Issuu

Ura razgovarala sa SNP-om i manjinskim strankama, predstoji susret sa liderima DF-a, dok SDP i SD zahtijevaju određenje programskih načela

Uhapšeni carinik i vozač zbog krađe cigareta iz skladišta Slobodne carinske zone

Dabanović omogućio prolaz, Peročević je kamionom odvozio pakete

P. MILOSAVLJEVIĆ

Menadžment Doma starih u Risnu najavio nove krivične prijave, traže hitan izvještaj o nadzoru

Srđan Dragomanović

STR. 7.

D. MALIDŽAN

Direktor sumnja da su inspektori korumpirani

» Osim koalicije Crno na bijelo i predstavnika manjinskih naroda, dio nove vlade može biti SNP ako dobije ,,zeleno svjetlo“ na Glavnom odboru. Teško je očekivati da će dio nove izvršne vlasti biti Konjevićev SDP i Šehovićev SD, ako Abazović ne odustane od ideje potpisivanja temeljnog ugovora STR. 2. D. MIJATOVIĆ

STR. 10. i 11.

D. MIJATOVIĆ

Carinik Dejan Dabanović (42) iz Bara i izvršni direktor firme „Peročević“ d.o.o. Bar Memo Peročević (44) iz Bara uhapšeni su zbog sumnje da su učestvovali u krađi 11.349 paketa cigareta iz skladišta firme „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar. Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su operativnim radom došli do saznanja da je Dabanović omogućio siguran prolaz Peročeviću koji je bio za volanom kamiona u kojem su bili paketi sa cigaretama. Pregledom nadzornih kamera potkrijepili su sumnje i podnijeli krivične prijave protiv dvojice Barana. Kako je saopšteno iz Uprave policije, Peročeviću se na teret stavlja krivično djelo krijumčarenje, a njegovom sugrađaninu krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Izvori iz istrage navode da su cigarete morale biti iznijete u najmanje 11 ,,odlazaka“ šlepera.

Sa Đukanovićem o toku pregovora

Nakon skandaloznog ponašanja navijača beogradske ekipe ,,Delija“

Vičević napustio Crvenu zvezdu STR. 21.

Divlja životinja slobodno šeta u brdima iznad Budve, jučerašnja potraga neuspješna STR. 8. i 9.

STR. 5.

Prikupljena značajna sredstva za izradu skulpture princeze Ksenije Petrović

Sredinom godine u starom jezgru Cetinja STR. 14. i 15.

Od lava ni traga, glas samo na snimku

Politika

Četvrtak, 10. februar 2022.

PRVI KRUG PREGOVORA O MANJINSKOJ VLADI: Ura razgovarala sa SNP-om i manjinskim strankama, predstoji susret sa liderima DF-a, dok SDP i SD zahtijevaju određenje programskih načela

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da očekuje danas da čuje izvještaj o konsultacijama koje su obavili potencijalni konstituenti nove vlade. Pojasnio je da bi po dobijanju saznanja o postojanju parlamentarne većine njenom predstavniku dao mandat za sastav vlade. Đukanović je, za Televiziju Crne Gore, kazao da smatra da postoji visok stepen podudarnosti oko toga što bi sad trebalo raditi u Crnoj Gori.

D.MIJATOVIĆ

Đukanović očekuje izvještaj o konsultacijama GI „21. maj“: Očekujemo nove vratolomije Ure Predstojeće pregovore o manjinskoj vladi komentarisali su i predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Miodrag Živković, izvršni koordinator Ljubomir Filipović i programski koordinator Rade Bojović. Oni su istakli da očekuju nove vratolomije u režiji „misionarski dezorijentisane Ure, koja bi da usput zaboravimo koliku je štetu nanijela građanskom društvu“. – Partija koja je bila umislila da sa najregresivnijim strankama i osvjedočenim anticrnogorskim organizacijama poput SPC mijenja „na bolje“ Crnu Goru, sada bi da ostane u središtu državne politike i to tako što će gotovo svi drugi biti čuvari njihovih fotelja – poručili su. Dritanov juriš na premijersko mjesto, kazali su, nesumnjivo će uveseljavati javnost narednih dana, a posebno će biti inspirativan ciklus pregovora sa kobajagi reformisanim DPS-om i pokušaji da se sastave restlovi od propale klero-kontuzovane vlasti i djelova feudalizovane opozicije – naveli su.

EVROPSKO UTEMELJENJE

– To je, prije svega, brzo formirati vladu koja će biti utemeljena u jasnoj parlamentarnoj većini zasnovanoj u evropskoj i građanskoj politici – istakao je Đukanović. Ta vlada, dodao je, trebalo bi što prije da počne sa aktivnostima kako bi se nastavilo kvalitetno pregovaranje sa EU da bi se u bliskoj budućnost stvorila mogućnost za ostvarenje cilja i ulazak u EU. Predsjednik države i najjače crnogorske partije kazao je da se nada da je za vrijeme njegovog boravka u zvaničnoj posjeti Grčkoj obavljen prvi krug konsultacija i da postoji razumijevanje. – Iz svega što sam prethodno čuo iz razgovora u parlamentu, i kroz komunikacije koje sam imao, uvijek nezvanične do trenutka dok se ne stvore uslovi da bude zvanična – naglasio je predsjednik. Izvor Pobjede blizak partijama koje bi trebalo da formiraju manjinsku vladu kazao je da su do sada obavljeni nezvanični razgovori između potpisnica Memoranduma o saradnji – Građanskog pokreta Ura, SNPa, Bošnjačke stranke, Albanske alternative, Force i Demokratske partije. – Razgovaralo se o pravcima djelovanja, programskim principima i usmjerenju vlade koja bi se formirala – istakao je izvor Pobjede. Sada je već izvjesno, pojasnio je izvor našeg lista, da će mandatar za sastav nove vlade biti lider Ure Dritan Abazović. Tek

USKORO MANDAT ZA SASTAV NOVE VLADE: Dritan Abazović i Milo Đukanović

tada će, kako nam je rekao, uslijediti i pregovori o kadrovskim rješenjima. Prema informacijama Pobjede, lider Ure očekuje da će, nakon razgovora sa Đukanovićem po povratku iz Grčke, biti u prilici da već u petak crnogorskog predsjednika obavijesti da ima potrebnu većinu glasova za formiranje manjinske vlade. Kako je kazao izvor našeg lista, osim koalicije Crno na bijelo i predstavnika manjinskih naroda, dio nove vlade može biti i SNP, ako dobije ,,zeleno svjetlo“ na Glavnom odboru. Teško je očekivati da će dio nove izvršne vlasti biti Konjevićev SDP i Šehovićev SD, ako Abazović ne odustane od ideje potpisvanja temeljnog ugovora Pobjeda je juče pisala da će manjinska vlada najvjerovatnije imati 18 ministarstava i tri potpredsjednička mjesta, kao i da konačna podjela zavisi od definitivnog stava Socijalističke narodne partije. Kako su pojasnili izvori našeg

Prema informacijama Pobjede, Dritan Abazović očekuje da će, nakon razgovora sa Đukanovićem po povratku iz Grčke, biti u prilici da već u petak crnogorskog predsjednika obavijesti da ima potrebnu većinu glasova za formiranje manjinske vlade. Osim koalicije Crno na bijelo i predstavnika manjinskih naroda, dio nove vlade može biti SNP ako dobije ,,zeleno svjetlo“ na Glavnom odboru. Teško je očekivati da će dio nove izvršne vlasti biti Konjevićev SDP i Šehovićev SD, ako Abazović ne odustane od ideje potpisIvanja temeljnog ugovora lista, ukoliko i oni budu dio nove vlade, kao što se i očekuje, resori bi bili podijeljeni na sljedeći način: SNP-u i Uri bi pripalo po šest, a toliko bi dobile i manjinske stranke sa partnerima.

USLOVI

SDP i SD su saopštile da vladu ne bi podržavale, a kamoli učestvovale u njoj ako bi se bavila temeljnim ugovorom, popisom i prihvatila učešće u inicijativi „Otvoreni Balkan“. To je juče na Tviteru ponovila poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković. – Ako su ciljevi manjinske vlade temeljni ugovor, popis u izbor-

noj godini i podrška Vučićevim regionalnim inicijativama, onda nema podrške SDP-a. EU integracije, deblokada pravosuđa, dijalog, borba protiv korupcije, reforme ekonomije – da. Skriveni dogovori sa Aleksandrom Vučićem i „njegovima“ – ne – poručila je Vuksanović-Stanković. Predsjednik SD-a Damir Šehović kazao je da bi u slučaju manjinske vlade prvo trebalo iskomunicirati programska i druga načela te potencijalne vlade, ali da su oni i dalje pri istom stavu da su izbori najčistije rješenje. – Što se Socijaldemokrata tiče, jedino razgovori na osnovama

SKANDALOZNO Medojević iznio SKANDALOZNO: šovinističke optužbe na račun Abazovića

Nebojša Medojević

Lider PZP-a Nebojša Medojević je skandalozno napao predsjednika GP Ura Dritana Abazovića. vića Kazao je da će Abazoviću reći da će biti odgovoran za dezin-

tegraciju Crne Gore. Optužio ga je da pokušava da napravi antisrpsku vladu koja će dovesti do homogenizacije srpskog faktora, do radikalizacije njihovih zahtjeva, što može, kako je rekao, voditi i dezintegraciji države Crne Gore.

– Možda je to i cilj gospodina Abazovića kao etničkog Albanca, da napravi ono što je napravio Stipe Mesić, da kaže - ja sam bio posljednji predsjednik Vlade Crne Gore i poslije toga ona više ne postoji – rekao je Medojević.

evropskog, evroatlantskog, građanskog i sekularnog puta su opcija, a nadam se i vjerujem da će se na tim principima konstituisati nova parlamentarna većina – precizirao je Šehović za Večernji list.

RAZGOVORI

Manjinsku vladu juče je komentarisao i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je na konferenciji za medije kazao da su predstavnici ove stranke Branka Bošnjak i Branko Radulović imali neformalne komunikacije sa poslanicima, ali da zvaničnog razgovora nije bilo. – Biću odsutan iz Crne Gore na nekoliko dana, kad se vratim, ako dobijem poziv, razgovaraćemo – rekao je Medojević. Istakao je i da PZP ima jasne stavove i da su uvijek spremni za formiranje vlade na osnovu izborne volje građana. Sa druge strane, kako je kazao generalni sekretar Ure Mileta Radovanić, predstavnici ove stranke u utorak su imali zvanične razgovore sa SNP-om i

manjinskim strankama, a za juče, odnosno danas, planirano je da otpočnu pregovore sa predstavnicima Demokratskog fronta. Istakao je da će uputiti poziv za početak konsultacija i ostalim partijama, uključujući i Demokratsku Crnu Goru. – Ono što nam treba u ovom trenutku je dijalog i jedan konstruktivan pristup kako bismo što prije završili sve pregovore. Crna Gora ne može da čeka i konsultacije moramo što prije završiti i finalizovati projekat oko manjinske vlade, koja će u suštini biti evropska vlada kazao je Radovanić za Radio Crne Gore. Radovaniću su odgovorili iz Demokrata poručivši da oni koji su izbornu volju građana srušili sa DPS-om i koji su u predizbornoj kampanji bili samo formalno protiv njih zaslužuju njihov ,,najdublji prezir“. – Svaki razgovor sa njima, bez garancija da neće sa DPS-om, je koaliranje sa DPS. Srećan put, pajovići. Zdravo trošili pare. Vidjećemo kolika je kamata na 21 milion – istakli su. Ž. Z-N.Z.

Politika

Četvrtak, 10. februar 2022.

Demokrate zakazale novi protest u Podgorici za narednu srijedu

negirao Aleksa Bečić traži Zeković sve navode iz podnesene prijave vanredne izbore Građanski aktivista saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju

PODGORICA – Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić poručio je sa protestnog skupa sinoć u Podgorici da njegova partija traži raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Demokrate su ranije pozvale na protest zbog, kako su kazali, očuvanja izborne volje nakon što je njihov lider smijenjen sa mjesta predsjednika Skupštine. Bečić je ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, prije početka protestne šetnje, pristalicama kazao da se nijesu okupili zbog fotelja, već zbog ,,odbrane izborne volje“. - Dođoh bez fotelje, ali slobodno među svojim narodom. A oni koji nas prozivaju za fotelje, malo im je bilo što imaju pet puta više fotelja nego mandata - rekao je Bečić. Ovih dana se, prema njegovim riječima, ujedinila Crna Gora koja ne trpi izdaju, obmanu i prevaru. – Želim da zajednički pošaljemo poruku onima koji su

Protestu su prisustvovali ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, kao i poslanik Prave Marko Milačić i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović

S.VASILJEVIĆ

Na protestima nijesu bili lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, niti je ta politička grupacija učestvovala u organizaciji preko svojih aktivista. Od poslanika DF-a na protestima je viđen Jovan Vučurović, Milun Zogović i Dragan Bojović

Aleksandar Saša Zeković

Prijava i sve druge slične aktivnosti, a ima ih dosta, isključivo su pritisak vladajućih velikosrpskih i ekstremističkih struktura u Crnoj Gori koje ne trpe i ne žele da omoguće bilo kakav konstruktivan ili kritički pristup – kategoričan je Zeković

Detalj sa protesta Demokrata

prethodnih dana manipulisali i obmanjivali. Nije se večeras ovaj dični i slobodarski narod okupio zbog bilo čije fotelje, nego zbog časnih glasova osvojenih na izborima, ljudi koji su bez bilo čijih interesa odvažno i hrabro 30. avgusta glasali za promjene – kazao je Bečić. Oni, dodao je aludirajući na Građanski pokret Ura, neće da vrate mandate i fotelje narodu, nego hoće još fotelja sa DPS-om. – To što oni rade mogao je da uradi svako od nas. Bilo ko od nas, da sad hoće da ide sa 40 poslanika opozicije, izabrali bi ga da bude premijer, jer hoće da se bez izbora vrate u pozicije moći i odlučivanja – ocijenio je lider Demokrata. Prema njegovim riječima,

REAKCIJA MIM ZAJEDNICE: Kako Bečićevi „uhljebi po dubini“ „brane“ izbornu volju Lideri Demokratske Crne Gore papagajski su ponavljali na sinoćnjem protestu preko puta Hrama da ne brane fotelje nego izbornu volju od 30. avgosta 2020. godine. Međutim, da to nije baš tako, već da im je fotelja ispred svega pokazuje reakcija mim zajednice. Objavljena je fotografija na kojoj je probrana rukovodeća garnitura Bečićevih Demokrata koja je sinoć bila aktivni učesnik protesta. Na fotografiji, koja je

najvjerovatnije selfi, dopisana je poruka „Mi ne branimo fotelje, nego izbornu volju“ a na njoj su Goran Folić, vršilac dužnosti direktora Zavoda za zapošljavanje, Dragan Tufegdžić, izvršni direktor Pošte Crne Gore, Aleksandar Božović, predsjednik odbora direktora Monteputa i Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane.

građani su zatrpavani tezom koja je magla da se DPS manjinskom vladom ne vraća na vlast. - Ta nova manjinska vlada, koja će dominantno zavisiti od DPS-a, koja neće nijednu odluku moći donositi bez Đukanovića, ta manjinska vlada neće moći da kaže ,,dobar dan“ bez amina DPS-a i to je ono što je spakovano i što se ovih dana realizuje istakao je Bečić. On je kazao da je ponuda njegove stranke jasna i da slobodni ljudi ako ne mogu da se dogovore unutar većine, ne mogu dozvoliti ni prekrajanje izborne volje i dodao da krizu treba da riješi narod. – Ako su ispravni i ako se ne plaše naroda, zašto sve fotelje i funkcije ne vratimo na-

rodu. Da narod odluči šta je istina i pravda – kazao je Bečić dodajući da zakazuje novi protestni skup za narednu srijedu. Nakon obraćanja predsjednika Demokrata kod Hrama, okupljeni su krenuli u protestnu šetnju ulicama Podgorice. Međutim, zadržali su se u dijelu grada Preko Morače i nijesu se upućivali prema Skupštini Crne Gore. Interesantno je da je ikonografija bila strogo kontrolisana, pa su protestanti nosili dominantno zvanične državne zastave, uz pogdjekoju zastavu EU i bivšu državnu zastavu – trobojku sa crnogorskim dvoglavim orlom. Poslanik Demokrata Danilo Šaranović pozvao je prije protestne šetnje da okupljeni prijave redarima svakoga „ko nosi obilježja koja ne odgovaraju antifašističkoj Crnoj Gori ili na bilo koji način pokuša nacionalistički obojiti skup“. Na protestima nijesu učestvovali lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, niti je ta politička grupacija učestvovala u organizaciji preko svojih aktivista. Od poslanika DF-a na protestima je viđen Jovan Vučurović, Milun Zogović i Dragan Bojović. Protestu su prisustvovali ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, kao i poslanik Prave Marko Milačić i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. D. MIHAILOVIĆ

PODGORICA – Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković saslušan je juče u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju zbog „krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti podstrekivanjem“. Advokatica Marijana Laković-Drašković, koja zastupa Zekovića u konkretnom slučaju, kazala je Pobjedi da je on negirao sve navode iz podnesene prijave. Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju predmet protiv Zekovića formiralo je povodom događaja od 4. i 5. septembra prošle godine kada je u Cetinjskom manastiru ustoličen mitropolit SPC Joanikije Mićović. – Kako je postupak u toku, ne mogu iznositi detalje iz postupka, niti u ovoj fazi ga komentarisati, ali mogu reći da je i u konkretnom slučaju gospodin Zeković postupao savjesno, humano i odgovorno što zaslužuje javno priznanje. O tome će javnost biti upoznata, ali tek nakon okončanja postupka – istakla je Laković-Drašković. Podsjetila je da se Zeković vi-

– Kako je postupak u toku, ne mogu iznositi detalje, niti u ovoj fazi ga komentarisati, ali mogu reći da je i u konkretnom slučaju gospodin Zeković postupao savjesno, humano i odgovorno što zaslužuje javno priznanje. O tome će javnost biti upoznata, ali tek nakon okončanja postupka – istakla je Laković-Drašković

še od dvije i po decenije bavi zaštitom ljudskih prava, da je prepoznati građanski aktivista, te da je u tom svojstvu, ali i iz ličnih uvjerenja boravio na Cetinju 4. i 5. septembra. Zeković je Pobjedi kazao da mu nije dozvoljeno da iznosi konkretnije podatke, ali da može ponoviti da je na Belvederu bio zbog zaštite ljudskih prava, čiji je monitoring, kako je rekao, prepoznata i legitimna aktivnost koja je i unaprijed bila najavljena. – Zajedno sa predsjednikom Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Miodragom Mićom Vlahovićem gostovao sam na RTV Podgorica kada smo detaljno govorili o monitoringu primjene policijskih ovlašćenja i poštovanju ljudskih prava i sloboda – podsjetio je Zeković. Naglasio je da su sve njegove aktivnosti i radnje koje je preduzeo na Cetinju i Belvederu bile isključivo miroljubive i u skladu sa principima Deklaracije o braniteljima ljudskih prava. - Naveo sam da sam bio okružen vodećim univerzitetskim profesorima, novinarima, umjetnicima, književnicima, građanskim aktivistima… Kazao sam da je prijava i sve druge slične aktivnosti, a ima ih dosta, isključivo pritisak vladajućih velikosrpskih i ekstremističkih struktura u Crnoj Gori koje ne trpe i ne žele da omoguće bilo kakav konstruktivan ili kritički pristup – zaključio je Zeković. Pobjeda je odmah nakon ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru pisala da nove crnogorske vlasti, policija i tužilaštvo, pripremaju krivičnu prijavu kojom bi građanski bunt na Cetinju okarakterisali kao skup ekstremista i terorista. Objavili smo i da su na spiskovima za progon ugledni građanski aktivisti, među kojima i Zeković. Ž. ZVICER

Politika

Četvrtak, 10. februar 2022.

Predsjednik Milo Đukanović završio posjetu Grčkoj

Vode se razgovori o podnošenju ostavke predsjednika Opštine Pljevlja

Atina velika inspiracija Golubović danas svima pa i Podgorici bimogao da

Milo Đukanović i Kostas Bakojanis

ATINA - Grad Atina je inspiracija svim prijestonicama i svim zemljama širom planete, pa svakako velika inspiracija i prijateljskoj Crnoj Gori i Podgorici kao njenom glavnom gradu, tako da sam siguran da ćemo kroz saradnju naših glavnih gradova imati štošta novog da ponudimo građanima i Atine, i Podgori-

ce, i Crne Gore i Grčke kao konzumentima politike - kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na konferenciji za medije sa gradonačelnikom Atine Kostasom Bakojanisom. Đukanović je nakon dvodnevne posjete Grčkoj ocijenio da je bila izuzetno uspješna.

POŠTOVANJE

– Ubijeđen sam da je ova posjeta dodatan impuls daljem razvoju prijateljstva i međudržavne saradnje između Crne Gore i Grčke i jednako tako, ubijeđen sam da su jučerašnji i današnji razgovori dodatna inspiracija Grčkoj kao našem balkanskom susjedu da u krugovima Evrop-

Počasni konzul priredio svečani ručak u Solunu je prvi put kad su sreli Otvorena vrata investitorima što to bilo u Crnoj Gori 1996. – Posjetom Grčkoj potvrđeno je snažno prijateljstvo između dvije zemlje, a vrata za grčke investitore u Crnoj Gori su širom otvorena – saopštio je predsjednik države Milo Đukanović. Iz kabineta predsjednika su saopštili da je na kraju dvodnevne zvanične posjete Đukanovića Grčkoj, počasni konzul Crne Gore u Solunu Vasilis Apostolopulos pri-

redio ručak u čast posjete. Đukanović je naveo da se rado sjeća kada je uspostavljena prva komunikacija s Apostolopulosom, navodeći da mu je drago da su njihovi odnosi do danas prijateljski i da će takvi biti i ubuduće. Apostolopulos je rekao da je naročito zadovoljan što je uključen u prvu zvaničnu posjetu predsjednika Grčkoj, ali je takođe zadovoljan zato

godine, kada je kao dječak prvi put došao u Crnu Goru, u pratnji oca, čuvenog biznismena i bio impresioniran Crnom Gorom kao zemljom. – Kada sam shvatio da vam treba počasni konzul za Grčku, ja sam se ponudio kao kandidat – naveo je Apostolopulos. Đukanović je Apostolopulosu poklonio grb dinastije Crnojevića.

ske unije pospješi aktivnosti koje će obezbijediti bržu integraciju svih naših zemalja u zajednicu savremene Evrope – rekao je Đukanović. Zadovoljan je što je posjetio Atinu, čime je želio da pokaže poštovanje prema istoriji, tradiciji, kulturi tog grada i te zemlje. – Posebno mi je zadovoljstvo da sam imao priliku da upoznam i gradonačelnika Bakojanisa za kojeg sam ubijeđen da vrlo uspješno sublimira i tradiciju i sadašnjost i budućnost politike glavnog grada Grčke i Grčke u cjelini. Vrlo sam obradovan da sam upoznao još jednog iskrenog prijatelja Crne Gore, kao predstavnika mlade generacije grčke politike. Obradovao sam se njegovim razmišljanjima o mogućnostima saradnje sa glavnim gradom Crne Gore – kazao je Đukanović. Bakojanis je kazao da Atinjanima i Atinjankama ,,nije potrebno posebno predstavljanje predsjednika Crne Gore jer je poznat po tome što je ispisao duge i veoma značajne stranice istorije našeg regiona i dalje nastavlja da ih sa uspjehom ispisuje“.

UVAŽAVANJE

– I zbog toga znam da odražavam osjećanja svih građana Atine kada Vam prenosim osjećaj dubokog uvažavanja, poštovanja i prijateljstva i to ne samo uvažavanja prema Vama, Vašoj ličnosti i instituciji koju predstavljate, nego visokog uvažavanja prema svim građanima Crne Gore – istakao je Bakojanis. Predsjednik Đukanović položio je juče vijenac na grob generala Vasa Brajovića Mavrovuniotisa, jednog od najznamenitijih ratnika i grčkog nacionalnog junaka i vojskovođe. Polaganju vijenca prisustvovali su kadeti Crne Gore koji se obučavaju na vojnim akademijama u Grčkoj. R. P.

CETINJE: Prijedlog Demokratske partije socijalista Socijaldemokratskoj partiji za formiranje vlasti

DPS ponudio SDP-u funkcije predsjednika parlamenta i dva zamjenika gradonačelnika PODGORICA - Cetinjski odbor Demokratske partije socijalista ponudio je sinoć Socijaldemokratskoj partiji da zajedno formiraju vlast u tom gradu, tako što će SDP-u pripasti pozicija šefa Skupštine prijestonice i dva mjesta zamjenika gradonačelnika prijestonice. – U susret izboru predsjednika Skupštine, a podsjećamo da rok za dostavljanje prijedloga ističe 11. 2. u 15 sati, spremni smo da definišemo programske principe i spisak projekata iza kojih ćemo skupa stati,

kao i način na koji će preostale funkcije u okviru strukture lokalne vlasti biti raspodijeljene. Prijatelji iz SDP-a, kao što smo ga skupa branili, želimo da skupa gradimo naše Cetinje. Ako, pak, smatrate da su za taj posao pozvaniji oni koje pamtimo s Belvedera, srećno vam bilo – navodi se u saopštenju Odbora DPS prijestonice. Oni su u saopštenju podsjetili da su SDP-u ponudili predizbornu koaliciju u cilju, kako su rekli, stvaranja snažnog, građanskog, evropskog bloka na Cetinju, ali da je SDP to odbila.

– Spremni da formiramo vlast na Cetinju isključivo sa partijama sa kojima dijelimo programska načela, nikako sa Urom i Demokratama. U obavezi da preuzmemo najveću odgovornost za upravljanje prijestonicom, jer je to izraz volje naših sugrađana, iskazane na lokalnim izborima. Spremni da sa SDP-om podijelimo odgovornost za budućnost Cetinja, a što je, nasuprot pomenutim manipulacijama, predstavnicima ove partije jasno saopšteno tokom nedavnih pregovora. Spremni da ide-

mo u opoziciju ukoliko SDP, umjesto principijelne, programske koalicije sa DPS-om, za političke partnere izabere one koje će Cetinjani pamtiti po suzavcu i gumenim mecima 5. septembra i odluci da se Cetinjski manastir, de facto, prepiše državi Srbiji. Dokazali da nam funkcije nijesu prioritet i time što smo jedina partija koja se unaprijed obavezala da neće participirati u vršenju vlasti na državnom nivou nakon smjene Vlade Zdravka Krivokapića – navodi se u saopštenju cetinjskog DPS-a. R. P.

napusti funkciju

PODGORICA – Velika je mogućnost da će predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović u naredna dva ili tri dana podnijeti ostavku na tu funkciju, saznaje Pobjeda. Informaciju o mogućoj ostavci Golubovića objavila je jutros Antena M. Izvor našeg lista iz Demokratske partije socijalista kazao nam je da se razgovara o ostavci Golubovića i da je velika vjerovatnoća da će do nje doći. – Razgovori o tome su u toku, ide u tom pravcu i velike su šanse da će je danas podnijeti – pojasnio je izvor Pobjede. Golubović juče nije odgovarao na naše pozive i poruke, tako da nijesmo uspjeli da saznamo da

li će danas podnijeti ostavku. U žižu javnosti Golubović je dospio sredinom januara kada je kazao da grafiti posvećeni ratnom zločincu osuđenom za genocid Ratku Mladiću neće biti prekrečeni. Tada je naveo da su grafiti jedno od urbanih obilježja gradova. – Pljevlja su urbani grad, a jedno od urbanih obilježja gradova je izražavanje volje grafitima, muralima i takvim stvarima – rekao je on. Uslijedile su brojne oštre reakcije, a DPS, čiji je član, pokrenuo je proceduru za pokretanje povjerenja Goluboviću. On je tada tvrdio da je njegova izjava izvučena iz konteksta, te najavio da će murali biti prekrečeni. Ž. ZVICER

Predsjednik Udruženja pravnika o izgledima manjinske vlade da deblokira sistem

Radulović: Imamo šest mjeseci da se usmjerimo ka Briselu PODGORICA - Crna Gora ima šansu da se u narednih pola godine, uz novu vladu, usmjeri u pravom smjeru, prema Evropskoj unij,i a mora da pokaže rezultate koji neće biti epilog trulog kompromisa već - dobra rješenja za deblokadu sistema, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. Ovo je, smatra, možda posljednja šansa ove generacije da bude dio EU. U suprotnom, kako kaže, završićemo u zatvorenom konceptu ,,Otvorenog Balkana“. Najavljena manjinska vlada bila bi tranziciona, oročena, smatra predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, a ističe da teško da će biti programska. Imala bi, kaže, jedan jasnije definisan cilj. - A to je da Crna Gora, iz jednog pogrešnog smjera, sa pruge Beograd – Bar bude okrenuta prema Briselu – kazao je Radulović gostujući u „Drugačijoj radio vezi“. Ta vlada bi, dodaje, imala pola godine da sprovede definisane ciljeve. Potrebna je, prije svega, deblokada sistema kako bi Evropska komisija u narednom izvještaju mogla dati pozitivne ocjene. - U protivnom, Crna Gora će završiti u prilično zatvorenom konceptu ,,Otvorenog Balkana“. Imamo šansu šest mjeseci da se kao društvo usmjerimo u pravom smjeru. Rekao bih da Crna Gora nema devet života.

Možda je ovo posljednja šansa za ovu generaciju da bude dio evropskog kluba – naglašava Radulović. Ako u narednom izvještaju, kako je rekao, Crna Gora ne pokaže napredak, onda ona više nije prva naredna članica EU već će biti samo jedna od šest država na Balkanu koja nema viziju svog razvoja. - Četrdeset devet poslanika, podrška koju bi mogla da ima buduća vlada u parlamentu, trebalo bi da dođu do dobrih rješenja, koja neće biti goli kopromisi – ističe Radulović. Prošla vlada bila je, ističe, spoj nespojivog. - Ono što je vodio premijer Zdravko Krivokapić nije bila programska vlada i ona se raspala na civilizacijskim vrijednostima. Ko je ostao na nekom vizantijskom korpusu, a ko je vidio projekat prema Briselu, stvar je političkih kretanja stranaka – pojašnjava Radulović. Tranziciona vlada biće politička, smatra on, jer kod nas ekspertska nije uspjela. Premijer Krivokapić trebalo bi, kaže Radulović, da nađe dobrog pravnika iz krivično pravnog aspekta. - Imunitet štiti tokom mandata. Već neke radnje ozbiljno ukazuju na namjeru da se zloupotrijebi službeni položaj, da se u jednom periodu vanustavno preuzmu službe bezbjednosti, da se vrše namještenja koja su nezakonita i mnoge druge stvari - naglašava Radulović. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 10. februar 2022.

Apelacioni sud potvrdio rješenje Privrednog suda

Država namiruje od ,,Radoja Dakića“ 184,9 hiljada eura Tržišni lideri u

Vladimir Lučić je godinu na čelu kompanije Telekom Srbija

PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda potvrdilo je rješenje Privrednog suda kojim je odbijen prigovor advokata bivših radnika ,,Radoja Dakića“ na odluku stečajnog upravnika Mladena Markovića da Ministarstvo finansija, kao razlučni povjerilac, naplati 184,9 hiljada eura.

Time će biti namireno 2,69 odsto potraživanja Uprave prihoda i carina (UPIC) koja ukupno potražuje 10,8 miliona eura, zbog kog je i otvoren stečaj u ,,Dakiću“ prije pet godina. Tako bi UPIC-u od ukupno opredijeljenih 184,9 hiljada eura, trebalo da bude isplaćeno 181,3 hiljade, nakon umanjenja za troškove prodaje od 977 eura i rezervacije nagrade upravniku od 2,6 hiljada eura. UPIC je založno pravo upisala na osnovu zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja iz 2007. godine, a sredstva za ovu isplatu obezbijeđena su od prodaje imovine Voliju, na čijem dijelu od 654 kvadrata je UPIC stavila založno pravo i stekla status razlučnog povjerioca. U žalbi protiv namirenja države stoji da su potraživanja radnika za zarade privilegovani dug koji bi morao biti isplaćen prije ostalih. Ipak, Apelacioni sud bio je saglasan sa stavom Privrednog suda koji je odbio žalbu na odluku Markovića. -Pravilno je postupio prvostepeni sud kada je prigovor odbio kao neosnovan, sa razloga što je u konkretnom slučaju država Crna Gora čije je namirenje određeno odlukom stečajnog upravnika od 16. juna 2021. godine prioritetno u odnosu na podnosioca prigovora, jer je država Crna Gora svoje razlučno pravo zasnovala na založnom pravu stečenom na osnovu pravosnažnog zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja, kao izvršnog naslova – stoji u odluci Apelacionog suda. Sudije ocjenjuju neosnovanim navode da potraživanja radnika

Sudije ocjenjuju neosnovanim navode da potraživanja radnika imaju prioritet u odnosu na razlučna potraživanja, navodeći da Zakon o stečaju imperativno propisuje da se razlučni povjerioci namiruju prioritetno iz sredstava od prodaje imovine na kojoj postoji razlučno pravo, a prema redosljedu upisa založnog prava

Sa jednog od protesta bivših radnika ,,Radoja Dakića“

Sastanak bivših radnika sa Jovanićem Pregovarački tim bivših radnika ,,Radoja Dakića“ sastao se sa predsjednikom Privrednog suda Blažom Jovanićem i Markovićem, kazao je Pobjedi njihov predstavnik Milan Vukčević. Dobili su, kako je naveo Vukčević, čvrsto obećanje da bi do kraja mjeseca Marković trebalo da pripremi odluke o raspodjeli novca prihodovanog od prodaje imovine od aprila prošle godine do prošlog mjeseca. Ukazao je da taj novac ne obezbjeđuje namirenje svih povjerilaca te da bi država, kao većinski vlasnik ove nekadašnje fabrike, trebalo da obezbijedi ostatak. Dakićevci su se, kao i svake srijede, okupili ispred Vlade, a onda i Ustavnog suda tražeći da se o njihovim žalbama

imaju prioritet u odnosu na razlučna potraživanja, navodeći da Zakon o stečaju imperativno

javno raspravlja i ukazujući da se odlučivanje neprimjereno dugo odlaže. Traže da se što prije donesu odluke, kako bi eventualnu zaštitu svojih prava mogli da traže i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. -Ustavni sud sprovodi pravno nasilje nad vladavinom prava i svojim činjenjem i nečinjenjem nanosi štetu bivšim radnicima ,,Dakića“ – tvrdi Vukčević. Do sada je prodata imovina vrijednosti 45 miliona eura, od čega je radnicima isplaćeno 10,5 miliona. Imajući u vidu da nije ostalo još mnogo imovine za prodaju, Vukčević je upozorio da će nedostajati 20 miliona da se namire sva njihova potraživanja.

propisuje da se razlučni povjerioci namiruju prioritetno iz sredstava od prodaje imovine

na kojoj postoji razlučno pravo, a prema redosljedu upisa založnog prava. M.Lk.

Ministarstvo kapitalnih investicija objavilo javni poziv prevoznicima

Opredijelili jednokratnu pomoć od 500 eura po autobusu

PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija objavilo je javni poziv za dostavljanje zahtjeva za dodjelu jednokratne pomoći prevoznicima koji obavljaju javni prevoz putnika u drumskom saobraćaju.

- Pozivaju se zainteresovani prevoznici, odnosno preduzeća ili preduzetnici, koji posjeduju licencu za javni prevoz putnika, odnosno izvod licence za autobus, da najkasnije do 18. februara do 15 sati pod-

nesu Ministarstvu zahtjev za dodjelu jednokratne pomoći - navodi se u pozivu. Iznos opredijeljenih sredstava za jednokratnu pomoć je 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici, odnosno autobusu. - Podnosilac zahtjeva za ostvarivanje prava na dodjelu jednokratne pomoći u obavezi je da posjeduje licencu za javni prevoz putnika, da posjeduje za svako vozilo, odnosno autobus izvod licence i saobraćajnu dozvolu za svako vozilo, odnosno autobus - rekli su iz Ministarstva.

Navedeno je da je potrebno dostaviti i važeći izvod licence za svaki autobus za koji se podnosi zahtjev za pomoć, odnosno izvod licence koji je bio važeći na dan 30. septembra prošle godine, važeću saobraćajnu dozvolu za svaki autobus, odnosno saobraćajna dozvola koja je bila važeća 30. septembra prošle godine, original izvod iz CRPS ne stariji od 30 dana od objavljivanja javnog poziva, dokaz iz Centralne banke da račun prevoznika nije u blokadi, odnosno dokaz da račun prevoznika nije bio u blokadi 30. septembra prošle godine, broj žiro računa i fotokopija kartona deponovanih potpisa iz poslovne banke u kojoj prevoznik ima otvoren račun. R.E.

regionu sa prihodom od 1,2 milijarde eura

Kompanija je prošlu godinu završila sa skoro 1,2 milijarde eura prihoda, a od 2018. godine bilježi godišnju stopu rasta od pet odsto. Takođe, EBITDA marža je porasla za 13 odsto i sada iznosi 38 odsto. Istovremeno, baza pretplatnika nastavlja da raste iz godine u godinu i Telekom Srbija trenutno ima oko 11 miliona pretplatnika u Srbiji i inostranstvu

PODGORICA - Tokom prve godine na čelu kompanije, izvršni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisao je ugovore o formiranju značajnih međunarodnih partnerstava, pokrenut je Venture Capital Fund, nastavljena je ekspanzija u regionu, porastao je broj pretplatnika, porasli su prihodi i EBITDA i u 2022. godine biće puštena u rad 5G mreža. Investicija Evropske investicione banke od 70 miliona eura u implementaciju i razvoj 5G mreže obilježila je kraj prošle godine za Telekom Srbija, godine koja je za kompaniju bila pobjednička godina u svakom smislu, prenosi portal Bankar.

SARADNJA SA EIB

Saradnja sa EIB-om ujedno je i posljednja u nizu međunarodnih partnerstava koje je Telekom Srbija sklopio sa najvećim svjetskim brendovima u posljednjih 12 mjeseci. Telekom je pokrenuo informativni kanal Euronews Srbija zajedno sa renomiranom evropskom medijskom kompanijom Euronews kako bi gledaocima pružio objektivne i pravovremene informacije iz zemlje i svijeta, po najvišim međunarodnim standardima. Nakon toga, Telekom Srbija je na tenderu osvojio šestogodišnja prava na TV prenose utakmica engleske Premijer lige za region. Zahvaljujući ovom potezu kompanije, na kanalima Arena sport biće emitovan vrhunski fudbal iz Lige šampiona, Lige Evrope, španske Primere, italijanske Serije A, francuske Lige 1, portugalske Premijer lige, uz NBA ligu. To će značajno doprinijeti daljem širenju baze pretplatnika u regionu i ostvariti značajne prihode od marketinga. Pored toga, Telekom Srbija je u partnerstvu sa najvećom svjetskom medijskom kompanijom poznatom po poslovnim i finansijskim vijestima ove godine pokrenuo regionalnu multimedijalnu mrežu Bloomberg Adria. Očekuje se

da će Bloomberg Adria igrati značajnu ulogu u ekonomskoj integraciji i ekonomskom napretku cijelog regiona.

PARTNERSTVO SA VODAFONOM

Ekskluzivno regionalno partnerstvo sa Vodafonom, najvećom telekomunikacionom kompanijom u Evropi i Africi, od krucijalnog je značaja za razvoj Telekoma Srbija. Ova saradnja ima dvije dimenzije – jednu koja će dovesti do poboljšanja digitalnih usluga, proizvoda i komunikacija, i sa druge strane onu koja će dovesti do povećanja efikasnosti procesa nabavke. Telekom Srbija je 2021. godine osnovao Fond za finansiranje inovacija, sa namjerom da u narednih pet godina uloži 25 miliona eura u startap biznise. Kompanija će u 2022. godini uložiti značajna sredstva u sektore kao što su vještačka inteligencija, FinTech, e-trgovina, internet stvari, medije i telekomunikacije, AdTech, B2B/B2C, blockchain, putem ovog fonda. Kompanija je prošlu godinu završila sa skoro 1,2 milijarde eura prihoda, a od 2018. godine bilježi godišnju stopu rasta od pet odsto. Takođe, EBITDA marža je porasla za 13 odsto i sada iznosi 38 odsto. Istovremeno, baza pretplatnika nastavlja da raste iz godine u godinu i Telekom Srbija trenutno ima oko 11 miliona pretplatnika u Srbiji i inostranstvu. Telekom Srbija je najveći telekomunikacioni i multimedija provajder u Srbiji i tržišni lider u jugoistočnoj Evropi sa snažnim potencijalom rasta. Danas, kompanija je ponosna što može da ponudi sadržaje u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji pod brendovima MTS i M:tel. Takođe, Telekom Srbija je prisutan u Austriji sa impresivnim poslovnim rezultatima. Kompaniju bilježi rast i na njemačkom i švajcarskom tržištu, gdje uskoro planira da otvori 30 predstavništava. R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 10. februar 2022.

IstražIvanja ugljovodonIka u Crnoj gorI: Direktor Uprave za ugljovodonike Marko Adžić PODGORICA - Bilo je velikog optimizma da će se nafta u crnogorskom podmorju naći, međutim rezervoar do koga je došao italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek je suv. Nafta je migrirala iz mikro bloka 5 gdje je izvršeno bušenje u druge blokove u našem podmorju kojih po svoj prilici ima mnogo, kao i na kopnu kao što su Grahovo, Crmnica, Župa kao i Skadarsko jezero… Potrebno je naći gdje je nafta migrirala, istražiti i druge lokacije, a takođe velike su šanse da se nađu i rezervoari gasa, za čije istraživanje je zainteresovana kompanija Energean koja treba da nađe partnera za bušenje - kazao je Pobjedi direktor Uprave za ugljovodonike Marko Adžić.

