Issuu

ANALIZA: Za četrnaest mjeseci klerikalizam i populizam ,,nove vlasti“ je razorio temeljne vrijednosti u Crnoj Gori

Kako obnoviti urušeni sistem Od petka, 4. februara, pojavio se tračak nade da će se Crna Gora ponovo vratiti, ne partijama stare vlasti, ne ispraznim mantrama o pomirenju, ne nekim novim neprirodnim političkim koalicijama, već na put ka budućnosti građanskog društva. I možda djeluje kao neostvarljiva želja, ali valja pokušati da se ide putem sabiranja građanskih vrijednosti. Do sada zanemareni glasovi građanskih aktivista pokazuju put u budućnost partijama, koje moraju pogledati unazad i sagledati greške iz prošlosti ako Crna Gora želi obnavljati vlastito društvo. Prosvjetiteljski građanski pokret umjesto partijskog elitizma STR. 4, 5, 6, 7, 8. i 9. Vaspitačice upozoravaju na probleme sa kojima se suočavaju i pozivaju roditelje da reaguju

STR. 11.

Problemi u govoru odlažu upis djece u školu

Tužilački savjet postavio novog v. d. vrhovnog državnog tužioca mimo prijavljenih kandidata

Jovanović imenovana nakon što Burić nije prošao za jedan glas

Ministarstvo odbrane nije ispunilo zakonsku obavezu i SZ „Odbrana“ uplatilo 350 hiljada eura, prijeti im prinudna prodaja parcela u Podgorici i Pljevljima

Bez stanova moglo bi da ostane 230 zapošljenih STR. 3.

Ministar Spajić iznio netačne informacije o pristupanju multinacionalnoj inicijativi

STR. 2.

STR. 11.

NATO: Fond za inovacije otvoren je za sve članice

Politika

Neđelja, 6. februar 2022.

Bakljada povodom pet mjeseci od protesta zbog ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru

Neka zasija Belveder!

PODGORICA – Brojni građani okupili su se sinoć na Belvederu i bakljadom, uz himnu i crnogorske pjesme, obilježili pet mjeseci

od protesta i, kako su saopštili, mučnog dana ustoličenja u Cetinjskom manastiru. - Neka zasija Belveder – poru-

Ministar Spajić iznio netačne informacije o pristupanju multinacionalnoj inicijativi

NATO: Fond za inovacije otvoren je za sve članice, jedini uslov ulaganje Sjedište NATO-a

PODGORICA – NATO Fond za inovacije otvoren je za sve zemlje članice, a uslov za pridruženje je da saveznici moraju uložiti u Fond. To su za Pobjedu kazali iz NATO, povodom informacije koju je nedavno objelodanio ministar finansija Milojko Spajić. Spajić je, naime, kazao da je Crna Gora jedina sa Balkana kojoj je omogućeno da pristupi Fondu za inovacije NATO-a. - Biće to veliki iskorak za Crnu Goru, a činjenica je da nijedna druga država sa Balkana nije uspjela da ispuni uslove za pristup - kazao je nedavno Spajić. Međutim, iz NATO su pojasnili da je jedini uslov za pristupanje Fondu ulaganje. - NATO Fond za inovacije otvoren je za sve zemlje članice NATO-a. Za sada, 21 saveznik doprinosi uspostavljanju ove multinacionalne inicijative, uključujući Crnu Goru, Belgiju, Češku, Dansku, Estoniju, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Holandiju, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Tursku i Ujedinjeno Kra-

ljevstvo – kazali su iz NATO. Da bi se pridružili Fondu, saveznici učesnici moraju uložiti u Fond, dodaju iz Alijanse. - Očekujemo da će ukupan iznos ovog fonda biti oko milijardu eura, za više od 15 godina. Relevantni mehanizmi podjele troškova, koji se odnose na upravljanje Fondom, su u fazi finalizacije. Ovaj multinacionalni fond će pomoći NATOu da zadrži svoju tehnološku prednost omogućavajući ulaganje u tehnologije dvostruke namjene potencijalne primjene u oblasti odbrane i bezbjednosti. Takođe će olakšati bližu i pouzdanu saradnju sa inovatorima duboke tehnologije, koji inače ne bi mogli da uspješno razviju inovativna rješenja koja su najpotrebnija za zaštitu Alijanse. Zajedno sa NATOovim akceleratorom za odbrambene inovacije za sjeverni Atlantik – ili DIANA-om – InovaciMilojko Spajić oni fond

