Dnevni list Pobjeda 08.07.2021.

Četvrtak, 8. jul 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19984 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Prvi sastanak opozicije i dijela parlamentarne većine sa predsjednikom Skupštine

Diplomatska pošta

EU i Balkan: Lažno kretanje je najbrže

Bečić: Početkom avgusta ćemo usaglasiti metodologiju rada STR. 4. i 5.

Predsjednik države Milo Đukanović sastao se sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuom Palmerom

Cilj SAD je stabilna Crna Gora zaštićena od spoljnih uticaja

» ,,Posljednji uspjeh“, koji pominje gospođa Merkel,

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

je ukidanje rominga između zemalja Zapadnog Balkana. To je, svakako, pozitivno i taj je iskorak neporeciv. Ostaje pitanje – da li to može biti dovoljni podsticaj za istorijsko kašnjenje poluostrva da se priključi Evropi u sagledivoj budućnosti? ,,Radovanje novim članovima“ takođe dobro zvuči. Što izaziva još jedno direktno pitanje: kojim to novim članovima i – kada?

I ove godine Cuce spriječile sveštenstvo SPC da održi liturgiju u Bajkovoj crkvi

Umijemo zatvoriti vrata onima što dolaze sa izdajničkim namjerama STR. 8.

STR. 2.

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić sastao se sa predsjednikom Vlade Velike Britanije

Džonson: Snažna podrška euroatlantskim integracijama

STR. 3.

STR. 5.

Bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša upozorio na posljedice loše agrarne politike Vlade

Pokreću interpelaciju za smjenu Stijovića

Budimir Mugoša

STR. 7.

Aleksandar Stijović

Potvrđeno pisanje Pobjede da je crnogorski biznismen imao težak incident sa liderima Fronta u beogradskom hotelu „Mažestik“

Srpsko tužilaštvo: Istražujemo tuču crnogorskih političara i Sekulića STR. 4.

2

Politika

Četvrtak, 8. jul 2021.

Predsjednik države Milo Đukanović sastao se sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuom Palmerom

Cilj SAD je stabilna Crna Gora zaštićena od spoljnih uticaja Crna Gora će uvijek biti mali, ali pouzdan partner u savladavanju destrukcije i putu naprijed - poručio je Đukanović, uz ocjenu da se vlasti mijenjaju, ali da ne sumnja da će Crna Gora ostati na ovom putu i biti vrijedan partner u promociji stabilnosti i euroatlantskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu PODGORICA – Cilj Sjedinjenih Američkih Država je da je Crna Gora stabilna na evropskom i euroatlantskom putu, zaštićena od spoljnih uticaja - saopštio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Metju Palmer tokom sastanka sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

U okviru obilaska regiona, specijalni izaslanik predsjednika SAD Palmer boravi u posjeti Crnoj Gori.

– Interes SAD-a je da u partnerstvu sa Evropskom unijom doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana – naglasio je Palmer, uz poruku da je EU vrijednosni, a ne samo interesni klub, što je izazov i

Metju Palmer u razgovoru sa Milom Đukanovićem

za region na putu ka članstvu. Đukanović je, uz zahvalnost

za posjetu, kazao da Crnoj Gori veoma godi pažnja koju joj SAD poklanjaju, kao par-

tnerskoj zemlji u okviru NATO i podsjetio na frekventne susrete sa američkim zvanič-

Đukanović 11. jula odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovaće komemoraciji i dženazi žrtvama genocida u Srebrenici 11. jula.

Predsjednik Đukanović će, kako saznaje Gradski portal, doći u Potočare kako bi odao počast žrtvama genocida, pa druge aktivnosti za vrijeme njegove posjete nijesu predviđene. Đukanović zbog pandemije korona virusa nije mogao 11. jula prošle godine prisustvovati komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, ali se obratio video porukom.

- Genocid u Srebrenici koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti. Sjećanje na zločin koji se desio u Srebrenici smatram pozivom da se i danas traga za istinom i da se ne zaboravi da je ispunjenje pravde naša obaveza. Srebrenica jeste sinonim zločina, ali moramo sve učiniti da bude i sinonim pravde – istakao je tada u video poruci predsjednik Crne Gore.

Osim Đukanovića, komemoraciji 11. jula povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, kao i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Skupština Crne Gore nedavno je usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici.

nikom, od video konferencije u decembru, i nedavnog sastanka u Ohridu.

Crnogorski predsjednik je naglasio da su odnosi dvije države na zavidnom nivou, kako se može poželjeti, i iskazao zadovoljstvo prepoznatim najavama intenzivnijeg angažmana SAD-a u regionu. To je, kako je rekao, dobar put da se stanje u regionu sredi i umanje maligni uticaji koji nose opasnost destabilizacije.

Podsjetivši i na raniju ulogu SAD na ovim prostorima,

iskazao je očekivanje da će i ovog puta to biti podrška regionu da se kreće ka svom cilju - EU i NATO, koji garantuju stabilnost kao preduslov ukupnog razvoja.

- Crna Gora će uvijek biti mali, ali pouzdan partner u savladavanju destrukcije i putu naprijed - poručio je Đukanović, uz ocjenu da se vlasti mijenjaju, ali da ne sumnja da će Crna Gora ostati na ovom putu i biti vrijedan partner u promociji stabilnosti i euroatlantskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu. R. P.

Politika

Četvrtak, 8. jul 2021.

3

DIPLOMATSKA POŠTA

EU i Balkan: Lažno kretanje je najbrže Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

PODGORICA - ,,Učesnici su potvrdili ključnu ulogu Berlinskog procesa kao pokretača regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, u širem kontekstu procesa integracije u EU. Istakli su funkciju Berlinskog procesa kao katalizatora za ekonomske integracije, investicije i projekte povezivanja čiji je cilj podsticanje pomirenja, sigurnosti, rasta, zapošljavanja i prosperiteta.

Naglasili su potrebu za nastavkom Berlinskog procesa kako bi se iskoristio puni potencijal poboljšane regionalne suradnje, takođe s ciljem prevladavanja socioekonomskih posljedica pandemije kovid-19.“ Ovo su završne tačke (61. i 62) Kominikea koji je rezultat posljednjeg samita Berlinskog procesa. Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel, kako javljaju mediji, dodala je ovim skromnim porukama, koje neizbježno podsjećaju na mnoštvo sličnih repetitivnih iskaza sa ranijih skupova koje se odnose na balkanski dio Evrope, još skromnije (čitaj: realističnije): ,,Riječ je budućnosti ove regije i želim da naglasim da je interes Evropske unije da ovaj proces krene naprijed.

Interes je da se omogući pomirenje, saradnja, kao i da se prevaziđu tendencije razjedinjavanja. Ovo je dio Evrope i mi se radujemo svim novim članovima. Pored svih poteškoća koje postoje u vezi sa prevazilaženjem ratne prošlosti, imamo veliki broj uspjeha koje smo postigli u proteklom periodu“. ,,Posljednji uspjeh“, koji pominje gospođa Merkel, je – ukidanje rominga između zemalja Zapadnog Balkana.

To je, svakako, pozitivno i taj je iskorak neporeciv. Ostaje pitanje – da li to može biti dovoljni podsticaj za istorijsko kašnjenje Poluostrva da se priključi Evropi u sagledivoj budučnosti? ,,Radovanje novim članovima“ takođe dobro zvuči. Što izaziva još jedno direktno pitanje: kojim to novim članovima i - kada?

OLAKO OBEĆANA BRZINA I UPOZORENJA

Dobronamjerni čitalac će lako prepoznati ko se i kako odnosi prema korpusu pitanja koja se tiču perspektiva i mogućnosti naše zemlje da se pridruži EU, ali i, mnogo značajnije, kako se (i da li se uopšte) odnose prema evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana.

Na jednoj je strani ceremonijalno-formalna ,,posvećenost“ evropskim vrijednostima, principima, ciljevima… Čuli smo, čak, ovih dana, da je ,,Evropa naša prva i posljednja riječ“, ili takvo što. Utrki-

,,Posljednji uspjeh“, koji pominje gospođa Merkel, je ukidanje rominga između zemalja Zapadnog Balkana. To je, svakako, pozitivno i taj je iskorak neporeciv.

Ostaje pitanje – da li to može biti dovoljni podsticaj za istorijsko kašnjenje poluostrva da se priključi Evropi u sagledivoj budućnosti? ,,Radovanje novim članovima“ takođe dobro zvuči. Što izaziva još jedno direktno pitanje: kojim to novim članovima i – kada? vanje zvaničnika, neposredno odgovornih za taj važni segment vladine politike, nije nova stvar. Naslušali smo se, iznova i iznova, blago modifikovanih saopštenja, za koje nam se uvijek činilo da smo to već neđe viđeli i pročitali.

Ti crnogorski zvaničnici, posebno u posljednjih dvije stotine dana nove Vlade, ne trude se mnogo da sakriju tešku nesaglasnost i rastuću diskrepanciju njihovih optimističnih projekcija i političkih, ekonomskih i bezbjednosnih trendova u najmanjem balkanskom aspirantu na članstvo u EU. Takvu praksu im, uz dužno izvinjenje zbog izuzetaka, ne dovode u pitanje bar ne javno - ni sagovornici iz mnogih EU članica, posebno onih uticajnjih, ali ni iz same briselske administracije.

Efekat već viđenog je, dakle, prisutan i u suprotnom pravcu – iz Brisela prema Zapadnom Balkanu stižu uniformne poruke, insistiranje (s pravom) na poglavljima 23. i 24, prije svega. I tako dalje. Pošto to ,,i ptice znaju“, nema potrebe da idemo u detalje.

O zastoju se, u tim krugovima, i domaćim i inostranim, ne govori – bar ne javno. Ne može

MNOGO OBEĆANJA, MALO REALIZACIJE: Njemačka kancelarka Angela Merkel

se, čak ni i između redova javnih kominikea, naći asocijacija na temu da stvari sa Zapadnim Balkanom i EU stoje loše, godinama. To jest da stoje.

Rijetki glasovi upozorenja posebno sa zvaničnih adresa - svedeni su na nastupe crnogorskog predsjednika, koji o tome, što je lako utvrditi, govori već godinama, u svakoj prilici, apostrofirajući da zastoj evropskih integracionih procesa neizbježno vodi ka neevropskim uticajima, sa adresa kojih se lako dosjetiti i ka situacijama u kojima je evropska agenda prva žrtva.

Za ostale je, manje ili više jasno, svaka riječ kritike ili pokušaja da se problematizuje zastoj i kriza EU politike na Zapadnom Balkanu, pa i u njenoj integracionoj dimenziji, zapravo izlaganje opasnosti da budu izvrgnuti orkestriranoj optužbi za ,,anti-evropejstvo“. To i ne bi bilo toliko dramatično da nije finalne posljedice tog ,,embarga na kritičko promišljanje“, odnosno gušenja svakog suštinskog dijaloga o stvarnom stan j u s t va r i u ko n t e k s t u evropskog članstva za balkanske kandidate.

Godine prolaze u toj repetitivnosti, bez stvarnog napretka na Balkanu – čak se, u mnogim situacijama, može govoriti i o regresiji, tj. nazadovanju, ma koliko to bilo neprijatno priznati – ali i bez želje u mnogim državama članicama da razmišljaju o kompletiranju procesa učlanjenja u Evropsku uniju. Bregzit je ukazao na mnoge ,,insuficijencije“, koje su samo potencirane pandemijom, migrantskom krizom i političkim zaokretom prema populističkoj retorici i isto takvim ,,rješenjima“.

PUZAJUĆA ISTOČNO-ISTOČNA ALTERNATIVA

Na skali razloga zašto je ova poznata situacija baš takva – tehničke i druge konsideracije (uključujući one koji se tiču neophodne borbe prema ko-

rupciji i organizovanom kriminalu, slobodi medija i ljudskim pravima) su, zapravo, marginalne. To je ključ balkanskog Problema. Teška opterećenja, upravo nabrojana, samo su izvedenica još težih izazova i nezavršenih poslova i neugašenih kriza na prostorima bivše Jugoslavije. To je ono o čemu se, sa balkanske strane ovog istorijskog kašnjenja, radi.

Zapravo, mogli bismo i dodati: ključni nedostaci, kašnjenja i neuspjesi balkanskih EU-kandidata su posljedica temeljnih bezbjednosnih i sistemskih grešaka i situacija koje opstaju i poslije dvadeset i pet godina od okončanja jugoslovenskog ratnog sukoba.

Da pojasnimo: naši evropski prijatelji sigurno shvataju da uspostavljanje besplatnog rominga za mobilnu telefoniju ne rješava teritorijalne aspiracije, crtanje novih granica, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, obnovljeni i osnaženi nacional-šovinizam i lokal-imperijalne pretenzije.

Regionalne krize i žarišta, koji tinjaju, nikada ugašeni, glavni su razlog što proces evropskih integracija i dalje levitira i teoretsko-kontemplativnoj ravni, sa malo dodirnih tačaka sa stvarnim nap r e t k o m . Uz a l u d n e k i crnogorski zvaničnici (čak i ako ih shvatimo ozbiljno, za potrebe ovog teksta) nominuju godine i datume: i to je jedan od pokazatelja, možda čak i ,,najrječitiji“, dubine krize u kojoj se nalazi evropska ideja na našim prostorima.

Zato naši istočni prijatelji i ,,prijatelji“ ne miruju. Vakuum koji se stvorio od posljednjeg proširenja EU (trik pitanje za čitaoce koji se ne bave direktno ovim rabotama: kada je to bilo i što se tada dešavalo u zemljama koje su i dalje kandidati?), neizbježno se popunjava sadržajima, idejama, projekcijama i vrijednostima koje su direktno su-

protstavljenje evropskoj projekciji.

Istina, možda ne tako očigledno kao kada je riječ o NATO, ali bismo one, koji prave tu distinkciju, ,,podsjetili“ da je zapadno-balkanski ne-EU ,,džep“, kojem i mi pripadamo, okružen sve samim članicama EU i NATO - bez izuzetka. Zato je usporavanje, odlaganje ili, čak, otkazivanje procesa evropske integracije suština uticaja tih faktora, bez obzira da li je njihov javni nastup mek ili robustan. Taj cilj opravdava sredstva, koje smo, gotovo sve, do sada vidjeli, uključujući pokušaje i vještine o kojima je davno pisao Kurcio Malaparte (,,Tehnika državnog udara“). ,,Uzdržani oprez“ i skepticizam – koji danas vladaju, da ih sa razlogom izdvojimo – na briselskoj, pariskoj ili berlinskoj adresi, mogu biti samo pojačani kada, recimo, zemlja-članica EU koja se susrijeće sa najtežim izazovima, ozbiljnim kritikama i nezadovoljstvom na pomenutim adresama, predlaže, kao da se ništa loše ne dešava, za članstvo u EU - baš onu zemlju koja je uključena i suočena sa gotovo svakom kriznom situacijom na Zapadnom Balkanu. Bilo kao njen inspirator, ili kao učesnik, ili kao strana u sukobima/sporovima, od kojih mnogi zadiru u unutrašnje stvari susjednih zemalja, u formi koja neodoljivo podsjeća na začetak drame i tragedije iz devedesetih godina minulog stoljeća.

Tu se, naravno, ne radi o Crnoj Gori - a očigledno nije potrebno dodatno objašnjavati.

(NE)REALISTIČKI SUROGATI

Evropski zvaničnici su odavno shvatili da je proširenje u ozbiljnom zaostatku i da ne postoji mogućnost, u sadašnjem poretku i evropskih i vanevropskih stvari, da se toj stagnaciji nazre kraj.

Berlinski proces, s jedne, i tzv. ,,mini-Šengen“, s druge

strane, su bili neproklamovane ponude regionu da se ,,bolje pripremi“, da se ,,stvori osnova“ - a zapravo da se odloži, odnosno, zašto ne reći, suspenduje i otkaže integracija zemalja Zapadnog Balkana u EU. Neuspjesi ovih modela su vezani za mnoge od pomenutih fenomena. Ne može se graditi ,,EU br. 2“, ,,pridružena mala EU“ – ili kako bismo već mogli nazvati te hipotetičke modele, a da se konzerviraju, da se dopusti očuvanje i opstajanje i teških problema i njihovih promotera na ex-YU prostorima.

Ili, da pojasnimo: njemačkofrancusko pomirenje i konsolidacija odnosa, koji su poslužili kao srž projekta ujedinjene Evrope, nisu postignuti, niti bi mogli biti postignuti, da su u Parizu, recimo, vladale političke elite koje bi slavile generala Petena i njegovu kolaboraciju, a da su u Berlinu, odnosno, dugo – u Bonu, stolovali oni koji bi poraz nacizma pripisivali nekakvim tehničkim nedaćama i ,,istorijskim nepravdama prema napaćenom njemačkom narodu, kojeg svi mrze“, a i jedni, i drugi, prvo u potaji, a zatim sve otvorenije, nastavili da gaje teritorijalne aspiracije jedni prema drugima. Ili da potiru pravo na ime, istoriju, kulturu i istinu - pa i o događajima iz tragičnog jugoslovenskog rata. I ođe znamo na što se misli - sa i bez rezolucija o zvjerstvima i genocidima.

U neizbježne razlike, istorijske i aktuelne, situacija na Zapadnom Balkanu liči upravo toj ,,istoriji“ koja se, srećom, nije ponovila poslije 1945. Zato smo i tu đe jesmo, uz sve muke i probleme sa procesom EU integracije koji je … utrnuo.

Potreba za novim političkim realizmom povodom Zapadnog Balkana se nameće.

To je neizbježno, pitanje vremena i potrebe za djelotvornim i kredibilnim održivim rješenjima.

Do tada, pozvaćemo se na našeg omiljenog srpskog pjesnika Branka Miljkovića i njegov divni stih ,,lažno kretanje je najbrže“.

Dok se lažno krećemo prema Evropi (ili, kao mi u Crnoj Gori, zbog politike aktuelne vlasti, stagniramo ili nazadujemo) taj osjećaj lažnog napretka i kvazi-diplomatski iskazi o EU ,,na mnogaja ljeta“ pokazuju nam da nas ta prazna retorika, ma koliko naivna ili neznavena, neće ni za korak približiti članstvu u EU. Upravo suprotno.

(Autor je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore, ambasador u Vašingtonu i ambasador pri Svetoj Stolici u Vatikanu)

4

Politika

Četvrtak, 8. jul 2021.

Potvrđeno pisanje Pobjede da je crnogorski biznismen imao težak incident sa liderima DF-a u beogradskom hotelu „Mažestik“

Srpsko tužilaštvo: Istražujemo tuču crnogorskih političara i Sekulića PODGORICA - Osnovno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da su naložili policiji da dostavi kompletan izvještaj o svemu i sa podacima svih učesnika, kao i opisom radnji koje su preduzeli u slučaju incidenta u kojem su u Beogradu učestvovali lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević i biznismen Dejan Sekulić.

- Tražili smo ljekarske liste, video zapis, a ako postoji, i spisak sa podacima očevidaca, odnosno svjedoka, ako ih je bilo. Nakon toga odlučićemo da li ima krivičnog djela ili prekršaja i protiv koga – saopštili su iz beogradskog tužilaštva za portal Nova.rs.

Podsjetimo, Pobjeda je u jučerašnjem broju objavila da je beogradski biznismen Dejan Sekulić, kum odbjeglog biznismena Duška Kneževića, podnio krivične prijave protiv lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, njegovog sina Ilije i predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića zbog nanošenja teških tjelesnih povreda u incidentu koji se dogodio u ponedjeljak u hotelu ,,Mažestik“ u Beogradu.

Fizičkom napadu na Sekulića, kako su našem listu saopštili svjedoci, prethodio je žestoki verbalni sukob Mandića i Kneževića sa Sekulićem.

Sekulić je zamjerio Kneževi-

ću što je u crnogorskom parlamentu, dok je Sekulić ležao u Istražnom zatvoru u Spužu, podržavao Duška Kneževića koji se nalazio na optužnici Specijalnog tužilaštva za više krivičnih djela, pod sumnjom da je oštetio crnogorsku državu za više stotina miliona eura. U oštru raspravu Sekulića i Kneževića povremeno se uključivao Mandić. U jednom momentu, prema riječima očevidaca, došlo je do manjeg koškanja i odgurivanja.

Sekulić se, nakon što se situacija smirila, smjestio u lobi ,,Mažestika“. Nakon izvjesnog vremena uslijedila je žučnija rasprava za stolom gdje su, osim Sekulića, sjedjeli i Andrija Mandić, njegov sin Ilija i jedan od suvlasnika hotela Andrija Jovićević, nekadašnji crnogorski ministar unutrašnjih poslova, takođe kum Duška Kneževića.

Mandić i Jovićević su raspravljali sa Sekulićem. U jednom trenutku Mandićev sin Ilija nasrnuo je na Sekulića i, kako su kazali naši izvori, udario ga pesnicom i polomio mu nos.

Andrija i Ilija Mandić i Milan Knežević – koji nije učestvovao u drugom incidentu – su nakon toga žurno napustili hotel. Nešto kasnije policija je napravila uviđaj i uzela izjave od svjedoka, a Dejan Sekulić je podnio tri krivične prijave – protiv Andrije i Ilije Mandića Z. D. te Milana Kneževića.

Prvi sastanak opozicije i dijela parlamentarne većine sa predsjednikom S

Bečić: Početkom a usaglasiti metodo

PODGORICA – Prvi sastanak opozicije i dijela parlamentarne većine sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem, koji je na njegovu inicijativu održan juče u zgradi parlamenta, završen je dogovorom da se sastanu ponovo najkasnije u prvoj sedmici idućeg mjeseca.

To je nakon razgovora, početog sa ciljem rješavanja otvorenih pitanja značajnih za ubrzanje evropskog puta Crne Gore, saopštio predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.

Istakao je da očekuje da će se do nove runde razgovora dijalogu pridružiti i predstavnici onih partija koje juče nijesu učestvovale u dijalogu.

Bečić je novinarima u Skupštini kazao da taj proces nema alternativu ukoliko se zaista žele reforme koje zahtijevaju dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu.

Na sastanku kojem su prisustvovali lideri SD-a Ivan Brajović, SDP-a Raško Konjević, Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, Demosa Miodrag Lekić, Albanske alternative Nik Đeljošaj, Demokratske partije Fatmir Đeka, Liberalne partije Andrija Popović i predstavnici Demokratske partije socijalista Ivan Vuković i Danijel Živković, Demokrata Boris Bogdanović, Ure Goran Đurović i CIVIS-a Srđan Pavićević, usaglašeno je pet zajedničkih zaključaka.

POČETAK DIJALOGA: Sa jučerašnjeg sastanka vlasti i opozicije u Skupštini Crne Gore

Kolege iz opozicije su na sastanku otvorile mogućnost da se proširi spisak tema, da je Crnoj Gori potrebna tehnička ili prelazna vlada, ali smo se u zaključcima usmjerili da dijalog vodimo o temama koje sam naveo u pozivnom pismu. To su pitanja za koja je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina, izborno zakonodavstvo i deblokada „v.d. stanja“ u oblasti pravosuđa – kazao je Bečić Jedan od njih je, kako je rekao Bečić, da je „dijalog počeo u demokratskoj i argumentovanoj raspravi, iznošenjem stavova i principa od strane 11 političkih subjekata zastupljenih u Skupštini“.

To je, kako smatraju učesnici dijaloga, pokazatelj da bez ob-

Uz Carevića do kraja

Sporazumom je predviđeno da ove tri partije daju punu podršku predsjedniku Opštine Budva Marku Careviću, kao i drugim izabranim javnim funkcionerima. Oni su se, takođe, obavezali na jedinstveno djelovanje i glasanje u Skupštini opštine Budva.

Potpisnici Sporazuma konstatuju da će, sa 11 odborničkih mandata kojima raspolaže ova koalicija, konstituisanje vlasti do kraja ponuditi Demokratama koje raspolažu sa šest mandata.

– Ova dva politička subjekta imaju potrebnu većinu od 17 odbornika u Skupštini i činiće osnovicu vlasti, a ostajemo otvoreni za druge političke subjekte koji poštuju principe političkog djelovanja uz odsustvo bilo kakve vrste ucjenjivanja. Sa ovim

Marko Carević

sporazumom stekli su se svi uslovi da se vlast konstituiše i organizuje u najkraćem mogućem roku čime se politička situacija u Budvi iskristalisala i sada više nema prostora za usporavanje rada lokalnih institucija. Očekujemo da će se ovim staviti tačka i na krizu u lokalnom parlamentu koja je posljedica nepotrebnih političkih prepucavanja i da je pred nama period koji će biti obilježen političkom stabilnošću - saopšteno je juče iz DF-a.

U saopštenju se navodi i da su potpisivanjem Sporazuma

prestali da važe svi sporazumi koje je neki od konstituenata DF-a potpisao sa drugim političkim subjektima i jedini je mjerodavan u političkom djelovanju članica koalicije.

– Ovim je stavljen pečat na poštovanje izborne volje građana i garantuje se uspostavljanje i organizovanje vlasti u skladu sa voljom građana. Članice koalicije Demokratskog fronta konstatuju da u potpunosti podržavaju izvještaj o radu predsjednika opštine i organa lokalne uprave, a što je i nesumnjivo utvrđeno voljom građana koji su svoje

pozivnom pismu, a naredni sastanak održaće najkasnije u prvoj sedmici avgusta.

Dogovoreno je da će na sljedećem sastanku usaglasiti metodologiju rada, dinamiku i principe vođenja dijaloga u daljim fazama tog procesa. Iskazano je očekivanje da će se idućem

Administrativni odbor podržao ukidanje imu

Nova, DNP i PZP sklopili sporazum o vršenju vlasti do kraja aktuelnog mandata budvanske lokalne uprave

PODGORICA – Opštinski odbori Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Pokreta za promjene u Budvi zaključili su juče sporazum o jedinstvenom djelovanju u vršenju vlasti do kraja aktuelnog mandata lokalne uprave, čime su iz odborničke većine praktično istisnute Socijalistička narodna partija i Prava Crna Gora.

zira na političke razlike mogu da razgovaraju i na taj način doprinose smirivanju tenzija u društvu i tragaju za rješenjima koja će ubrzati evropske integracije, koje su iznad pojedinačnih partijskih interesa.

Učesnici dijaloga nastavljaju razgovor na teme sadržane u

mišljenje o radu predsjednika opštine iskazali kroz glasanje, dajući podršku od preko 42 odsto na izborima – zaključuje se u saopštenju.

Podsjetimo, izvještaj o radu predsjednika opštine za prošlu godinu na sjednici SO 2. jula nije usvojen jer je za njega glasalo svega devet odbornika, dok ih je desetoro, među kojima je i odbornica Pokreta za promjene Marija Vučićević, bilo uzdržano.

Vučićević je kasnije saopštila da je greškom bila uzdržana prilikom glasanja i zahtijevala ponovno izjašnjavanje o toj tački dnevnog reda. Međutim, predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović iz Demokrata odbio je u ponedjeljak da se ponovo glasa o Carevićevom izvještaju.

Koalicija „Za budućnost Budve“, koju je predvodio Marko Carević iz DF-a,na avgustovskim izborima je osvojila 14 odborničkih mandata od 33 koliko broji budvanski parlament. Demokratskom frontu pripalo je 11 odborničkih mjesta, a dva SNP-u i jedan Pravoj Crnoj Gori. Ove dvije partije nijesu uključene u novi sporazum stranaka koje čine DF pa će se, po svemu sudeći, preseliti u opoziciju. Đ. Ć.

PODGORICA - Administrativni odbor Skupštine Crne Gore jednoglasno je podržao prijedlog da se skine imunitet poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Petru Ivanoviću, dok su inicijative odbili u slučajevima poslanika vladajuće većine - Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića i Miluna Zogovića, Demokata Dragana Krapovića i Zdenke Popović i Pokreta za promjene (PZP) Vladana Raičevića, prenio je Portal Pobjeda.

Sjednici su prisustvovali vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kao i predstavnici osnovnih državnih tužilaštava koja su inicirala krivične postupke.

Tužilaštvo je zahtijevalo ukidanje imuniteta poslanici Popović na osnovu krivične prijave zbog kršenja zdravstvenih mjera u aprilu prošle godine kada je na Žabljaku, bez odobrenja tadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), dijelila humanitarnu pomoć.

Poslanici aktuelne parlamentarne većine ocijenili su tokom rasprave da je riječ o politički montiranom slučaju prethodne vlasti i većinom glasova odbili su da predlože Skupštini da se Popović skine imunitet.

Većina koja podržava aktuelnu vlast odbila je da podrži i inicijativu za ukidanje imuniteta poslanicima Kneževiću i

Parlam većina

Zogoviću zbog krivičnih djela koja su počinili tokom teških incidenata u parlamentu 2019. tokom rasprave o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Protiv Kneževića pokrenut je postupak zbog krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, dok se Zogović tereti za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, jer je prijetio policajcima, a tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića gađao je flašom.

– Ako ovo nije politički motivisano pokretanje postupka, onda ne znam šta je. Ponosni smo što smo učestvovali da se spriječi pravno nasilje nad našom crkvom i to će ostati u istoriji zabilježeno – kazao je tokom rasprave poslanik DF-a Predrag Bulatović.

Većinom glasova odbijen je i zahtjev za skidanje imuniteta poslaniku Pokreta za promjene Vladanu Raičeviću, protiv kojeg se vodi postupak nakon što je njegov pas prošle godine napao i povrijedio dvije osobe u Nikšiću. Na sudu Raičević se

Politika

Četvrtak, 8. jul 2021.

Skupštine

avgusta ćemo ologiju rada Racionalno rješenje da lokalni izbori budu u jednom danu Bečić je rekao da je sistemsko rješenje da lokalni izbori budu u jednom danu i da su to procesuirali Odboru za sveobuhvatnu zakonodavnu reformu.

Kazao je da će taj proces trajati, da je rad Odbora produžen do kraja godine i da to iziskuje vrijeme.

– Ako ništa ne promijenimo u zakonodavnom okviru, to znači da ćemo od 5. decembra do početka juna imati najmanje četiri

sastanku pridružiti i oni koji mu juče nijesu prisustvovali.

Upitan da prokomentariše nedolazak dijela vladajuće većine, predsjednik parlamenta je kazao da je razumio da drugi politički subjekti nijesu isključili mogućnost da budu dio dijaloga parlamentarne vlasti i opozicije.

– Razumio sam da u ovom trenutku zbog složene političke situacije koja postoji unutar parlamentarne većine, u odnosu parlamentarne većine i Vlade, oni smatraju da im je prioritet rješavanje tog pitanja – rekao je Bečić.

Demokrate su, poručio je, protiv obaranja Vlade i vanrednih izbora.

Predsjednik parlamenta je

odvojena izborna procesa na lokalnom nivou – naveo je Bečić.

Pojasnio je da bi to značilo da 5. decembra izbori budu u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju, početkom marta u Ulicnju, krajem marta u Beranama i krajem maja ili početkom juna u Podgorici.

Ponudio je, kako kaže, racionalno i efikasno rješenje, i to rješenje je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi.

kazao da je dao formulu za razrješenje složene političke situacije u kojoj se Crna Gora našla. Rešenje je, kako je istakao, u rekonstrukciji Vlade „kao plodu saglasnosti parlamentarne većine i Vlade, da osnažimo tu vladu“.

– Kolege iz opozicije su na sastanku otvorile mogućnost da se proširi spisak tema, da je Crnoj Gori potrebna tehnička ili prelazna vlada, ali smo se u zaključcima usmjerili da dijalog vodimo o temama koje sam naveo u pozivnom pismu. To su pitanja za koja je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina, izborno zakonodavstvo i deblokada „v.d. stanja“ u oblasti pravosuđa – kazao je Bečić.

Crnoj Gori ne treba, kako je rekao, da se zadovoljavaju partijske potrebe, nego stabilnost i da se ubrzaju evropske integracije.

Komentarišući prijedlog Demokratskog fronta da njima pripadne mjesto predsjednika Skupštine, a da Miodrag Lekić kao predstavnik koalicije „Mir je naša nacija“ bude novi premijer, kazao je da građani dobro razumiju i pamte i da im nijesu potrebna dodatna objašnjenja.

– Oni će sami zaključiti ko je politički principijelan, a ko nije. Rješenje je u rekonstrukciji Vlade kako bi krenuli naprijed još brže i efikasnije. Mi iz Demokrata od prvog dana nudimo rješenje. To je rekonstrukcija Vlade kao dogovor ove parlamentarne većine i ove vlade i premijera Krivokapića. Mi smo protiv novih izbora, jer ne treba da se zadovoljavaju pojedinačne partijske potrebe, već da se ide ka članstvu u EU – istakao je Bečić uz najavu da će on nastaviti da poziva na kompromis i drastično ubrzanje evropskog puta Crne Gore.

Sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore. Oni su ranije saopštili kako smatraju da, prije dijaloga sa opozicijom, treba riješiti odnose između parlamentarĐ. ĆORIĆ ne većine i Vlade.

uniteta poslaniku DPS-a, ali ne i za četvoro poslanika iz vlasti

mentarna a štiti svoje

DVOSTRUKI ARŠINI: Sa sjednice Administrativnog odbora

pozvao na poslanički imunitet.

– Uz empatiju prema oštećenima smatram da taj incident nije zasluživao ovakvu kvalifikaciju – rekla je poslanica Branka Bošnjak (PZP).

Poslanici parlamentarne većine odbili su da podrže skidanje imuniteta i kolegi iz Demokrata Draganu Krapoviću protiv kojeg je Specijalno tužilaštvo pokrenulo postupak zbog sumnje da je početkom juna u Budvi formirao kriminalnu organizaciju za zloupotrebe

službenog položaja i pozivanje na otpor.

Specijalni tužilac Katnić rekao je da je utvrđeno da je Krapović tada pozvao tri rukovodioca opštinskih službi Komunalne policije, Vodovoda i Službe zaštite i spašavanja da dođu u prostorije Demokrata u Budvi i od njih tražio da blokiraju saobraćajnice i institucije sa ciljem izazivanja nereda u tom gradu. Član Odbora Momo Koprivica (Demokrate) kazao je da

je riječ o politički montiranom procesu. Član Odbora iz DPS-a Luiđ Škrelja ocijenio je da je imunitet, izgleda, postao privilegovana institucija parlamentarne većine da bi poslanici izbjegavali suočavanje sa pravdom.

Nova skupštinska većina podržala je inicijativu za ukidanje imuniteta poslaniku DPS-a Petru Ivanoviću. On je osumnjičen da je u toku 2015. do aprila 2016, protivpravnim iskorišćavanjem pozicije ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, prekoračenjem službenog ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti, prilikom dodjele krajnjim korisnicima sredstava iz Abu Dabi fonda, drugima pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 30.000 eura i drugome nanio štetu.

Za su glasali i poslanici opozicionog DPS-a, a poslanica ove partije Daliborka Pejović kazala je da im je kolega Ivanović olakšao glasanje, jer ih je i prije sjednice obavijestio da imaju njegovu saglasnost da podrže zahtjev tužilaštva. Podsjetila je da se Ivanović i ranije oglasio s porukom da se u ovom postupku neće pozivati na imunitet.

Odbor je jednoglasno i podržao zahtjev bivšeg ministra pravde ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića koji je tražio pravo na ostvarivanje zarade po prestanku R. P. funkcije.

5

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić sastao se sa premijerom Velike Britanije

Boris Džonson: Snažna podrška euroatlantskim integracijama Crne Gore

ISTORIJSKI SUSRET: Krivokapić sa Džonsonom

PODGORICA – Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić na kraju dvodnevne radne posjete Velikoj Britaniji sastao se juče sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom koji je konstatovao da je ovaj susret istorijski, „jer prvi put premijer Ujedinjenog Kraljevstva ima priliku da ugosti premijera Crne Gore“.

Iz Krivokapićevog kabineta sinoć su saopštili da je premijer upoznao Džonsona sa izazovima sa kojima se njegova Vlada susrijeće na putu očuvanja prozapadnog kursa zemlje.

– Ova vlada je veliko razočaranje za treće strane, jer su mislili da bi moglo doći do promjene spoljnopolitičkog kursa zemlje nakon izbora, ali i velika nada za naše eurofilski i prozapadno orjentisane građane, koji konačno poslije 30 godina nakon vladavine jedne partije imaju nadu da bi

ova Vlada mogla da se izbori sa prethodnim nedostacima – kazao je Krivokapić.

U saopštenju iz premijerov kabineta se ističe da je Krivokapić poručio da je „Crna Gora spremna da sasluša prijedloge partnera, prijatelja, saveznika kako bi istovremeno nastavila putem evropskih i zapadnih vrijednosti, ali i pružili našim građanima stabilnost, pravdu i nepristrasne institucije“.

Premijer Džonson je, navodi se, izrazio zadovoljstvo što ima priliku da ugosti premijera Krivokapića.

– Ovo je istorijski trenutak za našu državu, jer prvi put premijer Ujedinjenog Kraljevstva ima priliku da ugosti premijera Crne Gore – kazao je Džonson.

Rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo podržava reformske procese u Crnoj Gori, kao i napore koje Vlada ulaže u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da Crna

Gora ima snažnu podršku u euroatlantskim integracijama.

Krivokapić se juče u Londonu sastao i sa državnim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost UK Stivenom Lavgrouvom kojeg je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, upoznao sa bezbjednosnim izazovima sa kojima se suočava Crna Gora, „kao i sa intenzivnom saradnjom koju nacionalna Služba ima sa agencijama iz regiona i evroatlantskim partnerima“.

Ovom sastanku prisustvovao je i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Dejan Vukšić.

U Londonu se Krivokapić juče sastao i sa predsjednikom Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindzijem Hojlom, kao i sa predsjedavajućim Interparlamentarne grupe za Crnu Goru i članom Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Aleksom Sobelom.

K. K.

Predsjednik kosovske vlade kaže da neće biti primjene Sporazuma sa Crnom Gorom onako kako je ratifikovan PRIŠTINA - Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je juče u Skupštini Kosova da neće biti sprovođenja Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom u obliku u kojem je ratifikovan 2018. godine.

– Državna komisija za dem a r ka c i j u i o d r ž ava n j e granica nema mandat. Kada budemo imali novoimenovanu komisiju, sva neriješena pitanja će se rješavati putem posebnih mehanizama koje će ta komisija preporučiti – kazao je Kurti odgovarajući na poslaničko pitanje.

Dodao je da će se potruditi da ispravi sve ono što je nepravedno i pogrešno učinjeno 2018. godine kada je ratifikovan taj sporazum.

– Koristiću mehanizme, čim budem mogao, koliko god budem mogao, kako bih ispravio strašne fatalne greške koje ste napravili u prethodnom zakonodavnom tijelu – kazao je Kurti.

On je rekao kako će se Vlada obavezati da imanja Trepče, koja se nalaze na teritoriji bivše Jugoslavije van teritorije Kosova, postanu imovina Kosova.

Sporazum o granici Crne Gore i Kosova potpisan je u Beču 26. avgusta 2015. godine. Iz Vlade Crne Gore više puta nakon toga saopšteno je da je razgraničenje tada završena stvar, a

Kurti: Sadašnja demarkacija nepravedna je i pogrešna

Aljbin Kurti

formalizovano ratifikacijom tih sporazuma Skupštine Crne Gore još u decembru 2015. i Skupštine Kosova u martu 2018. godine.

– U Beču smo potpisali međunarodni ugovor s Kosovom i ratifikovali ga u parlamentu. Nije

mi poznato da je Crna Gora ikad poništila ratifikovani međunarodni ugovor. To se neće desiti ni ovoga puta – saopštio je Srđan Darmanović, tadašnji šef crnogorske diplomatije, na konferenciji za novinare u novembru 2017 . godine. R.U.-I.

6

Ekonomija

Četvrtak, 8. jul 2021.

U To Montenegru očekuju da će „embraer 40-AOB“ biti o

U Vladi očekuju da zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima riješi problem berzanskih ,,skokova“

Formiranjem rezervi cijene goriva bi bile stabilnije Akciza za bezolovni benzin 95 iznosi 0,54 eura po litru, a za eurodizel 0,44 eura po litru, dok PDV u posljednjem obračunu iznosi 0,23 za benzin i 0,20 eura po litru za eurodizel, precizirali su iz Ministarstva kapitalnih investicija

PODGORICA - Isključivi razlog za rast cijena goriva u proteklih nekoliko mjeseci je konstantan porast cijena nafte i energenata na svjetskim berzama, zbog zagrijevanja svjetske ekonomije nakon krize izazvane pandemijom, rekli su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Istakli su da su mjere za obuzdavanje rasta cijene goriva smanjenje akciza i formiranje strateških rezervi naftnih derivata, navodeći da je u toku priprema zakona o državnim rezervama.

- Očekivanja su da, kada strateške rezerve naftnih derivata budu formirane, Crna Gora neće biti toliko izložena berzanskim fluktuacijama, što će uticati na to da cijene goriva budu stabilne u dužim vremenskim intervalima – kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Istakli su da ministarstva finansija i kapitalnih investicija prate dešavanja na tržištu i analiziraju sve mogućnosti u

vezi sa akcizama na gorivo.

- Prilikom određivanja visine akcize za gorivo neophodno je voditi računa o budžetskim prihodima. Jedan od prioriteta Ministarstva finansija i Vlade je obračun sa nelegalnim aktivnostima, jer je fokus na suzbijanju sive ekonomije, čime ćemo doći do dodatnih prihoda. To će ubuduće otvoriti prostor za više mogućnosti po pitanju akciza na gorivo – rekli su iz Ministarstva kapitalnih investicija, podsjećajući da je aktuelna akciza usklađena sa minimalnim iznosima propisanim Direktivom Savjeta EU 2003/96 o restrukturiranju okvira EU za oporezivanje energenata i električne energije kao i obuhvatom proizvoda (osim električne energije), koji podliježu akciznoj obavezi.

-Akciza za bezolovni benzin 95 iznosi 0,54 eura po litru, a za eurodizel 0,44 eura po litru, dok PDV u posljednjem obračunu iznosi 0,23 za benzin i 0,20 eura po litru za eurodizel – precizirali su iz Ministarstva i dodali da se cijena goriva for-

mira kao zbir uvozne cijene, taksi, poreza i naknada kao i u manjoj mjeri, gubitaka, raznih troškova i bruto marže.

-Uredbu o obrazovanju maksimalnih maloprodajnih cijena uvijek je moguće korigovati, pod uslovom da se nakon ozbiljne analize, zajedno sa kolegama iz Ministarstva finansija, dođe do zaključka da bi to dovelo ne samo do sprečavanja daljeg rasta cijena goriva, već i do zaštite standarda građana, odnosno povlašćenih kategorija korisnika (npr. poljoprivrednika) – saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija, objašnjavajući da u proteklih nekoliko mjeseci raste berzanska cijena goriva zbog povećane globalne potražnje uzrokovane zagrijavanjem ekonomije nakon krize izazvane pandemijom. U odnosu na početak godine cijene bezolovnog benzina su porasle za 20 odsto, a eurodizela za 17 odsto.

-Teško je prognozirati kretanje cijena, ali se nadamo da nećemo preći istorijski maksimum iz 2012. godine, kad je BMB koštao 1,5, a eurodizel 1,38 eura po litru – rekli su iz Ministarstva.

Naveli su da se promjene cijena u regionu ne dešavaju istog dana, pa još nemaju podatke iz svih zemalja regiona, ali je trend da su, u odnosu na Crnu Goru, veće u Hrvatskoj i Srbiji, a niže u Albaniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori od utorka su skuplje dva do četiri centa, pa BMB 98 košta 1,4, BMB 95 1,37, a eurodizel 1,21 S. POPOVIĆ euro.

Ministar finansija Milojko Spajić najavio

Krizne mjere za smanjenje cijena hrane PODGORICA – Ministar finansija Milojko Spajić kazao je juče da njegov resor i Ministarstvo ekonomije razmatraju uvođenje kriznih mjera, koje bi dovele do regulacije i snižavanja maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica, saopšteno je juče iz Ministarstva finansija, bez preciziranja o kakvim se mjerama radi.

Spajić je, kako je saopšteno, na sastanku sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca kazao da bi krizne mjere bile vremenski ograničene.

- Vlada ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca. Ohrabruje to što dosadašnji podaci pokazuju da će turistička sezona biti uspješna i nadam se da će to doprinijeti snižavanju maloprodajnih cijena namirnica, a naročito osnovnih - rekao je Spajić.

Predstavnici trgovačkih lanaca naveli su da su troškovi pomorskog transporta porasli dva do

Milojko Spajić

tri puta u posljednjih 12 mjeseci. Oni su saglasni da su rast troškova pomorskog transporta, ali i velika tražnja i sušni period u ključnim zemljama izvoznicama hrane doveli do rasta cijena na globalnom nivou za 25 odsto od 2020. godine.

Iz Ministarstva je saopšteno da Vlada nema mogućnost da utiče na promjene cijena na svjetskom tržištu, ali ni na maržu koju marketi dodaju na nabavnu cijenu proizvoda.

- Marže zauzimaju znatno veći udio u konačnoj prodajnoj cijeni, nego PDV od sedam odsto koji predstavlja minimalnu stopu i primjenjuje se na osnovne životne namirnice, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast, ulje i jaja - precizirali su iz Ministarstva finansija, dodajući da su nedavno proširili listu proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.R.E.

Kursna lista 1.18310

GBP

0.85500

AUD

1.57110

JPY 130.86000

CHF

1.09170

CAD

1.47080

USD

Motor GECAS-a b skinut do kraja sed

PODGORICA – Motor američko-irske kompanije GECAS, koji se nalazi na jednom od aviona u vlasništvu To Montenegra, biće skinut krajem ove sedmice, saopšteno je Pobjedi iz nacionalne avio-kompanije.

Skidanje motora, koji je posljednje tri godine iznajmljivao Montenegro erlajnz (MA), tražio je GECAS jer mu za njegovu zakupninu od decembra prošle godine duguju 354.845 dolara.

Motor je instaliran na ,,embraeru 195“ registarskih oznaka 40-AOB, koji je od februara u vlasništvu To Montenegra, ali zbog problema sa motorima već mjesecima nije operativan.

- Insistirali smo da se što prije demontira ovaj motor, kako bismo instalirali naše i krenuli sa letovima. Kako vam je poznato, imamo sve više zahtjeva putnika za novim letovima i destinacijama, tako da smo veoma zainteresovan da što prije završimo ovaj proces – rečeno je Pobjedi u To Montenegru.

NE ZNA SE KO ĆE PLATITI DUG

Motor GECAS-a je 2018. zakupio MA i za njega je dnevno plaćao 2.300 dolara. Od 1. decembra prošle godine

„Embraer 40-AOB“

Insistirali smo da se što prije demontira ovaj motor, kako bismo instalirali naše i krenuli sa letovima, kažu u To Montenegru i najavljuju letove ovog aviona u drugoj polovini jula zakupnina nije plaćana, a avioni nacionalne avio-kompanije prizemljeni su mjesec kasnije, dok je 28. aprila u

MA uveden stečaj.

Pobjeda je ranije objavila da je GECAS 28. maja dostavio Privrednom sudu zahtjev za

Ministar ekonomije o pregovorima sa bankama iz EU i SAD

Milatović: Blizu smo do refinansiranju kineskog PODGORICA – Crna Gora je na nekoliko nedjelja od dogovora sa evropskim i američkim bankama o restrukturiranju ili refinansiranju 944 miliona dolara duga prema Kini, kazao je za Rojters ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji očekuje kamatnu stopu od jedan odsto.

- Premijer Zdravko Krivokapić nastoji da smanji troškove kineskog duga koji ima kamatnu stopu od dva odsto, kao i valutni rizik, jer je zajam denominovan u američkim dolarima - rekao je Milatović i objasnio da Vlada pregovara sa velikim brojem iz Evrope i SAD, ali nije želio da precizira sa kojim bankama.

- Sigurno je da će dogovor za otplatu ili refinansiranje duga biti sklopljen sa zapadnim bankama. Mogućnosti su refinansiranje, zamjena kredita ili kombinacija prethodne dvije.

Vjerujemo da možemo dobi-

Jakov Milatović

ti bolje uslove i optimističan sam – rekao je Milatović.

Crna Gora je 2014. godine uzela kredit od kineske Eksim banke za finansiranje prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare od Bioča do Mateševa, dužine 41 kilometar. Kredit je uzet na 20 godina, sa šest godina grejs perioda, koji je upravo istekao, tako da ove godine treba vratiti

43 miliona dolara glavnice.

Rojters saznaje da će Crna Gora vjerovatno restrukturirati dug i nastaviti pregovore o refinansiranju. Restrukturiranje duga bi bilo prekinuto nakon uspješnih pregovora o refinansiranju.

Agencija podsjeća da je crnogorska ekonomija, oslonjena prevashodno na turizam, lani pala

Ustavni sud ukinuo ispravku ZPP-a iz jula 2019.

Opštine ostaju bez prava n PODGORICA – Služba Skupštine Crne Gore povrijedila je načelo jedinstva pravnog poretka donošenjem ispravke izmjena Zakona o parničnom postupku, kojom je prije dvije godine pravo na troškove u dobijenim sporovima dato i lokalnim samoupravama.

Ovo je utvrdio Ustavni sud u postupku za ocjenu ustavno-

sti pokrenutom po inicijativi advokata Stevana Lepetića, a bez ovog prava opštine će ostati danom objave odluke u Službenom listu. Od tog momenta, opštine u slučaju uspjeha u sporu neće moći da naplate troškove postupka od suprotne strane, na šta pravo ima zaštitnik imovinskopravnih interesa od juna 2019, dok je mjesec kasnije služba

Skupštine donijela ispravku kojom je isto pravo dala opštinama.

- Na taj način stručna služba uredila je odnose iz nadležnosti Skupštine. Formalna ispravka nekog propisa, koja u suštini predstavlja njegovu izmjenu ili dopunu, ustavnopravno nije dopuštena, jer se takvim postupkim uređuje pitanje koje je u nadležnosti

Ekonomija

Četvrtak, 8. jul 2021.

operativan u drugoj polovini jula

biće edmice

priznavanje 354.845 dolara potraživanja od MA za zakup motora.

- Stečajni povjerilac ima pravo da potražuje 197.800 dolara za zaostale zakupnine do 28. aprila, 69.000 dolara za zakup od 28. aprila do 28. maja, 2.000 dolara za osiguranje, 15.945 eura za kašnjenje sa plaćanjem kamate i 70.000 eura za očekivane troškove povraćaja motora. Navedeni iznosi su obraču-

Pokreću interpelaciju za smjenu Stijovića

Nabavili Nove motore

- Od izbora nove vlade je prošlo sedam mjeseci, a nijesmo čuli nijednu riječ o viziji razvoja poljoprivrede, nijednu stručnu elaboraciju stanja, mogućnosti i planova za razvoj. Nemamo strategiju, nemamo kadrove, nemamo volju – kazao je Mugoša i ocijenio da je agrobudžet tajna o kojoj poljoprivrednici nijesu obaviješteni, niti su učestvovali u njegovom stvaranju osim nekih konsultacija, bez povratnih informacija.

- Znamo samo da je za ovu godinu da je manje sredstava opredijeljeno za direktna plaćanja, što je u ovoj situaciji nedopustivo i loša najava. Sama realizacija i takvog agrobudžeta će biti teška i u nevakat i već je donijela štetu – tvrdi Mugoša i dodaje da skoro da nije bilo investicija u višegodišnje zasade i plastenike; posijano je manje krompira, o čemu svjedoči podatak da je 40 odsto sjemenskog krompira ostalo neprodato, pa se sada prodaje po deset centi za ishranu stoke; manje je zasađenog paradajza pa je cijena 1,5 eura. Smatra da dobavljači nijesu spremni za realizaciju programa nabavke mehanizacije, stočnog fonda,

Na avionu 40-AOB fali još jedan motor, koji je takođe MA iznajmljivao, ali je njegov vlasnik došao po njega nakon što je flota prizemljena 26. decembra 2020. godine.

U To Montenegru tvrde da su već nabavili dva motora koja će postaviti u avion.

- Prema trenutnim procjenama, instalacija tih motora je planirana iduće sedmice i prve letove očekujemo u drugoj polovini jula - precizirali su u To Montenegru. b. DeSPotoviĆ

ogovora o Udružili se taksi g kredita prevoznici

PODGORICA – Na konstitutivnoj sjednici u Uniji poslodavaca Crne Gore formiran je trinaestočlani odbor taksi prevoznika, čime je stvorena i formalna pretpostavka za nastavak predanog rada i aktivnosti koje su članovi Unije iz ovog sektora sprovodili prethodnih godina – saopšteno je iz UPCG. Vlasnik budvanske taksi kompanije ,,Sany taksi“ Dejan Nuculović izabran je jednoglasno za predsjednika odbora, dok je vlasnik bjelopoljskog Novog taksija Vasko Veličković izabran za potpredsjednika. Ovo tijelo će se u okviru UPCG baviti unapređenjem poslovnog ambijenta za taksi prevoznike, targetirajući višedecenijske probleme sive ekonomije i nelojalne konkurencije. r. e.

na sudske troškove drugog organa - stav je sudija Ustavnog suda, koji su ocijenili da je stručna služba parlamenta u ovom slučaju prekoračila ovlašćenja i povrijedila načelo legaliteta.

Pravom državnih organa da se naplaćuju po advokatskoj tarifi nijesu bili zadovoljni u Advokatskoj komori, zbog čega su tražili ocjenu ustavnosti tog propisa, navodeći da jedi-

Član Predsjedništva SDP-a i bivši ministar poljoprivrede upozorio na posljedice loše agrarne politike Vlade

nati zaključno sa 28. majom i povećaće se za 2.300 dolara za svaki dan za koji motor ne bude vraćen stečajnom povjeriocu i dok bude u nezakonitom posjedu stečajnog dužnika – naveo je u zahtjevu GECAS. Njihova potraživanja odbio je stečajni upravnik Saša Zejak, navodeći da od 17. februara, kada je avion kupio To Montenegro, MA nema kontrolu nad motorom. U međuvremenu, iz To Montenegra je saopšteno da oni neće platiti dug za zakup, jer nema pravne osnove za to.

Prethodno je izvršni direktor To Montenegra Predrag Todorović tražio od stečajne uprave MA da odredi tehničko lice koje će koordinisati reisporuku motora GECAS-u, što Zejak nije prihvatio.

Stečajna uprava nakon toga je ponudila To Montenegru na korišćenje hangar na aerodromu u Podgorici za skidanje motora, ali dogovor nije postignut. Zbog toga su inženjeri GECAS-a, prema tvrdnjama stečajne uprave, motor skidali na otvorenom.

Novi odbor u Uniji poslodavaca Crne Gore

15 odsto, što je jedan od najvećih padova u Evropi zbog pandemije. Milatović kaže da je u toku oporavak turističkog sektora.

- Turistička aktivnost je sada na 70-80 odsto nivoa iz 2019, a potpuni oporavak sektora se očekujue do kraja 2022. godine – naveo je i objasnio da Vlada predviđa da će ekonomija rasti 10,5 odsto u ovoj godini, dok se 2022. godine očekuje rast od šest do sedam procenata.

- Vlada je naslijedila loše vođena državna preduzeća, pa ministri razmatraju formiranje profesionalno vođenog nacionalnog holdinga za upravljanje državnom imovinom.

To je Grčka uradila u periodu oporavka. Ovo je pravi put kojim treba privatizovati dio imovine i učiniti neka državna preduzeća efikasnijim i obezbijediti povraćaj imovine za poreske obveznike - istakao je Milatović. r. e.

7

no advokati imaju pravo na to.

Međutim, Ustavni sud je krajem 2018. godine odbio njihovu i inicijativu Demokrata navodeći da je utvrđen legitiman javni interes, jednakost položaja stranaka i njihovih zastupnika koji podrazumijeva da svaka strana snosi rizik od neuspjeha, a sve u cilju efikasnog funkcionisanja pravosudnog sistema. m.lk.

PODGORICA - Od agrobudžeta očekujem da do kraja ogoli nesposobnost ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića i njegovih saradnika da vode ovaj važan i složen sistem kao što je poljoprivreda i ruralni razvoj, saopštio je Pobjedi Budimir Mugoša, član Predsjedništva SDP. Mugoša, koji je i sam poljoprivredni proizvođač, a bio je ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. poručio je da će neminovno doći do kašnjenja subvencija, što će dovesti poljoprivrednike u tešku finansijsku situaciju i najavio pokretanje interpelacije za smjenu Stijovića.

Od izbora nove vlade je prošlo sedam mjeseci, a nijesmo čuli ni riječ o viziji razvoja poljoprivrede, nijednu stručnu elaboraciju stanja, mogućnosti i planova.

Nemamo strategiju, nemamo kadrove, nemamo volju, a agrobudžet je tajna, tvrdi Budimir Mugoša

Budimir Mugoša

Stočari traže sastanak sa premijerom Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković uputio je pismo premijeru Zdravku Krivokapiću tražeći susret sa njim prije današnje sjednice Vlade na kojoj je planirano usvajanje agrobudžeta.

- Ni poslije višemjesečnih nastojanja stočara, višekratnih zahtjeva za razgovor, protesta, realnih i argumentovanih zahtjeva, ni Vi ni Vaši saradnici nijeste nas udostojili ljudskog i stručnog razgovora o našim, a i Vašim problemima u sektoru poljoprivrede, a posebno u

prerade na gazdinstvu i sličnih programa u ,,nevakat“.

Tvrdi da je i u prethodnim godinama vođena katastrofalno

stočarstvu. Zato Vas molim da nas primite na razgovor prije sjednice na kojoj planirate usvojiti agrobudžet u kom poljoprivrednici, prema najavama službenika Ministarstva, ne vide nadu i rješenje problema – stoji u pismu.

Na jučerašnjem sastanku zamjenika predsjednika Odbora za poljoprivredu Gencija Nimanbegua i člana Odbora Predraga Sekulića sa predstavnikom Unije stočara sjevera Crne Gore Vučkom Pešićem, Budimirom Mugošom i vlasnikom farme krava Milanom Ikovićem saopšteno je da su subvencije u poljoprivredi niske i da će dugoročno izazvati nesagledive posljedice.

loša agrarna politika, ali je postojao neki sistem i rutina.

- Bolje i loš sistem nego nikakav. To je trebalo mijenjati, ali

Asocijacija menadžera dodijelila godišnje nagrade

Preduzetnik godine Aleksandar Tomović PODGORICA - Asocijacija menadžera dodijelila je godišnje nagrade najuspješnijim menadžerima i preduzetnicima godine.

Za preduzetnika godine proglašen je izvršni direktor/osnivač kompanije Panevivo Aleksandar Tomović, za menadžerku godine u mikro preduzećima direktorica kompaniije Alicorn Sanja Gardašević, za menadžera godine u mikro preduzećima izvršni direktor Meat grupe Marko Vujović.

Nagradu za menadžerku godine u malim preduzećima dobila je izvršna direktorica TV Vijesti i Daily Pressa Marijana KadićBojanić, za menadžera godine u srednjim preduzećima direktor kompanije Imlek Boke Ranko Vukasović, kao i izvršni direktor kompanije Coca Cola Hellenic Nikola Tripković.

Dobitnici nagrada

Mlada menadžerka godine je izvršna direktorica kompanije Agrarija Tijana Milačić, menadžerka godine u oblasti korporativnog upravljanja je izvršna direktorica Sektora za korporativno upravljanje CKBa Branislava Maja Vukčević, a kompanija godine za trening i

edukacijumenadžeraCareerteam.

Specijalno priznanje Digitalni lider za prošlu godinu dodijeljeno je Crnogorskoj komercijalnoj banci, dok je posebno priznanje za humanost i društveno odgovorno poslovanje dobio izvršni direktor kompanije Cerovo Goran Đurović.

S. P.

ne preko koljena već stručno, planski, sa strategijom i vizijom. Samo jedan činilac u sistemu ako zakaže, sistem neće funkcionisati. Ovdje, siguran sam da će svi zakazati i poljoprivrednici i administracija najviše, a i dobavljači što će izazvati i već jeste ogromne štete – naglasio je Mugoša, koji ocjenjuje da su ljudi koji vode ovaj resor pokazali, osim nekompetentnosti, nevjerovatan stepen bahatosti i nekooperativnosti, a u više navrata i nevaspitanja.

- Poljoprivrednici nijesu doživjeli toliko neprijatnosti i uvreda još od vremena Petra Ivanovića – navodi Mugoša, koji smatra da je najveći problem crnogorske poljoprivrede što ima najteže uslove poslovanja – najmanje izdvajanje iz nacionalnog budžeta u Evropi, manje subvencije nego u regiji, najskuplji repromaterijal, problem oporezivanja i cijene pogonskog goriva.

- Nijedan od ovih problema nije uzet u razmatranje u Ministarstvu, čija je zakonska obaveza da isplaćuje subvencije i interveniše u slučaju poremećaja na tržištu – rekao je Mugoša i dodao da je Vlada stav o poljoprivredi pokazala izborom ministra za koga niko u ovoj branši nije čuo, a nastavio se izborom saradnika po političkoj podobnosti, a ne kompetentnosti i stručnosti.

- Posljednja izjava premijera u kojoj je poljoprivredu izostavio sa liste prioriteta pokazala je stvarne namjere i stavove ove vlade, a da je sve do sada bio populizam i da se ne možemo nadati boljitku – poručio je S. PoPoviĆ Mugoša.

Aktivnosti Nacionalne turističke organizacije

Promocija Crne Gore u Kini PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija realizovala je u junu više onlajn promocija u Kini.

Prvi događaj je organizovan u saradnji sa hotelom One and Only, a drugi iz Kotora.

Organizovana je i poslovna radionica za kineske turoperatore koji su imali priliku da održe sastanke sa predstavnicima crnogorskih agencija i hotela. Na poslovnoj radionici ponudu su predstavile agencije MTS, Fly Montenegro, GO TOUR, Montenegro Adventures i hoteli Regent Porto Montenegro i The Chedi Luštica Bay. N. K.

8

Društvo

Četvrtak, 8. jul 2021.

I ove godine Cuce spriječile sveštenstvo SPC da održi liturgiju u Bajkovoj crkvi

STAV

„Jahaće“ pravo SPC Krivokapić poltronski metaniše pred navodnim zahumsko-primorskim i mileševskim vladikama, faleći se kako su četiri crkve na Svetom Stefanu vraćene Cetinjskoj mitropoliji. Kako - kad su iste crkve svojina države i opštine, a nikad Mitropolije? » Piše: Rajko CEROVIĆ

Mještani Cuca blokirali put kada su dobili informacije da će sveštenstvo SPC da obavi službu u Bajkovoj crkvi

Umijemo zatvoriti vrata onima sa izdajničkim namjerama PODGORICA – Mještani Cuca okupili su se juče na raskrsnici kod Bate i automobilima blokirali put prema selu Donja Zaljut u namjeri da spriječe sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) da dođe do Bajkove crkve na Bjelilu i održi liturgiju.

Mještani su dobili informacije da je sveštenstvo SPC planiralo da dođe u Cuce i obavi službu na mjestu gdje im više puta do sada građani to nijesu dozvolili.

I prošle godine sveštenstvo SPC je planiralo da u Zaljuti organizuje Ivanjdanski sabor ,,srpskog plemena Cuce“ sa liturgijom, na što su Cuce i tada reagovali.

I ove, kao i prošle godine, nakon što su mještani Cuca blokirali put, sveštenstvo SPC se nije pojavljivalo.

Učesnici blokade rekli su podgoričkom Radiju Antena M da su se na taj korak odlučili kako bi ,,zajedno potvrdili poruku Svetog Petra da su naša vrata svakome slo-

bode ištućem širom otvorena, ali i da ih umijemo zatvoriti onima što s izdajničkim namjerama dolaze, makar ih blagosiljao i aktuelni klečeći premijer.“ Na blokadi se okupilo nekoliko stotina građana, dominantno Cuca sa Cetinja, iz Nikšića i Podgorice. Policija je tokom noći i juče ujutro bila na licu mjesta.

Mitopolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve, Joanikije, poručio je juče tokom arhipastirske besjede u ostroškom skitu Svetog Jovana Krstitelja u Jovan Dolu kod Nikšića da ima osjećaj da je „došao kraj komunističkoj crvenoj aždaji i da su ovo njeni posljednji zločinački trzaji“.

- Grdno su se prevarili! Neće to ni Cuce ni sveštenici koji su rodom iz Cuca dozvoliti. Nemojte mnogo obraćati pažnju, draga braćo i sestre, jer oni sve što su gradili, gradili su na bratskom krvoproliću. A mi treba da se molimo da se naš narod izmiri, da jedni druge cjelivamo, da jedni druge pomažemo, da ne učestvujemo u tome ni na koji način – kazao je Joanikije.

On je poručio ,,onima koji su se organizovali da ne dozvole sveštenicima koji su iz Cuca da tamo danas služe svetu liturgiju“, da čine što su naumili.

- Došao je kraj toj bijedi i tom ludilu.

Narod je shvatio da je nekome interes da ga i dalje dijeli. I u to se ulaže velika energija i velika sredstva i čine se mnoge manipulacije i šire se mnoge laži - rekao je on.

D.M.

GI „21. maj“ podnijela krivičnu prijavu protiv osoba koje su ometale okupljanje grupe „Bogougodnice“ ispred Sabornog hrama u Podgorici 18. juna

Traže sankcije za nasilništvo i ugrožavanje neistomišljenika PODGORICA - Građanska inicijativa „21. maj“ podnijela je krivičnu prijavu Upravi policije i Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv više nepoznatih osoba koje su, kao kontra-demonstranti, ometale i sprječavale mirno okupljanje feminističke grupe „Bogougodnice“ 18. juna preko puta Sabornog hrama u Podgorici uoči i tokom projekcija filma nacionalističkog propagatora Borisa Malagurskog.

Kako je saopšteno, feministička grupa je uredno prijavila javno okupljanje „a na djelovanje konstra-demonstranata policiji ukazala je i Srpska pravoslavna crkva tvrdeći da navodno ne kontroliše grupu muškaraca kojima je cilj zaštita svetinja i svetosavlja“.

-Nekoliko kontra-demonstranata, što potvrđuju i priloženi video zapisi, ponašali su se nepristojno i naročito drsko, upućujući i direktne prijetnje učesnicama javnog okupljanja

Policija spriječila incidente

što je kod njih izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha i ugroženosti, kako na licu mjesta, tako i kasnije, što i danas utiče na njihov socijalni život – navodi se u saopštenju.

Navodi se da je uz video snimke dostavljena prijava javnog skupa feminističke grupe i analiza postupanja policijskih službenika tim povodom u kojoj se pominje i identitet određenih osoba.

-Prijavi se u svojstvu svjedokinje i oštećene pridružila aktivistkinja Maja Miličković ko-

ja će omogućiti i pomoći saradnju sa ostalim učesnicama javnog okupljanja koje je grupa kontra-demonstranata vrijeđala i prijetila im – ističu iz Građanske inicijative „21. maj“.

Iz te organizacije zaključuju da su blagovremena i efikasna reakcija policije i državnog tužilaštva ključni za bezbjednost ženskih aktivistkinja ali i za prevenciju daljeg nasilja u društvu.

Performans feminističke grupe koja djeluje pod nazi-

vom „Bogougodnice“, protestovale su na trotoaru ispred platoa Sabornog hrama zbog premijere dokumentarnog filma i odluke SPC da dozvoli da se „u pravoslavnim hramovima širi nacionalistička propaganda i mržnja prema Crnogorcima“.

Sve vrijeme trajanja performansa uz ograđeni plato Hrama, grupa žena „Bogougodnice“ trpjela je brojne uvrede pristalica SPC sa druge strane kordona policije i zaštitne postavljene ograde kako bi se izbjegao direktan konflikt.

U trenutku kada su se primakle zaštitnoj ogradi ispred Hrama kako bi izvele najavljeni performans, počelo je zalijetanje ka ogradi, psovke, prijetnje, teške uvrede i polivanje vodom, uz obrazloženje da ih one provociraju svojim nastupom.

Iako su uoči početka projekcije, koja je bila zakazana u 21 sat, ali je kasnila, sveštenici apelovali na okupljene pristalice SPC da se povuku ka vjerskom objektu, njih oko 50 nije ni ulazilo u hram već je ostalo da se verbalno razračunava sa desetak žena i njihovim performansom.

R.D.

Krivokapićeva Vlada, tačnije nova parlamentarna većina, uspjela je da crnogorsku državnost svede na znatno manju mjeru u odnosu na državnost Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.

Tek što je nastupila pobjednička euforija, povodom izbornog rezultata od 30. avgusta 2020. godine, već se znalo koji je prvi korak nove parlamentarne većine na putu što jače srbočetničizacije, odnosno degradacije Crne Gore. Bilo je to ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izglasanog od stare vlasti, koji je čitavo vrijeme fanatičnih litija predstavljao trn u oku brojnih odreda ubogih bogomoljaca. Sticao se utisak da izborna pobjeda nije nastala ni iz kakvog drugog razloga, nego da što hitnije ispravi mrski depeesovski Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

U starom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti jasno je stajala obaveza registracije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao neophodnog uslova da SPC postane sastavni dio crnogorskog pravnog sistema. Stajalo je i to da se granice jurisdikcije SPC u Crnoj Gori ne mogu protezati izvan granica crnogorske državne teritorije, što je opet suviše bolo oči armiji srpskih nacionalista u Crnoj Gori i Srbiji.

Sve je to, odmah poslije izborne srbočetničke pobjede od 30. avgusta 2020. godine, naravno hitro ispravljeno. U tome se sastojao jedan od najvažnijih ciljeva nove vlasti, dakle spriječiti svaku mogućnost da Srpska pravoslavna crkva, pretpostavljenom registracijom u Crnoj Gori, zaista prizna postojanje crnogorske države. Naravno, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao nesumnjivo priznatim državama, Srpska pravoslavna crkva mora biti registrovana, jer drukčije tamo ne može postojati.

Manevrom sa navodnim evidentiranjem, a ne registracijom SPC u Crnoj Gori, za sada je ispunjen veliki cilj ,,velike Srbije“: Crna Gora, dakle, nije suverena država, nego nešto kao više ili manje autonomna oblast. A navodnim pravom da se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ne mora jurisdikcijom poklapati sa granicama crnogorske države – ,,jahaće pravo“ SPC nad Crnom Gorom je više nego betonirano.

Ništa o svemu ovome ne znaju ni Srbi iz Crne Gore koji imaju stalnu novčanu i drugu apanažu iz Srbije, ni oni drugi koji srbuju o svom trošku. Još manje uvažavaju mogućnost da se ukupna hiljadugodišnja crnogorska istorija ne može zamisliti bez Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve, koja je vjekovima stajala na čelu crnogorske države, gradila je i izgradila sve do kraja njenog istorijskog postojanja, dakle do 1918. godine.

Kaže baba u selu Živka Andrijaševića, obraćajući se tada mladom istoričaru: „Ti kažeš da je Crnogorska crkva bila autokefalna?“. „Kažem“- odgovara profesor. „E, nije nikad“ – autoritativno zaključi baba.

E, tu bablju pamet imaju, od aktuelnih poslanika u Skupštini Crne Gore, autoritativni radunovići, mandići, kneževići, mladi milačići, jokovići, vučurovići, danilovići i drugo srbujušče plemstvo u Crnoj Gori. U njihovom omiljenom temeljnom ugovoru, o kome još uvijek ništa ne znaju, nema ni pomena o postojanju Crnogorske pravoslavne crkve, a odavno kore Krivokapića što temeljni ugovor još nije potpisao. Postojanje Crnogorske samostalne pravoslavne crkve, azbučna je istina iz crnogorske istorije i civilizacije i nesumnjivi svjetski istorijski kuriozitet!

Pogledajmo nesrećnog Krivokapića, koji poltronski metaniše pred navodnim zahumsko-primorskim i mileševskim vladikama, faleći se kako su četiri crkve na Svetom Stefanu vraćene Cetinjskoj mitropoliji. Kojoj i kako - kad su iste crkve svojina države i opštine, a nikad Mitropolije.

Još jedan, između niza gadluka, sadržan je u tome njihovom temeljnom ugovoru: navodno niko ne smije graditi nikakav pravoslavni vjerski objekat bez odobrenja Srpske pravoslavne crkve? Treba, dakle, za svagda uništiti svaki pomen postojanja ma kakve crnogorske pravoslavne institucije.

U više od tridesetogodišnje borbe crnogorskih intelektualaca protivu jahaćeg položaja Srpske pravoslavne crkve nad Crnom Gorom, afirmisalo se mnogo ljutih neprijatelja. Od najljućeg, najdrskijeg i najnevaspitanijeg mitropolita Amfilohija, do tvrdoglavog i, pored obilatih vaninstitucionalnih prihoda dijela svoga rukovodstva, potpuno ravnodušnog DPS-a. Trebalo je da prođu više od tri decenije da bi predsjednik te partije izgovorio rečenicu kako je postojanje Crnogorske pravoslavne crkve do 1918. godine „istorijski neupitno“. Uostalom, kod takvog tretmana i crkve i države lako se pada i pred operetskim četništvom!

Da je, nekad vlašćujući a sada opozicioni, DPS išta znao, Crnogorska crkva bi imala danas i svoj saborni hram u Podgorici, i bolji materijalni položaj malobrojnog sveštenstva, koje bi se lako umnožavalo da je osjetilo i minimun želje da iza CPC stoji vlast. Ovako, DPS je zaista otvoreno veleizdajnički prepisivala crnogorske hramove, zemljište, groblja i druge dragocjene sadržaje crnogorske kulturne baštine baš ustanovi koja je odavno dokazala da je više nego krvni neprijatelj crnogorske države.

Društvo

Četvrtak, 8. jul 2021.

9

NeizvjestaN dolazak ruskih vakciNa: Proizvođač preporučuje interval od 90 dana između prve i druge vakcine, Ministarstvo čeka analizu

Eksperti razmatraju davanje druge doze PODGORICA – Crna Gora će uzeti ruske vakcine Sputnjik V tek kada Nacionalno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) odluči o tome, saopšteno je juče iz Ministarstva zdravlja.

Nakon odluke Gamaleja instituta, koji proizvodi Sputnjik V da se interval između prve i druge doze produži sa 21 na 90 dana, Crna Gora je odlučila da sačeka mišljenje tog tijela.

- Problem je nastao u drugoj dozi. Crnoj Gori ne odgovaraju nova pravila koja su dokazana na ruskim naučnim institutima, a tiču se toga da se druga doza Sputnjik V vakcina ne daje na 21 dan nego da se produži do tri mjeseca. Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović mi je rekla da moraju zatražiti mišljenje NITAG-a - kazao je Pobjedi Sergej Boljević, član ruskog pregovaračkog tima za nabavku vakcina.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je saopštilo juče da ,,nijedna vakcina nije niti će u našoj zemlji biti data mimo odl u ke i z va n i č n o g s t ava NITAG-a“.

To tijelo će, nakon prikupljanja neophodne dokumentacije zasijedati u predstojećem vremenu kako bi razmotrilo davanje druge doze ove vakcine.

Očekuje se OdObrenje O izmjeni

Dolazak 40.000 doza Sputnjika najavljivan je za prošli mjesec.

U Ministarstvu zdravlja su po-

Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su juče da će ubuduće u saradnji sa Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) slati uzorke za identifikaciju ,,delta“ soja korona virusa.

Ta saradnja, kako su istakli,uspostavljena je u okviru programa Podrške u sekvenciranju genoma SARS-CoV-2 zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, a vrijeme, način i dinamiku slanja uzoraka te mjesto obrade uzoraka određuje ECDC u skladu sa zahtjevima programa.

- Takođe, u saradnji sa SZO i Robert Koh Institutom iz Berlina, započeta je i sprovodi se i obuka osoblja za ovu složenu metodu analiziranja genoma mikroorganizama. Nakon završetka obuke potvrđene od strane edukatora, sekvencioniranje će se vršiti i u Institutu za javno zdravlje Crne Gore - navode iz Instituta.

na lageru nema Sputnjik V vakcine niti je unaprijed kupila ijednu.

- U isto vrijeme, predano nastavljamo pregovore sa uvaženom ruskom stranom – kazali su iz Ministarstva.

PrOdužavanje intervala

Ministarstvo: ,,Nijedna vakcina nije niti će u našoj zemlji biti data mimo odluke i zvaničnog stava NITAG-a“

Jelena Borovinić-Bojović

tvrdili da su od strane proizvođača (National Research Center of Epidemiology and Microbiology, Gamaleya, Ruska Federacija), upoznati da postoji mogućnost produženja intervala između prve i druge doze vakcine Sputnik V (Gam-COVID-Vac) sa 21 na 90 dana.

- U vezi sa navedenom izmje-

Sergej Boljević

nom u vremenskom intervalu između prve i druge doze vakcine, prije primjene ove preporuke u Crnoj Gori, očekujemo dodatne informacije i dokumentaciju koja uključuje i odobrenje ove izmjene od strane regulatornog organa/ savjetodavnih tijela za imunizaciju zemlje porijekla (Rusije) kao i od strane regulatornih

organa/savjetodavnih tijela za imunizaciju drugih zemalja.

Nakon dostavljanja dodatne dokumentacije o efikasnosti i bezbjednosti primjene vakcine u ovom novom intervalu između dvije doze, biće donijete i preporuke za primjenu u Crnoj Gori – kazali su iz Ministarstva.

Oni napominju da Crna Gora

Loše znanje na prijemnom ispitu iz stomatologije

Od 18 prijavljenih prijemni prošlo samo pet kandidata PODGORICA – Budući stomatolozi/škinje, koji žele da se školuju na Univerzitetu Crne Gore, pokazali su loše znanje na testovima koji su priređeni u sklopu prijemnog ispita – od prijavljenih 18 kandidata, samo je položilo njih petoro.

Statistička baza Medicinskog fakulteta pokazuje da je prošle godine od 27 kandidata u prvom roku samo njih troje prošlo. Tri ovogodišnja kandidata ostvarila su dobar uspjeh, a dva dovoljan.

Od prijavljenih njih 18, jedno nije došlo da polaže test. Od onih koji su položili svi su nosioci Luče.Samo jedan kandidat sa Lučom nije položio, a ostali su imali različit uspjeh.

- Tokom srednjoškolskog pohađanja nastave, kroz prohodnost definisanih srednjih škola, potrebno je staviti akcenat nastave na predmete neophodne za upis - kaže za Pobjedu dekan Medicinskog

Institut će slati uzorke za testiranje na delta soj

Miodrag Radunović

fakulteta dr Miodrag Radunović. Ocjenjuje da bi takav pristup uticao na postizanje kvalitetnijeg znanja, te bi brucoši ostvarivali bolje ocjene na prijemnom ispitu.

Radunovića brine sve manje interesovanje kandidata za stu-

dijski program Stomatologije.

Po konkursu je bilo predviđeno da se upiše 20 brucoša, a nakon loših rezultata koje su postigli sada prijavljeni, upražnjeno je čak 15 mjesta. S druge strane, za medicinu je slobodno sedam mjesta.

Na Medicini je konkurisao 91 kandidat, te je položilo njih 33.

Prošle godine, podsjeća Radunović, u prvom roku od njih 92 položilo je samo njih 12. Taj slučaj izazvao je tada pažnju javnosti, jer testove nijesu uradili za prolaz ni najbolji đaci, odnosno lučaši.

Na Visokoj medicinskoj školi u Beranama bilježe najveće interesovanje. Prijavilo se čak 158 brucoša, a biće upisano 50 najboljih. Za Fizioterapiju zainteresovala su se 72 kandidata, a upisaće ih 45.

Na Farmaciji su svi kandidati nosioci Luče I i II. Od 47 kandidata upisaće 30.

- Zadovoljni smo rezultatima upisa ove godine. Kandidati su ozbiljno pristupilu prijemnom ispitu. Ni pandemija kovid-19 nije ih spriječila da se korektno pripreme. Biće i drugi upisni rok do popune slobodnih mjesta. Želim da ih ohrabrim, da sazri znanje, da obnove, i vjerujem da će biti uspješni – zaključuje Radunović. n.Đ.

Direktor Gamaleja istraživačkog centra, Aleksandar Gintsburg, još krajem aprila je saopštio da u Centru vjeruju da je moguće minimalni interval između prve i druge doze Sputnik V vakcine, sa prethodno odobrenog od 21 dana, povećati do tri mjeseca. Produžavanje intervala između dvije doze, prema njegovim riječima, neće negativno uticati na imuni odgovor koji inicira vakcina, a u nekim slučajevima ga može i pospješiti.

Ovaj zaključak je izveden, navodi se u saopštenju, na osnovu iskustva u upotrebi vakcina sa identičnom adenovirusnom platformom i, što je još važnije, na osnovu „uspješne kampanje masovne vakcinacije u Rusiji i brojnim drugim zemljama.

- Kao proizvođači vakcine, takođe podržavamo ranije nezavisne izjave respektabilnih zdravstvenih organizacija,

kao što je ANMAT (Nacionalana administracija za ljekove – Argentina), u vezi sa povećavanja vremenskog intervala između dvije doze vakcine – kazao je Gintsburg.

Takođe, kako se dalje navodi, uzimajući u obzir izuzetno visoku potražnju za vakcinama, ova odluka (o odgađanju revakcine) ubrzala bi imunizaciju.

- Vjerujemo da je na svakom nacionalnom regulatoru da odluči hoće li zadržati 21-nodnevni interval između doza, ili ga produžiti do tri mjeseca – zaključio je Gintsburg U Crnu Goru do sada je stiglo 10.000 od 50.000 dogovorenih doza ruske vakcine. I Srbija je našoj zemlji donirala 14.000 za dvije doze. Mimo ovih 40.000 doza, najavljivan je i dolazak još 200.000 vakcina.

Boljević je ranije rekao i da Rusija ne stiže da proizvede dovoljan broj vakcina, te da će Srbija u bližoj budućnosti biti glavni izvoznik za ovaj region.

- Bilo bi daleko pametnije da u narednom periodu Crna Gora nabavlja vakcine direktno od Instituta za virusologiju, serume i vakcine ,,Torlak“. U tom slučaju i cijena će biti niža. sl.r.-d.m.

Nova donacija EPCG

,,Opel astre“ za ekologe, ribare i planinare NIKŠIĆ - Elektroprivreda Crne Gore dodijelila je tri vozila iz svog voznog parka za potrebe nevladinih organizacija iz Nikšića i Plužina i plužinskog lokalnog javnog preduzeća koji se, prevashodno, bave unapređenjem i zaštitom prirode – saopšteno je iz ove kompanije.

Tako je po jedno vozilo ,,opel astra enjoy“ dodijeljena predstavnicima parka prirode ,,Piva“, istoimenog sportsko-planinarskog kluba iz Plužina i sportsko -ribolovnog kluba ,,Nikšić-NK“. U ime EPCG, ključeve su predali glavni finansijski direktor Miro Vračar i izvršni rukovodioci FC Proizvodnja, FC Snabdijevanje i Direkcije za IMS i opšte poslove Bojan Đordan, Jovan Kasalica i Dragan Goranović.

Ovom donacijom su, kako je saopšteno, željeli da pokažu iskrenu brigu prema lokalnoj zajednici u kojoj

se nalaze značajni energetski resursi u vlasništvu EPCG i doprinesu podizanju nivoa zaštite životne sredine na tom području.

- Sigurni smo da smo donaciju usmjerili na prave adrese, tim prije što se radi o subjektima koji se, u najvećoj mjeri, bave zaštitom i unapređenjem bogatih prirodnih resursa u centralnom i sjevero-zapadnom dijelu Crne Gore koji zaista obiluje nesvakidašnjim prirodnim ljepotama i raznovrsnom florom i faunom. Na ovaj način pokazujemo da, iako smo elektroenergetska kompanija, i te kako vodimo računa i o životnoj sredini, a sve u želji da ostvarimo što veći stepen sinergije između energetskih zahtjeva i ekoloških potreba – kazao je Vračar prilikom predaje automobila.

Iz EPCG podsjećaju da su nedavno tri terenska vozila dodijelili za potrebe zdravstvenih ustanova na ruralnom području. r.P.

10

Društvo

Četvrtak, 8. jul 2021.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ponovo uputilo dopis direktorima/icama u kojem su objasnili kome mogu da produže ugovor nakon 30. juna PODGORICA – Škole neće potpisati ugovore sa asistentima u nastavi za jul i avgust, naredba je Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Taj resor uputio je ponovni dopis takve sadržine direktorima škola, u koji je Pobjeda imala uvid.

Oni nam danima ne odgovaraju na pitanja o ovoj temi.

Iz resora Vesne Bratić nedavno su direktorima uputili dopis kojim su im predočili novinu – da sa zaposlenima kojima ističe ugovor 30. juna potpišu zaseban za jul, a po isteku i za avgust. Neki od njih su tu naredbu protumačili na način da važi i za asistente u nastavi, pa su sa njima potpisali ugovore, ali su ih ubrzo poništili. Svako je počeo na svoj način da tumači odluku koja je donešena na zahtjev Sindikata prosvjete i Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta. Pojedini asistenti su negodovali, ali upozorili na propust da im nijesu isplatili platu za septembar, kada nije radila škola, jer je počela od oktobra. Mjesec septembar su, objašnjavaju oni, odradili subotama.

Neki od njih su juče kazali Po-

Asistenti u nastavi, ipak, bez angažmana

bjedi da im je problematično što nijesu radili u septembru, jer, kako navode, ne mogu da dobiju naknadu od Biroa. Ističu da je kriterijum devet mjeseci rada za godinu i po.

U jučerašnjem dopisu Ministarstva precizirano je da ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja nemaju nastavu, odnosno ljetnja dežurstva, te da s toga nema potrebe da se angažuju asistenti u nastavi.

- Ukoliko se, ipak, pojavi opravdana potreba za angažovanjem nekolicine asistenata u nastavi neophodno je Ministarsvu dostaviti jasan zahtjev za angažovanje određenog lica – poručili su iz resora ministarke Bratić.

Ugovor na određeno vrijeme za mjesec jul i avgust ne odnosi se na medijatore.

Zaposleni koji ne ostvaru-

Ministarstvo: Nema potrebe da se angažuju asistenti u nastavi

ju pravo na zaključivanje ugovora za jul i avgust imaju pravo na naknadu štete po

osnovi neiskorišćenog godišnjeg odmora.

Predsjednica Udruženja druš-

Istraživanje o Romima apatridima

Bez pravnog statusa 216 djece

Oko 30 odsto Roma je reklo da nijesu dobili nikakvu pomoć od države za vrijeme epidemije

PODGORICA – U Podgorici 198 odraslih i 216 djece nemaju regulisan pravni status, pokazalo je istraživanje Romske organizacija mladih ,,Koračajte sa nama - Phiren Amenca”, zajedno sa Institutom za apatridiju i inkluziju.

Istraživanje o Romima bez regulisanog pravnog statusa u vrijeme pandemije obuhvatilo je 454 porodice, koje su višečlane. Najčešće oba roditelja u porodici imaju neriješen pravni status, ali ima situacija gdje otac ili majka imaju status, ali njihova djeca nemaju.

Oko 30 odsto njih je reklo da nijesu dobili nikakvu pomoć od države za vrijeme epidemije. Istraživanje je pokazalo i da 69 odsto ispitanika živi u nelegalizovanim objektima.

Mapiranje romskih i egipćanskih naselja u Podgorici je počelo 1. decembra i trajalo je tri mjeseca.

Izvršni direktor Phiren Amenca Elvis Beriša kazao je da ova-

Hrani se iz kontejnera U studiji slučaja navedeno su ispovijesti ispitanika, te je među njima i Naser Tatari koji živi u naselju Kamp na Vrelima Ribničkim preko 20 godina. Živio je u šatoru, koji je zamijenio kontejnerom.

Njegov komšija Ramiz Krasnići, takođe je u sličnoj poziciji, nemaju regulisan pravni status.

U njihovom smještaju nema vode. Isptičali su da im zima donese kiše koje poplave podove, a ljeto donese vru-

kvih slučajeva bez regulisanog statusa ima i u drugim gradovima.

Ukazao je i na problem da se neregulisan pravni status nasljeđuje. Kazao je da 60 odsto ljudi do kojih su došli dolaze sa Kosova.

Ministar unutrašnjih poslova

ćine koje pod limom postaju nepodnošljive.

Naser je nosio dokumentaciju u nadležne institucije, ali nikada nije uspio da riješi status, jer je uvijek nedostajalo nešto po šta je trebalo ići do Kosova.

Uspio je da dobije potvrdu za jedan besplatan obrok dnevno u Narodnoj kuhinji na Koniku.

Ostale obroke vadi iz kanti i prebira šta je sigurno pojesti, piše u studiji.

Sergej Sekulović kazao je da 99 odsto raseljenih i interno raseljenih lica imaju stalni boravak u Crnoj Gori, što znači da imaju sva moguća prava, od pristupa tržištu do zdravsvenog sistema....

- Dominantno se radi o Romima- rekao je on.

Kazao je da ovaj problem mora da se riješi, te da Crna Gora i Kosovo treba da učine u tom smislu diplomatski napor.

Predstavnik Kancelarije Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi kazao je da zajedno sa MUPom rade na rješavanju ovog problema.

Poručio je da je Crna Gora u poziciji da do 2024.godine riješi ovo pitaje.

Istraživanje koje je predstavljeno juče pokazuje i da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 1.464 osoba (žena 798 ili 54,51%) koje su se izjasnila kao pripadnici romske i egipćanske populacije. U Podgorici je ovaj broj najveći – 896 ili 61,2% od ukupnog broja nezaposlenih. Istakli su da ovi zvanični podaci ne uključuju one sa neregulisanim pravnim statusom, jer su za sistem nevidljiva. Realna pretpostavka je stoga da su ove brojke znatno veće.

Tokom mapiranja na ovom uzorku ustanovljeno da 57% romske i egipćanske populacije nema stalna primanja ili žive bez ikakvih primanja, skupljajući hranu iz kontejnera ili od pomoći komšija.

Ispitivali su nivo prosječnog mjesečnog primanja ili zarade u ovoj zajednici i 43% zajednice ima primanja manja od 200 eura. Najniži nivo mjesečne zarade je sedam eura, kako su im se požalili ispitanici. Zaposleni u Gradskoj čistoći i Zelenilu primaju platu u rasponu od 250 do 350 eura, ali se u tim državnim preduzećima mogu zaposliti samo oni koji imaju državljanstvo Crne Gore, čime su automatski isključena sa neregulisanim pravnim statusom ili ona lica koja imaju status stranca u Crnoj Gori.

U istraživanju podsjećaju da je zbog oružanih sukoba na Kosovu 1999.godine više od 100.000 Egipćana, Roma i Aškalija prebjeglo u susjedne države ili u dalje djelove Evrope.

N.Đ.

tvene grupe predmeta Stanka Vukčević kaže za Pobjedu da asistenti imaju pravo na

godišnji odmor ako ga nijesu iskoristili do kraja juna. Ne daje im se rješenje o korišćenju godišnjeg odmora jer to nije više radni odnos, već se daje rješenje o naknadi štete za neiskorišćeni odmor.

- I to za onoliko mjeseci koliko je radio u kalendarskoj godini, izlazi oko deset radnih dana – navodi ona.

Iz Ministarstva ističu da zaposleni koji zaključe ugovore za mjesece jul i avgust godišnje odmore koriste u julu.

Zaključuju da se produžavaju ljeti ugovori onima koji su primljeni na osnovu konkursa, kao i na 30 dana iz razloga neraspisivanja konkursa.

Onima koji su angažovani kao zamjena se produžava ugovor samo ukoliko je navedeno radno mjesto slobodno, odnosno ukoliko se onaj koga su mijenjali vratio sa odustva. N.Đ.

Održana konferencija ,,Sloboda medija, juče, danas, sjutra“

Zaposleni da imaju bar elementarnu slobodu PODGORICA – Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić smatra da će paket medijskih zakona postati dobar okvir za buduće konkretne aktivnosti usmjerene na unapređenje za rad medija i medijskih sloboda.

Kako je navela na jučerašnjoj konferenciji koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore ,,Sloboda medija - juče, danas i sjutra“, da je oblast medija visoko na agendi crnogorske Vlade.

- Kako bi se riješili višegodišnji problemi medijske zajednice u Crnoj Gori, premijer i ja smo 12. marta započeli seriju otvorenih sastanaka u okviru kontinuiranog dijaloga sa medijima, u želji da prepoznamo potrebe i probleme medijske zajednice. Nakon desetine odrđanih sastanaka, sa više od 80 predstavnika medija, medijskih udruženja i NVO organizacija, kreirali smo

Sa jučerašnje konferencije

banku potreba koja predstavlja sintezu svih izazova s kojima se mediji i medijski radnici suočavaju svakodnevno - kazala je Srzentić, prenosi Media biro.

Predsjednica Sindikata medija Marijana CamovićVeličković, navela je da svi zaposleni u medijima treba da imaju makar elementarnu slobodu.

- Zaposleni u medijima osjetili su i te kako teret pandemije, što kroz rad u otežanim uslovima, to i kroz izuzetno povećan obim posla koji nije plaćen ni na koji način. Naprotiv, strah od otkaza i dalje je prisutan - kazala je ona.

Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Norveške Stefan Sandstad Almehagen kazao je da je sloboda medija važna za vladavinu prava te da je među osnovnim stavkama za crnogorski put ka Evropskoj uniji.

- Zadovoljan sam što vidim odlučnost Vlade da se ka tome ide - poručio je on. K. J.

Svijet

Četvrtak, 8. jul 2021.

11

Skupština Kosova izglasala Rezoluciju o Srebrenici

Osudili genocid PRIŠTINA - Skupština Kosova usvojila je juče Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocid srpskog režima u Srebrenici nad pripadnicima bošnjačkog naroda, potvrđuje masakr nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, te oštro osuđuje negiranje genocida.

Napad je uslijedio poslije godina protesta protiv Moizove vlasti i zahtjeva za njegovu ostavku

Ubijen predsjednik Haitija PORT O PRENS - Žovanel Moiz, predsjednik Haitija, ubijen je u svojoj privatnoj rezidenciji, saopštila je Vlada Haitija.

Rezolucijom se predviđa da se na Kosovu 11. jul proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

NAPUSTILI POSLANICI SRPSKE LISTE

Rezoluciju je pred poslanicima predstavio Bahrim Šabani iz koalicije Vakat, koja predstavlja bošnjačku zajednicu na Kosovu. Šabani je izrazio žaljenje što Kosovo i Bosna i Hercegovina odlažu ,,uspostavljanje normalnih odnosa“ zbog protivljenja ,,srpskog naroda u državnim institucijama BiH“.

Za usvajanje Rezolucije, glasalo je 89 poslanika, nijedan nije bio protiv, a nije bilo ni uzdržanih.

Poslanici Srpske liste napustili su zasijedanje u momentu kada je na dnevni red došao Nacrt rezolucije.

- Usvajanje ove Rezolucije imaće višestruki značaj i za nas ovdje i za narode u regionu. Pomoći će i da se pored žrtava u Srebrenici i u cijeloj Bosni i Hercegovini, ne zaborave ni žrtve na Kosovu i da ova Rezolucija i Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, budu primjer za buduće generacije, da one budu sredstvo pomirenja među narodima, a ne sredstvo otuđivanja i zaoštravanja - rekao je Bahrim Šabani, poslanik bošnjačke koalicije Vakat.

Skupština Kosova

Kurti: Kosovo priprema tužbu protiv Srbije Premijer Kosova Aljbin Kurti je izjavio da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici plemenit i pravilan potez, jer je to bio najveći masakr u Evropi od kraja Prvog svjetskog rata.

Istakao je da genocid nad jednim narodom mora biti kažnjen, kako se u budućnosti ne bi ponovio.

Kurti je ponovio da Kosovo priprema tužbu za genocide protiv Srbije.

- Oni koji ne priznaju krivicu i ne upućuju izvinjenje, duboko su uvjereni da su bili u pravu - rekao je premijer Kurti.

Potpredsjednica Skupštine Saranda Bogujevci rekla je da Samoopredjeljenje snažno podržava ovu Rezoluciju.

- Teško je živjeti a da ne znate sudbinu članova porodice. Najviše razumijemo patnje bosanskog naroda, jer smo slično iskusili tokom posljednjeg rata na Kosovu. U ime Pokreta Samoopredjeljenje, izjavljujem da snažno podržavamo ovu

Vučić: Nastaviće se politička iživljavanja nad Srbima Povodom usvajanja Rezolucije o Srebrenici u kosovskom parlamentu, predsjednik Srbije Aleksandar vučič je istakao da je samo potvrđeno ono što je već najavio.

- Kada je takva Rezolucija usvojena u crnogorskom parlamentu, krenuće poplava

takvih rezolucija protiv Srbije u većini parlamenata u regionu kako bi se svi jasno izrazili da su Srbi počinili genocid i da pokažu svoje opredjeljenje navodno za dobrosusjedske odnose, a u stvari Srbiji zadaju udarac - naveo je Vučić.

On je naveo da iznenađuje to

Rezoluciju koja je trebalo da se dogodi ranije - navela je ona.

I opozicione parlamentarne stranke Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova takođe su podržale usvajanje Rezolucije.

PRvA REAKCIjA Iz BIH

Usvajanje Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici u Parlašto je ,,Podgorica bila revnosnija od Prištine” i da će, nažalost, ostati upisano da je Podgorica pretekla Prištinu po tom pitanju.

- Te rezolucije nastaviće se, vjerujem da možemo da ih izbjegnemo u nekim regionalnim parlamentima i to zbog dobrih prijateljskih odnosa, a u nekima nećemo moći. Oni će nastaviti sa političkim iživljavanjima nad Srbima - rekao je Vučić.

mentu Kosova pozdravio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović.

- Istina o genocidu u Srebrenici utvrđena je presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i to trebaju poštovati svi u regionu i cijelom svijetu - izjavio je Džaferović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj poziva države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

U Skupštini Crne Gore je sredinom juna, na prijedlog Bošnjačke stranke i uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici 17. juna.

Tom Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Parlament Sjeverne Makedonije je još 2010. godine usvojio Deklaraciju o podršci Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom je predviđeno i da se obilježava 11. jul kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko poručio Zapadu MINSK - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zaprijetio je Zapadu da će ograničiti tranzit kroz Bjelorusiju u slučaju novih sankcija protiv Minska.

- Ako budete vršili pritisak novim sankcijama - zaobilazićete Bjelorusiju preko Sjevernog pola i Sredozemnog mora. Za sada ćemo se u uslovima pandemije i dalje ponašati ljudski u pogledu tranzita, kretanja putničkog i teretnog saobraćaja i tako dalje - rekao je Lukašenko, prenosi list Bjelorusija danas.

Prema njegovim riječima, sankcije nemaju nikakve veze sa pravnim sistemom, prenosi Sputnjik.

- Primjena restriktivnih mjera kao instrumenta pritiska na suverenu državu je bezakonje i ucjena na međunarodnom nivou. To je ucjena koja se, da Vas podsjetim, u dokumentima UN i drugih

Nove sankcije i putovaćete preko Sjevernog pola

Aleksandar Lukašenko

međunarodnih organizacija osuđuje kao neprihvatljiva mjera - istakao je Lukašenko.

Podsjetio je da je paket sankcija protiv Bjelorusije uveden na dan 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata i

objasnio taj potez time da ,,Evropi nije stalo ni do naroda koji je najviše stradao od varvarske i neljudske invazije evropskog fašizma“.

Kako je rekao, sankcije nijesu uvedene samo protiv Min-

ska. Uvedene su i protiv Ruske Federacije, dodao je i ocijenio da je priča sa nedavnim slijetanjem aviona u Minsku samo formalni povod za sankcije.

Nakon predsjedničkih izbora 9. avgusta 2020. godine na kojima je pobijedio aktuelni predsjednik Aleksandar Lukašenko u Bjelorusiji su počeli masovni protesti opozicije.

Evropska unija, SAD i Kanada takođe ne priznaju rezultate izbora i uvele su sankcije Bjelorusiji, između ostalog i zbog prinudnog spuštanja aviona kompanije ,,Rajaner“ u Minsk i hapšenja opozicionog novinara koji se nalazio na tom letu.

Grupa za sada neidentifikovanih napadača upala je oko jedan sat poslije ponoći po lokalnom vremenu u Moizovu rezidenciju u Port o Prensu, saopštio je premijer Haitija Klod Žozef. Žozef je naveo da je predsjednik Moiz ubijen u ,,neljudskom i varvarskom činu“, kao i da je u napadu ranjena i predsjednikova supruga, prenio je Rojters.

Napad je uslijedio poslije godina protesta protiv Moizove vlasti i zahtjeva za njegovu ostavku.

Moiz je predsjednik Haitija od februara 2017. godine. Jedini detalj koji se zna o napadačima je

da su govorili španski jezik.

Haiti se suočava sa talasom nasilja koje se ogleda u međusobnim sukobima bandi, ali i sa policijom, za kontrolu na ulicama prijestonice Port o Prensa.

Nasilju u zemlji doprinose siromaštvo i politička nestabilnost.

Moiz se suočavao sa oštrim protestima otkako je preuzeo dužnost predsjednika 2017. godine, a opozicija ga optuživala ranije ove godine da je pokušao da uvede diktaturu, pošto se zadržao na mjestu predsjednika duže od predviđenog mandata, kao i da je postao autoritaran, što je on odbacio.

Američka ambasada na Haitiju je saopštila da neće raditi iz bezbjednosnih razloga, a predsjednik Dominikanske Republike je sazvao hitan sastanak zbog ubistva predsjednika Haitija.

Napad na novinara Petera de Vrisa izazvao oštre reakcije evropskih zvaničnika

Braniće slobodu štampe

AMSTERDAM – Holandski novinar Peter R. de Vris u kritičnom je stanju i bori se za život, nakon što je preksinoć ranjen u Amsterdamu, saopštila je gradonačelnica glavnog grada Holandije Femke Halsema.

Amsterdamska policija saopštila je da su nakon napada na novinara uhapšene tri osobe.

De Vris je pogođen pet puta, od čega jednom u glavu, kada je u utorak veče izašao iz studija televizije RTL. Premijer Holandije Mark Rute nazvao je napad „šokantnim i nerazumljivim“.

On je tokom konferencije za novinare rekao da je pokušaj atentata „napad na hrabrog novinara i na slobodu medija koja je ključna za demokratiju u zemlji“.

Predstavnik Odbora za zaštitu novinara u EU Tom Gibson izjavio je da holandske vlasti trebaju da otkriju da li je De Vris bio meta zbog svog rada i da osiguraju da napadač i organizatori napada izađu pred lice pravde.

- Novinarima u EU mora se omogućiti da istražuju kriminal i korupciju bez straha za be-

Peter R. de Vris

zbjednost - istakao je Gibson.

Holandski kralj Viliem Aleksandar osudio je napad na De Vrisa kao napad na demokratiju.

- Ovo je napad na novinarstvo, kamen temeljac naše vladavine prava - rekao je kralj novinarima tokom državne posjete Berlinu.

Napad na De Vrisa izazvao je osude širom Evrope.

- Ovo je zločin protiv novinarstva i napad na naše vrijednosti demokratije i vladavine prava.

Neumorno ćemo nastaviti da branimo slobodu štampe - napisao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel na Tviteru.

Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli rekao je da su mediji okosnica demokratije.

- Napadi na novinare napadi su na sve nas - poručio je on.

Poruka portparola Stejt departmenta Neda Prajsa

Iran da prestane sa nuklearnim provokacijama VAŠINGTON - Sjedinjene Američke Države izrazile su zabrinutost zbog namjere Irana da se dodatno oslobodi svojih nuklearnih obaveza i pozvale ga da prekine sa „provokacijama“.

- Zabrinjava što je Iran izabrao eskalaciju svojim eksperimentima u području istraživanja nuklearnog naoružanja - rekao

je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

On je istakao da SAD ponovo pozivaju Iran da prestane sa tim provokacijama.

Iran je obavijestio da je preduzeo konkretne korake za proizvodnju metalnog uranijuma obogaćenog do 20 odsto čistoće kao gorivo za reaktore, objavila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Priredila: Bojana PRELEvIć

12

Hronika

Četvrtak, 8. jul 2021.

Uprava policije ima i imaće nultu toleranciju prema svim slučajevima zlostavljanja

Pravni zastupnik tvrdi da je policija tokom kontrole bezbjednosno inter

Tužilačke mjere protiv 13 policajaca PODGORICA – Imajući u vidu da je poštovanje osnovnih ljudskih prava, temeljni postulat i pokazatelj demokratskog kapaciteta institucija sistema, posebno potenciramo da u odnosu na njihovo kršenje od strane policijskih službenika neće biti bilo kakve tolerancije, te da će u svim situacijama u kojima postoji bilo kakva sumnja u kršenje istih postupati profesionalno i bez izuzetka, što će biti formalizovano kroz pokretanja odgovarajućih postupaka za utvrđivanje njihove odgovornosti – saopšteno je iz Uprave policije.

Oni su se oglasili nakon što je na konferenciji za medije Akcije za ljudska prava u ponedjeljak saopšteno da su strani sudsko-medicinski vještaci međunarodnog renomea potvrdili navode Jovana Grujičića i Marka Boljevića da su preživjeli policijsku torturu nakon što su uhapšeni u okviru istrage bombaških napada na lokal ,,Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića, saopšteno je na jučerašnjoj pres konferenciji koju je organizovala (HRA).

Povodom izjave direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević na konferenciji održane povodom izvještaja stranih eksperata o sudsko medicinskom vještačenju u kojoj je navela da v.d. direktor Uprave policije treba hitno da procesuira policajce odgovorne za torturu i da im onemogući da to dalje rade, Uprava policije poručuje da ima i imaće nultu toleranciju prema svim slučajevima zlostavljanja.

Oni su naveli da su sve dostavili Tužilaštvu.

- Napominjemo da je u konkretnom slučaju aktivnosti koje se odnose na kontrolu zakonitosti vršenja policijskih poslova, naročito u pogledu poštovanja i zaštite ljudskih prava prilikom izvršavanja policijskih zadataka i primjeni policijskih ovlašćenja sprovodili službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su spise predmeta u cilju utvrđivanja daljih činjenica bitnih za donošenje konačne odluku proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici – naveli su iz policije.

Dodaju da će Uprava policije u skladu sa svojim nadležnostima, kao i eventualnim zahtjevima Tužilaštva usmjerenim na utvrđivanje činjeničnog stanja i preduzimanje daljih procesnih mjera i radnji, postupati na način kako je to i definisano propisima koje regulišu postupanje policije.

- U dijelu koji se odnosi na rad-

no pravni status službenika i pitanje privremenog udaljenja sa rada ističemo da je odredbama pozitivno pravnih proipisa definisano da će policijski službenik biti privremeno udaljen sa posla, između ostalog, za vrijeme trajanja pritvora, kao i u slučaju kada je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela sa elementima korupcije ili krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, do okončanja krivičnog postupka – pojasnili su iz policije.

Imajući u vidu odredbe člana 19a Zakonika o krivičnom postupku, kojima je regulisano pitanje pokretanja krivičnog postupka, ističemo da se u konkretnom slučaju, shodno navedenom osnovu nijesu stekli uslovi da policijski službenici u odnosu na koje se preduzimaju mjere i radnje u izviđaju budu privremeno udaljeni sa posla.

Iskazujući jasno opredjeljenje da se u svakom pojedinačnom slučaju utvrde sve pravno relevantne činjenice neophodne za donošenje zakonite odluke, naglašavamo da će se primijeniti sve odredbe pozitivno pravnih propisa i to kako odredbe koje se odnose na preduzimanje mjera i radnji u slučaju ispunjavanja uslova za privremeno udaljenje, tako i odredbe koje se odnose na posljedice po radno pravni status ukoliko se u sprovedenom sudskom postupku utvrdi odgovornost bilo kojeg policijskog službenika za kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda.

U komunikaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici obaviješteni smo da se pred ovim tužilaštvom preduzimaju tužilačke mjere protiv 13 policijskih službenika.

Određeni broj službenika je saslušan pred ovim tužilaštvom i izviđaj je u toku.

Strani nalazi sudsko-medicinskih vještaka utvrdili su da su tragovi torture u vidu ,,fizičkih i psiholoških simptoma“ koje su zapazili prilikom pregleda Grujičića i Boljevića ,,visoko konzistentni“ sa njihovim navodima da su mučeni u policiji udarcima, elektrošokovima, ponižavanjem i zastrašivanjem. Članovi Ekspertske grupe n e z av i s n i h f o r e n z i č a r a (IFEG), dr Đorđe Alempijević, dr Pierre Duterte i dr Onder Ozkalipci su opovrgli nalaze domaćih vještaka koji su tvrdili da su hematomi na tijelu Grujičića nastali dan prije nego je zlostavljan u policiji kao i da se ne može sa sigurnošću reći da je povrijeđen elektro-šokerom ,,jer nema sličnih opekotina na drugim djelovima tijela“.

A.R.

Lekić: Policajci zlostav Mustafu i polomili mu BAR – Baranina Edmonda Mustafu je u ponedjeljak veče, dok je bio u društvu djevojke i prijatelja, bez povoda zaustavilo nekoliko policajaca zbog navodne kontrole tokom koje su ga zlostavljali i slomili njegov automobil, kazao je za Pobjedu advokat Damir Lekić.

Po završetku ,,predstave“, prema riječima advokata Lekića, Mustafa je ulazeći u svoj automobil kako bi napustio mjesto događaja upitao policajce da li je postojala potreba da se lomi i oštećuje njegovo vozilo kada je sarađivao cjelo vrijeme na šta su mu se trojica policijskih službenika unjela u lice i saopštila da ,,to što je iščupano i polomljeno može da popravi sam jer ima sredstava“.

KONTROLA

Advokat Lekić najavio je podnošenje inicijative za kontrolu rada ovih policajaca kako bi se utvrdilo da li se radi o bahatosti i objesti ljudi koji se kriju iza policijske značke ili možda o novim pravilima i procedurama policije prilikom kontrola građana a za koju javnost još nije upoznata.

Advokat Lekić navodi da se u ovom trenutku protiv Edmonda Mustafe ne vodi bilo kakav postupak, pred bilo kojim nadležnim državnim organom kao i da je sve ,,dugove“ prema državi Crnoj Gori u smislu prethodno izvršenih djela i kazni ,,uredno izmirio“.

Mustafa je, kako se navodi u pismu, u ponedjeljak bio na večeri sa djevojkom i prijateljem Danijelom Jankovićem u jednom od restorana u Baru a prilikom povratka kući ispred Mustafinog automobila se iz čista mira ispriječilo vozilo interventne jedinice Centra bezbjednosti radi redovne kontrole.

- Ti policajci su vrlo korektno i profesionalno izvršili redovnu kontrolu.

Međutim, odmah nakon kon-

Centar bezbjednosti Bar

trole ove jedinice, ispred automobila se velikom brzinom ispriječilo drugo službeno vozilo policije, koje očigledno nije pripadalo sastavu CB Bar, odnosno poznatoj policiji iz Opštine Bar. Pretpostavljam da se radilo o nekoj drugoj koja na području Bara ordinira kao ispomoć zbog ljetnje turističke sezone – kaže advokat Lekić.

On navodi da su policajci iz drugog vozila Mustafi izdali natredbu: ,,Edmond Mustafa raširi noge“ a zatim povišenim i agresivnim tonom uputili mu niz prijetećih i uvredljivih riječi.

Nakon toga, kako navodi advokat Lekić, policajci su Mustafi zadali više udaraca nogama u predjelu nogu, govoreći mu ,,da noge moraju da mu budu udaljene minimum metar i po od vozila, a da glava mora da mu bude na haubi“.

- Stiskajući mu bez razloga glavu na haubu, upućivali su Mustafi pitanja kako se određeni djelovi na njegovom vozilu otvaraju. Svaki put kada bi Edmond Mustafa krenuo da ogovara na postavljeno pitanje, policajci su postajali još agresivniji,

da viču, da mu prijete i da ga vrijeđaju i ponižavaju naočigled građana koji su se tom prilikom zatekli u blizini.

Mustafinoj djevojci su naredili da stoji na nekih dva metra od njih ,,kako bi vidjela ponižavanje, mučenje i zlostavljanje momka – navodi advokat Lekić.

On ističe da za sve što su to veče doživjeli Mustafa i njegov prijatelj nije bilo bilo kakvog osnova jer nikome ništa nisu nažao učinili, niti su se na bilo koji način ,,ogriješili“ o državu i njene zakone.

PROVOKACIJA

Advokat Lekić smatra da je sve urađeno smišljeno kako bi se Mustafa isprovocirao da napadne policajce kako bi se potom protiv njega podnijela krivična prijava nakon čega bi ga smjestili u zatvor.

- U jednom trenutku kada mu glava nije bila pribijena na haubu, Mustafi je prišao vođa ove policijske jednice i upitao ga da li ima oružje kod sebe.

Mustafa je mirnim glasom odgovorio da nema bilo kakvu potrebu da sa sobom nosi

oružije, a naročito ne kada na večeru izađe sa svojom djevojkom i prijateljem, na šta mu je vođa saopštio da će da mu deformišu čitavo vozilo. I nažalost to su učinili. Zatim su bez bilo kakve naredbe ili odobrenja Edmonda Mustafe i bez svjedoka, otpočeli pretres vozila ali kako ništa nijesu pronašli policajci su drskim i provokatorskim glasom naredili da pokupi lične stvari sa haube, gdje je prethodno po njihovom naređenju morao da ih odloži – kazao je Lekić.

Kada je sve završeno, kako navodi Lekić, Mustafa se je krenuo prema vozilu i tada pitao policajce da li je postojala neka potreba da se lomi i oštećuje njegovo vozilo kada je sve vrijeme sarađivao. Kako tvrdi Lekić, odgovorili su mu da to što je polomljeno i iščupano može sam da popravi jer ima sredstava.

- Kao advokat Edmonda Mustafe, a i sam Edmond Mustafa, i m a l i s m o p o t re b u d a o ovakvom nezakonitom, nepotrebnom, neprofesionalnom i nadasve nedopustivom pos-

Danci tražili dokumentaciju za osumnjičenog člana kriminalne grupe Dragana Ko

Od dokaza zavisi izručenje Aleksandr PODGORICA – Tužilaštvo Kraljevine Danske zatražilo je od crnogorskih kolega dokaze na osnovu kojih Podgoričanina Aleksandra Boljevića (46) osnovano sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i iznudu.

Upravo na osnovu ove dokumentacije, danske vlasti će u ekstradicionom postupku odlučiti da li će uvažiti ili odbiti zahtjev crnogorskih vlasti za izručenje Boljevića.

Boljević je uhapšen 31. maja, u Danskoj, po potjernici koju je dvadeset dana ranije za njim raspisala Crna Gora radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku u predmetu ,,Međa“.

Boljevićevo ime je samo jedno od deset na listi osumnjičenih za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni Morskog dobra.

Prvi na listi i sa statusom organizatora ove kriminalne organizacije je bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, koji je prema tvrdnjama tužilaštva u prisvajanju vrijednih parcela na pjeni od mora se koristio pritiskom na podređene službenike u ovom državnom organu ali i uslugama ljudi iz kriminalnog miljea.

Naime, istragom je utvrđeno da je Kovačević preko Sanje Popović angažovao njenog brata od strica, Aleksandra Boljevića, da za određeni novčani iznos prinudi drugog

suvlasnika kuće u Bogišićima da mu proda svoj dio za iznos koji je ispod realne vrijednosti.

Vr i j e d n o st v i l e ko j u j e Kovačević želio da prisvoji u potpunosti, sa zemljištem u zoni Morskog dobra, procijenjena je na 690.000 eura SDT je pored Kovačevića i Boljevića kao pripadnike ove kriminalne organizacije označilo Anu Lakićević-Grdinić, Veselina Tomaševića, Krsta Pavićevića, Gorana Tufegdžića, Danila Jovanovića, Danka Kovačevića, Sanju Popović i podgoričku kompaniju ,,Geo&Arh“.

Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju,

iznudu, iznudu putem pomaganja, protivpravno zauzimanje zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaja poreza i doprinosa.

Kovačević je uhapšen u decembru prošle godine kada je SDT okončao izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode koji je izgubio pravnu bitku sa bivšim direktorom Uprave za nekretnine oko suvlasničkog djela vrijedne nekretnine u Tivtu.

Tada je uhapšena i načelnica t i va t s ko g ka t a st ra Ana Lakićević-Grdinić koja je u istrazi priznala da je po nalogu Kovačevića vršila upis i promjenu podataka u katastarskom operatu na

Hronika

Četvrtak, 8. jul 2021.

resantne osobe demonstrirala silu

vljali u automobil

Damir Lekić

tupanju policije obavijestimo javnost, jer bez obzira o kojem licu da se radi, onom ranije osuđivanom ili ne, bjezbjednosno interesantnom licu ili ne, građaninu ili osumnjičenom za neko krivično djelo policija ne smije ovako da se ponaša.

PROPUSTI

Radi se o sistemskom propustu u ponašanju policije u Crnoj Gori koji ukazuje na šablon, a koji pod hitno mora da se mijenja – kaže Lekić.

On je naveo da je Mustafa ranije osuđivan ali da skoro godinu nema bilo kakvog ,,sukoba sa zakonom“ niti nekog ,,spora“ sa državom u smisu vršenja krivičnih djela i neizdržanih kazni.

- Mustafa se u svemu u tom smislu ,,odužio“ državi i njenim građanima. Slobodan je čovjek, građanin grada pod Rumijom i nije postojala bilo kakva potreba za ovakvim ,,ispadom“ policije prema njemu – navodi Lekić.

On ističe da policija svakako ima pravo da u redovnoj proceduri kontroliše bilo kojeg građanina, ali da se prilikom tih kontrola moraju poštovati ljudska prava i osnovne slobode, te dostojanstvo lica koja se kon-

ovačevića

trolišu a kako su učinili policajci CB Bar prilikom prve kontrole.

- Međutim, nakon toga pojaviše se ovi drugi policajci sa svojim ,,banditskim pristupom“. Šta su oni htjeli to samo oni znaju.

Rad ovih policajaca će biti podv rg n u t ko n t ro l i j e r s m o pokrenuli inicijativu za kontrolu rada ove ekipe policajaca koju ćemo nastojati da sprovedemo do kraja, jer to nije policijski posao, već čista bahatost i obijest koja nije, ne može i ne smije biti karakteristična za policiju bilo koje vrste, nivoa i ranga, već odlikuje neke druge kategorije individua i grupa dijametralno suprotne policiji.

Nažalost, ako su ovi policajci spremni da ovako postupaju prema slobodnim građanima, smatram da bilo koja kategorija slobodnog društva nije sigurna – zaključio je advokat Lekić.

Edmond Mustafa je javnosti poznat kao jedan od naručilaca bacanja eksplozivne naprave na kuću pomoćnika šefa sprovodničke jedinice Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) Saše Burića.

Hapšen je u aprilu 2016. godine zbog napada, prijetnji i nedozvoljenog držanja oružja. B.R.

Podignuta optužnica protiv Janka Vukadinovića i njegove grupe

Optuženi za planiranje likvidacije Belivuka i Miljkovića PODGORICA – Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Janka Vukadinovića i njegove petočlane grupe za planiranje ubistva srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu krajem januara odakle su poletjeli za Beograd poslije posjete vođi kavačkog klana Radoju Zviceru.

Optužnica koju potpisuje glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dostavljena jeVišem sudu na kontrolu koja će biti zakazana u zakonskom roku, kazala je za Pobjedu savjetnik za odbose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović.

Pored Vukadinovića na optužnici su Radovan Stanišić, Mileta Jovanović, Almir Mujahodžić, Momčilo Milić i Dušan Ivanović.

Osoba sa kodnim imenom Kamenko Kuč u ovom predmetu dobila je status svjedoka saradnika i zaštićenog svjedoka.

Vukadinović se tereti da je zajedno sa NN osobom krajem 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi vršenja teških krivičnih djela.

Prema navodima optužnice Jovanović i zaštićeni svjedok Kamenko Kuč su uz pomoć Stanišića 22. junuara u Tivtu pokušali da likvidiraju Belivuka i Miljkovića.

Oni su dan prije planirane likvidacije došli u štek stan u Tivtu koji je za njih prethodno obezbijedio optuženi Stanišić.

U tom stanu su ih čekala i dva pištolja ,,glok 26“ i ,,valter“ sa municijom.

Kako bi provjerio ispravnost oružja Kamenko Kuč je otišao u nenaseljini dio Tivta gdje je iz ,,gloka“ ispalio najmanje tri metka.

Nakon što je odradio probu oružja, on se vratio u štek stan gdje je uz pomoć Jovanovića sa oružja i metaka uklonio sve svoje tragove.

Istog dana su od Vukadinovića dobili informaciju da će Belivuk i Miljković u 10 sati narednog dana biti na tivatskom aerodromu i da na njih pucaju dok budu čekali u redu za čekiranje karata.

Kamenko Kuč i Jovanović su

Uprava policije reagovala na tekst Pobjede pod naslovom ,,Policajac konstatovao da je u autu bio Kandić“

ra Boljevića Tvrde da nijedan nepokretnostima bez validnog pravnog osnova i donosila nezakonita rješenja o upisu nelegalno sagrađenog objekta na osnovu lažnih elaborate.

Takođe, po nalogu Kovačevića je prikrivala činjenice i podatke upisa nelegalnog objekta koji se vode kod Uprave za nekretnine PJ Tivat, ne obavještavajući vlasnika nepokretnosti o izvršenim promjenama i postupcima koji se vode.

Nastavak istrage nezakonitog poslovanja bivšeg direktora Uprave za nekretnine SDT je dovelo do razotkrivanja malverzacija oko prisvajanja državne imovine a u kojima su učestvovali bivši i sadašnji direktori Morskog dobra kao i članovi Upravnog odbora ovog javnog preduzeća. B. R.

13

policajac nije suspendovan

PODGORICA - Uprava policije saopštila je da je netačna informacija da je suspendovan policijski službenik Centra bezbjednosti Podgorica koji je vršio uviđaj saobraćajne nezgode koja se dogodila 2. maja 2021. godine, a u kojem je učestvovao zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić.

Pobjeda je juče objavila da je suspendovan policajac koji je radio uviđaj nezgode kod poslovnog centra ,,Palada“, kao i da je konstatovao da je u automobilu bio Kandić.

Tim povodom u UP su rekli da nijedan službenik Uprave policije nije privremeno udaljen sa rada (suspendovan).

- U konkretnom predmetu postupali su službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije koji su u izvještaju konstatovali da su pripadnici policije postupali u skladu sa zakonom - navedeno je u reagovanju policije.

C.H.

Sa privođenja Veljka Belivuka i Marka Miljkovića

O planiranju ubistva saznali iz medija Veljko Belivuk i Marko Miljković su pred crnogorskim tužiocima ustvrdili da su za planiranje njihove likvidacije saznali iz medija.

Oni su ispričali da su u Crnu Goru došali 17. ili 18. januara na babine Radoju Zviceru koji je dobio dijete i da su odlučili da ostanu na slavi.

U Beograd su trebali da se vrate 22. januara i za let su kupili karte preko Interneta.

na automobil ,,opel zafira“ nakačili lažne tabilice i narednog dana, rano ujutro se uputili prema zgradi tivatskog aerodroma.

Međutim, njihov naum da likvidiraju Belivuka i Miljkovića nije uspio jer ih je na putu do aerodroma presrela policija i uhapsila.

Zaštićeni svjedok krajem januara je u Specijalnom tužilaštvu ispričao da je prema prvobitnom planu grupe Janka Vukadinovića planirano ubistvo Kotoranina Slobodana Kašćelana dok o likvidaciji srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nije bilo pomena.

Kašćelanova likvidacija bila je planirana za 22. januar, kada je trebao da dođe u podgorički Viši sud gdje mu je bilo zakazano suđenje.

Kako je suđenje odgođeno,

Saobraćajna nezgoda u Ulici Pete proleterske u Podgorici

Povrijeđene četiri osobe PODGORICA - Četiri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se juče u 8:56 sati dogodila u Ulici Pete proleterske na Draču u Podgorici, saopšteno je portalu Pobjeda iz OKC-a.

Još nije poznato kako je do nezgode došlo.

U nezgodi su povrijeđene četiri osobe, dva muškarca i dvije žene i prevezeni su u Urgentni blok Kliničkog centra.

Policija je obavila uviđaj.

C.H.

- Kada su u novinama vidjeli šta se desilo odustali su od odlaska u Beograd iz razloga lične bezbjednosti – navodi se u optužnici.

Miljković i Belivuk su ustvrdili da ne poznaju nikog od optuženih za planiranje njihove likvidacije i da ne vide zašto bi neko njima želio zlo jer ne duguju nikome novac niti je njima neko dužan.

Vukadinovićeva grupa je promijenila plan i fokusirala se na organizaciju likvidacije Belivuka i Miljkovića koji su 22. januara trebali da polete za Beograd.

Istražitelji su prikupili dokaze da je neposrednim izvršiocima likvidacije Kašćelana trebalo da bude isplaćeno 500.000 eura, dok su za zločin u Tivtu trebali da budu isplaćeni sa 700.000 i 1.300.000 eura.

Belivuk i Miljković su 30. januara ujutro napustili Crnu Goru, a na beogradskom aerodromu ih je dočekala policija koja ih je sprovela direktno na saslušanje.

Tamošnje vlasti zanimalo je što su ova dva bezbjednosno interesantna lica radila u Crnoj Gori i sa kim su se sastajali.

Belivuk i Miljković su pušteni

na slobodu a nekoliko dana kasnije, 4. februara uhapšeni su pod sumnjom da su organizovali kriminalnu grupu koja je izvršila niz najtežih krivičnih djela, skrivajući se iza Partizanove navijačke grupe ,,Principi“.

Pored njih, tada je uhapšeno još 20-ak pripadnika grupe, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je pokrenulo istragu protiv 22 osobe.

Bezbjednosne službe označavaju ga kao bliskog saradnika ,,kavačana“ i glavnog organizatora poslova i neposrednog izvršioca na terenu, desnu ruku Radoja Zvicera. Operativci tvrde da je upravo Belivuk imao značajnu ulogu u organizovanju ubistva vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini početkom B.R. prošle godine.

Dvije osobe uhapšene jer su uzgajale drogu

Oduzete 222 stabljike marihuane PODGORICA - Granična i kriminalistička policija su prekjuče otkrili parcele na kojima se uzgajala marihuna u mjestu Cijevna Zatrijebačka i uhapsili dvije osobe zbog sumnje da su izvršile krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Službenici Sektora granične policije i Sektora za borbu protiv kriminala vršili su višednevne operativne aktivnosti koje su dovele do

otkrivanja pet parcela na kojima se nalazilo 222 stabljike marihuane – saopšteno je iz policije.

Kako se navodi u saopštenju policije, prekjuče su zatekli P.N. (62) i D.N. (66) u obrađivanju zasada marihuane.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se P.N. i D.N. uhapse.

Pronađena marihuana je izuzeta i biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru.

C.H.

14

Crnom Gorom

Četvrtak, 8. jul 2021.

ŠAVNIK: Opština podstiče poljoprivrednu proizvodnju

Stočarima, voćarima i pčelarima 80.000 eura Cilj nam je da se poveća kvalitet i konkurentnost proizvoda iz ovog kraja, da se individualni proizvođači lakše izbore na tržištu, prilagode savremenijim standardima i u krajnjem povećaju kvalitet života – kaže predsjednik Opštine Jugoslav Jakić NIKŠIĆ – Lokalna uprava ove godine iz budžeta će sa 80.000 eura podržati investicije koje se tiču razvoja poljoprivrede. Predsjednik Opštine Jugoslav Jakić kaže kako im je cilj da se poveća kvalitet i konkurentnost proizvoda iz tog kraja, da se individualni proizvođači lakše izbore na tržištu, prilagode savremenijim standardima i u krajnjem povećaju kvalitet života.

Pravo na podsticajne mjere imaju svi koji imaju registrovano gazdinstvo ili privredno društvo, NVO… ali je preduslov da imaju prebivalište na teritoriji Šavnika najmanje pola godine.

- Planirana je značajna podrška stočarskoj proizvodnji, pčelarima početnicima, poljoprivrednicima, koji žele da nabave uređaje za mužu, nova ležišta za krave, agregate za katune na kojima nema električne energije, cistijerne za vodu, jednogodišnje sadnice kontinentalnog voća - kaže Jakić.

MJERE

-Obezbijeđene su premije stočarima koji imaju do pet grla u vrijednosti od 100 eura, onima koji imaju do deset grla 150 eura, a 200 ako imaju više od deset uslovnih grla. Budžetom je u te svrhe predviđeno 40.000 eura – navodi Jakić.

Odlični prirodni potencijali Ukupan broj registrovanih poljoprivrednih osiguranika u decembru 2019. godine u Šavniku bio je 28, što predstavlja četiri ukupnog broja u sjevernom regionu i 1,7 odsto ukupnog broja na nivou Crne Gore. Dok se u 2019. godini u odnosu na 2011. godinu broj poljoprivrednih osiguranika u sjevernom regionu smanjio, u Šavniku se povećao za 33,3 odsto. Prema analizama, Šavnik ima potencijal za razvijanje poljoprivrede. Gajenje ovaca, koza, govedi i konja je tradicija. Meso, mlijeko, skorup, sir, koza i vuna su proizvodi sa prepoznatljivim kvalitetom, a uslovi dobri za sijanje ječma, raži, ovsa i heljde. Stručnjaci sugerišu da posebnu pažnju treba pokloniti voćarstvu jer je predio niskog Drobnjaka idealno područje za uzgoj šljive, jabuke i kruške.

Jugoslav Jakić

Uz to, svi registrovani pčelari iz poddurmitorskog kraja dobiće tri eura po društvu, a za to je predviđeno ukupno 3.000 eura. Početnici će dobiti podršku za nabavku do tri pčelinja društva i to u iznosu od 65 odsto. Za tu mjeru predviđeno je, takođe, 3.000 eura.

Svi koji imaju najamanje tri muzne krave biće podržani sa 50 odsto ukupne cijene aparata, a stočari mlađi od 40 godina čak sa deset odsto više, ali biće vrednovani zahtjevi sa maksi-

malnim iznosom do 440 eura.

U te svrhe obezbijeđeno je ukupno 6.000 eura. Na sličan način i u istom procentu biće podržani i poljoprivredni proizvođači koji izdižu na katune, a nemaju električnu energiju, kao i oni iz bezvodnih krajeva.

SADNICE

Jakić kaže da su vodili računa i o voćarima kojiće moći da po povlašćenim cijenama nabave jednogodišnje sertifikovane sadnice. Početnici u tom poslu

Bijelo Polje: Mještani prigradskog naselja upozorili nadležne

Put kroz Lješnicu nije bezbjedan

BIJELO POLJE - Mještani Lješnice, jednog od najvećih bjelopoljskih prigradskih naselja, upozoravaju nadležne na lošu putnu infrastrukturu. Posebno ukazuju na problem udarnih rupa u dije-

lu Ulice Miodraga Bulatovića.

- Radi se o frekventnoj dionici koja se proteže kroz naselje i vodi prema seoskom mjesnom centru Grančarevu i selima koja tamo gravitiraju. Put je u do-

sta lošem stanju i predstavlja opasnost za učesnike u saobraćaju prvenstveno vozače. Osim toga ne postoje trotoari odnosno pješačke staze čime je i bezbjednost pješaka dovedena u pitanje - ističu mještani.

će dobiti besplatno sadnice, uz uslova da su upisani u registar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Maksimalno će biti podržani sa po 500 eura, a za tu mjeru Opština je predvidjela ukupno 6.000 eura.

I korisnici lovišta mogu računatu na podršku iz budžeta grada. Ukupno je obezbijeđeno 3.000 eura, a planirana je izgradnja natkrivenih osmatračnica i instalacija videonadzora.

Ra. P.

Danas okrugli sto o Trinaestojulskom ustanku

Doprinos Nikšićana borbi za oslobođenje NIKŠIĆ – UBNOR i antifašisti Nikšića danas organizuju okrugli sto na temu „Nikšićki srez u pripremi Trinaestojulskog ustanka“.

Temu će obraditi iz raznih uglova, tako da će se čuti koliki doprinos su podizanju ustanka dali revolucionari, radnici, zdravstveni radnici, žene, Romi, omladina, prosvjetari, sveštenici...

Program će početi u 10 časova, u Nikšićkom pozorištu.

Učestvuju: Slobodan Mirjačić, Vukota Vukotić, Milojica Dakić, Jovan Muhadinović, Admir Adrović, Vlado Bojović, Maksim Vujačić, Vesna Kovačević, Jasmina Nikčević, Ra. P. Zvezdana Lakić, Ana Pejović i Sait Šabotić.

DANiloVgRAD: KIC pop hor nastupa u subotu

Koncert povodom Dana državnosti DANILOVGRAD - Opština će, povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore, organizovati koncert KIC pop hora ,,Bez dileme – antifašizam“ u subotu sa početkom u 21 sat na Trgu 9. decembar.

Predsjednica Opštine Zorica Kovačević kazala je kako je Danilovgradu čast da obilježi 80. godišnjicu jednog od najsvjetlijih datuma duge, slobodarske, antifašističke istorije države Crne Gore - Trinaesti jul.

Publika u Danilovgradu imaće priliku da čuje hor, pod dirigentskom palicom prof. Petre Ivanović i popularne, nostalgične partizanske i antifaši-

stičke pjesme, među kojima su: ,,Oj, đevojko, drugarice“, ,,Uz maršala Tita“, ,,Bilećanka“, ,,Bela ćao“, ,,Kaćuša“, ,,Računajte na nas“, ,,Komandant Sava“, ,,Odiseja“ i druge.

Solisti hora su: Slavica Dragović, Olivera Ivanović, Slobodanka Seka Martinović, Nadežda Sredanović, Edina Bulić, Jovan Vuković i gošće večeri Milica Vojinović, Milica Milović i Tamara Jovović.

KIC pop hor je za projekat ,,Bez dileme - antifašizam“ dobio prije tri godine Povelju Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za posebne zasluge u razvoju i unaB.K. pređenju antifašizma.

Po njihovim riječima za oštećenja na putu krivi su i vozači kamiona koji tuda prevoze drvne sortimente, kako bi izbjegli kontrole.

U lošem stanju je, kažu, i dionica blizu gradu, gdje ima dosta radnji automehaničarskih, autoelektričarskih i drugih djelatnosti, a frekvencija saobraćaja je velika.

B. Č.

BAR: Manifestacija „U ime Crvene košulje“ održana 40. put u znak sjećanja na strijeljanje desetoro mladih 1944. godine

Čuvati uspomenu na Orfeje belvederske

BAR - Jubilarna 40. manifestacija „U ime Crvene košulje“ održana je u utorak veče na sceni u Starom gradu. Organizovali su je JP Kulturni centar Bar i Opštinski odbor UBNOR-a i antifašista Bar, u znak sjećanja na deset djevojaka i mladića, koji su u zoru, 6. jula 1944. godine, strijeljani u maslinjaku kraj Starog Bara.

Program je započeo izvođenjem pjesme ,,Crvena zora“, u izvedbi sopranistkinje Beate Švabauer. Pjesnik Rajko Joličić kazivao je svoje stihove posvećene ,,Orfejima belvederskim“, a bend ,,Akademia“ je tokom večeri izveo neke od najpopularnijih partizansko-revolucionarnih kompozicija u pop- rok aranžmanima.

U ime organizatora obratio se potpredsjednik UBNOR-a, ge-

neral JNA u penziji Špiro Niković. On je podsjetio da je proteklo 77 godina od stradanja desetoro mladih Barana i Baranki, i to u trenutku kada se u Drugom svjetskom ratu nazirala sloboda.

- Nekoliko dana ranije jedan domaći špijun, saradnik njemačkog okupatora prokazao je grupu djevojaka i mladića, koja se okupljala u kružoku, raspravljajući o dolazećim vremenima i slobodi koja se već nazirala. U toj grupi bili su brat i sestra Zorka i Đorđije Đurović, Milenko Kirović, brat i sestra Ljubica i Stojan Kovačević, Rizo Isaković, Andrija Martinović, Veliša Pavićević, Vojislav Ratković i Matija Zanković - podsjetio je general Niković.

Oni su uhapšeni i bačeni u ta-

VjeČNi SiMBol BoRBe ZA SloBoDU: Špiro Niković

mnicu, u Tatarovici u starobarskoj tvrđavi. Odlukom njemačkog komandanta, potpukovnika Hartmana, su izvedeni na strelište u maslinjaku na Belvederu, a naredbu su izvršili saradnici okupatora.

- Krv naših kćeri i sinova, naših

sestara i braće, naših drugarica i drugova i prijatelja oblila je njihove grudi. Rođene su ,,Crvene košulje“, najsvjetlija zvijezda epopeje slavne antifašističke borbe crnogorskog naroda - istakao je Niković.

Nevine žrtve Zorke, Đorđija,

Milenka, Ljubice, Stojana, Riza, Andrije, Veliše, Vojislava i Matije, emotivno je kazivao Niković ,,duboko su se zarile u ranjenu dušu našega naroda i istoga trena postale slavni, sastavni dio sjajnoga đerdana trinaestojulskih vatri“.

Niković je naglasio da je moderna, napredna i demokratska Crna Gora ugradila i ugrađuje ,,Crvene košulje“ u antifašističke temelje svoje kuće.

- Dugo poslije rata mislilo se da su nacizam i fašizam pobijeđeni i mrtvi. No, nije tako. Svijet je ponovo suočen sa tom opakom prijetnjom čovjekovoj elementarnoj slobodi. Te dvije pošasti širom svijeta ponovo suludo kidišu na čovjekovu slobodu i pravo na častan život. Danas vidimo da od nacizma i fašizma ima gore. To je klero- fašizam,

koji svoje ideale nastranosti crpi iz mraka inkvizicije i ranije, odnosno XII vijeka. Zato su ,,Crvene košulje“ u srcima naših ljudi i naše mladosti, garant naše vječnosti. Neka je vječna Crna Gora - rekao je Niković.

Jubilarnoj manifestaciji „U ime Crvene košulje“ prisustvovali su predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, gradonačelnik grada pobratima Resena u Makedoniji Živko Gošarevski, inače unuk prvoborca, Branka Nikezić, kćerka narodnog heroja Petra Vojvodića, potpredsjednica Opštine Tanja Spičanović…

Publika na sceni u Starom gradu je gromkim aplauzima ispratila „Akademijino“ izvođenje kompozicija „Računajte na nas“, „Po šumama i gorama“, „Bella ciao“…

V. K. V.

Crnom Gorom

Četvrtak, 8. jul 2021.

15

DANILOVGRAD: Završen prvi upisni rok u Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“

CEDIS

Iz OŠ ,,Vuko Jovović“ upisano je 42, iz OŠ ,,Njegoš“ u Spužu sedam, iz OŠ ,,Blažo Mraković“ u Donjem Zagaraču jedan učenik. Iz podgoričkih osnovnih škola upisana su 34 učenika - kaže direktor Miloje Aranitović

PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Ostalo 56 slobodnih mjesta DANILOVGRAD – U prvom upisnom roku u Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ upisana su 84 učenika, a konkurs je bio raspisan za 140.

Prema riječima direktora Miloja Aranitovića, dokumenta za upis predalo je 86 kandidata od kojih dva nijesu ispunjavala uslove konkursa tj. bili su ispod crte, imali su manje od 60 bodova, koliko je potrebno za upis u Gimnaziju.

STATISTIKA

- Iz OŠ ,,Vuko Jovović“ upisano je 42, iz OŠ ,,Njegoš“ u Spužu sedam, iz OŠ ,,Blažo Mraković“ u Donjem Zagaraču jedan učenik. Iz podgoričkih osnovnih škola upisana su 34 učenika.

Još je nepopunjeno 56 mjesta, za koja svršeni osnovci mogu konkurisati u avgustovskom upisnom roku - kazao je Aranitović.

Od upisanih đaka u septembru biće formirano pet odjeljenja opšteg smjera. Prošle školske godine nastavu u prvom razredu je pohađalo 98 učenika i tada su formirana četiri odjeljenja.

Do prije nekoliko godina danilovgradsku gimnaziju upisivao

LJETO ĆE ISKORISTITI ZA UREĐENJE OBJEKTA: Gimnazija ,,Petar I Petrović Njegoš“

Miloje Aranitović

je veliki broj đaka iz Podgorice.

Na primjer, školske 2016/2017. raspisan je konkurs za upis 120 đaka u prvi razred, a stiglo je 198 prijava. Iz glavnog grada bilo je čak 113 učenika pa je formirano šest odjeljenja i uvedena druga smjena. Naredne školske godine raspisan je konkurs za 168 đaka, u prvom roku je upisano 110 od kojih je polovina bila iz Podgorice.

jednički jezik sa auto-prevoznicima kako bi učenici bezbjedno putovali od kuće do škole i natrag. Ministarstvo prosvjete participira sa 20 odsto od cijene mjesečne karte nakon ugovora koji Savjet roditelja zaključi sa prevoznicima - naglasio je Aranitović.

Osnovnu školu 2020/2021. završilo je oko 7.000 učenika.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta u junu je raspisalo konkurs za upis učenika u prvi razred srednje škole, oglašeno je ukupno 8.491 mjesto (u gimnazijama 2.324).

B. KADIĆ

PREVOZ

Razlog za smanjeno interesovanje osnovaca iz Podgorice za upis u danilovgradsku gim-

Uređenje dvorišta Ljetnji raspust menadžment Gimnazije će iskoristiti da sprovede aktivnosti na uređenju unutrašnjosti objekta i dvorišta.

Direktor Miloje Aranitović kaže da će se do 1. septembra postarati da uljepšaju enterijer u objektu i dvorišni prostor kako bi đaci i nastavnici imali optimalne uslove za rad i učenje.

- Takođe predviđeno je krečenje zgrade, a završićemo i neophodne sitnije popravke u učionicama i kabinetima – kazao je Aranitović.

naziju Aranitović vidi u prevozu, tj.činjenici da roditelji moraju učestvovati u cijeni prevoza.

- Do 2005. godine prevoz je bio besplatan a sada opterećuje porodični budžet. Ipak Savjet roditelja uspijeva da nađe za-

Članovi udruženja penzionera obišli spomenik Vidoju Žarkoviću u Nedajnu

Sjećanje na revolucionara i državnika

POKLONILI SE ČASNOM ŽIVOTU I VELIKOM DJELU: Kod spomenika Vidoju Žarkoviću

BAR: Saradnja Opštine i Turističke organizacije

PODGORICA - Članovi Udruženja penzionera Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, ANB i Policijske akademije su u sklopu afirmacije i njegovanja antifašističkih tradicija prekjuče posjetili Plužine i Nedajno, rodno selo crnogorskog i jugoslovenskog revolucionara Vidoja Žarkovića.

U prisustvu mještana, položen je vijenac na spomenik dugogodišnjem i jednom od najomiljenijih rukovodilaca u socijalističkoj izgradnji i evocirano sjećanje na revolucionarni put i stvaralački doprinos u socijalističkoj izgradnji Crne Gore i Jugoslavije.

Vidoje Žarković rođen je 10. juna 1927. godine u selu Nedajno u Pivi. Bio je jedan od najmlađih boraca Prve proleterske udarne brigade, a član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1943. godine.

Obavljao je više visokih državnih i partijskih dužnosti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Bio je predsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, predsjednik Skupštine Crne Gore, predsjednik Izvršnog vijeća SR Crne Gore i predsjednik CKSK Crne Gore... Umro je u Beogradu 20. septembra 2000. godine.

R.U.-I.

HERCEG NOVI: Menadžment gradske luke planira osavremenjavanje rada

Osnovci iz Mojkovca Postaviće video-nadzor i nabaviti ljetuju u Sutomoru malu hidrometeorološku stanicu BAR - Djeca iz seoskih škola u Mojkovcu ljetuju u Sutomoru.

To su im omogućili Opština Bar i Turistička organizacija grada, u saradnji sa Opštinom Mojkovac.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević, zajedno sa direktorom TO Bar Emilom Kukaljem, obišao je djecu u odmaralištu i uvjerio se da njihov boravak i odmor protiče u najboljem redu i da su zadovoljni gostoprimstvom. Oni su prethodnih dana imali niz sportskih aktivnosti i izleta ali i učili kako da savladaju vještine plivanja i ronjenja.

Raičević i Kukalj uručili su djeci prigodne poklone za predstojeću školsku godinu. Učitelji, koji su u pratnji djece, iskazali su zahvalnost Opštini i Turističkoj organizaciji i izrazili uvjerenje da će se ovako kvalitetna saradnja nastaviti i u narednom godinama. V. K. V.

TENDER ĆE ZAVRŠITI U SEPTEMBRU: Luka na Škveru

ZADOVOLJNI GOSTOPRIMSTVOM: Raičević sa mališanima

HERCEG NOVI – Gradska luka na Škveru će nabaviti opremu za monitoring iz sredstava koja su obezbijeđena iz IPA projekta ,,Regal Ports“. Vrijednost opreme je oko 40.000 eura a tender koji je raspisan trebalo bi da bude realizovan u septembru.

Prema riječima direktora Agencije za gazdovanje gradskom lukom Boža Ukropin, nabaviće opremu koja luci nedostaje, a kojom će se obezbijediti veća sigurnost.

– Nabavka male moderne hi-

drometeorološke stanice i opreme za kompletan monitoring, sadržaj je koji je veoma neophodan, a našu kancelariju opremićemo novim kompjuterima. Završavanjem tendera do kraja septembra, nadam se uspješno, preuzećemo brigu o luci video-nadzorom, sve ono što je do sada radila privatna firma za obezbjeđenje imovine – kazao je Ukropina.

Postavljanjem sigurnosnih kamera u luci, neće se samo povećati sigurnost, već će se napraviti

i značajna finansijska ušteda.

– Riječ je o sigurnosti objekata i plovila koji su u luci. Imaćemo kompletan nadzor u akvatorijumu gradske luke i na šetalištu, gdje svakodnevno imamo kršenje saobraćajnih propisa. To će značiti uštedu u sredstvima, jer plaćati svakog mjeseca agenciji za obezbjeđenje je veliki izdatak – naveo je Ukropina.

Projekat „Regal Ports“ realizuje se kroz prekograničnu saradnju malih luka Albanije, Italije i Crne Gore. Ž. K.

Isključenja u 13 opština

Andrijevica: od 7:30 do 18 h dio sela Đulići, Cecuni, Kruška, dio sela Kuti, Košutice, Konjuhe Brod, Dulipolje, Jošanica.

Berane: od 8 do 10 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje, hotel ,,Berane“, naselje Hareme i dio naselja Luge; od 8:30 do 14:30 h selo Ruišta.

Bijelo Polje: od 8 do 9 i od 17 do 18 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Vlah, Boljanina, Pex Impex, Repetitor Kurilo, Zminac; od 8 do 18 h Bogaz, Vlah, Boljanina, Pex Impex, Repetitor ‘Kurilo’, Zminac; od 9 do 18 h Mioče, Mojstir, Pavino Polje, Sela, Barice – Škola.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Dolovi Komanski, Mandići.

Gusinje: od 9 do 14:30 h dio sela Kruševo.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari; od 9 do 15 h Bare.

Kotor: od 8 do 10 h Prčanj Glavati dio potrošača; od 9 do 11 h Mirac, Pipoljevac; od 10 do 12 h Škaljari - oko Štamparije.

Mojkovac: od 10 do 13 h Gornja Polja.

Nikšić: od 9 do 15 h Bulevar 13. jul, zgrada Ibona; od 7:30 do 12 h Buda Tomovića - Janjušević, Ozrinići, Mljekara Srna, Gračanica - Romsko naselje, Rampa Boksita, Bršno; od 8 do 15 h Ozrinići - Krivi rog, dio Vilusa, Seoca; od 8 do 18 h Dubočke, Cerovačka Glavica.

Pljevlja: od 7:30 do 18 h Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka (moguća kratka isključenja na početku i završetku radova); od 7:30 do 18 h Rađevići, Mironići; od 9 do 18 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17 h Njivice.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Seošnica.

Ulcinj: od 8:30 do 14:30 h dio centra Štoja (Novosadska ulica, Rožajska ulica, Sandžačka ulica, Bjelopoljska ulica, Podgorička ulica, Gusinjska ulica); od 8 do 12 h dio naselja Donja Kolomza kod džamije; od 5 do 6 h Donji i Gornji Štoj, Sveti Nikola i Ada Bojana. Žabljak: od 8 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

16

Kultura

Četvrtak, 8. jul 2021.

Poziv za profesionalnu obuku „Performing Arts Focus“

PODGORICA – Crnogorska rediteljka Dušanka Belada učestvovaće u programu profesionalne obuke „Performing Arts Focus in Avignon“, koji organizuje Francuski institut u Parizu sa članovima internacionalnih festivala savremenog pozorišta širom Evrope, od 7. do 11. jula, u saradnji s renomiranim pozorišnim festivalom u Avinjonu.

U saradnji s programom „Teatroskop“ koji podstiče saradnju Francuske i Jugoistočne Evrope i uz podršku Francuskog instituta Crne Gore, Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) je, kao regionalno prepoznat pozorišni festival, dobio priliku da delegira jednog člana. U ime FIAT-a, festivalu će prisustvovati članica kreativnog tima, rediteljka Belada.

Obuka će trajati pet dana, a učesnici iz 20 različitih zemalja imaće priliku da pogledaju 14 predstava savremenih produkcija festivalskog segmenta „Festival Off“, kao i da razmjenjuju i dijele iskustva, a time i podstiču moguć-

V. MiškoVić

Belada u ime FIAT-a putuje u Avinjon

Dušanka Belada

nost međunarodne saradnje.

- Programi će se odvijati u još uvijek neizvjesnom globalnom zdravstvenom kontekstu, što je doprinijelo ekstremnom slabljenju umjetničkih praksi u Francuskoj i svijetu. Tim prije je izuzetno važno obnoviti veze između savremenog francuskog stvaralaštva i njegove publike u inostranstvu. Partnerstvo Francuskog instituta se upravo ogleda u tome da udruži snage sa svojim privilegovanim partnerima u Avinjonu, da podrži razvoj njihovih profesionalnih mreža i podstakne cirkulaciju umjetničkih djela u inostranstvu – navodi se u saopštenju R. K. PR službe FIAT-a.

Multimedijalno veče posvećeno Nebojši Glogovcu

„Glogi“ u KIC-u

PODGORICA - Nova knjiga „Glogi“, autora Aleksandra Đuričića o jedinstvenom, velikom glumcu Nebojši Glogovcu, biće predstavljena večeras u 20:30 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Promociji će prethoditi projekcija jednog od posljednjih filmova u kojima je Glogovac igrao „Ustav Republike Hrvatske“ Rajka Grlića - koja je zakazana za 19 sati.

Učesnici promocije, uz autora biće: reditelji Ana Vukotić i Nikola Vukčević, Zoran Zonjo Marković iz organizacije The Books of Knjige, glumica Žaklina Oštir, pjevač Edo Abdović i autorka ove multimedijalne večeri Snežana BurzanVuksanović.

Knjigu „Glogi“ objavila je izdavačka kuća „Vukotić medija“ iz Beograda. Uz ostalo, publika će saznati da je Glogovac osam puta polagao vozački u Pančevu, te da je upravo to u njemu probudilo veliki inat pa je postao ljubitelj vožnje, automobila i motora. U knjizi o velikom glumcu govore i žene koje je

PODGORICA – Predstava Gradskog pozorišta ,,Pukovnik Ptica“, koju je po tekstu Hrista Bojčeva režirao Marko Manojlović, izvedena je u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci, u okviru takmičarskog programa 23. Teatar festa ,,Petar Kočić“ koji se održava od 4. do 10. jula.

Glumački ansambl predstave čine Branimir Popović/Simo Trebješanin, Branka Femić-Šćekić, Emir Ćatović, Goran Slavić, Jelena Simić, Goran Vujović i Miloš Pejović, a nakon predstave održan je razgovor sa medijima.

BOLJI SVIJET

Poruka, metafizika, metafora i životnost ovog teksta, kako je kazao umjetnički direktor Gradskog pozorišta Dušan Kovačević, zaista pruža glumcu da pokaže sve svoje mogućnosti i scenske talente.

- Ludnica u kojoj mi živimo i dan danas je tu tako da je i izbor teksta bio nužan, jer mi iz te ludnice nismo nikad izašli.

Bez obzira na to što je tekst nastao devedesetih, danas su stvari na ovim prostorima možda i mnogo gore što mi to, htjeli ili ne, ne želimo da prihvatimo, jer se nadamo boljim vremenima. Oni vjeruju u nešto što je naizgled nemoguće, a ta vjera je toliko čista i jasna da se ta realnost njima i ostvari. Jednog čovjeka, koji je na ponoru života, kojeg uspiju da uvuku u sve to, da mu daju nadu, vjeru i da ga izliječe. To je upravo ono što mi treba da radimo na ovim prostorima, da vjerujemo u sebe i u svoje ideje, koliko god mislili da nas ljudi smatraju ludima, da ne odustajemo od ideje i da stvaramo bolji svijet - kazao je Kovačević.

Korona nije dala ovoj predstavi da ostvari život pa je, prema riječima Femić-Šćekić, sve

Ne odustajmo i stvarajmo bo Ludnica u kojoj mi živimo i dan-danas je tu tako da je i izbor teksta bio nužan, jer mi iz te ludnice nijesmo nikad izašli. Bez obzira na to što je tekst nastao devedesetih, danas su stvari na ovim prostorima možda i mnogo gore ali mi to, htjeli ili ne, ne želimo da prihvatimo – kazao je Dušan Kovačević

Ansambl predstave „Pukovnik Ptica“ na sceni Narodnog pozorišta u Banjaluci

ostalo na nivou nadanja.

- Mi smo imali premijeru prošle godine krajem januara i nekoliko igranja i nakon toga je uslijedio lokdaun. Ovo večerašnje igranje je bilo prvo nakon jednogodišnje pauze.

Bilo je komentara da je predstava optimistična, tako je i postavljena, i ne bih voljela da

mi sa ovih prostora završimo kao ova grupa ljudi na trgu u Strazburu koji niti mogu da budu u sistemu, niti mogu da budu izbačeni. Tu smo jer smo toliko to htjeli, a možda je bolje da ostanemo tu gdje jesmo i njegujemo ono što imamo – rekla je Femić-Šćekić.

Glumac Simo Trebješanin pr-

vi put je zaigrao u ovoj predstavi, umjesto Branimira Popovića.

- Ovo je meni premijerno izvođenje, prvi put sam večeras igrao ovu predstavu. Mislim da smo mi na ovim prostorima, u toj potrazi za Evropskom unijom postali kao onaj magarac kome stavite šargare-

Umjetnica Kaltrina Hoti za Pobjedu o izložbi ,,Očekivanje nemogućeg“ volio i koje su njega voljele, ali i kumovi, prijatelji, ljudi koji su bili sa njim kada nije bio na sceni, kada se „saplitao“ o sopstveni talenat i kada mu je trebalo snage da se popne na glumački tron, sa kojeg nikada nije sišao. Kako je živio, volio i plakao veliki glumac, neke su od centralnih tema o kojima govori ova knjiga osvjetljavajući jednog drugačijeg Glogovca. U knjizi su i prvi put objavljene pjesme koje je veliki glumac pisao samo za svoju dušu. Đuričić je do sada objavio knjige „Posle fajronta - knjiga o Paji“ (2009), „Čuvarkuće - Udovice pisaca“ (2017), „Tajne slavnih Srba“ (2019) i „Glogi“ (2021). Dobitnik je nagrade Dejan Medaković za 2017. godinu.

B. B.

Lalović i Nikolić u „Delti“ PODGORICA – Književnica Jasenka Lalović otvoriće knjižaru „Kosmos“, večeras u 20 sati u tržnom centru „Delta siti“. Lalović je autorka romana „S one bande moje gore“ i „S ove bande moje gore“ kojima je osvojila čitaoce i na koje se njen najnoviji roman, „Kastigulja“, nadovezuje.

Potom slijedi promocija knjige Jovice Nikolića „Zagrljaj u pokretu“. O knjizi će govoriti Miloš Rabrenović, Goran Bošković i Tiho Vu-

Predstava Gradskog pozorišta ,,Pukovnik Ptica“ izvedena u takmičarskom

jović, a veče će moderirati Slobodanka Seka Martinović. Publika će moći da prisustvuje i plesnoj večeri, proba crnogorska vina, ali i da se druži sa autorima Lalević i Nikolić koji će potpisivati svoje knjige.

Knjižara „Kosmos“ večeras nudi i popuste - uz svaku kupljenu knjigu može se odabrati jedna na poklon, od preko 50 ponuđenih naslova, dok se na sav preostali asortiman može ostvariti 20 posto popusta.

R. K.

PODGORICA - Izložba radova ,,Očekivanje nemogućeg/Waiting for impossible“, autorke Kaltrine Hoti, otvorena je u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“. Životni put umjetnice odrazio se na njeno stvaralaštvo.

Rođena je u Plavu, a osnovnu školu završila je u Prištini, gdje je upisala i Srednju medicinsku školu. Još prije završetka prve godine, sa roditeljima je otišla u Ameriku. Slikarstvo je završila u Zapadnom umjetničkom studiju, u klasi profesora Chuucka DeHaana. Nakon 32 godina života u Americi, vratila se u domovinu, u selo Hote kod Plava, gdje je otvorila galeriju i nastavila svoj umjetnički život.

Hoti je za Pobjedu kazala da je umjetnost svuda ista.

- Uvijek je u pitanju koliko smo hrabri i šta tražimo, prvo od samog sebe. To što nađemo u sebi onda ,,guramo“ na platno. Prilikom jedne likovne aktivnosti u Plavu, kada smo radili sa djecom, naišla sam na sliku djeteta od 12 godina koje je jako talentovano.

Eto, u Plavu, u malom mjestu, ima talenata koji sjutra mogu da budu velika imena. Nema veze gdje si, traži sebe i nađi platno - rekla je Hoti.

Odgovarajući na pitanje zašto se vratila u Crnu Goru, Hoti je istakla da se zapitala: ,,Da li hoćeš da postojiš ili da živiš?“

Nikada ne zaboravi svoj korijen

Kaltrina Hoti na izložbi u KIC-u

- Ako hoćeš da živiš onda živi tu gdje ti je kamen. Umorila sam se da budem druga osoba negdje gdje ti ne kažu pravo ime. Moj profesor Chuck DeHaan uticao je na moj povratak. Pokazao mi je, kroz njegovu, američku kulturu - radi, ali nikada nemoj da

zaboraviš svoj korijen. Pravi umjetnik, ako nije povezan sa svojom zemljom, on ne može da stvara umjetnost. Može da stvara slike, ali ne umjetnost rekla je Hoti.

Prema njenim riječima, Plav je vrlo inspirativan grad.

- Zaboravljeni je grad. Plav je

lijep, ali niko ne vidi njegovu ljepotu - smatra Hoti.

Pred publikom u KIC-u su djela iz 2018. godine, kada se umjetnica vratila u Crnu Goru, djela iz 2019. godine, a većinom su radovi nastali tokom karantina.

- Inspiracija za umjetnika je sami život. Inspiriše me ono što sam našla poslije 32 godine. Pričam priču kroz boje, ne preko objekta. Pokušavam da probudim one osjećaje kojih se ponekad plašimo da izrazimo. To su slike koje kroz boje hoće da dodirnu osjećaje koje smo malo uspavali.

Osjećaj ljubavi, tišine i mira.

Gdje god da se okrenemo da uvijek tražimo ljepotu, a ne ono što nam smeta - istakla je Hoti.

U Americi je crtala potpuno drugu temu, jer je, kako kaže, bila željna onoga što ima sada u Crnoj Gori.

- Neću da crtam ono što ne osjećam i što ne znam. Smatram da je bolje da si mali umjetnik u svojoj zemlji nego veliki po svijetu. Hoću da u mojoj biografiji stoji Kaltrina Hoti iz Crne Gore - istakla je Hoti.

Izložbu je otvorio profesor filozofije Esko Muratović.

Organizovli su je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i JU Ratkovićeve večeri poezije, uz podršku KIC-a ,,Budo Tomović“. Postavka slika može da se pogleda do 16. jula. A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 8. jul 2021.

17

m programu Teatar festa ,,Petar Kočić“ U Podgorici predstavljena knjiga „Građa za fitonimiju Crne Gore“ Vukića Pulevića

o od ideja Sačuvao dragocjeno botaničko blago olji svijet

skoj botanici i fitotoponimiji – rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, iako u dubokim godinama akademik Pulević zaštitu i opravdanje nije iznalazio nego se prihvatio posla kojim je u posljednjem trenutku sačuvano dragocjeno botaničko blago.

- Ovom knjigom je sabrana golema masa nesistematizovane građe, parcijalno bilježene i rasute po najrazličitijoj literaturi – kazao je Vujović i dodao da je Pulevićevo djelo poduhvat za najviše poštovanje.

Prema njegovim riječima, istorija ovog pitanja govori da je organizovanije bilježenje fitonimske građe na ovim prostorima otpočeo Vuk Karadžić.

- U Srpskom rečniku, kako je Pulević pedantno istražio, nalazi se oko 200 imena sakupljenih u Crnoj Gori – rekao je Vujović.

U takmičarskom programu sedam predstava Teatar fest „Petar Kočić“ jedna je od najznačajnijih teatarskih smotri na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, a posebno u domenu edukacije i stvaranja pozorišne publike.

U ovogodišnjoj takmičarskoj selekciji, osim podgoričke, selektovano je još šest predstava - „Genetika Glembajevih“ Narodnog pozorišta Republike Srp-

pu ispred glave i on ide za tom šargarepom da nađe tu sreću, ali je neće nikad naći tamo, pronaći će je samo u sebi - rekao je Trebješanin.

IZAZOV

Gluma je, prema riječima Pejovića, jedno ludačko vjerovanje u to što radite, što se poklapa sa junacima predstave, dok je Slavić podsjetio na inspirativan rad sa rediteljem Manojlovićem. U radu na ovoj predstavi, kako je Vujović rekao, krenuli su od balkanskog magičnog primitivizma i te potrebe da se ide u Evropu, dok je Simić istakla da je posebno interesantno za ovu predstavu što od brojnih slojeva o kojima se priča, posjeduje onaj ljudski. Rad na ovoj pred-

ske, „Balkanski špijun“ Narodnog pozorišta u Beogradu, „Kreketanje“ Narodnog pozorišta iz Tuzle, „Ko je ubio Dženis Džoplin“ Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada i Omladinske prestonice Evrope iz Novog Sada (OPENS), „Osama – Kasaba u Njujorku“ Zvezdara teatara i „Ana Karenjina“ Novosadskog pozorišta (Ujvideki szinhaz).

stavi za Ćatovića je bio izuzetan glumački izazov.

Egzistencijalni problemi, individualne i kolektivne slobode, čovječija potreba za smislom... samo su neke od tema koje ovaj satirični komad Hrista Bojčeva prožima. A, kako je reditelj Manojlović ranije kazao za Pobjedu, ono isto što će je činiti aktuelnom zauvijek, jeste taj vapaj junaka za boljim svijetom.

- Ali, Bojčev nudi i način kako to postići, kako živjeti u skladu sa tom potrebom. Komad, a nadam se i predstava, inspiriše i podsjeća na nešto što smo, čini mi se zaboravili, a to je da smo jedino živi ako stavimo naš život u službu nečega što je veće od nas – kazao je Manojlović.

S. V.

„(Ne) pričaj mi bajke“ u Zetskom domu

PODGORICA – Predstava „(Ne) pričaj mi bajke“, nastala u produkciji Dramskog studija „Prazan prostor“, Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Kotorskog festivala pozorišta za djecu, biće odigrana večeras u 19 sati, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.

Autori predstave, koja je nastala prema motivima bajki Hansa Kristijana Andersena, su glumci Jelena Laban, Jelena Šestović,

Pavle Prelević i Stevan Vuković.

Predstava je namijenjena mladoj publici, uzrasta od osam godina i više, a kako je autorski tim u poruci gledaocima kazao, u pitanju je posveta vezi između bajki i života.

Kako je saopšteno iz Zetskog doma, ulaznice se mogu kupiti na blagajni od 10 do 13 sati i od 18 do 20 sati, a na dan predstave do 19 sati. Više informacija je dostupno na broj 067/428 - 655.

S. V.

Premijera filma „Neću“ u Podgorici PODGORICA - Kratki igrani film za mlade „Neću“, rediteljke Dušanke Belade, biće premijerno prikazan večeras u 21 sat, u amfiteatru kod Moskovskog mosta, u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“. Film, koji je nastao u produkciji Malog ateljea „Arlekin“ stavlja u fokus javnosti problematiku socijalnih anomalija i njihove zabrinjavajuće zastupljenosti.

U radu sa najstarijim polaznicima dramske sekcije Malog ateljea „Arlekin“

analizirane su teme diskriminacije, rasizma, bolesti zavisnosti, nasilja, jezika, kulture. Na ovaj način dobili su mogućnost da iskažu svoj bunt i odnos prema onome što ih najviše tišti u njihovom odrastanju. Glumačkom igrom, uz komentare na svakodnevne situacije sa kojim se susrijeću savremeni adolescenti, zaokružen je koncept edukativnog filma za mlade, što za proizvod ima film sa snažnom porukom koji istovremeno prenosi stavove, razmišljanja i ubjeđenja mladih.

R. K.

Promocija knjige Pulevića ispred Biblioteke

PODGORICA – Knjiga „Građa za fitonimiju Crne Gore“, akademika Vukića Pulevića, predstavljena je na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta. Izdavači djela su FCJK i Biblioteka.

Pored autora, na večeri su govorili recezenti knjige dr Snežana Vuksanović i doktorand Novica Vujović i prof. dr Adnan Čirgić. Veče je moderirala Sanja Orlandić.

Vuksanović je dugogodišnja saradnica profesora Pulevića.

Govorila je o bogatoj profesionalnoj i životnoj biografiji autora. Ona je pojasnila da je san svakog botaničara da otkrije novu vrstu za nauku i da neka

druga novoimenovana vrsta dobije ime u njegovu čast.

- Pulević je uspio da odsanja oba sna i to na javi. Naime, kao mladi botaničar otkrio je dvije nove vrste za nauku iz roda kaćuna. Zvončić koji je otrkiven na Durmitoru dobio je ime u čast profesora Pulevića – istakla je Vuksanović.

VELIKI REZULTATI

Čirgić je istakao da je Pulević osobena pojava u crnogorskoj nauci, te da je najpredaniji naučnik koga ima Crna Gora.

On je kazao da o tome svjedoče njegova onomastička istraživanja kojima je posvećen posljednjih 25 godina.

- I sam je više puta istakao da je osnovni problem današnjih onomastičkih istraživanja

oskudnost literarnih izvora – kazao je Čirgić.

Da bi doskočio tom problemu, prema njegovim riječima, on nije preskočio nijednu dostupnu publikaciju iz crnogorske dijalektologije, a teško da mu je i promakla zavičajna knjiga.

- Osnovna Pulevićeva struka je botanika. To je svima znano – rekao je Čirgić i dodao da se Pulević životom i radom vezao za Crnu Goru i ostavio u njoj nemjerljive rezultate.

Vujović je kazao da je profesorov doprinos crnogorskoj leksikologiji vidljiv na referentnim naučnim adresama.

- Knjiga „Građa za fitonimiju Crne Gore“ još jedan je u nizu povoda da se govori o najznačajnijem čovjeku u crnogor-

Izložba „Mediteranske obale“ Slobodana Slovinića otvorena u Tivtu TIVAT – Tivćanima i gostima grada, postavkom pod nazivom „Mediteranske obale“, predstavio se Slobodan Slovinić. Izložbu djela slikara, likovnog kritičara i publiciste, ovjenčanog brojnim domaćim i međunarodnim nagradama, organizovala je JU „Muzej i galerija“.

- Stvaralački postupak Slobodana Slovinića je studiozan i kompleksan, u njegovom djelu nije prisutan samo likovni, već i literalni, arhitektonski i tekstualni aspekt. Zato u prvom sloju njegovih radova, rađenih tehnikom gvaš na akvarel papiru, možemo primijetiti pejzaže mediteranskih obala dajući nam slobodu tumačenja i proučavanja – kazala je istoričarka umjetnosti Marija Saičić, ovarajući izložbu.

Kako je istakla, u drugom sloju, grafitnom olovkom Slovinić postavlja prepoznatljive horizontalne i vertikalne linije koje doprinose građenju kompletne kompozicije.

- S jedne strane na njegovim radovima smjenjuju se olujni i burni ritmovi, poput mora usred bure, dok sa druge strane vidimo sanjalačku atmosferu, poput sutona na obali mora a sve to komponuje izuzetno znalački, prikazujući nam dvi-

More kao stalni pratilac i ishodište

Slobodan Slovinić na izložbi u Tivtu

je strane Mediterana - kazala je Saičić, naglašavajući da se umjetnik radovima nastalim 2018. godine vraća do sopstvenih početaka, do Kotora i Budve, gdje je rođen i gdje je proveo djetinjstvo.

More je, naglasio je Slovinić, njegov stalni pratilac i njegovo ishodište.

- Školjevi, obale, kamen, voda - sve to nosim u duši. Naše obale su toplih boja, bogate su koloritom, ne kao što se misli samo sive, plave i zelene. Tu su i žuti, zeleni i oranž tonovi.

Ove predjele najradije slikam gvaš tehnikom na akvarel papiru koja mi je i najpraktičnija i njome brzo postižem željene efekte. Masne krede i crni kreon daju tu neophodnu čvrstu liniju, konstruktivnu mrežu i dinamiku koje sve ostale partije koje lebde u prostori učvršćuju, a sve to inače odgovara mom temperamentu - pojasnio je Slovinić.

Radovi Slobodana Slovinića izloženi su u galerijskom prostoru ljetnikovca Buća- Lukovć.

S. K.

PREPREKE

Pulević je kazao da je ova knjiga jedini projekat u kojem je previdio svoje mogućnosti.

- Mislio sam da ću da uradim Botanički rječnik Crne Gore, međutim odmah sam naišao na prepreke preko kojih se ne može proći. Jedna je apsolutna nemogućnost da se uzme izvorna građa sa crnogorskih terena, jer jer crnogorsko selo danas u potpunosti havarisano – kazao je Pulević.

Pojasnio je da je to bio posao XIX vijeka.

- Tada je to trebalo raditi i u Crnoj Gori. Ja sam to počeo po meraku. Druga prepreka su moje godine, ali nijesam stao.

Dao sam neku osnovu i trebalo bi da ovo neko nastavi, a valjalo bi da bude tim, a ne pojedinac – zaključio je Pulević. B. B.

„Maske života“ u Tivtu PODGORICA – Izložba djela Marije Radusinović, pod nazivom „Maske života“, biće otvorena večeras u 20:30 sati u Muzeju i galeriji Tivat.

O radovima će govoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić.

Radusinović je rođena 1997. godine u Podgorici. Diplomirala je 2020. godine u klasi prof. Ratka Odalovića na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Član je ULUCG od 2019. Učestvovala je na više grupnih izložbi. Dobitnica je više nagrada na umjetničkim smotrama u inostranstvu: prve nagrade za sliku u Poljskoj 2013. i Češkoj 2014. godine, za grafiku u Mađarskoj 2014. godine...

B. B.

18

Hronika Podgorice

Obilježavanje 13. jula u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“

Izložba i film o heroinama U susret Danu državnosti i obilježavanju 80 godina od Trinaestojulskog ustanka, u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“ napravljena je izložba literature koja je relevantna za ovaj istorijski događaj.

Digitalnu informativnu izložbu posvećenu učesnicama Trinaestojulskog ustanka posjetioci će moći da pogledaju na interaktivnoj tabli na međuspratu Biblioteke. Ova izložba o crnogorskim heroinama trajaće do kraja naredne sedmice.

Program nastao povodom Dana državnosti upotpuniće projekcija filma ,,Partizanke (žene Jugoslavije u NOB-u)“.

Film će biti prikazan u petak, 9. jula na zidu Biblioteke (prema Trgu nezavisnosti) u 21:30 H. P. sati.

Isključenje vode

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija saopšteno je da će potrošači sa Bulevara 21. maja (od raskrsnice sa Ulicom Miloja Pavlovića do prvog kružnog toka u Donjoj Gorici) danas biti bez vode u periodu od 10 do 13 sati.

Do privremene obustave snabdijevanja doći će zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži.

H. P.

Četvrtak, 8. jul 2021.

U Kući zdravlja predstavljeni rezultati istraživanja o prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti

Informisanje

Rizična ponašanja i loše navike najčešći ,,okidači“ Međunarodni institut za zdravstvene i socijalne strateške strudije, u partnerstvu sa Centrom za prevenciju protiv gojaznosti (CEPROG), uz podršku Kuće zdravlja Glavnog grada, juče je predstavio rezultate istraživanja znanja, stavova i ponašanja mladih odraslih osoba sa područja Crne Gore u pogledu vodećih faktora rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti.

Riječ je o istraživanju sprovedenom u okviru projekta „Kreiranje ambijenta za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti (HNB) među mladim odraslim osobama u Crnoj Gori“.

Istraživanje je sprovedeno u cilju otkrivanja strategije i savjeta koji mogu pomoći u promjeni unutrašnjeg i spoljašnjeg ambijenta za smanjenje rizičnih ponašanja koja uzrokuju HNB kod mladih u Crnoj Gori. Kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, dijabetes i hronične bolesti disajnih puteva su odgovorne za sedam od deset smrtnih slučajeva širom svijeta. Faktori koji dominatno doprinose njihovoj pojavi su loša ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, upotreba duvana, štetna

Kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, dijabetes i hronične bolesti disajnih puteva su odgovorne za sedam od deset smrtnih slučajeva širom svijeta. Faktori koji dominantno doprinose njihovoj pojavi su loša ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, upotreba duvana, štetna upotreba alkohola i stres

Prezentacija istraživanja

upotreba alkohola i stres.

- Nadamo se da će dosadašnja neosvojivost tvrđave zvane HNB i rizična ponašanja kod mladih koja ih uzrokuju, biti inspiracija i javnom i civilnom sektoru da preuzmu svoju profesionalnu i građansku odgovornost za ugradnju svoje kockice u mozaik zvani javno zdravlje i zdrava budućnost mladih - kazao je član Komisije za zaštitu i unapre-

đenje zdravlja na teritoriji Glavnog grada dr Nebojša Kavarić.

Sanja Baltić iz Agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnjenja ,,Stars ap“ iznijela je najznačajnije nalaze istraživanja ,,Zdravlje i mladi“, sprovedenog na reprezentativnom uzorku sa ispitanicima iz cijele Crne Gore, starosti 18 do 30 godina.

- Više od polovine mladih u

Crnoj Gori (56 odsto) navodi da je upoznato sa terminom nezarazne hronične bolesti, a najpoznatije su im hronična oboljenja srca (52 odsto) i dijabetes (50 odsto), dok kao najznačajnije faktore rizika nastanka hronične nezarazne bolesti navode stres (59 odsto), nedovoljnu fizička aktivnost (44 odsto) i lošu ishranu (44 odsto). Nešto više od trećine mladih je u posljednjih 12

Izvori informisanja koje mladi pominju kada je riječ o HNB, najčešće nijesu mediji, već lično ili iskustvo nekog iz bliskog okruženja.

Iako su generalno svjesni značaja prevencije hroničnih nezaraznih bolesti, mladi smatraju da se građani ne informišu na vrijeme o ovim bolestima.

Oni prepoznaju zanimljive kampanje koje sprovode NVO, ali smatraju da ne postoji dovoljan napor ustanova zdravstvenog sistema, da se ti sadržaji promovišu na kvalitetan način. To je potvrdio i monitoring reklamiranja zdravih namirnica i zdravih stilova života, koji imaju izuzetno slab udio u ukupnom reklamnom prostoru u medijima.

mjeseci konzumiralo alkohol, dok je u istom periodu skoro petina konzumirala cigarete – navela je Baltić.

Gostujući predavač na Fakultetu političkih nauka UCG dr Bojana Femić-Radosavović ukazala je da se starosna granica za hronične nezarazne bolesti pomjerila i postoji trend sve češćeg obolijevanja mlađih ljudi.

- Zato je neophodno promovisati zdrave stilove života, što prepoznaju i ispitanici. Ideja je napraviti dobru saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i građana sa nosiocima zdravstvenog sistema koji treba da bude ključni akter u ovoj priči - poručila je Femić-Radosavović.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 8. jul 2021.

19

Agencija za stanovanje angažovana na unapređenju sportske infrastrukture

Uređuju i prostor oko sportskog poligona malo novca u Ulici Mitra Bakića Sa uradili mnogo

Rekonstruisan plato na Bulevaru Džordža Vašingtona

Glavni grad u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore, a uz tehničku podršku privrednih društava Putevi i Agencije za stanovanje, nastavio je uređivanje sportskih poligona.

Gradonačelnik Ivan Vuković obišao je plato na Bulevaru Džordža Vašingtona između zgrada Maksim i Normal kompani, na kojem je završena druga faza rekonstrukcije.

Ovih dana u toku su radovi na obnovi poligona u Ulici Mitra Bakića i prostora oko njega, a već su uređeni poligoni u MZ Jedinstvo, u dvorišnom dijelu zgrada na Bul e va r u Sve t o g Pe t ra Cetinjskog i na Gorici. Nakon radova u Ulici Mitra Bakića, predstoji i uređenje poligona iza zgrade Baston na Bulevaru Save Kovačevića.

- Na poligonu u Ulici Mitra Bakića postavljena je vještačka trava, a već sjutra krećemo sa izradom nove ograde, zaštitnih mreža, obnovom mobilijara. U saradnji sa privrednim društvima Putevi i Zelenilo, na ovom prostoru biće izgrađeni i dodatni sadržaji – poručili su iz Agencije za stanovanje.

Gradonačelnik Ivan Vuko-

- Riječ je o prostoru koji je, iako se nalazi na atraktivnoj lokaciji, dugo godina bio zanemaren.

Kad god bi bio vjetar ili kiša, naši sugrađani su imali velikih problema sa prašinom ili blatom. Mi smo, cijeneći opravdanost njihovog zahtjeva unazad godinu dana krenuli u kultivaciju ovog prostora - podsjetio je Vuković.

On je kazao i da obnovljeni obližnji Rimski trg danas predstavlja jedno od najljepših mjesta u Podgorici.

- Na sličan nači uredili smo i ovaj plato. Tako smo dobili dvije velike zelene površine i dvije manje u perspektivi. Tu je jedan broj novih sadnica, jedan novi trg i kruna naših napora odnosi se na stavljanje u funkciju fontane - istakao je Vuković.

On je precizirao da je projekat vrijedan 125.000 eura, te da je

Sportski poligon u Ulici Mitra Bakića

vić nedavno je najavio da će u neposrednoj blizini sadašnjeg poligona biti uređen još jedan, za basket.

Uređenje poligona nastavak je akcije iz prethodne godine, a planom za ovu godinu obuhvaćena su četiri poliI.M. gona.

Uređene fasade zgrada u Ulici Svetozara Markovića

Obnavljaju fasade zgrada U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ radnici Agencije za stanovanje uređuju fasade stambenih objekata. U toku su radovi na zgradi Metalke, u Ulici kralja Nikole, kao i na zgradama u Ulici Svetozara Markovića i na stambenim objektima u Ulici 19. decembra, u blizini Gradskog stadiona.

na njegovoj realizaciji angažovano više privrednih društava Glavnog grada.

Pojasnio je i da projekat neće biti u potpunosti realizovan na način na koji je planirano.

- Okolni prostor nije u vlasništvu Glavnog grada. Riječ je o parcelama koje se nalaze ili u privatnom vlasništvu ili su predmet restitucije. Stoga, iako imamo dobru namjeru, to nijesmo u mogućnosti da uradimo iz formalno-pravnih razloga.

Ipak, vjerujem da će ljudi koji žive u okolnim zgradama i oni koji posjećuju ovaj dio grada biti zadovoljni učinjenim – poručio je Vuković.

Glavni gradski arhitekta Filip Aleksić istakao je da se vrijednost radova ogleda u činjenici da je, sa malo novca urađeno mnogo.

- To je domaćinski način rukovođenja. Dobili smo lijepu zonu, sa svim sadržajima koje građani traže. Tu su zelene površine, mlade sadnice, a u funkciju smo stavili i fontanu, koja je prethodno bila betonski mastodont, koji smo redukovali H. P. rekao je Aleksić.

Opština Tuzi učestvuje u projektu LEC prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora

Obnoviće Školu ,,25. maj“

Sa štanda ,,Sleepy Butts-a“ Sa radionice u Tuzima

Opština Tuzi organizovala je radionicu u okviru projekta ,,Budućnost građanske energije: Održive lokalne energetske zajednice – LEC“, koji se finansira iz Interreg IPA prekograničnog programa Italija – Albanija - Crna Gora. Cilj organizovanja radionice je razmatranje ideja, potreba i mogućnosti razvoja u oblastima očuvanja energije, energetske efikasnosti i promocije obnovljivih izvora energije.

Savjetnik glavne pregovaračice i nacionalne IPA koordinatorke Zorke Kordić Bojan Vujović, koji je učestvovao na radionici, kazao je da uključivanje u projekat

LEC, kao vodećeg partnera, predstavlja priznanje za Opštinu Tuzi i dokaz da najmlađa crnogorska opština ima razvijene kapacitete i kredibilnost za učešće u zahtjevnim projektima prekogranične saradnje.

- Iskazujemo zadovoljstvo aktivnim učešćem Opštine Tuzi u projektima koji se finansiraju iz IPA sredstava.

Posebno pozdravljamo realizaciju konkretnih aktivnosti kroz projekat LEC, koje će obuhvatiti investicije u bolju izolaciju Mješovite srednje škole ,,25. maj“ u Tuzima. Osim uticaja na unapređenje uslova za zaštitu životne sredine, to će značiti i poboljšanje uslova rada učenika – kazao je Vujović.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj istakao je da ta opština realizuje pet projekata, od čega su dva u okviru prekograničnog programa Italija -Albanija - Crna Gora. Đeljošaj je naglasio da je put Crne Gore put evropskih načela, koji će pratiti i lokalne samouprave koje imaju veliku ulogu u procesu usvajanja i ostvarivanja dobre prakse. Šefica kancelarije za međunarodnu saradnju u Opštini Tuzi Amra Pepić predstavila je očekivane rezultate i značaj projekta LEC za Tuzi u procesu stvaranja uslova za prerastanje u tzv. zelenu opštinu i promociju evropskih vrijednosti u oblasti energetske efikasnosti. H. P.

Novi kreativci uz podršku Glavnog grada nastavljaju predstavljanje svojih proizvoda u Delta sitiju

Od starih guma do ležaljki za pse Na centralnom štandu u šoping molu Delta siti, u okviru programa podrške kreativnom preduzetništvu koji Glavni grad realizuje u saradnji sa Delta sitijem i kompanijom Stratedžist, ovog mjeseca svoje proizvode predstavlja firma ,,Sleepy Butts“.

Riječ je o preduzetnicima koji su odlučili da iskoriste reciklirane gume da bi izradili ležaljke za kućne ljubimce, te na taj način dali doprinos očuvanju životne sredine. Smanjenjem neadekvatnog odlaganja guma, koje su jedan od većih zagađivača, u ,,Sleepy Butts“-u nastoje da ih njihovim ponovnim korišćenjem iskoriste za novu namjenu. To je još jedan način da se podigne svijest građana, a samim tim i šire zajednice, o značaju ekologije i recikliranju guma. Naravno, i te kako važan dio ove priče je i doprinos zbrinjavanju napuštenih životinja.

Na štandu ,,Sleepy Butts“-a u Delta sitiju posjetioci su u prilici i da čuju više o njihovoj ideji i priči, kao i da se detaljnije upoznaju sa načinom proizvodnje ovih ,,krevetića“ za kućne ljubimce.

Od početka 2021. godine, odnosno kroz ovogodišnji konkurs do sada su svoje proizvode predstavili domaći brendovi - Radionica Krpenka, Petit Paris Clothing, Flamingo Design, Mika rawbeauty, Radionica pašte i Agate. Kroz drugi ciklus projekta podrške kreativnom preduzetništvu, ove godine 12 kreativnih preduzetnika iz Crne Gore dobilo je paket podrške od Glavnog grada i partnera – Delta sitija i agencije Stratedžist, koji je podrazumijevao finansijsku podršku, priliku da izlažu svoje proizvode u šoping molu Delta siti i besplatnu marketing strategiju, kao i promociju. Za ovaj prjekat Glavni grad je opredijelio iznos od 24.000 eura. H. P.

20 Marketing

Četvrtak, 8. jul 2021.

Četvrtak, 8. jul 2021.

Arena

Fudbal

21

Selekcija ,,tri lava“ savladala Dansku nakon produžetaka i prvi put ušla u finale EP

Engleska sanja otvorenih očiju

UEFA

Višedecenijski san engleskog fudbala je tako blizu, ostao je još samo korak, još 90 ili 120 minuta da se fudbal konačno ,,vrati kući“.

Engleska ovo još nije doživjela, ,,Vembli“ je bio u ekstazi. Selekcija ,,tri lava“ prvi put će igrati u finalu Evropskog prvenstva - u neđelju, 11. jula, takođe u svom domu, za trofej će se boriti sa Italijom, koja je u utorak na jedanaesterce bila bolja od Španije.

Danska bajka završena je na posljednjem koraku pred završni čin. Čudesni momci iz Skandinavije poraženi su u produžecima golom Harija Kejna poslije odbijene lopte nakon odbrane Kaspera Šmajhela iz jedanaesterca (2:1).

Njihova priča ostaće, ipak, upamćena kao jedna od dramatičnijih i emotivnih u istoriji EP. Svjedočili su borbi za život svog najboljeg igrača Kristijana Eriksena, prošli grupu poslije dva poraza, preskočili još dvije prepreke, ali nijesu mogli i Englesku koja je bila svježija i bolja tačno za gol.

Bila je to prava ,,ljepotica“ od meča, duel paklenog ritma.

Dansku nije impresionirao dolazak na ,,Vembli“, pojačani decibeli sa tribina hrama fudbala bili su samo pogonsko gorivo za hrabru, disciplinovanu i razigranu četu Kaspera Hjulmanda. ,,Kost u kost“ igrali su Englezi i Danci, prštalo je od starta na sve strane, mirisalo je na epski meč. Vatreni meč ,,buknuo“ je još više od 30. minuta.

Danska je povela spektakularnim pogotkom Mikela Damsgarda iz slobodnog udarca sa oko 30 metara.

Bio je to prvi pogodak iz slo-

bodnog udarca na ovom Euru, kao i prvi koji su primili Englezi. ,,Gordi Albion“ je prekinuo niz od 691 minuta bez primljenog pogotka, započet u martu ove godine. ,,Vembli“ je utihnuo, ali samo na kratko. Engleska je svim snagama krenula po izjednače-

nje, koje je mogao da donese Rahim Sterling u 38. minutu - imao je zicer sa peterca, ali je Šmajhel odlično intervenisao.

Minut kasnije, golman Lestera bio je nemoćan. Kejn je maestralno pronašao Bukajoa Saku, koji je pokušao da asistira Sterlingu, ali je štoper Dan-

ske Simon Kjer uklizao ispred njega i postigao autogol.

To je prvi autogol koji je postigao neko od rivala Engleske u istoriji EP, a tek treći na velikim takmičenjima (Čehoslovačka na SP 1982. i Paragvaj na SP 2006).

Skandinavci i ,,tri lava“ su nasta-

vili da igraju u visokom ritmu, s tim što nije bilo mnogo šansi.

Englezi su imali inicijativu, a u 55. bili blizu preokreta. Centrirao je Maunt, Megvajer glavom šutirao, a Šmajhel sjajnom odbranom spriječio eksploziju radosti na ,,Vembliju“.

Preživjeli su Danci opsadu gola

Engleska

Danska

21 1

1

Stadion: Vembli Sudija: Dani Makeli (Holandija) Golovi: 0:1 Damsgard u 30, 1:1 Kjer (ag) u 39, 2:1 Kejn u 104. Žuti kartoni: Megvajer (Engleska), Vas (Danska)

Engleska

Danska

Pikford Voker Stouns Megvajer Šo Filips Rajs (od 95. Henderson) Saka (od 69. Griliš, od 106. Tripije) Maunt (od 95. Foden) Sterling Kejn

Šmajhel Kristensen (od 79. Andersen) Kjer Vestergard (od 105. Vind) Striger Larsen (od 67. Vas) Hojbjerg Dilejni (od 88. Jensen) Maele Brejtvajt Damsgard (od 67. Poulsen) Dolberg (od 67. Norgard)

u finišu, preživjeli su i šansu Kejna na startu prvog produžetka, odbranio je Šmajhel i pokušaj Griliša, pa i jedanaesterac Kejnu u 104. minutu, ali nije mogao i šut napadača Totenhema poslije odbijene lopte.

Bunili su se Danci, tvrdili da je penal prestrogo dosuđen, ali iz VAR sobe stigla je potvrda odluke Danija Makelija da je kontakt Melea sa Sterlingom bio dovoljan za najstrožu kaznu.

Veliko srce Danaca bilo je nedovoljno da meč odvedu u penale. ,,Tri lava“ su držala loptu, razmijenili ,,bezbroj“ pasova i zakazali veliko finale 11. jula na istom mjestu...

Danci idu kući, ali ostavljaju svjedočanstvo o ekipi koja je pokazala timski duh kakav nije viđen nikad ranije.

Ne. K.

Italija pregrmjela i penale protiv Španije, sprema se da uzme trofej 11. jula

Argentinac govorio uoči finala Kopa Amerike

Mesi: Nejmar je prijetnja Lionel Mesi smatra da je glavna opasnost za njegovu reprezentaciju Argentine, uoči finala Kopa Amerike protiv Brazila, zvijezda rivala Nejmar.

Sa ofanzivcem ,,karioka“ Nejmarom Mesi je igrao zajedno u Barseloni. Legendarni ,,gaučos“ juri prvu titulu Kopa Amerike u karijeri, ali u finalu u subotu, u Rio de Žaneiru, očekuje težak posao.

- Brazil koji u sastavu ima Nej-

mara, to će biti izuzetno težak posao i veliki izazov. Znamo njegov potencijal i što je sve sposoban da uradi na terenu.

Naravno da je on glavna prijatnja – poručio je Mesi.

Brazil brani titulu na Kopa Americi. Na ovom takmičenju ,,karioke“ imaju devet, a Argentinci 14 titula, jednu manje od rekordera, reprezentacije Urugvaja. Argentina čeka trijumf na ovom takmičenju od 1993. godine.

R. A.

Veliki problem za Brazil pred meč sa Argentinom

Gabrijel Žezus neće igrati u finalu Kopa Amerike Napadač Mančester sitija Gabrijel Žezus neće nastupiti za Brazil u finalu Kopa Amerike protiv Argentine.

Zvijezda šampiona Premijer lige je u četvrtfinalu dobio crveni karton, a nakon pregledanja snimka Fudbalska konfederacija Južne Amerike (KONMEBOL) je odlučila da fudbaleru izrekne kaznu od dva meča suspenzije.

Prethodno, Žezus nije igrao u

polufinalu protiv Perua (trijumf 1:0). U četvrtfinalu protiv Čilea udario je protivničkog igrača Euhenija Menu i dobio crveni karton.

Takođe, brazilski prvotimac je kažnjen sa pet hiljada američkih dolara i nema pravo žalbe na odluku. ,,Karioke“ će u subotu u Rio de Žaneiru biti domaćin Argentini u finalu Kopa Amerike, takmičenju na kom brane trofej.

R. A.

,,Azuri“ su rezervisali mjesto u hramu fudbala za 11. jul nakon što su poslije jedanaesteraca eliminisali Španiju - 4:2 (1:1 nakon produžetaka). ,,Kakvi lavovi!“ - zagrmjelo je sa naslovnice Tutosporta poslije još jedne fantastične noći ,,azura“.

Rijetki su bili fudbalski stručnjaci koji su timu Roberta Manćinija prognozirali da može da dogura toliko daleko, naročito uz toliku taktičku širinu. ,,Azuri“ su u grupi bili nadmoćni i pobjeđivali igrom visokog presinga i konstantne ofanzive, atipično za njih, protiv Austrije se mučili, pa ponovo zablistali protiv Belgije, a onda protiv Španije pokazali da mogu da pobijede i kada pate. ,,Furija“ je bila bolja, ali nedovoljno konkretna.

- Najteža utakmica koju sam igrao. Još jednom je ova ekipa pokazala izdržljivost koja krasi nas Italijane. Ovo je bolna radost i zato je još ljepša. Sad kad smo na centimetar od cilja, moramo se oporaviti i napraviti posljednji korak. Ne smijemo da se zadovoljimo, moramo se vratiti ovdje s istim stavom i osvojiti trofej koji nam bježi već 50 godina kazao je Leonardo Bonući, jedan od stubova italijanske odbrane. ,,Azuri“ su imali manji posjed lopte od Španije, manje udara-

Fešta nije gotova TWITTER/AZZURRI

,,Fiesta“ na ,,Vembliju“, ogromna radost Italijana poslije dramatične pobjede nad Španijom u polufinalu Evropskog prvenstva, euforično je napisala Gazeta delo Sport u jučerašnjem izdanju.

ca ka golu, manje prekida...

Klasa mladog Federika Kjeze donijela im je vođstvo, ali su morali u produžetke poslije izjednačenja Alvara Morate.

Izdržali su i njih, a onda promašili u prvoj penal seriji. Srećom po njih, na golu su imali Đanluiđija Donarumu...

- Ushićeni smo što smo razveselili italijanski narod. Ostala nam je još jedna utakmica, u kojoj moramo učiniti isto. Znali smo da će polufinale biti teško jer je Španija najbolja na svijetu u posjedu lopte, što nam je stvorilo dosta problema. Jedanaesterci su uvijek pomalo lutrija. Igrači su od prvog dana vjerovali da mogu da naprave nešto nevjerovatno. Još nam je ostao jedan korak. Mnogi nijesu vjerovali, ali mi smo u finalu.

Igrači su željeli da igraju drugačiji fudbal, ljepši za navijače, i za sada su u tome uspjeli - izja-

vio je selektor Manćini. Španija je poslije pet uspješnih nastupa prvi put izgubila u polufinalu nekog velikog takmičenja.

Turbulentan početak šampionata mogao je da se pretvori u bajkovit kraj. Malo je falilo...

- Šteta, nijesmo željeli da za nas turnir završi u polufinalu, ali fudbal je takav. Bili smo bolji veći dio utakmice, napravili smo sve što smo planirali. No, fudbal je takav i moramo im čestitati. Ostalo je godinu i po do Svjetskog prvenstva, a mi smo na pravom putu - rekao je kapiten Serhio Buskets.

Luis Enrike nije uspio da na prvom velikom takmičenju kao selektor uzme trofej. Moraće da sačeka neku drugu šansu s ekipom punom potencijala.

- Ne možemo da očajavamo.

Prije Eura sam rekao da smo među osam ekipa koje mogu da

osvoje trofej. Vraćamo se kući sa saznanjem da smo mogli da budemo šampioni - istakao je Enrike.

Morata je Španiju odveo u produžetke, ali na kraju postao tragičar. Stresan turnir za iskusnog napadača - slušao je zvižduke španskih navijača u grupi, trpio kritike medija, prijetnje na društvenim mrežama, na sve to odgovorio golovima, ali mu je na kraju ostao ,,ožiljak“.

- Alvaro je sjajan, želio je da šutira, bez obzira na sve što je prošao na ovom takmičenju.

Bio je odličan i postigao je pogodak. Dani Olmo je bio fantastičan. Vrlo je lukav, odličan između linija. Kompletan je igrač i važan za nas, jer može igrati na više pozicija - kazao je Enrike o još jednom igraču koji je bio neprecizan u izvođenju jedanaesterca.

Ne. K.

22

Arena

Fudbal

Četvrtak, 8. jul 2021.

Sutjeska večeras (20.30h) na ,,DG Areni“ dočekuje Gagru u 1. kolu kvalifikacija

Podgorica u prvom evropskom meču ostvarila pobjedu i primakla se drugoj rundi kvalifikacija za Ligu konferencija

Vujović džoker Lješkopoljaca PODGORICA - Slučajno ili ne, ali istorijski momenti Fudbalskog kluba Podgorica usko su vezani za Jovana Vujovića.

Mladi Nikšićanin, 14. maja pogodio je sa bijele tačke za pobjedu Lješkopoljaca u Tuzima protiv Dečića, čime je Podgorica i teoretski osigurala plasman u kvalifikacijama za Ligu konferencija.

S obzirom na to da je to prvi put da se klub, koji je prije četiri godine igrao regiju, nađe na evropskoj mapi, taj gol Vujovića ušao je u istoriju. Nešto manje od dva mjeseca kasnije, nova stranica istorije, sa istim akterom. Podgorica je dočekala Ljači u prvom meču prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, a na evropskoj premijeri Lješkopoljci su uspjeli da stignu i do evropskog prvijenca zahvaljujući upravo Jovanu Vujoviću, koji je u 56. minutu pogodio sa bijele tačke. Taj gol, bez obzira na ishod dvomeča, svakako će biti dio klupske istorije, kao i Vujović, koji je na taj način strijelac prvog evropskog gola…

- Posebne emocije u svakom slučaju. Cijele prethodne sezone borili smo se za Evropu i sada kada smo konačno tu i imamo priliku da reprezentujemo crnogorski fudbal, svakako da je posebna čast. Što se mene lično tiče naravno da je lijep osjećaj što sam doprinio trijumfu, ali ovo je bez dileme pobjeda tima, jer smo zaista svi dali veliki doprinos. Od golmana Ivezića, koji je spasio pobjedu odbranivši penal u posljednjem minutu, pa do rezervista, koji kada su ulazili donosili su neku novu energiju i svježinu - skromno je istakao Jovan Vujović, vezista Podgorice.

Lješkopoljci su u prvih 45 minuta bili kao u nekom grču, valjda opijeni činjenicom da igraju prvi put Evropu. Malo pravog fudbala viđeno je u prvom dijelu, a onda je Podgorica u nastavku pokazala da je bolja, kvalitetnija i da s razlogom može da razmišlja o plasmanu u narednu rundu.

- Nije bilo lako u početku, čini se da smo i mi i oni dosta oprezno ušli u meč, svjesni značaja. Ali kako je vrijeme odmicalo preuzimali smo kontrolu, bili bolji, ofanzivniji, imali više šansi i baš u trenutku kada smo počeli da pravimo pritisak stigao je i gol - ističe mladi Nikšićanin, koji će i ove sezone biti važan adut tima iz Lješkopolja.

Podgorica je tako napravila prvi korak, a sada je čeka odlučujućih 90 minuta meča u Elbasanu, gdje će u revanšu 15. jula tražiti priliku da preskoči prvu prepreku i stigne do naredne runde, kako bi zakazala duel sa rumunskom Krajovom.

Ali na ,,DG areni“ spuštaju loptu.

- Rumunija je još daleko i šef ne dozvoljava bilo kakvo opuštanje.

Ljači je pokazao da je opasan, u finišu su nas sve dobro zabrinuli.

Prvo gol iz ofsajda, pa penal, tako da sigurno neće biti lako. Ali s obzirom na to da je bilo dosta promjena u našem timu i da smo nakon relativno kratkog vremena krenuli u izazove, sigurno da će nam ovih nekoliko dana dobro doći da se dodatno posložimo i još bolje spremimo za revanš. Svakako, sada i rivala bolje poznajemo, tako da smo maksimalno fokusirani na revanš, gdje ćemo tražiti R.P. priliku da napravimo dobar rezultat - jasan je Vujović.

Nikšićani oprezni, ali vjeruju u prolaz NIKŠIĆ – Fudbaleri Sutjeske sinoć su, kraj Bistrice, odradili posljednji trening pred start nove sezone.

Sezone, koju Sutjeska, već tradicionalno otvara nastup na evro sceni. Ovog puta Nikšićani nijesu dio Lige šampiona ili Lige Evrope, već će večeras (20.30h) na DG Areni ugostiiti drugoligaša Gruzije, ekipu Gagre u prvom meču prvog kola kvalifikacija za novoformirano takmičenje - Ligu konferencija.

Crnogorski vicešampion je favorit, što obećava da neće igrati sputano, ali kapiten Vlado Giljen i njegovi saigrači, svakakao, imaju dozu opreza, ubijeđeni da je njihov rival potpuna nepoznanica. Najveće međunarodno iskustvo među Nikšićanima ima upravo golman Giljen.

Gagra u sjajnoj formi

Karte 5 eura

Gruzijci su, bar ako je suditi po njihovim rezultatima na domaćoj sceni, u sjajnoj formi.

Gagra je vezala šest pobjeda 3:1, 5:1, 2:0, 1:0, 3:0, a prije sedam dana bila je ubjedljiva - 4:0. Trenutno je na prvoj poziciji Druge lige Gruzije nakon 20 odigranih kola.

Za taj tim nastupaju isključivo Gruzijci.

Zbog poznatih problema sa korona virusom večeras će biti dozvoljeno da meč posmatra 1.200 gledalaca (30% ukupnog kapaciteta stadiona u Lješkopolju). U prodaji se našlo 200 karata, a ulaznica košta pet eura.

- U prednosti su zbog tog što su takmičarskoj formi, jer im je prvenstvo u toku, a za očekivati je i da su u najboljoj formi, ali i mi smo svjesni svojih kvaliteta. Moramo ih respektovati, ipak je ovo evropska utakmica, ali ne bježimo od uloge favorita. Naš je sastav u odnosu na prošlu sezonu prilično izmijenjen, ali mislim da smo se solidno uigrali u toku priprema i siguran sam da smo bolji od Gruzijaca. Slažemo kockice i siguran sam da ćemo, kako vri-

Crnogorski šampion u futsalu saznao rivale u kvalifikacijama za LŠ

sta o protivniku, ali samo na osnovu snimaka njihovih mečeva, ali teško je procijeniti stvarne njihove kvalitete. To je drugačija liga, drugačiji stil igre njeguju, razlika je i u pristupu... Tek će se, kad počne meč, vidjeti koliko smo se svemu tome prilagodili. Još prelazni rok nije okončan, očekujem da imamo još pojačanja, a u ovom meču nećemo moći

Gejming reprezentacija na šampionatu Evrope

Crnogorci spremni za eEURO

Titograd u grupi E PODGORICA - Na žrijebu u Nionu KMF Titograd dobio je protivnike u preliminarnoj rundi kvalifikacija za UEFA Ligu šampiona u futsalu.

Naš predstavnik igraće u grupi E, gdje su još KMF FON iz Srbije, MFC CIU iz Gruzije i Blu Medžik Dablin iz Republike Irske.

Titograd će biti domaćin miniturnira, koji će se odigrati od

jeme bude odmicalo, igrati sve ozbiljnije - riječi su kapitena Sutjeske Vlada Giljena, koji podsjeća da su gledali neke njihove mečeve, ali da su se, prije svega, koncentrisali na svoju igru.

Strateg Milija Savović, takođe, vjeruje u uspjeh.

- Trudili smo se da, što prije, uklopimo novajlije u tim. Velike su promjene bile u timu, ali treninge u posljednjih dvadesetak dana posvetili smo traženju idealnog tima. Znamo do-

20. do 25. avgusta.

Pobjednici osam grupa, kao i najbolji drugoplasirani tim, izboriće plasman u glavnu rundu kvalifikacija.

R. P.

Gejming reprezentacija Crne Gore nastupiće danas na UEFA eEURO, šampionatu Starog kontinenta u igranju popularne konzolne igrice Pro Evolution Soccer (PES).

Među 16 najboljih reprezentacija u Evropi, našu državu predstavljaće Vučeta Šćepanović (ArtiePG) i Rade Pavićević (_r_a_d_e_), koji su

u kvalifikacijama dominantno osvojili prvo mjesto u grupi.

Na eEuru igraće u grupi A sa ekipama Srbije, Poljske i Turske.

- Spremni smo za eEURO, ali i svjesni da nas očekuje veoma težak posao. Vrijedno smo trenirali prethodnih mjeseci i vjerujem da možemo napraviti dobar rezultat na ovom prvenstvu. Na prethodnom smo bili osmi, mislim da sada možemo ostvariti bolji rezultat - kazao je za sajt FSCG Šćepanović, koji je i prošle godine bio dio reprezentacije Crne Gore na EP. Sa njim u timu ove godine biće Pavićević, debitant na eEURO.

Real Madrid spreman da prihvati ponudu

Mala šansa da će Kejn pojačati Mančester siti

Gvardiola: Nemamo novca za napadača Varan još nije odlučio, Junajted spremio 50 miliona

Menadžer Mančester sitija Pep Gvardiola demantovao je indirektno spekulacije da će njegov tim ovog ljeta angažovati slavnog napadača Totenhema Harija Kejna. Šampion Premijer lige je u komplikovanoj situaciji, dovođenje napadača je prioritet nakon odlaska Serhija Aguera u Barselonu.

- Sa ovim cijenama, nećemo kupi-

ti nijednog napadača. To nije izvodljivo, ne možemo to sebi da priuštimo. Svi klubovi imaju finansijskih problema, mi nijesmo izuzetak. Imamo Gabrijela Žesusa, Ferana Toresa. Tu su i mladi igrači iz akademije… Velika je vjerovatnoća da nećemo kupiti napadača – rekao je Gvardiola.

Meta Sitija je i ofanzivac Aston Vile, engleski reprezentativac Džek Griliš.

R. A.

Italijan stiže u Tursku nakon isteka ugovora u Monci

Baloteli u Adana Demirsporu Mario Baloteli (30), proslavljeni italijanski napadač, potpisao je trogodišnji ugovor u turskom superligašu Adana Demirsporu.

Nakon 26 godina ovaj klub se vratio u elitni rang takmičenja u Turskoj. Prethodno Baloteliju je istekao ugovor u italijanskoj Monci.

Već godinama kontroverznoj zvi-

jezdi je karijera u silaznoj putanji, a u Adani će imati priliku da odlično zaradi.

Za nacionalni tim Italije bivši igrač Intera, Milana, Mančester sitija, Liverpula, Nice, Marseja, Breše i Monce odigrao je 36 mečeva, a 14 puta bio je strijelac za ,,azure“.

R. A.

Rafael Varan tek treba da, nakon odmora, donese definitivnu odluku da li ostaje u Real Madridu ili prelazi u Mančester junajted.

Kako je objavio španski El Mundo, slavni francuski defanzivac je blizu odluke da pređe u Premijer ligu, u klub za koji je navijao od djetinjstva.

Ipak, i ostanak u ,,kraljevskom klubu“ i Primeri je opcija.

Realu je, po pisanju tog lista, interesantna ponuda koju je Junajted spremio za štopera – od 50 miliona eura. To će biti osnova za pregovore, ukoliko Varan definitivno odluči da pojača engleskog giganta.

U mančesterskom klubu imaju i niz alternativnih rješenja za dovođenje vrhunskog štopera, ukoliko Varan ipak odluči da ostane u Madridu.

R. A.

Arena

Četvrtak, 8. jul 2021.

Fudbal

23

a za Ligu konferencija Sutjeska

Gagra

(4-2-3-1)

(4-4-2)

Stadion: DG Arena. Na tribinama može prisustvovati 1.200 gledalaca. Sudija: E. Skulas. Pomoćnici: A. Nikolaidis i A: Meintanas (svi iz Grčke). Početak: 20.30 časova Giljen Drinčić

Bubanja

Grivić

Matanović

Stijepović

Eraković

M.Vuković

Augusto

Janjić

Marković Makacaria Šetširuli Vekua

Mumladze Markozašvili Kabelašvili

Samsonia

Čaduneli Gazdeliani

Kositašvili

Kereselidze

Trener Milija Savović

FSCG

iskoristiti sve fudbalere koji su nam na raspolaganju. Eto, na primjer, Marko Vučić tek se priključio i sigurno neće biti među starterima, ali biće nam od koristi tokom domaćeg šampionata, pa možda i danas dobije priliku ukoliko bude potrebe. Nije na ovim prostorima novost da se kompletan sastav mijenja pred vrlo važne mečeve, ali to je naša realnost - kazao je šef stručnog štaba Milija Savović.

Reklo bi se, Sutjeska je „najtanja“ u bekovskoj i štoperskoj liniji. Za očekivati je da od početka zaigraju novajlije Drinčić i Matanović, ali tu su i oni koji su lani bili nosioci igre -Marković, Stijepović, Grivić, Augusto...

Svjestan je i Savović da u u defanzivi fali iskustva.

- Tu smo pretrpjeli najviše promjena, otišli su nam isku-

Trener Gaga Kirkitadze

sni fudbaleri, ali nijesmo mogli ništa učinjeti. Mislim da smo pronašli dostojne zamjene u mladim igračima. Bubanja je do sada igrao zadnjeg veznog, ali mogao bi ubuduće biti štoper, a s njim u paru trebalo bi da bude Drinčić. Biće ubuduće sigurno još novih igrača koji će nam rješavati problem - priča Savović i podsjeća da su bili na pripremama na Zlatiboru.

- Odigrali smo ukupno četiri meča, od čega tri posljednja na Zlatiboru. Na planini smo dva meča odigrali neriješeno, a u posljednjoj provjeri minimalno izgubili od Kolubare. Nijesu se još novi igrači uklopili na pravi način, a kad to kažem mislim i na Vučića i Nikača.

Možda se od nas očekuje siguran prolaz, ali takvo razmišljanje i ne ide nam u prilog. Jesmo favoriti, jer oni su ipak drugoligaši - priznaje Savović. Ra. P.

Vučeta Šćepanović i Rade Pavićević

- Prvi cilj je da prođemo grupnu fazu. Dobili smo tešku grupu, tu je Srbija, prošlogodišnji vicešampion, kao i veoma kvalitetne Poljska i Turska.

Međutim, koncentrisani smo na svoju igru, spremni smo da

napravimo veliki rezultat - istakao je Pavićević.

Mečevi u grupi A počeće danas u podne, a grupna runda biće završena sjutra.

Plasman u četvrtfinale izboriće dvije prvoplasirane ekipe. R. A.

Dečić večeras (20 h) gostuje Driti u prvom meču 1. kola kvalifikacija za Ligu konferencija

Istorijska noć za Tuzane PODGORICA - Tokom cijele prethodne sezone Dečić je bio u vrhu - znao je da savlada i Budućnost, Sutjesku, Podgoricu, tačnije sve konkurente u borbi za gornji dio tabele.

Kako je vrijeme odmicalo, postajalo je jasnije, da iako je Dečić tek ušao iz Druge lige, da nije hit, već da je realnost da bude u samom vrhu. Baš zbog toga, Dečić je zasluženo ispisao istoriju i stigao do evropske scene.

Nakon mini-pauze i mjesec priprema, došlo je vrijeme i za istoriju! Dečić će večeras u Prištini protiv Drite na evropskoj premijeri, imati priliku da pokaže da nije slučajno stigao među odabrane. Dečić je minule sezone bio tim, kojem nije bilo lako postići gol, a ukoliko tako bude i sada, jasno je da Tuzani mogu do povoljnog rezultata, kako bi 15. jula pod Goricom imali priliku da igraju za prolaz u narednu rundu.

- Poslije sjajne i istorijske sezone došlo je vrijeme za prvi zvanični meč u Evropi.

Za ovo smo se borili cijele sezone i sigurno da smo izuzetno motivisani. Odradili smo sjajne pripreme, svaki dan koristili maksimalno i sigurno da potpuno spremni dočekujemo evropske izazove - istakao je Adrijan Rudović, štoper Dečića.

Tuzani su tokom pauze napravili određene rokade u timu - nije bilo previše odlazaka, stigli su Kojašević, Živković, Novović, Janketić, Maraš. Trener Mulalić

Drita

Dečić

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Fadilj Vokri. Kapacitet: 13.500.

Sudija: V. Fereira. Pomoćnici: B. Rodrigez i P. Broš (svi iz Portugala).

Početak: 20 časova Maljoku

Džamal Onoka

Balde

Kukuli

Vučaj

Jašari

Simonovski

Isljami Namani

Iroku

Camaj Vuljaj

Pešukić

Kojašević Božanovič

Marković Živković

Drešaj Tući

Rudović Popović

Trener Ardijan Nuhi

Trener Edis Mulalić

sada na određenim mjestima ima veći izbor, a bolji i veći roster garantuje da će Dečić moći da gura u nikad dužoj sezoni, koja za njega startuje već večeras.

- Ono što je bilo važno nakon sjajne sezone klub je uspio, a to je da zadrži kostur tima.

Istovremeno uprava kluba angažovala je provjerene i iskusne igrače, tako da smo pauzu iskoristili i da se pojačamo, što je jako važno dodao je Rudović.

Dečić na žrijebu nije bio među povlašćenima, ali je dobio za rivala tim iz komšiluka, ali i ekipu sa kojom, čini se, može da igra ravnopravno. Odmah nakon žrijeba

MULALIĆ: Ma kakav Fejenord, fokus na Dritu Dečić je prošlu sezonu u crnogorskom prvenstvu završio na sjajnom trećem mjestu, čime je prvi put u 95-godišnjoj klupskoj istoriji izborio izlazak u Evropu.

- Prošlu sezonu smo odigrali iznad svih očekivanja. Svoj san smo dosanjali. Imamo odgovornost prema klubu, sebi i crnogorskom fudbalu, da ga prezentujemo u našim okvirima i ramovima koliko možemo kvalitetno. Spremali smo se, trenirali, a koliko će to biti dovoljno viđećemo na utakmici - kazao je trener Edis Mulalić, trener Tuzana, stavljajući akcenat na kvalitet rivala.

- U pitanju je težak protivnik, koji je mijenjao igrački kadar.

Pratili smo i mi njih, a i oni nas kroz te prijateljske utakmice.

Moramo da budemo pametni. Pred nama su dvije važne utakmice, ali ne pritiskam ni sebe, a ni igrače. Uvijek im govorim da je ovo nagrada za sve što smo napravili i da uživaju. A kad smo već došli ovdje - sigurno da se nećemo skloniti - jasan je trener Dečića.

Ako Dečić uspije da u dvomeču eliminiše Dritu, u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija igraće protiv holandskog velikana i bivšeg šampiona Evrope iz 1970.

Fejenorda.

- Ma kakav Fejenord... To je daleko. Kad samo to ime kažeš naježiš se, a kamoli kakvu su očekivanja. Uopšte ne razmišljamo o tome, već kako da se što bolje spremimo za Dritu - oprezan je Mulalić. stručni štab skupio je potrebne informacije, odrađen je skauting, pa su u taboru Tuzana svjesni šta ih čeka.

- Imamo dosta informacija o njima. Radi se o jako neugodnoj ekipi, koja naravno ima kvalitet. Ako se zna da je Drita u posljednje četiri godine dva puta bila šampion, mislim da to dovoljno govori kakav su klub. Konstantno ulaganje, angažovanje velikog broja stranaca jasno pokazuje velike ambicije.

Ali idemo da pokušamo da naprvimo što bolji rezultat,

da bi u revanšu obezbijedili prolaz - optimistički je istakao Rudović.

Iako nema evropsko iskustvo, Dečić je pokazao da zna da igra na rezultat. Kada je u pitanju recept za uspjeh, pouzdani defanzivac, koji je i naš novi reprezentativac, imao je jasan stav.

- Moramo biti agresivni i disciplinovani od prvog minuta, jer detalji će riješiti ovaj meč. Želja i motiv su tu, svi znamo šta znači prolaz u drugo kolo, kako za klub, tako za sve nas - naglasio je Rudović.

R. P.

ku navijača, vremenske uslove na koje rival nije navikao...

- Možemo mnogo bolje, što ćemo i dokazati na našem tere-

nu. Vjerujemo u prolaz, želimo da dokažemo da nijesmo slučajno tu gdje jesmo - poručio je Andrija Ražnatović.

Ne. K.

Budućnost ima ,,minus dva“ pred revanš sa Helsinkijem, Andriju Ražnatovića ne napušta optimizam

Vjerujemo u prolaz PODGORICA - Budućnosti je ovog ljeta pripala čast da bude prvi crnogorski prvak u istoriji među nosiocima u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Ipak, kako su ,,plavi“ izgledali na gostovanju Helsinkiju, mogao se steći utisak da je finski predstavnik taj koji je žrijeb čekao kao povlašćen, i to među timovima sa boljim koeficijentom.

Teren je jedino mjerilo, a na njemu Budućnost gotovo da nije postojala veći dio meča.

Naročito na startu, kada je za 13 minuta primila čak tri gola.

Nestvarno i neshvatljivo, koliko god da je podgorički sastav bio oslabljen i podmlađen, koliko god da nije navikao na

vještačku podlogu i koliko god da je domaćin u takmičarskom ritmu.

- Nema objašnjenja za onakav start - priznaje Andrija Ražnatović.

- Počeli smo utakmicu sa možda previše poštovanja prema protivniku. A Helsinki je to iskoristio.

Budućnost je djelovala izgubljeno na ,,Bolt areni“. Napad je bio odsječen, sredina nije postojala, a odbrana je pucala po svim šavovima. Prvi gol je finski tim postigao sa desne strane, drugi kroz sredinu udarcem iz daljine, a treći sa lijevog boka.

Poslije šoka i golova u svojoj mreži, koji su se ređali kao na traci, tim Mladena Milinkovića se donekle oporavio i

pogotkom Miloša Raičkovića sa bijele tačke smanjio na 3:1.

Bio je to konačan rezultat, na kraju možda i povoljan budući da je Miloš Dragojević spasio Budućnost težeg poraza.

- Sigurno da to nije rezultat koji smo priželjkivali. Osjetio se nedostatak naših najiskusnijih igrača, Draška Božovića i Igora Ivanovića. Nijesmo se dobro snašli i kvalitet Helsinkija došao je do izražaja. Uvjeren sam da utakmica u Finskoj nije pravi pokazatelj odnosa snaga - dodao je Ražnatović.

UEFA je ove godine ukinula pravilo gola u gostima, pa bi Budućnosti pobjeda od 2:0 bila dovoljna ,,samo“ za produžetke. ,,Plavi“ su po svemu prikazanom daleko od prolaza u

drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona, ali rezultat je kolikotoliko aktivan.

Narednog utorka imaće podrš-

24

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 8. jul 2021.

Bolje izdanje ,,lavica“ u porazu od Brazila u posljednjoj

Marina Rajčić odbranila 19 šuteva

U Švajcarskoj održan žrijeb za FIBA Ligu šampiona

Mornaru treba uspješan dvokorak do glavne faze PODGORICA – Košarkaši Mornara u polufinalu kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona igraće protiv pobjednika četvrtfinalnog duela između portugalskog Sportinga i estonskog Kaleva, odlučeno je žrijebom u Kući košarke ,,Patrik Bauman“, u švajcarskom Miesu.

Barani su žrijebani iz drugog šešira, zbog čega kvalifikacije počinju od polufinala (rezervisano za timove iz prva dva šešira).

Ako pobijedi u polufinalu, Mornar će u finalu igrati protiv pobjednika polufinala u kojem se sastaju njemački Bamberg i bolji iz četvrtfinalnog meča Juventus Utena (Litvanija) - Kapfenberg (Austrija).

Da bi izborio mjesto u glavnoj fazi takmičenja, Mornar mora da bude pobjednik svoje, treće kvalifikacione grupe.

Ako se plasira u glavnu rundu takmičenja, crnogorski vicešampion će igrati u grupi F sa Strazburom (Francuska), Ostendeom (Belgija) i Tofašom (Turska).

Kvalifikacioni turniri igraju se od 13. do 17. septembra, a glavna faza FIBA Lige šampiona počinje 4. oktobra.

U ovogodišnjem takmičenju

Treće učešće Barana Mornaru je ovo treće učešće u FIBA Ligi šampiona. U debitantskoj sezoni, 2017/18, Barani su zastali u drugom kolu kvalifikacija, u dvomeču sa ruskim Avtodorom (88:70, 70:62).

Drugi nastup je bio uspješniji, jer je Mornar, nakon što je u kvalifikacijama izbacio portugalsku Benfiku (96:68, 71:82), zaigrao u glavnoj fazi, ali nije uspio da se plasira u osminu finala, jer je u grupi zauzeo sedmo mjesto u konkurenciji osam timova, sa skorom od četiri pobjede i 10 poraza.



21 (10) 22 (11)

ŠIOFOK – Gradska dvorana.

Gledalaca: 50. Sudije: Vedeman i Sož (Mađarska).

CRNA GORA: Rajčić (19 odbrana), Nenezić, Babović, Radičević 3, Jauković 2, Pletikosić, Mugoša 2,

Klikobav 2, Bulatović, Ćorović, Brnović 3, Pavićević, Ramusović 1, Mehmedović 4, Despotović, Grbić 4, Vukčević.

BRAZIL: Moreha, De Paula Bruna 4, Naćimento 6, T. Arujo 1, Belo Paula, Arenhart, Amorim 2, Gomeš, L. Arujo 2, De Kastro 1, Vieira 2, Guarero, Fermo, Bitolo

učestvovaće ukupno 52 tima iz 30 zemalja. Od toga je 28 ekipa direktno izborilo učešće u regularnom dijelu sezone, dok će se preostale 24 ekipe kroz četiri kvalifikaciona turnira (sa po šest timova) boriti za preostala četiri mjesta u glavnoj rundi, u kojoj će se 32 tima boriti za plasman u Top16 fazu.

Prvoplasirani timovi iz svih osam grupa glavne faze idu direktno u Top16 fazu takmičenja, dok će drugoplasirani i trećeplasirani igrati takozvani plej-in, u seriji do dvije pobje-

de. Pobjednici plej-in duela i prvoplasiranih osam timova iz regularnog dijela, igraće u Top16 fazi, u četiri grupe po četiri tima, a nakon šest kola po dvije prvoplasirane će izboriti plasman u četvrtfinale.

U četvrtfinalu će se igrati serije do dvije pobjede, a pobjednici će izboriti plasman na fajnal-for, koji je na programu u maju....

U šestom izdanju FIBA Ligi šampiona će za devet mjeseci biti odigrane ukupno 204 utakmice.

S. J.

Tišma iz Reala u Studentski centar PODGORICA – Supertalentovani mladi hrvatski košarkaš Boris Tišma potpisao je trogodišnji ugovor sa ekipom Studentskog centra, objavio je na Tviteru njegov menadžer Miško Ražnatović, a potvrdio klub.

2, Matieli 2, Roha, Aruda, Ventura 1.

Nakon Mađarske (28:22), rukometašice Crne Gore izgubile su (22:21) od Brazila u Šiofoku na posljednjoj provjeri pred put u Tokio. „Lavice“ su poražene i u drugom kontrolnom meču od ekipe iz Južne Amerike koja je do pobjede došla golom

NBA: Sansi slavili u prvom meču serije za titulu protiv Milvokija

Sa dva trijumfa u prethodne dvije sezone, španski Burgos je najuspješniji tim FIBA Lige šampiona. Po jedan trofej u ovom takmičenju imaju Tenerife (2017), AEK (2018) i Virtus (2019)

Dolazak supertalentovanog hrvatskog košarkaša potvrdio njegov menadžer Miško Ražnatović

Ovaj 19-godišnjak visok 205 centimetara pokriva krilne pozicije (u nekoliko navrata su ga poredili sa Tonijem Kukočem) i važi za jednog od najtalentovanijih igrača svoje generacije, a u filijalu Budućnost Volija stiže iz madridskog Reala, u koji je stigao sa 13 godina iz Dubrave, kada je postao član omladinske akademije madridskog velikana.

Debi u Realu je ostvario sa samo 17 godina, u januaru 2020. godine, a od tada se pamti kako je madridski klub opisao ovog igrača.

- On je čist talenat. Igrač koji igra spolja, veoma je raznovrstan, fizički spreman, ima i sjajan šut. Boris ima mnogo kvaliteta i u igranju jedan na jedan, kao i u čitanju protivničkih akcija - pisalo je na sajtu Reala o Tišmi.

Crna Gora Brazil

Pol komandovao, Finiks poveo u finalu Finiks Sansi vode u NBA finalu, pobjeda 118:105 protiv Milvoki Baksa u Arizoni je bila potpuno zaslužena.

Veteran, slavni plejmejker Kris Pol (36) je još jednom potvrdio liderstvo, izuzetnom partijom u trijumfu. Sanse je predvodio sa 32 poena, devet asistencija i samo dvije izgubljene lopte za 37 minuta na parketu. Šutirao je izuzetno,

čak 19-12 iz igre.

Tokom prvog poluvremena Milvoki je imao jednocifrenu prednost, da bi u trećem periodu Pol preuzeo odgovornost, donio preokret i ključno vođstvo Sansima.

Bek Buker je dodao 27 poena uz šut 21-8 iz igre, dok je izuzetnu rolu imao centar Ejton, koji je upisao 22 poena uz čak 19 skokova i šut iz igre 10-8.

Sveukupno, glavne realizatorske opcije Sansa bile su raspoložene na startu finalne serije za šampionski prsten najjače lige svijeta.

Sa druge strane, Baksi su računali na nedovoljno oporavljenog superstara Janisa Adetokumba. Atinjanin je preuzeo rizik i uprkos povredi koljena nastupio na meču. Za 35 minuta upisao je 20 poena uz šut iz igre 11-6. Imao je i 17 skokova i četiri asistencije, ali se vidjelo da ne igra komotno i da mu je potrebno još vremena da dostigne željeni nivo.

Midlton je u timu Milvokija bio najefikasniji sa 29 poena uz sedam skokova, a centar Lopez je pored 17 poena imao šest skokova. Utisak je da je Lopez izgubio važan duel sa Ejtonom pod košem.

U noći između četvrtka i petka, od tri sata po našem vremenu, igraće se druga finalna utakmica NBA lige, takođe u Finiksu. Do tada će se Milvoki nadati da će Adetokumbo biti u boljem fizičkom stanju. Za Finiks ovo je prvo učešće u NBA finalu još od 1993. godine – dok su ,,jeleni“ iz Milvokija u finalu prvi put još od 1974. godine.

Sansi igraju za prvu titulu u istoriji, a rival iz američke savezne države Viskonsin za R. A. drugu.

Nekadašnja košarkašica Budućnosti karijeru nastavlja u Satu Mareu

Kirberg u Rumuniji Nakon debija, Tišma je odigrao još utakmica u Realu, koji ga je, potom, prošle sezone pozajmio Betisu iz Sevilje, za koji je skupio 11 utakmica.

Izuzev klupske karijere, Tišma se može pohvaliti i zlatom sa Evropskog šampionata 2018. godine za igrače do 16 godina, kada je ,,nosio“ Hrvatsku u svakoj od utakmica. Prosječno je bilježio 18 poena po meču na šampionatu, a u finalu, u kojem je Hrvatska pobijedila Španiju, bio je najbolji strijelac sa 24 poena.

ESPN stručnjaci predviđaju da će 2022. godine biti izabran u

prvoj rundi NBA drafta.

Prije Tišme, u Studentski centar je stigao Kenan Kamenjaš iz Sparsa.

U Studentskom centru su najavili promjene u stručnom štabu, iako nijesu potvrdili informacije iz medija da na klupu stiže Andrej Žakelj, bivši trener Primorske. Naime, ,,studenti“ prvo treba da postignu dogovor sa sadašnjim trenerom Nenadom Trajkovićem, koji ima važeći ugovor na dvije godine, i koji, za sada, nema namjeru da se pomjeri sa mjesta prvog trenera ekipe koju je vodio do ABA lige…

S. J.

PODGORICA - Selena Kirberg karijeru nastavlja u Rumuniji, tačnije u ekipi Satu Mare.

Mlada košarkašica, koja je igrala za Budućnost, a onda karijeru gradila u Rumuniji i Francuskoj, prošle sezone bila je i članica Fljamurtarija (nakon što je liga zaustavljena u Francuskoj igrala u finišu u Albaniji), odlučila je da potpiše za Satu Mare. To je jedan od dva najbolja rumunska tima, koji uz Sepsi uvijek juriša na trofeje, a gdje je prije dvije godine trener bio Podgoričanin Goran Bošković.

- Zadovoljna sam uslovima i činjenicom da ću i naredne sezone biti u Rumuniji - kazala je

Kirberg.

Ulcinjanka je ponikla u ekipi Budućnosti, a iako veoma mlada skrenula je pažnju na sebe, nakon čega je tri sezone igrala u Rumuniji za Trgovište. Bila je ekipi Aleksandrije, Feniks Konstanta, a onda je prvi put osjetila i izazov košarke u Francuskoj. Igrala je u drugoj

ligi Francuske za Dižon, a zatim i za Bihorel Basket.

- Utisci su posebni. Mislim da sam još više napredovala. Nastojaću da opravdam očekivanja i u Rumuniji, gdje očekujem da napravim dodatni iskorak. Svjesna sam šta se očekuje od mene. Satu Mare se godinama bori sa Sepsijem za trofeje, to je veliki rivalitet. Sepsi je minule sezone napravio iznenađenje i u Evrokupu, tako da će sigurno biti prilično izazovno. Ali ovo je za mene još jedan novi iskorak u karijeri kazala je Kirberg, koja igra na poziciji plejmejkerke.

Selena Kirberg (178 cm, 1995) pokušaće da se tokom priprema izbori za mjesto u timu.

- Nadam se da ću opravdati očekivanja i da ću dati doprinos što boljim rezultatima.

Vjerujem u sebe i želim da skrenem pažnju - naglasila je Kirberg.

R. P.

Arena

Četvrtak, 8. jul 2021.

provjeri pred Olimpijske igre

iz sedmerca, po isteku 60. minuta. Sjajno izdanje pružila je Marina Rajčić koja je upisala 19 odbrana.

Brazil je devet minuta prije kraja vodio (20:17), ali su naše reprezentativke serijom 4:1, došle do izjednačenja (21:21), na minut i po prije kraja.

U neizvjesnoj završnici jedan od favorita na predstojećim OI, došao je do pobjede i to golom sa sedam metara.

Itana Grbić i Majda Mehmedović postigle su po četiri gola, dok su Jovanka Radičević i Tatjana Brnović po tri puta bile precizne.

Po dva pogotka upisale su Đurđina Jauković, Dijana Mugoša i Andrea Klikovac, a u strijelce se upisala Ema Ramusović. ,,Lavice“ pripreme nastavlja u Podgorici, a put za Tokio planiran je za 15. jul.

Prvi meč na Olimpijskim igrama je 25. jula kada će protivnik biti Angola. U grupi su još Japan, Južna Koreja, Norveška i Holandija. A. M.

Sportski miks

25

Selektor vaterpolista Vladimir Gojković danas saopštava spisak za Tokio, male šanse za Dejana Lazovića i Đura Radovića

Vlado Popadić se oporavio PODGORICA - Vladimir Gojković danas će saopštiti spisak od 13 vaterpolista ( jedna rezerva) koji će predstavljati Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Konkurencija za najbolji sastav je žestoka, a neizvjesno je učešće golmana Dejana Lazovića (problemi sa šakom) i ljevorukog Đura Radovića (muče ga leđa). Naši reprezentativci preskočili su nastup na Svjetskoj ligi u Tbilisiju, kao i Vlado Popadić, ali se oporavio i priključio u Nikšiću

nacionalnom timu.

- Imao sam mali peh pred odlazak na Svjetsku ligu. Povreda leđa poremetila je plan priprema, nadam se da je sada sve završeno, osjećam se dobro, zdravo i pun elana za potencijalno mjesto u ekipi - kazao je Popadić. ,,Ajkule“ su osvajanjem zlatne medalje u Gruziji napravile veliki korak na polju samopouzdanja.

- Djelovali smo dobro, a možemo još da napredujemo. Mislim da je Svjetska liga pokazala da smo na pravom putu i da

smo dobro radili. Imamo i dodatnu dozu samopouzdanja što govori da će svako sa nama morati da se namuči.

Konkurencija u Tokiju je paklena.

- Nikad jače Olimpijske igre.

Osam, devet reprezentacija konkurisaće za medalju.

Na debiju naš tim sastaje se sa Australijom.

- Nezgodan rival. Uglavnom su dobri plivači, a ako ne otvorimo meč na željeni način mogu biti nezgodni. Može biti problema, ali vjerujem da ih neće biti.

A. M.

Naše juniorke spremne za početak rukometnog prvenstva Evrope

Najteže na startu Danas (13 h): Crna Gora - Francuska PODGORICA - Juniorke Crne Gore na rukometnom šampionatu Evrope u Sloveniji danas će se od 13 sati sastati sa Francuskom, favoritom za visok plasman.

Igračice koje vodi Tatjana Jeraminok odradile su kvalitetne pripreme, a pred put za Sloveniju slavile su protiv Srbije u dva prijateljska meča.

Mlade rukometašice u grupnoj

fazi igraće još sa Austrijom i Hrvatskom. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije.

- Atmosfera je odlična, odradili smo dva treninga u Sloveniji, a fizički se dobro osjećamo. Odmorne smo i jedva čekamo da počne prvenstvo. Pred dolazak u Sloveniju imale smo dvije provjere sa Srbijom koje su pokazale šta treba da zadržimo, odnosno šta još da popravimo

- kazala je Katarina Džaferović od koje se očekuje puno na prvenstvu Evrope.

Dovoljno vremena imao je naš tim za analizu najtežeg rivala.

- Smatramo da su najteži u grupi, ali, naravno, jak tim ima Hrvatska i Austrija. Sada je naš fokus na prvi meč. Gledali smo Francusku, analizirali, vidjeli dobre i manje dobre stvari.

Mogu puno sa kvalitetnim bekovima koji i dobro šutiraju i igraju ,,jedan na jedan“. Ali najjača karika je pivot. Koliko god da su fizički djevojke iz ove reprezentacije jake, mirnim napadom možemo da im odgovorimo.

A. M.

Turska iznenadila Crnu Goru na šampionatu Evrope za vaterpoliste (U15)

Ništa od četvrtfinala Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U15) izgubila je nakon peteraca (regularni dio 10:10) od Turske (15:14) i od sigurnog četvrtfinala mladi tim u nastavku EP boriće se za plasman od 9. do

Sedmi Lovćen osiguranje - Basket kamp Kolašin 2021.

12. mjesta.

Igrači koje vodi trener Veljko Uskoković prokockali su šansu protiv Turske jer su u uvodnim minutama treće četvrtine vodili 7:3. U tim trenucima sve je bilo otvoreno za plasman

među osam, ali tako nijesu mislili protivnički igrači. Turci su serijom 6:1 u trećem minutu posljednje četvrtine poveli 9:8. U penal ruletu (gol za 10:10 postigao Danilo Stupar) naši mladi vaterpolisti promašili su dva puta gol, a Nuraj je donio slavlje protivničkoj ekipi.

A. M.

Prijatelji, organizatori i promoteri Kampa

Košarka kao imenik dobrih ljudi KOLAŠIN - Sedam godina radimo posao koji je zahtjevan i kompleksan, motivisani time da stvaramo sportske ali i ljudske vrijednosti.

Tako smo koncipirali naš rad i sadržaje naših kampova. Želimo i uspijevamo da što više traga ostavimo kod mladih ljudi, tragova sporta, solidarnosti, plemenitosti, zdravog života. Zbog toga se ne dijelimo na organizatore, sponzore, promotere već smo jedna porodica koja baštini sportske, vaspitne ali i turističke vrijednosti. Kamp je nastavak košarkaške tradicije Kolašina koja traje skoro četiri decenije - kazao je Vlado Šćepanović, svjetski i evropski prvak, prvi kapiten košarkaške reprezentacije Crne Gore i jedan od inicijatora organizova-

Sedmogodišnji učinci su impresivni i kada su u pitanju sportski ali i turistički parametri.

Kamp je rezultat kolašinske košarkaške tradicije koja traje skoro četiri decenije, istakao je Vlado Šćepanović, svjetski i evropski prvak u košarci, prvi kapiten košarkaške reprezentacije Crne Gore i jedan od pokretača Kampa nja Kampa u rodnom Kolašinu, na jučerašnjem okupljanju svih koji su uključeni u njegovo sedmogodišnje trajanje.

Prisutne je pozdravio i Bojan Kuburović, potpredsjednik Opštine Kolašin, ističući da je Opština prepoznala značaj košarkaškog kampa kao manifestacije koja dovodi dovodi goste ali i promoviše grad pa

je Kamp uvršten kao korisnik budžetskih sredstava opredijeljenih za sport.

- Svjesni smo da vrijednost kolašinskog turističkog ljeta zavisi od vrijednosti manifestacija koje ga prate a Kamp tu daje posebnu vrijednost i kada su u pitanju turistički rezultati ali i promocija grada.

Sedmogodišnji učinci Kampa

su impresivni. Ove godine je posebno važno to što je skoro rekordna posjećenost pomogla vlasnicima privatnog smještaja koje je najviše pogodila pandemija. Kampu prisustvuju mladi koji kasnije postaju stalni gosti Kolašina. On je potvrda opredijeljenosti Kolašina da izgradnjom sportske infrastrukture i korišćenjem prirodnih potenci-

jala „vazdužne banje“, postane regionalni centar za pripremu sportista - kazao je Kuburović.

Matjaž Božić, izvršni direktor Lovćen osiguranja, je naglasio da ova kompanija ima poseban osjećaj društvene odgovornosti kada je sport u pitanju kao neophodan odgovor posljedicama epidemije. Dok Vlado i Savo budu u Kampu, nasto-

jaću da imaju podršku naše kompanije. Promoteri prve smjene Kampa, reprezentativci Crne Gore, Nikola Ivanović i Danilo Nikolić su prisustvovali jučerašnjim treninzima a Savo Đikanović je najavio da će druga smjena Kampa koja počinje 9. jula biti još brojnija od prve koja je imala preko 80 učesnika.

D. DRAŠKOVIĆ

26

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 8. jul 2021.

Dušan Simonović, predsjednik COK-a, o specifičnostima OI, nastupu naših sportista, pravilima, protokolima...

Treba voditi računa o svakom koraku PODGORICA - Crnogorski olimpijski komitet ne staje. Iz naše sportske kuće poručuju da temeljno i do detalja rade kako bi odlazak i boravak olimpijaca u Tokiju, prije svega zbog pandemije korona virusa, bio manje stresan i bezbolniji.

Ukupna situacija, zbog koje su Igre odložene na godinu, ne ide potpuno od ruke učesnicima, zato su preduzete maksimalne čak i rigorozne mjere kako bi kompletan sportski svijet bio zaštićen. Bukvalno o svakom detalju se povelo računa. Opravdano, jer su OI poseban doživljaj i iskustvo.

DRUGAČIJE...

Mali, ali posvećen tim koji perfektno radi Da li ste umorni i da li je umoran tim koji je uključen u olimpijsku priču?

- Dosta dugo sam tu i ne smijem da se umorim, a i sebi ne želim da dajem preveliku ulogu. Zamoreni nijesmo, imamo snage koliko treba, a odmorićemo se nakon OI i našeg dobrog nastupa. Imamo mali, ali posvećen, tim koji godinama perfektno radi. Bez greške, samo da ne pretjeram u pohvalama. Sve se provjerava po nekoliko puta i sve se radi sigurno i na detaljan način. Bilo je dosta posla, ovo su posebne Igre i zahtjevne sa puno protokola, od toga gdje će se boraviti, kako, na koji način se može ući u autobus, na koji način se može nešto koristiti ili ne koristiti... Protokoli su precizni i dobri i po njima se mora postupati. Teško je sve skupa izdržati, ali očigledno će se morati. Naša ekipa je u stalnom, dnevnom kontaktu sa Organizacionim odborom Igara, jedni druge pomažu, savjetuju, pojašnjavaju što je potrebno i mislim da teško mogu napraviti propust - kazao je Simonović.

Kina će za Olimpijske igre u Tokiju poslati više od 400 sportista, čime će izvjesno oboriti rekord broja takmičara neke zemlje na OI, koji je postavila u Rio de Žaneiru 2016. godine.

Kako su prenijeli državni mediji te zemlje, Narodna Republika Kina je već osigurala učešće 318 predstavnika na 224 takmičenja u 30 disciplina. U Rio de Žaneiru taj broj je iznosio 416 sportista u 26 disciplina na 210 takmičenja. Kinezi će biti favoriti za veliki broj zlatnih medalja u sportovima poput gimnastike, sko-

- Svakog dana ima novoga posla. Završava se polako administrativni dio koji se tiče ispraćaja naših olimpijaca, dio oko opreme i sve ono što uz to ide. Najveći broj - 15. jula putuju za Japan, a jedan dio – pojedinačno, odlazi kasnije i ranije se vraća u Crnu Goru.

Zaista je težak i stresan period, a bio je tužan u trenutku kada su odložene Olimpijske igre.

Situacija je u svakom pogledu ostavila traga na sportiste i na nas koji smo oko njih - kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović.

Biće dosta neizvjesno i izazovno nastupiti u Tokiju, smatra Simonović.

- To je nešto što čeka i ostale reprezentacije i vjerujem da ćemo se i mi snaći u mjeri u kojoj to budemo mogli. Nekoliko puta smo razgovarali na ovu temu sa svim našim učesnicima, rukovodstvima Saveza, pripremili smo ih, a i mi imamo određeno iskustvo i otprilike znamo što nas čeka.

A dočekaće nas i dosta iznenađenja, jer su Igre, same po

PRAVILA SE POŠTUJU Izazov vremena i trenutka sa pandemijom, koja još uvijek bukti i koja nije pobijeđena, poziva na dodatni oprez.

- Preporučili smo našim sporti-

stima da se vakcinišu, najveći dio do sada, mislim i na prateće osoblje - preko 90 odsto je vakcinisano. Vjerujem da idemo dosta spremni, uvijek može da se desi nešto što ne želimo, a da se nadamo da se to neće desiti. Učinićemo sve da tu situaciju na neki način otklonimo ali, naravno, treba voditi računa o svakom koraku. Na to nas upozoravaju dešavanja i u drugim olimpijskim timovima koji već pristižu u Japan.

Boravak u Olimpijskom selu biće, takođe, naporan, zahtjevan sa raznoraznim pravilima.

- Dobili smo pravilnik po kojem treba da postupamo i sve smo prenijeli našim sportistima. Učinili smo što je potrebno i važno da bismo olakšali boravak i zaštitili ih, kao i građane Japana, jer pandemija dobija novi uzlet. Biće dosta naporno, ali bićemo spremni za raznorazne izazove.

Organizatori Igara dodatno - opravdano su oprezni. Informacije se servisiraju na dnevnom nivou.

- Organizatori svakodnevno imaju nove prijedloge, zahtjeve, pravila i upite koje nam dostavljaju. I oni su zabrinuti. U stalnoj su vezi sa japanskom vladom, Međunarodnim olimpijskim komitetom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom, tražeći najbolja rješenja. U tom smislu i mi smo angažovani, dajemo sve od sebe da pomognemo.

Jasno je da treba da se ponašamo odgovorno i disciplinovano, moramo prihvatiti sva rješenja koja su predložena i koja su neophodna za normalno funkcionisanje u velikoj zajednici.

Zaista nas čeka veliki ispit.

ZAHVALNI NA PODRŠCI Na OI u Tokiju biće dozvoljeno prisustvo ograničenom broju

domaćih navijača, uz određena pravila. Koliko će to da guši spektakl?

- Vidjeli ste i na EP u fudbalu ako se ne čuje huk navijača da to nije to. Nema adrenalina, na kraju krajeva sve se ovo radi zbog navijača i zadovoljstva.

Na borilištima u Tokiju biće dozvoljeno prisustvo domaćim navijačima, sa najviše 50 odsto popunjenog kapaciteta. I tu će se morati poštovati pravila nošenja maske i pravilo bez navijanja. Japanci su disciplinovan narod i odradiće to na način kako treba.

COK je imao pomoć od svojih partnera i sponzora, koji duži niz godina pomažu veliki broj sportskih akcija.

- Glavni sponzor i partner u ovom poslu je firma ,,Sport Vision“. Obezbijedili su opremu našim olimpijcima a obezbjeđuju dugi niz godina za sve nastupe, kao i za naše potrebe i mimo nastupa. Universal Capital Banka je u ključnom momentu priskočila sa značajnim sponzorstvom i nadam se da ćemo nastaviti saradnju na obostrano zadovoljstvo.

Sa nama je naš stari partner Lovćen osiguranje, zatim Jugopetrol AD (EKO benzinske stanice zvanično gorivo olimpijskog tima Crne Gore). U odličnoj smo komunikaciji, ispratili su nekoliko lijepih akcija i na prelijep način podsjetili na vrijednosti sporta i olimpizma. Tu su Luka Bar, Monteput, Aerodromi CG, Tojota, Efel motors, medijski sponzor RTCG, koja je u ovom periodu na fantastičan način podsjetila na vrijednosti koje sport nosi i olimpizam i temeljene vrijednosti koje njeguje. Zahvalnost za sve što su do sada uradili i nadam se budućoj saradnji – zaključio je Simonović.

A. MARKOVIĆ

Na Igrama u Tokiju ovog ljeta

Kinezi obaraju olimpijski rekord po broju sportista kova u vodu, stonog tenisa, streljaštva, dizanja tegova.

Takođe, očekuju se i brojne medalje u tekvondou, jedrenju, veslanju, karateu, ženskom boksu, ženskoj odbojci, pliva-

Dionti Vajlder optužio WBC šampiona uoči njihovog trećeg duela

Fjuri će pokušati da vara Dionti Vajlder, bivši WBC šampion teške kategorije boksa, zaprijetio je aktuelnom i neporaženom šampionu Tajsonu Fjuriju – da će u njihovom trećem duelu ,,da mu okonča karijeru“.

Neporaženi Britanac Fjuri je njihov drugi duel u februaru prošle godine riješio tehničkim nokautom i nanio ,,Bronzanom bombarderu“ Vajlderu prvi poraz karijere. Prva borba njih dvojice 2019. godine završena je neriješenim ishodom.

- Mislite da ovoga puta neće pokušati da

sebi, kao što se vidi i prema informacijama koje dobijamo, drugačije od prethodnih.

Fascinantan je način na koji su naši reprezentativni timovi i pojedinačno stigli do Tokija.

U stresnoj, neizvjesnoj godini, koja je funkcionisala po principu ,,kreni-stani“, norme su u ,,produžecima“ izborene. Ukupan odnos i zalaganje obećava lijepu priču.

- Nijesam sumnjao da ćemo imati ozbiljan olimpijski tim.

Zadovoljan sam sa stanjem u našem olimpijskom timu i brojem naših olimpijaca. Ekipa je sjajna, ekipa je dobra - u formi su vaterpolisti koji su osvojili Svjetsku ligu, rukometašice su imale manje prijateljskih mečeva, ali vjerujem da se ozbiljno radi i da će biti spremne.

Marija Vuković je napravila zaista nevjerovatan rezultat skokom koji smo dugo čekali.

Vjerujem da je sada u zrelijim sportskim godinama, zna koliko može i šta može, a znam da može puno. Siguran sam da će to pokazati u Tokiju. Danka Kovinić drugi put nastupa na OI. Viđećemo na koji način se pripremila, problem na Vimbldonu traži oprez, ali ona je borac kakav se samo poželjeti može. Siguran sam da će iz svega izvući maksimum i spremno dočekati nastup. Imamo i onih koji su dobili vajld kard, od njih ne očekujemo visoke plasmane, ali očekujemo solidan nastup, maksimalno zalaganje i iskustvo za buduće nastupe ili za prenošenje iskustva na mlađe koji tek dolaze.

vara? Sigurno u Fjurijevom timu smišljaju opasan plan za predstojeću borbu.

Nijesu mogli da me pobijede lako čak ni sa rukavicama napunjenim nekom nedozvoljenom masom, kao ni u stanju u kojem sam bio. To je moja poruka Fjuriju, nijesi mogao da me nokautiraš, nijesi uspio da me nokautiraš. Ovo je treća borba i ona će zatvoriti priču o Fjuriju i meni. Želim da mu okončam karijeru, ali i neke druge stvari – rekao je Vajlder.

Treća borba Vajldera i kontroverznog rivala iz Mančestera biće održana u noći između 24. i 25. jula, u Las Vegasu. R. A.

nju, atletici, itd.

Kao neuspjeh okarakterisano je to što nakon 37 godina prvi put na Olimpijskim igrama neće učestvovati muška košarkaška selekcija Kine.

R. A.

OI U TOKIJU: Zbog porasta broja zaraženih korona virusom

Razmatra se potpuna zabrana publike Vlasti Japana razmatraju da li je potrebno uvesti potpunu zabranu prisustva navijača na takmičenjima Olimpijskih igara u Tokiju.

Po saznanjima agencije Rojters, ovo je jedna opcija u situa-

ciji kada je, samo dvije sedmice uoči početka Igara, registrovan rast broja zaraženih korona virusom u Japanu. Glavni grad Tokio je tokom dana prijavio 920 novih slučajeva zaraze, što je najveći broj još od 13. maja.

Na Igrama u Tokiju trenutno dozvolu prisustvu takmičenjima, u ograničenom kapacitetu, imaju isključivo domaći navijači.

Izvor iz vladajuće stranke u Japanu kazao je za Rojters da je, politički gledano, sada praktično neizbježno da se dođe do situacije da ne bude gledalaca na OI u Tokiju uopšte.

Na ceremoniji otvaranja Igara biće prisutni samo VIP gosti i zvanična lica takmičenja. R. A.

Arena

27

WIMBLEDON

Četvrtak, 8. jul 2021.

ŠAH Naš gost Mihailo Pušara, šampion Evropskog školskog kupa

VIMBLDON: Đoković u polufinalu, težak poraz Švajcarca od Hurkača

Bolan kraj za Federera

Jednogodišnja pauza ipak je ostavila preveliki trag, Rodžer Federer nije ni nalik onom starom...

Osmostruki osvajač Vimbldona eliminisan je u četvrtfinalu najprestižnijeg gren slema od Huberta Hurkača, a u posljednjem setu nije osvojio ni gem!

Poljski teniser slavio je 3:0 (6:3, 7:6, 6:0) za nepuna dva sata igre i postao drugi Poljak u istoriji koji je stigao do polufinala gren slema, u kojem će se sastati sa Mateom Beretinijem, koji je bio bolji od Feliksa Ože-Alijasima 6:3, 5:7, 7:5, 6:3.

Hurkaču je u prvom setu bio dovoljan samo jedan brejk, do kojeg je stigao u šestom gemu, da dođe do prednosti nad legendarnim Švajcarcem.

Federer je u drugom setu poveo 3:0, imao je i 4:1, ali je onda stao. Hurčak je uspio da dođe do taj-brejka, koji je riješio u svoju korist 7:4.

U trećem periodu dogodilo se nešto nevjerovatno, potpuni slom trideset devetogodišnjeg asa. Federer nije osvojio ni gem i prerano je završio učešće na Vimbldonu.

Ostaće na brojci od 20 osvojenih gren slemova, koliko ima i Rafael Nadal, a vrlo je moguće i da mu je ovo bio posljednji nastup na Vimbldonu.

Kao apsolutni favorit na londonskoj travi ostaje Novak Đoković, koji je bio bolji od Martona Fučoviča (3:0) i u nedjelju bi mogao da se izjednači sa Fedeksom i Rafom po

broju gren slem trofeja.

Prvi teniser svijeta relativno rutinski pobijedio je Mađara 6:3, 6:4, 6:4, a protivnik u polufinalu će mu biti Denis Šapovalov (22), veliki kanadski teniski talenat, koji je trijumfovao u dramatičnom meču nad Karenom Hačanovim 6:4, 3:6, 5:7, 6:1, 6:4.

Novak Đoković dočekao je 41. gren slem polufinale karijere, a deseto na Vimbldonu. Na ovom turniru je nanizao 15 osvojenih setova, nakon izgubljenog uvodnog u prvom kolu. Meč je riješen za dva sata i 19 minuta, a Fučovič je dobar otpor pružio pogotovo u završnici prvog seta, kada je vezao tri osvojena gema. Đoković je imao bolju realizaciju poena na prvi servis (82 procenta, spram 58 Fučoviča).

Protiv nezgodnog rivala je imao viner manje (24:23) i jednu neprisiljenu grešku manje (31:30). Na mreži je osvojio 79 procenata, a Mađar 59 procenata. Ukupan broj osvojenih poena bio je 108:86 za Beograđanina, što svjedoči da je duel bio uzbudljiviji nego što to rezultat pokazuje. Šapovalov je protiv Rusa Hačanova odigrao izuzetno u četvrtom i petom setu, a ključni brejk je napravio u devetom gemu petog seta.

Već u petom gemu petog seta Šapovalov je imao prednost 40:0 na servis Hačanova, ali nije je iskoristio. Ipak, pokazao je da je fizički spremniji i mentalno jači. Biće dostojan protivnik prvom teniseru svijeta, kada u petak bude igrao prvo gren slem polufinale karijere. Šapovalov je meč riješio za tri sata i 28 minuta igre na ,,Terenu broj jedan“. Trenutno 12. igrač na planetarnoj ATP listi je protiv 29. na svijetu imao prednost u asovima 17:3 i veliku prednost u vinerima 59:31.

Blistao je odličnom napadačkom igrom i zaslužio pobjedu R. A. u Londonu.

Naše odbojkašice na cijeni u Rumuniji

Još dvije Crnogorke u Voluntariju PODGORICA – Odbojkašice Luke Bar i crnogorske reprezentativke, korektorka Dijana Vuković i libero Melisa Cenović, karijeru će nastaviti u Rumuniji, ponovo u istom klubu - Voluntariju.

Dijana Vuković se vraća u Rumuniju, gdje je počela prošlu sezonu u dresu Argeša iz Pite-

štija, ali se tokom sezone vratila u matičnu Luku Bar. Za Melisu Cenović će to biti prvo iskustvo u inostranstvu.

U Voluntariju je još jedna naša reprezentativka Marija Milović, koja je stigla prošlog ljeta, a produžila je ugovor na još sezonu.

Voluntari je prošlu sezonu završio na šestom mjestu. S. J.

Vunderkind sa pjene od mora Na nedavno održanom Evropskom školskom kupu u Petrovcu zablistao je veoma talentovani Novljanin Mihailo Pušara koji je u konkurenciji do 13 godina u grupi „B“ podigao pobjednički pehar za najbolji sveukupni rezultat u klasičnom, rapid i brzopoteznom šahu.

On je do velikog uspjeha stigao zahvaljujući konstantno dobroj igri tokom ovog međunarodnog takmičenja pri čemu je 20 partija riješio u svoju korist, dvije remizirao i na kraju sakupio 21 poen, što mu je bilo dovoljno da uveća kolekciju nagrada.

Za ljubav prema drevnoj igri i prve šahovske korake, odlični učenik OŠ „Ilija Kišić“ „okrivljuje“ stariju sestru Jovanu koja ga je još prije sedam godina uvela u svijet drvenih vojnika na 64 crno-bijela polja.

- Moje interesovanje za šah je postajalo sve veće posebno od dana kada sam se upisao u školsku šahovsku sekciju i prvih nadmudrivanja za tablom sa drugarima iz razreda. Mogao sam satima da slušam predavanja iz teorije otvaranja, središnjica i završnica a naročito analize partija svjetskih prvaka. U početku nije mi bilo nimalo lako jer su svi polaznici bili stariji od mene pa sam ulagao veliki trud da dostignem njihov nivo - počeo je priču svestrani osnovac, koji za njegovo usavršavanje ističe zasluge vrsnog pedadoga i svog prvog šahovskog instruktora FIDE majstora Gorana Tomića. Mihailo brani boje ŠK Herceg Novi i uvijek se raduje novim nastupima.

Za njega je šah više od igre, jer

Šljivić Pušara

0 1

1.d4 d5 2.Nf3 Nf6 3.Nc3 e6 4.Bf4 Be7 5.e3 0–0 6.Be2 b6 7.0–0 c6 8.Bxb8 Rxb8 9.Ne5 Qc7 10.Nf3 Bd6 11.g3 e5 12.Nd2 e4 13.f3 Bh3 14.Re1 Bxg3 (dijagram) 15.Nf1 Bxe1 16.Qxe1 exf3 17.Bxf3 Rfe8 18.Qh4 Bxf1 19.Kxf1 Rxe3 20.Be2 Rbe8 21.Re1 Ne4 22.Nxe4 R3xe4 23.Bd3 Rxe1+ 24.Kg2 g6 25.Kf3 R8e3+ 26.Kf2 Rxd3 27.cxd3 Qe7 28.Qxe7 Rxe7 29.Kg3 c5 30.h3 Re3+ 31.Kf2 Rxd3 32.dxc5 bxc5 33.Ke2 Rxh3 34.Kf2 Rh2+ 35.Kg3 Rxb2 36.Kf4 Rxa2 37.Ke5 a5 38.Kxd5 a4 39.Kxc5 a3 40.Kc4 Rb2 41.Kc3 Rb8 42.Kc2 a2 43.Kc3 a1Q+ 44.Kc2 Qa3 45.Kd2 Rb2+ 46.Kc1 Qa1# 0:1 kako kaže treba biti hrabar i pogledati u oči protivniku sa kojim može „ratovati“ za stolom i po pet i šest sati.

- Divan je osjećaj osvojiti medalju i obradovati roditelje, nastavnike i trenere. Pored ove iz Petrovca jedna od najdražih mi je zlatna sa kadetskog prvenstva Crne Gore. Ovih dana se spremam za Premijer ligu koja će se održati u Sutomoru. Obnavljam lekcije sa trenerom Aleksandrom Tomićem i prelistavamo bazu podataka potencijalnih protivnika kako bih tempirao formu za najvažnije državno takmičenje. Naravno, pogledamo i po desetak partija vrhunskih igrača koji su nekad ili sad dominirali na svjetskoj šahovskoj sceni. Moj idol je Mihail Talj jer uživam

u maestralnim kombinacijama gusara iz Rige i posebno mi je draga njegova pobjeda sa žrtvom dame protiv Hechta iz 1962. godine - sa osmijehom je rekao vunderkind sa pjene od mora, koji možda, ne slučajno, nosi ime osmog planetarnog korifeja. On je sabrao pozamašnu šahovsku literaturu i kompjuterske programe tako da raspolaže sa izvanrednim edukativnim sadržajim koji mu koriste za sticanje novih znanja.

– Radije koristim knjige nego računar, valjda sam tako navikao u školi. Bolje pamtim čitajući i bolje se skoncentrišem na predmetno gradivo bilo u redovnoj ili šahovskoj nastavi. Zato vrlo rijetko igram onlajn i mnogo mi je draže da figure vučem rukom

nego mišem - priznao nam je druželjubivi Mihailo, koji sa nestrpljenjem očekuje nove izazove i lov na titulu majstorskog kandidata.

O ambicioznom dječaku u superlativu je govorio i profesor Goran Tomić ističući njegove karakterne osobine i ogromni šahovski potencijal.

- Mihailo ima sve predispozicije da stasa u vrhunskog igrača. On je nada crnogorskog šaha i zavisi od njega da li će se još ozbiljnije posvetiti magičnoj igri. Uporan je i temeljan, ima dobre radne navike, skroman je i odgovaran, pedantan i što je mnogo važno vaspitan da u slavlju i porazu bude dostojanstven - dodao je Tomić, uvjeren da je pred njim lijepa šahovska karijera.

od najpraćenijih događaja u šahovskom kalendaru.

Aktuelni prvaci u muškoj, ženskoj i juniorski konkurenciji direktno su pozvani, kao i četiri polufinalista sa tog turnira 2019. godine. Njima se pridružuje 80 igrača, koji su se kvalifikovali kroz kontinentalna prvenstva, s tim da je svakom kontinentu zajamčena minimalna kvota, te stotinu igrača nominovanih od strane prvih sto federacija po prosječnom rejtingu. Sastav je popunjen sa 12 najbolje rejtingovanih igrača koji se nijesu kvalifikovali ni po

jednom od prethodnih kriterija, kao i sa najbolje plasiranim igračem ACP Tour-a 2021. od juna ove godine. Prema tome, Karlsen se u ovom slučaju neće sresti za tablom sa svojim izazivačem u meču FIDE svjetskog šahovskog prvenstva 2021. Ruski šahista je odbio da učestvuje, kako bi se fokusirao na pripremu za odlučujući okršaj. Da podsjetimo, u Sočiju će nastupiti i naš aktuelni šampion intermajstor iz Bara, standardni prvotimac nikšićke Elektroprivrede i reprezentativac Luka Drašković.

Karlsen potvrdio nastup u Sočiju

Svjetski kup na visokom nivou Aktuelni šampion planete Magnus Karlsen biće jedan od učesnika predstojećeg FIDE Svjetskog kupa koji će se igrati u Sočiju od 10. jula do 6. avgusta tekuće godine.

Inače, za mnoge igrače ovo grandiozno takmičenje je prva i jedina prilika da uđu u trku za svjetsku šahovsku krunu, budući da će dva najbolja igrača na ovom turniru preći u sljedeću fazu tj. turnir kandidata. U malo promijenjenom sistemu iz 2021. godine, na kojem će igrati 206 učesnika (u poređenju sa 128 na prethodnim kvalifikacijama), pružiće se igračima iz čitavog svijeta prilika da dokažu svoju vrijednost.

Međutim, motivacije Karlsena su vjerovatno drugačije. Čak i ako izgubi titulu u meču sa Nepomnjašćijem kasnije ove godine u Dubaiju, on bi imao

osigurano mjesto na sljedećem turniru kandidata, tako da ne mora da učestvuje u kvalifikacijama. Ali Norvežanin nikada nije osvojio FIDE Svjetski kup, iako je čvrsto podržavao nokaut turnire. Šampion vjerovatno želi svijetu i sebi da dokaže da takođe može da briljira u ovom formatu. Njegovo posljednje učešće, u Tbilisiju 2017. godine, bilo je pomalo razočaravajuće jer je eliminisan u trećem kolu od kineskog velemajstora Bu Xiangzhija.

Osim toga, rekordni nagradni fond od 1.890.000 američkih dolara dovoljan je motiv da svjetski prvak dođe u iskušenje i baci ,,rukavicu u lice“ ostalim pretendentima na laskavo priznanje a njih je 205 sa svih meridijana. Svjetski kup jedno je od vodećih takmičenja FIDE, a u posljednjim izdanjima očigledno je postalo jedan

Priredio: B. KADIĆ

28

Feljton

Četvrtak, 8. jul 2021.

80 GODINA OD POČETKA ORUŽANOG USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA

9.

Najveličanstveniji trenutak svekolike evropske istorije Trinaestojulski ustanak bio je zadivljujući odgovor na neprijateljsku okupaciju, odgovor u skladu s tradicijom crnogorskog naroda. Na zborna mjesta dolazili su ljudi, koji nijesu imali oružje. Crna Gora je ušla u rat bez magacina oružja, hrane, opreme. Glavni oslonac bio je narod i njegovi resursi » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Borba crnogorskog naroda za slobodu dobila je karakter Opštenarodnog ustanka u kojemu je učestvovalo oko 32.000 ljudi. Do punog izražaja došla je crnogorska slobodarska tradicija, patriotska komponenta se rasplamsala, svi društveni slojevi uzeli su učešće u ustanku. Dominantnu ulogu u pokretanju i organizovanju narodnih masa imala je KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, sa 1.200 članova i oko 3.000 članova Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).

Tu ulogu idejno-političkog vođe KPJ, kao jedinstvena organizacija, imala je u čitavoj zemlji.

Trinaestojulski ustanak bio je veličanstveni i zadivljujući odgovor na neprijateljsku okupaciju, odgovor u skladu s tradicijom crnogorskog naroda. Na zborna mjesta dolazili su ljudi, koji nijesu imali oružje. Crna Gora je ušla u rat bez magacina oružja, hrane, opreme. Glavni oslonac bio je narod i njegovi resursi, koje je narod svojoj vojsci stavljao na raspoloženje, kao i uvijek u ratovima za slobodu i „otečestvo“. Tradicionalni odnos prema oslobodilačkim ratovima i takav karakter ustanka nije dozvoljavao dilemu nijednom Crnogorcu sposobnom da nosi oružje bez obzira na to koliko je uvjeren u opravdanost borbe u tom trenutku.

Bez dugogodišnje pripreme KPJ i aktivnog rada, posebno s omladinom, ne bi se mogao ni zamisliti uspješan oslobodilački rat.

Razmjerama ustanka nije bio iznenađen samo okupator, nego je on prevazišao sva očekivanja KPJ i vojno-političkog rukovodstva Crne Gore. Nedjelju dana poslije prvih oru-

Arso Jovanović i Josip Broz Tito

žanih akcija formirana je Privremena Vrhovna komanda nacionalno oslobodilačkih trupa za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Privremenu Vrhovnu komandu su sačinjavali: Milovan Đilas (komandant), Arso Jovanović (načelnik štaba, kapetan prve klase), Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Budo Tomović. Pukovnik kraljevske jugoslovenske vojske Bajo Stanišić je odbio da uđe u Privremenu komandu.

Privremena Vrhovna komanda se od svog formiranja nalazila u Stijeni piperskoj, Radovču i Kameniku. Božo Lazarević (general pukovnik, narodni heroj) navodi da je Privremena komanda imala vrlo malo štabnih karata, pisaćih mašina, crtača, telefonskih i radio veza. Veze su se isključivo održavale kuririma.

Pošto je buržoazija svuda pokazivala nemoć, stari poredak se raspadao, došlo je do ukida-

Četnički komandant Bajo Stanišić (u sredini) 1942. godine

Trinaestojulski ustanak je događaj koji je zadivio Evropu, on je primjer za ugled, on je utemeljivač antifašizma, ne samo kod nas, nego mnogo šire. On je događaj od evropskog formata na kojeg su se ugledali evropski narodi i stvaranjem pokreta otpora pošli njegovim putem. Trinaestojulski ustanak je pokazao da fašizam nije nepobjediv nja i okupatorske i domaće vlasti, pa se na oslobođenim teritorijama formiraju odbori ustaničke vlasti („klice nove vlasti“).

Vršene su pripreme za formiranje Zemaljskog odbora, koje pripreme je spriječila italijanska ofanziva.

Trinaestojulski ustanak je događaj koji je zadivio Evropu, on je primjer za ugled, on je utemeljivač antifašizma, ne samo kod nas, nego mnogo šire. On je događaj od evropskog formata na kojeg su se ugledali evropski narodi i stvaranjem pokreta otpora pošli njegovim

putem. Trinaestojulski ustanak je pokazao da fašizam nije nepobjediv.

Francuski književnik Žan Pol Sartr je za 13. jul izjavio: „Najveličanstveniji trenutak evropske istorije.“ U proglasu CK KPJ od 25. jula 1941. godine, upućen narodima Jugoslavije kaže se: „Ugledajte se na Crnu Goru koja bije žestoku bitku protiv krvavog italijanskog fašizma. Ni manjeg naroda, ni veće smjelosti na evropskom tlu. Crna Gora je našla pa nadmašila sebe“, kaže dr Radoje Pajović.

ANALIZA USTANKA

Dok je trajala italijanska ofanziva, u piperskoj planini Kameniku, održano je pokrajinsko partijsko savjetovanje na kome je izvršena analiza ustanka. Donešena je Rezolucija u kojoj se navode uspjesi ustanka. Preko 3.000 zarobljenih italijanskih vojnika osjetilo je da se crnogorski narod ne bori protiv italijanskog naroda, već protiv svog i njegovog zajedničkog neprijatelja – fašizma. Goloruki crno-

Simon de Bovoar, Žan Pol Sartr i Ernesto Če Gevara 1960. godine

Milovan Đilas u NOB-u

gorski ustanici u dotadašnjim borbama izgubili su 72 ustanika, što su neznatni gubici, s obzirom da su ustanici do ovog savjetovanja vodili borbu protiv tri kompletne neprijateljske divizije sa pojačanim jedinicama i avijacijom.

Neprijatelju su u dotadašnjim borbama naneseni teški gubici u ljudstvu i materijalu (2.000 mrtvih, toliko ranjenih, zaplijenjeno je 3.000 pušaka, 98 mitraljeza, 56 puškomitraljez, 15 topova, jedan avion, tenk, velika količina vojničke opreme, namirnica i dr.

U Rezoluciji je naročito naglašeno da oslobodilačka borba naroda Jugoslavije što znači i Crne Gore, nije samo stvar komunista, nego svih iskrenih patriota, a komunisti su samo najhrabriji u borbi protiv okupatora, kao i za nacionalnu demokratsku, narodnu vladavinu. Tadašnja faza crnogor-

Privremenu Vrhovnu komandu nacionalno oslobodilačkih trupa za Crnu Goru, Boku i Sandžak sačinjavali su Milovan Đilas (komandant), Arso Jovanović (načelnik štaba, kapetan prve klase), Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Budo Tomović. Pukovnik kraljevske jugoslovenske vojske Bajo Stanišić je odbio da uđe u Privremenu komandu

ske i jugoslovenske borbe ocijenjena je kao oslobodilačka antifašistička revolucija u koji ulaze svi rodoljubi i sve antifašističke snage.

Uporedo sa borbom protiv okupatora počinje i borba protiv velikosrpske buržoazije koja je 1918. uništila crnogorsku državnost i narodnu slobodu, čak ukinula i naziv Crne Gore kao geografski pojam.

U Đilasovom pismu Pokrajinskom savjetovanju navodi se da je nacionalno oslobodilačka antifašistička revolucija nužna etapa proleterske revolucije. A zatim nastavlja: „Predstojeća antifašistička revolucija riješiće pitanje nacionalne nezavisnosti, samoopredjeljenja naroda, pitanje demokratske narodne vladavine, snošljivog života radničke klase i seljaka i uništenja ostataka fašističke reakcije“.

Trinaestojulski ustanak je pokrenuo i neka pitanja koja se odnose na politička, građanska i državno-pravna pitanja od kojih su neka izdržala probu vremena i aktuelnost. Ovaj dokumenat objavila je Vrhovna komanda nacionalno oslobodilačkih trupa za Crnu Goru, Boku i Sandžak, 22. jula 1941. i upućen je narodu Crne Gore, Boke i Sandžaka, kao i vojnim jedinicama. Opšte karakteristike toga dokumenta su: antifašizam, sloboda, građanska i ljudska prava i demokratija. Nagovještava se i formiranje nove vlasti: opštinske, sreske, pa zemaljske. Ovaj dokumenat Privremene Vrhovne komande je potpisao njen komandant Milovan Đilas.

Pravo da biraju i da budu birani, prema uputstvima ovog dokumenta imaju građani oba pola, žene po prvi put. Birački cenzus je pomjeren sa 21 na 18 godina starosti, dok su borci imali pravo glasa bez obzira (Nastavlja se) na godine.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Mali oglasi nekretnine

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta, GLAVNI GRAD PODGORICA - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-857/6 od 06.07.2021.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju mosta u ulici Vojislavljevića i raskrsnice ulice Vojislavljevića, Cetinjskog i Nikšićkog puta u Podgorici, Opština Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Nosilac projekta, GLAVNI GRAD PODGORICA - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., može, shodno odredbama člana 15 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Nosilac projekta, GLAVNI GRAD PODGORICA - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., je dužan, shodno odredbama člana 17 Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Crnogorski Elektrodistributivni Sistem“ d.o.o. iz Podgorice, Ivana Milutinovića br. 12, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-847/5 od 07.07.2021.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje NDTS 10/0.4 kV sa uklapanjem u 10 kV mrežu, na katastarskim parcelama 4540/11 i 5470/17 i dio katastarske parcele broj 5470/1 KO Podgorica III, DUP „Blok 35-36“, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izgradnje, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.”

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 1

29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Dragi oče

LJEKA Šaljem ti posljednji pozdrav na put koji si sam izabrao u potrazi za vječnim mirom, pošto ti dosadašnji nije bio lak, a i u njemu si uspio da budeš veliki, a tih.

Sin ĐOKO LJEŠKOVIĆ sa porodicom

336

Poštovani prijatelju

Majko

RADMILA Živiš u nama srećna, nasmijana i voljena, sijaš u najljepšim uspomenama kao vodič kroz život.

Ponosni što si ti naša majka.

Volimo te dok smo živi. Najviše.

Tvoji: MARIJA, ANA, DARINKA, BRANKO i BRAJAN

LJEKA Počivaj u miru.

S poštovanjem, porodica pokojnog RADOMIRA VULIKIĆA

337

335

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Tužnim srcem obavještavamo rođake i prijatelje da je dana 6. jula 2021. godine, u 84. godini, preminuo naš dragi

31

Posljednji pozdrav Dana 5. jula 2021. godine preminuo je naš voljeni i plemeniti otac

prim. dr BOŽIDAR JEVŠNIK

PAVLE Mihailov RAIČKOVIĆ

MIODRAGU LJEŠKOVIĆU

hirurg u penziji

Sahrana je obavljena dana 7. jula u 11 časova na groblju Manastira Praskvica - Sveti Stefan, u krugu porodice.

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže rodbine 7. jula na groblju Gradac – Lješanska nahija, u 13 časova.

Ožalošćene kćerke NATAŠA i TAMARA

331

KOLEKTIV PIGO PETROLA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci i babi

Ožalošćena porodica: sin DEJAN, snaha VESNA, sestra STANKA, unučad MAŠA i VUK, sestra od strica OLGA, brat od strica SLOBODAN i ostala rodbina RAIČKOVIĆ

289

334

MILKI PRODANOVIĆ Posljednji pozdrav našoj dragoj zaovi i tetki

Posljednji pozdrav dragom prijatelju Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala.

Tvoja plemenita duša neka prebiva u raju, Anđele naš.

MILKI – MIKI PRODANOVIĆ Hvala za svu pažnju, iskrenu ljubav i radost kojom si nas dočekivala.

Nedostajaćeš nam!

MIODRAGU LJEŠKOVIĆU

Tvoje: kćerka ALEKSANDRA i unuka TANJA MIJUŠKOVIĆ

Tvoji: RADA, MIKAN, MAŠA i IVANA sa porodicama 290

Počivaj u miru.

293

Posljednji pozdrav našem

Tužan pozdrav kumu

Familija IVANOVIĆ

333

LJEKI LJEKI

Umro je naš brat, đever i stric

MARKO ĐUROVIĆ sa porodicom NIKOLA ĐUROVIĆ

326 324

Posljednji pozdrav dragom

DRAGAN – LJEKA LJEŠKOVIĆ Posljednji pozdrav dragom Požrtvovan i iskren. Dobar čovjek.

Sa poštovanjem,

LJEKI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

323

MIHAILO i SONJA BANJEVIĆ sa porodicom

MARKO, BOŠKO, NIKOLA, BUCO, PEJA i BALŠA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

LJEKI

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

MOMO ĐUROVIĆ sa porodicom

332 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav mojemu dugogodišnjem drugu i prijatelju

325

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me

MIODRAGU LJEŠKOVIĆU

LJEKI

LJEKI

od porodice pokojnog VASKA STANOJEVIĆA

SLOBO, NIKOLA, MIŠO i MARI

GOJKO BELADA

1111 330

317

310

32

Oglasi i obavještenja

Poštovanom i dragom

Četvrtak, 8. jul 2021.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav ocu, tastu i đedu,

LJEKA LJEKI

LJEKI

Počivaj u miru.

Bio si naša snaga i uzor. Veliko ti hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjao.

Bol koji nam cijepa dušu, kida srce i tjera suze na oči neopisiv je, baš kao i tvoja dobrota i plemenitost.

Neka ti je laka ova zemlja po kojoj si časno i pošteno hodao.

Tvoji MILICA, DADO, NANO i BOKI

MIĆO VUŠUROVIĆ 307

Kolektiv DOO NJEGUŠ, CETINJE

Posljednji pozdrav dragom 308

313 Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

LJEKI Od kolektiva OBODICE-MNE CETINJE

306

LJEKI Tvoj odlazak nanio mi je bol i ostavit će veliku prazninu u mom srcu.

Pamtit ću te po dobroti, plemenitosti i ljubavi koju si mi nesebično pružao.

Tvoj BLAŽO sa porodicom

Porodici iskreno saučešće.

300

LJEKI

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Od MILUTINA VUKIĆEVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

321

LJEKI

Voljeni brate

Od porodice pokojnog BATA VUJOVIĆA

305

LJEKI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

LJEKA Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima i mislima.

298

Dragom

Od BRANA JOVANOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav mom velikom i iskrenom prijatelju

LJEKI Poslednji pozdrav prijatelju

Tvoj brat MIŠKO sa porodicom 322

304

Posljednji pozdrav našem direktoru

MIODRAGU - LJEKI LJEŠKOVIĆU

Od familije pok. MARKA Milanova MARTINOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom

IGOR VUŠUROVIĆ sa porodicom

LJEKI VESNA, MIRJANA i MARKO

319

312

LJEKI

Posljednji pozdrav dragom kumu

303

Od kolektiva MARTEX CETINJE

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav svom dragom prijatelju

LJEKI LJEKI 320

od DUŠKA PEJAKOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILAN KRŠIKAPA sa porodicom

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

302

Dragom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

LJEKI

LJEKI

Počivaj u miru, moj dobri druže.

Počivaj u miru.

PETAR i MARKO ŽIVKOVIĆ

BANJA, GAJA, MILOŠ i VANJA

311

LJEKA

314

LJEKI

318

SVETO ABRAMOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

Od VICKA SJEKLOĆE sa porodicom 301

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Posljednji pozdrav bratu, ujaku i šuri

Posljednji pozdrav ocu mog prijatelja

Dana 6. jula 2021. godine u 66. godini tragično je preminuo naš voljeni

LJEKI Za nas nijesi otišao, bićeš uvijek dio nas. ŽIVANA, MARKO, JELENA, VESKO

MIODRAG LJEŠKOVIĆ

297

Posljednji pozdrav našem

MIODRAG - LJEKA Blažov LJEŠKOVIĆ

VLADO MIJAJLOVIĆ sa porodicom

LJEKI

Sahrana će se obaviti 7. jula u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Čuvaćemo te od zaborava...

RISTO, MARIJA, DADA 296 Posljednji pozdrav tati moje najbolje drugarice

294

Ožalošćena porodica: supruga VJERA, sinovi ĐOKO i IVAN, šćeri MILICA i IVANA, brat MIŠKO, sestra ŽIVANA, snahe LILA i DUNJA, unučad i ostala rodbina LJEŠKOVIĆ i SIMONOVIĆ

S tugom se opraštamo od našeg dragog

MIODRAGU LJEŠKOVIĆU MARINA ĐURAŠKOVIĆ ŠIROKA sa porodicom

LJEKE Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

299

295

283

MIŠKO MARKOVIĆ sa porodicom

Voljeni naš,

LJEKA

Imali smo sreću da nam baš ti budeš suprug i otac, zato ti hvala za srećne godine koje smo proveli dok smo te imali.

Bio si naša snaga, naš ponos i naš štit. Naučio si nas da živimo pošteno i dostojanstveno, ali nas nisi pripremio za život bez tebe.

Nema riječi kojom možemo opisati bol za tobom, nema utjehe kojom možemo tebe zamijeniti, jer poslije tebe ostaje praznina koja nikada neće biti popunjena.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji VJERA, ĐOKO, IVAN, MILICA i IVANA

309

33

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Dragi kumovi

Osmog jula je sedam godina od smrti našeg

MILA KOVAČEVIĆ ZARIJA Draga naša, napustila si nas tiho i iznenada, ostala je tuga i žal što se ovako opraštamo sa tobom, čuvaćemo te od zaborava.

Porodica pokojnog BOŽIDARA BULJA KRIVOKAPIĆA

SLAVKA Veljkovog POTPARE

LJILJANA

Ovo je još jedan pozdrav koji nećeš čuti. Hiljadu misli upućenih Tebi.

Uspomene na Tebe živjeće dok je nas.

DRECUN

Supruga NADA, sinovi DEJAN i DANILO, kćerka ŽANA sa porodicama

Nedostaju nam vaši osmijesi, vaša mudrost i razumijevanje.

316

288 Vaši kumovi DANILOVIĆI

Посљедњи поздрав драгој ујни

TUŽNO SJEĆANJE

327

ЉУБИЦИ МАРКОВИЋ

Danas je rođendan mom voljenom bratu i pola godine od njegove smrti

Нека твоја добра душа почива међу анђелима.

328

АНЂЕЛИЈА ВУШУРОВИЋ са породицом

GOJKO ĐURANOVIĆ

POMENI

8. 7. 2019 – 8. 7. 2021.

8. jula 2021. godine navršava se tri godine od smrti naše snahe i ujne

VERE Miškove GARDAŠEVIĆ

PEKO Pavlov ŠABAN

Dragi moj brate, Znam da rođendana više nema, znam da ću prestati da ih brojim jer je gorka istina da ostaje za brojanje samo vrijeme od kada nijesi sa nama.

Umjesto rođendanskih pozdrava i želja, ja palim svijeću i molim Boga da ti sestrinske suze ne remete vječni mir.

Dvije godine su prošle od smrti plemenitog supruga i oca, našeg voljenog Gojka.

Snaga i čvrstina tvog karaktera i volje će nam biti vodilja i uspomena na tvoj plemeniti lik i djelo.

Hvala ti na ljubavi i pažnji koju si nam pružao.

Mnogo nam nedostaješ.

rođena Gogić Počivaj u miru sa svojom domovinom.

Hvala ti na svemu što si učinjela za nas i naše porodice.

MIRJANA i SVETO sa porodicom

Tvoje NOVKA i VALENTINA

Tvoje zaove SENKA i BEKA sa porodicama 292

286

284 Dana 8. jula navršava se dvije godine od smrti moje drage sestre

VASILJKE – MACE SUBOTIĆ

a 31. avgusta navršava se 8 godina od smrti mog brata jedinca

Rado,

TUŽNO SJEĆANJE na

ŽIVKA - ŽIŽE BULAJIĆA

RADMILA ANĐELIĆ

Neizmjerna praznina, bol i tuga za vama nikada neće proći.

GOJKA Blažovog ĐURANOVIĆA

Vrijeme ne može da ublaži moju bol i tugu za tobom.

8. 7. 2019 – 8. 7. 2021.

Sestra RANKA OGNJENOVIĆ 291 Tvoja SNEŠKA

Dana 8. jula 2021. godine navršava se pola godine od smrti supruga, oca, djeda i svekra

Prošle su dvije godine od kada je iz našeg života otišao tvoj dragi i plemeniti lik.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoju toplu dušu i mudru riječ.

329

MOMČILO MOMO Petrov MIRANOVIĆ S ponosom te čuvamo od zaborava, uz bol i tugu.

315

Tvoji: IVANA, TAMARA, MILENA, MINA, RAŠO i SANJA

Porodica MIRANOVIĆ

DRAGUTIN - DRAGO LEKIĆ

BRANKA LEKIĆ

2004 – 2021.

2019 – 2021.

285 Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo vas u našim srcima.

Sin RATKO sa porodicom 287

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Poslovni broj: I.br. 1326/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

83.300,15 eura, dana 07.07.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 04.08.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1326/17 od 26.06.2018.godine, i to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata.

IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 4306/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.24-01/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambenoposlovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.06-4227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11422-18168-H/I od 25.12.2014.god. Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje.

Dana 07.07.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj : I.br.472/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Hipotekarna banka ” a.d. Podgorica, adresa sjedišta ul Josipa Broza Tita br.67, koga zastupaju glavni izvršni director Esad Zaimović I izvršni direktor za rizike Jelena Vuletić, protiv izvršnog dužnika Jovović Ljiljane iz Danilovgrada, adresa prebivališta Kosić bb, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 480.006,74 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 07.07.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Jovović Ljiljana, poslednja poznata adresa Kosić bb Danilovgrad, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručio Zaključak I.br.472/21 od 30.06.2021.godine, Izvještaj o identifikaciji od 30.06.2021.godine, Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke od 30.06.2021.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 07.07.2021.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

35

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE ISKAZIVANJA INTERESOVANJA ZA NABAVKU USLUGA STRUČNOG NADZORA NAD IZGRADNJOM/ REKONSTRUKCIJOM VODOVODNE INFRASTRUKTURE KROZ KOMPONENTU 2 RCTP PROJEKATA ZA 2021. GODINU Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavljuje Javni poziv zainteresovanim pravnim licima za prikupljanje pisma namjere za vršenje usluge stručnog nadzora nad izgradnjom/ rekonstrukcijom vodovodne infrastrukture kroz komponentu 2 RCTP projekata za 2021. godinu.

Bliži kriterijumi i uslovi kroz ovaj Javni poziv, objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (www.gov.me/clanak/ifad).

Rok za podnošenje pisma namjere po osnovu ovog javnog poziva je do 23. jula 2021. godine, do 11:00h.

Sve dodatne informacije vezane za ovaj javni poziv, zainteresovana lica mogu dobiti na mail adresu maja.vukasevic@mpsv.gov.me najkasnije do 16. jula 2021. godine.

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) Poslovna oznaka I.br.2344/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HOLDCO EAST”DOO ( raniji naziv Heta Asset Resolution doo Podgorica), ul. Cetinjska br.11, koga zastupa adv Ana Nikolić, adresa Cetinjka ul.11, protiv izvršnog dužnika Banović Bogića Božina iz Podgorice, ul. Hercegovačka br. 90, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.07.2021. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Banović Bogića Božina, ul. Hercegovačka br. 90, vrši se dostavljanje Zapisnika sa ročišta od 30.06.2021.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorica.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE ISKAZIVANJA INTERESOVANJA ZA NABAVKU USLUGA STRUČNOG NADZORA NAD IZGRADNJOM/ REKONSTRUKCIJOM PUTNE INFRASTRUKTUREKROZ KOMPONENTU 2 RCTP PROJEKATA ZA 2021. GODINU Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavljuje Javni poziv zainteresovanim pravnim licima za prikupljanje pisma namjere za vršenje usluge stručnog nadzora nad izgradnjom/ rekonstrukcijom putne infrastrukture kroz komponentu 2 RCTP projekata za 2021. godinu.

Bliži kriterijumi i uslovi kroz ovaj Javni poziv, objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (www.gov.me/clanak/ifad).

Rok za podnošenje pisma namjere po osnovu ovog javnog poziva je do 23. jula 2021. godine, do 11:00h.

Sve dodatne informacije vezane za ovaj javni poziv, zainteresovana lica mogu dobiti na mail adresu maja.vukasevic@mpsv.gov.me najkasnije do 16. jula 2021. godine.

Poslovna oznaka I.br.1682/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD, Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Nebojša Bošković iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.38, u smislu odredbe 45 ZIO-a, dana 07.07.2021.godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužniku Nebojša Bošković iz Podgorice, ul. Bracana Bracanovića br.38, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima od 29.04.2021.godine isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorica. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36

Marketing

Četvrtak, 8. jul 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 8. jul 2021. • broj 278.

ili:

zbog čega je beskrajno potcijenjena BBC mini-serija „Time“ izuzetna studija britanskog zatvoreničkog sistema i nezaobilazni glumački masterklas Šona Bina i Stivena Grejema Str. 4, 5. i 6.

Esencijalna zatvorska drama

2

Četvrtak, 8. jul 2021.

Četvrtak, 8. jul 2021.

A cappella

Lanac V

ažan faktor naših života je lanac - od atoma, koji povezani čine kontinuirani lanac molekula, preko lanca ishrane u prirodi, trgovine ljudima, narkoticima, pa sve do lanca odgovornosti u svakom (uređenom) sistemu.

Na stranu mehanika, koja igra maestralno važnu ulogu u funkcionisanju takvih sistema, ovaj jedan lanac, lanac ishrane, možda je i najvažniji za funkcionisanje civilizacije. Dakle, čovjeka, kao glavnokomandujućeg.

*** Osim što je planeta u ozbiljnim problemima zbog ubrzanog tehnološkog razvoja koji ,,trigerujemo“ kao ljudska vrsta, nailazimo globalno, ali i lokalno, na slučajeve koji zloupotrebljavaju činjenicu da smo na vrhu lanca ishrane. Volimo da ubijemo međeda, jelena, divlju svinju, psa, pa to ti je.

Nažalost, to nijesu porivi preživljavanja, nego iživljavanja. Ponekad mi se čini da je kosmička nepravda upravo činjenica da iznad ljudskog roda nema neki ,,xy“- saurus, koji bi to poravnao i doveo u stanje ravnoteže. Jer na primjer, ptica je u odnosu na puža klasični predator, životna opasnost, ali u odnosu na, recimo, lisicu, ptica je plijen.

Ljudski rod postao je predator ne samo za ostatak živog svijeta na planeti, već je unutar sopstvenog korpusa postao ,,samopredator“ – mašina za samouništenje. Na stranu ratovi i nuklearke koji su svjedočanstvo neodgovornosti ljudskog roda prema planeti domaćinu, posljednjih decenija dobijamo i jasne dokaze da smo na globalnom ekološkom putu promjena. Nafta od koje gore okeani, industrija koja uništava Amazon, nepregledni glečeri koji se tope, zaključno sa ozonskom rupom koja nas sve manje štiti od štetnog uticaja Sunčevih zraka.

Izgleda da postaje jasno da je ljudski rod ušao u novu, globalnu fazu preživljavanja, pa samo ostaje pitanje u kom vremenskom periodu će život na Zemlji postati značajno drugačiji nego što je sad. Možda čak i nemoguć za ljudski rod. Da li za vijek, dva ili deset, činjenica je da je krajem 20. i početkom 21. vijeka počelo vidljivo uništavanje. Od svih nas koji smo na lancu ishrane i koji bi trebalo da smo najodgovorniji za planetu i njeno psiho-fizičko zdravlje. Prolazi voz…

Osim što dokazano imamo moć da uništimo okoliš na globalnom nivou, možda nije zgoreg da se bacimo malo i na mikro-plan, na sopstveno dvorište i sopstvenu državu. Crna

Piše: Vladimir MARAŠ

Dosta je baciti oko s visine na Budvu ili na Petrovac, pa ih uporediti s nekim fotografijama iz ne tako davne prošlosti i sve će biti savršeno jasno.

Pohlepa, brza zarada, nedostatak osjećaja za pravila, za opšte dobro, vire iza svakog ćoška novogradnje Gora i dalje izgleda kao netaknuti biser. Svakako, izuzmimo urbane, gradske cjeline koje, čast izuzecima, izgledaju upravo onako kako smo smo ih i napravili kroz period tranzicije.

Dosta je baciti oko s visine na Budvu ili na Petrovac, pa ih uporediti s nekim fotografijama iz ne tako davne prošlosti i sve će biti savršeno jasno. Pohlepa, brza zarada, nedostatak osjećaja za pravila, za opšte dobro, vire iza svakog ćoška novogradnje. Nehuma-

ni uslovi za život, bez dovoljno zelenih površina, bez dovoljno mjesta za parkiranje, djeluju kao urbicid – zločin nad prostorom i što je još važnije – nad čovjekom.

Konačno, trebalo bi da svima bude jasno da bez lanca odgovornosti koji počinje još u vrtiću, preko osnovnog, srednje pa visokog obrazovanja – nema napretka. Loša strana ove logike je što se to ne može primijeniti preko noći, već je to dug i bolan proces koji zahtijeva decenije strpljenja.

Ali, kako kažu, najduži put počinje prvim korakom. U svakom uređenom društvu, kultura je mjerilo napretka društva i podsjetnik na mentalno stanje nacije.

Iz tog stanja, proizilazi i sve ostalo – ponašanje u saobraćaju, odnos prema prirodi glede sopstvene kese za smeće koju makar jednom dnevno sprovedemo do kontejnera (neko i pored njega), odnos prema starijima i prema ranjivim društvenim grupama i tako redom, kroz lanac društvene ili socijalne odgovornosti.

Svi mi koji smo imali priliku da putujemo po svijetu, lako ćemo se sjetiti da svi navedeni modeli ponašanja koji urušavaju koncept srećnog života u nekoj zemlji, nijesu mogući u nekoj tamo Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj.

Jednostavno, ako ne tražite da vidite kako izgleda smeće u Švedskoj, nećete naići na njega, osim u kasnim večernjim satima kada se zatvaraju klubovi po gradovima i kada nadležne službe obilaze već dogovorene lokacije za prihvat smeća od te večeri.

A gle čuda, čak im i smeće izgleda nekako uredno, spakovano po nekom standardu, ako me sjećanje dobro služi, čak u kesama iste boje, neka svijetlozelena je u pitanju.

*** Ovako, izgleda da su Šveđani superiorniji od nas sa Balkana, intelektualno i u svakom drugom smislu. Istina je da nijesu, nego da imaju sistem koji se gradio jako dugo, pa onda kad se jednom uspostavi, nema nazad. Svaka generacija ima obavezu da ga popravlja i nadograđuje, nikako suprotno.

Onaj ko pokuša da taj lanac odgovornosti vrati samo korak unazad, dobiće drakonsku kaznu ili čak – ludačku košulju. Nedavno je pala švedska Vlada zbog pokušaja premijera da podigne cijene najma za stanove u Stokholmu. Buc, pa pa. Dakle, lanac odgovornosti u svim segmentima života je nasušna potreba crnogorskog društva. I malo više empatije i odgovornosti za onog do nas.

3

4

Četvrtak, 8. jul 2021.

U FOKUSU

Mini-serija „Time“: Izuzetna studija britanskog

Esencijalna zatvors T

oksični maskulinitet i testosteron koji sipi niz hodnike i probija sive zidine zatvora očekivani su kada su u pitanju zatvoreničke drame. Štoviše, može se reći da veći dio publike, čije dugmiće pokreću „kažnjeničke“ teme, najviše traži baš to od filmova i serija koje pripadaju ovom žanru. Pošteno je reći i da za gledljivu zatvorsku dramu najčešće i nije potrebno više.

No, ako ciljate na nešto što može da postane klasik, onda morate isporučiti mnogo više od pukog adrenalina. Dokaza imamo koliko hoćete, od filmskih poput „The Shawshank Redemption“ (Frenk Derabont, 1994) i „A Prophet“ (Žak Odijar, 2009), do televizijskih kakvi su, recimo, zatvorske „Oz“ i „Orange is the New Black“, te „postzatvorska“ drama „Rectify“.

Ove godine, da se priključi redu ovakvih filmskih i televizijskih zatvoreničkih studija zaslužila je mini-serija „Time“.

Izlaz iz pakla

Kobdenov zločin, zbog kojeg je dobio četiri godine, otkrivaće se kroz serijal fleš- bekova i noćnih mora.

Paralelno, mic po mic, iz epizode u epizodu, učite i o onome zbog čega je završio u sivom domu, i o (ne) srazmjernoj kazni što je uslijedila.

I to je odlična Mekgovernova odluka, s obzirom na to da snažno doprinosi tome da publika priđe glavnom liku iz pozicije razumijevanja i empatije.

No, takvo pripovijedanje pomaže i da se iznevjere očekivanja gledalaca – na najbolji mogući način. Jer, na putu samospoznaje, iskupljenja

i preživljavanja uslova za koje nije stvoren, Kobden neće štiklirati nijednu očekivanu stavku. Štoviše, način na koji će ova „vreća za udaranje“ prestati da to bude, nema nikakve veze sa tipičnim breaking bad metamorfozama kakve se obično serviraju u ovakvim zatvorskim projektima. Od „underdoga“ koji će postati ubilačka mašina ne očekujte ništa, jer Mekgoverna ovdje interesuje jedna mentalno drugačija snaga, mnogo teža za postići bilo gdje, a kamoli u zatvorskim (ne)uslovima.

Zbog toga je priča Binovog Kobdena, prvenstveno kao pripovijest o običnom čovjeku koji je zgriješio i koji kao jedini izlaz iz pakla krivice i sopstvene glave vidi dobrotu i pravično postupanje – i udara ravno u pleksus.

I baš zato je masterpis „Time“ iskustvo teško i mučno za gledanje, ali od kojeg ne možete odvratiti pogled.

Naspram takvog Kobdena, postavljen je još jedan naizgled običan čovjek, Grejemov Erik, zatvorski čuvar od povjerenja, sa 22 godine besprijekorne službe. Dakle, zaboravite na demone u uniformi koji su malteretirali sve i svakoga u „Orange is the New Black“. Mekgoverna u seriji „Time“ ne interesuju loši ljudi koji rade užasne stvari,

i tn ro up as es jud ju l igra Bin

Nažalost, drama sa Šonom Binom i Stivenom Grejemom u najboljoj formi ostala je ispod radara svjetske publike, uprkos izuzetnim ocjenama na matičnom Ostrvu poslije premijere na prvom kanalu televizije BBC. Ironično, svega pet minuta prve od ukupno tri jednočasovne epizode dovoljno vam je da vidite zbog čega je to jedna od većih nepravdi... I zašto šou Džimija Mekgoverna („Cracker“, „The Street“, „Accused“) apsolutno zaslužuje etiketu „zatvorski klasik za sva vremena“. Šon Bin i Stiven Grejem podijelili su televizijski ekran prvi put u seriji „Accused“. Rezultat je bila epizoda „Tracie’s Story“: jedna od najboljih u Mekgovernovoj vrlo interesantnoj antologiji. Imajući na umu da su isporučili vrhunski televizijski čas, Džimi je odlučio da ih ponovo uposli. „Time“ je Binova i Grejemova druga saradnja – i malo je reći da je „isporučila“.

Dvije ključne uloge mini-serije „Time“ pisane su baš za Bina i Grejema, i to se i te kako osjeća. Teško je zamisliti bilo koga drugog na mjestu Binovog zatvorenika Mar-

ka Kobdena ili Grejemovog zatvorskog čuvara Erika Meknelija... A odlično znamo na koliko glumačkih velikana može da računa jedna ovako jaka BBC produkcija.

Seriju otvara Kobdenov dolazak u zatvor na odsluženje kazne, a Binu je dovoljno svega nekoliko sekundi da vam pokaže da njegov (anti)heroj ulazi u svijet za koji apsolutno nije spreman, i u kojem teško može preživjeti. Mark je bivši učitelj, miran i tih tip, čiji govor tijela signalizira nevičnost i neprilagođenost univerzumu u kojem su malteretiranje i eksplozije nasilja – nepisana pravila.

Kobden je mnogo stariji od ostalih zatvorenika, pa će brzo dobiti podrugljivi nadimak „Đedo“ praćen stalnim psihološkim packama koje treba da mu pokažu gdje mu je mjesto. Nijedan obed, niti telefoniranje kući neće mu proteći u miru.

Njegova povijena ramena, nesiguran hod i pogled koji smrdi na strah nataći će mu reputaciju tipičnog zatvorskog plijena i vreće za udaranje.

i ejem tni Gr Brilijan

Vreća za udarce

Projekat Džimija Mekgoverna nosi jačinu filmova kakav je „The Shawshank Redemption“, pa možda nije pretjerano reći i klasika književnosti kakav je „Zločin i kazna“. Skoro da mu ništa ne možete dodati ili oduzeti, a da ne izgubite kompletno djelo

h

st ra na re še tak a, a li s a

vrl o sl ični mm oralni m dilemama

nego običan, pošten, moralno ispravan čovjek, te način na koji hoće ili neće saviti kičmu kada se nađe u ekstremnim uslovima.

Sanduk za sina

Kada je riječ o dobrom i poštenom Eriku Mekneliju, ti ekstremni uslovi počinju da se zakuvavaju u trenutku kada mu jedan od zatvorenika natukne da je čuo u kojem

Četvrtak, 8. jul 2021.

5

g zatvoreničkog sistema i glumački masterklas Šona Bina i Stivena Grejema

Odlični sporedni likovi dopunjavaju upozoravajući esej o dehumanizirajućem zatvorskom sistemu na Ostrvu

Džejms Nelson-Džojs odličan kao Kobdenov glavni mučitelj

umovi toliko krune, da im je više mjesto u mentalnim ustanovama, a ne u zatvorima.

Teg u stomaku

Scena sa Kodbenovim cimerom Bernardom (Aneurin Barnard), u kojoj reže ruke, krvari na podu njihove ćelije i ipak životinjski spreman čeka ulazak i nasrtaj čuvara?

Toliko se toga tu događa, i na intimnom, i na univerzalnom nivou. Sa jedne strane, imamo Kobdenovu i Erikovu reakciju, sasvim oprečne, a potpuno usklađene s izgradnjom oba lika.

Sa druge, tu je i ta dehumanizirajuća slika načina na koji funkcionišu zatvori, ne samo na Ostrvu... Stavljanje sigurnosnih protokola ispred čovjeka, paradoksalno, da taj čovjek i oni koji ga okružuju ne bi bili povrijeđe-

ni... I efektno načeto pitanje u vezi sa tim koja je svrha zatvaranja, ako će kažnjenici odatle izaći oštećeniji nego kakvi su bili kada su počeli da služe. Ako uopšte izađu odatle...

Ova scena, uz niz manjih u kojima briljiraju sporedni glumci poput Džejmsa Nelsona-Džojsa u ulozi glavnog mučitelja našeg Marka Kobdena, samo je jedna od mnogih koje će vas debelo zamisliti, posebno ako znate sa kakvim se problemima UK godinama suočava kad je riječ o prenaseljenosti zatvora, skupoći održavanja zatvoreničkog sistema, „višku“ nasilja i manjku stručne radne snage u korektivnim institucijama.

Opet, „Time“ je dovoljno univerzalna i moćna serija, pa je vrlo lako priNastavak na sljedećoj stranici

twitter.com

ra

di o tim

es.c

om

zatvoru kaznu služi njegov sin Dejvid (Padi Rovan).

Ukoliko ne pristane na zahtjeve Džeksona Džounsa (sjajni Brajan Mekardi), glavnog baje i narko-bosa među zatvorenicima, jasno mu stavlja do znanja što se može dogoditi. Na Eriku je da odluči hoće li Dejvid dobiti zaštitu ili će mu rođeni otac, odlukom da ostane pošten nakon više od dvije decenije službe,

zakucati eksere u sanduk. Uopšte nije bitno, niti je stvar skretanja na spoiler teritoriju to kako će Grejemov čuvar probati da sačuva sina pa, nažalost, ipak propasti u tom pokušaju i zapasti u tešku korupciju.

Ključ uspjeha i ubjedljivosti serije „Time“ je u karakternoj studiji takvog čovjeka. Tipa koji će početi da unosi narkotike i pojačava opšte propadanje u zatvoru kojem je vjerno služio sve te godine, a istovremeno se truditi da održi kakav-takav red u sopstvenoj jedinici i da ostane pošten i pravičan prema zatvorenicima o kojima mu je dužnost da brine.

Mekgovern prvo postavlja temelj ličnih drama i mentalnih bitaka dva čovjeka, jednog sa jedne, drugog sa druge strane zakona, a potom prepliće njihove sudbine i spaja dvije izuzetne karakterne studije u skladnu cjelinu u kojoj ima mjesta i za niz odličnih sporednih likova, sa sopstvenim tragedijama i agendama. Uprkos relativno kratkoj minutaži od nepuna tri sata, uspijeva da ih iznese kao ljude od krvi, mesa, kajanja i grijehova.

Samim tim, kad spojite dva izuzetna glavna lika sa nizom sporednih koji postaju mnogo više od skica i karikatura, „Time“ postaje mnogo više od adrenalinske zatvorske drame. Sve te sudbine koje se raspliću pred vašim očima zajedno grade izvanredni, upozoravajući esej o dehumanizirajućem zatvorskom sistemu u Velikoj Britaniji. O korektivnim ustanovama koje, umjesto da rehabilituju zatvorenike, dodatno doprinose njihovom psiho-fizičkom propadanju... I kažnjenicima čiji se

twitter.com

ska drama

6

Četvrtak, 8. jul 2021.

mijeniti etičke dileme koje postavlja na bilo koju drugu zemlju i zatvorski sistem. I osjetiti ih kao najteži teg u stomaku pitajući se što biste vi uradili da ste se našli na mjestu nekog od glavnih junaka, iza ili ispred rešetaka.

Rijetki su momenti, mogu se prebrojati prstima jedne ruke, kada Mekgovern zvuči popujuće. Takav je, recimo, mini-govor Kobdenovog cimera Bernarda, u kojem se konkretno pominje problem „jedan čuvar po glavi zatvorenika“ u Velikoj Britaniji. No, „Time se, srećom, ni tada ne primiče opasno blizu pamfletu i pukom vapaju da se već nešto napokon učini za te ljude zatvorene iza rešetaka, a protiv onih koji ih dehumanizuju i tretiraju kao životinje i niža bića.

Fotokopija crteža

imdb.com

Odlična gluma, scenario i pažljivo promišljen narativ upotpunjeni su izuzetnom režijom, fotografijom, scenografijom, cjelokupnim dizajnom produkcije. Luis Arnold, režiser sjajnih BBC serijala „Des“ i „Boradchurch“, pretvorio je napušteni zatvor u Liverpulu u kojem je

serijal sniman – u mjesto mizerije, u klaustrofobični kavez bez trunke nade. Teško je objasniti, dok ih ne vidite, što od psihe mogu da naprave ti zatvorski zidovi ulovljeni njegovom kamerom, ofarbani posebnom nijansom sive tako da vam svakim kadrom dodatno potcrtavaju da iz te kože i tih zidova nema izlaza.

Opet, tu i tamo, Mekgovern i Arnold kroz sve tri epizode propuštali su i prijeko potrebne tračke svjetlosti, ne dozovoljavajući da „Time“ ijednom priđe torture porn kategoriji. Sa Kobdenom koji uči jednog od zatvorenika da čita i piše; sa njegovim odnosom sa roditeljima; sa razgovorima koje vodi na psiho-seansama sa drugim zatvorenicima - melanholija je ostala dominatno osjećanje, uprkos mraku u kojem se dave svi u zatvoru.

A da mraka ima, ima ga na pretek... I najbolje ga dočaravaju sitnice. Recimo, onaj poludjeli pogled jednog od zatvorenika, nakon što mu Erik kaže da ne može dobiti crtež koji mu je poslala kćerkica. Da je original uništen nakon što je kopiran, da je to pravilo... I da je crno-bijela fotoko-

pija sve što mu je ostalo od šarenog parčeta papira potpisanog ljubavlju one koju najviše voli.

Ipak, spram sveg tog sivila koje se uvuklo u zidine zatvora i odnijelo čak i dušu najslađih dječjih crteža, stoje Erik, Kobden i njihovo neodustajanje, apsolutno odbijanje da izgore pred licem dehumanizirajućeg sistema. Jedan sa željom da strada za sina, i moralno i fizički; a drugi da ponese sopstveni krst i iskupi se onima koje je povrijedio – izvori su najjače svjetlosti u najdubljem mraku.

I zato „Time“ i nosi težinu i jačinu kultnih filmova kakav je „The Shawshank Redemption“, pa možda nije pretjerano reći ni klasika književnosti kakav je roman „Zločin i kazna“ velikog Dostojevskog.

Skoro pa da mu ništa ne možete ni dodati, ni oduzeti, a da ne izgubite kompletno djelo.

Sati, godine

Na koncu, Mekgovern je uspio da postigne i jednu izuzetno važnu stvar koju umiju da ispuste mnogi autori zatvorskih drama. Učinio je da sve vrijeme, od prvog do posljed-

njeg kadra, osjećate taj paradoks vremena koji vlada u zatvorima.

Da minuti, sati, dani, mjeseci, godine – nekada prolaze prebrzo, a nekada mile sporije od puža. Da sekund umije da potraje kao godina dok ti nesanica sipa sate i sate niz čelo okrenuto ka tavanici; a da sati nekada djeluju kao sekunde kada znaš da ti se sprema odmazda iz susjedne ćelije... A vrijeme posebno leti kad sjedneš s onima koje voliš i odzvoni vrijeme za posjete. Tada sipi možda i najbrže...

Tako da, ako postoji serija koja je uspjela da opravda sopstveni naziv, tako jednostavan i nepretenciozan a tako kompleksan i težak za dočarati, to je Mekgovernova bravura „Time“.

Posvjedočite joj, nećete se pokajati...

I da vas ne interesuje ni britanski, ni bilo čiji zatvorski sistem, garantujemo da su glumački masterklasi Šona Bina i Stivena Grejema dovoljni da vas okuju za ekran i učine da zaboravite na čitav svijet. Mnogo duže nego na tri sata koliko vam je potrebno da bindžujete zatvorski klasik „Time“...

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.8/5

Mark Kobden, suočen s ekstremnim uslovima, neće odustati od iskupljenja

Četvrtak, 8. jul 2021.

Zerkalo

7

Stiven Soderberg pokušava da postigne previše stvari u filmu „No Sudden Move“

indiewire.com

Zvjezdana ekipa izgubljena u lavirintu duplih prevara Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

N

aravno da jedna sitnica kao što je korona virus nije mogla da zaustavi Stivena Soderberga. Jedan od najvećih i najeklektičnijih radoholičara među režiserima tokom pandemije snimio je dva dugometražna filma; plasirao je nekoliko naslova čiju je produkciju potpisao, između ostalih, „Bill and Ted Face the Music“ (Din Parisot, 2020); napisao je nastavak kultnog debija „Sex, Lies and Videotape“ (1989); ponovo je montirao nekoliko starijih ostvarenja (većinom radi zabave); bacio se u pisanje drugog dijela koronom ponovo aktuelizovanog trilera „Contagion“ (2011) – i pritom koproducirao jedno od najomraženijih uručenja Oskara u istoriji nagrada Američke akademije.

Sa ili bez pandemije, činjenica je da je Soderberg nezaustavljiv i da nikada nijeste potpuno sigurni gdje bi mogao da vas odvede. No, isto je tako fakat i da kranje destinacije na kojima završite nakon eklektičnog, eksperimentalnog putovanja sa Stivenom, često nijesu čuda nebeska.

Ispaljeni bejbisiteri

Za više od 30 godina karijere, više je Soderberg imao prosječnih filmova nego što biste to očekivali od čovjeka toliko spremnog na kinematografske rizike. To su pokazala i dva filma koja je režirao tokom pandemije. I „Let Them All Talk“ (2020) sa Meril Strip, i „No Sudden Move“ koji je, poslije premijere na festivalu Trajbeka, upravo

Kurt (Čidl) i Ronald (Del Toro), posljednja dva čovjeka koja žele da rade jedan sa drugim

Žali Bože i Čidla, i Del Tora, i Hama, i Harbora, i Liotu, i Kalkina i Foks.

Na kraju je ispalo da su Sebastjan Sten, Brolin, Kejdž i Kluni odlično prošli zbog toga što su ispali iz projekta zbog produkcijskih problema sletio na HBO Max – imaju mnogo više mana nego vrlina... I mnogo su interesantniji kao pokazatelji toga na koji način Soderberg razmišlja, nego kao zasebna filmska djela.

Radnja filma počinje 1954. godine u Detroitu, nečim što liči na vrlo prost zadatak. I naravno, kao i svaki krimi-film koji otvara poslić koji bi trebalo da donese brzu i laku lovu, stvar se vrlo brzo komplikuje – i pokreće spiralu događaja koji će natjerati glavne likove da se bore za goli život.

Taj prosti zadatak dobili su Kurt Gojns (Don Čidl), Ronald Ruso

(Benisio del Toro) i Čarli (Kiren Kalkin), o čijoj mutnoj ličnosti dovoljno govori to što nema ni prezime. Za nekoliko hiljada zelembaća, naša trojka pristala je na ponudu anonimnog poslodavca, čiji je posrednik Dag Džouns (Brendan Frejžer). Sve što je trebalo da urade jeste da „bejbisituju“ porodicu Meta Verca (Dejvid Harbor) dok dotični ne skokne do kancelarije i nagovori sekretaricu, inače i ljubavnicu, da otključa sef i preda mu misteriozni dokument prijeko potreban famoznom naručiocu posla.

Negdje usred „bejbisitovanja“ sa sve pištoljima uperenim u Metovu suprugu Meri (Ejmi Sajmec) i njihovo dvoje djece (sina igra Noa Džup, odveć navikao na uloge tinejdžera u nevolji nakon saradnje sa Krasinskim u „A Quiet Place“), sve polazi po zlu. Neko gine, u sefu ipak ne pronalaze traženi dokument, a ispostavlja se da je cijela stvar bila namještaljka nakon koje niko od angažovanih „bejbisitera“ nije trebalo da ostane među živima.

Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 8. jul 2021.

Tako da, Kurtu i Ronaldu, koliko god mrzjeli jedan drugog – a mrze se žestoko (vjerujte, više zbog sličnosti nego zbog razlika, ma koliko prvi bio crne boje kože, a drugi nepopravljivi rasista), ne preostaje ništa osim da se bace u potragu za odgovorima. Prvenstveno, da saznaju identitet sad već opasno sumnjivog poslodavca, te u čemu je fora sa dokumentom zbog kojeg je spreman da ubije svakog ko mu stane na put.

readysteadycut.com / imdb.com

8

Demonstracija sile

Džulija Foks) koja, inače, ljubavi sa Ronaldom. Ukratko – svega ima, samo nema dovoljno vremena da se svi ti silni likovi ukrote i učine bliskim i bitnim publici.

Lažni tragovi

Čini se kao da Soderberg igra upravo na to zbunjivanje, bombardovanje gledalaca, stalno serviranje novih stvari – da bi zadržao pažnju i učinio potjeru intrigantnom. Da bi pojačao iluziju da je svaki, ama baš svaki novoubačeni lik možda ključan za raspetljavanje misterije, te da bi pojačao sopstvenu distanciranost od čitavog tog svijeta i samim tim ga učinio objektivno uvjerljivim. Nažalost, efekat je potpuno suprotan. Sa tolikim insistiranjem na „lažnim tragovima“ i tipovima koji bi svaki da sjebe svakoga, došlo je do rasipanja pažnje, a film je izgubio težinu neophodnu za ovu vrstu priča.

Najviše zbog toga, kada u posljednjoj trećini filma uslijedi ono veliko otkrovenje s eko-oštricom i pokaže se da je famozni dokument ključ kapitalističke svjetske zavje-

twitter.com

Detroit tako postaje poligon za igru mačke i miša, te idealan prostor da se nižu omaži heist filmovima iz pedesetih. No, problem sa cijelim dizajnom produkcije u tome je što istorijski kontekst najčešće djeluje samo kao izgovor za razbacivanje kostimima.

Soderberg vrlo brzo ulazi u problem: iz minuta u minut uključuje nove likove i komplikuje situaciju dodatnim podzapletima, gradeći zbunjujući filmski kolaž u kojem ima i malo noara, i gangsteraja, i heist zajebancije, i crnog humora u fazonu braće Koen – ali prizemljenog i „ohlađenog“ u soderbergovskom maniru.

Kurt i Ronald bacaju se u potragu za misterioznim naručiocem posla, uspješno izbjegavajući i sjecikese sebi ravne, i ruku pravde oličenu u detektivu Džoiju Finiju (Džon Ham). U priču upada i krimi-bos Frenk Kapeli, djelujući samo kao izgovor da Rej Liota viče i demonstrira silu u svakom kadru u kojem se pojavi; a narativ se otežava i romansom sekretarice i Meta, kojeg Harbor kanališe negdje Filipa Simora Hofmana i Vilijama H. Mejsija kada igraju ovako strunjene, da ne kažemo fargovske njuške.

Tu je i agenda koju ima Frenkova supruga Vanesa Kapeli (odlična

Kalkin, Harbor i Ham: Samo dio slavnog ansambla koji su poklopile režiserove samodovoljne odluke

Zaborava vrijedan krimi-bos u izvedbi Reja Liote

re koja će uticati na budućnost cijele planete – osjećaćete se iznevjereno. Nijedan veliki kameo još jedne grandiozne holivudske zvijezde neće moći da razbije taj gorak ukus u ustima i osjećaj da je Soderberg pokušao da uradi previ-

še stvari odjednom, te da mu se rizik nije isplatio.

Soderberg ne samo što je režirao film, nego je potpisao i fotografiju i montažu pod dva pseudonima – Piter Endrjuz i Meri En Bernard. „No Sudden Move“ i jeste lijepo snimljena i dinamično skockana krimi-poslastica, ali previše je kontrolisan svaki njen aspekt; previše je puta mjerena i premjerena da ne bi djelovala nategnuto i kao da je zaista ostvarila puni potencijal.

Režija: Stiven Soderberg Uloge: Don Čidl, Benisio del Toro, Dejvid Harbor, Džon Ham, Rej Liota Trajanje: 115 min

9 textlessposters.com

Četvrtak, 8. jul 2021.

Pritom, sve Soderbergove greške u koracima ništavilo su spram činjenice da je odlučio da režira po veoma slabom skriptu. Ed Solomon, autor sva tri filma o Bilovim i Tedovim avanturama, kao i prilično banalne trilogije „Now You See Me“, nije obezbijedio adekvatan materijal za vrlo sposobnu glumačku ekipu. Žali Bože i Čidla, i Del Tora, i Hama, i Harbora, i Liotu, i Kalkina i Foks. Na kraju je ispalo da je Sebastjanu Stenu, Džošu Brolinu, Nikolasu Kejdžu i Džordžu Kluniju - upala sjekira u med zbog toga što su ispali iz projekta zbog pandemijskih produkcijskih problema.

Nedopunjen komentar

U lavirintu Soderbergovih i Solomonovih duplih, trostrukih, petostrukih, stostrukih prevara, na koncu se izgubila jedna vrlo važna stvar: komentar o rasno podijeljenoj Americi. Taj motiv se nazire kroz čitav film i provlači kroz podzaplete, ali nedovoljno je istražen i potenciran, djeluje tek ovlaš dotaknuto.

Ovog puta Soderberg je možda i previše opravdao naziv sopstvenog filma: režirao je krimi-zavrzlamu bez previše naglih, da ne kažemo uzbudljivih pokreta, tražeći previše strpljenja od gledalaca... I to strpljenja koje na kraju nije nagrađeno, koje se nipošto ne isplati.

Kao i u „Let Them All Talk“, i ovdje je Soderberg previše zadovoljan sopstvenim konceptom, previše uljuljkan u to da je baš dobra ideja po kojoj kroji ovaj svijet prevarenih varalica. Zato „No Sudden Move“ i ostavlja tako razočaravajući utisak... Kad se sve završi, mimo tih nekoliko istinski svijetlih momenata kad zasija dobra heist zajebancija, znate da ste sve ovo gledali mnogo puta ranije... I da Stiven Soderberg nije uradio ništa novo i fascinantno.

Ocjena: 6/10

10

Četvrtak, 8. jul 2021.

ILI-ILI

Igor Božanić, kantautor i pjesnik

Život na pladnju genijalne poezije Džoni Mičel B

ile su potrebne četiri godine da sopstveno stvaralaštvo preseli na maternji jezik i da se oslobodi prvobitnog, kako kaže, „nezgrapnog“ pseudonima, pa da prestanemo da banjalučkog pjesnika i kantautora Igora Božanića upoređujemo sa drugima i da ga nazivamo mladim u svakoj biografskoj crtici. Božanić je bio star i prije nego je pod imenom Sir Croissant donio melanholiju sa obrisima radoznalosti začete u dječjoj sobi. Imao je mudrost, prave riječi i pomiješana osjećanja koja je sugestivno, ali nenametljivo podijelio sa drugima.

A iskrenost preskače po dva stepenika u namjerama i treći u željama, pa je tako ovaj do juče prezreli, talentovani dječak, sada ozbiljan umjetnik, student i empata uspio da nas još jednom rastavi na zajedničke imenitelje posljednjim albumom „Runo“... I nekim odgovorima na pitanja koja smo mu, jednostavno, morali postaviti.

Slavni kantautori: Nik Drejk ili Džoni Mičel?

- Nika Drejka sam slušao kao neko ko je tek učio gitaru i otkrivao svijet kantautorstva. Činio se nekom muzičkom figurom na koju bi se trebalo ugledati, pogotovo u pogledu kompozicije, što je opet, bio prevelik cilj za nekog ko je tek na samom početku. Ali, Džoni je bila baš ono što mi je tre-

Džoni je bila baš ono što mi je trebalo da shvatim kako se kantautorstvo razvilo i što je ono zapravo. Vjerujem da ko god sluša njene albume, pored originalnih i prepoznatljivih muzike i glasa, cijeni i njenu golemu iskrenost. To je za mene poenta pisanja pjesama balo da shvatim kako se kantautorstvo razvilo i šta je ono zapravo. Vjerujem da ko god sluša njene albume, pored originalnih i prepoznatljivih muzike i glasa, cijeni i njenu golemu iskrenost. To je za mene poenta pisanja pjesama.

Džoni se mijenja u skladu sa vremenom, ali i sa samom sobom, pa je njen opus veoma raznovrstan. Piše o ljubavnicima, unutrašnjim previranjima, životnim problemima, putovanjima i stanju svijeta, sve s ogromnom dozom iskrenosti, servirajući nam dnevnik svog života, bez ikakve sramote, na pladnju genijalne i odmjerene poezije, gitarske tehnike, jedinstvenog glasa i čiste emocije.

Skoro je obilježena 50. godišnjica njenog (a i za svijet) monumentalnog albuma „Blue“. Za album su joj svojevremeno rekli: „Džoni, ostavi i nešto za sebe“, a ona nam je ipak dala sve, i trebalo je vremena da se shvati značaj njenog životnog poduhvata, a meni je drago da sam tu od prvih formativnih godina i da svijet sve više otkriva genijalnost Džoni Mičel, što, uostalom, još radim i ja.

„Dog person“ ili „lamb person“?

- Dog person! Imam najboljeg psa Labu, koji se polako, napokon, uvukao pod kožu i ostalim članovima porodice i brzo postao omiljeni na porodičnim okupljanjima. Nije mu dosadno otkako sam otišao, svaki put kad dođem u posjetu iz Beograda, pozdravi se kao da smo se juče vidjeli. Naravno, jedino babine simpatije nije pokupio, imaju taj vječni love-hate relationship gdje ga ona tjera sa balkona, ali prva pita je li mu neko dao večeru. Što se tiče jagnjadi, ona su za umjetničku stranu, ali super je što mi nakon albuma ljudi stalno šalju neku jagnjad s Instagrama.

Ovogodišnji Oskarovci: Frensis Mekdormand u doku-fikciji „Nomadland“ ili Entoni Hopkins u drami „The Father“?

- Frensis! „Nomadland“ sam gledao u nekom polusvjesnom stanju za vrijeme nekih loših dešavanja u privatnom životu, i bilo je to jedno pravo emotivno pražnjenje. Počevši od same priče, preko konstantne melanholije, autentičnih likova, pa sve do Frensis

koja se tu savršeno uklopila.

Nemam neko veliko iskustvo sa gledanjem filmova, ali znam da postoje ti neki glumci koji skoro i ne glume već žive uloge, proživljavaju sve što se glavnom liku zaista događa. Ovo je pogotovo prepoznatljivo u drami „Nomadland“ s obzirom na to da su skoro svi ostali likovi realni ljudi sa pravim pričama.

Sigurno nije bilo dobro što sam nekoliko dana prije toga pogledao „Wendy and Lucy“ (Keli Rajhart, 2008) koji se isto tiče nemanja fizičkog doma, a paralela s odnosima prema psu, vraćajući se na prethodno pitanje, ostavila je snažan utisak na mene.

Sir Croissant ili Igor Božanić?

- Sir Croissant bio je, kako neki kažu, nezgrapni pseudonim. Pod njim sam pisao i objavljivao pjesme na engleskom. Svako je EP izdanje bilo otkrivanje novih stvari, mnogo prvih tejkova i uradi-sam tehnika, od čega se ipak nisam još dovoljno odaljio da mi te pjesme ne bi izazivale malu odbojnost. Kako sam počeo pisati pjesme na srpskom, tako sam i shvatio šta tačno že-

lim da postignem autorskom muzikom, i vlastito ime značilo je da stojim iza toga i bilo je puno primjerenije za takav tip muzike.

Popularne serije: „Game of Thrones“ ili „Stranger Things“?

- Nijedna. Preporučujem svima da gledaju „Mumijeve“, i to onu originalnu bosansku sinhronizaciju iz poslijeratnih godina. Bio je to savršen crtani za to vrijeme, hvaljen zbog nenasilja, a Tove Janson, autorka „Mumijevih“, pristala je na distribuciju u BiH samo pod uslovom da crtani bude emitovan u oba entiteta. Ta divna utješna estetika toliko je dobar kontrast sa niskobudžetnom a zlata vrijednom sinhronizacijom, i vjerujem da zauzima posebno mjesto u srcima mnogih.

11 Nenad Vujanović

Četvrtak, 8. jul 2021.

Igor Božanić: Umjesto popularnih serija kao što je „Game of Thrones“, radije bira „Mumijeve“

Ja se jedva sjećam „Mumijevih“ iz djetinjstva, dok su se još emitovali, ali sam ih skoro opet počeo gledati sa djevojkom i čitati komentare ljudi iz Bosne koji prepričavaju svoje djetinjstvo sa njima. Sve je to jedan dio televizije kojem se ne daje dovoljno značaja, a ipak ga svi lijepo pamte. Bilo bi super kada bi se moglo doći do kvalitetnijih, arhivskih snimaka tih epizoda.

Mali festivali: Indirekt u Umagu ili Novi val u Budvi?

- Mali festivali su super, uključujući i Novi val, jer nose vrijedna i iskrena poznanstva sa ljudima koji očito to rade iz ljubavi prema muzici i koncertnim okupljanjima. Indirekt, ipak, kod mene zauzima posebno mjesto. Bio je to prvi put da

sviram izvan Banjaluke i potvrda da ljudi žele čuti ono što imam da otpjevam.

Moram priznati, možda je bilo malo prerano za mene neupućenog u svijet nastupa, i umalo nisam otišao, ali drago mi je da sam se tako bacio u vatru i izašao sa dragim sjećanjima. Moja svirka tamo imala je malu binu, posebnu, samo za mene, a ljudi su se okupili u polukrug i pomno slušali šesnaestogodišnjeg mene pod šarenim lampicama.

Dokumentarci o muzici: „Amy“ (Asif Kapadija, 2015) ili „What Happened, Miss Simone?“ (Liz Garbus, 2015)?

- Ono što po meni veže ove dvije žene jeste njihova želja da budu autentične, da budu u javnosti onakve kakve su u životu. Obje je to

skupo koštalo, samo je Nina bila jača. A svaki je dokumentarac dobar ako ima dovoljno arhivskih snimaka.

Pjesnikinje regiona: Monika Herceg ili Milena Marković?

- Koga god da si stavila, bila bi Milena. Njeno gostovanje na Radiju Beograd slušam kao muzički album i mnogo mi znače pjesme „Mogućnosti“ i „Mamice“, a novu knjigu još ne smijem da pročitam. Skoro sam bio na njenoj promociji i bilo mi je jako drago što je simpatična i smiješna, a ne stroga i strašna, iako sam prišao po posvetu kao malo dijete.

Uloge Olivije Kolman: „The Favourite“ ili „The Father“?

- „The Favourite“. U potpunosti je uspjela da od-

glumi jednu patologiju.

Ima tih uloga kad ljudi polude dok ih glume, i vjerujem da je tako bilo s Olivijom jer odglumiti onu, u jednu ruku djetinjastu i jednostavnu, a u drugu umobolnu i kompleksnu ulogu iziskuje mnogo posvećenosti. Takvo nešto dolazi samo od ljudi koji nose sopstvene emocije na licu, a to je sigurno Olivija Kolman, koja je, pritom, urnebesna.

Ko je tužnije otpjevao „Šta će mi život“: Toma Zdravković ili Silvana Armenulić?

- Naravno da je Silvana, iako ju je Toma napisao. Silvana je meni toliko tragična ličnost, da šta god otpjeva bude mi pretužno, a uz to me jako podsjeća na Dalidu. Stvarno jeste bila

kraljica sevdalinki, i to potvrđuje odličan radio intervju na Radiju Sarajevo iz 1973. gdje kaže: „Htjela bih da budem ja, a ja mogu da pjevam samo ono što osjećam, a to su te tužne i žalosne pjesme, možda zato što sam ja isuviše sentimentalna i osjetljiva osoba po prirodi.“ Koja je rijeka bolja u poeziji: Dunav ili Vrbas?

- Vrbas, ali kad se o njemu piše sa Dunava.

Koji je instrument tužniji: harmonika ili violončelo?

- Mislim da bi to bila harmonika, iako violončelo odmah pored glasa najbolje prenosi emocije. Harmonika uspostavlja raspoloženje i baca u trans, a tu ima emocija koliko poželite. Dragana ERJAVŠEK

12

Četvrtak, 8. jul 2021.

textlessposters.com

Serije

ious The Mysteor ciety Benedict S

Diznijeva adaptacija kn

Drug mas

T

elevizija za porodicu se ovih dana i mjeseci bavi planetom u rasulu.

- Naš je svijet ranjiv i bliži katastrofi nego ikada. Potrebni su mu dovoljno svjesni borci – govori luckasti gospodin Benedikt, i lako je zaključiti da misli na neke dječje rezone i vidike.

U seriji „The Mysterious Benedict Society“ ključne lekcije vrte se oko empatije i altruizma. Već na pola prve od emitovane tri epizode bićete svjesni da je ovaj novi Diznijev projekat testament drugarstvu, a nakon svakog novog testa, prepreke, lavirinta odrastanja željećete još. Uhvaćeni u koštac sa životom na način na koji ste možda zaboravili.

Nadarena djeca

Jedna od simpatičnijih ovogodišnjih serija za čitavu porodicu

„Družina Benedikt“ neće vas učiti novim metodama za hvatanje u koštac za životom – umjesto toga, podsjetiće vas na neke koje ste jednom sigurno znali. Pa ste ih u međuvremenu zaboravili, kao tužni Petar Pan Robina Vilijamsa.

Bez brige, neće vam ova televizijska poslastica za porodični vikend nabijati osjećaj krivice. Već će vas samo podsjetiti, kakav je zaista taj svijet u kom neko uopšte može da zaboravi da bude dijete.

Industrija zabave posljednjih godina uporno i može se reći, vrlo uspješno, prodaje ideju o savršeno pripremljenom pojedincu koji će spasiti svijet. I uopšte nije čudo što i djeca žele mjesto u toj slici. Pored superherojskog sučeljavanja sa, recimo, kataklizmom („Raising Dion“) ili natprirodnim u misiji spasavanja Londona („The Irregulars“), ili čak u klinču sa pandemijom („Sweet Tooth“) – Diznijev projekat „The Mysterious Benedict Society“ je ipak tu da iskorači.

Dok druge serije kupuju publiku vrlo prostom idejom da su djeca idealni čuvari planete – „Družina Benedikt“ istražuje zašto bi to zaista bilo tako. I zbog čega neki gospodin Benedikt za veliku misiju ne bi

13

Četvrtak, 8. jul 2021.

njige Trentona Lija Stjuarta niže šarmantne lekcije o odrastanju

garstvom protiv sovne hipnoze

Idealna ekipa

To što je dječja četvorka iz serije „The Mysterious Benedict Society“, koja je rađena po hit-knjizi Trentona Lija Stjuarta iz 2007. godine, ujedno i grupa izrazito talentovanih i nadarenih klinaca, ipak je samo periferni dio njihovih ličnosti.

Na primjer, Rejni Maldun (glavni lik, sasvim karakterna uloga Mistika Inča) je savršen logičar, samim tim i granični slučaj genijalca u praktično svemu. Kejt Vederol (Ejmi de Oliveira) je idealna praktičarka, uz sve to i akrobatka. Džordž ,,Stiki“ Vašington (Set Kar) je idealan štreber sa fotografskim pamćenjem i zapažanjem detalja... I konačno, Konstans Kontrer (kako samo posebna Marta Timofiva!) je... pa, mnogo toga. Prije svega davež i gunđalo bez dlake na jeziku koja naizgled, ali samo naizgled isključivo gleda sopstveno dupe.

Začarani krug

Toni Hejl, savršen izbor za duhovnog vodiča i zaštitnika glavne četvorke

indiewire.com

Neće vam ova serija nabijati osjećaj krivice zbog toga što ste zaboravili na to kako djeca rješavaju probleme. Već će vas samo podsjetiti, kakav je zaista taj svijet, u kom neko uopšte može da zaboravi da bude dijete unajmio odred komandosa, superheroja, kiborga iz budućnosti – nego umjesto svih njih angažovao četvoro djece. Ispravka, četvoro vrlo posebne djece.

Svijet je, otprilike, konstantno i svakodnevno bombardovan nebitnim, zastrašujućim, praznim ili negativnim vijestima – da ljudi prvo zaborave ono djetinje u sebi, pa da postanu amorfna i generička, posna supica od osoba bez karaktera... Da bi se, na kraju, takvi kakvi jesu, sami sjurili svijet upravo u taj konflikt i u tu kataklizmu o kojoj mediji svakodnevno pišu.

Dizni je odlično promiješao karte i učinio da skupina, cjelina ove četvorke zaista djeluje za komad veće od sume pojedinačnih djelova. I svako od njih čini se kao bolja, dorađenija i kompletnija osoba kada su zajedno. To je posebno važno s obzirom na to da su njih četvoro – siročad, i da im je potrebno da negdje i nekome konačno pripadnu.

Ludi pomagači

U tempu i koloritu koji bi se mogao opisati kao lajt verzija filmova Vesa Andersona (osjećaj poznatog ukusa vam apsolutno neće smetati), galeriju dječjih upotpunjuje odličan izbor odraslih likova. Recimo, taj gospodin Benedikt: tip u Vili Vonka fazonu kom ćete ipak vjerovati do kraja. U njegovom prisustvu ova djeca djelovaće zaštićeno i sa jasnim usmjerenjem – iako, recimo, njihov zaštitnik pati od narkolepsije i katapleksije (pada u nesvijest u bilo kojoj emotivnijoj situaciji).

Toni Hejl je odličan izbor za ovu ulogu; njegov Benedikt ni u jednom momentu neće zasjeniti ili poklopiti

ključnu družinu, i tu zamku su kreatori serije odlično izbjegli. Za mlađu publiku ovo je idealan momenat da se upoznaju sa glumcem koji će ih godinama kasnije potencijalno sjajno zabavljati kao Baster Blut u „Arrested Development“ i Geri Volš u psovačkoj rapsodiji „Veep“!

Najbolje i najluđe rečenice odraslih izgovaraće ipak Miligan (komotno se mogao zvati i Malidžan) – Benediktov pouzdani, ćutljivi i mračni pomagač-snagator kojeg tumači Rajan Herst. A upravo Kristen Šal kao glavna Benediktova pomagačica („Broj Dva“) ima taj momenat gotovo magijske očuđenosti koja najviše približava serijal svijetu filmova Vesa Andersona. Naravno, ne u mjeri da na bilo koji način poklopi ili zasjeni tok naracije.

Važan „junak“ serijala je njegov svijet sam po sebi – tu je i glavni začin koji veliku misiju, koja se tek nazire za našu četvorku, čini televizijskom đakonijom. Gospodin Benedikt vrlo jednostavno dekonstruiše sve što se dešava u stvarnosti: kao konstantnu prijetnju kataklizme.

To je igra začaranog kruga u kojoj rijetki uspijevaju da čine bilo što suštinski bitno; a ti neki su, naravno, ono četvoro djece. Još siročići.

Sve je to u seriji upakovano na način koji će vam djelovati poznato, ali na horizontu moderne zapadnjačke televizije, realno, nema jače konkurencije. A svijet kojem „The Mysterious Benedict Society“ prije svega i suštinski pripada, jeste jedna vrlo tipična manga i anime priča, u kojoj drugarstvo naizgled savršeno različitih, a suštinski vrlo sličnih likova, postaje pogonsko gorivo ostvarenog odrastanja.

Idealan primjer i poređenje: kultni serijal „Hunter x Hunter“ sa sličnom postavom likova u družini, u kojoj je glavni lik Rejni Maldun zapravo precrtani naivko-logičar zlatnog srca Gon; sa sličnim sistemom testova i zagonetki na putu do saznanja; i naravno sa sličnim čudnjikavim učiteljima iza kojih stoje autentično životno iskustvo i sjajna priča.

U preostalih pet epizoda prve sezone, „The Mysterious Benedict Society“ ima samo jedan zadatak, a to je da raste i razvija se u onim pravcima i na sličan način, na koji to čini vrlo uspješan serijal knjiga po kojoj je serija rađena. Da nastavi da dekonstruiše jedan svijet koji je, praktično, sve više pod onlajn hipnozom (znaju to odlično mladi roditelji kojima djeca ne trepću pred raznoraznim ekranima). I da u upoznavanju sa likovima, kako djece tako i odraslih, serija bude spremna da ponudi realno životne i vrlo iskrene priče.

Konačno, i da ih pusti da se mijenjaju, razvijaju, spotiču, griješe, ulaze u konflikt, razilaze, pa ponovo pronalaze i tako suštinski uče. Jer samo tako, sa gomilom dobrih namjera (a njih ova četvorka ima na tone, sve sa pokrićem), biće spremni i dostojni da spašavaju svijet, a povjerenje i empatija ostaće zauvijek njihove nepobjedive supermoći. Taj mali zalog da će, po notama i na kursu našeg gospodina Benedikta, u svijetu masovne hipnoze biti sve okej, tamo na kraju epizode.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

14

Četvrtak, 8. jul 2021.

Katla

Netfliksova prva orig

Vulka neoč

netflix.com

serije

U

dica je esencijalni dio svake dobre misterije, a ako ijedna Netfliksova serija ima „kuku“ za koju je odveć lako zakačiti se, to je „Katla“. Kreatorski koncept režisera Baltazara Kormakura (sjajni islandski filmovi „101 Reykjavik“ i „White Night Wedding“; te mnogo popularniji i znatno slabiji radovi na engleskom „2 Guns“ i „Everest“) vrti se oko malenog sela Vik, smještenog opasno blizu vulkana po kojem serijal nosi ime - i dvojnika mještana koji se, godinu nakon posljednje vulkanske erupcije, počinju pojavljivati kraj grotla... Nagi, prekriveni pepelom i bez svijesti o tome ko su i što im se dogodilo.

Ako ste fanovi mračnih SF misterija sa neočekivano jednostavnim i dirljivim obrtima kao što je njemački hit „Dark“, velike su šanse da ćete se odmah upecati na „Katlu“.

No, da se odmah razumijemo: iako je projekat Barana bo Odara i Jantje Frize mnogo komplikovaniji i daleko, daleko superiorniji, Kormakur ima dovoljno trikova u rukavu da vas drži zainteresovanim kroz svih osam epizoda (40-50 min) i priredi lijepo i logično razjašnjenje u finišu misterije... Jedno od onih zbog kojih odmah poželite da pogledate i drugu sezonu.

Zagonetne osobe

Da se vratimo na početak i u samo srce Vika. Istoimeno islandsko seoce odista postoji i jeste smješteno kraj Katle. Jedina razlika između stvarnosti i fikcije jeste u tome što u realnosti vulkan nije eruptirao više od 100 godina. Kormakur kreće od premise da jeste, te da je taj događaj ugrozio grad, raselio veći dio stanovništva, pogoršao kvalitet života

Ako ste fan njemačkog hita „Dark“, velike su šanse da ćete se odmah upecati na „Katlu“. Iako je projekat Barana bo Odara i Jantje Frize daleko superiorniji, Kormakur ima dovoljno trikova u rukavu da vas drži zainteresovanim kroz svih osam epizoda onih koji su odlučili da ostanu i otključao traume koje sežu mnogo dalje od te famozne erupcije.

Priča počinje sa Grimom (Gudrun Ir Ejfjord, muzička zvijezda GDRN) koja je, uz oca Tora ( jedan od najslavnijih islandskih glumaca, sjajni Ingvar Sigurdson), jedna od rijetkih osoba koje poslije erupcije nijestu napustile dom. Upoznajemo je kao prilično nesrećnu i razočara-

nu ženu, a iz epizode u epizodu otkriva se pozadina njenih problema u braku i uzdrmanih odnosa s onima koje voli.

Grima postaje posebno zanimljiva nakon što kraj vulkanskog grotla, sa kolegom sa kojim radi na spašavanju onih koji mogu zapasti u opasnost, pronađe nagu, crnim pepelom prekrivenu nepoznatu djevojku. Ispostavlja se da je mlada

Četvrtak, 8. jul 2021.

15

ginalna islandska serija i saradnja sa Baltazarom Kormakurom

readysteadycut.com

anska misterija sa čekivanim obrtom Naučna fantastika, sredstvo za ispitivanje dubokih trauma u Kormakurovom interesantnom projektu

žena potpuno nalik njenoj sestri...

Problem je samo u tome što je Ajsa (Iris Tanja Fligenring) nestala prije godinu, što su je Grima i otac dugo tražili, te poslije mjeseci i mjeseci patnji odlučili da sahrane prazan kovčeg i probaju da je prebole.

Da li je to stvarno Ajsa? Kako je mogla da preživi tako dugo u vulkanu?

Zbog čega se ničega ne sjeća? Nije

to jedina misterija rođena u magmi Katle. Iz pepela je isplivala i djevojka koja tvrdi da se zove Gunhild (Aliet Ophajm) i da je trudna sa Griminim ocem.

Konfuzija postaje još veća nakon što Tor pristane da se susretne sa njom i shvati da je stvarno poznaje; da mu je bila ljubavnica kada je radila u jednom lokalnom motelu.

Problem? Njihova veza dogodila se prije 20 godina, a Gunhild nije ostarila ni jednog jedinog dana.

Ispitivanje traume

Da bismo izbjegli šetanje po spoiler teritoriji, pomenućemo još samo dva lika u čije se živote takođe vraćaju duhovi. Prvi je šef policije Gisli (odlični Foršten Bahman), iza čije se brige o

bolesnoj supruzi krije nepojmljiva tajna. Drugi je naučnik Dari (Bjorn Tors) koji pokušava da pronađe naučno i logično objašnjenje u vezi s erupcijom i misterioznim osobama koje su počele da niču na sve strane.

Naravno, svi njegovi pokušaji da bude cerebralan i ostane pribran padaju u Nastavak na sljedećoj stranici

vodu nakon što se pojavi njegov sin, takođe nag i prekriven pepelom. Čak tri godine nakon što je tragično poginuo u saobraćajnoj nesreći. „Katla“ gori sporo i zahtijeva malo strpljenja, naročito na početku, negdje do treće epizode. E, tu stvar počinje da se lomi. Iako je Kormakur mogao da zipuje start tako da atmosfera, misterija i razvoj likova ne izgube na jačini, od četvrte epizode serija postaje sve intrigantnija i emocionalno prodornija. Što se više misterioznih osoba pojavljuje i produbljuje njihove konekcije sa mještanima, to „Katla“ sve jače grabi za gušu i tjera na preispitivanje svih i svačijih motiva.

Baltazar Kormakur i kokreator Sigurjon Kjartanson krenuli su od tvinpiksovskog koncepta malog mjesta koje krije mnoge tajne i kroz osam epizoda, stepenik po stepenik, gradili misteriju čiji je temelj naučna fantastika, ali u čijem srcu leži ono što i čini srž većine intrigantnih SF koncepata: silazak u najdublje ponore ljudskog bića.

Negdje dvije epizode uoči kraja prve sezone, uvidjećete da se iza vrlo jednostavne centralne misterije i tih zastrašujućih nagih ljudi koji se pojavljuju oko vulkana, krije vrlo dirljivo propitivanje traume, patnje, žalosti, kajanja, propuštenih šansi... Svih onih nerazriješenih emocija koje leže u grotlu čovjekove duše i samo čekaju da eruptiraju, zabražđeni ispod svih silnih slojeva maski i pretvaranja kojima ih um prigušuje.

youtube.com

Četvrtak, 8. jul 2021.

Što se pojavljuje više ljudi prekrivenih pepelom, to priča postaje tenzičnija i intrigantnija

youtube.com

16

Nauka i folklor

U suštini, lako je definisati dva najjača aduta „Katle“. Prvi je narativ koji vas vodi na mjesta koja nimalo ne očekujete, a drugi atmosfera koja pretvara najčešće bajkoliko prikazane ljepote i pejzaže Islanda u nešto što kao da je izašlo iz postapokaliptičnog horora.

Za taj drugi, ključni vizuelni element pobrinuli su se direktori fotografije Arni Filipuson i Bergstein Bjorgulfson. Jeste da su im imena malo komplikovana, ali valjalo bi da ih zapamtite. Jer, učinili su čudo za „Katlu“ i atmosferu mučnu, crnu, mračnu, neizvjesnu... Takvu da često imate osjećaj da ste u srcu Vika, da ne možete da dišete od pepela u vazduhu, da vam pluća stiska nekakvo natprirodno zlo što izbija sa svih strana, iz neba i zemlje.

Uz takve vizuale, perfektan dizajn zvuka i vrlo sposobnu i predanu glumačku ekipu, Kormakur i njegov tim scenarista lako su oživjeli priču u kojoj se prepliću i nauka, i istorija, i lokalne legende, folklor i sujevjerje.

Svi ti elementi ulivaju se i slivaju u krajnji utisak da su neke stvari i likovi možda mogli biti razrađeniji, ali da su takvi propusti manje bitni spram

činjenice da je autorski tim uspio i da sveže publiku za sudbine protagonista, i da izgradi atmosferu od koje se često ledi krv u žilama. I možda najvažnija: da opravda onu intrigantnu udicu na koju ste se nakačili već u prvoj epizodi, a to je uvijek najgori mač sa dvije oštrice i najveća kletva žanra. Jer, ako na kraju ispadne da nije vrijedilo nakačiti se na kukicu, džaba ste krečili... Sve pada u vodu.

Neotkriveni aduti

Suštinski, „Katla“ je hladna i vjerovatno pomalo konfuzna serija, ali samo naizgled. Ako joj date dovoljno vremena i zadubite se u progonjene oči njenih glavnih junaka, vidjećete pomno promišljen plan iza tako distanciranog kreatorskog pristupa. To je, jednostavno, samo način kojim Kormakur kupuje vrijeme i pripre-

ma teren za iznenađujuće dirljivo razjašnjenje.

Međutim, imati objašnjenje na kraju opet ne znači i sve razjasniti. Kormakur je neke adute namjerno ostavio u sjenci, neotkrivene. „Katla“ je zatvorena „čekalicom“, uz cliffhanger, otvoreni kraj i mogućnost da se ovaj intrigantan koncept nastavi istraživati i produbljivati makar u još jednoj sezoni.

Naravno, ovog puta uz malo drugačiji pristup i narativno tkanje, s obzirom na to da je otkrivena sama suština centralne misterije, odnosno uloga koju misteriozne osobe imaju u životima mještana. No, činjenica da je tako, da bi Kormakur morao da odabere drugačiji storiteling da bi održao iole sličnu emociju, čini mogućnost nastavka „Katle“ još uzbudljivijom.

U prvom originalnom islandskom projektu Netfliks je znatno rizikovao pristajući na sporogoreći koncept od kojeg manje strpljivi gledaoci, naviknuti na bombastične misterije, evropske ili američke – kojegod, lako mogu odustati. Srećom, Kormakur je pokazao da se i od usporenog tempa može profitirati, te izgraditi vrlo tenzični SF svjetovi.

Kormakur jeste ostvario uspjeh na engleskom tržištu, ali vrijeme je pokazalo da je ipak najbolji kada igra na islandskom terenu. Zbog toga bi se valjalo nadati da će druga sezona dobiti zeleno svjetlo, a jedan od zanimljivijih islandskih autora mogućnost da nastavi da sarađuje sa Netfliksom i na ovom, i na mnogim drugim projektima.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.6/5

Četvrtak, 8. jul 2021.

PREPORUKA

17

Miloš Knežević, NVO aktivista

Privatna arhiva

Kvir narativi za borbu protiv „izama“ Zgrabi FILM Svake godine širom svijeta jun se obilježava kao Mjesec ponosa LGBTIQ zajednice u znak sjećanja na čuvenu Stounvolsku revoluciju iz 1969. godine. Jeste da smo ušli u jul, ali za preporuku bih izdvojio nekoliko filmskih ostvarenja sa LGBTIQ tematikom.

Na početku, tu se svakako mora naći „Zovi me svojim imenom“ („Call Me by Your Name“, Luka Gvadanjino, 2017). Pogledao sam ga nekoliko puta i zaista tvrdim da do sada nijesam naišao na neko ostvarenje koje na više nego poseban način, potpuno nepretenciozno, uspijeva dočarati emociju, ljubav i na kraju jedno iskustvo života.

Takođe, tu je „Samac“ („A Single Man“, Tom Ford, 2009), filmska adaptacija istoimenog romana.

Iako se cjelokupan film može okarakterisati kao pravi masterpis, njegova prava ljepota leži u samoj radnji, odnosno u svim prolaznim trenucima povezanosti i u snazi koju upravo iz tih trenutaka protagonista može izvući.

Kao nekadašnji direktor Festivala filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“, imao sam priliku da našoj najmlađoj publici, učenicima osnovnih škola, predstavim kratkometražnu dramu „Trešnje“ (2017) hrvatske režiserke Dubravke Turić. Posebno je bilo zanimljivo posmatrati kako najmlađi upravo iz jedne zaista teške priče o malom Jakovu i odrastanju koje je obilježeno patrijarhalnim i tradicionalnim vrijednosnim stavovima i velikom porodičnom tragedijom – pokazuju bunt i otklon osudi po bilo kakvoj osnovi i takvom načinu razmišljanja kod starijih.

I za kraj, nešto iz Netfliksove kuhinje: „Ples četrdeset i jednog“

Miloš Knežević: Ne može da zamisli ljeto bez bosa nove

(„Dance of the 41“, David Pablos, 2021) je priča o događaju koji je potresao Meksiko 1907, a koji se i dan-danas posmatra kao na skandalozno poglavlje meksičke kvir istorije.

TV U posljednje vrijeme u potpunosti izbjegavam gledanje televizije.

Nastaviću u duhu filmske preporuke i LGBTIQ tema, pa ću preporučiti HBO seriju „Looking“, Netfliksove „Sense8“, „Sex Education“ i neizostavnu „Orange is the New Black“.

Takođe, preporuka i za Netfliksovu „Cable Girls“ koja oslikava kvir narativ u Španiji tridesetih godina 20. vijeka.

MUZIKA Nekako se sa ljetom moj muzički

odabir uvijek suzi i ne toliko rijetko svede na svega nekoliko izvođača kao što su: Konča Buika, Nina Simon, Melodi Gardo, Nouvelle Vague, Ijoka. Naravno, ljeto svakako ne mogu zamisliti bez bosa nove.

Zaobiđi FILM Ne znam kako bih mogao baš neki film okarakterisati kao neki koji bi trebalo zaobići, makar to bio i naslov koji zaista ne zaslužuje pažnju. Na kraju, čak i takvi filmovi nam pomažu da izgradimo određen estetski pristup kinematografiji.

TV Kao što sam naglasio, u posljednje vrijeme ne pratim TV programe zbog vrlo upitnog sadržaja. Posebno bih izdvojio rijalitije, kao i određena muzička takmičenja koja prvenstveno mladima šalju jednu zaista pogrešnu sliku. Na taj način, kroz programe tog tipa, plasiraju se površnost, nasilje svake vrste, mizoginija, homofobija, seksizam, nacionalizam, šovinizam i svi oni negativni „izmi“ koji mogu pogubno djelovati na pojedinca, ali i na društvo.

MUZIKA Sve što je bez ikakve estetske vrijednosti i što kroz tekstove daje pogrešnu sliku o načinu života.

Uglavnom je to sve ono što dolazi iz Grand produkcije, Pink televizije i njima sličnih.

18

d ž uboks

pravcu ekspanzivne psihodelije. Samo u nekoliko momenata riječi hvataju korak za raskošnim notama, i to je ono što djeluje kao noga na trajno spuštenoj kočnici.

Ljetnje popodne

„Mood Valiant“ je album tona, raspoloženja, impresije sa jedne – i virtuoznosti sa druge strane. Za one koji se prvi put sudaraju sa Hiatus Kaiyote svijetom biće potpuno osvježenje.

Ovo je jedna muzički raskošna oaza, koja buja u

pitchfork.com

Ty

Ovog puta, Tajler Okonma je Tajler Bodler; odjek jedne salonske dekadencije, ekscentrična persona koja će mapu sa blagom ove ploče navoditi od jednog do drugog slomljenog srca

Ekipa sa Nai Palm na čelu

nata uspijeva da kupi pažnju, na primjer, u pjesmi „Chivalry Is Not Dead“: ,,If I were a leopard slug, I would reach out with the blue rose of ours, wrapping

ada je imao sedam godina, Tajler Okonma bi na omotima ploča iz mamine kolekcije iscrtavao i izmaštavao motive sopstvenih albuma. U ranim dvadesetim dočekao je da ga premijerka Tereza Mej javno označi kao personu non grata u Britaniji. Nije loše za portret opakog repera, zar ne?

Tajler, kalifornijski tip koji nikad nije upoznao oca Nigerijca i od kojeg mu je ostalo samo prezime, potrudio se da ga svijet prepoznaje po pseudonimu Tyler, the Creator.

Igra kontradikcije

Prije deceniju, Tajler je bio ključna figura grupe Odd Future, jednog od najvažnijih projekata alternativnog hip-hopa našeg vremena. Sada, sa 30 godina, muzički svijet sa pozornošću osluškuje što ima da poruči i premjeri na šestom

U lavirintu sa pog albumu „Call Me If You Get Lost“. I sve što Tajler ovog puta nudi jeste novi odbljesak jedne slojevite, često kontradiktorne i jedinstvene ličnosti.

Ovog puta, Tajler Okonma je Tajler Bodler; odjek jedne salonske dekadencije, ekscentrična persona koja će mapu sa blagom ove ploče navoditi od jednog do drugog slomljenog srca.

- I don’t even like using the word ‘bitch’. It just sounded cool – otkriva, na primjer, u završnici pjesme „Corso“ na početku albuma, koji je najlakše opisati kao muzički lavirint.

Vrijednost i ljepota ploče „Call Me If You Get Lost“ jeste, paradoksalno, u Tajlerovoj sposobnosti da vas što bolje navede na pogrešan

utisak, a sebi zavara trag. I to mnogo govori o ovom vremenu i onom kako ga ovaj sin Kalifornije doživljava.

Izlazak iz vrtloga

Za rep sladokusce, „Call Me If You Get Lost“ biće poslastica; svojevrsna sublimacija stilova, ideja i tema sa Tajlerovih prethodnih projekata. Ima tu i bijesa i otvorenog neprijateljstva u pjesmi „Lumberjack“; elegantne i neodoljive satire na račun „bijele Amerike“ u „Manifesto“.

Potpuno inovativnog uvođenja druge zvijezde (YoungBoy Never Broke Again) u „Wusyaname“, što je jasna vinjeta i neočekivan nastavak jedne bitne teme albuma „Cherry Bomb“ (2015)...

pitchfork.com

K

ler e , th

Tajler Okonma, majstor da zavara trag i iznenadi genijalnim repom

Tako će „Mood Valiant“ za vas igrati u onoj mjeri u kojoj ste spremni da spustite očekivanja. Nai Palm kao da se kreće isključivo između dva raspoloženja: sanjive i lelujave omamljenosti ljetnjeg popodneva i vibrantne euforije.

Ukoliko vam to ne smeta i ako prihvatite da je ovo ploča koja vam neće pretjerano angažovati vijuge –

zaslužićete visoke talase muzičke plime u makar nekoliko navrata. Za njih je prije svih zaslužen brazilski kompozitor Artur Verokai: na udarnom singlu „Get Sun“ upravo njegovom zaslugom dostignuta je neočekivana i jedinstvena spiritualnost.

Pravi intenzitet, preciznost i oštricu usred albuma dostiže „All the Words We Don’t Say“; tu ritam sekcija preuzima kontrolu, nažalost, vrlo kratko i bez pravog povratka u prvi plan do samog kraja. Album se odatle donekle rasplinjuje tragajući za dominantno erotskim senzacijama. I tu Nai Palm tek u nekoliko mome-

„Call Me If You Get Lost“ - sublimacija već dem

Cr eator

Ta potrebna doza autorskog fokusa na novom albumu „Mood Valiant“ došla je sa ličnom dramom. Na pola snimanja, pjevačica i r ‘n’ b gitaristkinja Nai Palm saznala je da ima rak dojke; a od iste bolesti preminula joj je majka.

Operacija i oporavak protekli su uspješno, a Nai su donijeli momente samospoznaje i realnog odrastanja – sa jasnim putokazima, o čemu i kako želi da pjeva. U međuvremenu je ponovo učila da svira gitaru, zvuk ciljano svela na akustiku i počela da zvuči slobodnije i ubjeđenije nego ikada.

Ovo je ploča tona, raspoloženja, impresije sa jedne – i virtuoznosti sa druge strane. Za one koji se prvi put sudaraju sa Hiatus Kaiyote svijetom biće potpuno osvježenje ninjatune.net

Životna drama

Bend istražuje erotske senzacije na sajberpank

Oaza psihodelije

K

ada jedna grupa zasluži etiketu i reputaciju one koja jaše i njeguje „future soul“, onda je nužno očekivati uzbudljivu i senzualnu muziku. Za australijski bend Hiatus Kaiyote to je jedna strana medalje.

Druga se tiče činjenice da je ovdje više riječ o spektaklu, koncertnoj senzaciji - nego o autorskom projektu.

Hi a tu s K

theguardian.com

aiy ot e

Četvrtak, 8. jul 2021.

19

alo

ić

Četvrtak, 8. jul 2021.

ran G ko

B

k r’n’b albumu „Mood Valiant“

Raskrinkavanje stereotipa na ploči „Danse de la liberté“

I

cultureworks.at

zmeđu onog što jesmo i slike od onoga kako nas na Balkanu doživljavaju i vide zapadnjaci, stanuje muzika Branka Galoića.

Paradoks: Branko više pripada i više je poznat stranim zaljubljenicima u world music scenu, nego publici regiona.

Vječiti vagabundo

Jednu golu utopiju, koja je materijal za sjajne žive nastupe, a koja ispod površine tek dobija čvrst oslonac i građu.

S. S.

Ocjena: 72/100

monstriranih stilova i ideja

ganim Šekspirom

Najelegantniji momenat donosi „Wilshire“, igra toka svijesti, devetominutni ep u slavu zaljubljivanja u nedostupnu osobu: „It’s lines I could never cross. But you got something that make all them good intentions get lost“.

Tajler Okonma to ne želi, ali neizvodljivo je izaći na svjetlo iz ovog vrtloga bez

utiska da vam ga je priredio jedan kreativni mastermajnd. Čeka vas u tjesnacu između komedije i farse, diskretnih džezi i sintpop aluzija, poganih i gotovo šekspirovskih riječi. I u tragičnom plesu osobe koja prije svega pokušava da uhvati korak za koherentnim, cjelovitim i istinitim sobom, činiće vam se da ni dalje ne znate ništa konkretno o onom što stoji iza imena Tyler, the Creator.

Ironično, upravo takav Tajler učiniće vam se i -najbliskiji; u klinču sa svojim i tuđim dobrim namjerama, željama, impulsima i refleksima, što čine realan i svakodnevni život.

S. S.

Ocjena: 84/100

cultureworks.at

myself around you“.

Istražujući, sve dublje, te senzacije i damare, bend Hiatus Kaiyote pronalazi nešto što se već može nazvati sajberpank r ‘n’ b.

Ono što stari roker iz okoline Zagreba stvara, najlakše je smjestiti u onaj raspon između Bregovićevih iskoraka pred muzičkim bijelim svijetom – i zvuka benda Gogol Bordello. To je sudar balkanske i romske muzike u skučenom prostoru kabarea za jednog vječitog vagabunda.

Već skoro tri decenije, od ratnih devedesetih, Branko Galoić je dušom i tijelom daleko: Amsterdam, Berlin, Pariz... Uz nekoliko povrataka i mnogo stvaranja, usput serviranu gomilu razloga, zbog kojih jeste postao bitna faca world music panorame.

Sa željom da okupi široku i šarenu paletu muzičara sa kojima je, sa kraja na kraj Evrope sarađivao svih ovih godina, Galoić je ušao u stvaranje albuma „Danse de la liberté“. Njegov „Ples slobode“ je upravo ta riješenost i kredo: da se uvijek grabi dalje, ka novoj destinaciji i novom gradu. Da se na pozornicu urbane Evrope navuče tanka koprena od mirisa naše kafane... I tu pronađe impuls za novim lutanjem i traganjem.

Jedna od ključnih vrijednosti „Plesa slobode“ je razračunavanje sa stereotipima. Brankova pojava na zapadnjačkoj sceni je upra-

Putujući kabare Balkan Ovaj album je riješenost i kredo: da se uvijek grabi dalje, ka novoj destinaciji i novom gradu. Da se na pozornicu urbane Evrope navuče tanka koprena od mirisa naše kafane vo to: slika i prilika onoga kako oni doživljavaju muzičara s evropskog istoka.

Pomalo zadrigla figura razboljenog melanholika koji, uz svu (auto)destrukciju, umije da skreše istinu u brk Evropi i Zapadu i podijeli lekciju života. Sa sve, naravno, tvrdim i porocima taknutim akcentom engleskog jezika, recimo, u obradi standarda „Don’t Let Me Be Misunderstood“.

Sve to stereotipno Branko Galoić do kraja prigrli – da bi ispod površine otkrivao,

da su njegova muzika i ličnost mnogo više.

Ni tamo ni ‘vamo

Prije svega, „Danse de la liberté“ je portret čovjeka koji ne pripada, a vjerovatno nikada ni nije pripadao – ni tamo, ni ‘vamo („Lost in the Blues Again“). Već sebe pronalazi isključivo razapetog između džade i avenije, kafea i kafane, Alpa i Adriatika.

U takvoj igri, Branko je uvijek i u beskrajnom bijegu („Voyage Continues“), od svake zamke koja bi ga učinila više tuđim, a manje našim – ili obratno. Takva osoba i takva muzika će vam se učiniti savršeno poznato, domaće i blisko, ali i potpuno jedinstveno i neponovljivo.

Prije svega u ključnoj pjesmi albuma „Million Ways“: tu stanuje Branko Galoić, uvijek spreman i sposoban da nam nekud neznano ode...

Pa da nam se vrati.

S. S.

Ocjena: 80/100

20

Četvrtak, 8. jul 2021.

Selvedin Avdić, književnik i novinar

film

33 OBRTAJA

mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Ne bih volio da to bude nekakva dramatična muzika, radije kakav rege, recimo, iz filma „The Harder They Come“ (Peri Henzel, 1972).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Lisbon Story“ (Vim Venders, 1994).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Možda Linča, Kjubrika i Tarkovskog. To je mirno društvo, sjedili bismo negdje gdje nije preglasna muzika, pa da ih mogu slušati kako pričaju. Ja bih pio pelinkovac sa limunom i mineralnu.

Ne znam što oni piju.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Preuveličavanje stereotipa.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- Stari kaubojski filmovi.

Podsjećaju me na djetinjstvo.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam nikoga poželio da ubijem, ali gledao sam neke dobre filmove nakon kojih sam se osjećao loše.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Mislim da sam razumio svaki film koji sam pogledao.

Na svoj način, možda ne uvijek onako kako je to režiser planirao.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Kod nas se uglavnom snimaju „važne“ teme. Valjda se rijetko snimaju filmovi, pa kada se neko dočepa kamere onda odmah želi nešto veoma značajno da nam saopšti.

Volio bih da gledam neki dobar krimić ili SF, to bi bilo osvježenje.

Omiljeni filmski rivali?

- Patt Garret (Džejms Kobern) i Billy The Kid (Kris Kristoferson) u filmu „Pat Garrett and Billy the Kid“ (Sem Pekinpo, 1973).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Partizanski konji koji padaju u Neretvu.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Vazduh trepti kao da nebo gori, sprema se oluja“ („Valter brani Sarajevo“, Hajrudin Krvavac, 1972). Naravno.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Homer Simpson.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Divlja horda“ („The Wild Bunch“, Pekinpo, 1969) ili „Doktor Mladen“ (Midhat Mutapdžić, 1975), bio je jedan od njih.

Soundtrack kog filma bi

Vremenska prognoza Dejvida Linča

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Možda Koenova „Famous Blue Raincoat“ i „Fuzzy“ od grupe Grant Lee Buffalo.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Gimme Shelter“, The Rolling Stones.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Nemam jednu himnu, ima ih više. Ramones, The Stooges, The Rolling Stones, Lu Rid, Azra... To bi morala biti kompilacija.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Lisa Says“ mi je prva pala na pamet kada sam pročitao pitanje, pa eto neka bude ta.

Ali, sjetio sam se i „Sheena Is A Punk Rocker“, „Judy Is A Punk“, pa „Gracije“, „Marine“, „Ene“, „Fikrete“, onda „Jablana“... Mislim da mi se sviđa mnogo pjesama s imenom u nazivu.

Vaša pjesma za karaoke?

- Samo sam jednom u životu pjevao karaoke. Pustili su mi „Child In Time“, da bi njima bilo zabavno.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Nedavno sam na internetu pronašao radio koji pušta samo Štulićeve pjesme. Posljednjih nekoliko dana slušam ga uz jutarnju kafu. Dok mi ne dosadi.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ima nekih pripadnika sarajevske pop-rok škole za koje mislim da su precijenjeni.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kobejna, Stramera, Keša, Džoija Ramona, Bouvija, Koena, Arsena... Njihovi posljednji albumi bili su izvrsni.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ako je volim, onda je meni jako dobra. Ne mogu tu biti objektivan.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Sex Pistols i Lemi Kilmister.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Hoće, zato što on nikada zaista nije pripadao stvarnom svijetu.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Poirot“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me ne podsjećaju serije, nego partizanski filmovi iz vojničke emisije „Dozvolite da se obratimo“ ili avanturistički s osmijehom Kirka Daglasa.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Vremenska prognoza Dejvida Linča.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Ima ih bezbroj. Mnogo je manje onih koje sam završio.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/ razradu?

- Svidjela mi se prva sezona serije „True Detective“. Gledao sam i ostale, ne mogu reći da su loše, ali su ipak mnogo slabije od prve.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Vjerovatno niti jedan nisam jako poželio, inače bih se odmah sjetio. Pitao sam sina, on kaže da bi volio neki lightsaber.

Najdraži par iz serije?

- „Things are getting strange, I’m starting to worry, this could be a case for Mulder and Scully...“ Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Iz neke komedije sa jarkim bojama vjerovatno, ali bih tamo izgledao kao da sam loše fotošopiran.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Kako kad, bilo je momenata kada mi je bilo žao Toma. Znao je i Džeri pretjerat.

M. ČAVIĆ

21 Edvin Kalić

Četvrtak, 8. jul 2021.

r

D

jelo bosanskohercegovačkog pisca i novinara Selvedina Avdića ponovo je ušlo u teatar. Njegov nagrađivani roman „Sedam strahova“ doživio je adaptaciju u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Rediteljka Selma Spahić je sa dramaturškinjom Eminom Omerović tekstu dala nove perspektive... kao što su učinile i s Avdićevom „intimnom biografijom“ „Moja fabrika“.

Iako tvrdi da su jedini pravi miris ljeta katran i petrolej, gostu naših „Obrtaja“ ovi dani definitivno mirišu na uspjeh i razmjenu kreativnih energija.

Zvuku košarkaške lopte koja udara sparni beton rado pridružuje žestok rokenrol uz koji, čini se, nonšalantno piše kolumne za online magazin Žurnal, čiji je urednik. Od društvenih i političkih tegoba do Dilanovih „Hronika“, Avdićevo pero od svake priče napravi crticu koju sačuvate u folderu „omiljeno“.

A koji su Avdićevi omiljeni drugari iz svijeta filma, televizije i muzike? Neka vas ne prepadne jedna divlja horda koja se ovih dana, kažu, šunja prerijom.

Samo naprijed, kraj sebe imate iskusnog vodiča...

Selvedin Avdić: Danima sluša radio koji pušta isključivo Štulićeve pjesme

22

Četvrtak, 8. jul 2021.

imdb.com

KALENDAR

„Pad Italije“: Četiri decenij

Blažen pobijeđen

K

ritika može postojati samo iz ljubavi. Kada je jedan cijenjeni dubrovački gospodin pitao Lordana Zafranovića, zašto je, Bože moj, učinio takav zločin prema Dubrovniku i Hrvatima, snimajući film „Okupacija u 26 slika“ (1978), odgovorio je – iz ljubavi. I tek se kuražio za neke takve lekcije strasti u „Padu Italije“ (1981).

Odbrana besudnice

facebook.com

Uoči prikazivanja „Okupacije“ pred Američkom filmskom akademijom i uoči uručenja Oskara, veliki Karl Malden je molio Lordana da skrati famoznu scenu u autobusu.

Tih sedam minuta čemera i jada brutalnog mučenja zatvorenika i logoraša, u autobusu koji vijuga serpentinama iznad Dubrovnika, valjalo je srezati na tri. „Skraćuj, ili će ti sve žene iz Akademije izaći iz sale...“ Zafranović nije poslušao Maldena; i zaista, više od pola članova Američke akademije jeste izašlo iz sale u Los Anđelesu.

Jer nijesu mogli podnijeti da gledaju, što se to desi, kad se na Balkanu razmahne razulareni nacionalizam.

Kadrovi iz kontroverznog drugog dijela Zafranovićeve „ratne trilogije“

Sve što je u „Okupaciji“ Lordan Zafranović imao iskreno reći o nacionalizmu i zločinima svog i svojih naroda, sve što je želio reći svom narodu prije svih – tek je pakovano kao važno svjedočanstvo o komunizmu, partizanima i pobjednicima rata u „Padu Italije“. Prije četiri decenije film je podigao prašinu u onom svijetu koji ne mari za filmski jezik i estetiku – jer je, prosto, čačkao mečku kojoj se skoro niko do tada nije iz filmskog svijeta u Jugoslaviji ni primicao. Ukratko, „Pad Italije“ je bio prvi realno kritički pogled na Narodnooslobodilačku borbu; i to godinu nakon Titove smrti.

Veza dva filma je čvrsta i zove se Niko. Glavni protagonista „Okupacije“, lik Frana Lasića, na oslobođenom dalmatinskom ostrvu uhvaćen je spuštenog garda. Ili – uhvaćen je u krevetu sa drugaricom za koju je partija utvrdila da je bila italijanska svodnica. Ili to, ili doušnica koja je preko ‘talijanskog kreveta dobavljala hranu partizanima, vrag će joj znati... Tek, nakon pola sata filma, Niko će zbog ljubavi, strasti, principa ili ko zna

Četvrtak, 8. jul 2021.

23

je prvog Ju filma sa kritičkim pogledom na revoluciju

U filmu Lordana Zafranovića, čisti su i blaženi isključivo oni koji su izgubili, koji su utamničeni, kojih više nema. Svi ostali nalik su utvarama koje jure svoje i tuđe sjenke, na zgarištima svojih i tuđih grehova čega – stati u odbranu te besudnice. I sam izgubiti život.

Egzekutor u toj klasičnoj predstavi „lijevih skretanja“ je Davorin. U centru jednog od tih, decenijama zataškavanih partizanskih zločina tokom rata, najčešće prijekih sudova i kazni spakovanih za svoje, za najbliže – jeste poljski glumac Danijel Olbrihski, miljenik velikog režisera Andžeja Vajde.

Karakterni patuljci

To što je njegov Davorin nedorađen, nedorečen, karakterno skoro osakaćen i nemušt lik, poput marionete – nije nimalo slučajno. Takvi su u „Padu Italije“ gotovo svi; karakterni patuljci i lutke, što manje ili više nevoljno igraju po notama rata. Jer drugog izbora nemaju.

A rat u oku Lordana Zafranovića je igra ideologije i erosa; jedno veliko sučelja-

vanje i trenje koje u smrti Nika u uvodnom dijelu djeluje kao tragedija. Da bi, u završnici filma, kad slična sudbina stigne onog prvog egzekutora, ostao isključivo kao farsa... Jer u „Padu Italije“, čisti su i blaženi isključivo oni pobijeđeni, utamničeni, pogubljeni. Svi ostali su poput utvara koje jure svoje i tuđe sjenke, na zgarištima svojih i tuđih grehova.

Davorin Danijela Olbrihskog vrlo brzo upašće u „zamku“ koja je čekala i Lasićevog Nika. Ono što je za jednog bila zabludjela doušnica, za drugog će biti kćerka najbogatijeg lokalca na ostrvu. Ali Davorina nije mogao slomiti bilo ko; bila je to mlada Ena Begović, u prvoj velikoj ulozi karijere, sa 20 godina. Prije četiri decenije, tog ljeta 1981. postala je jugoslovenski seks-simbol.

Samo ostrvo je poput žrtve

u priči ukradene nevinosti; na njemu će, dobrim dijelom i zbog Davorinovog nemara i popustljivosti, nakon odlaska Italijana šenlučiti redom ustaše, nacisti... Na kraju i četnici, i to više kao nekakva groteska od pajaca i lažnih pirata. Kao prikaz bijedne, gotovo bezazlene prijetnje koja u ključnom momentu ipak stiže da uputi smrtnu ranu. Da bi egzekutor u onoj najvećoj tragediji filma, istjerivanju pravde po svaku cijenu, bila ruka, brata, čistunca, partizana... I tada, u mučnom momentu servirane kritike, Zafranović hvata pun krug i spušta zavjesu.

Filmski jezik je ipak jasan: zbog same prirode teme koju obrađuje. „Pad Italije“ je manje subverzivan od „Okupacije“. Ili je kod Zafranovića, svjesno ili ne, došlo do momenta autocenzure – pa je propustio

Korijen bunta

Zafranović je ipak pred svima mogao i može reći da je iznio do kraja iskren film.

Priča o italijanskoj doušnici koja je preko kreveta stizala do hrane za partizane – da bi zbog istog toga završila pred sudom? Apsolut-

no istinita, samo što junakinja u stvarnom životu nije završila pred streljačkim vodom, već u postelji jednog posljeratnog admirala.

Priča o komunisti koji izvršava prijeki sud nad bliskim prijateljem, da bi i sam na isti način završio od ruke rođenog brata? Potpuno istinita. Slika o nekakvim četnicima-gusarima koji više izgledaju kao likovi iz špageti vesterna nego iz ozbiljne i mučne ratne drame? Upravo takvi su operisali u zaleđu Šibenika i terorisali narod na već oslobođenim ostrvima...

U „Pad Italije“ je zato lako vjerovati – najviše onda kad je najprije tragikomična groteska. Kad se servira erotika kojoj okidač nije moć, već grijeh za koji unaprijed znate da nosi prijetnju smrtne kazne. A junaci ovog filma su spremni da grijeh čine, ne nehotice, već u njega trupački skačući; kao da to sama podsvijest komanduje po zakonima ratnih bjesova i trauma, gdje žrtve i zločinci savršeno lako preuzimaju i mijenjaju uloge.

I u tom potpuno banalnom i iracionalnom izboru Nika i Davorina - da se glava svjesno rizikuje i gubi zbog malo strasti u već riješenom ratu, ima nešto istinski buntovničko. Malo zubate, ironične slobode, svojim nesuđenim reakcionarima i junacima, Lordan Zafranović je ipak namijenio u „Padu Italije“. Jer konačno, kritika može postojati samo iz ljubavi.

S. STAMENIĆ imdb.com

ni su samo ni i pogubljeni

da servira film koji istinski pomjera iz stolice, šokira i udara ispod pleksusa.

Prostim jezikom: nema te gospode koja je zgrožena napuštala sale zbog „Pada Italije“. Koliko god njegova filmska kritika komunističkih ,,prijekih sudova“ bila u tom trenutku jedinstvena i pionirska – taj momenat sada niko ne pamti kao označiteljski u jugoslovenskom filmu.

A Jugoslavija je te 1981. iskoristila „Pad Italije“ da sebi kupi malo savjesti. Realno najgori dio Zafranovićeve „ratne trilogije“ (zaokružio ju je „Večernjim zvonima“ 1986. godine) nagrađen je za najbolji film i režiju u Puli, na glavnom nacionalnom festivalu... A vlast je nakon Titove smrti tako željela da pošalje kontinentu glas o otvorenosti i spremnosti na kritiku kada je onaj fundamentalni temelj države, revolucija, u pitanju.

Poruka nije pretjerano odjeknula. I dan-danas iz filma ljudi uglavnom pamte taj momenat iznenađenja kad autor sa pozornice i iz priče vrlo rano skloni Nika. I, naravno, neki bljesak, konturu tijela mlade Ene Begović ili Snežane Savić u kadru...

Režiser i dio ekipe na snimanju početkom osamdesetih

Četvrtak, 8. jul 2021.

KALENDAR

Sto dvadeset godina od rođenja italijanskog velemajs

Vatrene emocije neorealizma

K

Ako nekim slučajem nijeste imali prilike da uronite u De Sikin opus ili ste mu se, pak, uželjeli, pravo je vrijeme da mu se prepustite. Obratite pažnju na ovih pet naslova koji su obilježili njegovu karijeru, evropsku i svjetsku kinematografiju njegov talenat ispred kamere bio prepoznatljiv. De Sika je čak bio nominovan za Oskara u kategoriji sporedne muške uloge za izrazito lošu adaptaciju romana „A Farewell to Arms“ Ernesta Hemingveja!

Upravo tu možemo tražiti odgovor na pitanje zašto je italijanski majstor neorealizma umio da pravi fenomenalne filmove. De Sikina prirodna harizma ispred kamere i mogućnost razumijevanja koncepta glume, dodatno su obogatili već značajnu podlogu na kojoj je sineasta mogao graditi. A saradnja sa scenaristom Ćezarem Zavatinijem produbila je njegov doprinos razvoju evropskog filma.

Ako nekim slučajem nijeste

imali prilike da uronite u De Sikin opus ili ste mu se, pak, uželjeli, pravo je vrijeme da mu se prepustite. Ovog mjeseca, kada bi režiserski maestro rođen 7. jula 1901. napunio 120 godina, obratite pažnju na ovih pet naslova koji su obilježili njegovu karijeru i evropsku kinematografiju, te ispisali nekoliko vrlo značajnijih redaka u cjelokupnoj filmskoj istoriji.

Shoeshine

Ako vas neko bude pitao koji je to međunarodni, nekada „strani“ film zaista zaslužan za to što Američka akademija sada uručuje Oskara ovoj kategoriji, sada znate odgovor. De Sikina fenomenalna, krajnje tragična drama „Shoeshi-

ne“ („Sciuscià“, 1946) koja prati dva napuštena dječaka-čistača cipela na ulicama Rima, bila je prijeko potreban poslijeratni okidač. Dobitnik specijalnog Oskara otvorio je mogućnost „strancima“ da se poigraju holivudskih igara.

Bicycle Thieves

Kao režisera, De Siku je najlakše zapamtiti po Oskarom nagrađenom klasiku o čovjeku koji po Rimu traži izgubljeno biciklo bez kojeg ne može brinuti o porodici.

Drama „Bicycle Thieves“ („Ladri di biciclette“, 1948) je ritmično-realistična bomba empatije koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Fenomenalni Lamberto Mađorani, tada glumac bez ijednog minuta iskustva u ulozi oca, i Zavatinijeva adaptacija romana Luiđija Bartolinija čine filmsku elegiju koja se ne propušta.

Umberto D

Gdje je potraga za biciklom, tu je i ljubav penzio-

filmaffinity.com

pinterest.com

ada je čuveni italijanski pjesnik Ćesare Pavese kazao da je najveći pripovjedač iz Italije zapravo režiser a ne pisac, evropska scena osjetila je blagi zemljotres.

Ipak, Pavese nije nepromišljeno precijenio i u prvi plan stavio filmsku figuru: postratni doprinos italijanskog sineaste Vitorija de Sike unikatan je primjer u evropskom filmu. Razlog je sasvim jednostavan... U 20. vijeku nijesmo imali prilike da vidimo nijednog drugog autora koji je sa takvim uspjehom mogao da pomiješa tugu i ljepotu tuge kao što je to na velikom platnu radio De Sika.

Italijanski velemajstor odrastao je u siromašnom okruženju koje ga je dovelo do glumačkih stepenica teatra, pa filma. Tokom pet i po decenija duge karijere, De Sika je kreirao više od 30 filmskih priča, a glumio u više od 150!

Iako je režiserski talenat ono što ga izdvaja iz mora sineasta u prošlom vijeku, ne bi trebalo zaobići podatak da je

pinterest.com

24

Sofija Loren u čuvenoj sceni striptiza u komediji „Yesterday, Today and Tomorrow“

„Umberto D“, emotivna bomba i definicija neorealizma u italijanskoj kinematografiji

nera i psa. De Sikina drama „Umberto D“ (1952), za koju je režiser takođe doveo glumačke amatere i „regularna“ lica, emotivna je bomba koja do srži definiše što je neorelizam zaista značio u italijanskom filmu. Finalne scene ovog komada najbolji su predstavnik onog svojevrsnog režiserskog miksa tragedije i ljepote, čiji se uticaji mogu jasno osjetiti i dandanas.

Yesterday, Today and Tomorrow

Još jedan u nizu pobjednika u kategoriji najboljeg stranog ostvarenja na uručenju Oskara, antologijska komedija „Yesterday, Today and Tomorrow“ („Ieri oggi domani“, 1963) zaokružila je De Sikinu mogućnost da sa lakoćom ostavi pečat na naredne generacije. Spoj Sofije Loren i Marčela Mastrojanija u trodjelnom filmu o ljubavnom paru u različitim djelovima Italije, pokazao se kao pun pogodak. Da su scene tako važne dovoljno govori podatak da je američki režiser Robert Altman „po-

Četvrtak, 8. jul 2021.

stora Vitorija de Sike

25

Četrdeseti rođendan Diznijevog klasika „The Fox and the Hound“

Predivna priča o prijateljstvu

Vitorio de Sika, pet i po decenija miješanja tuge i ljepote tugovanja na velikom platnu

novio“ striptiz scenu s istom glumačkom ekipom u filmu „Pret-a-Porter“ iz 1994. godine.

The Garden of the Finzi-Continis

Uoči kraja dugogodišnje karijere, činilo se da De Sika nema ni snage, ni elemenata, a ni mašte da kreira još jedan nezaboravan masterpis. Nego, filmska javnost nije mogla napraviti veću grešku nego ga tako olako potcijeniti. Tada sedamdesetogodišnji De Sika uzeo je izuzetno težak roman Đorđa Basinija i zašao na političko-socijalno tlo. „The Garden of the Finzi-Continis“ („Il giardino dei Finzi Contini“, 1970) jeste krajnje inteligentno ostvarenje o klasnim sukobima unutar jevrejskog društva u predratnoj Italiji. Dobitnik Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma i Zlatnog medvjeda u Berlinu samo je potvrdio da se De Sika sa pravom smatra jednim od najboljih pokazatelja tragedije i intrige evropskog neorealizma.

Leila MURSELJEVIĆ

F

ilmske priče o prijateljstvu nemaju rok trajanja. I to je veoma dobro znao Volt Dizni koji je animiranu magiju često posvećivao baš ovim fabulama. Tim putem nastavili su i oni koji su ga naslijedili u produkciji, pa su u studiju „Disney“ mnogo puta do sada uspijevali da oduševe publiku, ne samo najmlađu. Ipak, kada govorimo o temi „komplikovanog“ ali uspješnog prijateljstva, jedno ostvarenje posebno dolazi do izražaja.

Simpatičan crtać „The Fox and the Hound“ („Lisica i pas“), lansiran 10. jula 1981, prije okruglo četiri decenije, priča je o ne tako uobičajenom prijateljstvu lisca Toda i lovačkog psa Kopera, kao i svojevrsne borbe sa prirodom.

Bartonov doprinos

Ova animacija je ujedno i Diznijev prvi pokušaj da sasvim inkorporira kompjutersku grafiku. Rađena

pinterest.com

Film iz 1981. pamti se po ne tako uobičajenom pristupu životinjama u svijetu animacije

Od žrtvovanja mame lisice na početku, do brojnih izrazito tužnih režiserskih rješenja, ovaj film pokazao je da se kroz ne tako uobičajen pristup životinjama u animaciji, filmska produkcija može okrenuti realističnoj slici je po zanimljivom istoimenom romanu iz 1967. autora Danijela Maniksa, koji je zaronio u mnogo mračniji svijet od animirane adaptacije. Iako je sada popularni i uobičajeni CGI bio izrazito ekspirementalan za to vrijeme i, naravno, vrlo skup, efikasno je testiran za buduće generacije animacije.

Višegodišnji Diznijevi animatori Ted Berman, Ričard Rič i Art Stivens stali su iza nimalo jednostavne režije, posvećujući punu pažnju veoma kompleksnoj temi. Pored standardne trojke, koja je nakon ovog filma polako počela da se povlači, ostvarenje „The Fox and the Hound“ imalo je i male animacijske

pomoćnike. Jedan od njih bio je i Tim Barton, čija je crtačka solucija za Viksi, mladu lisicu, inkorporirana u film. A kada govorimo o glumačkoj ekipi koja je pozajmila glasove likovima, zanimljivo je podvući da su prijatelji na animiranom platnu ovog puta bili Miki Runi i Kurt Rasel.

Vrijedna lekcija

U ovom projektu, Diznijeva produkcija je jasno skrenula s uobičajenog „pozitivnog“ puta i u fabulu uvela realnost životinjskog svijeta. Od žrtvovanja mame lisice na samom početku, do mnogobrojnih izrazito tužnih režiserskih rješenja, „The Fox and the Hound“ pokazao je da se,

kroz ne tako uobičajen pristup životinjama u animaciji, filmska produkcija može okrenuti realističnoj slici. Takođe, u nekoliko kadrova čak vidimo i krv, što se dan-danas smatra prilično kontroverznom odlukom za to doba razvoja animacije.

Ono što izdvaja „The Fox and the Hound“ od drugih animacija sigurno je Diznijeva atipičnost - borba dvije strane koje zapravo i ne shvataju da su u suprotnim taborima, po prirodi. Lijepo iskorišćena fabula poslužila je kao idealna lekcija, posebno za one mlađe kategorije, da u nekad vrlo surovom svijetu, moramo naučiti da prevaziđemo razlike.

L. M.

Četvrtak, 8. jul 2021.

PODGORI č ARENJE

Kako orati more D

vojica su od braće Banovića svadbe ugovorili za 13. jul. Za ustanak su znali samo, da će otprilike buknuti tih dana. Jedna od snaha je pod krovom starog Iva već stigla iz Vojvodine; i svadba se nije mogla odgađati... Istog su dana Ivu sinovi i burmom i puškom vjenčani.

Ljubo Vučković pamtiće cijelog života to popodne na Obzovici, kada je Peru Ivovom Banoviću, sa još dvojicom, dao zadatak da sa brda zaustavi nastupanje Talijana.

Prvi ispaljen metak neuspjelog napada neprijatelja pogodio je Pera u čelo... Umjesto mladenca, u dom Banovića je te večeri vraćena puška jednog od prvih stradalih ustanika.

- A vi mislili, da se borba može bez žrtava voditi? Danas moj, sjutra neki drugi sinovi, neko od vas... A sloboda se mora platiti – sjekle su te večeri Ivove riječi i oči.

*** U Spuškoj se tvrđavi smjestila neprijateljska kasarna; a dolje, pod tim Adskim vratima, plan je bio da napad počne 13. jula upola noći. Najbližim zavjerenicima među lokalcima rečeno je da nema potrebe da u napad krene više od 50 boraca. Što tiše, gotovo gerilski... Sve ostalo bi značilo rizik većih žrtava. Pa i to, da bi se u slučaju velike buke i uzbune, nad

njima nadvili i neprijateljski avioni i tenkovi...

U cik zore bilo ih je tu više od 500.

I od siline žamora okupator je, gore u tvrđavi, iza Adskih vrata, već dobro znao ko je tu dolje i zbog čega. Organizatori su se hvatali za glavu: prvi dan ustanka, i odmah neposlušnost, sve mimo rezona i dogovora.

- Znate kako drugovi! Mi smo došli i mi ćemo da se borimo. Pa kome se ne bori, slobodno nek ide doma – i nije se moglo kuda dalje, već u boj i ustanak.

*** Došla voda do poda, Italijani su svima bili pred vratima, a pitanje je bilo prosto: ko je i kako učestvovao u napadu na Virpazar. Slikar Veliša Leković ih je dobro čuo: ili će se krivci prijaviti, ili će svi biti krivi. I nije mu ostalo ništa osim da stupi na jedan kamen s ustankom prekinutog gradilišta i govori.

- Nećete vi da me odate, pa je moje da sve kažem. Po primjeru đedova sam stupio u borbu protiv okupatora. Voljan sam da sve što smo im napravili, glavom nadoknadim. Za šta sam se borio, za ideju. Ideja je u službi naroda.

Italijanski se komandir gotovo nasmijao. Prišao je onom kamenu, pa odozdo Veliši pružio ruku.

- Ja ti u ime italijanske vojske čestitam život, a u svoje ti želim da se iz

Zaglavi se

Slobodan Čukić

26

Kapija tvrđave na Spuškoj glavici

internacije vratiš živ. Pa da životom koristiš svom narodu a ne grobu.

Veliša je ruku odbio; glavu je okrenuo i spustio se sa strane. Italijanu je ostalo samo da ga pita, je li komunista...

- Danas vam se ne postavlja pitanje, ko je ođe komunista. Nijesu moji đedovi bili komunisti, pa su se 500 godina tukli za slobodu ovog kamena – govorio je Veliša, već sa lisicama na rukama.

*** Igra brojki: ustanak je ugušen za mjesec. Spram približno 100.000 italijanskih vojnika, u šest divizija, bilo je 32.000 ustanika. U pobjedničkom izvještaju u Rimu, vojni guverner Pircio Biroli ipak upozorava: niti je bitka završena, niti pobjeda sigurna.

- Uostalom, držati Crnogorce u

Crta: Srđan Ivanović

pokornosti... to je isto što i orati more – napisao je u izvještaju, u avgustu 1941, Pircio Biroli.

*** Tvrđava je ulaz u Spuž, i mjesto što odvaja pokorne od slobodnih.

Od turskog vremena s istim imenom: Adska vrata. Gore, na crnom brdu, pakao za Crnogorce: zatvor i mučilište za one koji bi pali u turske ruke. I tog ljeta 1941. je mladost znala, kakav je trn u oku ta tvrđava bila očevima i đedovima.

U pola noći 13. jula sjetili su se lokalci priče sa ognjišta. I pitanja kralja Nikole jednom od života i boja izranjavanom vojniku: „A je li, časti ti, ima li što grđe od tvoje glave?“ - Ima, gospodaru, grđi je tuđinski Spuž usred Crne Gore...

Stojan STAMENIĆ

27

Četvrtak, 8. jul 2021.

Koncept nastao sredinom 19. vijeka zahvaljujući Vojvotkinji od Bedforda

LONDON CALLING

Popodnevna čajanka

Leila Murseljević

Mnoga luksuzna mjesta u Londonu nude ovu specifičnu uslugu, a najpoznatija je ona u hotelu „Ric“.

Iako restriktivne mjere igraju veliku ulogu u doživljaju, konobari koji sipaju čaj i donose mini-zakuske, na trenutak učine da zaboravite na pandemiju

Popodnevni čaj u hotelu „Ric“

A

ko pitate Londonce što je to što mnogobrojni posjetioci njihove metropole moraju iskusiti, male su šanse da vam odmah neće reći da je odlazak na popodnevnu čajanku ključna tačka u vrlo zauzetoj agendi.

Mnogi ne mogu odoljeti tom simpatičnom „kraljevskom“ konceptu, pa bukiranje mjesta za čajanku u Londonu zahtijeva temeljno planiranje. Na to je bez ikakve sumnje uticao i sve vidljiviji izlazak iz korona krize.

Iako se ljubav prema čaju na Ostrvu probudila u 17. vijeku tokom vladavine Čarlsa Drugog i trgovinske borbe Britanije i Kine, koncept odlaska i uživanja uz popodnevni čaj stigao je sredinom 19. vijeka, zahvaljujući sedmoj Vojvotkinji od Bedforda. Mlada Ana nije željela čekati kasnu večeru, pa je uobičajeno oko četiri popodne tražila užinu koja se sastojala od čaja, hljeba, maslaca, malih sendviča i sitnih kolača.

Godine 1840. Vojvotkinja od Bedforda pozvala je prijatelje na ovu krajnje jednostavnu popodnevnu poslasticu lansirajući time trend čiji se obrisi mogu pronaći u svakom kutku Ostrva, a i van njega. Jer, koga god da pitate kada Britanci piju čaj, svi će greškom reći „samo oko četiri“.

Iako je kroz istoriju čajanka imala priličan društveni značaj, zakusku su mogli priuštiti samo oni imućni i

na dvoru, sada je taj koncept značajno izmijenjen.

Iako morate izdvojiti priličnu sumu da postanete dio „tradicionalne popodnevne čajanke“, mnogi se Londonci i turisti skockaju i rado potroše novac za ovu gozbu.

Tradicionalna varijanta popodnevne čajanke, koja na nekim mjestima u Londonu košta čak i do 100 funti (!), sada se sastoji od velikog izbora delikatesnih malih sendviča, kiflica sa kremom sa Kornvola, te sitnih, obično voćnih kolača. Čaj koji je uzgajan ili u Indiji ili na Cejlonu sipa se iz srebrnih posuda u kineske porculanske šoljice.

Mnoga luksuzna mjesta u Londonu nude ovu speci-

fičnu uslugu, ali bez sumnje je najpoznatija i najpristupačnija ona u popularnom hotelu „Ric“. Kako je pozicioniran na samom uglu Grin parka i Mejfera, i lako povezan metroom praktično zasebnim eksternim prolazom, „Ric“ je najčešća stanica turista koji žele da iskuse ovu tradicionalnu gozbu.

Iako restriktivne mjere igraju veliku ulogu u doživljaju, konobari koji igraju od stola do stola, sipaju čaj i donose minijaturne zakuske, na trenutak utiču na to da zaboravite što se dešavalo od kada je počela pandemija. Tako je čaj na Ostrvu postao prijeko potrebna ukusna alternativa amneziji.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić