Dnevni list Pobjeda 07.08.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 7. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20369 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

MEĐUNARODNE REAKCIJE NA SRAMNI ČIN POTPISIVANJA TKZ. TEMELJNOG UGOVORA: EU poručuje da svaki akt od širokog javnog interesa treba da bude predmet adekvatnih konsultacija

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DRŽAVNI SKANDAL: Novi dokazi potvrđuju da su čelnici UP i MUP-a, uz znanje kabineta Dritana Abazovića, kršili crnogorske zakone i ugrozili bezbjednost države 3. avgusta

Server: Crkvi Srbije dato previše imovine i moći

Ko je kršio zakon: Sve tajne ,,leta X“ • Što se tiče zvaničnog stava Vašingtona moraćete njih da pitate. Moje mišljenje je da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi daje mnogo više nego što je primjereno, i po imovini i po moći. Mislim da će to biti razlog da neki Crnogorci uskrate podršku Abazoviću i njegovoj vladi-poručuje američki ekspert za Balkan Danijel Server

» Prema informacijama, u koje je Pobjeda imala uvid, helikopter MUP-a Srbije dva puta je, do slijetanja u kamp na Zlatici, nestajao sa radara! Crna Gora, kao članica NATO, mora poštovati vrlo rigorozne NATO Air Policing protokole kada dolazi do gubljenja nekog vazduhoplova sa ekrana i nestanka podataka za njegovu identifikaciju, da bi se aktivirala operacija zaštite vazdušnog prostora, za što su zaduženi avioni NATO iz Grčke i Italije. Ništa od toga nije urađeno STR. 2. i 3.

STR. 5.

Novi incident ispred Cetinjskog manastira

Monahinja SPC bacila zastavu Crne Gore, policija podnijela krivičnu prijavu » Cetinjani su na njenu drskost, nevaspitanje i anticrnogorstvo

odgovorili – kačenjem crnogorskih zastava na ogradu manastira. Za svaku skinutu vraćaju dvije

Ustav propisuje da sudija Ustavnog suda ne može biti član političke organizacije, da li su izmjene Zakona o Ustavnom sudu u tom smislu nepotrebne

Blažić: Ne mogu se zakonom uređivati odnosi koji su već uređeni Ustavom STR. 4. i 5.

STR. 8. i 9.

OD BJELASICE DO SINJAVINE: Turisti iz Zapadne Evrope sve više posjećuju katune i seoska gazdinstva

Stranci oduševljeni ljepotom sela i domaćom hranom

Kako je organizovana kriminalna grupa „Budvanska“ diktirala funkcionerima DF-a i Ure što treba da se radi u sektoru bezbjednosti

Kažanegra: Bato, brate, ovo moraš stopirati Carević: Uvezao sam Deja i Bubanju da to eliminišu

Prijete smrću Vuksanović-Stanković i Konjeviću iz ekstremističke grupe

ANB tražio zabranu djelovanja ,,Noćnih vukova“, iz Vlade ne odgovaraju STR. 8.

STR. 6. i 7.

STR. 9.

2

U fokusu

Neđelja, 7. avgust 2022.

DRŽAVNI SKANDAL: Novi dokazi potvrđuju da su čelnici Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova

Pobjeda je u dva navrata detaljno pisala o tajnoj akciji helikopterskog transporta Porfirija Perića i drugih sveštenika Crkve Srbije u Podgoricu, konstatujući da su u toj operaciji, ne samo ignorisani, već i prekršeni brojni članovi Zakona o vazdušnom saobraćaju i Zakona o graničnoj kontroli. Novi podaci kojima raspolaže naša redakcija nedvosmisleno pokazuju da se radilo o organizovanom djelovanju dužnosnika crnogorske policije i dijela izvršne vlasti, očito u direktnoj saradnji sa srpskim bezbjednosnim službama, ali i uz učešće za sada neidentifikovane osobe ili osoba iz kontrole letjenja u Podgorici.

PLAN

Portal Standard je juče objavio provjerenu informaciju da je MUP Srbije plan leta helikoptera podnio Kontroli leta u Beogradu, nakon čega mu je odobreno polijetanje. Prema tom dokumentu, let je tretiran kao „let stranog civilnog vazduhoplova“, ali sa oznakom „X“, umjesto da nosi oznaku „M“, koja se koristi za državne letjelice. Oznaka „X“, kako precizno uočava portal Standard, koristi se u slučajevima koji nijesu iz kategorija redovni avio-saobraćaj, vanredni avio-saobraćaja, letovi opšte avijacije i letovi vojnih/državnih vazduhoplova. Prema informacijama Po-

Ko je kršio zakon: Sve tajne ,,leta X“

ILUSTRAVCIJA

PODGORICA – Novi podaci o helikopterskom letu delegacije Crkve Srbije 3. avgusta otkrivaju da su čelnik Uprave policije Zoran Brđanin i nekoliko odabranih policajaca, uz prethodni tajni dogovor sa službom bezbjednosti Srbije, a uz znanje premijera Dritana Abazovića i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, te direktnu asistenciju službenika granične policije i kontrole leta u Podgorici svjesno prekršili Zakon o vazdušnom saobraćaju, ugovor NATO Air Policing i Zakon o graničnoj kontroli. Prema informacijama Pobjede, o kompletnoj operaciji i famoznom letu pod oznakom ,,X“ nije obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane Crne Gore, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, niti Agencija za nacionalnu bezbjednost.

O famoznom letu pod oznakom ,,X“ nije obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, niti ANB

Prema informacijama, u koje je Pobjeda imala uvid, helikopter MUP-a Srbije dva puta je, do slijetanja u kamp na Zlatici, nestajao sa radara! Crna Gora, kao članica NATO, mora poštovati vrlo rigorozne NATO Air Policing protokole kada dolazi do gubljenja nekog vazduhoplova sa ekrana i nestanka podataka za njegovu identifikaciju, da bi se aktivirala operacija zaštite vazdušnog prostora, za što su zaduženi avioni NATO iz Grčke i Italije. Ništa od toga nije urađeno bjede, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore morala je od MUP-a Srbije dobiti zahtjev/obavještenje o navedenom letu kako bi, u skladu sa članom 16 Zakona o vazdušnom saobraćaju, odobrila odnosno bila zvanično upoznata sa letom od strane operatera vazduhoplova (MUP Srbije), što se čini dostavljanjem popunjenog obrazca, po Uputstvu za

popunjavanje plana leta, koje je izdala Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). Da je poštovano uputstvo, helikopter MUP-a Srbije bi morao biti kategorisan oznakom „M“ , kao let državnog vazduhoplova, što je i bio. Očito je da se ne radi o grešci: sve je to učinjeno s namjerom jer se tako, mimo zakona, izbjegla obaveza da se traži

odobrenje crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova uz prethodnu saglasnost Ministarstva odbrane Crne Gore za ulazak na teritoriju naše države. No, ministar vanjskih poslova je Ranko Krivokapić, a mi-

nistar odbrane i koordinator službi bezbjednosti je Raško Konjević pa je tajni plan bio da dvojica istaknutih članova Vlade, ali oponenata Dritanu Abazoviću budu, po svaku cijenu zaobiđeni, da ne saznaju maršrutu leta.

Izigravanje zakona

Zoran Brđanin

Prema Zakonu o vazdušnom saobraćaju (ZVS), helikopter MUP-a Srbije morao je da sleti na jedan od aerodroma u Crnoj Gori i niko, osim Agencije za civilno vazduhoplovstvo, nije imao pravo da odobri slijetanje na druge površine u Crnoj Gori. Članom 20 ZVS-a jasno je definisano u kojim situacijama je dozvoljeno van-aerodromsko slijetanje i polijetanje. Stav 5 ovog član kaže da se to odobrava „kod letova za posebne namjene“. Ostale tačke ovoga člana su nedvosmisleno jasne - vazduhoplov može sletjeti na van-aerodromske površine u slučaju nužde, hitne pomoći, obuke i trenaže, traganja i spašavanja - što znači da bi neko iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo morao obrazložiti, ako se odlučio na primjenu ovog člana - zašto je ovo bio let za posebne namjene. Odgovor na to pitanje morao bi da pruži direktor Uprave policije Zoran Brđanin, koji je rukovodio operacijom obezbjeđenja delegacije Crkve Srbije i organizacijom njihovog dolaska u Vilu ,,Gorica“. Konvoj ,,škoda“ sa beogradskim tablicama

Čak i po cijenu ogrješenja o crnogorske zakone!

SAD ME VIDIŠ, SAD NE VIDIŠ!

Ono što se dešavalo, 3. avgusta ujutru, nakon što je helikopter MUP-a Srbije prešao

U fokusu

Neđelja, 7. avgust 2022.

3

a, uz znanje kabineta Dritana Abazovića, kršili crnogorske zakone i ugrozili bezbjednost države 3. avgusta

Testiranje za ,,operaciju Lovćen“? Helikopteri MUP-a Srbije su, prije 3. avgusta, još najmanje dva puta letjeli ove godine vazdušnim prostorom Crne Gore. Prvi put 10. maja, kada je u Pljevlja sletio patrijarh srpski Porfirije da posjeti Hram Svetog Georgija na Gukama. Nakon spuštanja srpskog helikoptera na obližnji proplanak, brzo je pristigla, u pratnji Uprave policije, poveća kolona crnih luksuznih automobila, što sa crnogorskim, ali i srpskim registarskim oznakama. Taj su događaj ispratili crnogorski mediji i postoje snimci impozantne kolone automobila na dan kada je srpski patrijarh odlikovao u hramu jednog od lidera Demokratskog fronta Andriju Mandića. Drugo ,,viđenje“ helikoptera MUP-a Srbije, i to prije 3. avgusta, nije javno detektovano, a prema informacijama Pobjede nije ga registrovala Agencija za civilno vazduhoplovstvo. Kako naš list saznaje, helikopter sa oznakama države Srbije nalazio se na Ivanovim Koritima 28. jula, a u javnosti nije poznato ko je i zbog čega doletio njime, niti se bilo ko iz policije ili bezbjednosnih službi oglašavao tim povodom. Nakon skandaloznih dešavanja od 3. avgusta i načina na koji crnogorska država obezbjeđuje vlastiti vazdušni prostor, mnogi na Cetinju su ubijeđeni da se rade probe za operaciju prenošenja ,,nove i starije“ Njego-

na crnogorsku teritoriju, pokazuje kako je podrivana bezbjednost crnogorskog vazdušnog prostora, ali i države Crne Gore. Kada je helikopter u kojem je bila delegacija Crkve Srbije ušao na teritoriju Crne Gore, monitoring su preuzele terminalna i aerodromska kontrola letjenja Podgorica. Terminalna kontrola na aerodromu Podgorica pokriva oblast teritorije Crne Gore do visine 4.400 metara, aerodromska kontrola oblast od 8 milja (12,8 kilometara) oko svakog aerodroma. Prema procedurama, kontrola leta je odmah po ulaska u crnogorski vazdušni prostor morala da ostvari radio-komunikaciju sa pilotima helikoptera. Nema podataka da je toga bilo. Ali je bilo mnogo toga drugog, prilično zastrašujućeg. Prema informacijama u koje je Pobjeda imala uvid, helikopter MUP-a Srbije dva puta je, do slijetanja u kamp na Zlatici, nestajao sa radara! Prvi put, u 08.40 dok se nalazio iznad Kolašina - punih šest minuta - da bi se na radaru pojavio u 08.46, kada je bio u reonu Pelevog Brijega. Vazduhoplovni eksperti napominju da je moguće da je slika helikoptera nestala jer je bio u takozvanoj ,,sjenci“ primarnog radara, ali bi u tom slučaju, ukoliko je uključen transponder koji šalje signal, bio ,,uhvaćen“ sekundarnim radarom. Nije utvrđeno da li je pilot helikoptera isključio uređaj za odašiljanje signala, ali je sasvim izvjesno da je kontrola leta u Podgorici, kada se odraz helikoptera ponovo pojavio na radaru, morala da reaguje, jer se u tom času, prema pravilima službe, vazduhoplov tretira kao ,,neidentifikovana letilica“. Tim prije što je nestankom odraza sa ekrana kod Kolašina, nestala i registraciona oznaka za identifikaciju he-

ševe kapele na vrh Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. Tu priču o ,,obnovi Njegoševe kapele“ aktuelizovao je lično mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović kada je na pedesetu godišnjicu rušenja kapele Aleksandra Karađorđevića najavio da će, nakon potpisivanja ,,temeljnog ugovora“ sljedeća akcija biti – kapela na Lovćenu. Pod pritiskom javnosti čelnici Crkve Srbije sada mijenjaju prvobitni plan o rušenju Meštrovićevog mauzoleja i sada se plasira teza o ,,postavljanju kapele na Lovćen“, nešto slično kao 2005. godine kada je, u organizaciji Crkve Srbije i tajnih službi iz Beograda, organizovano helikoptersko dostavljanje crkve na vrhu Rumije. Nekadašnja ministarka prosvjete, kulture nauke i sporta Vesna Bratić zanosila se idejom da se, ,,pošto živimo u vremenu tehnoloških dostignuća“, mauzolej sa vrha Lovćena ,,spusti malo niže“. Ta prilično somnabulna ideja nije nikada ozbiljno razmatrana, pa je logično da će se Crkva Srbije odlučiti za, sada već tradicionalnu, upotrebu helikoptera države Srbije, ukoliko naprave neku adekvatnu repliku ,,Njegoševe kapele“. Helikopter koji se obreo na Ivanovim Koritima je tipa ,,gazela“ i nije baš adekvatan za prenos težih tereta. Zato je, sasvim moguće, to bila neka vrsta ,,nadgledanja terena“.



Prema informacijama u koje je Pobjeda imala uvid, helikopter MUP-a Srbije dva puta je, do slijetanja u kamp na Zlatici, nestajao sa radara! Prvi put, u 08.40 dok se nalazio iznad Kolašina - punih šest minuta - da bi se na radaru pojavio u 08.46, kada je bio u reonu Pelevog Brijega likoptera MUP-a Srbije, pa su kontrolori letjenja u Podgorici mogli samo da pretpostave da se radi o istom vazduhoplovu kada se ponovo pojavio na ekranu. Prema ugovoru o zaštiti vazdušnog prostora, Crna Gora kao članica NATO, kada dolazi do gubljenja nekog vazduhoplova sa ekrana i nestanka podataka za njegovu identifikaciju, mora poštovati vrlo rigorozne NATO Air Policing protokole koji nalažu da se odmah alarmira Vazduhoplovni operativni centar Vojske Crne Gore ili MUP za angažovanje službe za traganje i spašavanje. Potom se aktivira operacija zaštite vazdušnog prostora, za što su zaduženi avioni NATO iz Grčke i Italije. Ništa od toga nije urađeno. Ni kasnije, kada je signal he-

likoptera MUP-a Srbije ponovo nestao - u 08.49. Tada je helikopter bio iznad kampa na Zlatici, što navodi na zaključak da je delegacija Crkve Srbije upravo izlazila iz letilice, mada nije objašnjivo zbog čega tada nije bilo signala, sve do 08.56 časova kada se ponovo pojavljuje na radaru i slijeće na aerodrom u Golubovcima.

,,BEZGRANIČNA“ KONTROLA

Bilo je još drastičnih kršenja Zakona o vazdušnom saobraćaju tog 3. avgusta. Pobjeda je pisala da helikopter MUP-a Srbije nije ni mogao da sleti u kamp SAJ-a na Zlatici, jer Zakon o vazdušnom saobraćaju precizno navodi da je to moguće samo – na aerodromima.

Helikopter na Ivanovim Koritima

Strani vazduhoplov u međunarodnom saobraćaju, bez obzira na to je li civilni ili državni, mora da sleti na međunarodni aerodrom ili na drugi aerodrom koji nije međunarodni, ukoliko je obezbijeđena primjena propisa o prelasku državne granice. Što znači da je srpski državni helikopter mogao da sleti na aerodrom u Podgorici ili u Tivtu, ili, uz odobrenje Agencije za civilno vazduhoplovstvo, na aerodrome koji nijesu međunarodni, u Nikšiću i Beranama. No, Agencija nije zvanično ni bila obaviještena o letu! Nije to sve. Osim Zakona o vazdušnom saobraćaju, kršen je i Zakon o graničnoj kontroli i tu je evidentna odgovornost Uprave policije i direktora Zorana Brđanina koji je rukovodio akcijom. Osim njega, o akciji ,,transporta“ bili su obaviješteni, sasvim izvjesno, još dva čovjeka: v. d. pomoćnika direktora UP Miloš Rakonjac, koji je 5. septembra obezbjeđivao ,,desantno ustoličenje“ Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i Dragan Klikovac, rukovodilac stanice pogranične policije na aerodromu Podgorica. Patrijarh srpski Porfirije i sveštenici Crkve Srbije nijesu prešli preko zvaničnog graničnog prelaza. O tajnovitosti akcije, ali i drastičnom kršenju zakona, ukazuje i podatak da je šef granične polici-

je ,,Centar“ Vasko Aković o dolasku delegacije iz Srbije, obaviješten tek naknadno, kako je saopštila Uprava policije. A evidenciju putnika obavila je službenica policije Slađana Đukić, bez direktnog pregleda, sa razdaljine od 15 kilometara?!

PAD SRPSKIH JASTREBOVA

Sve dostupne informacije o ,,letu X“ pokazuju da su svi detalji operacije dogovoreni i planirani – u užem krugu. Nažalost, uz očigledne zloupotrebe zakona i protokola o kontroli vazdušnog prostora i zaštiti teritorije i građana od brojnih oblika zloupotrebe. Bezbjednosni eksperti, koje je Pobjeda konsultovala, ističu da slučajevi grubog kršenja propisa, ,,mogu motivisati terorističke grupe da ispolje dejstvo prema jednoj NATO članici“. - Kako je prije neki dan prošao helikopter srpskog MUPa, u bliskoj budućnosti može proći i neki drugi, teroristički, i nanijeti nesagledive posljedice. Ono što je pošlo za rukom ,,srpskim jastrebovima“ može i nekim drugima – kaže sagovornik Pobjede sa višegodišnjim iskustvom u sektoru bezbjednosti. No, prema saopštenju Uprave policije moglo bi se zaključiti da se ,,operacija dostavljanja“ smatra uspješno izvedenom, iako su očita izigravanja zakona i pravila, čime je direktno bila ugrožena bezbjednost Crne Gore, u vazduhu ali i na kopnu.

Nema dileme i da su o detaljima akcije bili upoznati i premijer Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Uostalom, Abazović je dan nakon što je stavio potpis na ,,temeljni ugovor“ zajedno sa patrijarhom srpskim, slavodobitno obznanio da potpredsjednik Vlade Raško Konjević, koordinator službi bezbjednosti - ,,nije ni znao kada dolazi patrijarh Perić i kada se potpisuje ugovor“. Što je, suštinski, potvrda da je ,,helikopterska akcija“ osmišljena u užem krugu, uz svjesno ignorisanje bezbjednosnih protokola, procedura i zakona. I očito je da su Abazović, Brđanin i ostali učesnici sebi prigrabili prava koja ne posjeduju i moraju da odgovore: ako su ovako mogli da izvedu akciju transporta Porfirija i sveštenika Crkve Srbije, ko može da garantuje da na sličan način ne bi obavili neku drugu ilegalnu operaciju. I zaista: ako se tako lako krše zakoni o bezbjednosti saobraćaja, ukoliko se informacije ne dijele sa ljudima iz vrha bezbjednosnog sektora, ako se ignorišu NATO protokoli - kakva je zaštita Crne Gore od mogućih terorističkih prijetnji? Činjenica da MUP Srbije nije, shodno zakonu, obavijestio Agenciju za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, niti dostavio plan leta - a da su sve informacije imali samo pojedini ljudi iz policije i Abazovićevog kabineta - ukazuje da je sve urađeno uz direktan nadzor obavještajnih struktura Beograda, a uz svjesnu suspenziju crnogorskih zakona. Vrhovno državno tužilaštvo do sada nije reagovalo na krivičnu prijavu koju je podnio i dopunio prije dva dana sudski vještak Predrag Boljević. No, informacije o falsifikovanju dokumentacije za let, svjesno isključivanje lokacije i elektronske identifikacije helikoptera, nezakonito slijetanje u kamp SAJ-a na Zlatici, kao i skandalozno ignorisanje ugovora sa NATO (Air Policinig) takve su prirode da će reakcije v. d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, ali i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića biti u fokusu javnosti. Afera ,,specijalni let X“ takvih je razmjera da će biti teško nastaviti sa ćutanjem. Draško ĐURANOVIĆ

Hrvati prizemljili i ,,Kroacija erlajnz“ kada transponder nije slao signal

Porfirije Perić i Dritan Abazović potpisuju tzv. temeljni ugovor

Prošlogodišnja epizoda iz Hrvatske pokazuje koliko su rigorozne procedure praćenja signala i identifikacije signala aviona. Na redovnoj liniji aviona hrvatske nacionalne kompanije, septembra 2021. godine, Kontrola letenja Hrvatske u jednom času je, zbog kvara na radio-opremi, izgubila signal i identifikaciju vazduhoplova. Odmah je aktivirana standardna procedura: alarmirano je Vazduhoplovstvo Hrvatske i dva hrvatska lovca su uzletjela i u svega nekoliko minuta prizemljili avion, iako je bila riječ o redovnoj liniji, sa preciznom maršrutom i satnicom. Iako laicima djeluje kao spektakularna vazdušna operacija, u pitanju je procedura koja se uvijek koristi kada nestane signal na vazduhoplovu i tada se, zbog mogućnosti od terorizma ili pada aviona, aktivira protokol lociranja i kontrole vazduhoplova.

4

Politika

Neđelja, 7. avgust 2022.

Ustav propisuje da sudija Ustavnog izmjene Zakona o Ustavnom sudu u

Blažić: Ne m uređivat već ure

Raketna topovnjača „RT-406“

Rješavanje viškova naoružanja u Vojsci Crne Gore

Prodaju raketnu topovnjaču „RT-406“ jer nije uspjela transformacija u patrolni brod Prema navodima Ministarstva, za konverziju raketne topovnjače „RT-405“ u patrolni brod „Durmitor“ potrošeno je preko milion eura, nakon čega je utvrđeno da ona nije funkcionalna. Zbog toga će, kako je predviđeno odlukom Ministarstva, raketna topovnjača „RT-406“ biti oglašena suvišnom PODGORICA – Ministarstvo odbrane Crne Gore odustalo je, na prijedlog Generalštaba, od konverzije raketne topovnjače „RT406“ u patrolni brod. Umjesto toga, plovilo će oglasiti suvišnim i ponuditi ga na prodaju. Razlog za ovakvu odluku je procjena Generalštaba da ovako dobijeni patrolni brod ne bi mogao odgovoriti zahtjevima Mornarice, kao što je slučaj i sa prethodno transformisanom raketnom – topovnjačom „RT-405“, koja je pretvorena u patrolni brod. -Suočen sa svim identifikovanim problemima nakon konverzije raketne topovnjače „RTOP-405“ u patrolni brod „P-105“, Generalštab VCG je predložio, a Ministarstvo odbrane prihvatilo stav da ovako dobijeni patrolni brod ne može da odgovori zahtjevima MVCG, pa se shodno tome odustalo od konverzije „RTOP-406“. Predmetni plovni objekat je duži niz godina bez posade i održavanja i kao takav u trenutnom stanju, sa zastarjelim brodskim sistemima, ne može naći primjenu i upotrebu u složenim i zahtjevnim zadacima koji se postavljaju pred Mornaricu i Vojsku Crne Gore, pa je s tim u vezi potrebno regulisati status navedenog plovnog objekta – pojasnili su u informaciji Ministarstva.

PROPALIH MILION EURA

Prema navodima Ministarstva, za konverziju raketne topovnjače „RT-405“ u patrolni brod „Durmitor“ potrošeno je preko milion eura, nakon čega je utvrđeno da ona nije funkcionalna. Zbog toga će, kako je predviđeno odlukom Ministarstva, raketna topovnjača „RT-406“ biti oglašena suvišnom.

Jačanje Mornarice VCG Iz Jugoslovenske ratne mornarice Crna Gora je dobila pet raketnih topovnjača, od kojih su „RTOP-401“ i „RTOP-403“ prodate, dok je raketna topovnjača oglašena suvišnom za potrebe Vojske Crne Gore, ali još uvijek nije prodata. Raketne topovnjače „RTOP405“ i „RTOP-406“ su ostale u sastavu Mornarice VCG. Sadašnju organizaciju Mornarice čine: Komanda, Patrolni brod P-33, Patrolni brod P34, Odred pomoćnih brodova, Pomorski odred, Školski brod ,,Jadran“, Odred obalskog osmatranja i Četa za podršku. Plan resora Raška Konjevića je da Mornaricu ojača sa dva patrolna broda od 50 miliona eura - Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339.990.000 eura, a zaduženje za potrebe Ministarstva odbrane, za finansiranje nabavke dva patrolna broda, za koji će se kreditor utvrditi tokom godine, iznosiće do 50.000.000 eura – navodi se u Vladinom dokumentu. Plan Ministarstva je da dva nova plovila budu operativna do 2028. godine, dok bi postojeći patrolni brodovi bili prodati. Time bi se, kako navode iz Ministarstva ,,u potpunosti odgovorilo potrebama borbene gotovosti na moru“.

- Strategijskim pregledom odbrane raketne topovnjače nijesu predviđene u sastavu Mornarice VCG, te je Dugoročnim planom razvoja odbrane (u daljem tekstu DPRO) planirana njihova konverzija u patrolne brodove, dok se ne realizuje nabavka dva nova patrolna broda za potrebe Vojske Crne Gore, kako je takođe planirano kroz DPRO. U skladu sa tim, u periodu od 2016-2019. godine vršeni su radovi na konverziji „RTOP-405“ u patrolni brod, nakon čega je predviđena konverzija „RTOP-406“. Tokom četiri godine, kroz tri ugovora, troškovi radova na konverziji „RTOP-405“ iznosili su 1.050.000,00 – piše u informaciji Ministarstva.

„DURMITOR“ U PRIVREDNOM SUDU

Prema istim navodima, nakon završenih radova na konverziji raketne topovnjače „RTOP-405“ u patrolni brod „P-105“, konstatovano

je da brod nije doveden u funkcionalno ispravno stanje, što je uzrokovalo pokretanje sudskog postupka. Postupak je pokrenut protiv kompanije Arsenal Rem, koja je radila na konverziji broda, a prema saznanjima Pobjede slučaj je trenutno pred Privrednim sudom. Iz Ministarstva odbrane navode da trenutno na „RT406“ nema posade koja bi se brinula o plovilu i upozoravaju da, ako se u kratkom periodu ne reguliše status plovnog objekta i ne realizuje njegova prodaja, ova raketna topovnjača će, kako kažu u Ministarstvu, propadati sve više i u krajnjem izgubiti svoju vrijednost. - Oglašavanjem suvišnim topovnjače „RTOP-406“ riješio bi se balast koji opterećuje Vojsku Crne Gore, a sa druge strane prihodovala bi se određena sredstva koja bi se koristila za opremanje jedinica Vojske – navode iz MO. J. ĐURIŠIĆ

Sudija Ustavnog suda, sudija, državni tužilac i njegov zamjenik, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, član Savjeta Centralne banke, član Senata DRI, profesionalni pripadnik Vojske, policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti član političke organizacije – citirao je Blažić član 54 Ustava. Članovi Ustavnog odbora, međutim, smatraju da bi to pitanje trebalo regulisati zakonom PODGORICA – Ustav Crne Gore u članu 54 propisuje ko ne može biti član političke organizacije, a tu su, između ostalih, i sudije Ustavnog suda. Ne mogu se zakonom uređivati odnosi koji su već uređeni Ustavom, niti se može zakonom proširivati ili skraćivati krug lica obuhvaćenih ustavnom zabranom političkog organizovanja. Ovo iz razloga što je norma imperativnog karaktera – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, na pitanje jesu li neophodne izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje bi propisale da sudija tog suda ne može biti član političke partije. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, kojim je predviđeno da sudija tog suda ne može biti član političke partije, podnio je Skupštini Marko Milačić (Prava Crna Gora), a prije nekoliko dana sličnu inicijativu parlamentu i Vladi uputila je ekspertkinja pri Ujedinjenim nacijama Zdenka Perović. Tema je aktuelizovana na sjednicama Ustavnog odbora tokom jula, kada su saslušavani kandidati za sudije Ustavnog suda i kada je kandidatkinja za sudiju Dragana Đuranović kazala da je članica DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija Ustavnog suda bude član političke partije. Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda bila je i Snežana Jonica koja je bila



Član Ustavnog odbora Luiđ Škrelja (DPS) kazao je za Pobjedu da je logično ograničiti da sudije Ustavnog suda ne mogu biti članovi partija, kao što je to slučaj sa sudijama drugih sudova, ali, kako je istakao, ni sada nema prepreka da se izabere kvalitetan kadar za tu instituciju

predsjednica Socijalista, ali je na sjednici Odbora kazala da se povukla sa te funkcije. Zakon o Ustavnom sudu u članu 12 obavezuje sudiju da ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja. Taj akt ne definiše da je sudiji Ustavnog suda zabranjeno da bude član političke partije, ali je Blažić objasnio da je ovo pitanje Ustavom definisano u članu 54.

USTAVNA ODREDBA

- Članom 54 zabranjeno je političko organizovanje u državnim organima. Sudija Ustavnog suda, sudija, državni tužilac i njegov zamjenik, zaštitnik ljudskih prava

i sloboda, član Savjeta Centralne banke, član Senata Državne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti član političke organizacije – citirao je Blažić član 54 Ustava. Poručio je da se ne mogu zakonom uređivati odnosi koji su već uređeni Ustavom. - Niti se može zakonom proširivati ili skraćivati krug lica obuhvaćenih ustavnom zabranom političkog organizovanja. Ovo iz razloga što je norma imperativnog, a ne dispozitivnog karaktera, kojom bu ustavotvorac u stavu 2 dao ovlašćenje zakonodavcu da se i zakonom mogu odrediti druga lica kojima je zabranjeno političko organizovanje u drugim državnim organima – kazao je Blažić. Član Ustavnog odbora Luiđ Škrelja (DPS) kazao je za Pobjedu da je logično ograničiti da sudije Ustavnog suda ne mogu biti članovi partija, kao što je to slučaj sa sudijama drugih sudova, ali, kako je istakao, ni sada nema prepreka da se izabere kvalitetan kadar za tu instituciju. - Ako smo za sve pravosudne organe ograničili da sudije ne smiju da budu članovi organa partije, logično je da to učinimo i za Ustavni sud, kako bismo eliminisali to pitanje kao eventualnu prepreku da se izabere kvalitetan kadar koji može da

Politika

Neđelja, 7. avgust 2022.

suda ne može biti član političke organizacije, u tom smislu nepotrebne?

5

MEĐUNARODNE REAKCIJE NA SRAMNI ČIN POTPISIVANJA TZV. TEMELJNOG UGOVORA: Iz Delegacije EU poručuju da svaki akt od širokog javnog interesa treba da bude predmet adekvatnih konsultacija

Server: Crkvi Srbije dato mogu se zakonom previše imovine i moći

ti odnosi koji su eđeni Ustavom

Kordić: Analizirati prijedloge da kandidati za sudije ne mogu biti u partiji, ali i da moraju imati pravosudni ispit Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić kazala je za Pobjedu da bi trebalo ozbiljno razmotriti prijedlog da se zakonom definiše da kandidat za sudiju ne može biti član partije u određenom periodu prije kandidovanja, kao i da kandidat za sudiju tog suda treba da ima položen pravosuni ispit, a nakon detaljne analize, kako je istakla, ukoliko se dođe do zaključka da ti prijedlozi poboljšavaju funkcionisanje Ustavnog suda, inkorporirati ih u zakon. Kordić je rekla da je nekoliko puta na Ustavnom odboru pokretano pitanje uslova za izbor sudije Ustavnog suda. - Postavljalo se, između ostalih, i pitanje da li sudije Ustavnog suda obavezno treba da imaju i pravosudni ispit, što sada nije uslov, s obzirom na to da je od formiranja Ustavnog suda do sada došlo do proširenja njihove funkcije, između ostalog, i odlučivanjima po ustavnim žalbama.

doprinese radu Ustavnog suda. Ali mislim da ni sada nije smetnja da se izaberu na te funkcije ljudi koji su dosadašnjim djelovanjem dokazali da mogu da, i van političkih ograničenja vezanih za program stranke, doprinesu napretku države i društva – kazao je Škrelja. - Postavlja se logično pitanje ako sam ja član partije, pa podnesem ostavku, da li to znači da sam apolitičan? Da li to u realnosti i životu može da se protumači da nikad nijesam bio zavisan od politike – kazao je Škrelja. Istakao je da se nameće još jedno pitanje. - Da li u Crnoj Gori ili na Balkanu jedan intelektualac, čovjek koji je svojim

Simonida Kordić

Jedan od argumenata je da bi bilo potrebno da sudije ispunjavaju i taj uslov – kazala je Kordić. Drugo pitanje, istakla je, koje je pokretano je da se kao jedan od uslova uvodi izuzeće kandidata koji su pripadnici političkih partija u određenom vremenskom periodu prije njihovog kandidovanja. - To su dvije stvari koje su

se ponavljale na sjednicama Ustavnog odbora, te su vrijedne razmatranja. Ima argumenata i ,,za“ i ,,protiv“ ali su i jedna i druga fakti koje treba ozbiljno razmotriti i eventualno inkorporirati u zakon, ukoliko nakon ozbiljne analize dođemo do zaključka da one valjano utiču na bolje funkcionisanje Ustavnog suda – dodala je Kordić.

stažom zaslužio i smatra da ima predispozicije da bude kandidat za najveće pravosudne funkcije, može da bude van svih događaja i političkih dešavanja u sredini gdje živi i da kaže ne, mene ne interesuje, ja sam apolitičan. To su problemi koji se postavljaju po ovom pitanju – kazao je Škrelja, dodajući da smatra da, ipak, treba donijeti zakon i usaglasiti poziciju Ustavnog suda sa ostalim pravosudnim organima. Član Ustavnog odbora Andrija Popović (LP) istakao je za Pobjedu da u Zakonu o Ustavnom sudu postoji „rupa“ kada je u pitanju zabrana sudijama da budu članovi partija, te da Zakon o Ustavnom sudu treba hitno mijenjati. - Lično smatram da u Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore postoji rupa i da nije decidno propisano da sudija Ustavnog suda ne može biti član političke partije. Postoji odredba ko j a ka ž e da sudija Ust av n o g suda ne smije uče-

stvovati u političkim aktivnostima niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja. Hitno treba mijenjati Zakon o Ustavnom sudu i ne dozvoliti kandidovanje partijskih funkcionera i članova za sudije Ustavnog suda – poručio je Popović.

NEDOPUSTIVO

Kazao je da je na nedavno završenim javnim pozivima za sudije Ustavnog suda u Skupštini Crne Gore, koji nijesu rezultirali izborom zbog, kako je istakao, političke opstrukcije i partijske trgovine, od 18 kandidata za četiri sudije, više njih su bili otvoreno članovi političkihi partija. - To je nedopustivo u društvu koje teži da bude dio evropskog demokratskog poretka – poručio je Popović. Ustavni sud Crne Gore ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika. Ustavni odbor raspisao je 1. avgusta novi javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore, nakon što Skupština Crne Gore, na osnovu tri prethodna javna poziva, nije izabrala nijednog kandidata za tu funkciju. I. KOPRIVICA

Što se tiče zvaničnog stava Vašingtona moraćete njih da pitate. Moje mišljenje je da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi daje mnogo više nego što je primjereno, i po imovini i po moći. Mislim da će to biti razlog da neki Crnogorci uskrate podršku Abazoviću i njegovoj vladi – poručuje američki ekspert za Balkan Danijel Server PODGORICA – Nadamo se da aktuelna politička dešavanja neće dodatno odložiti sprovođenje predstojećih EU reformi – saopštili su Pobjedi iz Delegacije EU u Crnoj Gori, komentarišući sramni čin potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije kojim se crnogorsko kulturno i istorijsko nasljeđe predaje u ruke drugoj državi. Ugovor su, u srijedu, daleko od očiju javnosti, nenajavljeno i uz jako policijsko obezbjeđenje u Vili ,,Gorica“ potpisali premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC Porfirije Perić. Trideset šest poslanika DPSa, SDP-a i LP-a, SD-a, DUA su, nakon jučerašnjeg potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije, u skupštinsku proceduru predali prijedlog da se glasa o nepovjerenju Abazovićevoj vladi i to će se desiti na vanrednoj sjednici Skupštine 19. avgusta. Iz EU poručuju da svaki akt od širokog javnog interesa treba da bude predmet adekvatnih konsultacija. - Kao je što je visoki predstavnik EU i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj saopštio prilikom svoje nedavne posjete Crnoj Gori, regulisanje pitanja vjerskih zajednica i njihove imovine je u nacionalnoj nadležnosti. Nije na EU da to komentariše. Svaki akt od širokog javnog interesa treba da bude predmet adekvatnih konsultacija. Nadamo se da aktuelna politička dešavanja neće dodatno odložiti sprovođenje predstojećih EU reformi – saopšteno je iz EU delegacije. Ističu da su zadaci vlasti u Crnoj Gori jasni. - Kako je visoki predstavnik EU

Delegacija EU u Crnoj Gori

i potpredsjednik EK Borelj jasno naglasio prilikom svoje posjete, Crna Gora treba da sprovede ključne reforme iz oblasti vladavine prava. Konkretno, nedostatak dugo očekivanih pravosudnih imenovanja ima zabrinjavajući uticaj na ukupno funkcionisanje pravosuđa u Crnoj Gori i, najzad, na njegovu sposobnost da ostvaruje pravdu. Zadaci vlasti u Crnoj Gori su jasni, a EU će nastaviti da čini sve što je u njenoj moći da pomogne Crnoj Gori u procesu pridruživanja, u interesu crnogorskih građana i evropske budućnosti zemlje – zaključuju iz EU. Profesor vašingtonskog Univerziteta ,,Džon Hopkins“ i ekspert za Balkan Danijel Server kaže da je Srpskoj pravoslavnoj crkvi dato mnogo više nego što je primjereno, i po imovini i po moći. - Što se tiče zvaničnog

stava Vašingtona moraćete njih da pitate. Moje mišljenje je da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi daje mnogo više nego što je primjereno, i po imovini i po moći. Mislim da će to biti razlog da neki Crnogorci uskrate podršku Abazoviću i njegovoj vladi. Ali to pitanje neće probuditi ni blizu međunarodnog uticaja koji Crnogorci očekuju. Priznate crkve su uobičajene u demokratskim zemljama, uključujući i evropske. Ne sviđa mi se ta ideja, ali ima dosta zemalja u kojima ih istorija i tradicija čine prihvatljivom većini. Pitanje je da li je to prihvatljivo većini u Crnoj Gori. Pretpostavljam da ćemo saznati – zaključuje Server. Mr. J – J. Đ.

Danijel Server

Predsjednik Demokrata u Bratislavi razgovarao sa Miroslavom Lajčakom - Konstatovali su da, u izazovnim vremenima, Evropski lideri evropski političari moraju biti spremni na hrabre odluke, koje znače sigurno članstvo Crne u porodici evropskih naroda. Crna Gora, moraju biti spremni Gore kao prva buduća članica EU, mora biti spreda sve važne odluke donosi zajedno sa na hrabre odluke mna evropskim partnerima. Naš spoljno-politički

Aleksa Bečić i Miroslav Lajčak

PODGORICA – Lider Demokrata Aleksa Bečić juče se u Bratislavi sastao sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom sa kojim je razgovarao o šansama i perspektivama Crne Gore, ali i mogućnostima njihovog bržeg ostvarenja, saopštile su Demokrate.

kurs je kurs naših evropskh susjeda i evropskih prijatelja - kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom, navedeno je u saopštenju Demokrata. Iz te partije ističu i kako EU uporno drži ,,otvorena vrata“ i čeka očekivane rezultate, jer Crna Gora ima istorijsku šansu da postane naredna članica EU. - Zato je potrebno pratiti želje građana koji na rekordnom nivou podržavaju evropske integracije, gledati ka budućnosti, a ne prošlosti, jačati građansko društvo, a ne ekstremne nacionalizme, graditi mostove i jačati povjerenje, a ne produbljivati podjele, jer konsenzus oko evropskog puta i društveno-politička stabilnost usljed brojnih domaćih i globalnih izazova nemaju alternativu. Izazovna vremena i veliki ciljevi traže stabilne, odgovorne i pouzdane aktere i partnere - zaključili su sagovornici u Bratislavi, a prenijele Demokrate. R. P.

6

Turizam

Neđelja, 7. avgust 2022.

OD BJELASICE DO SINJAVINE: Turisti iz Zapadne Evrope sve više posjećuju katune i seoska gazdinstva KOLAŠIN – Težak je život seljaka nomada. Izdižu stoku na tri mjeseca na vrh planine kako su to činili njihovi preci. Struja, voda i putevi su najveći problemi, ali oni opstaju i od toga žive. Stranci ih posjećuju i oduševljavaju se i tako zadnjih dvije godine počinje turizam u katunima. Turisti su sve brojniji. Vole mir, čist vazduh, divljinu… a takvih je sve više iz Zapadne Evrope. Osim predivne prirode i autentičnih sela, Crna Gora svakako može da se pohvali i bogatom kuhinjom. Ipak su toga svjesniji više strani turisti, nego mi sami. Na teritoriji opštine Kolašin se trenutno nalazi 14 registrovanih seoskih domaćinstava, a prema interesovanju gostiju za ovu vrstu smještaja može se reći da će se u narednom periodu taj broj povećavati. Kako je Pobjedi kazao direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović najveći broj noćenja ostvaruju gosti iz inostranstva tako da osim gostiju iz Crne Gore imamo i goste iz Belgije, Francuske, Njemačke, Izraela, Španije, Danske…

LJEPOTE I TRADICIJA

- Smještaj u seoskim domaćinstvima i katunima je sve više tražen i boravak u ovoj vrsti smještaja je prilika da gosti uživaju u ljepotama naših planina, „osjete“ tradicionalni način života i degustiraju neke tradicionalne specijalitete poput kačamaka ili cicvare, probaju lisnati sir, domaći med... – kazao je Vlahović dodajući da TO Kolašin aktivno radi na promociji ove vrste smještaja, tako da su registrovana seoska domaćinstva uvrstili u katalog koji se distribuira na turističkim sajmovima, kao i na sajtu www.kolasin.me. Nakon oštre zime u planinskim krajevima, u maju, stočari nomadi izvode stoku na ljetnju ispašu. Iz sela se donosi sve ono što je potrebno za jednostavni, stočarski život u katunu. A svaki član porodice ima svoju ulogu u raspodjeli poslova. Ono što im je svima zajedničko je nevjerovatno gostoprimstvo, autentično i nenaučeno već prirodno i prenešeno ,,sa koljena na koljeno“. Na katunima se boravilo od ranog proljeća do kasne jeseni ili čak do prvih snjegova. Zadnje dvije godine počinju da valorizuju svoje objekte u svrhu turizma. Posjetioci žele da učestvuju u pripremi hrane od isključivo domaćih proizvoda, zatim da uživaju u panoramskim obilascima planina i da osvajaju same vrhove. Vlasnici seoskih domaćinstava, iako zadovoljni posjetom ove godine, kažu da su im problem putevi i da zbog toga imaju brojna otkazivanja. Kako bi došli do nekih katuna morate ići veoma lošim makadamom i više od 20 kilometara, tako da veoma rijetki stanovnici naših planina apeluju na nadležne da im urade puteve i obezbijede da se bave poljoprivredom i turizmom za koje misle da su perspektiva

Stranci oduševljeni lj sela i domaćom hran Jedna Dankinja mi je pomagala da muzem i cijedim vareniku. Maze krave, gledaju pčele. Neki nikad nijesu vidjeli svinju. Čude se kako je naš med gust i ukusan – kaže Zorica Dulović Neće više niko da čuva stoku. Svi bi u gradovima da žive, ali ne možemo svi u grad. Mora neko i na selo i na planinu – poručuje Obren Jeknić

Natalija i Obren Jeknić

sjevera. Na taj način će sačuvati ovo malo stanovnika na selu. Taj problem imaju i vlasnici seoskog domaćinstva „Katun Kuline“ na Sinjavini. Sve je manje stočara na ovoj planini. Ali vlasnik ovog domaćinstva Obren Jeknić sa svojom suprugom Natalijom nije želio da zapostavi svoje porodično imanje gdje su živjeli njegovi preci, pradjed, djed, otac, gdje je on odrastao i išao u školu 25 kilometara pješke do Kolašina. Krivo mu je što ljudi sve više zaziru od stočarstva. Nemaju posla, kaže, ali od stoke bježe ,,ko od đavola“. Sve manje je stočara. Međutim, odskoro ima dosta turista. Dolaze ljudi sa svih strana da posjete ove vrhove koji su ,,na stepenicu do neba“. - Neće više niko da čuva stoku. Svi bi u gradovima da žive, ali ne možemo svi u grad. Mora neko i na selo i na planinu. Ima dosta školovanih bez posla. A ovdje je lako posao naći ko hoće da se bavi stočarstvom. No neće niko - kaže vrijedni domaćin. U pitanju je autentičan crnogorski katun u kome posjetioci i dalje mogu osjetiti duh starih vremena i načina života nekadašnjih gorštaka surove Sinjavine. Domaćinstvo sadrži dva objekta, kuću u kojoj su godinama živjeli Jeknići u kojoj su četiri kreveta, objekat sa dva

smještaja i kolibu za ručavanje. Obren kaže da su se oduvijek njegovi preci bavili poljoprivredom i stočarstvom - pradjed, djed, otac i majka i da su 2018. godine riješili da valorizuju i objekte prilagode za turiste. Imaju 10 krava, dva bika, dva konja, svinje koje ,,izdižu“ ljeti. Od septembra do zime sele se do njihovog sela u Gornjoj Morači, a onda zimi u Kolašin. Teško je sve, ali bilo bi sve mnogo lakše da imaju put, koji je sve lošiji. Ne mogu malim autom doći do sela, a gorivo sve skuplje. - Ovo je udaljeno samo 25 kilometara od Kolašina i da je sreće dolazilo bi se za pola sata, a sada nam treba i sat i po da ,,siđemo“ do grada kako bi donijeli što nam je potrebno. Gosti često odustane kad vide da ne mogu malim autom da dođu – kaže Obren. Supruga Natalija je, kaže, zadovoljna što su započeli sa turizmom. - Nezamisliv je osjećaj kad smo vidjeli da nije ništa promašeno i da su gosti zadovoljni. Uglavnom, počeli smo prije korone, prošle godine je bilo nešto gostiju, a ove već dovoljno. Sjećam se prvih gostiju iz Belgije 2018. godine i našeg zadovoljstva kada je sve proteklo kako treba. Najviše gostiju dolazi nam iz Zapadne Evrope, oduševljeni su vazduhom,

hranom, prirodom, ovom divljinom… - kaže Natalija. Na katunu sve domaće - lisnati sir, skorup, rakija, povrće, domaće suvo i svježe meso. Tradicionalni lisnati sir što proizvedu prodaju u Kolašinu, ali sve to zbog troškova puta postaje skuplje. Međutim ostavili su stare cijene, pa tako sir naveliko prodaju po šest eura. Što se tiče turista više imaju grupa koje dolaze na ručak, manje na noćenje. Imaju voćnjak, peku rakiju domaću - šljivu, jabuku, krušku… Prave džemove i sokove. - Bude na noćenje i smještaj poneko nedjeljno. Više imamo dnevnih tura na ručak. Agencije nam dovode Izraelce, a i goste na kampovanje. Šatore rašire ovuda i zadovoljni su svi. Oduševljava ih da je sve domaće proizvedeno, čak vole da pomažu u seoskim radovima da vide kako se proizvodi sir, muze krava, kako se kosi i plasti. Sve što se proizvede se može prodati, ali je transport skup pa tako pola onoga što prodamo damo za gorivo i održavanje vozila – kazala je Natalija.

Fiskalizacija nemoguća interneta nema, nadležni nemaju rješenja Vlasnici katuna obraćaju se na mnoge adrese da ne mogu da koriste fikskalne kase. - Samo kažu da mora postojati fiskalizacija, ali ovdje nemamo interneta, stalne struje, ne znam kako to da riješimo. Obračun mora da se pojednostavi kao prethodnih godina, paušalno. Kad pogledate ovo je kratkog daha od početka juna do kraja septembra najviše… za tri mjeseca treba dosta uložiti i na kraju nešto zaraditi – poručuje Obren Jeknić.

Autentični smještaj

Ona tvrdi da bi valjalo da ovakvih domaćinstava ima više jer je konkurencija korisna, ali je teško stvoriti uslove i zaokružiti tu neku priču za život jer Sinjavina nema tekuće vode, struju…

TURISTI ZADOVOLJNI

- Spašavaju nas paneli, ali to nam je samo za sijalice i punjenje telefona. Kuva se na šporet na drva, koristimo vodu kišnicu… - poručuje Natalija. Natalija kaže da bi seoska domaćinstva mogla biti budućnost za opstanak stanovništva na sjeveru. - Jeste teško, ali to je naš život. Dan počinjemo od pet ujutro i završavamo kasno uveče kada ,,pratimo“ stoku - kaže Natalija. Od kada su počeli da se bave turizmom ista je cijena prenoćišta – 15 eura sa doručkom. - Turisti se oduševljavaju cijenom i njima je to povoljno. Uvijek časte – kaže Natalija. Sa svojim suprugom dočeka nekad na ručku i više od 20 gostiju. Rade sve njih dvoje sami. Na telefonu imaju aplikaciju za prevođenje pomoću koje se sporazumijevaju. - Na kraju bude grljenja, ljubljenja, slika i obećanja da će opet doći. Ima rezervacija dosta, ali i otkazivanja zbog puta,

ali u prosjeku imamo na noćenje troje-četvoro nedjeljno i grupe od 20 ljudi na ručku. Ima projekata na koje možemo da konkurišemo, ali je papirologija komplikovana – kaže Natalija i poručuje da očekuje da se država pozabavi njima, pomogne i opet pominje put, jer im je on najveći problem, a državi to nije neka investicija. Slična je situacija i na Bjelasici. Posjetili smo domaćinstvo ,,Dulović“ u selu Potoci. Na pola puta smo odustali, malim autom nijesmo mogli. Put smo nastavili četiri kilometra pješke i stigosmo do domaćice Zorice Dulović. Godinama izdižu stoku na ovu planinu iz Morače, kako su to radili i njihovi preci. Od 2019. počeli su sa turizmom i, kako kaže Zorica, zadovoljni su. - Razmišljali smo da se bavimo turizmom i ranije. Najviše zbog toga što svoje domaće proizvode - meso, sir, kajmak i povrće ne možemo da prodamo na tržištu kako bi trebalo. A turisti su oduševljeni. Imali smo staru kolibu gdje smo boravili svih ovih godina kada smo izdizali stoku, a zadnje dvije godine smo napravili još objekata. Dobili smo dozvolu da otvorimo ovaj smještaj – kaže Zorica koja sve održava sama.

Turizam

Neđelja, 7. avgust 2022.

ljepotom nom

Nemaju struju, namirnice čuvaju snijegom u frižideru Natalija Jeknić kaže da im solarni paneli ne mogu proizvoditi struju za frižider ali se snalaze. Čuvaju snijeg, stavljaju u zamrzivač i tako čuvaju namirnice. - Svakog jutra pokrivamo snijeg koji čuvamo u jednoj jami. U zamrzivač ubacujemo komade snijega i leda koji stoje dok se ne otope i čuvaju nam sir i kajmak. Onda se donosi novi snijeg – kaže Natalija i dodaje da im je sir zbog toga i boljeg ukusa jer je sve prirodno, čak i hlađenje.

Gazdinstvo Dulovića

Muž je u Morači, održava imanje, bere drva od čega žive. Sinovi sa porodicama su u Podgorici, moraju djeca u školu, ali dolaze snahe da joj pomažu. Sve objekte, klupe, stolove i kuhinje, kaže, napravili su muž i sinovi. - Dođemo ovdje od maja, juna do kraja septembra, oktobra, kako bude vrijeme. Ranije smo od Morače 40 kilometara izdizali stoku pješke prečicama, pa je to trajalo cijeli dan. Sada ih prebacimo kamionom – kaže Dulović. Tu je pet krava, svinje, kokoške… proizvode sir, kajmak, sokove, džemove, med… sve to turisti vole da kupe. - Muž se cijeli vijek bavi prodajom drva. Težak je to posao ali to nam je glavni izvor novca – priča Zorica. Kada smo krenuli u sve ovo počela je korona i svi su nas odvraćali od ove ideje. Među-

tim, ove godine je baš dobro. Posjeta sve masovnija. - Imamo sada sedam ležajeva za izdavanje, svu kuhinju, šporet, roštilj, plin, sudoperu, šank, dvije terase, magacin. Sve povrće proizvedemo u Morači gdje nam sve uspijeva. Proizvodimo rakiju, džemove, med… samo kupimo pivo i vino – kaže Zorica. Dodaje da smještaj izdaju preko bukinga, Instagrama… - Najavljuju se dosta njih, iz Danske, Poljske, Francuske, Španije, Hrvatske, Srbije, a najmanje je domaćih. Došli smo u junu, ali veći broj gostiju je počeo odskoro da dolazi – kaže Zorica. Gosti se, kaže, oduševe najviše nacionalnim jelima, kačamakom, cicvarom, mesom na seljački način. - Neki nijesu kačamak nikada ni probali. Slikaju, traže recepte. Juče su nam dolazili neki

Dankinja pomaže da se cijedi varenika

7

Francuzi. Traže recept kako da prave hljeb. Curica, koja sada ima 16 godina, kaže da će doći sa društvom iduće godine – kaže Zorica. Dodaje da im gosti često pomažu.

VOLE DA POMAŽU

- Jedna Dankinja mi je pomagala da muzem i cijedim vareniku. Maze krave, gledaju pčele. Neki nikad nijesu vidjeli svinju, imitiraju ih kako grokću. Čude se kako je naš med gust i ukusan. Gledaju med kako se rasteže na kašiku, njihov med nije dobar, kažu - židak je. Kupuju med, sok, džem, sir, kajmak, borovnice… - kaže Zorica. Prenoćište je 10 eura po krevetu, a preko bukinga je 15. - Za strance je to jeftino, pa uvijek časte. Sada ću imati gužvu oko 10. avgusta. Dolaze mi Francuzi, Englezi, Španci na

četiri dana. Bude i prolaznika, pješaka, biciklista i motorista. Agencije ih usmjeravaju… Dvije godine nijesmo imali skoro nikog, ova godina je zaživjela – kaže zadovoljna Zorica, koja se ne libi i da izda svoju kolibu, kada ima više gostiju, pa ode da prespava kod komšija. Omladina se, dodaje ona, vraća ali na kratko. - Svi oni vole da dođu. Težak je ovo život, ne vole da rade – naglašava Zorica. Problem im je put koji je mnogo loš i traže način kako da to riješe. - Opština obećava, ali ,,naprazno“. Tražili smo od Ministarstva poljoprivrede da ovaj put spojimo sa eko katunom ,,Kordelje“ svojim sredstvima i prvo su nam dozvolili, ali neko je sada spriječio i zahtjev je povučen – kaže Jeknić dodajući da ni ovog puta ne bi bilo da lično nijesu ,,nasuli“ tri kilometra. Kaže i da je imala tremu kada je sve počelo, kako ističe ,,velika je ovo odgovornost“. - Strancima je na prvom mjestu vazduh, a onda hrana. Oduševljeni su i spavanjem. Ne znam engleski, ali komšinica zna pa mi pomaže da se sporazumijemo. A i ja pomalo preko telefona uspijem, ali se nadam u sinove i snahe da će oni bolje - kaže Zorica. Napominje da će ovim sjever ,,oživjeti“. Agencije u Kolašinu su oduševljene njihovom ponudom i obećavaju da će im dovoditi goste. - Država može da pomogne… od svake ruke, ali malo se zalaže. Treba da obezbijede vodu i struju obavezno. Internet je najgori od svega, ne mogu ni sa kim da komuniciram bez interneta. Odu u Kolašin, pošalju mi sliku i ja nakon tri dana dobijem – kaže Zorica. Traže od nas da gostima damo fiksalni račun…

Više od 20 gostiju na ručku na katunu Kuline

Natalija Jeknić ubacuje komade leda u zamrzivač

Sve je domaće, samo kupuju pivo i vino

- Kažu mi da nijesam nabavila kasu, a nemaju rješenje kako da je koristim. Poručuju da idem svaki treći dan u Kolašin da je dopunim, a meni taksi 25 eura do Kolašina i nazad – kaže Zorica. Dobavili su, kaže, neko pojačalo i da nema njega ne bi bilo nikako interneta, ovako ga

,,hvataju“ na nekim mjestima. - Struje imamo preko solar panela pa tako koristimo za frižider, sijalice, punjače za telefon i to nam nije dala država nego NVO iz Berana na čelu sa Jelenom Krivčević kojoj smo neizmjerno zahvalni jer nas je ona uputila u ovaj posao i podržala u svemu – ističe Zorica Dulović. Zimi se, kaže, vraćaju na Donju Moraču, gdje rijetko pada snijeg. - Cijelu zimu radimo. Pripremamo drva, čistimo njive, voće, oko pčela, više poslimo oko krava u štali. Nekad ima prodaje sira, nekad nema. Imam pretežno svoje mušterije kojima prodajem sir ,,na kace ili kante“, a nekada prodajem i sirarama ili prodavnicama ali je to slabo plaćeno – kaže Zorica dodajući da je slabo organizovan otkup poljoprivrednih proizvoda. Ostavili smo Zoricu da ugosti grupu Francuza, a onda će, kaže, da traži krave po planini koje ,,ne umiju same da dođu“. N. KOVAČEVIĆ Foto: D. MALIDŽAN

8

Hronika / Društvo

Neđelja, 7. avgust 2022.

Novi incident ispred Cetinjskog manastira

Tragedija u Ulcinju

Jedanaestogodišnjak iz Prizrena se utopio na Velikoj plaži ULCINJ - Jedanaestogodišnji dječak iz Prizrena utopio se u srijedu na plaži „Rojal“ u sklopu Velike

plaže u Ulcinju, potvrđeno je Portalu Analitika iz Uprave policije. - Urađena je obdukcija, po

nalogu tužilaštva, potvrđeno je utapanje - saopšteno je Portalu Analitika iz Višeg državnog tužilaštva. R. P.

Ekstremistička grupa prijeti smrću Vuksanović-Stanković i Konjeviću

ANB tražio zabranu djelovanja „Noćnih vukova“, iz Vlade ne odgovaraju PODGORICA – Agencija za nacionalnu bezbjednost je, prema saznanjima Pobjede, prije nekoliko dana zatražila od Vlade Crne Gore da zabrani djelovanje proruske, ekstremističke grupe ,,Noćni vukovi“ zbog nacionalističkih izjava i brojnih prjetnji smrću, koje upućuju sa svojih profila, ali odgovora iz Vlade nije bilo. Posljednje zastrašujuće prijetnje ove ekstremističke grupe su upućene predsjedniku Socijaldemokratske partije i ministru odbrane Rašku Konjeviću i poslanici SDP-a Draginji Vuksanović-Stanković. - Evo braće koja smiju Draginji, Rašku i ostalim ustašama glavu da razbiju - glase prijetnje.

Objava na društvenim mrežama

Poručuju im da neće živi izaći kad ,,krenu ‘Noćni vukovi’“. Član Predsjedništva SDP-a Mirko Stanić pozvao je ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i MUP da reaguju. Mada je to neralno očekivati kada nijesu odgvorili ni na zahtjev ANB-a. Proruska ekstremistička grupa „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori vrlo je aktivna od 2015, a prema nekim izvorima, njihova ruska ekspozitura bila je direktno uključena u planiranje nasilnog rušenja crnogorske vlasti nakon izbora 2016. godine. Crnogorski „Noćni vukovi“ negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad. Ruski „Noćni vukovi“ vezuju se direktno za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina, sa kojim imaju i zajedničke fotografije. Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom ,,Hirurg“, prošle godine čestitao je „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima nove parlamentarne većine. Kako su prenijeli mediji, čestitku je uputio tadašnjem patrijarhu srpskom Irineju, mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, srpskoj i crnogorskoj braći, kao i moto-klubu „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori. - Ne damo svetinje - rekao je Zaldostanov na srpskom jeziku u poruci koja je objavljena na njegovom Fejsbuk profilu. Zaldostanov je i u januaru 2020. dao podršku Crkvi Srbije u Crnoj Gori, odnosno njihovim protestnim litijama. Prema pisanju Pobjede Članovi ove grupe su, pored ostalih prosrpskih ekstremističkih organizacija bili, naočigled policije, angažovani da štite Cetinjski manastir u susret intronizaciji mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, 5. septembra. Vođi „Noćnih vukova“ ranije je bio zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, a više zapadnih ambasada u toj zemlji tada je saopštilo kako je djelovanje ove grupe štetno i urušava bezbjednost države. Članovi grupe se nalaze i na crnoj listi EU. Mr. J.

Iz Ministarstva prosvjete poručuju bivšem ministru finansija

Spajić da prestane sa pokušajima profiterstva nad tuđim problemima PODGORICA - Propali ekonomski stručnjak Milojko Spajić nastavlja sa svojom populističkom pričom, zaboravljajući da jedino što je ostavio svojoj državi jeste prazan državni budžet i gomile ekonomskih i političkih nebuloza i neistina, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. - Usput, da priupitamo ovog „ekonomskog maga“ zašto u periodu dok je bio na vlasti nije makar pomogao da se priča oko problema budvanskih prosvjetara pokrene sa mrtve tačke, nego je, kao i mnogi prije njega, ćutke prelazio preko

ovakvih i sličnih problema koji opterećuju građane Crne Gore. Još jednom podsjećamo da Ministarstvo prosvjete od starta dijeli sudbinu prosvjetara iz Budve, te da smo u tom pravcu inicirali raspravu i na samoj sjednici Vlade - navode u saopštenju. U skladu sa zaključcima, kako dodaju, naravno da će biti ispunjene finansijske obaveze, ali uz uspostavljanje potpune kontrole nad trošenjem sredstava, koja se po osnovu rješavanja stambenih potreba izdvajaju iz budžeta Crne Gore. - Ministarstvo prosvjete još jednom poziva samozvanog eksperta, da prestane sa near-

gumentovanim napadima, te da se mane političke priče kada je riječ o rješavanju ozbiljnih, nagomilanih problema, koji su, dijelom, i njegova direktna zasluga. Umjesto da makar ćuti, on nastavlja da dijeli lekcije bez ikakvog stida i srama, ne objašnjavajući kako je za 16 mjeseci mandata trošio nemilice pare građana Crne Gore. I zato, Milojko Spajiću, prestani sa pokušajima profiterstva nad tuđim životnim problemima zaključuju u saopštenju. Bivši ministar finansija Milojko Spajić posjetio je sinoć budvanske prosvjetne radnike koji danonoćno protestuju ispred zgrade Opštine Budva. R. P.

Monahinja Crkve zastavu Crne Gore podnijela krivičnu Cetinjani su na njenu drskost, nevaspitanje i anticrnogorstvo odgovorili – kačenjem crnogorskih zastava na ogradu Cetinjskog manastira. Za svaku skinutu vraćaju dvije

Monahinja baca crnogorsku zastavu

PODGORICA – Uprava policije Crne Gore pokrenula je juče krivičnu prijavu protiv jedne monahinje Crkve Srbije zbog sumnje da je juče ujutru izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Naime, Cetinjanin Henrik Radulović je juče ujutru na ogradu Cetinjskog manastora zakačio zastavu Crne Gore koju je ubrzo potom jedna monahinja skinula i bacila na tlo. Ovo je saopštio aktivista za

Institut za javno zdravlje analizirao 2.100 uzoraka

Preminula jedna osoba, 806 novih slučajeva PODGORICA - U posljednja 24 sata od posljedica korona virusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 806 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Izvršena je analiza 2.100 uzoraka. Oporavilo se još 1.007 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva je 5.969. R. P.

ljudska prava Aleksandar Saša Zeković ističući kako ovaj incident potvrđuje da dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ne želi rješavanje problema, već da im je stalo do stalnih provokacija i kolonijalnog odnosa prema Crnoj Gori. Zeković je naveo i da je Cetinjanin Henrik Radulović odmah o tom incidentu obavijestio Upravu policije i policijskim službenicima pokazao

video-snimak na kome je zabilježen pomenuti incident. - Imajući u vidi da je premijer Crne Gore Dritan Abazović javno obećao da u Crnoj Gori od dana potpisivanja takozvanog temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnim crkvom kreće bolji život, da će prestati tenzije, početi pomirenje i da će Srpska pravoslavna crkva početi poštovati državu Crnu Goru, jutros oko 10.45 sati sam sav srećan i poletan na ogradu manastira postavio državnu zastavu Crne Gore. Nastavio sam ka gradskom trgu da zajedno sa svojom prijateljicom provedem lijep i dostojanstven dan radujući se napretku Crne Gore i svih nas u njoj. Nakon svega nekoliko minuta monahinja SPC je skinula i rastrgla zastavu i bacila je u travu u blizini gumna ispred Cetinjskog manastira. Snimio sam je šta radi i pošao tužan i razočaran da uzmem zastavu. Jedan lijep dan koji je za sve u Crnoj Gori mogao da

Koordinatoru GI „21. maj“ upućene nove pr

Filipović tražio proc

PODGORICA – Izvršni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Ljubomir Filipović podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Kotoru, ali i Upravi policije krivičnu prijavu zbog novih prijetnji koje su mu upućene putem društvenih mreža. Filipović je apelovao na Upravu policije da pokrene postupak procjene njegove bezbjednosti. Navodi da nijedna od dosadašnjih prijava nije rezultirala ,,podizanjem optužnice i kažnjavanjem osoba koje su uputile prijetnje“. - Obraćam Vam se zbog prijavljivanja nekoliko dodatnih prijetnji koje sam dobio u posljednja 24 sata putem društvenih mreža, a zbog mog

javnog angažmana - naveo je Filipović u prijavi. On je u prijavi napisao i da je u petak u ranim jutarnjim satima, putem Fejsbuka, tj. mesindžer aplikacije, dobio poruku od njemu nepoznatog Luke Vukadinovića. - Ljubo, splačino u**ana. Moraću ti zube polomiti prvom prilikom - naveo je Filipović sadržaj poruke koju je dobio. On kaže da su se prijetnje nastavile i u subotu kada mu je korisnica Fejsbuka Ivana Mijovića, poslala poruku sljedeće sadržine: „Čika Ljubice, da li želiš da mi po**šiš ovu moju četničku ku***nu, ne plaši se c*vu mali samo se igramo. Moraš da znaš da je i baljega ljepša od tebe, ima neku tu toplinu i širinu. Neka nam je vječna Crna Gora - Srp-

Društvo / Hronika

Neđelja, 7. avgust 2022.

Srbije bacila e, policija u prijavu

Cetinjani odgovorili monahinji

bude obećavajući i radostan je uništen time što neko ko pripada SPC u Crnoj Gori neće da prihvati Crnu Goru kao svoju zemlju i poštuje njene simbole – naveo je Radulović u prijavi koji je podnio UP. Ubrzo potom se saopštenjem oglasila i Uprava policije koja je potvrdila da je protiv jedne osobe podnijeta prijava zbog krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. - Službenici Uprave policije na Cetinju su, postupajući po prijavi da je ispred Cetinjskog manastira došlo nepoznato lice i prijetilo sveštenim licima nakon čega je postavilo državnu zastavu na ogradu manastira koju je jedna monahinja skinula i bacila na tlo, preduzeli sve potrebne aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih okolnosti događaja. Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su prikupili obavještenja od više osoba na okolnosti navedenog događaja, kao i od lica koje je državnu zastavu postavilo na ogradu Cetinjskog manastira.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju koji je naložio da se protiv S. S. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore – navedeno je u saopštenju UP. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je reagujući na pokretanje krivične prijave protiv monahinje SPC, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore, na svom Tviter nalogu napisao kako „zakoni važe za sve jednako“. - Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv S.S, koja se sumnjiči za krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Da je vječna Crna Gora – napisao je Adžić na Tviteru. Ipak, posljednju riječ imali su Cetinjani. Sudeći po fotografijama iz prijestonice, na drskost, nevaspitanje i anticrnogorstvo monahinje Crkve Srbije odgovaraju – kačenjem zastava Crne Gore na ogradu Cetinjskog manastira. R. P.

rijetnje putem društvenih mreža

cjenu bezbjednosti ska Sparta. P. S. I još nešto, vrati s**nji glavu, ljubice“. Filipović tvrdi da su se prijetnje nastavile i u popodnevnim satima. - Dok sam u Tivtu pratio teniski trening djeteta, stigla mi je poruka od korisnika Petra Jovovića, sljedeće sadržine: „S**njo, popi***u ti se po toj s**njskoj glavi brzih dana, pa će ti biti žao što te je mama rodila. Nijesi bitan, nijesi uopšte važan pomena ali si toliko ljigav i gadan

Ljubomir Filipović

da ti se mora pažnja skrenuti. Ajde sad, piči u policiju prijavi me. Zec si bio i ostao. A takve fu**re i r*e se rijetko rađaju. Samo se treba po***ati i po**ati na tu tvoju s***jsku glavu - naveo je Filipović. On ističe da zbog toga i brojnih drugih uvreda i prijetnji moli Upravu policije da pokrene postupak procjene njegove bezbjednosti. Filipović i od tužilaštva, takođe, očekuje da pokrene radnje iz svojih nadležnosti. R.P.

9

Kako je organizovana kriminalna grupa „Budvanska“ diktirala funkcionerima DF-a i Ure što treba da se radi u sektoru bezbjednosti PODGORICA - Prema policijskim evidencijama, organizovana kriminalna grupa „Budvanska“ je ogranak škaljarskog klana, a crnogorske i strane službe bezbjednosti pripadnike ove grupe vezuju dominantno za međunarodni šverc kokaina, ali i ostala krivična djela protiv života i tijela, kako stoji u policijskim spisima. Međutim, ono što razlikuje ovu OKG od ostalih je vidljiv i neskriven dugogodišnji politički uticaj, koji ostvaruju preko veza sa vladajućim političkim partijama, ali i preko Crkve Srbije u Crnoj Gori, piše M portal. Naime, Marko Ljubiša Kan, koji se u dokumentima službi bezbjednosti vodi kao vođa ove OKG, veliki dio svojih sastanaka sa ostalim pripadnicima „Budvanske“, ali i pripadnicima regionalnih kriminalnih klanova, obavlja u Manastiru Reževići, kod igumana Hrizostoma Nešića. Ljubiša, braća Kažanegra i ostali pripadnici „Budvanske“ su aktivno podržavali litije Crkve Srbije 2020. godine, kao i blokade saobraćaja i sukobe koji su se u Budvi dešavali zbog smjene vlasti neposredno pred lokalne i parlamentarne izbore 2020. godine. Na sam dan izbora, 30. avgusta 2020. Ljubiša je lično, u društvu ostalih pripadnika OKG, ali i bivšeg poslanika Demokratskog fronta Mila Božovića (sada potpredsjednika Opštine Budva), obilazio biračka mjesta po Budvi, stavljajući svojim pristustvom do znanja sugrađanima da „Budvanska“ pažljivo prati šta rade. Prema pouzdanim informacijama do kojih je M portal došao, prvi politički „pik“ ove OKG prije nekoliko godina bile su Demokrate, tada partija u usponu. Međutim, već nakon prve pobjede tadašnje opozicije na lokalnim izborima, „Budvanska“ se okreće snažnijem povezivanju sa Urom, jer u svojim redovima već imaju ljude poput Mladena Kažanegre, odbornika Demokratskog fronta, kojeg policija vodi kao bezbjednosno interesantno lice i pripadnika ove OKG. Nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine i formiranja vlade Zdravka Krivokapića, politički uticaj „Budvanske“, zahvaljujući podršci koju su pružali političkim partijama i Crkvi Srbije, narasta do razmjera da bez ustezanja od lokalnih i državnih funkcionera DF-a i Ure, ali i od vrha ANB-a, zahtijevaju smjene u službama bezbjednosti i traže da se policija ne bavi njima. O tome svjedoče snimci njihovih razgovora sa funkcio-

Kažanegra: Bato, ovo moraš stopirati Carević: Dejo i Bubanja da to eliminišu hitno

Braća Kaženegra sa Amfilohijem

nerima DF-a i Ure do kojih je došao M portal. M portal je juče objavio novi set snimaka razgovora Kažanegre sa predsjednikom Opštine Budva Markom Batom Carevićem i predsjednikom Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažom Rađenovićem. U jednom od razgovora koji datira od 13. jula 2021. godine Kažanegra saopštava Careviću kako su u Budvu došla dva džipa sa osam osoba, koje predvodi izvjesni Boban Brnović za koga tvrdi da je bio u pratnji Mila Đukanovića, i koji, kako navodi Kažanegra, svaku noć obilaze šankove, zaustavljaju i maltretiraju Budvane, stavljaju fantomke i muče i ćeraju goste. Nakon što ga je saslušao, Carević traži da mu Kažanegra sve to napiše u poruci - Da proslijedim čovjeku (Dejanu Vukšiću) jer ne mogu sad – kaže Carević, na šta mu Kažanegra odgovara da će mu „sada poslati“. U drugom razgovoru vođenom istog dana, Kažanegra Carevića obavještava kako mu je izvjesni Mladen sve poslao na Vajber, na šta Carević odgovara da će sve odma proslijediti „onom Deju“, misleći na Vukšića. - To moraš odma stopirat’ Bato brate, ako ih puštimo... – govori Kažanegra, na šta Ca-

rević odgovara: „A kako neću, ovo su zulumi“. Kažanegra je 13. jula 2021. godine, oko 20 sati, pozvao i Blaža Rađenovića kome u razgovoru govori „Baka, može li se ono riješit’ kako brate? Ovo je sprdnja, brate“, na šta Rađenović pita: „Opet, je li?“. - A nijesu nas, ali muče, sad mi prilaze ovi mali Lazovi sinovi, Mitrovići, da su bili preksinoć na šank, njih osam, stali, tu ono u majice, ono opušteni ka’ momci, prilaze ljudima, muče, unose se ljudima u face, pomjeri se ovamo, ko si, što si, pretresaju sve naše momke ove brate. Brate, sad ću da ti rečem, ja ću ti ovo pričat’ preko telefona, ali su ti ovo provjerene sve informacije što se priča, ako ovo istina nije, ništa mi ovo ođe ne radimo nečasno. Znači ovako, ovo ti se priča. Znači ovako: Dejo Knežević, ko je taj ne znam, ti je napravio taj tim. Dejan Knežević priča čitava Crna Gora da ti je uzeo 500.000 eura od Zorana Lazovića, da je zaljubljen u Zorana Lazovića. Ovaj tim je ubačen neki Brnović. Taj Brnović ti je učestvovao u prebijanju Mija Martinovića, znači to je DPS sa dna kace brate – govori Kažanegra u razgovoru. I Rađenović, takođe, zahtijeva da mu sve to pošalje napismeno. Kažanegra potom navodi kako

DPS: Snimci dokaz da u Budvi vlada bezakonje Snimci koje je objavio M portal, a koji jasno pokazuju kako bezbjednosno interesantna lica, zajedno sa predsjednikom Opštine Batom Carevićem i predsjednikom UO Morsko dobro Blažom Rađenovićem kadriraju u bezbjednosnom sektoru i definišu ulogu koju službenici UP smiju obavljati u Budvi moraju dobiti pravosudni epilog, saopšteno je iz budvanskog ogranka Demokratske partije socijalista. - Ovaj nezapamćeni skandal pokazuje i da su Bato Carević i većina koja ga je podržavala

u prethodnim godinama potpuno urušili podjelu vlasti pa je tako Bato pored svjetovne i crkvene vlasti preuzeo i ulogu koordinatora u sektoru bezbjednosti za teritoriju opštine Budva. Ne bi nas začudilo da naredni korak bude da pokuša da preuzme ulogu sudije u parničnim postupcima. Takođe, svoju ulogu mora objasniti i Blažo Rađenović koji očito kao lični drug Dritana Abazovića, tadašnjeg koordinatora bezbjednosnih službi, daje sebi za pravo da kao predsjednik Upravnog odbora Morsko

dobro pruža zaštitu bezbjednosno interesantnim licima od organa koji su zaduženi za njihovu kontrolu – navodi se u saopštenju DPS Budva. Poručuju i kako odgovor na takvo bahaćenje i potpuno urušavanje sistema mora biti jasan i da će ga građani pružiti na izborima 23. oktobra. - Tada će izbor biti jasan. Ili će Budva ponovo postati moderan, urban i civilizovan grad ili će nastaviti da ponire u bezakonje i samovlašće šačice otuđenih pojedinaca – zaključuje se u saopštenju DPS-a.

su „Demokrate najveće pi*ke“ i kako ih samo zanimaju fotelje. - Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi*ke. Njih samo interesuju njihove fotelje. Zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe. Sad ću ti reći o čemu se ođe radi. Oni oće demostraciju sile da naprave kao da se ništa nije promijenilo, da narod reče, viđi, ništa se nije promijenilo opet oni, opet ono. Hoće Mila Đukanovića da dovedu ponovo na vlas’ brate – govori Kažanegra. Rađenović potom kaže „pušti mi samo ta imena“ na šta Kažanegra odgovara kako će mu sve poslati na Vocap i kako su oni smiješteni u hotelu „Bambus“. Idućeg dana, 14. jula 2021. godine, Kažanegra opet zove Carevića koji mu odgovara kako je odma zvao Deja koji mu je rekao da je to nemoguće. - Nema, nemoguće. Ja ti imam sliku – govori Kažanegra, na šta Carevć opet kaže da mu je sve objasnio i da je zvao izvjesnog Bubanju i uvezao ih. - Oni će to da vide. Jutros još nijesam stigao da zovem da to eliminišu pod hitno – kaže Carević. Kažanegra odgovara kako im tu direktnu ispostavu pravi bivši šef kriminalistike. - On ti je bio na onu večeru kad je Veljović išao da se zaklinju tamo na vjernost i na govna. Da znaš to – kaže Kažanegra, na šta Carević odgovara: „Neka oni rade posao“. - Neka oni rade profesionalno, samo svoj posao, nemoj da maltretiraju naše momke – odgovara Kažanegra, na šta mu Carević kaže „da ne maltretiraju nikoga ovde, no da rade samo svoj posao kako treba“. Kažanegra opet govori kako bi „oni da rade ka’ što su prošle godine radili“, na šta Carević poručuje: „Ta vremena su prošla“. Carević ironično ističe: „Nemoj da nas prepadaju, nemoj molim te jer se mi baš bojimo njih“ i poručuje Kažanegri da ga, šta god da se desi, odma zove. R. P.

10 Stav POGLED SA STRANE

Neđelja, 7. avgust 2022.

Hrišćanska škola i izv Nema razlike u ponašanju crkava prema djeci. I papa u Kanadi i patrijarh u Moskvi će voditi šizmatičku politiku indoktrinacije djece, kako riječima, tako i sabljom. Naravno, nijesu ni svi roditelji sjajni vaspitači svoje djece kao ni države. Ali bez roditelja i države se ne može a bez popa u školi se može. Papa je u Kanadi bar pustio suzu, a to se pamti. I možda je to dobar tužni početak za buduću veselu promjenu kaluđerskih srca

Piše: dr Dragan VESELINOV Papa Franja je 25. jula 2022. godine u Kanadi ,,ponizno zamolio za oproštaj“ kanadske prve narode - Indijance, Metise i Inuite zbog zločina hrišćana nad njihovom decom od 1894. do 1996. godine. Rekao je da mu je ,,žao zbog načina na koji su nažalost mnogi hrišćani podržali kolonizacioni mentalitet Sila i progonili domorodačke narode“ – obavestio nas je L’Osservatore Romano, 29. jula, 2022. godine. Svoju posetu Kanadi je papa nazvao „pokajničkim hodočašćem“. Spretno je usput navodio reči preživelog rumunskog Jevrejina iz Aušvica, filozofa Elija Vizela, nobelovca za mir iz 1986. godine, koji je u svom čuvenom radu „A svet je ćutao“ iz 1956. godine kazao da suprotnost životu i ljubavi nisu smrt i mržnja već -ravnodušnost.

PRAVOSLAVLJE I SRPSKI NACIONALIZAM

ŠTO JE PAPA ZAISTA REKAO – A NIJE REKAO

Nije baš tako blago papa Franja govorio. L’ Osservatore Romano u svojim naslovima iz nekog razloga ne saopštava mnogo oštrije reči koje je upotrebio iako objavljuje ceo njegov govor. Papa je direktno optužio svoju Crkvu, hrišćanske zajednice (i protestante) i državu Kanadu za sistem nasilne asimilacije indijanske dece u osvajačko društvo putem oduzimanja dece od roditelja i upućivanja u obavezne državne izolovane dečje internate (rezidencijalne škole) gde ih je katoličko i protestantsko osoblje podvrgavalo fizičkom i psihičkom zlostavljanju. U školama su potiskivani njihovi jezici i kultura a njihovi narodi klevetani kao divljački i marginalizovani. Papa je dodao da „su celokupni efekti rezidencijalnih škola bili katastrofični“. Bilo je 139 ovakvih državnih internata a poslednji je zatvoren 1998. godine. Papa nije, nažalost, imao snage da jasno istakne da je u tim školama traumatizovano preko 150 hiljada mališana. Nije kazao da je do kraja aprila ove godine otkriveno preko 1.000 neobeleženih masovnih i ličnih grobnica sa oko 6.000 umrlih i ubijenih dečaka i devojčica, da su deca seksualno zlostavljana, da su im preimenovanjem davana evropska imena i predavana osvajačima na usvajanje, da su nasilno deca pokrštavana, da su mnoga izvršila samoubistvo i mnoga se nikada nisu vratila svojim roditeljima. Nije rekao da li će Crkva kazniti preživele odgovorne katoličke popove i časne sestre iz internata i da li će kazniti kanadske bisku-

ležja. Nosio je, Holandija je bila protestantska kalvinistička federacija nastala oružanom secesijom od katoličke Španije Filipa II. To je bila neindustrijska trgovačka buržoaska država nasuprot feudalnom Madridu. U tom smislu je u pravu Hans Ulrih Heler, možda sa Veberom i Kauckim najbolji teoretičar nacionalizma, da je evropski državni nacionalizam nastao pre etničkog i pre industrijske revolucije, jer je država i inače starija od etničkog identiteta. Protestantizam je bio verska ideologija za razmah kapitalističke produkcije, a kalvinizam je tu bio versko odelo gradskog komercijalnog života, on je bio opna ispod koje je provrilo novo društvo. Za Holanđanima je krenula anglikanska Engleska i Francuska – obe sa krvavim obračunom sa katoličkom crkvom, radi novog društva.

Papa se izvinjava u ime Crkve, zbog nasilne asimilacije indijanske dece u Kanadi

pe za sakrivanje istine. Nije pomenuo ime nijednog pape koji su za stogodišnju ulogu ovih škola znali. Nije ukazao ni na to koji bi mogući modeli zajedničkog života hrišćanskih i nehrišćanskih naroda u istoj državi bili poželjni. I, posebno, nije rekao nijednu reč kako će Crkva pomoći unakaženim narodima – hoće li im graditi stvarne škole, vrtiće, univerzitet, bolnice, porodične kuće, zapošljavati omladinu u svojim civilnim objektima, osnivati za njih medijske kuće i drugo. Ćutao je, baš kao što je i naslov Vizelove knjige: „A svet je ćutao“. I to su mu poglavice Prvih kanadskih naroda po susretu jasno rekle, da se od reči saučešća mora otići dalje, i da im izvinjenje i sućut Rima, iako pozdravljeni, nedovoljno znače. Teško da će im papa izaći u susret jer po dogmi Pastor aeternus pape Pija XI iz 1870. godine - sve pape nasleđuju nepogrešivost od Simona Petra, prvog rimskog pape, u stvarima javnog morala iznetih kao ex catedra. Stradaće možda samo neki kanadski biskupi na izdisaju, ali Rim nikada neće preuzeti opštu crkvenu odgovornost za zločin nad decom. Ako bude obeštećenja, biće simbolično.

PORUKA VATIKANA

Možda je moguća poruka Vatikana posle papine posete Kanadi upravo ovo: ideološki i fizički zločin popova nad školskom decom ostaće pravno nekažnjen, šovinizam i rasizam

Crkve neće biti kažnjeni, elita Crkve neće ekskomunicirati pojedince odgovorne za zločine protiv duha i tela dece, a Crkva neće definisati svoje oblike suživota multi-religioznog , multi-kulturnog i multi-nacionalnog društva. Mi smo sigurni da takvu poruku Vatikan ovog veka nikada ne bi uputio u svet i da želi da traga za boljim uređenjem države . A ono u šta smo potpuno sigurni je da je savez države i Crkve na obaveznom verskom podučavanju dece u državnim školama, kao što je papa Franja rekao, katastrofičan. Ne samo na kanadski način, već i na bilo koji drugi. Državne škole uče decu da misle i menjaju svet a ne da veruju u uzaludnost znanja i dogme.

BIBLIJSKI ISTREBITELJ

Hrišćanstvo Sv. Pavla je nastalo kao jednakost obrezanih i neobrezanih ljudi na Nebu, Jevreja i ne-Jevreja. Na žene nije mario, one su ionako proklete. Po Pavlu, na Zemlji nema jednakosti iz čega je proistekao



poziv na saživljenje u miru sa nepravednim poretkom u državi koga je Bog ostavio ljudima zbog Adamove anti-patrijarhalne pobune . Etnički nacionalizam Evropljana nema veze sa hrićanstvom i zalud je srpski patrijarh Irinej Gavrilović govorio da „narod čini vera“. Ako vera čini narod, kako onda na istoj veri postoje različiti narodi i nacije? Nacionalizam Sv. Pavla je nad-etnički, on je ideološko jedinstvo hrišćana koga se pridržavaju zatečene socijalne hijerarhije u državi, uključujući i ropstvo. Njegov svetski nacionalizam Neba prethodi nacionalizmu Zemlje. Hrišćani su prvi nacionalisti u Evropi a ne naknadni etnički govornici raznih naroda. I hrišćanski nacionalizam je nosio i starozavetni poziv Boga na istrebljenje svih drugačijih vera a ne i istog religioznog naroda . Evo makar dve poruke iz Tore gde Jahve zahteva da se satre svako ko mu pruži otpor i neće u ropstvo, a kamoli Indijanci, i on kaže za grad koji mu se ne da u šake: ,,…tada ga bij. I ka-

da ga Gospod Bog tvoj preda u ruke tvoje pobij sve muškarce u njemu mačem. A žene i decu i stoku i što god bude u gradu, sav plen u njemu, otmi, i jedi plen od neprijatelja svojih koji ti da Gospod Bog tvoj“. Nije to kraj jer - „ ..u gradovima ovih naroda koje ti Gospod Bog tvoj daje u nasledstvo, ne ostavi u životu nijedne duše žive. Nego ih zatri sasvim…“ Ako ovako Gospod Bog postupa sa civilizovanim gradovima Mediterana što bi sa kanadskim Indijancima u kamenom dobu bio popustljiviji? Ali ne bi bilo tačno ako bi se tvrdilo da civilni nacionalizam Evropljana koji je stvorio prvu „nacionalnu“ državu, Holandiju od sedam provincija u XVI veku, nije nosio i verska obe-

Pravoslavlje nije nikada zagovaralo novo doba, ono je liturgijski vekovima isto i nesposobno je da kroz sebe propusti razvojne ideje. Nećete čuti na Bogosloviji predavanja o doktrinama ekonomskog razvoja, čak ni Patrijaršija neće kazati da u Srbiji valja smanjiti poreze za sirotinju a povećati ga za milionere. To ne govore ni socijalisti ni socijal-demokrate. Svi su na talasu psalmi o Kosovu, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Cilj pravoslavlja je mirno iščekivanje Strašnog suda bez remećenja lojalnosti vladi u hrišćanskoj državi. Ali sve pravoslavne države međusobno ratuju iako su vladari i narod iste vere, jer žele dodatni ekonomski i životni prostor. Pravoslavni se međusobno ne tuku zbog Isusa već zbog bogatstva. I sve autokefalne crkve podržavaju osvajanja svoje vojske. I zbog toga sve opravdavaju potčinjavanje drugih naroda nebiblijskim rečnikom. Tako i Srpska pravoslavna crkva opravdava napad na Crnu Goru čistim etničkim nacionalizmom a ne Sv. Pavlom i Hristom. Nećete nikada čuti da će vladika Joanikije kazati da Hrist zahteva pad Crne Gore, već da to zahteva duh srpskog jedinstva. To je stvarni Bog Srpske pravo-

Etnički nacionalizam Evropljana nema veze sa hrišćanstvom i zalud je srpski patrijarh Irinej Gavrilović govorio da „narod čini vjera“. Ako vjera čini narod, kako onda na istoj vjeri postoje različiti narodi i nacije? Nacionalizam Sv. Pavla je nad-etnički, on je ideološko jedinstvo hrišćana koga se pridržavaju zatečene socijalne hijerarhije u državi, uključujući i ropstvo Zalud je srpski patrijarh Irinej Gavrilović govorio da „narod čini vjera“

Stav/Svijet

Neđelja, 7. avgust 2022.

vinjenje 

Crnogorski etnički nacionalizam jedinstven je po tome što se brani od srbijanskog napada bez Crkve. Crna Gora je po čistoti svog nereligioznog nacionalizma fenomen Evrope danas. Po raspadu Jugoslavije, sve su se naše republike branile lokalnim crkvama i lokalnim religijama. Jedino Podgorica nije. To je i jedan od razloga što u Podgorici nema vjerske mržnje prema drugim narodima, što etno-filija pravoslavlja i mit o svojoj izabranosti i pravu na svetu zemlju nosi. To je velika vrijednost

slavne crkve! U stvari, iza toga stoji duh srbijanskog kapitala, beogradske buržoazije, a ne i samih Srbijanaca. Običan otrovani Srbijanac drži zastavu i daje sina za vojsku da okupe ostale Srbe kao „svoje pravo“, dok beogradski buržuj i političar uvećavaju račun u stranoj banci. Pri tome denacifikuju Crnogorce, Ličane, Kordunaše, Banijce, Hercegovce i Bosance da u Beogradu na radiju govore ijekavicom, a Dubrovčanima i Bokeljanima da pišu latinicom. To čine i sa Vukovim Srbima iz Loznice. Pop Srpske pravoslavne crkve hoće u crnogorske škole zbog Velike Srbije. Kada bi ušao u nju, on bi izlagao četiri mistične hrišćanske ideje koje se nalaze u dubokoj pozadini svih evropskih ratnih nacionalizama. To su: prva, ideja o izabranom narodu da osvaja i predvodi druge (ideja ekskluziviteta) zbog koje sam Jahve predvodi 40 godina Jevreje u genocidne ratove na Sinaju; drugo, jedino izabrani narod i njegov potčinjeni narod mogu biti spašeni na Strašnom sudu (soteriološko opravdanje hrišćanskog rata); treća, zaista postoji obećana zemlja Kanaan i uzmimo je (mitološko istorijsko pravo, kod Srba Kosovo); i četvrto, obećana

zemlja je sveta i opravdano ju je zauzeti svim sredstvima (pravo na krstaški genocid). Uz to bi išla i novozavetna Hristova ideja koju je proširio Sv. Pavle o svetskom bratstvu hrišćana, Communio sanctorum pod vođstvom Crkve, što je sprovođeno kroz kolonijalizam. Tako je Jahveova obećana zemlja Izrailu pretvorena u pravoslavlju u mitsku majku „otadžbinu“ evropskih naroda, od kojih svaki stiče sveto pravo na mač. Tih svetih zemalja je, kaže Heler, na zapadu Evrope u srednjem veku bilo oko 415 a današnji mali broj je manje-više postignut do Prvog svjetskog rata. A gde su još bile i hrišćanske države na istoku kontinenta? Hrišćanski nacionalizam je istim argumentima istovremeno stvorio i stotine država ali ih je i ukrupnjavao. Tako je Jahve završio u međusobnoj borbi hrišćana da svako dobije navodno obećanu i svetu zemlju. S tim, da bilo koje otečestvo oni sami mitološki stvaraju bez njega i pretvaraju ih u samo svoje svetinje na čuđenje Isusa Hrista. Pa on je znao samo za Palestinu, nije makao van nje!

OSOBINA CRNOGORSKOG NACIONALIZMA

Crnogorski etnički nacionalizam je mlad i ma koliko mu koreni bili duboki, on se razmahao tek posle Drugog svetskog rata. Jedinstven je po tome što se brani od srbijanskog napada bez Crkve. Crkva mu je oteta. Svakako da mu je to velika nevolja. Ali ga zbog toga i sili da se brani privrženošću čistim humanističkim idejama, čistim sekularizmom i pravom naroda na samoopredeljenje. Crna Gora je po čistoti svog nereligioznog nacionalizma fenomen Evrope danas. Po raspadu Jugoslavije, sve su se naše republike branile lokalnim crkvama i lokalnim religijama. Jedino Podgorica nije. To je

i jedan od razloga što u Podgorici nema verske mržnje prema drugim narodima, što etno-filija pravoslavlja i mit o svojoj izabranosti i pravu na svetu zemlju nosi. To je velika vrednost.

ČIJA SU DJECA

Čak i da je Bog rodio ljude, njihov život ne može biti njegov, tako ni dece. To je stav humanista od renesanse do danas. Nema ni izabranog naroda na zemlji. Ali Crkva ne misli tako i svaka je pastir „svog“ naroda. Time je rat crkava zajemčen. A sa njim i stradalništvo dece. Neki misle da pravoslavne crkve nisu pokrivale zločine protiv čovečnosti i genocide i da je pravoslavlje slatko. U zabludi su. Moskovska patrijaršija nikada nije osudila genocid nad Čerkezima i ubijanje njihove dece i trudnica u kolonijalnom sukobu carske Moskve sa njima između 1763. i 1864. godine kada je pobijeno gotovo 1,5 miliona ljudi dok je na obale Turske stigao još jedan milion Čerkeza od kojih je polovina umrla. Najveći genocid u XIX su u Evropi izveli Rusi u okviru svoje države. Jedino je Gruzija priznala da je bilo čerkeskog genocida, dok Rusi i danas govore da je to bila samo dobrovoljna migracija Čerkeza a njihovi šovinisti kolonistički naseljeni na Kavkazu slave svakog 21. maja „Sveti osvajački dan“ kada je masovni izgon Čerkeza pokrenut. U XVIII veku su Rusi naterali oko 300 hiljada krimskih Tatara na beg, u XIX veku još toliko, a tu je izgon i fizička eliminacija blizu 200 hiljada krimskih tatara Surgunlika u XX veku i njihovo nasilno naseljavanje u Uzbečkoj Republici da bi se na Krimu naseljavali Rusi, Ukrajinci i drugi u okviru jedinstvenog carsko-boljševičkog plana o Novoj Rusiji. To se organizovano sprovodilo i u Poljskoj, Ukrajini – Staljinov „golodomor“ 1932/33. godine sa oko sedam miliona mrtvih, Finskoj, Besarabiji - Moldaviji, Azerbejdžanu, Litvaniji, Latviji, Tadžikistanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Čečeniji i Belorusiji uz zamenu domaćih jezika ruskim, zavođenjem ruskog ćiriličnog pisma i slovenizovanjem imena uralskih i drugih azijskih naroda. Nije bilo nijedne reči osude ni uteha od moskovske crkve pogođenim narodima u Evropi i Aziji. Zašto se Putin i ruski političari odvažavaju danas da koriste reč „denacifikacija“ kada su upravo Rusi u poslednjih 300 godina najveći denacifikatori desetina naroda u Evropi? A ko je Ruse denacifikovao, da nije Varšavski pakt u kojem je ruski jezik postao lingua franca ?

NEMINOVNI ZAKLJUČAK

Nema razlike u ponašanju crkava prema deci. I papa u Kanadi i patrijarh u Moskvi će voditi šizmatičku politiku indoktrinacije dece kako rečima tako i sabljom. Naravno, nisu ni svi roditelji sjajni vaspitači svoje dece kao ni države. Ali bez roditelja i države se ne može a bez popa u školi se može. Ipak, papa je u Kanadi bar pustio suzu, a to se pamti. I možda je to dobar tužni početak za buduću veselu promenu kaluđerskih srca.

11

Dvanaest Poljaka poginulo u saobraćajnoj nesreći

Vozač izgubio kontrolu nad autobusom ZAGREB – U jučerašnjoj nesreći na autoputu A4 u smjeru Zagreba poginulo je najmanje 12 ljudi, a najmanje 18 je teško povrijeđeno. Do nesreće je došlo oko 5.40 na 62. kilometru auto-puta, a sve poginule osobe su državljani Poljske. Uviđajem saobraćajne nesreće poljskog autobusa utvrđeno je da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom, a u cilju utvrđivanja

uzroka nesreće naložena je obdukcija stradalih i vještačenje alkoholisanosti vozača. Vozilo je skrenulo u desnu stranu, probilo zaštitnu ogradu i sletjelo van auto-puta. U nesreći je poginuo i vozač autobusa.

Sto šezdeSet Sedmi dan ruSke invazije: U najvećoj nuklearki u Evropi u Zaporožju aktivirane hitne mjere zaštite

Ruske snage se ,,gomilaju na jugu“

KIJEV - Ruska vojska saopštava da je ubila blizu 600 ukrajinskih vojnika i pripadnika njihovih savezničkih snaga tokom nedavnih vazdušnih i artiljerijskih napada u južnoj regiji Herson i obližnjem Dnjepropetrovsku.

The Times izvještava da je pojačanje povećalo ukupan broj ruskih vojnika na jugu Ukrajine na više od 25.000. Ukrajinski izviđački i obavještajni tim rekao je novinama da je devet ruskih borbenih grupa - svaka između 500 i 800 ljudi - tamo prebačeno iz Donbasa i Krima. Više od 10.000 ruskih vojnika nalazi se na zapadnoj obali rijeke Dnjepar, iako ih od linija snabdijevanja dijele pola milje vode i tri mosta.

NOVA FAZA RATA

Ruske snage se ,,gotovo sigurno“ gomilaju na jugu Ukrajine vjeruju britanski vojni zapovjednici. Veliki konvoji vojnih kamiona, tenkova i pokretne artiljerije kreću se jugozapadno od regije istočnog Donbasa u pripremi za kontraofanzivu iz Ukrajine na jugu. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva saopštilo je kako će rat ,,ući u novu fazu, s najžešćim borbama koje se premještaju na oko 350 km dugu liniju fronta koja se proteže

jugozapadno od Zaporožja do Hersona, paralelno s rijekom Dnjepar“. Raste zabrinutost za sigurnost nuklearne elektrane u Zaporožju nakon jučerašnjih napada. U elektrani koja je, prema izvještaju Energoatoma, ukrajinskog državnog nuklearnog operatera, teško oštećena, aktivirane su hitne mjere zaštite i isključen je jedan od tri radna agregata. Postrojenje je i dalje pod kontrolom ruske vojske, ali je dodato da ,,ukrajinsko osoblje stanice nastavlja raditi i čini sve kako bi osiguralo nuklearnu i radijacijsku sigurnost“. Elektrana, koja je najveća u Evropi i treća najveća na svijetu, proizvodi energiju za Ukrajinu i pod kontrolom je ruske vojske od 4. marta kada su ruske trupe zauzele Energodar, grad u kojem se nalazi elektrana.

GRANATIRANJE NE PRESTAJE

Sinoć su Rusi granatirali Dnjepropetrovsku oblast, povrijeđeno je troje ljudi i uništene stambene zgrade, uključujući dječji vrtić i dječji umjetnički centar, javlja Kyiv Independent. Napadi su ostavili nekoliko hiljada ljudi bez struje i vode, došlo je do oštećenja plinovoda, vodovoda i električne mreže. Prvi zamjenik predstavnika

Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je da Kijev ne pokazuje spremnost da odgovorno pristupi pregovorima sa Moskvom. - Imaju neke zahtjeve koji ne mogu biti stavljeni na sto tokom ozbiljnih pregovora. Zato smo još daleko (od pregovora) - istakao je Poljanski. Prema njegovim riječima, Ukrajina daje samo političke izjave o teorijskoj spremnosti da pregovara sa Rusijom, da je spremna da pregovara kada Rusija povuče svoje trupe, imajući u vidu i Donbas i Krim, što Poljanski ocjenjuje kao ,,smiješno samo po sebi“. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija mora ,,snositi odgovornost“ za ,,djela terora“ u ukrajinskoj nuklearki ,,Zaporožje“ koju je okupirala ruska vojska, a koja je meta napada za koje se Kijev i Moskva međusobno optužuju. - Okupatori su danas stvorili još jednu jako riskantnu situaciju za cijelu Evropu: pogodili su dva puta nuklearku ,,Zaporožje“, najveću na našem kontinentu - rekao je Zelenski u dnevnom video-obraćanju. - Svako bombardovanje te lokacije je bestidan zločin, djelo terora. Rusija mora snositi odgovornost zbog toga što je stvorila prijetnju za nuklearnu elektranu - rekao je.

12 Povodi

Neđelja, 7. avgust 2022.

Odgovor gospođi Suadi Zoronjić

» Piše: Vukota VUKOTIĆ Ponovo smo prije par dana bili u prilici da čujemo teze o zločinima koji su počinjeni tokom Prvog balkanskog rata u srezovima Plav, Gusinje, Bijelo Polje, Peć i Đakovica. Gđa Zoronjić, inače biolog po profesiji, trenutno političarka u pokušaju, je najnovija promoterka toga. Ipak, to nije i jedini pokušaj plasiranja ideje o navodnom genocidu koji su počinile crnogorske trupe u novooslobođenim krajevima, jer takvi pokušaji traju već više od dvije decenije. Ni do sada nijedan od tih pokušaja nije imao uspjeha, pa neće ni ovaj gđe Zoronjić. Ostaje simptomatično, zašto se ovakve ideje pojavljuju svaki put kad Crna Gora ima priliku da napravi neki važan i civilizacijski iskorak, kako bi se odmakla od ustaljenog blata i mračnih kutova balkanske krčme, ali to je za neku dublju analizu. - U svakom slučaju, iznijete teze o „genocidu“ nad Bošnjacima i Albancima tokom 1912. i 1913. godine, od kojeg god „autoriteta“ bile izrečene, pa i poslanice Ure, nijesu proizvele željeni efekat, niti su uspjele da crnogorskom narodu natovare samar zločinstva na leđa. Ovo prosto iz razloga što su takve tvrdnje toliko daleko od istine, da ni veličina „autoriteta“ nije u stanju da je premosti. Naime, istorijska vrela i arhivska dokumenta o učešću Crne Gore u Prvom balkanskom ratu govore nešto sasvim drugo. Koliko je pogrešna izjava gđe Zoronjić, govori i činjenica da u vremenu o kom govorimo nije ni postojao ustanovljen termin genocida u međunarodnoj pravnoj teoriji niti u ratnom pravu. Ipak, postojale su Haške i Ženevske konvencije o pravilima ratovanja, kojima je i Crna Gora bila potpisnik. Upravo sa tim znanjem ušla je Kraljevina Crna Gora u rat sa Osmanskom

Dokumenti dokazuju jedno, a zli jezici onda mogu što im je drago

Na osnovu dostupne arhivske građe vidimo da su sve grane crnogorske vlasti, civilne, vojne i vjerske, bile izričito protiv svih zločina koji su počinjeni. Hroničari se sjećaju, za razliku od gđe Zoronjić, kada su 1923. godine u plavski kraj dolazili četnici Koste Pećanca da maltretiraju i iseljavaju muslimansko stanovništvo. U to isto doba crnogorski narod je bio progonjen i dijelio muku sa muslimanskim od istih vlasti, ali gđa Zoronjić je odlučila samo nama prišiti „genocid“ imperijom u septembru 1912. godine. Zato je ideja o sistematskim zločinima, osim što se kosila sa svim pravili crnogorskog viteškog i moralnog kodeksa, u tom trenutku bila potpuno strana tadašnjim crnogorskim elitama. Svjesna težine svojih potpisa na tim konvencijama, kao i budnim okom međunarodne zajednice, Crna Gora je ušla u rat sa željom da pokaže svoju privrženost civilizacijskim vrijednostima tada savremenog svijeta. Mada je samo nekoliko godina prije toga kajzer Vilhelm II, ispraćajući svoju vojsku u Šangaj, održao svoj poznati „hunski govor“, crnogorski vladar kralj Nikola I bio je riješen da pokaže svijetu da Crna Gora poštuje potpisana međunarodna akta. To potvrđuju i njegove riječi kojima najoštrije osuđuje ponašanje lokalnih vlasti i traži da se kazne krivci, „kako ne bi pala ljaga na cijeli narod“. Zbog toga, ne može biti riječi ni o kakvom unaprijed smišljenom planu za sistematsko uništavanje i proganjanje muslimanskog stanovništva sa zauzetih teritorija. Baš suprotno, crnogorske vlasti su se ponašale u novooslobođenim krajevima kao niko od ostalih učesnika u ratu. Tome najbolje svjedoči podatak da u operacijama crnogorske vojske nije srušena nijedna džamija. U tom duhu jedina država koja je odmah po prestanku ratnih operacija uvela civilnu upravu na novozadobijenim teritorijama je Crna Gora. Za razliku od nje, na primjer Srbija trži

vojnu upravu u Makedoniji i na Kosovu sve do početka Drugog svjetskog rata. Dok ostale učesnice balkanskog sukoba u unaprijed smišljenim planovima i taktikama imaju uvrštenu i strategiju „etničkog čišćenja“ novih oblasti, u Crnoj Gori toga nema. Tome kao dokaz služi izvještaj srpskog generala Božidara Jankovića, koji se danas čuva u ostavštini Vladimira Dedijera u Ljubljani, koji kaže da je na prostoru djelovanja njegovih trupa izvršeno protjerivanje muslimanskog i albanskog stanovništva. Slična dešavanja imamo i u Bugarskoj, iseljavanjem Turaka iz Trakije, gdje je proces pokrštavanja muslimanskog stanovništva nastavljen i pod socijalističkim vlastima. U Grčkoj iseljava se muslimansko stanovništvo, a biće potreban još jedan rat sa Turskom, da bi se konačno stavila tačka na preseljavanje naroda sa jedne na drugu obalu Egejskog mora. Mnogi savremeni turski istoričari, poput Kemala Karpata, čija je porodica i sama iskusila takvu sudbinu, pišu o problemima u Osmanskom carstvu sa naseljavanjem izbjeglica iz evropskog dijela, nakon Prvog balkanskog rata. - Sa druge strane, Crna Gora posljednja je država koja prilazi Balkanskom savezu u avgustu 1912. godine. Sa vrlo malo vremena za planiranje ratnih operacija, ipak je primila na sebe da prva otpočne neprijateljstva sa Otomanskom imperijom. Iako je prevashodni zadatak Istočnog odreda bio

da se drži defanzivno, zbog nevelikog otpora osmanske vojske, došlo je do zauzimanja više gradova i brzog prodora u Metohiju. Od pravoslavnog stanovništva ovog dijela Turske, napravljeni su dobrovoljački odredi, poput Donjovasojevićke brigade, a njihovim predvodnicima dati crnogorski činovi. U skladu sa međunarodnim običajima rata, ali i sopstvenom praksom još iz Veljeg rata, Crna Gora je garantovala muslimanskom stanovništvu pravo na imovinu i druga građanska prava, a ukidala je feudalnne odnose koji su do tada bili važeći. Prema obećanju samog kralja Nikole, da Muslimani, njegovi podanici, nikada neće biti regrutovani protiv jednovjerne braće nije bilo njihove regrutacije tokom Prvog balkanskog rata. Poštujući te principe, crnogorske vlasti su postupale i prema stanovništvu u

Suada Zoronjić

novooslobođenim krajevima. Ubrzo je uvedena civilna uprava, a vojne vlasti su imale ovlašćenja samo na uskom prostoru neposredno iza linija fronta. Upravo u takvoj situaciji, dolazi do izvršenja određenog broja zločina nad muslimanskim i albanskim stanovništvom. No, suprotno od onoga u šta pokušava da nas ubijedi gđa Zoronjić, nije postojalo nikakvog organizovanog zločina, a kamoli genocida. Zapravo, crnogorske vlasti onoga doba, odmah su prepoznale i najoštrije osudile, svaki pokušaj zločina. Još od samog dolaska u krajeve preko Tare, crnogorska vojska, strogim vojnim sudom, kažnjava kako lokalno stanovništvo, koje ne poštuje propisane mjere, tako i sopstvene vojnike u slučaju pljački, ubistava ili drugih

krivičnih djela. Od samog početka rata, sve grane crnogorske vlasti duboku se protive i čine sve da stanu na put anarhiji u novim krajevima. Kao što smo već naveli, kralj Nikola traži kažnjavanje zločinaca, serdar Janko Vukotić lično izdaje naređenje da mu se privede komandir Vukota Pantović, a mitropolit Mitrofan Ban, izdaje upustva igumanu Manastira Dečani, pod kojim okolnostima smije uzeti u obzir pokrštavanje muslimanskog stanovništva. - Konačno, 1913. godine, o problemu zločina počinjenih u novozadobijenim krajevima, izjašnjava se i Crnogorska narodna skupština svojom interpelacijom. Baš u želji da svaki počinjeni zločin dobije krivca imenom i prezimenom, crnogorske vlasti formiraju dvije Isljedne komisije, koje će podijeliti teritoriju djelovanja, i koje će raditi sve do početka Prvog svjetskog rata. Upravo zahvaljujući sačuvanim dokumentima i arhivskoj građi, ovih komisija i vojnih sudova iz tog perioda, danas sa sigurnošću možemo rekonstruisati događaje iz 1912-13. godine. Zbog toga, nema mjesta uvođenju nikakvih proizvoljnih priča i mutnih sjećanja, već na osnovu fakata možemo izreći sud o tim događajima. A na osnovu dostupne arhivske građe vidimo da su sve grane crnogorske vlasti, civilne, vojne i vjerske, bile izričito protiv svih zločina koji su počinjeni. Njihova tadašnja dalekovidost i moralni kod kojim su se vodili, učinili su da mi danas možemo, uprkos tvrdnjama gđe Zoronjić i njoj sličnih, slobodno reći da jeste bilo zločina, ali da nikada nije bilo organizovanog i planskog zločinačkog djelovanja u novooslobođenim krajevima. Uostalom, to potvrđuju i drugi hroničari Plava i ostalih krajeva, poput Bejta Šahmanovića i Hazba Fetakovića, koji su zabilježili istoriju svoga kraja. A baš oni se sjećaju, za razliku od gđe Zoronjić, kada su 1923. godine, u plavski kraj dolazili četnici Koste Pećanca da maltretiraju i iseljavaju muslimansko stanovništvo. U to isto doba crnogorski narod je bio progonjen i dijelio muku sa muslimanskim od istih vlasti, ali gđa Zoronjić je odlučila samo nama prišiti „genocid“. Ipak, dokumenti ubjedljivo govore jedno, a zli jezici onda mogu što im je drago.

Crnom Gorom

Neđelja, 7. avgust 2022.

13

Prošla je godina od smrti Danijela Vinceka

Ime koje se ne smije zaboraviti Kada bi znali kojeg je datuma donio odluku da, kao penzioner, iz Titograda krene ka zaraslim Dulovinama, Kolašinci bi bez greške taj dan mogli proglasiti danom opštine... KOLAŠIN - Kada iza jednog čovjeka ostane 512 trava, stotine i stotine napisanih i ukoričenih stranica o njima, livadama i planinama gdje su nađene i zasađene. Kada ostanu izgovorene mudrosti o prirodi, životu, radu i ljudima. Kada ono staračko ali vitalno lice nije samo sjećanje na čovjeka već na njegovu energičnu riječ koja se čuje. Kada se broj onih koji otvaraju Botaničku baštu mjeri hiljadama... Možda taj čovjek i nije umro 8. avgusta 2021. godine… Ova godišnjica od smrti Danijela Vinceka nije priča o odlasku nego više razlog podsjećanja na učinke njegove neponovljive životne i naučne misije. Zagrebački komunista i ilegalac, poratni student i ambiciozni i školovani privred-



Zora Vincek uvijek priča i svjedoči

Danijel Vincek

ni rukovodilac, čovjek koji je spojio privredno predstavljanje i diplomatiju najmoćnijeg perioda SFRJ. Ipak, u tim decenijama velikih mogućnosti i poziva, koji su stizali sa svih strana, ostao je vjeran Titogradu. Nakon penzionisanja je donio odluku koja je i te kako promijenila i unaprijedila istoriju Kolašina. Da znaju tačno kojeg je datuma Danijel donio odluku da sa svojom suprugom Verom krene ka zaraslim Dulovinama iznad grada, Kolašinci bi taj dan proglasili za dan opštine... Na kapiji Botaničke bašte u Dulovinama, koja je nešto više od pola kilometra od centra Kolašina, sve je kao nekada kada je u sobi za svojim radnim stolom bio Danijel Vincek. Supruga Zora je

sačuvani i zasluženi ponos na Danijela pretvorila u dodatnu energiju da se sve sačuva i da bude kao kada je određivao i organizovao Danijel. Tu je i novo lice koje je „stiglo“ novom organizacijom kada su Danijel i Zora odlučili da 2018. godine svoju botaničku baštu poklone Nacionalnom

parku ,,Biogradska gora“. Tu je Vesna Dragojević, stručni saradnik za promociju i edukaciju. U NP ,,Biogradska gora“ su svoje iskustvo čuvanja i brige o prirodi na odgovoran način primijenili i kada je u pitanju Botanička bašta u Dulovinama.. - U sadašnjoj našoj organiza-

ciji, Botanička bašta je naučno-istraživačka i kulturnoprosvjetna ustanova u kojoj se reprezentuju raznovrsnost i bogatstvo biljnog svijeta na zemlji. Osnovali su je Danijel i Vera Vincek osamdesetih godina prošlog vijeka. Cilj im je bio da na jednom, za to zahvalnom prostoru u Dulovinama, prikažu i popularizuju najvažnije biljne vrste crnogorskih planina. U tome su i uspjeli. U Botaničkoj bašti se nalaze najznačajnije biljne vrste sa planinskih područja sjeverne Crne Gore, sa Bjelasice, Komova, Durmitora, Sinjavine i Moračkih planina. Manje ih ima sa primorskih

Botanička bašta predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu koju posjećuju domaći i strani turisti. Ona je dio kolašinskog turističkog proizvoda i turističke ponude koja je dio posla kolašinskih a i ostalih turističkih agencija. Takođe je važna i njena edukativna funkcija. Bašta je mjesto gdje se održavaju časovi na otvorenom. Česte su posjete studenata Biološkog fakulteta a često je izbor za magistarske i doktorske Vesna Dragojević sa posjetiocima Botaničke bašte radove - objasnila je Vesna Dragojević

planina - Rumije, Lovćena i Orjena. Simbol bašte je Pančićev odoljen koji je dobio ime po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji je veoma zaslužan za istraživanje flore Crne Gore. Takođe jedna nova biljka je dobila ime po Danijelu i zove se Vincekov virak - kazala je Vesna Dragojević. Ona podsjeća da Botanička bašta predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu koju posjećuju domaći i strani turisti. Botanička bašta je dio kolašinskog turističkog proizvoda i turističke ponude koja je dio posla kolašinskih a i ostalih turističkih agencija. Takođe je važna i njena edukativna funkcija. Bašta je mjesto gdje se održavaju časovi na otvorenom. Česte su posjete studenata Biološkog fakulteta a često je izbor za magistarske i doktorske radove - objasnila je Vesna Dragojević. Privilegija velikana je da svoje odlaske ,,sakriju“ djelima koja su ostavili. Nekada se ta velika djela manje ili više vide. Nekada su manje ili više razumljiva. Kada je u pitanju Danijel Vincek onda je sve jasnije i čitkije. Dovoljno je vidjeti planinu i livadu, dovoljno je vidjeti travu i sve to zaokružiti stihovima Vita Nikolića: ,,Hvala ti za ljubav, ženo. Hvala ti za ležaj, travo“.U Danijelovoj bašti u Dulovinama, 512 trava nastavlja da otkucava... Vincekove trave se ne mogu zgaziti... Dr. Drašković

Juče u Skoplju

Umro Janko Nikolovski

KOLAŠIN - Medijska scena Makedonije ali i cijelog regiona juče je izgubila istinskog propagatora novinarske istine i novinarskih pravila koji su ovu profesiju činili „sedmom silom“. Janko Nikolovski nije uspio da ,,potroši“ osmu deceniju života, umro je juče u Skoplju uz poglede i tugu svoje kćerke u 76. godini.

Obilježio je protekle decenije makedonskog novinarstva

svojim prisustvom u najuticajnijim makedonskim medijima. Životni i novinarski boem nije robovao šablonima i uredničkim pogledima. Svojim slovom i svojom etikom birao je put, liderskih i nadmoćnih tekstova, za kojim se ide. I brojna je bila kolona onih koji su htjeli da pišu kao Janko Nikolovski. Posljednja njegova dužnost u makedonskom novinarstvu bila je vođenje Komisije za slobodan pristup informacijama. Janko Nikolovski je bio iskre-

ni prijatelj Crne Gore. Divio se snazi slobode koju imaju Crnogorci i uvijek tražio priliku da svaki put, na iskren i originalan način, to konstatuje. Zvao je Crnogorce mitskim narodom jer nijesu htjeli da imaju cijenu za slobodu. Razumio je tu crnogorsku potrebu kao što nije razumio pokušaje da se Crnogorcima sloboda zamijeni tragičnom linijom gubljenja identiteta. Svemu tome je davao konkretan doprinos i time što je bio aktivni učesnik brojnih me-

dijskih projekata u Crnoj Gori. Majstor novinarstva je bio i majstor prijateljstva. Potvrdila je to i razumjela Crna Gora. Jedan od onih koji su najviše i najbolje razumjeli Janka Nikolovskog u Crnoj Gori bio je Željko Rutović, publicista i medijski analitičar. Na Željkovu inicijativu i ideju nastala je knjiga „Po–etika života“ posvećena Janku Nikolovskom koju je, pored Željka Rutovića, priredio i Mirko Jakovljević. Prijatelji iz Crne Gore su pre-

Janko Nikolovski

savili tabak i napisali 17 eseja – tekstova o Janku. Ništa o tome Janko nije znao dok mu prošle godine na vrata stana u Skoplju nije zakucao Željko Rutović i uručio mu knjigu o njemu koju su pisali crnogorski prijatelji. Osmijeh na Jankovom licu je

potvrdio koliko ga je obradovala njegova prava Crna Gora. Juče je završen Jankov život ali je ostalo toliko etike i poetike koje će čuvati to drago lice ispod šešira, građanskog ugleda i novinarskog dostojanstva. Dr. Drašković

14 Kultura

Neđelja, 7. avgust 2022.

Na pres konferenciji u Nikšiću najavljen 16. Hercegnovski strip festival

NIKŠIĆ – Početkom narednog mjeseca Herceg Novi će ugostiti svjetski priznate strip crtače. To su juče u Nikšiću na pres konferenciji najavili organizatori 16. Hercegnovskog strip festivala koji počinje 2. septembra i trajaće šest dana. Luka Rakojević je juče u Nikšiću kazao da ga raduje što se ovaj Festival promoviše u njegovom gradu, te da je riječ o manifestaciji već prepoznatoj ne samo u Crnoj Gori, već i u Evropi, pa i svijetu, pošto iz godine u godinu okuplja sve eminentnija imena iz strip-priče. Jedan od organizatora Nebojša Mandić najavio je da HSF tradicionalno počinje prvog petka u septembru i da kompletna priča kreće iz OŠ „Dašo Pavičić“ predavanjem i radionicom sa učenicima. – Svečano otvaranje planirano je iste večeri na Trgu Belavista, te će se večeri predstaviti i izložbe radova specijalnih gostiju, kao i hercegnovskih autora Nikole Ćurčina i Đorđa Kamenarovića. Imaćemo i izložbu autora iz Srbije i francuskih izdavača, a u kasnim večernjim satima na programu je, na Kanli kuli, žurka i koncert grupe „Pljavi inspektor Blaža i kljunovi“. Narednog dana selimo na Trg Nikole Đurkovića gdje će svi poznati autori crtati za fanove, kao i narednih dana gdje ćemo imati i berzu crno-

Ra. P.

Šest septembarskih dana za velikane i ljubitelje stripa

Sa jučerašnjeg presa

gorskog stripa, prezentacije specijalnih gostiju, ali i još jednu žurku, te koncert grupe ,,Kanda, Kodža i Nebojša“. U nedjelju su slične aktivnosti samo na drugom mjestu, a u ponedjeljak selimo i do marine Portonovi, pa se narednog dana družimo na brodu „Tahiti“ u Tivtu, stižemo do Luštice i kutka „Klinci Vilage Resort“. Sve učesnike Festivala i posjetioce zabavljaće značajna muzička imena, odabrali smo samo kvalitetne zvuke – Bunt Rock, Gift, DJ Soft 85, Marka Vlahovića VS Boka all stars... Raduje me što promovišemo Hercegnovski strip festival i u Nikšiću, jer mnogo smo vezani sa ovim gradom – kazao je Nebojša Mandić, napominjući da će svi programi biti besplatni i da

će mnogi ljudi imati priliku da dobiju besplatan crtež nekog od omiljenih junaka. Specijalni gosti su: Karlo Ambrosini, Paolo Bacilieri, Sara Burini, Majk Kolins, Dana Dimat, Leandro Fernandez, PJ Holden, Ana Lazarini, Željko Pahek, Oskar Skalko, Anđelo Stano i Fran Strukan. Manifestacija će okupiti sedamdesetak eminentnih umjetnika sa svih meridijana, od Argentine, Britanije, Italije, Francuske, Španije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore. Organizator Jovan Subotić raduje se što će ponovo Herceg Novi biti stjecište svjetski priznatih imena i što je lista čekanja za HSF velika, jer to je potvrda da su stekli prepoznatljiv status. Ra. P.

Novo priznanje za predstavu Igora Vuka Torbice, koprodukcijski projekat Grada teatra

Nagrada Bijenala scenskog dizajna za „Krvave svadbe“ PODGORICA – Autorskom timu predstave „Krvave svadbe“ Federika Garsije Lorke, u režiji Igora Vuka Torbice, koprodukciji JU „Grad teatar“ iz Budve i Srpskom narodnom pozorištu iz Novog Sada dodijeljena je nagrada Bijenala scenskog dizajna 2022. za scenski dizajn istoimene predstave u cjelini.

Nagrade i priznanja će biti dodijeljeni 5. septembra tokom Bijenala scenskog dizajna koje se održava u okviru programa „Kaleidoskop“ Evropske prijestonice kulture Novi Sad. Regionalni selekcioni tim Bijenala, koji je radio u sastavu: Janko Ljumović, producent i profesor (Podgorica, Cetinje), Anja Prinat, producentkinja (Ljubljana), Mirna Rustemović, dramaturškinja (Zagreb), Besfort Idrizi, glumac i reditelj (Bitolj), Asja Krsmanović, dramaturškinja (Sarajevo) i Darinka Mihajlović, kostimografkinja (aka Selena Orb, Beograd, Novi Sad), nakon višemjeseč-

nog rada u selekciji za žiriranje uzeo je u obzir dvanaest pozorišnih predstava sa područja bivše Jugoslavije. Stručni žiri festivala, koji su činili: Radivoje Dinulović, arhitekta (Beograd, Novi Sad), Filip Jovanovski, arhitekta, scenograf i vizuelni umjetnik (Skoplje, Bitola), te Matko Botić, dramaturg, teatrolog, muzičar i pozorišni kritičar (Zagreb, Split), Nagradu Bijenala scenskog dizajna 2022. za scenski dizajn predstave u cjelini dodijelio je autorskom timu „Krvavih svadbi“. Opis priznanja koje nagrađuje scenski dizajn predstave u cjelini, kako je navedeno u obrazloženju, naglašavajući cjelovitost i zaokruženost umjetničke vizije, već po samoj definiciji upućuje na Torbičino majstorsko čitanje Lorkinog poetsko-dramskog veza. – Reditelj se, naime, prvenstveno usredsređuje na sintetičko promišljanje ukupnosti književnog predloška, stvarajući besprijekorno zaokruženu cjelinu. Ono lehmanovsko pitanje, koje dvoji je li u savre-

menom teatru (dramska) napetost više uopšte napeta, rezonuje kroz čitav komad; više uzbudljivi poetski recital nego uprizorenje dramskih sukoba, „Krvavih svadbi“ odmiču se od uobičajenih akvarela južnjačkih strasti i melodramatskih konvulzija. Osnovni gradivni elemenat u fragilnoj scenskoj konstrukciji jeste ritam; ističe se besprijekoran rediteljski osjećaj za bešavne prelaze među scenama – navedeno je, između ostalog, u obrazloženju. Pored Igora Vuka Torbice, reditelja predstave, autorski tim čine Branko Hojnik, scenograf, Jelisaveta Tatić-Čuturilo, kostimografkinja i Vladimir Pejković, kompozitor. U predstavi igraju: Varja Đukić, Milica Grujičić, Ivana Mrvaljević, Pavle Popović, Branka Otašević, Vukašin Ranđelović, Miroslav Fabri, Draginja Voganjac, Maja Stojanović, Dušan Vukašinović, Filip Đuretić i Nenad Pećinar. Predstava „Krvave svadbe“ odigrana je preksinoć u okviru XXXVI Festivala Grad teatar na sceni između crkava. S. V.

PODGORICA - Izložba djela poznatog crnogorskog umjetnika Milovana Mikija Radulovića otvorena je u Zavičajnom muzeju u Baru u sklopu likovnog programa Barskog ljetopisa. Ovom izložbom Radulović je obilježio jubilej – 50 godina stvaralaštva, a pred publikom su djela nastala tokom posljednje dvije godine. Ekipa Pobjede sa umjetnikom se srela u njegovom ateljeu u Rastovcu, nekoliko kilometara udaljenom od Nikšića.

INTERVJU: Slikar Milovan Miki Ra

Neposredan i duhovit, srdačno nas je dočekao i poveo u atelje. Razgovarali smo okruženi radovima koji pripadaju njegovom višedecenijskom opusu. Boravak u Radulovićevom ateljeu zaista potvrđuje ono što on često ističe – da je atelje prostorija gdje se traži najčistija istina koja postoji, jer u umjetnosti nema laži. Pregršt motiva – koliba, plastova sijena, malih kuća… na Radulovićevim platnima predstavljaju nepobitan dokaz o tome koliko je njegova umjetnost prepoznatljiva i originalna. Slikarstvo je za njega misterija, kao i život – nedokučivo. O svojim djelima i stvaralaštvu ne voli da priča, pa smo se tokom razgovora prisjetili njegovih studentskih dana, raznih anegdota, ali i osvrnuli na aktuelnu postavku u Baru i činjenicu da zbog saobraćajnih zastoja prvi put u karijeri nije došao na otvaranje svoje izložbe, zbog čega mu je veoma žao. POBJEDA: Izložba u Baru ima snažnu jubilarnu notu – pedeset godina umjetničkog stvaralaštva. Kada se osvrnete iza sebe, kako Vam izgleda taj stvaralački i životni put? RADULOVIĆ: Kada slikam onda mi ništa drugo ne treba. Uđe to u vas i ne možete bez toga. Ne mogu da spavam ako taj dan nijesam bar jedan sat slikao. Malo mi smetaju reklamiranja. To je moja intima. Milo mi je da čujem mišljenje i onog najobičnijeg čovjeka, koji, što kažu, ni u školu nije išao, kao i onoga što je stekao velika obrazovanja. Dešava se da mi ponekad baš taj obični čovjek kaže više istine o mojoj slici nego poznavalac mog rada. Slikam dok osjećam zadovoljstvo. Interesuje me traženje istine i jednostavnosti. Za mene su životne vrijednosti sloboda, ljubav i traženje istine. Zadnjih godina ta istina blijedi među ljudima. Kod ljudi je zavladao nemoral, a u likovnosti neukus. Ranije nijeste mogli da vidite po stanovima i kućama imućnijih ljudi kičeraj od slike ili amaterizam, a sad se to odreda vidi. Opada ljubav za knjigom i obrazovanjem. Prije se sve to mnogo više cijenilo i pazilo se na to. Politika ne smije da se miješa u umjetnost, ni za mali prst.

Za mene su životne vrijednosti sloboda, ljubav i traženje istine. Zadnjih godina ta istina blijedi među ljudima. Kod ljudi je zavladao nemoral, a u likovnosti neukus. Ranije nijeste mogli da vidite po stanovima i kućama imućnijih ljudi kičeraj od slike ili amaterizam, a sad se to odreda vidi. Opada ljubav za knjigom i obrazovanjem. Prije se sve to mnogo više cijenilo i pazilo se na to. Politika ne smije da se miješa u umjetnost, ni za mali prst – kazao je Radulović

Najdraže napravim

POBJEDA: Šta je pred publiku donijela izložba u Baru? RADULOVIĆ: To su radovi nastali tokom zadnje dvije godine. Za godinu ili dvije ću vjerovatno praviti retrospektivu. Rijetko sam kad izložio jednu sliku dva puta. Često mi je najveći povod za izložbu da kada se postave slike vidim dokle je to došlo. U ateljeu ne možete da vidite šta ste napravili za jedan period, to mogu jedino kada izložim slike u galeriji. S obzirom na to da su djela nastala tokom posljednje dvije godine mogu reći da sam za vrijeme pandemije više slikao. Nijesam mnogo opterećen razvojem svog slikarstva. Dovoljno je da su se na nekoj izložbi dvije slike približile onom što sam htio i ja sam zadovoljan. POBJEDA: Ono po čemu ćete sigurno pamtiti ovu izložbu je to što zbog blokade saobraćajnice u Zeti nijeste stigli na otvaranje. Je li vam žao zbog toga? RADULOVIĆ: Žao mi je jer sam pozvao mnogo prijatelja koje nijesam vidio i po deset godina. Uvijek mi je bio merak kad postavim izložbu da dođem prije publike, sjednem, zapalim cigaru i vidim izložbu. Mila su mi reagovanja ljudi koje cijenim. To je jedan lijepi način da se ljudi sretnu. Napune ti baterije ljudi sa kojima se sretaš. Što se tiče dokazivanja i reklame to mi više ne treba, posebno u ovim godinama.

Matis je davao sliku za ručak POBJEDA: Koliko je danas teško mladim umjetnicima da se ostvare u svijetu u kojem se suočavaju sa brojnim egzistencijalnim izazovima? RADULOVIĆ: Ne znam kako se mladi umjetnici danas snalaze za prostor. Imaju danas sve što im treba u odnosu na to kako smo mi radili. To nema nikakve veze,

bilo je genijalaca bez igdje ičega, a bilo je i genijalaca koji imaju dvorac. To nema veze sa stvaralaštvom. Van Gog nije prodao nijednu sliku za života. Pomagao ga je brat Teo. Matis je davao sliku za ručak. To nema nikakve veze, ako neko ima želju za nečim i ako si predodređen, onda nema toga što te može spriječiti.

POBJEDA: Nalazimo se u Rastovcu, nekoliko kilometara udaljenom od Nikšića, mjestu koje je, kako sami često govorite, ,,po čistoti prirode i ljudi najljepše mjesto u Nikšiću“. Za pravljenje ovog ateljea koristili ste drvo i kamen. Često govorite da ste odabrali ta dva materijala baš zbog toga što Vam je važna toplina i ambijent u kom radite. U kojoj mjeri upravo ovakva atmosfera utiče na Vaše stvaralaštvo? RADULOVIĆ: Živio sam 12 godina u Beogradu. Družio sam se i sa onima koji nemaju škole i sa onima koji su na vrhu. Kad vidim da je „čeljade“, ne zanima me čime se bavi. U Beogradu je u to vrijeme bila čast da si iz Crne Gore. Sjećam se kad smo stajali u red da nešto kupimo i kad vam čuju naglasak odmah vas puštaju – ,,Da pustimo Crnogorce!“. Potpuno se to danas okrenulo. Nevjerovatno. Ali, nijesam mogao bez Nikšića. Ovaj atelje je napravljen bez ikakvih mjera, onako ,,od oka“, jedino tesar kad mi je pravio konstrukciju. Godinu i po dana sam zidao i uživao. Moja rodbina je preko rijeke, u Malom Brezoviku. Kao mali sam tamo često išao i prolazio baš ovuda gdje je sad atelje. To mi je ostalo u sjećanju. Zato sam i kupio ovaj plac. Kada sam napravio atelje došao mi je jedan komšija i pitao me: ,,Mogu li Miki, malo da sjednem ovdje da se sjetim kad sam bio mali“. Odgovorio sam mu: ,,Možeš koliko god hoćeš“. Svakom je milo ovdje da posjedi. Kad bih ti rekao koliko je koštalo – nikoliko. To je vrlo malo novca. Može se napraviti lijep ambijent i bez puno ulaganja. Prave danas kuće po gradovima u koje ulažu velike pare, a ni na šta ne liče. Kamen i drvo su od pamtivijeka dva materijala bez kojih se nije moglo graditi ništa. Najmilije su mi stare kamene kuće koje se najljepše uklapaju u prirodu. Ne možeš ovdje da praviš kuću kao da si u centru nekog velikog grada. A i ovi ljudi su prirodnije shvatili moj posao nego neki u

Kultura

Neđelja, 7. avgust 2022.

adulović za Pobjedu povodom pola vijeka stvaralaštva

e su mi slike koje m iz jednog daha

U UMJETNOSTI NEMA LAŽI: Milovan Miki Radulović

gradu. Oni toliko cijene to što radim. Jednom je, sjećam se, komšija rekao ženi koja je ispred ateljea prolazila sa kravom: ,,Ne tuda, vidiš da slika“. Mnogo su učtivi i fini. Uživam ovdje. Ne odem u grad po mjesec dana, osim kad mi treba duvan. POBJEDA: Slažete li se sa tim da čovjek danas ne sluša i ne poštuje prirodu i da se otuđio od nje? RADULOVIĆ: Otuđio se i to će ga debelo koštati ako se nastavi tako. Još je kralj Nikola imao naredbu kad se udaš ili oženiš moraš dva drveta, obično dvije lipe, da posadiš. Danas vlada totalna otuđenost. Ovdje mi često dođu unučad. Imate odreda djece koju roditelji nijesu izveli ni na livadu. Jedan prijatelj iz Beograda mi je jed-

nom prilikom rekao da je njegovo dijete vidjelo vatru samo kad on upali upaljač da pripali cigaretu. Smatram da djeca moraju životno da odrastaju. Mene sad najviše privlači priroda. Prezimim u gradu i jedva čekam mart da dođem u ovaj atelje i budem do oktobra, novembra. Jedino u prirodi nema laži, a ljudi je puno zanemaruju. Tu je jedini spas u svemu. Petar Lubarda je govorio svojim studentima: ,,Posmatrajte prirodu i naučićete da slikate“. I tu je sve objašnjeno. U školama predavači vrlo malo pažnje poklanjaju da đacima objasne o prirodi koja ih okružuje. Uče, recimo, o tome koliko Australija ima ovaca, a ne znaju gdje su Krnovo, Golija… To su strašne greške. Ne upoznaju sebe i zemlju gdje

Atelje Milovana Mikija Radulovića u Rastovcu

su rođeni, a hoće da doznaju tuđe stvari. To je disharmonija. POBJEDA: Prisjetimo se kratko Vaših početaka, Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje u Nikšiću, završili ste 1972. godine. Je li tačno da postoji jedna anegdota vezana za dan kada ste polagali prijemni ispit? RADULOVIĆ: Tačno je. Sjećam se članova komisije, svi su nažalost preminuli – Nikola Gvozdenović Gvozdo, Drago Đurović i Bato Pravilović. Počeo sam da crtam, prijemni je tek počeo. Dolazi komisija da pogleda radove, meni prillazi Bato i kaže: ,,Miki, bi li mi pošao za cigare i novine?“. Ja mu odgovorim: ,,Profesore prijemni je, vidite da radim“. On meni kaže: ,,Ne zezaj, vidiš da si položio“.

POBJEDA: Posebne emocije Vas vezuju za prvu samostalnu izložbu koja je bila u Nikšiću? RADULOVIĆ: Tu izložbu, u foajeu današnjeg pozorišta, otvorio mi je pokojni Vito Nikolić. Sjećam se, zvali smo ga Dugo Krivokapić i ja. Vito je tada radio u Pobjedi i mi smo ga čekali na stanici. On dođe u jednu kožnu vindjaku. Donio je novac da kupi sako za otvaranje izložbe. Predložio sam da prvo popijemo po kafu. I tako mi sjednemo – kafa, pa rakija jedna, druga, treća. Oko podne nema sakoa i Vito otvori izložbu u onu vindjaku u kojoj je došao. POBJEDA: Čini mi se kao da sa sjetom pričate o tom nekom starom Nikšiću. Koliko se današnji Nikšić razlikuje od onoga koji pamtite iz mladosti? RADULOVIĆ: Nikšić je grad slikara i sportista. Prisjećam se tog Nikšića zato što je bio mnogo ljepši. Današnji Nikšić se razlikuje mnogo. Kada je napravljen bioskop ,,18. septem-

Detalj iz ateljea

Nijednu sliku ne mogu da ponovim POBJEDA: Ne brojite prodate slike, ali pamtite one zbog kojih se kajete što ste ih prodali. Zbog čega? RADULOVIĆ: Zato što znam da ih više ne mogu tako naslikati. Slikarstvo je misterija i zato ima to trajanje. Ne može da se ponovi. Nijednu sliku ne mogu da ponovim – nema šablona i pravila. To je svijet u kojem caruje iracionalno.

bar“, u njemu je bilo polukružno platno sa zvučnicima oko čitave sale i iza za sugerisanje treće dimenzije. To smo imali u Nikšiću, a jedna takva sala je bila u Beogradu i jedna u Ljubljani. Možete zamisliti koliko je Nikšić bio u kulturi ispred. Jedno vijeme je u Nikšiću bilo pet bioskopskih sala i sve su radile. Sad od toga ni pomena nema. Eto koja je razlika. POBJEDA: Diplomirali ste na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Kako se sjećate studenstkih dana i tog prvog odlaska „u svijet“? RADULOVIĆ: Kad položiš prijemni – kao da si završio akademiju. Tolika je bila konkurencija iz čitave Jugoslavije. Mene prime na drugu godinu, priznaju mi jednu. Potpuno je jedno drugo vrijeme bilo. Moja pokojna majka Božana nije znala ni kad sam završio. Kad su komšinice došle da čestitaju i pitale majke koju sam školu završio, ona je govorila: ,,Ne znam, znam da je nešto crtao“. Sjećam se kad smo išli za Firencu na ekskurziju, na trećoj ili četvrtoj godini studija. Meni majka šalje pola penzije, a pola ostaje njoj, pokojnom Draganu i sestri. U Ulici cara Dušana je bio vojni otpad i gomila cipela. Tamo sam sa kolegama išao da biramo koje nam cipele pašu. Ja odaberem dvoje, pašu mi samo tako, ali vidi se da je jedna drugačija od druge, da su je nosila dva vojnika. Svi su me zezali: ,,Šta nosiš cipele od dva vojnika?“. To sam nosio u Firenci dvadeset dana. POBJEDA: Nakon završetka školovanja u Beogradu vratili ste se u Nikšić gdje ste radili kao profesor likovnog vaspitanja u gimnaziji. Čemu ste težili da naučite učenike? RADULOVIĆ: Težio sam da ih naučim lijepom ponašanju, da poštuju školu i da uzmu da slikaju kad im se slika i šta im se slika. Govorio sam im da slikaju na šta imaju. Sjećam se kako sam ja u osnovnoj školi morao

15

da imam blok V. Njima sam govorio da mogu da slikaju i na papirnim kesama iz samoposluge. To ih je mnogo motivisalo. Kad je bilo nešto zanimljivo slao sam ih u muzej. POBJEDA: Da li je tačno da Vam je Njegoš pomogao ,,da pridobijete“ komšiluk kad ste se vratili sa studija u Beogradu? RADULOVIĆ: Jeste. Kod pokojne majke su dolazile komšinice na kafu. Bilo im je neobično kad me vide sa bradom i kako nešto crtam. Kako bih dobio njihove simpatije – naslikao sam Njegoša. Komšinica, pokojna Olga, kad je vidjela Njegoša, narednog jutra mi kaže: ,,Miki, oćete li Vi kafu?“. Ja pitam: „Šta mi persiraš jutros, Olga?“. POBJEDA: Na Vašim platnima je prepoznatljiv crnogorski krajolik u koji su smješteni usamljeni likovi okruženi malim kućama, kolibama, plastovima sijena… Vi nikada ne izlazite u prirodu da slikate pejzaže, a Vaše slike su odraz impresija, to su lične ispovijesti. Je li to tačno? RADULOVIĆ: Tačno je. Ne slikam ono što vidim, nego ono što sam vidio. Poslije brinem o likovnom rješenju i atmosferi. Treba mi atmosfera, a da je ubjedljivo. Imam ja i puno slika bez pejzaža. Ne biram teme, ima tu i apstrakcije. To je sve nesvjesno. Sve što naslikam prepoznatljivo je da je moj rukopus, a to nije namjerno. POBJEDA: Koliko je teško doći do trenutka kada je autor zadovoljan djelom? RADULOVIĆ: Slika je gotova kad osjetim da sam joj suvišan. Slika zapravo nikad nije gotova. To su misterije. Vraćam se nekim djelima, pokušavam da ih doradim, ako ne valja – sve premažem. Nijesam tu mnogo osjetljiv. Najmilije su mi slike koje napravim iz jednog daha. Onda imaju za mene života, atmosferu. POBJEDA: Kada je riječ o likovnoj umjetnosti, šta biste još voljeli da ostvarite? RADULOVIĆ: Još nijesam naslikao onu sliku koju želim da naslikam. Kad je naslikam – biće kraj. POBJEDA: Većina današnjih savremenih umjetnika ,,izbjegava“ slikarstvo, a više se bavi vizuelnom umjetnošću. Zbog čega ,,bježe“ od slikarstva? RADULOVIĆ: ,,Bježe“ jer nemaju snage da to izdrže. Nije toliko kod njih jaka ta volja. Oni bi odjednom da ,,skoče“, da budu poznati i zapaženi. POBJEDA: Kakav bio bi Vaš odgovor na pitanje – možete li da živite od umjetnosti? RADULOVIĆ: Ne bih živio od umjetnosti, radije bih prijepodne radio nešto, kopao, radio za pare, a popodne slikao. Mnogi i propadaju zbog toga – počnu da prodaju radove i onda ti nesvjesno uđe u glavu da budeš dopadljiv jer znaš da ćeš sliku prije prodati. Malo po malo uđeš u manir i gotovo je sa slikarstvom. Počneš da slikaš kako ti poručilac traži. Samo zbog nužde prodajem, da imam para ne bih ni prodavao, već bih ljudima poklanjao slike. U umjetnosti nema laži. Umjetnost je nemilosrdna. Umjetnik može da folira ili da kopira nekog kratko vrijeme. To se lako otrkiva i izgubi se, kao da nije postojao. Adrijana ĐOROJEVIĆ Foto: Dragan MIJATOVIĆ

16 Marketing

Neđelja, 7. avgust 2022.

Arena

Neđelja, 7. avgust 2022.

Sportski miks

17

Odbojkaši Crne Gore danas (17.30 h) u Kolašinu dočekuju Portugal u meču 2. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Idu na pobjedu, ali bi i bod bio dobar PODGORICA – Sa tri boda i maksimalnom pobjedom protiv Luksemburga, na startu kvalifikacija, odbojkaši Crne Gore su odmah napravili veliki korak ka drugoj poziciji u grupi, koja ih drži u igri za plasman na Evropsko prvenstvo. Da li mogu da se uključe i u borbu za prvo mjesto, koje sigurno donosi vizu za EP, moglo bi se znati nakon današnjeg meča sa Portugalom (17.30 sati), prvim favoritom grupe D, u duelu koji se igra, takođe, u Kolašinu… – Očekivanja pred utakmicu sa Portugalom su velika. U meč ulazimo sa vjerom u sebe i velikom pozitivnom energijom, nadamo se da će nam to donijeti povoljan rezultat. U ovom slučaju minimum dva seta bi

Poziv publici da napune dvoranu u Kolašinu Meč sa Portugalom će pokazati mogućnosti crnogorskog tima, koji predstavlja spoj mladosti i iskustva. – Očekuje nas novi izazov protiv Portugala, ekipe koja je sačinjena od jako iskusnih i kvalitetnih igrača. Favoriti jesu, ali to treba i na terenu da dokažu. Sa naše strane motiva sigurno bio jako dobar rezultat za nas, međutim, nećemo kalkulisati već idemo na pobjedu. Portugal zaslužuje veliki respekt i dolazi kao favorit, a naše prednosti su domaći teren, timski duh i odlična atmosfera. Igrača više tražimo u našoj publici, nadamo se da će Sportski centar u Kolašinu biti popunjen do posljednjeg mjesta – ističe Jovan Delić, primač servisa naše reprezentacije.

neće faliti. Vjerujem u naš kvalitet, naše zajedništvo i borbenost i nadam se još boljoj igri, i, naravno, pozitivnom rezultatu. Ovom prilikom bih pozvao sve ljubitelje odbojke da dođu i podrže nas u što većem broju, da nam daju ,,vjetar u leđa“ i da se na kraju utakmice zajedno radujemo – kazao je Bojan Strugar.

Bez obzira na to što bi i bod (dva osvojena seta) bio dobar, izabranici Ivana Joksimovića žele da maksimalno iskoriste prednost domaćeg terena i odličnu atmosferu, koja je pojačana nakon pobjede nad Luksemburgom. – Očekuje nas rival po mjeri, možda i najznačajnija utakmica u kvalifikacijama. Ovaj meč je od velike važnosti, posebno za nas, već u ovom dijelu kva-

lifikacija mnogo toga može da se odluči. Svaki bod iz ovakvih mečeva je zlata vrijedan, dok bi nas eventualna pobjeda lansirala na vrh i osigurala plasman na Evropsko prvenstvo. Atmosfera u ekipi pred meč je na najvećem nivou, očekujem da će Kolašinci ispuniti dvoranu do posljednjeg mjesta i biti naša krila u meču sa Portugalom – ističe srednji bloker ,,crvenih“ Blažo Milić.

Joksimović je u prvom meču dao priliku velikom broju igrača, najiskusnije odmorio, pa svi igrači svježi dočekuju današnji duel protiv selekcije koja je u prvom kolu kod kuće porazila Island 3:0. – Protiv Portugala očekujemo tešku i interesantnu utakmicu. To je kvalitetan protivnik, naš glavni konkurent za prolazak na EP, ali kada smo mi pravi, u ovoj atmosferi kakva trenutno

jeste – mislim da možemo da igramo sa bilo kojom ekipom iz naše grupe i nadamo se prolazu. Kada bismo savladali Portugal na domaćem terenu, ili eventualno uzeli bod, to bi bio veliki korak ka plasmanu na EP. Koristim priliku da pozovem publiku da u što većem broju dođe da nas podrži i da nam na taj način bude igrač više – apeluje srednji bloker S. J. Luka Babić.

Pivotkinja Ivana Godeč poslije dvije godine ponovo će nositi plavo-bijeli dres

Zbog Budućnosti su me više cijenili u Slovačkoj Najbolja crnogorska atletičarka nastupila u Poljskoj

Vuković četvrta na Dijamantskoj ligi, samo dvije takmičarke preskočile 192 cm PODGORICA – Marija Vuković nije uspjela da napravi podvig na mitingu Dijamantske lige, već je sa rezultatom 188 centimetara osvojila četvrto mjesto u poljskom gradu Šleska. Najslabijim rezultatom ove sezone crnogorska atletičarka propustila je, čini se, istorijsku šansu da slavi na prestižnom turniru, jer su visinu od 192 centimetra preskočile samo Safina Sadulajeva iz Uzbekistana i Ukrajinka Jaroslava Mahučik, i to tek iz trećeg pokušaja, iako ove sezone ima rezultat čak 203! Sam početak ženskog visa donio je neočekivane rezultate – Ukrajinka Julija Levčenko, čiji rekord iznosi 202, zastala je na 184 cm, baš kao i Amerikanka Rejčel Mek Koj. Loš niz rezultata nastavila je i Nadežda Dubovickaja,koja je sve tri visine (180, 184, 188) savladala tek iz trećeg pokušaja, dok 192 cm nije uspjela da preskoči, čime je osvojila sedmo mjesto. Tako je na kraju neočekivano slavila Sadujeva sa 192, koja nije mogla da preskoči 195, dok je druga bila Mahučik, koja nije željela da pokuša na 195, već na 198 cm, ali je bila neuspješna, čime je zaokružen prilično loš dan visa.

Serija velikih takmičenja za Mariju Vuković očigledno je uticala na našu takmičarku koja, nakon skokova na 184 i 188, nije mogla da preskoči letvicu na 192 cm. Tako je Vuković, nakon debitantskog nastupa na Dijamantskoj ligi u Parizu, gdje je bila peta sa trećim rezultatom mitinga (195), sada osvojila četvrto mjesto, takođe sa trećim rezultatom. Vuković ima sjajnu sezonu – osvojila je zlato na Mediteranskim igrama sa rezultatom 192 cm. Prije toga, crnogorska rekorderka imala je zapažene nastupe – osvojila je miting u Atini „Filothei Women Gala“ sa preskočenih 195, a miting u Kalitei završila je sa rezultatom 188, a prethodno je u Kefaloniji preskočila 193, a u Kalamatiji 195 centimetara. Posljednji nastup imala je 16. jula u Oregonu kada je na Svjetskom prvenstvu sa rezultatom 190 cm osvojila 14. mjesto i propustila priliku da dođe do finala. Marija nema mnogo vremena za odmor i pripreme, jer uskoro putuje za Minhen, gdje se od 15. do 21. avgusta održava seniorsko prvenstvo Evrope. Vuković će na četvrtom prvenstvu Evrope u karijeri nastupiti 19. avgusta u kvalifikacijama i pokušati prvi put da stigne do finala. R. P.

Upravo joj je podgorički tim omogućio idealan status u slovačkom klubu Juventa Mihalovce gdje je ,,nagurala“ ozbiljan staž, a odlične partije sa crte ponovo su je preporučile našem najtrofejnijem klubu. Mlada rukometašica (21 godina) u prvi tim ,,plavih“ stigla je sa 16 godina, a godinu ranije upisala je prve minute za seniorsku reprezentaciju. - Postigla sam gol sa sedam metara u duelu sa Slovenijom. I sada se naježim kada pomislim na to vrijeme. Mojoj sreći nije bilo kraja. Zato sam srećna što sam ponovo kod kuće i potrudiću se da dam maksimum i na treninzima i utakmicama. Želim da iskoristim šansu u velikom klubu. Emocije, kada je poslije dvije godine ušla u dvoranu, 18. jula na zakazanu prozivku, bile su jake. - Kao da sam prvi put došla na trening Budućnosti. Emocije? Kakve bi bile bez jake. Kada sam stigla u teretanu, svi su bili srećni što me vide nakon dvije godine - kazala je Godeč. Kao mlada rukometašica nije imala šansu da se dokaže, ali sada vidi priliku da igra. - Zar može biti ljepše - kod kuće sam, igraću Ligu šampiona i to u dresu ekipe zbog koje su me više cijenili u Slovačkoj. Prvi put radi sa Bojanom Popović. Vidi ogromnu mogućnost da uz nekadašnju rukometašicu i legendu svjetskog sporta napreduje. Ispričala je da Bojana insistira na odbrani. - Pripreme su bile teške, ali smo izdržali i baš sve smo pune energije. Završile smo treću sedmicu rada bez osjećaja umora. Radi se odlično, radi se puno, vodi se računa o odbrani, naravno, i o napadu, gdje je veliko olakšanje jer je sa nama Milena Raičević. Lijepo vrijeme u Slovačkoj, bez pritiska zbog igranja Lige šampiona, iza je Godeč. Sada je čeka veći stepen odgovornosti, obaveza i svega ostalog što donosi najjače takmičenje. - U Slovačku sam, donekle, otišla kao formirani igrač i to igrač Budućnosti. U klubu se vodilo računa o odbrani, a lično sam se napunila samopouzdanjem. Igrala sam

A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Ivana Godeč se vratila poslije dvije godine u Budućnost Bemax - kaže da joj je tu i mjesto.

puno, što me je vratilo kući gdje želim da igram. Da li je iznenadio poziv Budućnosti? - Iskreno, i jeste i nije. Donekle sam, možda, i očekivala. Kada sam dobila poziv nijesam se dvoumila iz milion razloga - ovo je najbolja prilika, a dugo nijesam bila dio reprezentacije, da probam da se vratim. Jer, igrati za Crnu Goru je velika stvar. ,,Plave“ će od sjutra trenirati sa Krimom, odigraće u utorak sparing utakmicu. Planiran je odlazak u Ljubljanu, turnir u Hrvatskoj i sedmica za ,,lijepu ruku“ pred start Lige šampiona. - Prava je stvar što ćemo raditi sa Krimom. Polako se približava start Lige šampiona, odnosno, prvi duel sa Kastamonom u Turskoj - kazala je Godeč. A.M.

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 7. avgust 2022.

MERIDIANBET 1. CFL (3. KOLO): Preokret Jezera, remi Iskre i Rudara, Petrovac tri od tri

Agonija Sutjeske 2 1 0 1 Mornar

Sutjeska

Prvi poraz Sutjeske i drugi kiks u uvodna tri kola Meridianbet crnogorske lige – aktuelni fudbalski šampion Crne Gore izgubio je na gostovanju Mornaru (2:1) i ostao na samo četiri boda, pet manje od Petrovca koji je trijumfom nad Jedinstvom (1:0) zadržao maksimalan učinak. Više bodova od Sutjeske ima i Jezero, koje je sakupilo šest nakon preokreta u duelu s Arsenalom (2:1). Sa nule se pomjerila Iskra, koja je u Danilovgradu remizirala s Rudarom (0:0). Budućnost i Dečić sastaju se večeras u 21 sat.

Rezultati Jedinstvo – Petrovac

0:1

Jezero - Arsenal

2:1

Mornar – Sutjeska

2:1

Iskra -Rudar

0:0

D. MALIDŽAN

2

PODGORICA: Budućnost – Dečić (21h)

Tabela 3

2. Dečić

2

3. Jezero

3

4. Sutjeska

3

5. Rudar

3

0

0

2

0

0 4:0 6

2

0

1

1

1

1

5:3 4

3

1

1

1

2:3 4

6. Arsenal

3

1

0

2

2:4 3

7. Mornar

3

1

0

2

2:3 3

8. Jedinstvo

3

0

1

2

1:3

9. Iskra

2

0

1

1

0:3 1

7:1 9

10. Budućnost

1

0 0

1

1:4 0

5:5 6

1

POSRTANJE ŠAMPIONA

U narednom kolu (13.avgusta) sastaju

Agonija Sutjeske nastavila se u Baru i pitanje je kada će se okončati. Nikšićki sastav je daleko od forme iz prošle sezone, mada je i tim potpuno drugačiji. Vrlo je moguće da će uskoro biti i stručni štab jer navijači traže odlazak trenera Milije Savovića, koji je na ,,Topolici“ mijenjao formaciju, pokušao da unese novu energiju, ali ne ide, pa ne ide... Evropsko posrtanje očigledno je ostavilo trag i u prvenstvu. Sutjeska je izašla u formaciji 3-52, koja joj nije najbolje ,,legla“, a Mornar je kažnjavao lošu komunikaciju između linija tima. Poveo je već u osmom minutu kada je Marko Ćetković izašao sam ispred Giljena i šutirao u donji desni ugao, a udvostručio prednost u 17. nakon što je duga lopta ,,pocijepala“ odbranu Sutjeske, a Ćetković na drugoj stativi pronašao Aleksu Maraša. Dvije šanse imao je šampion u prvom poluvremenu, oba puta dobro je bio postavljen golman Stojan Vukčević – prvo kod šuta Vukovića, potom nakon pokušaja Babića. Sve bi na ,,Topolici“ bilo riješeno već na startu drugog poluvremena da Drinčić uklizavanjem nije spriječio pogodak Sekulovića. Sutjeska je dobila ,,vještačko disanje“, a u 80. i smanjila zaostatak kada je Filip Knežević golgeterski reagovao poslije centaršuta s lijeve strane i spuštene lopte Grivića sa druge stative.

se: Petrović – Dečić, Rudar -Budućnost,

0

Stadion: Topolica. Gledalaca: 1.500 Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Ćetković u 8, 2:0 Maraš u 17, 2:1 Knežević u 79. Žuti kartoni: Poček, Vukčević, Smiljanić, Jovanović (Mornar), Rudović, Grivić, Đinović (Sutjeska)

Trener Sutjeske Milija Savović

Večeras

1. Petrovac

Jedinstvo

Petrovac

0

1

Gradski stadion u Bijelom Polju. Gledalaca: 2.000 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Gol: 0:1 Zonjić u 19. Žuti kartoni: Idrizović, Krnić, Šćepanović (Jedinstvo), Radinović, Dragićević, Perović, Augusto (Petrovac)

Mornar

Sutjeska

Jedinstvo

Petrovac

Vukčević Stevanović Kajević Vukotić Kaluđerović Smiljanić Sekulović (od 63. Jovanović) Lambulić Ćetković (od 67. Grbić) Poček (od 86. Seratlić) Maraš (od 86. Cvijović)

Giljen Grivić Drinčić Babić (od 46. Konrad) Rudović Stijepović (od 68. Đinović) Matanović Krstović Eraković Vuković (od 68. Tučević) Striković (od 57. Knežević)

Joksimović Dulović Cvijović Šćepanović Krulanović Mrđa Idrizović (od 65. Hajrović) Dacić Bojić (od 65. Kolić) Krnić (od 90. Bugarin) Vlaović

Jelovac Radenović Mikijelj Zonjić Radinović (od 45. Boljević) Marković Dragićević (od 60. Carević) Mendi Perović (od 60. Zvrko) Augusto Faust (od 45. Babić)

Iskra

Rudar

Jezero

Arsenal

Sutjeska – Iskra,Arsenal – Mornar i Jedinstvo – Jezero.

LISTA STRIJELACA

0

4 – Mendi (Petrovac) 3 - Bošnjak (Jezero), 2 – Denković (Dečić), Faust (Petrovac), Krstović (Sutjeska)

Ukazala joj se šansa i da stigne do boda, ali je duboko u nadoknadi Drinčić iz dobre pozicije glavom poslao loptu pored gola...

VRIJEDAN MINIMALAC Petrovac ni odsustvo trenera Mladena Lambulića, ni izostanak nekoliko igrača zbog korona virusa, nije omelo da nastavi u pobjedničkom ritmu. Na obali Lima srušeno je Jedinstvo pogotkom Igora Zonjića u 19. minutu. ,,Nebo-plavi“ nijesu prikazali naročito dobru partiju u Bijelom Polju, nijesu bili ofanzivni i dopadljivi za oko kao protiv Arsenala i Budućnosti, ali protiv lošeg domaćina nije im ni trebalo mnogo da uzmu ono po što su došli. Gosti su zaprijetili već u četvrtom minutu kada su kombinovali Mendi i Faust, a pogodak je klizećim startom spriječio Dulović. Meč je odlučen nakon što

0

Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 450 Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Žuti kartoni: Marković, Popović, B. Obradović (Iskra), Gašević, Bakrač, Živković, Talović (Rudar)

je Dragićević izveo korner, Augusto šutirao sa 17 metara, a lopta uz devijaciju stigla do golmana Joksimovića koji je mogao lako da je uhvati u naručje – njegova reakcija je, međutim, bila loša, odbio ju je pravo do Zonjića koji je rutinski zatresao mrežu. Sve što je uradio domaćin bila je prilika Dulovića poslije kornera u 36. minutu. Iz dobre pozicije šutirao je ramenom iznad stative... Petrovac je mogao da udvostruči vođstvo. Boljević je u 69. pogodio gornji dio prečke, a potom Mendi i Zvrko nijesu uspjeli da kontru krunišu pogotkom. Gosti ipak nijesu morali da žale, i dalje se ,,šepure“ sa vrha prvoligaške tabele...

PREOKRET U BERANAMA

protiv Arsenala, gubio je od 31. minuta, nakon sat igre bio bez ijedne šanse, a onda se probudio i zadao dva udarca za važna tri boda. ,,Tobdžije“ iz Tivta povele su poslije pola sata duela u Beranama kada je Mršulja centrirao s desne strane, a Jovan Dašić ostao sam na osam metara od gola i ,,poklonio“ se glavom. Arsenal bi vjerovatno odnio tri boda sa sjevera države da je u 62. minutu u odličnoj poziciji Ivan Bulatović zatresao mrežu, umjesto što je pogodio stativu. Kazna je brzo stigla. Armin Bošnjak je izjednačio u 68. udarcem iskosa s lijeve strane, da bi isti igrač u 79. efektno asistirao Edisu Redžepagiću koji je iz drugog pokušaja, uz lošu reakciju Manojlovića, pogodio za preokret...

Osim Dečića koji ima meč manje, tri koraka iza Petrovca je i Jezero. Sastav iz Plava dugo je bio totalno indisponiran

Malo dobrog fudbala viđeno je u Danilovgradu, gdje je Iskra

NULA NA OBALI ZETE

Iskra

Rudar

Kordić Kumburović O. Obradović (od 66. Vukčević) Vukotić Šaletić Popović (od 66. Pavlićević) D. Marković (od 46. B. Obradović) I. Marković (od 54. Kojašević) Boljević Muharemović (od 88. Đoljaj) Nikač

Muminović Boričić Bakrač Pejović Harada (od 58. Zečević) Peličić (od 58. A. Golubović) Šahman Talović Gašević (od 77. Kasalica) Živković (od 90. Čepić) Nikolić

u drugom meču ove sezone uzela prvi bod. Rudar je u prvom poluvremenu bio donekle bolji jer je imao dva udarca u okvir gola, naspram nijednog domaćina, a zabilježili su ih Boričić i Šahman. U nastavku je bilo zanimljivije, ali mreže se nijesu tresle. Rudar je bio najbliži tome kada je Peličić iz prekida s desne

2 0 11

Gradski stadion u Beranama. Gledalaca: 300 Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Golovi: 0:1 Dašić u 31, 1:1 Bošnjak u 68, 2:1 Redžepagić u 79. Žuti kartoni: Adžović, Asanović (Jezero), Montenegro, Mršulja (Arsenal)

Jezero

Arsenal

Asanović Stijepović (od 66. Ćetković) Jovićević Pajović Radunović Tošković (od 66. Redžepagić) Marveđo Adžović (od 61. Bošković) Pavlović Bošnjak (od 85. Dedić) Naoaki (od 46. Komija)

Nikić Dašić Manojlović S. Mršulja (od 83. V. Mršulja) Čelebić Mirković (od 78. Čavor) Montenegro (od 69. Muhović) Bakić Bulatović Došljak Marković (od 83. Pepić)

strane pogodio prečku, dok je na drugoj strani Gašević u 67. s gol linije spriječio pogodak. Do promjene rezultata moglo je da dođe u finišu. U 90. je lopta poslije udarca Đoljaja prohujala pored desne stative gola Rudara, čija je posljednja šansa da osvoji cijeli plijen otišla kada je Talović u kontri ušao u šesnaesterac, ali nepreNe. K. cizno šutirao...

Arena

Neđelja, 7. avgust 2022.

Fudbal 19

Budućnost večeras (21 h) dočekuje Dečić u derbiju 3. kola

Nedović: Pobjeda je imperativ PODGORICA – Neđelja veče rezervisana je za derbi domaćeg šampionata – Budućnost u okviru 3. kola dočekuje Dečić na Gradskom stadionu u Podgorici. Ubjedljiv poraz pod Malim brdom od Petrovca učinio je da su ,,plavi“ pod imperativom, iako je tek početak sezone. – Trijumf jeste imperativ, ali znamo da igramo pod imperativom, što smo i pokazali više puta do sada – rekao je Aleksandar Nedović, trener Budućnosti. Najtrofejniji i najveći klub u državi u utakmicu sa timom, koji otvoreno napada titulu, ulazi u mnogo boljem raspoloženju u odnosu na prethodni vikend i poraz od Petrovca pod Malim brdom. – Očekivanja su definitivno najveća, a najbitnija stvar je što ćemo da budemo kompletni u odnosu na prvu utakmicu u

prvenstvu – neće braniti samo Miloš Dragojević – poručio je Nedović. „Plavi“ protiv Petrovca nijesu mogli da računaju ni na jednog štopera, a za derbi će svi da budu u konkurenciji na čelu sa iskusnim Markom Simićem, koji je stigao da bude kapitalno pojačanje. – Simić je došao u zadovoljavajućem stanju, biće starter, a sa njim ćemo dobiti mnogo stvari koje su nam nedostajale prošle i ove godine u smislu vođe na terenu. Mislim da ćemo lakše rješavati neke stvari koje u datom trenutku u Petrovcu nijesu bile teške, a nama su bile komplikovane i pravile problem po pitanju rezultata – jasan je Nedović. U posljednjem međusobnom duelu Budućnost je slavila protiv Dečića u finalu Kupa Crne Gore, a u aktuelnoj sezoni razlika je šest bodova – rival je slavio u oba prvenstvena meča, dok je

Budućnost

(4-2-3-1)

Stadion pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: S. Jovanović i V. Radenović. Početak: 21 čas Pavličić Dakić

Simić

Ignjatović

Ražnatović

Terzić Mirković

Janković

Rudović

Mijović

Đukanović

Bećiraj Bajović

Pešukić

Denković Nikolić

Božović Ljuljđuraj

Drešaj Ćuković

Tući

Marković

Trener Aleksandar Nedović

Ulaznice dva i tri eura Ulaznice za utakmicu Budućnost – Dečić će se naći u prodaji od 18 časova do početka utakmice, na biletarnici na zapadnoj tribini Gradskog stadiona, a cijene karata su tri eura za „zapad“, odnosno dva za ,,istok“.

Budućnost odigrala jedan meč i upisala poraz. – Dečić je pokazao svoje ambicije samim prelaznim rokom i dovođenjem Denkovića i Ivanovića, definitivno želi da osvoji titulu. Međutim, igramo na svom terenu, mi smo Budućnost i moramo da se ponašamo tako u svakom mogućem trenutku. Mislim da imamo razloga za to, jer smo Evropu odigrali na jedan jako dobar način i ispali spletom nesrećnih okolnosti. Nalazimo se u dobrom fizičkom stanju, a kada smo kompletni, možemo da se suprotstavimo bilo kojoj ekipi, naročito na na-

Dečić

(4-3-3)

šem terenu – rekao je 43-godišnji trener „plavih“. Dakle, tri boda u derbiju sa Dečićem pod Goricom su kao obaveza. – Naravno! Ne želimo da nam se desi ono iz prethodne sezone na početku, pa da kasnimo i ,,jurimo“ rivale. Pobjeda je imperativ, a ekipa je pokazala da može da igra pod imperativom, uprkos tome što smo u nekim linijama tima premladi da bismo zatvarali utakmice na vrijeme. Međutim, opet smo doveli iskusnog štopera, imamo iskustva u svlačionici i taj imperativ treba da pretočimo

u pozitivnu energiju kao što je bilo u većem dijelu prošle sezone – kaže Nedović. Ta mladost i talenat koji posjeduju naši igrači često zna da bude i šansa Budućnosti... – Sigurno, jer kada ste mladi onda ste brzi, agresivni... Nastavićemo da igramo na tom nivou, pokušati da budemo poletni u svakom mogućem trenutku, ali svih 16 igrača koji dobiju priliku moraju da budu na pravom nivou na svakoj utakmici kako bismo ostvarili ciljeve kluba – rekao je na kraju Aleksandar Nedović.

DEČIĆ ŽELI NASTAVAK NIZA

Dečić je sezonu otvorio na najbolji način. Dva meča, dvije pobjede, bez primljenog gola, što jasno govori da je početak idealan za Tuzane. Dečić je savladao Mornar u derbiju, zatim bez problema ,,odradio“ i

Trener Vladimir Janković

Iskru, a najveći izazov u dosadašnjem dijelu imaće večeras pod Goricom. – Spremni smo i motivisani. Dobro smo otvorili sezonu i želimo protiv Budućnosti da pokažemo da smo u dobrom ritmu – kazao je Jovan Nikolić, vezista Tuzana. Svjesni su u prvoligašu iz Tuzi da je Budućnost uvijek neugodna pod Goricom, ali ne žele da se predaju unaprijed. – Sigurno se nećemo predati unaprijed. Mislim da imamo kvaliteta da im se suprotstavimo. Neće biti lako, neće nas zavarati njihov poraz u Petrovcu, jer znamo da Budućnost uvijek ima najveće ambicije. Ali, vjerujemo u sebe – jasan je Nikolić. Dečić je već znao da napravi podvig pod Goricom. – Sigurno da ćemo i sada dati sve od sebe da ostanemo neporaženi i nastavimo dobar niz – naglasio je Nikolić. R. P.

TWITTER/PREMIER LEAGUE

Mitrović usporio ,,redse“ Mitrović postiže prvi pogodak protiv Liverpula

Jedan od dva najveća kandidata za titulu u Premijer ligi okliznuo se već na startu sezone. Liverpul je na gostovanju Fulamu odigrao samo 2:2 nakon što je dva puta bio u zaostatku, u oba navrata zahvaljujući Aleksandru Mitroviću. Srpski napadač u 32. minutu je nadskočio Trenta Aleksander-Arnolda i pogodio glavom, da bi u 72. iskoristio jedanaesterac koji je i izborio. Bio je to pogodak za 2:0 jer je Darvin Nunjes u 64. bio strijelac na premijerligaškom debiju. Sjajni Urugvajac, skupo plaćeno ljetošnje pojačanje iz Benfike, upisao je i asistenciju, doduše srećno, jer se lopta od njegove noge odbila do Mohameda Salaha koji je u 80.

poentirao za novo izjednačenje i konačan rezultat u Londonu. – Najbolja stvar iz ove utakmice je rezultat. Osvojili smo bod nakon veoma loše igre. Mislim da nijesmo zaslužili više jer moramo da budemo mnogo, mnogo bolji – rekao je menadžer Liverpula Jirgen Klop. – Mogli smo i da pobijedimo jer smo imali dovoljno šansi. Ipak, bilo bi previše. Aleksandar Mitrović je prošle sezone vodio Fulam ka promociji iz Čempionšipa u Premijer ligu, juče je pokazao da bi mogao da ,,eksplodira“ i u elitnom rangu engleskog fudbala. – Imao sam dovoljno vremena da se uvjerim u kvalitete koje posjeduje Mitrović. On ne donosi samo golove, radi mnogo toga za tim i to čini fantastično. Tjera protivnika da konstantno bude pod pritiskom – istakao je

U terminu od 16 sati (15 po lokalnom) u sva četiri meča slavili su domaći timovi. Totenhem je bio raspucan protiv Sautemptona – 4:1. ,,Pijevci“ su gubili od 12. minuta pogotkom Vord-Prausa, ali ,,sveci“ nijesu imali šanse na londonskoj travi. Sesenjon i Dajer su preokrenuli do poluvremena, Salisu autogolom i Kuluševski doveli domaćina do visokog trijumfa na startu sezone u kojoj bi ekipa Antonija Kontea trebalo da bude ozbiljan kandidat za mjesto u vrhu. – Perfektan start za nas, bez obzira na to što smo gubili. Počeli smo dobro utakmicu, primili gol, ali smo nakon njega nastavili da radimo ono što smo i planirali i na čemu smo insistirali tokom priprema – rekao je Konte. – Rezultat je bitan, ali bitan mi je i način na koji smo do njega došli. Stvorili smo mnogo prilika, imali posjed, odlično sprovodili visoki i srednji presing, imali smo pravi odgovor kada izgubimo loptu. Intenzitet je bio pravi. Tek je prva utakmica, ali danas se vidjelo sve ono što smo radili tokom ljeta. Zato sam zadovoljan – naglasio je Konte. Njukasl je opravdao ulogu favorita protiv povratnika u Premijer ligu, Notingem foresta (2:0), kao i Lids protiv Vulverhemptona (2:1), dok je malo iznenađenje priredio Bornmut trijumfom nad Aston Vilom Stivena Džerarda (2:0). Prvu subotu u novoj sezoni najjačeg prvenstva na svijetu zaključila je pobjeda Čelzija na gostovanju Evertonu – 1:0. Presudio je pogodak Žoržinja iz jedanaesterca u devetom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena, dosuđenog nakon faula Dukurea nad Čilvelom. Meč je obilježila i teška povreda defanzivca ,,karamela“ Bena Godfrija. Danas igraju Lester – Brentford (15 h), Mančester junajted – Brajton (15) i Vest Hem – Mančester siti (17.30). Ne. K.

TWITTER/BVB

PREMIJER (1. KOLO): Totenhem ubjedljiv, slavio Čelzi, kiks Liverpula trener Fulama Marko Silva.

BUNDESLIGA (1. KOLO): Asistencija Jovetića u porazu Herte, slavlje Borusije

Rojs riješio prvi derbi Derbi prvog kola Bundeslige otišao je na stranu Borusije iz Dortmunda - ,,milioneri“ su u okršaju sa Bajerom iz Leverkuzena slavili 1:0. Jedini pogodak postigao je Marko Rojs u 10. minutu, nakon što je u velikoj prilici bio novajlija Karim Adejemi. ,,Farmaceuti“ su imali nekoliko prilika za izjednačenja, dva puta su zatresli mrežu, ali su pogoci poništeni zbog ofsajda. Herta je posljednjeg dana jula eliminisana iz Kupa, a ništa bolje nije počela ni nastup u prvenstvu. ,,Stara dama“ iz Berlina poražena je u gradskom derbiju od Uniona (3:1), koji je već u 54.

minutu vodio 3:0. Herta je ublažila poraz u 85. kada je Stevan Jovetić asistirao Dodiju Lukebakju. Crnogorski as na terenu je bio od 56. minuta. Union je upisao četvrtu pobjedu zaredom u međusobnim duelima sa Hertom. Frajburg je bio ubjedljiv na gostovanju Augsburgu (4:0), Borusija iz Menhengladbaha opravdala ulogu favorita protiv Hofenhajma (3:1), Majnc je bio bolji od Bohuma (2:1), dok su Volfsburg i Verder remiziali 2:2. Danas igraju Štutgart – RB Lajpcig (15.30 h) i Keln – Šalke Ne. K. (17.30).

Arena

20 Košarka

Neđelja, 7. avgust 2022.

Problemi sa Ahilovom tetivom zahtijevaju mirovanje od mjesec

Naša selekcija će tako biti oslabljena neigranjem 28-godišnjeg plejmejkera, jednog od lidera nacionalnog tima koji je u prošlosti donio neke veoma važne pobjede Crnoj Gori na putu ka velikim takmičenjima. Ivanović se juče vratio iz Minhena, gdje je bio na pregledima i terapijama, u ponedjeljak će odraditi planirane testove, ali šanse da nastupi na najvažnijim utakmicama reprezentacije u posljednje tri godine gotovo da ne postoje. Bivši igrač Budućnosti, naime, duže vrijeme se muči sa obje Ahilove tetive (povremeno ima problema i da hoda), a veće muke su kod košarkaša Crvene zvezde počele nakon finala Superli-

u napadu Slovenija Crna Gora

ge Srbije sa FMP-om. Iako su mu tetive bile u lošem stanju, i preporuke su bile da odmori, Ivanović je, ipak, odigrao oba meča za reprezentaciju u prethodnom „prozoru“ kvalifikacija za Mundobasket i dao veliki doprinos u pobjedama protiv Francuske i Portugala. Ivanović je nakon reprezentativne akcije odradio sve neophodne preglede kod ljekara u Minhenu (magnetnu

Pali u finišu i ispali u B diviziju

Megi produžio ugovor sa SC Derbijem

Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, ,,sjajni dvadeset petogodišnji šuter je produžio saradnju sa ’studentima’ na još godinu“. Rekorder po broju ubačenih trojki u NCAA ligi je prethodne dvije sezone predvodio SC Derbi do titule u ABA2 ligi i sjajnog 7. mjesta u najjačem re-

predstojeće akcije u reprezentaciji, kao i početak priprema u Crvenoj zvezdi... U odsustvu Ivanovića, ostaje da se vidi za kojeg stranca će se odlučiti selektor Radović – za „dvojku“ Džona Radebaua, koji je do sada ostavio veoma dobar utisak, ili pleja Kendrika Perija, koji je dobio odmor zbog vjenčanja. Na poziciji pleja su u konkurenciji i Nikola Pavlićević i Igor S. J. Drobnjak.

CELJE – Dvorana: „Zlatorog“. Gledalaca: 3.000. Rezultat po četvrtinama: 23:6, 18:24, 6:14, 23:8. SLOVENIJA: Samar 6, Rupnik, Nikolić 5, K. Prepelič 3 (2-1), Blažič 3 (1-1), Ciani 3 (21), Jurkovič 4, Hrovat 9 (3-3), Ščuka 6, Dimec 7 (4-3), Dragić 2, B. Prepelič 5 (1-0), Glas 8, Macura 9 (3-1). CRNA GORA: Ilić 4, Pavlićević, Radončić 1 (4-1), Radebau 14 (2-2), Nikolić 4, Anđušić, Baćović, Radović 16 (3-2), Spasojević, Drobnjak 7 (4-3), Popović 6 (3-2). Loša igra u napadu u prvoj i posljednjoj četvrtini donijela je košarkašima Crne Gore ubjedljiv poraz od Slovenije (70:52), u posljednjem meču na turniru u Celju, u sklopu priprema za naredni ,,prozor“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i nastup na Evropskom prvenstvu. ,,Crveni“ su turnir završili sa polovičnim učinkom, jer su u prvom meču savladali Holandiju (76:67). Naša selekcija je veoma loše

odigrala prvih 10 minuta, u oba pravca, a upisala je svega šest poena, odnosno tri koša (Zoran Nikolić dva, Aleksa Ilić jedan). Crna Gora nije postigla koš u prvih tri i po i posljednja dva i po minuta kvartala, pa je Slovenija lako došla do 17 poena prednosti. ,,Crveni“ su, međutim, zaigrali bolje u naredne dvije četvrtine. Iako je izgledalo da će Slovenci na odmor sa još ubjedljivijom razlikom, jer su nešto više od tri minuta prije kraja četvrtine imali ,,plus 18“ (37:19), Crna Gora je u finišu poluvremena uspjela da smanji zaostatak na 11 poena. Na polovini meča je Crna Gora bila slabija u svim elementima, sa lošim procentom šuta iz igre (31-11, 35 odsto). U trećoj četvrtini, međutim, ekipa Boška Radovića je odigrala najkvalitetnije u odbrani, rivalu je dozvolila da ubaci svega šest poena. Kako su naši košarkaši odigrali defanzivno govori podatak da je domaćin prve poene upisao nakon sedam minuta i 41 sekunde, kada je poveo 43:39! Koševima za dva i tri poena Nemanje Radovića, Crna Gora je minut i po prije kraja kvartala prvi put povela (44:43), ali je to bilo i posljednje vođstvo na meču. Slovenija je u posljednjih 10 minuta odigrala na nivou iz prve četvrtine, pa je serijom 10:0 za tri minuta vratila dvocifrenu prednost (57:45) i pitanje pobjednika se nakon toga više nije postavljalo… S. J.

Mladi košarkaši poraženi od Sjeverne Makedonije, u borbi za plasman od 13. do 16. mjesta

Sjajan američki šuter ostaje ,,student“

PODGORICA – Iako je bilo spekulacija da bi ovog ljeta i on mogao da se preseli u redove Budućnost Volija, Flečer Megi će, ipak, i naredne sezone igrati u dresu SC Derbija.

rezonancu, ultrazvuk...), koji mu je puno pomogao kod prve teške povrede u karijeri i u koga ima veliko povjerenje. Dijagnoza koju je dobio nije dobra, obje tetive su upaljene, posebno desna koja je u lošem stanju i kod nje postoji rizik od pucanja, što bi moglo da znači pauzu od šest i više mjeseci. Zato je preporuka ljekara da miruje mjesec, što znači da će, ako se nešto drastično ne promijeni, Ivanović preskočiti

70 52

gionalnom takmičenju. Flečer je svoju koledž karijeru proveo na Univerzitetu Voford, dok je profesionalnu karijeru započeo u Obradoiru. U ABA ligi je prethodne sezone postizao 13 poena, uz dva skoka i 1,3 asistencije. Šutirao je 47 odsto za tri poena, a sa linije za slobodna bacanja je bio uspješan čak 96.7 odsto. Prije Megija, ugovor sa SC Derbijem je produžio kapiten Nikola Pavlićević. SC Derbi je ove sezone doveo Matea Drežnjaka iz Cibone, a u Budućnost Voli su otišli Kenan Kamenjaš i Aleksa Ilić. S. J.

PODGORICA – Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore nije uspjela da ostvari cilj i izbori opstanak u A diviziji Evropskog prvenstva – izabranici Vasa Milovića su poraženi u turskom Izmiru od Sjeverne Makedonije 65:62, u prvom meču za plasman od 13. do 16. mjesta. Crna Gora će igrati danas (od 10 časova) za 15. mjesto sa, takođe otpisanom, Velikom Britanijom. Za 13. mjesto, posljednje koje donosi opstanak (u B diviziju ispadaju tri posljednjeplasirane selekcije), od 12.45 sati sastaju se Hrvatska i Sjeverna Makedonija. Naši juniori do sada nijesu osjePODGORICA – Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore odlučio je da se igra meč za popunu Prve A muške crnogorske lige (I A MCKL), a za mjesto u eliti boriće se Pljevlja i tivatski Teodo. Teodo je prošle sezone bio posljednji u I A MCKL, a Pljevlja su bila drugoplasirana u I B MCKL nakon čega su izgubila

FIBA

PODGORICA – Čeka se da to zvanično saopšti selektor Boško Radović (vjerovatno po povratku iz Slovenije) ili, pak, neko drugi iz Košarkaškog saveza Crne Gore, ali je 99,9 odsto sigurno da Nikola Ivanović zbog problema sa Ahilovom tetivom neće nastupiti na septembarskom Evropskom prvenstvu, niti će krajem avgusta igrati na dva meča kvalifikacija za Mundobasket, protiv Bosne i Hercegovine i Litvanije.

FIBABASKETBALL

Ivanović propušta EP i naredni „prozor“ kvalifikacija za SP ,,Crveni“ bez snage

Crna Gora ubjedljivo poražena od Slovenije na kraju turnira u Celju

Nikola Glendža

tili ,,ukus“ pobjede, pošto su u grupnoj fazi izgubili od Litvanije (75:56), Hrvatske (67:56) i Italije (76:41), u osmini finala su poraženi od Srbije (80:56), dok su u prvom meču razigravanja za plasman od 9. do 16. mjesta poraženi od Poljske (74:68). Što se tiče meča sa Sjevernom Makedonijom, crnogorska selekcija je bila blizu prvog trijumfa, jer je u 34. minutu imala 11 poena prednosti (57:46). Uslijedio je i veliki preokret Makedonije (15:2) za vođstvo od 61:59. Crna Gora je vratila vođstvo na 62:61, ali je finiš meča pripao rivalu. U porazu crnogorske selekcije najefikasniji je bio Nikola Glendža sa 17 poena, Amar Hot i Igor Joković (sedam skokova) ubacili su po 12, a dvocifren je bio i Aleksa Lekić sa 10. S. J.

Saopšteno iz Košarkaškog saveza

Pljevlja i Teodo za mjesto u eliti baraž od Ibra. Kako će naredne sezone Mornar Barsko zlato igrati u I A MCKL, odlučeno je da se igra plej-in za 12. mjesto u eliti. Meč će se igrati 1. oktobra u

,,Bemax areni“ u Podgorici. Osim Mornara i pobjednika plejina, iduće sezone u I A MCKL nastupaće i SC Derbi, Podgorica, Sutjeska, Lovćen, Primorje, Jedinstvo, Danilovgrad, Mile-

nijum, Ibar i Dečić. Budućnost Voli će se uključiti u završnicu domaćeg prvenstva, a po završetku ABA lige. Sezona u I A MCKL počinje 8/9. oktobra. S. J.

Feljton 21

Neđelja, 7. avgust 2022.

„PODGORIČKA REPUBLIKA“, DVA CRNOGORSKA NAPADA NA PODGORICU I ZETSKI USTANAK (1831-1832)

1. 8.

U sukobima oko Podgorice učestvovalo je 20.000 ljudi Stari crnogorski mitropolit Petar I je u junu 1829. godine upozorio Lješnjane, Komane i Skadarski vezir Mustafa-paša Zagarčane da ne potcjenjuju tursku vojnu silu, jer će se nakon eventualnog zauzimanja Bušatlija je pisao mitropolitu Podgorice i Spuža neminovno suočiti sa turskom reakcijom, što bi dovelo i do stradanja Petru Prvom 17. januara 1828. godine: „Ja sa vas jesam prijatelj okolnog stanovništva i pustošenja graničnih naselja

» Piše: Slobodan ČUKiĆ

... dokle ti držiš vjerno prijateljski, od mene neke se pokvarit meždu nama prijateljstvo nipočto“ (Zapisi, sv. 5, 1935, 299). Stari crnogorski mitropolit se u tom duhu u junu 1829. obratio Lješnjanima, Komanima i Zagarčanima da „nije istina no prevelika laž, što govore da ja naređujem rat s Turcima, u vrijeme kad Turci nas ne zadijevaju“ („Freske na Kamenu“, Grafički zavod Titograd, 1965, 362).

Upozorenje

Vladika u istom pismu iz 1829. pominje njihovoga „predvoditelja i zapovjednika Luku Pejovića ... čije su barjake uzeli“, a koji je „uzbunio i razurio Lješkopoljce“. „Nego čujem ... da se spravljate i druge Crnogorce i Brđane zovete da pod barjacima rečenoga Pejovića i pod njegovu zapovijed ratujete s carom Otomanovićem“ (isto, 361). Pa im poručuje: „No, ako najposlijed do koje muke dođe nemojte me pitati kad me nijeste u početak pitali i poslušali, jer mi se čini i da uzmete te gradove (Podgoricu i Spuž, S.Č.) kako mislite, da nećete silu Otmanovića uzeti i da će se zadnje brojiti, za koje vi ne pomišljate (isto, 362). Stari vladika ih je upozorio da ne potcjenjuju tursku vojnu silu, jer bi se nakon eventualnog početnog uspjeha, neminovno suočili sa turskom reakcijom, što bi dovelo i do stradanja okolnog stanovništva i pustošenja graničnih naselja.

Krvavi nemiri

Uprkos tome, u Zeti je u junu 1829. godine došlo do krvavih obračuna hrišćanskog življa s Turcima. Događaj je imao krupnije razmjere jer su Zećanima priskočili u pomoć Lješnjani, Komani, Zagarčani i neki Piperi. Podgorički Turci su zbog toga uputili molbu Petru Prvom da interveniše, a on im je poručio da je to učinjeno bez njegovog znanja i odobrenja (Zapisi,



Skadarsko jezero, Gornje blato, Zetska ravnica, Hotska brda i Hotski zaliv, na reljefu Crne Gore u Biljardi na Cetinju



Marko Miljanov piše da je Stanko Stijepov Petrović bio protiv pohoda na Podgoricu u februaru 1832. te da je savjetovao mladog Njegoša i kučkog glavara Vukića Popovića da se okanu te namjere. „Stanko Stijepov, otac knjaza Danila, koji je lijep spomen ostavio u narod crnogorski i brdski ka mudar čoek, predviđa je da od te rabote ne može ništa bit“

sv. 6, 1935, 358-359). Crnogorski mitropolit je tom prilikom podgoričkim muslimanima odgovorio na isti način na koji će se njegov nasljednik dvije godine kasnije (krajem 1831) pravdati pred Jeremijom Gagićem zbog prvog napada na Podgoricu. Ne treba isključiti mogućnost da je Petar Prvi mladog Radivoja savjetovao da ne preduzima ishitrene akcije u Zeti i da strpljivo čeka na najpovoljniji trenutak. Što se pak tiče oslobodilačkog raspoloženja samih Zećana, Ljaškopoljaca i Podgoričana, ono je, kako pokazuju dokumenti, konstantno bilo na visini.

procjena

Mladi Njegoš je krajem 1831. godine očito procijenio da je nastupio taj „povoljan momenat“. Moguće je da su na takav zaključak uticali i glavari iz njegovog neposrednog okruženja, kao i sami Ivan Vukotić. Jedan detalj ukazuje na nedoumice koje su na Cetinju vla-

dale oko tog poduhvata. Prema Marku Miljanovu Popoviću, uticajni Stanko Stijepov Petrović, čiji će sin Danilo postati prvi crnogorski knjaz, bio je protiv tog pohoda, savjetujući mladom Njegošu i kučkom glavaru Vukiću Popoviću da se okanu te namjere. „Stanko Stijepov, otac knjaza Danila, koji je lijep spomen ostavio u narod crnogorski i brdski ka mudar čoek, predviđa je da od te rabote ne može ništa bit. On je govorio Vukiću Popovu i vladici Radu: Prođi se, ti Vukiću, našega Rada i ... udarca na Podgoricu. Što će vam Podgorica? I da je osvojite, opet će vi ju Turci uzet, ne možete ju držat. Same Cigane što ima car turski u carstvo da pošlje uzeli vi ju biše. Samo Muje i Alije, koliko i’ car u carevinu ima, da vi pošlje, uzeli bi vi Podgoricu... No Stanko Stijepov nije moga odvratit vladiku Rada i Vukića Popovića od njine namjere...“ („Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi“, Knjiga druga, Grafički

Uprkos upozorenju mitropolita Petra I, u Zeti je u junu 1829. godine došlo do krvavih obračuna hrišćanskog življa sa Turcima. Događaj je imao krupnije razmjere jer su Zećanima priskočili u pomoć Lješnjani, Komaknjaza Nikole na Kruševcu (nekadašnjoj Krušnoj glavici) i Lješkopolje u ni, Zagarčani i neki Piperi Dvorac pozadini krajem 19. vijeka

zavod, Titograd, 1967, 84, 86).

Hoti na cetinjU

Kako je rečeno, pripreme za drugi napad na Podgoricu sprovođene su uz učešće narodnih predstavnika iz šire podgoričke okoline. O tome govori izvještaj Martelinija, okružnog komesara u Kotoru, Gubernijalnom predsjedništvu u Zadru. Ovaj je javio da je na Cetinju krajem februara 1832. godine boravilo preko 30 predstavnika albanskog plemena Hota i Zete radi dogovora o zajedničkom napadu na Podgoricu i Zetu. „Od njih je 25 ubrzo vraćeno u svoja mjesta radi priprema za pokret, a deset Hota je ... zadržano na Cetinju“, piše Đoko Pejović („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 289).

plan

Rade Turov Plamenac navodi da je prema ratnom planu crnogorska vojska trebalo da udari na Podgoricu sa više strana - katunska i ljubotinska pod Njego-

Filip Đurašković

Lješanska nahija i Podgorica na karti Crne Gore iz 1844. - Naučna biblioteka u Zadru

ševim vođstvom preko Lješkopolja, bjelopavlićka i piperska preko Zagoriča, a Kuči sa strane Doljana. Planirano je da Ivan Vukotić i serdar Filip Đurašković sa ceklinskom vojskom preko Ponara pređu na područje Zete. Dio Ceklinjana pod vođstvom popa Andrije Pejovića trebalo je da se udruži sa Hotima, dok su Crmničani pod serdarom Markom Plamencem trebali da zauzmu Vranj s juga (Memoari, CID, Podgorica, 1997, 432). Ratni plan je uključivao i blokadu komunikacija i svih okolnih turskih uporišta. Cuce su imale zadatak da sa Turcima u Nikšiću odmah ugovore mir i na taj način ih neutrališu u predstojećoj borbi. Katunjani, Bjelopavlići i Piperi dobili su zadatak da blokiraju Spuž i dio Podgorice, a Crmničani, Riječani i Lješnjani da opsjednu Žabljak i potom dođu u Lješkopolje. U cilju opkoljavanja Podgorice, nekoliko stotina Crmničana upućeno je u Hote. U akciji pripadnika ovog albanskog plemena ubrzo su se našli i Miriditi. Od raspoložive municije snabdjeveni su Zećani, Hoti, Kuči, Bjelopavlići, Piperi i Katunjani (ukupno 19.000 fišeka). Bilo je obezbijeđeno i brašno za ishranu vojske (2500 stari). Đoko Pejović dalje navodi da se „s razlogom može pretpostaviti da su pokrenute snage Crnogoraca i Brđana živjele u uvjerenju da idu na tako veliki zadatak uz saglasnost Rusije. Smatra se da je u borbama oko Podgorice

bilo angažovano oko 20.000 ljudi“ („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 289). Navedena brojka dovoljno govori o karakteru opisanog poduhvata i o neodrživosti „pretrčavanja“ preko ovih događaja.

lješKopoljci

Andrija Lainović piše da su „tokom februara 1832. godine bile gotove sve pripreme za napad na Podgoricu. Plan je bio da se grad opkoli sa sviju strana i primora na predaju. Krajem februara to je izvršeno“ („Kratak pogled na prošlost Podgorice“, 213). Andrija Jovićević kaže da se vladika sa glavnom vojskom spustio tajno u Lješkopolje, a da je jednovremeno i Vukotić preko Vukovaca ušao u Zetu. Tvrdnju o jednovremenosti posebno valja držati na umu, jer su, kako ćemo viđeti, postojale i drugačije tvrdnje. Jovićević dodaje da je sa Vukotićem bilo nekoliko stotina Crnogoraca, mahom Ceklinjana, te da se njegova akcija ponajviše oslanjala na Zećane, u koje je polagao veliku nadu („Zeta i Lješkopolje“, CID, Podgorica, 1999, 169). Dalje kaže da su Lješkopoljci Njegoša dočekali radosno jer su vjerovali da im donosi slobodu i svi su mu se stavili na raspolaganje. „Vladika im postavi barjaktara Andriju Stojova Raičevića i Lješkopoljci se organizuju i sastave posebnu vojničku jedinicu“ („Zeta i Lješkopolje“, 172). (Nastavlja se)

22 Horoskop

Neđelja, 7. avgust 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Đotiš bioritam (8.8 - 14.8) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www.soulpoznatog đotiš astrologa Mladena matestars.com/vedic-signs/calculaLubure, neophodno je da znate sidete-your-vedic-sign, ili ako preuzmete ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete besplatan đotiš program na www. imati korektan rezultat navedenih tran- vedicastrologer.org/jh zita, te dobrobit od navedenih tranzita. Za ukupan rezultat nije dovoljno Preciznu kalkulaciju mjesečevog posmatrati samo planetarne tranzite,

Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično PETAK I VIKEND vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. svojim voljenima. Ovo su relativno nepovoljni dani. PETAK I VIKEND Generalno pripaziti na međuljudske Tranzit počinje od petka u 11:19 i pre- odnose, naročito se čuvati rasprava staje u nedjelju u 12:45. Ovo su povoljni sa vlastitom djecom ili podređenima. dani za Vas. Imate dobro zdravlje, ener- Problemi sa finansijama. Stomak je gičnost, užitak u komforu i dobrom osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. društvu. Korisno za nova poznanstva Moguća su neplanirana putovanja. i generalno za druženje, putovanja, Dani ispunjeni brigom. komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Raku

PONEDJELJAK I UTORAK

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisu- SRIJEDA I ČETVRTAK tan je gubitak energije i resursa. Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim SRIJEDA I ČETVRTAK odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo uspjeha u kontaktima sa autoritetima, su relativno nepovoljni dani. General- možda i putovati negdje. Emocije su no pripaziti na međuljudske odnose, vrlo snažne te je moguća i napetost, naročito se čuvati rasprava sa vlasti- nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je tom djecom ili podređenima. Problemi naglašen. Naročito je povoljno za blisa finansijama. Stomak je osjetljiv pa skost sa intimnim partnerom. oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni PETAK I VIKEND brigom. Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. PETAK I VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. AktuelTranzit počinje od petka u 11:19 i pre- na je jedna od nepovoljnijih mjesečestaje u nedjelju u 12:45. Ovo su povoljni vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće počinjete ništa značajno. Pazite šta jelako rješavate. Dobićete podršku ili ra- dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije zumijevanje osobe od autoriteta ili od jer se stvari lako mogu zakomplikovati. strane države. Imate karizmu i napre- Prisutan je gubitak energije i resursa. dak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom SRIJEDA I ČETVRTAK nivou, a konkurencija je pritom slaba. Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna kontaktima sa zanimljivim osobama. je jedna od nepovoljnijih mjesečevih Pokušajte izbjeći prevelike troškove. pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta PETAK I VIKEND jedete i pijete. Izbjegavajte konfron- Tranzit počinje od petka u 11:19 i pretacije jer se stvari lako mogu zakom- staje u nedjelju u 12:45. Ovo su povoljni plikovati. Prisutan je gubitak energije dani. Uživaćete u dobrim odnosima, i resursa. kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kon-

već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od četvrtka u 7:08 do petka u 3:35. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

taktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito PONEDJELJAK I UTORAK je povoljno za bliskost sa intimnim par- Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem tnerom. je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. PONEDJELJAK I UTORAK Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajTranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. niji ali imati na umu da ovo nisu dani za Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- megdan. mir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih SRIJEDA I ČETVRTAK ili previše obaveza koje ne stižete da Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo uradite na vrijeme. Može biti poteškoća su povoljni dani. Imaćete višak energije i sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i bićete naročito privlačni što je odlično za energija nisu na visokom nivou. Čuvajte intimne odnose. Novac može da dođe iz se gubitaka. više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. PraSRIJEDA I ČETVRTAK vo vrijeme za unapređenje odnosa i nove Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ne inicijative. naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da bu- PETAK I VIKEND dete poniženi. Dijete može imati pro- Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestablema sa zdravljem ili manjak energije. je u nedjelju u 12:45. Ovo su nepovoljni Pripaziti na stomak. Čuvati se previše dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- mentalnih izazova. Postoje pritisci od sklađenost sa okolinom. strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. PETAK I VIKEND Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa Tranzit počinje od petka u 11:19 i pre- majkom. Zdravlje i energija nisu na visostaje u nedjelju u 12:45. Ovo su povoljni kom nivou. Čuvajte se gubitaka. dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontak- PONEDJELJAK I UTORAK tima sa zanimljivim osobama. Pokušaj- Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. te izbjeći prevelike troškove. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo PONEDJELJAK I UTORAK je povoljno vrijeme za kraća putovanja, Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. nove početke i poduhvate. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je SRIJEDA I ČETVRTAK odlično za intimne odnose. Novac može Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su da dođe iz više izvora. Imate energiju, nepovoljni dani za Vas. Problem je maodvažnost i inicijativu, ali izbegavajte njak vitalnosti, slaba koncentracija i pad konflikte. Pravo vrijeme za unapređe- respekta u očima drugih. Ne ulaziti u ponje odnosa i nove inicijative. rodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je SRIJEDA I ČETVRTAK prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imaTranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo ti na umu da ovo nisu dani za megdan. su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Po- PETAK I VIKEND stoje pritisci od strane nadređenih ili Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje previše obaveza koje ne stižete da ura- u nedjelju u 12:45. Ovo su povoljni dani. dite na vrijeme. Može biti poteškoća Imaćete višak energije i bićete naročito sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i privlačni što je odlično za intimne odenergija nisu na visokom nivou. Čuvajte nose. Novac može da dođe iz više izvora. se gubitaka. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme PETAK I VIKEND za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa PONEDJELJAK I UTORAK zdravljem ili manjak energije. Pripaziti Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. na stomak. Čuvati se previše troškova. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, Nizak kvalitet življenja i neusklađenost naročito sa bližnjima i autoritetima. Intesa okolinom. ligencija može zakazati pa najbolje da bit-

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Djevici

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Jarcu

ne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od srijede u 11:28. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:07. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od srijede u 11:28. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 11:19 i prestaje u nedjelju u 12:45. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Neđelja, 7. avgust 2022.

Enigmatika 23

24 Enigmatika

Neđelja, 7. avgust 2022.

Neđelja, 7. avgust 2022.

Marketing 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. avgust 2022.

MAli OglAsi RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2 POTREBAN vozač C kategorije sa radnim iskustvom Tel.069/032-380 3 POTREBNI fizički radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 4 Stručno i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel: 069/926-382; 020/629-558 5 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel.069/991-999, 067/000-008 6

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 7. avgust 2022.

UMRLICE

Anđele naš, draga

Dnevni list

Dana 5. avgusta 2022. preminula je u svojoj 88. godini naša draga

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

CICO Temelju naše kuće, otiđe od nas, ali znaj da ćeš uvijek živjeti u našim srcima. Porodica zahvaljuje svima koji izjaviše saučešće za našom dragom Cicom.

DESANKA Todorova VULANOVIĆ rođena Borozan

Vole te tvoji ANJA, IVAN, BOBAN i NAKO

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Sahrana drage nam pokojnice obavljena je 6. avgusta na gradskom groblju u Zagoriču u krugu porodice.

Direktorica marketinga: 377

ŽELJKA RADULOVIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Ožalošćeni: sin MILINKO, snaha OLGA, unučad OLIVERA, IVANA i MARKO i porodice VULANOVIĆ i BOROZAN

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

VITOMIRA Milivojevog JOKOVIĆA 383

Tata, hvala ti za svaku rečenicu koja je počinjala sa: dijete moje! Dok ja živim živjećeš u mom srcu i mojoj duši. Počivaj u miru i neka ti Gospod podari carstvo nebesko.

Tvoja ćerka ANA

382 Voljenoj babi

DESANKI VULANOVIĆ Tvoja plemenita duša neka počiva u miru. Neka te anđeli čuvaju kao što si ti nas svih ovih godina. Tvoj lik, tvoj glas, tvoji savjeti i ljubav koju si nam pružala zauvijek će ostati u našim srcima. Hvala ti za sve.

Tvoji: OLIVERA, IVANA i MARKO

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

384

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. avgust 2022.

Iznenada, u 45. godini, od posljedica srčanog udara preminuo je naš dragi i voljeni

TANJA Napustila nas je jedna od najboljih, moja divna, mudra i plemenita duša... koja nas je sve učila pravim vrijednostima... moja Tanja... u našim srcima i mislima sve dok dišemo... Bila je privilegija imati te za prijatelja, hvala za sve lijepe trenutke provedene zajedno.

DRAGUTIN Ranka-Puja MILIČKOVIĆ CECA sa porodicom

Saučešće primamo od 5. avgusta do 7. avgusta 2022. do 14 časova u mjestu Potoci – restoran Potoci, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

353

Ožalošćeni: majka MILKA, supruga MAJA, sin MILOVAN, ćerka MILENA, sestra BILJANA sa porodicom, braća od strica DEJAN i DARKO, sestra od strica DRAGANA sa porodicom, strina PERSA, ujaci MIŠO i RADENKO, tetke STANISLAVA, SENKA, ZORKA, MILICA i RADA, snaha ANA i ostala mnogobrojna rodbina MILIČKOVIĆ i FEMIĆ

Dana 6. avgusta 2022. u 80. godini života, preminuo je naš dragi

NIKOLA Markov BELADA

342

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 6. avgusta od 12 do 15 časova i 7. avgusta od 10 do 12 časova, kada povorka kreće za selo Ugnje, gdje će se obaviti sahrana u 13 časova.

Ožalošćeni: sestra LJUBICA, sinovac MIODRAG, sinovične VOJKA, VJERA, STANKA i SONJA, sestrić VESKO, sestrična ILINKA i ostala rodbina BELADA i LALIČIĆ

VITOMIRA Milivojevog JOKOVIĆA

VITOMIRA Milivojevog JOKOVIĆA Vječno ćemo pamtiti tvoj plemeniti lik i dobru dušu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Supruga MILICA i sin MIŠO sa porodicom

354 Sjećanje i uspomene na tebe živjeće zauvijek. U neđelju, 7. avgusta 2022. godine posjetiće njegovu vječnu kuću uža porodica, prijatelji i kumovi.

Dragoj ujni

380 Tvoja PORODICA Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

MILANKI Ostaćeš vječno u mom srcu i uvijek ću pamtiti tvoj osmijeh i toplinu koji su me dočekali pri svakom našem susretu. 379

MARIJA KASOM sa porodicom 352

VITOMIRA Milivojevog JOKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom

Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati tugu i sjećanje na tebe. Mnogo je uspomena lijepih ostalo. U svakoj našoj priči živiš sa nama i bićeš zauvijek. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kćerka RADA sa porodicom

BOŽU ĐURIČIĆU Od porodice pok. RAJKA ĐURIČIĆA

381

378

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 7. avgust 2022. Dana 6. avgusta 2022. godine poslije duge i teške bolesti preminuo je naš

Voljenom stricu

Voljenom stricu

NIKOLI BELADI

1939–2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 7. avgusta od 10 do 14 časova, kada povorka kreće ka groblju u Cuce – Trinjine, gdje će se obaviti sahrana.

NIKOLA BELADA

NIKOLI BELADI

Posljednji pozdrav

BOŽIDAR Lukin ĐURIČIĆ

Dragi moj brate

Posljednji pozdrav

od sinovične SONJE VUČINIĆ sa porodicom

od sinovične VOJKE ABRAMOVIĆ sa porodicom

Bio si grana za koju sam se držala čitavog života. Tvoja ljubav i dobrota bili su moja snaga i vodilja. Počivaj u miru, uvijek ćeš ostati dio mog srca i moje duše. Volim te, sestra LJUBICA

365

366

Voljenom stricu

Voljenom stricu

374

OŽALOŠĆENI: supruga ANKA, sinovi PETAR i STANKO, snahe MAJA i SANJA, brat GOJKO, sestre LJUBICA, BOSILJKA i VOJISLAVKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

NIKOLI BELADI Posljednji pozdrav

NIKOLI BELADI

363

367

Posljednji pozdrav

NIKOLA BELADA

Posljednji pozdrav

od sinovične VJERE ROGANOVIĆ sa porodicom

od sinovične STANKE POGRMIĆ sa porodicom 368

Opstali smo četrdeset godina uz tvoju ljubav koju si nesebično davao svima nama. Ako na zemlji ima još dobrote u nju vjerujemo zbog tebe, dragi naš Nidžo. Neka ti je laka ova gruda crnogorske zemlje. Počivaj u miru. Porodice STANKOVIĆ i ĐUKARIĆ

Posljednji pozdrav

373 Posljednji pozdrav dragom stricu

Dragom ujaku

BOŽIDARU Lukinome ĐURIČIĆU Počivaj u miru.

364

NIKOLI

Sestra LJUBICA i sestrići VUJADIN i MARKO VUJAČIĆ sa porodicama

KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav našem dragom

NIKOLI BELADI

376

NIKOLI BELADI Posljednji pozdrav

od sinovca MIODRAGA

Посљедњи поздрав поштованом и племенитом пријатељу

od sestrične ILINKE ĆERANIĆsa porodicom

369

370

Voljenom ujaku

Počivaj u miru, dragi naš

RATKU РАТКУ ЂУРАШЕВИЋУ Памтићемо те по благом осмијеху, доброти и искреном пријатељству. Tetka IVANICA, sestra MAJA, braća VANJA, VOJO, MINJA, BAĆKO, SIMO i BRACO sa porodicama

МАРИНА, ИВАНА, МАНОЈЛО и ЈОВАН 359

NIKOLI BELADI

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, djedu, svekru i tastu

NIDŽO

Posljednji pozdrav

Vole te STEFAN, KAĆA i SIMON

od sestrića VESKA LAGATORA

357 371

372

Посљедњи поздрав поштованом комшији и пријатељу

POMENI RATKU МИОДРАГУ Томовом МИЛИЋУ

РАНКА, ДРАГАН, БРАНО и ФИЛИП СЈЕКЛОЋА

358

Tvoje veliko srce, plemenitost, mudrost i blaga narav učinili su naše djetinjstvo i život lijepim i ispunjenim. Zasipao si nas bezgraničnom ljubavlju, pažnjom, osmijehom, mudrim riječima i na tome ti veliko hvala. U našim srcima i sjećanjima živjećeš vječno. Ponosni što smo te imali! Želimo ti mirno more na tvom vječnom putovanju!

Navršava se sedam godina od kada nije sa nama naša draga majka i supruga

Tvoji supruga SNEŽANA, djeca STELA i DARKO, unuci LORENA, DORA i LUKA, snaha DRAGANA i zet NENAD 375

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“020-202-455, 020-202-456.

MILANKA ĆUPIĆ Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi s ponosom pričamo i da te nikada ne zaboravimo. Tvoji: DUŠAN, ANA, STEFAN i RATKO 341

30 Oglasi i obavještenja Dvadeset pet je godina od kako nije sa nama

Neđelja, 7. avgust 2022. Tužnih osam godina, a ti nisi sa nama

LABUD PETRIČEVIĆ Mi smo te ostali željni. BUCKO, DRAGAN, MAJA i DJECA

SJEĆANJE 7. 8. 1982 – 7. 8. 2022.

DANICA ZEČEVIĆ-RADULOVIĆ

STANE ĐUKANOVIĆ

2014 – 2022.

Znam da vrijeme svemu mijenja boje, ali u našem srcu fališ ti, i samo ti. Mnogo te volimo...

S ljubavlju i poštovanjem, tvoja JULIJA sa MARTOM

362

Deset godina je od smrti moje sestre

343

Sin NIKŠA, majka SNEŠKA, sestra MILICA, sestrić PETAR

Dana 7. avgusta 2022. navršava se pola godine od kada nijesi sa nama 349

RADE

Godina dana je od smrti naše drage majke i babe

Draga sestro! ... Postoji nešto što nikad proći neće, a to je ljubav i sjećanje na tebe. Bila si i ostala dio mene.

ANĐELIJA Dušanova VUKMIROVIĆ Voljena sestro, vrijeme brzo prolazi, a bol ne jenjava za tobom. Mnogo si uradila za nas, zato ti vječna hvala. Tvoj vedri lik i blagu dušu nosićemo u srcima. Počivaj u miru, voljena sestro. RATKO SORAT sa porodicom 345

Tvoja sestra RAJKA

361

ANĐELIJE Mirkove JOVANOVIĆ

Šest godina je od smrti

Četrdeset dana od smrti

Svojim časnim i dostojanstvenim životom učinila si da te se sa ponosom sjećamo. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te s ljubavlju čuvati od zaborava.

Navršava se pola godine od kada nije sa nama naša draga MIRJANA, EMA, KAĆA i MITAR

351

VITOMIRA JOKOVIĆA

Tvoju dobrotu i plemeniti lik nikada neću zaboraviti. Počivaj u miru.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

360

SJEĆANJE

ANĐELIJA Dušanova VUKMIROVIĆ

JOVANA KNEŽEVIĆA

Tvoja NOVKA

SVETLANA, LUKA i STEFAN 356

Četrdeset dana od smrti

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tvoju dobrotu, dostojanstvo i častan život ostaće vječno u našim mislima. U neđelju u 10 časova uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

VITOMIRA JOKOVIĆA Dobri čovječe, po dobru ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. OLGA, DADO i RADICA sa djecom

MILORAD ČAĐENOVIĆ

Tvoji NAJMILIJI

7. 8. 2004 – 7. 8. 2022.

355

na dragu tetku

SJEĆANJE

344 Godina dana je od kada nas je napuštila naša voljena

Vrijeme koje je prošlo otkako te nema sa nama, nije nam olakšalo. Ono je kao tihi svjedok da sve ono što silno voliš, ono što ti je duboko u srcu, ni sama smrt ne može da izbriše. Zahvalni za tvoju blagost i toplinu, zahvalni za lijepe uspomene.

KATARINU STRUGAR

1931 – 2021. istoričara umjetnosti i slikara 348

Porodice braće VLADA i LUKE i sestre VASILJKE

Godinu dana je prošlo od kada nije sa nama naša sestra i tetka

SLAVICA Đokova VUJOVIĆ Ako je život morao stati uspomene na tebe živjeće vječno. Neka tvoja duša i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Supruga VESNA, sinovi ANDRIJA i PREDRAG sa porodicama

Tvoji NAJMILIJI

STANA Obrenova KRUNIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, čuvaćemo uspomenu na tebe.

346

350

347

JOVANA, MILAN i DRAGAN POPOVIĆ sa porodicom

Neđelja, 7. avgust 2022.

Marketing

31

32 Marketing

Neđelja, 7. avgust 2022.