TEhnologija svE savRšEnija

Kako je dodao, tehnologija istraživanja se usavršava, tako da se skraćuje vrijeme istraživanja i sve su preciznije bušotine. - Pritiskom zelene tranzicije Evropska unija nije davala podršku za naftno i gasno istraživanje, međutim kako je sada gas na zelenoj listi drugi talas je krenuo, pa nikakve smetnje nema za istraživanje gasa. Ako nađemo ogromne količine gasa postaćemo veoma interesantan partner Evropskoj uniji, a ako smo članica imaćemo veoma značajan položaj - naglašava Adžić. Kako je istakao, bilo je velikog optimizma da će bušotina koju je radio italijansko ruski konzorcijum biti pozitivna, međutim zbog velikog pritiska na dubinama kao i potkovna ,,izolator“ stijena nije bila nepropusna, već je nafta našla put da dalje migrira i ne zadrži se u ciljanom rezervoaru. - Ovaj naš rezervoar koji smo ,,jurili“ je jedna školska ogromna formacija gdje se očekivalo da će se naći nafta, ali godinama unazad tu su bili veliki pritisci i ta izolator stijena je vjerovatno i od uticaja graviticije popuštala. Nafta migrira sve dok ne naiđe na neku tzv. zamku - geološku strukturu. Ovdje je bila nafta ko zna koliko godina unazad, ali je sa toga mjesta migrirala - istakao je Adžić. Objasnio je da se u istraživanju prvo radi seizmika na osnovu čega se gledaju strukture stijene i kada se naiđe na tu forma-

Ako se nađe gas, bićemo značajan partner EU Ovaj naš rezervoar koji smo ,,jurili“ je jedna školska ogromna formacija gdje se očekivalo da će se naći nafta, ali godinama unazad tu su bili veliki pritisci svih stijenskih slojeva iznad i ta izolator stijena je vjerovatno popuštala. Ovdje je nafta bila ko zna koliko godina unazad, ali je sa toga mjesta migrirala - istakao je Adžić ciju koja može biti porozna i propusna, kompanija se odluči na istraživanje a po statistici svaka četvrta bušotina je pozitivna dok su ostale nekomercijalne ili suve. - Ovdje se krenulo sa malom vjerovatnoćom. Svih tih šest kilometara bušotina je potvrdila seizmički interpretirane slojeve, ali u rezervoar nijesu našli naftu. Eni - Novateku primarni target je bio nafta. Sad će da urade studiju gdje je ta nafta migrirala, kako bi za novi tender sa većom preciznošću aplicirali. Dužni su po planu da odrade i pliću gasnu bušotinu. Ako im gasni prospekt bude interesantan oni će bušiti, a ako odustanu platiće garanciju našoj državi od oko 12 miliona objašnjava Adžić.

gasno isTRaživanjE

Druga kompanija Energean je, po njegovim riječima, zainteresovana za gasno istraživanje i njihovi prospekti u bloku su jako zanimljivi. - Oni su potpisali takav ugovor, gdje je tender bio da su bile potrebne dvije kompanije da idu u istraživanje. Potpisali su ugovor da sami mogu da idu na seizmička istraživanja, geološku interpretaciju, ali da su dužni da nađu partnera da bi ušli u fazu bušenja. Partner je potreban zbog podjele troškova i podjele rizika- kazao je Adžić napominjući da do 15. marta treba da

Skadarsko jezero najinteresantnije adžić smatra da je što se tiče nafte najinteresantnije Skadarsko jezero, ali takođe misli da bi u Crnoj Gori to bilo neizvodljivo pomenuti. - Mislimo da bi se tu aktivisti zaštite životne sredine odmah pobunili, iako recimo Njemačka usred Nacionalnog parka proizvodi naftu - kaže Adžić koji podsjeća i da su aktivisti za ovu bušotinu tvrdili da će biti zemljotresi, ekološke katastrofe, ali nije bilo nijednog incidenta… - Kompanije čine sve da ne dođe do incidenta, jer to kompanije mnogo košta finansijski, onda im akcije padaju na berzi gdje se gube milijarde i reputacja i oni to sebi ne smiju dozvoliti. Ogromna sredstva ulažu u zaštitu životne sredine i zaštitu ljudi na radu - kazao je Adžić.

Marko Adžić

predstave Vladi partnera, ako ga ne predstave Vlada ima pravo da raskine ugovor sa njima. Objašnjava i da su njihovi prospekti, tj. ležišta plića na 800 do 2.800 metara i da za za gas imaju jasniju sliku, koliko rezervi ima. - Kad bi našli partnera, Vlada bi ga provjerila. Da li je to firma koja posluje regularno, da nema neke loše rekorde i sl. I ako Vlada prihvati tu firmu mogu da idu dalje u istraživanje - rekao je Adžić. Oprema i tehnologija za istraživanje su sve savršenije jer je,

Prazna bušotina je osigurana i začepljena Platforma u crnogorskom podmorju je ,,otišla“, napustila je lokaciju krajem januara i bušotina je začepljena. - Koncesionari su začepili bušotinu, postavljeno je pet cementnih čepova i dva metalna. Do sada nijesam sretao da u negativnu ili suvu bušotinu postave ovoliko čepova - kazao je Adžić koji smatra da su ipak osigurali da u slučaju migracije nafte iz veće dubine ne dođe u taj rezervoar.

Karte avio kompanije Lukser u prodaji

Linija za Luksemburg kreće od 7. maja PODGORICA - Avio-linija kompanije Lukser (Luxair), na relaciji Luksemburg - Tivat - Luksemburg, počinje od 7. maja i trajaće do 1. oktobra ove godine. Predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u LuksemburguFetijaKalačjekazaladasukarteavio-kompanije Lukser na relaciji Luksemburg - Tivat - Luksemburg u prodaji. - Avioni će letjeti dva puta sedmično, utorkom i subotom, u periodu od 7. maja do 1. oktobra ove godine - navela je Kalač u saopštenju. Rezervacije se mogu obaviti na linku https://www.luxair.lu/ fr/page-daccueil. R. E.

kako napominje, naftna i gasna industrija najskuplja na svijetu. Mnogo se novca ulaže u tehnologiju, da se vrši optimizacija troškova tako da se stvaraju moderniji i sofisticiraniji uređaji. - Ranije na moru je snimana seizmika 2D profila, sada je već 3D a dolazi i 4D seizmika. Mnogo je brže istraživanje. Ukoliko bi Energian kompanija krenula u potragu, oni bi trebali samo da postave postrojenje i da počnu da buše i za najviše dva do tri mjeseca da završe bušotinu do tri kilometra - objasnio je Adžić.

EnERgETska kRiza poskupila gas

Adžić ističe takođe da je energetska kriza napravila da je cijena gasa skočila i da je od strane EU postala dio zelene tranzicije jer je za dobijanje struje od gasa mala emisija ugljendioksida tako da je stavljen na listu niskokarbonske emisije, kao i nuklearna energija.

- Tehnologija bušenja za gas je ista kao i za naftu samo morate znati da kontrolišete pritiske jer kad ulazite u gasno ležište ono može biti pod većim pritiskom. Ako nemate kontrolu, tj. potrebna je brza reakcija i ne dozvoliti da ekspandira kao što se to desilo u Meksičkom zalivu. Imali su lošu kontrolu gasa, lošu cementaciju i taj gas je migrirao sa svih mogućih strana - kazao je Adžić naglašavajući da i gas može da migrira, ali pošto su ležišta plića, veća je vjerovatnoća da se nađe. Energean kompanija je predlagala, po riječima Adžića, da ukoliko se gas nađe, da se napravi of-šor gasna elektrana, sprovede gasifikacija KAP-a ili željazere, jer je gas je mnogo jeftiniji od struje. Međutim, od istraživanja nafte se, kako je istakao, neće odustati i vršiće se istraživanje cijelog našeg Primorja. - Ovaj dio od Petrovca do Herceg Novog je mnogo interesantniji, ali nam je sporna granica prema Hrvatskoj i tu niko nije htio da čačka. Imamo bušotinu kod Prevlake i na Grahovu bušotinu koje su dale nekoliko desetina metara naftni sloj - kazao je Adžić.

Januarski podaci EPCG o potrošnji električne energije

Prosječan račun za struju 40,14 eura PODGORICA - Prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 40,14 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). – Domaćinstva u Beranama bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 22,31 euro, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 51,02 eura - navodi se u saopštenju. Iz EPCG su naveli da će čak 58 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eu-

ra 14,9 odsto potrošača, od 50 do 100 eura njih 18,9 odsto, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 8,2 odsto kupaca. Januarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće rekordnih 55,7 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 207,88 hiljada kupaca. Iz EPCG su naveli da su domaćinstva u januaru potrošila 141,24 miliona kilovatsati (kWh) električne energije, što je oko pet odsto više u odnosu na potrošnju ostvarenu u decembru. U odnosu na januar prošle godine potrošnja je veća dva odsto. Navedeno je da je do 28. februara produžen rok za prijavu domaćinstava i preduzeća za projekat Solari 3000+ 500+. Do sada je prijavljeno preko 13,5 hiljada potrošača. R. E.

Plan je, kako ističe, da se raspiše multiclient tender, gdje bi kompanija koja dobije tender izvršila seizmička istraživanja cijelog Jadrana o svom trošku. - Tada bi imali jasnu sliku procjene koliko čega imamo i onda će ta firma u ime Crne Gore da reklamiraju podatke gdje ćemo odmah da raspišemo koncesioni tender. Ako to snimimo krajem ove godine, trebaće im pola godine da to interpretiramo i već 2023. ili početkom 2024. mogli bi da imamo novi koncesioni tender. Nakon toga brzo bi se došlo do bušenja - objasnio je Adžić. Za Grahovo čekaju Nis Gasprom koje vrši istraživanje u Bosni i Hercegovini. - Geolozi su dolazili i kupili naše podatke, vršili korelaciju sa njihovim i oni ovdje sumnjaju da ima nekoliko naftnih ležišta kao i u Bosni i Hercegovini. Ako se tu potvrdi nafta i gas, i ovdje bi trebalo da imamo ležišta jer se isti sloj prostire i kod nas. Podsjetio je da su imali dobre planove da ukoliko se nađe nafta ne prave rafinerije već se izvozi sirova nafta, a mi bi ubirali 54 odsto prozvedene nafte plus royalty taksa od pet do 12 procenata. n. kovaČEviĆ

Sastanak predstavnika Uprave za inspekcijske poslove i MKI

Pojačan nadzor klima uređaja

PODGORICA – Na sastanku Tržišne inspekcije sa predstavnicima Direkcije za implementaciju politike energetske efikasnosti Ministarstva kapitalnih investicija u vezi pojačanog nadzora klima sa aspekta energetske efikasnosti i eko dizajna, zaključeno je da je neophodno pripremiti uputstva za proračune parametara, kako bi inspektori bili efikasniji. - Bilo je govora o tome da se na tržište još stavljaju u promet neinvertorski klima uređaji, koji nijesu usaglašeni sa tehničkim zahtjevima propisanim pravilnikom o tehničkim zahtjevima eko dizajna za uređaje za klimatizaciju i sobne ventilatore i pravilnikom o energetskoj efikasnosti uređaja za klimatizaciju - saopšteno je iz Uprave. R.E.

Društvo

Četvrtak, 10. februar 2022.

Episkopski dvor CPC u Nikšiću dva mjeseca bez struje iako su uplatili sva dugovanja još u decembru

Episkop Boris: CEDIS je u obavezi da nam uključi struju PODGORICA – Episkopski dvor Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) u Nikšiću od početka decembra je bez struje, iako su 22. decembra uplatili sva dugovanja, kazao je Pobjedi episkop ostroškonikšićki Boris. On je Pobjedi objasnio da im je račun dolazio jednom godišnje, jer je u Episkopskom dvoru ugrađeno građevinsko brojilo i nadležni su dolazili jednom godišnje da očitaju stanje, ispostavljali račun - a oni ga plaćali. U novembru prošle godine su predali svu neophodnu dokumentaciju, ali su ipak isključeni sa mreže i nijesu priključivani - iako su 22. decembra platili kompletan dug od 1. 700 eura. Episkop Boris je istakao da je

dosadašnja praksa CEDIS-a takva da ugovor potpisuju sa onim ko električnu energiju plaća i koristi, te da se u njihovom slučaju očigledno odugovlači. - Bez obzira na potpisivanje ugovora ili ne, CEDIS je u obavezi da nam obezbijedi uredno snabdijevanje električnom energijom kao jednim od osnovnih uslova za život – saopštio je on. Episkopski dvor je dat na trajno korišćenje CPC, njime raspolaže Opština Nikšić, a u vlasništvu je države. Zbog toga je Episkopski dvor u mraku i bez grijanja duže od dva mjeseca jer CEDIS ne zna sa kim treba da potpiše ugovor. Rukovodilac sektora za pristup mreži u CEDIS-u Vladimir

Babić je u dopisu upućenom episkopu Borisu napisao da je Opštini Nikšić kao vlasniku objekta uputio zahtjev za izjašnjenje. - S obzirom na to da do današnjeg dana nije dobijen odgovor od Opštine Nikšić, CEDIS do dobijanja traženog izjašnjenja nije u mogućnosti zaključiti ugovor – piše u tom dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. Opština Nikšić juče nije odgovorila na pitanja Pobjede do kada će CEDIS čekati izjašnjenje. Predsjednk Opštine Nikšić Marko Kovačević je na službenom putu, a Pobjedi je rečeno da će se narednih dana znati kako će se odnijeti prema ovom CEDIS-ovom zahtjevu. Episkop je upozorio da se s

rješenjem ovog problema maksimalno odugovlači nauštrb CPC-a kao i njenih vjernika. Obratili su se i ombusdmanu povodom ovog slučaja i najavili da će se, ukoliko se problem ne riješi, obratiti i inostranim diplomatskim predstavništima. - Ložimo vatru, gore svijeće i molimo se Bogu. To nam je jedino grijanje. Ovo je očigledna diskriminacija, pogotovo ako se zna da je u Nikšiću Opština vlasnik brojnih objekata, pa i stambenih zgrada, ali potrošači plaćaju svi za sebe utrošenu električnu energiju i snose posljedice ukoliko imaju dugovanja. Mi dugovanja nemamo, ali čekamo kad ćemo biti na mreži - kazao je Pobjedi episkop CPC Boris. Ra.P./M.R .

Menadžment Doma starih u Risnu najavio nove krivične prijave, traže hitan izvještaj o nadzoru

Direktor sumnja da su inspektori korumpirani

Dom starih u Risnu

PODGORICA – Direktor JU Dom starih Grabovac Srđan Dragomanović će podnijeti krivične prijave protiv službenika i uprave te institucije, kao i protiv nadležne inspekcije ukoliko do petka ne dobiju izvještaj o sprovedenom postupku inspekcijskog nadzora. On je Pobjedi kazao da inspekcija svojim nepostupanjem budi sumnju da je umiješana u koruptivne radnje i pravni javašluk. Menadžment Doma starih je prošle sedmice podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv predsjednice Upravnog odbora te ustanove Jovane Ćorić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Dragomanović je kazao da su 25. decembra podnijeli prijavu Upravi za inspekcijske poslove i Upravnoj inspekciji, potom 5.

Srđan Dragomanović

januara 2022. godine dopunu prijave sa urgencijom i 27. januara 2022. godine žalbu zbog ćutanja Upravne inspekcije. Dragomanović je Pobjedi kazao da je predsjednica Upravnog odbora Doma starih Jovana Ćorić upisana 21. decembra u CRPS bez znanja i zahtjeva od jedina dva ovlašćena lica i to direktora Dragomanovića i dotadašnje predsjednice UO Darke Džabasan. Istakao je da je sporni upis iz-

vršen šest dana prije objave odluke o imenovanju iste u Službenom listu Crne Gore i bez pečata JU Dom starih Grabovac, a upitno je i da li je taksa za upis promjena u registru uopšte i uplaćena, te ako jeste ko ju je platio. Dragomanović naglašava da o upisu JU Dom starih Grabovac dobija saznanje nakon što je sporno upisana Jovana Ćorić zakazala sjednicu UO sa tačkom dnevnog reda ,,Odlu-

ka o raspisivanju konkursa za izbor direktora JU Dom starih Grabovac“. - Pošto nije bilo odgovora na zahtjev i urgenciju, kao i na više telefonskih poziva Upravnoj inspekciji koja je u usmenoj komunikaciji obećala da će sredinom januara biti okončan inspekcijski postupak i izvještaj o istom biti dostavljen podnosiocu zahtjeva, 27. januara poslali smo Ministarstvu javne uprave žalbu zbog ćutanja uprave – rekao je Dragomanović. On je kazao da su u spornom periodu održane tri sjednice UO i na njima su donešene odluke koje se tiču stvari koje bitno utiču na normalno funkcionisanje ustanove, o čemu je Pobjeda ranije pisala. Dragomanović naglašava da Upravna inspekcija nije postupila po prijavi i nije obavijestila Dom starih o svom postupanju, stvara se osnovana sumnja postojanja koruptivnih i protivzakonitih radnji u samoj Upravnoj inspekciji. Dragomanović je na čelo ove ustanove imenovan 4. septembra 2018. godine i njegov mandat traje do 4. septembra 2022. godine. Aktuelna vlast pokušava da ga smijeni sa te funkcije prije isteka mandata. Prvi pokušaj smjene bio je bezuspješan jer su dva člana UO te ustanove odbila da glasaju za njegovu smjenu, nakon čega je Vlada na prijedlog Ministarstva finansija smijenila člana UO Ivanu Bošković i umjesto nje imenovala advokaticu Mirjanu Pajković, kako bi sa predsjednicom Upravnog odbora imali većinu za izglasavanje smjene Dragomanovića. Iv. K.

Crnogorski PEN centar osuđuje prijetnje novinaru Šekiju Radončiću

Uprava policije da ispita slučaj PODGORICA - Crnogorski PEN centar je osudio najnovije prijetnje upućene novinaru i publicisti Šekiju Radončiću i poziva Upravu policije i nadležne državne organe da ispitaju slučaj i sankcionišu odgovorne. PEN centar je istakao da su verbalni, a nerijetko i fizički napadi na novinare u proteklih godinu i po dana postali redovna pojava i da je govor mržnje legitimisan kao pravo na slobodu mišljenja. Crnogorski PEN centar je istakao da je Radončić u protekle tri decenije dosljedno ukazivao na kršenja ljudskih prava i istraživao zloupotrebu mehanizama moći te da je često bio meta progona i prijetnji. R. D.

Fondacija „Budi human“ pomaže djevojčici bolesnoj od leukemije

Ema Hamidović

Za Emino liječenje 3.000 eura PODGORICA - Fondacija ,,Budi human“ uplatila je 3.000 eura za liječenje četvorogodišnje Eme Hamidović koja boluje od leukemije. Sredstva su uplaćena sa Teleton računa za djecu oboljelu od karcinoma. Za liječenje oboljele djece Fondacija prikuplja sredstva tako što građani doniraju novac.

Iz Fondacije su kazali da su odmah nakon dostavljene dokumentacije i odobrenja od strane ljekarske komisije uplatili novac. Emi je prošle godine ustanovljena dijagnoza leukemije i liječi se u Kliničkom centru Crne Gore. Pomoću Teleton računa do sada uplaćeno je 95 hiljada eura za liječenje 14 djece. M. R.

Društvo

Četvrtak, 10. februar 2022.

CETI završio toksikološke analize uginule životinje i dostavio ih nacionalnim parkovima

Divlja životinja slobodno šeta u brdima iznad Budve, jučerašnja potraga

Od Simbe ni traga, glas samo na snimku PODGORICA – Potraga za mladunčetom lava juče u blizini Budve nije dala rezultata, ali sudeći prema izjavama mještana, zvaničnika institucija uključenih u potragu kao i video snimka na kojem su lovci nedavno snimili riku životinje – nijesu glasine da se „kralj životinja“ skriva na teško prohodnom terenu kod sela Podostrog.

Fotografija uginule životinje nakon koje je pokrenuta istraga

Vidra na Žabljaku nije otrovana, uzrok smrti ne znaju PODGORICA - Toksikološkom analizom utvrđeno je da uginula vidra, koja je pronađena u naselju na Žabljaku polovinom prošlog mjeseca, nije bila otrovana - kazali su Pobjedi iz Nacionalnih parkova Crne Gore. Prema nalazima koje su dobili nakon toksikoloških analiza, utvrđeno je da nije umrla ni od gladi, jer su u želucu pronađeni ostaci hrane tako da se ne zna uzrok smrti. Jedna od mogućnosti je da je umrla od stresa jer su je ljudi taj dan jurili po Žabljaku. Ostaci ove životinje su, kako su nam kazali iz NPCG, poslati na prepariranje. Kako su objasnili, da bi se utvrdio uzrok uginuća ove zaštićene životinjske vrste, Nacionalni parkovi su procesuirali slučaj i posredstvom Specijalističke veterinarske laboratorije iz Podgorice dostavili na analizu Centru za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica (CETI). - Prema izvještaju CETI-ja o toksikološkoj analizi uzoraka uginule vidre, nije utvrđeno prisustvo organskih toksikanata, odnosno nije utvrđeno prisustvo pesticida - kazali su iz NPCG. Podsjećamo da su odmah po saznanju o ovom slučaju, NPCG pokrenuli ispitivanje uzroka smrti. Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne ubodne rane niti bilo kakve druge fizičke povrede. Već smo pisali da je vidra u Crnoj Gori zaštićena vrsta i da je njeno ubistvo krivično djelo.

Evroazijska vidra (Lutra lutra) je nacionalno zaštićena vrsta (Službeni list CG br. 76/06) i nalazi se na brojnim listama međunarodnih konvencija i direktiva- Bernska konvencija (Appendix 2), Evropska direktiva o staništima (Annex 2 i Annex 4), CITES (Appendix 1). Prema IUCN RED LIST na Mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena (NT- Near threatened), simbol je Bernske konvencije i jedna od Natura 2000 vrsta. Ona živi u blizini rijeka, jezera i potoka i hrani se ribom, uvijek je vezana za vodene ekosisteme. Ne zna se kako se ova vidra zadesila taj dan u gradu jer je, kako su objasnili iz NPCG, ona noćna životinja i vrlo rijetko se srijeće s ljudima. NPCG su apelovali na građane da se sa najvećom pažnjom odnose prema zaštićenim životinjskim vrstama, odnosno da ukoliko primijete ovakve ili slične primjerke, o svemu obavijeste nadležne organe kako bi se pravovremeno reagovalo i kako ne bi dolazilo do nemilih ishoda. NP Durmitor je prepoznat po svojim prirodnim vrijednostima koje doprinose ukupnom bogatstvu i raznovrsnosti životinjskog svijeta Crne Gore. Očuvanje najznačajnijih vrijednosti NP Durmitor, koji je pod okriljem UNESKOa, od ključnog je značaja u sistemu zaštite prirode, kao što je i uloga ukupne društvene zajednice, uključujući svakog pojedinca, podjednako važna. N. K.

Nepristupačan teren, klizav, porozan i izuzetno strm, nije spriječio više od šezdeset osoba da tragaju za lavom koji je krajem januara nestao u području tog primorskog grada. To što mladunče divlje mačke, koje će kroz nekoliko mjeseci možda biti zvijer koja može da ugrozi mještane Maina, Pobora, Markovića i Lapčića i njihove životinje, šeta slobodno, nije uznemirilo javnost, a stručnjaci poručuju da je porazno što ovaj problem mnogi ne shvataju ozbiljno – a trebalo bi. Oko 15 volontera, pripadnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, policija, vatrogasci, lovci iz Budve, juče su se dali u potragu za divljom životinjom kako bi je locirali i uhvatili, a cijelu akciju, kao iz filma, organizovala je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Pokazalo se, ipak, da ljudska noga ne može tamo gdje kroči lavlja šapa – strmine, veliko žbunje i porozan teren u selu Podostrog nijesu dozvolili čak ni fizički spremnim, mahom mlađim ljudima koji su se juče trudili da u potpunosti doprinesu potrazi. Na kraju akcije, kada je već bilo jasno da lava neće naći, tragači su, penjući se kroz krš i šipražje počeli da dozivaju „Simba... Simba...“. Tako se zove mladunče iz popularnog crtanog filma „Kralj lavova“, pa su mu volonteri dali to ime.

Misterija

Priču o mladunčetu lava koje je viđeno u Crnoj Gori krajem januara, od početka prate brojne misterije – prvo, ne zna se kako je ta životinja dospjela u Crnu Goru, drugo, ne zna se tačno ko ju je prokrijumčario, a ni kako je pobjegla. Iako su prve informacije bile da je mladunče lava „majušno“ te da ne može biti opasno jer je naviklo na ljudsku ruku i miris, stručnjaci sa kojima je ekipa Pobjede juče razgovarala ne misle tako. Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine kazao je da će „lavić kroz koji mjesec da bude zvijer – krupna, opasna i ozbiljna“. – Nije bezazleno jer će početi da jede i životinje i ljude. Uskoro će ovom društvu i državi da postane problem, moramo ga naći što prije i zbrinuti ga. Već smo u problemu jer nemamo organizovano državno prihva-

Stručnjak za velike zvijeri iz CIZIP-a Aleksandar Perović postavio je zamke sa mesom kako bi lava izvukli na čistinu i dvije termalne kamere koje će ga usnimiti i locirati, ako se uopšte pojavi. Plan je da ga uspavaju i da ga specijalnim vozilom prevezu u podgorički azil

Pripadnici Službe spašavanja i volonteri na terenu

tilište za životinje. Ipak, kad ga uhvatimo biće smješten u azil u Podgorici, samo privremeno dok ne dobije adekvatnu brigu – rekao je Saveljić. Istakao je da lav mora da primi vakcine i da bude potpuno zdrav jer ga, u suprotnom, nijedna zemlja Evropske unije neće prihvatiti. U Crnoj Gori nema uslova za takvu divlju mačku. Saveljić ističe da krijumčarenje životinja uzima maha – u našoj zemlji je na trećem mjestu po učestalosti, nakon krijumčarenja droge i oružja. Stručnjaci navode da nadležni ne shvataju ovaj problem dovoljno ozbiljno. - Sad je u pitanju lav, a prije 20 dana smo imali dvije afričke kornjače teške tridesetak kilograma. Prije par godina je neko prokrijumčario pitona, pa tigra, a i prihvatilišta su nam ilegalna - ističe Saveljić. Uvjerava građane da ne sumnjaju da je lav u našoj zemlji. - Pričali smo i sa načelnikom budvanske policije, čovjek je vidio svojim očima tog lava i nema dileme da on postoji. Niko mu nije vjerovao, ljudi su se smijali. Cilj je da ga danas bar lociramo - kazao je Saveljić prije nego smo krenuli u potragu.

Bez uspjeha

I da je lav juče viđen ili nađen, bilo bi ga teško uhvatiti jer stručnjaci nijesu razradili detaljan plan.

Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je na terenu da je životinja posljednji put primijećena prije dva dana, ali da neće biti lako da je uhvate. - Imamo i video snimke koje su lovci snimili, gdje se predveče čuje njegov urlik i rika tako da su sve indikacije sa terena koje ukazuju da je on tamo. Imamo dronove sa termalnim kamerama koje će da pomognu da ga lociramo, ali što se tiče toga kako ga uhvatiti, moram istaći da su sedativi krajnja solucija jer imamo informacije da ima između pet i sedam mjeseci i da ima između 40 i 50 kilograma, a neki koji su ga primijetili

„Vlasnik“ naš državljanin Još se ne zna ko je prokrijumčario mladunče lava u Crnu Goru a, prema nezvaničnim informacijama, radi se o državljaninu naše zemlje. Iako su mediji u prvi mah tvrdili da je u pitanju inostrani državljanin – iz Turske, nezvanični sagovornici Pobjede kažu da to apsolutno nije tačno. - Svi znaju čovjeka, znaju ko je, naš je državljanin - kazao je naš izvor.

tvrde čak i 60 kilograma, tako da bi davanje sedativa moglo da bude rizično – pojasnio je on. Istakao je da je akcija važna i zbog javnosti, da se podigne svijest koliko je ilegalna trgovina životinjama opasna. - A i koliko u stvari ne radimo dovoljno na ovom polju, a nadležni ne snose odgovornost za ono što se radi - istakao je Dragićević.

potraga

Uz uski seoski, strmi put kojim smo se uputili prateći grupu ljudi, naišli smo na lovca Branka Liješevića, koji nam je u šali rekao da bi lava samo



Društvo

Četvrtak, 10. februar 2022.

a neuspješna

Registrovano novih 425 slučajeva korona virusa

Nadležni da rade svoj posao

D. MIJATOVIĆ

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić rekao je da im je cilj bio da skrenu pažnju javnosti i institucija da imamo veliki problem u državi. - Znate li koliko je ilegalne trgovine životinjama. Institucije moraju da se posvete rješavanju ovog problema jer mi sami to ne možemo da riješimo - istakao je on. Gazdić kaže da zavise od carine, ali i ekološke inspekcije i ostalih nadležnih za hvatanje krijumčara. - Mi danas animiramo ljude da rade svoj posao - zaključio je Gazdić. Predsjednik Lovačke organizacije Primorja Nebojša Lučić kazao je da će uvijek dati doprinos za ovakve i slične akcije. - Moramo da očuvamo životnu sredinu i da pomognemo da se lav pronađe i da bude zbrinut. Ovaj teren je pod strogom zabranom lova, divljači je puno i ne bi valjalo da ona bude proganjana – poručio je Lučić.

Preminulo devet osoba

Devet osoba je preminulo a otkriveno je 425 novih slučajeva korona virusa, podaci su jučerašnjeg presjeka Instituta za javno zdravlje. Analizirano je 1.892 uzorka, pa je udio pozitivnih testova 22,46 odsto. Najviše slučajeva je juče otrkiveno u Podgorici 139, Bar ima 59, Nikšić 48, Ulcinj 38, Herceg

Novi 33, Budva 21, Kotor 17, Tivat 14, Danilovgrad 11, Pljevlja 11, Bijelo Polje 10, Cetinje 7, Rožaje 4, Tuzi 4, Andrijevica 2, Berane 2, Kolašin 2, Gusinje, Plužine i Plav po jedan slučaj. - Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezaih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (3), Pljevlja (2), Bar (1), Mojkovac (1), Ulcinj (1) i Kolašin (1).

Među preminulima najmlađi je imao 66 godina, a najstariji 87 godina starosti saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.622. Prijavljen je oporavak kod 611 pacijenata pa ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3.784.

Zamjenica ombudsmana zatražila od Ministarstva da poštuje prava zaposlenih

Diskriminisali asistente i medijatore u nastavi PODGORICA – Zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić zatražila je od resora kojim upravlja ministarka Vesna Bratić da se ubuduće suzdržava diskriminatornog ponašanja, nakon što je utvrdila da su povrijedili prava asistenata u nastavi i saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana. Njima prošle godine nije produžen radni odnos za jul i avgust.

Darko Saveljić

srdačno pozdravio, u slučaju da ga sretne. - Bogami nije mi svejedno zbog unučadi, to je ipak divlja životinja koja slobodno šeta, a lovci kažu da ima najmanje 50 kila, snimili su riku lava. Kroz ove borove ćete teško, tu je veliki gustiš, dobro se spremite za akciju - kazao nam je Liješević. Tokom potrage koja je trajala nekoliko sati, u grupi od po troje ljudi, sreli smo Desu Kuč, koja tvrdi da su njeni sin i snaha vidjeli lava i prišli mu na dva metra razdaljine. Ona je mještanka sela Podostrog i kaže da joj nije svejedno što lav šeta po kraju. - Niko nam nije vjerovao, sin i snaha su ga vidjeli, bili su u autu i odmah su javili policiji. Moj sin mu je donio kobasice i bio je na dva metra od njega i bacao mu je hranu. Ja se, pravo da vam kažem, bojim da me ne napadne od gladi, šta znam priča Desa. Ističe da bi bila „greota da ga ubiju“, te da je dovoljno da ga uhvate i zbrinu. - Voljela bih da mu priđem da mu dam hranu, jer volim životinje, ali se plašim jer moj sin kaže da je krupan iako je mladunče. Svjedok nam je i policajac koji ga je vidio te večeri i on je prokomentarisao da će biti teško da se životinja uhvati bez opijata - rekla je ona. Desina snaha, koja nije željela da se predstavi novinarima, kazala je da je lav prelijep, da je veoma krupan, ali da je i uplašen. - Iako kažu da je naviknut na ljude, otišao je čim nas je vidio da ga zagledamo. Ko god da ga je držao dobro ga je hranio, a pitanje je kako sad nalazi hranu i vodu jer već dugo luta. Mi smo ga vidjeli prije pet dana - navela je ona.

Naša ekipa je uz put naišla i na volonterke – Minu Radonjić, Teodoru Brajević i Aleksandru Minić koje nijesu željele da idu dok ne vide divlju mačku. Stručnjaci Agencije juče su na šaljiv način pohvalili njihov angažman. - E đe su one stigle, tu ljudska noga nije kročila. Bojali smo se da će se izgubiti - našalio se Darko Saveljić. Volonterke su kazale da lav stvarno postoji i da im je čovjek pored puta rekao da su mu nestali zečevi i da za to krivi lava. - Rekao je da će da skloni koze, da se i njima nešto ne desi. Ljudi su stvarno uplašeni. Možda dodatno i mi doprinosimo jer smo se dali u potragu - kazala je jedna od njih.

ZaMka

U akciju se uključio i stručnjak za krupne zvijeri iz CIZIP-a Aleksandar Perović, koji je dobio instrukcije od kolege iz Prištine, a koji je juče bio na putu ka Budvi. Cilj je da se ne koristi puška za uspavljivanje i to je posljednja varijanta. Ne znamo kolika je životinja i kako će sedativ da djeluje na nju. Na odlasku, za nama su ostali predstavnici Agencije, policije, CIZIP-a i veterinari. Aleksandar Perović je postavio zamke sa mesom kako bi lava izvukli na čistinu i dvije termalne kamere koje će ga usnimiti i locirati, ako se uopšte pojavi. Plan je da ga uspavaju i da ga specijalnim vozilom prevezu u podgorički azil. Mještani čvrsto vjeruju u to da im je divlja mačka za petama i traže od države da je što prije zbrinu. katarina JaNkOVIĆ

Ministarstvo je, međutim, tada produžilo ugovore svim nastavnicima koji imaju ugovor na određeno, do 30. juna, kao što su imali asistenti i medijatori. Dobardžić je, takođe, preporučila Ministarstvu da ne podstiče, pomaže, niti daje instrukcije ili da najavljuje da se određeni zaposleni diskriminišu po bilo kom osnovu. Iz Ministarstva ranije su objašnjavali da navodno nijesu mogli da produže sporne ugovore, jer ovi zaposleni nemaju nastavu, odnosno dežurstva. Dobaržić je ocijenila da njihovo opravdanje nije objektivno niti razumno. - Jer ta okolnost kao što nije smetnja za angažovanje drugih kategorija zaposlenih ne može biti stvarna smetnja ni za angažovanje ove kategorije

Vesna Bratić

zaposlenih – istakla je u mišljenju Dobaržić. Dodala je da Ministarstvo nije dokazalo da nijesu u ovom slučaju diskriminatorno postupali. Tokom ispitnog postupka zatraženo je mišljenje od tog resora, ali oni Dobardžić nijesu odgovorili. Nijesu reagovali ni nakon što im je upućena urgencija da dostave izjašnjenje. Zamjenica ombudsmana smatra da je neophodno da se status medijatora unaprijedi na način što bi se izmjestili u kategoriju stalnih i sistematizovaih poslova. Time bi se prevenirala eventualna zloupotreba zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme i povreda prava

Nerma Dobardžić

na transformaciju radnog odnosa. Dobardžić očekuje da Ministarstvo pozitivno reaguje na tu ideju. Zamjenica ombudsmana je samoinicijativno formirala ovaj predmet, nakon što su dobili informaciju da su asistenti i medijatori imali ugovor do 30. juna, kao i ostali nastavnici kojima je produžen. Rečeno im je da su posebno diskriminisani saradnici u socijalnoj inkluziji, jer se preko njih upisuju učenici iz RE populacije u prve razrede. Ukazali su i na važnost da medijatori nose pozive djeci, odnosno roditeljima, upisuju djecu, vode roditelje u dom zdravlja, posreduju prilikom

vađenja ljekarskog uvjerenja... Pobjeda je pisala prošle godine o ovom problemu, kada asistenti i medijatori nijesu dobili ugovore. Tada je resor Bratić čak dopisom zbunio čelnike obrazovnih ustanova. Prvo su im poslali dopis da produže ugovore sa zaposlenima kojima ističu 30. juna, ne precizirajući da to ne čine sa asistentima i medijatorima. Pojedini direktori su protumačili naredbu da važi i za asistente u nastavi, pa su potpisali, a brzo i poništili ugovore. Inače, zaposlenima su ugovori produženi na zahtjev Sindikata prosvjete i Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta. N. Đ.

Statistika Centra za romske inicijative od 2011. godine

Suzbili 109 ugovorenih brakova PODGORICA – Centar za romske inicijative od 2011. godine suzbio je 109 ugovorenih brakova. Među njima je bio i dječiji ugovoreni brak, a dijete je imalo sedam godina. To je saopštila Šejla Pepić, dugogodišnja aktivistkinja koja u nevladinoj organizaciji Centar za romske inicijative (CRI) radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice i bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova. Ona je upozorila na višestruke negativne posljedice ovakvih brakova. Slijedi rano isključivanje iz obrazovnog sistema, narušavanje zdravstvenog stanja, siromaštvo... U pitanju je, kako kaže, jedan za-

čarani krug na čijem zaustavljanju treba svi da radimo. Smatra da su nužne izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore. - Tu se ugovoreni maloljetnički brak prepoznaje samo kao razmjena novca. Zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinjstvo – rekla je ona Prime redakciji. Kako je saopšteno, od malih nogu, po uzoru na majku, Behije Ramović, Pepić se bavi sprečavanjem maloljetničkih ugovorenih brakova. Pepić je ispričala da su ona i druge romske aktivistkinje često u opasnosti zbog prijav-

ljivanja i suzbijanja dječijih brakova. - Imali smo primjere i fizičkih napada na aktivistkinje – kaza-

la je ona, dodajući da su žene samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici višestruko diskriminisane. N. Đ.

10 Hronika

Četvrtak, 10. februar 2022.

Uhapšeni carinik i vozač zbog krađe cigareta iz skladiš

Peročević kamion pakete, Dabanović prolaz bez carinsk Iskazima svjedoka nastavljeno suđenje Zlatku Jovanoviću za ubistvo Zorana Pavićevića u restoranu „Obala“ u Danilovgradu

Brat ubijenog kazao da mu je optuženi izjavio saučešće pa prestao da ga pozdravlja na ulici PODGORICA – Darko Pavićević juče je u podgoričkom Višem sudu ispričao da je dan nakon ubistva njegovog brata Zorana Pavićevića sreo optuženog Zlatka Jovanovića koji mu je tom prilikom uputio nekoliko ohrabrujućih riječi, ali nakon toga više ga nije pozdravljao ni u prolazu. Dan nakon događaja sreo sam se sa optuženim Zlatkom, ispred zgrade. - Potapšao me po ramenu i rekao: ,,Budi jak. Žao mi je Zorana“. Narednih dana kada bismo se sreli, prolazio je pored mene i ni zdravo nije mi rekao – ispričao je brat pokojnog Pavićevića. On je kazao da je od Milana Babića čuo da je njegov brat dok je radio kao stražar tokom noći u restoranu ,,Obala“, ponekad puštao optuženog Jovanovića da uđe u objekat. Darko Pavićević je ispričao da se njegov pokojni brat ni sa kim nije svađao ni tukao i da je to rekao i policiji nakon što se desilo ubistvo. Svjedok Miloš Popović je ispričao da je oko ponoći čuo da je njegov pas zalajao u dvorištu, koje se nalazi u blizini stadiona FK „Iskra“. Međutim, prilikom provjere okoline nije primjetio ništa neobično. - Ujutro sam otišao na posao.

Potom sam iz medija saznao da je stradao Pavićević. Sa druge strane, optuženi Jovanović je kazao da je te noći kad je vodio psa na stadion vidio svjedoka Popovića u dvorištu i da mu se javio, ali da ga ovaj nije vidio. I Popović je ostao pri tvrdnji da nije vidio optuženog te noći. Miomir M. Iković je kazao da nema nikakva saznanja u vezi sa ubistvom, dodajući da se svake noći družio sa optuženim Jovanovićem. - Stražario sam na stadionu „Iskre“, i gotovo svake noći bi Zlatko Jovanović dolazio kod mene. Razgovarali bismo o svakodnevnim stvarima. Tog 23/24. novembra, došao je kod mene oko 19.15 do 19.30 časova, a tako i prethodnih večeri u tom periodu. Ostao bi oko sat vremena, a nekada i duže. Popili bismo po pivo ili sok, i to je bilo normalno druženje. Odlazio bi oko 20.05 ili 20.10 časova i otišao kući. Ujutro kada sam završio smjenu oko sedam sati, otišao sam kući i bilo mi je čudno što nisam sreo sada pokojnog Pavićevića, jer smo se uvijek sretali ispred zgrade zato što je i on završavao smjenu oko sedam sati – izjavio je Iković. Na suđenju je pročitana njegova izjava u istrazi gdje je izjavio da mu se optuženi Jovanović žalio da ima psihičkih problema. - Zlatko mi se svake noći žalio

da ima psihičkih problema, da se liječio kod psihijatra, da pije terapiju, ali da mu ništa ne pomaže – rekao je Iković. Optuženi i njegov branilac advokat Boris Adžić prigovorili su njegovom svjedočenju, jer je, kako smatraju, iskaz kontradiktoran. - Došao sam u 19.55 časova i ostao od 45 minuta do sat vremena – tvrdi Jovanović. Svetozar Kaluđerović je izjavio da je pokojni Zoran bio pošten, te da je u njega imao veliko povjerenje, jer su zajedno radili u „Lutriji Crne Gore“. Prema navodima optužnice, Jovanović se tereti da je između 23. i 24. novembra prošle godine, oko ponoći u Danilovgradu, na svirep način iz koristoljublja sa umišljajem ubio Pavićevića u restoranu „Obala“, gdje je radio kao stražar. Jovanović je Pavićeviću zadao tri uboda nožem i najmanje 19 udaraca u glavu. U optužnici se navodi da je Pavićević trpio bolove i strah jakog intenziteta. Jovanović je iz restorana, sa šanka, uzeo 70 eura u metalnim apoenima. Šest dana nakon zločina policija je identifikovala ubicu. Pavićević je otvorio vrata picerije koja se nalazi pored rijeke Zete i dočekao Jovanovića. U lokalu su proveli nekoliko sati zajedno, što je potvrđeno mnoštvom tragova koje je ubica ostavio. B. R.

