Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

AKTUELNO: Bogatim Ukrajincima privlačno Primorje, zakupljuju nekretnine na godinu i plaćaju više od 10.000 eura

Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda advokat Zdravko Begović najavio

Izdavanje stanova u Budvi tri puta skuplje S. VASILJEVIĆ

Miloš Medenica bi za deset do 15 dana mogao biti u Crnoj Gori

» Izdvajaju se basnoslovne sume za stanarinu, tako da smo došli u situaciju da nema stanova ni za izdavanje, a ni za prodaju. Najgore je što su stanodavci počeli da daju otkaze stanarima, koji već godinama stanuju kod njih, koji su plaćali 300, 400 eura mjesečno da bi od Ukrajinaca uzimali preko 600, 700 eura - kaže Dušan Ranković, koji se već 22 godine bavi prodajom nekretnina

Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice advokat Zdravko Begović kazao je juče Pobjedi da se, iz nezvaničnih saznanja do kojih je došao, očekuje da bi Miloš Medenica mogao da dođe u Crnu Goru za deset ili 15 dana. Begović je juče kazao da nema kontakta sa Milošem Medenicom, te da ga nikad u životu nije vidio niti ga poznaje. Ipak, ima neka nezvanična saznanja. - Kad završi sa terapijom i dobije otpusnu listu iz bolnice trebalo bi da se prijavi i dođe u Crnu Goru. Možda bi to bio rok za desetak ili 15 dana, koliko sam ja nezvanično dobio informaciju. Njegova majka je potpuno izolovana i nije u kontaktu sa njim – pojasnio je Begović za Pobjedu. Kazao je da Vesna Medenica više neće biti saslušavana u ovom slučaju, jer za to nema zakonskog osnova. Budući da je već dala svoju izjavu, time je njena odbrana završena. Zdravstveno stanje joj, prema riječima advokata Begovića, nije dobro, ali je pod kontrolom. STR. 7.

Iz Er Montenegra najavljuju da će imati duplo više linija nego lani, ipak vazduhoplovni analitičar upozorava na dominaciju Er Srbije

STR. 4. i 5

STR. 5.

POGLED SA STRANE: Rat i umjetnost, borba za preživljavanje nasljeđa

S. VASILJEVIĆ

Šćuric: Veliki igrači preuzeli tržište nakon gašenja MA Dr Slavica Popović o iskustvu koje nosi iz misije Ujedinjenih nacija „EUFOR ATALANTA“

U Africi stekla prijatelje za čitav život STR. 6.

Mnogi ljekovi deficitarni na crnogorskom tržištu

Najteži pacijenti Putinov Blueberry bez terapije, Hill, Paso doble Montefarm tvrdi Zelenskog da nema nestašice » Piše: Dragan VESELINOV

STR. 10. i 11.

STR. 9.

Politika

Neđelja, 8. maj 2022.

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da je veoma važno da je Crna Gora dobila proevropsku administraciju

Članovi Odbora za izbornu reformu nijesu zabrinuti z da će napustiti to tijelo ako se usvoje dopune Zakona o

Vlada da vrati povjerenje partnera Sekulić: Žao mi Svaki potez buduće izvršne vlasti članice EU i NATO pažljivo će mjeriti, kontrolisaće se je li taj evropeizam i evroatlantizam realna politika ili tek retorika. Od toga zavisi kako brzo će se prevladati blokada napretka Crne Gore u institucionalnom dijalogu s EU i kako će brzo Crna Gora ponovno, unutar NATO saveza, biti tretirana kao članica koja zavrijeđuje povjerenje PODGORICA - Naravno da je teško voditi vanjsku politiku, kad nasljeđujete sistem koji je godinu i nešto sistemski devastiran i uništavan. Međutim, prostor za ofanzivu postoji, a hoće li je stvarno biti ne zavisi samo od resora vanjskih poslova. Važno je hoće li cjelokupna Vladina politika jačati povjerenje evropskih i evroatlantskih partnera ili neće - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da dobra profesionalna struktura diplomata na nižoj razini, dobri otpravnici poslova, u kratkom razdoblju, mogu odraditi važan i koristan posao, ako „prodaju dobar proizvod“. POBJEDA: Izabrana je nova Vlada Crne Gore. Da li će moći da povrati poljuljano povjerenje evropskih partnera i stabilizuje političke prilike? ĐENERO: Unutar EU i NATO pitanje povjerenja ključno je političko pitanje, pogotovo u uslovima kakvi su nastali nakon agresije Rusije na Ukrajinu i povratka u svojevrsne bipolarne, hladnoratovske ili hibridno-ratovske odnose. Izrazito je važno da je Crna Gora dobila administraciju koja jasno definiše evropske integracije i evroatlantizam kao svoje ciljeve. Svaki potez buduće vlade zemlje članice EU i NATO pažljivo će mjeriti, kontrolisaće se je li taj evropeizam i evroatlantizam realna politika ili tek retorika. Od toga zavisi kako brzo će se prevladati blokada napretka Crne Gore u institucionalnom dijalogu s EU i kako će brzo Crna Gora ponovno unutar NATO saveza biti tretirana kao članica koja zavrijeđuje povjerenje. Veliki problem Crne Gore u razdoblju mandata vlade Zdravka Krivokapića bio je izostanak bilo kakvih pretpristupnih reformi, pa je zato Crna Gora u prethodnom razdoblju dobila dosad uvjerljivo najslabiji izvještaj o napretku. Za sada je promijenjena generalna percepcija, ali za promjenu ocjena biće potrebno vidjeti da Vlada doista sprovodi politike za koje se deklarativno zalaže. POBJEDA: Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić najavio je već od naredne sedmice diplomatsku ofanzivu. Kako

što Demokrate ali i bez njih ima dvotrećinsku ve Boris Mugoša: Za SD unapređenje izbornog zakonodavstva jedan je od prioriteta. Kako će se drugi politički subjekti ponašati nije u sferi našeg interesovanja Kenana Strujić-Harbić: Za uspjeh u reformi izbornog zakonodavstva potreban je konsenzus i želim da vjerujem da je svima interes da imamo što bolje zakone

Davor Đenero

možete voditi vanjsku politiku bez ambasadora na ključnim svjetskim adresama? O kakvoj se ofanzivi radi? ĐENERO: Naravno da je teško voditi vanjsku politiku, kad nasljeđujete sistem koji je godinu i nešto sistemski devastiran i uništavan. Međutim, prostor za ofanzivu postoji, a hoće li je doista biti ne zavisi samo od resora vanjskih poslova. Važno je hoće li cjelokupna Vladina politika jačati povjerenje evropskih i evroatlantskih partnera ili neće. Naravno da to što Crna Gora trenutno nema ambasadore u važnim zemljama predstavlja problem, ali je i to bolje nego da ima kontaminiranu diplomatsku mrežu, koja bi opstruirala Vladine politike i iz koje bi se nekontrolisano, na stranu protivnika suvereniteta Crne Gore i njenog evropskog i evroatlantskog usmjerenja, odlijevale informacije. Dobra profesionalna struktura diplomata na nižoj razini, dobri otpravnici poslova, u kratkom razdoblju mogu odraditi važan i koristan posao, ako „prodaju dobar proizvod“, ako Vlada u Podgorici bude kredibilna i posvećena evropskoj integraciji i zajedničkim politikama sigurnosti unutar NATO saveza. Kao mala država, Crna Gora mora jasno definisati svoje vanjskopolitičke prioritete, baviti se prije svega svojom ulogom u ujedinjenoj Evropi i regiji u kojoj se nastoji uspostaviti politička i sigurnosna stabilnost. To očito u Vladi razumiju, pa najavljena ofanziva nije neutemeljena. Crna

Gora može u novim uslovima brže napredovati prema članstvu u EU. POBJEDA: Agenciju za nacionalnu bezbjednost, sektore odbrane i diplomatije preuzeli su prozapadni kadrovi. Da li je ovo dovoljna brana od malignih ruskih uticaja? ĐENERO: U najgorim uslovima kad su sistemom u Crnoj Gori upravljali oni kojima nije bio na srcu crnogorski suverenitet i državnost i kad je vlast direktno radila u korist patogenog ruskog interesa, sistem nacionalne sigurnosti je pokazao vitalnost. Po svemu sudeći, ta je vitalnost sigurnosnog sistema omogućila relativno mirnu tranziciju izvršne vlasti. Crna Gora je dobila u prethodnom razdoblju upozorenje međunarodnih prijatelja, poput američkog izaslanika Gabriela Eskobara, da je za nju veliki rizik gubitak povjerenja međunarodnih partnera u njen sistem nacionalne sigurnosti i lojalnost kao članice NATO. Važno je da je jedan od prvih koraka nove vlade bio stvaranje takve upravljačke strukture u sistemu nacionalne sigurnosti, koji će zaštititi profesionalce u sistemu i koji će osigurati usklađenost djelovanja sistema sa sistemima nacionalne sigurnosti članica NATO i EU. Ruska prijetnja, naravno, ostaje, a ni prijetnje koje Crnoj Gori dolaze iz jedne susjedne države, neće nestati preko noći, iako će te prijetnje slabiti, kako slabi dominacija Rusije nad sistemom nacionalne sigurnosti susjedne države. Mr. J.

PODGORICA – Ako Demokrate napušte Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, to ne bi zaustavilo rad tog tijela, jer ta partija ima samo deset poslanika, a ostali poslanički klubovi dvotrećinsku većinu – poručio je za Pobjedu Predrag Sekulić, zamjenik predsjednika Odbora. Demokrate su najavile da će podnijeti ostavke na članstvo u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu ako se usvoje dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se lokalni izbori odgađaju za 30. oktobar. Takav zakon usvojen je u četvrtak, ali ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Poslanici će se sjutra izjasniti drugi put o tom aktu i očekuje se da bude usvojen. Članovi Demokrata u Odboru za izbornu reformu su Momo Koprivica i Danilo Šaranović. - Bilo bi mi žao da poslanici Demokratske Crne Gore napuste Odbor za sveobu-

Boris Mugoša

hvatnu izbornu reformu. Međutim, to ne bi zaustavilo rad Odbora s obzirom na to da oni imaju samo deset poslanika i da ostali poslanički klubovi imaju dvotrećinsku većinu – kratko je kazao Sekulić. Najava Demokrata da će napustiti Odbor ne zabrinjava ni Socijaldemokrate, jer, kako kaže za Pobjedu Boris Mugoša iz SD-a, svako nosi odgovornost za svoje postupke. Mugoša je kazao da je za Socijaldemokrate unapređenje izbornog zakonodav-

Sa jedne od sjednica Odbora za sveobuhvatno izbornu reformu

Kenana Strujić-Harbić

stva, odnosno poboljšanje izbornog ambijenta, jedan od ključnih prioriteta. - Prema tom zadatku smo se, vjerujem, odgovorno odnosili i davali konstruktivan doprinos, kao što će biti i ubuduće. Nadam se da ćemo doći do rješenja koja će imati 2/3 podršku u parlamentu i da smo svjesni važnosti zadatka koji je pred nama. U tom smislu, neophodno je što prije nastaviti rad u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. Kako će se drugi politički subjekti ponašati nije u sferi našeg

Politika

Neđelja, 8. maj 2022.

zbog najave Bečićeve stranke o lokalnoj samoupravi

i je idu, amo ećinu

Poruka lidera Socijaldemokrata Vojvodine

GI „21. maj“ pozvala građane da se okupe u ponedjeljak na Belvederu

Čanak: Na Belveder Pošaljimo snažnu treba da dođe demokratsku, evropsku svako kome je i antifašističku poruku Crna Gora u srcu PODGORICA- Na Belveder treba da dođe svako kome je Crna Gora na srcu, poručio je lider Sociljaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. On je odgovarajući na pitanja tviteraša može li se u ponedjeljak, 9. maja, na Dan Evrope na Cetinje, istakao da ako se na Belvederu ne pojave nova lica, nikada neće biti dovoljno ljudi koji će osigurati suverenost i

evropski put Crne Gore. -Na Belveder treba da dođe SVAKO kome je Crna Gora na srcu. A NAROČITO treba da dođu oni što prošli put nijesu bili. Ne bude li tih novih, nikada nas neće biti dovoljno da Crna Gora za sva vremena bude i ostane suverena, demokratska i evropska država svih svojih građana – napisao je Čanak na Tviteru. R. P.

PODGORICA – Građanska incijativa „21. maj“ pozvala je građane da se 9. maja okupe na Belvederu i time domaćoj i stranoj javnosti pošalju snažnu demokratsku, antifašističku, crnogorsku i evropsku poruku. Belveder je, kako je navedeno u saopštenju, simbol crnogorskog istorijskog kao i savremenog građanskog otpora svim politikama koje su željele i uzaludno žele da Crnu Go-

ru potčine tuđim interesima. - Tako je bilo i u septembru prošle godine kada je bivša vlast slijedila interese zvanične Srbije i njene parapolitičke vjerske zajednice u liku SPC. Zato je okupljanje na Belvederu na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom prilika da se još jednom nedvosmisleno čuje da evropska, nezavisna i antifašistička Crna Gora nema alternativu – poručili su iz GI „21. maj“. R. P.

Skupština Crne Gore za poslaničke plate u aprilu izdvojila oko 150 hiljada

Čeka se DF da predloži kandidata koji bi zamijenio Bulajića Predrag Sekulić očekuje da Odbor nastavi rad, kako kaže, „veoma brzo“. - Moramo da sačekamo da Demokratski front predloži kandidata koji bi zamijenio Strahinju Bulajića koji je predsjedavao Odborom i koji je podnio ostavku – kazao

je Sekulić. Na pitanje hoće li doći do opstrukcije od Demokratskog fronta, istakao je da ne vjeruje da bi se to moglo desiti. - Niko nema politički interes da opstruira proces usvajanja dobrih izbornih zakona – dodao je Sekulić.

interesovanja jer svako nosi odgovornost za svoje postupke – istakao je Mugoša. Članica Odbora za izbornu reformu iz Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić kazala je za Pobjedu da vjeruje da je svima u Crnoj Gori interes da budu usvojeni što bolji izborni zakoni. - Odbor za izbornu reformu zasigurno je jedno važno skupštinsko tijelo, koje u konačnom treba da dovede do najboljeg mogućeg zakonskog rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva, prije svega uvažavajući preporuke naših međunarodnih partnera OSCE/ OHDIR. Za uspjeh na planu reformi izbornog zakonodavstva potreban je konsenzus opozicije i vlasti i želim da vjerujem da je svima u Crnoj Gori interes da imamo što bolje zakone – kaže Strujić-Harbić. Podsjetila je da je tokom skupštinskog saziva u periodu 2016-2020, tadašnja vlast, u kojoj je bila i Bošnjačka stranka, bila, kako je istakla, „izuzetno raspoložena i spremna za kompromis, ali smo tada imali bojkot od opozicije“. - Očekujem da nastavimo da razgovaramo, jer građani od nas očekuju da radimo u njihovom interesu – poručila je Strujić-Harbić. Prema njenim riječima, održavanje izbora u jednom danu je iz više razloga dobro za demokratiju, za, prije svega, normalizaciju stanja u Crnoj Gori, jer, kako je kazala, ovako

smo konstantno u kampanji. - U konačnom, moramo težiti zakonskom rješenju da imamo opšte izbore u državi, kao što je slučaj sa još nekim državama u regionu – dodala je Strujić-Harbić. Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, prije nekoliko dana, pisao je šefici Delegacije Evropske unije u Podgorici Oani Kristini Popi i obavijestio je da će poslanici njegove partije podnijeti ostavke na članstvo u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko se usvoji prijedlog dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim bi se odgodili izbori u 14 opština. Bečić je naveo da je, ukoliko se taj prijedlog usvoji, „jasno da je obesmišljeno vođenje dijaloga između političkih subjekata oko pitanja gdje je nužna kvalifikovana većina“. Dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi predviđeno je da izbori u Podgorici i 13 opština budu održani 30. oktobra. To je bio prijedlog DPS-a, SNP-a, koalicije ,,Crno na bijelo“ (Ura i CIVIS), Bošnjačke stranke i SDP-a. Demokrate su napuštale i u ranijem skupštinskom sazivu Odbor za izborno zakonodavstvo. U decembru 2019. godine to tijelo je neslavno završilo rad upravo zahvaljujući članovima iz Demokrata koji su napustili rad tog tijela i time uskratili kvorum, a razlog takvog poteza tada je bio Zakon o slobodi vjeroispovijesti. I. KOPRIVICA

PODGORICA – Skupština Crne Gore je za neto zarade poslanika u aprilu, kada su i počeli prvo redovno proljećno zasjedanje, izdvojila 149.580 eura, a 12 njih primilo je platu veću od 2.000 eura – podaci su iz crnogorskog parlamenta. Po visini neto plate prednjače Momo Koprivica (Demokrate) sa 2.491 euro, zatim Božena Jelušić (Ura) sa 2.228 eura, te Branko Čavor (DPS) sa 2.142 i Branko Radulović (PzP) sa 2.114 eura. Više od 2.000 primili su i Miodrag Vuković (DPS) - 2.086 eura, Predrag Bulatović (DF) – 2.058, Strahinja Bulajić (DF) koji je podnio ostavku – 2.042, Jovanka Laličić (DPS) – 2.072, Miodrag Lekić (Demos) i Mevludin Nuhodžić (DPS) sa 2.029, Vladimir Joković (SNP) – 2.017, te Duško Marković (DPS) sa 2.001 euro. Blizu 2.000 eura u aprilu primili su Brani-

Više od 2.000 eura primilo 12 poslanika Najmanja poslanička plata iznosi više od 1.600 eura. Za sedam savjetnika bivšeg šefa parlamenta Bečića, koji su ostvarili pravo na naknadu po prestanku funkcije, Skupština je u aprilu izdvojila blizu 10.000 eura

mir Gvozdenović (DPS) i Petar Ivanović (DPS) po 1.973 eura, zatim Vesna Pavićević (DPS) - 1.959, Luiđ Škrelja (DPS) i Ivan Brajović (SD) po 1.945, Branka Bošnjak (DF) – 1.925, Milan Knežević (DF) – 1.908, dok su Andrija Popović (LP), Slaven Ra-

Poslanici zasijedali samo dan u aprilu, a primili plate između 1.600 i 2.500 eura

SNP kritikovao ministra vanjskih odnosa

Kaluđerović: Izjava Krivokapića kontradiktorna

PODGORICA – Izjava ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića o odnosima sa Srbijom je kontradiktorna i u SNP-u će je shvatiti kao diplomatski gaf – saopštila je juče članica Predsjedništva SNP-a Slađana Kaluđerović.

Krivokapić je ranije rekao da su odnosi sa Srbijom uvijek teški, ali i prioritetni, i dodao da očekuje da će Srbija sazrijevati u vanjskoj politici. Kaluđerović

je kazala da je, kad su spoljni odnosi u pitanju, stav te partije jasan. - Srbija je naša bratska država sa kojom želimo da gradimo što kvalitetnije odnose na zadovoljstvo građana obje države. Ako ministar spoljnih poslova zaista smatra da su odnosi Crne Gore i Srbije prioritetni, kako sam kaže, onda se ne šalje negativna poruka – kazala je Kaluđerović. Prema njenim riječima, od nekog ko je imao iskustvo na viso-

dunović (DF) i Predrag Sekulić (DPS) primili po 1.903 eura. Po visini aprilske zarade slijede sadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) sa 1.847 eura, a toliko su primili i Dejan Đurović (DF) i Miomir Mugoša (DPS). Ervin Ibrahimović (BS) primio je 1.852 eura, Milun Zogović (DF) – 1.834, a Simonida Kordić (DF) - 1.833 eura. Bivši predsjednik parlamenta Aleksa Bečić primio je u aprilu 1.633 eura. Najmanja poslanička plata iznosi više od 1.600 eura. Pravo na razliku zarade ostvaruje šest poslanika, od kojih je najviše primio Halil Duković (DPS) - 843, a najmanje Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) – 413 eura. Nebojša Medojević (PzP), koji ostvaruje pravo na naknadu zarade po prestanku funkcije, primio je 1.889 eura. Za sedam savjetnika bivšeg šefa parlamenta Bečića, koji su ostvarili pravo na naknadu po prestanku funkcije, Skupština je u aprilu izdvojila 9.724 eura. Aprilska zarada generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Klarića bila je 1.477 eura, a njegovih zamjenica Milene Vuković-Sekulović i Lidije Grdinić po 1.473 eura. Generalni sekretar Skupštine koji je ostvario pravo na naknadu zarade po prestanku funkcije Aleksandar Jovićević primio je 1.860 eura. I. K.

DF: Glavna smjernica Vlade konfrontacija sa Srbijom

Povratak Ranka Krivokapića u politiku na funkciju ministra vanjskih poslova označiće radikalizaciju prilika u Crnoj Gori i pokušaj da se oživi politika diskriminacije i progona srpskog naroda i SPC – saopštio je poslanik DF-a Jovan Vučurović, dodajući da „nije prošlo ni 20 dana od formiranja manjinske vlade, a pokazala je da će joj glavna smjernica u spoljnoj politici biti konfrontacija sa Srbijom i srpskim narodom“. Vučurović je naveo da je Krivokapić iskoristio prvu priliku da pokaže da će spoljna politika Crne Gore nastaviti da ide putem političkih sukoba sa Srbijom.

kim funkcijama, a uz to obavlja funkciju ministra spoljnih poslova, očekuje se da daje promišljenije izjave i da poštuje osjećanja svih u Crnoj Gori. - Da ne bude i poslije Krivokapića – Krivokapić, kad su odnosi sa Srbijom u pitanju – dodala

je Kaluđerović, poručujući da je neprihvatljivo da se, sa pozicije ministra spoljnih poslova, ispoljava lični animozitet prema Srbiji, posebno ako se, kako je kazala, svi suštinski zalažemo za poštovanje različitosti i pomirenje u Crnoj Gori. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 8. maj 2022.

U ŽIŽI: Bogatim Ukrajincima privlačno Crnogorsko primorje, zakupljuju nekretnine na godinu po enormn

Plaćaju se basnoslovne sume za stanarinu, tako da smo došli u situaciju da nema stanova ni za izdavanje, a ni za prodaju. Najgore je što su stanodavci počeli da daju otkaze stanarima, koji već godinama stanuju kod njih, koji su plaćali 300, 400 eura mjesečno da bi od Ukrajinaca uzimali preko 600, 700 eura - kaže Dušan Ranković, koji se već 22 godine bavi prodajom nekretnina PODGORICA - Siromašni Ukrajinci idu u Njemačku jer tamo od države dobijaju novac i smeštaj, a bogati dolaze kod nas, u Crnu Goru, i iznajmljuju stanove na Primorju, pričaju za Pobjedu zaposleni u agencijama za nekretnine. Zbog neizvjesnosti dešavanja u njihovoj zemlji, za sada ne kupuju nekretnine. Naseljavanje bogatih Ukrajinaca, ali i velikog broja Rusa, u protekla tri mjeseca, uticalo je na cijenu zakupa stanova koja se čak povećala i tri puta, pa tako za godinu zakupci uzmu i do 10.000 eura. Stanova za izdavanje skoro da i nema, pa stanari, koji već godinama stanuju, dobijaju otkaze jer ne mogu da plaćaju tako skup zakup.

CIJENE

Cijene zakupa stanova ,,otišle u nebo“

Dušan Ranković

Mira Radović

Sonja Zogović

Vasilije Kostić

- Mada ima anomalija u cijenama i kod ovih koji imaju stanove, a kupili su ih prije 40 godina, ali su povučeni cijenama investitora koji sad grade zgrade i koji imaju veće troškove. Ovo

je zaista strašna situacija koja se dešava u cijeloj Evropi. Crna Gora je postala interesantna i ljudi vole da ulažu novac ovdje. Mogli su da ulažu i u neku drugu zemlju, ali se nadam da ovdje kupuju stanove ne samo da bi obezbijedili svoja finansijska sredstva, nego zato što im se i sviđaju naši gradovi - smatra Ranković. Tvrdi da stanove na Primorju najviše kupuju ljudi iz Srbije, naši iz Crne Gore, gastarbajteri, a raspituju se i Njemci, Rusi... ali najviše oni što su odavno u Crnoj Gori jer ovi što su izbjegli ne mogu da raspolažu novcem. - Mislim da je veliki problem što stranci, koji nijesu rezidenti, ovdje ne mogu da otvaraju račune. To je manjkavost koja bi mnogo pomogla investicijama u Crnoj Gori i prodaji nekretnina - tvrdi Ranković. Što se tiče cijena, kvadrat stana u Budvi u centru ide i preko 4.000 eura, da bi okolina bila nešto jeftinija i kreće se do 2.000. - Nedavno me čovjek zove, kaže

S.VASILJEVIĆ

Turistički radnici, međutim, kažu da nema bojazni za turiste, cijena apartmana neće biti povećana, jer je to druga vrsta smještaja koja ne odgovara izbjeglim porodicama. I cijene nekretnina su se takođe povećale da li od poskupljenja građevinskog materijala ili inflacije vlasnici agencija ne mogu da utvrde. Kupuju ih najviše državljani Srbije, Crne Gore, a ima interesovanja Njemaca i Rusa, ali samo onih koji su već duže ovdje, jer oni koji sada dolaze su onemogućeni da prebace novac. Državljani Rusije dolaze u Crnu Goru, uglavnom preko Srbije, a dolaze na Primorje i bježe od političke situacije u svojoj državi, koja im ne ide naruku zbog poslovanja. Masovno

iznajmljuju stanove i kuće. Najveći pritisak je na Budvu, jer vide mnogo mogućnosti koje nudi u smislu investiranja u nekretnine, mada interes postoji i za druge primorske gradove. Ukrajinci u Njemačkoj dobijaju, po Pobjedinim saznanjima, boravak automatski na godinu uz mogućnost produžetka na tri godine, zdravstveno osiguranje, radnu dozvolu, socijalnu pomoć, smještaj u centrima za izbjeglice koji su za njih novo pravljeni, neke su smjestili u hotele, sportske sale, privatna domaćinstva i sl. Vlasnik agencija Kamin nekretnine iz Budve Dušan Ranković, koji se već 22 godine bavi ovim poslom, kaže da ne pamti ovakvu situaciju i uopšte ne može da predvidi šta će se desiti, mada misli da je cijela situacija sa cijenama ,,napumpana“. Nema neko konkretno mišljenje, ali misli da cijene moraju da se stabilizuju do kraja godine. - Ukrajinci plaćaju basnoslovne sume za stanarinu, tako da se došlo u situaciju da nema stanova ni za izdavanje, a ni za prodaju. Najgore je što su stanodavci počeli da daju otkaze stanarima, koji već godinama stanuju kod njih, koji su plaćali 300, 400 eura mjesečno da bi od Ukrajinaca uzimali preko 600, 700 eura. A ima dosta onih koji se plaše da im izdaju stanove, jer su izbjeglice da im ne naprave neki problem itd, a vjerovatno ima i takvih - tvrdi Ranković. Kaže i da su znatno poskupili i stanovi, što opravdava sa poskupljenjem građevinskog materijala.

Gotovo da nema stanova za izdavanje u Budvi

S.VASILJEVIĆ

Izdavanje stanova u Budvi tri puta skuplje

u Stolivu na 15 metara od mora ima 60 kvadrata stana i nudi to po cijeni od 195.000 eura i pita me je li malo, to je strašno. Prije neki dan mi dolaze Njemci koji žele da kupe stan i presele u Crnu Goru jer kaže da tamo situacija nije sjajna - kaže Ranković dodajući da i pored velikog iskustva ne zna šta se dešava. Direktorica agencije Iva nekretnina iz Podgorice Mira Radović kaže da zakup stanova u glavnom gradu nije tako ,,skočio“ kao na Primorju. Mada, kako ona ističe za Pobjedu, mnogi zakupci im naglašavaju da je najamnina za strance veća nego za naše, što im otežava poslovanje. - U Podgorici stranci manje kupuju stanove, više zakupljuju posebno Ukrajinci. Vlasnici stanova nam kažu ,,cijena za naše ljude je toliko, a za strance je toliko“, ali mi tako ne možemo da nudimo - kaže Radović. Zakup je, kako ističe, najskuplji u dijelu Preko Morače i oko Hrama gdje je zakup jednosobnog stana do 350 eura dok je potražnja za kupovinom nikad veća međutim, po njenim riječima, zaustavio se onaj enormni rast cijena. - Cijena prodaje kvadrata stana u Podgorici je od 1.500 pa nadalje. Najskuplji dio grada je Preko Morače i oko Hrama, i cijena je više od 2.000 eura po kvadratu, ali ih opet nema u ponudi. Novogradnje nema, vjerovatno zato što su stali urbanistički planovi. Dosta je gradilišta pripremljeno ali se ništa ne počinje - kaže Radović.

ANALIZA

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, sa hercegnovskog Fakulteta za menadžment, tvrdi za Pobjedu da ekstremni događaji, kao što su ratni, koji izazivaju nevoljne migracije stanovništva, u većoj ili manjoj mjeri ali sasvim sigurno, trenutno utiču na rast cijena nekretnina (kupoprodaja i zakup) u zemlji prihvata.

- Tome smo bili svjedoci tokom ratnih događanja na teritoriji susjedne nam Bosne kada je talas izbjeglica u Crnoj Gori znatno i u kratkom roku podigao cijene nekretnina koje se potom nijesu vratile na pređašnji nivo. Dilema nije da li će ova ,,uvezena“ tražnja izazvati rast cijena, preciznije - uticati na rast cijena, primarno zakupa, a sekundarno i rast kupoprodajne cijene nekretnina, već da li će taj impuls biti dovoljno snažan da trajno podigne cijene na čitavom tržištu ili će se u dužem roku cijene vratiti na pređašnji nivo - tvrdi Kostić. Po njegovim riječima to zavisi od mnoštva faktora od kojih je ključan trajanje ratnog sukoba u Ukrajini ali i od empirijski potvrđene pravilnosti da su cijene u kretanju nadolje rigidne. - Imajući jedno i drugo u vidu vjerujem da će taj cjenovni uticaj biti, prije svega, ograničenog - lokalnog karaktera, najviše na Primorju – gdje je ta tražnja naročito izražena, ali ne treba zanemariti posredni uticaj i na čitavo tržište, ako impuls tražnje ostane prisutan u nesmanjenom intenzitetu naglašava Kostić dodajući da je teško reći da li će ovaj rast uticati na cijene smještaja u turističkim apartmanima. - Ipak, vjerujem da neće biti značajnijeg uticaja na cijene smještaja u apartmanima jer su izdavaoci svjesni da se radi o specifičnoj vrsti klijentele, koja nije turistička, a i o ograničenoj tražnji, makar u ovom momentu. I jedno i drugo su faktori koji govore u prilog zaključku da ne bi trebalo očekivati značajniji uticaj na smještaj u apartmanima. No, kao što sam rekao, sve zavisi od toga kako će se kretati situacija u vezi sa ratom jer će to presudno uticati na odluke migranata odnosno izbjeglih lica u pogledu njihovog daljeg života - smatra Kostić. Podsticaji, kaže on, determinišu ponašanje ljudi, a pitanje je iz

Ekonomija

Neđelja, 8. maj 2022.

Iz Er Montenegra najavljuju da će imati duplo više linija nego lani, ipak vazduhoplovni analitičar upozorava na dominaciju Er Srbije

nim cijenama

Šćuric: Veliki igrači preuzeli tržište nakon gašenja Montenegro erlajnza Ranijih godina Montenegro erlajnz, dok je letio, imao je bitno više letova i putnika i od Er Srbije ali je sada srpska kompanija potpuno dominantna na tržištu. Er Montenegro, nažalost, ne može preuzeti primat na domaćem tržištu jer je kompanija preslaba, katastrofalno se vodi, nema vizije i nema strategije, a potrošila je i finansijske zalihe - kaže Alen Šćuric



Dilema nije da li će ova ,,uvezena“ tražnja izazvati rast cijena, preciznije - uticati na rast cijena, primarno zakupa, a sekundarno i rast kupoprodajne cijene nekretnina, već da li će taj impuls biti dovoljno snažan da trajno podigne cijene na čitavom tržištu ili će se u dužem roku cijene vratiti na pređašnji nivo - tvrdi Kostić

koje će sfere dolaziti dominantno - pozitivne ili negativne, a to je ključno za predviđanje onoga što će se dešavati u budućnosti. Direktorica turističke agencije Aurora travel Sonja Zogović ipak tvrdi da dolazak ukrajinskih državljana, koji utočište, zbog sukoba u njihovoj zemlji, pronalaze u Crnoj Gori, neće uticati na turistički sektor. - Cijene su, ipak, posljedica raznih faktora, o tome bi ipak najbolje govorili ekonomisti. Dovoljno je da se osvrnemo na dešavanja u ostalim zemljama, pa da shvatimo da ne možemo ni mi biti izuzeti iz svijeta. Ujedno, Crnogorsko primorje je, evo već dugi niz godina, svjetski poznata turistička destinacija, i cijene su u skladu sa tim, i takvim imidžom, uspostavljene. Ovo se naročito odnosi na ljetnju sezonu, pa zakupnina smještaja u turističkim mjestima, logično, nije jednaka u toku cijele godine. Tokom ljeta dostiže maksimum, ali već od oktobra se može naći jeftiniji zakup - kaže Zogović za Pobjedu. Njena agencija se uspješno bavi kratkoročnim i dugoročnim rentiranjem smještaja i svake godine imaju zahtjeve za mjesečnim zakupima na Primorju. - To je oduvijek bilo prilično teško obezbijediti, a i cijene su bile visoke. Razumljivo je da ne možemo očekivati od vlasnika smještaja, koji intenzivno prihoduju najviše četiri mjeseca u godini, da spuštaju cijene ispod regionalnog nivoa. Pored svih prednosti života na našem primorju, preporučujem svim ukrajinskim i ruskim držav-

ljanima, koji nijesu u prilici da plate visoke zakupnine na našoj obali, da utočište potraže u ostalim djelovima Crne Gore, koji su znatno jeftiniji u odnosu na primorske gradove - poručuje Zogović dodajući da je sigurna da postoji i određeni broj naših državljana koji bi besplatno ustupili svoje kuće i stanove svim Rusima i Ukrajincima kojima je pomoć potrebna.

SEZONA

Zogović, međutim, pretpostavlja da su Rusi i Ukrajinci, koji su odabrali naše primorje kao utočište, upoznati sa uslovima života na njemu, pa su samim tim i u mogućnosti to sebi da priušte. - U svakom slučaju, divno je znati da se kod nas osjećaju dobrodošlim i sigurnim, i da su baš Crnu Goru odabrali za svoj drugi dom - kazala je Zogović . Navodi da se, što se tiče turističke sezone, nada da ove godine neće biti neprijatnih iznenađenja i da su se već najavili gosti iz cijele Evrope. - Strane avio-kompanije se ozbiljno bave analizom rentabilnosti, pa samo uvođenje velikog broja direktnih letova prema Podgorici i Tivtu govori u prilog očekivanjima dobre sezone. Možda nas, na kraju, iznenadi i broj gostiju iz Rusije i Ukrajine u odnosu na neke prvobitne prognoze. Ko zna… Iako su strahovi prirodni nakon svega što smo prebrodili prethodnih par godina, nadajmo se da neće biti neprijatnih iznenađenja - poručila je Zogović. N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - Nacionalna avio-kompanija Er Montenegro saobraćaće do kraja juna prema više od deset različitih destinacija, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu, saopšteno je Pobjedi iz te kompanije. Avioni nacionalnog avio-prevoznika u ovom trenutku lete ka osam desetinacija - Beogradu, Ljubljani, Istanbulu, Frankfurtu, Parizu, Lionu, Nantu i Cirihu. Regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric smatra da kompanija Er Montenegro nažalost ne može preuzeti primat na domaćem tržištu jer je, kako navodi, preslaba, katastrofalno se vodi, nema vizije i nema strategije, a potrošila je finansijske zalihe. On je za Pobjedu saopštio da su crnogorskoj aviokompaniji veliki igrači preuzeli tržište u polugodišnjem periodu između prekida operacija Montenegro erlajnza i početka letova Er Montenegra.

DESTINACIJE

- Uprkos čestim promjenama na tržištima Er Montenegro, u saradnji sa svim ostalim institucijama sistema, je na vrijeme sve svoje kapacitete stavio u funkciju što uspješnije turističke sezone. Do kraja juna imaćemo preko deset različitih destinacija, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu. Među njima je veliki broj novih destinacija poput Pariza, Nanta, Liona, Ciriha, a uskoro ćemo saobraćati i ka Pragu i Kopenhagenu – kazali su Pobjedi iz Er Montenegra. Oni su dodali da ostaju posvećeni i regionalnom tržištu i linijama ka Beogradu, Istanbulu, Ljubljani i Banjaluci. - Vjerujemo da će povećan broj letova ka važnim emitivnim tržištima poput Francuske, ali i drugih zemalja Zapadne Evrope, te tradicionalno regionalne linije za koje se uvijek traži mjesto više, imati direktan i pozitivan uticaj na ovogodišnju sezonu i naše planirane ciljeve u ovoj godini – poručeno je iz nacionalnog avio-prevoznika. Iz Er Montenegra su podsjetili da od juna mjeseca prošle godi-

ne avioni ove kompanije lete ka Beogradu (iz Podgorice i Tivta), Ljubljani i Istanbulu. - Frankfurt je bio obustavljen tokom zime zbog epidemijske situacije, ali je od 1. maja ponovo uspostavljena i ova važna linija. Tokom ljetnje sezone let ka Ljubljani odvijaće se iz Tivta, a zbog velike potražnje planirani su svakodnevni polasci ka Istanbulu i ta linija, pored Beograda, će biti sa najfrekventnijim saobraćajem. Sa letovima na većini novih destinacija počinjemo u predsezoni i postepeno ćemo na određenim rutama povećavati broj letova do glavne turističke sezone kako bismo maksimalno iskoristili sve kapacitete – rekli su iz avio-kompanije.

LETOVI KA FRANCUSKOJ

Er Montenegro nedavno je uveo tri linije ka Francuskoj i to za Pariz, Lion, a od juče je otvorena linija i ka trećem francuskom gradu Nantu. - Letovi za Pariz su u aprilu obavljani dva puta nedjeljno, tokom maja mjeseca su planirana tri leta nedjeljno (utorak, petak i subota), od juna četiri puta (utorak, četvrtak, petak i subota). Za Lion i Nant će biti po jedan sedmični let, svake subote – precizirali su iz Er Montenegra i dodali da će od narednog mjeseca imati i letove iz Tivta do Praga, dva puta sedmično. Isti broj letova na nedjeljnom nivou biće i na liniji Podgorica – Kopenhagen, počev od 20. juna. - Ove sezone Er Montenegro leti ka velikom broju destinaci-

ja, povezujući tako Crnu Goru sa najvažnijim tržištima, što će doprinijeti i razvoju crnogorske privrede, naročito turizma. Najmom aviona, značajno većeg kapaciteta u odnosu na postojeća dva iz flote, omogućiće se dolazak i većeg broja turista sa inostranih tržišta – istakli su predstavnici nacionalnog avioprevoznika.

DOMINACIJA ER SRBIJE

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric saopštio je da je ranijih godina Montenegro erlajnz, dok je letio, imao bitno više letova i putnika od Er Srbije ali je, kako kaže, sada srpska kompanija potpuno dominantna na tržištu. On je naveo na koji način bi crnogorska kompanija Er Montenegro mogla konkurisati srpskoj avio-kompaniji na linijama ka Beogradu. - Iskreno minimum letova Er Montenegra iz Podgorice za Beograd ljeti bi morao biti tri leta ravnomjerno raspoređena kroz dan (prvi u 6.00 iz Podgorice, posljednji povratak u 22.00 iz Beograda), te zimi bar dva dnevna leta (takođe maksimalno razdvojena). Er Srbija je tu inertna i ona forsira dva leta od kojih je jedan oko 13.30 sati, pa se putnik ne može vratiti isti dan po obavljenom poslu – kazao je Šćuric. Prema njegovim riječima iz Tivta bi Er Montenegro morao imati bar 12 sedmičnih letova dnevno (svaki radni dan dva, subotom prije podne i nedjeljom poslije podne), maksi-

Očekuju ekspanziju čarter letova Iz Er Montenegra su naveli da su već u prvoj godini poslovanja realizovali veliki broj čarter letova i ostvarili saradnje sa sportskim klubovima i reprezentacijama, ne precizirajući o kojem broju letova se radi. - Shodno kapacitetima odgovaramo na potrebe tržišta, a vjerujemo da će i u narednom periodu ekspanzija čarter letova doživjeti dodatni rast kada je u pitanju Crna Gora. Tokom ove ljetnje predsezone i sezone čarter letovima crnogorske nacionalne avio-kompanije na liniji Podgorica - Tel Aviv u našu zemlju će doći više hiljada turista iz Izraela, a u planu su i Jerevan i neka druga tržišta – najavljeno je iz Er Montenegra.

malno razdvojenih od zore do sumraka. - Ovdje Er Montenegro ima veliku prednost jer može krenuti skoro sat vremena prije Er Srbije u zoru jer Er Srbija prvo mora sletjeti, te nakon vremena rotacije poletjeti, a jednako tako može naveče sletjeti prije mraka, dok Er Srbija to mora bitno prije da bi prije mraka i poletjela. Ovdje Er Montenegro može produžiti razmak letjenja skoro dva sata, što je i te kako bitno – pojasnio je Šćuric. Prema njegovim riječima ljeti Er Montenegro bi morao imati bar tri-četiri leta iz Tivta za Beograd. - Ovim bi se pokrili svi segmenti putnika, a potencijalni putnik bi mogao otputovati u Beograd ujutro i vratiti se naveče. Napravi li to Er Montenegro će i te kako biti konkurentan Er Srbiji – tvrdi Šćuric.

NEPOKRIVENA TRŽIŠTA

On je ocijenio i da su linije ka Banjaluci i Ljubljani odličan potez crnogorske kompanije. - Kompanija Er Montenegro bi morala letjeti cijele godine za Banjaluku iz Tivta (zimi sa dva leta, ljeti sa četiri sedmična leta). Za Ljubljanu kompanija bi morala imati bar tri sedmična leta zimi iz Podgorice, te četiri sedmična leta ljeti, dok bi ljeti trebala imati i dva sedmična leta iz Tivta uz Podgoricu. Jednako tako kompanija bi morala uvesti letove Podgorica - Split, Podgorica - Skoplje, Podgorica - Priština, Podgorica - Sarajevo i Tivat - Zagreb – smatra Šćuric. On postavlja i pitanje što kompanija Er Montenego čeka sa drugim nepokrivenim tržištima. - Ovdje u prvom redu mislim na linije iz Podgorice za Minhen, Amsterdam, Brisel, Dizeldorf, Rim, Milano i Stokholm. Jednako tako iz Tivta kompanija bi morala letjeti za Nicu, Tuluz, Amsterdam, Cirih, Kopenhagen, Stokholm, Hamburg, Beč, Rim, Budimpeštu, Madrid i Dablin. Sve sa minimalno dva sedmična leta ljeti – rekao je Šćuric. S. P.

Društvo

Neđelja, 8. maj 2022.

Mnogi ljekovi deficitarni na crnogorskom tržištu

Najteži pacijenti bez terapije, Montefarm tvrdi da nema nestašice

PODGORICA – Nestašice ljekova u Crnoj Gori, naročito onih koji su namijenjeni onkološkim pacijentima i trudnicama, učestale su, a snabdijevenost javnih zdravstvenih ustanova medikamentima zavisi od ponuda dobavljača, pa je očigledno da je u našoj zemlji potrebno raditi na izgradnji sistema koji će omogućiti da Zakon o javnim nabavkama odgovori na specifične potrebe zdravstva. Prethodnih mjeseci nije bilo terapije za onkološke pacijente koji ne smiju da kasne sa liječenjem. U nekoliko navrata nije bio dostupan lijek „docetaksel“, poznatiji pod nazivom „taksotera“. Taj medikament uzimaju osobe koje su na hemioterapiji, a koje imaju tumor dojke, prostate, glave, vrata i stomaka... Ovi i mnogi drugi ljekovi građanima nijesu bili dostupni ni u privatnim apotekama. Pobjedi su se javljali pacijenti koji su određenu dozu tog medikamenta kupovali u Beogradu po cijeni od 170 eura. Problema je bilo i sa lijekom

Zakonom uslovljene tenderske procedure, dinamike isporuka ugovorenih količina, neophodne dozvole za prometovanje, promjene licenciranih uvoznika i povremeni problemi u samoj proizvodnji su najčešći razlozi vrlo rijetkih nestašica, ističu za Pobjedu iz Montefarma i poručuju da je dostupnost ljekova na teret Fonda neupitna „zometa“ koji takođe koriste onkološki pacijenti i to oni kojima se kancer proširio na kosti. Dugo nije bilo „kosopt“ kapi za očni pritisak ni u državnim, ni u privatnim apotekama. Dječji sirup „ibalgin“ odavno nije dostupan, iako ga ljekari propisuju. Takođe, nema ni sirupa za djecu „hemomicin“. U prošloj godini, kada je korona virus buktio, i kada je situacija bila teška za sve, zdravstveni sistem je bio dodatno opterećen, a građani su se skoro svakodnevno žalili da nemaju mogućnost da nabave terapiju koju im je propisao ljekar. Nerijetko se dešavalo da ni u privatnoj apoteci nema lijeka, pa su se snalazili tako što su ih po mnogo većim cijenama ku-

Zamjenski ljekovi imaju isti učinak kao originalni

povali u nekim od zemalja u regionu, najčešće u Srbiji.

SNABDIJEVENI

Iz Montefarma za Pobjedu tvrde da je dostupnost ljekova, koji idu na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, neupitna, te da oni nijesu jedina ustanova koja nabavlja i distribuira ljekove. - Naš primarni zadatak jeste snabdijevanje isključivo javnih zdravstvenih ustanova kao i 55 apoteka koje posluju u okviru Montefarma. Ono što smo u mogućnosti potvrditi jeste da je snabdijevenost i javnih zdravstvenih ustanova i naših apoteka u ovom trenutku na uobičajenom nivou, bez nestašica ili samo povremenih koje na traju duže od nekoliko dana, što je opet uslovljeno dinamikom isporuke ugovorenih tenderskih količina -

pojašnjavaju iz Montefarma. Priznaju da je prošla godina bila izazovna kada je u pitanju potrošnja ljekova, jer smo imali rekordan broj oboljelih i hospitalizovanih kovid pacijenata, pa je i potrošnja određenih medikamenata (naročito antikoagulanasa, antibiotika, antivirotika...) premašila sve moguće projekcije. - Povremene nedovoljne količine diktirale su navedene okolnosti i nerijetko nemogućnosti dobavljača, kao i samih proizvođača, da isporuče količine koje je Montefarm zahtijevao - ističu u odgovorima za Pobjedu. Kažu da su u većini slučajeva dostupne zamjenske terapije, jer je ljekarima važećom listom ljekova omogućen širok izbor ljekova koji se mogu propisati

na recept, različitih oblika, doza i od više proizvođača. - Sem toga, građani mogu realizovati svoje recepte i u preko 120 privatnih apoteka na teritoriji Crne Gore, tako da je dostupnost ljekova koji idu na teret FZOCG neupitna - poručuju iz Montefarma. Pobjeda je u nekoliko navrata u toku prošle godine pisala o nestašicama ljekova, naročito jer u kovid centrima i u podgoričkim domovima zdravlja, u određenom periodu nije bilo injekcija odnosno antibiotika ,,urbazona“, a pojedinim danima ni ,,longacefa“. Te ljekove su kovid pozitivni i drugi pacijenti morali da kupe. Iz Montefarma su tada navodili da redovno isporučuju ampulirani antibiotik ,,lena-

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva za Pobjedu navode da se „zamjenski“ ljekovi smatraju ekvivalentnim originalnom lijeku u pogledu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti (tzv. generički ljekovi). - Podnosioci zahtjeva za odobravanje generičkog lijeka moraju da dokažu da je generički lijek jednako efikasan i bezbjedan kao i originalni lijek - poručuju iz te ustanove. Kažu da se prilikom odobravanja generičkih ljekova od strane Instituta za ljekove i medicinska sredstva, provjerava ekvivalentnost u odnosu na originalni lijek i ljekovi se odobravaju samo ukoliko se dokaže da djeluju na isti način i pružaju istu kliničku korist kao i originalni ljekovi.

dacin lg“ (,,longacef“) te da se ne može govoriti o nestašici. Prvih šest mjeseci 2021. godine falilo je ,,vankomicina“, ,,kleksana“ i ,,diferilina“. Ovi ljekovi koristili su se u terapiji kovid pozitivnih pacijenta. Međutim, stres zbog nestašice terapije, imale su i trudnice ali i drugi pacijenti kojima su tokom prošle godine bile potrebne injekcije ,,fraksiparin“ - za sprečavanje zgrušavanja krvi (koagulaciju).

TENDERI

Sa druge strane, iz Montefarma za Pobjedu navode da se o ljekovima za posebno ranjive grupe, među kojima su onkološki pacijenti, posebno vodi računa. Sve zavisi od tenderskih procedura, jer Montefarm samo raspisuje tendere na koje se javljaju potencijalni snabdjevači. - Zakonom uslovljene tenderske procedure, dinamike isporuka ugovorenih količina, neophodne dozvole za prometovanje, promjene licenciranih uvoznika i povremeni problemi u samoj proizvodnji, su najčešći razlozi vrlo rijetkih nestašica. Naglašavamo, ZUACG Montefarm nabavku vrši isključivo prema važećim zakonskim propisima, raspisivanjem tendera i naša snabdjevenost zavisi od ponuda dobavljača, kao i nerijetko dugih procedura koje su uslovljene Zakonom o javnim nabavkama pojašnjavaju iz Montefarma. Shodno tome, iz Montefarma navode da oni nijesu adresa sa koje se može dobiti odgovor o opštoj snabdjevenosti crnogorskog tržišta ljekovima i medicinskim sredstvima i te da nijesu direktan uvoznik da bi mogli uticati na snabdjevenost. K. JANKOVIĆ

Bećković na Cetinju snima seriju o Njegošu? PODGORICA- Srpski reditelj Danilo Bećković ovih dana je na Cetinju i u okolini tog grada, gdje snima dokumentarnu seriju o Petru II Petroviću Njegošu.

Serija će se snimati u Biljardi

Kako saznaje Portal Analitika, film o crnogorskom vladaru Bećković će, između ostalog, snimati u Biljardi, u Njegoševom mauzoleju na Lovćenu, ali i na Njegušima. Serija će imati 11 epizoda. Građanski aktivisti navode kako sve, ipak, prolazi bez publiciteta.

-To je i očekivano, s obzirom na to kakav je materijal u izradi, ali i na stavove samog reditelja – navode oni. Nadležnim institucijama se, navodno, zahtjevom za dozvolu za snimanje, ispred producentske kuće „Identity and Promotion“ iz Podgorice, obratio Ilija Perić, koji je u dokumentu, u koji je Portal Analitika imao uvid, obrazložio kako je riječ o „dokumentarnom filmu o Njegošu“. Na njegov upit pozitivno je odgovorio vršilac dužnosti direktora Uprave za za-

štitu kulturnih dobara Crne Gore Mladen Zagarčanin. Ne tako davno, Bećković je u autorskim tekstovima u srpskim medijima znao povlačiti paralele između Njegoša i Amfilohija, navodeći kako se, u slučaju ovog drugog, „ikone već same slikaju“. Bećković navodi i kako je ikona Bogorodice Filermose „postala simbol borbe srpskog naroda Crne Gore za pravoslavlje“, pri čemu i sam zagovara narativ o srpskim državama kojima je vladala – dinastija Crnojević. R. P.

Hronika

Neđelja, 8. maj 2022.

Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda advokat Zdravko Begović najavio

Miloš Medenica bi za deset do 15 dana mogao biti u Crnoj Gori Medenica je osumnjičena da je dio kriminalne organizacije na čijem čelu je, prema krivičnoj prijavi Specijalnog državnog tužilaštva, njen sin Miloš Medenica, koji je za sada nedostupan crnogorskim istražiteljima. Crnogorska policija raspisala je za njim nacionalnu potjernicu. Begović je juče kazao da nema kontakta sa Milošem Medenicom, te da ga nikad u životu nije vidio niti ga poznaje. Ipak, ima neka nezvanična saznanja. - Što se tiče Miloša Medenice, očekuje se da se, kad završi sa terapijama i dobije otpusnu listu, prijavi i dođe u Crnu Goru. Možda bi to bio rok za desetak ili 15 dana, koliko sam ja nezvanično dobio informaciju, a nemam od koga da je dobijem, ali to su neke posredne informacije koje upućuju na tako nešto, jer ja nemam kontakt sa njim, nikad ga u životu nijesam vidio. Naravno, njegova majka je potpuno izolovana i nije u kontaktu sa njim – pojasnio je Begović za Pobjedu. Kazao je da Vesna Medenica više neće biti saslušavana po ovom pitanju, jer za to nema zakonskog osnova. Budući da je već dala svoju izjavu, time je njena odbrana završena. Zdravstveno stanje joj, prema riječima advokata Begovića, nije dobro, ali je pod kontrolom. -Što se tiče zdravstvenog sta-

Kad završi sa terapijom i dobije otpusnu listu iz bolnice trebalo bi da se prijavi i da dođe u Crnu Goru. Možda bi to bio rok za desetak ili 15 dana, koliko sam ja nezvanično dobio informaciju. Njegova majka je potpuno izolovana i nije u kontaktu sa njim– pojasnio je Begović. Ističe da Vesna Medenica više neće biti saslušavana u ovom slučaju, jer za to nema zakonskog osnova. Budući da je već dala svoju izjavu, time je njena odbrana završena. Zdravstveno stanje joj, prema riječima advokata, nije dobro, ali je pod kontrolom s. vAsILJEvIĆ

PODGORICA – Branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović, kazao je juče Pobjedi da se iz nezvaničnih saznanja do kojih je došao, očekuje da bi Miloš Medenica mogao da dođe u Crnu Goru za deset ili 15 dana.

Miloš Medenica

Zdravko Begović

nja, ono je pod kontrolom, ali ona prima redovno terapiju, čak joj se određeni medikamenti donose jer ih nema u zatvorskoj ambulanti, tako da je pod jakom terapijom. Internista i psiholog je redovno kontrolišu – istakao je Begović. Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore kojoj je Viši sud 20. aprila odredio pritvor u trajanju od 30 dana, se od hapšenja 17. aprila zbog lošeg zdravstvenog stanja nalazila u Kliničkobolničkom centru u Podgorici, pod nadzorom policije. Tog 20.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio

aprila ona je pokušala da se ubije u Kliničkom centru Crne Gore. To se dogodilo nekoliko sati nakon što joj je, ranije tog dana, određen pritvor u trajanju do 30 dana. Kako je ranije objavljeno, ona se zaključala u toalet bolničke sobe i pokušala sebi da prereže vrat staklom ili dijelom od ogledala. Medenici, kao i policajcu Miloradu Medenici, službenici Uprave carina i prihoda Ivani Kovačević, Vasiliju Petroviću, sinu vlasnika građevinske firme

„Cijevna komerc“ Danila Dana Petrovića i bivšem fudbaleru Luki Bakoču pritvor do 30 dana određen je takođe 20. aprila. Odluku je tada donijela sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Branilac Medenice Begović uložio je tada žalbu na rješenje, koja je odbijena. Više osoba uhapšeno je u nastavku akcije Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, Kolašinu i Nikšiću i na Primor-

ju zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije kojom su obuhvaćeni bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica, koji je nedostupan crnogorskim istražiteljima. Do konkretnih dokaza crnogorski istražitelji su došli preko transkripata skinutih sa aplikacije Skaj koje je dostavio Europol. Miloš Medenica označen je kao član kriminalne mreže trgovine cigaretama i drogom. U tim dokumentima, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da

od nje može očekivati zaštitu. Miloš Medenica, preko aplikacije Skaj, u komunikaciji sa policajcem Lalovićem, navodno dogovara kupovinu veće količine droge kokain za sebe i svoje društvo, obezbjeđuje transport krijumčarenih cigareta iz Bara, osigurava nesmetano kretanje jednog kriminalca, posjeduje i koristi zabranjeno oružje, traži za kupca marihuanu i njeno transportovanje u Beč. Policajac Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice. Uhapšen je 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru. K. J.

Nove tehnike u Kliničkom centru Crne Gore

Povećan stepen zaštite Kod četiri pacijenta urađene interventne Novoviću i Lakić procedure krioablacije atrijalne fibrilacije

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da je povećan stepen zaštite glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i direktorici i glavnoj i odgovornoj urednici portala Libertas pres Oliveri Lakić. - Nakon obavljenih konsultacija sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom odlučili smo da povećamo stepen zaštite po mjestu kretanja

i mjestu stanovanja glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, kao i direktorici i glavnoj i odgovornoj urednici portala Libertas pres Oliveri Lakić - naveo je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Adžić naglašava da će Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučno i sa svim svojim kapacitetima stati u zaštitu svih onih koji doprinose borbi protiv organizovanog kriminala, vladavini prava i ubrzanom putu ka EU. R. P.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede na Krnovu

Pomoći će Slavki Adžović

PODGORICA - Predstavanici Ministarstva poljoprivrede na čelu sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem i načelnikom direkcije za stočarstvo Rankom Bogavcem obišli su juče gazdinstvo Slavke Adžović. Njeno gazdinstvo na katunu Krnovo pretrpjelo je štetu kada su prije nekoliko dana izgorjeli koliba i štala sa inventarom. Cimbaljević je izrazio žaljenje i spremnost i odlučnost da Ministarstvo pomogne gospođi Adžović koja uzgaja 17 grla goveda i oko 180 grla sitne stoke. R.P.

PODGORICA – U Kliničkom Centru Crne Gore uspješno su kod četiri pacijenta urađene interventne procedure krioablacije atrijalne fibrilacije, saopšteno je danas iz te zdravstvene ustanove. - Krioprocedure su urađene 6. i 7. maja 2022. godine. Protekle su bez komplikacija, a pacijenti se nakon dvadeset četvoročasovnog praćenja sa regulisanim srčanim ritmom otpuštaju na dalje kućno liječenje. Procedura krioablacije atrijalne fibrilacije je savremeni trend liječenja atrijalne fibrilacije. Ova efikasna i bezbjedna metoda ubuduće će se rutinski raditi u KCCG – ističe se u saopštenju. Iz KCCG su dodali da su procedure kriablacije atrijalne fibrilacije urađene od strane stručnog tima ljekara KCCG, elektrofiziologa doc. dr Mihaila Vukmirovića – načelnika

Detalj iz operacione sale

Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca i elektrofiziologa dr Nikole Pavlovića, direktora Klinike za kardiologiju, uz podršku elektrofiziologa prim. dr Nikole Pavlovića iz Kliničke bolnice ,,Dubrava“ iz Zagreba, kao i obučenih medicinskih sestara i tehničara.

- Atrijalna fibrilacija ili pretkomorsko treperenje najčešća je aritmija kod čovjeka. Može biti prisutna čak i kod dva do četiri odsto opšte populacije. Kateter ablacija atrijalne fibrilacije izvodi se kod pacijenata koji imaju ponavljanje epizoda ove aritmije uprkos ordiniranoj antiaritmijskoj terapiji.

Ovom procedurom otklanjaju se patološke struje koje dolaze iz lijeve, nekada i desne pretkomore i ometaju normalan srčani rad. Krioablacija atrijalne fibrilacije primjenjuje se tehnikom hlađenja tkiva supstrata koji je odgovoran za nastanak ove aritmije, a nalazi se u lijevoj pretkomori – piše u saopštenju KCCG. Oni su naveli da je do sada u KCCG rađena tzv. radiofrekventna ablacija atrijalne fibrilacije kada se otklanjanje patoloških struja koje dolaze iz srčanih pretkomora radi zagrijavanjem tkiva patološkog supstrata primjenom radiofrekventne energije. - Priprema za uvođenje ove složene procedure zahtijevala je višestruke treninge naših ljekara u eminentnim evropskim klinikama uz nabavku najsavremenije opreme – zaključuje se u saopštenju KCCG. R. P.

Društvo

Neđelja, 8. maj 2022.

POVODOM DANA EVROPE: Prijestonicu krasi nesvakidašnji cvjetni vrt do 10. maja

Cetinje i juče šetalo za Ukrajinu

Rat je uvijek zločin PODGORICA – Sedamdeset trećega dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Kako prenosi portal Pobjeda, glavna poruka s transparenta bila je citat iz romana „Za kim zvona zvone“ Ernesta Hemingveja: „Never think that war, no matter how necessary nor how justified, is not a crime“. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na

Trgu kralja Nikole odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da je danas prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Kako je ranije najavljeno, sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svakog dana u 17.30 časova ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručuju Cetinjani. R. P.

Cvjetni tepih od 33.500 sadnica

Cetinjani opet drže čas cijeloj Evropi Đurašković je naglasio da prijestonici pripada čast da se u njoj slavi Dan Evrope, jer iza sebe ima slavnu prošlost kraljevske prijestonice sa 12 diplomatskih poslanstava, koja podsjećaju da je Crna Gora bila 27. međunarodno priznata država na svijetu PODGORICA – U susret Danu Evrope Evropska unija u Crnoj Gori postavila je veliki cvjetni tepih na trgu ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju, koji je satkan od 33.500 sadnica cvijeća, na površini od 230 metara kvadratnih. Događaj su svečano otvorili ambasadorka Evropske unije u

Događaj su otvorili Popa i Đurašković

Oana Kristina Popa

Nikola Đurašković

Crnoj Gori Oana Kristina Popa i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković. Ambasadorka Popa pojasnila je da je dizajn tepiha inspirisan motivima cvijeća na parketu u samom dvorcu, čime se spajaju crnogorska i tradicija Evropske unije, jer svake druge godine sličan cvjetni tepih krasi glavni gradski trg u Briselu. - Kombinovanje crnogorske i briselske tradicije je simboličan spoj, koji predstavlja naše prijateljstvo, partnerstvo i svijetlu zajedničku budućnost. Osim toga, svih trideset tri hiljade i petsto sadnica je lokalno uzgojeno i nabavljeno, jer smo željeli da podržimo lokalne cvjećare – kazala je Popa.

Popa je pozvala građane Cetinja i drugih gradova da u narednih nekoliko dana posjete ovu cvjetnu kreaciju i pridruže se u obilježavanju Dana Evrope. Ambasadorka Popa je u svom govoru poslala i poruku solidarnosti i podrške Ukrajini. - Naše srce je uz Ukrajinu koja se brani od agresije. Naše srce je takođe utkano u ovaj cvjetni tepih. Evropska unija i Crna Gora kao njen partner nastaviće da podržavaju ukrajinski narod na svaki mogući način – poručila je ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori. Gradonačelnik Đurašković je naglasio da Cetinju pripada čast da se u njemu slavi Dan Evrope, jer iza sebe ima slavnu prošlost kraljevske prijestonice sa 12 diplomatskih poslanstava, koja podsjećaju da je Crna Gora bila 27. međunarodno priznata država na svijetu. - Danas naši sugrađani drže čas cijeloj Evropi kako se protestuje protiv agresije ruskog režima na nedužne ukrajinske građane i državu i želim javno da im u ime grada zahvalim. Današnji dan zbog toga posvećujemo evropskom miru, slobodi i zajedništvu sa željom da naredni Dan Evrope dočekamo u miru i na Cetinju i u Briselu i u Kijevu – kazao je Đurašković.

Cvjetni tepih, koji je osmislila pejzažna arhitektica Jelena Jestrović, krasiće dvorski trg do 10. maja. Nakon toga, sve sadnice biće posađene u parkovima i dvorištima javnih institucija, škola i vrtića na Cetinju. U „tkanju“ cvjetnog tepiha, Evropska unija u Crnoj Gori imala je pomoć Prijestonice Cetinje, kao i drugih partnera, među kojima su banke Erste, Crnogorska komercijalna banka, Adiko i NLB, lanac marketa IDEA, kompanije Air Montenegro i Ina, Nacionalna turistička organizacija, hoteli ,,Regent“ i ,,Hilton“. Pored cvjetnog tepiha, građani Cetinja i turisti mogli su da uživaju i u Polinatoru parku – čudesnom svijetu insekata oprašivača. Polinator park je nevjerovatna virtuelna stvarnost, o vjerovatnoj budućnosti koja nas čeka, ako ostanemo bez insekata oprašivača. Ovaj virtuelni svijet predstavlja spoj zoološkog vrta, tematskog parka, interaktivnog muzeja i kristalne kugle. Ukoliko želite da ga „posjetite“, to možete uraditi i sjutra od 12 do 14 sati, kada će Polinator park biti postavljen pored cvjetnog tepiha. Cvjetni tepih jedna je od aktivnosti koju će EU info centar i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovati tokom maja, koji predstavlja ,,mjesec Evrope“. U petak, 13. maja, na Trgu Argentina u Podgorici organizuju veliki koncert, na kojem će nastupiti Who See, Buč Kesidi i Vojko V. Ulaz na koncert je slobodan. U maju je planirana i nagradna onlajn igrica „EU na dlanu“, o kojoj više možete da saznate na društvenim mrežama EU info centra. Najviše aktivnosti planirano je u Evropskoj kući, koja će svoja vrata na adresi Trg Argentina broj 4 otvoriti posjetiocima sredinom maja. R. P.

Poruka Ernesta Hemingveja

Alijansa žena Budva organizovala humanitarnu akciju

Prikupili sredstva za liječenje sugrađanke PODGORICA – Sanji Pešelj iz Budve omogućeno je da se liječi, nakon što je Alijansa žena DPS Budva, tokom proteklog mjeseca, organizovala humanitarnu akciju prikupljanja sredstava kako bi se izliječila. Trideset osmogodišnjoj Sanji Pešalj, koja je majka troje djece, neophodna je transplantacija bubrega. Kako je saopštila porodica, za transplantaciju je potrebno 90.000 eura. - Ovim putem izražavamo zahvalnost našim brojnim sugra-

đanima i privrednicima koji su se nesebično priključili ovoj akciji - navode iz Alijanse žena Budva. Jedan od glavnih ciljeva djelovanja Alijanse žena DPS Budva je, kako navode, pružanje uzajamne podrške sugrađankama u različitim društvenim segmentima, sa posebnim akcentom na humanitarno djelovanje za one kojima je to najpotrebnije. - Našoj sugrađanki Sanji Pešelj želimo uspješno liječenje i brzo ozdravljenje - poručuju oni.

Društvo

Neđelja, 8. maj 2022.

Dr Slavica Popović o iskustvu koje nosi iz misije Ujedinjenih nacija „EUFOR ATALANTA“ PODGORICA - Kad si skoro pola godine udaljen od domovine, prijatelja i porodice i vidiš samo nepreglednu morsku površinu i nebo, povratak u domovinu pruža ti neopisivu toplinu, a doživljaj koji nosiš sa dalekog putovanja je nezaboravan... Ovako za Pobjedu počinje da priča svoje iskustvo, u vodama Roga Afrike, doktorka u Vojsci Crne Gore Slavica Popović, koja je bila dio Samostalnog tima za zaštitu broda (AVPD). Popović je specijalizantkinja epidemiologije i uspješno je okončala angažovanje u misiji Ujedinjenih nacija „EUFOR ATALANTA“ - nedavno se vratila sa broda „Spikeroog“, koji je prevozio humanitarnu pomoć za stanovništvo Somalije. Tamo je provela 168 dana i zajedno sa kolegama iz Vojske učestvovala u misiji čuvanja broda od piratskih napada.

OdgOvOran zadatak

- Bila mi je čast što sam bila dio ovog tima koji je angažovan u okviru operacije EU, a čija je osnovna uloga bila zaštita trgovačkog broda sa kojim se doprema humanitarna pomoć Svjetskog programa hrane, narodu Somalije. Naš zadatak je bio prevencija, osiguranje i zaštita broda i tereta od eventualnih piratskih napada, otmica i pljački - kazala je Popović. Scenario iz filma, da se bore sa piratima, pripadnici tima ipak nijesu doživjeli. - Srećom nije bilo nikakvih neprijatnosti, posljednjih godina se ne dešavaju napadi toliko često, ali nije isključeno da mogu naići pirati. Svakako smo obučeni da čuvamo brod od napada, jer, da biste otišli u misiju nije dovoljno da to samo želite, već morate da budete i psihički i fizički spremni za tako nešto, a uz to prolazite i obuku - pojasnila je Popović. Nije bilo lako, kaže Popović, prihvatiti ovo zahtjevnu misiju, ali se ne kaje što je to učinila. - Tog 25. oktobra kad sam krenula na aerodrom, bilo mi je jako teško, priznajem. Napuštam porodicu i prijatelje, to je za mene bio neopisiv osjećaj. Do momenta kretanja na aerodrom nijesam puno razmišljala, ali sam pred kretanje shvatila da je sve stvarno - kaže Popovović dok se prisjeća dana kad se upustila u misiju. Iako su se brinuli za nju, navo-

U Africi stekla prijatelje za čitav život - Kao na filmu, vidite djecu i odrasle kako leže na ulici, vide im se rebra, jako su mršavi pa se zapitate kad su posljednji put imali pred sobom obrok. Ježim se kad se sjetim tih prizora, jer ti ljudi nemaju osnovne uslove za život - prisjeća se Popović, koja se nedavno vratila sa broda „Spikeroog“, koji je prevozio humanitarnu pomoć za stanovništvo Somalije di da su joj porodica i prijatelji bili najveća podrška da krene u tu avanturu, koja joj je donijela nezaboravno iskustvo. - Pozdravljam se sa njima, a ne znam hoću li ih ponovo vidjeti i kad. Iako uvijek na put ideš sa najljepšim mislima, opet nikad ne znaš što te može zadesiti. Nije mi bilo svejedno, bez obzira što su mi kolege već prenijele svoje iskustvo. Jedno je kad se dešava njima, a potpuno različito kad ti kroz to trebaš sam da prođeš - priznaje Popović. Međutim, u svemu tome nije bila sama. Kolege, koje su sa našom sagovornicom činile tim – njih 12, bili su kao porodica. - Ne možeš da se čuješ sa najdražima svakodnevno. Nemaš internet, nemaš ništa, nasred si okeana. Kad izađeš vidiš samo more. Svima je bilo jednako teško što su odvojeni od porodice. Neki kolege su propustile dječje rođendane, što im je vjerovatno teško palo - priča Popović. Kaže da u ljudima sa kojima je provodila pet mjeseci vidi prijatelje za čitav život. - Životni izazov je biti na tako malom prostoru toliko dugo. Zajedno smo uljepšavali dane jedni drugima, bila sam jedina žena u timu i bili su divni i pažljivi prema meni, to jako cijenim. I kad mi je bilo teško bili su tu da umanje bol, a kad sam

bila radosna i oni su se radovali sa mnom. Mislim da čovjek stvarno ne može da se požali kad ima takve ljude oko sebe kazala naša sagovornica. Nije lako, ističe ona, kad je čovjek sam. - Sve dosadi - knjige pročitaš, filmove odgledaš. Druženje je ono što ti najljepše ispuni vrijeme. Pomislila sam često da bih našla izlaz i da se desi nešto ružno kad imamo tu jedni druge - uvjerena je Popović.

različite kulture

Kaže da „nije bilo grke“ ni sa posadom koju su činili ljudi iz raznih krajeva svijeta. Posadu je činilo 15 članova. - Spremali su nam hranu ali moram reći da sam negodovala zbog začina koji nijesu ni približno blagi kao naši. Kombinacije su slatko – ljute, to mi nije prijalo ali sam morala da se naviknem - rekla je Popović. Navodi da je kuvar bio i u crnogorskom timu, te da je on spremao često palačinke, priganice i hljeb koji je mirisao na dom. - Nije mu bilo lako da na tim ogromnim temperaturama sprema, ali smo mu zahvalni što je to činio. Kad sam došla kući prvo sam pojela sarmu, koje sam se baš uželjela – kazala je Popović uz smijeh. Spremali su domaća jela za praznike: Novu godinu, Božić i za krsne slave. - Sve smo obilježavali i to je bio

Brigadni general Milutin Đurović sa predstavnicima Samostalnog tima za zaštitu broda (AVPD)

povod za slavlje. Skrenemo misli, zabavimo se, to su bili lijepi momenti - prisjeća se Popović. Dok su njeni kolege danonoćno čuvale brod, radile po smjenama, ona je liječila sve koje su na brodu. - To je brod, nema dijagnostike i ja sam bila jedina osoba koja je mogla da pruži pomoć ljudima kad se razbole. Ni tu vam, nije svejedno, jer može da se desi neka komplikacija, prosto, sami ste usred okeana. Obično su se žalili na oboljenja respiratornog sistema, digestivnog sistema, glavobolje, bolove u ušima i slično tome - istakla je Popović. Pojasnila je da je do infekcija moglo da dođe jer je posada bila u kontaktu sa saradnicima iz lučkih gradova koji su im dostavljali hranu i sve što im je potrebno za život na brodu. - Iako ste na brodu vi nijeste u potpunosti izolovani, jer posada komunicira sa agentima. Dovoljno je da izađete i da „zakačite“ virus - napominje Popović. Iako nijesu imali priliku da šetaju i obilaze, tužna je zbog prizora kojima je svjedočila u lučkim gradovima. - Siromaštvo je toliko izraženo, to je jezivo. Kao na filmu, vidite djecu i odrasle kako leže na ulici, vide im se rebra, jako su su mršavi pa se zapitate kad su posljednji put imali pred sobom obrok. Ježim se kad se

Slavica Popović

Ljekari se povežu sa pacijentima Dr Slavica Popović trenutno obavlja specijalizaciju u Institutu za javno zdravlje i ta „lično njena misija“ će trajati tri godine. - Zadovoljna sam jer imam mogućnost da učim i da radim, a epidemiologija me jako zanima i to je oblast koja je dobila na značaju pojavom korona virusa, a ljudi nijesu svjesni koliko je posao epidemiologa težak i važan - ističe Popović. Kaže da se iz Vojno medicinskog centra kao i Garnizonske ambulante Danilovgrad, gdje je radila kao ljekar opšte prakse, rado sjeća većine pacijenata. - Naravno, ne zapamtim svakoga. Ali vežeš se za pacijente naročito one sa teškim dijagnozama. Vjerujte da ljekari ne ostanu ravnodušni na takve stvari - govori Popović.

sjetim tih prizora, jer ti ljudi nemaju osnovne uslove za život. Iako ranije nijesam toliko o tome razmišljala, te scene su mi ostale urezane - prisjeća se Popović. Pita se zašto naš narod nije zadovoljan ovom zemljom koja mnogo toga može da pruži. - Imamo prelijepu zemlju i dosta mogućnosti, iako ih nekad ne koristimo na pravi način. Život više cijenim od kada sam ovo prošla - istakla je Popović. Prisjetila se kroz razgovor i momenta kad je ušla na brod. - Kad shvatiš da ćeš biti tu zatvoren pomisliš - ja ovo neću moći, a zapravo sve možeš. Da mi je prije nekoliko godina neko rekao da ću pet i po mjeseci biti na zahtjevnom zadatku

Predstavnici Samostalnog tima za zaštitu broda sa posadom

koji je podrazumijevao da čak više od mjesec provedemo u plovidbi, ne bih mu vjerovala. Izazov čini život zanimljivim i daje mu smisao, jer zona komfora čovjeku ne daje ništa. Bez rizika je život dosadan i ja sam zbog svog iskustva srećna ističe Popović. Trenutak kad se avion spustio na pistu podgoričkog aerodroma, našoj sagovornici je bio najljepši osjećaj na svijetu, jer kako kaže „gdje god da odeš, ipak je povratak kući ono čemu se najviše raduješ“. - Trebalo mi je vremena da se prilagodim na to da ustanem, izađem na terasu i vidim kopno. Bilo mi je neobično, priznajem - zaključuje Popović. k. JankOvić

10 Stav

Neđelja, 8. maj 2022.

POGLED SA STRANE: Rat i umjetnost, borba za preživljavanje nasljeđa

Putinov Blueberry Hill, Paso d ,,antihrist“ ne sme biti kažnjen. Zar nije antihrist? Zalud je Pol Mekartni iz Bitlsa na Crvenom trgu 2003. godine pokušao koncertom i pesmom ,,Povratak u SSSR“ da pomogne Rusima da zaborave na ideološku šizmu, versku netoleranciju i Hladni rat.

» Piše: dr Dragan VESELINOV

Kada poredite umetnički ukus Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog iz 2012. godine, pre napada Rusije na Krim 2014, svakako uočavate epohalnu razliku. Putin peva Blueberry Hill Fetsa Domina iz 1956. godine, dok Zelenski pleše Paso doble kao da je na profesionalnom takmičenju i komedijaši u rangu Benija Hila. Zelenski je odličan, ali on i jeste umetnik od rođenja, dočim Putin to nije, on je kao tajni policajac morao održavati kulturnu izolaciju SSSR-a što je moglo uticati na brzinu njegovog prilaska novom dobu. Putin je odrastao na marševskoj ,,Kaljinki“ a igrao je na ,,Sevastopoljskom valsu“, kao i Ukrajinci. Ali to ne znači da su godine koje je proveo kao prorektor Lenjingradskog univerziteta i saradnik Anatolija Čubajsa, jednog od glavnih stvaralaca Gorbačovljeve ,,Perestrojke“, ostavile na njega ništavan utisak .

PUTIN I DŽON LENON

KO SLUŠA PUTINA

Umetnička doraslost i genij ne mora biti u saglasnosti sa političkim sistemom i zatečenom kulturom. Duh istraživačke slobode je ličan, ma koliko ga sistem ograničavao i podsticao. Putin peva lirsku pesmu o ljubavi na brdu sa borovnicama u brzom taktu od tri četvrtine koja je bila omiljena na igrankama pre 80 godina, a komponovana Luisom, Stokom i Rozom u 1940. godini. Ceo svet ju je pevao u izvedbi Domina, ali je Putin nije izveo u naprednom stilu Elvisa Prislija, Litl Ričarda i strašnih Led Cepelin . I Bitlsi su je neformalno izvodili. Putin je peva u ambijentu hladne sovjetske estetike u pratnji crnačkog orkestra, a tapšu mu sa smehom Žerar Depardje, Kurt Rasel i njegova supruga Goldi Hon. Oni ne znaju da će dve godine kasnije Putin da ode u bratoubilački rat za Krim, a možda bi mu zbog toga Goldi Hon otpevala svoju pesmu ,,Ti me ne poseduješ“ iz filma ,,Klub prvih žena“, koju je izvela zajedno sa Dajanom Kiton i Betsi Midler.

MAKSIM GORKI I DŽEZ

U Sovjetskom Savezu je džez muzika bila zabranjena odlukom Komesara za javnu prosvetu Anatolija Lunačarskog na zahtev Maksima Gorkog početkom 30-ih godina XX veka. Gorki je kazao da ga muzika fox-trota podseća na zvuk pljoštimičnog pada blata na vodu, na njakanje magarca, na kreketanje žaba, na groktanje svinja, da saksofon zvuči kao gakanje pataka, da je džez bučna buržoaska muzika i opijat koji širi obesitizam, i da ga crnci izvode da bi zaboravili na stvarnost. Džez je kontrarevolucija. Sa njim su se, ali iz drugog razloga, složili Hitlerovi nacisti kada su džez zabranili 1938. godine za javno emitovanje sa rasnim objašnjenjem: da džez sviraju crni degenerici sa Davidovom zvezdom na prsima

Zelenski i Putin

Volodimir Zelenski je komičar. Komičar ne može biti diktator. A ako je diktator, ne može biti komičar. Nema veće razlike od te između njega i Putina. Ovaj rat je Zelenskom ugrozio sva zanimanja i kao komičara, i kao glumca, i kao maestralnog plesača. On ne smije ni da se smije jer je svuda oko njega tragedija, nema zašto da glumi jer pozorišta u Marijupolju više nema, a ne može ni da pleše jer se sada samo maršira. Sada je on jedino ratni predsjednik, a to je najteža uloga koju svakako nije želeo – nigger-jazz . I zabranili su saksofon kao simbola liberalne Amerike .

LENJIN JE DRUGAČIJI

Ali pod Lenjinom je bilo drugačije, bio je džez oduševljeno pozdravljen, jer je ta muzika bila krik potlačenih crnaca. Prvi džez koncert je održan u Moskvi 1922. godine i ruski muzičari su već gradili svoj stil. Obnavljao se tokom Drugog svetskog rata jer je vojska tražila optimizam u trupama. Opet je proganjan posle rata, kada je američka muzika shvatana kao buržoaska diverzija. A upravo tada je džez muzika krenula u Jugoslaviji u nezadrživi polet jer su jugoslovenski komunisti bili otvoreni prema internacionalnoj integraciji. Oduševljeno su pozdravili 1956. godine dolazak slavnog trubača Dizija Gilespija, koji je predvodio, kao šiitski bahaista, State Department Tour američkih islamskih džez muzičara koji su u vreme Ramadana naglasili smisao prožimanja kultura. Posle 60-ih prošlog veka je džez u SSSR-u stao nanovo cvetati, ali je upravo od 90-ih godina XX veka pretrpeo strašan udarac kada su crnci i moderna američka muzika shvaćeni kao subverzija ruskog duha, a muzičari bežali preko granice. Tada se Putin vratio u policiju i bio u vrhu ruske federalne tajne službe. Dakako, otvarala se

Rusija prema svetskoj muzičkoj zaostavštini, ali pod Putinom se zatvorila u nacionalistički, verski i ratni dekor. Nema kod njega demokratije, nema socijalne poetike protiv diktatorskog režima, nestaju trovanjem i hapšenjem opozicionari, a padaju i novinarske glave .

PANK MUZIKA I PUTIN

I baš te 2012. godine, kada je pred svoj ponovni izbor za predsednika Ruske Federacije pevao Blueberry Hill za Kurta Rasela i druge, Putin je uhapsio tri devojke iz pank grupe Pusi

Zelenski igra Paso Doble

rajot (Pussy Riots) jer su pozvale Majku Božiju iza tajnovitog oltara u moskovskoj Crkvi Hrista spasitelja da spreči njegov izbor za šefa države. I podsmevale su se dižući suknjice patrijarhu Kirilu zbog učestvovanja u Putinovoj izbornoj kampanji. Osuđene su tada na dve godine zatvora zbog navodnog huliganstva i uvrede religije, blasfemije. Tako su Putin i Kiril proglasili svoj politički program i svoju religiju za monopol. I proglasili su fantasmagoriju ,,verskih osećanja“ kao političku emociju

na koju druge političke i misaone struje nemaju pravo. Niko neće biti oteran na robiju zbog uvrede, recimo, socijal-demokratskih osećanja i, uostalom, ,,verska osećanja“ ne postoje, postoji verska ideologija, a ona nema imunitet na kritiku, karikaturu i satiru ma koliko joj bili privrženi. I ko je bilo kojim zakonom proglasio Crkvu za bezgrešnu, svetu, a sve ostale ideologije i ustanove za ,,grešne“. Naravno, svako ko Kirilu kaže da je ,,blesav“ može biti kažnjen za uvredu, ali onaj ko mu kaže da je

Kada poredite umjetnički ukus Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog iz 2012. godine, prije napada Rusije na Krim 2014, svakako uočavate epohalnu razliku. Putin pjeva Blueberry Hill Fetsa Domina iz 1956. godine, dok Zelenski pleše Paso doble kao da je na profesionalnom takmičenju i komedijaši u rangu Benija Hila

Iako neki biografi govore da je Putin voleo Bitlse, on je ostao nesposoban da prihvati svetsko-istorijsku zaostavštinu ideoloških poruka evro-američkog pop-rok muzičkog talasa iz 60ih godina XX veka. U njemu su i mnogi jugoslovenski muzičari učestvovali celim srcem. Bitlsi i taj globalni talas, koji se danas izučava na mnogim univerzitetskim katedrama, muzikom i poezijom je oslobodio svet od mračne atmosfere Drugog svetskog rata, humorom je raščarao monopolske ideologije i verski fanatizam, ublažio je blokovsku nuklearnu pretnju, proizveo je po prvi put omladinu sveta za izbornu političku snagu, ujedinio omladinu kapitalizma i socijalizma u džins klasu jednakih ljudi, pokrenuo otpor Vijetnamskom ratu i podržao antikolonijalne ustanke, čvrsto ustao protiv rasizma, pokrenuo je revoluciju seksualne slobode i slobodne ljubavi i braka, raširio je prostor za odlučan ulazak žena u javni društveni život i politiku, oslobodio pravo homoseksualaca na dostojanstvo, reafirmisao zajedničku svojinu uz zadružnu solidarnost i milost. I prva snažna ekološka partija u Evropi, nemačka die Grunen, je nastala 1979. godine na ujedinjavanju 250 zelenih grupa koje je snažno tokom druge polovine 60-ih inspirisao hipi pokret zahtevom ne jedino za očuvanjem prirode već i za svetsko razoružanje i ukidanje dva vojna bloka. Sve to je nepovratno učinjeno za svega osam godina - od 1962. do 1970. godine. Setite se, ko je na plaži u Sutomoru video Crnogorku 1960. godine da se skine u bikini i sama uđe u kafanu i naruči pivo? A danas? Od svega iz revolucije 60-ih Putin je, izgleda, sa strašću uzeo shvatanje slobodnog

Putin pjeva Blueberry Hill

Stav/U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 8. maj 2022.

doble Zelenskog Uklanjanje spomenika Maksimu Gorkom

SEDAMDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Rusija napada „Azovstal“ uz pomoć tenkova i artiljerije

Prije nekoliko dana je razjarena ukrajinska gomila razbila spomenik Maksimu Gorkom, ne samo zato što je bio Rus, već i zato što je opovrgavao ukrajinsku naciju i jezik, i gotovo zagovarao uništenje Ukrajinaca. Da, i zbog njegovog socijalističkog realizma u književnosti. To nije smjelo da se dogodi. Zatiranje spomenika, slika, muzike, književnih djela, igara, simbola i programa bivših ideologija vodi ka diskontinuitetu sa stvarnom istorijom i onemogućava nasljednike da izbjegnu ,,greške“ iz prošlosti

Čeličana i dalje pod paljbom ruskih snaga

Šest projektila pogodilo Odesu Razoreni Marijupolj

braka i tajnu proliferaciju dece. Nikada on neće otpevati Lenonov ,,Imagine“ .

ZELENSKI

Volodimir Zelenski je komičar. Komičar ne može biti diktator. A ako je diktator, ne može biti komičar. Nema veće razlike od te između njega i Putina. Ovaj rat mu je ugrozio sva zanimanja i kao komičara, i kao glumca, i kao maestralnog plesača. On ne sme ni da se smeje jer je svuda oko njega tragedija , nema zašto da glumi jer pozorišta u Marijupolju više nema, a ne može ni da pleše jer se sada samo maršira. Sada je on jedino ratni predsednik, a to je najteža uloga koju svakako nije želeo. Rat Rusije protiv Ukrajine prerasta u rat mržnji. Ona je slepa i razara mnoga dostignuća i sili na kolektivno brisanje istorije. Možda možemo biti sigurni da Zelenski neće dozvoliti uništavanje materijalne zaostavštine i kulturnog identiteta prošlih generacija iz sovjetske ere, što je nažalost krenulo. Pre nekoliko dana je razjarena ukrajinska gomila razbila spomenik Maksimu Gorkom, ne samo zato što je bio Rus, već i zato što je opovrgavao ukrajinsku naciju i jezik, i gotovo zagovarao uništenje Ukrajinaca. Da, i zbog njegovog socijalističkog realizma u književnosti. To nije smelo da se dogodi. Zatiranje spomenika, slika, muzike, književnih dela, igara, simbola i programa bivših ideologija vodi ka diskontinuitetu sa stvarnom istorijom i onemogućava naslednike da izbegnu ,,greške“ iz

Rat Rusije protiv Ukrajine prerasta u rat mržnji. Ona je slijepa i razara mnoga dostignuća i sili na kolektivno brisanje istorije prošlosti. Spomenici su i umetničko delo i sve što je stvoreno nosi razlog za opstanak. Naravno, na način koji ne slavi ono što je prevaziđeno. Spomenik Gorkom svakako može biti uklonjen sa mesta na kojem je u slavi podignut, kao što u Americi može biti uklonjen spomenik konfederalnom generalu Liju, kao što može biti uklonjen i spomenik Kolumbu, Titu, Isusu i stotinama drugih koji ih kroz vekove dobiše. Zašto ne uklonimo Isusove slike , pa on nije rekao nijednu reč protiv ropstva?! Ali jedan od načina odnosa prema prošlosti je zamislio protestant Martin Luter u XVI veku. Videvši kako njegov nekadašnji saborac, pop Tomas Mincer, vodi 1524/25. godine po stotinu hiljada seljaka da ruše dvorce i remek dela vajarstva , crkve, manastire, kipove, ikone i spaljuju verske knjige, biblioteke, muzičke instrumente - ustao je protiv toga i naredio da se sve ono što je neprilično njegovom shvatanju hrišćanstva sabira po magacinima. Mnogi ga nisu slušali, mnogo

toga je spaljeno kao što je u istoriji spaljeno mnogo biblioteka i narod ostao oslepljen neznanjem. Zbog njega su luterani stvorili muzeje, nazvavši ih imenom Zevsove i Mnemosinine ćerke Muze, da zaštite dela prošlosti kako bi nova omladina videla i učila šta više nije vredno pažnje a šta jeste. Neka se sa pravom grozimo i nacističkog real slikarstva i kiparstva, ali ne jedino iz sećanja predaka, već da ih vidimo svojim očima i zadrhtimo nad pretnjom nečovještva, mržnje i svireposti. Tako i Gorkom, šovinisti. Rušenje nije smelo ni ovde kod nas da se dogodi, a dogodilo se gotovo juče sa spomenikom Đuri Jakšiću. Zbog kritike Obrenovića, Đura je po kazni boravio godinu u manastirskoj školi u Liparu kod Kragujevca. Tada je, 1877. godine, ismejao kaluđere u tri strofe pesme Kaluđeri sa 12 kratkih stihova što deca u Srbiji u školama danas - ne uče. U XXI veku je ponovo kažnjen kada mu je navodno tamošnji arhimandrit Sava između 2004 i 2007. godine nekoliko puta bacao glavu sa Arambašićevog spomenika iz 1936. godine na smetlište. I kad god bi je policija vratila u manastir, neko bi je opet hitnuo na otpad. Sada je vraćena, do daljnjeg je tamo na postamentu. Jakšić je kaluđerima rekao da ih je video da su bludnici, da se prejedaju, pijanče, kunu vernike i da su licemeri. To je sve što sada možemo kazati Zelenskom, da, ma kakva bila muka, ne da spomenike.

KIJEV – Ukrajina preduzima diplomatske korake kako bi spasila branioce zarobljene u čeličani Azovstal u Marijupolju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On je izjavio da je više od 500 hiljada ukrajinskih državljana završilo u Rusiji. Visoki zvaničnik ruskog parlamenta rekao je u Hersonu, ukrajinskom gradu koji je pod kontrolom Moskve, da će Rusija ostati na jugu Ukrajine zauvijek, prenosi AFP. Šest projektila pogodilo je juče ukrajinski lučki grad Odesu, rekla je portparolka južnoga vojnog zapovjedništva Ukrajine. Nad Odesom se diže gust oblak crnog dima.

PREOKRET

Ministar SAD Antoni Blinken izjavio je juče da Putin pokušava da „preokrene istoriju kako bi opravdao svoj ničim izazvan i okrutan rat protiv Ukrajine“. – Dok rat ponovo bijesni u Evropi, moramo povećati našu odlučnost da se odupremo onima koji sada žele da manipulišu istorijskim pamćenjem kako bi ostvarili sopstvene ambicije – rekao je Blinken na 77. godišnjicu pobjede nad nacistima. – Obilježavajući kraj Drugog svjetskog rata, imamo svetu dužnost prema mrtvima: da govorimo istinu o prošlosti i da podržimo sve one u našem dobu koji se bore za slobodu – dodao je on. Kraj Drugog svjetskog rata obilježava se 8. maja, ali Rusija slavi sovjetsku pobjedu nad nacistima 9. maja. Moskva planira voj-

Zelenski: Ja sam predsjednik Ukrajine, a ne mini-Ukrajine Svaki mirovni sporazum s Rusijom zavisio bi od povlačenja ruskih snaga na svoje položaje prije invazije, rekao je ukrajinski predsjednik. Obraćajući se jednom londonskom think tanku, Volodimir Zelenski je rekao da je to minimum koji njegova zemlja može prihvatiti, piše BBC.

nu paradu i očekuje se Putinov govor o ratu u Ukrajini. Novi snimci pokazuju pripreme ruske vojske za veliku vojnu paradu koja će se u Moskvi održati u ponedjeljak 9. maja, kad Rusija slavi dan pobjede nad nacističkom Njemačkom. Ukrajinska vojna komanda saopštila je da je Rusija nastavila napad, uz pomoć tenkova i artiljerije, na fabriku „Azovstal“ u Marijupolju, prenosi Rojters. Nakon što su proruski separatisti iz Donjecka objavili da je juče iz čeličane „Azovstal“ u Marijupolju evakuisano 50 civila, tu informaciju potvrdile su i ukrajinske vlasti. Šef odjeljenja predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Andrij Jermak na Telegramu je objavio da je „evakuacija ljudi iz čeličane „Azovstal“ bila izrazito teška“. – Rusi su konstantno provocirali i nijesu prestajali pucati, objavio je Jermak, pa dodao: „No, uspjeli smo izvući 50 civila. Radi se o ženama, djeci i starijima“.

ZABRANA U NJEMAČKOJ

Berlinska policija zabranila je isticanje ruskih i ukrajinskih za-

Raketni udar na granici s Rusijom Dvije ruske rakete juče su pogodile lokacije u blizini granice s Rusijom u sjevernoj regiji Sumi, objavio je lokalni guverner Dmitro Živicki. U napadima na opštine Miropolske i Khotin ranjen je pogranični policajac, napisao

je Živicki na Telegramu. Ruske snage su se, podsjetimo, početkom aprila potpuno povukle iz regije Sumi, u koju su ušle na početku ruske invazije na Ukrajinu. Zasad nema više detalja o današnjim raketnim napadima.

Rusi ruše mostove da uspore protivofanzivu Ukrajinska vojska je prvi put objavila da su ruske snage počele rušiti mostove kako bi usporile ukrajinsku protivofanzivu na sjeveroistoku države. U svom posljednjem operativnom ažuriranju, Glavni štab je u subotu rekao da su na području istočno od Harkova ,,okupatori digli u vazduh tri mosta kako bi usporili protivofanzivna djelovanja odbrambenih snaga“, piše CNN i navodi da ovu tvrdnju nijesu mogli nezavisno provjeriti.

stava na spomenicima Drugom svjetskom ratu tokom obilježavanja godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, javlja BBC. Zabranjene su i zastave Donjecka i Luganska, te ruski ratni simboli ,,Z“ i ,,V“. Te zastave i simboli ne smiju se isticati sjutra i u ponedjeljak, objavila je berlinska policija. Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik bijesan je zbog zabrane, za koju je rekao da na isti način tretira žrtvu i agresora u ruskoj invaziji na Ukrajinu. – Šokirani smo činjenicom da je berlinska policija zabranila isticanje ukrajinskih zastava 8. i 9. maja. To je šamar Ukrajini i ukrajinskom narodu – rekao je Melnik.

12 Kultura

Neđelja, 8. maj 2022.

Navršilo se šest decenija otkako je Dušan Vukotić donio jedinog Oskara jugoslovenskoj kinematog

Veliki stvaralački pečat sa krunom na mapi Holivuda - Otišao je, kao i mnogi drugi, u potrazi za sredinom u kojoj će moći da ispolji svoj talenat. I, što je ne manje važno, da se razvija kroz kontinuiran stvaralački rad. U toj neprekidnosti je, uz ono što je nosio u sebi, sve. Očito da nije bilo onog srećnog prepoznavanja pojedinca i društva kojem pripada. Obrtom sudbine, na kraju života, odreći će ga se i oni kojima je donio slavu, pa će mu tako devedesetih godina biti zabranjen ulazak u Zagreb film – kazao je Martinović. Sličnog mišljenja je i Šahmanović. Napominje da je Vukotić u Zagreb otišao da studira arhitekturu i kao student se upoznao prvo sa karikaturom a kasnije i sa crtanim filmom. - Tamo je pronašao sebe. U Crnoj Gori ne bi imao uslova da realizije svoje zamisli kao autor crtanih filmova jer tada nije bilo uslova za tu vrstu filma, ali je koristeći svoj uticaj i znanje u tadašnjem Titogradu pokrenuo radionicu za razvoj animacije – kazao je Šahmanović. Da li bi ga bolji tehnički uslovi zadržali u Crnoj Gori, pitanje je čiji će odgovor ostati nedorečen. - No, jasno je da je bio svjestan ograničenja koja se ogledaju ne samo u tehničkoj bazi već i u saradnicima koji su, i za Vukotićev opus, bili i te kako važni. U svakom slučaju, baviti se filmom u Crnoj Gori, i u okvirima Jugoslavije, nije bilo lako – kazao je Martinović. Uprkos svemu, neosporno je da je Vukotićev uticaj na današnje mlade autore značajan i velik. - Dušan Vukotić je jedan od najznačajnijih autora u svijetu kada je animirani film u pitanju. On je jedan od prvih

Dušan Vukotić i Oskar koji je dobio za film „Surogat“

kulturi i identitetu se posvećivala posebna pažnja. Uprkos mnogim nekim limitima, u toj zemlji su stvorena planetarno ozbiljna umjetnička djela koja su danas neizostavni dio svjetske kulturne baštine. A do toga nije došlo slučajno, već je neko prepoznao važnost kulture – rekao je on. Sličan status, prema riječima reditelja Arsena AntoZABORAVLJEN na Ostojića, koji po Vukotićevom scenariju snima film Kritika za Vukotića kaže da „Kristalni otmičari“, poznati je individualnim pristupom reditelj ima i u Hrvatskoj. uspio da animacijom spoji - U jednom trenutku Dušan lirsko i irončno, dramsko i Vukotić je u hrvatskoj kinesatirično, tragično i komičmatografiji na određeni način no, realno i nerealno. Njegobio zapostavljen. Kada sada va filmografija broji oko 105 gledam, iz ove perspektive naslova – animiranoi s ovim znanjem koje je direklamnih, animiranih, jelom izgrađeno i na mom animirano-igranih i ne baš najboljem iskustvu igranih. u toj istoj kinematografiji, - Vukotićevo djelo se na čini mi se da je bila riječ o mnogo načina može činajobičnijoj ljubomori. tati kao važna intervenOni manje talentovani će cija u novu, poslijeratnu iskoristiti sve načine da Jugoslaviju pod Titom, uklone one bolje i uspješdok je Jugoslavija dogonije. To se dogodilo i Vuvarala društvenu tranzikotiću – rekao je on. ciju prema komunizmu i Međutim, posljednjih gopolitiku „nesvrstanosti“ dina neke stvari dolaze na iako je istovremeno bila reviziju. u ropstvu širih hladnoratovskih perspektiva. U - Ipak, svijest o njegovom Vukotićevom slučaju to dostignuću postoji, pa je značilo baviti se moralmladi uče o njemu i njenim, etičkim i političkim govo ime ostaje zapisano pitanjima u razigranim zlatnim slovima u hrvatpričama koje su radikaliskoj kinematografiji. Tešzovale američke žanrove ko mi je tačno reći koliko – navodi profesor Pol Vels, se izučava njegovo stvaa bilježi monografija „Za- Naslovnica monografije o djelu Vukotića, sa ralaštvo, ali nepobitna je portretom koji je uradio Dimitrije Popović boravljeni vizionar“. činjenica da je „Surogat“,

Scena iz filma „Surogat“

kao najpoznatiji predstavnik Zagrebačke škole crtanog filma, možda i jedini film s ovih prostora koji definitivno zaslužuje svoje mjesto u nekakvoj ekskluzivnoj svjetskoj istoriji filma. Time je i jedan od najvažnijih hrvatskih kulturnih proizvoda u prošlom vijeku,

a možda i u čitavoj hrvatskoj istoriji – rekao je Ostojić.

ODLAZAK I UTICAJ

Razloga zašto je, prije svega, Vukotić napustio Crnu Goru i pošao u Hrvatsku, prema riječima reditelja Andra Martinovića, bilo je više. I. MANDIĆ

Vukotić je rođen u Bileći, stasavao u Podgorici, a karijeru klesao u Zagrebu. Diznija je odbio rečenicom da bi prihvatanje njihove ponude bilo banalizacija umjetnosti, a Davidu Silvermanu, tvorcu brojnih epizoda „Simpsonovih“, bio je najveća inspiracija za filmove. Ipak, čini se da za života, ali i nakon što je preminuo, Vukotić ni u jednoj od ovih zemalja nije dobio status kakav je zavrijedio. Reditelj Senad Šahmanović, koji priprema dokumentarac o Dušanu Vukotiću, ocijenio je za Pobjedu da su Vukotićev lik i djelo nepravedno zapostavljeni, kako u Crnoj Gori tako i u Hrvatskoj, a u i drugim zemljama bivše države. - Veoma mali broj ljudi zna za njegov lik i djelo. Film koji se bavi njegovim životom i nasljeđem će djelimično ispraviti tu nepravdu, ali to bi trebalo da bude samo početak neke inicijative, koja bi morala da pokrene stvari koje su od suštinske važnosti za kulturu jedne zemlje. Jer, najznačajniji izvozni proizvod može, treba i na kraju mora da bude umjetnost – kazao je Šahmanović. Ipak, kako je dodao, vjeruje da će se te greške ispraviti. - Vjerujem da ćemo shvatiti koliko je kultura jedne zemlje važna, koliko je važno mladim ljudima omogućiti da stvaraju, koliko je važno voditi računa o kulturnoj baštini. U onoj, po mnogim elementima, moćnoj zemlji, milsim na bivšu Jugoslaviju,

T. MARIĆ

Prema sopstvenom kazivanju, Vukotić nije želio da ide u Holivud jer je smatrao da u konkurenciji sa Diznijem nema šanse za trijumf, dok monografija „Dušan Vukotić – zaboravljeni vizionar“ otkriva i drugi fakt – poznati umjetnik je koliko je mogao izbjegavao svečane ceremonije, pravdajući se riječima „nemam vremena, moram raditi“. Nagrada za „Surogat“ bila je svojevrsan presedan. Vukotić je bio prvi reditelj izvan SAD koji je dobio nagradu u ovoj konkurenciji. A, tadašnja Jugoslavija primila je vijest na različite načine. U Zagreb filmu, u čijoj je produkciji ovaj animirani film nastao, prema svjedočenju njegove udovice Lile Melite Andres-Vukotić za hrvatske medije, orgnizovali su proslavu na kojoj su mu umjesto kipića dali kutiju tadašnjeg deterdženta „oskar“. U Crnoj Gori objavljen je jedan članak, na pola strane tadašnje Pobjede.

ŠAHMANOVIĆ: Veoma mali broj ljudi zna za Vukotićev lik i djelo. Film koji se bavi njegovim životom i nasljeđem će djelimično ispraviti tu nepravdu OSTOJIĆ: U jednom trenutku Dušan Vukotić je u hrvatskoj kinematografiji na određeni način bio zapostavljen. Kada sada gledam, čini mi se da je bila riječ o najobičnijoj ljubomori MARTINOVIĆ: Mogli bismo olako reći da bi značio mnogo crnogorskoj kinematografiji, ali nikad se ne zna. Nije za nevjerovati, pogledamo li situaciju u kulturi danas, da bi bio suvišan

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Kada su glumci Glinis Džons i Džordž Hamilton, prije šest decenija, u Dolbi teatru pročitali dobitnika Oskara za najbolji animirani film, aplauz nije izostao, ali Dušan Vukotić nije bio tu da primi priznanje. Umjesto njega, zlatnu statuu, koju je zavrijedio „Surogat“ u, čak i za današnje tehničke uslove, izuzetno jakoj konkurenciji, preuzeo je njegov dugogodišnji prijatelj Vladimir Terešak, direktor Croatia filma.

Senad Šahmanović

Arsen Anton Ostojić

Andro Martinović

Kultura

Neđelja, 8. maj 2022.

grafiji za animirani film „Surogat“

Vukotić: Bio sam ponosan Za nagradu Američke akademije filmskih umjetnosti i nauke, Vukotić je, kako je navedeno u monografiji „Zaboravljeni vizionar“, saznao od Dragutina Kelmana, a on na Radiju London. - Bio sam ponosan, jer među pet filmova bio je i Diznijev „Aquamarine“, a „Surogat“ je bio prvi neamerički crtani film koji je dobio Oskara. Zaređali su se brzojavi, telefonske čestitke, retrospektive mojih filmova, brojna primanja koja prate jedan tako veliki događaj. Nedostajao je samo vatromet. Iako sam bio pozvan da prisustvujem proglašenju, nijesam otišao, jer ni ja, ni niko drugi nije vjerovao da u velikoj konkurenciji zlatna statuica može doći u Zagreb – govorio je Vukotić. Njegova radoznalost prema eksperimentisanju u redukciji svih elemenata u animaciji s ciljem naglašavanja komunikativne kreacije i poetske stilizacije urodila je plodom. - U animaciji nema uspjelog ostvarenja bez uspjeha u svim komponentama. Čitav moj stvaralački rad ostao je u sklopu filma. Za vrijeme svjetskog festivala u Zagrebu 1994. godine postavljena je izložba mojih originalnih crteža, skica, storiborda, idejnih rješenja. Sve je oživjelo. Opet je pjevušio lik iz „Surogata“ koji je tako nadahnuto interpretirao Ozren Depolo, a komponovao moj stalni muzički saradnik Tomislav Simović. Imao sam osjećaj da će mi moj napuvani čovječuljak reći „Hello Vud“ – kazao je Vukotić.

autora koji je u svijet animiranog filma uveo postmoderne tendencije, kada je dobio Oskara, u svijetu nije bilo značajnijeg autora od Dušana Vukotića. Ovi elementi, a i mnogi drugi su me motivisali da napravim film o njemu. Taj film, pored kreativne strane, jer je u pitanju kreativni dokumenatarac, predstavlja ozbiljan naučno-istraživački rad kad je u pitanju djelo planetarno značajanog umjetnika kakav je Vukotić bio. Takođe, bitan element ovog filma predstavlja status umjetnika u različitim političkim sistemima, njegov uspon i pad koji prati posljedice promjena društvenih okolnosti i uticaj na život umjetnika u takvim turbulentnim vremenima – kazao je Šahmanović. Vukotićevo djelo, i prema mišljenju Ostojića, bilo je umjetnička inovacija. - Mislim da se on volio igrati i da je uvijek tražio nešto novo, neki novi put ili način na koji će ispričati priču. Kratkometražni film „Igra“, koji je odmah nakon „Surogata“ bio nominovan za Oskara za najbolji kratkometražni animirani film, na određeni način predstavlja njegov umjetnički svijet – svijet igre, svijet djece, svijet spajanja i jednog i drugog (animiranog i igranog) i svijet prožet humanističkom idejom. Takav je i projekt „Kristalni otmičari; kao da se na kraju svog života išao vraćati nekim osnovnim postavkama iz rane faze svoje karijere, koja je za njega bila i umjetnički najuspješnija – kazao je on.

Njegov film, koji trenutno priprema u Pragu. budući da je u pitanju koprodukcija, svojevrstan je omaž Vukotićevom stvaralaštvu i podsjećanje na njegov lik. - Na ovom projektu radim službeno već deset godina, a intenzivno nekoliko godina. Na animatici radi četvoro ljudi, uz mene, od septembra prošle godine, bez prestanka i do sada smo stigli napraviti tek dvije trećine filma. Toliko je to zahtjevno i uzima vremena. A još nas čeka trostruko više posla. Ako premijera filma bude za četiri godine, mislim da ću moći biti zadovoljan – rekao je Ostojić.

Reditelj Vladimir Perović završio prvu fazu snimanja filma „Ova dobra zemlja“ PODGORICA – Prva faza snimanja dugometražnog dokumentarnog filma „Ova dobra zemlja“, reditelja Vladimira Perovića, završena je protekle nedjelje u produkciji Atomic Production iz Podgorice. Film je podržan na konkursu Filmskog centra Crne Gore. Snimanje i istraživanje terena počelo je u Boki Kotorskoj, a ekipu još čine Ivan Čojbašić (producent i kamerman) i Jelena Božović (izvršna producentkinja i menadžerka). – Duboko u izolovanosti surovog cuckog krša, čuo sam i snimio (za film „Žeđ kamenog mora“) misao: „Ova dobra zemlja, i ova dobra voda nas su upropastile! Da njig nije bilo, i mi bi ka’ i drugi pošli u svijet za boljijem životom!“. Taj veličanstveni paradoks, dostojan učenih filozofa, misao u kojoj je sažet cijeli život, iz usta nepismenog premudrog starca, progoni me otkad sam je čuo. Sličnih dubokih misli, jezgrovito sažetih u pamtljive sentence, čućete koliko hoćete – ako samo oslušnete naše brđane. Većina njih umom nadilaze fizičke granice svih brda, a rječnikom često nadmašuju i mnoge školovane. Ta misao o dobroj zemlji postala je – ideja vodilja za ovaj film – rekao je reditelj Perović. Prema njegovim riječima, nema sumnje da su čovjek i predio neraskidivo vezani, da se nekako stope, te da izgleda kako jedno proizilazi iz drugoga. – Kao da se krš/planina nekako transformiše u izgled, u po-

Čovjek i predio su neraskidivo vezani

Vladimir Perović na snimanju novog filma

gled, u riječ svakog brđanina. Oni su u stanju da moćno pripovijedaju – o svemu: od običnog života do smisla postojanja čovjeka, od banalnih rutina, dnevnih poslova, muka, sve do dubljih misli o čovjeku, moralu, stvarnosti, svijetu, vremenu, vasioni, pa čak do egzistencijalističke zapitanosti malog zemnog stvora ispod velike ka-

NVO Teatar mladih radi na novoj predstavi

ZNAČAJ

A, šta bi Vukotić predstavljao crnogorskoj kulturi danas, prema riječima Martinovića, pitanje je koje će ostati enigma. - Mogli bismo olako reći da bi značio mnogo, ali nikad se ne zna. Nije za nevjerovati, pogledamo li situaciju u kulturi danas, da bi bio suvišan. Zašto bi nas neko podsticao da budemo bolji, tražio od nas više?! Sjetimo se, pak, da je svojevremeno imao ulogu i u školi animacije organizovanoj u Titogradu, iz koje su izašli takođe vrijedni autori (Ranko Radovanović, Nikica Raičević, Vesko Brajović i drugi). Tada je napravljen i Jugoslovenski festival animiranog filma, ali, da se vratim na priču sa početka, uskoro je sve stalo. Nema kontinuiteta, traju samo njegovi filmovi – kazao je on. Svetlana VIŠNJIĆ

Vladimir Terešak u ime Dušana Vukotića prima Oskara, 1962. godine

pe nebeske – rekao je Perović. Prva faza snimanja i istraživanja trajala je šest dana, sa početnom tačkom iznad Prčnja. Od Budve do Vrmca, sa pogledom na Dobroćansku stijenu, pa preko Ćeklića, Prijekog počivala i Dobre gore, do Petrovog dola. Četvrti dan obilježila je Orijenska tura i veličanstvenog platoa Subre „Vilino guvno“.

– Posljednja dva dana ove faze filma uspješno su nas upoznala sa likovima i njihovim životima u Tuzima, koje ćemo snimati na Kučkim planinama sa ovcama, kao i dogovori za snimanja na Prokletijama, što će biti najveći izazov za ovu filmsku ekipu. Druga faza snimanja očekuje se krajem maja – navodi se u saopštenju producenta. R. K.

Na Cetinju predstavljena knjiga „Mrak – Jevanđeoski nacionalizam“

Belada: SPC ne priznaje zakone Probe nove predstave „Noć tribada“

Važnost emancipacije žena u Crnoj Gori PODGORICA – NVO Teatar mladih započeo je rad na novoj predstavi „Noć tribada“, u režiji Branka Ilića, a uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope uz program „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019–2022“. Tema je rodna ravnopravnost, emancipacija žena, sloboda izbora. Pored EU, partneri su i Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti i Centar za kulturu iz Tivta. Komad „Noć tribada“ napisao je Per Olov Enkvist, a uloge igraju Jelena Simić, Ivona Čović, Lazar Đurđević i Branko Ilić. Scenografkinja je Vana Prelević, kostimografkinja Tijana Todorović. – Cilj projekta je da se kroz umjetničku – pozorišnu formu približe teme koje su aktuelne u crnogorskom društvu, te da se afirmiše borba za istinskom ravnopravnošću između žena i muškaraca i važnost emancipacije žena u Crnoj Gori. Inspiracija za ovaj komad bio je kontroverzan odnos prema ženama koji je imao čuveni švedski književni stvaralac August Strindberg. Radnja komada prati njegov odnos prema supruzi i njenim odlukama i postupcima, koji su suprotni njegovoj volji. Akcenat priče je na disfunkcionalnom muško-ženskom odnosu u kom muškarac pokazuje netrpeljivost prema ženinim izborima, pravima i emancipaciji. Posebno zanimljiva je okolnost socijalnog sloja kom pripadaju junaci komada, a to je visoki društveni sloj, društvena elita. Ova činjenica podržava tezu da tema rodne neravnopravnosti i rodnog nasilja postoji među svim društvenim grupama, kako među siromašnim, tako i među bogatim, uglednim, poznatim članovima društva – navodi se u saopštenju NVO Teatar mladih. Premijera predstave planirana je za kraj maja u Etno džez klubu „Sejdefa“ u Podgorici i u Centru za kulturu Tivat u Tivtu. S. V.

CETINJE – Predstavljanje knjige „Mrak – Jevanđeoski nacionalizam“, autora Nikole Belade, priređeno je u biblioteci „Njegoš“ na Cetinju. Promocija knjige i dinamičan razgovor sa autorom pružio je odgovore na brojna pitanja koja zaokupljaju crnogorsku javnost duži niz decenija. Između ostalog, Belada je istakao da je pitanje položaja CPC kao naše matice koja čini kontinuiranu identitetsku instituciju na kojoj počivaju temelji Crne Gore – pitanje kojem moramo sa pravnog aspekta prići ozbiljno. – U svim prethodnim decenijama od 1918. godine pa do danas SPC je rušilački i remetilački faktor koja ne priznaje zakone države Crne Gore. Takođe, ona predstavlja glavnog uzurpatora više od 650 sakralnih objekata u Crnoj Gori od kojih su mnogi izgubili svoj prvobitni izgled, čime je na brutalan način spomeničko blago naše države nepopravljivo uništeno – rekao je Belada. On se osvrnuo i na međunarodnu pravnu praksu koja jedino priznaje zakon i legitimitet pravno valjanih dokumenata. Takođe, iznio je mnoge teze iz pravne nauke i pravne misli čime je svojom knjigom dao gotovo jedinstveni pravni pečat. Dodao je da bi volio da njegova knjiga, kao skup pravnih i istorijskih dokumenata, posluži državi Crnoj Gori za sva pitanja vezana za status i pravni položaj CPC, ali i za demistifikaciju SPC koja na sve načine pokušava da izigra zakone Crne Gore u svoju korist kako bi širila ideju velikosrpskog nacionalizma. Sa autorom je razgovarao književnik i publicista Božidar Proročić, dok je moderatorka bila kulturološkinja Saša Božović. R. K.

Promocija knjige Nikole Belade na Cetinju

14 Povodi » Pišu: Gordan STOJOVIĆ i Ivan M. IVANOVIĆ Do prije svega nekoliko godina unazad veoma malo se znalo o našim iseljenicima u Latinskoj Americi. Na žalost i danas šira javnost ima dosta šturo poznavanje tematike koja se odnosi na staru emigraciju, te specifičnosti koje se tiču onih koji su, sve do sredine prošlog vijeka, iseljavani u Latinsku Ameriku. Kao primjer navešću da danas u SAD, iako je tamo jednako brojna kao i ona u Latinskoj Americi, ne postoji niti jedna aktivna organizacija koja okuplja isključivo potomke starih iseljenika, treće, četvrte, pete generacije, a da ne govorimo o potomcima „pionira“ iz Luiziane i vremena zlatne groznice u Kaliforniji ili na Aljasci. Brojni su razlozi koji mogu objasniti u manjoj ili većoj mjeri ove činjenice, ali konkretno kada je riječ o Meksiku mislim da je glavni razlog starost emigracije u generacijskom smislu te generalno manje prisustvo tradicije okupljanja i čuvanja identiteta kod emigrantskih zajednica kakve postoje npr. u Argentini ili Urugvaju. Najveći broj potomaka iseljenika iz Crne Gore živi u državi Sonora, potom slijede Donja Kalifornija, zatim Federalni distrikt Meksiko Siti, ali ima ih i u državama Halisko i Sinaloa. Procjena je da danas u Sonori ima nekoliko stotina porodica porijeklom iz Crne Gore.

ISTORIJA SONORE

Savezna meksička država Sonora je druga po veličini od ukupno 31 meksičke savezne države. Od oko 3.200 km međunarodne granice koje dijele SAD i Meksiko nešto manje od 600 km je granica Arizone i Sonore. Sonora je poznata po istoimenoj pustinji po kojoj je i dobila ime, a koja se prostire na okolne države u Meksiku kao i SAD. Prvi kontakt Evropljana sa današnjom teritorijom države Sonore vezuje se za početak XVII vijeka i dolaska Jezuita koji otvaraju svoje prve misiones u ovom dijelu Meksika. Cijelu tu oblast Španci su nazvali provincija Nueva Navara kao dio svog kraljevstva Nueva Espanja sve do 1648. godine od kada se koristi današnji naziv Sonora. Španski uticaj nastavlja da raste tokom narednih godina dolaskom emigranata iz ove zemlje a posebno tokom XVIII vijeka za vrijeme otkrića srebra i drugih minerala u blizini Alama. Španska kolonizacija završava se 1821. godine nakon završetka meksičkog rata za nezavisnost kada države Sonora i Sinaloa i stiču svoju nezavisnost. Godine 1831. Sonora donosi svoj prvi

Neđelja, 8. maj 2022.

Pogled ka našim iseljenicima u Meksiku

Kako su Pavlovići o Priča koja je najviše zaboravljena je svakako ona o ,,kraljevima narandži“ (Los Reyes de la Naranja) - porodici Pavlović, porijeklom iz Rijeke Reževića. Među njima prednjači Lukas Pavlović koji je, može se slobodno reći još u dvadesetim godinama prošlog vijeka, posjedovao multinacionalnu kompaniju kao i njegov brat Felipe Pavlović. O uticaju i velikom prestižu porodice Pavlović još od početka 20. vijeka svjedoči to da je Luka bio počasni konzul Kraljevine SHS, kao i da je bio veoma blizak prijatelj sa meksičkim predsjednikom Alvarom Obregonom

Prvo okupljanje u Sonori i osnivanje crnogorske zajednice Meksika i Kariba, avgust 2017.

Ustav kada se i zvanično razdvaja od Sinaloe i svoju prijestonicu postavlja u Ermosilju koji to ostaje do danas. Svoj ekonomski procvat Sonora doživljava za vrijeme predsjednika Porfirio Diasa tokom 19. vijeka prije svega zbog razvoja željeznice kojom dolazi do povezivanja sa SAD i ostatkom Meksika. Za ovaj period posebno je značajno naglasiti dolazak kineske emigracije koja je imala poseban uticaj na izgradnju pruge. Krajem XIX i početkom XX vijeka razvijaju se rudarska industrija, posebno željeza a ekonomski rast pratio je i razvoj poljoprivrede na koju su značajno uticali emigranti sa ovih prostora. Međutim ekonomski razvoj pratili su i mnogi sukobi kako religijski tako i sa indijanskim stanovništvom koje se zbog toga često i iseljavalo u Arizonu. Osim toga veoma je važno naglasiti i sukobe sa američkim vlasnicima rudnika pa možemo reći da je Sonora imala veliki uticaj u Meksičkoj revoluciji 1910. godine. Ovdje moramo posebno pomenuti generale koji su imali svoje baze u Sonori a od kojih su neki

Špiro Pavlović u Sonori 1928.

kasnije i bili predsjednici Meksika a to su: Alvaro Obregon, Adolfo de la Uerta, Abelardo Rodrigez, Benhamin Hil i Plutarko Eias Kaljes. Nakon revolucije nastavljen je ubrzan ekonomski razvoj. Na to su posebno imali uticaj razvoj gradova u blizini granice a posebno velike državne poljoprivredne reforme kao što su čišćenje vegetacije u blizini rijeka kako bi se stvaralo plodno zemljište i izgradnja niza velikih kanala za navodnjavanje. Razvoj ove grane pratili su razvoj tehnologije, sektori proizvodnje i rudarstva. Međutim moramo naglasiti i loše strane ovog razvoja a to je porast uticaja narko kartela, ilegalni prelazak ljudi u SAD i militarizovanje cijele pogranične zone.

EMIGRANTI IZ CRNE GORE

Bivši crnogorski ambasador u Argentini sa iseljenicima

Kolonija emigranata, porijeklom iz Crne Gore, koja je pristigla u Sonoru je jedna od najmanje istraživanih i poznatih u našoj javnosti, a ujedno i jedna od naših najbolje asimilovanih zajednica u novom

Pismo Luke Pavlovića predsjedniku Meksika

svijetu. Uvijek aktuelna tema američko – meksičke granice odnosno graničnog pojasa Arizone i Sonore dosta je usko povezana sa ljudima koji su u ovaj dio svijeta pristigli iz raznih djelova naše zemlje, ali svakako u najvećem broju iz Paštrovića, odnosno sa teritorije opštine Budva. Priča koja je najviše zaboravljena je svakako ona o „kraljevima narandži“ (Los Reyes de la Naranja) - porodici Pavlović porijeklom iz Rijeke Reževića. Među njima prednjači Lukas Pavlović koji je, može se slobodno reći još u dvadesetim godinama prošlog vijeka posjedovao multinacionalnu

kompaniju kao i njegov brat Felipe Pavlović. O uticaju i velikom prestižu porodice Pavlović još od početka 20. vijeka svjedoči da je Luka bio počasni konzul Kraljevine SHS kao i da je bio veoma blizak prijatelj sa meksičkim predsjednikom Alvarom Obregonom o čemu svjedoči i telegram u kojem ga obavještava: „Cijenjeni prijatelju, kao novogodišnji poklon današnjim ekspresom šaljem vam pet kašeta narandži, primite srdačne pozdrave, dragi prijatelju, uz najbolje želje“. Na ekonomski razvitak Sonore u drugoj polovini XIX vijeka poseban značaj imala je poljoprivreda. Na ovoj teritoriji uzgajale su se žitarice, povrće i velika količina voća a naročito narandži. Sam početak uzgoja ovog voća potiče još iz doba jezuitski misionara i karakterisao je izuzetan kvalitet pa ne čudi sto su se poljoprivrednici iz ove države opredijelili da je gaje i izvoze u ostatak Meksika i u inostranstvo značajne količine. Put porodice Pavlović do Sonore bio je veoma interesantan. Pavlovići su porijeklom iz Rijeke Reževića, odnosno Paštrovića u blizini Budve koja je u to vrijeme pripadala Austrougarskoj monarhiji. Kao i većina familija iz ovog dijela Primorja bavili su se ribanjem i uzgojem maslina. Nakon smrti oca, mlađa braća su preko Grčke stigla u Njujork odakle su otišli za Arizonu gdje su radili kao rudari. Godine 1894. stižu u Sonoru gdje počinju da rade na sakupljanju i klasifikovanju narandži za jednu firmu iz Kalifornije. Nakon određenog vremena i druga dva brata Stevan i Špiro stižu u Ermosiljo gdje počinju da rade na plantažama familije Rivera.

U narednim godinama Pavlovići postaju veoma uticajni u Sonori, kako u socijalnom tako i političkom životu. U tom periodu aktivno učestvuju u izbornim kampanjama, druže se sa ministrima i guvernerima i sklapaju brakove sa ćerkama uticajnih familija iz Sonore. Za vrijeme svog puta u Jugoslaviju Lukas je od strane kralja Aleksandra I bio imenovan i za konzula Jugoslavije gdje će ostati do svoje smrti 1957. godine. Ono što je i najvažnije je da su se Lukas i Felipe i sami opredijelili za uzgoj i prodaju naradži kada su osnovali svoju firmu „L. J. Pavlovich and Brother, Wholesale Orange Exporters“ koja se bavila prodajom narandži u Ermosilu, jugu Sonore, Sinaloi, SAD i Kanadi. Već početkom XX vijeka proširili su svoju proizvodnju i u tom trenutku su posjedovali 62 plantaže narandži. Nakon osnivanja druge firme „Pavlovich y Hermano“ podijelili su svoju prodaju na četiri dijela i to: a) lokalno tržište, b) regionalno tržište, c) nacionalno tržište i d) međunarodno tržište. Interesantno je pomenuti i da su u tom trenutku sarađivali sa još jednim velikim prodavcem narandži takođe sa ovih prostora a to je Elias Luketich (Ilija Luketić) vlasnik „Luketich Company“. Na kraju, možemo zaključiti da su tokom kraja XIX i početkom XX vijeka postali ne samo najznačajni nego i tehnički najmoderniji proizvođači narandži u u Sonori pa su ih popularno nazvali „kraljevi narandži“ u Ermosilju, gradu koji je poznat po nadimku „grad narandži“.

PRVA ŽENA GUVERNERKA

Svjedok velikog uticaja, koji i danas ima porodica Pavlović, je aktuelna guvernerka meksičke savezne države Sonore Klaudija Pavlović, kćerka Mihaila Pavlovića Suđića, inače prva i jedina žena koja obavlja funkciju guvernera u 32 meksičke države. Klaudija Pavlović nije jedina iz porodice Pavlović koja je slavna u Meksiku, tu je i producent Gaston Pavlović, kojeg šira publika sigurno bolje zna preko poznatih filmova „Sun Dogs“ i „Irishman“ među ostalima. Gaston Pavlović je osnivač svjetski poznate producentske kompanije „La fabrica del cine“ i više puta je izjavio da planira film čija bi radnja bila posvećena njegovim korijenima. Pavlović danas živi na relaciji Los Anđeles – Meksiko Siti. Izuzetno je poznat i Huan Pavlović (Juan „JC“ Pavlovich), popularni kuvar kao i u

Povodi

Neđelja, 8. maj 2022.

osvojili Sonoru Jedno od okupljanja porodice Pavlović

tom dijelu Meksika jedan od najpoznatijih tradicionalnih lanaca restorana Palominos koje je osnovao don Cesar Pavlović. Na listi poznatih iz Sonore je svakako i reditelj Alejandro Sugich (Suđić) poznat po svojim ostvarenjima „The Day of the Lord“ , „Helena“ i drugim. U Sonori se pominje mnogo prezimena iz Crne Gore i u to sam imao prilike da se uvjerim skoro na svakom koraku dok sam tamo boravio u do sada jedinoj istraživačkoj posjeti ovoj koloniji. Kroz razgovor sa potomcima iseljenika zapisao sam da su u Sonori živjele ili žive porodice Rafailović, Rado-

Prva meksička guvernerka Klaudija Pavlović

vić, Kuljača, Mitrović, Miković, Leverda, Gojnić, Kostić, Suđić, Pavlović, Raspopović, Vuković i druge. Danas potomci, koji su prvi put zakoračili na teritoriju

Gaston Pavlović, čuveni meksički producent

Sonore, došavši u novi svijet, žive širom Meksika i SAD. U gradu Ermosiljo, u Sonori, postoji i groblje gdje su sahranjeni mnogi naši emigranti, a

koje je svjedok brojnosti i veoma važna polazna tačka za sva buduća istraživanja i popisivanja našeg iseljeništva u tom dijelu svijeta.

Ostatak Meksika

Jedino aktivno udruženje koje djeluje u Meksiku osnovano je upravo u glavnom gradu Sonore Hermosilju 2017. godine, ali ima sjedište u Meksikaliju u saveznoj državi Donja Kalifornija (California Baja) gradu koji se nalazi na samoj granici sa SAD. Glavni spiritus movens ovog udruženja je porodica Kuljača, a posebno gospođa Karina Kuljača Morales koja je posjetila Crnu Goru i mjesto porijekla porodica Kuljača i Mitrović. Susreo sam se, tokom istraživanja naše emigracije, u Meksiku sa dvije vrijedne knjige koje su posvećene iseljeničkim sudbinama na putovanju iz Crne Gore ka Meksiku, jedna je djelo oca ugledne univerzitetske profesorice i slavne matematičarke dr Radmile Bulajić, a druga je, na sreću, prije nekoliko godina prevedena i objavljena u Crnoj Gori „Moja Crna Gora“ ili u originalu „Montaña Negra“ čiji je autor Alexandra Reyes Hajduković posvećena njenom djedu koji je, usljed događaja, koji su uslijedili nakon 1918. godine, kao politički emigrant iz Crne Gore, stigao u Meksiko prethodno boraveći u Brazilu. Knjiga Alexandre Reyes Hajduković je postala veoma čitana tokom protekle decenije među potomcima naših emigranata u zemljama španskog govornog područja zbog izvanredno dobrih opisa istorijskih okolnosti i naravno zato jer su mnogi naši ljudi mogli poistovijetiti iseljenič-

ke sudbine svojih predaka sa knjigom. Potomaka crnogorskih iseljenika ima i u svijetu finansija, jedan od najuglednijih bankara mlađe generacije Ilija Zogović suvlasnik je finansijske ustanove i predsjednik investicione banke sa sjedištima u SAD i Meksiku. Saša Montenegro (Aleksandra Aćimović-Popović) je svakako jedna od najpoznatijih meksičkih glumica svog vremena. Inače rođena u Italiji u emigrantskoj porodici 1946. godine, porijeklom iz Kuča, koja se prvo nastanila u Buenos Ajresu pa Mendozi da bi potom svoju impozantnu karijeru nastavila u Meksiku od 1970. godine do danas, inače poznata je i kao supruga pokojnog meksičkog predsjednika Hosea Lopesa Potrilja. Meksička kolonija nije velika kao ona u Argentini, ali je svakako i mnogo manje istražena. Postoje indicije o veoma starim iseljeničkim grupama iz Boke Kotorske koje su stizale do obala Meksika još u 18. vijeku baš kao što imamo i talas novije emigracije iz protekle dvije decenije uglavnom visoko obrazovanog kadra koji radi uglavnom u američkim kompanijama u Meksiku, ali i hotelijerskoj grupaciji Karisma, koja takođe posluje i u Crnoj Gori. Istovremeno nekoliko porodica porijeklom iz Crne Gore proteklih godina napuštajući Venecuelu, nakon ekonomskog kolapsa, naselilo se na teritoriji Meksika. •

Arena

16 Telekom 1. CFL Mornar nakon tri vezane pobjede dočekuje Rudar

FSCG

Nastaviti dobar niz Mornar

Rudar

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: SRC ,,Topolica”. Kapacitet: 3.000. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Paunović i D. Vujović. Početak: 18 sati Vukčević Pajović

Muzurović Stevanović Kaluđerović Ćetković

Seratlić

Kajević Grbić

Škrijelj Raičević

A. Golubović

Marko Ćetković vjeruje u novi trijumf Mornara

PODGORICA – Fudbaleri Mornara skoro osam mjeseci čekali su na pobjedu u ulozi domaćina. Ali, dočekali su je u najvažnijem momentu protiv Zete, a uz dva brejka, protiv Podgorice i Jezera, Barani su sada mirni, jer imaju šest bodova više od Rudara, koji je u zoni baraža. Upravo danas na ,,Topolicu“ stiže Rudar, što je prilika za Mornar da nastavi pozitivnu seriju, da ovjeri opstanak, a uz povoljne rezultate drugih utakmica čak i da ostane u borbi za četvrto mjesto… – U dobroj smo formi, a to dokazuju i rezultati. Uspjeli smo da napravimo tri vezane pobjede i to u tri meča protiv ekipa koje su iz donjeg dijela, tako da smo upravo u tim utakmicama pokazali kvalitet i dokazali da ne treba da strepimo za opstanak – kazao je iskusni vezista Marko Ćetković. Barani su sa devet bodova ,,živnuli“, pobjegli od opasne zone, a dobar finiš sezone može ih dodatno lansirati na tabeli. Ipak, potrebno je da Mornar protiv Rudara pokaže da je loš niz na ,,Topolici“ zaista prošlost.

– Neće biti lako. Rudar se još nada da može izbjeći baraž. Imaju dobru ekipu, sa nekoliko mladih i veoma kvalitetnih igrača, tako da nas očekuje još jedan zahtjevan duel. Ipak, nakon što smo konačno prekinuli dugi post na svom terenu, vjerujem da ćemo nastaviti sada ovaj pozitivan niz rezultata – naglasio je Ćetković. Mornar čak pobjedom ima šansu da se primakne poziciji koja vodi u Evropu. – Treba ići korak po korak. Sada nam je u fokusu samo duel sa Rudarom. Moramo dobro otvoriti meč, pokazati veliku ozbiljnost, imati maksimalnu koncentraciju i nastojati da sve dogovoreno sprovedemo u djelo. Svjesni smo šta nas čeka, ali smo izuzetno motivisani – jasan je Ćetković.

POZITIVAN STAV RUDARA

Rudar će u preostala četiri kola pokušati da nadoknadi tri boda zaostatka za zonom spasa. Ključne bitke počinju od gostovanja na ,,Topolici“... – Pred nama je teška utakmica. Kako nama, tako i domaćinu – bodovi su jako važni. Mornar

Živković

Bojović

Popović

M. Golubović Peličić Čavor

Prenkočević Krneta

Banović Helić

Trener Andrija Delibašić

Trener Srđan Nikić

bi pobjedom napravio možda i presudni korak ka opstanku, dok mi jurimo Jezero i Barane. Spremni smo. Očekujem da svi momci pruže maksimum, a ako to bude slučaj – možemo do uspjeha – rekao je kapiten Milija Golubović. Obje ekipe u međusobni duel ulaze u dobrom raspoloženju. Pljevljaci su u prošloj rundi savladali Petrovac, dok su momci Andrije Delibašića u seriji od tri trijumfa. – Domaćin je digao formu, igra dobro, ima igrače koji u svakom trenutku mogu da riješe meč. Ipak, gledamo sebe. Rezultat i od nas zavisi. I mi smo napredovali otkad je došao novi šef Nikić. Nadam se da ćemo danas ostvariti epilog koji će nam popraviti šanse da izbjegnemo baraž – poručio je vezista Rudara koji može da pokrije i mjesta u zadnjoj liniji. R. P – D. K.

Neđelja, 8. maj 2022.

Zeta se nada da bi protiv Budućnosti mogla da se po

Zadovoljio pobjeda bi

Donedavno je nada samo tinjala, četiri kola prije kraja prvenstva je na vrhuncu. Zeta je pobjedom nad Podgoricom prethodne subote prišla direktnom konkurentu na samo bod, a danas bi mogla da ga preskoči i prepusti mu ,,fenjer“. Potrebno je ,,samo“ da se ,,poklope“ dva rezultata - da Lješkopoljci kod kuće ne pobijede Jezero, a da ,,vukovi“ na svom terenu pobijede Budućnost. Mnogo teži se čini zadatak koji ima prvi crnogorski šampion, naročito zbog kadrovskih problema s kojima se suočava. - Biće mnogo teško jer imamo nekoliko povrijeđenih i suspendovanih igrača - Tuzovića, Đurovića, Roganovića, golmana Karadžića, Zahorulka... Ali mislim da ni Budućnost neće biti kompletna, tako da je sve moguće - rekao je trener Dragoljub Đuretić. Zeta je dugo čekala da uhvati priključak u borbi za baraž, sada je ,,tu“ i nada se novom iskoraku. - Kad toliko dugo juriš zaostatak i svedeš ga na bod, logično je da samopouzdanje poraste. Što se tiče volje, htjenja, zalaganja... toga od početka nije nedostajalo. Nadamo se dobrom rezultatu, a to je sve osim poraza - istakao je Đuretić. - Budućnost nam dolazi u goste poslije dva odlična meča u Kupu protiv Sutjeske, da su tako igrali cijele sezone možda bi oni kao lideri odmakli konkurentima. Doći će na ,,Trešnjicu“ rasterećeni, da se izigraju, dok smo mi pod moranjem. Obećavamo maksimalnu borbu, vidjećemo za koliko će biti dovoljno. ,,Vukovi“ su već jednom ove sezone zaustavili Budućnost, u novembru je na ,,Trešnjici“

Raspored i tabela PETROVAC: Petrovac - Iskra NIKŠIĆ: Sutjeska - Dečić GOLUBOVCI: Zeta - Budućnost PODGORICA: Podgorica - Jezero BAR: Mornar - Rudar 1. Sutjeska 2. Budućnost 3. Dečić 4. Iskra 5. Petrovac 6. Mornar 7. Jezero 8. Rudar 9. Podgorica 10. Zeta

32 32 32 32 32 32 32 32 32 32

22 8 18 6 13 11 13 6 10 12 10 11 11 5 9 8 6 9 6 8

(17h) (17h) (18h) (18h) (18h)

2 59:19 74 8 65:39 60 8 48:38 50 13 41:40 45 10 45:47 42 11 28:36 41 16 36:44 38 15 33:49 35 17 32:56 27 18 31:50 26

bilo 0:0. U avgustu je bilo 5:1 za ,,plave“, dok su u martu morali da se dobro namuče 2:1. - Budućnost je kvalitetom rame uz rame sa Sutjeskom, a po brzini su ispred svih. Imaju hitre bekove i krila, kreativan vezni red, iskusne igrače i bisera poput Đukanovića. Borićemo se, iako nam nedostaje mnogo igrača. Pobjedom bismo se približili baražu, ali kao što sam rekao bio bih zadovoljan i bodom protiv takvog rivala - poručio je Dragoljub Đuretić.

,,PLAVI“ RELAKSIRANI

Budućnost može relaksiranije da odigra finiš prvenstva nakon što je postalo jasno da će ligaški dio takmičenja završiti na drugoj poziciji. Sezona se za ,,plave“ svela na odbranu trofeja Kupa, s tim što dres podgoričkog kluba obavezuje fudbalere da uvijek idu na pobjedu.

- Gostovanje Zeti je za nas uvijek teško. Tabela možda govori drugačije, jer smo mi na drugoj poziciji, a rival na posljednjoj, ali svi se sjećamo da smo kiksali upravo u Golubovcima u prvom dijelu dok smo jurili Sutjesku - rekao je

Podgorica u meču izuzetnog značaja dočekuje Jezero

Prvi od četiri meča za spas Podgorica igra danas protiv Jezera, dok Zeta dočekuje Budućnost. Međutim, u taboru Lješkopoljaca fokusirani su samo na svoj meč protiv Jezera. – Porazom od Zete zakomplikovali smo situaciju. Došli smo do pozicije da moramo u finišu sezone da igramo za spas. Mislim da ovaj klub po mnogo čemu zaslužuje elitu, tako da moramo nastojati da taj cilj sprovedemo u djelo. Iako smo u negativnoj seriji, pokušaćemo protiv Jezera da nagovijestimo izlaz iz krize, a svaki bod sada je dragocjen – rekao je Halil Muharemović, ofanzivac Podgorice. Jezero još nije završilo posao

Bodovi imperativ FSCG

PODGORICA – Fudbaleri Podgorice dočekuju Jezero u meču izuzetnog značaja. Podgorica je propustila šansu protiv Mornara, zatim je poražena od Zete, tako da četiri kola prije kraja ima samo bod više od posljednjeplasiranog tima iz Golubovaca. To znači da će tim, koji je otvorio sezonu nastupom na evropskoj sceni, juriti bodove da ne bi direktno ispao iz lige.

izuzetno težak meč. Ali, igramo na svom terenu i vjerujem da možemo dokazati da smo bolji i da možemo do pozitivnog ishoda – naglasio je Muharemović.

ZA PREKID SLABOG NIZA

Sa duela Podgorice i Jezera na ,,DG areni“

oko opstanka bez baraža, jer je nakon poraza od Mornara sada na samo tri boda od Rudara. Zbog toga se u Lješkopolju

očekuje zanimljiv i otvoren meč. – Jezero je ove sezone znalo da iznenadi mnoge favorite, Bu-

dućnost, Dečić, Iskru. Jasno je da su u drugom dijelu sezone nakon dolaska nekoliko igrača još jači, tako da nas očekuje

Nakon odlične, uslijedila je slaba serija koju Jezero želi da prekine na „DG areni“. Plavljani su vezali tri poraza i još uvijek strahuju od baraža. Za sada, ipak, zavise od sebe, a luka spasa biće realnija ukoliko ostvare pozitivan rezultat protiv Podgorice. – Siguran sam da ćemo igrati dobro. Da još jednom dokažemo da nijesmo slučajno tu gdje jesmo, a to znači da nam je blizu opstanak bez igranja baraža. Optimisti smo, s obzirom na to da uvijek tako nastupamo i razmišljamo, a bez obzira na to o kojem je rivalu riječ. Tako će biti i ovog puta. Svi očekujemo pobjedu. Nije uopšte važno ko

Podgorica

Jezero

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 4.000. Sudija: D. Vujisić. Pomoćnici: M. Đukić i A. Đikanović. Početak: 18 sati Ivezić Đajić

Bulatović

Boljević

Bajović

Unkašević

Maraš

Vuković

Čelebić

Sentoku

Mrvaljević Faust

Bošnjak

Mendi Adžović

Lambulić Đurković Vuković Dedić

Radunović V. Radenović Asanović

Trener Vojislav Pejović

Trener Mladen Lambulić

će se upisati u strijelce. Važno je da tresemo protivničku mrežu. Ako dobijem šansu, uradiću sve da budem, prije svega, od koristi ekipi, a onda i da budem strijelac – rekao je rođeni Plavljanin, Edis Redžepagić. R. P – D. K.

Arena

Neđelja, 8. maj 2022.

Sutjeska bez rezultatskog opterećenja dočekuje Dečić

omjeri s posljednjeg mjesta

D. MALIDŽAN

Zeta

Budućnost

(4-3-3)

Stadion: Trešnjica. Kapacitet: 2.300. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: V. Todorović i D. Dević. Početak: 18 sati Velimirović

Đ. Vukčević

Ceklić

Đukanović

Terzić

Maraš

Radusinović

Petrović

Ivanović

Ražnatović

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: U. Rašović i M. Vlahović. Početak: 17 sati

Trener Dragoljub Đuretić

Matanović

Bubanja Knežević

Nikač

Vučić

Pešukić

Bećiraj

Marušić

Vuljaj

Slavlje fudbalera Sutjeske na prošlom meču s Dečićem

Božanović

Nikolić

Đeljaj

Drešaj Martinović

Trener Aleksandar Nedović

čeka na kraju sezone, a to je finale Kupa. Mislim da igramo dobro, da se nalazimo u odličnoj formi, ali znamo da uvijek može bolje i trudimo se da uvijek budemo bolji poručio je 21-godišnji defanzivac. Ražnatović neće biti u prilici da pomogne saigračima u odlučujućem meču za pehar masovnijeg takmičenja - 29. maja protiv Dečića pod Goricom. Hitronogi bek dobio je parni žuti karton u revanšu polufinala kraj Bistrice. - Naravno da mi je žao što neću igrati u finalu, to je najljepša utakmica u sezoni, još se igra na našem stadionu. Međutim, biću najveći navijač. I uopšte ne sumnjam u moje saigrače, vjerujem da ćemo odbraniti trofej Kupa zaključio je Ražnatović. Ne. K - D. K.

Stijepović

Augusto

Adžić

Dragojević

Drešković

Drinčić

Grivić

Raspopović Dakić

(4-3-3)

Giljen

Raičković

Mirković

Dečić

(4-3-3)

Đinović

Miranović

Đukanović

igrom, a pobjeda se tada ne dovodi u pitanje - jasan je mladi reprezentativac. Podgoričani nijesu kompletni... - Sve utakmice do kraja prvenstva će nam služiti za podizanje forme za ono što nas

Sutjeska

P. Vukčević Krstović Burzanović

lijevi bek Andrija Ražnatović, koji nastavlja: - Očekujem tvrdu utakmicu, rival želi opstanak u ligi i sigurno će biti agresivan, ali mislim da se mi nalazimo u dobrom ritmu i da treba samo da nastavimo sa našom

Da prvenstvo završe u velikom stilu D. MALIDŽAN

bi ih i remi, bila bingo

Duel Ražnatovića i Krstovića u prethodnom okršaju na ,,Trešnjici“

Telekom 1. CFL

NIKŠIĆ – Sutjeska je obezbijedila titulu u Telekom 1. CFL i današnji meč sa Dečićem za domaćina nema apsolutno nikakav rezultatski značaj, ali kraj Bistrice vjeruju da će odigrati na zavidnom nivou i pripisati još tri boda. Vjerovatno će nekoliko posljednjih prvenstvenih mečeva trener Milija Savović iskoristiti da isproba još neke varijante, da provjeri na koga će to Sutjeska naredne sezone moći ozbiljno da računa kao obaveznog ,,bonus“ igrača, priključi možda još nekog omladinca prvom timu, ali i da vidi s „kojom sabljom“ izlazi na evropsku scenu vrlo brzo. - Moramo se ponašati kako dolikuje šampionu i Sutjesci, ali je jasno i da neće biti takmičarskog naboja kakav postoji kada su obavezni bodovi. Cilj nam je kao i u svakom meču, da osvojimo sva tri boda, da nastavimo sjajnu seriju započetu lani u šampionatu. Imaćemo i više debitanata, nekih talentovanih od starta, a koji do sada nijesu dobijali zavidnu minutažu - riječi

su Savovića. Dečić se drugu godinu zaredom plasirao u finale Kupa, jasno je da ima kvalitet, da će biti motivisan, a u gostujućem sastavu igraju i tri bivša nikšićka prvotimca, Nikolić, Božović i Marušić. Dušan Vuković je jedan od momaka koji će vjerovatno zaigrati od početka. I optimista je. - Ne bi valjalo da posustanemo u finišu, a vjerujem i da će svi mlađi igrači koji dobiju priliku danas da zaigraju od starta meča biti maksimalno motivisani. Sad je na nama da tražimo svoje mjesto u timu. Titula je obezbijeđena, pehar je vraćen u Nikšić, ali tek slijede veliki izazovi. Dečić je uvijek motivisan kada igra protiv nas i toga smo svi svjesni - riječi su mlađanog prvotimca novog šampiona Dušana Vukovića.

RASTEREĆENO DO USPJEHA

Dečić je posljednjih sedmica u sjajnoj formi. Tuzani su to dokazali pobjedama u derbijima protiv Iskre, Budućnosti, te plasmanom u finale Kupa.

Tući

Dragojević

Trener Milija Savović

Trener Vladimir Janković

Četiri kola prije kraja Dečić ima osam bodova više od Petrovca, čime je jasno da će ovaj tim drugu godinu zaredom igrati Evropu. Zbog toga potpuno rasterećen dolazi kraj Bistrice, ali želi nastavak pozitivne serije. – Napravili smo sjajnu uvertiru pobjedama protiv Iskre i Budućnosti, a onda u revanšu polufinala Kupa ostvarili ono što je bio cilj – stigli do finala, tako da će Dečić opet igrati za trofej, što je sjajna stvar. Mislim da iz utakmice u utakmicu djelujemo sve bolje, tako da ništa nije slučajno – kazao je defanzivac Tuzana Ilija Martinović. Sutjeska je eliminisana iz Kupa, ali je dominantno stigla do titule. – Jasno je da je to ekipa sa velikim kvalitetom. Znamo šta nas očekuje, ali idemo sa jasnim ciljem da ostvarimo još jedan pozitivan rezultat – podvukao je Martinović. Ra. P - R. P.

Petrovac i Iskra u direktnom obračunu za četvrto mjesto i Evropu

Cijela sezona staje u ovih 90 minuta ,,Nebo-plavi“ na petom mjestu imaju tri boda manje od današnjeg rivala i moraju da pobijede ukoliko žele da se domognu pozicije koju drži tim iz Danilovgrada, a koja vodi u kvalifikacije za Ligu konferencije. Remi bi ostavio kakvu-takvu nadu, poraz otklonio sve dileme. - Čeka nas utakmica sezone - jasan je Marko Marković. - Samo pobjeda ostavlja nas u igri za četvrto mjesto. Iskra nam ne leži ove sezone jer smo izgubili sve tri utakmice i nadam se da je ovo momenat da ih savladamo, time i učinimo trku za Evropu neizvjesnom do kraja. Petrovac igra promjenljivo ovog proljeća, daleko od forme u kojoj je bio jesenas, ali nije izgubio korak za Iskrom najviše zahvaljući tome što ni ,,crveno-

F. FILIPOVIĆ

Cijela sezona Petrovca staje u današnjih 90 minuta s Iskrom na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“.

ČETIRI FINALA ZA ISKRU

Marko Marković (lijevo) na prethodnoj utakmici s Iskrom

bijeli“ nijesu blistali u drugoj polusezoni. - Nijesmo na zavidnom nivou u

ovom dijelu sezone, ali bismo pobjedom protiv Iskre vratili vjeru u mogućnosti ekipe. Nadam se

da će tribine biti pune i da će nam navijači pomoći da ostvarimo cilj - kazao je Marković.

Serija loših rezultata dovela je Iskru do eliminacije iz Kupa i ugrozila plasman u Evropu preko prvenstva. Danilovgrađani su izgubili čak šest od posljednjih osam utakmica, a danas gostuju direktnom konkurentu za ino scenu. Jasno je da novi negativan epilog nije opcija za ,,crveno-bijele“. - Nijesmo ušli u finale Kupa, ali ostale su nam četiri utakmice u ligi - praktično četiri finala. Prvo je protiv Petrovca kojeg poštejemo, kao i njihovog trenera. Ali, ove sezone smo ih pobijedili tri puta i ne vidim razlog da to ne uradimo ponovo. Izašli smo iz serije teških mečeva iz kojih smo mogli mnogo toga da naučimo, vidimo gdje smo griješili. Za nas više nema popravnog - svaki aut, korner, faul, sve je bitno. Moramo biti pravi kako bismo ostvarili cilj - rekao je trener Milivoje Novović. Dobar rezultat na Jadranu očekuje i kapiten Miloš Bakrač.

Petrovac

Iskra

(4-2-3-1)

Stadion: ,,Mitar Goliš”. Kapacitet: 1.500. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Radulović i I. Bogdanović. Početak: 17 sati Radulović

Osmanović

Živanović

Mikijelj Ivanović

Vukčević

Tačibana

Marković Zvrko

Vujović Bašić

Sekulić Dijaš

Perović Kojašević

Pavlićević

Šahman

Bakrač

Kumburović

Šaletić

Pešukić

Kordić

Trener Nikola Rakojević

Trener Goran Jovanović

- Pred nama je teška utakmica. Ove godine imamo pozitivan bilans protiv Petrovca i potrudićemo se da nastavimo taj trend. Idemo na pobjedu koja bi nas približila evropskoj sceni - kazao je jedan od najboljih defanzivaca lige. Ne. K - B. K.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 8. maj 2022.

Barani bolji od SC Derbija i u drugom me

Mornar p

Mornar SC Derbi

Fudbal - Telekom 1. CFL 17.00: Petrovac - Iskra

Radost igrača i stručnog štaba Jedinstva

Druga liga, 33. kolo

Bjelopoljci u eliti! Jedinstvo Mladost DG Fudbal - Premijer liga 15.00: Arsenal - Lids 17.30: Mančester s. - Njukasl

Fudbal - Holandska liga 14.30: AZ Alkmar - Ajaks 16.45: Fejenord - PSV

Fudbal - Liga 1 13.00: Mec- Lion

Fudbal - Liga 1 20.45: PSŽ - Troa

Fudbal - Liga 1 15.00: Anži - Bordo 17.00: Lorien - Marsej

Fudbal - Hrvatska liga 17.00: Rijeka - Hajduk Fudbal - Hrvatska liga 20.00: Dinamo - Osjek

Fudbal - Primera 14.00: Hetafe - Rajo Valjakano 18.30: Espanjol - Osesuna 21.00: Atletiko M. - Real M.

Fudbal - Serija A 20.45: Verona - Milan

1 1

zom na pragu opstanka. Domaći su vodili golom Babića, ali su Kotorani u nastavku uspjeli da naprave preokret i dođu do bodova, da ostanu u borbi za treće mjesto.

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Idrizović u 55. (Jedinstvo), Harada u 68. minutu (Mladost). Žuti kartoni: Idrizović, Cvijović (Jedinstvo). JEDINSTVO: Š. Kolić, Ćulafić (od 61. Ivanović), Idrizović, Hajrović (od 76. Mušović), Korać, Dulović, Dacić, D. Kolić, Šćepanović, Banda (od 34. Krulanović), Cvijović. MLADOST DG: Raičević, Pejović, D. Mugoša (od 76. Tešović), Škrijelj (od 61. Peruničić), Boričić, Banićević (od 46. Popović), Harada, Naoaki (od 90. Medenica), Stanisavić, M. Mugoša (od 61. Boričić), Orahovac. Tri kola prije kraja sve je jasno – Jedinstvo će naredne sezone igrati Prvu ligu! Bjelopoljci nijesu uspjeli da trijumfuju, ali su bodom uz novi poraz Arsenala i teoretski osigurali prvo mjesto. Jedinstvo je tako sjajnu sezonu krunisalo na pravi način, a Prva liga će konačno dobiti još jednog člana sa sjevera.

PODGORICA – Teren Trening kampa FSCG. Gledalaca: 50. Sudija: Lazar Čađenović. Strijelci: Perović u 34, Bigović u 51, Grbić u 83. i Vujičić u 85. minutu. Žuti kartoni: Tomašević, Mujović (Cetinje). CETINJE: Vuksanović, Bacan, Vuković, E. Dinoša, Bogićević, Nikočević, Mudreša (od 46. Marković), Jovanović (od 75. Mujović), K. Dinoša, Ljuca, Tomašević. IGALO: Kulinović, Đurđević (od 62. Vujičić), Dajević, Bigović (od 80. Kovačević), More (od 89. Đilović), Mučalica, Kopitović (od 80. Ilić), Perović, Grbić, Popović (od 62. Đurković), Kosać. U utakmici bez rezultatskog značaja Cetinje je nastavilo seriju poraza, dok je Igalo potvrdilo mjesto u zlatnoj sredini.

Grbalj Bokelj

Berane Titograd

1 2

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Babić u 29. iz penala (Grbalj), Macanović u 49. i Kovinić u 60. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Babić, Damjanović, Vilotijević (Grbalj), Marković, Macanović, Obradović (Bokelj). GRBALJ: Bećić, Babić, Mladenović, Čađenović (od 68. Tmušić), Pajović, Bralić, Radović (od 79. Savković), Radulović (od 58. Vilotijević), Damjanović (od 68. Vučetić), Vujović, Carević (od 78. Petović). BOKELJ: Aković, Kovinić (od 86. V. Čavor), Marković, Alhasan, Popović, Macanović, Obradović, Batuta, Škrijelj (od 46. Braletić), Jeknić, Sklender (od 46. P. Čavor). Bokelj je brejkom ostao u trci za baraž, dok je Grbalj i pora-

Cetinje Igalo

0 4

1 0

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Luka Pejović. Strijelac: Tmušić u 44. minutu iz penala. Žuti kartoni: Guberinić (Berane), Spahić, Rosandić (Titograd). BERANE: Aković, Čikić (od 69. Đurišić), Tmušić, Nedić, Mićunović, Guberinić, Marsenić (od 86. Bojičić), Vulević, Santos, Vukićević, Tomović. TITOGRAD: Rosandić, Bracanović (od 87. Đaković), Božović, Spahić, Ajković (od 80. Turusković), Dapčević, Vukčević (od 46. Marković), Radević (od 59. Šušić), Vujisić (od 59. Smolović), Mugoša,



Tabela 1. Jedinstvo 33 22 9 2 61:12 75 2. Arsenal 33 18 10 5 47:27 64 3. OFK Mladost DG 33 16 10 7 46:32 58 4. Bokelj 33 14 12 7 38:20 54 5. Kom 33 16 6 11 47:38 54 6. Igalo 33 13 7 13 48:33 46 7. Berane 33 12 5 16 31:45 41 8. Grbalj 33 6 11 16 29:47 29 9. Cetinje 33 6 3 24 23:74 21 10. OFK Titograd 33 3 5 25 19:61 14 U narednom kolu (15. maja) sastaju se: Mladost – Kom, Arsenal – Berane, Titograd – Cetinje, Igalo – Grbalj i Bokelj – Jedinstvo.

Adrović. Berane je došlo do pobjede u utakmici bez rezultatskog značaja. Pogodio je Tmušić sa bijele tačke u samom finišu prvog dijela, dok je Titograd nastavio seriju poraza…

Kom Arsenal

2 1

PODGORICA – Stadion Koma. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Radulović u 18. i Dujović u 79. (Kom), Došljak u 43. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Radulović, Hot (Kom), Radenović, S. Mršulja, Dragićević (Arsenal). KOM: Radošević, Petrović, I. Vukčević, Mirković, Filipović (od 60. Knežević), Pavićević (od 46. Dujović), Vujošević, Radulović, Hot (od 75. Mujović), M. Vukčević, Golubović. ARSENAL: Nikčević, Dragićević (od 63. Mališić), Kordić (od 63. Vujačić), Došljak, Radenović (od 74. Krivokapić), Bulatović, Stijepović (od 74. Montenegro), Mirković (od 82. Bojanić), Todorović, Manojlović, S. Mršulja. Kom je uspio da trijumfuje u derbiju i uz kiks Arsenala da smanji zaostatak za treće mjesto. Tivćani su se porazom i definitivno našli u baražu, a veliki trijumf Zlatičanima donio je rezervista Dujović u finišu meča. Poslije meča, igrači Koma su saopštili rukovodstvu kluba da do izmirenja dugovanja (dvije plate) neće trenirati. Priredio: R. PEROVIĆ

Poslije meča sa Arsenalom, igrači Koma su saopštili rukovodstvu kluba da do izmirenja dugovanja (dvije plate) neće trenirati

81 69

BAR – Dvorana: „Topolica“. Gledalaca: 257. Sudije: Vojinović, Savović, Vuković. Rezultat po četvrtinama: 24:22, 26:17, 17:18, 14:12. MORNAR: Mihailović 17 (21), Mićović 8, Jeremić 13 (1-1), Živanović 2 (2-2), Šehović 9, Smit 16 , Rakočević 2, Lazić 11 (2-1), Marljukić, Vesković, Miković 3, Vranješ. SC DERBI: Nil 10 (2-2), Megi 14 (1-1), Pavlićević 4, Vučeljić, Slavković 15 (4-3), Hadžibegović, Starovlah, Vujisić 2, Baćović 10 (3-1), T. Ivišić 2, Ilić 4 (2-0), Kamenjaš 8 (4-2). Ako u ABA ligi nijesu uspjeli da budu ispred SC Derbija, košarkaši Mornara Barsko zlato isti epilog nijesu dozvolili u domaćem prvenstvu – izabranici Mihaila Pavićevića su u dva meča eliminisali „studente“ u polufinalu plej-ofa Prve A lige Crne Gore i prvi izborili plasman u finale, gdje čekaju boljeg iz drugog polufinala između Budućnost Volija i Podgorice. Nakon što je trojkom Aleksandra Lazića uz zvuk sirene u srijedu slavio u „Kući košarke“ u Podgorici (76:73), Mornar je u „Topolici“ rutinski slavio 81:69 i stavio tačku na ovu polufinalnu seriju. Još se ne zna kada će početi druga polufinalna serija, niti je

poznat termin finala plej-ofa, jer Budućnost u utorak počinje polufinale plej-ofa ABA lige sa Partizanom, koje bi, u slučaju eliminacije, najranije mogla da završi 15. maja. Tek nakon toga bi mogla da igra sa Podgoricom, pa bi Mornar finale mogao da dočeka tek krajem mjeseca. U slučaju da Budućnost uđe u finale regionalnog takmičenja, na finale plej-ofa bi moglo da se čeka do sredine juna! Ključ uspjeha Barana u oba THE SUN

Sport na

Tod Boli, budući vlasnik Čelzija

Amerikanci kupuju Čelzi Čelzi će uskoro dobiti novog vlasnika. U pitanju je grupa koju vodi Tod Boli, suvlasnik bejzbol ekipe Los Anđeles Dodžers, koja je dala ponudu od 4,25 milijardi funti (4,97 milijardi eura) za kupovinu aktuelnog prvaka Evrope, objavio je londonski klub. – Očekuje se da će prodaja biti finalizovana krajem maja uz pribavljanje svih potrebnih regulatornih odobrenja – piše u saopštenju kluba objavljenom kasno u petak. Čelzi mijenja vlasnika nakon što je Roman Abramovič stavio klub na prodaju u martu nekoliko dana prije nego što je Velika Britanija uvela sankcije zbog ruske agresije na Ukrajinu pokrenute 24. februara. Ruski oligarh poručio je da neće

potraživati sredstva od kredita koje je klub uzeo tokom njegove 19-godišnje vladavine, te da će sav prihod od prodaje ići žrtvama rata. Čelzijeva licenca ističe 31. maja i klub je faktički na ivici opstanka. Sve će biti riješeno prodajom američkim vlasnicima, a da je priča skoro gotova potvrđuje to što je Tod Boli juče s tribina ,,Stemford bridža“ posmatrao meč ,,plavaca“ sa Vulverhemptonom. Navodno, novi vlasnici će platiti 2,5 milijarde funti za dionice kluba i time ,,odmrznuti“ bankovni račun za donacije u dobrotvorne svrhe, a preostalih 1,75 milijardi funti namijenjene su za ulaganje u engleskog premijerligaša. Vlasničku promjenu moraju da odobre Fudbalski savez Engleske (FA) i Vlada Velike Britanije.

Arena

Neđelja, 8. maj 2022.

Sportski miks 19

eču polufinala plej-ofa Prve A košarkaške lige Crne Gore

Džastin Kobs

Mornar Barsko zlato/Media Pro

prvi finalista

meča je igra u odbrani, jer su SC Derbi sveli na mali broj poena, posebno u drugom meču, imajući u vidu da su Podgoričani u ABA ligi prosječno po utakmici ubacivali 81 poen. Međutim, Mornar je i šuterski bio raspoložen, ubacio je 12 trojki (48 odsto šuta), uz procenat od skoro 60 odsto šuta iz igre. Imao je i ukupno više skokova (30-26), asistencija (22-18) i ukradenih lopti (9-7), dok su gosti jedino bilo uspješ-

niji u ofanzivnom skoku (6-2), a imali su i manje izgubljenih lopti (12-17)… Tako je Mornar šesti put zaredom, a sedmi ukupno, došao do finala, u kojem je 2018. godine uspio da osvoji titulu… Prvu četvrtinu su obilježile dvije serije ekipa, prvo SC Derbija od 8:0 za vođstvo od 13:6, onda Mornarova od 13:0 za 19:13. Do kraja četvrtine su gosti uspjeli da smanje zaostatak na posjed (24:22).

Meč u „Topolici“ bio je rezultatski neizvjestan do sredine druge četvrtine, kada su Podgoričani prvo, serijom 9:0, izjednačili na 31:31, a potom i na 33:33, košem Alekse Ilića. Mornar je tada dodao gas poveo i do poluvremena ubacio 50 poena, a SC Derbi ostavio na 39, za 11 razlike na polovini meča (u posljednjem minutu druge dionice je bilo 50:37). Vasilije Baćović je sa 10 poena u trećoj četvrtini vratio „studente“ u igru i bio najzaslužniji što je njegov tim prišao na „minus šest“ (60:54), ali je uslijedio odgovor domaćina, koji je parcijalom 12:3 u na sedam minuta prije kraja poveo 15 razlike (72:57). Ekipa Andreja Žakelja se nije predala, trojkom i dodatnim bacanjem Flečera Megija prišla na 75:69, na dva minuta i tri sekunde do kraja, ali je upravo američki bek šuter u sljedećem napadu izgubio loptu za mogući potpuni priključak. Sve dileme je otklonio Sead Šehović koji je na asistenciju Lazića realizovao zicer... Vladimir Mihailović je bio najefikasniji u Mornaru sa 17 poena, Tejlor Smit je ubacio 16, Marko Jeremić 13, a Lazić 11. Kod gostiju je najbolji bio Andrija Slavković sa 15 poena, Megi je ubacio 14, a Erik Nil i Baćović po 10. S. J.

PREMIJER (36. KOLO): Težak poraz Junajteda

Liverpul je posustao u šampionskoj trci sa Mančester sitijem. ,,Redsi“ su noćili na čelu Premijer lige, ali bi remi s Totenhemom (1:1) mogao da ih košta titule. Ekipa Jirgena Klopa ima isti broj bodova kao Siti, koji danas (17.30 h) dočekuje Njukasl i ima šansu da odmakne tri boda. Pobjedom bi ,,građani“ tri kola prije kraja prvenstva došli na korak od odbrane trona. Liverpul je napadao protiv ,,pijevaca“, imao veći posjed, više šuteva, ali je morao da se zadovolji bodom nakon što su gosti od 56. minuta bili u prednosti. Kejn je pasom za Sesenjona izigrao odbranu domaćih, a Son na drugoj stativi dočekao savršen pas za rutinsku realizaciju. Klop je reagovao uvođenjem Žote i Cimikasa, Totenhem rijetko prelazio centar, da bi izjednačenje stiglo u 74. kada je poslije šuta Dijasa lopta ,,zakačila“ Bentankura i završila iza leđa Ljorisa. Nastavio je Liverpul da napada svim silama, ali je bunker Antonija Kontea odolio svim pokušajima ,,redsa“. Čak je Totenhem mogao i do novog vođstva. Mančester junajted je doživio novu blamažu ove sezone - ,,crveni đavoli“ su na gostovanju Brajtonu izgubili čak 4:0, a moglo je da bude ubjedljivije... Tim Ralfa Rangnika, koji će na kraju sezone preuzeti ulogu konsultanta, a klupu prepustiti Eriku ten Hagu, doveo je u pitanje plasman u Ligu Evrope jer ima šest bodova, ali i dva meča više od sedmoplasiranog Vest Hema. Kakav god bude epilog, biće ovo najlošija sezona Junajteda u istorji Premijer lige. Nikada nije osvojio manje bodova (može da osvoji najviše 61), a primio je čak 56 pogodaka, najviše

Twitter/Premier league

Kiks Liverpula koji može da odluči šampionsku trku

u istoriji kada je u pitanju elitni rang engleskog fudbala. Uz to, ove sezone je ostvario najmanje pobjeda (16, a odigraće još jedan meč). - Bila je ovo užasna utakmica za nas, od prvog do posljednjeg minuta. Jedino što treba da uradimo je da se izvinimo za ovu partiju i poraz koji je ponižavajući - rekao je Rangnik. - Jednostavno smo nadigrani i nijednog trenutka nijesmo bili konkurentni. Morali smo da budemo kompaktni, to sam govorio igračima, ali to se nije desilo. Ne bih rekao da me nijesu slušali, već da jednostavno nijesmo mogli da zaustavimo rivala. Čelzi je remizirao s Vulverhemptonom (2:2), Brentford bio ubjedljiv protiv Sautemptona (3:0), Kristal Palas je upisao minimalac u duelu s Votfordom (1:0), dok je Aston Vila u gostima bila uspješnija od Barnlija (3:1). Ne. K.

Plejmejker Budućnost Volija pred start polufinalne serije plej-ofa ABA lige sa Partizanom

Kobs: Ne pobjeđuje uvijek najbolji tim

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija privode kraju pripreme za start polufinalne serije plej-ofa ABA lige, u kojoj će igrati sa Partizanom, koji će imati prednost domaćeg terena u prvom meču i eventualnoj majstorici. Budućnost je u četvrtfinalu eliminisala FMP u dva meča, dok je Partizan odmarao u prvoj rundi, zahvaljujući drugom mjestu u ligaškom dijelu, koji je obezbijedio, između ostalog, i sa dvije pobjede protiv Podgoričana u regularnom dijelu sezone u regionalnom takmičenju. Prvi meč je u utorak u Beogradu, od 19 časova, drugi meč je pet dana kasnije u „Morači“...

– Očekujem utakmice sa visokim intenzitetom. Znamo da će atmosfera u Beogradu biti posebna, sa mnogo pritiska, mnogo očekivanja od njihovih navijača. Ali, navikli smo na to, imamo puno iskusnih igrača, igrali smo u plej-ofu, znamo šta nas očekuje, mislim da smo spremni za te utakmice u kojima treba da probamo da smanjimo te greške – rekao je Džastin Kobs za RTCG, u emisiji „Basket fest“. Kobs ističe da će protiv Partizana biti neophodno da ekipa dobro skače oba obruča. – I da nakon skoka imamo što više lakih poena iz tranzicije – dodaje naturalizovani američki

Još uvijek nijesmo pričali o nastavku saradnje Džastinu Kobsu na kraju ljeta ističe ugovor sa podgoričkim klubom. – Još uvijek nijesmo pričali o nastavku saradnje. Imali smo mnogo uspona i padova ove sezone, sada se trudim da se skoncentrišem na završnicu, da budem zdrav i igram najbolje što mogu. Očekujem plej-of sa velikim nestrpljenjem, da vidim šta ćemo da uradimo. Ako osvojimo titulu, to će biti super. Do sada je sve bilo kako treba, a na kraju sezone ćemo razmisliti šta i kako dalje – ističe Kobs. Kako god da se završe pregovori na kraju sezone, Kobs će biti Amerikanac koji se najduže zadržao u dresu „plavih“. – Mislim da je to specijalan osjećaj, da to nešto znači. Mislim da sam profesionalno puno uradio za ovaj klub, imali smo sjajne sezone. Srećan sam što sam bio dio svega toga, a mislim da sam odradio svoj posao kako treba – dodao je Kobs.

košarkaš. Kobs kaže da pred mečeve sa Partizanom ne osjeća nikakav pritisak. – Ne volim tu riječ. Ovo je samo košarka, i ne pobjeđuje uvijek najbolji tim. Iako dosta teško, izabranici Aleksandra Džikića su na očekivan način odradili posao u četvrtfinalu, sa dvije pobjede protiv FMP-a. – Mi smo iskusan tim, igrali smo na visokom nivou i ranije. Znamo šta treba da radimo kada se igra u plej-ofu. Imali smo neke lošije momente protiv FMP-a, ali se na kraju sve završilo kako treba. I spremni smo za Partizan.

Ističe da na uspone i padove tokom duela sa FMP-om nije uticao pritisak imperativa pobjede u tim mečevima. – Ne mislim da je bilo previše pritiska. Nakon eliminacije u Evrokupu smo, možda, bili u nekom lošijem raspoloženju. Ali, igrali smo protiv dobre ekipe FMP-a, vrlo mlade i talentovane, koja je pogodila nekoliko šuteva na kraju utakmice. Na kraju, odradili smo posao i pobijedili. Kobs je u oba meča sa FMP-om bio najefikasniji igrač „plavih“. – Osjećam se dobro, redovno treniram i trudim se da budem u formi. Sada je pravo vrijeme da pokažem šta znam. S. J.

U Andori mu je prvi prvi put zasmetala reakcija navijača Džastin Kobs je vjerovatno najgoru partiju u dresu Budućnosti odigrao u osmini finala, u gostima protiv Andore, kada se nije upisao u strijelce. Podgoričani su taj meč izgubili 74:64, ali će se taj meč pamtiti i po nestvarnim scenama i sukobu Kobsa i jednog navijača Budućnosti. Prilikom tajm-auta Aleksandra Džikića u 3. četvrtini, jedan od ,,varvara“ je prišao klupi, nagnuo se preko ograde i obratio se treneru ,,plavih“: ,,Izbači ovog smr...!“.

Kobs je razumio šta je rečeno i odmah je htio da se obračuna sa njim, ali su ga zaustavili saigrači i Džikić, koji mu je govorio da sjedne. Policija je udaljila trojicu navijača, ali su Kobs i onaj koji ga je vrijeđao jedan drugom pokazivali prstima da se nađu van dvorane! – Ranije mi takve stvari nijesu smetale, i mislim da je ovo prvi put da mi je malo zasmetalo. Razmišljao sam o tome, mislim da sam 85 odsto utakmica ovdje odigrao dobro. Bio sam malo razočaran tom reakcijom navijača. Ali, kao košarkaš to možeš da očekuješ – rekao je Kobs.

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 8. maj 2022.

SBbet Prva liga za rukometaše (20. kolo)

D. MALIDŽAN

Šampion 20 od 20

PODGORICA - Dvadeset kola, isto toliko pobjeda. Rukometaši Budvanske rivijere Budva sezonu u SBbet Prvoj ligi izvjesno će završiti bez izgubljenog boda.

Dalas i Filadelfija smanjili zaostatak Dalas je na 2-1 smanjio u polufinalnoj seriji plej-ofa Zapadne konferencije, nakon što su Maveriksi slavili u trećoj utakmici protiv Finiksa sa 103:94. Finiks je bolje otvorio meč i stekao početnu prednost, ali je nije dugo zadržao. Nakon što je u prvoj četvrtini preuzeo vođstvo, Dalas više nijednog momenta nije dozvolio rivalu da se primakne. Prednost domaćina samo je rasla kako je meč odmicao, pa je Dalas upisao laganu pobjedu. Džalen Brunson bio je najefikasniji u pobjedničkom timu sa 28 poena, ali je Luka Dončić bio najbolji, jer je Slovenac upisao 26 poena, 13 skokova i devet asistencija. Redži Bulok je dodao 15 poena, Dorian Fini-Smit i Maksi Kleber dodali su po 14. U Finiksu je Džej Krauder bio najbolji sa 19 poena i sedam skokova, Devin Buker je upisao poen manje, Deandre Ajton je imao dabl-dabl sa 16 poena i 11 uhvaćenih lopti dok su Mikal Bridžis i Kris Pol dali po 12 poena. Četvrti meč na programu je u noći između subote i neđelje, a

Dalas će ponovo biti domaćin. Prvu pobjedu u seriji, u polufinalu Istočne konferencije, upisala je i Filadelfija koja je iskoristila domaći teren i sa 99:79 savladala Majami. Siksersi su, tako, smanjili vođstvo Majamija na 2-1. Slično kao i Dalas, i Filadelfija je nakon početnog vođstva Majamija u prvoj četvrtini preuzela kontrolu nad utakmicom i nakon toga nije ispuštala vođstvo. Deni Grin i Tajris Maksi su predvodili 76-erse sa po 21 poenom. Džoel Embid je, uprkos problemima sa povredom, nastupio na ovom susretu (sa zaštitnom maskom na licu) i dodao 18 poena uz 11 skokova. Džejms Harden je brojao do 17 i na to dodao osam uhvaćenih lopti i šest asistencija, ali i sedam izgubljenih lopti. Majamiju nijesu pomogla 33 poena Džimija Batlera koji je imao i devet skokova. Tajler Hero je stao na 14 poena i on je bio jedini sa dvocifrenim učinkom uz Batlera. Bam Adebajo i Maks Strus dodali su po devet poena. Četvrta utakmica igra se u noći između neđelje i poneđeljka i domaćin je ponovo Filadelfija. S. J.

POSTIGAO 10 POGODAKA U PODGORICI: Đorđo Peruničić, bek Budvanske rivijere

nijesu pomogle Tivćanima da izbjegnu poraz. Rudar je očekivano bio ubjedljiv protiv Danilovgrada (39:25). Denijel Vukas dao je

ITF turnir

u finalu Visbadena

Crnogorska teniserka Danka Kovinić u finalu ITF turnira u Visbadenu igraće protiv Njemice Nastasje Sčunk. Kovinić je u polufinalnom meču pobijedila Litvanku Justinu Mikulskite 2:0, po setovima 6:3 i 6:4. Do pobjede i finala došla je nakon sat i 48 minuta igre. Kovinić je do meča za trofej došla pobjedama protiv Done Vekić iz Hrvatske, Mendi Minele iz Luksemburga i Njemice Eve Lis. Sčunk je u polufinalu eliminisala sunarodnicu Julu Nojmajer 2:0 (7:5 i 7:5). Kovinić će igrati za 13. trofej u karijeri na turnirima ITF kategorije. Prvi je osvojila prije 12 godina, a posljednji 2019. kada je u mađarskom Sekešfehervaru bila bolja od Rumunke Irine Kamelije Begu. R. A.

Nova pravila u Formuli 1

Budva domaćin EP u boksu

Ko bude nosio nakit, potencijalno gubi bodove bio izuzet od pravila jer je imao

PODGORICA - Budva će u oktobru biti domaćin seniorskog prvenstva za dame, odlučio je Odbor direktora Evropske bokserske konfederacije (EUBC). Prvenstvo je prvobitno trebalo da se održi u Rusiji u julu, ali je zbog agresije na Ukrajinu morao da se odredi drugi domaćin.

Svjetska automobilska federacija (FIA) najavila je da će od trke Formule 1 u Majamiju početi da primjenjuje sankcije prema vozačima koji nose nakit dok su u bolidu. U nakit se prema posljednjim instrukcijama računaju i satovi. Sve se radi u interesu vozača u slučaju da dođe do povrede da bi bili zaštićeni. Luis Hamilton je na prethodne dvije trke

nakit na mjestima sa kojih je teško da se skine. Prema posljednjim informacijama stjuardi će imati uređaje pomoću kojih će kontrolisati da li vozači krše pravilo. Ukoliko ga neko prekrši prvi put platiće 52 hiljade dolara, ponovoljena greška koštaće vozača 265 hiljada dolara, a ako to neko uradi i treći put potencijalno se suočava sa gubitkom bodova u šampionatu. R. A.

Komova (32:19), a danas su na programu preostala dva meča 20. kola: Mornar - Berane 1949 (17 h) i Sutjeska - Jedinstvo (19). Ne. K.

MASTERS U MADRIDU: Mladi Španac pobijedio i Đokovića

Alkaras je nova Kovinić zvijezda

Najbolje evropske seniorke u oktobru u Crnoj Gori Za organizaciju su se prijavile Njemačka, Bugarska, Hrvatska i Crna Gora. - Zahvaljujući odličnim organizacijama prvenstava Evrope za mlade 2020. i 2021. godine, većina je smatrala da bi Budva bila najbolje rješenje za organizaciju najvećeg takmičenja Starog kontinenta. S obzirom na iskustvo koje je stečeno kroz brojne velike organizacije proteklih godina, naš organizacioni odbor će se podruditi da i ovoga puta pomjeri granice vrhunske organizacije - saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore. R. A.

devet golova za domaćina iz isto toliko šuteva, dok je Nikola Marušić postigao isto toliko za poraženi tim. Lovćen je u petak bio bolji od

PODGORICA - Tenis je dobio novu veliku zvijezdu. Karlos Alkaras je u četvrtak proslavio 19. rođendan, u petak srušio Rafaela Nadala, a juče u antologijskom meču i Novaka Đokovića. Supertalentovani Španac je za 24 sata pobijedio dva od tri najbolja igrača svih vremena i obezbijedio mjesto u finalu Mastersa u Madridu. Alkaras je savladao Đokovića 2:1 (6:7, 7:5, 7:6) poslije tri sata i 38 minuta igre, a time postao i prvi igrač u istoriji koji je na šljaci zaredom savladao asove sa Majorke i iz Beograda. Sjajni Španac je meč počeo brejkom i čuvao ga do osmog gema, kada je Đoković izjednačio na 4:4. Oba tenisera

su dobila naredna dva gema na svoj servis, pa se došlo do taj-breka u kojem je srpski velikan vodio 5:1 i potom iskoristio četvrtu set loptu u tom gemu, a ukupno petu, da povede 1:0. Alkaras je pokazao da ima i mentalnu snagu jer je preživio dvije brejk lopte kod 4:4 u drugom setu, potom još jednu na 5:5, i na kraju u 11. gemu na servis Đokovića obezbijedio treći set. U njemu je viđen potpuni spektakl. Alkaras nije iskoristio pet brejk šansi, pa spasio Novakovu u sedmom gemu, dok je Đoković u devetom propustio zicer za 0:40. Drama je trajala do taj-brejka, u kojem je Španac dva puta imao mini-brejk prednosti, Đoković dobro reagovao, ali je poslao loptu u aut za 4:6. Srbin je prvu meč loptu spasio servisom, ali potom nije mogao da odgovori na odlični forhend protivnika. Alkaras je izborio drugo masters finale, u prvom - u Majamiju - savladao je Kaspera Ruda. Ne. K.

Twitter/MutualMadridOpen

Plej-of NBA lige

Do maksimalnog učinka u cijelom prvenstvu nedostaju im još dvije pobjede, nakon što su danas opravdali ulogu favorita i na gostovanju Budućnost Podgorici - 30:25. Domaćin je vodio 8:5, na što je šampion odgovorio serijom 4:0 i od tada nijednom nije bio u zaostatku. Đorđo Peruničić je sa 10 pogodaka najviše doprinio pobjedi gostiju, dok je Marko Vrdoljak imao 15 odbrana. Kod Budućnosti, koja je treća na tabeli s bodom više od Berana 1949 (meč manje) i Partizana 1949, najefikasniji je bio Dejan Lipovina sa sedam golova. Partizan 1949 je iznenađujuće poražen od Brskova u Mojkovcu (25:21), uz devet golova Predraga Sošića za domaće. Ni 19 odbrana Ivana Čulea

Feljton 21

Neđelja, 8. maj 2022.

JEDAN PRIMJER POLITIZACIJE I KRIVOTVORENJA CRNOGORSKOG SAKRALNOG NASLJEĐA

1. 2.

Na tlu Prevalitane vladao je drugačiji odnos snaga » Piše: Vukota VUKOTIĆ Posebno je pitanje uvrštavanje sakralnog nasljeđa Crne Gore u kulturnu zaostavštinu suśedne države, čime se direktno nanosi šteta našoj kulturi i odriču joj se najstariji korijeni. Eklatantan primjer ovakvog manira je i crkveni kompleks u Doljanama blizu Podgorice. Dosadašnja „istraživanja“ srpskih arheologa i istoričara umjetnosti, dovela su do zaključka da su dvije crkve građene u V vijeku i da je śedište Dukljanske episkopije prebačeno iz grada Duklje u taj kompleks pred opasnošću od varvarskih najezdi (Grupa autora, Istorija Crne Gore, Tom I, Knj. I, Titograd, 1969, str. 314. Pored toga danas je evidentna namjera Crkve Srbije da na ovom lokalitetu podigne svoj manastir). Ovim metodom interpretiranja činjenica stvoren je nakaradan sistem po kom se postojanje Dukljanske episkopije skraćuje za čitavo stoljeće. Isto tako, autori nas pokušavaju uvjeriti da je episkopska odluka bila da, pred opasnošću od pljačkaških naleta raznih varvarskih naroda, koji su tokom Velike seobe naroda pohodili ove prostore, izađu iz sigurnosti branjenih zidina grada Duklje i da se presele u otvoreno polje u današnjim Doljanima. Ovakvi zaključci dugo su važili i prolazili bez ikakvog protivljenja u crnogorskoj istoriografiji, dok realna istraživanja ovog lokaliteta krajem XX vijeka nijesu jasno pokazala njihovu manjkavost. Očigledna nelogičnost, da neko spas od ratnih pustošenja traži na otvorenom polju, konačno je ispravljena i na osnovu terenskog istraživanja i novog datiranja građevina i ostataka dobili smo da je kompleks u Doljanima iz sredine IV vijeka, a da se kasnije śedište episkopije



Formiranje sklavinija, kao prvih političkih nadplemenskih zajednica, dovodi do društvenog raslojavanja i izdvajanja protofeudalnog sloja vlastele, koja nosi misao o odvajanju od čvrste carske uprave. Ove težnje ne bi bile moguće bez podrške i crkvene organizacije

Autor upozorava na nedostatnost i zlonamjernost metodološkog pristupa, koji dr Vojislav Korać, srpski istoričar arhitekture, iznosi u u Istoriji Crne Gore, Tom II, Knjiga 1, ukazujući da se narativ tog autora uzima kao teorijska osnova prekrajanja ukupnog kulturnog i sakralnog nasljeđa Crne Gore seli u okrilje bedema antičke Duklje (Branislav Borozan, u Zborniku o Podgorici, pogledati i Slobodan Čukić, Podgorički brevijar, Podgorica, 2016.). U ovakve primjere, namjernog gaženja osnovnih postulata nauke i metodologije, zarad postizanja prvenstveno političkih, ali i kulturoških ciljeva, spada i tema našega rada o crkvama u Svaču. U Istoriji Crne Gore, Tom 2, autor Vojislav Korać, iako magnat jugoslovenske istorije umjetnosti, trudi se da mimo svakog pravila umetne svoje zaključke. Da se radi o namjernoj grešci i pokušaju da se iskrivi istina, jasno je iz samog metoda koji dr Korać upotrebljava, kada za jedini izvor o priči o Svaču koristi svoju disertaciju (V. Korać, Graditeljska škola Pomorja, Posebna izdanja SANU, Beograd, 1965, str. 78-82) dok javno izjavljuje da je pogledao svu tada raspoloživu literaturu (S. Pejović, Kako su utvrđeni ktitori dvije crkve u Svaču u Istoriji Crne Gore, Tom I, Knj. 2, Arhivski zapisi, br. 1, Cetinje, 2011, str. 34) Ovakva zloupotreba naučnog metoda, trebala je poslužiti da se još jednom potre crnogorsko kulturno nasljeđe i da se ono pripiše nekom drugom. Namjerno ubacujući u priču, bez ikakve osnove, članove dinastije Nemanjića, autor se trudi da dokaže aspiracije svojatanja sakralne baštine Crne Gore od strane Srbije. Na taj način, ostvaruje dalekosežne posljedice po izučavanje crnogorske prošlosti.

DALEKOSEŽNE POSLJEDICE

Pored proizvoljnog pisanja o crnogorskom kulturnom nasljeđu i, uopšte, istoriji Crne Gore, do nas su stigle i neke



Koliko su snažne bile tradicije kasnoantičke Dokleje i misija Crkve, vidimo i po činjenici da slovenskim plemenima koja su naselila ovaj prostor je nametnuto ime rimskog grada. Na taj način, slovenski živalj biva uvučen u kulturološkom i civilizacijskom smislu, u održavanje kontinuiteta rimske provincije na prelazu iz kasne antike u rani srednji vijek

Detalj sa ranohrišćanske bazilike u Duklji

provjerene i naučno utemeljene informacije i znanja. Državotvornu i civilizacijsku nit na ovom prostoru možemo pratiti od III vijeka prije nove ere, kada ilirska plemena počinju da nadograđuju svoje plemenske saveze u čvršće političke organizacije. Najsnažnija takva ilirska tekovina, koja je najduže pružala otpor nadolazećem Rimskom carstvu, bila je protodržava kojom je vladala kraljica Teuta iz svoje prijestonice Risinijuma. Njena vlast obuhvatala je čitavu teritoriju današnje Crne Gore i nešto šire, a posljednji otpor rimskom osvajanju pružen je u okolini Skadra (S. Čukić, Podgorički brevijar, op. cit.). Od sredine I stoljeća i konačnog umirivanja ilirskih plemena, rimska uprava uzima korijena, što ima izraz u osnivanju antičkog grada Dokleje između 25-50. godine naše

Detalj sa ranohrišćanske bazilike u Doljanima

ere. Tokom perioda rimskog upravljanja još više jačaju i imaju polet i bivše grčke kolonije, poput Budve i drugih gradova. Ipak, najsnažniji pečat ovom prostoru daće odluka cara Dioklecijana, oko 285. godine, da osnuje zasebnu provinciju Prevalitanu sa śedištem u Dokleji. Upravo ova odluka, imaće dalekosežne posljedice za razvoj cijelog areala današnje Crne Gore i na osnovu nje se može izvoditi i pratiti kontinuitet civilizacijskih tekovina u okviru crnogorske prošlosti. Za neprekinuti niz razvoja kulture ovog prostora, od kasnoantičkih vremena, veliku ulogu ima i istorija Crkve. Naime, počevši od apostolskih vremena na teritoriji koju danas zauzima Crna Gora, uočavaju se tragovi hrišćanskih zajednica. U IV vijeku kada Hristova nauka postaje, prvo tolerisana, a on-

da i jedina vjera Carstva, Dokleja kao središte provincije postaje jedna od episkopija i prvi njen episkop je Basos. Od tada hrišćanstvo na tlu Crne Gore postaje institucionalno i dijeli sudbinu njenog daljeg razvitka. Crkveni život ostaje intezivan u narednim stoljećima. Dukiljanski episkopi su redovni učesnici Vaseljenskih sabora i drugih regionalnih skupova, o čemu svjedoče njihovi potpisi na donešenim aktima i kanonima (Tako je učesnik IV Vaseljenskog sabora 451. godine, episkop Evander, kojeg je dosadašnja crnogorska istoriografija smatrala za prvog episkopa Duklje). Od samog početka svog djelovanja, dukljanska episkopija i njoj podružne crkve, po svojoj provenijenciji, izrazito su latinske i vezane su za Rimsku stolicu, mada ostaju vjerne i carevima u Konstan-

Detalj sa ranohrišćanske bazilike u Doljanima

tinopolju. Takvim će ostati do dolaska Slovena i Avara krajem VI vijeka. Trajno naseljavanje slovenskih plemena na područje Prevalitane uzima se kao prelomni događaj u istoriji ovih krajeva, kao i na Balkanu uopšte. I u ovom periodu Crkva nastavlja da bude značajan faktor i njen rad na spajanju i prevazilaženju puke kohabitacije dvije suprostavljene grupacije, romanskog stanovništva sa jedne i slovenskog sa druge strane, vrlo brzo daje rezultate. Za razliku od drugih krajeva Balkana, gdje slovenski element preovladava nad domicilnim, romanskim ili grčkim, na prostoru Prevalitane drugačiji je odnos snaga. Koliko su snažne bile tradicije kasnoantičke Dokleje i konzistentan rad i misija Crkve, vidimo i po činjenici da slovenskim plemenima koja su naselila ovaj prostor je nametnuto ime rimskog grada. Na taj način, slovenski živalj biva uvučen u kulturološkom i civilizacijskom smislu, u održavanje kontinuiteta rimske provincije na prelazu iz kasne antike u rani srednji vijek. Iako nijesu nametnuli svoja plemenska obilježja, Sloveni naseljeni na ovom podneblju, vrlo brzo iskazuju svoje aspiracije za samostalnošću. Formiranje sklavinija, kao prvih političkih nadplemenskih zajednica, dovodi do društvenog raslojavanja i izdvajanja protofeudalnog sloja vlastele, koja nosi misao o odvajanju od čvrste carske uprave. Ove težnje ne bi bile moguće bez podrške i crkvene organizacije. (Nastavlja se)

22 Horoskop

Neđelja, 8. maj 2022.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shva-

Đotiš bioritam (9. 5 - 15. 5) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre može- mo, kao i podijelne karte (specifičte lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na područja života) u horoskopu, Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. što je vrlo individualno, različito od poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/cal- osobe do osobe. Lubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako pre- Pun Mjesec je od 15. maja (nedjelja) sideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program u 9:16 do 16. maja (ponedjeljak) u tako ćete imati korektan rezultat na www.vedicastrologer.org/jh 6:14. Ovo je generalno povoljno za navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno mnoge aktivnosti, ali imati u vidu navedenih tranzita. posmatrati samo planetarne tran- da su neki ljudi razdražljivi tokom Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi- ovakve mjesečeve mijene. ćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su povoljni dani za poslov-

na ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako

mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 13:38. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Neđelja, 8. maj 2022.

Enigmatika 23

24 Marketing

Neđelja, 8. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 8. maj 2022.

MALI OGLASI

Dnevni list

NEKRETNINE CENTAR Hercegovačka na korak od ulice Slobode – lokal 400m2 sa 4 privatna parkinga. Savremen, prostran sa visinama, više prilaza za sva vozila. Prodajem Tel.069/ 991-786 1

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2 OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424-150 , 067/473-367 3 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 5

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 8. maj 2022. Дана 7. маја 2022. у 48. години послије краће и тешке болести умро је наш драги

Дана 7. маја 2022. у 69. години живота преминуо је наш драги

Obavještavamo prijatelje i kumove da je dana 7. maja 2022, u 56. godini, preminuo naš dragi

МИЛОВАН Милорадов БОЈИЋ БРАНКО – БАЋА Петров МРКИЋ

DEJAN Milanov BOLJEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Matagužima 8. maja od 10 do 21 čas i 9. maja od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Matagužima.

Саучешће се прима у капели под Требјесом дана 7. маја од 11 до 16 часова и дана 08. маја од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом у Никшићу. Кућа жалости Карпошка 7 Тиват.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СТАНКА, ћерка МИНА, син ДАВИД, унук КОСТА, браћа БРАНКО и МИОДРАГ, сестре БРАНКА и СЛОБОДАНКА и остала породица БОЈИЋ и МАРИНКОВИЋ

Ožalošćeni: otac MILENKO - MILAN, majka ZORKA ZORA, brat RATKO - RAJO, supruga TATJANA - TANJA, sin IGOR, kćerka JOVANA, snaha MIRJANA, unučad SARA i MATIJA i ostala mnogobrojna rodbina

290

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду, дана 8. маја од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити 8. маја у 15 часова на мјесном гробљу Баљиновац– Пожар.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ДЕЈАН, ћерке МИЛИЦА, МАРИЈА и ДЕЈАНА, брат МИРКО, сестра ОЛГА, унучад, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака и остала родбина МРКИЋ и НИКОЛИЋ

243

259

Posljednji pozdrav voljenoj

Kume i veliki prijatelju,

Posljednji pozdrav kumu

SESTRI LAZARU BAŠIĆU Odosmo zajedno, rastasmo se bez pozdrava. Sjećanje na zajedničko vrijeme, druženja i pecanja ću čuvati od zaborava, a ti me, Kume, čekaj da ih nekad nastavimo... Nama zlato nije bilo dovoljno žuto... 288

Tvoj KOSKO

Hvala za svu ljubav i nježnost koju si mi dala, zaslužuju trajno sjećanje. Počivaj u miru. Voli te, MACA 278

ZDRAVKO BULAJIĆ Bol se ne stišava. Naprotiv. Na svaki pomen tvoga imena kreću sjećanja na zajedničke srećne trenutke, kojih više neće biti. Tu su uspomene, tu je Sneža. Tu si i ti. Nikad te nećemo zaboraviti.

Posljednji pozdrav našem voljenom sinu i bratu NOVAK, RENATA, FILIP, STEFAN i MATIJA

283

DUŠKU JOVANOVIĆU

Posljednji pozdrav našoj dragoj

U tišini vječnog mira neka počiva tvoja duša, a mi ćemo te s ljubavlju čuvati od zaborava. Majka MILA, sestre GARA i SONJA 282 Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

LJUBICI RADOVIĆ Hvala ti na pažnji koju si nam poklanjala. STANKA, ZORAN, GORAN, ZORICA, SLAVICA i DRAGICA sa porodicama 285 Posljednji pozdrav voljenoj majci

DUŠKU JOVANOVIĆU Počivaj u miru. BRANKA sa porodicom 289

LJUBICA Vasova RADOVIĆ U tišini vječnoga mira neka počiva tvoja duša, a ja ću te s ljubavlju čuvati od zaborava. Tvoja ćerka MILANKA 287 Posljednji pozdrav dragoj babi

LJUBICA Vasova RADOVIĆ Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvat od zaborava. 286

Unuke MILENA i IVANA

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. maj 2022. Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 7. maja 2022. u 66. godini života preminula naša voljena

Dana 7. maja 2022, preminuo je u 88. godini naš dragi

NADA MARTINOVIĆ Hvala ti za sve lijepe zajedničke dane. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju.

rođena Kaluđerović

Suprug GOJKO 280

MILIVOJE Milovanov MARKOVIĆ

NADA Gojkova MARTINOVIĆ

Saučešće primamo dana 7. maja od 13 do 16 časova i dana maja od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Bajicama.

OŽALOŠĆENA PORODICA: majka ROSE, muž GOJKO, sinovi PETAR i MILOŠ, brat RAJKO, sestre ĐINA i VJERA, snahe VINKA i ANĐELA, unučad VLADAN i KRISTINA i ostala mnogobrojna rodbina MARTINOVIĆ i KALUĐEROVIĆ

Saučešće se prima u mjesnoj kapeli u Podbišću dana 7. maja do 21 čas i 8. maja od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Podbišću.

Ožalošćena porodica: sinovi NEBOJŠA i DARKO, ćerka NATAŠA, brat MARKO, sestre MILKA, JELKA i JELA, snahe SNEŽANA, DONKA i JELENA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

NADI MARTINOVIĆ U tišini vječnog mira neka počiva tvoja duša, a mi ćemo te s ljubavlju čuvati od zaborava. Sin PETAR, snaha ANĐELA, unuka KRISTINA

250

281

Posljednji pozdrav i oproštaj od naše drage

Dragom,

264 Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi

NADA Gojkova MARTINOVIĆ Počivaj u miru nakon tvoje duge borbe sa bolešću. Mi ćemo te uvijek čuvati u srcu od zaborava.

TOMISLAVU TOMU DABOVIĆU

Majka ROSE, brat RAJKO i sestra ĐINA

NADI MARTINOVIĆ 262 Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava. MILOŠ, VINKA i VLADAN

S poštovanjem se opraštamo od našeg prijatelja.

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

263

JOVICA i NEVENKA BURZANOVIĆ

Преминула је наша вољена

NADI MARTINOVIĆ Od porodice pokojnog BLAŽA LALIČIĆA

271

248

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

НАДА Гојкова МАРТИНОВИЋ Posljednji pozdrav voljenoj tetki

родом Калуђеровић

Почивај у миру међу анђелима јер си то у честитом животу заслужила.

NADI MARTINOVIĆ Ујак МИРКО ВУКИЋЕВИЋ, сестре ДРАГАНА и ДУШИЦА са породицама

Od porodice pokojnog VELJKA VUJOVIĆA 272 Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

Draga

277 Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

NADI MARTINOVIĆ

Falićeš nam… VASKO i NATAŠA

Od porodice pokojnog SLOBA LATKOVIĆA 270

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te kao takvu pamtiti i čuvati od zaborava. SANDRA sa porodicom 284 Posljednji pozdrav snahi i ujni

UNA

NADI MARTINOVIĆ

NADI

279

NIKOLA, NINA i SUZANA

Počivaj u miru.

NADI MARTINOVIĆ

Od porodice pok. MLADENA KALUĐEROVIĆA 273

261

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 8. maj 2022.

Dragi đede,

TOMISLAV DABOVIĆ Bio si podrška i oslonac, nepresušni izvor ljubavi i dobrote. Svoj život si nesebično posvetio svojim najdražima i bio moja mirna luka. Ne mogu se oprostiti od tebe, jer ćeš uvijek živjeti u mom srcu i mojim mislima. Teško je izreći bol koju danas osjećam, ali znam da ćeš zauvijek biti moj anđeo čuvar. Počivaj u miru, plemenita i čestita dušo. Sa tugom i ljubavlju čuvaću uspomenu na tvoj plemeniti lik i dobrotu.

Tvoja unuka KRISTINA i zet MILOŠ sa porodicom

247

Blagosti naša,

Pjesmu meni posvećenu na dan rođenja, tvoju radost i odu novom životu, čuvam svih ovih godina kao svetinju. Svaki dan si novi stih za mene pisao, dugom život obojio... Hvala na svemu, mirno spavaj.

Unuka BOBANA i zet STEFAN

276

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. maj 2022. Danas je godina od smrti mog brata

Godina dana je od smrti mog dragog kuma

Dana 6. maja 2022. umrla je u 92. godini naša draga

MIODRAGA – SKALA GVOZDENOVIĆA

LJUBICA Vasova RADOVIĆ rođena Radonjić

PERA ČELEBIĆA

Dragi brate, vrijeme prolazi, tebe nema ali sjećanja i uspomene na naše zajedničko djetinjstvo i odrastanje ne blijede. Počivaj u miru.

DRAGAN i LJUBINKA KUSTUDIĆ sa porodicom

Saučešće primamo u kapeli Livade – Bandići, dana 7. maja od 12 do 16 časova i dana 8. maja od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju Livade – Bandići.

Počivaj u miru, moj dobri kume, a mi te čuvamo od zaborava.

269 OŽALOŠĆENI: sinovi DRAGAN i MILIVOJE, ćerke JOVANKA i MILANKA, snaha STANKA, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RADOVIĆ i RADONJIĆ

MAŠKO sa porodicom

Osamnaest godina od smrti

257

244

POMENI

ŠĆEPANA – KAĆA KOVAČEVIĆA SJEĆANJE

Svojim čestitim i poštenim životom postavio si visoke standarde. Ponosni na sve s ljubavlju i poštovanjem nosimo sjećanje. Porodica KOVAČEVIĆ 246

OLGA ULAMA

Dana 11. maja 2022. navršava se godina dana od smrti naše

LUCIJA JOVIĆEVIĆ rođ. Perić

Sa najljepšim sjećanjem na srećne zajedničke dane, ostajemo te željni da nas okupiš i razveseliš onako kako si samo ti znala. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Teško je shvatiti za ovih 30 dana da te više među nama nema. Tvoj veseli lik uvijek će biti s nama.

Tvoja PORODICA 275

JELE Vasove RUDOVIĆ Počivaj u miru, tvoj brat MATKO PERIĆ sa porodicom

OLGA ULAMA

Voljena majko, svaki dan koji je prošao tu si bila sa nama u našim mislima i našim srcima. Živiš u nama i uvijek ćeš živjeti. Tvoj primjer borbe kroz život, za tvoju đecu, tvoja čojstvenost i plemenita duša su ono što nas vodi i daje snagu kroz dane koji su prošli i koji dolaze. Ponosni na tebe i vječno zahvalni za veliku ljubav, brigu, pažnju i za sve što si za nas uradila. Volimo te.

Vrijeme ne može izbrisati uspomene na sve srećne godine ispunjene ljubavlju i pažnjom koju si nam nesebično pružala.

249 Pet godina od kada nije sa nama

Zauvijek tvoja đeca: MARKO, MILOŠ, IVANA i MILICA

Tvoji: DRAGANA, VOJIN, VALENTINA i OGNJEN 274

265

Četiri godine je od smrti našeg dragog

Prošla je godina dana, puna tuge i bola od kada nijesi sa nama

BOSILJKA – BOSA MIŠUROVIĆ

Naš ponos.

MITRA – MIŠKA VUKOVIĆA Ostaješ zauvijek u našim sjećanjima sačuvan od zaborava.

JELA Vasova RUDOVIĆ

Tvoje sestre OLGA, DESA i MILA 242

PORODICA

Tvoj iznenadni put na vječni počinak, ostaće naša bolna rana. Tvoja ljubav i dobrota, koju si nam nesebično pružala, ostaće zauvijek u našim srcima. Tvoja ćerka IVANA sa porodicom 251

245

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 8. maj 2022.

Четрдесет дана је од када није са нама наша драга

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Danas se navršava pola godine od kada je iznenada prestalo da kuca srce našeg dragog

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me Godina tuge, godina bola

ВЈЕРА МИЛИЋ

NIKOLE Dimitrijevog GAZIVODE

ZDRAVKO

Твојим одласком остаје нам велика празнина коју ћемо испунити сјећањем на тебе.

Tvoja plemenitost, iskrenost i čestitost življenja, ispunjava naše živote. Sjećanje protkano žalošću i tugom, prisutno je u svim našim porodičnim okupljanjima. Hvala ti, dragi naš NIKOLA, na pažnji i ljubavi prema svima nama, a posebno prema najmlađim članovima porodice. Počivaj u vječnom miru, dragi naš NIKOLA, a naša sjećanja na tebe ostaće vječno u našim ranjenim dušama.

У недјељу, 8. маја 2022. године, у 10 часова, породица ће посјетити њену вјечну кућу.

Nedostaješ… VOLIMO TE DRAGAN, BORKA, DRAGANA 266

SJEĆANJE na našeg voljenog

Твоји НАЈМИЛИЈИ

Tvoja brojna PORODICA

ZDRAVKA DRAGAN, NATAŠA, VOJIN

253

268

267

Četrdeset je dana od smrti naše voljene

SAMIR USENAGIĆ

Vrijeme prolazi ali ne umanjuje bol zbog tvog preranog odlaska, šampione bez mane i straha. Živjećeš u našim srcima kroz najljepše uspomene.

ENIS PUPOVIĆ sa porodicom

Dragi tajo, pola godine je od kada si me napuštio

SLAVICE Branove ĆIROVIĆ

RANKO

Teška bolest otrže te iz zagrljaja tvojih najmilijh i ostavi ogromnu tugu u našim srcima. Vjerovali smo u tvoju snagu i volju za životom, ali bolest je bila jača. Posljednju bitku si izgubila i ostavila nas u vječnom bolu i patnji za tobom. Živjećeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te s ponosom čuvati od zaborava, pamtiti po dobru i sa ponosom spominjati.

Hvala ti za dobrotu i pažnju koju si mi posvetio za vrijeme svog života.

U nedjelju, uža porodica će obići tvoju vječnu kuću, zaliti suzama i okititi cvijećem. Tvoja PORODICA

Ostaćeš mi u sjećanju kao čovjek koji je znao šta znači bezuslovna ljubav. Tvoja kćerka LULA sa porodicom 255 Pola godine je od smrti našeg dragog

254

258 8. 5. 2001 – 8. 5. 2022.

Dana 8. maja je četiri godine od smrti naše majke, a 10. maja godina i šest mjeseci od smrti našeg oca

RANKA Nedostaješ sve više i više. Čuvaćemo te od zaborava.

SAMIR USENAGIĆ

STANOJEVIĆA Godine prolaze a sjećanje ne blijedi. Čuvamo te od zaborava. Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na vas. Tvoji: NUSA, DAMIR, ALMIR i AIDA DUŠKO, BAJA i VJERA sa porodicama 260

Tvoji: SAVO, JELENA, ANDREA, JOVAN i JOVANA

BOŽANE i MILANA

252

256

32 Marketing

Neđelja, 8. maj 2022.