Reakcije povodom izglasavanja nepovjerenja Vladi

Popović: Biće potreb da se saniraju nepoč Krivokapića i njegov Novu priliku ne smije propustiti evropska, građanska i antifašistička politička svijest. Pozivam da se okupimo oko ubrzane evropeizacije, revitalizacije institucija i hitnog ekonomskog i društvenog oporavka – kazao je Duško Marković. Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je da je poražen „srpski svet“ u Crnoj Gori, dok je Boris Mugoša istakao da su za smjenu Vlade najzaslužniji građani. Iz LP poručuju da nova vlada mora da sanira štetu, smanji tenzije i nastavi reforme

čili su organizatori bakljade. Najviše građana došlo je iz Cetinja i Podgorice, ali i iz drugih crnogorskih gradova. R. P. će podržati razvoj zaštićene transatlantske inovacione zajednice – dodaju iz NATO. Učešće Crne Gore u osnivanju NATO Fonda za inovacije ozvaničeno je u decembru 2021. godine potpisivanjem Deklaracije o namjerama od strane ministra odbrane. Na pitanje koliki je bio crnogorski doprinos Fondu, iz NATO su kazali da je Crna Gora potpisala Deklaraciju o namjerama, ali da još uvijek nije dala doprinos u Fond. - Do sada nijedan saveznik u NATO nije dao doprinose u Fond. U toku je rad na uspostavljanju ove važne multilateralne inicijative – zaključio je Pobjedin sagovornik iz NATO. Na spornu izjavu Spajića ukazali su iz DFC-a, mavodeći da je ministar iznio dezinformacije govoreći o NATO Fondu za inovacije. - Svakoj NATO članici je omogućen pristup i ovo nije ekskluzivitet Crne Gore. Nije potrebno ispuniti uslove, osim što će svaka zemlja koja podrži Fond biti u obavezi da izvoji od tri do pet miliona eura godišnje. Rumunija (zemlja Balkana) je jedna od 17 inicijalnih potpisnica, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija, Italija i Njemačka, ali ne i SAD i druge zemlje koje još uvijek izrađuju ,,cost-benefit“ analize, navode iz DFC-a. I doskorašnji zvanični vojni predstavnik Crne Gore pri NATO i EU u Briselu Dragan Samardžić demantovao je Spajića. Samardžić je na Tviteru naveo da iz regiona niko na samom početku nije pristupio Fondu, jer su, kako je rekao, zaključili da je bolje sačekati i procijeniti isplativost članstva za male zemlje. - Fond, pored benefita, nosi i ne male finansijske obaveze - tvrdi Samardžić i poručuje ministru Spajiću: ,,Pročitajte još jednom materijal o Fondu, ali ovaj put pažljivo“. J. ĐURIŠIĆ

D.MALIDŽAN

Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović u Skupštini Crne Gore

PODGORICA – Učinci Krivokapićeve Vlade u ovih 14 mjeseci su kao posljedice velikih prirodnih stihija, zemljotresa, poplava, požara... Biće potrebne godine, ako ne i decenije, da se saniraju sva nepočinstva i anomalije Vlade Zdravka Krivokapića – kazao je za Pobjedu publicista Milorad Popović. Kazao je da je u zadnjem obraćanju javnosti odlazeći premijer „valjda jedini put bio iskren u toku njegovog mandata, kada je rekao da je sve zadatke koje je dobio, i obavio“.

PROMIJENILI KARAKTER DRŽAVE

Oni su uspjeli da promijene karakter crnogorske države, da ne kažem društva. Uspjeli su da doktrinarno Crnu Goru smjeste u krug ruskog i srpskog sveta. To se najbolje može vidjeti kroz njihovu kadrovsku politiku i učinke koje je ta politika napravila. Prije svega, u domenu kulture, prosvjete, informisanja, sektora bezbjednosti i odbrane. Svi ti resori su postali privjesci, uslužne protočne institucije Beograda i Moskve – kazao je Popović. Ako tome dodamo, istakao je, da se ova vlada zadužila još milijardu eura na već zaduženu Crnu Goru, da je projektovala budžet koji će nesumnjivo izazvati ekonomski slom i mogući ukupni haos, Zdravko Krivokapić se, u pogledu zamisli Amfi-

Milorad Popović

lohijevih, Vučićevih i Putinovih činovnika, može smatrati uspješnim premijerom. Što se tiče Crne Gore, nama će trebati godine, ako ne i decenije, da se, ako je uopšte to moguće, saniraju ta užasna nepočinstva i anomalije – rekao je Popović.

