne dostave predviđene dokaze, imajući u vidu da je 2020. godine isplaćeno 9,5 miliona eura, a da su pojedini poslodavci dobijali i po 2,5 hiljade za jedno lice. Propustili su i da analiziraju javne pozive za dodjelu sredstava za ova lica, radi utvrđivanja efikasnosti i

nedostataka. Područne jedinice ZZZ nemaju ugovore o kupovini poslovnih prostora, pa nije realizovana ni preporuka o evidenciji imovine, niti je obezbijeđena upotrebna dozvola za prostor u Andrijevici. Revizori se nijesu mogli uvjeriti da li je ZZZ sve obaveze evidentirao u poslovnim knjigama i izvještaju o neizmirenim obavezama, koje su na posljednji dan prošle godine iznosile 2,37 miliona eura. Nedefinisano je da li se prekovremeni rad organizuje u skladu sa zakonom, jer su iz ZZZ obavijestili revizore da ga tokom prošle godine nije bilo, ali da će ga, kada ga bude, obračunavati na osnovu potpune dokumentacije. Nije dostavljena dokumentacija

vaju sve uslove iz konkursa. Dokumentacija i izjašnjenje ZZZ u vezi podrške samozapošljavanju, nije bila dovoljna da se revizori uvjere da se ovaj projekat finansira raspoloživim sredstvima iz programa tehničke pomoći za aktivne mjere tržišta rada. Ostao je nedefinisan status preporuka u vezi sa korišćenjem privatnih vozila u službene svrhe, jednostavnih javnih nabavki i vansudskih poravnanja. U toku je realizacija preporuke za nabavku softvera za objedinjavanje evidencije, isplata i kontrole ugovora o profesionalnoj rehabilitaciji. ZZZ je donio interne akte u vezi prava na reprezentaaciju i gorivo, ali nije utvrdio limite, zbog čega revizori ovu preporuku tretiraju djelimično realizovanom. M. Lk.

PODGORICA - Izvršni direktor Telekoma Srbije, u okviru koje posluje crnogorski M-tel, Vladimir Lučić je kazao da je njihova strategija drugačija, ocjenjujući da će sav budući prihod biti od internet konekcije. – Telekom Srbija stoga ima dvosmjerni pristup. Jedan je gradnja moćne optičke infrastrukture, kako bi postao vodeći provajder fiksnog i mobilnog interneta, a drugi je pronalaženje novih tokova prihoda, sa ciljem da budemo glavni proizvođač sadržaja na ovim prostorima – kazao je Lučić dodajući da je greška telekomunikacionih kompanija što nijesu shvatile važnost gledanja u budućnost, jer su imale velike prihode od standardnih usluga. Kazao je da je cilj Fonda korporativnog rizičnog kapitala (CVC) koji je osnovala Telekom Srbija da u narednih pet godina uloži 25 miliona eura u startap kompanije u regionu.

– Naša ideja je da počnemo razvijati digitalne usluge putem ovog online venture fonda – tako da je ovo dio naše strategije da budemo inovativniji i proaktivniji u stvaranju novih prihoda – kazao je Lučić dodajući da je cilj i da pomognu mladima da ostvare potencijale i ojačaju region kao plodno tlo inovacija. Strateško partnerstvo sa Vodafonom, koje obuhvata Crnu Goru, Srbiju i BiH pomoći će, kako je kazao, da realizuje svoj cilj za 5G. – Veliki dio ovoga je nabavka. Mi smo mali telekomunikacioni operater, a Vodafon je jedan od najvećih na svijetu, tako da ćemo moći da umanjimo kapitalne i troškove investicija – kazao je Lučić. R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 10. mart 2022.

Cijene goriva na istorijskom maksimumu, nema naznaka da će se skoro sastajati parlament koji treba da izglasa smanjenje akciza

ANKETA

Građani plaćaju inaćenje političara PODGORICA - Iako su cijene goriva na istorijskom maksimumu, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede iz krugova bliskih distributerima naftnih derivata, u Crnoj Gori nije došlo do većeg pada prodaje. Građani koje je Pobjeda anketirala očekuju dalji rast cijena, ali i reakciju nadležnih državnih organa kako bi se obuzdao skok cijena goriva. A cijene su na istorijskom maksimumu – benzin košta 1,58, odnosno 1,62 eura, eurodizel 1,45, a lož ulje 1,42 eura. Naredni obračun je u poneđeljak i očekuje se novi rast cijena, prvenstveno kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Iz Vlade su saopštili da je nafta danas najskuplja od 2008. godine, zbog čega očekuju dodatna povećanja cijena koje ne mogu da ograniče jer nemaju zakonski okvir. Cijena nafte na međunarodnom tržištu porasla je 100 posto u odnosu na decembar prošle godine, pa barel sada košta 140 dolara. - Imamo najavu da će cijena ići 200 dolara po barelu, što će biti rekord. Za očekivati je da se takvi efekti osjete i na domaćem tržištu - kazala je za Gradsku RTV profesorica Ekonomskog fakulteta Danijela Jaćimović. To znači da nas u narednom periodu očekuje rast cijena goriva za još gotovo 50 odsto. Jaćimović kaže da su pred nama turbulentna vremena – te da proizvođači nafte vode pre-

Rajko Radulović: Cijena goriva je katastrofalna, ne možemo da izdržimo ove cijene. Građani i čitavo društvo je pogođeno rastom cijena goriva. Ne znam što mogu da naprave nadležni u državi, ali oni treba nešto da preduzmu, jer narod ne može ovo da istrpi. Situacija i u okruženju i svijetu je nikakva pa ne znam kako da se snađu, ali moraju nešto da pokušaju da spasu građane, jer nas ima malo, mi smo jedno kinesko selo.

Nadležni u državi bi trebalo da povedu računa o cijeni goriva, ali vidim da neće da se sastanu u Skupštini, to je njihovo ćeranje inata; čini mi se kao da sam u skrivenoj kameri; ništa nijesmo dobili povećanjem minimalca... – neke su od reakcija građana govore kako bi povećali proizvodnju i nadomjestili eventualno isključenje Rusije sa naftnog svjetskog tržišta. - Što će biti teško i zahtjevno jer je Rusija drugi svjetski izvoznik nafte. Postoje neka očekivanja da će za godinu dana proizvođači nafte značajno moći da povećaju svoju proizvodnju - pojašnjava ona.

Novo okupljanje bivših radnika hercegnovske „Boke“

Ministarstvo finansija dostavilo je prošle sedmice Skupštini prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji bi im omogućio da smanje akcize 20 odsto, ali predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić odbija da sazove sjednicu, iako je Ustavom propisano da redovno proljećno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu. To

je reakcija DF-a na formiranje manjinske vlade. Vlada i nekadašnja skupštinska većina su više puta odbijale prijedloge SDP-a i SD-a da se smanje akcize na gorivo. Iz Ure su juče opet pozvali Demokrate i DF da deblokiraju Skupštinu kako bi se moglo reagovati na cijene goriva. Ura ukazuje da zbog enormnog rasta cijena energenata najviše trpe građani/ke i mala i srednja preduzeća, zbog čega politička elita mora pokazati odgovornost. - Sve drugo je odraz uskogrudog, partijskog i sebičnog shvatanja politike i političke odgovornosti, koju svi imamo u ovim teškim trenucima. Teška vremena zahtijevaju odgovorne i ozbiljne političare, a ovakvo ponašanje Demokrata i DF-a samo otežava i komplikuje situaciju, zbog čega ispaštaju građani - rekli su u Uri.

Džemal Ličina: Što se tiče cijene goriva, čini mi se kao kao da to nije istina, da je ovo skrivena kamera i svakog trenutka očekujem da mi neko kaže – izvinite, pogledajte, ovo je skrivena kamera. Na osnovu cijena goriva raste cijena svih ostalih namirnica. Međutim, ako se nakon nekog vremena vrati cijena goriva, cijene drugih proizvoda ostaće iste. Mi ništa nijesmo dobili povećanjem minimalne plate, bolje da je ostala ista, a da su ostale iste i cijene. Očekujemo da neko nešto uradi po pitanju cijena goriva, da budu u skladu sa našim mogućnostima.

Vaso Vukčević: Realno je da gorivo poskupljuje zbog rata u Ukrajini. Sve će poskupiti, čim gorivo skoči, skače sve. Nadležni u državi bi trebalo da povedu računa o cijeni goriva, ali vidim da neće da se sastanu u Skupštini, to je njihovo ćeranje inata.

Vladimir Ševaljević: Očekujem da cijena dizela poraste do dva eura, za sada ne očekujem reakciju države. Možda će biti reakcija kad dođe ova nova vlada. Da je država htjela suzbiti skok cijena goriva, suzbila bi ga, prije nego što je došlo do ove situacije kada je sve poskupilo. Čisto sumnjam da će išta biti od reakcije države.

Boris Mugoša (SD) naveo je juče da je svako ko blokira rad parlamenta isključivi krivac

Šef Kancelarije EBRD-a o uticaju ruske invazije na Ukrajinu

što se ne može korigovati divljanje cijena goriva i namirnica. S. P.

Domaćinstva u februaru potrošila 121 milion kilovatsati

Direktna izloženost Crne Gore Prosječan Traže otvaranje preko turističkog sektora račun

stečaja u petak PODGORICA – Bivši radnici ,,Vektra Boke“ su juče sa novog protesta, simbolično održanog u 5 do 12, pozvali stečajnog sudiju Ivana Kovačevića da hitno otvori stečaj u ovoj kompaniji kako bi se sačuvala stečajna masa radi namirenja njihovih potraživanja. Podsjetili su i vlasnika kompanije Dragana Brkovića na obećanje da će im isplatiti kompletan dug i čak odredio mjesec, ali očito ne i godinu. Privredni sud pitaju zašto niko nije kontrolisao plan reorganizacije, a predsjednika Blaža Jovanića zašto je „samovoljno mijenjao plan“. Pitaju zašto se ne

uvodi stečaj već deset mjeseci i upozoravaju da će, ukoliko ne bude uveden u petak, kada je zakazano ročište, doći ili pred sud ili nasilno ući u hotel ,,Plaža“ i čekati da se uvede stečaj, kako bi spriječili pljačku imovine. Bivši radnici su pozvali i tužilaštvo da preispitaju njihove navode u vezi nezakonitog djelovanja Brkovića i preduzmu sve mjere da zaštite njih i imovinu. Stečaj traži Uprava prihoda i carina zbog duga koji je prešao milion eura i nepoštovanja plana reorganizacije, a predmet je nakon izuzeća sudije Dragana Vučevića, dodijeljen sudiji Kovačeviću. M. Lk.

PODGORICA - Direktna izloženost Crne Gore ratu u Ukrajini je preko turističkog sektora, a očekuje se da će sukob uticati direktno na cijene energije, hrane i robe, smatra šef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Crnu Goru Remon Zakaria. On je u intervjuu agenciji Mina kazao da indirektni uticaj mogu imati tržišta Evropske unije, koja su važni crnogorski ekonomski partneri. Podsjetio je da zavisnost od turizma nosi rizike, jer je taj sektor osjetljiv na spoljna dešavanja. - To se odnosi na rusku invaziju na ukrajinsku teritoriju, pošto su obje ove zemlje bile značajan izvor turista u prošlosti. Ostali rizici za izglede uključuju političku nestabilnost u Crnoj Gori, koja bi mogla uticati na povjerenje investitora i potrošača, kao i dovesti do us-

Remon Zakaria

poravanja implementacije investicionih i reformskih programa - saopštio je Zakaria. U najnovijim prognozama, EBRD predviđa rast crnogorske privrede od 5,7 odsto u ovoj godini. - Crnogorska ekonomija se snažno oporavila u prošloj godini, zabilježivši najveću stopu rasta bruto domaćeg

proizvoda (BDP) u regionu EBRD-a. Taj oporavak je uslijedio nakon snažnog smanjenja ekonomske aktivnosti u prvoj godini pandemije - naveo je Zakaria. Gledajući unaprijed, očekuje se da će biti manji prostor za rast u poređenju sa prošlom godinom s obzirom na snažan oporavak koji je već nastupio, tako da će se privreda vjerovatno približiti svom dugoročnom putu rasta. Naveo je da je energetski sektor drugi sektor koji predstavlja značajan potencijal za privlačenje stranih investicija. - Država ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije i ostaje regionalni lider u pogledu reformi tržišta električne energije, pošto je u velikoj mjeri prenijela treći energetski paket u nacionalno zakonodavstvo - saopštio je Zakaria. S. P.

34,5 eura

PODGORICA - Domaćinstva su u februaru 2022. godine potrošila 121.396.613 kilovatsati električne energije, što je 14 odsto manje nego u januaru i 2,6 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prosječan februarski račun za električnu energiju za domaćinstva iznosi 34,6 eura. Najmanje su trošili Mojkovčani, koji su za struju u prosjeku u februaru platili 18,7 eura, a najviše Tivćani 43,7 eura. Račune manje od 30 eura dobiće 62 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 15,6 odsto, od 50 do 100 eura 16,7 odsto, a iznad 100 eura 5,7 odsto kupaca. Februarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 50,7 odsto domaćinstava, odnosno 189.507 kupaca. R. E.

Društvo

Četvrtak, 10. mart 2022.

Prvu prvostepenu presudu u slučaju masovnih smjena direktora od ljetos, zato što nijesu formirali školske odbore, donio cetinjski Osnovni sud

Povredu radne obaveze zbog koje je razriješena Bokan nije ni počinila. Odredba zbog koje je razriješena pogrešno je tumačena. Osim toga, sud je našao da dispozitivom rješenja nije opisana navodna povreda radne obaveze koju je tužilja počinila, što je uslov za zakonitost rješenja, saopštio je cetinjski Osnovni sud

PODGORICA – Sudija cetinjskog Osnovnog suda Borko Lončar donio je presudu da je direktoricu Gimnazije Danijelu Bokan Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, u julu smijenilo mimo zakona. Bokan je kazala Pobjedi da je ovo prva presuda među onim masovnim tužbama direktora, njih oko 157, koje su pokrenuli kada su razriješeni ljetos. Odluka nije pravosnažna. Bokan očekuje da se Ministarstvo žali Višem sudu. Ministarstvo je onda, kada je oduzelo rukovodeće mjesto ovim direktorima, u osporenom rješenju napisalo da su to učinili iz razloga što – nijesu formirali školske odbore. – Tužilja (Bokan) nije ni počinila povredu radne obaveze zbog koje je razriješena. Odredba zbog koje je razriješena pogrešno je tumačena. Osim toga, sud je našao da dispozitivom rješenja nije opisana navodna povreda radne obaveze koju je tužilja

S.VASILJEVIĆ

Bokan razriješena mimo zakona Šehović: Isplivavaju „rezultati“ odlazeće Vlade Stiže potvrda mojih tvrdnji da su razrješenja direktora obrazovno-vaspitnih ustanova nezakonita, kao i da će šteta po budžet biti ogromna - saopštio je bivši ministar prosvjete, predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović, nakon presude Osnovnog suda na Cetinju da je razrješenje direktorice Gimnazije Danijele Bokan bilo nezakonito. On je kazao da je izvjesno da će i ostali sporovi imati isti epilog. - Isplivavaju polako na vidjelo „rezultati“ rada odlazeće Vlade i njenih eksperata - rekao je Šehović.

račun nekih interpretacija koje su se dešavale u nekim ,,medijima“. U Crnoj Gori smo svjedoci uticaja tih nekih medija sa nekih drugih područja – rekla je ona.

TRAŽIĆE NADOKNADU

Direktorica Bokan govorila na protestnom skupu na Cetinju u julu nakon Bratićkine „sječe“ direktora crnogorskih škola

počinila, što je uslov za zakonitost rješenja. U konačnom je zaključeno da je rješenje bez valjanih razloga, sa brojnim nedostacima, ujedno arbitrarno i proizvoljno, zbog čega je po nalaženju prvostepenog suda i nezakonito – saopšteno je iz cetinjskog suda. Sud je ocijenio da rješenje o smjeni Bo kan ima brojne formalne i suštinske nedostat-

Vesna Bratić

ke. Nema datuma donošenja, procedura razrješenja direktora nije ispoštovana, Bokan nije imala priliku da se izjasni na navodnu povredu. Takođe, zaključeno je da su zakonske odredbe na koje se tuženi pozvao pogrešne, jer iz njih ne proizilazi povreda radne obaveze zbog koje je Bokan razriješena. Bokan je, naravno, zadovoljna presudom. Objašnjava da joj je Ministarstvo zamjerilo što nije formirala školski odbor, a ona je, za što postoje dokazi, od tog resora tražila da delegira svoje predstavnike. Samo je, kaže, to nedostajalo da se završi kako bi upravo bilo moguće da završi posao formiranja školskog odbora. Ministarstvo nije učinilo ono što je tražila od njih. Bokan je ispričala da je u martu inspekcija dolazila, da su provjeravali njen rad i da ništa sporno nijesu našli. Za direktoricu je izabrana u decembru 2019. godine, a prije toga je pola godine obavljala funkciju v.d. Mandat je trebalo da joj traje do 2023. godine. Svaki direktor, kaže Bo-

kan, koji nije radio posao kako treba, morao je da bude upozoren, pa tek onda razriješen. Dodaje da ne bježi od bilo kakve odgovornosti, što isto očekuje i od Ministarstva. – Način na koji su smijenjeni direktori je nedoličan – rekla je ona.

REVANŠIZAM

Smatra da nijedna promjena u obrazovanju ne može da se rješava preko noći, da to ne može da se radi bez sistemske studije ili ,,daleko bilo, na osnovu nekog revanšizma“. - Iskreno, ja se osjećam tako, možda nije. Na kraju sve dođe na svoje. Apsolutno ne vidim nijedan drugi razlog zbog čega bih bila smijenjena. Ako nije na osnovu profesionalnosti, gdje nemam grešku, tu onda moram da zaključim da se radi o nečem ličnom. E, sad zašto i kako, to je pitanje za drugog – rekla je Bokan. Kaže da se deklarisala kao Crnogorka i da su više puta pojedini sporni mediji interpretirali njene izjave na različit način, vrlo često ne onako kakve suštinski jesu. - Moguće da se ovo desilo na

Nakon što je Bokan smijenjena sa mjesta direktorice, ona je nastavila u Gimnaziji da radi kao profesorica italijanskog jezika i književnosti. Upitana koji će da bude njen naredni potez, kaže da planira da traži ono što joj po pravu pripada. Čeka da presuda postane pravosnažna, a onda će da podnese zahtjev da joj se isplate zarade koje je trebalo da prima do kraja mandata. Sljeduje je u tom slučaju razlika koja se izračuna između direktorske i profesorske plate koju prima. Bokan smatra da je ova prvostepena presuda cetinjskog suda pokazala da ako država nema pravni sistem, ne može ni da funkcioniše. – Ovo je moja lična satisfakcija i hvala kolektivu koji je bio uz mene – rekla je ona. Nedavno je postala pravosnažna presuda jednog direktora koji je smijenjen ranije, u januaru. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu danilovgradskog Osnovnog suda da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta mimo zakona smijenilo direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića. Odbijena je kao neosnovana žalba resora Bratić. Njemu je Ministarstvo stavljalo na teret da je zloupo-

trijebio službeni položaj, ali u presudi piše da je Ministarstvo bilo dužno da u postupku utvrdi da je Šaranović izvršio krivično djelo zloupotreba položaja, a ne da samoinicijativno preuzima ulogu krivičnog suda i utvrđuje povredu zakonskih odredbi Krivičnog zakonika. Prije Šaranovića, još jedan smijenjeni direktor dobio je pravosnažnu presudu - direktor Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ Veselin Pićurić koji je, takođe u januaru prošle godine, ostao bez funkcije. Ministarstvo je ljetos masovno smjenjivalo direktore nakon što su usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Ranije su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštili da ih je tužilo 157 direktora/ica. Poručivali su da su uvjereni da će dokazati na sudu da su njihova rješenja ispravna. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli. N. ĐURĐEVAC

Odgovor institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore na tekst objavljen u Pobjedi PODGORICA - Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je odgovorila na tekst ,,Vujović: Izvrtanje činjenica ne služi na čast ombudsmanu“, koji je Pobjeda objavila prekjuče. - Institucija Zaštitnika neprijatno je zatečena tendencioznim tumačenjem datog Mišljenja i neprimjerenim kvalifikacijama o radu, samo iz razloga što je i ovom konkretnom slučaju postupala nepristrasno, odnosno u skladu sa zakonom – piše u odgovoru zaštitnika. U odgovoru zaštitnika je istaknuto da ne komentarišu mišljenja i pojedinosti postupanja jer je u njima data sva argumentacija vezana

Gruba zamjena teza

za konkretnu odluku te da se ,,ni ovog puta nećemo baviti uvredljivim kvalifikacijama koje su date paušalno, bez adekvatno potkrijepljene argumentacije“. Zaštitnik smatra da je u tekstu došlo do grube zamjene teza, u cilju prikazivanja institucije kao nestručne i pristrasne. - Kao što se u Mišljenju izričito navodi, Zaštitnik nije dao konačnu ocjenu o tome da li je vatreno oružje zaista upotrijebljeno u odnosu na policiju. Naprotiv, konačnu ocjenu o tome daće nadležno tužilaštvo, imajući u vidu da se bavi činjenicama i okolnostima

vezanim za taj događaj, što eventualno u budućnosti može biti i predmet postupanja pravosudnih organa. Ukazujemo da je nesumnjivo više aktera potvrdilo upotrebu vatrenog oružja spornog dana, uključujući Savjet za građansku kontrolu rada policije, ali da se ova okolnost različito interpretira. (Savjet za građansku kontrolu rada policije naveo je da su bili prisutni na licu mjesta, neposredno uz policijski kordon, kada je došlo do upotrebe vatrenog oružja: „Policijski službenici su se ponašali redovno i ništa drugačije nego prije što je

došlo do šenlučenja. Nije nam poznato da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u odnosu na policijske službenike i niko od prisutnih službenih lica to nam nije stavio do znanja“, što je Pobjeda ranije objavila) - piše u odgovoru. Institucija zaštitnika je u odgovoru podsjetila javnost na dva prethodno donijeta mišljenja zaštitnika u odnosu na tzv. „cetinjske predmete“, u kojima su utvrđene povrede prava građana od strane Uprave policije - kao prilog činjenici da zaštitnik u svom radu primjenjuje isključivo Ustav, zakone i međunarod-

ne standarde. - Okolnosti kao što su politička i druga pripadnost podnosioca pritužbe, kao i organ na koji se pritužba odnosi nikad nijesu i neće biti od bilo kakvog značaja za naš rad – piše u odgovoru zaštitnika u osvrtu na, kako su kazali, navode sagovornika Pobjede da je institucija „nepotpuno utvrdila činjenično stanje“, konstatujući da je to „urađeno namjerno kako bi pomogli određenim policijskim starješinama da se izvuku iz jedne neprijatne situacije i oslobode svake odgovornosti“. - Želimo naglasiti da način interpretacije Mišljenja navodi na pogrešan zaključak da smo se bavili odlukom uredništva RTCG-a da objavi informa-

ciju da je pucano na policiju, odnosno da uvaži policiju kao releventan izvor informacija, što niti je bio predmet pritužbe, a ni našeg postupanja. Dakle, iz zaključne ocjene Mišljenja proističe da se ono isključivo odnosi na postupanje Uprave policije, te da: ,,Na osnovu sprovedenog ispitnog postupka i utvrđenih relevantnih činjenica, Zaštitnik nije mogao utvrditi da je predmetna informacija saopštena od Uprave policije sa ciljem da se javnost obmane i netačno informiše, odnosno da je Uprava policije povrijedila neko od ljudskih prava i sloboda na koje je podnosilac pritužbe ukazao u svojoj pritužbi“ – piše u odgovoru institucije zaštitnika. R. D.

Društvo

Četvrtak, 10. mart 2022.

Bivši GST u tužbi Upravnom sudu navodi brojne povrede pravila postupka tokom njegovog razrješenja

Katnić: Odluka Tužilačkog savjeta pravno neodrživa On osporava i zakonitost postavljenja člana TS-a Andreja Milovića ispred Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava jer je, kako tvrdi, premijer Zdravko Krivokapić, preuzimajući rukovođenje resorom pravde, nakon što je razriješio sa te pozicije ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, prekršio Zakon o državnoj upravi PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u tužbi Upravnom sudu, kojom predlaže odlaganje izvršenja odluke Tužilačkog savjeta (TS) od 17. februara kojom je razriješen sa te funkcije, tvrdi da su počinjene bitne povrede pravila postupka, da je odluka pravno neodrživa zbog toga što je donešena na osnovu pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Pozivajući se na član 105 Zakona o državnom tužilaštvu, Katnić u tužbi objašnjava da je postupak i samo utvrđivanje uslova za nastupanje nekog od razloga za prestanak tužilačke funkcije, pa i uslova za sticanje prava na starosnu penziju, u konkretnom slučaju, bilo u isključivoj nadležnosti vršiteljke dužnosti vrhovnog državnog tužioca Maje Jovanović.

BEZ ISPITNOG POSTUPKA

Da je rađeno zakonito, kako navodi Katnić u tužbi, ona je morala sprovesti ispitni postupak i on bi, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, kao stranka imao mogućnost da iznese dokaze i činjenice, a potom bi v.d. VDT bila u obavezi da o rezultatima ispitnog postupka obavijesti TS koji bi, nakon toga, donio odluku poslije vijećanja i glasanja i o tome načinio zapisnik. Prema Katnićevim navodima, u konkretnom slučaju postupak utvrđivanja, i samo utvrđivanje, nijesu sprovedeni na zakonom predviđen način, već je upravni postupak sveden samo na vijećanje i glasanje TS-a. Kako navodi, osim ovoga, počinjena je i bitna povreda pravila postupka i zbog toga što mu je povrijeđeno pravo na izjašnjavanje, što je garantovano Zakonom o upravnom postupku koji propisuje da stranka ima

Milivoje Katnić

pravo da učestvuje u postupku. On dalje ukazuje i na to da je TS-u dostavio dokaze koji pokazuju da akt Ministarstva odbrane od 10. juna prošle godine, na koji se pozvao Fond PIO, sadrži netačne podatke, te da nije nastao ni u kakvom postupku već je riječ samo o jednom od dokaza koji je izveden u upravnom postupku pred Fondom PIO. Katnić navodi i da je aktom Tužilačkog savjeta takođe počinjena povreda pravila postupka jer nije, kako je on tražio, prekinuto odlučivanje o njegovom razrješenju dok se ne riješi prethodno pitanje, nespornog utvrđivanja činjenice da li ili ne ispunjava uslove za starosnu penziju, o čemu su još uvijek u toku dva upravna postupka, pred Fondom PIO i Ministarstvom odbrane.

NEZAKONITOSTI

Takođe, Katnić osporava i zakonitost postavljenja člana TSa Andreja Milovića ispred Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava. Objašnjava da je premijer Zdravko Krivokapić preuzimajući rukovođenje resorom pravde, nakon što je razriješio sa te pozicije ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, prekršio Zakon o državnoj upravi kojim je propisano da u slučaju prestanka funkcije radom Ministarstva „rukovodi član Vlade koga odredi predsjednik Vlade“, te da je na tu poziciju

Pet kandidata u trci za GST Na javni oglas za izbor glavnog specijalnog tužioca (GST) prijavilo se pet kandidata, saopšteno je iz Tužilačkog savjeta (TS). Kako je objavljeno na sajtu Tužilačkog savjeta, na oglas su se prijavili Blagota Mitrić, Miladin Joksimović, Vladimir Novović, Miloš Šoškić i Saša Čađenović. Iz Tužilačkog savjeta su kaza-

li da će se na sjednici Savjeta utvrditi da li su prijave blagovremene i potpune. - U smislu člana 15 stav 2 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kojim je propisano da će TS odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave - dodaje se u saopštenju. Javni oglas za izbor GST-a objavljen je 18. februara.

mogao odrediti nekog od potpredsjednika ili ministara, ali ne i sebe. Tako je i imenovanje Milovića na poziciju državnog sekretara u Ministarstvu pravde odlukom nezakonitog rukovodioca, što i sam njegov izbor čini nezakonitim. Prema Katnićevoj tužbi, Tužilački savjet je povrijedio i načelo utvrđivanja istine, propisano članom 11 Zakona o upravnom postupku u kojem piše da se „u upravnom postupku moraju pravilno i potpuno utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito odlučivanje o upravnoj stvari“. - Kako je već navedeno, ne samo da je povrijeđeno ovo načelo, već je i slomljeno do bestijalnosti – navodi Katnić u tužbi i to objašnjava time da TS nije izveo nijedan dokaz. Kako navodi, Savjet je uzeo zdravo za gotovo podatke iz akta Fonda PIO koji je podatke preuzeo iz akta Ministarstva odbrane, odnosno suprotno svim načelima upravnog postupka, uzeo kao formalnu istinu sadržinu dopisa Fonda PIO i sebe lišio mogućnosti svestranog cijenjenja svih dokaza, čime je počinio navedenu povredu. Katnić tvrdi i da je u samoj odluci TS-a počinjena povreda pravila postupka jer ona ne sadrži valjano obrazloženje čija je sadržina regulisana članom 22. Zakona o upravnom postupku. U obrazloženju odluke, navodi on, nema ništa od obavezujućih elemenata predviđenih Zakonom, a posebno nedostaju razlozi zbog čega nijesu uvaženi zahtjevi koje je Katnić, iako neobaviješten o postupku, samoinicijativno dostavio TS-u, a prije svega zahtjev da se ispitni postupak u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu vrati kod v.d. VDT-a, da mu on prisustvuje, te da se prekine postupak pred TS-om do prethodnog okončanja dva upravna postupka koja su u toku. D.M.

PODGORICA - Nakon objave informacije da se glavna turistička inspektorka Uprave za inspekcijske poslove Svetlana Šljivančanin službenim vozilom nepropisno parkirala na Bulevaru Džordža Vašingtona u Podgorici i ušla u jedan od butika, kako je to u ponedjeljak 7. marta objavio Portal Pobjede, policija je dan kasnije na informativni razgovor pozvala zamjenika urednika Portala Borislava Višnjića kako bi dobila informaciju ko je izvor snimka. To je, kako su mu objasnili, učinjeno jer je Šljivančanin naknadno prijavila da je neko pratio i snimao u ponedjeljak i da je prekršila propise jer je, u stvari, parkirala - da bi se sklonila u butik. Šljivančanin je u prijavi, između ostalog, navela da se kretala službenim automobilom i zapazila je da je neko vozilo prati. Kada je prošla semafor, parkirala je na desnoj traci Bulevara Džordža Vašingtona, izašla iz auta i, prema njenim navodima, sklonila se u obližnji butik da osmotri situaciju. Nakon određenog vremena, izašla je iz butika, a kući se vratila oko 21 sat poslije završenih obaveza i ponovo kod zgrade primijetila isti automobil. Navela je da su je kolege obavijestile da je Portal Pobjede objavio informaciju sa snimcima koji su objavljeni ranije tog dana. Nakon toga je odlučila da slučaj prijavi. Prethodno, redakciji Portala Pobjede nije stigao nikakav demanti niti reakcija Šljivančanin na objavljeni tekst i snimke na kojima se vidi nepropisno parkiranje i njen ulazak u butik.

INFORMATIVNI RAZGOVOR

Iako nije ni prvi ni posljednji put da mediji kroz objave ukazuju na ponašanje državnih službenika koji krše saobraćajne i druge propise, policija je brzo reagovala po zahtjevu tužilaštva. Na osnovu prijave Šljivančanin i informacije da je Portal Pobjede objavio snimak sa bulevara, policija je, na informativni razgovor, već u utorak ujutro pozvala Višnjića kako bi im objasnio ko je autor, odnosno izvor snimka koji prikazuje inspektorku u prekršaju.

TRAŽILI DA OTKRIJE IZVOR: Zamjen prijave glavne inspektorke za turizam

Umjesto po Šljivančan preko poli

Na pitanje policijskog službenika što ima da izjavi o informaciji objavljenoj na Portalu Pobjede u vezi Svetlane Šljivančanin, odnosno autora snimka, Višnjić je saopštio da budući da ga obavezuje Zakon o medijima i Etički kodeks novinara Crne Gore nije dužan da otkrije izvor. – Kada bih to uradio, automatski bih izgubio novinarski integritet – odgovorio je Višnjić Budući da je u utorak bio na poslu, Višnjić je policiji saopštio da će se javiti 9. marta, što je i učinio. Rečeno mu je da je pozvan „u svojstvu građanina“. Na pitanje policijskog službenika što ima da izjavi o objavljivanju informacije na Portalu Pobjede u vezi Svetlane Šljivančanin, odnosno autora snimka, Višnjić je saopštio da budući da ga obavezuje Zakon o medijima i Etički kodeks novinara Crne Gore nije dužan da otkrije izvor. - Kada bih to uradio, automatski bih izgubio novinarski integritet. Najvažnije u cijelom slučaju, prema mojoj uredničkoj procjeni, jeste da je informacija tačna i provjerena. Volio bih da javni funkcioneri imaju više sluha za kritičku javnost i da nadležni organi postupaju jednako brzo i efikasno prema njima kao što su to u ovom slučaju uradili prema

novinaru. U tom slučaju se ne bi dešavalo da pored njih prolaze nekažnjeno korumpirani funkcioneri, ali i šleperi droge i švercovane cigarete – naveo je Višnjić u izjavi policiji. Višnjić je Pobjedi kazao da su inspektori nakon konsultacije sa tužiocem rekli da nemaju više pitanja za njega. Nije poznato da li je okolnost da postoji jaz između medijske objave i prijave koju je Šljivančanin podnijela protiv NN lica za praćenje i potencijalno ugrožavanje bezbjednosti državnog službenika, uzeta kao jedna od činjenica u istrazi.

POVOD

Portal Pobjede je, naime, objavio u ponedjeljak, 7. marta, da se Šljivančanin, zloupotrebljavajući službeni položaj, bahato parkirala službenim vozilom na Bulevaru Džordža Vašingtona dok je razgledala

Ministarstvo finansija uvodi novu kategoriju zapošljenih u zdra PODGORICA – Povećanje zarada od šest odsto novoj kategoriji među zapošljenima u zdravstvu - „medicinskim saradnicima“ je prijedlog Ministarstva finansija i socijalnog staranja, saznaje Pobjeda. Sindikat zapošljenih u zdravstvu je ranije objelodanio da traži hitnu ispravku Granskog kolektivnog ugovora i povećanje koeficijenata nemedicinskom kadru za 12,5 odsto zbog ,,užasnog i zlonamjernog propusta“ kojim je ljekarima na osnovu koeficijenta povećana plata i do 25 odsto, medicinskom kadru 12,5 dok se za kolege koje rade u zdravstvu, a nijesu medicinari nije našlo novca. Ovo su procenti koji se uračunavaju na zaradu pored ,,Evrope sad“, odnosno uvećanja od 17 odsto svim zapošljenima. Predsjednik Sindikata zapošljenih u zdravstvu Nebojša Radonjić objasnio je Pobje-

Predlažu da sman da bi je drugima p di da je prije potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora tražio da se svima poveća zarada za devet odsto i nemedicinskom i medicinskom kadru. Tada mu je od strane Ministarstva zdravlja odgovoreno – da novca za nemedicinski kadar nema. Nakon svega, predstavnicima Sindikata zapošljenih u zdravstvu sada se nudi rješenje da

se pojedinima iz nemedicinskog kadra ipak poveća plata, a tu kategoriju su nazvali „medicinski saradnici“. Ministarstvo finansija na posljednjem sastanku sa Sindikatom zapošljenih u zdravstvu je ponudilo nove podjele na medicinske saradnike i nemedicinski kadar. S obzirom na to da su ranije nadležni istakli da nema novca, stigao je od Ministarstva finansija prijedlog sindikalcima da se doktorima smanji plata kako bi se „medicinskim saradnicima“ povećala, kazao je Pobjedi predsjednik SindikaNebojša Radonjić ta zapošljenih

Društvo

Četvrtak, 10. mart 2022.

nik urednika Portala Pobjede pozvan na razgovor u policiju povodom m iz Uprave za inspekcijske poslove, dan nakon objave da je kršila propise

okušaja demantija, nin pritiska medije icije i tužilaštva Ključno je da glavna inspektorka, u trenutku kada je uhvaćena u prekršaju, „smišlja način na koji da se izvuče iz neprijatne situacije i izmišlja da je ugrožena“ - ocijenio je građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković i naveo da je za brigu što je osoba, koja obavlja važan posao u ime građana, spremna da zbog sopstvene malodušnosti i odsustva minimalne odgovornosti izmisli krivično djelo

Šljivančanin ulazi u nepropisno parkiran automobil

izloge butika i u neke ulazila. To je propraćeno kratkim video snimcima sa kojih se vidi da je parkiranje inspektorke Šljivančanin zabilježeno sa druge strane bulevara, preko puta butika u koji je ušla. U propratnom tekstu navedeno je da osim što je počinila prekršaj iz seta zakona koji

uređuju bezbjednost na putevima, postavlja se pitanje da li Šljivančanin ima putni nalog za korišćenje službenog vozila nakon završenog radnog vremena, s obzirom da je snimak načinjen u 16.10 sati. U tekstu je istaknuto da Šljivančanin, kao glavni turistički inspektor i javni funkcioner,

trebalo bi da bude primjer svojim ponašanjem, a navedena je i činjenica da nije prvi put da u saobraćaju krši propise ili ugrožava bezbjednost učesnika. Ona je, kako se dodaje u objavi na Portalu Pobjede, 27. maja 2020. godine u popodnevnim časovima, koristeći isti službeni auto, ,,škoda“ (PG GK 027), izazvala saobraćajnu nezgodu, obarajući pješaka na pješačkom prelazu u naselju Drač.

(NE)REALNA PRIČA

Građanski aktivista i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković ocijenio je u izjavi Pobjedi da u ovom slučaju postoji nekoliko aspekata

koji ukazuju na dodatno kršenje propisa, pritisak na medije i potencijalno krivična djela. Kako je saopštio, policija je ekspresno reagovala, što „znači da je inspektorka imala dobru konekciju u policiji“. On ističe da i pored korektnosti policija nije novinara pozvala na propisan način. – A to je da ga najbolje pisanim putem obavijeste zašto ga konkretno pozivaju (precizno u vezi sa čim i na koji način njega dovode u vezu sa tim/kriv. djelom). Takvo obavještenje policije sadrži i poduku o pravima što je za novinara/građanina od interesa – navodi Zeković u izjavi za Pobjedu. Prema njegovim riječima, ključno je da glavna inspektorka u trenutku kada je uhvaćena u prekršaju „smišlja način na koji da se izvuče iz neprijatne situacije i izmišlja da je ugrožena“. - To znači da inspektorka nije bila ugrožena i o tome nije obavijestila nadležne organe prije nego je parkirala vozilo na dati način, već to čini pošto je Pobjeda objavila fotografije. Objašnjenje je smišljeno da bi se oslobodila moralne, profesionalne, ali i prekršajne odgovornosti – naglašava Zeković. On se pita zašto, ako se osjetila ugroženom, sa lica mjesta nije pozvala policiju ili odmah otišla u stanicu policije. - Znači, osoba koja obavlja važan posao u ime građana spremna je da zbog sopstvene malodušnosti i odsustva minimalne odgovornosti izmisli krivično djelo – zaključuje Zeković. I. P.

avstvu „medicinski saradnik“, sindikalci ne pristaju na podjele

nje plate ljekarima povećali 6 odsto u zdravstvu Nebojša Radonjić. - Iako je Granski kolektivni ugovor do sada bio jedinstven za sve zdravstvene radnike, oni nas prvo dijele na medicinski i nemedicinski kadar, a sada imamo i medicinske saradnike – rekao je Radonjić koji je kategoričan da to neće da dozvole. On je podsjetio da je prošle sedmice održan sastanak na inicijativu Sindikata zapošljenih u zdravstvu sa predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja nakon što su ,,otkrili“ da je doktorima povećana plata mimo dogovora sa sindikatima, a nemedicinskom kadru nijesu htjeli da daju traženih 12,5 odsto uz

obrazloženje da nema novca. - Bilo je to mimo našeg vjerovanja i dogovora. Ono što je vodilo finalu tog razgovora je da smo bili pozvani da potpišemo njihove ,,kozmetičke greške“. Ono što nam je Ministarstvo finansija na kraju predložilo nakon dugog razgovora je da se napravi nova podjela na medicinski dio, medicinske saradnike i nemedicinski kadar. To bi značilo da se određeni profili koji imaju dodira sa pacijentima kao što su psiholozi, biolozi, fizičari... svrstavaju u medicinske saradnike i da se njima poveća zarada - kazao je Radonjić i ističe da na ovakav prijedlog nije htio da pristane. Kako je naglasio, sindikat će

razgovarati samo o povećanju zarada, ali za nemedicinski kadar bez podjela. - Prihvatamo samo da svima njima bude povećana plata. Ako treba da se poveća medicinskim saradnicima, da se povećava i ostalom nemedicinskom kadru. Nećemo opet da pravimo dodatnu podjelu na već postojeću, jer se ni u jednom prethodnom granskom kolektivnom ugovoru nijesu dijelili radnici u zdravstvu. Zaposlen si u zdravstvu da doprinosiš tom sistemu i za to si nagrađen po koeficijentu složenosti poslova koji ti pripada - objasnio je Radonjić dodajući da je Ministarstvo finansija, prema njegovim tvrdnjama, predložilo da ,,grešku“ koju su napravili povećavajući plate duplo ljekarima isprave i da za određene kategorije nemedicinskog kadra po njihovoj sadašnjoj podjeli taj procenat daju.