Bjelopoljska policija ispituje uzrok smrti sugrađanina

U automobilu nađeno tijelo muškarca BIJELO POLJE - Tijelo muške osobe pronađeno je, juče popodne, na Gornjim Kisjelim vodama, nekada poznatom bjelopoljskom izletištu. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, radi se o Bjelopoljcu E. R. (37) koji je, kako se sumnja, izvršio samoubistvo u automo-

bilu „audi“, parkiranom pored puta. Saznajemo da je slučaj policiji prijavio jedan prolaznik. O slučaju je obaviješteno Više državno tužilaštvo. Obavljen je uviđaj i naložena obdukcija. B. Č.

Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su operativnim radom došli do saznanja da je Dabanović omogućio siguran prolaz Peročeviću koji je bio za volanom kamiona u kojem su bili paketi sa cigaretama. Pregledom nadzornih kamera potkrijepili su sumnje i podnijeli krivične prijave protiv dvojice Barana PODGORICA – Carinik Dejan Dabanović (42) iz Bara i izvršni direktor firme „Peročević“ d.o.o. Bar Memo Peročević (44) iz Bara uhapšeni su zbog sumnje da su učestvovali u krađi 11.349 paketa cigareta iz iz skladišta firme „Montenegro duvan comerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar. Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su operativnim radom došli do saznanja da je Dabanović omogućio siguran prolaz Peročeviću koji je bio za volanom kamiona u kojem su bili paketi sa cigaretama. Pregledom nadzornih kamera potkrijepili su sumnje i podnijeli krivične prijave protiv dvojice Barana.

Luka Bar, Slobodna zona

KRIVIČNE PRIJAVE

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Peročeviću se na teret stavlja krivično djelo krijumčarenje, a njegovom sugrađaninu krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Iz policije naglašavaju da oni nijesu nadležni da obezbjeđuju skladišta u Slobodnoj zoni Luke Bar, već da sprovođenje mjera carinskog nadzora vrši Uprava prihoda i carina, a nadzor nad sprovođenjem Zakona o slobodnim zonama ministarstvo nadležno za poslove spoljne trgovine. Pojasnili su da im je oko 11 sati službenik carinske ispostave prijavio da je na kapiji skladišta firme „Montenegro duvan comerc“, koje se nalazi u Slobodnoj

zoni Luke Bar, nepoznata osoba oštetila carnisku plombu. - Na lice mjesta su izašle policijske ekipe koje su izvršile pregled ovog skladišta i tom prilikom je utvrđeno da nedostaje 11.349 paketa raznih vrsta cigareta, od kojih je 8.829 paketa predmet krivičnog postupka Specijalnog državnog tužilaštva, po čijem nalogu su smještene u navedeno skladište – precizirali su iz policije. Kako navode, nakon sprovedenih policijsko-tužilačkih aktivnosti, utvrđen je identitet vlasnika teretnog motornog vozila „volvo“ koji je utovario cigarete iz skladišta firme „Montenegro duvan comerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar. -Slobode su lišeni M. P. (44) iz

Osnovno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv izvršnog direktora „Crnagoracoop“

Terete ga za nedozvoljeno držanje oružja PODGORICA – Protiv izvršnog direktora privrednog društva „Crnagoracoop“ N. B. (84) iz Danilovgrada Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Prema navodima optužnice, policija je 10. septembra prošle godine, u prostorijama ovog privrednog društva, pronašla veću količinu vatrenog oružja. - U ormaru je pronađen lovački karabin marke „CZ“ kalibar 8 x 57 mm, u sefu u kancela-

Osnovno državno tužilaštvo

riji pištolj „CZ“ kalibar 10,4 mm sa okvirom i četiri metka i pištolj „CZ“ kalibar 10,4 mm, a na prijavnici pištolj „CZ“ kalibra 7,65 mm fabričkog sa okvirom i pet metaka, kojim je bio zadužen radnik obezbjeđenja – pokojni K. R., a za koje oružje okrivljeni nije imao odgovarajuće isprave izdate od strane nadležnog organa – navodi se u optužnici. A. R.

Hronika

šta Slobodne carinske zone

nom iznosio ić omogućio ke kontrole

Bara kao osnivač i izvršni direktor u pravnom licu „Peročević“ d.o.o Bar zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krijumčarenje i D. D. (42) iz Bara zaposleni u Upravi prihoda i carina zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Osumnjičeni će biti privedeni uz krivičnu prijavu državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru – navodi se u saopštenju policije.

IDENTIFIKACIJA

Dodaju da preduzimaju dalje aktivnosti na utvrđiavanju svih okolnosti ovog događaja i identifikaciji svih osoba koje su učestvovale u ovim nezakonitim radnjama. Kako je za Pobjedu ranije potvr-

dila direktorica Uprave prihoda i carina Milena Petričević, cigarete nijesu iznijete u ponedjeljak kada je stigla dojava o bombi, za koju se ispostavilo da je lažna i kada je obavljena evakuacija. – Krađa se nije dogodila u to vrijeme kada je javljeno da je postavljena bomba, već u ranijem periodu – kazala je Petričević. Krađa je otkrivena nakon što su službenici Uprave prihoda i carina još u ponedjeljak krenuli u popis duvanskih proizvoda smještenih u skladištima Slobodne carinske zone. Međutim, tada je stigla dojava o bombi, nakon čega je popis obustavljen i nastavljen narednog dana. U ponedjeljak u podne iz Luke Bar policija je evakuisala oko 1.000 radnika, nakon dojave da je postavljena bomba. Nakon detaljnog pregleda, utvrđeno je da nema eksplozivne naprave. Dojava o bombi, za koju se kasnije ispostavilo da je lažna, upućena je Radiju Bar sa nepoznatog broja. Muška osoba kazala je da je u pitanju anonimni poziv. - U Luci Bar je postavljen eksploziv. Ako ne obavijestite policiju, za deset minuta će cijeli Bar odletjeti u vazduh – kazao je i prekinuo vezu. U utorak je popis nastavljen i u obližnjem skladištu je primijećeno da nedostaju cigarete. Vidjeli su da je skinuta plomba i o tome obavijestili policiju. Nezvanično nam je saopšteno da je lažna dojava o bombi imala za cilj da se prekine planirani popis zaplijenjene robe i tako omogući dalji transport nelegalnih cigareta. Izvori iz istrage navode da su cigarete morale biti iznijete u najmanje 11 ,,odlazaka“ šlepera. A.R.

Saobraćajna nesreća u Kostanjici

Dvije osobe poginule, dvije povrijeđene

RTCG

Četvrtak, 10. februar 2022.

TIVAT - Dvije osoba su poginule, a dvije su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila na magistralnom putu Kotor-Risan-Herceg Novi, u mjestu Kostanjica, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Poginuli su B.D. (19) i F.M. (19) iz Herceg Novog. Udes se dogodio u 18.35 sati, a za sada nije poznato kako je došlo do nesreće. A. R.

Odgođeno suđenje vladinom službeniku i vozaču zbog saobraćajne nezgode

Nikola Kandić i Aleksa Ćirović zainteresovani da priznaju krivicu

PODGORICA – Advokat Petar Drobnjak, koji zastupa zamjenika generalnog sekretara Vlade Nikolu Kandića i njegovog vozača Aleksu Ćirovića uputio je Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) prijedlog za sporazumno priznavanje krivice zbog udesa izazvanog službenim vozilom u Podgorici prošle godine.

Drobnjak je zbog toga na jučerašnjem suđenju koje se vodi protiv Kandića i Ćirovića po optužnom prijedlogu ODT-a od sudije Osnovnog suda Rada Ćetkovića tražio da se jučerašnji glavni pretres odgodi za 8. mart. Do tada Kandić i Ćirović imaju rok da dogovore uslove sporazuma sa ODT-om, koji bi, ukoliko se usaglase, bio upućen sudu na razmatranje i usvajanje. Kandića terete za dva krivična djela, ugrožavanje javnog saobraćaja i nepružanje pomoći povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi, dok je Ćirović optužen za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. Kandić je, prema optužnom prijedlogu, u nedjelju, 2. maja oko 20 časova, pod dejstvom alkohola, službenim Mercedesom prošao raskrsnicu Ulica serdara Jola Piletića i Jovana Tomaševića kroz crveno svje-

Mercedes kojim je upravljao Kandić

tlo i udario drugo vozilo, pri čemu je saputnica u tom vozilu zadobila lake tjelesne povrede, dok je Kandić napustio mjesto nezgode. Tužilaštvo je utvrdilo da se Ćirović, nakon što je Kandić otišao s lica mjesta, policajcu lažno predstavio kao vozač mercedesa, što je navedeno i u zapisniku o uviđaju. Da je u tom trenutku za volanom ipak bio Kandić, ukazao je vozač drugog automobila. Kandić se na lice mjesta vratio deset minuta nakon početka uviđaja, a policajci su nakon alkotestiranja utvrdili da je imao 1,2 promila alkohola u krvi, Ćirović 0,1, dok vozač drugog automobila nije imao alkohola u krvi. Advokat Mihailo Volkov,

zastupnik oštećene Biserke Popović koja se pridružila krivičnom gonjenju, za Pobjedu je kazao da se ovaj sporazum može zaključiti bez njene saglasnosti, ali da ona ima pravo da uloži žalbu, ukoliko bude smatrala da visina kazne oko koje se eventualno dogovore ODT i optuženi, nije advekvatna. O tome će se, kako je kazao, izjasniti na idućem pretresu. Generalna sekretarka Žana Praščević-Milačić je u julu donijela odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv svog zamjenika zbog sumnje da je učinio težu povredu službene dužnosti. U odluci je navedeno da je Kandić, neradnog dana, nepravilno koristio i raspola-

gao službenim automobilom u privatne svrhe, te da je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi. Iz GSV-a tada su pozvali javnost da u ovom i postupku koji se vodi pred sudom, poštuju pretpostavku nevinosti i najavili da će nakon okončanja disciplinskog postupka blagovremeno obavijestiti javnost. Ipak, tog obavještenja još nema. O ovom događaju raspravljao je i skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu, na kom su saslušani ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor policije Zoran Brđanin. Portparol ODT-a Vukas Radonjić tada je saopštio da za njih nema sumnje da je za volanom bio Kandić. M. Lk.

Viši sud potvrdio optužnicu protiv optuženih za stvaranje kriminalne organizacije, pranje para i utaju poreza

Lakića i grupu terete da su nanijeli višemilionsku štetu

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Danilovgrađanina Dejana Lakića i još 16 optuženih zbog stvaranja kriminalne organizacije preko koje su pranjem para i utajom poreza državnu kasu oštetili za višemilionski iznos.

Pored Lakića, na optužnici su Ivan Vuković, Radomir Karadžić, Dragoslav Lakić, Bojan Bošković, Danijela Bošković, Tihomir Lakić, Vlatko Ražnatović, Radovan Terzić, Miloš Radulović, Nebojša Bulatović, Igor Ulićević, Elmir Kapetanović, Željko Filipović, Željko Vukmirović, Petar Radović, Miroslav Ćosović, Slaven Mihailović, Vladimir Miraković i devet pravnih lica. Specijalno državno tužilaštvo je u

optužnici na 155 strana ponudilo dokaze protiv ovih optuženih, da su u periodu od 2013. do 2019. godine, u okviru kriminalne organizacije, počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja. Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo, u okviru akcije ,,Klap“, koju je pokrenulo u maju 2019. godine, tereti više osoba, među kojima je i Dejan Lakić, da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivično djelo utaja poreza i doprinosa i krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja. Lakić je sve vrijeme od pokretanja istrage u predmetu ,,Klap“ bio nedostupan crnogorskim policijskim i tužilačkim organima, ali je u obraćanju nekim medijima tvrdio da nema ni-

kakve veze sa nelegalnim poslovima za koje ga terete crnogorske vlasti. U brojnim medijskim istupima tvrdio je da je on ,,prevaren i da posjeduje dokumentaciju i snimke o umiješanosti osoba iz Poreske uprave koje su primale fiktivne fakture, kojima se priznaje povraćaj PDV-a za nepostojeće poslove“. Krajem avgusta prošle godine, Lakić se uključio u lajvu, na Instagram profilu Duška Kneževića, predsjednika Atlas Grupe, lica sa potjernice koju su za njim raspisale crnogorske vlasti. Istražitelji sumnjaju da je ta kriminalna organizacija, u koju je uključen veliki broj fizičkih i pravnih lica, djelovala na teritoriji Crne Gore. Ova kriminalna grupa, kroz osnivanje fiktivnih firmi i izdavanje fiktivnih računa na velike novčane iznose

Dejan Lakić

od po nekoliko stotina hiljada eura, zahtijevala je povraćaj PDV-a koji su im odobrili osumnjičeni poreski inspektori. Osim utaje poreza, ova organizacija je na ovaj način, prema sumnjama istražitelja, vršila raslojavanje nov-

čanih sredstava radi prikrivanja tragova i porijekla novca, a sve kako bi se u iznosu preusmjerenih sredstava omogućilo članovima kriminalne organizacije da preuzimaju robu, čime su počinili krivično djelo pranje novca. R. B.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 10. februar 2022.

NIKŠIĆ: Reagovanja zbog oštećenja kamena temeljca Doma revolucije

Borci i antifašisti ogorčeni, lokalna vlast nijema Prvobitno je projektom bila predviđena spomensoba, oko 300 kvadrata, gdje bi bila uklesana imena poginulih boraca i žrtava fašističkog terora iz Nikšićkog sreza. Na nadležnima je da preduzmu mjere da se popravi kamen temeljac a počinilac kazni. Bar su toliko zaslužili oni u čiju se slavu izgradio objekat– poručuju iz Udruženja boraca i antifašista Nikšića NIKŠIĆ – Kamen temeljac za čuveni Dom revolucije, zdanje čija je gradnja počela davne 1974. godine, a koji još nije u potpunosti završen, ovih dana je udarna tema na društvenim mrežama i u medijima. Oštećen je, pa su burno reagovali građanski aktivisti, oglasilo se i Udruženje boraca i antifašista Nikšića. Oni apeluju na nadležne da preduzmu neophodne mjere da se popravi kamen temeljac Doma revolucije, a počinilac ili počinioci pronađu i kazne. -Bar su toliko zaslužili oni u čiju se slavu izgradio objekat jer izgleda da će jedino to obilježje na ovom objektu podsjećati na borce NOR-a i revoluciju – poručuju u saopštenju.

SPOMEN-SOBA

Borci i antifasisti podsjećaju da je ideja za gradnju Doma revolucije potekla na svečanoj sjednici SO Nikšić 18. septembra 1974. a tri godine kasnije je zvanično počela izgradnja. Kamen temeljac je položio narodni heroj Veljko Zeković, a velelepno zdanje je građeno po projektu slovenačkog arhitekte Marka Mušića. Prvobitno je, navode, projektom bilo predviđeno da se Dom prostire na

BIJELO POLJE: Donacija Opštine za dvije ustanove

KORISNA DONACIJA: Juče u Domu zdravlja

Oprema za Dom starih i Dom zdravlja BIJELO POLJE – Opština je obezbijedila 680 hirurških maski, 3.000 platnenih maski, 34 litra sredstava za dezinfekciju, kao i 21 paket higijene Domu starih. Takođe zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, koji stižu do najudaljenijih sela, predsjednik Opštine Petar Smolović je obezbijedio donaciju od 24 para najkvalitetnije zimske obuće „Alpina“. Donacija je obezbijeđena na osnovu zahtjeva kojim se Opštini obratio Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Odgovorni doktor Besim Kadić je zahvalio Opštini na donaciji koja je veoma značajna za rad i funkcionisanje ekipa, posebno prilikom terenskih intervencija. B. Č.

HERCEG NOVI: Najavljena fešta od narandže SVJEDOK VREMENA: Oštećeni kamen temeljac

7.500, a kasnije je proširen na 22.500 metara kvadratnih, od čega je oko 200 do 300 kvadrata bilo predviđeno za spomen-sobu gdje bi bila uklesana imena poginulih boraca i žrtava fašističkog terora iz Nikšićkog sreza. Gradnja je prekinuta 1989. godine zbog nedostatka sredstava i ukidanja lokalnog samodoprinosa predviđenog za njegovu izgradnju. -Kamen temeljac je tada uklonjen da bi tek 2015. godine članovi Kulturnog centra „Punkt“ i UBNOR-a i antifašista Nikšić vratili i postavili ga na postament pred Domom. Tu je bio do oktobra 2020. godine kada je zbog izgradnje parkinga izmješten i postavljen na današnje mjesto – piše u saopštenju. Dodaju da je o Domu revolucije i šta se sve dešavalo oko nastavka njegove izgradnje ili rušenja manje-više poznato. U martu 2018. godine počela je rekonstrukcija izdavanjem prostora. -Danas je čitav prostor Doma podijeljen i dodijeljen i dat u zakup, jedino nema prostora za spomen-sobu gdje bi bila uklesana imena poginulih Nikšićana, jednostavno izgubio se u raspodjeli prostora. UBNOR i antifašisti Nikšića koji baštine i čuvaju od zaborava sve naše slobodare i vrijednosti za koje su

generacije ginule upozoravali su i upozoravaju na sve devijacije u društvu, na nipodaštavanje narodnooslobodilačke borbe, na rušenje i skrnavljenje njihovih spomen-obilježja, na krivotvorenje istorije– navodi se u saopštenju nikšićkog UBNOR-a.

,,ODGOVOR“ VLASTI

Istini za volju, za kamen temeljac nije se znalo decenijama, bio je zarastaou mahovinu i šiblje preko puta današnjeg Tehnopolisa, sve dok nije Veselin Grbović i lokalna uprava pod njegovim rukovodstvom preduzeo konkretne korake, pa je građevina nazivana s pravom ,,plavom grobnicom“, jer je tu poginulo dvadesetak Nikšićana, oživjela. Na sadašnjim gradskim ocima Nikšića je je da pokažu koliko su spremni nastaviti tamo gdje se stalo i poštovati tekovine prošlosti iako oštećeni kamen temeljac ima samo simboličku vrijednost i spomenik je jednog vremena. A jesu li, novinar Pobjede nije mogao saznati jer nijesu odgovarali na pozive i poruke. Da je oštećen kamen temeljac Doma revolucije prije dva dana je preko društevnih mreža javnost informisao građanski aktivista Aleksandar Zeković. Ra. P.

Slatkom trpezom pomoći će bolnici da kupi ultrazvuk HERCEG NOVI – Manifestacija ,,Mala fešta od narandže“ biće održana tokom vikenda 12. i 13. februara u Herceg Novom u organizaciji Udruženja „Ruke“. U subotu 12. februara od 10 do 14 časova izložba domaćih proizvoda i rukotvorina biće održana u Njegoševoj od nekadašnjeg mliječnog restorana do Gradske kafane na tridesetak štandova. - Zajednička tema za izlagače je narandža koja nas je inspirisala 2015. godine za ovu manifestaciju koja slavi život na otvorenom, okuplja zajednicu i promoviše kreativnost u rukotvorenju i gastronomiji. Iz ove fešte stasale su Stađunske fešte, u svim godišnjim dobima – podsjećaju iz NVO „Ruke“. Poseban dio „Male fešte od narandže“ je donatorska slatka trpeza. – Razni ukusi i oblici, a zajed-

nička želja je da se doprinese zajedničkoj akciji ,,Zdravlje je umjetnost življenja“ i sakupe početna sredstva za nabavku savremenog ultrazvuka za porodilište u Bolnici Meljine. U prodaji torti pomoći će mladi preduzetnici i ugostitelji Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“. Radionicu „hvatača snova“ organizujemo u istom terminu sa umjetnicom Anom Bulatović – Lili Morskom – saopšteno je iz NVO „Ruke“. C. G.

PLJEVLJA: Opština zaključila ugovor sa arhitektonskim biroom URBI.PRO

Počinje projektovanje sportskog kompleksa na Borovičkom jezeru

PROJEKAT ĆE ZAVRŠITI ZA 90 DANA: Idejno rješenje

PLJEVLJA – Glavni projekat objekata i uređenja terena sportske zone u sportsko-rekreativnom kompleksu Borovičko jezero projektovaće firma URBI.PRO doo iz Podgorice. Ugovor su juče u Pljevljima potpisali predsjednik opštine Igor Golubović i direktor firme Dušan Džudović. Posao vrijedan 58.080 eura sa uračunatim PDV-om treba da završi za 90 dana. Prostor koji je predmet projektovanja površine je oko 8,50 ha, tretiran je Prostor-

no-urbanističkim planom opštine i Detaljnim prostornim planom za Termoelektranu Pljevlja. Iz lokalne uprave ranije su saopštili kako namjeravaju da ulože 12 miliona eura da bi se na Borovičkom jezeru izgradio sportsko-rekreativni kompleks, sa kupalištem, bazenima, terenima za male sportove, biciklističkom stazom i brojnim drugim sadržajima i u punom kapacitetu iskoriste taj turistički potencijal smješten na oko pet kilometara od grada.

Planiran je kao zona sporta i rekreacije, sa pratećim sadržajima, sistemom pješačkih staza i bogato uređenim i ozelenjenim površinama, koje bi se u daljem periodu koristilo kao gradsko izletište. Glavnim projektom se predviđa izrada tehničke dokumentacije za: fudbalski stadion sa atletskom stazom, sportske terene (teniski; mali sportovi, košarkaški teren, stoni tenis, tereni za odbojku, teretana i društvene igre na otvorenom: mini-golf, boćanje/karling, skejt park). Pred-

viđena su četiri prateća objekta, vizitoring centar kao i prateći objekti uz sportske terene, zatim auto-kamp sa 11 mjesta sa prilaznom saobraćajnicom. Konkretni koraci da se Borovičko jezero valorizuje napravljeni su prošle godine kada je na osnovu konkursa koji je raspisala Opština izabrano idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje, rad pod šifrom „LAMPIENT294“, autorskog tima Rifata Alihodžića, Jasmine Salković i Branka Rabrenovića. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 10. februar 2022.

BIJELO POLJE: Predsjednica NVO Udruženje paraplegičara o problemima te populacije

Naknada od 68 eura nedovoljna, personalni asistenti neophodni

BIJELO POLJE – Nedostatak odgovarajućih socijalnih usluga (personalne asistencije i pomoć u kući), zatim arhitektonske barijere (nepristupačnost stambenog prostora, ulaza u objekte, toaleti, ravna podloga za kretanje kolica) su osnovni problemi sa kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom – saopštila je za Pobjedu predsjednica NVO Udruženje paraplegičara za Bijelo Polje i Mojkovac Milka Stojanović.

Osobama sa težim invaliditetom (od 80 do 100 odsto) neophodna je i pomoć u kući. Opšta bolnica i Dom zdravlja su pristupačni dok su ostale institucije samo djelimično prilagođene, a u gradu fali i parking mjesta – kaže Milka Stojanović

Ona ističe da je naknada za tuđu njegu i pomoć u iznosu od 68 eura veoma mala, te ne zadovoljava ni minimalne potrebe korisnika.

PRIORITET

Da bi se situacija popravila prioritet je, kaže ona, upravo otklanjanje problema na koje je ukazala. - Treba povećati nadoknadu za tuđu njegu i pomoć i ličnu invalidninu. Usluga personalnog asistenta mora biti dostupna u kontinuitetu, a ne kratkotrajno, a osobama sa težim invaliditetom (od 80 do 100 odsto invaliditeta) neophodna je i pomoć u kući – navodi Stojanović. Kada je o pristupačnosti riječ ona kaže da je veoma bitna, naročito javnim ustanovama. Opšta bolnica i Dom zdravlja su, dodaje, pristupačni dok su ostale institucije samo djelimično prilagođene što znači da posjeduju pristupačnu rampu na ulazu i kretanje isključivo u prizemlju. Po njenim riječima, nema ni dovoljno parking mjesta. Ne postoji precizan podatak koliko u Bijelom Polju ima teško pokretljivih i osoba sa invaliditetom. Stojanović kaže da

PRISTUPAČNA OSOBAMA SA INVALIDITETOM: Opšta bolnica

tri organizacije koje okupljaju lica sa invaliditetom, kao što je paraplegija, kvadriplegija, zatim sa amputiranim ekstremitetima, sa posljedicama moždanog udara i sa multiplom sklerozom broje više od 600 članova. Po njenom mišljenju odnos društva mijenja se nabolje, ali da predrasude i stereotipi i dalje postoje kada je riječ o odnosu prema teško pokretljivim i osobama sa invaliditetom. - Odnos društva se mijenja ali vrlo sporo, svode se na uspjeh pojedinaca. Mediji su značajni partneri u razbijanju predrasuda i stereotipa u društvu dok poslodavci sve više prepoznaju osobe sa invaliditetom kao

dobre radnike i sve više ih zapošljavaju – kaže Stojanović.

SARADNJA

Posebno značajnom smatra činjenicu da organizacije koje u fokusu rada imaju tu osjetljivu populaciju dobro sarađuju. - Od sedam organizacija osoba sa invaliditetom u Bijelom Polju tri zastupaju teško pokretljiva lica, jedna djecu ometenu u razvoju i imamo dvije organizacije lica sa senzornim oštećenjima. One međusobno sarađuju i dopunjuju se kroz potpisani memorandum o saradnji te formirani Savez koji djeluje na nacionalnom i lokalnom nivou – kaže je Stojanović. Sagovornica Pobjede zado-

Milka Stojanović

voljna je podrškom koju dobijaju od Opštine. - Odnos lokalne uprave je korektan sa puno uvažavanja, razumijevanja i podrške u radu. Sve organizacije osoba sa invaliditetom koje su članice

Malagić: Opština će povećati podršku sa 150 na 250 eura

U Bijelom Polju djeluje 11 nevladinih organizacija koje se aktivno bave pitanjima osoba sa invaliditetom. Sekretar za lokalnu upravu Haris Malagić kaže da na osnovu Odluke o dodjeli sredstava za finansiranje organizacija osoba sa invaliditetom koje čine koaliciju „Savez“ opština njihove redovne aktivnosti finansira sa 150 eura mjesečno. To su: Udruženje paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac, Udruženje roditelja „Oaza“ Bijelo Polje, Organizacija slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, Opštinsko udruženje multiple skleroze, Društvo za prevenciju moždanog udara ,,Brain“, Organizacija gluvih i nagluvih Bijelo Polje. Lokalna uprava, kaže on, planira da poveća iznos naknade. - U fazi izrade je odluka o povećanju iznosa naknade sa 150 na 250 eura – kaže on.

koalicije „Savez“ lokalna uprava prepoznaje kao društveno značajne i imaju prostor za rad i finansijsku nadoknadu za redovni rad, što je jedinstveno u Crnoj Gori – dodala je Stojanović. B. ČOKOVIĆ

HERCEG NOVI: Osnovna škola „Dašo Pavičić“ nije pristupačna osobama sa otežanim kretanjem

Idejno rješenje spremno, čekaju novac od Vlade HERCEG NOVI – Visoki ivičnjaci, parkirani automobili između kojih nije moguće proći, samo su neke od prepreka sa kojima se susreću đaci sa invaliditetom na putu do škole. Ulazak i kretanje po školskom objektu nije ništa manje problematično. Najbrojnija osnovna novska škola prepoznala je potrebe učenika sa invaliditetom. V. d. direktorica OŠ „Dašo Pavičić“ Tatjana Krstajić kaže za TVHN da su izradili idejno rješenje kojim bi se školski objekat prilagodio za potrebe slabovidih osoba i onih koji se

otežano kreću. – Prvi dio je da se obezbijedi nesmetan pristup, kretanje,

boravak i rad osoba sa invaliditetom i podrazumijeva, kako pristupne rampe tako

NIJE PRILAGOĐENA SVIM UČENICIMA: OŠ „Dašo Pavičić“

i svjetlosnu, zvučnu signalizaciju škole. Biće potpuno drugačije osmišljeni toaleti, promijenjene čak i kvake na vratima i prozorima, odnosno prilagođene osobama sa invaliditetom. Biće mnogo stvari koje će biti promijenjene, ali to sve očekujemo da se desi – kazala je za Krstajić. Na pitanje zašto projekat još čeka na realizaciju, Krstajić je kazala da se čeka dozvola Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta kao i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, kao i Odbora u kojem je i ona jedan od članova. – Finansijska sredstva koja su neophodna crpe se iz IPA

projekata, ali ne mogu da odgovorim na pitanje zašto projekat i dalje čeka, ne znam šta su konkretno razlozi koji su doveli do toga da i dalje čekamo realizaciju – kazala je direktorica Krstajić. Pri kretanju učenicima kojima je pomoć potrebna, sada uglavnom pomažu članovi porodice, asistenti u nastavi ili profesori fizičkog vaspitanja. Zbog pristupačnosti, osobe sa invaliditetom uglavnom pohađaju nastavu u prizemnom dijelu zgrade. – Ni to nije rješenje, potrebno je svima pružiti jednake uslove školovanja – kaže Krstajić. C. G.

CEDIS

Radovi u 13 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 10. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h selo Kralje. Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha. Berane: od 8:30 do 14:30 h Budimlja, Mašte, dio sela Goražde, dio sela Šekular. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Jabučina, Jagoče, Dobro brdo, Pavino Polje, Voljavac, Ličine – Korita, Njegnjevo (nova trafostanica); od 9 do 14 h Stožer; od 9 do 15 h Bijeli potok. Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići, Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek; od 08 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratka isključenja u navedenom periodu); od 8 do 16 h Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Novog Sela, dio Komunica, dio Suka i Osredina; od 8 do 16 h Baloče, Kopilje, Gostilje, Dobri Do, Ruišta, Vukotica i Seoca; od 8 do 16 h Stologlav, Fabrika sira, Šampinjoni, Markovo Kopito, Grupo market, Velje Brdo, Donje Šume, Pričelje, Stanić, Lakat, Iverak, Bregovi Mijovića, Donji i Gornji Crnci, Osredina i Ćelija Piperska (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); od 19 do 21 h Dom zdravlja i dio grada oko njega Nikšić: od 8 do 15 h Donje Čarađe, Javljen i Raštica. Kotor: od 9 do 12 h Stoliv – dio prema Kotoru; od 09 do 13 h Radanovići do Škole; od 10 do 10:30 h Lastva grbaljska – građevinski priključak Toshiba. Kolašin: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Bojići, Podi, Svrke, Trnovica. Mojkovac: od 9 do 14 h Gostilovina, Podbišće, Ćetkovići, Kovijanići, Feratovo polje, Mrdo, Gacka, Kraljevo kolo, Štitarica, Baza, Biogradsko jezero. Plav: od 9 do 14:30 h dio sela Mašnice. Pljevlja: od 9 do 10 h Zgrade u Ul. Skerlićevoj i zgrade u Ul. kralja Petra, od 09 do 15 h Naselje Deveta, Bakrenjače, Donja Rudnica, pilana Leovac, pilana Jasen – Stevanović, Srdanov Grob, Donje i Gornje Jugovo, Milunići, Okazion Laković, naselje Šuljkovac, asfaltna baza – Vektra, Bušnje, Radeta, Potoci, Tusko Brdo, Brvenica, Krečana Vraneš, Gotovuša, Velike i Male Krće. Ulcinj: od 8 do 14 h naselje Kaliman, Brajše, Donji Rastiš, Curanovići, Gornji Rastiš; od 8 do 14:30 h Kodre i Kolomza iza servisa Millenium. C. G.

14 Kultura

Četvrtak, 10. februar 2022.

,,Ogledala u vodi“ večeras u Kotoru KOTOR - Izložba radova akademske slikarke Mirjane Marsenić-Vujović, pod nazivom ,,Ogledala u vodi“, biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Umjetnica je završila Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek slikanje, u klasi prof. Branislava

Sekulića. Magistrirala je na istom fakultetu u klasi prof. Ratka Odalovića. Od 2015. godine radi kao profesorica likovne umjetnosti u QSI International School of Montenegro. Od 2011. je članica Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, a od 2010. godine Udruženja likovnih umjetnika ,,Kula“ – Rožaje. A. Đ.

,,Moonlight Sonata“ u Muzeju

Pavićević u Tivtu PODGORICA - Izložba slika akademskog slikara Milovana Pavićevića, pod nazivom ,,Moonlight Sonata“, biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat večeras u 19 sati. Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, otvoriće istoričarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić. Pavićević je rođen u Nikšiću. Nakon završetka studija na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, pohađao je ,,Facultad de bellas artes“, u Malagi, u okviru programa mobilnosti za studente Erasmus+. - Kada je riječ o slikarstvu ono što me trenutno najviše pokreće jeste polje apstraktnog ekspresionizma. A najviše djelujem u tehnikama

ulje na platnu i akrilik. Pored slikanja, bavim se fotografijom, instalacijom, a zanima me i umjetnost performansa. U svojim radovima se trudim istaći trenutak, koji mogu prenijeti na posmatrača – zapisao je Pavićević o svom djelu. A. Đ.

Za mlade autore sa sjevera

Pravo učešća imaju mladi stvaraoci uzrasta od 15 do 25 godina. Učesnici konkursa treba da po-

PODGORICA - Na donatorskoj večeri koja je nedavno održana u hotelu ,,Gradska“ na Cetinju prikupljena su značajna novčana sredstva za izradu skulpture princeze Ksenije Petrović. Sada je izvjesno da će sredinom ove godine, na lokaciji ispod kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici, biti postavljena bronzana skulptura princeze Ksenije, rad proslavljenog crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića. Donatorsko veče održano je u organizaciji Inicijativnog odbora za realizaciju ovog projekta i Prijestonice Cetinje. Ideja za skulpturu princeze Ksenije potekla je od Veska Pejovića, izvršnog direktora NVO ,,Cetinje moj grad“ i sekretara Ogranka Matice crnogorske na Cetinju, a realizuje je Inicijativni odbor koji je sastavljen od ličnosti raznih profesija i generacija. Završenu skulpturu Odbor će, uz ugovor o donaciji, pokloniti Opštini Cetinje.

Sredinom go starom jezgru Postolje će biti od bijelog mermera iz jednog komada – dužina će biti tri metra, širina metar i po, a visina 16 santimetara. Na tom postolju će biti klupa od inoksa obložena bronzom. Princeza Ksenija sjedi na klupi koja je bez naslona, a pored nje može da se sjedne. Skulptura je visoka 145 santimetara – kazao je Vesko Pejović

BRONZA

Raspisan konkurs za poetsku nagradu „Dušan Grbović“

PODGORICA – JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ je ove godine raspisala IV Konkurs za nagradu „Dušan Grbović“, namijenjenu najboljim poetskim ostvarenjima mladih autora iz gradova sa sjevera Crne Gore: Pljevalja, Žabljaka, Šavnika, Plužina, Kolašina, Bijelog Polja, Mojkovca, Berana, Petnjice, Plava, Rožaja, Andrijevice i Gusinja.

Prikupljena značajna sredstva za izradu bronzane skulpture prince

šalju najmanje tri pjesme koje nijesu ranije objavljivane. Radovi se dostavljaju u štampanoj formi pod šifrom. Rješenje šifre, broj telefona i adresu treba staviti u manju kovertu i priložiti uz radove. Radovi sa naznakom „Za nagradu Dušan Grbović“ se šalju na adresu: Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“, Trg 13. jul, 84210 Pljevlja, poštanski fah 34. Konkurs je otvoren do 31. marta. Radove će ocjenjivati petočlani žiri koji imenuje Savjet biblioteke. Tri najbolja rada će biti nagrađena novčanom nagradom i diplomom. D. E.

Pejović je za Pobjedu kazao da će skulptura princeze Ksenije biti u bronzi, a njen lik biće urađen u realističkom maniru. - Postolje će biti od bijelog mermera iz jednog komada – dužina će biti tri metra, širina metar i po, a visina 16 santimetara. Na tom postolju će biti klupa od inoksa obložena bronzom. Princeza Ksenija sjedi na klupi koja je bez naslona, a pored nje može da se sjedne. Skulptura je visoka 145 santimetara. Za livenje u bronzi, sa kompletnom obradom, što će po svim fazama nadgledati autor skulpture Dimitrije Popović, transport i montažu, izabrana je Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. iz Zagreb – kazao je Pejović. Prema njegovim riječima, oko skulpture će biti puno zelenila. - Pošto je princeza Ksenija imala svoj vrt u kojem je gajila cvijeće i

Skica idejnog rješenja Dimitrija Popovića za skulpturu princeze Ksenije

drveće koje je voljela, mi smo iz njenih memoara saznali koje je ona tačno cvijeće voljela, pa ćemo joj od tog cvijeća na zelenoj površini staviti mali detalj. To će vjerovatno biti trg princeze Kse-

Prva žena na Balkanu koja je vozila automobil Vesko Pejović, izvršni direktor NVO ,,Cetinje moj grad“ je podsjetio da je princeza Ksenija govorila ruski, njemački i francuski jezik. - Jednako se zanimala za društvene i za prirodne

nauke. Po mnogima, bila i najljepša kćer kralja Nikole. Imala je ljupke, mile i sjajne oči, pune plama, plemenitosti i ljepote. Ksenija je prva žena na Balkanu koja je vozila automobil. Pisala je

nije na kojem će se održavati kulturni događaji, čime bi ova lokacija u starom jezgru Cetinja bila oplemenjena – kazao je Pejović. Gradonačelnik Prijestonice Cetinje mr Aleksandar Kašćelan,

koji je član Inicijativnog odbora, kazao je na donatorskoj večeri da je srećan što će princeza Ksenija, kao izuzetna istorijska ličnost, dobiti spomenik na Cetinju. On je dodao da će Prijesto-

memoare i uspješno se bavila fotografijom. Na svojim fotografijama zabilježila je ljepote crnogorskih predjela, narodne običaje… Svojim životnim stavom i radom, Ksenija je dala primjere koji zaslužuju da budu isticani u prikazima znamenitih žena, kao i u istorijskim analima jednog razdoblja – istakao je Pejović.

Reakcija na stvarnost koju živimo PODGORICA - Crnogorski umjetnici Roman Đuranović, Tadija Janičić i Jakša Ćalasan, na izložbi ,,Online/Offline“, svojim radovima odgovaraju na pitanje gdje prestaje naša onlajn aktivnost i gdje počinje realan, tzv. oflajn život. Sva tri umjetnika kao predmet svog istraživanja uzimaju malog čovjeka koji je ,,zaglavljen“ u sajber prostoru. Na izložbi, koja je otvorena u Galeriji Art, Đuranović je oslikao ekrane kompjutera

rušeći tako njihovu prvobitnu namjenu i pokazujući svoje nepristajanje na gubitak direktnog kontakta, dijaloga i kritičkog uvida. Janičić u djelima obrađuje sajber emocije, dok Ćalasan predstavlja slike na kojima se pojavljuju digitalna lica kao produkt konzumerističkog društva. Đuranović smatra da je autorima na ovoj izložbi zajedničko to što se bave stvarnošću koju živimo. - To je specifična figuracija, aktuelna i savremena. Ona odgovara na događaje i zbi-

vanja, kako lokalno, tako i globalno. Društvene mreže se često zloupotrebljavaju, ali u svrhu umjetnosti one imaju smisla – smatra Đuranović. Slike koje je izložio Ćalasan nazvao je ,,Dobro jutro Crna Goro“. I on je saglasan sa Đuranovićem da su izložena djela reakcija na stvarnost koju živimo. Janičić smatra da radovi umjetnika na izložbi imaju sličnosti, ali i razlike. - Ono što se provlači kroz sve radove je univerzalno – to je

arhetip današnjeg čovjeka koji je pred ekranom, telefonom… Nove tehnologije su nekome donijele puno toga dobrog, a nekome puno toga lošeg. Zavisi ko ima kakva interesovanja. Meni su dosta olakšali život na svim nivoima – istakao je Janičić. Kustoskinja izložbe mr Maša Vlaović je, otvarajući izložbu, kazala da sa izložbom ,,Online/Offline“ počinje program za 2022. godinu u Galeriji Art, te da je izložba okupila grupu umjetnika koji istražuju teme vezane za

D. MALIDŽAN

U Galeriji Art otvorena izložba radova Romana Đuranovića, Tadije Janičića i Jakše Ćalasana

Sa otvaranja izložbe

uticaj masovnih medija na pojedinca, emocije u sajber prostoru i nove načine komu-

niciranja u virtuelnom prostoru. Publika može da posjeti izložbu do 12. marta. A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 10. februar 2022.

Lokacija na kojoj će biti postavljena skulptura

nica, takođe finansijski, pomoći projekat i raditi na obezbjeđivanju svih zakonskih uslova da se skulptura sa klupom postavi na platou ispred kuće Đukanovića u Njegoševoj ulici. Predsjednik Inicijativnog odbora Marko Špadijer je istakao da Cetinje ima više spomenika na kojima je predstavljena žena. - Na pročelju kuće Đukanovića četiri žene u betonskoj formi personifikuju godišnja doba. Na ulazu u Ministarstvo kulture ,,stražari“ folklorna karijatida Crnogorke. Najčuvenija žena je „Lovćenska vila“ Rista Stijovića. Spomenik princezi Kseniji bio bi prvi umjetnički prikaz konkretne ženske ličnosti. Izradom ovog spomenika nećemo samo obogatiti kulturu sjećanja i stvoriti kult odanosti, nego i ojačati sopstveni osjećaj odgovornosti prema domovini. Neće to biti spomenik udaljen od ljudi. Princeza Ksenija družiće se nenametljivo i svakodnevno sa građanima na ulici, a klupa će biti počivalo i mjesto za fotografisanje Cetinjana i njihovih gostiju – kazao je Špadijer. On je podsjetio da Dimitrije Popović u svom ateljeu u Zagrebu dotjeruje model skulpture. - Popović, umjetnik izuzetnog renomea u slikarstvu, književ-

nosti i vajarstvu, jedan od Cetinjana koji duboko proživljava sve dimenzije duha crnogorske prijestonice i njenih istorijskih i duhovnih vertikala, emotivno se vezao za lik princeze Ksenije – kazao je Špadijer.

ODBOR

Inicijativni odbor za realizaciju ovog projekta čine publicista Marko Špadijer, predsjednik i članovi – Aleksandar Kašćelan, Dušanka Belada, Jovan Bošković, Vesna Vičević, Radmila Vojvodić, Ivo Đukanović, Nebojša Đukanović, Maja Đurić, Saša Zvicer, Luka Lagator, Milica Marković, Anastazija Miranović, Ana Mrvaljević-Zogović, Ivana Mrvaljević, Jovana Mrvaljević, Vesko Pejović, Borislav Rašović, Zoran Rašović, Slađana Sjekloća i Mladen Ulićević. Podsjećamo, inicijativa za izradu skulpture princezi Kseniji Petrović pokrenuta je u septembru prošle godine. Pejović je pozvao sve zainteresovane da uplatom na žiro račun NVO ,,Cetinje moj grad“ – broj 530-30023-57 kod NLB Banke a.d. Podgorica (sa naznakom: „za izradu skulpture princeze Ksenije“) pomognu u realizaciji ove ideje. A. ĐOROJEVIĆ

Knežević izlaže u Podgorici

PODGORICA - Izložba radova ilustratorke i dizajnerke Aleksandre Nine Knežević biće otvorena večeras, u 19 sati, u Galeriji Botanička bašta (Dvorski kompleks na Kruševcu). Izložbu će otvoriti kustoskinja Natalija Đuranović.

- Inspirisana književnim djelom, romanom Itala Kalvina ,,Nevidljivi gradovi“, Aleksandra Nina Knežević, umjetnica (ilustratorka i dizajnerka), u svojoj umjetničkoj znatiželji je okupirana tematikom gradova, gdje je prevela simbol (znak) grada u poruku izvodeći kroz likovni medij netipičnim nekonvencionalnim predstavama ženske portrete i figure koje se

stapaju, prožimaju sa arhitektonskim elementima: trgovima, ulicama, prozorima i različitim kompozicijama sa promjenama perspektive u crtežu – zapisala je Đuranović. Knežević (Sarajevo, 1973) je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek za grafički dizajn. Njeni radovi se odlikuju čistom i savremenom idejom, jednostavno komuniciraju internacionalnim vizuelnim jezikom, a predstavljeni su kroz razigranu tipografiju i ilustraciju. Za svoj rad primila je brojna međunarodna priznanja i nagrade, a radovi su objavljivani u mnogim časopisima specijalizovanim za umjetnost i dizajn. A. Đ.

Stvarali na tuđim jezicima PODGORICA - Serijal „Crnogorska književnost kroz vjekove“, koji Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ sprovodi pod kampanjom „Podgorica grad knjige“, nastavljen je predavanjem o renesansnoj književnosti u Crnoj Gori. O izrazitim predstavnicima ovog perioda govorila je filološkinja i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. Bajo je govorila o svom prvom susretu sa renesansnim pjesnicima Kotora koji je pratilo stanje šoka, budući da je završila čuvenu kotorsku gimnaziju i oduvijek imala interesovanje za istoriju umjetnosti, ali prvi put je tek u svojim dvadesetim godinama, na fakultetu u Beogradu, čula za pjesnike Ljudevita Paskvalića, Ivana Bona Bolicu i Đorđa Bizantija. - Ja sam tada odlučila da iz čisto lokalpatriotskih razloga uzmem Paskvalića za diplomski rad i da se bavim ovim periodom i književnošću. Inače su mi afiniteti potpuno drugačiji, više volim i razmišljam o savremenoj književnosti – rekla je Bajo.

KARAKTERISTIKE

Crnogorski autori su, rekla je Bajo, malo pisali o ovom periodu. Samo su knjiga „Književnost Crne Gore od XII do XIX vijeka“ sa predgovorom Slobodana Kalezića i radovi Radoslava Rotkovića rasvijetlili djela iz tog perioda, uz izvore koji su se mogli naći u inostranim bibliotekama. Od izuzetne važnosti je ukazati, smatra Bajo, i na karakteristike perioda renesanse u Crnoj Gori i u tom smislu je Kotor XVI vijeka grad koji najbolje oslikava duh ovog doba. Teritorija naše države je tada bila pod Osmanlijskom vlašću, jedino taj uski dio je bio pod Mlecima. - Renesansa je svakako jedan od najproduktivnijih i najkreativnijih perioda u istoriji

D. MALIDŽAN

odine u u Cetinja

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ održano predavanje o renesansnim pjesnicima Crne Gore

Sa predavanja o renesansnoj književnosti

Možda je i Šekspir čitao Paskvalića Budući da je period renesanse u Crnoj Gori, usljed nedostatka svjedočanstava, još uvijek neistražen do kraja, među zanimljivim pretpostavkama koje su se javile u istraživačkim procesima je i mogućnost da je jedan od najslavnijih engleskih dramskih pisaca i pjesnika imao dodira sa poezijom Ljudevita Paskvalića. Naime, engleski pjesnik Tomas Lodž prepjevao je na engleski jezik četiri soneta Ljudevita Paskvalića. Za tri je naveo izvor, a za jedan je

čovječanstva, kada se nakon srednjeg vijeka fokus interesovanja vratio na čovjeka i na ovozemaljski život. Antički uzori su bili neprikosnoveni i prije svega čovjek i njegova interesovanja. Renesansni stvaralac je bio svestran stvaralac, renesansni umjetnici su znali nekoliko jezika, putovali su, bavili su se različitim stvarima – rekla je Bajo.

RAZVOJ

Kolijevka renesanse je u Italiji i baš zbog toga što su se razvijali gradovi i države, razvijalo se zanatstvo i bankarstvo,

naveo da je „imitacija jednog italijanskog pjesnika Ljudevita Paskvalića“, rekla je Jasmina Bajo. - Neki od istraživača, s obzirom na to da je poznato da je poezija Tomasa Lodža uticala na Viljema Šekspira, su donijeli pretpostavku da je na taj način Šekspir čitao poeziju Ljudevita Paskvalića i da je možda Paskvalić uticao na njegov rad – rekla je Bajo na predavanju u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

građani su došli do kapitala i mogli su da priušte sebi lijepe stvari. Na tom fonu se razvilo i mecenarstvo i umjetnici su bili plaćeni da stvaraju i da se izgrađuju. Mi danas, kako je rekla Bajo, imamo sačuvanu poeziju samo tri pjesnika. Pakvalić, Bolica i Bizanti su, prema riječima Bajo, imali uglavnom iste životne puteve. - Potiču iz starih, uglednih patricijskih porodica, Gimnaziju su završili u Kotoru, zatim su se školovali na Univerzitetu u Padovi, uglavnom su studirali pravo i medicinu, da bi nakon

povratka u zavičaj obavljali odgovorne funkcije u gradskoj upravi. Stvarali su na dva najrasprostranjenija jezika svoga doba, na latinskom jeziku Vergilija i Tibula i na italijanskom pod uticajem neopetrarkizma i Pjetra Bemba i njegove reforme italijanskog jezika i poezije – rekla je Bajo. Postoje pretpostavke da su možda nešto stvarali i na svom narodnom jeziku, mada Bajo smatra da su to samo pretpostavke i da su sva tri pjesnika vjerovala da na svom jeziku neće imati publiku. D. ERJAVŠEK

U Herceg Novom počinje drugi dio festivala „Dani muzike“

Dubrovački kvartet na otvaranju

PODGORICA - Drugi dio 38. Međunarodnog festivala „Dani muzike“ počeće danas u 19 sati koncertom kvarteta „Sorkočević“ iz Dubrovnika. To je samo jedan od četiri koncerta koji će biti održani u okviru festivala, uz predavanje „Klavirski duo – od doma do podijuma“.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare govorili su predsjednica Savjeta festivala Milena Lučić, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković, Boris Kraljević, umjetnički direktor i selektor, profesorica Jovanka Veljović, profesor Slobodan Begić i direktorica Muzičke škole Nives Nenadović. Lučić je istakla da će koncert Muzičke škole koji zatvara festival biti humanitarnog karaktera. - Emotivna stabilnost nam je potrebnija nego ikad. Koliko nam je potrebno lijepog predložiću da se bavimo izrekom velikog Dostojevskog, koji je rekao, da će samo ljepota spasiti ovo čovječanstvo – poručila je Lučić. Ćuković je istakao da je ovo prvi put da se

RTHN

eze Ksenije Petrović

dva festivala od velikog značaja susrijeću. - Važno nam je što je poseban segment festivala predstavljanje mladih umjetnika iz Herceg Novog. S tim u vezi, moram da pohvalim tješnju saradnju Festivala sa nosiocem muzičke kulture u Herceg Novom – našom Muzičkom školom. Nadam se da će taj odnos ostati blizak i da će rezultirati još mnogim novim idejama i projektima – kazao je Ćuković. Kraljević je istakao da je drugi dio 38. Dana Muzike u Herceg Novom nastavak programa prošlog ljeta, kada se umjetnička muzi-

ka trijumfalno vratila u živom izvođenju na nadaleko poznate, prelijepe i otmene scene Kanli Kule i Trga kod crkve Sv. Jeronima i Muzičke škole. - Mi, koji pravimo Dane Muzike, pamtimo i zahvalni smo za prepuna gledališta i višeminutne ovacije uvaženim gostima, članovima Big Benda Radio Televizije Srbije, Kamernog orkestra „Šlezinger“, kao i za toplu podršku mladim umjetnicima iz Herceg Novog i Budve – kazao je Kraljević. Kvartet „Sorkočević“ nastupiće u Dvorani Park. D. E.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 10. februar 2022.

Ustanova na Kakarickoj gori dobila bioskopsku salu

Gradski autobuski prevoznici planiraju od ponedjeljka

Najavljuju karata od

Od ponedjeljka, 14. februara, karte u gradskom prevozu u Podgorici biće skuplje.

Kvalitetnije korišćenje slobodnog vremena Veoma je važno da korisnici/e imaju adekvatnu strukturu vremena koja će, pored grupnih i individualnih terapija, podrazumijevati i mnoge druge rekreativne i kulturne aktivnosti. U sklopu programskih aktivnosti sprovodi se gledanje programskih filmova i ukazuje se na značaj adekvatnog provođenja slobodnog vremena – kazala je direktorica Ustanove Dijana Milošević Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori dobila je bioskopsku salu. -U proteklom periodu završena je adaptacija prostorije u pomoćnom objektu Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica koja će biti korišćena kao bioskopska sala. S obzirom na to da klijenti/kinje rezidencijalni dio tretmana provode u ustanovi u trajanju 12 mjeseci, veoma je važno da

imaju adekvatnu strukturu vremena koja će, pored grupnih i individualnih terapija, podrazumijevati i mnoge druge rekreativne i kulturne aktivnosti. U sklopu programskih aktivnosti sprovodi se gledanje programskih filmova i ukazuje se na značaj adekvatnog provođenja slobodnog vremena – kazala je za Pobjedu direktorica Ustanove Dijana Milošević. Adaptacija prostorije, dodaje, obuhvatila je period od oktobra prošle do sredine januara ove godine. -Tokom ovog perioda zamije-

njene su elektro-instalacije, sanirani podovi i završena prepravka zidova. Novac za ove radove izdvojen je iz budžeta Javne ustanove, dok su sve radove na adaptaciji prostorije izveli klijenti koji se nalaze na tretmanu, uz nadzor referenta za tehničko održavanje koji je zaposlen u Javnoj ustanovi – ističe Milošević. Bioskopska sala, podsjeća, svečano je otvorena 7. februara i tom prilikom gost večeri je bio Zoran Marković Zonjo, koji je nakon premijerne projekcije filma razgovarao sa klijentima/kinjama. Nj.Ž.

Onlajn predavanje autora NTC programa dr Ranka Rajovića

Djeca u susretu sa novom realnošću Onlajn predavanje ,,Djeca u susretu sa novom realnošću“ dr Ranka Rajovića, autora NTC programa i dugogodišnjeg predavača na Pedagoškom fakultetu u Kopru, biće održano u petak, 11. februara, od 18 do 19 časova. Predavanje je namijenjeno roditeljima, vaspitačima i učiteljima, a podijeljeno je u tri cjeline: dosada kao problem, samopouzdanje i predstava o

sebi i nesposobnost učenja i slaba koncentracija. U najavi se navodi da je dosada važna za razvoj misaonih procesa, a zajedno sa nelogičnim pričama je i pokretač mašte. Dr Rajović će dati savjete na koji način bi trebalo osmisliti aktivnosti i stimulisati djecu kroz igru. -Okruženje se mijenja, navike se mijenjaju, a sve to utiče na sposobnosti i mogućnosti naše djece, pa je potrebno da

prilagodimo sadržaj i pristup edukacije da bi se maksimalno podstakao razvoj djeteta i ispoljavanje potencijala – kaže se u najavi predavanja. Roditelji su, navodi se, svjesni da se okruženje brzo mijenja, što dovodi do brojnih posljedica u razvoju djece. Isto tako, škola sporo reaguje u odnosu na brze promjene okruženja. Sve je više djece sa razvojnim smetnjama, a dr Rajović jasno ukazuje kako problemi nastaju i kako se sa njima izboriti. Ko želi da učestvuje na onlajn predavanju može pristupiti preko Zoom linka. Predavanje nije komercijalno, već se plaća dva eura kotizacije za rezervaciju mjesta. Prijave se podnose na veb stranici https://ntcucenje.com/ proizvod/predavanje-dr-ranka-rajovica-hrvatska-crnagora-bosna-i-hercegovina-isrbija/ Dr Ranko Rajović je dugogodišnji predavač na Pedagoškom fakultetu u Kopru, šef katedre za obrazovne neuronauke. Zahvaljujući stručnosti, koncipirao je i osmislio NTC program sa inovativnim sistemom koji obuhvata razvoj djece i metode učenja. Igra, kao unutrašnja motivacija djeteta, ključni je faktor NTC programa, koji je na tome baziran i sprovodi se u 17 država Evrope. R.U. – I.

NAMETI

Vlasnik preduzeća „BLT Podgorica“ Janko Bulatović kazao je da su poslali obavještenje Sekretarijatu za saobraćaj o promjeni cijene karata, kao i novi cjenovnik. -Glavni razlozi su već saopšteni, a cijene su povećane od 10 do 30 centi, u zavisnosti da li je gradska ili prigradska linija. Na ovaj potez smo se odlučili jer nijesmo u mogućnosti da servisiramo osnovne dnevne obaveze, kao i isplate zaposlenih, pogotovo po novom obračunu mjesečnih zarada koji je se već pokazuje da je ogroman namet mom preduzeću, kao i svima koji se bave prevozom putnika – kazao je Bulatović. Ističe da će mjesečne karte za đake i radnike u gradskom dijelu grada ostati na istom nivou. -Pored svih problema sa kojima se suočavamo, odlučili smo da đačke i radničke karte, one koje su najbrojnije, u gradskom dijelu, ostanu nepromijenjene. Ona iznosi 25, odnosno 30 eura – kaže Bulatović. Na priprigradskim linijama, najavljuje Bulatović, doći će do povećanja i mjesečnih karata. -Povećaće se i karte na mjesečnom nivou za vožnju u prigradskim naseljima. Karta od stotinu minuta više neće važiti. Obavijestili smo Sekretarijat za saobraćaj, nismo još uvijek dobili odgovor, ali smo dobili poziv od gradske uprave za sastanak koji će sjutra biti održan (10. februar). Možda će oni imati neki prijedlog, ali mi ne možemo više finansirati taj projekat – kazao je Bulatović.

ZAHTJEV

Vlasnik kompanije ,,Gradski saobraćaj PG“ Haris Alivodić ističe da su predali zahtjev



Pored svih problema sa kojima se suočavamo, odlučili smo da đačke i radničke karte, one koje su najbrojnije, u gradskom dijelu, ostanu nepromijenjene. Ona iznosi 25, odnosno 30 eura – kaže Bulatović

Dnevna karta za vožnju u gradskom dijelu k prigradskom dijelu povećanje biti za 10 do 3 za prigradska naselja, dok će mjesečne za đ najavili su prevoznici preduzeća „BLT Podgo minuta, kako poručuju iz preduzeća „BLT Po M. BABOVIĆ

Sa svečanog otvaranja bioskopske sale na Kakarickoj gori

Dnevna karta za vožnju u gradskom dijelu koštaće euro, umjesto dosadašnjih 90 centi, dok će u prigradskom dijelu povećanje biti za 10 do 30 centi, u zavisnosti od zona. Poskupiće i mjesečne karte za prigradska naselja, dok će mjesečne za đake i radnike u gradskom dijelu grada ostati na istom nivou, najavili su prevoznici preduzeća „BLT Podgorica i Gradski saobraćaj PG“. Aktuelna karta od stotinu minuta, kako poručuju iz preduzeća „BLT Podgorica“, više neće važiti.

Autobusko stajalište u centru

Sekretarijatu za saobraćaj za ovjeru novog cjenovnika. -Mi u suštini vraćamo cijene karata koje su važile prije godinu i po, odnosno prije uvođenja elektronskih karata. Nadam se da će Glavni grad imati sluha za nove cijene – kaže Alivodić. Vozna karta i u autobusima prevoznika Alivodić koštaće euro. -Vraćamo stare cijene karata koje su važile prije godinu Nakon sprovedene procedure javnih nabavki, Glavni grad je zaključio ugovor sa ,,Ben-Kov“ d.o.o. Tivat za nabavku prvih 16 novih autobusa za potrebe obavljanja javnog linijskog prevoza na teritoriji Podgorice. Rok za isporuku vozila je, saopštavaju iz PG biroa, 50 dana od dana zaključivanja ugovora. Novi autobusi, kapaciteta za 69 putnika, će biti klimatizovani, sa dvoje vrata na desnoj bočnoj strani i elektropneumatskim pogonom za otvaranje i zatvaranje. -Vozila će u potpunosti biti prilagođena licima sa invaliditetom. Bočna vrata posjedovaće platformu za ulaz/izlaz lica sa smanjenom pokretljivošću. Autobusi će biti niskopodni, odnosno bez stepeništa za ulazak/izlazak putnika, a u prostoru predviđenom za stajanje putnika,

i po. Jedina razlika će biti u dnevnoj karti, koja će sada koštati euro, umjesto dosadašnjih 90 centi. Mjesečna karta za đake i radnike koštaće 25 i 30 eura. Mi ćemo imati karte za gradsku vožnju od euro do 4,30 eura za Lijevu rijeku – kazao Alivodić. Dodaje da će u autobusima zadržati aparate za validaciju elektronske karte narednih mjesec.

U aprilu 16 novih omogućeno je bezbjedno korišćenje od strane osoba sa invaliditetom. Unutar autobusa postoji zvučno obavještenje o nazivima stanica namijenjeno za lica sa oštećenim vidom, kao i led displeji sa istim informacijama namijenjeni licima sa oštećenim sluhom – navode iz Glavnog grada. Autobusi su pokriveni kamerama i bežičnim wi-fi signalom, a posjeduju i displej table koje su osvijetljenje u noćnim uslovima za upisivanje broja i naziva linije, odnosno odredišta. Imaju i uređaj za brojanje putnika koji ima mogućnost očitavanja podataka u bilo kom vremenskom intervalu i čuvanje snimljenih podataka. Iz Glavnog grada podsjećaju da su u prethodnom periodu posvećeno radili na rješavanju

Hronika Podgorice

Četvrtak, 10. februar 2022.

a povećanje cijena usluga

u poskupljenje 10 do 30 centi

koštaće euro, umjesto dosadašnjih 90 centi, dok će u 30 centi, u zavisnosti od zona. Poskupiće i mjesečne karte đake i radnike u gradskom dijelu grada ostati na istom nivou, orica“ i „Gradski saobraćaj PG“. Aktuelna karta od stotinu odgorica“, više neće važiti ANKETA

MILICA NOVAKOVIĆ: Čula sam najavu da će povećati cijene karata. Ne sviđa mi se to. Kvalitet tih autobusa je loš, ne vidim poentu da se povećaju cijene. Neka poboljšaju uslove u autobusima pa onda i cijenu karte.

NIKOLINA PEJOVIĆ: Znam da mjesečna karta za đake neće biti povećana. Ali, mi imamo problem onda kada smo na raspustu. Tada ne kupujemo mjesečnu kartu, već dnevnu. To će nas mnogo više koštati.

Uskoro počinje izgradnja sportsko-rekreativne zone u Zelenici

Biće mjesta za ugodan odmor i rekreaciju svih generacija

U DOGOVORU SA MJEŠTANIMA: Sa posjete mjestu buduće sportsko-rekreativne zone u Zelenici

Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je naselje Zelenika, gdje će uskoro početi izgradnja još jedne sportsko-rekreativne zone u gradu. Vuković je podsjetio na nedavno održani sastanak sa mještanima ovog naselja, na kom je dogovoren plan realizacije projekta. -Proteklih nekoliko sedmica iskoristili smo za izradu projektne dokumentacije i u dogledno vrijeme pristupićemo realizaciji. Prvo će se krenuti sa rekonstrukcijom poligona, koji ima veliki značaj, budući da u ovom djelu Podgorice živi veliki broj mladih ljudi, nakon čega

slijedi izgradnja zelene površine, na prostoru od 5.000 kvadratnih metara, sa svim onim sadržajima koji inače karakterišu novoizgrađene parkove u gradu - kazao je Vuković, te dodao da će biti izgrađeno novo dječije igralište, uređen prostor za rekreaciju i postavljena teretana na otvorenom. Cjelokupna površina biće pejzažno uređena, a prostor će dodatno oplemeniti sadnja više od 100 odraslih sadnica. Nova sportsko-rekreativna zona u potpunosti će biti ograđena zaštitnom ogradom, biće postavljen novi parkovski mobilijar, klupe i korpe, kao i moderna javna rasvjeta.

-Realizacijom ovog projekta i rekonstrukcijom Manastirske ulice, sasvim sigurno ćemo našim sugrađanima obezbijediti značajno bolje uslove za život – zaključio je Vuković. Direktorka gradskog preduzeća Zelenilo Daca Popović istakla je da će dječje igralište biti izgrađeno na bezbjednoj podlozi od tartana i da će kompletan prostor biti pokriven modernizovanim sistemom za navodnjavanje zelene površine. Kako je dodala, pored 100 odraslih sadnica drveća biće posađeno i 600 sadnica žbunja i žive ograde, te će na taj način prostor biti dodatno uljepšan. I.M.

NVO Grin hom evidentirala divlju deponiju iza Park-šume Tološi

Zaustaviti zatrpavanje Sadina građevinskim otpadom i gumama -Tražimo od Glavnog grada da uvedu zone i ovjere novi cjenovnik. Ukoliko se na sastanku sa Glavnim gradom ne dogovorimo, mi ćemo raskinuti ugovor, a aparate ćemo maći iz autobusa, 14. marta. Ovih mjesec ćemo zadržati aparate, samo zbog validnosti karata ljudi koji su kartu već kupili – zaključuje Alivodić. Nj. ŽIVANOVIĆ

NVO Grin hom je, po prijavi građana, evidentirala nepropisno odložen otpad neposredno iza Park-šume Tološi, na livadi Sadine.

JOVO DAMJANOVIĆ: Ja sam penzioner. Slabo putujem. Živim na selu. Koristim dnevnu kartu, izađem jednom mjesečno i vozim se autobusom. Pristajem koliko god da traže.

h autobusa na ulicama grada

problema nedovoljno funkcionalnog javnog prevoza u Podgorici, počevši od usvajanja

Plana održive urbane mobilnosti, preko sveobuhvatnog projekta modernizacije javnog

BORIS MUGOŠA: Mislim da je nepravedno povećati cijene karata, jer kvalitet gradskog prevoza nije porastao. Linije između centra i Donje Gorice koje ja koristim su vrlo rijetke. prevoza, zatim uređenja i digitalizacije autobuskih stajališta, linijskog prevoza, do nabavke novih autobusa. -Prvih 16 novih autobusa naći će se na ulicama grada u prvom kvartalu tekuće godine što će, pored drugih sadržaja i aktivnosti koje Glavni grad u ovoj oblasti sprovodi, biti od najvećeg značaja za sve korisnike javnog prevoza. Cilj Glavnog grada je da u narednom periodu, kroz faznu realizaciju, u potpunosti modernizuje javni pevoz, kako u pogledu nabavke novih vozila, reorganizacije postojećih i uvođenja novih linija, tako i u pogledu uspostavljanja sistema koji će građanima i posjetiocima Podgorice ponuditi funkcionalni javni prevoz i smanjiti broj vozila na ulicama našeg grada – poručuju iz gradske uprave.

-Upućena je inicijativa gradskoj Čistoći sa ciljem uklanjanja otpada, zaustavljanja zatrpavanja Sadina građevinskim otpadom i trajnog rješavanja ovog problema – saopšteno je iz ove nevladine organizacije. Navodeći da su Sadine jedna od većih zelenih površina u Podgorici, koja se nalazi neposredno uz Park-šumu Tološi, iz Grin houma smatraju da je od velike važnosti očuvanje zelenih površina u gradu. -Ovo je još jedna u nizu lokacija na kojoj nalazimo velike količine nepropisno odloženog otpada. Na pomenutoj lokaciji se nalaze gomile sa više vrsta otpada: komunalni, građevinski, automobilske gume, slomljene šoferšajbne... Problem je pogoršan činjenicom da vjetar raznosi lakši dio otpada, posebno plastične kese i ambalaže po cijelom naselju – poručuju iz ove NVO. Ključ problema je, ističu oni, u

OPOMENA: Komunalni otpad u Sadinama

nedostatku infrastrukture za odlaganje kabastog i građevinskog otpada, kao i automobilskih guma. -Iako je još 2019. godine tadašnje ministarstvo održivog razvoja i turizma najavilo da će ubrzo započeti izradu studije odabira lokacije za privremeno odlaganje i lagerovanje guma, pomaka na ovom polju nema. Imajući u vidu broj automobila u Podgorici, ali i cijeloj Crnoj Gori, očigledna je potreba za hitnim rješavanjem problema odlaganja i reciklaže guma. Pojedina naselja u Podgorici ne-

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: – Milunovići, Šujaci, Kupine, Rijeka Piperska, Duga i Potoci,

Donji Kokoti, Grbavci i Lekići, dio Gornjih Vranića – Ulica Đura Čagorovića, zatim dio Momišića – djelovi ulica Vladike Danila, Pariske komune, Sedme omladinske brigade i Serdara

maju postavljene kontejnere za otpad, a kamoli mogućnost da odvajaju otpad. Osim ovog problema, sistem podjele na suvu i mokru frakciju nije u punoj mjeri zaživio, te je potrebno naći odgovarajuće rješenje koje bi postizalo značajnije rezultate – zaključuju iz Grin houma. Podsjećamo, građevinski otpad i zemljani iskop građani mogu besplatno odlagati na odlagalištu Mojanski krst, dok manje količine polovnih guma mogu odlagati u reciklažnim dvorištima. I.M. Jola Piletića – od osam do 15 sati – dio Trešnjice, dio Balabana, Mataguži i Gošići, dio Zagoriča – dio Ulice Iva Andrića, Danilovgradske, Andrijevičke, Hercegnovske, Ludviga Kube, Ljevorečke, Dragoljuba Milačića i Dragana Đurovića – od devet do 15 sati H.P.

Arena

18 Sportski miks

Zimske olimpijske igre u Pekingu

Košarkaši Budućnost Volija protiv Ven

Naša predstavnica na Zimskim olimpijskim igrama u kraljevskoj disciplini alpskog skijanja u prvoj vožnji promašila je kapiju pred prvo prolazno vrijeme. Žabljačanka nije završila trku nekoliko dana ranije u veleslalomu. Crnogorska predstavnica na ZOI završila je nastup na Igrama.

Na izuzetno zahtjevnoj stazi trijumfovala je Petra Vlhova i postala prva olimpijska šampionka iz Slovačke. Nakon prve vožnje bila je osma, ali je uspjela da nadoknadi zaostatak od 27 stotinki. Slovakinja je slavila ispred Linsberger iz Austrije i Švajcarkinje Holdener. Podbacila je prva zvijezda Mikaela Šifrin, koja je kao u veleslalomu izletjela sa staze. Teški uslovi i staza izbacili su iz borbe za plasman Italijanku

Brinjone. Takmičenja na ZOI se nastavljaju – Aleksandar Grbović će sjutra nastupati u disciplini kros kantri sprint (15 km), a

Gajger dominirao u nordijskoj kombinaciji Šifrin najavila odlazak sa ZOI PODGORICA - Mikaela Šifrin (26) kazala je da razmišlja da li da uopšte nastavi da se takmiči na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu, nakon niza neuspjeha. Prva zvijezda skijanja, trostruka osvajačica Svjetskog kupa, nije uspjela da završi trke ni u slalomu ni u veleslalomu. Ostala su joj još potencijalno tri takmičenja, ali glavne šanse za medalje su propale... - Ne vidim poentu, zaista ne znam zašto da se takmičim ako ću da ispadnem iz trke na petoj kapiji. Pokušaću da se ,,podesim“ ponovo. Iskreno, trenutno ne znam što je to što treba da radim bolje. Nikad u karijeri nijesam bila u ovakvoj situaciji i ne znam kako da se izborim sa tim – kazala je Šifrin. Amerikanka je dodala da je žestoko radila i mjesecima se spremala upravo za slalom i veleslalom i kazala je da je razočarana što je trud R. A. bačen u nepovrat.

Vincenc Gajger osvojio je olimpijsko zlato u nordijskoj kominaciji. Njemac je trijumfovao zahvaljujući rezultatu u trci na deset kilometara, nakon što je imao tek 11. rezultat u skokovima sa male skakaonice. Gajger je zabilježio skok od 98 metara, za šta je dobio 111,4 poena. Bio je to 11. rezultat u skokovima, pa je pred trku kros-kantrija na deset kilometara zaostajao minut i 26 sekundi za vodećim Japancem Rjotuom Jamamotom. U drugoj disciplini trku je istrčao za 23 minuta i 41,7 sekundi. Njemac je osvojio drugu zlatnu olimpijsku medalju u karijeri, ali prvu individualnu, jer je prije četiri godine u Pjongčangu trijumfovao u timskom takmičenju. Srebro je osvojio Norvežanin Jergen Grabak, koji je ukupno zaostajao za pobjednikom osam desetinki. Na pobjedničkom postolju našao se još Austraijnac Lukas Grajderer, drugoplasirani nakon skokova. Čak četvorica od sedmorice najboljih sportista u nordijskoj kombinaciji ove sezone nijesu se takmičili danas zbog pozitivnih testova na korona virus.

ZLATO NAKON DISKVALIFIKACIJE

Hvang De-hon osvojio je zlatnu medalju u brzom klizanju na kratkim stazama. Južnokorejski klizač u trci na 1.500 metara pobijedio u vremenu dva minuta, devet sekundi i 21,9 stotinki. Zlato je osvojio samo dva dana nakon što je diskvalifikovan u polufinalu trke na 1.000 metara, jer je neoprezno klizaljkom zakačio po glavi takmičara, koji je bio iza njega. Hvang je prije četiri godine u Pjongčangu bio srebrni na 500 metara, a 14. na 1.500 metara.

posljednji na stazi će Eldar Salihović. Naš skijaš će 13. i 16. februara probati u veleslalomu i slalomu da dođe do što boljeg rezultata. A. M.

Vincenc Gajger

Srebro je pripalo Kanađaninu Stivenu Duboi (2:09,254), a bronzana medalja Rusu Semjonu Jelistratovu (2:09,267), koji je ponovio uspjeh iz Pjongčanga, a ima i štafetno zlato na 5.000 metara iz Sočija.

NORVEŽANIN NAJBOLJI U SLOBODNOM SKIJANJU

Norvežanin Birk Rud osvojio je zlatnu medalju u slobodnom skijanju, u disciplini big er, koja je u Pekingu prvi put u olimpijskom programu. Rud je pobijedio sa rezultatom 187,75 poena i osvojio prvu zlatnu medalju u toj disciplini. Srebrni je bio Amerikanac Kolbi Stivenson sa 183 poena, dok je bronzano odičje osvojio Šveđanin Henrik Harlo sa 181 poenom.

HET-TRIK NJEMACA

Njemački tandem Tobijas Vendl i Tobijas Arlt treći put zaredom postali su olimpijski šampioni u sankanju, u disciplini dvosjed. Njemci su nakon dvije vožnje, pobijedili sa rezultatom minut, 56 sekundi i 55,4 stotinki. Zanimljivo je da su Vendl i Arlt su i trostruki svjetski šampioni u toj disciplini, a uspjeli su da povežu treće olimpijsko zlato što niko prije njih nije učinio u disciplini, koja je na programu Igara od 1964. godine. Srebrnu medalju osvojili su njihovi sunarodnici, aktuelni prvaci planete, Toni Egert i Saš Beneken. Bronza je pripala Austrijancima Tomasu Štoju i Lorencu Koleru, četvrtoplasiranim iz Pjongčanga.

NBA: Šampion Milvoki silan u Los Anđelesu, Buker nastavio niz

Janis se igrao se Lejkersima PODGORICA – Partija na vanserijskom MVP nivou: Janis Adetokumbo je, u pobjedi Milvoki Baksa u gostima Los Anđeles Lejkersima 131:116, upisao 44 poena uz 14 skokova i osam asistencija. Takav učinak slavni Grk je ostvario za svega 35 minuta na parketu, a imao je i dvije

blokade. Milvoki grabi ka vrhu Istočne konferencije, sada su ,,jeleni“ već drugi sa učinkom 35-21, porazom više uz odigrani meč više od lidera Majamija. Već mjesecima se spekuliše da bi Janisov naredni klub mogli biti Lejkersi, izvjesno će nakon aktuelnog ugovora napustiti Milvoki... Ova partija bila je demonstracija sile košarkaškog superstara, u kojoj su svi

ostali bili statisti. Centar Portis dodao je 23, krilo Midlton 21 a bek Holidej 15 poena uz deset asistencija i sedam skokova. Za očajne Lejkerse (26-29, deveti na Zapadu) Džejms je ubacio 27, Dejvis 22 a Vestbruk svega deset poena... Kako igra najbolji tim lige: Finiks (44-10) je samo dan nakon pobjede nad Čikagom savladao i jednog od favorita

Istočne konferencije Filadelfiju 114:109. Kao mnogo puta do sada u sezoni, ekipa iz Arizone je meč prelomila izuzetnom odbranom u završnici. Filadelfija je posljednju prednost imala četiri minuta prije kraja, a čak 14 poena prednosti u uvodnom dijelu treće dionice, ali pitao se Finiks. U novom trijumfu, bek Devin Buker nastavio je šuterski

Budućnost Voli nije uspjela do kraja da valorizuje veliku pobjedu iz Bolonje protiv Virtusa – izabranici Aleksandra Džikića su poraženi u ,,Morači“ od Venecije 82:72, u 13. kolu grupe B Evrokupa, i tako propustili lijepu priliku da, možda, naprave i ključni korak ka jednoj od prve četiri pozicije u grupi koje donose mogućnost igranja kod kuće u prvoj rundi eliminacija (osmina finala).

I. MANDIĆ

Usporili

Jelena Vujičić bez plasmana PODGORICA – Jelena Vujičić nije uspjela da ostvari plasman u slalomu.

Četvrtak, 10. februar 2022.

Petim neuspjehom, trećim kod kuće, Budućnost (ima osam pobjeda) je sebi zakomplikovala put i u igru vratila upravo Veneciju, koja sada ima skor 6-5. Interesantno, italijanski tim je jedini koji je u dosadašnjem toku sezone dva puta pobijedio Budućnost Voli, pošto je u Veneciji bilo 72:67 za domaće. „Plavi“ su jedinu reakciju pokazali na „minus 24“, ali nijesu uspjeli da priđu na manje od devet poena razlike, pa su potpuno zasluženo poraženi, čime su prekinuli seriju od tri pobjede na dva fronta. Prije reprezentativne pauze, zbog kvalifikacije za Mundobasket, Podgoričane u neđelju očekuje još važan meč u ABA ligi protiv Mege, u kojem je pobjeda imperativ…

BEZ ENERGIJE I ČVRSTINE Podgoričani su, jednostavno, odigrali prvo poluvrijeme za zaborav, u oba pravca, bez potrebne čvrstine u odbrani, dekoncentrisano u napadu, sa lošim procentima šuta. Spor ulazak u meč, bez energije, uslovio je najslabije poluvrijeme u dosadašnjem toku sezone. Sa samo 27 postignutih poena, jednom trojkom iz šest pokušaja (Kendrik Peri), uz mnogo slabiji šut za dva poena u odnosu na goste (41,7 – 66,7 odsto), slabiji skok (13-20) i više izgubljenih lopti (6-4), minus od čak 22 poena na polovini utakmice je bio logičan slijed događaja. Gosti su bolje šutirali i sa distance, sa pet pogođenih trojki. A već na početku meča moglo se naslutiti u kom pravcu će ići utakmica. Gosti su

utakmicu otvorili sa 10:0, za nešto više od dva i po minuta igre, a domaćinu su trebala tri minuta i dvije sekunde da prvi put pogode koš (Marko Jagodić-Kuridža). Uzalud je Džikić mijenjao i tražio pravu petorku, napad i dalje nije funkcionisao, a gosti su suviše lako postizali poene, pa su na tri i po minuta prije kraja kvartala stigli do 17 razlike (21:4), jer je osim Jagodić-Kuridže do tog trenutka za domaće pogodio još samo Vili Rid! Do kraja četvrtine Budućnost je smanjila zaostatak na 12 poena (25:13), ali taj mali zalet nije iskoristila u drugoj četvrtini u kojoj je Venecija kontrolisala dešavanja na parketu, uvećavala prednost, a sa tri uzastopna koša u posljednjih minut i po je na poluvremenu stigla do 22 poena prednosti (49:27). Podatak da je najefikasniji

Arena

Četvrtak, 10. februar 2022.

Košarka 19

necije doživjeli treći poraz u „Morači“ u grupi B Evrokupa

i put ka cilju Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 2.000. Sudije: Jerezuelo, Caruša i Valjejev

Kobs 10 Atić 2 Su. Šehović Micov 14 Sili 2 Tarolis Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 5 Drobnjak Popović 10 Rid 15 Peri 10

(13:25, 14:24, 22:13, 23:20)

80% (20-16) 52% (42-22) 29% (14-4)

za 1 za 2 za 3

71% (14-10) 69% (35-24) 32% (25-8)

Skokovi 31 (11+20) 22 (7+15) Blokade 1 2 Asistencije 14 14 Ukradene lopte 7 7 11 Izgubljene lopte 15 Faulovi 18 23

Stoun Bramos Tonut Dej De Nikolao Senders Ehodas Morgan Bruks Tiodor Vitali Vat

2 12 6 10 6 8 6 15 5 12

DŽIKIĆ: Nije lako vratiti se protiv tako talentovanog tima

Rezultati i tabela 13. kolo: Bursa – Promiteas 87:76, Budućnost Voli – Venecija 72:82, Ulm – Cedevita Olimpija 96:104, Valensija – Virtus 83:77. Odloženo: Burg – Gran Kanarija. 1. Gran Kanarija 11 9 2 916:827 2. Valensija 13 9 4 1112:1038 3. Budućnost Voli 13 8 5 1019:1006 4. Venecija 11 6 5 838:816 5. Virtus 12 6 6 1021:1016 6. Ulm 13 6 7 1043:1031 7. Cedevita Olimpija 12 5 7 989:1010 8. Bursa 11 4 7 844:909 9. Burg 12 4 8 956:963 10. Promiteas 12 3 9 854:976 Parovi 14. kola (8/9. mart): Promiteas – Ulm, Burg – Valensija, Cedevita Olimpija – Budućnost Voli, Venecija – Virtus, Gran Kanarija – Bursa.

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao gostima na pobjedi. - Otvorili su utakmicu mnogo bolje, već na početku je bilo 2:16, i vrlo je teško se vratiti protiv tima sa toliko talenta u napadu koji oni imaju. Mi smo imali nekih dobrih momenata tokom utakmice, uspjeli smo da se vratimo u aktivan rezultat, ali nam je zafalilo malo snage i sreće. Mislim da smo mogli bolje da iskontrolišemo njihov skok, i da bi onda to izgledalo malo drugačije. Nastavljamo da radimo, sljedeća utakmica, sljedeća šansa, a moramo da naučimo iz ovog – rekao je Džikić. Upitan da prokomentariše da li je sudijski kriterijum uticao na nervozu igrača, jer je Vili Rid dobio tehničku, a Džastin Kobs se često ljutio na odluke arbitara, Džikić je odgovorio: - Vidjeli ste i sami. Dešava se to poslije utakmice sa Bursom. Nije ovo, nažalost, prvi meč da nas tako tretiraju – dodao je Džikić. Trener Venecije Valter de Rafaele je istakao da je ovo velika pobjede za njegov tim, jer je ostvarena u gostima. - Ovo je Evrokup, nikad nije lako slaviti u gostima, posebno protiv sjajnog tima kao što je Budućnost. Kontrolisali smo skok, to je bio ključ za našu odbranu, koja je bila jaka svih 40 minuta – rekao je De Rafaele.

SAMO POKUŠAJ BUĐENJA

igrač „plavih“ bio Rid sa sedam poena i šut iz igre 7-3 dovoljno govori o napadačkom raspoloženju Podgoričana u prvom poluvremenu, u kojem je na drugoj strani Džordan Tiodor sa 13 poena predvodio svoju ekipu, u kojoj se 10 igrača upisalo u strijelce.

Džikić je na poluvremenu kazao da su gostujući košarkaši šutirali sa prevelikom slobodom, i da na tome treba poraditi u nastavku, pa su domaći agresivnije u i borbenije u odbrani ušli u treću četvrtinu. Istina, Venecija je na start povela sa rekordnih 24 razlike (51:27), do sredine četvrtine je konstantno držala prednost od 20 i više razlike. Tada je Budućnost odgovorila serijom 9:0, smanjila na 57:44 i zagrijala dlanove i grla svojih navijača, a onda je trojkom Vladimir Micova i kontrom Perija

smanjila na 11 razlike (60:49), 69 sekundi prije kraja trećeg kvartala, koji je košem zaključio Mičel Vat za goste (62:49). Nakon nešto više od minut igre u posljednjoj četvrtini, Petar Popović je pogodio trojku za prvi jednocifren zaostatak od 4. minuta (10:2). Budućnost je u još tri navrata bila na „minus devet“, posljednji put na 68:59, ali je Ostin Dej sa pet uzastopnih poena odbio i taj napad domaćin (71:59), a tačku na meč je stavio Majkl Bramos, trojkom za nedostižnih 76:61… Budućnost Voli u narednom kolu, 8. marta, gostuje Cedevita S. JONČIĆ Olimpiji.

izuzetan niz izdanja, a pored 35 poena imao je i četiri skoka. Plejmejker Kris Pol je uz 16 poena imao 12 asistencija i četiri skoka, krilo Bridžis 23 poena, centar Megi pored 15 poena važnih 12 skokova... Kako igra Finiks, svjedoči to da je važan igrač zadatka, krilo Krauder, na meču imao 14 skokova i četiri asistencije – a da se nije upisao u strijelce. Filadelfija se standardno orijentisala na glavne realizatorske opcije, pa je centar Embid pored 34 poena imao 12 skokova, po tri asistencije i ukradene lopte, a krilo Heris

30 poena. Ekipa ima očigledno ozbiljne probleme u organizaciji igre. Denver (30-24) je stigao do druge uzastopne pobjede, potpuno rutinski na svom terenu protiv Njujorka 132:115. Posao je završen već do poluvremena, kada je pobjednički tim imao 23 poena prednosti. MVP prethodne sezone Nikola Jokić je za 30 minuta na parketu imao skor od 21 poena, 11 skokova i sedam asistencija. Bek Barton je upisao 20, a rezervista Hajland 22 poena u odličnom napadačkom izdanju. Njujork

je predvodio Rendl sa 28 poena, deset skokova i šest asistencija. Dalas (32-23) ipak čuva peto mjesto Zapada ispred Denvera, na svom terenu rutinski je savladao Detroit (12-42), sa velikih 30 poena razlike, 116:86. Luka Dončić, mlada slovenačka zvijezda, igrao je jednu od najboljih partija sezone: za manje od 33 minuta na parketu upisao je 33 poena uz 11 asistencija i sedam skokova. Uoči Ol-star vikenda i plejofa, Luka demonstrira uspon S. S. forme...

Košarkaši SC Derbija večeras (20 h) dočekuju Megu, u zaostalom meču 14. kola Admiralbet ABA lige

Da odbrane domaći teren i iskorače ka sredini tabele PODGORICA – Iako još ne matematički, košarkaši SC Derbija su pobjedama protiv Splita i Krke skoro obezbijedili opstanak u ABA ligi. Na devet kola prije kraja ligaškog dijela, „studenti“ imaju po četiri pobjede više u odnosu na dvije posljednjeplasirane ekipe regionalnog takmičenja, a od Splita imaju i meč manje te bolji međusobni skor zbog dvije pobjede protiv hrvatskog tima. Stoga će izabranici Andreja Žakelja, osim da što prije stignu do matematičke sigurnosti u opstanak, pokušati da sa što više pobjeda iskorače ka što boljem mjestu u sredini tabele, što bi za debitanta bio izvanredan uspjeh. A prva prilika za korak ka tom cilju je večerašnji meč u „Morači“ sa Megom (20 časova), koja je i te kako zadužila SC Derbi na startu sezone. U prvom kolu je u Beogradu bio 101:68 za domaćina, koji je u toj utakmici očitao lekciju Podgoričanima i stavio im do znanja da je takmičenje u ABA ligi, ipak, drugačijeg kvaliteta u odnosu na ABA2 ligu, koju je bivši Studentski centar osvojio prošle sezone. Možda je ta lekcija i dobrodošla SC Derbiju, koji je kasnije, kako je sezona odmicala, igrao bolje i ostvario rezultate koji mu garantuju mirniju završnicu ligaškog dijela regionalne košarkaške lige… - Čeka nas meč protiv vrlo dobre ekipe Mege koja igra u ovom momentu u dobroj formi. Pobijedili su Partizan, Cedevita Olimpiju, Budućnost ranije, igrali dobar meč sa Zvezdom. To je jasan pokazatelj koliko su dobri. Mega je ekipa koja je atletska, talentovana, fizički izuzetno jaka i na to moramo da odgovorimo najbolje što možemo. Nadam se da ćemo biti zdravi, da će koncentracija biti na nivou i da ćemo im energetski odgovoriti jer samo tako možemo doći do dobrog rezultata – kaže Andrej Žakelj. Mega trenutno ima skor 8-9,

Sporazumni rastanak sa Vinjalesom Kajl Vinjales nije više član Košarkaškog kluba SC Derbi. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, ugovor je sporazumno raskinut, pa je američki košarkaš slobodan u odabiru novog kluba. „Kajlu želimo mnogo sreće u nastavku karijere“, navodi se u saopštenju SC Derbija. Vinjales je posljedji meč



odigrao 25. decembra prošle godine u „Morači“ protiv Mornara (16 poena), nakon čega je bio odsutan zbog korona virusa i, kako je saopštio trener Andrej Žakelj, posljedica zaraze, zbog toga se postavljalo pitanje da li može da igra do kraja sezone, pa je podgorički klub u međuvremenu našao zamjenu – Erika Nila. Dvadesetdevetogodišnji plejmejker je na 12 mečeva u ABA ligi u dresu „studenata“ prosječno bilježio 17,8 poena, 5,3 asistencije i 1,5 skokova.

Ulaznice za večerašnji meč će se prodavati na biletarnici Sportskog centra „Morača“, od 12 časova do početka utakmice. Cijena ulaznice je tri eura. Dozvoljeno je prisustvo do četvrtine kapaciteta dvorane

JOVANOVIĆ: Domaćin će biti jako motivisan Trener Mege Vladimir Jovanović ističe da „SC Derbi je dobro ukomponovan tim, spoj mladosti i iskustva“. - Bez obzira na to što je u pitanju debitant u ABA ligi, jedan dio igrača ima iskustvo igranja iste lige. Tokom sezone su dizali nivo njihovih igara, kako individualno, tako i timski, i odigrali su nekoliko jako dobrih utakmica. Mišljenja sam da će biti jako motivisani za utakmicu sa nama, da posjeduju kvalitet za nju. U isto vrijeme, mi se nalazimo u teškom rasporedu s obzirom na to da smo prije nepuna dva dana igrali utakmicu protiv Zvezde, a praktično dva, tri dana poslije utakmice sa SC Derbijem, čeka nas utakmica protiv Budućnosti. U četvrtak će nam biti potreban, prije svega, pravi pristup utakmici, da budemo koncentrisani i da energetski odgovorimo SC Derbiju – rekao je Jovanović.

odnosno pobjedu više od SC Derbija (7-10). Od sedam pobjeda, Podgoričani su šest upisali kod kuće na devet mečeva, dok je Mega, sa druge strane, samo dva puta slavila u gostima, ali protv ekipa iz gornjeg dijela tabele, Partizana i FMP-a. - Dolazimo nakon dvije važne pobjede na domaći teren, protiv direktnih rivala u borbi za opstanak. Predstoji nam težak period, čekaju nas dvije važne

utakmice u ABA ligi u narednih pet dana. Dočekujemo ekipu Mege koja posjeduje veliki talenat i kvalitet, imaju veliki „size“ i dosta idu na ofanzivne skokove. Važno je da zaustavimo njihovu tranziciju, nametnemo svoj ritam i odigramo kao posljednje tri četvrtine protiv Krke. Želimo da dođemo do pobjede, da odbranimo domaći teren i napravimo iskorak na tabeli – rekao je Milić Starovlah, bek SC Derbija.S. J.

Arena

Četvrtak, 10. februar 2022.

ŠAH U Berlinu počelo prvo od tri FIDE Gran pri takmičenja

Bitka za dva mjesta za turnir kandidata U Berlinu je počelo prvo od tri FIDE Gran pri reprezentativna takmičenja na kojima će nastupiti 24 velemajstora sa vrha svjetske rejting liste. Naime, na svakom GP formiraju se četiri grupe sa isto toliko igrača. Oni se nadmeću po dvokružnom bergerovom postupku u šest kola i samo najbolji idu dalje u borbe po kup sistemu, koji čine dvije partije po klasičnom tempu. Ukoliko bude neriješeno odigraće još dvije partije na 15 minuta, a ako bude potrebno još dvije na tri minuta. Ako i tada bude egal – pobjednika će odlučiti „armagedon“ ili partija smrti u kojoj je remi dovoljan vođi crnih figura da se domogne laskavog priznanja. Nakon ovog, drugi turnir se igra u Beogradu a treći ponovo u glavnom gradu Njemačke. U petom kolu postignuti su sljedeći rezultati: Dubov - Vidit remi, Harišna - Domingez 0:1, Širov - So remi, Vojtašek - Fedošev remi, Bakro - Episenko 0:1, Nakamura Griščuk remi, Raport - Oparin remi i Kejmer - Aronjan 0:1. U prvoj grupi na čelu tabele je Hikaro Nakamura sa 3,5 poena, Koliko ima i vodeći Vesli So u drugoj grupi. Prije

Raport 1 Fedošev 0

Rihard Raport

Prvenstvo Crne Gore za vaterpoliste (4. kolo)

Novljani ruše redom Budva Jadran

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nc3 Bb4 4.Qc2 0–0 5.a3 Bxc3+ 6.Qxc3 b6 7.Bg5 Bb7 8.Nh3 h6 9.Bh4 d6 10.f3 Nbd7 11.e4 c5 12.Nf2 (dijagram) (Novost, prethodno je već igrano 12. dxc5 bxc 13.Bd3 d5 14.exd5 exd5 15.0–0 d4 16.Qd2 a5 17.Rae1 Qb6 18.Re7 i partija koju su odigrali Branun i Šnajder u Bad Zvestenu 2006 godine završena je remijem poslije 51 poteza)

Re8 13.dxc5 Nxc5 (13… dxc5? 14.e5+-) 14.Bxf6 Qxf6 15.Qxf6 gxf6 16.b4 Nb3 17.Rd1 a5 18.Rxd6 axb4 19.axb4 Ra1+ 20.Rd1 Rea8 21.Be2 Nc1 (Bolje je 21…Rxd1+ 22.Bxd1 Nd4) 22. Ng4 R8a2 23.Nxf6+ Kf8 24.Kf2 Rxe2+ 25.Kg3 Rc2 26.Kh4 Kg7 27.Nh5+ Kg6 28.Rd8 (Bijeli prijeti Rg8 sa matom) Ra8 29.Rhd1 Rxc4 30.Rxa8 Bxa8 31.Rd8! Bxe4?

32.g4! Kh7 (32…Rxb4? 33.Rg8+ Kh7 34.Nf6#) 33. fxe4 e5 34.Nf6+ Kg6 35.Rd6 Ne2 36.Ng8+ Kg7 37.Nxh6 Rxe4 (37…Nc3) 38.Nf5+ Kh7 39.Rh6+ Kg8 40.Rxb6 Nf4 41.Kg5 f6+ 42.Kh6 (prijeti Nd6) Re2 43.h4 Kf7 44.b5 Rb2 45.Rb8 Nd5 46.h5 e4 47.Nd6+ Ke7 48.Nxe4 Rb4 49.b6! f5 50.gxf5! Rxe4 (50…Kf7 51.b7) 51.b7 Nf6 52.Rd8!! 1:0

posljednjeg šestog kola prvo mjesto je već obezbijedio Levon Aronjan u trećoj grupi sa četiri uknjižena poena. U četvrtoj prvo mjesto sa po 3,5

poena dijele Vladimir Fedošev i Radoslav Vojtašek. Pobjednik dobija 13 bodova, finalista 10, a poraženi u polufinalu 7. Zbir ovih bodova pre-

suđuje u konačnom plasmanu, tačnije koja će dva matadora izboriti pravo da se kandiduju za izazivača šampionu Magnusu Karlsenu.

Odličan nastup naših u Turskoj

6 16

BUDVA – Bazen „Dragan Trifunović“. Gledalaca: 50. Sudije: Mišković i Kontić. Rezultat po četvrtinama: 1:6, 2:3, 0:2, 3:5. BUDVA: Mandić (10 odbrana), Kolesko, Ćetković 1, Žardan, Kovačević, D. Dragović, Ivanović 2, Vukićević 1, N. Dragović, Latinović, Jablan 1, Drašković, Kosić, Korać. JADRAN: Đurović (sedam odbrana), I. Radović (šest od-

Tivćani predstavili pojačanja, sa Ko

Arsenal napa U Beogradu se za vikend održava Balkansko prvenstvo u dvorani za juniore

i Lukin bal i Acovi topovi Vojvodić Marsenić Averbah proslavio stoti rođendan Jurij Lvovič Averbah najstariji je velemajstor na svijetu – juče je proslavio 100. rođendan. Na svjetskoj sceni pojavio se sredinom prošlog vijeka, igrajući na dva međuzonska turnira (1952. i 1958. godine) i na čuvenom Turniru kandidata (Cirih 1953). Godine 1954. Averbah je postao prvak SSSR-a, a dvije godine kasnije podijelio je prvo mjesto sa još dva takmičara na nacionalnom prvenstvu. Bilo je to vrijeme njegovih najvećih uspjeha. Nije stigao do vrha Olimpa, odnosno do meča sa Botvinikom, možda samo iz jednog razloga: tih istih godina u areni su zablistali takvi korifeji kao što su Keres, Bronštajn, Smislov, Petrosjan, Geler, Talj, Spaski, Korčnoj... Postepeno, Averbah je počeo da se udaljava od praktičnog šaha i da se više bavi njegovom teorijom i istorijom, kao i trenerskim, sudijskim i novinarskim aktivnostima. Godine 1962. imenovan je za glavnog urednika časopisa „Šah u SSSR-u“, jedne od vodećih šahovskih publikacija u svijetu.

Sjajna vijest nam je stigla iz Turskog Ajvalika. Naš reprezentativac Luka Drašković osvojio je i drugi bal za velemajstora, zaradio nove rejting poene i stigao na korak do najviše šahovske titule. Njegova stabilnost je imponovala na dva vezana turnira na kojima je u 12 dana odigrao 18 partija, bez ijednog poraza! - Siguran sam da će mu boravak u ovom egzotičnom primorskom gradu ostati u lijepom sjećanju. Osim njega, jedan od učesnika je bio i nikšićki FIDE majstor Aleksandar Tomić, zvijezda prošlogodišnjeg prelaznog roka. Odigrao je niz sadržajnih i kvalitetnih partija ali nažalost, česti cajtnoti su ga skupo koštali u nekoliko situacija – komentariše njiov učinak u Turskoj majstorski kandidat Danilo Nenezić. On, međitim ističe, da će Tomić, pamtiti ovaj turnir dok je živ. - Njegova partija sa grčkim velemajstorom

FM Aleksandar Tomić

Vasiliosom Kotronijasom zaslužuje da uđe u šahovske knjige. Završna pozicija (pogledaj dijagram) je jedinstvena i neponovljiva. „Zaglaviti“ jednog topa je već samo po sebi neobično, ali „zaglaviti“ oba, to je zbilja za pamćenje! Bizarna epizoda koja će mladom majstoru (od koga se s pravom puno očekuje) samo biti podstrek za dalji rad i napredak – zakljuD. N. čuje Nenezić.

Kotronijas 1 Tomić 0 1.e4 d5 2.exd5 Sf6 3.Sf3 Sxd5 4.d4 Lf5 5.Ld3 Lxd3 6.Dxd3 c6 7.0–0 e6 8.c4 Sf6 9.Sc3 Le7 10.b3 Sbd7 11.Lb2 0–0 12.Tad1 Da5 13.Tfe1 Tad8 14.Dc2 Tfe8 15.h3 a6 16.Te3 Sf8 17.Ted3 Sg6 18.Se2 h6

19.Db1 Se4 20.Te3 Sd6 21.Sg3 Sh4 22.d5 Sdf5 23.Lc3 Dc7 24.Sxf5 Sxf5

25.Le5 Da5 26.Ted3 cxd5 27.cxd5 exd5 28.Dc2 Sh4 29.Lc7 Tc8 30.Lxa5 Txc2 31.Te1 Sxf3+ 32.gxf3 Kf8 33.Tde3 Tcc8 34.Td1 Tc5 35.Lb4 Tb5 36.Lc3 Lf6 37.Lxf6 gxf6 38.Tc3 Te5 39.Td4 Tb6 40.Tc7 h5 41.f4 Tf5 42.Kg2 Tb5 43.Kf3 b6 44.b4 a5 45.a3 Kg7 46.h4 axb4 47.axb4 (dijagram) Priredio: B. KADIĆ

brana), Bošković 1, Vučurović, Obradović, Vujović 1, D. Radović 5, Murišić, Gardašević 1, Muskat 3, V. Radović 2, Čaraj 2, Petković, Stevović 1. Jadran je u dobrom nizu. Vaterpolisti iz Herceg Novog savladali su sinoć Budvu 16:6 u 4. kolu domaćeg šampionata. Igrači Petra Radanovića posao su završili nakon osam minuta igre vođstvom od 6:1. U nastavku meča uvećavali su prednost do visokih ,,plus 10“. Duel između Katara i Primorca odložen je za 11. februar. A. M.

predstavljaju Crnu Goru

PODGORICA – U Beogradu se 12. februara po kalendaru Balkanske atletske federacije, a u organizaciji Atletskog saveza Srbije, u renoviranoj dvorani Banjica, održava Balkansko dvoransko prvenstvo za juniore. Na ovom takmičenju nastupiće oko 300 takmičara iz 22 zemlje, a sa ispunjenim normama Balkanske atletske federacije na ovom šampionatu nastupiće i crnogorski atletičari. Ognjen Vojvodić u disciplinama skok u dalj, koji je minulog vikenda u Beogradu postavio novi crnogorski rekord sa 7.01 metara i u troskoku. Drugi predstavnik za Crnu Goru je Ognjen Marsenić, član AK Lim iz Berana, koji će nastupiti u disciplini 60 metara, dok Stefan Joksimović, takođe član Lima, neće učestvovati, iako je ispunio normu u disciplini skoku uvis, jer je pozitivan na korona virus, tako da neće putovati na takmičenje. Sa crnogorskim reprezentativcima na ovom šampionatu biće i njihovi treneri Zoran Jojić iz AK Lim i Bojana Đurković iz R. P. Mornara.

PODGORICA – Da Arsenal postaje ozbiljan fudbalski klub sa velikim ambicijama i planovima, pokazala je i svečanost u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat na kojoj su predstavljena pojačanja u zimskom prelaznom roku. Potpis na ugovor sa tivatskim klubom stavili su Marko Dragičević, Nemanja Bojanić, Petar Mališić, Veljko Radenović, Vladan Kordić, Dejan Pepić i Boris Došljak. Sva sedmorica su iskazala zadovoljstvo što će igrati u Arsenalu, koji će, tvrde u glas, osvojiti prvo mjesto u Drugoj Amplitudo ligi. - Baraž nas ne interesuje, interesuje nas samo prvo mjesto i direktan plasman u Prvu ligu

Ozvaničena saradnja

Rukometn „voco Podg PODGORICA – Višegodišnja saradnja Rukometnog saveza Crne Gore sa „voco Podgorica“ (an IHG Hotel) ozvaničena je juče potpisivanjem ugovora o partnerstvu. Potpis na ugovor stavili su predsjednik Saveza Petar Kapisoda i direktorica „voco Podgorica“ Milena Brajović. Iz RSCG-a saopšteno je da je ugovorom predviđeno da će „voco Podgorica“ za potrebe Saveza pružiti najpovoljnije uslove smještaja svih nacionalnih selekcija, uz stavljanje na

Arena

Četvrtak, 10. februar 2022.

Sportski miks 21

Nakon skandaloznog ponašanja navijača beogradske ekipe ,,Delija“

Vičević napustio Crvenu zvezdu

Problemi pred martovske mečeve ,,lavica“ u EHF Euri kupu

Bez Ramusović na Norvešku PODGORICA - Reprezentativka Crne Gore i članica Bukurešta Ema Ramusović imala je lakši operativni zahvat (artroskopija, čišćenje meniskusa i hrskavice) na koljenu i pauziraće naredne tri do četiri sedmice. Članica Bukurešta ima odličnu sezonu u rumunskom klubu, a selektorka Bojana Popović neću moći na nju da računa za

PODGORICA - Mirko Vičević napustio je VK Crvenu zvezdu, potvrdio je Areni izvor blizak beogradskom klubu. Proslavljeni vaterpolista, koji je dugi niz godina vodio kotorski Kataro, prije par mjeseci stigao je na klupu evroligaša iz

Srbije, a prije četiri dana doživio vrijeđanje navijača na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. ,,Delije“ su tada popunili tribine bazena na Dorćolu i poručile Vičeviću da je nepoželjan transparentom ,,Šiptar, Hrvat, Balija nisu moja bratija”. U srijedu je predvodio Crvenu zvezdu u

meču sa Steauom u Ligi šampiona (10:10), a večaras na treingu se pozdravio i oprostio sa igračima. Mirko Vičević, legenda crnogorskogm jugoslovenskog i svjetskog vaterpola, član Kuće slavnih nije mogao da oprosti skandalozno ponašanje Zvezdnih ultrasa. J. T.

ojima žele da ostvare cilj – viši rang

ada Prvu ligu

ni savez Crne Gore i gorica“ novi partneri raspolaganje svih hotelskih sadržaja, te mogućnost korišćenja dvorane „Verde“ koja se nalazi u sklopu istog kompleksa. Dodaje se da će logo kompanije „voco Podgorica“ biće na opremi svih naših rukometnih selekcija, a Savez će novom partneru pružiti adekvatnu marketinšku promociju, sa ciljem ostvarivanja zajedničkih poslovnih i sportskih ciljeva. - Sa hotelom „voco Podgorica“ (an IHG Hotel) i kompleksom ,,Verde“, imamo izuzetnu i višegodišnju saradnju. Sve naše reprezentativne selekcije već

važan. Nema potrebe da pravimo pritisak – kazao je Boris Došljak, koji je nakon povratka sa Farskih Ostrva bio na meti nekoliko prvoligaša, ali je potpisao za Arsenal. Na promociji su govorili i Novica Radojičić, član uprave i

iz Bijelog Polja, ali brojna pojačanja jasno govore kakve su ambicije ovog kluba. - Treba ići korak po korak i ne opterećivati se drugima. Jedinstvo ima prednost, ali mi gledamo samo sebe. Početak proljećnog dijela je veoma

duže vrijeme kompletne pripreme za sve akcije i nastupe na velikim takmičenjima obavljaju upravo u ovom kompleksu, u kojem imaju izuzetne uslove za rad. Sa sigurnošću mogu da kažem da su uslovi koje pruža ovaj kompleks na evropskom nivou, što je na ponos Saveza koji nastoji da svim selekcijama obezbijedi najbolje uslove za rad – kazao je Kapisoda. - Zato je potpisivanje ugovora zapravo samo kruna naše saradnje i temelj za nastavak iste na obostrano zadovoljstvo. U narednom periodu očeku-

Dejan Kandić, predsjednik Arsenala, koji su posebno apostrofirali rad sa mladima i aktivnosti na unapređenju infrastrukture, što će se realizovati u saradnji sa Opštinom Tivat i Fudbalskim savezom Crne Gore. R. P.

Kapitenka ,,lavica“ odlazi iz Turske

Jovanka Radičević potpisala za Krim PODGORICA – Proslavljena crnogorska rukometašica Jovanka Radičević po završetku sezone napustiće Kastamonu i preseliće se u Krim. Desno krilo turske ekipe dolazi u Sloveniju gdje će je sačekati poznata lica Andrea Lekić, Alison Pino i golmanka Barbara Arenhart, sa kojima je prošle sezone nastupala za Budućnost Bemax. Pod znakom pitanja je dalji angažman u slovenačkoj ekipi još jedne naše reprezentativke Matee Pletikosić, koja se početkom sezone vratila u Budućnost kao pozajmljena igračica. Radičević, kapitenka crnogorske selekcije, u turskom klubu igra odlično, ubjedljivo je najbolji strijelac, ali očigledno da nijesu mogli ništa da urade u Ligi šampiona. Početkom sezone Kastamonu se pojačao našim reprezentativkama Radičević, Marinom Rajčić, Majdom Mehmedo-

vić i Milenom Raičević, ali ni to nije bila garancija dobrih rezultata u eliti. Turski klub je još bez pobjede na dva kola prije kraja prvog dijela LŠ. Tursku ekipu će napustiti golmanka Rajčić, koja je prije tri dana dogovorila saradnju sa mađarskim Šiofokom. Još nije poznato da li će Raičević i Mehmedović ostati u Turskoj ili potražiti novu sredinu. A. M.

ca“ i RSCG realizuju godinama unazad. - Samo tokom prethodne godine, u rigoroznim kovid uslovima, zajedno smo organizovali dva kvalifikaciona turnira za Olimpijske igre, kao i Evropsko

prvenstvo za djevojčice do 17 godina. Svaki od ovih događaja ocijenjen je najvišom ocjenom od strane Evropske, odnosno Svjetske rukometne federacije, kao i svih učesnika takmičenja. Ovakvi uspjesi svakako služe na ponos, nama kao nosiocima projekata, Glavnom gradu i državi, ali po automatizmu, postavljaju visoka očekivanja za sve naredne događaje. Dakle, ovaj memorandum nas istovremeno i obavezuje da kvalitet naše ponude i usluge konstantno unapređujemo, u skladu sa trendovima i potrebama globalnog tržišta. Drago mi je da je Savez u nama prepoznao partnera sa kojim može odgovoriti na sve izazove i vjerujem da ćemo, kroz ovakav odnos, učvrstiti naše pozicije na svjetskoj mapi, kako iz domena turizma i ugostiteljstva, tako i u oblasti sporta – kazala je Brajović. R. A.

S. IVANOVIĆ/RSCG

– poručili su novajlije i dobili veliki aplauz, prisutnih, među kojima su, osim fudbalera, uprave i stručnog štaba Arsenala, bili i potpredsjednik opštine Vladimir Arsić i Sanja Vuković – savjetnica u kabinetu predsjednika opštine. - Vratio sam se nakon godinu dana, jer želim da ovaj klub igra u Prvoj ligi. O baražu i ne razmišljam. Zahvaljujem se upravi na povjerenju. Ubijeđen sam da će Tivćani u idućoj sezoni gledati prvoligaški fudbal. Biće teško, ali ostvarljivo. Na kraju Arsenal će biti prvi, a Jedinstvo drugo – rekao je Dejan Pepić, doskorašnji igrač barskog Mornara. Arsenal na polusezoni ima osam bodova manje za timom

ju nas brojne reprezentativne akcije, kao i velika takmičenja, a u ovom kompleksu ćemo ne samo odrađivati pripreme, već i organizovati međunarodna takmičenja, kao što je bio slučaj prošle godine, kada smo bili

domaćini dva kvalifikaciona olimpijska turnira i Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina. Brajović je kazala da ugovor predstavlja potvrdu saradnje koju kompanija ,,voco Podgori-

mečeve sa Norveškom 2. i 5. marta u EHF Euro kupu. Veliki hendikep na crti, jer je poznato kakva je Emina uloga u oba pravca. Manjih problema tokom januara imala je Đurđina Malović zbog trbušnog mišića, ali posljednje dvije sedmice trenira i igra i biće na raspolaganju za dvomeč sa Norvežankama. A. M.

22 Feljton

Četvrtak, 10. februar 2022.

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Blažo Jovanović je odgledao film i rekao: Ovo je odlična stvar » Autor: Momir MATOVIĆ

BRANISLAV BASTAĆ, REDITELJ, LOVĆEN FILM (NASTAVAK)

Odlazimo u Sloveniju u selo Strmec i odmah pristupamo snimanju. Snimanje se odvijalo dobro, jer smo i ja i on imali neke slične afinitete. Bili smo opremljeni sjajnom tehnikom, dvije kamere, trake koliko hoćete. Zajednički smo nadgradili priču sa jednim dječakom koji tada nije bio rođen i jedna od tih žena je imala mladu djevojku. Poznati montažer Leonide Azar je prema skicama koje smo poslali montirao film. Sa naše strane snimatelj je bio Dario Bremec a sa francuske Fransoa Šarle. Kada je završeno snimanje Grospjer je rekao da će to bit odličan film i poslaćemo ga na festival u Kanu govoreći: Ja se nadam da ćemo dobiti Zlatnu palmu. Ja sam se nasmijao i rekao: „Možda je to dobar film ali Zlatnu palmu dobiti u tolikoj velikoj konkurenciji... ne znam. Daj bože“. Međutim već u januaru mjesecu ovaj francuski korežiser ga je prijavio za najveću francusku filmsku nagradu Žan Vigo jer su propozicije bile takve da je mogao da učestvuje i koprodukcioni film. I tako film Crne marame dobije tu nagradu. Ja sam bio iznenađen, malo i zaprepašćen jer smo se dogovorili za Kan ali sam istovremeno i bio srećan jer je to bilo jedna velika nagrada.To je bila jedna od prvih inostranih filmskih nagrada koju je Lovćen film dobio za dokumentarni film. Poslije ovog uspjeha pozvao me direktor Obradović i predložio mi ideju mojeg kolege Mihaila Cagića iz Beograda o snimanju filma o prvom crnogorskom uskotračnom vozu koji je saobraćao na relaciji Bar - Virpazar. Ja sam prihvatio tu ideju, vozio se tom relacijom tri dana i apsolvirao sve što se dešava na tom putu i tek trećeg dana sam došao do prave ideje, jednog tritmenta a to je da voz uglav-

Došao je festival u Beogradu i film „Selo Tijanje“ je frenetično primljen, sjajno... Na početku festivala su svi članovi žirija bili mišljenja da je ovaj film za Grand prix da bi do kraja festivala svi izuzev jednoga časnog čovjeka glasali protiv po direktivi šefa žirija visokog partijskog funkcionera

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je Knjiga Momira naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Matovića ,,Metri Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi života“ u izdanju ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga MFILM-a Montenegro ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i naručiti na telefon promovisanju crnogorske filmske baštine, 067/257-415 koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka Kadar iz filma „Sramno ljeto“ (1969) nom putuje skoro prazan kroz bespuće, jer se već pojavio novi voz - šinobus. Razradio sam tekst skoro do knjige snimanja maltene, sastavljena je ekipa filma Mali voz. Snimatelj je bio opet Dario Bremec i film je sniman u tehnici Sinemaskop zbog vizuelne kompozicije samog voza. Dobio sam tu staru lokomotivu iz ratnih rezervi, prikačili smo dva vagona, jedan tender i snimanje je počelo. Ekipa voza se sastojala od tri glumca naturščika: žene, čovjeka sa naočarima i mornara u bijelom, mašinovođe, konduktera i ložača. Tako smo snimali sve scene uz put i tako sve do vrha Sutormana na kome je bio tunel na kome je stajala ploča o graditelju, italijanskom inžinjeru koji se prezivao Paganini pa je kod nas nastala asocijacija sa čuvenim kompozitorem Paganinijem jer je ovaj tako fantastično izgradio prugu svu u serpentinama koje su vijugale kao neke muzičke linije, da smo se divili svemu tome. Inače taj inžinjer Paganini je prilikom nekog obilaska radilišta u nekoj od krivina, nepažnjom ispao iz derezine i poginuo. Za ovaj film Mali voz (1959) sam puno strepio jer sam morao dokazati moju spremnost da i dalje mogu uraditi dobar film. Međutim, sve je prošlo dobro. Film je na festivalu u Beogradu dobio jednu od tri prve nagrade. Potom je odabran za Kan. Ja sam bio tamo prisutan ali kopija filma je zakasnila i on nije mogao biti prikazan u zakazanom festivalskom terminu zajedno sa filmom Moderato kantabile. Ipak je film stigao u posljednjem trenutku, žiri se vratio ponovo

Kadar iz filma „Selo Tijanje“ (1960)

U jesen 1960. godine u Zetskoj ravnici bile su velike poplave. Zajedno sa snimateljem Slavkom Vukčevićem smo snimali nešto tu oko jezera i onda smo otkrili jedno selo koje je bilo dalje od puta, potpuno opkoljeno vodom ali od stanovnika niko nije otišao. Tako je nastao film „Selo Tijanje“ koji, kako je bio skiciran u sinopsisu, tako je montiran. Na kraju to bude jedan vrlo dobar film

Ekipa filma „Crne marame“ (1958)

da pogleda i ovaj film iako su već imali svoje odluke. Željeli su da mu daju neku od specijalnih nagrada, žaleći što je film kasnio i u nekom preglasavanju, za jedan glas film Mali voz ne biva nagrađen ali specijalnu nagradu dobija malo kasnije na filmskom festivalu u Vankuveru (Kanada). U jesen 1960. godine u Zetskoj ravnici pored Titograda bile su velike poplave pogotovo u selima koja su bila u blizini Skadarskog jezera. Slučajno sam se zatekao u Lovćen filmu i šef produkcije Milovan Pajković mi je ponudio da snimimo za arhiv razmjere i posljedice te nepogode. Zajedno sa snimateljem Slavkom Vukčevićem smo snimali nešto tu oko jezera i onda smo otkrili jedno selo koje je bilo dalje od puta, potpuno opkoljeno vodom ali od stanovnika niko nije otišao pred tom vodenom stihijom. Stoka je bila na balkonima a ljudi u čunovima su svakodnevno obavljali svoje domaćinske poslove. Tako je film Selo Tijanje (1960) ko-

ji kako je bio skiciran u sinopsisu, tako je montiran. Na kraju to bude jedan vrlo dobar film, čak sjajan može se reći. Tokom snimanja snimili smo i tablu na kojoj smo napisali Selo Tijanje preko koga je išla špica kojom smo tako preinačili pravo malo nezgodno ime tog sela - Kurilo. Došao je festival u Beogradu i film je frenetično primljen, sjajno... Na početku festivala su svi članovi žirija bili mišljenja da je ovaj film za Grand prix da bi do kraja festivala svi izuzev jednoga časnog čovjeka glasali protiv po direktivi šefa žirija visokog partijskog funkcionera. Odmah su mi navrle neke crne slutnje jer se možda povezivalo da je to „crni film“ jer šef žirija je istakla da je to glorifikacija naše socijalističke bijede. Pa, ako se stavi u kontekst sa mojim Golim otokom, ja ću možda opet doći u neku situaciju da jednostavno otpadnem sa filma. Međutim Blažo Jovanović, tada Predsjednik Crne Gore je tražio da vidi taj film. Mi smo otišli u projekcionu sa-

Kadar iz filma „Crne marame“ (1958)

lu i on je odgledao Mali voz koji do tada nije gledao i jako mu se dopao. Poslije je pogledao Selo Tijanje, razmišljao i rekao: „Ovo je odlična stvar!“ Tu je bio rez i ja sam mjesec dana poslije toga dobio Trinaestojulsku nagradu zahvaljujući jednom ljudskom pogledu čovjeka koji je i kao političar bio veliki ljubitelj filma. Zatim nastaje jedan moj veliki opus od 15 dokumentarnih filmova koje sam stvarao u jednom neprekidnom ritmu. Radio sam i za neka druga filmska preduzeća širom Jugoslavije ali sam uvijek ostao vjeran produkciji Lovćen filma. Za njih sam na Cetinju snimio film 900 ruku (1964) i slučajnost je htjela da taj film uradim sa istom ekipom sa kojom sam i započeo, snimateljem Stevom Lepetićem i organizatorom Andrijom Nikolićem. Potom radim moj posljednji film za njih Dom kraj mora (1965) jednu svakodnevnicu u staračkom domu u Perastu, koju remeti posjeta jednog dječaka. Poslije toga Lovćen film je stagnirao i ubrzo prestao da postoji i tako je prestala da postoji crnogorska kinematografija. To je bilo ono zadnje vrijeme socijalizma tako da je ovaj moj prvi igrani film Sramno ljeto (1969) pro-

dukcija Filmski studio Titograd bila jedna priča koja je dosta smjelo tada plasirana koju sam ja na jedan svoj način malo lirski, malo satirično, metaforično htio da obradim. Izbor glumaca je bila vrlo važna stvar i ja sam oko tih podjela imao problema već na samom početku. Kada sam pročitao tekst odmah sam vidio u liku Vlada Popovića nosioca glavne uloge. Međutim, glavnu žensku ulogu je trebala da tumači Zdravka Krstulović koja je bila pravi lik za to. Malo više erotski, snažna, putena... Ali ona je otkazala mjesec dana pred snimanje pa je to odigrala, inače vrlo dobra poljska glumica, Kristina Mikolajevska, ali u nekom drugom fahu. Onda je Vasilja, čestitog čovjeka koji je kontrapukt ovim poltronima trebao da igra Abdurahman Šalja koji je bio jedna snažna ličnost i to ne samo duhom nego i fizički. Šta sam mogao da radim... moraš da snimaš, moraš da radiš. ...To su ti promašaji u filmu a onda i u samoj post produkciji u sceni na groblju koji je bio jedan divan kadar, fantastičan, prosto kao iz Bunjuelovih filmova, gdje oni jure po tom groblju, kao iz vasione iz nekog čuda, on ide sa tim krstom oni ga jure... jednostavno on ih ismijava, ponižava a ja trenutnom nepažnjom, nervozom sam to izbacio i poslije je sve bilo kasno. Film „Sramno ljeto“ je potom bio potpuno ignorisan. Nije bila organizovana svečana premijera ni u Titogradu ni u Beogradu a u Puli je prikazan van konkurencije. Samo jedno ćutanje... Čak su iz filma neke scene za koje ja nijesam ni znao, isječene tako da sam ja taj film dosta odbolovao i godinu dana nijesam ništa radio. (Iz razgovora sa Jovanom Nikitovićem - 4. 12. 2003.) (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 23

Četvrtak, 10. februar 2022.

I. br. 969/16. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, kojeg zastupaju koju zastupaju punomoćnici Maja Čvorović, Petar Minić, Zoran Radunović i Perko Keković advokati iz Podgorice, Ul. Studentska 33/A, protiv izvršnih dužnika Nikočević Drite iz Bara, Zaljevo bb imalac, Nikočević Muja, iz Bara, Zaljevo bb, i Nikočević Mersihe iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu izvršne isprave – ugovora o hipoteci br.626-00/07 od 04.06.2007 godine,radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.02.2022. godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se I prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnih dužnika Nikočević Drite, Nikočević Muja i Nikočević Mersihe iz Bara, u obimu prava susvojine solidarnih izvršnih dužnika 1/3, upisane u LN br. 436 KO Zaljevo, kat.parcela broj 511, po načinu korišćenja voćnjak treće klase, površine 1.406 m2; kat.parcela broj 511, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, br.zgrade 1, površine 30 m2; kat.parcela broj 518, po načinu korišćenja voćnjak druge klase, površine 1.197 m2; kat.parcela broj 519, po načinu korišćenja njiva pete klase, površine 579 m2; kat.parcela broj 537, po načinu korišćenja dvorište, površine 166 m2; kat.parcela broj 537, po načinu korišćenja ruševina, br.zgrade 1, površine 42 m2; kat.parcela broj 537, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, br.zgrade 2, površine 42 m2; kat.parcela broj 538, po načinu dvorište, površine 500 m2; kat.parcela broj 538, po načinu korišćenja voćnjak treće klase, površine 3.217 m2; kat.parcela broj 538, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, br.zgrade 1, površine 68 m2; kat.parcela broj 511, po načinu korišćenja pomoćna zgrada,br.zgrade 1,spratnosti P, površine 20 m2; kat.parcela broj 537,po načinu korišćenja ruševina raznog objekta,br.zgrade 1,spratnosti P, površine 42 m2; kat.parcela broj 537,po načinu korišćenja pomoćna zgrada,br.zgrade 2,spratnosti P, površine 35 m2 i i kat.parcela broj 538,po načinu korišćenja porodična stambena zgrada,br.zgrade 1,spratnosti P, površine 54 m2. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 04.03.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 969/16 od 29.09.2016. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN br. 436 KO Zaljevo, i to: Hipoteka na iznos od 30.000,00 € po ugovoru br. 1621802417 od 13.03.2017. godine u korist Hypo Alpe Adria – Bank AD Podgorica; Hipoteka na iznos od 45.000,00 € po ugovoru br. 1621203226 od 29.05.2007. godine u korist Hypo Alpe Adria – Bank AD Podgorica; Zabilježba postupka o namirenju duga br. 04/14-1300 od 09.06.2014. godine u korist Hypo Alpe Adria – Bank AD Podgorica; Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 969/16 od 14.02.2017. godine i rješenja o izvršenju; Hipoteka I reda na iznos od 14.300,00 €, UZZ.br. 221/2017 od 24.08.2017. godine. Ugovor o pozajmici novca OVP br. 1245/17 od 24.08.2017. godine sa rokom vraćanja najkasnije do 24.08.2017. godine zaključenog između Ognjenović Vukmarković Jelene kao zajmodavca i Nikočević Mersihe kao zajmoprimca; Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 964/18 od 22.04.2019. godine. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 969/16. od 23.11.2021. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 291.497,00 €. VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 29.149,70 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 5407175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 08.02.2022. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. februar 2022.

Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 09.02.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/ skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 08.03.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine. IV Na trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god. Dana 09.02.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 10. februar 2022.

Dana 9. februara 2022. u 73. godini života iznenada je preminuo naš dragi

DRAGAN Radomirov MIJOVIĆ Shodno epidemiološkim mjerama, saučešće ćemo primati na seoskom groblju Bioče, dana 10. februara od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana. Ožalošćeni: supruga BILJANA, sin RADOMIR, snaha ANDREA, kćerke MIROSLAVA, MAJA i DADA, unučad SERGEJ, UROŠ, LAZAR i ANĐA, braća BORO, ŽELJKO i ČEDO, sestre BRANKA i SONJA i ostala mnogobrojna rodbina

754

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. februar 2022.

Poslednji pozdrav mome bratu

Dana 9. februara 2022. godine umro je naš dragi

Dana 9. februara 2022. u 67. godini preminuo je naš dragi

LJUBU M. LATKOVIĆU Otišao si iz naših života, ali ćeš zauvek ostati u našim uspomenama. Počivaj u miru.

LJUBOMIR – LJUBO Markišin LATKOVIĆ

RADMILA GAJIĆ sa porodicom

752

Posljednji pozdrav stricu

STANKO Petrov MITROVIĆ

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti dana 9. februara u krugu porodice na groblju u selu Dučići – Kuči. Kuća žalosti: Ulica Petra Lubarde br. 2, Podgorica.

