Dnevni list Pobjeda 09.05.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

POVODOM 9. MAJA - DANA POBJEDE: Zašto smo nakon 77 godina dozvolili da fašističke ideje budu u ekspanziji

S. VASILJEVIĆ

Ekstremnu desnicu su probudile litije

Spomenik Ljubu Čupiću u Nikšiću

STR. 2. i 3.

Odbor za bezbjednost i odbranu danas saslušava čelnike sektora bezbjednosti povodom navoda Europola o Lazoviću i Miloviću

DPS ne dolazi na sjednicu jer nema saslušanja o Kneževiću

M.BABOVIĆ

STR. 4.

Britanski investitor Sanjeev Kumar ulaže u lanac klinika i velnes centara u Crnoj Gori

Investiraće 20 miliona i zaposliti 2.000 ljudi STR. 5.

Sjećanje na junaštvo i stradanje partizanske porodice

U kući Obrena Kovačevića sedam prvoboraca – četiri spomenice i Orden narodnog heroja STR. 14, 15, 16. i 17.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Poslanici danas odlučuju o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koje je Đukanović vratio na ponovno odlučivanje

Blažić: Niko nema ovlašćenje da ukida akte predsjednika države

Ne postoji pravno sredstvo niti organ vlasti koji ima ovlašćenja da pravosnažne pojedinačne akte predsjednika Crne Gore poništi ili ukine, pa čak ni pravno sredstvo da sam predsjednik promijeni svoj pojedinačan akt – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, komentarišući dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima se lokalni izbori, iako ih je predsjednik države Milo Đukanović ranije raspisao, odgađaju za 30. oktobar. Blažić je ocijenio da je ,,pravno očekivana i utemeljena reakcija predsjednika Crne Gore za vraćanje Skupštini Zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi oko pomjeranja rokova za već zakazane lokalne izbore u više opština, a zbog ustavnog spora izvršivosti izmjena zakona“. Blažić je istakao, ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi, ali će, kako je kazao, nastati pravni galimatijas koji može izazvati institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave. STR. 2.

STAV Zašto je važno biti na Belvederu

Neke lekcije još nijesu naučene Piše: Hajdana HUTER

Poslaćemo poruku da želimo slogu i suživot, da sve poštujemo i da želimo da nas poštuju. Poslaćemo poruku da su naši Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Petrovići. Da je Duklja naš ponos oduvijek. Poslaćemo poruku svima da su dobrodošli da se dive Mauzoleju na Lovćenu. Da su dobrodošli da od nas uče NAŠU, crnogorsku istoriju i tradiciju. Poslaćemo poruku da je Crna Gora naša jedina kuća i da su evropske vrijednosti ono STR. 3. što živimo i što jesmo. Svi zajedno

Politika

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Poslanici danas ponovo glasaju o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koje je predsjednik Crne Gore vratio na ponovno odlučivanje

Blažić: Niko nema ovlašćenje da poništava ili ukida akte predsjednika države Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti. Partijska cjelishodnost i navodna ,,neekonomičnost“ redovnih izbora u pravnoj državi ne može nikada da nadvlada legalitet, tj. ustavnost i zakonitost – kaže prof. dr Đorđije Blažić PODGORICA – Ne postoji pravno sredstvo niti organ vlasti koji ima ovlašćenja da pravosnažne pojedinačne akte predsjednika Crne Gore poništi ili ukine, pa čak ni pravno sredstvo da sam predsjednik promijeni svoj pojedinačan akt – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, komentarišući dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima se lokalni izbori, iako ih je predsjednik države Milo Đukanović ranije raspisao, odgađaju za 30. oktobar.

Blažić je ocijenio da je ,,pravno očekivana i utemeljena reakcija predsjednika Crne Gore za vraćanje Skupštini Zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi oko pomjeranja rokova za već zakazane lokalne izbore u više opština, a zbog ustavnog spora izvršivosti izmjena zakona“. - Ne postoji pravno sredstvo ni organ vlasti koji ima ovlašćenja da pravosnažne pojedinačne akte predsjednika Crne Gore poništi ili ukine, pa čak ni pravno sredstvo da sam predsjednik promijeni svoj pojedinačni akt. Izmjene postojećih odluka o izborima bi formalno bio ,,bypass“ predsjedniku da svoje već donijete akte ,,usaglasi“ i obezbijedi izvršenje novog zakonskog rješenja, jer to očigledno proizilazi iz cilja zakona (tzv. usko ciljno tumačenje) iako bi se čisto pravno moglo diskutovati o tome s obzirom na pravosnažnost tih odluka i nemanje eksplicitnog zakonskog ovlašćenja za to – istakao je Blažić. Prema njegovim riječima, pri raspisivanju, tj. određivanju i izmjeni datuma raspisanih i raspisivanja budućih izbora za ostale opštine, predsjednik mora voditi računa da se datumom izbora ne produžava niti skraćuje mandat skupštinama opština. - Jer takvo ovlašćenje nema predsjednik države već zakonodavac u slučaju vanrednog stanja, što je već propisano zakonom. Skupština opštine može da sebi skrati mandat ili

- Da se napredno čovječanstvo zavaravalo da je fašizam trajno pobijeđen, iskorijenjen ili barem bezopasno minimalizovan, govore i događanja u vremenu u kojem živimo kako u našem regionalnom okruženju, tako i na globalnom nivou - smatra politički analitičar Ranko Đonović.

CRNA GORA NIJE IZUZETA

Dopune Zakona usvojene su krajem prošle sedmice u Skupštini, ali je predsjednik Crne Gore vratio taj akt na ponovno odlučivanje. Poslanici će se ponovo izjasniti danas o tom zakonu, a očekuje se da i ovoga puta bude usvojen.

OČEKIVANO

PODGORICA - Evropa obilježava 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Međutim, iako je od završetka Drugog svjetskog rata proteklo 77 godina i iako njen dominantan dio baštini antifašističke vrijednosti, svjedoci smo ekspanzije ekstremne desnice na globalnom nivou, koja u život vraća aveti fašizma za koje smo mislili da su trajno poražene 1945. godine pobjedom demokratskih i naprednih snaga čovječanstva protiv Sila osovine – Berlin, Rim, Tokio.

Sa prošle sjednice parlamenta

Ustav Predsjednik Crne Gore, shodno Ustavu, ukazom proglašava zakone. Po članu 94 Ustava, predsjednik je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Nakon ponovnog usvajanja zakona, predsjednik je obavezan da ga proglasi.

Vlada da raspusti Skupštinu zbog nefunkcionisanja – kazao je Blažić. Istakao je, ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi, ali će, kako je kazao, nastati pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave.

PREKINUTI PRAKSU

- Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti. Partijska cjelishodnost i navodna ,,neekonomičnost“ redovnih izbora u pravnoj državi ne može nikada da nadvlada legalitet, tj. ustavnost i zakonitost kao fundamentalni princip na kojem počiva svaka demokratska država – dodao je Blažić.

Blažić je ocijenio da je ,,pravno očekivana i utemeljena reakcija predsjednika Crne Gore za vraćanje Skupštini Zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi oko pomjeranja rokova za već zakazane lokalne izbore u više opština, a zbog ustavnog spora izvršivosti izmjena zakona“ Skupština je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima je predviđeno da izbori u Podgorici i 13 opština budu održani najkasnije do 30. oktobra. Predloženo je da istog dana budu održani izbori u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Podgorici i Golubovcima. Zakonske dopune predložili su DPS, SNP, ,,Crno na bijelo“, BS i SDP. Najžešći protivnici predloženih dopuna tokom plenarne rasprave bili su Demokratski front i Demokrate, ali im je iz nove parlamentarne većine rečeno da njihove primjedbe ,,ne piju vodu“, te da oni koji su se zalagali za odgađanje lokalnih izbora prije nekoliko mjeseci ne bi trebalo sada da budu protiv takvog zakona. Dan nakon usvajanja dopuna Zakona u parlamentu, crnogorski predsjednik Milo Đukanović vratio je taj akt Skupštini na ponovno odlučivanje. Đukanović je u dopisu predsjednici Skupštine Crne Gore Danijeli Đurović istakao da je u skladu sa utvrđenim ustavnim prerogativima, dosljedno slijedeći važeće pravne akte i

precizno definisane zakonske rokove, raspisao izbore za odbornike u Skupštini Glavnog grada Podgorica i skupštinama opština Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plužine, Pljevlja, Šavnik i Žabljak, kojima u junu, odnosno julu ističe mandat. Podsjetio je i da je donio odluke o raspisivanju prijevremenih izbora za odbornike u skupštinama opština Budva i Tivat, koje je prethodno raspustila Vlada Crne Gore. Đukanović je kazao da su te odluke stupile na snagu danom donošenja i integralni su dio pravnog poretka države. - Donošenjem ukaza o proglašenju ovog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu i dejstvu, moglo se otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte - nevao je Đukanović, dodajući da cijeni razložnim da se Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. I. KOPRIVICA

Kada je u pitanju globalni nivo, podsjeća on, kuda ćemo tražiti očigledniji primjer od klasične agresije koju je Rusija izvela prema nezavisnoj, suverenoj, međunarodno priznatoj državi Ukrajini. - Pred našim očima, nad jednom od najvećih evropskih država dešava se zločin, koga neki nazivaju i genocid. Ali je posebno zastrašujuće i zabrinjavajuće što taj zločin vrši Rusija, zemlja kojoj pripadaju najveće zasluge za slom Sila osovine sredinom prošlog vijeka - naglašava Đonović. Na regionalnom nivou, kaže naš sagovornik, ne treba ići dalje od klasičnih hegemonističkih političkih, vojnih i moralnih djelovanja države Srbije prema svom okruženju, a naročito, u zadnje vrijeme, prema Crnoj Gori. - Fašističkog djelovanja, vrlo direktnog i u tragovima imamo gotovo u svim državama Evrope, pa se ne možemo čuditi što ga ima i u državi Crnoj Gori ističe on.

ŽRTVE I SUROVA STVARNOST

U Crnoj Gori 13. jula 1941. godine, pod rukovodstvom KPJ, izveden je do tada najveći opštenarodni ustanak protiv fašističkih okupatora u porobljenoj Evropi. Prema zvaničnim podacima iz 1945.

Ranko Đonović

POVODOM 9. MAJA Zašto smo nakon 77

Litije ekstr godine, tokom Drugog svjetskog rata poginulo je ili strijeljano 40.500 ljudi iz Crne Gore, što je oko 10 odsto njenog stanovništva iz 1941. godine. U redovima antifašista poginulo je preko 15.000 ljudi, približno isto toliko i na strani kolaboranata. Ostalo su uglavnom žrtve fašističkog i kolaborantskog terora. Oko 6.000 djece postala su siročad, a njih 65.000 izgubilo je hranioca, 95.000 ljudi bilo je u zatvorima i logorima, a bilo je i 26.000 ratnih invalida… Začuđujuće je što se u zemlji koja je položila tako velike žrtve u borbi protiv fašizma, oživljavaju te nakazne retrogradne ideje, naročito u posljednjih tri-četiri godine. - Mislim da je neznanje u Crnoj Gori „car zla svakojega“. Ono se iskazuje neviđenom drskošću, što je osnov za uspješnost fašističkih ideja smatra Đonović. Da bi se u ovo uvjerili, kako je rekao, ne treba ići dalje od onoga što čujemo i gledamo u plenarnoj sali crnogorskog parlamenta. Podsjetimo, samo na jedan karakterističan primjer, koji se desio krajem 2019. godine kada je poslanik Demokratskog fronta Budimir Aleksić, na sjednici crnogorskog parlamenta, pozvao gradonačelnika Berana Dragoslava Šćekića da u tom gradu podigne spomenik četničkom vojvodi, ratnom zločincu Pavlu Đurišiću i da postoje sponzori koji bi podržali takvu inicijativu. - Demokratija kako je mi shvatamo, a ne ono što ona zapravo jeste, je ono što Crnu Goru drži u mjestu. Ne napredujemo, nego u današnje vrijeme vrlo jasno nazadujemo za progresivnim evropskim ciljevima ističe on.

ULOGA CRKVE SRBIJE

Povampirenje fašističkih ideja i revizija prošlosti na ovim prostorima intenzivirana je krajem devedesetih godina prošlog vijeka, a kulminirala je krvavim raspadom Jugoslavije. U Crnoj Gori antifašizam je, i pored brojnih sporadičnih incidenata, uspio da se zadrži kao dominantan način vođenja državne politike, sve do 30. avgusta 2020. godine, kada je na litijaškom pokretu koje je prethodno

Politika

Poneđeljak, 9. maj 2022.

DANA POBJEDE: godina dozvolili da fašističke ideje budu u ekspanziji

probudile emnu desnicu

Čudno je da sinovi i potomci nekadašnjih, krvlju dokazanih antifašista, danas stoje u redu iza onih koji preko četništva i velikosrpstva vode direktno u ponore fašističkih ideja i izdaje vlastite države. Čini mi se da njihova sjutrašnja opravdanja kako nijesu znali, kako ih je neko prevario i tako dalje, a prošlo je više od trideset godina, nijesu dovoljna da bismo mogli imati razumijevanja prema njima, smatra Đonović organizovala Crkva Srbije, kleronacionalistička troglava koalicija došla na vlast. U tako „oslobođenoj srpskoj Sparti“ vaskrsla je nacionalistička politika i klerofašizam. To i nije bilo neko iznenađenje kada se zna da je premijera, predsjednika parlamenta i vladajuću većinu sastavio mitropolit Crkve Srbije Amfilohije Radović koji je bio jedan od najaktivnijih na Sinodu te crkve, 2005. godine, kada su sveštenici SPC iz Pljevalja Milorad Vukojičić, zvani pop Maca ili pop Koljač, vođa četničke crne trojke u Drugom svjetskom ratu i Slobodan Šiljak proglašeni za svece.

ISPADI KOJI „MIRIŠU“ NA FAŠIZAM

Mnogo je ispada koje je nova vlast ili direktno sprovela ili ih je inspirisala, a koji „mirišu“ na povampireni faširam. Pobrojaćemo samo neke karakteristične. Napadi na nacionalnoj i vjerskoj osnovi kao i ekstremističke poruke učestali su nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, kada je u Crnoj Gori promijenjena tridesetogodišnja vlast Demokratske partije socijalista. Zasigurno inspirisan litijaškim zanosom jedan mladić je krajem maja 2020. polomio mermernu ploču na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka 1941. godine. Početkom avgusta 2020. godine, dvadesetak dana pred parlamentarne izbore, na kućama Bošnjaka u Beranama osvanuli su portreti vođe četničkog pokreta Draže Mihailovića i četničkog vojvode Pavla Đurišića. Grafiti su se našli na kućama u naseljima Hareme, Talum i Obalsko, u kojima živi bošnjačko stanovništvo. Vrhovni „apostol“, donedavno, na žalost, premijer Crne Gore, Zdravko Krivokapić, poštovalac srpskog nacionaliste i teroriste Nikole Kavaje, promoter Vučićevog projekta „srpski svet“, još dok je bio u ulozi mandatara izjavio je da naša država ne treba da slavi 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom, nego 23. septembar, kada je konstituisana kleronacionalistička većina u crnogorskom parlamentu. Nakon te izjave u civilizovanim zemljama razvijene demokratije on ne bi više bio u prilici da obavlja bilo kakvu javnu funkciju, ali u državi apsurda kakva je postala Crna Gora on je bio pre-

Grad heroja u rukama „Marka Šubare“ Nikšić, grad heroja, ponovo je nakon 78 godina od oslobođenja pao u ruke poštovalaca fašističkih ideja. Na njegovo čelo došao je mladi frontovac, četnička perjanica, Marko Kovačević kojeg zbog neskrivene privrženosti ravnogorskoj ideologiji zovu „Marko Šubara“. Podsjetimo, iz nikšićkog sreza u NOB-u je bilo oko 11.000 boraca, poginulo je njih 1.540, od kojih su 434 bili borci i rukovodioci Pete proleterske crnogorske brigade. U logorima i zatvorima strijeljan je 571 čovjek. Iz Nikšića je 501 borac nosilac Partizanske spomenice, a 48 boraca su nosioci Ordena narodnog heroja. Da li su te žrtve bile uzaludne, sada kada su Nikšićani, nakon 78 godina dozvolili da na čelo Nikšića dođe čovjek koji je, između ostalog, svojim prisustvom uveličao otvaranje spomenika njihovom dželatu Draži Mihailoviću u Bileći i koji je nakon skrnavljenja spomenika narodnog heroja Ljuba Čupića u tom gradu sve zgrozio izjavom da je „najveći problem to što je Ilić urinirao na javnom mjestu“?

mijer. Za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta antifašističke države postavio je Vesnu Bratić, koja je za sebe tvrdila da je žena četnik, a Crnogorce nazivala pogrdnim imenima. U više navrata na pozicije u državnim i obrazovnim institucijama postavljane su osobe koje su propagatori četničkog pokreta. Krivokapićev ministar pravde Vladimir Leposavić javno je u parlamentu negirao da se u Srebrenici desio genocid, najveći zločin počinjen na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata… - Postoji nešto što je nerazumljivo u državi Crnoj Gori, a što u mojoj percepciji zaslužuje pravi naziv. Nazvao bih ga „ludistički pokret“. Nije „ludizam“ ako građani države Crne Gore vole državu Srbiju više od Crne Gore. Ali, problem nije mali i jeste čisti „ludizam“ ako mrze državu Crnu Goru i ako mržnjom prema Crnoj Gori dokazuju ljubav prema državi Srbiji – što nije rijetkost jer ćemo na nešto takvo naići vrlo često u svakodnevnim komunikacijama - kazao je Đonović.

VRHUNAC CINIZMA I BEZOBRAZLUKA

Vrhunac cinizma i bezobrazluka bivšeg premijera i bivše kleronacionalističke većine je kada su početkom juna prošle godine za predsjednika žirija za dodjelu najvećeg crnogorskog državnog priznanja „Trinaestojulske nagrade“ postavili Bećira Vukovića, čovjeka za koga je izdajnik i ratni zločinac Dragoljub Draža Mihailović vođa trećeg srpskog ustanka. - Narod zna: nema velikih djela

bez žrtve. To je Draža! Žrtva! Najdublja rana je i određuje visinu. Ja i danas po toj rani, i po toj visini, prepoznajem ljude. Ti ljudi, sa tom ranom, četničkim ranom, moja su braća. …. Četnici su bili i ostali gospodari. Poslije njih – nema gospode - napisao je Vuković u autorskom tekstu, objavljenom na portalu Vidovdan maja 2018. Bivša parlamentarna većina dozvolila je formiranje kleronacionalističkih organizacija kao što su Pravoslavno bratstvo Stupovi i Zavjetnici, Bratstvo Tvrdoš iako je Evropski parlament 2018. godine usvojio Rezoluciju kojom je pozvao države članice EU da zabrane neofašističke i neonacističke grupe, zabrinuti zbog sve većeg širenja fašizma, rasizma i ksenofobije. Crnogorski parlament je po drugi put odbio da 14. decembra 2021. godine raspravlja o Prijedlogu zakona o zabrani fašističkih i nacionalističkih organizacija. - Čudno je da sinovi i potomci nekadašnjih krvlju dokazanih antifašista danas stoje u redu iza onih koji preko četništva i velikosrpstva vode direktno u ponore fašističkih ideja i izdaje vlastite države. Čini mi se da njihova sjutrašnja opravdanja kako nijesu znali, kako ih je neko prevario i tako dalje, a prošlo je više od trideset godina, nijesu dovoljna da bismo mogli imati razumijevanja prema njima. A opet dio su ove Crne Gore, kao i mi, i ne polažemo mi veća prava na državu Crnu Goru nego oni. Trebaće nam još, izgleda, podosta vremena - zaključuje Đonović. Zoran DARMANOVIĆ

Stav Zašto je važno biti na Belvederu

Neke lekcije još nijesu naučene

» Piše: Hajdana HUTER Biću tamo, jer neke lekcije još nijesu naučene. Jer, ne želim reinkarnaciju fašizma, a dešava se, jer nas još uvijek zovu bagrom, mrziteljima, zovu nas Turcima, ustašama, balijama, Talijanima... Čašćavaju nas epitetima nedostojnim pomena. Kažu da smo teroristi, kunu nas, prijete nam, sve, samo zato što volimo svoje. Zato ću biti tamo. Da slavim Evropu i evropske vrijednosti. Da, onu istu Evropu koja je mnogo puta ostala gluva na naše vapaje. Baš tu Evropu, koja nas je konačno čula kroz belvederski uzdah i spoznala nam stradanje kroz sramne slike s Vladičine bašte. Baš tu Evropu kojoj težimo i za koju se borimo. Đe svi imaju pravo na svoja prava, na svoje ime, prezime, kulturu i tradiciju, Boga i religiju, na svoju crkvu i zemlju predaka. Đe svi imaju pravo i da su ateisti, ili da im nije stalo. Budni smo sanjali san o Crnoj Gori u takvoj Evropi. Kad je izgledalo kao da se san ostvaruje, odjednom smo se našli dalji nego ikad. Svakodnevno se, u proteklih dvije godine, činilo da se dno otvara. Društvo je hrlilo u bezdan mržnje i mraka. I onda se desio Belveder. Desio se 5. 9. 2021. god. i postao nam je svjetionik. Opet se čulo za jedan mali, hrabri narod na Balkanu. Opet smo zadivili svijet. Pala je vlada klerofašista, mrzitelja svega crnogor-

Poslaćemo poruku da želimo slogu i suživot, da sve poštujemo i da želimo da nas poštuju. Poslaćemo poruku da su naši Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Petrovići. Da je Duklja naš ponos oduvijek. Poslaćemo poruku svima da su dobrodošli da se dive Mauzoleju na Lovćenu. Da su dobrodošli da od nas uče NAŠU, crnogorsku istoriju i tradiciju. Poslaćemo poruku da nas neće mićovići niti ini, ni „kašiti“, ni gaziti, niti naše rušiti, a za tuđina graditi. Poslaćemo poruku da je Crna Gora naša jedina kuća i da su evropske vrijednosti ono što živimo i što jesmo. Svi zajedno

Hajdana Huter na Belvederu

skog, vlada hegemonista i tuđih poslušnika, i sad je vrijeme da pokažemo da smo budniji nego ikad i da ćemo i na ovu 43. vladu i na svaku sljedeću motriti još više i još strožije. Poslaćemo poruku da želimo slogu i suživot, da sve poštujemo i da želimo da nas poštuju. Poslaćemo poruku da su naši Vojislavljevići, Balšići, Crnojevići, Petrovići. Da je Duklja naš ponos oduvijek. Poslaćemo poruku svima da su dobrodošli da se dive Mauzoleju na Lovće-

nu. Da su dobrodošli da od nas uče NAŠU, crnogorsku istoriju i tradiciju. Poslaćemo poruku da nas neće mićovići niti ini, ni „kašiti“, ni gaziti, niti naše rušiti, a za tuđina graditi. Poslaćemo poruku da je Crna Gora naša jedina kuća i da su evropske vrijednosti ono što živimo i što jesmo. Svi zajedno. A o’kle jače odzvanja crnogorski eho nego s Belvedera? Vidimo se! I dobrodošli! Za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Svi!

Grupa građana Cetinja organizuje danas na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom patriotski skup

Crnogorke i Crnogorci svih vjera da se danas okupe na Belvederu

PODGORICA - Grupa građana Cetinja organizuje danas na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom okupljanje na Belvederu na kojem će poslati, kako navode, jasnu poruku da ,,neće ustuknuti pred ruskim i srpskim pionima u Crnoj Gori“. Oni su ranije pozvali građane da danas na Belvederu rašire zastavu crnogorske slobode, zastavu evropske Crne Gore i da pošalju jasnu poruku da su dostojni svojih predaka. Oni su ranije poručili da ih neće zastrašiti ni najavljena prijetnja novoga specijalnog tužioca da će njihovu mirnu borbu za svoja građanska prava kvalifikovati kao terorizam, ekstremizam i puč. I GP Nova ljevica i patriotski pokret otpora ,,Lovćenske straže 1990“ pozvali su juče građane da se danas na Dan pobjede nad fašizmom okupe na Belvederu. Iz GP Nova ljevica poručeno je da je dužnost i obaveza svih crnogorskih patriota da sačuvaju

hiljadugodišnju slobodu Crne Gore i nastave junački i slobodarski put predaka, braneći je od raznih povampirenih fašizama i klerofašizama. - GP Nova ljevica će kao suverenistički i građanski pokret uvijek biti na braniku otadžbine i stati u prve redove, u odbranu Crne Gore, njenih slobodarskih i antifašističkih tekovina, kako 4. i 5. septembra 2021. godine, tako danas, sjutra i kad god bude trebalo - poručili su iz ovog pokreta. Oni su pozvali sve Crnogorke i Crnogorce svih vjera da danas dođu na Cetinje i slavni i junački Belveder. - Da obilježimo 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, odamo počast poginulim crnogorskim rodoljubima 1936. godine i podsjetimo se na 4. i 5. septembar prošle godine kada smo na ovom mjestu zaustavili okupatore i domaće izdajnike i da im poručimo da im ono što su bili naumili, nikada neće poći za rukom - poručili su iz GP Nova ljevica.

I predstavnici ,,Lovćenskih straža“ pozvali su Crnogorke i Crnogorce svih vjera i uvjerenja, kojima je Crna Gora jedini dom i zakletva na odanost da se danas, na Dan pobjede nad fašizmom, okupe na Belvederu i Balšića pazaru. -Tu đe su nam preci 1936. mučki ubijeni i ranjeni zločinačkim mecima koje su na njih sasuli plaćenici srbijanskih vlasti. Tu đe nas je prađedovski ponos okupio i naredio da se čast i obraz crnogorski moraju uvijek braniti, i da ,,život položeni“ nije cijena nego ,,nagrada za vječno ime“. Tu đe su nam Zdravkovi, Dritanovi i Vukšićevi ,,specijalni odredi“ suzavcima, šok bombama i bojnim otrovima trovali i đecu i stare i bolesne, a sve u želji da satru prijestoni prkos. Tu đe su pod crnogorskim uniformama krvoločne zvijeri, a ne ljudi, gumenim mecima pucali na mladost crnogorsku, ostavljajući krvave tragove svoje brutalne agresije – kazali su iz ,,Lovćenskih straža“. S. P.

Politika

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Odbor za bezbjednost i odbranu danas saslušava čelnike sektora bezbjednosti povodom navoda Europola o Lazoviću i Miloviću

DPS najvjerovatnije ne dolazi na sjednicu jer nema saslušanja o Petru Kneževiću

PODGORICA – Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu iz Demokratske partije socijalista najvjerovatnije neće doći na današnju sjednicu tog tijela – nezvanično saznaje Pobjeda. Odbor će danas saslušati čelnike bezbjednosnog sektora u vezi sa navodima Europola

o službenicima Uprave policije Petru Lazoviću i Ljubu Miloviću. DPS, iako je dao podršku da se održi ovo saslušanje, najvjerovatnije mu neće prisustvovati jer je na prošloj sjednici odbijen prijedlog za kontrolno saslušanje istih čelnika sektora bezbjednosti povodom afere u vezi sa zamjenikom komandanta PTJ Petrom

Kneževićem, za kojeg se sumnja da se njegov glas čuje na spornim audio snimcima koji su objavljeni u medijima. Pred Odborom, a u vezi sa navodima Europola da su Lazović i Milović navodno članovi kriminalnog klana Kavač, danas će biti premijer Dritan Abazović i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu

Predviđeno je da budu saslušani direktor Uprave policije Zoran Brđanin, šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, ministar unutrašnjih

Čestitke povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope

Đukanović: Crna Gora ponovo čvrsto na evropskom i evroatlantskom putu PODGORICA - Crna Gora proslavlja Dan Evrope ponovo čvrsto na svom evropskom i evroatlantskom putu, odlučna da povrati reformski entuzijazam, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. On je, povodom 9. maja – Dana Evrope, uputio čestitku predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, uz najbolje želje za prosperitet Evropske unije i afirmaciju projekta evropskog ujedinjenja kao jedinog garanta sigurnosti i demokratskog razvoja svih evropskih naroda. - Ovogodišnji Dan Evrope, koji je ujedno i dan velike pobjede slobodarskog svijeta nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, dočekujemo u nevjerici da su strahote rata, stradanje i patnje civila na evropskom tlu postali naša današnjica naveo je Đukanović. Kako je kazao, jedinstvo, odlučnost i efikasnost u politici EU nakon agresije na Ukrajinu i to od zemlje koja je zajedno sa ukrajinskim i drugim narodima Sovjetskog Saveza dala neprocjenjiv doprinos toj pobjedi prije 77 godina, ohrabruju. - I ulivaju snagu da zajedno istrajemo u odbrani temeljnih vrijednosti evropskog jedinstva: ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava i prava svakog naroda na slobodan izbor svog puta - rekao je Đukanović.

Milo Đukanović

Prema njegovim riječima, pred Evropom je vrijeme teških, strateških odluka. - Nadajmo se mudrih i pravovremenih. Odluka koje će pružiti sigurnu evropsku budućnost i zemljama koje su van EU - dodao je Đukanović. On je istakao da Crna Gora proslavlja Dan Evrope ponovo čvrsto na svom evropskom i evroatlantskom putu, odlučna da povrati reformski entuzijazam. - I svoje evropske partnere uvjeri da je ne samo pouzdan vanjsko-bezbjednosni partner koji istrajava na afirmaciji evropskih vrijednosti, već i zemlja koja je u stanju da odgovori na većinsko opredjeljenje svojih građana da žive u skladu sa najvišim evropskim standardima i

vrijednostima demokratije - naveo je Đukanović. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je građankama i građanima Crne Gore čestitala 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Ona je ocijenila da je Crna Gora uprkos brojnim izazovima, njegujući duh antifašizma i brinući o multietničnosti i multikonfesionalnosti, nastavila da ide sigurnim putem evropskih integracija. Ona je poručila da je EU, sa kojom se Crna Gora već deceniju nalazi u pregovaračkom procesu o članstvu, cilj i krajnje odredište države. - Njegujući duh antifašizma i brinući o multietničnosti i multikonfesionalnosti, Crna Gora je, uprkos brojnim izazovima, nastavila da ide sigurnim putem evropskih

poslova Filip Adžić i vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera. Predsjednik Odbora Milan

Počasna artiljerijska paljba

U Podgorici je juče, sa brda Gorica, izvršena počasna artiljerijska paljba povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope. Počasna paljba je izvršena u 18 sati, po naredbi predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. - Počasnu artiljerijsku paljbu sa deset plotuna iz šest artiljerijskih oruđa izvršila je Vojska Crne Gore - saopšteno je iz Službe za informisanje predsjednika.

integracija - rekla je Đurović. Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija saopštila je da na osnovu svih dešavanja u svijetu, Evropi i Crnoj Gori da fašizam nije pobijeđen iako se većina čovječanstva stoljećima bori protiv ove ideologije mraka, zla i uništavanja ljudi i država. - Fašizam je više nego ikad vidljiv i prisutan skoro svakodnevno u različitim oblicima – kazala je Petrović. Povodom Dana Evrope, Centar za građansko obrazovanje podvlači neophodnost odblokiranja pregovora sa EU, stabilizacije političkih prilika u državi, ali i izgradnje vrijednosnog okvira u crnogorskom društvu na neupitnoj prozapadnoj i demokratskoj orijentaciji koja čini i temelj EU. - Nažalost, ovaj 9. maj dočekujemo u brojnim turbulencijama na globalnom, kao i na unutrašnjem planu. Rat u Ukrajini je još jedan od pokazatelja da u Crnoj Gori ne smije biti igranja sa osnovnim vrijednostima i da naše mjesto mora biti isključivo na strani demokratskih država – poručeno je iz CGO. S. P.

Pobijedili smo nacizam, pobijedićemo fašizam Predstavnici Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori su juče povodom Dana pobjede nad nacizmom i sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata, položili vijenac na Spomenik partizanu borcu u parku Gorica u Podgorici. -Pobijedili smo nacizam, pobijedićemo fašizam - poručuju iz Ambasade Ukrajine i odaju čast u sjećanje na one koji su tokom Drugog svjetskog rata dali svoje živote za mir, pros-

peritet i sigurnost u svijetu. - Najveći znak zahvalnosti za njihove žrtve biće naša zajednička obaveza osigurati da se tragedija nikada više ne ponovi. Ali, nažalost, istorija se ponavlja. I Ukrajina sad je na braniku slobode i civilizacijskih vrijednosti pred brutalnom vojnom agresijom onih koji godinama pokušavaju monopolizovati pobjedu nad Hitlerom u Drugom svjetskom ratu - navode u saopštenju.

Iz Ambasade Ukrajine tvrde da se u čitavom civilizovanom svijetu Dan pobjede nad nacizmom obilježava 8. maja. - Rusi slave Dan pobjede 9. maja. SSSR i Rusija su odgajali generacije na ideji da poraz nacizma pripada isključivo Moskvi. Ovaj vještački kult pobjede stvorio je na kraju dvadesetogodišnje ubice i silovatelje koji su činili zvjerstva u Ukrajini. Kako - ističu iz Ambasade Ukrajine.

Knežević rekao je da će sjednicu otvoriti za javnost, ali će nakon toga, na osnovu stavova pozvanih, odlučiti da li će dio biti zatvoren. I. K.