Prema njegovim riječima, Vlada koja je u petak smijenjena uspjela je da uništi privredne sektore i preduzeća od kapitalne važnosti za crnogorsku ekonomiju, kao što je Montenegro erlajnz, najpoznatiji turistički brend koji je bio u Crnoj Gori,

SAD spremne na saradnju sa svakom vladom koja će obezbijediti napredak Crne Gore - Promjene vlada su obilježje parlamentarnih demokratija, dok je pravo na mirne demonstracije osnovno demokratsko pravo. Sjedinjene Države očekuju da će izabrani lideri Crne Gore, kroz dijalog i u skladu sa demokratskim procesima, raditi zajedno na formulisanju konstruktivnog puta naprijed za građane Crne Gore – kazali su iz Ambasade SAD u Podgorici, povodom izglasavanja nepovjerenja crnogorskoj vladi u parlamentu. Iz Ambasade su, u odgovoru na upit Glasa Amerike, istakli spremnost za saradnju sa vladajućom većinom koja će Crnu Goru voditi u smjeru evropskih integracija. - SAD će sarađivati sa svakom demokratski formiranom vladom koja obezbjeđuje napredak Crne Gore na evroatlantskom putu, uključujući ubrzanje pristupanja EU, jačanje članstva u NATO-u i podršku zajedničkim vrijednostima – navodi se iz Ambasade.

Politika

Neđelja, 6. februar 2022.

i u crnogorskom parlamentu

bne godine činstva vog kabineta Mikić: Konsultacije počele telefonski, konkretni razgovori od danas Funkcioner Ure Zoran Mikić za Pobjedu kazao je da su konsultacije nakon pada Vlade počele juče telefonskim putem, ali da će konkretni razgovori o formiranju nove vlade početi danas i biti nastavljeni u ponedjeljak. - Prvo ćemo razgovarati sa kolegama iz parlamentarne većine, prije svega sa partijama sa kojima smo potpisali Memorandum o političkoj saradnji, a to su SNP, Civis i manjinske partije. Nakon toga razgovaraćemo i sa svima ostalima, jer mi smo model manjinske vlade ponudili svim poslanicima kojih je 81, a bili smo jasni da u toj vladi ne mogu učestvovati predstavnici DPS-a i DF-a – kazao je Mikić. Rekao je da očekuje da

zatim Aman rizort, kao i najvećeg izvoznika - KAP. - Ako je iko imao sumnje u stvarne namjere Zdravka Krivokapića da potpuno devastira i uništi svaku mogućnost Crne Gore da funkcioniše kao nezavisna i suverena država, on je to potvrdio izglasavanjem odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva u vrijeme kada se vodi debata o smjeni Vlade. Tom odlukom treba da se potpuno promijeni etnička struktura Crne Gore sa novih 40 ili 50 hiljada državljana koji bi bili protiv svih vrijednosti na kojima je Crna Gora stvorena 2006. godine – istakao je Popović. Kazao je da je sad pitanje šta će uraditi Abazović. - Sad, u novom dijeljenju karata, postoje mnoge nepoznanice. Prvo, šta su namjere Dritana Abazovića kao trenutno ključnog čovjeka te nove strukture, ali i šta su njegove mogućnosti, jer on je bio dio projekta rušenja građanske prozapadne Crne Gore. Bez obzira na hibridni rat iz Beograda, protestne litije, sve te velike pritiske koji su bili na Crnu Goru tokom 2020, bez Dritana Abazovića i Ure ne bi došlo do ove katastrofe – kazao je Popović.

Zoran Mikić

u narednih desetak dana okončaju razgovori, jer, kako je kazao, građani ne mogu da čekaju. - Ne treba gubiti vrijeme u nepotrebnim partijskim prepucavanjima, već da se na naš model odgovori vrlo brzo i da nađemo rješenje – dodao je Mikić.