Po želji pokojnika sahrana je obavljena istog dana u užem krugu porodice, na Novom groblju Cetinje

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin VLADAN, kćerke MILENA i MAŠA, braća ANDRIJA i MIODRAG, sestre MILOSAVA, VESNA i NEVENKA i ostala mnogobrojna rodbina MITROVIĆ

PAVLU

Sa osjećanjem tuge i poštovanja.

GORAN PETRIČEVIĆ sa porodicom

Ožalošćena porodica LATKOVIĆ

710

746

Sa dubokim žaljenjem i posebnim poštovanjem opraštamo se od našeg dragog

Posljednji pozdrav velikom prijatelju i čovjeku

753 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

LJUBU LATKOVIĆU

PAVLA Ilijinog PETRIČEVIĆA

Počivaj u miru i neka ti je laka Crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio. Čuvaćemo te od zaborava, veliki Crnogorče. Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našem najljepšem sjećanju. Počivaj u miru.

DRAGANU MIJOVIĆU

od SAŠE i PEĐE MARTINOVIĆ sa porodicama

ŽELJKO ŽABALAJN sa porodicom

755

756

Tvoji: BALŠA, MLADENKA, JOVANA, KSENIJA, DRAGANA i SRĐA

Tvoji: SLAVKO, BRANKA, VUK, MARKO i NAĐA STANIŠIĆ 750 Posljednji pozdrav dragom i voljenom bratu

751 Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj

LJUBU od sestre DARE BANOVIĆ sa porodicom 747

JELENI Dušanovoj MARETIĆ Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu Počivaj u miru jer si to i zaslužila.

Sestra STANKA BOJANIĆ sa porodicom

LJUBOMIRU M. LATKOVIĆU Počivaj u miru. MILORAD LATKOVIĆ sa porodicom

745

748

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

LJUBOMIRU M. LATKOVIĆU

MILORADU JOVETIĆU 744

od SLAVKA i ANKE PEROVIĆ

S tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. 749

Porodica pokojnog MILANA Đokovog LATKOVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 10. februar 2022.

Dana 9. februara 2022. u 88. godini, preminuo je naš dragi

Dana 9. februara 2022. preminuo je u 88. godini naš dragi

MIHAILO – MIKAŠ Stojanov ANĐELIĆ

MILORAD Ivov JOVETIĆ

učitelj u penziji

Shodno epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena dana 9. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Moračkom Trebaljevu.

Ožalošćeni: sinovi NENAD i PREDRAG – BATO, sinovac STOJAN, snahe DRAGICA, LJUBICA i DRAGICA, unučad IVANA, JELENA, ALEKSANDRA, VUK i ĐORĐE i ostala mnogobrojna rodbina

Обавјештавамо рођаке, пријатеље и познанике да нас је 9. фебруара 2022. у 56. години живота заувијек напустио наш драги

ДЕЈАН Ђоков ЈОВАНОВИЋ

zastavnik u penziji

Zbog epidemioloških mjera sahrana će se obaviti u krugu uže porodice dana 10. februara u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga DANICA, sin BOŽIDAR, ćerke SNEŽANA i BORKA, snahe SLAĐA, ZORA i LUCIJA, bratanići ILIJA, RATKO i VLADIMIR, bratanične SLAĐANA, MILICA i IVANA, unuci FILIP i ANDRIJA, unuka JELENA i ostala mnogobrojna rodbina

Сходно епидемиолошким мјерама сахрана је обављена дана 9. фебруара у 15 часова на сеоском гробљу Милошев Дуб – Комани.

Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА - САЊА, дјеца НИНА, САРА и ФИЛИП, сестре ДРАГИЦА, МИЛЕВА и БОСИЉКА, брат РАДОВАН, братанићи НИКОЛА, НЕМАЊА, ЖЕЉКО, СЛОБОДАН и СТЕФАН, ујак ПЕТАР и остала многобројна родбина ЈОВАНОВИЋ и РАДОЊИЋ

700

702 Opraštamo se od društvenog djelatnika i dobrog čovjeka

701 Posljednji pozdrav dragom komšiji

Dana 9. februara 2022. godine umrla je naša draga

MIHAILA – MIKAŠA ANĐELIĆA MILORADU JOVETIĆU Odgovoran i postojan. Rukovodilac, saradnik, prijatelj. Od njega se učilo i naučeno pamtilo. Kolašinac i „komandant“ sa šarmom i osmijehom.

JELENA Dušanova MARETIĆ

porodice KOMŠIĆ i VUČINIĆ 713

Pamtićemo ga... OPŠTINA KOLAŠIN

Posljednji pozdrav dragom komšiji

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice u selu Bokovo.

743 OŽALOŠĆENA PORODICA MARETIĆ Opraštamo se od naše drage „NUNE“

MILORADU JOVETIĆU Od porodica BRANKOVIĆ i ĐOZGIĆ

716 Дана 9. фебруара 2022. у 83. години живота преминуо је наш драги

721

MANDE Posljednji pozdrav dragom zetu Sa tugom i sa ljubavlju. VERA, MIJO, FILIP i BOŠKO 709

ПАВЛЕ Илијин ПЕТРИЧЕВИЋ MILORADU JOVETIĆU

Posljednji pozdrav mojoj dragoj i voljenoj sestri

od MIŠA PEROVIĆA sa porodicom

Саучешће примамо дана 10. фебруара, у капели у Даниловграду, од 13 до 15 часова. Сахрана ће се обавити на сеоском гробљу Кракоровина у 16 часова.

742

JEŠI

Ожалошћени: супруга ВЕРА, син ЖЕЉКО, ћерке АЛЕКСАНДРА и АНИТА, братанић ГОРАН, сестричне МИЛЕНА и РАДИЦА, снахе, унучад и остала многобројна родбина

od sestre BOSE MUDREŠE sa porodicom

741

740

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. februar 2022.

Iznenada je u 55. godini preminuo naš kolega

Prerano je 8. februara 2022. godine preminuo član našeg kolektiva

RISTO VUJOVIĆ

tehničar za analize u Službi održavanja Regiona 3

Tehničar za analize u Službi održavanja Regiona 3

Risto je ostavio neizbrisiv trag u našoj radnoj sredini. Bio je čovjek koji je nesebično dijelio optimizam i pozitivnu energiju. Ostaće trajno u našim srcima i sjećanjima.

Zahvalni smo mu na ličnom doprinosu i ljudskim vrlinama koje je utkao u našu kompaniju. Njegov rani odlazak je veliki gubitak za naš kolektiv.

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM

SEKTOR ZA ODRŽAVANJE CEDIS-a

735

736

POMENI Dvanaest godina od kada nije sa nama naš voljeni

Dana 9. februara 2022. u 66. godini života preminula je naša draga majka i baka

STANOJEVIĆ MERI RADOMIR TON - LUFFI

MERI pok. Zorana STANOJEVIĆ

Mirno spavaj. Tvoje srce će zauvijek nastaviti da kuca u našim srcima.

rođena Parić

Godine prolaze, a tuga i bol ne odlaze. Na grobu tišina, a u našim srcima velika praznina. Ne vidimo ti osmijeh, ne čujemo ti glas, ali osjećamo da si tu pored nas. Tvoji: supruga JOVANKA i ćerka CVIJETA JOVANOVIĆ sa porodicom

Tvoji NATAŠA i NIKOLA

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 10. februara u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

719 726

10. 2. 1997 – 10. 2. 2022.

Ožalošćeni: kćerka NATAŠA, unuk NIKOLA, brat ZORAN i ostala rodbina STANOJEVIĆ i PARIĆ VERA

MALINA KADOVIĆ 720

STANOJEVIĆ MERI

Godine prolaze, uspomene ne blijede. U našim srcima si zauvijek.

Posljednji pozdrav

TVOJA PORODICA

Živjećeš zauvijek u našim sjećanjima.

JELKA, MARA i IDŽO

MUJU NIKČEVIĆU KOLEKTIV BLUES BARA 717

Ne mogu, sestro, više brojati godine, koje mi donose tugu umjesto radosti za tvoj rođendan.

727

714

NADA 722

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 10. februar 2022. Godina dana brzo prođe, sine i brate

BOŽIDAR ČOLOVIĆ novinar

Teški su mi ovi dani bez tebe, sine mili. Tužno je ovo moje življenje bez tebe, srećo moja. Oprosti što ti često remetimo mir, nedostaješ nam mnogo, ponosu naš.

TUŽNO SJEĆANJE na mog jedinog brata

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

ZVONKA STOJANOVIĆA

Nedostaješ isto kao prvog dana... Sestra LIDIJA ĐURIŠIĆ sa porodicom 739

Tvoja stara MAJKA i brat BORO sa porodicom

Dani prolaze, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Neka u miru počiva tvoja duša. Ponosna na tebe, a tužna PORODICA STOJANOVIĆ 738

Dragi tata,

728 Mome bratu, mome nezaboravu

ZVONKO Jovov STOJANOVIĆ

BOŽIDAR ČOLOVIĆ

Prošla je tužna godina dana kako si nas napustio i otišao na neko drugo mjesto. Nadam se da je tvoja duša našla mir koji zaslužuje. Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima. Počivaj u miru.

novinar

Tvoj sin VUKOJE, unuk NOVAK, i TANJA

E moj brate, tugo moja, žali tebe sestra tvoja i žaliću dovijeka, moja rano bez lijeka. Ti si ponos roda moga jer častan si, brate, bio kroz život si propatio to nijesi zaslužio. Spavaj brate, vječnim snom pored našeg oca Bogdana. Fališ mi, brate.

Vrijeme prolazi, a zaborava nema. Kapitenu, uvijek si u našim sjećanjima! Tvoji DRUGOVI IZ ULICE IVANA VUJOŠEVIĆA 2 – 58 BANJO 737

724 Navršava se godina dana od smrti mog voljenog ujaka

Tvoja sestra NADA

BRANISLAV RAKOJEVIĆ

723

GAGE

Dragi naš,

Nedostaješ mi, svakog trenutka, svakog dana, u svakom kutku srca moga, divna sjećanja, neizbrisana. Nedostaješ, tako mi nedostaješ, za sve što prošlo je i ono što dolazi, nedostaješ.

Prošlo je pola godine, a i dalje si sa nama.

PECO, NINA i ANDRIJA

S poštovanjem i ljubavlju tvoja sestrična ŽANA 725

MARKO – KIKA ŠARANOVIĆ 40 godina od smrti mog brata Danas je četiri godine od kada nisi s nama. Vječno će nam nedostajati tvoja neizmjerna ljubav i blagorodna narav.

708 Шест мјесеци је прошло од смрти мог вољеног брата

Tvoja PORODICA

HUSEIN – SEKO METOVIĆ

703

БРАНА РАКОЈЕВИЋА

Dragi brate, dostojanstvenim životom, iskrenom i plemenitom dušom zaslužio si da te doživotno pamtimo. SJEĆANJE i

10. 2. 1997 – 10. 2. 2022.

Tvoj brat DEMO sa porodicom

12. 3. 2007 – 12. 3. 2022.

Мили мој Браниша, вријеме не лијечи бол већ он бива све јачи и јачи. Твојој сестри је све теже и теже јер јој фали твоја топлина и доброта.

734

Твоја сестра ЂУЛА

10 je godina od smrti

731 Пола године је прошло од смрти мог брата

VASILIJE – VASO

DANILO

IVANOVIĆ HUSEIN METOVIĆ

OLGA, DUBRAVKA i SUNČICA

Striko, kažu da vrijeme liječi sve! Ne liječi ništa. U ovih 10 godina, nema dana da mi nisi nedostajao, i u dobrom i u lošem. Kamo sreće da smo kroz sve išli zajedno. Zauvijek voljen i nikad prežaljen!

699

БРАНА РАКОЈЕВИЋА Прије шест мјесеци зашло је најдивније, најтоплије, најљепше сунце…

Tvoja ALMA

e-mail: oglasno@t-com.me 733

Твоја сестра ГИГА с породицом 730

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 10. februar 2022. Dana 10. februara se navršava godina od smrti naše drage

Danas, 10. februara 2022. navršava se godina dana od kada nas je napustila naša voljena majka, baka i tašta

DRAGOSLAVA SAVKOVIĆ

DRAGOSLAVE Borove SAVKOVIĆ Prošlo je godinu dana od kada si nas zauvijek napustila. Vrijeme prolazi ali u mom srcu ostaje tvoj lik, plemenitost i dobrota. Sa tugom moram da prihvatim da sam te izgubila ali sam ponosna što si bila moja draga snaha.

Šta god kazali ili napisali, uzaludno je jer nam previše nedostaješ. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklonila. Počivaj u miru.

Zaova BRANKA MIRANOVIĆ

705 Godina dana je od kada nas je napuštila naša voljena jetrva i strina

DRAGOSLAVA Borova SAVKOVIĆ

rođ. Paović

rođena Paović

Teško je opisati riječima tugu, teško je opisati koliko nam nedostaješ. Tvoja ljubav, pažnja, savjeti, podrška utkani su duboko u nama i to nam ostaje kao utjeha. Toliko toga sam ti htjela reći tokom protekle godine, majko moja, toliko razgovora sa tobom u mislima obavila. Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Tvoja porodica: suprug BORO, sinovi IGOR i BLAŽO, ćerka ANA, snahe JANA i SVJETLANA, unuci MARKO, DANILO, PAVLE, ALEKSA i ANDRIJA, unuke SARA, IVA, UNA i JASNA

715

707 SJEĆANJE

DRAGOSLAVA SAVKOVIĆ

Volimo te zauvijek, Tvoji ANA, DARKO, ANDRIJA i UNA

Navršila se godina dana od kada nas je napustila naša

Tužno je sjećanje. Čuvamo te kroz lijepe uspomene našeg zajedničkog života. Nedostaješ nam mnogo. SLAVICA, ZORAN, LIDIJA i SILVIJA SAVKOVIĆ 729

DRAGOSLAVA Borova SAVKOVIĆ

DRAGOSLAVA SAVKOVIĆ

Dvije godine je od smrti našeg dragog

Tvoj dragi lik, tvoju plemenitost i dobrotu vrijeme neće izbrisati iz naših sjećanja. Počivaj u miru.

rođena Paović

Nedostaješ nam...

Tvoji: SONI, SVJETLANA, SARA, ALEKSA i JASNA Zaova ZORA sa porodicom

RATA SPAJIĆA

Vrijeme prolazi ali sjećanje na Tebe ne blijedi. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

704

711

Danas se navršava tužna godina od kada nas je napustila draga sestra, zaova i tetka

Godina je kako nije sa nama naša voljena

TVOJI NAJMILIJI

DRAGOSLAVA Borova SAVKOVIĆ rođena Paović

Hvala ti za neizmernu sestrinsku ljubav i pažnju kojom si nas sve obasipala. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, voljena i nikad zaboravljena.

718 SJEĆANJE

Tvoj brat DRAGAN, snaha GINA i bratanične MIRJANA, MILENA, MARIJA i MILKA

Hvala ti za svu ljubav, brigu i pažnju koje si nam nesebično pružala. Zauvijek ćemo te nositi u našim mislima i srcima.

706 Tvoji IGOR, JANA, MARKO, DANILO, PAVLE i IVA

MIODRAG VUJAŠKOVIĆ Nedostaješ nam svakog dana sve više i više. Bio si i ostaćeš naš uzor i ponos. Vole te i ne zaboravljaju 732

tvoji najmiliji: supruga VERA, sinovi DEJAN i MLADEN i unučad VUK i SARA

712

Četvrtak, 10. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

AD,, MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ

Dnevni list

Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić oglašava

JAVNU LICITACIJU Za prodaju vibro valjka HAMM tip HD 10K serijski broj H 1396249, godina proizvodnje 2007, po početnoj cijeni 5 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Vibro valjak se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa , a nalazi se u krugu obračunske jedinice Transport i mehanizacija u Gračanici, u Nikšiću. Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja uplate 10% od početne cijene . Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa. Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije . Porez na promet i ostale dažbine plaća kupac.Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji. Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja. Licitacija će biti održana 18.02 2022 godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport i mehanizacija koja se nalazi u Gračanici u Nikšiću. Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067-631-637, svakog radnog dana od 9 do 15 sati.

Na osnovu Odluke Odbora direktora AD Turjak Rožaje održane dana 28.10. 2021 god.objavljuje se

JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U ULCINJU PREDMET PRODAJE JE ZEMLJIŠTE U SVOJINI AD TURJAK ROŽAJE KOJE SE NALAZI u ULCINJU katastarska parcela broj 6971/1 povrsine 1061 m2 . Početna cijena zemljišta iznosi 120 eura po m 2.Prodaja će se izvršit nadmetanjem koje će sprovesti dana 18.02.2022 godine 11 časova u Odmaralištu Ulcinju ul.Đerane bb Ulcinj Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava koji uplate depozit učešća od 5.000 ,00 eura na broj ziro racuna 510-5285-93 AD Turjak prije početka prodaje. Prijave se dostavljaju na adresu AD Turjak ROŽAJE ul.M..Tita bb- 7. dana od datuma objavljivanja u sredstvima javnog informisanja to jeste do 17.02.2022 u 13h. .i moraju biti zapečatćenje uz naznaku za javno nadmetanje ne otvarati. -za fizička lica ime i prezime mat.br.lk,br. adresa stanovanja -za pravna lica naziv sjedište izvod iz Crps prijavu ovjerenu potpisom ovlašćenog lica Učesnici u javnom nadmetanju čije prijave budu neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedno fizičko ili pravno lice koji ponudi iznos početne ili veće cijene Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem a njegova ponuda se smatra prihvaćenom. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu u roku o osam dana od dana javnog nadmetanja , nakon čega će izvršni direktor preduzeća da u ime AD Turjak Rožaje potpisati ugovor o prodaji nepokretnosti ,prenosu prava svojine na kupca,prodavac garantuje svojinska prava kupcu. Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 8 dana, od dana uplate kupoprodajne cijene,prodavac može zaključiti ugovor sa drugim ponuđačem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja po visini je odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prenosu vlasništva-svojine takse porez na promet nepokretnosti snosi kupac. adresa i tel komisije ul.M.Tita bb Rožaje tel.069 723 094 na ime Dzenan Sabotic Izvršni direktor Šabotić Dženan

I.br.1871/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem”, Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vukosavljević Sofije, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 400,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 09.02.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vukosavljević Sofije, sa zadnje poznatom adresom Buče bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.1871/21 od 08.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.02.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MAli OglAsi RAZNO POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi. Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 1

POTREBNA osoba za čuvanje starije žene, 24 časa. Tel.069/935-009, 069/010-272 2 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 3

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENA gOlUBOViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKA RADUlOViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMilA UsKOKOViĆiVANOViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEViĆ (politika) JADRANKA RABRENOViĆ (ekonomija) JElENA MARTiNOViĆ (društvo) MARiJA JOViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NiKiTOViĆ (kultura) MARiJA ŽiŽiĆ (crna hronika) DRAgiCA ŠAKOViĆ (Crnom Gorom) NiKOlA sEKUliĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZiĆ (Arena) slOBODAN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMAN iVANOViĆ (dizajn) DRAgAN MiJATOViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURiŠiĆ

Zamjenik BORislAV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MARiJA iVANOViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TANJA PAViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Četvrtak, 10. februar 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 10. februar 2022. • broj 308.

ili:

zbog čega SF serija ,,Raised by Wolves“ otvara prostor za potentnu igru na početku druge sezone Str. 4. i 5.

Novi početak i stari strahovi

Četvrtak, 10. februar 2022.

A cappella

Orkestar P

rethodne sedmice imali smo priliku da ispratimo jedan od najvećih, ako ne i najveći muzički televizijski festival na svijetu. San Remo uvijek je bio sinonim za standard – kompozicija, tekst, aranžman, produkcija, scenski nastup, svjetlo, režija… Ne postoji segment u kome taj festival nije postavio neki standard u prethodnih više od sedam decenija. Postoji i ona urbana legenda o našim, balkanskim prostorima i festivalima muzike koji su održavaju ovdje, pa kad je neko prezahtjevan na sceni i traži neki visoki produkcijski standard, onda mu kažu iz režije nešto poput „Ajde jadan, nijesi na San Remo“. Svakako, i u vrijeme bivše Jugoslavije koja je imala ozbiljne i velike muzičke festivale, San Remo bio je i ostao referentna točka nove muzike i moderne produkcije. Iz godine u godinu, produkcijska dominacija tog festivala ogleda se i u zaštitnom znaku tog projekta, sviranju uživo. Nekada je to svakako bio standard, a pojavom raznim tehničkih pomagala mijenjao se i zvuk.

*** Pojavili su se vokoderi, harmonajzeri i ostala (tada) hardverska bratija koja je pomjerala, bolje rečeno gurala muzičke standarde naprijed. Danas, manje se svira a više otvaraju usta na playback. San Remo je dokaz da se može praviti uspješna kombinacija tehnološkog napretka i živih ljudi koji sviraju u ozbiljno organizovanom orkestru. Bez želje da ulazim u pojedinačnu analizu numera festivala, generalni utisak je da su velika očekivanja od tog festivala po ko zna koji put ispunjena i da tu, jednostavno rečeno, nema iznenađenja. Sve, sve, sve je kako treba. Da se makar osvrnem na pobjedničku pjesmu „Brividi“ koju izvode Mahmood & Blanco. Moderna kompozicija, koja je na mene ostavila utisak muzičkog vremeplova i u kompoziciji i u aranžmanu. Produkcija jeste ovovremena, savremena, dok je aranžman istovremeno

Piše: Vladimir MARAŠ

Vjerovatno je došlo vrijeme da se playback numere pored fikusa iz neke kafane ostave istoriji i arhivima, a da se od Javnog servisa traži više. I to što prije. Jer muzika, orkestar, dobar ton majstor, okoštaju najmanje. Najviše košta kad ih nemate, a to najbolje vidimo tražeći se po kulturološkom brlogu koji nas okružuje i staromodan i moderan – to ipak govori u prilog činjenici da ljudi u italijanskoj muzičkoj industriji ipak jako dobro znaju svoj posao.

Imati orkestar nije stvar moranja, ali bi trebalo da bude stvar potrebe. Imati orkestar koji može da vam odsvira sve što stoji na notnom papiru stvar je kulturološke privilegije. Osim Simfonijskog orkestra, Crna Gora nema orkestar koji bi mogao da svira neki festival popularne muzike. Crna Gora nema mnogo toga što bi trebalo da ima u 22. godini 21. vijeka. Ali svi doma imamo kablovsku televiziju i u prilici smo da poslušamo makar ono što rade komšije. Siguran sam da je većina imala priliku da čuje i ,,Tri boje zvuka“ na RTS ali i ,,A stranu“ na HRT. I nikako mi ne ide u glavu da neko iz RTCG sistema ne postavi to kao zadatak koji se, ne samo može, nego mora staviti kao obavezan programski zahtjev. Vjerovatno je došlo vrijeme da se playback numere pored fikusa iz neke kafane ostave istoriji i arhivima, a da se od Javnog servisa traži više. I to što prije. Jer muzika, orkestar, dobar ton majstor, koštaju najmanje. Najviše košta kad ih nemate, a to najbolje vidimo tražeći se po kulturološkom brlogu koji nas okružuje, počev od medija pa do ministarstva za kulturu u posljednjih godinu i kusur. Novca za kulturu ima, novca za dobar revijski, jazz i narodni orkestar takođe ima, nego se troši na 279 besmislenih radnih mjesta koja nikome nisu potrebna.

*** Revijski orkestar, narodni orkestar i skromni Big bend, vrlo moguće pod kapom RTCG sistema, nasušna su naša potreba. I to ne kao nečiji spisak želja, već kao obaveza. Ovi orkestri trebalo bi da prave programe i za televiziju i za radio, trebalo bi da snimaju novogodišnje programe i sve one druge programe od javnog interesa. Time bismo akumulirali neke mlade snage i buduće soliste da uskaču u sistem koji već funkcioniše i postavlja neke standarde. A bez standarda nema ni kvaliteta. Kod nas, trenutno je na snazi rasuti kvantitet, a to ne služi ničemu. Sistem je važan, kao i dobra volja. Trebaju nam nacionalni orkestri. Tačka.

Četvrtak, 10. februar 2022.

U FOKUSU

Naučno-fantastična serija ,,Raised by Wolv

Novi početak i stari strahovi Amanda Kolin (Majka) i Trevis Fimel (Markus) u ključnom klinču ljudi i robota budućnosti

theposterdb.com

Četvrtak, 10. februar 2022.

ves“ otvara prostor za potentnu ideološku igru na startu druge sezone ako djeci nekog budućeg vremena ostaviti svijet koji suštinski, vrijednosno, neće biti bolji? I kako biti roditelj u takvoj postavci pravila životne igre? To su ključna pitanja oko kojih se lomi serija ,,Raised by Wolves“; mnogo više od priče o sukobu ljudi i robota budućnosti, ili ateista i vjernika među svima njima. To što je već uoči druge sezone bilo poznato da slavni autor, veteran Ridli Skot (zaslužan za sve te silne ,,Osme putnike“, ,,Gladijatore“, ,,Istrebljivače“) neće sjesti u režisersku stolicu za bilo koju od novih epizoda – ne treba da vas na bilo koji način pokoleba kada je ovaj saj-faj šou u pitanju.

Ljudi budućnosti

Po Skotovoj inicijalnoj ideji, glavni autor, scenarista projekta ostaje Eron Guzikovski, poznat najprije po seriji ,,The Red Road“ sa Džejsonom Momoom, ali i vrlo dobrom scenariju za film ,,Prisoners“ (2013), trileru Denija Vilneva sa Hju Džekmanom i Džejkom Džilenhajlom. Guzikovski ostaje vrlo dosljedan čvrstoj postavljenoj početnoj premisi: nakon rata između vjernika i ateista koji je razorio Zemlju budućnosti, dvoje androida slijeću na planetu Kepler-22b sa zadatkom jasno upisanim u programskom kodu. Da na jednoj negostoljubivoj kosmičkoj ledini stvore uslove za odrastanje djece, generacija nekih novih ljudi. ,,Raised by Wolves“ je vrlo cinična prema čovječanstvu: ova serija tvrdi da ćemo, gdje god stigli i koliko god dalek kosmički kutak dostigli – tamo ponijeti iste podjele, ratove, nepovjerenja. Na isti način ćemo krvariti na dalekom Kepler-22b; ili će se, potpuno isto, androidski silikon prolivati... E sad, njih dvoje androida, Majka (Amanda Kolin, odlična, podjednako moćna i ranjiva u širokoj paleti emocija od brižnosti do sumanutog bijesa) i Otac (pravedan, ali pomalo banalan i komičan Abubakar Salim) treba da prvo nauče sve to. Pa da sračunaju idealan algoritam i suštinski osjete što znači biti uspješan roditelj. U izvjesnom smislu, to je i jak motiv koji prati karijeru Ridlija

poddtoppen.se

Svijet nove zajednice na dalekoj plodnoj planeti samo naizgled gostoljubiv

Drama televizije HBO djeluje kao kompleksnije i temeljnije postavljena kosmička igra nego televizijski hit ,,Expanse“ i prošle godine aktuelna ,,Foundation“ adaptacija čuvenog djela Isaka Asimova Skota: u nekim od ključnih njegovih priča to su bili likovi koji, na prostoru tuđih bitaka ili borbi koje apsolutno ne osjećaju kao svoje – traže način da prežive i da se ostvare. Od ,,Istrebljivača“ (,,Blade Runner, 1982) do, recimo, ,,Kingdom of Heaven“ (2005). Naše smo junake u prvoj sezoni na negostoljubivom dijelu planete Kepler-22b pratili uglavnom, gotovo isključivo, u klinču sa malom grupom doseljenika iz drugog ideološkog tabora. U drugoj se ulog i broj igrača značajno povećavaju: forsirano finale prethodne sezone je otkrilo da na drugom dijelu planete postoji tropska, maltene rajska zajednica ljudi i androida iz, Ocu i Majki, bliskog ideološkog tabora ateista. Ono što spolja djeluje kao potencijalno idealno okruženje za odrastanje i brigu o djeci, iznutra je maltene potpuna, kontrolisana i orvelovska autokratija... Koju orkestrira, pogađate – beskrajno racionalni i praktično egomanijački superkompjuter. Autor serije Guzikovski je tako na početku druge sezone postavio interesantnu i smjelu tezu koja mu lako može biti kora od banane.

Orvelov svijet

Tako je u ove dvije epizode složna zajednica ateista – ona koja prosperitet plaća oduzimanjem praktično svih sloboda svojim pripadnicima. A rijetki

vjernici (pripadnici drevnog kulta Mitre koji je, vrlo simbolično, bio dominantan u vjekovima najvećeg prosperiteta ali i početka propasti Rimskog carstva) – su oni koji, makar deklarativno, nude sebi bliskima potpunu slobodu i pravo izbora. Naravno, Guzikovski je promišljen tip koji zna da pažljivo nijansira sve stranputice ideološke igre. Tako se motivi i jednih i drugih slikaju sa mnogo ironije, gotovo vica. Tu važnu ulogu ima Travis Fimel (Ragnar Lotbrok iz hita ,,Vikings“ lično, glavom i bradom), čija teatralnost savršeno leži za ulogu Markusa, kriminalca ukradenog identiteta koji otkriva nekakav unutrašnji glas i nagovješteni skriveni smisao u svijetu haosa. Ono što ,,Raised by Wolves“ čini dobrom televizijskom gozbom je narativ koji se vrti oko ideološke, političke i čak filozofske igre, u bilo kojoj zajednici u kojoj su podjele izražene (zvuči poznato, zar ne). Serija nažalost pati od starih boljki koje ne umije da prevaziđe: dijalozi su napisani i kasting odrađen tako da dinamika likova djeluje više kao igra krpenih marioneta nego konekcija ili trvenje realnih osoba. To vam može djelovati kao ciljano i štosno ( jer što smo, u krajnjoj liniji, u velikim igrama svijeta nego naivne marionete) – ali će nakon epizodu ili dvije postati zamorno i forsirano. Naravno,

osim u segmentu kada se to tiče samih androida – koji i dalje djeluju sasvim simpatično, u momentima kada se trude da kompajliraju, izračunaju, prožive, ili makar isfoliraju i odglume ljudske emocije i postupke. Druga mana je potrošen televizijski saj-faj narativni metod, gdje se upoznavanje sa novim svijetom vizuelno i narativno raspliće maltene kao nekakva zanimljiva zagonetka, igrica ili lavirint sa nivoima. I to je naivnost i kliše u koji se znala uplitati, mnogo puta, još slavna ,,Star Trek“ franšiza, pa i slavna ,,Battlestar Galactica“ i, modernijoj i mlađoj publici bliskiji ,,Expanse“. Ipak, valja istaći i to da ,,Raised by Wolves“ djeluje kompleksnije i temeljnije postavljena kosmička igra budućnosti, nego i ,,Expanse“ i prošle godine aktuelna ,,Foundation“ adaptacija čuvenog djela Isaka Asimova.

Posuda za ribice

Čak i onda kad je očigledno da, recimo, Fimel ne uspijeva ništa nego da kanališe onog istog teatralnog Ragnara, kao da jedino to umije da glumi. Ako uspije da prevaziđe mane koje se tiču, prije svega, produkcije (što bi zahtijevalo temeljnije angažovanje Ridlija Skota na projektu – a teško za očekivati od režisera koji u 85. godini štancuje visokobudžetne filmove kao na traci), ,,Raised by Wolves“ mogao bi u potpunosti da otključa izuzetan potencijal. A to znači borbu za dostojanstven život u svijetu koji sjutra neće biti bolji, naprotiv. Jer tako je lako naše junake, Oca i Majku, zamisliti kao glavne junake Votersove ,,Wish You Were Here“; one koji su ,,mijenjali ulogu običnog pešadinca među neznancima za glavnu rolu u lancima“; a na kraju samo ,,izgubljene duše koje neko osudi da plivaju u posudi za zlatne ribice iz godine u godinu, noću i danju, prelazeći istu putanju“. I na kraju, što su nalazili, na mahove? Iste stare strahove... Zbog tih strahova i te nove planete budućeg čovječanstva koja djeluje kao posuda za zlatne ribice, vrijedi gledati ,,Raised by Wolves“. Stojan STAMENIĆ Ocjena: 4/5

Četvrtak, 10. februar 2022. ZERKALO ,,Moonfall“:

Film Ronalda Emeriha toliko je loš, da postaje genijalan

theposterdb.com

Katastrofa za pamćenje „Sumanuta teorija“ u centru filma, ona po kojoj je Mesec vanzemaljska mega-struktura, možda je i njegov najjači adut, ali ta karta nije dovoljna da održi razasuti narativ na okupu Piše:

Marko Stojiljković

edva smo se krajem prošle godine nekako spasili ,,Don‘t Look Up“ Adama Mekeja, kad već nismo one komete u njemu, a već nas nova katastrofa čeka iza ugla. Ni manje ni više nego pad Meseca, odnosno njegovih krhotina „veličine grada“ na Zemlju, upakovan sa još par teorija zavere, predmet je filma ,,Moonfall“, novog ostvarenja

„majstora katastrofe“ Ronalda Emeriha.

Klasična tezga

Filmovi katastrofe su postali veoma popularni sredinom devedesetih, najkasnije s ,,Twister“ (Jan de Bont, 1996), premda se može reći da je formu usavršio još Stiven Spilberg sa ,,Jurassic Park“ serijalom. Usledili su Emerihov ,,Independence Day“ (1996), ,,Deep Impact“ (Mimi Leder, 1998) i ,,Armageddon“ (Majkl Bej, 1998), te gomila filmova

slične tematike, a ipak nešto nižeg bioskopskog profila. Osim osvešćenih mehatroničkih dinosaurusa, vanzemaljaca, meteora, kometa i asteroida, opasnost nam je pretila i od vulkanskih erupcija (,,Dante‘s Peak“, ,,Volcano“), cunamija, džinovskih guštera i čovekolikih majmuna. S vremenom je podžanr od kino senzacije postao klasična tezga, a kasnije i reciklaža i parodija samog sebe. Tek su neki autori poput Fon Trira pokušali (ne nužno i uspeli) kata-

strofi pružiti nekakav umetnički obol, dok su drugi zapravo „cedili suvu drenovinu“ ili na vreme pobegli od dotičnog pod-žanra dovoljno blizu, a dovoljno daleko, kao što je to, primera radi, učinio Majkl Bej s ,,Transformers“ serijalom. Najverniji mu je, pak, ostao upravo Ronald Emerih koji, čini se, i ne zna da razmišlja van okvira ovako ili onako intonirane, globalne ili lokalne, istorijske ili futurističke katastrofe. Njegovi su filmovi, uz par

Četvrtak, 10. februar 2022.

Napad u kosmosu

I njegovi ostali, uglavnom istorijski filmovi imaju ponešto od „DNK“ filmova katastrofe. Preistorija u ,,10.000 BC“ (2008) se može smatrati katastrofičnom opasnošću sama po sebi, ,,White House Down“ (2013) se vrti oko terorističkog napada na Belu kuću, a elementi katastrofa mogu se naći i u ranijim radovima (premda pretnja nije nužno realizovana), čak i u naslovu ,,Stargate“ (1994) imamo sudare civilizacija. Ostatak opusa otpada na jeftinije žanrovske filmove (raniji radovi) ili istorijske spektakle po manje ili više istinitim događajima (,,Midway“, ,,Stonewall“) i poznatim teorijama „na dugačkom štapu“, poput filma ,,Anonymous“ (2011) nastalom po zaumnoj teoriji da Šekspir nije postojao, već da je to bio pseudonim Erla od Oksforda. Čak i u „nekatastrofičnim“ filmovima upravo taj zaverenički diskurs ostaje poveznica. To je zapravo i najmanji problem, makar u filmskom smislu: teorije zavere, ma koliko sumanute bile, ipak nude jedan zaokružen svetonazor i nude konkretno (iako retko kad tačno) objašnjenje određenog fenomena. „Sumanuta teorija“ u centru filma ,,Moonfall“, ona po kojoj je Mesec vanzemaljska mega-struktura, možda je i njegov najjači adut, ali ta karta nije dovoljna da održi razasuti narativ na okupu. Emerih otvara film omažom

Kuaronovom nagrađivanom filmu ,,Gravity“ (2013), odnosno laganom „drpačinom“ istog. Trojac astronauta popravlja satelit u daljoj orbiti i raspravlja se o tekstu pesme ,,Africa“ benda Toto, pre nego što ih napadne nekakav roj. Novajlija Markus gine, a pilot Brajan (Patrik Vilson) uspeva da spasi onesvešćenu navigatorku Džosindu zvanu Džo (Hale Beri) i da prizemlji svemirsku letelicu. Njegovu teoriju o roju, međutim, niko ne može da potvrdi, pa na njega nesreću svaljuju kao grešku. To mu, naravno, zezne život i oduzme familiju koja s njim prekida kontakt. Deset godina kasnije, žena (Karolina Bartčak) mu se preudala za ljigavog prodavca automobila (Majkl Penja), sin (Čarli Plamer) s njim ne razgovara i kreće stopama huliganizma, a Brajan je alkos koji kasni na posao i kasni s najamninom zbog čega može biti izbačen iz stana. Džosinda, s druge strane, ima poziciju u „menadžmentu“ Nase, ali i ona je razvedena od svog bivšeg supruga koji radi u vojsci, te se sama, odnosno uz pomoć studentkinje na razmeni, brine o sinu Džimiju.

Naivni dijalozi

Džo će biti obaveštena o otkriću tima astronauta da se promenila Mesečeva orbita, a to je još pre nje otkrio astrofizičar-amater i strastveni teoretičar zavere „megastrukturalističke škole mišljenja“ Kej Si Hausman (Džon Bredli). Proračuni kažu da će nam se Mesec sručiti na glave, ali da će se pre toga približavati, menjati gravitaciju i izazivati niz katastrofa kao što su poplave, zemljotresi, kiše meteora i slično. Dok naš trojac mora da ode na poslednju misiju na Mesec (i u njegovu unutrašnjost) kako bi spasio svet (i otkrio uzrok katastrofi, „stvarno“ poreklo života na Zemlji i rat između dve vanzemaljske civilizacije, organske i artificijelne), njihovi najbljiži moraju preživeti na Zemlji, uglavnom bežeći od poplava i raseda karakterističnih za Kaliforniju u više i čvršće planine Kolorada. Iz opisa radnje je jasno da je Emerih zajedno sa koscenaristima Haraldom Kloserom i Spenserom Koenom opet

pretrpao film likovima, njihovim međusobnim odnosima, zapletima i ulozima, što samo po sebi sluti na katastrofu. A imajući u vidu da filmovima katastrofe razvoj i karakterizacija likova, te motivacija njihovih postupaka nisu baš jača strana, šanse da će sam film završiti kao katastrofa eksponencijalno rastu. Dodajmo tome i jedan od naivnije napisanih dijaloga uopšte u filmu poslednjih godina, glumce koji tavore između dna prve i sredine tabele druge lige, slabu veru nadležnih studija u bioskope kao instituciju (,,Moonfall“ se praktično tretira kao „smeće“ za januar/februar koji može poslužiti kao „kontra“ i Oskarima i filmovima za Dan zaljubljenih), te činjenicu da je Emerih u relativnim omerima dobio najmanji budžet u tri decenije, pa nam postaje jasno kuda sve to vodi. Da, gluma je uglavnom užasna, ali za to ne treba toliko kriviti glumce (ipak nisu svi Donald Saterlend koji ima jednu uglavnom nepotrebnu epizodu, ali održava čas glume tokom te scene i po), premda Hale Beri glumi kao da je na setu za „reboot“ Dinastije, već užasan scenario prepun kretenskih replika koje kao da je pisao neko naduvan, a čitao i odobrio neko mamura. Postupci i naravi likova se menjaju po potrebi tako da to nema veze s mozgom, a humor ostaje na traljavom pokušaju. ,,Moonfall“ pritom nije ni spektakularan na oko, budući da mu nedostaje dizajna i varijabilnosti lokacija, te da je sve snimljeno nepodnošljivo tamno i muljavo. CGI ne popravlja stvari jer sve do pred kraj i onu bezočnu krađu od Kjubrivariety.com

izuzetaka, otvoreni ili poluotvoreni filmovi katastrofe. ,,Independence Day“ je, dakle, bio senzacija u kojoj je Emerih imao petlje da uništi Belu kuću (odnosno njenu maketu) u gro-planu, ,,Godzilla“ (1998) se može okarakterisati isto, iz sličnog razloga, s time da je žrtva bio Njujork sa svojim znamenitostima. ,,The Day After Tomorrow“ (2004) je jahao na talasima ekologije i globalnog zagrevanja, doduše na dovitljiv način, suprotstavljujući koncept ledenog doba, ,,2012“ (2009) je kao šlagvort iskoristio majanski kalendar i teoriju o smaku sveta, ali je zapravo bio natrpan i neosmišljen, dok se Emerih pokazao kao očajnik s nastavkom ,,Independence Day: Resurgance“ (2016).

ka i Odiseje u svemiru deluje potrošeno i nemaštovito. Pritom se fokus toliko brzo prebacuje s teme na temu i sa zapleta na zaplet da zapravo i nemamo vremena da nam išta od toga priraste srcu.

Prokleto zabavno

Štos je, međutim, u tome da ,,Moonfall“ skoro pa uspeva da „obrne pun krug“ i bude toliko loš film da je zapravo genijalan. Ne uspeva da se vine do tih visina, ali ipak uspeva da dostigne nivo skoro dobrog. Razlog za to je što je u svoj svojoj lošosti prokleto zabavan, idealan za gledanje u društvu pod uticajem alkohola (i lakih droga), u kućnim uslovima radije nego u bioskopu, uz glasno komentarisanje. Ovakva glupost garantuje maksimalnu količinu zabave za koju ne treba skidati gaće ili rizikovati život. Pitanje je samo je li Emerih baš to želeo da postigne, a odgovor na njega bi bio da verovatno nije. ,,Moonfall“ nije ni produkt slučajnog, nenamernog treša nastalog usled neznanja, ali ni onog namernog koji je stilska izjava. Motivacijska sila iza filma ,,Moonfall“ je čista i nepatvorena kurcobolja: Emeriha nije briga kakav će film u celini i većini pojedinačnih komponenti biti ( jednako je „kežual“ i do, na primer „nauke“ i do dramaturgije), dokle god će moći nešto da uništi, poplavi, raznese i da to izgleda polupristojno. A ni tu nije baš izbirljiv, kad već ne može da razvali Belu kuću, Pentagon, ceo Njujork, planinu Rašmor ili Holivud, biće dovoljan i vrh Krajslerovog tornja. Daj šta daš. Ocjena za film: 2.2/10 Ocjena za grešno zadovoljstvo: 8/10

Kadar nove u nizu jeftinih Emerihovih filmskih kataklizmi

Četvrtak, 10. februar 2022.

CELULOID

,,The Last Ride of the Wolves“: Krimić koji mijenja pravila

Zaboravite sve što ste naučili iz knjiga, filmova i serija o italijanskoj mafiji, pa i iz knjiga, filmova i serija uopšte. Zaboravite čak i na krilaticu da je film život iz kojeg su izbačeni dosadni i banalni djelovi, te da je zbog toga uzbudljiv

edna, ona uvreženija, škola mišljenja, film vidi kao zabavu i spektakl, pa je zato i skovala žanrove prema kojima kodifikuje pravila po kojima se spektakl određene tematike mora odvijati. Druga, pak, tvrdi da je film umetnost, te da kao svaka mora makar govoriti o životu (do granice imitacije istog) i iznositi životne istine, pa bile one grandiozne ili malene. Priče o kriminalcima i njihovim avanturama stare su bezmalo koliko i sam film, a žanrovska formula za to je prilično jednostavna. O kakvom god zločinu da se radi, osnovni sastojci su grupa ljudi, akcija i plen, odnosno cilj, aranžirani tako da planiranje i izvedba akcije, kao i plen ili cilj remete inicijalne odnose u okviru grupe. Dobrodošao dodatak su rivali ili policija, što na kraju rezultira obračunom.

Posljednja pljačka

Formula se može u beskraj varirati, ali fundamenti ostaju isti jer se niko nije baš sa njima poigravao. Do sada i do pojave vrlo radikalnog filma ,,The Last Ride of the Wolves“ Alberta de Mikelea, koji je igrao na uravo završenom Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, u sekciji ,,Bright Future“. Način na koji De Mikele otvara film se zapravo čini prilično konvencionalnim za jednu krimi-priču: reč je o noćnoj vožnji

Paskvale i Alberto de Mikele u ulogama bez jasne granice između realnosti i fikcije

Anatomija gangsterske svakodnevice

automobilom uz zvuke fanki muzike i špicu sa žutim titlom. Kamera dvojicu muškaraca, starijeg i mlađeg, snima spreda i po načinu odevanja je već jasno da su gangsteri. Obojica su brkati, stariji je obučen u kožnu jaknu sa kragnom od veštačkog krzna, a mlađi, onaj za volanom, ne skida šešir s glave. Stariji, naravno, ne zaklapa, a priče su mu zaglavljene u prošlim, slavnijim vremenima ili leluja-

ju oko planova za budućnost, dok mlađi uglavnom ćuti. Jasno je da stariji, imena Paskvale, nešto planira, i da je to ona famozna poslednja pljačka, skupa sa starom bandom, Vukovima, kojima je dnevni posao upravljanje vašarskim ringišpilima, koja će svima njima obezbediti dostojnu penziju. Kao problem se, međutim, javlja to što je Paskvale patološki kockar, a i „veza“ preko koje treba

izvesti posao, njegov nekadašnji kompanjon Nikolino, gaji isti porok. Zaboravite, dakle, sve što ste naučili iz knjiga, filmova i serija o italijanskoj mafiji, pa i iz knjiga, filmova i serija uopšte. Zaboravite čak i na krilaticu da je film život iz kojeg su izbačeni dosadni i banalni delovi, te da je zbog toga uzbudljiv. Ovde nećemo dobiti ni avanturu, ni glamur, a ni moralnu osudu, ono

9 gusto-ent.com

Četvrtak, 10. februar 2022.

što vidimo od grupe su najčešće njih dvojica (ostali ulaze i izlaze iz fokusa), koji se kroz film najčešće voze (vožnju iz naslova, dakle, treba shvatiti prilično doslovno) uz Paskvaleovo ne uvek koherentno trabunjanje, a akcija, navodno inspirisana istinitim događajem, dolazi tek na kraju i na kratko.

Radikalan pristup

,,The Last Ride of the Wolves“ se upravo bavi onim banalnim i svakodnevnim u kriminalnoj raboti, prenoseći životnu istinu da je kriminal najčešće rad sa ljudima u kojem treba posložiti različite tačke gledišta i različite interese u jednu seriju akcija. De Mikele za svoje osnovno izražajno sredstvo uzima verbalnu komunikaciju, ali nam pritom ništa ne crta i ne objašnjava, verujući gledaocima da će iz bujice izgovorenih reči sami isfiltrirati informacije o likovima, međusobnim odnosima i prirodi njihove akcije. To isto ponavlja i na vizuelnom planu, izmenjujući slike „njuš-

ki“ sa urbanim pejzažima nekakvog beskrajnog predgrađa ili provincijskog gradića na severu Italije zbog kojih nam je belodano jasno da naši junaci nisu nikada bili i nikada pokušali da budu nekakva varijacija na temu Korleonovih. Već da su uvek bili i ostali pri dnu kriminalnog lanca ishrane. Istini za volju, slično podrivanje žanrovskih pravila smo već imali i u regionalnoj kinematografiji, u filmu ,,Mali“ (2018) Antonija Nuića, gde se autor bavio planiranjem, logistikom i pozadinom zločina (a da je taj isti zločin zamućen) u kojem su učestvovali jedan karijerni kriminalac, jedan korumpirani policajac i kriminalčevi nesvesni drugari – kvartovski zgubidani. Taj je film došao kao kruna njegovog rada na likovima koje je razvijao od studentskih dana. ,,The Last Ride of the Wolves“ ima slično poreklo kao Nuićev film i zapravo je nastavak De Mikeleovog 11 godina starog kratkog filma ,,The Wolves“, koji je zapravo bio

imdb.com

a diskusije o kriminalu

Zagonetna noć krimi-akcije motiv na posteru filma

esej o pljački kao igri uloga iz antropološkog ugla. De Mikele je u svom pristupu, pak, za još par nijansi radikalniji od Nuića, te spremniji da još dodatno zamuti granice, ovog puta između fikcije i dokumentaristike. Kadrovi snimljeni kamerama iz fiksnih pozicija, iz automobila, sa haube, ili čak fiksiranih u ugao prostorija, simuliraju dokumentarni ugođaj koji je dodatno pojačan činjenicom da se režiser Alberto de Mikele pojavljuje i pred kamerom. I to upravo kao ćutljivi Alberto, a pritom je uparen sa

svojim ocem Paskvaleom de Mikeleom, dok ni među sporednim i epizodnim likovima nema profesionalnih glumaca. Dok se pitamo o tome šta je i u kojoj meri tu fikcija, a šta je „stvarno“, jedna stvar će nam biti belodano jasna: ,,The Last Ride of the Wolves“ menja pravila diskusije o kriminalu i bavljenju njime. Zbog toga će se film možda pokazati kao preradikalan čak i za verzirane gledaoce i kritičare, ali fakat je da je hrabar i da ide ispred vremena. M. Stojiljković ocjena: 3.7/5

Četvrtak, 10. februar 2022.

Ili-ili

Zoran Predin, muzičar i književnik

Želim na pecanje sa Vranjkovićem

ako su se bendovi, koji su bili popularni početkom osamdesetih i poturili pank muziku jugoslovenskoj omladini, gotovo svi rasuli, kao i njegov Lačni Franz, Zoran Predin je itekako aktivan. Kao solo izvođač objavljuje albume koji su dosta daleko od muzike koja ga je proslavila, ali je u novim pjesmama jednako iskren i temeljan i poetski zaokružen, sa istančanim osjećajem za dobre prelaze i refrene koji se nastanjuju u podsvijesti. Usput od zaborava otima pjesme koje su ga izgradile kao ličnost, bile važne nekim prošlim generacijama, a uz njega ponovo dišu za one koji su došli. Kao književnik piše, kako su to kritičari ocijenili, promišljeno, pitko i ubjedljivo. Jedan od najljepših i najprijatnijih jugoslovenskih vokala možda nikada nije čitao kapitalna djela Desnice i Daviča, ali preporučuje najbolje savremene autore. Fasciniran je čovjekom po čijem je liku snimljen film ,,Roki“ (,,Rocky“, Džon Avildsen, 1976), a diskretno nam je najavio i promociju svog novog albuma „Gastarbajter trubadur“. O Marku Brecelju iz benda Buldožer govori u prezentu jer je ovaj razgovor vođen nekoliko dana prije smrti Predinovog dragog kolege. Junak iz stripa Alan Ford: Broj 1 ili Grunf? - Grunf. Lucidan i pouzdan. Duhovit i nepokolebljiv. Simpatično glup i nenamjerno pametan. Ali samo kao lik iz stripa. U realnosti ne postoji. Heroine YU roka: Margita Stefanović ili Slađana Milošević? - Margita je bila prava princeza Novog talasa. Bili smo ludi

mogu predložiti svoje tri: Bona isti način. Njezina tragična ris Dežulović - „Nekoliko sudbina je jedna od najtužheretičkih rasprava o nenijih priča iz naših kraNikola je moj mogućnosti Svemogujeva. Primljena na prijatelj i bio je ćeg“, Kristian Novak prestižni Glazbeni - „Ciganin, ali najljepkonzervatorij u ton-majstor na većini ši“ i Goran MarkoMoskvi, pianistica mojih beogradskih vić - „Beogradski najboljeg rok trio“. benda u Jugi, koncerata. Sreli smo se prije Savremene serije: umrla je sama, nekoliko mjeseci u Rijeci i „Crno-bijeli svibolesna i zabojet“ ili „Jutro će ravljena. Druga popili prijepodnevnu kafu. promeniti sve“? heroina Yu roka Pratimo se na Fejsbuku i - Nisam gledao. Potoje za mene Anja pljen u Netflix i HBO Rupel, pjevačica družimo se u Beogradu GO, nekako su mi progrupe Videosex. uvijek kad nijesmo makle. Moja se mladost Pjesma Đorđa Balaoduševljavala serijom „Grševića: „Krivi smo mi“ zauzeti lom u jagode“. Bane Bajs i ili „Računajte na nas“? njegove dogodovštine su, ma- Meni se najviše sviđa „Priča o da odslikavaju vrijeme deset Vasi Ladačkom“. Tetak moje godina starijih od mene, na nemajke Ruže bio je isti Vasa. U osnovnoj školi ljetnje ferije Partizanski film: ,,Sutjeska“ ki način univerzalno opisivale provodio bih u selu Tavankut u (Stipe Delić, 1973) ili ,,Bitka svačiju mladost. Seriju imam u Vojvodini. Tamo sam pronašao na Neretvi“ (Veljko Bulajić, DVD formatu, i samo je pitanje vremena kad ću je pokazat Lalu u sebi. Đole mi je rekao, da 1969)? zbog vojvođanskih krvnih zrna - Oba. Što je veća vremenska unucima. distanca, sve ih lakše gledam. Uloga Silvestera Stalonea: tako sporo govorim. Koncertni prostor: ,,Can- U vrijeme njihovih premijera Roki ili Rambo? karjev dom“ (Ljubljana) ili imali smo pun kufer partiza- - Roki. Još sam više uživao u ,,Kombank dvorana“ (Beo- na, Mirka i Slavka, Titovih he- biografskom filmu o istinitom grad)? rojskih priča, pa mi oba filma Rokiju, američkom bokseru - Oba. U ,,Cankarjevom domu“ koja smo gledali kao dio škol- Čaku Vepneru, čija životna sam 16 godina uzastopno ra- skog programa nisu bila baš priča je bila osnova za film o dio Valentinove koncerte. Sva- bliska. No danas, pola vijeka Rokiju Balboi. Čak je boksao ki sam koncert napravio na kasnije, oba filma imaju isto- sa prvakom svijeta Muhamadrugačiji način, sa mnoštvom rijsku auru, neku novu auten- dom Alijem i skoro ga nokaugostiju iz cijele Jugoslavije. tičnost, a pogotovo u nama bu- tirao u devetoj rundi. No, Ali je Onda se Praznik zaljubljenih de aplauze za način na koji su na kraju jedva pobijedio noka14. februara pretvorio u kič, pa bili snimljeni, bez kompjuter- utom u 15 rundi. Čak Vepner je sam prešao na jesenje koncer- ske grafike i specijalnih efeka- izgubio meč, ali ušao u istoriju te. U ,,Kombank dvorani“ nata, da o impresivnoj kasting li- boksa kao moralni pobednik. Kantautori: Kralj Čačka ili J. stupio sam dvaput. Sa koncer- sti ne govorim. tnim programom „Zoran Klasici jugoslovenske knji- R. August? pjeva Arsena“ i prije mjesec ževnosti: Vladan Desnica – - Kralj Čačka, Nenad Marić, dana na koncertu za stradale u „Proljeća Ivana Galeba“ ili naravno. Srpski Tom Vejts. zemljotresu u hrvatskoj Bani- Oskar Davičo – „Pesma“? Odličan pjesnik i pjevač. Kupio ji. Sa zadovoljstvom najavlju- - Posramljen priznajem da ni- me je pjesmom „Deda Mraz je jem promociju albuma „Ga- sam pročitao nijednu. Ali od- švorc“. Mogu se pohvaliti da s t a r b a j t e r t r u b a d u r “ u mah sam krenuo u potragu i sam svirao njegovu gitaru na Kombank dvorani 6. maja našao slovenačke prevode oba koncertu u Beogradu. Poslije 2022. romana. No, na tom mjestu smo se družili i dogovorili da

11 Mario Pavlović

Četvrtak, 10. februar 2022.

Zoran Predin: Grunf njegov najdraži junak iz stripa ,,Alan Ford“

pokušam organizirat njegovo gostovanje u Sloveniji na ljeto. Baš se veselim. Crnogorski muzički festival: Lake fest ili SeaDance? - Lake Fest. Tamo nas je doveo moj veliki crnogorski prijatelj Nikola Koćalo. Publika je moju grupu Lačni Franz odlično primila. Veselimo se novom pozivu. Da bi te večeri bilo još ljepše, upoznao sam braću Jelić iz Yu Grupe. Baš smo se dobro družili.

Pjesma u kojoj se pominje Jugoslavija: „Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo“ Bijelog Dugmeta ili „Igra rokenrol cela Jugoslavija“ Električnog orgazma? - Bliža mi je „Igra rokenrol cela Jugoslavija“, jer smo s Giletom vršnjaci Novog talasa. Prije par godina smo u Mariboru nastupali zajedno u pozorištu na nekoj reviji muzike iz osamdesetih. Njegova je pjesma himna dobrih

vremena za koje priželjkujemo, da se što prije ponove. Pjesma je vrlo blizu odluke da je uvrstimo u program svojih Jugo koncerata. Dokumentarac o muzici: „LP Buldožer“ Varje Močnik ili „Trenje“ Anike Tesla? - Oba su mi draga. Grupa Buldožer bili su i ostali moji idoli. Boris Bele je bio producent večine albuma Lačnog Franza. I sa Breceljem i sa Beleom još sam u kontaktu, a album „Plju-

ni istini u oči“ još je svjež, duhovit i lucidan poslije svih tih godina. Nikola Vranjković je moj prijatelj i bio je ton-majstor na većini mojih beogradskih koncerata. Sreli smo se prije par mjeseci u Rijeci i popili prijepodnevnu kafu. Pratimo se na Fejsbuku i družimo se u Beogradu uvijek kad nismo zauzeti. Gledajući „Trenje“ poželio sam da me jednom povede na pecanje na Dunav. Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 10. februar 2022.

SERIJE

Pam & Tommy

Huluova mini-serija o seks snimku Pamele Anderson i Tomija Lija

Invazija privatnosti tamil-news.com

ili recimo, objašnjenje zašto je baš Džejn Fonda osoba kojoj se najviše divi, tu da vam jasno ukažu da je ona više od onoga kakvom je ljudi smatraju.

Slatke tetovaže

Sebastijan Sten (Li) i Lili Džejms (Anderson) jakim ulogama nose seriju

Iako trenuci koji se fokusiraju na Pamelu uspijevaju da opravdaju postojanje projekta, teško ga je prigrliti u potpunosti kada znate pozadinu iza njega. Zasnovan je na članku magazina Rolling Stone, ali nije nikada dobio njen pristanak

odinama prije nego što je izraz ,,osvetnička pornografija“ kao grana ,,nesaglasne pornografije“ postao poznat, a brzo potom i svakodnevica, Pamela Anderson i Tomi Li bili su njegove žrtve. Odnosno, neka verzija ovoga. Električar Rend Gotje otpušten je 1995. sa posla u vili slavnog para; nikada mu nije plaćeno 20.000 dolara koje su mu, kako kaže, dugovali. Kada se vratio u kuću po alat, bubnjar benda Mötley Crüe uperio je pušku u njega. Gotje, teolog amater, nakon fizičke prijetnje, odlučio je da ipak nema strpljenja čekati da karma učini svoje i preuzeo stvar u ruke. Osvetu je sproveo tako što je ukrao ogroman sef iz Tomijeve kuće, za koji je znao da sadrži stvari koje su mu bile najdragocjenije. Tu je našao video-kasetu eksplicitnog sadržaja snimljenu na medenom mjesecu. Uz pomoć Miltona Inglija, poznatog režisera pornića, zajma od mafije i opcije anonimizacije tada relativno novog izuma po imenu World Wide Web, Gotje je zaokružio osvetu, učinivši do-

stupnim svima na svijetu najintimnije trenutke slavnog para.

Električar i sef

Novi Hulu projekat, mini-serija ,,Pam & Tommy“, vraća se na ovo grozno i na kraju tragično poglavlje u životima Anderson (Lili Džejms) i Lija (Sebastijan Sten), čiji je ionako krhki brak doživio brži kraj baš zbog objavljivanja ove kasete. Serija pozicionira ovaj snimak ne samo kao razuzdano ludilo tabloida, već i kao trenutak koji je zapravo promijenio svijet: pucanje ustaljenih običaja u američkom životu (o privatnosti, seksu, slavnim ličnostima, trgovini), sve u rukama interneta. Ovo je bilo novo, neregulisano tržište bez bilo kakvih standarda ili pravnih presedana. Porno industrija u to vrijeme zahtijevala je potpisana izdanja za prodaju video-snimaka odraslih. Internet je značio da je Gotje mogao da proda traku koju je ukrao bez ograničenja. Ali, i ne samo on. Ono što je nekada bio koliko-toliko regulisani posao, odjednom je postalo besplatno za sve koji imaju ek-

splicitni video i plan. U pitanju je priča o veoma specifičnom trenutku u istoriji. Pored toga, ovo je i priča o odnosu javnosti prema poznatima i pravu koje je prosječna osoba osjećala - da tek tako može i treba pristupiti najprivatnijim trenucima iz života slavnih. U slučaju Pamele, stvar je bila jezivija zato što je bila i seks simbol, čije je samo postojanje činilo da muškarci osjećaju vlasništvo nad njenim tijelom. U seriji, Lili Džons izgleda toliko slično Andersonovoj, da su granice između istine i fikcije često mutne i imate osjećaj da gledate baš Pamelu. Džejms je uz sve to uspjela i da uhvati njenu suštinu. U jednoj ranoj sceni, Pam sebe opisuje, kao samo ,,dobru hrišćanku iz malog grada Kanade“ i isprva vam to zvuči smiješno, ali što je gledate više, ona to potvrđuje time što je draga i ljubazna prema svakoj osobi koju sretne, bez obzira na to kako je i iz kojih pobuda gleda. Uz to nije ni u jednom trenutku prikazana kao klasična glupačica, već su njena razmišljanja, stavovi,

Sebastijanov Li je pun tetovaža, glasan, neotesan i… iznenađujuće sladak. Gledati seriju nakon što ste iz tabloida saznali sve što znate o njihovoj vezi - o vjenčanju na plaži, djeci, raskidu, zlostavljanju, zatvorskoj kazni i ponovnim susretima, znači i da vam je na trenutke neprijatno zato što navijate za njih. Ovdje ih vidite kao ludu djecu koja se vole, ljube, (seksaju), podržavaju, upoznavaju i umiru od želje da imaju djecu. I uz to nemaju seks do prve bračne noći - što je četiri dana nakon njihovog prvog dejta i iz nekog razloga je dodatno slatko. Li je šašava karikatura koju pokreću isključivo emocije koje dolaze iz međunožja. Njegova ljubav prema Pameli uspijeva da izmili na površinu ispod hiljadu slojeva tetovaža i običaja hevi metal supkulture i to su trenuci kad zaslužuje simpatije. Uprkos manama, serija je nesumnjivo ubjedljiva. Čak i kada scenario nije previše dobar, glumačka ekipa je jaka i izvlači maksimum iz svake scene. Iako trenuci koji se fokusiraju na Pamelu uspijevaju da opravdaju postojanje mini-serije, teško je prigrliti u potpunosti projekat kada znate pozadinu iza njega. Projekat je zasnovan na članku magazina Rolling Stone, ali nije nikada dobio Pamelin pristanak. Serija je, teoretski, na njenoj strani, pokazujući, prije svega, koliko su je mediji i američki pravni sistem nepravedno omalovažavali. Ipak, tužno je što bez Pameline saglasnosti da se ispriča ova priča, ,,Pam & Tommy“ ispada samo još jedna invazija na njenu privatnost, 25 godina kasnije. Biljana MARTINIĆ Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 10. februar 2022.

Feria: The Darkest Light

Netfliksova nova fantazijska drama u kojoj jednu od uloga igra i mladi crnogorski glumac heavenofhorror.com

SERIJE

Misterija bez svjetlosti na kraju tunela

Neobjašnjive vizije, uglavnom prijeteće prirode glavnih junaka su dio temelja horor filmova i serija, koje se igraju se percepcijom i stvarnošću, ali je ovdje to pojačano do te mjere da više zapravo ne znate postoji li onostrani svijet Piše:

Davor PAVLOVIĆ

uralno područje koje služi za stvaranje fantastične mitologije i u kojima se nudi hibrid tradicionalne drame i fantastičnog horora s nekim epskim elementima koji je čine zanimljivom, mogli smo mnogo puta da vidimo u serijama i filmovima, a nedavno i u španskoj seriji ,,30 Coins“. Nova serija, slične tematike, koja je stigla na Netfliks zove se ,,Feria: The Darkest Light“, u kojoj jednu od ključnih uloga tumači naš mladi Lazar Dragojević.

Tijela u rudokopu

Premijerna sezona ima osam epizoda, a kreirali su je Agustin Martinez i Karlos Montero. Oni su kao pozadinu odabrali gnostička učenja iz drugog i trećeg vijeka i prepli-

tali ih s pričom o sekti čije masovno samoubistvo podsjeća na slične grupe posljednjih nekoliko decenija. Moglo bi se reći da je ovo još jedna kultna misterija smještena u još jedan od onih izgubljenih vjerskih gradova u kojima se niko ne ponaša normalno. Među stanovništvom malog izmišljenog, andaluzijskog sela Feria nastane šok kada se u blizini rudnika pronađu 23 mrtva tijela. Stvari postaju još gore za sestre Sofiju (Karla Kampra) i Evu (Ana Tomeno), kada snimci kamere pokažu da su njihovi roditelji Elena (Marta Niejto) i Pablo (Ernest Viljegas) nešto prije razgovarali s tim ljudima. Zapravo, Elena je čak otišla s njima u rudnik, ali je od tada nestala, kao i Pablo. Roditelji su osumnjičeni za ubistvo, ali sestre ne žele to prihvatiti i nadaju se da je sve

greška. Kao rezultat istrage tima na čelu s Alvarom Guiljenom (Isak Feriz) iz Madrida, pokazuje se da je grupa koja sebe naziva ,,Sekta svjetlosti“ godinama u kontaktu s Elenom. Sekta vjeruje da je ovaj svijet lažan i da odabrani mogu otvoriti vrata pravog Kraljevstva dovršavanjem procesa u pet koraka. Feria krije mnoge tajne i tajanstvene moći, a sada sve jedna po jedna izlaze na vidjelo. Ova serija predstavlja priču koja će nam uveliko biti poznata, sa gradovima sa skrivenim religijama, zlim ljudima koji vrebaju, sektama itd. Pa šta je onda ovdje posebno? Malo toga. Ona razotkriva karaktere različitih mještana, kao i mnoge tajne koje neki čuvaju, stvarajući vlastiti svemir vezan uz fantastičnu mitologiju, unutar ruralnog konteksta koji odražava društvene pro-

mjene nastale u Španiji tokom više od 20 godina u kojima se radnja dešava. Dva su glavna pitanja koja će zaokupiti publiku. Jedno se tiče razloga brojnih smrtnih slučajeva i šta se tačno dogodilo, dok se drugi odnosi na ulogu Elene i Pabla, što je posebno važno za dvije kćerke, koje se moraju suočiti s mogućnošću da su njihovi roditelji lude ubice.

Predvidljivi narativ

Veliki dio prve sezone pokazuje kako se dvoje mladih ljudi bore sa situacijom, s pogledima drugih i vlastitim sumnjama. Međutim, razvoj priče je konvencionalan i predvidljiv i uspijeva iznenaditi samo u nejasnim situacijama, čime se očigledno nastoji zadovoljiti što širi spektar publike. Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 10. februar 2022.

tkad je španska serija ,,La casa de papel“ (,,Money Heist“) pokorila svijet, Netfliks je u stalnoj potrazi za novim hitom iz Španije. Najsvježiji pokušaj ovog striming giganta da ponovo osvoji svjetsku publiku je fantazijska drama ,,Feria: The Darkest Light“. U prvoj sezoni serije kreatora Horhea Dorade i Karlesa Torensa, koja se vrti oko misterioznog kulta u malom španskom mjestu, nesvakidašnju glumačku priliku zgrabio je mladi crnogorski glumac Lazar Dragojević. Bivši student sarajevske akademije umjetnosti do ostvarenja koje obiluje linčovskom atmosferom i čudacima, saj-faj elementima još jednog Netfliksovog hita ,,Stranger Things“ i kultovskim uporištem brilijantne HBO drame ,,The Leftovers“, vjerovali ili ne - stigao je zahvaljujući Instagramu. O tome, lansiranju karijere, saradnji sa Špancima koju opisuje kao pjesmu i još mnogo čemu, Lazar Dragojević govori za Objektiv. OBJEKTIV: U seriji ,,Feria: The Darkest Light“ igrate Halida, koji 1995. godine kao izbjeglica iz Sarajeva dolazi u Španiju. Ko je zapravo Halid i zašto Vam se dopada njegov lik? DRAGOJEVIĆ: Halid je prototip svakog lika koji sam radio dosad. Morao sam da pronađem tu ulogu u sebi, a i

Iako postoji različiti glumački ansambl, u prvom planu su dvoje mladih ljudi s problemima identiteta, koji su tako tipični u toj dobi. Ipak, serija nije namijenjena isključivo tinejdžerskoj publici koja se može poistovjetiti s njima, jer taj profil publike možda neće razumijeti mnoge vizuelne ključeve zapleta serije koji su usmjereni na odraslu osobu. Zbog toga je vidljiva i neuravnotežena mješavina žanrova koja se kreće između porodične drame, horora, fantazije ili čiste policijske istrage. S druge strane, u scenariju je vidljivo ponavljanje objašnjenja koja se vrte oko iste stvari, dosađujući i produžavajući priču koja je mogla imati mno-

Lazar Dragojević: Š rade strastveno ili n

samog sebe u tom liku. U suštini, mi imamo dosta zajedničkih stvari - Halid i ja smo zaista veliki emotivci. Međutim, karakteri nam se dosta razlikuju. Neke stvari bih uradio potpuno drugačije od njega, ali ipak za sve to možemo da okrivimo Halidove godine. On je dosta mlađi od mene ( ja imam 25 – on ima 19-20 godina). Sporedni faktor u svemu tome, kako i u seriji, tako i u životu, jeste to što muškarci u poređenju sa ženama sazrijevaju mnogo sporije. U tim godinama nas pubertet tek pušta, a još dodajte to što je on morao nasilno da odraste – za noć da se snađe i da pobjegne od nečega. Kako sam kaže, ,,nema nigdje mjesta za nas u čitavom svijetu“. Teško je to osjećanje apsolutne usamljenosti, pogotovo čovjeka koji ostaje bez brata – jedinog utočišta koje ima na cijelom svijetu. Obrni-okreni, koliko se razlikujemo toliko imamo i sličnosti. Tokom igranja sam iz emotivnog pamćenja povlačio situacije kad su mene na-

puštale neke osobe koje sam jako volio - zbog toga ga apsolutno razumijem. Osjećam tog momka i osjećam njegovu bol. OBJEKTIV: Postoje li u seriji klišei vezani za izbjeglice iz Bosne? DRAGOJEVIĆ: Apsolutno. I to je otkad je bio taj, kako ga nazivam, bratoubilački rat, jer je doslovno brat pucao na brata. Ne mogu da zamislim da vatrenim oružjem nanišanim mog Enesa – mog klasića, mog cimera, i brata – to mi je nepojmljivo. Klišei apsolutno postoje, čak smo i garderobom tako predstavljeni – tj. nažalost stvarno jesu tako izgledale izbjeglice za vrijeme rata. Potpuno sam ušao u tu ulogu i istraživao o njima. To je zapravo toliko savremena situacija – nažalost i danas imamo toliko izbjeglica koje bježe iz ratnih područja, spašavaju svoju glavu, eto počevši od Sirije prije nekoliko godina… U Bosni sam gledao kako sjede na ulici dok ih ljudi izbjegavaju. Evo i u Evropi imamo primjer čovjeka koji je umro usred srca Pariza –

bgr.com

Serija crpi inspiraciju iz Linčove kultne serije ,,Twin Peaks“ i Lavkraftovih knjiga

go više vitalnosti. Ljubitelji ovakvih serija će morati biti prilično strpljivi, jer serija ima poteškoća s tempom. Puno stvari jednostavno predugo

traje, kao da su se autori bojali napraviti korak naprijed. Postoji mnogo poveznica s američkim serijama B produkcije, dok je u jednoj od epi-

svakodnevno svjedočimo tome koliko smo se otuđili jedni od drugih. Stvarno se da pričati o tome. OBJEKTIV: Koliko je bilo izazovno baratati španskim jezikom i akcentovati ga bosanskim? DRAGOJEVIĆ: Španski nijesam nikako znao a bosanskim akcentom već sam baratao jer sam studirao u Sarajevu četiri godine. Bosanskim književnim, a i bosanskim generalno, jer sam se družio sa ljudima iz čitave Bosne i Hercegovine pa sam tako i akcente kupio. S obzirom na to da moj lik dolazi sa tog područja, imao sam bosanski u biografiji, pa mi nije bilo toliko teško da se snađem. OBJEKTIV: Pojedini elementi serije na momente podsjećaju na hitove poput ,,Twin Peaks“, ,,Stranger Things“ i ,,The Lefto vers“... No, što je to što je čini apsolutno posebnom? DRAGOJEVIĆ: Ne mogu da kažem da je ova serija gora ili bolja od bilo koje druge. Naravno da o ukusima treba raspravljati i da ne bi trebalo

zoda očita posveta osmom dijelu posljednje sezone kultne Linčove serije ,,Twin Peaks“. Neobjašnjive vizije, uglavnom prijeteće prirode glavnih junaka dio su temelja horor serija i filmova koji se igraju se percepcijom i stvarnošću, ali je ovdje to pojačano do te mjere da više zapravo ne znate postoji li onostrani svijet zvan Kraljevstvo. Predlaganje fantastičnih elemenata koji ne postoje, uvijek može biti komplikovano, pa u tom aspektu serija postiže solidne ciljeve.

Mračne ekspresije

Korištenje CGI-a (specijalnih efekata) je ponekad uvjerljivo i uspijeva stvoriti homogenu estetiku, a nekada je previše

Četvrtak, 10. februar 2022.

Španci nikako

način i strastveno rade stvari. Oni pričaju ostrašćeno, kod njih nema komfor zone. Toliko su prisni i za njih je sve pjesma. Rade strastveno ili ne rade nikako. OBJEKTIV: Kako ste uspjeli da se izborite za ulogu u ovakvom svjetskom projektu? DRAGOJEVIĆ: Imao sam takvu sreću da je kasting agent na Instagramu nabasao baš na moj šou ril čiji sam

naivno. Stvaranje čudovišta, koje je često prisutno i koje igra ulogu u radnji, na nivou je onoga što se viđa u drugim sličnim proizvodima koji su uvijek prisutni na Netfliksu. Dizajn odabran za ovo stvorenje, koje liči na mačku sfinge je iznenađujuće. Pažnju svakako privlače Kadiz i Zahara de la Siera, mjesta koja su predstavljalala Feriju i koja sama po sebi odišu nekom mistikom, a pojačavanju atmosfere je doprinjeo soundtrack indi pop-rok pjesama, poput ,,The Communist Tenant“ ili ,,Insanity Wave“. Jedna od najzanimljivijih karika serije je vodeći ženski duo kojeg igraju Ana Tomeno i Karla Kampra. Situacija u ko-

joj su dvije sestre upletene, njihov unutrašnji i spoljašnji sukob, najbolji je dio. Osim toga, interpretativno su obje dobre i tjeraju gledaoca da razumije njihov sestrinski odnos. One su sestre koje su potpuno različite i od njih se zahtijeva puno emotivne i mračne ekspresije u mnogim scenama, a obje glumice dobro na to reaguju, iako postoje neki rijetki trenuci preglumljivanja koji negiraju navedene tvrdnje. S druge strane, sporedni likovi izgledaju kao voštane figure koje ne mogu sami birati svoju sudbinu. Oni su sastavni dio opasne igre čija pravila ne uspijevaju naučiti zbog zamorne nevjerice i nedostatka smjelosti. Uglavnom, nedostaju im

Facebook

nametati svoje stavove po svaku cijenu, ali o ukusima je uvijek sočno govoriti. Ovaj žanr se nekome sviđa, nekome ne. Ono što razlikuje ovu seriju od ostalih jeste priča koju nema bilo ko drugi. Naravno da uvijek postoje reference i toliko je priča koje imaju dodirnih tačaka, ukrštanja, ali i raskršća. Život piše drame, a iz nekih oblika drame nastaju na primjer saj-faj elementi. Kao što postoje ljudi koji vjeruju u te stvari, postoje i oni koji ne vjeruju, ali je činjenica da se prave priče o tome jer ljude privlači nepoznato i ono za šta nijesu sigurni da li može da se desi. Sve u svemu, ,,Feriju“ od ostalih serija odvaja priča, šarmantni likovi koji nose određenu težinu, kao i misterioznost koja nas drži u iščekivanju. OBJEKTIV: Zašto biste pogledali „Feria“ i da ne igrate u njoj? DRAGOJEVIĆ: Volim triler a i Netfliksovu produkciju, pogotovo španskih serija koje odlikuje odlična gluma. Španci su otkačeni na svoj

Dragojević u ulozi Halida u seriji ,,Feria: The Darkest Light“

sadržaj objavio u čast studentske vježbe koja je sadržala kratak opus mog dotadašnjeg rada. On je zapazio ključan dio – skok preko kola, koji je presudio odluci da uloga Halida pripadne baš meni – zbog toga što, između ostalog, mog lika odlikuje spretnost. Moja fizionomija i energija predvodile su u tome da dobijem poziv za kasting, pa slobodno mogu reći da su i harizma i motivacija, što ih čini nezanimljivima. Od njih važno mjesto u priči ima Horge Motos, kao Čisko, koji gaji osjećaje prema Sofiji i Isak Feriz, odlučan da dođe do korijena velikog misterija koji je dobio zadatak istražiti. Vrijedi napomenuti da jednu ulogu, Halida, izbjeglice iz Sarajeva, igra naš glumac Lazar Dragojević.

Napeta fantastika

Za stvaranje serije, autori su nedvojbeno bili inspirisani H. P. Lavkraftom, koji se ističe po kombinovanju elemenata koji proizlaze iz naučne fantastike s onima tipičnim za horore. Ljudsko lice prijetnje je lice sekte koja, skrivajući se iza primamljivih obećanja, provodi

odigrale ulogu prije mene samog. OBJEKTIV: Na j va ž n i j a stvar koju ste naučili sarađujući sa Špancima? DRAGOJEVIĆ: Naučio sam što je prava industrija filma i što je profesionalnost. Svako ima zaduženje i radi svoj posao – svako je tačan i precizan. Posao se završava bez muke i natege. Svi su stoprocentno skoncentrisani na svoj rad. Anja IVANOVIĆ kult i čiji je konačni cilj stati na kraj stvarnosti kakvu znamo. Činjenica da se niti pravi entitet sekte ni tačan identitet monstruoznosti koju poštuju nikada ne otkriva, što doprinosi da priča bude intrigantna. Naime, stalni osjećaj misterije pridonosi prenošenju napetosti i olakšava identifikaciju s likovima koji, poput gledalaca, traže objašnjenje za ono što im se događa pred očima. Cijela serija ostavlja utisak da se nešto želi. Integracija vizuelnih simbola i metafora u narativ, vjerovatno bi pridonijela jačanju osjećaja neodoljivog misterija na kojem se temelji cjelokupna arhitektura serije, dok će ovako ona ostati poprilično nezapamćena. Ocjena: 2.5/5

Četvrtak, 10. februar 2022.

serije

Džon Luri i dalje briljantan i sebi dosljedan u drugoj sezoni HBO remek djela ,,Painting with John“

ageratingjuju.com

Ptica koja predvodi krdo

Luri na posteru avangardnog autorskog projekta

Kroz cijeli proces slikanja Luri uspijeva da ,,otkači“; da dostigne onaj viši nivo kada podsvijest praktično i nezadrživo kulja, probija sve brane i teče tu pred kamerama. I to je najljepši dar i najskuplja lekcija koju možete dobiti u seriji

Četvrtak, 10. februar 2022.

to je fora: niko vam neće sadržajnije i kvalitetnije ispuniti televizijskih 20-23 minuta od Džona Lurija. Kakav je to samo lupeški trik lika koji vas kroz cijeli ,,Painting with John“ ubjeđuje da je sve što radi samo pokušaj da nekako, bilo kako ispuni minimalno trajanje jedne HBO epizode.

Četvrti zid

Dvije žene

Svaki od njegovih dugih monologa prati i proces oslikavanja – a neki od njegovih jednostavnih akvarela završavali su, potpuno opravdano, na izložbama u nekim od najpoznatijih svjetskih galerija. Jedna - prikaz medvjeda raširenih ruku pred parom zatečenim u koitusu – postala je megapopularan meme, naravno u Rusiji. Ali ipak to je prije svega jedna životna umjetnost koja se tiče prirode i onog iskonski probuđenog u nama. Već u prvoj epizodi zanijemićete pred štosnom, autoironičnom i ciničnom ,,Pticom koja pred-

theplaylist.net

,,Painting with John“ je, ukratko, etalon i epitom onog što neku HBO seriju čini svježom i originalnom umjetnošću. To što je prva sezona stala u svega šest kratkih epizoda nije spriječilo Lurija da na tako malom prostoru servira gurmanske količine sočno zagriženog života. On je samo stari glumac koji je, na korak do velike slave i nakon prvog režiserskog uspjeha, devedesetih digao ruke, kazao da mu je dosta svega i spucao za Karibe. Pod izgovorom navodne teške bolesti ili realno njom pritisnut, đavo će ga znati. Ono što je bitno: ,,Painting with John“ je mnogo više od onoga što biste mogli da dobijete od bilo kog neostvarenjaka. Džon je mangup kojem može biti da na prepad ,,probije četvrti zid“ samo da bi svoju publiku na sekund pitao: ,,Što je?“. Na početku druge sezone ,,Painting with John“, čijih smo pet epizoda ljubaznošću HBO imali priliku da vidimo prije premijere 18. februara, Luri će opet tvrditi da sigurno nećete naučiti bilo šta o slikanju sa njim. Fazon je, naravno, da ćete moći tu da uhvatite mnogo više od same forme ili procesa slikanja – već da ćete čuti mnogo važnog o umjetnosti, stvaranju, umjetnicima i proživljavanju jednog iskrenog života... Kako i dolikuje liku sa

ulice koji se prvo ostvario kao džez muzičar, pa osamdesetih zablistao u dva kultna filma Džima Džarmuša (,,Stranger than Paradise“ iz 1984. i ,,Down by Law“ iz 1986) – da bi nakon režiserskog debija u briljantnoj seriji ,,Fishing with John“ iz 1991. praktično nestao sa scene. Bilo bi grijeh bilo što prepričavati, znajući da se radi o ,,svega“ šest novih kratkih epizoda. Luri je prije svega dosljedan sebi i ovo nije samo prirodan nastavak prve sezone, već svega onog koji su upoznati u put karijere ovog tako osobenog i kultnog lika američke alternative. Možete uglavnom i da pretpostavite: Luri se, kao fol, dovija kako da ispuni trajanje jedne televizijske epizode (pri tome se sjajno naruga i dekonstruiše kompletan koncept moderne televizijske zabave); pa vas ubjeđuje da nema mnogo znanja ni o procesu snimanja, ni o slikanju, ni o umjetnosti generalno... Da bi vam uvalio potpuno avangardnu i, vjerujte, tehnički vrlo modernu, promišljenu i potkovanu formu.