Očekivanja advokata Borisa Marinovića od SDT-a

Boris Marinović

Ima dovoljno dokaza o nepočinstvima funkcionera bivše vlade PODGORICA - Ukoliko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) bude nezavisno u svom radu, realno je očekivati procesuiranje visokih državnih funkcionera, npr. ministara bivše vlade i premijera, zbog sumnje da su namjerno radili protiv državnih i nacionalnih interesa, kazao je za Antenu M advokat Boris Marinović. - Mislim da ima više nego dovoljno dokaza o njihovim nepočinstvima. Na primjer bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, u sudskim postupcima u kojim država gubi, vidi se nasavjestan rad i zloupotreba službenog položaja. Zatim u radu bivše ministarke odbrane Olivere Injac postoji više primjera o nepočinstvima, između ostalog nezakonito dostavljanje helikoptera Vojske Crne Gore za potrebe vjerske organizacije Crkve Srbije, što je neshvatljivo. Dakle, ima zaista materijala da se pokrene veliki broj krivičnih postupaka, a da li će to da se uradi, to će da zavisi od autonomnosti tužilaštva, da li će se izvršiti pritisak od strane nove vlade - rekao je Marinović. Kaže da nije siguran da postoji politička volja za takav potez. - S obzirom na to da je sadašnji premijer ipak bio potpredsjednik u toj vladi, nijesam siguran da do narednih izbora ne bi opstruirao u tom dijelu neku nezavisnu istragu, jer to ne odgovara političkim partijama kojima inkliniraju. Tako da nijesam siguran da u ovom trenutku može doći do nekog epiloga koji bi bio u skladu sa Ustavom i zakonom - poručio je Marinović. On kaže kako lično smatra da je potrebno procesuirati visoke državne funkcionere bivše vlade. - To bi bilo neophodno jer je urušen i pravni i ekonomski sistem. Pravni sistem je urušen zbog donošenja mnogih zakona koji su bili suprotni izvještajima Venecijanske komisije i to je rezultiralo i poremećajima u radu pravosuđa - zaključio je on. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 9. maj 2022. PODGORICA – Britanski investitor Sanjeev Kumar Crnu Goru vidi kao zdravstveni centar u kojem će se liječiti ljudi iz regiona i šire. Kako je kazao Pobjedi, svoj posao iz Londona, gdje posjeduje lanac zdravstvenih ustanova, nastaviće u Crnoj Gori i dugoročno uložiti 20 miliona eura, a namjerava i zaposliti 2.000 naših kadrova čije znanje će usavršiti na njegovim klinikama širom svijeta. Pored toga, dodatne investicije bi bile u lanac velnes centara jer je, po njegovom mišljenju, Crna Gora bogomdana klimom, reljefom, čistim vazduhom za brigu o zdravlju.

POČINJU DO KRAJA GODINE

Po njegovom mišljenju, Crnoj Gori treba ulaganja u zdravstvo, a pošto je turizam vodeća privredna grana na ovaj način će sezona trajati 12 mjeseci, a ne kao do sada dva do tri mjeseca. - Zdravstveni turizam u Crnoj Gori itekako ima potencijala - kaže Kumar dodajući da će njihov biznis početi tako što će kupiti neke privatne crnogorske klinike. On je rekao da ne može precizirati kada će tačno započeti poslovanje, ali najavljuje da će to sigurno biti do kraja godine. - Preuzimamo već postojeći biznis, i to skraćuje vrijeme... Kupićemo već postojeće privatne klinike jer je preuzimanje mnogo lakše nego da gradimo nove zbog administracije i zakonske regulative i onda će poslovati pod našim brendom. Zadržaćemo ljude u tim klinikama, reorganizovati i zaoposliti nove. Već smo u pregovorima sa jednom klinikom koja je rasprostranjena u cijeloj Crnoj Gori. Nijesmo imali kontakt sa crnogorskom vladom, ali svakako to planiramo. Mislim da je ovo veliki projekat za Crnu Goru - kazao je Kumar i dodaje da hoće da pokažu namjeru Vladi da hoće da ulažu i da ovo nije prazna priča. A zašto se baš odlučio da svoj posao koji već 20 godina razvija u Velikoj Britaniji i drugim zemljama svijeta baš proširi ovdje, kaže da je veoma komplikovano i delikatno pitanje jer priznaje da ima još interesantnih destinacija u kojima postoji mogućnost ovakvog investiranja. Pored zdravstvene njege i liječenja, Kumar je uočio da Crna Gora može biti i velnes hab (centar) za cijelu Evropu zbog prirode, različitosti i svega. - Zdravstvena zaštita i briga o zdravlju veoma je značajna u svijetu, pogotovo nakon pandemije korona virusa. Možeš da imaš koliko god hoćeš automobila, stanova, novca… ali se sve na kraju svodi na ljude. Sve to što imaš moraš da prodaš ljudima, a oni prije svega moraju da brinu o svom zdravlju da bi mogli da žive i rade i zarađuju i na kraju kupuju proizvode druge vrste. Tako da je briga o zdravlju trenutno najbitniji i najprofitabilniji mogući biznis u svijetu - tvrdi Kumar. U Londonu, kako naglašava, ima brojne biznise. Posjeduje grupu kompanija koja ulaže jedna u drugu i različite

Britanski investitor Sanjeev Kumar ulaže u lanac klinika i velnes centara u Crnoj Gori

Investiraće 20 miliona i zaposliti 2.000 ljudi Kupićemo već postojeće privatne klinike jer je preuzimanje mnogo lakše nego da gradimo nove zbog administracije i zakonske regulative i onda će poslovati pod našim brendom. Zadržaćemo ljude u tim klinikama, reorganizovati i zaposliti nove. Već smo u pregovorima sa jednom klinikom koja je zastupljena u cijeloj Crnoj Gori - kazao je Kumar

vrste biznisa počev od brige o zdravlju, poljoprivrede, berze itd. Međutim, glavni biznis mu je lanac klinika koje su spojene u grupaciju pod brendom Health Care. Te klinike posluju i pružaju razne zdravstvene i velnes usluge. Tu su bolnice, dijagnostika, kardiologija, hirurgija… a do sada je, osim Britanije, biznis proširio u Aziji, Kanadi, Sjevernoj Africi, Indoneziji… - U Evropi, osim u Britaniji, namjeravam posao da proširim samo u Crnoj Gori koja treba da bude centar za ovaj dio Evrope. Jer samo Crna Gora je malo tržište za nas. U mnogim zemljama u kojim poslujemo imamo ugovore sa javnim zdravstvenim ustanovama. Kada oni nijesu u mogućnosti da pružaju usluge pacijentima, mi preuzimamo. Sve države hoće da rasterete javni zdravstveni sistem jer većinom sav taj novac iz budžeta ide na administraciju, a ne na liječenje pacijenata. Onda mi preuzimamo jedan dio posla po ugovoru koji smo potpisali – kaže Kumar dodajući da mu je cilj da tako rade i ovdje.

Njihova je namjera da sarađuju sa Ministarstvom zdravlja i javnim zdravstvenim ustanovama kao što to rade u drugim državama svijeta. - Imamo savremene aparate za dijagnostiku tako da to crnogorski zdravstveni sistem ne mora da kupuje i obnavlja, može da ih koristi. Radimo i sve vrste hirurških intervencija, a liječenje baziramo na miksu moderne i tradicionalne medicine. Gledamo da na najbolji način pomognemo u liječenju - kazao je Kumar. U početku će, kako ističe, dovesti svojih šest do sedam stručnjaka koji će u

KVALITET

Kaže da im je cilj da služe zajednici, a ne da profitiraju. Profit planiraju da ostvare sa velnesima koje namjeravaju takođe da naprave i gdje će dolaziti gosti iz cijele Evrope. - Bitno nam je da ostanemo ovdje dugoročno jer ne planiramo da otvorimo i to prodamo nego da poslujemo trajno, kako bi zajednica imala koristi od svega što smo radili. Pored toga, nudićemo jako kvalitetnu zdravstvenu uslugu i njegu. Želimo da zaposlimo ljude i da poslujemo tako što poštujemo državu na svaki način – tvrdi Kumar.

Mladi ovdje koji završavaju medicinski fakultet više neće morati da idu vani, u potrazi za više novca. Mi ćemo ih usavršavati i zapošljavati i tako će ostajati u svojoj matičnoj državi – tvrdi Kumar

početku voditi tim od 100 ljudi ovdje. - Hoćemo da zaposlimo ljude iz Crne Gore koji će koordinirati sa tim timom od sedam ljudi. Da ih obučimo i pripremimo, jer nam nije u interesu da naše ljude zadržavamo ovdje. Dalje će se oni konsultovati za djelovanje i razvoj - objašnjava Kumar. Upoznat je sa lošim stanjem u crnogorskom javnom zdravstvenom sektoru i kaže da je tako većinom u cijelom svijetu. - Zdravstvene usluge su veoma skupe i teško je svakoj državi da se to održava preko poreza i budžeta. Računamo da možemo napraviti sporazume sa državama i sa pacijentima u regionu da bi ljudi dolazili ovdje. Imamo puno pacijenata koji iz ovog regiona dolaze u Englesku na naše klinike, a to iziskuje vize, velike putne troškove, smještaj, tako za 30 odsto njih bi se sigurno liječili u Crnoj Gori i dobili istu uslugu – kaže Kumar.

LJUDSKI RESURSI

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori treba šire ulaganje, ne samo u turizam, već da ima i drugi dio u zdravstvo zato što smatra da bi to poboljšalo ekonomiju u smislu drugačije strukture gostiju i to je biznis koji traje 12 mjeseci. - Ulagali bi u mlade ljude time što bi ih obučavali jer imamo Institut za medicinsko tehničko osoblje. Vodili bi tamo crnogorski i kadar iz regiona, a onda bi ih usavršavali na našim klinikama – objašnjava Kumar. Kaže da je inače deficit u Evropi sa zdravstvenim kadrom, a takođe namjeravaju i da zaposle dosta ljudi u velnes centrima koje će otvoriti širom Crne Gore. - Dugoročno, u ovaj biznis u Crnoj Gori namjeravamo da uložimo od 15 do 20 miliona - tvrdi Kumar. Pored toga, njihov lanac velnes centara „Harley street“, Sanjeev Kumar koje imaju

Mobilne klinike Kako je naglasio Kumar, uključiće i palijativnu njegu. On je primijetio da ovdje toga nema, a uključiće i praćenje starih osoba mobilnom klinikom sa profesionalno obučenim osobljem. Oni će obilaziti stare ljude kojima je često potrebna kontrola. – To već radimo u drugim djelovima svijeta i smatramo da bi to trebalo da radimo i ovdje. U Londonu tako obilaze 1.500 ljudi – kaže Kumar.

U mnogim zemljama u kojim poslujemo imamo ugovore sa javnim zdravstvenim ustanovama. Kada oni nijesu u mogućnosti da pružaju usluge pacijentima, mi preuzimamo. Sve države hoće da rasterete javni zdravstveni sistem jer većinom sav taj novac iz budžeta ide na administraciju, a ne na liječenje pacijenata. Onda mi preuzimamo jedan dio posla po ugovoru koji smo potpisali – kaže Kumar dodajući da mu je cilj da tako rade i ovdje širom svijeta, napravili bi ovdje i uložili više od 30 miliona. - Mladi ljudi ovdje koji završavaju medicinski fakultet više neće morati da idu vani, u potrazi za više novca. Mi ćemo ih usavršavati i zapošljavati i tako će ostajati u svojoj matičnoj državi – tvrdi Kumar. Preko njihovog instituta i trening centra planiraju ovdje da naprave saradnju sa Medicinskim fakultetom i srednjom školom. Cijene usluga, kako tvrdi Kumar, će prilagođavati ovom području. - Ne mogu se uporediti standardi i cijene življenja ovdje i u Britaniji gdje je standard mnogo veći. Zbog toga su usluge u zdravstvenom sistemu veće. Ovdje je drugačije. Manji standard, ali ćemo targetirati sva inostrana predstavništva, ambasade, firme sa kojima ćemo napraviti saradnju kao i osiguravajuća društva koja će omogućiti crnogorskim građanima da preko tog privatnog zdravstvenog osiguranja koriste usluge u ovim klinikama. Biće svakako pristupačne cijene kako za Crnu Goru tako i za region – tvrdi Kumar i dodaje na kraju da velnes centri mogu biti profitabilan biznis koji zbog različitosti reljefa, čistog vazduha i vode može biti privlačan za brojne turiste svijeta. N. KOVAČEVIĆ

Luksemburška avio-kompanija uspostavila liniju ka Tivtu

Avion Luksera dovezao turiste iz Zapadne Evrope

PODGORICA - Avion luksemburške avio-kompanije Lukser dovezao je u subotu turiste iz Zapadne Evrope u Tivat, čime je obilježen početak letova u ovoj sezoni, saopšteno je iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.

Predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač kazala je da se oni nadaju da će ova sezona biti uspješna. - Nastavak linije je dokaz da smo ozbiljni u svojim namjerama i da želimo da doprinesemo

njenoj rentabilnosti, na način da omogućimo i jednima i drugima da lete uz malo novca. Nadamo se da će nedavno imenovana crnogorska Vlada prepoznati benefite ove linije i podržati je, jer nam je potrebna podrška matice, ne samo za ovaj projekat, već

i za ostale - kazala je Kalač. Ona se zahvalila direktoru Aerodroma Crne Gore Goranu Jandreoskom na uspješnoj saradnji i dodala da je uloga matice ključna kada je dijaspora u pitanju. - Mi pronosimo poruku Crne Gore i slavimo crnogorsku za-

stavu daleko od svoje zemlje, ali isto tako očekujemo snažnu podršku crnogorskih vlasti i prepoznavanje kvalitetnih projekata koji su od značaja prvenstveno za našu maticu, ali i za iseljenike u Luksemburgu i šire - navela je Kalač.

Ona je najavila da će udruženje nastaviti da pomaže crnogorskom turizmu i da animira goste iz Zapadne Evrope da posjete Crnu Goru. Avioni kompanije Lukser letjeće i za Podgoricu i to do 2. jula do 24. septembra, dva puta sedmično, srijedom i subotom. Za Tivat će avioni Luksera letjeti do 1. oktobra, utorkom i subotom. S. P.

Društvo

Poneđeljak, 9. maj 2022.

U Upravi za katastar i državnu imovinu vlada haos

Održan je međunarodni naučni skup „Milorad Nikčevi

Đurišić obmanjuje javnost o popisu Posebno mjest državne imovine uglednih filolo

PODGORICA - Prema tvrdnjama izvora CdM-a, u Upravi za katastar i državnu imovinu vlada haos. Izvori CdM-a tvrde da je direktor Uprave Koča Đurišić, inače član Glavnog odbora Nove srpske demokratije, u javnosti plasirao niz neistina kroz navodni popis državne imovine.

Naime, kako tvrdi pouzdan izvor CdM-a iz najbližeg Đurišićevog okruženja, zapravo se ne radi ni o kakvoj evidenciji i registru državne imovine jer pola posla nije uopšte završeno, dok registar ne postoji već samo radna verzija prikazana kroz eksel tabelu. Prema tvrdnjama izvora CdMa, jedino što je Đurišić donekle tačno izjavio je evidencija poslovnih, posebnih i pomoćnih objekata, ali ni to nije do kraja urađeno zbog vremenskih neprilika i snijega koji je bio na sjeveru države. Izvor CdM-a tvrdi da u samom vrhu ove uprave vlada totalni haos koji sprovode Đurišić i aktivisti Demokratskog fronta koje je on radno angažovao po ugovorima o djelu i podijelo službena vozila, mimo pravilnika o korišćenju službenih vozila i ustaljenih procedura. Primjer tome je, kako tvrdi izvor CdM-a, uništenje reprezentativnog službenog vozila ove uprave, što Đurišić sa saradnicima pokušava da zataška, a radi se o vozilu marke ,,mercedes E270“, registarskih oznaka PG-CG031, koje je unazad dva mjeseca slupao službenik ove uprave blizak Đurišiću u popodnevnim časovima i van radnog vremena. Vozilo je, kako CdM saznaje, prebačeno na plac uništenih i rashodovanih vozila koji koristi nekadašnja Uprava za imovinu.

Auto koje je slupao zaposleni u Upravi za imovinu

CETINJE - Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost održan je međunarodni naučni skup „Milorad Nikčević: život i djelo“, saopšteno je sa FCJK. O djelu jednoga od utemeljivača savremene montenegristike govorili su ugledni filolozi i kulturolozi iz Crne Gore, Hrvatske, Ukrajine, Mađarske i Śeverne Makedonije.

CdM poziva Đurišića da objasni detalje uništenja ovog vozila i saopšti šta je preduzeo tim povodom. Kako tvrdi izvor CdM-a, javnost treba da zna da prvi čovjek ove uprave nije preduzeo ništa po ovom pitanju već pokušao zataškati ovaj slučaj. Kako se Đurišić ponaša, a prema tvrdnjama izvora CdM-a, ogleda se i u korišćenju

Na otvaranju skupa u ime organizatora okupljenima se obratio dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić podśetivši na vrijedni Nikčevićev naučni i pedagoški doprinos, kako u zemlji njegova rođenja, Crnoj Gori, tako i u Republici Hrvatskoj. - Današnji skup okupio je Nikčevićeve najbliže, članove porodice, prijatelje, asistente, saradnike. Na osnovu prijavljenih referata moglo bi se zaključiti da će o Miloradovu životu i djelu ovaj skup i zbornik radova koji će ga pratiti dati široku i meritornu sliku. No, Fakultet za crnogorski jezik i književnost nije od ustanova u kojima se kultura śećanja njeguje s mijene na uštap i ovaj skup zasigurno neće biti posljednja prilika da se pod ovim krovom govori o djelu Milorada Nikčevića, jer njemu ne pripada samo posebno mjesto na zidu uglednih filologa koji su gradili nauku o crnogorskome jeziku, književnosti i kulturi; njegovo je mjesto u samim temeljima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i montenegristike - istakao je

Koča Đurišić

dva službena vozila koja su u ranijem periodu koristili direktori uprava za imovinu i nekretnine. Dok neke službe od javnog interesa uopšte nemaju službena vozila, Đurišić se udobno vozi u novom terencu ,,nisan xtrail“ i ,,mercedesu“ E klase. Ovakvo ponašanje Đurišića svakodnevno nailazi na zaprepašćenje posebno starijih kolega koji u Upravi za imovinu rade više decenija. Podsjećamo i na činjenicu da je Đurišić procesuiran i da Specijalno državno tužilaštvo vrši izviđajne radnje povodom skandalozne procjene komisije za procjene koju je formirao Đurišić i u koju je sam sebe imenovao. Ta komisija je deset puta manje procijenila državnu imovinu na Crnogorskom primoriju, da bi nakon postupanja Specijalnog tužilaštva dostavila novu procjenu i ispravila prethodnu ,,malu“ grešku od desetostrukog manjeg iznosa. R.P.

Konflikt u Manastiru Podlastva

Svađa Carevića i sveštenika SPC PODGORICA - Društvenim mrežama kruži video snimak na kome se vidi i čuje svađa u Manastiru Podlastva između brata predsjednika Opštine Budva Marka Carevića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Što je tačan uzrok svađe nije poznato, prenosi portal CdM. Na snimku se u jednom trenutku čuje da sveštenik jednoj igumaniji kaže ,,ti si za sve ovo kriva“. R. P.

Skrinšot konflikta u Manastiru Podlastva

PODGORICA - Povodom Markovdana, slave Podgorice, gradskim ulicama prošla je juče litija sa moštima prepodobnog Simeona Dajbabskog, koju je predvodio mitropolit crnogorskoprimorski SPC Joanikije sa sveštenstvom. Litija je organizovana od Crkve Svetog Đorđa do temelja Hrama Svetog Apostola Marka. - Mi smo svjedočili da crkva kroz istoriju ide za Hristom noseći njegov znak kao znak pobjede nad tamom i zlom. Svaka litija je velika radost, jer prenosimo onu radost koju je ovom svijetu darovao Hristos svojim vaskrsenjem. Idemo za onim koji je prvenac iz mrtvih, ako je prvenac to znači da idu mnogi za njime, zapravo svi oni koji u njega vjeruju – kazao je mitropolit Joanikije. On je istakao da je ovu litiju predvodio Sveti Marko čije su, kako dodaje, temelje hra-

Sa međunarodnog naučnog skupa na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Čirgić u svojem obraćanju. Na otvaranju skupa pročitano je pozdravno obraćanje Ivana Trojana, dekana Filozofskoga fakulteta u Osijeku, na kojem je Nikčević biran u sva naučno-nastavna zvanja, od docenta do redovnoga profesora u trajnome zvanju. Radni dio skupa otvoren je referatom Ljudmile Vasiljeve sa Univerziteta „Ivan Franko“ u Lavovu o udžbeniku „Hrvatski jezik“, namijenjenom strancima, a čiji je recenzent bio upravo Milorad Nikčević. Vasiljeva je u izlaganju potcrtala značaj Milorada Nikčevića i njegova brata Vojislava u svijetlu uspostavljanja naučnih crnogorsko-ukrajinskih veza te

posebno izdvojila Nikčevićev angažman na promociji crnogorskoga identiteta izvan granica Crne Gore.

PRIJATELJSTVO I UGLED

R a d ov a n D a m j a n ov i ć podśetio je na segment Nikčevićeva naučnoga rada posvećen hrvatsko-crnogorskim prosvjetno-kulturnim vezama kroz istoriju, s posebnim osvrtom na XIX i početak XX vijeka, dok je Milica Lukić sa Filozofskoga fakulteta u Osijeku osvijetlila mjesto Nikčevićevih antiratnih eseja nastalih 1991. godine u kontekstu „hrvatskoga ratnog pisma“. Teatrološkinja Sanja Nikčević iz Zagre-

Crkva Srbije organ litiju ulicama Pod

Sa jučerašnje litije

ma posjetili i tamo se Bogu pomolili i zablagodarili porodici Đečevića koji čuvaju temenje hrama Svetog Marka.

- Vidite koliko je lijepa jedna svetinja iako je davno porušena. Ona je upečaćena u našem pamćenju, ona ima blagodat

Društvo

Poneđeljak, 9. maj 2022.

to na zidu loga da Nikčevića normiranju crnogorskoga jezika ukazao je Elod Dudaš sa Filozofskoga fakulteta Univerziteta „Loranda Etveša“ u Budimpešti, dok je o stilskim karakteristikama Nikčevićevih rasprava i kolumni govorila Jasmina Nikčević sa Filološkoga fakulteta u Nikšiću. Prvi dio skupa okončan je referatima Jasminke BralaMudrovčić sa Sveučilišta u Zadru o Nikčevićevim jezikoslovnim i književnoteorijskim pogledima na hrvatski jezik i književnost i Dragane Kršenković-Brković koja je ukazala na Nikčevićev doprinos osvjetljavanju djela zaboravljene crnogorske spisateljice Ide Verone.

BOGATI NAUČNI OPUS

ba svoj referat posvetila je problematizaciji kanona u literaturi, osvrćući se na početku izlaganja na Nikčevićevo nesebično prijateljstvo i ugled koji je uživao među kolegama i studentima. Jakov Sabljić sa Filozofskoga fakulteta u Osijeku dao je pregled međunarodnoga naučnog projekta Kulture u doticaju, što ga je pod pokroviteljstvom hrvatskoga Ministarstva znanosti gotovo pune dvije decenije vodio Milorad Nikčević, a u okviru kojega je objavljeno nekoliko desetina knjiga i organizovano više naučnih skupova o crnogorsko-hrvatskim kulturnim, književnim i jezičkim vezama. Na doprinos Milora-

nizovala dgorice da nas sve sabere i osnaži. To je raspeta svetinja, ali ima moć da nas ujedinjava i raduje. To je svetinja koja nije zaboravljena nego se vaznijela na nebo i otuda ima novo dejstvo. Mi ovdje spajamo više praznika, praznik Svetog Georgija i Svetoga Apostola Marka i idemo prema prazniku Svetog Vasilija Ostroškog – poručio je mitropolit Joanikije. Litiji je prisustvovalo više hiljada građana, a snimala je Uprava policije. Na litiji su, između ostalih, bili i ministri finansija i pravde Aleksandar Damjanović i Marko Kovač, kao i rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović. S. P.

U drugome dijelu skupa o različitim aspektima bogatoga naučnog opusa Milorada Nikčevića govorili su profesori i saradnici s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja Sofija Kalezić, Adnan Čirgić, Boban Batrićević, Aleksandar Čogurić, Aleksandar Radoman, Vladimir Vojinović, Milan Marković, Jelena Šušanj, Sanja Orlandić, Nikola Popović i Novica Vujović. U ime Hrvatsko-crnogorskog prijateljskog društva „Ivan Mažuranić“ skup je pozdravio likovni umjetnik Mijo Adžić, a zaključnu riječ dala je Milica Lukić. Nakon okončanja radnoga dijela skupa, učesnici su se pridružili protestnoj šetnji u znak podrške Cetinja Ukrajini. R. P. PODGORICA - Nakon što je CdM objavio da je vodoizvorište Bolje sestre ostalo bez nadzora jer je polomljena termalna kamera Nacionalnih parkova Crne Gore, oglasili su se iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje d.o.o, koje upravlja tim vodoizvorištem i tvrde da je vodoizvorište pod njihovim cjelodnevnim nadzorom. - U cilju ispravnog informisanja javnosti, pojasnimo da onesposobljavanje ove kamere ne ugrožava zaštitu i nadzor vodoizvorišta sa koga se snabdijeva vodom pet opština Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je, na inicijativu Nacionalnih parkova Crne Gore (JPNPCG), sa ovim javnim preduzećem, sa kojim inače ima dugogodišnju uspješnu saradnju, potpisao 2021. godine sporazum o postavljanju kamere na lokaciji iznad postrojenja

Članica Odbora za međunarodne odnose obavijestila EU o projektu adaptacije istorijske vile u centru grada pod Trebjesom u svrhu hodočasničkog i kulturnog centra

Vuković: Nikšić već godinu liči na vjersku enklavu

PODGORICA - Članica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike iz redova DPSa Aleksandra Vuković obavijestila je nekoliko ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori o projektu adaptacije istorijske vile u centru Nikšića u svrhu hodočasničkog i kulturnog centra, prenosi Gradski portal. - Smatram da se ovim narušava građanski koncept društva i kulturna paradigma Nikšića, koji već godinu liči na vjersku enklavu, đe program kulture kreiraju sveštena lica. Prethodna vlada akreditovala je i rad vjerske gimnazije u Nikšiću, pa ću iskoristiti svoje članstvo u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport kako bi se preispitala zakonitost odluke bivše ministarke Bratić - kazala je Vuković. NVO Montenegro International projekat je nazvala otimačinom kulturno-istorijske baštine i upozorila Delegaciju EU u Podgorici na moguću zloupotrebu sredstava koja su dodijeljena crkvi. Prema podacima koje su objavili, u katastru navodno piše da je ,,vlasnik“ (koji nije naveden) poklonio kuću Crkvi Srbije u februaru ove godine. -Nepokretnosti koje su zavještane gradu Nikšiću, ne mogu postati ničije vlasništvo bez saglasnosti Vlade. Kako je, odjednom, stara kuća, zadužbina gradu postala privatna? Koji ,,vlasnik“ može pokloniti istorijsku vilu i oduzimati je od države, grada i siromašnih, kojima je bila prvobitno namijenjena? Glavni uslov koji bi EU trebala imati u vidu, vrti se oko osnovnog. Najprije se mora znati status koji je kuća imala, jer ako je kulturno dobro, što se može zaključiti iz navoda ,,istorijska vila“, ona ne može biti predmet privatne svojine. A hronologija katastra govori sve - saopšteno je iz ove NVO. Podsjećaju da EU strogo vodi računa o dodjeli sredstava i dokumentaciji aplikanata i postavljaju pitanje da li se i na koji način provjerilo pravo na svojinu Srpske crkve nad

Ovim se narušava građanski koncept društva i kulturna paradigma Nikšića, koji već godinu liči na vjersku enklavu, đe program kulture kreiraju sveštena lica - kazala je Vuković GRADSKI.ME

ić: život i djelo“

Istorijska vila u Nikšiću

,,istorijskom vilom“ prije nego što se dodijelio grant za projekat? Redakcija Gradske TV još prošle sedmice obratila se Delegaciji EU u Crnoj Gori sa pitanjem koja je svrha izgradnje objekta u Nikšiću, kao i da li se time dodatno narušava građanski koncept društva. - Navedeni projekat predstavlja prekograničnu inicijativu finansiranu u okviru 2. poziva za prijavljivanje projekata Prekograničnog programa Srbija-Crna Gora 2014-2020 u sklopu Instrumenta pretpristupne pomoći, sprovedenog od strane Sektora za ugovaranje i finansiranje programa iz

Aleksandra Vuković

sredstava EU u Ministarstvu finansija Vlade Republike Srbije. Za više detalja o ciljevima ove aktivnosti upućujemo Vas

da kontaktirate gore navedeno tijelo zaduženo za ugovaranje u okviru ovog poziva - navodi se u odgovoru. Iz nikšićke lokalne uprave saopšteno je da nemaju ,,ništa sa tim“ i preporučili obraćanje Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, od koje je stigao sljedeći odgovor. - Nažalost, trenutno nijesmo u prilici da vam odgovorimo na pitanja. Ovih dana smo u gužvi i u pripremama oko slave našeg hrama i grada Nikšića. Preporučujemo da govorimo na ovu temu nakon praznika Svetog Vasilija Ostroškog - saopšteno je Gradskoj RTV iz Eparhije budimljansko-nikšićke. S. P.

Saopštenje Regionalnog vodovoda

Vodoizvorište Bolje sestre pod stalnim nadzorom

Regionalnog vodovoda na vodoizvorištu Bolje sestre, a koju je koristila Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero za nadzor

reona Malog blata protiv krivolova u ovoj oblasti - navodi se u saopštenju. Kako ističu, postavljena kamera se ne nalazi u prvoj za-

štitnoj zoni izvorišta, niti je bila postavljena u službi nadzora i zaštite vodoizvorišta Bolje sestre. - Bezbjednost i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre je u nadležnosti Službe zaštite Regionalnog vodovoda

 Vodoizvorište Bolje sestre

Postoji nekoliko dodatno instaliranih kamera koje nadziru spornu kameru koja je polomljena

Crnogorsko primorje, koja obavlja poslove fizičke i tehničke zaštite i nadzora izvorišta 24 sata dnevno, u skladu sa usvojenim planom zaštite štićenih objekata. Takođe, postoji nekoliko dodatno instaliranih kamera koje nadziru spornu kameru koja je polomljena i nadamo se da će snimci sa ovih kamera pomoći nadležnim organima u istrazi i otkrivanju počinilaca ovog djela. Duboko žalimo zbog ovog incidenta i stojimo na raspolaganju nadležnim organima u smislu dostavljanja informacija koje mogu pomoći u daljoj istrazi - navode iz Regionalnog vodovoda. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Građanke i građani Cetinja i juče podržali ukrajinski narod

U šetnji za mir i dr Ljudmila Vasiljeva PODGORICA - Građanke i građani Cetinja juče su ponovnim okupljanjem dali podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole I odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu. Transparent je nosila i ploču ofarbala prof. dr Ljudmila Vasiljeva, Ukrajinka iz Lavova, redovna profesorica Univerziteta ,,Ivan Franko“ u Lavovu, dugogodišnja saradnica FCJK i članica ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika. Takođe, skupu su prisustvovali i učesnici međunarodnog naučnog skupa posvećenog Miloradu Nikčeviću koji je juče održan na Cetinju. Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. S. P.

Cetinje ne odustaje: Građani i juče pružili podršku Ukrajincima

Ljubomir Filipović

Filipović podnio prijavu policiji PODGORICA - Izvršni koordinator Građanske inicijative ,,21. maj“ Ljubomir Filipović podnio je prijavu Upravi policije i Odjeljenju bezbjednosti Kotor protiv Gorana Jovanovića, alijas Timor Tmurni, zdravstvenog radnika, političara i javnog funkcionera imenovanog od strane Vlade, zato što mu je prijetio nasiljem na društvenoj mreži Fejsbuk, saopšteno je iz GI ,,21. maj“. - Jovanović, koji je funkcioner Demokratske Crne Gore i kojeg je Vlada KrivokapićAbazović svojevremeno postavila za predsjednika Odbora direktora Instituta za javno zdravlje, napisao je na svom Fejsbuk profilu komentar o novoimenovanom direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Savu Kenteri na što je Filipović reagovao na način

što je napisao ,,opet ćeš se izvinjavati, doktore“. Nakon kraće međusobne diskusije, Jovanović je pozvao Filipovića da se povuče, odnosno odustane od dalje diskusije ili će u protivnom ,,popiti koji pravi šamar“ kad ga sretne - objašnjavaju u saopštenju iz GI ,,21. maj“. Kako dodaju, kultura javnog govora i kvalitet političke diskusije je na krajnje niskom nivou. - Neprimjereno je da se pristupa najavi drskog i nasilničkog ponašanja i otvorenom pozivu na tuču. Filipović je od policije zatražio da Jovanovića upozori na dalje javno ponašanje, ovog puta bez pokretanja prekršajnog postupka već da se preventivno djeluje i upozori na dalje ponašanje. Političke, ideološke i vrijednosne razlike ne smiju biti povod za nasilje i remećenje javnog reda i mira - zaključuju u saopštenju. S. P.

PODGORICA - Predstavnici Sindikata i Ministarstva prosvjete razgovaraće u četvrtak o izmjenama granskog kolektivnog ugovora u cilju povećavanja koeficijenta kojim se obračunava plata zaposlenima u toj oblasti. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da će na sastanku sa resornim ministrom Miomirom Vojinovićem zajednički razmotriti ima li prostora za povećanje plata prosvjetarima. - Predložićemo da se izmijene koeficijenti u granskom kolektivnom ugovoru, kojim se reguliše i obračunava plata. Na taj način bi bila povećana bruto plata, a samim tim i izdvajanja za Fond PIO - rekao je Božović agenciji Mina. On je kazao da je prosječna plata u prosvjeti 700 eura i da je programom ,,Evropa sad“ neto plata povećana za 25 odsto. Božović je naveo i kako bi bilo neskromno tvrditi da su u prosvjeti u potpunosti nezadovoljni tim povećanjem. - Međutim, trenutna deša-

Nikola Đurašković

Đurašković: Prijestonica nije dobila zahtjev za snimanje filma Bećkovića PODGORICA - Prijestonica Cetinje nije dobijala zahtjev povodom snimanja filma Danila Bećkovića pa samim tim nije izdata bilo kakva saglasnost, saopštio je gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković u objavi na Fejsbuku. On je poručio da grad ima ingerencije u odnosu na korišćenje javnih površina i da Komunalna policija vrši nadzor u tom dijelu. - Pozivam direktore Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Narodnog muzeja Crne Gore da informišu javnost da li je tražena i izdata saglasnost za snimanje u državnim institucijama kulture – kazao je Đurašković. Podsjećamo, Portal Analitika je u subotu objavio da je srpski reditelj Danilo Bećković ovih dana na Cetinju i u okolini tog grada, gdje snima dokumentarnu seriju o Petru II Petroviću Njegošu. Prema njihovim saznanjima, film o crnogorskom vladaru Bećković će, između ostalog, snimati u Biljardi, u Mauzoleju na Lovćenu, ali i na Njegušima, a serija bi trebalo da ima 11 epizoda. S. P.

U četvrtak sastanak predstavnika Sindikata i Ministarstva o izmjenama granskog kolektivnog ugovora

Traže veće koeficijente u prosvjeti Božović je kazao da je prosječna plata u prosvjeti 700 eura i da je programom ,,Evropa sad“ neto plata povećana za 25 odsto i naveo kako bi bilo neskromno tvrditi da su u prosvjeti u potpunosti nezadovoljni tim povećanjem vanja su to devalvirala – rast cijena goriva, hrane. Mi smo praktično u situaciji da pono-

vo tražimo povećanje - rekao je Božović. On je kazao da to povećanje i.mandić

Nakon prijetnji Gorana Jovanovića na Fejsbuku

Gradonačelnik Cetinja poručio da grad ima ingerencije na javnim površinama

Ministarstvo prosvjete

plata nije bilo preko granskog kolektivnog ugovora, nego izmjenom zakona. - Zbog toga dio koji se odvaja od naših plata za zdravstvo samo se preliva na neto platu - saopštio je Božović. On je rekao da će nastojati da rade na izmjenama koeficijenata, ne bi li, pomoću njih, došli do neto plate. - Izdvajamo iz naših plata za Fond PIO kao i ranije. Prilikom odlaska u penziju, sa sadašnjom platom, penzija nam ne bi bila nimalo veća, a plata je uvećana za četvrtinu. Te dvije stavke su u raskoraku - rekao je Božović. On je kazao da će na sastanku pokušati da iznađu modele za regulisanje prevoza za više od 800 kolega i koleginica koji na posao putuju u druge opštine i koji, kako je rekao, odvajaju ne samo vrijeme, već i veliki novac za plaćanje prevoza. - Tu su i jubilarne nagrade, ali i još neke stvari koje se tiču defektologa, nastavnika. Mnogo stvari ima o kojima možemo i moramo da pričamo, ne samo kroz granski kolektivni ugovor, već i kroz izmjenu i dopunu zakona, ne bismo li našli neka bolja rješenja koja će makar malo da poprave status prosvjetnog radnika - rekao je Božović. On je kazao i da je još rano da licitira datumima kada će se krenuti u rješavanje tih problema, dodajući da taj proces zavisi od Sindikata, Ministarstva prosvjete, ali i drugih resora. - Mi bismo najsrećniji bili da se to desi u četvrtak, da potpišemo novi sporazum, ali to je ipak proces. Granski kolektivni ugovor se ne mijenja preko noći - zaključio je Božović. S. P.

Društvo

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Ombudsman zamjera nadležnima kako realizuju uslugu hraniteljstva, iz Ministarstva poručuju da će je unaprijediti

Dijete bilo kod hranitelja koji nije imao licencu

PODGORICA – Centri za socijalni rad ne kontrolišu hranitelje kako bi trebalo, jer ne registruju promjene u hraniteljskoj porodici koja bi zbog izmijenjenih okolnosti trebalo da izgubi licencu za obavljanje ove usluge – zamjerka je koju je zaštitnik ljudskih prava i sloboda notirao u izvještaju o radu za prošlu godinu koji je u skupštinskoj proceduri. Poslanici treba da diskutuju o tom dokumentu. Ombudsman je u radu imao predmete koji se odnose na porodični smještaj, poteškoće sa kojima se suočavaju djeca, kao i na izazove u dijelu praćenja ove usluge. Zapazili su više problema - od nedovoljnog praćenja hraniteljstva, nesprovođenja adekvatne podrške hraniteljima, do problema sa licencom...

ProPuSt nadležnih

Kroz jedan slučaj objasnili su zbog čega su kritikovali postupanje nadležnih. Navode da je po obraćanju hranitelja djeteta, za koje je planirani oblik zaštite bilo usvojenje, organ starateljstva konstatovao da hranitelj ne ispunjava uslove za produžetak licence, a da je važeća istekla. U tom trenutku, dalje se navodi, on je jedini hranitelj koji brine o djetetu, imajući u vidu da je, u međuvremenu, supruga napustila porodičnu zajednicu. Predstavnici organa starateljstva hranitelju su, piše u izvještaju, pokušali da objasne pojedine institute starateljstvo, hraniteljstvo, usvojenje, savjetujući ga da podnese zahtjev za usvoje-

m.babović

Na pitanje Pobjede bivšem ministarstvu finansija i socijalnog staranja zašto centri za socijalni rad ne kontrolišu adekvatno hranitelje i šta su učinili povodom toga odgovoreno je da sprovode intenzivnu reformu sistema socijalne i dječje zaštite nje djeteta, što pothranjuje njegova očekivanja da dijete može ostati i dalje u njegovoj porodici. Ombudsman zaključuje da se zbog navedenih okolnosti - promjena porodične strukture, neposjedovanja važeće licence za hranitelja, dijete nalazilo u situaciji nesigurnosti i pravne neizvjesnosti.

MiniStarStvo bilo PaSivno

- Primijećeno je da je nadležno ministarstvo, u ovakvim i sličnim situacijama, imalo veoma pasivan stav i pored zakonske mogućnosti, odnosno obaveze da izvrši stručni nadzor nad radom pružaoca usluge – ističe se u izvještaju ombudsmana. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja kazali su Pobjedi da povodom konkretnog slučaja mogu saopštiti da je taj resor inicirao nadzor inspekcije socijalne i dječje zaštite. Inspekcija je, kažu, dala preporuke nadležnom centru za socijalni rad. Napominju da prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, ali i domaćoj legislativi kojom je uređena ova oblast, informacije o postupku

Zgrada u kojoj je bilo smješteno bivše ministarstvo finansija i socijalnog staranja

usvojenja moraju biti tajne, u cilju zaštite prava na privatnost djeteta. Upitani zašto centri za socijalni rad ne kontrolišu adekvatno hranitelje i šta su učinili povodom toga, odgovaraju da sprovode intenzivnu reformu sistema socijalne i dječje zaštite.

uvešće centre za hraniteljStvo

Kako kažu, saglasno UN Konvenciji o pravima djeteta i UN Smjernicama za alternativnu brigu o djeci, posvećeni su razvoju hraniteljstva i smještaju djece u hraniteljskim porodicama. Crna Gora ima tradicionalno dobro razvijeno hraniteljstvo u okviru proširene porodice, pa su

dodatno radili da razviju nesrodničko hraniteljstvo. - Ministarstvo radi na unapređenju sistemskih kapaciteta i u tom smislu ima u planu razvoj centara za hraniteljstvo, koji bi preuzeli pojedine aktivnosti na kojima sada rade centri za socijalni rad, a koje su u vezi sa procjenom, pripremom, kontrolom hraniteljskih porodica i pružanjem podrške djeci koja su smještena u porodicama, kao i promocijom hraniteljstva u Crnoj Gori – naveli su oni.

izdali 163 licence za hranitelje

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nije nadležno za izdavanje licenci za hranitelje, kažu iz ovog resora.

Hranitelji mogu biti nezapošljeni, penzioneri, pojedinci… Procjenu sposobnosti potencijalnih hranitelja, odnosno ,,podobnosti“ potencijalnih hranitelja, obavlja centar za socijalni rad na teritoriji opštine na kojoj potencijalni hranitelji žive. Postupak procjene ima nekoliko faza i može trajati do šest mjeseci, jer obuhvata i realizaciju programa obuke za hraniteljstvo, kažu iz Ministarstva. Prijavu za hraniteljstvo mogu podnijeti zainte-

PODGORICA - Crveni krst afirmiše duh istinske društvene odgovornosti, solidarnosti, empatije i humanosti, poručio je premijer Dritan Abazović u čestitki povodom 8. maja, Međunarodnog dana Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. On je čestitku uputio svim volonterima, zaposlenima i rukovodstvu Crvenog krsta Crne Gore (CKCG). - Vlada je ponosna na CKCG koji ima duboku tradiciju i važnost u istoriji naše države, kao društvo Crvenog krsta koje je osnovano

resovani bez obzira da li su zapošljeni, penzioneri, u bračnoj zajednici, udovac ili udovica, ili pojedinac. - Važno je da budući hranitelji posjeduju kapacitete da djetetu obezbijede sigurno okruženje i zaštitu od zlostavljanja, zanemarivanja i eksploatacije, obezbijede razvoj potencijala i prevazilaženje eventualnih poteškoća u razvoju – rekli su oni.

Centri za socijalni rad vode postupak procjene, obuke, izdavanja licence i praćenja hraniteljskih porodica. Iz Ministarstva kažu da je u Crnoj Gori registrovano 163 licencirana pružaoca usluge hraniteljstva. Licenca se izdaje na period od dvije godine. Licencu može suspendovati, odnosno oduzeti komisija koju formira nadležni centar, ukoliko se utvrdi da su ispunjeni uslovi za suspenziju, odnosno oduzimanje prije roka na koji je izdata. Upitani koliko hranitelja je izgubilo licencu i zašto, kažu da su centri za socijalni rad u nekoliko slučajeva vodili postupke za oduzimanje licence. Zainteresovani potencijalni hranitelji prolaze postupak procjene koji ima nekoliko faza i koji može trajati do šest mjeseci, jer obuhvata i realizaciju programa obuke za hraniteljstvo, dodaju iz Ministarstva. U tom postupku, prema njihovim riječima, dešava se da oni koji podnesu zahtjev, u toku procjene i selekcije ne dobiju licencu i ne budu procijenjeni kao podobni za pružanje ove usluge. Tvrde da je dobra procjena i selekcija potencijalnih hranitelja razlog što

Kako ih kontrolišu Kako procedura nalaže, iz Ministarstva kažu da centri za socijalni rad obavljaju kontrolu kroz neposredne obilaske hraniteljskih porodica, razgovore sa hraniteljima i korisnicima usluge porodični smještajhraniteljstvo, putem informacija pribavljenih od relevantnih institucija (vrtića, škola i drugih relevantnih institucija), srodnika, kao i drugih za dijete značajnih lica, kroz redovne godišnje periodične izvještaje koje hranitelji dostavljaju organu starateljstva uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije. Dodaju da su hraniteljske porodice u obavezi da pohađaju obuku i nakon dobijanja licence. - Organ starateljstva prati razvoj djece koja su smještana u hraniteljske porodice i utvrđuje da li se njihovo čuvanje, njega, vaspitanje i školovanje ostvaruje u skladu sa odredbama ovih zakona i ugovora o smještaju – kažu iz Ministarstva.

u toku pružanja ove usluge mali broj hranitelja izgubi licencu. Upitani da li je moguće da hranitelj počne ponovo da pruža ovu vrstu usluge, ako mu se oduzme licenca, kažu da je to regulisano Pravilnikom o bližim uslovima za suspenziju i oduzimanje licence djelatnosti socijalne i dječje zaštite. Ističu da u zavisnosti od razloga, izuzetno u rijetkim slučajevima se može izdati licenca ukoliko se u postupku, po ponovljenom zahtjevu, ustanovi da su prestali da postoje razlozi koji su doveli do oduzimanja licence. Nadležni organ starateljstva, dodaju oni, takođe, procjenjuje i druge uslove i donosi odluku je li hranitelj podoban ili nije. n. Đ.

Čestitka premijera povodom Međunarodnog dana Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca

Abazović: Afirmacija solidarnosti i humanosti 1875. godine, utrlo put solidarnosti na Balkanu - istakao je Abazović. On je naglasio da Crna Gora već 147 godina, kroz organizaciju Crvenog krsta, baštini ideju empatije i solidarnosti koja prevazilazi

sve nacionalne, vjerske, prirodne i vještačke razlike i granice među ljudima. - Vaše nesebično zalaganje dopire u sve krajeve Crne Gore, često prevazilazeći brojne nedaće do naj-

zabačenijih predjela naše države, vođeni idejom da se pomogne čovjeku u nevolji - kazao je Abazović. Kako je naveo, vjekovnim trudom i zalaganjem, CKCG je postao dokazani oslonac u kriznim situaci-

jama, zbog čega im država duguje posebnu zahvalnost. Abazović je zaključio da Međunarodni dan Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca podsjeća čovječanstvo na rad i požrtvovanje te humanitarne organizacije. - Ali i obavezuje da slijedimo primjer i afirmišemo duh istinske društvene odgovornosti, solidarnosti, empatije i humanosti na kojima počivaju velika djela ljudske istorije - dodaje se u čestitki Abazovića. S. P.

10 U fokusu: Ukrajinska kriza

Poneđeljak, 9. maj 2022.

SEDAMDESET ČETVRTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Vazdušna uzbuna u cijeloj zemlji

Rusi granatirali školu, više od 60 žrtava - Rusija je počinila ovaj brutalni ratni zločin neposredno prije Dana sjećanja i pomirenja, ponavljajući tragediju Drugog svjetskog rata - navedeno je u objavi ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova

KIJEV - Lokalni zvaničnik Luganjska kazao je da se strahuje da je 60 ljudi poginulo u vazdušnom napadu u subotu na školu u kojoj se sklonilo 90 osoba. Načelnik Luganjske regionalne vojne uprave Serhi Hejdej rekao je da je spašeno 30 ljudi koji su se sklonili u školi, od kojih je sedam povrijeđeno. - Tijela dvoje ljudi pronađena su u ruševinama - rekao je Hejdej u postu Telegrama u neđelju, dodajući da je „vjerovatno da su svi od 60 ljudi koji su ostali ispod olupine zgrade poginuli“. Ruski avion bacio je bombu na školu u selu Bilohorivka, koje je udaljeno oko sedam milja od linije fronta, navodi Hejdej. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine oštro je osudilo rusko granatiranje škole u Bilohorivki u kojoj je bilo smješteno 60 ljudi. - Rusija je počinila ovaj brutalni ratni zločin neposredno prije Dana sjećanja i pomirenja, ponavljajući tragediju Drugog svjetskog rata - navedeno je u objavi ministarstva.

POMOĆ SAVEZNIKA

Velika Britanija će izdvojiti dodatnih 1,3 milijarde funti vojne podrške Ukrajini kako bi po-

Potraga za preživjelima u selu Bilohorivka

mogla toj zemlji u odbrani od ruskih snaga, najavili su juče britanski zvaničnici. Britanija će tako skoro da udvostruči izdvajanja za Ukrajinu. Dodatna sredstva dolaze iz rezervi vlade za hitne slučajeve. Kako prenosi AP, britanska vlada će izdvojiti sredstva u koja je uključen paket pomoći koji je prošle sedmice najavio premijer Boris Džonson. Taj novi plan pomoći britanske vlade od 300 miliona funti sadrži i radare za lokalizovanje artiljerije, dronove i ure-

Srušen ruski helikopter kod Zmijskog ostrva Pozivajući se na navode ukrajinske vojske na Telegramu, Kijev Independent objavio je video snimak na kojem se, kako tvrde, vidi kako su oružane snage ove zemlje srušile ruski helikopter kod Zmijskog ostrva.

đaje za noćno osmatranje. Očekuje se da će Džonson, američki predsjednik Džozef Bajden i lideri drugih zemalja Grupe sedam danas imati on-

lajn razgovore sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Razgovori uoči 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, trebalo bi da ukažu na jedinstvo zapadnih saveznika.

PREDAJA JE NEPRIHVATLJIVA

Zamjenik komandanta Azovskog bataljona u čeličani Azov-

stal u Marijupolju, kapetan Svjatoslav Palamar kazao je na konferenciji za novinare da ruske snage i dalje gađaju tu oblast, kao i da žele da upadnu u fabriku. On nije mogao da potvrdi da li su svi civili evakuisani iz Azovstala, kao što je juče objavila zamjenica ukrajinskog premijera Irena Vereščuk, javlja BBC. Poručnik Ilija Samojljenko je kazao da „predaja nije opcija jer Rusiju ne zanimaju njihovi životi“. U međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da će „kao i 1945. pobjeda biti naša“, čestitajući bivšim sovjetskim narodima 77. godišnjicu poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Povlačenje iz Popasne Ukrajinske snage povukle su se iz istočnog ukrajinskog grada Popasne, rekao je juče guverner regije Luganjsk, potvrđujući ruske izvještaje da je grad osvojen. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je juče da su njegove snage preuzele kontrolu nad većinom Popasne. Guverner Luganjska Gajdaj rekao je ukrajinskoj televiziji da su se ukrajinske snage povukle kako bi se bolje učvrstile, dodajući da je tamo sve uništeno. Ruske snage pokrenule su novu ofanzivu u aprilu duž većeg dijela istoka Ukrajine, a nedavno su se dogodili neki od najintenzivnijih napada i granatiranja oko Popasne. Spašeno je 30 osoba

Zelenski: Evakuisano više od 300 civila Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uoči velike proslave Dana pobjede u Moskvi, objavio je crno-bijeli video snimak, koji je nastao u Borođanki, jednoj od oblasti koje su potpuno razorene tokom ruske invazije i još jednom predočio Zapadu muke kroz koje ukrajinski narod prolazi. On je rekao da je više od 300 civila spašeno od početka evakuacije iz opkoljene čeličane Azovstal. Kako prenosi CCN, to je označilo kraj prve faze evakuacije, koja je počela prije nešto više od sedam dana. - Zahvalan sam timovima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Ujedinjenih nacija što su nam pomogli da izvršimo prvu fazu misije evakuacije Azovstal. Spašeno je više od 300 ljudi, žena i djece rekao je Zelenski. Vlasti se sada pripremaju za drugu fazu evakuacije za ranjenike, medicinare i vojsku. Zelenski je dodao da je od subote ruska vojska uništila ili oštetila skoro 200 objekata kulturnog nasljeđa.

- Danas se naši vojnici, kao njihovi preci, bore rame uz rame da oslobode svoju rodnu zemlju od nacističke prljavštine sa uvjerenjem da će, kao i 1945. godine, pobjeda biti naša. Danas je naša zajednička dužnost da spriječimo ponovno rađanje nacizma koji je nanio toliko patnje narodima različitih zemalja - rekao je Putin koji je u februaru poslao ruske trupe u invaziju na Ukrajinu. On je dodao da se nada da će ,,nove generacije biti dostojne sjećanja na svoje očeve i đedove“. Putin je takođe više puta pominjao ne samo vojnike, već i civile na „domaćem frontu... koji su razbili nacizam po cijenu bezbrojnih žrtava“. - Nažalost, danas nacizam ponovo diže glavu - rekao je Putin koji je insistirao na tome da su u Ukrajini fašisti koji su prijetnja Rusiji i manjini koja govori ruski na istoku Ukrajine, a za koju Moskva tvrdi da je „oslobodilačka“ - podsjeća agencija Frans pres. On je takođe rekao da želi ,,svim stanovnicima Ukrajine mirnu i pravednu budućnost“. Moskva će u poneđeljak zvanično obilježiti pobjedu nad nacističkom Njemačkom tradicionalnom vojnom paradom. Pod vlašću Vladimira Putina, Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, bivšu sovjetsku republiku koja je proglasila nezavisnost 1991.

Kultura

Poneđeljak, 9. maj 2022.

PRIKAZ: Knjiga „Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja“ autora Jakova Sabljića Piše: Novica VUJOVIĆ

U izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Cetinje i Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ – Podgorica nedavno je objavljena knjiga „Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja“ autora Jakova Sabljića. Objavljena je u biblioteci Posebna izdanja, a njezini su urednici Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Sanja Vojinović. Recenzenti knjige su Ante Bežen, Dean Slavić i Marko Ljubešić. Knjiga je iz tehničkih razloga podijeljena na dvije cjeline, odnosno štampana u dva obimna toma, prvi 672 stranice i drugi 676. Autor knjige profesor je na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Crnogorskoj je akademskoj i kulturnoj javnosti poznat po temi doktorskoga rada „Najnoviji hrvatski i crnogorski roman (tvorbe zbilje, granice i identiteta)“, zatim po dugogodišnjoj saradnji s Fakultetom za crnogorski jezik i književnost te po nizu vrijednih projekata koji imaju za cilj proučavanje i afirmaciju crnogorske kulturne baštine, osobito njezina književnog dijela. Zapažen je njegov doprinos učvršćivanju veza crnogorske i hrvatske naučne zajednice. Jakov Sabljić bio je jedan od najbližih saradnika počivšeg profesora Milorada Nikčevića, zaslužnog filologa koji je živio i stvarao u krilu dvije domovine – Crne Gore i Hrvatske.

DILEME I IZBORI

Knjiga „Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja“ otpočinje autorovim

Nastava po mjeri nastavnika i učenika

predgovorom kojim se obrazlažu sve važnije pojedinosti u vezi sa strukturom knjige. Predgovor je naslovljen „Uvod u praktičnu metodiku književnoga odgoja i obrazovanja“ (str. 11–18), a u njemu autor iznosi ličnu motivaciju za bavljenje ovom temom, upućuje na vrijedne prethodnike u ovome poslu te govori o idejnoj koncepciji knjige, metodičkim pravilima u nastavi, terminološkim dilemama i izborima, kao i drugim detaljima iz slojevite strukture ove knjige. Kako i sam ističe, autor se u obradi mnoštva sabranih metoda kretao ili od prvobitne teorijske zamisli k naknadnoj praktičnoj provjeri ili obrnutim procesom; znatan ih je broj, razumije se, sam smislio i predložio tokom nastave a neke su metode, kako je istaknuto, nastale kao plod zajedničkoga rada i autorove saradnje sa studentima. S koliko je promišljenosti u ovoj knjizi obrađen svaki segment na putu ostvarivanja nastavnih ciljeva svjedoči autorova odluka da za svaku metodu sistematično opiše odrednice: ishodi/ aktivnosti – primjena – opis – potrebno pripremiti – primjer(i). Tokom prezentiranja metodičkih procedura autor se držao načela „deskripcija, a ne preskripci-

U garaži Delta sitija otvoren Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović na otvaranju sajma

Nova djela i vrijednosti

PODGORICA – Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja otvoren je sinoć u garaži Delta sitija. Ministarka kulture i medija Maša Vlaović tom prilikom je istakla kao pozitivno to što se na sajmu predstavljaju izdavači iz Crne Gore i regiona. - Na načelima otvorenosti prema svima razvijaćemo i osnaživati kulturnu politiku u Ministarstvu kulture i medija, kako bismo omogućili da naša kultura i stvaralaštvo pronađu publiku ne samo u Crnoj Gori, već i širom svijeta – rekla je Vlaović. Direktor izdavačke kuće Nova knjiga, koja organizuje sajam, Predrag Uljarević kazao je „da smo svi dugo čekali ovaj trenutak ponovnog susreta sa knjigama i čitaocima u javnom prostoru bez distance.“ - Jedan takav susret u kome nam

nije potrebna nikakva distanca jeste Sajam knjiga - kazao je Uljarević. Predsjednik Programskog savjeta Sarajevskog sajma knjiga Ibrahim Spahić posebno se osvrnuo na saradnju sa sajmom u Podgorici, ističući da je glavni grad u „tih naših 17 godina druženja s Novom knjigom pokazao jednu sposobnost da se drži svjetske književnosti, otvoren za djela nagrađena na Sajmu knjiga u Sarajevu.“ Srpski pisac Goran Petrović apelovao je na prisutne da ne zaborave svrhu književnosti. On je pomenuo jednu djevojčicu koja je uoči sajma na jednom štandu listala knjigu i kazao da je, što se njega tiče, ta djevojčica već otvorila sajam. Otvaranju sajma prisustvovao je i predsjednik Vlade Dritan Abazović. R. K.

ja“, pa se svakome nastavniku spram konkretne situacije ostavlja sloboda izbora metode. Autor zauzetim pristupom nudi spoj provjerene metodičke tradicije, a znamo da se u praksi nastavnici nekad i opiru novinama, i savremenih metodičkih teorija, koje opet u nekim segmentima zbog nesnalaženja i neadekvatnog odabira mogu odvesti u neformalan pristup i površnost. Ta-

kvom je koncepcijom dobijena metodička knjiga s praktičnim i, kako bi se reklo, sadržajem uspješno kreiranim za određenu svrhu.

PRINCIPI

Predgovor čitaocu pomaže da razumije principe na kojima je zasnovana knjiga. Jakov Sabljić na jednome mjestu veli: „Na tragu reformskih nastojanja oblikovanja ’škole za život’ u ovoj knjizi sve su metode prilagodljive za popratno samovrednovanje i vrednovanje drugih učenika te su usmjerene na razvoj osobnosti učenika, zatim na proces čitanja, tumačenja i učenja, potom na stvaralaštvo učenika, njihove različite sposobnosti i vještine, na učenje za samorazvoj u međuodnosu s drugim učenicima, to jest na to kako biti djelotvoran dio skupine učenika različitih interesa i sposobnosti, a ne na reduktivno učenje za nešto ili nekoga (ocjenu, prosjek, roditelje ili bilo koji vanjski oblik nagrade)“. Autor nešto kasnije dodaje: „Odlučio sam se za istodobnu poziciju praktič-

noga teoretičara i teoretičnoga praktičara koji je, nadam se, u ravnini i ravnoteži s učenicima i nastavnicima, nikako oholo iznad ili ulizivački ispod njihove misaone i fantazijske razine. Moji metodički recepti namijenjeni su „pravljenju“ nastave po mjeri nastavnika i učenika s opisima metoda od kojih se pojedine nalaze u drugim metodičkim knjigama, no nisu (dovoljno detaljno) konkretizirane ilustrativnim primjerima koje ipak svesrdno donosim u knjizi i dijelim s općinstvom zainteresiranim za nastavu. Knjiga je mogla biti kraća, no žao mi je bilo ne pokazati svu raskoš metoda i varijacija na metode od kojih mnoge nigdje nisu do sada pokazane i zabilježene. Knjiga je mogla biti i duža – što dokazuje da je metodička priča priča bez kraja i to me raduje baš kao što me radovalo maratonsko pisanje i sastavljanje ove metodičke priče, njezino slaganje, kolažiranje, prilagodbe, klasificiranje u njoj sada tiskom upakiranih metoda s mišlju da će nekom u budućnosti čitanja biti od velike koristi!“ Pored popisa literature i internetskih izvora na kraju nalazimo i odjeljak „Zahvale“ u kojemu autor navodi imena studenata uz zahvalnost za doprinos i ulogu koju su oni imali tokom rada na ovome projektu.

Izvodi iz recenzija učinjeni su vidljivim objavom na zadnjoj korici. Recenzenti Dean Slavić i Marko Ljubešić istaknuli su da je Sabljićeva metodička monografija dobrodošla studentima, učiteljima i nastavnicima zbog toga što im njezin sadržaj pomaže da lakše rješavaju zahtjeve koje pred njih stavlja konkretna situacija iz nastave, a nemjerljivo će im pomoći da nastavu izvode na savremeniji i način koji je učenicima bliži. Dakle, pojavljivanju knjige „Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja“, u kojoj su na gotovo 1.400 stranica opisane najrazličitije problemske situacije metodike nastave književnosti – najviše će se radovati članovi prosvjetno-pedagoške zajednice u nas.

NASTAVAK PRODUKCIJE

Predstavljena je knjiga nastavak vrijedne produkcije FCJK i njihove saradnje s Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“. Kontinuitet i u pogledu broja i u pogledu kvaliteta publikacija FCJK održan je uprkos sumornim društvenopolitičkim dešavanjima u potonje dvije godine kad su čak i prosvjetne vlasti sve činile da rad te ustanove zaustave. Fakultet je uspio odbraniti dostojanstvo nauke i akademsku slobodu, a najvredniji zalog za budućnost i montenegristike i crnogorske kulture u cjelini jeste naučna literatura što nastaje iz saradnje domaćih i inostranih montenegrista. Misija priređivanja vrijednih a u praksi i te kako upotrebljivih izdanja puni je smisao našla objavljivanjem knjige „Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja“ filologa Jakova Sabljića.

Radovi Dada Đurića, Dimitrija Popovića i Zlatka Glamočaka na izložbi u Lionu

Simboli prolaznosti života

PODGORICA – Djela umjetnika Miodraga Dada Đurića, Dimitrija Popovića, Zlatka Glamočaka iz Crne Gore i Vladimira Veličkovića iz Srbije našla su se na izložbi „Ništavnost“ (Vanite), koja je otvorena u galeriji „Ories“ u francuskom gradu Lionu. Galerija se ovom izložbom i izborom svojih umjetnika odazvala pozivu i priključila ambicioznom projektu istoimene izložbe koja je u toku u Muzeju lijepih umjetnosti u Lionu. Među pomenutim umjetnicima zastupljeno je još dvadesetak stvaralaca na ovoj izožbi čija je vedeta američki umjet-

Djelo Dada Đurića

nik Keit Haring, jedno od najvećih imena internacionalne umjetničke scene zadnjih decenija XX vijeka. Provlačeći se od šesnaestog vijeka od Karavađa, Fransa Halsa preko Filipa de Šampanja tematika „Ništavnosti“ najčešće je bila ilustrovana mrtvačkom glavom, kao neizbježnim dijelom dekora slike, a podsjeća nas tako na prolaznost života. Religiozna dimenzija ove tematike u umjetnosti vremenom je gotovo napuštena, proširila se i obogatila sadržaj slike seleći se sa zidova katedrala na zidove salona bogatih protestantskih familija. Savremeni svijet nije ostao imun na ovu temu koja nas

scenama nasilja svakodnevno zasipa sa malih ekrana, strah od side, pandemija korone, prijetnje ekološkim katastrofama doveli su do nove parabole desakralizacije života i smrti u zemljama zapadne demokratije. Radovi crnogorskih umjetnika Miodraga Dada Đurića, Dimitrija Popovića i Zlatka Glamočaka, izloženi u galeriji „Ories“, šapću nam „Memento mori“, podsjećajući nas na prolaznost života i kratkoću življenja, aludirajući na slavnog pjesnika Horacija i njegove stihove o prolaznosti življenja: „Jedimo, pijmo, budimo srećni jer već sjutra možda nećemo biti živi“. A. Đ.

Počinje književni festival „LiTeritorija“

Umjetnost i kriza PODGORICA – Regionalni književni festival „LiTeritorija“ biće otvoren večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Kroz razgovor i čitanja predstaviće se pisci Semezdin Mehmedinović, Jana Radičević i Alen Bešić. Program će moderirati književni kritičar Vladimir Arsenić. Ovogodišnja manifestacija, pod nazivom „Umjetnost i kriza/e“, tematizovaće stvaralački odgovor na krizu, u prvom redu globalnu krizu izazvanu pandemijom virusa kovid-19. R. K.

12 Kultura

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Pobjeda u posjeti Muzičkoj akademiji na Cetinju koja, uprkos planovima, još uvijek nije dobila novu zgradu

NA LAGANOJ VATRI

Upravo je čekanje momenta da se uđe u nove prostorije bio jedan od razloga da se neki od neophodnih radova na zgradi koju koriste odlože ili ne urade, rekao je nam je dekan Muzičke akademije Bojan Martinović. - Mi smo nekako dugo na toj laganoj vatri i svako neko ulaganje u posljednjih nekoliko godina smo promišljali i mislili da je bolje da sačekamo. I u tu novu centralnu zgradu, koja je skoro gotova i za koju ćemo dobiti upotrebnu dozvolu, ćemo morati da uložimo – rekao je Martinović za Pobjedu. Posljednja kompletna restauracija objekta je urađena 2012. godine. Djelimično je time riješen problem grijanja, budući da su dolazili ogromni računi za struju, pa je urađena kompletna termalna zaštita, drvenarija. Osim što im na naplatu dolaze stvari koje je u tom rekonstrukcionom procesu trebalo uraditi bolje, i dalje se ulaže u razne popravke, krečenje i slično. - Imali smo strašan problem sa drvenarijom. Bar dva mjeseca smo kasnili s tim jer za svaku intervenciju moramo da dobijemo dozvolu od Uprave za zaštitu kulturnih dobara – objasnio je Martinović. Ispred starog Engleskog poslanstva, smještenog na najljepšoj tački u gradskom jezgru Cetinja, blizu Plavog dvora i parka, dočekao nas je zvuk tru-

Četiri decenije čekaju da budu svoji na svome

Svi smo u ovoj zgradi. To je zgrada koja mora da radi 24 časa dnevno jer pored nastave ovdje se odvija i vježbanje, studenti vježbaju i za svoje ispite i za svoja predavanja. Koristimo još neke dodatne prostore, koncerte nekad organizujemo i u dvorištu škole, ali znate i sami da bi bilo divno da je to sve pod jednim krovom – rekao je Martinović be. Truba se čula na parkingu, u hodnicima, iza zgrade, a zatim je još dugo odzvanjao njen umilni i strogi zvuk koji je u startu dominirao nad cijelim horom, violončelom, klavirom i još jednim dijelom duvačke sekcije iz neke od vježbaonica. Manjak prostora za probe je studentima najveći problem, tvrdi Martinović. Neki od njih termine za vježbanje dobiju tek u kasnim večernjim satima. Zgrada je upravo zbog toga stalno poput košnice u kojoj se smjenjuju ne samo melodije i tonovi, već i mladi ljudi željni da što više nauče. To što imaju na raspolaganju samo 680 kvadratnih metara, što je ispod svih standarda, dijelom usporava i otvaranje novih odsjeka. - Mi smo se fokusirali na postojeće studijske programe. To je nekadašnji studijski program gudački instrumenti, zatim duvački instrumenti koji nijesu do kraja zaokruženi, fale nam horna, oboa i fagot. Tu su klavir, gitara i harmonika i Opšta muzička pedagogija. Studijski programi, kao što su neka muzička produkcija koja je u okruženju zaživjela kao samostalni studijski program, još ne postoje. Radi se o tome da mi ne možemo da upisujemo studenata koliko bi željeli, da otvaramo nove studijske programe. Ono što je suština našeg obrazovanja, a to je ta praksa, mi nemamo našu koncertnu dvoranu i vrlo često

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Manjak prostora, loša zvučna izolacija, krov kome je prijeko potrebna rekonstrukcija i činjenica da je za svaku, makar i najsitniju popravku, potrebno angažovati ne samo majstore već i druge institucije, budući da je zgrada starog Engleskog poslanstva u kojoj se nalaze zaštićeno kulturno dobro, problemi su s kojima se Muzička akademija na Cetinju već godinama nosi. Do dana kada se ekipa Pobjede zaputila na Cetinje u posjetu ovoj najvažnijoj muzičkoj instituciji u Crnoj Gori, koja je edukovala brojne svjetski priznate instrumentaliste, Muzička akademija je već trebalo da bude u svojoj zgradi. Kamen temeljac je postavljen prije deset godina na Dan državnosti uz entuzijazam tadašnjih čelnika i države i Cetinja za poseban univerzitetski kompleks fakulteta umjetnosti na Cetinju, no do danas je samo Fakultet likovnih umjetnosti dobio svoju zgradu.

Peškiri kao zaštita na prozorima zastakljene terase koja je pretvorena u vježbaonicu

smo uslovljeni time da li u Ministarstvu kulture ima koncert ili izložba ili neki njihov program, jer to su naše da kažem dvorane ili ,,Zetski dom“ ili u Podgorici u KIC-u. Tako da dnevno funkcionisanje bi bilo mnogo rasterećenije, a da ne pričam da bi mogli da planiramo i neke složene produkcije – rekao je Martinović.

LIMIT

Na oba nivoa studiranja na Muzičkoj akademiji na Cetinju trenutno studira oko 120

studenata i, prema mišljenju dekana, to je limit i ne bi mogli da odgovore na potrebe većeg broja polaznika. Kad je u pitanju nastavnički kadar, samo šest profesora dolazi sa strane a svi ostali su iz Crne Gore. Gostujući profesori podučavaju instrumente za koje ne postoji kadar u Crnoj Gori. Na Muzičkoj akademiji postoje bečelor i master programi, a prošle i ove godine su organizovali i specijalističke studije po starom sistemu. Šta će biti ubuduće zavisiće od toga kako

će novi zakon o obrazovanju regulisati. - Svi smo u ovoj zgradi. To je zgrada koja mora da radi 24 časa dnevno jer pored nastave ovdje se odvija i vježbanje, studenti vježbaju i za svoje ispite i za svoja predavanja. Koristimo još neke dodatne prostore, koncerte nekad organizujemo i u dvorištu škole, ali znate i sami da bi bilo divno da je to sve pod jednim krovom – rekao je Martinović. Instrumenti su u solidnom stanju, prije svega zato što ih

čuvaju i rade oko njih. - Imamo dobre majstore koji ih održavaju i to nije problem. Mi imamo problem nedostatka instrumenata s jedne strane a s druge, i da ih imamo, ne znamo gdje bismo ih stavili – pojasnio je dekan. Osim drvenarije, izolacije i manjka prostora, jedan od ključnih problema je krov koji, kao i uostalom većina krovova na Cetinju, prokišnjava. Naša ekipa zatekla je i peškire na prozorima koji, slobodnom procjenom, imaju dvostruku ulogu: i da spriječe promaju i da zaustave kišu da pravi minivodopade. To ne umanjuje inspirativnost prostora i ne zaklapa mogućnosti da se prilagodi potrebama onih koji u njemu stvaraju svoju magiju.

DODATNA ULAGANJA

Zgrada Muzičke akademije će biti prostor od nekih 5.000 kvadratnih metara, biće namjenski urađen za potrebe studenata i osoblja ali će, i nakon što bude gotova, zahtijevati dodatna ulaganja dok se ne dovede do zacrtanih standarda po pitanju prilagođavanja prostora, izolacije prije svega i kupovine naj-

Rekonstrukcija potrebna i na zgradi koja već postoji Centralna zgrada, koju će koristiti sve tri akademije za grupne aktivnosti, je spolja bezlična, poput nekog velikog hangara u industrijskoj zoni. Spoljni omotač, da ne kažemo zidovi, se otvara i na taj način se obezbjeđuje prirodna svjetlost. Na dva je nivoa i namijenjena je da služi kao pozornica ili izložbeni prostor, te za biblioteku, kafe-bar i probe. Ima i poseban dio za kancelarije. Ispod zgrade je ogroman podzemni parking. Problema je, kako nam je rekao Bojan Martinović, bilo više, od voda koje su zatekli na građevinskom prostoru pa do materijala koji su korišćeni u izgradnji. Centralna zgrada će, očigledno je, sa svih strana morati da prođe još jedan krug sanacije prije nego počne da se koristi. Problem grijanja tog ogromnog prostora i tri Centralna zgrada Univerzitetskog kompleksa koju će Muzička akademija uskoro moći da koristi

Bojan Martinović, dekan Muzičke akademije na Cetinju

zgrade koje su planirane u tom kompleksu biće riješen ogromnom kotlarnicom koja će raditi na struju i na lož ulje. Zatekli smo i kante u koje se sakuplja voda s krova, što znači da je rekonstrukcija neophodna od vrha do dna prije nego počne druga faza prilagođavanja pred useljenje.

Kultura

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Narodno pozorište iz Sarajeva gostovalo na sceni ,,Zetskog doma“ na Cetinju

Važna pitanja i teške teme današnjice

Zgrada Muzičke akademije na Cetinju, staro Englesko poslanstvo

Sreća je što su zidovi debeli Ekipa Pobjede je u obilasku zgrade Muzičke akademije na Cetinju, zadivljujućeg sjedišta starog Engleskog poslanstva, porazgovarala i sa studentima koje je zatekla u toku proba. Nije nam bilo dozvoljeno da prekinemo probu hora, budući da je pred njima bio važan nastup, ali smo kontrabasistu Viktora Minića, koji je na prvoj godini master studija, zatekli na zagrijavanju. On je istakao da je najveći problem upravo manjak prostorija, posebno jer je njegov instrument veliki i nije ga lako svaki dan donositi od smještaja do Akademije. - Što se tiče izolacije, ona je veoma slaba, jedino je dobro što je zgrada stara, pa su zidovi dosta debeli. Kao što i sami čujete, truba se čuje do doma koji je udaljen stotinjak metara od zgrade, mada to je u ovom slučaju više do instrumenta nego do same izolacije. Ali generalno uslovi su okej, osim što bi bilo dobro da ima malo više učionica, da se malo rasterete termini, pošto nas generalno ima dosta i ovih koji sviraju i vježbaju na Akademiji, uključujući i mene, koji moraju da se snađu pa često sviraju po hodnicima i ostalim prostorijama – rekao je Minić.

Truba, koja je preuzela zvučni prostor, se čula iz potkrovlja. Nju je svirao Vuk Kuč koji je na drugoj godini redovnih studija. Kaže da bi vježbao u stanu koji iznajmljuje, ali u zgradi ima dosta starijih stanara kojima buka ne prija. Na Akademiji mu, svakako, više prija. On se

na izolaciju nije žalio. - Pošto sviramo najglasniji instrument, nama toliko i ne smetaju drugi instrumenti. Veliki nedostatak ove zgrade je to što imamo veoma mali broj učionica i ne možemo da uskladimo najbolje termine za vježbanje – rekao je Kuč.

savremenijih instrumenata. - To ne može da bude projekat samo Muzičke akademije i Univerziteta Crne Gore, nego projekat cijele države – smatra Martinović. Nijesmo, kaže on, jedini u regionu koji Muzičku akademiju čekaju nešto više od 40 godina (od 1980. godine kad je Akademiju osnovala profesorica Manja Radulović-Vulić), Zagreb i Beograd su je čekali mnogo duže. U slučaju Hrvatske, prema riječima Martinovića, veliku ulogu odigrala je i činjenica da im je tadašnji predsjednik Ivo

Josipović po zanimanju bio pijanista i muzički pedagog. - Bilo je problema kada je krenula izgradnja oko nekih voda te pravno-imovinskih odnosa, ali je svejedno, sa ove pozicije smatram da je previše vremena prošlo i mislim da je ključno da se cijela država uključi – rekao je Martinović. Tender je raspisan i u tom smislu je odgovor Rektorata i njihov odnos prema potrebama Akademije vrlo obećavajući. - Ako ima novca, sve može biti gotovo za godinu i po, dvije. Ostaje nam da vidimo – rekao je

Martinović, koji će na čelu ove institucije biti do 30. oktobra. Kada su u pitanju uspjesi koje, uprkos svim problemima koje imaju, postiže ova institucija, što na pojedinačnom što na kolektivnom planu, dovoljno govori podatak da su na posljednjem Vijeću Asocijacije evropskih konzervatorijuma (AEC), održanom prije nekoliko dana, primljeni u punopravno aktivno članstvo ovog udruženja. Priznanja ovog tipa preporuka su, sama po sebi, za novi dom budućnosti crnogorske muzike. D. ERJAVŠEK

Predstava u kojoj igraju Sanela Pepeljak, Aleksandar Seksan i Ermin Sijamija, naišla je na odlične reakcije publike. Članovi glumačke ekipe bili su izuzetno zadovoljni prijemom, ali i ambijentom u kojem su odigrali predstavu. Iskazali su uvjerenje da će saradnja dva teatra biti nastavljena. Sanela Pepeljak poručila je kako je izuzetno zadovoljna što je prvi put na pozornici „Zetskog doma“, posebno naglasivši lijepo gostoprimstvo na Cetinju. - Pozorište je divno, srećna sam što je ova predstava rađena po vašem, domaćem tekstu, čiji je autor Aleksandar Radunović. I hvala mu na ovom tekstu u kojem se bavio vrlo važnim pitanjima, poput porodice, komunikacije, ali i teškim temama današnjice. Uloga Marije je izuzetno teška, ali i jedna od

Vladimir martinoVić

CETINJE – Narodno pozorište iz Sarajeva gostovalo je u subotu veče u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ sa predstavom „Leptir“ Aleksandra Radunovića, u režiji Emira Z. Kapetanovića. Ovo je uzvratna posjeta NP nakon što je Zetski dom isti komad, u režiji Andraša Urbana, izveo u četvrtak veče na sceni sarajevskog teatra.

Sa izvođenja predstave „Leptir“ na Cetinju

dražih koje sam imala do danas - rekla je Pepeljak. Posebno impresioniran Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“ i jednako zadovoljan gostovanjem bio je i Aleksandar Seksan. - Meni je ovo najljepše pozorište u regionu u kojem sam igrao. Ima starinsku patinu, blizinu gledališta i svaki glumac je srećan kada ima tu vrstu kontakta s publikom. Ne bih ni govorio o samom prijemu, jer je bio fenomenalan i drago mi je što smo imali priliku da radimo tekst savremenog autora iz Crne Gore - kazao je Seksan. I Erminu Sijamiji je večeras bilo prvo gostovanje na sceni „Zetskog doma“.

- Igrali smo prema tekstu domaćeg autora, „Zetski dom“ takođe ima svoju predstavu „Leptir“, tako da sam osjećao malo veću odgovornost. Međutim, bilo je zanimljivo, publika je zaista dobro primila predstavu i zajedno smo sve iznijeli do kraja. Volio bih da opet dođemo – i mi kod vas i vi kod nas – rekao je Sijamija. Razmjena predstava između dva teatra rezultat je sporazuma o saradnji koji su predstavnici pozorišta sa Cetinja i iz Sarajeva potpisali prije tri mjeseca. Saradnja će, kako je saopšteno, biti nastavljena i u narednom periodu. S. V.

U Beogradu otvorena izložba „Zub vremena“ Gorana Ćetkovića

Viktor Minić

Vuk Kuč

Slikarstvo kao borba na život i smrt

BEOGRAD – Glavni grad Srbije ponovo je ugostio Gorana Ćetkovića, jednog od najdarovitijih predstavnika novog crnogorskog fantastičnog slikarstva priznatog u zemlji i svijetu. U galeriji „Lucida“ svojom trideset četvrtom samostalnom izložbom, Ćetković se predstavio sa dvanaest velikih formata iz ciklusa „Zub vremena“.

Kako piše portal RTS, Ćetkovićevo slikarstvo je krik, vapaj, filozofija, poezija koja se snažno obraća ne samo savremenom biću već i ugroženoj ljudskosti i prošlosti. Figurativnim slikarstvom pokazuje saosjećajnost sa turbulentnim trenutkom koji živimo i šalje jasnu poruku - kuda ide ovaj svet.

- Dominantna tema jeste čovjek. To su ta neka psihološka stanja čovjeka, analize njegovog karaktera. Što se tiče samog načina slikanja, slikam u jednom dahu. Sebi ne dozvoljavam da moje slikarstvo postane statično, da tapkam u mjestu. Nekad se desi da u toku slikanja okrenem sliku pa iz te neke nove forme vidim nešto sasvim drugo, onda je doradim i onda uvijek dobijem na faktoru iznenađenja - rekao je Ćetković. Spontanim i iracionalnim slikarstvom umjetnik, koji smjelo unosi estetiku ružnog, ukazuje na prolaznost života i otuđenost današnjeg čovjeka kroz ciklus „Zub vremena“. Nastajao je dvije godine i broji četrdeset radova.

- Moje slikarstvo je borba na život i smrt. Ja se bukvalno borim sa platnom. To je da kažemo jedno akciono slikarstvo. Ja ne mogu da slikam sjedeći, stalno slikam stojeći i prilazim platnu, analiziram to što sam uradio. Udaljim se, zadam udarac četkicom. Stalno je to da kažem dramatična borba sa tim platnom što je svakako evidentno na mojim slikama. Da kažem da je to nekakav nerv koji se provlači kroz sliku i daje joj neku energiju, snagu, koja je evidentna kroz taj moj rukopis, gestualnost i tome slično – rekao je Ćetković, piše RTS. Izložba „Zub vremena“ crnogorskog akademskog slikara Gorana Ćetkovića u galeriji „Lucida“ biće otvorena do 27. maja. R. K.

Goran Ćetković na izložbi u Beogradu

14 Dan pobjede nad fašizmom

Poneđeljak, 9. maj 2022.

SUDBINE | Sjećanje na junaštvo i stradanje partizanske porodice OBRENA KOVAČEVIĆA

ilja Pejović zapamtila je majku samo u crnini, ali bez plača pred drugima. Njeni roditelji Obren i Sava Kovačević izgubili su u Drugom svjetskom ratu tri sina - Radovana, Draga i Gligora, a bol za djecom nosili su dostojanstveno. Zauvijek će ostati zapamćeno da je njihova kuća dala sedam prvoboraca – od toga je četvoro nosilaca Partizanske spomenice i jedan Ordena narodnog heroja!

Zavičajni krš, Crkvice, Kovačevići su napustili 1924. godine i došli u Gorničet u Makedoniji, odakle su 1941. prešli u Lebane. Te godine je Obren, sa sinovima Radovanom, Gligorom, Dragom, Milanom, kćerkom Milevom i ženom Savom stupio u Jablanički partizanski odred. Prije toga je sazvao porodični skup. – Đeco, svi smo, evo, na okupu, ustanak je počeo, naši najbolji sinovi ginu, treba ići u borbu! Tim riječima se Obren obratio ukućanima, znajući da njegove riječi potvrđuju osjećanja svih članova porodice. „U bespuću crnogorskog krša, oko 70 kilometara od Nikšića prema Hercegovini, pod planinama Troglavom i Sominom, razasuto je kao beli biseri moje i Radovanovo rodno selo Crkvice. Daleki preci današnjih Crkvičana podigli su na razvalinama hrišćanske crkve selo i dali mu ime Crkvice...Crkvice krase planinski vrhovi, iako je čitava okolina siromašna, a zemljište bezvodno. Sve sami ljuti kras... Noću, po planinskim stranama, naročito za vreme snežnih mećava, zavijaju ogladneli vukovi... Ali, ta divljina umela je da odneguje i othrani izvanredne borce i ratnike. Crkvičani još odmalena uz gusle uče od svojih očeva i dedova kako se bori za život i otadžbinu. Njih krasi čojstvo, junaštvo, pravičnost, gostoprimstvo...“ Tako je Dobrosav Turović, istoričar, profesor i publicista predstavio Crkvice u svojoj knjizi „Radovan Kovačević Maksim“, objavljenoj 1969. godine. Dragocjena svjedočanstva o snažnoj ličnosti, životu i borbi čuvenog narodnog heroja i njegovoj porodici - čiji su svi članovi učestvovali u revoluciji - autor je sačinio na osnovu dokumenata i sjećanja preživjelih rukovodilaca i boraca koji su bili direktni učesnici u

U jednoj kući sedam prvoboraca – četiri spomenice i Orden narodnog heroja

Obren Kovačević sa Titom prilikom predaje ratnog albuma maršalu Titu 4. februara 1964.

bila posljednje Obrenovo dijete, a preminula je u Podgorici u julu 2018. godine.

Četiri ObrenOva rata

Partizanska majka Sava Kovačević na prijemu kod Tita u Beogradu nakon oslobođenja

tim događajima. U pojedinim djelovima ove priče prenijećemo citate iz Turovićeve knjige da bismo dočarali veličinu i snagu životnog i revolucionarnog puta legendarnih prvoboraca iz Crkvica. Inicijativu za priču o Kovačevićima dao nam je predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić, podsjetivši da je 10. avgusta 2016. godine organizovano ve-

če sjećanja na tu porodicu. Na svojevrsnom omažu partizanskoj familiji, Republički odbor SUBNOR-a i antifašista Crne Gore dodijelio je jubilarnu medalju Milji Pejović, u znak sjećanja na njenu porodicu i doprinos jačanju antifašizma i čuvanju uspomena na tekovine NOR-a. Medalja je dodijeljena povodom 75-godišnjice Trinaestojulskog ustanka i decenije obnove nezavisnosti. Milja je

Vječiti ratnik i veliki otac Obren Obren se borio sa puškom u ruci u dva balkanska i dva svjetska rata, imao je 13 teških rana, više puta bio u situaciji da mu glava visi o koncu... - Nikad nisam odmora imao. Stalno sam bio u ratovima. Zadobio sam mnoge junačke rane, bio i tamo odakle se živ čovek lako ne izvlači... Radovan je proglašen za narodnog heroja. Nismo imali

kad da ga žalimo. Junaci se i ne žale. Za godinu dana u jednom mesecu poginuše Drago i Gligor. Ostadoh sam sa Milivojem i kćerima da završimo borbu za slobodu – rekao je Obren Kovačević, a objavile Sremske novine, 30. novembra 1968. godine kao pomen glavi prvoboračke porodice, vječitom ratniku i velikom ocu.

Obren Kovačević bio je učesnik četiri rata – dva balkanska i dva svjetska rata, kapetan JNA i nosilac Partizanske spomenice 1941, koju je dobila i njegova supruga Sava. Rođen je 1889. godine u Gornjim Crkvicama. Učestvovao je u borbama na Skadru, Kumanovu i Bregalnici, gdje je teško ranjen. Liječio se u Beogradu u vojnoj bolnici. Još mu rane nijesu zarasle kad je izbio Prvi svjetski rat, a iz Beograda se priključio crnogorskoj vojsci u Kosovskoj Mitrovici, a već je vojevao u borbama na Goraždu, Rogatici i Mojkovcu. Na krvavoj Bojnoj njivi

„Ja sam partizanka, što mi možete“ „Neprijatelju je uspelo da uhapsi Savu sa Dragom, Gligorom i Jelenom i da ih sprovede u lebanski zatvor. Tu se ubrzo našla i njena ćerka Mileva, partizanka Jablaničkog odreda. Posle martovske ofanzive bila je prokazana i uhvaćena u Gajtanu, u kući Muse Đurovića. U zatvoru, Kovačevići su bili tučeni i saslušavani. Dugo su ih gestapovci isleđivali. Pred

doživio je stradanja i pogibiju komandanta Luke Vujisića i Šćepana Kovačevića, a on je uspio da preživi noseći ranjenike na leđima. Sa Mojkovca se vratio u rodne Crkvice. Tu su mu njemački okupatori zapalili kuću, a njega poveli u ropstvo. „Jedne hladne noći Švabe su opkolile Obrenovu kuću, uhvatili ga i vezana sproveli u Trebinje, a odatle u Bileće, a potom u Mađarsku, u logor Voldogoso. U hladnoj ćeliji, bez dovoljno hrane, opkoljeni žicom i stražarskim kulama, tugovao je Obren i njegovi ratni drugovi iz Srbije i Crne Gore. Dvadeset sedam meseci radili su u vlažnim hodnicima rudnika uglja ruskofrancuske kompanije „Pariz“ u Dobrovu. Ni vesti, ni pisma od svojih, iz zemlje. Dani su im bili godine, a noći preduge, gušili su se u dimu, u prašini, a mnogi su i umirali. Pri kraju pete ratne godine Obren je sa jednom grupom uspio da pobegne iz zloglasnog logora i da se preko Štajerske prebaci u Srbiju, a potom preko Trebinja u svoj zavičaj. I susret posle toliko godina za njegove stare roditelje, brata na samrti i voljenu ženu Savu, bio je dirljiv i bolan. Jedva

mučiteljima oni su se hrabro držali, naročito majka Sava. - Vala ako su ova moja đeca partizani, i ja sam, ako će oni u jamu, i ja ću. A četničkim vojvodama je prkosila: - Ako je moj Radovan, kao što velite, zamutio celu Zemljinu kuglu, ja se time ponosim. A vi niste spasili glave, ako na njima nosite kokarde. Ništa nije priznavala. Zato su mučitelji ponovo nastavljali sa tučom i saslušavanjem. - Kučko – izdirali su se na nju i jednako pitali: Gde su ti sinovi Radovan, Milan? Kaži... kaži gde ti je Obren... - U partizane, ja sam partizanka, što mi možete, možete

Obren i Sava izgubili su u Drugom svjetskom ratu tri sina - Radovana, komesara Prvog južnomoravskog partizanskog odreda, narodnog heroja, Draga, potporučnika JNA, komandira voda Prve južnomoravske brigade i Gligora, komandira čete 13. srpske brigade. Imali su još četvoro djece - sina Milana, generalpotpukovnika JNA, nosioca Partizanske spomenice 1941. i kćerke Milevu, sanitetskog majora JNA i nosioca Partizanske spomenice 1941, Jelenu, koja je mučena u zatvorima i više godina bila u zbjegovima i Milju, rođenu u okupatorskokvislinškom zatvoru u Oranu kod Leskovca su dočekali ratnika, koji je već bio otpisan iz živih.“ U rodnim Crkvicama živio je do 1924. godine, kada se uz pomoć svogarođaka,znamenitogNikoleBlagojevaKovačevićaMizare preselio u selo Gorničet kod Đevđelije (sa 40-ak porodica iz Crne Gore), sa suprugom Savom i maloljetnom đecom Radovanom, Milanom i Milevom. Tu su živjeli do kraja 1941. godine, ali se ni tu nijesu skrasili, pa su morali da bježe od bugarskih fašista. Novo stanište im je bila Jablanica u Južnoj Srbiji. Svi odrasli članovi Obrenove porodice i brat Marko stali su u red boraca za slobodu. Ratovali su od Stare planine, Radana, Kopaonika, Durmitora i Treskavice... 

me samo ubiti – na sva pitanja Sava je odrešito i drsko odgovarala. U zatvoru je hrabrila svoju decu: - Nemojte priznati ništa izdajnicima – govorila je. Oni nas moraju pustiti jer nemaju dokaze. Kad vam postavljaju pitanja, vi ćutite...“ Iz knjige Radovan Kovačević – Maksim, Dobrosava Turovića

Dan pobjede nad fašizmom

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Neustrašivi komesar Radovan Radovan – Maksim se sa porodicom doselio kao dječak u makedonsko selo Gorničet kod Đevđelije. Poslije mature, studirao je Filozofski fakultet u Skoplju. Odmah po stupanju u studentske redove počeo se isticati naprednim pogledima, pa je već od 1938. godine jedan od istaknutih demonstranata i propagatora komunizma među studentima. U KPJ primljen je 1939. godine

Radovan Kovačević - Maksim

„J

oš se svetska ratišta nisu ohladila od dugog vojevanja kada se rodio Radovan Kovačević Maksim 23. septembra 1919. godine, u kamenoj kući koju je sagradio njegov deda Mrđan. Tu se rodio i Radovanov otac Obren, brat Milan i sestra Mileva. Njegov deda došao je iz Grahova i nastanio se blizu Vučjeg Dola. Te godine kad je Radovan ugledao svet, rođena je i Komunistička partija Jugoslavije. Kao da je unapred bilo određeno da će postati komunista i ratnik. Tog septembarskog jutra, kada se Obren vraćao sa posla, zastao je na kućnom pragu. Trgao ga je dečiji plač. Otvorio je vrata i ušao. – Obrene, dobio si sina – dočeka ga otac Mrđan. Zatim mu priđe i skinuvšu mu kapu s glave lupi je o pod. – Neka ti je srećno – reče i poljubi ga u lice. – Hvala oče i majko... Nek je i vama sa srećom unuk – procedi stidljivo Obren. Lice mu je plamtelo od uzbuđenja, oči blistale. Kod gorštaka, najveća je radost kad im se u porodici rodi muško dete. – Obrene, izađi i javi našim ljudima vest – oglasi se Mrđan. Iz stare brzometke ispalio je tri hi-

ca. Okolini je već bilo jasno da se Obrenu rodio sin... Zbog velike radosti što im se rodilo prvo muško dete, Obren i Sava dadoše novorođenčetu ime Radovan.“ Radovan – Maksim se sa porodicom doselio kao dječak u makedonsko selo Gorničet kod Đevđelije. Poslije mature, studirao je Filozofski fakultet u Skoplju. Odmah po stupanju u studentske redove počeo se isticati naprednim pogledima, pa je već od 1938. godine jedan od istaknutih demonstranata i propagatora komunizma među studentima. U KPJ primljen je 1939. godine. „Prvi maj 1939. za Radovana je bio dan radosti. Pozvali su ga i saopštili mu odluku o prijemu u Komunističku partiju. Bio je tog trenutka jako uzbuđen. Zadrhtao je mladić pri pomisli da li će istrajati i očuvati to sveto ime. Komunist. Imao je osećaj stroge odgovornosti. Oči su mu blistale od radosti. Reči su nedostajale, zagrlio je sekretara Bajalskog i poljubio se s njim. To je bio njegov najveći dan i najveća radost. Od tog dana, sa mnogo više snage i volje radio je na partijskim zadacima“. Po povratku u Đevđeliju počeo je da okuplja omladinu i

organizuje zborove. Policija ga je progonila, pa ga je poslije zbora u Đevđeliji uhapsila i bio je izveden pred Sud za zaštitu države. Okružni sud u Strumici oslobodio ga je optužbe, jer je na procesu nepobitnim činjenicama opovrgao navode optužnice i pokrenuo optužbu protivu režima koji ga je progonio i maltretirao. Ubrzo je u Skoplju opet bio uhapšen kao jedan od organizatora javnih demonstracija protiv režima, pa je zajedno s grupom komunista bio interniran u poznati koncentracioni logor u Smederevskoj Palanci. Iz tog logora je izašao neposredno pred napad Njemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941. godine.

ODVAŽNI KOMUNISTA

Među borcima je uživao ugled neustrašivog junaka, beskompromisnog i odvažnog komuniste i rukovodioca. Postao je politički komesar Prvog južnomoravskog partizanskog odreda. Poginuo je u 23. godini u borbi s bugarskim fašistima iz zloglasne kaznene ekspedicije „Lovna rota“ 13. marta 1943. godine na Radan planini. „Taj prokleti trinaesti mart. Nikad zaboravljeni, četrdeset treće. Gori Gajtan. Bugarski

Radovanovo tijelo borci su krajem marta 1943. godine prenijeli u Gajtan, a sahranili u Šljivovu. Nakon završetka rata, posmrtni ostaci sahranjeni su na lebanskom groblju

fašisti u nemoćnom besu pale selo iznad koga se vodila borba. Prvo se video gust oblak dima, a zatim kao eksplozija bljesnu vatra. Crveni jezici su palacali kroz pomrčinu. Bili su nalik na jezike iz čeljusti zveri koja je ranjena, zgažena i još nedotučena. Visoko u nebo dosežu plamenovi i igraju zlu igru proždiranja. Velika je daljina pa se i ne čuje lelek žena i plač dece. I bilo je jezivo gledati taj prizor pun strave sa užasnim saznanjem da su bugarski fašisti sav svoj bes zbog izgubljene „Lovne rote“ izlili kroz pokolj Gajtančana i plamen koji je proždirao sve.“ Radovanovo tijelo borci su krajem marta 1943. godine prenijeli u Gajtan, a sahranili u Šljivovu. Nakon završetka rata, posmrtni ostaci sahranjeni su na lebanskom groblju. Odlukom Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglašen je za narodnog heroja 5. jula 1952. godine. Osnovna škola u Lebanama nosi naziv „Radovan Kovačević - Maksim“, a bista se  nalazi u Đevđeliji.

Mileva pored biste brata Radovana Kovačevića na groblju u Lebanama 1974.

Radovanova spomen-bista u Lebanama

Herojeva smrt

Mjesto đe je poginuo Radovan 13. marta 1943. na Jovovića livadi

„Fašisti su izvršili juriš da bi zauzeli ćuvik iznad partizanskog položaja gde je bio i Maksim i u tom pravcu se i probili iz partizanskog obruča. Situacija je bila veoma teška. Jedva je stigao da saopšti drugovima da treba da se prebaci na desno krilo i otuda organizuje napad. Obren kao da je predosećao Maksimovu smrt, bi mu žao što odlazi, pa mu reče: – Čuvaj se, sine...

Hrabri partizanski komesar hteo je da stigne na svako mesto, hteo je da vidi kako se borci drže. Da proceni situaciju, i ako zatreba da ih pokrene tamo gde je najpotrebnije. Tek što se podigao iza kamena s namerom da osmotri raspored i kretanje Bugara, kad ga fašističko tane pogodi posred čela. Kuršum „dum-dum“ razneo mu je čitav gornji deo lobanje. Borci oko njega su bili poprskani krvlju.

Pored kamena, telo komesara Maksima ležalo je na vlažnoj zemlji. Borci su mu pritrčali, ali je već bilo dockan. – Mrtav je – reče Miloš Manojlović, okrenuvši ga. Kraj Maksima je pala i njegova „brzometka“. Na njoj, na kundaku, urezana zvezda petokraka, a okolo nje „Smrt fašizmu“. Iz knjige Radovan Kovačević – Maksim, Dobrosava Turovića

16 Dan pobjede nad fašizmom

Poneđeljak, 9. maj 2022.

SUDBINE | Sjećanje na junaštvo i stradanje partizanske porodice OBRENA KOVAČEVIĆA

Za deset dana poginula dva brata partizana Gligor Kovačević poginuo je 7. septembra 1944, a Drago - Veselin 17. septembra iste godine

a domaku slobode, u septembru 1944. godine Obren i Sava izgubili su za samo deset dana dva sina: sedamnaestogodišnjeg Gligora (25. januar 1927 – 7. septembar 1944) i devetnaestogodišnjeg Draga - Veselina (25. maj 1925 – 17. septembar 1944). Gligor je gimnaziju učio u Đevđeliji, a kad je izbila revolucija napustio je školu u trećem razredu i pošao u partizane. Tokom 1942. godine bio je zatvaran i hapšen od okupatorskih vlasti i domaćih izdajnika. Kao borac Prvog južnomoravskog partizanskog odreda učestvovao je u svim borbama, a sa brigadom nije otišao u Bosnu jer je bio maloljetan... Iako jedan od najmlađih, Gligor je bio komesar čete. Vlastitom inicijativom otišao je na položaj i u jurišu na blindirani voz u Grdeličkoj klisuri smrtno ga je pogodilo neprijateljsko tane. Obren i Sava ni tada nijesu zaplakali. – Pa, i otišao je da pogine. Ko preživi, ponovo je rođen. Samo deset dana nakon Gligorove smrti, javljeno im je da je Drago teško ranjen...

DRAGOVA SMRT

Imao je 19 godina i prošao je sa Prvom brigadom cijelu Bosnu, Crnu Goru i Srbiju, bio više puta ranjavan, a po povratku postao komandir čete. Poginuo je pri kraju rata u oficirskoj školi u Vrnjačkoj Banji, kada se pri-

Otac je tri dana i tri noći putovao sa tijelom poginulog sina Draga od Vrnjaca preko Toplice do Jablanice

Gligor Kovačević Gliša

premao za veći čin i za veću dužnost. Četnici su bili pritajeni blizu škole i radio stanicom javljali Njemcima nove vijesti, kada se iznenada nad zgradom škole sručilo 70 granata... „Novi dan bio je na horizontu. U samu zoru čika Obren i Sava pošli su sa Ljubom Vučkovićem za Kruševac. Kad su stigli, zatekli su komesara Sava Radojičića Feđu. Kad ih je Feđa primetio, pokušao je da izbegne susret. Čika Obrenu je bilo nešto sumnjivo, podišla ga je ledena jeza, pa ga je pozvao:

nice 1941. godine, dva ordena za hrabrost, Ordena zasluge za narod, Ordena za vojne zasluge sa srebrnim mačevima... Jelena Kovačević rođena je 25. marta 1932. u selu Gorničet kod Đevđelije, a tokom rata bila hapšena i zatvarana u lebanskom, leskovačkom i oranskom zatvoru, gdje su je njemački agenti saslušavali i tukli. Tri godine provela je po zbjegovima u Jablanici, Pustoj Reci i Toplici.

U Lebanima na spomengroblju piše: Borci narodnooslobodilačkog rata: Porodica Obrena Kovačevića Obren, čika Obren, 1889-1968. Borac iz dva svjetska rata, kapetan JNA, nosilac „Partizanske spomenice 1941“. Bio je čvrsta stijena karaktera i postojan kao partizanska Radan planina. Sava, partizanska majka, 1893-1977. Nosilac „Partizanske spomenice 1941“. Krila je svoj bol za poginulim sinovima. Bila je uzor roditeljske istrajnosti. Dali su i žrtvovali mnogo. Više se nije moglo dati ni od njih tražiti. Radovan – Maksim, 1919-1943, komesar Prvog Južnomoravskog partizanskog odreda. Narodni heroj. Poginuo od Bugara na Radan planini. Plijenio je svojom osobitom jakom ličnošću, ljudskom čestitošću, ljepotom, stasom i govorničkim darom. Drago – Veselin, 19251944, potporučnik JNA, komandir voda Prve južnomoravske brigade. Poginuo od Njemaca u Vrnjačkoj Banji. Gligor – Gliša, 1927-1944, komandir čete 13. Srpske brigade. Poginuo od Njemaca u Grdeličkoj klisuri. Mileva – Radmila Kovačević-Đuranović, 19231998, sanitetski major JNA, nosilac „Partizanske spomenice 1941“. Milan – Milivoje, 19212010, general-potpukovnik JNA, nosilac „Partizanske spomenice 1941“.

Drago Kovačević - Veselin

– Feđo, što izmičeš, sigurno je istina o našem Dragu, nije, znači, samo ranjen? Reci nam što je sa Dragom? Feđa je zastao. Suznih očiju i drhtavim glasom izgovorio je:

– Drago je sahranjen pre šest dana. I Sava se obratila Feđi: - Stani, sine...i posle teškog uzdaha dodade: Pa, i pošli su da ginu... hajde sa nama, pokaži

Mileva i Jelena Mileva Kovačević Radmila rođena je 15. marta 1923. godine u Crkvici, a bila je partizanka Jablaničkog odreda. Nedićevci su je zarobili u Gjutanu, gestapovci su je dugo saslušavali, isleđivali i tukli u leskovačkom zatvoru, ali hrabra partizanka nije izdala drugove... Kasnije je radila kao sanitetski referent, a 1944. bila teško ranjena i prebačena na liječenje u Italiju. Penzionisana je u činu majora 1966. i nosilac je Partizanske spome-

Više se nije moglo dati, niti od njih tražiti...

Partizanka i oficir Mileva Kovačević sa sestrama malom Miljom i Jelenom

nam njegov grob, hoćemo da ga nosimo tamo, braći njegovoj... Stari ratnik Obren uzdrhta i potamni u licu. Bio ga je obuzeo grč bola i tuge za sinom. - Obrene, što ti je, čoveče. Pa

nisu se jabukama gađali, moj Obrene. Vatrom se može i kamen istopiti, a kamoli ne bi nejaka mladost.“ Obren je, kad se malo pribrao od gubitka trećeg nasljednika, a drugog sina za deset dana, rekao da ona ide u Niš, a on će donijeti Draga, pa će se naći kod sinovljevih grobova u Lebanu. Otac je tri dana i tri noći putovao sa tijelom poginulog sina od Vrnjaca preko Toplice do Jablanice. „Tri dana i tri noći lila je kiša, tri dana i tri noći kao da je nebo plakalo. Narod Jablanice i Puste Reke tri kišna dana i tri kišne noći je čekao u Lebanu da oda poštu još jednom junaku Kovačeviću. Tek četvrtog dana stigao je Obren sa telom mrtvog sina Draga, u kraj gde je započeo borbu. Na lebanskom groblju Sava je zamolila borce da otvore sanduk, da poslednji put vidi sina. Obećala je da neće plakati. Držala se hrabro. Nisu mogli da joj tu želju odbiju, otvorili su sanduk. U njemu je majka ugledala krvavo oficirsko odelo, uzdahnula je starica i rekla: - Zatvorite! Neka je srećna pobjeda partizanska i neka je živ ostatak!“ 

Dan pobjede nad fašizmom

Poneđeljak, 9. maj 2022.

udnovate su ljudske sudbine, a sjećanje na junačku kuću Kovačevića završavamo pričom o najmlađem djetetu Obrena i Save. Milja Kovačević rođena je 15. juna 1942. godine u hladnoj ćeliji, okupatorsko-kvislinškog zatvora u Oranu kod Leskovca. „Petnaesti jun 1942. U mučilištu, Sava je u hladnoj zatvorskoj sobi rodila kćer Milju. Kad su stražari čuli dečji plač, otvorili su vrata, ušli i stali nasred sobe. Čudno su gledali novorođenče. Dete je ležalo ispred njih na podu... Bilo je umotano u neku staru Savinu suknju. Crne očice nesvesno su gledale hladne zidove i mračna lica nedićevaca. Oni koji su danonoćno mučili, batinali i koji su došli da i ovog jutra to učine, zastali su ovog puta zabezeknuti. U mnogima od njih, naročito kod onih koji su imali porodicu i kuću, kao da se prelomilo nešto. Ti koji su svakodnevno revnosno izvršavali naredbu pretpostavljenih i sprovodili torturu nad ovom ženom, ovog jutra su odustali i povukli se. Kad su se zatvorska vrata zalupila, poslije stravičnih porođajnih bolova, Sava je ipak odahnula. Takva je ženska sudbina. Žena, majka i borac. Ponekad i više nego muškarac daje od sebe... Nekoliko dana porodilju niko nije više saslušavao i tukao. Onoga jutra, kad je bila na porođaju, fašisti su hteli da je streljaju. Naredba o egzekuciji je povučena samo zbog toga što je dete bilo žensko. Da je dete bilo muško, bez obzira na sve, naredba bi bila izvršena. Beba je spasila svoju majku sigurne

Miljino djetinjstvo bez sunca, hrane i odjeće smrti i odložila njeno mučenje na neodređeno vreme...“ Ostalo je zapisano da je njeno djetinjstvo bilo bez sunca, hrane i odjeće. Nosila ju je ponosna majka Sava u naručju kroz zbjegove i zatvore Jablanice, Puste Reke i Toplice, vodeći u drugoj ruci desetogodišnju kćerku Jelenu, sve do konačnog oslobođenja zemlje. Milja je osnovnu školu završila u Inđiji, gimnaziju u Zemunu, a studije ekonomije u Beogradu i Titogradu, gdje je upoznala svog budućeg supruga. Cijeli radni vijek provela je u Titogradu, odnosno Podgorici. Od 2018. godine Milja živi u sjećanjima porodice i prijatelja... Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić ispričao nam je da je Milju Pejović upoznao na Gorici 9. maja 2016. godine, na Dan pobjede nad fašizmom. - Od tada smo se sreli nekoliko puta i to uvijek na mjestima gdje se borci NOR-a i antifašisti okupljaju da očuvaju uspomene na značajne bitke i događaje. Ti susreti zrače željom da se sačuvaju tekovine NOR-a i revolucije, da se čuje živa riječ o partizanskim vitezovima i porodicama koje su dale sve za slobodu našeg naroda protiv neprijatelja i domaćih izdajnika – kazao je Mirjačić.

EvociranjE uspomEna

Milan Kovačević Milan Kovačević Milivoje rođen je 12. marta 1921. godine u Crkvicama, a u KPJ primljen je 1940. godine. Tokom 1941. učestvovao je u svim borbama i akcijama Kukavičkog i Jablaničkog partizanskog odreda i bio na komandnim funkcijama, a u junu 1942. godine unaprijeđen je u čin majora. Poslije rata završio je gimnaziju, vojnu i višu vojnu akademiju, a dobio je i visoka odlikovanja. Između ostalog, Orden zasluga za narod I reda, Orden za hrabrost, Orden bratstva i jedinstva, Partizansku zvijezdu, a dobitnik je Partizanske spomenice 1941. General-potpukovnik Milan Kovačević preminuo je 2010. godine u Beogradu.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Mirjačić rekao nam je da je povodom 75-godišnjice ustanka crnogorskog naroda i 10-godišnjce obnove crnogorske nezavisnosti, Republički odbor SUBNOR-a i antifašista Crne Gore dodijelio jubilarnu medalju, svoje najveće priznanje, Milji Pejović, svom istaknutom i uzornom članu, koja se od srca i istrajno zalaže za njegovanje tradici-

Milja Pejović

ja NOR-a i ostvarivanje programskih ciljeva i zadataka crnogorskih boraca i antifašista. Ona je tada zahvalila na jubilarnoj medalji i rekla da je to emotivno veče evociralo uspomene i sjećanja na roditelje, na četiri brata i dvije sestre koji nijesu više među nama. - Presrećna sam što su nikšićki UBNOR i antifašisti organizovali ovo veče sjećanja na moju porodicu i mene i puno sam im zahvalna na ovom velikom priznanju – istakla je Milja Kovačević – Pejović na omažu porodici Kovačević održanom 10. avgusta 2016. godine. Ispričala je da je vjerno zapamtila da su preživjeli članovi njene porodice svaki za sebe nosili uspomene i bolna sjećanja, trudivši se da je ne opterete pričama. – Majku pamtim samo u crnini, ali bez uzdaha i plača pred drugima. Takvo njihovo nošenje bola za najbližima učinilo je da malo saznam o svoja tri brata koji su poginuli, a nijesam ih ni upoznala – kazala je Pejović.

Slobodan Bato Mirjačić i Milja Pejović na večeri posvećenoj sjećanju na porodicu Obrena Kovačevića, 2016. godine

Prvi čovjek nikšićkih boraca kazao je na večeri posvećenoj junačkoj partizanskoj familiji Kovačević da smo u posljednje vrijeme svjedoci dešavanja koja unose nezadovoljstvo u narod, jer se plašimo povampirenja fašističkih ideja u neposrednom okruženju. – U te povampirene opasnosti spadaju rehabilitacija četničkih vođa, prekrajanje istorije, pokušaj izjednačavanja oslobodilaca i izdajnika, izgradnja spomenika krvolocima i ubicama i slično. Ni naša sredina nije imuna na slične pojave koje se sve češće čuju, nažalost i kod omladine, koja ponekad ne zna što pjeva, ni o kome pjeva, dok njihove kolovođe to sračunato rade. Ovo nas opominje na budnost, jer sve se više potvrđuje

priča da je u ratu pobijeđen fašizam, ali da nije u korijenu uništen – poručio je Mirjačić. Crna Gora je gromko rekla NE fašizmu, četništvu i svim retrogradnim pojavama i sigurno je da će na tom putu istrajati. SUBNOR i antifašisti Crne Gore su primjer kako se u svakom vremenu treba i mora biti na pravoj strani istorije, a time se daje i konkretan doprinos ostvarenju najčistijih interesa crnogorskog naroda i države koji su uklesani u slavnu crnogorsku istoriju ispisanu 13. jula 1941. godine... „Ispod Jovovića livada blizu zaseoka Šljivovo ležalo je u rastinju malo seosko groblje. Zatekli su još svežu Radovanovu humku. Dvogodišnja Milja nije mnogo razumela sve to. Dete kao dete.

Dok su ostali jecali, ona je oko grobova brala bele rade. - Sine, znaš li ko ti ovde leži - pitala je Sava. Ovde je tvoj brat Radovan... Milja je stavila cveće na grob svog brata koga nikad nije videla. Položila je cveće i zbunila se. Niz njeno lice skotrljaše se dve krupne suze... Odatle su krenuli za Lebane, da posete grobove Gligora i Draga. Kad su pošli prema Lebanama, iz mutnog neba iznenada su sevnule munje. Od silnih udara gromova, ranjeno su odjekivala jablanička brda. Snažan pljusak sručio se niz planinske litice, pa je izgledalo kao da i nebo nosi u sebi tugu Kovačevića...“ KRAJ r. usKoKoviĆ-ivanoviĆ Foto: privaTna arHiva

Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore

Slobodna Crna Gora je naša jedina svetinja Crnogorska istorijska čitanka u deset zapisanih, dijelom i zapamćenih vjekova, kroz veliki broj bojeva i ratova ispisala je nezaboravne primjere hrabrosti, kojima se dive generacije. Posebna stranica je Drugi svjetski rat, kada je u 13-julski ustanak listom krenulo i staro i mlado, sa puškom ili goloruki, da se brani sloboda od neprijatelja i domaćih izdajnika. Krenule su čitave porodice, ostavljajući neki čak i zaključano, kasnije spaljeno ili ugašeno ognjište. – Mnogi se nijesu vratili, na neka vrata stavljeni su crni barjaci, a Samna Vukotić, koja je izgubila tri sina i domaćina i stameno svoj bol nosila, imala je, pričaju stari, i zavjese u tamnoj boji. Sjećanje na to

Dragan Mitov Đurović

vrijeme budi uspomene na herojske porodice, pomenimo Mrguda Barovića i Joka i Mariju Sekulić iz Bandića, Radovana i Božanu Vučinić iz Nikšića, Vidaka Gorčinova

Vujovića sa Ubala Čevskih, pa Iva i Iku Lompar iz Bokova, Anta i Katu Petković iz Tivta... Pomenimo od zavičaja skoro zaboravljeni grob Milovana Šaranovića iz Danilovgrada u

Gornjem Žužembergu nedaleko od Ljubljane, zatim junake koji počivaju u hercegovačkoj Plani, pa one u daljini u italijanskoj Barleti, na Ljubinom grobu... – Zaborav nepravedno steže obruč oko heroja i herojskih familija koje su ugradile živote u slobodu svoga i svih naroda. Takav je svijetli primjer Obrena Mrđenovog i stopanice Save Kovačević, njihova tri poginula sina Radovana, Draga i Gligora i ostalih članova koji su preživjeli i časno zemlju gradili. – Sjećanje na njihov životni put, na Obrenova dva svjetska rata, na selidbe i ratovanja sve do Lebana đe spomenik čuva uspomenu na „vitešku lozu Kovačevića“ je opomenik

novim generacijama, koje se u slobodi oko vlasti glože, da moraju odati dužno poštovanje hrabrim slobodarima ne samo jednom godišnje minutom ćutanja, već borbom za pravednije društvo, za koje su ratne generacije položile živote. – Brojne porodice u Crnoj Gori i mojim Bjelopavlićima ponose se istorijom svojih predaka, ali i kućom Kovačevića, koja je junaštvom u svim ratovima svoju kuću u Crkvicama, svijetlo Grahovo i sva mjesta đe su rođeni i živjeli smjestila u istorijsku čitanku, koju uz veliko poštovanje u metežno doba odgovorno čuva Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, uz poruku SLOBODNA CRNA GORA JE NAŠA JEDINA SVETINJA!

18 Hronika Podgorice Biciklo.me primljeno u članstvo Evropske biciklističke federacije

Osnažiće aktivnosti da naše gradove učine humanijim mjestima za život

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Ako se po jutru dan poznaje i u narednih mjesec će biti odlična posjeta

Trg dobrog zvuka

Predstavnici Bicikla.me sa kolegama iz Evrope u Berlinu

Organizacija Biciklo.me primljena je u punopravno članstvo Evropske biciklističke federacije (ECF), udruženja koje okuplja organizacije civilnog društva iz cijele Evrope koje se zalažu za poboljšanje uslova za upotrebu bicikla. Kandidatura organizacije Biciklo.me prihvaćena je jednoglasno na godišnjoj skupštini Evropske biciklističke federacije, koja je ovog vikenda održana u Berlinu. - Članstvo u Evropskoj biciklističkoj federaciji predstavlja veliku čast za našu organizaciju, jer je to potvrda kvaliteta rada, truda i entuzijazma koji već osam godina ulažemo kako bi uslovi za upotrebu bicikla u Crnoj Gori bili bolji. Ova mreža će nam pomoći da ostvarimo bližu saradnju sa srodnim organizacijama iz čitave Evrope, sa kojima ćemo imati priliku da razmjenjujemo dobre prakse i iskustva u pogledu unapređenja javnih politika u oblasti biciklizma - kazao je Stefan Bulatović iz Biciklo. me, koji je predstavio rad organizacije uoči glasanja na generalnoj skupštini. Kako dodaje, biciklo je prevozno sredstvo budućnosti u gradovi-

ma, koje je posebno dobilo na značaju tokom krize izazvane pandemijom korona virusa, kao i aktuelne energetske krize prouzrokovane ratom u Ukrajini. Kroz članstvo u Evropskoj biciklističkoj federaciji, Biciklo. me će osnažiti svoje aktivnosti kojima nastoje da crnogorske gradove učine humanijim mjestima za život, kako bi ljudi svih uzrasta i mogućnosti mogli lako i bezbjedno da koriste biciklo kao sredstvo održive mobilnosti. Evropska biciklistička federacija (ECF) je neprofitna asocijacija sa sjedištem u Briselu koja se zalaže za veću i bolju upotrebu bicikla u Evropi. U pitanju je jedinstveno udruženje takvog tipa, koje okuplja preko 60 organizacija iz više od 40 evropskih zemalja. Biciklo.me osnovano je decembra 2013. kao neprofitna organizacija koja se zalaže za upotrebu bicikla kao sredstva prevoza i rekreacije, kao i za druge oblike održive urbane mobilnosti poput pješačenja i javnog prevoza. Organizacija zagovara održive saobraćajne politike na području Podgorice, ali sve više i u drugim gradovima širom Crne Gore, kao i na državnom nivou. R. P.

Delegacija Glavnog grada položila vijenac na spomenik Marku Miljanovu

Odali počast vojvodi i prvom gradonačelniku

Delegacija Glavnog grada ispred Markovog spomenika

Povodom dana rođenja Marka Miljanova delegacija Glavnog grada, koju su činili zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić, sekretar Skupštine Glavnog grada Veselin Vukčević i sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović, položila je juče vijenac na spomenik vojvodi Marku Miljanovu, istaknutom crnogorskom književniku, vojskovođi i nekadašnjem gradonačelniku Podgorice – saopšteno je iz PG biroa. H. P.

TRAŽILO SE MJESTO VIŠE: Popularni ringišpil

Tek smo stigli u Podgoricu. Privukla nas je muzika i lijepa atmosfera ovdje. Odlična je ponuda piva a i hrana je baš ukusna. Rekli su nam da je večeras koncert, pa ćemo doći da ga poslušamo – kazao je Francuz iz Rena Ifik Kudi, koji je na Podgorički proljećni pazar došao sa djevojkom Surenom Dufi Zahvaljujući pripremljenom bogatom programu na Podgoričkom proljećnom pazaru, Trg nezavisnosti prethodnih dana bio je omiljeno mjesto druženja i uživanja velikog broja posjetilaca svih generacija kako naših sugrađana tako i

ljudi iz drugih crnogorskih gradova, ali i nemalog broja stranih turista. Posjetioci imaju samo pozitivne komentare na odlično organizovanu manifestaciju, dok izlagači zadovoljno trljaju dlanove zbog dobre prodaje, sa željom da ih do 5. juna

Francuzi Ifik Kudi i Surena Dufi

(do kada traje proljećni pazar) samo posluži lijepo vrijeme. S obzirom na to da su iz gradske uprave najavili bogat kulturni, umjetnički i zabavni program ali i bogate gastronomske sadržaje tokom trajanja pazara nema dileme da će i u narednih mjesec glavni

gradski trg biti omiljeno mjesto velikom broju sugrađana i stranih posjetilaca.

UŽIVANJE

Uprkos kiši, koja je padala u petak veče, u svečanosti koju je oko 20 časova otvorio dječji hor ,,D-mol“ uživao je nemali

Uživali u degustaciji arapskih knedli i mađarskog gulaša Kao dio Podgoričkog proljećnog pazara Glavni grad organizuje Diplomatic Gastro Day u okviru kojeg predstavnici diplomatskog kora pripremaju nacionalne specijalitete zemalja čiji su predstavnici. Juče su predstavnici Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori pripremali svoja tradicionalna jela i napitke, u kojima je uživao veliki broj posjetilaca pazara. Sekretarka u Ambasadi UAE Jelena Čogurić kazala je da su pripremili nekoliko tradicionalnih jela Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja su slična našima, a koja se lako i brzo pripremaju, kako bi što veći broj ljudi imao priliku da ih degustira. -Tu su slatke knedle, na arapskom jeziku ,,lagemat“. Prave se slično našim priganicama, onda se umaču u sirup od šećera ili urmi, koje

su u ishrani Arapa veoma zastupljene. Ovo je jedan od tradicionalnih dezerta koji se sprema tokom svih njihovih proslava. Drugo jelo je ,,balali“, kombinacija slatko-slanog jela, odnosno tradicionalni doručak UAE. Pravi se od tjestenine sa dodacima raznih začina slatkastog ukusa, a na vrh ide omlet od jaja. Kad se služi topao onda se služi kao doručak, a hladan može i kao desert. Tu je i arapska kafa, koja se razlikuje od naše, laganija je i pravi se sa kombinacijom začina, ovoga puta sa kardamomom i šafranom. Lagana je za popiti, a ima karakteristične arome – kazala je Čogurić, uz napomenu da je kultura UAE našim sugrađanima dosta nepoznata. Bojana Jovanović pohvalila je ukuse arapske kuhinje. - Prvi put sam probala njihove

UKUSI ISTOKA: Degustacija hrane i napitaka UAE

knedle i kafu. Odlično idu jedno s drugim. Posebno mi se svidjela aroma kafe – kazala je Jovanović. Improvizovani šator uredili su u prepoznatljivom istočnjačkom stilu, gdje se slikao veliki broj, naročito mlađih sugrađana. Prije dva dana je Ambasada Republike Mađarske u Crnoj

Gori pripremala tradicionalni specijalitet njihove kuhinje gulaš, i time označila početak Diplomatic Gastro Day, koji će se održavati svakog vikenda. Tokom manifestacije, do 5. juna, čari svojih kuhinja predstaviće i ambasade Rumunije u Crnoj Gori, Slovačke, Kine, Palestine, Bugarske i Francuske.

Hronika Podgorice 19

Poneđeljak, 9. maj 2022.

na Podgoričkom proljećnom pazaru

i raspoloženja

Održan prvi Podgorički salon vina na terasi hotela ,,Podgorica“

Nagrade za najbolja vina osvojile vinarije Keković, Miranović i Radević

I. MANDIĆ

Na juče održanom prvom Podgoričkom salonu vina nagradu za najbolje bijelo vino dobila je vinarija ,,Miranović“, u kategoriji rozea najbolja je bila vinarija ,,Radević“, dok je najbolje crveno napravljeno u vinariji ,,Keković“.

Nagrade su uručene na osnovu prebrojavanja glasova velikog broja posjetilaca, koji su imali priliku da degustiraju i ocjenjuju vrhunska vina iz podgoričkog regiona u predivnom ambijentu na terasi hotela ,,Podgorica“ iznad Morače, u samom srcu grada. Događaj je posvećen promociji vinarija, vinara, vinske kulture našeg regiona i Podgorice kao destinacije. IZMAMILI ODUŠEVLJENJE I OVACIJE PUBLIKE: Popularni KIC pop hor uoči Dana pobjede

broj građana, kao i predstavnika stranih ambasada. Zahvaljujući muzičkom spektaklu slovenačkog, a svjetski poznatog, hora Perpetuum Jazzile glavni gradski trg, prije dvije noći, bio je ispunjen ljubiteljima dobrog zvuka i energije. Ništa lošija atmosfera nije bila ni sinoć, kada je druženje na Trgu nezavisnosti, uoči Dana pobjede, uljepšao KIC pop hor koncertom „Bez dileme - antifašizam“. Prepoznatljivim partizanskim repertoarom izazvali su oduševljenje brojne publike. Odlična atmosfera bila je i tokom dana, i u subotu i u nedjelju, a to potvrđuju i posjetioci i izlagači sa kojima smo razgovarali. Juče oko podne u ukusima dobrog piva i sendviča na glavnom gradskom trgu uživao je i mladi francuski par iz Rena Ifik Kudi i Surena Dufi. - Tek smo stigli u Podgoricu. Privukla nas je muzika i lijepa atmosfera ovdje. Odlična je ponuda piva a i hrana je baš ukusna. Rekli su nam da je večeras koncert nekog vašeg hora

Odlična prodaja kokica kod Sanje Raičević

(KIC pop hor) pa ćemo doći da ga poslušamo – kazao je Ifik. Izlagač Rašo Ristović iskazuje zadovoljstvo jer mu je promet na pazaru bolji nego što je očekivao. - Izlagao sam i zimus, tokom novogodišnjeg pazara, ali sad je mnogo bolje. Ima koncerata skoro svaki dan tako da je puno

Od matičara pravo na pazar U čarima Podgoričkog proljećnog pazara uživali su juče i mladenci Slađana i Budimir Zečević sa kumovima. - Upravo smo bili kod matičara da se vjenčamo. Ovdje je odlična atmosfera. Došli smo da se slikamo na ovom lijepom mjestu, da posjetimo malo pazar, pa idemo dalje – kazao je Zečević.

ZA USPOMENU: Zečevići sa kumovima na ulazu u Praznični bazar

više ljudi, a samim tim i posla za nas – kazao je Ristović. Cijene su, ističe, iste kao zimus, a asortiman je proširen kartom pića koja je prilagođena proljeću – bijelo vino umjesto kuvanog, pivo, kokteli, sladoledi, cijeđeni sokovi… - Sladoled je 70 centi, pivo 1,80, vino 2,20 eura – naveo je Rašo.

DRUŽENJE

Prometom je izuzetno zadovoljna i prodavačica kokica Sanja Raičević, koja je izlagala i na prethodnim prazničnim pazarima na glavnom gradskom trgu. - Odlično je krenulo. Ako bude lijepo vrijeme ne brinem da nećemo i mi lijepo zaraditi – kazala je Raičević, uz napomenu da su kesice kokica od 50 centi do euro. Na ringišpilu se juče oko 13 časova tražilo mjesto više. - Sudeći po posjeti ovih dana neka nas samo posluži lijepo vrijeme da djeca mogu da uživaju na ringišpilu a biće dobro i nama – kazala je prodavačica karata za ringišpil Maja Popović, uz napomenu da vožnja u trajanju tri minuta košta euro i po. Svakog vikenda tokom trajanja pazara ambasade će imati svoj program i promociju gastronomske ponude zemalja koje predstavljaju, a pored toga biće i različiti programi za djecu, iznenađenja, regionalni izvođači i brojni drugi sadržaji. Mladi crnogorski umjetnici takođe če dobiti prostor da se predstave podgoričkoj publici. Tekst i foto: Igor MITROVIĆ

PROMOCIJA

U sklopu svojevrsne promocije vinske kulture glavnog grada, na prvom Podgoričkom salonu vina prestavilo se dvadesetak vinarija sa šire teritorije glavnog grada. Posjetioci su imali priliku da uživaju u vinima vinarija: Vukićević, Ćetković, Bojanović, Keković, Radević, Ražnatović, Brajović, Ceka Jovović, Garač, Kula Popović, Raspopović, Miranović, Troja, Rupice, Bogojević, Đukić, 13. jul - Plantaže, Knežević, Vučinić, Zenta i Mola. Ističući da bolju terasu nijesu mogli odabrati za održavanje prvog Podgoričkog salona vina, menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj se prilikom otvaranja manifestacije zahvalio na učešću izlagačima i posjetiocima i posebno stranim diplomatama. - Imate priliku da probate vrhunska vina, na vama je težak zadatak kako bi izabrali tri najbolja. Ova manifestacija ima potencijala da postane tradicionalna. Potrebno je u budućnosti, nakon ovog perioda korone, što više ovakvih proizvoda da prezentujemo građanima i turistima – poručio je Junčaj, koji se zahvalio organizatorima na dobro obavljenom poslu. Ispred organizacionog tima

Sa salona vina

Podgoričkog salona vina Bojana Minić kazala je da je ovaj proJekat nastao iz njihove ljubavi i poštovanja prema vinu i vinskoj kulturi Crne Gore i regije Podgorice. - Drago mi je da među vama vidim i veliki broj gostiju iz inostranstva. Imate priliku da upoznate predstavnike svih vinarija, budite slobodni da razgovarate sa njima, da se upoznate i na kraju dana izaberite najbolja vina – kazala je Minić.

RAzNOVRsNOsT

Posjetioci Podgoričkog salona vina imali su priliku i da uživaju u zvucima klasične muzike tria ,,Variete“, kao i da prisustvuju predavanju prof. dr Vesne Maraš, koja je napravila kratak osvrt na vinsku kulturu i jedinstvene vinske sorte iz regiona Podgorice. Na ulazu su dobili listiće na kojima su zaokružili ona vina koja su im

„Podgorički salon vina“ je posvećen promociji vinarija, vinara, vinske kulture našeg regiona i Podgorice kao destinacije se najviše svidjela i ubacili ih u kutiju za glasanje, na osnovu čega su proglašena najbolja. Prvi Podgorički salon vina organizovale su podgoričke kompanije ,,DMS solušn“ i ,,Lajfstajl grup (Lajfstajl Montenegro)“ u partnerstvu sa Glavnim gradom, Turističkom organizacijom Podgorice i hotelom ,,Podgorica“. Realizaciji projekta doprinijele su i partnerske kompanije Glovo, Akva bjanka, Kafe Montenegro i Gradska TV. I. MITROVIĆ

Mališani iz VJ ,,Poletarac“ sa vaspitačicama ukazali na značaj čuvanja okoline

Sadili drveće u dvorištu vrtića Djeca starije vrtićke grupe dva VJ ,,Poletarac“ (JPU ,,Đina Vrbica“) su, zajedno sa svojim vaspitačima, uređivali dvorište, družili se i uživali u lijepom sunčanom danu na otvorenom. - Djeca su sadila i zalivala biljke i na ovaj način ukazala na čuvanje i brigu o svojoj okolini – objavljeno je na FB stranici ove predškolske ustanove. I. M.

Mališani zasadili drvo ispred vrtića

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Danilovgrađani na Jadranu kompletirali pobjednički poker protiv Petrovca

FSCG

Iskrin (ključni) korak ka Evropi Petrovac

Iskra

00 4 1

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 300. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Golovi: 0:1 Pavlićević u 5, 0:2 Sekulić u 47, 0:3 B. Obradović u 53, 0:4 Sekulić u 56. Žuti kartoni: Živanović, Marković (Petrovac), Pavlićević, Kumburović, Šaletić (Iskra),

OBILJEŽIO MEČ U PETROVCU: Balša Sekulić postiže gol

Pobjednički poker Iskre protiv Petrovca - četvrti put u sezoni, Danilovgrađani su savladali primorskog prvoligaša, ovoga puta na Jadranu, ubjedljivo - 4:0, vjerovatno za ključni korak ka Evropi. Razlika direktnih rivala u borbi za ino scenu sada je šest bodova, a do kraja prvenstva ostala su tri kola. A kada neka ekipa pobijedi konkurenta baš svaki put u ligi, onda je i jasno ko više zaslužuje da ostvari isti cilj. Izabranici Milivoja Novovića bili su superiorni na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“, a duel je obilježio napadač Balša Sekulić koji je postigao dva gola - jedan majstorski, sa ivice kaznenog prostora, kada je prebacio golmana Radulovića. Korpulentni napadač stigao je do brojke od 12 pogodaka i konkuriše za najboljeg strijelca Telekom 1. CFL. Iskra je na Jadran doputovala nakon eliminacije iz Kupa i slabe

serije u prvenstvu, ali to nije bila smetnja da dobro otvori, vodi i završi utakmicu protiv Petrovca. Nije prošlo ni četrdesetak sekundi kada su Danilovgrađani imali prvu situaciju preko Sekulića koji je izblokiran. Kao da je to bilo najava sljedećeg napada iz kojeg su ,,crveni“ poveli. Krenuo je da teče peti minut kada je Pavlićević na lijevoj strani dobio pas od Pavlovića, napao čuvara, a potom oštrim udarcem iz teške pozicije provukao loptu između golmana i bliže stative. Strijelac vodećeg gola gostiju bio je raspoložen za igru, a to je pokazao i u osmom minutu kada je novim šutem natjerao Radulovića da krajnjim naporom odbije u korner. ,,Nebo-plavi“ su preživjeli hladan tuš na startu nakon olako izgubljenog posjeda na sredini, ali su brzo reagovali. Domaći tim je u 14. imao priliku Mikijelja koji je tukao u padu, da bi Bašić promašio zicer sa sedam-osam metara kada je poslao loptu visoko

preko prečke. Počeli su Petrovčani da igraju fudbal - bilo je prodora po obje strane, posebno na dijelu terena koji pokriva Radinović, nekoliko lijepih odigravanja na sredini i prema naprijed, par kornera, pokušaja glavom, s tim što je falilo konkretnosti u završnici. U trenucima inicijative, primorski prvoligaš morao je da napravi prinudnu izmjenu koja je sa sobom povukla i taktičku promjenu. Tako je u 24. minutu izašao Osmanović zbog povrede, a za njim i Gazivoda - ušli su Perović odnosno Milić. Uspjeli su Novovićevi momci da primire rivala i privedu poluvrijeme kraju sa viškom od jednog pogotka. Duel je riješen početkom nastavka kada je Iskra duplirala prednost - Sekulić je u 47. minutu rutinski riješio ,,jedan na jedan“ sa Radulovićem nakon što je kaznio grubi kiks Ivanovića koji je htio da vrati loptu Mikijelju.

Petrovac

Iskra

Radulović Gazivoda (od 24. Milić) Živanović Osmanović (od 24. Perović) Boričić Radinović Bašić Ivanović (od 58. Popović) Tačibana (od 58. Vuković) Marković (od 65. Mugoša) Mikijelj

Kordić Kojašević (od 82. Grbović) Pešukić (od 67. O. Obradović) Pavlićević Pavlović Sekulić (od 79. Gajić) B. Obradović Bakrač (od 79. Vukotić) Šaletić Kumburović Šahman

Spustili su ruke domaći fudbaleri u znak predaje, ali vjerovatno nijesu ni slutili da im se tek sprema totalni rezultatski debakl. Bogdan Obradović je u 53. minutu zatreseo mrežu poslije lijepog udarca sa dvadesetak metara, dok je Sekulić u 56. sa ivice šesnaesterca smjestio loptu pod prečku - za velikih 4:0. Igračima sa klupe Petrovčani su pokušali koliko-toliko da se dignu, makar da ublaže poraz, imali su šansu, ali ne i sreće - Bašić je pogodio okvir gola sredinom nastavka. Danilovgrađani su u finišu mogli do još ubjedljivijeg epiloga, ali i ovako je - više nego dominantan. D. K.

,,Vukovi“ drugi put u sezoni odigral

Zeta u z Zeta je drugi put u sezoni zaustavila Budućnost na ,,Trešnjici“, osvojila željeni bod (2:2) i napokon se pomjerila s posljednjeg mjesta Telekom 1. CFL.

,,Vukovi“ su se izjednačili s Podgoricom koja je izgubila od Jezera (1:0), ali će u posljednja tri kola morati da osvoje makar bod više od Lješkopoljaca koji su bolji u međusobnom skoru, a to je parametar koji je odlučujući na kraju prvenstva. Zetu čekaju dueli s Jezerom, Rudarom i Iskrom, dok će Podgorica igrati takođe s Pljevljacima i Danilovgrađanima, te na kraju s Dečićem. Iako znatno oslabljena, Zeta je protiv rasterećene Budućnosti (biće sigurno druga) od starta pokazala pobjedničku ambiciju, budući da je Aleksa Maraš već u četvrtom minutu iz solidne pozicije iskosa lijevo šutirao u spoljni dio mreže, a Petar Vukčević se u petom namjestio na udarac koji mu je odbranio Đorđije Pavlićić. Bura, pa zatišje na ,,Trešnjici“, sve do 22. minuta kada je upravo Vukčević zatresao mrežu matičnog kluba. Još jedan bivši član Budućnosti Marko Burzanović sa desnog boka povukao je ka sredini, dodao loptu do mladog veziste koji ju je s oko 20 metara plasirao uz lijevu stativu gola gostiju - neodbranjivo.

Tim sa ,,Topolice“ u naletu: Barani protiv Rudara upisali četvrtu vezanu pobjedu

Mornar je četvrtom vezanom pobjedom praktično otklonio sve dileme, jer tri kola prije kraja ima devet bodova više upravo od Rudara, koji je u zoni baraža (Pljevljaci su bolji međusobno), dok je Rudar sedmim porazom u posljednjih devet kola sve dalje od spasa, što znači da će gotovo izvjesno u kvalifikacijama morati da brani status prvoligaša. Mornar je zasluženo došao do pobjede i to sjajnim golom Igora Počeka u 18. minutu, te u samom finišu pogotkom Aleksandra Vujačića, a s obzirom na to da su Pljevljaci djelovali loše, gotovo bezidejno u napadu, domaći su lako mogli slaviti i ubjedljivije. Ipak, Barani su četvrtim vezanim trijumfom pokazali da su konačno uhvatili dobar ritam, pobjegli od opasne zone, pa će u posljednja tri kola pokušati čak da priprijete četvrtoplasiranoj Iskri. Sam početak nagovijestio je da će se gledati meč u jednom

Mornar

Rudar

2 1 00

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 500. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Golovi: 1:0 Poček u 18, 2:0 Vujačić u 89. Žuti kartoni: Živković (Rudar)

Aleksandar Vujačić potvrdio trijumf Mornara

smjeru. Mornar je od starta krenuo znatno bolje i ofanzivnije, stvarao šanse, prijetio, dok je Rudar djelovao prilično defanzivno, sa očiglednim ciljem da pokuša iz kontri da ugrozi rivala. Ali već u petom minutu priprijetili su Barani. Ćetković, koji je uz Počeka, bio najagilniji, odlično je proigrao Vujačića, koji je bio neprecizan. Rudar je malo toga napravio

u napadu, a u 12. minutu pravi dar mar u kaznenom prostoru domaćih napravio je Bojović, ali bez konkretne završnice. I u 18. minutu Mornar je ,,naplatio“ bolju igru - Martinović je ubacio loptu iz auta, Vujačić spustio loptu glavom do Počeka, koji je primio na grudi, a zatim iz poluvoleja loptu poslao pod prečku - 1:0. Rudar se mučio, pokušavao da napravi

određeni pritisak, da uspostavi ravnotežu na sredini, ali golman Mornara Vukčević nije imao posla, a najbolju šansu za goste propustio je Macui. U nastavku je tek bilo sve u znaku Barana. Rudar nije uspio ni da priprijeti rivalu, dok je Mornar pravio šanse. Imao je Poček dvije prilike u 55. i 58. minutu, a onda se iznenada ukazala šansa za goste, ali Er-

1. Sutjeska 33 22 8 3 60:21 74 2. Budućnost 33 18 7 8 67:41 61 3. Dečić 33 14 11 8 50:39 53 4. Iskra 33 14 6 13 45:40 48 5. Mornar 33 11 11 11 30:36 44 6. Petrovac 33 10 12 11 45:51 42 7. Jezero 33 12 5 16 37:44 41 8. Rudar 33 9 8 16 33:51 35 9. Zeta 33 6 9 18 33:52 27 10. Podgorica 33 6 9 18 32:57 27 U narednom kolu (15. maja) sastaće se: Budućnost - Sutjeska, Dečić - Petrovac, Iskra - Mornar, Rudar - Podgorica i Jezero - Zeta.

LISTA STRIJELACA 12 - Sekulić (Iskra), Bašić (Petrovac), Raičković (Budućnost) 11 - Ivanović (Budućnost), Vuljaj (Dečić), Faust (Jezero) 10 - Miličković (Petrovac) 9 - Živković (Rudar) 8 - Petrović, Đukanović (Budućnost), Vujačić (Mornar)

Oduševljenje na tribinama i Zeta konačno na pretposljednjem mjestu, makar na provizornoj tabeli u tom trenutku. Uskoro se, međutim, situacija promijenila jer je Budućnost, iako s promiješanim kartama, preuzela kontrolu i u roku od tri minuta stigla do preokreta. U 33. je Lazar Mijović iz slobodnog udarca na drugoj stativi našao Momčila Raspopovića koji je pogodio glavom, da bi u 36. finalista Kupa

Plavljani prvi put slavili p

Mornar spašen, Rudar u baražu BAR - Fudbaleri Mornara u finišu sezone u sjajnoj su formi. Barani su savladali Rudar (2:0) na ,,Topolici“ i samim tim prebrinuli brige oko opstanka.

Tabela

Mornar

Rudar

Vukčević Stevanović Kaluđerović (od 89. Bakić) Ćetković (od 89. Kacić) Vujačić Muzurović Martinović Poček (od 80. Seratlić) Kajević Raičević (od 70. Škrijelj) Baošić (od 46. Pajović)

Agović Krneta Banović Čavor (od 70. Kasalica) Peličić (od 80. Kašćelan) Macui A. Golubović (od 55. Ernec) Bojović Popović Živković M. Golubović (od 46. Prenkočević)

nec nije bio precizan. Ređale su se šanse za domaće - Kaluđerović u 66. minutu, te Ćetković u 87. minutu nakon dobrog prodora Škrijelja, a pobjedu je potvrdio Vujačić u 89. minutu, nakon što je Seratlić uposlio Ćetkovića, koji je proslijedio loptu do centarfora Mornara, kojem nije bilo teško da matira Agovića. R. P.

Jezero Nema kraja krizi Podgorice kojoj ozbiljno prijeti ispadanje nakon poraza od Jezera (1:0) u 33. kolu Telekom 1. CFL. Tim iz Lješkopolja nije slavio u posljednjih osam utakmica, a nakon novog neuspjeha bodovno je izjednačen sa Zetom na začelju tabele. Plavljani su prekinuli seriju od tri poraza - i sada su na ,,plus šest“ u odnosu na zonu baraža. Meč na ,,DG areni“ riješen je početkom drugog poluvremena kada je Mendi bio najsnalažljiviji u protivničkom petercu, gdje je maltene ispred gol linije glavom sproveo loptu u mrežu. Igralo se otvoreno u prvom dijelu. Lambulić je dva puta prijetio golmanu Nikiću, dok je najbolji strijelac na crnogorskoj fudbalskoj sceni Adrović, u 31. minutu pogodio stativu poslije brze reakcije iz okreta. Stadionom u Lješkopolju orila se pjesma ultrasa Jezera, popularnih ,,hajvana“, koje je

Arena

Fudbal 21 Dečić pobijedio Sutjesku i osigurao mjesto u Evropi

li neriješeno s Budućnošću

Šampion poklekao u meču bez značaja

zoni baraža I. MANDIĆ

Zeta

Sa meča na Trešnici

ponovo rastužio domaće. Stefan Milošević je dobio duel na 20 metara od gola, odmah uputio centaršut u šesnaesterac, gdje je utrčao Igor Ivanović i ispred golmana Pavla Velimirovića sproveo loptu u mrežu. Zeta je u prvom poluvremenu preko Rjoa Tačibane mogla do drugog gola, a ono što je tada propustila nadoknadila je početkom nastavka. Samo tri minuta bila su do-

voljna ,,vukovima“ za izjednačenje. Kapiten Srđan Krstović ,,snimio“ je dobru kretnju Maraša i idealnim pasom omogućio mu da iz prve sa pet metara matira Pavličića. Dvadeset minuta kasnije korpulentni napadač mogao je da donese preokret, ali je šutirao traljavo. Bilo je to posljednja prava šansa na ,,Trešnjici“... - Nijesam zadovoljan jer ni-

jesmo pobijedili. Razumijem emotivno pražnjenje poslije pobjede u Nikšiću i plasmana u finale Kupa, ali morali smo da pobijedimo u ovom meču, bez obzira na broj odsutnih igrača. Očigledno da ipak nijesmo zaslužili da pobijedimo i završilo se 2:2 - rekao je trener Budućnosti Aleksandar Nedović. ,,Plavi“ će se u naredna tri kola spremati za finale Kupa s Dečićem, a ,,vukovi“ tražiti

Budućnost

21 22 Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 500 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 P. Vukčević u 22, 1:1 Raspopović u 33, 1:2 Ivanović u 36, 2:2 Maraš u 48. Žuti kartoni: Đinović, Pupović (Zeta), Perišić (Budućnost)

Zeta

Budućnost

Velimirović (od 84. Karadžić) Đinović Đukanović Ceklić Pupović Krstović Miranović P. Vukčević (od 55. Popović) Burzanović (od 61. Đoljaj) Tačibana (od 84. Nakazava) Maraš

Pavličić Raspopović (od 46. Novović) Dakić Vlahović Ražnatović (od 75. Perišić) Mirković Ćetković (od 75. Babić) Raičković Ivanović Mijović (od 75. Đukanović) Milošević

novi, ključni iskorak u borbi za baraž. - Odlično smo otvorili meč, imali tri stopostotne šanse od kojih smo jednu iskoristili. Ipak, dozvolili smo Budućnosti da preokrene iz naših individualnih grešaka. U pauzi smo se dogovorili da krenemo na sve ili ništa, nijesmo imali što da izgubimo. Odradili smo dobro drugo poluvrijeme, Budućnosti se osjetilo da je malo umorna od Kupa, što smo iskoristili da se remijem izjednačimo s Podgoricom. Vjerujem da ćemo doći do baraža i da imamo realne šanse da izborimo opstanak - istakao je trener Zete Dragoljub Đuretić. Ne. K.

protiv Podgorice na ,,DG areni“

o plovi lukom spasa

Podgorica

Jezero

00 1 0

Stadion: DG arena. Gledalaca: 300. Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Golovi: 0:1 Mendi u 50. Žuti kartoni: Muharemović, A. Krivokapić, Bajović (Podgorica), Vuković, Lambulić, V. Radenović, Dedić (Jezero).

Fudbaleri Jezera uspjeh proslavili s navijačima

razgalio Mendi u 50. minutu. Upalili su baklje i još snažnije podržavali svoju ekipu koja je kontrolisala stvari na terenu. Pokušao je Argentinac Faust, mada je to bilo mlako,

po zemlji, lako za kontrolu. Domaći su reagovali izmjenama, ušle su ofanzivne izmjene, a najbolju šansu u nastavku imali su preko Muharemovića koji je bio ne-

precizan u završnici. Adrović je u 75. izveo akrobaciju, ali nije ugrozio protivničkog golmana. Iskusni golgeter je potom pogodio metu, ali je gol poništen nakon što

FSCG

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Podgorica

Jezero

Nikić Terzi (od 65. Bajović) Bulatović (od 85. Joković) Boljević Adrović (od 78. Mrvaljević) Muharemović Sentoku (od 78. A. Krivokapić) Vuković (od 24. M. Krivokapić) Ukšanović Čelebić Božović

Asanović Bošnjak (od 92. Đešević) Faust (od 86. Redžepagić) Radunović Vuković Lambulić (od 80. Račić) V. Radenović Adžović Mendi (od 80. Marveđo) Dedić Kontić

je linijski sudija signalizirao ofsajd. Lješkopoljci su probali da naprave pritisak, ali je to bilo jalovo, stihijski, bez pravog reda. Nijesu mogli da spriječe Jezero da prvi put slavi na ,,DG areni“. D. K.

Slavlje Dečića kraj Bistrice

NIKŠIĆ - Dečić je slavio u Nikšiću (2:1) u meču bez rezultatskog značaja, pogotovo za Sutjesku koja je ranije obezbijedila titulu. Oba tima priredila su otvorenu igru, igrali su rasterećeno, a i treneri su očigledno željeli da „promiješaju karte“ u traganju za idealnim timom s kojim će se uskoro predstaviti na evropskoj sceni. Trener Sutjeske MilijaSavović je u napadu ovog puta povjerenje dao mlađanom Dušanu Vukoviću i upravo on je priredio prvu priliku za Nikšićane. Odlično se izborio za loptu poslatu s polovine terena domaćih i obreo se na ivicu peterca Dečićevog gola, međutim, teško je sa njom mogao išta učiniti jer ga je čekao raspoloženi Dragojević, a pripomogli su mu i štoperi. Svega tri minuta kasnije Drešković je šutirao glavom nakon što je Knežević dobro izveo slobodan udarac, ali Dragojević je uhvatio i ovu loptu. Isti akteri u centru pažnje bili su i u 17. minutu, s tim što je Knežević ovog puta loptu ubacio iz desnog ugla. Drešković je ovog puta najbolje skočio i nije promašio, već se zatresla mreža gostiju. Da Dečić nije došao s bijelom zastavom jasno je bilo već minut kasnije. Pešukić je odlično prošao, ali ga je Ličina „pročitao“ na sedam-osam metara od svog gola. Đeljaj je u 20. minutu donio izjednačenje, pošto je silovito krenuo po lijevoj strani, pobjegao Alharaišu, pa i Griviću, Dreškoviću, da bi iz vrlo teške pozicije, gotovo s korner linije, poslao loptu iza leđa Suadu Ličini. U nastavku je viđena još bolja igra, ali s manje prilika na obje strane. Živković je pogodio već u 51. minutu. Iz daljine je poslata lopta ka Sutjeskinom golu, Drešković je izbio glavom, a na 15-ak metara ona je pala pred noge Živkoviću, Matanović je bio blizu, ali nije „ni trepnuo“, pa je topovski šut prvotimca Dečića završio ispod prečke gola „plavo-bijelih“. No Miliju Savovića nije zabrinuo taj pogodak pa je dodatno podmladio sastav pružajući priliku i Nikoli Đurkoviću da debituje za prvi tim. - Dugo ću pamtiti ovu utakmicu jer ovo je moj debi u prvoligaškom društvu. Dugo sam priželjkivao da igram najjaču ligu i nosim ovaj dres, a zadovoljstvo je veće pošto je Sutjeska pono-

Sutjeska

Dečić

11 21

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca 500 Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Golovi: 1:0 Drešković u 17, 1:1 Đeljaj u 20, 1:2 Živković u 51. Žuti kartoni: Jovović (Sutjeska), Nikolić, Tući (Dečić)

Sutjeska

Dečić

Ličina Grivić Drešković Matanović (od 56. Đurković) Drinčić Dubljević (od 46. Augusto) Bubanja Vuković Stijepović (od 46. Vučić) Alharaiš (od 69. Marković) Knežević (od 69. Jovović)

Dragojević Đeljaj Tući Božanović Vucaj (od 78. Vuljaj) Nikolić (od 46. Božović) Martinović Jovanović (od 66. Janković) Živković (od 66. Drešaj) Pešukić (od 66. Marušić) Bećiraj

vo šampion. Dobio sam zavidnu minutažu i maksimalno se potrudio. Jedino žalim što smo izgubili, ali biće i prilika da se ispravimo. Vjerovao sam i dok sam nastupao za omladince u najbolje rezultate, trudio se najviše što sam mogao i to je, očigledno, prepoznao šef struke, pa mi je ukazao povjerenje - izjavio je Đurković. Sa iskusnijim rezervistima Jovovićem, Augustom i Markovićem u napadu domaćin je u finišu meča izgledao mnogo sigurnije, ali ni Tuzani se nijesu štedjeli. Bio je to vrlo zanimljiv meč, s dosta trčanja, sve do kraja, a pri kraju jedinu ozbiljnu priliku imao je Fatos Bećiraj, ali je promašio. - Zvanično, osvajanjem ova tri boda obezbijedili smo plasman na međunarodnu scenu. Sutjesci još jednom želim da čestitam zasluženo osvajanje titule, a upravo ta njihova forma i činjenica da im ovaj meč nije bio prioritet, ipak, nijesu nam ostavili lak zadatak. Tačno je da nijesu igrali u najjačem sastavu, falili su im standardni, mada smo i mi u prvom poluvremenu „miješali karte“. U nastavku smo uveli igrače koji su igrali više ove sezone. Sad treba da dođemo do daha, jer za nama su tri teške i važne utakmice. Znamo što nas čeka do kraja, da moramo odigrati najbolje što možemo, a samim tim i spremiti se za finale Kupa - izjavio je trener Dečića Vladimir Janković. Ra. P.

Arena

Sportski miks

PREMIJER (36. KOLO): Petarda ,,građana“ protiv Njukasla

Mančester siti je ,,petardom“ protiv Njukasla reagovao nakon eliminacije iz Lige šampiona i tri kola prije kraja Premijer lige odmakao Liverpulu tri boda. ,,Građani“ su se poigravali sa ,,svrakama“ (5:0), uz čak 71 odsto posjeda lopte. Sterling i Laport su u prvom poluvremenu najavili sigurnu pobjedu, a potvrdili su je Rodri, Foden i ponovo Sterling. Siti uoči završnih 270 minuta šampionske trke ima prednost koju će teško ispustiti. - Moramo da dobijemo još tri utakmice, mada možda i dvije pobjede budu dovoljne - rekao je menadžer ,,građana“ Pep Gvardiola. Španski stručnjak imao je zanimljivo opažanje. - Vidim da svi u ovoj zemlji podržavaju Liverpul - i mediji, i javnost. Naravno, razumijem da Liverpul ima izuzetnu istoriju u Evropi, ali ne i u Premijer ligi, osvojio je samo jednu titulu u posljednjih 30 godina. Tako da ovo što mi radimo mora da se cijeni - kazao je Gvardiola.

TWITTER/PREMIER LEAGUE

Siti nadomak titule

Od 1992. godine i formiranja Premijer lige, Siti je bio šampion pet puta, a Liverpul samo jednom. Arsenal se pobjedom nad Lidsom (2:1) učvrstio na četvrtom mjestu i blizu je povratka u Ligu šampiona - tri kola prije kraja ima četiri boda više od Totenhema. Lids strahuje za opstanak jer ima isti broj bodova kao Barnsli

koji je prvi iznad opasne zone. Važnu pobjedu upisao je Everton - ,,karamele“ su u gostima savladale Lester (2:1) i na ,,plus jedan“ su u odnosu na Lids. Vest Hem je nastavio da prati Mančester junajted. ,,Čekićari“ su bili ubjedljivi protiv Noriča (4:0) i došli na tri boda zaostatka za ,,crvenim đavolima“, koji na šestom mjestu imaju meč više. Ne. K.

SERIJA A (36. KOLO): ,,Rosoneri“ osvojili Veronu

Još samo četiri boda dijele Milan od prvog Skudeta poslije čak 11 godina. ,,Rosoneri“ su pregrmjeli neugodno gostovanje Veroni (3:1) i dva kola prije kraja vratili isto toliko bodova prednosti nad Interom. Milan će do kraja Serije A dočekati Atalantu i gostovati Sasuolu, dok ,,nerazure“ čekaju dueli s Kaljarijem na strani i Sampdorijom kod kuće. Prije toga će igrati finale Kupa s Juventusom. Sandro Tonali je u 16. minutu zatresao mrežu Verone, ali je pogodak poništen zbog ofsajda. U 38. šok za goste i radost za Inter - Lazović je lijepo centrirao za Faraonija koji je pogodio glavom. Gol Verone nije demoralisao

TWITTER/AC MILAN

Milan na četiri boda od Skudeta

sastav Stefana Piolija koji je reagovao u pravom trenutku, u trećem minutu nadoknade. Leao je prošao po lijevoj strani, ubacio u peterac i Tonaliju ostavio lakši dio posla. Gdje je stao u prvom, Tonali je nastavio u drugom polu-

vremenu. Gostima je trebalo samo pet minuta da preokrenu, a ponovo je asistent bio Leao. Sve je bilo gotovo u 87, kada je Florenci zatresao mrežu samo tri minuta po ulasku u igru. Ne. K.

PRIMERA (35. KOLO): Atletiku pripao ,,derbi madrilenjo“

Karlo Anćeloti je ,,promiješao karte“, Dijego Simeone krenuo svim silama i dobio što je tražio. Atletiku je pripao ,,derbi madrilenjo“ s Realom (1:0) nakon kojeg je odmakao petoplasiranom Betisu šest bodova i tri kola prije kraja La Lige došao na korak od Lige šampiona. Utakmica je prelomljena u 40. minutu kada je Janik Karasko pogodio iz jedanaesterca dosuđenog zbog faula Valjeha nad Korejom, koji je utvrđen VAR tehnologijom. Real je meč počeo bez Benzeme, Modrića, Militaa, Kurtoe... što je Atletiko iskoristio da uspostavi kontrolu iz koje je stvorio nekoliko šansi. ,,Kolćonerosi“ su mogli da slave ubjedljivije, a najbolju

TWITTER/LA LIGA

Karasko za Ligu šampiona

priliku imao je Karasko koji je pogodio stativu. Na drugoj strani, najozbiljnije su prijetili Valverde i Asensio. Stefan Savić je sjajno koman-

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Košarkaši Budućnost Volija sjutra veče u Beogradu proti

Da budemo na v priželjkujemo p PODGORICA – Iako nijesu igrali kako mogu, košarkaši Budućnost Volija su u četvrtfinalu plej-ofa ABA lige opravdali ulogu favorita protiv FMP-a, sa dvije pobjede u seriji. Podgoričanima će u polufinalu protiv Partizana biti potrebna bolja izdanja da bi uspjeli da eliminišu jednog od glavnih favorita za trijumf u regionalnom takmičenju. U svakom slučaju, izabranici Aleksandra Džikića u dobrom raspoloženju dočekuju polufinalnu seriju sa ,,crno-bijelima“, koja startuje u utorak veče u Beogradu (19 časova)… - Atmosfera u ekipi je dobra. Nakon završenog posla protiv FMP-a, počeli smo pripreme za Partizan. radujemo se polufinalu ABA lige i očekujemo dobru seriju – kaže za Pobjedu bek ,,plavih“ Petar Popović. Budućnost Voli je plasmanom u polufinale, kako je kazao trener Aleksandar Džikić, uradila ono što je morala. Protiv Partizana je imperativ na drugoj strani, ali je jasno da se i Budućnost pita i da motiv, kada su ovakve utakmice u pitanju, nikad nije bio upitan – dodaje Popović. - Motiva nam ne fali, velike su utakmice pred nama i stvarno je suvišno pričati o motivu. Želimo da budemo na visini zadatka, priželjkujemo plasman u finale. To su naše želje. Partizan je dobio Budućnost dva puta u ligaškom dijelu. Budućnost će pokušati da negativan niz prekine već u prvom meču u Beogradu i napravi brejk. - Dosta faktora će uticati na ishod ove serije. Mislim da je početak

Partizan je kažnjavao naše ,,prazne“ minute Budućnost je doživjela dva poraza u ligaškom dijelu od Partizana i moraće da izvuče pouke kako bi bolje prošla u polufinalnoj seriji plej-ofa. - Moramo svih 40 minuta da budemo na visokom nivou, taktički i fizički. Partizan je kažnjavao naše ,,prazne“ minute u prethodna dva meča i to bi trebalo da smanjimo na minimum – ističe bek ,,plavih“.

plej-ofa, svakako, priča za sebe. Poznato je da postoji ta priča da je teško dobiti nekog tri ili četiri puta u toku sezone, ali se ne obaziremo na to. Želimo da se spremimo najbolje moguće i pokušamo da iznenadimo u prvoj utakmici. Partizan će u ovoj polufinalnoj seriji imati prednost domaćeg terena u prvom meču i eventualnoj majstorici. I sigurno je da će Beograđani biti pod određenim pritiskom, što bi mogla biti šansa Budućnosti. - Moguće je da će osjećati malo veći pritisak nego inače, pogotovo poslije tog poraza od Burse u Evrokupu. Takođe, mislim da taj pritisak neće biti prevaga – ističe Popović. Poput Budućnosti, i Partizan je eliminisan u osmini finala Evro-

Sa meča u Beogradu

kupa, ali su Beograđani poraženi kod kuće, od turske Burse, koja je dogurala do finala sa Virtusom. Taj meč je pokazao dosta slabosti u taboru ,,crno-bijelih“, posebno u situaciji kada su favoriti. Međutim, rana eliminacija u Evrokupu znači da Partizan vizu za Evroligu može da traži još jedino

Veliki uspjeh crnogorskog tima

Paramont vicešampion Balkanske lige

PODGORICA - Podgorički Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont kao vicešampion završio je nastup u prvoj sezoni Balkanske lige košarkaša u kolicima.

dovao odbranom Atletika. Real Madrid je ranije obezbijedio titulu i do kraja prvenstva spremaće se za finale Lige šampiona 28. maja s Liverpulom. Ne. K.

Paramont je, na završnom turniru u Sofiji u direktnom meču za drugo mjesto, poslije preokreta, pobijedio Klub košarke u kolicima Nais iz Niša 52:47. Paramont je u Sofiji, u ostala dva meča, poražen od domaćeg Levskog 58:43 i novog šampiona, ekipe Bijeljine 74:40. Sezonu je završio sa četiri pobjede i pet poraza. Levski je protiv Paramonta upisao prvi trijumf ove sezone, dok je Bijeljina trofej osvojila sa maksimalnim učinkom i svih devet pobjeda. Član Paramonta Nikola Mišurović je najbolji strijelac lige i član najbolje petorke, uz Dražena Duvnjaka, Strahinju Rosunjaša i Edisa Imširovića iz Bijeljine i Martina Ivanova iz Levskog. Imširović je proglašen za najkorisnijeg igrača lige.

Paramont će već narednog vikenda, 14. i 15. maja, nastupiti na završnom turniru NLB lige u Ljubljani, u kojoj nastupa sa ekipama Ljubljane, Zagreba, Zadra i Crvene zvezde. R. P.

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Arena

iv Partizana počinju polufinalnu seriju plej-ofa ABA lige

visini zadatka, plasman u finale Draže mi je što smo u takmičarskom ritmu Za razliku od Partizana, koji je drugim mjestom u ligaškom dijelu, odmarao u četvrtfinalu, Budućnost je morala da igra četvrtfinale sa FMP-om. ,,Plavi“ su uspješno preskočili tu prepreku i mečeve sa Partizanom dočekuju u takmičarskom ritmu, istina sa manje odmora u odnosu na rivala u polufinalu. - Zadovoljan sam, završili smo seriju u dva meča i meni je iskreno draže što smo u takmičarskom ritmu. Ima i to svojih mana ali, svakako, bih birao našu situaciju prije nego pauzu od 20-ak dana – kaže Petar Popović.

Zagorac: Budućnost je kvalitetna ekipa koja ima veliku ambiciju ove sezone

kroz ABA ligu, što znači da će biti maksimalno motivisan. Ali i Budućnost. - Ponavljam, motiv neće biti upitan na obje strane. Analiziramo dosta utakmica Partizana i iz svake pokušamo da izvučemo nešto što može biti korisno za nas – zaključio je Popović. S. JONČIĆ

Partizan još nije prebolio poraz od Burse u osmini finala. Sa tim teretom, ali i željom da se što prije zaboravi neuspjeh u Evrokupu, ,,crno-bijeli“ dočekuju polufinalnu seriju plej-ofa ABA lige protiv Budućnost Volija. - Nakon šoka protiv Burse, imali samo mali period bez treninga, kako bismo po povratku na trening sakupili neku novu energiju i, praktično, počeli ispočetka. Poslije takvih velikih neuspjeha nikad nije lako nastaviti ispočetka. Nakon uvodnih nekoliko dana, gdje su ostali neki repovi, frustracije i nezadovoljstva, vrlo brzo smo se vratili na ono kako želimo da izgledamo, na ono što može da nam pomogne da ostvarimo, ipak, glavni cilj ove sezone – ističe Rade Zagorac, kapiten Partizana. Interesantno, Partizan od 2013. godine nije igrao u finalu ABA lige. Budućnost će pokušati da produži taj negativan niz ,,crno-bijelih“. - To je zanimljiv podatak, kog ni ja nijesam bio svjestan. Igramo protiv kvalitetnog protivnika, koga smo ove sezone dva puta pobijedili u vrlo neizvjesnim utakmicama. Pored raznih oscilacija ove sezone, Budućnost je, ipak, kvalitetna ekipa, koja i dalje ima jak domaći teren i koja, sigurno, ima veliku ambiciju ove sezone. Spremamo se za tu utakmicu i nadamo se najboljem ishodu – dodao je Zagorac.

Košarka 23

Košarkaš Mornara Milija Miković smatra da je njegov tim u polufinalnim mečevima sa SC Derbijem zasluženo izborio finale

Neka bolji pobijedi PODGORICA – Mornar Barsko zlato je sedmi put u finalu domaćeg prvenstva, šesti uzastopno. Ako su u baražu očekivano lako odradili posao protiv Jedinstva iz Bijelog Polja, onda su Barani, pomalo neočekivano, sa 2-0 u pobjedama u poliufinalu izbacili SC Derbi, najprijatnije iznenađenje ABA lige. ,,Studenti“ su bili sedmi u regionalnom takmičenju, dvije pozicije bolje plasirani upravo od Mornara, koga su u finišu ligaškog dijela ABA lige savladali u Baru sa 88:82… - Oni su imali psihološku prednost, jer su našoj posljednjoj utakmici u ABA ligi, prije ovog polufinala, u jednom trenutku vodili 30 razlike protiv nas. Zbog toga smo bili malo iznervirani, pa smo skoncentrisano ušli u seriju i dobro se pripremili za njih. Na kraju smo ih dva puta dobili, baš smo imali veliku želju da to uradimo i uđemo u to finale protiv Budućnosti po ko zna koji put – kaže za Pobjedu krilni centar Mornara Milija Miković. Prvi meč je, vjerovatno, bio presudan, Mornar je u Podgorici došao do pobjede (76:73) trojkom Aleksandra Lazića uz zvuk sirene. - Mi smo mislili da će se meč u Podgorici igrati u ,,Bemax areni“. Ali činjenica da se igralo u Kokotima djelovala je malo depresivno na nas, jer je ta sala, ipak, malo više rekreativna nego profesionalna. Mislili smo da će da nas uhvate na neku brzinu, da nas to dekoncentriše. Međutim, držali smo se stvarno dobro cijelu utakmicu i na sreću pobijedili. Zdravstveni bilten nam nije bio baš najbolji, ali smo se skupili, dali sve od sebe i na kraju pobijedili. Mislim da smo meč izvukli na iskustvo, jer su oni dosta mlada ekipa. U nekim

OPTIMISTA: Krilni centar Barana Milija Miković

trenucima nijesu donijeli prave odluke, što smo mi znali da iskoristimo – dodaje Miković. U drugom meču, u ,,Topolici“, Mornar nije ispustio priliku da u dva meča završi seriju, pobjedom od 81:69, uz odličnu igru u odbrani. - U drugom meču smo već bili na domaćem terenu, gdje u posljednje vrijeme, stvarno, igramo dobro. Pobjeda je tu već bila imperativ, o porazu nijesmo ni razmišljali. Bili smo sigurni u pobjedu što se i vidjelo na terenu jer smo vodili tokom čitavog meča, nijesmo im nijednog trenutka dozvolili da ugroze našu pobjedu. Mornar u finalu čeka boljega iz drugog polufinala, u kojem je Budućnost apsolutni favorit protiv Podgorice. Problem za Mornar je što se u ovom trenutku ne zna kada će početi druga polufinalna serija, niti je poznat termin finala plejofa, jer Budućnost u utorak počinje polufinale plej-ofa ABA lige sa Partizanom, koje bi, u slučaju eliminacije, najranije mogla da završi 15.

maja. Tek nakon toga bi mogla da igra sa Podgoricom, pa bi Mornar finale mogao da dočeka tek krajem mjeseca. U slučaju da Budućnost uđe u finale regionalnog takmičenja, na finale plej-ofa bi moglo da se čeka do sredine juna! - To je sad mač sa dvije oštrice. Mi smo dobili sedam dana slobodno, jer nema potrebe da se toliko pripremamo. Momci su puno istrošeni i nekako smo svi psihički u glavama donekle završili sezonu. A opet za nedjelju dana treba da se ponovo skupimo i počnemo minipripreme za Budućnost, što, sigurno, ne olakšava posao. To iščekivanje, ta klackalica koliko će Budućnost da gura u ABA ligi, nama ne ide u korist. Međutim, sa druge strane, nam i odgovara jer ćemo moći da se spremimo dobro za njih. U finalu plej-ofa igraće se do tri pobjede, a Mornar će pokušati da se domogne druge titule u klupskoj istoriji. - Izaći ćemo na teren, dati sve od sebe, pa neka bolji pobijedi – zaključio je Miković. S. J.

PLEJ-OF NBA LIGE: Voriorsi ubacili čak 17 trojki, šampion siguran u završnici Golden Stejt je deklasirao Memfis u trećem meču 142:112 i poveo 2-1 u polufinalnoj seriji Zapadne konferencije NBA lige. Voriorsi su ubacili čak 17 trojki i imali preko 50 odsto šuta sa perimetra.

Golden Stejt i Milvoki poveli u serijama

Briljirao je Stef Kari sa 30 poena, istina uz slab šut za tri poena (8-2), a odlični su sa klupe bili Džordan Pul sa 27 i Oto Porter sa 13 poena. Oni su imali najveći plus/minus u ekipi Golden Stejta. Odličan je bio i Klej Tompson sa 21 poenom. Duel je obilježila i povreda Dža Morenta za koju u Memfisu tvrde da je posljedica namjernog poteza Džordana Pula. U jednoj borbi za loptu, naime, Pul je zgrabio Morenta za koljeno koje je ovaj i ranije povrijeđivao. Morent je bio ljut zbog ove situacije, na Tviteru je poslije toga aludirao na to da su se Voriorsi žalili na sličnu situaciju iz druge utakmice kada je Dilon Bruks jako faulirao Gerija Pejtona koji je zbog toga sada povrijeđen. - Udvojili smo ga, udario sam loptu i išao sam na loptu. Ne želiš da se igrač povrijedi, nijesam ja takav. Poštujem sve, i nadam se da će igrati sljedeću

utakmicu - rekao je Pul. - Gledali smo usporeni snimak. Driblao je, a Pul ga je uhvatio za koljeno i povukao. Baš me zanima šta će biti sada - rekao je trener Memfisa Tejlor Dženkins. Dženkins je inače poslije prošlog meča smatrao da Bruks nije uradio ništa loše kada je faulirao Pejtona. Bruks je, inače, tada dobio i suspenziju za jednu utakmicu, dok Stiv Ker sada ne misli da je Pul uradio bilo šta što bi zavrijedielo suspenziju. Kaže da nije ni primijetio ovaj duel. Inače, Morent je igrao odlično u ovoj utakmici. U prvom poluvremenu je dao 17 od svoja 34 poena, a tada su Grizlisi vodili 64:57. U drugom poluvremenu su se, međutim, Voriorsi probudili, ubacili čak 78 poena i lako stigli do pobjede. Dža Morent nije imao adekvatnu podršku u svojoj ekipi jer je drugi strijelac Dezmond Bejn imao tek 16 poena.

Sljedeći meč igra se ponovo u San Francisku, u noći između poneđeljka i utorka. I Milvoki vodi 2-1 protiv Bostona, u polufinalu Istočne konfrencije, nakom velike borbe u Viskonsinu i pobjede od 103:100, najviše zahvaljujući nevjerovatnom Janisu Adetokumbu i Džru Holideju. Djelovalo je da je meč riješen na startu posljednje četvrtine, jer je Milvoki imao 13 poena prednosti. Međutim, Seltiksi se nijesu predavali, uprkos očajnoj partiji prve zvijezde Džejsona Tejtuma. Džejlen Braun i veteran Al Horford su smanjivali razliku, a onda su na minut i 47 sekundi poslije dva bacanja Smarta poveli 100:99. Tada je na scenu stupio Adetokumbo i pogodio za 101:100. U narednom napadu je izblokirao Brauna, a na 13 sekundi prije kraja Holidej vodi Milvoki na ,,plus tri“. Napravili su domaći iskusno faul na četiri sekunde

do kraja. Smart je pogodio prvo, namjerno promašio drugo bacanje, ali Horford nije uspio da ubaci odbitak u koš, odnosno ubacio ga je iz drugog pokušaja kada je vrijeme isteklo i meč je okončan trijumfom Milvokija. Adetokumbo je postigao 42 poena, imao 12 skokova i osam asistencija.

Holidej ga je pratio sa 25 poena i sedam skokova. U ekipi Bostona, Braun se zaustavio na 27 poena, a Horford je imao 22. Tejtum je upisao samo deset poena uz katastrofalan šut iz igre (19-4). Naredni meč serije se igra u Milvokiju i na programu je u noći između poneđeljka i utorka. S. J.

Arena

Poneđeljak, 9. maj 2022. Twitter/MutualMadridOpen

24 Sportski miks

Karlos Alkaras ,,počistio“ Aleksandra Zvereva za titulu na mastersu u Madridu

Budućnost je stigla Karlos Alkaras, tinejdžer iz Mursije (19), kompletirao je senzaciju u ,,Magičnoj kutiji“. Nakon što je postao prvi teniser u istoriji koji je na istom turniru na šljaci savladao Rafaela Nadala i Novaka Đokovića, epilog nije mogao da bude drugačiji od osvajanja trofeja. I to na kakav način - Alkaras je u finalu mastersa u Madridu ,,počistio“ Aleksandera Zvereva i za 64 minuta slavio 6:3, 6:1. Alkaras u prvom setu nije dozvolio nijedan brejk Zverevu, a ključni je napravio u šestom gemu, poveo 4:2 i bez većih problema stigao do 6:3. Još lakše bilo mu je drugom periodu. Oduzeo je servis njemačkom asu več u trećem gemu, potom ga brejkovao i u petom, za potpuni spektakl na terenu i tribinama. Španska publika upoznala je budućeg prvog reketa svijeta, na njihovo zadovoljstvo - domaćeg tenisera. Čudesni tinejdžer je najtrofejniji svjetski teniser ove sezone jer mu je ovo četvrti trofej - bio je najbolji i u Rio de Žaneiru, Majamiju i Barseloni. - Fenomenalan je osjećaj pobijediti ovako velike igrače. Savladao sam dva najbolja tenisera u istoriji, a zatim i Zvereva, koji je svjetski broj tri i sjajan igrač. Ovo je najbolja sedmica u mom životu. Imam 19 godina, mislim da je to razlog zbog čega mogu da igram duge i teške mečeve zaredom, jer se fizički izvanredno osjećam - istakao je novi broj 6 na ATP listi, najmlađi teniser od 1990. koji je na jednom turniru pobijedio tri igrača iz vodeće petorke s ATP liste. - Dobro je za tenis što je dobio jednu takvu superzvijezdu. Siguran sam da će Karlos biti svjetski broj jedan, da će osvojiti mnogo grend slem trofeja i da će još mnogo puta pobijediti u Madridu - izjavio je Zverev poslije izgubljenog Ne. K. finala.

Golbalisti Pet medalja treći u Rostoku uz četiri rekorda Golbal reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na golbal turniru ,,Para Games“ u njemačkom Rostoku. Naši golbalisti su u meču za treće mjesto bili bolji od domaćina ekipe Hanze rezultatom 13:12. Prethodno su u polufinalu, ukupno drugi put na turniru, poraženi od bivšeg evropskog šampiona, reprezentacije Njemačke - 9:7. Crna Gora je u grupi pretrpjela sva tri poraza - od Njemačke 11:7, Hanze 15:14, te od Danske 8:7 i u nokaut rundu ušla sa posljednjeg, četvrtog, mjesta. Prvo mjesto osvojila je reprezentacija Njemačke koja je bila bolja od Danske (6:4). - Ovo je bila posljednja provjera naših golbalista pred nastup našeg golbal kluba Nikšić na prvom turniru ovogodišnje Lige šampiona čiji je domaćin Prag od 20. do 22. maja saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Ne. K.

PODGORICA - Crnogorska paraatletska reprezentacija nastup na Gran priju u Jezolu završila je sa pet medalja jednom zlatnom i po dvije srebrne i bronzane. Crnogorski atletičari postavili su i četiri lična rekorda.

U klasi F 34 Radmilo Baranin je pobijedio u bacanju kugle sa novim ličnim rekordom 9,16 metara. U istoj klasi Danilo Gojković je bio drugoplasirani u bacanju koplja sa rezultatom 20,76 metara, što je njegov lični rekord. U istoj disciplini Baranin je zauzeo treće mjesto hicem od 20,52 metra. - Debitanti braća Vlado i Marko Terić su u disciplini bacanja kugle F 40 ostvarili svoje

najbolje rezultate. Marko je zauzeo drugo mjesto sa rezultatom 6,59 metara, dok je Vlado hicem od 5,70 metara bio treći. Veoma sam zadovoljan rezultatima i plasmanima paraatletičara u Jezolu - kazao je trener reprezentacije Veljko Čegar. Na mitingu u Jezolu potvrđene su i kategorije F 40 za braću Terić, dok su Baranin i Gojković u redovnoj reklasifikaciji potvrdili kategoriju F 34. Crnogorske paraatletičare 19. maja očekuje tradicionalni bacački miting ,,Trofej Podgorice“, a sezonu će nastaviti nastupom na Gran pri mitingu u Parizu od 9. do 11 juna, kao i na Srbija openu u Kruševcu 18. i 19. juna. R. P.

Dankina 13. ITF titula u karijeri

Foto: AUS OPEN

Crnogorski paraolimpijci zapaženi u Jezolu

Crnogorska teniserka Danka Kovinić pobjednica je ITF turnira u njemačkom Visbadenu. Novljanka je u finalnom meču pobijedila 228. teniserku svijeta, Njemicu Nastasju Marijanu Ščunk 2:0, po setovima 6:3 i 7:6. Kovinić je u Visbadenu slavila i protiv Done Vekić iz Hrvatske, Mendi Minele iz Luksemburga i Njemice Eve Lis. To je njena 13. ITF titula u karijeri, a prvu je osvojila 2010. godine. Trofej je osvojila poslije dvije i po godine i turnira u mađarskom Sekešfehervaru, kada je bila bolja od Rumunke R. A. Irine Kamelije Begu.

SBbet Prva liga za rukometaše (20. kolo)

Pobjede Mornara 7 i Sutjeske Rukometaši Mornara 7 i Sutjeske upisali su pobjede u posljednjim mečevima 20. kola SBbet Prve lige za rukometaše. Barani su kod kuće bili bolji od Berana 1949 (30:25) i došli na bod zaostatka za timom iz gra-

da pod Jasikovcem. Odličan je bio Balša Čejović sa devet pogodaka iz 10 šuteva (3/4 iz sedmerca), šest je dao Miloš Živković koji je bio bez promašaja, četiri Danilo Gvozdenović... Kod gostiju, sedam je postigao

Danilo Joksimović. Iznenađenje je napravila Sutjeska, koja je do treće pobjede u sezoni došla protiv Jedinstva - 30:26. Aleksa Jokić i Boris Šćepanović postigli su po osam golova za mladi nikšićki sastav,

dok je za Jedinstvo Bojan Varagić dao jedan više. Lovćen je u petak pobijedio Komove (32:19), dan kasnije Budvanska rivijera protiv Budućnost Podgorice (30:25) stigla do 20. trijumfa u isto toliko mečeva, a pobjede su upisali i Brskovo protiv Partizana 1949 (25:21), te Rudar u duelu s Danilovgradom (39:25). Ne. K.

Tabela 1. B. rivijera 20 20 0 0 657:492 40 2. Lovćen 20 17 0 3 638:433 34 3. Budućnost 20 12 1 7 498:504 24 4. Berane 20 11 1 8 549:531 23 5. Partizan 20 10 3 7 506:526 23 6. Rudar 20 10 2 8 540:519 22 7. Mornar 20 11 0 9 521:535 22 8. Jedinstvo 20 10 0 10 516:500 20 9. Komovi 20 5 2 13 484:513 12 10. Brskovo 20 5 1 14 528:564 11 11. Sutjeska 20 3 0 17 518:638 6 12. Danilovgrad 20 1 0 19 516:716 2

Feljton 25

Poneđeljak, 9. maj 2022.

JEDAN PRIMJER POLITIZACIJE I KRIVOTVORENJA CRNOGORSKOG SAKRALNOG NASLJEĐA

1. 3.

Namjera da se ono autohtono „uveže“ s dobom Nemanjića » Piše: Vukota VUKOTIĆ Skoro od samog doseljavanja Slovena u ove krajeve, teče crkvena misija njihovog pokrštavanja i uvlačenja u sfere hrišćanske zajednice. Prihvatanje vjere istovremeno znači i ulazak u domen carske politike, kao i pripadništvo istom kulturnom krugu. Carske reforme pokrenute početkom V vijeka, donose veliku ulogu episkopa u lokalnoj zajednici, čime se rastaču uhodane tradicije antičke komune i postavlja teren za budući feudalni sistem (S. Čukić, Podgorički brevijar, op. cit). U takvom miljeu društvenih okolnosti pada dolazak Slovena, koji donose svoju plemensku hijerarhiju. Zato, i kada nestane velikih gradskih cjelina, poput antičke Dokleje, crkvena organizacija se vrlo brzo uspostavlja i radi na svojoj misiji. Upravo na prostoru Crne Gore vidimo da nema jasno povučene linije između slovenskog i romanskog stanovništva, kao u drugim oblastima Dalmacije. Na taj zaključak nas upućuje pomen đakonise Auzonije u Duklji u VII vijeku, kao i veliko širenje svetačkih kultova duboko u unutrašnjosti, a ne samo u uskom priobalnom pojasu (V. Vukotić, Sv. Martin Turski, Lingua Montenegrina, br. 27, Cetinje, 2021). Ovu misiju nastavili su monasi benediktinskog reda od VIII stoljeća, kada se pojavljuju na ovom dijelu istočnojadranske obale. Važnost njihovog prisustva i dalekosežne posljedice njihovog bavljena na ovom prostoru nijesu promakle ni anonimnom piscu Barskog ljetopisa. Mreža manastira i crkava koje su benediktinci ostavili iza sebe, svjedoči o istrajnoj misiji ovog reda na evangelizaciji slovenskog življa u ovim krajevima. Ipak, od druge polovine IX vijeka i vladavine vizantijskog cara Mihaila VIII, carska vlast u Konstantinopolju se konsoliduje nakon stoljeća i po ikonoklastičkih borbi. Dolazak novog i prije svega sposobnog patrijarha Fotija, označava početak nove carske politike prema Slovenima u čemu će Crkva imati vodeću ulogu. Oživljavajući stare, tradicije i politike Carigradske patrijaršije, lansirana je misija ss. Ćirila i Metodija u Moravsku, čiji će učenici početkom X vijeka donijeti pismenost i slovenskim plemenima na Iliriku. Prostor Duklje odigraće ponovo važnu ulogu u širenju te pismenosti, kao spona između Makedonije i Donje Dalmacije. Djelovanjem svih ovih faktora, na ovom podneblju, stvara se jedan specifičan amalgam, crkvenih uticaja i kulturnih preplitanja. Kao izraz te isprepletenosti različitih kultura nastaje prva samostalna slo-

U Istoriji Crne Gore preskočeni su svi manastiri na Skadarskom jezeru i crkve u okolini Bara, Ulcinja, Skadra, Svača i drugih gradova, kao zadužbine vladara dinastije Vojislavljević. Kompletna ova djela sakralne arhitekture prekomponovana su u period XII stoljeća kako bi bila bliža vladavini Nemanjića



Djelovanjem različitih faktora, na tlu Duklje stvoren je specifičan amalgam crkvenih uticaja i kulturnih preplitanja. Kao izraz te isprepletenosti različitih kultura nastala je prva samostalna slovenska država na ovim prostorima, Duklja. Njeni vladari imali su za cilj da održavaju taj balans na sudaru crkvenih uticaja i jurisdikcija

Vojislav Korać

Pečat Stefana Nemanje

Zadužbina dukljanskog kralja Mihajla Vojislavljevića u Stonu

venska država na ovim prostorima, Duklja. Njeni vladari imaju za cilj da svojom politikom održavaju taj balans na sudaru crkvenih uticaja i jurisdikcija, izvlačeći iz tog stanja najveću korist za sopstveni narod. Vjerska tolerancija uspostavljena pod dinastijom Vojislavljevića, našla je priznanje i u poveljama rimskih papa, koji u svojim poslanicama i bulama upućenim dukljanskim vladarima i nadbiskupima Bara, jednako ponavljaju da se njihovih odluka moraju pridržavati Latini, Sloveni i Grci. Ovakve crkvene prilike u Duklji odražavaju se i kroz tadašnju sakralnu arhitekturu.

nije bilo na zadovoljavajućem nivou. Tek nekoliko autora, zaista se bavilo ovim pitanjem, a većina se zadovoljila i od njih prepisivanjem i kalemljenjem naučnih rezultata koji su važili za druge krajeve. U tom smislu, prostor Crne Gore tretiran je kao dio Dalmacije, pa sve do čega se došlo u proučavanju Salone, Zadra i drugih gradova, nekritički je pripisivano i ovdašnjim gradovima. (Vrlo dobar primjer toga je djelo Jacques Zeiller Les origines

chrétiennes dans la province romaine de Dalmatie, Paris : Librairie Honoré Champion, Éditeur, 1906, u kome se detaljno bavi Crkvom antičke Salone, dok se Duklja jedva pominje.) Prateći manir, da se crnogorska istorija ovog perioda svede na dva izvora domaće provenijencije, Andreacija i Dukljanina, istoriografija nije ni ulazila u bilo kakve elaboracije, niti se zanimala njenim specifičnostima.

SAKRALNE TRADICIJE CRNE GORE U RANOM SREDNJEM VIJEKU

Proučavanje ukupnih graditeljskih, pa time i sakralnih, tradicija u Crnoj Gori tokom ranog srednjeg vijeka, nikada



Autor upozorava na nedostatnost i zlonamjernost metodološkog pristupa, koji dr Vojislav Korać, srpski istoričar arhitekture iznosi u Istoriji Crne Gore, Tom II, Knjiga 1, ukazujući da se narativ tog autora uzima kao teorijska osnova prekrajanja ukupnog kulturnog i sakralnog nasljeđa Crne Gore

Kralj Mihailo Vojislavljević na fresci u Stonu

(Tek ponekad, na ovlaš i uzgred, provijavalo bi pitanje dukljanskog kulturnog nasljeđa, kako kasnoantičkog, tako i ranosrednjevjekovnog. Tako, Jovan Kovačević u članku „Na tragu rane književnosti Južnog Primorja i Duklje“, Spomenik SANU, CV, Beograd, 1956, naslućuje postojanje jake kulturne tradicije dukljanske države i njenog uticaja na primorske gradove. Uočavajući podatak u Andreacijevoj povelji, 809. godine, da se pominje sudija u Duklji, iznosi pretpostavku da se radi o preživjeloj tradiciji pismenosti iz kasnoantičkog perioda i postavlja pitanje dubine te tradicije. Ipak, radi se sporadičnom slučaju koji se brzo utopio u moru drugih, protivurječnih, radova. Istorija Crne Gore, Tom I, Knj. 1, Titograd, 1967, str. 374) Najbolji primjer ovog trenda imamo upravo u Istoriji Crne Gore, u prvom njenom tomu. U njemu autor, Jovan Kovačević, kao prvo namjerno odvaja Duklju i „Južno primorje“, tačnije priobalne gradove Crne Gore, kao da se radi o različitim tradicijama. U takvoj konstelaciji podataka, on konstatuje: „Arhitektura većine crkvenih građevina IX vijeka na Južnom primorju i u Duklji nije sačuvana, a njihov izgled je teško rekonstruisati, ma i u najsumarnijem obliku“ (Istorija Crne Gore, Tom I, Knj. 1, 1967, str. 374). Iz toga izvodi zaključak, da se sakralna arhitektura na tlu Crne Gore mora izučavati kroz paralele i u usporedbi sa drugim primjerima Dalmacije i Dubrovnika. I za naredni period, od X do XII stoljeća, ili Dukljanske države, nastavlja se u istom ritmu, pa se uzimaju primjeri iz Travu-

nije i Stona. Jedini pomenuti sakralni objekat sa teritorije Crne Gore je crkva sv. Đorđa u Podgorici, za koju kaže da je toliko prepravljana, da se samo mogu naslutiti elementi predromanike na njoj (isto, str. 434). Ističući crkvu sv. Mihaila na Stonu kao zadužbinu Vojislavljevića, autor kao da se trudi da pokaže njihovu vezu sa Travunijom i Humom, kako bi indirektno naveo čitaoce na zaključak da se radi o tamošnjoj dinastiji. Time se prekidaju veze sa Dukljom i osporava autohtonost Vojislavljevića na prostoru današnje Crne Gore. Iz takvog manira izlazi da su u Istoriji Crne Gore preskočeni svi manastiri na Skadarskom jezeru i brojne druge crkve u okolini Bara, Ulcinja, Skadra, Svača i drugih gradova, kao zadužbine vladara dinastije Vojislavljević. Kompletna ova djela sakralne arhitekture prekomponovana su u period XII stoljeća kako bi bila bliža vladavini Nemanjića. Uspostavljajući ove nevidljive, ali i neshvatljive veze, Vojislav Korać izlazi sa tezom: „Izgleda, na primjer, da je izgradnja sv. Tripuna (u Kotoru, prim. aut.) imala neposrednijeg uticaja na jedan značajan graditeljski poduhvat koji je baš u to vrijeme započet u Raškoj, na podizanje Đurđevih stupova kod Novog Pazara. Čak je moguće da su majstori koji su gradili kotorsku katedralu učestvovali u zidanju Nemanjine zadužbine“ (isto, 127). U okviru ovih intencija, autori pokušavaju u svoje interpretacije uvući i čitavu ostavštinu benediktinaca na ovom tlu. Preskačući više manastira ovog monaškog reda, koji nastaju njegovim širenjem, zadržavaju se samo na sv. Mariji Ratačkoj, koju smještaju u kraj XII ili početak XIII vijeka (isto, 134). (Nastavlja se)

26 Arhiv

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Priznanje Narodnooslobodilačkoj borbi i partizanima

» Piše: Dejan VUKOVIĆ ,,Minijaturna Evropa u Londonu“ - kovanica britanske štampe odslikava sazvježđe izbjeglih vlada, predsjednika i monarha u prijestonom gradu na Temzi tokom Drugog svjetskog rata. Nadomak kraljevskog St. James’s parka samuje divno zdanje boje vanile; sjedište Francuskog nacionalnog komiteta i oružanih snaga na čelu s generalom Šarlom de Golom, docnije predsjednikom Francuske. U ljupkoj vili ukrašenoj cvijećem na Čester skveru bila je rezidencija nizozemske kraljice Vilhelmine, dok je vlada obavljala aktivnosti na užurbanom Pikadiliju. Belgijska vlada i štab za regrutovanje dobrovoljaca ušuškani na prestižnom Eaton skveru, a elegantna, u luku izvijena avenija Vilton kresent dom luksemburške vlade. Istrajna neustrašivost poljskih pilota počev od čuvene ,,Bitke za Britaniju“ i zadivljujuća odvažnost čehoslovačkih patriota u eliminaciji visokog zvaničnika Trećeg Rajha, ogrezlog u holokaust, Rajnhard Hajdriha, ukazuje na angažovanost poljske i čehoslovačke vlade u Londonu i čvrste veze sa državnim i vojnim strukturama Ujedinjenog Kraljevstva. Od brdovite Škotske do Engleske sazdane su i blisko održavane relacije norveškog kralja Hakona i vlade značajne skandinavske države sa britanskim vlastima, dok je njihova trgovačka flota na raspolaganju savezničkoj floti u borbi protiv fašista. Blagodeti luksuznog hotela „Kleridž“ u srcu elitne, londonske četvrti Mejfer godile su Karađorđevićima uprkos ratnim strahotama i pogibijama sunarodnika u okupiranoj Jugoslaviji.

GrOmOVIta reVOlUcIja

Većina izbjegličkih vlada isijavala je dominantno rojalističku notu svojih zemalja. Uživale su u punom kapacitetu diplomatske privilegije i imunitete i status međunarodno priznatih vlada. U boemskoj četvrti Soho, u srcu Londona, u zaklonitoj Din strit tokom 19. vijeka živio je Karl Marks, tvorac „Kapitala“ i „Manifesta Komunističke partije“, sahranjen u opštini Kemden. Uprkos tome, ideje besklasnog društva, bjehu uzapćene u Vestminsteru, istorijskom, državnom i diplomatskom središtu Velike Britanije. Sjaj vladarskog žezla starovremenske engleske monarhije i nadmenost gizdavog plemstva, raskošni, stoljećima ukrašavan aristokratski vez zemlje uticajnih, raskalašnih lordova, očekivano obasjava, pruža snažnu naklonost i daje sigurnost poimanju društvenih odnosa i državnog uređenja za visoki, imućni stalež, uz izraženu klasnu odvojenost. Sljedstveno glasoviti britanski premijer ser Vinston Čerčil, drevni plemićki soj, pruža utočište i podršku izbjeglom kralju i vladi Jugoslavije; nastoji dalekosežno razmišljati o budućem restauri-

Britanske aristokrate i crvene zvijezde petokrake Sjaj vladarskog žezla starovremenske engleske monarhije i nadmenost gizdavog plemstva, raskošni, stoljećima ukrašavan aristokratski vez zemlje uticajnih, raskalašnih lordova, očekivano obasjava, pruža snažnu naklonost i daje sigurnost poimanju društvenih odnosa i državnog uređenja za visoki, imućni stalež

Tito i Ficroj Meklejn

ranju kraljevina u Evropi, nakon kraja rata. Ipak, sve biva prekinuto jednom gromovitom, socijalističkom revolucijom. Vodio je bitku jedan častan svijet idealista, utopista, kosmopolita, koji za svojim idejama hitro hrle i ka Španiji, bore se protiv fašista generala Franciska Franka. Požrtvovano preko Pirineja, iz koncentracionih logora, vraćaju se matici i nastavljaju nemilosrdni rat do istrebljenja protiv nacizma i fašizma, saradnika okupatora raznih znamenja, uvjerenja i nečovještva mračnih boja. Napajani iskonskim vrijednostima i vrlinama neustrašivih predaka, crnogorski komunisti s neviđenom hrabrošću uvijek prvi u borbi za slobodu, socijalnu pravdu, solidarnost i jednakost, nadasve za bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti.

PrIjateljstVO PlemIĆa I KOmUnIsta

Misteriozne ,,Special Operations Executive (SOE)“ poznatije kao ,,Čerčilova tajna armija“ osnovane 1940. godine u okviru ministarstva ekonomskog ratovanja, dejstvovale su u okupiranoj Evropi protiv fašističkih osvajača. Među njihovim oficirima bjehu ličnosti od najvećeg povjerenja premijera Vinstona Čerčila, čak njegovi lični izaslanici pri Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, čija herojska borba i strahovite žrtve u borbama protiv okupatora,

Wiljem Dikin i Tito

Peko Dapčević

Sava Kovačević

,,Volio bih da me brane Crnogorci“ Pobjednički karakter, neviđenu hrabrost i prkos crnogorskih partizana, očarali su violentnog Škota Ficroja Maklejna, koji nakon rata, u društvu narodnog heroja Veljka Milatovića, odaje priznanje okupljenim borcima i našoj

probija magle lukavstva i neistina nad Temzom, satkane od podmukle propagande izbjegle jugoslovenske vlade i kralja! Kako je izgledao susret slavnih partizanskih komandanata s britanskim, savezničkim, visokim oficirima, brigadnim generalom Ficrojem Maklejnom i kapetanom Viljem Dikinom? Obojica aristokratskih, zlatnih korijena, podnjivljeni porodičnim duhom konzervativizma i prestižnim obrazovanjem Itona, Kembridža, Oksforda, svjetonazora o komunizmu, poput nedokučivih razdaljina između planeta. Kolonijalna gordost, imperijalni pogledi na svijet i uzdržanost, isparili su tokom herojskih podviga golorukih proletera sa Sutjeske, Zelengore i drugih bojišta, istorijskog zasijedanja AVNOJA u Jajcu, na kojima su zajedno blistale crvene zvijezde petokrake i elegantni grbovi Ujedinjenog kraljevstva. Visoko su cijenili viteške odlike i odvažnost partizana, poimanje tradicije slobodarstva i nepokornosti osvajaču. Nadasve iskovali su neraskidivo, iskreno prijateljstvo u ratu s partizanima, komunistima. Oštroumno klesali analitičke, filigranski precizne

Randolf Čerčil, general Oliver Leese, Vinston Čerčil i general Bernard Montgomeri

ponositoj zemlji Crnoj Gori: ,,Ako bih opet ikada bio u ratu želio bih da me, pored mojih Škotlanđana, okružuju i brane Crnogorci. I kada bih mogao da se ponovo rodim, poslije Škotske, volio bih da to bude u Crnoj Gori“.

izveštaje Britanskoj komandi u Sredozemlju, državnim institucijama u Londonu, čime se ruši zid nezaslužene izolacije i dokumentuje, utvrđuje istina o Narodnooslobodilačkoj borbi. Decembarske noći u Kairu 1943. rezidencija britanskog ambasadora imala je najvažnijeg gosta, ser Vinstona Čerčila, kojem satima, iscrpno, pedantno, s vojničkom lupom na svakom detalju, istinito i tečno raportira Viljem Dikin o herojstvu i podvizima partizana, sramnoj ulozi saradnika okupatora, što je već bilo naznačeno i potkrijepljeno izvještajima brigadnog generala Ficroj Maklejna.

ČerČIl ODaje PrIznanje

Ubrzo u britanskom parlamentu odjekuju Čerčilove riječi, čiji londonski eho odzvanja daleko i resko, državnički postojano i jako: ,,Veoma vješto vođeni, organizovani na principu gerile, partizani su u isti mah neuhvatljivi i smrtno opasni. Oni se nalaze čas tu, čas tamo; oni su svuda i na svakom mjestu. Njemci su protiv njih organizovali ofanzi-

ve velikih razmjera, pa ipak su partizani svaki put, čak i kada su bivali opkoljeni, izmicali – pričinjavajući mnogo muka i nanoseći neprijatelju gubitke… Čitav pokret je dobio svoj pečat i oblik, a da nije izgubio osobinu gerile, bez koje svakako ne bi mogao uspjeti. Oko ovih herojskih snaga, i u okviru njih, razvio se jedan nacionalni i objedinjavajući pokret. Komunisti imaju tu čast da su njegovi pokretači; ali kako je ovaj pokret dobijao u snazi i broju, tako se obavljao jedan proces modifikacije i objedinjavanja na koji su se nadovezala nacionalna shvatanja. U maršalu Titu partizani su našli istaknutog vođu koji se proslavio u borbi za slobodu“. (House of Commons, Official Report 22. 2. 1944)! Govor iz srca hiljadugodišnje monarhije, kolosalni doprinos pravednosti krvave epopeje Narodnooslobodilačke borbe u britanskoj i svjetskoj javnosti! Kada je čuvena Šesta lička proleterska divizija junačkom borbom 25. maja 1944. slomila tajnu, opasnu, nacističku operaciju ,,Konjički skok“ tokom desanta na Drvar, iz neprijateljskog

obruča se probijaju maršal Tito i major Randolf Čerčil, sin britanskog premijera. Poštovanje dostojno antičke, ratničke tradicije, znakovito kod Crnogoraca, kada je sin državnika, vojskovođe i bliskog saveznika uz tebe na strašnom bojnom polju, daruje nepocjenljiv značaj granitnog, uzajamnog povjerenja i duboke vjere u konačnu pobjedu. Povijesni susret Čerčila i Tita, 12. avgusta 1944. u Kazerti, poput blagodeti mediteranskog sunca imalo je blagotvorni uticaj na razvoj i tok međunarodnog priznanja Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije. I ponovo u britanskom parlamentu zaslužena oda Narodnooslobodilačkom pokretu od premijera Vinstona Čerčila: ,,Ja sam najozbiljniji podržavalac maršala Tita u inostranstvu. Prošlo je više od godinu kako sam ja sa ovog mjesta upoznao svijet sa herojstvom njegovih gerilaca. On je jedan od mojih najboljih prijatelja, a poštovani član ovog doma, narodni poslanik za Preston (major Randolf Čerčil) sada se nalazi sa njim ili sa njegovim snagama. Ja se najozbiljnije nadam da će se dokazati da on može biti i spasilac i ujedinitelj svoje zemlje, kao što je van svake sumnje sada njen neosporni gospodar“. (House of Commons, Official Report 18. 1. 1945)! (Autor je crnogorski diplomata)

Dikin se divio duhu crnogorskih partizana Otmjeni Englez, briljantni intelektualac, poslije rata i rektor Sv. Antoni koledža u Oksfordu Viljem Dikin divio se neustrašivosti, slobodarskom duhu crnogorskih partizana, našoj istoriji, o čemu ostavlja vrijedno svjedočanstvo u knjizi „The Embattled Mountain“ (Bojovna planina) u kojoj opisuje Crnu Goru i svoje prijatelje iz rata, glasovite Crnogorce: „Peko Dapčević je otvorenog karaktera i oštar u prosuđivanju ljudi, bio je komunistički kondotijer, sav u iskonskim tradicijama gerilskog ratovanja, prekaljen iskustvima iz Španije. Izgledao je neposlušan, što je slabo skrivalo jedan britak i hladan um i sposobnost brzog rasuđivanja. Kad bi poklonio svoje povjerenje i prijateljstvo, bilo je to za vječna vremena. Uživao sam u njegovom društvu; Milovan Đilas se odlikovao izvanrednom fizičkom hrabrošću crnogorskih plemena, odgajan u generacijama komitskih družina, koje su vršile prepade na turske granice i odbijale

austrougarske napade na puste tvrđave toga područja. Njegovi zemljaci bili su prirodni nasljednici epskog svijeta, čistog i nepokvarenog, koji se upravljao po zakonima časti, usađenim s poetskom pronicljivošću u prirodu čovjeka. U Trinaestojulskom ustanku bio je beskompromisan i ekstreman na crnogorski način; Pukovnik Velimir Terzić, za članove Britanske misije bliska osoba, posebno tokom Bitke na Sutjesci; Jugoslovenski komandant Sava Kovačević, crnogorski heroj, prema vjekovnoj epskoj tradiciji savjetovao se sa svojim komandantima u noći 12. juna. Sava Kovačević vodio je svoje Crnogorce preko Sutjeske. Kovačević je osjetio da taj juriš mora predvoditi lično. Izvukavši svoj pištolj, pošao je naprijed, uz strmu usku stazu između drveća. Okrenuo se da bi uzviknuo borbeni poklič: ,,Naprijed, proleteri“ i ubrzao svoj dugi korak. Njemački rovovi bili su dvadesetak metara ispred njega“.

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Enigmatika 27

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. maj 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

13. JUL PLANTAŽE AD Adresa: PUT RADOMIRA IVANOVIĆA BR 2

Tel.: 020-444-117 Email: jelena.bojanovic@plantaze.com Oglašava potrebu za: 1. NK RADNIK/CA, 50 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -poslovi prorede i berbe breskve; -kontakt osoba: Goran Đurišić,068-839-108 2. NK RADNIK/CA, 50 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -poslovi zelenih operacija u vinogradima:č upanje,lačenje,zakidanje lastera,proturanje -kontakt osoba:Ognjen Perišić 068-839-108

CEDIS DOO PODGORICA Adresa: IVANA MILUTINOVIĆA12, PODGORICA

Tel.: 020-408-451 Email: info@cedis.me Raspisuje oglas za radno mjesto 1. REFERENT/KINJA ZA ENERGETSKU EFIKASNOST II 1 izvršilac na neodređeno vrijeme Uslovi za prijem na radnom mjestu: - Visoko stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 240 ili 180+60 kredita, tehnički fakultet (program u trajanju od 4 ili 3+1 godine); - Radno iskustvo 9 mjeseci; - Poznavanje rada na računaru. Mjesto rada: Podgorica Dokaze o ispunjenosti uslova: diplomu ili uvjerenje o završenom nivou obrazovanja i stručnoj kvalifikaciji, ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad, Uvjerenje da nijesu krivično kažnjavani – Osnovni sud; Uvjerenje o državljanstvu CG; Potvrdu o radnom iskustvu, kandidati dostavljaju u formi originala ili ovjerene fotokopije; Prijave slati na adresu DOO CEDIS Podgorica, ul.Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica – Sektoru za ljudske resurse, opšte poslove i korporativne komunikacije. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

CEDIS DOO PODGORICA Adresa: IVANA MILUTINOVIĆA12, PODGORICA

Tel.: 020-408-451 Email: info@cedis.me Raspisuje oglas za radno mjesto 1.INŽENJER/KA ZA UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOM III 1 izvršilac na neodređeno vrijeme Uslovi za prijem na radnom mjestu: -Visoko stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 240 ili 180+60 kredita, tehnički fakulteti (program u trajanju od 4 ili 3+1 godine); -Radno iskustvo 9 mjeseci; -Poznavanje rada na računaru. Mjesto rada: Podgorica Dokaze o ispunjenosti uslova: diplomu ili uvjerenje o završenom nivou obrazovanja i stručnoj kvalifikaciji, ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad, Uvjerenje da nijesu krivično kažnjavani – Osnovni sud; Uvjerenje o državljanstvu CG; Potvrdu o radnom iskustvu kandidati dostavljaju u formi originala ili ovjerene fotokopije; Prijave slati na adresu DOO CEDIS Podgorica, ul.Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica – Sektoru za ljudske resurse, opšte poslove i korporativne komunikacije. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA SOCIJALNO STARANJE Adresa: VUKA KARADŽIĆA 16

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke sekretara

Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 14-100/22-3813 od 05.05.2022. godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada: Samostalni/a savjetnik/ca I - za boračko-invalidsku zaštitu, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - pravni fakultet; - najmanje pet godina radnog iskustva. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www. podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22), Zakon o radu (“Službeni list Crne Gore” broj 74//19, 08/21, 59/21, 68/21 i 145/21), Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 69/03, “Službeni list Crne Gore”, broj 21/08, 73/10, 40/11, 01/15 i 52/16), Odluka o novčanoj naknadi i drugim pravima učesnika NOR-a i članova njihovih porodica (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 23/19). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

HAUS MAJSTOR DOO Adresa: MILADINA POPOVIĆA 175

Tel.: 020-669-920/069-171-599 Email: nena.hausmajstor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MONTER/KA PLOČASTOG MATERIJA-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

LA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -CV dostaviti na e-mail:racunovodstvo@hausmajstor.me,ili direktno na adresu:Miladina Popovića 175,Podgorica 2. MAGACIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -CV dostaviti na e-mail:racunovodstvo@ hausmajstor.me 3. STOLAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -CV dostaviti na e-mail:racunovodstvo@ hausmajstor.me -ili dostaviti na adresu:Miladina Popovića 175,Podgorica,salon Hausmajstor-Zabjelo

1. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -kratak CV,kopiju diplome i vozačke dozvole poslati na adresu: Pera Šoća br:6 ili na email:office@urion.me 2. FARMACEUT/KINJA-DOKTOR/ICA FARMACIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -kratak CV,kopiju diplome i vozačke dozvole poslati na adresu: Pera Šoća br:6 ili na email:office@urion.me

JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE PODGORICA

DOO REGIONALNI EDUKATIVNI CENTAR ZA ODRŽIVI RAZVOJ I POLJOPRIVREDU ZA SJEVERNU REGIJU CRNE GORE

Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6

Tel.: 020-640-408 Email: centar@rc-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Pravne nauke - stepen specijaliste Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja

NOTAR RADMILA KLIKOVAC Adresa: 13.JULA 13

Tel.: 069-557-278 Oglašava potrebu za: 1. NOTARSKI/A SARADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 4 dana

SI ING DOO Adresa: NIKŠIĆKI PUT BB

Tel.: 020-227-766,020-227-746 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA MONTERA/KE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

URION DOO Adresa: PERA ŠOĆA 6 CITY KVART

Tel.: 020-290-520,020-290-521 Email: office@urion.me Oglašava potrebu za:

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

Adresa: BRANKA DELETIĆA BB

Tel.: 38267215661 Email: marijanamasovic@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SAVJETNIK/CA ZA POLJOPRIVREDU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Diplomirani poljoprivredni inženjer za proizvodnju bilja (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Kandidat /kinja za radno mjesto savjetnik za poljoprivredu mora ispunjavati Zakonom i Pravilnikom propisane sljedeće uslove: -Crnogorsko državljanstvo; -navršenih 18 godina života; -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja VII nivo kvalifikacije obrazovanja ; -poznavanje engleskog jezika; -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Potrebno je da kandidat/kinja za radno mjesto dostavi dokaze o ispunjenosti sljedećih uslova: -uvjerenje o državljanstvu/fotokopiju biometrijske lične karte; -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; -diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj spremi; -uvjerenje da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga /je čini nedostojnim za rad i protiv koga je/nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; -CV Prijavu sa kompletnom dokumentacijom propisanom janim oglasom u original ili ovjerenoj fotokopiji,kandidat je dužan da dostavi u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa,neposredno ili putem pošte na adresu:DOO Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu za sjevernu

regiju CG sa sjedištem u Andrijevici,ul Branka Deletića b,84320 Andrijevici u zatvorenoj koverti,sa naznakom :”Za javni oglas za popunu radnog mjesta savjetnik za poljoprivredu”. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Sve informacije u vezi sa Javnim oglasom mogu se dobiti na broj telefona:051-244-445 2. REFERENT/KINJA ZA VOĆARSTVO, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -Kandidat /kinja za radno mjesto referent za voćarstvo mora ispunjavati Zakonom i Pravilnikom propisane sljedeće uslove: -Crnogorsko državljanstvo; -navršenih 18 godina života; -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja IV nivo kvalifikacije obrazovanja ; -najmanje jedna godina radnog iskustva; -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Potrebno je da kandidat/kinja za radno mjesto dostavi dokaze o ispunjenosti sljedećih uslova: -uvjerenje o državljanstvu/fotokopiju biometrijske lične karte; -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; -diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj spremi; -uvjerenje da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga /je čini nedostojnim za rad i protiv koga je/nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; -CV Prijavu sa kompletnom dokumentacijom propisanom janim oglasom u original ili ovjerenoj fotokopiji,kandidat je dužan da dostavi u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa,neposredno ili putem pošte na adresu:DOO Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu za sjevernu regiju CG sa sjedištem u Andrijevici,ul Branka Deletića b,84320 Andrijevici u zatvorenoj koverti,sa naznakom :”Za javni oglas za popunu radnog mjesta referent za voćarstvo”. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Sve informacije u vezi sa Javnim oglasom mogu se dobiti na broj telefona:051-244-445

BAR TEL.: 030/313-048

DOO VTN-ELEKTRO Adresa: ILINO BB

Tel.: 069/549-772 Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Poznavanje elektro materijala 2. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 30 dana

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 9. maj 2022. JU OŠ ,,KEKEC“ Adresa: Ul 20. jUlA br 24, SUTOMOrE

Tel.: 030/373-351 Email: kekec@t.com-me Raspisuje konkurs za: za prijem u radni odnos 1. Nastavnik/ca tehnike sa informatikom i ICT koordinator/ka, 1 izvršilac, , puno radno vrijeme-10 nastavnih časova nedjeljno informatike sa tehnikom i 10 časova ICT koordinator, na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022. godine. Uslovi: Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti ( profila ), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva ( 240 odnosno 300 kredita CSPKa ), u skladu sa posebnim propisom; - sertifikat za ICT koordinatora - položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama -dozvolu za rad (licencu ); - crnogorsko državljanstvo; - ljekarsko uvjerenje kao dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i - dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak Napomena: Probni rad za lica koja prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj ustanovi, u trajanju od tri (3) mjeseca. Kandidat/kinja je dužan-na da, uz prijavu na Konkurs, priloži dokaze o ispunjenosti navedenih uslova za radno mjesto na kom konkuriše. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidat/kinja mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerena kopija biometrijske licne karte ili uvjerenje o državljanstvu. Prijave slati na adresu: JU Osnovna škola „Kekec” Ul 20 Jula br 28, 85 355 Sutomore Bar Tel.030/373-351

LUNITA DOO Adresa: bUlEVAr rEVOlUCIjE H23

Tel.: 069/928-081 Email: doolunita@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA ZA PEKARSKE PROIZVODE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

OPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA LOKALNU SAMOUPRAVU Adresa: bUlEVAr rEVOlUCIjE br 1

Tel.: 030/301-491 Objavljuje JAVNI OGLAS za popunu radnog mjesta U Službi zaštite i spašavanja: 1. Vatrogasac/teljka - spasilac/teljka, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radi vršenja privremeno povećanog obima posla (sezonski poslovi) Uslovi: - najmanje III nivo kvalifikacija obrazovanja u obimu od 180 kredita CSPK - najmanje jedna godina radnog iskustva - položen stručni ispit za rad u državnim organima - položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja - položen vozački ispit B i C kategorije Posebni uslovi propisani Zakonom o zaštiti i spašavanju (“Službeni list Crne Gore”, br. 013/07, 005/08, 086/09, 032/11, 054/16 i 146/21): - da nije stariji od 25 godina života prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u službi zaštite - ispunjava uslov u pogledu psihofizičke sposobnosti (dokazuje se uvjerenjem o psihofizičkoj sposobnosti za radno mjesto sa povećanim rizikom i posebnim uslovima rada koje izdaje nadležna zdravstvena ustanova) Svi kandidati, pored posebnih uslova propisanih za pojedina radna mjesta, moraju ispunjavati opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane u članu 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19 i 08/21) koji glasi da u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje: • je crnogorski državljanin, • ima navršenih 18 godina života, • je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidat koji bude izabran Odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od 8 dana od dana dostavljanja te odluke) • ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja, • ima položen stručni ispit za rad u državnim ortganima (izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

• nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribavlja se po službenoj dužnosti). U organu lokalne uprave ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Potrebna dokumentacija: - Prijava na javni oglas - Curriculim Vitae (CV) - fotokopija biometrijske lične karte - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja - uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti za radno mjesto sa povećanim rizikom i sa posebnim uslovima rada - fotokopija radne knjižice – kako bi se utvrdile godine života prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u službi zaštite - položen vozački ispit B i C kategorije. Kandidati mogu dostaviti ovjerene fotokopije navedene dokumentacije ili fotokopije dokumentacije, s tim što su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Sekretarijata za lokalnu samoupravu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata, izvršiće se u skladu sa članom 115 Zakona o lokalnoj samoupravi i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18), pisanim testiranjem i usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, ocjenjivanjem znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, na osnovu propisanih kriterijuma. O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, preko arhive ili preporučenom poštom, na adresu: Opština Bar - Sekretarijat za lokalnu samoupravu Bulevar revolucije br. 1, Bar sa naznakom “Prijava na Javni oglas”.

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOO REGIONALNI VODOVOD CRNOGORSKO PRIMORJE Adresa: POPA jOlA ZECA br 5

Tel.: +38233451921 begin_of_the_skype_ highlighting +38233451921 FREE end_of_ the_skype_highlighting Email: headoffice@regionalnivodovod.me Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA NABAVKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VŠS. Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Oglas se objavljuje za radno mjesto Referent za nabavke

DOO VIP TAXI BUDVA Adresa: bSP -bUDVA

Tel.: 067/645-107 Oglašava potrebu za: 1. DISPEČER/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. TAKSI VOZAČ/ICA, 10 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana

MARE ADRIATICO DOO BUDVA Adresa: MAINSKI PUT bb

Tel.: 068/070-782 068/766-721 Oglašava potrebu za: 1. SPREMAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana 2. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 5 dana 3. NOĆNI/A STRAŽAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana

MERIDIAN CO Adresa: MEDITErANSKI SPOrTSKI CENTAr

Tel.: 033/454-105 069/021-308 Email: meridian@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Prijave slati na email:meridian@t-com.me

OMLADINSKI HOSTEL UŽICE BEČIĆI-BUDVA Adresa: brATSTVA jEDINSTVA br 2

Tel.: 067/827-496,069/324-774 Email: ohuzice@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SERVIR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 10 dana 2. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, Rok za prijavljivanje: 10 dana 3. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Rok za prijavljivanje: 10 dana

RECREATOURS PJ HOTEL ŠUMADIJA DOO Adresa: rAFAIlOVICI bb

Tel.: 033/471-001 067/460-033 Email: sumadijarecrea@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SPA RADNIK/CA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. DOMAR/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. BAŠTOVAN/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 30 dana 4. TARAPEUT/KINJA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: VŠS Rok za prijavljivanje: 30 dana 5. RADNIK/CA U VEŠERAJU, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 6. HIGIJENIČAR/KA, 7 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 7. SOBAR/ICA, 12 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 8. RADNIK/CA NA PAKING - PARKING SERVIS, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 9. LIFT BOY, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 10. NOĆNI/A RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 11. RECEPCIONER/KA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 12. SUPERVIZOR/KA RECEPCIJE, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 13. PERAČ/ICA SUĐA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana 14. MAGACIONER/KA, 2 izvršioca, sezonski

rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 15. MESAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 16. PEKAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 17. POSLASTIČAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 18. PIZZA MAJSTOR/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana 19. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 20. ROŠTILJDŽIJA/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana 21. KUVAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III. Rok za prijavljivanje: 30 dana 22. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 23. SERVIR/KA, 9 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana 24. SOU ŠEF/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VŠS. Rok za prijavljivanje: 30 dana 25. ŠANKER/ICA, 9 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 30 dana 26. BAR SUPERVISOR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, VSS , Poznavanje engleskog jezika. Rok za prijavljivanje: 30 dana 27. SERVIS MANAGER, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana

VELUZA DOO Adresa: TrG bAZIlIKE 14

Tel.: 068/340-028 Email: restaurantmozart@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPREMAČ/ICA PIĆA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: PK, SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

MONTEMLIN ŠAJO Adresa: SPUŽ bb

Tel.: 081-882-160 Obnavlja potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U PROIZVODNJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Spuž Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 15 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

DRUŠTVO ZA IZGRADNJU VODOVODNE I KANALIZACIONE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI HERCEG NOVI Adresa: PUT PArTIZANSKIH MAjKI 4

Tel.: 067/205-000 Email: drustvo.vikhn@gmail.com Raspisuje konkurs za:

1. SAVJETNIK/CA ZA PRAVNE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Dokumentacija se podnosi lično na adresu: Put partizanskih majki 4. Potreban položen pravosudni ispit. Kontakt telefon: 067/205-000 e-mail: drustvo.vikhn@gmail.com

KOMUNALNO STAMBENO DOO Adresa: MArKA VOjNOVIĆA 1, HErCEG NOVI

Tel.: 031/324-999 Email: sekretar@komunalnostambeno.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA SEZONSKIM POSLOVIMA KOŠENJA, 2 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Opšti uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, - kopija lične karte. Posebni uslovi: - I-2 nivo kvalifikacije obrazovanja, - poznavanje poslova košenja.

SERAPHILUS MARINE MONTENEGRO DOO Adresa: SUNČANA ObAlA 165 ZElENIKA

Tel.: 068/428-810 Email: info@seraphilus.me Oglašava potrebu za: 1. MEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Mašinski mehaničar Rok za prijavljivanje: 8 dana

SOPHIA-PREVOZ PUTNIKA ČAMCEM Adresa: bIjElA bb

Tel.: 067/816-345 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA NA ČAMCU ZA PREVOZ TURISTA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana

ŠKORPION DOO Adresa: TrEbINjSKA bb, IGAlO

Tel.: 067/604-847 Email: mirjanako.skorpion@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MERČENDAJZER/KA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Trgovinski aranžer, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Rad na terenu (Tivat-Kotor).

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JU OSNOVNA ŠKOLA MEĐURIJEČJE - MEĐURIJEČJE Adresa: MEĐUrIjEČjE

Tel.: 081-717-647 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme, sa 16 časova nedeljne norme. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 6 mjeseci. 2. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE U PU VLAHOVIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka zaposlene sa funkcije, a najduže do 31.08.2022. godine u Područnu ustanovu Vlahovići sa punim radnim vremenom. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 3. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. maj 2022.

U PU LIJEŠNJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik razredne nastave, Profesor razredne nastave. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme, sa punom normom časova u Područnu ustanovu Liješnje. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 6 mjeseci. 4. NASTAVNIK/CA PREDŠKOLSKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitanja, Profesor vaspitanja predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa 0,38% nedeljne norme. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca.

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa 10 časova nedeljne norme. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 6. PROFESOR/ICA HARMONIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor harmonike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa 6 časova nedeljne norme. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JU OSNOVNA ŠKOLA MEĐURIJEČJE - MEĐURIJEČJE

Adresa: PRIVREDNA ZONA BB, KOTOR

Adresa: MEĐURIJEČJE

Tel.: 081-717-647 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE U PU LIJEŠNJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme skraćeno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa polovinom radnog vremena u PU Liješnje. - Završena osnovna škola. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE KOLAŠIN Adresa: 13 JULA BB

Tel.: 020865867 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA HARMONIKE U PU MOJKOVAC, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Profesor harmonike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, sa punom normom časova, do 31.08.2022. godine u Područnu ustanovu Mojkovac. - Položen stručni ispit, - licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 2. PROFESOR/ICA KLAVIRA U PU MOJKOVAC, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Profesor klavira Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa punom normom časova u Područnu ustanovu Mojkovac, dva izvršioca. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 3. PROFESOR/ICA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka zaposlene sa funkcije, a najduže do 31.08.2022. godine sa punom normom časova. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 4. PROFESOR/ICA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 31.08.2022. godine sa punom normom časova. - Licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, - probni rad 2 mjeseca. 5. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor gitare Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena:

KOTOR TEL.: 032/325-732

BRIV CONSTRUCTION DOO Tel.: 067/017-989 Email: info@briv.me Oglašava potrebu za: 1. BRAVAR/KA, 8 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: Bravar, Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV), Zavarivač - rezač gasom Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Sa radnim iskustvom na poslovima struke.

HAUS MAJSTOR DOO Adresa: MILADINA POPOVIĆA 175

Tel.: 020-669-920/069-171-599 Email: nena.hausmajstor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Radanovici Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS), Maturant gimnazije (IV SSS), SŠS-IV, Trgovački tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: CV dostaviti na e-mail adresu:racunovodstvo@ hausmajstor.me ili direktno u salonu u Radanovićima na adresu: Radanovići b.b., preko puta Eko Petrol benzinske pumpe.

HOTEL SPLENDIDO MANAGEMENT COMPANY DOO KOTOR Adresa: GLAVATI BB, PRČANJ

Tel.: 032/301-708 Email: finance@splendido-hotel.com Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Prcanj Uslovi: Barmen, SSS-III, SŠS-IV, Točilac pića, Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS), Ugostitelj (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Molbe slati na e-mail adresu: finance@splendido-hotel.com 2. VEŠER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Prcanj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Molbe slati na e-mail adresu: finance@splendido-hotel.com 3. KONOBAR/ICA , 4 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Prcanj Uslovi: Kelner, Konobar, SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Molbe slati na e-mail adresu: finance@splendido-hotel.com

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

DOO KOMUNALNE USLUGE GRADAC MOJKOVAC Adresa: VOJISLAVA ŠĆEPANOVIĆA B.B.

Tel.: 050/470-200 Oglašava potrebu za: 1. PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JU DOM UČENIKA I STUDENATA - BRAĆA VUČINIĆ Adresa: DANILA BOJOVIĆA

Tel.: 040/212-182;212-496 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA HIGIJENE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: Osnovna škola - prvi nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo 2 (I2) 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU POSTELJNOG I DRUGOG RUBLJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Perač rublja Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: perač rublja, drugi nivo kvalifikacija (II) ili Osnovna škola -prvi nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo 2 (I2); 3. SAMOSTALNI/A KOMERCIJALISTA/ KINJA – NABAVLJAČ/ICA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Uslovi: šesti nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (VI) ili srednja škola, ekonomskog smjera četvrti nivo kvalifikacija podnivo jedan (IV1); radno iskustvo - 1 godina, na istim ili sličnim poslovima.

JZU SPECIJALNA BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI ,,DR JOVAN BULAJIĆ“ Adresa: BREZOVIK

Tel.: 040/217-011

Email: brezovik@t-com.me Objavljuje na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja br.1-502/22-570 od 15.02.2022. godine oglas za prijem: MEDICINSKA/I SESTRA /TEHNIČAR, 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju od 6 (šest ) mjeseci. Za prijavu na oglas kandidati moraju ispunjavati opšte i posebne uslove: Opšti uslovi: -Lice mora da ima opštu zdravstvenu sposobnost (dokaz-uvjerenje o zdravstvenom stanju – ne smije biti starije od šest mjeseci). Posebni uslovi: -Da imaju srednje - stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita,IV nivo kvalifikacije obrazovanja ,medicinska škola –opšti smjer,položen stručni ispit. Kandidati su dužni uz prijavu na oglas dostaviti i sljedeće dokaze: 1.Prijavu-radna biografija(CV) 2.Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, 3.Dokaz/uvjerenje o položenom stručnom ispitu 4.Dokaz-uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 5.Fotokopija biometrijske lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu) Dokazi se prilažu u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Oglas je otvoren 7 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata izvršiće Direktor Bolnice, u roku od 3 dana od dana prijema rang liste kandidata koju sačinjava Komisija. Nepotpune prijave neće se razmatrati. Prijave sa dokazima i kontakt telefonom slati na adresu: JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti »Dr Jovan Bulajić« Brezovik – Nikšić,Brezovik bb, preko Arhive bolnice Brezovik.

PLAV

SPOLJNIH POVRŠINA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Higijeničara/Higijeničarku za održavanje spoljnih površina Porto Montenegro trenutno ima upražnjeno radno mjesto: Higijeničar/ka za održavanje spoljnih površina, radi angažovanja na poslovima redovnog održavanja higijene javnih površina u sklopu Porto Montenegro naselja. Mjesto rada: Tivat Da biste aplicirali za ovo radno mjesto neophodno je da ispunjavate sledeće uslove: • Da posjedujete najmanje 1 godinu iskustva na sličnom radnom mjestu; • Da ste timski orjentisani; • Da ste vrijedni, efikasni i pedantni u radu; • Da poznajete sredstva za higijenu i način održavanja različitih površina; • Da ste osoba koja uživa u stvaranju neponovljivog iskustva za naše goste; • Poželjno poznavanje engleskog jezika. 2. HIGIJENIČAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Higijeničara/Higijeničarku Porto Montenegro trenutno ima upražnjeno radno mjesto: Higijeničar/ka, radi angažovanja na poslovima redovnog održavanja higijene rezidencijalnih objekata, bazena, javnih površina itd. Mjesto rada: Tivat Da biste aplicirali za ovo radno mjesto neophodno je da ispunjavate sledeće uslove: • Da posjedujete najmanje 1 godinu iskustva na sličnom radnom mjestu; • Da ste timski orjentisani; • Da ste vrijedni, efikasni i pedantni u radu; • Da poznajete sredstva za higijenu i način održavanja različitih površina; • Da ste osoba koja uživa u stvaranju neponovljivog iskustva za naše goste; • Poželjno poznavanje engleskog jezika. 3. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE I ODVOZU KOMUNALNOG OTPADA , 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Radnika/Radnicu na održavanju higijene i odvozu komunalnog otpada Porto Montenegro trenutno ima upražnjeno radno mjesto: Radnik/ca na održavanju higijene i odvozu komunalnog otpada, radi angažovanja na poslovima redovnog održavanja higijene javnih površina i prostorija za odlaganje otpada u rezidencijalnim objektima, marini i naselju, uključujući i odvoz komunalnog otpada. Mjesto rada: Tivat Da biste aplicirali za ovo radno mjesto neophodno je da ispunjavate sledeće uslove: • Da posjedujete najmanje 1 godinu iskustva na sličnom radnom mjestu; • Da posjedujete vozačku dozvolu B kategorije; • Da ste timski orjentisani; • Da ste vrijedni, efikasni i pedantni u radu; • Da ste osoba koja uživa u stvaranju neponovljivog iskustva za naše goste; • Poželjno poznavanje engleskog jezika.

HAUS MAJSTOR DOO Adresa: MILADINA POPOVIĆA 175 Tel.: 020-669-920/069-171-599 Email: nena.hausmajstor@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: -CV dostaviti na mail adresu: racunovodstvo@ hausmajstor ili direktno u salonu u Radanovićima na adresi Jugodrvo preko puta Eko Petrol pumpe.

TUZI TEL.: 051/255-060

GI GROUP OUTSOURCING DOO Adresa: MOSKOVSKA 111 PODGORICA

TEL.: 020/671-287

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“

Tel.: 020/223-500 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Gusinje Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

Adresa: TUZI BB Tel.: 020-277-860 Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CSBIH JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine

TIVAT

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“

TEL.: 032/674-585

ADRIATIC MARINAS DOO Adresa: OBALA BB TIVAT

Tel.: 032/660-700, 660-701 Email: info@portomontenegro.com

Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA ZA ODRŽAVANJE

Adresa: TUZI BB Tel.: 020-277-860 Poništava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: TUZI BB Tel.: 020-277-860

Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 2. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 3. PROFESOR/ICA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 20.04.2022godine 4. PROFESOR/ICA SOCIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 22.04.2022godine 5. PROFESOR/ICA ITALIJANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 22.04.2022godine 6. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 22.04.2022godine 7. PROFESOR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: TUZI BB Tel.: 020-277-860

Poništava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA ŠKOLSKOG MINIBUSA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15o.04.2022godine

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA ,,25. MAJ“ Adresa: TUZI BB Tel.: 020-277-860

Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 2. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 3. PROFESOR/ICA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 22.04.2022godine 4. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - Za nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku - Licenca za rad - Crnogorsko državljanstvo Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 5. PROFESOR/ICA PSIHOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 6. PROFESOR/ICA ALBANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 7. PROFESOR/ICA FILOZOFIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 8. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 15.04.2022godine 9. PROFESOR/ICA PRAKTIČNE NASTAVE ZA EKONOMSKU GRUPU PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tuzi Konkurs je objavljen 20.04.2022godine

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Oglasi i obavještenja

32 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 33

Poneđeljak, 9. maj 2022. Posljednji pozdrav dragom

Dana 7. maja 2022. u 86. godini preminula je naša draga

DEJANU BOLJEVIĆU

BOSILJKA Đorđijeva ĆUPIĆ

BRANKA, SERGEJ, SAŠA i SANJA sa porodicama

rođena Noveljić Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice, komšija i prijatelja 8. maja u 10 časova na mjesnom groblju Donji Zagarač.

295 Posljednji pozdrav dragom brataniću

Ožalošćeni: ćerke SNEŽANA, ZORICA i ROZICA sa porodicama, bratanić, sestrići i sestrične sa porodicama i ostala rodbina ĆUPIĆ i NOVELJIĆ

Posljednji pozdrav dragom brataniću

292 Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

DEJANU BOLJEVIĆU

Stric BORO BOLJEVIĆ sa porodicom

Tetka KOSARA BOLJEVIĆ

296

297

NADI MARTINOVIĆ

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi čuvaćemo te od zaborava.

Sestra VJERA i sestrične BILJANA, MIRJANA, MARIJA i ANA

293 Posljednji pozdrav

NADI od kuma ŽELJKA sa porodicom 294 TUŽNO SJEĆANJE

BOŽINA VUKIĆEVIĆ

RADMILA VUKIĆEVIĆ

10. 4. 1986.

9. 5. 2007.

Mnogo godina je prošlo a nijedan bez sjećanja na jedinstvenu toplinu roditeljskog doma. Ćerka TAMARA POPOVIĆ sa porodicom 291

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE JEDINSTVENA, savremena poslovna zgrada- rezidencija 750m2 sa velikim parkingom, garažom i dvorištem. Centar kod ugla Hercegovačke i ulice Slobode. Prodajem. Tel.069/912-070 1

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2 OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424- 150, 067/473-367 3 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 4

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Poneđeljak, 9. maj 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Poneđeljak, 9. maj 2022.