Dnevni list Pobjeda 07.06.2020.

неђељом Neđelja, 7. jun 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19596 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Za ekonomski najnerazvijeniji region dolaze bolji dani

RAZGOVOR: Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman

REALNO DA POGLAVLJE OSAM BUDE OTVORENO U JUNU

U infrastrukturu sjevera uloženo više od dvije milijarde eura Crna Gora je veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora. Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise sa juga prošire na sjever - naveli su iz Vlade STR. 4. i 5.

INTERVJU: Profesor Ilija Velev o sporu SPC i države, istorijskim prilikama i velikim silama...

» Svako iz Crne Gore ko ima neki razlog da uđe u Hrvatsku - lični, privredni, rezervaciju u hotelu - može ući, mi smo tu apsolutno spremni da djelujemo pozitivno i nema nikakvih prepreka u smislu da bismo nekog vraćali. Oko 4.000 crnogorskih građana je već prešlo granicu, odvija se sve normalno - rekao je Grlić Radman STR. 2. i 3.

Crna Gora ima pravo na svoju crkvu STR. 8.i 9.

POVODI: Zašto na konkurse za izbor prvog čovjeka Univerziteta Crne Gore godinama nema protivkandidata

BUDVA: DPS, Crnogorska i SD podnijeli krivičnu prijavu

Rektor se više ne bira, nego postavlja

Optužuju Radovića i Liješevića za zloupotrebu položaja STR. 2.

STR. 6. i 7.

SERIJAL POBJEDE

PRIMJERI: Poznati botaničar Danijel Vincek danas puni 94 godine

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Dug vijek duguje druženju sa prirodom

Stručnjak vladalac Piše: Vladimir MILČIN

STR. 11.

STR. 13.

2

Politika

Neđelja, 7. jun 2020.

RAZGOVOR: Ministar vanjskih i ev

Čestitka premijera povodom treće godišnjice članstva u NATO-u

Crna Gora pouzdana članica PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je građanima treću godišnjicu članstva Crne Gore u NATO-u navodeći da je savezništvo sa 29 zemalja osiguralo bezbjednost naše države.

-Pored sigurnosti, naši građani već osjećaju benefite stranih investicija i rasta u turizmu i ekonomiji. Crna Gora je s druge strane pokazala da je odgovorna saveznica koja cijeni benefite Alijanse, doprinosi zajedničkim ciljevima i s pravom nosi epitet pouzdane članice. Stoga u četvrtu godinu članstva ulazimo kao država na koju se računa u očuvanju mira i demokratije, kao temeljnih vrijednosti današnjice – saopštio je R.P. premijer.

Duško Marković

DPS, Crnogorska i Socijaldemokrate podnijeli krivičnu prijavu protiv Krsta Radovića i Gojka Liješevića

Optužuju ih da su zloupotrijebili položaj

BUDVA - Opštinski odbori DPS-a, Crnogorske i Socijaldemokrata Budva podnijeli su krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Budva Krsta Radovića, odbornika i predsjedavajućeg na 34. sjednici SO Budva Gojka Liješevića i drugih N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti.

U prijavi se navodi da su im u periodu od 30. aprila do 3. juna 2020. godine povrijedili prava kao podnosiocima inicijative

za razrješenje predsjednika Opštine Budva Marka Carevića i Radovića te da im je u tome, umišljajno i organizovano, pomogao određeni broj učesnika rasprave i drugih lica koja su se na poziv njihovih stranačkih kolega okupili ispred objekta gdje je trebalo da budu održane sjednice kako bi to onemogućili.

Tvrde da je Radović, suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi, statutu Opštine i poslovniku o radu Skupštine, zakazao sjednicu na inicijativu Crnogorske

za razrješenje Carevića posljednjih dana roka odnosno 29. maja, iako je podnijeta 30. aprila. Navode da je omogućio učešće u raspravi pojedincima koji na to nijesu imali pravo, od kojih su neki namjerno svojim diskusijama doprinijeli da se sjednica ne završi u roku od 30 dana čekajući da istekne rok za glasanje o smjeni. Isto je, tvrde, uradio i Liješević u vezi zakazivanja sjednice po inicijativi DPS-a za razrješenje Radovića, pri čemu su, kako navode, više puta odbijali pri-

jedlog DPS-a, Crnogorske i Socijaldemokrata da se zbog toga glasa o povredi poslovnika o radu parlamenta.

Predsjednik budvanskog OO DPS-a Predrag Jelušić je naveo da sve činjenice ukazuju da se moguće radi o ozbiljnoj zloupotrebi službenog položaja odgovornih lica u Opštini Budva.

- Hronološki slijed dešavanja u prethodnih par dana upućuje da se to radilo na organizovan način. Takođe, ovdje se radi i o pokušaju kompromitacije političkog sistema i države Crne Gore i sve činjenice koje imamo i prethodno rečeno upućuju da sve ovo zahtijeva ozbiljnu pažnju i analizu svih nadležnih institucija i državnih organa - naveo je Jelušić. R. P.

Gojko Liješević i Krsto Radović u raspravi sa policajcima

Ocjena izvršnog potpredsjednika Atlantskog savjeta u Vašingtonu PODGORICA- Prije tri godine Crna Gora se pridružila NATO-u i dajući doprinos vrijednostima i politici Alijanse, ali i učešćem u misijama i treninzima savez je učinila jačim, ocijenio je izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson. To je, kaže, bila istorijska odluka.

Vilson dodaje i da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi, te da je CG predvodnik u sprovođenju reformi.

Crna Gora je pristupila NATO porodici prije tri godine i dobila ravnopravno mjesto za stolom, kao jednaka i suverena članica u savezu demokratija.

Tim korakom je, kaže za NOVU M izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon

Vilson: Rusku propagandu protiv Zapada osjeća i CG Vilson, savez učinila jačim.

- I ona igra svoju ulogu učestvujući u odlukama Alijanse, doprinoseći idejama i politici NATO-a, kao i snagama saveza učestvujući u misijama i treninzima NATO operacija. Prije svega mislim da je to pridruživanje zajednici istih vrijednosti, zajednici nacija kako bi stajali jedni uz druge kao demokratije koje se suočavaju sa veoma teškim izazovima u svijetu danas. I CG je imala udjela u tome i time je savez

učinila jačim - kazao je Vilson.

Da je pristupanje NATO-u bila istorijska odluka Crne Gore svjedoči, kaže Vilson, i to što u vrijeme sve većih prijetnji ima svoje saveznike, ali i garanciju suvereniteta.

- Ja mislim da je bila istorijska odluka CG i njenih lidera da se pridruže Alijansi. CG je zemlja sa bogatom istorijom, ali i problematičnom, i kada si dio NATO-a to je garancija suvereniteta i nezavisnosti. Njeno mjesto u ‘Panteonu nacija’ i

to što je dio zajednice slobodnih demokratija joj može pomoći da oblikuje i okruženje i svoju budućnost, kao i činjenica da ima pravo glasa u jednom velikom savezu i da može da se pridruži snagama u slučajevima budućih prijetnji, izazova autokratije, izazova u našim sopstvenim društvimadodao je Vilson.

A izazov su, dodaje Vilson i pokušaji Rusije, odnosno jaka propaganda protiv Zapada, što je osjetila i Crna Gora.

R.P.

Realna šan Crna Gora o - Svako iz Crne Gore ko ima neki razlog da uđe u Hrvatskulični, privredni, rezervaciju u hotelu - može ući, mi smo apsolutno spremni da djelujemo pozitivno i nema nikakvih prepreka u smislu da bismo nekog vraćali.

Oko 4.000 crnogorskih građana je već prešlo granicu, odvija se sve normalno - rekao je Grlić Radman PODGORICA – Postoji realna šansa da se poglavlje osam, jedino neotvoreno u pregovorima Crne Gore i EU, otvori do kraja hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije i Hrvatska se za to snažno založila, rekao je u razgovoru za Pobjedu, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Sa Grlić Radmanom smo razgovarali prošle sedmice tokom njegove zvanične posjete Podgorici. U razgovoru za Pobjedu, Grlić Radman je naveo da su odluke EU konsenzus 27 država članica, ali da se nada da će svaka od njih glasati za to da Crna Gora do kraja juna otvori poglavlje osam.

- Crnoj Gori je ostalo još osmo poglavlje i mi smo se snažno založili da se to poglavlje otvori za vrijeme našeg predsjedavanja. To je dogovor 27 zemalja, koje imaju svoje predstavnike, koji o tome razgovaraju. Postoji šansa da se to desi, mi smo realno optimisti. Svakako da ne možemo govoriti u ime

Gordan Grlić Radman

neke druge članice ali to bi bila još jedna važna odluka koja se desila za vrijeme našeg predsjedavanja - naveo je Grlić Radman.

Hrvatska 30. juna prepušta predsjedavanje Savjetom EU Njemačkoj. Upitan što smatra da su postigli, a što su propustili da urade za prethodnih šest mjeseci, Grlić Radman navodi da je Hrvatska imala volju i entuzijazam, te da su htjeli iskorisiti šansu koja im je pružena.

- Prije 30 godina bilo je nezamislivo da ćemo biti članica NATO saveza ili članica EU, da ćemo biti priznati kao suverena, nezavisna država, a danas nakon sedam godina članstva u EU predsjedavamo. Prije preuzimanja imali smo entuzijazam i volju htjeli smo iskoristiti vlastitu šansu – kaže Grlić Radman, dodajući da bi, da nije bilo korona virusa, predsjedavanje teklo brže i bolje.

- U svakom predsjedavanju postojao je slogan ,,Svi zajedno“. Sada smo prvi put morali biti svi odvojeno, kako bismo sačuvali zdravlje. To su izvjesni paradoksi ali oni imaju svoje utemeljenje.

Imali smo izolaciju, smanjenje kontakata, ukinute letove i u tim uslovima je trebalo biti organizovan i pokazati se odgovornim, a Hrvatska je to uspjela i to je najviše

Predsjednik Srbije uvijek

Vučić: Zo PODGORICA – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da će predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića pozvati na

Politika

Neđelja, 7. jun 2020.

Reagovanje na tekst poslanika Milana Kneževića

evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman

nsa da do kraja juna otvori poglavlje osam Promjene granica na Balkanu su nezamislive - Na Balkanu su promjene granica nezamislive, iako se o tome i zna razgovarati ali ne sigurno nasilnim putem, kaže ministar Grlić Radman, odgovarajući na pitanje da li ga plaše tenzije koje na Balkanu postoje.

Promjene granica su se, kako kaže, dogodile prije sto godina kada su mirotvorci donosili odgovarajuće odluke.

- Ali danas je Evropa živa i mir je nedjeljiv i stabilnost i mislim da bi to bila velika avantura i rizik ulaziti u neke nove sukobe – navodi Grlić Radman.

Upitan što očekuje od dijaloga Kosova i Srbije pod vođstvom Miroslava Lajčaka, Grlić Radman kaže da je Lajčak

postignuće – navodi on.

U odluci da EU otpočne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom najveći je Hrvatski doprinos, smatra Grlić Radman.

- Držimo da je to naše najveće postignuće, jer smo imali zemlje koje su se u oktobru tome protivile, poput Francuske i Holandije, ali nama je bilo jako stalo da i njima i drugim državama objasnimo da je zemljama Balkana važno omogućiti evropsku perspektivu. Zalagali smo se prvo za to, da bi ojačali tu podršku.

Neke su zemlje bile indiferentne pa je trebalo ulagati dodatne napore kako bi se osvijestile, a ovim zemljama skeptičnim je trebalo pojačanom argumentacijom obasniti što znači jugoistok Evope, i koliko je važno za stabilnost tih zemalja da budu u fokusu EU. Željeli smo to pokazati upravo na primjeru zapadnobalkanske šestorke – ocjenjuje Grlić Radman.

PROŠIRENJE

Kruna hrvatskog predsjedavanja je, dodaje on, zagrebački samit, koji iako održan u formi video-konferencije, rezultirao je usvajanjem Zagrebačke deklaracije, koja je važna za evropsku pespektivu.

Na pitanje da li smatra da je zagrebačkom samitu nedo-

profesionalac i da pregovore neće posmatrati sa pozicije Slovačke koja nije priznala Kosovo.

- Činjenica da je Kosovo priznato u većini zemalja EU, u pet nije, pokazuje da postoji volja ali ne postoji instrument u tim zemljama, koje same imaju određenih problema. Postoji bojazan i strah kod zemalja koje nijesu priznale Kosovo, ali kada bi se institucije osnažile tako da bi spriječile bilo kakav seksecionizam, sigurno da bi i sigurnost i uvjerenje tih zemalja raslo i ne bi bilo nikakvih problema priznati nezavisnost Kosova - zaključio je Grlić Radman.

Na pitanje da li smatra da je zagrebačkom samitu nedostajala tema proširenja, koja zvanično nije bila na agendi, Grlić Radman tvrdi da se radi o igri riječi.

- To su semantičke manipulacije koje nemaju uporište. Ako ste kandidat, pitanje proširenja se podrazumijeva, ono ne treba biti posebno naglašavano - ističe hrvatski ministar stajala tema proširenja, koja zvanično nije bila na agendi, Grlić Radman tvrdi da se radi o igri riječi.

- To su semantičke manipulacije koje nemaju uporište.

Ako ste kandidat, pitanje proširenja se podrazumijeva, ono ne treba biti posebno naglašavano - ističe hrvatski ministar.

Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore i nekadašnoj ideji Žan Klod Junkera da bi do 2025. godine neka od zemalja Balkana mogla biti dio EU, Grlić Radman kaže da je takva ocjena „relativna“ - Iz aspekta Brisela možda realno i blizu, vama možda djeluje daleko jer biste vi možda najradili to postali sjutra, kao što bismo mi bili članica Eurozone – kaže naš sagovornik. Dodaje i da trenutak za proširenje EU nije idealan, jer se nakon krize korona virusa, snage moraju konsolidovati i fokusirati na saniranje posljedica koje je virus ostavio na privredu zemalja članica.

GRANICE

Upitan kada će Hrvatska otvoriti granice za Crnu Goru, ministar Grlić Radman kaže da se prvo moraju poštovati preporuke EK, koje, kako kaže, razlažu postupak otvaranja granica.

- Kada su u pitanju treće zemlje, one koje nijesu članice EU, onda svakako da tu gledamo zajedničku strategiju, a ona bi vrlo skoro mogla uslijediti i mislim da nijedna zemlja u susjedstvu neće biti zakinuta – kaže on, dodajući da se saobraćaj uspješno ostvaruje.

- Svako iz Crne Gore ko može imati neki razlog da uđe u Hrvatsku, lični, privredni, rezervaciju u hotelu mi smo tu apsolutno vrlo okrenuti da djelujemo pozitivno i nema tu nikakvih prepreka u smislu da bismo nekog vraćali. Oko 4.000 crnogorskih građana je već prešlo granicu, odvija se sve normalno - rekao je Grlić Radman.

Govoreći o tenzijama na Balkanu koje su se pojavile

zbog odluka donesenih u vrijeme pandemije, Grlić Radman kaže da je korona virus unio dosta nemira i u evropske i u svjetske poretke, a o odluci Crne Gore da ne otvori granice za zemlje koje imaju preko 25 aktivnih slučajeva na 100.000, kaže da je to odluka koja zavisi od zemlje, te da niko nema pravo da se ljuti.

- To je stvar zemlje i svaka ima svoje razloge zašto uvodi određenje mjere. Mi npr., unutar EU moramo to pokazati kao zemlja članica koja ima prava i obaveze i moramo postupati jedinstveno, ali nijesu sve države bile jedinstvene. Imate primjer Austrije, koja je otvorila granice za nekoliko zemalja, ali ne i za nas – navodi hrvatski ministar.

- Reagovati burno nema razloga, imamo vrlo odgovornu ulogu u svemu ovome i morate koristiti politički alat kako biste nešto unaprijedili, a ne kako biste nešto unazadili – zaključio je Grlić Radman. Jovana ĐURIŠIĆ

k spreman za razgovor sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem

ovem ga odmah nakon izbora razgovor odmah nakon izbora u Srbiji.

On je naveo da je uvijek spreman za razgovor i da se nada da će se Đukanović

odazvati njegovom pozivu.

Nije htio da komentariše izjavu crnogorskog ministra spoljnih poslova Srđana Darmanovića koji je kazao

da u ovom trenutku nema potrebe da se alarmira NATO zbog trenutnih nesporazuma sa Srbijom.

- I tamo će izbori uskoro. Po-

3

gledajte kakve ideje ljudima padnu na pamet pred izbore, pa što ne bi njima u Crnoj Gori - kazao je Vučić za TV Prva.

R. P.

Zadah karaktera To što Milan Knežević osjeća, taj vonj izlučevina koje mu se slivaju po licu, što se dešava kad se pljuje poviše sebe na mrtve heroje, to se ne može sprati vodom ili oguliti prljavim rukavom poslaničke košulje. Ne, to će ostati na Milanovom licu, kao smrdljivi trag na licima onih spremnih, zarad lične koristi ili dnevne politike, da u blato odbace moralne norme Nakon što je krupnim lažima i sitnim istorijskim podmetanjima pokušao da, kao grobarski šegrt, čeprka po slavnoj prošlosti Koče Popovića, španskog borca i partizanskog komandanta, Milan Knežević se, u javnosti razobličen mojim tekstom ,,Nekoliko istina o četničkim lažima“, iz sopstvene mreže obmana pokušao iskobeljati – novim lažima i novim skrnavljenjem sjećanja na mrtve ljude.

U nedostatku argumenata, nesposoban da se izbori sa činjenicama koje ga razobličavaju, jurišnik Fronta se poslužio onim što se, makar u slobodarskoj i čojskoj Crnoj Gori, nikad ne smije raditi: umjesto odgovora meni, ostrvio se na mog mrtvog oca.

I to čime, izraubovanim paškvilama srpskih nacionalista, probuđenih četničića iz vremena Miloševića i Memoranduma SANU? Onim opskurnim podmetanjima kojim se svojevremeno, bezuspješno, pokušala oblatiti porodica Đuranović sumanutom tezom da su, dok su bili partizani - bili četnici!?

O kojem se moralnom glibu radi na koji se Milan Knežević slavodobitno poziva, govori i podatak da se Veselinu Đuranoviću imputira da je bio saradnik okupatora – i dok je bio zatvoren u italijansko-četničkom logoru na Zabjelu! I to zajedno sa svojom majkom Anom, rođenom Krivokapić, koja je - baš kao i moj otac Veselin - sedam mjeseci provela u logoru, do kraja septembra 1943. godine i pada Italije.

Otac je, 17. maja 1943. godine napunio sedamnaest godina.

Zaboga, jesu li ga u logoru poslužili – makaronama?

E, to je ,,istorijska istina“ koju pokušava - tri decenije nakon što su je odbačili čak i papučari Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića - da proturi Milan Knežević, novočetnik.

Kakva morbidna zamjena uloga. Samo u novočetničkoj, revidiranoj istoriji, partizani Koča Popović, Veselin Đuranović ili njegov brat, narodni heroj Vlajko Đuranović, postaju četnici, a četnički zločinački koljači popovi Maca Vukojičić i Milorad Šijak bivaju proglašeni svecima Srpske pravoslavne crkve. Kanonizacija zločina.

Eto đe je zaglavio Milan Knežević, iz partizanske porodice.

Neljudski napad na mrtvog čovjeka prava je slika dna, moralne bijede.

Iskreno, nijesam očekivao da će Milan Knežević, kojeg sam mislio da poznajem, pasti tako nisko. I da će, poput nekog političkog lešinara, pokušati da svoju povrijeđenu sujetu hrani mrvicama laži, koje su odbacili čak i politički protivnici mog mrtvog oca.

Ali to već nije moj problem, već poslanika Demokratskog fronta kome je očito draži dan kada ga po ramenu tapšu Dražini sljedbenici nego godine prezira koje će da trpi.

Jer, to što Milan Knežević sada osjeća, taj vonj izlučevina koje mu se slivaju po licu - što se zakonomjerno dešava svima koji pljuju poviše sebe na mrtve heroje - to se više ne može sprati vodom ili oguliti uprljanim rukavom poslaničke košulje. Ne, to će ostati na Milanovom licu i licima svih koji zarad lične koristi bacaju moral u prljavštinu dnevne politike.

Smrdljivi trag, zadah karaktera koji je isplivao na površinu.

A što se tiče Milanovog istorijskog izleta i ,,otkrića“ o martovskim pregovorima 1943. godine – opet je, jadni novopečeni istoričar, učio iz neke ,,nove četničke istorije“ kad je ono lupao po Guglu.

Jer, da išta zna o partizanskoj istoriji, bilo bi mu poznato da martovski pregovori 1943. godine, vođeni u jeku operacije ,,Vajs“, nijesu nikakva istorijska novost, da je nekoliko knjiga napisano o njima... I što je najvažnije: nijesu rezultirali nikakvim sporazumom već – razmjenom zarobljenika, a Titova je NOVJ uspjela da u međuvremenu forsira Neretvu i sa 4.500 ranjenika pobjegne iz obruča.

Inače, martovski pregovori su vođeni u 1) Gornjem Vakufu 11. marta, gdje su u partizanskoj delegaciji bili Milovan Đilas, Vladimir Velebit i Koča Popović, 2) u Sarajevu 15. marta, uz prisustvo Velebita i Đilasa i 3) u Zagrebu 17. marta, gdje je putovao samo Velebit...

Dakle, Koča Popović nikada nije pregovarao ,,u ustaškom Zagrebu“ kako somnabuli Knežević, već je u to doba bio sa svojom Prvom proleterskom brigadom i forsirao Neretvu i razbijao četnike majora Ostojića i čiča Draže - na buljuke, da se nikad više ne oporave.

Eto, to je puna istina. Ko hoće još detalja, savjetujem da pročita knjigu ,,Martovski pregovori 1943“, autora Miša Lekovića, memoare Đilasa ili dnevnik Koče Popovića...

A što se tiče Milana Kneževića, neka mu je široko polje; neka nastavi da maše četničkim barjakom, revidira istoriju a istovremeno nariče o antifašističkoj tradiciji svoje porodice.

O njegovoj porodici i njegovim porodičnim grobnicama od mene neće čuti nikada ni jednu riječ. Prosto, nije to moj moralni kodeks.

A taj nepodnošljivi vonj, što Milan osjeća? E, tu ne mogu ništa, niti je moja krivica. To će ga vječno pratiti, nakon čeprkanja po tuđim grobovima, to je zadah njegovog karaktera.

Draško ĐURANOVIĆ

4

Ekonomija

Neđelja, 7. jun 2020.

U Vladi su uvjereni da za trenutno ekonomski najnerazvijeniji region dolaze bolji dani

Od 2006. u infrastrukturu uloženo više od dvije milija Crna Gora je veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora.

Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise sa juga prošire na sjever - naveli su iz Vlade

PODGORICA - Od 2006. godine i obnove nezavisnosti država je u razvoj infrastrukture sjevernog regiona, računajući i prioritetnu dionicu auto-puta, investirala više od dvije milijarde eura - saopšteno je Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti poručili su da i u narednom periodu ostaju posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever. Oni su uvjereni da za sjeverni region dolaze bolji dani, a za to im kako navode daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima ovog regiona.

- Od obnove nezavisnosti u razvoj infrastrukture sjevernog regiona uloženo je preko 1,2 milijarde eura državnog novca i to oko 606 miliona eura preko Uprave za javne radove i oko 620 miliona preko Uprave za saobraćaj. Ovo sve ne računajući auto-put, čime vrijednost državnih investicija u infrastrukturu prelazi dvije milijarde eura – kazali su Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti naveli su da je trećina ovog novca, dakle bez auto-puta, ulože-

na tokom mandata ove Vlade.

- U pitanju su projekti vrijednosti preko 400 miliona eura – precizirano je iz Vlade.

Predstavnici Vlade ističu da je i aktuelni kapitalni budžet, kao preduslov infrasturkturnog razvoja, za sjever nikada izdašniji.

- Realizacija infrastukturnih projekata ostaje prioritet, a benefiti bolje saobraćajne i druge infrastrukture već su vidljivi i onima koji putuju na sjever i onima koji tamo žive – rekli su iz Vlade.

Oni dodaju da sve to prate značajna izdvajanja od strane Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Ministarstva poljoprivrede, kao i drugih vladinih resora.

- Uvjereni smo da za sjever dolaze blisko bolji dani, a za to nam svakako daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima. Stoga i u narednom periodu ostajemo posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever Crne Gore, a gotovo je izvjesno da će takav balans biti postignut i prije nego što očekujemo – poručuju predstavnici izvršne vlasti.

RAZVOJ

Predstavnici Vlade naveli su da je Crna Gora veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora, što, kako kažu, dovoljno govori o opredjeljenju Vlade.

- Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise (investicije) sa juga prošire na sjever – rekli su iz Vlade.

U Vladi smatraju da lokomotiva razvojnih projekata sjevera ali i cijele države ostaje izgradnja auto-puta, kao mega infrastrukturnog projekta ne samo u Crnoj Gori već i u ovom dijelu Evrope.

- Sa druge strane nalazimo se na polovini budžetske godine i cilj je da u uslovima izazvanim epidemiološkom situacijom, obezbijedimo punu realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle,

Polaganje kamena temeljca za hotel „Durmitor“

Mostovi Uvač 3 i Uvač 4 na auto-putu

nesmetan nastavak radova na svim započetim projektima, kao i početak onih koji su u planu za ovu godinu. To svakako podrazumijeva nesmanjenu dinamiku na svim gradilištima, uključujući ski centre na sjeveru – poručili su predstavnici Vlade.

Iz Vlade su podsjetili da je diskrepanca između razvoja sjevernog u odnosu na centralni i južni region bila praktično vidljiva golim okom, pa samim tim i jasan signal da je n a t o m p l a n u p o t re b a n strateški pristup i naravno izdašan budžet.

- Saobraćajna i druga infrastruktura jedan je od elementarnih preduslova razvoja. Da bi neka oblast mogla da se razvija, ona mora biti lako dostupna, pristupačna. Stoga i naše opredjeljenje da snažnije investiramo u infrastrukturni razvoj – kazali su predstavnici Vlade.

Oni dodaju da je jedan od na-

Nove investicije u puteve Oni su naveli da se između ostalih, u najskorijem periodu očekuje početak radova na putu Rožaje – Špiljani vrijednosti 19,2 miliona eura i rekonstrukcija puta Pljevlja – Mihajlovica vrijednosti 7,5 miliona eura. Za ova dva projekta već je završena tenderska procedura i zaključeni su ugovori.

- Prema najavama nadležnih, već nared-

jboljih primjera ispravnosti takvog pristupa opština Žabljak. Iz Vlade su podsjetili da je 2006. godine na Žabljaku bilo oko 50.000 turista, kao i da je 2010. godine otvoren put Risan – Žabljak, vrijedan oko 80 miliona eura.

- Posljedično, prema preliminarnim rezultatima prošle godine na Žabljaku je bilo oko 200.000 turista. To znači da je ovaj projekat Žabljaku donio i najmanje četiri puta više prihoda, više radnih mjesta, više hotelskih kapaciteta. Jednom riječju, znači razvoj – kazali su

Predstavnici izvršne vlasti su naveli da trenutno na sjeveru država gradi nekoliko zimskih turističkih centara, sa pratećom infrastrukturom u Kolašinu, Bijelom Polju, Mojkovcu, Rožajama, Žabljaku. Prema njihovim riječima od početka mandata ove Vlade u njihov razvoj i modernizaciju uloženo je 60 miliona eura

nog mjeseca počinju radovi na izgradnji puta od Mojkovca do skijališta Vragodo sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare vrijednosti 13,2 miliona eura. Takođe, u toku je tenderska procedura za izbor izvođača za rekonstrukciju puta od Lepenaca do Berana i Ribarevina vrijednosti 32 miliona eura – saopšteno je iz Vlade.

iz Vlade.

Odgovarajući na pitanje da li bi i kada sjeverni region mogao da u ekonomskom razvoju dostigne ostala dva regiona, predstavnici Vlade su saopštili da je vrlo nezahvalno baviti se prognozama i predviđanjima takve vrste.

- Vidjeli ste koliko neki globalni izazovi mogu da poremete planove i očekivanja. Ipak, jedno je sigurno vjerujemo u razvoj sjevera i sigurni smo da posjeduje snažan potencijal koji je potrebno staviti u službu ukupnog napretka. To svakako nije moguće preko noći. I zbog ograničenih sredstava i zbog neplaniranih okolnosti, kakava je bila pojava korona virusa, na primjer – rekli su predstavnici Vlade i dodali da ih to ipak nije ni za pedalj udaljilo od zacrtanog cilja.

- Odlučni smo da obezbijedimo kontinuitet u realizaciji započetih projekata, što se ogleda u našoj odluci avansne isplate izvođačima na infrastrukturnim projektima širom zemlje – kazali su iz Vlade.

LJUDSKI RESURSI

Oni smatraju da osim prirodnog, najveći razvojni potencijal sjevera leži u ljudima.

- Preduslov za njihov ostanak na sjeveru su radna mjesta. Tu nema dileme. Zato pored infrastrukture moramo podsticati valorizaciju kompara-

tivnih prednosti, a to su prije svega poljoprivreda, proizvodnja hrane, energetika, turizam – naglasili su iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti su naveli da trenutno na sjeveru država gradi nekoliko zimskih turističkih centara, sa pratećom infrastrukturom u Kolašinu, Bijelom Polju, Mojkovcu, Rožajama, Žabljaku.

Prema njihovim riječima od početka mandata ove Vlade u njihov razvoj i modernizaciju uloženo je 60 miliona eura.

- Zajedno sa saobraćajnicama koje će ove lokacije učiniti pristupačnijim, a koje su izgrađene ili su u fazi izgradnje, stvorićemo uslove za otvaranje novih hotela visoke kategorije i drugih smještajnih kapaciteta (hostela, vikend naselja, etno sela i sl.). Osim otvaranja novih radnih mjesta ovo će podstaći otkup hrane pa samim tim i poljoprivrednu proizvodnju, ugostiteljstvo i uopšte sve povezane djelatnosti – istakli su predstavnici Vlade.

Oni su dodali da IRF ima zadatak da finansijski podrži pojedince i porodice koji otpočinju biznise.

- Nedavno je ovaj državni fond obilježio i plasman prve milijarde eura podrške poslovnoj zajednici. I još ćemo snažnije raditi na tom planu, posebno kada je u pitanju sjever – rekli su iz Vlade.

Ekonomija

Neđelja, 7. jun 2020.

u sjevera arde eura U razvoj sjevera dvije trećine budžeta Uprave za javne radove Predstavnici izvršne vlasti tvrde da podaci o ulaganju govore u prilog opredijeljenosti Vlade da ubrza razvoj sjevera i podstakne ekonomski rast tog regiona.

- Od ukupno realizovanih projekata od strane Uprave za javne radove za period od 2006. do 2019. godine čak 61 odsto sredstava potrošeno je za projekte na sjeveru, a 39 odsto na projekte u centralnoj i južnoj regiji – saopštili su predstavnici Vlade.

Oni su dodali da podaci

Uprave pokazuju da je 2011. godine od ukupno realizovanih projekata njih 25 odsto bilo na sjeveru, da bi se 2016. taj broj udvostručio i dostigao 55 odsto ukupno realizovanih sredstava.

- Prošle godine od ukupno realizovanih projekata na teritoriji Crne Gore od strane Uprave za javne radove čak 66,4 odsto je na sjeveru.

Dakle dvije trećine budžeta Uprave usmjereno je na infrastrukturu sjevera – istakli su iz Vlade.

Očekuju migraciju

direktna veza sa novim rizortom Kolašin 1600 - istakli su iz Vlade.

Predstavnici vlasti su naveli da su u periodu od obnove nezavisnosti izgrađeni i obnovljeni mnogi objekti.

- Od sportskih dvorana u Bijelom Polju, Beranama, bazena u Nikšiću. Preko vrtića, osnovnih i srednjih škola u većini crnogorskih gradova.

Snažeći administrativne kapacitete na sjeveru smo izgradili ili rekonstruisali objekte za opštine Petnjica, Mojkovac, Andrijevica, Gusinje, skupštinske sale u Bijelom Polju i druge – rekli su predstavnici Vlade.

Prema njihovim riječima u ovom trenutku, praktično da nema opštine na sjeveru u kojoj nije u toku izgradnja nekog infrastrukturnog projekta.

- Posebno je važno istaći, da su određeni projekti sa višegodišnjim zaostajanjima poput Centra kulture u Pljevljima, sportske sale i Univerzitetskog centra u Beranama, koji suvišemilionske vrijednosti, zav r š e n i u p r av o u o v o m mandatu Vlade – rekli su predstavnici izvršne vlasti.

Predstavnici Vlade navode da kada su magistralni putevi u pitanju, nema manje ili više važnih.

- Svaki centimetar puta je centimetar bliže novoj vrijednosti. Samim tim je cijena koštanja i veličina projekata zanemarljiva u materijalnom smislu, koliki značaj ima za građane koji ih koriste – ističu iz Vlade.

Kao primjer oni navode da je početkom prošle godine u Bijelom Polju premijer Duško Marković prisustvovao završetku radova na pješačkom mostu Sutivan – Njegnjevo, dužine svega 70 metara.

- Izgradnja ovog mosta predstavlja veliki značaj za lokalno stanovništvo, njih manje od 2.000, sa obje strane Lima.

Posebno za mališane koji taj most prelaze na putu do škole.

Dakle, suštinska vrijednost ovog projekta, značajno prevazilazi njegovu materijalnu vrijednost i to je zapravo glavni cilj, da projekti budu u službi kvaliteta života građana – naglasili su iz Vlade.

U Vladi su uvjereni da će polako stvoriti uslove za obrnutu migraciju iz centra i juga na sjever.

- Posebno mladih koji za prosječne plate napuštaju svoje gradove u potrazi za poslom. Vjerujemo, da će se stvari bitno promijeniti i da će se oni koji danas dolaze u Podgoricu i na Primorje, ili odlaze van granica naše zemlje, vraćati svojim gradovima, ne samo kao zaposleni već kao budući poslodavci – kazali su predstavnici Vlade.

PROJEKTI

Navodeći glavne projekte u sjevernom regionu predstavnici izvršne vlasti su istakli put Risan – Žabljak vrijednosti 82 miliona eura, obilaznice u Bijelom Polju, Beranama i Rožajama ukupne vrijednosti preko 20 miliona eura, dok je u toku projekat obilaznice Rožaje II vrijednosti 19,8 miliona eura.

Zatim, tu je kako dodaju, put Slijepač most – Pljevlja vrijednosti preko 17 miliona eura.

- Pri čemu treba imati u vidu da su u toku radovi na izgradnji dionice Vrulje – Mijakovići vrijednosti skoro devet miliona, kao i radovi na putu Pljevlja – Metaljka I faza vrijednosti 12,1 milion eura – precizirali su iz Vlade.

Među glavne projekte oni su uvrstili i rekonstrukcija I faze puta Berane – Petnjica, koji će sa projektom II faze koji se privodi kraju težiti preko deset miliona eura. Iz Vlade dodaju da je završena i rekonstrukcija puta Trubjela – Vilusi čija je vrijednost izvedenih radova takođa deset miliona eura.

- Posebno treba istaći da su u toku radovi na putu Jezerine – Lubnice, koji će značajno smanjiti put od Berana do Kolašina, vrijednosti oko 35 miliona eura. Dodatno, ovaj projekat snažno otvara razvojni potencijal cijelog kraja jer je

S. POPOVIĆ

5

Inicijativa za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o javnim nabavkama

Traže da usluge advokata uđu u sistem javnih nabavki PODGORICA - Inicijativa za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o javnim nabavkama (ZJN) kojim su izuzete advokatske usluge iz sistema javnih nabavki nije naišla na zeleno svjetlo Vlade, jer su Ministarstvo finansija i Centralna banka preporučile da se ona odbije.

Ovaj zakon trebalo bi da počne sa primjenom za mjesec, a dijelom člana 14 čije ukidanje traži advokat Danilo Radulović, izuzete su advokatske savjetodavne i usluge zastupanja pred sudovima i drugim organima, u arbitraži i u postupcima mirnog rješavanja sporova. Time se, smatra on, krši ustavno pravo na slobodu tržišta i konkurencije, jer se izopštavanjem ovih usluga otvara ogroman broj mogućnosti za zloupotrebu. Od Ustavnog suda traži i obustavu primjene ovog dijela zakona dok ne odluči o njegovoj inicijativi.

EU DIREKTIVA

- Zakonodavac očigledno slijepo prateći neku od pojedinačnih direktiva EU, a ne uzimajući u obzir najbitnije i najrasprostranjenije EU direktive o slobodi tržišta i zaštite konkurencije, nažalost, ne razumije posljedice pred-

Ako pomenuti dio člana ostane na snazi, omogućava se bilo kom rukovodiocu, da na osnovu svog stava, a da ne ulazimo u lična poznanstva, rođačke i prijateljske veze, izabere advokatsku kancelariju po svom izboru, po cijeni opet po svom - navodi Radulović

loženog člana u praksi, dok se i sami Ustav jasno odredio prema ovom pitanju – objašnjava Radulović dodajući da starim zakonom ovo pitanje nije bilo precizirano, pa je samim tim bilo i dozvoljeno.

On smatra da bi država, u cilju racionalizacije troškova i uspjeha u sporovima, trebalo da obezbijedi najbolju pravnu pomoć te da bi objavljivanjem tendera za advokatske usluge mogla da precizira visoke kriterijume tražeći stručnost, iskustvo, reference, bankarsku garanciju, kapacitet i cijenu.

- Ako pomenuti dio člana ostane na snazi, omogućava se bilo kom rukovodiocu, da na osnovu svog stava, a da ne ulazimo u lična poznanstva, rođačke i prijateljske veze, izabere advokatsku kancelariju po svom izboru, po cijeni opet po svom - navodi Radulović.

Smatra nelogičnim neformalno objašnjenje predlagača da je država na ovaj način bolje zaštićena, jer rukovodilac direktno odgovara za izbor advokata.

Navodi da upravo kroz tenderski postupak država ima mogućnost da se bankarskom garancijom od po više stotina hiljada eura zaštiti od nesavjesnog zastupanja. Ovakvim zakonskim rješenjem nanosi se direktna šteta kako advokatima, jer im se onemogućava učešće na tenderima po fer uslovima, tako i državi, jer se prepušta odlukama pojedinačnih rukovodilaca, zaključuje Radulović.

MEĐUNARONI STANDARDI

U mišljenju Ministarstva finansija koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici navodi se da je navedena odredba u potpunosti bazirana na međunarodnim standardima utvrđenim članom 10 Direktive 2010/24/EU o javnim nabavkama te da je jedan od razloga za izuzeće advokatskih usluga to što je nemoguće osigurati adekvatnu primjenu zakona.

- Izbor pravnog zastupnika u sudskim sporovima ni u kom smislu ne može se tretirati kao ograničavanje konkuren-

Danilo Radulović

cije i narušavanje slobode tržišta, posebno jer se ni jedno pravo za obavljanje advokatskih poslova ovim ne ograničava, već samo osigurava osnovno pravo da stranka u postupku bira pravnog zastupnika na način po kojem to čine i drugi učesnici u pravnim sporovima – stav je Ministarstva finansija.

Smatraju da se advokatska usluga zbog svoje specifičnosti ne može podvesti kroz sistem javnih nabavki, jer se postupak ne bi mogao sprovesti na način da se osigura poštovanje osnovnih principa, a da se istovremeno obezbijedi kvalitet pravnog zastupanja.

- Jedan od osnovnih razloga za utvrđivanje izuzeća ove usluge je i obezbjeđivanje osnovnog prava izbora pravnog zastupnika u sporovima bez zavisnosti od određenih rokova i postupaka. Navedeno posebno uz napomenu da je u izvjesnim situacijama nužno djelovanje shodno kojem istovremeno nije moguće osigurati poštovanje rokova i postupati u skladu sa postupcima nabavke utvrđenim ZJN - navodi se u mišljenju Ministarstva finansija.

M. Lk.

Ogromno interesovanje za kampanju „Herceg Novi te zove“

Za sedam dana sajt posjetilo pola miliona posjetilaca HERCEG NOVI - Kampanja hercegnovske Turističke organizacije „Herceg Novi te zove“ u okviru koje je organizovana i nagradna igra „Besplatno ljetovanje“ izazvala je ogromno interesovanje turista iz regiona.

Po riječima menadžera za razvoj u TO HN Dalibora Vukovića za sedam dana sajt je posjetilo oko pola miliona posjetilaca, a za nagradnu igru se prijavilo 30.000 učesnika. Besplatan smještaj ponudilo je 40 novskih hotelijera i izdavaoca apartmana.

Vuković kaže da je razlog pokretanja kampanje bila činjenica da je Crna Gora proglašena korona fri destinacijom te da Herceg Novi istupi u prvi plan u odnosu na konkurenciju. Kampanja je dobila na masovnosti što se tiče zainteresovanosti turista u regionu, ali i novskih hotelijera i izdavalaca privatnog smještaja.

- Kampanja je prevaizišla naša očekivanja. Uključila se i dijaspora, napravili smo en-

KAMPANJA PREVAZIŠLA OČEKIVANJA: Detalj iz Herceg Novog

glesku verziju sajta kako bismo pokušali da prodremo van granica regiona i to dobro prolazi – kazao je Vuković.

Kampanja je i dalje u toku i njen završetak je neizvjestan jer dobija sve više na značaju. Vuković kaže da će biti više izvlačenja nagrada umjesto planiranog jednog,

a prvo je planirano 6. juna. U prvom krugu biće podijeljeno 20 nagrada.

- Očekujemo da toliko bude i u drugom krugu, a možda ćemo imati i treći krug. Odziv je jako dobar, desio se u pravom trenutku. Mislim da smo već ostvarili cilj, a to je da izbijemo u prvi plan u od-

nosu na konkurentske gradove koji imaju sličan proizvod kao naš – rekao je Vuković.

Javno izvlačenje nagrada biće emitovano u programu Radio Televizije Herceg Novi u subotu 6. juna u 20 sati i na Jutjub kanalu te medijske kuće. Ž. K.

6

Društvo

Neđelja, 7. jun 2020.

Crna Gora i dalje korona fri zemlja

Nema novih slučajeva, analizirana 394 uzorka

PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje ni juče nijesu registrovale nijedan slučaj korona virusa u Crnoj Gori.

- Od ranijeg presjeka stanja laboratorije IJZCG su završile analizu 394 uzorka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije kovid-19 - saopšteno je iz IJZ. U našoj državi nema aktivnih slučajeva infekcije, a 2. juna proglašen je kraj epidemije.

Od početka epidemije ukupno su registrovana 324 slučaja obolijevanja.

Devet osoba je preminulo od posljedica virusa. R. P.

Srbija: Preko noći broj oboljelih deset puta manji BEOGRAD – Srbija je, sudeći prema zvaničnim podacima sa internet stranice www.covid19.rs, preko noći umanjila broj oboljelih od virusa korona za čak 10 puta.

Prema prekjučerašnjim zvaničnim podacima u Srbiji je bilo oko 4,5 hiljada aktivnih slučajeva oboljelih od korona virusa.

Ukupno je bilo zaraženih 11.667 od kojih je 6.934 izliječeno – piše portal Pobjeda. Sudeći po jučerašnjim podacima broj izliječenih je skočio na 11.056, čime je nakon samo jednog dana broj aktivnih slučajeva smanjen za oko deset puta i iznosi 437.

Tako je broj zaraženih sa oko 68 pao na šest zaraženih na 100.000 stanovnika.

Prema odlukama Vlade o uslovima za otvaranje granica prema pojedinim državama, propisano je da u Crnu Goru mogu ući građani koji dolaze iz zemalja u kojima ima manje od 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. Sudeći po tome, stekli su se uslovi za ulazak građana Srbije u Crnu Goru.

R. P.

UCG postavio jarbole sa zastavama u svim kampusima

Razvijaju osjećaj pripadnosti PODGORICA – Jarboli sa državnom i zastavama Univerziteta Crne Gore postavljeni su u kampusima svih jedinica u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i na Cetinju u skladu sa njegovanjem identitetskih vrijednosti - saopšteno je iz najveće obrazovne institucije.

Navode da UCG ima ključnu ulogu i odgovornost u stvaranju i širenju znanja kroz izvrsnost u obrazovanju, nauci i stvaralaštvu, kao i u stvaranju društveno odgovornih akademskih građana i promovisanju demokratskog i održivog razvoja našeg društva.

- UCG njeguje duh zajedništva i pripadnosti istoj akademskoj porodici, za oko 20.000 studenata, preko hiljadu akademskog i neakademskog osoblja, blizu 300 spoljnih saradnika, i posebno radi na razvijanju osjećaja pripadnosti plemenitoj misi-

Njeguju identitetske vrijednosti

ji Univerziteta - stoji u saopštenju.

Najavljeno je da će ove godine na institucionalnom i na nivou svake jedinice biti organizovani okrugli stolovi na temu ,,Crna Gora 2030“ na kojima će biti riječi o pravcima razvoja određenih naučnih oblasti, o značaju i ulozi visokog obrazovanja u ra-

zvoju našeg društva, kao i o načinima na koje se može najbolje doprinijeti boljitku društva i ekonomije Crne Gore. Planirano je da rezultati i zaključci sa ovih događaja budu predstavljeni Vladi, predstavnicima kompanija i međunarodnim partnerima sa prijedlozima za realizaciju aktivnosti. R.P.

Mitropolija traži da se prestane sa selektivnom pravdom

Mole vlast da prestane sa gonjenjem crkve

PODGORICA – Nakon što je barska policija podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenika Mitropolije crnogorskoprimorske Slobodana Zekovića zbog litije održane u Baru 4. juna navodeći da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zdravstvene bolesti, iz MCP su tražili da se prestane sa selektivnom i diskriminatornom primjenom propisa.

- Ako uzmemo u obzir da smo od 12. maja, kada je utamničen vladika Joanikije sa svojih osam sveštenika, do danas imali na desetine sličnih ili identičnih kršenja propisa NKT-a i da niko nije procesuiran ili krivično gonjen, onda je potpuno jasno da su mjere koje se propisuju u službi progona crkve i sprečavanje njene misije – naveli su iz MCP.

Mole vlast u Crnoj Gori da prestane sa gonjenjem i zloupotrebom crkve, navodeći da time zlo čine sebi navlačeći prokletstvo na svoje porodice i društvo u cjelini. Zahtijevaju prekid sudskih postupaka protiv vladike Joanikija, sveštenstva i vjernog naroda, ukazujući da je time poljuljano ,,ionako slabo povjerenje između države i crkve, narušeno izglasavanjem neustavnog i anticivilizacijskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.

Tvrde da je tokom trajanja pandemije korona virusa policija sprovodila pravno i duhovno nasilje nad crkvama, jer vjernicima nijesu dopuštali da posjećuju hramove i prisustvuju bogosluženjima, bez ikakvog naloga, odluke ili mjere.

- Cijelo vrijeme smo kao crkva ćutali i trpjeli poniženja i

uvrede, nijesmo preduzimali nikakve radnje, radi opšteg interesa i zdravlja ljudi, a crkva se uvijek stara o cjelovitom zdravlju čovjekovom, i duhovnom i tjelesnom. Tokom trajanja pandemije crkva je svakodnevno prinosila molitve za ozdravljenje od ove opake bolesti za sve ljude cijeloga svijeta. Svakako da su znanje i žrtva medicinskog osoblja pomogli mnogima da se iscijele i određene preduzete mjere su dale rezultata, ali takođe blagodareći molitvama i blagoslovima Svetog Vasilija, Svetog Petra i ostalih svetitelja pred kojima se na svakoj službi čitala molitva za zaštitu od virusa patrijarha rumunskog Danila, ovaj narod se sačuvao od većih posljedica – kažu iz MCPa i dodaju da se nasilje nad crkvom nastavlja, iako je proglašen kraj pandemije. M. L.

POVODI: Zašto na konkurse za izbor prvog čovj PODGORICA – Na posljednja tri konkursa za izbor rektora Univerziteta Crne Gore prijavljivao se samo jedan kandidat čime se apsolutno izgubila neizvjesnost epiloga ovih postupaka.

Odluku o izboru rektora donosi Upravni odbor i to tijelo je ove sedmice jednoglasno izabralo rektora prof. dr Danila Nikolića za drugi trogodišnji mandat.

A kako rektor Nikolić gleda na to što u ovoj trci za prestižnu funkciju nije imao sa kim da se sučeli, ne zna se, jer nam još nije odgovorio na to pitanje.

Crnogorska istorija ove visokoškolske ustanove, međutim, ne bilježi u svojoj arhivi isključivo jednokandidature. Profesor na Elektrotehničkom fakultetu dr Veselin Ivanović, koji je ranije obavljao funkciju senatora, podsjeća da se sve počelo polako mijenjati nakon što se Upravni odbor uključio u izbor prvog čovjeka UCG. Podsjeća da se to dogodilo 2014. godine kada mu je dodijeljena uloga da se izjašnjava o odlukama Senata o kandidatima za rektora, što je ranije isključivo radio Senat. Te godine su vijeća fakulteta predložila profesore Radmilu Vojvodić, Bogd a n a A š a n i n a , G o rd a n u Đurović i Šerba Rastodera za kandidate, a Senat je potom odabrao i predložio da ovu funkciju obavlja Vojvodić.

- Upravni odbor je mogao da potvrdi tu odluku ili ne. On je tada potvrdio. Od 2017. Senat je počeo samo da daje mišljenje na programe kandidata koji su se prijavili na konkurs. Akademska zajednica je i dalje uključena, ali mnogo manje nego ranije. Gotovo je zanemarljiva njena uloga.

Sjećam se ranijih vremena kada bi kandidat, da bi došao do Senat a , m o ra o d o b i t i p o d r š k u određenog broja fakulteta, ne samo svog, nego i nematičnih. Trebao je ubijediti ljude u ispravnost svog programa. Svaki član akademkse zajednice je imao svoj glas – ističe Ivanović.

Za profesora je sporno što se već neko vrijeme rektor bira na sličan način kao direktori osnovnih i srednjih škola i vrtića.

- Bira ih Upravni odbor sa veoma malim, gotovo zanemarivim uključivanjem akademske zajednice. Sada akademska zajednica ima svega pet glasova u Upravnom odboru (od ukupno 15). Dakle, ima samo trećinu moći za odlučivanje. Ako se, uz to, zna da trećinu moći prilikom odlučivanja ima država, a posljednju trećinu studenti i neakademsko osoblje (kategorije veoma podložne uticaju), onda je očekivano da se ljudi teško odlučuju za kandidovanje. Prosto rečeno, njima je prethodno neophodna politička podrška, a nju nije lako obezbijediti. Zato nema više kandidata za ovu funkciju – smatra profesor, dodajući da treba da se vrati od ranije pravilo da Senat isključivo bira rektora.

Prije nego što je rektora Nikolića Upravni odbor izabrao, Senat UCG je pozdravio njeov program o razvoju UCG, a član tog tijela i dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Goran Barović kaže za Pobjedu da je riječ o jednoj od najvažnijih funkcija u svakoj državi i da je ,,ne može obavljati svako“.

- U prvom redu, postoji više uslova koje treba ispuniti, a koji su propisani pravnim aktima UCG i Zakonom o visokom obrazovanju. Na UCG se ustalilo i jedno nepisano pravilo koje se ponavlja u većini slučajeva, kada se radi o izboru i dekana i rektora da se kod konkursa za drugi mandat rijetko

Rektor s bira, neg

Goran Barović

Slobodan Vukićević

javljaju protivkandidati, jer se već izabranom daje prilika da dovrši započete poslove –kaže Barović.

Dodaje da veliki broj kolega sa Univerziteta nikada i ne pomisli da se kandiduje ni za kakvu funkciju, već se opredijele za striktno ispunjavanje nastavnih i naučnih obaveza, a slobodno vrijeme koriste za druge aktivnosti.

Pokrivanje bilo koje funkcije, prema njegovim riječima, traži veliko angažovanje.

KRUPAN ZALOGAJ

- Obavljati rukovodeće poslove, a posebno, kao u ovom slučaju rek-

Veselin Ivanović

Stjepan Malović

tora Univerziteta, zahtijeva brojne obaveze koje svako nije u stanju da obavi. Uskladiti rad na 21 jedinici, koliko ih ima na UCG, sa više od 20.000 studenta predstavlja veliki i ozbiljan posao za koji veliki broj kolega nije spreman. U savremenom društvu, pokrivanje ovako važnih funkcija podrazumijeva i izloženost komentarisanju rada od brojnih pojedinaca i institucija koje znaju biti dobronamjerne, ali i one druge. Naravno, svaka dobronamjerna kritika je dobro došla ali se bojim da su pravna akta naše države dala previše pra-

Društvo

Neđelja, 7. jun 2020.

7

jeka Univerziteta Crne Gore godinama nema protivkandidata

se više ne go postavlja

Kako se rektori biraju u svijetu Backović ističe da u evropskoj praksi rektori se biraju na četiri načina. Prvi je da rektora bira obično veliko biračko tijelo u kojem su različite grupe akademske zajednice (nastavnici, istraživači, nenastavno osoblje i studenti) ili njihovi predstavnici.

Drugi je da rektora bira upravno tijelo koje je demokratski izabrala univerzitetska zajednica (obično senat, tj. tijelo koje odlučuje o akademskim pitanjima). Na treći način, rektora imenuje upravni odbor univerziteta tj. upravljačko tijelo koje odlučuje o strateškim problemima.

- I četvrti način je da se rektor imenuje se u dvostepenoj proceduri, u koju su uključeni senat i upravni odbor - istakao je on.

Kaže da prvi postupak, u kojem rektora bira veliko biračko tijelo je najčešći u evropskim zemljama.

-U ovim zemljama cjelokupna univerzitetska zajednica bira rektora kao što je slučaj u Grčkoj ili se formira izborno tijelo kao Estoniji ili Finskoj.

U desetak zemalja rektore bira senat ili senat i upravni odbor. U nekim zemljama rektor se

U toj situaciji ,,rektor ne može imati izvorni autoritet koji bazira na imanentnoj snazi univerziteta, jer najveći uticaj na izbor ima ,,neko drugi“.

- Dva su osnovna razloga što nema više kandidata: neće niko da ide u unaprijed izgubljenu ,,bitku“, za koju se zna ko će biti pobjednik; sama kandidatura je izgubila dostojanstvo univerzitetske uzvišenosti i smislenosti, kako na Univerzitetu, tako i kulturnoj i moralnoj svijesti društvene javnosti – navodi on.

KO JE NAJBOLJI

Barović: Ovu funkciju ne može obavljati svako Ivanović: Sve se počelo mijenjati kada se Upravni odbor uključio u izbor Vukićević: Profesori i fakulteti ostali bez autonomije Malović: Ovo su više odlike autoritarnog, a ne demokratskog uređenja akademske zajednice va i slobode i da se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju. Moguće je da je i ovo jedan od razloga zbog čega se neki, vrlo kvalitetni kadrovi, nikada ne kandiduju za odgovorne funkcije kao što je pozicija rektora univerziteta – rekao je on.

Profesor dr Slobodan Vukićević drugačije posmatra stanje na Univerzitetu. Kaže da je zavladala logika političke situacije u kojoj se, prije izbora, zna ko će dobiti koju funkciju. Univerzitet, kao i druge institucije, stvara društvo, tako da se njegovo funkcionisanje

Backović: Letargično stanje Akademik Slobodan Backović, koji je svojevremeno obavljao funkciju ministra prosvjete, kaže da ako danas imamo jednog kandidata koji ispunjava uslove konkursa za izbor rektora, on se ne bira nego postavlja.

- Da bi se biralo treba imati više kandidata – poručio je on.

Navodi da više razloga može biti što nemamo više prijavljenih kandidata za rektora. Prije svega, ,,kriza koja je počela u ranijem periodu, s problemima funkcionisanja Univerziteta (prostornim, kadrovskim, IT i laboratorijska infrastruktura, finansijski, veliki broj studenata), a kao dodatni problem može biti odsustvo ili nedovoljna podrška kandidatu za rektora kako od osnivača Univerziteta, tako i od zaposlenih na njemu“.

- UCG, gledajući sa strane, nalazi se u nekom letargičnom stanju, pa se i to reflektuje na želju pojedinaca da se kandiduju za rektora. Letargije može biti i zbog pretjerane centralizacije, umjesto integracije, tako da, praktično, sve odluke donose Senat i Upravni odbor. To guši motivaciju i inicijative univerzitetskih jedinica i pojedinaca da aktivnije učestvuju u radu akademske zajednice – smatra Backović.

Podsjeća da se izbor rektora ranije na crnogorskom Univerzitetu ,,Veljko Vlahović“ suštinski razlikovao od današnjeg. Tada se na konkurs uvijek prijavljivalo više kandidata.

- O njihovoj kandidaturi se izjašnjavala akademska zajednica svih univerzitetskih jedinica. Kandidati koji bi dobili podršku propisanu Statutom, pred Senatom su izlagali razvojne programe Univerziteta. Senat je među tim kandidatima birao rektora. Suštinski, u izboru rektora nekada je učestvovala i izjašnjavala se čitava akademska zajednica, sada se to svelo na četrdesetak predstavnika akademske zajednice – ističe akademik Backović.

ne može objasniti bez društvene situacije, navodeći da je ona ,,pod presudnim uticajem politike“.

- Mislim da je, u takvoj situaciji jako narušena, ne samo društvena, nego i unutrašnja autonomija Univerziteta koja počiva na autonomiji profesora i fakulteta.

Dovoljno je pogledati Statut Univerziteta i zaključiti da su profesori i fakulteti ostali bez

autonomije. Uz to ide tržišna logika neoliberalizma koja diktira istraživački i akademski kurikulum i ciljeve istraživanja i obrazovanja, a tada prestaje autonomija univerziteta, potreba za fundamentalnim naučnim istraživanjima, obrazovanje se podređuje tržištu, a ne ljudskim potrebama čovjeka i njegove zajednice – precizirao je sociolog Vukićević.

Profesor kaže kako se nada da mu neće zamjeriti što se poziva na lično iskustvo iz 80-ih godina XX vijeka, kada je bio prorektor UCG i kandidat za rektora, ,,koje potvrđuje, da je autonomija Univerziteta bila na mnogo višem nivou nego danas“. Svi fakulteti, podsjeća on, su neposrednom demokratijom kandidovali kandidate za rektora, čak bi bilo zamjereno, ako neki fakultet nema svog kandidata.

- Kandidati su na javnoj raspravi izlagali svoj program razvoja Univerziteta. Diskusija o programima je bila veoma sadržajna sa visokim nivoom kritičnosti. U tipično univerzitetskoj atmosferi bilo je čast biti kandidat za rektora. Upravo u to vrij e m e u č e s t vova o s a m n a naučnom skupu sociologa na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi i uvijek je najava mog izlaganja, pored profesure, sadržavala i to da sam kandidat za rektora UCG. Iako nijesam izabran, bila je čast, a i danas je, što sam bio kandidat za rektora UCG – pojašnjava Vukićević.

DEMOKRATIJA ILI...

Kako na ovu situaciju gledaju profesori iz regiona? Profesor Stjepan Malović iz Hrvatske, zemlje koja je članica Evropske unije, kaže da izbori bez protivkandidata nijesu rijetkost ,,u našim, nažalost, još uvijek nerazvijenim demokratijama“.

- Snažni kandidati uspijevaju nametnuti sebe kao jedino rješenje, a mogući protivkandidati, najčešće iz oportunizma, a kadšto i bojazni za svoj položaj, radije ne izazivaju vraga. Naravno, posljedice su redovno loše za demokratiju, čak i kada je jedini kandidat dobar i kvalitetan izbor – kaže on.

Akademska zajednica ,,bi trebala biti po svojoj strukturi demokratski najrazvijenija, no to vrlo često nije slučaj“. Stoga, kaže Malović, ne začuđuje da se izbori svode na aklamaciju, što je da-

Slobodan Backović

imenuje. U Njemačkoj, zavisno od dražave, rektora bira univerzitetska zajednica ili ga postavlja ministarstvo prosvjete. Slično je i u Norveškoj, gdje neki univerziteti biraju rektora ili rektor biva imenovan. Izbor rektora potvrđuje vlada ili nadležno ministarstvo na Islandu, u Rumuniji, Švedsko i nekim švajcarskim kantonima. Predsjednik države potvrđuje izbor rektora u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Turskoj. U Luksemburgu izbor potvrđuje veliki vojvoda - istakao je Backović.

Pavlović: Izvan okvira političke podobnosti Profesor dr Srđa Pavlović sa Univerziteta Alberta, u Kanadi, kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, kao i u drugim sličnim društvima, osim akademskih i menadžerskih kriterijuma, postoje značajni zahtjevi, uslovi i nijanse političke funkcionalnosti svih rukovodećih pozicija u svim sferama društva, pa ni pozicija rektora nije izuzetak. Otvoreno je, kaže on, pitanje koji od ovih kriterijuma i zahtjeva su važniji pri selekciji osobe koja će voditi najznačajniju državnu instituciju visokog obrazovanja.

- Možda u tome leži dio razloga za mali broj kandidata koji se jave na oglas za ovu poziciju. Osim toga, odabir se vrši u domaćim okvirima koji su, moramo priznati, relativno uski.

Sve pomenuto je proizvod neadekvatnih investicija u državne institucije visokog obrazovanja, jer nedostatak tih strateških ulaganja države onemogućuje univerzitetsko rukovodstvo da prostor za selekciju rektora proširi van Crne Gore, a proces selekcije izmjesti (makar u nekoj mjeri) izvan okvira političke podobnosti i funkcionalnosti– navodi on.

U sistemu visokog obrazovanja Kanade, ekvivalent poziciji rektora je ona predsjednika univerziteta. To je jedna od dvije najprominentnije pozicije - druga je, uglavnom ceremonijalna, pozicija kancelara.

- Od 1998. godine, kada sam počeo da radim na Univerzitetu Alberta, ova institucija je imala tri predsjednika. Dva su provela na toj fukciji po dva mandata od po pet godina. Treći završava svoj petogodišnji mandat, a novoizabrani će stupiti na dužnost u septembru. Svaki od njih je bio eksterni kandidat - došli su iz drugih sredina i država, i sa rukovodećih pozicija na drugim univerzitetima. Ja ne znam za slučaj da je kanadski univerzitet za predsjednika (rektora) izabrao nekog od svojih administratora ili nastavnog osoblja – kaže on.

Da bi bio uspješan, dodaje Pavlović, rektor treba da održava dobre profesionalne odnose sa vladom i resornim ministarstvom, kako bi mogao da učestvuje u identifikovanju potreba (akademskih, programskih, poslovnih...) univerziteta i u procesu obezbjeđivanja budžetskih sredstava neophodnih za zadovoljavanje tih potreba.

- Ovo je tačka u kojoj pozicija rektora dobija značajnu političku dimenziju. Mislim da je u oba geografska okvira (kanadskom i crnogorskom) važnost te političke dimenzije eksponencionalno rasla tokom posljednje tri decenije intenzivne korporativizacije visokog obrazovanja. Kao po pravilu, predsjednici univerziteta u Kanadi, odnosno, rektori u evropskom kontekstu, su sve češće biznis menadžeri i povjerenici u procesu bankrotstva univerziteta, a sve rjeđe administratori kojima je više stalo do akademskog kvaliteta, a manje do implementacije rigidnih finansijskih restrikcija i bastardizacije univerziteta kao edukativnih okvira gdje se uči, unapređuje, cijeni i promoviše kritičko mišljenje i egzaktna nauka – kazao je Pavlović.

leko od demokratskog načela biranja najkvalitetnijih kandidata.

- Ne pratim više zbivanja na Univerzitetu Crne Gore, pa se ne bih upustio u ocjenu ili opravdanost ovakvog izbora, ali načelno to nije dobro rješenje i pokazuje više odlike autoritarnog, a ne demokratskog uređenja akademske zajednice. Naravno, Hrvatska nije puno bolja i kod nas se u svim dijelovima društva događa biranje samo jednog kandidata. Gore od toga je kada se jakom kandidatu suprotstavi vrlo slabi protivkandidat, koji glumi demokratiju. To su karakteristike slabo razvije-

ne demokratije koja je karakteristična za zemlje u tranziciji – kaže Malović.

Poručuje da ljudi nisu naivni, pa prepoznaju ,,ove autoritarne tendencije, te se povlače iz demokratskog života, ne učestvuju u izborima i prepuštaju oligarhiji da vlada“.

- Simptomatično je da se izbori kod nas ne modernizuju, jer se želi zadržati dobri, stari uticaj na rezultate – istakao je on.

Za tri godine saznaćemo da li će ishod novog konkursa za rektora biti nešto drugačiji i dinamičniji ili će se ponovo zabilježiti još jedna jednokandidatura. N. Đ.

8

Društvo

Neđelja, 7. jun 2020.

INTERVJU: Profesor Ilija Velev o sporu SPC i države, istorijskim prilikama i velikim silama...

Crna Gora ima pravo na PODGORICA - Obnovom nezavisnosti, Crna Gora je stvorila kanonske uslove i pravo da se obnovi autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. To bi bila korekcija njene stogodišnje istorijske žrtve promjena političkih granica na Balkanu. U skladu sa tim i hrišćanski hramovi u Crnoj Gori ne treba da se proglašavaju za „srpsku svojinu“, već su oni dio živog hrišćanskog predanja crnogorskog naroda i pripadaju njemu - kazao je za Pobjedu Ilija Velev, univerzitetski profesor, naučnik i pisac.

Profesor na Institutu za makedonsku književnost Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije“ u Skoplju, autor oko 500 naučnih knjiga, studija i članaka iz područja srednjovjekovnih studija, kulturologije i književnosti, saradnik Matice crnogorske, kazao je kako bi se uvažilo kanonsko pravo kada bi „crnogorski narod u granicama sopstvene crnogorske države obnovio vjekovnu autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve“.

- Smatram da se u ovom momentu u Crnoj Gori ozbiljno narušava jedinstvo vjernika naglašavanjem pretencioznih atributa: „srpska crkva“, „srpsko pravoslavlje“, „srpski arhijereji“, „srpsko sveštenstvo“, „srpsko monaštvo“ i sl.

To je direktna prepreka preovladavanju hrišćanske bratske ljubavi među vjernicima Crnogorcima i Srbima, da bi se u duhu pravoslavnog jedinstva između dvije sestrinske i pomjesne crkve, mirnim putem uz uzajamno poštovanje, uvažilo kanonsko pravo.

Duhovni i kuturni život crnogorskog naroda je suvereno međunarodno pravo samoopredjeljenja u suživotu sa ostalim građanima Crne Gore, pri čemu se to ne može internacionalizovati posredovanjem ili ucjenama autoritetom velikih sila. To bi samo dovelo do političkog distanciranja i omraze između dva bratska i susjedna naroda – crnogorskog i srpskog.

POBJEDA: Crnogorska crkva je prisajedinjena Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali umjesto nelagode, čelni ljudi SPC ponašaju se kao neprikosnoveni vlasnici crnogorskih hramova i pokretnih spomenika. Kako gledate na ovaj paradoks?

VELEV: Autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve nije bila kanonski ukinuta. Tomosom koji je izdao vaseljenski patrijarh Meletije IV (objavljen i u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slo-

UVAŽITI KANONSKO PRAVO: Ilija Velev

To bi bila korekcija njene stogodišnje istorijske žrtve promjena političkih granica na Balkanu. U skladu sa tim i hrišćanski hramovi u Crnoj Gori ne treba da se proglašavaju za „srpsku svojinu“, već su oni dio živog hrišćanskog predanja crnogorskog naroda i pripadaju njemu venaca od 3. juna 1922. godine) došlo je do ujedinjenja triju autokefalnih crkava: beogradske, karlovačke i crnogorskoprimorske mitropolije, a njima su prisajedinjene i novčanim sredstvima otkupljene dijaceze bosanske crkve i pet mitropolija u Vardarskoj Makedoniji. Pozivajući se na važeće kanonske propise u pravoslavlju – da se crkvene granice prilagođavaju promjenama političkih - državnih granica, bila je proglašena Autokefalna ujedinjena pravoslavna crkva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. No, daljim jačanjem srpske hegemonije u zajedničkoj državi, suprotno odredbi Tomosa o nazivu autokefalne crkve, dolazi do promjene njenog imenovanja: od „ujedinjena“ u „jedinstvena“ pomjesna „srpska crkva“. Istorijski i kanonski nema ničeg nejasnog.

Srpska pravoslavna crkva ne može biti „majka Crkva“ dobrovoljno ujedinjenih ili za novac kupljenih, prethodno samostalnih pomjesnih crkava i dijaceza. Danas se ne mogu jednostrano i sa istorijskim romantizmom tumačiti kao dio jedne nacionalne pravoslavne crkve one nadnarodne eparhije koje su povremeno ulazile i vraćale se u promjenljive dija-

Kulturološka preplitanja POBJEDA: Crna Gora i Makedonija često su se civilizacijski i kulturološki preplitale kroz svoja trajanja. Postoje li danas vrijednosna ukrštanja i tačke susreta?

VELEV: Crna Gora i Makedonija imaju vjekovna civilizacijska i kulturna preplitanja jer su dio Balkana i šire gledano Jugoistočne Evrope, gdje su kroz istorijska iskustva zemlje i narodi živjeli sa posljedicama globalnih kulturnoistorijskih

procesa. One su imale zajedničku sudbinu da se nalaze u sastavu više velikih imperija ili u srednjovjekovnim balkanskim zemljama sa kraćim trajanjem, koje su kao susjedi jedne sa drugima ratovale.

Ovakvi istorijski fenomeni postavili su sve balkanske duhovne i kulturne tradicije da traju i opstaju jedne do drugih i jedne sa drugima. Život u globalnim svjetovima nije predstavljao građenje i razvoj jednoobrazne kulturne

ceze autokefalnih - Ohridske arhiepiskopije, Barske nadbiskupije/Cetinjske mitropolije ili Žičke/Pećke arhiepiskopije/patrijaršije.

POBJEDA: Da se malo vratimo unazad. Poznavalac ste istorijskih tokova Prevalitane, pozicionirane na hrišćanskom raskršću. Kakvo je bilo vjersko ustrojstvo, ka kojem polu je inkliniralo i da li se u tadašnjoj Duklji osjećao sukob Istočne i Zapadne crkve?

VELEV: Naša su istraživanja pokazala da je duhovni i kulturnoistorijski identitet u Crnoj Gori tijesno povezan sa hrišćanstvom od kada je postalo po izboru slobodno kao religija, civilizacija i kultura i kroz vjekovni kontinuirani razvoj sve do savremenosti.

Ranohrišćanske političke i duhovne prilike presudno su uticale na provinciju Prevalitanu sa municipiumom Duklja, da se pozicionira kao sredina na hrišćanskom raskršću, gdje se graničio crkveni Istok i Zapad.

Starosjedilačko stanovništvo prihvatilo je rimolatinsko hrišćanstvo sa autonomnom Dukljanskom episkopijom, jer je na taj način štićena dukljanska samostalnost i neutralisana nominalna politička zavisnost od vizantijskog

Konstantinopolja. Crkvene prilike u Duklji nijesu trpjele velike posljedice dogmatskih konfrontacija između Konstantinopolja i Rima, prije svega radi političkog i crkvenog balansa koji je proklamovao vizantijski imperator Justinijan u VI vijeku, a sa ciljem da se neutralizira mimoilaženje između istočnog i dominantno zapadnog hrišćanskog uticaja i da se podstakne izgradnja ekumenskog jedinstva.

POBJEDA: Kako gledate na veliku seoba naroda, doseljavanje Slovena koji su kolonizovali romanizovane gradove u Duklji, danas znamo da je početkom VII vijeka veći dio Duklje bio porušen? I kakav je bio odgovor hrišćanskih centara Konstantinopolja i Rima?

VELEV: Prilikom slovenske kolonizacije u procesu tzv. velike seobe naroda širom Evrope, na Balkanu i konkretno u Duklji nastupaju promjene toka civilizacijskih procesa. Starosjedilačko iliroromeizirano i hristijanizovano dukljansko stanovništvo se uključilo u novu etničku simbiozu sa doseljenim slovenskim plemenima.

Pod snažnim uticajem vizantijske globalizacije podstaknut je proces interetničkog i interkul-

hegemonije, već je tada funkcionisao konglomerat više temeljnih kulturnih tradicija, integrisanih kao proizvod međusobnih odnosa, veza i uticaja. To su opšti civilizacijski dobici za sve, pa sa današnje distance nijedan balkanski narod ili nacionalna kultura nemaju pravo da se proglašavaju za jedinstvene nasljednike ovog globalnog kulturnoistorijskog izvora. Oni koji to rade danas, demonstriraju arijevsku (nacističku) tezu o asimilaciji drugih nacionalnih kulturnoistorijskih identiteta

i tradicija. Savremeni narodi i nacionalne kulture na Balkanu treba da se prepoznaju kao posebni, i da, jedni sa drugima i jedni od drugih, nadopunjuju zajedničke duhovne impresije – međusobno se poštujući, sa različitostima i sličnostima.

Konkretno, makedonskocrnogorske veze i uticaji počeli su da se uspostavljaju još u ranom hrišćanstvu, kada je Duklja bila povezana sa prefekturom Istočni Ilirik i kada je Solunska dijaceza papskog vikara Rufa imala jurisdikciju i nad Dukljan-

turnog civilizacijskog nadograđivanja između starosjedilačke iliroromejske i slovenske kolonijalne zajednice, aktivirajući simbiozu i stvarajući novi, sam po sebi, kolektivitet. Ovakav proces je bio podstaknut sa dva mobilizirajuća faktora: hristijanizacijom i slovenizacijom.

Proces hristijanizacije počeo je da potiskuje tradicionalna paganska duhovna iskustva doseljenih slovenskih plemena kao rezultat političke doktrine da se obezbijedi lojalnost za integraciju Slovena kao hrišćana u vizantijski globalni svijet. Sa druge pak strane, proces slovenizacije zahvatio je domicilno stanovništvo prilikom nužnih kontakata sa kolonizovanim sredinama, postajući pri tome bilingvalno i postepeno se sjedinjujući u simbiozi iliroromejskog i slovenskog entiteta.

U novonastalim okolnostima u potpunosti je relativizovan uticaj dvaju hrišćanskih centara, zbog čega je ozbiljno narušen integritet i opstanak hrišćanske crkvene organizacije. Pored toga, prilikom razaranja grada Duklje prestala je da funkcioniše i Dukljanska episkopija.

POBJEDA: Što nam govori podatak da je Barska biskupija dobila taj status sredinom VIII vijeka? skom episkopijom. Ili, kada se od 535. godine Prevalitanska eparhija našla pod jurisdikcijom arhiepiskopije Justinijana Prima u Makedoniji. Dalje, kada je papa rukopoložio sv.

Metodija za sveslovenskog arhiepiskopa moravskopanonske dijaceze sa pređašnjim Ilirikom i Makedonijom, legendarno-kultni izvori tvrde da je njegov najdosljedniji učenik sv. Kliment bio postavljen za episkopa da rukovodi slovenskom episkopijom, u čijem je sastavu bio Istočni Ilirik sa Makedonijom.

VELEV: Njeno duhovno uspostavljanje na osnovi tradicije ugašene ranohrišćanske Dukljanske biskupije manifestuje veći uspjeh Rima u odnosu na Konstantinopolj prilikom pokrštavanja slovenskog naseljeništva. Tako su se u Duklji i u drugim zemljama ranije klasične Dalmacije iz manastira Monte Kasino u Italiji doseljavali monasi Benediktinci i Bazilijanci da bi organizovali svoje eparhije (opatije), osnivali monaški život i propovijedali hrišćansko predanje prema rimolatinskoj bogosloviji i misi. U pravilima monaškog reda Benediktinaca bilo je navedeno da treba da nauče jezik slovenskog stanovništva da bi ga mogli hristijanizovati. U prilog tome išle su i reforme u oba hrišćanska centra, Istočnom i Zapadnom, kada su bogosluženje i crkvene knjige trebalo da postanu razumljivi i dostupniji za paganske Slovene.

POBJEDA: Kako je konačni raskol hrišćanstva 1054. godine uticao na razvoj zemalja na Balkanu?

VELEV: Viševjekovni globalni izazovi dogmatskog sudara između Istočne i Zapadne crkve dobili su dramatično razrješenje šizmom iz 1054. godine, a granica hrišćanske podjele našla se na prostoru ukrštanja Ohridske arhiepiskopije i Barske nadbiskupije. Tada je i definitivno bio potisnut apostolski ekumenski karakter Ohridske arhiepiskopije i ona je podređena istočnopravoslavnoj duhovnoj zavisnosti, a Dukljanska dijaceza je produžila rimolatinsku crkvenu tradiciju uspostavljenu još od ranohrišćanske Prevalitane.

Kasnije druge južnoslovenske hrišćanske sredine na Balkanu samo po inerciji nasljeđuju istočnopravoslavno (Bugarska, Srbija), ili rimolatinsko zapadno crkveno bogosluženje i propovijed (djelovi Bosne, Hrvatska, Slovenija) – a sve u zavisnosti od crkvenopolitičkog strateškog pozicioniranja Konstantinopolja i Rima.

P O B J E DA : P o s l j e d n j i dukljanski knez Mihailo III nije uspio da odbije vojne udare srpskog župana Stefana Nemanje, tako da je Duklju osvojila Raška... koliko su ova dešavanja zavisila od velikih sila tog doba?

VELEV: Osvajanje Duklje od strane Raške 1189. godine bilo je i rezultat vizantijskog držanja na distanci, koja je na ovaj lokalni balkanski sudar gledala kao na mogućnost da oslabi obije strane i da im inertno nametne sopstveni politički i crkveni uticaj. Posebno je vizantijski strateški plan bio usmjeren ka pokoravanju Duklje, koja je već imala stečenu dugu rimolatinsku duhovnu tradiciju. U istom smjeru je bila i hegemonistička doktrina pravoslavne Raške: prisajediniti Dukljansko Kraljevstvo i pripojiti dijacezu Barske nadbiskupije pravoslavnoj Žičkoj arhiepiskopiji Save Nemanjića.

Pozicija gubljenja dukljanske (crnogorske) nezavisnosti za račun vladavine Raške (Srbije) dodatno je produbila aktuelne globalne vojno-političke i crkvene prilike u Vizantiji i na Balkanu. Prije svega ključno je bilo zapadanje Vizantije u pogubnu političku, ekonomsku

Društvo

Neđelja, 7. jun 2020.

a svoju crkvu i vojnu eroziju, što je skupa sa posljedicama krstaških ratova ubrzalo gašenje Prvog Vizantijskog Carstva 1204. godine.

U ovakvim kontraverznim procesima Srbija i Bugarska uspjele su da stvore svoje države na Balkanu sa pomjesnim istočnopravoslavnim crkvama.

Zatičući se pod vlašću Raške, Duklja ostaje bez svoje ranije stečene državne nezavisnosti, pri čemu čak počinje da gubi labavi državni i rimolatinski crkveni suverenitet.

POBJEDA: U periodu Balšića i Crnojevića, državotvornost se vraća, a vjerski poglavari se biraju neposredno na narodnim zborovima. Na kom civilizacijskom stupnju se nalazila tadašnja crnogorska država u odnosu na svijet i okruženje?

VELEV: Upravo u periodu samostalne vladavine Balšića (1360-1421), političkog pokroviteljstva Mletačke Republike (1421-1451) i autonomnog ili tursko-vazalnog vladanja Crnojevića (1451-1496) dolazi do presudnog preplitanja ideoloških pravaca – u kojem smjeru će se kretati budući duhovni i kulturni razvoj Crne Gore.

Burni aktuelni procesi reafirmisali su dilemu između tradicije i savremenosti, odnosno na novoj civilizacijskoj raskrsnici su se ponovo sreli hrišćanski rimolatinski i istočnopravoslavni duhovni i kulturni uticaji. Iako 1496. godine Đurađ Crnojević nije uspio da sačuva samostalni integritet Crne Gore kojom je zavladala Turska, u crnogorskoj duhovnoj i kulturnoj tradiciji je bilo ostvareno prestižno dostignuće aktiviranjem prve štamparije na Balkanu. U sljedećoj nominalno turskoj vladavini, Crna Gora je imala svoju autonomiju koja je omogućavala lokalno upravljanje i približavanje samostalnoj hrišćanskoj crkvi u koegzistenciji triju vjerskih konfesija: istočnopravoslavlja, rimokatoličanstva i islama. Crnogorska pravoslavna crkva je imala duhovni suverenitet, samostalno birajući svoje poglavare-mitropolite na narodnim zborovima, čiji je autoritet bio izdignut do stepena principata, odnosno vladikata – koji im je omogućavao da upravljaju i svjetovnom vlašću u Crnoj Gori. Kontekst njihovog djelovanja u balkanskim i šire u globalnim procesima, reflektovao se kroz: fenomen Turskoosmanskog carstva, fokusa na Veneciju i na papu u Rimu, sveslovenski i pravoslavni in-

Predsjednik barske opštine primio velikog humanistu Hajriza Hačka Brčvaka

Simbol posvećenosti čovjekoljublju

Kolektivna memorija o zajedništvu postoji POBJEDA: Zabilježeno je i da su crnogorski vladari stupali u brak sa makedonskim princezama...

VELEV: Posebno je crnogorsko-makedonska kulturna koegzistencija trajno uspostavljena osvajanjem srednjovjekovne Duklje od strane cara Samuila, kada je knjaževstvo sv. Vladimira Dukljanskog dobilo samoupravni vazalni status, vladajući u bračnoj zajednici sa makedonskom princezom Kosarom. Upravo su Vladimir i Kosara postali kultne ličnosti u kolektivnoj nacionalnoj memoriji Crnogoraca i Makedonaca. U tom kontekstu treba imati u vidu i dva saveznička makedonsko-crnogorska ustanka: prvi 1040/41. godine, Samuilovog unuka Petra Deljana i dukljanskog kneza Vojislava, kada je oženio Samuilovu unuku Nedu, kao drugu crnogorsku princezu iz Makedonije; i drugi 1072/73. godine, koji su predvodili Đorđe Vojteh sa makedonske strane i Bodin – budući crnogorski vladar. Makedonsko-crnogorsko vladarsko bračno srodstvo dogodilo se i po treći put, kada je Đurađ I Balšić (1362-1372) stupio u brak sa Oliverom – ćerkom lokalnog makedonskog kralja Vukašina i sestrom kralja Marka. Nadalje su na tradicionalnoj osnovi produžili da se odvijaju crnogorsko-makedonska uzajamna civilizacijska i kulturna preplitanja sve do savremenosti. U prošlosti ili savremenosti, niti jedan strani uticaj za razrešavanje strateških globalnih interesa nije uspio, a i ne bi trebalo da uspije, da izbriše crnogorsku i makedonsku kolektivnu memoriju o tradiciji i savremenosti čvrstih crnogorsko-makedonskih veza i uticaja.

teres Rusije, europocentrična osvajanja Napoleonove Francuske, kao i austrijsko prisustvo na Balkanu. U Crnoj Gori su se kulturološki javili i razvili humanizam, renesansa, barok i prosvjetiteljske ideje – najavljujući narodno buđenje i nacionalni preporod u XIX vijeku.

POBJEDA: Dolaskom Petrovića, naročito kralja Nikole, počinju da se grade putevi kako bi se Crna Gora više otvorila unutar svojih granica i ka svijetu. Ovakvi planovi zaustavljeni su nakon 1918. i ponovnog nestajanja Crne Gore. Čak ni kralj ni Vlada u egzilu nijesu mogli ništa da urade na animiranju velikih sila kako bi se spriječilo gašenje crnogorske države. Zašto?

VELEV: U istorijskom kontekstu to ima svoje političke posljedice na unutrašnjem i spoljašnjem planu. Nažalost, dvije markantne figure crnogorske istorije i preporoda, Petar I i Petar II Petrović Njegoš, pa i njihovi nasljednici knjaževi Danilo i Nikola, pored svih uloženih napora nijesu uspjeli da ostave kao nasljeđe dovoljno podržano diplomatsko savezništvo za buduću naklonost velikih sila prema samostalnim državnim i nacionalnim interesima Crne Gore. Stabilizovanim državnim i crkvenim ustroj-

Sa promocije knjige „Istorija makedonske književnosti“ u Podgorici

stvom, a sa već utvrđenim teritorijalnim razgraničenjem, Crna Gora se našla pred značajnim globalno istorijskim odlukama velikih sila. Kao politička posljedica razrješenja Rusko-turskog rata od 1874. godine, 1878. godine na Berlinskom kongresu prekrojena je buduća geopolitička, crkvena i nacionalna karta naroda u Jugoistočnoj Evropi i na Balkanu. Tada je teritorija Crne Gore proširena i priznata je kao nezavisna država, a učvršćen je i autokefalni status Crnogorske pravoslavne crkve.

Ali buduće nedistanciranje od održivosti sveslovenske ideje Rusije za račun podrške srpskom hegemonizmu, kao i pogrešno pozicioniranje kao srpskog ratnog saveznika u Balkanskim ratovima 1912/13. godine, dovele su do kobnih posljedica za Crnu Goru već 1916. godine, da bude ostavljena u samoizolaciji i da se dozvoli njen pad pod Austrougarsku okupaciju. Već nakon Prvog svjetskog rata i Versajskog mirovnog dogovora Austrougarska država biva ukinuta, a Crna Gora kao okupirana država uz odsustvo podrške velikih sila postaje moneta za potkusurivanje i potvrđuje se njeno prisajedinjenje Srbiji, kao ratnom savezniku. Tanja PAVIĆEVIĆ Prevod: Ivan IVAnoVIĆ

9

Hajriz Brčvak i Dušan Raičević

BAR - Humanistu i filantropa Hajriza Hačka Brčvaka, jednog od najvećih dobrotvora sa naših prostora, poznatog po humanitarnom radu i brojnim donacijama primio je juče predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Čelnik barske opštine zahvalio je Brčvaku za pokazanu solidarnost i humanost u vremenu borbe protiv kovida 19, kao i za mnoštvo dobrih dijela koja su pomogla institucijama da adekvatno odgovore ovom javnozdravstvenom riziku, a građanima pružila podršku i ohrabrenje.

-Vaša posvećenost čovjekoljublju i oporavku zemlje i grada kroz brojne vrijedne donacije Baru i Crnoj Gori dala je nemjerljiv doprinos odgovoru čitavog društva u ovoj neočekivanoj situaciji i pružila ohrabrenje i motiv građanima da istraju, i da osjete da nisu sami u trenutku velike zdravstvene krize u čitavom svijetu- istakao je Raičević.

Hajriz Brčvak zahvalio je predsjedniku Raičeviću na prijemu i istakao zadovoljstvo što je u prilici da pomaže drugima.

-Mi smo samo dio jednog velikog mozaika - naše zajedni-

ce, u kome svako od nas ima svoje mjesto. Zahvalan sam što sam dio tog mozaika i što smo u prilici da jedni druge podstičemo na dobra djela, radeći tako za dobrobit svih poručio je Brčvak.

Na sastanku je razgovarano o pokretanju inicijative za uspostavljanje prijateljstva između opštine Bar i grada Štajnfurt u Njemačkoj, u kojem Brčvak živi i radi. Procijenjeno je da bi to bio temelj za unapređenje saradnje dva grada.

Brčvak i fondacija “Hemiias” iz Njemačke čiji je on osnivač, od početka pandemije koronavirusa u Crnoj Gori donirali su više od 500.000 eura (novčano, u medicinskoj opremi, respiratorima, paketima pomoći u hrani i higijeni). Preko Nacionalnog koordinacionog tijela ovaj humanitarac uputio je barskoj bolnici značajnu donaciju, dok je najugroženije stanovnike preko opštinske organizacije Crvenog krsta pomagao paketima osnovnih životnih namirnica i sredstava za higijenu.

Brčvak je nedavno uputio i donaciju Opštini u vidu zaštitih maski, koje su preko nadležnih službi lokalne uprave dijeljene građanima.

U Baru održana komemoracija povodom smrti doktora Duška Kljakića

Odlazak ljudske gromade Ostaje nam čast što smo ga poznavali, sa njim sarađivali i družili se. Zahvalni smo mu za nesebično prijateljstvo, pažnju i dobrotu kojom je zračio. Takav čovjek nikada neće, i ne može, napustiti naša sjećanja i naša srca – kazao je direktor OB Bar Dragan Tomanović BAR – Kolektiv Opšte bolnice u Baru održao je komemoraciju povodom smrti dr Duška Kljakića, ljekara i humaniste koji je 9. maja preminuo nakon duge borbe sa korona virusom.

Njegova neočekivana i prerana smrt donijela je nenadoknadivi gubitak kolektivu Opšte bolnice Bar, njegovoj porodici i prijateljima, sa kojima u ovom teškom trenutku svi duboko saosjećamo kazao je direktor barske bolnice Dragan Tomanović na komemorativnoj sjednici održanoj u sali SO Bar. - Dr Duško Kljakić je svoj život posvetio pozivu ljekara i humaniste, čime je današnji oproštaj učinio težim svima nama koji smo sa njime sarađivali, ali i mnogobrojnim pacijentima koje je svojim stručnim i ljudskim odnosom trajno zadužio. Svi smo svjedoci da je vedar duh, topla riječ i podrška dr Kljakića pobjeđivala momente neizvjesnosti i straha pacijenata i činila ga doktorom Duškom, doktorom Duletom, ljudskom gromadom pristupačnom svima i u svako doba.

Trag koji je svojim posvećenim radom ostavljao tiho, svakog dana, on nažalost, danas ne vidi, ali smo svi mi svjedoci osjećanja tuge i iskrenog saosjećanja mnogih kolega i pacijenata iz Bara, Ulcinja, Budve, sa Cetinja, iz Podgorice… Zato se Opšta bolnica ‘Blažo Orlandić’ Bar sa žalo-

BIO JE PONOS PORODICE, SUGRAĐANA, DRŽAVE: Sa komemoracije Dušku Kljakiću

šću i tugom oprašta od svog uglednog ljekara, vrijednog radnika i pregaoca, uvaženog i dragog kolege, prim. dr sci. med. Duška Kljakića – naveo je dr Tomanović.

On je naveo da Kljakiću duguju zahvalnost i poštovanje što je svojim radom, znanjem i angažovanjem doprinosio očuvanju zdravlja generacija i njihovih porodica.

- Poštovanje koje mu danas ukazujemo zavrijedio je onim što je svakog dana bio - beskompromisni profesionalac, dobar kolega, uvažen ljekar među pacijentima, drag sugrađanin i birani prijatelj. Ostaje nam čast što smo ga poznavali, sa njim sarađivali i družili. Zahvalni smo mu za nesebično prijateljstvo, pažnju i dobrotu kojom je zračio. Takav čovjek nikada neće, i ne može, napustiti naša sjećanja i naša srca – kazao je Tomanović.

U ime ožalošćene porodice, Danilo Kljakić, otac po-

kojnog dr Duška, posebnu zahvalnost uputio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Branimiru Gvozdenoviću, ministru zdravlja u Vladi Crne Gore dr Kenanu Hrapoviću, predsjedniku Opštine Bar Dušanu Raičeviću i gradonačelniku Cetinja Aleksandru Kašćelanu.

Zahvalnost je uputio zdravstvenim radnicima Opšte bolnice u Baru, na čelu sa dr Draganom Tomanovićem, Kliničkog centra Crne Gore na čelu sa dr Jevtom Erakovićem i Univerzitetskoj klinici u Gracu, kao i našim diplomatskim predstavnicima u Austriji, ,,na nadljudskim naporima da našeg Duška otrgnu od smrti. Ljudsko hvala na izrazima saučešća građanima Duškovog rodnog grada Bara, prijestonice Cetinje, kao i građanima Crne Gore i dijaspore“.

V. K.V.

Hronika

Neđelja, 7. jun 2020.

Optuženi za članstvo u kriminalnoj organizaciji garantovao više od 190.000 eura Višem sudu da se brani sa slobode

Prihvaćeno jemstvo Miloša Perovića

Okrivljeni Perović se na optuženičkoj klupi našao jer su se u lokalu koji je njegovo vlasništvo sastajali članovi ove kriminalne organizacije i pravili dogovore oko šverca 18 kilograma kokaina

PODGORICA – Viši sud prihvatio je jemstvo od 191.011,80 eura koje je ponudio Miloš Perović kako bi se branio sa slobode u sudskom procesu koji se vodi protiv njega kao pripadnika sedmočlane kriminalne organizacije koju je formirao Danilo Đurović radi šverca droge.

OPTUŽeNI

PODGORICA – Mitar Rašović je svjedočeći u podgoričkom Osnovnom sudu na suđenju za otmicu Nikole Brajičića potvrdio odbrane optuženih Slobodana Miletića i Jovana Janjatovića koji su tvrdili da se radi o lažnoj prijavi, kazao je za Pobjedu branilac optuženog Miletića, advokat Sava Kostić.

OPTUŽNICA

Viši sud

ne osobe iz Kolumbije koje su učestvovale u švercu kokaina.

Mornar Srđan Pavlović je u istrazi priznao članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao Đurović kao i da je po njegovom nalogu utovario drogu na brod koji je u maju uplovio u Bokokotorski zaliv.

Pavlović je pred specijalnim tužiocem osim svoje razotkrio i uloge ostalih članova ove kriminalne organizacije.

Priznanje ovog optuženog

potvrđeno je materijalnim dokazima, ali i listinzima telefonskih komunikacija koje su optuženi ostvarivali između sebe u periodu kada je droga unešena u Crnu Goru.

PrIzNANje

Đurović, koji slovi za šefa ove organizacije, dobio je od Rada Samardžića informaciju da će se Pavlović kao mornar ukrcati na brod „Manjifiko“, a koji je imao planiranu putanju pogodnu za ,,poslovne“

M. BABOVIĆ

Osim Đurovića i Miloša Perovića, na optužnici su Srđan Pavlović, Đuro Perović, Miloš Petrić, Branimir Miletić, Toni Petković i Rade Samardžić. U optužnom aktu je navedeno da nijesu identifikova-

Svjedok tvrdi da je Brajičić pozajmljivao novac za kocku

Miletić je ranije prilikom davanja odbrane ustvrdio da je Brajičić lažnim prijavljivanjem otmice htio da se oslobodi novčanog duga koji ima prema njemu. Proces vodi sudija Goran Đuković.

D. MIJATOVIĆ

- Prihvaćeno je jemstvo za okrivljenog M. P koje se sastoji u stavljanju hipoteke na nepokretnosti čija je vrijednost 191.011,80 eura. To rješenje nije pravosnažno – kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Aida Mizurović.

Podsjećamo da je 25. decembra prošle godine Viši sud potvrdio optužnicu protiv sedmočlane kriminalne organizacije koju specijalno tužilaštvo tereti da su brodom ,,Manjifiko“ iz Južne Amerike u Kotor prokrijumčarili 18 kilograma kokaina.

Miloš Perović se na optuženičkoj klupi našao jer su se u lokalu koji je njegovo vlasništvo sastajali članovi ove kriminalne organizacije i pravili dogovore oko šverca 18 kilograma kokaina.

Nastavljeno suđenje Nikšićanima Slobodanu Miletiću i Jovanu Janjatoviću optuženima za otmicu sugrađanina

Sa privođenja uhapšenih u akciji „Manjifiko“

poduhvate ove kriminalne organizacije. Uslijedila je ,,obrada“ Pavlovića.

Po nalogu Đurovića, Samardžić je prišao Pavloviću i predložio mu mogućnost lake zarade koja podrazumijeva prenos određene količine droge iz Južne Amerike u Kotor.

Uprkos riziku, Pavlović je prihvatio poslovnu ponudu Đurovića od kojeg je prije ukrcaja dobio kriptovani telefon kojim je dobio instrukcije o mjestu i vremenu preuzimanja dragocjenog tovara kada se brod ,,Manjifiko“ usidrio u Kolumbiji.

On je potom od dvije nepoznate osobe preuzeo 18 kilograma kokaina koje je sakrio na brodu. Prije usidrenja u luci Kotor, Pavlović je po ranijem dogovoru sa Đurovićem, sa broda u more kod Veriga izbacio tovar sa drogom koji su, kako se osnovano sumnja, gliserom čekali Miloš Petrić, Đuro Perović i Branimir Miletić. Kokain je izvučen iz mora i gliserom prebačen na „sigurno“.

Akcija „Manjifiko“ realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država.

Kokain je u Crnu Goru stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmenta Bolivar na karipskoj obali Kolumbije. B. rOBOvIĆ

Prema navodima optužnice, Miletić i Janjatović su 14. avgusta prošle godine, u blizini sjedišta firme ,,Genex“ na magistralnom putu Podgorica – Bar po prethodnom dogovoru, silom i prijetnjom odveli, a zatim zadržali Nikolu Brajičića u namjeri da od njega iznude novac i prinude ga da prizna navodni dug od 28.000 eura prema Janjatoviću.

Sa druge strane, prema riječima advokata Kostića, svjedok Rašović je pred sudom ispričao da je Brajičić od njega ali i drugih osoba pozajmljivao novac koji je trošio na kocku i u kafani.

Svjedok je naveo i da Brajičić pozajmljeni novac nije vraćao.

Rašović je pojasnio da je u Osnovnom tužilaštvu u Nikšiću saslušavan u svojstvu svjedoka povodom krivične prijave koju je Brajičić podnio protiv Miletića za zelenašenje.

Prilikom uvida u spise tog predmeta, kako je kazao advokat Kostić, sud je konstatovao da je krivična prijava odbačena i da je Brajičić u postupku u nikšićkom tužilaštvu davao dijametralno suprotne navode u odnosu na bitne i odlučne činjenice u predmetnoj krivično pravnoj stvari.

- Iz navedenih spisa se utvrđuje da Brajičić nije podnio pritužbu na odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću o odbacivanju krivične prijave protiv okrivljenog Miletića. Brajičić nakon odbacivanja prijave nije nastavio postupak kao supsidijarni tužilac što je logični slijed radnji oštećenog kad

Prema navodima optužnice, Miletić i Janjatović su 14. avgusta prošle godine, u blizini sjedišta firme ,,Genex“ na magistralnom putu Podgorica – Bar po prethodnom dogovoru, silom i prijetnjom odveli, a zatim zadržali Nikolu Brajičića u namjeri da od njega iznude novac i prinude ga da prizna navodni dug od 28.000 eura prema Janjatoviću tvrdi da je istina ono sto je govorio tužilaštvu – navodi advokat Kostić.

dOkAzI

Upravo ova činjenica, kako smatra Kostić, sudu u postupku za otmicu olakšava utvrđivanje namjere Brajičića.

- Sud ispred sebe ima brojne materijalne dokaze čijom ocjenom može na siguran i pouzdan način utvrditi da okrivljeni Miletić i Janjatović nijesu izvršili djelo za koje se terete već da su oni žrtve plana Brajičića prema kojem se pokušava osloboditi duga prema okrivljenom Miletiću. Osim toga, Brajičić kroz ovaj postupak želi poslati poruku ostalim licima kojima je dužan što ih čeka ako mu budu tražili da vrati pozajmljeni novac - pojašnjava advokat Kostić.

zAvršNe rIječI

On je kazao da je za sljedeće ročište planirano iznošenje završnih riječi u kojim će odbrana optuženih ocjenom svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti ukazati sudu koliko je predmetna optužnica neosnovana, a iskazi Brajičića i svjedoka koje je on predložio sračunati i smišljeni.

- Mislim da je i sudu već sada jasno zašto sve ovo Brajičić radi. Osim što Miletića hoće da izigra za pozajmljeni novac, Brajičić želi i da ga zatvori za krivično djelo koje nije izvršio – kazao je advokat Kostić.

Sljedeće suđenje zakazano je za 12. jun.

B. r.

Porodica i policija tragaju za dječakom

Nestao petnaestogodišnji Stefan Kovijanić BUDVA – Porodica i policija tragaju za petnaestogodišnjim Stefanom Kovijanićem iz Budve koji je nestao 18. maja, kazala je za Pobjedu tetka dječaka.

Porodica moli sve građane da im, ukoliko imaju ikakvo saznanje o Stefanu, jave na broj telefona 068 292 642 ili najbližoj policijskoj stanici.

B. r.

D. MIJATOVIĆ

10

Branilac optuženog Miletića, advokat Sava Kostić

Crnom Gorom

Neđelja, 7. jun 2020.

11

PRIMJERI: Poznati botaničar Danijel Vincek danas puni 94 godine

Dug vijek duguje druženju sa prirodom KOLAŠIN - Bila je „osamdeset sedma, osma godina“ prošlog vijeka. Od Stojanke Bobičić, urednice vikend izdanja Pobjede, stiže zadatak da se napiše tekst o Botaničkoj bašti u Dulovinama. Kolašin poznajem kao svoj džep, ali o bašti dosta nepoznanica. Dodatna uputstva stižu – Danijel Vincek je otišao u penziju i odlučio da svoje botaničke i životne snove nastavi u Kolašinu...

Juče se prisjetio da je bilo dilema gdje poslije penzije. Čak je i Žabljak u jednom trenutku bio konkurent. Prijedlog komšije iz Dulovina, bio je odlučujući. Do Dulovina tada ni puta, ni placa, sve zaraslo i ta ga je divljina privukla. Nakon 42 godine, divljina u Dulovinama, postala je Botanička bašta koja je među najtraženijim i najatraktivnijim djelovima Kolašina. I šire. I dalje. Naučna i turistička adresa.

Vitalno nas je dočekao. Samo mu noge nijesu saradnici kao nekada kada je osvajao vrhove i „mazio“ otkrivene vrste biljaka, trava, cvijeća.

Pitali smo ga da li je svojim životnim i naučnim iskustvom mogao naslutiti da će nam se desiti korona.

- Da, mogao samo očekivati.

Neko ko dugo živi ima i duga iskustva. Poslije Prvog svjetkog rata je bila „španjolica“.

Nekoliko vjekova ranije, srednju Evropu je pogodila kuga, a tijela su samo ostajala na ulicama. Stari gradovi u Njemačkoj, kao što je Nirnberg, imaju spomenike žrtvama kuge. Kao što svoje poruke o stradanju ima Ćele kula, tako i ovi spomenici u

Do Dulovina tada ni puta, ni placa, sve zaraslo i ta ga je divljina privukla. Nakon 42 godine, divljina u Dulovinama, postala je Botanička bašta koja je među najtraženijim i najatraktivnijim djelovima Kolašina. I šire. I dalje. Naučna i turistička adresa

Zora i Danijel Vincek juče u svojoj kući u Dulovinama

,,Biogradska gora“ brine o bašti u Dulovinama Danijel Vincek je krajem 2018. godine Botaničku baštu ustupio državi. Bilo je čak i šestocifrenih ponuda da se otkupi Botanička bašta u Dulovinama. Danijel je htio da o njegovoj bašti, brine njegova država – Crna Gora. Kaže da je agilnošću premija Duška Markovića, urađeno više u proteklih godinu dana nego za četiri prethodne decenije. Direktor NP ,,Biogradska gora“, takođe je juče čestitao 94. rođendan Danijelu Vinceku.

Briga o Botaničkoj bašti u Dulovinama je jedan od prioriteta.

Znamo da je Danijel Vincek jedan svevremeni čovjek na čijim porukama gradimo turističku, ekološku, modernu Crnu Goru.

Hoćemo da na tim porukama gradimo imidž, da usavršavamo smještajne kapacitete u prašumi, da se nakon jutra pored biogradske vode, podne i poslije podne provede tragajući za nekom od 512 biljaka u Dulovinama - kazao je Rajko Golubović, direktor NP ,,Biogradska gora“.

Rajko Golubović, Danijel i Zora Vincek juče u kući u Dulovinama

starim njemačkim gradovima imaju svoje poruke. Nije me iznenadila pojava koro-

Počelo je 1980. godine i stiglo se do 42. rođendana. Od bespuća bez vode, bez dobre lokacije, bez parkinga, stiglo se do prestižne naučno-turističke adrese. Prema procjenama i analizama koje imaju, na godišnjem nivou je kapije otvorilo oko 3.500 turista. Blizu 150.000 gostiju za nešto više od četiri decenije. Ovo nije botanička šuma, već botanički park kao zaštićeni dio prirode. Za statistiku i analitičke procjene je zadužena Zora Vincek.

U bašti trenutno imamo bazu podata-

ne jer smo i u drugoj polovini prošlog vijeka imali „variolu“ protiv koje smo se

Još jedan rođendan ka po kojima imamo 512 biljaka. Hemijske analize zemljišta je uradio Institut Josif Pančić. Počeo je da se radi Atlas ljekovitog bilja i završeno je 70 odsto.

Još je ostalo da se uradi 30 odsto Atlasa kroz svijet ljekovitog bilja Crne Gore.

Stručnjaci iz Instituta su obilježili svaku biljku na svakom kvadratnom metru.

„cijepili“ - prisjetio se Vincek.

Misli li Danijel Vincek da u

Ponos bašte su endemične biljke kao gimno-spernijum koja se javlja odmah poslije snijega i za koju još nema prevoda na našem jeziku. Ova vrsta je bila zatrpana postavljanjem antene na Vrsuti, a inače je vrlo invazivna pa se raširila u bašti. Ona je bila pravo čudo za prave botaničare, preskakali su ljudi orgadu samo da je vide. Ima predivan žuti cvijet. Ima još biljaka koje su direktno vezane za Crnu Goru, to su enedemi koji su praktično naš ponos - istakla je Zora Vincek.

prirodi kojoj toliko pripada, ima odgovora na izazove pandemije, da čovjek u tom ambijentu, može računati na saradnika.

- Izgleda da nema. Pravi je odgovor izolovati se, biti na distanci, poštovati ta pravila.

Nije tačno da čovjek mora da ima manji učinak ako poštuje izolaciju i distancu. Mi poštujemo ljekarsku struku, ali i ono što nam preporuču naši prijatelji iz Instituta Josif Panćić - kaže on.

Iskreno se nasmije Danijel Vincek kada ga pitamo da li bi 94. godinu života napunio da nije botaničar već mate-

matičar ili geograf. Kaže da ima genetike koja „utvrdi“ dugovječnost.

- Trave pomažu tako što se njima posveti život. Nijesam slučajno iz Beograda, gdje sam završio školu i imao prva zaposlenja, došao Crnu Goru. Zemlju gora, zemlju mora, zemlju planina. Svakog stranca koji dođe kod nas, pitamo zašto ste došli kod nas kada imate isto to i ljepše u vašoj državi. Odgovorili su... ,,nemaju ovo naše države. Ovo imate samo vi u Crnoj Gori“ - zaključuje Vincek.

DR. DRAŠKOVIĆ

Održana manifestacija ,,Kotorska pašta“

Pripremljeno 700 krempita

KOTOR - Šesta po redu manifestacija ,,Kotorska pašta“ koja promoviše stari kotorski recept nadaleko poznate kotorske pašte - krempite, u organizaciji Mjesne zajednice (MZ) Stari grad održana je juče na ulazu u kotorski Stari grad.

Predsjednica MZ Stari grad Dragana Knežević, zadovoljna je kako protiče manifestacija, koja je ove godine

prilagođena aktuelnoj situaciji izazvanoj korona virusom.

Ona je podsjetila da je pašta postala prepoznatljiva manifestacija koja ima za cilj očuvanje starog, originalnog recepta kotorske pašte-krempite.

- ,,Kotorska pašta 6“ u korona fri destinaciji Crnoj Gori, u Kotoru, jednoj od top deset turističkih destinacija, ove godine je prilagođena aktuel-

noj situaciji izazvanoj korona virusom. Iako nam je epidemija završena, pridržavamo se propisanih mjera. Zadovoljni smo, upravo se odvija na način kako smo i zamislili, nema velikog zadržavanja i bez velikog okupljanja. Nadamo se da ćemo iduće godine napraviti nešto što će opet biti na onaj stari način i u prisustvu velikog broja turista - kazala je Knežević. Ona se nada da

će i ova manifestacija na neki način biti povod i poziv svim turistima da dođu u predivni Kotor i Crnu Goru.

Za ovu priliku pripremljeno je 700 krempita, koje su tradicionalno pravile kotorske domaćice Melita Krivokapić, Radojka Drašković i pekara ,,Sandrela“, odnosno Sandra Drašković.

U muzičkom dijelu programa nastupili su, klapa ,,Incanto“

Čuvena delicija

sa Petrom Bukilicom i muzičar Kristijan Đuranović sa Natašom Raičević.

Pokrovitelj je Opština Kotor, sponzori ,,Luka Kotor“ i Turistička organizacija Kotor. Iv. K.

12

Svijet

Neđelja, 7. jun 2020.

Širom svijeta protesti u znak podrške demonstracijama u SAD

Rasizam je pandemija

LONDON - Antirasističke demonstracije pristalica pokreta „Životi crnaca su važni“, podstaknute ubistvom Afroamerikanca Džordža Flojda u SAD, održane su juče u gradovima širom svijeta.

Policija i demonstranti sukobili su se sinoć u centru Londona nakon protesta u blizini rezidencije britanskog premijera.

Demonstranti gađaju policiju flašama i kamenicama a jedan od policajaca iz konjičke jedinice je tom prilikom oboren s konja, javio je Skaj njuz.

Policija koja obezbjeđuje kapiju ispred Dauning strita 10 takođe je uzela štitnike i drugu opremu za razbijanje demonstracija.

Neredima je prethodio masovan protest koji je počeo ispred zgrade britanskog parlamenta da bi kolona otišla do ambasade SAD u Londonu i na taj način demonstranti izrazili protest protiv rasizma i policijske brutalnosti koja je uzrokovala smrt Džordža Flojda U centru Londona danas su hiljade ljudi demonstrirale protiv policijskog nasilja i rasne nejednakosti. Demonstranti su prvo klečali u tišini, a potom su skandirali Flojdovo ime i aplaudirali u njegovu čast. Mnogi su nosili transparente, a na jednom je pisalo

Trudo podržao proteste Kanadski premijer Džastin Trudo, tokom antirasističkog skupa održanog u Otavi kleknuo je u znak solidarnosti s demonstrantima, prenosi Rojters.

Okružen obezbjeđenjem s maskama, Trudo je kleknuo dok su demonstranti tražili prekid policijske brutalnosti i rasističkog ponašanja prema crncima i uzvikivali: - Suprotstavimo se Trampu!

Suprotstavimo se Trampu!

Okupljanje u Otavi jedno je

Sa sinoćnjih protesta u Londonu

„Rasizam je pandemija“. Protesti su održani i u Mančesteru, Kardifu i drugim britanskim gradovima.

U Berlinu su se okupile hiljade uglavnom mladih ljudi, mnogi u crnoj odjeći. Nosili su transparente s natpisima „Budi promjena“, „Ne mogu da dišem“ i „Njemačka nije nevina“.

Pojedini demonstranti navode da su zabrinuti jer neki političari ponovo čine rasizam prihvatljivim. Policija je navela da

Predlagači nastavnog programa tvrde da nijesu izbacili djela srpske pjesnikinje iz školskog programa

su tokom noći u Berlinu razbijeni prozori nekoliko prodavnica i da su po zidovima ispisivani grafiti o smrti Flojda.

U Parizu je policija zabranila tri takva protesta, planirana za juče, navodeći kao razloge rizik od širenja zaraze korona virusom i strah od nemira. U Francuskoj je zabranjeno okupljanje više od 10 ljudi.

Demonstranti su pokušali da se okupe ispred Ambasade SAD u Parizu, uprkos zabrani, ali je po-

licija blokirala čitavu tu oblast.

U Italiji, ispred američkog konzulata u Napulju, protestovalo je nekoliko stotina građana, uz povike „Ne mogu da dišem“, „Sloboda“ i „Nema pravde“, „Nema mira“.

Skup u Napulju je jedan od prvih protesta u Italiji zbog ubsitva Flojda. U Italiji je prethodnih godina došlo do povećanja rasno motivisanih incidenata, poslije priliva velikog broja migranata iz Afrike.

Kongresmen Engel nije znao da je mikrofon uključen, rekao pred demonstrantima zbog ubistva Flojda:

Pjesme Desanke Maksimović se uče u školama BEOGRAD – Djela Desanke Maksimović nijesu protjerana iz škola, a Komisija koja je radila prijedlog nastavnog programa srpskog jezika i književnosti za treći i četvrti razred gimnazije ostaje pri svojim predlozima, rečeno je novinama „Danas“ u Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja.

U javnosti se digla bura nakon vijesti da je iz programa za treći razred gimnazije isključen izbor iz poezije Desanke Maksimović, a iz četvrtog njena najpoznatija zbirka „Tražim pomilovanje“.

Nakon reagovanja Zadužbine „Desanka Maksimović“ predloženo je da se zbirka „Tražim pomilovanje“ obradi u prvom razredu gimnazije.

– Gimnazijski program tre-

od nekoliko skupova planiranih u gradovima širom Kanade u znak solidarnosti s protestima u Sjedinjenim Državama koje je podstakla nasilna smrt nenaoružanog Afroamerikanca Džordža Flojda kojeg je u Mineapolisu ubio policajac.

S crnom maskom preko nosa i usta, Trudo je aplaudirao i klimao glavom kad je jedan od govornika kazao da svi moraju da izaberu što će biti - „rasisti ili antirasisti“.

ba da bude logički slijed nečega što su učenici naučili u osnovnoj školi. Djelo Desanke Maksimović prisutno je, s razlogom, u svakom razredu osnovne škole, kazala je koordinatorka Komisije koja je radila prijedlog programa srpskog jezika i književnosti za gimnazije Dejana MilijićSubić.

Napominje i da dela Desanke Maksimović nikada nijesu bila u obaveznom dijelu programa za treći razred gimnazije već su se obrađivala u korpusu međuratne poezije sa ostalim pjesnicima koji su o tome pisali. Pošto se veliki broj njenih pjesama te tematike već obrađuje u osnovnoj školi, Komisija je smatrala da nema razloga da se ponavljaju u trećem razredu gimnazije.

Kanadski premijer kleči sa demonstrantima

Širom Australije danas su se hiljade ljudi okupile da izraze podršku pokretu „Životi crnaca su važni“.U Seulu, gde je protest zbog ubistva Flojda održan drugi dan zaredom, desetine demon-

stranata u crnim majicama nosile su transparente s natpisima „Počivaj u miru“ i „Korejanci za pokret Životi crnaca su važni“.

Mirni protest održan je juče i u Tokiju.

Pandemija spriječila okupljanje veterana iskrcavanja u Normandiji

Jedan vojnik obilježio 75 godina epske bitke

Eliot Engel

Da nema izbora ne bi me bilo briga MINEAPOLIS - Američki kongresmen Eliot Engel, spremao se da održi govor pred okupljenima u Bronksu koji su protestovali zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda u Mineapolisu i nesvjestan da su mikrofoni uključeni, dobacio da to radi samo zbog osiguravanja demokratske nominacije na izborima za Kongres.

Engela, inače kandidata demokrata na unutarstranačkim izborima u 16. kongresnom distriktu u saveznoj državi Njujork, pozvao je predsjednika opštine Bronks Ruben Dijaz Mlađi da, kao uticajan

kongresmen i važan član Komiteta za spoljne poslove, održi govor pred okupljenima u Bronksu koji su protestovali zbog ubistva Džordža Flojda.

Na snimku se vidi kako Diaz govori Engelu da ima spisak ljudi koji bi trebalo da govore o građanskim nemirima koji vladaju u SAD. Nakon toga se čuje Engel kako govori: - Da nema izbora, ne bi me bilo briga.

Diaz je na to brzo odogovorio: - Nemoj to da mi radiš. Nećemo to da radimo. Nećemo ovo da politizujemo. Svi čekaju izbori. Žao mi je.

PARIZ - Pandemija korona virusa je spriječila masovno obilježavanje godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji, 6. juna 1944. godine, ali su pojedinci ipak našli način da odaju počast vojnicima koji su učestvovali u epskoj bici.

U odnosu na prošlu godinu, kada su desetine hiljada ljudi došle na plaže Normandije da pozdrave veterane i proslave 75 godina od početka oslobođenja Francuske, ovaj 6. jun je potpuno drugačiji. Čarls Šej (95) juče je bio sam na plaži Omaha, gdje se iskrcao prije 76 godina.

- Veoma sam tužan. Zbog virusa niko ne može da dođe.

Volio bih da vidim više veterana - rekao je Šej. On je imao 19 godina kada se iskrcao na Omahu pod mitraljeskom i minobacačkom vatrom.

U normalnim okolnostima, on bi razgovarao s drugim preživjelima iz bitke i slavio sa lokalnim stanovništvom i zvaničnicima, nedaleko od njegove kuće koja se nalazi u blizini plaže Omaha.

- Ove godine sam jedan od malobrojnih koji su ovdje naveo je on i dodao da drugi američki veterani nisu mogli da dođu zbog pandemije.

Usamljena proslava epske bitke

Tramp na konferenciji i ekonomskom oporavku Amerike govorio o protestima

Divan dan za Flojda

Desanka Maksimović

Predsjednik SAD Donald Tramp je tokom konferencije o ekonomskom oporavku Amerike govorio i o protestima zbog ubistva Džordža Flojda.

U jednom trenutku je zbunio sve okupljene.

- Nadam se da nas Džordž gleda odozgo i govori: ‘Ovo što se događa u našoj zemlji je divno’. Ovo je divan dan za njega, divan dan za sve. Ovo je divan dan za sve nas kad se radi o jednakosti - rekao je Tramp.

Na pitanja novinara da objasni na što tačno misli kada kaže da je ovo divan dan za Flojda, Tramp je samo odlazeći ponovio: - Ovo je divan dan.

Na ulicama bukte nemiri zbog brutalnog ubistva, a građani često ulaze u sukobe sa policijom, u kojima organi

reda ponovo prelaze granice brutalnosti.

- Jednaka pravda po zakonu mora značiti da svaki Amerikanac dobija jednak tretman u svakom susretu s policijom nezavisno od rase, boje kože, roda ili vjerovanja, policija ih mora pravedno tretirati - rekao je Tramp, prenosi Indeks.

Serijal Pobjede

Neđelja, 7. jun 2020.

13

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Stručnjak - vladalac Po slovu nove normalnosti, 2.690 funkcionera jednakiji su od građana.

Ostaje nejasno na kakva će to službena putovanja odlaziti tih 2.690 funkcionera jer su - granice zatvorene

Piše: Vladimir MILČIN

Nova normalnost kao da nam je došla iz novog govora, kojeg upotrebljava vlast u Orvelovom romanu ,,1984“. Najavio ju je šef kabineta premijera, a 12. maja oficijelno je promovisao premijer Spasovski: „To je novi korak ka novoj normalnosti, uslovi to dozvoljavaju, situacija je pod kontrolom“. Šta to dozvoljavaju uslovi?

IMENOVANI I POVLAŠĆENI

Pre ove promocije, na snazi je bila Vladina uredba da se svi makedonski državljani po povratku iz zemalja sa visokim, srednjim i niskim rizikom sprovode u četrnaestodnevni državni karantin.

Politika nove normalnosti je već 13. maja dozvolila izabranim i imenovanim funkcionerima da putuju u inostranstvo i da posle povratka ne budu sprovedeni u državni k a r a n t i n , o b av e z a n z a građane. Po slovu nove normalnosti, 2.690 funkcionera jednakiji (opet taj Orvel!) su od građana. Ostaje nejasno na kakva će to službena putovanja odlaziti tih 2.690 funkcionera. Granice su zatvorene.

Nova normalnost dozvolila je i to da su od 13. maja proradile kladionice, jer na Vladinom su spisku delatnosti niskog rizika. Zajedno sa Zavodom za rehabilitaciju govora i sluha! „Nova nenormalna normalnost trajaće još godinu dana“, izjavio je skopski gradonačelnik. „Omekšavanje mera kod građana izaziva povećanu opuštenost. Tu opuštenost vidimo svakodnevno na ulicama, to se vidi po masovnom nepoštovanju i preporuka i Vladine uredbe o tome da su građani obavezni da nose ličnu zaštitu“.

Nevolja je u tome da je najslikovitija ilustracija nove nenormalne normalnosti fotografija generalnog sekretara Vlade kako bez maske na licu pazari u dućanu u kojem prodavačice imaju maske. A generalni sekretar potpisuje sve Vladine uredbe, uključujući i Vladinu uredbu koja zabranjuje ulaz u dućane bez maske!

U vreme nove(ne)normalnosti Ustavni sud ukinuo je Zakon protiv diskriminacije. Začudo, ovog puta s pravom.

Zašto? Zato što su predsednik Sobranja i tzv. stručne službe prevideli da je potrebna apsolutna većina od 120 poslanika, a ne samo većina prisutnih poslanika. Ni svi poslanici vladajuće koalicije nisu glasali za zakon.

Neki su samo potpisom overili prisustvo - razlog su dnevnice i putni troškovi - i zatim napustili Sobranje. Reč je o zakonu kojim Holandija uslovljava početak pregovora sa EU,

Prijevremeni izbori u Makedoniji najavljeni su za 5. jul

a partije vladajuće koalicije se kunu u članstvo u EU! Nova normalnost ponekad je samo groteskna, ali ponekad miriše na povampireni feudalizam. Gradonačelnik Ohrida ignoriše zahtev UNESCO-a da poruši divogradnje koje ugrožavaju svetsko kulturno nasleđe, objašnjavajući da Opština za to nema pare. Jednom mu se omaklo, pa je kazao da se boji da bi ga u tom slučaju ubile gazde divogradnji. Naravno, ostavka mu nije ni na rubu pameti.

Gradonačelnik Struge je bezobrazno otvoren i sprda se sa predlogom Državne antikorupcijske komisije da Vlada preuzme rušenje divogradnji u Ohridu i Strugi. „Mora da se dograđuje, ne da se ruši. Nas ne zabrinjavaju napadi medija i nevladinih organizacija iz Ohrida. Vlada će reagovati kako mi kažemo. Mi smo lokalna vlast“, poručuje gradonačelnik.

I Vlada je, prekoračivši svoj mandat, 26. maja razrešila članove Komisije za upravljanje svetskim i kulturnim nasleđem u ohridskom regionu i imenovala druge, poslušnije.



Nije radikal tek tako navukao odoru pragmatičnog političara, evroskeptik nije olako postao evrofanatik i nije Kosovo od srca Srbije tek tako postalo moneta za opstanak na vlasti. ,,To je bio proces. Nije da se jednog jutra probudiš i jednostavno kažeš – ja sam drugačiji“, odgovorio je, upitan kako je nacionalista sa idejom o ,,velikoj Srbiji“ postao evrofanatik. Ali je vrlo brzo postalo jasno da ako malo zagrebeš po Vučiću, iz njega poteče radikalska krv

Londonski Economist nas je 14. maja podsetio da je najstarija i bezmalo zaboravljena (ne) normalnost činjenica da niko ne zna koliko tačno stanovnika ima Makedonija. Economist citira direktora Državnog zavoda za statistiku: „Oficijelno, Makedonija ima 2.080.000 stanovnika. Bojim se da nema više od 1.500.000, ali ne mogu da to dokažem“.

Poslednji popis stanovništva u Makedoniji desio se 2002. godine!

Gogoljev roman, u kome prevarant Čičikov kupuje mrtve duše,odigrava se u Makedoniji, u vreme svakih parlamentarnih, lokalnih i predsedničkih izbora. Nema nikakvog razloga da se nadamo da će prevremeni, a zbog korone odloženi parlamentarni izbori biti iskorak iz te tradicije.

VRIJEME KUPOPRODAJE

Pre pet godina, 17. maja 2015. godine, svi su svetski mediji izveštavali o masovnom građanskom protestu u Skoplju.

Protest je organizovala koalicija Građani za Makedoniju, koja je okupljala 70 nevladinih organizacija i 15 političkih partija. Bio je to početak pada lidera VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog i početak uspona lidera SDSM Zorana Zaeva. Nenajavljeno, već 28. avgusta, na adrese 70 nevladinih organizacija stiglo je pismo kojim se Zaev zahvalio na saradnji. Već sledećeg dana izjavio je da SDSM istupa iz koalicije i da se vraća u Sobranje. „Vaše zalaganje i nesebični angažman bili su silna podrška da zajedno istrajemo u namerama i da zajedno stignemo do ostavke Nikole Gruevskog i do uključivanja SDSM u institucije sistema, gde će SDSM biti garant za fer i demokratske izbore. Ubeđeni smo da će se naša uspostavljena saradnja nastaviti i dalje, sve sa ciljem da se zajedno izborimo za slobodu, pravdu i demokratiju u Makedoniji“, poručio je nevladinim organizacijama.

Ubrzo je postalo jasno da je Zaev jednostrano, preko noći i bez najave,,,ofikario“ nevladine organizacije. Miris vlasti opija. Završeno je vreme prin-

cipa i ideala; došlo je vreme kupoprodaje, u čemu bi građanski aktivisti bili samo smetnja.

Deo građanskog sektora oseća se izmanipulisan i razočaran je vladavinom SDSM. Taj je osećaj kulminirao kada se sredinom maja ove godine na kanalu Jutjub pojavio snimak iz leta 2016., u kome se Zaev s nepodnošljivom lakoćom hvališe: „Građanske organizacije, to što je finansirano od Soroša, Studentski parlament, svi su oni moji“.

Njegovi gosti i sagovornici su savetnik za nacionalnu bezbednost Zoran Veruševski i njegov sin Aleksandar, koji je snimio razgovor i distribuirao ga. Komentar Zaeva se sveo na to da su mu otac i sin Veruševski kućni prijatelji.

PARTOKRATIJE, PLUTOKRATIJE I TEOKRATIJE

Reč konkordat izvedena iz latinske reči concordia označava sporazum između pape i države o pravima katoličke crkve u toj državi.

U pregovorima, papa nastupa i kao predstavnik katoličkih vernika u toj državi. Prvi konkordat sklopljen je 1122. godine između pape Kalista II i nemačkog cara Henrika V, a najsramniji je potpisan 20. jula 1933 godine između Svete stolice i nacističke Nemačke.

Već godinama se u Makedoniji neformalni, ali obavezujući konkordati ne sklapaju između verskih zajednica i države, već između klera i političara na vlasti, ali i onih u opoziciji. Za svaki slučaj.

Verske zajednice obezbeđuju partijama glasače, a partije obezbeđuju kleru privilegije koje prevazilaze okvire sekularne države. Političari i oligarsi su preko noći postali vernici, ne propuštaju datume u crkvama i džamijama, vežbaju rukoljub itd.

Koketiranje i trgovina sa verskim vođama u vreme epidemije opasno je po zdravlje građana. Vlada se pravi da ne vidi masovna verska okupljanja koja ne poštuju pravila, a ministar unutrašnjih poslova u istoj Vladi, predložen od strane opozicije, se žali: „Traže da kažnjavam građane, ali ja to neću da radim: na hiljade

građana je nezaposleno i u lošem je psihičkom stanju“. Čestitajući Bajram vernicima okupljenim ispred Mustafa-pašine džamije u Skoplju, poglavar Islamske verske zajednice Sulejman Redžepi je24. maja rekao: „Mogu slobodno proglasiti da smo pobedili kovid-19 i da je on od ovog trenutka mrtav. Zato smo se i okupili ovde“.

Rečenica na kojoj bi mu pozavideo i Žarijev Kralj Ibi. Dva dana kasnije je bio razrešen.

Nije stigao da izgovori rečenicu koja je visila u vazduhu: Pobedili smo virus, možemo na izbore!

Već 26. maja naveče, Vlada je (ne)očekivano odlučila da ukine policijski čas, a da kafići i restorani prorade od 28. maja.

Tome je prethodila preporuka Komisije za zarazne bolesti da se ukine policijski čas sa obrazloženjem da ga građani ne poštuju. U međuvremenu, između preporuke i odluke, na socijalnim mrežama se oglasio generalni sekretar SDSM: „Pripremajmo se za novu realnost!“ Da bi se raspisali izbori u vreme kada je Makedonija na vrhu liste po broju zaraženih u regionu, treba glumiti normalnost. Treba prećutati pričešćivanje stotinjak pravoslavnih iz jedne kašičice;treba ne reagovati na litiju na ulicama Struge; treba biti slep za iftarske večere, za lumperajke po kafanama i kafićima…

Ta i takva normalnost proizvela je novih 89 zaraženih građana. A posle Uskrsa i Ramazana, ovog vikenda, dolaze Duhovi i Zadušnice…

Na pres konferenciji održanoj 30. maja, predsednik Pendarovski je najavio da će već sutradan produžiti vanredno stanje za još 14 dana. „Moramo organizirati izbore, država ne može funkcionirati samo sa vanrednim stanjem. (…) Broj novih zaraženih je u porastu, u nekim opštinama vlada velika zabrinutost. Nadležne institucije moraju kažnjavati neselektivno, bez obzira na političku i versku pripadnost. Nekažnjavanjem onih koji svesno ne poštuju mere, vraćamo se na početak pandemije korona virusa i to nije fer prema građanima koji ih svesno i

disciplinirano poštuju“, kazao je predsednik, pozivajući se na eksperte koji u porodičnim i verskim okupljanjima vide razloge povećanja broja zaraženih.

POTROŠENA DRŽAVA

Nada više ne živi u Makedoniji. Ona je najurena i pitanje je da li će se ikada vratiti. Nije kovid-19 najurio nadu. Najurio ju je savez plutokrata, partokrata i teokrata svih partijskih, verskih i etničkih boja.

Savez složne braće koji u vreme pandemije ne kradu manje, nego kradu više. Najpre su se nadi narugali svojim lažima i prevarama. Zatim su isprljali sve vrednosti koje su bile brana praznoverju i predrasudama. Prve žrtve bile su obrazovanje, kultura i nauka.

Laži su pomračile činjenice.

Fejsbuk i ostale socijalne mreže zatrovane su lažima i mržnjom. Trijumf vulgarnosti! Veliki broj građana ne veruje da smrtonosni virus koji hara svetom zaista postoji. Nije manji broj onih koji veruju da je pandemija proizvod zavere milijardera, globalista, vaksera, liberala, masona, Jevreja, komunista itd., a da su glavni prenosioci zaraze migranti. Činjenice ne pomažu da se prevaziđe bezumlje. Na rubu smo pameti. Socijalna mreža Fejsbuk došla je do saznanja da najveći broj lažnih vesti o korona virusu šire trolovi sa Filipina i iz male Makedonije!

LAŽNI PROROCI

Prevremeni izbori najavljeni su za 5. jul. Za mnoge građane to će biti izbori bez izbora.

Blaže Koneski, bard makedonske poezije i lingvistike, prvi predsednik MANU, daleke 1983. godine objavio je pesmu koja danas odjekuje kao moćno proročanstvo: Doći će vreme lažnih proroka/ tobože u moje ime/na trgovima će vas okupljati,/ buku će do neba dizati,/ u prsa će se busati. Ne verujte im!/ Oni misle samo na se.

Blaže Koneski je još bio živ kada je, devedesetih godina prošlog stoleća, jedan od današnjih funkcionera,poslanik VMRO-DPMNE, laktajući se ka vrhu partijske hijerarhije, nazvao pesnika „patuljkom iz sela Nebregovo“.

14

Kultura

Neđelja, 7. jun 2020.

Produkcija radio-drama u Crnoj Gori umnogome zaostaje u odnosu na region i Evropu

Sve se svelo na pojedince POGORICA – Rijetko koja umjetnička forma sadrži magiju radio-drame – luksuz koji svakom slušaocu daje mogućnost da uz dijalog, muziku i zvučne efekte stvara samo svoj vizuelni svijet. Tako da nije ni začuđujuća njena popularnost u vijeku za nama, širom svijeta.

Zanesenost pojavom pokretnih slika ukrala joj je broj, ali ne i ljubav iskonskih poštovaoca. Zbog toga, iako ne kao u regionu, može se reći da je bar donekle radio-drama uspjela da sačuva svoje mjesto i u Crnoj Gori.

Radiofonsko stvaralaštvo u Crnoj Gori, kako podsjeća urednik kulturno-umjetničkog programa Radija Crne Gore Mirsad Rastoder, započeto je oglašavanjem Radio Cetinja, ratne 1944, potom razvijano u Radio Titogradu od 1949. do 1990. godine, te na Radiju Crne Gore do danas.

mlađih generacija. Razumljivo je da se oni okreću novim i popularnim tehnologijama, filmu i pozorištu, ali je primjetno i sve veće interesovanje za npr. podkast produkciju. Umjetničko obrazovanje, po definiciji, nije masovno pa je uvijek zadovoljstvo imati studente koji su zainteresovani za rad u audiokulturi. Tako je prethodne godine i nastala radio-drama „1938“ producentkinje Ive Kasalice ili podkast u pripremi autora Nemanje Popovića – ispričao je Vuković.

U raznim naletima hiperprodukcijskih sadržaja, te donekle i činjenice da radio kao medij nije toliko jak kao nekada, radio-drame, mišljenja su naši sagovornici, možda nijesu slušane kao ranije. Međutim, upravo moderni servisi mogu da značajno doprinesu popularnosti ove umjetničke forme.

- Svakako da mnogobrojni novi trendovi i sadržaji u programima na radiju i drugim medijima imaju uticaja i na popularnost radio-drame. Međutim, upravo dramski programi radija mogu uticati na veću slušanost. Tzv. streaming na internetu danas omogućava da radijski programi iz svih dijelova svijeta budu dostupni na jednom mjestu.

Mnogo informativnih i drugih sadržaja se emituje kroz razne druge medije, ali radio-drama ostaje kao najautentičniji znak radija, dakle i njegove slušanosti – smatra Labović.

Dubravka Drakić tokom realizacije radio-drame „Naše nebo“

PUBLIKA POSTOJI

O tim počecima saznajemo iz snimljenih sjećanja u kojima akteri govore da je za radio uživo izvođena muzika, igrane su mini-drame, prigodni igrokazi za djecu i odrasle, humorističke i zabavne emisije.

- Stoga se može reći da su tek krajem pedesetih snimljene prve radio-drame „Gorski vijenac“ u adaptaciji Radivoja i Trifuna Đukića i u režiji Minje Dedića, „Hasanaginica“ u izvođenju glumaca titogradskog pozorišta i u režiji Ilije Nikolića, kao i druge radio-drame koje se čuvaju u arhivi RCG sa još preko stotinu ostvarenja iz decenija prošlog i s početka ovog vijeka – priča Rastoder.

Svojim prvim pojavljivanjem na radio-emiterima, drame su brzo ukrale pažnju slušalaca, naročito onog dijela publike koji nije imao često priliku da boravi u teatru. Iako je novi milenijum donio sa sobom popularnost različitih medija, a sa njima i umjetničkih formi, sagovornici Pobjede smatraju da radio-drame i dalje imaju svoju publiku.

- S obzirom na to da je prva „globalna katastrofa“, (direktan prenos invazije Marsovaca na Zemlju), objavljena u fantazmagoriji radio-drame „Rat svjetova“, koju je još 1923. režirao Orson Vels, ovaj žanr ima i danas publiku na svim tačkama planete. To je bio radijski spektakl koji je zauvijek radio-dramu stavio u centar interesovanja. Iako je svijet premrežen novim tehnologimjama BBC i dalje emituje nove serije kultne radio-drame „Ruby“, Tomasa Lopeza, čija je prva epizoda bila na programu još 1982 – kazao je književnik i autor radio-drama Ljubeta Labović.

U Crnoj Gori, kako je kazao Rastoder, svaku radio-dramu čuje više slušalaca nego što je broj gledalaca na nekoj pozorišnoj predstavi.

- Svojevremeno kada se pojavila televizija neki su prognozirali propast radija, ali se to nije desilo. Radio opstaje i jedini je medij uz kojeg možeš bezbjedno upravljati kolima i slušati različite korisne i zabavne sadržaje. Iz te činjenice i sveopšteg ubrzanja izvlačim zaključak da će se ljudi sve više vraćati radiju, a time i radiofonskoj umjetnosti ako je bude u programskoj ponudi – smatra on.

Tek krajem pedesetih snimljene su prve radio-drame „Gorski vijenac“ u adaptaciji Radivoja i Trifuna Đukića i u režiji Minje Dedića, „Hasanaginica“ u izvođenju glumaca titogradskog pozorišta i u režiji Ilije Nikolića, kao i druge radio-drame koje se čuvaju u arhivi RCG Ljubeta Labović

Vuk Vuković

Glumica Dubravka Drakić, iza koje stoje, između ostalih, i brojni radijski umjetnički projekti, takođe smatra da publike ima, ali i da se mora poraditi na sadržaju.

- Mislim da radio-drame imaju publiku. Mada je i to pitanje predrasuda... Publika se stvara, njeguje, motiviše. Ne možemo očekivati publiku za žanr koji tako rijetko realizujemo, sa vrlo skromnim ambicijama, oslonjeni na par entuzijasta i ljudi koji vjeruju u radio kao medij koji spaja ljude – kazala je Drakić.

MALO PRODUKCIJA

Da kod nas, ali i u regionu postoje i dalje ljudi koji vole da uz riječi i zvukove kreiraju samo svoje vizuelne elemente, govori i uspješnost ovogodišnjeg hercegnovskog festivala HAPS koji je svoj sadržaj, shodno pandemiji korona vrirusa, prilagodio ovoj umjetničkoj formi. Opšti utisak organizatora, kako kaže direktor manifestacije Vuk Vuković, bio je da su uspjeli da „uhapse“ publiku i da im se to svidjelo.

- Reakcije publike su bile odlič-

ULOGA RADIJA

Mirsad Rastoder

ne, često i neočekivane, a posebno nam je bilo važno što smo publiku proširili – uz HAPS je bila ne samo stalna publika ove manifestacije, već i svi slušaoci tri potpuno različite radio-stanice, kojima smo pozorište ispostavili direktno do njihovih domova gdje su mogli da domaštaju sve ono što primaju putem čula sluha. Ljudi su bili preopterećeni, prebukirani vizuelnim sadržajima i radio-drama je bila jednočasovni recept za odmor, a sa tim utiskom su se usaglasali i urednici, umjetnici i autori iz svih država odakle su radio-drame stizale – kazao je Vuković.

Međutim, iako ima publike, opšti utisak je da se produkcija ovih kulturnih sadržaja u našoj zemlji ne njeguje dovoljno.

- Ne možemo se brojevima upoređivati ni sa kim ako zanamo da samo Radio Novi Sad proizvodi oko 25 premijera godišnje, slično ima i Hrvatski radio koji je utemeljio festival radiodrame da podstiče i promoviše radiofonsko stvaralaštvo u državi. Kod nas još nije zabilježen primjer realizacije preko dvije

premijere godišnje, što govori da nije valjano shvaćen značaj radio-drame kao umjetničke forme koja dijalogom, muzikom i zvučnim ambijentom provocira i razvija imaginativnu sposobnost slušaoca. To je relativno jeftina produkcija, a omogućava širok postor za kreativno eksperimentisanje, odnosno angažovanje pisaca, dramaturga, reditelja, glumaca i prepoznavanje njihovih stvaralačkih potencijala za veće projekte - za pozorište, televiziju ili film – objasnio je Rastoder.

Sličnog mišljenja je i Drakić.

- Ako govorimo o javnim servisima, koji su nosioci radio-produkcije u regionu, onda baš zaostajemo. Poštujući ogromne napore ljudi sa Radija Crne Gore, konkretno Mirsada Rastodera, da kontinuitet produkcije radio-drama bude prioritet, nevoljno priznajem da su kod nas nedovoljno iskorišćeni umjetnički i tehnički kapaciteti – kazala je ona.

TEREN ZA STVARANJE

Iako laičko uho može doći do zaključka da su radio-drame

možda neke od težih umjetničkih formi, naši sagovornici saglasni su da one ipak najsofisticiranije forme radijskog israza, te da i generacije koje stasavaju imaju želju da uče o njima i da ih stvaraju.

- Nema lakih i težih formi, svaka je zahtjevna na svoj način, ako se pristupi bez kalkulacije, a sa potrebom da dopre do slušalca ili gledalca. Zvuk je odavno postao estetska kategorija, u tom smislu važno je da mladi ljudi imaju mogućnost da na FDU Cetinje uče o tome, ali je još važnije da imaju teren za stvaranje, prostor za pokretanje i ambicioznije upuštanje u plasiranje radio-drama kroz podkaste na primjer, koji su vrlo popularna forma – kazala je Drakić.

Radio-drame su, sigurno, kako objašnjava Vuković, jedna od najkompleksnijih formi umjetničkog izraza – morate istovremeno da brinete o različitim izražajnim sredstvima.

- S druge strane, stvarate u vremenu bespogovorne dominacije vizuelne kulture, o čemu govori i trend interesovanja

Radio nije jedini „kanal“ ove vrste stvaralaštva, objašnjava Vuković, ali publika više voli da angažuje i čulo sluha. Zbog toga bi trebalo da se bolje razumiju oni za koje se stvara, odnosno da se vidi ko je publika koja traži drugačije medijske i umjetničke sadržaje.

- Ipak, da budemo pošteni u našem kontekstu, veliko pitanje je – ko je ubio radio u Crnoj Gori?

Crnogorske radio stanice sve lične jedna na drugu, voditelji na isti način prezentuju informacije, često bez elementarne kulture govora, komercijalne radio-stanice su potpuno okrenute profitu i prevaziđenom rejtingu, javni servisi nemaju adekvatan odgovor na savremene potrebe svoje publike, a neprofitni radio emiteri su potpuno neotkriveno polje. Samo je nekoliko primjera koje izuzimam iz ovog pravila, a čini mi se da situacija u regionu nije toliko „mračna“ – smatra Vuković.

Radio je, objašnjava Rastoder, medij velikih mogućnosti, nenametljiv ali uporan u ostvarenju svoje misije da bude sa čovjekom i za čovjeka, sa ljudima i prostorima kako bi neposredno svjedočio o onome što jeste i biva.

- Zbog toga on nije u žiži polemika i sporova pa samim tim ni skandalozne popularnosti, ali jeste saputnik mnogih koji mu vjeruju. Među tim slušaocima, pokazalo se ima dosta onih koji su se obradovali intenzivnijem povratku radio drame, ne samo kroz produkciju šest novih ostvarenja u protekle tri godine nego i redovno emitovanje starih, ponedjeljkom u 23 sata – kazao je Rastoder i najavio da će tokom naredne sedmice u Javnom servisu biti obnovljen Interni konkurs za produkciju u ovoj godini, što će dodatno podstaći i proizvodnju radio drama.

S. VIŠNJIĆ

Neđelja, 7. jun 2020.

Arena

Košarka

15

Definitivna odluka uprave Budućnost Volija

Zaslužio podršku, Mijović ostaje trener ,,plavih“ PODGORICA - Petar Mijović dobio je povjerenje da naredne sezone vodi Budućnost Voli, potvrđeno je iz našeg najvećeg kluba.

Odluka uprave ,,plavih“ je očekivana. Po ocjeni kompletne košarkaške javnosti, Baranin Mijović vodio je odlično prvi tim od kraja oktobra prošle godine, kada je u teškom trenutku za ekipu naslijedio Slobodana Subotića.

Prethodno, na proljeće 2019. godine, Mijović je vodio ekipu nešto duže od mjesec i u tom periodu osvojio titulu prvaka Crne Gore.

- Radujemo se što će na putu ka ostvarenju planiranih ciljeva u sezoni 2020-2021. naš tim predvoditi Petar Mijović. Želimo mu puno uspjeha, da nam sa Budućnost Volijem i naredne sezone priređuje utakmice za pamćenje, na radost i ponos naših navijača - stoji u kratkom saopštenju Budućnost Volija.

Sa Mijovićem kao prvim trenerom, Budućnost Voli je u sezoni za nama osvojila Kup Crne Gore. U momentu prekida takmičenja zbog pandemije korona virusa, ekipa je osigurala drugo mjesto pred plej-of ABA lige. U regionalnom takmičenju prošle sezone, sa Mijovi-

ćem na klupi, crnogorski prvak ostvario je učinak 13-6. U Evrokupu je ostvario skor 3-5.

Ekipa je, kako je vrijeme odmicalo, dobijala konture prepoznatljivog sistema igre, sa jasno podijeljenim ulogama u timu. Po ocjeni regionalne košarkaške javnosti, Budućnost Voli sa Mijovićem na mjestu šefa stručnog štaba trebala je biti konkurentna u borbi za ABA titulu ovog proljeća.

Tokom maja, podgorički klub produžio je ugovore sa prvotimcima Džastinom Kobsom, kapitenom Suadom Šehovićem, Nikolom Ivanovićem, Zoranom Nikolićem i Alek-

Španski klub ozbiljan u namjeri da dovede našeg centra iz Saragose

Mursija spremna da čeka Radovića Nemanja Radović je velika želja Mursije, kluba koji želi da u narednim sezonama bude jedan od najjačih u Španiji i konkuriše za Evroligu.

Centar Saragose, kluba koji je prošle sezone igrao polufinale španske ACB lige, a u momentu prekida najjače lige Evrope bio na trećem mjestu iza Real Madrida i Barselone, će gotovo izvjesno napustiti svoj trenutni tim ovog ljeta. To je informacija španskog lista ,,La Verdad“ iz Mursije.

Interesantno, novinar Emilio Sančez-Bolea je istakao, da je za Bjelopoljca, pored Mursije, zainteresovan i naš najveći klub Budućnost Voli. Takođe, nekoliko dana se spekuliše da je za

Mejers: Hvala Podgorici PODGORICA - Martinš Mejers (29), letonski reprezentativac, izvjesno neće nastupati za Budućnost Voli naredne sezone.

Košarkaš koji je u sezoni za nama bio drugi centar u ekipi Petra Mijovića, odlazak iz našeg najvećeg kluba nagovijestio je na društvenoj mreži Instagram.

- Hvala Podgorici! Vrijeme je da se ide kući - napisao je Mejers, prije objave da je otputovao za Letoniju.

Tako je Letonac prekinuo program treninga, u kojem će ostali prvotimci Buduć-

Radovića zainteresovana i Cedevita Olimpija. Ipak, pitanje je da li Nemanja želi da napusti Španiju, gdje se u potpunosti afirmisao i stekao reputaciju jednog od najboljih centara lige.

Mursiju sada sa klupe predvodi slavni španski trener Sito Alonso. Klub je angažovao Amerikanca Dejvida Dilea, koji stiže iz NCAA lige. Po pisanju Sančez-Bolea, dovođenje ovog Amerikanca je jasan dokaz da je Mursija spremna da čeka definitivnu odluku Radovića, gdje će nastaviti karijeru.

Ono što je problem za Mursiju je činjenica da Saragosa može

zahtijevati obeštećenje za Radovića ovog ljeta, kada su rivali iz španske ACB lige u pitanju.

To ograničenje ne važi za klubove van Španije.

Nemanja Radović ove sezone za Saragosu u svim takmičenjima odigrao je 39 utakmica, od čega 21 kao starter. Bilježi 10,4 poena i 4,9 skokova u prosjeku, u španskoj ACB ligi i FIBA Ligi šampiona. U Španiji nastupa od sezone 2013-14, kada je stigao upravo u Mursiju, klub za koji je igrao do ljeta 2017. godine. Potom je nastupao za Obradoiro iz Kompostele, i u posljednje dvije sezone za Saragosu.

S. S.

Džordan će donirati 100 miliona dolara uspješan biznismen, njegovo bogatstvo procijenjeno je na 2,1 milijardi dolara. Donacija je obezbijeđena kao reakcija nakon ubistva tamnoputog Amerikanca Džordža Flojda u policijskoj intervenciji u Mineapolisu.

- Objavljujemo da će Majkl Džordan i Džordan brend donirati 100 miliona dolara tokom sljedećih deset godina organizacijama posvećenim osigura-

vanju rasne jednakosti, socijalne pravde i većeg uspjeha u obrazovanju. Mi smo Džordan brend, zajednica. To je više od jednog čovjeka. Uvek je to bila porodica. Mi predstavljamo ponosnu porodicu koja je prevazišla prepreke, borila se protiv diskriminacije u zajednicama širom svijeta i koja je radila svakog dana da izbriše mrlju rasizma ili štetu nepravde - sto-

PODGORICA - Danilo Rakočević (34) naredne sezone vodiće slovačkog prvoligaša Handlovu, potvrđeno je iz tog kluba.

Iza Rakočevića su godine uspješnog rada u ženskoj košarci - radio je u podgoričkoj Budućnosti, potom godinama u slovačkom Slovanu.

Tokom prethodne sezone bio je pomoćni trener slovačkog prvaka Inter Bratislave.

Handlova je u sezoni za nama završila na sedmom mjestu slovačkog šampionata. Klub ima izuzetno lojalnu publiku i ambiciozan projekat. U prethodne dvije decenije dva puta stizao je do finala nacionalnog prvenstva.

Interesantno, Danilov brat Nikola već godinama je bekšuter i jedan od najboljih igrača španskog drugoligaša Kaseresa.

S. S.

ji u saopštenju.

Džordan je tokom karijere često bio kritikovan zato što nije želio da javno ističe političke stavove.

Ovakav momenat društvene angažovanosti javnost u Sjedinjenim Američkim Državama dočekala je sa oduševljenjem.

Sam Džordan je nakon ubistva Džordža Flojda istakao da je bijesan, duboko potrešen i tužan.

Podržao je talas protesta koji je potom uslijedio i istakao da stoji uz sve koji se bore protiv nasilja i rasizma prema tamnoputim ljudima u Americi.

S. S.

nost Volija biti makar do 20. juna, pod vođstvom trenera Mijovića.

Na poziciji drugog centra Mejers je ostavio solidan utisak u sezoni za nama u Budućnost Voliju. Sa minutažom od 10,6 minuta po meču u ABA ligi bilježio je 5,6 poena i 2,6 skokova po utakmici, uz 60,7 procenata šuta iz igre. Kvalitet partija značajno je unaprijedio od početka 2020. godine do proglašenje pandemije korona virusa i prekida takmičenja. U dugom periodu epidemije, od početka marta do početka maja, odlučio je da ostane u Podgorici.

Mejers se objavio poruke brojnih navijača podgoričkog kluba, koji su mu uputili riječi zahvalnosti i podrške.

Cjelokupnim iskazanim zalaganjem i stavom, zaslužio je respekt fanova ,,plavih“. S. S.

Nije dogovoren sporazuman raskid ugovora sa Asvelom

Šansa za našeg mladog trenera

Rakočević vodi Handlovu

Zalog košarkaške legende za napredak zajednice Afroamerikanaca

Po mnogima najbolji košarkaš u istoriji Majkl Džordan i brend ,,Džordan“ će, u narednih deset godina, donirati 100 miliona američkih dolara (88,6 miliona eura) u cilju borbe protiv rasizma i za napredak zajednice Afroamerikanaca.

To je potvrdio brend u sastavu kompanije ,,Najki“, u zvaničnom saopštenju. Džordan je nakon košarkaške karijere postao

som Ilićem. Uskoro se očekuju i prva pojačanja za narednu sezonu.

Plan je stručnog štaba, da ekipa pod vođstvom Mijovića trenira makar do 20. juna, iako nema takmičarski motiv nakon što su sezone u Erste ligi i ABA ligi definitivno prekinute, bez epiloga. Procjena stratega ,,plavih“ je, da je ovo izuzetno bitan period za individualni rad i napredak igrača. Uprava je na sjednici Upravnog odbora prošle sedmice istakla, da će fokus rada biti napredak domaćih igrača, uz nepromjenjene ambicije u ABA ligi.

S. S.

Letonski centar izvjesno napušta Budućnost Voli

Slučaj ,,Mitrović - Asvel“ pred Komorom Evrolige Slučaj ,,Zvezdan Mitrović protiv Asvela“ će se rješavati pred novom institucijom Evrolige, Komorom za rješavanje sporova u košarci, kao prvi spor za koji je nadležno to tijelo.

Tako će odluka šampiona Francuske da Podgoričanina otpusti krajem prošlog mjeseca ući u istoriju košarke. Očekuje se da se Komora za rješavanje sporova u košarci Evrolige u narednim danima već oglasi sa zvaničnom odlukom.

Francuski advokat Savijer Le Serf Gal, koji predstavlja našeg bivšeg selektora Mitrovića, se povodom ovog procesa oglasio saopštenjem koje je objavljeno u pariskom dnevniku L’Ekip.

- Kako nije došlo do prijateljskog poravnanja i raskida ugovora između Asvela i naše strane, već ovog vikenda Evroligi ćemo podnijeti zahtjev za medijaciju u sporu. To je procedura koja je u ovom momentu apsolutno potrebna, prije nego uđemo u pravnu proceduru, koju obuhvataju pravila Evrolige - napisao je Le Serf Gal. U saopštenju se navodi, da se od Asvela zahtijeva da se jasno po-

stavi prema administrativnoj situaciji Zvezdana Mitrovića što prije. Napominje se da crnogorski trener nije dobio majsku platu, niti su mu dostavljeni dokumenti kojima bi naplatio osiguranje za nezaposlene.

- Zahtijevamo da se Zvezdanu Mitroviću plati kompenzacija za neopravdanu, nepravednu i posebno grubu proceduru čija je žrtva, što je zasnovano na tome da nije bilo legitimnih razloga za smjenu, a što je propisano zakonima o radu.

Navedeni razlog, ,,brojne tehničke greške kao česta devijacija u ponašanju tokom utakmica, čime je kršio imidž i interes kluba“ to defitnivitno ne mogu biti - dodao je advokat Mitrovića.

Ističe se, da je medijacija Evrolige posljednja šansa da se ovaj spor riješi na prijateljski način.

Zvezdan Mitrović je u junu prošle godine Asvelu donio titulu prvaka Francuske i najtrofejniji klub u toj zemlji vratio u Evroligu. O odlasku iz kluba spekulisalo se od početka aprila, kada je Podgoričanin pominjan kao potencijalno novi trener minhenskog Bajerna, što se ispostavilo kao spekulacija. S. S.

16

Arena

Fudbal

Neđelja, 7. jun 2020.

Budućnost u najvećem crnogorskom derbiju protiv

IGRA PRIJE PODGORICA - Najveći crnogorski derbi ne može mnogo toga da promijeni po pitanju šampionske trke - kako god da se završi utakmica pod Goricom, Budućnost će ostati jedini kandidat za titulu.

Četvrtoplasirana Zeta dočekuje Podgoricu, od koje ima tri boda više

Na ,,Trešnjici“ se odlučuje o Evropi PODGORICA - Jedanaest kola prije kraja Telekom 1. CFL, na ,,Trešnjici“ se igra duel koji bi mogao da nagovijesti koja će ekipa uz Budućnost, Sutjesku i Iskru predstavljati Crnu Goru na evropskoj sceni naredne sezone.

Rudar je otpao iz kombinacija time što se nije prijavio za dobijanje licence, pa su u trci ostali četvrtoplasirana Zeta i Podgorica koja ima tri boda manje. Uslov da se sa pozicije broj četiri ode u Evropu je da Budućnost ili Sutjeska osvoje Kup. I ,,vukovi“ i Lješkopoljci (koji alternativu imaju upravo u masovnijem takmičenju) večerašnji derbi dočekuju u dobrom raspoloženju, poslije pobjeda u gostima.

Tim Dejana Roganovića je jedini uz Budućnost sa dva trijumfa u nastavku sezone i ima ulogu blagog favorita.

- Zadovoljni smo pobjedama nad Rudarom i Grbljem od po 2:0, izgleda da nam je prijala neplanirana pauza - navodi Srđan Krstović.

- Puni smo samopouzdanja, protekle dvije utakmice su nam podigle moral i psihološki je sada lakše igrati jer niko nije mogao da zna kako će sve izgledati na novom početku.

Na ,,Trešnjici“ je prisutan optimizam, ali uvjeravaju da dobar ritam u kasnim proljećnim danima ne znači mnogo ukoliko se ne potvrdi protiv tvrdog rivala sa stadiona ,,DG arena“.

- U dobroj formi dočekujemo Podgoricu. Riječ je o čvrstoj, organizovanoj ekipi, koja svakako ne dolazi bez ambicija na naš stadion. Vide šansu da dođu do četvrtog mjesta, ubjedljivo su pobijedili Rudar u gostima i sigurno će biti izuzetno motivisani. Ipak, zavisiće dosta toga i od nas, a pobjedom bismo zakoračili jednom nogom na evropsku scenu, naravno pod uslovom da Budućnost ili Sutjeska osvoje Kup. Želimo da iskoristimo priliku koja nam se

Raspored Zeta

Podgorica

(4-3-2-1)

(4-2-3-1)

Stadion: ,,Trešnjica”. Kapacitet: 2.200.

Sudija: N.Vođević. Pomoćnici: A. Đikanović i D. Dević.

Početak: 20 časova

RADANOVIĆI: Grbalj - Titograd

(18h)

GOLUBOVCI: Zeta - Podgorica

(20h)

ZLATICA: Kom - Rudar

(20h)

PETROVAC: Petrovac - Iskra

(20h)

PODGORICA: Budućnost - Sutjeska (20.30h)

Tabela 1. Budućnost 25 19 3 3 2. Sutjeska

Aković

Tuzović

Sopo

Baošić

Milojko

S. Krstović

Sekulić

S. Vukčević Nijaveđi

Bošnjak I. Vukčević Vujnović Jovanović

Maraš

Suzuki Božanović

Nikolić Živković

Aligrudić Pajović

Đajić Agović

Trener Dejan Roganović

Trener Vojislav Pejović

pruža - istakao je Krstović.

Prvi put u istoriji, svi mečevi Telekom 1. CFL igraju se u večernjem terminu (izuzetak su mečevi u Radanovićima). Od prošlog kola omogućeno je i prisustvo do 200 gledalaca.

- Reflektori su novina na većini crnogorskih stadiona i mislim da ne postoji fudbaler koji ne voli da igra u večernjem terminu. Lijepa promjena i vjerujem motiv više za sve nas. Drago mi je i da se vratila publika, iako u organičenom broju, i vjerujem da ćemo je obradovati novom pobjedom - dodao je Srđan Krstović.

SPREMNI ZA DERBI

Podgorica ide iz derbija u derbi - nakon brejka u Pljevljima protiv Rudara, Lješkopoljci su uspjeli da naprave novi skok na tabeli, pa priča o Evropi opet je aktuelna.

- Nemamo imperativ, idemo od utakmice do utakmice. Ono što je dobro jeste da smo nakon nikad veće pauze pokazali dobru igru i u meču protiv Iskre, kada nijesmo imali sreće i naravno

53:21 60

25 12 9 4 48:26 45

3. Iskra

25 11 8 6

31:24 41

4. Zeta

25 9 9 7

25:24 36

5. Podgorica 25 7 12 6

29:23 33

6. Rudar

25 10 3 12 36:46 33

7. Petrovac

25 6 7 12 20:42 25

8. Titograd

25 6 6 13 25:33 24

9. Kom

25 5 8 12 32:40 23

10. Grbalj

25 3 9 13 20:40 18

LISTA STRIJELACA 9 - Božović (Budućnost), Đorđević (Grbalj) 8 - Ivanović (Budućnost), Gardašević (Kom), Kopitović (Petrovac), Janketić, Vujačić (Rudar; Ćetković, Kojašević, Nikolić (Sutjeska) 6 - Grbić (Budućnost), Vujović (Kom), Marković (Sutjeska)...

protiv Rudara. Dobre partije, a posebno ubjedljiva pobjeda u Pljevljima donijeli su dodatno samopouzdanje, pa protiv Zete idemo odlučno da pokažemo da naši rezultati nijesu slučajnost - kazao je Jovan Nikolić, vezista Podgorice.

Lješkopoljci su protiv Rudara ostvarili prvu pobjedu u 2020. godini, a zanimljivo posljednji trijumf Podgorica je prije toga ostvarila 1. decembra upravo protiv Zete.

- Znamo kvalitete rivala, nema tu tajni, tako da nas ne mogu iznenaditi. U dobroj su formi, ali nadam se da možemo odigrati još jedan dobar meč i naravno upisati povoljan rezultat.

Trener Vojislav Pejović za ovaj meč neće moći da računa na Šaletu Kordića, koji ima parne kartone.

Ne. K. - R. P.

Jasno je, međutim, da će promocija ,,plavih“ biti ubrzana ukoliko večeras savladaju Sutjesku. Biće to sudar budućeg i odlazećeg prvaka, lidera i najbližeg pratioca, ali i dvije ekipe između kojih postoji velika razlika - čak 15 bodova u korist Podgoričana.

Takav bijeg imali su Nikšićani u prethodne dvije godine, ali sada su uloge zamijenjene.

Budućnost juriša ka cilju, kao najdominantniji tim lige po svim parametrima, dok najveći rival strijepi za drugo mjesto.

- Derbi je uvijek derbi. Derbi je uvijek neizvjestan. O tome ćemo pričati na sastanku pred utakmicu. Imamo veliku bodovnu prednost, apsolutno zasluženo, ali to ne mora ništa da znači u ovakvom meču.

Moramo da pokažemo pravi pristup, motiv i želju, ne smije da bude opuštanja. Zadovoljni smo stanjem na tabeli, ali ako ostvarimo dobar rezultat napravićemo ogroman korak ka tituli - rekao je trener plavih Mladen Milinković.

Pobjeda bi Podgoričanima skratila put do šampionskog trona za šest kola.

Kada zvanično postanu prvaci, ,,plavi“ će imati više prostora za razigravanje mladih igrača.

- Prethodne dvije utakmice su bile teške, rezultatski otvorene, a dok god je tako - nije za očekivati da puno mijenjamo.

Naravno, kada matematički osiguramo prvo mjesto pružićemo veću minutažu mladima, kao i igračima sa klupe. Imamo sedam-osam mladih fudbalera koji su stvarno potencijal. Priključili smo ih prvom timu, vrijedno rade i pratimo ih. Kada

PODGORICA - Petrovac je bodom na gostovanju Sutjesci (0:0) izašao iz zone baraža, ali je remi protiv aktuelnog šampiona značio više od samog skoka na tabeli.

- Bod u Nikšiću daje nam za pravo da se nadamo dobrom i pred naredni meč. Igramo kod kuće i osvajanje tri boda protiv Iskre bilo bi prava stvar, tek onda bi remi sa Sutjeskom dobio dodatno na značaju. U goste nam dolazi kvalitetan protivnik, ali pod Malim brdom imamo jednake šanse - rekao je Zoran Mikijelj.

Iskusni defanzivac poručio je da ,,nebo-plave“ u večerašnjem meču zanima samo pobjeda.

- Idemo na tri boda. Vezali smo dva remija i smatram da je pravo vrijeme za pobjedu, te da je ovo prava šansa za to. Atmosfera je dobra, svi znaju koliko je teško uzeti bod u Nikšiću, ali sve to treba materijalizovati trijumfom nad Iskrom - naveo je Mikijelj, koji ima visoko mišljenje o gostima iz Danilovgrada.

- Spoj su mladosti i iskustva, ekipa koja ima individualce sposobne da riješe meč u svakom trenutku. Nijesu slučajno treći na tabeli. Jedna su od ekipa koja igra fudbal lijep za oko.

se stvore uslovi, vidjećemo ih i na terenu. Volio bih da to bude što prije kako bi i oni stekli koliko-toliko iskustva za narednu sezonu - kaže Milinković.

Ogromna bodovna zaliha na vrhu - je li to psihološka prednost ili zamka uoči derbija?

- Do sada smo uglavnom bili ozbiljni. Desi se, doduše, da u pojedinim djelovima meča dođe do pade koncentracije ili opuštanja, ali to je kratko trajalo. Nema razloga da i večeras ne budemo na nivou - dodao je iskusni kormilar lidera.

Budućnost je prekinutu sezo-

nu nastavila sa dvije pobjede, a Sutjeska sa dva remija protiv ekipa koje se bore za opstanak.

- Gledao sam obje utakmice našeg rivala. Analizirali smo ih, kao i oni nas. Iskreno, Kom je bio bolji od Sutjeske, dok su Nikšićani u prošlom kolu protiv Petrovca dominirali. Meč bi vjerovatno otišao u drugom smjeru da je Kojašević dao gol u finišu prvog poluvremena.

Sutjeska je kiksala u prethodna dva duela, ali neće doći na stadion pod Goricom sa bijelom zastavom. Nije to više stvar razlike na tabeli ili trke

Petrovac protiv Iskre želi da se primakne mirnoj luci

Valorizovati remi

Ponavljam, sigurno će biti teško, ali domaćini smo i na ,,krilima“ remija sa Sutjeskom želimo da pobijedimo Iskru.

Nećemo se braniti, hoćemo da

se nadigravamo.

Cilj ekipe Nenada Vukčevića je da se što prije odvoji od ekipa iz donjeg dijela tabele.

- Utakmice se igraju svaka tri-

Arena

Neđelja, 7. jun 2020.

DERBI ZAČELJA: ,,Trikolori“ dočekuju Titograd

v Sutjeske želi da ubrza povratak titule u Podgoricu

ESTOLA

Budućnost

Posljednja šansa za Grbalj

Sutjeska

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: N. Radulović i S. Jovanović.

Početak: 20.30 časova.

Dragojević

Vukčević

Adžić

Milić

Mirković

Raičković

Ivanović

Moraitis

Pešukić

Božović

Grbić

Nikolić Ćetković

Osmajić

Marušić Janković

Dubljević Vučić

Grivić Šofranac

Cicmil Giljen

Trener Mladen Milinković

za titulu. Tu je i riječ o prestižu, rivalstvu dva kluba i sigurno je da će gosti uraditi sve da nas savladaju. Ipak, potrudićemo se da na kraju mi upišemo novi trijumf - ustiče Milinković.

POKAZATI SNAGU KADA JE NAJTEŽE Nije u pravom smislu riječi „meč istine“, ali za Nikšićane je derbi svakako važan.

Pobjedom, izabranici Nikole Rakojevića produžili bi nadu u titulu, bez obzira na, reklo bi se nedostižnu, bodovnu razliku, a u slučaju da aktuelni šam-

iz Nikšića

pion poklekne pod Goricom, jasno je da se za njih ugasio i posljednji zračak.

No, kraj Bistrice, svakako, obećavaju bespoštednu borbu, jer derbi je derbi i ima posebnu draž i imao je kad su Sutjeska i Budućnost bili u različitim rangovima takmičenja, kad su jedni igrali u Evropi, a drugi se borili za opstanak ili direktno ispadali iz elite.

Dakle, za očekivati je danas dobar fudbal. To najavljuje i prvotimac Sutjeske Branislav Janković.

- Što bi se moglo reći pred

Petrovac

Iskra

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Malim brdom. Kapacitet: 1.500. Sudije: R. Pajović. Pomoćnici: V. Đuranović i N. Vujović.

Početak: 20 časova.

Mugoša

Milić

Mikijelj

Medigović Kalezić

P. Vukčević

Kajević

Marković Muharemović

Raičević I. Vukčević

Vuković

Camaj

Đurišić Jamamoto Kato

Obradović Kumburović

Šahman Malešević Drinčić

Blažić

Trener Nenad Vukčević

Trener Aleksandar Nedović

ćemo rasterećenije i lakše dolaziti do bodova - zaključio je Mikijelj. četiri dana i što prije se odvojimo od zone baraža biće nam lakše da se pripremimo za polufinale Kupa. Kad ne budemo imali pritisak oko baraža igra-

STRPLJIVO DO BODOVA

Na ,,krilima“ veoma značajne pobjede protiv Koma, Iskra će nastojati da održi tradiciju dobrih rezultata u susretima sa

17

Fudbal

Trener Nikola Rakojević

derbi, osim što i uoči svakog, da ćemo biti maksimalno motivisani, da ćemo dati sve od sebe. Ne možemo se pohvaliti rezultatima ove sezone, a posebno u posljednje vrijeme, odnosno u nastavku. Nijesmo ni u prilici da prijetimo bilo kome, kad već s Komom i Petrovcem nijesmo mogli na kraj izaći, a kamoli kad idete na noge zahuktalom lideru prvoligaške tabele. No, zašto ne reći da idemo na pobjedu. Čini mi se, trijumfom pod Goricom donekle bi „spasili“ sezonu i na neki način bar se odužili najvjernijim navijačima. O tituli ne bi, svakako, pričali, ali taj meč s tri pripisana boda bi nam značio mnogo za samopouzdanje, jer ne smije se zanemariti da smo mi itekako u igri za još jedan trofej. Kup nam je, takođe, važan i morali bi makar jedan pehar ovog ljeta donijeti u Nikšić. Nećemo imati priliku da zaigramo u najjačem sastavu, jer Kojašević izostaje zbog kartona i za očekivati je još nekoliko manjih pomjeranja, ali svi koji počnu trebali bi da daju sve od sebe.

Ipak, igramo derbi i sve oči fudbalske javnosti biće uprte u nas, zaključuje uoči današnjeg okršaja vezista Sutjeske Branislav Janković.

D. K. - Ra. P.

Petrovcem pod Malim brdom.

To što domaćin još nije uplovio u mirnu luku možda je i ponajbolja opcija za izabranike Aleksandra Nedovića, koji će strpljivom taktikom čekati šansu na protivničkoj polovini.

- Očekuje nas izuzetno teška utakmica čiji ishod može da riješi mnoge dileme i na vrhu i na začelju tabele. Zbog te činjenice strategiju ćemo zasnivati na čvrstoj odbrani i dominaciji na sredini terena. Doduše, imamo nezahvalnu ulogu favorita koja ne treba da nas opterećuje, nego motiviše da budemo na visini zadatka svih 90 minuta oprezan je Nedović koji će od izabranika zahtijevati maksimalnu koncentraciju, veliko zalaganje i kolektivnu odgovornost.

Jednostavno rečeno, nema spavanja na lovorikama, već ovu i sve naredne susrete do kraja šampionata shvatiti ozbiljno bez obzira na snagu i kvalitet protivnika.

- Iz prvog sastava izostaće povrijeđeni Nikola Karaklajić.

To je još jedna obaveza više njegovim saigračima da se predstave u najboljem izdanju. Sa njim i bez njega na terenu nije isto, ali što je tu je - rekao je Nedović.

Ne. K. - B. K.

RADANOVIĆI - Porazi od Budućnosti i Zete u minula dva kola su arhivirani, a duel sa Titogradom je direktan dvoboj dva kluba koji su u donjem dijelu tabele. Istina, ,,trikolori“ su na samom začelju, sa pet bodova zaostatka za zonom baraža, ali ni ,,romantičari“ nijesu bezbjedni i zajedno sa Komom i Petrovcem strahuju od ispadanja ili doigravanja.

Zbog svega toga nedeljni meč na stadionu kraj Jadranske magistrale izuzetno je važan za oba rivala. Za tim iz Radanovića svakako posljednja prilika da uhvati priključak u borbi za opstanak, a i prilika za revanš za dva poraza (2:0 i 1:0) od podgoričkog sastava u tekućem prvenstvu.

- Svjesni smo značaja naredne utakmice. Imali smo neke slabosti u protekle dvije utakmice, pa se nadam da ćemo u duelu sa Titogradom maksimalno angažovani i motivisani krenuti u trku za bodove. Očekujem i podršku sa tribina - poručuje talentovani golman ,,trikolora“ Balša Popović.

Grbalj

(4-3-3)

Stadion: u Radanovićima. Kapacitet: 1.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Paunović i M. Brajović.

Početak: 18 časova.

Popović

Đukanović

Kartal

Simović Đuričković

Perović

Merdović

Kovalenko Kordić

Zečević Đalović

KIKS ZABRANJEN

Titograd je poslije poraza od Budućnosti ,,skliznuo“ u zonu baraža, pa je jasno da ga do kraja čeka teška bitka, bitka za spas. ,,Romantičari“ imaju samo bod manje od Petrovca koji je na ,,sigurnom“, bod više od Koma i šest od ,,fenjeraša“, ekipe Grblja. A upravo Grblju danas gostuje Titograd, pa je jasno zašto su svi u klubu mobilisani. Situacija je jasna, kiks je zabranjen, jer bi iz teške

Titograd

(4-2-3-1)

Škrijelj

Adrović

Merdović

Peličić

Brnović Novović Alić

Banović

M. Roganović Muzurović

Joksimović

Trener Marko Vidojević

Trener Zoran Govedarica

Titograd dospio u još težu poziciju.

- Nije ni bilo realno da prijetimo Budućnosti, ali gajili smo

određenu nadu. Pružili smo dobar otpor, ali smo tokom meča pali. Očigledno je da je iskustvo došlo do izražaja i na kraju nijesmo uspjeli da napravimo iznenađenje. Međutim, odmah smo se okrenuli duelu sa Grbljem. Ovo je za nas meč izuzetnog značaja i svjesni smo da nas čeka paklen posao - oprezan je Admir Adrović, napadač Titograda.

Interesantno je da je Titograd posljednji trijumf ostvario 1. decembra prošle godine na svom terenu upravo protiv Grblja (1:0), a od tada Grbalj je uspio da iznenadi Iskru i Kom. Sada se očekuje rasplet ili zaplet na dnu?

- Ne smijemo razmišljati o kiksu. Znamo da je Grbalj neugodan rival, pojačao se na polusezoni i gledajući kakav tim imaju jasno je da ne zaslužuju to mjesto, ali moramo dati sve od sebe da dođemo do pozitivnog ishoda - jasan je Adrović.

Tim sa Starog aerodroma biće oslabljen neigranjem Bojana Roganovića, dok se u tim vraća njegov brat Marko. D. D. - R. P.

Kom nastavlja borbu za spas – Zlatičani večeras čekaju Rudar

Svaki bod dragocjen PODGORICA – Kom nastavlja veliku borbu za spas. Zlatičani su prošle godine, baš u ovom periodu uspjeli da iznenade Lovćen u baražu i da se nakon godinu pauze vrate u elitni rang. Ali jasno su i tada poručili iz tabora Koma da prvoligaško ,,krstarenje“ ne žele da bude samo jednu sezonu.

Međutim, sada ih čeka teška bitka kako bi održali prvoligaški život – Kom je osvojio važan bod protiv Sutjeske, a nakon poraza od Iskre sada Zlatičani sa dosta motiva očekuju duel sa Rudarom.

- Jasno je da nijesmo u poziciji da prijetimo, ali smo u poziciji da nam je svaki bod izuzetno bitan i dragocjen. Zato idemo od utakmice do utakmice sa jasnim ciljem da pokušamo da upisujemo bodove i naravno stignemo do opstanka. Sada nas čeka duel sa neugodnim Rudarom, ali naravno da se nadamo pozitivnom ishodu – kazao je pouzdani defanzivac Koma Miloš Milović.

Kom je 18. septembra upravo na Zlatici ,,uništio“ Rudar (5:0), ali svjesni su u taboru ove podgoričke ekipe da to ne smije biti reper pred večerašnji okršaj.

- Sada je situacija drugačija.

Rudar se pojačao, igraju dobro, veoma su nezgodni i bez obzira na dva poraza u nastavku sezone sigurno je da će biti veoma teško – objasnio je Milović.

Kom je u zoni baraža sa čak 10 bodova manje od Rudara, a budući da Titograd gostuje Grblju može u ovom kolu da napravi dobar posao i pomak

na tabeli.

- Vrlo smo oprezni, ali i motivisani. Protiv Iskre nijesmo uspjeli da napravimo iznenađenje, ali nema tugovanja.

Okrenuli smo se odmah meču sa Rudarom i naravno da vjerujemo da možemo napraviti dobar rezultat – istakao je štoper Zlatičana.

REMI DOBAR, POBJEDA ŽELJA

Prekid sezone, izazvan pandemijom korona virusom, ostavio je traga na Rudar.

Možda i više nego što se mislimo - ekipa koja je otvorila proljeće sa četiri uzastopne pobjede, vratila se na teren sa dva vezana poraza.

Uz slab utisak u oba meča - protiv Zete na Trešnjici (2:0) i Podgorice pod Golubinjom (3:0).

Može li gostovanje na Zlatici da vrati Pljevljake tamo gdje su bili poslije zimskih priprema?

- Loš start za nas, korona je uradila svoje. Vanredna situacija nas je prekinula kada smo bili u naletu. Skoro tromjesečni prekid nam očigledno nije prijao.

Malo smo vremena imali za timski rad. Moramo da se spremamo kroz utakmice. Vjerujem da ćemo naći načina da dignemo formu i ponovo osvajamo bodove - rekao je defanzivac Predrag Kašćelan, koji nastavlja: - Pred nama je težak ispit. Kom je u opasnoj zoni i uradiće sve da nas pobijedi. Ipak, i mi se pitamo. U ovom trenutku bi nam odgovarao i bod, ali uradićemo sve da osvojimo sva tri. Bio bi to ogroman korak ka cilju, a to je opstanak bez baraža - ističe iskusni štoper.

Kom

Rudar

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion na Zlatici. Kapacitet: 1.000.

Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: V. Todorović i I. Bogdanović.

Početak: 20 časova Ljuljanović Petrović

Milović

Račić

Kaluđerović Hot

Mitrović

Đurković Sentoku

Popović Gardašević Farija Janketić

Seratlić

Ernec N. Marković

D. Marković Stijepović

Racković Kašćelan

Ćuković Helić

Trener Radisav Dragićević

Trener Edis Mulalić

Hendikep za Rudar je odsustvo prvog napadača Vula Vujačića koji je povrijedio koljeno.

Fali i vezista Marko Krasić koji je ostao u Srbiji zbog pandemije.

- Imamo deficit sa igračkim kadrom, a dobro se zna da je nama i pojedinac od ogromnog značaja. Da ne govorimo koliki je problem kada nam fale dva ili više igrača. Krasić nije sa nama od kada je počela pandemija, a sada je i Vujačić van ekipe i još ne znamo kada ce se vrariti.

Nadam se, ipak, da ćemo se konsolidovati. Pokazali smo da vrijedimo. Vjerujem u ovaj tim.

Borićemo se protiv Koma i uraditi sve da se zadovoljni vratimo u Pljevlja - zaključio je Kašćalan, nekadašnji član Grblja, Bokelja, Titograda, subotičkog Spartaka, grčke Dokse, te ruskih Arsenal Tule i Himika.

R.P. - D.K.

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 7. jun 2020.

BUNDES LIGA (30. KOLO): Nova pobjeda Bavaraca

Sedmorica fudbalera napustiće Čelzi

Lampard sprema čistku Čak sedmorica prvotimaca, prije svega iskusniji igrači, napustiće Čelzi ovog ljeta, objavio je Dejli Miror.

Iz londonskog premijerligaša ovog ljeta otići će Pedro, Vilijan, Markos Alonso, Žoržinjo, Zuma, Barkli i Batšuaji. Sve to je dio planova menadžera Frenka Lamparda, o potpuno novom konceptu razvoja prvog tima, sa fokusom na mlađe igrače.

Već je dogovoren dolazak sjajnog ofanziva Ajaksa Hakima Ziječa, kao i velikog talenta RB Lajpciga napadača Tima Vernera. Takođe, Čelzi je blizu da dovede i lijevog beka Lestera Bena Čilvela, a želja Lamparda je i vezista Sasuola Džeremi Boga.

Klub ima jasnu namjeru, da već naredne sezone konkuriše za titulu u Premijer ligi.

De Brujn vjerovatno napušta Siti Kevin De Brujn najvjerovatnije napustiće Mančester siti ovog ljeta, nagovijestio je selektor Belgije Roberto Martinez.

Martinez ima odličan odnos u reprezentaciji sa prvom zvijezdom nacionalnog tima. De Brujn je jedan od najboljih kreativnih ofanzivaca današnjice, a otići će iz Sitija ukoliko klubu bude potvrđena zabrana nastupa u Ligi šampiona, što je skoro izvjesno.

- Za igrača je jako bitno da osjeća da je napravio napredak u karijeri. To je teško ako ne igrate u eliti, koliko god dobri bili. Kevin zna da ne može priuštiti sebi da jednog dana kaže: ,,Trebao sam otići u tom momentu - rekao je Martinez.

De Brujn, nekada igrač Čelzija i Volfsburga, ove sezone na 26 mečeva u Premijer ligi postigao je osam golova uz čak 16 asistencija.

Bajern grabi ka tituli Bajern Minhen briše ka tituli - Bavarci su u 30. kolu Bundes lige kao gosti deklasirali Bajer Leverkuzen 4:1.

Domaćin je, doduše, poveo preko Alarija u 10. minutu, a to kao da je naljutilo lidera koji je furioznom igrom okrenuo rezultat do poluvremena. Koman je izjednačio u 27, Gorecka je u 42. donio prednost Bajernu, a u posljednjem minutu prvog dijela Gnabri je pogodio za 3:1.

U nastavku je proradio Levandovski koji je postigao 30. gol u prvenstvu, za ubjedljivih 4:1 i velikih sedam bodova na vrhu tabele, četiri kola prije kraja prvenstva.

Popularni ,,farmaceuti“ su u 89. minutu ublažili poraz kada je Virc bio uspješniji od golmana Nojera.

Ulogu favorita opravdala je i drugoplasirana Borusija Dortmund koja je kod kuće slavila protiv Herte - 1:0.

Nije sve glatko išlo za ,,milionere“ koji su se mučili u napadu bez Halanda. Ipak, domaćin je u 58. minutu priredio lijepu akciju nakon koje je pao gol - Sančo je digao loptu za Branta, uslijedila je asistenija glavom za Džana koji je prizemnim udarcem poslao loptu u sami ćošak.

Blizu pobjede bio je i Lajpcig koji je imao prednost protiv Pa-

derborna od 27. minuta kada je napadač Šik bio neumoljiv ispred gola protivnika. Ipak, domaćin je od 43. minuta imao igrača manje nakon što je štoper Upamekanio dobio drugi žuti karton. Lajpcigu se to osvetilo u drugom minutu sudijske nadoknade kada je Strodiek donio bod koji fenjerašu ništa ne znači u borbi za opstanak (1:1).

Razočaranje na svom terenu priredio je Ajntraht koji je izgubio od Majnca 2:0. Gosti su stigli su stigli do vođstva u finišu prvog poluvremena preko

Rezultati Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen 2:4 (1:3) (Alario u 10, Virc u 89. - Koman u 27, Gorecka u 42, Gnavri u 45m, Levandovski u 66) Dizeldorf - Hofenhajm 2:2 (1:1) (Hening u 5 i 76 (pen) - Dabur u 16, Zuber u 61) Ajtraht - Majnc 0:2 (0:1) (Niakate u 43, Kunde Malong u 77) Lajpcig - Paderborn 1:1 (1:0) (Šik u 27 . - Strodijek u 90+2) Borusija Dortmund - Herta 1:0 (0:0) (Džan u 58)

Niakatea, a tri boda potvrdili su u 77. minutu kada je Kunde Malong matirao golmana Trapa.