Fragment famozne ,,kaubojske“ animacije koja je lajtmotiv svih epizoda

vodi krdo“. Naravno da je takva jedan sjajan osvrt na to, kako živi i čemu teži Džon Luri, tamo negdje na neznanoj lokaciji na Karibima. Najbitnije, kroz cijeli proces slikanja Luri uspijeva da ,,otkači“; da dostigne onaj viši nivo kada podsvijest praktično i nezadrživo kulja, probija sve brane i teče tu pred kamerama. I to je najljepši dar i najskuplja lekcija koju možete dobiti u ,,Painting with John“. Priliku da vidite, u kojoj mjeri je jedan umjetnik blagosloven, kada uđe u sferu stvaranja. Kada u driblingu zaobiđe i ego i superego i zapleše u klinču sa onim iskonskim, primalnim ,,id“ u sebi. Tu negdje Luri pronalazi umjetnost, i alal mu vjera za to. O sebi će Džon govoriti između redova. Na primjer, odricati se bilo kakvog spoljašnjeg sjaja ili uljepšavanja, govoreći da ga interesuje samo ,,blistava duša“. Da vam to ni na sekund ne zazvuči kao potrošeno ili patetično, glumac i režiser će se potruditi tako što će kompletnu priču uvezati sa blistavim osmijehom djeteta; govoriti da sve što juri je takav životni stav, takve situacije... Konačno, u uvodnom dijelu druge sezone Luri će kazati nešto važno i o svojoj karijeri. Mrtav ‘ladan izmisliće (ili ne?) priču, da je kao dječak poželio od boga kovanicu od četvrt dolara, samo da kupi sladoled. A da su mu potom vrijedne kovanice godinama počela ispadati iz nosa i da je to za njega postala velika muka! I tu vas ubijediti, da je on osoba koja je zaista kao prokleta briljantnim talentom za umjetnost. I potom strašno šarmantan, (skoro) nimalo sebicentričan lik, kojeg ljubav interesuje samo zato da bi je mogao pružiti.

U seriji se pojavljuju dvije žene; Luri ih koristi da bi servirao svojevrsan ,,film u filmu“. To je otkačena fora koja se dešava na njegovim akvarelima, gdje on poput kauboja jaše za njima dvijema u galopu, kroz šumu, preriju ili pustinju, i kao omađijan prati gdje bi ga to one mogle dovesti. Na početku će ih pobožno pitati jedno savršeno: ,,Zbog čega bilo što u životu, ako bi moglo ništa uopšte?“... I to djeluje i potpuno uzvišeno i otkačeno komično, da znate da tu nema bilo kakve zezancije. Cijelu jednu epizodu Luri će, na primjer, ispuniti pričom o govoru od 45 minuta koji je morao držati u Barseloni, a da je imao pripremljenih samo minut ili dva; tu će se negdje sprdati i konceptu Netfliksovih, ali i HBO programa...

Ispunjena tišina

Tvrdiće da život na Karibima uopšte nije raj, kako su neki kritičari nakon prve sezone romantizovali (samo što, naravno, suštinski i jeste). I kao bilo koji starac ratovati protiv modernih tehnologija - bježati od svega modernog u slikanje, u ples, na jednu vlažnu tropsku terasu ili pravo u ring protiv hronične lajmske bolesti (koja to možda i nije)... Da bi tu, naravno, pronašao umjetnost i stvaranje. Jedan svijet bez šuma i distrakcija svih naših prostora, priča i vremena. I da, posle svega, ,,Painting with John“ je tehnički potpuno dorečen i moderan. Stari muzičar koji je zanat učio u najboljim klubovima i na najboljim ćoškovima Nju Orleansa i Njujorka vam je servirao seriju u kojoj će, vjerujte, i oni potpuno neuki početi da primjećuju koliko je dobar i osmišljen sami dizajn zvuka! Pa uglovi kamera, rezovi, momenti praznog hoda, tišine... I sve to je igra one ptice sa jedne od slika, koja visoko iznad krošnji, uspijeva da predvodi cijelo jedno divlje i prizemljeno krdo. Pa da uhvati pogled i horizont mnogo jasniji i dalekosežniji od svih. Zato, ne vjerujte Džonu Luriju: ,,Painting with John“ je umjetnost ,,jedan kroz jedan“ i prilika da vidite mnogo dalje i više od svakodnevnog i običnog. I jedan život vrijedan življenja; za koji je valjalo žrtvovati i jednu, potencijalno veliku holivudsku karijeru. S. STAMENIĆ Ocjena: 4.3/5

Četvrtak, 10. februar 2022.

PR EPORUKA

FILM „Green Mile“ (Frenk Darabont, 1999) po romanu Stivena Kinga a inspirisan stvarnim događajem) je film tokom kojeg po deset puta plačem, svaki put kad gledam. To je priča o tome kako smo po drugi put ubili Isusa; testament ljudskoj prirodi, ili samo slabosti ljudske prirode –zavisno od toga koliko vjere u ljude imaš. Od novijih mi se dopao ,,The Father“ (Florijan Celer, 2020). Priča o starcu čiji um sve više tone u demenciju, i kako to utiče na njega i ljude oko njega, pogotovo na njegovu ćerku. Kažem ,,starcu“, ali Entoni je sve, samo ne star. Maestralni Entoni Hopkins daje čas glume i života!

Hopkinsov čas glume i života Duško Miljanić

Zgrabi

Marko Rajković, glumac

Zaobiđi FILM

TV Moje dodirne tačke s televizijom su ,,Looney Tunes“, Diznijevi staari stari crtani filmovi sa ,,Ko će biti Robin Huuud?“, još neki crtani o kojima se ne sjećam dovoljno da bih guglao i ,,Naruto“. I ,,Death Note“, koji bih preporučio ako nijeste ljubitelj anime. Takođe, serije ,,CSI: New York“ i ,,First Wave“ koje ne znam da li bih preporučio jer romantizujem prošlost. ,,Breaking Bad“ Vinsa Giligena je najbolja serija svih vremena, change my mind! (Ne možeš, jer ,,ja sam onaj koji kuca“... ovaj članak). Priča o tome koliko slab čovjek može biti opasan. Moderna šekspirovska tragedija! Scenario, režija, gluma –genijalno! Glumu Brajana Krenstona Hopkins je nazvao najboljom koju je ikad vidio. ,,True Detective“ Nika Picolata – prva sezona iz 2014. godine. Priča o iskupljenju kroz dostizanje pravde. Pravda je dostižna, ako su tu obavezu preuzeli hrabri pojedinci – po tome i po još osobina Rast podsjeća na Hamleta. Usljed svog pravdoljubivog karaktera i griže savjesti,

volja za životom. Simbol pobune protiv tirjanstva i dobra duša. Živio u svijetu zmija, pa morao da postane duh (,,Lord, forgive me ‘cause it’s wrong, but I plan to die“). Album ,,The Don Killuminati: The 7 Day Theory“. Rendom – “Balkan br. 1”

Ako mi se film ne svidi u prvih deset minuta, gasim. A to mi se malo puta desilo, pažljivo biram čemu ću pružiti šansu.

Marko Rajković

zbog tragedije koja mu se desila, Rast stavlja na kocku reputaciju, slobodu pa i život, da bi uhvatio monstruma. I u procesu otkrivajući postojanje mnogo većeg i moćnijeg monstruma.

MUZIKA Uz glumu, moja najveća ljubav je rep. Od muzike koju slušam 70 procenata je rep. Odrastao sam uz Emi-

nema. Kad sam ga otkrio u četvrtom osnovne, nijesam znao o čemu repuje, ali mi je njegov način sklapanja riječi i flow prijao uhu. Stava sam, da je sada bolji nego ikada.Sa aspekta flowa - ljubitelji flowa, preporučujem njegov versiz pjesme ,,Walkthrough“ sa Gripom. Tupak – naj true reper ikad. Izvanredna osoba. Borac za istinu i pravdu. Nevjerovatna

Rekao bih, bacite televizore, više zla no dobra. Ja sam dijete Jutjuba. Predložio bih predavanja dr. Džordana Pitersona, ali baš predavanja, ne kratke klipove lišene konteksta. Nikad nijesam vidio da nekoga toliko mrze, a da je toliko neopravdano. To me pogađa, ovaj čovjek je dar čovječanstvu. Ali ima mnogo više ljudi koji ga vole, kojima je pomogao da promijene život na bolje, i ja sam jedan od tih. Posebno su zanimljive njegove analize Diznijevih crtanih filmova kroz Jungove pojmove.

MUZIKA Moderni mejnstrim trep ima brutalne matrice (ne sve), ali tekstovi su lišeni smisla, i rekao bih da nam smisao fali kao generaciji. Nema nužnosti. Čovjek mora nečemu da stremi, za nešto da se bori, tako smo napravljeni. To nas razlikuje od životinja.

Četvrtak, 10. februar 2022.

n o bo

Sajmon Grin servirao muziku s ukusom poznatog

Estetika termalne banje

ajmon Grin je tip koji ima reputaciju da stvara kontemplativnu, promišljenu – skoro konceptualnu elektronsku muziku. Sa novim albumom ,,Fragments“ je sve to, pa i vrlo aktuelan, prijemčiv, zabavan; samo ne – originalan. Di-džej iz Brajtona (kako samo bitno i autentično mjesto britanske scene!), koji godinama živi i stvara u Los Anđelesu, kroz karijeru je pokazao da je spreman da se mijenja.

Ono što je album ,,Fragments“ moglo činiti drugačijim je činjenica da je nastajao tokom duge pandemijske pauze. Sve to je Sajmon Grin skrajnuo po strani, odbijajući da poentira ili makar kaže nešto lično

Od downtempa je skliznuo ka chillout sferama; sve više evoluirajući ka klupskom zabavljaču, performeru... Ili, ukratko: Bonobo je muzika za sjajan after nakon noći plesa i kozna-čega-sve. ,,Fragments“ je projekat koji apsolutno pripada toj teritoriji. Koliko Grin želi da bude umjetnički, sasvim prikladan muzici za neki, recimo, kanski filmski hit – odličan je dokaz dvominutni uvod ,,Polyghost“. Silni gudači, pa čak harfa u prvom planu, a sve pod plaštom, gotovo drhtajem zimske melanholije – to je neki Grin koji je mnogo više u rodnom Brajtonu, nego u Kaliforniji. Naravno da je na ovakvom albumu mnogo trip-hopa, zvuka koji je devedesetih proslavio brajtonsku scenu; naravno da

vinylmeplease.com

Harfa i gudači

Jasna estetika na omotu nove Bonobo ploče

tu ima i džeziranja, i dugih, gotovo melemnih downbeat skretanja... Dok ne dođete do izuzetne ,,Otomo“, ipak ćete imati utisak već proživljenog – i pitati se, da li se to Bonobo vrti ukrug i samo prepakuje staru formu na novom albumu. Ono što je ,,Fragments“ moglo činiti drugačijim je činjenica da je album nastajao tokom duge pandemijske pauze od nastupa. Sve to je Sajmon Grin skraj-

Sajmon Grin, di-džej iz Bristola, propustio šansu da iskorači i poentira

nuo po strani, odbijajući da poentira ili makar kaže nešto lično – zarad jedne (doduše prilično visoke) ravne linije. Na kojoj su, recimo, elektro-r&b eksperimenti, poput ,,Tides“ sa Džamilom Vuds, rijetka i nedovoljna skretanja.

Stara formula

Grin je pokušao da se lagano izvadi iz čorbe poznatog ukusa, korišćenjem jakih ,,world music“ začina na već gotovo jelo. I to na prvu loptu funkcioniše: jedan bugarski etno hor (u jednom, skoro Bregović ša-

blonu) tako odlično nosi ,,Otomo“, a na sličan način funkcioniše i ,,Tides“... A mač sa dvije oštrice je utisak, da to nije u krajnjoj liniji i primarno klupska muzika. Već nešto što bi, recimo, prije čuli i uklopili u estetiku termalne banje nekog jako skupog rizorta, nego u neki jak di-džej set u sitnim satima. Sveukupan utisak je da dug period bez nastupa Sajmon Grin nije iskoristio da sa novim Bonobo projektom napravi iskorak u karijeri. Prepakivanje uvijek nosi utisak o već viđenom poklonu ispod sjajnog najlonskog omota; pa se tako ,,Fragments“ nikako ne može staviti u rang njegovih najboljih projekata, poput izuzetnog ,,Dial „M“ For Monkey“. Makar publika na setovima neće biti nezadovoljna; pandemijska pauza je najduže odvojila od nastupa upravo heroje elektronske muzike. Pa će Bonobo, uz nekoliko prijatnih osvježenja, sasvim lako moći da se vrti po staroj formuli. S. S. Ocjena: 60/100

Ro ad

d ž uboks

Ko rn

nme.com

Džonatan Dejvis pronašao optimizam

ry, New

Četvrtak, 10. februar 2022.

Bl a ck C ou

Karta za sa

Omiljeni mračnjaci iz benda Korn u pozitivnijem ruhu

Siguran gard

Tako prepoznatljivi gitarski rifovi, sve ono što manje temeljna metal publika najprije smatra kao asocijaciju za Korn zvuk. ustupilo je mjesto melodičnim, čak sanjivim instrumentalnim ,,mostovima“

vježina i dašak nade na mjestu na kom je sigurno ne biste očekivali. Sve što su kalifornijski nu metal velikani iz benda Korn od 1993. godine stvarali, bilo je svjedočanstvo nesreće ljudskog postojanja. Nakon skoro tri decenije, ploča ,,Requiem“ je odraz spremnosti da se mijenjaju. Dakle, suštinski i sadržajno, ,,Requiem“ je drugačiji, novi i preporođen Korn – onaj album na kom frontmen i tekstopisac Džonatan Dejvis pronalazi iskreni optimizam. Prethodni ,,The Nothing“ projekat bio je njihov ubjedljivo najmračniji; za Dejvisa beznadežan, nakon smrti majke i bivše supruge za samo šest mjeseci. Za neutješnog i potpuno ranjivog Džonatana na jednoj sjajnoj i dirljivoj ploči ,,The Nothing“, iskorak ka ,,Requeim“ je hrabra i nimalo laka odluka da se presavije list. I da ponovo, beskompromisno, izbaci sve najličnije i najiskrenije na vidjelo. Na način, na koji to brojni copycat projekti na sceni ne mogu ni zamisliti.

Zato je najbolja pjesma na albumu ,,Let The Dark Do The Rest“ – upravo ona koja je ,,najlaganija“ ili, ako hoćete – najvedrija. Oni tako prepoznatljivi gitarski rifovi, sve ono što manje temeljna metal publika najprije smatra kao asocijaciju za Korn zvuk – je ustupilo mjesto melodičnim, čak sanjivim instrumentalnim ,,mostovima“. Dejvisova ključna mantra sada je prosto: ,,I just want to see what the future holds“; u tom momentu, priznanju i pokliču, zaista djeluje kao osoba koja je uspjela da zbaci svu težinu svijeta sa ramena. Sve ostalo je proces, težnja da se jedan dobar momenat zadrži, da novopronađena sreća ili makar spokoj traju neokrnjeni. Naročito na odličnoj ,,Lost in the Grandour“, prije nego se novi strah krene primicati na završnoj ,,Worst is on It’s Way“. Svijet neće biti bolji za Džonatana Dejvisa, ali sada je spreman da nove žestoke udarce svakodnevno prima, čvrstog i podignutog garda. S. S. Ocjena: 76/100

Fantastičan drugi i opro

darac direktno glavom u nos, skok trupačke u nepoznato; toliko svježe i drugačije zvuči album ,,Ants From Up There“. I kakva priča: u sedmici kada je londonski rok kolektiv Black Country, New Road objavio ploču, frontmen Ajzak Vud se oprostio od benda, navodeći mentalne probleme. Njihov sjajni prošlogodišnji debi ,,For the First Time“ se mogao klasifikovati jedino kao nekakav ,,eksperimentalni postrok“. To muzičko ludilo i raskoš, uz mnogo math rock i free jazz začina, nije ni bilo toliko bitno spram impresionističkih stihova i Vudovog tako specifičnog glasa.

Folk jurnjava

Taj specifičan miks, recimo, intonacije Dejvida Berna sa baritonom Džarvisa Kokera je djelovao potpuno jedinstveno – pa još kad krene razbacivati svakakve i neočekivane reference moderne pop kulture... Svakog i svašta se Vud znao dohvatiti u pjesmama, od Kanje Vesta (?!) do detalja iz radnje najboljih skandinavskih krimi-serija; a sve to je opet zvučalo potpuno i karakteristično londonski. Kao svojevrsno krunsko remek djelo jedne, posljednjih godina, plodne i vibrantne scene. Labudova pjesma Ajzaka Vuda je, realno, gotovo barokna raskoš u kojoj se mjesta naše i za flautu, violinu, klasični klavir, naravno gomilu gitara, pa džez saksofon... Oko svega toga Ajzak leluja, migolji se lamentirajući i slaveći smrt, tehnološku izolaciju, modele dijeta za mršavljenje i, nećete vjerovati, ,,cure u Bili Ajliš fazonu“. Pored svega toga ciljano očuđenog, ,,Ants From Up There“ je potpuno pitak i prijemčiv album; nošen je gotovo karnevalskom atmosferom u ,,The Place Where He Inserted the Blade“ i rado-

Labudova pjesma frontmena londonskog kolektiva je gotovo barokna raskoš u kojoj se nađe mjesta i za flautu, violinu, klasični klavir, naravno gomilu gitara, pa džez saksofon... Oko svega toga Ajzak leluja, migolji se lamentirajući i slaveći smrt, tehnološku izolaciju i, nećete vjerovati, ,,cure u Bili Ajliš fazonu“

snoj alt-folk jurnjavi ,,Concorde“. Negdje do trećine albuma već nećete moći da se opasuljite od toga što je Ajzak Vud stigao i uspio da spakuje na malom prostoru. Recimo, u ,,Good Will Hunting“ ima više referenci na uništene svemirske brodove iz jednog poznatog saj-faj serijala i na bitne momente istorije grandž roka (!), nego na istoimeni film. Final-

Četvrtak, 10. februar 2022.

oštajni album Ajzaka Vuda

Pop alternativka slavi značaj stvaranja na novoj ploči

Rokerka u anatorijum maturskoj haljini stereogum.com

itski

Album ,,Lauren Hell“ donosi miks pjesama koje imaju odličan balans. Nakon svakog razuzdalog bita za potpuno ludo prepuštanje, poput ,,Love Me More“, slijedi lagano i bezbjedno prizemljenje

Znakovit motiv na omotu

Izuvanje iz cipela

Da vam bude jasno, zbog čega jedan muzičar i umjetnik mora, od momenta kad je spakovao jedan vrhunski album – praktično pravo u sanatorijum, da čekira sebi mjesto za duže liječenje! ,,Ants From Up There“ je u odnosu na debi album prosto i očigledno bolje skockan, upeglan, lakše svariv i kompletniji proizvod. Produkt je

grupe muzičara koji su u momentu potpunog predavanja jedni drugima, u toj slatkoj dispoziciji i potpunoj nesigurnosti, dotakli nešto uzvišeno... Zato treba dodati, da britanski indi rok nije godinama imao tako jasnu direkciju i ubojitu oštricu u misiji napredovanja naprijed, kao u slučaju predivne godine stvaranja benda Black Country, New Road. Zato valja vjerovati da ipak neće ostati okrnjena šestorka; da će Vud pronaći način da na novi, drugačiji i briljantniji način artikuliše dušu i kreativnu slobodu. S. S. Ocjena. 92/100

Senzualna pop alternativka Mitski

pitchfork.com

na ,,Basketball Shoes“ će vas u 12 minuta ludog putovanja prosto izuti iz cipela, patosirati čistom širinom lude ambicije...

Ajzak Vud u centru sedmočlane londonske ekipe

akva tenzija i kakva vrtutma: između žudnje da se izleti na sred podijuma i zapleše sa jedne, i impulsa da se pobjegne odatle, glavom bez obzira, u tišinu i samoću, smješten je album ,,Lauren Hell“. Mitski Mijavaki, instant artpop i indi rok zvijezda iza koje je decenija karijere i šest albuma, svijetu samo šalje poruku da ne zna što će ni kud će sa karijerom. Da je sve to užasno umara i troši; e sad, problem je u tome što stvara tako životnu i štosnu muziku, da joj je jako teško i povjerovati. Otprilike, Mitski na albumu ,,Lauren Hell“ možete zamisliti kao onu malu alternativku, kojoj je jako teško objasniti da na maturskoj večeri treba da se pojavi u haljini, a nikako u starkama. ,,How do other people live? I wonder how they keep it up?“ – pita se u ,,Love Me More“ i lagano šarmira oko jednog naftalinskog impulsa osamdesetih. Pa dodaje: ,,When I’m done singing this song I will have to find something else, to do to keep me here…“, sada već potpuno rasplesana. Album donosi miks pjesama

koje generalno imaju odličan balans. Nakon svakog razuzdalog bita za potpuno ludo prepuštanje, poput ,,Love Me More“, slijedi lagano i bezbjedno prizemljenje, poput hoda po dirkama u ,,I Guess“ i ,,Everyone“. ,,Stay Soft“ je jedna od onih zaraznih melodija sa početka godine koje će vas sigurno najduže pratiti u 2022, pa je zaista teško shvatiti, zbog čega se, dođavola, na kraju ,,Lauren Hell“ šoua, ona zahvaljuje publici ili bilo kome. Ukus suštinski već viđenog (iako vrlo ispoliranog i bez bilo kakvih grubih ivica) – donekle prati Mitski na ,,Lauren Hell“. I ranije smo je percipirali kao djevojku koja je suštinski umorna od svijeta, ,,starila pa mladila“; odrastala od Njujorka do Japana, preko Konga, Češke, Kine i Malezije, da bi se opet našla u Njujorku... Najbitnije, na tom putu, sada je konačno prepoznala da je muzika jedini izlaz i bijeg od ličnih demona. Nakon ,,Lauren Hell“, to može biti samo bolja, opasnija, kreativno iskazanija Mitski. S. S. Ocjena: 79/100

Četvrtak, 10. februar 2022.

film

33 OBRTAJA

Nedođija je zemlja po mojoj mjeri Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Giljermo del Toro, Hajao Mijazaki i Steven Spilberg. „Zlatna ribica“ u Sarajevu, tekila i mašta do svemira.

mu ika

što su me roditelji vodili u bioskop. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Prvo što mi pada na pamet je „Amelie“ (Žan-Pjer Žene, 2001), pa neka za sada bude taj. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Ja mislim da se tu ne bi znalo ko pije a ko plaća.Tarantino bi se oduševio stanjem na Balkanu, mogao bi bez scenarija da snima iz jednog kadra, likovi bi se sami od sebe raspisali. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - „Petar Pan“ haha. Nedođija mi djeluje kao jedino mjesto na svijetu rađeno po mojoj mjeri.

Film koji Vas čini srećnom? - S obzirom na to da ne može biti jedan, ovog puta biram cijeli opus Hajao Mjazakija. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Uh, kad god se ne završi film kako želim, poželim da ubijem reditelja. Hahaha... Film koji uopšte nijeste skapirali? - Da nisam pročitala o čemu se radi film „Mother“ (Daren Aronovski, 2017), ne bih shvatila. Možda je samo do mene... Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Dokumentarac o napuštenoj djeci iz svih Domova na našim prostorima. Time bih voljela da se podstaknu ljudi na usvajanje djece, što smatram još uvijek tabu temom ovdje. Balkan je prepun nesnimljenih dokumentaraca a ima toliko važnih tema kojima se ne bavimo. Omiljeni filmski rivali? - Džim Keri! Preporučujem dokumentarac „Jim and Andy: The Great Beyond“ (Kris Smit, 2017). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Scene iz filma „E. T. The Extra-Terrestrial“ (Steven Spilberg, 1982), iako je vanzemaljac, ali obožavam ga. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Hoće li sunce u ovog gradu ikad zasijat kako treba“? iz filma „Sećaš li se Dolly Bell?“ (Emir Kusturica, 1981) Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Mišić Remi iz filma ,,Ratatui“! Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Neki od filmova „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević), ne mogu se sjetiti koji, ali mnogo sam više čitala knjige nego

Lidija Kordić, glumica

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Zlatni dan, suuuncem okupaan“, Bisera Veletanlić.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Oda radosti“, Ludvig Van Betoven. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - U poslednje vrijeme „Louder Than Words“, Pink Floyd. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Lady Luna“, iako se odnosi na mjesec, Oliverova je najljepša pjesma. Vaša pjesma za karaoke? - Kad su karaoke u pitanju, može bilo šta, ne biram haha. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Teško pitanje. Mislim da bi to morao biti neko kao Dostojevski u književnosti, koga iznova otkrivaš svakim čitanjem/slušanjem. S tim u vezi, Enio Morikone, sve ikad.

Almin Zrno

Četvrtak, 10. februar 2022.

Lidija Kordić: Dočekala bi smak svijeta uz Betovenovu ,,Odu radosti“ Lidija Kordić: Dočekala bi smak svijeta uz Betovenovu ,,Odu radosti“

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Ima ih puno što se tiče današnje balkanske scene, nisam sigurna da je uopšte vrijedno pomena, pa ću preskočiti haha. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Ejmi Vajnhaus, Majkla Džeksona, Olivera Dragojevića, Toša Proeskog i Akija Rahimovskog. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Ne znam... Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Sve je bilo u znaku Ejvril Lavinj i benda Tokio Hotel. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Ko preživi pričaće. Mislim da hoće.

Serija idealna za kišni vikend? - „Emily in Paris“ - mozak na pašu. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Srećni ljudi“ i „Ljubav, navika, panika“. Serija koju nikada nijeste završili? - Probala sam nekako i početi „Friends“, ali definitivno nije my cup of tea. Najdraži par iz serije? - Za ovaj odgovor biram ipak Diznijev animirani film i pri-

jateljstvo „ The Fox and the Hound“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Jak utisak na mene ostavila je serija „Maid“, a ne vidim da je često pominju. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Ne znam za seriju ali sam gledala odličan film „After Love“ (Alim Kan, 2020), razočarao me kraj. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja serije? - Žuti „van“ iz ,,Mućki“ („Only Fools and Horses“). Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „La casa de papel“ ili „Baby“, baš izgleda da im je bilo zabavno. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za Džerija malenog. M. ČAVIĆ

otoranka Lidija Kordić glumu je završila na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, i upravo je festival u tom gradu na kojem je promovisala ulogu u filmu „Elegija lovora“, došao kao potvrda minulog rada. Debitantsko igrano ostvarenje Dušana Kasalice, prikazano u takmičarskom programu SFF-a, kao i na brojnim festivalima u regionu, bioskopsku distribuciju imaće i u Crnoj Gori. Publika u Podgorici (KIC „Budo Tomović“), Nikšiću (Nikšićko pozorište) i Baru (Kulturni centar) će 16, 17. i 18. februara imati priliku da uživa u bajkovitom filmskom iskustvu. Uoči premijere Lidiju smo zamolili da se opusti uz naše „Obrtaje“ i da se za trenutak premjesti ispred velikog platna. Otkrila nam je da je uvijek raspoložena za karaoke, a to smo mogli i da naslutimo, budući da je učestvovala u muzičkim takmičenjima i da nas i danas često razgali obradama poznatih hitova. U poslednje vrijeme sedma umjetnost je na prvom mjestu, pa trenutno završava snimanje za film „Prvi maj“ Maladena Đorđevića u Beogradu i „Sirin“ Senada Šahmanovića koje se odvija u Crnoj Gori. Našu gošću ćemo uskoro gledati i u seriji „Močvara“ u režiji Olega Novkovića.

Četvrtak, 10. februar 2022.

Jubilej velike drame Jozefa fon Šternberga ,,Shanghai Express“

wikipedia.org

kalendar

Monohromna mistika Nezaboravna Marlen Ditrih u kultnom kadru

edan od rijetkih pozitivnih primjera režisera koji je sasvim uspješno ,,prešao“ sa nijemog na zvučni format je austrijski holivudski majstor filmskog dekora Jozef fon Šternberg.

Igra sjenki

Iako je nostalgični sineasta učinio dovoljno za filmsku produkciju u više segmenata, ne spominje se često ni u redovima kritičara a ni istoričara filma. A kada se njegovo ime pronađe na stranicama knjige ili magazina, to je uglavnom zbog autorove saradnje sa jednom vrlo specifičnom glamuroznom zvijezdom tog vremena. Filmografija tridesetih udarila je pečat na opskurne kadrove, sa minimumom svjetla i igrom sjenki koje će, sigurno, ispričati sasvim drugačiju, temeljniju priču od onoga što nam nudi scenario. U ovom kontekstu fenomenalna Marlen Ditrih i njena dugogodišnja saradnja

Slavni autor u centar postavlja fenomenalnu Marlen Ditrih u ulozi problematične ,,zavodnice“ koja pokušava da pobjegne od prošlosti sa Šternbergom, koja je uključivala čak sedam ostvarenja, igra ključnu ulogu. I koristi svaki trenutak kadra da podvuče važnost simplicifanog a efektnog mizanscena. A jedna od sigurno najefektnijih saradnji krunisana je 1932. godine sa putujućom dramom ,,Shanghai Express“. Iako naizgled scenario zvuči sasvim jednostavno – grupa putnika koja putuje od Pekinga do Šangaja suočava se sa čudnjikavim problemima, što ih dovodi do pitanja da li su zaista slučajno spojeni – Šternbergov komad ide dalje. U centar postavlja fenomenalnu Ditrih koja igra problematičnu ulogu ,,zavodnice“ koja pokušava da pobjegne od prošlosti. Oče-

kivano, tridesetih godina ovu ,,zavodnicu“ je bilo izvodljivo ovako vizualizovati, jer je Šternberg završio film prije nego su u Holivud naglo uletjela ,,kodirajuća pravila“. Iako krajnje iskomercijalizovana, fabula ,,Shanghai Express“ u produkciji Adolfa Cukora, zahvaljujući fotografu Liju Garmesu, uspjela je da se uzdigne i formira unikatnu reputaciju djela koje ima mističnu moć u tadašnjem Holivudu.

Destruktivni stil

Garmes je za ovaj uspjeh sasvim zasluženo nagrađen Oskarom za najbolju fotografiju, pobijedivši pritom ostvarenje Rubena Mamulijana ,,Dr. Jekyll and Mr.

Hyde“. Pored nominacije u kategoriji najboljeg filma, u kojoj nijedan film nije imao što tražiti usljed popularnosti drame ,,Grand Hotel“ Edmunda Guldinga, u kategor i j i n a j b o l j e g re ž i s e ra Šternberg gubi od čudnjikavo usporene romanse ,,Bad Girl“ Franka Borzaza. Iako je prošlo tačno 90 godina od dana kada je mistična i krajnje egzotična ljubavna priča u krajnje destruktivnom stilu ,,Shanghai Express“ oduševila kalifornijsku publiku, Štenbergova fabula još ima neko znanje da prenese. Režiser možda nije uspio da se istakne na listi popularnih autora tadašnjeg Holivuda, ali jeste zacementirao karijeru perspektivne Ditrih. L. M.

Četvrtak, 10. februar 2022.

kalendar

ascinaciju režisera da efektno vizualizuju personalizaciju misli, svih težnji ka ultimativnim rješenjima, vječnim istinama, otkrivanju velikih tajni, najčešće pronalazimo ,,šarajući“ evropskim filmskim krajevima. Dok su Francuzi i Italijani uvijek imali izrazito poetske fabule u kojima je simbolika igrala značajnu ulogu, malo ko se mogao porediti sa simbolikom koju je iz Skandinavije poslao švedski maestro Ingmar Bergman. A kao autor koji je umnogome zavisio od simbolike, ne čudi što je globalistički gledano upao u vrtlog popularnosti kada je na filmsko platno doveo - razgovor o smrti.

Šest i po decenija masterpisa ,,The Seventh Seal“

Partija nad partijama Ova fabula prvobitno i jeste bila idealna za teatarske daske, što dodatno govori u prilog kvalitetu Bergmana kao autora, koji je uspio da granicu između oba formata lako ublaži. I učini da ,,Sedmi pečat“ bude jedno od najznačajnijih filmskih djela 20. vijeka quora.com

Bitna fotografija

Iako je Bergman koncept ,,Sedmog pečata“ (,,The Seventh Seal“, 1957) za istoimeni film pozajmio iz Novog zavjeta, odnosno Otkrivenja Jovanovog, film je zapravo baziran na režiserov teatarski pokušaj. ,,Wood Painting“ izveden je tri godine ranije. Bergman je ovu predstavu radio čak dva puta – prvi put kao studentsku igru u Malmeu u domovini, a drugi put, malo ozbiljnije, za gradski teatar. Gledajući iz tog ugla, ova fabula i jeste bila idealna za teatarske daske, što dodatno govori u prilog kvalitetu Bergmana kao autora koji je uspio da granicu između oba formata lako ublaži. I učini da ,,Sedmi pečat“ bude jedno od najznačajnijih filmskih djela 20. vijeka. A fabulu jako dobro znamo – pri povratku u Švedsku iz krstaških ratova, vitez Antonius Blok se sudara sa personifikacijom Smrti. I, tokom partije šaha, kompromitujući značenje pojmova ,,dobra“ i ,,zla“, kroz egzistencijalna pitanja, njih dvojica (ne) dolaze do konkretnijih odgovora. Inteligentni Bergman za ovo važno djelo odabrao je fenomenalnog Maksa fon Sidova za intrigantnu, a Bengta Ekerota za „tamniju“ stranu velike partije. Iako je onaj popularniji fokus filma izrazito precizan i komforan u zoni „partije šaha“, če-

smrti, koji su snimljeni u kamenitom južnom dijelu Švedske, Skaniji. A famozna šahovska igra kadrirano je inspirana čuvenom freskom u crkvi Tabi nedaleko od Stokholma, slikara Albertusa Pikora, na kojoj je prikazan čovjek koji igra šah sa kosturom.

Suprotna strana

Jaka simbolika na modernom posteru kultnog Bergmanovog djela

sto se zaboravi izuzetno bitna fotografija Gunera Fišera, dugogodišnjeg Bergmanovog saradnika. Fišerova predivna vizuelna monohromna tehnika koja je posebno u ovom komadu vidljiva, jasan je pokazatelj koliko je Bergman od njega

zavisio, a u kojoj mjeri je samo djelo uzdignuto zbog njegovog inputa. Najefektnije primjere pored šahovske igre možemo pronaći na samom kraju filma, u kadrovima koji vizuelno opisuju danse macabre, odnosno ples

Sada, 65 godina nakon premijere filma, lako pronalazimo kritičare i filmske istoričare koji ,,Sedmi pečat“ spuštaju na znatno niži nivo, navodeći manjak hrabrosti režisera da ,,predstavi suprotnu stranu“ u fabuli. Ali, i njegovu naivnost da scenaristički simplificira ulogu ,,Smrti“. I dok sigurno možemo diskutovati o tome da li je Bergman mogao otići korak dalje, čini se, posebno onima koji dobro poznaju njegov opus i način pristupa filmu, da je ovo ipak izuzetno ,,bergmanovski“ komad. I da će generacije ispred, kao što to čine one sada, lako pronalaziti različite vrste omaža ovoj drami. Stoga, ona strana filmskog platna koja je prekoputa, čini se znatno posvećenijom Bergmanovom opusu i ovom vanvremenskom ostvarenju „Sedmi pečat“. Da li bi to tako sada posmatrao i Bergman, ostaje veliko pitanje. Na koncu, efekat koji je stigao kao rezultat sasvim je dovoljan i da ovaj švedski maestro bude zadovoljan. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 10. februar 2022.

PODGORI č ARENJE

Hajduci u Los Anđelesu

aslovnu stranu magazina za mlade Los Anđeles Heralda, u martu 1907. godine, otvorila je romantizovana priča o Crnogorcima. Negdje između stvarnosti i fikcije, sa izmišljenim likovima, radnjom sasvim istinitom i istorijskom; uz naslov ,,Opkoljeni Turcima“.

Malo konteksta: Los Anđeles je u prvoj deceniji 20. vijeka doživljavao populacioni bum. Metropola na Pacifiku 1900. imala je jedva 100.000 stanovnika; samo deceniju kasnije već 320.000! A Herald je u dugom periodu, od 1873. do gašenja 1989. godine (kao Los Anđeles Herald Egzaminer) bio jedan od glavnih medija, sa fokusom prije svega na lokalna pitanja. Činjenica da je 1907. list imao visokotiražni magazin za mlade mnogo govori; i o novinarstvu i o L. A. tog vremena. I da – upravo su brojni sjajni novinari istraživači i urednici Heralda bili uzor i postali sinonim za brojne ,,njuškalo“ likove u krimi i noar filmovima (poput onih koji su tumačili Bogart i Fred Mekmarej) koju deceniju kasnije. Šteta što autor teksta ,,Hemmed

in by the Turks“ (,,Opkoljeni Turcima“) nije bio potpisan. Na naslovnici je navedeno samo da prava na njega polaže stanoviti Džejms Elverson, veliki medijski magnat tog vremena, poznat prije svega kao vlasnik sjajnog The Philadelphia Inquirer. Mnogo bitan lik za razvoj dnevne štampe u Americi i pionir magazinskog i zabavnog sadržaja u američkom novinarstvu. Tako da je jasno da je njegova firma u konkretnom slučaju imala prost biznis plan: platiti talentovane autore da ,,štancaju“ interesantne autorske priče (u istorijskom, avanturističkom ili krimi-maniru) – pa da ih dobro prodaju medijskim kućama širom Amerike. Priču ,,Opkoljeni Turcima“ na naslovnici pratila je i velika ilustracija Crnogoraca u planinama. Radnja je smještena u jesen 1876, dakle koji mjesec nakon istorijskih uspjeha u bitkama na Vučjem dolu i Fundini, koji su odjeknuli svijetom. Ipak, narativ je mnogo intimniji; tiče se male grupe gorštaka, praktično porodice, na istočnoj granici Crne Gore - ,,tamo gdje su planine ka Turskoj najstrmije i najopa-

Zaglavi se

chroniclingamerica.com

Sa naslovne L. A. Heralda u martu 1907. godine

snije“. Odmah se navodi i svjedočanstvo lokalca: ,,Dragi nam je Bog ove stijene podario, kao zid koji neprijatelj ne može da prođe“ – prije nego doda šaljivo: ,,Ali nije se uvijek dešavalo da planine zadrže i Crnogorce“. A to ,,nije uvijek“ se ticalo hajduka, koji su i krajem 19. vijeka uspijevali da na turskoj teritoriji ostvare značajan plijen, prije nego se izgube i nestanu, nazad u sigurnost brda. Ovu grupu hajduka u priči predvodio je mladi Stanko (ili, kako su Amerikanci naveli - Stenko). Sama misija opisana je kao skoro plemenita – jer se ticala zaplijene prijeko potrebne municije i baruta. U povratku, na ulasku u planine i u klancu, Crnogorci su se našli opkoljeni Turcima. A u zasjedi, Stanko pred ocem (stari vojvoda kojem je nadjenuto ime Nikita, pa još nazvan Chief - Poglavica) predlaže da se tokom noći on nečujno provuče iza

Crta: Srđan Ivanović

neprijateljskih linija i dovede pojačanje. Naravno da se ovakva priča u magazinu za mlade morala završavati hepiendom. Na samom kraju, Poglavica sina blagosilja, riječima ,,Ovo je dan koji je bio do sada najbolji za sve nas“. A da se ne bi cijeloj priči pružao pretjerano ,,krvav“ karakter, ističe se da su Turci uspjeli da se izvuku i daju u bijeg, u momentu kada su se našli između dvije vatre. Te 1907. prvi studiji u Holivudu snimali su već nekoliko godina i prve komercijalne nijeme filmove u Americi. Manje od deceniju kasnije veliki autor Sesil de Mil snimaće dva filma po motivima iz crnogorske istorije... A primjeri poput ovog sa naslovnice Heralda samo pokazuju koliko je Crna Gora na početku 20. vijeka bila interesantna i egzotična fascinacija mladima sa druge strane Atlantika. Stojan STAMENIĆ

27 royalacademy.org.uk

Četvrtak, 10. februar 2022.

LONDON CALLING Nova verzija Bekonovog ,,Triptiha o raspeću“ iz 1988. godine nije začudila istoričare umjetnosti. Pored veličine rada, koji je u drugoj verziji znatno veći, umjesto narandžaste podloge, slavni autor je ovu učinio ,,krvavijom“

Klinč čovjeka i zvijeri fikovati gdje ga je fascinacija odvela. Tanka linija između vizualizacije čovjeka s jedne i zvijeri s druge strane pretvorila je Bekona u specifičnog influensera 20. vijeka. royalacademy.org.uk

fascinaciju životinjama, koje su na specifičan način oblikovale njegov pristup „ljudskom tijelu“. Tako je veoma teško, gledajući u izobličene figure na njegovim radovima, identi-

royalacademy.org.uk

ondonska umjetnička scena tokom sedmice za nama bila je bogatija za još jednu fenomenalnu, dugoočekivanu retrospektivu jedne od najznačajnjijih figura u slikarstvu 20. vijeka, Frensisa Bekona. Na Pikadiliju, u Kraljevskoj akademiji, zaljubljenici u umjetnost uživali su u radovima velikog autora, sa posebnim osvrtom na vizuelnu vezu prirode, životinja i čovjeka. Nakon desetogodišnje londonske pauze, radovi irskog umjetnika, kroz pedesetogodišnju karijeru, u okviru izložbe pod nazivom „Čovjek i zvijer“, zaokružuju Bekonovu

Druga verzija slavnog ,,Triptiha o raspeću“

Čuvene ,,Sove“ iz 1956. godine

Bekonovo posljednje djelo karijere ,,Study of a Bull“

S obzirom na to da govorimo o umjetniku koji je dugo provodio vrijeme na farmi, fasciniranost životinjama sasvim je logična. Ipak, Bekon ide dalje i u stvaralaštvu na krajnje morfološki način spaja čovjeka sa životinjama, aludirajući na fotografije Edvarda Majbridža, engleskog pionira u kronofotografiji. Uticaj njegovih radova „pokretnih fotografija“ iz 19. vijeka jasno je vidljiv kroz Bekonove radove iz pedesetih, poput „Owls“, ali i iz kasnijeg „hibridnijeg“ perioda. Ljubitelji Bekonovih radova uživali su i uz njegov „ažurirani“ triptih raspeća, koji je prvi put naslikao 1944. godine. S obzirom na to da je često „obnavljao“ svoje radove i pravio druge verzije, ova novija iz 1988. godine nije začudila istoričare umjetnosti. Pored veličine rada, koji je u drugoj verziji znatno veći, umjesto narandžaste podloge, Bekon je ovu učinio „krvavijom“. Posjetioci su takođe imali priliku da prvi put vide Bekonov posljednji rad „Study of a Bull“, za koji se smatra da je završen 1991, godinu prije njegove smrti. Istoričari umjetnosti smatraju da nije slučajno što njegova slika izgleda kao bik koji se polako „povlači“ i iz svjetlosti ide ka tami, podvlačeći pritom da je umjetnik znao da će umrijeti. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić