Dnevni list Pobjeda 09.12.2021.

Četvrtak, 9. decembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20138 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PROPAGANDA U REŽIJI NJEMAČKOG JAVNOG SERVISA: Dojče vele stao u zaštitu lika i djela crnogorskog premijera

Najjači subjekt u vlasti pripremio strategiju djelovanja u slučaju negativnog odgovora nekog od konstituenata većine na njihovu platformu

DF planira da pokrene inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Po Ustavu Crne Gore, Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana raspuštanjem ili skraćenjem mandata parlamenta i to na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika.

Demokratski front ima potrebnih 25 poslanika da bi podnio tu inicijativu

Kako Krivokapić „golim rukama“ napada mafiju

„Reportaži“ njemačkog javnog servisa o crnogorskom premijeru, u izvedbi reportera Miodraga Šorića, može pozavidjeti i propagandna mašinerija srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kao i rusko propagandističko glasilo Sputnjik. Šorić, u video reportaži i pisanoj verziji za portal, predstavio je crnogorskog premijera kao skrušenog i umornog, ali odlučnog titana, usamljenog ali nesalomljivog u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šorić u ovom uratku, koji je daleko od profesionalnih standarda, strahuje da bi Krivokapić mogao završiti kao srpski premijer Zoran Đinđić, jer je, uz Vanju Ćalović, jedini ,,izašao na crtu mafiji“.

Novinar Šorić se predstavlja kao pravoslavni hrišćanin, „dobrovoljno angažovan u Crkvi“, a član je Upravnog odbora Srpske pravoslavne eparhije srednjoevropske.

STR. 2.

Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević

STR. 3.

Vlasnik Uniproma zbog nepostizanja dogovora sa EPCG najavio fazno zatvaranje ćelija u elektrolizi

Gašenje KAP-a počinje od 15. decembra STR. 5.

U parlamentu preglasani i Demokratski front i Demokrate, stranka Dritana Abazovića optužena za prevaru i izdaju

Veselin Pejović

Radnici MA u stečaju optužili državnog sekretara za saobraćaj da je bio u konfliktu interesa i da zato opstruira stečajni postupak

Crnogorski građani još ne mogu sa digitalnom potvrdom u zemlje Evropske unije

Opozicija i Ura izabrale Nikolu Mugošu za novog predsjednika DIK Poslanik DF-a Milan Knežević je ponašanje Ure uporedio sa postupcima izvjesne Dalile iz rijaliti programa „Zadruga“ koja je, kako je objasnio, supruga tokom učešća u tom programu više puta prevarila kao i Ura parlamentarnu većinu

STR. 3.

Radunović firmu u Beču prijavio na adresi stana koji mu je plaćao MA

STR. 6.

Uz pasoš potreban papir o vakcinaciji Fajzerom ili Astra Zenekom

STR. 7.

2

Politika

Četvrtak, 9. decembar 2021.

PROPAGANDA U REŽIJI NJEMAČKOG JAVNOG SERVISA: Kada Dojče vele stane u zaštitu lika i djela crnogorskog premijera

Kako Krivokapić „golim rukama“ napada mafiju

Zdravko Krivokapić

PODGORICA – Dojče vele, njemački javni servis za inostranstvo, u autorskom prilogu reportera Miodraga Šorića – video reportaži i pisanoj verziji za portal, predstavio je crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića kao skrušenog i umornog, ali odlučnog titana, usamljenog ali nesalomljivog u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šorić u ovom uratku, koji je daleko od profesionalnih standarda, strahuje da bi Krivokapić mogao završiti kao srpski premijer Zoran Đinđić, jer je, uz Vanju Ćalović, jedini ,,izašao na crtu mafiji“.

Novinar Šorić se predstavlja kao pravoslavni hrišćanin, „dobrovoljno angažovan u Crkvi“, a član je Upravnog odbora Srpske pravoslavne eparhije srednjoevropeske.

PROPAGANDA

„Reportaži“ njemačkog javnog servisa o crnogorskom premijeru, u izvedbi Šorića, može pozavidjeti i propagandna mašinerija srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kao i rusko propagandističko glasilo Sputnjik.

Krivokapić je u uratku predstavljen kao usamljeni „pravednik“, skrušeni hrišćanin, spreman i da se žrtvuje za dobro svoje domovine. Šorić je predstavio da premijerov radni dan traje 14 sati, te da on zabrinuto, maltene svakodnevno, obilazi razne lokacije u potrazi za mafijom.

Takoreći - sam.

U čitavom dvanaestominutnom nadrealnom filmu pojavljuje se samo troje, od njegovih 12 ministara – Aleksandar Stijović, Olivera Injac i Jakov Milatović.

U fokusu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su rijeke Morača i Tara – prva zbog šljunka i pijeska, druga zbog gradnje auto-puta.

– Ovo je najveći grijeh koji je napravljen – tužno konstatuje premijer na Morači.

Meta u oba slučaja je kompanija „Bemaks“, iako je na obali Morače direktno ne pominju ni novinar, ni premijer. Objašnjeno nam je kako ih je lično Krivokapić „uhvatio na djelu“, te da to preduzeće svakodnevno krade tone šljunka i pijeska za proizvodnju betona...

Logičan slijed poslije toga je i „profesionalna“ zapitanost reportera, kojem nije jasno „kakva je to zemlja u kojoj premijer lično mora da povede borbu protiv korupcije“.

MAFIJA VS DRŽAVA

A taj usamljenik u borbi mafije, žali se njemačkom javnom servisu, da čak ni policija ne smije da zaustavi kamione te firme?!

- Jer je mafija jača trenutno od države – konstatuje Krivokapić.

I tako redom. Kadar za kadrom.

Priča za pričom i „novinarska“ samozapitanost da li „premijer vodi izgubljenu bitku“.

Krivokapić i Crkva Srbije, na čelu sa Joanikijem Mićovićem – moralni su čistunci u ovom uratku, u kojem je „zaboravlje-

„Reportaži“ njemačkog javnog servisa o crnogorskom premijeru, u izvedbi reportera Miodraga Šorića, može pozavidjeti i propagandna mašinerija srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kao i rusko propagandističko glasilo Sputnjik no“ da se kaže ko je „politički otac“ novog crnogorskog premijera.

Nijesu ga se sjetili ni Šorić, a ni Krivokapić. U ovoj priči ne postoji Amfilohije Radović, iako se u prilogu pominju protestne litije Crkve Srbije, a ilustrovan je i sa sijaset snimaka i video zapisa sa ovih „procesija“ koje je organizovao upravo Radović, tada mitropolit crnogorsko-primorski. Izbrisali su ga. Šorić čak kaže kako je na čelu litija bio „jedan vladika“ i onda se pojavljuje snimak sa aktuelnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Crkve Srbije Joanikijem Mićovićem.

Onaj ko ga je stvorio netragom je nestao i iz Krivokapićeve jadikovke o borbi sa mafijom. Ali crkva je ostala. I novi mitropolit.

Nepodmitljivi premijer, kako je novinar čuo da se o njemu govori, radni dan ne može a da ne prekine molitvom. I to ne u nekoj crkvi u Podgorici. Da li

specijalno za reportažu ili to čini svakog dana, ali Krivokapić se u radno vrijeme, službenim automobilom, zaputio u Manastir Morača, pedesetak kilometara od radnog mjesta, da se tamo pomoli?!

Pošto se pomoli, „vjerni“ premijer se opet vraća korupciji i organizovanom kriminalu. Sam. Jer, kako zaključi novinar Šorić, Vladi fale „organi vlasti i policija“, gdje i dalje rade isti ljudi?!

Gostuje u video zapisu i Vanja Ćalović, koja, reče novinar, redovno dobija prijetnje smrću, a slijede snimci kadrova hotela „Splendid“ i „Avala“ u Budvi, uz priču novinara kako se kriminalni klanovi i dalje bore za uticaj...

Pa opet Đukanović, pa „Panama papiri“...

Tu je, naravno i auto-put, i „Bemaks“ koji premijeru posebno „bode oči“, jer su na ovom gradilištu podizvođači i zarađuju novac... Šorić kaže kako Krivoka-

MUČENIK

Miodrag Šorić

pić u vrijeme „podnevne pauze“ obilazi gradilište auto-puta, i to radi više puta mjesečno?!

A ko radi auto-put, to je izgleda za novinara Dojče velea, baš kao i predsjednika Crne Gore ostalo – tajna.

Nikad još Krivokapić tu nije zatekao Kineze i konstatuje: „Nema Kineza“. Svaki put kad on dođe, oni su na pauzi. „Biti premijer, to u nekim trenucima izgleda kao biti nemoćan“, konstatovao je novinar... Možda baš zato, Krivokapić, usred radnog vremena mora na molitvu. I da popriča sa monasima, kojima objašnjava da u „sukobu mogućnosti i želja“ sa kojima se nosi, on ima mali prostor za djelovanje, a „to niko ne shvata“...

No, nastaviće Krivokapić, bez obzira na posljedice, jer od malena zna da je sve „Božija volja“.

A tu su odmah, odnosno u filmu, Mićović i kler Crkve Srbije i konstatacija da Krivokapić može da se osloni na njih.

Poslije „suda crkve“, premijer i novinar zaputili su se i u zgradu sudova u Podgorici. Kako bi predstavili još jednu Krivokapićevu bitku.

Premijer, mučenik, insistira da se tone nedavno zaplijenjenog kokaina odmah unište, kako zbog bojazni da, lancem korupcije i mita, ta droga ne bi opet završila na ulici.

Ali, sudije - ne daju. Uzalud pokušavaju da mu objasne da je to dokazna građa, neophodna za sudski proces, iako on misli da je dovoljno da ostave samo malo droge za suđenje...

Premijer, kao ni novinar, ne shvataju ni zašto Krivokapića sudije upozoravaju da pravi, zakonom nedozvoljen, pritisak na sud i da uništavanje droge može da se izvede tek nakon pravosnažne sudske presude...

Novinara je ova situacija baš rezignirala, čak vratila u komunistička vremena kada su, kako reče, „sudije bile produžena ruka partije“.

U tome je i kraj Krivokapićevog četrnaestosatnog radnog dana. Kući je sa porodicom.

Iako njegova žena ne voli što je ušao u politiku, premijer ima druge planove. Dokle god bude mogao, kako piše novinar, Krivokapić će nastojati da dokaže jedno – „da na Balkanu može postojati vlada koja nije na prodaju“...

Tako se završava reportaža gola propaganda jednog novinara, jednog zapadnog javnog servisa.

K. KRSMANOVIĆ

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju okončalo izviđaj i vještačenje

ODT o pucnjavi na Belvederu: Nema osnova za krivično gonjenje mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru lansirana je lažna vijest da je na policiju pucano iz vatrenog oružja.

Posebna uloga u plasiranju lažnih vijesti pripala je Televiziji Crne Gore. U nedjelju 5. septembra, u 9:35 časova, u informativnoj emisiji na Javnom servisu, saopšteno je da

je na Cetinju pucano na policiju.

- Kako je potvrđeno Televiziji Crne Gore, pucano je na policiju iz vatrenog oružja, ali bez posljedica – saopštila je novinarka iz studija.

I na portalu RTCG u gotovo isto vrijeme objavljena je slična lažna vijest, ali bez tvrdnje

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju, povodom navodne pucnjave na policiju 5. septembra na Belvederu, nakon postupka izviđaja, u kojem su sprovedena određena vještačenja, donijelo je odluku da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica, za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, kazao je za portal Dnevne rukovodilac ovog tužilaštva Duško Milanović.

Podsjetimo, u pokušajima da opravdaju prekomjernu upotrebu sile i pronađu neki povod za brutalno zasipanje Cetinja i građana koji su mirno protestovali protiv policijskohelikopterskog ustoličenja

NIJE BILO PUCANJA NA POLICIJU: Detalj sa Belvedera 4. septembra

da je pucano na policiju.

- Na barikadi na Belvederu došlo je do upotrebe vatrenog oružja, zvanično je potvrđeno RTCG-u iz Uprave policije.

Nije bilo povrijeđenih – pisao je portal Javnog servisa.

Nekoliko dana kasnije, tačnije 9. septembra, portal RTCG „ekskluzivno objavljuje audio

snimak na kojem se čuje komunikacija šefa Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića, koji preko radio veze upozorava pripadnike policije da se čuju rafali na barikadi na Belvederu“. „Ekskluzivni snimak o upotrebi vatrenog oružja na Belvederu“, kako su objavili na RTCG, je u posjedu Uprave policije, a najavili su da će on biti predmet istrage.

Nijesu objasnili kako je RTCG došla do snimka.

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju nakon istrage ustanovilo je da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica, za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti zbog navodne pucnjave na policiju na Belvederu. Z. D.

Politika

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Najjači subjekt u vlasti pripremio strategiju djelovanja u slučaju negativnog odgovora nekog od konstituenata većine na njihovu platformu

Po Ustavu Crne Gore, Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana raspuštanjem ili skraćenjem mandata parlamenta i to na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika.

Demokratski front ima potrebnih 25 poslanika da bi podnio tu inicijativu PODGORICA - Demokratski front će u slučaju negativnog odgovora na njihovu platformu od strane ostatka parlamentarne većine pokrenuti dijalog o organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora što uključuje i inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore, saznaje Pobjeda. Rok koji je dao DF partijama parlamentarne većine ističe u petak 10. decembra.

U slučaju da parlament izglasa skraćenje mandata, to automatski znači pad Vlade i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora bez izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Više izvora Pobjede je saopštilo da je taj scenario ozbiljna opcija o kojoj je razgovarano

D.MALIDŽAN

DF planira da pokrene inicijativu za skraćenje mandata Skupštini

Đukanović: Što još treba onima koji premijera i Vladu nazivaju pajacima i mafijašima LIDERI DEMOKRATSKOG FRONTA: Milan Knežević, Andrija Mandić i Nebojša Medojević

u vrhu DF-a, a da je kap koja je prelila čašu ,,prevara Ure da glasa kandidata vlasti za predsjednika DIK-a“.

-Plan je da u subotu, 11. decembra, objelodanimo dalje korake. Opcija za skraćivanje mandata Skupštini nakon što se postigne dogovor o izborima je puno prihvatljivija jer izbjegava opciju da zajedno sa DPS-om rušimo Vladu, što ni mi ni naši birači ne žele – rekao je izvor Pobjede.

Po Ustavu Crne Gore, Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana raspuštanjem ili skraćenjem mandata parlamenta i to na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika.

DF ima potrebnih 25 poslanika da bi podnio tu inicijativu.

Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je juče u parlamentu da je na njegovo insistiranje inicijativa o nepovjerenju Vladi odlukom Kolegijuma uvrštena kao prva tačka tačka dnevnog reda zasijedanja 13.decembra jer je Miloš Konatar iz Ure izigrao dogovor parlamentarne većine o predsjedniku DIK-a.

- Tačno je. Morali smo da imamo tu potrebu zato što je gospodin Konatar iznevjerio kolege iz parlamentarne većine. Želimo da vidimo da li je koalicija sa DPS-om uspostavljena ili nije. Da vidimo da li je formalizovana koalicija Ure i DPS-a ili nije. Zašto bi sve izglasali, a da padne Vlada – rekao je Radunović.

PODGORICA - Načelo razdvajanja crkve i države treba poštovati u sekularnoj državi kao što je Crna Gora, naveo je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borelj, odgovarajući na poslaničko pitanje o situaciji u Crnoj Gori.

Poslanik Ladislav Ilčić iz stranke Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), pitao je Borelja šta Evropska komisija namjerava da učini kako bi stabilizovala situaciju u Crnoj Gori nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, uz ocjenu da su „nemiri, u kojima je policija upotrijebila silu protiv isprovociranih građana, posljednji u nizu režiranih događaja kojima

Predsjednik države očekuje podršku inicijativi za izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevom kabinetu

Milo Đukanović

Radunović: Glasanje o nepovjerenju Vladi prva tačka jer je Konatar izigrao dogovor unutar većine

Slaven Radunović

3

Demokratski front ponudio je 22. novembra partnerima iz većine posljednju platformu sa prijedlozima za prevazilaženje političke krize. U platformi navode da su spremni da za mandatara podrže pogodnu ličnost, koju predlože partneri iz koalicija „Mir je naša nacija“ ili „Crno na bijelo“. Žele da se u novu vladu uključe autentični predstavnici manjinskih naroda.

DF u dokumentu traži da se u najkraćem mogućem roku izabere nova vladu koja bi bila sastavljena od predstavnika tri pobjedničke koalicije, jedna je od stavki platforme.

- Nova vlada treba da u značajnoj mjeri odražava izbornu volju građana, kako po strukturi, tako i po njenim programskim prioritetima. Nova vlada će poštovati prethodno postignute dogovore, što podrazumijeva moratorijum na ideološke i programske razlike - navodi se u platformi.

DF, kao najbrojniji konstituent vlasti je, kako navode, spreman da u cilju postizanja dogovora napravi ustupke i dodatno uvaži specifični značaj manjih konstituenata.

Da DF planira dogovor o novim izborima, potvrdio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

- Nakon isteka roka 10. decembra konstatovaćemo da li postoji 41 poslanik za formiranje nove vlade ili ne. Ako ne bude podrške od Ure, što je realno očekivati, Demokratski front će obavijestiti kolege iz parlamentarne većine da su se stekli uslovi da krenemo u dogovor oko organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora – poručio je Medojević.

N. ZEČEVIĆ

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost odgovorio na poslaničko pitanje o situaciji u Crnoj Gori nakon ustoličenja Joanikija

Borelj: Očekujemo da se istraže svi slučajevi nasilja i nad demonstrantima Srbija ciljano destabilizuje Crnu Goru“.

U odgovoru navodi se da su Evropska komisija i visoki predstavnik Borelj snažno angažovani, između ostalog i putem Delegacije EU u Podgorici, u podršci Crnoj Gori u unapređenju njenog strateškog cilja pristupanja EU. -Ključno je da demokratske institucije Crne Gore mogu sprovoditi svoje politike samostalno, bez nepotrebnog vanjskog uplitanja. To je u najboljem interesu

Crne Gore, ali je vrlo važno i za stabilnost cijele regije - navodi Borelj u odgovoru.

Ističe da je regulacija vjerskih zajednica u nacionalnoj nadležnosti.

-Međutim, nju bi trebalo sprovoditi na inkluzivan način, uz okupljanje svih relevantnih učesnika, te u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava, uključujući načelo razdvajanja crkve i države, koje treba poštovati u sekularnoj državi kao što

je Crna Gora - naglasio je Borelj.

Visoki predstavnik EU kaže i da je sloboda okupljanja temeljno pravo, koje bi se trebalo ostvarivati ne dovodeći u pitanje javno zdravlje i uz potpuno poštovanje vladavine prava i javnog reda.

-EU očekuje od svih nadležnih tijela da propisno istraže sve slučajeve fizičkog i verbalnog nasilja i nad demonstrantima i nad policijskim službenicima te da osiguraju djelotvorno pravosudno postupanje u vezi s njima - zaključio je Borelj.

R. P.

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optimista je da će inicijativa opozicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića imati podršku većine poslanika u parlamentu.

- Nemam čime drugo da ohrabrim javnost osim onim što vladajuća koalicija govori o Vladi. Da li ste još negdje sreli takvo iskustvo da teže ocjene o Vladi saopštava vladajuća koalicija od opozicije? Držim da među 41 poslanikom pozicije postoje ljudi koji vode računa o čemu pričaju. Oni ljudi koji su proglašavali premijera i Vladu pajacima, do onih koji su o njima govorili kao o najvećim kriminalcima, mafijašima i lopovima i nekompetentnim ljudima. Moje pitanje je šta još treba da se dogodi da bi ti ljudi, izazov koji im je neko ponudio, pretvore u glas za smjenu Vlade. Optimista sam, potonja je ura da se inicira i procesuira inicijativa za smjenu ove vlade jer ona iz dana u dan pravi tragične štete po interese Crne Gore - kazao je Đukanović novinarima prilikom posjete Danilovgradu.

Predsjednik naše države, ocjenjujući učinak rada Krivokapićevog kabineta, smatra da je prethodnih 15 mjeseci izgubljeno vrijeme za Crnu Goru, dominantno zahvaljujući Vladi Crne Gore koja je, kako ističe, pokazala vrlo opasno neznanje i zabrinjavajuću neposvećenost nacionalnim interesima.

Prema njegovim riječima, djelovanje ove vlade odavno je izašlo iz teme političke odgovornosti i duboko prešlo na teren krivične.

Komentarišući rezultate lokalnih izbora u Mojkovcu, Cetinju i Petnjici, Đukanović je rekao da je zadovoljan ostvarenim rezultatima njegove Demokratske partije socijalista, ističući da su izbori potvrdili vodeću snagu stranke.

- Očekivali smo apsolutnu pobjedu u Petnjici i dobili smo je, očekivali smo rezultat u Mojkovcu kakav smo dobili, ali uvijek imate, pored očekivanja, i želju. U ovom slučaju se pokazala zamalo da je nerealna. I ostvarili smo lošiji rezultat na Cetinju - jedan mandat manje. Daleko od toga da treba da budemo nezadovoljni ostvarenim rezultatima. Ali nije riječ o našem odnosu prema rezultatu. Očigledno se iz određenih medijskih krugova i konkurentskih partijskih-političkih krugova pokušava sugerisati da je DPS u rasipanju, u onakvom stanju kakvom su je isti ti krugovi željeli vidjeti odmah poslije 30. avgusta. Na tim izborima ostvarili smo 35 odsto, u Nikšiću 40 odsto, a na izborima u ove tri opštine između 45 i 50 odsto. Dakle, ko tu prepozna pad, riječ je o apsolutnoj nepismenosti ili nedobronamjernosti - smatra Đukanović.

Još manje prostora za likovanje imaju partije iz reda vladajuće koalicije koje, kako naglašava Đukanović, pokušavaju da ove rezultate protumače kao potvrdu svoje politike koja je definitivno anticrnogorska i antrievropska.

- Na Cetinju je od 33 mandata procrnogorska i proevropska koalicija dobila 26, dakle 80 odsto. U Petnjici je procrnogorska i proevropska koalicija od 31 mandata dobila 26, oko 85 odsto.

Možemo li govoriti da slabe procrnogorska i proevropska koalicija? Da ne bude da prećutkujem Mojkovac - da li neko može da kaže da je loš rezultat koji jedna partija ostvari od 44 odsto sama? Zaista, pitam se ko je ovdje normalan, a ko manipulant.

Mislim da su ovi izbori potvrdili vodeću snagu DPS-a i da je partija opravdano okosnica državne politike Crne Gore, te da je to bila i ovih godinu dana iz opozicije - naglasio je Đukanović.

On je istakao da procrnogorski i proevropski front snaži u Crnoj Gori, dodajući da su rezultati na lokalnim izborima dobar impuls da nastave u pravcu širenja tog fronta u Crnoj Gori.

- Mislim da i na tom planu dobro radimo i mislim da ćemo u skorijoj budućnosti imati taj širi proevropski front u Crnoj Gori - zaključio je Đukanović.

T.K. - B.K.

4

Politika

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Na sjednici Skupštine Crne Gore preglasani najjači konstituenti vlasti Demokratski front i Demokrate, stranka Dritana Abazovića optužena za prevaru i izdaju

Opozicija i Ura izabrale Nikolu Mugošu za novog predsjednika DIK-a

Nikola Mugoša

Miloš Konatar

PODGORICA – Skupština Crne Gore imenovala je juče na prijedlog Administrativnog odbora dosadašnjeg savjetnika u Državnoj izbornoj komisiji Nikolu Mugošu za novog predsjednika te institucije.

Za izbor Mugoše glasao je 41 poslanik, dok ih je 27 bilo protiv, a 10 uzdržano.

Mugoša je prethodno na sjednici Administrativnog odbora, zahvaljujući glasu poslanika Ure Miloša Konatara, dobio većinu u odnosu na drugog kandidata advokata Nikolu Medojevića, koji je dobio šest glasova.

Na konkurs za izbor novog predsjednika DIK-a, osim Mugoše i Medojevića, prijavili su se i advokati Amer Šukurica i Jovan Vojinović.

Predsjedavajući Administrativnim odborom Milun Zogović odredio je Konatara za izvjestioca tokom parlamentarne rasprave o imenovanju predsjednika DIK-a.

Zogović je, tokom parlamenPODGORICA - Nadam se da niko iz parlamentarne većine neće podržati inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi i da će i svi ostati pri svojim riječima i stavovima, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

- Čini mi se da su svi poslanički klubovi jasno saopštili da neće podržati inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi, bez obzira na različite stavove u prošlosti, da neće glasati za inicijativu DPS-a za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Demokratska Crna Gora i poslanički klub sigurno neće podržati tu inicijativu - istakao

Poslanik DF-a Milan Knežević je ponašanje Ure uporedio sa postupcima izvjesne Dalile iz rijaliti programa „Zadruga“ koja je, kako je objasnio, supruga tokom učešća u tom programu više puta prevarila kao i Ura parlamentarnu većinu tarne rasprave, koja je uslijedila nakon sjednice Administrativnog odbora, kazao da je Konatar na sebe preuzeo odgovornost da zajedno sa DPSom i ostatkom opozicije izabere kandidata za predsjednika DIK-a.

- Sjajna je Mugošina biografija, ali to nije presudno. Kako je došlo do prekombinovanja parlamentarne većine i odluke Konatara da zajedno sa poslanicima DPS-a preglasa aktuelnu skupštinsku većinu, to je na njemu da objasni. Ja ne znam na koji način mi mislimo ovako da funkcionišemo i do kada možemo da doživljavamo da

kandidat koga podržava šest poslanika parlamentarne većine ne bude preglasan odlukom uvaženog kolege Konatara – kazao je Zogović.

Konatar je potom kazao da biografija kandidata mora biti glavni i presudni faktor kada se neko predlaže na važne državne funkcije, na šta je Zogović odgovorio da su i biografije ostalih kandidata bile impresivne.

U raspravu se uključio i poslanik DF-a Slaven Radunović ističući kako smatra da Ura nije podržala kandidata Medojevića iz razloga što je bio član referendumske komisije 2006. godine u, kako je rekao, onoj gubitničkoj varijanti.

- Priča se o advokatu bez mrlje za koga se zna da ga niko ne može uplašiti. Dok je Mugoša savjetovao bivšeg predsjednika DIK-a Aleksu Ivanovića, ovdje smo imali situaciju da DIK nije htio da zamijeni mandat poslaniku Ure, nego je morala da reaguje Skupština – kazao je Radunović.

On je Konatara optužio i da se koristi istom argumentacijom kao bivši lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović aludirajući na izdaju.

- Mi štitimo Crnu Goru. Mi radimo sve zbog Crne Gore. Pa ko ste vi da tumačite šta je interes Crne Gore. Vi imate pet odsto i samo tih pet odsto vi zastupate – kazao je Radunović.

On je Konatara optužio i da je „politički licemjer“ koji se, iza svega što uradi, „zaklanja pričom o EU“.

Konatar je odgovorio da ga Radunović ne može uvrijediti jer, kako je rekao, njegova uvreda za njega može biti samo pohvala.

- Vi ste više sa DPS-om popili kafa i imali koristi od njih nego ja ikad u životu. Vi bi sad da radite isto što je radio i DPS. Ja na to ne pristajem – rekao je Konatar.

Lider Bošnjačke stranke izabran za potpredsjednika Skupštine Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović izabran je juče za potpredsjednika Skupštine Crne Gore.

Ibrahimovićev izbor, na tajnom glasanju u Skupštini, podržalo je 76 poslanika, dok je jedan bio protiv.

Poslanici su usvojili i izmjene Poslovnika, kojim se predviđa da se broj potpredsjednika povećava sa tri na četiri, od čega su dvojica iz parlamentarne većine, jedan iz opozicije, a jedan iz manjinskih partija.

Ervin Ibrahimović

Izbor Mugoše pozdravili Duško Marković i CGO Odluku da Mugoša bude predložen za novog predsjednika DIK-a podržali su juče nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje, ali i bivši premijer Duško Marković.

- Pozdravljam izbor predsjednika DIK-a i gospodinu Mugoši želim uspješan rad na korist demokratskih izbornih principa i vladavine zakona. Evropske i građanske političke snage i naš parlament danas su pokazali odlučnost u ispunjavanju važnih obaveza za funkcionisanje demokratskih institucija – naveo je Marković na Tviteru.

Iz CGO su, takođe putem Tvitera, podsjetili kako je ta NVO i ranije u više navrata podržala stav OEBS-a da za predsjednika DIK-a treba izabrati kandidata sa profesionalnim referencama u oblasti izborne materije.

- CGO pozdravlja odluku Administrativnog odbora da za predsjednika DIK-a predloži Nikolu Mugošu.

Povjerenju u izborni proces doprinosi izbor najboljeg kandidata, a ne partijska trgovina. DIK je institucija koja je u javnosti prepoznata po brojnim kontroverzama upravo zato što su njeni čelnici bili rezultat partikularnih interesa, na šta je CGO dokumentovano ukazivao – naveli su iz CGO.

Lider Radničke partije Maksim Vučinić kazao je da Ura na ovaj način „postaje protočni bojler za izglasavanje DPSovih zakona i prijedloga i opipava teren za pravljenje neke nove parlamentarne većine“.

Poslanik DF-a Milan Knežević je ponašanje Ure uporedio sa postupcima izvjesne Dalile iz rijaliti programa „Zadruga“ koja je, kako je objasnio, supruga tokom učešća u tom programu više puta prevarila kao i Ura parlamentarnu većinu.

Lider Demosa Miodrag Lekić kazao je da u demokratiji postoji postulat parlamentarne većine i pravila u sklopu te parlamentarne većine, a da se u Crnoj Gori ponavljaju situacije gdje toga nema.

- Prevršila se svaka mjera i ovo mora imati neki rasplet. Ovako više ne može, građani nas gledaju – zaključio je Lekić. Đ. ĆORIĆ

Predsjednik Skupštine uvjeren da će opstati Krivokapićev kabinet

Bečić: Nadam se da niko iz većine neće glasati protiv Vlade je Bečić u intervjuu za Radioteleviziju Nikšić.

Prema njegovim riječima, trebalo bi da razgovaraju u parlamentarnoj većini i sa Vladom, da nalaze modalitete bolje saradnje i odnosa.

- A ne da na bilo koji način zajedno sa opozicijom tjeramo Crnu Goru u procese koji će izazvati destabilizaciju ili koji će ličiti na prekrajanje izborne volje građana. Mislim da niko

iz parlamentarne većine nema te pobude i ne ide u tom smjeru. Ako je neko eventualno razmišljao, vjerujem da je dobro shvatio poruku građana koju su poslali na izborima 5. decembra - rekao je Bečić.

On je kazao da vjeruje da će budžet usvojiti krajem godine, kao i da smatra da je prijedlog zakona o budžetu najvažniji akt koji razmatra Skupština.

- Žao mi je što je u pripremi

nacrta i utvrđivanju prijedloga budžeta možda izostala jača i tješnja, intenzivnija komunikacija između Vlade i parlamentarne većine. Mislim da predstavnici Vlade imaju intenzivniju komunikaciju sa predstavnicima parlamentarne većine - rekao je Bečić.

Dodaje i da vjeruje da će biti stvorene pretpostavke da se krajem godine usvoji budžet i da se godina završi sa usvoje-

nim budžetom za 2022.

Govoreći o Tužilačkom savjetu, Bečić ističe da smatra da je sudar logike i principa da vlada bude nestranačka, a da u Tužilačkom savjetu mogu biti partijski pojedinci.

On smatra da je Tužilački savjet po Ustavu samostalni organ.

- Ako nešto u zemlji mora biti nezavisno, samostalno, lišeno partijskih uticaja, profesionalno, to je Tužilački savjet. Borio sam se za promjene da ne bi jednu stvarnost i teško nasljeđe zamijenila druga stvarnost i neko teško nasljeđe. Nijesu garant vječnosti Crne Gore neke ,,jake

Aleksa Bečić

ličnosti“, već su garant vječnosti Crne Gore jake institucije kazao je Bečić.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Vlasnik Uniproma zbog nepostizanja dogovora sa EPCG najavio fazno zatvaranje ćelija u elektrolizi, od 15. decembra gašenje aluminijumske industrije

Pregovori završeni, počinje gašenje KAP-a

PODGORICA - Vlasnik Uniproma Veselin Pejović najavio je juče da će od 15. decembra, zbog nepostizanja dogovora sa Elektroprivredom oko cijena struje, početi fazno gašenje Kombinata aluminjuma, ističući da je to konačna odluka i da ni sa kim više neće pregovarati. Gašenje je najavljeno zbog visokih cijena struje koje će važiti od 1. januara, kada Unipromu ističe ugovor sa EPCG, po kojem je plaćao 45 eura megavat sat (MWh).

- Nakon 50 godina rada KAP-a, a osam godina od kako njime upravlja Uniprom, baš u trenutku kada je cijena aluminijuma na berzi povoljna, moram saopštiti da su sve učinili da danas najavimo zatvaranje KAP-a rekao je Pejović na konferenciji za novinare.

Objasnio je da su imali ugovor sa EPCG o isporuci struje za ovu godinu, za koji tvrdi da je trebalo automatski da se produži na narednu, pod istim uslovima.

Naveo je da mu je EPCG prvo ponudila 120 eura po MWh plus PDV, a u utorak 127 eura po MWh. Navodi da je KAP u istoj kategoriji potrošača kao Željezara i Željeznica, ali da je samo aluminijumskoj kompaniji određena ta cijena.

- EPCG sve vrijeme manipuliše informacijom da će ukoliko zadrže normalnu cijenu struje prema KAP-u, biti u minusu 80

EPCG sve vrijeme manipuliše da će, ukoliko zadrže normalnu cijenu struje KAP-u, biti u minusu 80 do 100 miliona. Očekujem da će nakon gašenja KAP-a imati 100 miliona viška, pa će moći građanima od januara prepoloviti cijenu struje, poručio Pejović

5

Šehović: Kliker bi pokvarili Damir Šehović (SD) je ocijenio da bi aktuelni eksperti i ,,kliker pokvarili“.

– Nakon gašenja Montenegro erlajnza, zatvaranja poslovanja Amana, koji je uz to pokrenuo i tužbu od 100 miliona eura pred arbitražnim sudom, najave zatvaranja Duvanskog kombinata, na red je došao i KAP. Malo li je za godinu dana! Niko nema naše eksperte – naveo je Šehović na Tviteru.

Đukanović: Aktuelna vlast doprinijela zatvaranju KAP-a Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je aktuelna vlast doprinijela gašenju posljednjeg ozbiljnog industrijskog subjekta u Crnoj Gori.

– Treba imati obraz kao đon i biti potpuno bezobziran prema interesima Crne Gore i njenih građana, pa dozvoliti ovakvu bahatost, neodgovornost i nekompetentnost.

U situaciji kad je sve manje ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori iz koje su neki investitori otišli, a neki najavili odlazak, sada tjeraju i domaćeg koji je industriju digao iz pepela – rekao je Đukanović novinarima u Danilovgradu i naglasio da bi odgovorna vlada učinila sve da sačuva tog i inostrane investitore, ali se aktuelna Vlada prema njima odnosi revanšistički, jer su biznise zasnovali u saradnji sa prethodnom vladom.

Sa presa Veselina Pejovića

do 100 miliona. Mi protiv građana nikada nećemo raditi, a vjerujem da će u EPCG, s obzirom da će gašenjem KAP-a imati 100 miliona viška, ovaj profit podijeliti sa građanima na način što će im od januara smanjiti ci-

jenu struje 50 odsto - rekao je Pejović i dodao da u KAP-u vjeruju da će EPCG time napraviti odličnu stvar za ekonomiju Crne Gore.

– Opet ponavljam da nikada nijesmo, niti ćemo sticati pro-

fit preko leđa građana - kazao je Pejović, objašnjavajući da se odriče ulaganja koja je žrtvovao osam godina, ali da neće da dozvoli da građani trpe zbog Uniproma.

Rekao je da megavat kod EPCG

košta najviše 28 eura.

- Mi smo plaćali najskuplje u svijetu od svih kombinata - 45 eura plus četiri eura za prenos, znači 49 eura - precizirao je Pejović i ponovio da su EPCG, Vladi i resornim ministarstvima u junu poslali dopis u vezi struje, na koji niko nije odgovorio do unazad 15 dana.

- Zabrinuti smo, na prvom mjestu, zbog otpuštanja 500 rad-

Saslušani Florin Krasnići i Zimer Đonbaljaj u sporu oko male HE na Đuričkoj rijeci

Tvrdi da su im demonstranti prijetili smrću PODGORICA – Biznismen iz SAD, porijeklom sa Kosova i vlasnik kompanije Triangle Florin Krasnići je svjedočeći pred Privrednim sudom, u šest miliona eura vrijednom sporu protiv države zbog nemogućnosti gradnje dvije mHE na Đuričkoj rijeci u Plavu, kazao da su taj projekat u početku podržali i lokalno stanovništvo i političke partije, koje su ga čak i uvrstile u svoje programe.

Da su ljudi ujedinjeni po ovom pitanju, uvjerio se, kako kaže, jer ni nakon dvonedjeljne javne rasprave nije bilo primjedbi, dok su se pitanja na javnoj debati isključivo odnosila na zapošljavanje. Krasnići tvrdi da im je kazao da će van Crne Gore doći samo ono što se ovdje ne proizvodi, te da će sve ostale poslove raditi lokalno stanovništvo.

Njegova kompanija Triangle je, u konzorcijumu sa bjelopoljskom Gradnjom, osnovala Plava Hidro pover sa sjedištem u Ulcinju čiji je direktor Zimer Đonbaljaj, a u projekat vrijedan 12 miliona, do sada su, kako navode u tužbi, uložili 1,3 miliona. Krasnići tvrdi da su izradili i finansirali projekat mjerenja vodotoka i studiju lokacije kako bi ubrzali proces, iako je to bila obaveza države, jer su shvatili da nemaju dovoljno resursa za to. Smatrao je da je cijena za eksproprijaciju zemljišta

bila previsoka, ali je ipak prihvatio.

Optužuje državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te da je izostala adekvatna reakcija kada se lokalno stanovništvo pobunilo.

Odjednom su, kako navodi, neke NVO po medijima „počele da iznose laži da će izgradnja mHE uništiti prirodu“, zbog čega je tražio da se sastanu i o tome razgovaraju, ali se oni, kako navodi, nijesu pojavili.

Prijetnje

Kada su najzad dobili građevinsku dozvolu za jednu od mHE, unajmili su lokalnu firmu i planirali da proslave početak radova na toj lokaciji, ali ih je spriječila grupa građana uz optužbe da su lopovi. Pomislio je, kaže, šta li je uradio ovom narodu da se tako odnose prema njemu i njegovom partneru Đonbaljaju, kojeg su, prema sopstvenim navodima, izvukli iz auta.

– Jedan od prisutnih, za kojeg sam kasnije saznao da je pripadnik Vojske Crne Gore, zgrabio me je za vrat i počeo da viče „lopove“, „ubiću te“, „j... mater“ – naveo je Krasnići, dodajući da je pravi šok doživio tek kada su mu u policiji kazali da građani to nijesu ozbiljno mislili i kada je sud ovo lice, koje nije negiralo događaj, kaznio sa 300 eura.

Jedan od prisutnih, za kojeg sam kasnije saznao da je pripadnik Vojske Crne Gore, zgrabio me za vrat i počeo da viče „lopove“, „ubiću te“, „j... mater“, naveo je Krasnići, dodajući da je pravi šok doživio tek kada su mu u policiji kazali da građani to nijesu ozbiljno mislili i kad je sud to lice, koje nije negiralo događaj, kaznilo sa 300 eura Ni idući pokušaj da, poslije nekoliko mjeseci, započnu sa radovima, nije bio uspješan, jer se policija nije pojavila iako su tražili asistenciju. Za Krasnićija, koji tom protestu nije prisustvovao, najveće iznenađenje je bila najava tadašnjeg premijera Duška Markovića da izgradnje neće biti.

– Razumijem politiku, znam da je premijer morao zadovoljiti stanovništvo, ali ima ugovor sa mnom i smatram da je trebalo najprije da mene obavijesti naveo je Krasnići.

SaStanak

Na sastanku u Ministarstvu ekonomije polovinom septembra 2019. godine,

Florin Krasnići

kojem su prisustvovali i predstavnici američke ambasade, rečeno im je, navodi, da će im garancija biti vraćena za sedmicu, da će za dvije sedmice zvanično raskinuti ugovor, a onda krenuti u pregovore oko naknade štete. Tvrdi da se ništa od toga nije desilo, već da je država pokušala da aktivira garanciju na 250 hiljada eura. Posljednji poziv za aktivaciju je bio 1. decembra, što je banka prolongirala, a juče su očekivali informaciju u vezi daljih koraka.

– Željeli su da uzmu moj novac koristeći garanciju. Na kojem god to nivou sagledate, to smatram klasičnom krađom i ne želim da dozvolim – naveo je Krasnići, dodajući da trpi

nika i prekida saradnje sa 200 domaćih kompanija - dodao je Pejović, koji tvrdi da su određeni ministri, čelnici javnih preduzeća i službi pokrenuli hajku protiv Uniproma, predstavljajući njegovog vlasnika na najružniji mogući način.