Rekao je da je Abazović „ očigledno pritisnut sa nekih drugih adresa“. - Pritisnut je, pretpostavljam, od Vašingtona, da sruši Vladu i da se nominalno odrekne tog proruskog kursa, jer njima je više smetao taj proruski nego velikosrpski svet. Međutim, da li on ima skoposti da napravi još jedan preokret, da li je autonomna ličnost u odnosu na Beograd i da li su tačne spekulacije da je on vezan sa Vučićem i njegovom familijom, kao i sa srpskim službama i tako dalje. To će se već pokazati – kazao je Popović. Prema njegovim riječima, specifična je uloga i DPS-a koja je, kako kaže, „rapidno skočila“. - Takođe će se pokazati da li DPS, koji sad ima tu ulogu da može presudno da utiče na karakter nove vlasti, će ući u neku trgovinu ili će ostati na principijelnim političkim pozicijama, tj. da li će dok bude trajala ta vlada, vratiti kadrove u ključne institucije koje je DF uzeo po dubini i širini i da li će na mjesta tih ljudi koji su ili nesposobni ili su dovedeni da prave štetu, dovesti svoje kadrove sposobne i kompetentne, neostrašćene ideološki, koji će raditi u korist države i društva – dodao je Popović.

EU poziva na formiranje nove izvršne vlasti bez odgađanja Evropska unija poziva na formiranje nove vlade Crne Gore bez odgađanja - poručila je portparolka EK Ana Pisonero. Kako je navela Pisonero u izjavi medijima, EU je primila k znanju rezultat glasanja u crnogorskom parlamentu koje je završeno izglasavanjem nepovjerenja Vladi na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, briselski zvaničnici pozivaju sve partije u Crnoj Gori, da se fokusiraju i rade zajedno na podsticanju reformi u vezi sa EU, u konstruktivnom duhu i u interesu građana. - Formiranje nove vlade je odgovornost političkih aktera Crne Gore. Vjerujemo da će se ovo dogoditi bez nepotrebnog odgađanja - navela je Pisonero. Dodala je da EU očekuje od bilo koje vlade u Crnoj Gori da se pozabavi očekivanjima građana da se napreduje u procesu pristupanja EU.

Poslanik DPS-a Duško Marković napisao je na Tviteru da „izglasavanjem nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića zaustavljamo nezapamćenu eroziju države, njenog demokratskog i građanskog bića, i prekidamo njenu međunarodnu kompromitaciju“. Istakao je da je Vlada pala zasluženo, legitimno i pravedno jer je od 81 podržavalo svega 11 poslanika. - Danas smo dobili novu priliku koju ne smije propustiti evropska, građanska i antifašistička politička svijest. Pozivam da se okupimo oko ubrzane evropeizacije, revitalizacije institucija i hitnog ekonomskog i društvenog oporavka - poručio je Marković. Boris Mugoša, poslanik SD-a, kazao je da su za pad 42. Vlade Crne Gore najzaslužniji građani i da tu nema „nikakve dileme“. - Njihova energija i ljubav prema Crnoj Gori bez ikakvog interesa i kalkulacija garant je očuvanja građanske i evropske Crne Gore. Na nama, političarima, je da slijedimo primjere sloge i iskrenih emocija - objavio je Mugoša na Tviteru.

PORAŽEN „SRPSKI SVET“

Draginja Vuksanović-Stanković, poslanica SDP-a, kazala je u intervjuu za Radio Sarajevo da je nakon pada Vlade Zdravka Krivokapića „srpski svet“ u Crnoj Gori poražen. Ocijenila je da je odlazeća vlada radila protiv interesa Crne Gore na unutrašnjem i spoljašnjem planu. - Na unutrašnjem planu potpuno su razorene institucije, radilo se na urušavanju svih postulata koje smo usvojili po preporukama naših evropskih partnera. Zakoni su se mijenjali suprotno dogovoru s evropskim partnerima. To je, naravno, uticalo na razaranje institucija. Unutar sistema se sprovodila jedna klasična klero-nacionalistička, šovinistička politika koja je izazivala podjele u crnogorskom društvu, gdje je zvanični Beograd preko Crkve Srbije, s izvršiocima u Demokratskom frontu, sprovodio politiku velikodržavnih, srpskih projekata. Cilj je da se

Spajić najavio osnivanje Potpredsjednik Ure Miloš Konatar čestitao je i Milatoviću. pokreta, Konatar čestitao Spajiću - Čestitam Milojku Spajiću i Jakovu Milatoviću. Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić objavio je na Tviteru da zajedno sa ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem osniva pokret. - Jakov i ja osnivamo pokret. Više detalja nakon povratka u Crnu Goru sa službenog putovanja. Crna Gora ne može da čeka, Evropa sad - napisao je Spajić na Tviteru.

