Issuu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

OSVRT

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NA KOLJENIMA I 43. VLADA: Premijer žestoko napao potpredsjednika Raška Konjevića i ministra Ranka Krivokapića i zbog ocjena o takozvanom temeljnom ugovoru sa Crkvom Srbije zaprijetio i - Europolom

Kako je razotkrivena korupcionaška šema

Abazović: Neću pasti pod pritiskom grupice ekstremista u Vladi

U turbulentnim vremenima kao što je današnje, kada iz sata u sat zveče političke tužbe, kontratužbe, uvrede i lete partijske manipulacije, kada predsjednik Vlade Abazović ladno nazove potpredsjednika Vlade Konjevića ,,ekstremistom sa elementima fašizma“, a ovaj mu odgovori da je bolje biti ekstremista za svoju državu nego izdajnik vlastite države - tada se sva pažnja usmjeri na glavne aktere. A nekako ispod radara prođu izjave onih koji, u žaru borbe da se dopadnu svojim liderima, nemaju političkog kapaciteta pa nehotice otkriju – ono što nijesu smjeli. Tako se juče razotkrio i nekadašnji ,,krampon“ ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, sadašnji vjerni savjetnik premijera, koji je pokušao da objasni zašto je ekspresno potpisivanje ,,temeljnog ugovora“ sa Crkvom Srbije bilo neophodno radi ,,ostvarivanja evropske agende“. Da, stvarno, zašto? E, Radulović vispreno objašnjava da je brzinsko potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbijom – kojim se otima identitet i krade crnogorska sakralna i kulturna baština bio – pazite sad - ,,... način da za ključna imenovanja u nezavisnom i funkcionalnom pravosuđu, bez kog nema evropskog puta, dobijemo i podršku opozicije“! Da, baš tako je rekao, otkrivši maligni plan. Dritan, Joko i složna ekipa iz Vlade će svjesno kršiti Ustav, potpisati ugovor sa Crkvom Srbije mimo saglasnosti onih koji podržavaju manjinsku Vladu, da bi skupa sa opozicijom, Demokratskim frontom i Demokratama, koji su navodno oštro protiv Abazovićeve Vlade, birali – samo svoje ljude u vrh pravosuđa, u Sudski savjet, Ustavni sud, u sam vrh Vrhovnog tužilaštva! Pa će onda njihovi ljudi da štite Ustav i poštuju zakone baš onako kao što sada čine čelnici Ure i SNP-a, uz glasno ćutanje DF-a, Demokrata i, naravno, njihovih nezavisnih medija. Da li je taj plan smišljen po diktatu Beograda ili Moskve ili je to ,,domaća pamet“ Abazovića, Jokovića, Mandića i družine, sasvim je svejedno: Đorđe Radulović je otkrio korupcionašku šemu. Dakle: dati Crkvi Srbije, koja je politički instrument Vučićevog Beograda, ono što joj pravno i istorijski ne pripada, a onda za sebe uzeti poluge u pravosuđu. To se na jeziku Dritana Abazovića zove ,,ruka pravde“ i ,,ispunjavanje evropske agende“. U realnom životu to je izdaja etičkih principa D. ĐURANOVIĆ i nacionalnih interesa.

STR. 2. i 3.

Podaci CBCG pokazuju da je od januara do kraja aprila u našu državu stiglo 306 miliona eura direktnih investicija, najviše iz Rusije, Emirata i Turske

Tri decenije od zločina u Plužinama koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske

DRI kontrolisala efikasnost upravljanja Centralnom kadrovskom evidencijom UZK

Kabinet premijera nije uskladio pravilnik o sistematizaciji

Rusi za četiri mjeseca kupili nekretnine vrijedne 20 miliona

STR. 6.

Za porodicu Klapuh pravda nedostižna i poslije 30 godina

S. VASILJEVIĆ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

M.BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 5.

Organizatori Festivala internacionalnog alternativnog teatra nezadovoljni dobijenim novcem na konkursu Glavnog grada, Sekretarijat za kulturu i sport odbacuje optužbe

STR. 8. i 9.

U Podgorici uhapšen bjegunac iz Turske po potjernici Interpola

Džamgoza traže zbog organizovanog kriminala STR. 10. i 11.

Vukotić: Urušen značaj FIAT-a Medigović: FIAT-u više od šestine

STR. 14. i 15.

Politika

Četvrtak, 7. jul 2022.

I 43. VLADA NA KOLJENIMA: Premijer žestoko napao potpredsjednika Raška Konjevića i ministra Ranka

Abazović: Neću pasti pod pritiskom grupice ekstremista u Vladi m. babović

PODGORICA – Interesi Crkve Srbije, zbog koje je pala prethodna vlada, doveli su u pitanje opstanak i tek uspostavljene izvršne vlasti. Vlada Dritana Abazovića je na koljenima nakon što je objelodanjen nacrt takozvanog temeljnog ugovora koji on namjerava da potpiše sa ovom vjerskom zajednicom, oglušujući se o žestoko protivljenje potpredsjednika Vlade Raška Konjevića i ministra Ranka Krivokapića, ali i o burne reakcije ogromnog dijela crnogorske stručne i laičke javnosti i upozorenja da se ovakvim dokumentom urušavaju državni i nacionalni interesi Crne Gore i ona na tacni poslužuje Beogradu. Abazović je došao čak dotle da je stavove potpredsjednika Konjevića i ministra Krivokapića ocijenio kao - ,,propagandu sa fašističkim elementima“?!

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastaće se danas sa premijerom i predsjednikom Ure Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade i šefom SDP-a Raškom Konjevićem, te ostalim liderima stranaka skupštinske većine. Jedna od tema sastanka biće i temeljni ugovor sa Crkvom Srbije koji će se naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u petak.

KO SU FAŠISTI

- Priča, propaganda sa fašističkim elementima, ne znam kome ide u prilog. Pozivam građane da isprate tu sjednicu, ako bude potrebe ja ću objasniti situaciju i tu propagandu razbiti u paramparčad. Čitav svijet ide u pravcu veće stabilizacije, a ljudi ođe žele da nas vrate u devedesete. To pitanje nema nikakav prioritet u odnosu na druge. Temeljni ugovor tretiramo u regularnoj proceduri. Oni koji su podržali Vladu imali su sporazum koji je tretirao to pitanje. Davanjem podrške Vladi prihvatili su da se to pitanje rješava – poručio je on. Kategoričan je da neće pasti pod pritiskom „grupice ekstremista unutar Vlade“ i najavio da će na sjednici u petak glasati o tekstu ugovora sa Crkvom Srbije. - Jedina smo država na svijetu u kojoj ministar odbrane priželjkuje sukobe sopstvenih građana i đe se ministar vanjskih poslova bavi više crkvom nego evropskim integracijama – izjavio je juče Abazović u Bijeloj. Na pitanje novinara da li u Vladi ima mjesta za ministre za koje kaže da su ekstremisti, odgovorio je da je sastavio Vladu koja je inkluzivna, kao i da u ovim okolnostima boljeg modela nema. – Lično, nemam nikakav problem sa bilo kojim ministrom

Rekao je i da mu „ne pada na pamet da vrši pritisak na ministre“ i apelovao i na druge, „između ostalog i ministra odbrane“ da ne poziva kolege i pravi pritisak na njih.

– Ne plaše se oni temeljnog ugovora nego Europola, a ako me dovedu u tu situaciju to ću i saopštiti – zaprijetio je Abazović, ne obrazlažući zbog čega, ako ima kompromitujuće podatke o pojedinim ljudima, ne procesuira nadležnim institucijama. Pozabavio se i nekim svojim statističkim proračunima, ističući da stabilnost izvršne vlasti teoretski može biti poljuljana, ali da on neće prihvatiti da ljudi koji čine deset odsto nameću svoj diskurs ostalima?! – Da li oni rade u nečije ime, e

to je poenta. U čije? To ćemo detektovati – poručio je premijer. Smatra i da je izjava predsjednika države Mila Đukanovića, koji je u utorak komentarisao pitanje ugovora sa Crkvom Srbije, znatno odgovornija i sa mnogo više državničkog stava nego što su pokazala dvojica ministara. – Njegova izjava je bila odgovorna i ne smatram je neprijateljskom, nego naprotiv, kao doprinos nekoj konstruktivnosti – ocijenio je Abazović. Rekao je i da su svi, prije mjesec, bili upoznati sa tekstom ugovora i da su, kada su shvatili da je u skladu sa Ustavom i zakonom, rekli „dobro, normativni dio je okej, mi ga podržavamo, ali preambula je ovakva ili onakva“. – I preambula nije onakva kakva je bila prije i u preambuli je zaštićen državni interes Crne Gore i u njoj nije potcijenjena država Crna Gora – tvrdi Abazović. Prema njegovom viđenju, to što sada u preambuli piše da je hrišćanstvo zastupljeno u

je, kojom se u članu 2 dopušta Crkvi Srbije da vrši „javnopravna ovlašćenja“ u Crnoj Gori u skladu sa „pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC“, jer, pojasnila je, nije definisano o kakvim se to „javnopravnim ovlašćenjima“ radi. Ocijenila je spornim ugovaranje eksteritorijalnog statusa objektima u vlasništvu Crkve Srbije, ukazujući na odredbe člana 7 stav 6 da u objektima i prostorima iz stava 3 ovog člana državni organi „ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to

nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi“. Konstatovala je da je ovakva odredba ništavna. Navela je da se u ugovoru sa Crkvom Srbije, kao i u ugovorima koje su ranije vlade zaključivale sa vjerskim zajednicama, nalaze suvišne odredbe, koje stvaraju pravnu nesigurnost, jer odstupaju od teksta važećih propisa tako što ih nepotpuno prikazuju. Nerazumljivo je, smatra, i zašto se u članu 7, stav 4 ugovara obavezuje država da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih

neupisanih nepokretnosti u vlasništvu četiri eparhije. - I ova odredba djeluje suvišno, jer je to pitanje već regulisano pravnim poretkom Crne Gore za sva fizička i pravna lica i sve vjerske zajednice – istakla je Gorjanc-Prelević. Pojasnila je i da je vjersko obrazovanje djece definisano Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i podsjetila da je „javno obrazovanje u javnim ustanovama Crne Gore svjetovnog karaktera i religijsko djelovanje u školama nije dozvoljeno, osim u onim srednjim školama koje su licencirane kao srednje vjerske škole“.

ABAZOVIĆ DOBIO PODRŠKU: Sa sinoćnje sjednice Predsjedništva GP Ura

Premijer Abazović je stavove potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića ocijenio kao ,,propagandu sa fašističkim elementima“. Konjević je uzvratio premijeru da je bolje biti „ekstremista“ za svoju državu nego njen „izdajnik“ Vlade, ne napadam ih, ne govorim im da lažu – kao oni. Ja to ne praktikujem, samo im kažem da od svojih principa neću odustati. Potpisali su sporazum i dobrovoljno

došli u Vladu. Nijesam nezadovoljan njihovim resornim radom, zato mi je čudno zašto oni ove teme svaki dan posebno tretiraju – istakao je Abazović.

HRA uputila pismo Vladi Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea GorjancPrelević uputila je pismo Vladi u kojem je istakla kako u ovoj NVO smatraju da je tekst ugovora potrebno dodatno uskladiti sa pozitivnim pravom, „posebno u pogledu eksteritorijalnog statusa objekata vjerske zajednice“. U pismu je navela niz primjedbi na tekst predloženog ugovora, a kao prvu je istakla činjenicu da je sporazum koji bi trebalo potpisati nazvan „temeljni ugovor“, što je naziv koji se koristio

Sastanak kod Đukanovića

jedino prilikom zaključivanja ugovora sa Svetom Stolicom. Smatra da bi primjerenije bilo koristiti naziv „Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa“. Ističe i da se Vlada u dijelu preambule neovlašćeno pozvala na kanonsko pravo. - Kanonsko pravo je crkveno pravo, koje Crnu Goru ne obavezuje, i na koje ona nije ovlašćena ni da se poziva, jer je država svih građana, među kojima su i nevjernici i vjernici koji pripadaju različitim vjerskim zajednicama – obja-

snila je Gorjanc-Prelević. Ukazala je i da terminologija koja se koristi u ugovoru nije u skladu sa karakterom građanske, sekularne države, u čije ime se ugovor zaključuje, i da nije usklađena sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica. - Iako je, vjerovatno, u pitanju izraz poštovanja prema vjerskoj zajednici, terminologija ugovora koju zaključuje građanska, sekularna država, morala bi biti prilagođena svetovnoj, zakonskoj terminologiji – ocijenila je u pismu. Zabrinjava i odredba, dodala

Politika

Četvrtak, 7. jul 2022.

Krivokapića i zbog ocjena o takozvanom temeljnom ugovoru sa Crkvom Srbije zaprijetio i – Europolom našoj državi od apostolskih vremena, a da pravoslavlje datira od 1219-1920. godine, štiti državni interes?! - To ćete naći u knjizi Živka Andrijaševića, jednog od onih koji su glavni inspiratori kampanje sa elementima nacionalizma protiv drugih nacionalnosti u Crnoj Gori. I sa ciljem izazivanja destrukcije. Znači, čovjek je nešto napisao u knjizi i sad ono što je napisao u knjizi, kao vjerovatno njegov fakt, sada mu je sporno. To je sporni član. Tu se SPC ne pominje – rekao je Abazović. Oglasio se i ministar pravde Marko Kovač koji je za Euronjuz Srbija kazao da je u tekstu ugovora bilo određenog revidiranja u normativnom dijelu i preambuli. - Ove izmjene suštinski ne mijenjaju svrhu samog ugovora, ali u potpunosti usklađuju nacrt teksta ugovora sa pravnim poretkom Crne Gore – ustvrdio je on. Odbacio je mogućnost da bi potpisivanje ovog ugovora moglo da ugrozi opstanak Vlade. – Naprotiv, vjerujemo da će upravo taj čin dovesti do višeg nivoa demokratije u državi koja uvažava identitet svakog ljudskog bića i pravo na slobodu vjeroispovijesti, koje je zagarantovano međunarodnim pravom i ustavima svih liberalno-demokratskih država, pa tako i Ustavom Crne Gore – istakao je Kovač.

BOLJE EKSTREMISTA NEGO BITI IZDAJNIK

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević uzvratio je premijeru da je bolje biti „ekstremista“ za svoju državu, nego njen „izdajnik“. – Čudni su putevi Gospodnji. Bolje biti „ekstremista“ za svoju državu nego njen „izdajnik“ – napisao je Konjević na Tviteru. Oglasio se i generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović koji je poručio Abazoviću da, pošto mora da sluša beogradskog gazdu,

Belada: Udar na ustavni i pravni poredak države Advokat Nikola Belada, koji se decenijama bavi uređenjem pravnih odnosa između države i dvije pravoslavne crkve u Crnoj Gori – Crnogorske i Crkve Srbije, šokiran je i zatečen tvrdnjom ministra pravde Marka Kovača da je sadržaj takozvanog temeljnog ugovora koji Vlada planira da potpiše sa Crkvom Srbije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore. - Ovakav ugovor nije samo pravno nasilje, to je udar na ustavni i pravni poredak države. Ne znam da li je Kovač svjestan što je izjavio, mislim da nije. Ta izjava je van zdravog razuma, ortodoksna laž i u ovom trenutku izuzetno neodgovorna, vrlo uznemirujuća i opasna – istakao je Belada. Kategoričan je da „nijedna jedina riječ, nijedna odredba iz tog ugovora nije u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore“.

malo čuje i njih što misle o njegovom poslušništvu. - I o tvom antidržavnom i antievropskom djelovanju. Svakoga si prevario, ali svakoj prevari ipak dođe kraj – napisao je Vujović na Tviteru. Odgovorio mu je generalni sekretar Ure Mileta Radovanić koji je ocijenio da SDP zajedno sa Vujovićem nastavlja sa izlivima nacionalizma i šovinizma, a u pokušaju širenja panike i homogenizovanja svog biračkog tijela. Ove dvije stranke juče su se sukobile i saopštenjima, iznoseći teške optužbe. Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da riješenost Abazovića da, po svaku cijenu, potpiše ugovor sa Crkvom Srbije, a koji, kako kaže on, ne predstavlja ništa drugo do izdaju Crne Gore i

- Prvo i osnovno, to nije temeljni ugovor – vi ste ga izmislili – poručio je on Kovaču. Drugo, dodaje Belada, to što pominju hrišćansku crkvu, „kakva hrišćanska crkva, nije ovo ugovor koji je sastavila, ili vjerovatno i jeste, grupa sveštenika, nego treba da ga sastavlja država“. - Ko je druga ugovorna strana u ovom odnosu. SPC u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji. Postoji u pravnom poretku i to golemo i kao najjača ekonomska, politička i vojna sila u ovoj državi – ocjenjuje naš sagovornik. Upozorava i na problematične odredbe kojom se država obavezuje da Crkvi Srbije da javno-pravna ovlašćenja i pravo da uknjiži nepokretnosti na sebe. - Više od 600 crkava i manastira crnogorskih upisano je na ovu vjersku zajednicu

Čudni su putevi Gospodnji. Bolje biti „ekstremista“ za svoju državu nego njen „izdajnik“ – napisao je Konjević na Tviteru njenih interesa, mora naići na adekvatnu reakciju suverenističkih partija koje su unutar Vlade ili joj daju podršku u parlamentu – da napušte i zajedno sa njima je sruše.

OPOZICIJA UCIJENILA PREMIJERA

A zašto Abazović insistira na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije juče je pokušao javnosti da pojasni njegov savjetnik za vanjsku politiku Đorđe Radulović iz čije izjave proizilazi da mu je šef ucijenjen?! Rekao je kako je Abazović, na sastanku sa ambasadorima država članica EU u Crnoj Gori, diplomate informisao da je potpisivanje ugovora, između ostalog, „način da za ključna imenovanja u nezavisnom i funkcionalnom pravosuđu, bez kog nema evropskog puta - dobijemo i podršku opozicije“. - U otvorenoj i prijateljskoj atmosferi, predsjednik Vlade

i sve to je pod sporom, a vi mi izričito dajete pravo da ih upišu još. Što će biti ako se dokaže da su sve upisane bez valjanog pravnog osnova? Mislite da to uradite kako ste uradili sa 100.000 metara kvadratnih koje ste dali Srpskoj crkvi u Valdanosu, čija je trenutna vrijednost 50 miliona eura – pita Belada ministra Kovača, uz konstataciju da to vjerovatno. Upozorio je Kovača i da je država Crkvi Srbije ovakvim dokumentom omogućila eksteritorijalnost. - Je li to u skladu s pravnim poretkom, da ne može niko ući, nijedan predstavnik države u objekat SPC bez saglasnosti nadležnog crkvenog organa?! Svaka riječ iz ovog ugovora ne samo da nije u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, nego su to formulacije koje duboko vrijeđaju biće jednog naroda i dovode u pitanje postojanje

Nikola Belada

jedne države – kategoričan je Belada. Smatra da je Kovač trebalo da predloži Vladi moratorijum na ugovore sa vjerskim zajednicama u narednih dvije godine, kako bi se u tom periodu obavile javne, stručne i široke konsultacije i razmijenili argumenti.

Šćekić će podržati ugovor, dok Vlaović čeka stav stručnog tima Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić odgovorio je juče Pobjedi da će sa zadovoljstvom podržati tekst takozvanog temeljnog ugovora između Države Crne Gore i Crkve Srbije. - To smatram svojom ljudskom obavezom prema istoriji Crne Gore od prije Svetog Save, a i od Svetog Save do današnjeg dana. Moramo shvatiti da smo svi mi nebitni trun u prolaznosti u odnosu na vjekove koji su minuli i koji će doći da bismo mijenjali po ličnim ambicijama i umišljenosti ono što su vjekovi gradili. I ovaj čin potpisivanja smatram velikom ljubavlju i poštovanjem prema Državi Crnoj Gori u svemu onome što je činjela i što čini – istakao je on. Za njega ne postoje sporne tačke u nacrtu ovog doku-

menta. - Naprotiv, mišljenja sam da postoji prostor za još preciznije obaveze države prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi – naglasio je Šćekić. Imao je i prigovor na sadržaj pitanja, ocjenjujući kako nije dobro da novinar/ka postavlja „pitanje u okviru kojeg je jedna vrlo neprijatna zamjena teza suprotna istoriji i tradiciji Države Crne Gore i na ovaj način da se odnosite prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je sa svojom Mitropolijom crnogorsko-primorskom stvorila Crnu Goru“. Odgovor na pitanja Pobjede stigao je juče i iz Ministarstva kulture, na pitanja upućena ministarki Maši Vlaović. - Tekst temeljnog ugovora, kojim Vlada Crne Gore uređuje međusobne odnose sa Srp-

skom pravoslavnom crkvom, narativ koji opterećuje pripremu ovog dokumenta od samog početka, te opravdano interesovanje opšte i stručne javnosti u vezi sa njegovim sadržajem, sve nas obavezuje na dodatnu odgovornost – istakli su u odgovorima. Naglašavaju da zbog toga, u Ministarstvu kulture i medija, u okviru šireg kolegijuma, koji čine pravnici i stručnjaci iz oblasti zaštite kulture, kako su naveli, analiziraju sadržaj temeljnog ugovora koji je u nadležnosti tog resora. - Na bazi tih zaključaka, Ministarstvo kulture i medija će zauzeti konačan stav koji će ministarka Maša Vlaović iznijeti na sjednici Vlade na kojoj će se članovi Vlade izjasniti o Nacrtu temeljnog ugovora – piše u odgovorima.

Abazović je pojasnio da predviđeno potpisivanje ugovora nije „crkvena“, već polazna tačka za evropsku agendu – naveo je, pored ostalog, Radulović. Ministri Krivokapić i Konjević, koji dolaze iz SDP-a, prethodnih dana žestoko su se usprotivili sadržaju nacrta

ugovora sa Crkvom Srbije koji je Abazović predstavio prošle sedmice i upozorili ga da je takav dokument neprihvatljiv i da nije u skladu sa državnim i nacionalnim interesima Crne Gore, ali ni agendom koju je dogovorila aktuelna vlada. Krivokapić je kategoričan da će Abazović istrajavanjem na

odluci da se potpiše takav ugovor ugroziti evropske integracije naše zemlje. I predsjednik države Milo Đukanović u utorak je bio jasan da partija na čijem je čelu, a koja u parlamentu daje podršku manjinskoj vladi, neće prihvatiti ugovor kakav je sastavio Abazovićev tim. Predsjedništvo Građanskog pokreta Ura na sinoćnjoj sjednici podržalo je „potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC i smatra da je to pitanje koje Crnu Goru opterećuje 10 godina i da u najskorije vrijeme na njega treba staviti tačku a sve u skaldu sa pozitivnim zakonskim načelima i Ustavom“. - Predsjedništvo daje podršku rukovodstvu stranke i premijeru Dritanu Abazoviću da nastave sa rješavanjem neriješenih pitanja koje godinama opterećuju društvo – saopšteno je iz Ure. Ž. ZVICER / K. KRSMANOVIĆ

Korać: Ugovor mnogo ispolitizovan

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA

Naglasila je i da je sadržaj preambule, u kome se navodi da je „hrišćanska crkva na prostoru Crne Gore prisutna

još od apostolskih vremena“ takođe suvišan, jer govori o „hrišćanskoj crkvi“ koja nije strana ugovornica.

Profesor na Pravnom fakultetu, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, Radoje Korać ocijenio je da je ugovor sa Crkvom Srbije mnogo ispolitizovan, ali i da se mora vidjeti koja su sporna pitanja koja bi trebalo riješiti na način da nijesu suprotna zakonima i Ustavu. Objasnio je i da će bilo koji ugovor koji bude suprotan Ustavu i zakonu biti poni-

- Na taj način spriječio bi tenzije u Crnoj Gori, a one su sada dovedene do tačke usijanja i mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Zato molim ministra da ne doprinosi pravnoj nesigurnosti države, već miru, redu i pravnoj stabilnosti – poručio je Belada.

šten i neće proizvesti pravno dejstvo. Nacrt ugovora komentarisala je i izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević uz ocjenu da bi usvajanje ove verzije na Vladi bila najgora stvar koju bi premijer i ministri mogli da urade. Objasnila je da bi Abazovićeva Vlada u tom slučaju izgubila legitimitet, jer za ovakav ugovor nije dobila podršku u parlamentu.

- A šta to znači? Da bi premijer Abazović postao sve ono što je bio Zdravko Krivokapić u trenutku kada ga je najžešće kritikovao – kazala je Uljarević. Predsjednik CEMI-ja Zlatko Vujović ocijenio je da Abazović sada postaje prepreka planovima EU na Zapadnom Balkanu i da će mu, ukoliko se ogluši o dobijena upozorenja, zapadni partneri uskratiti podršku.

Politika

Četvrtak, 7. jul 2022.

Šef evropske diplomatije dolazi u Crnu Goru 14. jula, učestvuje na sjednici Odbora za stabilizaciju i pridruživanje koja se organizuje u našoj zemlji

KOMENTAR

Usvajanje ugovora „na silu“ sa Crkvom Srbije censeo Beriam ugrožava posjetu Borelja Ceterum Regnorum esse delendam » Piše: Milorad PUSTAHIJA

Postoji mogućnost da posjeta Borelja bude otkazana zavisno od dešavanja u petak na sjednici Vlade, odnosno ukoliko se bude insistiralo na usvajanju neevropske agende - kazao je Pobjedi diplomatski izvor

Žozep Borelj

PODGORICA – Šef evropske diplomatije Žozep Borelj boraviće u Crnoj Gori naredne sedmice – potvrđeno je Pobjedi u Evropskoj komisiji. On će prisustvovati sjednici Odbora za stabilizaciju i pridruživanje koja će biti održana u Podgorici. Iz Evropske komisije nijesu mogli da preciziraju detalje Boreljove posjete Crnoj Gori. - Detalje predstojećih posjeta objavićemo kad to bude prigodno - odgovorili su iz EK na pitanje Pobjede. I premijer Dritan Abazović govorio je juče o „ogromnom događaju“ koji Evropska unija organizuje u Crnoj Gori naredne sedmice.

- Ogroman događaj EU u Crnoj Gori je 14. jula - rekao je Abazović novinarima u Bijeloj, uz konstataciju da „15. jula dolaze specijalni gosti“, ne pominjući njihova imena. Da će se sjednica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje održati u Crnoj Gori u utorak je najavio i šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić. - Prvi put će visoki predstavnik Žozep Borelj organizovati taj sastanak u Crnoj Gori, ako se nešto ne desi u petak - rekao je Krivokapić. Portalu Pobjeda, međutim, diplomatski izvori kazali su da posjeta Borelja može biti otkazana ukoliko Vlada Crne Gore na sjednici u petak, 8. jula, donese odluku o potpisivanju ta-

kozvanog temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije sadržaja koji je predstavljen javnosti krajem prošlog mjeseca, a za koji dio javnosti i procrnogorske partije smatraju da predstavlja pravnu besmislicu i krađu crnogorske istorije, identiteta i kulturne baštine. - Postoji mogućnost da posjeta Borelja bude otkazana zavisno od dešavanja u petak na sjednici Vlade, odnosno ukoliko se bude insistiralo na usvajanju neevropske agende - kazao nam je diplomatski izvor. Kako nam je rekao izvor iz MVP, visoki predstavnik EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije prihvatio je poziv ministra vanjskih poslova Ranka

Krivokapića da prvi put posjeti Crnu Goru 13. jula, na Dan državnosti, polazeći od dugogodišnjeg poznanstva i saradnje evropskog i crnogorskog parlamenta, kao i prvog susreta u maju u Briselu. Stoga, u Ministarstvu vanjskih poslova izražavaju bojazan da bi pozitivni efekti posjete Borelja mogli biti „ugroženi“ ukoliko se, uprkos protivljenju većeg dijela javnosti, isforsira usvajanje tzv. temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije. - Postoji bojazan da će ishod ove sjednice uticati na efekte predstojeće posjete. Podgorica i Cetinje će naredne sedmice postati prijestonica evropske politike proširenja na Balkanu. Predstojeća posjeta ima sve elemente da postane jedna od najvažnijih otkad je Crna Gora na putu evropske integracije. Sve navedeno može biti ugroženo u slučaju forsiranja usvajanja tzv. temeljnog ugovora, a što bi moglo rezultirati vraćanjem mandata građanima i izvjesnim parlamentarnim izborima u oktobru - kazao je izvor iz MVP-a. U Krivokapićevom resoru napominju da je posebno značajno što će prvi put održati sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje van Brisela i Luksemburga, u državi koja je kandidat za članstvo u EU. Na sjednici Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, prema najavama, biće razmijenjeni stavovi „o nedavnim dešavanjima“ u našoj zemlji. Na dnevnom redu je i Strategija pristupanja Crne Gore u svjetlu izvještaja Evropske komisije za 2021. godinu. Biće razmatrani i bilateralni odnosi shodno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. J. Đ./T. K.

MOJKOVAC: Sjednica Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista

Predrag Smolović predsjednik DPS-a PODGORICA - Predrag Smolović novi je predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Mojkovcu, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici mojkovačkog odbora te partije kojoj je prisustvovao i njen predsjednik Milo Đukanović. Kako je saopšteno iz stranke, nakon uspješno završene izborne konferencije, koja je označila početak kadrovske reforme partije u Mojkovcu, sprovedene su aktivnosti odabira najboljeg i najkvalitetnijeg kadrovskog rješenja za predsjednika partije. U saopštenju navode da je cijelim procesom

rukovodila posebno formirana radna grupa na čelu sa generalnim sekretarom DPS-a Aleksandrom Bogdanovićem. Smolović je, kako su kazali, jedan od najuglednijih Mojkovčana mlađe generacije, dugogodišnji direktor Komunalnog preduzeća, koji je „dosadašnjim ljudskim odnosom i profesionalnim obavljanjem posla zavrijedio simpatije svih stanovnika ovog grada“. R. P.

Predrag Smolović

Vrli Katon nije doživio kasnije razaranje Kartagine, ali se skromni ja iskreno nadam da će Berijina vlada pasti prije mog rođendana u novembru ove godine. Nadu mi daje preslišavanje maloga Berije od strane ambasadora zemalja članica EU i početak naših protesta protiv usvajanja temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije od strane Berijine vlade. Jer, ne zaboravite: i Jaonikija su pancir-ustoličili, pa su koji mjesec kasnije svi ministri, sa i bez pancira, udarili glavom o ledinu Vrli Katon stariji, rimski senator, shvatajući opasnost po Rim od Kartagine, svaki svoj govor u Senatu je završavao rečenicom „Ceterum censeo Carthaginem esse delendam“ ili, u prevodu – ,,Uostalom, smatram da Kartaginu treba razoriti“. Tako ću i ja, svjesan opasnosti od Berijine vlade po Crnu Goru, ubuduće svaku kolumnu završavati ovom parafrazom Katonove izreke iz naslova koja u prevodu glasi - ,,Uostalom, smatram da Berijinu vladu treba razoriti“. Vrli Katon nije doživio kasnije razaranje Kartagine, ali se skromni ja iskreno nadam da će Berijina vlada pasti prije mog rođendana u novembru ove godine. Nadu mi daje preslišavanje maloga Berije od strane ambasadora zemalja članica EU i početak naših protesta protiv usvajanja temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije od strane Berijine vlade. Ne, zaboravite: i Jaonikija su pancir-ustoličili, pa su koji mjesec kasnije svi ministri, sa i bez pancira, udarili glavom o ledinu. Ne znam koliko će zemlje EU, zaokupirane svojim velikim problemima pa i izvjesnom razjedinjenošću, moći da se bave našim problemima, ali SAD sigurno hoće. Jedino što plaši što su za nas od strane SAD zaduženi Eskobar i Trampov kadar Džudi Rajzing Rajnke. Ona je toliko bila dirljivo vezana za Amfilohija i litijaše da su joj od milja pjevušili „Davorike Rajnke daj daj...“. Bojao sam se da će da se zamonaši od silne posvećenosti. E sad, naši protesti su malobrojni, fini, nenasilni, čisto građanski, demokratski i evropski ali ne znam koliko su efikasni. Valjda znamo da se nježna demokratska riječ ne može u debelo kleronacionalističko i slugeranjsko-izdajničko uvo zađenuti. Uglavnom naš finalni nastup je u četvrtak, a banda, pardon vlada, glasa u petak. Znam da ćemo i u četvrtak biti fini, možda nešto masovniji, ali...? Da ne kukumačem više. Ako su guske svojim gakanjem probudile stražu i spasile Rim od varvara, možda ćemo i mi svojim evropeičeskim i demokratičeskim cvrkutanjem probuditi mlade rodoljube da im se kamenjem, zapaljenim gumama i petardama najebu majke i vrate im za Belveder. No dobro, ovo nije realno a i ne priliči tako vaspitanom svijetu koji se okuplja. To je ono tipa što bi penzioneru dva-tri puta overdoziranom suzavcem, onomadne na Cetinju, bi li mu milo to mu se i snilo. Ostaje nam samo iluzija da će članovi Vlade glasati hrabro i časno, suočeni sa dokumentom koji nas pretvara u srpsku koloniju i to ne od petka pa do našeg konačnog sramnog nestanka nego i osam stotina godina unazad. Znajući većinu ministarskih lumena mislim da nije realno. Zato ću im pokušati navesti jedan, ne helenski, ni rimski, ni crnogorski nego srpski primjer čojstva i junaštva. Možda ih dirne i oplemeni? Čuveni profesor etike Miloš Đurić ušao je 13. avgusta 1941. godine u dvoranu Kolarčevog univerziteta i vidio da se potpisuje Apel srpskom narodu, koji je pozivao na red i poslušnost okupatoru. Odmah se okrenuo i krenuo prema izlazu kad ga je zaustavio jedan profesor muzike riječima: „Vi se igrate glavom, gospodine Đuriću! Nemci vam to neće zaboraviti“. Čika Miša mu je odgovorio:„Lako je potpisivati tebi, ti predaješ diple, a ja predajem etiku“. Uhapšen je 1942. godine i zatvoren u logor na Banjici. Na krvavom Sremskom frontu izgubio je sina jedinca. Na fakultet se vratio tek poslije oslobođenja. Dakle, „Svak se rodi da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka“! Što ako ne glasaju časno nego poslušno i karijeristički profitabilno? Ne znam, života mi. Da mučimo i robujemo? Vidim ni Milo više ne pominje šumu. Hajde mi matori ćemo neko pretavrljati tih deset, petnaest godina do sramne smrti u ropstvu. A kako će mladi? E na tu misao sam popizdio. Sad ću da vam uzvratim i da vas prokunem ako glasate za ,,Temeljka“, kao što je vaš pokojni predvodnik Risto Radović proklinjao nas Dukljane, kopiljane iz Brozovog jajca itd. itd. I odmah se sjetih one mučne tužbalice koja se lako pretvara u kletvu, one o gavranu koji slijeće na kuću kojoj je ,,krilom vrata zatvorio“... Samo, ja sam ljevičar, ateista i ne umijem da kunem. Naročito ne podlo i pogano kao sveštenici.

Ekonomija

Četvrtak, 7. jul 2022.

Podaci CBCG pokazuju da je od januara do kraja aprila u našu državu stiglo 306 miliona eura direktnih investicija, najviše iz Rusije, Emirata i Turske

Premijer obišao brodogradilište Adriatik 42

Rusi za četiri mjeseca kupili nekretnine vrijedne 20 miliona Ukrajinci su na nekretnine u Crnoj Gori potrošili 4,6 miliona, dok je zabilježen znatan rast investicija iz Njemačke

Predstavnici Vlade u posjeti brodogradilištu

U Bijeloj 100 novih radnih mjesta do kraja septembra

PODGORICA – Rusija je bila najveći investitor u Crnoj Gori u prva četiri mjeseca ove godine, sa 41,6 miliona eura direktnih investicija. Polovinu novca Rusi su uložili u kupovinu nekretnina u našoj državi za koje su dali 20 miliona, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG) dostavljeni Pobjedi. U Crnu Goru je za četiri mjeseca ove godine ukupno stiglo 306,47 miliona eura stranih direktnih investicija, što je za 68,4 miliona više nego u istom periodu 2021.

Ulaganja RUsa

Čini se da je rat koji vode u Ukrajini naveo Ruse da povećaju ulaganja u našu državu, pa su investirali 15 miliona više nego od januara do kraja aprila prošle godine, kada su sa 25,8 miliona direktnih investicija zauzimali treću poziciju na listi zemalja koje su najviše ulagale. Na interkompanijski dug, odnosno pozajmice od matičnih i povezanih firmi, odnosi se 15 miliona eura, dok su podaci o tome koliko su Rusi uložili u domaća preduzeća i banke označeni povjerljivim, ali se računicom dolazi do iznosa od šest miliona eura. Rusi su, prema zvaničnim podacima Uprave prihoda i carina, od 1. februara do 9. juna ove godine osnovali 1.100 firmi u Crnoj Gori, uglavnom iz IT oblasti. Pobjeda je ranije

PODGORICA – U brodogradilištu Adriatik 42 u Bijeloj, koji će se baviti remontom superjahti, do kraja septembra biće zaposleno više od 100 ljudi, dominantno iz Crne Gore, saopštio je premijer Dritan Abazović. Centralna banka

objavila da su Rusi vlasnici ili suvlasnici 18.906 nekretnina i 3,9 miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori, u 13 opština. Vlada je prošlog mjeseca zamrzla imovinu 34 ruska državljanina, kao dio sankcija zbog invazije te zemlje na Ukrajinu. Zamrznute su nekretnine u Herceg Novom, Budvi i na Žabljaku. Iz Ukrajine je od početka godine do kraja aprila u Crnu Goru stiglo 5,37 miliona eura investicija. Ukrajinci su većinu novca potrošili na kupovinu nekretnina – 4,6 miliona, dok su u kompanije i banke uložili 594.000 eura. Na pozajmice od firmi iz Ukrajine odnosi se 173.000 eura.

EmIRAtI I NjEmCI

Nakon Rusije najviše novca stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) – 40,64 miliona eura. Od toga se 29,4 miliona eura odnosilo na interkompanijski dug, dok je 10,3 miliona investirano u domaće kompanije. Ulaganje u nekretnine vrijedjelo je 798.000 eura. I UAE su znatno povećali inve-

stiranje u Crnu Goru u odnosu na prošlu godinu kada su za četiri mjeseca uložili 8,68 miliona. Na trećoj poziciji je Turska sa 27,9 miliona eura direktnih investicija. Turci su u crnogorske nekretnine uložili 8,3, u domaće kompanije 5,3 miliona, a u interkompanijski dug 14,2 miliona eura. Nešto manje od njih investirali su Italijani čije ukupne investicije iznose 27,2 miliona. Oni su najviše uložili u domaće kompanije i banke, ali se precizan iznos ne zna jer je riječ o povjerljivom podatku. Švajcarska je zauzela petu poziciju sa 25,5 miliona eura investicija – šest miliona u domaće kompanije i banke, 5,5 miliona u nekretnine, a 13,9 miliona u interkompanijski dug. Njemačka je na šestoj poziciji sa 25,48 miliona investicija. Njemci su najviše uložili u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori za koje su za prva četiri mjeseca ove godine izdvojili 16,4 miliona eura. U kompanije i banke su investirali 6,8 mili-

ona, dok su se na interkompanijski dug odnosila 2,2 miliona. To je značajan skok investicija iz Njemačke, kojih u prošloj godini nije bilo među prvih deset zemalja po ulaganju u Crnu Goru. Neznatno su opale investicije iz Srbije koja sa uloženih 25,2 miliona eura zauzima sedmu poziciju, dok je prošle godine sa 28 miliona bila na drugom mjestu. Srbi su potrošili 12,5 na nekretnine, 6,8 miliona su bile investicije u domaće kompanije, a 3,6 miliona interkompanijski dug. SAD su na osmom mjestu sa 13,6 miliona eura investicija, dominantno usmjerenih na kupovinu nekretnina – 11,2 miliona. Slijedi Velika Britanija sa 7,2 miliona direktnih investicija – 3,8 miliona u nekretnine, 1,5 miliona u domaće kompanije i banke i 1,7 miliona interkompanijski dug. Austrija zauzima desetu poziciju sa 6,7 miliona eura investicija od čega je tri miliona uloženo u nekretnine, a 3,7 je interkompanijski dug. B. D.

– Do kraja septembra imaćemo 100 direktnih radnih mjesta, a vjerovatno sa kooperantima i ljudima koji će biti na drugi način involvirani – kazao je Abazović prilikom obilaska projekta u Bijeloj sa menadžmentom kompanije Adriatik 42, na čelu sa predsjednikom Borda direktora, kapetanom Radom Antolovićem. Abazović je kazao da ga je kapetan obavijestio da su dominantno zaposleni ljudi iz Crne Gore. U nekadašnje brodogradilište u Bijeloj nedavno je stigao plutajući dok koji je kompanija Adriatik 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatik Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, kupila za potrebe servisiranja i remonta jahti. U pitanju je dok nove generacije vrijedan više miliona eura, dugačak 180 metara, širok 37 metara sa kapacitetom 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte. Antolović je objasnio da je dok posljednje generacije i da može da podigne jahte od deset hiljada tona.

– Do kraja septembra imaćemo 100 ljudi koji su fiksno zaposleni. Sljedeće godine u prvom kvartalu zaposlićemo do 200 ljudi, a to znači otprilike još tri, četiri puta više zaposlenih dodatno – rekao je Antolović. Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da će Crna Gora i brodogradilište Bijela biti ponovo prepoznati na globalnoj mapi brodogradilišta. – Riječ je o investiciji od preko 20 miliona eura, u planu je da se u narednih pet godina zaposli 300 radnika, a već u prvoj godini će biti remontovano 14 jahti. To je izvanredno za Crnu Goru koja je turistička destinacija – ocijenio je Ibrahimović. Abazović je obišao i lokaciju budućeg vodenog terminala na Aerodromu u Tivtu. – Turisti će na taj način izbjegavati gužvu u saobraćaju i lakše dolaziti do svog odredišta. Ubijeđeni smo da će sa vodenim terminalom prvi utisak turista o Crnoj Gori biti ljepši i da će ponuda Tivta dobiti na atraktivnosti – dodao je Abazović. Iz Aerodroma Crne Gore je saopšteno da su usaglasili procedure prihvata i transfera putnika od Terminala 2 do vodenog terminala sa predstavnicima dva rizorta, koji su zasada iskazali interesovanje za brodski transfer putnika od i do Aerodroma Tivat. s.P.

Odbor direktora EPCG donio odluku o popustima i pozvao na štednju struje

Neracionalna potrošnja nužno vodi ka restrikcijama

PODGORICA-Odbor direktora Elektroprivrede juče je na vanrednoj sjednici donio odluku o utvrđivanju popusta za električnu energiju distributivnih kupaca za period od 1. jula do kraja septembra. Tom odlukom se odobrava popust za domaćinstva, koja su bez duga za utrošenu električnu energiju na kraju obra-

čunskog perioda. Iz EPCG su precizirali da su odlukom obuhvaćena domaćinstva, članovi zlatnog tima sa mjesečnom potrošnjom ispod 500 KWh u visini od 13 odsto na vrijednost obračunate aktivne električne energije i mrežnih usluga, kao i domaćinstva – ostali redovni kupci sa mjesečnom potrošnjom ispod 500 KWh u visini od pet

odsto na vrijednost obračunate aktivne električne energije i mrežnih usluga. -Svrha ovakve politike popusta jeste podsticanje štednje. S tim u vezi, EPCG koristi priliku da pozove građane da, polazeći od činjenice da se cio svijet nalazi u stanju energetske krize, racionalizuju potrošnju električne energije – poručeno je iz EPCG.

Navedeno je da EPCG, za sada, ne planira uvođenje restrikcija i povećanje cijene električne energije za domaćinstva. -S tim što nas na oprez navode kretanja na berzi, gdje cijene dostižu vrtoglavi rast, a postoji i rizik u pogledu mogućnosti da se jave nedostaci. Ukoliko bi na tržištu zaista došlo do nedostataka električne energije, EPCG ne bi bila u mogućnosti da je kupi, bez obzira na cijenu. U takvoj situaciji, nedostatak električne energije bi, uz neracionalnu potrošnju, nužno vodio restrikcijama – upozorili su iz EPCG. s. P.

Ekonomija

Četvrtak, 7. jul 2022.

DRI kontrolisao efikasnost upravljanja Centralnom kadrovskom evidencijom UZK

Kabinet premijera nije uskladio pravilnik o sistematizaciji To je zaključak Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela reviziju efikasnosti i ažurnosti upravljanja CKE ove Uprave, kojom je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa predsjednikom Senata dr Milanom Dabovićem. Ova revizija je sprovedena jer je riječ o evidenciji koja se koristi u 105 državnih organa, sadrži podatke o 13.914 zaposlenih za čiji je unos ovlašćeno 287 lica. Revizori su utvrdili da je povećana efikasnost u radu državnih organa u odnosu na ranije kada se kadrovska evidencija vodila ručno kroz eksel tabele. – Dodavanjem modula za kadrovski plan i digitalizacijom procesa u novoj CKE, svim državnim organima je omogućeno da urade kadrovski plan na

Od 105 organa većina je uskladila pravilnike o sistematizaciji dok Državna izborna komisija, Fond za obeštećenje, Generalni sekretarijat Vlade, Kabinet premijera, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Osnovni sud na Žabljaku, Specijalno državno tužilaštvo i Zavod za školstvo to još nijesu uradili m.babović

PODGORICA – Iako je unos podataka u Centralnu kadrovsku evidenciju (CKE) Uprave za kadrove (UZK) povećan, na nedovoljnu ažurnost ovog sistema utiče neažurnost manjeg broja državnih organa koji imaju veliki broj zaposlenih, čemu doprinose česte organizacione promjene u državnoj upravi i nepravovremeno usklađivanje sistematizacija.

Milan Dabović

Branislav Radulović

jednostavan način, tako da se podaci iz sistematizacija sami povlače, a unose samo potrebe za naredni period. UZK je značajno olakšano objedinjavanje kadrovskog plana, kao i praćenje realizacije – stoji u izvještaju DRI. Od 105 organa većina je uskla-

dilo pravilnike o sistematizaciji dok Državna izborna komisija, Fond za obeštećenje, Generalni sekretarijat Vlade, Kabinet premijera, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Osnovni sud na Žabljaku, Specijalno

državno tužilaštvo i Zavod za školstvo to još nijesu uradili. UZK je potvrdio kadrovski plan za 87 organa, četiri su u izradi, dok 14 institucija nije donijelo ovaj plan, među kojima i Generalni sekretarijat Vlade, kabinet premijera, služba Skupštine, Ministarstva

unutrašnjih poslova i ekologije te SDT i VDT. – Obračun zarada na osnovu podataka iz CKE izvršilo je 92 odsto ukupnog broja organa, ali nijesu preuzimali podatke za sve zaposlene. Od ukupno 14.908 državnih službenika, za obračun zarada preuzeti su podaci za

5.060 službenika što čini trećinu podataka – navode u izvještaju. DRI je ukazao UZK da nema dovoljan broj zaposlenih u IT sektoru, jer nijesu popunjena sva sistematizovana radna mjesta, navodeći da to može dovesti do neblagovremenog ispunjavanja obaveza za funkcionisanje CKE. Ocijenili su da to što je samo trećina podataka u potpunosti ažurna dovodi u pitanje kvalitet same evidencije i analiza koje se na osnovu nje sprovode. Data je preporuka UZK da inicira inspekcijski nadzor za državne organe koji nijesu ažurni sa unosom podataka u CKE. Za blagovremeni unos ovih podataka odgovorne su starješine organa, za koje je predviđena disciplinska odgovornost i novčana kazna do dvije hiljade eura ukoliko se ovaj posao ne uradi. Revizori ukazali da prema CKE u državnoj upravi radi 13.914 službenika, dok ih je prema podacima Ministarstva finansija 14.908, što je razlika od gotovo hiljadu službenika. M. Lk.

Reagovanje Rudnika uglja na tekst ,,Umjesto 80 miliona od prodate struje, zaradiće sedam miliona od prodatog uglja“ PODGORICA – Kompanija Rudnik uglja reagovala je na tekst Pobjede objavljen u utorak sa naslovom ,,Umjesto 80 miliona od prodate struje, zaradiće sedam miliona od prodatog uglja“. Reagavanje prenosimo u cjelini. Redakcijski tekst Pobjede pod naslovom „Umjesto 80 miliona od prodate struje, zaradiće sedam miliona od prodatog uglja“, utemeljen na analizama ,,anonimnog izvora iz Rudnika uglja“, predstavlja još jedan u nizu naručenih laičkih, politikantskih i bezvrijednih pisanija koja imaju za cilj isključivo diskreditaciju naše kompanije i ništa više od toga. O bujici nevješto plasiranih teza i neargumentovanih tvrdnji mogli bismo da polemišemo satima, međutim, kako smo, shodno slovu Zakona o medijima ograničeni brojem riječi u demantu, fokusiraćemo se, isključivo, na one parole koje je ,,anonimni izvor“ volšebno ispucao.

Snabdijevanje Te redovno

Prvo, isporuka uglja Termoelektrani Pljevlja (TEP) realizuje se shodno važećem ugovoru o isporuci uglja. Snabdijevanje ugljevima je redovno i tako će ostati. TEP je naš prioritet broj jedan, a rezerve uglja koje posjedujemo su dovoljne za nesmetani rad barem još jedne termoelektrane. Podsjetimo, shodno presjeku stanja od kra-

Znanjem i odgovornošću neutrališemo klevete „anonimnih izvora“ ja prošle godine, u ležištima na kojima RUP posjeduje koncesije, imamo bilansne rezerve uglja od oko 55 miliona tona. Ako uzmemo da je rad TEP u narednih 20 godina ograničen, plus, sve i da povećamo prodaju široke potrošnje, u narednih 20 godina potrebno nam je oko 40 miliona tona uglja. Tako da, ostaće nam preko 15 miliona tona neeksploatisanog uglja, plus Maoče sa 109,9 miliona tona gdje se može, čak, graditi nova termoelektrana, daleko većih kapaciteta od postojeće. Ono što je ,,anonimni izvor“ morao da zna je da TEP ima svoj ograničen kapacitet i definisane potrebe. Na godišnjem nivou TEP sagori oko milion i po tona uglja, prosječne kalorijske vrijednosti 9.211 kJ/kg. Svake godine RUP isporuči ugovorom precizirane količine i tako će, ponavljamo, ostati. Prosto, mi ne možemo da isporučimo i sagorimo 100 miliona tona uglja godišnje, sve i da želimo. Ovim dolazimo do konstrukcione greške u analizi ,,anonimnog izvora“,

jer je već ,,zarađeno 80 miliona evra od prodaje struje“ kroz redovno snabdijevanje, dok ovih kriminalizovanih ,,sedam-osam miliona dobiti“ od prodaje Elektroprivredi Srbije (EPS) predstavlja dodatan profit. Stoga, bilo bi bolje da je ,,gospodin anonimni“ uzeo u obzir ove činjenice, nego što je dezavuisao medije i trošio energiju za organizaciju po-

Upravna zgrada Rudnika uglja

sjete Mila Đukanovića 2016. godine kada su sijevale u prazno lopate na grandioznom početku radova za pravljenje, nikada viđenog, drugog bloka TEP, kojeg je, slavodobitno, najavljivalo i uredništvo istog ovog medija preko kojeg se plasiraju, u kontinuitetu, ovakve neutemeljene fraze. S druge strane, mi ćemo nastaviti da plasiramo ugalj na nova

tržišta, pogotovo ,,manje kvalitetne“ ugljeve i pogotovo u situaciji kada će, usljed ekološke rekonstrukcije TEP, u periodu šet-devet mjeseci tokom 2024. godine, RUP obustaviti isporuku uglja.

TranSparenTnoST

Drugo, kada je riječ o poslovnom odnosu sa EPS-om, riječ je o jednom krajnje transparentnom postupku. Javnost je imala priliku da isprati cjelokupan proces – od preliminarnog sastanka predstavnika dvije kompanije, preko potpisivanja ugovora, do realizacije istog. Svi detalji nalaze se u saopštenjima za javnost koja su blagovremeno dostavljana medijima i koja se nalaze na zvaničnom sajtu naše kompanije. Treće, kako je moguće da neko izađe u javnost sa tvrdnjom da Rudnik uglja ne posjeduje ugljeve od 8.000 kJ/kg, te da su svi iznad 10.000 kJ/kg, kada sva rudarsko-geološka istraživanja ukazuju da u pljevaljskom basenu postoje ugljevi kalorijske moći od 5.000 do

15.000 kJ/kg. Uostalom, pa mi prodajemo EPS-u te ,,manje kvalitetne ugljeve“ od oko 8.000 kJ/kg. Oni se otkopavaju u Pljevljima. Elem, u Potrlici imamo ugljeve ispod 8.000 kJ/kg; u Kalušićima, koje će u narednom periodu biti eksploatisano, imamo ležište sa prosječnom vrijednošću od 7.957 kJ/kg; basen Ljuće 2 ima prosječnu kalorijsku vrijednost oko 7.000kJ/kg, gdje su rezerve ugljeva oko 1.200.000 tona; imamo obode kopova ljućansko-šumanskog basena gdje je kvalitet oko 8.000 kJ/kg itd. Četvrto, o ,,poremećenoj geometriji kopa i planiranom koeficijentu otkrivke“ govore oni za vrijeme čije strahovlade je napravljen svojevrsni ,,geometrijski haos“ u kopu Potrlica. Javnosti radi, već smo postigli 50 odsto godišnjeg plana na otkrivci, tako što smo otkopali i odložili 4.006.519 m3čm. Podsjetimo, neotkopana i neodložena otkrivka u eksploatacionom polju Potrlica u 2020. godini, u iznosu od frapantnih 2.156.804 m3čm, uslovila je virtuelno uvećanu dobit od 5.629.259 eura. Peto, poslovanje Rudnika uglja neće usmjeravati zlonamjerni i neznaveni ,,anonimni izvori“, medijski napisi i kojekakvi stranački interesi, nego tim profesionalaca koji je plaćen za to, dok će, ubuduće, svi navodi koji budu imali za cilj širenje dezinformacija i klevetanje kompanije, biti procesuirani pred nadležnim državnim organima. r. e.

Društvo

Četvrtak, 7. jul 2022.

Savez udruženja penzionera optužio Fond PIO da godinama opstruira rad te organizacije

Traže smjenu direktora Aligrudića

PODGORICA – Savez udruženja penzionera Crne Gore, sa vanredne sjednice Upravnog odbora kojoj je prisustvovao veliki broj predsjednika opštinskih udruženja, zatražio je smjenu direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Ranka Aligrudića, uz ocjenu da nemaju nikakvu saradnju sa Fondom, jer njen čelnik odbija da komunicira sa penzionerima.

RESOR

PODGORICA – Na svjetskom naučnom indeksu - AD Scientific Index, koji rangira i analizira učinke i produktivnost pojedinaca, našlo se 26 naučnika iz Crne Gore. Prvu poziciju u našoj državi zauzela je naučnica sa Univerziteta Crne Gore Nataša Raičević, u regionu je na 6745. mjestu, a na svijetu 21 281. Ova lista analizira, pored ostalog, citiranost naučnika.

Predsjednik Saveza Branko Vešović istakao je da su u posljednje dvije godine, Fond PIO, njegov Upravni odbor sa Partijom penzionera, invalida i restitucije Crne Gore (PIR), radili sve da organizaciju kojom on rukovodi opstruiraju d.mijatović

Penzioneri smatraju da je to nedopustivo i ponižavajuće, a sa tim stavom je bio saglasan i državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović, koji je obećao da će im pomoći. - Iz svega što ste kazali, a i sa sastanka koji ste imali sa ministrom Admirom Adrovićem, zaključujem da postoji veliki problem sa Fondom PIO. To zaista nije dobro i ja ću da se zauzmem i provjerim zbog čega je taj problem nastao i da pokušamo da ga riješimo – istakao je Stojanović koji je nedavno imenovan na tu funkciju a pokrivaće, između ostalog, pitanja koja se tiču našeg najstarijeg stanovništva. Rekao je da će ministar uskoro posjetiti penzionere i da će uraditi sve da im izađe u susret. - Populacija penzionera je velika, a imate mnogo teškoća i svi događaji koji su zadesili svijet, i pandemija i ekonomska kriza su najviše pogodile baš vas. Vodićemo računa da se zahtjevi pokušaju uvažiti i da vam se pomogne. Ne smije da dolazi do toga da vas dvije godine ne prima ministar, jer ste vi ti koji najbolje znate kroz komunikaciju sa vašim sugrađanima penzionerima koji su to problemi sa kojima se susrijeću u svojim opštinama - poručio je Stojanović. Rekao je da će vrata njegove kancelarije uvijek biti otvorena za penzionere, jer su to ljudi koje treba poštovati, ljudi koji su stvarali sve što danas imamo u Crnoj Gori. - Zato morate biti poštovani i uvaženi, uvijek vas možemo saslušati - rekao je Stojanović. Predsjednik Udruženja iz Herceg Novog Aleksa Radulović zatražio je da Vlada poradi na poboljšanju statusa penzionera, jer u budžetu nije predviđen novac za povećanje penzija. - Kada ćete napraviti socijalni karton koji tražimo već 15 godina i koji bi dosta pomogao da se neke stvari vide - naveo je Radulović. Stojanović mu je odgovorio

Sa sjednice UO Saveza udruženja penzonera

da će da inicira da se pokrene priča oko socijalnog kartona, jer razumije da je to važno.

BEZ KOMUNIKACIJE

Vlado Perović iz Nikšića naročito je istakao lošu komunikaciju sa Fondom PIO i rekao da je to nedopustivo. - Gospodin iz Fonda se po-

naša kao beg, rekao nam je da treba da radimo projekte i da apliciramo kod EU, a ja ne znam da li je normalan, jer smo više u ambulantma nego kući, pa ne znam kad da apliciramo - razočaran je Radulović. Penzionerka Jelena Međedović rekla je da je jasno koliko

ih čelnik Fonda uvažava ako nikad ne dolazi na sastanke. - Uvijek dobije poziv, ali nikad ne dođe. On ne zaslužuje da je na čelu Fonda, jer nam šalje poruke i pisma, a neće da se sretne sa nama. Ne poštuje penzionere ove zemlje i tačka. Ne bi imao kapaciteta da se ovako ponaša da ga neko ne

Penzioneri sa sjevera najavili novi protest Penzioneri sa sjevera pozvali su juče sve penzionere, posebno one iz Bijelog Polja, da 14. jula svi izađu na treći protest u tom gradu, koji će se održati ispred Opštine u 12 sati. Kako su naveli u obraćanju medijima, penzioneri su u sve težoj ekonomskoj situaciji, mnogi su bez uslova za život, a svakodnevni rast cijena im situaciju čini još gorom. - Iz Vlade i Skupštine Crne Gore niko nam se nije obratio, što govori o njihovom odnosu prema penzionerima, zbog čega treba da se još više organizujemo i pripremimo za još veće proteste, kada ćemo iznijeti i nove zahtjeve penzionera - poručili su iz Organizacionog odbora protesta. Odbor protesta je odlučio da ovaj put ne blokira glavnu saobraćajnicu ka Podgorici jer, kako se navodi, ne žele da ostavljaju turiste sa porodicama u kolonama. - Ovo nije borba samo za penzionere, ovo je borba za Crnu Goru, za sve njene građane i budućnost naše djece - navodi se u saopštenju penzionera sa sjevera Crne Gore. B. Č.

podržava. Ovo je tutorski stav i ne dozvoljavamo to da radi - kategorična je Međedović. Istakla je da je poražavajuće da minimalna penzija iznosi 150 eura. Predsjednik Saveza Branko Vešović istakao je da su u posljednje dvije godine, Fond PIO, njegov Upravni odbor sa Partijom penzionera, invalida i restitucije Crne Gore (PIR), radili sve da organizaciju kojom on rukovodi opstruiraju. - Pokušali su da uskrate mnoge aktivnosti koje smo imali zajedno sa opštinskim udruženjima i to: manje mjesta Savezu za odmor i rekreaciju; humanitarnu pomoć, stambenu izgradnju, skraćenje supotpisa poslije 12 godina sa Institutom ,,Igalo“; predlaže se ukidanje članarine kao jedinog prihoda za opštinska udruženja; potpisivanje ugovora sa pojedinim firmama gdje penzioneri mogu trgovati na odloženo plaćanje i niz drugih benefita - rekao je Vešović.

OdBRANA

Vešović je odbacio tvrdnje koje su iznijeli PIR i Organizacioni odbor protesta održanih u Podgorici i Bijelom Polju sredinom juna.

Adrović: Minimalna penzija iznosiće 220 eura U skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju uz redovno usklađivanje, najniža penzija u Crnoj Gori će iznositi 220 eura, najavio je ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović. Odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini, on je rekao da će se od 1. septembra ove godine izvršiti i treće redovno zakonsko usklađivanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u ovoj godini „prema kretanju zarada i potrošačkih cijena u prethodnom kvartalu u odnosu na kvartal koji mu prethodi sa 75 odsto parametra koji

je veći i 25 odsto parametra koji je manji“. - Od 1. septembra ove godine naše penzionere očekuje i vanredno usklađivanje, koje će obuhvatiti retroaktivnu isplatu najnižih penzija od 1. januara 2022. godine za dodatnih 36 odsto, pa će nominalni iznos najniže penzije iznositi preko 220 eura istakao je Adrović. Podsjetio je da je za isplatu materijalnih davanja u 2021. g. izdvojeno oko 80 miliona eura, a u 2022. godini opredijeljena su sredstva u iznosu od skoro 138 miliona eura, što predstavlja uvećanje od skoro 72 odsto. Zakonom o budžetu Crne Gore u ovoj

godini opredijeljena su sredstva Fondu PIO Crne Gore za finansiranje penzijskog sistema u iznosu od 466,20 miliona eura. - Penzije su u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, u ovoj kalendarskoj godini dva puta redovno usklađene. Nakon usklađivanja od 1. januara koje je iznosilo 2,13 odsto, od 1. maja tekuće godine izvršeno je usklađivanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 8,15 odsto, tako da najniža penzija trenutno iznosi 162,45 eura, dok visina posječne penzije u Crnoj Gori iznosi 328,60 eura - istakao je Adrović.

Neće, kako ističe, dozvoliti da mali broj penzionera bez ikakvog zakonskog osnova predlaže Fondu PIO obustavu članarine. Za penziju do 200 eura članarina je 40 centi, a oni koji dobijaju više od 200 eura učestvuju sa 60 centi. - Svaki penzioner se pismeno izjasnio da je saglasan o izdvajanju članarine za članstvo u Savezu - naveo je Vešović. Sjednicu je, kako kaže, sazvao zbog novonastale situacije sa protesta penzionera u Podgorici i Bijelom Polju, kao i posljednje sjednice Upravnog odbora Fonda PIO gdje se razmatrao izvještaj komisije za provjeru ulaganja u stambenu izgradnju, kao i trošenje humanitarnih sredstava. Na protestu je od Tužilaštva zatraženo da hitno procesuira sve podnesene krivične prijave protiv opštinskih udruženja i Saveza udruženja penzionera Crne Gore i da utvrdi njihovu eventualnu odgovornost u finansijskom poslovanju i gradnji penzionerskih stanova pod povoljnim uslovima. Vešović kaže da do sada nikad nije podnesena nijedna krivična prijava na rad Saveza. - Pojavili su se na sjeveru penzioneri koji kažu da štite penzionere sa najnižim penzijama. Sada su i zvanično osnovali pokret. Podržali smo ih, održali zajednički sastanak u prisustvu sedam predsjednika opštinskih udruženja, četiri člana UO Saveza, potpredsjednikom. Znamo da su tamo penzije niže za 20 do 25 odsto. Nastojimo da pomognemo, ali nije korektno da naše napore izvrgavaju ruglu kao što je to bio slučaj u Bijelom Polju. Smatramo da sve naše probleme možemo zajednički realizovati u institucijama sistema – zaključio je Vešović. K. JANKOVIĆ

Na rang listi svjetskog naučnog indeksa – AD Scientific Index, 26 pojedinaca iz Crne Gore

Najbolja profesorica Nataša Raičević Na drugom mjestu u Crnoj Gori je Ljubiša Stanković, takođe sa UCG-a, koji je na 14 029. mjestu u regionu, a na svijetu 42 518. Na trećem mjestu u našoj državi je Srđan Stanković sa UCG-a. U regionu je na 35 564. mjestu,

na svijetu zauzima 102 004. poziciju. Naučnica Vesna Lacković sa Univerziteta Donja Gorica zauzima četvrto mjesto u državi, u regionu 238.651, a na svijetu 682.139. Peta u Crnoj Gori je Aleksandra Martinović sa Univerzi-

teta Donja Gorica. U regionu je na 250 730. mjestu, na svijetu 716 303. Šesti u državi je naučnik Miomir Jovanović, u regionu je rangiran na 251 736. poziciji, a na svijetu na 718 826. Radoica Luburić iz Centralne banke Crne Gore

je na sedmom mjestu u zemlji, u regionu na 268.166, na svijetu 767.580. Naučnik Goran Škatarić sa Univerziteta Donja Gorica je na osmom mjestu u Crnoj Gori. U odnosu na regionalno rangiranje je 295.772, te na svijetu zauzima

855 662. poziciju. Na ovoj listi se našla i naučnica Sanja Šućur-Radonjić sa Univerziteta Donja Gorica, koja je deveta u Crnoj Gori. U regionu je na 296 792. mjestu, a na svijetu 859 062. Naučnica Nataša Kovač, takođe sa UDG-a, je deseta u zemlji. U regionu je svrstana na 297 233. poziciju, a na svijetu je na 860.858. N. Đ.

Društvo

Četvrtak, 7. jul 2022.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA: Sve češća praksa da ljekari, u koje ulaže država, učestvuju u promociji ličnog angažmana u PZU

Javno zdravstvo i pacijenti ne smiju da trpe zbog privatnog sektora

PODGORICA – Ministarstvo zdravlja iniciraće kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika, saopštili su iz tog resora, navodeći da javno zdravstvo i pacijenti ne smiju da trpe zbog privatnog sektora. Zbog sve češće pojave plaćenog marketinga privatnih zdravstvenih ustanova, gdje upravo ljekari iz javnog zdravstva promovišu svoje usluge, Ministarstvo zdravlja će u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, u cilju, kako navode, zaštite interesa građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama, pokrenuti kontrolu poštovanja odredbi pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, ali i pozvati na odgovornost menadžmente zdravstvenih ustanova koji odobravaju pravo na dopunski rad svojim zaposlenim. Kako se navodi u saopštenju, Ministarstvo se na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a te iste usluge im se za kraće vrijeme nude od upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru. - S obzirom da svima nama u zdravstvu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju budu zanemareni

Klinički centar Crne Gore

i prepušteni sami sebi. Tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore – kaže se u saopštenju. Iz tog resora navode da im je cilj jačanje javnog zdravstvenog sistema i da na tom putu očekuju istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama. - Država je uložila, ulaže i nastaviće još više da investira u znanje i usavršavanje medicinskog kadra, u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i medicinskim doktrinama. Svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, što oni itekako zaslužuju. Takođe smo svjedoci i sve češće prakse da upravo ti ljekari, u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom siste-

mu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante – navodi se u saopštenju. Iz tog resora navode i da im nije namjera onemogućavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već, naprotiv, partnerski i zdrav odnos, ali nikako nauštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je itekako poljuljan globalnom ekonomskom krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kada se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru. - Takođe, niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom – navode iz Ministarstva zdravlja i dodaju da se pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika jasno propisuju uslovi pod kojima mogu obavljati dopunski rad. D.M.

Predstavnici budvanske opštine, Ministarstva prosvjete i nastavnici obišli spornu zgradu čija gradnja kasni osam godina

Kvadrat stana, ipak, neće plaćati više od 650 eura

PODGORICA – Prosvjetni radnici u Budvi, njih više od 140, kojima već osam godina kasni izgradnja stanova, neće, ipak, plaćati kvadrat više od 650 eura, rečeno je juče na sastanku koji je u budvanskoj opštini održan između predstavnika nastavnika, Opštine i Ministarstva prosvjete, nezvanično saznajemo.

Pored toga što im stanovi nijesu izgrađeni na vrijeme, njima je sporna bila i cijena kvadrata. Ranije, kada su se javili na konkurs, bilo im je rečeno da će kvadrat plaćati 650, ali je nedavno saopšteno da se, ipak, cijena povećava na 890. Oni su zbog toga prošle sedmice organizovali protest ispred zgrade Vlade i zatražili od nadležnih da reaguju. Ministar prosvjete Miomir Vo-

jinović je to i učinio i organizovao je sastanak u Budvi. Obišli su svi zajedno sporne zgrade i saglasili se da cijena ne može da iznosi 890 eura. – Vidjeli su i da radovi nijesu pri kraju – rekao je naš sagovornik. Stambena zadruga, koju je osnovao Sindikat prosvjete, trebalo je sa Cijevnom komerc da završi sporne zgrade. Prosvjetari sumnjaju da je u ovom slučaju bilo brojnih malverzacija, sumnjivi su im i tokovi novca. Podsjetili su da je Budva uložila deset miliona, a Ministartsvo 700.000. Negodovali su što kasni izgradnja stanova koje navodno treba da kupe po povoljnijim uslovima. Neki od njih su prije sedam godina podnijeli prijavu tužilaštvu, ali kažu da se ništa nije uradilo po tom pitanju. Pozvali su zato tužilaštvo i pravosuđe da reaguju.

Na sastanku je juče, kako nam je nezvanično ispričao sagovornik, rečeno da će se o ovom slučaju govoriti urgentno na sjednici Vlade u petak. Treba, takođe, da se formira zajednička komisija, koju će činiti predstavnici prosvjete, Opštine i Ministarstva. Zajedno treba da analiziraju dokumentaciju i utvrde kada bi ovi stanari mogli da uđu u svoje nove domove. U slučaju da se to ne desi ubrzo, očekuju od nadležnih da im obezbijede neki alternativni smještaj. Nastavnici su se i na protestu žalili da ne mogu više da žive privatno, da im se sada povećava kirija. Na tom skupu ispred Vlade poručili su i da će sami, mimo nadležnih, rješavati ovaj slučaj. Kazali su da su angažovali advokata, da je saglasnost za to potpisalo njih oko 70. Tražiće i obeštećenje zbog prolongiranja rokova. Nastavnici su negodovali što su godinama ulagali u sporni fond. Govorili su da je to bio pogrešan voz za dobijanje krova nad glavom. N. Đ.

Tri decenije od zločina u Plužinama koji su počinili p PODGORICA – Ni 30 godina nakon počinjenog ratnog zločina nad porodicom Klapuh, koji su u Plužinama izvršili pripadnici Vojske Republike Srpske, iako je riječ o prvom pravosnažno presuđenom ratnom zločinu u Crnoj Gori, pravda je i dalje nedostižna jer je samo jedan od petorice osuđenih izdržao kaznu.

Za porodic nedostižna

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) objašnjavaju da je neophodno da sa Crnom Gorom sarađuju Srbija i Bosna i Hercegovina da bi preostala trojica osuđenih, koji su još živi, bili izvedeni pred lice pravde. - Srbija više od šest godina ignoriše zahtjev Crne Gore za izručenje Zorana Vukovića, dok konačan stav Bosne i Hercegovine o primjeni prava prema Radomiru Kovaču i Zoranu Simoviću još nije poznat - kažu u HRA. Hasana, Feridu i Senu Klapuh ubili su u Plužinama, 6. jula 1992, petorica pripadnika odreda ,,Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske (VRS), koji su za to beskrupulozno ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pravosnažno osuđeni u Crnoj Gori još 1996. godine. - Većina izvršilaca do danas, 30 godina nakon ovog ratnog zločina, nijesu izdržali ni dan izrečene kazne. Republika Srbija šest i po godina ne izručuje Crnoj Gori jednog od njih, Zorana Vukovića, dok se Radomir Kovač i Zoran Simović, koji su, kao i Vuković, osuđeni na 20 godina zatvora za taj zločin, najvjerovatnije nalaze u Bosni i Hercegovini – navode iz HRA. Iz te organizacije podsjećaju da je Viši sud u Podgorici prvom pravosnažnom presudom u Crnoj Gori za ratne zločine počinjene devedesetih godina na području bivše Jugoslavije, osudio Janka Janjića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Zorana Vukovića, na po 20 go-

dina zatvora. Njihovom pomagaču porijeklom iz Crne Gore, Vidoju Goluboviću, izrečena je kazna od osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Suđenju je prisustvovao samo Golubović, dok je ostalima suđeno u odsustvu, jer su bili u bjekstvu. Sud je utvrdio da su okrivljeni 6. jula 1992. godine za novac prevezli Hasana, Feridu i njihovu kćerku Senu Klapuh iz Foče u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje, na rijeci Pivi, zaustavili su se, izveli iz vozila oca, majku i kćerku, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu. Osuđeni Vidoje Golubović je svjedočio: ,,Ja sam izašao iz vozila i po naređenju Janjića posipao pijesak na tragove krvi koji su poticali od Hasana i Feride. Ćerka Klapuha, Sena, je vrištala i molila da je ne ubiju i uputila se prema brani tunelom. Za istom su pošli Zoran Simović i Zoran Vuković… u tunelu se čuo pucanj“. Osuđeni Zoran Vuković je 25. decembra 2015. godine uhapšen u Srbiji na graničnom prelazu Kotroman, po međunarodnoj potjernici Crne Gore. Crna Gora je uputila molbu za njegovo izručenje Srbiji u januaru 2016. godine. U martu iste godine, Viši sud u Beogradu je utvrdio da su ispunjeni svi uslovi za izručenje Crnoj Gori. Međutim, ministri pravde Republike Srbije nijesu odlučivali o Vukovićevom izručenju, ni nakon dvije urgencije Ministarstva pravde Crne Gore u septembru 2018. i julu 2020. godine, protivno

MJESTO ZLOČINA: Most u Plužinama

bilateralnom ugovoru između Republike Srbije i Crne Gore o izručenju, prema kome je Srbija morala „što prije“ da odluči o zahtjevu Crne Gore i da je o tome obavijesti. Akcija za ljudska prava (HRA) je, nakon dvije urgencije i žalbe povjereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije, od Ministarstva pravde RS dobila odgovor u novembru 2020. godine da je postupak ekstradicije „još uvijek u toku“. - Od ministarke pravde Republike Srbije Maje Popović HRA je u četiri navrata - u februaru, junu i oktobru 2021. i na početku jula 2022. godine, tražila odgovore o tome zbog čega postupak ekstradicije traje više od šest godina, iako je sud potvrdio da su ispunjeni

Odbor za politički sistem nastavio saslušanje kandidata za članove

Korać: Bilo koji ugovor supro PODGORICA - Univerzitetski profesor i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore prof. dr Radoje Korać ocijenio je da se i u slučaju ugovora kojim država nastoji regulisati odnose sa SPC, kao i prethodno povodom nesporazuma prilikom prvog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, stvari previše politizuju, a nepotrebno se insistira na elementima koji su kamen spoticanja, a među njima posebno na onima za koje i nema potrebe da budu sastavni dio dokumenta, odnosno ranije zakona. On je to saopštio odgovarajući pred članovima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu kao jedan od juče saslušanih kandidata za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Odbor bi do 12. jula trebao da sasluša sva 34 kandidata koji su

ispunili uslove na javnom pozivu od kojih će biti birana četiri kandidata. - Kada bih praktično trebao da rješavam to pitanje, sagledao bih postojeće zaključene ugovore i uključio norme da budu usaglašene - to bi možda bio najlakši način da izađemo iz tog pitanja – kazao je Korać, odgovarajući na pitanje poslanika DPS Dragutina Papovića. Prema riječima Koraća, ugovor

Sa sjednice Odbora za politički sistem

ne bi trebalo da rješava pitanja koja su suprotna zakonu i Ustavu. Kako je kazao, to pitanje ne treba prenaglašavati, jer domet ugovora ne može biti dalje nego što realno jeste. Korać je naglasio da ako se neki segmenti kose sa zakonom i Ustavom, on će biti pravno ništavan, što bi u krajnjem, ističe on, trebalo da ocijeni Ustavni sud. Prethodno, profesor Korać je saopštio da bi za napredak u

Društvo

Četvrtak, 7. jul 2022.

pripadnici Vojske Republike Srpske

cu Klapuh pravda a i poslije 30 godina Očekujemo od Vlade Crne Gore da insistira na tome da Srbija odgovori zašto već šest i po godina onemogućava izručenje Zorana Vukovića, pravosnažno osuđenog za ratni zločin nad porodicom Klapuh, kao i preduzimanje novih koraka Ministarstva pravde prema BiH, kako bi se obezbijedilo da i Radomir Kovač i Zoran Simović napokon odgovaraju za zločin, kažu u Akciji za ljudska prava

svi uslovi, ali odgovor nijesmo dobili. Ako bi Vuković bio izručen, on bi imao pravo da mu suđenje bude ponovljeno, jer je osuđen u odsustvu. Iz ekstradicionog pritvora je svakako morao biti pušten na slobodu prije kraja 2016. godine, jer prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Srbije, ta vrsta pritvora može trajati najduže godinu dana. Sada nam nije poznato gdje se on nalazi – navode iz HRA. Drugi osuđeni, Radomir Kovač, nalazi se na slobodi od jula 2013. godine, pošto se poslije izdržavanja kazne na koju ga je osudio Haški tribunal zbog zločina u Foči, vratio u Bosnu i Hercegovinu, u Foču. Za njim je Crna Gora prvo raspisala nacionalnu potjernicu u aprilu

2014. godine, a potom i međunarodnu potjernicu u februaru 2015. godine. HRA je od bivšeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, u februaru 2021. godine, obaviještena da je Ministarstvo pravde Crne Gore tek u decembru 2020. godine uputilo zamolnicu Ministarstvu pravde BiH da ta država preuzme izdržavanje kazne zatvora za Kovača. - Međutim, Sud BiH je u aprilu 2021. godine odbio da izvrši presudu u odnosu na njega, jer bilateralni Ugovor o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima između BiH i Crne Gore propisuje da se izvršenje neće preuzeti kada je sudska odluka (čije se izvršenje traži) donijeta u od-

sustvu osuđenog lica – kažu u Akciji za ljudska prava. HRA je nedavno u pismu novom ministru pravde, Marku Kovaču, predložila kao moguće rješenje problema ustupanje krivičnog gonjenja osuđenih izvršilaca ovog zločina Bosni i Hercegovini, u cilju sprječavanja da oni praktično budu amnestirani za izvršeni ratni zločin. U odnosu na trećeg osuđenog, Zorana Simovića, Crna Gora je takođe raspisala međunarodnu potjernicu. Uprava policije Crne Gore je utvrdila da on ima prijavljeno prebivalište u BiH, ali da je nepoznato gdje se trenutno nalazi. Četvrti osuđeni, Janko Janjić ,,Tuta“, izvršio je samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse na osnovu optužnice Haškog tribunala. - Slučaj Klapuh pokazuje da je pitanje tranzicione pravde za žrtve ratnih zločina pitanje

koje prevazilazi granice jedne države i da je međunarodna saradnja neophodna da bi se počinioci ratnih zločina na području bivše Jugoslavije priveli pravdi. Očekujemo od Vlade Crne Gore da insistira na tome da Srbija odgovori zašto već šest i po godina onemogućava izručenje Zorana Vukovića, koji je pravosnažno osuđen za ratni zločin nad porodicom Klapuh. Očekujemo i preduzimanje novih koraka od strane Ministarstva pravde Crne Gore prema Bosni i Hercegovini, kako bi se obezbijedilo da i Radomir Kovač i Zoran Simović napokon odgovaraju za zločin – navode u HRA. Akcija za ljudska prava će zajedno sa Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, povodom već tradicionalnog obilaska mjesta ratnih zločina 14. jula, položiti cvijeće na mostu Obrada Cicmila u Plužinama i odati počast žrtvama. D.M.

e Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, u fokusu bili odnosi države i crkve

otan zakonu i Ustavu bio bi ništavan pravosuđu najprije trebalo krenuti od smanjivanja raskoraka između normativnog prava i „životnog“, odnosno realnog prava. Založio se i za kreiranje posebne akademije koja bi bila regrutni centar za sudije i saradnike u sudstvu, što bi doprinijelo većoj ažurnosti u radu. Bivši sudija Osnovnog suda u Nikšiću Ivan Kadić, sada advokat, ocijenio je da postoje dvije grupe problema u funkcionisanju pravosuđa, neefikasnost ili loše rukovođenje i objektivni razlozi među kojima je istakao opstrukciju i nedostavljanje podataka koje sudske instance traže od drugih javno-pravnih organa za potrebe postupaka. Založio se da se ažurno dostavljanje traženih podataka koji su sudovima potrebni za meritorno presuđivanje propiše kao zakonska obaveza i sankcioniše. Kadić nije za reizbor kao rješenje u sudstvu, jer ga smatra ne-

ustavnim, budući da je sudijska funkcija po Ustavu stalna. Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) ga je pitala da obrazloži zašto je potpisom stao protiv usvajanja prve verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2019. godine, na šta je Kadić kazao da je to prvenstveno zato što su neke odredbe, prema njegovoj ocjeni, bile neustavne i neprihvatljive. Obrazložio je da misli na koncept i redosljed propisane zaštite prava svojine. Kandidat Dragan Knežević, koji je aktivni službenik MUPa, odnosno radi u Unutrašnjoj kontroli već 20 godina, ocijenio je da bi po uzoru na policijsku organizaciju trebalo formirati posebnu komisiju za internu kontrolu rada sudova i da bi to značajno unaprijedilo tu oblast. Ocijenio je da bi trebalo formirati i posebnu sudsku policiju koja bi se bavila obezbjeđenjem sudova i administracije.

Poslanik Srđan Pavićević nije bio zadovoljan argumentacijom koju je Knežević naveo u prilog nereagovanja na anomalije i neproporcionalno i vidno bogatstvo koje posjeduju pojedini policijski funkcioneri, a koje, prema Pavićeviću, može da ukaže na njihovo nezakonito bogaćenje ili povezanost sa kriminalnim miljeom. Knežević je kazao da je nakon 2016. godine Unutrašnja kontrola izgubila pravni osnov da ona utvrđuje imovinske kartone funkcionera i službenika, već je to prevedeno na druge, dok je uporedo naveo da je prošle godine obrađeno 60 slučajeva potencijalnog primanja mita ili zloupotrebe službenog položaja, a procesuirano 13 policajaca. Nekadašnji fudbaler Fikret Kurgaš, sportski radnik, advokat i pravni zastupnik Telekoma, predstavljanjem je zatvorio sesiju ispitivanja kandidata.

Ocijenio je da je činjenica što je nestranačka ličnost, bez afera ili postupaka koji ga mogu diskreditovati ličnost koja bi mogla biti pravo rješenje za jedno od četiri mjesta u Sudskom savjetu. Kurgaš je odgovarajući na pitanja poslanika, između ostalog saopštio i svoj stav oko prethodnih dana mnogo puta postavljenog pitanja trećeg mandata nekadašnje čelnice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Prema Kurgašu, veće licemjerstvo je onih koji su to dozvolili u prethodnom Sudskom savjetu. On se založio za izmještanje izbora predsjednika Vrhovnog suda iz okvira Savjeta na odlučivanje direktno parlamenta. Nastavak saslušavanja kandidata je danas u 10 sati, a pred Odborom će svoju viziju rada Sudskog savjeta dati Dražen Medojević, prof. dr Blagota Mitrić, Gordana Mitrović, Mitar Mugoša i Velija Murić. I. P.

STAV

» Piše: Slobodan BACKOVIĆ

„Ćutanje“ Ministarstva prosvjete Mediji su krajem aprila ove godine objavili informaciju da je bivša ministarka Bratić 14. aprila donijela rješenje o dodjeljivanju licenci za rad dvije privatne vjerske srednje škole: Gimnazija „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ iz Nikšića i Gimnazija „Sveti Sava“ iz Podgorice. Licence su izdate za izvođenje obrazovnog programa opšte gimnazije? Zbog značaja obrazovanja, osnivanje bilo koje škole, posebno privatne, zahtijeva posebnu pažnju. O tome sam za medije napisao članak „Licenca za vjerske privatne škole“ u kojem sam postavio pitanje da li je MPNKS utvrdilo da li ove vjerske škole ispunjavaju uslove za početak rada i dobijanja licenci koji su propisani članovima 46 i 46a Opšeg zakona o obrazovanju i vaspitanju. MPNKS je preko sekretarke i medija obavijestilo javnost da „Pravoslavne srednje škole u Nikšiću i Podgorici nijesu vjerske, to su privatne ustanove škole koje su u cjelosti preuzele obrazovni program za opštu gimnaziju, a upisaće po 15 učenika“. „Tu se neće izučavati predmeti iz domena vjeronauke i filozofije vjere, nego predmeti koje djeca uče u državnim školama. Oni imaju taj prefiks vjerski, samo zbog toga što je osnivač Mitropolija. A u cjelosti su inkorporirali naše obrazovne programe i planove. Radi se o postojećem, nacionalnom planu, koji se već koristi i proizvodi pravna dejstva, već ima potrebna mišljenja, pa ne treba ni mišljenje Zavoda za školstvo, jer oni su samo uzeli plan i program, koji postoji i koji je javan i koji koriste javne ustanove“. Iz ovih izjava je bilo očigledno da odgovorni u MPNKS ne znaju ili neće da znaju kako se formira škola, ko i kako utvrđuje program škole (programi se ne preuzimaju), ko je utvrdio i da li je utvrdio da prostor za rad škole ispunjava propisane standarde, ko su nastavnici u školama, da li su obezbijeđena sredstva za rad škola, da li su objavljeni planovi i programi itd. Zbog svega ovog sam se 21. maja obratio Ministarsvu prosvjete na imejl adrese: spi@mps.gov.me i spi@mpnks.gov. me, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, da mi dostave kopije dokumenata o ispunjenju uslova predviđenih članovima 46 i 46a Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju na osnovu kojih je ministarka Bratić potpisala rješenja o izdavanju licenci ovim školama. Pošto nikakav odgovor od Ministarstva prosvjete nijesam dobijao, 13. juna sam obnovio zahtjev koji sam posalo na imejl adresu ministra prosvjete gospodina Vojinovića (kabinet@mp.gov.me). Dobio sam potvrdu računara da je imejl pročitan. I pored toga, nije bilo odgovora pa sam Ministarstvo prosvjete, imejlom na adresu ministra Vojinovića, 27. juna, upozorio da ću se žaliti Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog njihovog ćutanja. Dobio sam potvrdu računara da je i ovaj imejl pročitan 27. juna. Danas je 5. jul i nikakvog odgovora od Ministartva prosvjete još nema. Postavljaju se pitanja: da li Ministarstvo prosvjete ima pravo na „ćutanje“ i zašto Ministarstvo prosvjete i ministar Vojinović kriju informacije koje su obavezni da pružaju po zakonu i Ustavu, zašto ne poštuju ustavnu normu „svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja“? U odsustvu informacije može da se nagađa šta je razlog za njihovo „ćutanje“. Da li se to radi u želji da prikriju nezakonitosti ili može li biti da ministar Vojinović i Ministarstvo prosvjete ne žele da naruše tradicionalno „ćutanje“ ovog Ministarstva, zatvorenost i nekomuniciranje njihovih prethodnika, pa zato ne odgovaraju i ignorišu zahtjeve i obraćanja građana ili je nešto treće? Da li je skrivanje informacija i odsustvo komunikacija doprinos efikasnosti i kvalitetu rada Ministarstva prosvjete ili je to simptom ozbiljnih slabosti koje se moraju liječiti za dobro obrazovnog sistema.