Zanimljiv meč odigrali su Dizeldorf i Hofenhajm. Domaći tim je poveo u 5. minutu kada je

precizan bio Hening, a samo četiri minuta kasnije gosti su ostali bez defanzivca Hubnera koji je dobio direktan crveni karton.

Ipak, i pored toga što je brojčano bio slabiji u polju, Hofenhajm je izjednačio u 16. minutu preko Dabura. Gost je čak u 61. i poveo kada se u listu strijelaca upisao Zuber, ali odgovor je stigao u 76. kada je Zuber drugi put proparao protivničku mrežu, sada iz penela.

Domaćin do kraja nije imao snage da ostvari važnu pobjedu u borbi za opstanak. D. K.

DRUGA LIGA, 24. KOLO: Dečić dočekuje Mornar, derbi u Kotoru

Raspored i tabela KOTOR: Bokelj - Ibar ULCINJ: Otrant O. - Jedinstvo BUDVA: Lovćen - Jezero SPUŽ: Drezga - Arsenal TUZI: Dečić - Mornar Sve utakmice počinju u 17.30 časova 1. Dečić 2. Jedinstvo 3. Bokelj 4. Jezero 5. Ibar 6. Mornar 7. Drezga 8. Arsenal 9. Lovćen 10. Otrant O.

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

13 10 11 10 8 6 7 6 4 3

8 9 5 5 8 11 7 8 8 5

2 45:25 4 29:20 7 32:19 8 29:24 7 30:29 6 21:23 9 24:34 9 27:31 11 24:36 15 16:36

47 39 38 35 32 29 28 26 20 14

ali mu je i to bilo dovoljno da se vrati na drugo mjesto. Danas, Bjelopoljci gostuju Otrant Olimpiku, timu koji se praktično oprostio od drugoligaškog karavana i jasno je da ima zicer za tri boda. Mnogo teži posao imaće Bokelj, koji će u derbiju kolu ugostiti Ibar. Rožajci imaju samo šest bodova

manje i uz Jezero još se nadaju zoni baraza, pa baš zbog toga duel u Kotoru ima specifičan značaj. Kotorani će biti oslabljeni, jer zbog parnih kartona Slavoljub Bubanja neće moći da računa na pouzdanog Adrijana Rudovića.

Drezga će u Spužu ugostiti Arsenal. Oba tima su u zlatnoj sredini, mada Tivćani nemaju preveliku razliku u odnosu na timove iz opasne zone (šest bodova), tako da im je svaki bod dragocjeni. Mnogo toga na dnu

Salva Eid Naser (22), šampionka svijeta u atletici, privremeno je suspendovana dok traje istraga, jer je pod optužbom da je namjerno propustila doping testiranje.

Atletičarki iz Bahreina, čiji je rezultat 48,14 sekundi treći najbrži u istoriji na trakama na 400 metara, sada prijeti suspenzija od čak dvije godine zabrane takmičenja.

Po pravilima Svjetske atletske federacije (World Athletics), ukoliko takmičarka ili takmičar izbjegnu tri antidoping testiranja tokom godine, ovakva suspenzija je automatska.

Sada je na Naser da dokaže, da je imala valjane razloge da propusti pomenuta testiranja. Šampionka svijeta postala je u septembru prošle godine, na šampionatu u Dohi.

Preminuo velikan boksa Rademaher

Lider želi novi bijeg PODGORICA - Drugoligaši nastavljaju ubrzanim ritmom, kakav se ne pamti u ovom rangu - Bokelj i Drezga će već danas odigrati treći meč za osam dana, dok ostali nakon samo četiri dana igraju drugo kolo nakon nastavka sezone.

Dečić će ponovo igrati na svom terenu, a nakon pobjede u derbiju protiv Bokelja, danas će protiv Mornara juriti novi, 14. trijumf i nadati se eventualnom kiksu konkurenata za bijeg, koji bi već nakon ovog kola mogao biti izražen i dvocifrenom razlikom. Istina, trener Vesko Stešević ima problema jer će zbog parnih kartona meč propustiti defanzivac Marko Tući i ofanzivac Anđelo Rudović, ali bez obzira na sve u taboru Tuzana uvjereni su u još jedan uspjeh.

Jedinstvo je u minulom kolu osvojilo samo bod protiv Ibra,

Naser izbjegla doping test

tabele može zavisiti od meča Lovćen - Jezero. Cetinjani će bez Montenegra, koji ima parne kartone, pokušati da iznenade Plavljane i tako sačuvaju nadu da mogu izbjeći ispadanje. U slučaju trijumfa tima iz prijestonice situacija na dnu tabele dodatno bi se zakomplikovala, dok bi Lovćen novim kiksom opstanak sveo na teoriju. Meč u Budvi biće pod posebnim interesovanjem i zbog činjenica da Jezero juri bodove kako bi se domoglo baraža.

R.P.

Pit Rademaher, proslavljeni američki bokser i bivši olimpijski šampion, preminuo je u 92. godini, prenio je Asošijejtid Pres.

Ostaje upamćen po čuvenom trijumfu u finalu olimpijskog turnira 1956. u Melburnu. U duelu za zlato u teškoj kategoriji, u prvoj rundi nokautirao je sovjetskog takmičara Leva Muhima. Njihova borba imala je nezapamćen publicitet, u jeku Hladnog rata. Potom je Rademaher na ceremoniji zatvaranja Igara u Melburnu imao čast da nosi američku zastavu.

Rademaher je potom imao profesionalni debi protiv Flojda Patersona. I dalje je jedini bokser teške kategorije kojem je prva profesionalna borba bila duel za svjetsku titulu. Iako je rivala slao u nokdaun u drugoj rundi, izgubio je prekidom u M.A. šestoj rundi.

U Podgorici održan edukativni seminar atletskih trenera ASCG

Apeluje na promjene radi dugoročnog zdravlja

STRUKA IMA RIJEČ

Nadal: Vrijeme za mekše podloge

PODGORICA - U prostorijama Atletskog saveza Crne Gore u Podgorici juče je održan edukativni seminar atletskih trenera ASCG kojem su prisustvovali treneri atletskih klubova - Lovćen, Nikšić, Podgorički maraton, Podgorica, Dionis, Tempo, Rudar, Orion, Sanja, Lim, Jump, Rudar i Jedinstvo.

Seminaru su ispred ASCG prisustvovali: predsjednik Gojko Banjević, sekretar Milan Madžgalj, predsjednik TO Drago Musić, sekretar TO Milena Mudreša, selektor Osman Erović, komesar za takmičenje Todor Brajković, kao i nacionalni tre-

neri Zoran Jojić i Ivo Popović.

Na seminaru atletski treneri upoznati su od strane Saveza o obaveznom polaganju stručnog ispita prema Zakonu o sportu koji moraju položiti svi treneri koji rade u atletskim klubovim do kraja jula i o što uspješnijoj realizaciji ovog važnog pitanja za rad trenera u Savezu.

Obrađena su pravila i propozicije za takmičenja za 2020. godinu, gdje je poseban akcenat stavljen na ulogu trenera u pripremi i realizaciji svih nacionalnih takmičenja koja se realizuju u ovoj godini, zatim pitanje edukacije trenera, rad sa najmlađim atletičarima posebno sa ciljem da se omasove

atletski klubovi i da se pojekat ,,Dječija atletika“ što više implementira u svim opštinama gdje treneri rade po klubovima.

Treneri su upoznati i sa međunarodnim takmičenjima na kojima će najbolji reprezentativci Saveza učestvovati i sa ostalim

pitanjima koja se tiču licenciranja trenera, njihove edukacije i uloge u daljem razvoju i unapređenju atletskog sporta, a posebno sa ciljem da se klubovi što više omasove i da bude što više novih atletičara u njihovim sreR. P. dinama.

Rafael Nadal, teniski velikan i osvajač 19 gren slem turnira, kazao je da će u budućnosti organizatori takmičenja morati da se odluče za mekše podloge na terenima.

Trenutno drugi teniser svijeta je kazao da već neko vrijeme apeluje da se broj turnira u sezoni na tvrdim podlogama (beton, asfalt, trava) smanji. - Govorim isključivo iz perspektive

brige o zdravlju. Ne može se igrati 75 procenata turnira tokom sezone na terenima koji fizički značajno opterećuju tijelo. To ima dugoročno ozbiljne zdravstvene posljedice, skraćuje karijere i donosi hronične podloge - rekao je Nadal.

Od 19 gren slem titula, dvostruki olimpijski šampion je 12 osvojio na Rolan Garosu, jedinom gren slem turniru koji se igra na šljaci.

Feljton

Neđelja, 7. jun 2020.

CRKVE I MANASTIRI U BASENU SKADARSKOG JEZERA

19

1.

Manastir na Bojani bio je vjerski centar u doba Duklje » Piše: Aleksandar ČILIKOV

VREMENA IZGRADNJE, KTITORI, KULTOVI

U pokušaju fiksiranja geografskih okvira u kojima su vjekovima izgrađivane crkve i manastiri crnogorskog dijela skadarske regije, veoma je teška, gotovo neizvodljiva, determinacija u vidu apsolutnih preciznosti. U tom smislu kao najpribližnija moguća geografska cjelina bila bi ona koja obuhvata jezerska ostrva i obale; prostore starih crnogorskih nahija – Riječke, Crmničke i, djelimično, Lješanske; dio Zetske ravnice bliže jezeru; predjele Krajine koji gravitiraju ka jezerskom basenu i šira obalna područja rijeke Bojane.

U sadašnjem vremenu pomenute teritorije se nalaze u sklopu opštinskih prostora Cetinja, Podgorice, Bara i Ulcinja.

Teritorija sadašnje Crne Gore – što podrazumijeva i Skadarski basen – početkom IV vijeka nalazila se, većim dijelom, u sastavu rimske provincije Prevalis, koja će nakon razdvajanja velike imperije pripasti Istočnom rimskom carstvu – Vizantiji.

Podaci o izgradnji hrišćanskih hramova i manastira perioda ranog srednjeg vijeka, kada su u pitanju skadarski prostori, veoma su oskudni i magloviti.

Takvom stanju posebno doprinose nedostatak i nedovoljna proučenost arhivskih izvora, te veoma nizak nivo kvantiteta do sada obavljenih arhitektonskih, arheoloških i istorijsko– umjetničkih istraživanja.

I pored činjenice o krajnjoj neproučenosti geneze sakralne arhitekture Skadarskog basena, može se ipak pretpostaviti da se crkveno graditeljstvo razvija još od vremena kada je Rimska imperija legalizovala hrišćansku vjeru – nakon Milanskog edikta iz 313. godine. Ako je glavni urbani centar jezerske oblasti – Skadar – već u drugoj polovini IV vijeka imao episkope – Basius, Senecius – a u V vijeku i arhiepiskopa, čini se potpuno logičnim pretpostaviti da su drevni crkveni poglavari morali stolovati pri

Kako neki istraživači pretpostavljaju, u IX vijeku benediktinski red osniva na mjestu Justinijanove zadužbine svoju opatiju koja će se razviti u važno naselje – sa pristaništem, carinarnicom i trgovačkim centrom. Prvi pisani izvor koji govori o čuvenom manastiru je kultni „Barski rodoslov“ koji ga označava kao mauzolej dukljanskih dinasta

U kapitalnoj monografiji koju je 2012. objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, naš poznati istoričar umjetnosti piše o jedinstvenom sakralnom blagu koje se nalazi u širem okruženju najvećeg jezera na Balkanu

Manastir sv. Srđa i Vakha na Bojani na starijim snimcima

novoizgrađenim episkopskim crkvama i manastirima.

Njih je svakako bilo u samom gradu i okolini kao i u okolnim episkopskim centrima – Sardu, Danju, Drivastu, Sapi. Pouzdano tačno vrijeme izgradnje najranijih episkopskih i arhiepiskopskih katedrala i manastira nije poznato usljed uništenja stare arhitekture i njene neproučenosti. Međutim, prateći stare legende i dostupne izvore, o nekim ranim sakralnim objektima mogu se dobiti određeni podaci.

Veoma rano, na sadašnjoj albanskoj strani jezera, izgrađen je jedan od najčuvenijih i najznamenitijih manastirskih kompleksa skadarske regije.

Riječ je o Manastiru sv. Srđa i Vakha, lociranom na lijevoj obali rijeke Bojane, desetak kilometara od Skadra. Ovaj čuveni sakralni kompleks, prema duboko utemeljenoj tradiciji, izgradio je vizantijski car Justinijan u VI vijeku. Ovaj znameniti vladar, kao veliki poštovalac kulta sirijskih mučenika, izgradio je u Konstantinopolju prostrani hram sv. Srđa i Vakha a obnovio je i sirijski grad Rosafu u kome je mučenički stradao sv. Srđ.

Mošti uglednih istočnih sve-

titelja bile su – moguće veoma rano – još u VI vijeku, prenesene u Skadar koji će se u srednjem vijeku i sam nazivati Rosafa – imenom koje danas nosi stara gradska tvrđava.

Kako neki istraživači pretpostavljaju, u IX vijeku benediktinski red osniva na mjestu Justinijanove zadužbine svoju opatiju koja će se razviti u važno naselje – sa pristaništem, carinarnicom i trgovačkim centrom. Prvi pisani izvor koji govori o čuvenom manastiru je kultni „Barski rodoslov“ koji ga označava kao mauzolej dukljanskih dinasta u kome su sahranjeni: Mihailo – 1081; Bodin – 1104; Dobroslav – 1104; Vladimir – 1116. i Gradihna – 1143. godine. Ovaj podatak nesumnjivo svjedoči da je Manastir sv. Srđa i Vakha u doba stare Duklje – Zete bio njen najpoštovaniji i najvažniji vjerski centar. O umjetničkoj i duhovnoj kulturi manastira sve do XIII vijeka, kada se pominje u nizu latinskih i ćiriličkih tekstova, nemamo bilo kakve relevantne podatke. Na osnovu sačuvanih natpisa na kamenim pločama zapadne fasade u saznanju smo da je stari manastirski hram krajem XIII i početkom XIV vijeka

Ostaci Manastira sv. Srđa i Vakha na Bojani na starijem snimku

Veoma rano, na sadašnjoj albanskoj strani jezera, izgrađen je jedan od najčuvenijih i najznamenitijih manastirskih kompleksa skadarske regije.

Riječ je o Manastiru sv. Srđa i Vakha, lociranom na lijevoj obali rijeke Bojane, desetak kilometara od Skadra. Ovaj čuveni sakralni kompleks, prema duboko utemeljenoj tradiciji, izgradio je vizantijski car Justinijan u VI vijeku dobio nove arhitektonske oblike. Važnost kompleksa i kulta sirijskih mučenika, koji se ne gasi nakon državne propasti Duklje – Zete, biće razlog da i novi gospodari jezerskih prostora – srpska kraljevina sa dinastijom Nemanjića – preduzmu niz građevinskih intervencija nakon kojih će stari dukljanski mauzolej, moguće teško oštećen izlivanjem B o j a n e, b i t i s r u š e n . Na kamenoj ploči, nekada uzidanoj na zapadnoj fasadi – lijevo od glavnog portala – uklesan je latinski tekst koji saopštava da je srpska kraljica Jelena sa sinovima Urošem i Stefanom, 1290. godine, izgradila, na mjestu starog, potpuno novi hram posvećen sv. Srđu i Vakhu. O osjetljivosti manastirske lokacije ugrožene vodama Bojane svjedoči i dru-

Ostaci Manastira sv. Srđa i Vakha na Bojani

ga, sačuvana kamena ploča – nekad na nadvratku zapadnog portala – sa koje se čita da je kralj Milutin 1318. godine temeljno obnovio Jeleninu građevinu. Nakon izgradnji u doba Nemanjića, čuveno jezersko svetilište stradalo je u više navrata. Negdje početkom XVII vijeka patronalna crkva je bila bez krova a, sudeći po dostupnim istorijskim izvorima, u XIX vijeku potpuno je zapustjela i u ruševinama, lišena aktivnog vjerskog života.

Danas ostaci jednog od najznačajnijih vjerskih kompleksa Skadarskog basena leže potopljeni u vodama Bojane.

U daljem pokušaju praćenja geneze razvoja sakralne kulture Skadarskog basena, veoma zanimljivim čine se sakralne građevine grada Svača, episkopskog centra još

Položaj Manastir sv. Srđa i Vakha na Bojani

u VIII vijeku, kakav je status zadržao u vrijeme državnog života Duklje – Zete i, kasnije, tokom nemanjićke vladavine.

Među starim episkopskim centrima jezerske oblasti, iako ne u potpunosti, stari Svač je najviše arhitektonski i arheološki istraživan. U utvrđenom dijelu grada, dobrim dijelom su sačuvani djelovi episkopske katedrale sv. Jovana Krstitelja, zaštitnika episkopskog sjedišta, čiji je lik kovan na aversu gradskog novca.

U danas sagledivom obliku, građevina potiče iz 1300. godine. Rezultati arheoloških sondažnih istraživanja čine opravdanim tvrdnju da je ovaj episkopski hram podignut nad temeljima građevine koja, najvjerovatnije, potiče iz XI vijeka. Vremenu XI–XII vijeka pripada i nevelika crkva n e p o z n a t e n o m i n a c i j e, izgrađena sa spoljne strane sjevernog bedema prema zapadu, sa ostacima fresko– slikarstva iz istog perioda a iz XIV vijeka datiraju i ostaci malenog hrama, takođe nepoznate posvete, uklopljene prema istoku u sjeverni bedemski pojas.

(Nastavlja se)

20 Horoskop

Neđelja, 7. jun 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (8. 6 - 14. 6.)

Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astro- đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh loga Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu Nedjeljni bioritam za Portal Analitika izrađuje poznati poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat đotiš astrolog Mladen Lubura navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo plainformacija. netarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nak- podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, šatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Moguća su neplanirana putovanja. stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe tre- Dani ispunjeni brigom.

nutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate do- su povoljni dani za poslovna ostvarenja. PONEDJELJAK bro zdravlje, energičnost, užitak u kom- Poteškoće lako rješavate. Dobićete poforu i dobrom društvu. Korisno za nova dršku ili razumijevanje osobe od autori- Prisutan je nemir, napetost. Postoje pripoznanstva i generalno za druženje, teta ili od strane države. Imate karizmu tisci od strane nadređenih ili previše putovanja, komunikaciju, nove početke i napredak po pitanju statusa. Odlično obaveza. Može biti poteškoća sa ukućakao i za uspješan završetak starih poslo- vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa nima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Tranzit se završava u 16:15. va. Takođe je veoma povoljno za finan- svojim voljenima. sije i planiranje.

UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Djevici

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Raku

PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije PONEDJELJAK su vrlo snažne te je moguća i napetost, Aktuelna je jedna od najtežih mjeseče- nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne naglašen. Naročito je povoljno za blipočinjete ništa značajno. Pazite šta je- skost sa intimnim partnerom. dete i pijete. Prisutan je gubitak energije ČETVRTAK I PETAK i resursa. Tranzit se završava u 16:15.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna UTORAK I SRIJEDA je jedna od najtežih mjesečevih pozicija Ovo su relativno nepovoljni dani. Geu tranzitu pa najbolje da ne počinjete neralno pripaziti na međuljudske odništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. nose, naročito se čuvati rasprava sa vla- Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari stitom djecom ili podređenima. lako mogu zakomplikovati. Prisutan je Problemi sa finansijama. Stomak je gubitak energije i resursa. osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Da- VIKEND ni ispunjeni brigom.

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno ČETVRTAK I PETAK pripaziti na međuljudske odnose, naroOvo su povoljni dani za poslovna ostva- čito se čuvati rasprava sa vlastitom djerenja. Poteškoće lako rješavate. Dobiće- com ili podređenima. Problemi sa fite podršku ili razumijevanje osobe od nansijama. Stomak je osjetljiv pa autoriteta ili od strane države. Imate oprezno sa jelom i pićem. Moguća su karizmu i napredak po pitanju statusa. neplanirana putovanja. Dani ispunjeni Odlično vrijeme i za provesti lijepe tre- brigom. nutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se

Čuvati novce. Previše je prepreka. VIKEND Tranzit se završava u 16:15.

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije UTORAK I SRIJEDA i bićete naročito privlačni što je odlično Ovo su povoljni dani. Imaćete višak za intimne odnose. Novac može da dođe energije i bićete naročito privlačni što iz više izvora. Imate energiju, odvažje odlično za intimne odnose. Novac nost i inicijativu. Pravo vrijeme za unamože da dođe iz više izvora. Imate pređenje odnosa. energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- Postoje pritisci od strane nadređenih ili snost da budete pogrešno shvaćeni ili previše obaveza koje ne stižete da urada budete poniženi. Dijete može imati dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa problema sa zdravljem ili manjak ener- ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i gije. Pripaziti na stomak. Čuvati se pre- energija nisu na visokom nivou. Čuvajte više troškova. Nizak kvalitet življenja i se gubitaka. neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

VIKEND

VIKEND

PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Jarcu

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za parPONEDJELJAK tnerske odnose. Porodično okruženje Problem je manjak vitalnosti, slaba kon- je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za centracija i pad respekta u očima dru- kraća putovanja, nove početke i podugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. hvate.

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Vodoliji

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. ČETVRTAK I PETAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je PONEDJELJAK naročito povoljan za partnerske odnoUživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti se. Porodično okruženje je stabilno. Ovo i oštrom intelektu. Tranzit je naročito je povoljno vrijeme za kraća putovanja, povoljan za partnerske odnose. Poro- nove početke i poduhvate. dično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i podu- VIKEND hvate. Tranzit se završava u 16:15.

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je UTORAK I SRIJEDA manjak vitalnosti, slaba koncentracija i Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti je manjak vitalnosti, slaba koncentraci- u porodične rasprave. Čuvati novce. ja i pad respekta u očima drugih. Ne Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. ulaziti u porodične rasprave. Čuvati Previše je prepreka. Pokušajte biti novce. Pripaziti na zdravlje, posebno istrajniji ali imati na umu da ovo nisu na vid. Previše je prepreka. Pokušajte dani za megdan. biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje ČETVRTAK I PETAK odnosa. Tranzit se završava u 16:15.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak UTORAK I SRIJEDA energije i bićete naročito privlačni što je Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- odlično za intimne odnose. Novac može mir, napetost, dosta mentalnih izazova. da dođe iz više izvora. Imate energiju, Postoje pritisci od strane nadređenih ili odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za previše obaveza koje ne stižete da ura- unapređenje odnosa. dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa VIKEND ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvaj- Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo te se gubitaka. su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. PoČETVRTAK I PETAK stoje pritisci od strane nadređenih ili Ne naročito povoljni dani. Postoji opa- previše obaveza koje ne stižete da urasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa budete poniženi. Dijete može imati pro- ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i blema sa zdravljem ili manjak energije. energija nisu na visokom nivou. Čuvajte Pripaziti na stomak. Čuvati se previše se gubitaka. troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Ribama

PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u 16:15.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 11:16. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Neđelja, 7. jun 2020.

Enigmatika

21

22

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

Дана 5. јуна 2020. у 82. години престало је да куца племенито срце наше вољене

Дана 6. јуна 2020. у 74. години изненада је умро наш

Тужним срцем јављамо да је послије краће и тешке болести у 57. години преминуо наш драги

БОРИСЛАВ – БОРО ЂУРОВИЋ

ЈУЛКЕ Милорадове ШУБАРИЋ рођене Бабић

АЛЕКСАНДАР Павлов ПОПОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 6. јуна од 10 до 15 часова и 7. јуна од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: браћа БОЖИДАР, ГОРАН, МИХАИЛО и МЛАДЕН, сестра ЛИДИЈА, снахе ЛЕЛА, БРАНКА, НАТАША и ТАЊА, братанићи, братаничне, сестричићи, сестрична и остала родбина ПОПОВИЋ

Саучешће примамо 7. јуна 2020. од 10 до 14.30 часова на градском гробљу Чепурци када ће се и обавити сахрана.

Сахрана је обављена 6. јуна на градском гробљу Чепурци у кругу уже породице.

Ожалошћени: син СИНИША, кћерке СНЕЖАНА и САЊА, унуци МИЛОШ и ФИЛИП, унуке ТАРА и ЛАНА, снаха ДРАГАНА и зет РАДЕ

Ожалошћени: ћерке МИЛЕНА, ЈЕЛЕНА и МАРИЈА, сестра БРАНКА, браћа од стричева СВЕТОЗАР – КИРО и МИКО, сестра од стрица СВЕТЛАНА, зетови МИЛОШ, МИЛАН и ДРАЖЕН, унуци МОЈАШ, МАРТА, ЈАКОВ, МАШАН, САВА, АНДРЕЈ и остала породица

436 Посљедњи поздрав драгом оцу, ђеду и тасту

367

344

Tiha, strpljiva, topla i blaga nije više među nama naša divna

БОРУ Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

MILEVA pok. BOŠKA TIČIĆ

Твоја ћерка МАРИЈА, унуци САВА и АНДРЕЈ и зет ДРАЖЕН 437

Tvojom iznenadnom smrću sve nas ostavljaš u žalosti.

Mileva, počivaj u miru.

teta JULKA

DUŠAN TIČIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав нашем оцу, ђеду и тасту

406 Sjećanja će je čuvati, a njena posebnost će živjeti kroz njenu privrženu djecu i obožavanu unučad. Čuvaćemo je i mi, Sanjine drugarice

БОРУ Почивај у миру.

MILENA, NATAŠA i MILICA МИЛЕНА, МИЛОШ, МАРТА и МОЈАШ 438 380

Посљедњи поздрав нашем оцу, ђеду и тасту

Nedjelja je otkako nije sa nama naša tetka i zaova

БОРУ VOJISLAVKA VOLA ŽIVALJEVIĆ

Чуваћемо те од заборава. Твоји: ЈЕЛЕНА, МИЛАН, ЈАКОВ и МАШАН

Počivaj u miru.

439

Tvoja snaha NATA, bratanići ALEKSANDAR i VLADIMIR TOMOVIĆ

Посљедњи поздрав драгом зету и тетку

381 Posljednji pozdrav

БОРУ Нека твoја племенита и добра душа почива у рају. Твоји: ЉУБИНКА, ЋАНЕ и МАЈА са породицом

KOSTI 440 od MIJA VUJOVIĆA sa porodicom

443

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

23

Dana 6. juna 2020. godine poslije duge i teške bolesti preminula je naša voljena Дана 6. јуна 2020. у 59. години после дуже болести упокоји се наш драги

Dana 6. juna 2020. posle duge i teške bolesti u 62. godini preminula je naša draga

НОВАК Милентијев ДАРМАНОВИЋ Саучешће примамо 6. јуна од 13 до 16 часова и 7. јуна од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга БИЉАНА, син МИЛЕНТИЈЕ – МИШКО, ћерка МИЛЕНА ЗЛАТИЧАНИН, брат ВЕЛИЗАР – ВЕСКО, сестра ВЕСНА ЖИЖИЋ са породицом, братанићи ЛУКА и НЕМАЊА, стриц ИЛИЈА са породицом, браћа од стричева БУДИМИР – БУДО и НЕБОЈША са породицом, сестре од стрица НАТАША и САНДРА, тетка СТАНКА, снахе САЊА, СТАНИЦА, ДАНИЈЕЛА и ЛИДИЈА унуци САВА и СТЕФАН, и остала многобројна родбина ДАРМАНОВИЋ и РАЦКОВИЋ

SLAVKA Jovanova VUČKOVIĆ

JASMINKA ČEKIĆ

rođena Radunović

rođena Bektešević

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 7. juna od 10 do 15 časova i 8. juna od 10 do 15 časova, gdje će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ul. bratstva i jedinstva 63, Podgorica.

Ožalošćeni: ćerke NATAŠA i VIDOSAVA – VIKICA, sestra RADMILA, snaha LOLA, bratanić JOVAN, bratanične MILENA i MARIJA, jetrva BOSA, đeveričići BOBAN, ŽELJKO i SRETEN, zaovičić VESKO, unuke NEVENA i IRINA i ostala mnogobrojna rodbina VUČKOVIĆ i RADUNOVIĆ

Saučešće se prima na groblju Cijevna 7. juna u periodu od 9 do 15 časova kada će se i obaviti dženaza.

Ožalošćeni: suprug PAJAZIT, sin ERVIN, ćerka SANELA, snaha MILENA, zet ALJO, brat SAMIR, sestra ZINETA i ostala mnogobrojna rodbina ČEKIĆ i BEKTEŠEVIĆ

407 Kume moj

435

373 Opraštamo se od svojaka, tetka i pašenoga

Дана 6. јуна 2020. у 70. години преминуо је послије дуге болести наш драги

BOGDANE

NOVAKA DARMANOVIĆA МИКО Михаилов ВУКАНОВИЋ Sa tugom, poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo Tvoj dragi lik kroz najljepša sjećanja i uspomene.

LIDIJA, MILICA, JOVANA i ZEKO

Godina prođe, a sjećanje na Tebe, Mura i Seku, neće nikad ,,Bogdane Kume“ Moja Diko, Moja Diko i Momačka Sliko.

Najljepše dane moga života provedoh s tobom.

Bio si mi ponos i uzor! Dok srce kuca u meni, Tvoja duša živjeće u meni!

Kume moj, Tužan je pozdrav moj.

Vole te kumovi MAJO i MIRKO VULETIĆ sa porodicom

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 7. јуна од 10 до 15 часова, а 8. јуна од 9 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова у породичној гробници Рогами.

434 Posljednji pozdrav voljenom stricu

Ожалошћени: супруга ЉИЉА, син РАДОВАН, кћерке МИЛЕНА и БОЈАНА, брат МЛАДЕН, братанићи МИХАИЛО и ЂОРЂИЈЕ, стриц СЛОБОДАН, снахе ВЕСНА и ДУШКА, унучад, зетови и остала многобројна родбина

383

KOSTI

432

MILO sa familijom

Posljednji pozdrav dragom

426 Posljednji pozdrav dragom

NOVAK DARMANOVIĆ MIKU VUKANOVIĆU Život je samo trenutak između dvije vječnosti.

Bila je čast poznavati te.

Hvala za sve divne darove koje si nam poklanjao.

Laku noć i odmori se, dragi prijatelju.

KOMŠIJE IZ ULAZA

KOSTI 402

BOBO JABUČANIN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

441

Dana 5. juna 2020. u 85. godini umro je naš

Porodice: MIHAILOVIĆ, BOJANIĆ i JOVIĆEVIĆ

KOSTI BOGDANOVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u raju.

403

Od LJUBINKE, ĆANE i ćerki pok. ANKE

Posljednji pozdrav dragom

408

Vječni spomen voljenom kumu

BORIVOJE Markov MIJANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem milom Po želji pokojnika sahrana je obavljena 6. juna u 13 časova u Gornjem Polju u krugu najuže porodice.

KOSTI Ožalošćeni: kćerke LJUBICA i NADA, sestra MIKA, snaha DRAGICA, unučad, praunučad i ostala rodbina

NOVAKU DARMANOVIĆU Počivaj u miru, naš veliki prijatelju i druže.

LJUBO DEDIĆ sa porodicom 442

376

RANKO i NANA KRALJEVIĆ

KOSTI A porodici iskreno saučešće.

BOŽO ZUBER

361

431

24

Oglasi i obavještenja

Dragi čiko

Neđelja, 7. jun 2020.

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

Moj Đede

KOSTA Hvala Vam za svu pažnju koju ste nam poklanjali.

LUKA, LORENA, ANDREA i MIA 419

KOSTI BOGDANOVIĆU BOŠKO KRIVOKAPIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege

Kad nijesam mogla, rekao si mi moraš.

Kad nijesam htjela rekao si mi hoćeš.

Kad sam se smijala, smijao si se sa mnom.

Uvijek i za sve bio si uz mene.

VELIKO HVALA! Tvoja MIKICA

415

409

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

KOSTI BOGDANOVIĆU Počivaj u miru.

OSOBLJE MARKETA ,,MARTEX“ BR. 1 420

KOSTI BOGDANOVIĆU

KOSTI

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege Sa tugom se opraštamo od tebe.

Počivaj u miru, naš iskreni prijatelju.

RAJKO KRALJEVIĆ sa porodicom

416

KOSTI BOGDANOVIĆU

Počivaj u miru, dobri Kole.

Voljeni đede

MOMIR RAJKOVIĆ s porodicom 410 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

OSOBLJE MARKETA ,,MARTEX“ BR. 4 421 Posljednji pozdrav dragom

KOSTA

KOSTI

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: NIKOLA, BOJANA i KOSTA

KOSTI BOGDANOVIĆU 422

od familije pok. MARKA M. MARTINOVIĆA

MIODRAG i VESNA BORILOVIĆ

417

411

Iskrenom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege

KOSTI BOGDANOVIĆU KOSTI BOGDANOVIĆU 423

KOLEKTIV DOO „MARTEX“ CETINJE

KOSTI S tugom i poštovanjem.

Tvoj nas je odlazak zabolio.

Hvala ti za svaku tvoju toplu riječ.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Počivaj u miru. ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN

Porodica STRUGAR Posljednji pozdrav dragom kumu

418

412

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav voljenom kumu

KOSTI Počivaj u miru.

424

NEĐO PEROVIĆ sa familijom

KOSTI

KOSTI

KOSTI

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom PEĐA VUJOVIĆ sa familijom

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VESKO JOVANOVIĆ sa porodicom

od DUŠKA STANOJEVIĆA sa porodicom

427

428

413

Posljednji pozdrav mom iskrenom prijatelju i kumu

Posljednji pozdrav svom stricu

Posljednji pozdrav dragom kumu

KOSTI Dušanovom BOGDANOVIĆU 425

ANDRIJA JABUČANIN sa familijom

429

KOSTI

KOSTI

DUŠKO MILOŠEVIĆ sa porodicom

od BRANKA JABUČANINA sa porodicom 430

KOSTI od MILENE, DRAŽENA i ANJE 414

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

Obavještavamo braću, rođake, drugove, prijatelje i poznanike da je naš dragi i nikad prežaljeni

25

Voljeni oče

KONSTANTIN KOSTA Dušanov BOGDANOVIĆ KONSTANTIN – KOSTA Dušanov BOGDANOVIĆ tragično preminuo 5. juna 2020. u 80. godini.

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 6. juna od 12 do 16 časova i 7. juna od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju pred Kapelicom.

Moj KOLE, Pedeset sedam godina života sa tobom, gradili smo, radili smo, padali i dizali se sve skupa.

Za sobom si ostavio sve što jedan roditelj poželjeti može.

Počivaj u miru.

Tvoja ZAGE

355

Opraštamo se od našeg dragog i pažljivog svaka

KOSTA BOGDANOVIĆ Hvala ti za godine bezgranične ljubavi i topline.

Sa nama i u nama si zauvijek.

Kćerka DANIJELA sa porodicom 389 Voljeni đede

Ožalošćena porodica: supruga ZAGORKA, ćerka DANIJELA, sinovi LJUBO i BORO –BATO, sinovci DUŠAN i MILO, snahe MIRJANA, TANJA, MIRA i JASNA, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina BOGDANOVIĆ 354

KOSTA BOGDANOVIĆ

KOSTE BOGDANOVIĆA Posljednji pozdrav dragom stricu, đedu i prađedu 391

BRANKA i VJERA sa porodicama

Vječno ćeš biti u našim srcima.

Unuk NIKOLA, unuka SAŠKA i praunuk KOSTA

Posljednji pozdrav dragom 390

Posljednji pozdrav stricu i đeveru

KOSTI Bio si naš uzor i ponos po svemu, takav ćeš zauvijek ostati.

Počivaj u miru, ljudska veličino.

DUŠAN, MIRA, ANA, JANKO, MILENA, BALŠA i PETAR

KOSTI

KOSTI 392

NINO MUHADINOVIĆ sa porodicom Život je prolazan, uspomene i sjećanja traju.

Posljednji pozdrav cijenjenom stricu 364

395

Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju

GORAN i BEBA JABUČANIN

Posljednji pozdrav dragom kumu

KOSTI KOSTI

Laka ti bila ova gruda crnogorske zemlje kojom si časno hodao.

393

KOSTI BOGDANOVIĆU

MIRKO Špirov JABUČANIN sa porodicom

Tužan je ovaj pozdrav

Tvoj vedri i nasmijani lik zauvijek će ostati u našem sjećanju i srcima.

SLOBODAN – MURTA ALEKSIĆ sa porodicom

striko KOSTA

IGOR VUŠUROVIĆ sa porodicom

396 Tužan je ovaj posljednji pozdrav striko

Mislimo na tebe.

Sjećanja čuvamo.

Tužni se opraštamo.

358

394

Posljednji pozdrav

KOSTA

ZORAN, JELENA, JOKO i JANKO

Hvala ti za raširene ruke i topli zagrljaj.

Hvala ti za svaki savjet i toplu riječ.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav kumu

SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom 398 Posljednji pozdrav dragom bratu

KOSTI BOGDANOVIĆU 360

KOSTI BOGDANOVIĆU

RAJKO i TAMARA DAPČEVIĆ 365

Potonji pozdrav poštovanom i voljenom stricu

KOSTI

od MIJA i GIDA ĐUROVIĆA sa porodicama

Tvoj me odlazak iznenadio i zabolio. Ostaju mi lijepe uspomene i tužno sjećanje.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom

BOSILJKA JABUČANIN 399 Posljednji pozdrav dragom

KOSTI Počivaj u tišini vječnog doma i neka ti je laka ova gruda Svete Crnogorske zemlje.

Hvala ti na svemu.

KOSTI 401

SAŠA JABUČANIN sa porodicom

KOSTI RAJKO i VESKO JABUČANIN sa porodicama 404

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Iskrenom bratu i đeveru.

400

MIKI i BISERKA JABUČANIN

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

Posljednji pozdrav dragom kumu

IN MEMORIAM

Voljenom dedi

KOSTI od porodice ĆAĆIĆ 382

MIODRAG – MIŠO TOMAŠEVIĆ

VESNA J. ĐAKONOVIĆ

7. 6. 2009 – 7. 6. 2020.

rođena Tomašević 1951-2020.

IKANA L. TOMAŠEVIĆ

LAZO I. TOMAŠEVIĆ

1898-1980.

1883-1961.

Posljednji pozdrav

MUKIJU čiku KOSTI od familije pok.

PERIŠE POPOVIĆA

Nedostajaćeš nam beskrajno.

397

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom Posljednji pozdrav

Zauvijek Vaši NAJMILIJI

Tvoji: BARIŠ, DINO, BAKIR i ZLATAN

346 Draga majko

KOSTI BOGDANOVIĆU Iskrenom i poštovanom drugu i prijatelju.

Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu.

BAJA LATKOVIĆ sa porodicom

JELENA VUJOVIĆ

379

366

Posljednji pozdrav svom drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav iskrenom drugu i prijatelju

Prošle su dvije godine kako nisi sa nama.

Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju, srcu i duši.

349

Godina je od smrti naše majke i babe

KOSTA Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Tvoji: BORO, TANJA, VASILIJE i TARA

Sin RAJKO sa porodicom

KOSTI

KOSTI Dušanovom

od PAKA PAJOVIĆA sa porodicom

od TOLJE sa porodicom

362

363

356 Posljednji pozdrav prijatelju

KOSTI

KOSTA Veliki kao što je tvoje srce, tvoja duša, tvoja plemenitost i dobrota nikad ne umiru.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

357

DANICE Milanove BOLJEVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali... Čuvamo uspomene na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam darivala.

Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ!

od porodice pokojnog DRAGA JABLANA

Tvoja porodica: MLADEN, MARINA, MILICA, DANIJELA, ANĐELA i MILAN

405

POMENI

345

Tvoji: LJUBO, MIRA, LAZAR i BOGDAN

SJEĆANJE

Posljednji pozdrav

POMENI Sedmog juna navršava se godina od kada je preminula moja mila sestra Danica, divna odiva, zaova, tetka, supruga počivšeg Milana Boljevića, rođena Radičević

DANICA Milanova BOLJEVIĆ KOSTI D. BOGDANOVIĆU Bog će nam biti svjedok koliko će nam nedostajati tvoja bratska ljubav.

359

Od porodice pok. BLAŽA Š. JABUČANINA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

DANICA BOLJEVIĆ Hvala ti, mila sestro, za svu ljubav i dobrotu koju si podarila domu svome i rodu svome.

Prošla je godina, a bol i tuga ostaju.

Tuguje za tobom, brat VUKAŠIN sa porodicom RADIČEVIĆ 351

Mila moja tetkice, Godina prođe, ali moja tuga za tobom nikada neće. Godina prođe, uspomene ostaše da bude sjećanja na tvoj topli pogled, na tvoje veliko srce, na tvoj čvrsti zagrljaj... Čujem tvoj glas u tišini noći, pričam sa tobom, kao što smo nekada pričale... Stalno ti pričam koliko nedostaješ.

Nedostaješ za sve što prošlo je, za sve što dolazi... Nedostaješ...

Tuguje za tobom sestrična POLJKA 343

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

27

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom

MARKU DEDIVANOVIĆU 1938–2020.

Dragi naš Marko, Uvijek si nas, do ovaj put, iznenađivao životnim radostima jer si od života birao najbolje za svoje najdraže. Bio si obdaren ljudskim vrlinama koje su prepoznate ne samo od najbližih već i od širokog kruga prijatelja koje si stijecao decenijama, živeći i radeći u Njujorku, pola vijeka.

Stijecao si prijatelje lako, što bi se reklo na prvu riječ, a nikad ih nisi gubio, ni zadnjeg dana. Na vijest o tvom odlasku sa životne scene svi su izrazili duboko žaljenje zbog rastanka s tobom.

Svima si ostao u uspomeni kao čovjek na čiju se riječ mogao osloniti svako, svom snagom. Znan si bio kao nezvanični, a pouzdani ambasador svoje zemlje, odan patriota od vremena velike Jugoslavije do današnje Crne Gore. Bio si prva i prava adresa za mnoge koji su prvi put stupili na tlo Amerike. Bio si narodni čovjek ne opredjeljujući se za ljude po „narodnosti“. Bio si čovjek s vjerom u ljude bez vjerskih razlika. Cijenili su te jednako i tvoji poslodavci i oni kojima si ti posao davao.

Opraštamo se od tebe s dubokom zahvalnošću i nezaboravom.

Počivaj u miru koji si uvijek dijelio među ljudima.

Tvoji dragi i bliski, DUŠA KALJAJ i LJUBO – LJUCA DUŠAJ sa porodicama

352 Stricu

Dana 7. juna 2020. navršava se godina od smrti naše majke, sestre, babe i svekrve

GAGI

MILENE V. GEZOVIĆ

Četrdeset dana nisi sa nama, čini nam se vječnost. Teško se pomiriti sa tim da te više nećemo vidjeti, čuti ono tvoje – đe su najljepša mala đeca. Ta đeca pitaju đe je njihov Gaga, čude se zašto nema Gage i njihovih omiljenih slatkiša koje je Gaga redovno donosio.

Posebno se čudi tvoj mali majstor, zašto mu Gaga ne donosi alat, pa zbog toga zna biti pomalo tužan.

Zauvijek će nam nedostajati tvoj šaljivi glas da nam popravi raspoloženje i ohrabri nas za sve što smo započeli...

Počivaj u miru.

СЈЕЋАЊЕ 7. 6. 2005 - 7. 6. 2020.

15. 8. 2017 - 7. 6. 2020.

МИЛАН Стеванов МИЛИЋ

СЕНКА Миланова МИЛИЋ рођена Бољевић

TVOJA PORODICA 374

Године иду, вријеме одлази, али туга и бол за родитељима никад не пролазе... Ваша МИКА са породицом

Navršava se godina od smrti našeg dragog

350

ZORAN, GORDANA i tvoji mali drugovi

IN MEMORIAM 347 Tri godine su od smrti našeg voljenog

Dvije godine od smrti naše

7. 6. 2005 – 7. 6. 2020.

15. 8. 2017 – 7. 6. 2020.

MILAN Stevanov MILIĆ

SENKA MILIĆ

MILIVOJA RAIČKOVIĆA Tvoj vedri lik i dobra duša će živjeti vječno u našim srcima i mislima.

Tvoji: sin RADOVAN, kćerke ANKA, SLAVICA i RAJKA sa porodicama 368

DRAGOMIRA – DAJA RADONJIĆA

SENKE KUBUROVIĆ

Dana 12. juna 2020. god. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

BAĆO sa porodicom

rođene Radonjić

342 Njihovi dragi likovi, pažnja i dobrota nisu zaboravljeni.

Nedostajete nam.

SEKULE IVANOVIĆA Porodica RADONJIĆ

348

Dragi brate, Dani prolaze, a bol je sve veća, Zauvijek ćeš biti u našim mislima.

372

Tvoja sestra VESNA sa porodicom

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

Voljenim

BOBU

i

SEKI

Kad nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije.

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena...

Ostaće nam uspomene na vas koje ćemo nositi u srcu.

DANO, BEĆO i VEA sa familijama

433

SJEĆANJE 7. 6. 2005 – 7. 6. 2020.

15. 8. 2017 – 7. 6. 2020.

MILAN

KSENIJA

Voljeni đede, Danas se navršava 15 godina od kada nisi sa nama...

Bio si moj uzor, neko sa kim sam se ponosio.

Ostaju najljepše slike i sjećanja na tebe i babu Senku.

Nikada vas neću zaboraviti...

Vaš GUZAC

353

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

29

Tri godine od kada nije sa nama naš sin

7. 12. 2019 – 7. 6. 2020.

VUJAČIĆ Zorana DUŠAN

DEJAN MARKOVIĆ

Dragi naš Dule, ne znamo što da ti kažemo kada ne možeš da nam odgovoriš.

Bez riječi utjehe uz bezbroj pitanja, kroz nova tužna svitanja, fališ nam.

Vrijeme ne može ublažiti tugu i bol za tobom.

Svaki dan sve teži i teži...

Tvoji: majka LIDIJA, otac ZORAN i sestra MARIJA

Tvoji: otac IVICA, majka MIRJANA i ćerka KJARA

371

377 7. 12. 2019 – 7. 6. 2020.

VUJAČIĆ Zorana DUŠAN

Voljenom bratu, Pola godine je prošlo od kada si nas iznenada napustio, a bol je samo sve veća, ne postoje riječi utjehe za mene.

Prošlo je pola godine prevelike tuge za našim voljenim unukom i sestrićem

Tužnih pola godine od tragične smrti sina moga druga

DUŠANOM VUJAČIĆEM

DUŠANA Zoranovog VUJAČIĆA

DUŠAN Zoranov VUJAČIĆ

SLOBO ABRAMOVIĆ sa porodicom

PEĐA LALIČIĆ sa porodicom

7. XII 2019 – 7. VI 2020.

Još u nevjerici da ga nikada više nećemo zagrliti tuguju za njim, Baba MILEVA ujak ĐURO, tetke ĆAKA i MARINA MIJUŠKOVIĆ

378

387

Dana 7. juna je pola godine od tragične smrti mog unuka

Tužno sjećanje

388

Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš voljeni

Zauvijek tvoja TEBRICA

384

DUŠANA Zoranovog VUJAČIĆA Dragi i nikada neprežaljeni ostavio si veliki bol svima, a najviše tvojim roditeljima i sestri.

Ne mirim se da si nas zauvijek napustio.

Tvoja uplakana, 375

DUŠAN VUJAČIĆ

Baba BOSE

Pola godine

Dragi Dule, Pola godine je od kada si otišao.

Bol je sve viša, a utjehe nema.

Anđele naš, počivaj u miru.

VITKO V. RADOJIČIĆ Teško prihvatamo istinu da više nijesi među nama. Živjećemo ispunjeni sjećanjima na Tebe, a ponosni na tvoj častan život.

Veliku zahvalnost dugujemo prof. Lazoviću, dr Soratu i dr Sonji Radojičić.

Hvala patronažnoj službi Doma zdravlja Danilovgrad.

Hvala rođacima, Vitkovim kolegama, kumovima i drugovima koji su sve vrijeme bolesti bili uz njega.

Dragi brate s ponosom ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

U neđelju, 7. juna u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoja PORODICA 370 Dvije godine su od smrti našeg dragog

Tetka VJERA i tetak ŽELJKO MIROVIĆ 385

DUŠANE Bol je velika...

e-mail: oglasno@pobjeda.me

KRSTA – MINJA LALOVIĆA Tetka ZORICA sa porodicom

386

Sjećanje i ljubav prema tebi ostaju vječno.

TVOJA PORODICA 369

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 7. jun 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZDAJEM lux opremljenu namještenu kancelariju, zgrada Čelebića, u Serdara Jola Piletića do Osnovnog suda, 20m2.

Tel. 067/ 821 067 1 IZDAJEM uređen poslovni prostor u City kvartu, ul. Radoja Dakića, lamela 1-10, do kafea Plan B, 53m2 Tel.067/ 821 067 2

na nadoknada Tel. 067 854-444 6

PRODAJEM imanje u Spužu, mjesto Kopito udaljenom od Mlina 500 metara, asfalt, voda i struja, može u placevima, djeljivo.

Tel: 020 / 881-750; 069, 827-324 3

STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih radova i poslova (adaptacije stanova, izolacije krovova, popravke krovova i ostalo).

Tel.020/ 629-558, 069 / 926- 382 7

Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Stari aerodrom između Maksija i Volija-zgrada prizemlje. Tel. 069/357-808 4

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 8

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 5 PETOČLANOJ porodici BG-PG potrebna časna i vrijedna žena sa iskustvom za čuvanje djece i rad u kući 24/7. Zagarantovan smještaj,hrana i visoka mjeseč-

KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 9 PRODAJEM kvalitetne sadnice žive ograde Prunus, visina 80cm i više. Jedan komad 1 euro. Nalazimo se u Tološima.

Tel.067/801-826 10

TV program

Neđelja, 7. jun 2020.

FILM

SERIJA

PRVA TV 17:15

31

RTCG 1 21:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Ulica milosti

Kazanova

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)



RTCG 1

07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:10 Program za djecu 13:10 Živa istina, r.

14:30 Nacionalni parkovi, r.

14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Oriđinali, r.

17:00 Sat tv 17:30 Mostovi, e.

18:10 Montenegro all in one 18:40 Obrati pažnju, r.

19:15 Muzika 19:20 Crnogorski gradovi kroz vrijeme 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 20:50 Emisija iz kulture 21:35 Ulica milosti, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 22. Jul, film 00:50 Preko veze, r.

01:35 Jutarnji program, r.

   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 09:00 10:15 12:00 14:00 15:10 16:50 18:30 19:30 20:10 20:20

21:20 21:30

22:20 22:30 23:30 01:10

TV PRVA

Muzika Obrati pažnju, r.

E sport Dokumentarni program, r.

Fudbal: Budućnost – Sutjeska, snimak Svi smo u igri, r. Šetland, r.

Pele, film Visoko društvo, r.

Dokumentarni program, r.

Dnevnik 2 Studio fudbal Fudbal: Budućnost – Sutjeska, I poluvrijeme, direktno Studio fudbal Fudbal: Budućnost – Sutjeska, II poluvrijeme, direktno Studio fudbal Šetland, s.

Već mi nedostaješ, r.

E sport

06:30 08:30 09:00 11:00 16:00 16:30 17:00 17:15 19:00 19:30 21:00 23:00 01:30 03:15

Zabranjeno voće, r.

Auto moto show, r.

Tate, r.

Muzički program Auto moto show, r.

Auto moto show Žurnal Kazanova, film Žurnal Besa, s.

Muzički program Jovanka Orleanka, film Kazanova, r.

Milost, r.

NOVA M

06:10 Centralni dnevnik, r.

06:45 Sportisimo, r.

06:50 Ljubav, navika, panika, r.

07:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

08:45 Muzički program, r.

10:30 Supertalenat, r.

11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r.

15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 16:30 Vijesti 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Supertalenat 22:00 Muzički program 23:30 Bilo jednom u Veneciji, r.

01:05 Osvetnik, r.

02:40 Trougao osvete, r.

  VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:00 Evropske bajke, r.

08:30 Bejblejd, crtana serija 09:30 Pčelica, e.

10:00 Posljednja ljubav gospodina Morgana, r.

12:00 Vijesti 12:06 Šarlot Grej, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za Vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s.

20:00 Nesrećna Džasmin, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Voljeni, film 00:50 Opasna metoda, film 02:30 Nesrećna Džesmin, r.

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



PINK M

05:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:15 13:10 14:15

Film Nemoguća ljubav, r.

Preživjeti Beograd, r.

Zakletva, r.

Magazin in, r.

Zadruga, uživo Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 17:45 Zadruga, uživo 19:00 Scena, pregled sedmice

20:00 21:30 22:30 23:00

Film Zakletva Zadruga, uživo Zadruga, uživo

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val



777

18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 07. 06. 2020.

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

21° 25° 23° 23° 25° 21° 26° 24° 21° 23°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

10° 9° 9° 10° 15° 9° 10° 17° 15° 6°

23° 20° 20° 21° 26° 19° 21° 25° 24° 18°

Ponedjeljak 08. 06. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

5.06 sati

desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

10° 17° 11° 11° 17° 10° 15° 16° 9° 15°

ZALAZAK SUNCA

20.17 sati

Sjutra prijepodne pretežno ili djelimično sunčano, a tokom jutra po kotlinama na sjeveru magla. Poslijepodne promjenljivo oblačno, u kontinentalnim predjelima mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar južnih smjerova, uglavnom, slab do umjeren. Jutarnja temperatura vazduha 5 do 17, najviša dnevna 18 do 27 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 09. 06. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 7. jun 2020.

Leni Kravic objavio spot

Bendovi Iron Maiden, Kiss i System of a Down vodeća imena Download festivala

Virtuelni izlet kroz istoriju roka

LONDON - Iron Maiden, Kiss i System of a Down najavljeni su kao hedlajneri ovogodišnjeg virtuelnog Download festivala.

Poslije otkazivanja ovogodišnjeg festivala zbog pand e m i j e v i r u s a ko ro n a , Download umjesto toga organizuje virtuelni izlet kroz istoriju rok festivala koji će sadržati sate i sate ekskluzivnih snimaka, neviđene izvedbe i interaktivni sadržaj.

Snimci će biti emitovani putem službenih društvenih kanala festivala i na Download TV između 12. i 14. juna.

U saopštenju za javnost organizatori kažu: – Vikend će biti podijeljen na dan i veče, gdje će dan biti sve ono što slavi duh Download festivala, a veče donosi dva do tri sata prilagođenog programa u kojem Downloaderi mogu da se uključe u dešavanja. U petak veče biće prikazana

Nova verzija pjesme Ide Prester i benda Lolobriđida

„Dodir“ stigao u akustičnom ruhu

repriza najboljih festivalskih trenutaka headlajnera iz 2015, grupe Kiss, dok će se u subotu Iron Maiden donijeti nešto posebno na ekrane, sa nostalgičnim isječcima ,,Legacy Of The Beast“ i nešto ekskluzivno samo za Download TV navode organizatori.

U nedjelju će biti prikazani snimci sa nastupa benda System of a Down iz 2005, 2011. i 2017. godine.

Ostali interaktivni događaji

PARIZ - Grad zaljubljenih i lijepa djevojka glavni su likovi novog muzičkog remek djela Lenija Kravica, koji je nedavno napunio 56 godina. Napravio je poklon za sebe i objavio spot za pjesmu ,,Ride“, sa albuma ,,Raise Vibration“ iz 2018.

U pjesmi, Leni priznaje svojoj voljenoj da osjeća da je poznaje čitav život i da je spreman da sa njom prođe sve teškoće. Kome je posvećena ova pjesma, ako je napisana davno, može se samo nagađati, jer rok zvijezda ne voli da reklamira svoj lični

Nastavlja se snimanje filmova u Britaniji

Povratak uz ,,No Flag“ LONDON - Miljenik kritičara i publike Elvis Kostelo iznenadio je fanove i nenajavljeno objavio singl ,,No Flag“. Riječ je o energijom nabijenoj pjesmi koja prikazuje Kostela u punom sjaju.

život. U ulozi voljene devojke našla se dvadesetogodišnja manekenka sa Bermuda Aliana King.

Drugi junak spota je Pariz.

Grad ljubavi postao je pozadina priče o muzičaru i prelijepoj djevojci. U videu heroj Leni šeta kroz prazan pariski stan i prisjeća se srećnih dana sa svojom voljenom - šeta gradom, ide u muzeje, vozi auto pored rascvjetanih polja.

Režiser spota je američki fotograf Mark Seliger. Muzičar je objavio svoj posljednji album 2018. godine.

obuhvataju pitanja koja fanovi mogu da postavljaju muzičarima uživo, specijalni ,,lockdown“ performansi, muzički tutorijali i sesije.

Organizatori dodaju da će naredne sedmice slaviti Download zajednicu.

- Pozivamo downloadere da postave šatore u vrtu, obuku svoje download majice, preruše se u omiljene junake, šalju nam fotografije i video zapise – poručili su organizatori.

Elvis Kostelo objavio singl

Numera ,,No Flag“ nastala je u Finskoj i snimljena je za tri dana. Čitav proces dogodio se u Suomenelinnan studiju, koji je dvadesetak minuta udaljen od Helsinkija.

– Bila mi je velika želja da puZAGREB - Dok se novi elektro pop singl Ide Prester ,,Dodir“ uspješno emituje na radio i TV stanicama, striming servisima i Jutjubu, već nam stiže nova verzija pjesme. Ida i njen Lolobriđida tim predstavljaju ,,Dodir“ u akustičnom aranžmanu.

– Nijesmo očekivali ovoliko komentara i reakcija. Izgleda da je ,,Dodir“ stvarno dodirnuo ljude, što me neopisivo raduje – kaže Ida Prester, autorka pjesme i dodaje: ,,Rekla bih da je akustična verzija još intimnija i toplija od originala, a to potvrđuje i jedan komentar ispod spota – savršeni saundtrek za zaljubljivanje ovog ljeta“.

Osim klupskog sint pop aranžmana, koji potpisuje zagrebački duo Pocket palma, ,,Dodir“ sada imamo prilike slušati i uz akustičnu gitaru te lagane udaraljke. Ovu verziju pjesme osmislio je gitarista Lolobriđide Svebor Šakić, koji je uz Nikolu Vukotića na kahonu (cajon) i Petra Stojanovića na bas gitari – takođe članovima Lolobriđide – odsvirao pjesmu.

Spot za akustičnu verziju pjesme ,,Dodir“ sniman je na krovu zgrade s pogledom na usnuli grad.

– Kako tekst pjesme kaže: ,,spojit ću antene, žicama doć do tvoga prozora“, krov se nametnuo kao jedina logična lokacija za snimanje spota – objasnila je Ida.

Duh Pariza u videu ,,Ride“

tujem u državu u kojoj me niko ne poznaje – objasnio je muzičar razlog zbog kojeg je odabrao baš tu lokaciju za nastanak njegovog novog singla.

Elvis je odsvirao sve instrumente, dok su u procesu snimanja i produkcije učesvovali Etu Sepala, Tim Mikola i Sebastijan Krajs. Video koji sadrži i stihove kreirali su Eamon Singer i Arlo O’Furlou.

Elvis Kostelo, rođen kao Deklan Patrik Makmanus, engleski je muzičar i jedan od

najzapaženijih predstavnika novog talasa. Pažnju na svoju muziku skrenuo je 1977. godine prvim albumom ,,My Aim Is True“ koji se pokazao kao komercijalni uspjeh postigavši platinasti tiraž. Kostelo je nedavno obznanio kako mu je dijagnostifikovan rak zbog kojeg je bio podvrgnut operaciji, radi koje je bio primoran da otkaže koncerte. Godine 2018. je sa grupom The Imposters predstavio i studijski album ,,Look Now“.

Zeleno svjetlo za ,,Betmena“

LONDON - Zvaničnici u Velikoj Britaniji saopštili su da se snimanje novog filma o Betmenu nastavlja.

Napravljene su nove strategije i uslovi pod kojima će u ovoj zemlji biti dozvoljno snimanje novih filmova, pa je tako, osim ,,Betmenu“ zeleno svjetlo dato i radu na novom nastavku franšize ,,Fantastične zvijeri“.

Za sada još nema informacija o eventualnoj promjeni datuma premijera ovih filmova. Prvobitno je predviđeno da ,,Betmena“ gledamo u oktobru sljedeće godine, a ,,Fantastične zvijeri“ mjesec kasnije.

Tokom karantinskih pravila bio je prekinut rad i na uspješnim tamošnjim TV serijama kao što su ,,Na dužnosti“ i ,,Birmingemska banda“. Sada se očekuje da filmadžije punom parom prionu i nastave gdje su stale.