Stečaj u KAP-u pokrenut je 2013. godine, a imovina je prodata Unipromu u junu 2014. godine za 28 miliona eura. S. P.

štetu, jer je taj novac zarobljen.

Dozvolu za gradnju dobili su samo za jednu mHE, dok, kako tvrde, na zahtjev za drugu nijesu dobili ni odgovor. Jedino su, kako je naveo, pored plaćanja za eksproprijaciju, izradu i finansiranje projekta i studija, uspjeli da izvedu pripremne radove i postave tablu, koju su nezadovoljni lokalci srušili.

Poziv da učestvuje na ovom tenderu dobio je od Đonbaljaja, rodom iz Plava, takođe nastanjenog u SAD, koji mu se pred sudom izvinio što ga je „uveo u ovaj haos“. Đonbaljaj se, kako je naveo, kao neko ko je prije 50 godina otišao iz Crne Gore, osjećao dužnim da uradi nešto za zajednicu iz koje potiče.

Odgovarajući na pitanje zamjenice zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Milanke Rakočević ko je podnio zahtjev za izdavanje druge građevinske dozvole i da li ima kopiju, Đonbaljaj je naveo da ne zna te da je sve u dokumentaciji. Rakočević je navela da nema informaciju o drugom zahtjevu navodeći da će to provjeriti kod Ministarstva kapitalnih investicija. Ona je prigovorila na iskaze obojice, posebno u vezi konstatacije o nepostupanju policije prilikom drugog pokušaja da započnu radove, imajući u vidu da nijesu bili prisutni. Danas će pred sutkinjom Danijelom Vukčević biti saslušano još šest svjedoka, a jučerašnjem, kao i prethodnim ročištima, prisustvovala je predstavnica američke ambasade.

M. Lk.

6

Ekonomija

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Radnici MA u stečaju optužili državnog sekretara za saobraćaj da je bio u konfliktu interesa kao direktor predstavništva u Beču, tvrde da zbog toga opstruira stečajni postupak

Radunović firmu u Beču prijavio na adresi stana koji mu je plaćao MA?!

PODGORICA - Zaposleni u Montenegro erlajnzu (MA) u stečaju optužili su juče državnog sekretara u Ministarstvu kapitalnih investicija i bivšeg kolegu Zorana Radunovića da direktno radi na smanjenju stečajne mase te kompanije, jer ima lični interes u opstrukcijama.

Na protestu koji su održali ispred Ministarstva, povodom godine od prizemljenja flote, radnici su saopštili da je Radunović uticao na ishitrenu odluku o gašenju MA i pozvali stečajnu upravu da ispita njegovo ranije angažovanje na mjestu direktora poslovnice bivše nacionalne avio-kompanije u Beču.

– Imamo dokaze da je Radunović u maju 2014. godine, dok je bio predstavnik MA u Beču osnovao firmu Aerotransport Executive Agency Aero Team na istoj adresi gdje mu je troškove stanovanja plaćao MA, što smatramo konfliktom interesa - kazao je Srđan Habić, radnik MA u stečaju.

Dvije firme

Dokumentacija, u koju Pobjeda ima uvid, pokazuje da je Radunović 21. novembra 2008. godine u Podgorici osnovao kompaniju za privatni vazdušni prevoz putnika Aero Team. On je 14. januara ove godine, neposredno nakon stupanja na dužnost državnog sekretara za saobraćaj, izvršio promjenu podataka u CRPS-u i kao osnivača, zastupnika i direktora firme upisao sina Mihu Radunovića.

U MA Radunović dolazi 2009. godine, a krajem 2012. raspoređuju ga na mjesto direktora predstavništva u Beču, za šta prima 2.664 eura mjesečno, uz plaćen zakup stana u iznosu od 1.500 eura. Podaci iz austrijskog registra kompani-

Radnici MA su izradili ,,diplome“ za Radunovića i ministre finansija i ekonomskog razvoja Milojka Spajića i Jakova Milatovića, u kojima su im dodijelili titule grobara crnogorske avijacije, dok su Bojanića nazvali ,,neobaviještenim doktorom avijacije“.

- Zoki ,,interes“ Radunović, Đomla ,,brocker“ Bojanić, Mickey ,,ninja“ Spajić i Kovja ,,nemilosrdni“ Milatović - navodi se u ,,diplomama“.

ja Cteditreform pokazuju da Radunović 27. maja 2014. godine u Beču osniva firmu Aerotransport Executive Agency GmbH, koja se takođe bavi vazdušnim prevozom putnika.

Njeno sjedište prijavljuje na adresi stana koji mu je plaćala crnogorska avio-kompanija.

Radunović je u bazi austrijskih državnih organa prijavljen kao vlasnik 100 odsto akcija firme, dok je njegova nevjenčana supruga Jelena Šćepović upisana kao direktor.

Radunović je juče Pobjedi kazao da nema ništa sporno u tome što je u Beču osnovao privatnu firmu jer se ona nije bavila istom djelatnošću kao MA, niti prodajom karata, te da nije bio u konfliktu interesa.

On ističe da ima pravo da unovči znanje, koje, kako naglašava, nije stekao samo u MA. Njemu

Nagrada globalnog finansijskog magazina The Banker

CKB najbolja banka u Crnoj Gori PODGORICA - Prema izboru finansijskog magazina The Banker, CKB je najbolja banka u Crnoj Gori za ovu godinu, saopšteno je iz CKB-a. Taj finansijski magazin proglasio je OTP banku za banku godine u Mađarskoj, dok je OTP grupa nagrađena u regionalnoj kategoriji Srednje i Istočne Evrope.

Žele da budu dio socijalnog dijaloga PODGORICA – Sjutra će u Podgorici biti održana osnivačka skupština Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) – saopšteno je iz Inicijativnog odbora.

Tačno je da mi je MA plaćao stan, ali sam ga i ja plaćao – rekao je Radunović Pobjedi, ističući da nema ništa sporno u tome što je unovčio svoje znanje

Grobari crnogorske avijacije

- Naši rezultati se u kontinuitetu prepoznaju i van granica Crne Gore što potvrđuje da se liderska pozicija CKB-a ne bazira samo na činjenici da smo najveća banka na tržištu, već i na posvećenom i odgovornom odnosu prema zaposlenima i klijentima - rekao je Tamaš Kamaraši, glavni izvršni direktor CKB-a. s. P.

Protest radnika MA

nije sporna ni adresa na koju je firma u Beču prijavljena.

- Tačno je da mi je MA plaćao stan, ali sam ga i ja plaćao – rekao je Radunović.

On tvrdi da nikoga nije oštetio, posebno ne kolege angažovane u stečajnoj upravi, - Volio bih da znam gdje vide moj interes da se unizi stečajna masa MA. Neka im je na čast.

Mnogima od njih sam lično dosta učinio, ali im sigurno nijesam smetnja da realizuju svoje poslovne aktivnosti – naveo je Radunović.

Ponovio je da je oduvijek podržavao saradnju MA i To Montenegra, kao i to da nije učestvovao na sastancima predstavnika dvije kompanije koju su rezultirali nesaradnjom.

- Lično sam predlagao stečajnom upravniku i kolegama kako da valorizuju imovinu kompanije u interesu države i njih.

Nijedan prijedlog nije uvažen – tvrdi Radunović.

Traže osTavku

Radnici MA u stečaju juče su pozvali Radunovića da podne-

Sjutra osnivačka skupština Crnogorskog udruženja poslodavaca

se ostavku, ali i ministra Mladena Bojanića. Oni su istakli da se od uvođenja stečaja, 28. aprila, trude da obnove dio djelatnosti MA kako bi sačuvali resurse, podigli vrijednost stečajne mase i stvorili uslove za zapošljavanje još bivših radnika ostavljenih na cjedilu.

Podsjetili su da im se duguje sedam zarada, te da su ostavljeni bez zdravstvene zaštite u doba pandemije.

- Obnovili smo organizaciju za održavanje aviona, sačuvali infrastrukturu hangara i opreme, otvorili poslovnicu i pokrenuli proces obnove licenci za pružanje raznih usluga u avijaciji - ukazao je Habić.

Svi kapaciteti, kako je dodao, nuđeni su To Montenegru.

- Tvrdimo da do saradnje nije došlo ponajviše zbog opstrukcija članova bivšeg menadžmenta MA koji je sada angažovan u novoj kompaniji, a u čijem je imenovanju učestvovalo resorno ministarstvo i kojima uspostavljanje saradnje nije odgovaralo iz ličnih interesa - kazao je Habić.

Kao primjer opstrukcije naveo je to što je To Montenegro, kako je Pobjeda već pisala, izmamljivao hangar privatne kompanije Vektra aviation, u kojoj je Radunović ranije bio zaposlen, a nije prihvaćena usluga MA koji raspolaže potpuno opremljenim hangarom.

- Zar primjer opstrukcije nije i činjenica što To Montenegro kupuje alate i opremu koju ima MA. Da ne zaboravimo ugovor sa Trejd erom o iznajmljivanju ,,fokera“, a isti takav posjeduje MA - pitaju se radnici.

Stečaj u MA uveden je 28. aprila ove godine.

B.D.

Navode da ovo strukovno udruženje formiraju radi promjene postojeće negativne percepcije poslodavaca i dosadašnjeg neadekvatnog vrednovanja njihovog značaja za društveni napredak. Žele da budu dio socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou te da zastupaju interese poslodavaca u tripartitnim tijelima i radnim grupama koje rade na kreiranju propisa važnih za poslovanje preduzeća, sa posebnim fokusom na razvoj slobodnog tržišta i preduzetništva, radno zakonodavstvo, poresku politiku, tržište rada i zapošljavanje. r.e.

Novembarski podaci EPCG o potrošnji

Prosječan račun za struju 29,7 eura PODGORICA - Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva iznosi 29,71 euro, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Kao i obično, najniži prosječni račun od 16,78 eura imaju Žabljačani, a najveći od 37,79 eura Podgoričani. Račun manji od 30 eura dobiće 64,67 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 17,92 odsto, od 50 do 100 eura 14,41 odsto, a preko 100 eura tri odsto kupaca.

Novembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 40 odsto domaćinstava, odnosno 146,94 hiljade kupaca. s. P.

Zasijedao Savjet za finansijsku stabilnost

Novoodobrenih kredita za petinu više PODGORICA - Stabilnost finansijskog sistema unaprijeđena je na kraju trećeg kvartala, ali se rizici moraju kontinuirano pratiti, zaključio je juče Savjet za finansijsku stabilnost.

Konstatovano je da je BDP u drugom kvartalu porastao 19 odsto u odnosu na prošlu godinu, čemu je najviše doprinijela uspješna turistička sezona.

- Broj dolazaka turista u prvih devet mjeseci je, prema preliminarnim podacima, bio za

162,9 odsto viši, a broj noćenja za 214,9 odsto. Procijenjeni prihodi od turizma iznose 700 miliona eura, odnosno 70 odsto prihoda od turizma iz 2019. godine - saopšteno je iz CBCG. Industrijska proizvodnja je porasla sedam odsto, trgovina na malo 45,1 odsto, a inflacija je iznosila 2,9 odsto. Naveli su da je u oktobru broj zaposlenih porastao 22,3 odsto na 202.921 lice, a nezaposlenih 23,3 odsto na 55.241.

Indikatori poslovanja bankar-

skog sektora ukazuju na rast kapitala i aktive, koja je u septembru dostigla istorijski najviši nivo od 5,16 milijardi eura.

Odobreni krediti su porasli devet odsto na 3,5 milijarde eura, a novoodobreni su iznosili 759,3 miliona eura, što je rast od 22,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Privredi je odobreno 391,9 miliona eura novih kredita, što je rast od 15,9 odsto. Depoziti su porasli za petinu na 3,99 milijardi, dok je učešće nekva-

litetnih kredita bilo 5,62 odsto.

Direktor Fonda za zaštitu depozita Vojin Vlahović upoznao je članove Savjeta da su do sada isplatili 92,8 odsto obaveza prema deponentima Atlas i IBM banke.

Sjednici, kojoj je predsjedavao guverner Radoje Žugić, prisustvovali su Milojko Spajić, ministar finansija, Uroš Andrijašević, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala. r. e.

Društvo

Četvrtak, 9. decembar 2021.

7

Crnogorski građani još uvijek ne mogu sa digitalnom potvrdom u zemlje Evropske unije

Uz pasoš potreban i papir da ste vakcinisani Fajzerom ili Astra Zenekom PODGORICA – Kada je krajem jula u Crnoj Gori najavljeno uvođenje nacionalne digitalne kovid potvrde generalni direktor Direktorata za javno zdravlje Aleksandar Sekulić optimistički je najavio da će naredni korak, faza njenog povezivanja sa Evropskom digitalnom potvrdom, biti završena za nekoliko sedmica.

Međutim, ni poslije četiri mjeseca Crna Gora nije na spisku 25 zemalja čiji digitalni sertifikati imaju jednak tretman i automatsko prepoznavanje u Evropskoj uniji kao evropska digitalna kovid potvrda.

- Postupak uvođenja dokumenta EU digitalne kovid potvrde zahtijeva od države da se ispune formalni i tehnički preduslovi, kako bi država mogla početi sa izdavanjem potvrda koje su interoperabilne sa svim drugim državama ovog EU projekta – kazao je Sekulić na konferenciji za novinare 27. jula najavljujući da će sve biti gotovo za nekoliko sedmica.

Ova prognoza je već u drugoj polovini avgusta preinačena, a

Prema trenutnom pristupu Evropske unije, putnici iz zemalja koje ne pripadaju ovom savezu, a koji su u potpunosti vakcinisani nekom od vakcina koje je odobrila Evropska agencija za ljekove (EMA) od kojih su kod nas dostupne Astra Zeneka i Fajzer, u EU mogu da putuju iz bilo kojeg razloga uz dokaz o vakcinalnom statusu javnost je saznala da će proces ipak potrajati nekoliko mjeseci umjesto nekoliko sedmica.

Glavna pregovaračica sa Briselom Zorka Kordić tada je kazala da Ministarstvo zdravlja predano radi na obezbjeđivanju svih preduslova kako bi Crna Gora u narednim mjesecima pristupila tom mehanizmu.

Na konferenciji za novinare održanoj 26. novembra ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je saopštila da je Crna Gora kao država sve obaveze u pogledu implementacije automatskog prepoznavanja crnogorske kovid potvrde u EU ispunila.

- Ostatak procedure zavisi od UNDP-a i konekcije sa EU i oče-

Epidemiolog dr Milko Joksimović upozorava na istovremenu epidemiju gripa i virusa

Vakcina obavezna PODGORICA - Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović kazao je da je velika vjerovatnoća da je omikron soj prisutan u Crnoj Gori, ali da će se konačni rezultati znati za nekoliko dana. Saopštio je da epidemiolozi strahuju od istovremene epidemije sezonskog gripa i korona virusa, koja bi mogla imati fatalne posljedice. Apelovao je na vakcinaciju i protiv kovida i protiv gripa, navodeći da vakcina protiv jednog ne štiti i od drugog virusa.On je kazao, pred sezonu gripa, da vakcina protiv gripa štiti samo od njega i pojasnio da vakcinacija protiv gripa ne štiti od kovida i obrnuto.

- Niko ko je primio vakcinu protiv gripa ne može se osloniti da je zaštićen od kovida. Preporuka je da se građani vakcinišu i protiv gripa i protiv kovida – rekao je Joksimović, navodeći da bi situacija mogla biti fatalna ako bi pacijent imao istovremeno kovid i grip.

Navodi da se plaše istovremene epidemije dvije zarazne bolesti, od korona virusa i sezonskog gripa.

Kad je riječ o epidemiološkoj situaciji, ona je i dalje složena, kaže Joksimović, navodeći da još uvijek nema mjesta opuštanjima.

On je kazao da bi građani što prije trebalo da prime svoju treću dozu vakcine protiv korona virusa.

Vakcinu protiv sezonskog gripa primilo je 11.800 građana.

Govoreći o vakcinaciji protiv sezonskog gripa, on je rekao da je ove godine kasnije počela u odnosu na prethodne sezone.

- Odvija se ustaljenim redom, do juče je oko 11.800 građana primilo vakcinu protiv sezonskog gripa. Inače, ove sezone nije registrovan nijedan slučaj sezonskog gripa – rekao je Joksimović.

Obavezno bi, kaže, trebalo da se vakcinišu sve osobe starije od 65 godina, osobe sa hroničnim bolestima, ljudi iz kolektivnih smještaja, te zdravstveni radnici.

- Izuzev njih, postoje još dvije posebne grupe, to su trudnice i djeca uzrasta od šest mjeseci do pet godina, bez obzira imaju li hronične bolesti – pojasnio je Joksimović.

J.M.

kuje se veoma brzo – kazala je ministarka i izrazila očekivanje da će „javnost do kraja godine biti obaviještena o finalizaciji ovog procesa“.

Sistemu EU digitalnog kovid sertifikata od zemalja Zapadnog Balkana prva je pristupila Sjeverna Makedonija 19. novembra, a u narednih desetak dana EU je priznala sertifikate i Albaniji i Srbiji, ali i Gruziji, Moldaviji i Novom Zelandu.

Prema podacima sa sajta Evrop-

ske komisije, EU trenutno automatski prepoznaje i prihvata digitalne sertifikate iz 25 zemalja van Unije i to su Albanija, Andora, Jermenija, Švajcarska, El Salvador, Farska Ostrva, Gruzija, Izrael, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Monako, Maroko, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Panama, San Marino, Srbija, Singapur, Togo, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vatikan.

Prema trenutnom pristupu

Države članice mogu pojedinačno odlučiti da dozvole ulazak i putnicima koji su imunizovani i vakcinama koje su kompletirale proces za hitnu upotrebu Svjetske zdravstvene organizacije

Evropske unije, putnici iz zemalja koje ne pripadaju ovom savezu, a koji su u potpunosti vakcinisani nekom od vakcina koje je odobrila Evropska agencija za ljekove (EMA) od kojih su kod nas dostupne Astra Zeneka i Fajzer, u EU mogu da putuju iz bilo kojeg razloga.

Takođe, kako se navodi na sajtu, države članice mogu pojedinačno odlučiti da dozvole ulazak i putnicima koji su imunizovani i vakcinama koje su kompletirale proces za hitnu upotrebu Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada je riječ o dokazivanju vakcinalnog statusa za one koji putuju iz zemalja koje nijesu članice EU, države članice, navodi se, mogu prihvatati dokaz iz tih zemalja koji sadrže neophodne podatke, identifikaciju osobe, tip primljene vakcine i datum vakcinacije, pod uslovom da je moguće verifikovati autentičnost, validnost i integritet sertifikata.

Na kraju, kako se navodi na sajtu Evropske komisije, država članica EU može na zahtjev izdati Evropski digitalni kovid serti-

fikat osobi koja nije iz EU, pod uslovom da su predstavljeni svi pouzdani dokazi o vakcinaciji, ali nije obavezna da to i uradi.

Crnogorsku digitalnu potvrdu, prema posljednjim dostupnim podacima iz crnogorskog zdravstvenog sistema, trenutno prihvataju četiri države članice EU - Hrvatska, Slovenija, Francuska i Irska.

Takođe, sa digitalnim sertifikatom Crnogorci mogu putovati i u Andoru, Monako, Sjevernu Makedoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, Kinu, Kuvajt, Bahrein i Saudijsku Arabiju.

Ministarka zdravlja je na posljednjoj konferenciji za novinare, kada su predstavljane nove epidemiološke mjere, saopštila i da je donijeta odluka da će građani koji su vakcinisani Sinofarm, Sputnjik i Sinovak vakcinom, koje nije odobrila EMA, moći besplatno da urade PCR testiranje kako bi mogli putovati u zemlje EU, a u svjetlu činjenice da Institut za javno zdravlje Crne Gore odnedavno ima sertifikat o priznanju PCR testa u 165 država svijeta. D. M.

„NI JEDNA VIŠE“: Nasilje je kulturološki prihvaćeno i tolerisano, poručeno sa konferencije UNDP-a PODGORICA - Ubistva žena nijesu izolovani incidenti, već su krajnji čin ponavljanog nasilja koje je društveno i kulturološki ukorijenjeno, prihvaćeno i tolerisano – jedan je od zaključaka konferencije ,,Ni jedna više“, koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Pandemija korona virusa nastavlja da zasjenjuje krizu nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući i femicide.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, istakla je da je to zabrinjavajuće jer se sistemi za prevenciju i zaštitu žena i djevojčica od nasilja suočavaju sa novim izazovima pandemije, a ekonomske poteškoće i nezaposlenost doprinose faktorima rizika koji podstiču rodno zasnovano nasilje, uključujući i femicid.

- Većinu femicida je moguće spriječiti. U Crnoj Gori i dalje ne postoji funkcionalan i integrisan sistem prikupljanja podataka o žrtvama i počiniocima nasilja nad ženama, zbog čega su UNDP i UN Women

Većinu ubistava žena je bilo moguće spriječiti

Sa jučerašnje konferencije

podržali formiranje regionalne inicijative Femicide Watch – kazala je Gašparikova.

Ona je apelovala na crnogorske institucije, medije i cjelokupno društvo da narednu godinu posvete borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić ocijenila je da je nasilje nad ženama ukorijenjeno, a da se zbog posljednjih tragičnih događaja o njemu intenzivnije govori u javnosti.

- Društvena reakcija je definisala jasne zahtjeve – oštrije

kazne za počinioce i bolji preventivni odgovor institucija.

Ombudsman već neko vrijeme ukazuje da je u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće prisutan fenomen nasilja – rekla je ona.

Istakla je da su dosadašnje kazne za nasilnike bile blage čime se nije slala dovoljno jasna poruka nulte tolerancije na nasilje nad ženama.

Aktivistkinja Dina Bajramspahić smatra da se u Crnoj Gori gaji toksični maskulinitet.

- To nijesu svi muškarci. Toksični maskulinitet je skup osobina i ponašanja koji imaju za cilj da degradiraju žene i otjelotvore nasilje nad ženama. Niz je pojava koji ga prate – mizoginija, šovinizam, seksizam, kruto shvaćene rodne uloge, beskrupulozna individualnost, kompetitivnost koju muškarci gaje. Ni jedno od ovih ponašanja nije direktni uzročnik nasilja, ali zajedno stvaraju teren u kom je nasilje prirodna reakcija muškaraca.

Nasilje nad ženama nije lični, već politički problem, koji politika može i mora da riješi - kazala je ona.

J. M.

8

Društvo

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije optužio ministra Spajića za opstrukciju te institucije

Radulović: Vlada je ozbiljno podrivala ASK

Momčilo Radulović

PODGORICA – U prethodnom periodu bilo je ozbiljnih pokušaja podrivanja Agencije za sprečavanje korupcije iz Vlade, posebno iz Ministarstva finansija i od samog ministra (Milojko Spajić), kao i određenih struktura u crnogorskom parlamentu, saopštio je predsjednik Savjeta ASK Momčilo Radulović na radnom doručku organizovanom povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

- Integritet nije nešto što vam se daje, već se zarađuje predanim radom i kredibilnim akcijama. Mi smo u ASK ponosni što smo postigli oboje. Integritet da govorimo baziran je na našim rezultatima. U ovom specifičnom trenutku za našu zemlju, uspjeli smo da doprinesemo balansu snaga između tri grane vlasti. Nažalost, nije-

smo dobili pomoć od mnogih iz društvenog, političkog i institucionalnog spektra.

Naprotiv, bilo je ozbiljnih pokušaja podrivanja ASK-a iz Vlade, posebno iz Ministarstva finansija i od samog ministra, kao i određenih struktura u crnogorskom parlamentu – kazao je Radulović.

On je istakao da su u ASK uradili sve da odbiju te uticaje i da, kako je kazao, nastave svoju ulogu u izgradnji integriteta među zvaničnicima i institucijama u crnogorskom sistemu.

Tokom prezentacije o učincima ASK-a tokom prvih devet mjeseci ove godine saopšteno je da je Agencija na osnovu izvršenih kontrola pokrenula 154 prekršajna postupka protiv bivših javnih funkcionera zbog nedostavljanja izvještaja u roku od 30 dana po prestanku javne funkcije, a 91 postupak

protiv javnih funkcionera koji su stupili na funkciju a nijesu dostavili Agenciji izvještaj u zakonskom roku od 30 dana.

Takođe, Agencija je u dijelu svojih zakonskih nadležnosti u oblasti provjere prihoda i imovine kontrolisala sve poslanike u Skupštini Crne Gore, a zbog eventualnih kršenja Zakona o sprečavanju korupcije protiv njih 46 pokrenula upravne i prekršajne postupke.

ASK je izvršila i 146 kontrola poštovanja zabrana i ograničenja od strane organa vlasti i političkih subjekata u toku izbornih kampanja na lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom.

- Vršeći kontrolu tačnosti i potpunosti dostavljenih izvještaja, te poštovanja zabrana i ograničenja od strane zakonskih obveznika, Agencija je utvrdila brojne nepravilnosti, ali usljed neusklađenosti Zakona o prekršajima i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nijesu u svim slučajevima kršenja Zakona pokrenuti prekršajni postupci – navodi se u izvještaju ASK-a.

Kako tvrde, u cilju prevazilaženja tog ograničenja, Agencija je Skupštini Crne Gore uputila inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o prekršajima po hitnom postupku.

U oblasti prijava zviždača, Agencija je u prvih devet mjeseci 2021. godine primila 110 takvih prijava, što je za 47 odsto više prijava u odnosu na cjelokupnu prethodnu godinu, a kao posebno značajno ističu da je od ukupnog broja prijava zviždača svega oko četvrtine podnijeto anonimno.

- S obzirom na to da je i na kraju 2020. godine takođe registrovan pad procenta anonimnih prijava, to može ukazivati na porast povjerenja u rad institucije, odnosno povjerenja da će podaci o zviždaču biti zaštićeni – navodi se u analizi ASK-a.

D. M.

I TO SE MOŽE: MPNKS oštro reagovalo na stavove CGO

Ministarka Bratić poziva na smjene u nevladinom sektoru

PODGORICA - Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ima skriveni interes i koristi se naručenim istraživanjima, poluistinama i podmetanjima – saopšteno je juče iz resora Vesne Bratić.

Ona je prekjuče na novinarsko pitanje na kojim je izborima učestvovala budući da je ranije, komentarišući istraživanje CGO, kazala da su relevantni jedino glasovi naroda na izborima, na konferenciji o godinu dana rada Vlade kazala: - Hoću kad mi vi kažete koja je metodologija po kojoj se istraživanje CGO smatra relevantnim za ocjenjivanje univerzitetskih profesora - odgovorila je Bratić.

CGO je kazao da ,,nije poznata metodologija po kojoj je ustanovljeno da Vesna Bratić ima kapacitet, kredibilitet i legitimitet da bude ministarka, a još manje da vodi četiri važna resora“.

MPNKS je na to juče saopštilo da je za mandata Vesne Bratić napravilo duboke promjene,

Vesna Bratić

smjenu DPS kadrova, da u svom rukovodećem kadru ima najmanje stranački obojenih ličnosti...

- Više od godinu dana pokušavamo da otklonimo mehanizme direktne kontrole i nadzora, koje je uspostavio totalitarni poredak bivše nomenklature – poručili su, između istalog, iz MPNKS. Ističu da najveće opaske i prepreke na tom putu dobijaju ,,od onih organizacija koje su

u proteklom periodu dobile ogromna finansijska sredstva kako od države, tako i od evropskih fondova“.

Resor ministarke Bratić se pita da li su sva utrošena sredstva zaista opravdana i da li su postigli svoj cilj? Očigledno je da nijesu.

- Zato zaista treba postaviti pitanje da li Daliborka Uljarević i ostala NVO družina zaista treba da pokrivaju funkcije koje pokrivaju? Da li su isti nesmje-

njivi i da li trebaju da odgovaraju za svoj rad – jedan je od stavova Ministarstva iznijetih u saopštenju.

Iz MPNKS-a su naveli da je Bratić odmah po preuzimanju dužnosti primila direktoricu CGO-a i tom prilikom obećala da će ,,krenuti u smjene partijskih vojnika, dugogodišnjih uzurpatora direktorskih fotelja, ljudi sa problematičnom biografijom“.

- Svoje obećanje je i ispunila.

Danas prima kritike i napade u vezi nostrifikacije pojedinih diploma od osobe koja je, prema tvrdnjama medijske mreže Antidot, plagirala svoj diplomski rad i to desetak godina poslije upisa studija. Zaista i država i drugi finansijeri CGO-a treba da se zapitaju da li ova osoba ima kapaciteta i moralnog digniteta da dovede u pitanje rad akademskih građana koje su svoje diplome i znanja stekli na odgovoran i profesionalan način, marljivim i trpeljivim radom i čije su kvalifikacije neupitne – saopšteno je iz Ministarstva.

J. M.

OSVRT: Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Stvaranje sistema protiv mita » Piše: Zoran GLOMAZIĆ orupcija kao devijantna i kriminalna pojava rasprostraK njena je u svim djelovima svijeta i u svim sistemima. Razlika je samo u metodama i nivou snage kojom se sistemi

suprotstavljaju toj pojavi.

Korupcija kao pojam vuče porijeklo iz latinskog jezika (korupcija - corruptio, u prevodu – podmitljivost, potkupljivost, pokvarenost) i podrazumijeva nezakonito korišćenje društvenog i državnog položaja i moći radi sticanja sopstvene koristi.

Kada se koristi kao pridjev riječ „korumpiran“, doslovno znači potpuno slomljen u etičkom i ljudskom smislu. Pojam vodi porijeklo još od Aristotela. Često se u filozofskim i duhovnim raspravama korupcija kvalifikuje kao duhovna ili moralna nečistoća ili odstupanje od moralnih ideala i gubljenje etičkog integriteta.

U korupciju se ubrajaju brojne aktivnosti, uključujući podmićivanje, pronevjeru i pranje novca, uručivanje poklona kako bi se dobile određene usluge i privilegije ili pružanje usluga ili ustupaka na osnovu veza i poznanstava. Mito je samo jedan vid ispoljavanja korupcije.

Korupcija je široko rasprostranjena pojava. Izaziva ozbiljne moralne, ekonomske i političke probleme, podriva dobru upravu, ometa razvoj i narušava konkurenciju, povećava troškove poslovanja, uvodi neizvjesnost u komercijalne transakcije, povećava troškove, a smanjuje kvalitet proizvoda i usluga, što može dovesti do gubitka života i imovine, uništava povjerenje u institucije i ometa fer i efikasan rad tržišta.

Rasprostranjenost i uticaj korupcije urušava pravosuđe, narušava ljudska prava i predstavlja prepreku za oslobađanje od siromaštva.

Imajući prethodne činjenice i stepen rasprostranjenosti korupcije u vidu UN su 2003. godine na Generalnoj skupštini usvojile Konvenciju protiv korupcije. Od tada se 9. decembar obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije.

Slijedeći svoju odgovornost obaveze i aktuelnost problematike ISO, kao Međunarodna organizacija za standardizaciju, je baveći se problematikom korupcije, u oktobru 2016. godine objavio standard ISO 37001:2016.

Institut za standardizaciju Crne Gore, kao jedino nacionalno tijelo za standardizaciju zastupajući interese svih zainteresovanih strana u oblasti standardizacije, uspostavlja, održava i razvija sistem standardizacije u Crnoj Gori, poštujući zahtjeve i preporuke međunarodnih i evropskih organizacija za standardizaciju. U okviru tih djelatnosti i ovlašćenja Institut je donio standard MEST ISO 37001:2018 – Sistemi menadžmenta protiv mita – Zahtjevi sa uputstvom za korišćenje.

Suzbijanje korupcije nije jednostavan zadatak. To je borba koja se tiče svih nas i zahtijeva da svi budemo uključeni.

Potrebna je ne samo posvećenost nezavisnih tijela za borbu protiv korupcije u sprečavanju, otkrivanju i pozivanju na odgovornost korumpiranih službenika i funkcionera, već i aktivno učešće svakog građanina koji treba da kaže „NE“ korupciji. Pred korupcijom ne smijemo zatvarati oči. Borba protiv korupcije zahtijeva transparentnost i odgovornost.

Standard MEST ISO 37001:2018 pruža alate za borbu protiv korupcije i mita, podstiče i širu primjenu ovog standarda. Sve organizacije se u poslovanju susrijeću sa izazovima podmićivanja, koji mogu narušiti njihov ugled i reputaciju, a MEST ISO 37001:2018 daje uputstvo za uspostavljanje, primjenjivanje, održavanje, preispitivanje i poboljšanje sistema menadžmenta protiv mita i može pomoći u uvođenju mjera pomoću kojih se sprečava mogućnost za podmićivanje i smanjuju rizici koji su povezani sa tim.

Zahtjevi ovog standarda su generički tako da je standard primjenljiv na sve organizacije, nezavisno od tipa i veličine, bez obzira da li su iz javnog, privatnog ili neprofitnog sektora.

Promovisanjem uloge i značaja standardizacije na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i distribucijom standarda za potrebe privrede i društva, Institut za standardizaciju Crne Gore, pored ostalog: • doprinosi bezbjednosti i sigurnosti građana; • doprinosi kvalitetu i konkurentnosti crnogorske privrede; • olakšava izlazak crnogorskih proizvoda na međunarodno tržište; • učestvuje u ispunjavanju obaveza koje proističu iz zahtjeva za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i obaveza koje će imati Crna Gora kao članica Evropske unije; • doprinosi lakšoj komunikaciji i sporazumijevanju kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.

Borba protiv korupcije nikada nije do kraja „okončana“ niti se u njoj može jednom za svagda „pobijediti“. Kada društvo pogrešno zaključi da je dobilo bitku i kada pažnja popusti, korupcija može i sigurno će se ponovo razbuktati. Suzbijanje korupcije prema tome zavisi od svijesti, podrške i učešća svih građana. Oni su na prvoj liniji odbrane.

Autor je direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore

Društvo

Četvrtak, 9. decembar 2021.

PODGORICA - Za prvih nedjelju dana decembra u Crnoj Gori je od posljedica korona virusa preminulo 26 osoba. Prvu dozu vakcine primilo je od početka imunizacije 278.394 osobe ili 44,9 odsto, a drugu 261.405 ili 42,2 odsto ukupnog stanovništva.

Podaci posljednjeg presjeka pokazuju da su preminule dvije osobe a podaci iz laboratorija da je među obrađenih 1.849 uzoraka otkriveno 196 novih infekcija, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Prvu dozu vakcine primile su 278.394 osobe ili 44,9 odsto, a drugu 261.405 ili 42,2 odsto ukupnog stanovništva.

PRESJEK

Procenat novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 7. decembar iznosi 10,6 odsto. Prijavljen je oporavak kod 207 pacijenata.

Preminuli pacijenti su bili iz Podgorice i Nikšića, mlađi je imao 64 a stariji 77 godina.

U Crnoj Gori testirano 1.849 uzoraka, otkriveno 196 novih infekcija

Preminule dvije osobe Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.336.

Podgorica ima najviše novih slučajeva 76, Tivat 16, Danilovgrad 15, Bar 11, Bijelo Polje 11, Berane 10, Budva devet, Herceg Novi osam, Nikšić osam, Cetinje sedam, Andrijevica pet, Mojkovac pet, Kotor tri, Pljevlja tri, Tuzi tri, Ulcinj tri, Kolašin jedan, Petnjica jedan, Žabljak jedan.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.010.

Trenutno aktivnih slučajeva infekcije je 698 u Podgorici, Nikšić ima 170, Herceg Novi 161, Tivat 144, Bar 101, Budva 99, Bijelo Polje 96, Danilovgrad

88, Kotor 86, Berane 84, Pljevlja 79, Mojkovac 44, Cetinje 42, Andrijevica 36, Kolašin 22, Žabljak 14, Ulcinj 13, Tuzi 12, Šavnik sedam, Petnjica pet, Plav tri, Plužine tri i Rožaje tri.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 159.034.

ruče vakcinu prilagođenu ovoj mutaciji u martu 2022. ukoliko to bude potrebno.

U prvoj zvaničnoj izjavi proizvođača vakcina o vjerovatnoj efikasnosti njihove vakcine protiv omikrona, saopšteno je da su dvije doze vakcine dovele do značajno nižih neutralizujućih antitijela, ali da je treća doza njihove vakcine povećala

Kompanije Bajontek i Fajzer su juče saopštile da je treća doza njihove vakcine protiv kovida-19 u stanju da neutrališe novi omikron soj, što su pokazali rezultati laboratorijskog testa, nakon čega bi mogle da ispo-

VAKCINACIJA I OMIKRON

Prvom dozom vakcine protiv korona virusa vakcinisano je 60,9 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 57,2 odsto. U posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 460 osoba, a revakcinisano 726.

Treću dozu do sada je primilo 56.878 osoba.

9

neutralizujuća antitijela.

U uzorku krvi uzetom od ljudi koji su prije mjesec primili treću dozu vakcine omikron je neutralisan približno jednako efikasno kao što su se dvije doze borile protiv originalnog virusa koji je prvi put identifikovan u Kini.

- Obezbjeđivanje da što više ljudi bude potpuno vakcinisano sa prvim dvjema dozama, a zatim i dopunskom trećom dozom ostaje najbolja akcija za sprečavanje širenja kovida-19 - naveo je u zajedničkoj izjavi direktor kompanije Fajzer Albert Burla.

Nalazi su uglavnom u skladu sa preliminarnom studijom koju su u utorak objavili istraživači Instituta za istraživanje zdravlja Afrike u Južnoafričkoj Republici, rekavši da omikron može djelimično da zaobiđe zaštitu koju pružaju dvije doze vakcine Fajzer/Bajontek, sugerišući takođe da bi treća doza mogla pomoći u odbrani od infekcije.

J. M.

Studenti koji su upisali prošle godine master studije žale se da su diskriminisani zbog olakšica koje ima ovogodišnja generacija

Ne moraju da polažu prijemni, direktno upisuju drugu godinu

MORALA DA POLAŽE PRIJEMNI

Studentkinja dvogodišnjih master studija na Fakultetu političkih nauka Snežana Nikčević smatra da se Univerzitet sada ne ophodi pravično prema studentima, jer je ove godine donešena odluka da oni koji upisuju dvogodišnje master studije, a imaju završene specijalističke, ne moraju da polažu prijemni ispit. Ona je prošle go-

Studentkinja dvogodišnjih master studija na Fakultetu političkih nauka Snežana Nikčević smatra da se Univerzitet sada ne ophodi pravično prema studentima, jer je ove godine donešena odluka da oni koji upisuju dvogodišnje master studije, a imaju završene specijalističke, ne moraju da polažu prijemni ispit.

S druge strane, prorektor prof. dr Veselin Mićanović smatra da nema riječi o diskriminaciji. Objašnjava da su kandidati podnijeli zahtjev za upis u prvu godinu studija i po tim procedurama su i primani na master program D. MALIDŽAN

PODGORICA – Pojedini studenti koji su prošle godine upisali dvogodišnje master studije požalili su se da se osjećaju diskriminisanim, jer je ove studijske godine uprava Univerziteta donijela odluku da oni koji su završili specijalističke studije mogu bez polaganja prijemnog ispita da se direktno upišu na drugu godinu mastera. Sa UCG, međutim, odbacuju te optužbe, navodeći da su studenti i prošle godine mogli direktno da se upišu na drugu godinu.

Priča o novom dvogodišnjem masteru datira od 2017. godine kada je uveden novi model studiranja 3+2 (osnovne, master), kojim su ukinute specijalističke studije. Do tada je bio na snazi model 3+1+1 (osnovne, specijalističke, magistarske).

A te ,,stare“ jednogodišnje specijalističke i jednogodišnji master smatraju se istovjetnim dvogodišnjem masteru, pa otuda slijedi drugačiji tretman onih studenata koji završe specijalističke, a potom upišu dvogodišnji master.

Novi dvogodišnji master je, inače, uveden kako bi naše diplome bile prepoznate širom Evrope, jer u pojedinim državama, kako je tada saopštavano, nijesu prepoznavali specijalističke studije, pa je studentima bio otežan upis...

koju polažu pravo, ostaje manje obaveza, što im daje veću šansu da svoj master rad urade na vrijeme i studije završe besplatno – rekao je on.

Dodaje da su i prošle godine imali slučajeve upisa na drugu godinu master studija (PMF).

- Kandidati su sami podnosili prijave-zahtjeve na koju godinu studija se upisuju. Mi i ove godine imamo situaciju da jedan broj kandidata, i pored mogućnosti upisa na drugu godinu studija, to pravo nije iskoristio, već su se upisali u prvu godinu studija. Da je riječ o diskriminaciji oni to ne bi uradili – kaže prorektor Mićanović.

KRIVI STUDENTI

Studenti tvrde da je zakazala komunikacija između pojedinih fakulteta i Rektorata

dine morala da polaže prijemni ispit, kao i svi ostali i, imajući u vidu da je završila specijalističke, komisija joj je, upoređujući predmete sa tih studija i jednogodišnjeg mastera, priznala dva predmeta, te je bila oslobođena obaveze da ih polaže.

-Nama su priznali samo dva predmeta. Nijesu nam priznali cijeli jednogodišnji master, kao što su to sada učinili kolegama

koji su upisali master. Mi smo prelomna generacija, pa smo nekako navikli na ovakva dešavanja. Zbog tako nekih grešaka koje se dešavaju godinu smo manje-više bacili, jer smo dobili samo informacije da su studije dvogodišnje i besplatne – rekla je ona za Pobjedu.

Prorektor prof. dr Veselin Mićanović, međutim, smatra da ovdje nema riječi o diskrimi-

naciji.

- Kandidati su podnijeli zahtjev za upis u prvu godinu studija i po tim procedurama oni su i primani na master program. Na osnovu ekvivalencije priznati su im neki ispiti i oni su mogli da uzmu predmete do 60 ECTS kredita sa druge godine studija, samim tim su u prednosti da im na drugoj godini, koja je isto budžetska, a na

Upitan zašto ova odluka, kojom se studenti specijalističkih studija oslobađaju prijemnog, nije bila primjenljiva prošle godine, odgovara da kandidati sa završenim četvorogodišnjim studijama po starom programu, kao i oni sa završenim specijalističkim studijama obima 240 ECTS kredita su sami podnosili prijavu za upis na određeni nivo studija.

- Zašto su to pravo neki iskoristili (studenti na PMF-u), a drugi nijesu, treba njih pitati – rekao je on.

Pojedini studenti su nam ispričali da ove godine nijesu mogli

Veselin Mićanović

da upišu master iz razloga što je zakazala komunikacija između pojedinih fakulteta i Rektorata na način što im je rečeno da za upis čekaju instrukcije, a u međuvremenu je okončan.

-Komunikacija na nivou Rektorata i organizacionih jedinica je u ovom periodu bila dobra.

Sve organizacione jedinice su upoznate sa mogućnošću upisa studenata na drugu godinu master studija. Instrukcije su bile jasne i ne vidimo problem u tome – navodi Mićanović.

UPISANO 488 STUDENATA

Mićanović kaže da na svim organizacionim jedinicama koje imaju akreditovane programe dvogodišnjih master studija bilo je interesovanja studenata koji su završili specijalističke studije obima 240 ECTS kredita, pa i jednog broja studenata koji su imali završene četvorogodišnje studije po starom sistemu, za upis na drugu godinu master studija. Ukupno ih je bilo 488 na Univerzitetu Crne Gore, od čega najviše imaju prijavljenih i upisanih kandidata na Ekonomskom fakultetu (177), Filozofskom (70), Pravnom fakultetu (41), Elektrotehničkom fakultetu (41) i Fakultetu političkih nauka (36).

N. ĐURĐEVAC

10

Hronika

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Viši sud: Kontrolisani dokazi protiv škaljaraca za planiranje ubistva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

Vukadinović: Optužnica je zajednički scenario službi bezbjednosti i kavačkog klana

PODGORICA - Janko Vukadinović juče je u podgoričkom Višem sudu tokom kontrole optužnice kojom se tereti, sa još pet osoba, za planiranje ubistva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, ustvrdio da je taj dokument Specijalnog tužilaštva rezultat tijesne saradnje bezbjednosnih službi i pripadnika kavačkog klana.

Pored Vukadinovića, na optužnici su Radovan Stanišić, Mileta Jovanović, Almira Mujahodžić, Momčilo Milić i Dušan Ivanović.

Osoba sa kodnim imenom Kamenko Kuč u ovom predmetu dobila je status svjedoka saradnika i zaštićenog svjedoka.

Vanraspravno krivično vijeće kojim predsjedava sudija Boris Savić donijeće u zakonskom roku od 15 dana odluku da li će optužnicu potvrditi, odbaciti ili vratiti na dopunu istrage.

Okrivljeni

Vukadinović i ostali optuženi su juče prilikom kontrole dokaza Specijalnog tužilaštva negirali krivicu i ocijenili da je optužnica neutemeljena, zbog čega su zatražili od suda da obustavi krivični postupak.

- To je sve zajednički scenario bezbjednosnih službi i kavačkog klana.

Takozvani svjedoci saradnici, agenti provokatori, instalirani su od strane bezbjednosnih službi koje tijesno sarađuju sa kavačkim klanom. Ovo je njihov zajednički scenario – kazao je Vukadinović.

On je i sudiju Miroslava Bašovića označio kao osobu koja je doprinijela namještanju dokaza protiv njega i

Privođenje Vukadinovića

ostalih optuženh za pokušaj ubistva Belivuka i Miljkovića.

- Istražni sudija Bašović odredio je ove saradnike. Zahtijevam da vijeće odbaci optužnicu, a nas pušti na slobodu – dodao je Vukadinović.

I optuženi Stanišić je kazao da nije kriv i da smatra da iza svega stoji država.

Optuženi Jovanović je sve optužbe odbacio kao neosnovane i istakao da je tokom hapšenja doživio torturu zbog čega je odlučio da se u fazi istrage brani ćutanjem.

On je upitao sud i Specijalno tužilaštvo kako je moguće da su poklonili vjeru jednom „običnom narkomanu“ i dodijelili mu status svjedoka saradnika.

Optuženi Milić je kazao da ostaje pri svemu što su advokati naveli i negirao je krivicu, dok je okrivljeni Ivanović rekao da je od optuženih poznavao sa-

Priveden direktor kompanije „Picaroti“ koja je bila izvođač radova na projektu Portonovi

Fakineti pušten da se brani sa slobode PODGORICA – Antonio Fakineti, jedan od direktora italijanske kompanije „Picaroti“, koja je bila glavni izvođač radova na projektu Portonovi u Kumboru, pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Kako je objavila Televizija Crne Gore, on je, po nalogu specijalnog tužioca, uhapšen u utorak veče, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Italijanska firma je navodno izvukla preko 21 milion eura iz Crne Gore preko povezanih firmi, dok je podizvođačima koji su bili angažovani na projektu ostala dužna milionske svote.

Ova italijanska kompanija potpisala je ugovor i za izgradnju Kule Beograd u Beogradu na vodi u Srbiji. Građevina će imati 40 spratova.

Kako prenose mediji, tada je saopšteno da je „Picaroti“ jedna od najznačajnijih italijanskih kompanija u građevinskom sektoru, „koja postaje lider na međunarodnom tržištu kada su u pitanju veliki i kompleksni građevinski poduhvati, kao i veliki infrastrukturni projekti“.

Među najznačajnijim projektima kompanije tada su izdvojeni Portonovi Resort Montenegro u Crnoj Gori i neboderi Marriott AC Hotel, 1 Seaport i 45 Broad Street u Njujorku, SAD. c. H.

mo Momčila Milića i da se nikad nije bavio kriminalom. Prema njegovim riječima, on je uhapšen na radnom mjestu stražara i to dok je bio u uniformi.

BraniOci

Branilac Vukadinovića, advokat Damir Lekić, ocijenio je da je optužnica neutemeljena i da Specijalno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njegovog branjenika i ostalih optuženih za krivično djelo ubistvo u pokušaju - Optuženi se nijesu nalazili ni blizu mjesta gdje su bile mete, a gdje je navodno trebalo da budu ubijene – kazao je Lekić.

Sa njegovom konstatacijom saglasio se i branilac Stanišića, advokat Ratko Pantović.

Advokatu Lekiću nije bilo jasno ,,o

kojem pokušaju ubistva se radi u konkretnom slučaju“.

- Da li o svršenom pokušaju ubistva, nesvršenom ili pak o irealnom koji je samo poznat u teoriji. U konkretnom slučaju imamo da su ova lica bila na drugom mjestu i u drugo vrijeme u odnosu na mjesto gdje su se žrtve nalazile. Evidentno je da ovdje nije preduzeta radnja izvršenja krivičnog djela ubistvo u pokušaju – smatra advokat Lekić.

On je istakao i da se optužbe za stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja ne mogu temeljiti samo na iskazu svjedoka saradnika.

- Šta možemo očekivati od tvrdnji jednog čovjeka koji je involviran u određena dešavanja, a zatim svjedoči protiv ostalih kako bi se izvukao iz svega – zaključio je advokat Lekić.

Optužnica

Vukadinović se tereti da je zajedno sa N.N. osobom krajem 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice, Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su uz pomoć Stanišića 22. januara planirali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića na tivatskom aerodromu, odakle su ova dvojica trebala da polete u Beograd, poslije posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

Oni su dan prije planirane likvidacije došli u štek stan u Tivtu koji je za njih prethodno obezbjedio optuženi Stanišić. U tom stanu su ih čekala i dva pištolja ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i planirali da na njih pucaju dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su na automobil ,,opel Zafira“ nakačili lažne tabilice i narednog dana, rano ujutro, se uputili prema zgradi tivatskog aerodroma.

Međutim, njihov naum da likvidiraju Belivuka i Miljkovića nije uspio, jer ih je na putu do aerodroma presrela policija i uhapsila.

Zaštićeni svjedok krajem januara je u Specijalnom tužilaštvu ispričao da je prema prvobitnom planu grupe Janka Vukadinovića planirano ubistvo Kotoranina Slobodana Kašćelana, dok o likvidaciji srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nije bilo pomena.

Kašćelanova likvidacija bila je planirana za 22. januar, kada je trebalo da dođe u podgorički Viši sud gdje mu je bilo zakazano suđenje.

Kako je suđenje odgođeno, Vukadinovićeva grupa je promijenila plan i fokusirala se na organizaciju likvidacije Belivuka i Miljkovića.

Istražitelji su prikupili dokaze da je izvršiocima likvidacije Kašćelana trebalo da bude isplaćeno 500.000 eura, dok je za zločin u Tivtu trebalo da dobiju 700.000 i 1.300.000 eura.

Belivuk i Miljković su 30. januara ujutro napuštili Crnu Goru, a na beogradskom aerodromu ih je dočekala policija koja ih je sprovela direktno na saslušanje.

Tamošnje vlasti zanimalo je što su ova dva bezbjednosno interesantna lica radila u Crnoj Gori i sa kim su se sastajali.

Nakon što su dali izjave pušteni su na slobodu, ali nekoliko dana kasnije, 4. februara uhapšeni su pod sumnjom da su organizovali kriminalnu grupu koja je počinila niz najtežih krivičnih djela, skrivajući se iza Partizanove navijačke grupe ,,Principi“. Pored njih, tada je uhapšeno još 20-ak pripadnika grupe, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je pokrenulo istragu protiv 22 osobe.

Bezbjednosne službe označavaju ga kao bliskog saradnika ,,kavačana“ i glavnog organizatora poslova i neposrednog izvršioca na terenu, desnu ruku Radoja Zvicera. Operativci tvrde da je upravo Belivuk imao značajnu ulogu u organizovanju ubistva vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini, početkom prošle godine.

B. r.

Italijanski ambasador i delegacija italijanskog Direktorata za javnu bezbjednost sastali se sa direktorom Uprave policije

U fokusu saradnje ilegalne migracije

PODGORICA – Bezbjednosni izazovi koji prevalize nacionalne i regionalne okvire zahtijevaju kontinuirano unapređenje saradnje, a vidljivi rezultati koje postižu zajedno crnogorska i italijanska policija jasan su pokazatelj da smo na dobrom putu – kazao je direktor Uprave policije Zoran Brđanin na sastanku sa jednim od čelnika italijanskog Direktorata za javnu bezbjednost.

Italijanski ambasador Luka Zelieli, te šef Odjeljenja II sjedišta Guardia di Finanza, general Đuzepe Arbore i Brđanin, zajednički su ocijenili da je saradnja Uprave policije i italijanskih policijskih snaga „ojačana njegovanjem aktivne saradnje u oblastima od

Brđanin ugostio delegaciju iz Italije

obostranog značaja – upravljanja granicom, borbe protiv ilegalnih migracionih tokova, ilegalne trgovine i prekograničnog kriminala, osim zaštite kulturnih dobara i eko kriminala“.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, na sastanku su, između ostalog, otvorena pitanja daljeg unapređenja saradnje sa italijanskom Guardia di Finanza, „koja je prije svega streteško-taktičke prirode

sa akcentom na borbu protiv ilegalnih migracija i prekomorskog krijumčarenja migranata“.

Zelioli je potvrdio spremnost Ministarstva unutrašnjih poslova Italije da i dalje pruža podršku Upravi policije „u jačanju sveukupnih kapaciteta i snaženju reformskog procesa crnogorske policije“.

- Arbore je konstatovao da otvoren odnos između dvije policije doprinosi efikasnom sprovođenju akcija, te da se dijalog dvije policije se kontinuirano jača aktivnom saradnjom – ističe se u soapštenju.

Rekao je da je „jačanje razmjene informacija strateško-taktičke prirode ključna, naročito onih koje se tiču ilegalnih migracionih tokova“. c. H.

11

Svijet

Četvrtak, 9. decembar 2021.

BUNDESTAG: Tajnim glasanjem kandidat SPD-a dobio podršku 395 poslanika

Olaf Šolc novi kancelar Njemačke BERLIN - Njemački Bundestag izabrao je Olafa Šolca iz Socijaldemokratske partije Njemačke za novog saveznog kancelara.

Tajnim glasanjem u parlamentu Šolc je dobio podršku 395 od 707 prisutnih poslanika. Za izbor je Šolcu trebalo 369 glasova. Šolc je potom položio zakletvu u Bundestagu i tako formalno preuzeo funkciju devetog šefa vlade, nakon

što je Angela Merkel 16 godina bila na čelu izvršne vlasti.

- Zaklinjem se da ću svu svoju moć posvetiti njemačkom narodu i u njegovu korist i zaštitu. Držaću se i štititi njemački ustav i zakone, savjesno ću ispunjavati svoje zadatke i štititi svakoga – rekao je Šolc čitajući tekst zakletve iz Ustava Njemačke. Šolc je, kao i posljednji socijaldemokratski kancelar

prije njega – Gerhard Šreder, izostavio da na kraju zakletve izgovori ,,Tako mi Bog pomogao“.

Zakletvi je prethodio formalni izbor Šolca u Bundestagu, nakon čega mu je predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer predao kancelarsku povelju.

Nakon zakletve kancelara ministarske povelje od njemačkog šefa države primiće i 16 ministarki i mini-

stara socijaldemokratskozeleno-liberalne koalicije, a potom slijedi i njihova zakletva pred poslanicima Bundestaga.

Pobjedom SPD-a na izborima Šolc je preuzeo pregovore o stvaranju koalicione vlade koju, osim te partije, čine i stranka Zelenih i Liberalno-demokratska stranka (FDP). Višenedjeljni pregovori okončani su potpisivanjem koalicionog ugovora.

Olaf Šolc tokom polaganja zakletve

Saudijski državljanin koji je priveden u Parizu ipak pušten na slobodu

Srušio se indijski vojni helikopter, uzrok nesreće nepoznat

PARIZ – Državljanin Saudijske Arabije, koji je u utorak uhapšen na aerodromu „Šarl de Gol“ zbog navodne povezanosti sa ubistvom novinara Džamala Kašogija, pušten je na slobodu.

NJU DELHI - Načelnik generalštaba Indije Bipin Ravat, njegova supruga i još 11 ljudi poginuli su nakon što se srušio vojni helikopter u južnom dijelu Indije, saopštilo je Indijsko vazduhoplovstvo (IAF).

načelnik Uhapšen greškom, nema Nastradali generalštaba i još veze sa ubistvom Kašogija dvanaest osoba

Iz francuskog tužilaštva je saopšteno da je uhapšeni Saudijac „pogrešno identifikovan“.

Izvori iz francuske policije i tužilaštva u utorak su saopštili da je uhapšen Kalid Aed el Otaibi, što je i ime pripadnika saudijske Kraljevske garde, koji se u izvještaju Ujedinjenih nacija pominje kao jedan od umiješanih u ubistvo novinara Džamala Kašogija.

Saudijska ambasada je, u međuvremenu, navela da uhapšeni muškarac nema nikakve veze sa slučajem ubistva Kašogija.

Francusko tužilaštvo je kasnije objasnilo da je provjerom utvrđeno da uhapšeni muškarac nije onaj sa turske potjernice, iako je nakon skeniranja njegovog pasoša na aerodromu nastala uzbuna.

Džamal Kašogi, veliki kritičar saudijskog prijestolonasljed-

Francuska policija i tužilaštvo u utorak su saopštili da je uhapšen Kalid Aed el Otaibi, što je i ime pripadnika saudijske Kraljevske garde, koji se u izvještaju UN pominje kao jedan od umiješanih u ubistvo novinara Džamala Kašogija. Iz francuskog tužilaštva je kasnije rečeno da je uhapšeni Saudijac „pogrešno identifikovan“

Džamal Kašogi

nika Muhameda bin Salmana, posljednji put je viđen 2. oktobra 2018. godine, kada je ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu. Turski zvanič-

nici vjeruju da je on ubijen u kompleksu konzulata, a njegovo tijelo raskomadano i uklonjeno. Njegovi posmrtni ostaci nikada nijesu pronađeni.

U izvještaju iz 2019. godine, navodi se da je Kalid Aed el Otaibi jedan od petnaestorice agenata koji su bili u konzulatu kada je Kašogi otišao tamo da uzme potvrdu kako bi mogao da se oženi svojom vjerenicom.

Zvaničnici Saudijske Arabije negiraju svaku umiješanost princa Muhameda bin Salmana u ubistvo. Tim agenata je navodno želio da dovede Kašogija u Rijad, ali je nakon borbe u konzulatu u Istanbulu došlo do njegovog ubistva.

Prema tvrdnjama službenika koji su čuli audio-snimak operacije, prvo se čuo glas koji je upozorio druge operativce da puste glasnu muziku kako bi ublažili snimak električnog uređaja.

Još jedna zemlja se pridružila Sjedinjenim Američkim Državama

I Australija bojkotuje OI u Pekingu

SIDNEJ - Australija će se pridružiti Sjedinjenim Američkim Državama u diplomatskom bojkotu Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, rekao je premijer te države Skot Morison.

Sjedinjene Američke Države su saopštile da će američki vladini zvaničnici bojkotovati Olimpijske igre u Pekingu u februaru zbog navodnog kršenja ljudskih prava, samo nekoliko nedjelja nakon pregovora usmjerenih na ublažavanje napetih odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije.

Skot Morison je rekao da je odluka donijeta zbog borbe Australije da ponovo otvori diplomatske kanale sa Kinom za razgovor o navodnim kršenjima ljudskih prava u krajnjem zapadnom regionu Sinđanga i potezima Pekinga protiv australijskog uvoza.

Najavljujući planove, Morison je rekao da Peking nije odgovorio na nekoliko pitanja

koja je pokrenula Kanbera, uključujući optužbe za zloupotrebu ljudskih prava.

-Zato nije iznenađujuće što zvaničnici

australijske vlade neće ići u Kinu na Igre – rekao je Morison novinarima u Sidneju.

Portparol kineske ambasade u Kanberi, glavnom gradu Australije, rekao je da su neki australijski političari angažovani na političkom stavu.

-Krivica za trenutni problem odnosa Kine i Australije leži isključivo na strani Australije – dodao je portparol u onlajn izjavi.

Olimpijski komitet Australije saopštio je da bojkot neće uticati na pripreme sportista za Igre, dodajući da su ,,diplomatske opcije“ stvar vlada.

Britanija razmatra da odobri ograničeno prisustvo zvaničnika na Igrama u kineskoj prijestonici, a ostaje mogućnost potpune zabrane ministarskog i diplomatskog predstavljanja na OI. Japan razmatra da ne pošalje članove kabineta na događaj nakon što su Sjedinjene Države objavile svoj diplomatski bojkot, objavio je u dnevni list Sankej Šimbun, pozivajući se na neimenovane izvore iz vlade.

Bipin Ravat je imenovan za načelnika odbrane Indije 2019. godine. Prema izvještajima, u avionu je bilo 14 osoba, a helikopter je letio iz vazdušne baze Sulur za Velington. Do sada su spašena tri zvaničnika, dok se za četvrtom osobom traga.

Povrijeđeni su prevezeni u kanton Velington u Nilgirisu.

Novinska agencija ANI izvije-

stila je da su sa Bipinom Ravatom u helikopteru serije „Mi“ bili i njegovo osoblje i članovi porodice. Čim se helikopter srušio, pokrenuta je potraga iz obližnjih baza, potvrdili su izvori. Mještani su se, takođe, uključili u spasilačku misiju.

Indijsko vazduhoplovstvo (IAF) izdalo je saopštenje u kojem se potvrđuje pad helikoptera, kao i da je u njemu letio Ravata.

- Helikopter IAF Mi-17V5, sa generalom CDS Bipinom Ravatom, doživio je nesreću u blizini Kunura, Tamil Nadu.

Naložena je istraga kako bi se utvrdio uzrok nesreće – saopštio je IAF.

Bajden, nakon razgovora o Ukrajini sa Putinom, poručio zvaničnicima EU

Potreban stalni dijalog sa Rusijom VAŠINGTON - Evropski saveznici Sjedinjenih Država saglasili su se, tokom razgovora sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, poslije njegovog video sastanka sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, o potrebi stalnog dijaloga sa Rusijom u cilju ublažavanja njenog, kako su ocijenili, prijetećeg ponašanja prema Ukrajini.

- Lideri su istakli da je važno da Rusija prestane sa svojim prijetećim ponašanjem prema Ukrajini. Saglasili su se oko potrebe za tekućim dijalogom sa Rusijom kako bi se podstakao ovaj ishod – saopšteno je iz britanske vlade, prenosi Rojters.

Kako se dodaje, lideri su se saglasili i da ostanu u bliskom kontaktu, kao i da koordinišu svoje pristupe ovom pitanju.

Bajden je razgovarao sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, italijanskim premijerom Mariom Dragim, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i odlazećom njemačkom kancelar-

kom Angelom Merkel, nakon što je održao video sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini.

Američki i ruski predsjednik održali su u utorak video sastanak koji je trajao više od dva sata, tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima u američko-ruskim odnosima.

Prema saopštenju Bijele kuće, Bajden je prenio Putinu da je Zapad zabrinut da će Rusija napasti Ukrajinu i upozorio na „snažne ekonomske i druge protivmjere“ koje bi uslijedile ako Moskva započne vojni sukob.

Iz Kremlja je poslije sastanka saopšteno da je Putin pozvao Bajdena da se prestane sa praksom prebacivanja odgovornosti za eskalaciju situacije oko Ukrajine na Rusiju i da je cio razgovor ocijenio kao iskren i posloDžozef van.

Bajden

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 9. decembar 2021.

DanIlovgraD: Hotel ,,Zeta“ rekonstruisan, otvaranje naredne sedmice

Posao dobilo 27 radnika

Hotel ima 32 sobe, salu za konferencije, restoran i restoransku salu, terasu, spa centar … Otvaranje hotela nije značajno samo za turizam već čitavo društvo jer će on biti mjesto susreta, ovdje će se održavati kulturni događaji – kazala je predsjednica Opštine Zorica Kovačević DANILOVGRAD - Jedan od simbola grada hotel ,,Zeta“ spreman je za otvaranje. Rekonstruisani objekat obišli su juče predsjednik države Milo Đukanović i predsjednica Opštine Zorica Kovačević.

Ona je kazala da je u savremeno opremljen objekat koji je sačuvao prepoznatljive obrise investirano blizu tri miliona eura.

DEŠAVANJA

- U hotelu je zaposleno 27 ljudi. Ono što nas raduje je što su skoro svi iz Danilovgrada. Hotel će početi da radi najkasnije do ponedjeljka. Imali smo priliku da danas obiđemo hotel i da vidimo da je rekonstrukcija završena. Grad će dobiti na značaju, ne samo što se tiče razvoja turizma, već je ovdje zamišljeno da se dešavaju koncerti, događaji iz raznih oblasti i kulture. Hotel posjeduje 32 sobe, salu za konferencije, restoran i restoransku salu, terasu, spa centar - navela je Kovačević.

Kazala je da je izuzetno zadovoljna i stećna što je rekonstrukcija hotela završena, uprkos pandemiji korona virusa.

- Mislim da smo bili dobar partner Veselinu Mijaču, da smo zajednički rješavali probleme koje smo imali, tako da sam izuzetno srećna i zadovoljna što će hotel u ponedjeljak otvoriti vrata i što će crna tačka iz našeg grada nestati - istakla je Kovačević.

Čestitke Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, uputio je čestitke povodom 9. decembra - Dana opštine Danilovgrad, predsjednici Opštine Zorici Kovačević, predsjedniku SO Zoranu Boškoviću, kao i svim građankama i građanima Danilovgrada.

- Antifašizam i borba za slobodu – riječi su koje su neraskidivo vezane za deveti dan

Prema njenim riječima, Opština Danilovgrad ima unaprijeđen poslovni ambijent, podsjetivši da je njeno rukovodstvo uradilo sve što je bilo moguće da privuče investitore.

- Imamo urađena planska dokumenta, najniže poreze za komunalije, odluke i takse svedene na najmanju moguću mjeru, brzu administraciju. Nije se desilo da je jedan investitor imao prigovora što se tiče lokalne administracije. Na ruku nam idu investicije koje su u toku – izgradnja bulevara sa četiri trake, rekonstrukcija Martinićkog puta. Do kraja godine u lokalnoj samoupravi imamo blizu 20 miliona eura investicije, koje su skoro dovedene do kraja - rekla je Kovačević.

INVESTICIJE

Govoreći o novim investicijama ona je navela da je dobijena dozvola i da su plaćene komu-

u decembru mjesecu i koje imaju poseban značaj za sve Bjelopavliće i sve one koji su svoj život vezali za jedan od najljepših i najpitomijih krajeva naše države... Danilovgrad predstavlja mjesto u kojem je isticanje univerzalnih vrijednosti koje izviru iz slobode i antifašizma, kao što su ljubav, mir, zajedništvo, poštovanje različitosti, međuvjerski i međunacionalni sklad i suživot, uvijek imalo smisla i nailazilo

SIMBol graDa USKoro oTvara vraTa: Hotel ,,Zeta“

na prihvatanje njegovih stanovnika – naveo je Bečić.

On dodaje kako je ubijeđen da godine koje dolaze predstavljaju period u kojem će ti potencijali biti u potpunosti valorizovani, kako bi svi građani, bez izuzetka, osjetili povoljnost i privilegiju života u vašoj opštini - naveo je Bečić u čestitki. Čestitku povodom Dana opštine je uputio i predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović.

Đukanović: Danilovgrad će prosperirati U Danilovgrad se u kontinuitetu otvaraju nova radna mjesta, jer je rukovodstvo Opštine prepoznalo šansu stvarajući dobre uslove za investitore za početak i razvoj biznisa - saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ocjenjujući da će u narednom periodu taj grad dodatno prosperirati. Đukanović je boravio u Danilovgradu gdje je sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević obišao rekonstruisani hotel ,,Zeta“, kao i objekat za proizvodnju prehrambenih proizvoda Astoria grupe „Nemesis“. Đukanović je kazao da su u ranijim razgovorima na relaciji tadašnja Vlada i gradska uprava u Danilovgradu identifikovali realnu šansu za razvoj biznisa, te da se ta formula koristila prethodnih godina i da je bila uspješna.

Prema njegovim riječima, Danilovgrad danas u kontinuitetu dobija nova radna mjesta.

- Danas sam bio u prilici da obiđem dvije nove investicije: jednu u Novom Selu ,,La Parizien“, druga u samom jezgru Danilovgrada, gdje je rekonstruisan Hotel ,,Zeta“. Hotel koji nije za Danilovgrad i za opštine poput Danilovgrada nikada bio samo turistički objekat, to je bilo mjesto društvenog života.

I dobro je da je opet u funkciji i da će to obogatiti i oplemeniti kvalitet života ljudi koji žive u ovom gradu - rekao je Đukanović.

Ocijenio je da je u Danilovgradu unaprijeđen temelj razvoja grada i da on predstavlja garanciju da ćemo u narednom periodu u ovom gradu dobiti i dodatni prosperitet.

- To je zapravo moja želja povodom praznika, Dana opštine, 9. decembra - istakao je Đukanović.

graD vElIKIH MogUĆnoSTI: Kovačević i Đukanović

nalije za izgradnju elitnog naselja, čiji investitori su ljudi iz Turske.

- Podnesen je zahtjev za dozvolu za gradnju konjičkog kluba. Najveći investitor će u okolini Danilovgrada raditi proizvodnju kanabisa, sirovine za izvoz, a investicija je

vrijedna deset miliona eura navela je Kovačević. Čelnica Danilovgrada kazala je da je u objektu za proizvodnju prehrambenih proizvoda Astoria grupe „Nemesis“ u Novom Selu, zaposleno 40 ljudi, a do maja zaposliće još 50.

- U našoj opštini procenat

nezaposlenosti manji je od državnog prosjeka. Opština Danilovgrad je jedna od najurednijih u Crnoj Gori kad je u pitanju plaćanje obaveza prema državi i vraćanju dugova.

Za tri godine vratili smo preko sedam miliona eura dugova.

Izvršenje budžeta nam je na

današnji dan preko 90 odsto.

Zadovoljni smo i naplatom sopstvenih prihoda - rekla je Kovačević te naglasila da u lokalnoj samoupravi vode računa o zaštiti životne sredine i da odustaju od investitora čiji projekti mogu da ugroze životnu sredinu.

B.K.

Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela, Vrujca, Ravni, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Zakrilje, Osreci, Krušev Lug, Ljevišta, mHE Lipovska Bistrica, Plana, Blatina, Lancer, Lipovo, Bakovići, Ilinčić, Trebaljevo, Željeznička Stanica Trebaljevo, mHE Bukovica, Sjerogošte, Fabrika vode ‘Suza’, Fak, Šik, Drijenak; od 10 do 14 h Zgrada Policije.

Kotor: od 9 do 13 h Škaljari naselje oko štamparije i Stoliv - dio prema Stolivu; od 10 do 13 h Grbalj – Nalježići.

Mojkovac: od 9 do 13 h Gostilovina; od 09 do 14 h Ambarine, Pržišta, Matovine, Selišta, Sjenokosi; od 11 do 13 h Podbišće, Gacka, Ćetkovići, Feratovo Polje, Kraljevo Kolo, Štitarica, Baza Štitarica, Biogradsko jezero.

Nikšić: od 8 do 15 h Zaljutnica.

Petnjica: od 8 :30 do 14:30 h dio sela Lagatore.

Plav: od 9 do 14:30 h dio sela Brezojevica.

Plužine: od 8 do 15 h Mratinje selo, Repetitor T-mobile.

Pljevlja: od 09 do 15 h Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski-lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša, Đurđevića Tara.

Ulcinj: od 8 do 15 h naselje Donji Štoj (Beogradsko naselje 1 i 2) i Donji Rastiš.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem 9. decembra izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h Košutiće.

Bar: od 11 do 11:30 h Ostros sa okolnim selima.

Berane: od 8:30 do 14:30 h Budimlja, Mašte, dio sela Goražde, Kaludra.

Bijelo Polje: od 8 do 8:30 h Merkator, Vinilplast, Lelo, Matino, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac,

Radovi u 15 opština Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Cerovići, Muslići, Selakovići, Tomaševo, Skočigorina, Drndari, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac; od 8 do 16 h Pisana Jela, Šljemena, Barice, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Jabučina, Pavino Polje, Voljavac, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Ličine-Korita; od 15:30 do 16 h Cerovići, Muslići, Selakovići, Tomaševo, Skočigorina, Drndari, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Potrk, Obod, Žalje-

vo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana Jela, Šljemena, Barice, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Merkator, Vinilplast, Lelo, Matino, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistricacentar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja.

Cetinje: od 07:30 do 17:30 h Lipovik, Ćukojevići, Dujeva, Zaječina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Sta-

njevića Rupe, Most Radovića, Ciglana i dio Komunice.

Kolašin: od 8 do 16 h Selišta, Drpe, Biočinovići, Rijeka Mušovića, Paljevine, Ski-centar 1450, Vrujca, Ravni; od 09 do 15 h Bare Kraljske, Oćiba, Vladoš, Benzinska Pumpa, Lugovi, Pčinja, Crkvine, Žirci, Moračka Bistrica, Lug, Andrijevo i Petrova Ravan; od 9 do 16 h mHE Paljevinska, Ski-centar 1600, Tunel ‘Klisura’, Repetitor ‘Zekova glava’, Manastir Morača, Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica,

Crnom Gorom

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Voda i dalje nije za piće i pripremu hrane PLJEVLJA - Na osnovu preporuke Instituta za javno zdravlje, voda iz cjelokupnog vodovodnog sistema grada i dalje nije za piće kao ni za pripremu hrane, može se samo i jedino koristiti za tehničku upotrebu – saopšteno je sinoć iz pljevaljskog Vodovoda.

GRAD IMA MLADOST I BUDUĆNOST: Juče u Šavniku

Jelku kitilo više od 100 mališana

Kako su objasnili na osnovu preliminarnih podataka iz prvih uzorkovanja i u komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje, postoji blago odstupanje parametara koji se odnose na kvalitet vode sa gradskih izvorišta Pliješ, Jugoštica i Breznica. Nije precizirano o kojim se parametrima radi.

UZORCI

Iz Vodovoda navode da su 3. i 4. decembra uzeti uzorci vode sa akumulacije Otilovići te da ih konstantno prati i analizira interna laboratorije Vodovoda i Instituta za javno zdravlje. Konačne rezultate očekujuo krajem sedmice.

-Takođe Vodovod je 4. decembra samoinicijativno u sklopu svih aktivnosti uzorkovanja vode uzeo uzorak vode sa javne česme kod motela Vodice i na osnovu pristiglih rezultata iz Instituta konstatovano je da prema dobijenim rezultatima mikrobiološki parametri odstupaju od vrijednosti koje su propisane pravilnikom što je i za očekivati kada se radi o nestabilnom izvoru, odnosno izvoru sirove nehlorisane vode. Preporuka našim sugrađanima je da tu vodu ne koriste za piće – piše u saopštenju.

Iz Vodovoda naglašavaju da izvor kod motela ,,Vodice“ nije ni u kakvoj povezanosti sa postrojenjem ,,Pliješ“ i akumulacijom Otilovići.

-Zato se ni u jednom trenutku nije dovelo, niti se može dovesti u pitanje povezanost istog sa problemom koji se nedavno dogodio na akumulaciji Otilovići – navode iz tog preduzeća uz napomenu da svakodnevno uzimaju uzorke za analizu i kontinuirano prate

ŠAVNIK: Uoči praznika ukrašen trg PR PRES SERVIS

PLJEVLJA: Rezultati analize uzoraka sa tri gradska izvorišta

13

JOŠ NIJE POZNATO PORIJEKLO MRLJE: Čišćenje akumulacije Otilovići

Postoji blago odstupanje parametara koji se odnose na kvalitet vode sa gradskih izvorišta ,,Pliješ“, ,,Jugoštica“ i ,,Breznica“. Izvor kod motela ,,Vodice“ nije ni u kakvoj vezi sa postrojenjem ,,Pliješ“ i sa akumulacijom Otilovići na kojoj se prošle sedmice desio ekološki incident – saopšteno je iz Vodovoda stanje u gradskoj vodovodnoj mreži.

INCIDENT

Prošlog četvrtka na površini jezera u blizini brane na vještačkoj akumulaciji Otilovići pojavila se mrlja, koja podsjeća na naftnu ili mrlju od ulja. Pretpostavlja se da se tečnost izlila iz bureta sa drvenog splava koji je plutao vodom. Služba zaštite i spasavanja u saradnji sa firmom ,,Hemosan“ iz Bara sprovela je čišćenje masne mrlje tokom vikenda.

Načelnik Službe zaštite Goran Čavić kazao je da su mrlju uklonili.

-Koristeći opremu odradili

smo dobar posao, jer mrlje nakon izvršenog posla nije bilo. Iako se nije radilo o većoj količini, bili smo u obavezi da preduzmemo sve propisane mjere da bi se i to uklonilo.

Takođe, uz pomoć ribočuvara iz Ribolovnog kluba Lipljen, očistili smo ivice brane i uklonili 12 buradi iz ranijeg perioda - kazao je Čavić.

Vlasnik akumulacije u Otilovićima je Elektroprivreda Crne Gore koja vodu iz jezera koristi za potrebe rada Termoelektrane. Pretpostavlja se da se tečnost izlila iz nosećeg bureta drvenog splava sa kućicom koji je plutao jezerom.

Policija utvrđuje ko je vlasnik splava i da li je imao odobre-

Prošlog četvrtka na jezeru Otilovići u blizini brane pojavila se mrlja. Pretpostavlja se da se tečnost izlila iz bureta sa drvenog splava. Policija utvrđuje ko je vlasnik splava i da li je imao odobrenje za njegovo postavljanje na jezeru nje za njegovo postavljanje na jezeru.

Predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba ,,Lipljen“ Vaso Knežević kazao da oni nijesu nadležni za čamce i splavove koji se nalaze na jezeru, jer upravljaju ribolovnim vodama na teritoriji opštine Pljevlja.

-Za postavljanje splavova neko je drugi nadležan. Svaki plovni objekat bi trebalo da ima dozvolu za to. Kod nas to nije regulisano -rekao je Knežević.

A.S. – C.G.

ŠAVNIK – Šavnik ima mladost i budućnost, a Opština će i dalje veliku pažnju da posvećuje djeci i mladima, saopšteno je danas na događaju „Djeca Šavniku- Šavnik djeci“, gdje su najmlađi, na gradskom trgu, sa predsjednikom Opštine Jugoslavom Jakićem, okitili novogodišnju jelku.

Jakić je, piše PR pres servis, kazao da mu je veliko zadovoljstvo što su se djeca i roditelji okupili na gradskom trgu i što su izmamili osmijehe.

- Za ovu akciju se prijavilo više od 100 djece. Htjeli smo da pokažemo da Šavnik ima mladost i budućnost. Ovo je zapravo naš najveći resurs. I u budućnosti će Opština Šavnik nastaviti da dužnu pažnju posvećuje djeci i mladima. Kao prioritetni zadatak lokalne uprave smo postavili brigu o mladima i djeci ovoga grada. Ove godine smo imali besplatne ekskurzije, izlete. Imali smo besplatne vaučere za nabavku školskog materijala - rekao je Jakić.

Dodao je da Opština pomaže djecu, omladinu, ali i studente, a najbolji među njima dobili su stipendije.

- U narednoj godini planiramo da te stipendije povećamo za 100 odsto. Refundiraćemo karte našim studentima od mjesta studiranja do Šavnika, kako bi češće mogli boraviti u svom gradu. Takođe ćemo, za studente koji su ostvarili pravo na dom u nekom crnogorskom gradu, preuzeti plaćanje smještaja i hrane. Danas smo djeci dodijelili paketiće i to je mali znak pažnje jer su se odazvali našem pozivu da zajedno ukrasimo gradsku jelku - kazao je Jakić.

Podsjetio je da roditelji u Šavniku od Opštine za prvo dijete dobijaju 500 eura, za dugo 1.000, a za treće 1.500 eura. C.G.

BAR: Donacija Udruženja privrednika

Kupili vozilo Opštoj bolnici BAR - Udruženje privrednika grada Bara obezbijedilo je donaciju polovnog putničkog vozila za Opštu bolnicu, koje će stalno biti u pripravnosti i koristiti se isključivo za potrebe prevoza medicinskog osoblja (doktora i medicinskih sestara) u kućne i patronažne posjete.

Predsjednik Udruženja privrednika Bar Božo Sarić kazao da su donaciju obezbijedile firme: ,,2. Decembar“, ,,B2B“, ,,Bonesa“, ,,Courier Eco“, „Curanović Trans“, ,,E-PLUS“, ,,Kalamper“ i Auto kuća „Šćekić“.

- Razumijemo da je donacija vozila u uslovima kovid pandemije Opštoj bolnici Bar bila prijeko potrebna, jer na raspolaganju imaju veoma mali broj vozila, a zbog postojeće ekonomske situacije nijesu bili u mogućnosti da nabave novo. Cijenimo značaj truda i požrtvovanja koje kompletno osoblje Opšte bolnice ulaže kako bi pružili njegu i pomoć našim sugrađanima i srećni smo što možemo da ih pomognemo ovom donacijom - saopštio je Sarić. V.K.V.

BIJELO POLJE: Mještani uspješno organizovali akciju

Čekajući nadležne sami očistili banovski put BIJELO POLJE - Mještani koji gravitiraju regionalnom putu Bijelo Polje-Sjenica organizovali su akciju uređenja te dionice. Član organizacionog odbora „akcijaša“ Milenko Lelović saopštio je za Pobjedu, da se radi o takozvanom banovskom putu koji je rađen kulukom.

Lelović objašnjava da su nekada tim putem prolazili karavani – trgovci od Sjenice do Nikolj Pazara današnjeg Bijelog Polja.

- Tako su govorili stari trgovci do i poslije Drugog svjetskog rata. To je bio jedini put koji je u to vrijeme povezivao sjever Crne Gore sa kraljevinom Srbijom.

Taj put je više puta zarastao u korov. Nakon sticanja nezavisnosti put je asfaltiran od Gubavča do Bijedića i tu se stalo. Imao je i putar do granice sa Srbijom, tačnije do Jablanova, ali putar održava put samo do kraja asffalta. Dalje ni makac - priča Lelović.

Dodaje da ih politika uopšte ne interesuje ali ih pogađa nepravda.

- Muka nas je natjerala da zbog bespuća i neadekvatne putne infrastrukture napuštamo vjekovna ognjišta. Podstrek da se aktiviramo, i u granicama naših radnih aktivnosti koliko toliko upristojimo put, dao nam je Nebojša Veličković iz Ministarstva poljoprivrede, koji se odvažio da nas posjeti. Put je osnov življenja i opstanka na ovim prostorima te se nadamo da će nas razumijeti oni, koji treba da nas razumiju. Inače, put je za više desetina kilometara kraći do Sjenice u odnosu na postojeći preko Prijepolja. Ovo je samo jedan u nizu primjera o brizi za sjever države u 21. vijeku, kada još koristimo kozje staze da bi došli do domova. Čekamo u nadi neko bolje sjutra i vedrija jutra - zaključuje Lelović.

B. ČOKOVIĆ

KOZJOM STAZOM U 21.VIJEKU: Mještani uređuju put

14

Kultura

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Glumac Emir Ćatović na master programu Kraljevske centralne škole za govor i dramu u Engleskoj

Nova prilika u Šekspirovom gradu Najvažnije mi je da iskoristim bogat kulturni život, iz koga crpim inspiraciju. To su pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije, koncerti omiljenih bendova. Takođe, velika privilegija su razgovori sa najvećim rediteljima današnjice, koje sam imao priliku da upoznam – rekao je Ćatović PODGORICA – Kao institucija svjetske klase za izuzetno stručno usavršavanje u pozorištu i studijama performansa, londonska Centralna škola za govor i dramu sa titulom kraljice Elizabete II već deceniju nosi naziv i kraljevska (Royal Central School of Speech and Drama). A, na mjestu koje je iznjedrilo neka od najvećih dramskih umjetnika, od ove jeseni znanje usavršava i crnogorski glumac Emir Ćatović.

Na jedan od najboljih svjetskih koledža, na kome su znanja sticali Lorens Olivije, Vanesa Redgrejv, Džudi Denč, Ćatovića je kao magistranta, jedinog iz Crne Gore, odvela stipendija Chevening, koju dodjeljuje britanska vlada.

Znanje i vještine rado bi podijelio sa svojim kolegama Inostrana iskustva za Ćatovića su veoma važna – kako za individualni napredak, tako i za unapređenje cjelokupne crnogorske scene.

- Moje kolege sa klase su mladi glumci iz Saudijske Arabije, Domenikanske Republike, Brazila, Los Anđelesa, Teksasa, Londona, Kube, koje krasi raskošni talenat. U takvom okruženju, sa profesorima najvećeg profila, sa studentima drugih kurseva iz svih krajeva svijeta, takvim gradom i njegovim sadržajem, možete samo da se prepustite promjeni koja slijedi i koja je neminovna. Smatram da bi takva iskustva doprinijela unapređenju cjelokupne crnogorske kulturne scene, naročito imajući u vidu nadarenost domaćih umjetnika. Znanje i vještine koje ovdje stičem vrlo rado bih podijelio sa svim svojim kolegama, a pogotovo sa studentima – rekao je Ćatović.

IZAZOV

Do ovog koraka, kako je jedan od najangažovanijih naših glumaca kazao na početku razgovora za Pobjedu, došlo je u momentu kada je cjelokuni pređašnji rad potvrdio da je vrijeme za to.

- Pretpostavljam da se obično odlučimo na veliki sljedeći korak onda kada znamo ili mislimo da smo dovoljno upoznati sa osnovama, temeljima. Barem mi se čini da je uvijek tako, da želite da znate više tek kada postanete svjesni koliko je još stvari ostalo da se otkrije.

U mom slučaju tom koraku su prethodile godine iskustva i rada, te je bilo pitanje kada će se desiti nešto veće. Takođe, vri-

Emir Ćatović ispred škole u Londonu

jeme za refleksiju, razmišljanje i planiranje daljih koraka sam dobio zahvaljujući i vanrednoj situaciji nastaloj usljed epidemije – kazao je Ćatović.

Program u londonskoj Kraljevskoj školi drugačiji je od onog što je do sada imao priliku da vidi. Škola koju pohađa je najbolja u Engleskoj i jedna od najboljih škola na svijetu za glumu, koja se može pohvaliti time da je obrazovala neke od najboljih glumaca današnjice.

- Fokus je na glumi, na sceni, kroz pokret, govor, ali i pred

kamerama. Na osnovu onoga što sam do sada imao priliku da radim, mogu da kažem da mi se program dopada i da je koncipiran drugačije u odnosu na ono što sam do sada radio – rekao je Ćatović.

Na prijemnom ispitu, Ćatović je izveo monolog iz ostvarenja „Apokalipsa danas“, glumačkog barda Marlona Branda, a autentičnost koja je morala da postoji u izvođenju bila mu je poseban izazov.

- Bio je izazov „ući u cipele“ jednog tako složenog lika kojeg je

tumačio Brando. To su krajnosti za svakog iole normalnog čovjeka, pa je istraživanje i rad na takvom materijalu bilo zanimljivo.

Smatram da Brandova magična i upečatljiva pojava u tom filmu na ljude ostavlja jak utisak.

Uprkos tome, trudio sam se da ne obraćam pažnju na način na koji je on igrao u sceni koju sam odabrao. Jedan od najvećih ciljeva i izazova mi je predstavljalo upravo to da taj lik odigram na svoj način. Prema povratnoj informaciji koju sam dobio od svoje mentorke, izgleda da sam u tome i uspio – rekao je on.

Na ovom programu imaće priliku da uči od nekih najboljih profesora-mentora na svijetu.

- Od njih stičemo znanje o glumi kroz neke nove metode, koje nisam imao prilike sada da radim, ili ne u tolikoj mjeri.

Predstavljeno reprint izdanje časopisa „Grlica“ (Kalendar crnogorski 1835-1839)

Svojevrsni korpus sveznanja

PODGORICA – Reprint izdanje časopisa „Grlica“ (Kalendar crnogorski 1835-1839), promovisano je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, koja je ujedno i izdavač nekadašnjeg prvijenca crnogorske štampe.

D. MALIDŽAN

Govorili su mr Novica Vujović, mr Nela Savković-Vukčević i književnik Marijan Mašo Miljić. Veče je vodila Irena Delja.

Miljić, koji je priređivač izdanja, istakao je da je „Grlica“ jedino crnogorsko glasilo u prvoj polovini XIX vijeka. Podsjetio je da se u drugoj polovini XIX i na početku XX vijeka do nestanka kraljevine Crne Gore desio preporod u svim oblastima društvenog života, što je i danas za divljenje.

- Od 1835. do 1916. godine publikovano je preko 30 naslova periodičnih publikacija, osam kalendara, 11 novina, osam časopisa.

Kuriozitet je da je na početku Prvog svjetskog rata na Cetinju izlazilo šest dnevnih novina. Danas su primjerci svih publikacija stare crnogorske periodike rariteti. Imaju ih samo rijetke biblioteke – kazao je Miljić.

U prethodnim decenijama, prema njegovim riječima, objavljena su fototipska izdanja desetak starih publikacija.

- Njegoševa „Grlica“, osim što ima književnu i kulturološku vrijednost afirmisala je politčko jedinstvo crnogorskog naroda, opštecrnogorsku slogu, Crnu Goru kao ognjište slobode, njenu istoriju i tradiciju,

Predstavljanje „Grlice“ u Biblioteci

značajne događaje i znamenite ličnosti – ocijenio je Miljić.

Prema njegovim riječima, iako štampana starom ortografijom, tekstovi su pisani na narodnom jeziku.

- Bila je mala enciklopedija, ili svojevrsni korpus sveznanja namijenjena čitaocima u Crnoj Gori i van nje. Pokretanje Njegoševe „Grlice“ 1835. godine je važan datum crnogorske kulture – rekao je Miljić.

Vujović je kazao da su bitan aspekt priče o „Grlici“ njeni saradnici.

- Crnogorski vladar Petar II Petrović Nje-

goš je osobito pratio kulturne projekte južnoslovenskih naroda. Mnoge od njih je podržavao i sarađivao. Na usmjerenje i koncept „Grlice“ presudno je uticao urednik Dimitrije Milaković. Bio je obrazovan čovjek, a u filološkom pogledu bio je blizak zalaganjima i reformatorksim težnjama Vuka Stefanovića Karadžića. Milakovićeva idejno politička usmjerenja su vidno uticala na kulturni i prosvjetni život crnogorskog društva onog doba, pa i kasnije. Takođe, Sima Milutinović Sarajlija, za Njegoša i njegove aktivnosti je vrlo značajna ličnost – rekao je Vujović. B. B.

To su profesori koji su radili sa nekim od danas najpozantijih mladih glumaca, kao što su Riz Ahmed i Kit Harington – ispričao je Ćatović.

NA IZVORU

Naš glumac je već imao priliku da snima.

- Radi se o nezavisnom projektu mladog reditelja iz Londona. Upoznali smo se preko kolega i tako je došlo do saradnje.

To je bilo veoma zanimljivo i lijepo iskustvo, s obzirom na to da su lokacije bile u samom srcu Londona, kao i da su ljudi koje sam tom prilikom upoznao bili zaista divni – rekao je on.

Prilika, prema njegovim riječima, može biti dosta, kako onih koje su vezane za posao tako i prilika za lični razvoj.

- Međutim, najvažnije mi je da iskoristim bogat kulturni život, iz koga crpim inspiraciju. To su pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije, koncerti omiljenih bendova. Takođe, velika privilegija su razgovori sa najvećim rediteljima današnjice, koje sam imao priliku da upoznam – rekao je Ćatović.

Boraveći u jednoj od zemalja sa najdužom teatarskom tradicijom, život u Londonu mu izgleda kao da se nalazi na izvoru mnogih stvari.

- Englesko bogato kulturno nasljeđe oblikuje generacije na svim meridijanima. Rekao bih da je ta „hladnoća“, za koju se smatra da je svojstvena Englezima, ipak pronašla put u najboljem kreativnom obliku i iznjedrila značajne ličnosti, kako iz istorijskog tako i iz kulturnog miljea. Naravno, osim talenta, mislim da je to proizvod i ozbiljnog i metodičnog rada. Ovakvo okruženje ne trpi greške, zato morate uvijek biti spremni – ispričao je on.

VJEČNI KOMADI

Londonski teatar, i ovih dana i te kako odiše Šekspirom.

- Imao sam priliku da gledam „San ljetnje noći“ u Nacionalnom teatru. Već je sam trejler izgledao kao bajka, a postavka glumaca je tek nešto posebno.

Veoma sam bio uzbuđen što sam takvo djelo imao priliku da gledam upravo u Šekspirovom gradu. „Romeo i Julija“, „Magbet“... smatram da su takvi komadi vječni i da njihova aktuelnost ne može proći. Čini mi se da reditelji u Londonu koriste tu aktuelnost na jako dobar način – rekao je Ćatović.

S. VIŠNJIĆ

O djelu Lesa Ivanovića večeras u „Karveru“ PODGORICA – Književno veče posvećeno crnogorskom pjesničkom velikanu Aleksandru Lesu Ivanoviću, u okviru programa „Poetika Zemlje-Moja Crna Gore“, biće održano večeras u 18 sati u knjžari „Karver“.

Učestvuju profesorica srpskog jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić, glumica Varja Đukić i direktorica NBCG mr Dragica Lompar.

- Ciklus projekta koji realizujemo u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore ,,Đurđe Crnojević“ pokrenuli smo iz potrebe da misija promocije vrhunskih autora crnogorske književnosti bude dostupna, vidljiva i da posluži kao prijedlog za primjenu u procesu nastave jezika i književnosti u srednjim školama, ali i da svi nivoi stručnog i teorijskog znanja o književnicima budu dostupni najširoj i stručnoj javnosti preko veb stanice www.poetikazemlje.me i uz korišćenje jedinstvenog fonda Nacionalne biblioteke dostupnog svakodnevno na veb stranici https://www. nb-cg.me – navodi se u saopštenju knjižare „Karver“.

R. K.

Promocija zbornika Foruma mladih pisaca PODGORICA - Promocija zbornika radova „Pretresanje bilježnice“ Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“ biće održana večeras u 20 sati, u sali Dodest. Knjigu će predstaviti urednica zbirke Jelena Knežević i autori, uz moderaciju kooordinatorke rada Foruma u KIC-u Valentine Knežević.

U novoj zajedničkoj knjizi rukopisa mladih pisaca u izdanju KIC-a objavljen je izbor iz najnovijeg stvaralaštva Milice Bošnjak, Anđele Bulajić, Adnana Zajmovića, Luke Boljevića, Marka Stanojkovskog, Nikole Ćorca, Milene Radević, Barbare Delać, Jane Radičević i Nataše Gudelj. Likovna urednica zbirke je Suzana Pajović, a izdavač KIC „Budo Tomović“. R. K.

Hronika Podgorice

15 I. MITROVIĆ

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Sunčan dan idealan za zimsku zanimaciju

Otvoreno klizalište pored SC ,,Morača“, radiće do kraja januara

Uživanje na ledu za djecu i odrasle

Na klizalištu u Ulici Ivana Milutinovića, u blizini SC ,,Morača“, koje je juče zvanično otvoreno, već oko 13 časova bilo je posjetilaca koji su sunčan dan iskoristili za uživanje u omiljenoj pretprazničnoj rekreaciji.

I najmlađi i malo stariji posjetioci pokazali su više nego dobre vještine klizanja. Svi su, kažu, dolazili i na klizalište u Njegoševom parku, a kako poručuju, biće redovni posjetioci i novog, pored Sportskog centra.

Elma Radončić na klizalište je dovela ćerke Emani (devet), Asiju (osam) i Ajišu (pet godina). Sve tri znaju da klizaju, a najmlađa Ajiša se pomagala plastičnim medom, koji joj je pravio oslonac prilikom klizanja.

- Sve tri znaju da voze rolere a, rekla bih da se tako lakše nauči i klizanje. Dolazili smo na klizanje i u Njegošev park, a sigurno ćemo dolaziti kad god bude lijepo vrijeme – kazala je Radončić.

Demonstrirajući skok na ledu, piruetu i druge zahtjevnije poteze Elvis Hazirović kazao je da je sve to sam naučio prethodne dvije godine na klizalištu u Njegoševom parku.

Dio jučerašnjeg lijepog dana iskoristio je da provede na klizalištu sa kolegom Matijom Todorovićem.

- Prvog dana kad sam stao na klizaljke probao sam nekoliko pokteta i osjetio da mi dobro ide. Vozio sam rolere, ali ne znači da će dobro klizati svako

ko zna da vozi rolere. Najbitnije je znati održati ravnotežu. Mogu da skočim, napravim okret, sve sam to naučio na klizalištu u Njegoševom parku, bez ičije pomoći. Za dva-tri dana će biti odlično za klizanje i dolaziću da klizam svakog dana po četiri-pet sati – kazao je svršeni student češkog jezika.

Na klizalištu su juče uživali i brat i sestra, trinaestogodišnji Damjan Božović i godinu mlađa Una.

I na klizalištu obavezna distanca Navodeći da je prije dva dana klizanje bilo besplatno, vlasnik klizališta Uroš Šćepović kazao je da je ono juče zvanično otvoreno, te da sat klizanja naplaćuju tri eura, kao i prošle godine u Njegoševom parku.

- Trebalo je da otvorimo 25. novembra, ali nas je kiša spriječila u tome. Radićemo do 1. februara, svakog dana od 10 do 22 sata – kazao je Šćepović.

Klizalište je osvijetljeno, ali nije natkriveno. Podsjetivši da je u Njegoševom parku od prethodne tri godine samo jedne bilo pokriveno vlasnik ističe da je, s obzirom na epidemiološku situaciju, bolje i ove godine da bude otvoreno. Na tabli na klizalištu, između ostalog, naznačeno je da je obavezna dezinfekcija ruku prilikom ulaska, da je maksimalan broj klizača 60, te da je obavezno držanje distance od metar i po, kao i to da roditelji nose zaštitne maske. Šćepović poručuje da će i ove godine biti instruktor klizanja, o čemu se zainteresovani mogu informisati na klizalištu.

- Ja vozim rolere od treće godine. Znam dobro i da klizam, nije teško – kazala je Una. Navodeći da mu je trebalo da uhvati dva-tri kruga da malo osjeti klizaljke i Damjan je pokazivao solidnu vještinu klizanja. Pohvalio se da odlično zna

da skija, ali da klizanje nema mnogo veze sa tim. I Božovići su bili sigurni da će biti redovni posjetioci klizališta, kad god budu imali vrmena.

Klizalište kod SC ,,Morača“ radiće do kraja januara.

I.MITROVIĆ

Glavni grad produžio javni poziv za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta

Okončan konkurs za podršku kreativnom preduzetništvu u 2022. godini

Ponude se predaju do 30. decembra

Odabrano 12 najkreativnijih projekata

Zgrada Glavnog grada

U cilju podsticanja razvoja privredne djelatnosti na teritoriji Podgorice, imajući u vidu posebno teške uslove pod kojima su ove godine poslovali poljoprivrednici, Glavni grad je nedavno objavio javni poziv za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta, a zbog velikog interesovanja rok za predaju dokumentacije produžen je do 30. decembra.

Zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović podsjetio je da, pored značajne podrške razvoju i unapređenju preduzetništva, Glavni grad osluškuje

potrebe poljoprivrednih proizvođača i obezbjeđuje znatna sredstva za te namjene. On je ukazao da je sa ciljem intenziviranja saradnje sa poljoprivrednicima formirana posebna služba koja će biti adresa za njihove potrebe i inicijative.

- Zakup poljoprivrednog zemljišta je još jedan program Glavnog grada, koji će omogućiti zainteresovanima da učestvuju na javnom pozivu, a zbog primjetnog interesovanja taj rok je produžen do 30. decembra. Pozivam poljoprivredne proizvođače da iskoriste ove povoljnosti, kako bi lak-

še prevazišli izazove sa kojima se suočavaju, a u isto vrijeme doprinijeli da se u Podgorici proizvodi sve više kvalitetne i zdrave hrane – kazao je Vešović, uz podsjećanje da je Glavni grad u ovoj godini izdvojio 145.000 eura za podsticaj poljoprivrede.

Pravo učešća po ovom pozivu imaju sva fizička i pravna lica sa teritorije glavnog grada, koja će se baviti isključivo poljoprivrednom djelatnošću.

Prilikom odlučivanja po zahtjevima za zakup poljoprivrednog zemljišta, prednost će biti data kvalitetu investicionog programa, sistemu i održivosti proizvodnje sa akcentom na ekološki, odnosno organski aspekt, kao i visini investicije i ponuđenoj cijeni.

Ponude se predaju Direkciji za imovinu Glavnog grada (Jovana Tomaševića 2A) zaključno sa 30. decembrom do 15 sati.

Tenderska dokumentacija (grafički prikaz predmetnih lokacija i skica lica mjesta) za navedene parcele može se preuzeti svakog radnog dana u prostorijama Sekretarijata za podršku biznis zajednici (Vuka Karadžića 41) od devet do 14 sati.

Informacije se mogu dobiti i pozivom na brojeve telefona 020/625-190, 020/625-628 i 020/665-041, kao i putem imejlova maja.kostic@podgorica.me i edina.serhatlic@ podgorica.me.

Nj. Ž.

Zahvaljujući još jednom ciklusu podrške koji je pripremio Glavni grad sa svojim partnerima, šoping molom Delta siti i agencijom Strategist, novi kreativni preduzetnici će i sljedeće godine imati priliku da unapređuju poslovanje i promovišu svoje proizvode.

Nakon sprovedenog konkursa odabrano je 12 najkreativnijih preduzetnika koji će iz budžeta Glavnog grada dobiti podršku u iznosu 2.000 eura, mjesec dana besplatno korišćenje centralnog štanda u Delta sitiju, gdje će plasirati i prodavati svoje proizvode, kao i strategiju za marketing i dodatnu promociju, koju će im pružiti firma ,,Strategist“.

Štand Bojanke, posljednjeg ovogodišnjeg izlagača u Delta sitiju

Ovakav vid podrške dobiće ,Drvce dizajn, TI Creation – Cvijet Lovćena, Glinko crafts, Shtrikarica, GuGu radionica, DUGA toys, Winner Group, Džidža, The Finest from Montenegro, Morska Luda, J Clay i Studio Ribizla.

Treći ciklus programa podrške kreativnom preduzetništvu biće realizovan od 15. januara do 31. decembra 2022. godine.

H. P.

Tender Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice

Za semafore kod Sahatkule skoro pola miliona

Raskrsnica ulica Oktobarske revolucije i kralja Nikole

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za odabir izvođača za ugradnju svjetlosne signalizaciju na raskrsnici ulica Oktobarske revolucije i Kralja Nikole. Posao vrijedan oko 500.000 eura biće realizovan po glavnom projektu i izmjenama glavnog projekta koji je izradila kompanija ,,Electro Group“ iz Podgorice, a revidovao ,,Civil Engineer“.

Tenderom je predviđeno da radovi traju dva mjeseca. Rok za podnošenje ponuda je 14. januar, kada će biti otvorene Nj. Ž. pristigle ponude.

16

Arena

Fudbal

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Aktuelni šampion u Pljevljima uvećao zaostatak za liderom

Budućnost se ,,zaledila“ u sniježnom ambijentu u Pljevljima i na zimsku pauzu otišla sa devet bodova zaostatka za Sutjeskom, pritom pala na treće mjesto, s bodom manje od Dečića. ,,Plavi“ su se nadali da bi pod Golubinjom mogli da zadrže dobar ritam iz finiša polusezone, dodatno istope minus za liderom ili makar sačuvaju ,,minus 6“, ali Rudar je bio bolji, spretniji i svježiji, što mu je donijelo prekid niza od tri meča bez pobjede i miran san do nastavka prvenstva.

- Mislim da smo izvukli maksimum iz polusezone. S obzirom što nam se sve desilo, zadovoljan sam. Da smo bili kompletni sredinom i na kraju prvog dijela sezone, mislim da bismo imali mnogo više bodova i da bi razlika bila manja. Ali što je - tu je, ima da se igra još 17 kola, nećemo odustati - rekao je trener Budućnosti Aleksandar Nedović.

Budućnost je u naš najsjeverniji grad doputovala bez više od pola standardnih prvotimaca, ali je već u drugom minutu došla u priliku da povede.

Predrag Kašćelan je loše reagovao i omogućio Viktoru Đukanoviću da se nađe u zicer šansi, ali je mladi napadač ,,plavih“ slabo šutirao, praktično dodavši loptu do golmana Jasmina Agovića.

Aktuelni šampion bio je ofanzivniji u uvodnih 15-ak minuta, ali se Rudar brzo oslobodio pritiska i počeo da prijeti. I to vrlo konkretno, budući da je Vuk Striković u 23. nakon slobodnog udarca Dušana Živkovića

neometan promašio loptu sa svega tri metra.

Pljevljaci nijesu poveli, međutim, bila je to najava njihove nadmoći na terenu.

Deset minuta kasnije Ognjen Gašević imao je zanimljiv pokušaj iskosa sa desne strane koji je završio u gol autu, da bi u 37. izveo korner nakon kojeg je Zakarija Suraka šutirao glavom iznad prečke.

Gdje je stao u prvom, Rudar je nastavio u drugom poluvremenu. Prošlo je četiri minuta do druge velike šanse za Strikovića, ali nekadašnji član Budućnosti nije imao svoj dan. Izašao je sam na golmana poslije pasa Kasalice i uklizavanja u prazno Dakića, ali je šutirao pravo u Pavličića.

Najkontroverzniji i momenat koji je najavio seriju uzbuđenja dogodio se u 56. minutu. Suraka je šutirao poslije prekida, lopta očito prešla gol liniju i sudija Savo Vujović pokazao da Budućnost mora da krene sa centra, ali je poslije protesta gostujućih fudbalera i konsultacija sa pomoćnikom poništio pogodak.

To je ražestilo igrače, stručni štab, navijače i upravu Rudara, koja se više puta ove sezone žalila na suđenje, a sa tribina su se čuli ,,savjeti“ da se ekipa povuče sa terena. ,,Rudari“ su ostali na igralištu i 15 minuta kasnije postigli (novi) pogodak, opet preko Surake – senegalski internacionalac bio je najbolji u skoku. Ovog puta sumnje nije bilo – Rudar je poveo 1:0.

Prednost je trajala samo četiri minuta jer je Viktor Đukano-

Tuzani pozitivan niz nastavili i protiv Zete

Pobjeda za drugo mjesto

Dečić je opravdao ulogu favorita i prvi dio sezone završio na najbolji način. Tuzani su savladali Zetu i sa 11 uzastopnih mečeva bez poraza, uz poraz Budućnosti, uspjeli da stignu do drugog mjesta na kojem će zimovati.

Na taj način Tuzani su pokazali da su definitivno spremni za velike stvari i da ovaj tim može mnogo, a da serija bez poraza nije slučajnost, već dokaz kvaliteta i potencijala tima koji vodi Miljan Radović, a koji u 13 utakmica (uz Kup) nije doživio poraz. U njegovom odsustvu, zbog suspenzije, posao kormilara sjajno je odradio Dejan Miljanić, koji je odlično postavio tim, tako da je Dečić odradio planirano. Zeta nije uspjela da napravi ništa ozbiljnije, ali su se i Tuzani dugo mučili da probiju odbranu gostiju, koji su odrađivali dobar posao na sredini.

U prvom dijelu nije viđeno ništa ozbiljnije, osim pokušaja Božovića u 23. minutu, koji je završio

Rudar

3

Budućnost

0

1

0

Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 150 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Suraka u 71, 1:1 Đukanović u 75, 2:1 Živković (pen) u 78, 3:1 Sekulić (ag) u 90.+3 Žuti kartoni: Živković, Suraka (Rudar), Dakić (Budućnost)

Rudar

Budućnost

Agović Prenkočević Kašćelan M. Golubović Čavor (od 28. Kasalica) Jočić A. Golubović Suraka Gašević Živković (od 89. Vučićević) Striković

Pavličić Raspopović (od 90. Perišić) Dakić Vlahović Ražnatović Mirković Ćetković (od 74. Ivanović) Đuričković (od 46. Dašić) Mijović (od 67. Sekulić) Đukanović Mrvaljević

vić pogotkom glavom na centaršut Andrije Ražnatovića potvrdio dobru formu na kraju polusezone – lopta se od stative odbila u mrežu.

Rudar je sačuvao mirnoću i pored brzo prokockanog vođstva i smogao snage da dođe do novog.

Bio je to pravi fudbalski rolerkoster. Jedva da je prošlo dva minuta nakon gola Budućnosti, a u njenom šesnaestercu Momčilo Raspopović faulirao je Gaševića.

Vujović je dosudio penal, Živković pogodio za 2:1.

Iscrpljena, kadrovski limitirana Budućnost nije imala snage za novi povratak, mada je u nadoknadi ipak mogla do remija – Đukanović je u 91. propustio veliku šansu da sa nekoliko metara iskosa pogodi za 2:2.

Prethodno je Suraka pogodio stativu, da bi tačka bila stavljena autogolom Nemanje Sekulića u 93. nakon ubacivanja Gaševića.

Ne. K.

Savršen dan Sutjeska je bila u seriji od pet mečeva bez pobjede, ali je na zatvaranju jeseni potvrdila da je izašla iz krize.

Sve propušteno u meču s Mornarom i nekim ranijim duelima, timu Milije Savovića vratilo se protiv Podgorice, koja je u Nikšiću savladana 3:0.

Sutjeska je imala dvostruki razlog za slavlje – iz Pljevalja je stigla vijest da je Budućnost izgubila od Rudara, pa je prednost nad najvećim rivalom povećana na devet bodova, dok je najbliži pratilac Dečić na ,,minus 8“.

Podgorica je igrala solidno, ali Suadu Ličini nije ozbiljnije priprijećeno za 90 minuta. No, ipak, domaćin je za vođstvo i sigurna tri boda morao pričekati ili bolje reći potruditi se do finiša susreta.

Od početka su Nikšićani napali, a prvo uzbuđenje priredio je Janjić, već u osmom minutu. Šutirao je gotovo iz mrtvog ugla, u nastavku akcije pogodio je Marković, ali je sudija podigao zastavicu. Janjić se i dva minuta kasnije našao uči u oči s Ivezićem, ali nije bio precizan.

Krilni napadač Sutjeske imao je priliku i u 38. minutu, nakon što ga je odlično uposlio Bubanja, ali ponovo nije nadmudrio Ivezića.

Prije odlaska na odmor imao je domaćin za čim da žali, a u nastavku su izabranici Milije Savovića krenuli istim tempom.

U 63. minutu Jovović je asistirao Markoviću koji je mogao da

FSCG

Rudar ,,zaledio“ Budućnost

Nikšićki tim savladao Podgori

lobuje golmana, možda i ,,izmisli“ neku drugu varijantu, ali je šutirao pored gola.

Gosti su uzvratili tri minuta kasnije i to preko Maraša, koji je šutirao iz pozicije kojoj nije prethodila izgrađena akcija.

Međutim, nezgodan udarac sa distance skrenuo je u korner Ličina.

Prvi pogodak, gol koji je obećavao kompletan plijen, postigao je upravo Marković -–u 70. minutu. Augusto je sve ,,zakuvao“ na sredini terena, rezervi-

Iskra u finišu poražena od Jeze

Petrovac iz trećeg pokušaja savladao Mornar Dečić

1

Zeta

0

00

Stadion Dečića. Gledalaca: 250.

Sudija: Miloš Bošković.

Gol: 1:0 Novović u 64. Žuti kartoni: Camaj, Đeljaj (Dečić), I. Vukčević, Đurović, Tuzović (Zeta).

Dečić

Zeta

Popović Camaj (od 90. Đoljaj) Đeljaj Vuljaj (od 77. Janketić) Drešaj Pešukić Rudović Nikolić Novović (od 88. Adžović) Živković Božović

Karadžić Krstović (od 87. Popović) I.Vukčević Đurović (od 65. Ceklić) Tuzović Pupović Roganović (od 65.

Burzanović) Kukuličić (od 72. Miranović) Đ.Vukčević Šimokava (od 72. Miranović)

visoko preko gola, te pokušaja Camaja u 42. minutu, kada je u padu glavom šutirao, ali pored gola. Ipak, u nastavku Dečić je pojačao ritam, a inicijativa je donijela rezultat u 64. minutu.

Dugu akciju Tuzana krunisao je Ivan Novović, koji je sa 25 metara odlično pogodio mrežu rivala, mada je i golman Zete, čini se, morao bolje reagovati. R. P.

Kruna plodne jeseni Treća sreća za Petrovac u primorskom derbiju – poslije poraza i remija, ,,nebo-plavi“ su konačno ove sezone savladali Mornar (2:0) i zaokružili odličnu jesen.

Tim Vladimira Jankovića učvrstio se na četvrtom mjestu, sa tri boda manje od Dečića i dva od Budućnosti. Petrovac bi, istina, zimu mogao da provede na poziciji niže jer Iskra – koja je na ,,minus 4“ – ima dvije utakmice manje.

Završili polusezonu kao četvrti ili peti, pod Malim brdom biće zadovoljni. Petrovčani su posljednjih godina navikli na borbu za opstanak, sada su u igri za Evropu.

Na startu sezone izgledalo je da bi i Mornar mogao da bude dio te trke, ali odavno je barski tim u padu – ovo mu je već 10. utakmica bez pobjede u prvenstvu.

Do posljednjih 20 minuta meča pod Malim brdom činilo se da bi mogao da uzme makar bod, ali su greške odbrane odvele goste u poraz i ostavile ih na sedmom mje-



Meč pod Malim brdom vodio je Nikola Cvijović jer se glavni arbitar Mileta Šćepanović povrijedio na zagrijavanju

stu, prvom iznad zone baraža, s tim što bi u slučaju pobjede nad Iskrom u zaostalom meču preskočili Rudar.

Dugo je meč u Petrovcu bio lišen uzbuđenja, domaćin je bio nešto bolji, a imao je i šansu u sedmom minutu kada je Lazar Baltić odbranio udarac Adnana Bašića i skrenuo loptu u korner.

Otpor Mornara ,,slomljen“ je u 74. minutu. Rezervista Petar Vukčević izveo je korner, Zoran Mikijelj šutirao glavom, Baltić odbranio, ali samo do štopera Marka Živanovića koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.

Mornar je mogao da izjednači u 78. kada je Andrija Kaluđe-

sta Nikač šutirao, golman Podgorice ,,izvadio“ loptu, ali zato je iskusni centarfor Sutjeske bio na pravom mjestu i pogodio iskosa sa desne strane.

Nije se dugo čekalo na udvostručenje prednosti domaćih.

Mlađani Nikola Janjić pretrčao je gotovo polovinu terena, oslobodio se čuvara, a onda Nikača uposlio na pravom mjestu i u pravo vrijeme, što je bilo dovoljno da se ponovo zatrese mreža Ivezićevog gola.

U 77. minutu Nikač se još jed-

Petrovac

2

Mornar

0

00

Stadion: Pod Malim brdom. Gledalaca: 400 Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Golovi: 1:0 Živanović u 74, 2:0 Bašić u 78. Žuti kartoni: Seratlić, Stevanović, Perišić (Mornar)

Petrovac

Mornar

Joksimović Osmanović Živanović Mikijelj Radinović Boričić Ivanović Miličković (od 71. Vukčević) Divanović Zvrko Bašić

Baltić Stevanović Perišić Pajović Seratlić Kaluđerović Bakić Grbić (od 82. Gazivoda) Guzina (od 61. Rolović) Škrijelj Pepić (od 75. Poček)

rović loše šutirao na odbijenu loptu poslije pokušaja Petra Grbića, a odmah potom bio kažnjen.

U istom minutu štoperi Mornara su loše reagovali, a njihov ,,šum“ u komunikaciji iskoristio Adnan Bašić da uđe u šesnaesterac, obiđe Baltića i postigne osmi pogodak K. Ne. u šampionatu.

Kazna u 9 Stara boljka Iskre, da po nepisanom pravilu prepušta bodove protivnicima u finišu utakmice ili sudijskoj nadoknadi, ponovo je rastužila pristalice danilovgradskog tima koji su razočarani napustili stadion „Braće Velašević“ nakon meča s Jezerom.

Trenutak prije posljednjeg zvižduka sudije Dalibora Vujisića, tačnije u petom minutu FatihMuković je više u želji da zadrži vrijeme raspalio po lopti sa tridesetak metara, da bi ona na putu ka golu domaćina zakačila nekog iz odbrambene linije, promijenila putanju i prevarila zatečenog Marka Kordića koji je samo pogledom ispratio loptu ka mreži.

Inače, izabranici Srđana Nikića, makar u prvih pola sata igre, imali su inicijativu i nekoliko prilika da stignu do vođstva.

Prvu je nakon kornera Dijaša u 12. minutu propustio kapiten Ognjen Obradović kada je za koji centimetar zakasnio da glavom matira već savladanog Igora Asanovića. Samo osam minuta kasnije Brazilac je izvanredno uposlio Balšu Sekulića koji se oslobodio čuvara

Arena

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Liga šampiona (6. kolo): Prošli Benfika, Lil i Salcburg

icu i uvećao prednost na vrhu

Sutjeska

3

00

0

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca 300 Sudija: Miloš Bešović (Podgorica) Golovi: 1:0 Marković u 70, 2:0 Nikač u 75, 3:0 Nikač u 77. Žuti kartoni: Matanović (Sutjeska)

nom upisao u listu strijelaca, na oduševljenje malobrojnih navijača kraj Bistrice kojima je ubjedljiva pobjeda Sutjeske ulila poljaljano samopouzdanje u finišu jesenjeg dijela šampionata.

- Mogli smo i ubjedljivije da slavimo, morali da povedemo u prvom poluvremenu, ali jasno je da smo u fazi kada moramo izgarati do samog finiša da bismo se vratili ,,u život“. Potpuno sam zadovoljan, na prvoj smo poziciji, imamo solidnu

i uputio snažan udarac ka golu Jezera, ali je lopta fijuknula iznad prečke.

Publika je nagradila aplauzom i lijepu akciju Jamamota i Dijaša koji je na njegovo dodavanje ciljao desni donji ugao Asanovića, koji se nije dao iznenaditi.

U međuvremenu Vojin Pavlović je podigao domaće navijače na noge kada je u 35. minutu iz jedne gužve ,,savladao“ Asanovića, ali je glavni arbitar poništio pogodak zbog ofsajda.

Slaba utjeha za domaći sastav bili su i desetak kornera i kontri, koje nijesu dale rezultate.

Petrovac - Mornar

2:0

Tabela 1. Sutjeska

19 12 5 2 30:13 41

2. Dečić

19 8 9 2 30:19 33

3. Budućnost 19 9 5 5 36:24 32 4. Petrovac

19 8 6 5 34:28 30 17

Podgorica

Ličina Janjić (od 80. Zoćević) Drešković Matanović (od 51. Augusto) Eraković (od 69. Nikač) Vlahović Drinčić Bubanja Marković (od 83. Pajović) Stijepović Jovović (od 74. Marušić)

Ivezić Ukšanović Vukčević Đajić Muharemović (od 85. Lukovac) Adrović (od 73.

Krivokapić) Maraš (od 80. Aničić) Bulatović Popović (od 85.

Kovačević) Vuković (od 80. Radusinović) Bajović

6. Rudar

19 6 5 8 23:27 23

7. Mornar

18

Iskra

FSCG

Duel Mujecija i Bakrača u Danilovgradu

1:0

Sutjeska

era

95. minutu

0:1

Dečić - Zeta

5. Iskra

razliku u odnosu na prvog pratioca i ispunili smo svoja očekivanja – rekao je trener Sutjeske Milija Savović.

Podgorica je polusezonu završila porazom poslije pet mečeva u kojima nije gubila.

U zoni je baraža i nada se da joj Mornar u zaostalom meču s Iskrom neće odmaći sedam bodova.

- Sutjeska je bila strpljiva i čekala da nas kazni. Imali smo kadrovskih i svakih drugih problema, što smo htjeli da nado-

0

Jezero

0

1

0

Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 200 Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Gol: 0:1 Muković u 90.+5 Žuti kartoni: Bakrač, Grbović, Šahman (Iskra), Adžović, Radenović, Kontić, Muković (Jezero) Crveni karton: Irfan Šahman (Iskra) u 89.

Iskra

Jezero

Kordić Kumburović O. Obradović (od 46. Pavlićević) Bakrač Šaletić Milojko Šahman Dijaš (od 62. Đurišić) Pavlović (od 62. Grbović) Jamamoto (od 77. Vuković) Sekulić (od 77. Milić)

Asanović Radenović Dedić Jovićević Muković Đurković Lambulić Vlaisavljević (od 85. Bošković) Adžović (od 70. Kontić, od 90. Tmušić)) Mendi Mujeci

U nastavku, gosti su se oslobodili pritiska i čvrstom odbranom čuvali svoj šesnaseterac.

Junak meča je golman Asanović koji je u svim duelima izlazio kao pobjednik, a najviše se istakao u situacijama kada su ga torpedovali Sekulić, a kasnije i rezervista Žarko Grbović.

Iskru čekaju dva meča do kraja

1. Man. junajted 2. Viljareal 3. Atalanta 4. Jang Bojs

3:0

Iskra - Jezero

7 5 5 19:16 26 5 6 7 14:19 21

8. Podgorica 19 4 5 10 18:29 17 9. Jezero

18 4 3 11 12:25 15

10. Zeta

17

1

7 9 12:28 10

Do kraja polusezone odigraće se tri zaostala meča - u poneđeljak će igrati Iskra - Mornar i Jezero - Zeta, dok bi u četvrtak trebalo da se sastanu Iskra - Zeta

LISTA STRIJELACA 10 - Miličković (Petrovac) 8 - Raičković (Budućnost), Bašić (Petrovac) 7- Ivanović (Budućnost), Camaj, Vuljaj (Dečić), I. Vukčević (Zeta) 6 - Striković, Suraka (Rudar), Nikač (Sutjeska)... mjestimo borbenom igrom. Uz sve ono što nam se izdešavalo u posljednje vrijeme, ponestalo nam je i snage, ali moji momci svakako, makar otkako sam ja trener, zaslužuju čestitke – izjavio je trener Nenad Ra. P. Vukčević.

polusezone, s Mornarom i Zetom, i sa šest bodova bi se izjednačila s Budućnošću na trećem mjestu.

- Da bismo pobijedili moramo makar jednom zatresti protivničku mrežu, a u suprotnom, da bismo izgubili dovoljno je, takođe, da primite jedan gol. I nažalost, ovoga puta to nam se i desilo. Ostaje žal za propuštenim prilikama, naročito u prvom poluvremenu. Imali smo više od igre, ali nijesmo imali pojedinca koji bi riješio susret.

Poraz nas neće demoralisati i idemo dalje sa istim ciljem da se prije odlaska na odmor učvrstimo u vrhu tabele – rekao je trener Srđan Nikić.

Jezero je sada na ,,plus 5“ u odnosu na posljednjeplasiranu Zetu, od koje ima meč više i s kojom će se sastati u ponedjeljak.

- Zalaganje svih igrača, ne samo u ovoj, nego i na prethodne tri utakmice je bilo na zavidnom nivou i čestitam igračima na velikoj borbenosti i želji da ostvare povoljan rezultat. Moram priznati da je Iskra bila bolji rival, ali je sportska sreća bila na našoj strani. Popravljamo formu iz utakmice u utakmicu i nadam se da ćemo uvećati bodovni saldo i u meču sa Zetom koji nam je preostao u ovom dijelu šampionata – izjavio je pomoćni trener Jezera Filip Jovićević.

B. KADIĆ

6 6 6 2 6 2 6 0

0 2 1 1

3:0 (2:0) 2:0 (2:0) 0 2 3 5

22:3 18 7:9 8 2:9 7 1:11 1

GRUPA F Man. junajted - Jang Bojs Atalanta - Viljareal (pomjereno za večeras u 19 h)

3:1

Sutjeska - Podgorica

Podgorica

GRUPA E Bajern M. - Barselona Benfika - Dinamo K. 1. Bajern 2. Benfika 3. Barselona 4. Dinamo

Rezultati i tabela Rudar - Budućnost

Rezultati i tabele UEFA

n za Sutjesku USPJEŠAN FINIŠ POLUSEZONE: Slavlje Nikača, Bubanje i Markovića

17

Fudbal

6 5 5 6

3 2 1 11:8 11 2 1 2 9:7 7 1 3 1 10:10 6 1 2 3 7:12 5

GRUPA G Salcburg - Sevilja Volfsburg - Lil

Barsa bez proljeća u LŠ nakon 21 godine Čudo se nije dogodilo, posrtanje Barselone u tekućoj sezoni dobilo je krunski dokaz sinoć u Minhenu – prvi put od takmičarske godine 2000/01, španski velikan ostao je bez proljeća u Ligi šampiona.

Nada Katalonaca da bi na gostovanju Bajernu mogli da ostvare pobjedu – jedini ishod koji im je garantovao prolaz budući da je Benfika bez problema savladala kijevski Dinamo (2:0) – bila je utopija.

Bavarci su pred praznim tribinama (mjere zbog korona virusa) slavili 3:0 i nastup u grupi H okončali maksimalnim učinkom.

Potop Barselone najavila je povreda Đordija Albe u 31. minutu, da bi Tomas Miler pogotkom u 34. potvrdio da Ćavi Ernandes u debitantskoj sezoni na klupi Barselone nema tim koji zaslužuje da bude među 16 najboljih u Evropi. U tom trenutku Benfika je već vodila 2:0...



Tomas Miler postao je prvi Njemac sa 50 pogodaka u Ligi šampiona

Leroj Sane je udvostručio prednost Bavaraca u 43, a pečat na pobjedu Bajerna i Barsino ispadanje u Ligu Evrope u sniježnoj minhenskoj noći stavio je Džamal Musiala u 62.

U grupi G, iz koje su sva četiri tima pred posljednje kolo imala šansu za prolaz, radovali su se Lil i Salcburg.

Salcburg je golom Okafora pobijedio Sevilju (1:0) kojoj kao utjeha ostaje Liga Evrope, a kao lider grupe u osminu finala ide Lil koji je u gostima savladao Volfsburg (3:1).

Mančester junajted je u grupi F rano poveo protiv Jang Bojsa, ali je na pogodak Grinvuda krajem poluvremena odgovorio Rider.

Do kraja je ostalo 1:1, ali taj meč svakako nije mogao ništa da

1. Lil 2. Salcburg 3. Sevilja 4. Volfsburg

6 6 6 6

1:1 (1:1)

1:0 (0:0) 1:3 (0:1)

3 2 1 7:4 11 3 1 2 8:6 10 1 3 2 5:5 6 1 2 3 5:10 5

GRUPA H Juventus - Malme Zenit - Čelzi 1. Juventus 2. Čelzi 3. Zenit 4. Malme

6 5 6 4 6 1 6 0

0 1 2 1

1:0 (1:0) 3:3 (2:1) 1 1 3 5

10:6 13:4 10:10 1:14

15 13 5 1

promijeni. Atalanta i Viljareal trebalo je sinoć u direktnom duelu da odluče o drugom mjestu, ali je utakmica pomjerena zbog jakih sniježnih padavina sinoć u Bergamu i biće odigrana večeras od 19 časova.

Juventus u osminu finala Lige šampiona ide s prvog mjesta. ,,Stara dama“ je golom Moiza Kena u 18. kao domaćin savladala Malme i završila grupu H sa 15 bodova, dva više od Čelzija.

Da su ,,plavci“ pobijedili, bili bi lideri zbog boljeg međusobnog skora od Juvea, i činilo se da će tako i biti kada je Timo Verner u 85. donio preokret (3:2).

Magomed Ozdojev je, međutim, efektnim pogotkom u 94. donio bod Zenitu koji nastup na kontinentalnoj sceni nastavlja u Ligi Evrope. Žrijeb osmine finala LŠ obaviće se 13. decembra.

Ne. K.

Omladinci sa Engleskom, Danskom i Gruzijom u kvalifikacijama za EP

Izazovna grupa za Crnu Goru PODGORICA - Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u grupi 9 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Na žrijebu u Nionu, našu selekciju kuglice su „spojile“ sa reprezentacijama Engleske, Danske i Gruzije.

Domaćin turnira, koji je na programu od 21. do 27. septembra naredne godine, biće Danska.

Raspored grupa – Grupa 1: Češka, Grčka, Švajcarska, Andora; grupa 2: Turska, Bugarska, Azerbejdžan, Luksemburg; grupa 3: Ukrajina, Švedska, Kipar, Kosovo; grupa 4: Republika Irska, Mađarska, Vels, Gibraltar; Grupa 5: Italija, Poljska, BiH, Estonija; grupa 6: Austrija, Rumunija, Letonija, Litvanija; grupa 7: Španija, Belgija, Rusija, Albanija; grupa 8: Francuska, Škotska, Island,

Kazahstan; grupa 10: Norveška, Srbija, S. Makedonija, San Marino; Grupa 11: Hrvatska, Izrael, Finska, Farska Ostrva; Grupa 12: Njemačka, Slovačka, Bjelorusija, Jermenija i grupa 13: Holandija, Slovenija, Sjeverna Irska, Moldavija.

Plasman u elitnu rundu izboriće dvije prvoplasirane reprezentacije iz svake od 13 grupa, kao i najbolja trećeplasirana R. P. selekcija ove runde.

Kadetska reprezentacija saznala rivale za kvalifikacije za EP

Austrija, Poljska i Andora u grupi sa „crvenima“ PODGORICA - Austrija, Poljska i Andora biće protivnici kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, odlučeno je na žrijebu u Nionu.

To je sastav grupe 5, čiji će domaćin i termini odigravanja utakmica biti naknadno određeni.

U grupi 1 nalaze se Portugal, Slovenija, Farska Ostrva i Kazahstan, u grupi 2 su BiH, Ukrajina, Azerbejdžan i Lihtenštajn, dok Engleska, Izrael, Gruzija i Litvanija čine grupu 3. U grupi 4 su Škotska, Češka, Sjeverna Irska i Malta, a Belgija, Danska, Rumunija i Estonija rivali su u grupi 6.

U grupi 7 su Švedska, Hrvatska, Vels, Albanija, u

grupa 8 Italija, Grčka, Finska i Kosovo, u grupi 9 Francuska, Island, S. Makedonija i Luksemburg.

U grupi 10 su Republika Irska, Norveška, Bjelorusija i Jermenija, u grupi 11 Srbija, Rusija, Kipar i Gibraltar, dok su u grupi 12 Njemačka, Slovačka, Letonija, Moldavija, a u grupi 13 Turska, Švajcarska, Bugarska i San Marino.

U elitnoj fazi kvalifikacija za šampionat Starog kontinenta igraće dvije najbolje plasirane reprezentacije, kao i najbolja trećeplasirana ekipa iz neke od 13 grupa.

R. P.

18

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 9. decembar 2021.

,,Lavice“ se nadaju bodovima na startu glavne faze Svjetskog prvenstva u Španiji

Imaju adute za pobjedu Grupa 1

Večeras (18h): Crna Gora – Srbija

Danas 15.30 - Rusija-Slovenija 18.00 - Crna Gora-Srbija 20.30 - Poljska-Francuska 1. Francuska 2 2 0 2. Rusija 2 2 0 3. Slovenija 2 1 0 4. Srbija 2 1 0 5. Crna Gora 2 0 0 6. Poljska 2 0 0

PODGORICA - Tri različita meča na Svjetskom rukometnom prvenstvu odigrale su naše reprezentativke.

Sa potpuno drugačijim osjećajem napustile su teren poslije startnog poraza od deset golova od Slovenije, pobjede nad Angolom i posljednjeg neuspjeha od olimpijskog šampiona Francuske. Zabilježen je nevjerovatan, s obzirom na vremensku blizinu, rast u igri. Blizu su bile Crnogorke da u glavnu rundu prenesu bod ili dva, a upravo će ih taj hendikep u Grupi 1 sa Srbijom, Rusijom i Poljskom koštati borbe za plasman među osam.

Treba biti, naravno, skroman, jer se od sastava bez lijevih bekova i neiskustva desne bekovske strane, nije ni moglo pretjerano puno očekivati. Uz sve to Popović je u Španiju krenula sa podmlađenim timom, pomognut od strane generacije koja je 2012. stigla do najvećeg uspjeha – najiskusnije kapitenke Jovanke Radičević i golmanke Marine Rajčić.

Najteže je bilo selektorki koja je zajedno, uz miks mladosti i iskustva, probijala led i došla do situacije da u posljednjem kolu grupe A gleda kako do samog finiša drhti kandidat za zlatno odličje. Postavila je selektorka sa saradnicima jake temelje, pokazala nevjernim Tomama, put kojim Crna Gora ide i od kojeg neće odstupati.

Budućnost je lijepa, a sadašnjost može biti još ljepša jer ,,lavice“ računaju da bi protiv Srbije večeras mogle do premijernih bodova u novooformiranoj grupi 1.

0 0 1 1 2 2

+16 +13 -1 -6 -7 -15

4 4 2 2 0 0

Grupa 2 Danas 15.30 – Holandija-Rumunija 18.00 – Norveška-Portoriko 20.30 – Kazahstan-Švedska

Rezultati GRUPA 3 Češka-Južna Koreja Njemačka-Kongo Danska-Mađarska GRUPA 4 Hrvatska-Argentina Brazil-Austrija Španija-Japan

Tanja Brnović u sastavu

Sedam golova sa devet metara

Tanja Brnović u sastavu je za večerašnji, četvrti duel našeg tima na SP. Pivotkinja je prije dva dana protiv Francuske dobila crveni karton u finišu prvog poluvremena, ali je prošla bez kazne i Bojana Popović može da odahne.

Naš tim je postigao 67 golova (na tri utakmice) iz 127 pokušaja. Sa šest metara postignuto je 20 golova iz 40 poku-

NA POBJEDU - Iza nas su tri različita meča u kojima borba nije izostala.

Mislim da smo dale koliko smo mogle, a raduje posebno utakmica sa olimpijskim šampionom. Vidjeli ste svi da smo pokazale karakter i da smo skoro 60 minuta igrale egal.

Ali to nije blo dovoljno ni protiv njih, a ni protiv sudija, ali takvo izdanje raduje i podstrek je za budućnost – kazala je Itana Grbić.

Mnoge igračice su umorne, a Itana je nosila veliki teret u društvu Matee Pletikosić.

Probala je Popović od Angole i sa igračicama sa klupe, poteze je mudro vukla, što joj je, uglav-

nom, u napadačkom dijelu donijelo više opcija i izglednih prilika za gol.

- Navikli smo, makar ja i još neke djevojke kojima nije ovo prvo takmičenje, na ovakav tempo. Slobodan dan smo iskoristile da što bolje odmorimo.

Vjerujem da ćemo spremno dočekati novi meč. Iskreno nijesmo imali puno vremena za analizu, ali do meča ćemo i to da obavimo. Nijesam gledala sastav Srbije, neke djevojke poznajem i to je to. Važnije da smo mi želje dokazivanja i da će sve, kao i do sada, samo zavisiti od nas. Očekujem zanimljivu utakmicu.

Srbija je opasna sa crte, a

golmanka Risović je neko ko, kada uđe kako treba u utakmicu, pravi ozbiljne probleme protivniku. Naš tim je imao problema sa šutevima iz čistih pozicija, a bilo bi loše da je razbrane, kao što su Slovenku Pandžić.

- Ubijeđena sam da će odbrana donijeti prednost. Energija je veoma važna, a nadam se da ćemo u napadu pokazati strpljenje i smirenost u šutevima. Vjerujem da ćemo danas ostvariti pobjedu – poručila je Grbić.

LIJEPA PRIČA Procjena je da još ima snage i rezerve u crnogorskom timu,

šaja, sa devet metara sesam golova iz 21 šuta. Sedmerce su ,,lavice“ šutirale 13-12.

Golmanke su odbranile 31 šut što je uz formu, dobar znak pred nova tri meča u Španiji.

- Mlade smo i rastemo iz meča u meč. I to hrabri za sve što nas dalje čeka u Španiji. Polako slažemo stvari, učimo, a radile smo dobre stvari u posljednja dva meča. Nažalost, ta prva utakmica je bila kakva je bila i sa pehom smo dočekale novi duel koji nas je vratio na put.

Najveći uspjeh je što smo sa Francuskom odigrale snažno, bez straha i izvukle pozitivne stvari. Smatram da sa onakvom igrom možemo do još ljepše priče – istakla je Nikolina Vukčević.

Pivotkinja crnogorskog tima smatra da će sada biti lakše

26:32 29:18 30:19 28:22 38:31 28:26

(103 pukušaja), sa šest i sa devet metara zaustavile su deset lopti, a bez odbrane su sa sedam metara. igrati jer je cilj ostvaren.

- Čekaju nas tri nova meča, spremamo se polako, a nadamo se najboljem.

Sada ,,lavice“ u odbrani mogu da se oslone na Andrijanu Popović, najmlađu – debitantkinju u A timu. Djevojka iz Budućnosti, nakon serije povreda i operacija, stala je na noge i marljivo se spremala za veliku scenu. U rotaciji bi mogla da puno pomogne, konkretno Emi Ramusović i Tatjani Brnović. Napadački se polako podižu desni bekovi, ali i Popović opravdano dozira i mijenja, jer za kontinuitet je potrebno vrijeme i više iskuA. M. stva.

Odigran odloženi meč Druge lige

Bod slaba utjeha za oba tima Arsenal Grbalj

0 0

IGALO - Stadion: „Solila“. Gledalaca: 25. Sudija: Miraš Cerović. Žuti karton: Kovačević (Arsenal).

ARSENAL: Nikčević, S. Mršulja, Manojlović, Todorović,Montenegro, Muhović, Marković, Dapčević, Stijepović, Krivokapić (od 87.

Delić), Kovačević.

GRBALJ: Bećić, Stešević (od 83. Vasović), Vučetić, Stojanović (od 71. Radulović), Vilotijević, Globarević, Damjanović, Rajović, Savković (od 71. Grandov),

Bruklin Netsi su tokom skoro cijelog meča jurili rezultat, i ipak uspjeli da pobjede Dalas Meverikse 102:99 u gostima i sačuvaju vrh Istočne konferencije.

Tabela 1. Jedinstvo 19 2. Arsenal 19 3. Bokelj 19 4. Mladost DG 19 5. Igalo 19 6. Kom 19 7. Berane 19 8. Grbalj 19 9. Cetinje 19 10. OFK Titograd19

14 10 10 8 8 8 8 3 4 2

4 8 6 6 4 3 1 6 1 1

1 1 3 5 7 8 10 10 14 16

34:6 24:12 23:8 23:19 24:17 26:24 23:26 15:28 11:35 10:38

46 38 36 30 28 27 25 15 13 7

Carević, Vujović.

Iz trećeg pokušaja, konačno je odigran primorski derbi. Arsenal i Grbalj podijelili su plijen, iako taj rezultat ne raduje ni jedan ni drugi tim.

Tivćani su u slabom meču u Igalu remizirali, čime su prišli Jedinstvu na osam bodova minusa, dok imaju sada dva boda više od trećeplasiranog Bokelja. Sa druge strane, Grbalj je želio brejk da se udalji od opasne zone, ali bod je slaba utjeha, mada ostavlja nadu da mogu u drugom dijelu sezone ostvariti svoje planove. R. P.

Danas kreće Kup Crne Gore za odbojkaše

Budućnost želi reprizu protiv Jedinstva PODGORICA – Nakon dvije runde ženskog Kupa, vrijeme je i za start Kupa Crne Gore za odbojkaše.

Prva utakmica četvrtfinala odigraće se večeras u Sport-

skom centru „Morača“, u Podgorici, gdje će Budućnost volej, od 19 časova, dočekati bjelopoljsko Jedinstvo.

Podgoričani su međusobni prvenstveni duel u ovoj sezoni, takođe u svojoj dvorani, riješili u svoju korist, maksimalnom pobjedom.

Preostala dva susreta četvrtfinala igraju se u subotu. Sutjeska i Mornar odmjeriće snage od 17 sati u dvorani „Topolica“ u Baru, dok Mediteran i Galeb igraju od 19 časova u Sportskom centru „Rea“ u Budvi.

Prošlogodišnji osvajač Kupa, ekipa Budve, direktni je učesnik polufinala.

S. J.

Za njujorški tim trijumf je izuzetno važan – sa učinkom 17-7 sačuvali su vrh Istočne konferencije, ispred Čikaga koji ima poraz više. Na pola posljednje četvrtine Bruklin je uspio da ugrabi vođstvo i demonstrira potrebnu čvrstinu, koja često nije krasila prvog favorita za NBA titulu ove sezone.

Kevin Djurent je na ovoj utakmici odigrao čak 40 minuta; postigao je 24 poena uz sedam skokova i tri asistencije, uz šut 22-10 iz igre. Slavni plejmejker Harden je pored 23 poena imao 12 asistencija i devet skokova. Iskusni centar Oldridž dodao je 15 poena uz pet skokova.

Za Dalas, mlada slovenačka zvijezda Luka Dončić je za 36 i

po minuta na parketu postigao 28 poena, uz devet asistencija i šest skokova i lošije šutersko izdanje 21-9 iz igre. Krilni centar Porcingis dodao je 17 poena.

Meveriksi imaju učinak 11-12 i na diobi su sedmog mjesta Zapadne konferencije.

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Arena

Košarka

19

Budućnost Voli ubjedljivo slavila u Grčkoj protiv Promiteasa i upisala petu pobjedu u grupi B Evrokupa Za Patru su otputovali bez velikih riječi i najava, obećavajući samo borbu do posljednjeg atoma snage, svjesni da sa svega osmoricom zdravih igrača (Vili Rid i posebno Petar Popović su u Grčku otputovali samo da popune broj u rosteru) ne mogu da prijete nikome, pa ni Promiteasu. Međutim, kao nekoliko puta ove sezone, košarkaši Budućnost Volija su pokazali da su najbolji kad je najteže – izabranici Aleksandra Džikića su protiv grčkog rivala, nakon jedne od najboljih partija u sezoni, slavili sa ubjedljivih 89:60, i upisali petu pobjedu u šest mečeva u grupi B Evrokupa. Promiteas je doživio četvrti poraz.

Domaćin je prijetio samo u prvoj polovini druge dionice, ostatak meča je protekao u značu crnogorskog šampiona, koji je na kraju bio bolji u svim elementima.

Di Džej Sili je predvodio „plave“ sa 29 poena (pet trojki), Zoran Nikolić je imao isti indeks kao Sili (30), sa 20 poena, 10 skokova, dvije asistencije i blokadom, dok je Džastin Kobs meč završio sa 17 poena. Edin Atić je uknjižio 10 skokova, pored šest poena, Marko Jagodić Kuridža je imao po sedam poena i asistencija, a u strijelce se jedino nije upisao Suad Šehović, koji je promašio jedini šut, za tri poena…

TOPLO – HLADNO Budućnost Voli je odigrala različite prve dvije četvrtine.

U prvoj dionici odlično u oba pravca, a rivalu je dozvolila da upiše svega 10 poena (nijedan u posljednja tri minuta), odnosno četiri koša iz igre (nijedan u posljednjih više od pet i po minuta). „Plavi“ su odlično napadali u reketu, gdje je prednjačio Nikolić, koji je za prvih nešto manje od devet minuta ubacio 12 poena (od 13 u ovom kvartalu), bez promašaja (5-5 za dva, 2-2 sa linije penala). Promiteas u ovoj četvrtini nijed-

,,Plavi“ pregazili Patru PODIJELILI RADOST: Košarkaši Budućnosti proslavljaju trijumf u Patri sa „varvarima“

Velika podrška „Varvara“

Dvorana: ,,Dimitros Tofalos“ Gledalaca: 787.

Sudije: Lamonika, Lezkano i Hadžić

Rej 22 Švarc Grent 10 Gejdi 5 Hant 3 Agravanis 2 Gikas 5 Rogkavokopulos 7 Majls 3 Janopulos 3 Bazinas Tanulis -

Budućnost je imala veliku podršku u dvorani „Dimitris Tofalos“, jer se na tribinama našlo stotinjak „Varvara“, koji su u Patru doputovali sa dva autobusa.

Najvatreniji navijači „plavih“ su konstantno bodrili ekipu, tokom svih 40 minuta, a nakon meča igrači su ih pozdravili i zahvalili na velikoj podršci u važnoj pobjedi. nom nije vodio, samo jednom je imao izjednačen rezultat (2:2), a priključak je držao do 14:10, nakon čega je Budućnost furiozno završila dionicu serijom 10:0, za velikih „plus 14“ (24:10), uz skoro 73 odsto šuta za dva poena (11-8), i osam asistencija (Jagodić-Kuridža četiri), i samo dvije izgubljene lopte (domaćin šest).

Kada je Sili pogodio trojku početkom drugog kvartala za vođstvo od 27:10, sve je izgledalo suviše lako za goste.

Međutim, domaćin se potrudio da ne bude baš tako, i to kada se „upalio“ Kendrik Rej, za koga Budućnost u ovom dijelu meča nije imala rješenja. Američki košarkaš je u prvih šest minuta ove dionice sam upisao 16 poena (tri trojke), od 21 svog tima, koji je sjajnim preokretom stigao do prvog vođstva na 31:29. Tajm-aut koji je uzeo Džikić na 29:29 dao je rezultat u posljednja četiri minuta kvartala, tokom kojih je Budućnost rivalu dozvolila samo jedan koš iz igre, i to trojku (Grci su u ovom kvartalu pogodili pet

60

89

(10:24, 25:17, 8:25, 17:23)

71% (7-5) 47% (36-17) 24% (29-7)

za 1 za 2 za 3

75% (28-21) 67% (33-22) 47% (17-8)

30 (10+20) Skokovi 33 (3+30) Blokade 4 Asistencije 11 19 3 Ukradene lopte 9 15 Izgubljene lopte 12 Faulovi 23 15

Kobs 17 Atić 6 Šehović Micov 8 Barović 2 Sili 29 Z. Nikolić 20 Jagodić-Kuridža 7 Popović Rid -

DŽIKIĆ: Treća četvrtina je bila prilično dobra defanzivno Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je uputio izvinjenje što je kasnio na intervju nakon meča, jer je, kako je kazao, „morao da zahvali ljudima koji su došli iz Podgorice“.

- Drugo poluvrijeme smo odigrali malo bolje nego prvo, a treća četvrtina je bila prilično dobra defanzivno – rekao je Džikić nakon meča, dok su navijači Budućnosti uzvikivali „hoćemo titulu“.

Na pitanje da li je cilj povratak u Evroligu, trener „plavih“ je uz osmijeh odgovorio: - Vidjećemo, duga je sezona. trojki). Zahvaljujući Kobsu (pet poena), Atiću (trojka) i Jagodiću-Kuridži (koš u kontri, pet sekundi prije kraja), Podgoričani su do odmora stekli šest poena prednosti (41:35), jer su zadržali visok procenat šuta za dva poena (70,6 odsto).

Stigao Litvanac Tarolis Litvanas Donatas Tarolis (27 godina) novi je košarkaš Budućnost Volija, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Ugovor je potpisan do kraja sezone.

Riječ je o 205 cm visokom krilnom centru, koji dolazi iz redova turske ekipe Afjon Beledije.

U turskom prvenstvu ove sezone je bilježio 10,4 poena, pet skokova i 1,5 asistenciju.

Igrao je u Žalgirisu, Lijetkabelisu i rumunskom Klužu.

Sa reprezentacijom Litvanije je osvojio zlato na Univerzijadi 2017. godine.

- Riječ je o borbenom igraču, odličnom defanzivcu visoke radne etike koji posjeduje šut sa distance, navodi se u saopštenju Budućnost Volija.

UBRZANJE U TREĆOJ

Meč je odlučen u trećoj dionici, u kojoj je Budućnost, kao u prvoj četvrtini, „zaključala“ odbranu i domaćinu (nije pogodio nijednu trojku u ovom kvartalu) je dozvolila svega osam poena iz igre. Promiteas je „čuvao“ minus od 10 poena u prvih sedam minuta (51:41), a onda su se gosti raspucali, prije svega Sili, koji je u ovoj četvrtini ubacio 13 poena, od čega sve tri trojke za Budućnost, posljed-

nju skoro uz zvuk sirene za nedostižnih „plus 23“ (66:43) na kraju ovog dijela igre. „Plavi“ su rutinski odradili posao u posljednjoj četvrtini,

Budućnost je konstantno uvećavala prednost, do rekordnih plus 33 (89:56), na minut i po do kraja, nakon koša i dodatnog bacanja Silija…

Budućnost u narednom kolu, 15. decembra, dočekuje Gran Kanariju, a prije toga u subotu u Zagrebu igra sa Cibonom u S.JONČIĆ ABA ligi.

WABA LIGA, 4. KOLO: Podgoričanke lako do nove pobjede

Djurent dobio duel sa Dončićem Bruklin je na ovom meču imao čak 17 poena deficita u trećoj četvrtini, a interesantno, finalna razlika od tri poena je i najveća prednost pobjedničke ekipe na utakmici.

Važan trijumf ostvarili su sve bolji Los Anđeles Lejkersi, na

Lakši trening za „plave“

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 300.

Sudije: Kajan, Šutalo, Jurković I. MANDIĆ

NBA: Bruklin bolji od Dalasa, Lejkersi odigrali sjajno u Bostonu

gostovanju najvećem rivalu Bostonu 117:102. U duelu najtrofejnijih NBA klubova, slavile su ,,jezerdžije“, u po mnogima njihovom najboljem izdanju od starta sezone.

Lebron Džejms bio je inspirisan za igru – superstar je ubacio 30 poena uz pet asistencija i četiri skoka za 36 minuta na parketu. Vestbruk je dodao 24 poena uz 11 asistencija, a Dejvis 17 poena uz 16 skokova.

Sve tri velike zvijezde Lejkersa su odigrale odlično, za tim koji je sada na diobi petog mjesta na Zapadu (skor 13-12), sa gradskim rivalom Klipersima.

Boston ima takođe učinak 13-12 nakon ovog poraza, ali je na diobi osme pozicije na Istoku, sa Klivlendom i Atlantom. Krilo Tejtum jedini je odigrao na nivou na ovoj utakmici – ubacio je 34 poena uz osam skokova. Smart je sveden na svega šest, a plejmejker Šruder na deset poena i pet asistencija u S. S. duelu sa bivšim timom.

PODGORICA – Duel lidera i „fenjeraša“ u grupi A WABA lige nije donio senzaciju – košarkašice Budućnost Bemaxa u laganom ritmu savladale su Basket Kam 87:61, u okviru odloženog meča 4. kola.

Bio je to meč u kojem se od starta vidjela razlika u kvalitetu, a s obzirom na malu rotaciju osvajač duple krune u Sje-

vernoj Makedoniji nije mogao da prati ritam „plavih“, koje su već u prvom poluvremenu imale i +21 (45:24).

Baš zbog toga, s obzirom na to da će isti rivali i večeras u „Bemax areni“ igrati meč 9. kola regionalnog takmičenja, jasno je da se očekuje rutina za Podgoričanke, koje imaju zicer za deveti trijumf u grupi ove sezone.

Meč sa Basket Kamom bio je

Milovanova Tasevska Dimitrovska Zafirovska Karagozova Panova Nikolov Puljizović Adamas Aleksić

– 8 – – – – 5 12 21 15

61

87

(10:26, 16:19, 14:21, 21:21)

56% (16-9) 45% (44-20) 50% (8-4)

za 1 za 2 za 3

60% (5-3) 60% (40-24) 33% (36-12)

Skokovi 34 (14+20) 38 (11+27) Blokade 1 2 Asistencije 12 31 Ukradene lopte 10 3 20 Izgubljene lopte 6 Faulovi 6 18

za Podgoričanke na neki način zagrijavanje za narednu srijedu, kada gostuju Orlovima, gdje će voditi bitku da sa maksimalnih 12 bodova dočekaju drugu fazu. „Plave“ su u prvih 14 minuta pogodile čak sedam trojki, a kada je Anastasija Drobnjak početkom druge četvrtine za manje od dva minuta vezala tri trice kao suza, a zatim Đorđević izdominirala u reketu sa šest vezanih poena,

Drobnjak Vučković Radonjić Živković Bajrović Ma.Bigović Savković Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

11 6 7 7 2 – 8 11 8 3 8 16

domaće su stigle u 18. minutu do 45:21.

Tada je bio jasno da je jedina dilema sa koliko poena razlike će slaviti Budućnost Bemax, koja ove sezone nije imala pobjedu ispod 20 poena razlike. „Plave“ su u 26. minutu imale +32 (63:31), nakon sjajne minijature Savković, da bi nakon toga Makedonke pokušavale koliko-toliko da istope zaostatak...

R .P.

20 Feljton

Četvrtak, 9. decembar 2021.

6.

LUČA CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Piše: Dejan VUKOVIĆ, crnogorski diplomata

Trenutak u kojem crnogorska diplomatija dobija jasne obrise

Diplomatija je bila nepoznanica za usamljenu Knjaževinu. Čudesno se klesala iz crnogorskog krša, postojana, vrsna diplomatska mreža, kao da je imala magičan dodir dobroćudnih alhemičara, jer ratovi, skromnost crnogorskog doma, odsustvo materijalnih dobara utiču da je veoma malo školovanih Crnogoraca toga doba OKREPLJUJUĆI SOKOVI ANTIČKE VJEŠTINE

Diplomatski vremeplov brodi u epohu ravnoteže velikih sila i monarhija, moćnih vojski i silnih flota koje okeanima brižno čuvaju njihove bogate kolonijalne pośede i jezde ka udaljenim kontinentima đe se sukobljavaju trgovinski, ekonomski, politički interesi snažnih evropskih država. Davno utemeljene diplomatije Austrougarske, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Rusije, u blještavim salonima i tajnovitim odajama kitnjastih dvorova crtaju granice brojnih zemalja.

Njihovi uticaji jako se ośećaju u sferama podijeljenoj, rascjepkanoj Evropi.

Ipak, među kolosima isprsila se Crna Gora, zemlja drevnih junaka. Okrenuta moru, suncu, pjevala je i živjela slobodu. U epskim ratovima s Otomanskom imperijom, ali i drugim slavnim carstvima, lišena zaštitnika, uzdala se u požrtvovanje i herojske podvige svojih neustrašivih vitezova. Pokatkad bljesnula bi „lucida intervala“ – povremeni pogledi i podrška velikih sila i njihovih diplomatija, kako śetno zapisuje crnogorski ministar inostranih djela vojvoda GavroVuković.

Diplomatija je bila nepoznanica za usamljenu Knjaževinu, osim za vladare-vizionare pod Lovćenom, a značila je otkrovenje, poput sumorne magle koja svojim odlaskom ostavlja blistav horizont, bonacu i ostrvo spasa brodolomnicima. S podozrenjem, stidljivo se ustalila u tradicionalnom društvu. Čudesno se klesala iz crnogorskog krša, postojana, vrsna diplomatska mreža, kao da je imala magičan dodir dobroćudnih alhemičara, jer ratovi, skromnost crnogorskog doma, odsustvo materijalnih dobara utiču da je veoma malo školovanih Crnogoraca toga doba.

Znakovito je da pojedine prijateljske, suśedne države suptilno podstiču razmišljanje da univerzitetske diplome nijesu potrebne ratničkoj Crnoj Gori,

smišljeno skrivajući time strah od znanja i napretka slobodarske Knjaževine. Dragocjene metode i tehnike diplomatije, okrepljujući sokovi antičke vještine, tvore naizgled nevidljiv, ali značajan štit koji čuva od strahovitih pogibija crnogorsku mladost, izdašno nudeći otklon od vjekovima ljubljenog oružja, kojim se branila domovina i sloboda. Konačno, izranjavane, koščate ruke ratnika, umjesto svijetlog oružja i čvrstog grljenja crnogorskog barjaka, tih svetih znamenja, mogu se bezbrižno ispružiti knjigama i peru, kulturi življenja, zanatstvu i poljoprivredi u dužim periodima mira.

Među prvima je u svijet obrazovanih intelektualaca, diplomata iskoračio vojvoda Stanko Radonjić, kasnije prvi ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore. Njegova majka je sestra knjaza Danila, što mu omogućava da se školuje u Parizu s Nikolom Petrovićem, budućim crnogorskim suverenom.

Elegantna dama, knjaginja Darinka, rodom od bogate porodice Kvekića iz Trsta, s posebnim pijetetom njegovala je pobratimstvo svoga pokojnog supruga knjaza Danila Petrovića i vojvode Miljana Vukova, ostvareno zahvaljujući umnoj finoći vladike Njegoša. Blagodareći plemenitosti i istrajnosti Knjaginje, Gavro Vuković, sin Miljana Vukova, uživa njenu posebnu pažnju i naklonost tokom boravka i školovanja na Cetinju, a s njom odlazi na Azurnu obalu, đe u Nici, prošaranoj engleskim i ruskim plemstvom, budući vizionar i utemeljivač crnogorske diplo-

Vojvoda Gavro Vuković

Mitar Bakić

Vojvoda Stanko Radonjić

Anto Gvozdenović

matije nastavlja obrazovanje, uprkos brojnim intrigama, zavisti i protivljenju glavara crnogorskih. Postaje Gavro i prvi diplomirani pravnik u Crnoj Gori. Nepokolebljiv karakter, snažan patriotski duh i dokazana hrabrost u ratu, ali i dvobojima, izvanrednih diplomata, ministara inostranih djela Anta Gvozdenovića i Evgenija

Blagodareći plemenitosti i istrajnosti Knjaginje Darinke, Gavro Vuković, sin Miljana Vukova, uživa njenu posebnu pažnju i naklonost tokom školovanja na Cetinju, a s njom odlazi na Azurnu obalu, đe u Nici, budući vizionar i utemeljivač crnogorske diplomatije nastavlja obrazovanje, uprkos brojnim intrigama, zavisti i protivljenju glavara crnogorskih

Popovića, raskošno je nadograđena njihovim univerzitetskim uspjesima, doktoratima iz medicine u Rusiji, odnosno pravnih nauka sa Univerziteta u Bolonji.

Politički poslovi bili su osnovna djelatnost diplomatije toga doba, o čemu slikovito govori instrukcija crnogorskom otpravniku poslova u Carigradu, Mitru Bakiću, o načinu izvještavanja, 23. februara 1900. g.: „Gospodine poslaniče, Budući se je rad u ovom Ministarstvu veoma umnožio, to se našlo za nužno da se podijeli u kategorije ili sekcije. Daklem od sada imaćete dobro tu sve politične poslove u izvještajima odvajati od drugih prihvatni ili zvanični, ma koje vrste bili. Isto tako sva-

ki posao prihvatnog karaktera razdvajajte svaki za sebe, prema važnosti bilo u formi nota, bilo u formi verbalni nota. Ovijem će se olakšati zvanični tok poslova, registriranje, tranzikcija, odgovaranje it.d.“ Sljedstveno, crnogorska diplomatija dobija jasne obrise, a Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. u članu 7 je nedvosmislen, ističe ulogu crnogorskog suverena u vanjskoj politici: „Knjaz Gospodar zastupa zemlju u svijem odnosima sa stranim državama. On oglašuje rat, zaključuje ugovore mira i saveza i saopštava ih Narodnoj Skupštini ukoliko i kad interesi i sigurnost zemlje to dopuštaju“. Ustav propisuje i ovlašćenja Narodnoj skupštini koja je

ratifikovala određene međunarodne ugovore, što ukazuje da se postepeno ustanovljavaju norme u skladu sa svjetskim tokovima.

Upečatljive su analize odnosa Knjaževine Crne Gore i silnih evropskih država, što je odlika diplomatije, izrečene u beśedi knjaza Nikole prilikom otvaranja Narodne skupštine na Lučindan, 18. oktobra 1906: „Radostan sam, što Vam mogu reći, da su odnosi Crne Gore sa svima državama stalno ispravni i prijateljski... Odnosi prijateljstva i dobrog susjedstva sa susjednom Austro-Ugarskom monarhijom dobili su vidna izraza i potvrde prilikom proljetošnjeg Moga boravka u Beču i prilikom nedavnog toplog prijema i sastanka Nasljednika Moga prijestola sa Njegovim Carskim i Kraljevskim Visočanstvom Prestolonasljednikom Austro-Ugarskim Francom Ferdinandom u Dubrovniku.

Dajući izraza dobrom i prijateljskom raspoloženju prema Meni i Mome narodu, Njegovo Veličanstvo Viljem II Car Njemačke, prvi put je ljetos poslao u Moju prijestonicu Svoga zastupnika da bude stalna spona u vezi dobrih odnosa i prijateljstva između uzvišenog suverena i Mene i Moga naroda.

Bratske veze sa srodnim po krvi balkanskim državama trajno se održavaju; naši su odnosi s njima najsrdačniji. Crna Gora je vazda pratila i pratiće sa živim interesovanjem stanje naših sunarodnika izvan naših granica. Pogranična pitanja zbog događaja na istočnoj granici mile nam otadžbine zadavala su ne malu brigu. Ali, blagodareći dobroj volji s obadvije strane, naročito Nj. Imperatorskom Veličanstvu Sultanu, koji je i ovom prilikom pokazao tvrdu volju, da je riješen sa Svoje strane otkloniti sve što bude uzajamnim ispravnim odnosima škodilo, pogranična pitanja riješena su u korist mira i ugleda naše otadžbine na zadovoljstvo obadvije strane.“ Iako malobrojno, crnogorsko Ministarstvo inostranih djela ne zaostaje po ustrojstvu za ministarstvima velikih država.

Slijedi strukturu i organizaciju slavnih diplomatija, posvećujući pažnju unutrašnjoj organizaciji i funkcionisanju Ministarstva u skladu s ustaljenom praksom, u susret vremenima koja nadiru obilatom međunarodnom aktivnošću. Diplomatija je usklađena sa smjernicama tadašnje vanjske politike, vođena i snažnom knjaževom misli, prožeta i dinastičkim, zagonetnim nitima koje su premrežile Evropu.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja

21

22

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

I. br. 766/17.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,Prva banka Crne Gore - osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, PIB 02096099, žiro račun br. 535-1-76. koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika II reda Duraković ( Alil ) Jasmina iz Beograda, Republika Srbija, na adresi : Batajnica – braće Neštinac br. 8 i izvršni dužnik III reda Duraković Adnana iz Bara, Pečurice bb, na osnovu izvršne isprave - mjenice Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 0601-3719. od 21.03.2008. godine, Ov.I.br. 1946/2008. od 25.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 27.11.2021. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XXIV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković ( Alil ) Jasmine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/4 i suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković Adnana, u obimu prava susvojine 1/4, upisana u LN broj 2376. KO Pečurice – PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2719/1, potes Ravanj, broj zgrade 1., u naravi – porodična stambena zgrada, površine 160 m2.

II Dvadeset peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 27.12.2021. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnih dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 766/17 od 06.10.2017. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 7.031,55 €, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 28.09.2017 godine, kao dana podnošenja predloga za izvršenje, pa do konačne isplate, iznos od 446,71 € na ime nagrade za rad javnog izvršitelja, iznos od 332,30 € na ime troškova izlaska na lice mjesta, iznos od 15,00 € na ime administrativnih taksi, iznos od 10,50 € na ime donošenja rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 1.591,20 € na ime objavljivanja zaključka o I, II, III,IV, V, VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI, XVII, XVIII, XIX, XX, XXI i XXII prodaji u dnevnom listu, iznos od 394,00 € na ime nagrade za donošenje zaključka o I, II, III, IV, V, VI, VII,VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI, XVII, XVIII, XIX, XX, XXI i XXII prodaji, iznos od 1.059,20 € na ime organizovanja I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI, XVII, XVIII, XIX, XX, XXI, XXII, XXIII i XXIV prodaje, iznos od 250,00 €, na ime dostave pismena strankama.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 2376 Ko Pečurice, i to:Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po kreditu br. 0601-3679/1 od 17.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba postupka obavještenja Prve banke cg o početku namirenja ugovor o hipoteci ov.i.br. 1946/08 od 25.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br.766/17 od 06.10.2017. rj.o ispravci Rješenju o izvršenju I.br.766/17 od 17.10.2017. Rješenja o prekidu I.br.766/17 od 26.10.2017 i Rješenja o nastavku postupka I.br.766/17 od 14.03.2018. Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića, u korist Prve banke CG AD Podgorica; V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 766/17. od 24.04.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 25.120,00 €, koliko iznose suvlasnički djelovi izvršnog dužnika Duraković Jasmine 1/4 i Duraković Adnana 1/4.

VI Na dvadeset drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5.

Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvadeset drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.024,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 53516786-64. kod “ Prve banke Crne Gore” u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 27.11.2021. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Poslovni broj: Iv. br. 1663/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Agencija za elektronske medije, Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 9, protiv izvršnog dužnika DOO “TOPOLICA” Bar, Bjeliši 7, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. (2019) 01-2019-15 od 03.01.2019. godine i dr., radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.12.2021. godine, donio

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika DOO “TOPOLICA” Bar, Bjeliši 7, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. (2019) 01-2019-15 od 03.01.2019. godine i dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 20.08.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 07.12.2021. godine.

Poslovni broj : Iv.br.237/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica – PJ Podgorica, ul.27.marta G7, koga zastupa Dragana Kovačević, dipl.pravnik, protiv solidarnih izvršnih dužnika: P.R. iz Podgorice i Mijajlović Milice, iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Svetozara Markovića 3, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 5.525,00 €,u smislu člana 45 ZIO-a dana 07.12.2021. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Mijajlović Milica,sa poslednjom poznatom adresom Svetozara Markovića 3 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Ivbr.237/19 od 19.02.2019.godine,sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 07.12.2021.godine

Poslovni broj : Iv.br.2148/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul.8 marta br 52, koga zastupa Dragana Kovačević, dipl.pravnik na radu kod istog, protiv solidarnih izvršnih dužnika: Boljević Sanje iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom 4 Jula br.111 i C.L., iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.970,00 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 07.12.2021. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Boljević Sanja,sa poslednjom poznatom adresom 4 Jula br.111 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Ivbr.2148/18 od 10.07.2018.godine,sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 07.12.2021.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović Poslovni broj : Iv.br.514/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca MFI MonteCredit doo Podgorica – PJ Podgorica, ul.8 marta br.52, koju zastupa Dragana Kovačević dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika Dragane Vukčević iz Podgorice, adresa Đoka Miraševića br.15, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 11.360,00€ , u smislu člana 45 ZIO-a dana 08.12.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Vukčević Dragana iz Podgorice, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi joj se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.514/18 od 12.03.2018.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 08.12.2021. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2477/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI”MonteCredit”DOO Podgorica,Ul.8 Marta br.52 protiv izvršnog dužnika Momčila Dulovića iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 3.620,34 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 08.12.2021 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Momčilu Duloviću sa poslednjom poznatom adresom Rakonje br.8,Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br. 2477/2021 od 11.11.2021 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Momčilo Dulović može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 08.12.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Javni izvršitelj Ivan Petrović

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2453/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI”MonteCredit”DOO Podgorica,Ul.8 Marta br.52 protiv izvršnih dužnika Mirjana Kruščić i dr,svi iz Mojkovca a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 4.480,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 08.12.2021 godine,

Mali oglasi RaZNo MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova, dimnjaka i adaptacija stanova i kuća.

Tel: 069-926-382 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

25

PRODAJEM polovan crijep kanjiža 222 mediteran, oko 1300 komada. Cijena 0,20 eura/komad.

Tel.067/212-515 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima Mirjani Kruščić sa poslednjom poznatom adresom Kralja Nikole br.184,Podgorica i Veliboru Kruščiću sa poslednjom poznatom adresom Park Šuma Zagorič bb,Podgorica vrši se dostavljanje pismena:Rješenje o izvršenju Iv.br.

2453/2021 od 04.11.2021 godine sa prilozima.

Izvršni dužnici Mirjana Kruščić i Velibor Kruščić mogu se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 08.12.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Poslovni broj : Iv.br.1466/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca MFI MonteCredit doo Podgorica – PJ Podgorica, ul. 8 marta br.52, koju zastupa Dragana Kovačević, dipl.pravnik, protiv solidarnih izvršnih dužnika: Vukčević Borisa, Kruševac br.22, i solidarnog izvršnog dužnika Danijele Raičević iz Podgorice, Prištinska br.2, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.400,00 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 08.12.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Vukčević Boris i Danijela Raičević iz Podgorice, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi joj se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1466/18 od 22.06.2018.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 08.12.2021. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj: I. br. 969/16.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ Addiko bank “ AD Podgorica ( pravni sljedbenik „ Hypo Alpe Adria Bank “ ), adresa : Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 143, koju po priloženom punomoćju, zastupaju punomoćnici Maja Čvorović, Petar Minić, Zoran Radunović i Perko Keković, advokati iz Podgorice, ul. Studentska 33/A., protiv izvršnog dužnika I reda Nikočević Drita iz Bara, adresa : Zaljevo bb, izvršnog dužnika II reda Nikočević Mujo iz Bara, adresa : Zaljevo bb, imalac. i izvršnog dužnika III reda Nikočević Mersiha iz Bara, adresa : Zaljevo bb, imala., na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci br. 626-00/07 od 04.06.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br. 1621203226. od 29.05.2007. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 02.12.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikočević Drita, Nikočević Mujo i Nikočević Mersiha, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci br. 626-00/07 od 04.06.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br. 1621203226. od 29.05.2007. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o utvrđivanju vrijednosti od 26.12.2018. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.12.2021. godine

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Posljednji pozdrav nezaboravnom drugu

Tužnim srcem i s bolom u duši javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je naša draga supruga, majka, svekrva i baba

Obavještavamo rođake, prijatelje i komšije da je naša draga

MIĆU BURIĆU Naše druženje i prijateljstvo čuvaće te od zaborava.

Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.

MILEVA Mijomirova MEDOJEVIĆ

DRAGICA Ivičina ĐINOVIĆ rođena Popović diplomirani ekonomista

rođena Radević

DRAGOJE BULA BULATOVIĆ sa porodicom 577

poslije duge bolijesti preminula dana 7. decembra 2021. u 66. godini života.

Sahrana drage nam pokojnice je obavljena 8. decembra kod crkve Sv. Luke u Gošićima.

Ožalošćeni: suprug IVICA, sinovi ALEKSANDAR i IGOR, snaha RADOJKA, unuke NATAŠA i ELENA, majka MILEVA, brat DUŠKO POPOVIĆ sa porodicom i ostala rodbina, kumovi i prijatelji

preminula dana 7. decembra 2021. u 67. godini.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, dana 8. decembra od 15 do 17 časova i 9. decembra od 10 do 12 časova, kada se kreće za Slatinu gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: suprug MIJOMIR, sinovi RADOVAN i RADOJICA, ćerka TANJA, brat DRAGAN, sestre ANKA i NATALIJA, snahe SANDRA i MILENA, zet DAKA, unučad i ostala rodbina MEDOJEVIĆ i RADEVIĆ 573

588

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MIĆU BURIĆU Počivaj u miru, veliki čovječe.

Vječno ćeš ostati u našim srcima.

Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki RAJKO i RADOSAV PAVIĆEVIĆ sa porodicama 591

OLGA ROSANDIĆ

DANICI RUDOVIĆ Ostaćeš svima nama u najljepšem sjećanju.

Upućujem ti posljednji pozdrav sa zahvalnošću na svemu.

Sjećanje na tebe živjeće vječno.

LIDIJA GLUŠČEVIĆ sa porodicom 582

Naš voljeni

Tvoj GORAN sa porodicom 586

ĆIKO

Posljednji pozdrav dragoj tetki Zauvijek će te pratiti ljubav i emocija naše duše.

Tvoje: MILICA, OLJA, MILENA i GARA 589

DANICI

Opraštam se od iskrenog druga i prijatelja

RADIVOJE i DRAGIŠA KRKELJIĆ sa porodicama

584

prof. dr LAZARA LJUBIŠE Posljednji pozdrav mojoj dragoj tetki umnog čovjeka, blage naravi i izuzetnog poštenja.

Porodici naše saučešće.

SVETO MIHAILOVIĆ sa porodicom 583

DANICI RUDOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

KAĆA SEKULOVIĆ sa porodicom

585

DAGI Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIJO, DUŠKA, ANA, SANJA, DRAGANA i BRANISLAV 590 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

29

POMENI Navršava se godina dana od kada nije sa nama

Četrdeset dana je od smrti mog supruga

MIRČETA Jovanov NOVOSEL

Godina je prošla, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe, na tvoju dobrotu i požrtvovanost za porodicu.

Sa ponosom ćemo te spominjati, po dobru pamtiti i uvijek voljeti. Neka tvoja plemenita duša spokojno počiva.

Dana 11. decembra 2021. godine u 11 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

PORODICA

VOJISLAVA Ilijinog ROLOVIĆA

Mnogo mi nedostaješ.

Počivaj u miru.

587

Supruga RADMILA Дана 9. децембра 2021. навршава се 5 година од смрти нашег вољеног

575

МИШКА ДРАГОЈЕВИЋА

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ на мог драгог пријатеља

Дана 10. децембра 2021. године навршава се 40 дана од смрти

Недостајеш нам у свим тренуцима које смо требали подијелити са тобом.

ВУКАШИНА Вукосава-Која ФЕМИЋ

ЖИВКА ПЕКОВИЋА

Твоји: ДАНИЦА, ЖЕЉКО, ТАЊА, МИЛЕНА, АНДРИЈА и ЈЕЛЕНА

Када останеш без драге и вољене особе онда схватиш што ти је значила и колико ти недостаје. Упокојени су живи колико траје сјећање на њих. Моје сјећање ће пратити Верино и Вањино. Хвала ти на свему.

Захваљујемо се свима који су лично, путем телеграма, друштвених мрежа изјавили саучешће, као и онима који су се на традиционалан начин опростили од нашег Вукашина. Тога дана у 10 часова ужа породица ће посјетити његову вјечну кућу на Брзави.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

ДРАГАН РАДОВИЋ

580 Devet godina od smrti našeg voljenog zeta

581

574 Devet godina od smrti našeg dragog

Sestri od tetke Gospave

IVAN LIPOVINA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

576

RADIVOJE DAJKOVIĆ sa porodicom

IVANA LIPOVINE Tužan i bolan je dan koji podsjeća na rastanak sa tobom.

Vrijeme koje prolazi ne ublažava bol niti donosi zaborav na tebe.

Bićeš vječna rana u našim srcima, uvijek voljen i nikad prežaljen.

TVOJI NAJMILIJI 578

RUŽI Petrovoj KANDIĆ rođenoj Daković

Biseru roda i doma, biseru svega lijepoga, tačnog i poštenoga.

Svi koji su te imali za svojtu i susjeda, na tvoje veliko čojstvo i čistu dušu su računali.

Tuguje za tobom selo Broćanac đe si rođena i grad Pančevo đe si se udala.

Za nezaborav, tvoj brat od ujaka MILOŠ

e-mail: oglasno@t-com.me 579

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Dnevni list

Poslovna oznaka I.br.769/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović, adv. iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika 1. Perović Vjera iz Cetinja, Ul. Luke Ivaniševića br. 36 i 2. Proroković Branko iz Cetinja, Ul. Luke Ivaniševića br. 36, u smislu odredbe 45 ZIO-a, dana 08.12.2021.godine, donio je

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Izvršnim dužniku Proroković Branko vrši se dostavljanje Dopuna ovlašćenog procjenitelja od 19.08.2021.godine, na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanje u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorica i Privrednog suda Crne Gore.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

GLAVNI GRAD-PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Broj: 13-421/21- 13/1 Podgorica, 08. decembar 2021. godine

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

Direkcija za imovinu Glavnog grada-Podgorica objavljuje:

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

ISPRAVKU TEKSTA JAVNOG POZIVA broj: 13/21 za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Glavnog grada

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

U tekstu Javnog poziva broj 13/21 za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Glavnog grada, koji je Direkcija za imovinu objavila dana 25. novembra 2021. godine, vrši se ispravka na način što se riječi “Rok za dostavljanje ponuda je 15 dana od dana objavljivanja. Ponude se predaju u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda za javni poziv br.13/21 - ne otvaraj”, zaključno sa danom 10. decembar 2021. godine do 15h. “ mijenjaju i glase: “Rok za dostavljanje ponuda je 35 dana od dana objavljivanja Jvnog poziva broj: 13/21” .Ponude se predaju u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda za javni poziv br.13/21 - ne otvaraj”, zaključno sa danom 30. decembarom 2021. godine do 15h. “

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Takođe, riječi “Otvaranje ponuda sprovešće se dana 14. decembra 2021. godine, sa početkom u 13 časova, u zgradi Gradskog parlamenta – multimedijalna sala, ulica Njegoševa br. 20, Podgorica” mijenjaju se i glase:“Otvaranje ponuda sprovešće se dana 17. januara 2021. godine, sa početkom u 13 časova, u zgradi Gradskog parlamenta – multimedijalna sala, ulica Njegoševa br.20, Podgorica.”

Sve ostalo u Javnom pozivu broj: 13/21 ostaje nepromijenjeno.

UNIVERZITET CRNE GORE Građevinski fakultet u Podgorici

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Na osnovu člana 104. stav 3. Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici, raspisuje

PORTAL POBJEDE

Urednica

Za izbor saradnika, sa punim radnim vremenom za period od jedne godine, i to:

JOVANA ĐURIŠIĆ

1. Saradnika u nastavi, za oblasti:

KONKURS

Zamjenik

1.1.Građevinska mehanika i teorija konstrukcija – 1 izvršilac 1.2.Čelične, spregnute i drvene konstrukcije – 1 izvršilac 1.3.Betonske i zidane konstrukcije i Građevinski materijali – 1 izvršilac 1.4.Betonske i zidane konstrukcije – 2 izvršioca 1.5.Saobraćajnice – 2 izvršioca 1.6.Građevinski materijali – 1 izvršilac 1.7.Menadžment u građevinarstvu – 1 izvršilac

BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

2. Stručnog saradnika, za oblasti:

Urednica

2.1. Čelične, spregnute i drvene konstrukcije – 1 izvršilac 2.2.Geotehnika – 2 izvršioca

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

JU ISPITNI CENTAR Objavljuje JAVNI POZIV Za uključivanje u Program osposobljavanja za licenciranog ispitivača, u skladu sa odredbama Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama („Službeni list Crne Gore“ broj 80/08 i 40/16), u postupku sticanja stručnih kvalifikacija: profesionalni ronilac/profesionalna roniteljka 2. kategorije - podvodni deminer; profesionalni ronilac/profesionalna roniteljka 2. kategorije za podvodne metalske i građevinske radove; profesionalni voditelj/profesionalna voditeljka 3. kategorije u turističko rekreativnom ronjenju.

Kandidat koji se uključuje u Program osposobljavanja za licenciranog ispitivača treba da ima: 1. obrazovni profil i nivo obrazovanja propisan Ispitnim katalogom za navedenu stručnu kvalifikaciju, 2. najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u području rada (istog ili višeg nivoa zahtjevnosti od zanimanja za koje se stiče stručna kvalifikacija).

Detaljne informacije i obrazovni profil kandidata nalaze se na web stranici Ispitnog centra www.iccg.co.me.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana, od dana objavljivanja javnog poziva, na adresu: Ispitni centar, Ul. Vaka Đurovića bb, 81 000 Podgorica.

Kandidati treba da ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore i da su diplomirani inženjeri građevinarstva, odnosno specijalisti građevinarstva.

Prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Građevinski fakultet, Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona b.b.

Informacije na telefon 020 244 905

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel: 020/202-456

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 9. decembar 2021. • broj 300.

ili:

zbog čega je pametna, bombastična i ludo zabavna druga sezona norveške hit-serije „Beforeigners“ opravdala . dugo čekanje i sva očekivanja 4, 5. i 6 Str.

Električni povratak posjetilaca iz prošlosti

2

Četvrtak, 9. decembar 2021.

3

Četvrtak, 9. decembar 2021.

A cappella

Radni staž u kupeu B

ješe neki tamo, taman početak decembra, početkom devedesetih. Sa 18 ili 19 godina, krenuh za Beograd, vozom. U to vrijeme, vozovi su bili najkorišćenije prevozno sredstvo na toj, ali i na relacijama pomeđu Subotice i Bara.

Karta pristojne cijene, pomiriš se sa sudbinom da će ti za tih nepunih 500 kilometara od glavnog grada Crne Gore do kolege u Srbiji biti potrebno između 11 i 12 sati puta… Ako imaš sreće, pogotovo u zimskom periodu.

Veća muka je bila grijanje, jer su u ogromnim kompozicijama postojali vagoni sa grijanjem i oni bez njega.

To znači da je kupovina karte bila svojevrsna lutrija, jer ako zamislite zastoj neđe oko Zlatibora i pomislite da, samo hipotetički, možete ostati tu nekoliko sati na minusu, bez grijanja, nije svejedno.

Ako me sjećanje služi, išla su tri voza u 24 sata – jedan brzi, koji je kretao neđe oko deset ujutro iz Podgorice, pa jedan poslovni, oko 14 časova i na kraju, noćni, koji je kretao oko 23h časa. Poslovni, kako mu ime kaže, bio je navodno najčistiji, najelitniji, ali je kuburio s istim problemima kao i ova dva. Brzi se uzimao kad je trebalo da planirate neku obavezu sjutra ujutro, pa s tim planiranim ili očekivanim kašnjenjem, imali ste solidne šanse da stignete na sastanak koji počinje u devet sati u Beogradu.

Poslovni, ironično, bio je za ljude koji ne žure niđe a navikli su da makar izbore solidnu stolicu u kupeu sa šest bordo komotnih sjedišta i najčešće zagrijane vagone, dok je noćni voz bio za entuzijaste, rokere, vojna lica, švercere i ratne profitere, najčešće naoružane u to vrijeme.

*** Stanica Bijelo Polje bila je prva đe su se iznosili paketi, vreće svakakve (dozvoljene i nedozvoljene) robe, a sve se to radilo uigrano, kroz prozore kupea i iz toaleta koji su se nalazili na oba kraja svakog vagona. Koliko je iz voza izašlo, u voz je ponovo ušlo, čekajući (Titovo) Užice. Po istom sistemu, čekalo se Valjevo, pa onda Beograd.

Piše: Vladimir MARAŠ

Iz perspektive današnjice, teško je odlučiti koje vrijeme je bilo teže za podnijeti - ono s ratnim okolnostima, besparicom, oružjem, švercom i očiglednim kriminalom ili ovo danas, u koje možemo gurnuti skoro pa ove iste karakteristike Što se dešavalo u vagonima, tih godina i na ovim relacijama, ostaće vječna tajna.

Tih ratnih godina, dešavalo se da su se na tom skoro desetosatnom putovanju mogli sresti ljudi različitih profila, sudbina, obrazovanja, interesovanja, a nerijetko, dešavalo se da vam upravo zbog „dobre ekipe“ u kupeu put od tih 11-12 sati prođe kao tren.

Takođe, dešavalo se i da vam isti taj put presjedne, slušajući ili gledajući razne situacije koje tih godina i nijesu bile rijetkost. Od maltretiranja, pijanstva, oružja i pucanja iz kupea, preko hapšenja lica s potjernica, švercera duvana i droge i pripitih rezervista koji se opuste malo više nego što bi trebalo. Uključujući i slučaj

putnika, tačnije, navijača, koji je glavačke izbacio uniformisano lice, tamo neđe po Srbiji, neke hladne, taman decembarske noći, u okolini Ljiga.

Sve ovo ide u staž, radni staž prosječnog momka koji je devedesetih imao mnogo briga i koji je morao da se čuva od mnogih okolnosti koje su iznjedrile te godine. I njemu i njegovim vršnjacima, koji su gledali da s početka devedesetih, kao golobradi mladići izbjegnu odlaske na ratne žarišta u šta ih je nemilosrdno gurao tadašnji sistem.

U taj isti radni staž idu sva sjećanja tog vremena, uključujući i ova putnička iskustva iz vozova, dakle sva sjećanja – i dobra i loša. Iz perspektive današnjice, teško je odlučiti koje vrijeme je bilo teže za podnijeti - ono s ratnim okolnostima, besparicom, oružjem, švercom i očiglednim kriminalom ili ovo danas, u koje možemo gurnuti skoro pa iste ove karakteristike.

*** U novom obliku, svi navedeni pojmovi žive i danas, ali iz potpuno drugih razloga, iz potpuno drugih pobuda. Ali zaključak je jasan kao dan – od devedesetih do danas, kao društva koja žive na nekom zajedničkom geografskom prostoru, nijesmo mrdnuli ni pedalj. Štoviše, u kontekstu protoka vremena i njegovog potencijalnog gubljenja, vratili smo se unazad. Zašto, na koji način i kako, lako je dokučiti svakom mislećem pojedincu. U taj radni staž samo treba da ubacimo sopstvene osjećaje, iskustva i pošteno pogledamo u ogledala i da za glavne krivce ipak odredimo – sami sebe.

Krivi, pojedinačno ili kolektivno, manje je važno. Ali to je istina, koju bi valjalo da zanavijek ispratimo iz života. Ali i da zadržimo u sjećanju jedan užasan datum, jedan događaj koji u crnilo boji i našu prošlost ratnih devedesetih: 27. februar 1993. i otmicu 18 Bošnjaka i jednog Hrvata sa voza 671. Posmrtni ostaci većine putnika, koje su oteli i pogubili pripadnici srpskih paravojnih formacija, nikada nijesu pronađeni.

Da, i to je dio priče o putovanju vozom na relaciji Beograd - Bar devedesetih godina...

4

U FOKUSU Četvrtak, 9. decembar 2021.

Pametna, bombastična i ludo zabavn sezona norveške hit-serije „Beforeig

Električni povrat posjetilaca iz prošl deadline.com

Stari i novi likovi nastavljaju da serviraju vrhunska iznenađenja

Harizmatični Pol Kaje u ulozi negativca koji se ne zaboravlja

Čak i kada se čini da serviraju opšta mjesta, poput toliko puta iskorišćenog Džeka Trbosjeka, kreatori serije uspijevaju da osvježe dati motiv i prebace opšti kontekst u svoj, unikatni. I to sve vrijeme podižući uzbuđenje

tvline.com

na druga gners“

Četvrtak, 9. decembar 2021.

5

Alfhildr (odlična Krista Kosonen) bori se sa „temporalnim poremećajem spavanja“

deadline.com

tak šlosti ijepo je, nakon dvije godine, ponovo vidjeti Alfhildr Enginsdotir i Larsa Halanda na poslu, u uzbudljivoj priči o putovanju kroz vrijeme „Beforeigners“ („Posjetioci iz prošlosti“). Druga sezona jedne od najboljih norveških serija dugo se iščekivala, pa su fanovi 5. decembar, kada su prva i druga epizoda stigle na HBO GO, sa pravom dočekali kao praznik. No, za nas je razloga za radovanje bilo i više: jer ljubaznošću HBO dobili smo ekskluzivni pristup čak pet od šest epizoda izuzetne nove instalacije.

Da se podsjetimo: dobro napravljena mješavina krimi-priče, komedije, satire i naučne fantastike zasnovana je na ideji da se ljudi iz prošlosti pojavljuju u našem vremenu i prilagođavaju ovdašnjem načinu života. Prezentacija alternativnog Osla u viziji Ane Bjernstad i Elifa Skodvina bila je inovacija u prikazu imigranata i savremenog društva, a malo je reći da je druga sezona otišla i korak dalje

dagbladet.no

L

Nikolaj Kliv Brok, i dalje ubjedljiv kao atipično staloženi i emocionalno uravnoteženi detektiv Lars

unapređujući i produbljujući početnu premisu.

Norveški Trbosjek

Na početku nove sezone, detektiv Lars (Nikolaj Kliv Brok) vratio se na posao nakon pauze i liječenja od zavisnosti od temproksata, lijeka koji se daje isključivo posjetiocima iz prošlosti kako bi savladali psiho-fizičke probleme nastale prelaskom iz svoje u našu eru, a koji je zloupotrebljavao i od njega postao zavisan.

Na privatnom planu, Lars je i dalje razvedeni samac, koji povremeno viđa ćerku Ingrid (Jiva

Bjerkas Tedin). Njegova bivša supruga Mari (Agnes Kitelsen) i njen suprug, imigrant Gregers (Kajre Haugen Sidnes), ostali su dio Larsovog života. Tako da, kada se Ingrid spetlja sa Vikingom Sturlom (Herman Flesvig), doći će do velikog porodičnog problema - i vrlo zanimljivog podzapleta.

Sa druge strane, tu je Alfhildr (Krista Kosonen), koja je znatno napredovala na poslu. Iako i dalje prilično odskače „vikinškim“ nerazumijevanjem modernih pravila života, kolege je napokon prihvataju i posmatraju mnogo toplije. No, pred njom

je novi problem: „temporalni poremećaj spavanja“. Poslata je na uviđaj, kada je nepoznata žena pronađena ubijena. Ubistvo podsjeća na djelo Džeka Trbosjeka, koji je možda, kao jedan od posjetilaca iz prošlosti, prešao iz Londona u Oslo. Zbog toga se u slučaj uključuje i Skotland Jard, koji šalje sopstvene detektive i u ovom, glavnom rukavcu priče, kako epizode odmiču, sve više nas primiče žanru naučne fantaastike.

U međuvremenu, u još jednom interesantnom podzapletu, Nastavak na sljedećoj stranici

kralj Norveške Olaf Haraldsen (Tobis Santelman), koji je krstio zemlju, uz djevojku Madelin (Madelin Maling Brin) postao je bitna figura na internetu zahvaljujući hiperpopularnom Jutjub kanalu, ali smeta vlastima koje odbijaju prihvatiti zahtjev za njegovim kraljevskim statusom. Sam Olaf nije taj koji odustaje lako, a uz njega, tu je i još mnogo drugih novih i starih likova, koji ovu sezonu čine vrlo zanimljivom.

Gojazni narativ

otakuart.com

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Umjesto da se priča i dalje fokusira na originalnu činjenicu da je mnogo žitelja kamenog i vikinškog doba, kao i iz 19. vijeka, odjednom došlo da živi usred današnje skandinavske države blagostanja, prilagođavajući se izazovima i kulturološkim razlikama kroz ozbiljne i komične situacije uvezane određenim zločinom – kreatori su dodatno zakomplikovali situaciju. Tako su sama tema emigracije i relativno standardna kriminalistička priča sa zvjerskim ubistvima žena u fokusu, sada samo začin za ono glavno što se događa.

Mnogo je dobrih ideja koje su iznesene u kreativnom zanosu, ali se isto tako, na neki način, na momente se čini da je došlo do određene narativne „gojaznosti“ i da je radnja sada previše natrpana. Srećom, taj utisak ne traje dugo. Autori serije su sve te silne ideje i priče ipak vrlo dobro posložili. Čak i onda kada se čini da serviraju opšta mjesta, poput toliko puta iskorišćenog Džeka Trbosjeka, uspijevaju da se snađu i osvježe dati motiv prebacujući opšti kontekst u svoj, unikatni. Pritom, sve vrijeme postepeno podižu tempo i uz-

buđenje, koje se često miješa sa doživljajima potpuno neočekivanog, da bi na kraju sve eksplodiralo u „bombi od ekstazija i LSD“ u vrsnoj petoj epizodi, koja će svakog ostaviti u šoku.

Nova Saga

Glumačka hemija Kriste Kosonen i Nikolaja Kliva Broka, koja je već u prvoj sezoni bila dobra, ovoga puta još je bolja, što je zanimljivo, jer njihove likove karakteriše suprotnost. Kako se Alfhildr i Lars bolje upoznaju, tako postaju sve bliži i draži. Nažalost, provode premalo vremena zajedno na ekranu, što je šteta, jer njihov spoj energija i karaktera donosi novu eksploziju, koju rijetko koji par može da stvori.

Krista Kosonen, pametna i zabavna gotovo u svakoj sceni, osvojila nas je već u prvom minutu serije – u njenom društvu i pod paljbom njenih duhovitih replika nikada nije dosadno.

Ponekad introvertna i izgubljena, ponekad ekstrovertna, kao i Saga Noren u „Mostu“ („Bron/Broen“), autentičnošću osvaja srca i budi dragocjenu empatiju.

Dok Kosonen ima fantastičan komični tajming u situacijama u kojima vikinška žena mora da se boriti sa savremenim problemima, Blokov lik je njena sušta suprotnost. Lars je izrazito nježnijeg karaktera, ne pokušava prijetiti ili zastrašivati i rijetko podiže ton. Oživljava drugačiju vrstu muškosti na koju smo navikli u ovakvom žanru, onu koja je pažljiva i emocionalno usklađena sa ljudima oko sebe.

Tobis Santelman kao Olaf je vrlo dobar, a podiže komične elemente serije na nove visine i tje-

ra na smijanje. Istovremeno, uspijeva da bude vjerodostojan kao kralj Vikinga unutar uvrnutog svemira serije. Odlična je i Heda Striensted u visokokaloričnoj „vještičjoj“ ulozi koja će nam dati nekoliko nezaboravnih scena, naročito jednu u vezi s Alfhildr. Posebno se ističe i Kajre Haugen Sidnes, kao novi muž Larsove bivše žene, koji je sačuvao džentlmenske manire iz vremena iz kojeg je došao i teško se privikava na savremeni svijet, ali se trudi iz petnih žila.

Tu je i nekoliko engleskih glumaca, od kojih poseban naklon zaslužuje Pol Kaje, najpoznatiji iz „Igre prijestola“. Prema njegovom harizmatičnom negativcu nemoguće je ostati ravnodušan.

U novim epizodama, prekrasno Oslo, na trenutke teško prepoznatljivo, kulisa je za spektakl, a nakratko mu se pridružuje i London. Ako tome dodamo preciznu režiju, koja je dobro uskladila sve elemente, pažljivo izabrane kostime i muziku, bilo da se radi o „Me and the Devil“ Gila Skota Herona ili o uvodnoj pjesmi „Ain’t No Love In the Heart of the City“ Bobija Blenda - dobili smo seriju kojoj se može pronaći vrlo malo zamjerki.

Jednostavna premisa sa norveškim vremenskim migrantima i prekrasno razrađenim i skladnim likovima, koji i u manjim sporednim ulogama nastavljaju iznenađivati, stvorila je novi, ludo zabavni svijet u kojem postoji mnogo prostora za igru unutar jednog zadatog okvira. I baš je zabavno biti dio tog putovanja, koje će se, nadamo, nastaviti i u trećoj sezoni.

Davor PAVLOVIĆ

Ocjena: 4.4/5

dagbladet.no

6

SERIJE

Bartolomea (Dafne Patakia) i Benedeta (Viržini Efira) u centru erotsko-religijske igre

S

vi ćemo jednog dana umrijeti, ali niko od nas ne zna kada, kako ni što će se desiti (ako i bilo što) nakon tog neizbježnog događaja. Ovo je realnost sa kojom svi živimo, i moderni život pod kapitalizmom nas aktivno podstiče da isto ignorišemo.

Netfliksov novi projekat iz Koreje, serija ,,Hellbound“, nam postavlja pitanje: šta se dešava kada smo primorani da se suočimo sa tom realnošću, ne samo na ličnom već i na društvenom nivou.

Ovaj natprirodni horor (koji je originalno bio webtoon) djelo je reditelja filma ,,Train to Busan“, Jeona Sang-hoa i smješten je u između 2027. i 2030. godine. Serija prati živote ljudi kojima je u nekom trenutku u životu izreknuto proročanstvo - da će biti odvučeni u pakao jer su počinili neki grijeh (ili više njih).

Obećani užas

Heda Striensted u visokokaloričnoj vještičjoj roli

Osim obavijesti da će umrijeti, osobe koje prime proročanstvo dobiju i tačno vrijeme smrti, a kada taj trenutak dođe tri velika siva čudovišta, koja se pojave u dimu (i izgledaju pomalo nalik Hulku), ih apsolutno rastrgnu, zatim spale, i onda nestanu bez traga. U pitanju je nešto što zvuči kao jednostavan koncept, dok se ne sjetite da je u pitanju korejska kinematografija, što znači da će se serija brzo uzdići do nečeg mnogo mračnijeg i zabrinjavajućeg.

Hellbound

Plitka kritika vjerskog fanatizma i ljudske sklonosti nasilju

Četvrtak, 9. decembar 2021.

7

Mnogo promaje u viziji pakla Pa tako, ova serija ne govori o teroru pomenutih čudovišta, već o tome što bi se sljedeće dogodilo da se ona pojave. O tome, koliko bi ljudi izgubilo razum i osjećaj za sebe, posebno ako bi takva bukvalna sila i gnijev bili racionalizovani kao kazna koju plaćamo za naše grijehe. Glavni užas u seriji ,,Hellbound“ su, dakle, ljudi - oportunisti, vođe kultova i slijepi vjernici, koji slijede strah do te mjere da sramote, mrze i uništavaju jedni druge u cilju zarade Božje milosti.

Prve tri epizode se manje bave objašnjavanjem kako se ovaj natprirodni događaj dešava, već su više zainteresovane da oslikaju kako će različiti elementi društva reagovati. Ljudi su, razumljivo, uplašeni i traže odgovore koji bi mogli da se uklope u njihovo razumijevanje svijeta. Tradicionalne institucije - od organa za sprovođenje zakona do elektronskih medija - ih nemaju.

Situacija vrlo brzo eskalira dok se razvija nova vjera pod nazivom ,,Nova istina“. Njeni sljedbenici užase koji se dešavaju nazivaju Božijim djelom, a jezivo ispunjavanje proročanstava prenose uživo na televiziji (dok članovi porodice žrtava sjede i posmatraju iz publike, osuđeni zauvijek na sramotu jer su u porodici ima-

Serija ima eksplozivan, krvavi početak i postavlja ton onoga što dolazi: nekontrolisani haos. Nažalost, ne uspijeva do kraja da iznese svoju zamisao

li grešnika). Njihov vođa je Jeong Džin-u (sjajni Ju A-in), momak odrastao u katoličkom sirotištu nakon što ga je majka napustila. Uživa u uticaju i u manipulisanju ljudima na najbrutalniji način, a sve to zadržavajući prizvuk uljudnosti, zbog čega ga je teško prozvati zbog njegove proračunate okrutnosti. Ali, kako je takođe jedina osoba koja nudi išta nalik odgovorima, lako stiče odane sledbenike koji ga obožavaju zbog njegovih učenja.

U ovom novom svijetu nema mjesta za nijanse. Ili ste grešnik ili nijeste, i bez obzira na težinu vaših navodnih zločina, zaslužujete da patite. Ovo je najtragičnije prenijeto kroz sudbinu jedne proklete grešnice, prestravljene samohrane majke po imenu Park Jeong-ja, koju igra Kim Šin-rok u srce-

parajućem nastupu koji se ističe u seriji. Još jedan bitni ženski lik je lik Min Hjedžin (Kim Hjun-džu), koja se pojavljuje kao njena advokatica, a poslije i kao vođa neke vrste pokreta otpora Novoj istini, koja štiti ljude kojima je izrečeno proročanstvo i daje im opciju da umru sami i u neku ruku dostojanstveno.

Simptomi sistema

,,Hellbound“ je često teško gledati, kako zbog prikaza nasilja (više ljudi je brutalno prebijeno, ponekad na smrt, dok su drugi živi spaljeni) tako i zbog realističnog prikaza kako se mase ljudi mogu lako podstaći na mržnju, nasilje i (vjerski) fanatizam. Kao i u filmu ,,Train to Busan“, najstrašniji dijelovi serije nijesu čudovišta (iako su veoma zastrašujuća), već ljudi koji odlučuju da se okrenu od svoje sposobnosti da saosjećaju i ka svojoj sposobnosti da vrše nasilje jedni nad drugima. ,,Hellbound“, za razliku od filma, ima više vremena da razjasni proces kako se to može dogoditi što ga čini još strašnijim za gledanje.

U Busanu, pandemija zombija brzo obuzima stanovništvo, ostavljajući društvu vrlo malo vremena da razmišlja o tome šta će sledeće uraditi.

Horor dolazi sa vremenom i prostorom za organizovanje i racionalizaciju, zbog čega su izbori mržnje i ubijanja još neprijatniji, jeziviji i razočaravajući, čak i ako su te akcije vođene istim instinktivnim strahom koji smo imali priliku da gledamo u ,,Busanu“. U onome što je možda najveća snaga scenarija, ,,Hellbound“ prepoznaje valjane razloge iz stvarnog svijeta za eroziju institucionalne vjere, koja sve više oblikuje naša moderna društva. Prikaz porasta fanatizma gradi na neuspjehu i nefleksibilnosti sistema koje smo izgradili.

Serija ima eksplozivan, krvavi početak i postavlja ton onoga što dolazi: nekontrolisani haos.

Nažalost, ne uspijeva do kraja da iznese svoju zamisao. U pitanju je ambiciozan, zastrašujući projekat koji je nedovoljno razrađen i sa dosta rupa i nejasnoća. Ipak, ovaj nemilosrdno oštar fokus na licimjerje čovječanstva je tema koju je uvijek zanimljivo istražiti. Dvije stvari su sigurne. Prikazi društvenih užasa ostaće u vama dugo nakon čudovišta izblijede iz sjećanja. I, iako su čudovišta možda apsurdna, ludilo koje vlada unutar serije ,,Hellbound“ je aspolutno uvjerljivo.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.9/5

8

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Zerkalo

,,Belfast“ Keneta Brane: Najličnije i na

Poštena i snaž posveta djetinjs Piše:

Marko Stojiljković

K

ao glumac i kao režiser, i kada zaista radi s osećajem i kada tezgari na komercijalnim projektima za Marvel (prvi film ,,Thor“ serijala), Disney (njegovi ,,Cinderella“ (2015) i prošlogodišnji ,,Artemis Fowl“) ili akcione franšize (,,Jack Reacher“ Kristofera Mekvirija iz 2012. godine), Kenet Brana unosi neke jake i zvučne „šekspirovske“ tonove.

Rodni grad

Njih ćemo osetiti čak i u najnovijoj varijanti franšize o Poarou koja je, preteranom dizajnu, ošljarskoj egzekuciji i nepostojećoj ciljnoj grupi uprkos, ipak našla svoju publiku. Nema tu ničeg čudnog, Brana je karijeru razvijao u pozorištu i na filmu, a Šekspirovi komadi su mu specijalizacija, pa je režija istih bila logičan sledeći korak.

Možda upravo zbog te „šekspirovske“ aure kojom ispunjava prostor oko sebe, Brana deluje „engleskije“ od britanske kraljice, Eltona Džona i same Engleske. Štos u svemu tome je da Brana zapravo nije Englez, odnosno da s tim identitetom nije rođen već ga je usvojio. Kenet Brana je rođen kao Irac u Belfastu, gde je i proveo detinjstvo, a u Englesku se preselio sa porodicom kao devetogodišnji dečak na početku ne uvek intenzivnog, ali zato dugog i iscrpljujućeg građanskog rata u Severnoj Irskoj, perioda u anglosferi poznatog kao Nevolje koji je trajao od 1969. do 1998. godine.

Jedini nedostatak, ako se to može nazvati nedostatkom, budući da dolazi u paru s nostalgijom, određena je doza didaktičnosti koja skreće prema patetici i niskim udarcima. Ali, u priči u kojoj se daje skoro u potpunosti, Brana ima prava i na to Njegov film ,,Belfast“ koji je premijerno prikazan na festivalu u Teluridu (inače dobrom prediktoru za Oskare), da bi kasnije zaigrao i u Torontu, Londonu, Rimu i Talinu uz dosta američkih festivala koji dodatno argumentuju tezu da je u toku kampanja za nagrade, Branini su filmski memoari gotovo autobiografskog nivoa. Pomislite na Kuaronov film ,,Roma“ (2018) ili na Burmanov film ,,Hope and Glory“ (1987), ili na još nekoliko naslova na temu odrastanja u okolnostima rata i društvenih nemira, ali to će samo poslužiti kao nekakav osnovni putokaz za ono što je ,,Belfast“. U pitanju je svakako Branin najličniji i najemotivniji film.

Nakon kratke uvodne dron panorame sadašnjeg Belfasta pod

neonskim svetlom noću koje obasjava savremene umetničke spomenike i zgrade-spomenike industrijskom nasleđu, Brana nas vodi u crno-beli svet Belfasta 1969. godine. Fotografija Harisa Zambralukosa će boju dobiti i na kraju, u još jednoj panorami na kojoj je „odštampana“ posveta svima onima koji su Belfast napustili, koji su u njemu ostali i koji su tu poginuli, ali i u nekim momentima u sredini kada junaci filma budu premešteni u fantastične svetove filma i pozorišta.

Naš junak i Branin alter ego je devetogodišnji Badi (simpatični Džad Hil) koji sa starijim bratom Vilom (Luis Mekaski) i majkom (Kaitriona Balf, nalik na Kejt Blančet s tamnom kosom) živi u radničkom kvartu u severnom delu grada, dok otac (Džejmi Dornan, izvrstan) radi u Engleskoj i kući dolazi jednom ili dvaput mesečno.

Porodični izbori

Badiju dobro ide u školi, a motivacija za to je da napreduje u razrednoj hijerarhiji i dobije mesto pored Ketrin koja mu se sviđa, dok slobodno vreme provodi ili na ulici sa komšinicom tinejdžerkom Moirom (Lara Mekdonel) čiji nestašluci prestaju da budu dečije simpatični i postaju signal huliganizma, ili u kući. I to kod bake (Džudi Denč, jedna i jedina) i dede (Kjaran Hajnds, veličanstven) čija je rutina međusobnog prozivanja simpatična nekome sa strane. Badi i svi oko njega žive skromno, ali u nekakvoj slozi.

Onda dolazi avgust 1969. godine i ulični neredi u kojima pro-

testantska rulja napada katolike koji su ostali u nekima od protestantskih kvartova. Postavljaju se barikade i dolazi vojska. Badijeva porodica je iz protestantskog miljea, ali im se svakako ne sviđa ono što se dešava i ne podržavaju nasilje. Pitanje je koliko još mogu da budu neutralni, posebno pod pritiskom mlade i nadobudne barabe Bilija Klentona (Kolin Morgan) koji je „unapređen“ u paravojnog komandanta ulične straže. Familija, međutim, ima i drugih, sasvim ličnih problema, u smislu nagomilanih poreskih dugova, pa otac razmišlja o emigraciji u Kanadu ili Australiju, ili čak u Englesku ako se ukaže prilika, dok majka i deca znaju samo za život u Belfastu i opiru se ideji da bi se selili negde. Vreme odluke se približava...

Nostalgija je uvek put u nešto što ne korespondira nužno sa faktografskom istinom, već je njena realnost distorzirana, a sećanja su obojena promenjivim, varljivim emocijama. U tom smislu, Brana nema nikakvih ambicija da govori o istorijskoj istini sukoba u Belfastu i Severnoj Irskoj uopšte, već govori o svom detinjstvu s onom uobičajenom naklonošću prema srećnim trenucima kojima je ono obilovalo, političkoj situaciji uprkos. Badi kao lik zapravo samo oseća neke bliže i neke dalje odjeke istih, na koje reaguje s tipičnim dečijim kombinacijama zbunjenosti koja vodi u humor (kada on i Mojra razgovaraju o taktici kako se sklanjati od čijih uličnih bandi i kako izbegavati njihova pitanja), oportu-

9

Četvrtak, 9. decembar 2021.

ajemotivnije ostvarenje autora koji dokazuje da je izuzetan stilista

nizma (u neredima se u masi mogu orobiti radnje i ukrasti slatkiši ili prašak za veš) i eskapizma. Brana je tu iznimno pošten, a situacije koje opisuje deluju istinito, kao nešto što se njemu kao detetu urezalo u pamćenje.

U međuvremenu dok on pokušava da se snađe, odrasli oko njega vode teške razgovore kojima se kao sudbina perpetuiraju neprijatne životne okolnosti iz generacije u generaciju.

Kao što otac radi u Engleskoj, tako je i deda radio, i nedostajao je baki dok je ona podizala svoju decu, pa se može reći da je privremena emigracija neka vrsta irskog usuda. Reakcije na zaoštravanje krize kreću od eskapističkih („to ne može dugo trajati“) do shvatanja da je u zatrovanoj sredini jako teško biti čovek.

Opet, i za njih postoje trenuci radosti, u bioskopu (bilo da je reč o treš-spektaklu ,,One Million Years B.C.“ (Don Čafi, 1966) s Rakel Velč za koji otac u šali kaže da će biti edukativan za dečake ili mjuziklu ,,Chitty Chitty Bang Bang“ (1968) Dika van Dajka) i u muzici (saundtrekom dominira Van Morison, a jedna scena u kojoj otac peva dok majka pleše kao da žali za propuštenim prilikama posebno pleni svojom emotivnošću).

Sa televizije dopire mešavina sumornih vesti iz zemlje, onih nešto vedrijih iz svijeta (ipak su se te godine Nil Armstrong i Baz Oldrin prošetali Mesecom) i zabavnog programa koji uključuje i ,,Star Trek“. Život kao takav, rekli bismo.

Kroz ceo film, Branina režija predstavlja sinergiju intuicije i

imdb.com

žna stvu

Džad Hil - sjajno rješenje za ulogu dječaka koji artikuliše uspomene režisera Keneta Brane

promišljanja, s akcentom na emocije i odnose između ljudi.

Pojedinačna rešenja se mogu nazvati školskim i neupadljivim, ali su namerno tu i savršeno funkcionišu. Neka druga su, pak, inventivna, ali se ipak ne upetljava. Već u jednoj od svojih ranijih režija, gotik-trileru ,,Dead Again“ (1991), Brana se ispostavio kao stilista sposoban da se igra s vizualima, a u filmu ,,Belfast“ u tom pogledu zaista blista, izvlačeći maksimum emocija od publike, pritom bez straha da pokaže i svoje.

Hilov talenat

Izvrstan je i kasting. Sa decom je često lutrija, ali je u Džadu

Hilu Brana našao ne samo klinca koji liči na njega, već i klinca sa talentom za glumu koji je pritom voljan za saradnju. Ležernost Džejmija Dornana i emotivnost skrivena iza uglađenosti Kaitrione Balf (koja je ranije igrala samo epizode, pa se može smatrati otkrićem ovog filma) sjajno funkcionišu u duetu kao i žovijalnost Kjarana Hajndsa i stamenost Džudi Denč. Brana je očito pazio i na sasvim sporedne i epizodne likove tražeći prava lica za njih, a Majkl Malouni s kojim je Brana sarađivao na svom režijskom prvencu ,,Henry V“ (1989) briljira kao čovek po imenu Frenki

Vest koji se čini kao jedan od retkih razumnih ljudi u poludelom komšiluku.

Jedini nedostatak „Belfasta“, ako se to može nazvati nedostatkom, budući da dolazi u paru s nostalgijom, određena je doza didaktičnosti koja skreće prema patetici i niskim udarcima (onaj očev govor Badiju pred kraj filma je skoro jeziv koliko zvuči lažno), ali u svojoj priči u kojoj se daje skoro u potpunosti Brana ima prava i na to. „Belfast“ je slika njegovog detinjstva i detinjstva mnogih drugih u mnogim podeljenim i sukobljenim gradovima koja afirmiše ljudskost.

Ocjena: 7.7/10

10

Četvrtak, 9. decembar 2021.

theposterdb.com

CELULOID

,,Drive My Car“: Drama koja profi

Ovo je film kojim autor vrlo pametno, vješto i zaobilazno uspijeva da uđe u dubinu stvari, čak u samu njenu suštinu, precizno da to i ne osjetimo. U pozadini imamo simboliku Hirošime kao toponima ljudske patnje i razaranja koji je sada fizički obnovljen oko sjećanja na to, ali usmjeren na budućnost i, kako kaže Sonja u ,,Ujka Vanji“, „život koji mora ići dalje“

Sloboda uhvaćena kroz šiberdah

11

Četvrtak, 9. decembar 2021.

fitira od niskog ključa i estetizovane običnosti, zapravo realističnosti kakve) potencijalno ide prema svom kraju. Kafuku će još u prologu doživeti četiri povezana iznenađenja i otkrića. Prvo, da mu je otkazan let za festival u Vladivostoku, dovodi do drugog – da ga žena vara s mladim glumcem Kodžijem Takatsukijem (Masaki Okada), što je on možda i pretpostavljao, ali nije planirao da preduzme nikakve mere povodom toga plašeći se da ne izgubi nju.

Teatarska posveta velikom Čehovu važan narativni rukavac

theposterdb.com

Postavka Čehova

N

eko bi samo zbog naslova pomislio da je ,,Drive My Car“ film o kolima, doduše verovatno ne od one adrenalinske ,,Fast & Furious“ ili ,,Need for Speed“ sorte, ali možda na tragu egzistencijalnih drama poput ,,Two-Lane Blacktop“ (1971) Montija Helmana.

Iako automobil, preciznije crveni „oldtajmer“ kupe Saab ,,900 turbo“, igra značajnu ulogu u filmu (više kao lokacija i simbol nego kao lik), ,,Drive My Car“ je film o ljudima i odnosima - između upoznavanja drugih i upoznavanja sebe.

Kreativne blokade

To zapravo i ne bi smela biti nekakva tajna, budući da je ko-scenarista i režiser ovog filma nastalog kao slobodna i dosta proširena adaptacija istoimene kratke priče globalno slavljenog pisca Harukija Murakamija, Rijusuke Hamaguči, autor intimistički intoniranih romantičnih drama čije trajanje neretko prelazi psihološku granicu od dva sata. ,,Drive My Car“ je drugi njegov film ove godine, a ujedno i drugi koji je pokupio brojne nagrade i počasti: nakon Srebrnog Medveda u Berlinu za ovogodišnji triptih ,,Wheel of Fortune and Fantasy“, ,,Drive My Car“ je pokupio tri velike nagrade u Kanu, i to za najbolji scenario, nagradu kritike FIPRESCI i nagradu Ekumen-

skog žirija - i postao zvanični japanski kandidat za Oskara. ,,Drive My Car“ traje puna tri sata tokom kojih se polako razvijaju priča, likovi i ideje u maestralnom scenariju koji potpisuju Hamaguči i Takamasa Oe i to trajanje se u pojedinim trenucima meandrirajućih razgovora i monoloških priznanja itekako oseća. Utisak je, međutim, da je to tako s jasnom namerom jer osećanjima i emotivnim mukama kroz koje likovi prolaze treba vremena da izađu na površinu.

Od prologa filma u kojem se upoznajemo s predistorijom protagoniste, pozorišnog glumca i reditelja Jusukea Kafukua (odlični Hidetoši Nišiđima) mogao bi se napraviti samostalni kraći dugometražni film samo pomoću malo dublje elaboracije onoga što se prikazuje.

Kafuku živi u braku s televizijskom scenaristkinjom Oto (Reika Kirišima) koja kreativne blokade razbija seksom tako što nakon odnosa u polu-magnovenju smišlja i priča priče koje on pamti i podseća je dan kasnije kada ona pokušava da ih zapiše.

Jedna od tih priča je i ona o devojci koja je toliko opsednuta školskim drugom, da mu provaljuje u kuću gde je kasnije zatiče neki drugi entitet koji takođe tu ne pripada.

Na tu priču ćemo se vraćati i kasnije, a jasno je da je ona puna simbolike njihove veze koja od traume u prošlosti (otkrićemo

Iz toga nekako proizilazi i treće otkriće: da će mu glaukom otkriven nakon sudara koji je sam skrivio smanjiti prostor za uživanje u omiljenoj aktivnosti – vožnji dok sluša audio-trake, koje mu je Oto pripremila, a na kojima ona čita sve uloge u predstavi osim njegove. Četvrto iznenađenje je posebno devastirajuće: dok se Kafuku vozio i odlagao verovatno neprijatan razgovor sa Oto, ona je dobila izliv krvi na mozak i nije joj bilo spasa.

Dve godine kasnije, Kafuku je pozvan na umetničku rezidenciju u Hirošimu gde treba da postavi omiljeni komad, Čehovljevog ,,Ujka Vanju“, prema kojem gaji enormno strahopoštovanje, budući da je Čehov „sposoban iz glumca izvući duboku i bolnu istinu“. Dok su Kafukuove ideje za „kasting“ neobične i uključuju glumce iz različitih zemalja koji bi igrali na svojim jezicima (od kojih je jedan i znakovni korejski), iz pozorišta su mu pripremili iznenađenje i angažovali mladu Misaki (Toko Mijura, senzacionalna) da ga vozi po sat vremena u oba pravca od smeštaja do pozorišta i nazad.

Dok svoju dozu iznenađenja nose i „kasting“ i probe (glavna uloga je, kontra tipa, poverena upravo Takatsukiju iz razloga koji će nam možda ostati misteriozni do kraja, a jedna od glumica povezana je s glavnim producentom predstave), Kafuku i Misaki nakon inicijalnog nepoverenja, preko hladnog i uljudnog poštovanja, uspevaju da se povežu kao dve ranjene osobe s grehovima u prošlosti, koje traže katarzu i oprost.

Pitanje je, naravno, koliko je tu čega esencijalno za priču koju Hamaguči pokušava da ispriča. ,,Drive My Car“ bi verovatno jednako dobro funkcionisao i

kada bi bio „ošišan“ za nekih pola sata proba i rasprava u suštini rada na tekstu i postavci pozorišne predstave (mada, iskreno, pitanje je koliko bi taj Kafukuov pristup funkcionisao u stvarnom svetu, bez obzira na ideju-vodilju da su sam tekst, gluma i uverenje s kojim se izgovara dovoljni da tanscendiraju jezičke i kulturalne barijere). Takođe, verovatno bi bio solidan i kada bismo odnose među likovima i njihove centralne misterije dobili u koncentrovanijem obliku, bez toliko uvijenosti u verbalnoj razmeni, ali to onda ne bi bio isti film. Nije tu beznačajno ni to što su prostori po pravilu ograničeni ili čak stešnjeni (kao kabina automobila, na primer), ili što većini razgovora neko sa strane svedoči, zbog čega se mora paziti i na pristojnost.

Jedno je, međutim, posve jasno: ,,Drive My Car“ je film kojim autor vrlo pametno, vešto i zaobilazno uspeva da uđe u dubinu stvari, čak u samu njenu suštinu, precizno da to i ne osetimo.

Simbolika Hirošime

U pozadini imamo simboliku same Hirošime kao toponima ljudske patnje i razaranja koji je sada fizički obnovljen oko sećanja na to, ali usmeren na budućnost i, kako kaže Sonja u ,,Ujka Vanji“, „život koji mora ići dalje“. Simbolike ima i u pojedinim scenama, posebno onim „putnim“ gde dron kamera snimatelja Hidetošija Šinomije „hvata“ redak automobil kako vijuga krivudavim cestama, ili kada dvoje protagonista koje spaja samo trenutak i bagaž koji nose u sebi zapale po cigaretu i izbace po jednu ruku kroz šiberdah u potrazi za slobodom. ,,Drive My Car“ je film koji profitira od niskog ključa i nekakve stilizovane običnosti, zapravo realističnosti i zamislivosti njegove osnovne pretpostavke. Kako vreme prolazi i što se više i dublje razmišlja o njemu, on postaje sve bolji, snažniji, emotivniji i katarzičniji. Kao takav će opravdano završiti na mnogim godišnjim top-listama, a regionalni festivali koji su ga uvrstili u svoj program poput FAF-a i zagrebačkog Human Rights Film Festivala, učinili su pravu stvar.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.4/5

12

Četvrtak, 9. decembar 2021.

CELULOID

N

ema sredine za Vila Smita.

U njegovim ulogama zateći ćemo ga ili na božanskom Panteonu ili u kaljuzi najbjednijeg postojanja; a u filmu ,,King Richard“ Rejnalda Markusa Grina uspijeva da sasvim baletanski raskorači između te dvije udaljene teritorije. Sve – samo ne običan.

O običnim i neobičnim ljudima: kako shvatiti osobu koja, mrtva ‘ladna, prije nego što postane roditelj sastavi nešto kao priručnik, uputstvo (?) od 85 strana, po kom će njegove buduće kćerke (i njih je planirao) da postanu teniske šampionke? I to sve zato što je, negdje osamdesetih, čuo da je jedna Rumunka zaradila ,,čak“ 40 hiljada dolara samo na jednom turniru. O odgovoru razmislite nakon što čujete, da su kćerke tog Ričarda Vilijamsa, Serena i Venus Vilijams, u karijeri samo od uspjeha na turnirima zaradile brat-bratu (sestra-sestri), 140 miliona dolara. Vrlo mjerljiv uspjeh.

Više od života

Lako je premjeravati i uspjehe Vila Smita. Bilo da igra najvećeg od svih šampiona boksa i prvi revolucionar među sportistima Muhamed Ali; ili doktora za ljubav koji dejt završava gliserom niz njujorški zaliv i dan počinje najtežim vježbama na vratilu (,,Hitch“, Endi Tenant, 2005); tajnog (super)agenta koji najlaganije završava invaziju vanzemaljaca (,,Men in Black“, Beri Sonfeld, 1997); ili šibicara-trgovca-beskućnika na putu da postane krupna berzanska njuška (,,The Pirsuit of Happyness“, Gabrijele Mućino, 2006) – Smit je znao da iznese uloge koje su mnogo više od života udahnutog punim plućima. Čak ono više od života, samo po sebi. Zato, kao da je cijela karijera Vila Smita stala u jedan filmski naslov: ,,I Am Legend“ (Frensis Lorens, 2007); u film kome njemu, Smitu, basta da sam razriješi cijelu jednu (post)apokalipsu.

U filmu ,,King Richard“ legende su u nastajanju; Vil Smit je tu više ,,čovjek iza zavjese“, arhitekta uspjeha. Onaj Čarobnjak iz Oza odgovoran za dvije najveće karijere modernog ženskog tenisa: sestara Serene i Ve-

,,King Richard“: Možda ne ključ

Anatomija roditeljskog Ričard Vilijams, kojeg tumači Smit, prije svega je običan roditelj velikanki Serene i Venus Vilijams, ali sa neobičnom opsesijom.

Otac sa svim svakodnevnim nadanjima, spoticanjima, promašajima ili dobrim potezima.

Jasno je, da je u ovaj film Vil Smit unio i svoje roditeljsko iskustvo; po mnogo čemu, tom roditeljstvu sagradio je mali hram i vrlo delikatnu posvetu, svojevrstan testament, filmom ,,King Richard“ nus Vilijams, s tim što je Čarobnjak u ovom slučaju njihov otac. Ričard Vilijams je, ukratko, onaj tip iz kaljuge siromašnog, rasom i porijeklom obilježenog predgrađa – koji svog sebe i sve svoje uloži, da neko drugi uhvati ono ,,više od

Vil Smit u velikoj roditeljskoj i trenerskoj ulozi života i teniskih karijera sestara Vilijams

života“. Konkretno, Serena i Venus. ,,King Richard“ će vam na ovom putu jednog, vrlo detaljno i kompleksno iznijetog karaktera, ponosnog, ranjivog, razgalamljenog – ukrasti pažnju na način, da će uspjeti da djeluje kao

vožnja emotivnim rolerkosterom. Čak i onda kad znate, da je ovo istinita priča sa hepiendom; jer cijeli svijet danas zna, ko su postale Venus i Serena. A film ipak to uspijeva je samo i isključivo zato što je Ričard, kojeg tumači Vil Smit, prije svega obi-

13

Četvrtak, 9. decembar 2021.

čna, ali svakako prekretnička uloga karijere Vila Smita marca.com

ja srca

Veliki glumac pažljivo nijansira karakter Ričarda Vilijamsa između topline, ambicije i opsesije

i vrlo delikatnu posvetu, svojevrstan testament, filmom ,,King Richard“.

theposterdb.com

Blato Komptona

čan roditelj sa neobičnom opsesijom; sa svim svakodnevnim nadanjima, spoticanjima, promašajima ili dobrim potezima. Jasno je, da je u ovaj film Vil Smit unio i svoje roditeljsko iskustvo; po mnogo čemu, tom roditeljstvu sagradio mali hram

Serena i Venus su u ovom filmu potpisane kao producentkinje i jasno je da je ovaj projekat, koji nenametljivo potpisuje režiser Rejnald Markus Grin i sklanja se za Vilov ,,one man show“, način da se dvije sportske ikone ocu oduže. Tako da, oni koji traže precizan dokumentaristički pristup i sagledavanje svih strana vrlo kompleksne ličnosti – to neće dobiti u ,,King Richard“.

Niti se uopšte dotaći brojnih kontroverzi vezanih za ,,najpoznatijeg tatu tenisa“ – od odnosa sa jedinim sinom, preko sapunice silnih brakova, do kontroverznih izjava vezanih za rasna i klasna pitanja.

Vil Smit je, ipak, uspio da vrlo realno oslika lika koji je svjestan da je za njega vrijeme prošlo, da napravi nešto veliko u životu i izmili iz blata tog Komptona, Kalifornija, nedaleko od Los Anđelesa. Umjesto toga, njegov Ričard iznosi tako tipičan i čest roditeljski san – da mu djeca ostvare i dostignu sve ono što njemu nije moglo biti da ima.

Da svaki svoj uspjeh reflektuju u ogledalu njegovih promašaja i grešaka. I to je, znaju to svi, vrlo komplikovan put na kom se najbolje namjere vrlo često okliznu o ego koru od banane.

Zato ,,King Richard“ nije film ni o tenisu ni o sportskim zvijezdama. Sve o tome možete saznati u nekoliko brojki u koje su stale blistave karijere Serene i Venus – recimo – 30 gren slem titula u singlu, 14 zajedničkih gren slem titula u dublu, dva olimpijska zlata u singlu i naravno, tri zajednička olimpijska zlata u dublu. I onih 140 miliona dolara, i ko zna još koliko...

Ne, sve to u filmu ,,King Richard“ nije toliko bitno, jer je suštinski film o roditeljstvu. O momentima kada jedan otac, kroz uspjeh djece, pronaše onaj mali manevarski prostor da sebi i svijetu pokaže – da je i on ostvaren. Na primjer, kada nakon bilo koje velike pobjede kćerki (a brojne su istorijske, vimbldonske, pariske, olimpijske!) pokaže prstom put njih sa tribina. I kaže svima, cijelom svijetu ono: ,,Evo ih, stigle pravo iz Komptona“. I u tome je sav jad i jed i ponos i muka tamnoputog, siromašnog čovjeka.

Bitna transformacija

Ipak, ni to nije ključni momenat filma ,,King Richard“ – već onaj koji se tiče transformacije. Onda kad roditelj ostavi po strani svoj ego i svoje planove, ambicije, želje – da bi kćerkama darovao sasvim normalno odrastanje. I to u momentu kada taj izbor može da ih košta samih karijera. Tu vidimo najbolju,

najljudskiju stranu lica Ričarda Vilijamsa. I Vil Smit to iznosi sa takvom riješenošću i sigurnošću, da će mnogima od roditelja i klinaca koji budu gledali film, u tom momentu goreti obrazi.

Tu je negdje i definicija roditeljske ljubavi, onog što ona stvarno jeste. I ono što nije moglo stati ni u ludom priručniku od 85 strana.

Vil Smit naravno glumi lika koji je rijetko u životu zažalio za bilo čim; tu je onaj momenat male sujete u kom, u 35 filmskih uloga karijere, kao da nikad nije glumio gubitnika, ili prosjeka.

Zato je on idealna osoba da iznese Ričarda Vilijamsa – lika koji je za taj famozni priručnik od 85 strane rekao samo ,,da je jedino što bi promijenio u svemu tome, to da se treninzi počnu sa šest, a ne sa četiri i po godine“.

Ipak, ova uloga je svojevrsno karikiranje, ali i apologetika svih arogantnih, pretjerano razmetljivih, uspješnih ili čak douchebag likova, koje je kroz karijeru glumio Vil Smit. Možda ne u rangu najboljih performansi (pomenuti ,,Ali“ i ,,The Pirsuit of Happyness)“ – što je takođe za temeljnu diskusiju i sa argumentima za i protiv – ali svakako prekretnička. Vil Smit stupa u zrelu fazu karijere, i tu može dobiti mnogo, i on i Holivud.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

14

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Ili-ili

S

vijet kome u svojim tekstovima, posredno ili neposredno, stremi hrvatska književnica Monika Herceg nije daleko od spiska zagarantovanih ljudskih prava.

Zato su njene priče, dramski tekstovi i poezija često takvi da izazovu mučninu, zabrinu, unevolje, a u onim najboljim slučajevima i da zabrinu i navedu na promjenu. Socijalna angažovanost ne umanjuje ljepotu njenih stihova, izuzetan osjećaj za elegiju, poetizovanje jezika svakodnevnice i poente koje grme iako se poigravaju značenjima.

Herceg je posvećena mati koja uspješno koordinira ne samo sa poetskim svjetovima, već i sa naukom. Djetinje veselo je odgovarala na naša pitanja pa smo saznali šta misli o Homerovim epovima, kakva bi kćerka voljela da bude i koju pjesmu svog životnog saputnika smatra najbitnijom.

Pjesma kantautora The Marshmallow Notebooks (Matija Habijanec): „Cold Hearts Older Minds“ ili „Trust Me I Don’t Know What I’m Doing“?

- Uvijek bih izabrala treću opciju, a to je „Hug-off“. Ima nešto toliko utješno u toj pjesmi da svaki puta padnem. Ili „Hidden door“. Možda je ova druga i meni najbitnija njegova pjesma.

Slavna naučnica: Marija Kiri ili Rozalind Frenklin?

- Eh, sad ja sam vazda tim Vera Rubin, ali da moram birati, Marija je ipak bila pionirka. To je žena koja je u vrijeme u koje se nije moglo, čuda učinila kao žena u znanosti. Također, činjenica jest da ju je ta ista ljubav prema znanosti koštala i života.

Rozalind je došla kasnije, i iako se sve što se tiče znanosti za žene presporo mijenjalo kroz povijest, Marija je bila među onima radi kojih se to mijenjalo. Na kraju, bila je i ostala jedina dobitnica dvije Nobelove nagrade, za fiziku i za kemiju. Nobela je za fiziku u povijesti dobilo četiri žene, od čega su dvije posljednje bile 2018. (Dora Striklend) i 2020.( Andrea Gez), među njima Marija 1903., i Marija Gepert Majer 1963. Za kemiju je pak u povijesti sedam žena dobilo Nobelovu, uključujući

Monika Herceg, književnica

Zauvijek u ti Vere Rubi Bilo je slučajeva kada žene nepravedno ne bi dobile Nobelovu nagradu za nauku. Tu je bitan slučaj Žozelin Bel kada je cijeli njen tim nagrađen za njeno otkriće, znači svi osim nje koja je prva detektovala pulsar opet Kiri. Tako da je bitno govoriti o tome koliko je Marija zapravo zaista napravila za znanost. Naravno, bilo je slučajeva kada žene nepravedno ne bi dobile Nobelovu, primjerice je tu bitan slučaj Žozelin Bel kada je cijeli njen tim (svi potpisani na njenom radu) dobio Nobela za njeno otkriće, znači svi osim nje koja je prva detektirala pulsar.

Najbolja ekranizacija slavne knjige: „Ubiti pticu rugalicu“ ili „Veliki Getsbi“?

- Ne stojim nikako s ekranizacijama. Iskreno, „Ubiti pticu rugalicu“ nisam još ni pročitala, moj život kulture kasno je krenuo prema nekim možda standardima i još hvatam dah i držim korak. A ,,Getsbija“ sam pročitala pred nekoliko godina i kako imam dojam da mi je nešto promaklo, trebalo bi se vratiti toj knjizi. Moguće da je bilo i do prijevoda. Ali, iskreno, ništa mi nije puno ostalo. Možda je bilo i do moje glave tada, tko bi ga znao.

Ipak, od ekranizacija mi je ostala valjda za zauvijek „Intimate Grammar“ (Nir Bergman, 2010), prema romanu Dejvida Grosmana. Jedva čekam da netko prevede roman, a film nažalost u bespućima interneta nisam još uspjela pronaći otkad sam ga gledala na jednom festivalu izraleskog filma u Zagrebu.

Slavne glumice: Meril Strip ili Suzan Sarandon?

- Ma meni su one obje jako moćne. S vremenom su samo bolje, intenzivnije.

Animirani film: „Kako istrenirati svog zmaja“ (,,How to Train Your Dragon“, 2010) ili „Automobili“ (,,Cars“, 2006)?

- ,,Zmaja“ sam gledala, a „Automobile“ još nisam ni pogledati stigla. Ali eto, možda bih ja uvijek bila za „Up“ (Pit Dokter, 2009), ako moram birati crtiće.

Obožavam taj crtić, pogotovo onu ljubavnu priču s početka, tu priču i životu i gubitku. I nešto je u toj priči o prijateljstvu starca i dječaka, o dvije različite samoće užasno dirljivo i bitno za nas kao ljude, da shvatimo koliko su prijateljstva i bitna i neočekivana.

Američki sitkomi: „Malcolm in the Middle“ ili „How I Met Your Mother“?

- Meni se čini da je velika većina nas odrasla na ,,Malkomu“. I zaista me zabavljala ta serija, nasmijavala i čini da se osjećam manje loše u svojim kožama tijekom odrastanja, bez obzira što su tamo protagonisti bili momci. Doduše, bilo bi sjajno gledati neku verziju ,,Malkoma“ s djevojkama u glavnim ulogama, da se malo detabuizira ženska strana nestašluka, igre,

istraživanja, pokušaja i promašaja.

Film u kome je glavni lik pisac: „The Ghost Writer“ (Roman Polanski, 2010) ili „Barton Fink“ (Itan i Džoel Koen, 1991)?

- Uf, ništa od navedenog. Ja sam veliki fan filma „Eternity and a Day“ (Teo Angelopulos, 1998), za mene je to jedan od najljepših filmova koje sam gledala, a glavni lik mu je eto - pisac. To je izvanredan film o onom ljudskom u nama, o samoći, empatiji, kako god se uzme.

Filmska biografija: ,,Little Women“ (Gilijan Anderson, 1994) ili ,,Sylvia“ (Kristin Džefs, 2003)?

- Evo, opet gledala ni jednu. Ali pokušavam se sjetiti imam li kakvu biografiju u rukavu negdje.

Ali bih voljela gledati filmske biografije o toliko mnogo žena, moram priznati. Mnoge su krojile povijest, kroje je još uvijek, a nepravedno su skrajnute iz pisanja te iste povijesti.

Homerovi epovi: „Ilijada“ ili „Odiseja“?

- Sad idemo zgroziti ljude, ali ja jako volim i „Ilijadu“ i „Odiseju“, a voljela sam evo i recimo Danteovu „Božanstvenu komediju“. Nekako mi se čini da su svojom formom već tada epovi davali nešto izvanredno svijetu, a to je junak koji može biti vlasnik svoje sudbine, iako su naizgled bogovi krojili svijet. Nedavno sam prolazila jedan izvanredan moderni ep, treći dio epa „Vrata nepovrata“ Borisa A. Novaka, „Obitavalište duša“ i tih više od 800 stranica vratit će čitatelju svaki trenutak vremena. Novak je reinventirao

imu in

ep, zapravo, i to kroz ne jednog junaka nego višeglasje, priče malih ljudi.

Pjesnikinje regiona: Milena Marković ili Lidija Deduš?

- Obje, ali svaki put obje. Obje su mi različite i svaka mi daje mnogo. Nikad ne bih mogla jednu otkantati ni u mislima radi druge.

Obje baš mnogo volim i poštujem.

Pjesma za djecu o životinjama: „Zeko i potočić“ ili „Razbolje se lisica“?

- Sve je to teška deprica od pjesama. Meni je taj zeko pustio neke fine traume.

Džoni Dep kao dobrica u filmu „What’s Eating Gilbert Grape“ (Lase Halstrem, 19939 ili kao zloća u serijalu „Pirates of the Carribean“?

- Ja sam veliki fan ,,Gilberta Grejpa“, sad si me dobro i sjetila da bih zapravo mogla opet pogledati taj film. Inače, ako bih morala negdje Depa birati, to je uvijek u filmovima Tima Bartona. Barton mi je dugo bio velika ljubav dok sam bila mala, a samim tim i Dep u nekim ulogama. Mislim da se nikad nisam oporavila od ljubavi prema Edvardu Škarorukom.

Tata iz serija: pastor Kemden u seriji „7th Heaven“ ili Džulijus u „Everybody hates Chris“?

- ,,Krisa“ nisam ni gledala, a „Sedmo nebo“ mi je nešto sitno ostalo iz vremena kad se prikazivalo negdje po televiziji kod nas. Možda bih ipak Kupera iz ,,Interstellar“ (Kristofer Nolan, 2014). Ako bih ikada birala, takvog bih oca voljela. Takva bih i kćer voljela biti.

Dragana ERJAVŠEK

Tanja Draškić Savić

Četvrtak, 9. decembar 2021.

15

Monika Herceg: Veliki fan filma ,,Eternity and a Day“ Tea Angelopulosa

16

Četvrtak, 9. decembar 2021.

serije

La casa de papel Tanak oproštaj od najomiljenijih

N

ećete vjerovati: jedan od junaka pljačke Centralne banke Španije će u posljednjih pet epizoda serije ,,La casa de papel“ (,,Money Heist“) će zamoliti silnu ,,publiku“ ispred opkoljenog zdanja, da digne ruke od njih. Da ide kućama. Ubjeđivavaće je da im uopšte nije vrijedna pažnje ni povjerenja. I taj silni narod će (pa kakva melodrama) – odbiti da ih posluša.

Profesor (Alvaro Morte), u finalu spreman i na gomilu jeftinih kompromisa

Profesoru nema ko da piše

parisbeacon.com

Jeftini trikovi

Bez brige – nije to bilo kakav bitan spoiler niti se radi se o nekakvom bitnom momentu za seriju čiji se narativ od završnice druge dijela 2017. pretvorio u gomilu sličnih ćorsokaka. Ta lamentarija sa publikom je čista fantazija i vrišteća nesigurnost kreatora serije Aleksa Pine, Španca koji je jedva nekako, do kraja posljednje 41. epizode, donekle skontao zbog čega mu je serija uopšte postala megapopularna.

Najgore što se jednoj revoluciji može desiti je, da izgubi one kojima je od starta bilo debelo stalo do nje. Objavljivanje finalnih pet epizoda jedne od Netfliksovih najvoljenijih serija, prošlog petka, pratio je, praktično – muk.

Rijetko je kome više stalo do Pininih partizana-lopova modernog vremena; a ispostavlja se, da je za to gotovo isključivo kriv on.

Komandant koji je za svoju četu, nakon uvodnih ustaničkih uspijeha, uglavnom birao loše kurseve. Na primjer: jeftino prodavao skupe žrtve. Sjetite se samo kako se stereotipno-klinački lišio dva bitna lika, samo da bi kako-tako mogao da opravda i sklepa kraj prethodnih sezona ili blokova epizoda. I potpuno je omanuo u procjeni što je, to što je u ovoj seriji publici od starta bilo zabavno. I ne, to nikako nijesu brza akcija, reciklirani blef-trikovi, petperačke afere i prepirke i hvatanje za svaki televizijski stereotip građenja već dobro profilisanih likova.

I to je šteta, jer je se stiče utisak da je Pina do kraja imao dobru, ili makar plemenitu ideju; samo je totalno omanuo u tome kako da je realizuje. Ili: čovjek ne zna dovoljno o modernoj vrhunskoj televiziji. Tako bi i ovakva ,,La casa de papel“ izvjesno djelovala efektnije prije 15 ili 20 godina,

Četvrtak, 9. decembar 2021.

17

recimo u vremenu ,,Lost“ eksplozije... Ali, to danas djeluje apsolutno nedovoljno, ili ako hoćete – naivno. A Aleks Pina je radio upravo to: pokušao da publici ,,proda“ jednu revoluciju, a sve što je uspio je da veći dio tih ljudi osjeti da ih neko pravi naivnim. Još gore, do kraja je ostalo pitanje, da li je u tu borbu svojih junaka uopšte i vjerovao.

Veliki problem u završnih pet epizoda je to što vuku užasno težak balast i sapliću se o krupne repove iz prethodnih narativnih promašaja, naročito onih koji su fanove serije rastjerali u septembru. Tako ćete, recimo, u prvoj od novih epizoda gledati jednu ,,200 na sat“ automobilsku potjeru, čiji su jedini akteri, paz’sad, lik upucan u stopalo – i žena koja se porodila koji sad prije toga. E da, potom se usred epizode iz vedra neba stušti olujna kišurina; a da vi do kraja pojma nemate zbog čega je, prokleto zašto, to bilo potrebno; osim zbog neke jeftine drame.

Likovi? Realno suštinski bilo kog aktera velike pljačke španskih rezervi zlata u banci u Madridu Pina nije uspio da nadogradi. Ali recimo, uspio je da učini da Denver (Haime Ljorente) i Stokholm (Ester Asebo) publici djeluju potpuno iritantni, servirajući nekakvu priču o njihovoj romansi koja je na ivici rastanka. I oko toga potroši, brat bratu – blizu dvije od posljednjih pet epizoda.

Jurenje novca

Takvi momenti su najbolji dokaz da je, realno, sve što je objavljeno pod ,,krovom“ Netfliksa od 2019. do finala, dakle sve što se tiče druge velike pljačke ove bande modernih buntovnika – umjesto u 26, recimo, moglo biti spakovano u maksimum deset epizoda. Ali nije, jer je nekome u Netfliksu, ili samom Pini, bilo potrebno da izmuze i posljednji dolar iz projekta... Dok tu ne ostane skoro ništa, osim zaključka da se od ove ekipe trebalo rastati još sa zaključkom prve pljačke, u televizijskoj 2017. godini.

Zbog tog utiska je i ironično propao pokušaj da se proda priča ili teza, da je jedini smisao velike pljačke i ,,revolucije“ u njoj bio to, da su zlato, srebro, dukati i sav

reddit.com

h partizana među lopovima uprkos simpatičnoj ideji u posljednjoj epizodi

Ekipa revolucionara i lopova satjerana u ćošak do kraja serije

Objavljivanje finalnih pet epizoda jedne od Netfliksovih najvoljenijih serija, pratio je, praktično – muk. Rijetko je kome više stalo do ovih buntovnika i ljevičara modernog vremena; a ispostavlja se, da je za to gotovo isključivo kriv kreator projekta Aleks Pina novac Španije - potpuno bezvrijedni. Prvo je to, na početku uvodne od ovih posljednjih pet epizoda, Pina probao da podvali nekakvom jeftinom animacijom o padu meteora na Zemlju (?!), koji su donijeli svo zlato i svu muku na naš svijet. Vjerujte, produkcijski i svakako jedva malo iznad zavjereničkih dokumentaraca o vanzemaljcima na History 2. A sve to, da bi pripremio igru u posljednjoj epizodi, koja će se naravno suštinski ticati glavnog lika, Profesora (Alvaro Morte).

Profesor, lik koji je do finala toliko dehumanizovan ali i lišen neke simboličke vrijednosti, osim činjenice da ,,uvijek i u svakoj situaciji ostaje pobjednik“ – je eto u posljednjoj epizodi, od nekih 70 minuta, dobio opet jasnije ljudske crte. Svašta je tu autor serije Pina natrpao; recimo, komplikovanu uspomenu na oca-lopova (što se moglo sasvim efektno razvući u posljednjih 2030 epizoda, da čovjek umije da piše iole koherentan scenario).

Pri tome serija konstantno, od početka finalne sezone, pravi otklon od bilo kakve ideologije - i pravi se kao da uopšte nije svjesna, da joj je taj ljevičarski i par-

tizanski šmek bio uveliko razlog planetarne popularnosti i dašak svježine u televizijskom svijetu.

Tako se cijela velika pljačka pokušava pravdati ,,čovjekovom potrebom za igrom, jer ga igra čini živim“ – otprilike, u fazonu vrlo banalizovanog puta Voltera Vajta u seriji ,,Breaking Bad“.

E sad, naši lopovi kao pobjeđuju i mi navijamo za njih - jer sistem i kompletan državni aparat, sa druge strane, kao uopšte ne umiju više da se igraju... A tu su i neki mladi lopovi - koji kao ne žele da se uopšte igraju fer. I tu naravno neko treba da skonta i odluči, da je od pobjede u igri mnogo bitnije drugarstvo, i...

Znate već. Opet, šteta – jer se kroz finalnu epizodu vidi da je Aleks Pina odavno imao ideju, koja je finalna destinacija njegove priče. Samo što, naravno, nakon prve nije imao plan borbe za bilo koju novu ofanzivu.

Kraj balade

Do finalnog juriša, naš Profesor djeluje bukvalno kao neki vojnik koji nema za što da se bori; i naravno, kao onaj pukovnik kojem nema ko da piše, iz romana velikog Gabrijela Garsije Markesa. Veliki televizijski lik koji je,

na kraju balade, ostao bez publike kojoj je stalo do njegove bitke.

E da, Pina je svog Profesora evo nekoliko godina uvalio u romansu iz koje ne uspijeva da ga iščupa do kraja. Što je potpuna katastrofa, budući da je do kraja jasno da je mnogo jača hemija između Profesora i makar dva druga ženska lika – u odnosu na ono što kao gradi sa Lisabon.

Za one koji će izgurati do kraja da vide što se to desilo u finalu sa nekad voljenim likovima – poruka da ipak vrijedi pogledati posljednju epizodu. Čisto radi teze o liku koji je nekada davno povjerovao da ni novac ni zlato ne vrijede pišljivog boba – pa ih zato možda i jedino vrijedi krasti. Samo što je i to na kraju ispalo ironično; u nekakvoj igri u kojoj se Profesor odlučuje da odigra na kompromis.

I svijetu, u dogovoru sa državom, kao uopšte ne otkrije da to prokleto zlato ništa ne vrijedi.

Ma – da poželite da se onaj meteor sa svim zlatom svijeta, sa početka prve od posljednjih pet epizoda, srušio na glavu pravo Aleksu Pini...

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.3/5 (sezona) Ocjena: 3.4/5 (finale)

PREPORUKA

Iva Kuzmanović, vizuelna umjetnica, suosnivačica U10 Umetničkog prostora i članica benda They Drive By Night

Marija Strajnić

Dom je tamo gdje je TV Zgrabi FILM Kinematografija je za mene beskonačan rolerkoster zapanjujućih otkrića. Filmovi raznih žanrova su me rastavljali i sastavljali na različite načine, pa nisam sigurna da bih mogla lako da preporučim najbolje ni po svom skromnom mišljenju.

Jedini metod bi bio da „suzim pretragu“ na recimo, filmove koje sam gledala u poslednje vreme pa tako, eto, mogu da pomenem „The Night of the Hunter“ (Čarls Loton, 1955) sa okorelim Robertom Mičamom, „Invasion of the Body Snatchers“ (1956) Dona Sigela, Melvilov „Army of the Shadows“ („L’Armee des ombres“, 1969), „Black Narcissus“ Majkla Pauela, Vendersov „The American Friend“ („Der amerikanishe Freund“, 1977) Iz ovog suženog „tajmlajna“ bih mogla posebno da izdvojim pa tako i preporučim dva filma, slučajno oba domaća.

Prvi, iz skorašnje produkcije, jednostavno i nepretenciozno duhovito mini remek-delo „Moj jutarnji smeh“ (2019), srpskog reditelja Marka Đorđevića, i drugi, film srednjeg metra „Najlepša soba“ (1978), Slobodana Šijana.

Takođe, radujem se filmu „Kelti“ Milice Tomović, čija se premijera bila na FAF-u u Beogradu. „Terminator: Judgement Day“ (Džejms Kameron, 1991) uvek mogu da preporučim ako postoji iko ko ga nije gledao.

TV Još se držim već neko vreme veoma nepopularnog stava „home is where TV is“. Uz televiziju sam odrasla i uživam u njoj i dalje. Sa izvesnom lakoćom uspevam da izbegnem sadržaje koji me ne zanimaju ili ih iz različitih

Iva Kuzmanović: Film ,,Moj jutarnji smeh“ Marka Đorđevića opisuje kao malo remek-djelo

razloga smatram u najmanju ruku beskorisnim. I dalje se divim pametnom uredništvu koje je, nažalost, u medijima uglavnom prisutno samo u vidu sporadičnih iskri, ali koje me jako vesele kad „naletim“ na njih. Želim da naglasim da kada kažem TV, ne mislim na Netfliks.

Preporuka bi bila da se daljinski koristi pažljivo, da se povremeno „baci oko“ na program za narednih dan-dva a, ako se TV aparat ne poseduje, da se na Jutjubu potraže bar emisije „iz arhive“. Do filmova se danas lako dolazi klikom, ali se i dalje radujem i osećam kao da sam dobila poklon kada „vrteći“ kanale naletim

na neki izuzetno dobar, pa makar i više puta gledan.

Evo, baš pre neko veče, „Rashomon“ (Akira Kurosava, 1959) posle večere. Hvala uredniku filmskog programa!

MUZIKA Što se muzike tiče, stojim slično kao sa filmovima, s tim što obično najviše slušam izvođače koje već dobro poznajem ili „iskopavam“ stvari unutar žanrova koji su mi bliski. Da ne bih govorila o Dilanu, Stonsima, Studžisima ili Roxy Music, pomenuću da se Beogradu poslednjih godina razvila nova, mlada, uzbudljiva scena „gitarskih“ bendova. Izdvojiću bend Vizelj, za koji mislim da je na

specifičan način svestran, sa autentičnim vokalom kakvog dugo nije bilo u muzici koja se izvodi na srpskom.

Baš nedavno sam otkrila Tanerelle (,,Mama Saturn“), senzualnu pevačicu koja uspeva da bude raskošna koristeći minimalna sredstva, bar što se tiče glasa, na vizuelnoj pojavi ne štedi.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Za sve tri oblasti napisaću objedinjenu preporuku čuvajte se neukusa, šunda i drugih stvari koje zatiru pamet.

i Stare

d ž uboks

Hrvatski klavijaturista servirao blistav instrumentalni album

Ukus melanža na usnama

H

ansu Cimeru trebalo je doturiti album Tonija Starešinića ,,Survival Kit“.

Negdje do pola uvodne psihodelije začinjene orijentom ,,Escape Route“, ili od početka magične ,,Conqueror Worm“, gospodin Cimer bi skontao: e ovako je trebalo da zvuči soundtrack za film ,,Dune“.

Hodnici svijesti

,,Survival Kit“ je ona životna i kosmička energija, onaj ukus famoznog začina melanž na usnama, kakvim ga opisuju i predstavljaju junaci ovogodišnjeg filmskog saj-faj hita Denija Vilneva.

To je ona materija koja otključava hodnike svijesti za neka, makar interna, galaktička putovanja. Klavijaturista Toni, mnogo bitan lik zagrebačke moderne scene, je na prvom solo albumu isporučio upravo ono što je potrebno smutnim i otuđujućim vremenima. Ili: u inat svemu tome.

Prost spisak projekata u kojima je učestvovao ili ih predvodio Toni Starešinić, nagovještava i senzibilitet i talenat: od rada sa Josipom Lisac i Edom Maajkom, do projekata poput progdžez trija Chui, neo-soul poslastice Mangroove, At Ease...

Ovaj njegov ,,solo paket prvoj pomoći“ je otprilike kreativni

menart.com

šin

To n

ić

Toni Starešinić demonstrirao kreativni potencijal na solo projektu

,,Survival Kit“ je ona životna i kosmička energija, onaj ukus famoznog začina na usnama, kakvim ga opisuju i predstavljaju junaci ovogodišnjeg filmskog saj-faj hita Denija Vilneva iskorak iznuđen pandemijskom tjeskobom. Sve je to spakovao ,,majstorskim alatom“ sintisajzerske opreme, koja je sa ponosom iznijeta na vidjelo na omotu albuma; a u kojoj su, naravno, nešto kao krunski dragulj - čuvene Hammond orgulje.

Ono što bi, dakle, bilo idealna, sočna i melodijska pratnja dostojna filmske adaptacije kultne knjige Frenka Herberta ,,Dina“ – je vratolomni slalom kroz udaljene žanrove, koji ipak predstavlja vrlo kompaktnu cjelinu. Uvodna ,,Escape

Route“ kao da izranja iz pustinjske prašine i olujnog šuma, za ludi desetominutni ples u oazi. Do polovine, ona će skrenuti u jednu ambijentalnu posvetu devedesetim, ali i postaviti čvrst teren za sjajan ples!

Već naredna ,,Digital Traffic Jam“ je u potpunom kontrastu, jedne zaglušene i užubrane urbanosti, u nekoj budućnosti koja je naravno pošla po zlu.

Džoker iz rukava

Toni je na prethodnim albumima projekta Chui istraživao temeljno neke stripske ravnododna.co

m

fascinacije, poput genijalnog Mebijusa i njegovog ,,Incal“.

Tu je već lako naslutiti zbog čega je ,,Dina“ očigledna asocijacija; sam Mebijus (slavni Belgijanac Žan Žiro) za ,,Incal“ iskoristio grafičke koncepte koje je krajem sedamdesetih radio za nikad snimljeni film ,,Dune“ Hodorovskog... ,,Conqueror Worm“ je Starešinićev rad koji će vam djelovati čak i kao direktna referenca na ,,Dinu“. Ipak, tu se radi o fantastičnoj posveti istoimenoj svesci stripa ,,Hellboy“ – što je savršena preporuka da upoznate taj kreativni svijet.

Starešinić do završnice ne planira da spusti loptu ni uspori tempo; tako je ,,Nothing Lasts Forever“ jedan radosni trijumf za kraj. Važnu podršku za Tonija činili su poznati muzičari, poput gitariste Luke Čapete ili bubnjara Silvija Bočića – ali je upravo na toj posljednjoj savršen džoker i kec iz rukava Vojkan Jocić na saksofonu. Zajedno sa saradnikom iz benda Chui, Starešinić je tako zaokružio definitivno ključni instrumentalni album godine. I podario muzičku silu koja se ne pravda, ne objašnjava i ne uzmiče – uprkos svakom i svemu, u našem vremenu.

S. S.

Ocjena: 93/100

20

Četvrtak, 9. decembar 2021.

film

33 OBRTAJA

Svijet može da uz „Crnu golu animacije, crtaće... Ostao sam na Dizni evergreen bajkama gde nema baš štetočina, ali evo. Ili galeb Scuttle iz „Male sirene“ (,,The Little Mermaid“, 1989).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Batmen and Robin“ (Džoel Šumaher, 1997) u Loznici, mom rodnom gradu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Frida“ (Džuli Tejmor, 2002) „High Heels“ (Pedro Almodovar, 1991) ili šta god iz Almodovarovih dela, kao i soundtrack iz filma Babel (Alehandro Gonzales Injaritu, 2006).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Frida“ , Almodovarovi „All About My Mother“ (1999) i „Julieta“ (2016), „Call Me By Your Name“. To sam ja - Španija, Portugal, Italija, Meksiko.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Pedro Almodovar. Dvorište moje kuće u selu, pili bismo tursku kafu i domaći sirup od kajsije.

Pedro Almodovar - Dvorište moje kuće u selu, pili bismo tursku kafu i domaći sirup od kajsije.

Pedro Almodovar...

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kuku. Ne ne smem da zamislim. Mislim da bi napravio remek delo. Još sa našim glumcima…pfff. Ali mislim da bi mu

posle bio zabranjen ulazak u Srbiju. Konfliktan je, ludilo umetnik, jedinka za sebe... Sve što smo i mi Balkanci.

mu

ika

Što svaki čovek nosi i nosiće zauvek, ma šta bio.

Omiljeni filmski rivali?

- Apsurdno mi je pričati o rivalima kao likovima tipa Betmen –Džoker i sve na foru dobra i zla, ali omiljeno rivalstvo koje me totalno pomeri je između samog čoveka i života koji ga okružuje. Emocija, navika, posao, odnosi, strah, grad, ulica, soba, krevet…to su naši/njihovi (likovi u filmu) pravi rivali.

Virdžinija Vulf v.s. Ričmond (grad) u filmu „The Hours“ (Stiven Doldri, 2002). To gušenje već mentalno povređene osobe u gradu u kome ne pripada, u kome se bori sama u mraku svoje depresije. To gušenje grada u kome ona živi je trenutak za gutanje knedle.

Da, ona pati od depresije, ali Ričmond je njen najveći rival u toj borbi.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pa definitivno „Hachi: A Dog’s Tale“ (Lase Halstreem, 2007), svi ćemo se složiti. Čekam te, jedini prijatelju, na jednom mestu na jednoj tački, ne trepćem…pa koliko uspem. Scena kada shvata da se gazda nikada neće vratiti i umire na samom mestu na peronu železničke stanice... Jer... Psi… Znam da ste u uputstvu napisali da može biti i čovek Sigal, ali ja sam ipak pravu životinju izabrao.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Nikada oni ne mogu mene toliko malo da plate koliko ja mogu malo da radim“ – serija „Grlom u jagode“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- King Julius iz „Madagaskara“ (2005). Ne gledam nešto

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Ne mogu da kažem da sam gledao ijedan koji me je usrećio, jer filmove gledamo da popunimo vreme, iz znatiželje da budemo u toku ili iščekivanja nastavka ili da vidimo šta je naš omiljeni glumac/ica novo uradio. Mislim da u nama ima nešto depresivno što nas kad smo tužni tera da odgledamo još jednom neku dramu koja nas je razbila na komade, pa da se još više izdeprimiramo. Ali osmeh sam imao posle „Annihilation“ (Aleks Garland, 2018) sa Natali Portman.

Film nije nikakvo remek delo, ali je kraj vezan za moje umetničko, plesno postojanje, pa me je učinio da se osećam lepo i imao sam osmeh na licu dugo tog dana.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Uh, definitivno Aronofskog zbog filma „Mother“ (2017).

Preznojavao sam se ceo film!

Gutao knedlu! Hteo da iskočim iz svoje kože od nemira.

Ali, point taken, so good job.

Ako niste gledali, obavezno vrlo wake up calling… pa još uz intervju samog režisera se sve kockice sklope.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Upravo „Mother“! Prezanimljiv, prekvalitetan, uzbudljiv, mučan! Muzika, kostim, kamera, gluma, sve... A ništa ne razumeš! Odeš na intervju režisera i padne ti vilica i kažeš -bravo. I desi ti se „wake up call“.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Voleo bih videti kvalitetnu dramu o LGBT zajednici. Sa sve našom najboljom aktuelnom glumačkom postavom.

Ne toliko o tabu temi biti gej, već nešto na foru „Call Me By Your Name“ (Luka Gvadanjino, 2017). Pokazati ljubav i bol.

Miloš Isailović, plesač i koreograf

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Uzmi me kad hoćeš ti“ Crvene jabuke me podseća na stariju sestru. Slušala je kroz celu srednju školu,a ja sam bio pundravac mali, pa upijao njen stil života, muziku... Tema iz serije „Srećni ljudi“ podseća me na detinjstvo i moju porodicu.

Svako veče se gledala ta serija, pa sutradan repriza… Posle sam otišao na školovanje, u svet. Jako rano sam otišao.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Noć mi te duguje“, Zdravko Čolić. Uvek mi je ta pesma toliko jaka da zamišljam ili neki početak ili kraj uz nju. Jeste ljubavna, ali odlično ide uz neko piće. A smak sveta bih sigurno zalio dobrom žestinom.

Ili npr „Paloma negra“, Čavela Vargas, jer je skup cele vasione, pa kad bi svet pukao, neka pukne uz njen glas.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Fatalist Love“, Mišel Gurevič, „Metamorphosis 2“, Filip Glas, „Ordinary Love“, Šade, „La Alegria“, Jasmin Levi.

Milica Gvozdenović

f

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Miloš Isailović: Almodovarovi filmovi vječita inspiracija

21

a pukne lubicu“ Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Marijo deli bela kumrijo“ - izvorna narodna sa Kosova.

Sve te neke Tamare, Sanje, Ana... jedno veliko ne.

Vaša pjesma za karaoke?

- „My Heart Will Go On“. Mislim da se Selin Dion strese kad zapevam, konkurencija sam joj…

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Olivera Dragojevića. Mislim da je jasno.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Sa domaćim sam baš slab.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Iskreno, nije me pogodila nijedna. Žao mi je kad bilo ko umre, i muzičar i prosjak na ulici…Ali nisam imao osećaj da me je neka smrt pevača pogodila, samo da mladi odlaze rano Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Uh... Sve od Željka Joksimovića.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Spice Girls!!! I Pamele Anderson. Okej, ona nije muzička zvezda ali je smešna priča.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Već jeste, srce moje. I onda kažu da droga šteti…pffff! Lažu!

S

an svakog koreografa i plesača, za Miloša Isailovića, stalnog člana baleta Narodnog pozorišta u Beogradu i Bifet dens kompanije, odavno je stvarnost.

Igra i priprema plesača u najpoznatijim svjetskim pozorištima, za njega znači živjeti, jer od djetinjstva Miloš pleše i živi za pokret i interpretaciju. Prvo su to bili latino plesovi, a potom se odlaskom u Beograd u baletsku školu „Lujo Davičo“ zaljubio u „labuđi ples“.

Iza Isailovića su dva i po mjeseca u Moskvi, gdje je u čuvenom Boljšoj teatru sa Edvardom Klugom spremao balet „Majstor i Margarita“, čija je premijera upriličena prije nekoliko dana. Nedavno je dobio nagradu Udruženja baletskih umetnika Srbije za najboljeg igrača savremene igre za ulogu u predstavi „Izgubljeni pejzaži“ Bitef densa. Nadamo se da će ga uloga u nekom baletu dovesti i u naše krajeve, jer nemamo često priliku da uživamo u ovoj prefinjenoj igri, a upravo zahvaljujući njegovom radu obogaćena je i sjajna predstava Kokana Mladenovića „Konji ubijaju, zar ne“ našeg Gradskog pozorišta. Do tada uživajte u Isailovićevim „Obrtajima“ koji donose dašak ljeta, slobode, Almodovarove duše i muzike za utopljavanje srca.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Years and years“, „Maid“, „Big Little Lies“. Obe serije preovladavaju odlicnom glumom, kamerom, slikom, kostimom, muzikom...

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“ i „Srećni ljudi“!

Mislim da nikad više nećemo imati takve serije…Kada ih se setim, uvek imam melanholičan osmeh i puno srce!

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Killing Eve“ and „Years and Years“…videćete zašto! Odmah na Torent ili HBO GO, gde god…nabavljaj i gledaj!

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Normal People“…kao neki vajb ima, neku vožnju ali je ni-

sam završio, niti mislim da ću.

Jer, ako me nisi uhvatila da te odgledam za dan…onda nisi moj senzibilitet.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Outsider“. Više sam očekivao. Ne spavam noćima jer ređam epizode i na kraju ćorak.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nije serija ali nevidljivi plašt iz „Harija Potera“.

Najdraži par iz serije?

- Vesna Trivalić i Dragan Bjelogrlić iz „Boljeg života“… prelepo !Nešto toliko detinjasto i prelepo i iskreno…onako beogradski.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Jezičko odeljenje u podrumu – „Srećni ljudi“. Sve sa tom ekipom i u tim devedesetim.

Sve isto tako!

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, naravno! Muka uvek nagrabusi.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 9. decembar 2021.

kalendar

P

iter Džekson je pred najljigavijom od svih krupnih njuški studija Miramaks, naravno Harvijem Vajnstinom, spremio ovakvu taktiku: snimamo tri filma, od toga prvo ,,Hobit“, a potom u dva sabijamo ,,Gospodara“. Vajnstin je do sredine sastanka zahtijevao dva, a do kraja tražio jedan film.

Džeksonu je pao mrak na oči.

Uvijek je to morao da bude film; za Pitera je tako i počelo.

Skučeni i memljivi bioskop u malenom gradu obalskom Pukerua Bej, nedaleko od Velingtona, tamo na Novom Zelandu, bio je mjesto gdje je sa 17 godina prvi put vidio animirani ,,The Lord of The Rings“ (1978) Ralfa Bakšija; propali i nedorečeni projekat koji nažalost nikada nije doživio nastavak, a prekinut na polovini priče.

Trilogija ,,The Lord o

,,Gospodar prstenova“ – to je suštinski priča o odlasku od kuće; primamljivosti putovanja, radosti otkrivanja koju sigurno nijesmo mogli ni zamisliti.

O nostalgiji, umornim tabanima, širenju horizonta na tako da se duša i damar ne izgube

Dizni i Vajnstin

Već je bio napustio školu; radio je na obradi fotografija u jednom sasvim nebitnom lokalnom listu (ispostaviće se, cijelih sedam godina, u periodu života sa roditeljima) – i gledao filmove. E da, Džekson je mrzio da čita, bilo mu je dosta i škole i rada u novinama i svih tih redova i redova naslaganih riječi. A ona Bakšijeva animacija bila je dovoljna da pronađe damar da u biblioteci potraži ,,Gospodara prstenova“ Dž. R. Tolkina. I da mu se pred grešnim, avanture i putovanja gladnim očima, prostre i eksplodira jedan kreativni, budući autorski svijet.

Ovako je i ovoliko putovala filmska ,,Družina prstena“: sve do sredine sedamdesetih, dvije decenije od kada je Tolkin napisao globalni hit epske fantastike, postojala isključivo hrpa nezavršenih scenarija, iscrtanih vizuelnih koncepta, poneka jednostavna kratka animacija. Prava na filmsku adaptaciju klizala su iz ruku Foresta Akermana i Volta Diznija; šanse da režiraju projekat odbijali su ili propuštali Stenli Kjubrik, Dejvid Lin, pa čak i velika arthaus faca Mikelanđelo Antonjoni... Negdje 1976. United Artists odlučuje da opere ruke od projekta i prebacuje ambiciozne cvikeraše u maloj kompaniji Fantasy Films. I animirani

Od kuće tame i

televizijski specijal ,,The Hobbit“ (1977) i onaj Bakšijev napola presječeni ,,The Lord of The Rings“ su, ironično, donijeli sjajan novac; ali jedna svađa autora sa producentom sve sasjekla u korijenu... Svejedno bilo je dovoljno da priča pronađe jednog tinejdžera na obradi novinskih slika na Novom Zelandu.

Onoga dana sa Vajnstinom, Džekson je shvatio da treba da uhvati za rep još krupniju ribu.

Za sobom je zalupio vrata Miramaksa i zakucao pravo u još moćniji studio New Line Cinema. Mudre glave produkcije koja se mogla već mjeriti stotinama miliona dolara, tražile su otprilike nekoliko dana da sklope računicu. Odgovor je bio: ,,Dobijaš trilogiju. Zaboravi sad ,,Hobita“, radiš samo ,,Gospodara“. O ,,Hobitu“ ćemo možda posle...“. Džeksonu se vilica razvukla do poda; dobro je znao da je iza odluke stajala detaljna

ekonomska analiza. I da je dobio prostor da od epske fantastike napravi globalnu superhitčinu.

Gandalf ili Saruman

Hiljadu i kusur dana razvučeno je snimanje trilogije; do premijere prvog dijela ,,The Fellowship of The Ring“, prije dvije decenije, produkcija je trajala lijepe četiri godine. Makar je posao oko kastinga bio slatka muka: Kejt Blančet je

Četvrtak, 9. decembar 2021.

23

of the Rings“ Pitera Džeksona slavi 20. rođendan savršeno dobrodušnih, jednostavnih i nebitnih Hobita koji, uz pomoć nekih strašnih ratnika, čarobnjaka i vilenjaka treba da spasu svijet – onda je Džeksonov ,,The Lord of The Rings“ više ,,strašna mračna borba i golgota ratnika, čarovnjaka i vilenjaka uz bitnu i možda ključnu pomoć par Hobita sa klupe“.

I naravno da se to porodici Tolkin nije svidjelo; sin velikog pisca je čak negdje oko premijere filma zborio: ,,Eto, sad vidite, ,,Gospodar“ i nije stvoren za ekranizaciju“...

Potpis dosljednosti

e do srca nazad tražena i odmah pristala da bude strašna vilenjakinja Galadrijel. Ijan Holm bio je logičan izbor za starog Hobita Bilba Baginsa. Frodo? Džejk Džilenhejl je odbijen da bi šansu dobio Ilajdža Vud! Aragorn, najveća nada čovječanstva? Željeli su Danijela Dej Luisa, odbio ih je Nikolas Kejdž, flertovali sa Raselom Krouom – i izabrali savršenog Viga Mortensena.

Gandalf? Mjeseci domunđivanja da li je Patrik Stjuart pravi

izbor, da bi se Ijan Mekelen nametnuo nakon jednog zajedničkog druženja sa Stjuartom...

Kristofer Li je tražio, zahtijevao, moljakao da on bude Gandalf, a Piter Džekson je samo presjekao: ,,Ne, ti si savršen Saruman. Šta fali, isto čarobnjak...“. Endi Serkis kao Golum? Tu nije bilo neke dileme.

Onoga momenta kada je Piter Džekson konačno shvatio da ima zlatnu koku, odriješene ruke i praktično nepresušni bu-

nar novca za produkciju, postavio je jedan ultimatum. Ne, ovo neće biti bajkovita, meka, fantazijska priča. ,,Želim, bre, istorijski spektakl! Pravi ep fantazije! Nešto kao ,,Hrabro srce“, samo sa malo magije i rasa i...“. I samo tako, trilogija ,,The Lord of The Rings“, mogla je uzletjeti do globalnog fenomena.

Naravno, to je značilo i donekle modifikovati suštinu Tolkinovog teksta. Ako je knjiga ,,Gospodar prstenova“ suštinski put

Više od svega, bila je bitna ona magija teksta ,,Gospodara“; ono suštinsko o Hobitima što je tako moćno isijavalo iz redova knjige, a objektivu kamere nije nimalo lako da uhvati... ,,Gospodar prstenova“ – to je suštinski priča o odlasku od kuće; primamljivosti putovanja, radosti otkrivanja kakvu sigurno nijesmo mogli ni zamisliti. O nostalgiji, umornim tabanima, širenju horizonta tako da se duša i damar ne izgube. Slično kao i kultni ,,Točak vremena“ Roberta Džordana. Sa bitnom razlikom: ako je ,,Točak“, američki klasik epske fantastike, bio suštinski priča preobražaja, transformacije, sazrijevanja, onda je britanski ,,Gospodar“ – testament jedne predivne dosljednosti.

Ona u kojoj će predivni Hobiti na putu do kraja svijeta i u srce tame i nazad – sebe sačuvati.

A ta dosljednost, u najslavnijoj od svih trilogija i najboljem spektaklu epske fantastike, tako isijava iz Džeksonovog autorskog dodira. Onaj osjećaj da na uzglavlju od ušuškanih domova Hobitona, preko lutanja klancima zaboravljene i tuđe istorije, do strašnih dubina drevnih rudnika odakle kapije i izlaz zna samo čarobnjak Gandal – Džekson oslikava jedan svoj put. Od obalskog gradića Pukerua Bej na Novom Zelandu do holivudskog epicentra. Čvrsto držeći silu Oskara na rukama, u smiraj filmske trilogije, Piter Džekson nije morao ni reći, svi su znali: da onog dječaka koji je napustio školu da bi priređivao slike u lokalnim novinama, nije iznevjerio.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 9. decembar 2021.

kalendar

Šest decenija Kramerovog poslijeratnog klasika ,,Judgem

Persuazivna dilema uz kadrove Ernesta Lasla ponaša se kao vizuelni sunđer koji, iako sporo, upija sve segmente koje nude zidovi jedne sudnice. A onda ih, kroz etičke pukotine, propušta

D

ok sudija šeta razorenim Nirmbergom u prvim kadrovima fenomenalne fotografije Ernesta Lasla, publika u berlinskoj Kongres sali, centru savremene umjetnosti, počinje da podrhtava. Iako relativno fiktivna, ali bazirana na istinitim događajima, filmska igra vizionara Stenlija Kramera polako se uvlačila pod kožu.

Etička dilema

filmaf finity.com

Tako je bilo, i to bez obzira na to što je od suđenja u ovom gradu Bavarske 1947. godine, do premijere filma ,,Judgement at Nuremberg“ prošlo 14 godina. A da bi tako nešto ostvario, Kramer je za ovu sudsku dramu, snimljenu i prikazanu prvi put prije 60

godina, iskoristio autentičan materijal zločina počinjenih u koncentracionim logorima tokom Drugog svjetskog rata.

U tipično Kramerovom stilu, a i njegovog dugogodišnjeg saradnika Lasla, film nije prikaz samo puke sudske igrarije gdje advokat s jedne pokušava da se izbori sa odlučnim tužiocem s druge strane. Režiser, zajedno sa praktično anonimusom, scenaristom Abi Manom, hvala zalet i otvara vrata jednom specifičnom istraživanju savjesti, kao samo jedne od strana zlatnog novčića. Jer četiri optužena predstavnika njemačkog sudstva ne mogu podići kartu ,,neznanja“, dok scenario drži odškrinuti prozor koji, kroz njihovog advokvata, dozvoljava i onu opciju: ,,oni su ti koji su sprovodili zakone, nijesu ih donosili“.

Specifično istraživanje provokativne savjesti vizionara Kramera posebno je bitan segment kada se posmatra iz ugla pravne ali i generalne etike. U tome leži ljepota ove sudske drame – pruža kontroverzan pogled na jednu od najtamnijih era moderne istorije, s posebnim osvrtom na pokušaj ,,legalizacije nacističke ideologije i svireposti“ s jedne i uloge prava s druge strane.

Persuazivna dilema uz Laslove kadrove ponaša se kao vizuelni sunđer koji iako sporo, upija sve segmente koje nude zidovi jedne sudnice, a onda ih, kroz etičke pukotine propušta.

imdb.com

Studija provokativne sa

Neprikosnoveni Maksimilijan Šel u sudnici

Iako glumčka ekipa broji neke od najvažnijih faca vremena – od Spensera Trejsija, Barta Lankastera do Marlen Ditrih, Montgomerija Klifta i Džudi Garland – glavna i kompleksna uloga advokata pripala je relativno nepoznatom Maksimilijanu Šelu. I to zahvaljujući jednoj opskurnoj epizodi televizijske drame ,,,Playhouse 90“, na istu temu.

Šelova magija

Šel je upravo tu, dvije godine ranije, odigrao konciznu ,,od-

brambenu“ ulogu sa Manovim tekstom, pa Kramer nije imao drugog izbora osim da nastavi monohromni trend. S druge strane, s obzirom na jak socijalni karakter scenarija, kao i poruke koju je film jasno poslao, u tipičnom Kramerovom stilu, većina stelarnih glumaca prihvatila je znatno manje finansijske injekcije za ovo ostvarenje.

Kramerovo monohromatsko istraživanje savjesti bilo je nominovano za čak 11 Oskara, uključujuci najbolji film, reži-

25

ment at Nuremberg“

avjesti Piter Finč u nezaboravnom kadru

Jubilej Lumetove proročanske bombe ,,Network“

Farsa budućnosti

elevizija će učiniti i neizvodljivo, samo da bi imala visok rejting - govorio je Pedi Čajefski, scenarista satirične televizijske bombe, filma ,,Network“, nedugo nakon premijere krajem 1976. godine.

Dijelom inspirisan prvim samoubistvom uživo u istoriji televizije, voditeljke Kristin Čubuk, koje se dogodilo samo dvije godine prije filma, Čajefski, u saradnji sa lokalnim provokatorom Sidnijem Lumetom, otvara Pandorinu kutiju moći televizijskog senzacionalizma.

Luckasta Fej

ju, fotografiju, scenario, glavnu i sporednu mušku ulogu. Na koncu je osvojio samo dva – neprikosnoveni Šel uzeo je Oskara za glavnu mušku ulogu, dok je Man trijumfovao za adaptirani scenario. S druge strane, pobijediti legendarni mjuzikl ,,West Side Story“ Džeroma Robinsa i Roberta Vajsa u glavnim kategorijama nije bilo izvodljivo, pa je Kramer ostao bez statue.

L. MURSELJEVIĆ

Fenomenalna drama, u kojoj pratimo ponašanje vlasnika i producenata jedne televizijske kuće, nakon što glavni voditelj (izmišljene mreže) u obraćanju gledaocima objavljuje da će se ubiti uživo – a sve nakon saznanja da će uskoro biti izbačen zbog smanjene gledanosti njegove emisije.

Na koncu, iz ne tako jednostavne fabule, dobijamo vrlo simplicifiran vizuelni odgovor o moći televizijskog programa i onoga što se deshava iza kulisa. Kako doći do velike gledanosti, kako zaraditi novac i ultimativno - kako direktno uticati na publiku, kršeći osnovna pravila etike. A i kako organizovati ubistvo.

Odlična ,,lekcija“ za kasnije generacije.

Osim upijajuće socio-psihološke fabule i fotografije

Ovena Rojzmana, ,,Network“ je prije četiri i po decenije uspio zbog glumačkog talenta.

Dok je glavna uloga voditelja data engleskoj legendi Piteru Finču, možda najinteresantnija odluka bila je da se glavna ženska uloga, luckaste šefice programa i profitnog fanatika, povjeri utreniranoj Fej Danavej. Konglomeratska ljepotica perfektno je dodata da bi se pojačao segment ,,vizuelne prodaje“, koji fenomenalno kulminira kada angažuje organizaciju da voditelja ubije uživo, dok su priču upotpunili Vilijam Holden i standardno odlični Robert Duval.

Lumetova drama bila je nominovana za Oskara u deset kategorija, a osvojila je četiri – post h u m n o j e d o d i j e l j e n a

nagrada Finču, a Danavej i Beatris Strejt (za najkraći ,,boravak“ na filmskom platnu) uzimaju nagradu u ženskim kategorijama.

Sjenka Rokija

Čajefski očekivano trijmufuje u kategoriji originalnog scenarija. Krajnje nezasluženo, ni režija ni glavna nagrada nijesu mogle otići Lumetovom ostvarenju usljed čudnjikavog tajminga i bokserskog ludila koje je donio Silvester Stalone sa dosadnjikavim hitom ,,Rocky“ (Džon Avildsen, 1976).

Na propagandnom materijalu koji je pratio njujoršku premijeru filma pisalo je da publika treba da se spremi za ,,nešto sasvim šokantno i pretjerano“, što jedna televizija (ne) treba da emituje, ali ni da glorifikuje. Danas, 45 godina nakon premijere ovog legendarnog komada, sve ono što su režiser Lumet i scenarista Čajefski predstavili, ne čini se toliko šokantnim.

I režiser i scenarista su se tehnički proslavili u okviru televizijskog programa, pa ova obojeno-koncizna mutna slika budućnosti predstavlja njihov personalni odgovor na pitanje - koliku moć zapravo ima stakleni usijani kvadrat u domovima širom planete.

Odnosno, što će oni iza te moći biti spremni da učine da je zadrže. Na TV-u se sve može reći, dokle god odgovara profitu.

L. MURSELJEVIĆ

imdb.com

T

indiewire.com

Četvrtak, 9. decembar 2021.

26

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Raspućin i princeze Crne Gore I

me Raspućin je čista sila jednog mita; jedna igra istorije i okultnog oko kog se tako lako mogu isplesti uzroci i posljedice jedne istorijske drame... A u cijelom tom klupku koje nikada neće biti potpuno raspleteno, važne karike – kćerke kralja Nikole! Anastasija i Milica.

Otprilike omiljeno naklapanje dijela modernijih ruskih istoriografa: za propast carske Rusije kriv je Grigorije Raspućin, a njega su na dvor pred caricu Aleksandru dovele crnogorske princeze (!) – tako, da eto ko je kriv... A između mita, trača i istine lako je praviti istorijski lov u mutnom.

O tome da su kćerke kralja Nikole Milica i Anastasija (Stana) bile odgovorne za stupanje Raspućina pred caricu i na carski dvor u Petrovgradu, tvrdio je još njemački pisac Karl Miler. Vremenski okvir je otprilike lako pratiti: sada se zna da je već krajem 1906. Raspućin, neobični i karakterni monah, za neke i čudotvorac, čuo za slučaj dvogodišnjeg carevića Alekseja, nasljednika koji je bolovalo od hemofilije (nedostatak trombocita u krvi, što je bilo kakvu ranu činilo potencijalno fatalnom).

Već na proljeće 1907. Grigorij je bio pred posteljom bolesnog i životno ugroženog dječaka; danas se pretpostavlja da je

mne.today

PODGORI č ARENJE

Princeze Milica i Anastasija od Crne Gore

hipnozom u makar dva navrata djetetu pomogao...

Tvrdnju je u potpunosti razvila istoričarka, balkanologica Natalija Strunjina. Milica i Stana bile su supruge braće posljednjeg ruskog cara Nikolaja II; naravno da su najviše uticale na caricu Aleksandru.

Potom se tvrdi da su njih dvije na dvor i ranije dovodile razne čudotvorce, mistike i okultne tipove – konkretno, zapisano je da je nekakav Francuz Filip, osoba koja je tvrdila da razgovara direktno sa Bogom, došao do ruskog dvora upravo njihovim zalaganjem. Otprilike tri godine prije Raspućina, u periodu kada je carica pokušavala da ostane trudna i podari Romanovima muškog nasljednika...

Naravno, carica i car su bili povodljivi u jednom periodu kada je evropska elita bila praktično zaluđena za svim okultnim; pomenuti Filip je, na primjer, dobio i titulu carskog doktora, prije nego je u Francuskoj dokazano da je prevarant. Dakle, likovi poput Raspućina su na ruskom i na svim dvorovima bili česta pojava.

Važan istorijski kontekst: Milica i Stana su Raspućina (navodno) dovele na dvor u periodu teškog i neočekivanog ruskog poraza u Port Arturu, potpune katastrofe u ratu sa Japanom. I naravno da od tada kreće famozni i istoriji dobro poznat Grigorijev uzlet na dvoru. Danas se zna da

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

je i caricu i cara potpuno opčinio. I tako, naravno, pred očima javnosti postao dežurni krivac za sve promašaje državne politike... Sve dok u decembru 1916, manje od godinu prije Oktobarske revolucije, nije dobio – metak u čelo.

Priča o Grigoriju Raspućinu je crnogorskim princezama apsolutno štetila; na izvjestan način, to čini i dan-danas. Tako je, recimo, na sve popularnijoj američkoj onlajn platformi HubPages početkom novembra objavljen, u najmanju ruku tendenciozan tekst o kćerkama kralja Nikole u sprezi sa Raspućinom. Tu se ističe da su ,,iz mističnih planina Crne Gore donijele nesalomivu vjeru u natprirodno“. Da su ,,vještice i vješci uvijek živjeli u visokim planinama Crne Gore“ (!), gdje ,,neki ljudi tvrde da govore sa mrtvima i proriču sudbine“... I da – da su crnogorske princeze na carskom dvoru zloslutno nazivane vranama - ,,zbog bujne tamne kose i tena“.

Ovakvi, sve češći tekstovi na milionski praćenim portalima, koji dvije kćerke kralja Nikole povezuju sa ,,uzrokom propasti ruskog carstva“ – traže realan, opsežan i odmjeren odgovor i istraživanje pravih istoričara. Počev od onih iz Crne Gore. Jer se kontekst o ,,mističnim crnogorskim princezama i vezama sa Raspućinom“ već dobro primakao vodećim mejnstrim Stojan STAMENIĆ medijima svijeta.

27

LONDON CALLING

Francuska bonanca

frenchfilmfestival.org.uk

Četvrtak, 9. decembar 2021.

Festival nije mogao da prođe bez trenutne miljenice i apsolutnog evropskog trenda Lee Sejdu. Prikazana su dva ovogodišnja filmska naslova sa talentovanom Francuskinjom – „Tromperie“ Arnoa Depleana i „France“ Bruna Dumona

rancuski filmski festival u Londonu stigao je u pravi čas sa 29. izdanjem, kada je temperatura na Ostrvu oko nule i bijeg u „toplije krajeve“ zapravo znači bioskop i ogroman ekran. Francuska bonanca, organizovana tradicionalno u saradnji sa Francuskim institutom u Londonu, oduševila je mnogobrojne fanove francuske umjetnosti pokretnih slika i sa tipičnim šarmom ublažila takozvana ,,politička prepucavanja preko Kanala“.

Ovogodišnji program očekivano je fokusiran na filmove koji su obilježili ovogodišnji Kanski festival, pa su posjetioci imali prilike da pogledaju i dobitnika Zlatne palme „Titane“ Žulije Dukurno.

Pored pobjedničke grafično-hororističke drame, posjetioci Francuskog instituta uživali su i u nekim naslovima sa poznatim facama, poput ovogodišnje političko-makijavelističke zavrzlame „Les Promesses“ Tomasa Krujthofa sa Izabel Iper u glavnoj ulozi. A francuski festival u bilo kom mjestu ne može proći bez trenutne miljenice i apsolutnog evropskog trenda Lee Sejdu. Prikazana su dva ovogodišnja filmska naslova sa talentovanom Francuskinjom – „Tromperie“ Arnoa Depleana i „France“ Bruna Dumona.

U tipično francuskom stilu, nije ni sve do blokbastera i nagrada, pa su ljubitelji francuske filmske umjetnosti mnogo više uživali u

Kadar iz animacije ,,Josep“ o životu proganjanog katalonskog crtača Bartolija

Sjajna Lea Sejdu na posteru filma ,,France“ Bruna Dumona

nekim manje poznatim ostvarenjima iz ovogodišnje kanske sekcije „Un Certain Regard“. Najviše pažnje zaokupirali su naslovi „Playground“ Laure Vandel, o međusobnom zlostavljanju djece tokom teških godina odrastanja i „Bonne Mere“ Hafsije Herzi. To je emotivna priča o ženi koja pokušava da spoji sve porodične konce koji je okružuju.

U animacijskoj filmskoj grupi, ljubitelji šarenih slika imali su frenchfilmfestival.org.uk

F

trodnevni program, koji je uključivao projekcije stop motion komada napravljenog „od papira“ „Bonjour Le Monde“ iz 2019. godine, feminističku prichu „Calamity“ iz 2020. i „Josep“, predivnu priču francuskog ilustratora Aurela o teškom životu katalonskog republikanskog crtača Đozepa Bartolija.

Francuzi nijesu zaboravili ni ove godine da se pohvale klasicima, pa su Londonci u udarnom terminu osvježili znanje o filmskim političkim igrama uz legendarni komad Koste Gavrasa ,,Z“ iz 1969. godine. Takođe, posjetioci Instituta mogli su pogledati i skoro pa zaboravljeni komad „Lumiere D’Ete“ Žana Gremilona iz 1942. godine, koji je tokom okupacije bio zabranjen, s obzirom na decidno dešifrovanje društvenih ,,sudara“ u scenariju koji je potpisao veliki Žak Prever.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić