Issuu

Za kumove, kume, rođake i partijske saborce Marka Kovačevića nema zime

TUZI: Derbi fudbalera Dečića i Budućnosti trajao 17 minuta

RAZGOVOR: Europarlamentarac Nikola Danti

EU očekuje da Crna Gora ima stabilnu vlast

Prema podacima Pobjede čak 43 zapošljena od 67 su osobe koje su bliske DF-u i Demokratama ali i predsjedniku Opštine Nikšić. Tako je posao dobila Sara Dendić, kuma predsjednika Marka Kovačevića, Jadranka Radunović, rođaka potpredsjednika Nove Slavena Radunovića i Krsto Stanišić, koji je po struci pop (teolog) Crkve Srbije, koji živi u Holandiji ali za Opštinu radi onlajn. Posao je, prema podacima koji su dostavljeni Pobjedi, dobio i Miloš Nenezić, takođe, pop STR. 2. i 3. (teolog) ali i još jedan od kumova Marka Kovačevića - Milan Mijušković

D.MIJATOVIĆ

Evropi, a i Italiji, potreban je snažan partner prekoputa Jadranskog mora kakav je Crna Gora. Zbog toga očekujemo stabilnu vlast u Crnoj Gori i naravno jaku političku poziciju koja će biti većinski za EU. Smatram da je to korisno i za Crnu Goru i Italiju, ali i cijelu Evropu. Ukrajinska kriza probudila je još veću pažnju Brisela za Zapadni Balkan, koji je izuzetno osjetljiv. Nadam se da će, nakon Ukrajine, biti ubrzan proces proširenja, pogotovo na zemlje koje već imaju jaku kandidaturu za članstvo. Mislim da će o ovoj temi biti puno riječi narednih mjeseci kako bi se dala jasna vizija proširenja zemljama kandidatima. Mislim da će, nakon rata u Ukrajini, Putin doživjeti politički poraz jer neće imati dovoljno resursa za širenje ruskog uticaja i dezinformacija širom svijeta. U ovom trenutku javno mnjenje Starog kontinenta ogromnom većinom je za jedinstvenu Evropu koja daje prosperitet i garantuje bezbjednost. STR. 2.

PRIČA O TEODORU KASTRU ALIJAS JOSIFU GRIGULEVIČU: Put od Staljinovog agenta i ubice, ambasadora Kostarike u Rimu i Beogradu, do cijenjenog naučnika i akademika u SSSR-u

Nevladina organizacija apeluje da se odustane od potapanja jednog od pet naših najvrednijih kanjona

Komarnica se mora sačuvati

STR. 9.

Dvostruki život čovjeka Navijači napravili haos, koji je trebao ubiti Tita

STR. 6. i 7.

četvorica povrijeđena

STR. 16. i 17.

U februaru uvezeno više od 370 tona povrća iz Albanije, Turske i Grčke, naši poljoprivrednici se žale da plasteničko uzgajanje nije isplativo

Domaće proizvodnje nema, kilo uvozne paprike i do pet eura STR. 5.

D.MIJATOVIĆ

Stranačko zapošljavanje i nepotizam ,,cvjetaju“ u Nikšiću

Politika

Neđelja, 6. mart 2022.

RAZGOVOR: Europarlamentarac Nikola Danti tinovi naredni koraci, Danti je kazao da svi potezi ruskog predsjednika već izazivaju užasne posljedice i sa vojnog i humanitarnog aspekta. -U Ukrajini se dešava masakr, dosta ljudi je poginulo i vidimo želju za destrukcijom cijele zemlje. Sva bombardovanja koja gledamo već bacaju na koljena Ukrajinu ali će imati posljedice i za naredne godine – navodi Danti. Ipak, smatra da je u strateškom, dugoročnom smislu Putin izgubio. -Izgubio je povjerenje ukrajinNikola Danti skog naroda i nikada neće moći da obnovi bilo kakav odnos sa Ukrajincima. Putin je takođe izgubio povjerenje cijelog svijeta, što se vidjelo prilikom glasanja u UN koje su usvojile Rezoluciju kojom se izražava žaljenje za ruskom agresijom u Ukrajini. To je snažan signal protiv Rusije. Osim toga, Putin gubi sve odnose sa Evropom. Da Evropa nema energetskih problema u ovom momentu Putin ne bi imao resursa da Nadam se da će nakon Ukrajine biti ubrzan rat koji ne bi mogao da proces proširenja, pogotovo na zemlje koje već nastavi traja duže od nekoliko sedmiimaju jaku kandidaturu za članstvo. Mislim ca – pojašnjava Danti. Dodaje da je trenutno situacija da će o ovoj temi biti puno riječi narednih u Ukrajini kritična. mjeseci kako bi se dala jasna vizija proširenja -Putin se vjerovatno neće zauzemljama kandidatima – naveo je Danti staviti i biće odgovoran za sve što se dešava, ali strateški, na Brojni svjetski analitičari ali i duge staze, Putin je sigurno izPODGORICA - Evropska unija očekuje da Crna Gora ukrajinski zvaničnici danima gubio – smatra Danti. postavljaju pitanje da li je re- Odgovarajući na pitanje da ima stabilnu vlast koja će snažno biti opredijeljena za akcija Unije i NATO-a mogla li konflikt u Ukrajini može ostaviti uticaj i evenutalno se biti jača prema Kremlju. evropske integracije, poruDanti ocjenjuje da su EU i proširiti na Balkan, pogotovo u čio je u intervjuu Pobjedi član Evropskog parlamenta NATO su zauzeli čvrst stav zemljama sa jakim proruskim u odnosu na Rusiju i njenog snagama poput Bosne i Hersa liste „Italia viva“ Nikola Danti. predsjednika, kao i odnosu na cegovine, Danti je kazao da je ukrajinska kriza probudila još -Evropi, a i Italiji, potreban je Ukrajinu i njen narod. snažan partner prekoputa Ja- -Prvi put u istoriji se dešava da veću pažnju Brisela na naš redranskog mora kakav je Crna zemlje EU šalju oružje i mu- gion, koji je, kako kaže, izuzetGora. Zbog toga očekujemo niciju nekoj zemlji kako bi se no osjetljiv. stabilnu vlast u Crnoj Gori i ojačao otpor Ukrajinaca. Mi- -Nadam se da će nakon Ukrajinaravno jaku političku pozici- slim da sve što je uradila EU u ne biti ubrzan proces, pogotoju koja će biti većinski za EU. odnosu na ovo pitanje izuzet- vo na zemlje koji već imaju jaku Smatram da je to korisno i za no pozitivno. kandidaturu za članstvo. MiCrnu Goru i Italiju, ali i cijelu Situacija na terenu je izuzetno slim da će o ovoj temi biti puno teška i vidjećemo kakvi će biti riječi narednih mjeseci kako bi Evropu – precizirao je Danti. Glavna tema u Briselu, ali i ci- Putinovi naredni potezi – ka- se dala jasna vizija proširenja jelom svijetu, već deset dana že Danti. zemljama kandidatima – naveo je ruska agresija na Ukrajinu. Upitan koji bi mogli biti Pu- je Danti. Borislav VIŠNJIĆ

EU očekuje da Crna Gora ima stabilnu vlast

Putin će pokušati da širi uticaj na Srbiju Danti, koji je član grupe u EP „Renew Europe“ (Obnoviti Evropu), smatra i da je jako važna tema ruskog uticaja i dezinformacionih kampanja Kremlja koje su vidljive i na Balkanu. -Jasno je da je sada Putin skoncentrisan na Ukrajinu, ali ako dobije taj rat neće se zaustaviti sa pokušajima širenja ruskog uticaja. Sigurno je da će to pokušati da uradi u Srbiji gdje ima bitne odnose. Sigurno je da će

pokušati da utiče i na baltičke zemlje, koje su već u NATO-u i EU. Ali, mislim da će nakon rata u Ukrajini Putin doživjeti politički poraz jer neće imati dovoljno resursa za širenje ruskog uticaja i dezinformacija širom svijeta. U ovom trenutnku javno mnjenje Starog kontinenta ogromnom većinom je za jedinstvenu Evropu koja daje prosperitet i garantuje bezbjednost – poručuje Danti.

Građanska inicijativa „21. maj“ poručila da državotvorne i proevropske snage moraju preuzeti upravljanje našom državom

Eliminisati „putinovske“ režime na našoj teritoriji PODGORICA – Već sada je izvjesno da će ruska agresija na Ukrajinu dramatično pomjeriti međunarodni javno-pravni i politički poredak – saopšteno je iz Građanske inicijative „21. maj“, i poručeno da je ovo vrijeme kada će se dramatično mijenjati i crnogorski politički odnosi, te da državotvorne i proevropske

snage moraju preuzeti upravljanje Crnom Gorom. - Svijet više neće biti isti, što će se snažno reflektovati i na balkanski region. Ovo je vrijeme kada će se dramatično mijenjati i crnogorski politički odnosi. Uz podršku zapadnih saveznika, koja je sve jača i očiglednija, crnogorske državotvorne i proevropske

snage u svim segmentima moraju preuzeti upravljanje Crnom Gorom i marginalizovati uticaj „putinovskih“ i velikosrpskih partija i grupa. Istovremeno, svi mediji koji šire laži i mržnju po nalozima putinovskih operativaca treba da budu zabranjeni. Dok Ukrajinci ginu braneći svoju zemlju i Evropu najmanje što Crna Gora može učiniti je da eliminiše bilo kakav uticaj „putinovskog“ režima na svojoj teritoriji – saopšteno je. R. P.

Partijsko zapošljavanje i nepotizam ,,cvjetaju“ u Nikš

Za kumove, kum i partijske sabor Kovačevića nem

Marko Kovačević

PODGORICA - Većina od 67 zapošljenih u Opštini Nikšić, koji su stekli radni odnos na osnovu zelenog svjetla odlazećeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, su partijski kadrovi Demokratskog fronta i Demokrata a dio njih je u rođačkim i kumovskim vezama sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem, pokazuju podaci Pobjede. Opština Nikšić, na čelu sa predsjednikom Markom Kovačevićem, dobila je saglasnost od Ministarstva finansija i socijalnog staranja da zaposli 67 osoba. Kovačević je 24. decembra prošle godine proslijedio dopis u Ministarstvo Milojka Spajića. Odgovoreno mu je nakon skoro mjesec.

Biće još posla kada počnu da se troše Vučičeve pare Izvori Pobjede tvrde da će biti posla za još radnika kada krene realizacija projekata koji su najavljeni, a odnose se na razvoj putne infrastrukture. - Taj novac će biti utrošen za rekonstrukciju ulice u Dragovoj Luci, zatim Ulice Živka Nikolića u centru grada, uređenje kvartova, parkova, rekonstrukciju fiskulturne sale za školu u Župi - izjavio je ranije Kovačević. Ostalo je nepoznato koje kompanije će biti angažovane za taj posao i da li će to biti firme bliske Aleksandru Vučiću.

- Dopisom broj 02-031-3820/1 od 24. decembra 2021. godine dostavili ste zahtjev za saglasnost Ministarstva finansija i socijalnog staranja za popunjavanje 67 radnih mjesta u organima lokalne uprave Opštine Nikšić, koja su utvrđena pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Imajući u vidu činjenicu da je Opština Nikšić u prethodnom periodu redovno izvršavala

obaveze predviđene odredbama pomenutog ugovora, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je saglasno sa Vašim zahtjevom za raspisivanje javnih oglasa za popunjavanje navedenih 67 radnih mjesta, navodi se u odgovoru Ministarstva, na čelu sa ministrom Spajićem. Prema podacima Pobjede čak 43 zapošljena od 67 su osobe koje su bliske DF-u i Demo-

Posljednja sjednica tivatskog parlamenta održana 30. juna PODGORICA – Izvjesno je da će u Tivtu biti raspuštena Skupština i imenovan odbor povjerenika, dok je Skupštini opštine Budva Vlada dala upozorenje da u roku od deset dana održi sjednicu. Ukoliko se to ne desi, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija predložiće Vladi raspuštanje i tog lokalnog parlamenta, saopštila je Milijana Vukotić-Jelušić, v.d direktorice Direktorata za efikasnu implementaciju dobre javne uprave u Ministarstvu javne uprave. Jelušić je u razgovoru za PR Centar pojasnila da je rok za održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu, nakon upozorenja Vlade Crne Gore, istekao 3. marta. - Zvanično smo dobili obavještenje od Skupštine opštine Ti-

Vukotić-Jelušić: Izvje Tivtu biti raspuštena vat da sjednica zakazana za 2. Vukotić-Jelušić. mart nije održana zbog nedo- Objasnila je da je formiranje odstatka kvoruma. Tada se stekao bora povjerenika u ovom slučauslov da Ministarstvo ju vanredno sredstvo, koje će podnese Vladi prijedimati funkciju skupštine log odluke za raspui obavljanja svih njenih štanje Supštine. Očenadležnosti, zbog toga kujemo da će Vlada što Zakon o lokalnoj samoupravi nije decidno sljedećeg četvrtka da usvoji odluku predvidio ograničenja u odlučivanju o raspuštanju ili funkcionisanju Skupštine. odbora od raspuUsvajanjem te štanja do konodluke, ujedstituisanja no će biti imenove skupnovan odbor povjernika štine. Milijana Vukotić-Jelušić – rekla je - Sljedećeg

Politika

Neđelja, 6. mart 2022.

šiću

me, rođake rce Marka ma zime Prema podacima Pobjede čak 43 zapošljena od 67 su osobe koje su bliske DF-u i Demokratama ali i predsjedniku Opštine Nikšić. Tako je posao dobila Sara Dendić, kuma predsjednika Marka Kovačevića, Jadranka Radunović, rođaka potpredsjednika Nove Slavena Radunovića i Krsto Stanišić, koji je po struci pop (teolog) Crkve Srbije, koji živi u Holandiji ali za Opštinu radi onlajn. Posao je, prema podacima koji su dostavljeni Pobjedi, dobio i Miloš Nenezić, takođe pop (teolog) ali i još jedan od kumova Marka Kovačeviča - Milan Mijušković

kratama ali i predsjedniku Opštine Nikšić. Tako je posao dobila Sara Dendić, kuma predsjednika Marka Kovačevića, Jadranka Radunović, rođaka potpredsjednika Nove Slavena Radunovića i Krsto Stanišić koji je po struci pop -teolog, koji živi u Holandiji ali za Opštinu radi onlajn. Posao je, prema podacima koji su dostavljeni Pobjedi, dobio i Miloš Nenezić takođe pop (teolog) ali i još jedan od kumova Marka Kovačevića - Milan Mijušković. Posao u Opštini Nikšić dobila je, prema podacima Pobjede, i snaha predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića, kao i sin člana Odbora direktora Eletroprivrede Nenada Markovića. Posao je dobio i Milovan Peković za koga se u podacima koje je Pobjeda dobila navodi da je brat Anđele Peković odbornice Demokrata i neka-

esno da će u Skupština dana od objave odluke o raspuštanju u Službenom listu Crne Gore, predsjednik države ima obavezu da raspiše lokalne izbore u Tivtu. Ti izbori moraju biti održani u periodu od 60 do 100 dana od raspisivanja, a sve u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika – kazala je Vukotić-Jelušić. Navela je da je u Tivtu posljednja sjednica lokalnog parlamenta održana 30. juna, a u Budvi 29. jula prošle godine. Vukotić-Jelušić je pojasnila da je u slučaju Opštine Budva rok od šest mjeseci istekao 29. januara, a da je Ministarstvo javne

dašnje portparolke te partije. Demokrata među 43 osobe ima 15 što znači da se strogo poštuje pariteta podjela unutar nove nikšićke vlasti. Posao su dobili i kadrovi koalicionih partnera unutar nove vlasti Ujedinjene Crne Gore, shodno kolaču podjele vlasti posao očekuju i kadrovi Ure ali i Socijalitičke narodne partije. Iz Ure posao je već dobila, prema podacima, Irena Pavićević. Ovo neracionalno zapošljavanje dolazi u momentu kada Opština Nikšić duguje desetine miliona eura. Istovremeno, prema posljednjim dostupnim podacima u organima lokalne uprave u gradu je zapošljeno preko 450 osoba. Evropski standard, prema podacima koje su saopštavali funkcioneri Demokratskog fronta, je da bude angažovano između 280 i 300 radnika. N. ZEČEVIĆ uprave, digitalnog društva i medija vršilo redovan, a u slučaju te opštine i vanredan upravni nadzor. - Tako smo i prije isteka roka od šest mjeseci podsjetili da se približava istek roka i preporučili da se sjednica održi do 29. januara. To se nije desilo i mi smo Vladi uputili prijedlog o davanju upozorenja, što Vlada tada nije prihvatila, već je sugerisala ponovno obraćanje Opštini Budva u vidu preporuke zbog čega smo preporučili novi rok za održavanje sjednice do 25. februara. Nakon što je i taj rok istekao, prošlog petka smo za Vladu kandidovali prijedlog odluke o upozorenju SO Budva da održi sjednicu u roku od 15 dana. Takvu odluku Vlada je donijela na sjednici održanoj 3. marta, s tim što je dat rok od 10 dana, kao i u slučaju Opštine Tivat - kazala je Vukotić-Jelušić. R. P.

INTERVJU: Dr Darko Trifunović, profesor bezbjednosti, upozorava da hibridna dejstva Kremlja rasturaju region PODGORICA - Moraju da se identifikuju svi oni koji su širili propagandu i koji su preko medija, koji su zabranjeni u EU, vodili propagandni rat - kaže dr Darko Trifunović, profesor na Fakultetu bezbjednosti za Pobjedu. Ističe da je najbolji primjer hibridnog dejstva to što je u Crnoj Gori dozvoljeno da postoji medij poput IN4S koji dezinformacijama pravi haos u državi. POBJEDA: Koliko je rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine opasan za zemlje regiona, naročito za one koje nijesu članice NATO-a? TRIFUNOVIĆ: Izuzetno je opasan zato što se cio sukob između Rusije i SAD odvija i odvijaće se u neintegrisanim državama - Ukrajini, Srbiji, Kosovu i BiH, naravno i sa velikim uticajem i na ruski faktor koji postoji u regionu od Republike Srpske, Makedonije, Srbije pa i Crne Gore. Jasno je da su nosioci takvih politika bili propagandisti ruske obavještajne službe i da su pripremali ovo što se dešava. POBJEDA: Što se u sektoru bezbjednosti u Evropi mijenja poslije ovog napada - vidjeli smo da su Rusi osvojili najveću nuklearnu elektranu Zaporožje u Ukrajini? TRIFUNOVIĆ: Rusija je vladala Evropom kada je Evropa bila podijeljena, ali Evropa je upravo sada podijeljena jer Moskva svojim tenkovima i helikopterima čini zločine u Ukrajini. Iz Rusije stalno stižu prijetnje, njima kao da nije jasno da su napravili grešku iz koje hitno moraju da se izvuku, ali oni u tu grešku srljaju sve dublje i dublje. Kako može da reaguje civilizovan svijet ako vam neko prijeti upotrebom nuklearnog oružja? Kako je svijet reagovao na Sjevernu Koreju? Putin i njegovo okruženje su nadmašili Sjevernu Koreju i Kim Džong Una. Osuda ruske agresije u Generalnoj skupštini UN je potpuno jasna i oni su ostali sami. Vode se paralelno dva procesa: Ukrajina je tužila prijavila Rusiju pred Međunarodnim sudom pravde i nakon te presude Rusija je tek u nezavidnoj poziciji. Međunarodni krivični sud, koji je osnovan u Rimu 1998. godine, počeo je da istražuje zločine koji su počinjeni u Ukrajini i predsjednik Putin rizikuje sličnu sudbinu Slobodana Miloševića. Pod pretpostavkom da Međunarodni krivični sud podigne optužnicu protiv Putina šta će on da radi – neće moći da ga uhapse dok je u Rusiji, ali gdje će da ide, gdje će da putuje. U ko-

Sankcionisati sve koji podržavaju Rusiju Sada se vidi koliko je crnogorsko rukovodstvo bilo pametno što je državu integrisalo u NATO – jer je sada napad na Crnu Goru napad na Alijansu. Ali Kremlj ne napada samo vojnom silom, već i propagandnim ratom koji je na vrhuncu. Nevjerovatno je da postoji medij poput IN4S koji dezinformacijama pravi haos u državi kaže Trifunović

Mene je kao čovjeka sramota da sam se probudio u slobodarskoj Srbiji koja je toliko patila kao i Crna Gora, podnosila tolike žrtve raznih agresija i ratova i da neko u Srbiji ustane i bude na strani države agresora - kaže Trifunović joj pozicija je Rusija onda u međunarodnim odnosima. Putin je uradio nevjerovatnu stvar nakon 22 godine vlasti - valjda čovjek poludi i onda mu njegovi savjetnici pričaju ono što on hoće da čuje a ne ono što je realnost. Realnost je da nijesu smjeli da napadnu Ukrajinu. Ukrajina je mamac za Moskvu nakon koje će možda Rusija biti pred raspadom. Tu grešku su već Rusi napravili kada su ih Amerikanci uvukli u Avganistan 80-ih godina, nakon toga se raspao SSSR... Onda su Rusi uzvratili Amerikancima tako što su preko srpske i hrvatske elite, koja je radila za ruske tajne službe, podmetnuli Jugoslaviju kao mamac za Ameriku koja se dugo nije miješala u taj sukob i u njega se uključila tek 1993. godine. Cilj je bio da se izazove NATO agresija

Trifunović ističe da je najbolji primjer hibridnog dejstva to što je u Crnoj Gori dozvoljeno da postoji medij poput IN4S koji dezinformacijama pravi haos u državi

Rusija uvezala Gojka Raičevića i Duška Kneževića - Odakle novac Gojku Raičeviću? Da mu nije Duško Knežević dao pare koje mu je Rusija zarobila. Evo sad poređenje Rusije i SAD. SAD je korak iza Rusije zato što je

i bombardovanje kako bi se Alijansa zakopala u balkansko blato, a Rusija sebi kupila 22 godine. Sada naši građani - Srbi, Crnogorci, Muslimani, Bošnjaci, Hrvati - na Ukrajini mogu da gledaju šta se zapravo dešavalo kod nas 90-ih godina. Sada se vidi koliko je rukovodstvo Crne Gore bilo pametno što je državu integrisalo u NATO – jer je napad na Crnu Goru napad na Alijansu. Ali taj napad nije samo vojnom silom napad je i hibridnim dejstvima. POBJEDA: Kako će se Srbija i Crna Gora osloboditi ruskog uticaja, njihovi ljudi su premrežili region, svuda ih ima? TRIFUNOVIĆ: Moraju da se identifikuju svi oni koji su širili propagandu i koji su preko medija, koji su zabranjeni u EU, vodili propagandni rat. Naše službe će morati da se pozabave onima koji su širili dezinformacije i govorili da u Crnoj Gori nije bio državni udar – bio je, o tome sam otvoreno govorio. Jasno je da će ovdje rečeno u žargonu „morati da padne metla“ i da će oni za medijske i druge nastupe koji su u funkciji hibridnog dejstva morati da odgovaraju jer nije to nikakva sloboda govora. U Crnoj Gori se dozvoli da se IN4S predstavi kao medij i dopusti da se preko hibridnog medijskog rata napravi haos u državi. U Srbiji smo imali ubistvo Zorana Đinđića, i nikada oni koji su napravili tu medijsku klimu, u kojoj je

Kremlj uradio jednu stvar koju sad Amerika kopira. Rusija je zarobila novac Duška Kneževića i davala mu na kašičicu da finansira snage koje ruše Crnu Goru i finansira medije

kao što su IN4S i mnogi drugi - kako je to promaklo državnoj bezbjednosti Crne Gore, ali valjda su sad nešto naučili. Knežević i Raičević sa britanskim pasošima duvaju u rusku frulu i bili su glavni koji su pravili medijsku podršku za državni udar - objašnjava Trifunović.

Darko Trifunović

Zašto skupovi podrške Moskvi nijesu zabranjeni - To je pitanje za vlasti kako su ti skupovi dozvoljeni - Crna Gora je kao i Srbija osudila agresiju Rusije i neko u vašoj državi pravi miting podrške agresorskoj državi - to se zakonski sankcioniše, jer najteži zločin agresije je zločin protiv mira i to ima zakonsku konsekvencu kaže Trifunović.

bilo opravdano ubiti srpskog premijera, nijesu odgovarali. Sjetite se kako je Đinđić satanizovan u medijima, to isto imate i u Crnoj Gori da su pojedini mediji satanizovali državno rukovodstvo, a država nije prepoznala elemente hibridnog dejstva. POBJEDA: U Crnoj Gori se svakodnevno održavaju mitinzi podrške Rusiji, a za vikend je takav skup zakazan i u Beogradu. Koji je njihov cilj? TRIFUNOVIĆ: Psihopate. Mene je kao čovjeka sramota da sam se probudio u slobodarskoj Srbiji koja je toliko patila kao i Crna Gora, podnosila tolike žrtve raznih agresija i ratova i da neko u Srbiji ustane i bude na strani države agresora. Srbija i Crna Gora su osudile agresiju. Institut, koji ja vodim, ima člana iz Ukrajine prof. Zapatinskog i zamislite kada on gleda kako ruski tenkovi ubijaju njihovu djecu i pale imovinu a neko ovdje i u Crnoj Gori daje podršku državi koja je agresor, nije važno kako se ona zove, koja je ušla tenkovima na suverenu teritoriju. Treba pitati i kolege koje se bave pravom da li je to saučesništvo u zločinima. Kako ih nije sramota?! Violeta CVEJIĆ

Politika

Neđelja, 6. mart 2022.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović razgovarao sa bivšim predsjednikom Hrvatske

Josipović: Reforme u Crnoj Gori vidljive na svakom koraku

Ivo Josipović i Milo Đukanović

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je juče bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Iva Josipovića, koji u Crnoj Gori boravi kao gostujući predavač Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta predsjednika. Đukanović je poručio da je za očekivati da Hrvatska bude ključna podrška procesu evropske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana, dok je Josipović istakao važnost uloge Đukanovića u reformskim procesima koji su kontinuirano sprovođeni u Crnoj Gori. U pratnji Josipovića bio je i ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić. Đukanović je uz zadovoljstvo susretom istakao da ga vežu lijepa sjećanja za period saradnje sa Josipovićem za vrijeme njegovog obavljanja funkcije predsjednika Republike Hrvatske i naglasio da Crna Gora ima odličnu i pri-

jateljsku saradnju i sa aktuelnim najvišim zvaničnicima susjedne zemlje. Na toj liniji zahvalio je Republici Hrvatskoj na kontinuiranom prijateljskom odnosu ističući da je za očekivati da i u periodu pred nama Hrvatska bude ključna podrška procesu evropske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana, kao svojevrsni most koji povezuje region sa EU. Predsjednik Josipović je istakao važnost uloge predsjednika Đukanovića u reformskim procesima koji su kontinuirano sprovođeni u Crnoj Gori. Takođe, naglasio je da su promjene tokom niza godina i reformi vidljive na svakom koraku, što svjedoči o kapacitetima Crne Gore za ukupan društveno ekonomski razvoj. Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim regionalnim i međunarodnim pitanjima uz saglasnost da je perspektiva i Crne Gore i Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj uniji, u čemu će u Republici Hrvatskoj imati pouzdanog partnera i podršku. R. P.

Poruka iz Evropske komisije

Pisonero: Formirati vladu bez odgađanja PODGORICA – Formiranje nove vlade u skladu sa ustavnim i zakonskim okvirom Crne Gore odgovornost je političkih aktera i institucija Crne Gore. Vjerujemo da će se to dogoditi bez nepotrebnog odgađanja - kazala je za Televiziju Crne Gore portparolka EK Ana Pisonero Hernandez. Hernandez Iz Brisela pozivaju i na zajednički rad u pogledu EU reformi. - Pozivamo sve političke partije i institucije da se fokusiraju i zajedno rade na sprovođenju reformi u vezi sa EU, u konstruktivnom duhu i u skladu sa očekivanjima građana Crne Gore da napreduju u procesu pristupanja EU – dodala je Pisonero. R. P.

Sjutra Glavni odbor Socijalističke narodne partije

Ivanović: Rukovodstvo SNP-a je za ulazak u manjinsku vladu

PODGORICA – Glavni odbor SNP-a zasijedaće u ponedjeljak i donijeti odluku o mogućem ulasku u manjinsku vladu – kazao je Dragan Ivanović, poslanik te partije, gostujući na TV Prva. Ivanović je najavio da će sjednica Glavnog odbora početi u 15 sati. Kazao je da je rukovodstvo SNP-

a za ulazak u manjinsku vladu. Dio članova nikšićkog odbora SNP-a, međutim, iskazalo je drugačiji stav sinoć ispred prostorija tog odbora. Tomislav Bulajić, član Odbora, kazao je da su se okupili kako bi upozorili predstavnike vrha partije da im neće dozvoliti da odlučuju „mimo volje članstva“. R. P.

Potpredsjednik Vlade razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom

Abazović: Spremni smo da proširimo opseg sankcija protiv Rusije PODGORICA – Crna Gora spremna je da proširi opseg sankcija protiv Rusije kako bi do kraja ispratila spoljnu politiku Evropske unije, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom. Abazović je rekao da će Crna Gora pratiti situaciju sa ruskim oligarsima i preuzeti sve mjere u skladu sa zakonom, ukoliko budu dolazili u Crnu Goru. Poručio je da će, ukoliko se formira, nova izvršna vlast donijeti nekoliko odluka kojima će pružiti još snažniju podršku saveznicima u cilju suzbijanja ruske agresije. Iz Vlade Crne Gore saopšteno je da su Abazović i Eskobar razmijenili mišljenja o dosadašnjim dešavanjima u Ukrajini i potencijalnim budućim aktivnostima u cilju sankcionisanja agresije Ruske Federacije na istoku Evrope. Navodi se da su se saglasili da je trenutno od presudne važnosti da zemlje Zapadnog Balkana pokažu veliku odlučnost u odbrani civilizacijskih vrijednosti i stanu do kraja jedinstveno uz svoje EU i NATO saveznike.

Gabrijel Eskobar i Dritan Abazović

- Crna Gora je spremna da proširi opseg sankcija kako bi do kraja ispratila spoljnu politiku EU. Pratićemo situaciju sa ruskim oligarsima i preuzeti sve mjere u skladu sa zakonom ukoliko budu dolazili u Crnu Goru. U cilju očuvanja stabilnosti i cjelokupne bezbjednosti zemlje, sprovodimo aktivnosti u cilju suzbijanja malignih uticaja u Crnoj Gori, što je prethodno rezultiralo

protjerivanjem jednog ruskog diplomate od strane Ministarstva vanjskih poslova. Pored humanitarne i finansijske pomoći, neće izostati ni pomoć u vojnoj opremi, čim se okončaju unutrašnje procedure u Crnoj Gori - istakao je Abazović. Naveo je da Crna Gora nastoji biti primjer stabilnosti i jasne evropske i evroatlantske politike na Zapadnom Balkanu, promovišući ideje mira, dijaloga

i suživota. U ovim trenucima, istakao je Abazović, prepoznaju se zemlje koje istinski baštine vrijednosti mira, demokratije i evropskog načina života. Eskobar je, kako je saopšteno, uputio zahvalnost Crnoj Gori na partnerstvu i naveo da se može računati na svu pomoć SAD. Razgovoru između Eskobara i Abazovića prisustvovala je i ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke. R. P.

Poslanik DPS-a poručio da je „okupljanjem pristalica rata“ u Bijelom Polju još jednom osramoćena Crna Gora

Demokrate organizovale protest u Baru

PODGORICA – Crna Gora je ponovo osramoćena, još jednim u nizu, okupljanjem propagatora i pristalica rata, anticivilizacijskim slavljenjem vojne agresije koja sa sobom nosi gubitke života nedužnih civila i bijeg stanovnika u potrazi da sačuvaju živu glavu, poručio je poslanik DPS-a Predrag Sekulić. - Tako su u Bijelom Polju pristalice velikosrpskih nacionalista iz organizacije ,,Đurđevi stupovi“ kao i član GO DNP, funkcioner DF-a Radovan Rakočević, u službi glavnih glasnogovornika ovog skupa uputili šokantne i skaradne poruke tvrdeći da se ,,braća Rusi bore za nacionalne ideje koje i Srbi u Crnoj Gori treba da zastupaju“ iskazujući spremnost da učestvuju u ratu u kojem je Ruska Federacija napala suverenu državu, pobila mnoge civile i izazvala humanitarnu katastrofu - kazao je on. Sekulić je ocijenio da je učešće funkcionera DNP-a Rakočevića, ,,inače poznatog po to-

PODGORICA – Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić rekao je na protestu u Baru da sloboda živi među narodom, rasplamsava se ponovo i pobijediće još jače i ubjedljivije „da niko ne bi izdao sve nas zajedno“. - Zbog vašeg dostojanstva i slobode, mnogi su nervozni. A nije im lako, krenuli su putem izdaje i obmane. A kada krenete putem prevara onda su kratke noge - kazao je Bečić. Kako je poručio, nasilje prizivaju i izazivaju oni koji bježe od suda naroda i koji su krenuli putem izdaje izborne volje građana Crne Gore. - Oni koji su dozvolili da se ulicama Bara šetaju trovači naše djece i šverceri cigareta. Ali neka znaju da kriminal i korupcija neće više vladati ovom prelijepom zemljom - rekao je Bečić, dodajući da se „od suda naroda ne može pobjeći“. On je rekao da mu je čast što je na ulici sa slobodnim narodom. - Časna mjesta su ona gdje se ide putem poštovanja volje naroda - kazao je Bečić. R. P.

Od suda Sekulić: Služenje velikosrpskom Bečić: naroda se ne i ruskom interesu i sramotno može pobjeći veličanje agresije ne čudi od DF-a

Predrag Sekulić

me što je samo prije neki dan javno protestovao što mu nije dopušteno da u MUP odradi svoj pripravnički staž, na skupu pristalica vojne agresije na suverenu državu“, ukazuje na povezanost organizatora skupa podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu, sa Demokratskim frontom. - Služenje velikosrpskom i ruskom interesu i rad protiv sopstvene države nije nešto što nas može začuditi od DF-a,

jer to u raznim oblicima rade decenijama, i zato su stalno na marginama političkih procesa. Na svu sreću većinska Crna Gora iskazala je solidarnost i saosjećanje sa žrtvama rata u Ukrajini i distancirala se od onih koji opijeni pogubnom političkom ideologijom slave i daju podršku borbi za ostvarivanje imperijalističkih pretenzija, velikodržavnih projekata i navijaju za agresiju i rat - zaključio je Sekulić. R. P.

Ekonomija

Neđelja, 6. mart 2022.

U februaru uvezeno više od 370 tona povrća iz Albanije, Turske i Grčke, naši poljoprivrednici se žale da plasteničko uzgajanje nije isplativo

Domaće proizvodnje nema, kilo uvoznog povrća i do pet eura PODGORICA – Cijene vansezonskog povrća, koje ovih dana dostižu čak i pet eura po kilogramu, očigledno ne odvraćaju crnogorske građane od kupovine, imajući u vidu količinu uvezenih paprika, paradajza i tikvica. Da li i koliko ima domaćih proizvođača koji u ovo doba godine proizvode ovo povrće, nijesmo uspjeli da saznamo, jer iz Ministarstva poljoprivrede nije bilo odgovora. U razgovoru sa pojedinim pijačnim prodavcima rečeno nam je da trenutno nemaju nijednog domaćeg proizvođača od kog nabavljaju ove proizvode, već ono što je dostupno na tržištu uglavnom stiže iz Turske, Grčke i Albanije. Poljoprivredni proizvođači tvrde da plastenička proizvodnja vansezonskog povrća u Crnoj Gori tokom zime nije isplativa, imajući u vidu da nije jednostavno u plastenicima stvoriti potrebne klimatske uslove. U susjednoj Albaniji koja ima klimu sličnu crnogorskoj plastenička proizvodnja cvjeta uz veliku podršku države. Albansko ministarstvo poljoprivrede nedavno je pomoglo poljoprivrednicima da podignu hiljadu hektara plastenika, što je veliki podsticaj za proizvodnju.

PODACI

Prema podacima Uprave prihoda i carina (UPIC) tokom

- Plastenici zahtijevaju grijanje i zaštitu od mraza, zahtjevne su kulture i za svjetlost, ništa od toga ne smije da osciluje, zato je proizvodnja dosta skupa. I ja sam pokušavao to da proizvodim, finansirali smo grijanje, ali nijesam bio konkurentan – kaže poljoprivredni proizvođač Veselin Jovović. U susjednoj Albaniji plastenička proizvodnja cvjeta jer ima ogromnu podršku države januara i februara ove godine uvezeno je 187 tona paprika, 327,2 tone paradajza i 137,7 tona krastavaca. To je nešto manje u odnosu na isti period prošle godine kada je za prva dva mjeseca uvezeno 215 tona paprika, 344 tone paradajza i 141 tona krastavaca. Iz kompanije Voli nam je rečeno da od novembra do aprila ovo povrće nabavljaju isključivo iz uvoza, na nedjeljnom nivou od 40 tona. Objašnjavaju da u ovo doba godine može biti proizvedeno samo u plastenicima sa sistemom za grijanje ili u područjima sa toplijom klimom. - S obzirom na to da se radi o vansezonskim artiklima, sama proizvodna cijena je viša. Pored visoke nabavne cijene i cijene prevoza, ovi proizvodi podliježu i visokim carinskim stopama prilikom uvoza, pa je stopa za paradajz 30 odsto, a za krastavac, papriku i tikvicu 20 odsto – navode iz Volija. Domaće proizvodnje ovog

Podaci Centralne banke

Platni promet 865 miliona eura PODGORICA – Vrijednost realizovanog platnog prometa za 20 radnih dana u januaru iznosila je 865,17 miliona eura, što je duplo manje nego u decembru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Od toga je 94,02 odsto realizovano u Real Time Gross

Veselin Jovović

Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu. U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

povrća trenutno nema ni na Volijevom poljoprivrednom imanju na Šasu, a prve berbe paradajza, tikvica i krastavca sa ovog imanja očekuju tek krajem maja. Trenutno su fokusirani na proizvodnju salate, blitve, raštana, spanaća, mladog i poriluka.

NEISPLATIVOST

Da plastenička proizvodnja vansezonskog povrća u Crnoj Gori tokom zime nije isplativa, kazao je Pobjedi i poljoprivredni proizvođač Veselin Jovović. Malo je onih, koliko zna, koji tokom prvih mjeseci u godini imaju proizvodnju vansezonskog povrća, imajući u vidu da nije jednostavno u plastenicima stvoriti potrebne klimatske uslove. - Plastenici zahtijevaju grijanje i zaštitu od mraza, zahtjevne su kulture i za svjetlost, ništa od toga ne smije da osciluje, zato je proizvodnja dosta skupa. I ja sam pokušavao to da proizvodim, finansirali - U januaru je za 20 radnih dana realizovano 694,03 hiljade naloga, od čega 32,74 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu – navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 34,7 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 43,26 miliona eura. U januaru za 10,2 hiljade minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto. R. P.

smo grijanje, ali nijesam bio konkurentan, jer sam morao da grijem dva mjeseca i organizujem dežurstvo, zbog velikog rizika stabilnosti snabdijevanja strujom. Bilo je mnogo faktora koji su me obeshrabrili da nastavim sa tom skupom proizvodnjom- iskren je Jovović. Posljednjih nekoliko godina bavi se proizvodnjom začinskog bilja u selu Jelenak kod Danilovgrada, a dominantno proizvodi rukolu, nanu, mirođiju, korijander, žalfiju i estragon. - Uspjeli smo da se malo distanciramo od konkurencije, jer u periodu kad svi ponuđači nude isti proizvod, cijena padne i onda nijeste u mogućnosti da ga plasirate. Prepoznali smo ovaj segment proizvodnje i dalje se uvozi, jer zbog klime nemamo kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine, ali od maja do novembra snabdijevamo cijelo tržište – kaže Jovović.

ANKETA

Predrag Vukanović – Kupujem kad mogu, jer su cijene apsolutno previsoke. Više je razloga za to, a sad je i ova situacija u Ukrajini, pa se sad prodavci pomalo ,,vade“ i na to. Iako je već sve posku-

pilo, mislim da može doći do dodatnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, imajući u vidu situaciju na globalnom planu. Mi smo mali sistem, malo proizvodimo, zavisimo od uvoza, iako bismo mogli da ne osjetimo krizu, ali treba ljude vratiti agraru. Vidim da ima sad raznih vrsta podrške za razvoj poljoprivrede, ali ne znam da li će to otići na prave adrese ili kao do sada, do privilegovanih. Penzioneri su ipak najviše ugroženi, plate su povećane, ali penzije su strašno niske, posebno uz ove cijene.

Enes Turković – Ja mislim da su se stvarno malo ,,pojačale“ cijene. Malo me brine to što se sad u ovoj količini kupuju osnovne namirnice. Uvijek me to asocira na neke loše stvari. Osjećamo u kućnom budžetu to što je supruzi, kao prosvjetnom radniku, značajno povećana plata, ali očekujem da će zbog tog povećanja, rasti i cijene. Imamo troje male djece, volio bih da je sve malo jeftinije, da bismo

mogli nešto da uštedimo, ali to je teško. Marijana Vujović – Ne kupujem vansezonsko povrće, ali što se tiče cijena, sve je poskupilo. Mislim da u ovim okolnostima može doći do dodatnih poskupljenja.

Andrijana Lalević – Rijetko kupujem vansezonsko povrće, jer su cijene zaista previsoke. Ne smatram da je to opravdano. Očekujem da može doći do dodatnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, koje su već poskupile. Bosiljak i neke kulture, kako navodi, ne mogu da proizvode jer traže visoke temperature, pa se one uvoze, a cijena po kilogramu dostiže i 15 eura, a inače budu osam eura. Sa plasmanom proizvoda, kako kaže Jovović, nemaju problem, a u špicu sezone jedva uspjevaju da snabdiju tržište. - Ako je jaka turistička sezona, tada nemamo problem sa plasiranjem, ali korona je napravila svoje, imali smo probleme. Ljetos je bila malo bolja situacija, vidjećemo šta će biti od nove sezone – navodi Jovović. Smatra da se poseban akcenat

mora staviti na proizvodnju domaće hrane, dodajući da ne može shvatiti da se turizam, od kog mnogi, pa i on, zavisi, razvija na uvoznom povrću. Jovović vjerujem da država mora da se ozbiljnije pozabavi ovim pitanjem i podrži pogotovo mlade proizvođače. Upozorava da je cijena đubriva porasla za 200 posto, te da će ove godine to biti problem za male proizvođače koji će morati smanjiti ishranu bilja, što će uticati i na kvalitet i kvantitet. To će ponovo dovesti do potrebe za uvozom, a samim tim i uvećanjem cijena, smatra Jovović. M. Lk.

Izvještaj Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost

Manje korisnika mobilne telefonije PODGORICA – U Crnoj Gori je na kraju januara bilo 1,1 milion korisnika mobilne telefonije, što je 1,44 odsto manje u odnosu na decembar. Broj korisnika u januaru odgovara penetraciji od 178,05 odsto, navedeno je u

izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u januaru veći je 3,21 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 60,06 odsto, a pripejd 39,94 odsto. Od ukupnog broja kori-

snika najviše je imao M:tel 379,63 hiljade ili 34,39 odsto, zatim Crnogorski Telekom 378,3 hiljade ili 34,27 odsto i Telenor 346,04 hiljade ili 31,34 odsto. Telenor je imao 38,22 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, M:tel 35,64 odsto, a Crnogorski Telekom 26,14 odsto. Crnogorski Telekom je u januaru imao 39,67 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,56 odsto, a Telenor 26,77 odsto. R. P.

U fokusu

Neđelja, 6. mart 2022.

PRIČA O TEODORU KASTRU ALIJAS JOSIFU GRIGULEVIČU: Put od Staljinovog agenta i ub » Piše: prof. dr Srđan DARMANOVIĆ Priču koja slijedi čuo sam prvi put za vrijeme mog mandata u Vašingtonu od ambasadora Kostarike u Americi, Romana Makaje Hejsa (Roman Macaya Hayes). Bilo je izvjesne simbolike u tome da mi je ispričao na prijemu u ruskoj ambasadi, povodom nacionalnog praznika Rusije. U jednom momentu kazao mi je: ,,Ambasadore, Vi dolazite iz zemlje koja je nekada bila dio Jugoslavije. Znate, razmišljam o tome koliko je fascinantno da su naše dvije male zemlje, udaljene hiljadama kilometara, zapravo povezane veoma interesantnim istorijskim nitima“. Pitao sam ga na šta konkretno misli. Onda mi je ispričao ovu uzbudljivu priču. Kasnije sam je našao na portalima na internetu, u nekim novinama iz našeg regiona, u jednom istorijskom časopisu i jednoj knjizi . Iako nije sasvim nova, vjerujem da je na ovom mjestu valja ponoviti.

KOSTARIKANSKI BIZNISMEN I CIJENJENI AMBASADOR

Početkom 50-ih godina prošlog vijeka uspješni kostarikanski biznismen Teodoro Kastro (Teodoro Castro) sa sjedištem i poslovima u Rimu, obratio se vladi svoje zemlje sa prijedlogom da ga postavi za ambasadora Kostarike u Italiji. Prijedlog je bio ubjedljiv. Kostarika nije imala mnogo ambasada u svijetu, niti u Evropi, a Kastro je, na osnovu razgranatih veza koje je u Italiji stekao, kako u poslovnim krugovima, tako i među velikodostojnicima Katoličke crkve sve do samog pape, mogao biti dobro rešenje. Njegov motiv nije mogao biti novac i ugodan život, jer je u biznisu to već bio stekao. Zato je, iako Kastro nije bio diplomata, odgovor u ministarstvu spoljnih poslova male centralnoameričke zemlje bio - zašto da ne. Bilo je to obostrano korisno rješenje. Nakon ovoga dogovora, Teodoro Kastro najprije je 1951. godine postavljen za otpravnika poslova kostarikanske ambasade u Rimu, da bi sljedeće, 1952. godine predao italijanskom predsjedniku Luiđiju Einaudiu (Luigi Einaudi) akreditive

Diplomatski pasos Teodora Kastra

Dvostruki život čov koji je trebao ubiti T Grigulevič je pripadao tzv. Sikeirosovoj grupi, tj. prvom, neuspješnom atentatu na Lava Trockoga (Leon Trotsky) u maju 1940. godine kada su staljinistički agenti koje je predvodio meksički pjesnik David Sikeiros (David Siqueiros) upali u Trockijevu kuću u Kojoakanu, predgrađu Meksiko Sitija, ispalili kišu metaka iz automatskih pušaka, lakše ranili njegovog unuka, ali su nekadašnji komandant Crvene armije i njegova supruga Natalija Sedova (Nataliya Sedova) ostali nepovrijeđeni izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Kostarike u Republici Italiji sa sjedištem u Rimu. Kastro je takođe ubijedio kostarikanske spoljnopolitičke odlučioce da ga, u isto vrijeme, postave i za ambasadora u Jugoslaviji (FNRJ) na nerezidentnoj osnovi, što bi mu omogućilo da povremeno odlazi u posjetu Beogradu. Ideja je bila sasvim racionalno obrazložena. Radi se o zemlji koja je uradila nešto do tada nezamislivo u komunističkom svijetu - suprotstavila se Staljinu i ušla u žestok sukob sa Sovjetskim Savezom i njegovim satelitima, jer je željela da sačuva svoju nezavisnost i pravo na sopstveni ,,put u socijalizam“. U tom unutarkomunističkom sukobu Jugoslaviji je po-

Josip Broz TIto i Teodor Kastro u Beogradu

trebna zapadna ekonomska pomoć, pa se tu možda moglo naći mjesto i za neke kostarikanske firme i biznismene. Osim toga, nerezidentno predstavništvo u Beogradu gotovo ništa nije koštalo kostarikansku vladu, a obezbjeđivalo je neku vrstu prisustva u jednoj politički veoma interesantnoj zemlji. Tako je Teodoro Kastro, nakon što se, tokom 1951. i 1952. već čvrsto usidrio u rimskom diplomatskom koru, 25. aprila 1953. godine predstavio svoje kredencijale maršalu Josipu Brozu Titu i time formalno postao ambasador Kostarike i u Jugoslaviji. Od tada je, za vrijeme svoje diplomatske misije u Rimu, Kastro nekoliko puta dolazio u Beograd da

U vremenu bez interneta Teodoro Kastro mogao je izroniti samo u pisanim biografskim tragovima, fizičkim susretima na putovanjima ili na fotografijama. Storija o Staljinovom obavještajcu, članu zloglasnog NKVD-a, čovjeku koji je pucao na Trockoga i ubijao tokom rata u Španiji, dopadljivom biznismenu u Italiji, ambasadoru Kostarike koji je planirao likvidaciju Josipa Broza Tita bi se sreo sa jugoslovenskim predsjednikom.

IZBRISAN SA LICA ZEMLJE

Nakon dvije godine žive diplomatske i poslovne aktivnosti i zanimljivog života u Rimu, sa Teodorom Kastrom desilo se nešto gotovo nepoj-

mljivo u diplomatiji: ambasador Kostarike je jednostavno nestao sa lica zemlje, ne ostavljajući apsolutno nikakav trag za sobom! Kada se suočilo sa činjenicom o nestanku svoga ambasadora, kostarikansko ministarstvo spoljnih poslova bilo je zatečeno i bez pretpostavke o čemu je riječ. Zajedno sa obavještajnom službom zemlje krenulo je u potragu za Kastrom, ali bez ikakvog rezultata ili napretka. U diplomatskom koru u Rimu se, takođe, proširila vijest o nestanku kolege koji je, budući veoma aktivan, komunikativan i druželjubiv, a još iz male latino- američke zemlje, među ambasadorima stekao mnoga prijateljstva ili naklonosti. Poslije izvjesnog vremena u diplomatskom koru počela je da se širi pretpostavka da se,

zbog svojih aktivnosti u biznisu, Kastro možda zamjerio nekome od uomini d’onore i da je moguće da je pao kao žrtva mafije. Na drugoj strani okeana, u njegovoj zemlji, poslije višemjesečnog traganja, razvijena je i druga pretpostavka - da je Kastro bio nerezidentni ambasador u Jugoslaviji, da se ,,sa komunistima nikad ne zna“, da su ga, iz nekog razloga, možda likvidirali i da su, ako je to tako, šanse da bude pronađen ravne nuli. Slučaj je, samim tim, zatvoren i za Teodora Kastra više niko decenijama ništa nije čuo.

MITROHINOVO OTKRIĆE

Ime Teodora Kastra, neočekivano i potpuno iznenađujuće, izašlo je na svjetlost dana tek potkraj 1990-ih, punih 40 godina nakon njegovog misterioznog nestanka iz Rima.

U fokusu

Neđelja, 6. mart 2022.

bice, ambasadora Kostarike u Rimu i Beogradu, do cijenjenog naučnika i akademika u SSSR-u

vjeka Tita Prema Mitrohinovoj arhivi, Grigulevič je imao nekoliko varijanti za izvođenje Titovog ubistva. Jedna je bila smrtonosna bakterija plućne kuge koju je NKVD razvio tokom 1940-ih godina, s tim što bi atentator unaprijed bio vakcinisan i zaštićen od njenog djelovanja. Druge su uključivale eksplozivnu napravu na nekom od diplomatskih prijema u Beogradu ili klasično ubistvo vatrenim oružjem za vrijeme Titove posjete Londonu

Ambasador Kastro u Rimu

Sovjetski akademik Kastro alijas Gligurevic

Razlog za ovo je bila, sada već čuvena ,,Mitrohinova arhiva“. Arhiva je dobila ime po Vasiliju Mitrohinu (Vasilii Mitrokhin), nekadašnjem arhivisti KGB-a, koji je tokom tridesetogodišnjeg služenja u kontraobavještajnoj službi (Prvi direktorat KGB), tajno, rukom prepisivao sve važnije podatke iz svoga rada i stvorio impresivnu privatnu kolekciju o aktivnostima jedne od najmoćnijih tajnih službi na svijetu. Nakon pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a, odlučio je da 1992. godine prebjegne na zapad, u Veliku Britaniju i da svu svoju arhivu koja je stala u šest punih kamiona, odnese sa sobom. Njegova bjekstvo nije objelodanjeno sve do 1999. godine. Nakon što se nastanio u Velikoj Britaniji Mitrohin je počeo da sarađuje sa zvaničnim istoričarem britanske obavještajne službe MI5, Kristoferom Endrjuom (Christopher Andrew) i njih dvojica su na osnovu Mitrohinove arhive objavili nekoliko knjiga: The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB (1999); The Mitrokhin Archive: The

KGB in Europe and the West (1999); KGB Lexicon: The Soviet Intelligence Officer’s Handbook (2002); The World Was Going Our Way: The KGB and the Battle for the Third World (2005); The Mitrokhin Archive II: The KGB and the World (2005). U Mitrohinovoj arhivi pojavljuje se i ambasador Kostarike u Rimu i Beogradu, Teodoro Kastro, ali pod svojim pravim imenom - Josif Grigulevič.

Trotsky) u maju 1940. godine kada su staljinistički agenti koje je predvodio meksički pjesnik David Sikeiros (David Siqueiros) upali u Trockijevu kuću u Kojoakanu, predgrađu Meksiko Sitija, ispalili kišu metaka iz automatskih pušaka, lakše ranili njegovog unuka, ali su nekadašnji komandant Crvene armije i njegova supruga Natalija Sedova (Nataliya Sedova) ostali nepovrijeđeni. Do danas nije razjašnjeno da li je ovo bio stvarni pokušaj ubistva koji je propao zbog nespretnosti izvršilaca, ili su planeri u Kremlju poslali Sikeirosovu grupu samo da bi zavarali tragove i otvorili put već pripremljenom, ,,tihom“ atentatoru Ramonu Merkaderu (Ramon Mercader) da u avgustu 1940. završi posao. Da su mnoga velika imena iz svijeta umjetnosti u to vrijeme bili vjernici staljinizma svjedoči i činjenica da je, nakon neuspjelog atentata

STALJINOV UBICA

Ko je bio Josif Grigulevič alias Teodoro Kastro? Josif Romualdovič Grigulevič (Iosif Romualdovich Grigulevich; 1913-1988) koji je prvu polovinu 1950-ih godina proveo u liku kostarikanskog ambasadora u Italiji (i Jugoslaviji), bio je, u periodu od 1937. do 1954. godine tajni agent i operativac NKVD-a i jedan od Staljinovih hitmena (hit-man), zadužen za organizovanje likvidacija onih na koje bi ,,vođa svjetskog proletarijata“ pokazao prstom kao na neprijatelje i izdajnike. Grigulevič je npr. pripadao tzv. Sikeirosovoj grupi, tj. prvom, neuspješnom atentatu na Lava Trockoga (Leon

Lav Trocki

u Meksiku Sitiju, bjekstvo Griguleviča i dva njegova saučesnika od meksičke policije pomogao čuveni čileanski pjesnik i diplomata, kasnije i nobelovac, Pablo Neruda (Pablo Neruda). Prije Meksika, NKVD je Griguleviča bio poslao u Španiju da, u vrijeme španskog građanskog rata, nadzire aktivnosti Radničke partije marksističkog ujedinjenja (POUM) kojoj je pripadao i čuveni britanski književnik Džordž Orvel. Jedna od njih bila je Laura Arauho Agilar (Laura Araujo Aguilar), buduća Grigulevičeva supruga i takođe sovjetski tajni agent, a drugi, meksički slikar Antonio Pujol Himenez (Antonio Pujol Jimenez). Kako je POUM bila partija trockističke orijentacije, Grigulevič je organizovao ,,mobilne grupe“ za likvidaciju poznatijih trockista, a među njima 1937. godine pripremio je hapšenje i ubistvo nakon

stravične torture, vođe POUM-a, katalonskog publiciste i bivšeg ministra pravde Katalonije, Andreua Nina (Andreu Nin). Nakon Španije, Grigulevič je, za vrijeme Drugog svjetskog rata, poslat u Argentinu da koordinira organizaciju antinacističkih operacija i sabotaža u toj zemlji, koja je, iako neutralna, pod generalom Huanom Peronom (Juan Peron) bila mjesto na kome su se nacisti osjećali kao kod kuće. Po povratku u Moskvu, prošao je nekoliko teških godina, jer se, u tipično staljinskom maniru, našao pod sumnjama i istragama istog brutalnog mehanizma kojemu je i sam služio. Ipak, uspio je da dokaže lojalnost i ubrzo bio upućen na značajni zadatak u Italiju koji ga je vodio preko Kostarike i njene diplomatske službe. Kako je u ranoj mladosti sa svojim ocem već živio u Argentini i govorio perfektan španski, kasnije i još najmanje nekoliko stranih jezika, a svojim izgledom neodoljivo podsjećao na latino-amerikanca, kostarikansko ministarstvo spoljnih poslova nije imalo nikakvog razloga da sumnja u ovog nekadašnjeg studenta na Sorboni i nedvojbeno sposobnog čovjeka. Prije nego je i formalno postavljen za ambasadora, bio je savjetnik kostarikanske delegacije za vrijeme zasijedanja Generalne skupštine UN 1951. i održao takav antisovjetski govor koji su delegati naklonjeni zapadnim zemljama dočekali ovacijama, a sovjetski ministar spoljnih poslova, nekadašnji državni tužilac i ,,kasapin“ sa montiranih sudskih procesa iz vremena ,,velikog terora“ 1930-ih godina, Andrej Višinski (Andrey Vyshinski) nazvao je Kastra, poslije ovoga govora, ,,psomčuvarom imperijalizma“. Višinski, iako član najužeg državnog vrha, nije imao pojma da je Teodoro Kastro sovjetski državljanin i agent NKVD-a na najstrožem tajnom zadatku.

ZADATAK: LIKVIDIRATI JOSIPA BROZA TITA

Njegov zadatak u Rimu bila je likvidacija jugoslovenskog vođe, Josipa Broza Tita. U

Kremlju se ,,otpadništvo“ u okviru međunarodnog komunističkog pokreta nije moglo tolerisati. Prema Mitrohinovoj arhivi, Grigulevič je imao nekoliko varijanti za izvođenje Titovog ubistva. Jedna je bila smrtonosna bakterija plućne kuge koju je NKVD razvio tokom 1940ih godina, s tim što bi atentator unaprijed bio vakcinisan i zaštićen od njenog djelovanja. Druge su uključivale eksplozivnu napravu na nekom od diplomatskih prijema u Beogradu ili klasično ubistvo vatrenim oružjem za vrijeme Titove posjete Londonu. Po svemu sudeći Grigulevič je, tokom svojih posjeta Beogradu, počeo da razvija svoj plan, ali je, nakon Staljinove smrti i nastojanja da se odnosi sa Jugoslavijom normalizuju, Hruščov naredio hitnu obustavu svake dalje aktivnosti u ovom smjeru, prekid Grigulevičeve misije i njegov povratak u Moskvu. Tako je iz italijanskog diplomatskog kora, kostarikanske diplomatije i sa lica zemlje nestao Teodoro B. Kastro. U Moskvu se vratio stvarni čovjek - Josif Grigulevič. Stari staljinistički kadrovi iz NKVD-a, preimenovanog u KGB, nijesu, međutim, više bili popularni kod novog sovjetskog vođstva i polako su otpuštani iz službe.

POVRATAK U SSSR: ŽIVOT NAUČNIKA

Tada počinje novi život i karijera Josifa Griguleviča. Karijera uspješnog i cijenjenog naučnika, istoričara i miran građanski život, sušta suprotnost avanturama tajnog agenta upletenog u mnoge ,,prljave“ poslove. Kao naučnik uglavnom se bavio istorijom Latinske Amerike i Katoličke crkve. U periodu od 30-ak godina objavio je čak 58 knjiga, među kojima i biografiju Če Gevare (Ernesto Che Guevara), a 1979. godine postao je dopisni član sovjetske Akademije nauka. Neke navike iz prethodnog života ipak su ostale. Iz razloga koje samo možemo da nagađamo, jedan dio svojih radova, pa i Če Gevarinu biografiju, nije objavio pod svojim imenom, već pod pseudonimom ,,Iosif R. Lavrecki“. Kolegama iz naučne zajednice, i pored sveg uvažavanja za njegov opus, uvijek su bile čudne dvije stvari. O Josifu Griguleviču nigdje nije bilo moguće pronaći ni najmanji biografski podatak do njegovih četrdesetih godina. Takođe, nije putovao izvan Sovjetskog saveza i uvijek je odbijao da se fotografiše. U vremenu bez interneta Teodoro Kastro mogao je izroniti samo u pisanim biografskim tragovima, fizičkim susretima na putovanjima ili na fotografijama. (Prolog za publikaciju ,,RIJEČI KAO ORUŽJE / Ruski digitalni tragovi na Zapadnom Balkanu“. Pobjeda objavljuje tekst uz saglasnost autora. Publikaciju možete preuzeti sa ovog linka: file:///C:/ Users/HP/Downloads/Publikacija%2002.03.%20 INTERACTIV.pdf)

Aktuelnosti

Neđelja, 6. mart 2022.

Na Cetinju počinje humanitarna akcija prikupljanja pomoći za Ukrajince Analizirana 1.864 uzorka na korona virus

Podrška iz prijestonice, skup i u Herceg Novom

Preminula jedna osoba, pozitivnih još 128

CP poziva na okupljanje danas u Nikšiću

Podrška Ukrajini iz Herceg Novog

PODGORICA – Na Dvorskom trgu i u Njegoševoj ulici na Cetinju juče su, u znak podrške građanima Ukrajine, postavljene ukrajinske i crnogorske zastave, saopšteno je iz Prijestonice. U saopštenju se navodi i da je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković uputio telegram saučešća za poginule u Harkovu, koji je pobratimski grad sa Cetinjem. - Našu prijestonicu će u poneđeljak posjetiti otpravnica poslova pri Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijaka, kako bi zajedno sa gradonačelnikom započeli humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za građane Ukrajine. Ova akcija će biti organizovana u saradnji Prijestonice i Crvenog krsta Cetinje. Biće otvoren žiro račun za prikupljanje finansijske, a biće organizovani i drugi vidovi pomoći – navedeno je u saopštenju. Dodaje se i kako je u ratnim vihorima na Balkanu cetinjska omladina devedesetih godina beskompromisno stala u odbranu civilizacijskih vrijednosti mira i dijaloga. - Sa Cetinja je otišla snažna

Cetinje podržalo Ukrajinu

poruka ,,Ne ratu“ i podrška građanima Dubrovnika, Vukovara, Sarajeva i drugih ratom zahvaćenih gradova. Danas je naša obaveza da stanemo rame uz rame uz ukrajinski narod koji pati u najgorem evropskom ratnom sukobu od Drugog svjetskog rata. Zato pozivamo sve građane Cetinja i sve Cetinjane da se uključe u akciju, kako bi na taj način pomogli ugroženima u Ukrajini. Prijestonica Cetinje, gradonačelnik Nikola Đurašković i sve institucije grada nastaviće sa

podrškom prijateljskom ukrajinskom narodu – zaključuje se u saopštenju Prijestonice. Skup podrške Ukrajini održan je juče i u Herceg Novom. Čitalac portala Pobjede poslao je više fotografija na kojima se vide građani sa crnogorskim i ukrajinskim zastavama i transparentnima. Građani su nosili transparente na kojima je pisalo „ne ratu“ na crnogorskom, engleskom i ruskom jeziku. Takođe, imali su poruku i za NATO od kojeg su zahtijevali da zatvori vazdušni

Crnogorski pokret organizovaće danas na Trgu slobode u Nikšiću skup podrške ukrajinskon narodu koji je, kako su naveli, žrtva bezobzirne i kriminalne agresije Ruske Federacije i Vladimira Putina. - Danas se u Ukrajini brani civilizovani svijet i sloboda svih evropskih naroda od imperijalnih ambicija jednog poremećenog uma i njegovih najbližih saradnika, nesposobnih da ga spriječe u ubilačkom pohodu. Konačno, brani se i naša Crna Gora, jer u Crnoj Gori postoje snage sličnih nazora koje su okuražene agresijom Putina i Rusije na suverenu, nezavisnu, miroljubivu zemlju. Taj zločin, razmjera i posljedica kakav je donio suludi naum Adolfa Hitlera prije 85 godina, sa istom idejom da se preuređuje svijet po nakaradnim, sopstvenim mjerilima, bez slobode misli, bez ljudskih prava i svega onoga što je savremena civilizacija dostigla kao standard, mora biti osuđen, a njegovi naredbodavci i izvršitelji osuđeni i prezreni od cijelog svijeta – navedeno je u saopštenju Crnogorskog pokreta.

prostor Ukrajine, što je i jedan od apela kijevskih vlasti. - Ko kaže da Herceg Novi nije slobodarski grad - napisao je čitalac našeg portala. Đ. Ć.

Uklonjena uginula goveda

Uginula stoka

TIVAT – Sa različitih lokacija iz gornjih djelova grada Komunalno d. o. o. uklonilo je četiri uginula goveda, od kojih su jedno našli uz sam izvor vode. Radnicima su posao otežavali divlji psi koji se hrane uginulim životinjama. Iz Opštine Tivat su istakli sa se krdo goveda uvećalo. Ono se redovno kreće Peanima i Bogdašićima, stiglo je i do gornjih djelova Dumidrana, a i dalje se dešava da se spušta na magistralu, pa je policija prije par večeri morala da interveniše i da rastjeruje goveda sa kružnog toka u Gradiošnici kako ne bi došlo do saobraćajne nezgode. Trenutno se u ZIKS-u sa područja tivatske opštine nalaze 34 goveda i 11 teladi.

- Opština razmatra kako da riješi ovu situaciju. Obaviješteno je Ministarstvo poljoprivrede i ostale nadležne institucije. Odluka prebacivanja imovine na ZIKS čeka sjednicu Skupštine, te se zbog toga problem uvećava – kazali su iz Opštine, naglašavajući da je stanje neodrživo, da prijeti zdravlju i bezbjednosti ljudi. Tokom prošle godine, u par navrata, sprovedena je akcija hvatanja lutajućih goveda. Opština je objavljivala javni poziv vlasnicima da se jave i preuzmu svoje vlasništvo, međutim to se nije desilo, pa su sva goveda transportovana u Spuž. Na ime troškova smještaja, čuvanja i ishrane, Opština Tivat je do sada Upravi za izvršenje krivičnih sankcija isplatila više od 10.000 evra. S. K.

PODGORICA – U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminula jedna osoba, a registrovano je 128 novih slučajeva infekcije. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 1.864 uzorka. Otkriveni slučajevi su iz Podgorice 49, Bara 15, Ulcinja 14, Nikšića 13, Pljevalja devet, Budve i Herceg Novog po četiri, Berana, sa Cetinja, i iz Ro-

žaja po tri, Andrijevice, Bijelog Polja i Kotora po dva, Danilovgrada, Plava, Šavnika, Tivta i Tuzi po jedan. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 6,38 odsto. - Tokom petka IJZ-u je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom, iz Ulcinja. Preminuli je imao 87 godina - kaže se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.685. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 171 pacijenta. R. P.

Obezglavljen srndać na putu MK - Đurđevića Tara MOJKOVAC - Rafter iz Đurđevića Tare Veljko Ostojić, krećući se od velikog mosta na Tari ka Mojkovcu, juče ujutro je naišao na jeziv prizor. Pored puta ležalo je obezglavljeno tijelo srndaća. Oko njega tragovi krvi na snijegu a, po Ostojićevom mišljenju, plemenita životinja prethodno je udarena vozilom jer na tijelu nema ustrijelnih rana. Uznemirujuća fotografija postavljena je na društvenim mrežama i izazvala je lavinu komentara koji ovaj i sve ranije vandalizme ove vrste osuđuju, piše Antena M. Ostojić nam je kazao da su na licu mjesta bili i zaštitari iz NP ,,Durmitor“. Ponavljamo, fotografija je uznemirujuća, a još uzne-

Rafter je pronašao ubijenog srndaća

mirujuće je da je neko ko živi među nama u stanju ovo da učini. Pridružujemo se apelu za rigoroznije mjere i što hitnije procesuiranje krivca. R. P.

Novčane kazne za državljanke Ukrajine

Ometale policajce dok su privodili više osoba

PODGORICA – Sutkinja Prekršajnog suda u Budvi Katarina Vujačić-Vuksanović izrekla je državljankama Ukrajine Y. K. (29) i R. Y. (38) novčane kazne u iznosu od po 1.300 eura. - Okrivljene su 3. marta ometale više policijskih službenika dok su legitimisali i privodili veći broja osoba ispred jednog ugostiteljskog lokala u Budvi. Okrivljena R. Y. je platila novčanu kaznu odmah, dok je okrivljena Y. K. platila dio novčane kazne. Neplaćeni dio novčane kazne u njenom slučaju zamijenjen je kaznom zatvora u trajanju 35 dana, pa je odmah upućena na izdržavanje kazne - saopštio je vršilac dužnosti predsjednika suda i sudija portparol Prekršajnog suda u Budvi Marko Đukanović. Osim toga, on je kazao da je 5. marta sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić okrivljenom S. D. iz Tivta (43) izrekla kaznu zatvora u trajanju od 21 dan zbog toga što je istog dana u 00:40 časova u Tivtu u naselju Belani upravljao vozilom pod dejstvom akohola, kome je izmjereno 3,16 promila alkohola u krvi. Uz kaznu mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od četiri mjeseca i tri kaznena boda. R. P.

Društvo

Neđelja, 6. mart 2022.

Evropska unija u Crnoj Gori organizuje kampanju „Primjeri ženstva i junaštva“

Promocija istaknutih žena iz crnogorske i istorije Evropske unije

PODGORICA – Evropska unija u Crnoj Gori, u saradnji sa NVO Dobar život, koja je osmislila koncept „Djevojčice sa klikerima“, organizovaće kampanju „Primjeri ženstva i junaštva“, povodom Dana žena. Iz EU info centra su saopštili da su kampanju posvetili promociji istaknutih žena iz crnogorske i istorije EU, koje su, kako su rekli, bile jedinstvene, inspirativne, ponosne, jake, odvažne i mnogo ispred svog vremena. - Smatrali smo da svako treba da čuje njihove priče, zato ćemo tokom cijelog marta govoriti o njihovim dostignućima i slaviti njihove izbore, koji predstavljaju prave primjere ženstva i junaštva – saopštili su iz EU info centra. Iz NVO Dobar život su naveli da su istražili živopisne biografije i upoznali živote šest veličanstvenih Crnogorki. - A sedma je svaka od nas koja

svojom ženskom snagom prevazilazi sva ograničenja i sve stereotipe vremena i društva. One su slijedile svoje snove, mi ostajemo dosljedne svojim vrijednostima i pratimo zacrtani cilj – rekli su iz te NVO. Kako je saopšteno, kampanja zvanično počinje u ponedjeljak, kada će biti organizovana panel diskusija, posvećena promociji žena koje i danas ruše stereotipe, i „uprkos njima ostvaruju svoje snove i slave ženstvo“. Iz EU Info centra su najavili da će na panel diskusiji govoriti ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i jedina pilotkinja u Vojsci Crne Gore Kristina Bačić. Kako se navodi u saopštenju, na panel diskusiji će govoriti i prva osoba iz Crne Gore na vojnoj akademiji West Point u Sjedinjenim Američkim Državama Nevena Nikolić i jedina takmičarka u brdskobrzinskim trkama Anđela Knežević. r. p.

Humanitarke „Devet dobrih žena“ posjetiće danas Dom za stare ,,Duga“

Lijepo druženje i pokloni za bake

Humanitarke

PODGORICA - Humanitarke iz Podgorice „Devet dobrih žena“ organizovale su novu humanitarnu akciju „Ljubav nema godine“ u okviru koje će danas u 14 sati posjetiti štićenike Doma za stare „Duga“ i u susret 8. martu pripadnice ljepšeg pola, bake obradovati prigodnim poklonom. Ono što je još važnije pored poklona korisnice Doma za stare uživaće u društvu i razgovoru sa „Devet dobrih že-

na“ koje ne kriju radost skorom susretu sa njima. -Nakon dobijanja nagrade ,,Iskra“, nastavljamo sa novim humanitarnim akcijama. Radujemo se što ćemo posjetiti štićenike Doma za stare i jedva čekamo da se susretnemo sa dragim ljudima, kojima u ovim teškim vremenima ljubav i pažnja mnogo znače. Takođe, u planu imamo još jednu akciju o kojoj ćemo uskoro obavijestiti javnost – kazale su humanitarke ,,Devet dobrih žena“. B. p.

Nevladina organizacija apeluje da se odustane od potapanja jednog od pet naših najvrednijih kanjona

CDE: Potapanje Komarnice – put kojim se ne smije ići PODGORICA - Crnogorsko društvo ekologa apeluje da se odustane od gradnje vještačke akumulacije u kanjonu Komarnice jer, kako smatraju, Crna Gora tim objektom dobija minorne energetske efekte, koje je isplativije i ekološki opravdanije nadomjestiti iz drugih ulaganja, dok uporedo gubi jedan od pet najvrednijih kanjona u zemlji, koji je riznica rijetkih biljaka i stanište ugroženih životinja.

– EPCG promoviše ovaj projekat kao veliku kapitalnu investiciju koja će, tvrde, Crnoj Gori donijeti novac kada brana bude izgrađena, a opština Šavnik će, kažu, postati vodeća turistička destinaciju. Sa druge strane, stručnjaci i borci za prirodu upozoravaju da bi građani i građanke Šavnika i Crne Gore ostvarenjem ovog projekta izgubili mnogo više nego što bi dobili – navode iz CDE. Kako navode, ne promoviše se u Crnoj Gori prvi put energetski projekat koji nije u interesu javnosti. – Dobro je poznato kako su mini hidroelektrane (MHE), promovisane kao savršen model za pravljenje struje, te kako su EPCG i Vlada Crne Gore zarobile u cijevi neke naše rijeke, a i kako se na kraju odustalo od daljih izgradnji MHE nakon pritiska javnosti i velike štete koja je već nanijeta. Tako i sada EPCG i Ministarstvo kapitalnih investicija promovišu projekat HE Komarnica – kao da će to spasiti Crnu Goru i učiniti je energetski samostalnom državom koja će živjeti od izvoza struje – tvrde iz društva ekologa.

(Ne)opravdaNost projekta

Prema ocjeni CDE, riječ je o vrtoglavo skupom eksperimentu, koji bi Crnoj Gori donio svega tri do četiri odsto od ukupne proizvodnje energije, a koji je „u stvari već zastario“. – U mnogim razvijenim zemljama ne rade se više slični projekti. Za mnogo manje novca EPCG bi mogla dobiti potrebnu energiju, investiranjem u pouzdane sisteme koji se oslanjaju na sunce ili vjetar. Takvi, pažljivo osmišljeni projekti, prilagođeni prirodi, mogli bi donijeti mnogo više struje Crnoj Gori, a pritisak na životnu sredinu bi bio znatno manji – smatraju iz CDE. Ističu da se kao ključni razlog zbog kojeg EPCG, kako kažu, gura ovaj energetski i ekonomski neisplativ projekat, to što je, čini se, jedini put koji znaju zastarjela hidroenergetska strategija. - Odnosno, rukovodstvo EPCG ne umije da se prilagodi potrebama ovih vremena ili nema kapaciteta da uči i da razvija moderne, energetski mnogo efikasnije projekte koji su prilagođeni zdravlju – i ljudi i planete. Brojne zemlje Sjeverne i Zapadne Evrope, koje imaju mnogo manje sunčanih sati godišnje, proizvodnju energije po-

U mnogim razvijenim zemljama ne rade se više slični projekti. Za mnogo manje novca EPCG bi mogla dobiti potrebnu energiju, investiranjem u pouzdane sisteme koji se oslanjaju na sunce ili vjetar. Takvi, pažljivo osmišljeni projekti, prilagođeni prirodi, mogli bi donijeti mnogo više struje Crnoj Gori, a pritisak na životnu sredinu bi bio znatno manji – smatraju iz CDE

I UNESKO PREPOZNAO VISOKU VRIJEDNOST KANJONA: Komarnica

Izumiranje predjela, ali i koncepta održivog turizma – U Elaboratu o procjeni uticaja HE Komarnica na životnu sredinu forsira se i priča o ogromnom turističkom potencijalu akumulacije u kanjonu Komarnice, poziva se na broj turista koji posjete Plužine. Međutim, turisti koji prespavaju u Plužinama ne dolaze zbog akumulacije, već zbog netaknutog kanjona Tare, prostranih Pivskih planina i Durmitora. Akumulacija koja liči na sve ostale u Evropi neinteresantna je turistima, a divlji kanjoni izazivaju divljenje – kažu iz CDE. Ističu da je Crna Gora planetarno poznata po kanjonu Nevidio. – Samo zbog ovog dijela Komarnice, Crnu Goru svake godine posjeti najmanje 3.000 ljudi. Komarnica pripada zoni sa osnovnim seizmičkim intenzitetom od 7 stepeni Merkalijeve skale (MSC), a planirana HE Komarnica sa sobom nosi i skoro svakodnevne zemljotrese, što bi uticalo i na Nevidio. Teško će ljubitelji kanjona i divlje prirode dolaziti u kanjon kakav je Nevidio, ako tamo bude podrhtavala zemlja zbog akumulacije i padalo kamenje sa velike visine, gdje padanje kamena veličine oraha može da bude od izuzetne opasnosti po život posjetilaca kanjona. Izgradnjom HE Komarnica ne bi bio uništen samo ovaj kanjon, niti bi izumro samo jedan od predjela najbogatijih endemičnim i drugim biljnim i životinjskim vrstama, već i jedan koncept održivog, zdravog turizma koji se zasniva na kanjoningu – smatraju iz CDE.

lako preusmjeravaju na solarnu – kažu iz ove organizacije. Navode da se, prema njihovoj ocjeni, zemljama u razvoju, kakva je i naša Crna Gora, nude zastarjele tehnologije proizvodnje energije, „koje se često baziraju na argumentima uobraženih inžinjera, da solarna tehnologija iz nekih čudnih razloga kod nas ne može da zaživi, te da je Komarnica kapitalan projekat“. – Tehnologija iz dana u dan napreduje. Došlo je vrijeme da se ne mora birati između netaknute prirode i energije. Može se i ima se pravo na oboje – tvrde oni. Pitaju, ako EPCG već želi da stvori energetski nezavisnu Crnu Goru i da je pretvori u izvoznika električne energije, zašto onda EPCG nije izgradila vjetroelektrane Krnovo i Možura. – One su koštale manje, a daju više električne energije od planirane HE Komarnica, a pri tome su ovo bili jednostavniji

i isplativiji projekti? Umjesto da sama gradi ova postrojenja, dala ih je privatnim investitorima – kažu oni. Ocjenjuju da EPCG na projekat HE Komarnica zapravo gleda kao na eksperiment. – To potvrđuje činjenica da je uzvodno od mjesta predviđene brane potvrđena i opisana seizmološka pukotina – ponor dužine oko 1,5 km – za koju se još uvijek ne zna kako će biti regulisan i gdje će ogromna količina vode koja bude oticala kroz ponor izbijati – navode iz CDE.

vrijedNost kaNjoNa

Podsjećaju da je jedan dio Komarnice 2017. godine proglašen zaštićenim područjem – parkom prirode, zajedno sa Dragišnicom. - Nekadašnji kanjon Pive i Komarnice 1969. godine proglašeni su spomenikom prirode, a kanjon Komarnice nominovan je za Emerald područje, što znači da

ga odlikuje visoka biodiverzitetska raznovrsnost. Prema kriterijumima Evropske unije, djelovi Komarnice trebalo bi da budu proglašeni Natura 2000 staništima – napominju iz CDE. Navode da je kanjon Komarnice dio ključnog biodiverzitetskog područja Durmitor. – Čak su i stručnjaci iz Uneska prepoznali visoku vrijednost kanjona i od cijele okoline Durmitora predlagali da veliki dio Komarnice bude pripojen nacionalnom parku Durmitor i Unesko baštini! Opština Šavnik je, međutim, to odbila. Ovo nije prvi put da u Crnoj Gori jedne godine neko područje bude proglašeno vrijednim i zaštićenim, a da se u narednim godinama na tom području planiraju ostvarenja projekata koji potpuno brišu ove vrijednosti i obesmišljavaju njihovu zaštitu – kažu iz CDE. Podsjećaju na to što je o kanjonima napisao 1972. Radomir Lakušić, koji je bio jedan od najvećih balkanskih botaničara. ,,Kanjoni nijesu samo geomorfološki fenomeni već veoma specifične geobiocenoze u kojima su na poseban način integrisani fizički, hemijski i biološki sistemi kroz dugu revoluciju života od uzdizanja Dinarida do danas. Biljne zajednice kanjona, izgrađene od endemičnih bioloških sistema iz perioda prije, tokom i nakon ledenih doba, su najdragocjeniji živi dokumenti evolucije živog svijeta, te im treba posvetiti posebnu pažnju u organizaciji zaštite prirode.“ I CDE zaključuju da je većina podataka o Komarnici prikupljena prije više decenija, a istraživanja su još tada prepoznala visoku vrijednost ovog kanjona. – Sa druge strane, u prošlosti su brojni kanjoni Evrope potopljeni, zbog čega kanjoni Komarnice, Tare i Morače danas imaju neprocjenjivu vrijednost za cijelu Evropu, pa i svijet – poručuju iz Crnogorskog društva ekologa. i. p.

10 Društvo

Neđelja, 6. mart 2022.

Dr Snežana Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore o faktorima koji ugrožavaju floru Crne Gore

Uništavanje staništa je glavna prijetnja za biljke

S. VukSanoVić

LOKALNI ENDEM: Lovćenski zvončac (Edraianthus wettsteinii ssp. lovcenicus)

OPSTALA SAMO NA VELIKOJ PLAŽI I ADI: Balučka (Pancratium maritimum)

RaznovRsnost

EndEmi

Ističe da su do danas zvanično zabilježena 374 balkanska endema u flori Crne Gore. - Neke endemične biljke su rasprostranjene na cijelom Bal-

LJEPOTICA SA KOMOVA: Stanište gospine papučice (Cypripedium calceolus) ugroženo sječom šume

kanskom poluostrvu, druge rastu u dvije ili više zemalja u regionu (regionalni endemi), a lokalni endemi žive samo u Crnoj Gori. Lokalni endem je Baldačijeva lazarkinja (Asperula baldacci), koja naseljava stijenu iznad Starog Bara. To je jedini lokalitet na svijetu na kojem raste ova biljka. Danas je ugrožena antropogenim aktivnostima u neposrednoj blizini njenog staništa – kaže Vuksanović. Dodaje da modroljubičasti cvjetovi lovćenskog zvončaca (Edraianthus wettsteinii ssp. lovcenicus) krase stijene južnih padina Štirovnika. Kao i Baldačijeva lazarkinja lokalni je endem, a raste samo na jednom lokalitetu na Lovćenu i nigdje drugo u svijetu! - Zvončac je pukotinarka, a prijetnja su joj požari i klimatske promjene. Zaštićen je nacionalnim zakonodavstvom, a

Na malom prostoru raste više od 3.500 biljnih vrsta i podvrsta što Crnu Gore svrstava na prvo mjesto u Evropi po broju biljaka na jedinici površine. Ova brojka nije konačna, jer se u flori Crne Gore i danas otkrivaju nove biljke - navodi Vuksanović

stanište mu je u NP „Lovćen“, tako da ima višestruku zaštitu – kaže sagovornica. Na Komovima u dolini rijeke Ljubaštice, prema njenim riječima, raste gospina papučica (Cypripedium calceolus). - Ova neobična orhideja je u Crnoj Gori zabilježena na

BILJKE KOJE ŽIVE NA PJESKOVIMA: Morsko zelje (Calystegia soldanella)

samo još jednom lokalitetu, u rezervatu Crna poda u NP „Durmitor“ u kanjonskoj dolini rijeke Tare. Neposrednu opasnost za gospinu papučicu predstavlja neracionala i bjesomučna sječa šume, koja je evidentna na Komovima – upozorava Vuksanović.

i. ćetkoVić

Ona podsjeća da je Crna Gora ratifikovala brojne konvencije i direktive kao što su: Bernska konvencija, Direktiva o staništima, Direktiva o pticama, Bonska konvencija o zaštiti migratornih vrsta, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune - CITES, izradila Zakon o zaštiti prirode, a usvojene su i brojne uredbe i pravilnici. Uprkos tome, ističe Vuksanović, u praksi biljke i njihova staništa su pod sve većim antropogenim pritiskom, a nekima prijeti i nestanak. Prema njenim riječima, Crna Gora ima bogat i raznovrstan biljni svijet čemu je doprinijela burna geološka istorija, geografski položaj, reljef sa naglim i dramatičnim visinskim promjenama, mozaični raspored geoloških podloga i zemljišta, različiti mikroklimatski uslovi... - Na malom prostoru raste više od 3.500 biljnih vrsta i podvrsta što Crnu Gore svrstava na prvo mjesto u Evropi po broju biljaka na jedinici površine. Ova brojka nije konačna, jer se u flori Crne Gore i danas otkrivaju nove biljke - navodi Vuksanović.

Prema riječima Snežane Vuksanović istorijat istraživanja flore Crne Gore obuhvata tri vijeka, a ove godine se navršava dvjestogodišnjica od opisa prve biljke – zanovijeti (Petteria ramentacea). - Zanovijet je otkrio u Boki Kotorskoj i za nauku opisao njemački botaničar Sieber 1822. godine. Ova žbunasta biljka naseljava kamenjare i endem je Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije – kaže Vuksanović. Nakon zanovijeti, dodaje ona, pronađene su mnoge biljke čije je klasično nalazište (locus classicus) u Crnoj Gori. - Neke od njih su endemične i/ili rijetke. Nacionalnim zakonodavstvom - Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (Sl. list RCG, br. 76/06) zaštićene su 273 biljne vrste i podvrste – ističe ona.

S. VukSanoVić

Biljke u Crnoj Gori su najviše ugrožene indirektno, preko staništa, manje direktnim sabiranjem, kaže za Pobjedu kustosica u zbirci cvjetnica i paprati Prirodnjačkog muzeja dr Snežana Vuksanović. - Ugrožavamo ih mi, ljudi, prije svega devastacijom, degradacijom i fragmentacijom staništa. Gradnjom infrastrukture (putevi, trafostanice, dalekovodi) malih i velikih hidroelektrana, izgradnjom hotela, sportskih terena i pratećom infrastrukturom, nasipanjem i uređivanjem plaža u obalnom pojasu, sječom šuma na sjeveru, urbanizacijom i širenjem gradova, pravljenjem divljih deponija u cijeloj zemlji – ističe Vuksanović.

U toku je izrada crvene liste flore u Crnoj Gori. Vuksanović navodi da će se uskoro održati IUCN-ova radionica na kojoj će se crnogorski botaničari dodatno obučiti za procjenu stepena ugroženosti pojedinih biljaka

S. VukSanoVić

PODGORICA - Kada u medijima osvane vijest da je ubijena rijetka ili zaštićena životinja svi, kojima je priroda na srcu, opravdano reaguju burno. Promiče nam, ipak, jednako loš odnos prema biljkama, koje ne „puštaju glas“, a ljudi ne mare ili nijesu svjesni da je riječ o nekom endemu ili reliktu kojeg nema nigdje drugo, stanište mu je ugroženo i polako nestaje...

Od zanovijeti sve počelo

Kao jedan od primjera staništa, koja su na udaru, sagovornica navodi plaže kao specifična mjesta na kojima rastu biljke pjeskova (psamofite) kao što su: balučka (Pancratium maritimum), morgruša (Cakile maritima), morsko zelje (Calystegia soldanella), morski kotrljan

Do danas su zvanično zabilježena 374 balkanska endema u flori Crne Gore. Neke endemične biljke su rasprostranjene na cijelom Balkanskom poluostrvu, druge rastu u dvije ili više zemalja u regionu (regionalni endemi), a lokalni endemi žive samo u Crnoj Gori – kaže Vuksanović (Eryngium maritimum), mlječika (Euphorbia paralias), solnica (Salsola kali) i druge. - Ove biljke su nestale sa Bečićke, Buljaričke i plaže Jaz, održale su se još na Velikoj ulcinjskoj plaži i Adi Bojani, gradeći specifična staništa na pješčanim dinama. Na Adi Bojani su dodatno ugrožene nestajanjem plaže, usljed erozije morskim talasima – upozorava Vuksanović.

CRvEna lista

Vuksanović sa kolegama tokom obilaska jednog od vrijednih staništa

U toku je izrada crvene liste flore u Crnoj Gori. Vuksanović navodi da će se uskoro održati IUCN-ova radionica (radionica Međunarodne unije za očuvanje prirode) na kojoj će se crnogorski botaničari dodatno obučiti za procjenu stepena ugroženosti pojedinih biljaka. Prema njenim riječima, višegodišnje kartiranje staništa i vrsta, koje se nalaze na aneksima Direktive o staništima, radi formiranja Natura mreže zaštićenih područja (što je jedan od uslova za ulazak u EU) daje stručnjacima vrijedne podatke na osnovu kojih se može započeti rad i na crvenoj knjizi flore Crne Gore. i. PERiĆ

Svijet

Neđelja, 6. mart 2022.

INVAZIJA NA UKRAJINU: Rusija nastavlja napade, gotovo svaka zgrada u Volnovahi uništena KIJEV/MOSKVA – Deseti je dan ruske invazije na Ukrajinu, a tokom noći su nastavljeni napadi na ukrajinske gradove. Među onima pod najjačim napadima je Mariupolj čiji je gradonačelnik Vadim Bojčenko zatražio vojnu pomoć i stvaranje humanitarnog koridora kako bi se evakuisalo 400.000 stanovnika koje već pet dana bombarduju ruske snage. Nastavak pregovora najavljen je za ponedjeljak. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je juče rekao da očekuje da će se rezultati njegovih razgovora s američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom početi primjenjivati uskoro, uključujući nove sankcije za Rusiju i više oružja za Ukrajinu. Iako je bilo najavljeno da će pregovori zaraćenih strana biti nastavljeni ovog vikenda, to će se ipak desiti u ponedjeljak. Stanje na terenu je takvo da ukrajinske snage drže ključne gradove u centralnom i jugoistočnom dijelu države, dok Rusi pokušavaju da blokiraju i zadrže opkoljene Harkov, Nikolajev, Černihiv i Sumi, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U gradiću Irpinu, udaljenom oko 30 kilometara sjeverozapadno od Kijeva, situacija je dramatična. Kako javljaju ukrajinski mediji grad koji je prema podacima iz prošle godine imao oko 70 hiljada stanovnika već večeras bi mogao pasti pod kontrolu Rusa.

Kijev traži više oružja i jače sankcije za Moskvu Iako je bilo najavljeno da će pregovori zaraćenih strana biti nastavljeni ovog vikenda, to će se ipak desiti u ponedjeljak. Stanje na terenu je takvo da ukrajinske snage drže ključne gradove u centralnom i jugoistočnom dijelu države, dok Rusi pokušavaju da blokiraju i zadrže opkoljene Harkov, Nikolajev, Černihiv i Sumi, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Zatišje pred buru

U međuvremenu je u Ukrajini juče u osam sati po centralnoevropskom vremenu proglašeno zatišje kako bi humanitarni konvoji mogli nesmetano da prođu, ali su ofanzivne operacije ruske vojske nastavljene već poslijepodne. To je saopštio portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov, a prenijela ukrajinska Izvijestija. - Zbog nespremnosti ukrajinske strane da utiče na nacionaliste ili produži primirje, ofanzivna dejstva su nastavljena od 16 sati po srednjoevropskom vremenu.

Svjetski mediji prenose vijest ukrajinskog lista Pravda, koji je objavio da je u Kijevu ubijen Denis Kirejev. Riječ je o jednom od ukrajinskih pregovarača koji su učestvovali u mirovnim pregovorima sa Rusijom prije svega par dana. Kako navodi ukrajinska Pravda, Kirejev je ubijen dok su ga ukrajinske snage sigurnosti pokušale uhapsiti zbog sumnje na izdaju. Izvori Pravde navode da postoje „snažni dokazi“ da je davao tajne informacije Rusiji. - Ukrajinska sigurnosna služba navodno je ubila Denisa Kirejeva, člana ukrajinskog pregovaračkog tima. Navodno je ubijen dok je pružao otpor hapšenju zbog sumnje za izdaju - napisao je novinar Kristofer Miler na Tviteru. Ti dokazi, navodno, uključuju i telefonske

Jedinice Oružanih snaga Rusije napreduju na širokom frontu – saopštio je Konašenkov. Iz Moskve optužuju Kijev da je odbio da otvori humanitarne koridore u Harkovu i Sumi, te da su u ovim gradovima, kao i na pravcima Volnovaka i Mariupolja nacionalisti spriječili evakuaciju civilnog stanovništva. - Ukrajinske militantne grupe ne dozvoljavaju civilima i strancima da izađu iz Mariupolja i Volnovahe. Od najavljenih 200 hiljada civila iz Mariu-

moraće da odgovara pred Međunarodnim krivičnim sudom - poručio je Picula tokom skupa podrške Ukrajini u Zagrebu. Naglasio je i kako je Hrvatska na pravoj strani istorije. - Ako međunarodna zajednica želi da zaustavi rat mora biti jedinstvena u podršci Ukrajini. Sankcijama se mora onemogućiti nastavak rata poručio je Picula.

polja i 15 hiljada iz Volnovahe niko nije izašao – saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenijele RIA novosti. Ubrzo su se oglasile i vlasti Mariupolja tvrdeći da se evakuacija civila odlaže, jer ruske snage koje okružuju grad ne poštuju dogovoreni prekid vatre. - Ruske snage ne poštuju dogovoreni prekid vatre na cijeloj dužini rute planirane za evakuaciju civila koja treba da bude sprovedena. Pregovaramo sa ruskom stranom da potvrdimo prekid vatre na cijeloj ruti za evakuaciju – navodi se u saopštenju gradskog vijeća. Gradsko vijeće je u saopštenju zamolilo stanovnike da se vrate

u skloništa i sačekaju dalje informacije o evakuaciji, prenio je Rojters. Predsjednik samoproglašene Donjecke narodne republike Denis Pušilin saopštio je da je u Mariupolju oko 200 ljudi, uključujući i djecu, ostalo je pod ruševinama. Agencija RIA novosti je, prethodno pozivajući se na vlasti Mariupolja, objavila kako će civilima biti dozvoljeno da napuste taj grad između 12 i 17 sati po moskovskom, odnosno od 10 do 15 sati po centralnoevropskom vremenu. Ruska vojska je od početka vojne intervencije u Ukrajine, kako je juče saopšteno iz ruskog mini-

Vlahović: Agresija Rusije samo će učvrstiti ukrajinski identitet Agresija Rusije na Ukrajinu samo će učvrstiti ukrajinski nacionalni i državni identitet - ocijenio je nekadašnji šef diplomatije Miodrag Vlahović. - Jedno je sigurno: agresija Rusije na Ukrajinu će samo učvrstiti ukrajinski naci-

onalni i državni identitet. Herojski otpor ukrajinskog naroda opovrgava, pred cijelim svijetom, sve hegemonističke ,,teorije“ i asimilatorsku propagandu. Slava Ukrajini, slava herojima - napisao je Vlahović na svom Tviter nalogu.

starstva odbrane, uništila više od 2.100 vojnih objekata, 69 aviona na kopnu i 21 u vazduhu, 748 tenkova i drugih borbenih oklopnih vozila, 76 višecijevnih bacača raketa, 274 komada artiljerijskog oružja i minobacača, 532 jedinice specijalnih vojnih vozila, kao i 59 bespilotnih letilica.

do uništenja

A da su svi zadaci vezani za uništenje vojne infrastrukture u Ukrajini gotovo završeni, juče je potvrdio i predsjednik Rusije Vladimir Putin. - Prvo što su uradili bilo je da unište cjelokupnu vojnu infrastrukturu. Ne sve, ali djelimično, uglavnom skladišta naoružanja, municije, avijacije, PVO sistema. Eliminisanje PVO sistema zahtjeva određeno vrijeme, treba ih otkriti, a zatim pogoditi. Praktično, ovaj posao je završen - rekao je Putin tokom sastanka sa ženama iz letačke posade ruskih avio-kompanija. On je dodao i da Ukrajina ima nuklearne nadležnosti još od sovjetskih vremena i da ruske vlasti to ne mogu ignorisati. Rekao je i da u Rusiji neće biti uvođeno vanredno stanje i naglasio da nijedan regrut nije

Singapur sankcioniše ruske banke, SAD zabranjuju uvoz ruske nafte Singapur je juče uveo sankcije za četiri ruske banke, dok administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena razmatra zabranu američkog uvoza ruske sirove nafte. - Svim finansijskim institucijama u Singapuru, uključujući

razgovore u kojima je osumnjičeni odavao tajne protivničkoj strani. - Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) pucala je i ubila Denisa Kirejeva, člana ukrajinskog pregovaračkog tima u prvoj rundi pregovora s Rusijom u Bjelorusiji, dok ga je pokušavala privesti- naveo je i ukrajinski parlamentarac Oleksij Hončarenko. -Tokom pokušaja pritvaranja Denisa Kirejeva, člana ukrajinskog pregovaračkog izaslanstva, ukrajinska je služba sigurnosti pucala na njega i ubila ga. Osumnjičen je za veleizdaju- napisao je Hončarenko na Telegramu. - SBU je imao jasne dokaze o veleizdaji Kirejeva, uključujući njegove telefonske razgovore- rekao je Hončarenko pozivajući se na svoje izvore u političkim krugovima.

Porušeni most u Irpinu

Picula: Putin će odgovarati u Hagu kao i Milošević Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu i izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula istakao je kako je ruski predsjednik Vladimir Putin potcijenio odlučnost i sposobnost Ukrajinaca da brane svoju zemlju, a precijenio svoju snagu, kao diktator koji pokušava da opravda nasilje koje sprovodi. - Putin, kao i bivši srpski predsjednik Milošević,

Ukrajinski pregovarač ubijen prilikom hapšenja zbog izdaje

banke, finansijske kompanije, osiguravajuća društva, posrednike, berze i pružaoce platnih usluga, zabranjeno je da rade sa bankama VTB, Rusija, Promsvijazbank i VEB. RF – saopštilo je ministarstvo inostranih poslova Singapura.

Sankcije, kako su objasnili, uključuju zabranu transakcija kriptovalutama i organičenja isporuka robe dvostruke namjene u Rusku Federaciju. Sa druge strane, američka administracija sa tamošnjim

privrednicima vodi razgovore o uticaju koji bi zabrana uvoza ruske sirove nafte imala na američke potrošače i globalno snabdijevanje, prenosi Blumberg. - Razmatramo opcije koje možemo da preduzmemo

ako bismo smanjili potrošnju ruske energije u SAD, ali ono što je zaista najvažnije je da održavamo stabilno snabdijevanje energijom - rekla je predsjednica Ekonomskog savjeta Bijele kuće Sesilija Rouz.

uključen u operaciju u Ukrajini, već isključivo profesionalci. Nešto ranije se oglasio i ukrajinski predsjednik optuživši NATO da je namjerno odbio da zatvori nebo iznad Ukrajine. - Trebalo je misliti na ljude, na čovječanstvo. O čemu ste razmišljali na tom sastanku? Svi ljudi koji umru od ovog dana umrijeće i zbog vas, zbog vaše slabosti, zbog vaše razjedinjenosti - rekao je Zelenski. Istakao je i kako je samit NATO-a, koji je održan u petak, bio „slab i smušen“. - Održan je samit NATO-a, slab samit, smušen samit, samit na kome je bilo očigledno da ne smatraju svi da je borba za slobodnu Evropu cilj broj jedan - rekao je Zelenski, a prenijela agencija Unijan. U međuvremenu je najavljeno da bi treća runda rusko-ukrajinskih pregovora trebalo biti održana u ponedjeljak. To je na svom Fejsbuk profilu napisao šef ukrajinske delegacije David Arahamija, a potvrdio i savjetnik šefa kabineta predsjednika Ukrajine Mihail Podoljak. - Treća runda pregovora trebalo bi da bude održana u roku od dan-dva. Između ostalog, posmatramo kako humanitarni koridori počinju da fukcionišu da bi se u okviru pregovaračkog procesa izvršila prilagođavanja, ako je potrebno - rekao je Podoljak za ukrajinski portal Strana, prenosi agencija Tas. U ponedjeljak bi, kako je juče najavljeno, trebalo da razgovaraju i lideri Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan. Priredila: Đurđica ĆoriĆ

12 Kultura

Neđelja, 6. mart 2022.

NAŠA TEMA: Koliko štete u formativnim godinama za djecu donosi činjenica da se animirani filmovi ne sinhronizuju

Kristina Obradović

Jelena Šušanj

Jovo Kljajić

nim standardima ili likovi koji nemaju društveni prestiž. To kod đece stvara nesigurnost, ośećaj inferiornosti ako govore crnogorskim jezikom, što je problem i na društvenom i na psihološkom planu i zaista ne vidim razlog da takve stereotipe promovišemo u svojoj državi – istakla je Šušanj.

svakog tonca da radi nadsinhronizaciju i dizajn zvuka crtanih filmova. Kod nas, prema njegovim riječima, nikad nije bilo prilike za tim, pošto su to stalno radile neke strane produkcije. - Kako smo počeli da poboljšavamo naše produkcije i u smislu zvuka i svih ostalih sektora, želja da se bavimo tim se pojačavala – rekao je Kljajić. Inicijativa je postojala, ali ne i odgovori sa pozicija digitalne moći. - Kad je crnogorski jezik dobio svoju kodifikaciju još veća je bila želja da se krene u neki projekat i onda je sasvim slučajno do mene došla informacija da je jedna ovdašnja firma došla u posjed prava za emitovanje crtanog filma „Nodi“. Radi se o crtanom filmu sa početka 2000. godine – rekao je Kljajić. Prema njegovim riječima, nije bilo ograničenja za realizaciju u smislu vremena i odabira glasova, jer nije bilo ni iskustva u vezi sa nahovanjem crtanih filmova, samo želja. - Taj posao je bio iscrpljujući jer sve smo preuzeli na sebe, čak i redigovanje tekstova. To podrazumijeva i neke predradnje koje smo morali da obavimo da bismo počeli da snimamo. Prije svega taj originalni tekst morate prilagoditi duhu našeg jezika, pa onda na-

praviti kasting koji će biti zadovoljavajući ne samo za nas i ne samo za njih kao vlasnike tih autorskih prava i ne samo za emitera kod nas ovdje, nego i za autore „Nodija“ koji su u Engleskoj. Morali smo njima da pošaljemo pilot epizodu, morali smo je pustiti i ovdje jer je bilo skepticizma po pitanju toga da li će to uopšte da funkcioniše, da li mi to možemo ili ne možemo – ispričao je. Tek kad su dobili oznaku „approved“ od Engleza, jer oni ne žele da dozvole emitovanje nekome ko nema bar neke estetske i tehničke normative, krenulo se u rad. Četvoro ljudi je bilo u timu u kome je Kljaić radio sve ono što nije bilo spikerski posao, uključujući i prebacivanje snimaka sa starih traka u adekvatan format, jer je „Nodi“ na samom prelazu između digitalnog i analognog.

ŽELJA

Samo je jedan crtani serijal dobio verziju na crnogorskom jeziku. To je serija „Nodi“, britansko-američka digitalno generisana serija napravljena po knjigama Inid Blajton. Osim zabavnog segmenta sadrži i obrazovni i preporučuje se u uzrastu između prve i četvrte godine, dakle u formativnom periodu za pravilan govor. Produkciju potpisuje Jovo Kljajić, tonac koji je svoj radni vijek proveo u TVCG, i čija radna biografija sadrži naslove nekih od najboljih filmova snimljenih u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina. Sve glasove junacima su pozajmljivali glumci Kristina i Milivoje Obradović i Emir Ćatović. Četvoročlana ekipa je uradila stotinjak epizoda koje su se, na zahtjev gledalaca/roditelja, u nekoliko navrata reprizirale na TVCG, a bile su dostupne i u marketima u DVD formatu. Kljajić kaže da je velika želja

Animirani junak Nodi, čije dogodovštine su sinhronizovane na crnogorski jezik

Godinama spremni za novi projekat M. BaBOVić

PROBLEM

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Jelena Šušanj podsjeća da je uticaj medija na usvajanje i razvoj jezika česta tema stručnih rasprava i naučnih radova, i lingvističkih i interdisciplinarnih, premda se većinom sagledava uticaj medija na pravilan razvoj govora s jedne, i pozicija standarda u medijima s druge strane. - Ako se zadržimo samo na pozitivnim stranama medija, istraživanja pokazuju da đeca koja su izloženija emisijama (prikladnim njihovom uzrastu) imaju razvijeniji rječnik i veću sklonost ka čitanju. To sugeriše da u takvim emisijama jeziku treba posvetiti posebnu pažnju – rekla je Šušanj za Pobjedu. Ona pojašnjava da što je dijete izloženije televiziji, biće podložnije usvajanju oblika koji ne postoje u crnogorskome jeziku, „a to može usloviti teškoće pri učenju jezika u školi – miješanje ekavice i ijekavice je najtipičniji, ali daleko od toga da je jedini primjer“. - Štokavski jezici imaju određene razlike na svim nivoima jezičke strukture, pa dijete na primjer može koristiti leksiku ili gramatičke oblike koji nijesu karakteristični za prostor Crne Gore. Ništa od toga neće biti nerazumljivo ni ostalim učenicima ni nastavniku, ali se u školi uči standardni jezik, a ti oblici nijesu u skladu sa standardom – rekla je Šušanj. Prema njenom mišljenju, to nije jedini problem sa crtanim filmovima koji dolaze iz susjednih zemalja. - To je vidljivo, naročito u sinhronizacijama koje nam dolaze iz Srbije, crtani filmovi koriste se da se provuku određeni društveni stereotipi, pa u njima crnogorskim jezikom govore isključivo likovi koji se ne ponašaju u skladu moralnim, etičkim i društve-

OBRADOVIĆ: Bogatstvo koje leži u savršenom razumijevanju jezika iz regiona za mene je važan dio mog kulturnog identiteta. Međutim, moraš najprije izgraditi vlastiti identitet da bi poštovao i druge ŠUŠANJ: Crtani filmovi koji dolaze iz Srbije koriste se da se provuku određeni društveni stereotipi, pa u njima crnogorskim jezikom govore isključivo likovi koji se ne ponašaju u skladu s moralnim, etičkim i društvenim standardima KLJAJEVIĆ: Vi prosto morate disciplinovati ljude u svakom smislu, morate imati zakon koji sprečava bilo kakvu upotrebu ili zloupotrebu drugih jezika na jednom području FCjK

Sadržaj za najmlađe, s akcentom na kratkometražne i dugometražne animirane flmove, u potpunosti se radi u regionu pa nije rijetkost da djeca do prvih školskih dana govore ekavicu ili kajkavicu, često koriste fraze koje su karakteristične za srpsko i hrvatsko govorno područje i postaju zbunjena. Dok ne nauče da čitaju, jedini sadržaji namijenjeni predškolcima su vizuelno-verbalni i prema mišljenju naših sagovornika, lingvistkinje Jelene Šušanj, glumice Kristine Obradović i ton-majstora i producenta Jova Kljajića, neophodno je da im se ti sadržaji priušte na crnogorskom jeziku.

Sve je počelo i završilo s „Nodijem“

D. Miljanić

PODGORICA - Jezik se uči od najranijeg uzrasta i vrlo je važno ne samo kojim će, već i kakvim medijskim sadržajima djeca biti izložena. Digitalno doba i činjenica da su roditelji i u slobodno vrijeme prikovani za ekrane svojih telefona (da ne pominjemo pandemiju koja je u tom smislu samo doprinijela da čovječanstvo postane zavisno od uređaja i onoga što oni nude), učinili su da i najmlađi članovi zajednice nerijetko sate provode ispred televizora i računara.

SAMO GLAS

Kristina Obradović pozajmljivala je glas glavnom junaku crtanog filma „Nodi“ i o tome govori s djetinjim uzbuđenjem koje sugeriše da i odrasli uživaju u ovakvim sadržajima. - Iskustvo je bilo takvo da sebi mogu samo da poželim jos iskustava te vrste. Sjajno je šta se desi kad se „ukine“ lice i tijelo i glumac ostane sveden „samo“ na svoj glas. Iz dana u

O konkretnim ciframa potrebnim za realizaciju ovakvih poduhvata Jovo Kljajić ne može da govori, jer u slučaju „Nodija“ sredstva su bila mala i podijeljena na četiri osobe koje su sarađivale na projektu. Navodi da se u Crnoj Gori u tom trenutku radilo ispod svake cijene, da je najniža cijena bila u regionu i da bi to i u nekoj budućnosti mogao biti trend ako bi se vidjelo interesovanje. - Sve imamo spremno: studio, glasove, produkciju. Znamo sve, kuda se i koliko kreće, sve je spremno, već godinama. Tehnički, produkciono i estetski smo dokazali da možemo da odgovorimo zahtjevima modernih produkcija. Naši igrani filmovi su dokaz, naši dokumentarni filmovi su dokaz, naš advertajzing je dokaz, pogledajte samo sajt Imbd.com, na tom sajtu su sva imena koja išta znače u svjetskoj kinematografiji. Tu ćete naći puno imena iz Crne Gore, naših ljudi – rekao je Kljajić.

dan sam otkrivala nove boje i valere koje nudi to novo igralište. Sjećam se da sam kao dijete provjeravala iza TV-a ko to tamo priča i gdje stanuju svi ti likovi koje vidim na ekranu. Biti u poziciji da „stanuješ u kutiji tv-a“ i baš ti budeš „taj tamo što priča“ fantastično je i zabavno iskustvo – rekla je Obradović. Iako u srpskoj produkciji jotovana verzija crnogorskog jezika uglavnom bude taj karakteristični distinktivni momenat kojim se naglasi da je jedan od likova iz Crne Gore, „Nodi“ je ipak rađen u nejotovanoj varijanti. - Imali smo zahtjev prije nego što je sve to počelo da ne radimo jotovanu verziju crnogorskog jezika, već da bude književni, onako kako je u nacionalnim javnim medijima. Ispoštovali smo to. Jesmo se malo bunili, zato što bi u jotovanoj verziji bilo simpatično i autentično – rekao je Kljajić. Ipak, nakon „Nodija“ se nije dogodio niti jedan sličan poduhvat. Kljajić smatra da nije postojala namjera da se zaustavi crnogorska produkcija animiranih filmova, jer bi se u tom slučaju i „Nodi“ zaustavio u startu. - Vi prosto morate disciplinovati ljude u svakom smislu, morate imati zakon koji sprečava bilo kakvu upotrebu ili zloupotrebu drugih jezika na

jednom području. U Srbiji nećete naći nigdje i nikad nijedan crtani koji nije nadsinhronizovan na srpski, što je sasvim normalno. Nećete naći tamo crnogorski sigurno. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj je isti slučaj, da ne pominjem Sloveniju, Makedoniju i Kosovo. Ne možete očekivati bilo što drugo osim njihovog lokalnog jezika, tako da kod nas nemanje tog zakona koji se oslanja na Ustav, koji kaže da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, svjetski priznat jezik i u zvaničnoj upotrebi, to je nešto što je neophodno da se donese da bi smo mi imali normalan obrazovni sistem. Jer crtani filmovi su u barem 50 odsto slučajeva, kao što je slučaj i sa crtanim filmom o kome govorimo, obrazovni. Djeca uče engleski, matematiku, odnose sa drugim ljudima, upravo su smišljeni za to. Ima ih i zabavnog karaktera ali barem pola njih je obrazovnog karaktera. I ja kad sam bio dijete bilo je primjetno da djeca pričaju dijalektima koji nama nijesu bliski – rekao je Kljajić. U pitanju je, kako je istakao, zaštita našeg jezika i zaštita našeg kulturnog blaga. - Ne tražim niti mislim da bi trebalo da se kod nas, kao npr. u Italiji, nahuju svi filmovi. Ali crtani filmovi, kao i neki

Kultura

Neđelja, 6. mart 2022.

Predstava „Predsjednice“ premijerno izvedena u Zetskom domu PODGORICA – U patološkom obrascu društva u kome su žene na marginama u konstantnoj oskudici lišene prava i na velike snove, prividna iluzija boljeg svijeta jedini je otklon od grube svakodnevice. U biti, to je jedna i od referenci predstave „Predsjednice“ rediteljke Radmile Vojvodić, koja je u petak veče premijerno izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Iako se momenat u kome je Verner Švab napisao ovu dramu može učiniti dalekim, rediteljska vizura i glumačka kompaktnost komuniciraju sa publikom jednako jako kao da i danas živimo 1989. godinu, kada su „Predsjednice“ objavljene. Tome u prilog govori i reakcija publike, koja je glumice pozdravila dugim aplauzom.

Zarobljenice života i pokornice snova D.MIlJANIĆ

u na crnogorski jezik

Scena iz predstave „Predsjednice“

je, nijesu tek latentne priče neukih žena. „Predsjednice“ su predstava koja nas se tiče, progovara o životima koji su svuda oko nas, a čini se da najbolnije komunicira upravo kroz brojne duhovite replike, u kojima je sažet najveći paradoks normi savremenog društva. Predstava je, iako predstavlja adaptaciju teksta muškog autora, u cjelini ženski rukopis. Pored rediteljke Vojvodić, ekipu čine kompozitorka Nina Perović, scenografkinja Marija Kalabić, lektorka Du-

bravka Drakić, asistentkinja režije Stela Mišković, a sjajnu glumačku ekipu čine: Ana Vučković, Nada Vukčević i Jelena Laban. Ova drama, kako je kazala rediteljka Vojvodić, jeste pisana poodavno, pa se tada mogla nazvati tako katastrofično kao i danas. - Ali, ona je ujedno omaž i teatru apsurda, uopšte pozorištu i tom ludičkom i to je ono što sam se trudila da u ovom procesu dosegnemo. Da dođemo do parabole društva preko te tri

žene i preko svih nas u odnosu na snove o sreći i boljem životu i svega onoga čega su nam pune uši. Dakle, predstava ima i priču intime, dramu intime, političnost, katastrofičnost, ali ima i neku urnebesnu zasmijanost, i taj takozvani abortirani smijeh, koji izazivaju te crne komedije. Po onome što je prijem publike, rekla bih da komuniciramo – kazala je Vojvodić. Veliko zadovoljstvo u tom cijelom procesu, kako je rekla, stiglo je zatvaranjem mikrokosmosa u teatru.

Glavni grad reagovao na tekst „Oltar otkopan bez znanja Uprave“

Metafora koju Švab u tekstu pravi, a predstava donosi, prema riječima Laban, toliko je jaka, te formira jedan žanr da zaista pruža bogatstvo, kada je u pitanju gluma. - Ja ne bih predsjednice gledala toliko nisko, u smislu intelekta, iako možda jesu niže od prosječnog. Zapravo, o tome Švab i piše, o tom sloju društva. Konkretno o tim ženama koje pod uticajem cijelog svijeta, u nemogućnosti i nesposobnosti da ostvare ono što žele, prolaze to što prolaze – kazala je ona. Umjesto izjave, odlična u svojoj ulozi, Vučković je citirala jednu od replika i kazala da predstava govori umjesto nje. - Čovjek nikada ne smije napustiti čovjeka. Moramo uvijek sa oprezom i blagonaklonošću da ih privedemo vjeri – kazala je Vučković, napravivši na taj način omaž svom liku. Predstava je reprizno izvedena sinoć, dok je još jedno igranje predviđeno za ponedjeljak. S. VIŠNJIĆ

Crkva nije na trasi proširenja Dalmatinske

Crnogorski simfonijski orkestar peti put nastupio sa maestrom Markom Korovićem

PODGORICA - Povodom teksta koji je objavljen u jučerašnjem izdanju Pobjede, pod naslovom „Oltar otkopan bez znanja Uprave“, reagovali su iz Glavnog grada. U reagovanju se navodi da je netačan podatak da se ostaci stare crkve pored Hrama u Podgorici nalaze na trasi budućeg proširenja Dalmatinske ulice. - Naime, Glavnim projektom izgradnje kružnog toka na raskrsnici Bulevara Džordža Vašingtona i Dalmatinske ulice i izgradnje dodatne saobraćajne trake u dijelu Dalmatinske ulice (od Bulevara Džordža Vašingtona do Moskovske ulice), nije predviđeno izmještanje posto-

PODGORICA - Fantastičan performans, sa dosta energije, strasti, ali i opipljive homogenosti ansambla, obilježio je koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO), koji je predvodio francuski dirigent i istaknuti umjetnik Mark Korović u Muzičkom centru Crne Gore. Sa Korovićem, koji je završio horsko i orkestarsko dirigovanje na Sorboni i koji predvodi brojne orkestre i horove širom Evrope, CSO je nastupio peti put, a na repertoaru su bila djela autora: H. Litolfa – uvertira „Maksimilijan Robespjer“, K. Sen-Sansa – „Ples mrtvih“, simfonijska poema, J. Sibelijusa – „Finlandia“, simfonijska poema i „Per Gint“ svite br. 1 i br. 2, E. Griga. Korović je kazao da su utisci nakon koncerta predivni. - Mislim da je orkestar imao fantastičan performans, sa dosta energije i strasti, ali takođe i ujedinjenosti u izrazu. Djela koja sam izabrao puna su energije i na neki način su talas duboke strasti i okupljaju ljude. Mislim da su članovi orkestra isporučili ono što muzika zahtjeva – rekao je Korović za PR centar. Istakao je da primjećuje napredak u sviranju CSO. - Uvijek su imali volju za napretkom. Cijelo vrijeme oni uzimaju sve što mogu. Svaki put su zreliji i bolji, a tokom ovog koncerta je bio fantastičan performans. Možemo primijetiti i odnos između članova orkestra, slušaju se, žele da sviraju zajedno. To je predivno. Ako uporedim period od prije pet godina, sad su mnogo bolji – kazao je Korović. Govoreći o repertoaru koncerta koji je izabrao, Korović je istakao da se radi o četiri različita djela, od kojih su dva djela iz Francuske i Skandinavije. - Ove dvije države su mi bliske jer sam Francuz, iako su moji korijeni crnogorski, a radim u Švedskoj. Želio sam da donesem ovdje upravo ono što radim, da donesem novu, ali drugačiju tradicionalnu muziku – kazao je Korović za PR centar. Pojasnio je da su sva djela, koja su se našla na repertoaru veoma energična, da ukazuju na okupljanje ljudi, što je bitno, kako je istakao, pogotovo u ovim trenucima rata. Korović je rekao da se u Crnoj Gori osjeća kao kod kuće. R. K.

Puno energije i strasti za publiku

D.MIJATOVIĆ

JAK UTICAJ

U procese usvajanja jezika Obradović je uključena iz prve i iz druge ruke i snaga uticaja govora iz medija na govor djece predškolskog uzrasta joj je poznata. - Iz iskustva rada sa djecom kroz školicu glume, a sada i iz ličnog roditeljskog iskustva mogu da posvjedočim koliko je nezanemarljivo jak i snažan uticaj crtanih filmova na te malene upijajuće umove. Tu mislim i na sami sadrzaj, vrijednosti koje sam crtani film promoviše, ali i na jezik. U poziciji sam da često čujem svoju ćerku kako pravi neki svoj spoj ekavice, ikavice, čakavice ponekad. Upravo zbog iskustva gledanja crtanih filmova na drugim jezicima. Bogatstvo koje leži u savršenom razumijevanju jezika iz regiona za mene je važan dio mog kulturnog identita. Međutim, moraš najprije izgraditi vlastiti identitet da bi poštovao i druge. Značaj jezika je tu ogroman. A jezik, osim uticaja koji mi roditelji pravimo, itekako do djece dospijeva putem sadržaja kojima su izloženi – rekla je Obradović. Na pitanje koji crtani film bi voljeli da imaju u verziji na crnogorskom jeziku, Obradović je istakla da bi film „Duša (Soul)“ iz 2020. godine, fantastična animirana drama iz Dizni i Piksar produkcije, bio sjajan ne samo za djecu, već i za roditelje i da bi ga bilo lijepo imati u verziji na crnogorskom jeziku. Kljajić je odabrao klasike. - Ne postoji ništa što bi nas u tehničkom smislu onemogućilo da ovdje uradimo „Ledeno doba“ ili „Madagaskar“ na crnogorskom jeziku - rekao je Kljajić. D. ERJAVŠEK

Život, kako glasi i jedna od replika u predstavi, uvijek i iznova igra po svojim planovima, a njima, čini se, oni „mali“ ili „male“ mogu samo da se prilagode. Zaključane u onome što je bilo, u neizvjesnom strahu od onog što slijedi, junakinje ove drame bijeg traže u imaginaciji u kojoj je, zapravo, najviše oslikana njihova tuga i apsurd. Njima je, uprkos čestom pozivanju na vjeru, najteže stvarno vjerovati. Jer, naviknute na loše, teško da od budućnosti mogu da očekuju bolje, te se zbog toga svaka ponaosob okreće trenutku zaklona i prividne sreće – religioznosti, ljubavi i osjećaju pripadnosti. Zato i prividno čavrljanje, u kome se na različite načine osvrću na sve dogme onog što ih okružu-

- Po ko zna koji put, upravo kroz taj omaž teatru, i rađala se predstava, rađalo to ludičko igre i vjerujem da će predstava u tom smislu zakomunicirati i trajati pred publikom. One jesu samozvane predsjednice malih života. Pokušavaju da uhvate korak sa dostignućima feminizma, opštim mjestima koja ponavljamo neprestano. To je taj obrt kroz taj katarzični vapaj ili protest Bogu, kroz nešto što smo prethodno ismijali kao farsičnu ili novu religioznost. Predstava nosi pun doživljaj, da je tekst pun značenja – rekla je Vojvodić.

JAKA METAFORA

BIJEG

obrazovni programi bi morali. Recimo dokumentarni program. Ima ih dosta na našim televizijama koji su redom na engleskom, francuskom, njemačkom, i oni se svi prilagođavaju, uzme se glumac ili spiker, tonac sinhronizuje, ja ne vidim razliku zašto to ne bi uradili sa crtanim filmovima – zapitao se naš sagovornik.

Ostaci crkve kod Hrama Hristovog vaskrsenja

jećih grobnica koje se nalaze uz predmetni dio Dalmatinske ulice, jer se iste nalaze van koridora predviđenih ovim radovima. Buduća saobraćajna traka i

Odgovor novinara

Jasno je ko su izvori Preciznosti radi, Pobjeda ni u jednom dijelu teksta nije napisala da je Glavni grad povezan sa otkopavanjem oltara stare crkve. U tekstu je, takođe, sasvim jasno ko su izvori – Uprava za zaštitu kulturih dobara Crne Gore i zvaničan dopis Mitropolije crnogorsko-primorske Upravi, u kojem se traži komunikacija sa Glavnim gradom jer „planirani radovi zalaze u temelje ranohrišćanske nekorpole sa tri sloja grobnica, iz četvrtog vijeka, srednjeg vijeka i sa početka 20. vijeka“. Takođe, u tekstu se nigdje ne navodi da će za potrebe izgradnje saobraćajnice biti potrebno izmještanje grobova, već se konstatuje da se ostaci stare crkve nalaze uz trotoar Dalmatinske ulice, te da, prema dopisu UZKD, prije svih radova treba sprovesti arheološka istraživanja.

trotoar planirani su na imovini Glavnog grada, osim u dijelu skretanja iz Dalmatinske u Moskovsku ulicu, gdje se površina od 10m2 nalazi u svojini fizičkih lica i ista nije povezana sa onim što je predmet vašeg teksta. U cilju rješavanja ovih imovinskopravnih odnosa pokrenut je postupak eksproprijacije predmetne površine pred Upravom za katastar i državnu imovinu Crne Gore. Shodno navedenom, jasno je da Glavni grad ni na koji način nije povezan sa otkopavanjem oltara stare crkve, niti je isto potrebno radi izvođenja planiranih radova – navodi se u reagovanju Glavnog grada i ističe da im je nejasno ko je bio Pobjedin izvor informisanja. J. N.

14 Stav

» Piše: Sreten ZEKOVIĆ Opet smo na „apsolutnom početku ’nove’ Crne Gore i njezine istor(iolog)ije“ ujednjenog galimatijaškog konglomerata (prividnih protivrječnosti i jedinstva) istog programskog osnovnog motiva i cilja pobjedničkog političkog koalicionog bloka koji je početak svog režima, „novog“ (preporođenog) društva i pobjedničke istorije (blokirano) resetovao na okupacionu 1918. u kojoj je nezavisna Crna Gora u cjelini uništena u svijem oblicima društvenog života, izvorno zatrijeta, preime novana, što znači, preinačena, odnosno falsifikovana, posrbičena, svetosavizovana. I baš samo zato je inverzivno izopačenog ukupnog sistema vrijednosti, kao i ovaj ovdanašnji, koji uporno stvara privid, simulakrum da je „osvajanje oslobađanje“. Toga radi i akutna samozarobljena „nova“ vlast samo mijenja maske „dvojne demo(no)kratije“.. Temeljna borbena krilatica „nove“ vlasti (korišćena kao „kvisko“ za svaku svoju tegotu): demontaža prijethodnog crnogorskog društva i istorije samo je sofisterijska jalova sinonimija za rečeno rearhaizovano njeno resetovanje na kobno-tragičnu 1918. To je samo njena svetosrpsko-svetosavska osveta za programski slogan u stvaranju druge Jugoslavije da prvu Srbos(k)laviju „treba demontirati“ i ideolo ško-politički inat protiv opštecrnogorskog reformističkog i suverenisti čkog poklič otpora u Nikšiću „Nikad više 1918“. Time se „početak kraja 1918.“ ponavljano „vrti u kružištu sve(to/velje)srpstva“, koje svesrpsku naciju, kao takvu, čini neizvidanu „naciju s greškom“ i „trajnim defektom“. Zato je „nova“ vlast sve prijethodno i što je njoj opoziciono, naročito ovdašnju poslaničku

Neđelja, 6. mart 2022.

Dosljedni samo u izopštenju većine građana Konfundiranje i konfiniranje crnogorske istorije u imperijalnu svesrpsku istor(iolog)iju i ujedinjenje Crne Gore u teoetnogenetičko sve(to/velje)srpstvo, različitih likova „iredentističkog integralizma“, koje se izopačeno poistovjećuje (i) sa narodnosno-nacionalnim bićem Crnogoraca. To je „proton pseudos“ (prvotna varka, zabluda) koji u totalitetu podvaja i zarobljava crnogorsko društvo političku opoziciju, radikalski satanisala, anatemisala i ekskomunicirala, s neskrivenim zadatakom svođenja na formalni minimum, a Milov DPS i za istrebljenje. To se postiže „ugroženo agresivnim“ populističko-pučističkim aferama, ucjenama, zaprijećenim specijalnim hibridnim „ratom za mir i jedinstvom“, totali(tar) ističkim konvertitskim „prinudnim saobražavanjem“ pobjedničkom političkom bloku, kao i 1918, u tzv. „AB revoluciji“, ratnim 90-tim godinama, litijačkoj teokratskoj „kontrareformaciji“2015-2020, ponovljene u krizi „nove“ vlasti tzv. „protiv izdaje izborne volje građana“(feb. 2022). U svima njima se totali(tari)stički lažno predstavljala da je „iz glave cijelog naro da“. Nacizamno političko-crkveno vjersko sijamstvo litijaške teološke kontrareformacije iz 13. vijeka, koja je svoju teokratiju izopačila u satanokratiju, još za zlovakta opozicionog poli-

tičkog koalicionog bloka i njegove pobjedničke vlasti. Uporno ponavljano je posve(mu) diskvalifikovala, diskiminisala i izopštila iz crnogorskog društva najveću ovdašnju opozicionu političku partiju DPS, prvačnu reformističku, koja se izdiferencirala od miloševićevske ratničke „AB revolucije“, 90-tih godina i njenog poslušnika antisuverenističkog SNP-a (M. Bulatovića) iz čije koćete je is(ko)piljio najprobojnije vreteno DF. DPS je lider crnogorske nezavisnosti, članstva u NATO i u EU kroz „domaću“ građanizaciju. To je generalno i istorijski neizbrisani značaj DPS sa svojom koalicijom na čelu sa M. Đukanovićem, što i jest temeljni motiv, razlog i cilj njihovog ostrahističkog satanisanja. Tobošnji čistunci „nove“ vlasti toliko su ih javno ozloglasili fašizamnim ponavljanjem da su Milo i DPS isključivo, jedino zlo i uzrok najgoreg stanja ne samo u prijethodnoj i ovdaš-

njoj Crnoj Gori, no i u čitavoj njenoj istoriji, pa, „gle čuda“, i one 1918. čiji je jubilej „1918 – 2018“ slavopojala baš ova „nova“ vlast, a 2020/21. pobjednički proslavili. „Staro-nova“ jedi(nstve)na pobjednička vlast suštinski se ne odnosi prma pobijeđenoj opštecrnogorskoj opciji kao prema političkoj i ostaloj opoziciji. Navlaštito prijethodnu vlast tretiraju kao stalnog „dežurnog krivca“ za sve prošlo, sadašnje i buduće zlo. Time ućutkuju ne samo lidera i pre(d)śednnika države Mila Đukanovića i DPS, nego i opštecrnogorsku političku i ostalu opoziciju, pa i onu svoju. Za pobjedničke bijelo-cr(kve) norukce ovdašnja opozicija služi samo kao „kvisko“ za „pokrivanje“ svojih zlodjela. Sve se to još očitije i agresivnije obnavlja i u sadašnjem međusobnom političkom i neizostavnom litijaškom ratu unutar same većinske vlasti i njenog trijumvirata (Zdravko, Dritan, Aleksa) kojim je ukinut mandat vlade i pre(d) śednika Skupštine CG, stvorena politička kriza, blokada i samozarobljenost ukupne „usrećiteljske“ svoje vlasti i države i u takvom ćorsokaku, DF i Demokratska CG ne prihvataju deblokadu političke krize i „manjinsku (tehničku) vladu“, nego se vrću na nacizamni litijaški populizam, s prijetnjom da će, opet, „neoročenom izbornom kampnjom“ poplaviti cijelu Crne Goru. Osnovni razlog za to im je da je i za to krivac satanisani M. Đukanović, njegov DPS i njihovi koalicioni partneri, sa decidnim kategoričkim političkim i et(n)ičkim imperativom da „oni ne mogu na bilo koji način da odluču-

ju u vlasti“ i da je to „kršenje i izdaja izborne volje građana“ (A. Hitler je zahtijevao da „Jevreji ne mogu biti u vlasti“, a što se tiče „apsolutnog suvereniteta građana“, podśećam da je i nacistička vlast nastala na izborima). Sama ova navedena formulacija pobune DF i DCG očito smatra da ostala opozicija, a prije i iznad svega DPS, nije po „izbornoj volji građana“, da je ni formlalno ne smatra opozicijom, i da bezuslovno hoće da eliminiše, kao što je to uradio nacizam. Već i takva satanizacija i diskriminacija ovdašnje opštecrnogorske opozicije i opcije potvrđuju da je (i) u CG na djelu predomi nacijajednog političkog subjekta – svetosrpskosvetosavsko total(itari) zma. Ovo i pored toga što je prijethodni režim bio prema njemu pretolerantan da se u političko-crkveno vjerskom sijamstvu ispoljavao kao „država u državi, čak i ‘nad državom’, što mu se i „obilo o glavu“. Profundirana suština svega

„Nova“ vlast je sve prijethodno i što je njoj opoziciono, naročito ovdašnju poslaničku političku opoziciju, radikalski satanisala, anatemisala i ekskomunicirala, s neskrivenim zadatakom svođenja na formalni minimum, a Milov DPS i za istrebljenje

ovoga je što se ne domiče do crnogorskog „proton pseudos (grč. prvobitna varka) tj. logička pogreška dokazivanog postupka zasnovana na pretpostavci koja je već sama po sebi zabluda. Naravno da je čitav takav dokazni postupak, počivajući na osnovnoj zabludi, neopravdan i neistinit. „Proton pseudos“ je kod nas ona prva zabluda i sofističko obmanjivamje da je imperijalno ujedniteljsko tzv. svetosrpstvo oslobađanje i samo srpsko biće milenijumskog narod(nos) no-nacionalnog i povijesnog državotvornog crnogorskog naroda, navedeno u uvodnom sažimku ovog štiva. Jer, riječ je o trajnoj srpskoj imperijalnoj i crnogorskoj oslobodilačkoj istorijskoj tendenciji. (Sve)srpska kosmopolitska „borba protiv podjela“ je borba za očuvanje njenog „imperijalnog jedinstva, mira i sloge i izmirenja“. Ne „borba protiv podjela“, radi očuvanja „imperijalnog jedinstva“, no neizmirenih „podjela razlika i istina“.. Vrlo je prosto „ukidanje“ tzv „starih i novih podjela“ radi „(naciona lnog) izmirenja“, a da ono nije posrbičenje Crnogoraca i Crne Gore i njihova svetosavizacija. SPC i njeni svjetovni sustopičari ne mogu da opstanu, a da ne poriču i nište nacionalne, samobitne i autokefalne Crnogorce, njihovu CPC i nezavisnu i sekularnu Crnu Goru ili da ih posrbiče. Nacizamno svjetovno-sakralno sijamstvo SPC i njenog svetosrpstva je suštinski problem, a ne samo „čisto religiozno pitanje“. Nije bitno potpisivanje tzv „temeljnog ugovora“ sa SPC, jer je drugim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao primarnim preduslovom i „spiritus movens“ programskog ostvarenja pobedničke vlasti, već izvršeno svesrpsko iredentističko prisvojštenje nezavisne Crne Gore Srbiji. Taj zakon je samo drugobiće „protona pseudosa“ koji je bio i ostao nepoloženi test za tobože demokratske partije, a napokon razgolićene kao korumpirana oblanda i/li simulirana opskurna magla vladajućeg političkog bloka. I na vrhu, hvala vi, na posrbičenom prijateljstvu, izmiriteljskom posrbičenju, takvom inkluzivizmu i jedinstvu, miru i slozi u „(sve)srpskom svetu“. Spuštavasmo se mi na vaše uže, pa se posve uže pretrže.

Zapisi

Neđelja, 6. mart 2022.

Neraskidive veze u diplomatiji

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Što su sve znameniti Njemci zapisali o Crnoj Gori popločanoj Fresgass, optočenoj luksuznim kafeima, pogleduje ka raskošnoj ,,Alte Oper“, dok staze prošlosti naginju i južnoslovenskim prostorima. Opčinjenost velikog pjesnika baladom Hasanaginica, otvara vrata i jednom začaranom, viteškom svijetu. Njemački putopisci, plemići, naučnici pohode Crnu Goru. Znameniti Gerhard Gezeman upija misli iz Gorskog vijenca, oduševljeno ga nazivajući ,,Biblija herojstva“. Savremenik tvorca ,,Fausta“, bješe pustolov, pisac, poliglota, neuhvatljivi konte Stjepan Zanović, koji sa crnogorskih obala odlazi na krstarenje evropskim dvorovima. Obilazi i njemačke gradove Drezden, Lajpcig, Berlin. S ubjedljivom aurom zagonetnog stranca, manirima dostojnih elitnih kraljevskih dinastija, obrazovanjem i ljubaznošću osvaja mnoge. Pavle Rovinski osvjetljava njegove tragove u Frankfurtu, đe uživljen u ulogu raskalašnog, darežljivog princa, lagodno posjećuje i banke u tom gradu.

Njemački putopisci, plemići i naučnici pohode Crnu Goru. Znameniti Gerhard Gezeman upija misli iz Gorskog vijenca, oduševljeno ga nazivajući ,,Biblija herojstva“ Tradicionalne robne kuće, izvikani trgovački lanci, osvježeni ponekom finom, unikatnom radnjom, nakrcani u glavnoj frankfurtskoj ulici Zeil, uspješno mame mnoštvo svijeta opijenog šopingom. Njemački jezik je odveć ustuknuo u užem gradskom jezgru, preplavljen jezicima emigranata iz Evrope i dalekih kontinenata, grupisanih pod krošnjama drveća, potkresanog preciznošću dostojne majstorstva urarskog esnafa. Nama srodni, jaki glasovi, odjekuju svakim korakom. Povremeno drhtaj pod nogama, protutnje vozovi podzemnim željezničkim stanicama ,,Konstablerwache“ i ,,Hauptwache“, dok na prilazima pokretnim stepenicama, nalakćeni, dežmekasti, nekadašnji gastarbajteri iz Titove Jugoslavije, bučno razgovaraju i krckaju penzionerske dane. Pojedine okolne ulice uživaju mirnoću rezidencijalnih kvartova

Geteova kuca

Ulica Zeil

imućnih varoši ili urbani šmek, zahvaljujući publici naklonjenoj umjetnosti, muzejima, antikvarnicama. Ipak većina arterija od asfalta obiluje turskim brijačnicama, donerima i dućanima, načičkanim mediteranskim i tajlandskim restoranima. Laskavi italijanski konobari cvrkuću o specijalitetima i delicijama Sicilije, Napulja,

toskanskim vinima. Čast njemačkog kulinarstva čuvaju tradicionalne gostionice s dahom prošlosti, guštaju se ukusna jela, čuveno pivo ,,Hefeweisen“ i jedinstveni ,,Apfelwein“, zahvaljujući i uglednom ugostitelju, galantnom Rožajcu Mitku Nurkoviću, njegovoj složnoj, divnoj porodici i urođenom gostoprimstvu. Skrovite ,,Konstabler Arkaden“ moderni pasaž, i popularni frizerski salon đe vas dočeka mladi, maštoviti vlasnik Elvir Čolović. Rado se prisjeća titogradskog djetinjstva, posebno kada u salon ušeta markantni, ele-

Spomenik Geteu

gantno odjeveni Miki Radonjić, frankfurtski gastronom, omiljeni hrvatski zet, školovan na prestižnoj Makarskoj rivijeri zlatnih osamdesetih godina prošlog vijeka. Obojica odani originalnom duhu svog radničkog, šmekerskog Zabjela. Sportski polet je snažan kada ih često posjeti energični Bjelopoljac Božo Duborija, višegodišnji standardni prvotimac prvoligaških klubova SFRJ, sa zavidnim stažom preduzetnika u gradu na Majni.

,,BIBlIja herOjstVa“

Dugačka je ulica Zeil. Isprepletane ljudske sudbine, sa

raznih visova, nizija, mora, dalekih zabiti. Trgovački metež ublažava melodija iz kultnog filma ,,Kum“ u izvedbi uličnih svirača, koja odzvanja dok pogled ne pukne na trg đe sunce izdašno miluje. Rijetki očuvani ostaci zavodljivih arhitektonskih vremena, znalački upakovani s modernim iskošenim krovom. I velika knjižara ,,Hugendubel“ na više nivoa. Na pravom mjestu. S namjerom. Uzdiže se spomenik boje smaragda. Zelenkasta boja odiše otmjenošću. Uzvišeni Gete sa stilom gospodari svojim rodnim gradom. Pokazuje puteve ka bankama,

sVečanOst U GeteOVOj KUĆI

Desetogodišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore svečano je obilježena u Geteovoj kući; muzej koji je utonuo u srce grada na Majni. Zaklonita 23 Groser Hirschgraben. Osvježena fasada starog zdanja, s razbokorenim cvijećem iz žardinjera. Majski dan u Frankfurtu ljubazno je poklanjao tople zrake Sredozemlja. Uskim, naherenim ulicama, pristižu elegantne dame, dotjerana gospoda. Mahom zemljaci, iseljenici iz Crne Gore, od Diseldorfa do Minhena. I odmjeren korak princa Nikole Petrovića Njegoša. Obližnji, jedan od najpoznatijih evropskih hotela, aristokratski ,,Steigenberger Frankfurter Hof“ ostao je u sjenci, ljupke sale privlačnih tonova, bijelih stubova iz sjećanja na antiku, kitnjastog kamina i divnog, prozračnog vrta sa livrejisanim konobarima. Hladnoća mermera iščezla. Odisala je otmjenost. Isijavao jak patriotski žar dok je intonirana crnogorska himna, uz iskreno poštovanje ukazano njemačkoj himni. Podsjećanje na veličanstvenu povijest, neuništivu slavu. Omaž kolosalnim, granitnim ličnostima herojskog doba Crne Gore. U mislima odzvanjaju riječi njemačkog slaviste Gerharda Gezemana, koji je darom minucioznog istraživača uskliknuo: ,,Zlato za Crnogorca ima vrijednost samo ako je u formi medalje!“ (autor je crnogorski diplomata)

Arena

16 Telekom 1. CFL

Neđelja, 6. mart 2022.

Pet minuta prije kraja meča Petrovac ispustio pobjedu protiv Pljevljaka

Rudar vjerovao do kraja Petrovac

Rudar

1 1 10

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 200. Sudija: Vladimir Bjelica. Golovi: 1:0 Bašić u 10, 1:1 Popović u 85. Žuti kartoni: Milić (Petrovac), Popović (Petrovac).

Petrovac

Rudar

Radulović Mikijelj Tačibana Ivanović Zvrko (od 86. Radinović) Bašić (od 83. Rolović) Bumbar Boričić Perović Milić Vujović (od 78. Živanović)

Agović A. Golubović (od 66. Krneta) Kašćelan M. Golubović (od 46. Bojović) Matsuji (od 66. Peličić) Živković Čavor (od 66. Prenkočević) Gašević Vujanović (od 78. S. Golubović) Banović Popović

sekundi kasnije – radovali su se domaći fudbaleri. Poslije kornera i gužve u kaznenom prostoru, najsnalažljiviji je bio Bašić, koji je poluvolejom potpisao deveti gol u prvenstvu. Vodila se borba u zahtjevnim okolnostima, gosti su pokušavali da uzvrate, a domaćin da

osigura prednost. Petrovčani su imali još dvije situacije da do odlaska na odmor prelome utakmicu, dok su Petrovićevi momci priredili jednu šansu iz koje su mogli da izjednače. Nije se promijenilo ništa prije pauze. U nastavku je viđeno malo toga lijepog i konkretnog. Rudar se trudio da dođe do izjednačenja, a ,,nebo-plavi“ odbijali stihijske napade protivnika, uz povremene prijetnje iz prekida ili šutevima iz daljine. Pojačavala je bura, sve je bilo teže za igru, a samim tim smanjivala se mogućnost Pljevljaka da urade nešto više. Petrović je pokušao na sve načine da pokrene svoje, petnaestak minuta prije kraja izvršio je posljednju, petu izmjenu, a Rakojević u tom trenutku tek prvu. I to je neki pokazatelj meča – koliko je mladi strateg Rudara bio nezadovoljan razvojem duela, za razliku od iskusnijeg kormilara na drugoj strani koji je uspješno započeo ko zna koju misiju u karijeri. Ušlo se u sami finiš, a Rudar nije odustajao. Upornost se isplatila – pet minuta prije kraja regularnog toka, Popović je stupio na scenu i poravnao rezultat. Završeno je remijem. Bod kojim su zadovoljniji Pljevljaci... D. K.

Nastavlja drugi dio sezone u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore

Jedinstvo na ,,plus osam“, ali Arsenal prvi favorit PODGORICA - Poslije tačno tri mjeseca pauze u neđelju se nastavlja i takmičenje u Drugoj ligi Crne Gore. Poslije 19. kola situacija je dosta otvorena i kada je u pitanju gornji dio, ali i dolje u borbi za spas, pa se očekuje uzbudljiva polusezona. Ipak, prvi put imamo slučaj da lider (Jedinstvo), sa čak osam bodova više u odnosu na drugoplasirani tim (Arsenal), nije prvi favorit. Tivćani su sjajnim poslom u pauzi i angažovanjem velikog broja iskusnih igrača jasno pokazali da žele da ekspresno izbore status prvoligaša, tako da i pored minusa od osam bodova, Arsenal je po mnogima prvi favorit. Uzbudljiva bi trebalo da bude borba za baraž, gdje će osim Jedinstva i Arsenala, biti Bokelj, ali tu su svakako i Mladost i Igalo, koji imaju minus u odnosu na trećeplasirani Bokelj šest, odnosno osam bodova. Na dnu tabele očekuje se bitka između tri tima - Grbalj, Cetinje i Titograd vodiće bitku za spas.

ARSENAL CILJA PRVU LIGU

Potpis na ugovor sa tivatskim klubom stavili su Marko Dragičević, Nemanja Bojanić, Petar Mališić, Veljko Radenović, Vladan Kordić, Dejan Pepić i Boris Došljak. Arsenal je na taj način napravio tim koji je konkurentan za velike stvari, pa se očekuje da bude prvi favorit za prvo mjesto i pored trenutnog bodovnog minusa. Jedinstvo je sa druge strane imalo dobru polusezonu, poraženo

Bokelj igra za Diku i Gajića U Bokelju sa dosta emocija ulaze u drugi dio šampionata, ali ne zaboravljaju legende, koje su ih nedavno napustile. Prvo je u aprilu prošle godine, u 62. godini, preminuo Izejdin Dika Adžagić, bivši igrač, trener i član rukovodstva Fudbalskog kluba Bokelj, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u kotorskom i crnogorskom fudbalu. Prije par dana u 52. godini preminuo je Nenad Gajić, dugogodišnji golman i trener u kotorskom klubu. Baš zbog toga trener Bokelja Slavoljub Bubanja imao je posebnu poruku. - Ostali smo u kratkom periodu bez Gajića i Dike i oni će nas gledati odozgo. Imamo obavezu prema njima koji su živjeli za Bokelj. Divno je bilo upoznati te ljude, tražićemo od igrača da daju sve od sebe da ispunimo ono što su njih dvojica uvijek isticali - da Bokelj treba da igra u Prvoj ligi - jasan je Bubanja.

Raspored i tabela NEĐELJA PODGORICA: Mladost DG - Cetinje (14 h) RADANOVIĆI: Grbalj - Berane (14 h) B. POLJE: Jedinstvo - Kom (14 h) IGALO: Igalo - OFK Titograd (14 h) KOTOR: Bokelj - Arsenal (17h) 1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Mladost DG 5. Igalo 6. Kom 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

19 14 4 1 34:6 46 19 10 8 1 24:12 38 19 10 6 3 23:8 36 19 8 6 5 23:19 30 19 8 4 7 24:17 28 19 8 3 8 26:24 27 19 8 1 10 23:26 25 19 3 6 10 15:28 15 19 4 1 14 11:35 13 19 2 1 16 10:38 7

je tek na kraju prvog dijela sezone, ali sada su stvari očigledno drugačije. Bokelj nije mnogo mijenjao tim, a s obzirom na to da ima 10 bodova manje od lidera, jasno je da ga u nastavku očekuje bitka da ostane u zoni baraža, kroz koji bi onda pokušao da ponovo uđe u Prvu ligu.

OPSTANAK

Mladost i Igalo donekle se nadaju da mogu stići do baraža, ali zato Kom i Berane su potpuno rasterećeni. U donjem dijelu su Grbalj, Cetinje i Titograd. Dva tima ispadaju, pa je jasno da se očekuje velika borba za opstanak. Titograd je uspio da angažuje nekoliko pojačanja, poput Lazara Vučićevića, Danila Bracanovića, Filipa Rosandića, Jovana Mugoše i iskusnog Darka Markovića. Međutim, nekadašnji prvak Crne Gore ima osam bodova manje od Grblja koji je van opasne zone, pa ga čeka teška misija. Tokom pauze dogodile su se i dvije trenerske promjene kormilo Beranaca preuzeo je Dušan Jevrić, a Titograda stručnjak iz Bosne i Hercegovine Vlado Jagodić. R. P.

Duel Dečića i Budućnosti trajao samo 18 minuta

Haos na tribin zaustavio derb PODGORICA – Neslavan kraj derbija u Tuzima. Utakmica 23. kola Telekom 1. CFL Dečić – Budućnost, pri rezultatu 0:1 (autogol Rudovića u trećem minutu), prekinuta je u 18. minutu. Nakon tačno 36 minuta divljanja navijača, opšteg haosa na tribinama, terenu, ali i oko stadiona, delegat utakmice Miodrag Gardašević saopštio je da se utakmica neće nastaviti. Sve je počelo u 18. minutu – Budućnost je imala napad, Rudović nespretno intervenisao, lopta se neočekivano našla kod Ivanovića kojem je u susret krenuo golman Dragojević – gosti su tražili penal, a iako je Ivanović ostao da leži sudija Miloš Bešović pokazao je znak da se igra nastavi. Odmah su počele nemile scene, koje su označile i kraj derbija. Sa dijela tribine gdje su bili navijači Budućnosti ,,varvari“ počele su da lete

Četiri osobe povrijeđene, jed Iz policije su saopštili da su njihovi službenici spriječili sukob navijača, kao i da je zasad jedno lice privedeno u službene prostorije, dok se na identifikaciji ostalih učesnika nereda radi. - Naime, na navedenoj fudbalskoj utakmici došlo je do sukoba dvije grupe navijača, na način što je došlo do međusobnog gađanja plastičnim stolicama, kamenicama i drugim predmetima - kazali su iz stolice i baklje u teren jer su gostujući navijači očigledno bili nezadovoljni sudijskom odlukom. Uslijedio je sukob s navijačima domaćeg tima, koji su bili smješteni na istoj tribini. Krenula je razmjena stolicama, a ,,varvari“ su nastavili da bacaju baklje. Policija je uspjela brzo da isprazni tribinu, ali se sukob

Podgorica u derbiju začelja bolja od Zete (1:0)

Adrović za pobjedu Podgorica se pomjerila na tabeli, dok je Zeta napravila ozbiljan korak ka ispadanju nakon poraza na DG areni - 1:0. Derbi začelja ulio je nadu Lješkopoljcima da mogu do opstanka bez baraža - tim Nenada Vukčevića napredovao je jedno mjesto i trenutno je osmi, na ,,minus šest“ od luke spasa. Golubovčani su odavno viđeni u nižem rangu, a polako im tonu sve lađe - ekipa Dragoljuba Đuretića propustila je šansu da uhvati priključak za konkurentima i ostala je prikovana za dno, kratka devet bodova. Vremenski uslovi za igru bili su gotovo sibirski, kao da proljeće nije na pragu, već zima u punom svom izdanju.

Trebalo je akterima da se priviknu na snažan vjetar, a u toj aklimatizaciji bili su bolji domaći. Krenuo je da teče 21. minut kada su ,,žuti“ dobili penal. Odgovornost je preuzeo rekorder po broju golova u Telekom 1. CFL, ali nije bio uspješan Adrovićev šut sa bijele tačke odbranio je golman Velimirović. Prekaljeni golgeter, međutim, iskupio se u nadoknadi prvog poluvremena kada je pogodio za vođstvo domaćeg tima. Podgorica je na odmor mogla da ode i sa većom razlikom, ali kada već nije prelomila utakmicu u periodu kada je imala inicijativu i bila bolja - gostima je ostalo da pokušaju da urade nešto više u nastavku.

policije. Kako su dodali, brzom intervencijom policije spriječen je dalji sukob, a gostujući navijači su udaljeni sa tribine i u pratnji policije napustili utakmicu. Podsjetili su da je utakmica odlukom delegata Fudbalskog saveza prekinuta. - Za sada su se četiri lica javila na ukazivanje ljekarske pomoći zbog povreda zadobijenih prilikom incidenta. Pripadnici

prenio i van nje. Navijači dva tima nastavili su sukob na prostoru oko stadiona, gađali se kamenicama, kojima su pristalice gostujućeg tima zatim zasuli i publiku na glavnoj tribini. Policija je ubrzo dobila pojačanje, tako da su nakon intervencije pripadnika organa reda gostujući navijači ispraćeni za Podgoricu. Situacija se

D. MIJATOVIĆ

Razlika između Petrovca i Rudara bila je sedam bodova – ostalo je tako i nakon međusobnog duela u 23. kolu Telekom 1. CFL koji je završen 1:1. ,,Nebo-plavi“ su bili nadomak pobjede na debiju svog novog trenera Nikole Peca Rakojevića, ali slavlje im je uskratio Žarko Popović koji je u 85. minutu pogodio mrežu uz pomoć stative. Tako je klub sa Jadrana ostao poravnat sa Iskrom u trci za Evropu, dok su Pljevljaci napravili mali pomak od zone baraža. Po hladnom, vjetrovitom i kišovitom vremenu, mnogo toga bilo je na strani domaćina koji je poveo u 10. minutu golom Adnana Bašića. Primorski prvoligaš kontrolisao je stvari na terenu, učinilo se da ima trijumf u džepu, ali tako nijesu mislili gosti koji su ostavili sve što su imali kako bi izbjegli poraz. Tako je razmišljao i mladi strateg Rade Petrović koji je petnaestak minuta prije kraja napravio petu, posljednju izmjenu, ne bi li digao svoje. Uspio je. Cilj Rudara bio je da ne izgubi. Teški uslovi nijesu bili najbolja najava meča pod Malim brdom, ali dinamike od starta nije falilo. Pljevljaci su prvi zaprijetili preko Gaševića sa ivice šesnaesterca u osmom minutu, ali 120

Đuretić je promjenama podigao Zetu, koja je napadala, prijetila, pogađala stativu preko Miranovića, ali nije mogla da izbjegne poraz.

Arena

Neđelja, 6. mart 2022.

Telekom 1. CFL

Sutjeska nije dozvolila iznenađenje u duelu s Iskrom

NIKŠIĆ - Sutjeska nije dozvolila iznenađenje kraj Bistrice.

Uvrede na nacionalnoj osnovi

nama rbi

Navijački neredi počeli su poslije (ne)sporne situacije u šesnaestercu Dečića, a završili se uvredama na nacionalnoj osnovi. S obje strane dolazilo je neprimjereno skandiranje, a pratila ga je i gestikulacija - ,,varvari“ su dizali tri prsta, dok su domaće pristalice uzvratile postavljanjem ruku u obliku dvoglavog orla, simbola sa zastave Albanije. ,,Varvari“ su u finalu prošlosezonskog Kupa vrijeđali igrače i navijače Dečića na nacionalnoj osnovi, što je naišlo na negodovanje ostalog dijela publike na stadionu Pod Goricom.

dna privedena policije, koji su obezbjeđivali fudbalsku utakmicu, su u cilju sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao sredstvo prinude. Preduzimaju se intenzivne aktivnosti na identifikaciji svih učesnika ovog incidenta, a o ishodu preduzetih radnji javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su juče iz policije. smirila, ali je došlo do prilične gužve na terenu. U momentima dok je policija pokušavala da uspostavi red, sukobili su se predstavnici dva tima, bilo je guranja i pokušaja fizičkog obračuna pojedinih igrača, a rezervni golman Budućnosti Đorđe Pavličić dobio je udarac u glavu. Prvi čovjek Dečića Paljo

Drešaj je zajedno s trenerom golmana Budućnosti Miletom Radulovićem dao doprinos da se situacija smiri. Kada se činilo da će se meč nastaviti, ali bez prisustva publike, domaćini su bili vidno razočarani. Na terenu blizu delegata Gardaševića bili su predstavnici domaćeg tima, kao i prvi čovjek Tuzi Nik

Đeljošaj. Čekao se konačan stav, da bi zatim bilo zvanično potvrđeno da je utakmica prekinuta. Kakav epilog slijedi, da li će se igrati novi meč u novom terminu, ali bez prisustva gledalaca, kakve će biti kazne, odrediće organi Fudbalskog saveza R. P. Crne Gore…

Foto: D. MIJATOVIĆ

Nikšićani su bili svjesni da su Iskri porasli apetiti, da je krenula kako je očekivala u proljećnji dio šampionata, ali... Izabranici MilijeSavovića željeli su tri boda i osvojili ih, a to će im mnogo značiti u borbi za titulu - imaju 13 bodova više od drugoplasirane Budućnosti, čiji je meč s Dečićem prekinut zbog nereda na tribinama. Samouvjereno je domaćin ušao u meč i to je krunisao pogotkom već u 12. minutu. Janjić je ubacio loptu „koja ima oči“, sa lijeve strane, štoperi gostiju su zatajili, a Zakarija Alharaiš bio na pravom mjestu i zatresao mrežu. Propustili su, malo kasnije, prilike Marković i Mitrović, a onda su Danilovgrađani u 34. minutu priprijetili. Imao je i Janjić zicer u prvom poluvremenu, ali je Kordić bio na pravom mjestu. I Matanović je u finišu prvog poluvremena pokušao, ali je golman Iskre izašao iz tog duela kao pobjednik. Nastavak je donio drugačiju igru. Gosti su imali inicijativu, ali je Savovićem tim uspio da sačuva prednost, pa čak i da je udvostruči. Prvu priliku imali su „plavobijeli“. Vučić se sam našao ispred golmana Iskre, ali ponovo je mreža mirovala. U 63. minutu Janjić je asistirao Markoviću, ali je centarfor Sutjeske pogodio stativu. No, dva minuta kasnije stiže ubjedljivije vođstvo Nikšićana. Janjić je šutirao, lopta se odbila od Kordića, a Matanoviću „legla“ za 2:0. I Nikač je imao priliku, ali nije uspio savladati Kordića. Kad se bližio kraj meča Sekulović je imao priliku za počasni pogodak, ali je nije iskoristio. - Pribojavali smo se Iskre, jer znali smo da nam dolazi ozbiljna ekipa, tim koji je protiv Budućnosti dobro odigrao prije nekoliko dana. Imali smo motiv, znali smo što hoćemo i odigrali smo na zadovoljavajućem nivou. Mogli smo i ubjedljivije slaviti, ali nemamo za čim da žalimo. Najvažnije je da smo

FSCG

Važan korak ka tituli Sa meča u Nikšiću

Rezultati Dečić - Budućnost (prekid u 18. minutu pri rezultatu 0:1)

Sutjeska

Iskra

2 1 00

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 400 Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Alharaiš u 12, 2:0 Matanović u 65. Žuti kartoni: Pavlović (Iskra)

Sutjeska

Iskra

Giljen Mitrović Vučić Bubanja Drešković Augusto Eraković Matanović Zakaria (od 76. Knežević) Janjić (od 88. Pajović) Marković (od 78. Nikač)

Kordić Obradović Tučević Vukotić Kumburović Šahman Pavlović Najdenov (od 56. Kojašević) Dijaš (od 61. Jamamoto) Sekulić Perović (od 61. Vuković)

upisali tri boda. Nema mnogo vremena za odmor, čeka nas meč s Dečićem, još jedan derbi, a idemo na pobjedu, jer Sutjeska ne kalkuliše ove sezone - rekao je Milija Savović, šef stručnog štaba Sutjeske. Iskra je na četvrtom mjestu, izjednačena s Petrovcem. - Sutjeska je zasluženo slavila. Pokušavali smo da neutrališemo njihovu odličnu igru u veznom redu, ali nijesmo uspjeli, jer imaju odličnu rotaciju. To nam je stvaralo probleme. Imali su lijepe prilike, a mi smo

Sutjeska - Iskra

2:0

Podgorica - Zeta

1:0

Petrovac - Rudar

1:1

Mornar - Jezero

1:1

Tabela 1. Sutjeska

37:15

2. Budućnost 22 11 5 6 42:29

23 15 6 2

3. Dečić

22 9 9 4 34:25

4. Iskra

23 10 5 8 28:23

5. Petrovac

23 9 8 6 40:35

6. Mornar

23 7 8 8 20:24

7. Rudar

23 7 7 9 27:33

8. Podgorica 23 5 7 11 24:35

9. Jezero

23 6 4 13 20:33

10. Zeta

23 2 7 14 18:38

U narednom kolu (9. marta) sastaće se: Budućnost - Zeta, Jezero - Podgorica, Rudar - Mornar, Iskra - Petrovac, Dečić Sutjeska.

LISTA STRIJELACA 10 - Vuljaj (Dečić), Miličković (Petrovac) 9 - Bašić (Petrovac) 8 - Raičković (Budućnost) 7 - Ivanović (Budućnost), Camaj (Dečić), Živković (Rudar), I. Vukčević (Zeta)...

u nastavku popravili odbranu, ali nijesmo uspjeli iskontrolisati sve do finiša - naveo je pomoćni trener Milivoje Novović. Ra. P.

Barani prokockali šansu da se približe gornjem dijelu tabele

Mornar 1 1 0 0 nastavio lošu seriju na „Topolici“

Podgorica

Zeta

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 1:0 Adrović u 45+1 Žuti kartoni: Boljević (Podgorica), Đinović, Krstović (Zeta).

Podgoricu je u spasio mladi golman Nikić koji je u samom finišu sjajnom reakcijom spriječio autogol saigrača iz zadnje D. K. linije.

Podgorica

Zeta

Nikić Vuković Đajić Muharemović (od 83. A. Krivokapić) Sentoku (od 92. Joković) Adrović (od 83. Mrvaljević) Boljević M. Krivokapić (od 65. Terzi) Ukšanović Čelebić Božović

Velimirović Krstović Đinović Tuzović Miranović (od 60. Đolaj) Burzanović (od 46. Radusinović) Tačibana Nakazava (od 50. Ceklić) Vukčević Maraš (od 46. Roganović) Đukanović

BAR – Mornar je remizirao sa Jezerom (1:1) i tako nastavio lošu seriju na „Topolici“, gdje je ove sezone ostvario samo dvije pobjede, a posljednju čak 21. avgusta prošle godine. Barani su imali vođstvo (golom Ćetkovića u 66. minutu), zicer Vujačića u 80. minutu, ali je Jezero golom Vlaisavljevića u 82. minutu uspjelo da se izvuče i osvoji bod. Mornar je tako propustio priliku da bude makar nakratko na samo pet bodova minusa od evropske zone, dok su Lješkopoljci ostali na „minus šest“ u odnosu na sigurnu zonu, tako da je remi malo koga zadovoljio… Ali, po nehumanim uslovima za igru, usljed

jakog vjetra, kiše i izuzetno hladnog vremena, igračima se ne može ništa zamjeriti. Mornar je jurišao na pobjedu, ali je Jezero u prvom dijelu igre pokazalo da nije došlo da se brani. Plavljani su u prvih 45 minuta bili opasniji – često je Adžović pravio dosta problema, a već u 12. minutu natjerao je Vukčevića na prvu odbranu. Gosti nijesu iskoristili grešku Raša u 21. minutu, dok je Adžović u još dva navrata do kraja prvog dijela imao prilike, a opasan pokušaj imao je i Bošnjak. Sa druge strane, Mornar se dosta mučio u napadu, a najbolju šansu propustio je Kajević, kada je njegov udarac sa dvadesetak metara odlično odbranio Asanović. U nastavku su domaćini pojačali ritam, a samo što je trener Mornara Delibašić uveo Vujačića, Barani su poveli. Upravo je Vujačić spustio loptu za Ćetkovića, koji je pogodio za 1:0. Jezero je ekspresno odgovorilo preko Vlaisavljevića, ali je sa sedam metara šutirao preko gola. Mornar je period bolje igre mogao da kruniše u 80. minutu, kada je sve dobro odradio Grbić, ali je Vujačić promašio nevjerovatan zicer sa svega pet metara. I, umjesto da Mornar potpiše pobjedu, uslijedio je šok. Vlaisavljević je već u 82. minutu pogodio za remi… R. P.

Mornar

Jezero

1 0 10

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Golovi: 1:0 Ćetković u 66, 1:1 Vlaisavljević u 83. Žuti kartoni: Bakić, Ćetković (Mornar).

Mornar

Jezero

Vukčević Martinović Kajević Pajović Bakić Guzina (od 65. Vujačić) Rašo Poček Ćetković (od 81. Raičević) Grbić (od 81. Škrijelj) Muzurović

Asanović S.Radenović (od 61. Vlaisavljević) Jovićević (od 71. Redžepagić) Dedić (od 46. Marveđo) Kontić Adžović Lambulić V.Radenović Vuković Faust Bošnjak (od 90+2. Perošević)

Arena

18 Sportski miks Treći turnir Regionalne vaterpolo lige

MARIN FRKA

Pobjeda i remi Crnogoraca

Jadran Mornar

14 8

ZAGREB - Gradski bazen. Gledalaca: 50. Sudije: Anđelić i Milović. Rezultat po četvrtinama: 4:3, 2:1, 3:1, 5:3. JADRAN: Đurović (devet odbrana), I. Radović (tri

odbrane), Stevović, Vučurović 1, Obradović, Vujović 2, D. Radović 3, Muriđić, Gardašević 1, Muskat 2, V. Radović 1, Čaraj 3, Petković 1, Sladović. MORNAR: Kordić (pet odbrana), Gabric, R. Akrap 2, Hrvatić, Vrdoljak 2, Mladinov, Jakovčević, Budžo-

vačić, D. Akrap 1, Bušelić 2, Gudurić, Uvodić, Omrčen, Dužević 1. Jadran je očekivano zabilježio pobjedu protiv Mornara u posljednjoj utakmici trećeg turnira Regionalne lige. Novljani su napadački bili raspoloženi, a protivnik iz Splita nije imao nikakvu šansu da

Održano 64. prvenstvo Crne Gore u krosu

Slađana 16. put šampionka, Dabović najbolji kod seniora

PODGORICA – Slađana Pejović nastavila je totalnu dominaciju – članica AK Nikšić 16. put uzastopno osvojila je titulu prvaka Crne Gore u krosu, dok je na 64. prvenstvu naše zemlje u krosu u muškoj konkurenciji slavio Željko Dabović. Šampionat je održan na terenima ispod Trebjese po prohladnom i oblačnom vremenu na odlično pripremljenoj stazi. Nastupilo je oko 130 atletičara iz 14 klubova (Budućnost, Mornar, Lovćen, Nikšić, Jedinstvo, Sanja, Garač, Rudar, Lim, Sparta, Dionis, Zeta 2012, Orion i Podgorički maraton), dok su van konkurencije nastupili atletičari Trebinja.

U glavnoj trci seniorki na 3.000 metara 16. put slavila je Slađana Pejović, dok je kod seniora na 6.000 metara najuspješniji bio Željko Dabović, član Sparte. Najviše medalja osvojili su atletičari Nikšića (8). Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali selektor Osman Erović i nacionalni treneri Drago Musić i Ivan Popović, te sekretar Milan Madžgalj. Pobjednici po disciplinama: MUŠKARCI – cicibani (800 m): 1. Aleksa Božović (Lovćen), 2. Ognjen Katić (Mornar), 3. Filip Ukšanović (Mornar); mlađi pioniri (1.000 m): 1. Nemanja Madžgalj (Orion), 2. Luka Đokić (Mornar), 3. Danilo Scura-

ti (Budućnost); pioniri (1.500 m): 1. Matija Bulajić (Nikšić), 2. Andrija Pejović (Nikšić), 3. Ristan Jauković (Nikšić); mlađi juniori (2.000 m): 1. Ivan Popović (Nikšić), 2. Miloš Radović (Nikšić), 3. Luka Bakić (Garač); juniori (3.000 m): 1. Nemanja Đurišić (Lim), 2. Boban Madžgalj (Orion), 3. Jovan Miladinović (Podgorički maraton); mlađi seniori: 1. Vasilije Šćepanović (Nikšić), 2. Miljan Kukuličić (Zeta 2012); seniori (6.000 m): 1. Željko Dabović (Sparta), 2. Miloš Mikić (Sparta), 3. Goran Bubanja (Nikšić). Veterani 50–55 (6.000 m): 1. Veselin Petrušić (Nikšić); Veterani 55–60 (4.000 m): 1. Slavoljub

Neđelja, 6. mart 2022.

Održano dvoransko prvenstvo Balkana u Istanbulu ugrozi aktuelnog crnogorskog šampiona.

Šabac Primorac

8 8

KRAGUJEVAC – Gradski bazen. Gledalaca: 100. Sudije: Franulović i Matijević. Rezultat po četvrtinama: 1:2, 4:1, 2:2, 1:3. ŠABAC: Filipović (10 odbrana), Vukadinović, Vogel, Marković 1, Repanović 3, Koptsev, Maraš, Mitrović, Žeželj, Tubić 1, Šulc 4, Stanić, Tonković, Ćetković 1. PRIMORAC: Kralj (11 odbrana), Isljamović, Drašković, Paunović, Gopčević 4, Mačić 1, Vukasović, Šekarić, Mršić 1, Stanojević 2, Vučković, Matković 2, Vujošević, Vukšić. Primorac je bio pred porazom, gubio je 8:5 od Šapca na šest i po minuta prije kraja, ali... Kotorani se nijesu predavali, a nadu u preokret, u pretposljednjem meču trećeg turnira RL, podgrijao je Đorđije Stanojević (5.56 prije kraja) golom za ,,minus 2“. Tada je Primorac krenuo bolje da igra – Aljoša Mačić pogodio je za 8:7 (četiri minuta do kraja), a gol za remi postigao je Marko Mršić na 14 sekundi prije kraja. Kotorani će danas od 17 sati sa Partizanom odigrati posljednji ovogodišnji meč u A. M. Regionalnoj ligi.

Miladinović (Podgorički maraton), Veterani 60–55 (4.000 m): 1. Nikola Vukčević (Mornar); Veterani 65+ (3.000 m): 1. Milan Vujičić (Nikšić); ŽENE – cicibanke (600 m): 1. Mina Lukolić (Sanja), 2. Jovana Milatović (Mornar), 3. Anđela Perović (Lovćen); mlađe pionirke (800 m): 1. Nejra Suljević (Jedinstvo), 2. Milica Femić (Jedinstvo), 3. Laura Gazivoda (Orion); pionirke (1.000 m): 1. Nikolina Marović (Orion), 2. Emilija Vukmanović (Sanja), 3. Jelena Miladinović (Podgorički maraton); mlađe juniorke (1.500 m): 1. Elzana Guberinić (Orion), 2. Nevena Dobrašinović (Lim), 3. Antonela Gazivoda (Orion); juniorke (2.000 m): 1. Anabela Mujović (Sanja), 2. Anastasija Pajović (Lovćen), 3. Dušica Bošković (Jedinstvo); seniorke (3.000 m): 1. Slađana Pejović (Nikšić), 2. Andrea Saitaj (Rudar), 3. Rada Miladinović (Podgorički maraton). R. P.

Srebro za Mariju Vuković PODGORICA – Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je srebrnu medalju na dvoranskom prvenstvu Balkana, održanom u Istanbulu, sa rezultatom 190 centimetara. Najbolja crnogorska sportistkinja ponovila je rezultat od prošle godine na istom takmičenju, koji joj je tada donio zlato, ali je ovog puta u skoku uvis bila još jača konkurencija, a Marija je sa preskočenih 190 centimetara osvojila drugo mjesto. Prvakinja Balkana postala je Bugarka Mirela Demireva, koja je preskočila 192 centimetra, dok je bronza pripala Rumunki Danijeli Stanču, koja je takođe imala rezultat 190 cm, ali je tu visinu preskočila tek u posljednjem, trećem pokušaju. Marija već danas putuje za Beograd, gdje je sjutra očekuje nastup na „VII Belgrade In-

door Meeting“, koji je uvertira za 18. Svjetsko dvoransko prvenstvo, koje će se od 18. do 20. marta održati u Beogradu, a na kojem će nastupiti crnogorska rekorderka u visu. Na šampionatu Balkana u Istanbulu nastupili su još Darko Pešić i Ljiljana Matović. Pešić je u disciplini 60 metara prepone bio najbolji u svojoj grupi, ali je sa rezultatom 8.21 osvojio ukupno šesto mjesto. Ljiljana Matović, baš kao i prošle godine, osvojila je 11. mjesto u troskoku, sa rezultatom 11.92 metra. R. P.

Prva liga za odbojkaše (13. kolo)

Budvanima derbi Budućnost volej Budva

1 3

PODGORICA - Dvorana: „Morača“. Gledalaca: 150. Sudije: Simonovska (Bar), B. Batizić (Podgorica). Poeni po setovima: 26:28, 22:25, 27:25, 19:25. BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak, Čičić (libero), Mašković, Vlahović 3, N. Radović (libero), Radević 4, Hadžisalihović 16, Miranović, Činćur 9, Jovović 26, B. Radović 9. BUDVA: Jelić 8, Miljanić, Lečić, Milenković, Gmitrović 34, Krivokapić, Despotovski 5, Milić 1, Urban (libero), Baranov 10, Bjeljac 7, Mihajlov 6. Budva je dobila i drugi derbi u sezoni protiv Budućnost voleja (3:1), ali u „Morači“ znatno teže nego kod kuće u prvom dijelu sezone (3:0). Podgoričani su pružili jak otpor šampionu, nijesu su predavali ni nakon vođstva od 2:0 gostiju, uspjeli su da osvoje treći set, koji su mogli i da izgube

kada su dozvolili Budvanina da od 19:24 izjednače na 24:24. Budućnost je u četvrtom setu vodila do 13:11, ali je tim Miloša Markovića tada potvrdio kvalitet, serijom 6:0 je preokrenuo, poveo 17:13 i uhvatio zalet za još jednu pobjedu, 10. u prvenstvu, uz samo jedan izgubljen set. Budućnost je upisala drugi poraz. Goste je do pobjede vodio korektor Aleksandar Gmitrović sa 34 poena, na drugoj strani nabolji je bio Đorđe Jovović sa 26. U drugom meču ovog kola, Jedinstvo je savladalo Mornar 3:0 (28:26, 25:15, 26:24) i uključilo se u borbu za plej-of. Petoplasirani Bjelopoljci sada imaju isti skor kao četvrtoplasirani Mornar (5-6), ali Barani imaju dva boda više. Večeras će od 21 čas kolo zatvoriti susret između Sutjeske i Galeba. U ovom kolu slobodan je Mediteran, koji je u petak veče savladao Sutjesku, u zaostalom meču 10. kola, i upisao prvu pobjedu u sezoni. S. J.

Neđelja, 6. mart 2022.

Arena

Košarka 19

Košarkaši Budućnost Volija porazom u Zadru prekinuli seriju od osam pobjeda u ABA ligi

Stali u presudnom trenutku PODGORICA – Pauza u ABA ligi od dvije sedmice, tokom koje je pola ekipe sa reprezentacijama igralo kvalifikacije za Mundobasket a druga polovina odmarala, nije prijala košarkašima Budućnost Volija – izabranici Aleksandra Džikića poraženi su u Zadru 65:63 i prekinuli niz od osam pobjeda, koji je trajao od 20. novembra prošle godine (poraz u Beogradu od Partizana). A poraženi su na terenu na kojem su izgubili četiri od posljednjih šest mečeva… Ovim neočekivanim porazom, Podgoričani su sebi zakomplikovali situaciju u borbi za jedno od prva dva mjesta, jer imaju poraz više od Partizana, koji narednog vikenda stiže u „Moraču“, i tri više od Crvene zvezde.

ODBRANA BOLJA STRANA Budućnost je prednost u prvom poluvremenu gradila kroz odbranu, dozvolivši domaćinu da upiše svega 31 poen, a 13 u drugoj četvrtini. Devet igrača „plavih“ se upisalo u strijelce, poeni su bili ravnomjesto raspoređeni, pa niko nije imao više od šest poena, koliko su ubacili Džastin Kobs i Edin Atić. Budućnost je u prvih 20 minuta imala prednost u skoku (15-13), i bolji šut za tri poena (10-4) od domaći-

Dvorana: ,,Krešimir Ćosić““ Gledalaca: 500. Sudije: Jovčić, Majkić i Stefanović

Karter Marčinković Paponja Jordano Brala Vuković Junaković Buljan Drežnjak Mavra Tompson

11 2 8 15 3 10 16

(18:21, 13:16, 22:12, 12:14)

68% (19-13) 47% (36-17) 30% (20-6)

za 1 za 2 za 3

86% (21-18) 35% (34-12) 29% (24-7)

Skokovi 36 (8+28) 35 (6+29) Blokade 4 2 Asistencije 18 16 Ukradene lopte 6 9 12 Izgubljene lopte 14 Faulovi 24 22

Kobs 8 Atić 6 Šehović 3 Micov 8 Barović 2 Sili 14 Tarolis Jagodić-Kuridža 3 Drobnjak Popović 2 Rid 10 Peri 7

DŽIKIĆ: Moramo neke stvari da dovedemo u red na (13-3). Serijom 6:0, Zadar je preokrenuo početno vođstvo gostiju, pa je nešto više od tri minuta prije kraja prvog kvartala poveo 13:10. Domaćin je vođstvo čuvao do 18:16, a onda je Kendrik Peri u posljednjem minutu sam iskreirao preokret. Prvo je, nakon što je izborio faul, pogodio oba slobodna bacanja, a onda je trojkom donio „plavima“ vođstvo na kraju četvrtine (21:18). Budućnost je u drugoj četvrtini kontrolisala vođstvo, koje je najviše iznosilo sedam razlike (30:23), a poen manje je bilo na kraju poluvremena

(37:31), zahvaljujući posljednjem košu Kobsa.

PROBLEMI U NAPADU Budućnost je napadački podbacila u trećoj četvrtini, ubacila je samo dva dva koša iz igre, Vili Rid na početku za 39:32, te Micov za 42:39. Između toga, a posebno nakon koša Micova, Budućnost je poentirala samo sa linije penala (sedam od 10). Uz to, „plavi“ su promašili i sva četiri šuta za tri poena, pokvarili su šut za dva poena s poluvremena (sa 56,3 na 47,8 odsto), i anulirali prednost u skoku na kraju ove dionice (26-21).

Domaći su do prednosti od četiri poena na kraju dionice došli poenima Mavre sa penala i košem Jordana uz zvuk sirene (53:49). U Budućnosti i dalje nije bilo raspoloženog pojedinca u napadu, pa je od 10 igrača koji su se upisali u strijelce najefikasniji bio Micov sa osam poena. Di Džej Sili je sa dvije uzastopne trojke na startu posljednje četvrtine vratio vođstvo Budućnosti (55:53) i nagovijestio bolju šutersku četvrtinu za goste. Ali nije bilo tako. Zadar se nije predavao, držao je priključak na dva do tri poena, a onda je Sili ponovo bio precizan iza

Upitan da li se nadao pobjedi i boljoj igri u Zadru, trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je odgovorio: - Ne radi se o tome da li smo se nadali ili ne. Postoje objektivni razlozi za tako nešto, ali sam mislio da ćemo igrati malo bolje. Ponestalo nam je koncentracije, slabo smo realizovali, na kraju smo slabo odgovorili u nekim situacijama i Zadar je pobijedio. Imali smo dobar scenario pred nama u slučaju pobjede ovdje. Ali, dobro, sad se tu neke stvari mijenjaju. Ima još dosta da se igra, moramo neke stvari da dovedemo u red da bismo ostvarili plasman koji nam olakšava igre u plej-ofu – rekao je Džikić. perimetra za vođstvo od 63:58, na tri minuta i 47 sekundi prije kraja, 42 sekunde nakon što je Kobs morao van terena zbog pet ličnih grešaka. Međutim, u preostalom vremenu Budućnost nije upisala nijedan poen. Serijom 7:0, Zadar je poveo

65:63, na 16,7 sekundi prije kraja. Džikić je uzeo tajm-aut, nakon kojeg je lopta došla do Micova, koji je promašio šestu trojku iz isto toliko pokušaja (pogodio ćošak table), na pet sekundi prije kraja, pa je Zadar S. J. stigao do iznenađenja…

Košarkaši Mornara ubjedljivo poraženi kod kuće od Cedevita Olimpije u 21. kolu Admiralbet ABA lige

Živanović ne može sam PODGORICA – Mornar je u „Topolici“ bio nemoćan protiv jednog od favorita za najviši plasman u ABA ligi – Cedevita Olimpija je ubjedljivo slavila u Baru sa 101:79, za koš ubjedljivije nego u Ljubljani (79:59), i izjednačila se sa Mornarom po broju pobjeda u međusobnim duelima (3-3). Barani su upisali četvrti uzastopni poraz, 12. ukupno ove sezone u regionalnom takmičenju, kojim su se dodatno udaljili od zone plej-ofa, koji je, izgleda, ostao samo san nakon povrede Nemanje Gordića. Cedevita Olimpija je sada na skoru 12-7, ali i dalje je udaljena od druge, odnosno treće pozicije, jer ima četiri poraza više od Budućnost Volija i Partizana. Sa samo sedam poena najboljeg strijelca Vladimira Mihailovića (šut iz igre 10-3), bez poena Marka Jeremića (trojke 4-0), tim Mihaila Pavićevića nije mogao da se nosi sa raspucanim gostima, koji su ubacili 14 trojki, a meč su prelomili krajem treće i početkom posljednje četvrtine.

SLABO STARTA

Mornar je odbrambeno „prespavao“ prvu četvrtinu, u kojoj je viđena revija trojki sa obje strane – po pet, pri čemu su Barani imali pokušaj više iza perimetra (10-9). Iako su imali samo dva promašaja (6-4) i bolje šutirali

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 1.000. Sudije: Nikolić, Kruljac i Porobić

Mihalović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Rakočević Lazić Vesković Miković Vranješ Mozli

7 7 19 12 8 9 9 7

101

(23:29, 21:19, 19:28, 16:25)

100% (10-10) 54% (39-21) 28% (32-9)

za 1 za 2 za 3

61% (18-11) 60% (40-24) 45% (31-14)

30 (10+20) Skokovi 36 (12+24) Blokade 1 4 Asistencije 15 21 Ukradene lopte 9 7 11 Izgubljene lopte 11 Faulovi 16 18

Pulen Ferel Edžim Duščak Murić Ogast Blažič Hodžić Šćuka Omić Dragić Radovanović

17 17 6 12 11 9 2 10 15 2

PAVIĆEVIĆ: Spoljnji igrači da preuzmu veću odgovornost za dva poena od gostiju (11-7), Barani su bili slabiji u skoku (58), posebno ofanzivnom (1-4), što je gostima omogućilo više napada, samim tim i rezultatsku prednost. Mornar je vodio u prva četiri minuta, ne više od tri poena (5:2, 10:7), ali su gosti serijom 9:0, za dva minuta, preokrenuli na 19:12 i vođstvo više nijesu ispuštali do kraja meča. Trojkom Pulena, Cedevita Olimpija je devedesetak sekundi prije kraja kvartala stigla i do dvocifrene prednosti (27:17), ali je Mornar do kraja smanjio zaostatak na šest poena (29:23). Mornar je popravio igru u odbrani u drugoj četvrtini (primio 10 poena manje), a preuzeo je prednost u skoku (15-14), pa je i rezultatski bolje prošao, zahva-

ljujući drugoj polovini kvartala. Sa dvije odvojene serije od 5:0 i 6:0, domaćin je na dva minuta prije odmora prišao na posjed zaostatka (42:40). Poenima Živanovića (uz Aleksandra Lazića – najefikasniji kod domaćih u prvom poluvremenu sa po devet poena), Mornar je 54 sekunde prije kraja prišao i na pola koša minusa (43:42), ali je Dragić trojkom, 14 sekundi prije kraja, donio Cedevita Olimpiji dva posjeda prednosti (48:44) na polovini meča…

TEŠKO BEZ ŠUTA

Bez poena Mihailovića i šuta sa distance (6-0), Mornar je bio nemoćan, u oba pravca, u trećoj četvrtini u kojoj su gosti pogodili četiri trojke iz šest pokušaja. Barani su, istina, zahvaljujući

Trener Mornara Mihailo Pavićević čestitao je Cedevita Olimpiji na „više nego zasluženoj pobjedi“. - I u najavi sam rekao da je to izuzetno kvalitetna ekipa, sastavljena od iskusnih i provjerenih igrača, koje je izuzetno teško čuvati kada im dozvolite da igraju. Mi smo imali periode dobre igre, u prvom poluvremenu smo se i nekako držali. Međutim, u drugom poluvremenu se vidjelo da počinjemo da zaostajemo i bilo je više nego evidentno da teško možemo da ih ugrozimo. Mi smo u situaciji da na poziciji organizatora igre imamo problema, ali moramo što prije to da prevaziđemo i da ostali spoljnji igrači preuzmu veću odgovornost u toj organizaciji. Jer, ne može sve da padne na leđa mlađanog Živanovića – rekao je Pavićević.

boljem skoku odolijevali u prvih šest i po minuta (60:57), ali im se igra „raspala“ u posljednja tri i po minuta. Nepuna dva minuta prije kraja četvrtine, košem Murića iz kontre, Cedevita Olimpija je vratila dvocifrenu prednost (69:59), a najve-

ću prednost do tog trenutka je trojkom uz zvuk sirene za kraj četvrtine donio Pulen (76:63). Cedevita Olimpija je rutinski odigrala do kraja, a tokom posljednje dionice je u tri navrata imala prednost od 23 razlike (91:68, 93:70, 97:74)… S. J.

Sport na

Košarka - ABA liga 18.30: Partizan - C. zvezda Fudbal - Serija A 20.45: Napoli - Milan

Fudbal - Primera 16.15: Elće - Barselona 21.00: Betis - Atletiko M.

Vaterpolo - Regionalna liga 10.00: Budva - C. zvezda

Vaterpolo - Regionalna liga 17.00: Primorac - Partizan

Fudbal - Premijer liga 15.00: Votford - Arsenal 17.30: Man. siti - Man. junajted

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 6. mart 2022.

EHF EURO KUP: Ubjedljiv poraz crnogorskih rukometašica od Norveške

Crnogorske rukometašice izgubile su u Larviku od Norveške 40:23 u četvrtom meču EHF Euro kupa. Oslabljene ,,lavice“ (nedostajale Jovanka Radičević i Milena Raičević iz prvog , a za oba meča Bojana Popović nije mogla da računa na Jelenu Despotović, Emu Ramusović i Đurđinu Jauković) protiv svjetskog i evropskog šampiona bile su u egalu samo do 12. minuta (6:5). Tada je domaći tim počeo da igra svoju prepoznatljivu igru i od ukupno 17 golova do odmora postigao čak osam iz kontranapada. Kao i u Podgorici prije četiri dana naš tim je puno griješio (ukupno 15 tehničkih grešaka), a Norvežanke su postigle do kraja čak 16 lakih golova. Bez rješenja u odbrani i u vraćanju Tatjana Brnović i drugarice bile su bez šansi da nešto više urade u drugom meču sa Skandinavkama. Na problem tehničkih grešaka nadovezala se i slaba efikasnost (devet promašenih zicera), što je pomoglo domaćim igračicama da lako poentiraju i da se mnogo ne umaraju u sinoćnjem meču. Veliki problem, očigledno, za neiskusne i mlade prvotimke našeg tima bile su na golu katribe Lunde i Silje Solberg, što je bilo primjetno u šutevima iz čestih situacija. Sa druge strane Norvežanke su bez pro-

EHF

Totalna nemoć u Larviku Larvik arena Gledalaca: 2.500 Sudije: Nigard i Petersen (Danska)

Norveška

Sedmerci: Norveška 3 (3), Crna Gora 4 (2)

Isključenja: Norveška 4, Crna Gora 2 minuta

Crna Gora

NORVEŠKA

CRNA GORA

Lunde .................(sedam odbrana) Solberg ......(osam odbrana + dva sedmerca) Reištad .................................................. 7 Ardahal ................................................. 4 Arncen ....................................................Kristijansen ......................................... 1 Mork ....................................................... 2 Oftedal .................................................. 6 Aune ...................................................... 2 Bratset ................................................... 3 Ingstad ................................................. 4 Hegdal.................................................... 2 Herem ................................................... 5 Solberg-Isaksen ............................... 2 Dale ......................................................... 2

Rajčić ................... (sedam odbrana) Kadović ................................................... Batinović .............. (četiri odbrane) Pletikosić ..............................................2 Mugoša.................................................. 2 Ujkić .........................................................2 Ašanin ...................................................... Malović ..................................................2 Ćorović ..................................................2 Premović ...............................................1 Brnović ...................................................8 Pavićević ................................................1 Bulatović................................................._ Grbić .........................................................1 Vukčević ...............................................2

Selektor: Torir Hergeison

Selektor: Bojana Popović

POPOVIĆ: Izostala i borbenost i karakter iz Podgorice - Pribojavala sam se ovog meča, jer sam znala koliko je Norveška moćna i koliko naših igračica je van forme ili trenažnog sistema. Sa samo jednom igračicom u sredini odbrane bilo je nemoguće odgovoriti na fantastičan napad protivnika. Uz to nijesmo imali raspoloženu igračicu u napadu za blema poentirale, a do odmora su mogle i do veće prednosti da Marina Rajčić sa gola nije ,,skinula“ nekoliko zicera. Sa ,,plus šest“ šampionke su

šuteve sa spoljnih pozicija, dok smo u početku promašili neke šuteve koje nijesmo smjeli. Iako Norveška ima dvije vrhunske golmanke, neke šuteve smo jednostavno morali da realizujemo – kazala je selektorka Bojana Popović. ,,Lavice“ su imale problem u defanzivi.

dočekale nastavak meča i kao u Podgorici dodale gas i za prvih šest minuta serijom 6:1 odlijepile se na ogromnih 23:12.

- I vraćanje u odbranu je moralo da bude bolje, iako smo znali da Norveška kažnjava svaku grešku u napadu. Sve to smo znali, ali jednostavno nemamo kvalitet da u ovom sastavu adekvatno pariramo ovakvom rivalu. I borbenost i karakter, koje smo pokazali u Podgorici, izostala je, a jasno je

I nastavile u istom ritmu – u 42. minutu vodile su 29:15, imale su višak od 17 golova u finišu... Koliko su djelovale razigrano pokazao je rezultat iz drugog

da protiv Norveške morate da pružite 200 posto mogućnosti i budete fokusirani svih 60 minuta, ukoliko želite da ostavite dobar utisak. Ne smije da nam se desi da se predajemo prije kraja i to je ono čega želim da se drže sve djevojke u svim narednim mečevima – jasna je selektorka.

poluvremena – 24:12. Zanimljivo, doduše tada je Crna Gora bila u znatno jačem sastavu, prošle godine u martu, u kvalifikacijama za Olimpijske igre,

Norvežanke su u porazu postigle samo 23 gola! Norveški tim je ukupno u dva meča EHF Euro kupa dao 72 A. M. gola!

TWITTER/LIVERPOOL FC

SBbet Prva liga za rukometaše (13. kolo)

Lovćen izgubio meč i titulu

PREMIJER (28. KOLO): Minimalac ,,redsa“

Liverpul napravio pritisak na Siti Pritisak Liverpula na Mančester siti pred gradski derbi koji će ,,građani“ danas odigrati s Mančester junajtedom (17.30 h). ,,Redsi“ su pobijedili Vest Hem (1:0) i prišli lideru na tri boda, a dva tima trenutno imaju isti broj odigranih mečeva. Trenutak odluke dogodio se u 27. minutu kada je Sadio Mane pogodio na 16. ovosezonsku asistenciju Trenta Aleksander-Arnolda. Desni bek Liverpula je u drugom poluvremenu dva puta u pola minuta spriječio izjednačenje.

Dva zicera propustio je Boven, jedan Antonio. Liverpul je mogao do 2:0, a veliku šansu prokockao je Dijas. Iza Liverpula je Čelzi, koji uz meč manje zaostaje 10 bodova. ,,Plavci“ su bili ubjedljivi na gostovanju Barnliju - 4:0. Lester je savladao Lids (1:0), Aston Vila bila bolja od Sautemptona (4:0), Njukasl je nadigrao Brajton (2:1), dok je Brentford bio bolji od Noriča u gostima (3:1). Vulverhempton je kod kuće poražen od Kristal Palasa (2:0). Ne. K.

Poslije novembarskog poraza od devet razlike protiv Budvanske rivijere bilo je jasno da će rukometaši Lovćena teško odbraniti titulu u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi. Juče je ta misija postala nemoguća - tim Duška Milića pretrpio je neočekivan poraz na gostovanju Rudaru (30:27), pa će Budvani danas protiv Brskova (15 h) imati šansu da odmaknu četiri boda. Budući da osim Lovćena nemaju pravog konku-

renta, devet kola prije kraja prvenstva mogli bi da slavljenički šampanjac stave na hlađenje. Lovćen je u Pljevljima u nekoliko navrata vodio tri razlike, da bi Rudar do prve prednosti stigao u 47. minutu (21:20). Igralo se potom uglavnom gol za gol, da bi domaćin ekspresnom serijom 3:0 poveo 28:25 i riješio meč. Blistao je Filip Racković sa 13 golova iz 17 šuteva, dok je kod Lovćena najefikasniji bio Igor

OPROŠTAJ OD TITULE: Trener Lovćena Duško Milić

Marković sa 10 pogodaka iz 11 udaraca. Berane 1949 je bilo ubjedljivo u duelu s Danilovgradom (34:19), uz 17 odbrana Nemanje Popovića.

Osim duela Budvanske rivijere i Brskova, danas se igraju i mečevi Budućnost Podgorica - Sutjeska (14.30 h), Mornar 7 - Jedinstvo (15.30) i Partizan 1949 - Komovi (18). Ne. K.

Prva liga za rukometašice (14. kolo)

Nina Ramusović vodila Nikšić do pobjede PODGORICA – Nina Ramusović dala je 12 golova u pobjedi Nikšića protiv Ulcinja (30:23) u 14. kolu Prve SBbet rukometne lige. Nikšićanke su uspjele da, nakon što su u prethodnom kolu bile blizu da iznenade Levaleu 2010, dođu do vrijednih bodova. Odlična u pobjedničkoj ekipi bila je i Danila Radonjih sa 10 golova. Kod Ulcinjanki najviše golova – šest (bez promašaja) dala je Ana Radović. Nikšićanke sada imaju šest pobje-

da i dva boda manje od Ulcinja. Levalea 2010 ušla je u dobar ritam, povezala dvije pobjede u nastavku drugog dijela šampionata. Nikšićki tim sinoć je slavio u gostima, u Tivtu – 30:22. Božidarka Delibašić deset puta bila je precizna, a sa istim brojem golova meč je završila Kristina Arsenijević iz Tivta. Ovom pobjedom nikšićka ekipa preuzela je lidersku poziciju od Mornara 7 koji ima utakmicu manje. A. M.

Feljton 21

Neđelja, 6. mart 2022.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Često treba ponavljati: nedostojni čovjeka i istorije su oni koji hoće pošto-poto da propisuju istinu! Zašto se narod tako lako upreže u ponižavajući „taljige“ lažnih dobrotvora i „državnika“. Što se to dešava sa narodom Srbije: petog oktobra 2.000. godine egzaltirano su sklonili „balkanskog kasapina“ Miloševića – i proslavili dolazak slobode i demokratije na velika vrata. A onda, onakvo ubistvo Đinđića! Potom – sklisko kulturno i demokratsko urušavanje! Trenutno, politički vrh Srbije „tonira“ V. Šešelj, odnosno njegov najbolji učenik A. Vučić (koji je nadrastao političkog oca). I „Slobin đak“ I. Dačić značajno pripomaže. Kao i ideološki srodna, jednako reakcionarna opozicija! Istorijski, vjekovno dekadentni „Radikali“, pa ravnogorski „Srpski pokret obnove“, te slične civilizacijska jalovina – „Dveri“, „Zavjetnici“, i slično.

GOLGOTA „SRPSKE“ CRNE GORE I NJENE NEBROJENE NEVINE ŽRTVE

Kralj Nikola je dugo „živio“ svoju patološki „iščašenu“ političku igru. Potpuno obneviđelo, fatalno je forsirao nesebične, naivno odnose sa Srbijom – na štetu Crne Gore. Apsurdno priželjkivanje balkanskog ujedinjenja – sa Crnom Gorom kao Pijemontom (gđe će on ukoračiti kao „car Balkana“) – bilo ga je toliko zaokupilo i zaslijepilo, pa je donosio mnoge očigledno pogrešne, čak i neshvatljive odluke. Da u toj utakmici osvaja po bližoj i daljoj okolini, i stvara tzv. veliku Crnu Goru (do Neretve, Mostara i Sarajeva, Romanije, Prijepolja, i Prizrena, Skadra). Da se Crna Gora prva razmahuje (od balkanskih država, saveznica), i zvanično objavljuje ratove: Prvi balkanski, i Prvi svjetski! Da šalje vojsku na Bregalnicu – zbog poznatih hegemonalnih pregonjenja Srbije i Bugarske. Što je najapsurdnije i najnerazgovjetnije: Vrhovnu komandu nad crnogorskom vojskom u oslobodilačkim ratovima 1912 – 1916. godine, blanko je davao Srbijanskoj vojnoj komandi!? Mnogo puta sam slušao ogorčene riječi upućene kralju Nikoli (od strane učesnika ili autentičnih savremenika toga zloga vremena – najgorega u istoriji Crne Gore:

Knjeginja Zorka i knez Petar Karađorđević

Lažno oslobađanje Balkana preko grabljenja tuđeg Mnogo puta sam slušao ogorčene riječi upućene kralju Nikoli od strane učesnika ili autentičnih savremenika toga zloga vremena – najgorega u istoriji Crne Gore: „Grob mu se propao: davao je Crnogorce da izmećare Beogradu, i ostavljaju kosti po bijelom svijetu, a Cetinje i Lovćen je ostavio nebranjene“

Suše i nerodne godine, i pakleni teror „ujedinitelja“ poslije 1918. godine, stvarali su ogromno ogorčenje, nemaštinu i oskudicu. Narod je masovno nestajao u kazamatima, i umirao od iznemoglosti i gladi. I „živo“ (stočno „blago“) im je plijenjeno, i usjevi namjerno paljeni! „Grob mu se propao: davao je Crnogorce da izmećare Beogradu, i ostavljaju kosti po bijelom svijetu, a Cetinje i Lovćen je ostavio nebranjene“). Suše i nerodne godine, i pakleni teror „ujedinitelja“ poslije 1918. godine, stvarali su ogromno ogorčenje, nemaštinu i oskudicu. Narod je masovno nestajao u kazamatima, i umirao od iznemoglosti i gladi. I „živo“ (stočno „blago“) im je plijenjeno, i usjevi namjerno paljeni! Bivalo je i takvih slučajeva – u nedostatku brašna za prvaljenje hleba, kačamaka i slično – da bi se lažno uvećala količina „brašna“ – dodavana je šegotina od „kunovine“ ( jer ona ima bjelinu najsličniju brašnu). To je izazivalo komplikacije u crijevnom traktu, i nasilnu smrt. Ko bi to danas mogao da shvati ni kako je (tada) knjaz Nikola zvanično ćutke prešao preko nasilne smrti „svoje prve sreće“, najstarije kćerke Zorke, supruge dugogodišnjeg cetinjskog dodiga Petra Karađorđevića (budućeg kralja Srbije). Na Dvorskom savjetu, kad je udaja Zorkina bila predmet razgovora, vojvoda Stanko

Toma Nikolić, Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić

Radonjić, član Savjeta, je otvoreno rekao: „Ja im je ne bih dao. Za mene su obje njihove dinastije tanke i labave“. Ubrzo poslije porođaja (mlađeg sina Aleksandara, narednog kralja i „velikog oslobodioca“) zet, tj. Zorkin suprug Petar Karađorđević je htio da uzme (otme) i zadnji dio nakita svoje supruge. Da joj sa ruke skine veliki prsten, poklon od roditelja za dan vjenčanja! Zorka se žestoko protivila; došlo je do otimanja, i guranja. Buduće „kraljevsko visočanstvo“ srpsko – udarilo je suprugu nogom, i odgurnuo je niz stepenice. Od toga je nesrećna crnogorska princeza smrtno stradala. To je kasnije i štampa zabilježila, a svu tragiku slučaja donosi poznata narodna pjesma: „Razbolje se zorna Zorka“. Lažna nada, i prijevarna ambicija kralja Nikole da će postati „car Balkana“ bili su jači od očigledno ružnih mu beskonačnosti sa zvaničnim Beogradom. Zvanična Srbija naročito od tada ni-

je mogla da ima normalan politički (i ljudski) odnos ni sa glavnim prijateljima na Cetinju, niti sa uvijek pouzdanim saveznikom Crnom Gorom. Zbog toga – jer im je „nadošlo“ instinktivno nadahnuće za srpsko „teranje“ (kasnije populističko „ćeranje“ po regionu). Nametnuli su morbidnu političku klero-nacionalnu, nacističku sumanutost – za okruženje: „Ćeraćemo se još!“ „Ćeraćemo se …, dok bude slova „Ć“ svetoga Ćirila…“. Odavno, i sve bučnije – samo rzanje ergela ratoborno razuzdanih „trojanskih konja“ srpskih. Obrazovni sistem, i kritična vaspitna i obrazovna „harizma“ Crne Gore, iskrijumčarena je davnim prevarama podmuklog „brackog“ kalemarenja. Odavno je zlokobno nameračenoj „braći“ tragično prepušten etički i etnički, istorijski rasadnik crnogorski. Uvijek su svakom narodu svojstveni dobri, humani, odgovorni ljudi, ali paralelno i ništarobe i hohštapleri. Zbog toga je toliko utemelje-

Milorad Mihailović, srpski okupacioni zapovjednik, Cetinje, 1921. godina

3. na priča o anđelu i sotoni. Dakle, ne smije se generalizovati. Crna Gora je hronično satanizovana, od kada je počela da se prepušta „bratskoj“ ljubavi Srbije. Identično sebi, sve više su „Slovenskoj Sparti“ nametali – moralnu nedođiju. Obesmišljavanjem stvarnosti, čestim kulturnim i naučnim zevzečenjem sa razumom, i birokratsko-popovskim surogatom života, Srbiji i Srbima se uliva „uvjerenje“ da su u svemu regionalna sila, i istorijska zasluga. Počev od Karadžićevog nekontrolisanog „prigrebuljavanja“ ukupne kulturne baštine po Balkanu! Kojom će se kasnija Srbija, „glumica majka“ zaogrtati kompletnom „brigom“ za sve pravoslavce, kao nemanjićki „osvještane“ svetosavce… Napadno infektivno, i panoramski na „angro“: non-stop tulumare sa mitovima i legendama, vješto „njegujući“ izdašne magline prošlosti. Patetično „napred“: grabeći tuđe, tj. lažno „oslobađajući“ Balkan (poslije propasti, i brzog povlačenja Turske i Austro Ugarske u Prvom sv. ratu). Nakon toga, isključivi i nasrtljivi Karađorđevići „politički“, tj. nacionalno ovjeravaju prostor Balkana. Sve pravoslavce prevode u Srbe, identično kao što su u novoformiranu državnu Srpsku pravoslavnu crkvu kooptirali, odnosno prisajedinili 21 pravoslavnu eparhiju sa područja novostvorene Kraljevine Karađorđevića. Kojih je, van prostora Srbije – bilo više od polovine. Od tada se Srbija ponaša kao da nad svim kooptiranim eparhijama ima stečena istorijska, gotovo – prirodna prava. U međuvremenu su adekvatno „smekšavali“ i ostale vjeroispovijesti. Muslimani (i sadašnji Bošnjaci) su bivši Srbi, a i Hrvati su „Srbi rimskog zakona“… Kad su im se Hrvati konačno istrgli, sada svađalački žaluju, i vrebaju: „Nekad su i Hrvati bili Srbi“! Takvo i sadašnje, hegemonalno i vučićevsko gusarenje Srbije po ukupnom zapadno balkanskom „srpskom svetu“, sve izazovnije podražava delirijum emocija srpskog i srpsko-slavjanskog „roda“. Toliko plansko raspamećivanje naroda podstiče njegovu kritičnu autističnost, i mnoge gura u patološku opsesiju klero-nacionalističku. Ozbiljno ugrožavajući mentalno zdravlje. „Kakav pop, takva leturđija“. Ali i: „Čija je zemlja, toga je i vjera“, brane se srpski ideolozi ovom latinskom izrekom. I eto sreće za pravoslavnu šikaru balkansku! Uzaludno su pojedinci odavno upozoravali: - Pojedinačno ludilo se može liječiti. Kad kolektivno ludilo postane profesija, postaće neizdrživo, i teško je naći terapiju. Kako pomoći onima koji uzimaju „pravo“ Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje? O domaćim „skitnjama“ je, prije svega, riječ! Ta primitivna i bahata sluganjerija, premijerno važno glumi svoje zasluge – klasičnom izdajom izvorne domovine Crne Gore. - Crnogorci su dobijali izbore od 1997. godine uz pomoć Turaka i Šiptara, koji su donijeli državu Crnu Goru. Ta Crna Gora je izdala staru Crnu Goru. Odnosno, Šiptari i Muslimani Bošnjaci su okupirali Crnu Goru – sa nepostojećim Crnogorcima „Milogorcima“, šenlučio je ovakve budalaštine beogradski slavista dr R. Marojević u Srpskoj kući, na sred Podgorice 23. X 2021. godine. Zahvaljujući naravno i onoj trodecenijskoj Đukanovićevoj vlasti. Koja je – tek sada se vidi koliko tragično – i poslije preuzimanja odgovornosti za nacionalnu i državnu revalorizaciju Crne Gore (poslije Referenduma o crnogorskoj samostalnosti): razvratno kolaborirala sa Crkvom Srbije? Zbog toga je definitivno kolabirala u uličnom obračunu sa zvaničnim Beogradom. „Što god šteta, sve nesreća kriva“, bila je ironična samokritika u Crnoj Gori: kad neodgovorne „iznenada“ zaskoči nevolja. (Nastavlja se)

22 Drugi pišu

Neđelja, 6. mart 2022.

Programski ciljevi ruskog svijeta » Piše: Pjotr Akopov Novi svijet se rađa na naše oči. Vojna operacija Rusije na Ukrajinu otkrila je novu epohu – i to odmah u tri dimenzije. I konačno, u četvrtoj, unutarruskoj. Tu počinje novi period i u ideologiji i u samom modelu našeg socioekonomskog sistema – no o tome odvojeno nešto kasnije. Rusija obnavlja svoje jedinstvo. Tragedija ’91. godine, ta strašna katastrofa naše istorije i njena neprirodna pojava, prevaziđena je. Da, uz veliku cijenu, da, kroz tragične događaje u osnovi građanskog rata, jer i danas još pucaju braća jedan u drugog razdvojeni u ruskoj i ukrajinskoj armiji – ali Ukrajine kao anti-Rusije više neće biti. Rusija obnavlja svoju istorijsku punoću, okuplja ruski svijet, ruski narod zajedno – u cijeloj njegovoj sveukupnosti velikorusa, belorusa i malorusa. Ako bi smo se odrekli toga, dozvolili bi da se to privremeno nejedinstvo učvrsti zauvijek. A time bi ne samo izdali tradiciju naših predaka, nego bi bili prokleti i od strane naših potomaka – zato što smo dozvolili raspad Ruske zemlje. Vladimir Putin je uzeo na sebe – bez trunke preuveličavanja – istorijsku odgovornost, odlučan da ne ostavlja rješenje ukrajinskog pitanja budućim generacijama. Jer neophodnost njegovog rješavanja ostala bi zauvijek ključnim problemom Rusije – iz dva osnovna razloga. I pitanje nacionalne bezbjednosti, to jest stvaranja od Ukrajine antiRusije i poligona za pritiske na nas sa Zapada, što je po značaju na drugom mjestu.

Na prvom bi zauvijek ostao kompleks podijeljenog naroda, kompleks nacionalnog poniženja – kada je ruski dom na početku izgubio dio svog temelja (Kijevskog), a zatim bio prinuđen da se pomiri sa stvaranjem dvije države a ne jedne, i dva naroda. To znači ili odreći se svoje istorije, i saglašavajući se s bezumnim verzijama „da je samo Ukrajina ustvari prava Rusija“, ili uzaludnog škrgutanja zubima spominjući vremena „kada smo mi izgubili Ukrajinu“. Vratiti Ukrajinu, to jest vratiti je nazad, ka Rusiji, sa svakom decenijom bilo bi sve teže – prekodiranje, derusifikacija Rusa i podsticanje malorusa-Ukrajinaca protiv Rusa, dobijalo bi na ubrzanju. A u slučaju učvršćivanja pune geopolitičke i vojne kontrole Zapada nad Ukrajinom njen povratak ka Rusiji bio bi potpuno nemoguć. Zato bi se morali boriti sa Atlantskim blokom. Sad tog problema nema – Ukrajina se vratila Rusiji. To ne znači da će biti likvidirana njena državnost, ali će ona biti preuređena i vraćena u svoje prirodno stanje dijela Ruskog svijeta. U kojim granicama, i u kojoj formi će biti učvršćen savez s Rusijom (kroz Organizaciju Sporazuma o kolektivnoj bezbjednosti – ODKB i Evroazijsku uniju, ili Saveznu državu Rusije i Belorusije)? To će se već rješavati poslije toga kad bude stavljena tačka na istoriju Ukrajine kao anti-Rusije. U svakom slučaju – završava se period nejedinstva ruskog naroda. I evo tu počinje druga dimenzija nastupajuće nove epohe – ona se tiče odnosa Rusije sa Zapadom. Čak ne Rusije, već Ruskog svijeta, to jest tri države, Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, koje nastupaju na geopolitičkom planu kao jedna cjelina. Ti odnosi su stupili u novu fazu – Zapad vidi povratak Rusije svojim istorijskim granicama u Evropi i snažno se protivi tome iako u dubini duše mora priznati sebi da drugačije nije ni moglo. Zar je neko u starim evropskim prije-

stonicama, u Parizu i Berlinu, ozbiljno vjerovao u to da će se Moskva odreći Kijeva? Da će Rusi vječito biti podijeljeni narod? I to baš u vremenu kad se Evropa ujedinjuje, kad njemačke i francuske elite pokušavaju da preuzmu od Anglosaksonaca kontrolu nad evropskom integracijom i stvore ujedinjenu Evropu? Zaboravljajući da je ujedinjenje Evrope postalo moguće samo zahvaljujući ujedinjenju Njemačke, što se desilo samo zahvaljujući dobroj ruskoj (neka je i nepametnoj) volji. Posegnuti poslije toga još i na ruske zemlje – to čak nije ni vrhunac nezahvalnosti, nego geopolitička glupost. Zapad u cjelini, i utoliko prije Evropa odvojeno, nijesu imali snage da zadrže u svojoj sferi uticaja, i da otmu za sebe Ukrajinu. Ne razumjeti to značilo bi prosto biti geopolitičkim glupacima. Tačnije, postojala je samo jedna varijanta: igrati na dalji raspad Rusije, to jest Ruske Federacije. No, da to ne prolazi trebalo je razumjeti još prije 20 godina. A posebno prije 15 godina, poslije Minhenskog nastupa Putina čak je gluvi mogao čuti – Rusija se vraća. Sad Zapad pokušava kazniti Rusiju zato što se ona vratila, zato što nijesu

ostvareni njegovi planovi da profitira na njen račun, što nije dozvolila da se širi zapadno prostranstvo na Istok. Spremajući se da nas kazni, Zapad misli da naši odnosi s njim imaju životnu važnost. No to odavno nije tako – svijet se promijenio, a pritom to prekrasno razumiju ne samo Evropljani, nego i Anglosaksonci koji upravljaju Zapadom. Nikakav Zapadni pritisak na Rusiju neće dovesti ni do čega. Gubici od trke u konfrontaciji biće na obje strane, ali je Rusija spremna na to i moralno i geopolitički. A za sami Zapad podizanje ljestvice konfrontiranja nosi ogromne troškove – i nijesu najvažniji ekonomski. Evropa je kao dio Zapada htjela autonomiju – njemački projekat evrointegracije nema strateškog smisla pri očuvanju anglosaksonske ideološke, vojne i geopolitičke kontrole nad Starim Svijetom. Ne može ni biti uspješan zato što je Anglosaksoncima potrebna kontrolisana Evropa. Ali dobijanje autonomije neophodno je Evropi i iz drugog razloga – u slučaju da SAD pređu na samoizolaciju (kao rezultat povećanja unutrašnjih konflikata i protivrječnosti) ili usredsređivanja na

Tihookeanski region, gdje se premješta težište geopolitičkog centra. No konfrontacija s Rusijom, u koju Evropu guraju Anglosaksonci, lišava Evropljane čak i šanse na samostalnost – ne govoreći i o tome da Evropi pokušavaju da nametnu i raskid s Kinom. Ako se sad atlantisti raduju tome da će „ruska prijetnja“ ujediniti zapadni blok, u Berlinu i Parizu ne mogu ni razumjeti da će se, gubeći nadu na autonomiju, evropski projekat prosto urušiti u srednjoročnoj perspektivi. Baš zbog toga nezavisni misleći Evropejci sad uopšte nijesu zainteresovani za postavljanje nove gvozdene zavjese na svojim istočnim granicama, razumjevajući da bi se to pretvorilo u tor baš za Evropu čiji je vijek (pola milenijuma) globalnog liderstva u svakom slučaju završen – ali su različite varijante njene budućnosti još uvijek moguće. Zato što se izgradnja novog svjetskog poretka – i to je treća dimenzija sadašnjih događanja – ubrzava i njene konture se sve jasnije naziru kroz anglosaksonski pokrivač globalizacije koji se polako navlači. Mnogopolarni svijet je konačno postao realnost – operacija na Ukrajinu nije sposobna da ojača protiv Rusije nikoga, osim Zapada. Zato što ostali svijet jasno vidi i razumije – to je konflikt Rusije i Zapada, to je odgovor na geopolitičku ekspanziju atlantista, to Rusija vraća svoj istorijski prostor i svoje mjesto u svijetu. Kina i Indija, Latinska Amerika i Afrika, Islamski svijet i Jugoistočna Azija – niko ne računa da Zapad rukovodi svjetskim poretkom i da na osnovu toga nameće pravila igre. Rusija nije prosto bacila izazov Zapadu – ona je pokazala da se epoha zapadne globalne vladavine može računati u potpunosti i konačno završenom. Novi svijet će se graditi od strane svih civilizacija i centara sila, prirodno i Zapada ( jedinstvenog ili ne), no ne po njegovim uslovima i ne po njegovim pravilima.

Horoskop 23

Neđelja, 6. mart 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju i nove početke.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti

Đotiš bioritam (7. 3 - 13. 7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita. na www.vedicastrologer.org/jh Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre može- posmatrati samo planetarne tranpoznatog đotiš astrologa Mladena te lako dobiti na ovoj adresi ukoliko zite, već i periode kroz koje prolaziLubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. mo, kao i podijelne karte (specifičsideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/cal- na područja života) u horoskopu, tako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako pre- što je vrlo individualno, različito od navedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program osobe do osobe. u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje.

ne nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

NEDJELJA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit počinje od 9:00. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Tranzit počinje od 9:00. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Mjesec u Djevici

Mjesec u Škorpiji

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Tranzit počinje od 9:00. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit prestaje u četvrtak u 20:33.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Tranzit počinje od 9:00. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Mjesec u Ribama

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od stra-

PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:00. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 6. mart 2022. Dana 5. marta 2022. preminuo je u 85. godini

Dana 3. marta 2022. godine preminula je naša draga

Obavještavamo da se naša draga majka i baka, posle kraće bolesti, upokojila 5. marta 2022. godine

ZORKA Branislavova ĐIKNIĆ

BRANKO Mirkov VUKOVIĆ DARINKA Radojičina BOJANIĆ rođena Mrvaljević 1942 – 2022.

Saučešće primamo u kapeli na groblju Šabov krug – Martinići, dana 7. marta od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Saučešće se prima dana 6. marta na mjesnom groblju Kosić, od 11 do 12 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na seoskom groblju Kosić.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 5. marta od 12 do 15 časova i 6. marta od 11 do 13 časova, kada polazimo za Presjeku gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Ožalošćeni: supruga VELIZARKA, sinovi BOJAN i DEJAN, sestra DUŠANKA, snahe SENKA i ANA, unučad NIKOLINA, MAŠAN, VUK i VANJA i ostala rodbina

324

Ožalošćeni: sinovi ĐOKO i DARKO, sestra GORDANA, đever VASKO sa porodicom i ostala rodbina Ožalošćeni: sin SLOBODAN, ćerke SLOBODANKA i VOJKA, unuke ANASTAZIJA, TARA, VLADANA i ANJA, unuci PETAR i DIMITRIJE

284

268

Posljednji pozdrav voljenoj ujni

Дана 5. марта 2022. у 43. години преминуо је наш драги

Dana 5. marta 2022. preminuo je u 86. godini naš dragi

ZORKA Branislavova ĐIKNIĆ Ponosni što smo te imali, s tugom se opraštamo od tebe. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i sjećanjima po svemu lijepom i plemenitom. Počivaj u miru pored tvojih najbližih koji su te voljeli.

СРЕТЕН Лазаров РАДИНОВИЋ SPASOJE – PAJO Mirkov ŠARANOVIĆ Покојник ће бити изложен у капели под Требјесом 6. марта од 11:00 до 16:00 часова када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СВЕТЛАНА, син САВА, брат ИГОР и остала многобројна родбина

Tvoje NADA i MARINA sa porodicama 293

Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice, dana 06. marta u 15 časova na starom groblju na Cetinju.

Ujaku

Ožalošćeni: sin MIRKO, kćerka SONJA, snaha SANDRA, zet ĐORĐE, unučad MILAN, JELENA i MILICA, brat STEVAN i sestre DARA i BOSILJKA sa porodicama i ostala rodbina

ĐURU 309

Sve što je bilo lijepo i plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Ti sa nama a mi bez tebe čitavog života. Tvoji: sestra SLOBODANKA, sestrići MARINKO i FILIP ĐUKANOVIĆ sa porodicama

Дана 5. марта 2022. године у 68. години преминуо је

322

ЗАРИЈА - ЗАРО Благотин БРНОВИЋ Саучешће примамо у капели Брежине, Љешанска нахија 6. марта 2022. године од 10 до 14 часова и 7. марта 2022. године од 10 до 14 часова када ће се обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћер ЈОВАНА, син НИКОЛА, сестра РАДОЈКА, брат ПЕТАР, снахе ЈОВАНА и САЊА, братанићи БРАНКО - ГИГА и ИВАН, сестрићи МАЈА и МИРКО и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. mart 2022.

Dana 4. marta 2022. u 92. godini, prestalo je da kuca srce našeg voljenog tate, dede i pradede Dana 5. marta 2022. u 89. godini života, prestalo je da kuca plemenito srce našeg dragog

Дана 5. марта 2022. у 79. години живота после краће болести преминуо је наш драги

VUKAŠIN – BANJO Nikolin MARKOVIĆ

VUKO Miljanov LAZOVIĆ Saučešće primamo u kapeli Donja Gorica, 5. marta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 5. marta na Čepurcima.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sinovi SAŠA i ZORAN, kćerka NATAŠA, snahe VERA i ANJA, sestra SENKA, unučad NIKOLA, TEODORA, KRISTINA, MARIJA, TODOR, LUKA, STAVRULA, GEORGIJA, ANA i SUMELA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, braća od stričeva, brat od ujaka i ostala porodica MARKOVIĆ

264

Саучешће примамо у кући жалости Мојановићи, дана 5. и 6. марта до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Махала. Ожалошћени: супруга СЛАВКА, кћерка МИРЈАНА, синови ЗОРАН и ПРЕДРАГ, брат ВОЈИСЛАВ, сестра ОЛГА, браћа од стрица МИЛОРАД и ДРАГАН, сестра НАТАША, братанићи ИГОР и МИЛОШ, братаничне МАЈА, ДИЈАНА, ИРЕНА, ИВАНА и АНА, сестричине ДАНИЈЕЛА и САНДРА, тетке ВЕЛИКА и ЉУБИЦА, снахе СЛАВИЦА, ВЕРА, ЈАДРАНКА, НЕЛА, СЛАВИЦА и САЊА, унучад ОГЊЕН, АЛЕКСА, МИЉАНА, АНЂЕЛА, НЕМАЊА, ФИЛИП, ЈЕЛЕНА и БАЛША као и многобројна родбина КНЕЖЕВИЋ и ујчевина ВУЈОВИЋ 300

ČUVAJU TE OD ZABORAVA tvoji: sin DEJAN, kćerka LIDIJA, snaha GORANKA, unučad TINA, LUKA, SAŠA, ĐORĐIJE, praunučad i ostala rodbina

БЛАГОТА Пантов КНЕЖЕВИЋ

Sa tugom javljamo da je dana 5. marta 2022. u 87. godini preminuo naš voljeni Дана 5. марта 2022. у 84. години живота преминула је наша драга

MILETA Đukanov MEĐEDOVIĆ ДАРИНКА пок. Шпира ПОЗНАНОВИЋ

292

1939 – 2022. рођ. Кнежевић

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 5. marta od 11 do 15 časova i 6. marta u kapeli u Gornjem Polju od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Сахрана ће се обавити у недјељу, 6. марта у 14.00 часова на гробљу код цркве Св. Спаса на Топлој. Саучешће примамо у цркви Св. Ђорђа на Топлој од 12 часова до момента сахране.

DANICI BOJIĆ Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru. Sin BRANIMIR sa porodicom

Ожалошћени: сестре ДРАГИЦА, ДАНИЦА, СТАНИЦА, КОВИЉКА и МИРЈАНА, снаха ЈАГОДА, пасторка ДРАГАНА, браћа и сестре од стричева, братаничне, сестричне, сестрићи, породице ПОЗНАНОВИЋ, КНЕЖЕВИЋ, ДАБИЖИНОВИЋ и ДОКЛЕСТИЋ и остала многобројна родбина

266

295

305

Iznenada nas napusti naša voljena

Posljednji pozdrav sestri

DESA Uvijek ćemo te se rado sjećati i čuvati od zaborava.

Počivaj u vječnom miru, hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružala.

307

317

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Tetka

DESI Zauvijek ćeš ostati u mom srcu. Tvoja NADA 308

Posljednji pozdrav tetki

DARI

Tvoj brat TOMO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Sestra MIRJANA sa porodicom

Počivaj u miru. BILJANA sa porodicom

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

DARI Sa tvojim odlaskom otišao je i veliki dio mene. Neka te anđeli čuvaju. ANA

318 Draga tetka

DARE

319

Ožalošćeni: supruga SAVETA, kćeri VESNA, NATAŠA, BILJANA i LJILJANA, unučad, sestre MIOLJKA i STANKA, snaha BOSA, sinovci SRĐAN sa porodicom, MILJAN, sinovica SNEŽANA sa porodicom, braća od strica MILO i RADOJE sa porodicama, sestra od strica RAJKA sa porodicom, sestrične, braća od tetaka, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

MILETI

BOSA i MILJAN

SNEŽANA sa porodicom

314

315

Posljednji pozdrav stricu

Посљедњи поздрав

DARO Uspomenu na tvoj plemeniti lik i dobrotu, čuvaćemo zauvijek u našim srcima.

MILETI

Tvoji: MARKO, BILJANA, MAŠA i DUNJA

SRĐA sa porodicom

323

Posljednji pozdrav stricu

316

МИЛЕТИ МЕЂЕДОВИЋУ Посебном човјеку, искреном пријатељу и најбољем комшији. СПАИЋИ 286

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 6. mart 2022. Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od drage koleginice široke duše i velikog srca, uvažene članice akademske zajednice, istoričarke, profesorice Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Fakulteta humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica u Podgorici

Godina dana je od smrti naše drage kume

Dana 6. marta 2022. navršava se godina od smrti

RADANA Đurovog KONTIĆA JELENE

prof. dr LJUBINKE TRGOVČEVIĆ MITROVIĆ

Sa ljubavlju i ponosom njegovaćemo uspomenu na tebe i čuvati te od zaborava.

Sestra RADOJKA 278

Kumovi MIROTIĆI

Bila je regionalno i međunarodno priznata naučnica, društveno angažovana poslenica i izuzetno prijateljski naklonjena i cijenjena profesorica i koleginica, iza koje je ostao neizbrisiv pedagoški trag na našem fakultetu.

Znam da nikada doći nećeš, znam da nikada poruku poslati nećeš. Uzalud dani i godine što će proći, moja tuga, brate, za tobom nikada neće. Ostaćeš u mom srcu dok sam živa.

Navršava se godinu dana od smrti našeg voljenog

321 Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni tetak

NASTAVNICI, SARADNICI i STUDENTI HUMANISTIČKIH STUDIJA UDG

RADANA Đurovog KONTIĆA Tvojim odlaskom izgubile smo dobrog i plemenitog ujaka. Tvoj vedri i nasmijani lik i tvoju dobru dušu čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru. Tvoje sestričine SANJA i TANJA 279

313

SPASOJE – PAJO VUKČEVIĆ

Dana 5. marta 2022. godine napustila nas je naša draga sestra i tetka

Dana 6. marta 2022. godine navršava se šest mjeseci od smrti naše majke i babe

ĐURO KOVAČEVIĆ sa porodicom

BRANKA

RADOJKE Jokove RAKČEVIĆ

312

Hvala ti za tvoju dobrotu, pažnju i brigu. Čuvaćemo te u našim srcima dok god smo žive.

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama

Ostajemo bez riječi jer sve što bi napisali bilo bi malo za osjećaj koliko nam fališ. Počivaj u miru! Tvoji: MLADEN, MILENA, ALEKSA, ISKRA i PETAR

Tvoje,

288

MICKA i MARINA

TUŽNO SJEĆANJE

ZORKA MITROVIĆ

311

Čuvaćemo te od zaborava i nositi u srcu. Brat LUKA, snaha VILA, bratanići BRANO i DRAGAN BACKOVIĆ 320

POMENI

6. 3. 2015 – 6. 3. 2022.

12. 2. 2002 – 16. 3. 2022.

1943 – 2022.

RATKO

ZORKA

ĐORĐIJA

Četrdeset dana je od smrti

Навршава се 40 дана од смрти нашег драгог

ЛАЗАРА Никовог СЈЕКЛОЋЕ Успомену на твој племенити лик, на твоју доброту носићемо вјечно у нашим срцима. Заувијек твоји: кћерка ОЛИВЕРА, унуке ЕЛЕНА и ДУЊА, брат ЈОВО, снаха ЉИЉА, синовац НИКО, синовична МИЛЕНА 296

ILIJA – LOLA MILOŠEVIĆ

KOVAČEVIĆ

Sa tugom i ponosom ćemo čuvati uspomenu na Tebe, dragi Lola. Zauvijek zahvalni na tvoju nesebičnu ljubav. Porodica LOPIČIĆ

298

Uvijek u našim mislima i srcima. Četrdeset je dana od smrti našeg brata i ujaka

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog ujaka i đeda

PORODICA

ILIJA – LOLA MILOŠEVIĆ

LAZARA Nikovog SJEKLOĆE

Tvoj topli osmijeh, plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.

Počivaj u miru, naš voljeni Lazare. DANICA i GORAN POPOVIĆ 276

Porodica pokojnog RAJKA SAMARDŽIĆA 299

e-mail: oglasno@pobjeda.me

306

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. mart 2022.

Пет година од како се преселила у вјечно сјећање наша драга

IN MEMORIAM

Godina je otkad nije sa nama naša

SLOBODAN – BOKI LUKIĆ ЈУЛКА – СОЊА БАДЊАР

JELENA

2002 – 2022. Svo vrijeme ovog svijeta ne može umanjiti našu bol i ne može iz naših srca, tvoju mladost i dobrotu izbrisati. Da si znala koliko boli roditeljska, bratska, sestrinska i dječija suza, nikada nas ne bi ostavila. Fališ nam svakog dana sve više i više. Jeco, previše je bola za tobom, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Не престајеш да постојиш.

JOVAN LUKIĆ

АНЂЕЛКА, ТИЈАНА и ЛУКА

2021 – 2022. Tvoji: otac BRANKO – BAĆA, majka MIRJANA – MIRA, brat BLAŽO, sestra ANA i tvoji anđeli MARIJA i KATARINA

Čuvamo vas u našim srcima. 285

DARA, BRANKA, LJUBIŠA, GORDANA

Dana 8. marta 2022. navršava se dvije godine od smrti naše drage majke i supruge

265

290

Četrdeset je dana od smrti našeg roditelja

Tužno sjećanje na dan kad su nas napuštili naši voljeni

ANĐELIJE Stevanove PAVIĆEVIĆ

Tvoja dobrota, privrženost i neizmjerna ljubav ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru i neka tvoju plemenitu dušu anđeli čuvaju.

Tvoja PORODICA

ĐORĐINA – ĐUKA Dragutinova

JELENA

BOŽO PEKIĆ

ŠARANOVIĆ

6. 3. 2021 – 6. 3. 2022.

10. 3. 2009 – 10. 3. 2022.

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.

Draga Jeco, kako preboljeti tvoju mladost, tvoju vedrinu i vjeru u život, tebe. Sjećanja na vas su dio našeg života u kojem zauvijek ostajete i neizmjerno nedostajete.

277

ANKA i JULKA sa porodicama

Tvoja PORODICA SJEĆANJE

273

289

Danas je godina dana od kada je prestalo da kuca veliko srce naše drage

Četrdeset je tužnih dana bez našeg voljenog

JOZO PRALAS 6. 3. 2008 – 6. 3. 2022.

BOSE Božove RADONJIĆ rođene Ševaljević

Zauvijek ostaješ u našim srcima.

Tvoji NAJMILIJI

ANDRIJE ŠĆEPANOVIĆA

Draga majko, vrijeme prolazi a bol za tobom nikada. Teško je živjeti bez tvoje ljubavi i pažnje koju si nam nesebično pružala. Sjećanje na tebe budi najljepše uspomene u nama. Hvala ti za sve, voljena naša. Čuvamo te od zaborava.

Teško je riječima opisati tugu koju osjećamo. Dragi djede, znamo da si pronašao svoj mir u zagrljaju svog sina Saše i supruge Kose. Hvala ti na svim lijepim riječima i toplim zagrljajima sa kojim si nas dočekivao. Pretužni i slomljeni od bola pokušavamo da učimo kako da živimo bez Vas. Ponosni na tvoj častan i pošten život nikada te neće zaboraviti

TVOJA PORODICA

269

297

Tvoj unuk FILIP i snaha VJERA 310

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 6. mart 2022. Навршава се четрдесет дана од смрти

Četrdeset je dana od smrti naše drage

ZORKE MITROVIĆ

АНДРИЈЕ Малинова ШЋЕПАНОВИЋА Срца су нам већ довољно рањена због одласка Косе и Саше па нам растанак са тобом још теже пада. Бол за вама је велики. Твојим одласком изгубили смо велики ослонац. Красиле су те лијепе особине због којих си био омиљен и радо виђен свуда. Бићеш увијек вољен и никад заборављен. Овим путем се захваљујемо свима који лично, путем телеграма или телефона изјавише саучешће за нашим драгим покојником. Ожалошћена породица ШЋЕПАНОВИЋ

Dana 8. marta 2022. navršava se godinu dana otkako nas je napustio naš suprug i otac

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i častan život. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Tvoji dragi: VIDOSAVA, IKA, STANKA, NADA i LJUBINKA sa porodicama 272 Pola godine je od smrti naše drage majke, babe i svekrve

259

JOVAN JOKIĆ Obuzme nas tišina kad se sjetimo našeg posljednjeg susreta – mislili smo hiljade će ih biti još... Prisutan si u svakoj riječi i ćutanju, u svakoj suzi i osmijehu. Nastavljamo putem na koji si nas s majkom izveo i naučio kako da dostojanstveno njime koračamo. Ostaješ da živiš u nama i da nedostaješ za sve što dolazi. Tvoju vječnu kuću posjetićemo u nedjelju, 6. marta u 10 časova.

Четрдесет је дана од смрти нашег

Tvoja supruga SLAVICA i djeca SLAĐA, TANJA, ŽANA i NEMANJA

DANICE RADOMAN

АНДРИЈЕ Малинова ШЋЕПАНОВИЋА Хвала ти за све што си учинио за нас. Твоја људскост, несебичност и приврженост породици остаје као свијетли примјер како треба живјети и борити се за своје најближе. Вјечно ћемо те помињати и чувати од заборава. ШОЛЕ, ЛИДИЈА, КАЈА и ТИНА

Prolaze dani, a bol i tuga za tobom su sve veći. Fali nam tvoja podrška i ljubav koju si nam svakodnevno pružala. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: RAJKO, MILAN, SNEŽANA, OLIVERA, LANA i STEFAN 271

301 Voljenom ocu, tastu, đedu

Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

260 Ђеде

JOVANU

BRANKA Vasovog PETRIČEVIĆA

АНДРИЈА Необично је откад тебе нема. Доста тога си нас научио, али нијеси како да живимо без тебе. Хвала ти за лијепо дјетињство и одрастање. Нећемо те заборавити. ТИНА и КАЈА

Ponosni što smo te takvog imali čuvamo te od zaborava. Nedostaješ nam.

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za tobom. Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava. Tvoji: TANJA, CALE, KATARINA i ANJA 302

Tvoja PORODICA Dragom ocu, tastu, đedu

275 Prije osamnaest godina je umro moj otac

261

JOVANU

SAVO ULIĆEVIĆ АНДРИЈА Малинов ШЋЕПАНОВИЋ Не можемо ријечима описати колико нам недостајеш. Нема дугих разговора ни питања када ћемо доћи. Нама за утјеху остају успомене на срећне дане кад смо долазили из далека. Нека твоја душа нађе вјечни мир. ЦИЦА, ДУШКО, БРАНКА и ТАША

Zahvalna za sve, tužna što te više nema, mili moj roditelju, s ljubavlju i čežnjom te čuvam u duši. NADA

Tuga se ne mjeri vremenom ni riječima. Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna. Tvoji ŽANA, MILOŠ, VALENTINA i JAKOV 303 Dragom

294 Драги ђеде

262

JOLU

Навршава се четрдесет тужних дана од смрти мога пријатеља

АНДРИЈА М. ШЋЕПАНОВИЋ

АНДРИЈЕ ШЋЕПАНОВИЋА

Tvoj častan život, plemenitost i dobrota zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje. MINJA SIMONOVIĆ sa porodicom

Твоје велико срце, неизмјерна доброта и племенита душа чиниле су те посебним. Почивај у миру.

Недостајаће нам твоја брижност и загрљај. Ако је твој живот стао, сјећање на тебе неће никада. Твоје БРАНКА и ТАША

ВОЈИСЛАВ БОЖОВИЋ са породицом 280

263

304

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. mart 2022.

Godinu dana je od smrti našeg voljenog

RADOVAN – RAJO VUJAČIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanju.

Porodica VUJAČIĆ

267 Dvije godine od smrti naše

Četrdeset dana od smrti moje majke

RADA JANJIĆ

DRAGUTINA ROGANOVIĆA

Draga majko, teško da mogu reći kako se osjećam. Ne postoje riječi kojima mogu opisati moju bol, za tvoje nedostajanje.

Tvoje veliko srce, neizmjerna dobrota i plemenita duša činile su te posebnim.

DARINKE Mirkove ČOLEVIĆ Draga majko, Nema suza kojima te možemo oplakati, niti vremena u kojem te možemo zaboraviti. Bol u našim srcima je doživotna, a ljubav prema tebi vječna. Nedostaješ.

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

Tvoja MILA

287

281

Četrdeset je dana od smrti našeg oca

SJEĆANJE Tvoja đeca JADRANKA, DRAGAN, SONJA i ZORAN sa porodicama

Ožalošćena porodica ROGANOVIĆ

na naše drage roditelje

291 Dana 9. marta navršava se devet godina od smrti

DRAGA Vrijeme nije lijek, već samo svjedok velike ljubavi, poštovanja i zahvalnosti prema tebi. Sa nama si, dragi oče, u našim srcima i mislima.

VJERA

GOJKO

RADOVIĆ

282

SLOBO, LIDIJA i IVANA

Četrdeset je dana od smrti našeg đeda

BUDIMIRA Novakovog DRAGIŠIĆA Vaša ljubav i toplina uvijek će grijati naša srca. Zauvijek ostaješ u našim srcima i u našim mislima. Vaši, RADOJKA, NATAŠA, SLOBODANKA, VESNA i VESKO Porodica DRAGIŠIĆ

274

270

DRAGA Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Tvoja unučad: TIJANA, JOVANA, NIKOLINA, MILICA, LAZAR, ALEKSA, ANDRIJANA i MATEA 283

Neđelja, 6. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

Mali oglasi UslUgE KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 2 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 3

RaZNo POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi. Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 4

ZaNaTsKE UslUgE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 5

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/

JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Neđelja, 6. mart 2022.