- Nedefinisan je bio njihov stav oko procenata povećanja i jako je diskutabilno pitanje kome će biti povećana - kazao je Radonjić. Na kraju razgovora, kako je dodao, donešen je zaključak da Ministarstvo finansija u toku ove nedjelje, najkasnije sljedeće, im pošalje prijedlog kako bi to trebalo da izgleda. - To bi bile ispravke ili izmjene Granskog kolektivnog ugovora. Naš čvrsti stav sindikata je da nećemo pristati na ponovne podjele nego da želimo da ljudi koji rade u zdravstvu budu jednako nagrađeni. Možemo da pričamo o procentima za nemedicinski kadar, ali ne možemo da pričamo o podjelama - kazao je Radonjić koji očekuje da im odgovore koliko će biti povećanje zarada i kome. Nakon toga će sindikat da razmotri njihov prijedlog na svojim organima i da im da odgovor. N. K.

Komentar

Pravda za Nikolu! » Piše: Draško ĐURANOVIĆ Baš nekako surovo kažnjavanje javnog funkcionera! Zar sudija nije mogao da bude malo blaži, da nekako shvati koje su muke morile zamjenika državnog sekretara u to vrijeme – te pregovori unutar parlamentarne većine, te pregovori sa Crkvom Srbije o ugovoru, te se baš tada pojavila ona Rezolucija o Srebrenici... Ako ste tek građanin, kao ogromna većina, i nemate status državnog službenika, a bili ste neoprezni i neodgovorni pa, nakon neke terevenke, pripiti sjeli za volan, pa još vas policija uhvati na djelu – velike su šanse da završite noć u nekom memljivom podrumu policijske stanice. Ukoliko ste još nekoga udarili u saobraćaju, može vam se desiti sudski proces i prilična kutara po sudovima i po vašem novčaniku. No, ako imate tu sreću da ste javni funkcioner, onda nema što da brinete: samo priznate ono što ne možete negirati i, kako to voli da kaže ministarka (valjda naše?) odbrane – ,,sve će biti OK“. Da, sve je bilo OK u slučaju javnog funkcionera Nikole Kandića. Lijepo je to potvrdio sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković: zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore Nikola Kandić priznao je vlastitu krivicu zbog izazivanja saobraćajnog udesa u Podgorici kod mosta ,,Milenijum“ i dobio je šest mjeseci – uslovno. Kao i njegov vozač Aleksa Ćirović, koji je dao policajcima lažan iskaz i počinio takozvano besčasno pravno djelo. Što u prevodu znači da ako Kandić ponovi djelo u naredne dvije godine i, pazite sad, ponovo neovlašćeno bude koristio službeni automobil, pa onda bude vozio pripit sa 1,2 promila alkohola u krvi, prođe kroz crveno svjetlo, zalijepi se državnim ,,mercedesom“ u drugo auto koje je prošlo kroz zeleno svjetlo i nanese lake tjelesne povrede osobi u tom vozilu – prijeti mu ,,drakonskih“ šest mjeseci zatvora?! Kako je Pobjeda juče javila, sudija je prihvatio sporazum koji je Kandić potpisao sa tužilaštvom u Podgorici zato što zamjenik do nedavno državne sekretarke Žane Praščević-Milačić ,,nije ranije osuđivan“, a sudija Ćetković se, kako je napisao u odluci, ,,rukovodio sudskom praksom da se učinilac sankcioniše upozorenjem, uz prijetnju kaznom“. Tako je sve, što se tiče crnogorskog pravosuđa završeno - game over: oštećena se nije protivila sporazumu, već će u parničnom postupku tražiti odštetu, a Nikola Kandić je junački ćutao. U međuvremenu je Vlada Crne Gore u januaru ove godine, mjesec prije smjene, predložila Nikolu Kandića za zamjenika zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa Bojane Ćirović, koja je, eto koincidencije, rođena sestra Alekse Ćirovića, vozača koji je dao lažni iskaz. Tako izgleda pravda za državne službenike. Obični građani bi nesumnjivo lošije prošli. Jer, i tužilaštvo i sudija Osnovnog suda svjesno su prenebregli ,,neke sitnice“ u slučaju Kandić. Zamjenik državnog sekretara je tog 2. maja prošle godine pobjegao sa mjesta udesa i prepustio svom vozaču, koji nije vozio automobil, da lažno svjedoči. Zatim se, valjda poslije tuširanja, pojavio i tvrdio da nije vozio državna kola i još se protivio alkotestiranju... Kasnije se ispostavilo, zahvaljujući upornosti porodice oštećene, da su i javni funkcioner Kandić i njegov vozač Ćirović – masno lagali policiju tokom uviđaja. Nakon devet mjeseci istrage, a suštinski poslije zakulisnog dogovaranja vladinog službenika i tužilaštva, istina je konačno otkrivena i sudski ovjerena, a Nikola Kandić je sve to ,,platio“ tako što je sud prihvatio sporazum o priznanju krivice i odredio mu uslovnu kaznu do vremenskog roka koji po automatizmu podrazumijeva gubljenje državnog posla. Kakva divna ,,praksa“ crnogorskog pravosuđa: ako se u naredne dvije godine Kandić ponovo neđe ne napije i „omlati“ nekog kolima, ako ponovo ne pobjegne „sa lica mjesta“, ako opet ne laže policiju – biće i dalje slobodan ka’ tica. A dosije čist, ka suza! Ipak, Kandić će morati da pazi naredne dvije godine. A poslije, ako bude državni službenik, može i da ponovi djelo, jer će mu pisati da ,,nije ranije osuđivan“. Baš nekako surovo kažnjavanje javnog funkcionera! Zar sudija nije mogao da bude malo blaži, da nekako shvati koje su muke morile zamjenika državnog sekretara u to vrijeme - te pregovori unutar parlamentarne većine, te pregovori sa Crkvom Srbije o ugovoru, te se baš tada pojavila ona Rezolucija o Srebrenici... Muka pa fiskovi, što bi rekli Podgoričani. I zakleti trezvenjak bi se propio, kamoli jedan državni službenik koji sve to gleda svakog dana. Zato bi možda, ako su voljni iz Miholjskog zbora ili Stupova, ili neki drugi svetosavski fanatici, navijačke grupe ili neki dobrovoljci, trebalo da krenu u akciju da se nesrećnom Kandiću i ova kazna smanji. Nekako nije fer da državni službenik bude uopšte osuđen, makar i uslovno. Kao da već gledamo neko ,,spontano organizovano“ okupljanje. I transparent: Pravda za Nikolu!

10 Hronika BUDVA - Protiv R. I. (58) iz Budve podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Policija sumnjiči R. I. da je kao investitor na izgradnji stambenog objekta u Bečićima sa kupcima zaključivao predugovore i ugovore o kupoprodaji nepokretnosti,

Četvrtak, 10. mart 2022.

Krivična prijava protiv Budvanina zbog utaje poreza

Osumnjičen da je nanio 263.713 eura štete državnom budžetu

naplaćivao djelimično ili u cjelini iznos za prodate nepokretnosti i naplaćivao avanse, a nastale obaveze obraču-

navanja poreza na dodatu vrijednost nije evidentirao u poreskim prijavama. -On je, kako se sumnja, u pe-

riodu od 1. januara 2020. do 30. septemba 2021. godine, u svojstvu poreskog obveznika koji se bavi izgradnjom sta-

Doskorašnjem načelniku Odjeljenja za privredni kriminal određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnji da je sarađivao sa škaljarcima

nova za tržište, u namjeri da sebi pribavi korist i djelimično izbjegne plaćanje poreskih obaveza, u poreskim prijava-

ma prikazivao manji promet robe u odnosu na onaj koji je stvarno ostvaren, na osnovu kojih podataka je obračunavao manju poresku obavezu, pa je tako pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 263.713 eura i u tom iznosu oštetio budžet Crne Gore - navode iz policije. C. H.

Saobraćajna nesreća u mjestu Lapčići

Poginula jedna osoba, dvije teže povrijeđene

Dalibor Medojević negirao povezanost sa kriminalnom grupom Svjedoci nijesu BUDVA - Državljanin Albanije J. S. (29) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u srijedu ujutro, sat i 35 minuta poslije pono-

ći u mjestu Lapčići. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u nesreći teže povrijeđene dvije osobe. C. H.

d. mijatović

Sudija za istragu donio rješenje da se osumnjičeni za napad na predsjednika cetinjskog odbora Demokrata brani sa slobode

Sa privođenja Dalibora Medojevića

PODGORICA – Policijski funkcioner Dalibor Medojević juče je pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem negirao pripadništvo u bilo kojoj kriminalnoj organizaciji i povezanost sa ljudima iz kriminalnog miljea, kazao je za Pobjedu advokat Dražen Medojević. - Daliboru Medojeviću je nakon saslušanja prilikom kojeg je negirao sumnje SDT-a da je pripadnik kriminalne organizacije ipak određeno zadržavanje do 72 sata – kazao je advokat Medojević ističući da zbog oznake tajnosti koja je stavljena na ovaj predmet ne može otkriti više detalja u vezi ovog slučaja. Doskorašnjem načelniku Odjeljenja za privredni kriminal Daliboru Medojeviću lisice na ruke su u utorak stavili službenici Sektora za borbu protiv kriminala po nalogu vršioca dužnosti glavnog specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Kako je Pobjeda juče objavila, akcija hap-

šenja Medojevića i pretresa njegove kuće uslijedila je nakon što su u transkriptima komunikacija sa Skaj aplikacije, koje su strane službe dostavile SDT-u, uočene komunikacije koje upućuju da je Medojević ostvarivao kontakt sa ljudima iz kriminalnog miljea. Prema informacijama Pobjede, Medojević je juče nakon nekoliko sati predstavljanja dokaza koje je tužilaštvo prikupilo protiv njega ustvrdio da on nije akter komunikacija sa pripadnicima jednog od dva kotorska kriminalna klana. Tačnost njegovih tvrdnji u narednim danima provjeravaće se i analizom sadržaja svih telefona i kompjutera cjelokupne porodice uhapšenog policijskog funkcionera a koji su zaplijenjeni nakon pretresa njegove kuće. Medojević je uhapšen desetak dana nakon što se specijalni tužilac Čađenović vratio iz Haga gdje se sastao sa kolegama iz te zemlje i razmijenio informacije o aktuelnim slučajevima.

Čađenoviću su tada, kako tvrde naši izvori, dostavljeni transkripti razgovora sa aplikacije Skaj. Za sada je uhapšen samo Medojević, a kako nam je saopšteno, tužilaštvo i policija prikupljaju dokaze i rade na identifikaciji ostalih osumnjičenih. Medojević je bio načelnik Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta, ali je sa te funkcije smijenjen u januaru ove godine od kada je, prema nezvaničnim informacijama, neraspoređen. Dalibor Medojević je u žižu javnosti dospio i krajem februara 2016. godine kada je uhapšen zajedno sa Nikolom Terzićem, takođe po nalogu SDT-a, u okviru istrage koja se vodila povodom nestanka dokaza iz predmeta protiv Veselina Mujovića. Medojević je tada pokrivao poziciju šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala dok je Terzić bio inspektor u tom odsjeku. Materijal koji je oduzet iz kuće Mujovića „prenoćio“ je u kancelariji Odsjeka za privredni kriminal, a sjutradan je proslijeđen Nikoli Terziću i potom na ruke Daliboru Medojeviću. Kesa sa potencijalnim dokazima, koja je proslijeđena Medojeviću, nije bila zapečaćena, kako to nalaže procedura i nakon uvida u spise i evidenciju oduzetih predmeta upravo je on otkrio da nedostaju pisma i dva dokumenta. O tome je obavijestio tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Iz Uprave policije tada su kazali da protiv Medojevića i Terzića nije prezentovan nijedan dokaz za teške optužbe a njihove tadašnje tvrdnje potvrđuje i činjenica da šest godina nakon tog događaja protiv ovih policajaca nije podignuta optužnica u ovom slučaju. Dokumenti, među kojima su i pisma Mujovića, nađeni su 28. marta 2016. godine u gepeku automobila koji koristi krim tehnika Centra bezbjednosti Podgorica, na parkingu ispred policijske zgrade. B. R.

Odluka Sudskog savjeta

potvrdili da je Vujačić prijetio Mrvaljeviću CETINJE - Sudija za istragu Osnovnog suda na Cetinju Borko Lončar odbio je prijedlog za određivanje pritvora Ratku Vujačiću, ali mu je, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, odredio mjeru nadzora zabrane sastajanja i pristupa predsjedniku cetinjskog odbora Demokrata Danilu Mrvaljeviću. U rješenju Osnovnog suda na Cetinju navedeno je da je sudija za istragu utvrdio da postoji osnovana sumnja za izvršenje krivičnog djela koje se osumnjičenom stavlja na teret, ali da nema okolnosti koje opravdavaju određivanje pritvora. Vujačić nije ranije osuđivan, pa je sudija utvrdio da u konkretnom slučaju nema posebnih okolnosti koje ukazuju da će on na slobodi ponoviti konkretno krivično djelo. - Sudija za istragu je naglasio da se za krivična djela za koja se postupak vodi u skraćenom postupku traže posebne okolnosti za određivanje pritvora po predloženom pritvorskom osnovu, a kojih u konkretnom slučaju nema. U odnosu na prijedlog tužioca da bi osumnjičeni na slobodi mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, sudija za istragu nalazi da te okolnosti ne proizilaze iz spisa predmeta, jer niko od saslušanih lica nije potvrdio prijetnju na koju je ukazao ošte-

ćeni – navedeno je u saopštenju Osnovnog suda na Cetinju. Podsjeća se da su pred policijom saslušane četiri osobe, od čega su dvije zaposlene na benzinskoj pumpi, gdje se dogodio napad, a druge dvije su prijatelj Mrvaljevića i rođaka osumnjičenog. Sa druge strane, sudija za istragu je utvrdio da je opravdano izreći mjeru nadzora zabrane sastajanja i prilaska osumnjičenog prema oštećenom na distanci ispod 10 metara, a u cilju nesmetanog vođenja postupka. Mrvaljević je na Fejsbuku saopštio da je fizički napadnut na Cetinju, u nedjelju oko 21.15 sati, na jednoj benzinskoj stanici „iz čista mira“ . Ubrzo je identifikovan R. V. kao osumnjičeni za napad i određeno mu je zadržavanje do 72 sata. Mrvaljević je tvrdio da napad ima političku pozadinu, ali je to porodica Vujačić demantovala. -Fizičkom obračunu prethodila je provokacija Mrvaljevića na račun Ratka Vujačića o čemu svjedoče i izjave očevidaca uzete u cetinjskom Odjeljenju bezbjednosti – navela je porodica Vujačić. Oni naglašavaju da incident nema političku pozadinu, kako to „perfidno plasiraju Mrvaljević i njegova partija, već je rezultat Mrvaljevićevog bahatog ponašanja koji insceniranim napadima pokušava sebe predstaviti žrtvom“. A. R.

Sutkinja Biljana Uskoković razriješena funkcije na lični zahtjev Terete ih za nelegalnu Podnijete krivične prijave protiv šest osoba

PODGORICA – Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković u utorak je razriješena sudijske funkcije, saznaje Pobjeda.

Sudski savjet je odluku o razrješenju u ovom slučaju razmatrao i donio na lični zahtjev sutkinje Uskoković.

Uskoković, osim što je sudila u predmetima organizovanog kriminala, javnosti je poznata jer se našla na meti pripadnika kriminalne organizacije Stefana Đukića jer im je sudila u procesu za ubistvo Jovana Klisića. Specijalno policijsko odjeljenje je 13. avgusta prošle godine u Podgorici, Baru i

Danilovgradu uhapsilo pet od sedam pripadnika kriminalne organizacije koji su po nalozima Stefana Đukića i Emila Tuzovića planirali da brutalno pretuku sutkinju Uskoković i likvidiraju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, policijske rukovodioce i službenike Zo-

rana Lazovića, Petra Lazovića i Ivana Đokovića. Sutkinja Uskoković se na meti ove škaljarske grupe našla pošto je sudila Đukiću, njegovoj supruzi Danijeli, majci Zorici, polubratu Vuku Lakićeviću i još četri osobe za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića 1. novembra 2019. godine u Baru. B. R.

gradnju, a maloljetnika za šverc marihuane

ULCINJ - Protiv L. B. (30), G. P. (41), N. V. (51), S. V. (49) i D. V. (41) iz Ulcinja podnijete su krivične prijave zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta, dok će je E.I. (16) odgovarati za šverca 30 grama marihuane. Osumnjičeni su od 2010. do 2019. godine, zauzimali zemljište na lijevoj obali Ade Bojane, u zoni Morskog dobra, i izgrađivali objekte bez odobrenja nadležnog državnog organa . C. H.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Četvrtak, 10. mart 2022.

Ruske snage nastavile granatiranje ukrajinskih gradova, na udaru Marijupolj

U napadu na dječju bolnicu najmanje 17 povrijeđenih Rusija ne samo da je prešla granicu neprihvatljivih odnosa između država i naroda, već je prešla i liniju humanosti. Prestanite da se nazivate ljudima – napisao je na Fejsbuku čelnik ukrajinske regionalne vojne administracije Pavlo Kirilenko KIJEV/MOSKVA – Ukrajinske vlasti optužile su ruske trupe da su prilikom granatiranja Marijupolja pogodile dječju bolnicu i porodilište koji se nalaze u tom lučkom gradu na jugoistoku Ukrajine. - Nakon ruskog bombardovanja dječje bolnice povrijeđeno je najmanje 17 osoba. Među njima je bilo i žena koje su bile usred porođaja - rekao je načelnik regionalne vojne uprave Donjeck Pavlo Kirilenko, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio video snimak na kojem se vide ruševine. Optužio je Rusiju da je izvela napad tokom dogovorenog prekida vatre, kojim se trebala osigurati evakuacija civila iz grada

LINIJA HUMANOSTI

- Rusija ne samo da je prešla granicu neprihvatljivih odnosa između država i naroda, već je prešla i liniju humanosti. Prestanite da se nazivate ljudima – napisao je Kirilenko na Fejsbuku. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je izjavio da u ruševinama pogođene bolnice ima djece. Oglasio se i zamjenik gradonačelnika Marijupolja Serhij Orlov ističući da je „neshvatljivo da neko u savremeno doba bombarduje dječju bolnicu“, prenosi BBC. Humanitarni koridori za evakuaciju civila koje je otvorila Rusija, prema tvrdnjama ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova, juče uglavnom nijesu funkcionisali.

EU uvela nove sankcije Rusiji

NAPAD NA BOLNICU TOKOM PREKIDA VATRE: Među povrijeđenima i žene pred porođajem

Savjetnik u tom resoru Vadim Denisenko objasnio je da je izvlačenje ljudi bilo moguće iz Sumija, Energodara i djelimično iz Kijeva, ali ne i iz Harkova, drugog najvećeg ukrajinskog grada, prenio je Rojters. Nešto ranije je šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba saopštio da evakuacija iz Marijupolja nije moguća, jer ruske snage granatiraju taj grad. On je ruske snage optužio i da 400 hiljada stanovnika Marijupolja drže kao taoce. - Rusija i dalje drži kao taoce više od 400.000 ljudi u Marijupolju i blokira humanitarnu pomoć i evakuaciju. Nastavlja se neselektivno granatiranje napisao je Kuleba na Tviteru. Marijupolj je, kako je prenijela agencija Unijan, usljed granatiranja ostao bez struje, vode i gasa. Rusko ministarstvo odbrane je, sa druge strane, saopštilo da je od početka rata 24. februara gotovo 180.000 ljudi iz Ukrajine evakuisano u Rusiju.

BEZ REZULTATA

Iz tog resora su, kako je prenio Interfaks, potvrdili da otvaranje humanitarnih koridora nije donijelo željene rezultate i naglasili da odgovornost za to snosi Kijev. - Situacija sa kojom se suočavaju civili u Marijupolju dostigla je katastrofalne razmjere - navodi rusko ministarstvo odbrane. Ukrajinske vlasti su juče navele da nemaju informacije o tome šta se događa u Černobilu, po-

dručju kojeg su već prvog dana vojne akcije u Ukrajini zauzeli Rusi i u kojem se nalazi ugašena nuklearna elektrana. Ministar energetike Ukrajine Herman Haluščenko rekao je da ne znaju koliki je nivo radijacije u Černobilu, dok je ukrajinska državna nuklearna kompanija „Energoatom“ upozorila da bi radioaktivne supstance mogle biti oslobođene iz elektrane u Černobilu, jer nije u stanju da hladi istrošeno nuklearno gorivo nakon što joj je prekinuto napajanje električnom energijom. - Radovi na popravci konekcije i vraćanju struje u elektranu nijesu bili mogući, jer su borbe u toku navedeno je u saopštenju kompanije, koje je prenio Rojters. Haluščenko je istakao da Ukrajina nema kontrolu ni nad dešavanjima u nuklearnoj elektrani Zaporožje, gdje je, kako je naveo, stacionirano 400 ruskih vojnika. Iz kompanije „Energoatom“ je kasnije saopšteno da je nivo radijacije u Zaporožju normalan i da se izvode popravke na bloku, koji je oštećen prilikom sukoba sa ruskim snagama. Ruska nacionalna garda ranije je saopštila da je nuklearka Zaporožje pod njenom potpunom kontrolom i da osoblje radi normalno. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je prekinut daljinski prenos podataka iz sistema za praćenje bezbjednosti ukrajinske nuklearne elektrane u Černobilu.

109,5 miliona kubnih Cijena gasa pala na 1.900 dolara, reno, metara gasa - rekao je portparol Gasproma Sergej Gasprom nastavlja isporuku Kuprijanov za agenciju Cijena gasa u Evropi juče se, nakon što je u ponedjeljak dostigla istorijski maksimum, spustila na 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara. U međuvremenu je iz

ruske kompanije Gasprom saopšteno da, uprkos sankcijama, nastavljaju sa redovnom isporukom gasa tranzitom preko Ukrajine. - Dnevna količina isporuke iznosi, kao što je i ugovo-

Interfaks. Prema njegovim riječima, evropski kupci su povećali zahtjeve za snabdijevanje gasom nakon poskupljenja zbog uvođenja sankcija Rusiji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je kako će međunarodna zajednica, ukoliko ne odobri zonu zabrane letova iznad te zemlje, snositi odgovornost za masovnu humanitarnu katastrofu koja će da uslijedi.

EVAKUACIJA

- Rusija koristi rakete, avione i helikoptere protiv nas, protiv civila, naših gradova, naše infrastrukture. Humanitarna dužnost svijeta je da reaguje - rekao je Zelenski u video-obraćanju. On je naveo i da su Ukrajinci u posljednje dvije nedjelje pokazali da nikad neće odustati, te obećao da će Kijev učiniti sve što može da osigura rad humanitarnih koridora. - Učinićemo sve kako bi humanitarni koridori nastavili da funkcionišu. Naša vojska je obezbijedila sve uslove - rekao je Zelenski. Agencija Rojters je juče prenijela da su civili počeli privatnim automobilima da napuštaju sjeveroistočni grad Sumi. Humanitarni koridor u tom gradu uspostavljen je u srijedu drugi dan zaredom, kako bi se civilima omogućilo da se sklone na sigurno. Iz tog grada je u utorak, kako je prenio BBC, evakuisano oko 7.000 ljudi. U vazdušnim napadima u Sumiju su, prema navodima britanskog javnog servisa, nastradale najmanje 22 osobe, među kojima je i troje djece. Portparolka ruskog ministarstva inostarnih poslova Marija Zaharova saopštila je da se vojna operacija u Ukrajini odvija strogo po planu i da nije usmjerena protiv civila. - Zadaci operacije ne uključuju ni okupaciju Ukrajine, ni rušenje njene državnosti, ni svrgavanje aktuelne vlasti. Ona nije usmjerena protiv civilnog stanovništva - naglasila je Zaharova. Dodala je i da se, paralelno sa specijalnom operacijom, vode i pre-

govori sa ukrajinskom stranom kako bi se što prije „okončalo besmisleno krvoproliće i prekinuo otpor Oružanih snaga Ukrajine“. - Nadamo se da će na sljedećim rundama pregovora biti napravljen značajniji korak naprijed - kazala je Zaharova. Portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov saopštio je da su ruske snage do sada uništile 90 odsto ukrajinskih PVO sistema i onesposobili 90 odsto vojnih aerodroma. - Tokom specijalne operacije u Ukrajini, Oružane snage Rusije uništile su 137 raketnih kompleksa S-300, Buk M-1 i S-125, odnosno više od 90 odsto ove vrste naoružanja. Uništeno je i 2.786 objekata ukrajinske vojne infrastrukture, odnosno 953 tenka i drugih oklopnih vozila, 101 višecjevni bacač raketa i 351 minobacač – rekao je Konašenkov. Sa druge strane, iz Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine tvrde da su eliminisali više od 12.000 ruskih vojnika. Generalštab je na svom zvaničnom Fejsbuk profilu objavio da je osim 12 hiljada ruskih vojnika, eliminisano i 317 tenkova, 1.070 oklopnih vozila, 120 artiljerijskih sistema, 49 aviona, 81 helikopter. A ruske vlasti juče su, prvi put od početka vojne invazije, priznale da se u Ukrajini nalaze i regruti.

MJERE

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je ruski lider Vladimir Putin naložio istragu nakon što je saznao da su, suprotno njegovim naređenjima, u vojnoj operaciji u Ukrajini angažovani i regruti. Peskov je rekao da je Putin od kancelarije glavnog vojnog tužioca tražio da kazni one koji nijesu poštovali predsjedničko naređenje da se u Ukrajinu ne šalju regruti, već isključivo profesionalni vojnici.

Države članice Evropske unije odobrile su juče novi paket sankcija protiv visokih ruskih zvaničnika i oligarha zbog napada Rusije na Ukrajinu, saopštila je delegacija Francuske, koja je predsjedavajuća Evropskim savjetu. Nove sankcije će podrazumijevati uvođenje ograničenja za pomorski sektor i isključivanje tri bjeloruske banke iz SWIFT bankarskog sistema, navedeno je u nizu tvitova francuske delegacije. - Nastavljamo da pooštravamo sankcionu mrežu kao odgovor na vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine: 160 fizičkih lica iz redova oligarha i članova Savjeta Federacije Rusije, bjeloruski bankarski sektor, izvoz pomorskih plovidbenih tehnologija u Rusiju, dodate su kriptoaktive - napisao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na svom Tviter nalogu. Dodatne sankcije formalno će danas i sjutra odobriti lideri 27 država članica EU na samitu u Versaju.

- Činjenica je da je jedan broj regruta prisutan u vojnim jedinicima u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini – rekao je Peskov, a prenijela agencija Tas. Ruski lider juče je o situaciji u Ukrajini telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom kome je, kako je saopšteno iz Kremlja, rekao da ukrajinski nacionalisti pokušavaju da ometaju bezbjednu evakuaciju civila. - Posebna pažnja bila je usmjerena na humanitarne aspekte situacije u Ukrajini i republikama Donbasa. Ruski predsjednik obavijestio je njemačkog kancelara o mjerama za organizovanje humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz područja borbenih dejstava i o pokušajima militanata iz nacionalističkih jedinica da ometaju bezbjednu evakuaciju ljudi - navodi se u saopštenju Kremlja. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas bi u Turskoj trebalo da se sastane sa ukrajinskim kolegom Dmitrijem Kulebom, potvrdio je zamjenik ministra energetike Turske Alparslan Bajraktar. U Ukrajini je od početka sukoba, prema podacima Kancelarije visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za ljudska prava, stradalo 516 civila, dok ih je 908 povrijeđeno. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 10. mart 2022.

Opština Pljevlja imaće uskoro još jedno zaštićeno prirodno područje PLJEVLJA – Opština Pljevlja uskoro će dobiti park prirode, za taj status predložen je gornji tok rijeke Ćehotine, površine 13.268.764 m² (1.326,87 ha). Iz Službe za zaštitu životne sredine pri Sekretarijatu za uređenje prostora ističu da to područje po svim biodiverzitetskim, kulturno-istorijskim vrijednostima, starosti i očuvanosti prostora zaslužuje da bude zaštićeno.

Zaštitu, kažu u Službi za zaštitu životne sredine, zavređuje i Gradski park, najinteresantnija zelena površina u gradu. - U završnoj fazi je i izrada studije zaštite parka koji je podignut 1953. godine po projektu, kao šuma park. Približna se planira zaštititi oko 70 ha. Karakterišu ga estetske i pajzažne vrijednosti sa pretežno rekreativnom funkcijom. Smješten je na sjeveroistočnoj strani naselja, obuhvata izvorište Breznice i njen tok sa obje strane u dužini oko 800 m. Ispod izvora Breznice nalazi se pet jezera i mrestilište, motel „Vodice“, stadion, dječje igralište, trim – staza, sportski centar „Ada“, Milet bašta i šetališta. Neposredno uz Gradski park je prostor potoka Biserka, u čijem koritu se nalazi autohtona vegetacija na osnovu koje se može rekonstruisati fitocenoza pljevaljske kotline. Taj prirodni makro-rezervat zaslužuje posebnu zaštitu i detaljniju obradu vrsta – naveli su iz Službe zaštite. Dodaju i da zaštitu zavređuju zbog svojih karakteristika i starosti, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode - stablo lipe u Odžaku, munika u selu Ljutići, hrast u selu Brvenica.

- Saznanja o prirodnim vrijednostima, resursima vezanim za njegove pojedine osobenosti ukazuju da je to područje u dobrom stanju, s nivoom izvornosti koji omogućava ustanovljavanje zaštićenog područja u kome će se štititi prioritetno stanište i vrste koje su značajne za zaštitu – saopšteno je Pobjedi iz Službe za zaštitu životne sredine.

POTENCIJALI

Dolina rijeke Ćehotine pripada i EMERALD zoni. Riječ je o mreži koja je postavljena na istim principima kao i Natura 2000. Oformio ju je Savjet Evrope za zemlje koje su u procesu pridruživanja EU i predstavlja aktivnost u sprovođenju Bernske konvencije za očuvanje evropske divljači i prirodnih staništa. - U gornjem toku Ćehotine očuvana je autohtona flora i fauna, to područje nije opterećeno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, poželjno bi bilo da se stavi stavi pod zaštitu, jer postoje određene prijetnje koje bi mogle ugroziti njegov biodiverzitet. A dodatni razlog za zaštitu jeste činjenica da se voda koristi za snabdijevanje građana Pljevalja preko akumulacije Otilovići – kazali su iz Službe zaštite. Kako ističu područje predloženo za zaštitu ima velike turističke potencijale. - Tu su meandri Ćehotine, koji treba da budu valorizovani u većoj mjeri ali na održiv način. Pored zaštite prirodnih vrijednosti, staništa i vrsta značajnih za zaštitu, buduće zaštićeno područje omogućiće lokalnoj zajednici koja živi na tom području, otvaranje novih mogućnosti za sticanje prihoda i rast životnog standarda, naročito od eko-turizma. Velike su mogućnosti razvoja seoskog turizma i ekoturizma, što bi moglo postati dopunska ponuda na seoskim domaćinstvima. Očuvani zemljišni resursi, koji su velikog

Vodice, rijeka Breznica, Biserka...

TURISTIČKI BISER: Meandri Ćehotine

Gornji tok Ćehotine biće park prirode Autohtona flora i fauna očuvani su, a područje nije opterećeno urbanizacijom niti devastirano. Da bi tako ostalo, poželjno bi bilo da se gornji tok Ćehotine stavi pod zaštitu, jer postoje prijetnje koje bi mogle ugroziti njegov biodiverzitet. Dodatni razlog za zaštitu jeste činjenica da se voda koristi za snabdijevanje Pljevalja preko akumulacije Otilovići – kazali su iz opštinske Službe za zaštitu životne sredine

kapaciteta na seoskom području opštine Pljevlja predstavljaju osnovu za organsku proizvodnju. Uz primjenu najboljih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji mogla bi se obezbijediti proizvodnja kvalitetne i zdravstveno-bezbjedne hrane, što bi doprinijelo razvoju turizma i drugih djelatnosti, uz dodatno očuvanje životne sredine i biodiverziteta kao preduslova za održivi ruralni razvoj – navode iz opštinske službe. Takođe ističu da je zaštita gornjeg toka Ćehotine i od nacionalnog interesa, jer Crna Gora u okviru pregovaračkog poglavlja 27 mora zaštititi 20 odsto svoje teritorije, a trenutno ima oko 13 odsto. Studiju zaštite gornjeg toka Ćehotine uradila je Agencija za zaštitu životne sredine. Jav-

ZASLUŽUJE ZAŠTITU: Vodice

na rasprava o tom dokumentu je završena juče.

LJUBIŠNJA

Nije gornji tok Ćehotine jedino područje u Pljevljima vrijed-

no zaštite. Toj opštini pripada dio Nacionalnog parka ,,Durmitor“ koji je upisan u spisak svjetske prirodne baštine Unesko. Riječ je o kanjonu rijeke Tare, duž desne pritoke Drage.

Površina nacionalnog parka na teritoriji Pljevalja iznosi 76,5 km². Pod zaštitom je zajednica bora krivulja na planini Ljubišnji koja se prostire na površini od 900 ha, prema Zakonu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o projektu ribarske luke u Ulcinju

Na rtu Đeran biće mjesta za 91 čamac ULCINJ/ PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede razvija koncept i idejnog rješenja za ribarsku luku čija je izgradnja planirana na rtu Đeran – Velika plaža i trenutno radi procjenu potencijalnih uticaja planiranog objekta na životnu sredinu i društvo – saopšteno je iz tog Vladinog resora. Luka će se graditi na istočnoj strani rta, pored ulaza u kanal Port Milena. - Objekat ribarske luke je pro-

jektovan na način da će njegov basen i vezovi biti zaštićeni od prodora talasa, dok istovremeno spoljašnja infrastruktura (lukobrani) neće ozbiljno remetiti način kretanja nanosa duž obale (Velike plaže) – saopšteno je iz Ministarstva. Ispitana su, kako navode, dva različita alternativna izgleda luke. Prema odabranom modelu moći će bezbijedno da primi do 79 čamaca (60 ribarskih i 19 za rekreaciju), uz još 12 čamaca za rekreaciju za potrebe sezonskog veza.

- U zoni ribarske luke biće stvorena neophodna zemljana površina kako bi se omogućila laka cirkulacija i manevrisanje manjih kamiona, a na njoj će se nalaziti i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina – objašnjavaju iz Ministarstva. Pravne pretpostavke za izgradnju luke stvorene su izmjenama i dopunama državne studije lokacije rt Đeran Port Milena, koje je Vlada usvojila u oktobru 2020. godine. Tim dokumentom je prostor podi-

jeljen na osam blokova, na kojima je predviđena izgradnja zgrada za stanovanje, turističkih kompleksa, ribarske luke, restorana, vrtića i parkova. Dokument za odlučivanje o procjeni uticaja na životnu sredinu uradio je grčki konzorcijum Rogan associates s.a. i Paseco sp ltd. Ranije je saopšteno da će izgradnja prve ribarske luke u Crnoj Gori koštati 30 miliona eura a projekat finansira Svjetska banka u okviru MIDAS 2 projekta. C. G.

PLANIRANI KONCEPT: Projekat luke

o zaštiti prirode svrstana je u kategoriju spomenika prirode. Planina Ljubišnja poznata je i kao potencijalni regionalni park. - Zajednica bora krivulja na Ljubišnji je zaštićena na površini od 900 ha, a prema Zakonu o zaštiti prirode svrstana je u kategoriju spomenik prirode. U Nacionalnoj strategiji biodiverziteta i lokalnom akcionom planu za biodiverzitet, Ljubišnja je navedena kao područje za koje je potrebno uraditi dodatne analize - istraživanja, sa ciljem zaštite u kategoriji regionalni park/park prirode – navode iz Službe zaštite. Najznačajnije stanište od međunarodnog značaja na teritoriji Pljevalja su smrčeve šume na Ljubišnji, kojima je u međunarodnom sistemu klasifikacije dodijeljen posebni kod – 42.243 Montenegrine Spruce Forest. -Ljubišnja je predložena za IPA područje, pri čemu su smrčeve šume istaknute kao najveća botanička vrijednost. Specifične smrčeve šume bile su osnovni motiv i pri kandidovanju Ljubišnje za EMERALD područje, pri čemu je predložena površine od 4.332 ha. Smrčeve šume na Ljubišnji zauzimaju najveće prostranstvo i razvijene su kako na sjevernim i sjevero-istočnim, tako i na južnim i jugozapadnim padinama - kazali su iz opštinske Službe za zaštitu životne sredine. D. Š.

Crnom Gorom

Četvrtak, 10. mart 2022.

Kroz prekogranični projekat sa Hrvatskom i BiH kreirana digitalna baza maslinarske proizvodnje za Boku

BIJELO POLJE: Intervencija spasilaca Službe zaštite

Korak ka osnivanju regionalnog centra za maslinarstvo Staricu iz Gorice REAGOVALI PRAVOVREMENO: Spasilačka ekipa

MD BOKA

Prikupljene su informacije o proizvođačima, zasadima masline, načinu uzgoja i održavanja, proizvodnji i plasmanu maslinovog ulja, institucionalnoj i stručnoj podršci, potrebama maslinara... Izradu digitalne baze podataka osmislili su regionalni stručnjaci, po metodologiji i upitniku prof. dr Mirka Kneževića, docenta na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore

PROJEKAT JE FINANSIRALA EU: Anketiranje maslinara

KOTOR – Maslinarsko društvo „Boka“ iz Kotora kreiralo je sveobuhvatnu digitalnu bazu podataka o maslinarskoj proizvodnji u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Riječ je o regionalnom projektu u koji su uključene Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Menadžerka projekta Vesna Đukić kaže da je u našoj državi anketirano više od 30 maslinara i privrednih subjekata u tri opštine, koji su pokazali interesovanje za učešće. - Anketiranjem su prikupljene informacije o proizvođačima, zasadima masline, načinu uzgoja i održavanja, proizvodnji i plasmanu maslinovog ulja, institucionalnoj i stručnoj podršci, planiranim aktivnostima, kao i potrebama maslinara za dalji razvoj i napredak ove djelatnosti, saopšteno je iz Maslinarskog društva „Boka“ – objasnila je Đukić.

PRAĆENJE PROMJENA

Baza, koja je operativna u sve tri zemlje od sredine decembra prošle godine, pruža mogućnost jednostavnog pregleda stanja u maslinjacima u projektnom području kao digitalni alat za lakše praćenje pro-

mjena na terenu i planiranje aktivnosti. - Dobili smo osnovu za prikupljanje značajnih informacija i digitalizaciju, a postoji mogućnost unosa novih i promjena postojećih podataka u Bokokotorskom podrejonu uzgoja masline, uključivanje drugih podrejona i primjenu na širem području Crne Gore – objašnjava Đukić, inače izvršna direktorica Maslinarskog društva ,,Boka“ . Izradu digitalne baze podataka, prilagođene cijelom projektnom području, osmisli su regionalni stručnjaci, po metodologiji i Upitniku za stejkholdere i mapiranje maslinjaka, prof. dr Mirka Kneževića, docenta na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Mapa je urađena u okviru projekta „Jačanje konkurentnosti proizvodnje maslinovog ulja u programskom području kroz prekograničnu saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – COOPeR (Interreg – IPA CBC). Vodeći partner je Grad Mostar, dok su projektni partneri Hrvatska gospodarska komora, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i Maslinarsko

društvo „Boka“. Mapiranje je na području Hrvatske sprovela Hrvatska gospodarska komora, a Bosne i Hercegovine Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine.

PROMOCIJA PROJEKTA

Projekat je počeo je 15. decembra 2020. godine i traje dvije godine. Ukupan budžet je 884.677 eura, dok je za aktivnosti u Crnoj Gori opredijeljeno 95.586 eura. Finansira ga Evropska unija, kroz prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Cilj je, kaže Đukić, uspostavljanje prekogranične saradnje zemalja regiona kroz osnivanje centra za maslinarstvo, u kome će se sprovoditi zajednička istraživanja na polju razvoja te grane poljoprivrede i proizvodnje maslinovog ulja. - Rezultati projekta biće predstavljeni uskoro na okruglom stolu. Po njegovom završetku, baza podataka ostaje u vlasništvu Maslinarskog društva „Boka“ i biće od koristi maslinarima, naučnim institucijama, resornom ministarstvu, lokalnim upravama, privrednicima, studentima… – navela je Đukić. D. Š.

prevezli u bolnicu

BIJELO POLJE – Služba zaštite i spašavanja juče je imala intervenciju zbrinjavanja – transporta starice (75) iz planinskog sela Gorice do Opšte bolnice. Pripadnici službe Danilo Vlaović, Milan Čogurić, Eldin Sijarić i Sava Mićović uputili su se specijalnim vozilom po sniježnom terenu u selo Gorica oko 50 kilometara udaljenom od Bijelog Polja, a sanitetskim vozilom ljekar u hitnoj službi dr Miloš Šaponjić sa kolegom medicinskim tehničarem. Put do staričine kuće je u jednom dijelu pokriven nametima snijega, ali spasioce to nije spriječilo da pravovremeno i profesionalno reaguju. Iz Opšte bolnice kazali su da je stanje pacijentkinje stabilno. B. Č.

Javni poziv JP za upravljanje morskim dobrom

Za uzgajalište školjki sedam lokacija BUDVA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ponovilo je poziv za javno nadmetanje za postavljanje privremenih objekata – uzgajališta školjki u Kotoru i Herceg Novom. U Kotoru su u zakup privremene lokacije za montažno demontažne ribarske kućice – ponuđeno pet lokacija od kojih su tri u Perastu. Objekat u Morinju i Strpu, površine po 20 kvadrata, mogu se zakupiti po početnoj cijeni do 674 eura. Naknada za kućice u Perastu veličine 12, 16 i 20 kvadrata koštaju od 850 do 963 eura. U Opštini Herceg Novi u zakup su ponuđene lokacije u Kamenarima i na Luštici. Lokacija u Kamenarima (Jošica) za objekat površine 2.5×3 metra, može se zakupiti po početnoj cijeni od 476 eura, a na Luštici u uvali Dobra luka (Brguli II), površine 10 kvadrata, 680 eura. U pozivu je navedeno da je početna cijena zakupa/naknade za korišćenje morskog dobra za svaku lokaciju obračunata na sezonskom nivou saglasno cjenovniku početnih naknada iz 2019. godine koji je utvrdilo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, bez obzira na to kad je ugovor zaključen. Konkurs je otvoren do 17. marta. Javno nadmetanje biće održano 21. marta. C. G.

Uspjeh plesne škole ,,Matriks“ na ,,Mimoza dens festu“ u Herceg Novom

Mariji Rakočević zlato za koreografiju DANILOVGRAD – Plesna škola ,,Matriks“ iz Danilovgrada sa održanog ,,Mimoza dens festa“ u Herceg Novom proteklog vikenda vratila se sa zlatnom medaljom. To prestižno plesno takmičenje okupilo je više od 800 takmičara iz četiri države, a sudijski žiri imao je 12 članova iz šest država. ,,Matriks“ je osvojio prvo mjesto za koreografiju u kategoriji juniora cheerleading. Najmlađa instruktorka u klubu koja je bila zadužena za osmišljavanje

pobjedničke koreogrfije Marija Rakočević ispričala je za Pobjedu utiske. - Događaj je odisao dobrom energijom, fer plejom i osjećajem da smo ponovo tu, okupljeni oko nečega što je naša zajednička ljubav, a to je ples – rekla je na početku razgovora. Ona je istakla da je takmičenje u Herceg Novom bila lijepa prilika za druženje i susret sa takmičarima i trenerima iz Crne Gore i okruženja. - Zbog pandemije korona virusa prethodne dvije godine ovakvih

Najtrofejniji plesni klub u Crnoj Gori ,,Matriks“ je nastao prije 22 godine u Nikšiću i najtrofejniji je plesni klub u Crnoj Gori. Danas, ima centre osim u Nikšiću i u Danilovgradu, Podgorici i Spužu. Dobitnik je najvišeg priznanja Opštine Danilovgrad nagrade ,,9. decembar“ i osvajač dvije titule prvaka svijeta 2017. godine.

takmičenja gotovo da nije ni bilo. Mnogo smo se uželjeli plesa, druženja i dobre energije. Organizacija je bila na visokom nivou, pa sve pohvale upućujem plesnom klubu ,,Diano“ Herceg Novi koji se potrudio da bude

dobar domaćin– rekla je naša sagovornica. Dodala je da su prethodne dvije godine bile iskušenje da se uopšte sačuva sistem za funkcionisanje plesnih škola i takmičenja iz ove oblasti.

ZABLISTALI: Juniori plesne škole ,,Matriks“

- Takmičenja su sve rjeđa, pogotovo na udaljenijim destinacijama. Tako da se to odrazilo i na rad u klubovima. Ali, trudili smo se da kroz seminare, klup-

ske manifestacije i naravno kroz kvalitetan rad sačuvamo formu – kaže instruktorka plesnog kluba ,,Matriks“. B. PRELEVIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 10. mart 2022.

„Hronika graditeljstva“ sjutra u Kolašinu PODGORICA - Promocija knjige „Hronika graditeljstva u Crnoj Gori“ Velizara Radonjića biće održana sjutra, u 16 sati, u hotelu „Bjanka“ u Kolašinu. Promocija će biti održana u okviru programa 8. Internacionalnog naučno-stručnog skupa „Građevinarstvo – nauka i praksa“ GNP 2022. O Radonjićevoj knjizi će govoriti prof. dr Duško Lučić, predstavnik Inženjerske komore, Jelena Pavićević-Tatar, glavna i odgovorna urednica časopisa „Pogled“, inženjer Đorđije Domazetović i autor. Program će moderirati Tajana Nedić. U ranijem razgovoru za Pobjedu, Radonjić je pojasnio da je proteklih desetak godina intenzivno radio na knjizi. Knjiga je podijeljena u tri cjeline

– „Ima jedna zemlja“, „Priča o graditeljima“ i „Svjedočanstva jednog vremena“. - Prva je priča o nastanku Crne Gore i graditeljstva. Može se nazvati i knjigom postanja Crne Gore. Drugi dio je priča o graditeljima, a treći je dokumentaciona osnova – kazao je Radonjić. D. E.

Regionalni književni i naučni skup u Podgorici

„Zatvoreni prostori“ u Američkom uglu PODGORICA - Crnogorska asocijacija za američke studije ,,Dr Biljana Milatović“ i Američki ugao u Podgorici organizuju naučni skup „Zatvoreni prostori“, koji će biti održan sjutra u 9.30 sati u Američkom uglu (KIC „Budo Tomović“). Skup će otvoriti književnica Dragana Kršenković-Brković, a počasna gošća je prof. dr Selma Raljević sa Univerziteta „Džemal Bijedić“, koja će govoriti o „Otvorenim prostorima književnosti nasuprot zatvorenih prostora nacije: (trans)nacionalni (kon)tekst savremene američke i bosanskohercegovačke književnosti“. Na skupu će učestvovati dr Vladimir Vujošević sa Univerziteta Donja Gorica, dr Aleksandra Žeželj-Kocić, naučna saradnica iz Beograda, dr Milan Marković sa Fakulteta za crnogorski jezik i

književnost sa Cetinja, zatim mr Tijana Rakočević, doktorandkinja na Filološkom fakultetu u Nikšiću, dr Rajko Petković sa Sveučilišta u Zadru, dr Lejla Mulalić i dr Merima Omeragić sa Univerziteta u Sarajevu, dr Marija Krivokapić i dr Aleksandra Nikčević-Batrićević sa Univerziteta Crne Gore. D. E.

Uspjeh satiričara na konkursu „Radoje Domanović“

Četiri nagrade u četiri kategorije

PODGORICA – Četiri književnika iz Crne Gore dobili su nagrade „Radoje Domanović“ za doprinos satiri u 2021. godini. Branko Vuković iz Bara, Veselin Mišnić iz Kolašina i Milan Knežević i Andrija Radulović iz Podgorice nagrađeni su u četiri najvažnije kategorije. Vuković je dobio prvu nagradu za najbolju knjigu aforizama za svoju zbirku „Sizifove fusnote“, Radulović za zbirku satirične poezije „General i lasta“, „Obala nesanice“ Milana Kneževića proglašena najboljim satiričnim romanom na jednom od najvećih regionalnih konkursa, dok je Mišnić dobio priznanje „Ekselencija satire“ koje se tradicionalno dodjeljuje najboljim stranim satiričarima. O dobitnicima ovog priznanja odlučivao je žiri u sastavu: Radomir Andrić (predsjednik), Duško M. Petrović, Petar Žebeljan, Vidak Maslovarić i Slađana Mitrović. Priznanje u vidu plakete i likovnog portreta Radoja Domanovića dobitnicima će biti uručeno tokom aprila na svečanosti u Udruženju književnika Srbije. D. E.

Umjetnica Dijana Lazović za Pobjedu povodom izložbe radova ,,Dodiri“ k PODGORICA - Izložba crteža iz ciklusa ,,Dodiri“, umjetnice Dijane Lazović, otvorena je nedavno u CKZ „Ribnica“. Lazović je izložila 35 radova različitog formata rađenih kombinovanom tehnikom na papiru. Umjetnica praktikuje da na skoro svakoj novoj izložbi napravi neku izmjenu u postavci tako da publika uvijek može vidjeti par različitih radova, kao i to da urami nekoliko novih. Za ovu priliku izdvojila je par minijatura i jedan veći format. - Do realizacije izložbe je došlo po pozivu prijateljice i koleginice Ivane Stanić, koja inače vodi Kulturnu bazu Kunst. Dio sam te priče, što samim tim za mene predstavlja još veće zadovoljstvo, jer je to znak nastavka naše saradnje – kazala je za Pobjedu Lazović.

VRIJEME

Istoričari umjetnosti saglasni su u ocjeni da radovi Dijane Lazović svjedoče o vremenu u kojem živimo. - Čini mi se da situacija, kao i vrijeme u kojem živimo danas, pruža mogućnosti različitih razmišljanja i stavova. Bitno je samo napraviti zdravu selekciju sveukupnog dešavanja i prikupiti makar malo pozitive iz sopstvene ličnosti da bi se moglo nastaviti i krenuti ka nekom boljem i razumnijem shvatanju – rekla je Lazović. Umjetnica je istakla da na njen rad ne utiču spoljašnji faktori, iako je poprilično teško ostati izuzet iz svega toga. - Vode me sopstvene emocije i različita dešavanja u koja sam involvirana na bilo koji način. Crpim sve ono što se krije u meni, a pritom postanem svjesna toga što duboko ‘leži’ tek kada ga predstavim na podlozi, najčešće papiru. Ogradila bih se i rekla da je ovo lično moj svijet i moja percepcija vremena u kojem živimo, a zatim

Volim kada izađ iz okova očekiv

Danas se pojedinac iz bilo koje grane umjetnosti crpi i daje koliko može jer smo prepušteni da sami sebe motivišemo, da jedni druge (među kolegama i prijateljima) podstičemo na rad i da tako sebi stvaramo put i međusobno pomažemo – kazala je Lazović pružam tu mogućnost svima onima koji posmatraju i žele nešto više da osjete na mojim radovima, da mi prenesu njihovo viđenje – rekla je ona. Odgovarajući na pitanje da li je i koliko ,,zahtjevno“ realnost prenijeti na platno, Lazović je kazala da tu realnost ne može da objasni jer kada počne da crta unaprijed nije sigurna da će nastati nešto što je očekivano i nešto na šta bi se i sama „oslonila“. - Volim kada izađem iz okova očekivanog. Tada rad koji posmatram i koji je nastao znači da sam otišla dalje, da se ne

Dijana Lazović ispred svojih radova na izložbi u Podgorici

nu na koji komentarišu radove. - Njihova percepcija je za mene dokaz onoga što nose u sebi i dobar znak da sam neplanirano izazvala kod posmatrača reakciju, bilo kakvu, ali takvu da pokreće i utiče na emocije, jer su one te koje me vode. Nailazim na pozitivne reakcije, u smislu da publika zahtijeva da

držim prethodnog i da sam unijela nešto novo. E, ovo je ta „realnost“, vrlo bitna za mene i moj rad. Izazivati, ali nikako po svaku cijenu – rekla je Lazović. Umjetnica često ističe da publika osjeća ono što njeni radovi imaju u sebi, te da tačno vidi kako se ljudi osjećaju po nači-

Ukrajinski muzeji sklanjaju kulturno blago, brojne ustanove i lokaliteti u opasnosti

Spašavanje umjetnosti iz opkoljenih gradova

PODGORICA - Kultura napušta Lavov, šesti po veličini ukrajinski grad koji se naziva još i ukrajinskom prijestonicom kulture, prenose gotovo kao udarnu vijest svetski mediji. Dok pristižu izbjeglice iz drugih djelova te zemlje, direktori kulturnih institucija i muzeja, ali i čelnici crkava, trude se da sklone na sigurno vrijednu građu i spomenike kulture od potencijalnog ruskog napada, prenosi Euronews Srbija. Na društvenoj mreži dijeli se fotografija srednjovjekovne drvene skulpture koja prikazuje raspeće Isusa Hrista, kako se iznosi iz jermenske katedrale u Lavovu, da bi bila sklonjena u neki od bunkera. Prema opisu, ova statua je posljednji put sklonjena sa svog postolja tokom Drugog svjetskog rata. Da bi ,,preživjeli“ detonacije i džinovski vitraži

FOTO: AP

Promocija knjige Velizara Radonjića

Muzejski radnici sklanjaju umjetnine u Lavovu

katoličke katedrale u Lavovu sada su zaštićeni čeličnim pločama, a mnoge od značajnijih statua i spomenika u gradu su obmotane zaštitnim folijama, odnosno, u posebne materijale koji ne gore. ,,Goli“ su ostali i zidovi Narodnog muzeja Lavova. Elegantni

paneli sa pozlatom koji potiču iz baroknih crkava 17. vijeka, sakupljeni su i sakriveni u podrumu. - Danas vidimo kako Rusija granatira stambena naselja, pa čak i ljude koji pokušavaju da se evakuišu. Garantovali su da neće, ali sada ne možemo da im

vjerujemo i mi moramo da vodimo računa o svom nasljeđu jer je to naše nacionalno blago – prenosi CNN riječi direktora Narodnog muzeja Lavova Ihor Kohan. Krajem prošle nedjelje, stigli su izveštaji iz Ivankiva, mjesta sjeverozapadno od Kijeva, da su ruske snage spalile do temelja lokalni muzej u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909 – 1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao ,,umjetničkim čudom“. Kako je i Euronews pisao, zauvijek je izgubljeno oko 25 umjetničkih radova sa potpisom ove umjetnice, ali je nekoliko slika spašeno. Američki Tajms je objavio da je stanovnik Ivankiva utrčao u zapaljenu zgradu da spase što je više mogao umjetničkih djela i, prema navodima medija, uspio

Kultura

Četvrtak, 10. mart 2022.

đem vanog

komunicira sa mnom, što mi je izuzetno drago i tako sam srećna kada osjetim da imaju potrebu za tim. Ne osjećam dužnost da se moram izjasniti i reći ono što za mene određeni crtež predstavlja, ali želim da osjetim slobodu da mogu o tome razgovarati i napraviti paralelu sa drugačijim razmišljanjem – istakla je Lazović. Kaže da je očekivano da dobije i komentare negativnog karaktera. - U smislu opisa (mračno, teško, osjećaj tjeskobe…), ali i to u pozitivnom smislu, jer je to za mene uspjeh. Do skoro sam imala potrebu da sebe opravdavam, da nije to loše i da ne nosim tu negativnu stranu u sebi, već da je to snaga i pokretač dobrog što može nastati i na ovome bih se zaustavila. Sloboda je vrlo važna u bilo kom obliku, a pogotovo kod nas stvaralaca. Izraziti se i to pokazati, pa kako god – rekla je Lazović.

KVALITET

Lazović smatra da crnogorska umjetnička scena zaslužuje i treba da se podigne na mnogo veći nivo. Prema njenim riječima, umjetnosti na ovako malom prostoru ima i više nego dovoljno, i to kvalitetne – od starije generacije, pa do ove najmlađe, koje zaslužuju da imaju svoje mjesto i prostor na crnogorskoj sceni, pa i šire. - Danas se pojedinac iz bilo koje grane umjetnosti crpi i daje koliko može, jer smo prepušteni da sami sebe motivišemo, da

Preplitanje dvije ličnosti Prilikom posljednje izložbe u Podgorici, prošle godine, Lazović je kazala da nekada osjeća kao da se u njoj prepliću dvije ličnosti – ,,jedna nježna i druga jaka“. To je, kako je istakla, redovno prati i to je neizbježno. - Ne mogu se toga otarasiti, niti bih željela, jer istovremeno se tako te dvije strane dopunjuju. Volim tu nježnost koju imam i čuvam u sebi, istovremeno i tu snažnu stranu koju volim prikazati crnom bojom. Nikada mi nije dosadno, bez toga ne bih mogla. U suprotnom bi značilo da sebi uskraćujem ono što je bitno za karakter i sigurna sam da dosta toga što sam stvorila ne bi izgledalo ovako kako izgleda. Zato želim da čujem kada se moj rad opisuje kao pokretač i kao nit koja spaja te dvije karakterne osobine – istakla je Lazović.

jedni druge (među kolegama i prijateljima) podstičemo na rad i da tako sebi stvaramo put i međusobno pomažemo. Cilj mi je da stvaram i da se nadam da će uskoro biti bolje za sve. Za očekivati je da kultura u jednoj državi ima posebno i visoko mjesto, jer je to pokazatelj kompletne situacije. Imamo sve, ali kao da uvijek fali to nešto, nešto je sputava, da li je to namjerno ili ne, vrijeme će pokazati. Zato rad, ideje i kolegijalnost neka pobijede – istakla je Lazović. Izložba njenih radova može se pogledati do kraja marta. A. Đ.

UNESKO jača zaštitu ugroženog nasljeđa Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) pojačala je zaštitne mjere za očuvanje ugroženog kulturnog naslijeđa Ukrajine zbog oružanih sukoba sa susjednom Rusijom, javlja Rojters. - Prvi izazov je da se obilježe lokaliteti i spomenici kulturnog nasljeđa i da se podsjeti na njihov poseban status zaštićenih područja u skladu sa međunarodnim pravom – navela je Odri Azulej, generalna direktorica UNESKO-a, prenosi Tanjug. Da bi se izbjegla namjerna ili slučajna šteta, UNESKO obilježava zaštićene lokacije i spomenike u Ukrajini prepoznatljivim amblemom ,,plavi štit“, ustanovljenim Haškom konvencijom iz 1954. godine, o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. - Desetak takvih lokaliteta već je obuhvaćeno sistemom monitoringa – navodi se u saopšenju direktorice UNESKO-a.

je da iz zapaljene zgrade iznese oko deset velikih radova, iako još nije poznato koje tačno. Zaposleni u muzejima i kulturnim ustanovama širom Ukrajine već danima pokušavaju da premjeste djelove kolekcija na nepoznate lokacije, u pojedinim ustanovama čak i provode noći zabarakadirani u podrumima sa najdragocjenijim umjetničkim djelima, uz nadu da će bar u posljednjem času biti u mogućnosti da sklo-

ne što se spasiti može. Tako i zaposleni u Nacionalnom muzeju u Lavovu, čiji se istorijski centar grada nalazi na UNESKO-voj listi svjetske baštine, pokušavaju da na bezbjedno sklone, između ostalog, i najsveobuhvatniju zbirku sakralne srednjovjekovne umjetnosti (ikone, ukrasno rezbarena umjetnička djela, tkanine izvezene zlatom i srebrom) i zbirku rijetkih vjerskih rukopisa koje se nalaze u Ukrajini. R. K.

Kratkometražni film Milorada Milatovića na evropskim festivalima

„Mar“ u selekciji u Španiji, Francuskoj i Švajcarskoj

PODGORICA – Kratkometražni igrani film „Mar“, reditelja Milorada Milatovića, evropsku premijeru će imati u sklopu zvanične takmičarske selekcije internacionalnog kratkometražnog filma na „IBIZACINEFEST-u“, koji će svoje sedmo izdanje imati od 11. do 20. marta na ostrvu Ibica. Festival je fokusiran na prikazivanje autorskih filmova sa autentičnim pristupom, koji suštinom i formom prevazilaze granice komercijalnog filma. „IBIZACINEFEST“ je međunarodni festival nezavisnog filma, a pored ostvarenja „Mar“, u ovoj selekciji se takmiče još 23 naslova. Takođe, „Mar“ je uvršten u zvaničnu takmičarsku selekciju kratkometražnog filma na Fribourg International Film Festivalu. Cilj ovog međunarodnog filmskog festivala je promocija razumijevanja među kulturama putem filmova. Festival se organizuje u švajcarskom gradu Fribourgu u istoimenom kantonu, a ove godine će, od 18. do 27. marta, biti održano 36. izdanje. Uz „Mar“, u selekciji kratkometražnog takmičarskog filma je uvršteno još 15 ostvarenja. Još jedan festival na kojem će film „Mar“ biti prika-

Kadar iz filma „Mar“

zan je „L’Europe autour de l’Europe“. Ovaj festival predstavlja autorske i arthouse filmove nastale u produkciji evropskih zemalja sa posebnim osvrtom na vezu između evropskih filmskih klasika i novih talenata savremene evropske kinematografije. Festival će 17. put biti realizovan od 17. do 31. marta u Parizu. Podsjetimo, film „Mar“ je svjetsku premijeru imao 19. februara na desetom izdanju Alameda International Film Festivala u San Francisku. Ovo ostvarenje nastalo je u produk-

li. Dok se njihov svijet urušava pritisnut spoljnim uticajima i unutrašnjim krizama, Mar, uz njih, postoji kao odvojen svijet. Svijet oslobođen „normalnih“ problema, svijet koji je istovremeno čist i strašan, jer je nepoznat – navodi se u sinopsisu. Uloge tumače Bojana Malinovska, Aleksandar Gavranić i Maja Čampar. Scenario potpisuje Ilija Đurović, direktorka fotografije je Nađa Stanišić, scenografkinja Andreja Rondović, a snimanje, miks i dizajn zvuka je radio Slobodan Bobo Stanišić. S. V.

ciji Giggling Goat Productiona iz Podgorice, a uz podršku Filmskog centra Crne Gore. „Mar“ je, kako se navodi u sinopsisu, priča o mladom paru koji već neko vrijeme živi zajedno, ali prolaze kroz emotivnu krizu. - Radnja filma se odvija u jeku pandemije, a ovaj par koristi slobodan dan da odvedu Mar na jednodnevan izlet do kanjona Cijevne. Mar je starija sestra djevojke koja pati od ASD-a. U toku izleta, par pokušava da obradi emotivnu situaciju u kojoj su se zadesi-

U Gradskoj galeriji u Kotoru u toku postavka slika Mila Albijanića

Premijera predstave ateljea „Arlekin“

Uznemirujući svijet

PODGORICA - Izložba slika ,,Gravitacije budućnosti, veliki karneval i druge priče“ Mila Albijanića otvorena je u Gradskoj galeriji u Kotoru. Izložbu je otvorio galerista Milenko Premović.

- Za mene ova izložba, na neki način, predstavlja jedan iskorak. Kao što u naslov njegove izložbe kaže – ,,Gravitacije budućnosti“ – tako osjećam privlačnost, odnosno, težinu koju nose njegove slike. Sam pojam težine je vezan za brutalnost – kazao je Premović, prenosi Radio Kotor. On je podsjetio da je ovo 28. Albijanićeva izložba, dok je kolektivnih imao preko 30. - Sadržaj koji nose ove slike na neki način može biti uznemirujući. Na nekima osjećamo čak i proročke detalje. Vjerovatno je u ovom vremenu u kome živimo previše proroka, ali je malo istinskih posvećenika svome poslu, a Mile je zasigurno takav – zaključio je Premović, prenosi Radio Kotor.

FOTO: RadiO KOTOR

koja je otvorena u Podgorici

Sa izložbe u Kotoru

Autor izložbe se osvrnuo na težak položaj umjetnika u našoj zemlji. Kako je kazao, do ove izložbe ne bi došlo da nije imao veliku pomoć svojih prijatelja. Bez te pomoći, istakao je on, umjetnik ne može normalno da živi, radi i stvara. - Država ne ulaže u kulturu. Mislim da je nekih 0,08 odsto

ukupnog budžeta države Crne Gore opredijeljeno za cjelokupno kulturno stvaralaštvo. U protekle dvije godine u pandemiji korona virusa umjetnici nijesu imali od čega da žive. Toliko država vodi računa o nama – rekao je Albijanić. Izložba u Kotoru biće otvorena do 21. marta. A. Đ.

Fotografije Murseljevića i Ivezića u Galeriji „F64“

učestvovali na konkursu Galerije za izlagnje u 2022. godini. Zbog kompatibilnosti koncepata ova dva autora Umjetnički savjet Halerije je odlučio da se oni predstave zajedno. Izložba se može posjetiti u narednih mjesec dana od 8 do 22 sata, osim nedjelje. A. Đ.

PODGORICA - Izložba fotografija ,,OVERDUBs“ Damira Murseljevića i ,,Urban reflect“ Roberta Ivezića biće

otvorena večeras, u 19 sati, u Fotografskoj galeriji ,,F64“. U pitanju je izložba dvojice autora iz Podgorice koji su

„Niko se naučen nije rodio“ u KIC-u PODGORICA – Premijera dječje predstave „Niko se naučen nije rodio“ Umjetničkog ateljea „Arlekin“, po tekstu i u režiji Žane Gardašević-Bulatović, biće priređena sjutra 11 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Kako se navodi u najavi, predstava pripada tzv. primijenjenom pozorištu. - Konkretno, predstava se bavi pitanjem prekomjernog i potencijalno opasnog korišćenja telefona i društvenih mreža, te agresijom koju mogu da proizvedu video-igrice; dječjom željom da budu prihvaćeni u društvu te samim tim korišćenju tuđica u svakodnevnom govoru, odnosu prema životnoj sredini itd – navodi se u najavi. U predstavi igraju Una Lučić i Vukan Pejović, scenografiju su radili mr Nela Darmanović-Mahmutović i Dragana Koprivica, muziku je komponovao Frenki Bogićević, a tekstove songova Dejan Đonović. S. V.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 10. mart 2022.

U vrtiću ,,Dragan Radulović“ od poneđeljka počinje primjena novog režima aktivnosti U vaspitnoj jedinici ,,Dragan Radulovic“ (JPU ,,Đina Vrbica“) od poneđeljka, 14. marta, počeće primjena novog režima dnevnih aktivnosti, u okviru pilot projekta čijoj će se evaluaciji naknadno pristupiti. Izmijenjeni dnevni režim dana podrazumijeva više vremena za obroke, bez požurivanja djece da ga što prije završe, duži vremenski interval predviđen za vaspitno-obrazovne aktivnosti i obavezni boravak djece na otvorenom ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju… Izmjene se odnose na uzrast djece od tri do šest godina, dok dnevni režim dana u jaslenom uzrastu ostaje nepromijenjen. Ukoliko se ovaj pilot projekat pokaže kao dobro rješenje, novi režim dana će i u ostalim vaspitnim jedinicama početi da se primjenjuje od septembra, odnosno od početka nove vrtićke godine.

ISTRAŽIVANJE

O ovim novitetima Savjet roditelja VJ ,,Dragan Radulović“ obavijestila je uprava JPU ,,Đina Vrbica“. Zasada će samo ta vaspitna jedinca na Starom aerodromu, kao najveća, imati novi režim dana. Pilot projekat će pokazati održivost primjene novog režima, odnosno da li ima uslova za njegovu primjenu i u ostalim vaspitnim jedinicama. Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta sprovelo je istraživanje ,,Režim rada vrtića“ u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje

Više vremena za rad sa djecom, ali i za boravak na otvorenom sadržaja i režima rada predškolskih ustanova kroz zadatke upoznavanja sa dnevnim režimom rada (utvrđivanja ključnih vremenskih intervala, evidentiranje najučestalijih aktivnosti u određenim vremenskim intervalima tokom dana, odabir aktivnosti koje najviše i najmanje odgovaraju potrebama djece u određenom vremenskom intervalu, stepen zadovoljstva organizacijom aktivnosti u određenom vremenskom intervalu). Njime se utvrđuju i prijedlozi mogućih izmjena i prepreka za njihovo uspostavljanje. U istraživanju su učestvovali vaspitači, roditelji, medicinske sestre, nutricionisti, profesori engleskog jezika, pedagozi, psiholozi i direktori predškolskih ustanova u Crnoj Gori. - Istraživanjem je utvrđeno da režim dana u predškolskim ustanovama ostavlja najmanje prostora za vaspitno-obrazovni rad sa djecom,

Izmijenjeni dnevni režim dana podrazumijeva više vremena za obroke bez požurivanja djece da što prije završe obrok, duži vremenski interval predviđen za vaspitnoobrazovne aktivnosti i boravak djece na otvorenom, koji je obavezan ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju… da se isti odvija u jutarnjim časovima, da djeca najmanje borave na otvorenom i da značajno vrijeme provode ispred TV-a – navodi se u prezentaciji novog režima rada.

IZMJENE

U skladu sa utvrđenim, MPNKS naložilo je izmjenu režima dana u vrtićima koji bi trebalo da se sprovede početkom drugog polugodišta u svim vaspitnim jedinicama JPU ,,Đina Vrbica“. Ta ustanova je predložila da VJ ,,Dragan

Radulović“ bude vaspitna jedinica u kojoj će se novi režim dana sprovesti kroz pilot projekat. Novi režim dana u vrtićima odnosi se na uzrast djece tri do šest godina, a dnevni režim dana u jaslenom uzrastu ostaje nepromijenjen. Promjene u jaslenom uzrastu odnose se na to da će vaspitači, kada preuzmu srednju ili stariju jaslenu grupu, voditi grupu sve do kraja predškolskog uzrasta. Predviđeno je i produženo vrijeme između doručka i ručka, sa

Djeca će više vremena boraviti napolju

voćnom užinom u međuvremenu. Pomjereno je vrijeme preuzimanja djece prije spavanja, kao i preuzimanja djece nakon spavanja. Sprovođenje vaspitno-obrazovnog rada i u popodnevnim časovima biće praktikovano bez spajanja grupa, a biće uveden i izmijenjeni, bogatiji jelovnik. - Izmijenjeni dnevni režim dana podrazumijeva više vremena za obroke bez požurivanja djece da što prije završe obrok, duži vremenski interval pred-

Raspisan konkurs za podršku razvoju preduzetništva u centru Podgorice

Gradsko preduzeće Putevi otpočelo radove na Zabjelu

Javni poziv otvoren do 8. aprila

Gradsko preduzeće Putevi počelo je izvođenje radova na rekonstrukciji drugog dijela Ulice kralja Nikole na Zabjelu.

Glavni grad raspisao je juče konkurs za podršku razvoju preduzetništva u centru Podgorice. Javni poziv otvoren je do 8. aprila. - Glavni grad kontinuirano podržava razvoj preduzetništva u Podgorici, a nakon što je centar grada u prethodnom periodu dobio novu infrastrukturu, uz nastavak unapređenja iste, ukazala se potreba za daljim oživljavanjem centra grada i kroz razvoj mikrobiznisa. Kako je nedavno i najavljeno, Glavni grad će podržati razvoj preduzetništva u centru grada, za šta je opredijeljeno 20.000 eura. Sva fizička i pravna lica sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada, koja svoj biznis žele da započnu ili razvijaju u centru mogu dostavljati prijave na ovaj konkurs – saopšteno je iz Sekretarijata za podršku biznis zajednici. Konkurs se odnosi na razvijanje biznisa na teritoriji u centralnoj zoni grada, koja je omeđena bulevarima Svetog Petra Cetinjskog, Stanka Dragojevića i Ivana Crnojevića, te Ulicom Marka Miljanova. - Ovim Konkursom podržavaju se biznis ideje za podsticanje ekonomskog razvoja centra grada, stvaranje uslova i podsticanje razvoja turizma, doprinos afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala i tradicije glavnog grada, podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja kulturne baštine, kao i doprinos očuvanju životne sredine i održivog razvoja – navodi se u pozivu. Dodatneinformacijeokonkursumogusedobitipozivomnabrojtelefona020/665-041iputemmejla edina.serhatlic@podgorica.me. Nj. Ž.

Iz tog preduzeća saopšteno je da će rekonstrukcija biti sprovedena u dvije faze. Prva faza će obuhvatiti sanaciju trotoarskih površina ukupne dužine oko 1.200 metara. Ona će obuhvatiti rušenje i uklanjanje postojećih ivičnjaka, raskopavanje trotoarskih površina, mašinsko profilisanje i ugradnju novih ivičnjaka, kao i betoniranje trotoara ukupne površine od 3,749 kvadratnih metara. Vrijednost radova prve faze iznosi oko 120.500 eura, a radovi će trajati 30 radnih dana. U drugoj fazi planirani su radovi na sanaciji kolovoza, na potezu od raskrsnice ulica Radosava Burića i Bracana Bracanovića do Ulice Vojislavljevića, u dužini od 1,2 kilometra. Radovi će obuhvatiti temeljnu sanaciju kolovoza, odno-

viđen za vaspitno-obrazovne aktivnosti i boravak djece na otvorenom koji je obavezan ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova obavezno je sprovođenje fizičkih aktivnosti u fiskulturnim salama ili radnim sobama. Cilj je unaprijediti vaspitno-obrazovni rad u predškolskom uzrastu koji je trenutno, prema istraživanju Ministarstva, nezadovoljavajući – navedeno I. M. je u dokumentu.

Počela rekonstrukcija drugog dijela Ulice kralja Nikole

Radovi na Zabjelu

sno rezanje, raskopavanje, mašinsko struganje, izdi-

Iz Puteva je najavljeno da će rekonstrukcija Ulice kralja Nikole biti iskorišćena i da bi bio riješen problem nedostajućih parking mjesta za ljude koji stanuju u okolnim objektima

zanje slivničkih rešetki, izrada izravnavajućeg sloja i ugradnju asfaltne mase na ukupnoj površini od oko 12.750 kvadratnih metara. Biće obilježena horizontalna signalizacija, ugrađena vertikalna signalizacija i asfaltne platforme. Vrijednost radova u okviru druge faze

rekonstrukcije iznosiće oko 322.112,00 eura, a radovi će trajati oko 30 dana. Iz Puteva je najavljeno da će rekonstrukcija Ulice kralja Nikole biti iskorišćena i da bi bio riješen problem nedostajućih parking mjesta za ljude koji stanuju u okolnim objektima. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 10. mart 2022.

Otvoren saobraćaj na dijelu Bulevara Veljka Vlahovića

Saobraćaj lijevom trakom Bulevara Veljka Vlahovića

Radnici građevinske firme Tehnoput MNE asfaltiraju lijevu traku Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, iz pravca ukrštanja sa Bulevarom Pera Ćetkovića, a do juče su stigli do ukrštanja sa Ulicom neznanih junaka, u blizini Doma za stare. Na dionici do kompleksa Fudbalskog saveza Crne Gore (odnosno ukrštanja sa Cvjetnom ulicom) nanijeli su dva sloja asfalta, pa je od juče pušten saobraćaj tim dijelom bulevara. Desna strana, kuda je prolazila stara saobraćajnica, u ovom dijelu je zatvorena za saobraćaj jer građevinske mašine izvode iskope i zemljane radove za ugradnju podzemne infrastrukture, odnosno priprema-

Na dionici do kompleksa Fudbalskog saveza Crne Gore (odnosno ukrštanja sa Cvjetnom ulicom) nanijeta su dva sloja asfalta, pa je od juče pušten saobraćaj tim dijelom bulevara. Desna strana, kuda je prolazila stara saobraćajnica, u ovom dijelu je zatvorena za saobraćaj jer građevinske mašine izvode iskope i zemljane radove za ugradnju podzemne infrastrukture ju izgradnju desne bulevarske trake. Finalni sloj asfalta biće nanijet nakon završetka obje strane bulevara.

RADOVI

Narednu dionicu lijeve bulevarske trake, od Cvjetne ulice do KIPS-a, radnici pripremaju za nanošenje drugog sloja as-

Raspisan tender vrijedan skoro 40.000 eura za radove u Osnovnoj školi ,,Radojica Perović“

Planiraju sanaciju krova

I. B.

Osnovna škola ,,Radojica Perović“ raspisala je tender po skraćenoj proceduri za sanaciju krova. Taj posao, prema procjeni, koštaće skoro 40.000 eura. Rok za dostavljanje ponuda je 11. mart. Radovi će, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji,

OŠ ,,Radojica Perović“

Radovi na budućoj desnoj bulevarskoj traci

obuhvatiti demontažu postojećeg krovnog limenog pokrivača, zamjenu oštećenih elemenata postojeće drvene konstrukcije, nabavku materijala i pokrivanje krova čeličnim trapeznim limom, kao i nabavku i postavljanje parapropusne i vodonepropusne folije preko krova... - Rok izvođenja radova ne smije biti kraći od 30 dana, niti duži od 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao – navedeno je u dokumentu. Javno otvaranje ponuda biće održano 11. marta. Nj. Ž.

falta. Nakon toga, objasnili su nam na gradilištu, saobraćaj će biti prebačen i na taj dio bulevarske trake, kako bi uklonili i drugi dio stare saobraćajnice u Ulici Veljka Vlahovića. To bi omogućilo nesmetano odvijanje radova na pripremi za izgradnju druge bulevarske trake, gdje se uz staru saobra-

ćajnicu već više od mjesec rade iskopi za podzemne instalacije. Finalni sloj asfalta biće ugrađen nakon završetka radova i na desnoj bulevarskoj traci. Nakon što je izvođaču plaćen dug od prošle godine, 7. februara su, nakon pauze od 10 mjeseci, nastavljeni radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića.

Najprije je završena popravka tampona, odnosno priprema za asfaltiranje lijeve kolovozne trake. Uporedo s tim, rađeni su iskopi pored stare saobraćajnice koju će, nakon asfaltiranja lijeve bulevarske strane, ukloniti i započeti izgradnju i druge strane bulevara.

ULAGANJA

Dinamika daljih radova na izgradnji ove prometne saobraćajnice na Starom aerodromu zavisiće od toga koliko za njih bude opredijeljeno novca iz državnog budžeta. Preostalo je dovoljno vremena za završetak izgradnje ovog bulevara u ugovorenom roku, ali je problem neredovno plaćanje i nedovoljan iznos sredstava

planiran kapitalnim budžetom Crne Gore za ove radove. Radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, koje finansira Uprava javnih radova, započeti su 26. oktobra 2020. godine. Ugovorena vrijednost posla je 4.591.205 eura, sa PDV-om. Izvođač radova je Tehnoput – MNE iz Podgorice, a rok izvođenja radova je 30 mjeseci. Dužina budućeg bulevara je 1,9 kilometara. Projektom je planirana izgradnja šest traka, na pojedinim mjestima bulevar će imati poprečni profil identičan onome koji je na auto-putu (više od 45 metara). Duž cijelog Bulevara Veljka Vlahovića biće izgrađena obostrana biciklistička staza, širine jedan metar. I. M.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara angažovala stručnjake za procjenu i pripremu obnove oštećenja zidova uz desnu obalu Ribnice

Biće obnovljene podzide na Sastavcima Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, na zahtjev Glavnog grada, angažovala je stručnjake iz svog resora koji nakon terenskog obilaska sastavljaju smjernice za sanaciju obrušenih kamenih podzida na desnoj obali Ribnice, u blizini Starog mosta na Sastavcima. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara pretpostavljaju da je na obrušavanje kamenih podzida uticala povremeno bujična voda rijeke, ali i izostanak tekućeg održavanja kojim bi se obezbijedio integritet i stabilnost svih segmenata šetališta na Sastavcima. - Upravi za zaštitu kulturnih dobara obratio se Glavni grad Podgorica 7. marta ove godine sa informacijom da je došlo do obrušavanja dijela podzida na Sastavcima neposredno uz rijeku. Imajući u vidu da je u pi-

tanju integralni dio kulturnih dobara „Tvrđava Ribnica“ i „Stari most na ušću Ribnice“, koji će po okončanju revalorizacije kulturnih dobara ući u zaštićenu okolinu ovih kulturnih dobara, stručna lica Uprave nakon izvršenog terenskog obilaska u procesu su sastavljanja smjernica za sanaciju navedenog podzida – kazali su za Pobjedu iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Odgovarajući na pitanja Pobjede u vezi sa obrušenim podzidama na Sastavcima, iz Glavnog grada je saopšteno da je riječ o lokaciji koja je u zoni zaštite kulturnih dobara, te da su se zbog toga obratili dopisom Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Šetalište na Sastavcima autorski je projekat Vasilija Vaja Kneževića, podgoričkog arhitekte i dugogodišnjeg direktora JU Muzeji i galerije Podgorice. I. M.

Urušene podzide na Sastavcima

I. MITROVIĆ

Nanijet drugi sloj asfalta na dijelu jedne trake buduće značajne saobraćajnice na Starom aerodromu

Arena

Četvrtak, 10. mart 2022.

BUDUĆNOST POD GORICOM BOLJA OD ZETE: Utakmicu prelomio Igor Ivanović u 73. minutu

,,Plavi“ mogu i sa 2 igračem manje

Budućnost

Sutjeska pobjedom u derbiju protiv Deč

Prekinuli i zakorači

Zeta

Neočekivano ubjedljiva pobjeda Jezera nad Podgoricom u Beranama i atipičan rezultat za duel ekipa koje su pri dnu tabele (a do juče bile bodovno izjednačene). Plavljani su slavili čak 4:0 i sada mogu ozbiljno da razmišljaju o opstanku bez baraža budući da im Rudar – koji je prvi ,,iznad crte“ – bježi samo četiri boda. Jezero je brzo povelo, već u 13. minutu. Mamadu Mendi je prošao po desnoj strani, pronašao Lazara Lambulića koji je upisao lijepu asistenciju za Aldina Adžovića. Samo dva minuta kasnije gosti su imali šansu da izjednače. Admir Adrović je primio loptu na grudi i uhvatio volej, ali ga je stativa onemogućila da se upiše u strijelce u rodnom gradu. Argentinac Rodrigo Emilio Faust stigao je u Jezero u zimskom prelaznom roku i već pokazao da je pravo pojačanje. Dvadeset šestogodišnjak iz zemlje ,,gaućosa“ našao se na pravom mjestu u 36. minutu, nakon što se lopta nekoliko

počela da se rasplamsava kada je Babić dobio direktan crveni karton nakon nepropisnog starta na dvadesetak metara od gola domaćina. Cijela vječnost ostala je do kraja, a izabranici Aleksandra Nedovića morali su sa igračem manje da jure cio plijen. Pod imperativom su bili i Golubovčani koji više nemaju što da čekaju – jednom nogom su u Drugoj ligi i protiv svakoga su im neophodni bodovi. Momci Dragoljuba Đuretića osjetili su rupu u defanzivi rivala i nijesu se libili da izađu visoko. Burzanović je slabo izveo obećavajući slobodan udarac, ali je u nekoliko navrata lijepo podijelio pasove saigračima. Gosti su na momente bili opasni, s tim što nijesu imali konkretnost u posljednjoj trećini terena. Sredinom prvog dijela u kaznenom prostoru Zete pali su Ivanović i Đukanović, ali nije bilo penala. Sudija Vujisić bio je blizu kod

(ne)spornog duela na kontra strani – Ivanović je ispred svog gola osvojio loptu, a potom je pogrešno predao Tačibani koji je krenuo u završnicu. Japanac je ostao da leži na travi nakon duela sa fudbalerom Budućnosti, ali arbitar je procijenio da nema elemenata za najstrožu kaznu u 44. minutu. Brojčano jača Zeta približila se snažnijem rivalu i prijetila je kad god je mogla. Utakmica se iskomplikovala za ,,plave“ koje je početkom nastavka spasio golman Dragojević nakon odbrane udarca Tačibane. Trener Nedović vukao je razne poteze od momenta kada je njegov tim ostao sa desetoricom, rotirao je pozicije, pravio izmjene, neke iznuđene – konkretno zbog povrede Đukanovića. Kormilar Podgoričana tražio je najbolji balans, najefektnije rješenje, a dok je domaćin pokušavao da uradi nešto više iz igre – vođstvo je stiglo nakon prekida.

Zeta

Dragojević Terzić Mirković (od 68. Janković) Ivanović Raičković Adžić Đukanović (od 33. Dakić) Babić Ražnatović (od 75. Mijović) Raspopović Milošević

Velimirović Ceklić Krstović Đurović Tuzović Miranović (od 78. Djolaj) Burzanović (od 62. Đukić) Pupović (od 87. Globarević) Roganović Tačibana (od 78. Maraš) Đ. Vukčević (od 78. Radusinović)

Terzić je majstorski izveo slobodan udarac, lopta je lelujala, a Velimirović je krajnjim trzajem zaustavio. Ipak, samo momentalno – do odbitka je došao Ražnatović i pogodio za 1:0 u 55. minutu. Zaostatak nije pokolebao Zetu koja je osjećala da može da iznenadi. Napadali su Golubovčani i izjednačili u 63. kada je Đurović efektno glavom zatresao mrežu sa desetak metara. Obje ekipe su bile pod imperativom trijumfa – domaćin juri prvo mjesto, a gost baraž. Na terenu nije bilo pardona, igralo se na pobjedu po svaku cijenu. Budućnost je dala sve na napad, a prelomila je meč na znanje iskusnog krilnog ofanzivca – stvar u svoje ruke uzeo je reprezentativac Ivanović koji je u 73. minutu matirao Velimirovića. ,,Plavi“ vjeruju u veleobrt na vrhu tabele. Zeta se polako oprašta od elite prvi put od kada se takmiči u državnom D. KAŽIĆ prvenstvu.

TUZI – Fudbaleri Sutjeske nastavili su da gaze ka tituli. Izabranici Milije Savovića su nakon derbija protiv Iskre (2:0), savladali i Dečić istim rezultatom i tako pred najveći derbi protiv Budućnosti napravili idealnu uvertiru i jasno pokazali da je titula već na putu ka Nikšiću. Sutjeska je poslije devet godina slavila u Tuzima, prekinula lošu tradiciju i upisala četvrtu pobjedu u drugom dijelu sezone, sačuvala „plus 13“ u odnosu na Budućnost, dok je Dečić sada ostavila na čak 18, pa je jasno da do kraja neće ni imati pravog konkurenta. Gosti su nastupili u formaciji gdje u startnoj postavi nije bilo Jovovića, Augusta i Nikača, dok je novajlija Knežević takođe ostao na klupi. Ali, i pored toga Nikšićani su bili vrlo

Jezero „potopilo“ Podgoricu

Igrači Jezera slave pobjedu nad Podgoricom

puta odbijala od igrača obje ekipe. Četvrti gol u pet mečeva za Fausta. Lijepu prednost imalo je Jezero na polovini meča, a nije mu dugo trebalo da je uveća. Adžović je u 58. izveo korner sa desne strane, a Vasilije Radenović pogodio za 3:0. Konačan rezultat postavljen u

89. minutu, kada je Luka Bulatović ,,zakačio“ loptu i sproveo je u sopstvenu mrežu poslije udarca Edisa Redžepagića sa oko 18 metara. Jezero je prekinulo niz od tri meča bez pobjede, a u narednom kolu gostovaće Zeti i imati dobru priliku da ostane na pobjedničkom kolosijeku.

ofanzivni. Sutjeska je u prvom poluvremenu, a prije autogola Drešaja (prethodno je lopta ubačena iz kornera, ,,odbitak“ je iskoristio Janjić da ubaci u peterac, gdje je Drešaj glavom nesmotreno poslao u svoju mrežu), šanse imala preko Vladana Bubanje i Zakarije Alharaiša, ali je njihove udarce sa distance odbranio golman Andrija Dragojević. Tuzani su u prvom poluvremenu dva puta tražili penal – prvo je u 14, zatim i 41.minutu, a šanse su imali Pešukić i Bećiraj u tom 41. minutu. Domaćin je, kako je vrijeme odmicalo, išao na sve ili ništa, a nakon šanse Bećiraja u 50. minutu, kada se istakao Giljen, Tuzani su imali najbolju priliku u 62. minutu. Šutirao je Danilo Pešukić, a lopta malo zakačila prečku i završila pored gola. I Nikši-

Rudar i Mornar remizirali na St

Ubjedljiv trijumf ekipe iz Plava u derbiju začelja Jezero FK JEZERO

Budućnost ne odustaje od titule ni sa igračem manje – ,,plavi“ su sa desetoricom savladali Zetu (2:1) koja samo čudom može da izbjegne selidbu u niži rang. Podgoričanima se iskomplikovala utakmica nakon isključenja Babića u 12. minutu, ali su na suvi kvalitet iznijeli pobjedu. Čovjek odluke bio je Ivanović koji je u 73. minutu poentirao za trijumf i ostavio aktuelnog šampiona u kakvoj-takvoj potjeri za vodećom Sutjeskom, koja ima dvocifrenu prednost. Odnos osvojenih bodova u sezoni, mjesta na tabeli, forma, međusobni skor i kvalitet dva tima – sve je bilo na strani Budućnosti koja je u utakmicu sa Zetom ušla kao nikad veći favorit. Tako je i nastupila od samog starta kada je Ražnatović dao interesantnu loptu na koju su kasnila dva njegova saigrača, a potom je u akciji bio Terzić. Očekivala se frontalna ofanziva Podgoričana, ali meč se promijenio u ranoj fazi. Borba je

Budućnost

D. MALIDŽAN

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 400. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 Ražnatović u 55, 1:1 Đurović u 63, 2:1 Ivanović u 73. Žuti kartoni: Ivanović (Budućnost), Krstović, Burzanović, Roganović (Zeta). Crveni karton: Babić (Budućnost) u 12. minutu

Podgorica je u prošlom kolu savladala Zetu, ali će Nenad Vukčević i njegovi izabranici morati dobro da se zamisle poslije debakla u Beranama. Dobra stvar za Lješkopoljce je što je posljednjeplasirana Zeta na velikih ,,minus 9“. Distanca je, za sada, bezbjedna... Ne. K.

Podgorica

4 2 00

Gradski stadion u Beranama. Gledalaca: 150 Sudija: Vladimir Bjelica (Nikšić) Strijelci: 1:0 Adžović u 13, 2:0 Faust u 36, 3:0 V. Radenović u 58, 4:0 Bulatović (ag) u 89. Žuti kartoni: Račić (Jezero), Čelebić, Mrvaljević (Podgorica).

Jezero

Podgorica

Asanović Račić (od 80. Marveđo) Vuković Kontić Mendi (od 80. Bošković) Adžović (od 80. S. Radenović) Lambulić Đurković V. Radenović Faust (od 75. Redžepagić) Vlaisavljević (od 62. Bošnjak)

Ivezić Ukšanović (od 66. Krivokapić) Božović Vuković (od 66. Terzi) Đajić Boljević (od 66. Bajović) Čelebić Muharemović Adrović Mrvaljević (od 85. Bulatović) Maraš (od 46. Sentoku)

,,Nula“ nei

Odnos Rudara i Mornara na tabeli ostao je isti nakon međusobnog duela koji je završen bez pobjednika i golova u 24. kolu Telekom 1. CFL. Malo dobre igre, još manje šansi i situacijaiz kojih je nešto moglo da se desi. Barani su bili agiliniji, ali ne toliko da bi meč riješili u svoju korist. Tako je prvoligaš sa sjevera ostao sedmi u elitnom karavanu, a tim sa Jadrana šesti, sa bodom prednosti (30:29). Snijeg u Pljevljima nije dozvolio da se fudbal igra pod Golubinjom, nego je Rudar na kampu Fudbalskog saveza Crne Gore ugostio Mornar. Teren u Podgorici bio je bolje pripremljen, ali su uslovi bili daleko od idealnih – duvao je jak vjetar koji je, doduše, od starta išao na ruku Baranima.

I. MANDIĆ

18 Telekom 1. CFL

Arena

čića sačuvala veliku prednost na vrhu

tradiciju ili ka tituli

Telekom 1. CFL 19

APLAUZI NA OBALI ZETE: Iskra savladala Petrovac i prekinula loš niz

Ugrijani dlanovi u hladnoj noći 2

Iskra

F. FILIPOVIĆ

Četvrtak, 10. mart 2022.

Radost Nikšićana u Tuzima

Dečić

Sutjeska

00 21 Stadion: Dečića. Gledalaca: 300. Sudja: Radoje Pajović (Podgorica). Golovi: 0:1 Drešaj u 37. (ag), 0:2 Matanović u 78. Žuti kartoni: Pešukić, Nikolić, Bećiraj (Dečić), Bubanja, Marković, Drinčić (Sutjeska).

LISTA STRIJELACA 10 - Vuljaj (Podgorica), Miličković (Petrovac) 9 - Bašić (Petrovac) 8 - Raičković, Ivanović (Budućnost) 7 - Živković (Rudar), Camaj (Dečić), I. Vukčević (Zeta) 6 - Nikač (Sutjeska), Adrović (Podgorica), Striković, Suraka (Rudar)... ćani su bili opasni u nastavku – Nikola Janjić je pogodio stativu u 60. minutu, Vladimir Jovović je bio opasan iz slobodnog udarca, a prije pogotka u 78. minutu, u šansi je bio i Matanović, koji je iskoristio trenutak kada je lopta zakačila Tućija i ,,uhvatio na krivoj nozi“ DragoR. P. jevića – 0:2.

Dečić

Sutjeska

Dragojević Đeljaj Vuljaj Drešaj Tući Pešukić (od 78. Janketić) Nikolić Božović Marušić (od 60. Jovanović) Bećiraj Vučaj

Giljen Bubanja Janjić (od 88. Pajović) Marković (od 81. Knežević) Eraković Drinčić Matanović Mitrović Vučić Drešković Alharaiš (od 67. Jovović)

Jezero - Podgorica

4:0

Rudar - Mornar

0:0

Budućnost - Zeta

2:1

Dečić - Sutjeska

0:2

Iskra - Petrovac

2:0

Tabela 39:15

2. Budućnost 23 12 5 6 44:30

3. Iskra

24 16 6 2

24 11 5 8 30:23 38 34:27

4. Dečić

23 9 9 5

5. Petrovac

24 9 8 7 40:37 35

6. Mornar

24 7 9 8 20:24 30

7. Rudar

24 7 8 9

27:33

8. Jezero

24 7 4 13 24:33

9. Podgorica

24 5 7 12 24:39

10. Zeta

24 2 7 15 19:40

U narednom kolu (13. marta) sastaće se: Sutjeska - Budućnost, Petrovac - Dečić, Mornar - Iskra, Podgorica - Rudar, Zeta - Jezero.

Tekao je 41. minut kada su mnogobrojni navijači Iskre velikim aplauzom pozdravili akciju za fudbalske udžbenike koju je na sredini terena započeo ponajbolji igrač na ovoj utakmici – Đorđe Šaletić. Prošao je po lijevoj strani uz aut-liniju, odigrao dupli pas za Irfanom Šahmanom, a ovaj na drugoj uposlio Perišu Pešukića koji je majstorski centrirao u šesnaesterac Petrovca, a centarfor Balša Sekulić visoko skočio i glavom matirao nemoćnog Petra Radulovića. Bila je to najljepša uvertira za treću ovogodišnju pobjedu Danilovgrađana i skok na treće mjesto Telekom 1. CFL, uz dva boda i utakmicu više od Dečića. Međutim, do tog momenta gosti su dominirali i u više navrata prijetili da ugroze gol Kordića, a najviše nekadašnji prvotimac Iskre Balša Boričić. Već u 15. minutu iskosa sa desne strane rezantnim udarcem po zemlji gađao je suprotni ugao gola Kordića koji se izvio koliko je dug i krajnjim naporom odbio loptu u korner. Zatim je i njegov saigrač Nikola Ivanović iz slobodnog udarca umalo izjednačio, ali se neko iz zadnje lini-

je domaćina ispriječio lopti na putu ka mreži. Uoči odlaska na odmor Iskra je mogla da udvostruči prednost, ali Sekulić ovog puta nije obradovao popularne ,,serdare“, jer je odbrana primoraca bila na oprezu i otklonila opasnost. Mogao je i Ilija Tučević da se upiše u listu strijelaca nakon dodavanja Mihaila Perovića, ali je nakon njegovog šuta lopta „fijuknula“ kraj desne stative zatečenog Radulovića. U nastavku, samo što se krenulo sa centra, Boričić je ponovo mogao da meč učini neizvjesnim, ali po svemu sudeći nije imao svoj dan, jer je sa ivice šesnaesterca šutirao visoko preko prečke. Nedugo zatim zaprijetio je i Adnan Bašić, ali Kordić je i u ovom slučaju bio na visini zadatka i odbranio njegov udarac. Konačno, navijači Iskre su se ponovo radovali u 61. minutu kada je Perović izvanredno ubacio sa strane u peterac Petrovca, a Tučević manirom iskusnog strijelca iz neposredne blizine udvostručio prednost. Izgleda da je hladnoća diktirala tempo, pa su se na obje strane ređale akcije i

tarom aerodromu

izbježna na kampu FSCG

Rudar

Mornar

Teren FSCG. Gledalaca: 70. Sudija: Predrag Radovanović. Žuti kartoni: Gašević, Ernec (Rudar), Cvijović, Sekulović (Mornar).

Sa jučerašnjeg meča na Starom aerodromu

Izabranici Andrije Delibašića vratili su protivnika duboko na svoju polovinu, a prvi put

Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 500 Sudija: Nikola Cvijović Golovi: 1:0 Sekulić u 41, 2:0 Tučević u 61. Žuti kartoni: Tučević, Jamamoto (Iskra), Bumbar, Zvrko, Radinović (Petrovac)

Iskra

Petrovac

Kordić Pešukić Vukotić Bakrač (od 15. Kumburović) Tučević Šahman B. Obradović (od 72. Pavlićević) Jamamoto Šaletić Perović (od 84. Vuković) Sekulić (od 84. Kojašević)

Radulović Milić (od 46. Vojvodić) Mikijelj Bumbar Tačibana (od 84. Radinović) Boričić Marković Ivanović (od 58. Vujović) Perović (od 46. Vukčević) Zvrko (od 70. Gazivoda) Bašić

Sekulić u zagrljaju saigrača

Rezultati

1. Sutjeska

Petrovac

su zaprijetili u šestom minutu iz prekida. Slobodan udarac izveo je Sekulović koji je šu-

tirao po sredini gola, mada neprecizno – iznad prečke. Gosti su imali inicijativu i tra-

Rudar

Mornar

Agović A. Golubović (od 46. Prenkočević) Kašćelan Matsuji Živković (od 40. M. Golubović) Čavor Gašević (od 88. Kasalica) Vujanović Bojović Peličić (od 67. Ernec) Banović

Vukčević Kajević Seratlić (od 38. Martinović) Pajović Cvijović Sekulović Poček (od 63. Raičević) Ćetković (od 63. Škrijelj) Grbić Vujačić Baošić (od 75. Muzurović)

žili načina da povedu do odmora. Par obećavajućih situacija Mornara je propalo, a u 29.

šanse, s tim što je domaćin još u dva-tri navrata mogao da popravi gol razliku, ali i dva postignuta pogotka bila su dovoljna za radovanje poslije dva uzastopna poraza. - Dominacija Petrovca u prvih pola sata susreta nije nas obeshrabrila da u djelo sprovedemo zamišljenu strategiju i osvojimo tri dragocjena boda. Bilo je mnogo lakše nakon vođstva krajem prvog poluvremena, da bismo u drugom mnogo konkretnije preuzeli inicijativu, a naročito poslije drugog pogotka. I nakon toga stvorili smo dvije-tri izgledne prilike za gol koje, nažalost, nijesmo realizovali, ali i dvostruka prednost bila je dovoljna za uspjeh. Nastavljamo sa radom i još ozbiljnije se pripremamo za okršaj sa Mornarom u Baru – rekao je Srđan Nikić, trener Iskre. Petrovcu ne ide ni nakon promjene trenera. Od dolaska Nikole Rakojevića – remi i poraz. Ukupno pet bodova u isto toliko mečeva u ovoj polusezoni. - Nemam što reći osim da čestitam domaćinu na pobjedi, jer je Iskra bila bolja i zasluženo slavila – prokomentarisao je iskusni stručnjak. B. KADIĆ minutu je Sekulović ponovo oprobao udarac. Rudar nije imao igru prema naprijed, gotovo da nije prelazio liniju koja razdvaja igralište i bio je bezopasan po mrežu Vukčevića. Pljevljaci nijesu imali osmišljenih akcija, a nešto su mogli da urade samo iz magnovenja. Tako se Bojoviću otvorila mogućnost da kazni grešku, ali nije reagovao najbolje i dao je prostora protivničkim defanzivcima da se snađu prilikom intervencije. Oba trenera su do odmora napravili po jednu prinudnu izmjenu – iz ekipe Mornara izašao je lijevi bek Seratlić, a kormilar nominalnog domaćina Rade Petrović izveo je ofanzivca Živkovića. U nastavku su rivali zamijenili strane – i sada je prvoligaš sa sjevera imao vjetar u leđa. Trudili su se Pljevljaci da ostvare prevlast na sredini i dođu do prilike za vođstvo. Nije išlo... Malo toga konkretnog viđeno

Nikić podnio ostavku Šok u Iskri nakon današnje pobjede nad Petrovcem - Srđan Nikić podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba, saznaje Pobjeda. Danilovgrađani su treći na tabeli i na dobrom su putu da izbore izlazak na evropsku scenu - bilo preko prvenstva ili Kupa, đe su dogurali do polufinala. Sezona potencijalno može da bude i najbolja u klupskoj istoriji ,,crveno-bijelih“, ali kada su na vrhuncu, iza Sutjeske i Budućnosti, a ispred Dečića i Petrovca za kojima su zaostajali na polusezoni, mladi stručnjak odlučio je da digne sidro. Nikić je krajem prošle takmičarske godine preuzeo kormilo nakon poslije Aleksandra Nedovića i spasio ekipu ispadanja kroz dvomeč baraža sa Igalom. Dobio je povjerenje rukovodstva da nastavi posao - i radio zapaženo. U tekućem šampionatu dva puta je savladao Budućnost, upisao 11 pobjeda, uz pet remija i osam poraza, te osvojio 38 bodova, uz gol razliku 30:23. Odveo je danilovgradskog prvoligaša i u završnicu Kupa, gdje su se još plasirali Budućnost, Sutjeska i Dečić. Nikić je kao fudbaler igrao u napadu, a promijenio je veliki broj klubova. Trenerskim poslom je počeo da se bavi prije desetak godina i sve do 2021. bio je asistent. Učestvovao je u premijernom izlasku Iskre na ino scenu, prije toga u osvajanju trofeja Titograda, da bi prije godinu dobio šansu da krene samostalno kao šef stručnog štaba. Ostaje pitanje zašto je baš u ovako dobrom trenutku, makar ako se gledaju rezultati, podnio ostavku u klubu u kojem je ostavio trag. D. K.

je sa obje strane. Ipak, monotoniju je u 57. minutu razbio Cvijović koji je utrčao u kazneni prostor nakon dodavanja Ćetkovića, ali je Banović spriječio promjenu rezultata – blokom lopte u korner. Barani su djelovali konkretnije, bili bliži pogotku, ali Rudar, iako nije mogao ništa u navali – makar je održao nulu. Vrijeme je curilo, utakmica se svela na ,,mrvljenje“ između šesnaesteraca, a nije bilo ni grubih kikseva koji bi mogli da okrenu meč na nečiju stranu. Malo toga pravog dešavalo se u opasnim zonama, a samim tim smanjena je bila vjerovatnoća da se duel završi bilo kako osim – 0:0. Po bod za svakoga. Ista meta, isto odstojanje, s tim što akteri susreta na Starom aerodromu nakon 24. kola osjećaju blizinu Jezera. Rudar je na ,,plus četiri“ u odnosu na baraž, a Mornar ima pet bodova više od Plavljana koji su deklasirali Podgoricu u derbiju začelja 4:0. D. K.

Arena

Četvrtak, 10. mart 2022.

LIGA ŠAMPIONA: Real Madrid uz het-trik Benzeme eliminisao PSŽ

Slavlje igrača Ajntrahta

UEFA

To može samo gigant

UEFA

20 Fudbal

Real. M.

Man. siti

PSŽ

3 0 11 PSŽ

Kurtoa Karvahal (od 66. Vaskes) Militao Alaba Naćo Kros (od 57. Kamavinga) Modrić Valverde Asensio (od 57. Rodrigo) Vinisijus Benzema

Donaruma Hakimi (od 88. Draksler) Markinjoš Kimpembe Mendeš Verati Danilo (od 81. Di Marija) Paredes (od 71. Gaj) Nejmar Mesi Mbape

PODGORICA - Šezdeset minuta Pari Sen Žermen je dominirao na terenu ,,Santjago Bernabeua“, od 39. imao prednost od 1:0, ukupno 2:0 računajući kapital koji je donio iz Pariza. Onda je u 61. ĐanluiđiDonaruma napravio glupost, pogriješio pod pritiskom (možda i faulom) Karima Benzeme i ,,probudio zvijer“ u bijeloj opremi. Benzema je postigao het-trik u 17 minuta i odveo Real Madrid u četvrtfinale Lige šampiona (3:1)! To može samo ,,kraljevski klub“, takav karakter u elitnom takmičenju nema niko. Bio je u nokdaunu, dobio poklon od protivnika, a onda ga ,,samljeo“ i potpisao mu još jedan krah u LŠ. Mesi, Nejmar, Mbape... ni tako moćan trio nije dovoljan da u Pariz stigne ,,ušati“ trofej. A sve je vodilo ka sasvim drugačijem epilogu i zaključku. ,,Sve-

Stadion: Etihad Sudija: Halil Umut Meler (Turska) Žuti kartoni: Žezus (Man. siti), Paulinjo, Slimani (Sporting)

Stadion: Santjago Bernabeu Sudija: Dani Makeli (Holandija) Golovi: 0:1 Mbape u 39, 1:1 Benzema u 61, 2:1 Benzema u 76, 3:1 Benzema u 78. Žuti kartoni: Naćo, Vinisijus, Karvahal, Vaskes (Real), Paredes, Donaruma, Hakimi, Kimpembe (PSŽ)

Real. M.

Sporting

ci“ su bili bolji od starta, dva puta je Kilijan Mbape tjerao Tiboa Kurtou da spašava Real. U 34. je postigao gol, ali je poništen zbog ofsajda. Prijetio je i Lionel Mesi, dok je na drugoj strani dva pokušaja glavom imao Karim Benzema. Ko je tada mogao da predvidi kakvu će magičnu noć imati neuništivi Francuz... PSŽ je poveo u 39. minutu. Savršen pas iz prve dao mu je Nejmar, da bi dvadeset trogodišnji Francuz poslao neodbranjiv udarac ispod ruke Kurtoe. Uz odlučujući gol u Parizu, bilo je jasno zašto Real toliko želi da ga dovede i zbog čega neće štedjeti na plati da na ljeto konačno uspije u tome. Mbape takođe želi na ,,Bernabeu“, ali je vjerovao da će se od PSŽ-a oprostiti trofejom Lige šampiona, koji postaje depresivna opsesija na ,,Parku prinčeva“. Možda bi sve bilo po želji neuhvatljivog napadača da se nije

dogodio momenat iz 61. minuta. Donaruma je pod pritiskom Benzeme dodao loptu Vinisijusu Žunioru, a Brazilac pronašao iskusnog Francuza kojem nije bilo teško da izjednači. Kad je ,,namirisao krv“, Real je krenuo da „grize“. Ni pet Nejmara, Mbapea i Mesija nijesu mogli da spasu Pari Sen Žermena katastrofe koja ih je zadesila na madridskom tlu. Real Madrid je gigant, klub i ekipa pobjedničkog DNK-a, a svaka šampionska crta ,,merengesa“ biva ,,podebljana“ kada je u pitanju Liga šampiona. Tu su nedodirljivi. Kao što je i Luka Modrić svemoćan i sa 36 godina. Od Hrvata je sve počelo kod gola za 2:1 u 76. minutu – uzeo je loptu Nejmaru, u kontru lansirao Vinisijusa, a onda upisao asistenciju. U ambis se pretvorio svijet ,,svetaca“, Maurisio Poketino nije znao što da radi, za razliku od Karla Anćelotija koji je na ho-

Man. siti

Sporting

Ederson (od 73. Karson) Egan-Rili Stons Laport (od 84. Mbete) Zinćenko Fernandinjo Gundoan Silva (od 46. Marez) Foden (od 46. Meketi) Sterling Žezus

Adan Inasio Koates Neto (od 89. Fedal) Poro (od 78. Esđajo) Ugarte Tabata Reiš Sarabia (od 58. Edvards) Slimani (od 89. Ribeiro) Paulinjo (od 78. Santoš)

rizontu vidio jednu od najvećih i najslađih pobjeda u trenerskoj karijeri. A upisao ih je toliko da bi mogao da ih nabraja do kasno u noć... Tek što je Pari Sen Žermen krenuo sa centra, morao je da se vrati na isto mjesto. Kardinalnu grešku Markinjoša nije oprostio Benzema – golgeterski instinkt ne napušta ga ni u 35. godini. Postao je najstariji igrač koji je postigao het-trik u eri Lige šampiona (34 godine i 80 dana). U četvrtfinale ide i Mančester siti, koji je poslije 5:0 u Lisabonu odigrao relaksiranih 0:0 sa Sportingom kod kuće. Pep Gvardiola je u 73. minutu ubacio rezervnog golmana, trideset šestogodišnjeg Skota Karsona, kojem je to bio prvi nastup u Ligi šampiona od 2005. godine, kada je branio za Liverpul u meču sa Juventusom. To je najduži vremenski period između dva nastupa u LŠ za bilo kog igrača u istoriji. Ne. K.

Osmina finala Lige Evrope

Ajntraht i Lion blizu prolaza, Zvezda izaziva ,,policajce“ PODGORICA - Ajntraht i Lion blizu su prolaska u četvrtfinale Lige Evrope, nakon što su kao gosti slavili u prvim mečevima osmine finala. Njemački tim je pobijedio Betis (2:1) koji je u padu forme poslije odličnih izdanja na tri fronta. ,,Zeleno-bijeli“ su u La ligi izgubili gradski derbi od Sevilje, potom porazom od Atletika pali na peto mjesto, a na to se nadovezao loš rezultat protiv Ajntrahta. Betis čak može da bude zadovoljan golom zaostatka jer su gosti mogli da slave ubjedljivije. Nijesu zahvaljujući golmanu Klaudiju Bravu, koji je odbranio penal Rafaelu Boreu u 52. minutu, kao i nekoliko zicera. Svi golovi postignuti su u prvom poluvremenu. Filip Kostić je doveo Ajntraht u vođstvo, Nabil Fekir u 30. izjednačio, ali je samo dva minuta kasnije Daiči Kamada postavio konačan rezultat. Dobar rezultat pred revanš na svom terenu ima Lion, koji je pogotkom Lukaša Pakete slavio u Portu – 1:0.

Rezultati i raspored Betis - Ajntraht 1:2 (1:2) (Fekir u 30. - Kostić u 14, Kamada u 32) Porto - Lion 0:1 (0:0) (Paketa u 59) Večeras 18.45 - Sevilja - Vest Hem 21.00 - Atalanta - Bajer L. 21.00 - Barselona - Galatasaraj 21.00 - Braga - Monako 21.00 - Rendžers - C. zvezda

Večeras će na teren Crvena zvezda, koja gostuje Rendžersu. - Ovo je velika premija za naš klub i naše navijače. Nećemo se sigurno braniti, niti imati strah. Kada god nam se ukaže šansa potrudićemo se da izađemo visoko. Nama igraju sva tri rezultata, jer smo mi naše ciljeve, što se tiče Evrope, ostvarili – kazao je trener Dejan Stanković. Barselona je poslije eliminacije Napolija vjerovatno prvi favorit takmičenja i očekuje se da prođe Galatasaraj. Zanimljivo bi trebalo da bude u duelu Sevilje i Vest Hema, ali i u preostala dva – Atalante i Bajera, te Brage i Monaka. RB Lajpcig je već u četvrtfinalu nakon što je UEFA zbog ruske agresije na Ukrajinu izbacila moskovski Spartak. Ne. K.

Mlađa kadetska reprezentacija danas igra drugi pripremni meč

Nova šansa za dokazivanje Sport na

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Rendžers – C. zvezda Fudbal - Liga konferencije 18.45 – Partizan – Fejenord

Fudbal - Liga Evrope 18.45 – Sevilja – Vest Hem 21.00 – Barselona – Galatasaraj

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Atalanta – Bajer L.

Košarka - Evroliga 19.00 – C. zvezda – Makabi

Drugi poraz omladinske futsal reprezentacije od Slovenije

„Crveni“ ostavili bolji utisak Slovenija Crna Gora

4 3

PODČETRTEK – Sportska dvorana. Sudije: Aleš Močnik i Doroteja Musič (Slovenija). Golovi: 0:1 Lolović u 4, 1:1 Žlindra u 9, 2:1 Frank u 14, 2:2 Lolović u 15, 2:3 Puletić u 16, 3:3 Šnofl u 16, 4:3 Janež u 30. minutu. SLOVENIJA: Kovše, Suban, Okorn, Ruis, Šnofl. Igrali su još: Janež, Menard, Stanič, Kos, Žilindra, Goznik, Rajter, Žiga Frank, Trdin. CRNA GORA: Popović, Petrušić, Drašković, Labović, Puletić. Igrali su još: Knežević, Tafić, Koprivica, Mijušković, Vukčević, Kostić, Lolović, Nenezić. Omladinska futsal reprezentacija Crne

Gore poražena je i u drugom prijateljskom duelu sa Slovenijom – 4:3. Ipak, za razliku od prvog duela i poraza, ekipa Sveta Ljesara prikazala je mnogo bolju igru. U veoma zanimljivom meču (čak šest golova postignuto u prvom poluvremenu), naša selekcija je dva puta imala vođstvo, ali je Slovenija ipak uspjela da se vrati i dođe do trijumfa. Dva gola za Crnu Goru postigao je Arnes Lolović, dok se u strijelce upisao i David Puletić. - Odigrali puno bolje nego u prvom meču. Bili smo agresivniji, tako da je protivnik teže dolazio do povoljnih prilika. Nama ostaju još četiri dana priprema, na kojima ćemo pokušati da se još bolje uigramo pred odlazak u Tursku, na kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – rekao je selektor Ljesar. R. P.

PODGORICA – Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore odigraće danas (14 h) drugi prijateljski meč protiv selekcije Kipra. Naša selekcija prije tri dana savladala je istog rivala u prijateljskoj utakmici odigranoj u gradu Sotira. Naša selekcija povela je već u prvom minutu. Petar Jauković oboren je u šesnaestercu domaćih, sudija je pokazao na bijelu tačku, do koje je Lazar Martinović bio precizan. Kipar je izjednačio u 18. minutu – nakon slabe reakcije odbrane ,,sokola“, Marios Stavrinidis se dobro snašao i savladao Danisa Mukovića. Petnaestak minuta

kasnije u stopostotnoj šansi našao se Bogić Milošević, međutim, golman domaćih je izašao kao pobjednik iz situacije ,,jedan na jedan“. U finišu prvog poluvremena Crna Gora je stigla do novog gola i, ispostaviće se, pobjede. Ponovo je strijelac bio Martinović, ovog puta iz slobodnog udarca sa dvadesetak metara. - Imali smo veoma zahtjevnu utakmicu, igralo se u visokom ritmu. Moramo raditi na smanjenju broja neiznuđenih grešaka, kada protivniku praktično poklanjamo loptu. Nadam se da ćemo biti još bolji u drugoj utakmici – kazao je selektor Radovan Kavaja. R. P.

Četvrtak, 10. mart 2022.

Arena

Sportski miks 21

Ubjedljiv poraz ,,ajkula“ u posljednjem meču evropskih kvalifikacija za Svjetsku ligu

Crna Gora Mađarska

11 16

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Dervju (Francuska), Severo (Italija). Igrač više: Crna Gora 12 (4), Mađarska 12 (6). Peterci: Crna Gora 4 (2), Mađarska 2 (2). Rezultat po četvrtinama: (3:3, 2:7, 4:4, 2:2) CRNA GORA: Lazović (četiri odbrane), Mršić 2, Mačić, Obradović, Radović 1, Popadić 2, Ukropina 1, Đurđić 1, Perković 1, Ćetković 1, Matković 1, Petković 1, Đurović (dvije odbrane). MAĐARSKA: Levai (osam odbrana i dva peterca) , Burian 1, Manherc 2, Čačovski 2, Nađ 2, Konarik 2, Vadovič 1, Vigvari 1, Erdelji 1, Nemet 1, Janšik 1, Bedo 2, Vogel. Vaterpolisti Crne Gore igrali su odlično do samog finiša prve četvrtine, a onda su stali nakon vođstva od 3:1. Osvajači bronzanog odličja iz Tokija sa posljednjih Olimpijskih igara preuzeli su stvari u svoje ruke i serijom 6:0, za četiri minuta, došli do ključne prednosti od

K. VULOVIĆ

Podbacili u defanzivi Perković vjerovao u bolji otpor Miroslav Perković očekivao je, poput selektora Gojkovića, da će pružiti bolji otpor vaterpolo velesili. - Teška utakmica, a Mađari su jako čudna ekipa za vaterpolo ekipe sa Balkana. Dobri

7:3. Izuzetno loš odnos u defanzivi naših momaka uticao je na ubjedljiv poraz od Mađara (16:11), koji su u drugoj četvrtini za prva dva minuta postigli četiri gola! Gosti su dominirali u ofanzivi, naši promašivali u napadu i ulazili u seriju grešaka kad god su bili u situaciji da uhvate pri-

NBA: Pobjede Bruklina, Milvokija, Finiksa i Golden Stejta

Irving brojao do 50 Apsurdno dobro šutersko veče: Kajri Irving je u pobjedi Bruklin Netsa u gostima Šarlot Hornetsima 132:121 ubacio čak 50 poena. Slavni američki bek i kontroverzna NBA figura Irving je šutirao čak 19-15 iz igre (trojke 12-9)! Sa linije bacanja imao je učinak 13-11, uz šest asistencija. Košarkaš koji, zbog odbijanja vakcinacije, nema dozvolu da igra za Bruklin na domaćem terenu u Njujorku, pokazuje koliko je važan za tim. Superstar Djurent dodao je 14 poena kao i krilo Braun, dok je centar Dramond pored 20 poena imao važnih 14 skokova. Za Šarlot, Bridžis i Rozir su postigli po 30 poena. Trijumf je važan za Bruklin, ekipa sada ima skor 33-33 i na osmom je mjestu Istoka. Skoro je izvjesno da će Netsi morati da se za plej-of bore kroz plej-in turnir, koji će na programu biti u prvoj polovini aprila. Šampion Milvoki igra sve bolje, fantastično izdanje stiglo je u trijumfu 142:115 u gostima Oklahoma Sitiju. Prva zvijezda tima i MVP kandidat Janis Adetokumbo je pored 39 poena imao i po sedam skokova i asistencija. Krilo Midlton upisao je 25, a centar

Portis 18 poena uz 14 skokova za ekipu koja sa učinkom 41-25 konkuriše za drugo mjesto na Istoku. NBA lider Finiks uspio je da ostvari pobjedu i bez dvojice glavnih igrača, bekova Bukera i Pola. Orlando je u gostima savladan 102:99, za skor 52-13, ubjedljivo na prvom mjestu lige. Centar Deantre Ejton preuzeo je odgovornost i u ovom meču postigao 21 poen uz 19 skokova. Bek Šamet dodao je 21, a organizator igre 18 poena uz 12 asistencija, šest skokova i dvije ukradene lopte. Orlando je predvodio krilo Karter sa 20 poena. Golden Stejt (44-22) ne odustaje od borbe za drugo mjesto Zapada, na svom terenu pobijedio je osmi tim u konferenciji Los Anđeles Kliperse 112:97. U odličnom timskom izdanju, rezervista Kuminga ubacio je 21, slavni bek Klej Tompson 20 poena kao i bek Pul, a prva zvijezda Kari 15 poena uz po pet skokova i asistencija i tri ukradene lopte. Krilo Vigins je pored 14 poena imao 11 skokova. Za Kliperse, iskusno francusko krilo Batum upisao je 17 poena uz šest skokova. S. S.

ključak. Očigledno je bilo da su iskusniji gosti relaksirano igrali, lako pogađali sa svih pozicija, a pokazali su klasu u šutevima iz daljine. Dosta golova postigli su iz tranzicije i kontranapada. - Mađarska je pokazala da je u ovom trenutku bolja ekipa. Imali smo dobro otvaranje utakmice, ali i veliki broj promaše-

nih šansi, a odbrana nije bila na nivou. Primili smo veliki broj lakih golova. Ne možemo biti zadovoljni nijednim segmentom igre, osim što smo stvorili veliki broj šansi. Ušli smo u meč sa mladom ekipom, očekivao sam da ćemo odigrati puno bolje. Moraću prvo da pogledam utakmicu da bih mogao dati de-



su šuteri, dobri su u završnici, što su iskoristili. Iskreno sam se nadao da ćemo da pružimo malo bolji otpor – rekao je naš centar. Momak koji je počeo karijeru u kotorskom Kataru a nastavio u Primorcu, zahvalio se navijačima na podršci. - Ovakav ambijent i atmosferu nikada nijesam osjetio. Drago mi je što sam kod kuće, u Kotoru, i što je bazen spreman za ovakve utakmice.

Mađarska će sa prvog, a naš tim sa drugog mjesta u četvrtfinalni turnir evropskih kvalifikacija za SL, a protivnik će biti najvjerovatnije Francuska

taljniju analizu – rekao je selektor Vladimir Gojković. Lako su gosti stvarali šanse i još lakše pogađali nego u prvom meču kada su, takođe, bilo uspješniji (u Đeru su slavili 14:9). - Mađari su najbolji šuteri na svijetu, ali to nijesu bili šutevi koji se obično primaju. Odbrana je bila na potpuno nezadovolja-

vajućem nivo. Dejo je, možda, imao loš dan što za njega nije uobičaeno... Ali, takva igra je bila u odbrani da golmanu nijesmo dali nikakvu sigurnost. Gojković se zahvalio navijačima. - Kada smo smanjili na četiri gola vjerovali su u nas, ali nijesmo imali kvalitet da izjednačimo – rekao je Gojković. A. M.

Nepromijenjen status u odnosu na prethodni „prozor“ kvalifikacija za SP

Crnogorski košarkaši 25. na FIBA rang listi PODGORICA – Nakon polovičnog bilansa u drugom „prozoru“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo (pobjeda i poraz protiv Mađarske), muška košarkaška reprezentacija Crne Gore ostala je 25. na FIBA rang listi sa 399,6 poena. Naši košarkaši su i dalje 14. selekcija u Evropi. Od ex-Yu zemalja, ispred Crne Gore su Slovenija (671,2) na petom, Srbija na šestom (664,8) i Hrvatska (469,8) na 21. mjestu. Iza su Bosna i Hercegovina (247,6) na 46. i Sjeverna Makedonija (201,5) na 53. mjestu, Sjedinjene Američke Države (763,4) su na vrhu, ispred Španije (724) i Australije (691,9). Francuska (673,4), rival Cr-

ne Gore u kvalifikacijama za Mundobasket, nakon dvije pobjede protiv Portugala je sada četvrta, pošto je preskočila Sloveniju. U prvih 10 samo su još Grčka (650,9) i Italija (645,1)

zamijenile mjesta na 9, odnosno 10. mjestu. Najveći napredak na FIBA rang listi ostvario je Južni Sudan, koji je napredovao za šest mjesta i sada je 76. na svijetu, dok

je najveći pad doživjela selekcija ostrvske zemlje u Srednjoj Americi – Antigva i Barbuda, koja je nazadovala devet mjesta, pa trenutno zauzima 105. mjesto na svijetu. S. J.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za rukometaše

Rudar preko Mornara 7 do polufinala PODGORICA - Četiri dana nakon što su u prvenstvu iznenadili aktuelnog šampiona Lovćen, rukometaši Rudara izborili su plasman u polufinale Kupa Crne Gore. Tim Nedima Selmanovića ubjedljivo je savladao Mornar 7 (32:22), uz još jedno odlično izdanje Filipa Rackovića koji je dao 10 golova iz 12 šuteva. Ekipa legendarnog Steva Šiška Nikočevića vodila je u Pljevljima samo na startu – 1:0 i 2:1, da bi od sredine poluvremena Rudar počeo da pravi ozbiljniju razliku. Po pet golova za domaći tim

dali su Dragan Jelušić i Aleksa Knežević, Dejan Čolović imao je 12 odbrana. Kod Mornara 7, najefikasniji je bio Miloš Knežević sa pet pogodaka. Rudar će u polufinalu, 20. maja, igrati sa Budućnost Podgoricom, koja je 19. februara nakon sedmeraca eliminisala Brskovo (29:28). Derbi se igra u drugom polufinalu. Rivali će biti Lovćen i Budvanska rivijera. Cetinjani, branioci trofeja, u četvrtfinalu su bili bolji od Partizana 1949 (28:20), dok su Budvani nadigrali Jedinstvo (27:20). Ne. K.

RADI ODLIČAN POSAO: Trener Rudara Nedim Selmanović

Arena

Četvrtak, 10. mart 2022.

ŠAH Magija šahovske estetike

Ponešto od Peka i Talja Minijatura u šahu, to vam dođe nešto kao bokserski nokaut u prvih par rundi, dok se borci nijesu pošteno ni zagrijali. Zna biti vrlo efektna, pogotovo ako je začinjena žrtvom najjače figure – dame. Jedna baš takva je viđena i na upravo završenom 74. Pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne Gore, a stradao je pisac ovih redova. Naime, u partiji sa mladim i darovitim Cetinjaninom Pekom Đurovićem, na njegovo uzimanje pješakom na g5, kojim napada mog skakača, odgovaram sa 11. ...Se5 (vidi dijagram), računajući da ću tako zaraditi tempo. Momentalno mi je postalo jasno (i protivniku, na moju žalost) da je moj međupotez u stvari grub previd i da bijeli lijepom žrtvom dame dolazi u potpuno dobijenu poziciju. Partija se ovdje mogla lagano predati, ali sam nastavio po inerciji, nadajući se nekom „čudu“. Dočekala me je i (ne)prijatno iznenadila Pekova efikasna i nemilosrdna egzekucija. Zavjesa je spuštena već poslije nekoliko poteza. A koliko pravi, i uglavnom neočekivani, međupotez zna zagorčati život pokazaće nam ovaj sjajan primjer iz opusa Rihard Raport

Na drugom FIDE Gran priju

Poznati polufinalisti Poslije šest odigranih kola na drugom FIDE Gran priju poznati su potencijalni učesnici narednog turnira kandidata za titulu svjetskog prvaka. U polufinale su se plasirali Rus Dmitrij Andrejkin iz grupe A, Holanđanin Aniš Giri iz grupe B, Mađar Rihard Raport iz grupe C i Francuz Maksim Vašje Lagrav iz grupe D.

Peko Đurović

Đurović Nenezić

Mihail Talj

1.e4 c5 2.Sf3 a6 3.d4 cxd4 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 d6 6.Lg5 e6 7.f4 Le7 8.Df3 h6 9.Lh4 Sbd7 10.0–0–0 g5 11.fxg5 Se5 12.gxf6 Sxf3 13.fxe7 Db6 14.Sxf3 Tg8 15.Sd2 Dc7 16.e5 Tg5 17.Sde4 d5 18.Sf6+ 1:0 Sa Taljeve simultanke

nezaboravnog „gusara iz Rige“: Na jednoj od njegovih simultanki protivnik je povukao 1....Th1 (vidi dijagram),

Gujrati 0:1

valjda želeći da izmijeni topove i time uprosti poziciju. Uslijedilo je prvo iznenađenje sa 2.gf6!, da bi nakon 2....

Raport

1.e4 e6 2.d4 d5 3.e5 c5 4.c3 Qb6 5.Nf3 Bd7 6.Be2 cxd4 7.cxd4 Bb5 8.Bxb5+ Qxb5 9.Nc3 Qa6 10.a4 Bb4 11.Bd2 Bxc3 12.Bxc3 Ne7 13.b4 Qc4 14.Rc1 Nbc6 15.Bd2 Qd3 16.Qe2 Qa3 17.0–0 Nf5 18.Bc3 Rc8 19.g4 Nfe7 20.Bd2 h5 21.gxh5 Qxa4 22.Ra1 Qc2 23.b5 Nd8 24.Rfc1 Qf5 25.Rxc8 Nxc8 26.Rc1 Ne7 27.Rc7 Rxh5 28.Bb4 Ng6 29.b6 Qb1+ 30.Qe1 Qxe1+ 31.Nxe1 axb6 32.Nc2 Rh3 33.Bd6 Nc6 34.Rxb7 Rc3 35.Ne3 Nh4 36.Kf1 Rb3 37.Nc2 Rb2 38.Na3 Nf5 39.Bc5 Nfxd4 (dijagram)40.h4 Nf5 41.Bd6 Rb3 42.Nc2 d4 43.Ke1 Nxh4 44.f4 Nf3+ 45.Kf2 Nfxe5 46.fxe5 Rb2 47.Kf3 Rxc2 48.Rxb6 Rc3+ 49.Kf4 f6 50.exf6 gxf6 51.Rb7 Rc4 52.Ba3 Ra4 53.Bc1 Ra7 54.Rb6 Kd7 55.Ke4 f5+ 56.Kd3 e5 57.Kc4 Kd6 58.Bd2 Ra2 59.Bb4+ Kc7 60.Bc5 Rc2+ 61.Kd5 Ne7+ 0:1

Na redu rapid i cug

Prema kalendaru takmičenja za tekuću godinu, Šahovski savez Crne Gore, pod pokroviteljstvom Uprave za sport i mlade, organizuje 12. i 13. marta Ekipno prvenstvo države u ubrzanom šahu. Pravo nastupa imaju svi registrovani klubovi. Igra se na četiri table a u osnovnom sastavu može biti osam igrača koji su na spisku saveza. Prvi turnir u rapidu počinje 12. marta u 10 časova u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici, a dan kasnije na istom mjestu od 11 časova šampionat u cugeru. Kotizacija po jednom takmičenju iznosi 50 eura. Obezbijeđen je nagradni fond u ukupnom iznosu od 2.800 eura i biće raspoređen na tri redovne i četiri specijalne.

Sjajna promocija drevne igre

„Osnovne i srednje škole“ koji je i pored istog broja poena

Td1 3.Sd1 Dd2 Talj povukao šokantno 4.fg7!! Zaprepašćen, crni se predao bez rijeDanilo NENEZIĆ či...

Ekipno prvenstvo u ubrzanom šahu

Održano pionirsko prvenstvo Crne Gore

Minulog vikenda, u OŠ „Maksim Gorki“, održano je pionirsko prvenstvo Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji. U obje grupe nastupilo je 118 osnovaca, što dovoljno govori o interesovanju dječaka i djevojčica za drevnu igri i naporima njihovih trenera i instruktora da im prenesu bogato znanje i iskustvo. Kod pionira na pobjedničko postolje popeo se Gorazd Laušević iz pljevaljskog ŠK

Pobjedom protiv FMP-a, košarkaši SC Derbija se neočekivano približili šestoj poziciji ABA lige

1 0

8,5 kao i Mihailo Pušara (ŠK „Herceg Novi“ 1949) bio

za nijansu bolji zbog većeg buholc koeficijenta. Treće mjesto sa 7 poena pripalo je Iliji Miloviću (ŠK „Elektroprivreda“). Kod pionirki dominirala je Sofija Milović (ŠK „Elektroprivreda“) sa „fišerovskim“ učinkom i svih devet pobjeda. Srebrnom i bronzanom medaljom okitile su se klupske drugarice iz podgoričke Budućnosti – Katarini Đukić sa osam i Nastasija Roganović sa sedam poena. Pored pehara i medalja najbolji sa ovog turnira stekli su pravo nastupa za pionirsku reprezentaciju naše zemlje, a ŠSCG će im omogućiti pripreme i edukaciju za predstojeća takmičenja. Priredio: B. KADIĆ

Ilić: Ako nam se otvori prilika za plej-of… PODGORICA – Malo je onih, čak i vječitih optimista, koji su mogli da predvide da će košarkaši SC Derbija na šest kola prije kraja (ne računajući zaostale utakmice) biti na korak od zone plej-ofa ABA lige. A upravo je u takvoj poziciji debitant u elitnom regionalnom takmičenju nakon pobjede protiv FMP-a (85:76). „Studenti“ su, naime, na sedmom mjestu, sa skorom 9-11, odnosno pobjedom manje od šestoplasiranog FMP-a i dvije manje od petoplasirane Igokee, koji su trenutno u zoni plej-ofa. Ako se zna da je SC Derbi bolji međusobno od „limenki“, jer je u „Morači“ ubjedljivije pobijedio u odnosu na poraz od FMP-a u Železniku (104:99), onda je jasno da ekipa Andreja Žakelja, možda, može da sanja i nešto više od opstanka, koji je bio prvi cilj prije početka sezone, ili pak sredine tabele, koja je ovim tempom realan epilog sjajne sezone … Bez obzira na trenutnu poziciju na tabeli, međutim, u ekipi SC Derbija ne gube fokus od prvobitnog plana, ali i ne kriju želju da se upuste u borbu za nešto više ako im se ukaže šansa… - Pošto je glavni cilj bio opstanak, nekako rasterećenije možemo da nastavimo ovu završnicu sezone. Sada možemo da se fokusiramo i na plej-of ako nam se otvori prilika – kaže za Pobjedu Aleksa Ilić, krilni centar SC Derbija. Podgoričani su protiv FMP-a upisali četvrtu pobjedu u nizu u „Morači“, kojom su, praktično, završili priču oko opstanka, jer imaju šest pobjeda više i bolji međusobni skor od posljednjeplasiranog Splita, te pet trijumfa i utakmicu više od pretposljednje Krke. „Studenti“ su protiv „pantera“ došli do

pobjede boljom igrom u drugom poluvremenu, jer su u finišu prvog gubili i devet razlike (42:33). Međutim, Podgoričani su u drugom poluvremenu ubrzali igru, odigrali agresivnije u odbrani, pa su u finišu osigurali važnu pobjedu. - Odigrali smo jedan dobar meč, u velikom intezitetu protiv kvalitetne ekipe. Reprezentativna pauza je uticala na ekipu, malo nas je poremetila u smislu da jedan period nijesmo mogli da se spremamo zajedno – dodaje Ilić. Ilić je protiv FMP-a odigrao najbolju partiju od povratka na teren, nakon duge pauze zbog dvije teške povrede koljena. Nikšićanin je upisao osam poena (šut iz igre 5-4), šest skokova, te po tri ukradene lopte i blokade. Igrao je samo u drugom poluvremenu, kada je i došlo do preokreta, a u finišu su njegovi potezi bili, možda, i presudni. Prvo je minut i 38 sekundi prije kraja, pri vođstvu domaćih od 77:76, blokadom nad Tasićem spriječio mogući proekret FMP-a, a onda je u kontri alejupom završio akciju, nakon asistencije Erika Nila, za nedostižnih 83:76. U te dvije akcije je podsjetio na atraktivnog igrača u dresu Budućnosti, prije teških povreda. - Dobro se osjećam. Kao što sam ranije rekao, sve je to proces i treba vremena za dosta stvari, ali je sve kako treba i ide svojim tokom. SC Derbi u narednom kolu gostuje šampionu ABA lige, ekipi Crvene zvezde. - Zvezda je favorit u tom meču. Oni imaju zgusnut raspored zbog Evrolige, a mi idemo rasterećeno u Beograd, uz pritisak samo da odigramo što bolje možemo – zaključio je Aleksa Ilić. S. J.

Arena

Četvrtak, 10. mart 2022.

Košarka 23

KUP CRNE GORE ZA KOŠARKAŠICE: U duelu dva podgorička kluba ,,plave“ bez problema opravdale očekivanja

Budućnost Bemax stavila novu krunu

Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 300. Sudije: I. Radinović, S. Vujičić, T. Raičević

Drobnjak Mi.Bigović Vučković Radonjić Živković Bajrović Ma. Bigović Savković Marković Šćepanović Leković Đorđević

10 4 5 9 5 11 5 6 23 9 2

(30:10, 24:10, 21:13, 14:10)

64% (11-7) 72% (40-29) 33% (24-8)

za 1 za 2 za 3

63% (11-7) 29% (41-12) 20% (20-4)

Skokovi 24 (9+15) 43 (9+34) Blokade 2 Asistencije 24 12 Ukradene lopte 9 8 16 Izgubljene lopte 12 Faulovi 15 15

Baošić Bigović Vujačić Kuzmanović Pavićević Ilić Šćepanović Milošević Radulović Begović Vukčević

3 4 6 3 2 2 2 1 18 2

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa 11. godinu zaredom osvajačice su Kupa Crne Gore. ,,Plave“ su sinoć drugi put zaredom igrale za trofej protiv svoje filijale (Podgorica), ostvarile pobjedu 89:43 i 11. put uzastopno stigne do ovog trofeja, koji bi trebao da bude samo uvertira za naredni vikend, kada ih u ,,Bemax areni“ očekuje fajnal for WABA lige. Iako je Podgorica nedavno pružila dobar otpor u šampionatu i imala prednost na poluvremenu, u ovom duelu nije bilo nikakve neizvjesnosti. Sve osim 7:7 na startu bilo je u znaku totalne dominacije ,,plavih“, koje su serijom 19:0 za šest minuta prve četvrtine stigle do 28:8 (seriju zaključila trojkom Savković). O kakvoj dominaciji je riječ najbolje potvrđuje podatak da je Budućnost Bemax od od 3. do 17.minuta napravila ukupnu seriju 41:7, tako da je već u prvom poluvremenu ostavila rivala na „minus 36“ (54:18). Bila je to furiozna partija šampionki, dok Podgorica nije mogla da odgovori na zonu i agresivnu odbranu rivala, jer su glavni šuteri Baošić, Pavićević i Ilić bili bez mogućnosti da imaju otvorene šuteve, a dosta zicera ,,jeftino“ je potrošeno... Kod

Peković uručio pehar Radulovići na tribinama Utakmicu je pratio i selektor Ukrajine Srđan Radulović,

crnogorski stručnjak, koji je nedavno stigao iz Kijeva.

Radulović je sa porodicom pratio finale u ,,Bemax areni“, u kojoj je bio sa Ukrajinom na pripremama prije tri godine.

,,plavih“ ovo je bila idealna prilika i za neke koje nemaju toliku minutažu u WABA ligi, tako da je Ksenija Šćepanović pokazala kakav je potencijal – 23 poena i 11 skokova. Velika razlika na poluvremenu najavila je da će se samo čekati formalnost oko predaje pehara, koji je već znao gdje će završiti...

Vladan Radović, trener Budućnost Bemaxa, očekivano je u svojoj kolekciji dodao još jedan trofej. - I prije početka završnog turnira rekao sam da bi sve osim naše pobjede bilo više od senzacije. Imali smo lak meč protiv Nikšića, a zatim u finalu igrali protiv naše filijale, gdje smo opravdali očekivanja i ono što

je obaveza – osvojili novi trofej, kojim je nastavljena dominacija na domaćoj sceni. Ovaj trofej je samo uvertira za ono što slijedi, a to je fajnal for WABA lige. Mislim da je ovo finale pokazalo da generalno u dva kluba, koji čine našu bazu, imamo talentovanih igračica, koje su budućnost ženske košarke i to treba najviše da nas raduje –

Pobjednički pehar kapitenki Budućnost Bemaxa Dragani Živković uručio je predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore Nikola Peković, dok je Mirjana Sekulić, nekadašnja košarkašica a sada Komesar I A ŽCKL, uručila medalje učesnicima finala završnog turnira Kupa Crne Gore. objasnio je Radović. Sa druge strane, Petar Stojanović uspio je da sa Podgoricom za manje od godinu igra tri finala. Nakon još jednog finala imao je razloga za zadovoljstvo. - Pokazali smo protiv Primorja da imamo tim koji je uz Budućnost najbolji. Napredovali smo tokom sezone,

pokazali dosta dobrih stvari. Djevojke su bile motivisane da se predstave u što boljem svijetlu, iako znamo da je Budućnost nedodirljiva. Većina ovih igračica biće u četvrtfinalu WABA lige do 17 godina, tako da su ovakvi mečevi za njih od izuzetne koristi – naglasio je R. PEROVIĆ Stojanović.

Foto: D. MALIDŽAN

Porazom u Ljubljani od Cedevita Olimpije košarkaši Budućnost Volija potvrdili slabu evropsku formu

Izblijedio evropski sjaj PODGORICA – Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je nakon poraza u Ljubljani od Cedevita Olimpije (92:78) kazao da je teško isti tim pobijediti četiri puta u sezoni. To je, uglavnom, tačno, sve da se radi o slabijem timu nego što je Cedevita Olimpija, koja je pravljena za borbu za vrh ABA lige, i koja, uz zimska pojačanja, može da bude jak takmac svim timovima u Evrokupu. Prije poraza u 14. kolu grupe B Evrokupa, „plavi“ su ove sezone već tri puta porazili Cedevita Olimpiju (uz dva prethodna trijumfa u prošloj sezoni), dva puta u ABA ligi, i jednom u „Morači“ u Evrokupu, i to na više nego ubjedljiv način (91:60). Međutim, s obzirom na to da mogu ponovo da se sretnu u plej-ofu ABA lige (u Evrokupu tek u eventualnom finalu), za Budućnost ne bi bilo dobro da je „ispucala“ svu municiju protiv tima iz Ljubljane…

RAZLIKE U ODNOSU NA NOVEMBAR

Podgoričani su u posljednjem duelu u „Stožicama“ djelovali dijametralno suprotno u odnosu na prethodni međusobni meč na evropskoj sceni. U „Morači“ je Budućnost bila ubjedljiva, iako sa devet igrača u rosteru, dok je

Džikić u utorak veče imao svih 12 u rosteru, i dvojicu prekobrojnih (Drobnjak i Tarolis). Međutim, i aktuelni sastav Cedevita Olimpije je izmijenjen u odnosu na novembarski duel, pošto su u međuvremenu stigli Jogi Ferel, Zoran Dragić i nešto ranije Alen Omić, bivši centar Budućnosti, u evroligaškoj sezoni pod vođstvom Džikića. - Naravno da je drugačije. U odnosu na prvi meč nema pet igrača. Došao je Jogi (Ferel), došao je Zoki (Dragić). To su, mislim, vrlo važni igrači za ono što Cedevita Olimpija danas igra. Vrlo važni. „Ball handler“ i čovjek koji je instant energija – rekao je nakon meča Džikić, odgovarajući na pitanje novinara o razlici između mečeva u Podgorici i Ljubljani. Omić je protiv bivšeg kluba imao skoro savršeno veče sa 19 poena, bez promašaja iz igre (7-7 za dva, 1-1 za tri), niti sa linije bacanja (2-2), uz osam skokova, te po asistenciju, blokadu i ukradenu loptu, pored jedne izgubljene lopte. Ferel je dodao 18 poena (trojke 7-4), a Dragić 11 poena (4-4 za dva, 4-0 za tri) i šest skokova…

MUKE SA ŠUTEM I ODBRANOM

Da li zbog promjena u dva rostera ili nečeg drugog, Budućnost je odigrala potpuno drugačiji meč u odnosu na

onaj u „Morači“, napadački i defanzivno. A bez odbrane i dobrog šuta istovremeno, praktično je nemoguće dobiti utakmicu, i protiv slabijeg rivala. Budućnost je protiv Cedevita Olimpije šutirala 43,8 odsto za dva poena i svega 23,1 za tri poena (26-6), s tim da je polovinu trojki pogodila u posljednjoj četvrtini kada je meč bio odlučen. I nije prvi put u sezoni da Budućnost slabo šutira iza perimetra. U prvom sezonskom porazu, u gostima od Venecije, „plavi“ su za tri poena šutirali 38,9 odsto. Međutim, ti procenti su bili daleko slabiji u preostalih pet poraza, od Gran Kanarije (21,1 odsto), Ulma (15,8 odsto), Valensije (25 odsto), Venecije u „Morači“ (28,6 odsto) i na kraju protiv Cedevita Olimpije (23,1 odsto). Nije Budućnost briljirala u tom segmentu ni u pobjedama, pa je sa ukupno 30,9 odsto šuta za tri poena 18. u konkurenciji 20 timova u Evrokupu. Crnogorski šampion je u šest poraza u Evrokupu prosječno postizao 72,8 poena, a skoro 10 više u prosjeku (82,5 odsto) kada je pobjeđivao u osam utakmica. Budućnost, međutim, u posljednje vrijeme igra slabo odbranu u Evrokupu, što je uticalo na četiri poraza u posljednjih pet mečeva, uz prosječno primljenih čak 91,5 poena..

DRUGI PUT DVA PORAZA U NIZU

Porazom u Ljubljani Budućnost je drugi put u sezoni „vezala“ dva poraza, jer je prije Cedevita Olimpije poražena u Zadru (65:63), u meču ABA lige. Prethodno, Podgoričani su dva uzastopna poraza, takođe u gostima, imali 7. i 9. novembra, protiv Mege i Venecije. Budućnost u neđelju protiv Partizana ima priliku da ne dozvoli treći poraz u nizu, a na ruku joj ide i tradicija, po kojoj u „Morači“ u ABA ligi ne zna za

poraz 31 utakmicu. Aktuelan skor u grupi B Evrokupa od 8-6 izgleda znatno lošije u odnosu na skor u januaru (7-2), ali sada i ugrožava jedno od prva četiri mjesta, koja donose meč u „Morači“ u osmini finala plej-ofa Evrokupa. Do kraja ligaškog dijela, Budućnosti preostaju tri meča sa tri posljednjeplasirane ekipe – kod kuće protiv Promiteasa i Burga, te u gostima protiv Burse, kao i duel sa strani sa Gran Kanarijom, koja je u S. J. trci za prvo mjesto…

24 Feljton

Četvrtak, 10. mart 2022.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

Sa onima koji otvoreno lažu ne može biti dogovora SAŠA MATIĆ

I u Srbiji, i u Crnoj Gori je uglavnom sve – populističko i plakatsko. Izmišljanje i ljeporečenje, lažna duhovna nadgradnja, i pseudo-istorijska naklapanja. Bez moralnog opreza sa potpunom havarijom odgovornosti. I nacionalizmom kao najprofitabilnijim zanimanjem. Sve klizi ka sunovratu, ka potpunoj društvenoj agoniji

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ I u Srbiji, i u Crnoj Gori je uglavnom sve – populističko i plakatsko. Izmišljanje i ljeporečenje, lažna duhovna nadgradnja, i pseudo istorijska naklapanja. Bez moralnog opreza, sa potpunom havarijom odgovornosti. I nacionalizmom kao najprofitabilnijim zanimanjem. Sve klizi ka sunovratu, ka potpunoj društvenoj agoniji. Izgleda šaljivo, a nije duhovito: - Srpska neiskrenost, i srpske laži sežu do neba: i više: tri metra iznad neba… U kvantitetom maloj Crnoj Gori („svi znaju gđe kome kokoška jaje nosi“) – sve tobože regularno, demokratski – i „pošteno“! „Prava Crna Gora“, „Ujedinjena Crna Gora“, „Slobodna Crna Gora“ (sa oba pisma u „logu“), nedavno neka „Pozitivna Crna Gora“, pa (po antički atraktivni) „Demos“ (starog „rimskog pervertita“), vranjanski razigrane „Demokrate“, trojanski dramatični „Demokratski front“. Pa eskalirala „Nova srpska demokratija“, te umirovljenički „Pokret za promjene“ Meda zemunca… Smišljeno i „upeglano“: srpski smandrljano – za „dobro“ Crne Gore? Slično je bilo i prije više od stotinu godina, kada se desila 1918. godina kao: „veličanstveni događaj srpskog naroda“!? I tada, sve sa „božjom pomoći“! Kad već nema vaspitne, obrazovne i ukupne institucionalne preventive, neizbježne su iste posljedice: „Što god šteta, sve nesreća kriva“… „Da bi se usvajala tuđa vrijednost, treba imati svoju“, to je znao svaki pošteni, savjesni težak (koji nije ni čuo za Šopenhauera). Svakome normalnom je jasno da ne može srpski fašizam da poštuje i „usvoji“ crnogorski antifa-

Krivokapićeva vlada

šizam. Čak i kad bi vojvodi Mandiću vjerovali na riječ: „Svi naši članovi su antifašisti“ („Al džazira“, 18. IV 2019.). Parlamentarna većina u Crnoj Gori uvela je u 2022. godini budžetsku limburgovinu „Evropa sad“. „Glasaćemo ZA , ali ne prihvatamo odgovornost za ovu „šarenu lažu“, kažu iz koalicione vlasti „poštovanih građana“. Politički i društveno je jasno, ali zar ovo i demokratski nije razvratno? Kao da je mozak opskurnih nazadnjaka postao slijepo crijevo… Tamni vilajet trećerazrednog srpstva Krivokapićevih „apostola“? Balkan kao nesla(v)no srpsko „mrtvo more“. Sa para-političkim Vučićevim svečanim „kostimom“ za

M. BABOVIĆ

„Prije će na zemlju ponovo sići Isus, nego se u Srbiji institucionalno osloboditi istina“, rekao je 3. XI 2021. na jednoj beogradskoj televiziji poznati srpski univerzitetski profesor. S tim u vezi, naglašava se, ali ne dovoljno često, da je jedina zdrava i trajna šansa da se Srbija vrati sebi, te da i Balkan otpočine

Evropu – „Mini Šengen“! U tren je propalo ovo „kukavičje jaje“ ( jer je „više ličilo na svinjariju, nego na Evropu“). I pored toga, kad ne može preko plota – kroz plot: „Open Balkan“! U zagrljaj „srpskog sveta“! Sa albanskim E. Ramom za obostrano flertovanje (i crtanje granica). I mađarskim prijateljima Orbanom i Varheljijem, kao śedocima na lažnom vjenčanju. Kaluđere lucifere, dodaj snagu… Protiv Bosne bivše, ponosne. I protiv dahije Đukanovića, i njegovog „zločinačkog DPS“: i „svih njihovih nepočinstava koje su učinili Crnoj Gori“ (a najviše što su priznali „takozvano Kosovo“, i što su se iskrali u NATO, i što su se iskrali iz „brackog“ zagrljaja…). Niko zvanično, sa ovakvom zvaničnom Srbijom – ne bi ni kafu popio. Može li ko pristojno informisan, istorijski savjestan i lično odgovoran da zamisli „savez“ sa Vučićem: iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, i Albanije? (Izuzev neizvjesnog hege-

Aleksandar Vučić

Edi Rama i Dritan Abazović na otvaranju zajedničkog graničnog prelaza između Crne Gore i Albanije

mona E. Rame, ili politički razvratnih, lakomih etno-biznismena). Muve, kažu, ne mogu da pamte. „Padaju“ na jake izazove (mirise), nesposobne da ih posebno privuče recimo cvijet… Totalitarna demo(n)kratija i kleromanija ignoriše i minimizira „čistu podlogu“, kulturne i temeljne društvene vrijednosti. Samim tim i odgovarajuće institucije. Svodi ih na beživotno suvo, vizuelno ukrasno, na formalno, kao na – vještačku ikebanu. Izmanipulisanim i nesigurnim, personalno neusklađenim pojedincima, slično se dešava. Život im prolazi u proizvoljnom i jalovom „zunzaranju“! Jer su izopšteni iz mogućnosti za validno razmišljanje, za usvajanje novih, progresivnih životnih vrijednosti. Kako bi i mogli, ako im je „nacionalna vjera“ prirodni zakon! Državna „kapa i kabanica“! Umjesto da bude ono što je normalno: privatno i lično određenje, stvar lične kulture. (Kad bi uzmoglo biti nešto „lično“, pa još i „kulturno“?) Uvijek mi je neugodno kad (svakodnevno) na ekranima, ili u štampi gledam nekolicinu (posebno dvojicu) balkanskih grmalja. Gadljivo su servilni pred politički moćnijima. Klimavi, pogureni, vidno nesigurni; lice im se „ozari“ kao sunce na dječjim crtežima, bukvalno se „topi“… Dok se u domaćem prnjavoru uglavnom ponašaju „profesionalno“; i „toplo“ i „hladno“, ali najubjedljivije kao vrhovni „zabiti“– sirovi, bahati, opako prevrtljivi… U međuvremenu, aktuelno nesuđeni (bolje reći doskorašnji) premijer Crne Gore Krivokapić, umislio da je „kao Đinđić“. „Prvi demokratski izabrani premijer Crne Gore“! – Terako, terako…, otpuhnuli bi ga naši stari: „Što god šteta, sve nesreća kriva“… Skaradni glumci, za još goru publiku. Trojanska zaloga, i probni baloni Srbije, Rusije. Ili zapadnih „prijatelja“. Zaklinjemo se u Evropu, a objektivno – kao „čmičak“ na licu Stare Dame… „Prije će na zemlju ponovo si-

ći Isus, nego se u Srbiji institucionalno osloboditi istina“, rekao je 3. XI 2021. na jednoj beogradskoj televiziji poznati univerzitetski profesor srpski. S tim u vezi, naglašava se, ali ne dovoljno često, da je jedina zdrava i trajna šansa da se Srbija vrati sebi (te da i Balkan otpočine): - Da Srbija konačno pronađe svoju, na istini zasnovanu istoriju: to je jedini put iscjeljenja! Da se oslobodi maštanja (ruskog) o teokratskoj imperiji. I da se vrati realnom kursu napretka, putem za stizanje (izgubljene) evolucije, i (ispuštene) emancipacije. Laganje je asocijativni poremećaj ličnosti. Sa onima koji zloupotrebljavaju povjerenje, odnosno koji otvoreno lažu, ne može biti dogovora. Još manje optimizma za mogućnost pomirenja. Suštinski je to nemoguće; kao refrenom trebamo se podśećati: - Ne mogu se usvajati tuđe vrijednosti, ako nemaš sopstvene! „Svetosavlje“ sa „šubarašima“ – „božja“ je volja, i sistem „vrijednosti“ Srbije kao sadašnje „regionalne sile“ na Balkanu. Od „srpske Vojvodine, preko stare Trivalije, Šumadije kao srca Srbije, do srpske Crne Gore“… Maestralno: od političkog šibicarenja, preko kulturološkog mlaćenja prazne slame, do stručnog, naučnog, medijskog, društvenog prepredanja i preprodavanja magle. Kažu da čak i nekadašnju „Srpsku Atinu“, Novi Sad danas guši ideološko novo-vjerništvo i paradno četništvo. Nedavno je bio Boži’, „najradosniji hrišćanski praznik, pa je „srpska duša“ (predśednik Vučić) kao dobri „Božić Bata“ i neumorni „Đed Božičnjak“ – bio domaćin SRPSKOJ ĐECI iz Gline, Like, Korduna, Banije. Da ih počasti, daruje i obraduje. Da se priśeti i ranijega svoga „ponosa“ dok je tamo ratovao, i plijenio patriotskom strategijom: Za jednog Srbina, treba da bude ubijeno stotinu njihovih! Ista tama, i „nove“ priče. Samo prilagođavaju igre sa „građanima“. Kao sa gomilom jevtinog potrošnog materijala. Posljedice su katastrofalne: - Sve teže „niču“ ljudi… Formalnim i ispraznim, neiskrenim zazivanjem „bogočovjeka“ – sve više se tanji čovjekolikost, i čovječnost u ljudima. Tolikom zloupotrebom čovjeka, čaršije po Zapadnom Balkanu ostaju sve više zatrpane mentalnim kreceljima i fizičkim grmaljima, retard ruljom. Bujaju buljuci gadnih „mrginjaša“, koji su više u tuđe nego u svoje zagazili. „Konačno se Srbija vratila matičnoj obavezi da štiti Srbe u Hrvatskoj“ najnormalnije o toj vrsti srbijanske „odgovornosti“ predušuju patriotske mješine sa javnih medija. Međutim, što bi bilo da se desi da se jedna moćna Turska zvanično pozabavi svojom „matičnošću“, u vezi sa uslovima života muslimana u Srbiji (njihovoj viševjekovnoj provinciji). Da to učine i Bugarska, i Rumunija, Mađarska, Hrvatska… Da se tim problemom počnu baviti matične države za svih onih 25 ili 26 nesrpskih nacionalnosti koje žive u Srbiji? Pa da vide srbijanski „tartaromoljci“ što znači njihovo podmuklo provociranje, i suštinsko ruganje povodom „dobrosusedskih odnosa“. (Nastavlja se)

Četvrtak, 10. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. mart 2022.

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Monteput“ d.o.o. iz Podgorice, ul. Avda Međedovića br. 130, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mostova planiranih pri rekonstrukciji regionalnog puta R13 Bioče-Mateševo, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 08.04.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Centru za kulturu, sala za sastanke, I sprat, Ul. Mirka Vešovića b.b., Opština Kolašin, dana 25.03.2022.godine, sa početkom u 10 časova.

Ivm.br.1158/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, protiv izvršnog dužnika Milorada Šekularca, Njegošev Trg bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.03.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se osamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika Milorada Šekularca iz Berana, upisanih u LN 1672 KO Berane i to: kat.parcele br. 1462, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 166 m2, sa sledećim posebnim djelovima objekta: poslovni prostor PD 4, spratnosti P, površine 35 m2, nestambeni prostor PD 5, spratnosti P, površine 29 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 7, spratnosti P1, površine 26 m2, stambeni prostor u izbradnji PD 8, spratnosti PN, površine 26 m2, kat. parc. br. 1462, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 20 m2, sa posebnim djelovima objekta: stambeni prostor u izgradnji PD 1, spratnosti P, površine 15 m2, stambeni prostor u izradnji PD 2, spratnosti P1, površine 23 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 3, spratnosti PN, površine 23 m2, svojina izvršnog dužnika Milorada Šekularca sa obimom prava 1/1, kao i idealnog dijela nepokretnosti (1/2) i to: nestambeni prostor PD 9, spratnosti P1, površine 11 m2, nestambeni prostor PD 10, spratnosti P, površine 21 m2, na kojima je izvršni dužnik Milorad Šekularac suvlasnik sa obimom prava 1/2. Osamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 01.04.2022. godine u 12.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br.1158/2014 od 06.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 32,138.59€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 10.07.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br. 1158/2014 od 22.03.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 80.500,00 €. Na osamnaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno ćl. 173 stav 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti tj. 8.050,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 10.03.2022. godine. U Beranama 09.03.2022. godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

Četvrtak, 10. mart 2022. Poslovni broj : Iv.br.947/20 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “DAILY PRESS” DOO Podgorica, PIB:02255383 koga zastupa ortačko advokatsko društvo PLK Advokati-Prelević,Lučić,Kuzmanović,te advokati Luka Prelević,Stefan Lučić I Đorđe Kuzmanović,svi iz Podgorice,ul.Svetozara Markovića br.42 protiv izvršnog dužnika D.O.O “MEDIA PUBLIC”(raniji naziv MEDIA PUBLIKUM DOO Podgorica) sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta Bul.Svetog Petra Cetinjskog 112, ulaz 2 PIB:02814889, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 14.064,91€,u smislu člana 45 ZIO-a dana 09.03.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik, “MEDIA PUBLIC” D.O.O PODGORICA(”(raniji naziv MEDIA PUBLIKUM DOO Podgorica), adresa:Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 112,ulaz 2, sa sjedištem u Podgorici,PIB:02814889 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.947/20 od 14.09.2020.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima I zaključak poslovne oznake Iv.br.947/20 od 03.03.2022.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 09.03.2022 godine Javni izvršitelj Ivan Petrović DOO “REKREATURS” BUDVA dana 10.032022.godine, objavljuje sljedeće:

IZMJENE

Javnog poziva broj: 32/22 za davanje u zakup zemljišta iz lista nepokretnosti broj 57 i 815, KO Sveti Stefan Predmetnim Izmjenama Javnog poziva broj 32/22 za davanje u zakup zemljišta lista nepokretnosti broj 57 i 815, KO Sveti Stefan, DOO “Rekreaturs” Budva, vrši izmjene na način kako slijedi: I U Odjeljaku A, kojim je određeno šta ponuda treba da sadrži, a u vezi sa tačkom 3 Javnog poziva koja je glasila na sljedeći način: “pečat i potpis ovlašćenog lica za privredna društva i preduzetnike”, mijenja se tako da sada glasi kako slijedi: “Pečat i potpis ovlašćenog lica za privredna društva” II Dalje, tačka 5, istog odjeljka A, se mijenja tako da umjesto kako je bilo navedeno “Ponuđači su dužni da dostave broj žiro računa na koji će se izvršiti povraćaj garancije”, sada glasi kako slijedi “Ponuđači su dužni da dostave broj žiro računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita.” III Odjeljak E (ostalo), a u odnosu na tačku 3 koja glasi “Ukoliko je ponuđač strano pravno lice ili preduzetnik / fizičko lice dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano društvo, dužan je dostaviti prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača.” vrši se izmjena na način da se briše dio koji glasi “ili preduzetnik / fizičko lice”. Nakon izvršene izmjene, tačka 3, odjeljka E se sada definiše na način kako slijedi: “Ukoliko je ponuđač strano pravno lice dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano društvo, dužan je dostaviti prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudsko tumača.” IV Isti odjeljak E, tačka 7, koja je bila navedena na način kako slijedi „Ponude se predaju u zatvorenoj koverti sa naznakom “Ponuda po Javnom pozivu broj 01/22 za nepokretnosti broj 57 I 815 - ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda’’. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime, adresa ponuđača, broj javnog poziva.” vrši se izmjena predmetnog paragrafa, na način da se briše “broj 01/22”, shodno čemu, isti je sada definisan na sljedeći način: “Ponuda po Javnom pozivu broj 32/22 za nepokretnosti broj 57 I 815 - ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda’’. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime, adresa ponuđača, broj javnog poziva.” V Preostali teks Javnog poziva broj 32/22, ostaje nepromijenjen.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. mart 2022. Дана 8. марта 2022. у 85. години преминула је наша драга

Dana 9. marta 2022. ispustila je svoju plemenitu dušu u 89. godini naša voljena

МИЛЕНА - МИЛИЦА Ристова БЕРИЛАЖИЋ

VASILJKA - LOKA Zarijina POPOVIĆ rođena Tomašević 9. 3. 2022.

Сахрана је обављена 9. марта у кругу најуже породице.

ОЖАЛОШЋЕНИ: братанићи МИЋО, РАЈО и САША са породицама, снаха ВЕСНА, сестрична РУЖА са породицом, ГОЈКО и СОТИР са породицама

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 9. marta od 12 do 15 časova i dana 10. marta od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Ožalošćeni: suprug ZARIJA, sin ZORAN – RADE, kćerka LJILJANA, brat RATKO, sestre BEKA i BRANKA, snahe RADOJKA i SEKA, zaova RUŽICA, đeveričići, đeverične, bratanić, bratanične, sestrić, sestrična, zaovičići i zaovične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

438

427

Dana 9. marta 2022. u 88. godini preminuo je naš dragi

Дана 9. марта 2022. у 80. години послије дуже болести преминула је наша драга

PETAR Stojanov TODOROVIĆ

ДАРЕ пок. Влада ПОПОВИЋ

Saučešće primamo dana 10. marta od 11 do 14 časova u kapeli pod Trebjesom gdje će se i obaviti sahrana.

Саучешће се прима у капелици Његуши - Ераковићи дана 9. марта од 12 до 15 часова, и дана 10. марта од 10 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на сеоском гробљу.

Ožalošćeni: sinovi BRANKO i SLAVKO, snaha DIJANA, unučad NIKOLA i NIKOLINA i ostala rodbina

Ожалошћена породица: синови МИЛОРАД и МАРКО, ћерка МИЛАНКА, браћа ЦВЕТКО и ВИДО, сестра МИЛЕ, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне са породицама, снахе ВЈЕРА, РАДА, БОЈАНА, ЈЕЛЕНА и ЖАКЛИНА, унучад, праунучад и остала родбина

421

рођ. Кашћелан

424 Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове, комшије и познанике да је наш драги

МОМЧИЛО Стефанов ЈОКСИМОВИЋ

преминуо 5. марта 2022. у 84. години живота. Саучешће примамо у петак 11. марта од 17 до 22 часа и у суботу од 9 до 12 часова у капели на Бучу. Сахрана покојника обавиће се 12. марта у 13 часова на гробљу Југовине.

Ожалошћени: супруга ЉУБИЦА, кћерке ДУБРАВКА, ВИКТОРИЈА, МИЛЕНА и МАРИНА, зетови НЕБОЈША, СВЕТОЗАР и ДАРКО, унучад МАРКО, ЈОВАНА, МИЛА, ЛУКА, ЛУНА и НЕО, праунучад АЛЕСКЕЈ и АЛЕКСАНДРА, брат МИОДРАГ са породицом и сестра ДАНИЦА и остала породица

443

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. mart 2022.

Дана 9. марта 2022. у 18. години изненада је преминуо наш вољени

Dana 6. marta 2022. u 21. godini života na VMA u Beogradu, poslije duge i teške bolesti preminula je naša draga

ANJA Ivanova ĐURIŠIĆ

ВЛАДАН Александров МИЈУШКОВИЋ

Sahrana drage Anje je obavljena 9. marta u krugu porodice, na seoskom groblju, selo Parci – Lješanska nahija.

Ožalošćeni: otac IVAN, majka TAMARA, brat LUKA, sestra SOFIJA i porodice ĐURIŠIĆ i KULAŠEVIĆ

Саучешће примамо у капели у Страшевини у Никшићу дана 9. марта од 14.00 до 16.00 часова и дана 10. марта од 11.00 до 15.00 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини. 414

Našoj unuci

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: мајка ВЕСНА, отац АЛЕКСАНДАР - БАТО, брат ДРАГОЉУБ - ДАНО, сестре НАТАША и ЈОВАНА, баба НОВКА, стричеви САВА и ЖЕЉКО, ујаци ВАСКО и БОРИС, ујне, тетке, стрине, браћа и сестре од стричева, сестра од ујака и остала родбина МИЈУШКОВИЋ и ДРАГАНИЋ ANJI Ivanovoj ĐURIŠIĆ Ostaće nešto teže od smrti, živjeti bez tebe, tugu kriti, u srcu plakati a nasmijan biti.

439

Tvoji DEDA i BABA ĐURIŠIĆI sa porodicom 415 Našoj

Dana 9. marta 2022. u 62. godini života preminuo je naš

ANJA ĐURIŠIĆ Anđele naš, Život nije bio fer prema tebi. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.

DOBRIJA Petkov DAMJANOVIĆ

Djed ZORAN i ujak BOJAN

Počivaj u miru, anđele naš. 416

Prađed PAJO MILJANIĆ sa ćerkama MIROM i NATAŠOM sa porodicom

Navršava se godinu dana od smrti naše drage

437

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, dana 9. marta godine od 10 do 14 časova, potom u kapeli u Ravnoj Rijeci istog dana od 18 do 20 časova, kao i 10. marta od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

ANJI Ivanovoj ĐURIŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom teču, a nadasve našem velikom prijatelju i čovjeku

Ožalošćeni: supruga MARA, sin DANILO, ćerka DANKA, unuk STRAHINJA, brat SLOBODAN, sestre STEVKA i VOJKA i ostala mnogobrojna rodbina

JOKE ASANOVIĆ

MILADINU DRAŠKOVIĆU Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

417 MIKAN ĐUROVIĆ sa porodicom

Nedostaješ nam. Zauvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem.

444

GOGO, VANJA, ANDRIJA i ANETA ASANOVIĆ

445

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 10. mart 2022.

Dana 9. marta 2022. u 81. godini života preminuo je

MIHAILO Nikov PEJOVIĆ

Saučešće primamo dana 10. marta od 10 do 14 časova na mjesnom groblju u Prčanju, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: brat RADIVOJE, sestra JOKE, sestra MILEVA i ostala rodbina

430 Preselila se iz časnog življenja u nezaborav naša časna i odvažna svojta

Posljednji pozdrav našoj dragoj i predivnoj komšinici

Posljednji pozdrav ujaku

JAGLIKI – BULI JOVOVIĆ

PEJOVIĆ Nika MIHAILU

JAGLIKA – BULA Živojinova JOVOVIĆ rođena Stamatović

Draga Bula, hvala ti za prijateljske riječi, zajednička druženja, najprijatnije kafe, pomoć kada je najpotrebnija. Zauvijek ćemo te se sjećati kao najdražeg prijatelja. Volimo te.

Pošto smo bili spriječeni doći na posljednji ispraćaj i lično se pokloniti sjenima drage Bule to ovim putem upućujemo porodicama Jovović, Stamatović i svojtama naše iskreno saučešće.

od sestrića OBRENA i OGNJENA ĐURIČKOVIĆA

BORO, BOBANA i TANJA 431

425

Posljednji pozdrav stricu

MILIJANA i NEĐO MRVALJEVIĆ sa porodicom

441

JAGLIKA BULA JOVOVIĆ PEJOVIĆ Nika MIHAILU

Sa velikom tugom opraštamo se sa našom milom strinom i jetrvom Bulom. Pružala nam je saosjećanje i utjehu, podršku i pomoć, toplinu svoga doma. Sa ljubavlju i zahvalnošću SAŠA BEBOVA i RADMILA BRAJOVIĆ

od sinovca NIKOLE R. PEJOVIĆA sa familijom

418

e-mail: oglasno@t-com.me

432

34 Oglasi i obavještenja Dana 9. marta 2022. u 74. godini, poslije duge i teške bolesti preminula je naša draga

Četvrtak, 10. mart 2022. Mila naša tetka

TUŽNO SJEĆANJE otac

majka

brat

PAVLE ŠABAN

ŽIVANKA

VESELIN

24 god.

21 god.

11 god.

SLAVKA

SLAVKA pok. Nikole LIPOVINA rođena JOVANOVIĆ

Bila je privilegija i čast imati te za tetku. Hvala ti na svakom trenutku koji si provela sa nama, bila si naša podrška, snaga, oslonac i zaloga. Mnoge stranice djetinjstva ispunjene druženjem sa tobom su za nezaborav. Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir pored svojih voljenih.

Sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana u 13 časova, na seoskom groblju Bjeloši.

Dragi brate, počivaj u miru pored naših roditelja a ja ću vas vječno čuvati od zaborava.

Snaha DESE, bratanične SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama 426

435 OŽALOŠĆENI: sestra STANKA, sin NEBOJŠA - BOŚA i šćer NEVENKA sa porodicama i ostala mnogobrojna porodica LIPOVINA i JOVANOVIĆ

Kćerka i sestra BEBA sa porodicom

POMENI

TUŽNO SJEĆANJE na naše roditelje

433

2011–2022.

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti, babi

LAZAR Jankov PAVIĆEVIĆ Cetinje 1911 – 1984.

JELA BATRIĆEVIĆ rođena Raičević

SLAVKI LIPOVINI Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila i za sve tople riječi koje si nam uputila. Ostaćeš vječno u našim srcima voljena i u mislima nikad zaboravljena. NEVENKA, BOŽO, NINA, IVA, KSENIJA

MILICA Lazareva PAVIĆEVIĆ Đakovica 1921 – 1956.

Vječno u našim srcima.

VAŠA PORODICA Godine koje prolaze samo su brojevi, tuga i praznina su u srcu i duši. Nedostaješ.

419

434 Poslednji pozdrav dragoj babi

PORODICA

RADOMIR Đ. PEROVIĆ

429

SLAVKI pok. Nikole LIPOVINA

Navršava se devetnaest godina i tri godine od smrti naših dragih

Draga baba, dirnuo nas je tvoj odlazak. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe. Tvoji JOVAN i ANA

436

ĆETKA

Posljednji pozdrav

Dana 14. marta 2022. navršava se godina od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda. Dubok je bol i praznina koju osjećamo za tobom. Bio si naš ponos i ostaćeš doživotno u našim srcima, jer voljeni nikad ne umiru. Hvala za ono što si uradio za nas u čitavom svom životu, a to je toliko mnogo što uvećava našu bol i tugu za tobom. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. U subotu, u 10 sati, posjetićemo njegovu vječnu kuću pod Trebjesom. Ožalošćeni: supruga PERSIDA, ćerke BILJANA, MIRJANA i STOJANKA

ŽELJKA

KILIBARDA

422

Sve ove godine nijesu umanjile bol i tugu. Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomene na vas.

SLAVKA pok. Nikole LIPOVINE Počivaj u miru. 440

VAŠI NAJMILIJI 420

Porodica pok. LAZA POPOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav

Tužno sjećanje na našeg dragog komšiju

RADOMIR Đ. PEROVIĆ Dragi naš voljeni đede nedostaje nam tvoja nježnost i toplina. Nikada te nećemo zaboraviti. Tvoja unučad: MARTIN, ANDREA, VASILISA, HANA i SOFIJA

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

ŽANU Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava. Ljudi kao ti žive vječno. Počivaj u miru. MILOŠ IVANOVIĆ sa porodicom 442

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

423

MARKO BOROZAN

porodice MARKOVIĆ i ĐURAŠKOVIĆ

428

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 10. mart 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Iv.br.1385/2021 Javni izvršitelj iz Herceg Novog, Marko Đaković u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “PARKING SERVIS” Herceg Novi, protiv izvršnog dužnika BOŠKOVIĆ MILJAN, V Crnogorske brigade br.1, Herceg Novi, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.1385/2021, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.1385/2021 od 12.10.2021.godine, sa predlogom i prilozima. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, V Crnogorske brigade br.1, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1385/2021 od 12.10.2021.godine, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraju se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 24.02.2022. godine

RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Javni izvršitelj Marko Đaković

I.br.1491/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorad, Njegošev Trg, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.03.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

Urednici

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se osamnaesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, upisanih u LN br. 1672 KO Berane, kat parcela br. 1462, zgrada br. 1, po načinu korištenja stambeni prostor PD 6, spratnosti P, površine 71 m2, svojina izvršnog/hipotekarnog dužnika Šekularac Milorada, sa obimom prava 1/1. Osamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 01.04.2022. godine u 13.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 14.10.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 35,982.41€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 26.09.2016. godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1491/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 37.500,00 €. Na osamnaestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (3.750,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“dana 10.03.2022. godine. U Beranama 09.03.2022. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor Poslovni broj: I.br.901/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Kecojević Mirka iz Nikšića, ul. Željeznička br. 3/14, koga zastupa advokat Vojinović Milan iz Nikšića ul. Serdara Šćepana br. 2, protiv izvršnih dužnika 1. Bogdanović-Nikolić (Luke) Julke iz Nikšića, ul. Željeznička br.21, 2. Cebalović (Petra) Radojice iz Nikšića, ul. Željeznička br 1/7, 3. Cebalović (Desimira) Danijela iz Nikšića, ul. Željeznička br 1, i 4. Cebalović (Pera) Neđeljka iz Nikšića, ul. Željeznička br 1, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 19.500,00 eura, na osnovu izvršne isprave -Ugovora o zajmu sa hipotekom ovjerenih kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9516/09 dana 03.09.2009.god, i pod brojem Ov.br. 8360/2010 dana 20.07.2010. god, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku I reda Bogdanović-Nikolić (Luke) Julki iz Nikšića, ul. Željeznička br.21, vrši se dostavljanje Rješenja o troškovima I.br.901/2019 od 28.02.2022.god, Zapisnika o III prodaji nepokretnosti I.br.901/2019 od 28.02.2022.god sa Zaključkom o dodjeli nepokretnosti, Zaključka o predaji nepokretnosti I.br.901/2019 od 07.03.2022.god i Zaključka o namirenju potraživanja I.br.901/2019 od 07.03.2022. god.Izvršni dužnik I reda Bogdanović-Nikolić (Luke) Julka iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o troškovima I.br.901/2019 od 28.02.2022.god, Zapisnika o III prodaji nepokretnosti I.br.901/2019 od 28.02.2022.god sa Zaključkom o dodjeli nepokretnosti, Zaključka o predaji nepokretnosti I.br.901/2019 od 07.03.2022.god i Zaključka o namirenju potraživanja I.br.901/2019 od 07.03.2022.god. Upozorava se izvršni dužnik I reda Bogdanović-Nikolić (Luke) Julka iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 09.03.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Mali oglasi UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo! Tel. 068/378-391 2 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 3

RaZNo POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi. Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 4

I.br.1470/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Duško Vešović, iz Berana, ul. Dušana Vujoševića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.01.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se devetnaesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Duška Vešovića, upisanih u LN. br. 1532 KO Berane, na kat. parceli br.1658/1, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, spratnosti P, površine 70m2, sa obimom prava 1/1. Osamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 01.04.2022. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. Mojsija Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/2016 od 24.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 21.166,83€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 12.09.2016.godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/16 od 10.07.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 17.000,00 €. Na navedenoj nepokretnosti upisana je hipoteka u korist prijemnika „Otp Debt Collection“ DOO Podgorica, UZZ br. 282/15 od 01.09.2015. godine. Na devetnaestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (1.700,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO. Zaključak će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 10.03.2022. godine. U Beranama 09.03.2022. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/

ZaNaTsKE UslUgE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 5

oglasNo oDJElJENJE NoVa “PoBJEDa” TELEFON ZA INFORMACIJE

e-mail: oglasno@pobjeda.me

020-202-455, 020-202-456.

JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36 Marketing

Četvrtak, 10. mart 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 10. mart 2022. • broj 312.

ili:

zbog čega je ,,The Batman“ režisera Meta Rivsa, s izvanrednim Robertom Patinsonom, mnogo više punokrvni noar nego tipičan superherojski film Str. 6. i 7.

Vizija vrijedna poštovanja

Četvrtak, 10. mart 2022.

A cappella

U zdravom tijelu… I

zbor za predstavnika na ovogodišnjoj Evroviziji, za ljubitelje muzike u regionu, obilježio je prethodni vikend. Lako se to utvrdi pregledom društvenih mreža, pa su tako komšije i poznanici iz Bosne, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, zdušno pratili 36 kompozicija koje je muzička scena Srbije iznjedrila za te potrebe. Neću se baviti pojedinačnim numerama, ali ću se pozabaviti posebnošću pobjedničke numere, ali i ulogom njihovog nacionalnog javnog servisa u kontekstu tog izbora.

*** Ideja je bila veoma jednostavna i životna. Ana Đurić je kao multimedijalna umjetnica imala cilj da pošalje poruku u tri minuta. Poruka glasi da su umjetnici nevidljivi, najčešće ne posjeduju ni zdravstvenu knjižicu, a imaju potrebu kao i ostali za medicinskom njegom, kontrolama i intervencijama kod doktora itd. Poruka refrena „Umetnica mora biti zdrava, biti zdrava, biti zdrava…“ se kao mantra provlači kroz cijelu pjesmu, pa tako neke uši nenaviknute na ovaj vid komunikacije mogu doživjeti „ refrenski loop“ kao sektašku igru, što je svakako vanserijska glupost. Kada se tome pridoda scenski nastup u kome autorka sjedi i non-stop pere ruke, pa ih onda čisti peškirima, pa ih opet pere, onda dobijemo kompletnu sliku, poruku koja sigurno nikoga nije ostavila ravnodušnim. Hrabar izbor predstavnika i iskreno se nadam da će u Torinu ostvariti uspjeh, jer u ovim slučajevima, tanka je linija između uspjeha i debakla, jer je i Evropa trenutno u posebnim okolnostima. „In corpore sano“ koju je izvela Konstrakta (Ana Đurić) predstavlja audio-vizuelni performans, novitet u doživljaju evrovizijskog načina razmišljanja. Jeste, imali smo posljednjih decenija i hard rok i džez kao pobjedničke evrovizijske numere, ali ovo je prvi put, čini mi se, da jedan od učesnika odabere klasičan

Piše: Vladimir MARAŠ

Numera „In corpore sano“, koju je izvela Konstrakta, predstavlja audio-vizuelni performans, novitet u doživljaju evrovizijskog načina razmišljanja. Jeste, posljednjih decenija hard rok i džez bile su pobjedničke numere, ali ovo je prvi put da jedan od učesnika odabere klasičan trominutni angažovani performans sa jasnom porukom trominutni angažovani performans, s vrlo jasnom porukom. Porukom koja je prošla! Da bi se shvatio uspjeh Konstraktine numere, iako su mišljenja podijeljena, treba biti svjestan sljedeće činjenice – Srbija (kao uostalom i Crna Gora), decenijama se nalazi u čeljustima „Pink“ kulture, koju su u manjem ili većem obimu

preuzeli i novi mediji s nacionalnom frekvencijom poput TV Prva ili TV Happy. O „manjim“, lokalnim medijima, ne treba trošiti riječi jer su i oni odavno preuzeli diskurs Zadruga i Farmi, pa još gore. Sara Jo, Zorja, Aca Lukas i slični, odavno se na ovim medijima osjećaju kao kod kuće a ovogodišnji izbor za srpskog predstavnika na Evroviziji trebalo je samo da formalizuje dominaciju te kulture u organizaciji nacionalnog Javnog servisa Srbije. Međutim, nijesu uspjeli. Da li je to tračak nade ili je samo puka koincidencija, vidjećemo u narednim godinama. Malo o ulozi RTS-a u svemu ovome… Važno je napomenuti da je u ovom procesu muzička scena Srbije dobila 36 novih autorskih numera, spremnih za emitovanje i upotrebu. To znači da će pedeset ili šesdeset autora dobiti značajno uvećanje svojih autorskih nadoknada, zbog emitovanja, to jest, korišćenja djela na raznim platformama – od televizije, radija, pa sve do interneta. I ne samo 36 numera, dobila je mnogo više, zato što je od preko 150 pristiglih na konkurs, sigurno još dvadesetak od onih koje nijesu prošle konkurs, dorađeno i spakovano za dalju upotrebu. To je ogroman produkcijski paket koji upotpunjuje aktuelnu muzičku ponudu i svrstava srpsku muzičku scenu u red veoma aktivnih.

*** U želji da dođem do činjenica, na sajtu RTS došao sam do podataka o SMS glasanju (koje je imalo identičnu važnost kao žiri) i veoma lako utvrdio da je pobjednička numera „In corpore sano“ u izvođenju Ane Đurić imala više nego duplo SMS glasova publike od drugoplasirane Sare Jo, koja je sedmicama gurana kao siguran pobjednik takmičenja. Tako da, ili se nešto dogodilo u narodu (što se u dominantno „Pink“ društvima ne dešava preko noći) ili je poruka pobjedničke kompozicije nadrasla okolnosti i poslala snažnu poruku da je kiču počelo odbrojavanje do marginalizacije. Samo još da počnemo i mi u Crnoj Gori.

Četvrtak, 10. mart 2022.

U FOKUSU

Autori serije ,,From“ u prvo

Strava u noći zabo miljena sveska Dilana Doga smještena u milje i atmosferu ,,Lost“ epizode, tako bi se najprije moglo opisati strava i misterija koju servira serija ,,From“. Jugoslovenski zaljubljenici u strip bez izuzetka se sjećaju jedne od najboljih Dilanovih avantura: najvoljeniji stripski i londonski istražitelj paranormalnog u neodoljivoj folciki jedne noći zaluta na autoput koji ga uvijek i isključivo vodi u isti gradić. A tamo ga čekaju utvare, od čijeg beskrajnog vrzinog kola ne može pobjeći, niti silazak sa prokletog autoputa pronaći... Do u tančine, premisa serije ,,From“ je ista: ovog puta radi se o provinciji američkog Srednjeg zapada, gradiću koji se polako pretvara u ruinu i koji ,,zarobljava“ svakog ko se u njemu nađe. Jer, jedini put odatle, pogađate, samo vodi natrag. A tokom noći, valja se čuvati od krvoždernih utvara, od kojih jedinu sigurnost nudi dom, ili bilo kakav zatvoreni prostor sa neobičnom amajlijom na vratima.

Pitanja i odgovori

Tipična američka porodica Metjus u epicentru radnje

Ovo je ,,Lost“ žvaka, što nije uopšte loše i nešto je što je dugoročno falilo na američkoj televizijskoj panorami. To što se ovog puta radi o gradu u nedođiji od zaboravljene provincije, a tada se radilo o izgubljenom ostrvu na Pacifiku – bože moj, puka je kozmetika ,,Lost“ prije dvije decenije. I jedna od ključnih zvijezda je Harold Perino (nesretni Majkl Doson u ,,Lostu“, sada već u ozbiljnijim godinama) – upravo on je ovog puta stanoviti i brižni

šerif Bojd, koji u gradu pokušava da održi kakav-takav red. Kreator serije je Džon Grifin, a od ,,Izgubljenih“ pozajmljuje najprije način na koji uvezuje misteriju i saspens. Ukratko: na bloody-disgusting.com

Iza serije, jedne od ekskluziva i ključnih projekata na Epix kablovskoj mreži, stoje izvršni producenti Džek Bender i Džef Pinkner koji su se etablirali upravo radom na kultnoj

variety.com

Utvare oslikane između banalnog i stravičnog

mnogo pitanja pruža šture odgovore, koji po pravilu samo otvaraju nova i nova pitanja. Ono što od samog starta znate, da je u ,,From“, smrt sama po sebi užasna: vrlo vizuelno i grafički producenti serije su oslikali, što se dešava kada se nađete oči u oči sa noćnom utvarom, van sigurnosti zatvorenog prostora. Beznađe koje donosi iščekivanje svake noći donosi izuzetno tjeskoban saspens, što je posebno efektno i vizuelno diskretno riješeno u premijernoj epizodi... A za likove koji su se našli u tom hororu od Dana mrmota ( jer svaki je dan jednak i svaka je noć užasno ista u tom gradu) je potpuno lako navijati, jer iako još ne znamo skoro ništa o njima – svakodnevni su, obični i bliski u tom svijetu koji je potpuno neobjašnjiv i koji im na svakom koraku prijeti smrću.

Četvrtak, 10. mart 2022.

oj polovini efektno grade misteriju, ali ne i likove

oravljenog grada

Pater familias

Od njih četvoro, najinteresantniji upravo je pater familias – tatu Džima, uvaženog mladog inžinjera, sasvim kul tipa i dobričinu glumi Ejon Bejli (najpoznatiji kao američki vojnik i novinar Dejvid Kenjon Vebster u Spilbergovom WW2 spektaklu miniserije ,,Band of Brothers“). Supruga Tabita (Katalina Sandino Moreno), buntovna tinejdžerka kćerka Džuli (Hana Čerami) i sin Itan (Sajmon Vebster) koji ima diskretnu, ali očigledno važnu konekciju sa paranormalnim –ipak su tipski, čak i šablonski likovi kojima na prvu loptu fali dubine. U suštini, ključni problem tiče se upravo toga: u pet skoro jednočasovnih epizoda jedva da stiže da zagrebe ispod površine iole kompleksnijih karaktera njenih junaka. Tamo gdje je ,,Lost“ briljirao, precizno oslikavajući portrete likova koji nijesu ni dobri ni loši, već uglavnom neostvareni ili nesrećni, a samim tim i svakodnevni, domaći - serija ,,From“ jednostavno ne stupa, ili, makar za sad, ne želi na tu teritoriju. Tu veliku prazninu nadomještava vrlo dinamičnom radnjom i moralnim dilemama koje grad utvara junacima servira, silom prilika, na svakodnevnom nivou. I to,

ruku na srce, uspijeva (,,From“ će, vjerujte, kupiti i na visokom nivou držati vašu pažnju) – ali, teško se oteti utisku da je to potrošno gorivo i balon koji će, prije nego kasnije, izdušiti; taman kao nakon četvrte sezone kultne ,,Lost“. A apetite televizijske publike mnogo je teže zadovoljiti sada, nego prije dvije decenije... Interesantan momenat u seriji je onaj koji stanovnike serije praktično dijeli u dva tabora: sa jedne strane one koji pokušavaju da žive što odgovornije i svakog dana iznova traže način da odatle nekako ipak odu - i sa druge strane one koji u okviru svojevrsne komune ili skvota žive u

velikoj vili po carpe diem ključu, dakle svjesni da će kad-tad završiti na noćnom meniju strave i užasa. Ta dilema će u jednom bitnom momentu podijeliti i porodicu Metjuz; iako je potpuno nejasno i forsirano, zbog čega stanovnici insistiraju da se novi sugrađani odluče baš prvog dana i ,,za vijeki vjekov“ u vezi toga.

Ratna realnost

To što su same utvare (koje svoje žrtve mame na vrlo perfidne načine, praktično igrajući se sa psihom, prije nego im zubima raspore utrobu) osmišljene prilično banalno i jeftino, vam neće predstavljati pretjeran problem. Osjećaj tjeskobe i straha

theposterdb.com

Dakle, klasična ,,Lost“ žvaka, što nije uopšte loše i nešto je što je dugoročno i falilo na američkoj televizijskoj panorami. To što se ovog puta radi o gradu u nedođiji od zaboravljene provincije, a tada se radilo o izgubljenom ostrvu na Pacifiku – bože moj, puka kozmetika. U epicentru serije je, naravno, tipična američka porodica. Tata, mama, brat i seka Metjus su, ponovo naravno, novajlije u tom i takvom gradiću; u uvodne dvije od do sada prikazanih pet epizoda njihov ,,zadatak“ je, prije svega, da prihvate novu realnost života, gdje im je svakodnevno glava u torbi.

Harold Perino u ulozi šerifa Bojda na posteru serije

koji migolji mic po mic, kako se noć primiče, je dovoljan da sve to prenebregne; opet, to je mnogo manji problem od onog koji se tiče nedovoljne karakterizacije likova. Uz izostanak, naravno, odgovora – da li su oni uopšte odgovorni, na bilo koji način, što su u tom i takvom gradu završili? Ili nijesu uopšte, nego ih je nekakav kosmički slučajan izbor tako namjestio (što je takođe legitimna postava igre)? Kreator serije Džon Grifin se za sada ne trudi ni da postavi ta pitanja kao bitnu tezu, na pola premijerne sezone od deset epizoda. Najefektniji je momenat tjeskobe koji se vrlo tiče ratne realnosti koju žive milioni ljudi na istoku Evrope ove zime. Jer ta bjekstva junaka serije ,,From“ u zatvorene prostore i podrume tokom noći, njihovo navikavanja na ,,novu, tešku realnost“, pa suočavanje sa nečim tako besmislenim, nepravednim i užasnim kao realna i svakodnevna ugroženost života – sve to liči na noć pod raketnom paljbom, tamo između Dnjepra i Dona. I nijesu natprirodne utvare američkog gradića ništa suštinski drugačije od artiljerije koja nastupa nakon sirene za vazdušnu uzbunu u ukrajinskim gradovima. E sad, to što kreator serije ,,From“ nije ni pomišljao da će mu se prikazivanje serije poklopiti sa ratom u Evropi – to je druga stvar... Serija ,,From“ je, dakle, sasvim dovoljno intrigantna da vam ukrade sat vikenda; a da bi to i sačuvala, moraće pod hitno da uđe na teren temeljnije sociološke ili psihološke igre. One, u kojoj će se najstrašnije utvare jednog zaboravljenog grada, bogu iza tregera, ipak kriti u karakteru i dekadenciji ljudske duše. Džon Grifin ima brisani prostor da poentira u ovoj ,,dilandogovskoj“ igri, vakat je da ga nakon pet epizoda i iskoristi. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.7/5

ZERKALO Četvrtak, 10. mart 2022.

,,The Batman“ režisera Meta Rivsa, s izvanrednim Robertom Patinsonom

Vizija vrijedna poštovanja B

etmen zauzima posebno mesto u svetu superjunaka. Betmen zrači glamurom i pomera granice ne samo superherojskih, stripovskih filmova, nego i bioskopskih filmova.

Reset univerzuma

Robert Patinson je izuzetan kao Betmen, možda i najbolji, što će mnogima biti iznenađenje. Kao uzor za ulogu je pominjao Al Paćina i njegovu interpretaciju Majkla Korleonea u prva dva nastavka ,,Kuma“, što se vidi i po ekspresivnosti, po kojoj se Patinson približava nivou Paćina u mlađim danima

Onda ne treba da čudi i da je najnoviji ,,The Batman“ bio željno iščekivan i što su se u svim fazama produkcije, od inicijalne, unekoliko iznuđene ideje, preko prvih fotografija i trejlera, pa do konačnog uplovljavanja u bioskope, o njemu lomila koplja ne samo fanova, već i zainteresovane publike. Neki su gradili očekivanja bazirana na prethodnim Betmen filmovima. Drugi su se upuštali u debate sami sa sobom oko mesta novog Betmena u franšiziranom DC univerzumu. Treći su sumnjali u izbor glumca, a četvrti su se zgražavali nad činjenicom da ,,The Batman“ traje skoro tri sata... S filmom u bioskopima, rasprave će se samo intenzivirati, ali makar možemo reći da je ,,The Batman“, makar u kontekstu Betmena i DC univerzuma, sasvim svoj, odnosno da nije derivat nekog od prethodnih izdanja. Istorija Betmena na filmskom i televizijskom ekranu možda je kraća od one na stripovskim kvadrantima, ali ona svejedno traje dugo. Nakon serije iz šedzdesetih i animiranih varijanti, eru filmskih spektakala otvorio je Tim Barton koji je već s originalnim ,,Batman“ (1989), a posebno s nastavkom ,,Batman Returns“ (1992) postavio suštinu: Betmen je gotik, mučen mračnim mislima i uronjen u svet impozantnog dizajna i glamura, ispod kojeg se oseća miris truleži i dekadencija. Tu poentu nije shvatio Džoel Šumaher, pa su nastavci bili suvi-

Četvrtak, 10. mart 2022.

m, mnogo više liči na punokrvni noar nego na tipičan superherojski film še okupani neonskim svetlima i ukalupljeni u formulu fantazijskog spektakla. U domen mraka ga je vratio Kristofer Nolan sa trilogijom, pritom mu dodajući obol realizma, kojim je pomalo ugušio njegovu inherentnu fantaziju. Bili su to prvi savremeni stripovski „blokbasteri“ koji nisu samo zabavljali publiku, već pozivali na učitavanje tumačenja i paralela sa stvarnim svetom. Pa mnogi smatraju da se Nolanova trilogija zapravo odnosi na ,,Occupy“ pokret i podgreva debatu između institucionalne i vaninstitucionalne pravde. Konačno, Betmen je doživeo i to da ne bude glavni-glavni lik u filmovima u kojima se pojavljuje, već da figurira kao konkurencija, a kasnije podrška protagonisti Supermenu u DC-jevom serijalu pod rediteljskom palicom Zeka Snajdera. U ovom pokušaju franšiziranja Betmen se zapravo izgubio. U tom svetlu, možda je i najbolja tačka inače pretencioznog i vidljivo kompozitnog ,,Joker“ (2019) bila ta što je pripremila „reset“ celog univerzuma, a ponajviše Betmena kao lika.

Noćna životinja ,,The Batman“ se odmiče od toga i počinje ispočetka i čak vraća korenima i Betmena kao lika i DC-a kao izdavačke kuće. Skraćenica dolazi od engleskog termina Detective Comics, što znači da je maskirani osvetnik s puno opreme ispod čije se maske krije milijarder-siroče Brus Vejn zapravo više detektiv koji istražuje, nego akcioni superheroj koji blatantno koristi moći. To ne znači da ćemo ko zna koji put videti „origins story“ i scenu u kojoj mali Brus ostaje bez roditelja Tomasa i Marte. Priču ćemo, doduše, čuti, a režiser Met Rivs i koscenarista Piter Kreg već su time povukli dobar potez: ukazujući publici poštovanje i verujući joj da ona već u startu zna dovoljno o Betmenu. ,,The Batman“ počinje naracijom u maniru Skorsezovog ,,Taksiste“ u kojoj nam Betmen (Robert Patinson) objašnjava da on ulogu maskiranog osvetnika „igra“ dve godine, što ga je pretvorilo u „noćnu životinju“.

Međutim, nema previše nade da će sam uspeti da očisti Gotam Siti od truleži koja se tu nakupila, ali ipak ne odustaje: sledi svetlosni signal i čini sve što je u njegovoj moći da se zločinu suprotstavi na licu mesta. Ne živi u senkama, sam je senka, i on je osveta. Nakon uspešne noći, povlači se u pećinu koja se nalazi u produžetku okretnice metroa, a iznad koje se nalazi kula Vejnovih, čije prizemlje podseća na gotičku katedralu. U Gotamu stalno pada kiša, a i kad ne pada, bare se nikako ne suše, u toku je i kampanja za gradonačelnika u kojoj se glavne teme vrte oko stope kriminala, korupcije i sredstava iz fonda za obnovu. Takođe, pojavio se i serijski ubica Ridler (Pol Dejno skriven iza improvizovane maske sklepane od vojne opreme) koji policiji i Betmenu lično ostavlja kriptične poruke, a njegov pohod započeo je ubistvom samog gradonačelnika i favorita u izbornoj trci. Jedan od retkih poštenih policajaca, Gordon (Džefri Rajt), otvoreno sarađuje i komunicira s Betmenom, na zgražavanje većine kolega, koji uglavnom legalizmom i procedurom maskiraju korumpiranu prirodu. Kako se leševi i šifrovane poruke ređaju, a na Ridlerovoj meti su korumpirani policijski načelnik, tužilac i njuške iz sveta organizovanog kriminala, pa čak i Brus Vejn čija je familija povezana i sa kriminalom i politikom, tako se raspliće klupko interesnih grupa koje drže Gotam u šaci. U toj priči se pojavljuju mafijaški bos Karmajn Falkone (Džon Turturo), vlasnik ekskluzivnog kluba u kojem zajedno piju političari, mafijaši i predstavnici zakona, Oz zvani Pingvin (Kolin Farel), jedna neobična konobarica u tom klubu, Selina Kajl (Zoi Kravic) koja će se zbog privatnih istraga premetnuti u provalnicu Ženu mačku.

Žrvanj depresije Naravno, osim vernog batlera i pomoćnika Alfreda (Endi Serkis), niko ne zna Betmenov pravi identitet, a on, odnosno Brus Vejn, moraće da krene na put iskupljenja.

Prvi put imamo Betmena kojem nije cilj da od sveta (ili makar Gotama) napravi samo bezbedno, već i bolje mesto. Ta moralna poenta sjajno se uklapa u Rivsovu viziju filma koji je više spoj žanrova kao što su detektivski noar, triler o lovu na serijskog ubicu, kao i mafijaški i politički trilet, nego što je u pitanju akcioni superherojski spektakl. Akcije, međutim, ima, a kada je ima impresivna je, kao ona auto-trka s Pingvinom po ulicama snimljena u novoholivudskom maniru u kojoj ćemo imati prilike da vidimo novi Betmobil u ,,Mad Max“ stilu, ili makar pristojna kao u onim kasnijim scenama poplave i obračuna u dvorani. ,,The Batman“ je prilično mračan na način koji je različit od Nolanove trilogije (čak realističniji), i „gotik“, ali ne kao kod Bartona predominantno stilom i dizajnom, nego atmosferom i unutrašnjim bićem. U tome pomaže fotografija Grega Frejzera, jednog od najpouzdanijih holivudskih snimatelja koji je za rad na Vilnevovu ,,Dinu“ kasirao drugu nominaciju za Oskara, precizna montaža Vilijama Hoja i Tajlera Nelsona, kao i muzika Majkla Đakina u kojoj se, pored moderno-klasičnog stila kojim dominiraju horne i udaraljke, našlo mesta i za Nirvanu, odnosno pesmu ,,Something in the Way“ savršeno upotrebljenu da odslika žrvanj depresije. Uzore režiser Rivs ponosno ističe kao značke na reveru. Tu su, naravno, Šreder, Skorseze, Fridkin i Kopola, ali pre svih Dejvid Finčer kojeg Rivs najobilatije i najdirektnije citira. Prosedeom dominira ,,Se7en“, budući da se Ridler ponaša kao Džon Do (a tu je i sva ona kišurina, vlaga i memla), način na koji se Ridler poigrava s policijom i Betmenom je direktan omaž Zodijaku (čak i stilski šifre podsećaju na Zodijakovo pisanije), a mogu se pronaći i elementi ,,Fight Club“. Omaž ide toliko daleko da se možemo krajnje validno zapitati o originalnosti materijala. Osim originalnosti, potencijalni problem je i trajanje filma koji bi se bez problema mogao spakovati na dva ili u najgorem

slučaju dva i po sata, posebno ako uzmemo u obzir da to ekscesno trajanje nije bilo podređeno razvoju i profiliranju likova (to je ispunjeno za Betmena i Ženu-mačku, uslovno rečeno još i za Ridlera i Gordona), već zapetljavanju priče, otvaranju novih rukavaca i nabijanju atmosfere. Problem je koncepcijski: ,,The Batman“ zapravo više funkcioniše kao sezona televizijske (mini)serije, na šta je deo publike naviknut i što i želi.

Uzor Paćino Robert Patinson je izuzetan kao Betmen, možda i najbolji, što će mnogima biti iznenađenje. Patinson je, međutim, jedan od najboljih glumaca svoje generacije koji se dokazao u filmovima kao što je ,,The Lighthouse“. Kao uzor za Betmena je pominjao Al Paćina i njegovu interpretaciju Majkla Korleonea u prva dva nastavka ,,Kuma“, što se vidi i po ekspresivnosti, po kojoj se Patinson približava nivou Paćina u mlađim danima. Zoi Kravic unosi nešto seksepila kao Žena- mačka, ali ipak ne dostiže nivo zavodljivosti Mišel Fajfer u Bartonovom filmu. Ipak, s Patinsonom deli određenu hemiju koja se ne može zanemariti. Džon Turturo koji obično igra smetenjake je sada uverljivo jeziv i ljigav, Džefri Rajt „sidri“ lik Gordona u prepoznatljivom stilu, a Pingvin u interpretaciji Kolina Farela je dosta drugačiji od izvedbe Denija de Vita, ali je sasvim funkcionalan kao oportuni gangster. Konačno, Pol Dejno je izvrstan kao Ridler. ,,The Batman“ je drugačiji, podrobno osmišljen, ambiciozan i pritom prilično uspeo film o Betmenu namenjen odraslijoj i skoncentrisanijoj publici. Ambicija je jasna još od samog naslova: Met Rivs je iskazao pretenziju da napravi ultimativni Betmen-film, zato i taj određeni član. Koliko je uspeo, pokazaće vreme i nastavci kojih će svakako biti. Ali Betmen kao detektiv koji istražuje serijska ubistva, porodičnu istoriju, politiku i mafiju, svakako je osvežavajući.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 7.4/10

Četvrtak, 10. mart 2022.

CELULOID

OSKARI 2022: Prognoza u ka

amazon.co.uk

Oč

Vil Smit kao Ričard Vilijams u filmu ,,King Richard“

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

ećini publike, glumci su najvidljivija komponenta filma, pa su glumačke kategorije na dodelama nagrada takođe vrlo intrigantne za publiku. To drži u svakom smislu: pobednici se slave ili spore, a već i sam sastav nominovanih može biti plod kontroverzi. Ne treba ići predaleko u prošlost i setiti se kampanje #OscarsSoWhite, odnosno kritika upućenih Akademiji da su predstavnici manjina zapostavljeni,

odnosno odsutni s liste nominovanih. To se najbolje ogledalo upravo u glumačkim kategorijama. Kasnije je došlo do reformi u okviru same Akademije, sastava njenog članstva i uslova za isto, a „politička korektnost“ se zacementirala kao jedan od odlučujućih faktora.

Tata Ričard

Problema u smislu odijuma javnosti ove godine verovatno neće biti, barem kada je kategorija glavne muške uloge u pitanju. Vil Smit je očiti favorit za statuetu za ulogu ostvarenu u filmu ,,King Richard“ Reinalda Mar-

kusa Grina. Njemu zapravo sve ide u prilog: igra javnosti poznatu ličnost oko koje se ispredaju kontroverze (Ričard Vilijams je otac i trener teniskih šampionki Venus i Serene Vilijams, čovek skromnog porekla i obrazovanja koji je, kada se pojavio, prodrmao temelje belačkog i buržoaskog sporta), cela oskarovska kampanja filma u principu je podređena njemu. A i Akademija mu je do sada bila naklonjena da ga dva puta nominuje, za uloge u filmu ,,Ali“ (Majkl Man, 2001) i ,,The Pursuit of Happiness“ (Gabrijele Mućino, 2006). Osim u funkciji

glumca, Smit ove godine ima još jednu nominaciju za Oskara, kao producent filam ,,King Richard“ u kategoriji najboljeg filma, ali tu su mu šanse daleko slabije. Osim Smita, još jedan afroamerički glumac osigurao je nominaciju za Oskara za najbolju glavnu mušku ulogu. Reč je o Denzelu Vašingtonu za naslovnu ulogu u filmu ,,Macbeth“ Džoela Koena. Šekspir je svakako centralna tačka kanona anglosaksonske drame (a film je i dramska umetnost), a ,,Magbet“ spada u Bardove najmračnije i najzahtevnije komade. Vašin-

Četvrtak, 10. mart 2022.

ategorijama glavnih i sporednih glumaca i glumica

gton i inače ima sklonosti ka teatru i u filmu je više nego dobar. Opet, glumac već ima dve statue, za sporednu ulogu u filmu ,,Glory“ (Edvard Cvik, 1989) i za glavnu u filmu ,,Training Day“ (Antoan Fukua, 2001) uz još šest glumačkih i jednu producentsku nominaciju, pa je treći „kipić“ u kolekciji ipak nerealno očekivati. Vrlo malo šansi ima i još jedan oskarovac, španski glumac Havijer Bardem. Njemu je nominacija za ulogu Desija Arnaza u filmu ,,Being the Ricardos“ Erona Sorkina četvrta u karijeri, a Oskara je dobio za sporednu ulogu u filmu ,,No Country for Old Men“ (Džoel i Itan Koen, 2006). Bardemu unekoliko ide u prilog to što igra važnu javnu ličnost, prvu latinoameričku zvez-

Kristen Stjuart uvjerljiva kao ledi Dajana u ostvarenju ,,Spencer“

du televizije koja je imala potpunu kreativnu i produkcijsku kontrolu nad izuzetno popularnom serijom ,,I Love Lucy“, ali film ,,Being the Ricardos“, iako je u priličnoj meri orijentisan na glumce, nije toliko kvalitetan da bi Bardemu, Nikol Kidman u glavnoj ženskoj ulozi i Dž. K. Simonsu u sporednoj muškoj osigurao trijumf.

latimes.com

Najbolje filmske priče ukrajinskih režisera pronalaze dašak optimizma i ponosa na prostoru vizuelno odslikanom totalnim pesimizmom. I serviraju neke najviše pesimistične priče, od svih onih koje se tiču ,,optimistične ratne istorije“

fathipster.com

čigledni i zasluženi favorit Vil Smit

Transformacija favoritkinje Džesike Čestejn u ,,The Eyes of Tammy Faye“

Kamberbačov juriš

Ozbiljniju konkurenciju Smitu unekoliko predstavljaju dva glumca koja su ove godine doživela priličan proboj. U slučaju Benedikta Kamberbača, tu je reč o konstantnom usponu koji traje nekoliko godina, od serije ,,Sherlock“, preko prve nominacije za Oskara za ulogu genijalnog matematičara i potisnutog homoseksualca Alana Tjuringa u filmu ,,The Immitation Ga-

me“ (Morten Tildum, 2014) i uloge Doktora Strejndža u Marvelovom filmskom univerzumu koja će postajati sve značajnija u narednoj etapi univerzuma... Pa do juriša koji je prošle godine

napravio sa ulogama u filmovima ,,The Mauritanian“, ,,The Electrical Life of Louis Wain“, ,,Spider-Man: No Way Home“ i, Nastavak na sljedećoj stranici

konačno, ,,The Power of the Dog“ Džejn Kempion za koji je i nominovan. Ako bi se birala uloga za nominaciju, onda bi to bila baš ta: Kamberbač u ovom neo-vesternu igra sadistu sklonog mentalnim igricama, dok se u pozadini krije potisnuta homoseksualnost, što od Fila Burbenka čini lik koji volimo da mrzimo, a ipak ga razumemo. Takođe, ako se Akademija bude vodila načelom akumulacije nagrada za šta je ,,The Power of the Dog“ priličan favorit, taj bi argument samo dodatno pojačao Kamberbačove šanse. Konačno, bez šansi nije ni Endrju Garfild za ulogu Džonatana Larsona u biografskom mjuziklu o autoru mjuzikala pod nazivom ,,Tick Tick... Boom!“ Lin-Manuela Mirande. I Garfildu je ovo druga nominacija, nakon filma ,,Hacksaw Ridge“ Mela Gibsona (2016), što mu je ujedno po pitanju prestiža bio vrhunac karijere. Garfild se dokazao i kao vrlo „bankabilna“ filmska zvezda ulogama u prethodnoj tranši Spajdermen serijala, a ulogu je ponovio (u nekom smislu barem) i u novom ,,Spider-Man: No Way Home“ Džona Votsa, koji je postao najveći postpandemijski hit u Americi. Takođe, Akademijina ljubav za mjuzikle i biografske filmove mu može ići u prilog, kao i dodatna nominacija filma u kategoriji montaže, ali Garfild bi morao da se zadovolji statusom favorita iz nešto dublje senke.

Džesikin portret

Kod glumica nominovanih za glavnu žensku ulogu je stanje ipak nešto haotičnije, što potvrđuju razmimoilaženja u nominacijama za Oskara, nagradu udruženja glumaca SAG i britanske nagrade BAFTA. U sluKodi Smit Mekfi u jakoj roli u filmu ,,The Power of the Dog“

the1a.org

Četvrtak, 10. mart 2022.

Sjajni Troj Kotsur ispisao istoriju kao prvi nominovani glumac

čaju SAG nagrade razmimoilaženje čak i nije toliko izraženo, tri od pet nominovanih se čak poklapaju, dok je u slučaju Bafte ono zapravo frapantno: pet nominovanih za Oskara i šest za BAFTA nagradu su 11 različitih glumica. Tako nešto se dogodilo prvi put u istoriji. Možda upravo na talasu SAG nagrade pobedi Džesika Čestejn za naslovnu ulogu u filmu ,,The Eyes of Tammy Fey“ (Majkl Šuvalter). Ono što joj ide u prilog je njena reputacija izvrsne glumice i dve prethodne nominacije za Oskare, za sporednu ulogu u filmu ,,The Help“ (Tejt Tejlor, 2011) i za glavnu u filmu ,,Zero Dark Thirty“ (Ketrin Bigelou, 2012). U prilog joj takođe ide i to što je njena uloga portret stvarne ličnosti u biografskom filmu, uz to američke, što Akademija svakako voli, kao i da je za potrebe filma glumica morala da izmeni svoj izgled, što potvrđuje i nomiindiewire.com

nacija za frizersko-šminkerski tim filma. Šanse donekle smanjuje činjenica da se oko samog filma nije podiglo dosta prašine, odnosno da je ukupni broj nominacija relativno mali. Opet, to ne bi trebalo da predstavlja presedan, budući da je Riz Viderspun osvojila Oskara za portret Džun Karter u filmu ,,Walk the Line“ (Džejms Mangold, 2005) koji je pride imao još samo jednu nominaciju (Hoakin Finiks za glavnu ulogu za portret Džonija Keša). A naročito ako se prisetimo filma ,,Still Alice“ (Ričard Glacer, 2014) u kojem je Džulijan Mur pazarila Oskara, što je ujedno bila i jedina nominacija tom prosečnom filmu. Drugi favorit bi svakako bila Kristen Stjuart za koju već i vrapci na grani znaju da se otresla šljokica od ,,Twilight“ serijala i vratila indi korenima i čak skrenula prema art formama, što se najviše vidi u dvostrukoj saradnji s Olivijeom Asajasom u filmovima ,,The Clouds of Sils Maria“ (2014) i ,,Personal Shopper“ (2016). S druge strane, čileanski reditelj Pablo Larain već ima istorijat izvlačenja sjajnih ženskih rola, posebno u slučaju njegovog internacionalnog prvenca ,,Jackie“ (2016), za koji je Natali Portman dobila Oskara za portret ikoničke istorijske ličnosti kao što je Džeki Kenedi.

Princeza Di

Larainov pristup u filmu ,,Spencer“ za ulogu u kojem je Kristen Stjuart nominovana za nagradu je sličan u smislu fokusa na ženski lik i istorijsku ličnost,

ovog puta popularnu britansku princezu Dajanu, uhvaćenu u kovitlac dešavanja, ali bi glumica imala nešto veće šanse da je sam film nominovan u još ponekoj kategoriji, makar za scenu, kostim i šminku. Na trećem mestu po verovatnoći bi se našla Olivija Kolman za izuzetnu ulogu u filmu ,,The Lost Daughter“ Megi Džilenhol, koji za razliku od prethodna dva ima još nominacija u supstancijalnim kategorijama poput sporedne ženske uloge i originalnog scenarija. Nevolja bi, međutim, mogla biti to što glumica već ima jednu osvojenu statuetu, i to upravo za glavnu ulogu u filmu ,,The Favourite“ (Jorgos Lantimos, 2019) i da to ipak nije bilo toliko davno da bi bio red i na drugu, a pride je prošle godine imala i nepotvrđenu nominaciju u kategoriji sporedne uloge za rolu u filmu ,,The Father“ (Florijan Celer, 2020). Takođe, Akademija izbegava da „kiti“ debitantska ostvarenja, pa makar ona dolazila od prekaljenih profesionalaca kao što je to glumica Megi Džilenhol koja se sada oprobala i u režiji, a i u filmu s obiljem fleš-bek sekvenci u kojem isti lik igra više glumaca nije uvek najjednostavnije povući liniju između glavne i sporedne uloge. S još manje šansi od nje su Nikol Kidman za ulogu u filmu ,,Being the Ricardos“, a ta nominacija u principu dolazi u skupu sa još dve glumačke kao demonstracija „ljubavi“ koju Akademija gaji prema Aronu Sorkinu, te Penelopa Kruz za ulogu u filmu ,,Pa-

nbcnews.com

Četvrtak, 10. mart 2022.

rallel Mothers“ Pedra Almodovara. Ona Oskara već ima za sporednu ulogu u filmu ,,Vicky Christina Barcelona“ (Vudi Alen, 2004), te još dve nominacije od koju jednu upravo za ulogu u Almodovarovom filmu ,,Volver“. Akademija nije nužno protivna tome da nagradu dodeli neameričkoj glumici i glumici koja glumi na stranom jeziku, ali u ovom slučaju neke velike nade jednostavno nisu utemeljene.

Kotsur u istoriji

Dosta je haotično i u kategoriji sporedne muške uloge, počevši od toga da imamo čak dvojicu glumaca iz istog filma (Kodi Smit Mekfi i Džesi Plemons su obojica ostvarili uloge u ,,The Power of the Dog“), pa do činjenice da imamo samo jednog potpunog autsajdera. To bi bio Dž. K. Simons za ulogu u filmu ,,Being the Ricardos“ Arona Sorkina koja je naprosto maniristička, kao uostalom i većina Simonsovih uloga u karijeri, a za jednu takvu, samo veću po minutaži, već je kasirao svog Oskara. Relativno skromne šanse ima i Džesi Plemons, naročito u duelu sa mlađim kolegom Kodijem Smitom Mekfijem. Razlog tome je činjenica da je Plemonsova uloga Džordža Burbenka svedenija i manje razmrdana, ako baš hoćemo i pasivnija nego uloga Pitera Gordona za koju je Mekfi morao da pokaže nešto širi raspon i nešto izraženiju dubinu emocija. Mekfi bi se čak mogao uvrstiti u krug favorita, naročito ako bi se Akademija vodila logikom akumulacije nagrada, ali isto tako se može dogoditi da se dve nominacije istom filmu u istoj kategoriji naprosto međusobno potru. Istoriju će svakako pisati Troj Kotsur, kao prvi gluvi glumac koji je nominovan za ulogu odigranu na znakovnom jeziku. Sama Akademija voli da piše istoriju i pomera granice, a invaliditet je svakako jedan od zapostavljenijih poligona, baš kao što je kategorija sporedne uloge sasvim odgovarajuća za takve velike izjave koje nisu nužno kalkulantske i neiskrene. Na kraju imamo i Kjarana Hajndsa za ulogu dede u filmu ,,Belfast“ Keneta Brane, koja je jedna vrsna minijatura, ali ipak – minijatura, pa bi veće uloge drugih glumaca nad time mogle odneti prevagu. Takođe, zapra-

Arijana Debouz ,,reprizirala“ kultnu rolu Rite Moreno u Spilbergovom ,,West Side Story“

vo čudi to da su u kategorijama sporednog glumca i glumice nominovani Hajnds i Džudi Denč kao deda i baka, a ne Džejmi Dornan i Kaitriona Balf kao tata i mama. Ali bi kalkulacija, bilo sa akumulacijom, bilo sa konceptom utešne nagrade, mogla i te kako da se isplati Hajndsu, posebno ako uzmemo u obzir da Džudi Denč u svojoj „trci“ ima dosta manje šansi. Kod glumica u sporednim ulogama, pak, situacija je nešto jasnija, makar zbog toga što dve dame odmah možemo označiti kao autsajdere s malo šansi i to po logici po kojoj su njihove nominacije „sidro“ za neke druge. Te dve dame su upravo Džudi Denč, čija je uloga ne samo minijatura, već minijatura kakvu glumica tog formata može da odigra i u snu, kao i Aundžanu Elis za ulogu supruge Ričarda Vilijamsa, Brendi Prajs, u filmu ,,King Richard“ koja je, pak, stereotip žene-majke-patnice i podrške svom čoveku. Nijedna od ove dve glumice različitog „pedigrea“ po pitanju nagrada, međutim, nije apsolutno bez šansi: u prilog filmu ,,Belfast“ ide ratna tematika koja je postala „vruća“ sa razvojem situacije na terenu Ukrajine, a i Akademija voli klišee, što lik Brendi Prajs svakako jeste, naročito ako treba da pokaže svoju plemenitost.

Žena, majka...

U kategoriju žene-majke-patnice se može staviti i lik Rouz Gordon koji je u filmu ,,The Power of the Dog“ odigrala Kirsten Danst, ali je navedeni lik ipak nešto produbljeniji i pritom lagano „namočen“ u alkoholizam i iskliznuće u ludilo, s primar-

nim motivom zaštite sina, a ne podrške mužu. Interesantno je da je za Danst ovo prva oskarovska nominacija, što je više nego neobično imajući u vidu sve njene ikonične uloge, kako dečije (mala vampirica Klaudija u ,,Interview With The Vampire“ Nila Džordana i mlada Ejmi u ,,Little Women“ Gilijan Amstrong iz devedesetih), tako i one ,,odrasle“ u filmovima poput Fon Trirovog ,,Melancholia“ (2011). Takođe, i sam film ,,The Power of the Dog“ je favorit u većini kategorija u kojima je nominovan, a broj nominacija je impresivnih 12. Opet, Kirsten Danst nije baš izraziti favorit, budući da za Arijanu Debouz radi komplikovana istorija, potreba za političkom korektnošću i žanrovske preferencije Akademije prema mjuziklu koje datiraju još iz davnih vremena. Debouz, dakle, igra ulogu Anite u Spilbergovoj verziji mjuzikla ,,West Side Story“, i upravo uloga koju ona igra bi mogla da bude presudna. Naime, upravo za tu ulogu u verziji filma iz 1962. godine je Rita Moreno dobila Oskara kao prva i do sada jedina glumica latinoameričkog porekla. Koliko je to značajan momenat govori i to da je Ritu Moreno Spilberg ubacio u svoj, „menjajući pol i ime“ liku Doka koji je postao Valentina, udovica i vlasnica apoteke. U tom kontekstu je sam kvalitet izvedbe Arijane Debouz, inače sasvim korektan, od sekundarnog značaja. Na kraju imamo i Džesi Bakli u ulozi mlade Lede Karuzo u filmu ,,The Lost Daughter“. Reč je o verovatno najimpresivnijoj glumačkoj izvedbi među nominovanima, i to od strane jedne

od najperspektivnijih mladih glumica čija je karijera definitivno u usponu, a osećaj za izbor uloga perfektan, budući da bira po pravilu velike glumačke izazove. Opet, verovatna logika Akademije bi bila da joj je u ovom trenutku već i sama nominacija dovoljan podstrek, za trud u budućnosti. GLAVNA MUŠKA ULOGA Pobijediće: Vil Smit FaVorit iz Sjenke: benedikt kamberbač treba da Pobijedi: Vil Smit GLAVNA ŽENSKA ULOGA Pobijediće: džesika Čestejn FaVorit iz Sjenke: kristen Stjuart treba da Pobijedi: kristen Stjuart SPOREDNA MUŠKA ULOGA

Pobijediće: kodi Smit Mekfi FaVorit iz Sjenke: kjaran Hajnds treba da Pobijedi: troj kotsur SPOREDNA ŽENSKA ULOGA

Pobijediće: arijana debouz FaVorit iz Sjenke: kirsten danst treba da Pobijedi: džesi bakli

Četvrtak, 10. mart 2022.

ILI-ILI

ilan Glavaški dokazao je, da ako je pjesma prava, naći će način da dođe do ciljane publike. Nije lako stvoriti, tiho i nenametljivo, toliku bazu fanova, rasutu po regionu, po bijelom svijetu i računati da si nečija radost, no Glavaškom je to zaista pošlo za rukom. Jednom je i odustao, ali s muzike se nije lako „skinuti“ zauvijek. Posebno je impresivno kako je u vrijeme pandemije Glavaški, ne samo vrhunski muzičar iz Bečeja sa stalnom adresom u Mađarskoj, već čovjek sa vizijom koji više od tri decenije odbija estradne kompromise, uspio da okupi međudržavni bend - i u svoj originalni zapis inkorporira uticaje, koji će rezultirati možda i najboljim regionalnim albumom u prošloj godini. „Početak i kraj“ je kompilacija duge i prijatne vožnje („na leru“) kroz kasnu mladost (to je ono taman prije nego priznamo da smo ušli u „srednje doba“) u kome je dosta toga jasno i sve je u načinu kako se prihvataju postojeće okolnosti, privatne i globalne, a u isto vrijeme je i vožnja na vrludavom ritmu koji ne opterećuje, već očarava. I, zašto ne reći – smiruje i obećava, da je sve u redu s nama, ako već nije s ostatkom svijeta.

Milan Glavaški, muzičar benda Rebel Star

Hemingvej zauvijek! Poetski sveden, prijatnog glasa, vizionar i matematičar unutar svake pjesme, bez grešaka i pretjeranog egzibicionizma, Glavaški zaokružuje svoje naslove i teme iskusno, kao da je već sve vidio i kao da ga bukvalno ništa ne može iznenaditi, a poetski demijurg je konačno u saglasju sa svim riječima koje je moguće iskoristiti. Za Objektiv je otkrio i literarnog i muzičke gurue, priznao da ne gleda serije, ali i objasnio ponešto o triatlonu jer je čovjek od kombinovanih strasti i interesovanja. Pjesma Eve Braun: „Bečej noću“ ili „Sasvim običan dan“? - „Bečej noću“, što zbog lokal patriotizma, što smo je zajed-

Džejson Izbel i Džef Tvidi, moderni heroji amerikane, zajedno na sceni

no pisali, zbog obrade Dejana Cukića, itd. Draža mi je zbog svega toga. Regionalna kantautorka: Zvonka Obajdin ili Nina Romić? - Ne možemo ih porediti, jer su obe zauzele svoj autorski prostor, obe su učestvovale na snimanju našeg novog albuma i doprinele svojim posebnim kvalitetima. Zvonku bih izdvojio zato što je oslonac naše nove postave benda i zato što se bavi širokim žanrovskim prostorom. Sačekajte da čujete njen novi projekat sa Sjeverozapadom i biće vam jasno. Ninu bih izdvojio zbog dubine emocije i poezije što će se posebno čuti na njenoj novoj ploči. youtube.com

Muzički dokumentarac o Bitlsima: „The Beatles: Get Back“ (Piter Džekson 2021) ili „Let it Be“ (Majkl Lindzi Hol, 1970)? - „Let it Be“, jer sam odrastao sa tom slikom Bitlsa i jako su me kasne godine njihovog postojanja formirale. „The Beatles: Get Back“ otkriva detalje koji mi na kraju nisu promenili ništa u vezi sa najbitnijim rokenrol bendom u istoriji. Legende amerikane: Džef Tvidi ili Džejson Izbel? - Džef Tvidi, zato što je umetnik koji i dalje istražuje, eksperimentiše i neguje zajednicu oko benda Wilco i njihovog studija The Loft u Čikagu. Izbel je na dobrom putu da spasi kantri muziku i da se ustoliči kao nosilac amerikane, međutim Tvidi je blesav i to ga čini značajnijim za mene. Gitara: „Hofner Thinline“ ili „Sabre Wraith“? - Ne znam šta je „Sabre“, ali znam stare „Hofnere“ i imao sam prilike da godinama sviram jedan iz šezdesetih, kupljen iz sindikalnog orkestra fabrike tekstila u Banatu. Neverovatna gitara, ali jako teška za održavanje. Kjubrikov film rađen prema romanu: „Lolita“ (1962) po djelu Vladimira Nabokova ili „Isijavanje“ (,,The Shining“, 1980) po knjizi Stivena Kinga? - „Lolita“ je veći horor od „Isijavanja“, pa zato „Isijavanje“. Uloga Brajana Krenstona: Volter Vajt u seriji „Breaking Bad“ ili tata Hal u seriji „Malcolm in the Middle“? - Nemam pojma. Ne gledam serije gotovo uopšte, mislim da je jedina cijela serija što

Marina Uzelac

Četvrtak, 10. mart 2022.

Milan Glavaški: ,,Lolita“ je veći horor od ,,Isijavanja“

sam pogledao „Foundation“ prema romanima Isaka Asimova. Stoga Isak, a ne Volter ili Hal . Dječak iz filmova: Malik iz filma „Otac na službenom putu“ (Emir Kusturica, 1985) ili Zoran iz filma „Tito i ja“ (Goran Marković, 1992)? - Zoran iz „Tito i ja“ zbog Dimitrija Vojnova i Gorana, i zato što mi je blisko s obzirom na to da sam jedna od poslednjih generacija koja bi Zorana potpuno skapirala.

Američki književnik: Ernest Hemingvej ili Čarls Bukovski? - Ernest Hemingvej zauvek! Pročitao sam sve što je napisao i posetio mesta u Parizu gde se družio i gde je pio. U kontekstu današnje kulture, on pomalo zvuči seksistički i mačo, međutim mislim da je jednostavno jako volio ljude i da je teško podnosio rat bez obzira na to što je učestvovao i pisao o njemu. Periodično mu se vraćam kao što se vraćam Bitlsima. Pesma „Draga“

sa albuma „Reka“ je posvećena Hemingveju. Disciplina iz triatlona: plivanje ili biciklizam? - Triatlon zvanično ima tri discipline (plivanje, bicikl i trčanje) a iskusni će vam reći da su hidracija i ishrana četvrta. Meni je najlepša i najteža trčanje, volim da se spremam za triatlon u prirodi. I odem na poneku trail trku u toku godine, gde obično padnem i razbijem se na neku stenu, ili u boljem slučaju, samo se najedem blata.

Kompozitori: P. I. Čajkovski ili F. Šopen? - Čajkovski zbog drame u muzici i životu, čovek sa teškom depresijom, skrivenom homoseksualnošću, rastrgnut između u istoka i zapada… Imao je težak život, ali i podlogu da nešto kaže. Saj-faj franšize: ,,Star Wars“ ili ,,Star Trek“? - ,,Star Wars“ , jer sam odrastao na njima i dalje verujem u borbu dobra i zla. Jednom sam sa decom bindžovao devet delova za dve noći. Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 10. mart 2022.

SERIJE

ns D a e M g a l F r Ou

eath

Novi projek

Luckasta piratska posada u šarmantnoj seriji

Kako su sve serije čija se radnja odvija na radnom mjestu, uvijek o porodicama, i to onim koje pronađemo tamo gdje to najmanje očekujemo - ovo je u startu premisa koja obećava, naročito kada uzmete u obzir članove ove luckaste posade

theposterdb.com

U gusarskoj kance

Četvrtak, 10. mart 2022.

kat Taike Vaititija nježna je i ubjedljiva priča o identitetu i prijateljstvu hbo.com

elariji N

eke priče nikada ne mogu da dosade. To su one o vampirima, vukodlacima, vanzemaljcima, superherojima i… piratima. Taika Vaititi, režiser sa Novog Zelanda koji je u posljednjih desetak godina pronašao način da nam se šarmantnom pojavom, neobičnim projektima i humorom na koji na koji niko ne ostaje ravnodušan, svima uvuče pod kožu imao je iskustva sa svih pet.

Plemić Stid

To je postigao kroz film (a poslije i seriju) ,,What We Do in the Shadows“, tako i kroz rad za franšize ,,Star Wars“ i Marvel, i najzad, kroz njegov posljednji projekat za HBO Max, gusarsku komediju ,,Our Flag Means Death“. Osim što je pisao i režirao pilot i pomogao tvorcu serije Dejvidu Dženkinsu na još nekim epizodama, Taika u glumi jednog od najpoznatijih pirata svih vremena, Edvarda Tiča, kog znamo pod imenom Crnobradi. Ipak, u fokusu serije, barem na početku, više je ( još jedan novozelandski) glumac i komičar Ris Darbi, koji je ovdje u ulozi Stida Boneta, džentlemena pirata, takođe istorijske ličnosti. Naime, Stid Bonet bio je plemić prije nego što je postao gusar, služio je u opštinskoj policiji na ostrvu Barbados i bio uspješan plantažer. A onda je, nezadovoljan rutinskim poslom i situacijom kod kuće, odlučio da ostavi sve. Kupio je mali brod sa desetak topova, regrutovao posadu od sedamdesetak ljudi i krenuo u avanturu sa drugim pljačkašima mora. Kreator serije, Dejvid Dženkins, koristi Stidovu priču kao inspiraciju i kreira neku mješavinu pomorske radne komedije, akcione avanture i ljubavne priče. Pritom, ne mislimo na standardnu romansu, već je ovdje u pitanju nešto apstraktnije. Svjedočimo Bonetovom

Taika Vaititi uvjerljiv i savršen izbor za ulogu Crnobradog

zaljubljivanju u piratsvo, posmatramo članove posade koji polako uviđaju čari ovog čudnog kapetana. Čak se i ozloglašeni Crnobradi zaljubljuje pomalo u taj koncept, da jednog dana okači svoj kapetanski šešir. Kako su sve serije čija se radnja odvija na radnom mjestu uvijek o porodicama - onim koje pronađemo tamo gdje to najmanje očekujemo - ovo je u startu premisa koja obećava, naročito kada uzmete u obzir članove ove luckaste posade. ,,Our Flag Means Death“ se može pohvaliti sjajnom ekipom koju čine poznate ikone komedije iz svih djelova svijeta. Tu je Samba Šut, dopisnik za holandsku verziju ,,The Daily Show“, kao i Irac Kristijan Nern, kojeg pamtimo kao Hodora iz ,,Game of Thrones“. Zatim se kao američki delegat pojavljuje Metju Maher, slavni pozorišni glumac koji je ovdje u ulozi Crnog Pita, iako je publici možda poznatiji kao zapovjednik Skrula iz filma ,,Captain Marvel“ (Ana Boden i Rajan Flek, 2017).

Menadžer na brodu

Od britanskih glumaca bi trebalo izdvojiti talentovanog Nejtana Foada koji igra Lušusa, jedinog člana posade koji umije da čita i piše (osim kapetana). I najzad, kao jedini kompetentni i (zapravo) sposobni u posadi pojavljuju se tihi, dobroćudni Oluvande (Samson Kajo) i nijemi zanesenjak noževima Džim (Viko Ortiz). Svi ovi likovi služe Risovom Stidu Bonetu, koji je totalna suprotnost od standardnih,

nekompetentnih menadžera iz komedija na radnom mjestu. Stid je optimističan i pun podrške, na brodu pruža mogućnosti rekreacije, bavljenja umjetnošću i zanatom, izgradio je čak i ogromnu biblioteku za posadu, a pritom im i daje platu da ne bi morali da pljačkaju i ubijaju. Naravno, kako su u pitanju pirati, ove ga osobine čine sjajnim šefom, ali i ne tako idealnim kapetanom broda koji nosi naziv ,,Osveta“. Humor, izgrađen oko šaljivog, pretencioznog kapetana pirata i njegove ekipe čudaka, direktno je u skladu sa jednom od Vaititijevih omiljenih tema: blago tragičnim, često urnebesnim sukobom između načina na koji ljudi zamišljaju sebe i načina na koji ih drugi vide. Međutim, kada se konačno upoznamo sa svim likovima, ,,Our Flag Means Death“ postaje nešto mnogo nježnije: priča o identitetu i prijateljstvu, o tome koliko teško može biti za svakog od nas da shvatimo ko smo zaista, i kada smo sami, i u blizini drugih ljudi. Ali i spoznaje toga da svi mi imamo probleme i (blage) traume koje vučemo sa sobom, najčešće iz djetinjstva. Ono što je zajedničko svim piratskim pričama, koje variraju od žanra do žanra, jeste da su uvijek zabavne, ali i da obični ljudi ne postaju pirati. Da bi ste se odlučiti na piratstvo morate biti malo… drugačiji. Nije dovoljna hrabrost (iako jeste poželjna), niti se odlučujete iz želje da postanete razbojnik. Ne odlazite čak ni iz

velike ljubavi prema moru ili samoći, iako ona često jeste bitan element. Veliki dio tajne piratstva krije se u etimologiji. Riječ pirat zapravo dolazi od grčkog peirates, s korijenom peiran što znači probati, testirati. Značenje riječi bi onda bilo ,,onaj koji okuša sreću“. Ovo svjedoči o tome koliko je nejasna granica između zanimanja pomorca i pirata bila od samog početka, ali i o tome što je pokretačka snaga ljudi koji se odlučuju da tek tako odu, bilo to iz ćefa (kao u slučaju Stida Boneta) ili iz inata (kao u slučaju Crnobradog).

Kušanje sreće

Iz istorije znamo da su se džentlemen pirat, kako su prozvali Stida, i Crnobradi, poslije nekog vremena i par okršaja na otvorenom moru, čak i družili. Na ovo krajnje neobično prijateljstvo oslanja se i Dženkins i nakon što nas upozna sa Bonetovom posadom uvodi Edvarda Tiča. Jasno je od prve pojave da nije u pitanju samo gost, već i drugi glavni junak. Vaititi i Darbi, koji su sarađivali još na projektu ,,Flight of the Conchords“, čine sjajan tandem i njihove se harizme odlično uklapaju. Istovremeno, neki od nešto tužnijih trenutaka leže baš u prošlosti ova dva lika i nesrećnom djetinjstvu, koje je značajno uticalo da danas budu onakvi kakvi jesu. Naravno, ovi mračniji aspekti priče su samo majstorski provučeni i ne utiču na sveukupan ton serije. ,,Our Flag Means Death“ nije najdubokoumniji projekat na temu krize srednjih godina, niti je najbolja priča o piratima koju ćete imati priliku da pogledate (taj tron je zauvijek rezervisan za ,,Black Sails“). Ali, negdje u presjeku ljudi koji vole ,,What We Do In The Shadows“, ,,Ted Lasso“ i ,,Flight of the Conchords“, nalazi se divna, odabrana skupina, raspoložena za plovljenje (uglavnom) toplim, nježnim vodama, uz opuštanje sa divnom grupom čudaka. Za njih će ova gusarska komedija biti pun pogodak. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 10. mart 2022.

SERIJE Ključ svake velike priče, pa tako i sportske, uvlačenje je publike u konačnu sudbinu ekipe, hoće li pobijediti ili izgubiti. Ovo je možda element koji najviše fali Piše:

e Rise h T : e im T g in n Win asty n y D s r e k a L e h t of

Zlatno doba košar

Ljubavno pis lišeno ljuba

Davor PAVLOVIĆ

ada su Čikago Bulsi pobijedili Los Anđeles Lejkerse 4-1 u NBA finalu 1991. godine, spustili su zavjesu na ,,Šoutajm“ i jednu zlatnu generaciju, a počeli da stvaraju vlastitu dinastiju na putu do ,,The Last Dance“. Ovaj Netfliksov serijal zaronio je u pozadinske priče pojedinih igrača, najviše Majkla Džordana, kao i svađe među trenerima i vlasnicima te mnoštvo popratnih priča, kao dokumentarac. Sada je bilo vrijeme za ,,revanš“, ali ovaj put u igranoj formi. Serija ,,Winning Time: The Rise of the Lakers Dynasty“ televizije HBO podsjetnik je da su prije nego što je Džordan preuzeo vođstvo, Lejkersi sa Medžikom Džonsonom i Karim Abdulom Džabarom uzdigli NBA na neviđene visine, kao sport i kao veliku zabavu.

Posuto trnjem

Ova serija ima dramski pristup koji se temelji na činjenicama, i bazirana je na knjizi novinara Džefa Perlmena. Deset epizoda (ekskluzivno smo pogledali osam, ljubaznošću HBO) zajedno su kreirali Maks Borenštajn i Džim Heht. Ali, najveće ime na špici je režiser Adam Mekej, koji voli košarku i koji je reputaciju stekao komedijama Vila Farela, kao i sa ,,The Big Short“ (2015) i prošlogodišnjim ,,Don’t Look Up“. On je režirao prvu epizodu i na svakom koraku vidljiv je njegov pečat, poput podijeljenih ekrana i drugih vizuelnih trikova, koji su brojni. Osnove priče dobro su poznate

Džon Si Rajli u ulozi slavnog gazde kluba Džerija Basa u centru radnje

svakome ko je ljubitelj košarke. Košarkaški klub Los Anđeles Lejkersi su osamdesetih godina prošlog vijeka bili najglamuroznija organizacija u istoriji američkog sporta. Predvođeni Džabarom i Medžikom osvojili su pet NBA prstena, a bili su prepoznatljivi i po holivudskom navijačkom klubu i plesnom odredu ,,Laker Girls“, pod vođstvom Pole Abdul, koje su više izgledale kao plesačice u noćnim klubovima nego navijačice.

Čak je i njihovom treneru Petu Rajliju, kojeg u seriji igra Edrijen Brodi, ponuđena glavna uloga u filmu ,,Tequila Sunrise“ (Robert Taun, 1988). Međutim, sve se srušilo u jesen 1991. kada je Džonsonu dijagnostikovan HIV, ali to je neka druga priča. Ova serija dočarava autentični izgled tih godina, u kojima put Lejkersa do slave nije bio lagan, jer se tim suočavao s preprekom za preprekom, pokušavajući spriječiti da se njihovi snovi potpuno slome.

Sve počinje kada plejboj Džeri Bas (Džon Si Rajli) planira da kupi klub i draftuje Medžika Džonsona (Kvinsi Ajzaja) 1979. godine. Basov pogled na život otkriva rečenica koju izgovara u prvoj epizodi: ,,Ako postoje dvije stvari na ovom svijetu zbog kojih vjerujem u Boga, to su seks i košarka“, ležeći u krevetu u Plejboj kući. On gleda u kameru, nastavljajući monolog direktno nama. Međutim, Džonsonov dolazak nije u skladu s trenerom Džerijem

Četvrtak, 10. mart 2022.

rkaškog tima Lejkersa ovjekovječeno u ostvarenju Adama Mekeja list23.com

smo avi

ktvz.com

Kvinsi Ajzaja i Solomon Hjuz - fizički slični, ali neuvjerljivi kao Medžik i Džabar

Vestom (Džejson Klark) i startnim bekom Normom Niksonom (Divon Nikson), dok Džabar (Solomon Hjuz) djeluje nezainteresovano.

Četvrti zid

Bas pronalazi novog trenera Džeka Mekinija (Trejsi Lets) i slaže kockice na putu do krova svijeta, do kojeg su mu najveći rivali Boston Seltiksi sa Redom Oerbahom (Majkl Čiklis) i Lerijem Birdom (Šon Patrik Smol), s ko-

jima će u seriji i odigrati jednu utakmicu (koja se nije desila). Da se ne vrti sve oko muškaraca, pobrinule su se u upravi glavna menadžerka Kler Rotman (Gebi Hofman), koja se naučila ojačati suočena s raširenim seksualnim uznemiravanjem, a tu su i Basova ćerka Džini (Hadli Robinson) i njegova majka Džesi (Sali Fild). Mnoge sporedne ličnosti, što fikcione, tako i stvarne, poput Ričarda Prajora, te košarkaške veličine, još obogaćuju seriju. A što su Lejkersi uradili te godine i narednih, dio je istorije. Od uvodnih scena, ova sportske drame obasipa Mekejevim režiserskim trikovima, poput postavljanja slojevitih velikih slova kao objašnjenja i razbijanja četvrtog zida. Tu su još brza montaža, grafika i animacije i povremeno mijenjanje tempa. Slika se mijenja između 16 i 35 milimetara bez ikakvog razloga. Tu strategiju slijede i drugi režiseru, ali, da li je to dovoljno? Nažalost, ovdje nije. Dokumentarne snimke datog perioda i sve ostalo pomažu da se vizuelno dočara uspjeh jednog tima, čak i gledaocima koji nisu ludi za košarkom, međutim oni su isplivali u prvi plav i zasićuju ono što je bitnije, a to su sama radnja i likovi, kojih je mnogo. ,,Četvrti zid“ dovodi nerijetko do iritantnih monologa i naracija koji bespotrebno usporavaju radnju. Sve se dešava bez jake fokusne točke, uzrokujući da se svaki lik vrti oko svoje ose

i vrlo teško se spaja sa drugima. Taj nefokusirani način na koji autori ,,lete“ kroz seriju i likove, dovodi do lošeg zapleta. Sve je zbrkano, samo sa jednim zajedničkim interesom, a to je želja za pobjedom u kojoj se ispituju krhka muška ega. U svemu tome, iz epizode u epizode se nabacuju površinski teme, poput seksizma, rasizma, bračnih vratolomija itd. S druge strane, ljubitelji igre pod obručima će morati sačekati kraj četvrte epizode da bi igru i vidjeli, a i kada dočekaju, scene su previše ,,upeglane“ i ne baš uvjerljive. Svjetlo i boje pružaju utisak da je serija snimana u vrijeme u kojem se radnja odvija, a sountrack je sastavljen od disko, soul i pop hitova.

Majka i sin

Veliku korist je serija dobila od glumačkog ansambla. Rajli je i ranije sarađivao sa Mekejom i njegov Bas je mješavina seksualnog hedonizma, poslovne pameti i djetinjaste odanosti svojoj bolesnoj majci. On je ujedno i najsloženiji i najdramatičniji lik u seriji, dok mu Rajli daje i neke komične elemente. Jedno od ljepših iznenađenja je da kako epizode napreduju, pridružuju mu se i neki drugi glumci. U maloj ulozi glavnog menadžera Bostona, Majkl Čiklis iz ,,The Shield“ uvjerljivo predstavlja njegovu žestoku narav, dok je posebno s plavom perikom zablistala praktički

neprepoznatljiva kao knjigovođa i Basova majka, Seli Fild. Kad se pojavi i sa sinom počne scenu razgovora, uživati je gledati tu igru majke i sina. Kvinsi Ajzaja koji igra Medžika, mu fizički liči, ali je prilično neuvjerljiv u ulozi košarkaša koji mora prevladati mučno neodobravanje strogih hrišćanskih roditelja da ode u Los Anđeles, kao i oko donošenja odluka koje mijenjaju život. Nešto bolji od njega je Solomon Hjuz kao kompleksna Džabarova ličnost koji stalno proispituje sebe. Tu su i Džejson Klark kao Džeri Vest, koji je napustio trenerski posao kako bi spasio razum, Trejsi Lets kao Džek Mekini, trener s inovativnom šemom igre, Džejson Segel kao njegov odani asistent Pol Vesthad koji citira Šekspira, intelektualac koji sumnja u sebe, kao i Edrijen Brodi kao Pet Rajli, spreman učiniti sve za uspjeh. Kada ova četvorica igraju u scenama gdje se svađaju, zadovoljstvo je gledati. Ključ svake velike priče, pa tako i sportske, uvlačenje je publike u konačnu sudbinu ekipe, hoće li pobijediti ili izgubiti. Ovo je možda element koji najviše fali uprkos mješavini brzih rezova, poznatih imena, eksplicitnih scena i frenetičnoj energiji, čak i najzagriženiji fan Lejkersa i košarke se ne upita to. Baš zato, ova serija je napisano ljubavno pismo bez ljubavi jednom timu.

Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 10. mart 2022.

cal

iaboli The Boys Presents: D

Pirane zaslužuju da budu voljene

elevizijskom svijetu su potrebni klasični desetominutni crtaći i to je najjači utisak nakon gledanja ,,The Boys Presents: Diabolical“. Bilo kakva gomila krvi i mesa ili odrubljenih glava, bilo kakav talog od grijeha i perverzije, je manje bitan od ovog otkrovenja. Sve granice brutalnosti koju je superherojska serija ,,The Boys“, adaptacija slavnog i kontroverznog stripa Garta Enisa i Derika Robertsona, mogla dostići u igri ,,živih“ glumaca – efikasno je i ugrabila u dvije sezone, 2019. i 2020. godine. Naravno, na ponos autora, prije svih slavnog Kanađanina Seta Rogena i Erika Kripkea.

Škart roba

,,Brže, više, jače“, autorski smjelije i originalnije – a opet da ne ugrozi originalnu premisu i narativ, mogla je ponuditi isključivo animirana forma. ,,The Boys Presents: Diabolical“ je upravo takva igra – svojevrsan intermeco, antologija u osam naizgled nepovezanih desetominutnih epizoda. Prilika da se autori raspištolje i potpišu ubistveno lijepo ljubavno pismo animaciji.

Otkačeni projekat je mač sa dvije oštrice za sam ,,The Boys“ projekat. Autori su apsolutno produbili i podvukli sav cinični i ironični horor superherojskog svijeta koji postrojava ,,Vaught“ korporacija. Ali, značajno su podigli letvicu očekivanja Glavna teza serije ,,The Boys“, od starta, bila je potpuno jednostavna: da je svaki pokušaj da se od ,,običnih“ ljudi načine superheroji, još po korporativnom modelu – osuđen na propast, fijasko, degeneraciju. Iz laboratorijskih eksperimenata kompanije ,,Vought“, u najkraćem, pored klasičnih superhoroja, ispane i mnogo škart robe... A i o tim, takvim, nakazama ili neostvarenjacima među ,,herojima“, ili prosto likovima sa ,,supermoćima“ (od kojih mnoge suštinski i to nijesu) – valja brinuti. Takvi su junaci serije ,,The Boys Presents: Diabolical“, a sve što treba da znate o njima stalo je u jedan od natpisa, diskretno poturenih u uvodnoj epizodi: ,,I pirane zaslužuju da budu voljene“! Perfektan je izbor to, što je za prvu epizodu u antologiji izabrana ona koja je oslikana u retro ma-

Spin-of ant

Svi junaci animirane superherojske antologije

niru ,,Looney Tunes“ i WB crtaća. ,,Laser Baby“ je priča o bebici koja nikako da nauči da usmjerava moć ,,laserskih očiju“ – osim, naravno, onda kad kine. Samo jedan usamljeni naučnik spreman je da brine o njoj i o njenom opstanku. Prije nego se, naravno, ona pretvori u ubistveno oružje masovnog uništenja – kada ćete, svejedno, nakon jurišnih deset minuta, i dalje navijati za njih dvoje. Ma, perfektna šećerlema u kojoj nije izgovorena niti jedna jedina riječ – ali je jezikom retro animacije ispričano mnogo važnog. Već u narednoj epizodi upoznaćete potpuno ludu ekipu tipova sa savršeno nepotrebnim supermoćima. Od njih su, na primjer, savršeno otkačeni lik čija je ,,moć“ da sve radi usporeno, pa drug koji kad se pretvori u neku životinju ,,pada“ na njen

mentalni nivo... I bilder koji, nećete vjerovati, umjesto glave ima veliki stereo zvučnik koji isključivo vrti jednu istu pjesmu ( još kad čujete koju!).

Heroji influenseri

Takvi oni će krenuti u jedan vrlo opominjući i urnebesni osvetnički poduhvat. U trećoj epizodi već ćete biti na panorami svijeta u kom droga i perverzija mijenjaju svijest i najmoćnijih superheroja - e, tu je antologija već najbliža klasičnoj ,,The Boys“ premisi. Normalci koji umjesto heroja postaju influenseri u opominjućoj epizodi

imdb.com

cheatsheet.com

SERIJE

Četvrtak, 10. mart 2022.

digitalspy.com

ntologija Amazonovog superherojskog hita pomjera granice forme

Otkačena ,,Laser Baby“ epizoda u ,,Looney Tunes“ stilu

Prije druženja sa tipičnom američkom tinejdžerkom, čija najbolja drugarica naprečac postane jedan superherojski produkt velike nužde (vjerujte, potpuno ludo i otkačeno, pa samim tim i teško riječima opisivo!) – upoznaćemo i par ,,normalaca“ kojima kompanija ,,Vaught“ pomaže da postanu influenseri i zvijezde društvenih mreža... Dakle, sasvim dovoljno je tu društvenog podteksta, kojeg je često i falilo u klasičnoj ,,The Boys“ igri. Da ne vjerujete, da je toliko toga

spakovano u desetominutnim epizodama – koje, opet, na prvu loptu i nemaju neku jasnu poveznicu. Servirana brutalnost je, naravno, nešto što ćete morati da prihvatite u ,,The Boys“ svijetu – već od prve epizode, kad neodoljiva beba krene da laserskim pogledom ,,sjecka“ i pravi gulaš od svakog ko joj se nađe na putu. Kad u svemu tome pronađete reference na, recimo, svemirca iz ,,Astrozec“ epizode Duška Dugouška, ili čuvenog raspjevanog ,,Hello my Baby, hello my Honey“ žapca na gradilištu – nećete ni obraćati pretjerano pažnju na to, koliko vam krvi ova animacija prska po ekranu.

Kako antologija odmiče, igra postaje sve zlokobnija i mračnija, a likovi devijantniji. Počev od jednog braka kojem prijeti sjenka braka i još ponešto mnogo gore, pa do Endi Sambergove epizode u kojoj jedan očajnik pokušava da izliječi suprugin kancer (interesantno, već poznato iz jedne Marvelove ,,Dr Strange“ animirane igre iz prošle godine i serije ,,What if...?“). Finale je ubitačno, vrlo temeljno pripremljeno i sa realizacijom i tezom o kojoj ne treba bilo što otkrivati – osim činjenice da je zaista vrijedilo doći do kraja ovih osam epizoda.

Anime ,,krađa“

Na izvjestan način, ,,The Boys Presents: Diabolical“ su mač sa dvije oštrice za sam ,,The Boys“ projekat. Apsolutno su produbili i podvukli sav cinični i ironični horor superherojskog svijeta koji postrojava ,,Vaught“ korporacija. Ali, značajno su podigli letvicu očekivanja, kada treća ,,The Boys“ sezone stigne – nakon ovakvog apetizera, morate očekivati pravu bogatunsku i dendi, dekandentnu gozbu od glavnog jela. A kreativno, tempom, smjelom formom, neće biti nimalo lako dostići ovaj nivo u igranoj formi. Naprotiv! Ključne mane tiču se činjenice da će antologija biti izvjesno

manje interesantna fanovima ,,The Boys“ serije ili stripa od onih koji se prvi put suočavaju sa ovim krvavim svijetom. Brojne društvene anomalije ili dekadencije od ovih, serija je već makar diskretno dotakla ili istražila, pa će se brojni osjetiti na poznatoj teritoriji, samo sa drugačijim herojima... Sa druge strane, ako vam je potreban idealan početak i ulazak u ,,The Boys“ svijet – nema boljeg od ove animacije. Cjepidlake bi, recimo, mogli da budu i brojni anime fanovi. A oni su na ovakve brutalnosti i smjele igre, čak i u komercijalnijim projektima za srednjoškolce, poput kultne i megapopularne serije ,,My Hero Academia“ – već i navikli. I imaće utisak da se, po mnogo čemu, radi o nečemu za njih već viđenom ili ,,ukradenom“... Što nije nimalo naivno, budući da pomenuti anime hit ima publiku koja se, nećete vjerovati mjeri stotinama miliona mladih ljudi (!). Takvima je, opet, dovoljno servirati uvodnu ,,The Boys Presents: Diabolical“ epizodu sa laser-bebom kao glavnim junakom, u retro ,,Looney Tunes“ fazonu... A ona sama je sasvim dovoljna, da projekat djeluje svrsishodan, i da o njemu govorimo kao sasvim uspješnoj priči. S.STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 10. mart 2022.

PREPORUKA

Dejan Kanazir, pjesnik

Stefan Gašić

Uvrnuti svijet Eda Vuda Dejan Kanazir: Ćaskao bi sa Spilbergom o filmu ,,Duel“

bruji, što u državi, što u serijama na istom tom državnom kanalu, pokosila je sve predrasude, klasične šablone i loše narative koji su standard za serije domaće produkcije. Fino me je zabavila.

MUZIKA Albumi „Ramones“ i „Speaking in tongues“. Nisam menjao ukus od srednje škole. Prošlo je deset godina i stalno vrtim Minor Threat, Exploited, 7 seconds, Black Flag, kao i fank i Hendriksa. Muzika grupe Funkadelic mi je nekoliko puta spašavala život jer me je terala da se razdrmam i na minus dva, krenem na posao. Inače bih odustao vrlo lako. Nisam nešto inovativan. Volim proverene stvari. Planiram da kupim vokmen i nekoliko kaseta, pa da se odvučem od Jutjuba, Spotifaja i ostalih algoritama. Kao pank hipster.

Zaobiđi FILM

Zgrabi FILM Možda u ovom trenutku treba da se osvrnem na jednog od omiljenih književnih junaka koji izražava svoj doživljaj sveta i tinejdžerski sistem vrednosti (iznosi stavove o odraslima, prijateljima, devojkama, umetnosti – o holivudskom filmu koji prezire, muzici, pozorištu, književnosti. On je samo tinejdžer koji želi da čita knjige onih autora sa kojima bi poželeo da bude prijatelj nakon što pročita njihovo delo). To je Holden Kolfild, a ja bih rado seo sa Spilbergom da proćaskamo o filmu „Duel“ (1971) o svim tim nesrećama na autoputu, paucima i kamionima, iako

on nije pisac, već režiser. Zatim sa Kjubrikom o „2001: A Space Odyssey“ (1968), o svoj toj tišini svemira koja grli likove filma Dejvida Boumena i Frenka Pula. I naravno, razgovarao bih sa Džarmušem o „Night on Earth“ (1991). Volim da se vozim taksijem i pričam s ljudima, tako da mogu da uživim i zamislim kako pričam sa Beninjijem. Pored toga zgrabite sve klasike a la „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1942.), „Citizen Kane“ (Orson Vels, 1941), „Rebecca“ (Alfred Hičkok, 1940), „North by Northwest“ (Alfred Hičkok, 1959), ukoliko kao ja spremate ispit za Fakultet dramskih umetnosti. Sa njima ne mogu da postanem prijatelj (režiserima ovih filmova; mrtvi su, kao i Kjubrik, ali nekako mi se čini da

su bili teški ljudi), ali svakako gledajte. Od filmova 21. veka - komedija „The Art of Self-Defense“ (Rajli Sterns, 2019). Korisno ako se osetite depresivnim.

TV Ne gledam tv. Ne znam šta tu sve ima. Možda nekad neka fudbalska utakmica Lige šampiona. Serije uvek gledam preko interneta - sve počnem, nijednu ne završim. Počeo „1883“. Nisam završio. Počeo drugu sezonu „Euphoria“. Nisam završio. Slobodno se javite, pa mi prepričajte. Počeo „The Good Place“. Nju sam odgledao do kraja i mogu reći da je zanimljiva, ima interesantan koncept i humor baš nije tipski. RTS je imao jednu finu seriju koja se zove „Klan“. Doza ironije o svom kriminalu koji

Svaki film je dobar. Samo loše realizovan. Na primer, „Ed Wood“ (Tim Barton, 1994) je dobar jer vam govori da me gledate filmove Eda Vuda. Jer njegovi filmovi, čoveče, stvarno su bizarni. Dovoljno je da pogledate film sa elementima biografije o istoimenom režiseru da vidite koliko su uvrnuti ti njegovi svetovi. Razočarao me je „Ready or Not“ (Met Betineli Olpin, Tajler Džilet, 2019). To nikako nije dobra mračna komedija, ma koliko liste govorile. Niti je mračna, niti je komedija.

TV Zaobiđite započinjanje serija koje nećete završiti.

MUZIKA Sve što agresivno nameće ono što vam ne prija, makar to bila i klasična kamerna muzika.

d ž ubo ks

Trijumfalni album dream pop dueta

U paukovoj svili

Savršen nastavak saradnje teksaških muzičara

Naličje sunca nme.com

,,Texas Moon“ je, u odnosu na dvije godine stariji zajednički prvijenac, umnogome ,,ćudljiviji“, više introspektivan, a pukom formom ,,začinjeniji“ projekat

Slavni mančesterski roker potpuno spokojan na omotu ploče

Sveden omot albuma baltimorske senzacije

& Le

Ocjena: 85/100

bin

grand. I koliko svi ti analogni sintisajzeri, paperjaste akustare i diskretno shoegaze ruho zvuče, prosto, spektakularno. Gotovo stadionski, za bend koji će izvjesno biti festivalski hit vaskolike alternative, sa obje strane Atlantika, tokom ljeta pred nama. Sada je Beach House bend koji, recimo najbolje povezuje dream pop ikone poput Mazzy Star i alternativce poput Tame Impala ili čak Air. U 2022. zvuče relevantnije od svih njih. Na sjajnoj ,,Sunset“ zbore o ,,spider silk and sweet nonsense“, i tako dobro sublimiraju sve ono, što u modernoj muzici znači Beach House. S. S.

highresaudio.com

U 18 pjesama i čak 84 minuta muzike vrlo uravnoteženog kvaliteta ploče ,,Once Twice Melody“, najjači utisak je, u kojoj mjeri je dobra pjesnikinja postala Viktorija Legrand

s ridge

lbum ,,Once Twice Melody“ prosto se ne preslušava; to iskustvo se bolje može opisati zaranjanjem, ili ušuškivanjem ,,into the darkness… where the universe collects us“, kako propovijeda slavni baltimorski dream pop duo Beach House. Sebi su dosljedni: Viktorija Legrand i Aleks Skali i dalje frontalno nastupaju, plešući između sjenke i svjetla. Između ozračja ljetnjeg jutra na početku i te pomenute kosmičke tame, u završnici izuzetne, osme ploče. Na ,,Once Twice Melody“ prevazišli su očekivanja, podvukli da su aktuelni i relevantni, osvojili nova prostranstva i uvećali portret izuzetne karijere. Od debija ,,Beach House“ prije 16 godina, njihova muzika se postepeno, vrlo prirodno razvija; osvaja nove rukavce i oblike, a novi album je krunski primjer tog kreativnog sazrijevanja. U 18 pjesama i čak 84 minuta muzike vrlo uravnoteženog kvaliteta, najjači utisak je, u kojoj mjeri je dobra pjesnikinja postala Viktorija Le-

ach Hou

Četvrtak, 10. mart 2022.

Khruang

avršena B strana - tako bi se mogao opisati ,,nastavak“ prije dvije godine objavljenog EP-a ,,Texas Sun“ neo-soul zvijezde Liona Bridžisa i psihodelične fanki senzacije Khruangbin. Na izvjestan način, Lion je sa svojim Teksašanima pokazao kako se potpuna stilska različitost može ipak uklopiti u nešto više od skladne cjeline – u gotovo savršenu muzičku romansu. ,,Texas Moon“ je, u odnosu na dvije godine stariji prvijenac ove saradnje, umnogome ,,ćudljiviji“, više introspektivan – a pukom formom ,,začinjeniji“ projekat. Kao takav je upravo idealna protivteža i ono ,,naličje teksaškog sunca“, kakvom su ovi vrhunski muzičari i težili. Senzibilitet Marka Spira, fantastičnog gitariste benda Khruangbin, je u potpunosti ispoštovan; u širokom luku od Sahare do prašuma Amazonije, na putovanju od Nila do Amazona, Bridžis je dobio idealan prostor da razbaškari svoj soul. Za Spira, ovaj projekat je i odličan primjer na koji način je za vrijeme pandemije brusio senzibilitet i interesovanja. Tako je, između ,,Texas Sun“ i ,,Texas Moon“ idealna spojnica briljantni album ,,Mordechai“ koji su Khruangbin objavili prije godinu i po. Bridžis je dominantno ličan, a od romantičnih ,,Chocolate Hills“ i ,,Mariella“ čak je i jača pjesma ,,Doris“, u kojoj iz očeve perspektive govori o baki. Interesantno, u različitim verzijama bila je dio njegovog repertoara preko sedam godina – a upravo u ovoj je pun pogodak i ,,dorečena“. Isto se sada može reći i za njegovu cjelokupnu karijeru, kao i za bend Khruangbin. S. S.

Ocjena: 80/100

33 OBRTAJA

Jasminka Petrović, spisateljica za djecu i mlade

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Soundtrack filma „The Secret Life of Walter Mitty“ (Ben Stiler, 2013), autor muzike je Hose Gonzales. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Izvan okvira, opako i profesionalno.

z ika

Film koji Vas čini srećnom? - Srećnom me čini film „Leto kada sam naučila da letim“ (Radivoje Andrić, 2021). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Bila sam ljuta, ali nisam posegla za mačem. Reč je o filmu u kojem su u prvih pet minuta mučki pretukli Deda Mraza. Iz protesta sam zaboravila ime reditelja i naziv filma. Film koji uopšte nijeste skapirali? - Događalo se, u tim slučajevima pitam nekog za objašnjenje... Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Na velikom platnu volela bih da vidim priču o lepoti različitosti. Omiljeni filmski rivali? - Padaju mi na pamet Ptica Trkačica i Pera Kojot, ali ne znam da li se računaju jer su junaci crtanog filma. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Poslednja scena filma Bela griva („Crnin-Blanc“, 2007 Albert Lamoris). „Beli pastuv nosio je svog prijatelja prema predivnoj zemlji gde su ljudi i životinje prijatelji i uvek slobodni“.

Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Marija: „Bobo, a beba?“ („Lude godine“, Zoran Čalić, 1977). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Najneodoljivija štetočina je Homer Simpson. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Prvi film koji sam gledala u bioskopu bio je „Mary Poppins“ (Robert Stevenson, 1964). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Posle gledanja gore pomenutog filma poželela sam da putujem po Islandu, da vozim skejt sredinom puta kao glavni junak. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Bila bi to bašta kafića „Idiot“ u Beogradu. Za stolom bi sedeli: Goran Marković, Raša Andrić i Miroslav Momčilović, a pilo bi se vino.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Armegidion Time“, The Clash podseća me na jednog člana porodice. Vaša pjesma za karaoke? - „Maria“, Blondie. danas.rs

film

Protest za Deda Mraza

Srećnom je čini film ,,Leto kada sam naučilada letim“

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Mjesečeva sonata“, Betoven. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Imagine“, Džon Lenon, a može i „Redemption Song“, Bob Marli. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - Prva asocijacija mi je „Hey Jude“, The Beatles. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Ne bih pristala na takav dogovor! Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - „Algoritam“ mi ne prikazuje one koji mi se ne sviđaju. Živim u balonu. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - U poslednje veme umrli su mnogi muzičari iz regiona – Đorđe Balašević, Aki Rahimovski, Marko Brecelj, kompozitorka Isidora Žebeljan... Tužno i bolno. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - U mladosti pesma „Crni leptir“ mi se nije sviđala, ali danas kad je čujem budi mi prijatna sećanja na bezbrižna vremena i lude provode na ekskurzijama. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Simon & Garfunkel.

Lazara Marinković

Četvrtak, 10. mart 2022.

Jasminka Petrović: Nej život pratio bi soundtrack filma „The Secret Life of Walter Mitty“

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Nek’ je živ i zdrav!

Serija idealna za kišni vikend? - Za kišni vikend idealna je „South Park“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - Na detinjstvo me podseća „Na slovo na slovo“, scenario Duško Radović, režija Vera Belogrlić. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Mnogo veću publiku zaslu-

žuje domaća serija „Advokado“ koja se nedavno emitovala na RTS-u. Serija koju nikada nijeste završili? - Kad se setim odgovora, javljam... Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Uh, stvarno ne znam! Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Bila bi to lutka iz serije „Muppet Show“ - žabac Kermit. Najdraži par iz serije? - Ro s i Re j č e l i z s e r i j e „Friends“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Recimo, britanska serija „‘Allo, ‘Allo“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Uglavnom za Toma. M. ČAVIĆ

eko je zapisao, da svaki osmijeh predstavlja malo junaštvo, a Duško Radović tvrdio je da je najteže pisati za djecu. Lakoća s kojom nas naša gošća Jasminka Petrović godinama uvlači u svijet njenih malih-velikih junaka, možda može da pobije Duškovu tvrdnju. Ipak, ona svog kolegusugrađanina podržava i dodaje da je pisati o mladima i djeci i te kako odgovoran zadatak. Više od tri decenije druguje, stvara, sarađuje sa mališanima kojima su njena djela („Hoću kući“, „Seks za početnike“, „Od čitanja se raste“, „Sve je u redu“, „35 kalorija bez šećera“, „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“ itd.) postala ulaznica u svijet neprilagođenih odraslih. Uz ta mala uputstva za „žvakanje“ teških dana, naučili su i da lete, jer savladati tu vještinu znači odrasti. Upravo je zadatak jedne Sofije, Luke i njihovih drugara pretočen na veliko platno. Reditelj Radivoje Andrić, scenaristkinja Ljubica Luković, uzeli su najupečatljivije iz Jasminkinog romana „Leto kad sam naučila da letim“ koji je ilustrovao naš saradnik Dobrosav Bob Živković. Ova priča, ispričana filmskim jezikom je dirljiva i čarobna, a tome svjedoče oduševljenje autorke knjige, pune bioskopske sale širom regiona. Petrović najviše vremena provodi sa unucima, a već priprema novu knjigu na temu ekologije. Do nekih novih stranica, privirite u misli naše gošće i otkrijte što je čini tako posebnom i najboljom drugaricom onih koji nikad neče prestati da lete.

Četvrtak, 10. mart 2022.

kalendar

Almodovarovo remek djelo ,,Talk

ovjek koji zbori sam sa sobom na ulici nije nekakav naduvenko ili neostvarenjak koji pati za tim da ga neko sluša. Njegova potreba je drugačija i suštinski usamljenička: da čuje i da sluša... U tom raskoraku stanuje film ,,Talk to Her“ (,,Hable con ella“, 2002) Pedra Almodovara. Na širokom prostoru, od banalne sapunice do antičke i kosmičke tragedije, Almodovar je prije dvije decenije pružio jedan od svojih ključnih filmova. A sazdao ga, uvezao i zapleo, u kolovrat muških suza. To je film o dvojici muškaraca koje povezuje najprije ono što u našem patrijarhalnom svijetu doživljavamo kao ,,ženskog roda“, ,,ženstveno“. Za obojicu će to značiti i strašnu i sličnu igru sudbine, sa potpuno različitim ishodima.

filmaffinity.com

Suze uzvišenog s

Matadorka i balerina

Kultni kadar potpuno očuđene brige i služenja dvojice muškaraca

pred bikovima i sa parališućim strahom od zmija, kao i balerina koju je Beninjo jedne večeri zatekao na prozoru i ostao opčinjen – završiće u bolničkom krevetu, u komi. I tada se njihove sudbine ukrštaju.

Suze Marka i Benjina, kraj bolničke postelje žena koje su naprečac zavoljeli, Almodovar bez bilo kakve dvojbe označava kao suze empatije. Ali, u bilo kom momentu ne možemo znati, da li su to suze zbog patnje i nesreće alamy.com

Marko (Dario Grandineti) je novinar i spisatelj, lik koji će zaglaviti na intervjuu sa slavnom matadorkom, prvakinjom koride – i priznati da o borbi sa bikovima ne zna apsolutno ništa. Prije nego se zaljubi u nju, naravno. Beninjo (Havijer Kamara) je njegovatelj; pola života brinuo je o majci vezanoj za krevet, prije nego će se zaljubiti u balerinu. I Markova matadorka na vrhuncu slave, neustrašiva

Bolnička postelja kao epicentar radnje

dvije žene – ili vapaj dvojice muškaraca koji se samosažalijevaju. I u tome, u tom tako needy momentu koji veliki režiser oslikava kompleksno, duboko, sa nimalo osude, ima nešto očuđeno. Čak i granično nastrano, sve više do kraja filma. I nešto što je, opet u našem patrijarhalnom svijetu – označeno kao suštinski muško... Kako se samo Almodovar dobro snalazi u toj igri! I kako dobro igra sa svim rodnim stereotipima i šablonima, koji nam, na svjesnoj ili podsvjesnoj ravni, postroje važne odnose i izbore... Ono očuđeno (možda nastrano, a možda ipak ne, jer filmski genije Almodovar nikad neće dozvoliti da do kraja filma potpuno utvrdimo tu granicu) staje tako dobro u odnosu dva glavna lika prema onom što je prošlo; što ne može više biti. I Marko i Beninjo grade malo, lično svetilište, tu kraj bolničke postelje dvije žene – od onoga što je u plesu sa smrti,

Četvrtak, 10. mart 2022.

amazon.com

to Her“ slavi 20. rođendan

sebičluka Najuzvišenije u filmu zato ostaje ono sa početka - potreba da se komunicira, da se u tišini sluša, više nego da se nekome priča. Sve ostalo je vrlo jednostavno, ironično prizemno; onako kako Almodovar zna da nešto potpuno zemaljsko, prolazno i grubo, učini svetim

možda već i mrtvo. U izvjesnom smislu, njih dvije, matadorka i balerina, za dvojicu muškaraca postale su više stvarne i dragocjenije, od momenta kada padnu u komu... I ima tu nečeg što je, za obojicu, potpuno i beskrajno posvećeno drugoj osobi – a da je podjednako sebično u isti mah. Da se lako zapitati, da li je to Almodovarova ključna teza filma: da muškarcima ne pripada, da dostojanstveno i nesebično nose neke, u našem svijetu ,,tipično ženske“, emocije i izbore.

Grešnička molitva

Najuzvišenije u filmu zato ostaje ono sa početka - ona potreba da se komunicira, da se u tišini sluša, više nego da se nekome priča. Sve ostalo je vrlo jednostavno, ironično prizemno; onako kako Almodovar zna da nešto potpuno zemaljsko, prolazno i grubo, učini uzvišenim. Zato ono ,,Pričaj sa njom“ (šp. ,,Hable con

ella“) iz naslova filma zvuči i grozničavo i grešnički, ali i poput molitve. Nema velikih moralnih dilema u ovom filmu; niti ih je Pedro Almodovar i želio. Iako je ,,Talk to Her“ na prvu loptu jedan od njegovih konvencionalnijih (ili: manje ,,stidnih“, seksualno eksplicitnih ili razbuđenih) filmova – igra je postavljena tako da bilo kakvih moralnih izbora do kraja ni nema. Jer jedan od dvojice glavnih likova učiniće nešto neoprostivo; na način koji će film učiniti fantastičnom melodramom, pred kojom će lako biti i zanijemiti i osjetiti je dijelom realnog života. Tada ćete i shvatiti, koliko je ova priča velika; zbog čega je velikom Pedru bilo važno da je, baš ovako, i ispriča. Psihološka igra je jednostavna i diskretna: ključna razlika između dvojice likova tiče se prije svega toga, u kojoj mjeri je jedan imao kompleksan i očuđen odnos sa majkom, a koliko onaj drugi nije. Od toga će i zavisiti razrješenje njihove sudbine; i onaj strašni, lični i gotovo animalni izbor, koji će jedan od njih dvojice napraviti... Pa ipak, koliko god ,,Talk to Her“ bio strašan film, onaj koji laganu

Balerina i matadorka na čuvenom posteru

ljubavnu sapunicu pretvara u melodramu, pa odatle pravo u jedan horor životne realnosti – to je ostvarenje koje je, od početka do kraja, dotaknuto iskrenom toplinom. Zbog toga je, od premijere prije dvije decenije, 15. marta 2002. godine, publika sa svih projekcija izlazila prožeta istinskom empatijom. Onim osjećajem, koji ne može pobuditi bilo kakav konvencionalni moral; već ga inspiriše i pokreće isključivo iracionalna, iskonska nada i ljubav.

Razapeti identitet

Koncept muškarca koji pokušava da ,,zadovolji“, da zasluži pažnju i ljubav žene tako što će joj se potpuno predati i posvetiti, Almodovaru je beskrajno interesantan. Prema njemu je i ironičan i blagonaklon; zato uspijeva da priču učini i iskrenom i dirljivom i realnom. Pa čak i kad se, u jednoj sekvenci, besramno i namjerno poigra specijalnim efektima (takav majstor nije mogao bez malo ironije). Pa učini, da nas neki od izbora junaka, koji su realno užasni i neoprostivi, dotaknu tako da ih prosto ne možemo mrziti. Već pred njima samo zaćutati.

Tu negdje je i sva veličina i ono što Pedra Almodovara čini sasvim jedinstvenim na horizontu modernog filma. Ta sposobnost da na terenu nečeg što je u najmanju ruku problematično, a po mnogo čemu perverzno, pa čak i devijantno – oslika kompleksne i realne emocije. Da se zapitate, koji veliki režiser je uopšte i uspijevao da to učini na tako temeljan, realan i uzvišen način – kao što je to činio i čini Almodovar. Odgovor valja tražiti vjerovatno na terenu onog kojeg su rodne uloge i seksualni identiteti podjednako razapinjali: u njemačkom maestru Rajnaru Verneru Fasbinderu. U njegovim, tako sličnim, vicevima od sjete i ironično servirane potrebe za pripadanjem. Na kraju filma, desiće se i smrt i dugoročna robija i jedna, konačno uhvaćena i potpuno ostvarena ljubav. A u filmu ,,Talk to Her“, od svega toga biće važnija i uzvišenija ona suza od brige, empatije i beznadežne zaljubljenosti, na bolničkoj postelji dvije usnule žene. Da na kraju znate: niko nije na filmskom platu učinio bestidni sebičluk tako opravdanim kao Pedro Almodovar. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 10. mart 2022.

Sovjetski kraj

eliki, pet vjekova star časovnik iznad Crvenog trga otkucavao je 19 časova i 35 minuta, kada su dva radnika, bez pompe i gužve, sa jarbola na Kremlju spustila sovjetsku zastavu. Bio je 26. decembar; znamenje teško tri kilograma, razmjere šest metara sa tri, već je grabilo ka muzeju u kom je završila, činilo se tad, i sovjetska država. A desetak metara niže i taman tada, u predsjedničkoj rezidenciji, Mihail Gorbačov je, opet bez imalo pompe i svečanosti, uveo Borisa Jeljcina u pult za upravljanje nuklearnim naoružanjem. Jedan od one dvojice radnika (zapisano je i ime: Vladimir Arhipckin) je pred gomilom mikrofona i diktafona izgovorio samo: ,,Eto, ipak čovjek hoće da vjeruje u novo...“. I zavjesa na predstavu ili san, više od sedam decenija dugu, spuštena je. ,,Spuštena zavjesa“; bio je naslov i u Pobjedi, na osmoj strani, dan nakon što je

Arhiva Pobjede

PODGORI č ARENJE

Isječak osme strane Pobjede 27. decembra 1991. godine

rasformiran Sovjetski Savez. ,,Oduševljenje, žaljenje, apatija“ – pisalo je u podnaslovu – i kao da je novinar Mihailo Šaranović slutio da ta priča neće biti suštinski završena ni tri decenije kasnije. Epilog dana je unaprijed, sedmicama, već bio poznat. Stoga je i izvještaj na naslovnici Pobjede tog 27. decembra 1991. dobio svega pola stupca prostora. Na prvoj strani, šturo i faktografski: da su ,,predstavnici 11 republika, na kratkom zasijedanju u sumornoj atmosferi, izrazili volju za formiranjem Zajednice nezavisnih država“. To ,,prelazno“ ime do danas je, tri decenije kasnije, praktično zaboravljeno; ali je krajem 1991. već bilo jasno da Sovjetski Savez više neće opstati. Iz tekstova novinara Pobjede koji je pratio raspad Sovjetskog Saveza tih dana i sedmica, 27. decembra bilo je očigledno olakšanje – da je učinjeno konačno nešto definitivno. Istaknuti su izrazi poštovanja Mihailu

Zaglavi se

Gorbačovu, kao posljednjem sovjetskom lideru koji je u periodu disolucije uspio da sačuva mir. Divljenje su tog dana izrazile i diplomate Kine i Evropske zajednice (tada još nije postojala Evropska unija). Iz Brisela je stigla i poruka poštovanja prema ,,lideru koji je ostvario viziju nove Evrope i bezbjednog svijeta“. Francuski predsjednik Miteran je Gorbačovu lično zahvalio... Sve to stalo je u tekst na osmoj Pobjedinoj strani, uz kratku biografiju prvog predsjednika Ruske Federacije Jeljcina. Boris Nikolajevič opisan je kao ,,svojstven iskrenošću, nestašnog duha, kritičar svega i svačega“. Uz podsjećanje: da ,,atomski obarač“ ostaje u njegovom posjedu. I da je američki predsjednik Džordž Buš prekinuo božićne praznike i u vanrednom obraćanju, u pola noći, Americi objavio kraj SSSR i priznavanje šest novih država... Golema ironija je bila da Jugoslavija nije učila ništa iz iskustva raspada Sovjetskog

Crta: Srđan Ivanović

Saveza. Istog dana na naslovnoj Pobjede, glavna vijest bila je da su na poslu zamjene novčanica u bankama uvedena dežurstva do 24 časa. Inflacija je grabila mic po mic, zabluda ,,Rata za mir“ i opsade Dubrovnika dva mjeseca ranije već je bila potpuno prosuta. Iste noći, u Titogradu – dva ubistva... Uz komentar o zakazanoj ,,Konvenciji o novoj Jugoslaviji“, za 3. januar. Praktično sve, sa te naslovnice 27. decembra 1991, prosuto je i bačeno u nepovrat. Onaj Šaranovićev naslov ,,Spuštena zavjesa“ sada, sa iskustvom rata u Ukrajini, djeluje samo kao teško ostvariva nada. Pobjedin novinar na kraju teksta stiže da napiše i ovo: ,,Biće Jeljcin suočavan s mnogim iskušenjima, jer je život nešto sasvim drugo od političkih igara i zavrzalama. Teška stvarnost je nešto drugačija od dizanja zastave. Takođe i od njenog spuštanja, iza čije je nevidljive strane ostao Mihail Gorbačov“...

Stojan STAMENIĆ

timeout.com

Glas za slobodu Ukrajine

ako za mnoge nezamislivo, Evropa je još jednom, nakon rata u Jugoslaviji, postala središte sukoba. Invazija Rusije u Ukrajini novo je izrazito ozbiljno poglavlje, u kojem će se sigurno Evropa iznova promijeniti. I dok su se članice Evropske unije, kao i one koje to nijesu, poput Ujedinjenog Kraljevstva, ali i SAD i Kanade, ujedinile oko mjera pomoći Ukrajini, gradovi u Evropi započeli su svoj vid borbe. Londonci su od vikenda za nama započeli „hod slobode za Ukrajinu“. I to od Dauning strita, adrese premijera Borisa Džonsona. Grupa protestuje, ima u redovima i državljane Ukrajine i Rusije, a tražila je od premijera Džonsona da pooštri sankcije Rusiji.

U slično vrijeme druga, znatno vokalnija grupa, okuplja se u Kensigtonu na lokaciji Ambasade Rusije u Londonu. Na Trafalgaru, kao protestnom ,,epicentru“ u britanskoj prijestonici, hiljade Londonaca okupljaju se sa transparentima za podršku Ukrajincima, a „hod za slobodu“ nastaviće se i narednih dana. U ukrajinskoj osnovnoj školi u Holand parku na zapadu Londona, đaci su spremno bojicama na papiru izrazili zabrinutost za njihove voljene koji su u domovini. A stariji Ukrajinci, koji zovu London domom već deceniju, spremni su za povratak u zemlju, da se pridruže „civilnim snagama“. Pored mora planiranih protesta, Londonci, zahvaljujući nevladinim i dobrotvornim organizacijama, pomažu Ukrajincima na više načina. Jedan je i onaj političkog karaktera – građani

bbc.co.uk

LONDON CALLING

Djeca ispred škole za ukrajinsku djecu na zapadu Londona

Na Trafalgaru, hiljade Londonaca okupljaju se sa transparentima za podršku Ukrajincima, a „hod za slobodu“ nastaviće se i narednih dana. A u ukrajinskoj osnovnoj školi u Holand parku na zapadu Londona, đaci su spremno bojicama na papiru izrazili zabrinutost za njihove voljene koji su u domovini mogu insistirati od lokalnog parlamentarca da podigne glas u Parlamentu protiv rata. Ipak, s obzirom na to da je Parlament UK apsolutno ujedinjen po ovom pitanju, Londonci se okreću doniranju novca velikom broju organizacija. Ali, mnogi i volontiraju u distrubiciji namirnica koje se prikupljaju. Britanska vlada, koja će izdvojiti do 20 miliona funti, apeluje da oni koji žele donirati novac to učine kroz Komitet za katastrofe, koji će opredijeliti sredstva za hranu, vodu, smještaj i zdravstvenu zaštitu

raseljenim porodicama. Iako neke dobrotvorne organizacije u UK postoje od 2014. godine, kada je konflikt tehnički i započeo, danas je broj tri puta veći. Jedna od onih koja se istakla je i „Choose Love“, čiji je fokus hitna medicinska pomoć, hrana i sklonište, ali i pravna podrška, podrška LGBTQ zajednici i podrška mentalnom zdravlju, koje se često u ovim trenucima zaboravlja. U Londonu se uz parolu „njegujte istinite vijesti“ takođe apeluje za donacije Kijev independentu, ukrajinskoj dnevnoj novini na engleskom jeziku. Leila MURSELJEVIĆ

Sa masovnog ,,hoda slobode“ na Trafalgaru

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić