Dnevni list Pobjeda 09.11.2020.

Poneđeljak, 9. novembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19750 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Lider Albanske koalicije poručio da će odsustvo manjina u Krivokapićevom kabinetu stvoriti njihovu veću distancu prema izvršnoj vlasti

Protest mještana sela Brčeli zbog devastiranja groba Arsenija Plamenca, inspekcija i policija reagovale nakon nelegalnih radova na zaštićenom kulturnom dobru

S. VASILJEVIĆ

Privođeni pop Plamenac i sin zbog skrnavljenja groba

Nimanbegu: Sastav nove vlade put ka većoj polarizaciji društva Str. 2. i 3.

Šef Kriznog medicinskog štaba Nermin Abdić kazao da zasad kovid bolnice nijesu potrebne i apelovao da se pomogne ljekarima koji danima ne izlaze sa posla

Samo građani mogu da spriječe Predsjednik Udruženja Crmničana Jovan Lekić poručio je okupljenima u selu Brčeli da bi volio da vjeruje da je riječ o izolovanom slučaju, jer širenje bi u tom kontekstu mogli poslati poruku da se takve stvari ne smiju dešavati. Ipak, kako je naveo, ,,istorija nas uči drugačije“, pokazujući virusa da se ,,unazad cijeli vijek na neprimjeren način asimiluje sve što je crnogorska identitetska i kulturna baština“

STR. 5.

DUG PUT DO PRAVDE: Ana Jaredić i advokatica Jovana Pavlović iz Centra za ženska prava upozoravaju da razvedeni roditelji često ne ispunjavaju obaveze

STR. 6. i 7.

Američki analitičar Januš Bugajski kaže da je na čelo SAD došao veliki poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu

U glavnom gradu i prijestonici zabrana izlaska nakon 22 sata

Od danas i đaci Bajdenu će iz Podgorice, rješavanje Cetinja, Budve, problema u Ulcinja i Mojkovca regionu biti uče od kuće

STR. 6

Alimentacioni fond štitio bi djecu od siromaštva STR. 10.i 11.

jedan od prioriteta

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji

STR. 2. i 3.

STAV: Prof. dr Mihailo Burić

Ko ne poznaje rječno korito, ne može se baviti regulisanjem vodotoka STR. 12. i 13.

Negiranje crnogorstva samo će utvrditi identitet Crnogoraca

STR. 8. i 9.

2

Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Američki analitičar Januš Bugajski kaže da je na čelo SAD došao veliki poznavalac prilika na Zapadnom Bal PODGORICA - Dolazak Džozefa Bajdena u Bijelu kuću će uticati na stišavanje nacionalističke retorike u regionu, otvoriće se front protiv ruskog uticaja, a problemi će konačno biti rješavani u dogovoru sa EU - kaže američki analitičar Januš Bugajski ističući da je novi američki predsjednik dobra vijest za Balkan.

Objašnjava da će jedan od prioriteta Bajdenove administracije na Balkanu biti i Crna Gora.

CRNA GORA – Bajdenova politika u regionu mora biti usmjerena na ublažavanje rastućeg spora Crne Gore i Srbije u kojem miješanje Beograda u crnogorsku politiku može dalje polarizovati stanovništvo. Nova vlada uključuje radikalne elemente kojima je cilj da zaustave napredak Crne Gore u zapadnim institucijama – ističe ugledni američki analitičar.

Smatra da će nova američka administracija morati značajno da podstakne prozapadne snage unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori, u izvršnoj vlasti i u parlamentu, da bi se tako potkopale ,,srpske nacionalističke fikcije i proruske frakcije“.

– Administracija Bajdena moraće da podstakne prozapadne snage u okviru nove vladajuće koalicije i u parlamentu i da pomogne potkopavanju srpskih nacionalističkih i proruskih frakcija. Vučiću, takođe, treba uputiti upozorenje protiv bilo kakvog miješanja u politiku Crne Gore - ističe naš

Bajdenu će rješavanje prob u regionu biti jedan od prio Aleksandar Vučić i Milorad Dodik otvoreno su podržali Trampov reizbor i pozvali Srbe koji žive u SAD da glasaju za njega. Dodik je Bajdena opisao kao „srbomrsca“. Oba lidera sada će biti manje sigurna kada ponovo krenu u blokiranje politika u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u regionu - kaže Bugajski sagovornik.

Bugajski kaže da predsjedništvo Džoa Bajdena može produbiti američku umiješanost u rješavanje dugotrajnih sukoba na Zapadnom Balkanu.

– Iako je Trampovo predsjedništvo bilo usredsređeno na simboliku i odnose s javnošću, vjerovatnije je da će se Bajdenovo predsjedništvo boriti sa suštinom i postaviti nekoliko dostižnih prioriteta. Bajden ima koristi od godina direktnog učešća u regionu i kao predsjedavajući Odbora za spoljne odnose Senata i kao potpredsjednik SAD. Snažno je podržao vojnu intervenciju za zaustavljanje anticivilnih ratova i genocida u Bosni i Herce-

govini i na Kosovu. Njegov sin Bo Bajden, veteran američke vojske, služio je na Kosovu u Ministarstvu pravde SAD, kako bi pomogao u obuci lokalnih tužilaca i sudija. Iznad svega, pobjeda Bajdena izbjeći će potencijalno negativne posljedice drugog Trampovog predsjedništva - zaključuje Bugajski.

On upozorava da su Trampova retorika i postupci podstakli nacionalizam, radikalne desničare i skepticizam širom Evrope.

– Aleksandar Vučić i Milorad Dodik otvoreno su podržali Trampov reizbor i pozvali Srbe koji žive u SAD da glasaju za njega. Dodik je Bajdena opisao kao „srbomrsca“. Oba lidera

 Džozef Bajden

Pod Bajdenom, Balkan i druge spoljnopolitičke arene biće depolitizovane i njima će upravljati stariji imenovani i profesionalci u Stejt departmentu i drugim vladinim agencijama koji dobro poznaju probleme ovog podneblja -kaže Bugajski

Januš Bugajski

sada će biti manje sigurna kada ponovo krenu u blokiranje politika u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u regionu – kaže Bugajski.

uključujući nekoliko državnih sekretara i sekretara odbrane.

Bajdenovi saradnici ostaće posvećeni jačanju NATO saveza -kaže Bugajski.

PRIBLIŽAVANJE EU Ističe da će pod Bajdenom, Balkan i druge spoljnopolitičke arene biti depolitizovane i na tom prostoru će djelovati profesionalci u Stejt departmentu i drugim vladinim agencijama.

– Balkanska politika će takođe imati koristi od obnove odnosa sa Evropskom unijom, posebno pošto se Tramp ogradio od lidera EU i distanciirao od Berlina, Pariza i drugih prijestonica. Trenutna bezbjednosna politika nastaviće se pod Bajdenom, jačanjem pripremljenosti za odbranu i jačanjem istočnog fronta NATO - kaže Bugajski.

Prema njegovoj procjeni, nije Donald Tramp projektovao strategiju udaljavanja od evropskih centara, već nekoliko ljudi u njegovom timu.

– Ovu politiku nije osmislio Tramp, već visoko kompetentni članovi njegovog nacionalnog bezbjednosnog tima,

KOSOVO I BIH Objašnjava da spoljnopolitički tim Bajdena mora težiti postizanju nekoliko ciljeva u svojoj balkanskoj politici. Dva su prioritetna: rješavanje odnosa na realaciji Beograd-Priština i rješavanje blokade rada države u Bosni i Hercegovini.

– Prvo, moraju ozbiljno da se pozabave pregovorima Srbija-Kosovo kako bi postigli uzajamno međudržavno priznanje.

Ekonomski i politički elementi ne mogu se razdvojiti uprkos Trampovim pokušajima. A američko rukovodstvo u tom procesu mora zahtijevati blisku saradnju sa EU i sprečavanje Beograda da odlaže ili preusmjerava razgovore. Bajden je potpuno svjestan da će se finalizacijom sporazuma otvoriti putevi za regionalni razvoj i integraciju u EU – procjenjuje Bugajski.

Naglašava da će se Bajden, kao vrsni poznavalac prilika na Balkanu, odlučno pozabaviti PODGORICA – To što nema predstavnika nacionalnih manjina u sastavu vlade koji je predložio mandatar Zdravko Krivokapić vodiće daljoj polarizaciji društva, a manjine će prema takvoj vladi osjećati veću distancu – kazao je za Pobjedu Genci Nimanbegu, jedan od lidera Albanske koalicije „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“.

– To će voditi daljoj polarizaciji u društvu, pored podjela koje su vidljivije na Crnogorce i Srbe. Manjine će osjećati veću distancu prema ovakvoj vladi, što će biti teško popraviti u budućnosti – istakao je Nimanbegu.

Albanska koalicija „Genci Nimabegu - Nik Đeljošaj“ ranije je, kao i druge manjinske partije i koalicije, dobila poziv Krivokapića da bude dio buduće vlade, ali u njegovom prijedlogu ministara nije se našlo mjesto za njih. Nimanbegu i Đeljošaj imali su

rješavanjem političkih blokada u BiH. – Drugi prioritet je bosanski ćorsokak za koji će morati da odgovara visoki američki zvaničnik. Status kvo između dva bosanska entiteta može eksplodirati u bilo kom trenutku i stvoriti regionalnu pustoš.

Administracija Bajdena mora se fokusirati na glavne prepreke bosanskom rješenju. Iznad svega, lideri srpskog entiteta mogu ili pristati na ustavne promjene koje ograničavaju blokiranje centralnih vladinih institucija ili biti po strani i uz to biti i sankcionisani. A prijetnje bosanskom integritetu moraju imati posljedice i kazne - kaže naš sagovornik.

ZAUSTAVLJANJE SUBVERZIJA Ističe da se Bajden mora baviti smanjenjem ruske i kineske subverzije Zapadnog Balkana.

– Kina ulaže milione u infrastrukturu i telekomunikacije, koristeći lošu investicionu klimu da ubrizga svoj politički uticaj. SAD i EU moraće da rade zajedno na sprečavanju preuzimanja ključnih ekon-

Lider Albanske koalicije poru kabinetu stvoriti njihovu veću

Nimanbegu put ka većoj sastanak sa Krivokapićem povodom njegovog poziva i predali mu dokument sa svojim zahtjevima.

Njihovi zahtjevi odnosili su se, između ostalog, na zaštitu Valdanosa i Solane,

Nimanbegu

Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

lkanu

blema oriteta 

Novo američko rukovodstvo u procesu rješavanja odnosa Srbije i Kosova mora zahtijevati blisku saradnju sa EU, kao i sprečavanje Beograda da odlaže ili preusmjerava razgovore

omskih sektora, istovremeno stvarajući bolje uslove za privatne i javne investicije. Ovo je posebno hitno s obzirom na uticaj pandemije u regionu – ističe Bugajski.

Napominje značaj plana EU za ulaganje u države Zapadnog Balkana.

– Ekonomski investicioni plan EU kojim će se izdvojiti do devet milijardi eura za projekte na Zapadnom Balkanu dragocjeno je polazište. Bijela kuća i Bajden takođe mogu da promovišu inicijative za multinacionalni front protiv ruske subverzije Zapadnog Balkana. Oni bi se trebali usredsrediti na nekoliko krucijalnih područja kao što su dezinformacije, korupcija i ultranacionalizam, koje Kremlj iskorištava u svoju korist. Srbija će tada biti testirana - da li ona doprinosi regionalnoj bezbjednosti ili je saradnik sa Rusijom da potkopa zapadne institucije.

Uticaj Moskve takođe može biti potkopan ako se podrži brža integracija u EU Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Da bi postigli takve ciljeve, osnaženo američko rukovodstvo može poboljšati demokratske standarde, vladavinu zakona i antikorupcijske kampanje – zaključuje BugajsMarija JOVIĆEVIĆ ki.

Oštre reakcije nakon što je delegacija budvanske opštine polaganjem vijenca obilježila dan navodnog oslobođenja Budve BUDVA - Delegacija Opštine Budva, na čelu sa predsjednikom Markom Carevićem, položila je juče vijenac na spomen ploču koja se nalazi na zidinama Starog grada, obilježavajući na taj način, kako su naveli, „dan oslobođenja Budve 8. novembra 1918.“ Spomen ploča na starogradskim bedemima posvećena je „srpskim oslobodiocima Budve“. Događaj su oštro osudile DPS i LP, poručujući da on predstavlja poniženje Crne Gore i urušavanje antifašizma, dok su crnogorske patriote razvile transparent „Nikad više 1918“, u znak revolta na proslavu navodnog oslobođenja Budve.

Budvansko dešavanje obilježio je incident, kada je mještanka Darinka Ljubiša protestovala smatrajući da je riječ o lažnim istorijskim podacima, zbog čega joj je nekoliko okupljenih građana uputilo teške riječi.

Na nju se zaletio Predrag Ivanović, direktor Komunalnog preduzeća u Budvi, koji je u medijima i na socijalnim mrežama postao poznat nakon što je vikao na odbornika Stevana Džakovića.

Budvanski odbor DPS, kako su kazali, neće ćutati na poniženje Crne Gore od Demokratskog fronta i Ure polaganjem vijenaca povodom oslobođenja Budve 8. novembra 1918. godine. Oni su poručili da slavljenjem okupatora Carević i „klika na vlasti“ žele da uruše antifašizam kao jedan od temelja crnogorske državnosti i građanske države.

- Ponavlja se scenario kao i svake godine otkad je na vlasti

,,Sramotno vašarište istorijskih falsifikata“

U SLAVU ,,OSLOBODILACA“: Marko Carević položio vijenac na spomen ploču na zidinama Staroga grada

u Budvi antidržavna koalicija Marka Carevića, koja će iskoristiti svaku priliku da negira sve što ima veze sa slavnom crnogorskom istorijom i da veliča ono što je doprinijelo nestanku crnogorske države 1918. godine, sve u nadi da će se isti scenario ponoviti. Slavljenjem okupatora, bilo kojeg, kao i njihovih saradnika, Carević i klika na vlasti žele da uruše antifašizam kao jedan od temelja crnogorske državnosti i građanske države - navodi se u saopštenju.

DPS je saopštila da ni ove godine ne očekuju da se ovim povodom oglase iz Ure. - Kako su prećutali sramnu proslavu stogodišnjice nestanka Crne Gore usred grada u kojem su bili vlast, tako se ni sad neće mnogo naljutiti i naći će već neko jeftino opravdanje za ovo iživljavanje nad crnogorskom slobodarskom i antifašističkom tradicijom – saopšteno je.

Oni su ti koji ćute, kako navodi DPS, na hercegnovsko „krvavo kolo“, na skrnavljenje spome-

nika Moše Pijade, na lomljenje ploče u Piperima, na sramotno „srpsko more“ usred Budve. DF, Ura i svi ostali koji su pristali na ponižavanje Crne Gore i antifašizma. Mi ćutati nećemo, niti nam ćutanje dozvoljavaju slavni preci i slavna istorija ove zemlje, antifašistička i slobodarska. Da je vječna Crna Gora – dodaje se u saopštenju.

Liberalna partija saopštila je da je budvanska vlast i nova parlamentarna većina predvođena DF, Demokratama i

Bogdanović: Udari na crnogorsku istoriju - Revizija istorije proces je koji je duboko ukorijenjen na ovim prostorima, a u slučaju epizode u Budvi, ključno pitanje je - ko su ovovremeni nosioci revizionizma - kazao je Aleksandar Bogdanović, ministar kulture.

Prema njegovim riječima, od nekoga ko smatra da korona virus ne postoji i da je demonizacija crkveni obred, iznenađenje bi bilo da takva pojava i njeni sljed-

benici priznaju istorijsku faktografiju. On je osudio i verbalni napad opštinskog službenika na građanku Budve koja je mirno protestovala i konstatovao da su ,,procesi udara na crnogorsku istoriju spali na najopskurnija lica, kojima je mjesto najprije u satiri“.

Dodao je da se suprotstavljanje procesu revizije, skrnavljenja, laži i podvala tiče svakog slobodomislećeg pojedinca.

- Svako na svoj način može reagovati – i samo na taj način može se graditi društvo zasnovano na istini, antifašizmu i građanskom konceptu, gdje ljudska prava neće biti satjerana u kancelariju, a prava etničkih grupa u podrum... Građanska Crna Gora, koja je imala mnogo strpljenja, ovog puta mora dobro razumjeti poruku koja joj je poslata - dodao je Bogdanović.

Urom priredila ponovo „sramotno vašarište istorijskih falsifikata usred Budve“.

Ovaj drevni mediteranski grad i metropolu crnogorskog turizma, dodaje se u saopštenju, oni nastavljaju da „pretvaraju u šovinističku kasabu, uz svesrdnu pomoć lokalne Ure, koja je postala satelit DF i glavni zaštitnik i promoter interesa Sprske crkve i njihove politike, što je njihova centrala već mjesecima“. U svojem ludilu, borbi za fotelje i možda stidu i sramoti što su dio te šarene laže, oni danas ćute i klimaju glavama na montirane laži i slavlje mitomanije, ističu liberali.

LP navodi da je toga datuma Budva, koja je već bila oslobođena, jedino oslobođena od Crnogoraca i crnogorske državnosti.

- Upravo na način kako su ovih dana njihovi politički i duhovni lideri oslobodili vladu Crne Gore od Crnogoraca i svih drugih naroda u Crnoj Gori koji se ne uklapaju u njihove velikodržavne i nacionalističke kalupe. Liberali im poručuju da svakoj laži jednom dođe kraj i da u ovom slučaju 100 puta ponovljena laž, po gebelsovskoj metodi koju zastupaju, neće postati istina jer ima nas koji istinu čuvamo i razotkrivamo decenijama. Mitomanija i nacionalistička srljanja ne mogu donijeti ništa dobro ni Budvi, ni njenim ljudima. Toplo preporučujemo lokalnim vlastima da se pozabave stvarnim životnim problemima građana koji pate od posljedica epidemije i krize, da se pozabave propalom turističkom sezonom i subvencijama za ugostiteljstvo, te isplatom zarada zaposlenima koji se hrane nacionalizmom kao njihovi nadređeni u lokalnoj samoupravi – dodaje LP. I. K.

učio da će odsustvo manjina u Krivokapićevom u distancu prema izvršnoj vlasti

u: Sastav nove vlade j polarizaciji društva izgradnju luke u Ulcinju, proporcionalno učešće Albanaca u svim institucijama, decentralizaciju vlasti u oblastima prostornog planiranja, zdravstva, prosvjete, policije… Tražili su novi zakon o Morskom dobru, završetak procesa raspodjele imovine Glavnog grada sa Opštinom Tuzi, kao i izmjenu izbornog zakona sa ciljem da osiguraju garantovane mandate za Albance. Đeljošaj je ranije saopštio da je Krivokapić prihvatio njihove zahtjeve, te da bi nacionalne partije trebalo da sarađuju sa novom vladom.

– Prihvatanje naših prijedloga ne znači da ćemo i participirati u vladi, ali naša je obaveza da se izborimo da programske odrednice koje zastupamo budu prihvaćene od nove većine, a ne da se

3



Manjine će osjećati veću distancu prema ovakvoj vladi, što će biti teško popraviti u budućnosti

ponašamo neodgovorno i ostavljamo naše zahtjeve na čekanju i naš narod na cjedilu – poručio je Đeljošaj.

Kazao je i da će Predsjedništvo donijeti konačnu odluku o njihovom učešću u vladi, ali Krivokapić je prijedlogom imena budućih ministara preduhitrio Nimanbegua i Đeljošaja u toj odluci.

I. K.

Obavijest kandidata za ministra odbrane

Mandatar kazao da je „okupio ljude čistih biografija“

Abazović: Krivokapić: Pravično je da resor Pozitivan odbrane pripadne Abazoviću sam na korona virus PODGORICA – Lider koalicije ,,Crno na bijelo“ Dritan Abazović objavio je na Tviteru da je pozitivan na korona virus, te da se sada nalazi u samoizolaciji.

- Nakon preventivnog testiranja koje sam obavio ispostavilo se da sam pozitivan na korona virus. Osjećam se dobro, u samoizolaciji sam i nadam se da ću uskoro moći da se vratim redovnim obavezama. Čuvajte sebe i svoje najbliže, nosite masku i držite distancu - naveo je Abazović na Tviteru.

R. P.

PODGORICA – Mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić kazao je da bi bilo pravično da mjesto ministra odbrane pripadne koaliciji „Crno na bijelo“, jer je ona bila, kako je rekao, „do kraja dosljedna u zajedničkom rušenju režima i početku izgradnje nove Crne Gore“.

Krivokapić je u intervjuu za Tanjug rekao da je predložio tri kandidata za mjesto ministra odbrane. Rekao je da je predlažući sastav vlade „oku-

pio ljude čistih biografija u toj vladi, koja će igrati na rezultat, a to je bolji život građana“.

– Meni je, u izboru tih ljudi, bilo najvažnije da se ispoštuju četiri ključna elementa. Pored izuzetne biografije i rezultata u radu, da se radi o ljudima, opozicionarima koji nijesu korumpirani, odnosno koji imaju čistu biografiju i da su ono što su postigli i zaslužili – dodao je Krivokapić.

Komentarišući primjedbe da će se u njegovoj ekspertskoj vladi naći i ljudi iz „stare“ admi-

nistracije, Krivokapić je rekao da su mu takve ocjene nevjerovatne, te da su njemu poznata samo dva imena koja su radila u prethodnoj administraciji.

Rekao je da mu je posebno bilo važno da se radi o osobama koje znaju da rade u timu.

Krivokapić je kazao da nijedan sastav vlade nije idealan i da je svaki moguće kritikovati iz bilo kog ugla. Na pitanje da li je vlada „oročena“, rekao je da je tražio 200 dana tokom kojih vlada neće biti napadana.

R. P.

Crnogorac više neće savjetovati mandatara Srećko Crnogorac, savjetnik mandatara Zdravka Krivokapića, objavio je na svom Fejsbuk profilu da će napustiti tu poziciju.

– Formiranjem prijedloga za sastav nove i prve demokratske vlade Crne Gore, koju se obavezala da podrži većina poslanika izabranih na parlamentarnim izborima (onim na kojima se, gle čuda,

odlučuje samo o sastavu zakonodavnog tijela, a ne o sastavu vlade), a predvođene liderom najveće pobjedničke koalicije, sa potpunim uspjehom se završila i misija prvobitnog savjetodavnog tima prof. Krivokapića, uključujući time i moju misiju kao jednog od savjetnika u sektoru za politiku i međunarodne odnose – napisao je Crnogorac.

4

Ekonomija

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Tragom najave da Evropska centralna banka planira inovacije zajedničke valute za zemlje eurozone

Seminar Privredne komore Crne Gore o oboljenjima na radnom mjestu

Digitalni euro eliminisao bi rizik, a podstakao razvoj Timskim duhom Sastanak u Privrednoj komori

Ključ svih procesa je u primjeni blockchain tehnologije koja, za razliku od klasične onlajn baze podataka, omogućava komunikaciju sa više servera između kojih se transakcija obavlja. Blockchain ne dozvoljava bilo koje promjene podataka o transakcijama - brisanje, dodavanje i bilo koji drugi vid falsifikovanja… što rizik eliminiše PODGORICA – Digitalni euro, koji bi bio zasnovan na čvrstoj i dobroj regulaciji, podstakao bi tehnološki i ukupni razvoj, onemogućio rizike, falsifikate, brisanje transakcija ili bilo kakvu njihovu promjenu...

Digitalna valuta se nameće državama, da ne bi zaostajale u tehnološkom razvitku, da bi zadržale kontrolu i imale infrastrukturnu podršku za dalji razvoj. Širom svijeta, od američkih institucija, preko Australije, Kine do Kanade i Evrope monetarne institucije su posvećene optimalnoj postavci, odnosno rješenju ovog zadatka. To je kazao Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković, komentarišući nedavnu najavu Evropske centralne banke da razmatra uvođenje digitalnog eura.

Digitalni euro, kako je nedavno na Miločerskom razvojnom forumu objasnio guverner dr Radoje Žugić iz crnogorske Centralne banke, ne bi bio zamjena za gotov novac nego komplementaran sa postojećim i ne bi bio kao bitkoin...

CBCG, kako su kazali, za sada samo prati ovaj proces koji je inicirala Evropska centralna banka (ECB). Digitalno plaćanje, kako se očekuje, biće tema i na predstojećim godišnjim konsultacijama, jer je ECB pokrenula široku raspravu o uvođenju digitalnog eura.

Pejaković je za Pobjedu kazao da bi, kako je najavljeno, digitalni pilot eura u početku ciljao samo na učesnike iz privatnog finansijskog sektora i ne bi uključivao plaćanja pojedinaca u maloprodaji. Po ovim navodima, digitalna valuta za maloprodajne kupce biće podložna posebnoj predostrožnosti.

- Vođe evropskih institucija su svjesne međunarodnih procesa, i žele biti pripremljeni, ali kao i za svaki proces dinamika je upitna, pa su mišljenja podijeljena - za i protiv. Treba razriješiti političke i pravne implikacije.

Centralna banka eurozone ispituje različite mogućnosti za njihove moguće učinke na finansijsku stabilnost. U cilju kvalitetne pripreme javnosti o ideji se razgovara sa građanima, akademskim stručnjacima, finansijskim sektorom i vladama kako bi se procijenile potrebe - objašnjava generalni sekretar UBCG. On podsjeća da je predsjednica ECB-a Kristin Lagard nedavno kazala da se Evropljani sve više okreću digitalnom

Tips – brz prenos novca

trošenju, štednji i ulaganjima. Prema ECB-ovom planu, digitalni euro bi za razliku od bitkoina i drugih kriptovaluta bio pod nadzorom Centralne banke.

- Digitalna varijanta zajedničke evropske valute bila bi potom dostupna svim građanima i kompanijama u eurozoni, gdje je digitalni euro zamišljen kao dopuna gotovini, a ne kao zamjena. Dakle, nije ideja da se smanji vrijednost, već da se obezbijedi dodatna vrijednost euru kao valuti, upotrebljivosti uz digitalizovanje eura i korišćenja prednosti pomenutog procesa - kaže Pejaković.

Blockchain

On ističe da je ključ svih procesa u primjeni blockchain tehnologije.

– Blockchain je baza podataka koja se ne nalazi na jednom mjestu, već je čine manje baze (blokovi) koje su međusobno digitalno povezane. One sadrže informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, katastarskih registracija, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojim se regulišu autorska prava – ističe on.

Prilikom njihove razmjene nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene.

- Za razliku od klasične onlajn baze podataka, blockchain tehnologija omogućava komunikaciju sa više računara (servera) između kojih se transakcija obavlja). Bilo koja promjena podataka o transakcijama, uključujući njihovo brisanje, dodavanje i bilo koji drugi vid falsifikovanja, nije moguća. Kvalitet sistema koji se bazira na nepromjenljivosti informacija je ono što daje upotrebljivost blokchaina i to ne samo u finansijskoj sferi

Bratislav Pejaković

već generalno u ekonomiji, administraciji, zdravstvu - kaže Pejaković.

Primjena ove tehnologije, dodaje on, nije jedino i isključivo pravo države. Razne firme, podsjeća Pejaković, nastoje da blockchain primjene na svoje poslovanje, i to je problematika koja se sada tretira širom planete.

Svjetski digitalni džinovi, od Majkrosofta, Fejsbuka, Guglaa, do Amazona bave se, dodaje on, razvojem platnih sistema i valuta. Podsjeća da je odgovor Centralne banke Francuske bio decidan da bi prihvatanje valuta poput Fejsbukove Libre uključivalo ogromne rizike koji nikako nijesu prihvatljivi jer bi ugrozili monetarni suverenitet eura. Ranije su Francuzi najavili razvoj digitalne valute Centralne banke (CBDC) koja će pilotirati za finansijske institucije.

kriptovalute

Pejaković kaže da je za digitalne valute, među kojima je bitkoin najpoznatiji, ključno da nema podlogu za vrijednost kao važeće valute, niti regulaciju.

-Istina, to se smatra za prednost u jednom dijelu, ali kako nije regulisan niti instituci-

Pejaković kaže da informacija o razvoju tehnologije pod nazivom Target Instant Payment Settlement – skraćeno ,,Tips“ pokazuje koliku pažnju Evropska centralna banka posvećuje platnom prometu.

- Tips omogućava kompanijama i privatnim kupcima da u roku od nekoliko sekundi 24/7 prebace novac primatelju putem svoje banke. Do sada je dozvoljavana obrada transfera u eurima. Obrada plaćanja recimo u švedskim krunama trebala bi započeti od maja 2022. godine. Sa Tips-om u platnom prometu, Evropa želi postati nezavisnija od stranih pružalaca usluga kao što su Visa i Mastercard - objašnjava generalni sekretar UBCG. Što se tiče rješenja za digitalno plaćanje, američke tehnološke grupe Gugl, Fejsbuk i Apple, dodaje Pejaković, takođe napreduju sa svojim rješenjima, a na tržište ulaze i kineski dobavljači poput Alibabe.

onalno prihvaćen, upitan je njegov opstanak kada krenu državni projekti. Sa druge strane, bitkoin je prihvaćen širom svijeta, a snažnu podršku je imao septembra 2019. godine kada je Luksemburška filijala jedne od najvećih revizorskih kuća prihvatila kao platežno sredstvo, tvrdeći da žele da udovolje potrebama klijenata i podrže rastući nacionalni kripto-eko sistem. U saopštenju su bitkoin nazvali prvim mehanizmom P2P plaćanja koji ne može biti ugrožen i zasnovan je na decentralizovanom modelu povjerenja - navodi generalni sekretar UBCG. Dodaje da ima projekcija da će bitkoin opet rasti, jer do danas je na tržištu 90 odsto, od konačnih 21 miliona bitkoina.

- Ograničena količina jedan je od najvažnijih faktora rasta vrijednosti kriptovaluta. Važna vijest bila je i da će PayPal ući na tržište kriptovaluta jer će svojim korisnicima (njih 346 miliona) omogućiti trgovinu kriptovalutama. Kod neregulisanih i nekontrolisanih procesa, najvažniji je marketing, tako da i ovdje rizik preuzimaju sami učesnici, jer u slučaju pronevjere, prevare nemate se kome obratiti - upozorava Pejaković.

M.p.M.

protiv stresa

PODGORICA - U Crnoj Gori, prema podacima SZO, 40 hiljada zaposlenih radi kancelarijske poslove, zbog čega su izloženi najvećem riziku od profesionalnih oboljenja slabljenja vida, muskuloskeletnih problema, stresa i depresije – kazala je doktorica psihologije Jelena Goranović na seminaru Privredne komore o suzbijanju stresa na radnom mjestu.

Ona je navela da u trgovinama i ugostiteljstvu uglavnom rade žene i to njih 50 hiljada, te da imaju najvišu stopu stresa koji dovodi do fizičkih oboljenja.

– S obzirom na to da će svaki građanin imati pravo na zdravstvenu njegu i pomoć, moguće i poštedu od posla zbog ovog stanja, kao i da će se ,,burnoutom“ vjerovatno baviti izabrani ljekari ili specijalisti medicine rada, prije nego psihijatri, treba očekivati veliki broj zahtjeva za bolovanje po tom osnovu – upozorava Goranović, dugogodišnja konsultantkinja u oblasti kontrolisanja stresa i pospješivanja dobrobiti zaposlenih u Velikoj Britaniji.

Stava je da je fokusiranje na dobrobit zaposlenih i građenje timskog duha, u vrijeme pandemije, postalo važnije nego ikada te da je pozitivan mentalni sklop u korelaciji sa nižom stopom bolovanja.

– Pogoršanje psihološke dobrobiti zaposlenih za 20 odsto dovodi do umanjenja njihove radne performanse za 10 odsto, dok poboljšanje dobrobiti za 20 odsto dovodi do smanjenja stope bolovanja i fluktuacije zaposlenih – poručila je Goranović naglašavajući potrebu sistemskog djelovanja i evaluacije efekata.

Na seminaru koji je Privredna komora organizovala u saradnji sa međunarodnom bonitetnom kućom Coface, prvenstveno namijenjenom preduzećima koja posjeduju Excellent SME sertifikat, učestvovalo je 99 predstavnika kompanija, od čega njih 66 onlajn.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je kazala da se ovim sertifikatom promoviše izvrsnost preduzeća, povećava transparentnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolja vidljivost kompanija sa dobrom poslovnom praksom i sigurnije poslovanje. Za posljednjih pet godina, otkada sa kućom Coface izdaju sertifikat, dodijeljeno je njih 1.300. Riječ je o, kako navodi, regionalnom projektu koji se realizuje u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Rumuniji, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj.

- Stranke i poslovni partneri vlasnika sertifikata Excellent SME Montenegro, koji izdaje Privredna komora Crne Gore, dobijaju veću bezbjednost poslovanja, veće povjerenje, lakše i brže poslovno odlučivanje sa manje rizika, a vlasnik jasno označen dobar bonitet preduzeća, višu kredibilnost u očima stranki i poslovnih partnera - rekla je Filipović.

Direktor kompanije Coface za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović je ocijenio da važnost ovog sertifikata nikada nije bila važnija te da će benefite toga nosioci naročito osjetiti u budućem periodu.

- Nosioci Excellent SME su uglavnom jake porodične firme koje su izuzetno fleksibilne i mogu da posluju i u najtežim uslovima – r. p. rekao je Živanović.

Podaci o poslovanju Instituta „Simo Milošević“

Zabilježili gubitak od 2,34 miliona eura PODGORICA – Institut „Simo Milošević“ zabilježio je u trećem kvartalu gubitak od 2,34 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine bio u dobiti 1,1 milion eura.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Instituta su na kraju septembra iznosili 4,06 miliona eura i bili su 2,4 puta manji nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi kompanije smanjeni su 25,8 odsto na 6,23 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 3,84 miliona eura, materijala 1,03 miliona eura, a amortizacije i rezervisanja 598,5 hiljada.

Ostali poslovni rashodi iznosili su 750,61 hiljadu eura.

Ukupna aktiva kompanije na kraju trećeg kvartala vrijedi-

la je 63,61 milion eura, što je 3,2 odsto manje u odnosu na uporedni period. Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 1,06 miliona eura, a kratkoročna 10,96 miliona eura. Neraspoređena dobit iznosi 1,13 miliona eura, a odložene poreske obaveze 1,48 miliona eura.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelskoturističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.

Crnogorska vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto, dok je iza CK Zbirnog kastodi računa 1 skriven vlasnik 1,22 odsto dionica. r. e.

U fokusu

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Protest mještana sela Brčeli zbog devastiranja groba Arsenija Plamenca, inspekcija i policija reagovale zbog nelegalnih radova na zaštićenom kulturnom dobru

5

Crkva da bude mjesto okupljanja, a ne razdvajanja

Privođeni pop Plamenac i sin zbog skrnavljenja groba mitropolita CPC

– Istorijski podaci govore da je vladika Arsenije Plamenac bio sahranjen do svog rođaka mitropolita Rufina - kazao je mještanin Branislav Plamenac navodeći da su više puta on i njegovi rođaci tražili da to mjesto bude obilježeno, ali je to tako ostalo.

Kaže da je pokojni mitropolit Amfilohije obećao da će grobno mjesto Plamenca biti bolje obilježeno.

– Ja vas molim da crkva bude mjesto okupljanja, a ne mjesto razdvajanja – poručio je Branislav Plamenac.

Predsjednik Udruženja Crmničana Jovan Lekić poručio je okupljenima u selu Brčeli da bi volio da vjeruje da je riječ o izolovanom slučaju, jer bi u tom kontekstu mogli poslati poruku da se takve stvari ne smiju dešavati. Ipak, kako je naveo, ,,istorija nas uči drugačije“, pokazujući da se ,,unazad cijeli vijek na neprimjeren način asimiluje sve što je crnogorska identitetska i kulturna baština“

Generalna proba Podršku mještanima dala je i predsjednica Patriotsko-komitskog saveza Tanja Perišić koja je uputila pitanje nadležnim institucijama da li rade posao za koji ih plaćaju svi građani i zbog čega dozvoljavaju ovakve udare na državu.

– Ni Metodije ni pop Jovan Plamenac nijesu imali ingerencije da diraju nešto što spada u kulturnu baštinu Crne

Gore bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara – kazala je Perišić.

Ona je navela da su, nakon što je otkopan grob, kosti zamotane u najlon i bačene, kao što, kako ocjenjuje, cijelu crnogorsku istoriju pokušavaju da zatru i bace.

– Što možemo nego da pomislimo da je ovo generalna proba za nešto veće – kazala je Perišić.

s. vasiljević

Mandić: Da se zaustavi diskriminacija sveštenika

ogorčenje: Protest mještana kod manastira

PODGORICA – Crnogorska policija podnijela je krivičnu prijavu i privela tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru sveštenika Jovana Plamenca i njegovog sina Krsta zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo povreda groba mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Arsenija Plamenca u manastiru u selu Brčeli u Crmnici.

Prema informacijama Pobjede, nakon saslušanja u tužilaštvu, Plamenac i njegov sin su pušteni na slobodu.

PROTEST

Juče su se mještani sela Brčeli, koji su i otkrili da pripadnici SPC izvode radove i da su skinuli ploču sa grobnice mitropolita CPC, okupili ispred manastira i poručili da neće dozvoliti skrnavljenje crnogorske kulturno-istorijske baštine.

Predsjednik Udruženja Crmničana Jovan Lekić okupljenima je poručio da bi volio da vjeruje da je riječ o izolovanom slučaju, jer bi u tom kontekstu mogli poslati poruku da se takve stvari ne smiju dešavati. Ipak, kako je naveo, ,,istorija nas uči drugačije“, pokazujući da se ,,unazad cijeli vijek na neprimjeren način asimiluje sve što je crnogorska identitetska i kulturna baština“.

– Ne može bilo koji pojedinac da uzurpira nešto što pripada svima nama – kazao je mještanin sela Brčeli Nenad Nikaljević koji je obavijestio javnost da se ispred gornjeg manastira odvijaju radovi.

Ukazujući da to nije običan čin devastacije, Nikaljević je podsjetio da je taj objekat prije 50 godina zaštićen kao državno kulturno dobro te da zbog toga niko nije mogao da radi bilo šta bez dozvole državnih organa i poštovanja posebnih protokola.

Brojne reakcije Osuda dešavanja u selu Brčeli stigla je i sa adrese mandatara Zdravka Krivokapića koji je, za Antenu M, naveo da oni koji to rade ne mogu da se opravdaju bilo čime i da time govore sve o sebi.

– Skrnavljenje bilo kog objekta, posebno sakralnog, u Crnoj Gori uvijek je izazivalo jednak odnos kao da udarate na neku svetinju.

Svaki taj spomenik je, prvo lično, odnos svakog pojedinca prema njegovoj porodici. Smatram da je to nešto što ne treba da se dešava u Crnoj Gori – navodi Krivokapić.

Poslanica DPS-a Aleksandra

Vuković se pita da li se počelo sa zametanjem tragova crnogorske istorije kako Crna Gora ne bi imala budućnost, te jesu li se svetinje branile kako bi se u njima nekontrolisano brisala istorija crnogorske duhovnosti.

– Poručujemo vam, gospodo u prelesti, da će se sa vama boriti ne samo ovi grobovi koje danas rušite, nego i naši, jer „slavno je za otadžbinu mreti“. Najzad, enciklopedija mrtvih koji su vaskrsli državu Crnu Goru u našem je śećanju. Poučite ih, mrtvi, da se u svojoj drskosti ne igraju našim strpljenjem! Mi, živi, nećemo im to dozvoliti ni po koju cijenu – poručila je Vuković.

Reagujući na ovu vijest, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić tražio je da policija ,,prestane sa njihovom diskriminacijom“ i da popa Plamenca i njegovog sina pusti na slobodu. Mandić tvrdi da je blagoslov za restauraciju i obnovu grobnog mjesta Arsenija Plamenca, još prije godinu, dao pokojni mitropolit Amfilohije.

– Oni koji ne shvataju kako taj pro-

ces teče, koriste trenutnu situaciju da osude oca Jovana koji je samo nastavio djela našeg mitropolita Amfilohija koji je u toku svoje službe pronalazio, obnavljao i opojao mnoge oronule grobove i rasute kosti naših predaka da bi nova pokoljenja znala za njih. Zamjerati ocu Jovanu i osuđivati ga zbog toga mogu samo zlonamjerni ili neznaveni – rekao je Mandić.

Da je riječ o anticivilizacijskom skrnavljenju grobnog mjesta Plamenca, ocijenio je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković ukazujući da je ono praćeno ,,zaglušujućim ćutanjem najvećeg dijela političke elite i medijske scene“.

Iskazujući čast Crmničanima koji su digli glas, Vuković je na svom Fejsbuk profilu naveo da je država na potezu.

Osude zbog ovog čina stižu i iz Ure, koja ukazuje da ovo nezakonito djelovanje zaslužuje hitne reakcije nadležnih institucija, jer se, kako navode, odlično zna ko i na koji način mora čuvati kulturno-istorijska blaga Crne Gore.

Ocjenjujući skrnavljenje grobni-

ce kao nastavak sve učestalijih primjera devastiranja kulturnoistorijskih znamenja u prethodnim danima, iz Ministarstva kulture su naveli da svi takvi činovi za cilj imaju osporavanje i satiranja vrijednosti na kojima počiva savremeno crnogorsko društvo.

– Skrnavljenja spomen-obilježja svijetle antifašističke tradicije Crne Gore jednako koliko i devastacija grobnice crnogorskog vladike nedvosmisleni su nasrtaji na crnogorski državni identitet – rečeno je iz ovog ministarstva i najavljeno da će preduzeti sve radnje kako bi se jednako zaštitio i očuvao svaki segment crnogorskog kulturnog i istorijskog nasljeđa.

Plamenac počiva, a da bi se na krstu stavio natpis trebalo bi da znamo da li samo on tu počiva ili ima više njih koji su tu sahranjeni. Zbog toga se podigla ploča – objašnjava Metodije dodajući da se u ovom manastiru

radilo na unapređenju svetinja, a ne na skrnavljenju.

Navodeći da će sve što ubuduće bude rađeno, biti urađeno uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Metodije nije mogao da odgovori na pitanje novinarke Pobjede da li to znači da ta saglasnost do sada nije tražena, ukazujući da će odgovor na to dati nadležni organi.

– Ovo je vrijeme u kom je najmanje potrebno dizanje tenzije i ove bure i nemira. Nama je u interesu da to sve bude kako je Božji blagoslov i kako je po zakonu ove države – poručio je Metodije.

Na skupu koji je okupio više desetina stanovnika sela Brčeli i crmničkih sela, bila je prisutna policija i nekoliko inspektora u civilu. Neposredno pred početak skupa službenici policije su raširili traku oko groba Arsenija Plamenca ne dozvoljavajući nikom da priđe, zbog, kako je rečeno, uviđaja koji je trebalo da bude sproveden.

M. LEKOVIĆ

Smatra da je ovo već viđen scenario.

– Prije četrdesetak godina je devastiran grob Šćepana Malog. Iskoristili su radove da se taj grob devastira i njegov grob je nestao. Ako nije pred našim očima, on nije ni u našoj svijesti – poručio je Nikaljević izražavajući bojazan da se stvari, zbog novoizabrane vlasti, neće odvijati u željenom smjeru po građane ovog sela.

On je apelovao na nadležne organe da sve vrate u prvobitno stanje, onako kako je propisano zakonom, navodeći da je napravljena šteta i da je dio blaga već pokraden.

NIJE VRIJEME ZA TENZIJE

Vikarni episkop Mitropolije crnogorsko primorske SPC Metodije pak navodi da je ,,spletom nespretnih okolnosti“ nastala tenzija te da je njihova jedina namjera da postave krst na grobnom mjestu gdje je sahranjen mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Arsenije Plamenac. Smatra da se u krugu manastira nije desilo niš-

Sveštenik Jovan Plamenac

ta tako alarmantno niti zlonamjerno da bi se ,,dizala ovolika ujdurma oko cijele priče“.

– Trebalo je da se stavi krst na grobno mjesto, na ploču, gdje se pretpostavlja da mitropolit Arsenije

6

Društvo

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Otkriveno novih 426 slučaja od 840 PCR analiza, četiri osobe preminule

Pola uzoraka pozitivno na korona virus PCR uzoraka na korona virus.

Najviše zaraženih od jučerašnjeg presjeka je u Podgorici 249, slijedi Bijelo Polje 50, Nikšić 39, Berane 27, Mojkovac 13, Andrijevica devet, Budva sedam, Rožaje šest, Kolašin šest,

Promjene u režimu rada škola

Od danas i đaci iz Podgorice, Cetinja, Budve, Ulcinja i Mojkovca uče od kuće

O provjerama znanja učenici će biti obaviješteni od strane škola

PODGORICA - Škole u Podgorici, Cetinju, Budvi, Ulcinju i Mojkovcu od danas prelaze na rad na daljinu na minimum dvije nedjelje, jer je kumulativna incidencija u tim opštinama prešla 800 na sto hiljada građana – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Navode da će ovaj režim nastaviti da se primjenjuje i u školama na Žabljaku, koji je od ranije već na snazi. Prema ranijim smjernicama Instituta za javno zdravlje, tzv. sistemu semafora, propisano je da škole prelaze na onlajn

sistem na dvije nedjelje od momenta ,,ulaska u crveno“, odnosno prelaska kumulativne incidencije preko 800.

U ,,zelenim“ opštinama, u kojima je kumulativna incidencija ispod pet, mjere u školama se relaksiraju.

- O provjerama znanja, koje će se obavljati u školi, po uputstvima i uz puno poštovanje mjera usaglašenih sa IJZ, đaci ce biti obaviješteni od strane škola, a Ministarstvo je takođe na raspolaganju za sve dodatne informacije. Konsultacije će biti organizovane po potrebi i samo uz poštovanje mjera IJZ - poručeno je iz ovog ministarstva. R. P.

Vrtići rade redovno Iako će zbog pogoršane epidemiološke situacije u pojedinim gradovima nastava biti organizovana na daljinu, vrtići će raditi redovno, rečeno je Radiju Crne Gore u Ministarstvu prosvjete.

“Kada govorimo o vrtićima oni funkcionišu po potpuno drugačijim principima od škola, prije svega nijesu obavezni, zatim u vrtiće

ionako dolazi oko 20 odsto od ukupno upisane. Zbog svega navedenog, kao i zbog roditelja kojima su neophodni, za sada će raditi”, istakli su iz Ministarstva prosvjete. Nije, međutim, isključeno da će biti promjena i u njihovom režimu funkcionisanja, a ako i kada se desi, javnost će biti obaviještena.

Ulcinj pet, Cetinje pet, Kotor tri, Bar tri, Pljevlja dva i Petnjica i Danilovgrad po jedan.

U Podgorici su preminula dva pacijenta, jedan u Herceg Novom i jedan u Kotoru. Najstariji je imao 81 a najmlađi 61 godinu.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 328, a od početka godine 337.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24

časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 6.575.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 22.805.

Trenutno je najviše zaraženih u Podgorici 3.077, pa u Nikšiću 606, a slijede Bijelo Polje sa 502, Bar 356, Berane 329, Cetinje 299, Budva 247, Ulcinj 195, Pljevlja 182, Kotor 176, Mojkovac 104, Rožaje 82, Kolašin 73, Herceg

Šef Kriznog medicinskog štaba Nermin Abdić kazao da zasad kovid bolni i apelovao da se pomogne ljekarima koji danima ne izlaze sa posla

Samo građani mo spriječe širenje v

PODGORICA – Bilo koje masovno okupljanje ili skup tokom koga se ne poštuju epidemiološke mjere, poguban je i sigurno dodatno pogoršava situaciju sa korona virusom u zemlji, ocijenio je za Pobjedu šef Kriznog medicinskog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti dr Nermin Abdić.

Broj inficiranih korona virusom u Crnoj Gori kontinuirano je visok, a epidemiolozi su ranije naglasili da ukoliko građani ne shvate situaciju ozbiljno, možemo doživjeti scenario kakav se desio u Bergamu. Na ruku crnogorskoj stvarnosti i zdravstvenom sistemu ne ide ni činjenica konstantnog nepoštovanja mjera.

Osim građana, ni stručna lica nijesu sklona strogoj disciplini tokom korona režima, što se vidjelo na dan smrti mitropolita Amfilohija, kada je preko 200 njih ušlo bez zaštitne opreme u zabranjeni kovid prostor Kliničkog centra da isprate njegovo tijelo.

Ogroman broj građana prisustvovao je i mitropolitovoj sahrani i na tom skupu se nijesu poštovale mjere, naprotiv organizovano je pričešće i bilo je dozvoljeno da se ljubi ruka preminulom mitropolitu.

Mi radimo što možemo, a eksperti iz SZO koji su nam bili u posjeti iz Švedske i Danske su se uvjerili da se sva terapija daje po protokolima i smjernicama SZO. Pohvalili su napore koje dajemo u borbi protiv korona virusa, rekao je Pobjedi dr Nermin Abdić

APEL

Abdić u razgovoru za naš list nije želio da komentariše postupak svojih kolega, ali je apelovao na građane da ne idu na skupove bilo koje vrste.

- Uvijek to naglašavam, bilo da je to rođendan, veselje, ružni događaji ili okupljanje prijatelja, sve to mogu biti klasteri koji su opasni i mogu pogoršati epidemiološku situaciju. Ljudi ne nose maske ni na ulici, oni se ne pridržavaju osnovnih mjera – vidno je razočaran Abdić.

Kako je rekao, „svako neka nosi breme odgovornosti za svoje postupke“.

- Mi uvijek apelujemo na građane da ne testiraju kapacitete zdravstvenog sistema, da to ne smijemo da radimo jer je opa-

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka otkrile 426 novih slučaja korona virusa, a četiri pacijenta su umrla u protekla 24 časa.

Laboratorije su analizirale 840

Otvorićemo privremene bolnice ako dođe do scena koje ne želimo da imamo

snost velika. Dajte da budemo društveno odgovorni, to i nije tako teško jer smo pokazali da možemo. Uradimo to zbog sebe, porodice, prijatelja i ovih ljudi koji rade u zdravstvenom sistemu i bijelog dana ne viđaju devet mjeseci jer su u prvoj liniji borbe i tu su da nam pomognu.

Razmislite kako je ljudima koji danima nijesu izašli iz kovid

centra, neki ljekari mjesecima ne vide porodicu, mislite li da je njima lako kad vide da se građani ovako ponašaju? Pomozite nam – apelovao je ovaj ljekar.

ZASAD BEZ KOVID BOLNICA

Govoreći o formiranju kovid bolnica, naš sagovornik kaže da nam za sada to neće biti po-

trebno, ali da se situacija prati.

- Ako dođe do scena koje ne želimo da imamo, onda ćemo otvoriti privremene bolnice, ali za sada nema potrebe za tim. Štab je dao jasne sugestije za povećan broj pacijenata koji u narednim danima i sedmicama može biti prisutan i u našoj državi. Svi direktori zdravstvenih ustanova do da-

U 15 crnogorskih opština već godinama veći broj umrlih nego rođenih, odgovornost je na institucijama PODGORICA - U Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina više ljudi umire nego što se rađa, te je stopa prirodnog priraštaja u padu, kazali su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje.

Nakon podataka koji su pokazali da je u 15 crnogorskih opština više umrlih nego rođenih, iz Instituta su kazali da je pozitivan prirodni priraštaj zabilježen u Podgorici, Budvi, Rožajama, Baru i Kotoru, dok je opština Plav sa prirodnim

Razlozi Prema navodima Instituta za javno zdravlje, glavni razlozi pada prirodnog priraštaja se mogu sagledavati upravo kroz unutrašnje i

Mihailović: Država ne radi ništa po tom priraštajem koji iznosi 0.

- Sve ostale opštine imaju negativan prirodni priraštaj - saopšteno je iz Instituta.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da država ne radi ništa po ovom pitanju te da pod hitno treba osmisliti

PROBLEM

modele kako Crna Gora ne bi ušla u „crvenu zonu“ kada je u pitanju prirodni priraštaj.

Negativan prirodni priraštaj u velikom broju opština je ogroman demografski, odnosno društveni problem koji će uticati i na društvenu i ekonomsku sliku Crne Gore.

- Evidentno je da se bilježi negativan prirodni priraštaj

u većini opština u Crnoj Gori, što predstavlja značajan društveni problem, jer ograničava razvojne potencijale. Stoga je u opštinama sa negativnim prirodnim priraštajem evidentno staranje populacije čime se smanjuje reproduktivni potencijal, uz izražene migracije mlađeg dijela stanovništva – kazali su iz Instituta.

spoljašnje faktore.

- Interni faktori su u vezi sa konstantnim padom stope nataliteta, niske stope fertiliteta, povećanjem učešća starih u populaciji, promjenama tradicionalnih odnosa

među polovima, unutrašnjih i spoljašnjih migracija mladih, reproduktivno sposobnih stanovnika, ali i neujednačenih ekonomskih uslova na različitim teritorijama zemlje – kažu u Institutu.

Spoljašnji faktori koji utiču na smanjenje prirodnog priraštaja su globalizacija, neravnomjerni razvoj zemalja, povećano očekivano trajanje života, povećana upotreba kontraceptivnih sredstava itd.

U Institutu su decidni da se ovaj problem rješava dobrom reproduktivnom politikom i stimulisanjem mladih da rađaju. To treba činiti kroz usklađivanje radnih obaveza i roditeljstva.

- Vrlo je važno, u ostvarivanju navedenog cilja, ohrabrivati žene da više rađaju kroz stvaranje mogućnosti za adekvatnu brigu o djeci – smatraju u Institutu.

Povećanje broja predškolskih ustanova sa unaprijeđenim uslovima je jedan od važnih činilaca za povećanje broja djece.

Takođe, neophodno je smanjiti negativne faktore zbog kojih mladi ljudi napuštaju

mjesta stanovanja i svoju zemlju.

Mihailović je kazala da je Udruženje Roditelji imalo sastanke sa prethodnima i sa sadašnjim premijerom te da su tražili da se analizira situacija i definišu mjere, ali niko nije bio zainteresovan za tako nešto.

- I od naredne vlade ćemo tražiti da se pozabavi time i nadamo se da će konačno neko da shvati da je pravo vrijeme odavno prošlo da bavimo ovim pitanjem – kazala je ona.

PASIVNOST NADLEŽNIH

Ukoliko u većini opština nema dovoljnog broja ljekara, vrtića, produženog dnevnog

Društvo

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

SZO donirala Institutu za javno zdravlje opremu vrijednu više od pola miliona eura

Novi 72, Danilovgrad 71, Tivat 63, Andrijevica 38, Plav 38, Žabljak 24, Tuzi 19, Petnjica 11, Gusinje i Šavnik po četiri i u Plužinama su tri aktivna slučaja.

Izlazak od 22 sata do 5 ujutro, od danas je zabranjen u Podgorici i na Cetinju. Osim zabrane kretanja, zabranjen je i rad ugostiteljskih objekata, teretana, fitnes centara i škola. R. D.

ice nijesu potrebne

Pregledi obustavljeni, ali će se nadomjestiti

ogu da virusa

Dr Abdić je kazao da su u KCCG morali da obustave ambulantne preglede te da su to učinili zbog najranjivijih kategorija i mogućnosti da dobiju korona virus ukoliko se izlažu riziku odlaska u ambulantu, ali je naveo da će se sve nadomjestiti.

- Organizovaćemo dopunske aktivnosti i nikome neće biti uskraćemo pravo na pregled. Onkološkim pacijentima se daje terapija, a pacijenti sa malignim oboljenjima se zbrinjavaju, ali svi moraju imati negativan PCR test - naveo je Abdić.

Podaci

nas će nam dati precizan broj kreveta, da znamo koliko još možemo da proširimo kapacitete u tom smislu. Ako formiramo privremene bolnice za koje još nema potrebe, kapacitete bismo proširili za još 300 dodatnih kreveta, a ta mjesta, kako procjenjujemo, imamo već unutar zdravstvenog sistema. Kovid bolnice bismo

VIŠE NEGO IKADA POTREBNO NACIONALNO JEDINSTVO I SARADNJA: Boban Mugoša i Mina Brajović

Kapaciteti laboratorija

povećani 12 puta S. VASILJEVIĆ

U Crnoj Gori je oko 100 zdravstvenih radnika i nemedicinskog osoblja inficirano korona virusom, kazao je dr Nermin Abdić.

Govoreći o broju bolnički liječenih pacijenata u zemlji, do subote je on iznosio 282.

- U zdravstvenom sistemu ima 579 posteljnih mjesta, od toga u svakom trenutku na tu brojku možemo da dodamo još 150 postelja, a od toga je čak 305 pozicija sa centralnim kiseonikom koji je značajan zbog mogućnosti liječenja kompleksnih pacijenata - naveo je Abdić.

U četvrtak i petak, kako je naveo, bilo je između 220 i 250 pacijenata koji su se pregledali u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a najviše onih koji su se javljali internoj ambulanti.

Istakao je značajnu pomoć ljekara koji rade u primarnom nivou zdravstvene zaštite.

- Oni daju nadljudske napore i obavljaju ogroman broj pregleda, tu se radi trijaža, a taj dio posla je težak - rekao je on.

Medicinski radnici iz kovid odjeljenja rade danonoćno

morali dodatno da opremamo i usmjeravamo kadrove, a za tim još uvijek nema potrebe i nadamo se da neće ni biti - naveo je Abdić.

AKTIVNOSTI

Krizni medicinski štab, kojim Abdić rukovodi, intenzivno radi na funkcionisanju zdravstvenog sistema u državi, pa su prethodne sedmice imali sastanak sa predstavnicima štabova iz Bara i Ulcinja, kao i sa menadžmentom opštih bolnica i domova zdravlja u tim gradovima.

- U barskoj bolnici, kako smo se uvjerili, daje se identična terapija za korona pozitivne pacijente kao što se daje u KCCG. Kolege iz tog grada su uvijek u komunikaciji sa nama i mogu istaći da su disonantni tonovi koje smo čuli kada je u pitanju Opšta bolnica u Baru bili apsolutno neopravdani – istakao je Abdić.

Iz Kriznog medicinskog štaba u srijedu su posjetili zdravstvene stanice u Baru i Ulcinju i isturene ambulante u ruralnim područijima te dvije opštine i obišli građane kako bi im uka-

zali da je disciplina važna.

U petak su imali i sastanak sa menadžmentom i zaposlenima koji rade u kovid centru u Bijelom Polju, kao i sa Operativnim štabom za zaštitu i spašavanje tog grada i sa čelnicima doma zdravlja.

- Dali smo im smjernice za djelovanje u borbi sa kovid-19.

Prebacili smo tri respiratora u Opštu bolnicu Bijelo Polje, a u narednim danima očekujemo od NATO saveza kiseoničke boce sa raspršivačima vazduha i manometrima, aparate za acidobazne statuse i monitore – rekao je Abdić.

Kazao je da ljekari nijesu ljudi koji sprečavaju epidemiju već liječe pacijente od infekcije i prate posljedice korone.

- Građani su ti koji mogu da doprinesu da ovu pošast pobijedimo. Mi radimo što možemo, a eksperti iz SZO koji su nam bili u posjeti iz Švedske i Danske su se uvjerili da se sva terapija daje po svim protokolima i smjernicama SZO. Pohvalili su napore koje dajemo u borbi protiv korona virusa – zaključio je Abdić.

K. JANKOVIĆ

Formula bezbjednog života u novoj realnosti je jednostavna. Nosite masku, izbjegavajte gužve i boravak u prostorijama sa lošom ventilacijom, vodite računa o higijeni ruku - poručila je Brajović PODGORICA – Svjetska zdravstvena organizacija donirala je Institutu za javno zdravlje opremu vrijednu preko 539 hiljada eura. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović je, uručujući vrijednu medicinsku i dijagnostičku opremu, navela da će ta donacija najviše koristiti zdravstvenim radnicima, nazivajući ih ,,herojima u bijelom“ koji svih ovih mjeseci stoje na prvoj liniji fronta borbe sa kovidom-19.

Ona je podsjetila da je za prekid lanca transmisije neophodno jačanje dijagnostičkih kapaciteta, jer jedino kada se zna gdje se virus nalazi, mogu se definisati ciljane i efikasne mjere za suzbijanje infekcije.

Primajući vrijednu donaciju direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša istakao je da je

trolom - zaključio je Mugoša.

Brajović je, u ime SZO, donirala i tri terenska vozila i 52 mobilna računara za epidemiologe koji danonBrajović je, u ime SZO, oćno rade, kao vid podrške donirala i tri terenska nadzoru u svim djelovima vozila i 52 mobilna računara za epidemiologe Crne Gore navodeći da ni u doba pandemije niko ne koji danonoćno rade smije biti zaboravljen. kapacitet laboratorije In- - Situacija je alarmantna, stituta, zahvaljujući SZO, na nacionalnom i globalvišestruko povećan. nom nivou. Više nego ika- Poboljšali smo i podigli da, potrebno je nacionanaše laboratorijske kapac- lno jedinstvo i saradnja. itete 12 puta, podigli smo To znači da svi, i Vlada i kapacitete nadzora, ali i građani, moraju učiniti sve unaprijedili komunikaciju što je u njihovoj moći, jer rizika, kako bismo mog- virus ne bira, svako je ranli doći do što većeg broja jiv. Moguće je preokrenuti građana Crne Gore i pre- trend. Formula bezbjeddočili im što je važno u vezi nog života u novoj realnosa epidemijom. Zahvalju- sti je jednostavna. Nosite jući podršci SZO jačamo masku, izbjegavajte gužve sve karike koje nam omo- i boravak u prostorijama sa gućavaju da jedna ovakva lošom ventilacijom, vodite epidemija, koliko god je to računa o higijeni ruku izvodljvo, bude pod kon- poručila je Brajović. R. P.

U regionu ista situacija

D. MIJATOVIĆ

m pitanju boravka, i slično tome, roditelji se suočavaju sa nizom problema, te se zbog toga teže odlučuju da zasnuju porodicu i da imaju više djece.

- Kada imate ambijent za normalne uslove života i podršku u organizacionom smislu, onda ćete se lakše odlučivati da zasnujete porodicu i da imate i više djece – rekla je Mihailović.

Ona je kategorična da po pitanju negativnog prirodnog priraštaja država ne radi ništa.

- Ne možemo doći do informacije ni ko je nadležan za ta pitanja, jer koga god da smo pitali iz raznih resora uvijek su prebacivali na druge i govorili da je za prirodni priraštaj

7

Problem se rješava dobrom reproduktivnom politikom i stimulisanjem mladih da rađaju

zadužen neko drugi. Ipak, svi oni su imali običaj da nam saopšte što oni konkretno rade,

odnosno koje usluge i servise pružaju, pa se to valjda smatra nekom vrstom podrške. Iz

tog i takvog ponašanja je jasno da prirodni priraštaj koji je u padu niko ne uzma za ozbilj-

Iz Instituta za javno zdravlje istakli su da je u regionu i Evropi slična situacija, kada se govori o negativnom prirodnom priraštaju.

- Gotovo sve zemlje Evrope bilježe negativan prirodni priraštaj, te se smatra da ako se trend pada nataliteta nastavi istim tempom, Evropa će imati značajno manje stanovnika. U nekim zemljama će se do 2050. godine smanjiti broj stanovnika za čak gotovo polovinu (Moldavija), trećinu

(BiH, Hrvatska), četvrtinu (Bugarska, Srbija) – kazali su iz Instituta.

Istakli su da Srbija već duži niz godina bilježi tendenciju pada prirodnog priraštaja i razlika između umrlih i živorođenih je veća od 30.000, dok je u Hrvatskoj veća od 15.000, a u BiH, koja se takođe suočava sa problemom negativnog prirodnog priraštaja, veća je od 5.000.

U Sloveniji ova razlika se kreće oko 500, a u Makedoniji je slična situacija.

no niti smatra nekom važnom temom – kazala je ona.

Opštine su počele da rade na poboljšanju prirodnog priraštaja jer uvode povoljnosti koje se odnose na pakete pomo-

ći, te daju određene novčane iznose onima koji imaju više djece i slično tome.

- Ipak, država je ta koja mora da ima aktivniju ulogu nego do sada zaključila je Milailović. J. M. – K. J.

8

Intervju

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji

Negiranje crnogorstva samo će utvrditi identitet Crnogoraca

Vrijeme je pokazalo, ne samo sada, da je ideja „svi Srbi u istoj državi“ završavala istorijskom katastrofom.

Uprkos tome, u nekim beogradskim medijima, poput emisije „Ćirilica“, mogu se čuti mišljenja onih koji pripadaju akademskoj sferi da „još ništa nije gotovo“ i da „granice nijesu definitivne“, upozorava Biserko BEOGRAD – „Mrka je kapa budućnosti na mestima gde su sahrane najznačajniji i najposećeniji društveni, politički, a ponekad bogme i kulturni događaj“, komentarisao je Svetislav Basara u beogradskom Danasu sahranu mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija. Trodnevnu žalost za srpskim mitropolitom, organizovanu i na Cetinju i u Podgorici i začinjenu zapaljivim političkim i nacionalističkim govorima, aplauzima na otvorenoj sceni, ljubljenjem i fotografisanjem sa pokojnikom – o prisustvu uglednih zvanica da i ne govorimo – srpski pisac je, ne slučajno, uporedio sa beogradskom sahranom Aleksandra Rankovića, kojoj je, prema zvaničnim policijskim izvorima, te 1983. prisustvovalo 104 hiljade ljudi. „Zlobnik bi rekao – deset puta više nego Amfilohijevoj“, kaže Basara.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko za Pobjedu kaže da je sahrana mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija van svake sumnje bila mnogo više od političkog skupa. „Osim što je po formi bio duboko arhaičan, a zbog korone i opasan, taj skup je bio repriza antibirokratske revolucije iz 1989. godine“, tvrdi Biserko. „Sve to ukazuje na činjenicu da se Srbija nije pomerila sa svoje pozicije iz vremena Slobodana Miloševića i da svu svoju političku energiju ulaže u projekat koji Srbiju sve dublje vuče u nesporazum sa okruženjem“.

„Srpski svet“ je reciklirana ideja o ujedinjenju svih Srba, odnosno ,,velika Srbija“.

Aleksandar Vulin je u više navrata ponovio da je Vučić „predsjednik svih Srba“.

Naravno, ovo o čemu Vulin govori nikada nije bilo moguće, čega su svi oni i sami svjesni

POBJEDA: Više puta ste rekli da Beograd nikada nije iskreno prihvatio nezavisnost Crne Gore.

BISERKO: Naravno da nije.

Beograd je uvek čekao priliku da Crnu Goru ponovo vrati pod svoju kontrolu. Pripreme su bile višegodišnje i u njima je SPC imala ključnu ulogu. Kao čovek velikog autoriteta i uticaja, Amfilohije je u tome imao veoma važno mesto. Ili, kako to kaže Milo Lompar, mitropolit je, „vođen svojim snažnim antikomunističkim impulsom, protivnik režima u Beogradu, ali se zalagao i za prava srpskog naroda“. Amfilohijevi nazori bili su veoma konzervativni, uz veliko, kako kažu, „osećanje srpske patrijarhalne kulture“. Upravo su ta patrijarhalnost i konzervatizam najviše doprineli onome što se snažno manifestovalo i na pomenutoj sahrani: vraćanje Crne Gore tribalnim korenima. Može se reći da je Amfilohije indukovao desnu revoluciju, uperenu protiv svega što je moderno. Njegova smrt će svakako oslabiti autonomiju Mitropolije crnogorsko-primorske, a dodatno ojačati uticaj Beograda.

Nažalost, sahrana u Podgorici takođe je pokazala i veoma nizak nivo svesti u vezi sa naučno-medicinskim saznanjima kada je reč o aktuelnoj pandemiji. To su zanemarili ne samo političari, nego i neki vodeći ljudi crnogorskih medicinskih institucija. Posledice se već vide, a za očekivati je još jači nalet epidemije.

Pobjeda Bajdena znači da u Stejt department dolaze ljudi koji poznaju balkanske prilike POBJEDA: Što je sa Amerikom? Hoće li rezultat predsjedničkih izbora u SAD uticati na političke prilike na Zapadnom Balkanu?

BISERKO: Pobeda Džozefa Bajdena znači da će na ključna mesta u State Departmentu i drugim institucijama doći ljudi koji poznaju balkanske prilike. Međutim, Amerika se dubinski menja ili se već promenila. Društvo je duboko podeljeno i polarizovano i budući američki predsednik suočiće se sa ozbiljnim unutrašnjim problemima.

I Evropa i Balkan su, po mom mišljenju, imali sreće da je na izborima u SAD pobedio Bajden. Ipak, američko prisustvo na Balkanu

POBJEDA: Vidjeli ste da su, zgroženi prizorima, dio sahrane mitropolita Amfilohija prenosili i vodeći zapadni mediji?

BISERKO: To je očekivano.

Svi koji se bave društvenopolitičkim radom u Crnoj Gori iz ovoga što se dogodilo moraju povući određene lekcije. Naime, pokazalo se pre svega koliko je teško i složeno graditi moderno društvo koje korespondira sa određenim vrednostima i standardima.

Nedopustiv je propust svih učesnika političkog života u Crnoj Gori da dozvole ovakav civilizacijski sunovrat i regresiju. Crnogorsko društvo, kao i većina sličnih na Balkanu, je

neće biti kao što je bilo devedesetih. Američki prioriteti su drugde. Balkan je evropsko pitanje i spada u evropsku interesnu sferu.

Zato je neophodna koherentnija evropska politika na Balkanu. Tim pre što su sve zemlje Zapadnog Balkana kandidati za članstvo u EU. Tokom devedesetih, američka intervencija u zaustavljanju rata presudno je uticala na percepciju da jedino Amerika ima snagu da reši balkanska otvorena pitanja. Sigurna sam da će sa Bajdenom Amerika nastaviti svoju saradnju sa EU u pogledu integracije balkanskih zemalja, pre svega zato što Bajden veruje u institucije i međunarodnu saradnju.

u sazrevanju i svaki udar na mukotrpni proces modernizacije može dovesti do regresije. Nije dovoljno odvojiti crkvu od države; važno je odvojiti veru od identiteta. Neophodno je ići ka novoj koncepciji identiteta, koja je za sve podjednako inkluzivna.

POBJEDA: Na sahrani mitropolita Amfilohija govorili su patrijarh Irinej, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, mandatar Zdravko Krivokapić, Matija Bećković… Kakve smo poruke čuli?

BISERKO: Bilo je mnogo patetike u njihovom obraćanju, poput one da je „Amfilohije poslednji vladika koji je mo-

rao da brani crkvu od dijela svog naroda“. Međutim, najsnažniji utisak je ipak da je sahrana mitropolita Amfilohija poslužila da se na jednom mestu nađu svi akteri velikosrpskog projekta, ili, kako ga danas zovu - „srpskog sveta“.

Ovde bi trebalo imati u vidu i svetonazore mitropolita Amfilohija, koji se uklapaju u koncept „srpskog sveta“.

POBJEDA: Koje svjetonazore?

BISERKO: Amfilohijevo političko delovanje svodilo se na promovisanje klerikalizma, velikosrpskog nacionalizma, negiranje crnogorske nacije i crnogorske države, reafirmaciju četništva, protivljenje

Aleksandar Vučić se više izjašnjavao o crnogorskim nego o srpskim izborima POBJEDA: Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Aleksandar Vučić kazao je da će Srbija otvarati fabrike na sjeveru Crne Gore i tamo zaposliti veliki broj crnogorskih građana.

Ovakve poruke su kod dijela suverenista shvaćene kao nastavak miješanja Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore. Zašto EU konačno ne upozori Srbiju?

BISERKO: Predsednik Vučić, baš kao i kabinet premijerke Ane Brnabić, gotovo

svakodnevno se izjašnjavaju o Crnoj Gori. Više su komentarisali i pratili crnogorske izbore nego one u samoj Srbiji, što jasno ukazuje na njihove aspiracije. Nažalost, EU nijednom nije upozorila Beograd i SPC povodom mešanja u crnogorske izbore.

POBJEDA: Zašto?

BISERKO: Kod svih komentatora prevladava mišljenje da je izbore u Crnoj Gori dobila SPC. Rekla bih da je to bila i pobeda medija, budući da je njihova uloga u

demonizaciji i dehumanizaciji protivnika bila ključna. U jednim beogradskim novinama osvanuo je naslov: „Crna Gora je glasala, a Beograd je pobedio“. Nažalost, deo domaće i međunarodna javnost prihvatili su mantru o „poslednjem komunističkom diktatoru“ u Evropi i sl. Ipak, čini mi se da se ta slika polako menja. Dosadašnje ponašanje pobedničke koalicije velika je lekcija i upozorenje, kako za crnogorsko društvo, tako i za međunarodnu zajednicu. Posebno za EU.

evropskim integracijama, negiranje prava seksualnim manjinama… Tim tragom su išle i poruke govornika na toj sahrani. Imajući u vidu moć koju je mitropolit imao, unutar crkve je nastao vakuum za koji se sada bore razni pretendenti.

POBJEDA: Što je tačno „srpski svet“?

BISERKO: „Srpski svet“ je reciklirana ideja o ujedinjenju svih Srba, odnosno ,,velika Srbija“. Aleksandar Vulin je u više navrata ponovio da je Vučić „predsednik svih Srba“. „Da smo imali hrabrosti da u dve bivše Jugoslavije nacrtamo i kažemo gde živimo, ne bismo danas o ovome pričali“, poručuje ministar Vulin.

Naravno, ovo o čemu Vulin govori nikada nije bilo moguće, čega su svi oni i sami svesni. Ipak, fluidni međunarodni kontekst uliva im nadu da možda i mogu ostvariti svoje snove. Ipak, za ostvarenje takvog scenarija neophodna je pre svega podrška velikih sila, što Srbija nikada nije imala kada je reč o pomenutom projektu. U datim okolnostima, dok se ne stvore povoljniji uslovi, smatra se da bi Srbi trebalo da donose zajedničke političke odluke u važnim pitanjima, odnosno da se više ne ,,izvinjavaju za Veliku Srbiju“. Vreme je pokazalo, ne samo sada, da je ideja „svi Srbi u istoj državi“ završavala istorijskom katastrofom.

Uprkos tome, u nekim beogradskim medijima, poput emisije „Ćirilica“, mogu se čuti mišljenja onih koji pripadaju akademskoj sferi da „još ništa nije gotovo“ i da „granice nisu definitivne“.

POBJEDA: Ministar Vulin je, kažete, predsjednika Aleksandra Vučića više puta promovisao u „lidera svih Srba“. Da li je, dolaskom u Podgoricu na sahranu mitropolita Amfilohija, predsjednik Vučić pokazao da on to zaista jeste?

BISERKO: Odnosi crnogorskog mitropolita sa predsednikom Aleksandrom Vučićem bili su veoma napeti.

Pored ostalog, Amfilohije ga je optuživao za izdaju srpskih interesa na Kosovu. Poznato je i da deo opozicije u Srbiji polaže nade u to da bi SPC

Intervju/Marketing

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

mogla pomoći u skidanju Vučića sa vlasti, i to sa sličnim scenarijem kao u Crnoj Gori.

Sahrana mitropolita u Podgorici jeste bila prilika za predsednika Vučića da demonstrira ko je pravi lider Srba. Doduše, Vučić je očito bio osujećen u pokušaju da sam održi govor, budući da se crkva tome usprotivila. No, to Vučića nije omelo da se ponašao kao jedini i neprikosnoveni lider srpstva, šta god to značilo. Tome je doprinela i činjenica da on u tom smislu trenutno nema konkurenta.

Sa druge strane, čini se da je Vučić želeo da odobrovolji onaj deo crkve koja se protivila podeli Kosova i uopšte odricanju od njega. Patrijarh Irinej čvrsto stoji uz Vučića, što ne ublažava unutarcrkvene podele tom smislu. Međutim, Vučić je, kao i prethodna vlast u Srbiji, crkvi obezbedio velike materijalne privilegije, ali i uticaj u društvu.

POBJEDA: Otvara li vlada „12 apostola“ mandatara Zdravka Krivokapića vrata „srpskom svetu“ u Crnoj Gori?

BISERKO: Sumnjam, pre svega zato što je koalicija koja čini buduću vladu veoma raznorodna i nema konsenzus o viziji Crne Gore, što bi morao biti minimum za svaku vlast. Kako Balkan spada u evropsku interesnu sferu, NATO i EU neće dozvoliti da Crna Gora promeni svoju orijentaciju, što, kako smo videli, otežava razne kombinatorike unutar pobedničke koalicije. Pitanje je da li će oni uopšte izglasati tu vladu ili će biti prinuđeni da idu na nove izbore.

POBJEDA: Je li Vas iznenadila odluka Bošnjačke stranke i Albanske koalicije da ne prihvate ulazak u vladu mandatara Krivokapića?

BISERKO: Albanci i Bošnjaci su kroz čitav 20. vek na svojoj koži osećali šta znači takva politika prema manjinama.

Sistematska i konstantna propaganda o Srbima kao „žrtvi“, u čemu učestvuje i SPC, onemogućila je i onesposobila Srbe za komunikaciju sa drugima, bez obzira o kome je reč. Kada se politika svodi samo na integrisanje Srba, ona nema prostora za

stvaranje pluralnog društva.

Takva politika ne podrazumeva integraciju manjina i one se uglavnom percipiraju kao remetilački i nelojalni faktor. Insistiranje na ekskluzivnosti vlastitog identiteta je pogubno. Jer, kako kaže Amin Maluf, treba naći meru između preteranog ispoljavanja svog identiteta i gubitka svakog identiteta, odnosno između integralizma i dezintegracije.

POBJEDA: Mandatar Krivokapić, Miodrag Daka Davidović, SPC i njima blizak koncern Vijesti javnosti su predstavili svoju jednonacionalnu i jednovjersku vladu. Imaju li manjine u Crnoj Gori danas razloga za strah?

BISERKO: Retorika pobedničke koalicije, kada je reč pre svega o Bošnjacima, generiše i strah i strepnju, što nije čudno imajući u vidu iskustvo devedesetih. Manjine su uvek mera demokratičnosti društva. Crna Gora je dugo imala veoma harmoničan odnos sa manjinama i stremila je pluralnosti i njihovom integrisanju. Međutim, s obzirom na iskustvo devedesetih, jasno je kako je lako poremetiti taj balans.

Kada svemu dodate i činjenicu da se politika Beograda ni u tom smislu nije promenila, manjine imaju razloga za strah od ugrožavanja njihovog egzistencijalnog interesa. Ipak, moramo imati u vidu da EU i NATO neće dopustiti ponavljanje scenarija iz devedesetih. Ili se barem nadam da neće.

POBJEDA: „Crnogorci su danas najugroženiji narod u Crnoj Gori“, kaže predsjednik DUA Mehmed Zenka. Isto tvrdi i predsjednik BS Rifat Husović.

Budući da Crnogoraca, ili barem onih koji zastupaju crnogorske državne interese nema u vladi mandatara Krivokapića, koliko je to opasno po crnogorsko društvo?

BISERKO: Beograd i dalje nije svestan da je svojom politikom ubrzao učvršćivanje svih identiteta u regionu. Posle Srebrenice, nikada se više ni jedan Bošnjak neće izjašnjavati kao Srbin ili Hrvat.

Bošnjački identitet definitiv-

Sahrana mitropolita Amfilohija poslužila da se na jednom mjestu nađu svi akteri velikosrpskog projekta, ili, kako ga danas zovu - „srpskog sveta“.

Ovdje bi trebalo imati u vidu i svjetonazore mitropolita Amfilohija, koji se uklapaju u koncept „srpskog sveta“ no je zaokružen srebreničkim genocidom. Isto je i sa Crnom Gorom: bez obzira na fluidnost crnogorskog identiteta, negiranje crnogorstva i crnogorske države samo će konsolidovati identitet Crnogoraca. Nažalost, cenu politike Beograda platiće Srbi u Crnoj Gori, kao što je plaćaju Srbi u Hrvatskoj, na Kosovu, donekle i u Bosni.

POBJEDA: Sa svoja četiri mandata, Ura je obećavala da će biti garant očuvanja građanske države Crne Gore i njenog evropskog puta. Nakon što smo vidjeli sastav vlade mandatara Krivokapića, koliko je realno ovo obećanje?

BISERKO: Ura je mala partija koja ima i kvalitetne ljude koji su devedesetih bili čvrsto opredeljeni za Crnu Goru. Međutim, ta stranka je suviše mala da bi imala značajniji uticaj. Bez podrške EU, ne verujem da bi se i ovoliko održala, niti bi imala koalicioni potencijal i mogućnost da uslovljava neke stvari, kao na primer ko će rukovoditi bezbednosnim strukturama. Pritom, i ljudima iz Ure je jasno da bez potpore Beograda i SPC Srbi nikada ne bi postali relevantan politički i društveni faktor u Crnoj Gori. Zato i čudi to što su se našli u koaliciji sa tako radikalnim političkim opcijama. Ponuđeni sastav nove vlade mandatara Krivokapića jasno govori kakvu Crnu Goru želi ta struktura.

Tamara NIKČEVIĆ

9

10 Hronika

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

DUG PUT DO PRAVDE: Ana Jaredić i advokatica Jovana Pavlović iz Centra za ženska prava upozoravaju PODGORICA – Postoje osobe koje nakon razvoda ne žele da budu finansijska podrška svojoj djeci i u zakonodavstvu još nije osmišljen adekvatan mehanizam koji ih može natjerati da plate alimentaciju.

U jednom slučaju koji je prijavljen Centru za ženska prava, otac za 11 godina nije uplatio ni centa alimentacije supruzi koja brine o njihovo troje djece. Tri krivična postupka od kojih je prvi rezultirao uslovnom osudom, drugi radom u javnom inetresu i treći zatvorom, nijesu isposlovali da ovaj čovjek bar na dan bude i roditelj u pravom smislu te riječi.

POSTUPCI

Advokatica koja zastupa korisnice Centra za ženska prava Jovana Pavlović pojašnjava da, u slučajevima kada ni zatvor ne pomaže da roditelj isplati alimentaciju, ona podržava prijedlog da se vrijednost koju nedavalac izdržavanja ostvari društveno-korisnim radom preusmjeri roditelju koji je pokrenuo postupak za neplaćanje alimentacije.

- Ovo bi svakako bio jedan od dobrih prijedloga kako da se naplati obaveza izdržavanja, budući da u nekim situacijama čak i pored izricanja više krivičnih sankcija, pa i zatvorskih kazni djeca ne ostvare svoja prava – objašnjava ona.

Izigravanje zakona gdje se roditelj vodi kao nezaposlen, iako je radno i zdravstveno sposoban i radi „na crno“, primjeri su za koje država mora da nađe rješenje kroz zakonsku regulativu ili podzakonske akte.

- Ovo je jedan od razloga zbog kojih bi država trebalo da počne da razmišlja i o uvođenju alimentacionog fonda, koji postoji u gotovo svim zemljama Evropske unije, a što je u više navrata predlagala NVO Centar za ženska prava – ističe Pavlović.

Ima slučajeva, kaže naša sagovornica, da u nekim predmetima nakon što se roditelju izrekne uslovna osuda, osuđeni/a izmiri sve dospjele obaveze i

Alimentacioni fon bi djecu od sirom Izigravanje zakona gdje se roditelj vodi kao nezaposlen, iako je radno i zdravstveno sposoban i radi „na crno“, primjeri su za koje država mora da nađe rješenje kroz zakonsku regulativu ili podzakonske akte

Jovana Pavlović

Ana Jaredić

konačno počne da ispunjava svoju zakonsku obavezu prema djeci.

- Imate roditelje protiv kojih se pokreće nekoliko krivičnih postupaka i kojima se izriču blaže krivične sankcije i koji tek nakon pokretanja tih postupaka ispune svoju obavezu – dodaje ona.

Ima i onih koji, bez obzira na broj krivičnih postupaka i najstrože krivične sankcije (zatvor), nastavljaju da zloupotrebljavaju svoja roditeljska

ovlašćenja i ne ispunjavaju zakonsku obavezu prema svojoj djeci.

EKONOMSKO NASILJE

Koordinatorka servisa podrške u Centru za ženska prava Ana Jaredić upozorava da se ona u svakodnevnoj praksi srijeće sa slučajevima da je odbijanje oca da plaća izdržavanje svoje djece, majku koja brine o njima, samim tim i djecu, dovelo do siromaštva.

- Govorim o ženama koje su

zaposlene i koje daju sve od sebe da djeci priušte sve što im je potrebno. Međutim, ako

uzmete u obzir visinu potrošačke korpe, jasno je da porodica sa jednim primanjem ne

Jasavić: Korist od rada u javnom interesu da ide djeci Svrha kažnjavanja radom u javnom interesu neodgovornih roditelja koji odbijaju da isplate alimentaciju, ističe advokatica Azra Jasavić, biće postignuta samo kada od tog rada koristi direktno bude imalo zapostavljeno dijete.

- U suprotnom, takvo kažnjavanje je nesvrsishodno i nije u službi djeteta, zbog čijeg zapostavljanja je kazna i predviđena. To je jedan od pravaca o kome se može i treba razgovarati – ističe Jasavić.

Ona podsjeća da roditeljstvo nije samo pravo, već je prije svega obaveza prema djetetu, posebno u pogledu izdržavanja.

- Zbog učestalih razvoda djeca su sve ranjivija, prepuštena brizi jednog roditelja, obično majki, dok očevi izbjegavaju plaćanja izdržavanja. Tačnije, prema statističkim podacima iz 2018. godine, svaki četvrti brak u Crnoj Gori završi se razvodom, dok samo jedna trećina roditelja plaća alimentaciju za svoju djecu – kazala je Jasavić.

Podaci Monstata pokazuju da skoro 60 odsto razvedenih brakova čine brakovi sa djecom, od čega je starateljstvo nad izdržavanom djecom u 79,4 odsto slučajeva povjereno majci, u 9,8 odsto ocu, u 10,2 odsto roditeljima i u 0,6 odsto drugim osobama i ustanovi.

- Analizom ovih podataka dolazimo do zaključka da na samohrane majke pada teret bavljenja izvršnim postupkom, da su one te koje traže pomoć od države koja garantuje izdržavanje djeteta, da

one mole za socijalnu pomoć i to često neuspješno, zbog čega ispaštaju nedužna djeca – upozorava Jasavić.

Neplaćanje alimentacije, ističe ona, krivično je djelo, a prema Istanbulskoj konvenciji, čija je potpisnica i Crna Gora, jedan je od težih oblika nasilja nad ženama i djecom.

- To što je nedavanje izdržavanja predviđeno kao krivično djelo jeste poboljšalo poziciju djeteta i samohranih majki, ali ne u očekivanoj mjeri, zato su efikasniji normativni pomaci na ovom polju neophodni – smatra Jasavić.

Kao advokatica sa višedecenijskim iskustvom, Jasavić navodi da majke često i pored prinudnog aparata države ne uspijevaju da obezbijede alimentaciju za svoju djecu od neodgovornih očeva.

- To odgovornu vlast koja kreira socijalnu politiku mora da zabrine. Vlast mora da konstatuje problem, a nakon toga da u okviru realne ekonomske moći ponudi efikasno rješenje – kategorična je naša sagovornica.

Podsjeća da je kao advokatica, a kasnije i poslanica Pozitivne Crne Gore nudila rješenje u vidu izmjena i dopuna više zakona iz ove oblasti, a time i Krivičnog za-

konika u vidu pooštravanja sankcija za nedavanje izdržavanja.

- Moj prijedlog za poštravanje sankcija je prihvaćen, tako da je za krivično djelo nedavanja izdržavanja povećana kazna zatvora na dvije godine i sudskom odlukom sud je određivao obavezu učiniocu da izmiri dospjele obaveze i da uredno daje izdržavanje. To je doneklo riješilo dio problema. Nažalost, moji ostali prijedlozi za izmjenu niza drugih zakona važnih za materijalno obezbjeđenje djece koja ne dobijaju alimentaciju nijesu prihvaćeni, tako da je ovaj problem samo djelimično riješen – pojašnjava Jasavić.

I ona smatra da je jedno od rješenja osnivanje alimentacionog fonda, koji bi isplaćivao sredstva samohranom roditelju kome su djeca povjerena u slučaju da drugi roditelj ne izmiruje obavezu, a koji bi zatim, koristeći zakonska i sredstva državnog aparata, obezbijedio naplatu od obveznika alimentacije.

- Slična rješenja su imale Hrvatska i Slovenija.

Kako za prihvatanje tog prijedloga nije bilo spremnosti, pokušala sam da predložim reAzra Jasavić

definisanje obavljanja društveno-korisnog rada za nedavanje izdržavanja, na način što bi se zarađena sredstva od osuđenih neodgovornih roditelja usmjeravala državi, dok bi se ona starala za davanje izdržavanja djeci tih neodgovornih roditelja - kazala je Jasavić.

Podsjeća da je pokušala i izmjenama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju obezbijediti efikasniju prinudnu naplatu alimentacije, kroz nadoknadu koju ostvaruje zatvorenik radom u kaznenoporavnoj ustanovi u kojoj izdržava kaznu zbog djela nedavnja izdržavanja.

- Tražila sam da Ministarstvo pravde stvori neophodne normativne i organizacione pretpostavke koje propisuje Zakon o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu. U tom smislu sam od Ministarstva tražila da se fokusira na primjenu člana 18 Zakona zaključivanjem sporazuma sa organima državne uprave i organima lokalne samouprave, kao i pravnim licima, odnosno organizacijama gdje bi se mogao obavljati rad u javnom interesu – pojašnjava Jasavić.

Neki od njenih pokušaja u ovoj oblasti, kako navodi, bili su uspješni, neki nažalost nijesu.

- Sa druge strane, evidentno je da su problemi u ovoj oblasti sve izraženiji, dok posljedice trpe ugrožena djeca i samohrane majke – kaže Jasavić i ističe da su to razlozi zbog kojih su promjene u ovoj oblasti prijeko potrebne.

može zadovoljiti ni najosnovnije potrebe, a o svim drugim stvarima koja su djeci potrebna, da ne pričamo… Mnoge od njih žive u iznajmljenim stanovima, pa im ta jedna plata jedva pokrije stanarinu i režije – pojašnjava Jaredić.

Nerijetke su situacije, priča ona, gdje žena ima informaciju da njen bivši suprug ostvaruje značajne prihode, međutim, ne može to da dokaže, jer on nije zvanično zaposlen ili je zaposlen, ali je osiguran na minimalnu zaradu.

U tim slučajevima djeci bude dodijeljena minimalna visina alimentacije, koja nije dovoljna za njihove potrebe.

Postoje i slučajevi, kaže Jaredić, gdje otac ima visoka primanja koja se, uz podršku njegovih nadređenih, „na papiru“ prepolove i sudu se prilože netačne informacije o visi zarade.

Kategorična je da institucije moraju da imaju u vidu činjenicu da je nedavanje izdržavanja krivično djelo i da je to ekonomsko nasilje nad djecom, kao i da bi država morala imati mehanizme koji bi u potpunosti zaštitili djecu od ove vrste nasilja.

Iz tog razloga, pojašnjava Jaredić, ženske nevladine organizacije, koje kroz svakodnevnu praksu imaju priliku da vide koje su sve posljedice ovog krivičnog djela na živote djece, zalagale su se za uvođenje alimentacionog fonda

Hronika

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

u da razvedeni roditelji često ne ispunjavaju obaveze

nd štitio maštva

Država mora da nađe rješenje za ,,izigravanje” zakona

Zakonske odredbe Prema crnogorskom Krivičnom zakonu, ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

Ako su usljed ovog djela nastupile teške posljedice za izdržavano lice, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Osim toga predviđene su i uslovne osude, kao i kazne rada u javnom interesu.

iz kog bi se redovno isplaćivale obaveze izdržavanja djece.

- U tom slučaju odgovornost za naplatu bi se sa samohranog roditelja koji, često nema novac za pokretanje sudskih postupaka ili postupaka pred javnim izvršiteljem, prebacila na državu – pojasnila je Jaredić.

KAZNE

Advokatica Jovana Pavlović naglašava da, u situacijama kada roditelj koji ne daje izdržavanje, a zaposlen je, ili pak posjeduje vrednije pokretne ili nepokretne stvari, ona savjetuje klijenta da inicira izvršni postupak pred postupajućim javnim izvršiteljem i ispred Centra za ženska prava pruža se besplatna pravna pomoć u dijelu zastupanja u ovom postupku.

- Savjetujemo i pokretanje krivičnog postupka pred nadležnim tužilaštvom, kao i zastupanje u ovom postupku. U situcijama kada nas klijentki-

nja informiše da davalac izdržavanja ne posjeduje bilo kakvo sredstvo izvršenja, kroz pokretanje krivičnog postupka prvenstveno pokušavamo da se ispuni obaveza plaćanja izdržavanja – kaže advokatica Pavlović.

Uslovna osuda, kako navodi ona, najčešća je kazna koja se izriče, posebno prilikom prvog izricanja krivične sankcije.

- Ono što je novija praksa jeste da se izriče i uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, a za koju krivičnu sankciju smatramo da je izuzetno adekvatna posebno ako je neko prvi put osuđen za krivično djelo nedavanje izdržavanja.

Kazna rada u javnom interesu se izriče obično u situaciji ako se radi o licu koje je ranije osuđivano, pri čemu se zatvorska kazna rijetko izriče za ovo djelo, ali u praksi imamo i tih slučajeva, no oni nijesu česti – navodi advokatica Pavlović.

Zatvor za 16 roditelja Zbog neplaćanja alimentacije u podgoričkom Osnovnom sudu za posljednje tri godine osuđeno je 118 osoba od čega je 16 kažnjeno zatvorom.

Kako je za Pobjedu kazala savjetnica za odnose sa javnošću Osnovnog suda u Podgorici Nikoleta Golubović, 2018. godine donijeto je ukupno 70 presuda zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja od kojih su 64 presude osuđujuće, četiri odbijajuće i dvije oslobađajuće.

- Navedenim presudama izrečeno je: 10 kazni zatvora, 42 uslovne osude, dvije novčane kazne i deset kazni rada u javnom interesu – precizirala je Golubović.

Godine 2019. donijeto je ukupno 49 presuda zbog nedavanja izdržavanja od kojih je 47 presuda bilo osuđujućih.

Navedenim presudama izrečeno je šest kazni zatvora, 35 uslovnih osuda i šest kazni rada u javnom interesu.

Ove godine, do 4. novembra, donijeto je sedam presuda zbog nedavanja alimentacije i sve su uslovne kazne.

Ana Jaredić dodaje da zatvorska kazna nije garant da će neko izmiriti svoju obavezu.

- Imamo u praksi slučajeva gdje i pored više izdržanih zatvorskih kazni otac nikada nije izmirio svoje obaveze. Sa druge strane, imamo slučajeva gdje otac godinama nije uplaćivao, pravdajući se da nije zaposlen i da nema sredstava da izmiri svoje obaveze, ipak poštovao je rok koji mu je određen uslovnom kaznom i izmirio dugovanje ili makar dio. Imali smo i slučaj gdje čovjek godinama nije doprinosio izdržavanju djece, a kada je tokom postupka uvidio da bi mu uslovna kazna mogla biti opozvana i zamijenjena zatvorskom, nije čekao predviđeni rok već je odjednom uplatio cjelokupni iznos, koji je bio prilično velik. Dakle, dok su djeca živjela u siromaštvu, on je sve vrijeme imao novac, a nije želio da doprinese njihovom izdržavanju, dok ga na to nijesu obavezale institucije – priča Jaredić.

Naše sagovornice ističu da, iako u velikom broju slučajeva kroz pokretanje krivičnog postupka djeca ostvare svoje pravo na izdržavanje, to je duga i iscrpljujuća borba.

Rješenje je, kategorične su, u alimentacionom fondu kojim zadovoljavanje osnovnih potreba djece ne bi zavisilo od dužine trajanja ovih postupaka.

U slučaju da zakonski zastupnik djeteta ili djece ne pokreće postupak radi naplate obaveze izdržavanja, to pravo u ime djeteta može da ostvari nadležni centar za socijalni rad.

Bojana ROBOVIĆ

11

U policiji i tužilaštvu saslušan sveštenik zbog kršenja mjera tokom liturgije u Hramu u Podgorici

Milaković pušten, nema elemenata krivičnog djela PODGORICA – Sveštenik Dalibor Milaković pušten je sinoć na slobodu nakon što je saslušan zbog kršenja mjera tokom liturgije u Hramu Hristovog vaskrsenja.

Tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela – saznaje Pobjeda.

U Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici juče ujutru su tokom liturgije ponovo kršene mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Iz policije je nezvanično saopšteno da se nije držala fizička distanca, nijesu se nosile zaštitne maske, okupljen je bio veliki broj građana, sveštenici su sprovodili vjerski obred u prisustvu građana.

Liturgiju je služio episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo Bojović, a vršen je i obred pričešća korišćenjem jedne kašike.

M. L.

Incident kod tržnog centra ,,Gintaš“ u Podgorici

Napadnut komunalni policajac, uhapšen osumnjičeni PODGORICA - Zvezdan Popović (33) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je napao komunalnog

policajca u Podgorici - saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije Kako je saopšteno, incident

Nastavak suđenja optuženom za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove

Potvrđena optužnica protiv Novljanina zbog razbojništva

Prijeteći nožem od radnice marketa ukrao 585 eura

Stanović danas pred sudom PODGORICA - Suđenje Arseniju Stanoviću zbog ubistva Anastasije Lašmanove u maju 2018. godine nastavlja se danas u Višem sudu.

Prema navodima iz akta tužilaštva Stanović je žrtvi zadao više udaraca ,,oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“.

Lašmanova je 11. maja, prije dvije godine, pronađena mrtva u stanu u Kotoru. Samo dan nakon što je pronađeno tijelo sa više ubodnih rana, inspektori su imali saznanja koja su

se dogodio juče ispred tržnog centra ,,Gintaš“.

Istraga će utvrditi što je motiv napada.

M. L.

ukazivala da je Arsenije Stanović mogući počinilac. U prilog tim tvrdnjama Stanović je odmah nakon zločina ilegalno prešao u Albaniju i krio se u Skadru i Tirani. Istražitelji sumnjaju da mu je u tome pomogao otac, koji je četiri dana nakon zločina smijenjen sa dužnosti. Kod Arsenija Stanovića su nakon hapšenja pronađene falsifikovane putne isprave koje je, kako se pretpostavlja, trebalo da iskoristi za bijeg u Sjedinjene Američke Države.

M. L.

HERCEG NOVI - Osnovni sud u Herceg Novom potvrdio je optužnicu protiv P. M. iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo.

Prema navodima optužnice, on je 2. marta oko 17 časova u Herceg Novom, u marketu ,,I.“, prijeteći radnicama M. B. i Š. T. uzeo novac.

- On je sa ,,fantomkom“ i držeći veći kuhinjski nož u ruci ušao u market i prišao Š. T. koja je stajala za kasom i M. B. koja je stajala u blizini , govoreći im ,,otvorite kasu, otvorite kasu“, pa kada je Š. T. otvorila, prišao je i iz kase uzeo 585 eura nakon čega je istrčao iz prodavnice i počeo da bježi kroz park – piše u optužnici. M. L.

12 Društvo

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

STAV: GRADITELJSTVO, POTAMOLOGIJA I EKOLOGIJE

» Piše: Mihailo BUriĆ Graditeljstvo je dio čovjekovog bitisanja. Ljudi za svoje potrebe grade puteve, mostove, naselja. Često se takvi objekti nalaze pored rijeka ili prelaze preko njih. Na Bojani se grade objekti na obalama pa i u samom koritu rijeke.

Ko ne poznaje rječn se baviti regulisan Kada neko ne zna to nije veliki problem, jer može da nauči. Kada neko ne zna a misli da zna, to je veliki problem, koji može imati čak i katastrofalne posljedice u svim sferama ljudskog djelovanja – u graditeljstvu, nauci, struci, obrazovanju, politici po kvadratnom kilometru u Polimlju, sa gotovo potpuno istim fizičko-geografskim karakteristikama kao u gornjm dijelu rijeke Tare, iznosi 331,78 metara kubnih.

Prema analogiji je ukupan godišnji pronos nanosa sliva rijeke Tare na profilu Uvac 37.822,92 metara kubnih (V. Spalević).

Rječno korito ima specifičan reljef – duž konkavnih erozionih obala su hodovi a duž konveksnih taložnih sprudovi. U koritu mogu biti i posebni oblici reljefa grede od jedne do druge strane obale - ušće Morače u Zetu, dine su pokretljive lučnog oblika i manje su od greda, mangure (sekundarne akumulacije na gredama i dinama - manje veličine). Poznavanje režima tečenja vode u koritu i njegovog reljefa su od presudne važnosti za upravljanje vodotokom.

Na Morači se grade mostovi sa stopama u korito rijeke.

Duž Tare i preko nje se gradi auto-put. Potrebe za objektima su nesporne. Sporno je samo koliko se oni realizuju u skladu sa prirodom. Posebno je sporno kako to razumiju mnogi koji nijesu dovoljno informisani ili nemaju dovoljne stručne spoznaje o ukupnosti i kompleksnosti problema.

Ovu problematiku okvirno je moguće sagledati preko tri primjera iz različitih djelova Crne Gore ( južnog - Bojana, srednjeg - Morača i sjevernog -Tara). Da bi se moglo promišljati na ovu temu, potrebno je prije svega znati šta je rijeka, preko koje, u kojoj i pored koje se grade objekti.

Projektovanje

Graditeljstvo se rješava projektovanjem. Projektovanje može biti uspješno samo ako su prethodna istraživanja i podloge obezbijedili potrebnu osnovu. Pored toga, treba znati da razvoja nema bez domaćeg znanja. Angažovanje kapaciteta sa strane se podrazumijeva, kada je to neophodno, ali teško da može biti uspješno bez domaćeg znanja, koje najbolje poznaje svoj prostor.

CRBC - kineska kompanija koja gradi auto-put angažuje

rijeke

Potpuno suvo korito rijeke Tare (nema vodotoka) u septembru 2020. godine, sa izolovanim „jezerom“

oko 30 odsto domaćeg znanja, od čega su benifiti za sve veoma vidljivi. Taj princip treba uvijek primjenjivati – pritom birati one eksperte koji imaju dokazano specijalstičko znanje.

Greda sa vegetacijom u rječnom koritu na ušću rijeke Morače u Zetu

POTAMOLOGIJA je nauka o rijekama. Ona podrazumijeva poznavanje kompleksa prirodnih uslova koji, između ostalog, utiču na formiranje i stabilnost rječnog korita, kao i načine njegovog pomjeranja

pod uticajem prirodnih ili antropogenih faktora. U osnovi rijeke su proizvod klimat sa jedne i geoloških uslova sa druge strane. Najvažniji elementi u odnosu na gradnju su karakteristike rječnog korita,

Suvo korito rijeke Morače iznad mosta za Mateševo u jesen 2017. godine

režim voda i pronos nanosa.

Zapaženo je u javnosti da je potrebno prije svega objasniti šta je rječna dolina. Ona se sastoji od rječnog korita, dolinskog dna i dolinskih strana. Rječnim koritom protiču vode rijeke. Dolinsko dno je zaravan pored rječnog korita na kojoj se često nalaze naselja, ali koje ponegdje može biti povremeno plavljeno velikim vodama (Inundaciona ravan). Ako je prirodni kapacitet rječnog korita dovoljan da propusti i velike vode, onda u tom dijelu nema poplava (rijeka Morača od Smokovca do Podgorice). Ako nema dovoljan kapacitet za velike vode, onda u okolini njega nastaju poplave (rijeka Bojana kod Anamalskog polja i niže, i rijeka Tara kod Uvaca).

U slučajevima nedovoljnog kapaciteta korita za velike vode vrši se regulacija korita uređenjem ili/i izgradnjom nasipa. Zato je važno razlikovati dno rječne doline od rječnog korita, što vidimo izaziva ponekad zabune u javnosti.

Rječne nanose čine čvrste mineralne čestice koje se talože u koritu ili na poloju.

Pronos nanosa sastoji se od lebdećeg i vučenog nanosa.

U sve okeane ukupan pronos lebdećih nanosa iznosi 15,7 milijardi tona godišnje.

Za 10 godina erozije i bujice unesu u naše more preko četiri miliona metara kubnih suspendovanih materija (D. Martinović). Prosječna vrijednost intenziteta erozije

To je posebno važno (uključujući i Berov zakon) kod rijeke Bojane, što je potpuno zanemareno, i zbog čega su nastala određena aktelna nerazumijevanja. Kod rijeke Tare, koja je ekstremno bujičnog karaktera, korito se veoma često mijenja pod dejstvom sopstvene vode. Kod rijeke Bojane zone taloženja, akumulacija i strujanja nijesu tumačene na ispravan način, zbog čega je projektovanje i izvođenje radova proizvelo ugroženost Ade. Kod Morače na njenom ušću je nataložena greda, koja je već obrasla jakom vegetacijom. Ko ne poznaje reljef rječnog korita i režim tečenja, ne može se baviti regulisanjem vodotoka!

U našim krajevima, s obzirom na bujični režim naših vodotoka, od presudne važnosti je poznavanje - trajanje malih, srednjih i velikih voda.

Desni rukavac rijeke Bojane iz kojeg je izvađen pijesak, po nečijem prijedlogu

Društvo

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

čno korito, ne može njem vodotoka

Prikaz akumulacije Opasanica na karti razmjere

Srednji višegodisnji proticaj rijeke Bojane je 320 m3/s, a minimalni srednji mjesečni 68,8 m3/s (septembar). Srednji godišnji proticaji rijeke Bojane sa Drimom su 671 m3/s. Maksimalni godišnji proticaji su 1.067 m3/s (u januaru) a najniži 195 m3/s (u avgustu). Međutim, 2017. godine je ostvarena neuobičajeno ekstremna suša u avgustu, koja je proizvela mnoge neočekivane promjene u vodotocima.

Morača

Proticaj rijeke Morače na stanici Zlatica varira na primjer 1:1280 (najmanja prema najvećem proticaju), a na stanici Pernica 1:875. U zvaničnim statistikama ne postoje podaci da Morača presušuje. Ipak, fotografski smo zabilježili,

kako se vidi na slici, suvo korito rijeke Morače 2017. godine. Iste godine kada je presušio rukavac na Bojani.

Ekologija

Imamo još nedovoljno objašnjen u javnosti fenomen ekologije voda zbog nanosa, poplava i suša. Ekologija vodotoka je specifična. Rijekama se može upravljati ili ih pustiti da same regulišu svoj život. U vezi sa time je i pitanje izgradnje prirodnih ili vjestačkih akumulacija na rijekama. Da li je bolje imati jezersku vodu sa razvojem živog svijeta (plankton, ihtiofauna, bentos) i sa ekološkim proticajem iz tih jezera, ili suva rječna korita. Da li je bolje izvršiti regulaciju vodotoka ili ih ostaviti da prave poplave i stalne promjene. Da li je bolje

ostaviti uvijek prirodni reljef korita ili ga uskladiti sa režimom vodotoka. To se može razmotriti preko konkretnih primjera - kako treba pomoći rijekama radi boljih ekoloških uslova.

Bojana

Rijeka Bojana je postala poznata po promjenama koje su izazvane promjenom reljefa njenog korita. Ne valja se igrati sa vodotokom čiji reljef korita i režim tečenja ne poznajete, ili ga poznajete a ne znate kako da postupite.

Važnu činjenicu koju treba znati je da je na dužini od 36 kilometara dno korita rijeke Bojane ispod nivoa mora. U delti Bojane podvodni reljef se stalno mijenja. Tako je u ljeto 2017. godine nivo vode u desnom rukavcu bio ispod

površine terena (voda je bila prestala da otiče desnim rukavcem). Pri niskim vodostajima, nivo vode rijeke Bojane kod Anamalskog polja je svega oko 0,3 metra iznad nivoa mora. Pri najmanjim ostvarenim vodostajima je još niži i tada blizu uravnanja sa morskom površinom. Šta kopati ispod nivoa mora bez veoma preciznih podloga?

Problem sa ušćem Bojane je inače u nečem drugom, a ne u ovakvom kopanju! No, evo je HMZS konačno uradio potrebna geodetska i batimetrijska snimanja, pa se nadati da će se naći neko da to shvati, razumije i primijeni.

Bez potamološkog znanja i podataka ovo je bilo apsurdno raditi. I koliko će nam trebati da shvatimo važnost da granica među državama tre-

ba da bude utvrđena fiksnim međudržavnim usaglašavanjem geodetskih repera, posebno preko vodotoka meridijanskog prvca tečenja.

Na rijeci Morači apsolutno je preporučljiva izgradnja akumulacija, koje mogu da obezbijede cjelogodišnji proticaj vode putem njegovog kontrolisanog izravnanja. Tako ćemo umjesto suvog korita u malovodnom periodu imati akumulacije vode-vještacka jezera, sa potencijalnim živim svijetom (plankton, ihtiofauna, bentos). Te akumulacije mogu istovremeno da obezbijede da suvim koritom teče voda na nivou sračunatog mogućeg proticaja - ili ekološkog minimuma.

Rijeka radom kinetičke energije svoje vode mijenja reljef korita. Tamo gdje oslabi snaga vode, talože se sedimenti mijenjajući reljef korita. Tako je nastala gradska plaža Podgorice i akumulacija sedimenata prije ušća Morače u Skadarsko jezero.

Ovakva sedimentacija je sada posebno vidljiva na ušću rijeke Morače u Zetu, gdje je formirana greda koje sada ostvaruje ulogu djelimične brane. Na ovom lokalitetu, na rijeci Morači, treba eksploatisati šljunak i ukloniti branu - gredu sa njenog ušća. Ovaj predlog ilustrujemo snimkom grede na ušću rijeke Morače u Zetu.

Tara

Tara nastaje sastavom rijeka Veruše i Opasanice, na koti 1.100 mnm. Za projekat izgradnje auto-puta i petlje Mateševo od interesa je dio rijeke Tare od njenog nastanka do Mateševa. Ovaj dio sliva rijeke Tare kontrolisan je državnom mrežom, preko hidrološke stanice Crna poljana, koja se nalazi neposredno poslije sastava rijeke Tare sa Drckom. Srednji godišnji proticaj na profilu Crne Poljane je 12,11m3/s (381,6 hm3/ godišnje), a specifični oticaj čak 49,0l/s/km². Za povratni

13

period od 20 godina, apsolutni minimalni proticaj na ovom profilu je 0,86m3/s, a apsolutni maksimalni proticaj, za isti povratni period, 338,9m3/s.

Pri našim osmatranjima, zadnjih godina smo utvrdili da rijeka Tara presušuje prije sastava sa Drckom.

Tara je klasična bujična rijeka. Duž njenog vodotoka i preko nje se gradi auto-put.

Usklađivanje Tare i auto-puta u javnosti izaziva mnoge kontroverze. Ne razlikuju se osnovni pojmovi o tome što je rječno korito, a što dolinsko dno. Zahtijevaju se mjere remedijacije bez uvažavanja osnovnih podloga i podataka. Najnoviji problem je da li depresije u koritu izazvane iskopom šljunka popuniti u nivo prirodnog talvega ili ne.

Takođe se insistira na narušavanju biotopa i živog svijeta.

No, treba znati da rijeka Tara kod Uvaca i mostova presušuje. Snimci to jasno pokazuju, iako to teško dolazi do izražaja u javnosti, pa čak i u stručnim krugovima.

Na rijeci Tari sada postoje nekoliko problema koje treba riješiti.

Da li raditi regulaciju korita bujičnog vodotoka tamo gdje treba ili ne. Zakon i struka su to već odavno riješili. Regulacija bujičnih vodotoka koji često mijenjaju korito i plave i ruše okolne terene je i obaveza i korist. Zato je Tara već odavno regulisana u blizini Kolašina.

Da li popuniti depresije u koritu nastale iskopom šljunka.

Ako se tako odluči, rješenje je jednostavno. Kada Tara presuši, korito se u tom periodu može jednostavno poravnati, tako da ima kontinuiran pad.

Međutim, treba znati da su aluvijalni sedimenti zaštićeni podzemnim vodama, koje se mogu koristiti kao kompenzacija kada Tara presuši. Depresije u koritu suvog vodotoka su nastale iskopom. Ako se iskop izvede ispod nivoa podzemnih voda, može biti omogućeno stvaranje jezera u suvom koritu. U ovako izolovanim vodnim tijelima ima uslova za bentos i plankton pa i za ihtiofaunu. Tako da je valjda bolje imati izolovana jezera u suvom koritu, koja hrane podzemne vode, nego samo suvo korito.

Inače, treba posebno tretirati živi svijet vodotoka koji presušuju. Kompanija CRBC je bez obzira na to planirala poribljavanje vodotoka nakon završetka radova, ali u periodu kada u suvom koritu bude vode.

Postoji još jedan ekološki metod za rješenja statusa suvog korita rijeke Tare.

Prihranjivanje suvog korita rijeke Tare se može obezbijediti vodom akumulacije Opasanica na istoimenoj rijeci, kako je predviđeno Vodoprivrednom osnovom.

To je akumulacija potencijalne zapremine 45.000.000 m3 vode, sa kotom uspora na 1.160 mnm. Kao takva može da obezbijedi velike količine vode gravitacijom za razne potrebe ( jer dominira najvećim dijelom trase auto-puta). Planirana HE sa mašinskom halom kod Mateševa, potencijalno bi davala oko 45 GWh godišnje električne energije. Opasanica bi mogla da obezbijedi električnu energiju, smanji velike vode i poplave, poveća bilans voda u sušnom periodu - obezbijedi sračunati proticaj u periodu za koji je korito Tare bilo suvo i smanji transport erozionih nanosa.

14 Povodi

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Udruženje pravnika štampalo novo izdanje Komentara Ustava Crne Gore autora dr Mladena Vukčevića, profesora ustavnog prava

Tumačenje Ustava ne može da bude savršen niti završen čin » Piše: Dr Branislav RADULOVIĆ PODGORICA - U izdanju Udruženja pravnika Crne Gore iz štampe je izašlo novo izdanje Komentara Ustava Crne Gore autora prof. dr Mladena Vukčevića, istaknutog crnogorskog pravnika i profesora ustavnog prava.

Knjiga je nadgradnja Komentara Ustava iz 2015. godine, koja je ujedno i potvrda ranije izrečenog stava autora da je „svjestan da tumačenje Ustava ne može biti savršen, niti završen čin“.

Autor u uvodnoj riječi nagašava da proces „tumačenje prava i sačinjavanje komentara“ najvažnijh pravnih akata ima za cilj da se „pospješuje njihovo razumijevanje i olakša njihova primjena“, te da iz tog razloga „razotkrivanje Ustava se može posmatrati kao najodgovornija pravnička mentalna igra koja daje smjer tumačenju ostalih pravnih akata, istovremeno ih uobličavajući u koherentnu cjelinu onoga što nazivamo ustavni poredak“.

Potrebu izrade drugog, osavremenjenog, izdanja Komentara Ustava, nakon proteka pet godina, profesor Vukčević objašnjava kao rezultat „više činilaca: novih sagledavanja, kvalifikovanja i klasifikovanja fenomena savremene ustavnosti, promjene zakonskih i podzakonskih akata koji imaju karakter unutrašnjih izvora ustavnog prava, kao i razvoja domaće i ustavnosudske i sudske prakse“. Dodatno, amandamni na Ustav od 31. jula 2103. godine, za razliku od prvog izdanja, integralno su prezentirani kroz važeći (prečišćeni) tekst Ustava, što ovo izdanje čini za korisnike preglednijim i lakšim za upotrebu.

U dijelu Ustava koji uređuje organizaciju vlasti izvršene su dopune u cilju cjelovite obrade nadležnosti Ustavnog suda i njegove uloge u ustavnom sistemu, kao i preciziranje prikaza ustavnog položaja i funkcije drugih ustavnih institucija Recezentkinje Komentara Ustava, koji je štampan na preko 475 strana i struktuiran u tri cjeline, su prof. dr Bosa Nenedić, ranija predsjednica Ustavnog suda Republike Srbije, i prof. dr Marijana Pajvančić, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Mladen Vukčević

TRI CJELINE

U prvom dijelu Komentara, profesor Vukčević daje sintetizovan pregled razvoja ustavnosti u Crnoj Gori od nastanka crnogorske države, preko „Ljetopisa popa Dukljanina“ u kojem postoje elementarne naznake o organizaciji vlasti, zatim prvog pisanog pravnog akta u Crnogoraca poznatog pod nazivom „Stega“ (1796) za koji autor utvrđuje da je „prvi akt koji ima elemente konstitucionalnosti“, preko Zakonika obščeg crnogorskog i brdskog (1798), Odluke o ustanovljenju Knjaževine Crne Gore (1852), Opšteg zemaljskog zakonika (1855), Opšteg imovinskog zakonika (1888).

Posebno poglavlje, u ovom dijelu, autor posvećuje Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (1905), a zatim slijede još dva poglavlja posvećena crnogorskoj ustavnosti u vrijeme jugoslovenskog državnog zajedništva, zaključno sa usvajanjem odluke o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore (2006).

U ovoj tematskoj cjelini autor dodatno razmatra i priređuje cjelinu pod nazivom Osnovne naznake o postupku usvajanja Ustava Crne Gore (2007) i amandmana I-XVI na Ustav Crne Gore (2013).

Priređivanjem ove cjeline autor daje dodatan kvalitet ukupnom autorskom pregnuću n a i z r a d i Ko mentara, jer kroz istorijski pregled nastanka i razvoja uvodi čitaoca u period aktuelnog crnogorskog konstitucionalizma.

Druga cjelina, ko j a j e c e n tralni dio ovog izdanja, sadrži komentar Odluke o proglašenju Ustava, preambule i osam (8) djelova ustavnog teksta, sa ukupno 158 članova, na 356 strana.

Prema riječima recenzenta prof. dr Marijane Pajvančić, autor „dosljedno koristi sistemsko i ciljno tumačenje ustavnog teksta pridržavajući se sentence da se treba čuvati odlomaka jer, kako kaže, odlomci odvojeni od cjeline mogu dovesti do pogrešnih zaključaka (Cavendum est a fragments)“. Pritom autor ne vrši samo analizu i tumačenje ustavnih normi već ustavna



Najznačajnije promjene (izmjene i dopune) u tekstu Komentara prvenstveno se ogledaju u činjenici da je prezentirana novija ustavnosudska i sudska praksa u Crnoj Gori, obrađeni su novi pristupi u jurisprudenciji koji se odnose na praksu Evropskog suda za ljudska prava i značajno je dopunjena obrada ustavnih prava koja tvore pravo na pravično suđenje iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

rješenja kritički analizira i navodi i ukazuje na njihove nedostatke kao što su izostavljanje prava na narodnu inicijativu, koja je bila sadržana u prethodnom ustavnom tekstu. Profesor Vukčević dodatno primjećuje i ukazuje na terminologiju koja u tekstu Ustava nije rodno senzitivna.

PRAKSA

U ovom, najznačajnijem i najzahtjevnijem dijelu, autor u odnosu na prethodno izdanje dodatno razrađuje pojedine institute, daje širi uvid u sadržaj pojedinih normi sa više komparacija u odnosu na uporedno-pravna rješenja.

Dodatno, izvršena je inkluzija ustavnih amandmana u prečišćeni tekst Ustava tako da je sada tekst Ustava, a samim tim i komentar kompaktan i lakši za upotrebu.

Autor u Komentaru koristi i citira izvore, navodeći ih u fusnotama (ukupno 408) što čitaocu dodatno daje osnovu za bolje razumijevanje i sagledavanje sadržaja Komentara. Sami komentari su sadržajni, mnogi imaju i istoriju nastanka pojedinih pravnih instituta ili institucija, kao i upućivanje na važeće zakone koji bliže uređuju predmetnu materiju.

U najkraćem, najznačajnije promjene (izmjene i dopune) u tekstu Komentara prvenstveno se ogledaju u činjenici da je prezentirana novija ustavnosudska i sudska prak-

Pregalaštvo vrijedno pohvale

U KNJIZI PREZENTIRANA NOVIJA USTAVNOSUDSKA I SUDSKA PRAKSA U CRNOJ GORI: Ustavni sud

Profesor Mladen Vukčević, sa iskustvom univerzitetskog profesora, ranijeg predsjednika Ustavnog suda Crne Gore, predsjednika Sudskog savjeta i predsjednika Skupštine Udruženja pravnika Crne Gore, ovim izdanjem upotpunjuje svoje plodno stvaralaštvo.

Ovom prilikom treba posebno naglasiti da je izrada komentara Ustava poduhvat koji, u drugim pravničkim sredinama, ostvaruju timovi autora ili naučnih institucija, što dodatno podiže vrijednost uloženog napora i postignutog rezultata.

Privilegija da u ulozi izdavača predstavim sadržaj i ukažem na značaj novog izdanja Komentara Ustava Crne Gore pravničkoj i široj crnogorskoj zajednici, dodatan je profe-

sionalni izazov, koji sa sobom nosi i odgovornost da se na pravi način prikaže višegodišnji naučni i društveni rad profesora Vukčevića, koji to radi, kako je zapisao jedan od ustavopisaca, „andrićevski tiho“. Sam autor nas upućuje da će „čitanje Komentara biti podsticajno za nova i drugačija poimanja Ustava i za otvaranje novih modaliteta ustavnog dijaloga“.

U konačnom vrijedi zaključiti da je Vukčević ovim autorskim pregnućem dao izuzetan doprinos razvoju i afirmaciji crnogorskog ustavnog identiteta, ustavne kulture i naučnog razumijevanja ustavne materije u Crnoj Gori, te se ovo izdanje u ovoj oblasti može smatrati najznačajnijim djelom ove vrste u prve dvije decenije XXI vijeka u Crnoj Gori.

sa u Crnoj Gori, obrađeni su novi pristupi u jurisprudenciji koji se odnose na praksu Evropskog suda za ljudska prava i značajno je dopunjena obrada ustavnih prava koja tvore pravo na pravično suđenje iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, posebno imajući u vidu njihovu zastupljenost u broju postupaka koji se protiv Crne Gore vode pred Evropskim sudom za ljudska prava. Takođe, u dijelu Ustava koji uređuje organizaciju vlasti izvršene su dopune u cilju cjelovite obrade nadležnosti Ustavnog suda i njegove uloge u ustavnom sistemu, kao i preciziranje prikaza ustavnog položaja i funkcije drugih ustavnih institucija.

Dodatno, izvršeno je usklađivanje teksta sa promjenama zakonskih i podzakonskih akata u proteklom petogodištu, koji imaju karakter izvora ustavnog prava.

Autor na početku svakog od osam poglavlja teorijski razrađuje pojmove poput „ljudska prava i slobode“, „uređenje vlasti“, „ustavnost i zakonitost“ i tako dalje čime daje dodatnu upotrebljivost ovog Komentara, koji se vrlo dobro može koristiti u izvođenju nastave na pravnim fakultetima na predmetu Ustavno pravo. Izdavanjem ovog komentara, prema riječima recenzentkinje prof. dr Bose Nenedić, „nastava je dobila jednu novu knjigu koja ima svojstva udžbenika, državni organi i nosioci javne vlasti jedan dobar putokaz kroz ustavne norme, a građani svojevrsni priručnik o njihovim pravima i slobodama i načinu njihove ustavne zaštite“.

Treći dio sadrži objedinjene priloge, ukupno deset (10) u njihovom integralnom obliku, tako da je dat sadržaj Ustava i Ustavnog zakona o sprovođenu Ustava, Odluke o proglašenju i Deklaracija o nezavisnosti i integralni sadržaj amandmana i pratećih odluka.

(Autor je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore)

Svijet

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

15

Džozef Bajden i Kamala Haris održali pobjedničke govore, Kremlj bez komentara na ishod američkih izbora



VAŠINGTON - U prvom obraćanju naciji kao izabrani predsjednik SAD Džozef Džo Bajden je obećao da će izliječiti duboko podijeljenu zemlju, da je vrijeme da se ,,okonča sumorna era demonizacije Amerike“, a poručio je i ,,milionima ljudi koji su glasali protiv njega“ da daju ,,jedni drugima šansu“.

Treba da prestanemo da protivnike tretiramo kao neprijatelje.

Oni nijesu neprijatelji, već Amerikanci. Vrijeme je da se zacijele rane u Americi. Ja sam ponosni demokrata, ali ću upravljati kao predsjednik. Neka se sada okonča sumorno doba demonizacije.

Radiću podjednako naporno za one koji nijesu glasali za mene, kao i za one koji jesu istakao je Bajden

Njegovi pozivi za pomirenje na proslavi pobjede sinoć došli su u vrijeme kada aktuelni predsjednik Donald Tramp i dalje navodi da su mu izbori ukradeni, u naznaci da je politika podjele koja je zahvatila SAD posljednje četiri godine daleko od završene, prenosi agencija AP. - Za sve koji ste glasali za predsjednika Trampa razumijem razočaranje. Vrijeme je da se stavi po strani oštra retorika, spusti temperatura, da ponovo vidimo jedni druge - rekao je Bajden na skupu u Vilmingtonu u američkoj državi Delaver.

POZIV NA JEDINSTVO - Narod je iskazao svoj stav.

Dao nam je jasnu, ubjedljivu pobjedu - poručio je Bajden u pobjedničkom govoru i ponovio da je osvojio najviše glasova u istoriji, prenosi Rojters.

Naglasio je da će biti predsjednik koji ne ,,pokušava da dijeli, već ujedinjuje“.

- Treba da prestanemo da protivnike tretiramo kao neprijatelje. Oni nijesu neprijatelji, već Amerikanci.

Vrijeme je da se zacijele rane u Americi. Ja sam ponosni demokrata, ali ću upravljati kao predsjednik. Neka se sada okonča sumorno doba demonizacije - rekao je Bajden.

Novoizabrani predsjednik je rekao da Amerikanci žele da demokrate i republikanci sarađuju.

- Radiću podjednako naporno za one koji nijesu glasali za mene, kao i za one koji jesu istakao je Bajden.

Dodao je da će uložiti sve napore da preokrene trenutnu situaciju kada je riječ o pandemiji, a da je dio njegovog mandata i rješavanje problema klimatskih promjena i sistemskog rasizma. ČESTITKE I TIŠINA Dok su američki saveznici veoma brzo pozdravili izbor Bajdena za sljedećeg predsjednika SAD, a Njemačka ga

AMERIKANCI ŽELE DA DEMOKRATE I REPUBLIKANCI SARAĐUJU: Džozef Bajden

Vrijeme je da se zacijele rane u Americi Bajdenovi pozivi za pomirenje na proslavi pobjede došli su u vrijeme kada aktuelni predsjednik Donald Tramp i dalje navodi da su mu izbori ukradeni, poručujući da je politika podjele koja je zahvatila SAD posljednje četiri godine daleko od završene

ocijenila kao „novo i uzbudljivo poglavlje“ u t ransatlantskim odnosima, u Rusiji je za sada tišina, prenosi RSE. Ovakav odnos Kremlj a ne čudi, jer se očekuj e da će Bajden, koji je 7. novembra proglašen za pobjednika u predsjedničkoj trci, zauzeti oštriji stav prema Rusiji u pogledu pitanja ljudskih prava

Bajden da se vrati nuklearnom sporazumu Iranski predsjednik pozvao je juče izabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena da ,,nadoknadi ranije greške“ i vrati SAD u okvir nuklearnog sporazuma koji je Teheran potpisao sa svjetskim silama, javila je juče iranska državna agencija.

Izjava predsjednika Hasana Rohanija označava reakciju na najvišem nivou do sada iz Irana na vijest da su Bajden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Haris pobijedili na predsjedničkim izborima 3. novembra.

– Sada se otvorila mogućnost da sljedeća američka administracija nadoknadi greške u prošlosti i vrati se na put ispunjenja međunarodnih sporazuma kroz poštovanje međunarodnih normi - rekao je Rohani, kako prenosi novinska agencija Irna.

Za vrijeme predsjednika Donalda Trampa tenzije između SAD i Irana su eskalirale i dostigle vrhunac ranije ove godine. Jedan od Trampovih poteza bio je da 2018. godine jednostrano povuče SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma, prema kome je Iran ograničio obogaćivanje uranijuma u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Od tada su SAD ponovo uvele sankcije Iranu koje su jako pogodile njegovu privredu, dodatno ugroženom epidemijom korona virusa. U nastojanju da izvrše pritisak na Evropu da nađe način da zaobiđe sankcije, Iran je polako odustao od ograničenja prema nuklearnom sporazumu.

i njihove spoljne politike u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trampa.

Novoizabrani predsjednik je više puta kritikovao ruskog predsjednika Vla dimira Putina zbog „zloćudnih postupaka“, uključujući invaziju na susjede i miješanje u izbore drugih zemalja, a nedavno je zemlju nazvao i

„protivnikom“.

Bajden je u intervjuu za magazin Njujorker u julu 2014. tvrdio da je „bio oštar sa Putinom“ tokom njihovog sastanka tri godine ranije, kada je nadzirao američke napore da pomognu Ukrajini u borbi protiv separatista na istoku Ukrajine koje podržava Rusija.

Nakon 100 godina od dana kada su Afroamerikanci u SAD izborili svoja građanska prava i 55 godina nakon što su se Afroamerikanke, kroz veliki pokret i uz žestoke otpore konzervativne Amerike, izborile za pravo glasa, Kamala Haris, kćerka imigranata, Jamajčanina i Indijke - postala je prva žena i prva Afroamerikanka - potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država!

Iako je svojevremeno bila protivkandidat Bajdenu tokom izbora unutar Demokratske stranke, iskusni politički vuk iz Delavera odabrao je baš pedeset šestogodišnju, bivšu tužiteljku Kalifornije, ženu koja je uticala na reformu američkog pravosuđa za kandidata za potpredsjednicu SAD. U izbornoj kampanji između Bajdena i Haris se razvila sjajna saradnja i mnogi analitičari smatraju da je izbor harizmatične Kamale bio onaj potez kojim je Bajden definitivno zadobio povjerenje, ne samo crnačke zajednice, već i miliona običnih Amerikanaca.

Obučena u bijeli komplet, kao simbol borbe američkih žena za ravnopravnost,

Rusija je na kraju izbačena iz Grupe osam (G8) zbog svojih neprijateljstava prema Ukrajini, koja je takođe uključivala i aneksiju poluostrva Krim.

Tramp je, s druge strane, pokrenuo mogućnost da Putina ponovo pozove u ovu grupu vodećih industrijskih država i rijetko je kritikovao Kremlj.

JEDINSTVO SA ALIJANSOM Postoji još jedan razlog zbog koga bi Kremlj mogao da sačeka sa prihvatanjem Bajdenovog predsjedništva, navodi se u analizi.

Bajden je rekao da želi da ojača transatlantske odnose, uključujući oživljavanje NATO-a, vojne alijanse koju predvode SAD usredsređene na obuzdavanje ruske agresije.

Trampovi kritičari kažu da je aktuelni predsjednik svojim kritikama NATO-a i Evropske unije oštetio taj odnos, posebno sa Njemačkom i Francuskom.

- Radujem se budućoj saradnji sa predsjednikom Bajdenom. Naše transatlantsko prijateljstvo je nezamjenjivo ako želimo da prevladamo velike izazove našeg vremena - bila je reakcija njemačke kancelarke Angele Merkel nakon objave da je Bajden odnio pobjedu.

U tom duhu, na Tviteru je čestitao i predsjednik Francuske Emanuel Makron.

- Amerikanci su izabrali svog predsjednika. Čestitke Bajdenu i Kamali Haris. Moramo mnogo uraditi da prevaziđemo današnje izazove. Hajdemo raditi zajedno- napisao je Makron.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je pozdravio izbor.

- Gospodina Bajdena znam kao snažnog navijača NATO-a i transatlantskih odnosa - naveo je Stoltenberg u pisanoj izjavi objavljenoj na sajtu Alijanse.

M. JOVIĆEVIĆ

Kamala Haris: Ikona nove politike Kamala Haris je na pobjedničkom mitingu u Delaveru u subotu veče odala priznanje Bajdenu za ,,nevjerovatno hrabar potez“ i izgovorila sada već istorijske riječi: – Moj izbor za potpredsjednicu SAD biće primjer svim djevojčicama, djevojkama da, kada me vide večeras na ovom podijumu kao izabranu potpredsjednicu SAD, da u sebi stvore nadu i vjeru i kažu

Kamala Haris

– moći ću i ja ovako jednog dana – kazala je Haris burno pozdravljena od publike koja je i u slavljeničkoj noći vodila računa o mjerama borbe protiv kovida.

– Ja sam prva žena koja je izabrana za potpredsjednicu Sjedinjenih Američkih Država, ali svakako neću biti i posljednja žena na ovom mjestu – trijumfalno je poručila Haris.

16

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Objektiv LISTALICA

Nezaboravne uloge koje su lansirale sad već čuvene karijere Jedanaestogodišnja Danst u filmu „Interview with the Vampire“

fanpop.com

medium.com

fanpop.com

Bejl u Spilbergovoj ratnoj drami „Empire of the Sun“

Briljantna Faning u ostvarenju „Man on Fire“ pinterest.com

Kolijevke za glumačke zvijezde D

anašnja djeca imaju mnogo više šansi da postanu instant senzacije preko noći nego što su to nekada imali njihovi vršnjaci. Brojni TV kanali namijenjeni najmlađima, tehnološka dostignuća, internet, Jutjub, Tik-tok i njima slične platforme pružili su im šansu da pokažu što znaju i postanu popularni makar na pet minuta. No, nekada su takve prilike bile rijetkost, pa čak i u svijetu filma, muzike, televizije. I kada bi takva djeca jednom odskočila, cijeli svijet pratio je njihove naredne korake.

U susret 20. novembru, Međunarodnom danu djeteta, odlučili smo da se prisjetimo prvih koraka sad već megapopularnih filmskih zvijezda. Bez ovih filmova i ovako ozbiljnih koraka još kada su bili djeca, sada možda ne bi bili toliko česti gosti na velikim i malim ekranima...

SPILBERGOV DUO

„E. T. phone home.“ Legendarni citat iz prošlog vijeka jedan je od krunskih favorita na vječnoj listi filmova za djecu.

Za snimanje famoznog SF klasika „E. T. the Extra-Terrestrial“ (1982) Stiven Spilberg zadužio je simpatičan dvojac.

Sedmogodišnja Dru Barimor i desetogodišnji Henri Tomas uveličali su jednu prelijepu priču o izgubljenom ali prijateljski-raspoloženom vanzemaljcu na Zemlji.

Nakon ove odskočne daske, Barimor je nastavila visoko, a oprobala se i u režiji filmom „Whip It“ (2009) sa vrlo popularnom Elen Pejdž. Iako je kasnije imala više kvalitetnih profesionalnih opcija od Tomasa, simpatični Amerikanac uspio je da ostavi traga okrenuvši se filmsko-serijskim natprirodnim temama. Najsvježija od njih je uloga u Nefliksovoj horor antologiji „The Haunting of Hill House“.

jeme van snimanja provodio učeći ili igrajući kvizove i ping-pong sa Dakotom. Nakon ove Skotove akcije, Faning je privremeno nestala, a onda je postajala sve prisutnija u filmovima i serijama. Posljednji godina gledali smo je u ostvarenjima Kventina Tarantina („Once Upon a Time in... Hollywood“, 2019) i Juana Mekgregora („American Pastoral“, 2016), ali i popularnoj seriji „The Alienist“, u kojoj je uspjela da zasjeni kolege poput Danijela Brula.

SRIJEDA POSRIJEDI

Miljenica filmskog platna devedesetih godina prošlog vijeka Kristina Riči proslavila se u voljenoj komediji „The Addams Family“ (Beri Sonenfeld, 1991). Kako i priliči luckastoj glumici, uloga čudnjikave, eksplozivne i inteligentne Srijede očarala je fanove mračne komedije, a njoj otvorila vrata za ozbiljnije komade. Pored filmova „Buffalo ’66“ (Vinsent Galo, 1998), „Fear and Loathing in Las Vegas“ (Teri Gilijam, 1998) i „Sleepy Hollow“ (Tim Barton, 1999), Riči je igrala i partnerku Šarliz Teron u Oskarom nagrađenoj drami „Monster“ (Pati Dženkins, 2003). Fanovi je ove godine mogu vidjeti u zanimljivoj drami „Percy“ u režiji Klarka Džonsona koji je zasnovao film na istinitom događaju o fameru Portman u Besonovom klasiku „Leon: The Professional“

pinterest.com

DENZELOVA DRAGA

Iako je tada sedmogodišnja Dakota Faning očarala fanove u katkad zaboravljenoj drami „I Am Sam“ (Džesi Nelson, 2001) sa Šonom Penom, mnogi bolje pamte njenu nezaboravnu ulogu u fenomenalnoj akciji „Man on Fire“ (Toni Skot, 2004). Ako je neko tada i sumnjao u njene sposobnosti, bilo je dovoljno osvrnuti se na njenog štićenika. Denzel Vošington bio je toliko opsjednut njenim talentom, da je sve vri-

Obožavana četvorka iz drame „Stand by Me“

koji tuži veliku korporaciju zbog genetski modifikovane hrane.

HRABRI DJEČAK

Osim za Dru Barimor, Spilberg je zaslužan i za karijeru hiperpopularnog Kristijana Bejla, kojem je praktično niotkuda, kada je imao 12 godina, ponudio ulogu koja ga je proslavila u filmu „Empire of the Sun“ (1987). Fenomenalni scenario Toma Stoparda obezbijedio mu je odličan materijal za priču o hrabrom dječaku koji postaje ratni zarobljenik u Drugom svjetskom ratu.

Nakon Spilberga, Bejl je bio spreman skoro za sve. Igrao je u „Little Women“ (Džilijan Armstrong, 1994), „The Portrait of a Lady“ (Džejn Kempion, 1996), katkad zaboravljenom „Velvet Goldmine“ (Tod Hajns, 1998)... Nezaboravan je kao Patrik Bejtman u „American Psycho“ (Meri Haron , 2000) i Trevor Reznik u „The Machinist“ (Bred Anderson, 2004), kao i po glavnoj roli u Nolanovoj trilologiji o Betmenu.

Ima četiri nominacije za Oskara, a zlatni kip dobio je već nakon prve, za najboljeg sporednog glumca u bokserskoj drami „The Fighter“ (Dejvid O’Rasel , 2010). U narednom periodu, oprobaće se u Marvelovom univerzumu u zločestoj ulozi u „Thor: Love and Thunder“ (Taika Vaititi, 2022), a fanove čeka i njegova treća saradnja sa režiserom O’Raselom u za sada neimenovoj drami koja stiže u bioskope naredne godine.

KLAVIRSKI DEBI

Debitantski nastup desetogodišnje Kanađanke Ane Pakin ostaće vrlo do-

bro upamćen u istoriji filma. Pored toga što je bez ozbiljnog iskustva igrala izrazito zahtjevnu ulogu u legendarnoj drami „The Piano“ (Kempion, 1993), za nju je nagrađena i Oskarom, sasvim zasluženo.

Mladu Pakin brzo je zasuo talas dobrih ponuda, pa smo je gledali i kod Spilberga u „Amistad“ (1997), i u komediji „Almost Famous“ (Kameron Krou, 2000), i u simpatičnom „Buffalo Soldiers“ (Gregor Džordan, 2001).

Pakin je u međuvremenu prešla na naučnu fantastiku i priključila se ekipi „X-Men“ filmova, a posvetila se i TV serijama, od kojih se izdvaja „Flack“.

Ipak, čini se da je sada daleko od one glumačke forme s početka karijere.

RAJNEROVA ČETVORKA

Fenomenalni „Stand by Me“ (Rob Rajner, 1986) donio je filmskoj industriji i više od jedne glumačke zvijezde. Ipak, Džeri O’Konel, River Feniks, Vil Viton i Kori Feldman osvojili su najveću popularnost. Nažalost, prerana smrt Rivera Feniksa nije dozvolila mladom glumcu da pokaže umijeće. S druge strane, Vil Viton je napravio uspješnu karijeru na malim ekranima, Kori Feldman posvetio se muzici, a Džeri O’Konel još vlada na platnu „zabave“ i filma, i domaćin je i tok-šoua „Jerry O“.

LEONOVA MATILDA

U ono lijepo vrijeme filmskih devedesetih, kada je francuski režiser Lik Beson znao napraviti film, doveo je mladu Natali Portman sa Brodveja na čašicu ozbiljnog filmskog štiva „Leon: The Professional“ (1994). Portman se

sa lakoćom snašla u ulozi Matilde, a njenu hrabrost pokazala je i u ulogama koje su stigle nakon Besonove drame.

Nakon nekoliko komedija, američki režiser Daren Aronofski povjerio je tada već iskusnoj Portman ulogu u filmu „Black Swan“ (2010) koji će joj donijeti i Oskara. Šest godina kasnije dobila je šansu da odigra jednu od ključnih figura u američkoj istoriji, Džeki Kenedi, u istoimenom filmu Pabla Laraina.

KOPOLINA MEZIMICA

Šestogodišnju Kirsten Danst, Amerikanku njemačkog porijekla, na filmsko platno doveo je Vudi Alen za kratkometražnu antologiju „New York Stories“ (1989). Njen talentat zaokupirao je pažnju i Brajana de Palme za, ispostaviće se, izrazito lošu komediju „The Bonfire of the Vanities“ (1990).

Nakon ovih malih rola, jedanaestogodišnja Danst dobila je šansu da dokaže da je spremna za kompleksnije uloge.

Režiser Nil Džordan ponudio joj je vampirsku rolu pored Toma Kruza i Breda Pita u popularnom hororu „Interview with the Vampire“ (1994).

Njena karijera značajno se promijenila nakon što je krajem devedesetih pod svoje uzela Sofija Kopola za fenomenalan režiserski debi „The Virgin Suicides“ (1999). Sa kćerkom slavnog Frensisa sarađivala je i u filmovima „Marie Antoinette“ (2006) i „The Beguiled“ (2017). Njen naredni dugo očekivani korak je BBC drama Džejn Kampion „The Power of the Dog“.

L. MURSELJEVIĆ

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Nova ploča je uspješna zato što pronalazi balans između indi melanholije i rokerskije, gotovo plažne sunčanosti.

Ima tu i harmonija šezdesetih u stilu Beach Boys i dječačke banalnosti i slajd gitare kakve se ne bi postidio ni stadionski rok

nme.com

dž uboks

17

Objektiv

Ploča „10 Songs“ je dašak kreativne svježine slavnog glazgovskog benda Travis

K

apa dolje onome, ko nas ubijedi da bi živio baš u ovom vremenu, baš ovdje i danas i nigdje drugo. Negdje do trećine „10 Songs“, nostalgične ploče glazgovskog benda Travis, osjetićete se baš tako: kao da ste na pravom mjestu u pravo vrijeme. I znaćete da je kovid-19 eri potrebna takva umjetnost.

Balada jesenjeg popodneva

Fren Hili i njegov bend proslavili su se prije više od dvije decenije - a „10 Songs“ je svojevrstan katapult u to vrijeme; u doba kad je svijetu najveća briga bilo, recimo, to da li će „milenijumska buba“ u noći 1. januara oboriti svjetske berze.

Generacijama koje su odrastale na bezbrižnoj melanholiji ploče „The Man Who“ teško je povjerovati da Travis kao bend funkcioniše već cijele tri decenije, a Hili je posljednji tip kojeg bi trpali u koš indi veterana... Ali, tako je; možda zbog činjenice da je „The Man Who“ ostala ploča mladalačke svježine, a da je skoro sve što su kasnije stvarali brzo venulo. Posebno njihova najrokenrolskija ploča „Ode to J. Smith“ (2008).

Album „10 Songs“ je uspješan zato što pronalazi balans između indi melanholije i rokerskije, gotovo plažne sunčanosti. Ima tu i harmonija šezdesetih u stilu Beach Boys, i dječačke banalnosti i slajd gitare kakve se ne bi postidio stadionski rok visokog pedigrea.

POBJEDNIČKI PRIJESTO

S druge strane, ovo je i vrlo moderan, produkcijski pažljivo osmišljen i utegnut projekat - što ćete vrlo brzo shvatiti kad vas maglovita gitara u „Butterflies“ ponese toplinom mirnog jesenjeg popodneva. Hili i dalje ima onaj talenat da iz rukava izvuče zaraznu melodiju, a da u bilo kom momentu ne djeluje pre-

kalendar Godinama kasnije Lemi Kilminster se prisjećao da nijesu smjeli ni da povise glas na producenta Vika Mejla. Plašili su se, eto, da će im umrijeti tu, usred studija

K

ako upakovati Lemija Kilminstera? Kako uopšte doći do upotrebljive ploče, onda kada svoju prvu treba da snime tri pijana lika, koji pola termina u studiju potroše u svađi ili tuči? Da Motorhead postane globalni fenomen, bilo je potrebno britansko gospoče Vik Mejl.

KO JE KRIVAC

Prije nego što je 27. oktobra 1980. „Ace of Spades“ lansirao Lemija, Fila i Edija u globalnu orbitu, Motorhead je bio bend koji se čak ni žanrovski nije mogao fokusirati - i tako plasirati nekoj široj publici.

Godinu ranije, Džef Barton iz lista ,,Sounds“ upotrebio je termin „New wave of British Heavy Metal“ da zaokruži cijelu nišu bendova koji su u otprilike istom vremenu upali pod radar šire javnosti: Iron Maiden, Saxon, Def Leppard... Naravno da se Lemiju Kilminsteru to nikako nije sviđalo. Prema njegovom mišljenju, Motorhead je pripadao toj ekipi samo zato što su u istom periodu stekli kakvu-takvu popularnost.

- Ma, kakav hevi-metal... Motorhead ne pripada nijednoj kategoriji. Mi smo samo rokenrol bend, kojem više nije

tjerano, pretenciozno ili sebicentrično.

U pjesmi „The Only Thing“ mu se, na primjer, za mikrofonom pridružuje Suzana Hofs iz „The Bangles“, što je momenat koji budi pažnju, ne dozvoli da se pretjerano opustite - a pri tome ne odskače od cjeline.

Ipak, pjesma koja zaista odskače i koja će buditi pažnju šire publike jeste „Valenti-

ne“ - da povjerujete, da je ova baladna armija tu samo da bi iznijela baš taj momenat na pobjednički prijesto. „Valentine“ uspijeva da iznenadi u toj mjeri da ćete osjetiti tle izvučeno pod nogama, onda kad jednostavan gitarski uvod zavara trag, a Hilijev glas najavi rok eksploziju. Za gitarski juriš u, recimo, stilu mnogo mlađih The Black Keys.

Nema ovdje mnogo eksperimentisanja; čak ćete, u jednom momentu, zažaliti što „10 Songs“ nije još smjeliji, raskošniji i raznovrsniji projekat. Za bend Travis je ipak važan, jer su na početku četvrte decenije zajedničke karijere pokazali da umiju uhvatiti novi dašak svježine. I prašiti po pravilima novog vremena, kakvo nijesu ni slutili da će se zbiti. Upravo ovdje, upravo sad, Frenu Hiliju je po meraku da nam podvali jednu „Valentine“.

S. S.

OCJENA: 73/100

Četiri decenije od kada je Motorhead zagrmio na debitantskom albumu ,,Ace of Spades“

Kornjača za Divljeg Bila Henkoka

ostao niko da ga izbaci na tržište - govorio je Lemi te 1980. godine, odbijajući da prizna da im nije kriva osjeka rokenrol scene, nego oni sami.

Ono što Motorhead jeste svirao moglo bi se najbliže opisati kao proto-treš. Hrpa prljave, melodične buke koja je imala ludo neprskanu i sirovu energiju. I to se, zamislite, svidjelo Viku Mejlu, producentskoj zvjerki koja je već pekla zanat kroz tešku ali uspješnu saradnju sa velikim facama rokenrola. Preko Led Zeppelin i Džimija Hendriksa, do The Who i pakla privatnih odnosa i sapunice benda Fleetwood Mac.

amazon.com

MELODIJA IZ RUKAVA

discogs.com

Mladalački šarm Frena Hilija i indi veterana iz Glazgova

REVITA SUPERMOĆ

Zvali su ga Kornjača - što je bio Lemijev briljantno jasan opis kako je bolešljivi i dobroćudni, pomalo usporeni Mejl izgledao tih godina. Imao je mali, kompaktan i mobilan studio, sasvim dovoljan za vrhunski rad. I supermoć da od urnebesa tri mlada probisvijeta stvori nešto koherentno.

Nije ni pušio, ni pio, a svakog popodneva tačno u 18 sati snimanje bi se prekidalo da bi Vik zbrčkao svoj revita rastvor, jer bio je težak šećeraš. Godinama kasnije Lemi se prisjećao da se Viku nijesu smjeli brec

Omot albuma na kojem je jedno britansko gospoče ukrotilo Lemija

18 Kultura

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

INTERVJU: Miodrag Radović, pisac i prevodilac, povodom najnovije knjige „Priče sa zapadne bande“

U raspadu savremenog svijeta

PODGORICA - Miodrag Radović, pjesnik, esejista i prevodilac objavio je četiri knjige poezije: „Mali prilog istoriji nesreće“, „Zadah zla“, „Čas beščašća“ i „Bivši ljudi“.

Preveo je s engleskog jezika knjigu „Lirska drama slovenskog modernizma“, S. V. Glover, a priredio je za štampu izabranu poeziju F. G. Lorke i V. P. Disa.

„Otvoreni kulturni forum“ objavio je, u prestižnoj biblioteci „Savremena proza“, Radovićevu najnoviju knjigu fragmentarne proze „Priče sa zapadne bande“ koja u dvadesetak priča donosi niz uzbudljivih storija o rasutim ljudima i porodicama sa prostora nekadašnje SFRJ, o odrastanju, društvenoj hipokriziji i pojedincima koji pripadaju margini.

POBJEDA: Za moto knjige „Priče sa zapadne bande“ uzeli ste iz Tina Ujevića „Moj bol je fragmenat! / Moja radost je fragmenat! Da li ste već time htjeli da ukažete na ključne reference knjige, kad su u pitanju glavne poruke, ali i forma?

RADOVIĆ: Moto ukazuje na moju čvrstu literarnu povezanost sa Ujevićem i njegovom poezijom, ali i njegovom prozom, esejima, polemikama, prevodima, koje su me sve skupa ostavljali bez daha još za srednjoškolskih i studentskih dana. Ponikao sam na tlu zajedničke države SFRJ i ona mi je bila sva moja, te je i literatura svih balkanskih naroda koji su činili bivšu zemlju bila i ostala dio mog književnog nasljeđa, bez ograda.

Nijesam pravio nikada razliku po nacionalnom ključu glede literature, već sam uvijek bio u potrazi za vrijednim, validnim književnim ostvarenjima, dok sam druga, manje kvalitetna, napuštao, ne baš, kao što je govorio Kiš, nakon pedesetak stranica, no sam čitao više urednički, dijagonalno, pokušavajući uvijek da učitam makar neku misao koja bi bila podsticajna, sublimna, jer je i jedna rečenica koja valja radost za čitalačko oko. Drago mi je da je knjiga izašla kod „Otvorenog kulturnog foruma“ sa Cetinja, doista rijetkog bastiona crnogorskog izdavaštva, koji izdaje djela savremenih crnogorskih, regionalnih i evropskih pisaca koji danas predstavljaju vrhunac literarne umjetnosti.

POBJEDA: Često se priče u knjizi doimaju fragmentarno, kao djelovi neke veće cjeline. Linearna povezanost radnje stvara utisak da ste tokom pisanja knjige bili u stalnom preispitivanju i traganju za konačnom formom?

RADOVIĆ: Namjera mi je bila da neprestano ispitujem skliski teren između priče i nečeg šireg i da mijenjam tehnike pripovijedanja od ich form do trećeg lica, impersonalizirane rečenice, kao i da vršim stalnu promjenu likova koji se pojavljuju kao naratori u unutrašnjem ili spoljašnjem monologu ili pak dijalogu, i načina na koji se uključuju u prozu muški i ženski likovi, ili je, pak, pisano iz perspektive djeteta.

Promjena oblika i promjena forme jesu okvir za fabulu koja se pronalazi u toj formi, i to tragalaštvo jeste konstanta, dok radnja jeste fluktuirajuća, i ona pronalazi zapravo najbolji način kako bi se emanirala u dostatnu proznu cjelinu, kroz kišu fragmenata, intelektualne igre, kombinatoriku koja modelira svijet, te sve to zajedno mora istodobno, kako vele ruski formalisti, biti „začudno“ jer bez te stvaralačke magije, nijedna proza ne zaslužuje epitet validne. Alhemija pripovijedanja kroz različite tehnike provučena dobija onu zvučnost, ono značenje, onaj epilog, onaj iskorak iz stvarnog, iz banalnog, iz

Doista se radnja priča događa od Banjana ponad Nikšića, preko Dubrovnika do Dortmunda i drugih balkanskih i evropskih centara, no meni je bitnije osjetiti onaj štimung tih pomenutih mjesta u knjizi, ono zavijanje vukova ili pak šištanje zmija u parenju u Banjanima svakodnevnog koji zapravo jeste korak ka istinitoj, pravoj prozi.

POBJEDA: Da li je naslov knjige „Priče sa zapadne bande“ zapravo imaginarni topos, ili pozicija, odnosno neka vrsta distance iz koje govori narator ili većina likova u pričama?

RADOVIĆ: Pisac mora stvoriti novu stvarnost, novu realnost, novi život u literarnom dijelu, koristeći sve što postoji u svrhu stvaranja. Dio prostora na kome se nalazimo pripada zapadnom svijetu, te je i ovaj naslov simbolično pokazao gdje nam je mjesto. Onu vrstu iskliznuća koja se ogleda u opsesivno kompulzivnoj ljubavi prema nekim drugim dalekim i nepoznatim prostorima Dalekog istoka, ili pak ruskih stepa, jeste plod mašte opsjenara ili pak zaluđenika. Čvrsta utemeljenost današnje Crne Gore je na zapadnim vrijednostima, ali i lutajuće Srbije gdje živim i stvaram. Ne zaboravimo nadrealiste koji su bili neraskidivo uvezani sa francuskim nadrealizmom, i to je bio jedini književni pokret kada je istovremeno nastajala nadrealistička književna umjetnost na Balkanu i u Evropi. Prije i poslije je balkanska literatura bila u teškom zaostatku.

Kiš je boraveći u Parizu spoznao što znači dolaziti iz malih literatura kao što je tada bila jugoslovenska i porediti se sa nekom od velikih svjetskih literatura je iluzorno. Moguć je jedino političko-literarni istup jedne zvijezde, kao što je bio svojevremeno iskorak Miodraga Bulatovića.

POBJEDA: Likovi u pričama lutaju kroz razna vremena, kroz sjećanja iz prošlosti i sadašnjosti od Banjana, Dubrovnika do Dortmunda. Naporedo se ređaju slike i fragmenti života iz tih sredina, ali se sve odvija kroz složena mentalitetska i psihološka stanja?

RADOVIĆ: Prethodna moja knjiga zvala se, ne bez razloga, „Bivši ljudi“, gdje sam aludirao na ljude i zemlju koja je nestala u nacionalističkom ludilu devedesetih, te je ona prestala kao takva postojati, ali u mojoj imaginaciji, u mojoj literarnoj topografiji, ona ima primarni značaj, kako ta zemlja tako i ti ljudi. Kako je zemlja nestala, tako su i ljudi koji su tada negdje tuda živjeli nestali i potom su kao feniks počeli se pojavljivati po evropskim centrima, kao izbjeglice, prognanici, emigranti. I danas nam pred očima provijavaju slične slike i doista je tuž-

Crnogorci u Srbiji prepušteni bespuću asimilacije

PISAC MORA STVORITI NOVU STVARNOST, NOVU REALNOST: Miodrag Radović

na slika nesretnih ljudi koji bježe od nekakvog zla. Takav je bio i položaj ondašnjih žrtava, koji su i nadalje u fokusu mog strasnog bavljenja literaturom.

POBJEDA: Osim tragične istorije porodice Lajer, što Vam je još bila preokupacija u „Pričama sa zapadne bande“. Utisak je da ste kroz individualnu psihologiju likova pokušali prikazati teme i događaje sa širim socijalnim i istorijskim kontekstom?

RADOVIĆ: Knjiga govori o tipičnoj današnjoj balkanskoj familiji Lajer, raspadnutoj obitelji, koja na simboličnom nivou označava i raspad savremenog svijeta koji je ophrvan raznoraznim nedaćama koje čovjeka sputavaju, zarobljavaju i zatvaraju u sopstvenu ljušturu, i osamljuju, što naposljetku i nije tako loše za pisce. Doista se radnja priča događa od Banjana ponad Nikšića, preko Dubrovnika do Dortmunda i drugih balkanskih i evropskih centara, no meni je bitnije osjetiti onaj štimung tih pomenutih mjesta u knjizi, ono zavijanje vukova ili pak šištanje zmija u parenju u Banjanima, onu blizinu, ali zapravo ipak daljinu civilizovanog Dubrovnika, gdje se iz Banjana odlazilo pravo u tamošnje porodilište kao prema najbližoj tački gdje se ta ustanova nalazila, naravno tko je bio stigao do nje, jer put nije bio baš brz, jednostavan i udoban, pa do atmosfere zadimljenih prostora vrsnih džez klubova beogradskih i novosadskih, prijeratnih devedesetih, od pompeznih kraljevskih dvora i kolodvo-

ra Shaumburg-Lippe do socijalnog i društvenog taloga koji se tada mogao pronaći u Ulici Gavrila Principa u Beogradu, koja se takođe našla kao literarni toponim jedne od priča.

POBJEDA: Knjigu karakteriše često brutalna ironija, ali i prefinjen stil i atmosfera kazivanja.

Gdje počinje, a gdje se završava ta granica između Vaše literarne „zapadne bande“ i ove naše bande Zapadnog Balkana u kojoj danas živimo?

RADOVIĆ: Naslov knjige koji se nametnuo jeste zapravo parabola na „West Side Story“ gdje svaki junak za sebe gradi priču iz fragmenata, iz djelova koji svi skupa ulaze u mozaik jedne osnovne niti pripovijedanja, one koja nas drži u nemiru dok stvaramo i zapravo ukazuje na literarno okušavanje sa vragovima koji krize stvaraju svako malo izazivajući paradoksalne situacije u ljubavi, porodici, uvećavajući konflikte koji se volšebno razrješavaju ili pak uvećano komplikuju.

Takav, prividno haotičan svijet je u prvom dijelu knjige, dok je drugi dio ključ, razrješenje i sakupljanje parčića stakla kao u onoj japanskoj umjetničkoj tehnici, kinsugiju, kada se polomljeni djelovi stakla ili kakve druge stvari spajaju zlatnim nitima ili prahom, kako bi ih vratili u stanje kakvo je bilo prije svih nedaća i oluja, u vrijeme kada je svijet bio spokojan.

POBJEDA: Čemu se još vraćate kad su u pitanju atmosfera i postYU literarna iskustva?

RADOVIĆ: Povremeno se vraćam slovenačkim pjesnicima, prozaistima i dramskim piscima, dakle onim najzapadnijim balkanskim spisateljima koji pjevaju samo o ljubavi, erotici. To je pravi mali praznik, da se tako izrazim i toliko vas umiju lijepo nadahnuti. Naravno, pored slovenačke literature, postoje neki

POBJEDA: S obzirom da godinama živite u Beogradu, šta danas znači biti crnogorski pisac u ovom gradu i kako doživljavate položaj crnogorske manjine u Srbiji?

RADOVIĆ: Da, godinama sam radio kao urednik u izdavačkoj kući „Prosveta“ i časopisu „Književnost“ gdje sam sve činio kako bih unaprijedio literaturu i kulturu u Beogradu i Srbiji. S druge bande, ispravno je bilo pisati protiv rehabilitacije ratnih zločinaca Draže Mihailovića, Ljotića i Nedića, kao što je bilo prirodno moje zalaganje za ostvarivanje nezavisnosti Crne Gore, koja je djelovala kao bastard na prostoru Balkana, dok nije ostvarila svoju samostalnost, uostalom na to me obavezivala i činjenica da je moja familija, po ocu, bila najsnažnije uporište zelenaškog i docnije uticajan stožer partizanskog pokreta u Banjanima, te je to bio i dug prema precima. Što se tiče položaja Crnogoraca u Srbiji, on je više nego katastrofalan, a za to je odgovorna dijelom birokratija u Crnoj Gori, koja nije prepoznala značaj i žrtvu crnogorske dijaspore u Srbiji. U više navrata sam pisao u crnogorskim zvaničnim i privatnim glasilima o položaju nacionalne manjine i prenebregavanju od strane srpskih vlasti ovog problema koji niti je rješavan niti se kani rješavati.

Crnogorska vlast, sada bivša, spasila je bombardovanja Crnu Goru i napravila otklon od Miloševića, ali ne i od crkve.

Pri tom su Crnogorci u Srbiji prepušteni bespuću asimilacije i prijeti im potpuni nestanak.

autori koje smatram svojim književnim precima, a to su prije svih Kovač, Kiš, Pekić, kojima su posvećene tri priče u ovoj knjizi, prije njih Krleža čije djelo „Na rubu pameti“ zapravo predstavlja nešto najznačajnije što je napisano na četiri jezika koje koristimo.

POBJEDA: Objavili ste četiri knjige poezije, prevodite sa engleskog.

Koliko je poezija iz prethodnih knjiga uticala na Vašu poetiku u „Pričama sa zapadne bande“?

RADOVIĆ: Poezija je kraljica umjetnosti i njena je snaga u punoći, redosljedu, odabiru riječi koje čini jednu strofu ili jedan stih i onaj talas energije, emocije koji vas zahvati svog, ukoliko je riječ o pravoj poeziji. Ogledanje moje u prozi je prirodan slijed stvari, jer koliko sam u prethodne knjige poezije umetao proze, sada sam, samo u nešto manjoj mjeri, inkorporirao poeziju, jer je toliko stalo i bastalo da bi se napisala proza koja, ako plijeni, ostvarila je svoju misiju.

Dakako, poezija je bila umnogome drugačije koncipirana u odnosu na prozu koja traži drugačiji prilaz i sporiju misiju. Ljubeta LABOVIĆ

Hronika Podgorice 19

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

I.BOŽOVIĆ

Najnovije mjere Nacionalnog koordinacionog tijela promijenile navike velikog broja Podgoričana

Šetači i rekreativci na Gorici

Od kada su u petak veče, u skladu sa novim mjerama NKT-a, zatvoreni ugostiteljski objekti i teretane, veliki broj sugrađana proteklog vikenda popio je kafu u nekom od restorana i kafića u obližnjim opštinama, a tegove su zamijenili spravama na trim stazama i u park šumama.

Ekipa Pobjede tim povodom juče je obišla restoran ,,Nijagara“ na Cijevni i brdo Goricu, gdje smo sreli makar duplo više ljudi nego što je uobičajeno za ovo doba godine. To nam je potvrdila i većina redovnih posjetilaca tih mjesta, sa kojima smo razgovarali.

UŽIVANCIJA

Više od stotinu automobila, juče oko podneva, bilo je parkirano kod restorana ,,Nijagara“ (Kuće Rakića), koji je na oko pet kilometara od centra Podgorice, a na teritoriji opštine Tuzi. Zaposleni su usmjeravali goste gdje da parkiraju automobile, jer se i na parkingu kao i na terasi restorana tražilo mjesto više. Automobili su bili uglavnom podgoričkih tablica a i na terasi uglavnom posjetioci iz glavnog grada. Gotovo svi sa kojima smo razgovarali kazali su nam da su u restoran na Cijevni došli zato što se u Podgorici nema gdje izaći.

Lejla Abdić svratila je do restorana ,,Nijagara“ sa majkom Nadirom i ćerkom Ladom Đoković.

- U Podgorici ništa ne radi, pa smo došle ovdje na Cijevnu.

Neobična situacija, u Podgorici je sve zatvoreno, a ovdje, na samo nekoliko kilometara od centra grada, druga je opština ali mnogo je ljudi. Nije ni ovo najbolja opcija, nijesmo očekivale ovoliko ljudi. Jasno je da je najveći broj njih tu zato što ne

Ispravka Izvršni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha, reagujući na tekst „Roditelji uz batine tjeraju djecu da prose“, koji je 2. novembra objavljen u našoj novini i na portalu Pobjede, saopštio je da je sporno navođenje imena i prezimena sedmogodišnje djece A. G. i M. B. - Otkrivanje identiteta i navođenje godina smatram zadiranjem u privatnost. Novinar/ novinarka je prema smjernicama za Načelo 8 iz Kodeksa novinara Crne Gore, dužan/dužna da štiti integritet maloljetnih osoba, kao i pripadnika marginalizovanih i ranjivih grupa – kazao je tim povodom Jaha, uz napomenu da su mediji obav-

Tražilo se mjesTo više: Juče u restoranu ,,Nijagara“

Bokešku zamijenili ,,Nijagarom“, a trening u teretani Goricom

Tuški dojč bolji od podgoričkog Miloš Mikić i Jovan Perić bili su jedni od brojnih Podgoričana koji su, zbog toga što su zatvorene podgoričke kafane, svratili na kafu u restoran ,,Nijagara“ na vodopadima na Cijevni.

- Ovdje smo isključivo zbog toga što se u Podgorici ovih dana nema đe kafa popiti.

Nijesmo dolazili od ljetos.

Pretpostavili smo da radi, jer je ovo na teritoriji opštine Tuzi. Odlično je ovđe.

Dojč im je bolji nego u kafanama preko Morače đe ga pijem – kazao je Perić.

Više od stotinu automobila, juče oko podneva, bilo je parkirano kod restorana ,,Nijagara“ (Kuće Rakića), koji je na oko pet kilometara od centra Podgorice, a na teritoriji opštine Tuzi. Zaposleni su usmjeravali goste gdje da parkiraju automobile, jer se i na parkingu kao i na terasi restorana tražilo mjesto više.

Na Gorici je bio ogroman broj sugrađana, a zaštitne maske nosili su uglavnom samo stariji posjetioci. Kako nam je rekao redovni posjetilac Dejan Milić, od kada su zatvorene kafane i teretane, na Goricu dolazi makar duplo više ljudi rade kafane u Podgorici – kazala je Lejla.

Njena ćerka Lada kaže da joj se više sviđa u restoranu pored Cijevne, nego u onima gdje ide sa majkom po Podgorici.

I sestre Jovana, Ružica i Milena Božović došle su u restoran ,,Nijagara“ na Cijevni, zato što su kafići u Podgorici zatvoreni.

- Kafa se negdje mora popiti.

Ne iznenađuje nas ovolika gužva na vodopadima, s obzirom na to da podgorički kafići ne rade. Ide se ovih dana zbog toga i u kafane u Bandiće, Danilovgrad i slično – kazala je Jovana.

REKREACIJA

Na Gorici je oko 13 časova bio ogroman broj sugrađana, a zaštitne maske nosili su uglavnom samo stariji posjetioci.

Jedan od redovnih posjetilaca Dejan Milić kaže da je po-

ezni da iskažu poseban obzir kada izvještavaju o maloljetnicima za koje se sumnja da su umiješani u protivzakonite radnje, poštujući načelo prezumpcije nevinosti i izbjegavajući senzacionalizam.

U istom načelu, dodaje on, nedopustiva je svaka medijska zloupotreba djece kojom se izlažu poniženju zbog nekog oblika patnje, kao što su siromaštvo ili neprihvatljivo ponašanje i činjenje odraslih.

On se zahvalio što smo pisali o ovom problem, koji zahtijeva hitno rješavanje i što sto smo ga u cilju obezbjeđivanja relevantnih informacija kontaktirali. Kao i ranije, namjera Pobjede je bila da ukaže na ovaj problem i pisanjem o ovoj temi doprinese boljem položaju svih pripadnika društvene zajednice.

H. P.

sljednja dva dana znatno veća gužva.

- Redovno treniram na Goricu, ne idem u teretanu. Od kada su zatvorene kafane i teretane na Goricu dolazi makar duplo više ljudi – kazao je Milić.

Njegovo mišljenje dijele i penzioneri Milorad Šaranović i Vojislav Đurišić, koji redovno šetaju Goricom.

- Primijetili smo ova dva dana znatno više ljudi nego ranije, naročito danas. Neuporedivo manje posjetilaca je bilo prije nego što su zatvorene kafane.

Baš smo komentarisali da je dobra strana zatvaranja kafana to što su ljudi izašli da borave u prirodi – kazao je Đurišić.

Nemanja Backović i Petar Jovanović trenirali su na spravama na vrhu Gorice.

- Zatvorili su teretane, pa smo izašli ovdje na Goricu da treniramo. Da rade sigurno ne bi-

Vježbalište na Gorici zamijenilo teretanu

smo bili ovdje danas. Forma se mora održavati. Vrijeme je lijepo, pa se može trenirati vani.

Dolazićemo ovdje dok se ne otvore teretane – kazao je Jovanović.

Njegov drug Nemanja kaže da primjećuje veliki broj onih koji ovih dana treniraju na otvorenom.

Jedni od njih bili su i brat i sestra Milan i Anđela Amano-

Počela rekonstrukcija Ulice Arsenija Boljevića

vić, koje smo sreli u podnožju brda.

- Do prije dva dana išli smo u teretanu. Od kada su je zatvorili dolazimo da treniramo na Goricu – kazao je Milan. I. MITROVIĆ

Aktivnosti ,,Puteva“

Grade 360 metara saobraćajnice Saniraju sa pratećom infrastrukturom put od Rekonstrukcija Ulice Arsenija Boljevića u zahvatu UP ,,Duvanski kombinat“, čija je ugovorena vrijednost 389.012 eura, počela je prije dva dana.

- U sklopu ovih radova planirana je izgradnja saobraćajnice dužine 360 metara, od Ljubljanske ulice do Ulice Marka Radovića. Predmetna saobraćajnica se sastoji od dvije dionice - saobraćajnice radnog naziva Ulica 1(koja počinje od Ljubljanske ulice) dužine 200 metara, širine šest metara, sa obostranim trotoarima širine po metar i po, i Ulice 2 (koja se završava

Radovi u Ulici Arsenija Boljevića

na raskrsnici sa Ulicom Marka Radovića) dužine 160 metara, širine 6,5 metara, sa trotoarima širine dva i tri metra – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Rekonstrukcija, dodaju oni, obuhvata ugradnju nove vodovodne, atmosferske i fekalne infrastrukture, kao i TK kanalizaciju i javnu rasvjetu.

I. M.

Nožica do Brskuta Gradsko preduzeće Putevi d. o. o. Podgorica juče je počelo sanaciju putnog pravca Nožica - Brskut u vrijednosti od 50.000 eura.

- Radovi obuhvataju sanaciju udarnih rupa, izradu asfaltnih tepiha na površinama, rezanje i raskopavanje postojećeg asfaltnog kolovoza, izradu sloja izravnjenja i ugradnja nosećeg sloja. Radovi će trajati sedam dana – saopšteno je I.M. iz Puteva.

Arena

20 Fudbal

Budućnost lako savladala Titograd i upisala osmu pobjedu u

Kom Jedinstvo

1 0

PODGORICA - Stadion Koma.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Cvijović u 40. minutu (autogol). Žuti kartoni: Golubović, Hot, Rjosuke (Kom), Cvijović, Čikić (Jedinstvo).

KOM: Novović, Radenović, Golubović, Vukčević (od 74. Drašković), Hot, Radulović, Rjosuke (od 90 + 3.

L. Bulatović), Đukić, Vujošević, Brnović, Vujačić.

JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović, Banda, Čikić, Vulević (od 46. Memčević), Kalačević (od 73. Poljak), Krulanović, Ivanović, Ajković, Dacić (od 83. Mušović).

Kom nije blistao, ali je uspio da opravda očekivanja i dođe do važnih bodova u duelu sa Jedinstvom. Zlatičani su imali problema sa neugodnim i čvrstim Bjelopoljcima, ali su gosti kažnjeni za neopreznost u finišu prvog dijela, kada je Cvijović zatresao sopstvenu mrežu.

Grbalj Arsenal

2 1

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mladen Knežević.

Strijelci: Stanišić u 52. i 82. iz penala (Grbalj), Pepić u 87. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Obadović (Grbalj), Manojlović, Muhović (Arsenal).

GRBALJ: B. Popović, Vraneš (od 85. Ćosić), Stanišić, Perović, Carević (od 46. Pribilović), M. Popović (od 63. Rakočević), Vukčević, Niković, Obadović (od 86. Vučetić), Nakagaki (od 46. Mališić), Kodia.

ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja (od 71. Asanović), Manojlović, Pepić, Batuta, Tačibana (od 67. Pajović), Montenegro, Mirković, Radinović, Popović, Muhović.

Grbalj je velikom željom i prije svega sjajnom partijom Nikole Stanišića uspio da napravi iznenađenje protiv Arsenala i dođe do važnih bodova u borbi za opstanak.

Tivćani su bili favoriti, ali je tim iz Radanovića pokazao da nije za otpisivanje. Stanišić je u 52. minutu doveo domaće u vođstvo, a tačno pola sata kasnije pogodio je sa bijele tačke i riješio meč.

Mornar Drezga

2 0

BAR - Stadion: SRC ,,Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Goranović u 7. (autogol), Vukmarković u 68. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Marković (Mornar), Lazarević (Drezga).

MORNAR: Radović, Vukmarković, Martinović, Mucević, Kažić, Kacić (od 65. Kajević), Perišić, Seratlić (od 80. Leverda), Škrijelj (od 65. Sekulović), Pajović (od 80. Bugarin), Marković (od 90 + 1. Merdović).

Tabela 1. Kom 15 11 2 2 25:10 35 2. Arsenal 15 10 2 3 26:15 32 3. Mornar 15 8 4 3 24:13 28 4. Igalo 15 5 8 2 19:10 23 5. Jedinstvo 15 5 5 5 20:14 20 6. Berane 15 6 2 7 14:21 20 7. Bokelj 15 3 7 5 16:17 16 8. Ibar 15 3 4 8 9:27 13 9. Grbalj 15 3 3 9 11:20 12 10. Drezga 15 1 3 11 12:29 6 U narednom kolu (15. novembra) sastaju se: Jedinstvo - Mornar, Drezga - Bokelj, Ibar - Berane, Igalo - Grbalj i Arsenal - Kom.

DREZGA: O. Bogićević, B. Bogićević, Kubo, Vujisić (od 73. Rackovič), Lazarević (od 70. Spahić), Božović (od 16. Nakazava), Burzanović, Goranović, Knežević, Kovačević (od 46. Vukčević), Drinčić.

Mornar je bio pod moranjem, a pritisak je pretvorio u pobjedu. Barani su savladali Drezgu, iskoristili kiks Arsenala, pa su sada ponovo ,,živi“.

Gosti su ,,častili“ Barane na samom startu, kada je nakon neopreznosti Goranović postigao autogol, a tačku na meč stavio je Vukmarković, prvi strijelac Druge lige, kada je sa bijele tačke postavio konačnih 2:0.

Berane Igalo

0 0

BERANE - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Vojin Vojinović. Žuti kartoni: Vilotijević, Nedić (Berane), Vučić (Igalo).

BERANE: Bećić, Đeković (od 72. Nedić), Šćekić, Šoškić, Tomović (od 46.

Kriještorac), Šunjević, Lekić, Globarević, Vilotijević, Aojama (od 72. Milanović), Dulović.

IGALO: J. Perović, Petrović, Koprivica, Grbić, Dabović (od 80. Roganović), Radović, Radunović, Vučić (od 59. Bogdanović), Li (od 59. Bakrač), Đukanović, Mrdak (od 88. Dragaš).

Berane i Igalo odigrali su očekivano tvrd i neizvjestan meč, sa malo šansi, a iako su oba tima priželjkivala pobjedu, čini se da je remi i najpravedniji ishod. Imali su domaći svoje šanse, ali Igalo je pokazalo zašto je u vrhu.

Bokelj Ibar

1 1

KOTOR - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Goran Ivanović. Strijelci: Augusto u 16. (Bokelj), Radulović u 17. minutu autogol (Ibar). Žuti karton: Murić (Ibar). Crveni karton: Masato Šimokava u 79. minutu (Ibar).

BOKELJ: Radović, Bakić, Marković, Bošković (od 72. Zlatičanin), Mićunović, Čađenović (od 78.

Banićević), Racković, Šušić (od 69. Milačić), Augusto, Horike (od 46. V. Čavor), Radulović.

IBAR: A. Kuč, Šutković, Tahirović (od 77. Murić), Hodžić, Šimokava, Anđelić, Mučalica, B. Kuč, Janagizava, Bujiša (od 90 + 3. Pepić), Kopitović (od 83. Orahovac).

Bokelj je napravio dva pozitivna rezultata, ali je onda razočarao protiv Ibra. Kotorani su rano poveli preko Brazilca Augusta, još brže vratili goste u igru, nakon greške Radulovića, pa je do kraja viđena otvorena borba, inicijativa Bokelja, ali i malo pravog fudbala.

Priredio: R. PEROVIĆ

Blickrig šampiona za n PODGORICA - Šampion se ne zaustavlja! Budućnost je bez problema nastavila trijumfalni niz i na Starom aerodromu protiv Titograda (4:0).

Meč nije donio posebna uzbuđenja, ni neizvjesnost, jer je šampion za samo šest minuta u prvom dijelu prvog poluvremena praktično riješio meč i upisao osmu pobjedu u posljednjih devet mečeva, za očigledno još jednu sezonu dominacije na domaćoj sceni.

Razlika u kvalitetu bila je evidentna a želja Titograda, ne da se brani već da se nadigrava, uslovila je da Budućnost još lakše stigne do ubjedljivog trijumfa i potvrdu dobre forme. Titograd je ohrabren pobjedom u derbiju začelja protiv Petrovca hrabro ušao u meč sa željom da se nadigrava - Gašević i Škrijelj imali su zanimljive prodore po bokovima, važan posao odrađivali su na sredini Popović i Kalezić, ali bez prave završnice. Sa druge strane, Budućnost je djelovala opasno gotovo uvijek kada je krenula u napad, jer su Božović i Ivanović bili dominantni. A upravo je Ivanović nakon solo akcije u 11. minutu priprijetio, ali je lopta otišla preko gola.

Titograd je dosta dobro stajao formacijski, pokušavao da

I. BOŽOVIĆ

AMPLITUDO DRUGA LIGA, 15. KOLO: Zlatičani slavili, Grbalj iznenadio Tivćane

Kom sada samuje na vrhu

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

OFK Titograd

Budućnost

00 4 2

Stadion: Titograda.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Nikola Vođević (Podgorica).

Golovi: 0:1 Zarubica u 19, 0:2 Božović u 26. (pen), 0:3 Ivanović u 75, 0:4 Vujačić u 90+4. Žuti kartoni: Joksimović, B. Roganović, Bašić, Muzurović (OFK Titograd), Ivanović (Budućnost).

Titograd

Budućnost

Joksimović B. Roganović (od 86. Vujačić Peličić (od 46. Vukčević) Popović Kalezić Bašić Novović Škrijelj (od 81. Tošković) Muzurović M. Roganović (od 81.

Osmanović) Gašević (od 46. Brnović)

Dragojević Milić (od 70. Janketić) Mirković (od 80. Vlahović) Ivanović (od 76. Mijović) Božović (od 80. Đuričković) Zarubica (od 76. Vujačić) Raičković Bojović Ćuković Babić Vučić

zatvori gotovo sve što se može i da ostavi što manje prostora gostima. Ali sve to trajalo je samo do 20. minuta, kada je viđen mat u tri poteza - Božović je dugom loptom pronašao Ivanovića, koji je iz prve asistirao Zarubici, koji se odlično snašao u kaznenom prostoru i pogodio za 0:1. Sve

nakon toga bilo je u znaku totalne dominacije Budućnosti. Naime, već u 24. minutu, kada je Raičković izveo prekid, Ivanović je imao šansu, da bi u 26. minutu nakon vazdušnog duela Joksimovića i Ivanovića bio dosuđen penal, koji je realizovao Božović 0:2. Domaćin nije želio da se

preda, pokušavao je preko Novovića, Roganovića, imao najbolju šansu preko Kalezića, ali sve to ili nije ni bila opasnost za Dragojevića ili je to za čuvara mreže ,,plavih“ bio lak plijen.

Pobjednik je praktično bio riješen pa je nastavak meča donio mnogo manji inten-

Dečić remizirao sa Zetom

Tuzanima bod slaba utjeha TUZI - Dečić ni u 13. kolu nije doživio poraz Tuzani su nastavili pozitivan niz i protiv Zete, mada im je bod u ovom duelu slaba utjeha, jer su vjerovali da mogu pobjedom da se učvrste na drugoj poziciji.

Domaćin je imao veći posjed i bolje šanse u prvom dijelu, dok je u nastavku opao ritam, pa nije ni bilo mnogo pravih šansi. Dečić je priprijetio već u 5. minutu kada je Rudović sa 25 metara pogodio prečku, a samo par minuta kasnije na odbijenu loptu natrčao je Đoljaj, koji je šutirao preko gola. Zeta je čekala šansu, prijetila preko Kalezića, te opasnih Nijaveđa i Ajome, ali je Dečić u 16. minutu mogao preko Rudovića do prednosti, ali je Radulović u padu dobro intervenisao. Najveću šansu Zeta je imala u 35. minutu, kada su kombinovali Nijaveđo i Ajoma.

Teško je domaćinu bilo da probije odbrambeni zid gostiju, a Zeta je u finišu prvog dijela priprijetila i preko Krstovića, koji je u 43. minutu šutirao sa 25 metara, ali pored gola. U drugom dijelu, mnogo manje šansi, ali dosta nervoze.

Priprijetio je Đoljaj na startu nastavka, a već u 56.

Dečić

0

Zeta

0

Stadion: Dečića.

Odigrano bez prisustva publike.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Žuti kartoni: Marković (Dečić), Tuzović, Milojko, Sopo (Zeta).

minutu Milić je bio u šansi, ali je pogodio spoljni dio mreže Tuzana. Želio je Dečić da napravi pritisak, ali Camaj i Vuljaj nijesu imali prave šanse, dok se Zeta dobro branila, a veoma tvrd meč koji je i ,,mirisao“ na ,,nulu“, završen je bez golova, koji više odgovara R. P. gostima.

Dečić

Zeta

Velimirović (od 62.

Ljuljanović) Camaj (od 87. Rolović) Đoljaj (od 83. Pešukić) Ljuljđuraj Vuljaj Drešaj Rudović (od 87.

Mijušković) Tući Božanović Marković Banović

Radulović Krstović (od 88. Ceklić) Milojko Mi. Lambulić Tuzović Jamoa (od 90+4. Đinović) Sopo Nijaveđi Kalezić (od 79. L. Lambulić) Milić Simović

Petrovac

Rudar

Desetkovani Petrovac odigrao 1:1 sa oslabljenim Pljevljacima

Remi bolji za Rudar PETROVAC - U duelu desetkovanih timova usljed korona virusa, odnosno finansijskih problema, Petrovac i Rudar odigrali su neriješeno pod Malim brdom - 1:1. ,,Slađi“ bod pripao je Pljevljacima, čiji igrači ,,sa strane“ ne žele da igraju dok im se ne isplate dugovanja, jer su zadržali ,,plus 5“ u odnosu na posljednjeplasirani tim na tabeli. ,,Nebo-plavi“ su, s druge strane, ostali prikovani za dno tabele, bez ijedne pobjede na svom terenu, a jedina korist za njih iz 13. kola je što su za bod smanjili zaostatak za Titogradom - sada

iznosi četiri boda, uz utakmicu manje.

Petrovac je poveo na početku petog minuta, iz jednog od prvih napada jer je utakmica na startu bila nakratko prekinuta kako bi se uklonio transparent okačen na ogradi koja razdvaja teren i ulicu.

Luka O. Merdović je izborio korner, nakon kojeg je na pravom mjestu bio štoper Zoran Mikijelj.

Iako u prinudnim sastavima, oba tima željela su da se nadigravaju, a i pozicija na tabeli nije im dozvoljavala kalkulisanje, s tim što se to naročito odnosilo na domaćina.

Gosti su se brzo oporavili od početkog rezultatskog šoka, a u 32. minutu i izjednačili.

Poslije dugog pasa sa desne strane lopta je preskočila kapitena Petrovca Luku Medigovića, koji je potom oborio Marka Merdovića, a Miljan Vlaisavljević iz jedanaesterca matirao golmana Vidoja Popovića lopta je otišla u jednu, čuvar mreže u drugu stranu.

U drugom poluvremenu nije se dogodila nije velika šansa iz koje je moglo doći do promjene rezultata.

Koliko su treneri Nenad Vukčević i Vuko Bogavac imali ,,dugu“ klupu, najbolje govori podatak da su napravili samo jednu, odnosno dvije izmjene.

K. Ne.

11 11

Stadion: Pod Malim brdom.

Odigrano bez prisustva publike.

Sudija: Miraš Cerović (Podgorica) Golovi: 1:0 Mikijelj u 5, 1:1 Vlaisavljević (pen) u 32. Žuti kartoni: Medigović, Vojvodić, Vukčević (Petrovac), Kartal, Ernec (Rudar)

Petrovac

Rudar

Popović Savović Medigović Mikijelj Vojvodić Stojanović Divanović L. O. Merdović Rudović Ilić (od 89. Rogošić) Vukčević

Helić Tomašević Kartal Pejović Merdović Talović (od 70. Ernec) Macui Hajrović (od 85. Mujović) Vlaisavljević Striković

Arena

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Fudbaleri Crne Gore počeli pripreme za novembarske utakmice - protiv Azerbejdžana i Kipra u Ligi nacija, te prijateljski meč sa Kazahstanom

u posljednjih devet mečeva

novu rutinu

9 - Kordić (Podgorica) 7 - Vuljaj (Dečić), Striković (Rudar) 6 - Božović (Budućnost), Camaj (Dečić), Marković (Sutjeska) 4 - Mrvaljević (OFK Titograd) zitet, mnogo manje šansi, a ,,plavi“ su čekali priliku da definitivno dotuku rivala, koji se dodatno otvorio u želji da vrati neizvjesnost u meč.

Međutim, nakon pokušaja Božovića iz slobodnjaka na samom startu nastavka, Zarubica je imao zicer u 72. minutu, a ono što nije iskoristio Nikšićanin, jeste Ivanović četiri minuta kasnije, nakon maestralne asistencije Božovića - 0:3. Ali ni to nije bio kraj - u četvrtom minutu sudijske

Rezultati 0:1

Petrovac - Rudar

1:1

OFK Titograd - Budućnost

0:4

Podgorica - Iskra

1:1

Dečić - Zeta

0:0

Tabela 1. Budućnost 12 9 1 2 20:10 28 2. Dečić

13 5 8 0 18:6 23

3. Podgorica 13 5 4 4 15:12 19 4. Zeta

13 5 4 4 11:10 19

5. Jezero

13 5 3 5

6. Sutjeska

13 4 4 5 15:15 16

7. Iskra

13 4 5 4 12:14 17

8. Rudar

13 4 1 8 14:19 13

7:9

18

9. OFK Titograd13 3 3 7 10:22 12 10. Petrovac

12

1 5 6 12:17 8

U narednom kolu (21. novembra) sastaju se: Rudar - Dečić, Zeta - Sutjeska, Jezero Podgorica, Iskra - OFK Titograd i Budućnost - Petrovac.

nadoknade, Vujačić je na asistenciju Bojovića, zakucao loptu za 0:4.

R. P.

Remi Lješkopoljaca i Danilovgrađana

Vuković izvukao Iskru PODGORICA - Podgorica je uoči reprezentativne pauze prekinula niz od tri poraza, ali nije pobijedila uprkos vođstvu - meč sa Iskrom na DG areni završen je 1:1.

Prednost domaćinu donio je japanski internacionalac Arihiro Sentoku u 50. minutu, ali su Danilovgrađani uzeli bod preko Ivana Vukovića koji je u 72. priredio majstoriju - volej udarac sa ivice šesnaesterca završio je tamo gdje se spajaju prečka i stativa.

Malo pravog fudbala viđeno je u prvom poluvremenu.

Igralo se između dva šesnaesterca, sa inicijativom domaćina, ali je to bilo jalovo, stihijski, nekonkretno.

Podgorica je, doduše, imala više obećavajućih situacija, a možda u najboljoj se našao Muharemović.

Krenuo je da teče 13. minut kada je krilni napadač ,,žutih“ napustio prirodno mjesto na terenu i našao se centralno ispred gola. Dobio je asistenciju iz sredine, izbjegao ofsajd zamku, a potom odlučio da šutira sa ivice kaznenog prostora - uradio je to dosta traljavo, neprecizno.

Nastavili su izabranici Milorada Pekovića da prijete preko Kordića koji je u 23. minutu pokušao glavom, a potom i u 34.

Danilovgrađane je sa klupe vodio asistent Milivoje Novović koji je mijenjao suspendovanog trenera Aleksandra Nedovića.

Iskra je bila dosta stidljiva u prvom dijelu, bez situacije da uradi nešto više prema

Podgorica

Iskra

10 10

Stadion: DG Arena. Odigrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Sentoku u 50, 1:1 Vuković u 72. Žuti kartoni: Jovanović (Podgorica), Kato (Iskra).

Podgorica

Iskra

Ivezić Kordić Vujović (od 64. Tripković) Đajić Nikolić Muharemović (od 81. Maraš) Vukčević Sentoku Čelebić Suzuki (od 91.

Marjanović) Jovanović

Kordić Drinčić Milić Malešević Đurišić Boričić Vuković Komburović Kato (od 78. Rogošić) Šaletić (od 90. Račić) Orlandić (od 54. Adžović)

naprijed.

Rezervisano su gosti krenuli i u nastavku, a to im se osvetilo u 50. minutu. Akciju domaćina zaspočeo je Vukčević, uslijedio je centaršut Muharemovića, a neumoljiv u završnici bio je Sentoku koji je glavom proparao mrežu.

Ipak, Podgorica nije uspjela da osigura utakmicu, a kapitulirala je nakon šuta Vukovića koji je dao evro gol nakon što mu je Milić grudima dodao loptu.

U finišu je meč mogao da ode i na jednu i na drugu stranu Milić je promašio za pobjedu Iskre, a Kordić za tri boda Podgorice u sudijskoj nadoD. K. knadi.

,,Hrabri sokolovi“ će u preostalim duelima protiv Azerbejdžana i Kipra pokušati da preokrenu situaciju u grupi, te takmičenje završe na prvom mjestu, što bi u krajnjem značilo selidbu iz C u bolju - B diviziju.

Za tako nešto garant nijesu dvije pobjede, već sve zavisi od Luksemburga koji je nakon trijumfa pod Goricom preuzeo ulogu lidera zbog boljeg međusobnog skora od naše selekcije.

Novu akciju ,,crveni“ započinju sa starim problemima - selektor Faruk Hadžibegić uoči prvog treninga na terenu Koma na Zlatici razmišlja o promjeni/dopuni spiska usljed povreda i korona virusa.

- Imamo problema sa korona virusom, imamo problema sa nekim povredama i vjerovatno ćemo mijenjati spisak. U ovom momentu ne mogu da kažem sa sigurnošću, ali postoji mogućnost da Nikola Vukčević ne bude sa nama. On je napravio ljekarske preglede koji nijesu baš najoptimističniji. Imamo i dva-tri igrača koji su pod korona virusom, a njihove rezultate znaćemo sjutra. Epidemija je napravila štetu svima. Moramo se prilagoditi situaciji i čuvati se. Nažalost, to je jače od nas.

Donijećemo odluku kada budemo imali kompletan ljekarski izvještaj ko može da dođe.

NIKŠIĆ – Kraj Bistrice se zaboravilo kada se posljednji put slavilo.

Očigledno velika Sutjeska je u najvećim problemima, krizi rezultata i igre, kakva „plavo-bijele“ nije potresala posljednjih nekoliko godina. To je potvrdio i njihov okršaj s Plavljanima. Jezero je slavilo zahvaljujući golu Pavlovića, a domaćin je ponovo „priredio“ neoprostive greške i još više se srozao na tabeli.

Nije početak meča najavljivao još jedan neuspjeh Nikšićana. Željko Radulović, doskorašnji prvi Radojičićev saradnik, pokušavao je da ih motiviše i djelovalo je to vrlo ozbiljno u prvih pola sata igre.

Već u 7. minutu bilježimo lijep pokušaj Adrovića iz okreta, ali Asanović je uhvatio tu loptu.

Ni deset minuta kasnije centarfor Sutjeske nije uspio da se upiše u listu strijelaca, a Kojašević ga je sjajno pronašao dugom loptom. Bio je Adrović opkoljen svojim čuvarima, mogao da iznudi i prekršaj, ali nije na kraju ni šutnuo. Nakon pola sata igre Kojašević je snažno šutnuo, sa oko 25 metara, ali golman Jezera tu loptu izbija u korner, nakon toga i Osmajić biva u prilici, ali lopta završava iznad prečke.

U prvom poluvremenu, a činilo se i u nastavku, sudija Marko Ćupić nije se najbolje snalazio, prigovarali su mu fudbaleri, domaćin tvrdio i da je oštećen za penal, pa se sve više uvlačila nervoza među njihove redove.

I, u samom finišu, baš kad se najmanje to moglo očekivati Jezero je priredilo „hladan tuš“ fudbalerima Sutjeske. Ćetković je u napadu izgubio loptu, nije stigao protivničkog igrača uz aut liniju, pa loptu na su-

Tada ćemo dodati igrače sa domaće liste - rekao je Hadžibegić na brifingu.

Kormilar nacionalnog tima je potom nastavio: - Očekujem da ove dvije oficijalne utakmice završimo pobjedama. Pokušaćemo da iskoristimo šansu koja nam je ostala, a to je da Luksemburg negdje kiksa u preostala dva meča. Imamo dobru radnu atmosferu, imamo međusobno povjerenje, a vidim veliku želju kod igrača da što prije dođu i da se napravi što bolji rezultat ako je to moguće - ističe Hadžibegić.

Crna Gora je bila prva, više nije, iako ima isti bodovni saldo kao Luksemburg.

Koliko je realno da se stanje promijeni u našu korist?

kmica, ali je smatram jako ozbiljnom. Rezultat je bitan zbog bodova, ugleda Saveza, navijača i nas samih. Šansu će dobiti domaći fudbaleri i oni koji ne igraju previše u inostranim klubovima. Napravićemo spoj i nadam se pobijediti. Prilazimo meču kao da je zvaničan - kazao je selektor Crne Gore.

Duel sa Azerbejdžanom igra se na neutralnom terenu koji je teritorijalno gledano puno bliži nama.

Meč je na programu 14. novembra u Hrvatskoj, na stadionu Intera u Zaprešiću.

- Domaći ili neutralni teren što to više znači? Nema publike i to je totalno drugi kontekst igranja. Nama je svejedno. Jednom smo pobijedili Azerbejdžan, a sada imamo obavezu da to uradimo drugi put. Vjerujem da ćemo imati dovoljno sreće i znanja da dođemo do bodova.

To je jedino što nas interesuje rekao je Hadžibegić.

Koliko ste zadovoljni formom igrača?

- Teško je istinski odgovoriti na to pitanje. Nijesmo u prilici da imamo toliki broj igrača koji igraju konstantno, da kažemo kako je ovaj u formi… To neigranje u klubovima se odražava na ritam naših utakmica. Ne možemo da izdržimo svih 90 minuta u ritmu koji traži vrhunski fudbal. Ja svakako računam na te momke, kao i one koji nastupaju u crnogorskom prvenstvu.

Tu smo da odgovorimo na sve prepreke - zaključio je HadžiD. K. begić.

- Dobro je nadati se. Koncentrisan sam na ono što nas očekuje.

Potrudićemo se da ostvarimo dvije pobjede, a bilo bi lijepo da uz to dođu i lijepe vijesti od konkurenta. Nijesmo imali sportsko iskustvo u meču sa Luksemburgom na našem stadionu, ali naša ekipa odgovara u pozitivnom pravcu. Napredujemo, tim ima veći potencijal kada smo kompletni, a i igrači iz domaće lige daju nešto novo - odgovorio je Hadžibegić.

Mečevi u Zaprešiću i Podgorici, 14. i 17. novembra, nije sve ono što čeka ,,sokolove“ u ovom mjesecu.

U kalendar je umetnuta i prijateljska utakmica sa Kazahstanom, već u srijedu pod Goricom (18 časova).

- Nazivamo je prijateljska uta-

TOTALNI KRAH: Nikšićani porazom od Jezera produbili krizu

Sutjeska opet razočarala M. ŠAPURIĆ

Nikola Rakojević¸trener OFK Titograd : Potpuno zaslužena pobjeda Budućnosti, koja je bila bolja. Vidjela se razlika u kvalitetu, mi smo pokušali da pariramo koliko smo mogli, ali razlika u klasi bila je evidentna.

Mladen Milinković, trener Budućnosti : Vjerovali smo u pobjedu i na kraju smo zasluženo slavili. Na vrijeme smo postigli gol i to je bilo presudno. Pokazali smo da smo kvalitetniji i ono što je najvažnije bez problema stigli do novih bodova.

Sutjeska - Jezero

Hadžibegić: Naše je da pobijedimo, a do kraja se nadamo u prvo mjesto PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore počela je pripreme za završni blok utakmica u Ligi nacija.

MILINKOVIĆ : Zasluženo

LISTA STRIJELACA

Fudbal 21

Sutjeska

Jezero

00 1 1

Stadion: Kraj Bistrice.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Marko Ćupić (Podgorica) Gol: 0:1 Pavlović u 44. Žuti kartoni: Janjić, Janković, Marković (Sutjeska), Đurković (Jezero) Crveni karton: Novica Eraković u 55. minutu (Sutjeska).

SAVOVIĆ: Presrećni smo Željko Radulović, trener Sutjeske: Nije uspjela ni ta šok terapija sa promjenom trenera, a ponovo smo imali i kadrovskih problema. Prije meča nam se javio i Šofranac da ne može igrati. Igrali smo dobro, ali ponavljamo greške, bivamo kažnjeni i onda sve uslijedi kako ne treba. Slijedi prvenstvena pauza, vjerujem da ćemo riješiti i pitanje šefa struke u međuvremenu, da ćemo ozbiljno poraditi na otklanjanju grešaka koje nas iz meča u meč vode neželjenim putem Milija Savović, trener Jezera: Osvojili smo bodove i prezadovoljni smo. Možda nam se vratilo to što smo u prethodnim mečevima dobro igrali, a ostajali bez plijena.

protnoj strani terena dobija Mujeci koji centrira, a Radunović pokušava iz peterca i trese se prečka Giljenovog gola.

Nikšićanima kao da je bilo zabranjeno da se nađu ispred svog gola, pa Pavlović glavom, „zakucava“.

U nastavku se očekivao odgovor Nikšićana, ali djelovali su sve pogubljenije. Ipak, bilježimo pokušaj Ćetkovića u 51. minutu, kada golman Jezera jedva uspijeva da tu loptu izbaci u

korner, a dva minuta kasnije gosti organizuju brzu kontru, Osmajilić je bio u naletu, ali na oko 25 metara od Giljenovog gola, po mišljenju sudije Ćupića, Eraković nepropisno startuje. Toliko nedozvoljeno da dobija „direktni crveni“ . Arbitar, zbog reakcije, kartonom opominje čak i Boža Markovića koji se zagrijavao iza korner linije.

Sutjeska nastavlja borbu za bod sa igračem manje, pa su uslije-

Sutjeska

Jezero

Giljen Janjić Grivić Kojašević (od 59.Vuković) Janković (od 77.Bubanja) Adrović (od 58.Marković) Ćetković (od 77. Marušić) Eraković Bulatović Osmajić Cicmil

Asanović Dinoša Drešković Matanović (od 82.Muković) Osmajlić (od 82.Kontić) Pavlović (od 75.Jovićević) Isljami (od 77.Vučićević) Radunović Mujeci Đurković Dedić

dile još neke neoprostive greške njenih prvotimaca koji ipak uspijevaju nekako da zadrže nepromijenjen rezultat. U posljednjih pola sata i Nikšićani su prinuđeni da iz kontre pokušavaju, pa bilježimo šuteve Grivića, Jankovića, Markovića...

Desetak minuta prije kraja Plavljani su imali priliku i da udvostruče prednost. Giljen je na jednu loptu iz dubine istrčao previše, gotovo do centra, krenuli su gosti silovito, lopta je bila ispred Kontića, ali on ne uspjeva da pošalje loptu ka praznom golu Sutjeske.

Ra. P.

Arena

22 Sportski miks

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Rukometaši poraženi od Rumunije u 2. kolu kvalifikacija za EP

Naše košarkašice danas putuju za Grčku

Pobjeda protiv Izraela kao obaveza PODGORICA - Dio ženske košarkaške reprezentacije Crne Gore protekla dva dana radio je u Podgorici, a tek danas naša reprezentacija biće na okupu u Grčkoj, kada će se timu priključiti ostale reprezentativke i selektorka Jelena Škerović.

Zbog specifične situacije na treningu u Podgorici bile su samo košarkašice Budućnost Bemaxa (Milena Jakšić, Maja Bigović, Dragana Živković, Marija Leković i Violeta Lazarević), te igračice koje su bez kluba Božica Mujović i Jelena Vučetić, te Jovana Pašić, koja je doputovala iz Rumunije, ali i Milica Jovanović.

One su pod dirigentskom palicom Dušana Dubljevića odradile tri treninga u dvorani ,,Verde“, a s obzirom na to da su sve djevojke negativne na korona virus, otputovaće za Grčku, gdje ih čeka duel protiv Izraela u okviru novembarskog kvalifikacionog prozora za Eurobasket.

- I mi, kao i ekipa Izraela, smo u teškoj situaciji zbog svih deša-

vanja zbog kovida-19. Ono što je košarkaški bitno da imamo vrlo malo vremena za pripremu. Potrudili smo se da dođemo do što više informacija o njihovom timu i mislim da ćemo na pravi način se pripremiti i pokušati da dođemo do jako bitne pobjede. Izraelke igraju atipično, posebno u odbrani.

Nadam se da ćemo se adaptirati na taj njihov način igre i doći do pobjede - rekao je trener Dušan Dubljević.

Igračica koja je možda u najboljoj formi svakako je Milica Jovanović, koja je u turskoj ligi imala zapažene partije, pa se očekuje da bude jedna od glavnih opcija našeg tima u duelu sa Izraelom.

- U ovom trenutku nijesmo sigurni u kom će sastavu Izrael igrati. Ono što smo gledali je ta utakmica protiv Švedske, koja je igrana prošle godine i koju su ubjedljivo izgubili. Zato moramo da brinemo o nama, da se što bolje pripremimo u ovih nekoliko dana i pokušamo da dobijemo meč - rekla je Milica Jovanović, krilo Crne Gore.

R. P.

Danas na Zlatiboru počinje prvi turnir ABA 2 lige

,,Lavovi“ u velikom problemu Žestoko oslabljena Crna Gora nije mogla do velike pobjede u Baja Mareu - naši rukometaši ubjedljivo su poraženi od Rumunije 36:27 (16:13) u drugom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. ,,Lavovi“ su sada u velikom problemu jer im je Rumunija direktan konkurent za plasman na kontinentalni šampionat.

Da bi došli do druge pozicije, izabranici Zorana Roganovića moraće kod kuće 2. maja 2021. da savladaju Rumune ubjedljivije nego što su izgubili večeras u gostima ili da se eventualno u januaru ,,vade“ protiv prvog favorita grupe - Švedske ali taj scenario nije baš realan.

- Siguran sam da ćemo protiv Švedske odigrati bolje. Oni su u vrhu svjetskog rukometa, ali kad budemo kompletniji možemo da napravimo iznenađenje, čak i u Švedskoj - optimistično je poručio Roganović, čije je taktičko iznenađenje sinoć bilo napad sedam na šest, sa dva pivota.

U slučaju da selekcija ,,tri krune“, ipak, pobijedi u svih šest kvalifikacionih mečeva, a

Grupa 8

Dvorana ,,Laskar Pana“ Igrano bez prisustva publike

Rumunija

36

16

Sudije: P. Horvat i B. Marton (Mađarska) Sedmerci: Rumunija 3 (3), Crna Gora 1 (0) Isključenja: Rumunija 4, Crna Gora 6 minuta

Crna Gora

13

27

RUMUNIJA

CRNA GORA

Janku .........................2 (13 odbrana) Popesku ................................................. Gica .........................................................6 Rakocea Sadoveak ............................................. 3 Sas ............................................................. Bužor ..................................................... 8 Dedu ........................................................ 1 Negru .............................................. 6 (3) Čepregi ................................................... Fenići ...................................................... 1 Buzle ....................................................... 1 Kabuc ....................................................6 Fotake ..................................................... Dumitru ................................................. 1 Talmjer ................................................... 1

Braunović ............. (dvije odbrane) Anđelić ......................... (tri odbrane) F. Vujović................................................ 1 Glendža .................................................2 Bakić .........................................................Čavor .......................................................1 Čepić ....................................................... 2 Radović ...................................................1 M. Vujović ............................................ 4 Kaluđerović ..........................................1 Simović ....................................................S. Vujović ............................................. 6 Lasica ..................................................... 4 Grbović .................................................. 3 Lipovina ................................................ 2

Trener: Rareš Forcuneanu

Trener: Zoran Roganović

Crna Gora savlada Rumuniju manje od 10 razlike, ,,lavovi“ će imati šansu da se nađu na Euru jedino kao jedna od četiri trećeplasirane ekipe, ali će zavisiti od situacije u ostalim grupama.

Početak meča u Baja Mareu nagovještavao je da bi Crna Gora, iako bez devet standardnih reprezentativaca, mogla da ostvari pobjedu koja bi je

dovela na prag Eura jer je u osmom minutu rezultat bio 5:1 za našu selekciju.

Rumuni su poslije tajm-auta smanjili na 5:3, Miloš Vujović pogodio za 6:3, a domaća selekcija uzvratila serijom 4:0 i natjerala Roganovića da zatraži minut odmora. ,,Lavovi“ su reagovali golovima Lasice i Miloša Vujovića, ali Rumunima nije trebalo dugo

Rumunija - Crna Gora Kosovo - Švedska

36:27 16:30

1. Švedska 2 2 0 0 63:46 4 2. Rumunija 2 1 0 1 66:60 2 3. Crna Gora 2 1 0 1 59:61 2 4. Kosovo 2 0 0 2 41:62 0 U narednom kolu (6. januara - 10. marta) sastaće se: Crna Gora - Švedska, Kosovo - Rumunija.

da naprave novu seriju od 4:0.

Od tog momenta Crna Gora je samo tri puta uspjela da priđe na dva razlike - 12:10, 16:14, 17:15.

Domaći igrači rešetali su sa svih pozicija gol nemoćnih Braunovića i Anđelića, dok u napadu Crne Gore - uz nikad ,,kraću“ klupu - nije bilo igrača koji bi uspjeli da makar smanje ogroman zaostatak.

- Počeli smo dobro i disciplinovano, ali potom ušli u niz grešaka koje je vrlo iskusna selekcija Rumunije svaki put kažnjavala. Morali smo da nastavimo pametno i disciplinovano, ali problemi sa igračkim kadrom i vrijeme koje nijesmo imali da se adekvatno pripremimo su uradili svoje. Kvalifikacije se nastavljaju u januaru, nadam se da ćemo imati više sreće sa dolaskom igrača i siguran sam da će sve izgledati puno bolje poručio je Roganović. Ne. K.

Trener Mornara Mihailo Pavićević zadovoljan nakon brejka protiv Krke Crnogorski timovi spremni za iskušenja Raduje pametna igra u ključnim momentima PODGORICA - Nakon nikad duže pauze počinje sezona i u ABA 2 ligi, ali u specifičnim uslovima.

Od danas do 18. novembra na Zlatiboru će biti održan prvi turnir, tokom kojeg će se odigrati četiri kola, a ove sezone u ovom regionalnom takmičenju nastupiće četiri tima - Lovćen, Sutjeska, te debitanti Podgorica i Studentski centar.

Prvog dana turnira od crnogorskih timova nastupiće Studentski centar i Lovćen, dok Sutjeska i Podgorica sezonu otvaraju sjutra.

Lovćen je na domaćoj sceni doživio dva poraza u dva derbija - od Sutjeske i Studentskog centra, ali Cetinjani su sa dosta optimizma otputovali na Zlatibor, iako neće biti u kompletnom sastavu, jer ima igrača koji su pozitivni na korona virus, pa to pravi dodatne probleme. A upravo Lovćen otvara ABA 2 ligu, jer će danas od 13 časova igrati protiv Slobode.

- Imamo velike probleme odsustvom važnih igrača zbog virusa, ali nastojaćemo da to nadomjestimo koliko je moguće. Osim toga i par igrača koji su se skoro priključili ekipi nijesu imali dovoljno vremena da se adaptiraju na naš sistem, ali ne želimo da to ističemo u prvi plan nego moramo da se skupimo u ovom bitnom momentu i da odreagujemo što je moguće bolje - kazao je kapiten Cetinjana Milutin Đukanović.

Debi u regionalnom takmičen-

Danas 1. KOLO 13.00 - Sloboda Užice - Lovćen 17.00 - S. Centar - Rabotnički

ju danas će imati Studentski centar, koji će od 17 časova igrati protiv Rabotničkog.

- Sigurno da nas očekuje teška utakmica protiv ekipe Rabotničkog. Rabotnički se pojačao sa dva odlična stranca i sa domaćim igračima napravili su dobru ekipu. Međutim, smatram da mi imamo kvalitetniji sastav, i da sa pametnom igrom, pogotovo ispod koša gdje možemo da im zadamo dosta problema, možemo doći do pobjede. Želimo da dobro otvorimo ‘balon’ protiv Rabotničkog, ekipe koja ima veliku tradiciju u našoj košarci i to bi bila velika pobjeda za nas - rekao je Nenad Trajković, trener podgoričke ekipe, koja je filijala Budućnost Volija. ,,Studenti“ žele da na pravi način otvore sezonu i najave velike domete u ovom takmičenju.

- Očekuje nas uzbudljiv meč protiv Rabotničkog. Dobro su se pojačali, djeluju odlično na početku sezone. Mi smo dobro radili u pripremnom periodu, odigrali tri utakmice u domaćem prvenstvu i spremni dočekujemo utakmicu prvog kola. Vjerujem da ako odigramo na svom nivou da možemo doći do pobjede - kazao je Milić Starovlah, prvotimac StuR. P. dentskog centra.

PODGORICA - Mornar je opravdao očekivanja - Barani su upisali četvrtu pobjedu u ABA ligi, a brejkom protiv Krke u Novom Mestu zadržali mjesto u vrhu tabele regionalnog takmičenja.

Košarkaši Mornara nijesu blistali – Pulen je bio skroz van ritma, Jeremić i Šehović ispod očekivanja, Lazić očekivano bez pravog učinka jer se tek vratio u tim nakon korona virusa, pa su meč iznijeli Smit, Vranješ i Gebrijel, uz Nidama, Vajtheda i donekle Lukovića. Mornar je definitivno prelomio meč tek nakon trojke Nidama tri minuta prije kraja (81:67), s obzirom na to da je Krka imala nikad bolje šutersko izdanje (domaćin je ubacio 13 trojki, od čega čak 9 u prvih 20 minuta), ali su Slovenci imali čak 21 izgubljenu loptu, pa iako su često prijetili, nijesu mogli da ugroze Barane…

- Plašio sam se ovog susreta, PODGORICA - Proteklog vikenda odigrana su samo dva meča 4. kola Prve košarkaške lige Crne Gore. Sutjeska i Primorje ostvarili su pobjede, dok su mečevi Podgorica - All star, Jedinstvo - Ibar, S. centar - Zeta i Danilovgrad Lovćen odloženi.

Sutjeska je savladala Teodo u Nikšiću 87:82 (27:18, 20:16, 27:22, 13:26). Nikšićani su meč otvorili serijom 14:2 i tokom ci-

jer je došao poslije poraza u Evrokupu i povratka dvojice igrače koji su preležali koronu.

Ispali smo iz ritma, ali za pohvalu je što smo odigrali pametno, adaptirali napad na protivnikovu odbranu od pik en rola i iz tih akcija riješili meč - rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara.

Kako odmiče sezona sve je jasnije da je ovog puta nikad veći jaz između najboljih ekipa i

ostatka ABA lige, pa je zbog toga Mornar morao da dođe do brejka. I to je odradio u laganom ritmu, što je dokaz kvaliteta, pa i kada to nije na maksimumu ovaj tim dođe do cilja. U nastavku je Mornar uglavnom bio na diobi dvocifrene prednosti, ali je sve bilo jasno tek nakon serije sjajnog Nidama u finišu. Nekadašnji crnogorski reprezentativac pogodio je prvu trojku, a zatim i dva bacanja

Prva liga za košarkaše, 4. kolo

Pobjede Sutjeske i Primorja jelog meča imali su ogromnu prednost. Spektakularan potez viđen je na kraju treće četvrtine, kada je Nikola Korać sa preko pola terena pogodio trojku za 74:53, a iako je Teodo u finišu smanjio zaostatak, domaćin je zasluženo slavio.

Najefikasniji bio je Radosav

Spasojević sa 20 poena, uz pet skokova i dvije asistencije, a isti košgeterski učinak imao je Đorđe Milošević, koji je u statistici dodao sedam skokova, šest asistencija za indeks 31! U gostujućem timu najbolji je bio Matija Jokić (21 poen i osam skokova), dok je bivši kapiten

za 78:64 u 35. minutu, a sve dileme otklonio je tačno tri minuta prije kraja kada je trojkom donio + 14 (81:67) za svoj tim.

Baš zbog toga Pavićević vjeruje da će brejk imati i psihološki efekat.

- Svaka pobjeda na strani je suvo zlato, tako gledam i ovaj trijumf protiv Krke. Mnogo nam znači zbog plasmana u ABA ligi, ali i za samopouzdanje objasnio je Pavićević, koji je u Novom Mestu imao veću rotaciju nakon povratka u tim Nidama i Lazića, pa se sada čeka još povratak Milka Bjelice.

Mornar već u srijedu očekuje novo gostovanje i to prvom favoritu grupe B Evrokupa, ekipi Unikahe. Ali Barani se nadaju da će konačno prebrinuti brige oko korona virusa i da će uspjeti da budu u još boljem ritmu nego protiv Krke, iako zbog napornog ritma utakmica nema mnogo vremena da se kroz trening sve posloži.

R. P. Mornara Marko Mijović ubacio 16, uz sedam asistencija.

Primorje je savladalo ekipu Pljevalja 97:76 (21:13, 28:23, 25:22, 23:18). Domaćin je meč otvorio serijom 8:0 i svih 40 minuta bio u prednosti, a istakli su se Zoran Vilotijević i Mosli sa po 17 poena, Vučićević je ubacio 14, a poen manje Jeknić, dok je kod gostiju Miloš Jelovac bio najefikasniji sa 18.

R. P.

Feljton 23

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

8.

DVADESET PET PRIČA O LOVĆENU

Kako odgonetnuti ,,marifete“ starih crnogorskih majstora » Piše: Slobodan ČUKIĆ

JOŠ JEDAN SUHOMEĐNO SVOLTANI UBAO U DUBOKOM DOLU

Nedaleko od Kuka prema Štirovniku nalazi se Duboki do, skriven među uzvišenjima.

Za njega malo ko zna iako je od asfaltnog puta udaljen samo oko 100 metara, Mještanin Jovo Ćutko (1962), koji ima kuću na obližnjem Kranjem dolu, saopštio mi je da se Duboki do naziva još i Rautov do. “To je Rautova imovina. U Rautovom dolu se nalazi jedna jama, a ima i jedna bistijerna.”

Na moje pitanje o imenu Raut, uzvratio je: “Raut je prezime.

Raut, Ćutko i Maštrap su tri najstarija njeguška bratstva. To je ispitivao književnik Vaso Stanišić, ali nije mogao da uđe u trag”. U Dubokom dolu se nalazi jama na čijem se dnu nalazi početak pećine duge oko 200 metara, o čemu ću govoriti na drugom mjestu.

Ono što nas zanima, nalazi se na suprotnom, zapadnom kraju Dubokog dola. Tamo se, malo iznad okruglaste livade u središtu, nalazi još jedan ubao zasvođen kamenim svodom načinjenim u suhomeđi, bez upotrebe klaka ili maltera. Na ovakva dva suvomeđno svoltana ubla naišao sam u obližnjem katunu Bižaljevac.

Riječ je o pravim rijetkostima tradicionalne arhitekture, istinskim biserima crnogorskog narodnog graditeljstva.

Dakle, u Bižaljevcu postoje dva svoltana ubla, a u Dubokom dolu nalazi se još jedan, koji je i najveći. Ulaz u ubao načinjen je “na ključ”, baš kao što je slučaj i sa dva ubla u Bižaljevcu. Do ulaza vodi nekoliko stepenika. Sami bazen ima prečnik oko četiri i po metra i ispunjen je vodom do vrha. Na ovom području se dobro pamte nekadašnji graditelji u kamenu. Tako je u Malim Zalazima živio vješt majstor Fiuman, Dalmatinac. Pamte se i Niko Stanišić i Pavo Ljesar. Jovo Ćutko mi je saopštio da je “najbolji majstor na Njeguše bio Blažo Japan, koji je živio krajem 19. i početkom 20. stoljeća”. Ako je Pavo Ljesar svoltao ubao (ili



Na podlovćenskom području dobro se pamte nekadašnji majstori-graditelji u kamenu. Tako je u Malim Zalazima živio vješt majstor Fiuman, Dalmatinac. Pamte se i Niko Stanišić i Pavo Ljesar. Jovo Ćutko mi je saopštio da je ,,najbolji majstor na Njeguše bio Blažo Japan, koji je živio krajem 19. i početkom 20. stoljeća“

Neprolazna djela crnogorskih majstora svjedoče o njihovoj vještini. Nama ostaje da se divimo njihovom umijeću i činjenici da suhomeđni svodovi i dan danas stoje nad ublovima. Dva svoltana ubla u Biljaževcu i treći u Dubokom dolu trebalo bi zaštititi zakonom kao izrazite primjere narodne graditeljske tradicije

Ilija Krstov Bećir ispred vode Kamenice u Veljem Bosturu

Duboki do pod Štirovnikom

ublove?) u Bižaljevcu, onda bi lako moglo biti da je svoltao i onaj u Dubokom dolu, jer su ta dva lokaliteta udaljeni jedan od drugog oko kilometar i po. Kako bilo, neprolazna djela crnogorskih majstora svjedoče o njihovoj vještini.

Nama ostaje da se divimo njihovom umijeću i odgonetamo u čemu je graditeljski “marifet” da suhomeđni svodovi i dan danas stoje nad ublovima.

Dva svoltana ubla u Biljaževcu i treći u Dubokom dolu trebalo bi zaštititi zakonom kao izrazite primjere narodne graditeljske tradicije.

VELJI BOSTUR - KATUN STAR SEDAM STOLJEĆA

Katuni Velji i Mali Bo stur ispod Jezerskog vrha i Štirovnika spadaju u najstarija poznata crnogorska naselja. Velji Bostur je smješten u samom podnožju Štirovnika, poviše zaravnjenih terasa, takozvanih „zgrada“. Tu sam se upoznao s Ilijom Krstovim Bećirom (1946) i s njime proveo nekoliko sati u prijatnom razgovoru, obilasku sela i starih kućišta.

Prije nego o tome nešto više kažemo, da se osvrnemo na istorijat naselja.

Uskoro će biti punih sedam stoljeća kako je Bostur prvi put pomenut u dokumentima.

Bilo je to u u prvoj polovini 14. vijeka. U najstarijoj sačuvanoj knjizi kotorskih notarskih zapisa za period 1326-1337. godine nalaze se i podaci o podlovćenskim naseljima.

Risto Kovijanić je u studiji „Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima I (XIV-XVI vijek“ (1963) objavio mnoštvo nepoznatih podataka o podlovćenskom području. U spisima iz prve polovine 14. stoljeća, pored ostalog, pominju se toponimi Ledinac (kasniji Njeguši), Sjenokos, Knež-do, Zalazi, Lopa-



Nedaleko od Kuka prema Štirovniku nalazi se Duboki do, skriven među uzvišenjima. Za njega malo ko zna iako je od asfaltnog puta udaljen samo oko 100 metara. Na zapadnom kraju Dubokog dola, malo iznad okruglaste livade u središtu, nalazi se još jedan ubao zasvođen kamenim svodom načinjenim u suhomeđi, bez upotrebe klaka (maltera)

tin-do, Velji do, Koritnik, Vrba, Mirac, Grebeni Balšini, Žanjev Do, Bostur, Dolovi. Pominju se i ledinački mikrotoponimi Lokva, međaš Bista, bukva kod izvora Nelgoše, zatim toponimi Babjak, Ćafa (Ćava) i Međuvršje. Podlovćenska oblast je u srednjem vijeku bila na margini istorijskih dešavanja i imala značaj samo za stočarstvo. Na Ledincu je bilo seljaka koji su živjeli na zemlji svoga gospodara, tzv. posadnika. Bili su iz redova starosjedilačkog ledinačkog življa – poput Gačovića, Drugovića i Hrsovića. Bilo je tada na Ledincu i seljaka starosjedilaca koji su posjedovali sopstvenu zemlju - poput Miloja Banovića, Bogoja Ra-

Svoltani ubao u Dubokom dolu

dostinog Domazita i Radiča Radenovića.

U jednom kotorskom notarskom dokumentu iz 1327. godine pominje se i Bostur, katun između Štirovnika i Jezerskog vrha. Naselje u tom najstarijem pomenu nije navedeno kao katun. Risto Kovijanić misli da „nema sumnje da je to onda bio“. U aktu je zapisano da je Kotoranin Vasilije Matijev naložio da se prodaju njegovo dvoje ždrijebadi koje su držali Bosturani („Basturi habent“), kao i nekoliko junica koje su se nalazile kod istih ljudi („Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima I“, 1963, 124).

R. Kovijanić piše da je naziv Bostur romanskog porijekla, te da

Otvor na svoltanom ublu u Dubokom dolu

je „Mali Bostur odvajkada pripadao starinačkom njeguškom bratstvu Pima da bi kasnije postao katun Rajićevića“.

Kovijanić komentariše da je vjerovatno od starina pripadao onim Njegušima koji su bili nastanjeni na području sela Rajićevića i Kopita (1963, str. 124).

Sačuvan je još jedan kotorski notarski dokument koji je vezan za Bostur. Riječ je o Bardonjinim sinovima Dimitriju i Gostišu iz Bostura, koji su 7. novembra 1331. godine primili od Kotoranina Ivana Vasilijeva 16 grla krupne stoke na ispašu

za tri godine da prihod dijele popola, pri čemu je kotorski vlastelin Todor Glavati jemčio da ova dvojica „neće pobjeći sa stokom“ (1963, str. 124).

Bostur se kao katun pominje i u darovnoj povelji Ivana Crnojevića Cetinjskom manastiru iz 1485. godine, u kojoj nailazimo i na toponime Babjak, Treštanik, Presjeka i Kolovir: „I još priložih našu baštinsku planinu Lovćen; što god je zemalja rabotnijeh“, zapisao je crnogorski gospodar. „I na ovim zemljama na Lovćenu ... najprije počevši u Presjeku gdje se sastaju međe lovćenska, bosturska i baička; odatle brijegom u kameniti hober Majstorice; odatle pravo u Ždrijelo majstoričko i lovćensko; odatle brijegom povrh Treštanika u Kolovirski vrh; odatle povrh Kolovira brijegom u Grebensko ždrijelo; odatle vrhom u Kobilji tor; odatle brijegom u Debeli vrh više Babljega dola; odatle brijegom više Babjaka; odatle pravo niz Babjak u ždrijelo između Lovćena i Bostura; odatle opet u Presjeku, gdje se sastaju međe lovćenska, bosturska i baička.

Sve ove nabrojane međe, što je obradivo zemlje i sjenokosa ili žita ili sijena da se daje crkvi četvrtina; a od laza sedmina“ (Božidar Šekularac, „Cetinjski anali ili Cetinjski ljetopis“, Cetinje, 1996, 98).

(Nastavlja se)

24

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

JU CENTAR ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE Adresa: VUKA KARADŽIĆA 31

Tel.: 020-621-365 Email: cekum@t-com.me Oglašava potrebu za slobodno radno mjesto: Sekretar/ka – izvršilaca:1, na neodređeno vrijeme Pored opštih uslova utvrđenih propisima o radu, kandidat treba da ispunjava i sljedeće Uslove: •Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, (VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja), •Pravni fakultet, •10 godina radnog iskustva, od čega najmanje 5 na poslovima rukovođenja; •Položen pravosudni ispit •Položen stručni ispit za rad na poslovima Javnih nabavki Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: •Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta •CV/Biografija •Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja, •Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja traženog oglasom; •Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); •Dokazi o položenim stručnim ispitima –pravosudni i stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti lično ili poštom preko arhive Centra, u roku od 3 dana od dana objavljivanja konkursa/oglasa, na adresu JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, ul. Vuka Karadžića 31 Podgorica.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja.

JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE PODGORICA Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6

Tel.: 020-640-408 Email: juzinv@t-com.me Raspisuje JAVNI KONKURS za zapošljavanje: NASTAVNIK/CA HEMIJE jedan izvršilac ZA ŠEST ČASOVA norme nastavnika/ce, na određeno vrijeme, a najduže do 30. juna 2021. godine Uslovi: - VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom: nastavnik/ca hemije, nastavnik/ca hemije i biologije, nastavnik/ca fizike i hemije.

- položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo.

Osim traženih dokaza kandidat/tkinja treba da dostavi dokaze o : -uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno da se ne vodi krivični postupak i -ljekarsko uvjerenje.

Probni rad tri mjeseca.

Kao dokaz o državljanstvu kandidati/kinje dostavljaju ovjerenu fotokopiju lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu Javna ustanova Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“ Podgorica, ulica Princeze Ksenije broj 6, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa .

JU UMJETNIČKA ŠKOLA ZA MUZIKU I BALET ,,VASA PAVIĆ“ Adresa: NOVAKA MILOŠEVA 15

Tel.: 020-231-853 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor gitare, Licenca za rad u

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine; -za 19 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor gitare, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine; -za 12 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor gitare, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine; -za 10 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. PROFESOR/ICA VIOLONČELA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violončela, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine; -za 19 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedagog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 6. PROFESOR/ICA OBOE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 11 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 7. PROFESOR/ICA KAMERNE MUZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 6 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 8. PROFESOR/ICA SAKSOFONA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine;

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

-za 17 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 9. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 15 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 10. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 13 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 11. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 17 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 12. PROFESOR/ICA KLARINETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 5 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 13. PROFESOR/ICA FLAUTE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor flaute, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u

uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 14. PROFESOR/ICA FLAUTE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor flaute, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 15 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 15. PROFESOR/ICA HORNE I ČITANJE SA LISTA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 17 časova nedjeljne norme -hornista -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 16. PROFESOR/ICA TROMBONA I DUVAČKOG ORKESTRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 11 časova nedjeljne norme -trombonista -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 17. PROFESOR/ICA KAMERNE MUZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 10 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 18. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor gitare, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

-do 30.06.2021.godine -za 13 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 19. PROFESOR/ICA TRUBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani muzičar (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 14 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 20. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 13 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 21. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 22. PROFESOR/ICA HARMONIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor harmonike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 5 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 23. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine

25

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

-za 10 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 24. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor violine, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2021.godine -za 12 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 25. PROFESOR/ICA HARMONIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor harmonike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

OFTALENS DR KOTUROVIĆ Adresa: STARA VAROŠ,BLOK 7

Tel.: 067-855-909 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra Trajanje oglasa: 10 dana

SECURITY GUARD MONTENEGRO DOO Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 3

Tel.: 069-197-729 Oglašava potrebu za: 1. ZAŠTITAR/KA LICA I IMOVINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana

BAR TEL: 030/313-048

JPU ,,VUKOSAVA IVANOVIĆ MAŠANOVIĆ“ BAR Adresa: BJELIŠI BB

Tel.: 030/302-100 Raspisuje Oglas u trajanju od 8 dana za radno mjesto 1. Rukovodilac/teljka računovodstveno-finansijske službe- 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme u JPU,,Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar Kandidat/kinja za popunu navedenog radnog mjesta treba da ispunjava sljedeće uslove, odnosno da ima: • Studijski program iz oblasti ekonomskih nauka VI ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(180 ili 240 kredita CSPK-a); • jedna godina radnog iskustva; • zvanje računovođa; • poznavanje rada na računaru na navedenim poslovima, • da nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova u oblasti računovodstva.

Osim navedenih dokaza kandidat/kinja treba da dostavi i: - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti i - crnogorsko državljanstvo Svi dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje traženih uslova moraju biti orginali ili ovjerene kopije.

Dokumenta se dostavljaju na adresu: JPU Vukosava Ivanović Mašanović Bjeliši bb sa naznakom za OGLAS

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO ,,MS ČABARKAPA“ Adresa: Potkrajci bb, Bijelo Polje

Tel.: 069-226-890 Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/KA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebna licenca za rad.

JU OŠ ,,PAVLE ŽIŽIĆ“ Adresa: NJEGNJEVO BB.

UNIVERZITET CRNE GORE JU

Tel.: 050/477 501;050/477-619

Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30/06/2021 godine.

Uslovi: -profesor matematike(VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, 240 ili 300 kredita CSPK-a) -licenca za rad, -crnogorsko državljanstvo, -zdravstvena sposobnost i -uvjerenje da nije kažnjavan/a.

Prijave slati na adresu JU OŠ “Pavle Žižić” Njegnjevo, Bijelo Polje.

2. PROFESOR/ICA MATEM,ATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30/06/2021 godine.

Uslovi: -profesor matematike (VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, 240 ili 300 kredita CSPK-a) -licenca za rad, -crnogorsko državljanstvo, -zdravstvena sposobnost i -uvjerenje da nije kažnjavan/a.

Prijave slati na adresu JU OŠ “Pavle Ži-

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE MEDICINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za predmete iz oblasti Hirurška grupa kliničkih medicinskih predmeta i Grupa predmeta uvoda u medicinu na Medicinskom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje na Medicinskom fakultetu vrši se u statusu kliničara.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

žić” Njegnjevo, Bijelo Polje.

3. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme,do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30/06/2021 godine.

Uslovi: -profesor engleskog jezika VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(240 ili 300 kredita CSPK-a) -licenca za rad, -crnogorsko državljanstvo, -zdravstvena sposobnost i -uvjerenje da nije kažnjavan/a.

Prijave slati na adresu JU OŠ “Pavle Žižić” Njegnjevo, Bijelo Polje.

4. PROFESOR/ICA RUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor ruskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme,do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30/06/2021 godine.

Uslovi: -profesor ruskog jezika VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(240 ili 300 kredita CSPK-a) -licenca za rad, -crnogorsko državljanstvo, -zdravstvena sposobnost i -uvjerenje da nije kažnjavan/a.

Prijave slati na adresu JU OŠ “Pavle Žižić” Njegnjevo, Bijelo Polje.

5. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme,do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30/06/2021 godine.

Uslovi: -nastavnik razredne nastave koji je stekao više obrazovanje na univerzitetu ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(240 ili 300 kredita CSPK-a) -licenca za rad, -crnogorsko državljanstvo, -zdravstvena sposobnost i -uvjerenje da nije kažnjavan/a.

Prijave slati na adresu JU OŠ “Pavle Žižić” Njegnjevo, Bijelo Polje.

BUDVA TEL: 033/402-556

JU OŠ ,,STEFAN MITROV LJUBIŠA“ Adresa: DOSITEJEVA BB

Tel.: 033/451-480; 033/451-980 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ISTORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor istorije, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -radno vrijeme-kraće od punog-8 - najduže do 30.06.2021.godine -Osim dokaza o ispunjenosti opštih uslova dostaviti uvjerenje o stručnom ispitu i licencu.

Predviđen probni rad Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme duže od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -radno vrijeme-duže od punog-20 - najduže do 30.06.2021.godine -Osim dokaza o ispunjenosti opštih uslova dostaviti uvjerenje o stručnom ispitu i licencu.

Predviđen probni rad

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme duže od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -radno vrijeme-duže od punog-20 - do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -Osim dokaza o ispunjenosti opštih uslova dostaviti uvjerenje o stručnom ispitu i licencu.

Predviđen probni rad Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

4. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2021.godine -Osim dokaza o ispunjenosti opštih uslova dostaviti uvjerenje o stručnom ispitu i licencu.

Predviđen probni rad Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

5. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -Osim dokaza o ispunjenosti opštih uslova dostaviti uvjerenje o stručnom ispitu i licencu.

Predviđen probni rad Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ Adresa: Ivana Crnojevića bb

Tel.: 041-230-491 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Profesor biologije Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uz prijavu dostaviti: Diplomu o odgovarajućoj stručnoj spremi, VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(240 odnosno 300 kredita CSPK-a) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno – vaspitnim ustanovama, Licencu za rad, Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje o zdrastvenom stanju i Uvjerenje da se ne vodi krivicni postupak Radno vrijeme puno, norma časova nedeljno.

Predviđen je probni rad u trajanju od 6 mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u okvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ ,,Njegoš“, ul.Ivanbegova bb, Cetinje

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ SPUŽ Adresa: SPUŽB.B.

Tel.: 881-408 Email: zeljko.brajovic@os-njegos-dg. edu.me Raspisuje konkurs za:

1. LOGOPED/TKINJA - DEFEKTOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Diplomirani defektolog - logoped Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - Probni rad je obavezan i traje 3 mjeseca.

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž 2. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06. 2021. godine.

Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - Probni rad je obavezan i traje 3 mjeseca.

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž

JU GIMNAZIJA ,,PETAR I PETROVIĆ NJEGOŠ“ DANILOVGRAD Adresa: LAZARA ĐUROVIĆA B.B. DANILOVGRAD

Tel.: 020-812-330 Email: dggimnazija@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG SRPSKOG, BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 4 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor/ica crnogorskog - srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa.

Posebni uslovi: Položen stručni ispit, licenca, 16 časova redovne nastave, probni rad u trajanju od 4 mjeseca.

2. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 4 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor/ica fizike na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine - opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa.

Posebni uslovi: Položen stručni ispit, licenca, 8 časova redovne nastave, probni rad u trajanju od 4 mjeseca.

3. PROFESOR/ICA PSIHOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 4 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor psihologije Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor/ica psihologije na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine - opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa.

Posebni uslovi: Položen stručni ispit, licenca, 8 časova redovne nastave + 4 časa izborne nastave, probni rad u trajanju od 4 mjeseca 4. PROFESOR/ICA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 7 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 4 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

26

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Profesor/ica informatike na određeno vrijeme do 30.06.2021. godine - opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa.

Posebni uslovi: Položen stručni ispit, licenca, 8 časova redovne nastave, probni rad u trajanju od 4 mjeseca.

GOLUBOVCI TEL: 020/671-638

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,ZARIJA VUJOŠEVIĆ“ Adresa: MATAGUŽI, GOLUBOVCI

Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - Na st av n i k /c a i n f o r m a t i ke s a tehnikom,jedan izvršilac na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021 odnosno do povratka zaposlene sa bolovanja.

-Nastavnik/ca informatike sa tehnikom VII1 stepen (profesor računarske grupe predmeta) sa radnim iskustvom,položen stručni ispit,potvrda o crnogorskom državljanstvu do povratka zaposlene sa bolovanja.

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

Tel.: 020-877-462 Email: oszarijavujosevic@t-com.me

JU OŠ ,,RISTO MANOJLOVIĆ“ KOLAŠIN

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ISTORIJE I GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mataguži Uslovi: Profesor istorije i geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30.06.2021. godine - puna nedeljna norma 18 časova - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mataguži Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30.06.2021. godine - 13 časova nedeljne norme - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. PROFESOR/ICA ENGLEKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mataguži Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do povratka radnice sa trudničkog bolovanja a najduže do 30.06.2021. godine - 8 časova nedeljne norme - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mataguži Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021. godine - na 12. časova nedeljne norme - crnogorsko državljanstvo - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Adresa: 13 jula br 3.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

JU OŠ ,,ORJENSKI BATALJON“ Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/672-010, 031/671-506 Email: orjenskibataljon@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. NASTAVNIK/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijela Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta, Položen stručni ispit

Tel.: 860-490 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjes e c a , p rov j e ra s p o s o b n o st i n i j e predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 15 časova, na određeno vrijeme, do 30.06.2021. godine.

Uslovi: - položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad 2 mjeseca.

2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 10 časova, na određeno vrijeme, do 30.06.2021. godine Uslovi: - položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnim uslovima, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad 2 mjeseca.

3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 8 časova, na određeno vrijeme, do 30.06.2021. godine Uslovi: - položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad 2 mjeseca.

4. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.

Uslovi: - crnogorsko državljanstvo, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - položen stručni ispit, - probni rad 3 mjeseca.

5. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka zaposlene sa porodiljskog odsustva, a najduže do 31.08.2021. godijne Uslovi: - položen stručni ispit za računovođu, - crnogorsko državljanstvo, - uvjerenje da nije kažnjavan/a za djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova iz oblasti finansija i računovodstva.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL: 032/325-732

JU OŠ ,,IVO VISIN“ PRČANJ Adresa: PRČANJ BB- KOTOR

Tel.: 032/337-214 Email: skola@os-ivisin.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Prcanj Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine, za 5 časova fizike sedmično.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Prcanj Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine, za 16 časova matematike sedmično.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JZU SPECIJALNA BOLNICA ,,VASO ĆUKOVIĆ“ RISAN Adresa: RISAN BB

Tel.: 032/371-748, 032/371-099 Oglašava potrebu za: 1. FIZIOTERAPEUT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Fizioterapeut Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz prijavu priložiti licencu za rad.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. STRUČNI/A SARADNIK/CA ZA LJUDSKE RESURSE I MARKETING, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Diplomirani menadžer (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

3. MAJSTOR/KA ODRŽAVANJA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

4. FRIZER/KA-BERBERIN/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Frizer - vlasuljar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

5. SPREMAČ/ICA, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Spremačica u zdravstvu Trajanje oglasa: 8 dana Napomena:

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

6. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 6 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Medicinska sestra, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz prijavu priložiti uvjerenje o stručnom ispitu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

PETNJICA TEL: 068/053-335

JU OŠ ,,TUCANJE“ PETNJICA Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tucanje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: RADNI ODNOS SE ZASNIVA NA NEODREĐENO RADNO VRIJEME SA SEDMIČNOM NORMOM OD 16 NASTAVNIH ČASOVA. SVI KANDIDATI OSIM POSEBNIH MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI. POTREBNA LICENCA ZA RAD U VASPITNO OBRAZOVNIM USTANOVAMA.

JU OŠ ,,TUCANJE“ PETNJICA Adresa: Tucanje

Tel.: 051/248-022 Oglašava potrebu za: 1. DOMAR/KA-LOŽAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tucanje Uslovi: SSS-III. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: POLOŽEN ISPIT RADNE SPOSOBNOSTI U SKLADU SA ZAKONOM O ENERGETICI. RADNI OSNOS SE ZASNIVA NA ODREĐENO RADNO VRIJEME DO 30.06.2021.GOD. SVI KANDIDATI OSIM POSEBNIH MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI.

OPŠTINA PETNJICA-SEKRETARIJAT ZA LOKALNU UPRAVU Adresa: PETNJICA

Tel.: 068/292-221 Raspisuje konkurs za: 1. VIŠI/A NAMJEŠTENIK/ICA I-DOSTAVLJAČ/ICA,PORTIR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Petnjica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU VODOVODA I KANALIZACIJE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Radnici se angažuju do 30.12.2020godine.

NVU ZRAČAK NADE Adresa: VOJA ĐENISIJEVIĆA BB

Tel.: 322-991//067/607-048 Email: zracaknadel@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A RADNIK/CA U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA I ZA RAD NA TELEFONSKOJ LINIJI ZA PRUŽANJE PODRŠKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Psiholog. Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Potrebna je potvrda o obavljenoj obuci za primjenu tehnike tkanja.

Projekat se finansira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

2. STRUČNI/A RADNIK/CA ZA RAD U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA ZA PUSTOVANJE VUNE I TKANJE SA DJECOM I MLADIMA SA SMETNJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Bachelor primjenjene fizioterapije Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Potrebna potvrda o obavljenoj obuci za primjenu tehnike tkanja.

Projekat se fininsira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

3. SARADNIK/CA ZA RAD U RADNOOKUPACIONIM RADIONICAMA ZA PUSTOVANJE VUNE I TKANJE SA DJECOM I MLADIMA SA SMETNJAMA I T, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Potrebna potvrda o obavljenoj obuci za primjenu tehnike tkanja.

Projekat se fininsira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

4. STRUČNI/A RADNIK/CA ZA RAD U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA I ZA RAD U GRUPAMA ZA PRUŽANJE PSIHOLOŠKE PODRŠKE RODITELJIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Pedagog Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: Potrebna potvrda o obavljenoj obuci za primjenu tehnike tkanja.

Projekat se fininsira iz sredstava Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.

ROŽAJE TEL: 051/271-343

BOŠNJAČKA STRANKA Adresa: ROŽAJE

Tel.: 087-270-164 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

JU SMŠ 17 SEPTEMBAR Adresa: Božidara Žugića b.b

Tel.: 052/360-090 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RESTORATERSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Žabljak Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do 30.06.2021.godine. 12 časova sedmično praktične nastave. Svi kandidati osim posebnih, moraju ispunjavati i posebne uslove konkursa.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ZORI KOTLICI Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo od zaborava.

MILI Neka tvoja vedra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: NADA, RADA, LJILJA, SLAVICA, snaha NADA i MOMO JOKOVIĆ sa porodicama

DARKO sa porodicom

484

479

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav dragoj sestri i zaovi

MANOJLU – MUJU MUMINU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

LALE i NEBOJŠA sa porodicama 485

MILI Do posljednjeg dana uprkos teškoj bolesti dočekivala si nas i ispraćala sa osmijehom i nesebično obasipala tebi svojstvenom vedrinom.

Tvoje drago lice, pozitivan duh i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

DRAGO i GARA 480 Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILI Sjećanja na tvoju dobrotu i vedrinu tvoga duha nikada neće izblijedjeti.

SAŠA sa porodicom 481 Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILI Tvoje veliko srce i pozitiva kojom si zračila do posljednjeg dana ostaće zauvijek u našem sjećanju.

DUBRAVKA sa porodicom 482 Posljednji pozdrav strini

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

MILOSAVI Jovanovoj TODOROVIĆ Od PEKE TODOROVIĆA 483

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja Dana 6. novembra 2020. preminuo je u 88. godini

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наша драга Тужним срцем јављамо рођацима, кумовима, комшијама, пријатељима и познаницима да је наш драги

МИРЈАНА Вукова ПЕТРОВИЋ рођена Поповић борац Осме црногорске бригаде

JOVAN Mitrov KALUĐEROVIĆ

ПЕТАР Грубанов ПОПОВИЋ преминуо 8. новембра 2020. у 84. години.

преминула послије краће болести 8. новембра 2020. године.

Sahranjen je 7. novembra u 13 časova po njegovoj želji u krugu porodice.

Посмртни остаци биће изложени у капели у Будимљи 8. и 9. новембра. Сахрана драге нам покојнице обавиће се 9. новембра у 14 часова на гробљу у Будимљи. Ожалошћени: кћерка ЗОРИЦА, унуке МИЛИЈАНА, АНА и ЉИЉАНА, праунучад ВЕЉКО и ДАМЈАН, зет МИЋУН, сестрићи, сестричне и остала родбина

Ožalošćena supruga MILENA, brat ILIJA, snaha LJILJANA i ostala porodica KALUĐEROVIĆ

Сахрана је обављена, сходно мјерама НКТ-а, 8. новембра на градском гробљу у Никољцу, у кругу најуже породице. Ожалошћени: син ЂЕРКО, кћерка СЕНКА, снаха МИЛЕНА, унучад НИКОЛА, АНДРЕЈ, АНА, ИДА, ДУБРАВКА, ДАНИЈЕЛА и АЛЕКСАНДРА, праунучад, синовци, синовице и остала многобројна родбина

469

462

Dana 7. novembra 2020. godine umro je

S tugom se opraštamo od naše drage tetke

455

STANICE VUKČEVIĆ VOJISLAV Matov RAKOČEVIĆ

JOVAN KALUĐEROVIĆ

Njena dobrota i plemenitost ostaće trajno u našim sjećanjima.

LJILJANA i SNEŽANA sa porodicama Opraštamo se od strika Jova, zahvalni za svu pažnju kojom nas je darivao, za sve vrijednosti kojima nas je učio...

Laka ti zemlja podlovćenska.

Sahrana je obavljena 8. novembra na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice.

467 Posljednji pozdrav kumu

MIKICA, ANA, VOJO, MILENA, BOJANA i SUZANA

Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, kćerke OLIVERA i MARJANA, unuke NIKOLETA, MARIJA i JELENA, bratanić, bratanične kao i ostala rodbina

456

MIŠKU MARKOVIĆU Bilo je zadovoljstvo i privilegija biti kum sa tobom i tvojom porodicom.

Opraštamo se od našeg dragog strica

472

Iskreno tvoj kum IVO BOŽOVIĆ sa porodicom 473

Umro je u 79. godini

Posljednji pozdrav

JOVA M. KALUĐEROVIĆA Sve lijepe trenutke koje smo dijelili sa tobom čuvaćemo od zaborava a ti, striko, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Sinovci: LJUBO i DUŠKO sa porodicama

ZORANU PAVIĆEVIĆU

MILORAD Božov SIMANIĆ

471

Počivaj u miru, dobri čovječe.

Porodici najiskrenije saučešće.

Posljednji pozdrav dragom tetku

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 9. novembra 2020. godine, u 14 časova, u krugu uže porodice na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Ožalošćeni: supruga OLGA, sin RANKO, kćerke TANJA i LJILJANA, sestra DARINKA, braća PAVLE i ĐOKA, snahe BOSA, RADMILA, MILIJANA i DRAGICA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina

KOMŠIJE IZ UL. VASA RAIČKOVIĆA 44 452 Dana 13. novembra navršava se 40 dana od smrti našeg

JOVANU Mitrovom KALUĐEROVIĆU Godine koje dolaze neće izbrisati tugu i sjećanje na tvoj plemeniti lik.

LOLA POPOVIĆ sa porodicom

459 Posljednji pozdrav dragom tetku

MIHAILO – BIGO Blažov KUSOVAC

477 Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Dobrotu tvoje duše nikada nećemo zaboraviti, a želja za tobom trajaće do kraja života.

Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćena supruga JASNA sa porodicom

JOVANU Mitrovom KALUĐEROVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

JOVU Pamtit ćemo te po najvećim ljudskim osobinama.

Porodica pok. TOJA KALUĐEROVIĆA 470

VLADAN i BORJANKA sa porodicom 478

476

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

POMENI

Posljednji pozdrav pobratimu i velikom prijatelju naše kuće

9. 11. 2011 - 9. 11. 2020.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

MARIJA Duškova SJEKLOĆA Ima te u svemu, u svakoj kapi kiše, u jesenjem listu, u huku vjetra i u zraku sunčevog treptaja. Pomisao da te nema nikad nas ne razdvaja, tu si oduvijek bila i zauvijek ćeš ostati skrivena i čuvana u našim srcima.

Umro je

TVOJI NAJMILIJI

ŽELJKU RADULOVIĆU

458

DRAGAN – ĆIRO MARTINOVIĆ Striko, ponosni smo na svaku uspomenu i sjećanje na tebe.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Hvala za sve.

MARIJA

Tvoji: BORO, DANKA i DUŠICA 460

Ostaćeš zauvijek dio mene.

Nedostaješ mi.

Dragoj majci, babi i svekrvi

453

KJARA

JOVICA, RADMILA, VESNA i MILA MIRKOVIĆ

СЈЕЋАЊЕ 10. 11. 2017 – 10. 11. 2020.

MILEVI KILIBARDI S ljubavlju i poštovanjem

ВЕСЕЛИНКА БАРОВИЋ

RAJO, MAJA, PETAR i MINA

463

466

Са тугом, поносом и достојанством чувамо Те од заборава. ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ Dragom bratu

454

Dana 7. novembra 2020. godine preminula je naša draga

Sjećanje na našeg

ŽELJKU Jovanovom RADULOVIĆU

MILEVA Mihailova KILIBARDA

1992 - 2020.

rođena Perović Sahrana je obavljena 8. novembra u krugu najuže porodice na Gradskom groblju u Nikšiću.

MIJA VUJOVIĆA

Neizmjerna zahvalnost za razumijevanje i podršku u zajedničkom ublažavanju u hrišćanskom duhu, ponekad prejakih riječi naših plahovitih, ali veoma dobrih predaka.

Za ponos si tvojim momcima Vladu i Nikoli od kojih te teška bolest prerano odvoji.

Ožalošćeni: sinovi RAJO i MIĆO, kćerke MILICA, SENKA i LJUBINKA, brat DRAGO, snahe MAJA, GARA, MILUŠA i SLAVKA, unuci, unuke, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Tvoj brat ACO Dragov RADULOVIĆ

464

468

Opraštamo se od naše drage majke

Posljednji pozdrav drugu i komšiji

Mijo, vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol, tugu i želju za tobom. Živjećeš vječno sa nama.

461

Tvoji: sin VLADAN, otac DRAGO, brat NEBOJŠA, snaha MARIJA, unuk ALEKSA, unuka EMILIJA

Navršava se 40 dana od smrti našeg djevera i strica

MIHAILA BIGA KUSOVCA Počivaj u miru.

Snaha BRANKA KUSOVAC sa porodicom 474

MILEVE KILIBARDE

ŽELJKU

Naša majko, uvijek ćeš nam nedostajati.

Sa velikom tugom sjećaćemo se tebe, koja ostaješ u našim mislima i srcu.

Počivaj u miru pored našeg dobrog oca.

465

Tvoji SENKA i MIĆO

MARTIN MIKIĆ

od ZVEZDA, ŽUTOGA i BATA 475

Prošla je godina od kada te nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole.

Dok živimo i ti ćeš živjeti sa nama.

Tvoji: STEFAN, ANA, SAŠKA i SONJA 457

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja MALI OGLASI Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4. 800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579- 709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 2 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 3

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Na prodaju staNovi

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2 stari aerodrom: 50m2

dejan 069 349 690

Poneđeljak, 9. novembar 2020.

Marketing

31

32 Marketing

Poneđeljak, 9. novembar 2020.