10 Hronika

Četvrtak, 7. jul 2022.

Odlukom disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta osnovnom tužiocu izrečena disciplinska sankcija

U Podgorici uhapšen bjegunac iz Turske po potjernici

Boričiću umanjena Džamgoza traž plata jer je prekoračio rok u 13 predmeta organizovanog PODGORICA – Nikola Boričić počinio je teži disciplinski prekršaj jer kao osnovni državni tužilac bez opravdanih razloga nije postupao u 13 krivičnih predmeta u zakonom propisanim rokovima, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.

I. MANDIĆ

Odlukom disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta izrečena mu je disciplinska sankcija – novčana kazna u visini od 20 odsto od zarade državnog tužioca u trajanju od tri mjeseca. O optužnom prijedlogu koji je podignut 25. maja raspravljalo se 20 i 24. juna nakon čega je disciplinsko vijeće, nakon tajnog vijećanja i glasanja 1. jula javno objavilo odluku. Disciplinsko vijeće je utvrdilo da je Boričić odgovoran zato što kao državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, tokom 2019, 2020. i 2021. godine, bez opravdanih razloga nije postupao u 13 krivičnih predmeta, u zakonom propisanim rokovima, a zbog čega je u tim slučajevima nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Na ovaj način, kako je pojaš-

Nikola Boričić

njeno Pobjedi, Boričić je izvršio teži disciplinski prekršaj shodno članu 108 Zakona o državnom tužilaštvu. Protiv odluke disciplinskog vijeća, disciplinska tužiteljka i državni tužilac Boričić mogu izjaviti žalbu Vrhovnom sudu Crne Gore u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka odluke. Nepostupanje Boričičića u 13 predmeta otkriveno je prilikom nadzora nad radom tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu. Krajem decembra prošle godine, iz Višeg državnog tužilaš-

tva je saopšteno da je na osnovu izvještaja nakon nadzora podnijet prijedlog Tužilačkom savjetu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Nikole Boričića. Tada je saopšteno i da su komisiji za etički kodeks državnih tužilaca dostavljene pritužbe državnih tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, povodom ophođenja Boričića, radi ocjene da li je imenovani učinio povredu načela i pravila etičkog kodeksa državnih tužilaca. B. R.

Viši sud u ponovnom postupku donio odluku o ukidanju pritvora vođi desetočlane kriminalne grupe koja je oprala oko tri miliona eura

D.MIJATOVIĆ

Savo Lipovina na slobodi uz obavezu javljanja policiji

Sa privođenja Sava Lipovine

PODGORICA – Cetinjanin Savo Lipovina je po nalogu Višeg suda u Podgorici napustio Istražni zatvor u Spužu, gdje je bio pritvoren od 15. marta 2020. godine nakon što je uhapšen zbog sumnje da je organizovao desetočlanu kriminalnu grupu koja je, koristeći poslovne i privredne strukture, ,,oprala“ tri miliona eura i utajila 700.000 eura poreza. Iz Višeg suda je saopšteno da je Lipovina pušten da se brani sa slobode uz mjeru nadzora obaveznog javljanja Upravi policije jednom sedmično. Viši sud je već jednom donio istovjetnu odluku u ovom slu-

čaju ali je Apelacioni sud ukinuo i naložio ponovno razmatranje. Lipovina je sa još deset osoba uhapšen 15. marta 2020. godine zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, utaja poreza i pranje novca. U razotkrivanju ove kriminalne organizacije za Specijalno tužilaštvo od presudnog značaja bili su dokazi prikupljeni mjerama tajnog nadzora iz 2017. godine u drugom predmetu. Upravo na osnovu ovih prisluškivanih razgovora i odbrana, koje su pred Specijalnim tužilaštvom dali pojedini

uhapšeni, istražitelji su utvrdili da su Lipovina i Ivan Jovanović u 2015. godini formirali kriminalnu organizaciju koja je preko članova i 11 kompanija imala za cilj vršenje krivičnih djela pranje novca i utaja poreza. - Lipovina i Jovanović su sačinili kriminalni plan prema kojem su formirali preduzeća u ime kojih su, kao ovlašćena lica, sačinjavali lažne fakture i račune u kojima su unosili lažne podatke da su isporučili robu i izvršili usluge preduzećima u kojima su se na mjestima izvršnih direktora i ovlašćenih lica nalazili ostali pripadnici ove organizacije. Iako prodaja robe i usluge nijesu izvršene, na osnovu ovih faktura, preduzeća su uplaćivala sredstva na račun preduzeća koja su izdala lažne fakture. Ta sredstva su podizali sa računa na ime materijalnih troškova, putnih naloga i slično, od kojih su jedan dio zadržavali za sebe, a ostatak predavali uplatiocima odnosno ostalim pripadnicima kriminalne organizacije – navodi se u rješenju o određivanju pritvora ovim osumnjičenima. U dokumentu se navodi da je sve ovo rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreza, doprinosa i drugih propisanih dažbina. Osim toga, SDT osnovano sumnja da su ovi okrivljeni vršili prenos novca iako su znali da je on pribavljen kriminalnom djelatnošću, u namjeri da se prikrije i lažno predstavi porijeklo novca. B. R.

PODGORICA – Turski državljanin Binali Džamgoz (39) uhapšen je juče u podgoričkom naselju Gorica C po međunarodnoj potjernici Interpola zbog više krivičnih djela počinjenih na teritoriji te zemlje. - On se potražuje radi vođenja krivičnog postupka zbog više krivičnih djela izvršenih na teritoriji Turske - navedeno je na Tviter nalogu Uprave policije. Dodaju da je pod policijskim mjerama više osoba. Turske vlasti terete ga da je vođa kriminalne organizacije koja nosi naziv po njemu – Binali Džamgoz. Nekoliko desetina članova ove kriminalne organizacije su uhapšeni još u oktobru 2021. godine u policijskoj operaciji u Izmiru, Ajdınu i Istanbulu. Tada su izdati nalozi za hapšenje 57 osoba, uključujući i Binalija Džamgoza. Međutim, u operaciji je uhapšeno 35 osoba, a

Binali Džamgoz

Džamgoz i njegovi saradnici tada nijesu uhvaćeni. Kancelarija glavnog javnog tužioca u Izmiru pripremila

je optužnicu protiv 38 osumnjičenih za stvaranje ilegalne organizacije, čiji je vođa bio Binali Džamgoz, a u okviru

Osumnjičeni za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Miloša Medenice saslušan pred sudijom za istragu

Marku Vučiniću određen pritvor

PODGORICA - Podgoričaninu Marku Vučiniću određen je pritvor nakon što se u ponedjeljak predao Specijalnom državnom tužilaštvu koje ga sumnjiči da je pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Advokat Miloš Vuksanović kazao je za Pobjedu da je Vučiniću pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. Vučinić je pred tužiocem Jovanom Vukotićem negirao sumnje SDT-a i ,,stavio se na raspolaganje nadležnim državnim organima“. SDT sumnjiči Vučinića da je zajedno sa Milošem Medenicom i Nikolom Raičevićem, koji je još uvijek nedostupan državnim organima, posredovao u dogovaranju

Istražni zatvor

mita između Vasilija Petrovića, sina vlasnika kompanije ,,Cijevna komerc“, i Bojana i Marka Popovića (izvršnog direktora i ovlašćenog zastupnika „Fab petrola“) u sudskim procesima koje su kompanije „Fab lajv“ i „Cijevna komerc“ vodile protiv kompanija ,,Gugi komerc“ i ,,Omorika“. -Marko Vučinić i Nikola Raičević sa umišljajem su posredovali davanju mita dok je Miloš Medenica neposredno službenom licu (Vesna Medenica) obećao mito ukoliko korišćenjem svog službenog položaja posreduje da se izvrši neka službena radnja – navodi se u naredbi za istragu. Vesna Medenica se sumnjiči se da je kao predsjednica Vrhovnog su-

da uticala na ishode u ova dva slučaja za korist od ukupno 590.600 eura. Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila u kasnim večernjim satima na podgoričkom aerodromu, dok su njenom sinu Milošu lisice na ruke stavljene mjesec kasnije, takođe na podgoričkom aerodromu gdje ga je na povratku iz Beograda sačekala podgorička policija. Dan poslije hapšenja Vesne Medenice uhapšeni su policajac Milorad Medenica, službenica Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije „Cijevna komerc“, koji je ubrzo pušten da se brani sa slobode. Osim njih, na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tada su se našli i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i firma ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. B. R.

Hronika/Svijet

Četvrtak, 7. jul 2022.

i interpola

že zbog g kriminala istrage protiv organizovanog kriminala. U optužnici je objavljeno da su dosjei u vezi sa 13 incidenata u koje su optuženi bili uključeni objedinjeni, uključujući i pucnjavu na zamjenika gradonačelnika Aliju Rizu Kočera 11. januara 2020. Ukupno 38 okrivljenih procesuirano je za krivična djela kao što su ,,pripadništvo organizaciji koja je osnovana radi počinjenja krivičnog djela pokušaj povređivanja, pokušaj ubistva, oštećenje stvari, kršenje zakona o vatrenom oružju i noževima i dr. te pokušaj pljačke oružjem“. Protiv gradonačelnika Foče Fatiha Gurbuza pripremljena je dodatna optužnica za ,,nanošenje povreda oružjem koje će uzrokovati lomove kostiju u tijelu“, a broj osumnjičenih je porastao na 54 nakon

što su optužnice spojene. Binali Džamgoz ima kriminalni dosje zbog raznih zločina kao što su pokušaj ubistva, naplata čekova i obveznica, nanošenje povreda, otmica, pritvaranje, iznuda i mučenje na teritoriji Izmira. Osumnjičeni su stalno mijenjali svoje pozicije izmještajući se na teritoriji između Rusije i balkanskih zemalja i postupajući po uputstvima odbjeglog Džamgoza, za kojeg su ranije postojala saznanja da se nalazi u Batumiju u Gruziji. Njegovi saradnici tukli su ljude za koje su tvrdili da se drogiraju, zatim ih snimali telefonom, a snimke slali Džamgozu. On je te snimke podijelio na društvenim mrežama sa ciljem da pridobije simpatije lažno se predstavljajući kao borac protiv droge. A. r.

Na GP Gradina uhapšen crnogorski državljanin

U kamionu prevozio srebro, parfeme i odjeću vrijednosti više od 45.000 eura

PODGORICA – Crnogorski državljanin I. K. (37) uhapšen je na GP Gradina kada je policija u njegovom kamionu pronašla skoro 22 kilograma srebra, parfeme, patike, trenerke i majice koje nije prijavio carinicima. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, procjenjuje se da ukupna vrijednost krijumčarene robe iznosi 45.101 euro. - On se sumnjiči da je u kamionu kabine kojim je upravljao, u fabričkoj šupljini, sakrio oko 21,8 kilograma srebrnog naki-

ta, dok je u zapečaćenom tovarnom dijelu prevozio veliku količinu neprijavljene firmirane robe – parfeme, patike, trenerke, majice i torbe, u namjeri da ovu robu prenese bez mjera carinskog nadzora – saopštilo je MUP Srbije. Osumnjičenog su uhapsili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, Odjeljenja za borbu protiv korupcije UKP, u saradnji sa Regionalnim centrom granične policije prema Bugarskoj i carinicima. Na teret mu se stavlja krivično djelo krijumčarenje. C. H.

U Bugarskoj uhapšeno 45 navijača Sutjeske

Kažnjeni preko 2.000 eura za krađu pića i hrane na pumpi PODGORICA - Oko 45 navijača Sutjeske provelo je noć u pritvoru u Gornjoj Orjahovici u Bugarskoj, nakon što su, prema pisanju BTV Novinite, sa jedne benzinske pumpe, na putu Sofija – Varna, ukrali piće i hranu vrijednu preko 450 eura. Portal BTV Novinite navodi da je autobus kojim su putovali navijači Sutjeske zasutavljen

u Sevljevu i vraćen u Gornju Orjahovicu. Navijačima koji su navodno učestvovali u krađama je, prema pisanju tog medija, izrečena kazna ukupne vrijednosti od preko 2.000 eura. Sutjeska je sinoć protiv šampiona Bugarske Ludogoreca igrala meč kvalifikacija za Ligu šampiona u kome je poražena. C. H.

STO TRIDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage ponovo granatirale sjeveroistočni grad Harkov Da borbe u selima oko Lisičanska i dalje traju, juče je potvrdio načelnik Luganjska Sergij Gajdaj. On je na Telegramu napisao da su pojedina naselja „već dva puta bila pod jednom ili drugom kontrolom“. Ocijenio je i da Rusi napreduju zahvaljujući činjenici da su artiljerijski nadmoćniji KIJEV/MOSKVA – Uprkos tvrdnjama Moskve da kontroliše cijeli region Luganjska, borbe u okolini Lisičanska nastavljene su i juče, a nekoliko eksplozija odjeknulo je i u Harkovu. Da borbe u selima oko Lisičanska i dalje traju, juče je potvrdio načelnik Luganjska Sergij Gajdaj. On je na Telegramu napisao da su pojedina naselja „već dva puta bila pod jednom ili drugom kontrolom“.

Nastavljene borbe u okolini Lisičanska

Proruske trupe u Lisičansku

Gajdaj je ponovio da je do 15 hiljada civila ostalo u Lisičansku, a osam hiljada u Sjeverodonjecku. - Rusi napreduju, prije svega zbog činjenice da su nadmoćni u artiljeriji, kojom uništavaju gradove i odbrambene položaje – rekao je Gajdaj, a prenio Gardijan. Ukrajinski zvaničnici navode i da je u Harkovu u noći sa utorka na srijedu odjeknulo nekoliko eksplozija koje su, prema

navodima očevidaca, ispaljene iz ruskog grada Belgoroda. Meštani su prijavili i požar u jednom od harkovskih okruga, prenosi Ukrinform. Bugarska je juče, zbog sankcija Evropske uniji, ruskoj ambasadi u Sofiji blokirala transfer novca od oko 890 hiljada dolara, saopštio je bugarski ministar finansija Asen Vasilev. Blokada bankarskog transfera uslijedila je nekoliko dana nakon što je Bugarska protjerala

Konzorcijumu kaspijskog naftovoda naređeno da obustavi rad 30 dana Ruski sud naložio je juče konzorcijumu kaspijskog naftovoda (CPC), jednom od najvećih cjevovoda u svijetu, da obustavi aktivnost na 30 dana, javila je agencija Rojters. Iz konzorcijuma, koji raspolaže sa oko jedan odsto svjetske nafte i čiji su članovi i američke kompanije „Ševron“ i „Ekson“, rekli su da se odluka suda o suspenziji njihovih operacija odnosi na pitanja vezana za problem izlivanja nafte i da

CPC mora da se pridržava presude. Odbili su da dalje komentarišu svoje aktivnosti i operacije. Prema jednom izvještaju u koji je Rojters imao uvid, utovar nafte sa CPC-ovog terminala nastavio je da se odvija od podneva 5. jula, ali nije izvjesno da li će se ta aktivnost nastaviti. Ovim naftovodom je prošle godine izvezeno do 54 miliona tona kazahstanske sirove nafte iz Crnog mora.

70 članova ruskog diplomatskog osoblja iz te zemlje. - Riječ je o bankarskom transferu ruskoj ambasadi koji direktno potpada pod sankcije Evropske komisije, a ne o zamrzavanju bankarskih računa - objasnio je Vasilev novinarima u Sofiji. Vasilev je, kako prenosi Rojters, rekao i da je ruska ambasada zatražila izuzeće od pravila, jer su joj sredstva potrebna za isplatu plata zaposlenima. Vasilev je, takođe, kazao da bugarska vlada trenutno vodi razgovore sa Briselom o tome da li da učini izuzeće kako bi se dozvolio pomenuti transfer novca. Agencija Rojters prenosi i kako je protok ruskog gasa u Evropu preko gasovoda „Sjeverni tok 1“ juče vraćen na nivo na kome je bio posljednjih nedjelja, nakon pada zabilježenog u utorak, dok je protok ka istoku preko gasovoda „Jamal“ ostao na nuli. Ruski proizvođač gasa „Gasprom“ saopštio je prošlog mjeseca da će kapacitet isporuka preko „Sjevernog toka 1“ biti smanjen na samo 40 odsto zbog odloženog vraćanja opreme koju servisira njemačka kompanija „Simens enerdži“ u Kanadi. Gasovod „Sjeverni tok 1“ biće obustavljen zbog redovnog godišnjeg održavanja u periodu od 11. do 21. jula, što izaziva zabrinutost na Zapadu u pogledu toga koliko će brzo isporuke biti nastavljene nakon remonta, navodi britanska agencija.

Britanska vlada na koljenima nakon ostavke nekoliko ministara

Jedan od optuženih za ubistvo malteške novinarke priznao zločin

Džonson odbija da se povuče

Deđorđo: To je za mene bio samo posao

LONDON - Britanski premijer Boris Džonson odbacio je pozive da se povuče sa funkcije nakon što je nekoliko ministara njegovog kabineta podnijelo ostavke. Džonsona su mediji juče, nakon što je došao na saslušanje pred parlamentarnim odborom, pitali da li će podnijeti ostavku, na što je od odgovorio „ne, ne i ne“, prenosi agencija Rojters. Britanski premijer je potom na saslušanju pred odborom rekao kako zemlja ne želi da se političari „bave predizbornom kampanjom“. - Mislim da niko u ovoj zemlji to ne želi od političara – rekao je Džonson kao odgovor na pozive da podnese ostavku, nakon što je nekoliko ministara i poslanika sa funkcijama u britanskoj vladi podnijelo ostavke. - Mislim da bi trebalo da nastavimo sa služenjem našim biračima baveći se pitanjima

do kojih im je stalo – dodao je Džonson. Naveo je, takođe, kako ne bi bilo odgovorno da odustane imajući u vidu hitna domaća pitanja i rat u Ukrajini. Ostavke u britanskoj vladi u utorak veče podnijeli su ministri finansija i zdravlja Sadžid Džavid i Riši Sunak, kao i potpredsjednik Konzervativne partije Bim Afolami. Osim njih, ostavke je podnijelo još nekoliko vladinih sekretara, jer Džonson navodno više ne uživa povjerenje ni u stranci ni kod građana. Ostavke su uslijedile nakon što se Džonson izvinio, jer nije na vrijeme otpustio ministra za socijalna pitanja optuženog za nedolično seksualno ponašanje. Nakon povlačenja Džavida i Sunaka, Džonson je juče za novog ministra finansija imenovao Nadima Zahavija, a zdravlja Stiva Barklija. Prema kratkoj anketi YouGova, 69 odsto ispitanika navelo je da želi da Džonson podnese ostavku, dok je 18 odsto, od ukupno 3.009 anketiranih, protiv njegove smijene. Prema toj anketi, 54 odsto birača konzervativaca bi glasalo za ostavku, a 33 odsto bi bilo protiv ostavke Džonsona.

VALETA - Džordž Deđorđo, jedan od optuženih za ubistvo istraživačke novinarke sa Malte Dafne Karuane Galicije, priznao je zločin. Deđorđo je, u intervjuu za Rojters, priznao je da je učestovao u zločinu i rekao da će otkriti i druge koji su upleteni u to ubistvo. Rekao je i kako bi tražio veću naknadu za ubistvo novinarke da je znao više o njoj. - Da sam znao tražio bih 10 miliona, a ne 150 hiljada – rekao je Džordž Deđorđo, misleći na iznos u eurima koji mu je navodno plaćen za ubistvo, prenosi britanska agencija. Deđorđo, koji je zajedno sa bratom Alfredom i saradnikom Vinsom Muskatom, optužen za ubistvo Karuane Galicije u oktobru 2017. godine, rekao je da je za njega „to bio samo posao“, ali i da mu je žao. Rekao je i da nije znao mnogo o Karuani Galiciji ili njenoj porodici prije nego što je pristao da učestvuje u njenom ubistvu, niti da je znao da su

Ubijena novinarka Dafne Karuana Galicija

oni „obični ljudi“, a ne kriminalci. Priznao je ubistvo nakon nekoliko pokušaja njegovih advokata da mu obezbijede pomilovanje u zamjenu za svjedočenje o njegovoj ulozi u ubistvu novinarke i drugim navodnim zločinima koji uključuju istaknute ličnosti na Ostrvu. Priredila: Đurđica ĆoriĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 7. jul 2022.

HErCEg novI: Havarija na glavnom cjevovodu u Đenovićima

Bijela i Kamenari bez vode za piće od utorka VODOVODHN

Prije mjesec Regionalni vodovod u čijem je vlasništvu cjevovod dao je investitoru saglasnost da ga izmjesti. Veliki pritisak zemlje koju je uz magistralni pojas nabacao, te nepostojanje zaštite u donjoj zoni je uzrok havarije – saopšteno je iz preduzeća Vodovod i kanalizacija



Do pronalaska alternativnog rješenja biće obezbijeđena tehnička voda (nije za piće). Cistijerna Službe zaštite i spašavanja biće stacionirana kod benzinske pumpe u Bijeloj

nEDoStajE zaštItnI pojaS: Glavni cjevovod

HERCEG NOVI – Sve dok se ne popravi glavni cjevovod za rivijeru, na kome je u utorak popodne u Đenovićima došlo do velike havarije, Bijela i Kamenari će biti bez vode – obavijestili su iz hercegnovskog Vodovoda i kanalizacije. Iz tog preduzeća saopšteno je da je u toku iznalaženje alternativnog rješenja dok sanacija ne bude završena. Uzrok havarije na glavnom čeličnom cjevovodu je neposto-

janje zaštitnog pojasa u njegovoj donjoj zoni. – Pritiskom velike količine zemljanog materijala sa gornje strane cjevovoda dolazi do deformacije u vidu smaknuća spoja između dvije cijevi. Prije mjesec na ovoj lokaciji došlo je do izvođenja radova i izmještanja čeličnog cjevovoda koji je u vlasništvu Regionalnog vodovoda. Investitor je dobio dozvolu za izvođenje radova Regionalnog vodovoda. Veliki pritisak zemlje koju je uz magistralni pojas nabacao, te

nepostojanje zaštite u donjoj zoni je uzrok havarije – obrazložili su iz novskog Vodovoda i kanalizacije. Kompletna operativa tog preduzeća i Komunalna policija su odmah izašli na mjesto havarije. Kako se radi o cjevovodu koji nije u vlasništvu hercegnovske opštine i Vodovoda, neizvjesno je vrijeme završetka sanacije. – Kada je izmiještan cjevovod Vodovod je imao negativno mišljenje prema tome. Investitor se obratio Opštini i Regional-

nom vodovodu za dobijanje dozvole i sam je angažovao izvođače za obavljanje poslova. Ukoliko se danas u jutarnjim časovima pokaže da će sanacija potrajati, Vodovod ce uraditi alternativno privremeno rješenje kako bi se koliko-toliko normalizovalo vodosnabdijevanje Bijele i Kamenara – najavili su iz tehničke službe hercegnovskog Vodovoda i kanalizacije. U međuvremenu stanovnicima Bijele i Kamenara biće obezbijeđena tehnička voda (nije za piće). Cistijerna Službe zaštite i spašavanja biće stacionirana kod benzinske pumpe u Bijeloj. Radi se o tehničkoj vodi koja nije za piće. Kontakt telefon za naručivanje cistijerne sa vodom je 067 213 810. C. G.

CEtInjE: Aktivnosti Sekretarijata za investicije i održivi razvoj

završEnI prIprEmnI raDovI: Detalj iz naselja

Počela gradnja parkinga u naselju „Luka Ivanišević“

CETINJE – Sekretarijat za investicije i održivi razvoj započeo je izgradnju parkinga u naselju „Luka Ivanišević“, između I i II lamele.

Ukupna vrijednosti tih radova iznosi 22.000 eura, a izvodi ih ,,Avio petrol“ iz Podgorice. – U proteklih mjesec izgrađeni su parking na Rijeci Crnojevi-

ća i u naselju 4. jul, a u planu je uređenje parking prostora duž ulica u naselju ,,Luka Ivanišević“. Projekat za izgradnju još jednog parkinga u naselju 4. jul je u fazi izrade i kompletiranja projektne dokumentacije. U toku je tenderski postupak za izgradnju parkinga između II i III lamele – saopšteno je iz Prijestonice. C. G.

Kotor: Ministarstvo izdalo UTU

U Donjoj Lastvi gradiće šetalište

Vlada o rekonstrukciji dionice Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane

Ustupiće zemljište za izgradnju puta M-2 PODGORICA – Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i ministar prosvjete Miomir Vojinović saglasni su kako je neophodno brzo prevazići problem sa dvije osnovne škole na teritoriji Bijelog Polja („Braća Ribar“ u Zatonu i „Aleksa Bećo Đilas“ u Slijepač mostu) u vezi sa korišćenjem zemljišta u vlasništvu te dvije vaspitnoobrazovne ustanove za pojas

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 7. jula radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni: Štavna, Rudo Brdo, Gradišnica, selo Sjenožeta. Bar: od 9 do 15 h Haj nehaj i Bjelila, Bulevar revolucije C-6, B-5 i D-9. Berane: od 8.30 do 14.30 h dio sela Goražde. Bijelo Polje: od 8 do 17 h Laholo; od 9 do 16 h Kanje, Ograde, Radulići, Ravna rijeka, Zaton,

magistralnog puta M-2 na dionici Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane. Zbog izostanka saglasnosti Ministarstva prosvjete (u vrijeme kada je taj resor vodila Vesna Bratić) nije bilo moguće dobiti građevinsku dozvolu, pa iz tog razloga izvođač nije mogao početi radove. Rekonstrukcija puta u dužini od 40,4 km i širine sedam metara podrazumijeva

potpunu rekonstrukciju kompletne trase puta, devet mostova, tunel i horizontalne i vertikalne signalizacije i vrijedna je oko 40 miliona eura. Na tenderu je za izvođača izabran JV „Strabag AG & Bemax d.o.o.“. Rok za završetak radova je 730 dana. Izvođenje radova finansira se iz kreditnih sredstava obezbijeđenih od Evropske investicione banke – EIB. C. G.

nEDoStajE UrEĐEno šEtaLIštE: Donja Lastva

KOTOR – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju dijela šetališta u Donjoj Lastvi od Crkve Svetog Roka do parka Ivovića, u dužini od 300 metara. Minimalna širina pješačke staze uz more, takozvane lungo mare, iznosi 1,8 metara. U uputstvima se navodi da bi se prilikom rekonstrukcije šetališta trebalo voditi računa o zaštiti i unapređenju zelenih i slobodnih površina, kao i da je neophodno sačuvati autentičnost prostora. I. R.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 19 opština Ribarevine; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“. Cetinje: od 9 do 15 h dio Njeguša – Erakovići i Dugi Do; od 8 do 12 h Ulica Njegoševa, dio Dvorskog trga i Zmajeve ulice. Danilovgrad: od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Taraš Vojna, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića,

Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, dio Novog Sela, Suk, Mamućevina, Begovine, Plana, Strahinjići i firma Kovinić, Dolovi Kovački, Oraovica, Podglavice, Dio Studenog. Gusinje: od 9.30 do 14.30 h dio sela Vusanje. Kolašin: od 8 do 15 h Sunga. Kotor: od 10 do 12.30 h Risan – područje oko stare fabrike Ljekobilje; od 8 do 11 h Tabačina, Jugopetrol, TC ,,Kamelija“

i područje u neposrednoj blizini, područje iznad Školskog centra, dio Lastve Grbaljske. Mojkovac: od 8 do 15 h Gojakovići; od 9 do 14 h Jakovići; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. Nikšić: od 8 do 15 h Planik; od 9 do 15 h Bjelice, Vrbice, Donje Crkvice, Gornje Crkvice, Ubla, Gornja Somina. Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Laze. Plav: od 9.30 do 14.30 h dio sela Velika.

Pljevlja: od 9 do 17 h selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja), Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Vitine, Kosanica. Plužine: od 8 do 15 h Podprisoje, Gornja Brezna, Lug. Rožaje: od 9 do 14.30 h Gusnice. Šavnik: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac. Ulcinj: od 11 do 13.30 h dio naselja Donji Štoj (iza katoličke

crkve), dio naselja Donji Štoj (iza katoličke crkve); od 8 do 9.30 h dio naselja Velika plaža (kod novog mosta Port Milena); od 9.30 do 11 h dio naselja Velika plaža kod auto-kampa ,,Tomi“. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, Motički Gaj, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 7. jul 2022.

Crnogorski predstavnici uspješni na međunarodnom takmičenju ,,Mladi eko-reporteri“

Arijana iz Petnjice napravila najbolju fotografiju Fotografija „Užasavajuća svjetlost“ je nastala tokom šumskog požara u maju 2021. godine koji je trajao nekoliko dana i ugašen je akcijom mještana Donje Vrbice

Fotografija je nastala tokom šumskog požara u maju 2021. godine koji je trajao nekoliko dana i ugašen je akcijom mještana Donje Vrbice u opštini Petnjica na sjeveru Crne Gore. – Fascinantan Tindalov efekat nastao raspršivanjem svjetlosnih zraka kroz čestice zagađenja. Koliko god na prvi pogled fotografija izgledala impresivno zbog motiva sunčevih zraka, ono što je taj efekat izazvalo, uzrokovalo je i potpuno uništenje vegetacije na značajnoj šumskoj površini – navedeno je u opisu nagrađene fotografije. I prošle godine Mladi eko-reporteri Crne Gore osvojili su istu nagradu – fotografija ,,Smak svijeta“ Đorđa Pejovića (SSŠ ,,Spasoje Raspopović“, Podgorica) bila je najbolja u kategoriji reportaža, a uz to proglašena je i za ,,Fotografiju 2021. godine“.

„Užasavajuća svjetlost“, Arijana Adrović

PLjeVLjA: Opštinski žiri raspisao javni poziv

Primaju prijedloge za nagradu ,,20. novembar“ PLJEVLJA - Žiri za dodjelu nagrade ,,20. novembar“ pozvao je građane, preduzeća i ustanove, nevladine organizacije i udruženja na području opštine Pljevlja da predlože kandidate (pojedince i pravna lica) za dodjelu tog opštinskog priznanja za ovu godinu. Kako je navedeno na sajtu Opštine - Nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate i doprinos iz oblasti: naučnoistraživačkog rada, unapređenja i organizacije proizvodnje, turizma, trgovine i usluga, za umjetnička djela, za stručne i publicističke radove, kulturno prosvjetne i umjetničke aktivnosti, za fizičku kulturu i sport, za značajne rezultate koji doprinose unapređenju rada državnih organa i organa lokalne uprave i službi, kao i za druga stvaralaštva i doprinos

PODGORICA – Fotografija „Užasavajuća svjetlost“, čija je autorka Arijana Adrović, učenica Srednje mješovite škole u Petnjici (mentorka prof. Marijana Barjaktarović) pobijedila je na međunarodnom konkursu ,,Mladi eko-reporteri (Young reporters for the environment 2022)“.

Takmičenje ,,Mladi eko-reporteri“ organizuje Fondacija za ekološku edukaciju (FEE), a u Crnoj Gori sprovodi ga kotorska NVO ,,EKOM“ od 2007. godine. Izvršni direktor EKOM-a Saša Karajović kaže da su ove školske godine stigla 234 rada iz 35 zemalja, a selekciona komisija Fondacije za ekološku edukaciju odabrala je 70 radova za finale konkursa. Crna Gora je po broju selektovanih radova bila na drugom mjestu. – Plasman u finale (među pet od deset najboljih u kategoriji) ostvarili su radovi i autori: članak (11–14) „Put ili prepreka“ – Anđela Vuković i Anja Čabarkapa (mentorke: Danka Odalović i Miluša Bakrač, OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica) članak (15–18) „Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje“ – Emir Idrizović i Benjamin Mahmutović (mentorka Ivana Kljajić, SMŠ ,,Dr Branko Zogović“, Berane), članak (19–25) ,,Gume mrčene“ – Iman Zejnilović (mentorka Jadranka Tršić, Gimnazija ,,Niko Rolović“, Bar), video (11–14) „Golo brdo“ – Anja Milić (mentorka Jelena Barjaktarović, OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, Bar), foto-priča (3–5 fotografija) ,,Maskirani Kotor“ – Nikola Kovač (mentorka Fikreta Adrović, Gimnazija Kotor). D. Š.

Gradu nedostaje infrastruktura za najveću amatersku sportsku manifestaciju

Kolašin odbrojava do MOSI, nadaju se pomoći države Grad ima dvije sportske dvorane, tri fudbalska stadiona, dva košarkaška i rukometno igralište. To nije dovoljno. Neophodna je izgradnja fudbalskog stadiona s atletskom stazom. Planirana je izgradnja dva terena za košarku, dva za odbojku i dva za tenis

od posebnog značaja za opštinu Pljevlja i njen razvoj. Dobitnici priznanja, koje se sastoji od diplome i novčanog iznosa, mogu biti i lica koja žive i rade van područja Pljevalja, ili Crne Gore, ako tematika njihovih radova i postignuti rezultati doprinose razvoju i afirmaciji opštine Pljevlja, a nagrada se može dodijeliti i posthumno. Prijedlozi se predaju do 1. oktobra. I. R.

NIkšIć: Ljubitelji street workouta odmjeriće snage sedmi put

Takmičenje u gimnastici na otvorenom 13. jula NIKŠIĆ - Gimnastički klub ,,Montenegro Street Workout“ u saradnji sa Ekološkim udruženjem mladih ,,Zeleni centar“, povodom Dana državnosti, organizuje sedmi put takmičenje na otvorenom prostoru u Street Workout parku u park šumi Trebjesa. Takmičenje je najavljeno za 13. jul, s početkom u 10 časova. Rok za prijavu ističe 12. jula. Miloš Džiknić, predsjednik Gimnastičkog kluba, istakao je da je glavni cilj takmičenja promocija gimnastičkih calisthenics disciplina i načina treniranja. – Ujedno želja nam je da mla-

dima približimo sve blagodeti zdravih stilova života, kroz bavljenje ovim sportom, i stvorimo kod njih dobre navike – kazao je Džiknić. Takmičenje obuhvata pet disciplina podijeljenih u dvije kategorije. Za najbolje takmičare pored pehara, medalja i diploma, obezbijeđene su i specijalne atraktivne sportske nagrade weighted vest prsluci sa otežanjem do 10 kg. Calisthenics (vid gimnastike) je nova vrsta sporta koja predstavlja kombinaciju niza gimnastičkih vježbi koristeći samo sopstvenu težinu tijela kao opterećenje bez upotrebe tegova i suplemenata. I. R.

ZA SADA SAMO U PLANOVIMA: Planirani izgled buduće sportske zone

KOLAŠIN – Svečanom promocijom „MOSI Kolašin 2023“ u petak, 8.jula, Domu kulture sa početkom u 20 sati – krenuće odbrojavanje za MOSI – Međuopštinske omladinske sportske igre. Najveća amaterska sportskoturistička manifestacija regiona održaće se narednog jula u Kolašinu, a pripreme za nju moraju da počnu odmah. Široka je lepeza onoga što se mora završiti do narednog jula. Organizacija takmičenja, komunikacija sa nacionalnim sportskim savezima, organizacija smještaja za između 2.500 do 3.000 učesnika, marketing i ono najvažnije –

kompletiranje sportske infrastrukture. Postoje poslovi koji zavise od lokalnih resursa, ali i oni koji se ne mogu završiti bez pravovremenog uključivanja države i nadležnih ministarstava. Kolašin se kandidovao za domaćina MOSI, koje je dobio u decembru 2019. godine sa dvije sportske dvorane, tri fudbalska stadiona, dva košarkaška i rukometnim igrali-



štem. To nije dovoljno. Neophodna je izgradnja fudbalskog stadiona s atletskom stazom. Planirama je izgradnja dva terena za košarku, dva za odbojku i dva za tenis. Projekat će biti podijeljen u više faza radi lakšeg finansianja izgradnje. Skupština opštine u februaru je donijela odluku da se opredijeli 255.000 eura za projekte u sportskoj zoni. Od toga 200.000 eura iz opštinskog

Pred lokalnom upravom je ozbiljan posao - organizacija takmičenja i smještaja za oko 3.000 učesnika, komunikacija sa nacionalnim sportskim savezima, marketing i najvažnije – kompletiranje sportske infrastrukture

kapitalnog budžeta izdvojeno je za izgradnju balon hale sa čeličnom podkonstrukcijom na Lugu. U narednih 365 dana treba precizirati i oročiti odgovornost za poslove bez kojih MOSI ne mogu početi i ne mogu se desiti. Zbog toga je i organizovana svečana promocija „MOSI Kolašin 2023“. Govoriće Marta Šćepanović, predsjednica opštine Kolašin, Milan Đukić, predsjednik SO Kolašin, Vasilije Lalošević, ministar sporta i mladih, Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG. Upućene su pozivnice predstavnicima institucija i istaknutim sportskim radnicima na nivou države jer organizacija MOSI igara nije obaveza samo Kolašina već cijele Crne Gore. Takođe, pozvane su sve generacije kolašinskih sportista da svojim prisustvom i idejama budu dio MOSI priče u Kolašinu. Biće prikazan i promotivni film o MOSI, istorijatu kolašinskog sporta i igara kao i kulturno-zabavni program. MOSI okupljaju sportiste iz Crne Gore, BiH i Srbije. Prvi put su održane 1954. godine, a takmičenje počinje svake godine u prvoj nedjelji jula. Takmičenja se odvijaju u skoro svim olimpijskim disciplinama. Crna Gora je bila domaćin MOSI 2006. godine (Pljevlja), 2009. (Mojkovac), 2012. (Berane), 2017. (Pljevlja). Dr. D.

14 Kultura

Četvrtak, 7. jul 2022.

Scena iz predstave „Rat i mir“

Izložba „Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama“ sjutra na Cetinju

Teritorijalni prikaz kroz različite etape PODGORICA – Izložba pod nazivom „Crna Gora na osmanskim i evropskim kartama“, čiji su autori istoričari Filip Kuzman i Admir Adrović, biće otvorena u sjutra u 20 sati, na četvrtom spratu Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Izložba će biti realizovana u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, a u okviru nje biće prikazano 26 različitih karata, koje obuhvataju period od XVI vijeka do 1912. godine. Osmanske i evropske karte na kojima je prikazana Crna Gora, kako je navedeno u najavi, su iz fonda „David Rumsey Map Collection“ i Državnog arhiva predsjednika Republike Turske.

- Dio karata prikazuje Crnu Goru kao dio šire cjeline, dok su druge usko vezane za neki dio crnogorske teritorije. Najinteresantnije karte su karte iz turskog arhiva, na kojima je prikazano razgraničenje Knjaževine Crne Gore i Osmanskog carstva u posljednjoj četvrtini XIX vijeka – navedeno je u saopštenju. Izložba će biti otvorena do 1. oktobra. S. V.

Vukotić: Urušen znača Medigović: FIAT-u više D. MIlJANIĆ

Jedino što možemo da razumijemo, prema riječima Liješevića, jeste da smo samo oruđe u rukama istorije. - Da istorijom upravljaju neizbježnosti. Kako režirati „Rat i mir“? Kao što Kutuzov vodi Borodinsku bitku, razumijevanjem okolnosti koje nas prate i da procesom upravljaju slučajnosti i neizbježnosti koje treba stalno prepoznavati, te ne zaboravljati da smo svi čestice u tom velikom organizmu rata i mira. I kako reče Piter Bruk u jednoj predstavi: „Ništa nije važnije od ljudi koji u njoj učestvuju“ – zapisao je Liješević. Pored reditelja predstave i dramaturga, autorski tim predstave čine Janja Valjarević, scenograf, Bojana Nikitović, kostimograf, Stefan Ćirić, kompozitor i Ljiljana MrkićPopović, scenski govor. U predstavi igraju: Hadži Nenad Maričić, Miodrag Krivokapić, Danilo Lončarević, Zlatija Ocokoljić-Ivanović, Zorana Bećić-Đorđević, Dušan Matejić, Bojana Stefanović, Teodora Dragićević, Nemanja Stamatović, Nina Nešković, Slobodan Beštić, Kalina Kovačević, Petar Strugar, Vučić Perović i Nedim Nezirović. Predstava je na programskom repertoaru i večeras, u 21 sat, u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima. Za publiku je obezbijeđen prevoz sa stanice Mediteran Expressa (u gradu) u 19.30 sati. R. K.

MARIJANA JANKOVIĆ

PODGORICA – Predstava „Rat i mir“ Narodnog pozorišta iz Beograda, koju je po tekstu L. N. Tolstoja i u dramatizaciji Fedora Šilija režirao Boris Liješević, biće izvedena večeras, u 20.30 sati, u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima, na otvaranju 36. festivala Grad teatar. Tokom svečanog otvaranja biće dodijeljena nagrada „Grad teatar“ za 2019/2020. godinu reditelju Borisu Liješeviću, koji je 26. dobitnik ovog priznanja. Povodom režije po velikom Tolstojevom komadu, Liješević je zapisao da su uzburkano more, čovječanstvo i istorija poput prirode; sad je mirna i ništa ne može poremetiti taj mir, ali već dolazi oluja koja će sve promijeniti; kao i more kad se uzburka. - A mi smo samo sićušne čestice, stanovnici tog organizma prirode. Ponekad mislimo i da upravljamo tim organizmom. A zapravo nas talasi uzdižu, spuštaju i razbacuju. I svi smo isti samo što neke taj talas u momentu podigne i mi vidimo lidera, genija, snagu, dok neke druge taj isti talas razbaca u žrtve i gubitnike. To je Tolstojevo uzburkano more istorije. Mi vidimo lidere i vođe i pokretače i ratove, a Tolstoj vidi jedan prirodan a nama neshvatljiv proces, more istorije koje se uzburkalo. Uzburkano more Evrope – danas nemirnije nego ikada u novijoj istoriji – zapisao je Liješević.

Teatro Dei Venti iz Italije i predstava „Mobi Dik“ na otvaranju FIAT-a prošle godine

Umanjena sredstva za FIAT, koji se godinama suočava sa problemima finansiranja, kako je kazala Ana Vukotić, znače da će morati još jače da se bore za održivost i realizaciju Festivala PODGORICA – Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada ove godine prvi put je sproveo konkurs za za sufinansiranje projekata u oblasti kulture, kojim je za sve kulturne djelatnosti izdvojeno 122.200 eura. A, nakon što su rezultati konkursa objavljeni, prva reagovanja došla su iz Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), za koji je opredijeljena trećina novca manje nego ranije. Rezultati konkursa objavljeni su 30. juna, a Glavni grad podržao je ukupno 52 projekta, a najviše sredstava otišlo je festivalu Siti gruv – 30.000 eura.

KONKURS

Umanjena sredstva za FIAT, koji je dobio 21.000 eura, umnogome će otežati realizaciju, a kako je za Pobjedu kazala direktorica Festivala Ana Vukotić, kulturna politika Glavnog grada najbolje se ogleda u tome da je Program razvoja kulture Glavnog grada 2014 – 2019. odavno istekao, a da novog nema. - Gotovo da ništa od ciljeva koji su postavljeni u tom izuzetno površnom dokumentu bez strategije nije ostvareno. Takođe, svjedoci smo rasula gradske kulture što se jasno vidi i iz načina kako su raspodijeljena sredstva na konkursu za raspodjelu sredstava za sufinanciranje projekata iz oblasti kulture 2022. Iz tog dokumenta jasno

se vidi nedostatak vizije razvoja kulture u Podgorici. Gradski oci jednostavno nemaju stručnog kapaciteta da prepoznaju koja su najvažnija kulturna dešavanja koja treba nesebično podržati i na njima strateški razvijati kulturne politike. Takođe, sve gradske ustanove kulture su zarobljene partijskim zapošljavanjem – kazala je Vukotić. Kulturna politika FIAT-a, kako je objasnila, ne korespondira sa tim. - Mi u FIAT-u se zalažemo za umjetnike buntovnike, a ne umjetnike poslušnike koji su ovakvim političarima jedino prihvatljivi. I to je veliki problem i zato naše društvo propada umjesto da razvije institucije i podstiče kritičku ulogu umjetnosti. Podržavanje komercijalnih muzičkih i drugih sadržaja ne bi smjelo budžetski da utiče na opstanak kvalitetnih umjetničkih proizvoda kakvi su Made in New York Jazz Festival Montenegro koji Crnu Goru može da pozicionira u top 10 svjetskih džez destinacija i UnderhillFest koji je takođe sjajan odraz duha grada sa nedovoljnom podrškom. Svakako, FIAT je prošao najgore i pitam se kakvu nam poruku time šalju gradske vlasti nakon fantastičnog prošlogodišnjeg izdanja FIAT-a? Pitam se i kolika će biti cijena ovih izrečenih istina? – ispričala je Vukotić. Formalni razlozi za prvo spro-

D. MIJAtOVIĆ

Samo smo oruđe u rukama istorije

Organizatori Festivala internacionalnog alternativnog teatra nezado novcem na konkursu Glavnog grada, Sekretarijat za kulturu i sport o

M. bAbOVIĆ

„Rat i mir“ na otvaranju Grada teatra u Budvi

Ana Vukotić

Ana Medigović

vođenje konkursa za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture, kako je Pobjedi kazala sekretarka Ana Medigović, sadržani su u Zakonu o kulturi, gdje su u poglavlju VI „Podsticaj i podrška razvoju kulture“ razložene procedure koje se odnose na sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (članovi 68-82). - Shodno navedenom Zakonu i Statutu Glavnog grada, gradonačelnik Podgorice donio je odluku o sufinansiranju projekata iz oblasti kulture na osnovu koje je i sproveden ovogodišnji konkurs. Glavni grad i Sekretarijat za kulturu i sport su i ranijih godina opredjeljivali značajna sredstva u cilju podrške brojnih kulturnih inicijativa, manifestacija i festivala. Smatramo da se raspisivanjem javnog konkursa na prezicniji i adekvatniji način definišu prava i obaveze, kako Sekretarijata

i Glavnog grada kao sufinansijera, tako i kulturnih subjekata kao realizatora kulturnih inicijativa – kazala je ona. Takođe, Medigović smatra da je konkurs već opravdao svoje postojanje. - Istovremeno se podstiču akteri na kulturnoj sceni da se aktivnije uključe i apliciraju za obezbijeđena sredstva, čime se posljedično obogaćuje kulturna ponuda Glavnog grada, kroz selekciju najkvalitetnijih projektnih ideja i njihovo finansiranje. Podatak da smo na ovogodišnjem konkursu imali preko 80 prijava, od kojih su opredijeljena sredstva za finansiranje 52 projekta, potvrda je opravdanosti sprovođenja konkursa – objasnila je Medigović.

BORBA

Umanjena sredstva za FIAT, koji se godinama suočava sa problemima finansiranja, kako

Kultura

Četvrtak, 7. jul 2022.

ovoljni dobijenim odbacuje optužbe

Promocija knjiga Momčila Zekovića priređena u NB „Radosav Ljumović“

tnih aplikacija i njihov značaj Niko od za kulturnu scenu Glavnog Stoga smatramo da podnosilaca grada. niko od podnosilaca nije već je izvršena nije zakinut zakinut, raspodjela raspoloživih

je Vukotić ispričala, znače da će morati još jače da se bore za održivost i realizaciju Festivala. - Znači da je situacija teška ali da mi nećemo odustati... Znate, političari su prolazni, umjetnost je vječna. Ovu gradsku političku garnituru nemamo po čemu dobrom zapamtiti kada je kultura u pitanju. Oni čak ne prepoznaju rad i značaj Gradskog pozorišta, koje je prva gradska institucija kulture i za kompletan mandat nijesu uspjeli da otvore zgradu. To govori da za Glavnigrad kultura nije važna, a sa tim odnosom nećemo kao društvo daleko dogurati. U dokumentu „Strateški plan Glavnog grada Podgorica 2019 – 2024“ kulturi je posvećen jedan pasus paušalnih rečenica?! – rekla je Vukotić. Sa druge strane, Medigović smatra da je Glavni grad nastavio kontinuirano da podržava FIAT, budući da je, kako je rekla, više od šestine ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava za ovogodišnji konkurs izdvojeno je za podršku FIAT-u. - Taj podatak najslikovitije objašnjava kakav je odnos Glavnog grada prema ovom festivalu, njegovoj tradiciji i značaju za kulturu Podgorice i Crne Gore. Treba istaći da će Sekretarijat u ovoj godini biti i suizdavač monografije FIAT-a, što takođe podrazumijeva izdvajanje značajnih novčanih sredstava. Broj i kvalitet pristiglih aplikacija, te činjenica da je nezavisna kulturna scena u Glavnom gradu sve produktivnija, obavezuju nas da što veći broj kulturnih subjekata podržimo u mogućoj mjeri, naravno, uz adekvatno vrednovanje kulturnih projekata po kojima je Podgorica prepoznatljiva – rekla je ona i dodala da Glavni grad nastavlja sa logističkom podrškom. - Moramo istaći da, uz značajna direktna finansijska sredstva, sistem Glavnog grada obezbjeđuje i logističku podršku pri realizaciji gotovo svih kulturnih manifestacija u Podgorici, a u pitanju su aktivnosti koje, tako-

sredstava, shodno postojećem finansijskom okviru, uz napomenu da je značajan broj vrijednih kulturnih inicijativa po prvi put podržan od Glavnog grada, čime dobijamo novu kulturnu vrijednost – rekla je ona. Medigović je dodala da je izdvojeni novac za kulturu ove godine veći u odnosu na prethodne godine, te da očekuje da će se budžet konkursa postepeno uvećavati.

đe, iziskuju značajne napore i novčane izdatke što, čini nam se, nije dovoljno često apostrofirano – rekla je ona. Budući da se još uvijek čekaju odluke konkursa Ministarsva kulture, u FIAT-u se, kako je objasnila Vukotić, najviše oslanjaju na to. - Naročito poslije ovako tendencioznog urušavanja značaja FIAT-a na gradskom konkursu, sva naša pažnja okrenuta je ka Ministarstvu kulture na čiju je inicijativu FIAT obnovljen prije 10 godina (2013) sa obećanjem da će dobiti status od „posebnog značaja za kulturu Crne Gore“ što nakon 37 godina od osnivanja zasigurno zaslužuje – rekla je Vukotić.

ČEKANJE

Prije mjesec, kako je kazala Vukotić, obratili su se ministarski Vlaović sa ovim upitom i još uvijek čekaju odgovor i poziv za sastanak. - Grad bi morao da da punu podršku da FIAT i Made in New York Jazz Festival Montenegro dobiju status „festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore“. Takođe, očekujemo i odluke Ministarstva kulture o raspodjeli sredstava za sufinansiranje projekata iz kulture i od velikog je značaja da što prije dobijemo rezultate, s obzirom na to da je selekcija FIAT 2022 završena, ali nije objavljena upravo zbog nemanja informacije sa kolikim ukupnim budžetom raspolažemo za realizaciju Festivala – rekla je ona. U odnosu na to kako će Ministarstvo kulture odgovoriti, u FIAT-u će odlučiti na koji način će koncipirati ovogodišnji program. - Ono što je sigurno, FIAT će biti održan od 2. do 12. septembra u Podgorici i daće adekvatan odgovor pokušaju političkog gušenja kulture i afirmisati umjetnost kao bunt i kritiku društva, što joj je i osnovna misija. Okrugli sto na temu „Gradska kulturna politika“ biće samo jedan od odgovora koji FIAT priprema – rekla je Vukotić. S. VIŠNJIĆ

Kratka forma je izvjesna budućnost književnosti m. bAbović

PODGORICA – Promocija knjige „Slikovnice za odrasle“ i romana „Lavanda“ autora Momčila Zekovića Zeka, održana je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Knjiga „Slikovnica za odrasle“ objavljena je početkom godine, a roman „Lavanda“ najnovije je Zekovićevo izdanje. Sa njim su o ovim publikacijama razgovarali Barbara Simović i Miloš Milačić. „Slikovnica“ je, prema riječima Zekovića, hibridni žanr, odonsno u pitanju je forma kratkih priča obogaćena ilustracijama, a tiče se života bračnog para. - Ova forma je eksperiment, a ko želi da malo dublje zaroni ispod površine, shvatiće da u tim pričama postoji ona jedina istina, koja je u ljudskom bitisanju, pogotovo među bračnim parovima. Za ove priče mi nije trebala fikcija, one su svuda oko nas – kazao je on. Ko prati modernu književnost, prema njegovim riječima, jasno je da u tome postoje malo drugačiji načini publikovanja, jer je budućnost svedena na Instagram stori ili jedan tvit. - Doći ćemo do toga da postanemo teletabisi, da čitanje dužih rukopisa neće više biti prijatna forma za one koji su nekad voljeli da otvore knjigu i osjete njen miris. Prelazimo na digitaliju. U jednu ruku, nemam ništa protiv toga što se dešava, jer moramo pratiti moderne tekovine, ali računam

Sa predstavljanja knjiga Zekovića u Podgorici

samo kako ćemo u budućnosti plasirati književnost – kazao je Zeković. Primarna ideja u nastanku romana „Lavanda“ bila je, kako je objasnio autor, da to bude forma koja će da podsjeti na „vikend romane“, koji su bili popularni 80-ih godina. - „Lavanda“ je ugrabila da izađe prije ljeta, a završio sam je za nekoliko sedmica. Knjiga je klasična fikcija, koja priča na jedan način priče iz moje zbilje. Dok sam je pisao, smijao sam se na glas. Pisanje je takvo, nema plana. Otvoriš česmu i kreneš, a slova ili idu, ili ne idu – kazao je Zeković

i dodao da se naslov sam nametnuo jer predsavlja mir, smiraj. Visoki stil pisanja, kako je rekao, odavno je zamijenio pripovjedačkim. - Svi mi koji radimo sa slovima, iz podsvijesti izvlačimo knjige koje su nam obilježile neki dio života. Koliko god se trudiš da smisliš nešto novo, uvijek ima neko ko je to uradio prije tebe. Vulgarizam, ako ga upotrijebiš na mjestu na kojem nećeš biti prost, jedini je momenat koji može da opiše neku dobru ili lošu situaciju. Izigravati čistunca nije korektna varijanta ako pričamo o životu – rekao je on.

Pijanista Tempei Nakamura održao koncert u Podgorici

Težnja mu je, kako je ispričao, da njegovim čiatocima nikada ne bude dosadno. - Ne pripadam ljudima i ne volim književnost u kojoj se honorar dobija po napisanom slovu. Trudim se da u kratkoj formi ispričam možda i filmski scenario. Mislim da „Lavanda“ ima tu varijantu – rekao je on. Momčilo Zeković Zeko crnogorski je kantautor, pisac, kompozitor, bas gitarista i jedan od osnivača grupe „Perper“. Do sada je objavio kratke priče „Gravitacija istine“ (1997), romane „Zaliveni fikus“ (2004) i „Knjiga o njoj“ (2017), kao i brojnu pop-rok poeziju. S. V.

Novo izdanje FCJK

pravilima Publika u Crnoj Gori je Otranskripcije emotivna i puna ljubavi ispred Biblioteke PODGORICA - Japanski pijanista i kompozitor Tempei Nakamura održao je preksinoć koncert u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore tokom kojeg je izvodio autorske kompozicije i djela japanskih kompozitora.

Nakon koncerta, Nakamura je istakao da je veoma srećan što se publika u Podgorici odazvala koncertu u velikom broju. - Kad sam svirao pjesmu „Imagine“, čuo sam da je neko pjevao u publici i osjetio sam kako muzika ima moć da spoji ljudi. Takođe, osjetio sam da je publika u Crnoj Gori strastvena, topla, emotivna, puna ljubavi – rekao je Nakamura za PR centar. Pojasnio je da muzika koju stvara ima elemente klasike, džeza, tradicionalne japanske muzike i japanskog anime filma. - Moja muzika je nastala i kroz putovanja, na kojima ima puno priča koje me inspirišu – rekao je Nakamura. Crna Gora je samo jedna stanica na njegovom putu kroz Evropu, a prema njegovim riječima, Ambasada Japana mu

PR CENTAR

aj FIAT-a e od šestine Nakon objavljivanja rezultata konkursa, Ana Medigović smatra da niko nije zakinut za finansiranje. - Imajući u vidu finansijsku konstrukciju konkursa, te da je sufinansiranje obezbijeđeno za 52 projekta, jasno je da svi kulturni subjekti nijesu mogli dobiti iznos sredstava koji smatraju adekvatnim. Prilikom selekcije i opredjeljivanja novčanih sredstava vrednovan je kvalitet projek-

Nakamura na koncertu u Podgorici

je pomogla da odabere mjesto za koncert. U Podgoricu je stigao iz Sarajeva i na tom putu je stekao utisak da je u Crnoj Gori sve sofisticirano. Nakamura je kazao da se 1995. godine u njegovom rodnom gradu desio zemljotres u kojem mu je srušena kuća, navodeći da mu je to bio podstrek da svoju karijeru usmjeri i ka društvenom angažmanu i da pomogne svojoj državi. - Svoj projekat „Izlazeće sunce“ posvetio sam naporima za

rekonstrukciju nakon velikog zemljotresa u istočnom Japanu – naveo je japanski muzičar. Udruženje umjetnika prefekture Hjogo nagradilo ga je priznanjem za unapređenje umjetnosti 2015. Trenutno živi na relaciji Njujork – Tokio. Koncert u Podgorici u sklopu je turneje na kojoj će umjetnik pored Crne Gore nastupiti i u Sloveniji, Srbiji, Albaniji, Makedoniji. Organizator koncerta je Ambasada Japana, u saradnji sa MCCG i Japanskim uglom. D. E.

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Transkripcijska pravila u crnogorskome jeziku / Transkripcijski rječnik“ biće priređeno večeras u 21 sat na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. O knjizi će govoriti Milenko Perović, Jelena Šušanj, Sonja Špadijer i Neda Donat. Knjiga koja se bavi transkripcijskim pravilima, pravilima koja zauzimaju važno mjesto u nauci o jeziku, jeste još jedan u nizu uspješnih priređivačkih i izdavačkih poduhvata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Priručnik sadrži transkripcijska pravila za 33 jezika – klasična i savremena – na osnovu kojih će se strana imena preciznije čitati u originalu i lakše zapisivati u tekstovima na crnogorskome jeziku. Radi lakše upotrebe iza transkripcijskih pravila dat je rječnik transkribovanih imena iz opisanih jezika, u kojem su abecednim redosljedom navedena najčešća imena i prezimena u datim jezicima. R. K.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. jul 2022.

Osnivanje socijalnog servisa Kuća zdravlja pokazalo se kao opravdan potez Kuća zdravlja je besplatni socijalni servis u okviru Sekretarijata za socijalno staranje koji ima za cilj poboljšanje kvaliteta života ranjivih kategorija društva, otklanjanje ili ublažavanje rizika, kao i pružanje podrške građanima koji se suočavaju sa različitim problemima

Prvu godinu rada obilježili sjajni rezultati

Kuća zdravlja, besplatni socijalni servis pokrenut s uvjerenjem da je za zdrav i produktivan život veoma važno voditi brigu kako o fizičkom, tako i o mentalnom zdravlju, obilježila je prvu godinu rada. Povodom obilježavanja godišnjice rada Kuće zdravlja, gradonačelnik Ivan Vuković istakao je da su dosadašnji rezultati najbolja potvrda ispravnosti odluke o pokretanju ovog socijalnog servisa. – Težak period iza nas, koji smo svi skupa prošli, koji je obilježila pandemija korona virusa, dodatno je potvrdio ispravnost teze da je zdravlje

Obilježavanje prve godine rada Kuće zdravlja

najvažniji interes svakog pojedinca i društvene zajednice i da je bez toga sve drugo besmisleno – kazao je Vuković. On je rekao da se Glavni grad već godinama unazad trudi da bude važna podrška i partner

svim građanima na putu ostvarivanja prava i unapređenja kvaliteta usluga. – Govorimo o preko 600 sati savjetovanja sa ljudima koji su ili vezani za Glavni grad ili za naše partnerske organizacije

iz nevladinog sektora, kojima ovom prilikom zahvaljujem. Na ovom mjestu u proteklih godinu imali smo preko 200 različitih aktivnosti, savjetovanja, treninga, sve u cilju unapređenja kvaliteta javnog

U proteklih godinu dana u Kući zdravlja održano je više od 200 različitih aktivnosti, savjetovanja, treninga, sve u cilju unapređenja kvaliteta javnog zdravlja u glavnom gradu zdravlja u glavnom gradu – podsjetio je Vuković. On je najavio da je u planu osnivanje Dječje kuće, koja će biti namijenjena djeci koja su žrtve nasilja, kao još jednim korakom na putu unapređenja kvaliteta socijalne zaštite u glavnom gradu. Sekretar za socijalno staranje Ivan Terzić ocijenio je da je Kuća zdravlja opravdala povjerenje građana, te da su kroz razne radionice, savjetovanja i konsultacije u saradnji sa stručnim timovima dobili neophodnu podršku. – Kuća zdravlja je besplatni socijalni servis u okviru Sekretarijata za socijalno staranje koji ima za cilj poboljšanje kvaliteta života ranjivih kategorija društva, otklanjanje ili ublažavanje rizika, kao i pružanje podrške građanima koji se suočavaju sa različitim problemima, a period koji je obilježila pandemija izazvana korona virusom, dodatno je motivisala Glavni grad da ovu vrstu podrške pruži svojim građanima – kazao je Terzić. On je podsjetio da je do sada u Kući zdravlja organizovano preko 200 radionica, predavanja i sastanaka u saradnji sa NVO Centar za prava djeteta Crne Gore, Udruženjem psiho-

loga Crne Gore, NVO CAZAS, Javnom ustanovom za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica, Crnogorskim udruženjem za srčanu slabost, Kancelarijom za prevenciju bolesti zavisnosti, Kancelarijom za RE, Kancelarijom za mlade, NVO Celijakija Crne Gore, NVO Veritas, NVO Centar za resocijalizaciju bivših zavisnika/ca „Korak“, NVO Juventas, BENU apotekama, Udruženjem Roditelji Crne Gore, Udruženjem stomatologa Medicinskog fakulteta (MoDSA), kao i Udruženjem studenata medicine (MoMISC), NVO „Prazan prostor“, OLI Centrom za integrativnu psihodinamsku psihoterapiju, NVO Kvir Montenegro. Prvu godinu rada Kuće zdravlja obilježile su i manifestacije koje su realizovane u saradnji sa partnerima Glavnog grada – kampanja aktivizma protiv rodnog nasilja, ,,Aktivna Podgorica“, ,,Za našu Podgoricu i zdravu porodicu“, ,,Porodica fest“, ,,Festival zdravlja“, ,,Ružičasti oktobar“, u okviru koje je Sekretarijat za socijalno staranje pokrenuo novi socijalni servis za onkološke pacijente ,,Kartica prednosti“, koji funkcioniše u okviru Kuće zdravlja. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 7. jul 2022.

Sjutra na Ravnom Lazu u Piperima obilježavanje 81. godišnjice donošenja odluke o dizanju ustanka protiv okupatora

Dan koji je odredio put Crne Gore za sve vjekove

Povodom obilježavanja 81 godine od dana kada je donijeta odluka o podizanju ustanka protiv fašizma, predstavnici boračkih organizacija Glavnog grada, potomci boraca i antifašista i građani sjutra će obići spomenik na Ravnom Lazu u Piperima. Kod spomen-obilježja na Ravnom Lazu biće evocirano sjećanje na 8. jul 1941. godine, dan koji je odredio dalji put naše zemlje ka slobodi i odata počast onima koji su u toj borbi dali svoj život. Odluku o dizanju prvog opštenarodnog ustanka u porobljenoj Evropi donijeli su članovi pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak Milovan Đilas, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Savo Brković, Radoje Dakić, Budo Tomović, Krsto Popivoda, Periša Vujošević i Vido Uskoković. Na skupu koji će početi u devet sati govoriće gradonačelnik Ivan Vuković i predsjednik UNBNORA Pipera Milutin Ljumović. H. P.

Sekretar za podršku biznis zajednici Zekerija Fetić

Mladi moraju da osjete što je svijet preduzetništva

Zekerija Fetić

Brojni projekti podrške mladima i ženama u biznisu, program podrške kreativnom preduzetništvu i podsticajne mjere za nezaposlene građane samo su dio aktivnosti Sekretarijata za podršku biznis zajednici, kroz koje su brojni sugrađani našli podršku u pokretanju i razvijanju sopstvenih poslova, od savjeta kako početi sopstveni biznis do realizacije svojh ideja – kazao je sekretar za podršku biznis zajednici Zekerija Fetić. Gostujući na Gradskoj RTV, on je istakao da je tokom četiri godine rada aktuelne gradske uprave napravljen snažan iskorak na svim poljima, posebno u ekonomskom razvoju grada i stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta. Posebno je naglasio da mladi moraju da razvijaju svoje vještine i kompetencije. – Neophodno je da se mladi, bez obzira na njihovu profesiju, što prije i što bolje približe onome što zovu preduzetnička znanja, svijet preduzetništva, da osjete kako on diše i kakav je to svijet – poručio je Fetić.

Štand ,,Glinko Crafts“ u ŠM ,,Delta siti“

Dodao je da se ne može zanemariti činjenica da je sa prethodnom Vladom gradska uprava imala veoma lošu komunikaciju. – Naš Sekretarijat imao je ve-

likih izazova zbog izostanka kvalitetne komunikacije sa određenim resorima na nivou Vlade. Međutim, stvari se mijenjaju, promijenila se Vlada i već smo mnogo toga razriješili,

Novi kreativni preduzetnici u ,,Delta sitiju“ Spomenik na Ravnom Lazu

Glavni grad u autobuska stajališta ulaže 132.000 eura

Glavni grad Podgorica, u saradnji sa TC ,,Delta siti“ i marketinškom agencijom ,,Strategist“ nastavlja realizaciju projekta podrške kreativnom preduzetništvu. Tako će tokom jula svoje proizvode u najvećem šoping molu u Podgorici predstavljati nova ekipa kreativaca ,,Glinko Crafts“. Ručno

Nove čekaonice i nadstrešnice postaviće ISKLJUČENJA na sedam lokacija STRUJE  Glavni grad će u autobuska stajališta sa nadstrešnicama, koja će biti postavljena na sedam lokacija, uložiti oko 132.000 eura. Nabavka i ugradnja autobuskih stajališta (čekaonica) predmet je raspisanog tendera u vrijednosti od 82.644 eura i 17.355 PDV-a.

Nove čekaonice biće smještene na autobuskim stajalištima u Ulici Marka Miljanova (kod prodavnice ribolovne opreme ,,Riboshop“), na Bulevaru Stanka Radonjića (na desnoj kolovoznoj traci gledano iz pravca Bulevara Miloša Ra-

šovića), u Ulici Bratstva i jedinstva (ispred i preko puta prodavnice muzičke opreme ,,Mega Music Shop“), na Bulevaru Pera Ćetkovića (kod Tehnomaksa i preko puta), kao i na Bulevaru 21. maja (posljednja stanica kod marketa ,,Voli“). Rok za dostavljanje ponuda je do 20. jula, kada će u 9.10 sati biti održano njihovo javno otvaranje u Službi za javne nabavke (Njegoševa 20). Tender je raspisan po skraćenoj proceduri zbog vremenskih uslova i potrebe obezbjeđivanja kvalitetnije usluge građanima Podgorice. Nj. Ž.

Sunčano, do 35 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano, krajem dana ili tokom noći postepeno naoblačenje. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 24 stepena, najviša dnevna do 35. H. P.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: – od 5 do 7 sati: dio Zagoriča, dio Zlatice, dio Malog Brda, Rogami, Vranićke Njive, Miletine Njive, dio Veljeg Brda, Piperi, Drezga, Madra, dio Pričelja, Baći, dio Stare Zlatice, Radevići, Smokovac, Mosor, Stijena Piperska, Straganica, dio Doljana, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vukovići, Gola Strana, dio Meduna i repetitor ,,Sjenica“; – od 8 do 15: Dahna, Dajbabe i Botun; Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina i Baja Pivljanina); Golužba; dio Dahne. H. P.

rađeni nakit od polimerne gline brenda Glinko rezultat je impresije prirodom, nastao sa ciljem kreiranja proizvoda koji će iz novog ugla i na jedinstven način predstaviti motive karakteristične za Crnu Goru. Kolekcija Glinko nakita predstavlja niz oblika inspirisanih motivima iz crnogorskih pejza-

ža. Brda, planine, jezera i more elementi su čije fluidne forme dominiraju dizajnom. Svaki oblik iz kolekcije prikazan je kroz lejere (slojeve/segmente) od kojih se sastoji priroda. Oni ujedno simbolišu i slojeve vremena, pod čijim je uticajem sve što vidimo formiralo sadašnji oblik. Osim nakita, brend čini

a koliko vidim i moje kolege u drugim resorima – kazao je Fetić, uz napomenu da će značajan podsticaj preduzetništvu dati i nedavno pokrenut projekat Vlade biznis.gov.me. H. P. i niz detalja koji upotpunjuju priču, poput pažljivo odabranih materijala i smisleno dizajniranog pakovanja. Kako koncept potiče od inspiracije prirodom, svaki segment proizvoda je ponovno upotrebljiv i moguće mu je dati novu namjenu. Glinko kreacije osmišljene su za zaljubljenike u dobru priču i za ljude kojima nakit predstavlja više od ukrasa.

Služba zaštite i spašavanja odnedavno u svom sastavu ima i jednu ženu

Martina spremna za izazove

Služba zaštite i spašavanja Podgorice od skoro po prvi put u svom sastavu ima i jednu ženu. Nakon uspješno završene osnovne obuke i pokazane velike motivacije i želje za usavršavanjem, Martina Roćenović postala je jedna od 20 novih ljudi koji su pojačali tim podgoričke Službe zaštite i spašavanja uoči požarne sezone. To je bio povod da Martina i komandir Službe Goran Janković budu gosti gradonačelnika Ivana Vukovića i njegove zamjenice Slađane Vujačić. Poželjevši joj sreću, gradonačelnik je iskazao uvjerenje da Roćenović pristupa sjajnom timu pred kojim su brojni izazovi koje taj posao nosi, da će sticati znanja i vještine zajedno sa kolegama koji će joj u tome biti velika podrška i oslonac. – Ovo je poruka ohrabrenja i lijep primjer koji pomaže da srušimo stereotipe o podjeli na muške i ženske poslove. Podatak da gradska uprava na rukovodećim pozicijama ima jednak broj žena i muškaraca čini nas izuzetno ponosnima, dok ovaj primjer može značiti postavljanje standarda i nešto što će privući i druge žene da se prijave na ovakve i slične pozicije – istakao je Vuković. Komandir Službe zaštite Goran Janković kazao je da mu je posebno zadovoljstvo da je među

Martina Roćenović

njima prvi put i jedna žena. On je ukazao i da je ove godine prvi put organizovana obuka koja je, osim obučavanja polaznika za gašenje šumskih požara, uključivala i gašenje požara u zatvorenom prostoru, upotrebu izolacionih aparata, rad sa pumpama, kao i spašavanje iz saobraćajnih nesreća. Sa sastanka je još jednom poslata poruka da je, i pored toga što Služba zaštite i spašavanja raspolaže sa najvećim brojem vozila od svog osnivanja i posvećenog rada na unapređenju kapaciteta i efikasnosti rada, neophodno i da građani pokažu maksimalnu odgovornost u predstojećim mjesecima kada je najveća opasnost od izbijanja požara. H. P.

Arena

B. KADIĆ

18 Fudbal

Četvrtak, 7. jul 2022.

Budućnost u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija večeras pod Goricom (20.30 h) dočekuje kosovski Lapi

Sa jučerašnjeg treninga Iskre u Elbasanu

Danilovgradski tim večeras gostuje Ljačiju na startu kvalifikacija za Ligu konferencija

Iskra vidi šansu u Elbasanu Za Pobjedu iz Elbasana Branislav KADIĆ Ugodna vožnja do Elbasana, kraći odmor u hotelu, lagani trening na ovdašnjem stadionu i obnavljanje gradiva o snazi i mogućnostima protivnika, te opservacija strategije koju će primijeniti, bile su jučerašnje aktivnosti fudbalera i stručnog štaba Iskre uoči večerašnje utakmice sa Ljačijem u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija (20 h). Utisak je da su ,,crveno-bijeli“ spremni za drugo iskušenje na međunarodnoj sceni u vjekovnoj istoriji danilovgradskog prvoligaša. Jedan od mlađih, a sigurno i boljih igrača u prethodnoj sezoni, lijevi bek Đorđe Šaletić, očekuje veoma borbenu i neizvjesnu utakmicu. – U ovom trenutku možda je i bolje što je uloga favorita dodijeljena domaćinu, što znači da će morati više da rizikuju da bi došli do povoljnog ishoda. S druge strane, mi moramo biti strpljivi i koncentrisani do posljednjeg zvižduka sudije, znalački koristiti njihove greške u odbrani i napadu i po mogućnosti makar jednom zatresti mrežu Ljačija – rekao je Šaletić. – Naravno, jedno je reći, a drugo teoriju valorizovati na terenu. Tačnije, imaćemo nimalo lak zadatak da se domognemo cilja, a to je makar remi kako

Ljači

Iskra

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Elbasan Arena. Kapacitet: 12.800. Sudija: A. Duriuks. Pomoćnici: Da Silva i Santos (svi iz Luksemburga). Početak: 20 časova. Dajšinani Veloski

Turkaj

Cucin

Babatunde

Spahiu

Zulfriji

Roganović Ziko

Mazrekaj Zarubica Nikač Pavlićević

Kojašević

Muharemović Boljević

Popović Šaletić

Mitrović Vukotić

Obradović Kordić

Trener Špetim Duro

Trener Derviš Hadžiosmanović

bismo u revanšu imali znatno lakši posao i izborili plasman u drugo kolo – objektivan je Šaletić, koji se sa priprema na Palama vratio kući poslije nekoliko dana zbog povrede zadnje lože. Ipak, uspio je na vrijeme da sanira problem i da se sa puno elana i optimizma priključi ekipi koja je u odnosu na onu u prošlom prvenstvu pretrpjela drastične kadrovske izmjene. Naime, čak 16 igrača je napustilo Iskru, dok je desetak novih potpisalo pristupnicu, pa je sve to trebalo uklopiti u res-



Stotinjak navijača Iskre najavilo je dolazak na utakmicu u Albaniji

pektabilan sastav koji može da odgovori najtežem iskušenju u tekućoj godini. Povoljan rezultat, kao i reprizu iz Andore prije dvije godine kada je Iskra eliminisala Santa Kolomu, priželjkuje i sportski direktor Blažo Perutović. – Tada se igrala samo jedna utakmica i nije bilo popravnog. Sada su stvari drugačije jer će se pitanje pobjednika rješavati u uzvratnom susretu. Međutim, to ne smije da nas zavara, ako nam se ukaže prilika šansu treba iskoristiti večeras i spokojno dočekati revanš. Igrači su odlično odradili psihofizičke pripreme i vjerujem da će ,,ostaviti srce na terenu“ – uvjeren je Perutović, uz napomenu da će Iskra imati i značajnu podršku sa tribina jer su vjerni navijači najavili dolazak u Elbasan. Ljači je i prošle sezone za rivala imao crnogorski tim. Podgorica je na ,,DG areni“ slavila 1:0, da bi albanska ekipa u revanšu poslije produžetaka pobijedila 3:0. Eliminisala je potom i Univerzitateu iz Krajove, a u trećem kolu ispala od Anderlehta.

,,Plavi“ žele produženo evropsko ljeto PODGORICA – Budućnost će pokušati da ispravi prošlogodišnju blamažu na međunarodnoj sceni – rival ,,plavih“ u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija je kosovski Lapi, koji večeras gostuje pod Goricom (20.30 h). Rival po mjeri, ekipa koja može da se prođe, s tim što su sjećanja na Helsinki i Toršavn još uvijek svježa, a to Podgoričane tjera na oprez i maksimalnu ozbiljnost. Jedan od najvećih šamara u klupskoj istoriji, čak 13 primljenih golova u četiri utakmice sa Fincima i Faranima, nešto je što će pratiti Budućnost, ali sada počinje neka nova priča, želja da evropsko ljeto što duže traje. ,,Plavima“ se otvaraju povoljni koridori, ali najprije treba preskočiti početnu prepreku. – Probaćemo da iskoristimo sve svoje prednosti i ostvarimo pobjedu pred svojim navijačima. Interesuje nas samo prvi meč, ne razmišljamo o revanšu. Računamo na faktor motiva i želje da se pokažemo pred, nadamo se, punim tribinama. To u ovom momentu stavljamo ispred trenutne forme, jer je nerealno očekivati da budemo na optimalnom nivou odmah nakon priprema i u prvom zvaničnom meču u sezoni – rekao je trener Aleksandar Nedović u pres sali Gradskog stadiona. Žrijeb djeluje povoljno, budući da će uspješniji iz duela Budućnosti i Lapija u narednom kolu najvjerovatnije igrati sa Brejdablikom sa Islanda.

Budućnost

Lapi

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: F. San (Švajcarska). Pomoćnici: S. D. Almeida i Z. Benjamin (oba iz Švajcarske). Početak: 20.30 časova. Dragojević

Ignjatović

Adžić

Dakić Janković

Mirković

Ražnatović

Terzić

Mijović

Milošević

Đukanović

Amadu

Firmino

Hoti

Rivera

Ramadani Selmani

Neto

Selmani Jašari

Prenči Ćorić

Trener Aleksandar Nedović

Trener Tahir Batatina

– Rano je za tu temu. Sav fokus je na Lapiju. Došli smo u situaciju da nemamo pravo da budemo arogantni ni prema kome. Moramo da se, takoreći, dižemo iz pepela. Idemo redom – dodao je Nedović. Upitan da prokomentariše kojom pobjedom bi bio zadovoljan uoči revanša za sedam dana u Prištini, strateg Podgoričana se blago nasmijao. – Svaka pobjeda bi bila plus pred gostujući meč – ističe Nedović. Stručni štab ,,plavih“ skautirao je protivnika. – Prikupili smo dosta informa-

cija o njima, ali imali su mnogo promjena tokom ljeta i u tri prijateljska meča igrali su u različitim sastavima. Znamo da imaju četiri Brazilca, jednog Meksikanca, a pratili smo i njihove nove igrače kako su igrali u prethodnim klubovima. Sve ćemo to prezentovati igračima – naglašava Nedović, koji nastavlja: – Naš rival igra pomalo atipičan fudbal, nekako u talasima, a čini mi se da mnogo bolje djeluju na terenu kada imaju povoljan rezultat, nego kada gube. Zato ćemo morati da budemo pametni i kroz samu utakmicu da pokušamo da razradimo neke opcije. Pojačanja su stigla u vidu desnog beka Uroša Ignjatovića, štopera Lajonela Adamsa i veziste Arijela Lusera. Neće svi na teren protiv Lapija, van stroja je Zoran Petrović, a pod znakom pitanja su Viktor Đukanović i Igor Ivanović. Dosta kadrovskih problema za Nedovića... – Pratile su nas sitnije povrede, a tokom priprema bilo je i virusa. To nas je poremetilo, ali sve se to zaboravlja pred evropsku utakmicu. Startnih 11 još nijesam odredio, a posljednji trening otkloniće dileme. Ko god da dobije šansu, vjerujem da će dati najbolje što može u cilju povoljnog epiloga – kazao je Nedović. Budućnost je trenirala u klupskom kampu na Starom aerodromu, a na Zlatiboru je odradila glavnu fazu priprema.

Arena

Četvrtak, 7. jul 2022.

Fudbal 19

Dečić večeras na ,,DG areni“ (20 h) formalni gost Dinamu iz Minska na startu kvalifikacija za Ligu konferencija Aleksandar Nedović vjeruje u dobar rezultat

Janković: Vjerujemo u sebe Sa jučerašnjeg presa Tuzana

Dinamo Minsk

Dečić

(4-4-2)

(4-3-2-1)

Stadion: DG Arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: J. Pignar. Pomoćnici: A. Druet i L. Konilo (svi iz Francuske). Početak: 20 časova Katkevič

Vakulič

Bikov

Begunov

Naumov

Kisliak

Putilo

Kozlov

Svuatsov

De Akino

Bakić

Bećiraj

TERZIĆ: Uz navijače do pobjede Kapiten Vasilije Terzić jedan je od fudbalera Budućnosti koji gotovo nijesu imali predaha od kraja prošle sezone. Dvadeset trogodišnji vezista bio je dio crnogorske reprezentacije tokom juna u Ligi nacija, a nakon toga se priključio klupskim saigračima. – Prošla sezona je veliki motiv za nas da se ovog puta pokažemo u što boljem svjetlu i da sa povoljnim rezultatom dočekamo revanš – rekao je Terzić. – Neće biti lako, ali igramo kod kuće, na našem stadionu, vjerujemo – pred što više publike i nadamo se da će to biti faktor koji će nam omogućiti da zabilježimo pobjedu – ističe prvotimac ,,plavih“. Koliko je teško za igrača

kada nema bar nekoliko dana za odmor? – Imao sam čast da dobijem poziv za reprezentaciju. Jedno veliko iskustvo za mene. Nakon toga sam otputovao na Zlatibor, priključio se ekipi, nove obaveze su stigle brzo. Ne razmišljam o odmoru, želim da pomognem ekipi da što bolje prođemo protiv Lapija – odgovorio je Terzić. Riječ je potom zatražio trener Aleksandar Nedović koji se nadovezao na riječi kapitena. – Terzić i golman Miloš Dragojević su po završetku obaveza u reprezentaciju bukvalno sa aerodroma ušli u autobus i došli na Zlatibor. Odmah su nam se priključili. Pokazali su ogroman nivo profesionalizma, kako oni gledaju na Budućnost i dres koji nose. Njihov primjer je za svaku pohvalu, zajedno čuvamo pozitivnu energiju koja će nas, vjerujem, pratiti kroz cijelu sezonu – rekao je Nedović.

Prije Lapija, ,,plavi“ su odigrali četiri kontrolne utakmice – i svaki put remizirali. – Pauza je bila jako kratka, a zbog toga su i pripreme koncipirane drugačije. Odradili smo ono što je bilo do nas. Falilo

je igrača, ali trudili smo se da izvučemo maksimum. Forma će da raste kroz takmičarske mečeve, a do tada uradićemo sve da ono što fali nadomjestimo pravim odnosom – zakljuD. K. čio je Nedović.

PODGORICA – Drugi put uzastopno Dečić sezonu otvara nastupom u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Prošlog ljeta Tuzani su evropsku misiju imali na Kosovu, ovog puta neće putovati van Podgorice. Rival u prvom kolu je Dinamo Minsk, a s obzirom na to da klubovi i nacionalne selekcije Bjelorusije ne mogu da igraju utakmice Uefinih takmičenja na teritoriji svoje zemlje, oba meča će se igrati u Podgorici. Baš zbog toga, večeras (20 h) će Dečić ,,glumiti“ gosta na ,,DG areni“, dok je revanš za sedam dana na stadionu pod Goricom. – Ne treba trošiti mnogo riječi kada je Dinamo Minsk u pitanju. To je velikan iz porodice klubova Dinamo sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza, a sada Bjelorusije. Klub velike tradicije i višestruki šampion i osvajač Kupa. Istina, istorija Dinamo Minska je za godinu kraća od Dečića, ali značajno vrednija po broju trofeja i nastupima u evropskim takmičenjima. To je jasan pokazatelj da se susrećemo sa velikom ekipom, s kojom nam je čast da igramo u kvalifikacijama. Ali, radi se o sportu i mi imamo naše sportske ambicije koje želimo da pokažemo na terenu. To što neka ekipa ima istoriju stvar je vremena koje je prošlo. Ono što je danas i sjutra to će biti na terenu. Radimo po modernim principima fudbalske igre i koristimo pun kapacitet igrača koji su nam na raspolaganju i trudimo da ih unapređujemo svakodnevno. Iza nas su specifične pripreme, koje su kratko trajale zbog kratke pauze između prošlog i predstojećeg prvenstva – istakao je na konferenciji trener Dečića Vladimir Janković. Srpski stručnjak koji je u finišu minule sezone naslijedio Milja-

ČELJADINSKI: Dečić je ozbiljan tim Sedmostruki šampion Bjelorusije obje utakmice igraće u Podgorici. – Dečić je veoma ozbiljan suparnik. Do sada smo ih analizirali putem video-materijala. Međutim, na osnovu toga ne možemo tačno znati što nas očekuje u ovih sedam dana. Nakon sjutrašnjeg susreta situacija će biti puno jasnija. Ipak, ne sumnjam da se radi o veoma dobrom protivniku i moramo da budemo maksimalno posvećeni zadatku – rekao je trener Dinama Artem Čeljadinski. U Dinamu igra i 23-godišnji crnogorski napadač Dušan Bakić. O nekadašnjem članu Budućnosti i mlade selekcije Crne Gore izjasnio se i trener bjeloruskog sastava. – Dušan je dobar fudbaler. Sama činjenica da igra u inostranstvu dovoljno govori o njegovom kvalitetu. Nadamo se njegovim golovima – kazao je Čeljadinski, koji je svojevremeno igrao u Dinamu zajedno sa Fatosom Bećirajem, koji sada igra za Tuzane. – Biće to svakako zanimljiv susret s njim. Ja sam sada trener, a on na terenu. Vidjećemo kako će to izgledati. Svakako da će i sportska sreća, odnosno svaki detalj odlučiti pobjednika – smatra strateg Dinama.

na Radovića bio je objektivan. – Ulogu favorita svakako prepuštamo našim gostima. Oni su apsolutni favorit. Iskusna su ekipa, sastavljena od bivših i aktuelnih reprezentativaca Bjelorusije. Međutim, mi izlazimo na teren da se borimo sportski i ostvarimo što bolji rezultat. Naše je da se prilagodimo njihovom i odgovorimo našim kvalitetom. Ne bismo bili ovdje da ne vjerujemo u sebe. Vjerujemo u svoj rad i kvalitet. A koliki je kvalitet, to ćemo saznati u ovom dvomeču – rekao je Janković. Činjenicu da Dečić igra obje utakmice u Podgorici Janković ne doživljava naročitom prednošću. – S jedne strane, ljepota evropskih utakmica je da putujete, vidite drugi grad, upoznate zemlju, odigrate utakmicu i steknete neprocjenjivo bogatstvo.

U Sutjesci već razmišljaju o (ne)mogućoj misiji u revanš meču

Potrošila ih prevelika defanziva NIKŠIĆ – Senzacija se nije dogodila. Crnogorski šampion dobro je parirao bugarskom prvaku, ali je na kraju Sutjeska izgubila od Ludogoreca (2:0). Za bolje poznavaoce fudbala to je logično, jer bugarski šampion je iznad Nikšićana, po imenima, tradiciji, finansijama, iskustvu... Ali, tim Milije Savovića je, ipak, ostao dostojanstven do kraja, golovi odluke „pali“ su u finišu i sad je bitno kako će se crnogorski šampion, i da li može, izvaditi iz te priče. Realno, teško je bilo protiv ovakvog rivala očekivati išta osim poraza, jer on ima iskustva u Ligi šampiona. – U želji da napravimo što boji rezultat

previše smo se opteretili defanzivom, pa nam je falila igra u napadu. Potrošili smo se, a to je ozbiljan protivnik znao da iskoristi. Probaćemo u revanšu da zaigramo ofanzivnije – rekao je trener Sutjeske Savović. Tokom ljeta Sutjeska je angažovala nekoliko iskusnih igrača, ima mladih, ima povratnika, ima stranaca. Međutim, reklo bi se da je malo vremena Savoviću preostalo da uigra tim, bar za evropsku scenu. Na domaćoj, kao da se već čuje čuvena rečenica „Idemo na duplu krunu“. I, Savović je, očigledno, optimista, mada ne bi smio zanemariti da je „karton“ dao gotovo kompletnom prvom timu. Kapiten Vladan Giljen ne želi da razmišlja o predaji.

– Igraćemo najbolje što možemo. O Ludogorecu ne razmišljamo kao o ekipi koja je igrala Ligu šampiona, ne interesuju nas grupne faze, ni rezultati mečeva koji su prošlost. Mi želimo da pokažemo da nijesmo ovdje slučajno i da možemo da igramo za prolaz. Iskusni su, što nas nije iznenadilo, a mi smo sve mijenjali, kompletan tim... I znam da svi gledaju na nas kao na šampione, ali mi smo samo bili najbolji u našoj ligi – riječi su golmana i kapitena Sutjeske. Revanš se igra naredne sedmice na ,,DG areni“, a Nikšićanima ostaje da pokušaju još jednom da namuče Bugare i u što boljem raspoloženju dočekaju nastavak evropskog puta u kvalifikacijama za Ligu konferencija.Ra. P.

Zato smatram da je to gubitak za moje igrače i klub. S druge strane, ako gledamo kroz takmičarsku stranu, postoji blaga prednost jer smo naviknuti na klimatske uslove i poznajemo stadion na kojem smo već igrali. Ali, kada pogledamo pragmatično nalazimo se na polju 105x68 metara, s golovima 2,44x7,32, sa dva šesnaesterca i u tom polju se odvija sve. Tako da nikakvih posebnih razlika neće biti ni za jednu, ni za drugu ekipu. Ekipa Dinama će se sigurno aklimatizovati ovdje i neće imati nikakvih problema. Dakle, mi izlazimo na teren kao da igramo u Minsku – slikovito je pokušao da objasni Janković. Prva utakmica igra se pred praznim tribinama... – Jedino što može da bude pozitivno jeste što smo pet utakmica u Užicama igrali na praznom

Srđan Krstović na meču u Razgradu

Vucaj Nikolić

Denković

Božanović

Božović

Đeljaj

Živković Tući

Ćuković Marković

Trener Artem Čeljadinski



Trener Vladimir Janković

Utakmica Dinamo Minsk - Dečić igraće se na „DG areni“, ali bez prisustva publike, kako su odlučili „domaćini“ Bjelorusi stadionu, pa smo se već navikli na to. Međutim, ostaje žal što ne igramo pred punim tribinama, jer se u krajnjem slučaju fudbal igra za publiku i da ona uživa u igri – naglasio je šef stručnog štaba Tuzana. Dečić su ovog ljeta pojačali napadač Stefan Denković, centralni bekovi Igor Ćuković i Aleksandar Šofranac, kao i golman Dušan Marković... ,,Rekonstruisani“ Dečić pokazaće u ovom dvomeču svoje nove domete. – Ova utakmica pružiće nam neke podrobnije odgovore. Naravno da od novih igrača puno očekujemo i to bi trebalo da bude dodatni teg na našem tasu. Ali, ne želim da stavljam na njih dodatno breme, s obzirom na to da oni sa nama nemaju odrađenu nijednu utakmicu. Treba da se priviknu na ekipu i ona da se privikne na njih. Jednostavno, da sve legne na svoje mjesto. Očekujem da će se novi igrači dobro uklopiti u ono što će biti zahtjev za njih u pomenutoj utakmici – zaključio je Janković. R. P.

Arena

Sportski miks

Menadžer ,,plavaca“ odbio plan uprave da dovedu Portugalca

Tuhel ne želi Ronalda u Čelziju Transfer Kristijana Ronalda (37) iz Mančester junajteda u Čelzi blokira menadžer londonskog kluba Tomas Tuhel, objavili su engleski mediji. Kako se navodi, Njemac Tuhel smatra da se legendarni Portugalac Ronaldo ne može uklopiti u njegov sistem igre. Takođe, menadžer ,,plavaca“ insistira na dovođenju mlađih igrača i od uprave traži tri pojačanja do početka sezone u Premijer ligi. Kako stvari stoje, Ronaldo postaje svjestan da teško može obezbijediti transfer u klub sa vrhunskim ambicijama koji mu može ponuditi očekivane finansijske uslove. Napadač je propustio uvodne dane priprema Mančester junajteda, a tim u petak putuje na azijsku turneju mečeva. Iz kluba su javnosti samo saopštili da iz privatnih razloga Ronaldo nije u situaciji da trenira sa ekipom. R. A.

Bajernova poruka Barsi tokom pregovora o transferu Levandovskog

Francuz dogovorio četvorogodišnji ugovor

Pogba u subotu potpisuje za Juventus

Nećete postojati za dvije-tri godine

Pol Pogba (29) od subote će zvanično biti fudbaler Juventusa, objavili su italijanski i engleski mediji. Informacija je potvrđena iz kluba, a poznato je da će francuski vezista potpisati četvorogodišnji ugovor u najtrofejnijem klubu Serije A. Nakon šest neuspješnih godina u Mančester junajtedu i Premi-

jer ligi, Pogba se još u maju odlučio za povratak u ,,staru damu“ iz Torina. Sa Juventusom je osvojio četiri titule Serije A u periodu od 2013. do 2016. godine. Iza Pogbe su tri izrazito neuspješne sezone na ličnom i timskom planu, tokom kojih je odigrao svega 62 meča u Premijer ligi i postigao pet golova. R. A.

Novi trener neće dozvoliti transfer Brazilca Čelnici Bajern Minhena su uputili oštre i po mnogima uvredljive poruke u zvaničnoj komunikaciji sa Barselonom o potencijalnom transferu Roberta Levandovskog (33) u špansku Primeru. Uprava šampiona Bundeslige insistira na cijeni od 50 miliona eura za slavnog Poljaka, iako ima još samo godinu aktuelnog ugovora u Bajernu. Bavarci ne prihvataju smanjenje cifre obeštećenja, niti angažman plaćanja dogovorene svote u višegodišnjim ratama... Po pisanju španskih i njemačkih medija, posljednja poruka Bajernove uprave najbolje oslikava koliko nema poštovanja među čelnicima dva evropska giganta. - Ne prihvatamo bilo kakve rate. Ukoliko želite transfer, pripremite da sav novac uplatite odmah, jer kako vi poslujete, nećete ni postojati za dvije-tri godine – navodno stoji u dopisu Bajerna poslatom u Barsine kancelarije. Levandovski insistira da ovog ljeta pređe u redove katalonskog giganta i u zrelim igračkim godinama obezbijedi još jedan veliki ugovor. Bajern započinje pripreme za novu sezonu 12. jula, a iz kluba su jasno poručili da fudbalera iz Varšave očekuju od prvog dana treninga. Navodno, Levandovski se tokom ljetovanja u Španiji sreo i sa Barsinim trenerom Ćavijem Ernandesom, a ukoliko se ne pojavi na početku priprema, čeka ga kazna u visini od čak 1,8 R. A. miliona eura.

Galtije: Računam na Nejmara u PSŽ-u Nejmar (30) ostaje u Pari Sen Žermenu, po riječima novog trenera pariskog tima Kristofa Galtijea. Sedmicama se već spekuliše da uprava ,,svetaca“ želi da proda brazilsku zvijezdu. Galtije smatra da slavni ofanzivac može preporoditi karijeru i pokazati da nije tačno da je već dugoročno u silaznoj putanji. - Moramo imati jasan balans u ekipi. Bio sam vrlo precizan u

razgovorima o tome što očekujem od Nejmara. Nemam sumnje da su svi to shvatili i da će on ostati u ekipi – rekao je Galtije. Slavni Brazilac priključio se pripremama šampiona Lige 1 za narednu sezonu. Nije želio da javno komentariše bilo kakve spekulacije o njegovoj budućnosti, osim isticanja da je zadovoljan u Pari Sen Žermenu. R. A.

Švedski fudbalski velikan još sezonu u šampionu Serije A

balska legenda prihvatila je godišnju platu u rangu između milion i 1,5 miliona eura. Ibrahimović je dugoročno u procesu oporavka od operacije koljena, ali vjeruje da ponovo može igrati na vrhunskom nivou. Očekuje se da oporavak fudbalskog velikana, koji je operisan u maju, traje od šest do osam mjeseci – a da nakon toga bude spreman da pomogne šampionu Serije A. U prethodnoj, šampionskoj sezoni, Ibra je na 23 meča Serije A postigao osam golova. Tokom karijere osvojio je čak 12 titula u nacionalnim prvenstvima. R. A.

Ibrahimović prihvatio ponudu Milana Zlatan Ibrahimović (40) odlučio je da potpiše novi, jednogodišnji ugovor u Milanu, objavila je italijanska televizija Skaj. Kako se navodi, švedska fud-

Četvrtak, 7. jul 2022.

Vanesa Agović obećavala puno, tri teške povred kurs, a od ove sezone nova članica ,,plavih“ želi s

Šampionski jači su od sve PODGORICA – Hoće li prigrabiti sve ono što nudi velika scena Lige šampiona u dresu Budućnost Bemaxa zavisiće samo (ogromno je to samo) od Vanese Agović, povratnice u podgorički klub. Nova članica dvostrukog šampiona Evrope riješena je da ovaj put sve ostavi iza sebe. Ne želi da se prisjeća ni jedne povrede (tri puta je išla ,,pod nož“ – zbog prednjih ukrštenih ligamenata i dva puta zbog koljena), dugih oporavaka, boravka u inostranstvu, mijenjanja klubova… Isključivo će se baviti detaljima koji su usko vezani za sadašnjost. Zato je i počela na vrijeme da trenira, kako bi 18. jul (okupljanje) dočekala i zdrava i fit fizički. Rukometna građa, predispozicije, šampionski geni od majke Maje Savić dobri su temelji da Vanesa pokaže zbog čega je u mlađim kategorijama na nju gledano kao na budućnost crnogorskog rukometa.

JUNIORKE BILE ZA PONOS – Presrećna sam što ću ponovo biti dio ekipe. Mnogo znači što je Bojana Popović trener i što ću raditi sa njom. Naravno, tu je i moja majka sa kojm sam ranije radila. Dobro poznajem

Voljela bih da sam kao majka, lakše bi mi bilo Je li teško biti kćerka Maje Savić? – Apsolutno ne. Srećna sam i ponosna na majku, svako bi želio da ima takvog roditelja. Znam da je iskrena, a kada kritikuje to radi samo da bih bila bolja. Male su fizičke sličnosti – ti si bek, Maja je bila krilo… – Voljela bih da sam kao majka, lakše bi mi bilo. Zajednička nam je visina. njihov rukomet i rad. Odgovara mi crnogorsko-skandinavski stil. Mnogo mi znači i veliko takmičenje jer igraču je san da nastupa u Ligi šampiona. Naš mentalitet je takav – dajemo sto posto i to se uvijek vidi. Vidjećemo na kraju kako će sve da ispadne, a lično vjerujem da ćemo pokazati najbolje stvari. Liga šampiona, sama po sebi, daje veći motiv i želju. Poznat je Vanesi sistem Crne Gore – zna dobro, jer je dva puta nosila plavi dres, koliko je važno davanje svakom treningu i da jedan dobar ,,pucanj“ briše milion pokušaja. Dugo nije bila dio velike, evro priče, iz opravdanih razloga, ali nije zaboravila šta sve može za ekipu i za sebe da uradi sa bekovske pozicije. – Vrijeme oporavka od velikih

Mlada odbojkaška reprezentacija privodi kraju pripreme za Evropsko prvenstvo

Cimbaljević: Daćemo sve od sebe u Poljskoj

PODGORICA – Muška mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija privodi kraju pripreme za nastup na Evropskom prvenstvu. Izabranici Balše Radulovića će do kraja nedjelje trenirati u Kolašinu, a onda putuju na šampionat Evrope u Poljskoj…

– Trenutno se nalazimo na pripremama u Kolašinu, nakon nedjelju dana odrađenih u Nikšiću koja je prošla malo teže, ali je bilo dobro, radimo punom parom. Očekujemo da damo sve od sebe na Evropskom prvenstvu – kazao je Vukašin Cimbaljević, primač servisa mlade

i sitnijih povreda naučilo me mnogim stvarima. Prije svega koliko je glava važna i koliko čovjek, ako je psihički jak, može da izdrži. Naučila sam se strpljenju i ojačala sam. Nadam se, zaista, da ću se pokazati i iskoristiti priliku. Jer, ako nešto želiš nije kasno, a ako imaš hrabrost na pola si puta. Bila je dio najtalentovanije generacije juniorki (uz slavnu koja je u Južnoj Koreji osvojila svjetsku bronzu) koja je bila blizu da ponovi ili nadmaši uspjeh iz Azije. Manje-više, sve djevojke koje su nastupale za tadašnji juniorski crnogorski tim, a koje je vodila Maja Savić, sada su dio seniorskog i sa velikim uspjehom nastupaju u evropskim klupskim takmičenjima. – Ne mogu da opišem koliko sam srećna što je naša

selekcije. U drugom dijelu priprema, naši mladi odbojkaši rade na taktici i uigravanju. – Nakon prve nedjelje priprema koju smo proveli u Nikšiću, gdje smo malo veći fokus stavili na aerobni dio i podizanje fizičke spreme uz rad na tehnici, od nedjelje smo u Kolašinu gdje imamo fenomenalne uslove. Momci odlično rade, polako brusimo formu za samo EP i iz dana u dan to izgleda sve bolje i bolje. Vjerujem da ćemo iskoristiti ovaj period pred odlazak za Poljsku da se što bolje uigramo, taktički da se pripremimo na najbolji mogući način za protivnike protiv kojih ćemo igrati i da ćemo maksimalno spremni otići na Evropsko prvenstvo – kazao je selektor Radulović. Crna Gora će na prvenstvu u Poljskoj, od 12. do 17. jula, igrati u grupi B protiv selekcija Italije, Holandije i Turske. – Atmosfera u ekipi je veoma dobra i vlada pozitivna hemija što me veoma raduje i nadam se da ćemo se najbolje pokazati na Evropskom prvenstvu – istakao je Milan Rovčanin, primač servisa mlade reprezentacije. S. J.

Četvrtak, 7. jul 2022.

generacija pokazala veliki kvalitet i što su sve uspješne. Mnogo mi je drago da je dosta Crnogorki na visokom nivou. To je veliki uspjeh za sve nas i za moju majku kao trenera.

KOD MAJE NEMA PROTEKCIJE

PODGORICA - Vaterpolisti Crne Gore neplanirano će dobiti šansu da brane trofej u Svjetskoj ligi. ,,Ajkule“ će na završnom turniru u francuskom Strazburu od 23. do 29. jula zamijeniti Brazil, koji je odustao od učešća. Svjetska federacija za vodene sportove (FINA) ponudila je Argentini da kao petoplasirana na Interkontinentalnom kupu (prve četiri selekcije izborile plasman u Strazbur) zauzme mjesto ,,karioka“, ali su ,,gaućosi“ odgovorili odrično, pa je poziv upućen Crnoj Gori, koja je bila prva ,,ispod crte“ na evropskom kvalifikacionom turniru u Podgorici. Vaterpolo i plivački savez Crne Gore prihvatio je ponudu i ostalo je samo da se promjena učesnika ozvaniči. Tim Vladimira Gojkovića je na turniru održanom od 28. do 30. aprila u bazenu ,,Morača“ zauzeo četvrto mjesto, iza Srbije, Italije i Španije, koje su izborile plasman

,,Ajkule“ brane trofej u Svjetskoj ligi ANNA FEHER

Agović na jučerašnjem treningu

geni ega Zanimalo nas je hoće li Vanesi biti neobično što će prvi put u seniorskoj kategoriji sa majkom dijeliti teren, svlačionicu, klupu… Uz pretpostavku, a to svi znaju – ko kaže suprotno imaće ,,problem“ sa generacijom 1996/97, da kod Maje nema gledanja kroz prste. – Majka je neko ko se cio život borio i kod nje sve ide po zasluzi. Što, naravno, poštujem. Ovakva sam zahvaljujući njoj. Biće teško, ali i prije smo bile zajedno kroz mlađe kategorije. Očekujem više kritika, sa čim nemam problema. Od drugog dijela sezone, nakon boravka u Turskoj (nastupala je za mađarske, španske i druge klubove), priključila se radu ,,plavih“. Uhvatila je zalet – ponuda je stigla. – Slagala bih kada bih rekla da sam puno razmišljala o ponudi. Nijesam – uvijek sam željela da igram LŠ, a još veću u dresu Budućnosti. Manje je poznato da je 26-godišnjakinja živjela u Dan-

Sportski miks 21

Brazil odustao od završnog turnira, VPSCG prihvatio poziv Fine A. MARKOVIĆ

de promijenile joj sve da nadoknadi

Arena

u superfinale Svjetske lige. ,,Ajkule“ su u meču za treću poziciju izgubile od novog šampiona svijeta, Španije, 15:10. Crna Gora, osmoplasirana selekcija sa nedavno završenog SP u Budimpešti, u Strazburu će igrati u grupi B sa Sjedinjenim Američkim Državama, Italijom i domaćinom Francuskom. U grupi A su Australija, Srbija,

Crna Gora oslabljena na EP za rukometaše do 20 godina koje počinje danas

Zbog korone bez prvog trenera i najboljeg igrača skoj. Vratila se sa 15 godina u Crnu Goru. Osjetila je sudar svjetova. – Bilo je teško i to je istina – rukometno i uopšte životno. Navikla sam bila na skandinavski sistem. Ali sam znala od prvog treninga da moram da ,,grizem“. U Danskoj je rukometno rasla uz majku i Bojanu. – Sjećam se svega. U startu nijesam previše bila zainteresovana za rukomet koji sam počela da volim uz Anju Andersen. Bilo je to slučajno. Najednom, od treninga ekipa je šutirala ,,kokice“, iza glave… Spustila sam se na teren i

nekako je sve prirodno došlo. Počela sam da bacam ,,kokice“, majka je bila u čudu, jer niko sa mnom nije radio. Tako sam ušla u tu priču. Kroz njih sam osjetila kako je biti profesionalni sportista i davati se sto posto. Non-stop se pričalo o rukometu i to mi je ostalo u sjećanju. I dan danas je tako. Koja je tvoja najveća želja? – Trofej Lige šampiona i odlazak na Olimpijske igre. Ali, neću sebi da zadajem prevelike zadatke. Istina je da sam u ovoj priči odmalena. Gledala sam kroz Slagels i Viborg Bojanu i majku i vidjela put do uspjeha – kazala A. MARKOVIĆ je Agović.

PODGORICA – Rukometna reprezentacija Crne Gore danas počinje nastup na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Portugalu. Mladi „lavovi“ turnir otvaraju duelom sa Švedskom (13 h), a rivali u grupi C biće i Hrvatska i Francuska. Naša selekcija ima brojne kadrovske probleme uoči nastupa na šampionatu Starog kontinenta, koji okuplja 16 reprezentacija. Trener Brano Božović je pozitivan na korona virus, zbog čega neće biti u prilici da predvodi nacionalni tim. Umjesto njega, šef stručnog štaba biće selektor A tima Zoran Roganović, koji je prijavljen od strane Rukometnog saveza Crne Gore za predstojeće prvenstvo i uspio je da organizuje svoj put u Portugal, kako bi u posljednjem trenutku preuzeo ekipu, saopšteno je iz RSCG. Božović je prvi saradnik Roganovića u seniorskoj reprezentaciji.

Zoran Roganović vodiće ekipu umjesto Brana Božovića

Njegov zdravstveni problem nije jedini peh za Crnu Goru. I Arsenije Dragašević, vjerovatno najbolji igrač naše mlade selekcije, dobio je pozitivan rezultat na testu na korona virus i neće biti u konkurenciji. U sastavu su Vasilije Vujović, Vasilije Pečurica, Luka Nikolić, Jovan Abramović, Vojislav Vukić, Edin Beharević, Marko Abramović, Slaven Lekić, Bogdan Mijušković, Aleksa Lasica, Mirko Latković, Luka Vukićević, Luka Barjaktarović, Darko Pajović i Mihailo Šćekić. Ne. K.

ŽKK Budućnost Bemax predstavio drugo pojačanje

Jelena Bulajić nova akvizicija

Prezimenjak legendarnog košarkaša potpisao za ,,jezerdžije“

Brajant ponovo u Lejkersima Novi Brajant u Los Anđeles Lejkersima: centar Tomas Brajant (24) novi je košarkaš slavnog NBA tima. Vijest je odjeknula u američkim medijima, jer je Tomas prezimenjak košarkaške legende i velikana ,,jezerdži-

Kanada i Španija. Završni turnir Svjetske lige biće odlična priprema za Evropsko prvenstvo u Splitu koje će se održati krajem avgusta i početkom septembra u Splitu. ,,Ajkule“ su tri puta osvajale zlato u Svjetskoj ligi – 2009. u Podgorici, 2018. u Budimpešti i prošle godine u Tbilisiju, gdje su u finalu savladale SAD (9:8). Ne. K.

ja“ Kobija Brajanta, koji je tragično izgubio život u padu helikoptera početkom 2020. godine. Interesantno, Tomas Brajant je već igrao za Lejkerse, u sezoni 2017-18 na 15 mečeva, bez zapaženog statističkog učinka. Potom je 208 santimetara visoki atleta igrao četiri sezone u Vašington Vizardsima. Najbolje partije Tomas je bilježio u sezoni 2019-20, kada je za ,,čarobnjake“ bilježio 14,3 poena i 6,1 skok u prosjeku. U kalifornijskom timu angažovan je ovog ljeta prije svega kao podrška slavnom Entoniju Dejvisu u borbi pod obručiR. A. ma.

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax promovisao je juče drugo pojačanje za novu sezonu – riječ je o 15-godišnjoj Jeleni Bulajić. Mlada Novljanka u dosadašnjoj karijeri nastupala je za Primorje, a u tek završenoj sezoni igrala je za tri selekcije i čak pet ekipa (kadetskoj, juniorskoj, seniorskoj), a bila je članica ekipe U15 Primorje koja je nastupala u WABA ligi, a kao pozajmljena igračica nastupala je za Budućnost u WABA ligi do 17 godina. Bulajić je dominirala u WABA ligi do 15 godina, gdje je sa timom iz Herceg Novog stigla do titule. Osvojila je čak četiri individualne nagrade – bila je MVP ligaškog dijela, MVP fajnal-fora, najbolji strijelac ligaškog dijela (prosjek 32,6 poena) i najbolji strijelac završnog turnira regionalnog takmičenja (71 poen, od čega čak 36 u finalu). Iako je 2007. godište predstavljaće Crnu Goru na B

Jelena Bulajić i Zoran Vujičić

prvenstvu Evrope za igračice do 20 godina... – Drago mi je da sam došla u Budućnost, jer je to najveći crnogorski klub, koji već godinama pravi velike rezultate. Baš zbog toga čast mi je da sam potpisala ugovor za Budućnost, a vjerujem da će ovo biti novi iskorak u mojoj karijeri. Iako sam najmlađa nadam se da ću opravdati očekivanja i da ću uspjeti da se nametnem. Igrati u klubu kao što je Budućnost šansa je da napredujem. Želim da zahvalim ŽKK Primorje, gdje sam ponikla i gdje

sam skrenula pažnju na sebe. Želim im puno sreće u narednom periodu. Od danas kreće nova stranica u mojoj karijeri i sigurna sam da sam napravila pravi potez – kazala je Bulajić. U podgoričkom klubu nijesu krili oduševljenje nakon potpisa jedne od najtalentovanijih crnogorskih igračica. Na taj način Budućnost Bemax uz Radonjić, Drobnjak, Maju i Milenu Bigović, Šćepanović, koje su 2002. godište, te Leković 2003. i Savković 2005. godište, nastavlja da u svom timu okuplja djevojčice

čije vrijeme tek dolazi… – Potpisivanjem ugovora sa Jelenom Bulajić nastavljamo sa našim ciljem da u Budućnosti budu najtalentovanije igračice od kadetskog uzrasta. Imamo već dvije sezone u prvom timu igračice 2002. godište, pa čak Leković i Savković, koje su 2003, odnosno 2005. Ali, iako smo najmlađi, svake godine pravimo dobre rezultate. Sada angažovanjem Bulajić u našem timu je čak 13 od 14 igračica iz mlade reprezentacije, što predstavlja svojevrsni fenomen. Siguran sam da će na predstojećem prvenstvu Evrope one dokazati kakav su potencijal – kazao je Zoran Vujičić, direktor Budućnost Bemaxa, koji nije zaboravio da pomene i ŽKK Primorje. – Svaka čast ljudima iz Herceg Novog. Nakon što smo angažovali Savković, sada je stigla Bulajić, a sigurno da je to najbolji dokaz rada Primorja, koji uvijek stvara nove talente i potvrda da se radi na pravi način. Za Budućnost Bemax prethodno je potpisala Višnja Stefanović, dok je klub napustila Mina Đorđević, koja karijeru nastavlja u turskom Fenerbahčeu. R.P.

Četvrtak, 7. jul 2022.

Vimbldon – Španac izborio 38. polufinale na grend slem turnirima

ŠAH Premijer liga počinje 9. jula na Cetinju

Od 9. do 16. jula, u hotelu „Grand“ na Cetinju, održaće se ekipno takmičenje u našoj najkvalitetnijoj Premijer ligi za tekuću godini. Ako je suditi po sastavima i angažovanim igračima iz okruženja, sasvim je sigurno da će ovaj turnir biti uvršten među najprestižnije u Crnoj Gori u minuloj deceniji. Konkurencija je žestoka kada je riječ o pretendentima na titulu a ništa manje neće biti neizvjesna borba za ostanak u društvu najboljih. Prvi favorit po rejtingu je nikšićka Elektroprivreda (Kadrić, Drašković, Bogosavljević, Mijović, J. Milović, Kisić, Mijanović, Miletić, Miljanić, A. Milović, I. Milović, i S. Milović), koja će pokušati da odbrani prošlogodišnju titulu.

ŠSCG

„Strujaši“ brane titulu

Ekipa Elektroprivrede

Velike šanse da se domognu laskavog priznanja imaju i podgorička Budućnost (Markuš, Đukić, Kalezić, Šuković, Pajković, Nikač, Đukanović i Radunović) te Herceg Novi (Sarić, Blagoje-

vić, Nikčević, Mušović, Šćekić, Savić, Ćeranić, Pejović, Ma. Bubanja, Mi. Bubanja i Pušara) a račune mogu da im pomrse predstavnik grada domaćina ŠK „Crnogorac“ i tivatska „Mimoza“. Ostali klu-

bovi ŠK „7.oktobar“ (Podgorica), ŠK „Rudar“ (Pljevlja), ŠK „Omladinac-Budućnost“ (Podgorica), ŠK „Mladost“ (Nikšić) i ŠK „Prosvjeta“ (Podgorica) nastojaće da zadrže prvoligaški status.

U Madridu završen turnir pretendenata na svjetsku krunu

Ponovo okršaj Karlsena i Nepomnjašćija Ruski velemajstor Jan Nepomnjašći, koji je na Turniru kandidata u Madridu nastupao pod zastavom FIDE zbog sankcija njegovoj zemlji od strane Svjetske šahovske federacije, ponovo će pokušati da sa trona, i to drugi put zaredom, svrgne Magnusa Karlsena. To pravo stekao je osvajanjem prvog mjesta sa nedostižnih 9,5 poena, ostavivši iza sebe sedam veličanstvenih kolega po tituli. Podatak da je drugoplasirani Kinez Ding Liren sakupio osam poena dovoljno govori o superiornosti popularnog Nepa koji je ovo grandiozno dvokružno takmičenje završio bez poraza sa pet pobjeda i devet remija. Bronzana medalja pripala je Azerbejdžancu Tejmuru Rađabovu sa 7,5 poena, koliko je na četvrtom uknjižio i Amerikanac Hikaru Nakamura. Zatim slijede Fabijano Karuana sa 6,5, Alireza Firouzja sa 6, te Jan Krištof Duda i Rihard Raport sa po 5,5 poena. Samo što je spuštena zavjesa na jednom od najprestižnijih turnira svih vremena oglasio se aktuelni korifej izrazivši želju da se naredni meč za svjetsku krunu igra po ugledu na teniske, tj. u tri seta, po kla-

Jan Nepomnjašći

Duda ½ Nepomnjašći ½ sičnom tempu, u rapidu i blicu. Naime, Norvežanin vjeruje da će takav format meč učiniti mnogo zanimljivijim za širu publiku. Nakon objavljivanja njegove ideje u javnosti je procurila informacija pod kojim uslovima je 16. šampion planete Magnus Karlsen spreman za svoju petu odbranu titule sa Janom Nepomnjašćijem. Norvežanin je predložio da FIDE održi meč za svjetsku šahovsku krunu, po analogiji sa tenisom, podijelivši ga u tri seta. U svakom setu igraju se četiri partije po klasičnom sistemu. Ako se na kraju četiri partije zabilježi neriješen rezultat, onda velemajstori igraju taj brejk – četiri partije u rapidu. Ako i nakon toga bude neriješeno, odigraće se još dvije blic partije. Ali, ako se na kraju dva seta zabilježi

neriješen rezultat (1:1), igra se odlučujući treći set (po istim pravilima). Tako Magnus može odbraniti titulu ili je izgubiti u samo osam klasičnih partija. Zaista, možemo zamisliti dramu kada se Karlsen i Nepomnjašći bore za pobjedu u rapid šahu. Prema Karlsenu, ovaj format će prvenstveno meču dati novi zamah i obradovati ljubitelje drevne igre i potencijalne sponzore. Hoće li zvaničnici FIDE pristati na promjenu formata meča i da li im je sada isplativo da prihvate ideju šampiona ostaje da se vidi i sačeka konačna odluka stručne komisije FIDE. U svemu ovome najgora solucija bi bila da Karlsen odustane od meča jer on nije samo svjetski prvak, već dominantno broj jedan među vrhunskim matadorima.

1.e4 e5 2.Nf3 Nf6 3.d4 Nxe4 4.dxe5 d5 5.Nbd2 Qd7 6.Bd3 Nc5 7.Be2 Ne6 8.0–0 Be7 9.Re1 0–0 10.Nf1 c5 11.Bd3 Rd8 12.Ng3 g6 13.c3 Nc6 14.h4 c4 15.Bc2 a5 16.h5 Ra6 17.Be3 d4 18.cxd4 Ncxd4 19.Ne4 Nxf3+ 20.Qxf3 Nd4 21.Bxd4 Qxd4 22.Rad1 Qxb2 23.hxg6 hxg6 24.Rxd8+ Bxd8 25.Nd6 Be6 26.Bxg6! fxg6 27.Qe4 Kg7 28.Rb1 Bd5! 29.Rxb2 (dijagram) Bxe4 30.Nxe4 Rb6 31.Rxb6 Bxb6 32.Kf1 Bd4 33.Nd6 Bxe5 34.Nxc4 Bc7 35.Ke2 Kf6 36.Kd3 Ke6 37.Ke4 b5 38.Na3 b4 39.Nc4 a4 40.f4 b3 41.axb3 axb3 42.g4 Kf6 43.f5 gxf5+ 44.gxf5 Bb8 45.Kd3 Kxf5 46.Nd6+ Bxd6 47.Kc3= b2 48.Kxb2 ½–½

Na četvrtom rapidu ŠK „Zeta“ iz Golubovaca

Dominacija Abramovića Standardni prvotimac ŠK „7.oktobar“, majstorski kandidat Dragoljub Abramović, opravdao je najveći rejting i ulogu favorita na četvrtom rapid turnira ŠK „Zeta“. On je od mogućih sedam uknjižio 6,5 poena i drugoplasiranom Momčilu Pekiću

odmakao za čitav poen. Treće mjesto pripalo je Perici Putniku sa 4,5 i on je jedini uspio da remizira sa Abramovićem. Među nagrađenima su i Luka Lješković i Slavko Dedić sa po 4 poena, a zatim slijede Slaviša Samardžić sa 3,5, Radomir Knežević, Zoran

Lakušić i Zoran Radetić sa po 3, Bogdan Šoć sa 2,5, Aleksa

Knežević sa 2 i Luka Vukotić sa 0,5 poena. Priredio: B. KADIĆ

Nadal jači od bolova i Frica Neuništivi Rafael Nadal – Španac će 38. put u karijeri igrati polufinale grend slema nakon što je u pet setova savladao Tejlora Frica na londonskoj travi – 3:6, 7:5, 3:6, 7:5 i 7:6 (10:4). Skoro četiri i po sata tenisa na Vimbldonu, meč pun drame, rezultatske klackalice, preokreta – i na kraju velika pobjeda favorita, za ovacije na Centralnom terenu. Rafa se mučio sa povredom, djelovalo je u jednom trenutku da gubi duel, a čak nije ni gledao ka svom boksu odakle je stizao znak da odustane. Jak bol u stomaku i grimase koji su ga tjerali da sa desne strane igra uglavnom slajsove nijesu slomili rekordera sa 22 slema. Čovjek koji nikada ne odustaje i igra dok god može ponovo je bio jači i od samog sebe i rivala. Fric je dobio prvu dionicu, potom i treću, ali snaga volje, karakter i pomoć publike digli su Nadala koji je na suvi kvalitet izvukao meč. Mogao je Španac i ranije sve da završi jer je u petom setu napravio brejk i poveo sa 4:3. Ipak, Amerikanac se ekspresno revanširao u sljedećem gemu, a potom je pobjednika odlučivao taj brejk.

Fric kao da se uplašio trijumfa. Griješio je previše i igrao kako odgovara Nadalu koji je bio furiozan i slavio sa 10:4. Protivnik će mu biti Nik Kirjos koji će prvi put u karijeri biti učesnik polufinala grend slema. Na ,,Terenu broj jedan“, kontraverzni Australijanac potvrdio je top formu protiv čileanskog tenisera Kristijna Garina, ostvarivši najbolji rezultat u karijeri. Kirjos je slavio sa 3:0 u setovima (6:4, 6:3, 7:6), a bilo mu je dovoljno dva sata i 15 minuta da se nađe među četiri najbolja na londonskoj travi. Dvadeset sedmogodišnji momak iz Kanbere upisao je 12. trijumf u 14 mečeva na travi u 2022. godini, a postao je prvi polufinalista Vimbldona koji nije bio nosilac još od 2008. godine kada su taj uspjeh ostvarili Rajner Šutler i Marat Safin. U ženskoj konkurenciji Elena Ribakina je u tri seta dobila Ajlu Tomljanović (4:6, 6:2 i 6:3), dok je Simona Halep za tek nešto više od sat igre eliminisala Amandu Anisimovu – 6:2 i 6:4. Četvrtak je rezervisan samo za dame, sastaće se Halep i Ribakina, odnosno Ons Žaber i Tatjana Marija. D. K.

Ljulj i Real zajedno do 2024. Iskusni španski košarkaš Serhio Ljulj produžio je ugovor sa Real Madridom za još dvije sezone, saopštio je kraljevski klub. Dres Madriđana nosi od 2007. godine i za to vrijeme postao je legenda kluba sa kojim je dva puta osvojio Evroligu, dok je sedam puta bio šampion ACB lige, uz šest trofeja Kupa. Minule sezone 34-godišnji Ljulj je sa Realom stigao do finala Evrolige u kom su izgubili od Efesa, a završni turnir u Beo-

gradu bio mu je osmi u karijeri, dok su u Španiji uzeli šampionsku titulu. U Evroligi prosječno je bilježio 8,8 poena, 2,8 asistencija, 1,7 skokova, a u španskom prevenstvu imao je učinak od 9,2 poena, 2,4 asistencije i 1,4 skoka. Kraljevski klub ulazi u novu eru, nakon rastanka sa trenerom Palom Lasom (iz zdravstvenih razloga uzeo godinu dana odmora), na poziciju je prvog trenera postavljen je Ćus Mateo.

WIMBLEDON.COM

Arena

Feljton 23

Četvrtak, 7. jul 2022.

KAKO ZBILJA STOJE STVARI SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

Slovenska elita se pokrstila još za vrijeme cara Iraklija » Piše: Stevo VUČINIĆ Kako tumačiti ova dva opisa naseljavanja Dalmacije Slovenima i Avarima? Očito da su kontradiktorna, jer je nerazumno da se istoga dana u Saloni sastaju oni koji idu da stražare dunavsku granicu s onima koji se vraćaju s nje. To je rastojanje, zavisno od trase puta, dugo imeđu 500 i 600 kilometara. Dnevno, vojnici natovareni oružjem i ličnim potrepštinama, usput, vodeći sa sobom tovarne životinje i stoku za ishranu, pješačeći mogu da pređu oko 20 kilometara. Pa se tako dug put od Salone do Dunava može prevaliti za vrijeme između 20 i 30 dana, i isto toliko krećuči se od Dunava do Salone. I pomisao da je svake godine ta granica nebranjena oko dva mjeseca, dovodi u pitanje sami smisao njene odbrane. Ne vidimo ni smisao da Salonitanci, s hiljadu vojnika, brane granicu na Dunavu, toliko udaljenu od njih, koju napada koja desetina hiljada Avara i Slovena, a možda i više! Nema načina da je odbrane i to je besmisleno. Ove tri glave pisane su na temelju nekih izvora ili predanja koji su sačuvali śećanje na vrijeme doseljavanja Slovena i Avara na središnjem prostoru Dalmacije i izvjesne dokumentacije, koja je konstantinopoljsku administraciju odvela na stranputicu u pitanju zaključivanja o geografiji rubnoga prostora zapadne Dalmacije. Rješenje ovoga pitanja nalazi se u 29. glavi, u rečenici koja slijedi nakon rečenice „Vlast ovih Romana protezala se do rijeke Dunava“, i glasi: „Jednom prilikom oni želeći da pređu rijeku i upoznaju stanovnike s one strane rijeke, nađoše slovenska plemena nenaoružana koja se zvahu i Avari.“ Pitanje je koju rijeku su željeli da pređu, i zašto nije imenovana? Konstrukcija rečenice sugeriše da je ta rijeka u neposrednoj blizini Salone. Podrazumijevalo se da je ta rijeka svima poznata i nije bilo potrebe da se imenuje. Uporednom analizom te činjenice i opisa granice Hrvatske datih u 30. glavi, u kojoj piše da granica počinje od rijeke Cetine i nastavlja opisom zemalja s kojima se graniči: Srbijom i provincijom Istrom, takođe, zaključujemo da je ta rijeka pomenuta Cetina. I nađeni grobni materijalni dokazi, slovenski na lijevoj i hrišćanski na desnoj obali Cetine, svjedoče je. I naredna 31. glava u kojoj piše da su naseljeni gradovi u pokrštenoj Hrvatskoj Nin, Biograd, Skradin i Karin na moru (potez od Trogira do Karinskoga zaliva, sem gradova Zadra i Šibenika), i kopneni: Velica, Knin, Stolpon, Klavoka i Livno, jasno ukazuju na Cetinu kao granicu dva svijeta:

1. 3.

Porfirogenit izvještava da sredinom 9. vijeka, na zahtjev Slovena, vaseljenski sveštenici pokrstiše sve one koji se kod Hrvata, Srba, Dukljana, Travunjana, Zahumljana, Konavljana i Pagana nađoše nekršteni. Iz ovoga pasusa se može zaključiti da se stanovništvo pokrstilo tek u vrijeme cara Vasilija I



Proces konverzije vjere jedne mase pagana nije se mogao prelomiti u jednome danu niti godini. Vojno-politička elita nije smjela takvo pitanje „prelamati preko koljena“, nego je dozvolila da vrijeme učini svoje

Ušće rijeke Cetine u Omišu

paganskoga slovenskoga i hrišćanskoga romanskoga. Ranosrednjovjekovna Hrvatska u tim granicama, razgraničena od romanskih primorskih gradova, uključujući i Salonu, dokumentovana je, materijalno potvrđena i nesumnjiva, pa bi ove tri glave trebalo tumačiti u ovom smislu. Porfirogenit nas u 29. glavi obavještava da većina ovih Slovena osta nekrštena. Slijedi da se manjina, po prirodi stvari, vojno-politička elita, pokrstila za vrijeme cara Iraklija. Nije vjerovati da se nije držala i svih naslijeđenih paganskih religioznih običaja, kao kripto pagani, do vremena cara Vasilija. DAI dalje izvještava da sredinom 9. vijeka, kako piše, na njihov zahtjev (Slovena), vaseljenski sveštenici pokrstiše sve one koji se kod naprijed rečenih plemena (Hrvati, Srbi, Dukljani, Travunjani, Zahumljani, Konavljani i Pagani)

nađoše nekršteni. Iz ovoga pasusa se može zaključiti da se stanovništvo pokrstilo tek u vrijeme vasilevsa Vasilija. Bio bi to prirodan proces konverzije vjere jedne mase pagana, koja to nije mogla prelomiti u jednome danu niti godini. I prirodan odnos elite, koja nije smjela takvo pitanje „prelamati preko koljena“, nego je dozvolila da vrijeme učini svoje. Ljetopis Popa Dukljanina opisuje taj čin kao masovan, izveden tek nakon što je Sveti Kirilo sastavio slovensko pismo i preveo Stari i Novi zavjet



Stevo Vučinić spada u rijetku kategoriju autora koji u korak prate zbivanja u istoriografiji susjednih zemalja. U tom kontekstu, ukazuje na pojavu naučnih radova u srpskoj istoriografiji koje karakterišu sumnjive i logički neodržive interpretacije

Rijeka Cetina

i Psaltir sa grčkoga na slovenski jezik. Po Ljetopisu, to se zbilo oko 867. godine. Ovome se ne može prigovoriti, jer nije bilo moguće hristijanizovati nepismenu masu, prije nego li se opismeni, i iz knjiga pisanim na slovenskome jeziku razumije novu vjeru.

DOSELJAVANJE HRVATA I GRANICE HRVATSKE

U Porfirogenitovom spisu, u šest glava (od 31. do 36), opisani su Južni Sloveni (Hrvati, Srbi i Dukljani,), koji su predmet

petoro braće i dvije sestre, koji su prema Porfirogenitu predvodili seobu Hrvata. Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel se odnosi na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tuga i Buga predstavljaju rijeke Tugar i Bug iza Karpata. Njihov Novac iz doba cara Iraklija raspored na terenu ovoga rada, i zemlje u kojima ukazao bi na izvorno teritoriobitavaju. Sva tri naroda nose jalno porijeklo pojedinih djeneslovensko ime. U prapostoj- lova prahrvatskog korpusa, bini, Hrvati su se graničili s tvrdi V. Sokol, a imena bi, po Turcima (Mađarima) s planin- njemu, bila autohtona: takoske strane. Nakon svađe sinova zvana braća, odnosno rodovi moravskoga kneza Svetope- zapravo su zapadni, dunavleka, koji je bio surov prema sko-polapsko-sudetski Hrvasuśednim narodima, došli su ti, a takozvane sestre, istočniji, Turci (Mađari), potpuno ih poljsko-ukrajinski Hrvati. uništili (Moravce) i naselili nji- Dalje nas Porfirogenit obavjehovu zemlju, a preživjelo sta- štava da su ovi Sloveni, zvani novništvo se razbježalo i izbje- Hrvati, prebjegli vizantijskoglo ka suśednim narodima: me vasilevsu Irakliju i to priBugarima, Turcima, Hrvatima je Srba, u vrijeme kada Avari proćeraše Romane koje je car i ostalim narodima. Iz ove dvije glave, XIII i XLI, Dioklecijan doveo iz Rima i jasno je da im je prapostojbi- naselio u zemlje sada zvane na bila u doticaju s Franač- Hrvatska i Srbija. Po Iraklijekom i Moravskom, na prosto- vome naređenju zaratili su na ru današnje Poljske, Češke i Avare i išćerali ih i naselili se, Ukrajine. Karpati ih dijele od kako piše, u toj zemlji Avara, Mađarske; Bugari su im bili u kojoj i danas stanuju. U vrisuśedi s istočne strane. Porfi- jeme arhonta Porge, samo rogenitovo objašnjenje da ime jednu generaciju nakon doHrvati na jeziku Slovena znači seljavanja, koje je predvodio one koji imaju mnogo zemlje, Porgin otac, o čijemu imenu sasvim je na mjestu. Radilo se Porfirogenit nije očitovao, se o slovenskim plemenima, izvršeno je pokrštavanje. Nesskupnoga imena Hrvati, koji porno, kao i u slučaju Srba, posu vjekovima bili fiksirani za krštena je samo elita, koja je s taj prostor, i zemlju su koristili novom vjerom dobila političkao primarni privredni resurs. ke i privredne beneficije. PriCar dalje piše u 30. glavi da su znata je od Rima i KonstantiHrvati stanovali s one strane nopolja i s njima uspostavila Bagibarije, đe su sada Belohr- veze koje su joj donijele profit. vati, a jedna porodica, odijelila To je i bio glavni razlog njihose od njih, naime petoro bra- voga pokrštavanja. Proces će: Klukas, Lovelos, Kosenic, pokrštavanja prostoga puMuhlo i Hrvat i sestre Tuga i ka, okorjeloga u paganstvu, Buga, i sa narodom dođu u Dal- morao je sačekati neko bolje vrijeme, u kome je ovaj bio maciju. Reklo bi se da je pradomovi- spreman da prihvati novu na Hrvata bila u okolini rije- vjeru; tek u vrijeme Porfiroke Labe. Vladimir Sokol je genitovoga đeda, cara Vasilija zaključio da je prema njenom I Makedonca (vladao od 867. starom nazivu Alba (Bijela) u do 886). Takvom redosljedu srednjem vijeku nastao pojam pokrštavanja, ne samo Hrvata Bijela, umjesto Polapska Hr- nego i Srba, o kome Porfirogevatska. Identifikovao je topo- nit piše, treba pokloniti puno nime i hidronime na tome pro- povjerenje. (Nastavlja se) storu koji podśećaju na imena

24 Oglasi i obavještenja Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 06.07.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 03.08.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine. IV Na dvadeset sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007. godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 06.07.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor. JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ I.br.1436/2021 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca BRAĆA MAGUD GRBALJ DOO KOTOR,RADANOVIĆI BB , na osnovu izvršne isprave Notarskog zapisa -Ugovora o hipoteci UZZ br.1377/2019 od 30.09.2019.godine (20.05.2021.godine) sačinjenog kod Notara Vuksanović Branke iz Budve,protiv izvršnog dužnika NIKOLE (BOŽIDARA) RADOVIĆ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE ČETVRTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika u listu nepokretnosti 844 KO KAVAČ i to: •kat.parc.br.733/11 sa objektom 1 na istoj u naravi zgrada za odmor(vikendica) površine 67m2 ,dvorište 242m2 ,a koja zgrada se sastoji iz stambenog prostora PD1 prizemlje površine 55m2 ,stambeni prostor PD2 na prvom spratu površine 55m2 ,i stambeni prostor PD3-potkrovlje mansarda površine 33m2 ,i •kat.parc.733/21 sa objektom 1 ,zgrada za odmor vikendica površine 67 m2 ,i dvorište 184m2 ,koja se sastoji od stambenog prostora PD1 prizemlje površine 55m2 ,stambeni prostor PD2 na prvom spratu površine 57m2 ,stambeni prostor PD3,potkrovljemansarda površine 33m2 II Određuje se ročište za četvrtu prodaju za dan 25.07.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-1436/2021 od 20.07.2021.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 148.800,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvrsnog postupka , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati. IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Borisa Mašanovića od 01.09.2021.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-1436/2021 od 13.09.2021. godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti, ,upisanih u LN 844 KO KAVAČ K.O. KAVAČ –PJ KOTOR ,na kat. parc.733/11 ,broj zgrade 1 ,stamebni prostor označen kao PD1, PD2, i PD3 ,sa dvorištem , i na kat.parc.733/21 ,broj zgrade 1 ,stambeni prostor ,označen kao PD1 ,PD2 i PD3 ,sa dvorištem, iznosi 328.260,00 eura (slovima tri stotine dvadeset osam hiljada dvije stotine šezdeset eura) ,I to: • Kat.parc.733/11 ,broj zgrade 1 ,potes VALE ,Zgrada za odmor (vikendica) -PD1 ,površine 55m2 ,prizemlje ………..64.350,00 eura -PD2 ,površine 55m2 ,prvi sprat ………..64.350,00 eura -PD3 ,površine 33m2 ,potkrovlje –mansarda ……..38.610,00 eura _________________________________________________________________ = 167.310,00 EURA • Kat.parc.733/21 ,broj zgrade 1 ,potes VALE ,Zgrada za odmor (vikendica) -PD1 ,površine 55m2 ,prizemlje ………..61.050,00 eura -PD2 ,površine 57m2 ,prvi sprat ………..63.270,00 eura -PD3 ,površine 33m2 ,potkrovlje –mansarda ……..36.630,00 eura _________________________________________________________________ =160.950,00 EURA V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti. VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Na četvrtom javnom nadmetanju nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti ,ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 06.07.2022.godine Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Četvrtak, 7. jul 2022.

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini ( ,,Sl.list Crne Gore” ,broj:021/09 i 40/11 ) člana 29 stav 2 ,člana 30 stav 1 i 2 i člana 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( Sl.list CG ,, broj 44/10 ) i Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija u vlasništvu Opštine Gusinje ( ,,Sl.list –opštinski propisi” br. 16/19 ) Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda za davanje u zakup poslovnih prostorija u vlasništvu Opštine Gusinje objavljuje:

JAVNI POZIV za prikupljanje pismenih ponuda radi davanja u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opštine Gusinje Predmet javnog poziva je : I. Poslovni prostor,u prizemlji poslovnog objekta- zgrade Opštine , površine 4,76 m2 katastarska parcela broj : 104/1 upisana u list nepokretnosti broj 113 KO Gusinje . II. Poslovni prostor izdaje se za smeštaj aparature-tehnologije-telekomunikacione opreme. III. Početni iznos zakupnine za poslovni prostor na mjesečnom nivou iznosi 200 € (eura) . IV. Poslovni prostor koji je predmet javnog poziva daje se u zakup na period od 5(pet) godina uz mogućnost produženja nakon isteka roka na koji je ugovoren zakup. Dužina zakupa i sva prava i obaveze iz zakupa odnosno utvrdit će se ugovorom o zakupu. V. Pravo učešća na javnom pozivu sa prikupljanjem pismenih ponuda imaju sva pravna i fizička lica.Učesnici u javnom pozivu su dužni da uz prijavu dostave lične podatke za fizička lica (ime i prezime ,adresu stanovanja ,matični broj odnosno broj lične karte ili pasoša ). A za pravna lica naziv i sjedište ,potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave za domaća ,odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponudjača za strana lica.Sva priložena dokumenta dostavljaju se u original ili ovjerenoj kopiji. VI.Učesnici u javnom pozivu su dužni da u postupku javnog poziva prikupljanjem pismenih ponuda na ime depozita uplate početni iznos dvije mjesečne zakupnine ,ukupno 400 € (eura). Učesnici javnog poziva su dužni da u postupku prijavljivanja na javni poziv uplate depozit na žiro račun 535-14547-88 koji se vodi kod Prve banke sa naznakom ,, učešće na javnom pozivu prikupljanjem pismenih ponuda ,, i da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa prijavom u zapečaćenoj koverti. VII. Prijave po javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu ,najkasnije do dana 18.07.2022 godine do 12:00 časova neposrednom predajom na pisarnici Opštine Gusinje ili putem preporučene pošte,sa obaveznom naznakom ,,Ponuda po javnom pozivu za zakup poslovnih prostorija–ne otvaraj”a na poledjini naziv i punu adresu ponudjača. Ponude predate putem preporučene pošte biće razmatrane samo ukoliko je stigla u gore predviđenom roku za dostavljanje ponuda. Nepotpune,neblagovremene i neuredne prijave se neće razmatrati. VIII. Učesniku javnog poziva koji ne uspije u postupku ,vratiće se uplaćeni depozit u roku od 3(tri) dana nakon sprovodjenog postupka javnog nadmetanja. Učesnik javnog poziva ,sa najpovoljnijom ponudom ,koji odustane od zaključenja ugovora o zakupu gubi pravo na povracaj uplaćenog depozita. IX.Zakup će dobiti ponudjač koji ponudi najveći iznos zakupnine za poslovni prostor koji je predmet javnog nadmetanja. Prije zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora najpovoljniji ponudjač dužan je da uplati iznos od 6 ( šest) ponudjenih mjesečnih zakupnina .Uplaćeni iznos depozita uračunaće se u ukupan iznos zakupnine. Učesnik javnog poziva koji ostvari pravo na zakup poslovnog prostora nema pravo da poslovni prostor izdaje u podzakup ,niti da izvodi bilo kakve radove na poslovnom prostoru bez posebne saglasnosti vlasnika .Radovi na poslovnim prostorima koji omogućavaju njegovu redovnu upotrebu ,a obaveza su vlasnika stvari ,mogu se vršiti samo na osnovu predmjera i predračuna koji odobri nadležni organ opštine Gusinje. Troškovi na ime naknada za utrošenu vodu ,struju ,komunalije ,PTT usluge ,poreze,doprinose, takse i ostale obaveze tekućeg i redovnog održavanja ,padaju na teret zakupca za vrijeme trajanja zakupnog odnosa.Zakupci su dužni da se u svakodnevnom radu vode principima zaštite životne sredine i očuvanja prostora,a svako suprotno postupanje biće sankcionisano u skladu sa pravnim propisima.Zakupci su dužni poštovati propisano radno vrijeme i Pravilnik o graničnim vrijednostima buke. X. Javni poziv putem prikupljanja pismene ponude za poslovni prostor traje od dana objavljivanja pa do 18.07.2022. godine . XI.Ponude podnijete na oglas bice otvorene nakon zaključenja oglasnog roka na sjednici Komisije dana 20.07.2022. godine ,sa početkom u 13 časova ,u Sali za sastanke opštine Gusinje. Obavještenje o najpovoljnijem zakupcu dostaviće se učesnicima u roku od 5 dana od dana provedenog postupka. XII.Sva bliža obavještenja informacije u vezi sa javnim pozivom mogu se dobiti u kancelariji Sekretarijata za planiranje prostora,imovine i zaštitu životne sredine. Broj:01Gusinje,06.07.2022.godine

Adresa i kontakt Komisije: Opština Gusinje,ulica Čaršijska br.28, Gusinje Telefon: 067-610-342, 067-610-518

KOMISIJA U SASTAVU: 1. Irfan Dervišević Predsjednik komisije 2.Asdren Čelaj -Član 3.Naser Radončić-Član

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini ( ,,Sl.list Crne Gore” ,broj:021/09 i 040/11” ) člana 29 stav 2 ,člana 30 stav 1 i 2 i člana 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( Sl.list CG ,, broj 44/10 ) i Odluke o davanju u zakup poslovnih prostorija u vlasništvo Opštine Gusinje ( ,,Sl.list –opštinski propisi” br. 16/19 ) Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda za davanje u zakup poslovnih prostorija u vlasništvu Opštine Gusinje objavljuje:

JAVNI POZIV -za prikupljanje pismenih ponuda radi davanja u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opštine Gusinje Predmet javnog poziva je : I. Poslovni prostor,u prizemlji poslovnog objekta-zgrade Opštine , površine 21,55 m2 katastarska parcela broj : 104/1 upisana u list nepokretnosti broj 113 KO Gusinje . II. Poslovni prostor izdaje se za obavljanje administrativno-tehničkih poslova. III. Početni iznos zakupnine za poslovni prostor na mjesečnom nivou iznosi 323,25 € (eura) . IV.Poslovni prostor koji je predmet javnog poziva daje se u zakup na period od 5(pet) godina uz mogucnost produženja nakon isteka roka na koji je ugovoren zakup. Dužina zakupa i sva prava i obaveze iz zakupa odnosno utvrdit će se ugovorom o zakupu. V. Pravo učešća na javnom pozivu sa prikupljanjem pismenih ponuda imaju sva pravna i fizička lica.Učesnici u javnom pozivu su dužni da uz prijavu dostave lične podatke za fizička lica (ime i prezime ,adresu stanovanja ,matični broj odnosno broj lične karte ili pasoša ). A za pravna lica naziv i sjedište ,potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave za domaća ,odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponudjača za strana lica.Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji. VI. Učesnici u javnom pozivu su dužni da u postupku javnog poziva prikupljanjem pismenih ponuda na ime depozita uplate početni iznos dvije mjesečne zakupnine ,ukupno 646,5€ (eura). Učesnici javnog poziva su dužni u postupku prijave na javni poziv uplate depozit na žiro račun 535-14547-88 koji se vodi kod Prve Banke sa naznakom ,, učešće na javnom pozivu prikupljanjem pismenih ponuda ,, i da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa prijavom u zapečaćenoj koverti. VII. Prijave po javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu ,najkasnije do dana 18.07.2022 godine do 12 časova neposrednom predajom na pisarnici Opštine Gusinje ili preporučenom poštom ,sa obaveznim naznakom ,,Ponuda po javnom pozivu–ne otvaraj ,,a na poledjini naziv i punu adresu ponudjača.Ponude predate putem preporučene pošte biće razmatrane samo ukoliko je stigla u gore predviđenom roku za dostavljanje ponuda. Nepotpune i neblagovremene i neuredne prijave se neće razmatrati. VIII. Učesniku javnog poziva koji ne uspije u postupku ,vratiće se uplaćeni depozit u roku od 3(tri) dana nakon sprovodjenog postupka javnog nadmetanja. Učesnik javnog poziva ,sa najpovoljnijom ponudom ,koji odustane od zaključenja ugovora o zakupu gubi pravo na povracaj uplaćenog depozita. IX.Zakup će dobiti ponudjač koji ponudi najveći iznos zakupnine za poslovni prostor koji je predmet javnog nadmetanja. Prije zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora najpovoljniji ponudjač dužan je da uplati iznos od 6 ( šest) ponudjenih mjesečnih zakupnina .Uplaćeni iznos depozita uračunaće se u ukupan iznos zakupnine. Učesnik javnog poziva koji ostvari pravo na zakup poslovnog prostora nema pravo da poslovni prostor izdaje u podzakup ,niti da izvodi bilo kakve radove na poslovnom prostoru bez posebne saglasnosti vlasnika .Radovi na poslovnim prostorima koji omogućavaju njegovu redovnu upotrebu ,a obaveza su vlasnika stvari ,mogu se vršiti samo na osnovu predmjera i predračuna koji odobri nadlezni organ opštine Gusinje. Troškovi na ime naknada za utrošenu vodu ,struju ,komunalije ,PTT usluge ,poreze,doprinose, takse i ostale obaveze tekućeg i redovnog održavanja ,padaju na teret zakupca za vrijeme trajanja zakupnog odnosa. Zakupci su dužni da se u svakodnevnom radu vode principima zaštite životne sredine i očuvanja prostora,a svako suprotno postupanje biće sankcionisano u skladu sa pravnim propisima.Zakupci su dužni poštovati propisano radno vrijeme i Pravilnik o graničnim vrijednostima buke. X. Javni poziv putem prikupljanja pismene ponude za poslovni prostor traje od dana objavljivanja pa do 18.07.2022 godine . XI.Ponude podnijete na oglas bice otvorene nakon zaključenja oglasnog roka na sjednici Komisije dana 20.07.2022 godine ,sa početkom u 12 časova ,u Sali za sastanke opštine Gusinje. Obavještenje o najpovoljnijem zakupcu dostaviće se učesnicima u roku od 5 dana od dana provedenog postupka. XII.Sva bliža obavještenja informacije u vezi sa javnim pozivom mogu se dobiti u kancelariji Sekretarijata za planiranje prostora,imovine i zaštitu životne sredine. Broj:01Gusinje,06.07.2022.godine

Adresa i kontakt Komisije: Opština Gusinje,ulica Čaršijska br.28, Gusinje Telefon: 067-610-342, 067-610-518

KOMISIJA U SASTAVU: 1. Irfan Dervišević Predsjednik komisije 2.Asdren Čelaj-Član 3.Naser Radončić-Član

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 7. jul 2022. Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 06.07.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset druga prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2. II Ročište za trideset drugu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 03.08.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine. IV Na trideset drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 06.07.2022. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

ADVOKAT MILENA LABOVIĆ Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.07.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Labović & Vujisić Law Firm – Ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Čelebić Nedeljka koja je upisana u listu nepokretnosti broj 3602 KO Podgorica III, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 5099/9, PD 29, spratnost PN, površine 45 m². Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 42.500.00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika MONEY DOO Podgorica na dan 26.10.2021. godine iznosi 484.361,15 €, i to po osnovu: •Ugovora o izdavanju garancije broj 6353/19 (GP2019/15), iznos od 5.591,39 € •Ugovora o izdavanju garancije broj 6352/19 (GP2019/16), iznos od 2.414,49 € •Ugovora o kreditu broj 6351/19 (KR2019/151), iznos od 105.532,31 € i •Ugovora o kreditu broj 6350/19 (KR2019/152), iznos od 370.822,96 €. Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 42.500.00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.07.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law Firm - Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: -za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

CRNA GORA OPŠTINA TIVAT Sekretarijat za uređenje prostora

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „Luštica Development“ ad iz Tivta, Novo naselje bb, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za uređenje kupališta 13E, na dijelu katastarske parcele.br. 1117/1, u zahvatu Izmjena i dopuna Državne studije lokacije „Sektor 36“, opština Tivat. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora, Trg magnolija br.1, radnim danima od 8 do 11 časova (srijedom od 8 do 14 časova), kao i na veb-sajtu Opštine Tivat www.opstinativat.me.. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja, u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, je do ponedeljka 18.07.2022.godine. Broj: 09-322/22-upI-47/1

Sekretarka Sekretarijata

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. jul 2022.

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 06.07.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 06.07.2022. godine i Zaključka o XXXII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 06.07.2022. godine. Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 06.07.2022. godine i Zaključka o XXXII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 06.07.2022. godine. Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 06.07.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj : Iv.br.1374/20 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD NK-FC SnabdijevanjeSnabdijevanje Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO Katel, PIB:02205068, adresa Desanke Maksimovića bb radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 58,21€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 05.07.2022.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO Katel, PIB:02205068, sa poslednjom poznatom adresom Desanke Maksimović bb-Donja Gorica, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1374/20 od 03.12.2020.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni duažnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 05.07.2022. godine

Mali oglasi razno OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović

Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 3 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 4

prodaja Toyota Rav 4 dizel, 2003. godište. Tel: 069/ 036-506 5

oglasno odjEljEnjE noVa “poBjEda” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

VELIKA SJEKLOĆA Otišla si tiho i dostojanstveno baš onako kako si i živjela. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir i spokoj. Sin VESKO, snahe VESNA i ANĐELA, unuci FILIP i BOGDAN i praunuk KOSTA 289

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 7. jul 2022. Posljednji pozdrav dragom kolegi

Opraštamo se od dragog

Обавјештавамо својту, кумове и пријатеље да је наша драга

ALEKSANDRU SAŠI MATOVIĆU

MOMA DANILOVIĆA

Počivaj u miru. KOLEKTIV ŠTAMPARIJE ,,STUDIO MOUSE“

Pamtićemo te kao dragog i iskrenog prijatelja koji si sa puno pažnje i osmijeha ispunjavao naš dom.

МАРЕ пок. Жарка МРШУЉЕ рођена Лучић

283 Porodica MRAKOVIĆ Dana 5. jula 2022. umrla je u 83. godini života naša draga

преминула дана 5. јула 2022. у 79. години живота. 294 Posljednji pozdrav iz Amerike dragom

Саучешће примамо у капели у селу Наљежићи – Грбаљ дана 6. јула од 10 до 13 часова и од 17 до 20 часова и дана 7. јула од 9 до 11 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу код цркве Св. Димитрија. Ожалошћени: снаха САЊА, сестре ЗОРКА и СЛАВКА, сестрићи ДЕЈАН, НИКОЛА и ЂУРО, сестричне ТАЊА и АНА, као и породице МРШУЉА и ЛУЧИЋ и остала многобројна родбина

MARICA – MARA Tomova LAKOVIĆ rođena Gavrić

MOMU DANILOVIĆU

296 Posljednji pozdrav dragom kumu

Po želji pokojnice sahrana je obavljena 6. jula u krugu uže porodice. Hvala ti što si živjela tako da mi sa ponosom možemo govoriti da smo tvoji.

Počivaj u miru.

MARIJA ĐELJEVIĆ sa braćom Ožalošćeni: sinovi ZORAN i MLADEN sa porodicama

DRAGANU MRĐENOVIĆU

195

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

297

Hvala ti za naše iskreno i časno kumstvo.

MILAN – MIGE i SLAVICA KALEZIĆ

Dana 6. jula 2022. u 97. godini života preselio je na Ahiret naš otac

293

SJEĆANJE NA NAŠE VOLJENE

BRANKA D. BOJIČIĆA

7. 7. 1992 – 7. 7. 2022.

15. 8. 1998 – 7. 7. 2022.

Teško je naći riječi koje bi opisale koliko nam nedostaju tvoja dobrota, pažnja i ljubav. Svakog si dana u našim mislima, a vječno ćeš ostati u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem, kroz bezbroj najljepših uspomena, čuvaćemo te od zaborava.

KRSTA Đ. VUJOVIĆA

MARICE K. VUJOVIĆ

FAKO Arslana GAČEVIĆ

Hatar primamo na mezarju Cijevna dana 6. jula do 19 do 22 časa i dana 7. jula od 8 do 13 časova, kada će se klanjati Dženaza.

Ožalošćeni: djeca SAFET, SENAD, ELMAZA, VEZA i NADIRA sa porodicama, brat HAMDO, sestre SABRIJA, NAFKA, FERKA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

rođena Marković 24. 10. 1995 – 7. 7. 2022.

23. 9. 2016 – 7. 7. 2022.

RADOJKE M. RAŽNATOVIĆ

RADOVANA K. VUJOVIĆA

291

Zauvijek tvoji: supruga VERA, sin GORAN, ćerke DIJANA, MIRJANA i GORDANA sa porodicama

rođena Vujović S ponosom, 290

292

porodica VUJOVIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 7. jul 2022. Посљедњи поздррав оцу мојег друга и пријатеља

Dana 6. jula 2022. godine preminuo je

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je preminuo poslije duže bolesti, u 72. godini života, naš dragi

ДРАГАНУ МРЂЕНОВИЋУ Почивај у миру, Нале. ДЕЈО и ЦИЦА РАДУЛОВИЋ

DRAGAN Lukin MRĐENOVIĆ

285

MOMČILO – MOMO DANILOVIĆ

1956–2022.

S tugom i nevjericom opraštamo se od naše voljene majke, svekrve i bake Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 6. jula od 12 do 17 časova i 7. jula od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Gruda bb, Danilovgrad.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci dana 7. jula 2022. od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga RANKA, kćerka DANICA, unuka LILI, braća MIĆO, BANE i BORO i ostala rodbina

VELIKE SJEKLOĆE S našom beskrajnom ljubavlju počivaj u miru. ZORAN, NATAŠA i NAĐA

270

Ožalošćeni: supruga SONJA, sin MILOŠ, ćerka MILICA, unučad ANASTASIJA, ANDREJ, ANJA i ALEKSA, brat VELIMIR, sestra NEVENKA, snahe SLAĐANA i ZLATA, bratanići i ostala rodbina MRĐENOVIĆ

275 Preminuo je

288 Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

Dana 6. jula 2022, u 63. godini života, poslije kraće i teške bolesti, preminuo je naš voljeni

DRAGAN MRĐENOVIĆ

VELIKI SJEKLOĆI S poštovanjem

VESELIN – LAKO Živkov SENIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 7. jula od 11 do 16 časova i 8. jula od 11 do 15 časova, kada se kreće za Trubjelu gdje će se obaviti sahrana u 16 časova na mjesnom groblju.

Pamtićemo ga kao časnog čovjeka, dobrog radnika i omiljenog kolegu.

SAVEZ SINDIKATA CRNE GORE

Porodica PEJOVIĆ

287

271

Posljednji pozdrav dragoj

Посљедњи поздрав оцу нашега колеге

Ožalošćeni: supruga ROSA, sinovi MILOVAN i JOVAN, ćerka MILICA, sestre RADMILA i NADA, snahe RUŽA, SONJA, RADA i DRAGICA, bratanići DRAGAN i DUŠKO, brataničine DARIJA i DUŠKA, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

VELIKI SJEKLOĆI

ДРАГАНУ МРЂЕНОВИЋУ

Počivaj u miru. 281

SANJA i MIRKO MARTINOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom drugu

КОЛЕКТИВ КОТЛАРНИЦЕ:

280

МИЈАЈЛЕ, САША, ЦЕРО, МИЛОШ и ДЕЈО Opraštamo se od naše drage prijateljice

284

ZVRČKU Uvijek ćemo te se rado sjećati, dobri Zvrle, počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće. 278

BATO i MIJO MILIĆ

Posljednji pozdrav dragoj strini

VELIKE SJEKLOĆE

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Ostaje sjećanje na njen vedri duh, ljubav i pažnju koju nam je poklanjala. Porodica pokojnog BAJE LATKOVIĆA 279 Posljednji pozdrav dragoj strini

DRAGANU Lukinom MRĐENOVIĆU Ako je život morao stati, sjećanje na tebe neće nikad. S poštovanjem, DANJO DOMAZETOVIĆ sa porodicom 277

VELIKI Jankovoj SJEKLOĆI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. 273

DRAGAN sa porodicom

VELIKI Jankovoj SJEKLOĆI Počivaj u miru. DIMO, BRANKA, TOMISLAV i SLAĐANA 272

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 7. jul 2022. Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju

Навршава се једанаест година откад није са нама наш вољени

TUŽNO SJEĆANJE 7. 7. 2014 – 7. 7. 2022.

NEBOJŠI BULAJIĆU

ГОЈКО ЈОВИЋЕВИЋ

ŽELJKO Blažov VIDIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe vječni mir.

KOLEKTIV MONTEXS ELEKROMONT NIKŠIĆ

274

Да се живи по доброти, поштењу и достојанству, живио би вјечно. Овако смо, већ једанаест година, лишене очинске љубави, пажње и савјета. Почивај у миру, а ми те, сјећањима, никада нећемо пустити да одеш.

Postoji uvijek neko vrijeme prošlo za kojim čeznemo. Postojiš ti u njemu. Vječna si moja suza i bol. Vječna si suza naše djece. Snaga si moja i njihova. Ponosne što smo tvoje i ti naš. Postoji vrijeme buduće, a u njemu i sa nama uvijek Ti. Živiš i živjećeš vječno u srcima,

POMENI

tvoje: SUZANE, MANJE, NAĐE i ANE

Твоја ПОРОДИЦА

Prošla je godina dana kako smo ostali bez mog kuma, pouzdanog prijatelja i izuzetno dobrog čovjeka

265

264

ŠĆEPA M. ĐOKVUČIĆA

35 godina od smrti našeg oca

pola godine od smrti naše majke

TOJA

MARTE

Dana 7. jula 2022. godine navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog oca

Počivaj u miru, moj dobri kume.

RANKO ĐONOVIĆ sa porodicom

KALUĐEROVIĆ

BUDIMIRA BOJOVIĆA U bolu i nevjerici,

266 Četrdeset je dana od smrti mog dragog kuma

tvoji ANA i ALEKSANDAR sa porodicama

Hvala vam za ljubav i pažnju koju ste nam nesebično pružali. Zahvalni smo vam kako ste nas podizali, voljeli i učili časnom životu. Vaše plemenite duše neka počivaju u miru.

Vaša đeca: NADA, ZAGE, MIRA, VESKO i MIJO

282

DRAGOLJUBA ŠIŠOVIĆA

na naše roditelje

Dragi kume, tvoj odlazak me duboko potresao i skrhao tugom i nevjericom. Čovjek se osjeti slabijim i nemoćnim pod teretom sudbine. Bila je privilegija imati te za pravog prijatelja, vjernog kuma, odanog druga. Neprocjenljivi su momenti provedeni sa tobom ali, znaj, postojaćeš i živjećeš u meni kroz najljepše uspomene koje su nas vezivale svih ovih četrdeset godina.

TUŽNO SJEĆANJE 269

MARGERITA

rođena Ćarko 7. 7. 2017 – 7. 7. 2022.

Tvoj kum RACO KRIVOKAPIĆ sa porodicom

SLOBODAN

12. 1. 2014 – 12. 7. 2022.

PETAR MIKOVIĆ

DRAGUTINOVIĆ

267

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Nedostajete...

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Voljeli bi da nas po tebi prepoznaju jer svako se ponosi najboljim dijelom sebe. Sretan rođendan, đede…

DRAGANA, DRAŠKO i DALIBORKA Tvoji pilići, MIHAILO , PETAR, NIKŠA i NINA

268

TELEFON ZA INFORMACIJE

JAGOŠ STANIŠIĆ

020-202-455, 020-202-456.

Dostojanstvenim životom i velikim srcem zaslužio si da sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

286

Šćer IVANA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me 276

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 7. jul 2022.

Broj:167 Herceg Novi, 05.07.2022.godine Na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020) , Odbor direktora A.D. za hotelijerstvo i turizam „Vektra – Boka“ Herceg Novi saziva:

V REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA »VEKTRA BOKA« A.D HERCEG NOVI ( u Planu Reorganizacije) Skupština će se održati dana 08.08.2022. godine, sa početkom u 12,00 časova, u Podgorici ul. Vuka Karadžića 10 DNEVNI RED 1.Usvajanje zapisnika sa IV redovne Skupštine akcionara i Informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od strane CDA; 2. Usvajanje godišnjeg računa Društva za 2021.godinu; 3. Usvajanje Izvještaja revizora za 2021.godinu; 4. Razrješenje članova Odbora direktora; 5. Izbor i imenovanje članova Odbora direktora; 6. Utvrđivanje nadoknade za članove Odbora direktora; 7. Izbor revizora društva za 2022.godinu. Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Ako se na skupštini akcionara ne postigne potreban kvorum, skupština akcionara može se ponovo sazvati sa istim dnevnim redom, s tim da se obavještenje o sazivanju ponovljene skupštine akcionara mora objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori i na svojoj internet stranici, najmanje deset dana prije održavanja ponovljene skupštine akcionara, na kojoj kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Skupštinu biće stavljen na raspolaganje akcionarima u prostorijama, Vektre Montenegro u Podgorici ul. Vuka Karadžića br.10, gdje ce se i odrzati Skupstina Akcionara, a materijal se moze pogledati 20 dana prije održavanja Skupštine. Identifikacija i evidentiranje akcionara ili punomoćnika počeće u 10,00 časova na dan održavanja Skupštine i vršit će se na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu uredno ovjerenog punomoćja. ODBOR DIREKTORA

Četvrtak, 7. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Četvrtak, 7. jul 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Haotičan obračun sa buržoazijom Četvrtak, 7. jul 2022. • broj 329.

ili:

zbog čega je ovogodišnji kanski pobjednik ,,Triangle of Sadness“ zabavan, ali neujednačen film

i 9. 7, 8. Str.

Četvrtak, 7. jul 2022.

A cappella

Sve u svoje vrijeme O

tkad znam za sebe, a ima tome četrdesetak godina, stičem utisak da kultura na ovim prostorima sistematski propada. Ili još preciznije, da se sistematski uništava. Da zlo bude veće, mislim da to niko nije radio s tom namjerom, ali da je količina neznanja i amaterizma u smislu donošenja strateških odluka (ne samo na polju kulture) pokopala ovo društvo i da je realnost koju živimo u potpunom saglasju s ovom činjenicom. Možda će nekima zvučati pretenciozno, ali ovo vam je ovako. O uzrocima, a oni su svakako najbitniji, možemo da naglabamo sedmicama, mjesecima, godinama. O posljedicama, ne treba mnogo trošiti riječi, vidimo ih i živimo ih svakodnevno.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Generacije su kulturološki uništene. Naviknute na Pink kulturu kao na mejnstrim kulturnog presjeka u Crnoj Gori, te generacije njedre neke nove klince, kojima ta kulturna devastacija postaje svakodnevica – postaje im način življenja. Svako zlo u ovoj zemlji, svi poroci s kojima se borimo na ulici, svaki loš rezultat na Pisa testiranjima, rezultat su mrtvog tkiva jednog društva. Da se razumijemo, jasno je da se ovi procesi moraju dešavati u produženom trajanju, ali neki rezovi, svakako bolni, moraju se realizovati. Utopista možda jesam u tom smislu, možda ponekad i pomislim da se to može zaustaviti jednostavnim potezima – hitnim uređivanjem medijskih uslova i jasnom sviješću donosilaca odluka o neophodnosti da se objavi rat kulturološkom uništenju jedne nacije. A onda se sjetim, naravno, da se sve svodi na kraju na političku volju, na glasove i izborne procese. Dok god to bude tako, neće biti dobro i popravljaćemo samo sitnice, suština će i dalje biti nedostižna. A dok se ne popravi suština, sitnice su samo kozmetika, koja nam i dalje troši i vrijeme i energiju. A falijeva nam i jednog i drugog. Živim za dan kada će neka crnogorska Vlada pasti zbog kulture. To je prvi znak

Živim za dan kada će neka crnogorska Vlada pasti zbog kulture. To je prvi znak da su krenuli u obračun sa organizovanim kriminalom u sferi kulture i medija

da su krenuli u obračun sa organizovanim kriminalom u sferi kulture i medija. Šurovanje prethodnih decenija s medijskim silama iz regiona došlo je na naplatu, pa nakon ljubavi, kreće osvetnička faza: napravili smo monstrume, a sada kusamo njihovu snagu. Što je najgore od svega, pod kapom slobode govora i medijskog pluralizma, mnogo smo gadosti progutali i nakon toga – prećutali. I šta smo očekivali? Da se sve samo od sebe dovede u red? Neće da može. Dragi sugrađani i građani Crne Gore, svi mi znamo da neke stvari ne funkcionišu kako treba. I svi znamo da, ukoliko mislimo o opstanku ove države, da se neke

stvari moraju pod hitno mijenjati. Od onih sam koji misle, štoviše tvrde, da na poljima kulture, sporta i medija leži ključ oporavka društva. Jasno je da ekonomski uslovi nijesu najbolji, jasno je da nas čekaju nove krize s jeseni, ali za ovako malu zemlju, ne postoji neracionalno ulaganje u kulturu, sport i medije. Svaki uloženi euro će se višestruko vratiti, neposredno ili posredno. Sve je to u redu, bezbjednost, odbrana, finansije, zdravstvo… Ali, edukacija, sport, obrazovanje, nauka, kultura – e to su rješenja za ovu mučnu zbilju. Hrabro preuzimanje odgovornosti donijeće vidljive rezultate u vrlo kratkom roku. Crna Gora jedina je zemlja regiona koja osim Simfonijskog, nema niti jedan funkcionalni ansambl finansiran s budžeta. Samo ta činjenica jasan je pokazatelj da mi i dalje ne shvatamo u čemu je problem. Bio to Muzički centar, Javni servis ili neka druga institucija, važno je da se to promijeni. Bez tih ansambala, osuđeni smo na propast.

*** Bješe li ono Čerčil rekao, da ako otkinemo od budžeta za kulturu za potrebe finansiranja rata, šta onda tačno branimo? Bilo to urbana legenda ili činjenica, manje je bitno. Bitno je da je to istina. Nego je problem što Crna Gora nikada nije sistemski proizvodila kulturu, specifičnu i prepoznatljivu, osim u naznakama. Pa smo se tako, mladi i neiskusni, nadali da je to put kojim treba ići i da je to način za uspostavljanje kulturoloških specifičnosti. Uz Pink, uz Prvu tv, Hepije i ine, koji su bili na jasnom fonu crnogorskih nacionalnih interesa – navodno. Sada, postaje mnogo jasnije i onima koji su tada mislili da to normalno i za nas profitabilno, da smo gajili zmiju u njedrima zarad političkih interesa. I da, teško će biti iskobeljati se iz tog ludila, ali svjetlo na kraju tunela se vidi. Neko mora preuzeti odgovornost, neko mora reći „dosta je bilo“, neko mora povući neke korake koji će značiti zaustavljanje propadanja ovog društva. A o neminovnom boljitku nakon toga, drugom prilikom.

Četvrtak, 7. jul 2022.

kupindo.com

U FOKUSU

Prije četiri decenije prikazan ,,13

Sjajan originalni poster jugoslovenske i crnogorske ratne drame

Fres ra

nimali su ga manje od četiri mjeseca – a scenario pisali lijepe tri godine. Tako to valjda bude, kad se umjetnici u Crnoj Gori uhvate tumačenja istorije. Još kakva ekipa: na tekstu za ,,13. jul“ radili su veliki pisci Mirko Kovač i Borislav Pekić, režiseri Radomir Bajo Šaranović i Milo Đukanović – pa prvoborac NOB-a i najslavniji crnogorski scenarista Ratko Đurović, pa narodni heroj, pisac i funkcioner Puniša Perović... I još jedan narodni heroj, jedan od organizatora ustanka, nakon rata jugoslovenski ambasador u Americi i Sovjetskom Savezu (u dva navrata) Veljko Mićunović! Dovoljno da shvatite: film ,,13. jul“ je u Crnoj Gori bio društveni interes. Od prvog ispisanog reda na tom famoznom scenariju – do titogradske premijere, na Dan ustanka prije 40 godina, 13. jula 1982.

Cijena utopije

Otprilike: ideja je bila, da snimati priču o Trinaestojulskom ustanku, znači podjednako i filmskim jezikom govoriti o životu Crnogoraca. I tako oslikati ustanak, prvi masovni u porobljenoj Evropi, kao nešto što je za njih, bilo potpuno prirodno i svakodnevno

Cijela jedna velika freska i hronika vrelog ratnog i mučeničkog ljeta. O ustanku, o revoluciji... Ali prije svega, o tako specifičnom životu, o jednom načinu življenja. O svemu onom, za što je bilo vrijedno – umirati. Otprilike: ideja je bila, da snimati priču o Trinaestojulskom ustanku, znači podjednako i filmskim jezikom govoriti o životu Crnogoraca. I tako oslikati ustanak, prvi masovni u porobljenoj Evropi, kao nešto što je za njih, bilo potpuno prirodno i svakodnevno. Sam ,,13. jul“ bio je filmska utopija: jer nikada prije i nakon toga, crnogorska kinematografija nije uletjela ,,grlom u jagode“ u jedan tako veliki projekat. Uz uvjerenje: film i televizija su idealna platforma da svijetu

Četvrtak, 7. jul 2022.

3. jul“- najveći i najskuplji projekat crnogorske kinematografije

ska od vrelog atnog ljeta imdb.com

ju; uz njega i direktor fotografije Tomislav Pinter... Sve to je ispratila i kontroverza međusobne rasprave u medijima. Što je samo jedna od vinjeta i karakterističnih boja, u priči o najvećem projektu crnogorskog filma.

Đedovo skrovište

kažu jednu važnu jugoslovensku i crnogorsku priču. Zato je ,,13. jul“, i 40 godina nakon premijere, najskuplji crnogorski film. Te 1982. prosječna plata u Crnoj Gori bila je 8.832 dinara; snimanje filma koštalo je 93,4 miliona dinara, odnosno 10.575 prosječnih crnogorskih plata! I ta utopija imala je i cijenu skuplju od proste novčane: snimanjem ,,13. jula“, uz montiranje petodjelne serije za Televiziju Titograd od istog materijala, potpuno je ispraznilo sredstva za razvoj kinematografije u republici. Posljedica: u Crnoj Gori do raspada Jugoslavije crno-

gorska kinematografija nije više mogla da samostalno proizvede nijedan igrani film. Tako su, na primjer, najveća djela Živka Nikolića, u godinama koje su uslijedile, morala biti snimljena u koprodukciji sa Centar filmom ili Beograd filmom... I opet, šta biva kad Crnogorci tumače istoriju i umjetnost: bilo je planirano da dva najveća imena crnogorske režije do tada, Bajo Šaranović i Milo Đukanović, uobliče filmski jezik i iznesu projekat. I brzo je postalo jasno, da im se vizije prilično razilaze. Milo je tokom snimanja napustio produkci-

Romantični impuls

Tu negdje je i jedan autorski, filmadžijski impuls: da se nakon zamiranja Lovćen filma, duže od decenije filmskog taNastavak na sljedećoj stranici mojtv.net

Bata Živojinović kao savršena crnogorska figura

E da, još o ljudima i autorima: Šaranoviću je asistent režije na ,,13. julu“ bio mladi režiser, koji je samo godinu ranije za svoj prvi film dobio ,,Zlatnog lava“ u Veneciji – da bi tri godine kasnije zaslužio i ,,Zlatnu palmu“ u Kanu. Nećete vjerovati – Emir Kusturica lično, u godinama kad je bio najbolji izdanak praške filmske priče, i mnogo prije nego će upasti u lični i balkanski lavirint... Konačno, svjedočanstvo crnogorske svakodnevice. Jedan sin napustiće kuću oca kojem se sasvim dopada italijanska okupacija. Njegov će stari đed, skoro po tradiciji, na zgodno mjesto sakriti bombe i drugo oružje, ,,za momenat, kad ustreba“. Gotovo nježno staračkim rukama svijati gnijezdo tom oružju... Klasične crnogorske karakterne diobe: na prvom partijskom sastanku doći će do dvoumljenja. Žestoka svađa najboljih

drugova: partijski komesar Stevan (Petar Božović) traži okupljanje svih onih koji u borbu protiv okupatora žele, bez obzira na ideološke predznake. Suprostavlja mu se drug iz komiteta, Branko (Miki Manojlović, zamislite! Da znate kakav je to bio sudar dva glumačka karaktera), koji želi ustanak koji će voditi isključivo komunisti... I kakav se tu, sasvim realan sudar, u pripremi ustanka dešava: do momenta kad se onaj drugi, sudari o zid sopstvenih principa. I izgovori jedno: ,,Između Partije i revolucije ja nemam izbora“... Isti taj lik Mikija Manojlovića je i tragični heroj filma: on će biti onaj od vođa ustanka, koji će se na zahtjev italijanskog komandanta predati, kako bi njegovi zarobljeni seljani bili poštećeni. Ubiće ga, ali i druge ustanike; što će samo širiti plamen ustanka, od sela do sela... I da, vjerujte, to što se tu dešava, to strijeljanje komuniste koji se predaje da bi spasio selo, je autentičan istorijski momenat, dio dokumentovane crnogorske istorije; jer autori su željeli i umjetničku viziju, ali i jednu potpuno realnu ratnu priču. Toliko su Crnogorci smatrali, da su svom Trinaestom julu dužni. Za jednu ljudsku, mentalitetsku a sasvim jedinstvenu istinitu ratnu priču - za koju sada, vjerujemo, ne zna ni deseti dio crnogorskih školaraca...

Kartaroška partija sa Pavlom Vujisićem i Borom Stjepanovićem

Četvrtak, 7. jul 2022.

ebay.com

discogs.com

Bioskopski plakat Šaranovićevog ostvarenja

vorenja u Crnoj Gori, autorstvo vrati u prvom Zeta film projektu – jednim velikim praskom. Maltene, filmskim ustankom. Vrlo romantičarski; pa kolika god cijena bila... Radomir Bajo Šaranović, sa iskustvom studija engleskog jezika i književnosti, pa nakon toga i diplome režisera, bio je uz sve to i fasciniran psihologijom. Tako je malo javnosti poznato, da je režiser u saradnji sa čuvenim profesorom Dušanom Kosovićem prevodio slavno djelo Karen Horni ,,Neurotična ličnost našeg doba“ (,,The Neurotic Personality of Our Time“). Tada je već duže od decenije bio i predavač na studijama režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. E, taj Bajo iz Kosića kod Danilovgrada, je već bio dokazan autor ratnog filma sa ekranizacijom ,,Svadbe“ (1973), romana Mihaila Lalića. Za isti film je Dragomir Bojanić Gidra nagrađen Zlatnom arenom za najboljeg glumca, na najvećem jugoslovenskom festivalu u Puli; po mnogima, to je i njegova najveća, najzrelija uloga.

Bačeno oružje

Stevanov otac u filmu je niko drugi nego Velimir Bata Živojinović; u filmu ,,13. jul“ važne role dobili su i Pavle Vujisić, pa Rade Šerbedžija (markantni kapetan Mitrović), pa Mihailo Miša Janketić (Dušan), Voja Brajović (Tomo), veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u tipskoj i najkarakternijoj ulozi đeda... Gidra je u ovom filmu sa malom i važnom ulogom jednog govornika – a u filmu je i njego-

va supruga Ljiljana Kontić, za rolu Stevanove majke! Aleksandar Berček se pojavljuje kao italijanski vojnik; mladi Žarko Laušević kao ,,kvinsling“ Janko, dok je Bero Begović naizgled nebitan kartaroš. Ma, dovoljno da shvatite, u kojoj mjeri je ,,13. jul“ gradiozan film; i koliko je bilo bitno da okupi tadašnju jugoslovensku filmsku elitu. Grandiozan – ali nikako ne epska melodrama. Još manje spektakl. Autorski tim je želio da to po svaku cijenu izbjegne: te kliše momente koji su jugoslovenski ratni film često činili sasvim jeftinom pričom. Dramska struktura je naizgled žrtvovana i žrtvovana zarad, u široj slici, ipak jasne čvrstine. Za prostu ideju: čovjek, sam, individua, kao sudionik zbivanja, odgovoran je za svoju savjest i svoje postupke. A karakter se ogleda isključivo kroz onog što dijelamo, što činimo. E to, ta velika zamisao ustanka, nekim Crnogorcima te 1941. je djelovalo kao potpuno prirodan, ne jedini ispravan – nego jedini izbor uopšte. Onaj izbor na koji se odlučuju gotovo refleksno, iskonski. I sve to za sliku života jednog naroda, koji naročito u proširenoj, petočasovnoj televizijskoj verziji, dobija potpunu sliku... Tu negdje je otprilike i odgovor, što je ostalim Jugoslovenima svih tih godina značila Crna Gora. A ispod svega toga – sučeljavanje tradicije i novih navika, pa neki, veliki, tektonski rascjepi u okviru iste porodice... Vrlo simbolično: sami početak je momenat sloma stare jugoslovenske vojske. Uhvaćen pogled jednog sasvim običnog

Ideološki posvađani partijski drugovi Petar Božović i Miki Manojlović u sjajnom kadru

čovjeka – ka napuštenim komorama, ka bačenom oružju... I tu je jasno glavna tragedija, ona koja se tiče predavanja, odustajanja, odbijanju akcije. Tada znate i da je ,,13. jul“ suštinski i ideološki film o bilo kojoj revoluciji. Scena bitke na Skadarskom jezeru je vizielna ljepotica; ali sveukupno, cijelo to ustaničko ljeto na filmu treperi u punoći kadra. Skoro da na cijelom filmu ni nema krupnog plana! Pa ipak, film ,,13. jul“ najljepše je slušati, sav taj šum, vrevu, crnogorskog života na jezeru, u jednom ratnom ljetu. Zato je Zlatna arena u Puli tog ljeta stigla upravo za ton; i nije je mogao primiti sjajni Marjan Meglič, koji je preminuo prije završetka snimanja... A muzika Bora Tamindžića je ciljano svedene, nimalo grandiozna, po tadašnjim mjerilima ,,ne-filmska“; sve sa namjerom, da se oslika golgota života na užarenom ratnom kamenu, tu kraj jezera. Film ,,13. jul“, naravno, bolje funkcioniše kao skup jakih epizoda i tematskih cjelina, nego kao cjelina sama po sebi. I naravno da neke narativne faze cijelu priču razvodnjavaju – poput scene porođaja u zbjegu, ili momenta kad čovjek pali svoju kuću, da ne bi doživio da je neprijatelj zapali... Iznad toga je ipak utisak: ,,13. jul“ je priča o čovjeku, o jednom svakodnevnom životu, prije nego o grandioznoj istoriji. I kao takav upravao jeste jedna grandiozna istorija – ona, iz koje biva savršeno jasno, zbog čega je nekom potpuno bilo lako da se odluči na ustanak, na akciju, po cijenu života.

U Titogradu je, na kraju projekcije tog 13. jula 1982, dug i topao aplauz iznijet više sa saučešćem, sa uspomenom na žrtve – nego li sa eurofijom. Nekih desetak dana kasnije film je prikazan na Lazinama, kod spomenika ubijenim partizanima, blizu Danilovgrada...

Italijan Kusturica

Istog jula film je stigao i do čuvenog festivala u Karlovim Varima. Pobjeda je u svom prazničnom broju filmu posvetila tri strane – i sjajnu fotopriču, jedinstvenih detalja zabilježenih na snimanju. Za film je ,,navijala“ cijela republika: tako i biva, kad su ga osmislili neki od učesnika ustanka... A veliki pisci, Kovač i Pekić, su na primjer bili veliki prijatelji; iako ideološki već tada sasvim udaljeni. Ali i jedan i drugi nosili su isti damar čovječnosti i slobode. Samo te, 1982. godine, Zlatna arena u Puli za najbolji film nije ni dodjeljena. Prvog avgustovskog dana žiri je prosto saopštio: nijedno ostvarenje ne ispunjava kriterijume cjelovitog filmskog djela! A zamislite, pored ,,13. jula“, te 1982. su u konkurenciji bili i Šijanovi ,,Maratonci trče počasni krug“, i ,,Variola vera“ Gorana Markovića. I da: tačno u periodu nakon slave sa ,,Sjećaš li se Doli Bel?“ (1981) i još veće slave sa ,,Ocem na službenom putu“ (1985), Emir Kusturica je stigao ne samo da bude asistent režije u filmu ,,13. jul“. Već i da glumi: možete zamisliti, jednog italijanskog oficira... Stojan STAMENIĆ

ZERKALO

Četvrtak, 7. jul 2022.

Gledali smo u Karlovim Varima: Zabavni, ali neujednačeni kanski pobjednik ,,Triangle of Sadness“ Rubena Estlunda

indiewire.com

Haotičan obračun sa buržoazijom Bogatunska ekipa suočena na palubi broda

Piše:

Marko STojiljković

vedski režiser Ruben Estlund je redak, ako ne i jedini filmski autor koji je za dva filma u nizu dobio Zlatnu palmu na najvećem svetskom filmskom festivalu, u Kanu. Dok ovaj „brod ludaka“ (shvatićete kasnije zašto) zvani ,,Triangle of Sadness“ ne uplovi i u neke festivalske luke u našem regionu, imali smo sreću da ga po-

gledamo na filmskom festivalu u Karlovim Varima. Estlund je svakako jedan od najvećih savremenih filmskih režisera, koji je još od ranih radova demonstrirao sposobnost da opazi bitne stvari u našem svetu (ili u njegovim pojedinim segmentima), da ih problematizira i ispriča kao priču.

Suvi humor

Možda su ,,Involuntary“ (2008) ili ,,Play“ (2011) nekome još i prošli ispod radara, to svakako nije bio slučaj sa ,,For-

ce Majeure“ (2014) i ,,The Square“ (2017), koji su se na festivalske turneje uputili na vetru nagrada koje su pokupili u Kanu, prvi nagradu žirija u programu Un certain regard, a drugi Zlatnu palmu. Upravo ta dva filma zajedno možemo posmatrati kao najreprezentativnije za Estlunda, makar u smislu tema koje ga zanimaju i fenomena koje uočava i problematizuje. I jedan i drugi smešteni su u relativno zatvorene buržoaske krugove, prvi u elitno skijaško odmara-

lište, drugi u umetničke krugove. Takođe, i jedan i drugi ispituju neuroze modernih (skandinavskih) muškaraca i pitanja šta je prikladno, a šta etično učiniti u pojedinim situacijama. ,,The Square“, doduše, ima i tu „pejzažnu“ komponentu, budući da preispituje pretencioznost visokih umetničkih krugova. Još jedna od bitnijih odlika Estlundove poetike je pažnja koNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 7. jul 2022.

ju poklanja jednom sasvim životnom fenomenu koji kinematografija izbegava: takozvanom „vađenju“. Njegovi protagonisti, naime, nikada ne priznaju grešku, ma kako sitna i iskrena ona bila, nego ulažu ekstenzivne napore kako bi je sakrili, minimizirali, u razgo-

voru relativizirali ili se na neki drugi način „izvadili“ iz situacije. Uz obavezni začin skandinavskog suvog humora (ne nužno crnog, ali svakako ironičnog i „deadpan“), takvi momenti u Estlundovim filmovima su oni najbolji i oni koji ostaju.

,,Triangle of Sadness“ za Estlunda svakako predstavlja podizanje uloga u skoro svakom smislu te reči. Budžetski, ovo je njegov najraskošniji film snimljen u koprodukciji čak šest evropskih zemalja. Sa internacionalnom glumačkom postavom i engleskim kao jezi-

Autor je najviše „svoj na svome“ u onim momentima razgovora u kojima svaki učesnik ima neku agendu. Tada Estlund pokazuje da je majstor pisane reči, ali i filmske umjetnosti, sa sklonošću ka komediji apsurda

filmaffinity.com

Geometrija broda - poprište filma i motiv na posteru

kom komunikacije, ,,Triangle of Sadness“ je njegov najglobalniji film. Konačno, kao studija kruga globalnih bogataša, onih koji to žele da postanu i njima podređenih, uz upotrebu filozofskih referenci i koncepata marksizma, ničeanskog iracionalizma i nihilizma, ovo je njegov najopštiji film.

Zrna mudrosti

Estlund film, doduše otvara skromno, simulacijom estetike živog video-javljanja za kakvu društvenu mrežu koja se odvija na kastingu za muške modele. Čak i pre nego što upoznamo našeg protagonistu koji služi kao vezivno tkivo celog filma, pokupićemo „zrna mudrosti“, tipa da manekeni zarađuju manje od manekenki, a da su jednako na meti predatora i to da jeftine robne marke vole da fingiraju sreću i pozitivu u svojim kampanjama, a da one skupe umesto toga biraju negativu i opasnost. Saznaćemo i šta je naslov ,,Trougao žalosti“ koji nije pojam iz geografije, psihologije ili dinamike veza, već pogrda kojom voditelj kastinga „časti“ deo protagonistinog lica između obrva i korena nosa. Naš protagonista Karl (Haris Dikinson) je maneken i kao takav zarađuje manje od svoje devojke Jaje (Čarlbi Din) koja je, pogađate, takođe manekenka. Ali, i pored toga, ona izbegava da pokupi račune u restoranu koje na kraju uvek on plati. Kada on pomene da mu to smeta i da bi radije da oni budu jednaki, između njih izbija svađa koja se proteže na celo prvo poglavlje filma nazvano po njima dvoma. Zapravo, ona je manipulativna i takvo ponašanje zapravo vežba, jer zna da su joj karijerne opcije posle završetka manekenske karijere vrlo sužene i da se zapravo svode ili na bogatu udaju ili na „influenserstvo“ i kapitalisanje na poznatosti, poznatosti radi. Upravo će jedna njena influenserska varka njih dvoje (a i nas sa njima) prebaciti u drugo poglavlje i na drugu lokaciju, na luksuzni kruzer na kojem se meša „stari“, „srednji“ i „novi“ novac, od britanskih fabrikanata oružja, preko ruske tajkunerije, pa do savremenih tehnoloških milijardera. Gosti znaju biti kapriciozni, ali oso-

imdb.com

Četvrtak, 7. jul 2022.

Kapetanova večera koja kreće po zlu

blje, od šefice Paule (Viki Berlin), preko svih kabinskih stjuarta, pa do čistačice mora udovoljavati ili makar fingirati da udovoljava njihovim željama. Doduše, neke se formalne stvar poput kapetanove večere moraju ispoštovati, čak i kada kapetan (Vudi Harelson) koji je pijanac i komunista ne pokazuje interes za svoj posao i radije štrajkuje i ošljari krijući se u svojoj sobi i prepuštajući svoj posao drugima.

Epidemija na brodu

the filmstage.com

Gosti su raznoliki. Od narodski nastrojenog ruskog „kralja govana“, zapravo monopoliste u biznisu sa đubrivom, Dimitrija (Zlatko „Kićo“ Burić, najpoznatiji po ulogama gangstera u danskim filmovima), preko šlogirane Nemice (Iris Berben) koja na svako pitanje odogovara sa „u oblacima“, smetenog skandinavskog proizvođača kodova za aplikacije

Jarma (Henrik Dorsin), pa sve do Vere (Sanji Meles) Ruskinje s umetničkom dušom i dobročiniteljskim kompleksom, koja je spremna da natera osoblje da se sve aktivnosti na brodu obustave, kako bi se „posluga“ okupala u bazenu. Stvari eskaliraju na kapetanovoj večeri koja je nesrećno postavljena na olujno veče, epidemija morske bolesti preuzima brod, a kapetan gubi kontrolu na njim. Odatle sve ide u smeru katastrofe koja uključuje gusare, zalutalu granatu i brodolom koji funkcioniše kao revolucija u kojoj se odnosi moći menjaju. Neprimetna čistačica Abigail (Doli de Leon) odjednom zbog svojih manuelnih sposobnosti postaje najvažnija osoba u družini preživelih na pustom ostrvu, a stvari poput hrane, vode i seksa postaju valuta koja menja novac.

Režiser Ruben Estlund sa drugim priznanjem Zlatne palme u Kanu

Prvo što se može reći za ,,Triangle of Sadness“ je da je uglavnom haotičan, a kada nije to, onda je didaktičan, dok je većinu vremena uglavnom ekscesan, a ponekad čak i stvarno provokativan. Estlund je opet najviše „svoj na svome“ u onim momentima razgovora u kojima svaki učesnik ima neku agendu, kao što su to svađe između Jaje i Karla, ubeđivanje između Vere i jedne od stjuardesa, pregovora koje Paula vodi s kapetanom ili one „bitke citata“ između kapetana i Dimitrija. U tim momentima, Estlund pokazuje da je majstor pisane reči, ali i filmske umetnosti, sa sklonošću ka komediji apsurda. Na nekim drugim mestima, kada pokušava da kaže nešto „važno“ i duboko, Estlund ispada didaktičan i promašuje, za šta kao primer može poslužiti ono navodno šokantno priznanje britanskih starijih supružnika da su im konvencije Ujedinjenih nacija umalo uništile posao.

Projektili povraćke

Problem s time je što to slušaju i time su šokirani Jaja i Karl, dvoje ne baš bistrih ljudi koji verovatno nemaju pojma (a ni interesa za sticanje istog) o tome, kako svet van njihovih uskih krugova funkcioniše. To otkriva jednu drugu falinku koju Estlund do sada nije pokazivao: likovi filma su uglavnom širokopotezno skicirani, po pravilu stereotipni predstavnici svog ešalona i tipolo-

gije. A oni koji nisu, poput recimo Paule koja je šefica osoblju, a „sluškinja“ klijentima, nemaju dovoljno vremena da se ispolje. Glumci su, naravno, pod pritiskom zbog toga, a to rešavaju igrajući svoje likove kao karikature, a ne kao ljude od krvi i mesa. Čini se da Estlund zapravo s ,,Triangle of Sadness“ dosta „mlati“: kada to ne čini didaktikom, onda ekscesom, sa sve telesnim tečnostima poput projektila povraćke i eksplozije fekalija iz kanalizacijskog sistema. Nekima će to delovati kao šok za nečiji (buržoaski) „dobar ukus“, ali legitimno je posumnjati da je autor izgubio kontrolu nad svojim delom. Konačno, i veliki koncepti kojima se Estlund ovde obilato služi već su viđeni i obrađeni od literature do filma, tako da ćemo naleteti na odjeke Altmana, Goldinga, Orvela, pa i samog Estlunda iz svojih uspelijih uradaka. Opet, da sumiramo, ,,Triangle of Sadness“ je daleko od lošeg filma, kroz dobar deo svog trajanja je zabavan i intrigantan, ali je zapravo neujednačen, predugačak (stara boljka Estlundova je ta da ne zna kada treba završiti), i svakako je manje od sume svojih delova. Opet, čini se da je došlo do sinergije između autora, filma, njegove teme i mesta na kojem je prikazan: buržuji su dobili priliku da se nasmeju sami sebi i da se zbog toga osećaju dobro. Je li autor baš to hteo da kaže?

Ocjena: 7/10

Četvrtak, 7. jul 2022.

rimarno pisac i scenarista, poznat po saradnjama s Denijem Bojlom na filmovima ,,The Beach“ iz 2000. (kao autor izvornog romana), te ,,28 Days Later“ (2002) i ,,Sunshine“ iz 2007. (za koje je napisao scenarije), Aleks Garland u međuvremenu se promovisao u jedno od režiserskih imena koje pobuđuje pažnju. Njegov režijski prvenac, ,,Ex Machina“ (2014), dočekan je s hvalospevima kritike i odobravanjem publike, Oskarom za efekte i nominacijom za isti za originalni scenario. U pitanju je bila naučno-fantastična drama koja je pokušala odgovoriti na večno filozofsko pitanje „sanjaju li androidi električne ovce“. Odnosno, u kojoj meri je čovekolika mašina (ovde robotica u interpretaciji Ališe Vikander kojoj je to lansiralo glumačku karijeru), obilato se koristeći citatima klasika žanra, ali i određenim narativnim poštapalicama.

Gazdino lice

Ipak, bio je to vrlo dobar film, od Akademije, dela kritike i dela publike izvikan za remek-delo, koji je plenio sjajnom ekonomikom scenarija i istančanim osećajem za vizuelni stil. Ako je s prvencem pogodio u centar mete, sa drugim filmom to nije bio slučaj. ,,Annihilation“ (2018) je bio Garlandov pokušaj adaptacije romana Džefa Vandermera iz njegove ,,Southern Reach“ trilogije, a koja pripada pokretu koji se zove „New Weird“, koji je nastao iz „Weird Fictiona“ s dodatnim akcentom na logiku i uverljivost mehanizama, po kojima se stvari odvijaju u temeljno čudnim, izmišljenim svetovima. Film je loše prošao na testnoj projekciji, pa je promptno „uvaljen“ Netfliksu, skoro bez ikakve bioskopske distribucije, što je šteta jer je makar bio toliko vizuelno impresivan da je zaslužio veliko platno. Problem je, pak, bila njegova kriptičnost i eluzivnost, čini se fingirana, koja je uspela zbuniti i najtreniranije među gledaocima. Ono što je bitno za oba filma je Garlandov osećaj za vizuelizaciju, kao i perfektan rad sa glumcima, a naročito sa glumicama.

variety.com

CELULOID

,,Men“ Aleksa Garlanda: Vizuelno imp

Providna metafora o patrijarhatu Režiser ističe poentu kao da čekićem udara u glavu, pritom zanemarujući najvažnije, priču i pričanje iste, kao da nije pisac i iskusni scenarista

Ako u tu jednačinu dodamo glumicu sa trenutno najintrigantnijim kasting-izborima, Džesi Bakli, te činjenicu da se Garland sa svoje pozicije prvi put ne bavi SF-om nego hororom (kojem kao scenarista nije nesklon), očekivanja se dižu u nebesa za njegov treći film ,,Men“ koji je premijerno prikazan u Kanu, a nama je pod lupu došao i preko internetskih servisa i na festivalu u Karlovim Varima. ,,Men“ prati Harper, ženu s traumom iz bliske prošlosti, koja se povlači duboko u provinciju, u iznajmljenu staru vilu radi osame i potencijalnog izlečenja. Dok u fleš-bek scenama otkrivamo prirodu njene traume, od muževljevog (Papa Eseidu) samoubistva, pa do odnosa između njih dvoje koji pre toga nije bio idiličan i u kojem je Herper bila žrtva, u sadašnjem trenurku počinju da se oko nje roje neobične stvari. Prvo je prati manijak, onda je policajac ignoriše, onda je ministrant vređa, a sveštenik zasipa krivicom, da bi se

redbubble.com

Slutnja horoa na posteru ostvarenja

na kraju protiv nje okrenuo i njen na prvi pogled simpatičan najmodavac. Svi ti muškarci, međutim, imaju isto, čini nam se gazdino, lice... Njih sve igra Rori Kinir. ,,Men“ je vizuelno impresivan film u jednakoj meri kao i Garlandovi prethodni, oslanjajući se na navodno idilične krajolike

sugerišući stravu i izopačenost koja se ispod te površine skriva. U tome svemu su pojedini kadrovi, posebno oni duži i neprekinuti, posebno dojmljivi, dok montaža uspeva da gura priču dalje čak i kad bi se scenario više koncentrisao na razvoj unutrašnjeg sveta likova nego li na pričanje priče.

Četvrtak, 7. jul 2022.

presivan horor promašenog i rubno parodičnog autorskog pristupa Džesi Bakli u jednoj od brojnih intrigantnih rola

je, pa je stoga kontraproduktivan. Ako tome dodamo i kraj koji deluje preuzeto iz nekog drugog filma, razvučeno bez razloga i nakalemljeno u ovaj, dođe nam da se opet zapitamo. Tako se pitamo je li nas Aleks

Garland vara od samog početka jer zapravo nema šta da kaže, niti razmišljao kako bi to rekao, ili je, pak, reč o tome da mu se nekoliko posrećilo da zvuči mudro, pa takav utisak sada pokušava da na silu održi. U postavljanu situaci-

slate.com

Glumački se film isto sasvim solidno drži. Džesi Bakli je standardno dobra, čak i kada ima posla s tipskim likom žene-patnice koja će kasnije braniti svoj integritet. Herojski posao, međutim, obavio je Rori Kinir sa višestrukom ulogom koja se ponekad približava afektiranju i karikiraturama, ali Kinir sve to drži pod kontrolom prilazeći različitim likovima na različite načine, ali bez tikova.

Pozajmljen kraj

Problem sa filmom, međutim, njegova je sama suština: „metafora“ patrijarhata u njemu toliko je slabo skrivena do te mere da je tu teško uopšte govoriti o nekoj metafori. Garland, međutim, želi da istakne poentu ali to čini kao da udara čekićem u glavu, pritom zanemarujući ono najvažnije – priču i pričanje iste, kao da nije pisac i iskusni scenarista. Tema je svakako važna, ali je Garlandov pristup jednostavno pogrešan, rubno parodičan i prožet nepoznavanjem materi-

Rori Kinir odradio vrhunski posao sa višestrukom ulogom

je, Garland još ispada vickast i kreativan, dok mu poentiranje ne ide, ma koliko se trudio. U svakom slučaju, ,,Men“ je poprilino razočaranje i jedan zapravo nepotreban film.

Ocjena: 2.6/5

Četvrtak, 7. jul 2022.

Sherwood

Jedno od najboljih ovogodišnjih

Sjajni Dejvid Morisi dominantna figura radnje

imdb.com

SERIJE

Priča koja je mnogo više od istrage ubistva

nottinghampost.com

Tačerska djeca na ispitu zrelosti

Četvrtak, 7. jul 2022.

imdb.com

britanskih ostvarenja inspirisano istinitim događajima Piše:

Davor PAVLOVIĆ

ervudska šuma i Notingem odmah asociraju na poznatog odmetnika koji je otimao od bogatih da bi davao siromašnima, ali ova serija nema nikakve veze sa Robinom Hudom. Nema zelenih šešira sa perjem, koreografskog mačevanja, a većina muškaraca koje srećemo su manje veseli nego jadni.

Predivan ansambl

Umjesto toga, britanska serija ,,Sherwood“ je savremena drama, smještena u bivšem selu Notingemšajera, tri decenije nakon poznatog štrajka rudara. Šest epizoda BBC serije fokusiraju se na dva šokantna ubistva iz stvarnog života, koja su se dogodila 2004. godine, u blizini mjesta gdje je autor projekta Džejms Grejem odrastao, u okrugu rudnika Ešfild. To je bilo ubistvo Kita Frogija Frogsona, kojeg je usmrtio Robert Bojer, ali i posebno slučaj Terija Rodžersa koji je ubio Šanel Tejlor. Kako samo može ,,domorodac“, obdaren talentom, on je dočarao dirljiv i uvjerljiv portret mjesta natopljenog istorijskom tugom i gorčinom, punog ličnih neprijateljstava. Saga počinje snimkom štrajka rudara iz osamdesetih godina, gdje Artur Skargil, predsjednik Nacionalne unije rudara (NUM) viče, a Margaret Tačer iznosi svoj prepoznatljivi govor koji vraća u prošlost, dok za to vrijeme policija izvlači ljude iz kolone. Sukobi su razdvojili nekada uspješne, blisko povezane regije, nepovratno mijenjajući strukturu porodica i prekidajući decenijska prijateljstva. Oni koji su prešli liniju, bili su označeni kao ,,kraste“. Nakon toga smo ,,lansirani“ u sadašnjost, gdje Alun Armstrong igra Gerija Džeksona, člana istog tog NUM-a u selu kojim dominira Unija demokratskih rudara (UDM) (ko je više zainteresovan o ovom dijelu istorije neka izgugla) i koji pljuje po svim izdajnicima. On je suprig Džuli (Lesli Manvil), koja je odvojena od sestre Keti (Kler Rašbruk), zbog navedenih ra-

Kompleksni likovi oslikavaju realnost života u malom rudarskom mjestu

Umjesto da se zaustavi samo na jednostavnoj misteriji ubistva, autor se upušta u istraživanje brojnih ličnih i političkih pitanja, uključujući vruće teme kao što su prikriveni špijunski policajci zloga, iako žive u komšiluku. Taj sukob je i dalje ukorijenjen kao što je bio i ne može biti oprošten. Kada je Geri na ulici ubijen samostrijelom, dolazi detektiv i ,,lokalni dječak“ Jan Sen Kler (Dejvid Morisi) da riješi slučaj. Njemu pomaže iskusni Kevin Salisburi (Robert Glenister), jedan od policajaca koji je za vrijeme štrajka poslat iz Londona da pomogne lokalnim snagama. Sen Kler polako otkriva zataškanu istinu, u koju su upetljana četiri najveća britanska pjesnika, dok s druge strane, Ketin muž Fred (Kevin Dojl) krije novu tajnu. Usput su u klupko istrage umiješane i lokalne porodice, Sperous - Dafne (Lorejn Ešburn), njen muž Miki (Filip Džekson) i sinovi Rodi (Peri Ficpatrik) i Ronan (Bili Džons), koji se bave dilanjem droge i porodica Fišer - Sara (Džoan Frogat) je lokalni torijevski odbornik i upravo se udala za Nila Fišera (Bali Gil). Njegov otac Endi (Adil Akhtar) se pokušava naviknuti na novi poredak stvari. Oni svi zajedno će udahnuti autohtoni život ovoj seriji i prikazati život u malom mjestu. Ovo je portret jednog malog mjesta sa svojim mještanima u njegovom srcu. Grejem je pažljivo, svijet u kojem je odrastao, prebacio na mali ekran i prisjećajući se događaja iz prošlosti,

napisao kvalitetan scenario. Međutim, njegova priča je mnogo više od samo njegove, jer se u ,,Sherwood“ prepoznaje univerzalnost, a to je ,,Biblija“ dobrog pisca. Poznatiji kao dramaturg (,,The Crown“), što i pokazuje, vidljivo je da je više pisao za tri zida i zavjesu, nego za otvoreni prostor. Povremena potreba da se pokrije mnogo činjeničnog i istorijskog temelja sklizne u pripovijedanje, a generalno je postojao virtuozni i slikovitiji način da se to iznese. To je rijetki propust, jer obično ,,Sherwood“ djeluje mnogo učinkovitije utiskujući svoju lokalnu istoriju u tkivo i arhitekturu naracije.

Malo mjesto

Projekat se ni u jednom trenutku ne osjeća nerealnim. Čak i poneki mirniji trenutak se otvara bez pukotina i bez osjećaja gubljenja vremena. Umjesto da se samo zaustavi na jednostavnoj misteriji ubistva, upušta se u istraživanje brojnih ličnih i političkih pitanja, uključujući vruće teme kao što su prikriveni špijunski policajci, koji se decenijama infiltriraju u zajednice kao sredstvo podrivanja protesta. Osim što se izdvaja od sličnih serija Grejemovoj spremnosti da proširi predvidljivi žanr u nepredvidivim smjerovima, posebno njegovim istorijskim i

političkim elementima, poboljšanim posebnim smislom za humor, tu je i prekrasan rad kamerom, kao i nepretenciozna režija Lujsa Arnolda i Bena A. Vilijamsa, koja dočarava sve što je potrebno. Sve to nadopunjuje izvrsna glumačka ekipa. Morisi i Glenister predvode tu ekipu, kao dvije strane istog novčića, dok u međuvremenu, ožalošćena žrtva Lesli Manvil preuzima zadnju ulogu za koju bi se reklo da je vodeća. Ona ne unapređuje akciju na isti način kao što je slučaj sa dvojicom navedenih, a u suštini to radi samo na drugi način, jer ipak predstavlja vrata u malu zajednicu koju gledamo. Među tim većim ,,zvijerima“, Adil Akhtar blista kao čovjek koji je izmučen prije nego što je išta učinio i postiže neke trenutke zastrašujućeg intenziteta. Svi ostali glumci svojim minijaturama doprinose da ova serija izgleda potpuno realno, pa čak i kao dokufikcija. Skromne i zaboravljene regije su mjesto odakle dolazi veliko pripovijedanje, a ,,Sherwood“ se ističe po tom pitanju, kao i s tim što pruža prodoran pogled na čovječanstvo i načine na koje se radije svađamo nego mirimo, bez obzira na bol koji to neizbježno uzrokuje. Sve to je svrstava u jednu od najboljih serija godine do sada.

Ocjena: 4.7/5

Četvrtak, 7. jul 2022.

SERIJE

a The Umbrell Academy

Avanture superherojske p

Kišobrančići i dalje relevantni

pokalipsu za apokalipsom, katastrofu za katastrofom, godinama armagedon nije ni slađi ni zabavniji od onoga u Netfliksovoj ,,The Umbrella Academy“. Moglo bi se reći da isto važi i za trenutak kada smo se u februaru 2019. prvi put sreli sa likovima Pet (Eidan Galager), Klaus (Robert Šihan), Dijego (Dejvid Kastanjeda), Luter (Tom Hoper), Alison (Ejmi Rejver Lampman), Vanja - sada Viktor (Elen Pejdž - sada Eliot Pejdž) i Ben Hargrivs (Džastin Min) i momentalno skapirali da je ovo ekipa koju ćemo da zavolimo.

Vrapčići na sceni

newspluslife.com

Vođeni upravo time, ali i činjenicom da ima još materijala za adaptaciju (mislimo na serijal stripova koje su radili Džerard Vej i Gabrijel Ba na kojima je serija i bazirana) kreatori su se, sa Stivom Blekmanom na čelu, vratili spremniji i uvjereniji nego ikad da nas neće razočarati najnovijim herojstvima ove krajnje simpatične disfunkcionalne porodice ,,superheroja“. Treća sezona počinje nadovezujući se tačno na trenutak iz finala druge i prati posljedice, kako poraza Komisije, tako i povratka heroja iz Dalasa 1963.

Klaus je i u trećoj sezoni savršeno otkačen drugar za provod

Iako novo poglavlje nije uspjelo da dostigne uspjeh (pa ni kvalitet) prethodnih (mada su i one bile pune rupa), a priča se čini pomalo prežvakanom, ne znači da je serija izgubila ono zbog čega smo je zavoljeli. Problem je fokus u 2019. godinu i sadašnjost koja je sve, samo ne ona koju su ostavili. Naime, kada se ekipa poslije paklene avanture i još jednog spašavanja svijeta u posljednjem trenutku vrati u kuću u kojoj je odrasla, otkrivaju da oni u toj verziji sadašnjosti uopšte ne postoje. Ser Redžinals Hargrivs (Kolm Fiore) je imajući susret sa njima u Dalasu odlučio da umjesto osnovanja Umbrella Academy (Kišobrančići) osnuje novu (okupi drugu kombinaciju djece sa supermoćima rođenim širom svijeta) i nazove je Sparrow Academy (Vrapčići), dok je našu originalnu postavu ostavio da se snalazi u svijetu, koji nije onaj koji su ostavili. Radnja treće sezone je donekle (naravno, sa dosta izmjena) zasnovana na stripu ,,Hotel Oblivion“ i nastavlja da se bavi vremenom i prostorom, ali i emocionalnim i moralnim pre-

viranjima. Svaki od razloga zašto je bilo kod od nas zavolio seriju ,,The Umbrella Academy“, u potpunosti je prisutan i prigrljen u trećoj sezoni (Pet je i dalje najslađi dekica zarobljen u tijelu dječaka, a Klausa svi želimo u društvu), ali je istovremeno napravljena i velika greška. Otvorena su mnoga vrata i pitanja na koja se nikako nije moglo odgovoriti u svega deset epizoda koliko ih sezona ima. Iako nova sezona definitivno nije uspjela da dostigne uspjeh (pa ni kvalitet) prethodnih (mada su i one bile pune rupa), a priča se čini sad već pomalo i prežvakanom na trenutke, ne znači da je serija izgubila ono zbog čega smo je zavoljeli. Problem je fokus.

Vanja i Viktor

Preambiciozno se krenulo sa uvođenjem novih likova za koje nema vremena da se onako kako dolikuje i razrade. Tu, naravno, mislimo na članove Sparrow Academy koji se iz onoga što vidimo čine zanimljivi (i sa prilično interesantnim moćima) ali nikog od njih, čak ni one koji su krucijalni sve do samog finala, ne stignemo ne da upoznamo, nego ni da zagrebemo kao likove. Zamisao je, ipak, moramo naznačiti, bila sjajna. Koncept dvije slične skupine ljudi, ali jedne

- koja nikad nije naučila kako da budu superheroji, ali jeste postala porodica, i druge - koja nikad nije naučila značenje porodice, ali jeste izvukla maksimum iz svojih moći, jeste bila plodonosno tlo za istraživanje. Nažalost, ono nije iskorišćeno. Radnja treće sezone se, čak i pored dodataka glumačkoj postavi, i dalje čini repetitivnom i samim time i manje šarmantnom, ali ni pored toga ne gubi na zabavi. Za ovo su dosta zaslužni Lila (sjajna Ritu Ajra) i Džavon Volton koga znate u ulozi Eštreja iz mega popularne serije ,,Euphoria“ (najbolji dodatak sezoni, naročito u kombinaciji sa Dijegovim likom), i naravno Dže.. Klaus. Elemenat koji nikog neće razočarati je muzička podloga. Kao i u prethodnim sezonama, u pitanju je soundtrack zbog kog vrijedi pojačati ton. Tu je takođe i prijatno iznenađenje koje niko nije očekivao - način na koji je tranzicija glumice Elen Pejdž u glumca Eliota Pejdža odrađena u seriji. Bez obzira na to što je tranzicija lijepo prihvaćena u svijetu, postojala je sumnja kako će se to odraziti na samu seriju i narativ. Međutim, ovo je tako prirodno implementirano u Vanjinu (sada Viktorovu) priču da je, naročito uzimajući u obzir Vanjinu krizu identiteta kojoj smo svjedočili od prve sezone, tranzicija ne samo imala smisla nego je bila i prijeko potrebna. Nažalost, kada je u pitanju Viktorova uloga u ovoj sezoni, bol koji Alison nosi i sa kojim se bori, a naročito odnos njih dvoje - pisci su tstrašno omanuli. Mana je u samom startu bila to što je publika trebalo da bude u

Četvrtak, 7. jul 2022.

digitalspy.com

porodice i dalje vrckave, iako nedovoljno razrađene u trećoj sezoni

Borba dvije akademije glavni motiv nove sezone

šoku i strašno pogođena njihovim odnosom, ali kako su u pitanju od početka dva najslabija lika - to se nije desilo.

Nedorečeni odnosi

Da stvar bude gora, čak ni Luter (treći najslabiji i od početka zapostavljani lik) koji ove sezone dobija i ljubavnu priču sa jednom od članica Vrabaca, ostaje plitko razrađen do kra-

ja. Sloun, članicu Vrabaca u koju se zaljubi na prvi pogled, glumi sjajna Dženesis Rodrigez koju znate ako ne iz sapunica, onda makar iz parodije na sapunice sa Vilom Ferelom, filma ,,Casa de mi Padre“ (Met Pjedmont, 2012). U pitanju je glumica koja je takođe mogla dati mnogo više liku koji tumači da je scenario bio iole bolji.

Ipak, čak i suočena sa slabijim narativom u poređenju sa prethodnim sezonama, treća sezona je i dalje prilično dobra adaptacija stripova. Možda još više ako uzmemo u obzir da je serija sad već stigla stripove i da se sve više primjenjuju originalne ideje. Ono što je jasno jeste da pisci umiju da nađu nove načine da iznenade publiku, što je jako bitno (naroči-

to Netfliksu koji tek treba da potvrdi četvrtu sezonu). Bitna lekcija za četvrtu, i kako kaže Blekmen - poslednju sezonu, ako je bude, jeste da se umjesto izmišljanja novih likova i širenja glumačke postave treba posvetiti onima koje smo već upoznali i zavoljeli. To su likovi koji nas zanimaju. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.5/5

Četvrtak, 7. jul 2022.

SERIJE

Braća Dafer nijesu imala petlje da se

netflix.com

Vek umr

Ključni negativac u cijeloj igri podignut je na nivo metafizičke figure, kao u ključnim hororima velike karijere Džona Karpentera, kojima ,,Stranger Things“ samo ređa i niže solidne omaže. Žali bože što sam Karpenter nije angažovan da režira makar epizodu, ili da svojim bezobrazlukom i petljom dotakne scenario

Poster finala četvrte sezone

va ta fina, senzitivna djeca jednom dođu do momenta kad sa lica moraju skrajnuti slušalice za vokmen, CD plejer, telefon; proći sa druge strane onog najsigurnijeg zida od najdraže plejliste, knjige i stripa... I suočiti se sa realnim životom, koliko god užasan ili lijep bio. Tu lekciju perfektno znaju klinci iz serije ,,Stranger Things“ – samo su je utvrdili u dvije finalne epizode četvrte sezone... Ali, kao da je nijesu naučili kreatori serije, braća Met i Ros Dafer.

Moćna Metalika

Oni su ti, koji ovdje i dalje odbijaju da zaigraju spuštenog barda, da preduzmu rizik. I nema

veze što ,,Stranger Things“ u dvije finalne, maratonske (zbirno čak četiri sata!) epizode, ispostaviće se pretposljednje sezone, djeluje veća, strašnija, krvavija; prvi put sa cijelom planetom na kocki, umjesto jednog malog grada Hokinsa u Indijani, kojem kao da je već i presuđeno... Sve to ,,brže, više, jače“ u Netfliksovom saj-faj blokbasteru sada se skoro isključivo tiče forme – a ne suštine. Ove dvije epizode, kojima je spuštena zavjesa na, ispostavlja se, pretposljednju sezonu serije ,,Stranger Things“, imaju jasan svoj emotivni, narativni i autorski vrhunac. I tiče se, mirne duše možemo reći, najkul izvedbe

,,Master of Puppets“ benda Metalika koju smo vidjeli; ma i najviše badass momenta metal muzike na modernoj televiziji! E, sve odatle, od tog momenta koji nam je u mračnjačkom svijetu ,,sa one strane ogledala“ priredio ultimativni buntovnik serije Edi Manson (Džozef Kvin, instant talenat za novu holivudsku generaciju) –djelovalo je poput lagodnog spuštanja sa nekog briljantno osvojenog vrha. Problem: to spuštanje traje, brat-bratu, lijepa tri sata do kraja finala. Ključni problem serije ,,Stranger Things“ je sljedeći: braća Dafer nemaju petlje da se na bilo koji način zamjere hardcore fa-

novima serije. A to znači (neka ide megaspoiler, jer svako ko bi se ljutnuo zbog prepričavanja radnje je realno već i pogledao finale četvrte sezone) – odbijaju da se oproste od bilo koga od junaka koji je u seriji tu, od uvodne postave. Što je u konkretnom slučaju ne deplasirano – već čak i iritantno – budući da se dobar komad te dvije epizode od ukupno četiri sata tiče ,,telefoniranja“ publici da neko od glavnih likova, je li, treba da zagine. Ali, ne lezi vraže i Mračna strano kosmosa serije ,,Stranger Things“: ne samo da su svi ti divni klinci i dalje na okupu, već ni ,,Vekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“... Samo što, eto, sad više ne treba samo spašavati gradić Hokins, nego vascijelu reganovsku Ameriku i svijet sa kraja osamdesetih.

Četvrtak, 7. jul 2022.

e zamjere fanovima u finalu četvrtog poglavlja Netfliksovog hita

Džozef Kvin (Edi) u već kultnom ,,Metalika“ momentu

Interesantni momenti najprije se tiču dualizma i jake dijalektike između dva lika: El (ili Džejn, ili prosto ,,11“, kako hoćete, sve bolja i zrelija Mili Bobi Braun) i ključnog mračnog entiteta u seriji, Vekne.

Vjera u čovjeka

Braća Dafer se svojski trude da podvuku sve sličnosti između njih, dvoje suštinski izmučene i iznevjerene djece. I pametno (iako, naravno, pretjerano verbalno i očigledno) razrađuju dilemu: da li je Vekna prirodom takav kakav jeste, ili smo ga mi, dakle cijeli svijet, takvim učinili? Odgovor se, naravno, krije u ličnim izborima: u činjenici da El beskrajno vjeruje i voli običnog, malog čovjeka – u onoj mjeri u kojoj ga Vekna prezire. A u kojoj mjeri oboje dijele jednu uragan-

sku želju za pripadanjem, pa... Tek treba da otkrije peta sezona. U odnosu na uvodnih sedam epizoda, finalne dvije niti zatvaraju dovoljno narativnih vrata, niti otvaraju neka nova. Zbog toga je i jasno, zbog čega je planetarni hajp fanova serije na društvenim mrežama u velikoj mjeri i splasnuo, nakon emitovanja finala prošlog petka... U konačnoj računici, kompletna serija staće u dva nezaboravna momenta (u kojima komotno može stati i godina u kategoriji ovakve, blokbasterske televizije): onaj u kom, u četvrtoj epizodi, Maks spašava omiljena i obožavana pjesma Kejt Buš – i ovaj sa Edijem koji u inat cijelog kosmičkog zla svira ,,Master of Puppets“ i smije mu se u brk. Naravno da su te dvije scene fanovima serije, pa i brojnim novopečenim, dovoljne da

Juri i Marej

thedisported.com

kna još nije rla, a ka’ će...

anarhistički simboli!) koji ratuju sa bjelosvjetskim i generacijskim traumama. Naravno, sasvim legitimno, ali autorski je moralo mnogo štosnije, suptilnije, otkačenije. Interesantan je momenat, kako se sva ta borba omiljene grupe klinaca (sada već tinejdžera pred nekom od matura) protiv natprirodnog odražava na život u Hokinsu.

im četvrta sezona zadovolji apetite. I naravno da su upravo zbog ta dva momenta, dva blistava i sunčana narativna vrha – braća Dafer morala smjelije, opasnije, manje predvidivo u samoj završnici. Vekna je u cijeloj igri podignut na nivo metafizičke figure, kao u ključnim hororima velike karijere Džona Karpentera, kojima ,,Stranger Things“ samo ređa i niže solidne omaže. Žali bože što sam Karpenter nije angažovan da režira makar epizodu, ili da svojim bezobrazlukom i petljom dotakne scenario... Ovako, ostaje da gledamo braću Dafer koji, u jednom vizuelno sasvim forsiranom momentu, od naših mladih junakinja i junaka prave male gerila-revolucionare, likove sa barikada (čak ih i tako oslikavaju, samo im fale

Pored jasne igre na kartu masovnog naoružavanja u sve podjeljenijoj modernoj Americi – autori su pribjegli i jednom momentu katastrofe, koji je recimo sličan onom u već kultnom anime filmu ,,Your Name“ (2016) Mokoto Šinkaija. Sa kakvim rezultatima – opet, treba sačekati finalnu, petu sezonu. Previše ključnih borbi braća Dafer ostavljaju za kraj, pa im očigledno prijeti i opasnost narativno previše nabijenog i nedorečenog finala, sa kakvim se recimo prije nekoliko godina sudario drugi TV blokbaster ,,Game of Thrones“. Makar je ta fantazija znala da se ,,metodom sječe knezova“ poigra i zatalasa emocije fanova, onda kad bi to prijetilo da postane jedno pretjerano mirno more... I da, kako se umire u seriji ,,Stranger Things“: otprilike, u stilu filmskog klasika ,,12 žigosanih“ (,,The Dirty Dozen“, Robert Aldrih, 1967), na koji naši junaci čak imaju i direktnu referencu... Ili, recimo, bara-bar u stilu partizanskih filmova! Sa svim dobrim i lošim što jedna takva melodrama nosi. A braća Dafer, znamo već svi, umiju od toga mnogo bolje. I dokazali su to sa već dvije legendarne scene televizije, sa Maks i Edijem u glavnim rolama. I dobro je da nam za petu sezonu nijesu dirali već omiljeni ,,hladnoratovski“ duo, Nikolu Đurička (Juri) i Breta Gelmana (Marej), u ludoj avanturi od Aljaske do Kamčatke i nazad... Ma, jedva čekamo da ih obojicu vidimo u Hokinsu, ili gdje god naše male junake sudbina bude tjerala, na finalnom obračunu sa svim baucima odrastanja. S. S.

Ocjena (finale): 2.8/5 Ocjena (sezona): 3.4/5

Četvrtak, 7. jul 2022.

PREPORUKA

Danilo Brakočević, glumac

ZGRABI FILM Nadam se da će uskoro u bioskope stići „Heroji radničke klase“, Miloša Pušića, prepoznat na festivalu u Berlinu. Film govori o sivoj gradnji, teškim uslovima u kojima rade radnici na gradilištu i različitim nivoima korupcije. Nije letnji popcorn bokbaster ali je priča koja se tiče svih nas. Njegovi me filmovi podsećaju na filmove Kena Louča, koji često ili skoro uvek imaju za temu pitanje socijalne (ne)pravde. „Everything Everywhere All at Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šajnert, 2022), postaje neočekivani blokbaster ove sezone i pokazuje da se priča smeštena u multiverzum može ispričati spektakularno i sa mnogo manje resursa od sada već jasno fabrikovanih Marvel rolerkoster filmova. Uživam u praktičnim i vizuelnim efektima, iskreno više u praktičnim - ruke sa viršlama umesto prstiju, lutka rakuna koji kontroliše mozak kuvara, sve su stvari koje zdravo hrane moju maštu. Gledam bilo koji film u kom igra Bil Naj. On je dar sa druge planete. Potražite njegove intervjue na internetu, kako se priprema za ulogu, njegov odnos prema glumi, to je moj poklom svakom bućem studentu ili studentkinji glume, pažljivo ga slušajte, čovek(?) zna šta priča.

TV Kad god mi se ukaže prilika, volim da gledam emisiju Tre-

zor, autorke Bojane Andrić (urednica, scenaristkinja, rediteljka, voditeljka). Divim se konceptu emisije i požrtvovanosti istraživača koja je neophodna da se pregledaju sati i sati arhivskih materijala, zatim odabir prikladnih emisija i na kraju deljenje sa današnjom publikom. Mnoge, ako ne i sve epizode mogu se naći na njihovom Jutjub kanalu. Odavno je moje TV postalo Jutjub vreme i to mi više odgovara jer sam pravim svoj program, ali ima i tu malo trezorskog istraživanja. Tako sam ponovo otkrio svoju omiljenu emisiju „Tajni život mašina“ („The Secret Life of Machines“) u kojoj autor i voditelj Tim Hankin temeljno i postupno objašnjava kako su nastali i kako funkcionišu uređaji koji nas svakodnevno okružuju, meni posebno drage epizode su o satovima i o usisivaču.

MUZIKA Leto je, pravo je vreme da se prave plejliste za neko putovanje, pa makar bilo do kraja ulice. Ponovo se okrećem Jutjubu i kanalu Peđa Radović na kom se kriju fenomenalni letnji hitovi poput „Ljubav i moda“ u izvedbi sjajnog Đuze Stojiljkovića, „Ti si obala ta“ Bisere Veletanlić i „Brazil“ Predraga Gojkovića, before Cune was a thing. Kad je radio u pitanju, ako je špic u Beogradu, nikad ne izneveri radio Karolina, uvek puste Selin Dion ili Vitni Hjuston power ballad baš onda kad treba da izvučeš poslednji kilometar u prvoj-drugoj brzini.

Dejan Krstić

Melodije koje golicaju tabane i grickaju uši

Danilo Brakočević: Uživa u bilo kom filmu Bila Naja

ZAOBIĐI FILM Kao i sve do sada, ovo čitajte sa zdravom dozom skepticizma. Duboko verujem da nećete ništa propustiti ukoliko zaobiđete sva dela koja imaju bilo kakve veze sa britanskim perpetualno neuspešnim projektom da stvore novog Lorensa Olivijea Kenetom Branom.

TV Ako ikako možete, zaobiđite reklame. Uvek sve gledajte sa malo zakašnjenja, a ako ste u mogućnosti, premotajte. Kvalitet im je u poslednje vreme značajno opao. Kad sam bio mali majka me je vodila u Sava centar na „Noć reklamoždera“, celonoćnu projekciju reklama iz čitavog

sveta. Tako sam rano naučio da najbolje reklame često ni ne stignu do malih ekrana. Nažalost, to katarzično iskustvo jednom godišnje zamenili su periodični sati uzalud utrošeni na gledanje promotivnih videa za najnovije nepotrebštine na društvenim mrežama.

MUZIKA Teško mi je da bilo šta ocrnim u ovom delu jer mislim da muzika, više od bilo kog drugog medija utiče na razvoj pojedinca, svaki formativni put je jedinstven i nekada je dobro da se osvrnete na svoju istoriju slušanja i malo postidite. Ako ste dovoljno veliki da ovo čitate, nema te preporuke koja će vas odvratiti od ritma i melodija koji vam golicaju tabane i grickaju uši. Ako srce kaže može – ko sam ja da mu sudim?

Nepredvidiv i beskompromisan povratak prog-rokera Alex Lake

or cupine

d ž uboks

Tr ee

Četvrtak, 7. jul 2022.

Hod po oštrici žileta Gevin Harison, Stiven Vilson i Ričard Barbieri u kreativnom nastupanju nakon 12 godina pauze benda

discogs.com

premni da i nakon 12 godina pauze novim albumom budu nepredvidljivi; da eksperimentišu i zarone u novo znanje i iskustvo. Porcupine Tree je 11. albumom samo pokazao zbog čega je obožavani britanski bend svojevrstan barjaktar prog-roka u 21. vijeku. Tih 12 godina za Stivena Vilsona, ključnu figuru benda, nije bio period praznog hoda, ali jeste svojevrsna vožnja na ler. U tom periodu snimio je pet solo ploča, koje su formom bile ili potpuno udaljene od zvuka od kog prepoznajemo Porcupine Tree, ili ne pretjerano interesantni remiksi... Sam naziv povratničkog Porcupine albuma ,,Closure/Continuation“ sugeriše na raskrsnicu: zato Stiven insistira da

Ogoljena tjeskoba na omotu ploče

Stiven Vilson na ploči ,,Closure/ Continuation“ prkosi bilo kakvoj pjevljivosti: ciljano, kao da njegov narativ teče mimo same melodije. I ostavlja mnogo otvorenih vrata: ,,And what of us?/And what of me?/And what is left without you?“ ,,pojma nema gdje će me ovaj kreativni proces povesti“, da li u potpuni ćorsokak ili na neku novu plodnu teritoriju. I ta neizvjesnost je ono najuzbudljivije na albumu. Porcupine Tree su 1987. nastali praktično kao šaljiva fora, ,,hajde da probamo“ vic – a u svoj svojoj grandioznosti se oprostili na sceni Rojal Albert hola u Londonu, 2010. godine. E sad: zbog realnosti pandemijskog vremena, trio muzi-

čara u bendu je svoj udio u svakoj pjesmi snimao odvojeno... Istovremeno, sam kreativni proces je podijeljen ravnopravno kao nikad do sada. I tako se Vilson odužio prijateljima za mali skandal od prije 12 godina: činjenicu da ih uopšte nije obavijestio da nakon tog koncerta u Rojal Albert holu ne planira da više postoje kao Porcupine Tree. Eksplozivan bas tutanj u uvodnoj ,,Harridan“ postavlja jasan ton: ,,Closure/Continuation“ od vas zahtijeva stepen budnosti, kao da treba hodati po oštrici žileta. Sam Vilson prkosi bilo kakvoj pjevljivosti: ciljano, kao da njegov narativ teče mimo melodije. I ostavlja mnogo otvorenih vrata na kraju: ,,And what of us?/ And what of me?/And what is left without you?“. Ta atmosfera tjeskobe i nelagode nosi album, pa čak i na ,,Of the New Day“ baladi koja nosi odjek njihovih velikih pjesama poput ,,My Ashes“ i ,,Lazarus“. Sva ta paranoja je

naravno mač sa dvije oštrice – ali opet, pomaže da album zaista u bilo kom momentu ne djeluje predvidivo. Desetominutna završnica ,,Chimera’s Wreck“ je, konačno, najbolja na albumu: kao zavjet da Porcupine Tree nikom i nikad neće ići niz dlaku i reciklirati momente koje publika voli. I pored svega i nakon toliko vremena pauze ovog velikog projekta, Vilson jasno ostaje kreativno moćniji, veći i grandiozniji muzičar nego što je ikad bio pjesnik. Od eksperimenta sa elektronikom u ,,Walk the Plank“, epske bombastičnosti u ,,Herd Culling“ i kompleksnih modernih metal rifova u ,,Rats Return“, jasno je koliko je široka autorska vizija realno velikog modernog kompozitora. I koliko je silnog i prkosnog životnog damara u njemu. Odbijanje bilo kakve formule u krativnom procesu je i ključna poruka koja provijava kroz ove pjesme: svijetu su potrebna nova rješenja. I da, vi, mi, svi smo odgovorni. Sasvim pristojno izneseno i podvučeno. Pa iako je jasno, da bilo koja od ovih pjesama neće biti koncertni hit, niti za deceniju ili više biti među onima po kojima prepoznajemo veliki rok bend Porcupine Tree. S. S.

Ocjena: 74/100

Četvrtak, 7. jul 2022.

33 OBRTAJA

Marija Mitrović, pijanistkinja

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - Sigur Ros - „Hoppipolla“, Korin Rej - „Put Your Records On“, Megi Rodžers - „Alaska“, Bon Iver - „29#Strafford APTS“. Sve su asocijacije na moju najvažniju osobu na planeti - sestru Natašu. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Malerova „Peta simfonija“. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Žilberto Žil - „Aqui e agora“! Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - Arodžj Aftab – „Mohabbat „i Žako Pastorijus – „Portrait of Tracy“. Vaša pjesma za karaoke? - Bel Tempo – „Ovaj dan je predivan“, nego nikad nemaju matricu. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Bah jer je jedini čija me muzika nakon svakog ponovnog slušanja jednako uzbuđuje. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Dino Merlin i Hari Mata Hari, mrtva trka. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Mišo Blam, Igor Perazić i Klaus Šulc.

Nada Vojinović

intenzivni miris kokica i naćosa. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Moj život počeo je muzikom za „Pierrot le Fou“ (Žan Lik Godar, 1965). Od desete godine prati me soundtrack Baumbahovog „Frances Ha“ (2013), od dvadesete Kjubrikovog „2001, A Space Odyssey“ (1968), a od tridesete Linčovog „Lost Highway“ (1997). Od pedesete prelazimo na meditacije Frikeovih filmova poput „Samsare“, dok se život sporo završava uz eho soundtracka za Kurosawin „Ikiru“ (1952). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poželjela sam da odem u pustinje iz Vendersovog „Paris Texas“ (1984), Antonionievog „Zabriskie Point“ (1970) i „El Topo“ (1970) Hodorovskog. Ima nešto u tim bezgraničnim (među)prostorima. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Roja Andersona, Dejvida Linča i Hodorovskog izvela bih u „Plavi voz“ na partije šaha, dobru rakiju i otvaranje tarota. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Dok bi naši glumci čekali audiciju, Tarantino bi isto pošao u „Plavi voz“ i u jednom danu bi snimio film, bez uloga i scenarija. To vidim kao bolji njegov film jer mi smo jedno inspirativno društvo.

ika

Film koji Vas čini srećnom? Ne sjećam se kad sam osjetila leptiriće u stomaku, kao nakon gledanja filma „Valjak i violina“ (Anderej Tarkovski, 1960). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Pazolinija nakon filma „Salo, or 120 Days of Sodom“ (1970). Bila sam dosta mlađa kada sam ga prvi put gledala, pa mu tu mučninu u stomaku ne mogu oprostiti. Film koji uopšte nijeste skapirali? - „The Colour of Pomegranates“ (Sergej Paradžanov, 1969) pamtim kroz simbole i dinamiku međuodnosa, ali mi je ostao nejasan. Iako je, moram priznati, bilo malo bolje nakon drugog gledanja. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Još nisam gledala crnogorski film koji se bavi suštinama našeg mentaliteta i nekulture. Naše društvo fascinantno je samo po sebi, a tema crnogorske kulture neopisivo privlačna, da bih i sama snimila film na tu temu. No, sve nam je u kulturnom životu hibridno, a ti brojni paradoksi vidljivi su na svim poljima života - politika, kultura, društvo. Omiljeni filmski rivali? - Odbijam da razumijem značenje riječi rival, budući da ta

riječ prlja svijet u kome sam odrasla - svijet klasičnog pijanizma. Tako da o filmskim rivalima ne želim ni da razmišljam. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Sniježni majmun u vrelom izvoru japanske planine - početna scena filma „Baraka“ (Ron Fricke, 1992) - spiritualno čulno iskustvo. Uz to, pamtim scene konja iz „Andrei Rubleva“ (Andrej Tarkovski, 1966), Leonarda Dikaprija u tijelu konja u Injarituovom filmu „The Revenant“ (2015) i svinje koje jedu Pjera Klementija u „Svinjcu“ („Porcile“, 1969) Pazolinija. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Čovjeka nervira ono što ne može da razumije. I što je uopšte entropija? Iz filma „Pejzaži u magli“ (Jovan Jovanović, 1984). Volim ovaj citat jer se pojmom entropije mjeri stepen neuređenosti sistema, a pojam haosa je pokretač moje inspiracije. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Nisam naročiti fan animiranih filmova, ali kao upečatljivi su mi ostali likovi Zeniba i Kaonaši iz Mijazakijevog „Spirited Away“ (2001), iako mi često u glavi odzvanja i glas cara Kaktusa iz „Čudesne šume“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Pamtim miris starih stolica, metala i prašine starog bioskopa u Baru. Filma se ne sjećam ali zato sada obožavam taj miris. Nadam se da nove generacije isto neće pamtiti prve filmove u Sinepleksu, kao ni taj

film

Veliki plavi klike i u njemu muzik

Četvrtak, 7. jul 2022.

er ka T

Marija Mitrović: Poželjela da vidi pustinje iz Vendersovog filma ,,Paris, Texas“

kn j

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Pjesme Senide, ne znam sta da mislim ali ih puno znam. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - RHCP, Avril Lavinj, Ašer, The Backstreet Boys, 2Pac, Nirvana. Hibridna tinejdžerska priroda postojanja, šta da vam kažem. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Ne znam ali ćete se vjerovatno isto pitati i za mene jednog dana.

ige

Knjiga idealna za kišni vikend? - Iako nije moj omiljeni žanr, „Kolijevka za“, Vonegutova fan-

tastična satira, koja je i kritika tehnološko-naučne paradigme progresa i moderne pseudoduhovnosti. Ljudi koji me poznaju znaju da ovo istovremeno zvuči i kao šala na moj račun. Knjiga koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Djeca sa stanice Zo“ (Kristijana F), „Bašta sljezove boje“ (Branko Ćopić ) i „Dijete zvano To“ (Dejv Pelcer). Knjiga koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Žižek’s Jokes: Did You Hear the One about Hegel and Negation?“ Knjiga koju nikada nijeste završili? -„Uliks“ Džejmsa Džojsa. Drugi dio me čeka godinama, ali se ne osjetim spremno kad god je uzmem u ruke. Knjiga koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Upitaj prah“ Fantea i Kunderina „Nepodnošljiva lakoća postojanja“. Ne užasan, ali neočekivani ili razočaravajući kraj.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije čitanja neke knjige? - Kupila sam veliki plavi kliker i mali kaleidoskop nakon čitanja „Mačjeg oka“ Margaret Atvud. Misila sam da ću kao fiktivna slikarka Elejn Rizli iz knjige u tim refleksijama čuvati komadiće života, držeći kliker u crvenoj torbici. I dalje te predmete nosim sa sobom, a refleksije - odbijanje svjetlosti, zrakova, talasa, zvuka, odnosa i danas me inspirišu pri stvaranju i izvođenju muzike. Najdraži par iz knjige? - Nevezano za tragičan kraj, i dalje pamtim njihova spora buđenja, ispijanja kafe, slušanje džez albuma i trčanja po kiši. Voljela bih da me neko posmatra kao Orasijo Magu u knjizi „Školice“ Kortazara. Radno okruženje iz knjige koje ste poželjeli za sebe? - Ne mogu bolje poželjeti od ovog što imam, nema te knjige. M. ČAVIĆ

eško je kada ugostimo nekog poput Marije Mitrović, jer želimo da opišemo čime njena duša miriše, a da ne izostavimo neku notu. Da nije lako, shvatićete kada pročitate sledeće crtice iz njenog života: magistar klasičnog savremenog klavira, profesorica u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“, komponuje, koncipira audio-vizuelne eksperimente, istražuje mogućnosti modularnih sintisajzera i piše muzikološke radove. Kao što je Vonegut izmislio svoju religiju, Marija misli da će isto tako jednog dana izmisliti sebi svojstven žanr, kojim će moći da opiše svoj umjetnički identitet. Baranka je krajem juna predstavila projekat „Lua“ u okviru 63. Džez festivala u Ljubljani, izvodeći autorsku muziku, a odgovore nam šalje tokom proputovanja od Amsterdama do izgubljenog grada Inka. Planira internacionalne kolaboracije, a do kraja godine i EP sa perkusionistom, audio-inženjerom i eksperimentalnim multiinstrumentalistom Gavinom Rajanom iz Jute. Što se tiče lokalne muzičke scene, ima zakazan solistički koncert u Muzičkom centru i angažman u Crnogorskom narodnom pozorištu kao kompozitorka. Jedva čekamo da vidimo i čujemo sav taj zvuk koji naša gošća priprema, a do tada čitamo njene „Obrtaje“.

Četvrtak, 7. jul 2022.

Nezaboravna rok-opera ,,P

kalendar

amislite veliku glavu čekića koja se, u totalu sa filmskog platna, stropoštava pravo na prve redove najvjernije publike. E to čini, ili makar pokušava, film ,,Pink Floyd: The Wall“: nastao ,,samo“ zato, jer je jednoj rok zvijezdi bilo dosta fanova, njihove pažnje i potreba; na vrh glave i sa statusom superstara... Rodžer Voters želio je, dakle, nešto više – i samo zato nastala je rok-opera, čudo od albuma ,,The Wall“ (1979).

Razgovor u taksiju

Skraćenica ,,NIMH“ - Nacionalni institut za mentalno zdravlje, pozornica je krupnih interesa za eksperimente koji uglavnom pođu po zlu. Kakva kritika na račun farmaceutskih lobija i neetičkih istraživanja, prije skoro pola vijeka, u animaciji koja je ,,samo“ prikaz dječje knjige nu ulogu. Koliko je vremena i muke bilo potrebno, da Parker sa Votersom naglavi da to treba da bude čistokrvni igrani film sa animiranim sekvencama. Ništa snimci sa koncerata, ništa intervjui... I da, koliko mu je bilo potrebno da ga ubijedi da Rodžer ne treba da glumi u filmu! Jedan ,,jako neprijatno“ momenat sa kastinga: menadžer je veliku zvijezdu Boba Geldofa nagovorio, da dođe na audiciju i porazgovara sa Votersom i Parkerom. I taj susret Bobu se nikako nije dopao: u povratku do aerodroma je pred taksistom ljutito i redom nabrajao sve po spisku, i Rodžeru i Alanu... E, ono što Geldof nije znao: taksista je bio rođeni brat Rodžera Votersa. I naravno da je Rodžeru sve to preneseno. I naravno da se to sve prelilo u filmaffinity.com

Bend Pink Floyd tada je bio na vrhuncu slave; a u rokenrol svijetu je onaj momenat od publike otuđenih zvijezda, najedn o m , p o s t a o t re n d i . . . I simbolika je bila prosta: zaj ,,Zid“ bio je ništa drugo nego barijera u komunikaciji, bliskosti, dijeljenju, između jednog umjetnika i ostatka svijeta. To nešto, u Rodžeru Votersu tražilo je način da izađe; i on je znao, da to ne smije biti samo album. I prije nego su Pink Floyd završili ploču, u bendu su znali: projekat mora pratiti i film. I onda, ironično, momenat sudbine: upravo se već proslavljeni režiser Alan Parker, i sam veliki fan albuma – javio da snima taj film, o muzičarima koji svoje fanove ne mogu da podnesu! Voters je želio efektnu, satiričnu i vrlo angažovanu animaciju, sve iz pera epohalno velikog britanskog karikaturiste Džeralda Skarfija... Prvo je želio animaciju koja bi pratila koncertne snimke i neke monologe muzičara u bekstejdžu; pa narativno posloženu radnju u kojoj bi sam Rodžer tumačio glav-

Senzitivna d u mlinu za m

Potpuno otuđeni Pink (Bob Geldof) u jednoj od ključnih scena

užasno lošu atmosferu na snimanju! Sam koncept rok-opere tada je već bio dobro istražen: veliki ,,rivalski“ bend The Who, takođe britanske ikone, već je snimio kultne projekte ,,Tommy“ (1969) i ,,Quadrophenia“ (1973). Uslijedili su, ne manje važni, autorski momenti Dejvida Bouvija, pa benda Genesis... Ali sada, 40 godina od premijere, znamo: ,,Pink Floyd: The Wall“ je ubjedljivo najvrednije parče rok-fikcije na velikom platnu. I to je činjenica koja se uzima kao neki etalon; utemeljen sve više, kako vrijeme i decenije prolaze.

Dugokoso božanstvo

Sve ono što Bob Geldof u rok svijetu jeste bio, glavni junak filma Pink nije. U suštini, Pink je skup svih opštih momenata jedne rok zvijezde: i dugokoso božanstvo gotovo nadnaravnih sposobnosti, i ljepuškasti frontmen bombardovan besramnim donjim rubljem iz publike, i progonjeni neurotičar, i žrtva užasne zavisnosti... Scena najveće agonije u rok-operi je ona u kojoj se on odriče i kose i brije svaku dlaku sa tijela: kao da se svlači i odriče kompletnog taloga jedne muškosti, koja je pošla po zlu. U psihološkoj igri i ozračju ženskih likova, lako je shvatiti koliko je za Rodžera Votersa ovo bila lična priča; i u kojoj je

mjeri bio iskreno izmučen lik. Pinkova majka toliko je osakaćena smrću muža u ratu, da je postala dominantna, agresivna, odurna i nasilna figura pred sinom. Pinkova žena, u momentu kad je potpuno pritisne njegova otuđenost prema publici, muzici, karijeri, ljudima, životu generalno – kao odgovor ima jedino to da ga prevari sa jednim antiratnim aktivistom. Pa ipak, najznakovitija ženska figura je ona u animaciji: cvijet koji zavodi, predaje se, osvaja, da bi na kraju ugušio, osakatio... U svoj toj raskošnoj i ludoj Skarfovoj vizuelizaciji je Votersov tadašnji očaj: totalna nesigurnost, da ostvari bliskost sa bilo kojom ženom. Ne treba biti pretjerano promišljen, pa znati da u tom periodu nije bilo prijatno raditi bilo što sa Rodžerom Votersom. Geldof je svjedočio da je na filmske setove tih mjeseci dolazio uglavnom pijan, ,,samo zato da bi mogao da podnese tu prokletu atmosferu tamo i nekako to završi“. Parker, koji je želio prvo da bude samo producent, pa upao u režisersku stolicu nakon što je prvobitno rješenje Majkl Seresin digao ruke od svega – je godinama isticao ,,da je to bilo najteže autorsko iskustvo njegove karijere“. Voters je u nekoliko intervjua samo kazao da ,,to nije bio lak kreativni proces, uopšte“. U suštini: u onoj mjeri u kojoj je muzička

Četvrtak, 7. jul 2022.

Pink Floyd: The Wall“ slavi 40. rođendan

duša meso

Famozni vrisak na filmskom posteru

(naročito Pink Floyd) publika uživala u filmu, toliko su se mučili oni koji su ga stvarali. Gdje je tu rokenrol uopšte? Koncertna vizija najbliža je sceni i sekvenci u kojoj se prikazuje skup jednog fašističkog diktatora. Voters tu u viziji možda nije mislio na Hitlera kao Čaplin u čuvenom ,,Diktatoru“ – ali jeste, recimo, na predratnog vođu britanskih fašista Osvalda Mozlija (sjajno portretisan u seriji ,,Peaky Blinders“, na primjer). I film zaista jeste vrlo angažovan: tiče se i prijetnje nuklearnog rata, i agonije masovnog naoružavanja, ali i osjećanja jednog djeteta da je napušteno, da nije dovoljno voljeno. Iz perspektive moderne publike: ,,Pink Floyd: The Wall“ ne djeluje kao koherentan film (ili nekakva rok-opera, što je koncept potpuno stran djetetu 21. vijeka), već kao jedan veliki, konceptualni muzički spot. I kao takav je potpuno primamljiv i funkcioniše perfektno. Recimo, u momentu kad u ,,Another Brick in the Wall“ Parker učenike portretiše ili kao građu u mlinu za meso; nakon čega postaju kreature uniformnih lica, pratioci diktatora, bez stava, kičme i karaktera... Eto, čisto da znamo, što je Rodžer Voters mislio o sistemima obrazovanja, i tad i sad. Sigurno to nije lik koji bi došao na proslavu 20 ili 50 godina mature. Pa ipak, ta senzitivna duša, samo je tražila način da iskomunicira; da osjeti realnu bliskost, ne onu i onakvu kakvu su je nametali standardi i šabloni muzičke industrije, ili modernog

moviepostershop.com

Lica učenika

vremena. Sav se narativ vrti oko toga, da neko u tom grešnom Pinku vidi realnu osobu. I to je Votersa toliko tištilo, da je od samog snimanja filma napravio pakao: režiseru, animatorima, glumcima, muzičarima... Zato je i jasno, zbog čega je ,,Pink Floyd: The Wall“, od svih veli-

kih filmova ser Alana Parkera, onaj koji odiše sa najmanje autorske radosti i razigranosti. Iz te tenzije i konflikta, ipak je nikao jedan divan i vanvremenski film; najljepša rokenrol fikcija kojoj je bioskopsko platno ikad svjedočilo. Taman da potvrdi onu Trifoovu devizu: film

mora izražavati ili radost ili agoniju stvaranja umjetnosti. U ,,Pink Floyd: The Wall“ ima toliko i jednog i drugog, da Pink, Rodžer Voters i milioni onih kojima je muzika benda Pink Floyd bitna, ipak savršeno lako prepoznaju neke, sebi slične i bliske. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 7. jul 2022.

Vivijen Li na vrhuncu slave

Vivijen Li

Opasni talenat zlatnog Holivuda

time.com

anothermag.com

kalendar

Iako će je mnogi pamtiti po Skarlet O’Hari, mnogi kritičari bili su uvjereni da je ipak Elija Kazan u ,,Tramvaju zvani želja“ onaj koji je uspio iz Vivijan da izvuče maksimum. Uz veliku cijenu: Li je mnogo puta ponavljala da ju je tumačenje kompleksne uloge žene koja se bori s alkoholizmom koštalo mentalnog zdravlja

Četvrtak, 7. jul 2022.

i, britanska glumačka legenda, preminula prije 55 godina stog trenutka kada je trogodišnja Vivijan Meri Hartli na daskama alternativnog i krajnje amaterskog teatra izrecitovala jednu od tada najpopularnih dječijih pjesmica, znala je da mora biti glumica. Kao rezultat tog talenta, koji je konstantno „treniran“ zahvaljujući majci i njenim „igricama“ memorije, filmski svijet dobio je Vivijan Li, neuobičajenu holivudsku zvijezdu koja je na specifičan način igrala uloge velikih režisera. Iako njen put do zvjezdanog statusa nije bio pretjerano lak, njena ljepota uvijek je mogla da odigra tu ključnu ulogu, onda kad bi se talenat slučajno sakrio.

Lorens kao sudbina

Interesantno, za njenu prvu ulogu na filmskom platnu ime uopšte nije zapisano. Sitna rola u komediji Alberta de Kurvila „Things Are Looking Up“ iz 1935. godine ipak bila je dovoljna da te godine Li snimi još tri ostvarenja i pokuša da promoviše talenat. Bez obzira na to što je već tada primijećena, trebalo je da prođe nekoliko godina pa da ovu opasnicu zapazi onaj koji će je na neki način i lansirati - veliki Lorens Olivije. Ovaj duo će se prvi put filmski sresti u ,,Fire Over England“ 1937. godine, drami Vilijema Hauarda o ratu kraljice Elizabete Prve i španske armade. Bez obzira na to što je te godine Li bila akter u dva interesantna romantična filma, uloga u

ovoj drami i vizuelno spajanje sa Olivijeom bile su okidači, kako u njenoj karijeri, kako u privatnom zivotu. Ne samo što je već tada počela da čita proslavljeni američki roman ,,Prohujalo sa vihorom“ (,,Gone With the Wind“), koji će joj obilježiti i karijeru. Već je njena uloga u Hauardovom ostvaranju natjerala Dejvida O. Selznika, producenta istoimenog filmskog hita iz 1939. godine, da je odabere među čak 1.400 potencijalnih glumica! Očigledan glumački talenat bio je kec iz rukava ovoj relativno nepoznatoj Britanki. Ovaj omiljeni filmski dezert, posebno ženske populacije, u režiji Viktora Fleminga sada se ne bi mogao zamisliti bez oštroumne Li, koja je lik Skarlet O’Hare dovela do savršenstva. Bez obzira na očiglednu slavu glumice, ali i burnost filmskih četrdesetih godina prošlog vijeka, Li nije uspijevala da pronađe režisera koji bi joj pružio neki ozbiljan tekst. Štoviše, većina popularnih autora u tom periodu nije mogla da spoji Lorensa i Vivijan kao freški bračni par, pa ne čudi njihova odluka da se posvete teatru, u kojem je Li briljirala, posebno na daskama u Londonu i Njujorku. U tom periodu mađarski režiser Aleksandar Korda ipak daje Li i Olivijeu glavne uloge u istorijskoj drami „That Hamilton Woman“ 1941. godine, komadu o čuvenoj Emi Hamilton, ljubavnici najuticajnijih ličnosti 18. vijeka, uključujući i britanskog ratnog heroja lorda Nelsona. U ovom periodu Li je takođe odigrala dvije značajne kompleksne role: Kleopatre u filmu „Caesar and Cleopatra“ 1945. i Ane Karenjine u istoimenom komadu Žilijena Duvivijea 1948. godine.

Vrhunac sa Brandom

Na setu filma ,,Prohujalo sa vihorom“

Iako se činilo da je filmsko platno za nju iza istorijske zavjese, Li je početkom pedesetih vratila filmsku slavu. Kada je Olivije 1949. adaptirao čuveni pozorišni komad ,,Tramvaj zvani želja“ („A Streetcar Named Desire“) za londonski Vest End, postavivši suprugu u ključu rolu kompleksne Blanš Duboa - istovremeno je Vivijan uveo u novu glumačku fazu. Nakon ulaska legendarnog Elije Kazana u projekat 1951. godine, ova popularna drama dobila je nove razmjere, pa je publicitet bio neminovan. Tome je najviše mogao posvjedočiti tada nepoznati mladi Marlon Brando kome je ovo bila svojevrsna odskočna daska. Iako će je mnogi pamtiti po Skarlet O’Hari, mnogi kritičari tog vremena su bili uvjereni da je ipak Elija Kazan onaj koji je uspio da iz nje izvuče maksimum. Ipak, taj glumački maksimum imao je i veliku

Oskarovski trijumfi twitter.com

Li je nominovana za Oskara u kategoriji glavne glumice dva puta, i oba puta je trijumfovala. Prvi za ulogu koja ju je proslavila, „Gone With the Wind“ kada je i ispisala stranice istorije postavši prva britanska glumica koja je nagrađena u ovoj kategoriji. Film Viktora Fleminga nagrađen je sa osam statua u takmičarskim kategorijama (dvije tehničke nagrade), uključujući kategorije najboljeg filma i režije. Li je drugog Oskara dobila za ulogu u popularnoj Kazanovoj drami „A Streetcar Named Desire“, ostvarenju koje je uprkos popularnosti osvojilo samo četiri Oskara od 12 nominacija.

posljedicu: Li je mnogo puta u intervjuima ponavljala da ju je tumačenje kompleksne uloge žene koja se bori sa alkoholizmom, koštalo mentalnog zdravlja. Nakon uloge u Kazanovoj drami, Li je polako gubila filmske konce i režiseri nijesu željeli sa njom da rade i lako su uspijevali da pronađu efikasnije alternative. Ipak, dvije godine prije smrti, Li je dobila šansu da glumi u jednoj od često zaboravljenih „putujućih“ drama Stenlija Kramera „Ships of Fools“ iz 1965. godine, zajedno s Lijem Marvinom. Iako je ovo ostvarenje imalo izuzetno jak vizuelni efekat, koji je još nagrađen Oskarima za scenografiju i fotografiju, Vivijan Li je uspjela da ostaviti jak utisak. Na koncu, vizuelni portret osobe koja se na brodu bori sa „ličnim demonima“, najbolje je iznijela upravo ona jer je svoj život reflektovala u ovoj kompleksnoj fabuli. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 7. jul 2022.

Kako je džedaj spašavao partizane

ila je posljednja noć ratne 1943, a jedan je džedaj, još učitelj Luka Skajvokera, pod velom tajne ukrcavao stotine djece na barku. Prije nego će ih sve, tu na Jadranu, uhvatiti oluja. Te novogodišnje noći, ratnu brodicu britanske mornarice lomio je orkanski vjetar; prije nego će metalni šiljak, visoko iznad kapetanove kabine, dotaći ,,vatra svetog Elma“. ,,I tada je djelovalo, na čudan način, strašno, ali i prelijepo i u isti mah utješno“ – zapisao je godinama kasnije Alek Ginis. Britanski pukovnik i heroj rata, koji će više od 30 godina kasnije glumiti Obi-Van Kenobija, jednog od najvoljenijih likova u filmovima ,,Zvjezdanih ratova“ (od prvog ,,Star Wars: A New Hope“, 1977) Džordža Lukasa! Dakle, istorijski fakat: oskarovac ser Alek Ginis je u drugoj polovini 1943. učestvovao u tajnim misijama britanske kraljevske mornarice, za komunikaciju sa jugoslovenskim partizanima duž obale Jadranskog mora. Glavni centri za vezu Titovih partizana bili su na Durmitoru i na dalmatinskom ostrvu Vis; a Ginis bi, kao kapetan broda, u tišini noći brodio do dogovorene tajne pozicije na hrvatskoj ili crnogorskoj obali... Potom bi izvršio isporuku oružja i zaliha – a na brod prihvatio brojne ranjenike, siročad, djecu i žene iz ugroženih područja. Na brodu

londonskog džentlmena, do obale Italije se tih dana i mjeseci bezbjedno dokopalo i mnogo crnogorskih ranjenika i djece. Prije rata, Ginis je već bio ostvaren glumac: recimo, igrao je u najvećim Šekspirovim dramama na daskama starog Kraljevskog teatra, u Hamersmitu... Bio je Lorenco u ,,Mljetačkom tvrdici“, Egziter u ,,Henriju Petom“ uz rame velikom Lorensu Olivijeu, naravno Romeo, pa Ferdinand u ,,Buri“... Sve prije one sudbonosne bure na Jadranu. Sa 27 godina se prijavio ratnu mornaricu, krajem, u očima brojnih Britanaca, beznadežne ratne 1941. godine. Od mornara napredovao do oficira. Već sredinom 1943. Ginis uspješno komanduje brodom za iskrcavanje oko 300 savezničkih vojnika, u onoj prvoj velikoj uspjeloj misiji na Siciliji. Sredinom avgusta bio je na korak od oslobođenog Rima; da bi dobio prekomandu u lukama Bari, Brindiziju i Barleti. Ovako je, u jednom pismu, budući ObiVan Kenobi, strašni i pravedni učitelj Luka Skajvokera u ,,Ratovima zvijezda“, pisao intimnoj prijateljici o svojoj jugoslovenskoj misiji: ,,Živim na ivici jedine smiješne i uzbudljive strane rata, one koja se tiče tajnovitih operacija. Čudne i nevjerovatne stvari se tu dešavaju, proživljavam stvari i dolazim do informacija za koje nijesam mogao ni da zamislim da postoje...“.

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

mytvonline.com

PODGORI č ARENJE

Alek Ginis (u sredini) u kultnoj ,,Star Wars“ ulozi Obi-Van Kenobija

Pred onu novogodišnju noć sanjao je kako mu glas u mraku pred samo buđenje izgovara: ,,Sjutra“. Bio je ubijeđen da će poginuti. Hitna evakuacija oko 400 žena i djece sa ostrva je morala da bude sprovedena, jer se sumnjalo na skoru njemačku akciju... U vrtlogu spasio je kompletnu posadu, ali brod nije uspio. Na samom ulasku u luku Termoli, barka je bačena na stijene; pravovremeno je dao hitnu naredbu za evakuaciju broda koji tone. Lični dnevnik, gomila suvenira, uspomena – sve je završilo pod vodom. Istog januara 1944, sa Malte je Ginis pisao prijateljici: ,,Osjećam da sam bolestan, mentalno više nego fizički...“. Ratno iskustvo ga je naravno lansiralo u Holivud. Upravo on je stanoviti britanski komandant, pukovnik Nikolson, u kultnom ratnom epu ,,Most na rijeci Kvaj“ (,,The Bridge on the River Kwai“, 1957), velikog Dejvida Lina; ta uloga donijeće mu Oskara, nagradu Bafta... I titulu viteza britanske kraljice Elizabete Druge! ,,Koristi Silu, Luk“ – ona je najpoznatija rečenica, u koju je stala sva dobrota i pravednost Obi-Van Kenobija i svih džedaja u ,,Zvjezdanim ratovima“. Najprije će biti da je ta Sila najbliže onoj munji, vatri svetog Elma, što je pukovniku Aleku Ginisu u ratnoj novogodišnjoj noći nad Jadranom, put obasjala. Stojan STAMENIĆ

Detalj iz Istočnog Londona

LONDON CALLING

Život u šoljici Organizatori izložbe u Britanskom muzeju uspjeli su u namjeri da ponude fascinantan uvid u ključnu fazu istorijata kafe: eru u kojoj je ovo piće promijenilo status - od običnog stimulansa do jednog od glavnih protagonista društvenih rituala, okupljanja i ćaskanja

Džezva iz Sirije hajlajt izložbe u Britanskom muzeju

vijeka koji su se koristili za pravljenje kuvane kafe, kao i specijalne torbe za prenošenje sirovih zrna kafe, kao i i pržionice kafe koje su se mogle prenositi iz grada u grad. Koliko je kafa bila važna u Otomanskoj imperiji, govore i umjetnički radovi poput slike sultanovog ,,aparata za kafu“ iz 18. vijeka, čija je pozicija, zanimljivo, bila u centralnom dijelu na dvoru, kako bi se proces pravljenja kafe nadgledao. Vrhunac izložbe bila je velika mesingana džezva iz Sirije, koja je ukrašena ispisanim cvjetnim i geometrijskim šarama, tipičnim za period 17. vijeka. Pored deskripcije ,,šetnje“ ovog zrna duž trgovačkih i hodočasničkih ruta u svijetu, fokus izložbe je i osnivanje kafeterija

L. Murseljević

britishmuseum.org

ivot bez makar jedne šoljice kafe dnevno, Londoncima se u modernom vremenu čini nezamislivim. Istorijat kultivacije biljke, odnosno obrađivanja zrna, neobično je nedefinisan; a istoričari i teoretičari se još bore sa legendama s jedne i ,,dokaza“ s druge strane. Jedna od najzanimljivijih sigurno je ona koja datira od prije 15. vijeka, o pastiru Kaldiju koji je u Etiopiji primijetio da njegove koze, nakon što pojedu plodove biljke, postaju vrlo energične i ne žele da spavaju tokom noći. Ona realnija istorijska priča o kafi započinje u 15. vijeku u Jemenu, i širi se do Persije, Egipta i Sirije, da bi konačno, marketinški krucijalno, stigla do glavnog grada Otomanske imperije početkom 16. vijeka. Upravo ova šuškanja o usponu i širenju kafe u islamskom svijetu ovih dana su predmet besplatne izložbe u Britanskom muzeju ,,Život u šoljici“, koja je smještena u jednoj od prostorija u muzeju koja je posvećena islamskoj umjetnosti. Uprkos tome što je kolekcija prilično skromna, organizatori su uspjeli u namjeri da ponude fascinantan uvid u ključnu fazu istorijata kafe: eru u kojoj je ovo piće promijenilo status, od običnog stimulansa do jednog od glavnih protagonista društvenih rituala, okupljanja i chit-chata. U okviru izložbe posjetioci su vidjeli neke od artefekata iz 17.

u 17. vijeku, bez obzira na kontroverze koje su se mogle čuti po evropskim trgovima da je kafa ,,gorka izmišljotina đavola“. To nije spriječilo da kafeterije preko noći postanu svojevrsni centri za društvenu aktivnost i komunikaciju. Do sredine 17. vijeka London je imao više od 300 ,,kuća kafe“, koje su postale mjesta svakodnevnog rituala ispajanja ove ,,tečnosti zavisnosti“, ali i mjesta za društvenu interakciju.

Kao i za, u vrlo londonskom stilu, poslovne susrete i razmjenu bitnih informacija, pa čak i za rješavanje nekog sukoba. Sada situacija nije ništa drugačija, pa se kafeterije u britanskoj metropoli mogu pronaći na svakom ćošku. Iako su espreso kombinacije mnogo popularnije, u nekim okruzima, posebno Istočnom i Sjevernom Londonu, kafeterije koje nude autentičnu ,,tursku“ kafu sve su brojnije. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić