Dnevni list Pobjeda 07.09.2020.

Poneđeljak, 7. septembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19687 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PLJEVLJA – ŽIVOT U STRAHU: Izbornim rezultatom „oslobođeni“ podanici četničke ideologije ponovo bi da iz Crne Gore sele Muslimane i Bošnjake

Veliki skup patriotskih organizacija održan sinoć u Podgorici

S. VASILJEVIĆ

Nijesmo ođe u ime nijedne partije i ne osporavamo ničiju pobjedu. Da su oni svoju pobjedu slavili sa barjacima koje vi noćas držite u rukama, mi se ne bismo imali rašta okupljat. Okupili smo se da jasno poručimo da se pred našim očima ne može palit sveti crnogorski barjak – poručio je Nemanja Batrićević

STR. 2.

Nova vlada treba da nastavi tamo gdje je ova stala

STR. 5.

Za đecu se plašim, a ja nemam straha na oči… Ja ću za ovu državu da poginem, bila ona ljevičarska, desničarska… Ovo je moja država Crna Gora, ja nemam rezervne. Prađed mi je 1941. zapaljen u kući, govorili su mu: „Ajde bježi, Emine“, on rek’o: „Neću, neće mene moje komšije“, a ovi su naišli i popalili sve. I njega – priča ugledni Pljevljak iz ugledne porodice Ajanović koju su i ’92. četnici pokušali da poćeraju iz Pljevalja, ali su, kaže STR. 6. i 7.

Asim, izdržali i ostali. Svoji na svome, a i sada će Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče završile PCR analizu 263 uzorka na korona virus

Viši sud u Podgorici uspješno funkcionisao u vrijeme pandemije

Ažurnost uprkos vanrednim uslovima STR. 9.

D.MIJATOVIĆ

Prof. dr Vasilije Kostić o očekivanjima u ekonomskoj politici u narednom periodu

Tišina koja doziva u pomoć

Potvrđen 131 novi slučaj, jedna osoba preminula

STR. 9.

INTERVJU: Hrvatski analitičar Davor Đenero

Ko god se poigrava sa suverenošću Crne Gore rizikuje stabilnost Balkana STR. 3.

S. VASILJEVIĆ

NE DAMO DRŽAVU

2

Politika

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Veliki skup patriotskih organizacija održan sinoć u Podgorici

Nijesmo ođe u ime nijedne partije i ne osporavamo ničiju pobjedu.

Da su oni svoju pobjedu slavili sa barjacima koje vi noćas držite u rukama, mi se ne bismo imali rašta okupljat.

Okupili smo se da jasno poručimo da se pred našim očima ne može palit sveti crnogorski barjak – poručio je Nemanja Batrićević

PODGORICA – Predstavnici crnogorskih patriotskih organizacija poručili su sinoć sa skupa u Podgorici, kome je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi, da ne predstavljaju nijednu partiju i ne osporavaju ničiju izbornu pobjedu, već da su se okupili kao odgovor na način kako je ta pobjeda slavljena.

Skup bez incidenata -Okupljanje na Trgu nezavisnosti, kojem je prisustvovalo preko 50.000 građana, proteklo je bez ijednog incidenta-saopšteno je iz Uprave policije.

 Crna Gora je građanska, evropska i sekularna država: Poruka sa skupa

i jasno kažemo da mi nijesmo čopor plemena što ne znaju za bolje... nego građanska, evropska i sekularna država.

Da pošaljemo poruku našoj braći Bošnjacima, Muslimanima, Albancima i Hrvatima, koji već danima strijepe u svojim domovima – vi nijeste sami. Zajedno s vama strijepe i Crnogorci i građanski orijentisani Srbi. Za nas vi nikad nijeste bili, niti će ikad biti – lažni ljudi. Vi ste u suštinu ove države ugrađeni taman koliko i mi. Do neba cijenimo i poštujemo vašu žrtvu i lojalnost državi Crnoj Gori, koja nama, bez vas, nije ni potrebna. Okupili smo se još da glasno i jasno poručimo da se pred našim očima ne može paliti sveti crnogorski barjak i očekivati da ćemo ćutati i kukavički reći – „brzo će ih proći“. Zato smo večeras tu, da iz punog grla ponovimo zakletvu datu našem jedinom kralju – Nikoli I Petroviću Njegošu, koji umrije u tuđini, po volji onih koji će možda već od śutra ponovo upravljati Crnom Gorom. Tu smo da, po ko zna koji put u našoj istoriji cijelom svijetu damo do

s. vasiljević

– Nijesmo ođe u ime nijedne partije i ne osporavamo ničiju pobjedu. Da su oni svoju pobjedu slavili sa barjacima koje vi noćas držite u rukama, mi se ne bismo imali rašta okupljat. Okupili smo se da jasno poručimo da se pred našim očima ne može palit sveti crnogorski barjak – poručio je saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Nemanja Batrićević.

On je sa bine na Trgu nezavisnosti, uz ovacije prisutnih, poručio takođe da Crnogorci „ne ljube lance“ .

– Okupili smo se na Trgu nezavisnosti sa jednim jedinim ciljem. Da glasno i jasno poručimo da se ne stidimo imena crnogorskog. Da glasno

m.babović

Ne damo državu

Manjine se osjećaju slobodno jedino pod crnogorskim barjakom Amina Brahić iz Pljevalja podsjetila je na prijetnje kojima su Bošnjaci ovih dana izloženi u tom gradu poručujući da se manjine jedino osjećaju slobodno pod crnogorskim barjakom.

– Jedina ptica koja ovih dana leti nad Crnom

znanja – Mi ne ljubimo lance – rekao je Batrićević.

Batrićević je kazao da ne smijemo dozvoliti da nas podijele, kao nekad, na crvene i na zelene.

– Naši su i Krsto Zrnov Popović i kapetan Đuro Drašković.

Naši su i Jovo Kapičić i Veljko Vlahović. Naš je onaj surovi krik babe Zvicerove i onaj prkosni osmijeh Ljuba Čupića. Naši su herojski očevi iz Gaete i oni junački sinovi s Neretve. Zato, glave gore, ponosni narode. Crnu Goru je sačuvao prkos i nesalomljivi duh. I mi je takvi moramo čuvati za one što dolaze poslije nas. Ako vas na momente nemoć savlada... śetite se da

Gorom je slobodarski soko. Zato poručujem da će svako ko pokuša da naruši temelje slobodne, evropske, nezavisne Crne Gore, naići na crnogorsku mladost. Državi, Evropi i svijetu šaljemo poruku – da je vječna Crna Gora – poručila je ona.

Lovćen nikad nije u tmini i da je vječna majka Crna Gora – rekao je on.

Batrićević je rukovodstvu Građanskog pokreta Ura poručio da je sudbina Crne Gore u njihovim rukama.

Potonja ura

– Potonja je ura, Dritane Abazoviću, Žarko i Luka Rakčeviću, Filipe Adžiću.

Predate li Crnu Goru četnicima o vama će se zboriti onako kako se danas zbori o Marku Dakoviću i Andriji Radoviću. Vi danas držite sudbinu Crne Gore u rukama.

Ne dozvolite da ona plati najskuplju cijenu – rekao je Batrićević.

Građanski aktivista Predrag Peđa Vušurović je rekao kako je na građanima da odluče da li će dozvoliti da im ponovo, kao



Dio sinoćnje atmosfere na Trgu nezavisnosti

Tokom programa, koji je vodio novinar Radio Televizije Crne Gore Nebojša Šofranac, čule su se crnogorske izvorne pjesme, navijačka „Potonja noć“ i antifašistička „Bella ciao“. Pravim ovacijama su pozdravljeni video isječci iz govora pokojnog narodnog heroja Jova Kapičića kao i insert iz serije ,,Božićni ustanak“

i 1918. „žare i pale Lovćen“ ili će se tome oduprijeti.

– Ovih ti dana, Crna Goro, služe neki novi obrok slobode sa već viđenim prilozima i garniran tuđim zastavama. Braćo moja, pozvao sam vas na ovaj skup da vas upoznam sa situacijom. Sad vas pozivam da odlučite. Hoćemo li dozvoliti da ponovo pale i žare po Lovćenu, kao i 1918. ili ćemo se tome oduprijeti? Pokažimo da smo dostojni potomci naših predaka – poručio je Vušurović.

Vušurović je naveo i kako je vjeruje da svi dobro znaju koja je ura i kakvo je vrijeme.

Otrovna jabuka

– To vrijeme ide unazad. Kumim vas bogom, zaustavite ga dok ne stignemo do 90-ih.

Nama je Crna Gora sve što imamo. Učinimo sve da je spasimo. Sjetite se toga, gospodine Abazoviću, prije nego što zagrizeš otrovanu jabuku – naveo je on i dodao da „pravi ustaju kad je teško i ne pitaju se koliko će to da ih košta“.

– Mnogo je nas kojima ničija zajažljivost ne može ogaditi zemlju koja nas je porodila.

Nekako mi nikako ne ličite na đavolji nakot i nikako među vama ne prepoznajem ničije ljude. Pod ovim zlatnim orlovima niti može biti žica, niti crnih ptica, a kamoli Srebrenica – poručio je Vušurović.

Okupljenim građanima se video porukom iz Beograda, ispred Savjeta Crnogoraca, obratila Jelena Đurović. Ona je rekla da poštuju izbornu volju građana Crne Gore, ali i

Naši su i Krsto Zrnov Popović i kapetan Đuro Drašković. Naši su i Jovo Kapičić i Veljko Vlahović. Naš je onaj surovi krik babe Zvicerove i onaj prkosni osmijeh Ljuba Čupića.

Naši su herojski očevi iz Gaete i oni junački sinovi s Neretve. Zato, glave gore, ponosni narode.

Crnu Goru je sačuvao prkos i nesalomljivi duh.

I mi je takvi moramo čuvati za one što dolaze poslije nas. Ako vas na momente nemoć savlada... śetite se da Lovćen nikad nije u tmini i da je vječna majka Crna Gora – rekao je Batrićević

da se nadaju očuvanju temelja demokratske i evropske Crne Gore.

Video porukom se iz Novog Sada javila i Bojana Vatić poručujući svima da ostanu dostojanstveni za svoju državu.

– Sv j e d o c i s m o r u ž n i h događaja koji su već viđeni na prostorima Balkana. Ovo je izbor između budućnosti i prošlosti. Niko ne može da ugasi antifašizam i naruši mir i multietnički sklad u Crnoj Gori – rekla je ona.

Skup iza koga stoje crnogorske patriotske organizacije i na koji su juče kolonama automobila sa nacionalnim obilježjima stigli građani iz više krajeva Crne Gore, protekao je bez incidenta. Podgoricom su se sinoć vijorile crnogorske, komitske i zastave Evropske unije u rukama većinom mladih ljudi, a okupljeni građani su skandirali „Ustala je Crna Gora, država se branit mora“, „Ne damo državu“ i „Risto sotono“.

Tokom programa, koji je vodio novinar Radio-Televizije Crne Gore Nebojša Šofranac, čule su se crnogorske izvorne pjesme, navijačka „Potonja noć“ i antifašistička „Bella ciao“. Pravim ovacijama su pozdravljeni video isječci iz govora pokojnog narodnog heroja Jova Kapičića kao i insert iz serije ,,Božićni ustanak“.

Skup je završen spektakularnom bakljadom i intoniranjem nacionalne himne. Đ.Ć.

Politika

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

3

INTERVJU: Hrvatski analitičar Davor Đenero

Ko god se poigrava sa suverenošću Crne Gore rizikuje stabilnost Balkana PODGORICA - Čovjek koji je bitno doprinio tome da Crna Gora više ne bude stub političke stabilnosti na Balkanu i oslonac evropske i evroatlantske sigurnosti, dosadašnji ruski ambasador u Crnoj Gori A ndrej Nesterenko svoju diplomatsku misiju nastavlja u Hrvatskoj, gdje vjerovatno ima zadatak stvoriti novu zonu haosa. Mandat u Podgorici, s pozicije Putinova režima, koji sistemski nastoji ugroziti stabilnost Evropske unije, bio je više nego uspješan - kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da SPC u Crnoj Gori nije duhovna, nego velikodržavna organizacija.

POBJEDA: Završeni su izbori u Crnoj Gori, DPS nema većinu za sastav vlade.

Opozicija se već dogovara i smatrate li realnim da vladu stvore stranke koje su programski toliko različite? ĐENERO: Vlast je uvijek privlačna. Očito je, međutim, da između dvije kleronacionalističke i velikosrpske izborne liste, i one treće, što je predvodi Dritan Abazović, nema n ika k ve polit ičke veze. Iako govore da su se dogovorili o principima formiranja vlasti, očito je da govore različitim jezikom, jer Abazović vjeruje u načelo kompetencije i formiranje ekspertne vlade, a njegovi „partneri“ žele političku vladu.

Abazović želi nastavak dobrih politika DPS-a, ali bez te stranke i njenih kadrova, a njegovi „partneri“ na to niti ne pomišljaju – žele klerikalnu, isključivu Crnu Goru, s marginaliziranima manjinama, favoriziranim vrijednostima velikosrpstva i podložnost Putinu i Rusiji. Ako gospodin Abazović misli da bi s nekoliko svojih parlamentarnih mandata mogao obuzdavati nakupljenu potrebu za revanšizmom i zatiranjem crnogorske državnosti, da bi mogao usmjeravati opstanak dobrih javnih politika, onih unutarnjih i vanjskih, bitno je precijenio svoje realne snage.

Pitanje je, dakle, samo, hoće li Abazović pobjeći od zala moguće koalicije s kleronacionalistima prije formiranja vlade ili tek koji tjedan ili mjesec nakon formiranja vlasti.

Odgovor na to pitanje nije nevažan: ako se vlada ne formira, doći će do parlamentarne krize, koja se konstitucionalno rješava novim izborima, a ako kleronacionalisti formiraju većinu i onda se iz nje „riješe“ Abazovića, mogli

Davor Đenero

Crna Gora još uvijek nije poražena, jer ključ i bravu drži Dritan Abazović. Omogući li on Radovićevim sljedbenicima stvaranje većine, gospodar sudbine Crne Gore postaće Risto Radović. Tada će biti kasno Evropskoj uniji i NATO savezu da shvate što se zapravo dogodilo. Više neće biti manevarskog prostora za popravljanje stanja, kao što ga, uostalom, nema niti u Vučićevoj Srbiji - kaže Đenero bi „u hodu“, s pozicije vlasti, „reorganizirati većinu“ i bez novih izbora pridobiti koruptivnu parlamentarnu većinu.

POBJEDA: Opozicija pobjedu slavi širom Crne Gore srpskim trobojkama uz incidente na nacionalnoj osnovi? Kako Vama izgledaju ove slike iz Crne Gore? ĐENERO: Uvijek sam bio impresioniran načinom na koji je u povijesti, ali i u suvremenom razdoblju, Crna Gora integrirala pripadnike manjina koji su živjeli na njenom teritoriju. Tekovine su to još vladavine kneza Nikole, koji je naročito brinuo o zaštiti crnogorskih Muslimana, i to u vrijeme rata s Turskom.

Obnova državnosti Crne Gore za pripadnike manjina bila je olakšanje. Kad govorimo o Hrvatima, valja reći da hrvatska zajednica gotovo nigdje drugdje nije tako snažno zaštićena, kao što je u proteklom razdoblju bila u Crnoj Gori. Za sada se velikosrpski nacionalisti iživljavaju nad Muslimanima, kao i nad svjesnim Crnogorcima, a samo je pitanje vremena kad će na red doći i Hrvati u Boki i Albanci te se naći u jednakoj situaciji. Iako je počelo s „tko ne skače, taj je Šiptar“, Albance još uvijek štiti činjenica da uspostavljanje kleronacionalističke koalicije ovisi o glasovima Dritana Abazovića i njegove liste, ali ta „zaštita“ sasvim sigurno ne bi dugo trajala, ako bi ovoj skupini uspjelo formirati parlamentarnu većinu.

Iako su uvijek do sada uživali optimalnu zaštitu, Hrvati u Boki su ostali bez parlamentarne zastupljenosti, i to nakon vrlo „mutne“ operacije formiranja druge „hrvatske“ stranke, iza koje stoji čovjek kontroverzne biografije, koji uopće nije autohtoni bokeljski Hrvat, nego useljenik u Crnu Goru iz Srbije.

Iako su hrvatski mediji vrlo korektno i upućeno pratili izborni proces u Crnoj Gori, incidenti koji se ređaju nakon objave izbornih rezultata nisu dobili odgovarajuću medijsku pozornost, za razliku od Bosne i Hercegovine, gdje mediji i analitičari vrlo dobro razumiju što se događa i kakve bi mogle biti konsekvence tih događanja.

Crna Gora je u razdoblju od obnove samostalnosti do ovih izbora, paralelno s optimalnom zaštitom manjina, razvila i europski model dobrosusjedstva i riješila sve svoje granične probleme sa susjednim državama. U svim se susjednim državama, osim u Srbiji, naravno, budi zebnja da bi formiranjem parlamentarne većine i izvršne vlasti, koju bi predvodio kleronacionalistički blok, došao i kraj tom europskom dubrosusjedstvu na crnogorskim granicama.

POBJEDA: Neviđena medijska kampanja u Srbiji pratila je izbore i još ne prestaje.

Vučić je imao veoma aktivnu ulogu u svemu tome. Šta su težnje Srbije i koliko je Rusija imala uticaja na ishod izbora u Crnoj Gori?

ĐENERO: Kao što znate, čovjek koji je bitno doprinio tome da Crna Gora više ne bude stup političke stabilnosti na Balkanu i oslonac europske i euroatlantske sigurnosti, dosadašnji ruski ambasador u Crnoj Gori Andrej Nesterenko, svoju diplomatsku misiju nastavlja u Hrvatskoj, gdje vjerojatno ima zadatak stvoriti novu zonu kaosa. Mandat u Podgorici, s pozicije Putinova režima, koji sustavno nastoji ugroziti stabilnost Europske unije, bio je više nego uspješan.

Ključna stvar koja se dogodila u razdoblju pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori bila je napuštanje dosadašnje velikosrpske platforme na koju se oslanjala glavnina opozicije, jer ta platforma nije davala šansi za utjecaj na više od 25% biračkog tijela u Crnoj Gori, i zamjena te platforme obnovom ideologije svetosavlja, što su je kao srpski oblik fašizma tridesetih godina prošlog stoljeća oblikovali Nikolaj Velimirović i Dimitrije Ljotić.

Risto Radović je uspostavio socijalnu dinamiku kojom je velikosrpska organizacija, koja u Crnoj Gori neregistrirano djeluje kao navodno duhovna, crkvena organizacija, Srpska pravoslavna crkva, glumila poziciju žrtve, a „obrana svetinja“ pretvorena je u političku platformu.

Iako je građanska Crna Gora odnijela relativnu pobjedu, i to u najvećem dijelu države, ova skupina proglasila je pobjedu, nekad Vasilija Ostrošk-

og, nekad Riste Radovića, nekad samog Boga.

Crna Gora lider je u procesu pristupanja EU na Zapadnom Balkanu, a formira li se klero -nacionalistička administracija, kojoj bi Abazovićevi proeuropski ekologisti samo držali ljestve, jasno je da slijedi antieuroatlantska i proruska politika. Meta Rusije je članstvo Crne Gore u NATO savezu, a glavna ruska ideja već je stoljećima njihovo izbijanje na toplo more. Srbija, barem onakva kakvu oblikuje današnji Vučićev režim, nije se pomirila s obnovom državnosti Crne Gore, što su je velikosrbi zatrli 1918. godine. Četničke proslave i u nekim crnogorskim gradovima, i u Beogradu, slave samo jedno – novi pad crnogorske državnosti.

POBJEDA: Evropa dosta nemušto prati ova dešavanja. Koliko su, po Vama, realne ocjene da je Zapad pustio niz vodu Crnu Goru i prepustio je retrogradnom nacionalističkom valu da bi u zamjenu za to Beograd priznao Kosovo? ĐENERO: Bojim se da je europska politika prema Crnoj Gori postupila jednako neracionalno kao kad se 2012. odrekla Borisa Tadića i otkazala mu potporu, vjerujući da s četničkim vojvodom Nikolićem i njegovim tadašnjim kalfom Vučićem može postići europeizaciju Srbije.

Danas je očito kako je to bila teška pogreška, pa i EU priznaje da je demokracija u Srbiji

Radović je modernizator ideologije Nikolaja Velimirovića POBJEDA: Koliko je realno da u 21. vijeku crkva i Amfilohije imaju toliki uticaj na društvo da su bukvalno jači od crnogorske države? Kako objašnjavate taj uticaj? ĐENERO: Najgluplja rečenica koju sam u zadnje vrijeme pročitao je ona da se Risto Radović u svojoj borbi protiv građanske Crne Gore zapravo borio za vrijednosti sekularizma, a neki u Beogradu, koje smo smatrali liberalnim demokratama, „naivno“ govore o tome kako bi se sada, nakon što je pobijedio na izborima, Risto Radović mogao povući iz politike.

Prije nekoliko godina na jednoj sam diplomatskoj večeri slušao vatikanskog

diplomatu, koji je s prezirom govorio o radikalnoj frakciji među hrvatskim klerom i biskupima. Vrlo je uvjereno izgovorio snažnu rečenicu: „Znate, oni nisu sluge našeg Gospodina“.

Pogledajte Rista Radovića, njegovu biografiju i sve ono što je u proteklim desetljećima radio s Cetinja. Uvijek je samo zagovarao velikosrpsku agresiju i podupirao ratne zločince iz ratova na području cijele bivše Jugoslavije. Nekima od dvorjanika tih ratnih zločinaca, što sada sudjeluju u kleronacionalističkoj koaliciji, pokrovitelj je i danas.

Stanimo u cipele spomenutog vatikanskog diplomata: bi li on povjerovao da je Risto Radović sluga Gospodinov. Ne bi,

kao što to odavno nije vjerovao, na primjer, duhoviti i pronicljivi Pera Luković.

SPC u Crnoj Gori nije duhovna, nego velikodržavna organizacija. Radović je modernizator ideologije Nikolaja Velimirovića, dakle, ideolog skupine koja bi mogla formirati parlamentarnu većinu.

Crna Gora još uvijek nije poražena, jer ključ i bravu drži Dritan Abazović. Omogući li on Radovićevim sljedbenicima stvaranje većine, gospodar sudbine Crne Gore postat će Risto Radović. Tada će biti kasno Europskoj uniji i NATO savezu da shvate što se zapravo dogodilo. Više neće biti manevarskog prostora za popravljanje stanja, kao što ga, uostalom, nema niti u Vučićevoj Srbiji.



Crna Gora lider je u procesu pristupanja EU na Zapadnom Balkanu, a formira li se kleronacionalistička administracija, kojoj bi Abazovićevi proevropski ekologisti samo držali ljestve, jasno je da slijedi antievroatlantska i proruska politika. Meta Rusije je članstvo Crne Gore u NATO savezu, a glavna ruska ideja već je stoljećima njihovo izbijanje na toplo more.

Srbija, barem onakva kakvu oblikuje današnji Vučićev režim, nije se pomirila s obnovom državnosti Crne Gore, što su je velikosrbi zatrli 1918. godine. Četničke proslave i u nekim crnogorskim gradovima, i u Beogradu, slave samo jedno – novi pad crnogorske državnosti

u proteklih osam godina priča o neuspjehu i katastrofi. Velik dio europskih analitičara još uvijek ne razumije kako je velika šteta napravljena „ekvidistancom“ prema građanskoj Crnoj Gori s jedne strane i kleronacionalistima s druge.

Moji ozbiljni crnogorski prijatelji, neskloni teorijama urote, misle da je Crna Gora danas u stanju kao i 1918. godine, izdana od zapadnih saveznika. I ta ideja o prepuštanju Crne Gore velikosrpskim klerikalcima, kako bi se Beograd zauzvrat odrekao Kosova, ali i paradržave/entiteta u BiH, iako je možda suviše „urotnička“ ne čini se pretjerano nategnutom.

Tko god se poig rava održivošću Crne Gore kao suverene države, poigrava se i nestabilnošću na europskom jugoistoku. Ta je nestabilnost u interesu Rusije, ali sigurno ne pogoduje europskim zajedničkim politikama.

Površnost, diletantizam i nedostatak političke vizije glavni su razlozi koji uzrokuju neadekvatan politički odgovor Europske unije na novu krizu na njenom južnom rubu.

M. JOVIĆEVIĆ

4

Aktuelnosti

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Princ Nikola Petrović Njegoš smatra da je Crna Gora na izborima pokazala da je demokratska zemlja dostojna da bude dio EU

Nikada više 1918, nikada više ratovi devedesetih

PODGORICA - Crnoj Gori nijesu potrebni ni pobjednici, ni gubitnici, već ljudi koji su spremni da zajednički grade ekološku državu, koja jedina može da obezbijedi poželjnu i održivu budućnost države, poručio je princ Nikola Petrović Njegoš.

On je rekao da je Crna Gora, na nedavno održanim izborima, pokazala da je demokratska zemlja dostojna da bude dio Evropske unije.

Prema njegovim riječima, samim tim što su nedavni izbori omogućili promjenu, oni imaju moć da ojačaju povezanost svih građana sa svojom zemljom, ali da ojačaju i povjerenje i poštovanje njenih institucija.

- Svi dijelimo nadu da će cijela politička klasa željeti da kao svoj prioritet postavi poboljšanje životnih uslova naših sugrađana, kao i zaštitu ove izuzetne prirode koja nam je povjerena - istakao je princ.

On smatra da je pored izbora Crnoj Gori potrebna otvorena rasprava o njenoj budućnosti, debata koja je prečesto u sjenci rivalstava.

Svi dijelimo nadu da će cijela politička klasa željeti da kao svoj prioritet postavi poboljšanje životnih uslova naših sugrađana, kao i zaštitu ove izuzetne prirode koja nam je povjerena - istakao je princ

Princ Nikola Petrović

- Ova bi rasprava trebalo da uključi sve instance i sve građane. Državi nijesu potrebni ni pobjednici, ni gubitnici, već muškarci i žene koji su spremni da zajednički grade ekološku državu na koju nas Ustav i obavezuje, i koja jedina može da obezbijedi poželjnu i održivu budućnost za našu dragu Crnu Goru - poručio je princ.

Prema njegovim riječima, da bi rasprava bila konstruktivna, mora se održati u mirnoj atmosferi.

On je rekao da incidenti i prijetnje o kojima posljednih dana čita ,,zagađuju zemlju“.

-Moja nada i vjerovanje su da su to izolovani događaji i da većina građana Crne Gore želi da živi u miru, u multietničkoj i multikultural-

noj državi gdje se svi osjećaju sigurno - istakao je princ.

On je podsjetio da je u julu 2011. godine crnogorska Skupština velikom većinom, uključujući i tadašnju opoziciju, izglasala Zakon o rehabilitaciji crnogorske dinastije i njene istorije.

Princ je kazao da je za njega izglasavanje Zakona predstavljalo nadu da

Podaci Centralne banke za avgust

Prema podacima Monteputa

Kroz Sozinu prošlo 1,32 miliona vozila

PODGORICA - Kroz tunel Sozina je u periodu od 28. avgusta do 3. septembra prošlo 58,08 hiljada vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka godine tunel je opslužio skoro 1,32 miliona vozila.

U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozila je kroz tunel prošlo 19. aprila, njih 204, a najviše 28. juna 12,67 hiljada.

U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 2,83 miliona vozila, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

S. P.

Direktorica Politikon mreže o izazovima buduće vlasti

Marović: Integracije da budu prioritet

PODGORICA - Stavljanje identitetskih pitanja u drugi plan i održavanje spoljnopolitičkog kursa države obaveze su nove vlasti u Crnoj Gori, kazala je izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović, navodeći da je prevazilaženje programskih i ideoloških razlika jedan od glavnih izazova.

Ona je rekla da će nova vlada bi-

ti izabrana nakon višedecenijske vladavine jedne partije i da bi zadaci, koji su pred njom, bili zahtjevni za bilo koju partiju ili koaliciju.

- Situacija je komplikovanija što će je činiti tri koalicije koje se i programski i ideološki značajno razlikuju. Upravo će prevazilaženje tih razlika biti jedan od glavnih izazova za novu vladu, a oni moraju biti prevaziđeni u

je Crna Gora okrenula stranicu prošlosti i krenula u izgradnju moderne države.

- Nikada više 1918. godina, nikada više ratovi devedesetih, kao ni velike količine mržnje i provokacija koje su ove ratove pratile. Nikada više ni tvoja ni moja smrt ne smije biti jedina alternativa zajedničkom životu na zajedničkom tlu - poručio je princ.

On je napomenuo da ne treba zaboraviti da siromaštvo rađa ekstremizam i da sveukupni civilizacijski proces podrazumijeva pretvaranje agresivne energije u stvaralačku.

- Nadam se da će se ova promjena odvijati u mirnoj atmosferi i da će omogućiti ponovno pokretanje privrednih aktivnosti i omogućiti zaštitu svih nas - kazao je princ.

On je čestitao čitavom crnogorskom društvu na mirnom održavanju izbora koji su, kako je rekao, bili ,,napeti“ zbog njihovog značaja i prisustva epidemije.

- Moje čestitke takođe idu i našim institucijama i svima onima koji su sarađivali u nesmetanom odvijanju izbora - kazao je princ.

S. P.

mjeri u kojoj je potrebno za ostvarivanje zacrtanih ciljeva - kazala je Marović agenciji Mina.

Kako je navela, jedan od tih ciljeva je ubrzanje procesa demokratizacije i pomjeranje procesa integracije sa mrtve tačke. Marović je rekla da Crna Gora već nekoliko godina stagnira ili nazaduje po svim parametrima.

Ona je dodala da nova vlada mo-

ra da zaobiđe klijentelizam i nepotizam.

Kako je navela, lideri tri koalicije dogovorili su se o principima na kojima bi trebalo da počiva nova vlast i to je za sada razlog za optimizam.

- Međutim, koalicioni dogovor bi trebalo da bude sveobuhvatniji i precizniji, a opet da počiva na dogovorenim principima.

Crna Gora mora da ispunjava obaveze koje proizilaze iz članstva u NATO i poštuje sve međunarodne obaveze i potpisane sporazume - rekla je Marović.

Ona je istakla da Crna Gora ne smije da odstupi od integracije i napora da postane punopravna članica EU. S. P.

U blokadi 18,53 hiljade preduzeća PODGORICA - U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta u blokadi bilo 18,53 hiljade preduzeća i preduzetnika, neznatno manje nego u julu.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 707,84 miliona eura, što je 2,52 odsto više nego u julu. Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 18,73 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 132,59 miliona eura.

Oko 38,35 odsto ukupnog iznosa blokade ili 271,47 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,27 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,96 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 79,66 miliona eura, što je 11,25 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 16,58 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 628,18 miliona eura. S. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Prof. dr Vasilije Kostić o očekivanjima u ekonomskoj politici u narednom periodu PODGORICA – Novoj vladi ne preostaje ništa drugo do da u ekonomiji nastavi tamo gdje je prethodna stala.

U strateškom, dugoročnom smislu ne vidim da može biti značajnijih izmjena. A ne bi bilo dobro ni da ih bude, kazao je za Pobjedu dr Vasilije Kostić, profesor Fakulteta za menadžment i ekonomski analitičar.

On je odgovarajući na pitanje na šta nova vlada treba da usmjeri politiku u ekonomiji, kazao da u strateškom, dugoročnom smislu ne vidi da može biti značajnijih izmjena.

CILJEVI I PREUZETE OBAVEZE

- Ako kao neupitno uzmemo načelo da odlučivanje u pogledu ekonomske politike treba biti usmjereno na razvijanju njene „antikrhkosti“ ili, drugim riječima rečeno, na razvijanju onoga što znači dugoročna održivost sistema sa unapređivanjem njegove sposobnosti na prilagođavanje uslovima okruženja - onda novoj vladi ne preostaje drugo do da nastavi tamo gdje je prethodna stala. U strateškom, dugoročnom smislu ne vidim da može biti značajnijih izmjena – ne bi bilo dobro ni da ih bude – a u operativnom, kratkoročnom može biti „varijacija na zadatu temu“ koje će se u krajnjem opet svesti na isto. Ono gdje razlika može da bude vidljiva jeste efikasnost u ostvarenju postavljenih ciljeva - objašnjava Kostić.

Na pitanje šta to konkretno znači, ovaj ekonomski analitičar podsjeća na preuzete obaveze, ciljeve, kratkoročne, dugoročne...

- Strateški, dugoročni ekonomski ciljevi Crne Gore mogu se predstaviti kao: evropski standard života građana, dinamična konkurentna izvozno orijentisana ekonomija sa niskom stopom nezaposlenosti, država sa jakom socijalnom funkcijom, razvijenim zdravstvenim i obrazovnim sistemom. Srednjoročni, kratkoročni, operativni i drugi ciljevi koji se ogledaju u: konsolidaciji javnih finansija, smanjenju duga, smanjenju PODGORICA - Investicije koje treba da doprinesu daljem razvoju poljoprivrede trebalo bi, prije svega, usmjeriti na proizvodnju za koju Crna Gora ima komparativne prednosti i proizilazi iz raznolikosti klime, reljefa i zemljišta, saopštili su iz Privredne komore (PKCG).

Predstavnici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG kazali su agenciji Mina biznis da te raznolikosti omogućavaju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća.

Takođe, kako su naveli, postoje značajni potencijali za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteti za preradu voća i povrća.

Iz Odbora su dodali da visoka uvozna zavisnost i rastući deficit karakteriše cjelokupno spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore, kao i da je to naročito slučaj kada je u pitanju promet hrane, koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom.

Nova vlada treba da nastavi tamo gdje je ova stala

5



Vjerujem ne da neće biti spektakularnih promjena već ni značajnijih izmjena – jer zašto bi se nešto mijenjalo ukoliko je adekvatno postavljeno

Priroda izazova je takva, a njihovo rješavanje ne može da čeka bez većih socijalnih posljedica. Prvi ekonomski zadatak nove vlade će biti da obezbijedi stabilno i dinamično odvijanje ekonomskih aktivnosti i održavanje zaposlenosti, što nije nimalo lako ni u redovnim okolnostima, a kamoli u uslovima korona krize - kaže Kostić fiskalnog deficita, povećanju izvoza, rastu zarada, penzija i socijalnih davanja, smanjenju nezaposlenosti, razvoju proizvodnje domaće hrane i drugog su po definiciji ciljevi u funkciji ostvarenja strateških, dugoročnih - i ne bi smjeli biti u koliziji sa njima. Naprotivobjašnjava Kostić.

On podsjeća da je Crna Gora preuzela izvjesne međunarodne obaveze u pogledu javno definisanih politika. To je, kako Kostić kaže, dodatni razlog u prilog tezi da značajnijih promjena ne može biti.

- Iz tog razloga i smatram da skoro i nema prostora za „inoviranje“ kada je definisanje ekonomske politike u pitanju. To znači da će i ova i buduće vlade raditi na istom, a to je: realizacija već ustanovljenih ciljeva na čijoj se realizaciji i do sada radilo. Zato vjerujem ne da neće biti spektakularnih promjena već da neće biti ni značajnijih izmjena. Jer zašto bi se nešto mijenjalo ukoliko je adekvatno postavljeno i ako se često u okolnostima promjene vlade, iz političkih razloga promjena zna vršiti samo radi promjena, pa to često završi naopako - smatra ovaj ekonomski analitičar.

RADIĆE ŠTO MORA

On smatra da će nova vlada više raditi ono što mora, a da će joj program strateškog razvoja prethodne vlade biti od pomoći.

- Nova vlada će kao i prethodna, rekao bih, više raditi ono što mora nego što bi željela jer priroda izazova je takva a njihovo rješavanje ne može da čeka bez većih socijalnih posljedica.

Nova vlada neće imati ni specificum kreiranja već razvijanja organizacije ekonomske aktivnosti u uslovima korona virusa, jer je to započet proces i svojevrsna društveno-ekonomska inovacija prethodne vlade koju

prati ozbiljan Program strateškog razvoja koji će biti od značajne koristi novoj vladi - ističe Kostić.

Na pitanje koji treba da budu prvi potezi nove vlade, on kaže – stabilne i dinamične ekonomske aktivnosti.

- Prvi ekonomski zadatak nove vlade će biti da obezbijedi stabilno i dinamično odvijanje ekonomskih aktivnosti i održavanja zaposlenosti. To nije nimalo lako ni u redovnim okolnostima, a kamoli u uslovima korona krize. To je neophodno kako bi konsolidovala javne finansije i učinila ih održivim te obezbijedila

Vasilije Kostić

nesmetanu isplatu plata i penzija kao i socijalnih davanja - objašnjava Kostić.

Uz to, kako on kaže, potrebno je servisirati finansijske obaveze po kreditima.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Novca može faliti, ali bankrota neće biti Kostić, komentarišući ocjene iz pojedinih krugova da možemo doći u situaciju da fali novca, kaže da je to realna opasnost.

On međutim ne očekuje da može doći do bankrota.

- Bankrot je termin koji se često zloupotrebljava u političke svrhe i često neprecizno koristi i subjektivno percipira. Ako je bankrot sinonim za propast, ne vjerujem u takav scenario. Postoje međunarodne institucije i razni mehanizmi pomoći i prevazilaženja takvih problema, ako za to bude potrebe imajući u vidu pogubnost uticaja kovid krize.

A da je realna opasnost od toga da fali novca- moglo bi se reći, opet imajući u vidu sve okolnosti: kovid kriza pa i izbori i ono što ide uz njih - pomjeranja fokusa sa ekonomskog na politički teren što nikako nije dobro po stanje ekonomije ocjenjuje Kostić.

Ipak, dodaje on, treba imati u vidu da je struktura međunarodnog finansijskog sistema kao i samih institucija u njemu a time i mehanizmi finansijske podrške i pomoći - znatno promijenjena u korist zemalja tražilaca sredstava.

- To daje izvjesnu dozu sigurnosti u pre-

vazilaženju izazova takve vrste - smatra ovaj ekonomski analitičar.

Kostić smatra i da je naš sistem kroz stresove ojačao, što, kako kaže, nije bez značaja.

- Kad je sistem izložen stresu, kao što je sada, dugoročno on jača i iz sebe izvlači novu vrijednost, odnosno sposobnost prilagođavanja na nove okolnosti što će reći u opštem napreduje. Bez mutacija nema ni prilagođavanja sistema na nove uslove – nema evolucije sistema a ona je osnov održivosti - kazao je ovaj profesor za naš list.

Poruka predstavnika Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG

Investirati u proizvodnju za koju imamo komparativne prednosti Crna Gora je uvozno zavisna zemlja jer se u prosjeku trećina uvezene hrane ne proizvodi kod nas u dovoljnim količinama da bi zadovoljili potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje ili zbog nemogućnosti proizvodnje ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju - kazali su iz PKCG - Veći uvoz hrane naročito je izražen u ljetnjim mjesecima, jer često postojeći kapaciteti ne mogu da podmire zahtjeve turista. U vrijeme sezone i domaći privrednici povećavaju proizvodnju i plasman koji predstavlja takozvani izvoz na pragu ili nevidljivi izvoz, čija se vrijednost još ne može precizno odrediti - rekli su iz PKCG. Oni su saopštili da svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje domaćih kapaciteta i rast zapošljavanja.

- Crna Gora je uvozno zavisna zemlja, jer se u prosjeku trećina

- To će takođe biti izazov jer kovid situacija obara prihode, a potencira rashode i to u ozbiljnoj nesrazmjeri - upozorava Kostić.

uvezene hrane ne proizvodi kod nas u dovoljnim količinama da bi zadovoljili potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje, ili zbog nemogućnosti proizvodnje ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju - kazali su iz PKCG. Oni su naveli da, pored toga, u dijelu prerade ne postoje odgovarajući instalisani kapaciteti, što je slučaj u proizvodnji UHT mlijeka ili raznih vrsta sireva.

- Ipak, činjenica je da uvozimo dosta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti kao i kapacitete za proizvodnju, te su domaći proizvođači hrane

suočeni sa velikom konkurencijom stranih proizvoda - rekli su iz PKCG. Privrednici su, prema njihovim riječima, svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i konkurentnu cijenu, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

- Zbog velike konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje na domaćem tržištu, dopunu turističke ponude domaćom gastroponudom, kao i za jačanje konkurentnosti - saopštili su iz PKCG. Oni su podsjetili da je u cilju

afirmacije i podsticanja prodaje domaćih proizvoda, te njihove bolje prepoznatljivosti kroz gastroponudu u hotelima i restoranima u toku realizacija projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Iz Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije kazali su da je ekonomska aktivnost u uslovima pandemije korona virusa praktično zamrla u mnogim sektorima, ali da to nije bio slučaj sa poljoprivredom i proizvodnjom hrane. Oni su dodali i da je posljednja svjetska ekonomska kriza pokazala da je poljoprivreda

otpornija na recesiju od drugih sektora privrede.

- Ipak, domaći proizvođači se nalaze u zahtjevnoj situaciji kako bi održali proizvodnju i broj zaposlenih. Hoteli, restorani i drugi subjekti koji su do sada kupovali njihove proizvode, bili su zatvoreni ili su radili smanjenim kapacitetom, pa su oni svoje proizvode mogli plasirati uglavnom preko trgovačkih lanaca - rekli su predstavnici PKCG. Oni su naveli da su poteškoće naročito izražene u mljekarskom sektoru, gdje mljekare moraju dnevno da prerađuju i otkupljuju mlijeko od kooperanata, a u obavezi su i da obezbijede sredstva za farmere za nabavku stočne hrane.

- Kod proizvodnje jaja registrovan je problem sa viškovima, ali Ministarstvo poljoprivrede pomaže proizvođačima koji imaju proizvode kratkog roka trajanja.

Pekarski sektor je morao u značajnoj mjeri da promijeni asortiman proizvoda i da u vrijeme turističke sezone neočekivano smanji proizvodnju, što negativno utiče na poslovanje i likvidnost - saopštili su iz PKCG. S. P.

6

Društvo

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

PLJEVLJA – ŽIVOT U STRAHU: Izbornim rezultatom „oslobođeni“ podanici četničke ideologije ponovo bi da iz C Za đecu se plašim, a ja nemam straha na oči… Ja ću za ovu državu da poginem, bila ona ljevičarska, desničarska… Ovo je moja država Crna Gora, ja nemam rezervne. Prađed mi je 1941. zapaljen u kući, govorili su mu: „Ajde bježi, Emine“, on rek’o: „Neću, neće mene moje komšije“, a ovi su naišli i popalili sve. I njega – priča ugledni Pljevljak iz ugledne porodice Ajanović koju su i ’92. četnici pokušali da poćeraju iz Pljevalja, ali su, kaže Asim, izdržali i ostali. Svoji na svome, a i sada će PLJEVLJA – Pogotovo onu veče izbornu ovuda kroz Ševare je bilo strah i trepet. Kolone, sirene, pucanje... Svašta je bilo. Doletio je metak i pao na oluk. Nijesmo to ni prijavljivali, da ne dižemo tenzije – priča za Pobjedu Asim Ajanović, ugledni Pljevljak iz ugledne kuće, svjedočeći za Pobjedu o događajima prethodnih dana u gradu pod Golubinjom, a koji je svjedok i žrtva terora nad muslimanskim življem i 1992. godine kada je ovim gradom mjesecima „vladao“ njihov sugrađanin Milika Čeko Dačević.

Sve vrijeme Asimu pogled „bježi“ ka sinu Erdalu, mladiću od 27 godina, koliko je i Asim imao te ,,Čekove ’92“. kada je pukom srećom izbjegao smrt, ali je ostao trajni invalid – nagluv, jer su mu pukle bubne opne nakon jednog od Čekovih pohoda kroz Ševare i napada na radionicu i kuću Ajanovića.

Skoro tri decenije kasnije, u suverenoj Crnoj Gori, nekoliko kilometara prije ulaska u sami grad putnika dočekuje velika tabla na kojoj piše „Dobrodošli grad Pljevlja“, a preko toga dopisani, zelenim sprejom, krst sa četiri S i broj 92 sa tri tačke... Dobrodošli u srpska Pljevlja i pljevaljsku ’92. Godinu straha i brutalne represije. Znaju oni koji ispisuju ove poruke što za pljeDa Muslimani i Bošnjaci u Pljevljima opet strahuju za svoju budućnost potvrdili su nam i u Islamskoj zajednici.

Imam Ferid Osmanagić kaže da su se neke ružne uspomene opet vratile, sjećanja na 1943. godinu kada je u pljevaljskom kraju, kako ističe, za samo dva dana ubijeno 270 muslimana, pa devedesete kada je Bukovica iseljena, a u gradu se dešavali teški incidenti...

- Sve je počelo nakon proglašenja izbornih rezultata kada su pristalice onih koji su ostvarili većinu na jedan neprimjeren način, formirajući ogromne kolone vozila, poslali poruku koja je muslimane jako pogodila i zaplašila. Mislili smo

Tišina koja doziva u

valjske muslimane znači ta godina, podsjećaju ih da ne zaborave.

Nova hajka je, pričaju sagovornici Pobjede, žestoko krenula od nedjelje veče, 30. avgusta, kada su proglašeni rezultati parlamentarnih izbora.

Pred kuće su im u noći između nedjelje i ponedjeljka, ali i sljedeće dvije večeri, u pohode dolazile kolone automobila, neki su se i zaustavili i isto kao '92. iz vozila dozivali ih imenom i prezimenom s porukom: „Selite se Balije“, „Selite se Turci“...

GLAS RAZUMA

Ekipa Pobjede u Pljevljima je bila u petak. Na dobrodošlicu u pljevaljsku devedeset drugu naišli smo i u selu Odžak, na putu ka ovom gradu. Po sred magistrale čekaju zlokobne riječi: „SREBRENICA 92 SELITE SE TURCI“ i nezaobilazni krst sa četiri S, koji je u međuvremenu „preprskan“ crnim sprejom.

Asim, kako kaže, više nema straha za sebe lično... Pregrmio je već jednom sličnu hajku, a ni ova Crna Gora, ističe, nije ona ista iz ’92. Plaši se za đecu.

Moja mala ćerkica, priča on, šest godina ima, te izborne noći uplašeno viče: „Tata, što je ovo, što se dešava“.

- Rekoh: „Pjani ljudi, sine“. Sad ja đetetu da objašnjavam... Što?

Ne mogu odrasli politiku da bistre, a ne đeca – dodaje on. Život u Pljevljima u petak je, naizgled, bio normalan. Dok prolazimo seoskim i gradskim ulicama susrijećemo ljude koji su u rutinskim, svakodnevnim poslovima...

Brojne džamije i crkve na koje nailazimo svjedoče o dugom suživotu dva naroda na ovom prostoru.

Ali, kako, nažalost, u nekim vremenima izgleda taj suživot svjedoči ikonografija koja dočekuje na svakom koraku u ovom gradu i okolini.

Dominiraju krstovi sa četiri S i srpske trobojke oslikane čak i na ulici, ali i na zidovima raznih poslovnih objekata, stubovima, krovovima pomoćnih objekata, fasadama zgrada, na potpornim zidovima, saobraćajnim znacima, čitavo sportsko igralište u centru grada ofarbano je u trobojku... I nije se to desilo samo u proteklih nekoliko dana, od januara je počela da se oslikava ta ikonografija po Pljevljima, a da nadležni nijesu reagovali.

- Za đecu se plašim, a ja nemam straha na oči… Ja ću za ovu državu da poginem, bila ona ljevi-

Asim Ajanović

Emir Pilav

Budimir Tanjević

čarska, desničarska… Ovo je moja država Crna Gora, ja nemam rezervne. Prađed mi je 1941. zapaljen u kući, govorili su mu: „Ajde bježi, Emine“, on rek'o: „Neću, neće mene moje komšije“, a ovi su naišli i popalili sve. I njega – priča on i dodaje da su to bili četnici.

Ajanovići su vrijedna i imućna porodica, sa brojnim prijateljstvima sa, kako oni u tom kraju kažu, Srbima.

- Dobijamo podršku i od vlasti i od Mešihata Islamske zajednice. Dolazio je i ministar Mevludin Nuhodžić. Ne može to preko noći, da se smire te strasti i

euforija. Gro tih što su izazivali nerede bili su pijani… To rade pojedinci. Zdrav um to ne bi radio, zastrašivao komšije. Evo je prvi dan osvanulo bez grafita.

Sve strane utiču da se strasti smire – smireno govori Asim.

S njim i njegovim sinom Erdalom razgovaramo u avliji njihove porodične kuće u Ševarima.

- Dosta pričamo svi o tome kako da izađemo iz ove situacije.

Ono, kao kad žedan čeka kišu i gleda u nebo i mi čekamo da se ova situacija smiri, da neko preduzme nešto konkretno. I ovo će se zvati juče. Evo sve i da se pokrene muslimanski živalj, đe

će? Đe god odeš, ti si došljak – pomalo rezignirano dodaje on.

Smireno, kao i otac, Erdal se nadovezuje da je najvažnije sačuvati mir.

- Što bi bilo da je policija reagovala? Pretrpjeli smo što smo pretrpjeli tih noći. I porodice onih pravoslavaca koji su za evropski blok preživljavali su sirene, prozivke imenom i prezimenom i oko njihovih kuća su neprestano dva

Svetinje su život i porodica da se devedesete više nikada neće ponoviti – kaže on.

Upravo iz tih razloga, objašnjava on, Islamska zajednica je pozvala Dritana Abazovića da dođe u Pljevlja, kao čelnika koalicije koja odlučuje o budućnosti Crne Gore, da se lično uvjeri kakva je situacija u tom gradu, prije nego donese odluku kojoj će se strani prikloniti.

- Zvali smo ga da vidi svojim očima kako žive muslimani u Pljevljima i taj naš poziv nema nikakve veze sa politikom – kategoričan je on.

Sekretar Islamske zajednice

Muriz Muslić dodaje da su se sreli i sa ministrom unutrašnjih poslova Mevludinom Nuhodžićem koji im je garantovao da će se stanje popraviti.

- Mi ne tražimo nikakvu zaštitu političkih partija. Mi smo sposobni da branimo džamije.

Imamo i mi našu omladinu koja će da stane na branik. Ali imamo i našu državu, nemamo druge. I od nje tražimo zaštitu. Tražimo da se vinovici ovih događaja izvedu pred lice pravde. Neko treba da odgovara, jer ovako oni imaju podstrek da mogu da rade što hoće – ističe Muslić.

sata se vrtjeli – kaže on.

Erdal Ajanović je diplomirani molekularni biolog. Ovih dana se i vjerio. Zasnovaće porodicu i živi u nadi da će i u Pljevljima jednom zaživjeti demokratske vrijednosti.

- Zloupotrijebljena je situacija, iako je bogatstvo živjeti u mješovitim sredinama. U suštini, problem je do duhovnog stanja svakog pojedinca. Puna su nam usta da smo svi vjernici, ali je pitanje kako se ponašamo, nijesmo iskreni u odnosu na ono kako se predstavljamo, kako se ponašamo. Građanski koncept države je zanemaren – priča on.

Prisjeća se, iako je bio dječak, da je i referendumska kampanja 2006. godine u Pljevljima proticala u ovom duhu.

- Slabo se mijenjamo, ne razmišljamo trijezne glave – dodaje on.

Ukazuje i na činjenicu da su muslimani u Pljevljima često na udaru.

- Bilo kakav veći skup ovdje da se organizuje muslimani su na tapetu. Oni su ti kojima se poručuje da se sele, da Pljevlja nijesu njihova, da su Pljevlja srpski grad i da oni ne mogu ovdje da žive – dodaje on i naglašava da im je teži „ovaj džihad, nego raseljavanje“.

Poručuje da su svetinja život i porodica.

- Da možemo mirno da spavamo, da sam ja siguran i da ne mislim da li ću noćas da pobjegnem, hoće li mi ko doći na kuću… Te svetinje treba braniti. Mi tražimo od države da nam pomogne kroz institucije – naglašava on.

Grafiti sa asocijacijama koje lede krv u žilama

Društvo

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

7

Crne Gore sele Muslimane i Bošnjake

u pomoć Pljevlja

nijeste te noći rekli: „Alo, nemojte to da radite“. Izostao je glas razuma – kategoričan je Erdal.

Asim kaže da, iako ovo nije Crna Gora kao devedesetih, institucionalni odgovor mora da bude jasan da se „istorija u Pljevljima ne bi svako malo ponavljala“.

BATINE

Ljudi, ističe on, zanemaruju da će se sjutra opet sresti sa onima kojima su prijetili, vrijeđali ih i da će se stidjeti nekih izjava i postupaka.

- Ovdje se govori o etničkim manjinama, ide se na najbolniju tačku – konstatuje Erdal.

Iako i otac i sin misle da je oštrija reakcija policije prve noći kada je slavljen izborni rezultat mogla da dovede, možda, i do još težih posljedica, ukazuju na činjenicu da je institucionalni odgovor na nacionalističke ispade izostao narednih dana.

- Iako neki pokušavaju da kažu da su to djela određenih političkih partija, Udbe ne možemo zanemariti to što se dešavalo te izborne noći. Njihovo ponašanje, kolone od 200 auta, prozivanje poimenice. Ako govorimo da su to djela Udbe i kontra političke grupacije, zašto onda vi

Nije prethodnih dana sve završilo samo na ispisanim i izgovorenim porukama Muslimanima i Bošnjacima da se sele, grafitima i govoru mržnje. Bilo je i fizičkih obračuna, a žrtva, kako kaže ničim izazvanog napada, bio je Emir Pilav.

Usred dana na njega su, dok je sa ocem sjedio u kafani, nasrnuli slavljenici iz kolone automobila koja je tuda prolazila. Slučaj je procesuiran i istraga je u toku.

- Kad su se vraćali u auto, jedan od njih je glasno rekao: „Neće vas više biti ovdje“. Policija je ovih dana mogla bolje da reaguje na sve incidente – kaže Pilav za Pobjedu.

Ističe da su slavljeničke kolone automobilima namjerno prolazile kroz mahale đe živi bošnjačko-muslimansko stanovništvo.

- Tužilaštvo, sudstvo, policija ne smiju da balansiraju u ovoj situaciji. Koliko god da je „zategnuto“ država mora da odgovori snažno i da stane u odbranu svih nas – poručio je on, dodajući da su ugroženi i nacionalni Crnogorci i da se ne osjećaju sigurno u Pljevljima.

Ukazuje na, kako kaže, spinovanja javnosti da muslimani stoje iza napada na kancelarije Islamske zajednice.

- (Zdravko) Krivokapić, (Dritan) Abazović i Aleksa Bečić snose odgovornost, jer to su pristalice njihovih partija. To nijesu ljudi koji su pali s neba, koji su odnekud došli. Mi u Pljevljima znamo ko su. A to što su oni došli u Pljevlja da brane naše svetinje od nas je licemjerno… Došli su da skupljaju političke poene. Širiti ispred džamije transparent „ne damo svetinje“ je licemjerno – kategoričan je Pilav, osvrćući se na poruku Krivokapića i srpske omladine kada su se sa transparentom „Ne damo svetinje“ okupili i slikali ispred džamije u znak podrške.

U Pljevlja upućena i posebna jedinica policije

Krivokapić, Abazović i Bečić, dodaje naš sagovornik, znaju ko su im pristalice i što rade i treba da ih zaustave.

- Ova situacija „pritisnula“ je taster i iz hibernacije probudila sve te ljude, pritajene fašiste.

Ipak, ne možemo da generalizujemo. Ima članova porodica i iz DF-a i iz Demokrata koji osuđuju takvo njihovo ponašanje – navodi on i posebno ističe poziv šefa lokalnog SNP-a, partije koja je u koaliciji sa DF-om, Budimira Tanjevića.

Pilav naziva provokacijama navode da Muslimani i Bošnjaci u Pljevljima lažu i prenaglašavaju situaciju.

- Iskreno, nije svejedno otići u čaršiju. Možda je i gore plasiranje laži o nama nego ove kolone vozila što nam dolaze pred kuće. Hibridni rat se vodi u odnosu na ljude i grupe koje su i ovdje žrtve – kategoričan je on.

Ističe da se sreo sa Abazovićem kada je prošle sedmice posjetio Pljevlja, ali da se plaši da on nije svjestan situacije u gradu.

- Rekao sam mu da je lako biti Bošnjak u Rožajama, Albanac u Ulcinju, Crnogorac na Cetinju, pravoslavac u Beranama i da se ovdje u Pljevljima mjeri i multikonfesionalnost i multinacionalnost Crne Gore – naglašava Pilav.

PRIJAVE

Da ovih dana nije lako biti Musliman i Bošnjak u Pljevljima prihvata i predsjednik Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Budimir Tanje-

Lekić: Specijalci unose strah Za razliku od svih naših sagovornika predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Pljevljima Milan Lekić, stranke koja predvodi koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, smatra da „specijalna jedinica, koju je direktor policije nakon četiri dana poslao u Pljevlja da patrolira ulicama“ sije strah u gradu.

- Njihova pojava stvara taj utisak, a u Pljevljima ne razlikuje se život u odnosu na ranije, pogotovo posljednja dva-tri dana. Možda dan poslije izbora, a sve ostalo je kao i svih ostalih dana u godini. Nekome odgovara stvaranje utiska da je u Pljevljima nered, da nacionalne manjine, odnosno Muslimani i Bošnjaci imaju probleme – tvrdi Lekić.

Navodi i kako je predsjednik omladine Socijaldemokrata (Sanin Raščić), kako kaže,

lažno prijavio „da je bio napadnut od momaka iz koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’, bolje rečeno od omladine srpske nacinalnosti“.

- Kada je to trebalo da dokaže pokazalo se da je on sam priznao da je to izmislio i slagao sve u korist stvaranja atmosfere da je u Pljevljima neko alarmantno stanje – kaže on.

Tvrdi i da je član DPS-a pisao u Odžaku poruke mržnje Muslimanima i Bošnjacima.

- Sve to navodi na činjenicu da to rade ljudi iz sada bivše vlasti, a da su nalogodavci DPS i njegovi bivši koalicioni partneri Socijaldemokrate. Od decembra prošle godine, kada je usvojeno ono bezakonje od zakona, takozvani Zakon o vjerskim slobodama, izvedeno je u Pljevljima preko 35 litija, ali i pored činjenice da je postojala prvokacija od tada glavnog imama

vić koji krivca, prije svega, vidi u policiji koja je, kako kaže, morala da reaguje efikasnije i pronađe i procesuira izgrednike.

Svi događaji prethodnih dana, kako je rekao, mogu „zlokobnom scenografijom“ da podsjećaju na devedesete zbog čega je on sa dvojicom partijskih kolega posjetio kancelariju Islamske zajednice gdje su izrazili ogorčenje, ali i „spremnost da ako je potrebno danonoćno“ čuvaju objekte svojih sugrađana.

Nije konkretno odgovorio na pitanje zašto su Pljevlja opet došla u situaciju da neko mora da čuva Muslimane i Bošnjake i njihovu imovinu.

- Vratiću se na devedesete godine i sve ono što se dešavalo tada i podsjetiti da su građanima poznati vinovnici. Neki od tih, neću im saopštiti imena, što su bili aktivni učesnici, što su pravili po Pljevljima ekscese, kasnije su bili ugledni građani na visokim funkcijama u lokalnoj samoupravi i DPS-u – ističe on.

I on vjeruje da su incidenti, moguće, organizovani po nalogu određenih službi, „da to rade pojedinci koji koji imaju debeli dosije u policijskim strukturama“.

- Počinioci treba što prije da budu otkriveni. Poznato je da je policija efikasno otkrivala, i neka je, daće Bog da tako i dalje radi, prethodnih mjeseci ko je crtao trobojke, krstove sa četiri ocila... A u ovom momentu zastali su sa svojim aktivnostima.

Zbog čega, to oni najbolje znaju – poručuje Tanjević.

U tom kontekstu nije mu jasno i da policija još nije riješila slučaj razbijanja vrata na kancelariji Islamske zajednice kada je ubačena i poruka „polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“.

- To je prometna, osvijetljena ulica, postoje video nadzori...

Najopasnije je kad građanin sumnja u nadležne državne organe, a to je ovog puta tako – kategoričan je on i ističe da bi se loše osjećao kada bi se utvrdilo da su ta zlodjela činili „oni iz slavljeničkih kolona“.

Prvi čovjek pljevaljske policije Dragan Slavulj, međutim, poručuje u izjavi za Pobjedu da je policija uradila sve što je do nje i sačuvala red i mir, kako u izbornoj noći tako i u narednim danima.

- Odgovorno poručujem svim građanima da se mogu osjećati potpuno bezbjedno i demantujem priče koje kruže da policije nije bilo. Policije je bilo sasvim dovoljno. U svakom momentu pratili smo razvoj situacije i znali što se dešava i shodno tome se postavljali i postupali – ističe on.

Slavulj konstatuje da je tačno da je „nakon proglašenja izbornih rezultata i sjutradan na ulicama Pljevalja bilo mnogo automobila sa pristalicama političkih partija koje su slavile“, te da je „njihovo slavlje kod drugih izazvalo osjećaj uznemirenosti“.

- Na to nijesmo potpuno mogli da utičemo. Pratili smo i kontrolisano djelovali – dodao je on.

Naglašava i da nijedan građa-

Islamske zajednice u Pljevljima Samira Kadribašića, koji je svaki put obavljao erdan, odnosno poziv na molitvu, sa džamije sa pojačanim zvukom, baš u vremenu dok su se u glavnoj ulici kralja Petra, pored džamije, obraćali velikodostojnici SPC vjerujućem narodu, nijedne ružne riječi, iako je tu bilo preko 10.000 ljudi, nije se moglo čuti prema Bošnjacima i Muslimanima – kaže on.

Tvrdi da se ovih dana incidenti u Pljevljima prave ciljano, „jer sada već prošla vlast želi da stvori takvu atmosferu i da izvrši pritisak na međunarodnu zajednicu kako bi se stvorio utisak da buduća vlast neće biti u situaciji da sačuva red i mir u Crnoj Gori, pogotovo da će napraviti nestabilnost i nesigurnost za nacionalne manjine“.

- Već sam se obratio Slavulju pismom i osumnjičio njegove službe da neće da urade svoj posao kako treba i da oni imaju

učešća u svemu ovome ukoliko ne objelodane počinioce – rekao je Lekić.

On izražava sumnju i da su vrata na kancelarijama Islamske zajednice polomljena iznutra, u noći kada je u prostorije ubačena otkucana poruka „polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“.

- Ima tu mnogo sumnjivih stvari. Imam informaciju da su stakla bila napolju i to pomalo djeluje da je lomljeno iznutra.

Ima četiri-pet kamera okolo i ne može da se desi na to nijesu snimali kamere. Da su ta nepočinstva počinili naši momci, sigurni budite da bi bili za pola sata uhapšeni, kao što su hapšeni za crtanje trobojke – uvjeren je naš sagovornik koji u petak nije bio u Pljevljima, već na moru, pa smo izjavu uzeli telefonom.

On poručuje pljevaljskim Muslimanima i Bošnjacima da će im biti bolje „sa novom vlašću“ nego što im je bilo do sada.

nin policiji nije prijavio remećenje javnog reda i mira, te da su oni, po službenoj dužnosti, sve događaje dokumentovali i da će nakon obrade i procesuirati odgovorne.

- Policija ne može nikoga da procesuira na osnovu ogovaranja, već samo na osnovu dokaza – kategoričan je prvi čovjek pljevaljskih čuvara javnog reda i mira.

Podsjeća da, iako nijesu od Pilava imali informaciju ko je napao njega i njegovog oca, odmah po prijavi su pronašli počinioce, kompletirali predmet i dostavili ga tužiocu na ocjenu.

Naš sagovornik objašnjava da „što se tiče grafita, tužilaštvo se izjasnilo da tu nema krivičnih djela“, ali da će policija u svakom slučaju nastaviti rad u tim predmetima i podnijeti krivične prijave protiv odgovornih.

Poručuje da pljevaljska policija situaciju potpuno drži pod kontrolom i da je Posebna jedinica policije u ovaj grad stigla samo da bi se Muslimani i Bošnjaci osjećali psihološki sigurnije.

- Muslimansko stanovništvo još od devedesetih godina ima povjerenja samo u specijalnu policiju, a ne u lokalnu. To je ta hipoteka koju ovaj centar bezbjednosti nosi još iz tih vremena i koje će se teško osloboditi u dogledno vrijeme – objašnjava on. „Običnu“ policiju skoro da nijesmo ni mi primijetili tokom posjete Pljevljima u petak. Tek po koji policijski automobil prošao bi gradom.

I sve je naizgled mirno. Ljudi sjede u kafićima, glavna ulica puna šetača, djeca se bezbrižno igraju... Sve djeluje normalno, kao da se ništa ne dešava. Kao da grad nije ispisan porukama mržnje prema jednoj etničkoj grupi, kao da samo dva dana ranije nijesu odzvanjale poruke Muslimanima i Bošnjacima da se sele i da ovo nije njihova država...

Iz prividne idile suživota u gradu pod Golubinjom, osim krstova sa četiri S i oslikanih trobojki, ako ste slučajni prolaznik kroz ovaj grad trgnuće vas jedino „specijalci“ u crnom. U grupi, njih pet-šest, lagano, ali odlučno koračaju ulicama i pojavom podsjećaju da u Pljevljima, ipak, nije onako kako neki pokušavaju da predstave i da u ovom gradu neki opet vape za pomoć.

Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: S. VASILJEVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče završile PCR analizu 263 uzorka na korona virus PODGORICA - U Crnoj Gori je juče potvrđen 131 novi slučaj korona virusa, a jedna osoba je preminula od posljedica infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 526 uzoraka na novi korona virus, među kojima je otkriven 131 novopozitivni.

Novopozitivni su upućeni na testiranje iz Nikšića 57, Podgorice 38, Berana 15, Budve i

Potvrđen 131 novi slučaj, jedna osoba preminula Rožaja po četiri, Bara, Bijelog Polja, Cetinja i Pljevalja po dva, a iz Andrijevice, Herceg Novog, Mojkovca, Plava i Ulcinja po jedan.

- Od posljednjeg presjeka prijavljen je jedan smrtni ishod kod kovid-19 pozitivnog pacijenta iz Bijelog Polja, rođenog

1937. godine koji je liječen u Opštoj bolnici Berane - kaže se u saopštenju.

Navodi se da je ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna 99, a od početka godine 108.

Iz Instituta su kazali da je pri-

javljen oporavak kod sedam pacijenata. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1.214.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5.553.

U Podgorici su trenutno aktiv-

Projekat Uprave za bezbjednost hrane i NVU „Godinje“ o zbrinjavanju otpada koji nastaje upotrebom sredstava za zaštitu bilja

Pravilno odlaganje ambalaže čuva životnu sredinu

PODGORICA – Adekvatno skladištenje ambalaže od sredstava za zaštitu bilja od velikog je značaja za zaštitu životne sredine što kroz konkretne aktivnosti nastoje da promovišu Uprava za bezbjednost hrane i nevladino udruženje „Godinje“.

Oni su prethodnih mjeseci obezbijedili kante i kontejnere koji su podijeljeni poljoprivrednim proizvođačima na području Crmnice i Tuzi kako bi se na konkretan način pridružili kampanji.

- Tokom kratke edukacije na terenu, korisnicima sredstava za zaštitu bilja je objašnjen postupak trostrukog ispiranja ambalaže od pesticida, koji obezbjeđuje da ambalaža ne sadrži ostatke opasnih materija, da ne može doći do kapanja tečnosti iz ambalaže, niti istresanja čvrste materije. Takva ambalaža smatra se neopasnim otpadom i sakuplja se i čuva odvojeno, da bi se izbjeglo njeno miješanje sa drugim otpadom, a zatim se predaje komunalnom preduzeću, u skladu sa potpisanim ugovorom – kazala je Pobjedi samostalna savjetnica za zaštitu bilja u okviru Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj dr Dragana Radunović.

RED POTEZA

Ona je istakla da je primjena sredstava za zaštitu bilja neminovnost i da bez njih proi-

Kante za prikupljanje otpada

Često smo svjedoci da se ambalaža od sredstava za zaštitu bilja ne zbrinjava na adekvatan način, već ostaje bačena na njivi, pored puteva, vodotokova…Upravo zbog toga nameće se potreba za uspostavljanjem odgovarajućeg sistema zbrinjavanja ambalažnog otpada u skladu sa definisanim standardima

na 344 slučaja, u Nikšiću 192, Beranama 165, Bijelom Polju 127, Rožajama 120, Plavu 44, Budvi 40, Pljevljima 28, Baru 35.

U Pljevljima je aktivno 28 slučajeva, Ulcinju 27, Kotoru 22, Cetinju 17, Tivtu 13, Gusinju deset, Kolašinu sedam i Herceg Novom po sedam, Andrijevici šest.

U Mojkovcu su aktivna tri slučaja, Petnjici, Plužinama i Tuzima po dva slučaja, a u Danilovgradu jedan. U opštinama Šavnik i Žabljak nema oboljelih od kovida-19.

Iz Kliničkog centra saopšte-

no je da je u ovoj zdravstvenoj ustanovi šest pacijenata pozitivnih na korona virus životno ugroženo.

Iz KCCG-a su kazali da su četiri pacijenta priključena na neinvazivnu ventilaciju, a dva na visokim dozama kiseoničke potpore.

Kako se navodi, u KCCG trenutno se liječi 20 pacijenata sa potvrđenim prisustvom virusa kovid-19.

- U Klinici za infektivne bolesti liječi se šest pacijenata, a u internoj klinici 14 - kazali su iz KCCG. S. P.

Turski reis uputio pismo podrške reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori

Ali Erbaš osudio napade u Pljevljima PODGORICA - Turski reis Ali Erbaš uputio je pismo podrške reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu Fejziću u kojem, kako kaže, sa velikom žalošću saznaje da su ,,neke ekstremne grupe pojačale pritisak na našu braću i sestre muslimane u Crnoj Gori“, te da se u Pljevljima, kako je naveo, događaju nasilni napadi rasističkom retorikom čija je meta muslimanski narod.

- Bez obzira na to gdje se nalaze u svijetu, od koga ili iz kojeg razloga se dogodio, svaki napad na naše objekte, muslimanske i druge narode je apsolutno neprihvatljiv - navodi se u pismu Erbaša.

Takva, kako je rekao, djela mržnje, nadahnuta islamofobijom i rasizmom imaju za cilj i rade protiv budućnosti čovječanstva i nade za zajednički život u miru.

Stoga, navodi u pismu podrške, osuđuje ,,gnusni“ napad i napadače i izražava zahvalnost, prvo Fejziću a zatim i svim ovlaštenim ljudima vjere i savjesti koji su pružili podršku za reakciju i borbu protiv ovog incidenta.

- Ovom prilikom izražavam najbolje želje svojoj braći koja su pretrpjela nepravdu kroz neprijatne situacije tokom ovog incidenta i izražavam svoje iskrene pozdrave uz poseban naglasak da je Islamska zajednica i narod Turske uvijek s vama - piše u pismu Erbaša.

S. P.

Crna Gora se uključila u praznovanje važnog datuma za ekologiju

Danas se obilježava Međunarodni dan čistog vazduha

Poštovati sve normative

zvodnja mnogih poljoprivrednih kultura praktično ne bi bila moguća i ekonomična.

-Postavlja se pitanje šta se dešava sa ambalažom nakon primjene sredstava. Često smo svjedoci da se ova ambalaža ne zbrinjava na adekvatan način, već ostaje bačena na njivi, pored puteva, vodotokova i sl. i na taj način dodatno zagađuje životnu sredinu. Upravo zbog toga nameće se potreba za uspostavljanjem odgovarajućeg sistema zbrinjavanja ambalažnog otpada, koji podrazumijeva sakupljanje i zbrinjavanje na način definisan Nacionalnim planom za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja (Sl. list CG, br.

57/16) i u skladu sa Uputstvom o upravljanju otpadom od sredstava za zaštitu bilja (Br.320-298/18-5) – istakla je Radunović.

Ona je podsjetila da je oblast upravljanja ambalažom od pesticida u Crnoj Gori reguli-

sana Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. list CG, br. 64/11 i 39/16) i Uredbom o načinu i postupku osnivanja sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpadne ambalaže i rada tog sistema (Sl. list CG, br. 42/12).

- U mnogim evropskim zemljama postoje udruženja proizvođača sredstava za zaštitu bilja koja aktivno učestvuju u izgradnji sistema zbrinjavanja ovog otpada.

S obzirom da kod nas nema proizvođača sredstava za zaštitu bilja, teži se ka uspostavljanju jednog održivog modela pravilnog zbrinjavanja pesticidnog otpada. Sav ambalažni otpad koji je nastao nakon upotrebe sredstava za zaštitu bilja kao i pesticidi isteklog roka, predstavljaju, po kvalifikaciji, opasan otpad (Pravilnik o klasifikaciji otpada i katalogu otpada, Sl. list CG, br. 59/13 i 83/16) – navela je Radunović.

Zato je, ističe ona, od značaja

promocija pravilnog postupanja sa ovom ambalažom i njeno prevođenje iz opasnog u neopasni otpad kroz postupak trostrukog ispiranja, a zatim pravilno odlaganje u odgovarajuće kante i kontejnere, postavljene na poljoprivrednim gazdinstvima i mjestima propisanim za odlaganje otpada.

PODRŠKA

-Aktivno uključivanje samih poljoprivrednih proizvođača i drugih korisnika pesticida u ove aktivnosti, od neprocjenjivog je značaja za uspostavljanje jednog organizovanog sistema prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida.

Podizanjem svijesti svih učesnika u ovom lancu, kao i ispunjavanjem zakonskih obaveza u oblasti zdravstvene zaštite bilja, korisnici ovih sredstava takođe, na ovaj način, u velikoj mjeri doprinose očuvanju životne sredine – zaključila je Radunović. I. P.

PODGORICA - U svijetu će danas prvi put biti obilježen 7. septembar, Međunarodni dan čistog vazduha, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije više od 90 odsto svjetskog stanovništva izloženo je zagađenom vazduhu.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma podsjetili su da je u decembru prošle godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, 7. septembar proglašen za Međunarodni dan čistog vazduha.

-Crna Gora se uključuje u obilježavanje ovog ekološkog praznika u procesu ažuriranja Strategije upravljanja kvalitetom vazduha, kroz promociju i prezentaciju istorijskih i aktuelnih podataka o praćenju kvaliteta vazduha u Crnoj Gori - kazali su iz Ministarstva.

Oni su rekli da prema navodima Završnog elaborata projekta o zagađenosti vazduha u Crnoj Gori 1979-1983. stanje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori ranije nije bilo poznato, jer do 1974. odnosno do 1976. godine nijesu vršena istraživanja zagađenosti vazduha.

Iz Ministarstva su kazali da povremena kratkotrajna ispitivanja nijesu mogla dati uvid u zbivanja ove vrste.

Oni su istakli da se tokom posljednje decenije, preciznije od 2009. godine, kvalitet vazduha u Crnoj Gori prati u skladu sa najsavremenijim evropskim standardima, upotrebom automatizovane, precizne i osjetljive opreme.

Iz Ministarstva su kazali da je početkom 2009. godine u Crnoj Gori radila samo jedna automatska stanica za praćenje kvaliteta vazduha, a da su već u maju iste godine instalirane još tri.

- Mreža je ponovo proširena 2012. godine, sa još tri stanice, a aktuelna konfiguracija mreže za praćenje kvaliteta vazduha, sa deset automatskih stanica uslijedila je tokom 2019. godine, sa tri potpuno nove stanice i novom opremom za postojećih sedam i analitičkom opremom - rekli su iz Ministarstva.

Kako su dodali, u proširenje i obnovu sistema za praćenje kvaliteta vazduha uloženo je 1,1 milion eura iz IPA fondova.

Iz Ministarstva su rekli da se u skladu sa evropskim i domaćim zakonodavstvom, kvalitet vazduha prati i ocjenjuje u sjevernoj, centralnoj i južnoj zoni.

- Podaci o praćenju kvaliteta vazduha u Crnoj Gori od 2009-2018. godine pokazuju da su granične vrijednosti za pojedine zagađujuće materije prekoračene u sjevernoj i centralnoj zoni kvaliteta vazduha, dok je u južnoj, primorskoj zoni gdje živi oko 25 odsto stanovništva vazduh dobrog kvaliteta - kazali su iz Ministarstva.

Oni su naveli da je za potrebe ažuriranja Strategije upravljanja kvalitetom vazduha izrađena analiza desetogodišnjih trendova koncentracija zagađujućih materija u poređenju sa podacima iz ažuriranog inventara zagađujućih materija u vazduh.

S. P.

Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović o funkcionisanju te ustanove u vrijeme pandemije

PODGORICA – Vanredno stanje izazvano korona virusom uslovilo je redukovani rad pravosuđa, ali statistika pokazuje da sve to nije značajno umanjilo rezultate koje su postigle sudije i ostali zaposlenici Višeg suda u Podgorici.

Sudije Višeg suda u Podgorici od sredine marta do kraja avgusta ove godine završile su 4.764 predmeta ili 13,5 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je završeno 5.499 predmeta

ORganizacija

Od 25. maja rad u sudovima se normalizovao, ali u skladu sa preporukama i mjerama koje je propisalo Ministarstvo zdravlja i Nacionalno koordinaciono tijelo.

- U organizacionom smislu, složenije je održati suđenje sa većim brojem okrivljenih, a

M.BaBović

Rezultati

s.laBović

Ažurnost suda uprkos vanrednim uslovima

Sudije ovog suda su u vrijeme proglašenja pandemije korona virusom, od sredine marta do kraja avgusta ove godine završile 4.764 predmeta ili 13,5 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je završeno 5.499 predmeta, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović.

Broj završenih predmeta u ovom izazovnom periodu i činjenica da su gotovo sve sudije bile na poslu, prema riječima Muzurović, predstavlja garanciju da se i u ovakvim uslovima maksimalno može obezbijediti ažurnost rada ovog suda.

Sudije Višeg suda su bez obzira na rizik tokom vanrednog stanja uredno bile na svojim radnim mjestima, starajući se da se preduzmu sve radnje koje ne trpe odlaganje.

- Pred Višim sudom u Podgorici, u navedenom periodu, održavala su se suđenja za sve predmete za koje postupanje je nadležan ovaj sud. U ovom periodu gotovo sve sudije su na poslu i rade u kancelarijama. One sudije koje nijesu u kancelarijama rad obavljaju od kuće, a dolaze u sud kada je to neophodno zbog vijećanja i slično – kazala je Muzurović.

Sa druge strane, suđenja u specijalnim predmetima gdje se po pravilu pojavljuje više okrivljenih, odmah nakon proglašenja pandemije su odgađana.

9

Hronika

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Aida Muzurović

Zaštita Muzurović je naglasila da je sve urađeno da se adekvatno zaštite svi učesnici u procesima koji se održavaju u podgoričkom Višem sudu.

- Ovaj sud poštuje sve mjere koje je propisao NKT i istovremeno sprovodi i radnje na sprečavanju širenja korona virusa. Sud je zaposlenima i strankama u postupku obezbijedio maske i dezinfekciona sredstva, a osim usmenih i pismenih upozoravanja, na vidnim mjestima su oznake o obavezi poštovanja fizičke distance – pojasnila je Muzurović.

Ona je navela i da je u skladu sa preporukama za suzbijanje i sprečavanje prenošenja kovida-19, obustavljen prijem stranaka u pisarnici Višeg suda u Podgorici, pa se pismena primaju putem pošte i mejla.

Viši sud u Podgorici

zbog obavezne socijalne distance – pojašnjava Muzurović.

Ona navodi da se u zgradi Višeg suda nalaze dvije sudnice, ali da su za suđenja imali na raspolaganju i sudnice Apelacionog i Vrhovnog suda.

Međutim, prostore koje na raspolaganju ima Viši sud u nekim slučajevima ne zadovoljavaju potrebe suđenja

Incident na barskoj plaži

gdje se pojavljuje na desetine optuženih.

Iz tog razloga, u situacijama u kojima se ne može obezbijediti dva metra fizičke distance, kako kažu iz Višeg suda, suđenja će se održavati i u drugim prostorijama koje obezbjeđuju te uslove.

- O konkretnim lokacijama za suđenje u situacijama kada bude potrebno prisustvo ve-

ćeg broja okrivljenih lica, odlučiće se za svaku situaciju pojedinačno, a nakon sagledavanja tačnog broja lica čije prisustvo će biti neophodno na glavnom pretresu, pa u skladu sa tim brojem odrediće se lokacija – pojasnila je Muzurović.

Suđenje je proces u kome osim sudija i optuženih učestvuju tužioci, advokati, vje-

štaci, svjedoci.

Muzurović nije sporila pisanje medija da su neka od suđenja u Višem sudu odgađana upravo zbog izostanka advokata koji se ne osećaju dobro pa iz odgovornosti prema svojim klijentima i kolegama iz pravosuđa nijesu željeli da ih izlažu riziku, stavljajući opšti interes ispred advokatske profesije.

Međutim, ona nije mogla da precizira koliko je suđenja u vrijeme pandemije korona virusom odgođeno na zahtjev advokata.

- Bilo je takvih situacija, međutim, sud ne vodi posebnu evidenciju o broju održanih ročišta, broju odloženih ročišta niti o razlozima odlaganja suđenja – pojasnila je Muzurović.

B. ROBOViĆ

Književnik reagovao na optužbe političke partije Alekse Bečića

Jovanović podnio krivičnu prijavu protiv Demokrata PODGORICA – Književnik Borislav Jovanović podnio je krivičnu prijavu protiv Demokrata Crne Gore – Aleksa Bečić, sa sjedištem u Podgorici, zbog lažnih optužbi ove političke stranke.

Bar

Jovanović u reagovanju navodi da Demokrate u svom saopštenju za javnost od 5.

septembra označavaju njega kao izvršioca krivičnog djela za koje su nadležni organi sumnjičili T. J. - Na audio-snimku koji su uz saopštenje dostavili i emitovali u medijima, potpisujući me i uz moju sliku, nije moj glas. A u periodu kad su sa mog fiksnog telefona upućene prijetnje nijesam ni bio u

Mojkovcu. U međuvremenu, doznao sam da su iz Bečićeve stranke podnijeli i krivičnu prijavu protiv mene. Svim ovim, nije povrijeđen samo krivični postupak, nego su Demokrate Crne Gore - Aleksa Bečić, sa umišljajem i zlom namjerom izvršili krivično djelo lažno prijavljivanje, sa svjesnim podmetanjem tra-

Dječak skočio u more Osnovni sud u Kotoru donio odluku i povrijedio kičmu Danas presuda maloljetniku za

BAR - Petnaestogodišnji B. M. juče je oko 14 sati zadobio povrede prilikom skoka u more na barskoj gradskoj plaži.

izazivanje pomorske nesreće

Dječak je transportovan u Opštu bolnicu u Baru, gdje mu je ukazana medicinska pomoć.

- Pacijent je primljen sa povredom vratnog dijela kičme. Nakon medicinskog zbrinjavanja, transportovan je u Klinički centar Podgorica - kazao je direktor bolnice dr Dragoslav Tomanović.

Postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do nezgode utvrdiće istraga.

V.K.j.

KOTOR – Sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić-Marović danas će izreći presudu sedamnaestogodišnjem M. S. za izazivanje pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, a njen vjerenik

Vladimir Stanišić povrijeđen.

Prilikom iznošenja završnih riječi, tužilac Srđan Jovanović zatražio je da se sedamnaestogodišnjak M. S. kazni maloljetničkim zatvorom, dok je odbrana bila stava da se maloljetniku izrekne

gova – navodi Jovanović.

On smatra da su Demokrate Crne Gore, koristeći političke tenzije, targetirale njega, ali i njegovog sina V. J. koji sa predmetnim krivičnim djelom nema nikakve veze.

Jovanović zaključuje da je potez Demokrata Crne Gore nečastan i tendenciozan. c. H.

vaspitna mjera strogog nadzora.

Ovaj prijedlog, odbrana je pojasnila činjenicom da je M. S. nakon nesreće posjećivao psihologa koji je naveo da nije korisno da se ovaj maloljetnik izdvoji iz sredine u kojoj boravi jer bi to pogubno uticalo na njegov dalji razvoj i ličnost.

Psiholog je istakao i da bi se vaspitnom mjerom ostvarila svrha kažnjavanja ovog maloljetnika.

B. R.

10

Povodi

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

PRIMJERI: Kako Vukašin Vojkan Labović nije dozvolio da se zaborav približi imenu utemeljivača zdravstva u Beranama i Polimlju Medicinski fakultet je završio u Beogradu 1937.

Kao partizanski ljekar liječio je operacijama po mjesečini, ali i riječju kojoj se vjeruje. Jedan od utemeljivača moderne medicine u tadašnjem Ivangradu ali i pokretač aero kluba. Za njegove vizije malo je bilo prostora na zemlji i nebo mu je trebalo.

I ime drugačije od ostalih... dr Nika Labović...

KOLAŠIN - Toga 26. jula 1970. godine, devetnaestogodišnji pitomac vojne škole Vojkan Labović trebao je da se sretne sa doktorom Nikom Labovićem u Ivangradu. Sjedio je na terasi ispred kuće tetke Mirune – Dike u selu Buče i čekao da prođe podne kako bi otišao u dogovorenu posjetu kod rođaka, doktora Nike.

Nestrpljiv, ali i pun samopouzdanja, pitomac je vojni, ej...

Kada se spremao da krene, pred tetkinu kuću dođe komšija Drago i reče – da znate, jutros je umro doktor Nika...

Taj 26. jul 1970. godine je bio isuviše lijep dan za smrt, napisao je Vojkan Labović u monografiji. Taj dan je stvorio obavezu i dug da bliski srodnik koji je utemeljivač moderne medicine u Polimlju, ne bude zaboravljen...

- Niko o ovom zaslužniku iz Berana nije napisao ni slovo.

Razmišljam, je li to nepravda da se o doktoru Niki ništa ne

Eno, šeta doktor Nika... napiše. U trenu sam donio odluku da neće biti tako. ,,Upalio“ sam kola i iz Podgorice gdje živim došao do Berana da vidim kako izgleda napuštena kuća Nike Labovića. U prizemlju kuće, gdje je bila nekada biljna apoteka, polomljena stakla, iskaču mačke. Otišao sam kod komšije Duška Šebeka, on me je uputio na Vasa Labudovića, magistra farmaceutskih nauka. Tako sam počeo da prikupljam podatke o doktoru Niki. Bilo je to prije deset godina...

Ukoričena monografija „Čovjek slobode, znanja i humanosti, primarijus dr Nika Labović“, trebala je 26. jula ove godine, na 50. godišnjicu smrti, da bude promovisana u Beranama, ali je zbog korone promocija odložena. Priča o Niki je istorija originalne crnogorske porodice koja spaja gorštačke i slobodarske vjekove.

Originalno ime – Nika, sa akcentom na „i“. Nema ga sličnog. Originalna odluka majke Stane i oca Pera, inače predsjednika prvog Narodnooslobodiločkog odbora u Ivangradu i tada ustaloj Jugoslaviji, da oba sina Nikolu i Niku, kao i kćerku Daru pošalje na studije u Beograd. Originalna je životna sudbina Nikina, gdje mu se nijesu nimalo vratila dobročinsta koja je dao ljudima...

Rođen 25. oktobra 1908. Os-

Kosa i majčina kletva Imala je 16 godina kada se udala. Dvoje djece u braku sa advokatom koji je odstupio sa četnicima i najvjerovatnije poginuo kod Zidanog mosta.

Nika je bio stariji od nje ali se između čuvenog doktora i možda, tada, najljepše Beranke, rodila ljubav. Luda ljubav, mjerni instrument kako su se voljeli Nika i Kosa Pajković. I

trebao se desiti i brak i porodica i najprije svadba o kojoj bi pričao i Ivangrad i Polimlje.

Ali, stigla je kletva. Majka Stana je zaklela Niku, majčinim mlijekom kojim ga je dojila da ne ženi Kosu jer njen suprug pokojni pripada onima koji su strijeljali njegovog brata Nikolu...

Nika nije imao kud. Majčina

Nika Labović iz mlađih dana

Imao sam 14 godina kada sam upoznao doktora Niku. Bolovi u stomaku, majka me vodi kod ljekara. Dolazimo i kod doktora Nika. Kaže mi – „olabavi stomak, opusti se“. Jedva ga čujem od bolova. Odmah me šalje na hirurgiju sa preporukom za hitnu operaciju. Kasnije je pratio postoperativni oporavak moj. Tada sam stekao ogromno povjerenje u njega i izgradio iskrene simpatije. To me je inspirisalo da se okrenem medicini. Ljekarski staž sam obavio u bolnici u Ivangradu gdje je direktor bio Nika Labović. Dozvolio je da budem na hirurgiji i da učim od najboljih hirurga među kojima je bio i dr Čampar, inače bečki đak i vrlo iskusan hirurg. Nakon Ivangrada sam specijalizirao hirurgiju, radio u Tuzli, Beogradu, Pragu, Hjustonu, Londonu, Oksfordu, Hanoveru, Parizu. Ali i danas kada dođem u Berane i prođem pored bolnice, vidim Niku, njegov lik i čujem one njegove riječi... ,,Olabavi trbuh...opusti se“. Hvala mu, ja sam još uvijek živ, kao i mnogi drugi koji su imali sreće da ih pregleda, liječi i izliječi doktor Nika Labović.

Ovo je o njemu napisao poznati hirurg Božina Radević.

Nika pored Tita (prvi s desna)

kletva je bila jača od lude ljubavi između Nike i Kose. On se nije ženio, ona se nije preudavala. Otćutali su predstojeće godine a patnja i razdvojenost su im i život učinili i težim i kraćim...

Ova originalna beranska ljubavna priča navodno ima i detalj, da je sestra Darinka, nakon Nikine smrti, izbacila iz kuće sve stvari koje su mogle podsjećati na Kosu.

Kuda idemo » Piše: Novica VUJOVIĆ

,,Olabavi trbuh, opusti se...“

novna škola završena u pitomom selu Kralje, petice u čuvenoj beranskoj gimnaziji, Medicinski fakultet je završio 1937. godine u Beogradu. Braća Nika i Nikola su još za vrijeme studija postali ljevičari i pripadnici komunističke partije.

U NOR-u su svi Labovići. Otac Pero, prekaljeni ratnik, odmah se ustanički uključuje i radi na širenju ustanka. Brat Nikola, diplomrani pravnik, član KPJ od 1935. godine, jedan od pokretača ustanka u beranskom srezu, dospijeva u zarobljenički logor u Albaniji, a 1943. godine ga domaći izdajnici i italijanski fašisti strijeljaju na Kapinom Polju kod Nikšića.

OSVRT

Nika je partizanski ljekar. Liječi borce znanjem, strukom, pogledom, hrabrom i toplom riječi. Hitne operacije ranjenika se rade i po mjesečini. Sa ranjenicima se čekaju saveznički avioni koji ranjenike prebacuju u, tada, slobodnu teritoriju, u Italiju.Kada avioni kasne i kada ranjenike počne da hvata panika, tu je Nikina riječ. Nakon Drugog svjetskog rata je sa Jovanom Klisiže i Dušanom Deklevom začetnik hirurgije u Beranama. Godine i decenije kada se novi život i nove vrijednosti brane Nikinom stručnošću ljekara i humanizmom čovjeka. Direktor je beranske bolnice koja 1963. godine dobija novu zgradu. Kao da je za njegove vizije bilo malo prostora na zemlji pa je preko uspješnog aero kluba Ivangrad krenuo ka plavim visinama.

U monografiji su riječi o Niki Laboviću koje pišu general Savo Joksimović, Jelisavka Komnenić-Džaković, Momčilo Momo Cemović koji saopštava pravilo koje je tada važilo u Polimlju – Nika je tako rekao.

Zoran Zečević piše koliko je Nika bio zaljubljen u plave visine i podsjeća kako su na dan njegove sahrane, piloti i jedrilice nadlijetali grad i bacali cvijeće. Pišu i Vaso Labudović i komšija Šebek, a dr Božidar Vuković kaže: ,,Dr Nika je jedan od najcjenjenijih ljekara u Crnoj Gori. Lično mi je poznato da se mnogi pacijenti, izvan Crne Gore, nalaze sa uglednih inostranih klinika donosili kod Nike da ih provjeri i pogleda“.

Svojim desetogodišnjim radom, Vojkan Labović je uvjerio Berance da doktor Nika i dalje šeta ulicom ispred prostorija Aero kluba, u kaputu i sa šeširom, otpozdravljući pozdravima i divljenjima. O doktoru Niku će uskoro svjedočiti i spomen soba koja će biti otvorena u Domu zdravlja koji nosi njegovo ime: Vojkan Labović.

Tako je ovaj drugi Labović uspio da prvi ne bude zaboravljen.

Eno, šeta Nika.

Dražen DRAŠKOVIĆ

Luča slobode što je one beogradske noći pred očima dvojice tada opozicionih predstavnika naše skupštine uždivena plamenom s crnogorske zastave konačno je dočekala da obasja Crnu Goru.

Uz pjesme o diktatoru i lopovu, ustašama, svetoj zemlji kosovskoj i nemanjićkoj te zastavama s kokardama i izvezenim likom Draže Mihailovića ta luča slobode prije dvije-tri noći nošena je „od Glave Zete do grada Spuža“. Nakon toga obišla je Tuzi, džamije u Pljevljima i Bijelome Polju, avlije i kuće muslimanske. Nikome ko se prošetao tih noći crnogorskim ulicama ne treba ni politički analitičar niti diploma fakulteta političkih nauka da prepozna iz kojih se hronotopskih struktura pojavila ta golema masa znakova i simbola. U nekim se krajevima veli: nemojte dan prije večeri hvaliti, pa smo tako i mi svjedoci kako je okončanje izbornoga dana naprasno rastočilo retorički potencijal tzv. građanskoga dijela političke scene i poslovično agilne NVO zone kojima, evo, rečeni diskurs, morbidni folklor i nacionalistička agresija prema Crnogorcima i nepravoslavnim građanima naše države više ne smetaju. Sreća je u svemu ovome, i ne mala, što su otkako se priređuju izbori u Crnoj Gori potpisima svih učesnika izborne radnje ovjerene kao poštene i vjerodostojne.

Aktuelna vlast, da to i istaknemo, ima u svojoj dugoj istoriji vidnih opterećenja i to prije svega u pogledu finansijskih i privrednih malverzacija, afera i kadrovskih nesolidnosti među kojima ih je nemali broj potvrdio onu staru: dadni malo – imaš dužnika, dadni dosta – imaš neprijatelja. Osvrnemo li se na dominantne stavove u javnome i konkretno političkome diskursu nekih nezavisnih intelektualaca te aktivnosti dijela NVO zone, a svi oni se isključivo potpisuju kao građanski i demokratski, uočićemo do slogana istaknutu saglasnost: „svi nacionalizmi u Crnoj Gori su pod kontrolom i u službi vlasti“. Upoznatiji sa stanjem u kulturnim i jezičkim poslovima, te ukupno identitetskim, dakako da ne mogu prihvatiti prethodni zaključak.

Neki će zahvaljujući neiskustvu, lošoj procjeni situacije ili narasloj sujeti uplesti se u tu gustu mrežu zabrana i ograničenja, prihvatajući avanturu s visokim rizikom po crnogorsko društvo i njegov multikulturni profil.

Ovakvo rasuđivanje i aboliranje velikosrpskoga nacionalizma u javni i politički prostor može unijeti samo neznalica ili politikant koji kontrolu javnoga prostora postiže raznim mehanizmima manipulacije, mobilisanim medijima i NVO lobijem, što je najčešći recept i sigurna smjernica za uspjeh.

Ovđe, razumije se, nije riječ o tome ko kojoj partiji ili koaliciji više vjeruje, kojega lidera slijedi i sl. nego je centralno pitanje današnjega našeg raskršća: za kojim vrijednostima idemo.

Odavno je poznato, a u svim vremenima potvrđivano, da se prvo u jeziku oslikavaju devijacije jednoga društva.

Primjer za takve devijacije jesu prevrednovanja crnogorske tradicije, kulture i istorije, slobodarske i trinaestojulske

Crne Gore uz kvazinaučnu podlogu o kvislinškim pokretima, permanentno osuđivanje od strane sveštenstva Srpske pravoslavne crkve komunističkoga pokreta, njegovih prvaka i dostignuća, stvaranje za crnogorsko društvo neautentičnih kalemova na postavci da su komunisti i Josip Broz zatrli svetosavski model svijeta i tako redom. U jezičkome saobraćaju duge predizborne kampanje - što je trajala doslovno od početka godine i otpočinjanja litija - kleronacionalistički agitatori pronašli su najučinkovitija sredstva za što ubjedljivije i ekspresivnije poruke o pravoj vjeri svetosavskoj i bezbožnim Crnogorcima kao komunističkome nakotu! Više od ostalih, ekspresivizacijom birane leksike s vrlo frekventnim kletvama i sramoćenjima, rezultat su postigli g. Amfilohije Radović, približivši se tako plemenskobratstveničkoj svijesti, patrijarhalnome i sujevjernom sloju stanovništva, te njegov mlađi kolega g. Gojko Perović, čija je poruka isključivo okrenuta tzv. katunskim Crnogorcima s velikom frekvencijom jedinica kojima se djeluje na mlađu populaciju i ostaje, kako se često čuje u komentarima na njegove kolumne u ND Vijesti, građanski korektan u negiranju temeljnih pitanja crnogorskoga identiteta. Ako smo rezultat takvoga djelovanja dijela učesnika minulih izbora i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve kao najagilnijega aktera posvjedočili na crnogorskim ulicama i trgovima, prirodno bi bilo da se na to i reaguje razumnom pričom i racionalnom osudom.

Višegodišnju kampanju s ciljem zatiranja crnogorske baštine, kulture, crnogorskoga jezika i tradicije osobito je naučnom temeljnošću i dubinom zahvata usporio i perfidne im namjere razložio kadar Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Ovi mladi ljudi i danas to čine, jer su im uzori primjeri iz prošlosti koji lično nijesu metali ispred opštega. Jedan od uzora i njima i drugima može biti akademik nekadašnji Šerbo Rastoder koji je u više navrata kad smo se suočavali s događajima sličnim današnjim reagovao i kao čovjek i kao istoričar.

Današnji akademik Rastoder, međutim, u punoj mjeri drukčiji odnos prema tim stvarima ima što govori da se prilagodio atmosferi u CANU i GP URA. Ohrabruje, na kraju, činjenica da nam u opštem relativizovanju velikosrpskih nasrtaja na kulturni i duhovni identitet ovjerenih potonjim izborima te perfidno maskiranih ogoljenim frazama građanista svakodnevno stižu pisma kolega slavista, filologa i kulturologa, vrhunskih naučnika i akademika od Poljske, Njemačke pa do SAD puna podrške i zgroženosti pred izazovima koji će dalekosežno odrediti crnogorsku budućnost.

Mudre su glave svojim naučnim autoritetom i ugledom u međunarodnim tijelima već poručili politikantima da se s temeljnim vrijednostima, naučnim potencijalima i kulturnom baštinom crnogorskoga društva ne može kalkulisati.

(Autor je saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost)

Svijet

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

11

Nastavljeni protesti širom Bjelorusije

Uhapšeno više od 100 demonstranata MINSK - Desetine hiljada ljudi izašlo je i juče na ulice Bjelorusije zahtijevajući da predsjednik Aleksandar Lukašenko odstupi s funkcije.

Protesti, koji su počeli nakon predsjedničkih izbora 9. avgusta, održani su i u Minsku i većim gradovima širom Bjelorusije, rekla je portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Olga Čemodanova.

Vlasti su privele najmanje 100 demonstranata širom zemlje, javila je ruska agencija Interfaks pozivajući se na bjelorusko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Iz organizacije za ljudska prava „Vijasna“, kažu da su demonstracije u Minsku privukle više od 100.000 ljudi. „Vijasna“ je navela i da je oko 200 demonstranata privedeno širom zemlje,

Danas se nastavljaju pregovori u Briselu

od čega preko 100 u Minsku, prenosi AP. Tas navodi da su metalna ograda i bodljikava žica nakon protesta uklonjene ispred predsjedničke rezidencije i saobraćaj je ponovo uspostavljen.

Na predsejdničkim izborima je prema zvaničnim rezultatima pobijedio Aleksandar Lukašenko, dok opozicija tvrdi da su izbori bili namješteni i da je pobijedila Svetlana Tihanovska.

Nakon reakcije Beograda, portparolka ruskog ministarstva odbrane kazala da je ,,ciljala Trampa“

Hoti tvrdi da će biti riječi o međusobnom priznanju BRISEL – Kosovski premijer Avdulah Hoti je ponovio da neće biti posrednih, ni djelimičnih i parcijalnih sporazuma, već samo konačnog o uzajamnom priznanju Kosova i Srbije koji će biti sistematičan i koji će ,,uključiti sva pitanja koja zauvijek treba riješiti između dvije nezavisne države na osnovu konvencija, standarda i međunarodne prakse regulisanja odnosa između dvije države“.

- Na osnovu obaveza koje smo preuzeli na samitu u Parizu 10. jula 2020. godine, kao i podrške koju smo dobili od predsjednika Makrona i kancelarke Merkel, danas se u Briselu sastajemo sa srpskom stranom radi dijaloga o konačnom sporazumu o međusobnom priznavanju i normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije - napisao je Hoti na Fejsbuku.

PRIBLIŽAVANJE

Kosovski koordinator za dijalog sa Srbijom Skender Hiseni izjavio je poslije sastanka

Avdulah Hoti

Miroslav Lajčak

ekspertskih timova Beograda i Prištine u Briselu da su dvije delegacije vidno približile stavove.

- Približili smo se. Rasprava i razmjena mišljenja bila je malo konstruktivinija. Ostalo je da se sve zaokruži na najvišem nivou. Ima vidnog približavanja stavova oko onog što ja nazivam elementima jednog sveobuhvatnog sporazuma o međusobnom priznanju -

rekao je Hiseni.

On je najavio mogućnost da se premijer Kosova Avdulah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na rundi dijaloga u Briselu danas dogovore oko pitanja nestalih i raseljenih i ekonomske saradnje, kao i mogućnosti da na istom sastanku otvore nove teme, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Hiseni je rekao da nije upoznat sa time da će lideri Srbi-

Grenel: Beograd i Priština će i dalje biti prioritet za Trampovu administraciju Američki specijalni izaslanik za dijalog Ričard Grenel naglasio je da će za administraciju predsjednika Donalda Trampa Beograd i Priština nastaviti da budu prioritet.

Ričard Grenel je na svom Tviter profilu odgovorio na tvit Džoa Lokharta, portparola Bijele kuće u vrijeme Bila Klintona, koji je napisao da u američkim medijima nema tekstova o potpisivanju sporazu-

ma Beograda i Prištine zato ,,što ste vi to pogrešno predstavili i niko vam ne vjeruje“.

Grenel je naveo da Lokhart ne želi da se te dvije strane dogovore, već da se, kako kaže, ,,sukobi nastave“.

Ocijenio je da je Lokhart bijesan na to što su se Beograd i Priština složili da normalizuju ekonomsku saradnju i prebacio mu to što ih je Vašington tako dugo ignorisao.

je i Kosova na sastanku u ponedjeljak raspravljati o Zajednici srpskih opština na Kosovu, što je najavio Vučić.

- Mi nijesmo upoznati oko Zajednice, ali ovo je vrsta dijaloga koja ne prejudicira ili ne isključuje mogućnost da bilo koja strana otvori neku temu i naravno mi smo spremni da raspravljamo o bilo kojoj temi koju bude predstavila druga strana - kazao je Hiseni.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče u Briselu da je imao dobar sastanak sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuom Palmerom i istakao da vjeruje da će razgovori u Briselu dati rezultat.

Vučić je rekao da se razgovaralo o svim važnim temama a da se danas nastavlja zvanični dijalog Beograda i Prištine.

- Nemam nikakav problem da se pohvalim i pred predstavnicima EU sporazumom iz Vašingtona i dolaskom brži protok roba kapitala i ljudi.

Kako da to iskoristimo i kako da unapređujemo odnose, a ne da se gledamo kao neprijatelji, već da radimo na dobrobit ljudi, i Srba i Albanaca - rekao je predsjednik Srbije.

BEZ PRECIZIRANJA

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je da će lideri razgovarati o ,,aranžmanima nevećinske zajednice na Kosovu, ne precizirajući koja će konkretna pitanja biti predmet pregovora.

Njemačka najavljuje sankcije protiv Rusije zbog Navaljnog BERLIN - Njemački šef diplomatije Hajko Mas ocijenio je da bi ruskim vlastima mogle biti uvedene sankcije ukoliko u narednih nekoliko dana ne uspiju da razjasne okolnosti o trovanju opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Ukoliko ne bude doprinosa ruske strane u narednih nekoliko dana, moraćemo da razgovaramo o odgovoru sa svojim partnerima, rekao je Mas za nedjeljno izdanje Bild magazina, prenosi Politiko.

Kada razmišljamo o sankcijama, one bi trebalo da budu ci-

ljane što je bolje moguće, dodao je Mas. Njemačka kancelarka Angela Merkel objavila je prošle nedjelje da je Navaljni otrovan zabranjenim nervnim agensom „novičok“, koji je korišćen i u slučaju pokušaja ubistva Sergeja Skripalja 2018. godine u Velikoj Britaniji.

Navaljnji je na liječenju u jednoj berlinskoj bolnici, pošto mu je pozlilo na letu ka Moskvi iz sibirskog grada Tomska.

Prema informacijama iz bolnice, njegovo stanje se poboljšava, uz procjenu da će „oporavak biti dug“.

Hajko Mas

Sporna objava Zaharove na Fejsbuku

Izvinjenje Zaharove, tvrdi da je pogrešno protumačena BEOGRAD/MOSKVA Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izvinila se zbog objave na svom Fejsbuk nalogu fotografije iz filma ,,Niske strasti“ koju je postavila ,,u komentar“ na sliku predsjednika Srbije i SAD u Ovalnom kabinetu.

Zaharova tvrdi da je ,,poruka“ ciljala Trampa, a ne srpskog predsjednika, te da je željela da osudi stav predsjednika Trampa prema svojim gostima, kao i bahatost u ophođenju američkih zvaničnika koji na taj način sebi daju na značaju.

- Izvinjavam se, ali moja objava je pogrešno protumačena.

Jedino što je u njoj sadržano je odbacivanje bahatog stava ‘izuzetnog ’. Protokolarni trikovi postali su jedna od tehnika koju američki zvaničnici redovno koriste da bi vještački stvarali privid svoje izuzetnosti. A to je neprihvatljivo napisala je Zaharova.

Zaharova je, naime, na svom Fejsbuk nalogu neprimjernom fotografijom scene iz filma ,,Niske strasti“ na kojoj glumica Šeron Stoun visoko prekršta noge ,,prokomentarisala“ susret srpskog i američkog lidera.

- Ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je postavljena kao da vas ispituju, sjedite kao na fotografiji br. 2, ko god da ste.

Verujte mi - napisala je ona.

Srpski predsjednik prethodno je ocijenio, komentarišući objavu Zaharove da je ,,pods-

Marija Zaharova

vijest čudo, uvijek najviše time govore o sebi“.

- O sebi govori i Marija Zaharova, i primitivizam i prostakluk koji je pokazala govori o njoj i o onima koji su je tu postavili...

Nek ona nastavi svoj posao, žao mi je jer sam i u Vašingtonu štitio naše odnose sa Ruskom Federacijom. I tamo sam odbio da ću kupiti neki džip koji je 2,5 puta skuplji od ruskog. Ne umiju ljudi da cijene što je Srbija jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji koje je uvela EU, što je Srbija vojno neutralna, ni što je jedina koja s Rusijom izvodi vježbe, što radi na izgradnji gasne infrastrukture, koja direktno kupuje oružje od nje na tlu EU. Ja da objašnjavam nečiji primitivizam i prostakluk – kazao je Vučić.

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti su sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Bijeloj kući potpisali sporazume o normalizaciji ekonomskih odnosa Beograda i Prištine.

12

Kultura

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

ČITALI SMO: Riječ više o romanu „Odlazak (epitaphios logos)“ Andreja Nikolaidisa, koji je objavio sarajevski „Buybook“

Mnogo vjetrenjača i samo jedan Don Kihot PODGORICA - Rušenje predrasuda je mučki posao koji zahtijeva silno znanje, nadljudske napore i nekoliko generacija zdravog razuma koji je još uvijek jedina besplatna aplikacija (ako mjerimo novcem). U svom romanu „Odlazak“ Andrej Nikolaidis, crnogorski pisac, nekoliko uobičajenih predrasuda stavlja na probu, preispituje ih iz više uglova, ali ih ne uobličava u zaključke koje će poturiti kolektivu, već se od kolektiva ograđuje, dodjeljujući svom junaku autsajdersku ulogu.

Najveće od svih, da je podizanje djeteta ženski posao, da samo majke napuštaju radna mjesta da bi brinule o djetetu, da su djeca siročad samo ako se podižu bez majke, on suptilno odlaže u stranu tako što piše dirljivu posvetu očinskoj ljubavi u ogledalu svih izazova današnjeg crnogorskog društva.

O RODITELJSTVU

U prologu Nikolaidis u ime svog junaka predočava sliku predvidljive budućnosti djeteta iz srednje i nižih klasa u našoj zemlji. U isto vrijeme je ta slika i osuda sistema i žaljenje kome se otac iz romana „Odlazak“ neće prepustiti. Jer ovo je roman o očinskoj ljubavi koja ne mora biti po bilo kom uobičajenom sistemu mjerenja manja od majčinske, i to je piscu uspjelo da nam dokaže. Patrijarhat će u ovom kratkom tekstu naći dosta prostora za naslađivanje, najprije onda kad samohranog oca bude posmatrao kao žrtvu, zaboravljajući da je dijete koje je ostalo bez majke i čija budućnost prijeti da postane budućnost „samohranog djeteta“ u ovom slučaju najveća žrtva.

Ovo je priča o roditeljstvu, baš onakva kakva bi trebalo da bude, sa svim strahovima, brigama, strepnjama, neprospavanim noćima, oslanjanjanjima na sistem i onda kad smo svjesni da je sistem zakazao prije nego je dijete rođeno. Prije svega je svjedočanstvo o tome da ne možeš biti više roditelj ako rodiš dijete, jer taj dio je najlakši. Roditelj si ako svoje zdravlje čuvaš da bi bio duže prisutan za nečije dobro, ako pogaziš sva svoja ubjeđenja, integritet i svoje postulate opšte dobrote da bi svom potomstvu obezbijedio lakšu, ako ne izvjesnu budućnost. U istim situacijama i s istim mogućnostima bi svaki roditelj postupio identično. Ili bar na ovom mjestu želimo da vjerujemo da je tako.

Nikolaidis svog junaka ne zove imenom, iako mu je ime dao, ne pokušava po svaku cijenu da ga odvoji od sebe, jer ga rukovodi putokazima sazrele svijesti koju bi, svakako, i sebi pripisao; stavlja mu na teret grčko porijeklo, ali i ubjeđenje da nije stvoren da se uklapa, do mjere da sebe naziva mizantropom („To je kad ti, čim vidiš da negdje ima puno ljudi, napamet padne da tu aktiviraš

Roman „Odlazak“ je suštinski fokusiran na bjekstvo kao jedino rješenje, na napuštanje prostora koji guši odrastanja, koji satire zdravog čovjeka u namjerama da stvori zdravomisleću osobu unutar truleži koja negira svaku posebnost i svaku briljantnost umova koje podiže bombu.“), naseljava ga u poznati komšiluk, i odlazi, što je u jednom zrelom biću koje žudi za promjenama, ali ih ne može sprovesti u djelo, sasvim očekivano. „Porazno je kad već u četrdesetoj godini odbijaš prihvatiti ono što ne možeš promijeniti.

Do četrdesete, ako nisi idiot, već si shvatio da se svijet ne može mijenjati: čak ni na gore.

Svijet za nas uvijek ima istu ponudu: uzmi ili ostavi. Nema pregovora, nema cjenkanja, kao na grčkoj ili turskoj pijaci“, kaže njegov junak u trenutku kada je već napravio plan koji će ga koštati činjenice da ono malo dana što mu je ostalo sa sopstvenim djetetom žrtvuje za cijelu njegovu budućnost.

DESETAK SATI

Roman „Odlazak“ je koncipiran tako da prati čovjeka i djevojčicu kroz samo desetak sati jednog dana, od buđenja (5:07 h) do 15.13 h, kada se putovanje završava u jednoj šumi, u prirodi, u neokaljanom saglasju drveća i vode. Ipak, asocijativnom metodom nam se otvaraju važne epizode iz junakovog života koje nam pomažu da shvatimo, da ne budemo i mi u galeriji s koje se osuđuje na neviđeno. Nikolaidis je svog junaka stavio u bezizlaznu situa-

Nikolaidis svog junaka ne zove imenom, iako mu je ime dao, ne pokušava po svaku cijenu da ga odvoji od sebe, jer ga rukovodi putokazima sazrele svijesti koju bi, svakako, i sebi pripisao

Andrej Nikolaidis

ciju, u stanje koje može da oduzme razum i zaledi srce, da probudi želju za preživljavanjem koja se u dva koraka može pretvoriti u negiranje stvarnosti. Očinstvo je ovdje i faktor koji čuva fizičku snagu i koje održava čovjeka s ove strane mentalnog zdravlja.

U suženom prostoru automobila, u kutiji na točkovima koja služi kao oklop, a ne samo sredstvo kojim će se doći do

ciljane tačke, sjećanja usporavaju vrijeme. Nikolaidisova izuzetna spisateljska moć je bez problema na stotinjak stranica svom junaku obezbijedila da u trenutku kad postanemo svjesni njegovih namjera, budemo toliko na njegovoj strani, da nas neće ne samo zgroziti, nego ni iznenaditi ono što će uraditi. Mi ćemo, nekoliko stranica pred kraj romana, osjetiti olakšanje, iako

se završava tragično. Glavni junak neće izgubiti ni mrvu naše naklonosti, štaviše, bićemo mu odani vjerujući da bismo u prelomnom trenutku bili sposobni za isto.

Roman „Odlazak“ je suštinski fokusiran na bjekstvo kao jedino rješenje, na napuštanje prostora koji guši odrastanja, koji satire zdravog čovjeka u namjerama da stvori zdravomisleću osobu unutar truleži koja negira svaku posebnost i svaku briljantnost umova koje podiže. U tom smislu je Nikolaidis u prvi plan stavio riječ odlazak, što dozvoljava i osvrtanje, pa je produbio temelje za ličnu i kolektivnu osudu i državnih službi, i medicine i društva koje se goji od predrasuda više nego od kajmaka i hljeba. Na tim osnovama bi pojedinca bez obaveza i bez zdravstvenih problema ostavio da se bori. Ali ovdje se radi o čovjeku koji umire, dok za sobom ostavlja maloljetno čedo doslovce nikome.

Takav čovjek nema što da izgubi. Da je u fokus stavljeno bjekstvo (tačnije, da je svoj roman tako nazvao), tu bi, tehnički, očekivano bilo da izbjegne osvrtanje. Cilj bi, to nije upitno, ostao isti.

Ostali likovi u romanu „Odlazak“ su nosioci osobina i stanja više nego dubinski kreirane

Roman „Odlazak“ je napisan jezikom koji je svima razumljiv, bez zamki u međuprostorima između rečenica, i to ga čini pitkim na svim nivoima. Posebno u trenutku kad shvatimo da asocijalni protagonista, čija je polazna tačka bila izopštenje, u finalu dozvoljava sebi da se osloni na druge

figure koje će se kroz priču razraditi. Njih posmatramo iz pozicije pripovjedača koji se ne rukovodi njihovim razlozima, već djelovanjima, pa se ogledaju u njegovoj potrebi da ih zadrži u svom životu uprkos želji da cijeli svijet isključi. U datom trenutku će svima njima prepustiti cijeli život svog maloljetnog djeteta, pomalo dajući za pravo socijalizaciji, dozirano i nespretno, s velikom zahvalnošću kojoj nije pisao hvalospjev.

BEZ ZAMKI

Ono što kod Nikolaidisa sad već postaje zaštitini znak su njegove duge epizode koje u toku čitanja postaju nezavisne od teksta, ali se u trenutku kad već zaboravljamo od čega je krenulo pripovijedanje, majstorski vraća poenti i ostavlja nam cijeli dosije na (samo)zadatu temu. Takva je epizoda o pušenju, u kojoj je možda prvi put uspješno odbranjena ta potreba i zavisnost na način koji može da ne naiđe na osudu (a među ljudima koji su u stanju da osude to nije lako), a zatim i epizoda o rođendanu u kojoj roditeljstvo dolazi na ispit iz pozicije djeteta koje je s najboljim namjerama izopšteno iz društva, ali to u narednih dvadesetak godina neće uspjeti da shvati.

Roman „Odlazak“ je napisan jezikom koji je svima razumljiv, bez zamki u međuprostorima između rečenica, i to ga čini pitkim na svim nivoima. Posebno u trenutku kad shvatimo da asocijalni protagonista, čija je polazna tačka bila izopštenje, u finalu dozvoljava sebi da se osloni na druge.

Ovaj posmrtni govor (što je i u naslovu naznačeno) je pomalo i priznanje poraza i odupiranje sistemu u isto vrijeme.

Savremeno doba koje se ogleda kroz popkulturne fenomene poput bezgraničnog povjerenja u samopomoć i nutricionističke teorije, sudara se sa srednjovjekovnim poniranjima naroda u trenutku kada se svijet sveo na veličinu radnog stola. Ono što se događa glavnom junaku i njegovom djetetu je negdje u procjepu između to dvoje, jer s jedne strane tehnologija pomaže da se sabije korumpirani svijet zarad sopstvenog dobra, s druge je bolest kojoj se ne može stati na rep pored sveg napretka u medicini.

Kad kaže: „Takva su vremena: tako mnogo vjetrenjača i niti jedan Don Kihot“, Nikolaidis pisac sebe malo potcjenjuje, jer njegov roman je danas možda samo suptilno svjedočanstvo vremena, ali jednom će biti dobar uvod u problematiku doba u kome se jedni češljaju dok građanska sloboda i osnovna ljudska prava gore do pepela. Svako je danas, ko god se odupire na ovaj ili onaj način sistemu, pomalo i lud i idealista. Kao Servantesov junak, samo u automobilu.

Ovaj roman Andreja Nikolaidisa živi trenutno samo među onima koji su najuporniji da dođu do njega, jer u doba ograničenog kretanja i uz činjenicu da nije objavljen u Crnoj Gori, niti se možemo osloniti na distribuciju iz Bosne i Hercegovine, gdje je objavljen, teško je doći do ovog djela. No, vrijeme ovu priču neće progutati. Njena svevremenska suština, radnja koja se može nakačiti na bilo koji dan u stvarnosti ove zemlje (i zemalja regiona), neće se promijeniti za života onoga koji je pisao, ni ove koja je čitala. Dragana ERJAVŠEK

Kultura

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

13

Učesnici Made in New York Jazz festivala Montenegro predstavili se novinarima juče u Podgorici PODGORICA – Činjenica je da je pravo čudo što se Made in New York Jazz festival Montenegro dogodio u vjerovatno najneobičnijoj godini u ovom vijeku, što je održao kvalitet, što je bio prenos na televiziji i što su svi učesnici zahvalni na pozivu. To je najkraća verzija onoga o čemu su juče u Hard rok kafeu govorili organizatori i dio izvođača na pres konferenciji pred finalni nastup u atrijumu „Kapital plaze“.

Vokalna solistkinja Marijen Solivan tvrdi da na nacionalnoj televiziji u njenoj matičnoj zemlji naprosto nema džeza.

- Čak i na Gremiju, porcija džeza se događa dan prije i gotovo nikad je nema na oficijelnom programu koji prenosi televizija – rekla je Soliven.

DIJELITI LJUBAV

U takvoj atmosferi, gdje se ovaj žanr uporno ostavlja na marginama, nije čudno što su svi izvođači puni hvale za organizatore i ushićeni što uopšte nastupaju.

- Potrebno je dosta hrabrosti u toku ovih ludih vremena i to ne samo hrabrosti muzičara, već i naših partnera koji su sve učinili mogućim. Gurali su nas i radili smo zajedno od prošle godine i još uvijek radimo. I važno je svačiji udio u tome naglasiti. Za naše muzičare, za mnoge od njih, ako ne za sve, ovaj koncert je bio prvi od marta. Za mnoge od nas koji živimo u Njujorku situacija je bila dosta teška i ne mijenja se, ali mislim da je važno, jer bolje od bilo koje pilule ili alkohola muzika ljude usrećuje i moramo nastaviti, moramo nastupati i moramo

Proputovati svijet putem muzike Plešite, slušajte muziku, uživajte u umjetnosti, jer to je ono što će nas održati zajedno, kroz ova vremena koja proživljavamo.

U ovom nam je trenutku potrebno što više umjetnosti – kazala je Marijen Solivan

ljude učiniti srećnima. To je naš način da podijelimo ljubav. A muzika je definitivno važan glasnik sreće i naše budućnosti – izjavio je Majkl Brovkin, direktor Made in New York Jazz Competition INC. Uz zahvalnost svim partnerima, Vladimir Maraš, direktor festivala, još jednom je naglasio koliko je ova godina bila specifična i upitna u smislu organizacije i samog održava-

Sa jučerašnje konferencije za novinare

nja manifestacije, ali je iskoristio da zahvali onima što su u ovim vremenima hrabro odlučili da lete preko Atlantika i festivalu, koji iz godine u godinu dobija na značaju, još jednom daju vjetar u leđa. Posebno se osvrnuo na činjenicu da je TV i prenos na digitalnim platformama omogućio svima da budu dio ovog muzičkog spektakla, i majstorskom džezu otvorio vrata mnogih domova.

- Dobili smo informaciju da je gledanost bila odlična, da je program bio dobar, da je slika bila dobra, da je ton bio dobar, to je ono što nam je napokon nedostajalo od Javnog servisa nakon dugo godina – rekao je Maraš.

Marijen Solivan, koja je u toku prve festivalske večeri pokupila sve simpatije prisutnih svojim energičnim setom, osvrnula se na povratnu informaciju koju je ovom prilikom

dobila i od organizatora, i od publike.

- Na mjestima koja smo do sada posjetili bilo je magično biti toliko pod oprezom, pod maskama, uz distancu, uz ograničena mjesta gdje se može sjesti s ljudima, a u isto vrijeme osjećati toliko topline od publike i svih onih koji rade na ovom projektu. Bili smo prisutni u domovima ljudi, budući da sve ovo prenosi televizija, što otvara širu publiku za nas, i to

je vrlo zadivljujuća situacija pod ovim uslovima. Bilo nam je nevjerovatno - izjavila je Solivan.

OTKLON OD ZBILJE

Tomi Kempbel je impresioniran onim što dobija od ljudi iz Crne Gore u neposrednom ili posrednom kontaktu.

- Uživao sam u razgovorima sa strancima, zaglavio bih u pričama kroz gestikulacije rukama i kontakt očima, ili samo upijajući vibracije od ljudi s ulice i onih koji su došli da slušaju muziku, naravno. To je vrlo inspirišuće u ovim problematičnim vremenima koja trenutno živimo – ispričao je Kempbel, ali nije zaboravio da se osvrne i na širi značaj muzike.

- Što dublje uđete u muziku, shvatate da vas muzika takođe i obrazuje, i možete proputovati svijet samo putem muzike, bez paljenja kompjutera, samo slušajući – dodao je.

S njim se usaglasila i Solivanova koja smatra muziku svojevrsnim otklonom od stvarnosti koja nas okružuje.

- Plešite, slušajte muziku, uživajte u umjetnosti, jer to je ono što će nas održati zajedno, kroz ova vremena koja proživljavamo. U ovom nam je trenutku potrebno što više umjetnosti – zaključila je ona.

Konferenciji su prisustvovali skoro svi učesnici Made in New York Jazz festivala Montenegro, kao i Marina Knežević koja se predstavnicima medija obratila u ime kompanije „Kapital plaza“ koja je iskazala zadovoljstvo saradnjom sa kućom Rabbit Records, njihovim američkim partnerom i svim organizatorima i učesnicima festivala.

D. ERJAVŠEK

U Bijelom Polju završene 50. „Ratkovićeve večeri poezije“, laureatima uručene nagrade

Poštujući druge štitimo zajedničku ljudskost BIJELO POLJE - Dodjelom nagrada ovogodišnjim laureatima Olji Savičević-Ivančević iz Hrvatske i Saladinu Dinu Burdžoviću, Bjelopoljcu koji živi u Njemačkoj, u hramu bjelopoljske kulture, rodnoj kući pjesnika Rista Ratkovića, završene su jubilarne 50. „Ratkovićeve večeri poezije“.

Nagradu je u dvorištu Kuće Rista Ratkovića, laureatu Saladinu Burdžoviću uručio direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić, dok se u nemogućnosti da prisustvuje svečanoj dodjeli nagrade, Olja Savičević-Ivančević obratila prisutnima putem Zoom aplikacije.

Ona je kazala da bi joj bilo veoma drago da je tu noć prisutna u Bijelom Polju, za koje je, kako je kazala, vežu lijepe uspomene.

- Vijest da sam dobila nagradu ,,Risto Ratković“ zatekla me na prekretnici, u trenutku preseljenja između dva grada i dva dijela mog života. Moja knjiga je pokušaj da običnom olovkom premostim ono između knjige i svijeta, da konačno obgrlim sve moje u drugima i druge u sebi. Zahvaljujem žiriju koji je bio hrabar, te srčano odgovorio na srčanost, hvala i nagrađenom kolegi Burdžovi-

Dobitnik nagrade Saladin Burdžović

ću na snažnoj poeziji i dobrom društvu, čast i zadovoljstvo je dijeliti nagradu sa njim. Hvala Crnoj Gori, zemlji moga djeda, kojeg nikada nijesam upoznala, i koja je u ovom trenutku postala malo više moja - navela je Savičević-Ivančević u svom obraćanju preko Zoom aplikacije.

Pjesnik Saladin Burdžović obratio se prisutnim ljubiteljima pisane riječi, i kazao da mu je ova nagrada najznačajnija jer se dodjeljuje u rodnom gradu.

- Posebnu važnost daje i to jer su jubilarne 'Ratkovićeve večeri poezije', i zaista mi je večeras puno srce. Ambijent je prelijep,

ja sam večeras prvi put vidio renoviranu Kuću Rista Ratkovića, pamtim je kao devastirani objekat. I veoma mi je drago što je ovo urađeno, i treba čestitati onima koji su za to zaslužni. Ja sam dugo razmišljao da napišem nešto o Rifatu Burdžoviću, i dugo vremena bio u dilemi u kojoj formi da se izrazim, ali eto prisutne su poetska, prozna i publicistička. Prekretnica za pisanje bio je jedan poziv za učešće na naučnom skupu, na kojem sam govorio kao član porodice i bratstva Rifata Burdžovića, što je za mene bilo zanimljivo i iznenađujuće iskustvo - istakao je Burdžović.

Tokom večeri nizali su se stiho-

vi laureata. Jedna od članova žirija Jovana Bojović, iz Crne Gore, obrazložila je odluku žirija i kazala da je na ovogodišnji konkurs za nagradu ,,Risto Ratković“ pristiglo 58 knjiga autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, dok je na konkurs za ,,Ratkovićeve večeri poezije“ stiglo devet rukopisa potpisanih šifrom.

-Nakon pažljivog analiziranja svih rukopisa, žiri je donio jednoglasnu odluku, pa je Olja Savičević-Ivančević nagradu dobila za knjigu ,,Divlje tvoje“, a Saladin Dino Burdžović za knjigu ,,Rifat“. Neka ova potpuno zaslužena nagrada za oboje bude zahvala ove zemlje, za njihove dirljive poetske svjetove koji su naša istinska zemlja - istakla je Bojović.

Pored Bojović, žiri su činili i predsjednik Pavle Goranović, članovi Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Ivica Prtenjača iz Hrvatske i Elvedin Nezirović iz Bosne i Hercegovine.

Ljubitelji poezije tokom večeri pored poezije uživali su u zvucima klavira, u izvedbi direktorice Škole za osnovno muzičko obrazovanje Jasmile Hot. Program su vodili glumica Žana Gardašević i glumac Omar Bajramspahić.

Beća ČOKOVIć

Večeras počinje festival „Barski ljetopis“

Koncert i knjiga ispred Dvorca BAR – Festival „Barski ljetopis“ biće otvoren muzičkim i književnim programom, večeras na platou ispred Dvorca kralja Nikole. Koncert klasične muzike poznatog crnogorskog klasičnog gitariste Danijela Cerovića, violinistkinje Mirke Šćepanović i violončeliste Dmitrija Prokofjeva počeće u 20 sati.

Nakon toga, od 21.30 sati Stefan Đukić će promovisati svoju knjigu „Između polova“.

Otvaranje, kao i svi programi u nastavku, biće održani u skladu sa svim mjerama i preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela Vlade Crne Gore.

Programima će moći da prisustvuje do 100 gledalaca na otvorenom, uz poštovanje propisane mjere fizičke udaljenosti. Publici će biti obezbijeđena propisna distanca u gledalištu, kao i dezinfekciona

sredstva, dok je poštovanje distance i nošenje maski obaveza svakog pojedinca.

Večerašnji koncert „Solo, duo, trio“ podrazumijeva program sačinjen od četiri kompozicije poznatih autora: „Tamna noći“ – Žarko Mirković, „Terzetto za violinu, violončelo i gitaru“ - N. Paganini, Šest balkanskih minijatura „Za svjetski mir“ – Dušan Bogdanović, „Šest rumunskih igara“ – Bela Bartok. „Između polova“ Stefana Đukića je zbirka 32 putopisne kolumne pisane tokom dvije godine putovanja na četiri kontinenta, u 19 država. Kolumne obuhvataju teme iz kulture, istorije, filozofije, politike, muzike i drugog.

Moderatorka na književnoj večeri biće Milena Đukić.

Ovogodišnje, 33. izdanje festivala trajaće do 27. septembra.

Cjelokupni program je finansiran sredstvima Opštine Bar i Ministarstva kulture.

R. K.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

U posjeti otvorenom olimpijskom bazenu u okviru Sportskog centra ,,Morača“ I. MITROVIĆ

juče je bila prvi put na otvorenom bazenu u okviru SC ,,Morača“.

UŽIVANJE

DOBRA ZAMJENA ZA MORE: Porodica Filipović

RAshlAđENJE sVIMA PRIJA: Luka Vešković i Teodora Radović

Septembarsko kupanje i sunčanje prija svima Mislili smo danas da pođemo do mora.

Supruga je predložila da dođemo na bazen. Prvi put smo ovdje i baš nam se sviđa. Odlično je, voda je čista, sve je lijepo sređeno. Djeca uživaju. Sad kad znamo kako je i ovdje lijepo, mislim da nam bazen uvijek može biti dobra zamjena za more – kazao je Momčilo Filipović Izlazeći u suret inicijativi velikog broja građana rad otvorenog olimpijskog bazena u sklopu SC ,,Morača“ produžen je i tokom ovog mjeseca.

Prema izjavama posjetilaca sa kojima je ekipa Pobjede juče razgovarala na ovom, iz godine u godinu sve popularnijem kupalištu, odluka Uprave Sportskih objekata je svima

dobrodošla, jer u septembarskom kupanju i sunčanju svi uživaju.

DRUŽENJE

Luka Vešković na bazen je došao sa drugaricom Teodorom Radović.

- Bio sam na trening Bemaksovoj teretani, ovdje u okviru sportskog centra ,,Morača“, pa sam svratio na kupanje, da se malo opuste mišići. Išao sam

D.MIJATOVIĆ

Kompanija Bemax adaptirala toalete u OŠ ,,Štampar Makarije“

Otvoreni bazen će raditi sve dok vremenski uslovi to budu dozvoljavali Izlazeći u susret inicijativi velikog broja građana uprava gradskog preduzeća Sportski objekti donijela je odluku da rad otvorenog olimpijskog bazena u sklopu SC ,,Morača“ bude produžen i u septembru.

- Imajući u vidu da je početak školske godine odložen, vjerujemo da će i đaci i studenti u većoj mjeri posjećivati gradske bazene koji su svoj rad prilagodili trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Otvoreni olimpijski bazen bi-

na zatvoreni, ali sam prvi put ovdje na otvorenom bazenu.

Posjećivao sam dosta kupališta, ali ovdje je najljepše. Nadam se da ću iskoristiti ovo toplo vrijeme da svratim još koji put ove godine na otvoreni bazen. Svakako škola počinje tek u septembru. Ovdje je baš

lijep ambijent – kazao je osamnaestogodišnji Vešković, uz napomenu da pohađa srednju školu Bogolsovije „Sveti Petar Cetinjski“ na Cetinju.

Njegova drugarica Teodora kaže da ona sa društvom često dolazi na bazen.

- S obzirom da su produžili rad

Isključenja struje

Ekipe Čistoće nastavljaju čišćenje korita rijeka

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - dio Dahne, Dajbabe i Botun, zatim dio Tološa (naselje preko puta Volija prema Bloku devet), kao i ulice Ceklinska, Džordža Džeksona i Đura Čagorovića - od 8 do 16 sati - Pajkov Vir - od 8 do 18 sati

Promijenili cijevi i sanitarije Kompanija Bemax adaptirala je o svom trošku đačke toalete na oba sprata u Osnovnoj školi ,,Štampar Makarije“.

Direktorica OŠ ,,Štampar Makarije“ Nataša Vlahović kaže da su iznijeli prijedlog za renoviranje toaleta kompaniji Bemax’ i da su im oni odmah izašli u susret.

-Iz kompanije Bemax su imali razumijevanja i odmah završili radove kao poklon školi, bez ikakvog interesa. Veoma smo im zahvalni. Promijenjene su cijevi i kompletne sanitarije.

To je bio dugogodišnji problem škole. Ranije su samo bile popravke, ali sada je potpuno riješen i taj problem - kazala je Vlahović.

Podsjećamo, Osnovna škola ,,Štampar Makarije“ prije desetak dana završila je adaptaciju prostora za produženi boravak đaka, koji se nalazi preko puta škole.

Ove radove finansirao je Glavni grad i Ministarstvo prosvjete, a izvođač posla je bila Agencija za stanovanje. Prostor u kojem će se održavati produženi boravak ustupilo je Ministarstvo odbrane.

Nj.B.

će u funkciji sve dok vremenski uslovi budu dozvoljavali – poručili su iz Sportskih objekata.

Radno vrijeme otvorenog olimpijskog bazena je od osam do 12 i od 14 do 19 časova, a cijene ulaznica su na prošlogodišnjem nivou.

Građanima je na raspolaganju i unutrašnji bazen, u terminima od sat vremena. Detaljnije o tome građani se mogu informisati na sajtu Sportstkih objekata d.o.o. Podgorica.

Sunčano, do 34 stepena U glavnom gradu za danas je najavljeno sunčano i toplo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 18, najviša dnevna do 34 stepena.

bazena i tokom septembra, a škola još nije počela, nastaviću da dolazim na kupanje dok god bude lijepo vrijeme. Lijepo nam je, voda je odlična – kaže šesnaestogodišnja Teodora, učenica drugog razreda Hemijske škole.

I porodica Filipović iz Tološa

- Mislili smo danas da pođemo do mora. Ali supruga je predložila da dođemo na bazen.

Prvi put smo ovdje i baš nam se sviđa. Odlično je, voda je čista, sve je lijepo sređeno. Djeca uživaju. Sad kada znamo kako je i ovdje lijepo, mislim da nam bazen uvijek može biti dobra zamjena za more – kazao je Momčilo Filipović, uz napomenu da je ranije posjećivao nekadašnji bazen u okviru SC ,,Morača“.

On poručuje da će iskoristiti još koji lijep dan u septembru da dođe sa porodicom na bezen.

- Ako bude ovako toplo sigurno da ćemo doći još koji put. Vrtić još nije počeo da radi, djeca su slobodna. Doći ćemo makar poslije podne, kad završimo s poslom, prvenstveno zbog sinova Bogdana i Marka, jer baš uživaju – poručio je Filipović.

Penzioner Momčilo Gogić kaže da dolazi svakoga dana na bazen.

- Dolazim na kupanje i prije i polsije podne. Živim u Zagoriču. Ali nije mi naporno da dođem, kad je ovdje ovako lijepo.

Obožavam plivanje, dolazim sam, uživam ovdje. Dolaziću na otvoreni bazen dok god bude lijepo vrijeme. Kad zahladi nastaviću da plivam u zatvorenom – kazao je Gogić, uz napomenu da koristi mjesečnu kartu od sina, koju je izvadio preko sindikata preduzeća gdje radi.

On kaže da bi bilo lijeo da ima malo više ležaljki oko bazena.

- Lijepo bi bilo da ima i neki otvoreni bar da se mogu popiti kafa i sok, naravno bez alkoholnih pića – predlaže Gogić.

I Adis Kajević redovno dlazi na bazen sa petogodišnjim sinom Omerom.

- Dolazimo uglavnom nedjeljom, jer ostalim danima radim.

Sin baš voli kad ga dovedem na bazen. Ako bude još lijepih dana tokom septembra, sigurno ćemo doći još koji put – kazao je Kajević.

I. MITROVIĆ

Uklonili otpad iz Savinog potoka Ekipe radnika Čistoće prije dva dana su ručno uklonile otpad u dijelu Savinog potoka.

Iz Čistoće navode da su ovo bile završne aktivnosti, jer je prethodnih dana na ovom prostoru bila angažovana mehanizacija sa ciljem čišćenja nataloženog materijala, kao i nepropisno odloženog kabastog i drugog otpada iz korita.

- Kao i prethodnih godina, aktivnost detaljnog čišćenja i uklanjanja nataloženog materijala iz korita gradskih rijeka planirana je programom rada Čistoće za ovu godinu, pa su ovi poslovi nakon Ribnice i Markovog potoka, realizovane i u Savinom potoku – saopštili su iz Čistoće.

I.M.

ZA ČIsTIJE lICE PODGORICE: Radnici Čistoće u Savinom potoku

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Uređuju fasadu solitera u Bloku pet

Radnici Agencije za stanovanje, u saradnji sa Glavnim gradom i Skupštinom etažnih vlasnika, uređuju fasadu na soliteru na Trgu Nikole Kovačevića, u Bloku pet.

- Partnerski odnos Glavnog grada i Agencije za stanovanje sa jedne i Skupštine etažnih vlasnika sa druge strane, najbolji je način za prevazilaženje problema na zajedničkim djelovima

zgrada. Skupština etažnih vlasnika objekta na Trgu Nikole Kovačevica broj šest, jedna je od mnogih koji koriste tu mogućnost partnerskog rješavanja problema. Zajednički do boljih uslova stanovanja pa i kada su najvisočiji objekti u pitanju, jer nema prepreka – objavljeno je na Fejsbuk stranici Agencije za stanovanje.

I. M.

Radovi na soliteru u Bloku pet

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Održani sedmi po redu susreti „Stazom Veljka Vlahovića“

Vječne lekcije dostojanstva i mudrosti Crne Gore Ne radi se o običnoj planinskoj stazi. To je staza našeg crnogorskog ponosa kojom upoznajemo našu slavnu prošlost. Ići Veljkovim koracima, znači voljeti i čuvati Crnu Goru. Veljko je zadužio Crnu Goru i moramo čuvati njegovo djelo kao i djelo ostalih crnogorskih i rovačkih vitezova. Koliko je Veljko Vlahović bio veliki, svjedoči činjenica da ni nakon 45 godina od njegove smrti nije pala nijedna sjenka na njegovo djelo i ime - poručio predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore Dragan Bulatović Teško je naći riječi, a da nijesu oskudne, kojima pokušavamo objasniti i ispričati veličinu djela Veljka Vlahovića.

Sa planinarima, čista uma i velikog srca, išli smo stazama Veljkovog postojanja, osjećajući svu snagu crnogorske gordosti i ljutog krša - istakla je Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda na Trmanju, na završnom dijelu manifestacije „Stazom Veljka Vlahovića“ Ona je podsjetila da je Veljko Vlahović sa svojim djelom i svojom zaostavštinom besmrtan i zbog toga se njegov dan rođenja, 5. septembar, obilježava kao da nikada nije umro.

- Nema toga uspona i prepreka koji će nas zaustaviti na putu naše borbe protiv narastajućeg fašizma i potrebe da nam Veljkova i naša Crna Gora budu vječni - poručila je Medenica.

PONOS

Planinare, antifašiste i ljubitelje prirode koji su za tri sata

prešli osam kilometara uspona od Jadranske magistrale do rodne kuće Veljka Vlahovića u Trmanju i savladali visinsku razliku od 800 metara, pozdravio je i Dragan Bulatović, predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore, naglašavajući da je poseban osjećaj proći Veljkovom stazom.

- Ne radi se o običnoj planinskoj stazi. To je staza našeg crnogorskog ponosa kojom upoznajemo našu slavnu prošlost.

Ići Veljkovim koracima, znači voljeti i čuvati Crnu Goru.

Veljko je zadužio Crnu Goru i moramo čuvati njegovo djelo kao i djelo ostalih crnogorskih i rovačkih vitezova. Koliko je Veljko Vlahović bio veliki, svjedoči činjenica da ni nakon 45 godina od njegove smrti nije pala nijedna sjenka na njegovo djelo i ime - kazao je Bulatović.

Prisutne je pozdravio i Milosav Bulatović, predsjednik Kolašina ističući da će ova manifestacija biti sve masovnija da će imati podršku kola-

15



Planinari, antifašisti i ljubitelji prirode za tri sata su prešli osam kilometara uspona od Jadranske magistrale do rodne kuće Veljka Vlahovića u Trmanju i savladali visinsku razliku od 800 metara

je djetinjstvo provela slušajući i učeći o Veljku Vlahoviću, kako se voli Crna Gora i kako se njome treba ponositi. Budo Vlahović je recitovao stihove o Rovcima. Riječi sjećanja na Veljka Vlahovića, saopštili su i Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina,Tatjana Ivanović ispredd PSCG-a i Slavica Vlahović, ispred MZ Trmanje.

PODRŠKA

Učesnici skupa na Trmanju

šinske opštine. On je emotivno podsjetio na Veljkovu porodicu, oca Milinka, braću Branka i Dušana i sestru Dunju i na učinak porodice Vla-

hović kada je slobodarska Crna Gora u pitanju.

Zuvdija Hodžić, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore je podsjetio na susrete sa

Veljko Vlahovićem šezdesetih godina prošlog vijeka. Zoja Bojanić-Lalović, odbornica u SO Podgorica i direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“

Kod spomenika na Trmanju, organizovan je prikladan program, koji je vodio glumac Đorđije Tatić. Vijenac na bistu Veljka Vlahovića, položili su Darko Bulatović, predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kolašina, Tatjana Ivanović iz Planinarskog saveza Crne Gore i Slavica Vlahović predstavnica MZ Trmanje.

Organizatori ove manifestacije su Planinarski savez Crne Gore, PK Visokogorci KVP Kapetan, SRD Montenegro tim, PK Montenegro tim, SUBNOR CG, MZ Trmanje, a manifestaciju su podržali Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo odbrane, Opština Kolašin, Dom zdravlja i Odjeljenje bezbjednosti Kolašin.

Dr. DRAŠKOvić

16

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

imdb.com

Objektiv

aritter2014.wordpress.com

Najbolje adaptacije zabranjivanih knjiga na velikom platnu često su dijelile sudbinu svojih predložaka

Stenli Kjubrik je uspio da u adaptaciji kontroverzne knjige ,,Lolita“ dotakne nešto suštinski ljudsko

Antiratno remek-djelo ,,All Quiet on the Western Front“ nije se moglo vidjeti u Hitlerovoj Njemačkoj

Manuskripti i filmske trake ne gore

AjvAnho i hitler

Kada je 1953. Rej Bredburi napisao kultno književno djelo, distopijski klasik ,,Fahrenheit 451“, Amerika je tek započinja-

la kulturni rat protiv svojih spaljivača knjiga. Knjiga, podložak za mini-seriju televizije HBO koja prije dvije godine nije odjeknula kako se očekivalo (niti bila dovoljno kvalitetan omaž), mora se zato posmatrati u kontekstu vremena u kom je nastajala. U dvije decenije prije njenog objavljivanja, Zapad je brujao o slikovitim i vrlo jednoznačnim scenama spaljivanja knjiga u nacističkoj Njemačkoj. Iste scene, sa drugačijim akterima i djelima na ulicama njemačkih gradova, viđene su 1945. godine; kada su savezničke trupe hitale da spale onaj najsramniji talog nacističke propagande...

Interesantan je spisak knjiga koje su bile strogo i zakonom zabranjene u Hitlerovoj Njemačkoj. Na primjer, srednjovjekovni klasik ,,Ajvanho“ Voltera Skota iz 1819. godine bio je nepoželjan samo zato što je imao Jevreje među likovima!

Zato Njemci nijesu mogli vidjeti čak četiri holivudske adaptacije tog vremena. Najpoznatija je ipak ona iz posljeratnog perioda, iz 1953. godine, sa Robertom Tejlorom i Elizabet Tejlor u glavnim ulogama; nominovana za tri Oskara.

Zbog Jevreja među likovima zabranjen je bio i ,,Oliver

screenfish.net

Svakakve gadosti mogle su se vidjeti u bioskopima Hitlerove Njemačke - ali ne i neka priča koja bi narod odvratila od ratnog užasa

Zbog humanizacije životinja ,,Alice in Wondeland“ zabranjivana u Kini puzzledpagan.com

Istorija spaljivanja knjiga je katalog ljudske sramote koji na prvoj stranici doseže 2.233 godine u prošlost. ,,Kada bi spalio sve spise u imperiji, tada bi istorija sa mnom počinjala“, ostala je zapis čeonog sudara taštine i gluposti, kineskog imperatora Ših Huang Tija. Srećom, istorija ne počinje te 213. prije nove ere.

Koliko je samo istoričara, antropologa i filozofa ostalo u klinču, u traganju za istorijskim odgovorom: da li je veći zločin Julija Cezara genocid nad pola miliona Gala - ili uništeno znanje antičkog svijeta iz zapaljene Aleksandrijske biblioteke?

Katalog najboljih filmskih adaptacija zabranjivanih knjiga je toliko širok, da čovjek trebao pošteno da se zacrveni. I to onaj moderni. Jer onaj je kapric imperatora Šiha dočekao sramno ostvarenje 1996. godine. Baš tada su talibanske vlasti u Avganistanu jednostavno odlučile da zabrane sve knjige. Uz tehnologiju, umjetnost i svaki trag zapadnjačke kulture i svijeta...

Zato je podsjednik na najbolje filmske adaptacije zabranjivanih knjiga svojevrsan spomenik ljudskoj gluposti. Svaka od njih je divan zalog, koji u 90 ili više minuta filmskog iskustva ,,nevjernim Tomama“, odebljalim obrazima i tvrdokošcima ovog svijeta isporuči hiljade frejmova razloga - zbog čega ne treba, nikad i nikako, zabranjivati umjetnost. To su divni priručnici tolerancije, poštovanja različitog. I uputstva, kako se boriti protiv predrasuda i bez straha pristupati nepoznatom.

Klasik ,,The Grapes of Wrath“ Džona Forda dugo se nije mogao vidjeti širom Kalifornije

Twist“, slavni roman Čarlsa Dikensa. I svih sedam filmskih adaptacija već snimljenih do vremena nacista! Zamislite kako bi nacisti reagovali na ,,Twisted“, adaptaciju iz 1997. godine Seta Majkla Donskog.

Sa Bilijem Porterom u glavnoj ulozi, koji je dio gej supkulture Njujorka 90-ih. U moderni Njujork smještena je i Diznijeva animacija „Oliver & Company“ (1988), u kojoj je Oliver siroto mače, a Dodžer pas lutalica kojem glas pozajmljuje niko drugi nego pjevač Bili Džoel. I tako banalna priča ne bi izbjegla naci cenzorima.

Nacisti su naravno zabranjivali

i njemačke pisce - poput svih dijela Bertolda Brehta. Ali i čuvena ,,Na zapadu ništa novo“ Eriha Marije Remarka. Tako je u Njemačkoj bio zabranjen i antiratni klasik, depikcija najsurovijeg rata nagrađena Oskarom za najbolji film ,,All Quiet on the Western Front“ (1930, Luis Majlston). Svakakve gadosti mogle su se vidjeti na bioskopskim platnima Hitlerove Njemačke - ali ne i neka priča koja bi narod odvratila od ratnog užasa.

KjubriKov triK

Ista knjiga i film ,,Na zapadu ništa novo“ bili su zabranjeni i

u Musolinijevoj Italiji. A jedna cenzura je gotovo komična slika karaktera fašističkog režima Dučea tih godina. Zabrana romana ,,Zbogom oružje“ Ernesta Hemingveja, i to iste godine kada je objavljena, 1929.

Razlog - samo zato što je svjedočanstvo o jednom porazu italijanske armije, u borbi kod Kaporeta u Prvom svjetskom ratu! Tako Italijani tih godina nijesu mogli vidjeti vrlo dobru adaptaciju iz 1932. godine, sa Helen Hejs i Garijem Kuperom u glavnim ulogama. Ipak, najbolja slika Hemingvejevog djela je ,,In Love and War“ Ričarda Atenboroua iz 1996. godine, svjedočanstvo života pisca u Italiji, sa Krisom O’Donelom i Sandrom Bulok u glavnim ulogama.

Da se dotaknemo zapadnog svijeta: tušta i tma čuvenih knjiga, klasika, je tokom 20. vijeka bilo zabranjeno u - Australiji! Naravno ,,Lolita“ Vladimira Nabokova, nepoželjna dugo i u Britaniji, Kanadi, Argentini i Francuskoj je najbolji primjer. Sada zamislite koliko je bilo potrebno hrabrosti, da rediteljski genije Stenli Kjubrik 1962. plasira čuvenu adaptaciju. I da u vrlo ,,zakopčanoj“ priči najpoznatijeg među književnim pedofilima Hamberta Hamberta ipak dotakne nešto suštinski ljudsko ono što je i poenta Nabokovljevog djela. A za to je bilo dovoljno samo nekolko pogleda velikog Džeremija Ajronsa u adaptaciji Ejdrijana Lajna iz 1997. godine... Šta su sve samo Australijanci stizali da zabranjuju: ,,Ljubavnicu ledi Četerli“ D. E. Lorensa cijelih pola vijeka (djelo sa čak 11 adaptacija, od kojih je najbolja Paskala Ferana, na francuskom jeziku, iz 2007. i sa Marinom Hends u naslovnoj ulozi). Pa ,,Vrli novi svijet“ Oldesa Hakslija u međuratnom

periodu (uslijedile su bijedno loše adaptacije televizijskih filmova iz 1980. i 1998. godine, i nažalost još gora serija objavljena ove godine). Interesantno - u posljednje tri decenije zabranjivan u Australiji bio je i ,,American Psycho“, i to isključivo radi surovosti - ali već ne u periodu kada je prikazana kultna adaptacija sa Kristijanom Bejlom iz 2000. godine.

Stop zA henrijA Fondu

Kada je cenzura knjiga i filmova u pitanju, vrlo kreativni su Kinezi. Tako je ,,Alisa u zemlji čuda“ Luisa Kerola, klasik dječije književnosti, u provinciji Hunan bila zabranjena jer ,,životinje predstavlja podjednako kompleksno kao ljudska bića“! Animirani klasik Volta Diznija iz 1951. godine je najbolji dokaz da tako zaista jeste - i koliko je to suštinski ispravno i simbolički jako. Ostala zabranjivana djela tiču se uglavnom domaće kritike na račun komunističke vlasti...

Amerikanci? U nizu primjera (,,Naked Lunch“, ,,Catch-22“) nainteresantniji komad filmskog klasika je ,,The Grapes of Wrath“ velikog pisca i nobelovca Džona Stajmbeka i reditelja Džona Forda (1940). Oskarima ovjenčan film koji je savršena priča istrajnosti američkog duha i dokaz vanvremenskog talenta glumačkog velikana Henrija Fonde - se u brojnim gradovima, pogotovo na američkom jugu, nije mogao vidjeti. Ali ni u brojnim gradovima Kalifornije, čiji su čelnici ostavljeni uvrijeđeni prikazom baš njihovog prostora!

Na kraju, i opomena modernosti i velika ironija: animirano čudo i poslastica ,,Persepolis“ (2007) Marjane Satrapi, zbog vrlo izražajnih scena nasilja, golotinje i psovki, je zabranjivano đacima u Čikagu nakon premijere. Talas protesta je ipak bio dovoljan, da se zabrana ukine i spriječi moderna sramota. Za film, koji je predivna posveta svim Irancima i Irankama koji su zbog životnih izbora i stavova ućutkivani, zastrašivani, prigušeni. Zato je ,,Persepolis“ onaj indikator, koji najbolje prepozna tvrdokošca, mizoginog ili šovinistu, pa u bilo kom kutku planete gnojio svoju jazbinu...

S. StAMeniĆ

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Podgoricarenje:

Sjećanje na prvi bend alternativne muzike u Titogradu

Planina svjetlosti Privatna arhiva

Kohinor (sa persijskog: ,,kohinoor“ ili ,,koh-i-nur“) je jedan od najvećih brušenih dijamanata na svijetu; oblutak dugačak otprilike 3,6, a debeo jedva nešto više od santimetar.

Pronađen u rudničkoj tmini pod Himalajima. Da mu neko ljepotu i vrijednost odmjeri sa 105,6 karata.

Ponos britanske kraljevske porodice (čuli ste za ono: ,,krunski dijamanti“), dar kraljici Viktoriji, imperatorki Indije, nakon osvajanja magičnog Pandžaba... Sve je to stalo u sjaj tih 21,12 grama neprocjenjivosti. Dovoljno da inspiriše bend koji će u Titogradu biti prvi odraz novotalasne (sup) kulture!

novI talaS

Svirali su rege, onako kako su to, sa panki senzibilitetom i već mirišući na postpank, a samim tim i na Novi talas - činili slavni britanski bendovi. Kohinor je početak jedne novotalasne fascinacije i iskorak ka alternativi, kakav je 1980. godine bio potpuno avangardan za našu sredinu. Bobo i Mirčeta Stanišić za gitarama, Aco Vojvodić na bubnju, Peđa Drecun na basu i Cajo Radunović kao pjevač - ponudili su crnogorskoj publici nešto sasvim drugačije. Novi ukus autentične slobode.

Kohinor možda jeste začetak alternative u glavnom gradu,

Postava benda Kohinor početkom 80-ih

ali nije početak njihovog muzičkog puta. Prvo su bili Bluz park, od 1979. godine - s tim što je Čedo Radunović bio na bubnju a Jadranko Nikčević za gitarom. I zvučali onako ,,klasičnije“ rokenrolski -

ZERKALO Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Ako postoji ijedan razlog zbog kojeg nije moguće vjerovati u Boga, onda je to patnja djece.

Valjda baš zbog toga, za ona mjesta i vremena u kojima ta nevina bića najviše stradaju, često kažemo da ih je napustio Bog. S druge strane, ako postoji ijedan razlog zbog kojeg je odveć lako vjerovati u Boga, onda su to, opet, ta ista djeca.

Nema ni boljeg, ni većeg, ni ljepšeg dokaza da za nas, jadne i napuštene božje kreacije ipak ima nade, od tih malih nastavljača života iz pepela i homo ludensa u najprefinjenijoj formi.

Nije nam poznato da li meksički režiser i montažer Samuel Kisi odista vjeruje u Boga, ali sigurni smo u jedno - da svim srcem vjeruje u djecu. Da to nije tako, nikada ne bi snimio tako melanholičan i sjetan, a topao i mekan film kao što je imigrantska coming of age drama „Los Lobos“ („Vukovi“).

kutIja šIbIca

Kisijev drugi autorski film, koji je napisao sa Luisom Brionesom i Sofijom GomezKordovom, inspirisan je režiserovim imigrantskim iskustvom kada je imao pet godina. Kvaziautobiografija, odnedavno dostupna na servisu HBO Max, počinje dolaskom Lusije (Marta Rejes Arijas) i njena dva sina, osmogodišnjeg Maksa i petogodišnjeg Lea (hipnotićuća braća Maksimiliano i Leonardo Nahar Markez) u Albukerki.

Poslije dužeg traganja, Lusija i djeca iznajmljuju smještaj kod kineskih imigranata. Njihov novi sobičak, ne mnogo veći od kutije šibica i znatno prljaviji od mnogih smetlišta, miriše na sve samo ne na dom. Na-

17

Objektiv

vrlo precizno i vješto, ,,učeno“ skidajući hitove Kleptona i Doorsa. Taj Bluz park je naprečac zaslužio veliku pažnju, dočekao velike svirke u punoj gimazijskoj sali, pa na Tehničkim fakultetima pred

skoro 1.000 ljudi... U vazduhu je prosto mirisala svježina drugačijeg bunta, muzike koja nije ukalupljena u rok šablon koji je ,,prolazio“ već godinama ispod radara državne cenzure. I odatle je, za

temeljne i vrijedne mladiće, bilo lako skliznuti u Novi talas. Par koraka ispred vremena i sredine, za potpuno sazrijevanje.

Interesantno, jedan takav projekat, početkom 80-ih, dobio je ohrabrenje i vrlo blagonaklon prikaz u redovima Pobjede na proljeće 1981. godine. I to mnogo govori i o otvorenosti za drugačije i novo, u formalnijim kulturnim krugovima tog vremena u Crnoj Gori.

Pjesme ,,Mrav“ i ,,Meso“ izvodili su na punom Stadionu malih sportova uoči koncerta Riblje čorbe. Obje su se trebale naći na, u tom Pobjedinom tekstu najavljenom - a nikad objavljenom albumu. Na svoju prvu ,,longplejku“, rad crnogorskog benda snimljen baš u Titogradu, čekaće se skoro deceniju - dok na vinilu nije zablistalo malo remek djelo benda Jozef K.

baSISta pa MInIStar

Četiri snimljene numere tog Kohinora, koje su ,,preživjele“ iako nijesu izdate na albumu, danas bi izuzetno interesantno bilo otkriti na nekoj on-

lajn-platformi. A bend je, sa novim imenom (Sova) i sve više izmijenjenoj postavi nastavio da funkcioniše, sve do 1985. godine.

Iz tih rege-ska inspiracija, prije svega su sazrijevali osobeni likovi koji su svoje životno ostvarenje tražili na različite načine. Za basistu ste vrlo vjerovatno mnogo puta i čuli u javnosti: Predrag Drecun je ekonomski analitičar, prethodno ministar, aktivno uključen u politički život u periodu između dva vijeka. A Slobodan Bobo Stanišić naš najpoznatiji snimatelj zvuka. Koji je u kratkom periodu, pred ratni vihor u Jugoslaviji, uspio da u RTV Titograd oformi ,,Sedmicu“ jedan od najcjenjenijih studija za snimanje muzike u SFRJ. Na koncu, ono ime dijamanta ,,kohinor“ na persijskom znači ,,planina svjetlosti“; sasvim simboličan naziv za mlade muzičare koji su kanalisali svoja interesovanja, senzibilitet, kao i prostor svog odrastanja i ostvarenja. Kako bi samo jako zasijala, kada bi one četiri pjesme znale pronaći put do Jutjuba...

S. StaMenIć

„Los Lobos“: meksički odgovor na „The Florida Project“

Priča o sazrijevanju vukova superheroja Režija: Samuel Kisi Uloge: Marta Rejes Arijas, Maksimiliano Nahar Markez, Leonardo Nahar Markez Trajanje: 95 min žalost, Lusija ne samo što nema drugog izbora, nego mora i da radi nekoliko slabo plaćenih poslova kako bi priuštila i tu šaku jada.

No, mnogo gora od četiri gola zida i sobice bez namještaja jeste činjenica da dječaci veći dio dana tu provode sami. Nakon što Lusija pođe na posao, Maks i Leo žive najturobniju verziju Dana mrmota. Ograničeni setom majčinih pravila među kojima je najvažnija zabrana napuštanja kuće, trude se da im vrijeme prođe što brže. Pjevuše pjesmice, crtaju po zidovima, uče engleski... I maštaju. O svemu i svačemu, ali najviše o obećanom odlasku u Diznilend.

a bitnim detaljima koji rade čuda za povezivanje sa protagonistima.

Ima tu mračnih simbola, poput one sijalice kojom je nagoviještena sudbina Maksovog i Leovog oca. Ali, mnogo je više prelijepih motiva, od proslava Noći vještica i Dana mrtvih, preko beskrajno duhovitog i dirljivog sudara kineskog i meksičkog imigrantskog svijeta, do preslušavanje audiokaseta sa djedinim glasom i crtanje vukova superheroja masnim bojama po golim zidovima, ne bi li jedna straćara barem tako zaličila na jedan dom...

SedMo pravIlo

Maksovi i Leovi crteži pokazuju kako se dječaci nose sa prelomnim momentom života

SIjalIca I crtežI

Maksova i Leova svakodnevica možda zvuči sumorno, ali „Los Lobos“ definitivno nije takav film. Kisijeva coming of age drama bliža je

vedrom i poletnom „The Florida Project“ (Šon Bejker, 2017) nego tematski sličnim, davljeničkim imigrantskim filmovima.

U svim tim sivim danima, ne

bježeći od patnje, grleći i mane i vrline sopstvenih likova, Kisi je pronašao i malo nade, topline i sazrijevanja za svoje vukove. Njegov tročlani čopor postao je i naš zahvaljujući sitnim

Zbog takvih detalja, mudre fotografije Oktavija Arauza (igra svjetlosti i tame čini da sobičak izgleda još manji, a spoljnji svijet još širi i nebezbjedniji nego što jeste), lijepo uklopljene ručno crtane animacije (Maksovi i Leovi crteži vukova superheroja pokazuju kako se nose sa prelomnim momentom života), umetanja nijemih portreta „društveno nevidljivih“ imigranata (zavisnici, članovi bandi, siromasi) u priču o tročlanom čoporu – „Los Lobos“ ne ostavlja utisak iznošene imigrantske drame.

Naprotiv.

Malo je ovako toplih priča o imigrantima, naročito prikazanih iz ugla djece. I možda je još manje režisera koji, kao Kisi, prate „pravila“ sopstvenih junaka slikajući njihove suštine.

Sedmo na listi pravila za Maksa i Lea glasi: „Zagrljaj mora doći poslije svake svađe.“ I baš zbog toga što ga Kisi poštuje, uprkos ružnom iskustvu koje je imao kao dijete, imate neprocjenljiv osjećaj... Da je „Los Lobos“ ravan pravom-pravcatom zagrljaju. ocjena: 7,8/10

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

LIGA NACIJA: Crna Gora zasluženo slavila na Kipru,

DRUGA LIGA, 3. KOLA: Prvi bod za Ibar, Drezgu i Bokelj

Derbi Baranima Mornar Arsenal

2 0

BAR – Stadion: SRC ,,Topolica“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Vukmarković u 28. (iz penala) i Seratlić u 58. minutu. Žuti kartoni: N. Bulatović, Kacić (Mornar).

MORNAR: Radović, Vukmarković, Martinović, Mucević (od 89. Bugarin), Kažić (od 76.

Kacić), Bulatović (od 76. Bracanović), Kajević, Idrizović, Perišić, Seratlić (od 62. I. Bulatović), Pajović.

ARSENAL: Lemajić, Delić (od 42. V. Mršulja), Manojlović, Pepić, Batuta (od 70. Kotarac), Tačibana, Montenegro, Mirković (od 70. Kovačević), Asanović (od 62. Đorđević), Radinović, Popović (od 62.

Muhović).

Mornar je u derbiju kola definitivno pokazao snagu i spremnost da se ove sezone bori za prvo mjesto. Barani su otvorili meč golom Vukmarkovića sa bijele tačke, da bi Seratlić u 58. minutu praktično riješio meč već tada, jer su gosti imali dosta problema, pa su teško dolazili do prilike da ugroze rivala.

Bokelj Kom

1 1

KOTOR – Stadion: Gradski.

Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Marko Ćupić.

Strijelci: Augusto u 83. (Bokelj), Hot u 4. minutu (Kom). Žuti kartoni: Augusto, P. Čavor, Milačić (Bokelj). Crveni karton: Vuk Milačić u 86. minutu (Bokelj), Đukić, Filipović (Kom).

BOKELJ: Radović, Bakić (od 71. V. Čavor), Jeknić, Marković, Bošković (od 71. P. Čavor), Marveđo, Guzina (od 65. Milačić), Mićunović, Bubanja, Racković (od 46. Banićević), Augusto.

KOM: Novović, Nuculović, Golubović, Bulatović, Hot, Radulović, Riosuke (od 90+1. Lačević), Đukić, Vujošević (od

90+1. Puletić), Brnović, Filipović (od 74. Drašković).

Bokelj je osvojio prvi bod. Kotorani su loše ušli meč, gosti su iz prve opasnosti poveli, kada je Hot matirao Radovića. Ali Bokelj je igrao dobro, napravio nekoliko izglednih šansi, a zasluženo je do gola došao u 83. minutu kada je Brazilac Augusto pogodio. Zatim je došlo i do velike nervoze zbog odluka glavnog arbitra, a domaćin je pokušao i pored isključenja Milačića da dođe do trijumfa, ali nije uspio.

Berane Grbalj

0 3

BERANE – Stadion: Gradski.

Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Kordić u 28, Klikovac u 45, Stanišić u 90+3. minutu. Žuti kartoni: Vilotijević, Makić (Berane), Vraneš (Grbalj).

BERANE: Bećić, Šoškić, Nedić (od 82. Lazović), Milanović (od 69. Muradbašić), Damjanović, Vukićević, Globarević (od 58. Lekić), Vilotijević, Srećković, Ajković, Makić (od 82. Đurišić).

GRBALJ: Popović, Stešević (od 77. Stanišić), Kordić (od 67.

Milović), Vraneš, Perović (od 90+1. Pribilović), Vukčević, Niković, Klikovac (od 77. Carević), Obadović, Nakagaki (od 90+1. Ćosić), Kodia.

Grbalj je lako osvojio Berane.

Već u 28. minutu Kordić je nakon dobro ubačene lopte i loše intervencije golmana Bećića lako zatresao praznu mrežu, da bi u posljednjim trenucima prvog poluvremena Klikovac efektno pogodio za 2:0. Konačan rezultat postavio je rezervista Stanišić sa bijele tačke u nadoknadi vremena...

Ibar Jedinstvo

0 0

ROŽAJE – Stadion pod Bandžovim brdom. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Branko Odalović. Žuti kartoni: Murić, Kalač, Muković (Ibar),

Tabela 1. Kom 3 2 1 0 4:2 7 2. Mornar 3 2 0 1 3:1 6 3. Arsenal 3 2 0 1 3:2 6 4. Igalo 3 1 2 0 7:1 5 5. Jedinstvo 3 1 2 0 3:1 5 6. Grbalj 2 1 0 1 3:1 3 7. Berane 3 1 0 2 1:5 3 8. Bokelj 2 0 1 1 1:2 1 9. Drezga 3 0 1 2 1:3 1 10. Ibar 3 0 1 2 0:8 1 U narednom kolu (13.septembra) sastaju se: Jedinstvo – Grbalj, Kom –Berane, Arsenal – Bokelj, Igalo – Mornar, Ibar – Drezga.

Šćepanović (Jedinstvo).

IBAR: A. Kuč, Šutković, Murić (od 59. Stevović, od 73. Pepić), Tahirović, Šimokava, Anđelić, Mučalica, Kalač (od 67.

Orahovac), Muković, Dinoša, Kopitović.

JEDINSTVO: Džafić, Muzurović (od 78. Mušović), Cvijović, Gordić, Banda, Šćepanović, Nikolić (od 78. Kalačević), Vulević (od 66. Memčević), Ivanović, Ajković, Dacić.

Ibar je nakon dva loša izdanja uspio koliko – toliko da se trgne i bodom protiv Jedinstva pokaže da, ipak, posjeduje kvalitet. Derbi sjevera donio je dosta uzbuđenja, ali ne i previše izrazitih šansi, a iako su oba tima jurišala na pobjedu, morali su se zadovoljiti podjelom bodova.

Drezga Igalo

0 0

SPUŽ – Stadion Zore. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miraš Cerović. Žuti kartoni: Maraš (Drezga), Petrović (Igalo).

DREZGA: O. Bogićević, B. Bogićević (od 90+1. Vujisić), Kubo (od 67. Tomašević), Maraš, Racković, Goranović, Knežević (od 79. Lazarević), Kovačević (od 67. Burzanović), Nakazava, Petrović, Šaletić (od 79.

Vukčević).

IGALO: Perović, Petrović, Koprivica, Vlahović (od 90+2. Đurković), Grbić, Bogdanović (od 70. Dragaš), Radović, Radunović, Perović, Bakrač, Li (od 80. Vučić).

Drezga je osvojila prvi bod ove sezone. Tim iz Pipera nije imao sreće u prva dva kola, a protiv Igala i pored dobrih šansi nije mogla do pobjede...

Pripremio: R. PEROVIĆ

Novi trener Barselone želi igrače sa kojima je sarađivao u reprezentaciji Holandije

Kuman hoće Vajnalduma i Depaja Barselona je dogovorila nastavak saradnje sa Leom Mesijem, a sada se okreće pojačanjima - katalonski mediji javljaju da trener Ronald Kuman želi Žoržinja Vajnalduma iz Liverpula, kao i ofanzivca Liona Memfisa Depaja.

Riječ je o Holanđanima sa kojima je sarađivao u reprezentaciji ,,oranja“.

Ono što predstavlja veliku stvar za Katalonce je to što će za manje od 50 miliona eura moći da angažuje pomenuti dvojac, koje novi strateg ,,blau grane“ mnogo dobro poznaje. Španski mediji pišu da će za

Vajnalduma biti dovoljna suma od oko 15 miliona eura, budući da ulazi u posljednju godinu ugovora na „Enfildu“.

Ostaje da se vidi koliko će Lion tražiti za Depaja, čija se vrijednost procjenjuje na nešto više od 30 miliona eura.

D. K.

Prvi korak ka vraćanju vjere u reprezentaciju Kipar nije reprezentacija visokog ranga, Liga nacija nije takmičenje koje ima veliki značaj, ali bi Crna Gora od trijumfa u Nikoziji (2:0) mogla da ima višestruku korist. ,,Sokolovi“ su slavili u takmičarskom meču prvi put od oktobra 2018. godine. U međuvremenu su promijenili selektora, ostali bez dva igrača, uglavnom igrali bez dva najbolja, na koncu - kvalifikacije za Evropsko prvenstvo završili bez ijedne pobjede u osam mečeva.

Do obaveza u novom izdanju Lige nacija nijesu se okupili skoro 10 mjeseci. Oprez pred put u Nikoziju bio je opravdan, ali sad se lakše diše iako je napravljen tek prvi, mali korak ka vraćanju vjere igrača u sebe i navijača u nacionalni tim.

- Mislim da smo konačno pokazali pravu energiju, kompaktnost i zajedništvo na terenu koje bi trebalo da nas krasi.

Kontrolisali smo igru cijelo vrijeme i zasluženo osvojili tri boda - rekao je Nebojša Kosović. ,,Sokolovi“ su bili bolji od Kipra i igrački i rezultatski, s tim što im je trebalo 60 minuta da krunišu nadmoćnost.

U prvom poluvremenu zicer nad zicerima je propustio Fatos Bećiraj, u nastavku je to ispravio Stevan Jovetić.

Napadač Monaka ušao je u 46. minutu i dva puta zatresao mrežu - prvi put nakon akcije razigranog Hakšabanovića i Raspopovića koji je kao

Jovetić opet na klupi?

Miodrag Džudović je bio saigrač sa Jovetićem u reprezentaciji Crne Gore, a posljednjih godina mu je kao pomoćnik selektora jedan od nadređenih.

Odlično zna koliko može i umije napadač Monaka, tridesetogodišnjak koji je u subotu odigrao prvi meč za nacionalni tim od 11. oktobra 2018.

- Jovetić se nije promijenio kao igrač. Nažalost, povrede su ga onemogućile da fudbalu pruži mnogo više nego do sada, ali nadam se da je to za njega prošlost. Kad je tu, onda je treneru lakše, kvalitet je neupitan i svaki rival se za nas vjerovatno priprema na drugačiji način kad je on u timu istakao je Džudović.

Jovetić u Luksemburgu - starter ili ponovo na klupi?

- Nijesmo o tome razgovarali, tek ćemo danas poslije treninga znati kako se ko osjeća. Kad se približi utakmica odlučićemo da li će biti kao na Kipru ili će biti nekih promjena. dešnjak odlično igrao lijievog beka, drugi put poslije dvostruke devijacije.

- Mnogo nam znači kad su Jovetić i Savić na terenu, njihova pojava podiže nam samopouzdanje. Jovetić je iz dva poteza riješio utakmicu, sa njim igramo mirnije, odlučnije i nadam se da će obojicu dobro služiti zdravlje - dodao je Kosović.

BEZ EUFORIJE Crna Gora je i dalje selekcija koja bez većih problema može da savlada slabije rangirane selekcije od sebe. To je dobra vijest kojom se nazire svjetlost na kraju tunela, ali pred ,,sokolovima“ je dug put.

- Ne bi trebalo da ima euforije i da prijetimo bilo kome, treba da radimo pošteno i zaslužimo sportsku sreću. Neophodno

Urugvajac bi mogao da ostane bez prelaska u torinski klub

Blistava partija crnogorskog nap

Het-trik Mugoš

Inat sa Barselonom koči transfer u Juventus Luis Suarez je dogovorio lične uslove u Juventusu, ali transfer još nije realizovan.

Razlog - urugvajski napadač traži raskid ugovora sa Barselonom na štetu kluba.

Skaj sport Italija i Kalćomerkato pišu da je iskusni golgeter ljut na Katalonce zbog načina na koji su ga se odrekli - telefonskim razgovorom sa novim trenerom Ronaldom Kumanom, koji je potrajao svega devedesetak sekundi.

Zato Suarez ne pristaje na sporazumni raskid saradnje, koji predlaže Barselona, već želi da mu katalonski klub isplati preostalu godinu ugovora do kraja. ,,Blau grana“ je odlučila da on trenira odvojeno od ekipe, a što se Urugvajac bude duže inatio oko administrativnih stvari - to

je da se mirno pripremimo za narednu utakmicu, u kojoj ćemo takođe ići na tri boda, kojima bismo napravili veliki korak u ovakvoj grupi. ,,Crveni“ danas putuju u Luksemburg, gdje će u utorak odmjeriti snage sa selekcijom koja je takođe startovala pobjedom u gostima - ,,crveni lavovi“ su savladali Azerbejdžan 2:1.

- Sigurno će i Luksemburg ići na pobjedu, a sada je najvažnije da se oporavimo jer je kratak period između dvije utakmice. Treba da se pripremimo fizički i mentalno. Mnogo nas je poremetila situacija oko korona virusa. Neki igrači su u pripremama, neki su počeli sezonu, dok su neki dugo bez zvaničnih utakmica - izjavio je vezista Kairata.

- Analiziraćemo Luksemburg,

je veća vjerovatnoća da će se ,,stara dama“ okrenuti drugim rješenjima u špicu.

Torinskom klubu ne manjka opcija, a najizglednija je Edinson Kavani, Suarezov vršnjak i partner iz reprezentacije, koji je napustio PSŽ. On ima slične ugovorne zahtjeve i traži 10 miliona eura po sezoni uz bonuse, ali za razliku od Suareza poznaje Seriju A. Kavani je šest godina igrao za Palermo i Napoli, ima italijanski pasoš i može se odmah priključiti Juventusu.

Mediji na Apeninskom poluostrvu javljaju da ,,crno-bijeli“ razmišljaju i o Edinu Džeku iz Rome, kao i ofanzivcu Napolija - Arkadijušu Miliku.

D. K.

Simultanka Stefana Mugoše u 19. kolu južnokorejske lige - crnogorski napadač postigao je sva tri gola za Inčon u gostujućoj pobjedi protiv Gangvona (3:2).

Na poluvremenu je bilo 0:0, a onda je stvar u svoje ruke uzeo dvadeset osmogodišnji golgeter koji je za 13 minuta igre u nastavku potpisao ,,het-trik“.

Prvo je pogodio iz penala u 52, zatim u 62, dok je u 65. krunisao odličnu partiju.

Mugoša je praktično sam pobijedio Gangvon, koji je do

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Arena

sjutra protiv Luksemburga za drugi trijumf u grupi C1

Sportski miks

19

FORMULA 1: Mladi Francuz pobjednik spektakularne VN Italije, Hamilton sedmi

Pjer Gasli senzacija u Monci Pjer Gasli (24) je zaslužen miljenik fortune i pobjednik Velike nagrade Italije u Monci.

sigurno su dobra ekipa, danas svako svakoga može da pobijedi, ali ako mi budemo pravi, željni pobjede i dobre igre, ostvarićemo pozitivan rezultat.

Selektor Faruk Hadžibegić poručio je da će Crna Gora napraviti iskorak samo ako se plasira u B diviziju Lige nacija.

- Saglasni smo sa selektorom.

Moramo da pokažemo da imamo kvalitet za plasman u viši rang - podvukao je Kosović, kojeg je u Nikoziji zamijenio debitant u dresu ,,sokolova“ Dino Islamović.

NA POLA PUTA Glas stručnog štaba nakon treninga odrađenog 13 sati po završetku meča u Nikoziji prenio je Hadžibegićev asistent Miodrag Džudović.

- Poslije duge pauze i svega što se izdešavalo oko nas, ova pobjeda nam je dobro došla i podigla je motivaciju pred narednu utakmicu, koja je vrlo važna. Zadovoljni smo igrom u Nikoziji, momci su odlično odradili utakmicu. Protivniku nijesmo dali mnogo prostora i šansi, tako da pobjeda nijed-

nog trenutka nije dolazila u pitanje. Cilj je da izvučemo maksimum iz ova dva meča, sada smo na pola puta. Ozbiljno se pripremamo za Luksemburg i vjerujemo da će se sve završiti pozitivno po nas - rekao je Džudović.

Naša reprezentacija je već jednom gostovala u Luksemburgu - prije sedam godina bilo je 4:1 za ,,sokolove“.

- Taj meč i ovaj naredni nemaju mnogo veze. Ekipe su promijenjene, drugi su akteri... - konstatovao je Džudović.

- I oni su poslije pobjede nad Azerbejdžanom maksimalno motivisani, očekujem dobru utakmicu i nadam se dobrom rezultatu.

BOLJI SU OD KIPRA Luksemburg nije više reprezentacija koja u mečeve ulazi kao totalni autsajder. Tamošnja liga je napredovala, imali su predstavnika u Ligi Evrope (Didelanž), a nedavno je Progres Niderkorn eliminisao našu Zetu u kvalifikacijama.

Znali su da pruže dobar otpor favoritima (poraz od Srbije

padača u pobjedi Inčona

še za 13 minuta

kraja utakmice ublažio poraz.

Inčon se bori za opstanak u ,,K ligi“, a trenutno je posljednji

na tabeli sa 14 bodova, tri manje od pretposljednjeg Suvona, a šest iza Busana. Čelnici kluba nedavno su Mugoši zabranili dolazak za reprezentaciju kako bi pomogao ekipi da se izvuče sa začelja.

Korpulentni golgeter je najbolji igrač i prvi strijelac Inčona, a od početka sezone je dao osam golova u prvenstvu.

I u prethodne dvije takmičarske godine bio je glavni fudbaler istog tima, budući da je 2018. postigao 19, a godinu kasnije zavšio sa 14 golova u šampionatu.

Mugoša je za ,,hrabre sokolove“ odigrao 35 mečeva, a 10 puta upisao se u listu strijelaca.

D. K.

TUR DE FRANS (9. ETAPA): Roglič novi lider

Pogačar prvi u Larunu Tadej Pogačar, slovenački biciklista, pobijedio je u 9. etapi Tur de Fransa, sa ciljem u Larunu u regiji Pirineja na jugu Francuske.

U sprintu pet vozača, među kojima su bili šampion Vuelta a Espanje Primož Roglič i prošlogodišnji pobjednik Tura Egan Bernal, Pogačar je slavio ispred Rogliča. Glavna grupa

vozača kasnila je 11 sekundi. Etapa je imala dva uspona prve kategorije, a posljednji Kol d’Mari Blank 18 kilometara prije cilja. Sada Roglič, prvi favorit trke i Pogačarov zemljak, vodi u generalnom plasmanu sa 21 sekundom prednosti u odnosu na Bernala. Treći je Francuz Gijom Martin sa 28 sekundi zaostatka. S. S.

3:2, od Portugala 2:0, Ukrajine 1:0...), imaju reprezentativce širom Evrope...

- Za Luksemburg se odavno spremamo, a njihov duel sa Azerbejdžanom daće nam svježe informacije. Bili smo maksimalno fokusirani na Kipar, a danas ćemo igračima predstaviti narednog rivala kazao je Džudović.

- Mislim da su kvalitetniji od Kipra, vidi se rad selektora koji je već 10 godina na tom mjestu i koji je prethodno radio u mladoj reprezentaciji. Pokazali su u prethodnim mečevima, naročito protiv Srbije i Portugala, da se ne plaše protivnika, posebno na svom terenu. Hoće da igraju i mislim da nas čeka teži posao nego na Kipru.

Bitan faktor je i nivo spremnosti reprezentativaca.

- Veliki je disbalans u fizičkoj spremi. Neki igrači su došli sa početka priprema, neki praktično sa pauze. Pokušali smo da ih ujednačimo, ima oscilacija, ali vjerujem da ćemo se oporaviti do utakmice i što kvalitetnije je odraditi - poručio je Džudović.

Ne. K.

Pobjeda vozača ekipe Alfatauri, na slavnoj istorijskoj stazi, zalog je u vjeru da i u modernim vremenima momenat inspiracije i kvalitet vozača mogu donijeti trijumf u inferiornom bolidu Formule 1.

Njegovo slavlje, na ciljnoj ravnini ispred Karlosa Sajnca iz Meklarena i Lansa Strola iz Rejsing Pointa, je epilog fantastičnog trkačkog dana u kojem se ključni detalj desio u 24. krugu. Nakon teškog udesa Šarla Leklera (srećom bez posljedica po vozača Ferarija), neprikosnoveni lider trke i šampionata Luis Hamilton ušao je u boks iako je u tom momentu važila zabrana odlaska kod mehaničara. Greška je Britanca koštala čak deset sekundi kazne stajanja u boksu nakon restarta trke; pao je na posljednju, a do kraja je mogao tek do sedme pozicije.

- Što se ovo desilo? Ne mogu vjerovati da se ovo meni dešava - govorio je Gasli preko timskog radija neposredno nakon prolaska kroz cilj.

Francuz Gasli, koji je od starta sezone oduševljavao izdanjima u bolidu Alfataurija (dva sedma, jedno osmo mjesto) je iskoristio priliku nakon novog starta i pretekao Sajnca u 28. krugu. Izuzev kratke borbe i odbrane pozicije u posljednjem krugu, pobjeda je bila rutinska za vozača koji će izvjesno dobiti mjesto u nekom jakom timu u godinama pred nama.

- Senzacionalno je sve ovo, za mene i za Formulu 1. Imao sam veliki motiv za sveukupno dobra izdanja na prethodnim trkama. Neke loše stvari su mi se dešavale prethodnih godina, nepravde... Ali ove emocije učine da se sve zaboravi - rekao je Gasli, bivši vozač Red Bula.

Nakon Brazila prošle jeseni i

Rezultati 1. Pjer Gasli (Alfatauri) 2. Karlos Sajnc (Meklaren) 3. Lans Strol (Rejsing Point) 4. Lando Noris (Meklaren) 5. Valteri Botas (Mercedes) 6. Danijel Rikardo (Reno) 7. Luis Hamilton (Mercedes) 8. Esteban Okon (Reno) 9. Danjil Kvjat (Alfatauri) 10. Serhio Perez (Rejsing Point)

+0,415 +3,358 +6,000 +7,108 +8,391 +17,245 +18,691 +22,208 +23,224

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Lando Noris 5. Lans Strol

164 poena 117 110 57 57

prvog podijuma karijere (treće mjesto), Karlos Sajnc Junior dočekao je drugu poziciju u Monci. Vožnja vozača Meklarena je ohrabrenje za navijače Ferarija - naredne godine u ,,Skuderiji“ garantuje i veliki motiv i kvalitet. Sin španske legende reli trka ipak do kraja nije prijetio Gasliju u borbi za pobjedu...

Stekao se utisak, da Sajnc do kraja nije želio da pretjerano rizikuje i da je čuvao drugo mjesto, iako je imao manje od sekunde zaostatka u samom finišu i šansu da jednom napane Gaslija. Takva je bila i instrukcija iz boksa Meklarena.

- Bilo je vrlo teško da se kontroliše potrošnja pneumatika.

Probao sam do kraja, Gasli je vozio izuzetnu trku, sjajan je ove sezone. Bitan je utisak da Meklaren napreduje, na trci u Španiji u avgustu bio sam šesti, to nije slučajno - rekao je Sajnc.

Treće mjesto pripalo je Lansu Strolu (21), mladom Kanađaninu iz Rejsing Pointa i sinu milijardera Lorensa Strola,

Karijera pobjednika Pjer Gasli je 2013. osvojio Formulu Reno 2.0 (Evrokup), a 2014. bio drugi u Formuli Reno 3.5. Potom je 2016. slavio u GP2 šampionatu, a 2017. bio drugi u Super Formuli. Prošle godine, kao vozač Red Bul i Toro Rosa, sezonu je završio na sedmom mjestu.

Ova pobjeda je dokaz, da je ekipa Red Bula napravila veliku grešku kada ga je u sred prošle sezone zamijenila Aleksom Albonom.

vlasnika ekipe! Ovaj podijum je potvrda da ipak nije zalutao u Formulu 1. Bio je treći u Vilijamsu 2017. na trci u Azerbejdžanu. Ove sezone, nakon odustajanja na prvoj trci u Austriji, imao je sedmo, četvrto (Mađarska), deveto, šesto, četvrto (Španija ) i deveto mjesto.

- Vjerovao sam da će podijum stići ove godine, desilo se u Monci, na tako posebnoj stazi.

Radimo odlično u Rejsing Pointu i vratilo nam se na lijep način, da imamo malo sreće u epilogu neobične trke - rekao je Strol.

Već 13. septembra, u nedjelju, voziće se istorijska prva Velika nagrada Toskane - u Muđelu, na stazi koja je prije svega prepoznata kao poprište slavnih trka MotoGP šampionata. Potom će, 27. septembra, biti vožena Velika nagrada Rusije u S. S. Sočiju.

US OPEN: Finalista Australijan opena izborio osminu finala u Njujorku Dominik Tim imao je težak meč, ali je ipak uspio da savlada Marina Čilića 6:2, 6:2, 3:6, 6:3 u 3. kolu US opena u Njujorku. Treći teniser svijeta igra sve bolje i sigurnije na tvrdoj podlozi, legitiman je kandidat za gren slem titulu ovog ljeta.

Protiv šampiona US opena iz 2014. godine Austrijanac je odigrao perfektna uvodna dva seta meča. Od trećeg seta teniser iz Međugorja je pronašao vrhunsku igru, pa je meč konačno dobio kvalitet dostojan gren slema... U četvrtom setu, u petom gemu, Tim je spašavao brejk-lopte rivala, potom napravio gem u narednom gemu i trasirao put ka osmini finala.

- Bilo je izuzetno teško, mnogo teže nego što možda to rezultat pokazuje. Iskreno, da je meč otišao u peti set, ne bi bilo nepravedno. Generalno bio je to dobar duel, baš onakav kakav mi treba da pronađem još bolju igru - rekao je Tim, finalista Australijan opena ove i Rolan Garosa prošle godine.

FELIKS JE PRIJETNJA

Naredni protivnik biće mu mladi Kanađanin Feliks Ože-

je ubjedljivu pobjedu - Amerikanac Frensis Tiafo neočekivano lako savladao je Mađara Mortena Fučoviča 6:2, 6:3, 6:2.

Upravo će Tiafo pokušati da iznenadi jednog od favorita turnira Danjila Medvedeva u osmini finala.

SERENIN PREOKRET

Tim ,,preživio“ Čilića Alijasim (20). Protiv Francuza Mutea u 3. kolu prepustio je rivalu svega pet gemova (6:1, 6:0, 6:4). Demonstrirao je možda i najatraktivniju napadačku igru sa osnovne linije od starta turnira.

- Duga pratim Feliksa, a znam dobro u kakvim momentima na gren slem turnirima mladi igrači žele da iskoriste priliku i

dostignu renome svjetskih zvijezda. Prošle godine je bio izuzetan u Riju, tamo igrao finale, pa na Indijan Velsu, pa igrao finale Majamija... Ovakva podloga mu odgovara. Nema upadljivih slabosti, sjajna je osoba i uživanje ga je gledati na terenu. Radujem se našem meču - dodao je Dominik Tim. Još jedan mladi igrač dočekao

Viktorija Azarenka nastavila je niz odličnih partija - nekada prva teniserka svijeta savladala je Poljakinju Svjatek 6:4, 6:2.

Amerikanka Medison Kiz morala je predati duel Francuskinji Aliz Korne u drugom setu, pri rezultatu 7:6, 3:2 za rivalku.

Prva zvijezda ženskog tenisa Serina Vilijams uspjela je da preokrene u američkom duelu protiv Sloun Stivens - 2:6, 6:2, 6:2.

- Bitno mi je ovo, da sam pokazala da mogu da se nosim sa jakim pritiskom. Nije loše za nekog ko krajem mjeseca slavi 39. rođendan - kazala je Serena, koja nije željela da komentariše šanse za osvajanje rekordne 24. gren slem titule.

Naredna rivalka biće Grkinja Marija Sakari, 15. nositeljka, koja igra vrhunski od starta turnira.

S. S.

20 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Budućnost Voli imaće uskoro i jake provjere van zemlje

,,Plavi“ u utorak sa Studentskim centrom PODGORICA - Program pripremnih mečeva Budućnost Voli otvoriće sa dva duela sa Studentskim centrom tokom sedmice pred nama.

Očekuje se da ,,plavi“ protiv svoje filijale i sve kvalitetnijeg ABA 2 ligaša u Sportskom centru ,,Morača“ odigraju duel u utorak, najvjerovatnije od 19 časova. Duel će biti odigan pred praznim tribinama, uz poštovanje svih mjera NKT-a.

U taboru Podgoričana izuzetno se vodi računa da se smanji bilo kakav rizik od zaraze korona virusom. A uskoro će ekipa Petra Mijovića imati priliku da odigra nekoliko jakih utakmica van zemlje.

- U opciji je odigravanje duela u Sloveniji i Makedoniji, o čemu će se narednih dana više znati.

Sveukupno, očekujemo da u narednih 12 dana odigramo četiri do šest kvalitetnih utakmica - rekao je za naš list trener ,,plavih“ Petar Mijović.

Strateg Podgoričana ne sumnja da će tim imati kvalitetne provjere do kraja predsezone.

- Već od 17. ili 18. septembra u Crnu Goru se sa programa mečeva u Srbiji vraće Mornar, vjerujem da ćemo nakon toga odigrati i neke duele sa našim

Pohvale za Žugića Sportski direktor Pajović istakao je kvalitet rada svih mladih igrača. Sa prvim timom je od starta priprema je Fedor Žugić, veliki talenat crnogorske i evropske košarke, koji će 18. septembra proslaviti 17. rođendan...

- Fedor je od starta priprema pokazao da može da isprati ritam rada prvog tima. Ako ovako nastavi, ne sumnjam da će pružiti doprinos igri ekipe u sezoni pred nama. Iskreno, mislim da u toj generaciji ne postoji talenat njegovog ranga u regionu - rekao je Gavrilo Pajović.

jakim rivalom iz Bara - dodao je Mijović.

Sportski direktor kluba Gavrilo Pajović istakao je kvalitet rada na dosadašnjim pripremama.

- Voljni momenat svih prvotimaca, kako onih mlađih domaćih igrača tako i onih iskusnijih, je izuzetan. Zaista samo fale te pripremne uta-

kmice, žao nam je što je turnir u Sarajevu otkazan, igrači su se zaželjeli mečeva. Svi su došli na visokom nivou na same pripreme, kvalitetno radili individualno tokom ljeta i sve su to stvari koje raduju stručni štab - kazao je Pajović.

Kada je program mečeva ABA lige i početak takmičenja u pi-

Ekipi, čiji je kapiten ,,lavica“ Marta Batinović (upisala 15 odbrana), pripao je još jedan

Od početka treće četvrtine Reptorsi su pronašli pobjednički ritam u igri, u toj fazi stigli su do devet poena prednosti. Ispostavilo se, da je za ekipu koja igra izuzetno čvrsto u odbrani tolika razlika bila dovoljna do kraja.

Ono što je bitno za kanadski tim, je vrhunska partija beka Kajla Laurija drugi put zaredom. Upisao je 22 poena uz deset skokova i sedam asistencija. Krilni centar Paskal Sjakam je pored 23 poena imao 11 skokova.

Ibaka je dodao 18 poena uz sedam skokova, a Van Flit 17 poena i po šest skokova i asistencija.

Sveukupno, jasno je da je Toronto potpuno u igri za prolaz u novo finale Istoka, potencijalno protiv izuzetnih Majami Hita.

Kada su poraženi Seltiksi u pitanju, samo je krilo Džejson Tejtum odigrao na očekivanom nivou sa 24 poena i deset skoko-

PODGORICA - Barski Mornar, naš ABA ligaš, u sklopu priprema za sezonu pred nama odigraće četiri utakmice u Srbiji.

Klub sa šampionskim ambicijama u sezoni pred nama tako je obezbijedio program odličnih provjera pred najavljeni start ABA u oktobru. Protiv beogradskog Partizana, tima sa najboljim skorom u prethodnoj sezoni regionalnog takmičenja, igraće 16. septembra.

Ekipa Mihaila Pavićevića odigraće važan duel protiv beogradskog FMP-a, takođe ABA rivala, u dvorani ,,limenki“ u Železniku 12. septembra.

Potom će barska ekipa, koja kompletna trenira u svojoj dvorani ,,Topolica“, 14. sep-

tembra na Novom Beogradu igrati protiv drugog ABA rivala Mega Bemaxa.

U istoj dvorani ,,Ranko Žeravica“ na Novom Beogradu Mornar će igrati protiv Partizana, tima koji sa klupe vodi naš košarkaški velikan Vlado Šćepanović, 16. septembra. Taj meč biće ključni test kvaliteta novog tima Pavićevića.

Turneja u Srbiji završiće se 18. septembra, na gostovanju Borcu u Čačku. Radi se takođe o ABA ligašu, ekipi koja je prošle sezone bila ubjedljiva u ABA 2 i biće vrlo motivisana u regionalnoj eliti u novoj sezoni.

Iza Mornara su važni dani priprema u Baru, pod vođstvom novog kondicionog trenera Dragana Gačevića. Takođe, tokom prethodne sedmice odrađena je i procjena funkcionalne mobilnosti svih košarkaša. Tim povodom u klubu su gostovali braća Adnan i Almir Maljević iz Sarajeva, vodeći stručnjaci u ovoj oblasti u regionu.

S. S.

Marta sa Valčeom osvojila Kup Rumunije PODGORICA - Valčea je bila bolja od Bukurešta u finalu rumunskog Kupa i osvojila prvi trofej u sezoni.

NBA šampion se ne predaje, Toronto je pobijedio Boston 100:93 i drugim trijumfom zaredom stigao do 2-2 u seriji polufinala Istočne konferencije.

Mornar na Partizan 16. septembra

Rival ,,plavih“ u LŠ bolji od Bukurešta

NBA: Toronto izjednačio protiv Bostona, slavlje Denvera

Šampion opet u igri

tanju, potencijalno ključne odluke za regionalno takmičenje biće smjernice iz Evrolige i Evrokupa, koje će biti poznate na sastanku čelnika evropskih takmičenja 15. septembra.

Trenutno su dobre šanse, da ABA krene po planiranom kalendaru, bez prisustva gledalaca na tribinama mečeva. S. S.

Jak program mečeva za Barane slijedi u Beogradu

va. Ol-star bek Kemba Voker je uz 15 poena dodao osam asistencija; spoljna linija Bostona je zakazaka.

U noći između ponedjeljka i utorka, pola sata iza ponoći po našem vremenu, igraće se peti meč ovih rivala u polufinalu Istoka; ekipa koja slavi biće na korak od prolaza u finale konferencije.

Denver je pronašao svježinu i izjednačio na 1-1 u seriji protiv favorita, Los Anđeles Klipersa, pobjedom 110:101. Nagitsi su igrali vrhunsku napadačku košarku protiv ekipe sa najširom rotacijom u ligi.

Presudna je bila prva četvrtina - Denver je tada ubacio čak 44 poena, primio svega 25. U tom periodu igre srpski centar Nikola Jokić ubacio je 15 poena uz tri trojke. U drugoj dionici već je bilo i 23 poena razlike.

Uz redukovanu minutažu, Jokić je meč završio sa 26 poena, 18 skokova i četiri asistencije.

Bek Džamal Marej dodao je 27 poena uz šest asistencija; Milsap i Heris upisali su po 13 poena. Za Kliperse, Džordž je postigao 22, Zubac 15 a Lenard svega 13 poena uz očajan šut 174 iz igre i deset skokova.

U noći između ponedjeljka i utorka, od tri sata po našem vremenu, ovi rivali igraće treći meč polufinala Zapada.

S. S.

trofej - Super kup.

Možda je Bukurešt naše Andree Klikovac (postigla gol) na papiru bio favorit, ali je Valčea već do odmora najavila trijumf jer je vodila 15:7.

U trijumfu rivala ,,plavih“ u

grupnoj fazi Lige šampiona istakle su se Gipko sa pet golova, manje gol postigla je

Lopez, dok je u poraženom timu najefikasnija bila Kristina Neagu (7).

A. M.

Održan prvi dan 66. pojedinačnog atletskog prvenstva Crne Gore

Rekordi Ljiljane Matović i Enesa Erovića BAR – Ljiljana Matović i Enes Erović postavili su nove državne rekorde prvog dana 66. atletskog pojedinačnog prvenstva Crne Gore.

Takmičenje, koje se održava na atletskom stadionu SC „Topolica“ u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, okupilo je 110 atletičara iz 18 klubova (Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Draževina, Jump, Garač, Dionis, Podgorički maraton, Sparta, Zeta 2012, Lovćen, Tempo, Podgorica i Nikšić), a van konkurencije nastupili su takmičari POK Crne Gore.

Ljiljana Matović, članica Dionisa iz Bara, postavila je seniorski u troskoku sa rezultatom 12,84 m, dok je član Jedinstva Enes Erović, novi rekorder za cicibane na 400 metara, sa rezultatom 1:09,08.

Inače, prvog dana takmičenja najviše medalja osvojili su atletičari Mornara - 11, ispred atletičara Tare sa šest, dok su atletičari Podgoričkog maratona, Sanje, Lovćena i Rudara osvojili po četiri medalje.

Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali predsjednik Gojko Banjević, član UO dr Aleksandar Vujičić, selektor Osman Erović i nacionalni treneri: Zoran Jojić, Drago Musić, Marko Ristić i Ivan Popović, te sekretar Milan Madžgalj.

Pobjednici po disciplinama: SENIORI: 100 m: 1. Ognjen Marsenić (Lim) 11,26, 2. Luka Perović (Lovćen) 11,46, 3. Emir Ćatović

(Rudar) 11,92; 400 m: 1. Danilo Vujičić (Mornar) 52,26, 2. Emir Ćatović (Rudar) 53,80, 3. Jovan Mašanović (Mornar) 55,45; 1.500 m: 1. Miloš Dragović (Podgorički maraton) 4:31,09, 2. Petar Drinčić (Sparta) 4:36,55, Aleksa Maliković (Nikšić) 4:45,67; 3.000 m: 1. Miloš Dragović (Podgorički maraton) 9:38,52, 2. Goran Bubanja (Sparta) 10:02,24, 3. Emir Kečević (Rudar) 10:10,25; 110 m prepone: 1. Ognjen Marać (Mornar) 18,16; 4x100 m: 1. Mornar I (Bar) 46,17, 2.

Mornar II (Bar) 48,53; Skok udalj: 1. Ognjen Vojvodić (Mornar) 6,74, 2. Jasmin Hulić

(Rudar) 6,02, 3.Amar Čoković (Jedinstvo) 5,85; Skok uvis: Stefan Kolić (Jump) 185, 2.

Marko Perišić (Lovćen) 175, 3. Nemanja Đurišić (Lim) 170; Bacanje kugle (7,260 kg): 1. Tomaš Đurović (Podgorica) 18,89, 2.

Risto Drobnjak (Jedinstvo) 15,56, 3. Danijel Maljević (Mornar) 10,86; Bacanje koplja (800 gr): 1. Amir Papazi (Tempo) 57,95, 2.

Danijel Maljević (Mornar) 44,39, 3. Janko Burzanović (Draževina) 32,85; SENIORKE: 100 m: 1. Kristina Dubak (Garač) 12,72, 2. Anja Turner (Podgorica) 13,09, 3. Andrea Matković (Mornar) 13,75; 400 m: 1. Vesna Pavlićević (Podgorički maraton) 1:08,38, 2.

Bogdana Mirković (Sanja) 1:11,37, 3. Andrea Rajišić (Mornar) 1:13,75; 1.500 m: 1. Slađana Perunović (Nikšić) 5:18,94, 2. Marija Perišić (Lovćen) 5:43,33, 3. Sara Rakočević (Jedinstvo) 6:26,02; 5.000 m: 1. Slađana Perunović (Nikšić) 19:42,04, 2. Rada Miladinović (Podgorički maraton) 21:57,83; 100 m prepone: 1. Ivana Milošević (Sanja) 17,59, 2. Marija Jovićević (Lovćen) 18,29, 3.

Bogdana Mirković (Sanja) 18,70; 4x100 m: 1. Mornar (Bar) 54,96, 2. Sanja (Bar) 58,39; Troskok: 1. Ljiljana Matović (Dionis) 12,84, 2. Darinka Đuričković (Mornar) 10,23, 3.

Anja Turner (Podgorica) 10,01; Bacanje diska (1 kg): 1. Ana Bošković (Tara) 36,93, 2.

Anđela Rosić (Tara) 34,76, 3. Irena Bošković (Tara) 25,55; Bacanje kladiva (4 kg): 1.

Ana Bošković (Tara) 44,74, 2. Irena Bošković (Tara) 27,30, 3. Anđela Rosić (Tara) 23,76.

R. P.

Feljton

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

21

2.

ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM

Ruđer Bošković: Troja nije na obali već dublje u zaleđu » Piše: Slobodan ČUKIĆ Lizimah, jedan od nasljednika Aleksandra Makedonskog, naredio je da se razorena Troja obnovi (misli se na obnovu grada Ilium Novum koji se nalazio na maloazijskoj obali, a ne o gradu na brdu Hisarlik dublje u zaleđu koji je tada još bio prekriven zemljom). Grad na obali je 85. g. p.n.e. razorila rimska vojska. Nekoliko decenija kasnije, Julije Cezar je, vjerujući da njegova loza Julijevaca direktno potiče od Eneje, iznova naredio obnovu grada. Konstantin Veliki je isprva htio da na mjestu Iliuma Novuma sagradi svoju prijestonicu, ali se 330. godine nove ere predomislio i temelje Konstantinopolja (Carigrada, današnjeg Istanbula) udario na mjestu đe je bio drevni gradić Vizant (Marko Krajšić, „Istina i legenda o Troji i Trojanskom ratu”, www.haoss.org, 2.12.2014).

Milan Budimir u vezi toga piše da je Julije Cezar htio da podigne Novi Rim na mjestu stare Troje ali da je tek Konstantin Veliki na izlazu iz Dardanela, na Bosforu „podigao Novi Rim, Konstantinov Grad ili Carigrad, koji su germanski gusari Vikinzi zvali Veliki Grad. Tako je legendarnu Troju Hektorovu zamenio najpre stari Rim na Tibru (ilirsko ime!), a njega Konstantinov Novi Rim“ („O Ilijadi i njenom pesniku“, Kolarčev Narodni univerzitet, Beograd, 1940).

Pravo je pitanje, kako bi bilo nazvano Istočno Rimsko carstvo da je Konstantin Veliki realizovao prvobitnu ideju?

STRABONOVA SUMNJA

Na prelazu u novu eru, Troju (razrušeni Ilium Novum na obali) posjetio je grčki geograf i istoričar Strabon, koji je obišao mnoga mjesta u tada poznatom svijetu. U uvodu u trinaestu knjigu „Geografije“ piše: „Na najsjevernijoj obali (Male) Azije nalazi se teritorija Troje, o kojoj se toliko govori. Iako leži sva u ruševinama i

Španski putopisac Pedro Tafur je još u 15. vijeku posjetio priobalno maloazijsko područje kod ostrva Tenede i zapisao: Putovao sam dva dana kopnenim putem do mjesta za koje kažu da je bilo Troja. Ilium je smješten na obali nasuprot luke Tenedos (ostrvce blizu ulaza u Dardanele). Ono što me navelo da uvidim da je ovo zaista drevna Troja bile su velike porušene zgrade kao i veliki broj komadića mramora i kamena posve osamljena, u našem joj opisu poklanjamo mnogo mjesta. Pri tom moramo zamoliti čitaoca da to razumije, jer krivica za taj podrobni opis nije do nas, nego više do onih koji se bave znamenitim i starim stvarima. Daljni razlog je mnoštvo naroda koji su tu zemlju nastanjivali, Heleni i neheleni, a pored toga i pisanje mnogih pisaca koji su o njoj — ne uvijek posve jasno — pisali. Na prvo mjesto tu treba staviti Homera“. Strabon se pritom zapitao: jesu li te ruševine zaista ostaci Prijamove Troje?

Marko Krajšić ovo komentariše: „Ta tradicija nije bila uvijek posve jasna, a Homerova Troja je već i za Strabona bila „drevna“. Od nje ga je dijelilo nekih 12 stoljeća. Da li je to, pomalo bojažljivo, Strabonovo pitanje pokolebalo vjekovno uvjerenje antičkog svijeta?

Da li je bar bilo dovoljno da se ubaci crv sumnje u vezi mjesta gdje se nalazila Troja, ili, pak, da se postavi pitanje: da li je Troja uopšte postojala?“ („Istina i legenda o Troji i Trojanskom ratu”, www.haoss.org, 2.12.2014).

Ruđer Bošković

PEDRO TAFUR

Na isteku srednjeg vijeka još je bilo rašireno uvjerenje da se drevna Troja nalazila na samoj obali, naspram ostrva Teneda (Tenedos). Tako je španski putopisac Pedro Tafur u 15. vijeku posjetio priobalno maloazijsko područje kod ostrva Tenede i zapisao: „Putovao sam dva dana kopnenim putem do mjesta za koje kažu da je bilo Troja, ali nisam pronašao nikoga ko mi je mogao dati podatke o

Frenk Kalvert 1866.

njemu, pa smo stigli u Ilium, kako ga zovu. Ovo je mjesto smješteno na obali nasuprot luke Tenedos (ostrvce blizu ulaza u Dardanele). Cijeli je krajolik prepun sela, a Turci smatraju drevne zgrade relikvijama i ništa ne uništavaju, nego svoje kuće grade pored njih. Ono što me navelo da uvidim da je ovo zaista drevna Troja bile su velike porušene zgrade kao i veliki broj komadića mramora i kamena, te obala i luka Tenedosa nasuprot nje, kao i veliko brdo koje je vjerovatno nastalo rušenjem kakve ogromne građevine“.

Naslovnica knjige Pjetra dela Vale iz 1614.

Prva osoba koja je predložila brdo Hisarlik kao moguće mjesto drevne Troje bio je novinar i geolog Čarls Meklaren 1822. godine. Meklaren se 1847. godine upoznao sa Frenkom Kalvertom, arheologomamaterom koji je proučavao drevne civilizacije.

Na Kalvertov poziv Hajnrih Šliman je posjetio zemljište 1868. godine i ubrzo odlučio da započne iskopavanja

Brdo Hisarlik, crtež

RUĐER BOŠKOVIĆ

Tafur je, dakle, zaključio da je Troja stajala blizu obale, na mjestu đe su bile ruševine helenističko-rimskog Iliuma Novuma. To mjesto je 1547. godine posjetio i francuski diplomata Pjer Belon i zaključio isto što i Pedro Tafur. Tuda je 1614. godine prošao i italijanski putopisac Pjetro dela Vale koji je nagovijestio da nije riječ o drevnoj Troji. Vijek i po nakon toga, slavni Ruđer Bošković je ustvrdio da Troja ne može biti na samoj obali, već nekoliko kilometara dublje u unutrašnjosti, ne precizirajući mjesto na kojem je stajala - o tome je ne-

davno pisala hrvatska novinarka Tanja Rudež. Bošković je o tome pisao u studiji „Relazione delle rovine di Troja, esistente in faccia al Tenedo” (Izvještaj o ruševinama Troje) koja se pojavila kao dodatak italijanskom izdanju njegovog „Dnevnika putovanja iz Carigrada u Poljsku” u Bassanu 1784. godine.

Nedavno je pažnju na tu studiju skrenuo turski biznismen i filantrop Oğuz Aydemir, koji je 2018. godine finansirao izdavanje knjige „2018 the Year of Troy and Roger Joseph Boscovich” („2018. - godina Troje i Ruđer Bošković”). Knjiga je štampana na engleskom i turskom jeziku skupa sa talijanskim izvornikom Boškovićeve studije i krajem 2018. predstavljena u Turskom kulturnom centru u Zagrebu.

Josip Ruđer Bošković je rođen 18.5.1711. godine. Putovanje u Carigrad 1761. godine bilo je od presudne važnosti za njegovu studiju o Troji. Krenuo je brodom i stigao do ostrva Teneda ili Tenedosa pred Malom Azijom koje je poznato iz Vergilijeve Eneide. „Vergilije je zapisao da se preko puta Teneda na obali nalaze ruševine stare Troje.“ Na obali gdje su bile ruševine zadržali su se tri dana. Bošković je razgledao ruine, mjerio, analizirao i bilježio. Nastavili su put ka Carigradu. Tokom puto-



Ruđer Bošković je u septembru 1761. godine stigao do ostrva Teneda (Tenedosa) pred Malom Azijom. Razgledao je ruševine koje su bile na obali. Zaključio je da te ruine nijesu „stara” Troja, već „nova” Troja čiju je gradnju započeo Aleksandar Makedonski, a dovršili Rimljani.

Bošković je ustvrdio da se prava Troja nalazi u unutrašnjosti, udaljena oko četiri-pet kilometara vanja napisao je raspravu o ruševinama Troje koju je kasnije pridružio svom dnevniku.

Na osnovu nalaza i poznavanja klasične literature zaključio je da ruševine na obali u blizini Teneda nijesu „stara” Troja, već „nova” Troja (Ilium Novum) čiju je gradnju započeo Aleksandar Makedonski. „Čini se sigurnim da te velebne ruševine koje smo posjetili, predstavljaju ostatke NE D R E V N E T R O J E , k a ko između ostalih kaže i Mariniere, nego – kako je ustvrdio poznati putnik Pietro della Valle – te nove koju je započeo Aleksandar, završio Lizimah, opasujući je bedemom od pet milja i koju su Rimljani kasnije učinili tako lijepom“ (www. lzmk.hr).

Dakle, Bošković je ustvrdio da se „prava Troja“ nalazi u unutrašnjosti, udaljena oko četiri-pet kilometara od ovih vidljivih ruševina. U to doba na području đe je on tvrdio da se nalazi Troja nije bilo nikakvih ruševina jer su još bile pod zemljom.

MEKLAREN I KALVERT

Prva osoba koja je predložila brdo Hisarlik kao moguće mjesto drevne Troje bio je novinar i geolog Čarls Meklaren 1822. godine. On je među prvima načinio detaljnu topografsku studiju te oblasti. Nije poznato da li je znao za bilješke Ruđera Boškovića.

Meklaren se 1847. godine upoznao sa Frenkom Kalvertom, arheologom-amaterom koji je proučavao drevne civilizacije. Ubrzo nakon toga Kalvert je u toj oblasti kupio 2000 jutara zemlje, što je obuhvatalo i dio brda Hisarlik.

Krimski rat je omeo njegove planove i odložio ih na duže.

Kalvert je započeo istraživanja po okončanju rata, ali nije imao dovoljno sredstava. Na njegov poziv Hajnrih Šliman je posjetio zemljište 1868. godine i ubrzo odlučio da započne iskopavanja. Pokrenuo je poduhvat u avgustu 1870. sa 80 radnika na središnjem dijelu brda.

(Nastavlja se)

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Pogled iz susjedstva

Postaje li Crna Gora „Srbija na moru“?

Piše: Vlado Vurušić

U Crnoj Gori, ali i šire u regiji, još vlada šok nakon nedjeljnih izbora na kojima je prvi put nakon 31 godine „vječni“ i nedodirljivi Milo Đukanović doživio poraz - prividno mali, sa samo jednim zastupnikom manjka, ali ipak dovoljan da se u toj zemlji mogu dogoditi mnoge sudbonosne i dramatične promjene.

Nagađanja idu od apokaliptičnih predviđanja i scenarija koji najavljuju početak nestanka crnogorske etničke samobitnosti i njezinu marginalizaciju u vlastitoj državi, preko stvaranja srpsko-ruske pravoslavne džamahirije koja širi strah po regiji i slavodobitnog povratka Rusije na Jadran čime jača bazu svojih saveznika (recimo, neće morati tražiti dozvolu Srbiji susjednih zemlja kada joj dostavlja oružje, nego će to raditi nesmetano preko crnogorskih luka) do onih koji tvrde da se zbog kontrole i dogovora „ambasada“ i želje za legitimitetom nove vlasti na međunarodnoj sceni ništa suštinski neće promijeniti, samo neće biti kompromitiranog i neprihvatljivog Mila Đukanovića. Što bi sve, dakle, moglo biti nakon promjene vlasti u Crnoj Gori? Ovo svakako jest situacija koja može situaciju promijeniti za 180 stupnjeva. Kako se sada čini, ovo je ipak početak kraja vladavine Mila Đukanovića (on je još tri godine predsjednik države i, bez o b z i r a n a s v e, j o š d r ž i određene poluge vlasti), koji je izgubio podršku Bruxellesa.

Naime, najveća zamjerka Crnoj Gori bila je ogrezlost u korupciju, a posljednja kap, kako kažu u tom središtu Europe, bila je afera oko vjetroparka Možura koju je navodno istraživala ubijena malteška novinarka Daphne Caruana Galizia.

VELIKOSRPSKA IDEJA

No, ta je vlast, kakva god bila, garantirala „europski put“ Crne Gore, njezino neupitno članstvo u NATO-u i bila je brana širenju neovelikosrpskih ideja Aleksandra

ni povlačenje priznanja Kosova, ni promjene nacionalnih simbola). Njegovi novi politički partneri, prosrpsko-proruska koalicija Za budućnost Crne Gore i Mir je naša nacija, upravo su to postavili kao svoju političku agendu u izbornoj utrci. Jedan od njihovih, Nebojša Medojević, jasno je izjavio: „Crna Gora ne smije napraviti niti jedan potez suprotan interesima Srbije“.

Medojević smatra da pitanje ukidanja priznanja Kosova treba biti prioritet i da treba otvoriti, kako je rekao, „albansko pitanje u Crnoj Gori“. Što će na to reći Albanac i Medojevićev partner Dritan Abazović? Lider prosrpskih koalicija Zdravko Krivokapić želi privući manjinske (bošnjačke i albanske) zastupnike kako bi dodatno legitimirao novu vlast kao dobrohotnu. No, iz tih stranaka još nema glasa o tome (Đukanović tvrdi da su manjinci i dalje uz njegov DPS), a sigurno im neće ići u prilog napadi na Bošnjake u Pljevljima.

POVJERLJIVE INFORMACIJE

Vučića te penetraciji ruskog utjecaja na ovaj dio Europe.

Svima je glavna fiksacija mogući izlazak iz NATO-a te okretanje Rusiji i Srbiji. Nije stvar samo NATO i Rusi - da ili ne, nego način funkcioniranja i opstanka Crne Gore unutar sebe i prema van - kao samostalne države sa svojim zasebnim identitetom ili, pak, postaje tek „Srbija na moru“, kao ostvarenje „vizije“ Milorada Dodika koji je prije nekoliko mjeseci rekao da će se stvoriti jedna srpska država od Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i dijelova Kosova. Kako je izjavio crnogorski književnik Milorad Popović, etabliranjem i zaokruživanjem Crne Gore kao zasebne države i nacije definitivno propada velikosrpska ideja koju podgrijava Vučić (uz pomoć Moskve), a sad se okrenulo prema Crnoj Gori kao „drugoj srpskoj državi“.

Naravno da je tu i pitanje famoznog izlaska iz NATO-a, ali ova promjena može dovesti u pitanje opstojnost i egzistenciju crnogorstva kao zasebnog, nesrpskog, identiteta.

Upravo zato je Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio ključan i sudbonosan te je i za jednu i za drugu stranu pitanje „života ili

Mala postjugoslovenska država pretvorila se u potencijalno žarište novih nacionalističkih sukoba smrti“. Doduše, oni su odmah poslali poruku da će i njihova vlada poštivati sve međunarodne obaveze Crne Gore, stavljajući prijašnje prioritete u drugi plan, ali oni, kako vidimo po Nebojši Medojeviću, cure i iskaču iza svakog ugla sami od sebe. Teško ih je primiriti. Trenutačno, njima je najvažnije da promijene ili potpuno ukinu Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je uzburkao strasti te je Srpska pravoslavna crkva (SPC), odnosno mitropolit Amfilohije, okupio prosrpsku oporbu pod jedan, crkveni kišobran, kao glavni suparnik procrnogorskim opcijama. No, ukidanje tog zakona bio bi udarac i kočenje daljnje emancipacije crnogorske nacionalne i državne samobitnosti te bi značilo zaustavljanje važnog čimbenika u toj „borbi“ obnavljanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

Druga stvar koja će se naći na jelovniku nove vlade jest uvođenje dvojnog državljanstva, čime, smatraju mnogi,

prosrpske snage odbijaju dodatnu izbornu bazu. Naime, prosrpske će snage, kada ojačaju, krenuti u realizaciju svih tih svojih planova. Možda sama država kao takva nije sporna (nitko od njih zasad ne spominje ujedinjenje sa Srbijom, što je također jedna od nosećih ideja pobjedničkih koalicija ili barem većeg dijela tih stranaka i političara) ako je ona dio „srpskog svijeta“, odnosno formalna. Neki, poput književnika Andreja Nikolaidisa, smatraju da je popis stanovništva, koji će se održati sljedeće godine, „biti ili ne biti“ za autentično crnogorstvo.

Neki smatraju da se Crnogorci žele svesti na manjinu od oko 25 posto u vlastitoj državi. Sama država kao takva može i opstati, ali kao lojalna Srbiji, odnosno Rusiji.

Problem nije samo u jačanju Aleksandra Vučića, nego u njegovoj agendi - ostvarivanja i, kako bi on rekao, bolje realizacije planova Slobodana Miloševića jer njegova politika doživljavanja sebe kao

vođe svih Srba na ovom prostoru zapravo izaziva zebnju. Što je već jednom ta politika izazvala, ne treba ponavljati.

Pitanje je hoće li se Dritan Abazović moći nositi s onim što je u biti političke misli prosrpskih stranaka - u toj su koaliciji ljudi koji otvoreno ne ustaju na crnogorsku himnu, traže mijenjanje današnjih nacionalnih simbola i njihovo „posrbljivanje“, koji otvoreno kažu da je Vladimir Putin, a ne Milo Đukanović njihov predsjednik i koji se zalažu da Crna Gora bude dio, kako kažu, „srpskog svijeta“ - te će ili izgorjeti i pristati na njihove zahtjeve ili će morati pristati na za njega odioznu suradnju sa snagama Mila Đukanovića. Dakle, nova parlamentarna većina bit će sastavljena od vrlo heterogenih i dijametralno suprotstavljenih grupacija koje na potpuno različite načine shvaćaju i samu državu Crnu Goru i njezine vanjskopolitičke i strateške prioritete.

Naime, među njima je Dritan Abazović i njegova koalicija Crno na bijelo. On se posljednjih dana upire u dokazivanju da nikakvih drastičnih promjena neće biti i da je on garancija (ni izlazak iz NATO-a,

Naravno da je izlazak iz NATO-a tehnički kompliciran, i to nije nešto što se može dogoditi preko noći i samo tako, a da ne prouzroči velike turbulencije. Svojedobni izlazak Francuske iz NATO-a nije značio da ta zemlja ide u krilo hladnoratovskog suparnika, što bi u ovom slučaju značilo baš to. Iz Moskve su već na postizborno jutro stigla nadanja da će „nova vlada preispitati vanjskopolitičke prioritete, poput članstva u NATO-u“. Zasad „njihova“ Crna Gora može zadržati to članstvo, ali, kako upozoravaju neki, jesu li u stožeru NATO-a sigurni da povjerljive informacije koje idu u zemlje članice neće iz Podgorice završiti na stolu na Horoševskoj aveniji 76 u Moskvi, u sjedištu ruske vojne obavještajne službe GRU. Osim toga, i sam NATO sigurno neće samo tako dopustiti da im Crna Gora postane trojanski konj, niti da im se Rusi ukline u prostor europskog Sredozemlja koje sada u potpunosti kontroliraju.

Drugi će opet reći da Rusija, koliko god žudi za vraćanjem Crne Gore u svoj zagrljaj, trenutačno ima prečih problema, a to je kako zadržati Bjelorusiju pod svojom kapom.

Naime, može se pretpostaviti da je zadržavanje utjecaja na Bjelorusiju ipak važnije Putinu od Crne Gore te se u toj igri velikih međunarodnih igrača pojednostavljeno može reći - ne čačkajte vi „našu“ Crnu Goru, pa nećemo ni mi „vašu“ Bjelorusiju. Osim „Lukašenka na odlasku“, Rusima se sručio na leđa i još jedan vrući čaj s novičokom, pokušaj likvidacije oporbenog čelnika Alekseja Navalnog. Dakle, to bi moglo ići u korist teze da se u Crnoj Gori ništa neće drastično dogoditi u vanjskopolitičkom pogledu zbog trgovine Bjelorusija za Crnu Goru. No, Rusija sigurno neće propustiti legitimnu šansu ako joj se ukaže da ostvari uspjeh u suparništvu s NATO -om.

Crnu Goru svakako čekaju teški dani iskušenja ne samo zbog promjene smjera, nego i zato hoće li uopće biti država naroda po kojem nosi ime. Cijela regija mora biti sprema na moguću drastičnu zabrinjavajuću promjenu geostrateške slike Balkana.

Drugi pišu

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Piše:Dragan Bursać

Svima onima koji su bili zainteresovani za potpisivanje sporazuma između Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić je još jednom priredio opskurni poluzabavni reality program.

Predsjednik Srbije, ovaj put, bio je potpomognut svojim pulenima Sinišom Malim i Markom Đurićem, kao i još jednim reality igračem svjetskog kalibra - Donaldom Trumpom.

Pa su Trump i Vučić sve sa kosovarskim premijerom Avdullahom Hotijem napravili igrokaz na kojem bi im pozavidio i legendarni Leteći cirkus Monty Pythona.

Prvo, sporazum za koji su Vučićevi mediji danima telalili da je „istorijski“ predstavlja neku vrstu ekonomskog okvira, uopštenog frejma i uslovljenog ponašanja, koji SAD daje dvjema balkanskim državama.

Po sporazumu, Kosovo je priznalo Izrael, a Izrael uzvratio priznajem Kosova. Srbija, jedna od rijetkih zemalja u svijetu, potom priznaje Jerusalem kao glavni izraelski grad, onda Srbija i Kosovo prihvataju neki vidi američke supremacije u razvoju 5G tehnologija, koji isključuje djelovanje kineskog Huaweija u ovim državama. Odmah nakon toga i jedna i druga država se obavezuju da Hezbollah stave na listu terorističkih organizacija..

OLOVKA I KLJUČEVI - NAJSKUPLJE SRPSKE RIJEČI

Čekaj malo?

Pa da li je moguće da ih je Trump natjerao da potpišu izraelsko-palestinski mirovni sporazum, umjesto „povijesnog“ balkanskog? Da li je moguće da je zatureni sporazum između Palestine i Izraela, koji je decenijama skupljao prašinu

Srbija do Tel Aviva Je li moguće da ih je Tramp natjerao da potpišu izraelskopalestinski mirovni sporazum, umjesto ‘povijesnog’ balkanskog, pita se autor izvučen iz ladice i kao takav ponuđen Beogradu i Prištini, kada već neće Ramallah i Tel Aviv? Zvuči potpuno suludo, ali stvarno tako izgleda.

Da li je moguće da su Hoti, Vučić i njihove ekipe bile dio Trumpovog predizbornog realityja u kojem ovaj, naravski, ne znajući gdje se nalaze Srbija i Kosovo, rješava segment bliskoistočnog pitanja kao dodatni benefit za novu predizbornu utrku?

Naravno da je moguće. Ako shvatite koliko su Americi bitne balkanske prćije, pogotovo sa kapacitetom političara poput Aleksandra Vučića.

Onda je sve moguće.

Kao što je moguć i Vučićev monolog nakon „potpisivanja istorijskog sporazuma“, u kome ovaj urbi et orbi predstavlja kao najveće diplomatsko dostignuće Trumpovu olovku, koju je dobio na poklon i ključeve Bijele kuće u koju „može da uđe kad poželi“.

Na stranu što i olovku i ključeve možete kupiti u gift

Da li je moguće da su Avdulah Hoti, Aleksandar Vučić i njihove ekipe bile dio Trampovog predizbornog realitija

shopu te iste Bijele kuće za 29 dolara i na stranu što je ovakav krindž nezabilježen u novijoj srpskoj istoriji diplomatije koja je i inače prepuna transfera blama i neprijatnosti.

No, to pokazuje pored „kapaciteta i uticaja“ srpske politike, čitaj mizerije iste u očima Zapada i pusti ironični fakat da ovog i ovakvog Vučića cijeni veći dio populusa koji izlazi na izbore u Srbiji.

PRIZNATI DA NIŠTA NISI PRIZNAO

Realnost kaže da je Kosovo odavno nezavisna i suverena zemlja i toga je svjestan i Vučić, ali u očima nacionalista on mora iznova i iznova priznavati da ništa priznao nije. Jer su ti nacionalisti, prvo, veći nacionalisti i od Vučića, a drugo iz njihove baze se crpi sva izborna snaga preko Srpske pravoslavne crkve (vidjeti slučaj Crne Gore). Vučić je jako dobro svjestan da u ovoj i ovakvoj ideološki devastiranoj i osakaćenoj Srbiji samo

četnici, njegova pređašnja izvorna baza, mogu da ga smijene. Ostali nemaju niti približno takav kapacitet.

E otuda i pravdanja glede Kosova. Nova i nova.

A kako će proći najnovije pravdanje, kada je stavio paraf na papir sa premijerom druge države, koja formalno ne postoji za Srbiju? Što bi rekli novinari-početnici, ostaje da se vidi.

A vidjeće se sljedeće: Kosovo kao država osnažiće svoj ekonomski položaj, pogotovo u svjetlu činjenice da je jedna od rijetkih predominantno muslimanski zemlja koja je ne samo priznala Izrael nego je i Hezbollah stavila sa one strane zakona - makar nominalno. To širom otvara vrata američkim i evropskim investicijama na Kosovu.

BLISKOISTOČNA SRBIJA I KOSOVO

Sa druge strane, Vučić je istim ovim potpisom sklonio glavne ulagače u Srbiju, prije svega Kinu i Tursku, koje blago reče-

no neće dobronamjerno gledati na vašingtonski „istorijski sporazum“. Nadalje, Vučić je u gubitničkoj situaciji, jer će ovaj sporazum za njega i njegove nacionaliste značiti uvod u završetak farse o nepriznavanju Kosova, pogotovo ako znamo da Trumpov demokratski protivkandidat Joe Biden jasno i glasno kaže da je Kosovo potpuno nezavisna država i da će učiniti sve na međunarodnom planu da je i ostatak svijeta prizna.

Zapravo, čitava farsa oko „istorijskog sporazuma“, može se najbolje ilustrovati fotografijom na kojoj Vučić skrušeno sjedi u stolici, nasuprot Trampu i njegovom stolu.

Srbijanski predsjednik izgleda kao nadovoljno pripremljen đačić pred propitivanje, dok Trump po ko zna koji put odigrava svoju ulogu iz opet svog show programa „Otpušten si!“.

Dakle, i jedan i drugi performartivno rade ono što najbolje znaju - prvi glumi ucvijeljenu

23

žrtvu, a drugi potentnog gazdu. Naravski, u očima svake zdravorazumske jedinke fotografija prikazuje čudaka Vučića i njegovu nepostojeću moć, ulovljenu i umoljenu za par minuta fokanja sa reality klaunom Trumpom, pa čak i po cijenu blamantne submisivne fotografije. Riječima i jezikom umjetnice Martine Abramović, petetičar je prisutan.

Trumpu, ironično, trebaju i Hoti i Vučić za predizbornu kampanju u kojoj će svojim biračima prije svega pokazati kako je „riješio stvar na Bliskom istoku“. Na stranu što ništa nije riješio i na stranu što Srbija i Kosovo ( još uvijek) nisu na Bliskom istoku. I na stranu što je ovo vjerovatno jedan od najbesmislenijih sporazuma u povijesti besmislenih sporazuma..., ali hej, koga boli briga?!

DOGODINE U RAMALAHU

Ionako živimo u postmodernom svijetu spektakla u kome su istina i činjenice loši i nikakvi svjedoci, a koje više niko i ne zaziva.

Pa tako u tom ključu saznajemo: Trump potpisao sporazum, koji inače SAD nije potpisao. Vučić izvojevao još jednu diplomatsku pobjedu Srbije, koja je zapravo patos-poraz u svakom smislu, Kosovo postalo nezavisno, iako niko nije pričao o nezavisnosti.

Biračko tijelo će biti zadovoljno, u Srbiji, to je sigurno, a i trumpovci mogu makar malo odahnuti.

Ljudi, narod sa Kosova? Šta je sa ljudima?

Kakvi ljudi, ili što bi onomad ra t n i z l o č i n a c R a d ova n Karadžić rekao „ko j... narod“.

Srpski nacionalsiti nakon jučerašnjeg Vučićevog potpisa mogu samo pjevati – „Dogodine u Ramallahu!“ Pošto od Knina i Prizrena odavno nema ništa.

Kosovski političar i publicista Azem Vlasi o situaciji na Balkanu O temi „Hegemonizmi i nužnost stvaranja osovine mira na Balkanu“, u online formatu govorio je političar i publicista Azem Vllasi. Vllasi je tom prilikom rekao kako ljudi u regiji moraju sarađivati, sve snage koje se bore za mir i stalo im je do mirnog razvoja ovog područja te im stalo da im se nikada više ne ponovi ono što se dogodilo prije nekoliko decenija. Dodao je kako u posljednje vrijeme prati i dešavanja u Crnoj Gori te da bi dešavanja u toj zemlji mogla imati odjeka na stanje u regiji.

- Znate, devedesetih godina, odnosno 1989. kada je sve to počelo na Kosovu, dok su ratne trupe bile u Srbiji. Dok je Milošević mobilisao sve snage da krene u ostvarivanje svojih ciljeva velikosrpske politike, svi smo mi gledali i čudili se valjda neće kod nas. Onda je zlo stiglo kod svih nas. Ratovalo se u Hrvatskoj, da se uzmu dijelovi teritorije. Ratovalo se protiv Bosne, najviše je stradala Bosna. I genocid je izvršen, što je Međunarodni sud za ratne zločine dokazao u više presuda - rekao je Vllasi, prenosi Anadolija.

Dodao je kako je na Kosovu NATO odlučio intervenirati da se „ne dese iste strahote, kao u Bosni“.

- Sve progresivne snage u regiji, a ima ih u Srbiji, bez obzira

I 90-ih smo gledali i govorili „valjda neće kod nas“ Za crnogorsku koaliciju Azem Vlasi predviđa da neće dugo trajati jer će biti rascjepa između njih

Azem Vlasi

što prijetnje za destabilizaciju i uznemirenje dolaze iz Srbije, i u Srbiji ima progresivnih snaga, moramo sarađivati radi očuvanja mira, radi odbrane od tih nasrtaja - rekao je Vllasi.

Dodao je kako situacija postaje opasna i zabrinjavajuća. Upitan za mogućnost da se dođe do koncipiranja mira, osovine mira na Balkanu, Vllasi je rekao kako je na Kosovu, i u parlamentu i Vladi, svi su za saradnju

sa zemljama regiona radi učvršćivanja mira i stabilnosti te da Kosovo trenutno ima dobre odnose sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom. Osvrnuo se i na odnose BiH i Kosova te dodao kako ima saveznika koji su za saradnju u interesu mira. Vllasi je dodao kako u i Srbiji ima ljudi koji su voljni da sarađuju s drugima. Upitan je i kako vidi budućnost Crne Gore.

- Što se tiče Crne Gore, situacija

je neizvjesna. I ako dobiju glas više ove klero-nacionalističke snage, pa preuzmu vlast, one neće moći da realizuju one ključne ciljeve za koje su se zalagali jer im treba dvotrećinska većina u parlamentu - rekao je Vllasi.

Smatra kako ako bude formirana vlada to neće dugo trajati jer će biti rascjepa između njih.

- Crna Gora se nalazi u fazi gdje je čeka prilično dugovremenski period nestabilnosti i međusobnih trvenja. Nadamo se da neće doći do težih sukoba. Prosrpska opozicija sada stavlja na znanje kuda tačno stremi - rekao je Vllasi.

Osvrnuo se i na napade na muslimane u Pljevljama, te se

nada da određene snage neće uspjeti u svojim naumima. Vllasi je govorio i o razgovorima koje su delegacije Kosova i Srbije vodile tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

- Sam susret u Washingtonu na vrhu je bio značajan događaj. Potpisivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji, o revitalizaciji komunikacijskih veza, drumskih, željeznica i tako dalje, što je važan preduslov za relaksaciju odnosa između Kosova i Srbije - rekao je Vllasi.

Dodao je kako su Amerikanci objema stranama na sto stavili prijedloge i ideje u 16 tačaka kako bi trebao izgledati konačan sporazum o normalizaciji odnosa, a jedna od tačaka je međusobno priznanje, odnosno priznanje Kosova od strane Srbije.

- Nije bilo zamišljeno da ovom prilikom Vučić svečano izjavi da priznaje Kosovo, to nisu Amerikanci ni tražili ni insistirali za ovu priliku, ali to je na stolu da se zna, kao što je ono na početku obnove dijaloga

pred kraj 2019. godine kada je predsjednik Trump uputio pismo i Vučiću i Thaciju i rekao: „Nadam se da ćete nastaviti pregovore, doći do finalnog sporazuma“, koji podrazumijeva međusobno priznanje - podsjetio je Vllasi.

Dodao je kako predsjednik SAD-a Donald Trump nije „sjeo s njima da potpisuje neki sporazum o avionskoj liniji Beograd-Priština, ili za željezničku prugu nego je to kao generalna proba kako će izgledati potpisivanje finalnog sporazuma koji će rezultirati priznavanjem Kosova od strane Srbije“.

- EU ima tu posla, Washington i Brisel dobro sarađuju, evo oni su danas već u Briselu. Ali, zaboga, neće se taj finalni sporazum potpisati ispred specijalnog predstavnika EU Lajčaka nego u Washingtonu najvjerovatnije ili u nekoj evropskoj prijestolnici uz prisustvo glavnih lidera evropskih zemalja i Amerike - rekao je Vllasi.

Dodao je kako je ovo „dobar signal i nije se očekivalo više“.

24

Marketing

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Oglasi i obavještenja

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

25

26

Oglasi i obavještenja

MAlI OglAsI

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Послије дуге и тешке болести у 68. години преминуо је наш драги

Dana 5. septembra 2020. poslije kraće bolesti u 83. godini preminula je naša draga

NEKRETNINE PRODAJEM stan u City Kvart 34m2/1350 eura Tel.069/725-845 1 IZDAJEM kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače, preko puta Pobjede.

Tel. 067/510-850 2

RAZNO PRODAJEM GROŽĐE vranac i šardone. Odličnog kvaliteta.

Tel. 069/252-504, 069/505-619 3 PRODAJEM GROŽĐE sorte vranac vrhunskog kvaliteta,

МИОДРАГ-ГАНЕ Тодоров МИЛОШЕВИЋ područje Tuzi.

Tel. 067/618-111 4 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу породице 7.9.2020. у 13 часова на градском гробљу Загорич. Кућа жалости Николе Ђурковића 33

ANKA Nikolina VUJOVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ супруга ЧЕДОМИЛА, синови ИВАН и ВЛАДИМИР, снаха АНЂЕЛА, унучад СТЕФАН, МАША и СОФИЈА, браћа МИОМИР и МИЛИЋ-МИЋА, снахе РУМИЦА и БЕЛА, братанић РАДИСАВ, братаничне ВЕСНА и ЈОВАНА, брат и сестре од стрица ПЕРО, ЈУЛКА и ЗДЕНКА, тетка ГОСПАВА, браћа и сестре од тетака БОРИВОЈЕ, СЛАВИША, ТАЊА, СНЕЖАНА и ДУШИЦА и остала многобројна породица.

Sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.

rođena Čađenović

Ožalošćeni: suprug NIKOLA, sin ŽELJKO, ćerke LJILJANA, LENKA i DANIJELA, unuke STELA i KALINA, brat VLADISLAV, sestra BRANKA, snaha NINA i ostala rodbina VUJOVIĆ i ČAĐENOVIĆ

321 Posljednji pozdrav našoj dragoj

DRAGICI Bila si veliki borac u životu. Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

Tvoje koleginice: BRANKA MILJANIĆ, RAJKA VUKČEVIĆ, MILANKA PAPOVIĆ, RUŽICA DAMJANOVIĆ i SAŠKA BALETIĆ 316

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Tužnim srcem javljamo da je posle duge i teške bolesti 6. septembra 2020. godine umrla naša draga

27

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 6. 9. 2020. god. u 77. godini preminula naša voljena majka, baka, sestra, snaha, tetka i strina Дана 6. септембра 2020. године преминула је у 64. години

BRANKA Krstova MARTINOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 7. septembra u 14 časova u Gornjem Polju.

Сахрана ће бити обављена 7. септембра у 13 часова на градском гробљу у Колашину, у кругу уже породице.

Ožalošćeni: suprug KRSTO, sin ZORAN sa porodicom, kćerke VESNA i TANJA sa porodicama, braća ANTONIJE i MILORAD sa porodicama, sestra MILENA sa porodicom, snahe GORDANA i DESANKA, đever DUŠAN sa porodicom, zaova DANICA sa porodicom i ostala rodbina MARTINOVIĆ i BLAGOJEVIĆ 318

BORKA KRIVOKAPIĆ

ПЕПА Милова ПЕРОВИЋ

rođena Blagojević

Ожалошћени: ћерке АНЂЕЛА и АНДРЕА, унука ДАНКА, сестре НЕВЕНКА и ЗОРИЦА и породице ПЕРОВИЋ и РАКОЧЕВИЋ

Sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice dana 7. septembra u 15 časova na groblju Vrbice, Dobrota - Kotor.

Ožalošćeni: kćerke BILJANA i LJILJANA, unuka ANDREA, porodice KRIVOKAPIĆ i ROGANOVIĆ

302

307

Tužni oproštaj od

Najdražoj majci i voljenoj babi

ILIJA ŠUŠTER Otišao si tiho kao što odlaze sve dobre duše. Tvoja plemenitost zaslužuje poštovanje i vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

Kumovi RADE i SNEŽA ŽARKOVIĆ sa porodicom 300

Sa neizmjernom tugom i žaljenjem opraštamo se od našeg prijatelja, uglednog člana našeg kolektiva, omiljenog kolege

PEPE PEROVIĆ BORKI KRIVOKAPIĆ

Živjećeš u našim najljepšim sjećanjima kao simbol rada, profesionalnosti i prijateljstva. Počivaj u miru, draga Pepa. ĐURĐINA DULOVIĆ i KOLEKTIV APOTEKE „KALINA“ 310

sa vječnom zahvalnošću za ljubav koju smrt ne može nikada ponijeti u zaborav.

Hvala ti za život koji si posvetila nama.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Opraštamo se od Tvoje BILJA, LJILJA i ANDREA

PEPE PEROVIĆ

NEBOJŠE RONDOVIĆA

Kad ti neko zapamti roditeljsko dobro, dovoljno je za prijateljstvo.

Bila si moj iskreni prijatelj i tvoj iznenadni odlazak mnogo me boli.

308 Dana 6. 9. 2020. u 86. godini preminula je

TANJA KRKOVIĆ sa porodicom 311

koji nas je napustio nakon velike borbe.

Njegova prerana smrt donijela je veliki gubitak njegovoj porodici i prijateljima sa kojima u ovom teškom trenutku duboko saosjećamo.

Sa ponosom i ljubavlju ćemo čuvati sjećanje na tvoj plemeniti lik i djelo.

Posljednji pozdrav našoj komšinici

STANISLAVKA Veljkova MIRKOVIĆ rođena Mićunović

PEPI KOLEKTIV ERSTE BANKE

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 6. septembra u 13 časova na Novom groblju na Cetinju.

od RADA, DUŠICE, BORISA i ĐORĐA BAKOVIĆA 313

Ožalošćeni: sinovi SVETOZAR i MIODRAG, kćerke IVANKA i SLAVICA, brat RADOVAN, sestra ZAGORKA, snahe DIJANA i SLAVKA, unučad i praunučad

Posljednji pozdrav dragoj

304 315 Prerano nas je napustio naš dragi kolega Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

PEPI MILENA VUJISIĆ i TANJA KRKOVIĆ

NEBOJŠA RONDOVIĆ – ROKI Tvoju iskrenost, poštenje, posvećenost i iznad svega plemenitu dušu nikada ne možemo zaboraviti.

Vječno ćeš nam nedostajati.

320

STANI MIRKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i prababi

319

KOLEGE IZ SEKTORA 305

STANISLAVKI V. MIRKOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ako je smrt jača od života nije od naše ljubavi prema tebi.

Sve što može biti plemenito, lijepo i časno u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Znamo da tvoja plemenita duša odmara u miru, jer si ti to zaslužila.

317

kćerka SLAVICA sa porodicom

ZAGORKA i ŽIVKO RADOSAVOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Poslije kraće bolesti umro je

7. 9. 2014 – 7. 9. 2020.

Danas je pola godine od rastanka sa tobom, voljeni naš

NIKŠA Slavkov TOMIĆ

MILOVAN Spasojev SEKULIĆ

VLADIMIR Igora ROLOVIĆA

1932–2020.

Tugo naša beskrajna, rano naša najveća...

Boliš...

Neka te anđeli čuvaju.

Sahrana je obavljena u krugu porodice 6. septembra 2020. godine na groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga LUCIJA, sin ZORAN, kćerka VESNA, braća RADE i BORO, unučad i praunučad

Iako je prošlo 6 godina, znam da iz prikrajka me posmatraš i čuvaš.

Riječ boli ali, Dado, tišina je još gora.

Kada si odlazio dala sam ti obećanje i znaj da ću ga ispuniti.

Vole te TATA, MAMA i BRAT 291

Volim te.

MAJKA Voljeni naš, navršava se pola godine od rastanka sa tobom

278

314

Posljednji pozdrav

NIKŠA TOMIĆ Sunce naše, ostaćemo te željni dok nas bude.

SLAVI Slobovoj RAIČEVIĆ

VLADIMIR i FILIP ROLOVIĆ

Zauvijek u mislima sa tobom, baba CICA, tetke MILICA i MILENA RAJKOVIĆ

Počivaj u miru.

MILENKO, BRANKA, RAJKO i ZDRAVKO RAIČEVIĆ

Zašto Bog uzima najbolje?

292

Moji anđeli.

MAJKA

301

POMENI

Dana 8. septembra 2020. navršava se godina od kad nas je napustio naš dragi otac

306

3. 9. 1994 – 3. 9. 2020.

7. 3. 2020 – 7. 9. 2020.

ТАТИ Великог Драшкија

BOŽO TOMČUK

LAZAR Krstov LIPOVINA

DRAGO Lazarev LIPOVINA

Ništa ne boli toliko jako koliko kad čekaš nekog koga mnogo voliš, a znaš da više nikad doći neće.

DIJANA, VANJA, VELJKO i NINA JOVIĆEVIĆ

Uvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima.

Počivao u miru božjem.

Наш Драги Драго Шест мјесеци свједочанство борбе са невјерицом. Пролазе дани, а ми смо још у јутру суботњем, видимо капију, Твог – Нашег Драшкија како јачином покушава да заклони пут сузи. Драги Драго, сад већ осјећам да си видио ТАТУ МОГ и да заједнички обојица штитите најрођеније своје са небеског свода, док се ми питамо Зашто...? У кутку срца Те чувају,

Tvoji: sin SAŠA i ćerka DRAGANA sa obiteljima 296 Danas je 20 godina od smrti naše voljene i poštovane

ЈАНКОВИ Катнићи ТАМАРА и ЖЕЉКО 309

312

Година је како је отишао наш син – наш понос

Petnaest godina je od smrti našeg

DIVNE VUKOVIĆ Čuvamo te u najljepšim uspomenama.

MOMIRA Gojkovog LAGATORA

МИЛОШ ВУЈАЧИЋ

Prolaze godine bez tvog osmijeha, tvoje dobrote. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, a bol za tobom je vječna.

Невјерица... ЗОЊА, СНЕЖАНА, МАРКО, ВЕРА и ЂЕЦА

Porodica LAGATOR

293

298

Година је од смрти

Dragi tata

Tvoji: ZOJA i PERO sa porodicama

281 Četiri godine od smrti

SONJE RAKONJAC MOMIR Gojkov LAGATOR

МИЛОША ВУЈАЧИЋА Мићо, Воли те и моли се за твоју душу,

Prošlo je mnogo vremena od kada si nas napustio, bilo je prerano...

Uskratio si nas svog zagrljaja, poljubaca i tople riječi.

Vječno ćemo te čuvati u posebnom mjestu u našim srcima.

Znamo da nas gledaš i da si ponosan na nas.

стриц МАКСИМ 294

Tvoji sinovi: BOJAN i BORIS 299

Vrijeme što dolazi ne donosi zaborav već ostavlja divna sjećanja, uspomene, tužnu istinu da te više nema.

Hvala ti što si bila najbolja supruga i majka.

Tvoji: BANJO, MARKO i NIKOLA 297

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Četrdeset dana je od smrti

29

Moj Ljeco Dana 7. septembra 2020. navršava se godina od smrti našeg

NADE Petrove CRVENICE Sudbina je bila jača od života i želje. I dalje si sa nama, jer svi imamo jedan dio tebe u sebi. Naučila si nas svemu lijepom – kako se voli porodica, poštuju ljudi, ali nijesi jedno – kako živjeti bez tebe. Srećni što smo te takvu imali, a mnogo tužni što smo te izgubili.

Majko, neka tvoja velika duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ovim putem se zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima, komšijama i svima onima koji su na bilo koji način učestvovali u našem bolu. Porodica će u nedjelju 6. septembra 2020. u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: sinovi VLADIMIR, NIKOLA i MILOŠ, unuk JOVAN i snaha JELENA

VELJKA Mihailovog RAIČEVIĆA

Jedan dan bez Tebe, čitava je vječnost, a danas se navršava bolna, teška i tužna godina.

Dušo moja najdivnija, u svakom pogledu velika, jedinstvena, nezamjenljiva i neponovljiva, nedostaješ mnogo, mnogo...

Beskrajno ponosna, neizmjerno tužna, vječno sa Tobom.

Tvoja supruga STANKA

E naš dragi Veljko, I sada ne želimo da vjerujemo u istinu.

Ljubav prema Tebi i sjećanja na Tvoju dobrotu, pažnju i ljudskost, obavezuju nas da te vječno pamtimo i spominjemo.

303

288 Dragi naš

PORODICA

Devet godina je od smrti našeg

VELJKO

282

Prođe godina našem bratu i đeveru

Još uvijek nijesmo svjesni da smo ostali bez najvećeg oslonca, podrške, neizmjerne dobrote i topline koja nas je snagom ljubavi okupljala.

U svakom trenutku tvoj glas, sjenka tvog jedinstvenog lika, tvoji koraci. Znamo da si tu, sa nama u mislima, u srcu i duši na putu da istrajemo u svemu za šta si nas učio.

Tajo, zauvijek ćeš ostati moj ponos, snaga i uzor. Volim te i čuvam u posebnom kutku srca svoga.

Ponosni na Tebe,

DŽENANA – DŽENA RAMOVIĆA

JOVANA i PETAR

287

VELJKU RAIČEVIĆU Tvoji: EMINA, OMAR i NADIJA

Dragi čika

Nema utjehe, naš dobri Veljko. Ponosu naš i naša snago sve se promijeni u tren. Živjećeš u nama vječno, bez prebola.

MIRO, TANJA i DACO

VELJKO

283 279 Devet godina je od smrti Prođe godina od kada ostasmo bez našeg voljenog

Mnogo je toga na čemu bih Vam se zahvalila.

Prije svega, na velikoj količini ljubavi i pažnje kojima ste me obasipali poput roditelja, ali i na svim mudrim i toplim savjetima koje ste nesebično i oprezno dijelili, onako kako ste samo vi umjeli.

Vašim časnim životom, plemenitošću i neizmjernom dobrotom dali ste primjer meni i mojoj djeci, i zaslužili da Vas vječno žalimo i uvijek pamtimo.

Nedostajete mnogo!

Snaha VESNA 286

DŽENANA RAMOVIĆA Dragi sine i brate, postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na sve što smo tvojim odlaskom izgubili.

Tvoji: RODITELJI, BRAT i SESTRA sa porodicama

VELJKA

Godina je od kada nije sa nama naš voljeni zet i tečo

Premalo je riječi da ti kažemo koliko nam nedostaješ.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

DUŠAN, VESNA, MIHAILO, LUKA i MILA 284

VELJKO RAIČEVIĆ

280 Navršava se godina od smrti našeg prijatelja TUŽNO SJEĆANJE

Tvoje veliko ljudsko srce i plemenita duša obavezuju nas na vječno sjećanje i zahvalnost za sve.

Porodica BJELICA

289

VELJKA RAIČEVIĆA Dragi naš

DRAGUTIN – DRAGO ŠĆEPANOVIĆ 7. 9. 1983 – 7. 9. 2020.

VERA ĐUROVIĆ

ZORKA ŠĆEPANOVIĆ

rođ. Šćepanović 2000–2020.

rođ. Drašković 2001–2020.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na tebe, naš dobri Veljko.

VICKO VUČKOVIĆ sa porodicom

Vaša NADA 295

285

VELJKO Nedostaju tvoja ljubav, plemenitost i širina koje si svima pružao.

Ostaješ da živiš u našim srcima, s ponosom – zauvijek.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoji: ŽELJKA, NEMANJA, DANILO i LAZAR 290

30

TV program

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

SERIJA

RTCG 1 23:25

FILM

RTCG 2 22:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Dvije Engleskinje i kontinent

Nerealno

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 09:25 Slonovi i tonovi, e.

10:05 Granica, dok. serijal 11:05 Naod, r.

12:05 Sat tv, r.

13:05 Sveci i zločinci, r.

14:05 Dokumentarni pr, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s.

17:00 Press – IJZ 17:30 Crna Gora – Wild beauty 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Granica, dok. serijal 19:30 Dnevnik 2 20:05 Virtuelna svijest, film 22:00 Ženski raj III, s.

22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Nerealno, s.

00:00 Sat tv, r.

00:40 Press - Press – IJZ, r.

03:00 Dokumentarni pr, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:00 12:10 13:30 14:00 15:10 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:10 20:30 21:30 22:30 00:35 00:50 01:50

Zapis, r.

E sport Otkrij.me, r.

Svakog gosta sat i po dosta, r.

Program za djecu Pucajte na pijanistu, r.

Muzika Šetland, r.

D mol festival, r.

Dokumentarni program, r.

Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

Luda kuća, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Muzika Fudbal fest Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

Dvije Engleskinje i kontinent, film Glas Amerike Fudbal fest E sport

07:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 23:00 23:30 00:00 01:30 02:00

Pljačkaš grobnica, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Drugo ime ljubavi, r.

Zabranjeno voće, r.

Dalas, s.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Igra sudbine – retrospektiva Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Vaspitačica, film Noćni žurnal, r.

Zabranjeno voće, r.

NOVA M 06:30 07:35 07:40 07:55 08:35 08:55 09:15 09:55 10:35 11:00 11:30 13:00 13:15 14:05 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00

17:30 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:35 01:20

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Agencija za SIS, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Agencija za SIS, s.

Totalni obrt, r.

Mr. Kitchen, r.

Vijesti Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Moja majka, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e.

Moja majka, s.

Principe, s.

Totalni obrt, r.

Replikant, film Krv za krv, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:05 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:15 01:15 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Let ka suncu, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport, e.

Početnici, film Bez granica, r.

Po svaku cijenu, r.

Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:05 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Preživjeti Beograd, s.

20:00 21:00 22:00 23:00

Zakletva, s.

Sestre, s.

Zadruga Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 7. septembar 2020.

Stonsi predstavili reizdanje ,,Goats Head Soup“

Željko Bebek predstavio spot za novi singl

,,Učini me sretnim“ najavljuje album ZAGREB - Novi singl pod nazivom ,,Učini me sretnim“ Željka Bebeka može da se svrsta u najbolje koje je ikada snimio. Još kada se na to doda njegova privatna arhiva snimaka od kojih je napravio spot, zasigurno može da se kaže da je ovo muzičko ostvarenje jedno do najemotivnijih u njegovoj karijeri.

Novu pjesmu prate privatni snimci njegove porodice, supruge i djece od kojih je rediteljka Sandra Mihaljević napravila spot, što je oduševilo njegovu publiku.

- Zahvalna sam familiji Bebek što su mi dali svoje privatne snimke i tako me pustili u svoj život. Pokušala sam da prođem kroz sve trenutke njihovog zajedničkog života.

Divna su familija, toliko iskreni i topli i trudila sam se da se to osjeti i u spotu - objasnila je Sandra.

Stihovi pjesnika Željka Pavičića toliko su dirnuli Bebeka da je tekst sa snimanja ispisan rukom uokvirio za uspomenu baš kao i komad ogledala iz video spota. Branimir Mihaljević, dugogodišnji

Bebekov saradnik, inspiriran Pavičićevim stihovima napisao je muziku.

- U ova čudna vremena, sve što se događalo učinilo je da smo usporili tempo života i tada su prave porodične vrijednosti došle na red. Zato mislim da nije mogao biti bolji trenutak za ovu pjesmu u kojoj se osjećaju razni muzički elementi koji su obilje-

žili dugogodišnju Željkovu karijeru. Pjesma nema imperativ da postane hit, ali upravo to nam je dalo slobodu stvaranja u kojoj danas možemo da uživamo - rekao je Branimir.

Pjesma ,,Učini me sretnim“, kao i prethodna dva singla ,,Sto sam dana pio“ i ,,Dunavom“ dio su novog Bebekovog studijskog albuma koji

će biti objavljen do kraja godine. Prethodni album ,,Ono nešto naše“ objavljen prije tri godine zaokružila je vrlo uspješna istoimena turneja legendarnog pjevača koji je uz svoj prateći bend i sina Zvonimira Bebeka na gitari proslavio više od 40 godina karijere na najvećim koncertnim pozornicama u regionu.

Album ,,izgubljenih“ pjesama Stonsa

LOS ANĐELES - Legendarni Stonsi objavili su reizdanje albuma ,,Goats Head Soup“, na kojem su se našle pjesme koje su se u međuvremenu afirmisale kao veliki klasici savremene muzike.

Frontmen Roling Stonsa Mik Džeger nedavno se osvrnuo na tri davno izgubljene pjesme benda koje su nađene i dodate u najnovije boks set reizdanje albuma ,,Goats Head Soup“ iz 1973. godine.

Kada je Džeger čuo da su pjesme ,,Scarlet“, ,,Criss Cross“ i ,,All the Rage“ dostupne, njegova prva reakcija bila je da su užasne, ali ubrzo je promijenio mišljenje. U intervjuu za Sunday Times rekao je kako je njegova prirodna reakcija bila da su sve pjesme beskorisne, ali dodao je kako je oduvijek volio te pjesme.

Zatim se u intervjuu raspravljalo o remastirizovanju originalnog izdanja, a Džeger je rekao: – Pjesme su i dalje zvučale kao da su snimane nekada iako nisu bile savršene. Možete da učinite da pjesme zvuče bolje i kvalitetnije nego u prošlosti. Na kraju je pala odluka da će se pjesme naći uz ostatak pjesama na novom boks setu – kazao je muzičar. ,,Goats Head Soup“ box set osim originalnih pesama na albumu uključuje i tri pesme (Scarlet, Criss Cross i All the Rage) snimljene tokom tonskih proba, a one nikada nisu dospjele u javnost do juče, kada je set izašao u prodaju.

Na izdanju su se našli i klasici poput „Tumbling Dice“, „Midnight Rambler“ i „Jumping Jack Flash“. Uz navedena muzička iznenađenja, dostupna i ekskluzivna knjiga od 100 stranica koja sadrži fotografije, te eseje čiji su autori Ijan MekKen, Nik Kent i Daril Izla.

Album „Goats Head Soup“ objavljen je 1973. godine i ostvario je veliki uspjeh. Na izdanju se našla očaravajuća balada „Angie“, koja je po objavi sastavu osigurala najveći komercijalni uspjeh do tad.

Uz nju, na „Goats Head Soup“ našle su se i „Dancing With Mr. D“, „Doo Doo Doo Doo Doo (Heartbreaker)“, koje su se tokom godina istakle kao pravi rok klasici.

Snima se animirana adaptacija serije ,,X-Files“

Nova lista pet najskupljih spotova svih vremena

Avanture ,,B tima“ Moldera i Skali

,,Scream“ u vrhu

NJUJORK - Serija ,,Dosje iks“ biće adaptirana u animiranu komediju ,,The X-Files: Albuquerque“, potvrđeno je iz Foxa za Variety.

Radnja animirane serije odvijaće se u kancelariji prepunoj nespretnih agenata koji istražuju ,,X“ slučajeve koji su suviše otkačeni, smiješni ili nedovoljno dobri da bi se Molder i Skali njima zamarali. Oni su zapravo B tim za ,,X-Files“.

Produkciju serije potpisuju 20th TV i Fox Entertainment, a za animaciju će biti zadužen Bento Boks.

S druge strane, izvršni producent projekta je Kris Karter, dok Roki Ruso i Džeremi Sosenko zaduženi za pisanje scenarija.

Nažalost, u ovaj projekat nisu uključeni ni Džilijan Anderson ni Dejvid Duhovni, koji u seriji ,,X-Files“ tumače glavne likove.

Kejv objavljuje novo lajvizdanje i film NJUJORK - Najskuplji spotovi u istoriji snimljeni su davnih osamdesetih i devedesetih godina. Razlog je vjerovatno taj što je usljed hiperprodukcije modernog vremena cijena spotova niža, te je danas mnogo lakše, pa samim tim i jeftinije snimiti neke ekstravagantne scene.

Posebno je zanimljiva činjenica da se u top pet najskupljih spotova svih vremena nalazi svega troje izvođača.

Majkl Džekson je bio pionir u stvaranju video-spotova, a od njih je često volio da pravi kratke filmove. Spot za ,,Black or White“ snimljen je 1991. godine. Originalna verzija traje 11 minuta, a tada je koštao čak 4 miliona dolara.

Ta cijena danas iznosi 7,2 miliona.

Madonin singl, kao ni album

,,Bedtime Stories“ nije postigao mnogo veliki uspjeh 1994. godine. Spot je djelimično snimljen u futurističkom maniru, a Madona je mijenjala izgled nekoliko puta, pa se pojavljuje i kao trudnica iz čijeg stomaka izlaze bijele golubice. Koautorka pjesme je bila Bjork, što se čuje u singlu, a njen uticaj može da se vidi i u spotu koji je koštao 8 miliona.

Za film o Džejms Bondu ,,Die Another Day“ iz 2002. godine, u kome je imala sporednu ulogu, Madona je snimila glavnu pjesmu. U spotu se pojavljuje u ulozi Bonda.

On obiluje scenama iz filma, ali su neki novi kadrovi snimljeni sa glumcima. Takođe, postoje i scene u kojima se Madona bori sama sa sobom, na što je vjerovatno otišlo dosta novca. Tada se radilo o ukupnom iznosu od 6,1 mili-

ona dolara, što danas iznosi oko 8,3 miliona. Iako je neki nazivaju najgorom Bond pjesmom ikada, spot je bio nominovan za Gremi.

Davne 1989. Madonin singl ,,Express Yourself“ je bio najskuplji video ikada snimljen. Madona je bila jedina koja je uspela da potroši pet miliona na jedan spot.

Video je režirao Dejvid Finčer. Najskuplji spot svih vremena je spot za pjesmu ,,Scream“ Majkla i Dženet Džekson snimljen 1995. godine. Rieč je o spotu u kome su brat i sestra u svemirskom brodu, zabavljaju se, ali su istovremeno i ljuti zbog načina na koji ih mediji tretiraju. Raskošna produkcija tada je koštala sedam miliona dolara, dok se, uz inflaciju, ta cijena posljednjih godina kreće oko 11,2 miliona dolara.

SIDNEJ - Nik Kejv je ovog ljeta organizovao solistički koncert u Londonu putem lajv-strima, a sada će taj koncert biti objavljen u obliku lajvalbuma i filma.

Na izdanju koje će se zvati ,,Idiot Prayer: Nick Cave Alone at Alexandra Palace“ nalaziće se i četiri neobjavljene izvedbe. Datum izlaska koncertnog filma je poznat, a to je 5. novembar u bioskopima širom svijeta, dok će lajv-album izaći 20. novembra. Kao najavu ovog izdanja Nik Kejv objavio je lajv-verziju pesme ,,Galleon Ship“.

Na albumu ,,Idiot Prayer“ neće se samo naći pjesme iz karijere Nika Kejva ili Bad Seedsa, nego i Grindermana, ali i materijal sa albuma ,,Ghosteen“. Film je snimao kinematograf Robi Rajan, a montirao Nik Emerson, dok je tonski snimatelj bio Dom Monks.