Radujem se našim budućim političkim bitkama, ali i saradnji za dobro Crne Gore - napisao je Konatar na Tviteru. Podsjetio je na Spajićevu prethodnu izjavu. - Ponekad razmišljam o ostavci, svako jutro se pitam zašto ovo radim, a ne vratim se u Singapur za platu od 20 hiljada. Dabogda svi pravili partiju kao mi - kazao je ranije Spajić.

zaokruži ideja „srpskog sveta“, što mi nijesmo i nećemo nikada dozvoliti. Na spoljnom planu je porušeno sve što je urađeno do 2006. godine, od spoljne politike, preko međunarodnih odnosa, do odnosa u regionu. Tako da je Vlada dobila ono što je doživjela - kazala je Vuksanović-Stanković. Prema njenim riječima, poslata je poruka da kleronacionalistička politika, politika velikodržavnih projekata, velikosrpska politika i politika „srpskog sveta“ ne može i nikada neće biti dio Crne Gore. - Mi ćemo biti evropska država, imaćemo evropsku vladu i radićemo na saniranju temelja građanske, multietničke i evropske Crne Gore. Crna Gora nije i nikada neće biti dio „srpskoga sveta“, nikada neće biti „srpska stvar“. Ovo je jasna poruka koja je poslata, da će crnogorsko društvo, koje je građansko, uvijek oduprijeti tome. Da nećemo dozvolili urušavanje sekularnog karaktera Crne Gore - kazala je Vuksanović-Stanković. Smatra da je svaki proces koji je miran legitiman jer građani izražavaju svoj stav. - Naravno, postoji linija koja se ne smije preći. Ne smije se na bilo kakav način ugroziti bezbjednost u Crnoj Gori. To je ono oko čega svi treba da brinemo, da se okupimo, to je mirna i stabilna Crna Gora – kazala je Vuksanović-Stanković.

SANIRATI ŠTETU

Liberalna partija saopštila je da je zadatak nove vlade da sanira štetu, smanji tenzije i nastavi reforme do vanrednih izbora. - Nakon 14 mjeseci agonije, stagnacije i urušavanja svega što je Crna Gora postigla, konačno je poslata u istoriju 42. Vlada sa Zdravkom Krivokapićem na čelu. Koliko je ta vlada bila očigledan kamen o vratu Crne Gore pokazala je i sjednica Skupštine na kojoj se malo ko, čak iz dojučerašnje većine, usudio da brani neodbranjivo – saopšteno je iz LP. LP sa partnerima i građanima, kako se navodi, dala je nemjerljiv doprinos raskrinkavanju nesposobnosti i nepočinstava bivše vlade. - Nepokolebljivo smo ukazivali na pogubnu politiku i osvješćivali građane šta se zapravo dešava i konačno, uspjeli smo da srušimo kleronacionalističku vlast - navodi se u saopštenju i dodaje da je pred Crnom Gorom još veći izazov da uspije da postigne politički i društveni konsenzus oko daljeg pravca razvoja Crne Gore, njenog povrataka na evropski put i saniranja učinjene štete koja, kako se navodi, nije mala. I. KOPRIVICA

Ministarstvo odbrane nije ispunilo zakonsku obavezu i SZ „Odbrana“ uplatilo 350 hiljada eura, prijeti im prinudna prodaja parcela u Podgorici i Pljevljima

Burić: Bez stanova moglo bi da ostane 230 zapošljenih PODGORICA – Ministarstvo odbrane nije uplatilo Stambenoj zadruzi „Odbrana“ 350 hiljada eura tokom 2021. godine što su bili u obavezi shodno zaključku Vlade iz 2020. godine. Zbog toga bi ova organizacija mogla da ostane bez parcela u Podgorici i Pljevljima na kojima je planirana izgradnja stanova za 230 zapošljenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore. To je Pobjedi potvrdio izvršni direktor Stambene zadruge „Odbrana“ Mladen Burić. Tim zaključkom (broj 07-4776) Vlada je dala saglasnost Ministarstvu odbrane da sa SZ „Odbrana“ sklopi Sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zapošljenih u Ministarstvu i Vojsci Crne Gore, te ih zadužila da za 2021, 2022. i 2023. godinu Zadruzi obezbijede iznos od 350 hiljada eura na godišnjem nivou. Sredstva nijesu uplaćena za 2021, a nijesu ni planirana budžetom za 2022. godinu. Burić je Pobjedi pojasnio da bi uplaćeni novac iskoristili za otplatu duga UNIPRED d. o. o, izvođaču radova stambene zgrade u Danilovgradu, u kojoj je stanove, po povoljnim uslovima, kupilo 35 zapošljenih Ministarstva odbrane i Vojske, a četiri postupka su u toku. Pobjedi je dostavljeno anonimno saopštenje u kojem se navodi da je ukupna vrijednost troškova za izgradnju stambenih objekata iznosila 5,89 miliona eura. Izvođač je, kako je navedeno, preuzeo obavezu da samostalno finansira sve radove, a da se plaćanje izvrši nakon završetka i uknjižbe objekta u Katastru u roku od 60 dana. Zadruga je do sada izvođaču isplatila 1,05 miliona, a dio cijene za izgradnju isplaćen mu je na način što su mu ustupili u vlasništvo nepokretnosti u vrijednosti od 1,44 miliona. - Zadrugari, koji su kupili stanove, isplatiće izvođaču iznos od 1,62 miliona eura, stoga obaveza koju SZ „Odbrana“ ima prema izvođaču, kako bi se isplatila kompletna cijena za izvođenje radova, iznosi 1,78 miliona – navedeno je u saopštenju dostavljenom Pobjedi. Kako Zadruga nije bila u mogućnosti da ta sredstva isplati, izvođač je pokrenuo postupak pred Privrednim sudom kojim

Ministarstvo odbrane

im je zabranio da otuđe ili opterete parcele, nepokretnosti u Podgorici i Pljevljima na kojima je planirana izgradnja 230 stambenih jedinica namijenjenih za rješavanje stambenog pitanja zapošljenih u MO i Vojsci. Da su ove informacije tačne potvrdio nam je i izvršni direktor Stambene zadruge „Odbrana“ Mladen Burić. Dodatno, u saopštenju koje je dobila redakcija našeg lista ističe se i da je izvođač, u cilju naplate potraživanja, angažovao i izvršitelja Vladimira Vujotića koji je zakazao prvo javno nadmetanje za prodaju tih nepokretnosti u Podgorici i Pljevljima za 22. februar. - Tačno je navedeno, kao i da je u tom cilju javni izvršitelj Vladimir Vujotić donio zaključak o prodaji nepokretnosti, bez prava prigovora – istakao je Burić. U saopštenju koje nam je dostavljeno pojašnjava se da će zbog toga SZ „Odbrana“ izgubiti parcele i samim tim mogućnost da riješi stambeno pitanje za 220 zapošljenih u Podgorici i deset u Pljevljima. O ovom problemu, kako su naveli u saopštenju i kako je rekao Burić, obraćali su se Ministarstvu i ministarki Oliveri Injac, tražili sastanke, ali nikad nijesu dobili povratnu reakciju. - Zaposlenima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore ostaje nada da će neko ovaj problem shvatiti ozbiljno i svoj san o rješavanju stambene problematike učiniti javom – ističe se u saopštenju. Burić nam je kazao da su o ovom problemu, u novembru prošle godine, obavijestili i premijera Zdravka Krivokapića i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i predložili održavanje sastanka sa rukovodstvom Stambene zadruge ,,Odbrana“, ali da povratnih reakcija nije bilo. - Smatram da je ovakvim odnosom prema Stambenoj zadruzi „Odbrana“ ugrožena jedna lijepa zamisao za rješavanje stambene problematike zapošljenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore – naglasio je Burić. Pobjeda je u četvrtak pitala Ministarstvo odbrane zbog čega nijesu ispunili zakonsku obavezu i uplatili Zadruzi 350 hiljada eura, kao i zbog čega su zanemarili obraćanja Zadruge i kako će se odnijeti prema ovom problemu, ali odgovor nijesmo dobili. Ž. ZVICER

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

ANALIZA: Za četrnaest mjeseci klerikalizam i populizam ,,nove vlasti“ je razorio te

Kako obnoviti urušeni sistem Vlada stvorena u Manastiru Ostrog od petka, 4. februara, je prošlost. U danima i sedmicama koje slijede tek će se sagledavati razmjere posljedica namjesničke, u osnovi kvislinške, politike ,,promjena“ inaugurisane nakon 30. avgusta 2020. godine - kao politički proizvod kleronacionalističke kontrarevolucije započete litijama Crkve Srbije još krajem 2019. godine. Sad već premijer u ,,tehničkom mandatu“ Zdravko Krivokapić bio je ponizno iskren kada je rekao da je ispunio Amfilohijev amanet. Nema mjesta podrugljivosti, učenik je slijedio učitelja, koliko je znao i umio - ključni zadatak da se obezliči moderna Crna Gora i pretvori u predgrađe ,,srpskog sveta“ rađen je temeljno, iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec. I tako skoro godinu i po. Za četrnaest mjeseci, sve pod maskom ,,ispravljanja nepravde“ prema Crkvi Srbije, nova vlada i nova vlast udarnički su razgrađivali temeljne vrijednosti crnogorskog društva. Unutar institucija i vaninstitucionalno, uz pomoć Beograda i samostalno, plaćenički i dobrovoljački... Novi ljudi, koje je nova vlast instalirala u državnim institucijama i preduzećima, imali su samo jedan zadatak – da ekonomski razore Crnu Goru, politički sistem pretvore u farsu, a društveni sistem podrede strategijskim političkim interesima sa strane. I sve je to izvođeno uz prećutno odobravanje zapadnih ambasada. Nije to bilo sljepilo Zapada, već ,,puštanje niz vodu“ Đukanovićeve vlasti da bi došla nova, ,,demokratska“. A sve to uz svakodnevne javne proglase, od ambasadorki Rajnke i Medoks do ambasadora Vebera, da su promjene dobrodošle. Uz glorifikovanje ,,mirne smjene vlasti“ - važni zapadnjaci su suštinski prećutkivali realnost i tako indirektno podržavali ideju koja na ovim prostorima vlada još od vremena Načertanija, od doba žrtvovanja slobodarske Crne Gore 1918. godine; od Memoranduma SANU koji je doveo do krvavog raspada SFRJ, sve do današnjeg projekta ,,srpskog sveta“. Ukratko - Crna Gora treba da bude obezličena i o(p)stane samo kao geografska odrednica. Nešto bolje nego 1918. I dok su zapadnjaci kvarno prećutkivali, ovđe su maske na tlo bačili i dojučerašnji suverenisti. Valja se osvrnuti i sagledati kako su ,,kritički mediji“, poput koncerna ,,Vijesti“, ali i predstavnici brojnih nevladinih organizacija, bili otvorena, glasna platforma i posluga kontrarevolucionarnog litijaškog pokreta. Kako su targetirali sve one koji su dizali glavu i ukazivali na propadanje Crne Gore; kako su crnogorsku mladost, koja se bunila protiv kleronacionalizma nazivali ,,milogrocima“, ,,sendvičarima“ „pećinskim Crnogorcima“, „komitama“, a istinski kredibilne medije etiketirali kao ,,plaćenike bivšeg režima“. U objavama nekadašnjih suverenista, u Crnoj Gori je od avgusta poteklo med i mlijeko. I krenulo se u pomirenje. Koji dan nakon onog mitinga u Podgorici, one ,,crvene bune“ protiv isijavanja zla šovinizma nakon 30. avgusta, jedan od osnivača ,,Vijesti“ i jedan od ,,otaca“ Ure Miodrag Perović, slavodobitno je, kao nekadašnji suverenista, pokušao da objasni ,,zaluđenoj crnogorskoj mladosti“ da su na izborima u stvari - ,,poražene i četnička i partizanska Crna Gora“ i da će vlast bez Mila Đukanovića i ‘Prve familije’ biti inkluzivna“. Tako je,

besprizorno a vrlo ciljano, sveo u istu ravan, bez stida i obraza, njemački gvozeni krst koljača Pavla Đurišića i onu krvavu macu popa Mace Vukojičića sa onim legendarnim osmijehom narodnog heroja Ljuba Čupića kojeg su strijeljali u Nikšiću ili ona dva sjajna crna oka crnogorske antifašističke heroine Vukice Mitrović, strijeljane na Banjici. Negdje tih dana, kada je nastala ova Perovićeva podmukla paškvila, na asfaltu ulica crnogorskih gradova, po kućama u Pljevljima, osvanuli su zli grafiti svetosavskog milosrđa: ,,Turci, mrš iz Crne Gore“, ,,Nož, žica Srebrenica“... I danas stoje spomenici ove ,,inkluzivne vlasti“, kao što je onaj grafit ,, general Ratko Mladić“ ostao kao zadužbina vlasti koja je, je li, porazila partizansku i četničku Crnu Goru. Ovaj ogledni primjer primitivne manipulacije pokazuje, bolje od ičega, ko je i sve i kako, svjesno ili nesvjesno, plaćenički ili kao dobrovoljac, vukao Crnu Goru na dno. I da je ono zapišavanje spomenika Ljuba Čupića bio samo nastavak priče o ,,inkluziji“, samo u izvedbi četnika. Ne treba zaboraviti, osim nedjela Vlade i one koji su im davali vjetar u leđa na poganom poslu. Od petka 4. februara, pojavio se tračak nade da će se Crna Gora ponovo vratiti, ne partijama stare vlasti, ne ispraznim mantrama o pomirenju, ne nekim novim neprirodnim političkim koalicijama, već na put ka budućnosti građanskog društva. I možda djeluje kao neostvarljiva želja, ali valja pokušati da se ide putem sabiranja građanskih vrijednosti. Do sada zanemareni glasovi građanskih aktivista, pokazuju put u budućnost partijama, koje moraju pogledati unazad i sagledati greške iz prošlosti ako Crna Gora želi obnavljati vlastito društvo. Prosvjetiteljski građanski pokret umjesto partijskog elitizma. U danima koji slijede Pobjeda će kroz istraživačke tekstove pokušati da čitaocima pruži uvid kako je uništavan politički, ekonomski i društveni sistem u Crnoj Gori. Dio inventara razaranja Crne Gore predstavljamo kroz ovaj kroki pregled.

U raljama ,,srpsk

PODGORICA - Još jula 2020. godine Pobjeda je analitički pisala o sprovođenju projekta ,,srpskog sveta“, istražujući kako je oformljena međunarodna infrastruktura za podršku prosrpskim partijama uoči izbora u Crnoj Gori. Brojni analitički tekstovi novinara našeg lista pokazali su da je mreža aktivirana preko zvaničnog Beograda, centara Crkve Srbije u SAD i Evropi, te velikog broja raznorodnih srpskih organizacija u Crnoj Gori i lobističkih grupa u inostranstvu. Neposredni cilj je tada, tokom litija, bila destabilizacija i svrgavanje crnogorske vlasti koja ,,diskriminiše Srbe u Crnoj Gori“ i pokušava da ,,zatre Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve“, kako se to poručivalo sa brojnih srpskih adresa, od vrha vlasti u Beogradu, čelnika Crkve Srbije, sve do brojnih srpskih paradržavnih organizacija i udruženja. Pobjeda je tada otkrila da je u jeku epidemije korone Vlada premijerke Ane Brnabić društvima i udruženjima Srba u Crnoj Gori darovala jednokratnu pomoć od 1,64 miliona eura ,,radi realizacije projekata i podrške u radu“. Bio je to samo nastavak ulaganja Beograda u srpske patriote u Crnoj Gori: za kupovinu i opremanje prostora ,,Srpske kuće“ u Podgorici Aleksandar Vučić je iz državnog budžeta izdvojio 3,4 miliona eura. Za manje od dvije godine zvanični Beograd je ,,upumpao“ čak pet miliona eura u srpsku političku opciju u Crnoj Gori. Bilo je to samo provođenje strategije koja je davno osmišljena. Još tokom izborne kampanje 2016. godine Beograd je upumpavao silne novce u srpske partije i ekstremističke grupe u okrilju Crkve Srbije. Znanične procjene specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, tokom suđenja za pokušaj terorizma, govorile su da je, na razne načine, u Crnu Goru tokom 2016. godine ,,za srpsku stvar“ unešeno oko 15 miliona eura. Nakon propasti puča iz 2016. godine, strategija je promijenjena. Tokom litijaškog pokreta novac je pristizao kroz najmoćniju srpsku (ne)vladinu organizaciju – Crkvu Srbije. Tako se sredinom 2020. godine u Libertvilu kod Čikaga, koji pripada Eparhiji novogračaničkoj i srednjozapadnoameričkoj SPC, zapo-

UČENIK JE SLIJEDIO UČITELJA KOLIKO JE ZNAO I UMIO: Amfilohije i Krivokapić



Plan je bio široko postavljen - da se svrgavanjem vlasti u Podgorici, te promjenom crnogorske državne politike, omogući stvaranje ,,srpskog sveta“, omeđavanjem trougla Banjaluka – Beograd – Podgorica kao dominantno srpskog političkog prostora, koji će, naravno, biti naslonjen na pravoslavlje i geopolitički zaštićen Rusijom Vladimira Putina

čelo sa prikupljanjem novca kako bi se pomogle ovdašnje prosrpske partije koje, kako je planirano, bi trebalo da budu sve na jednoj listi. Kasnije će se stvoriti front - koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“, koju će suštinski predvoditi mitropolit Amfilohije. Plan je bio široko postavljen - da se svrgavanjem vlasti u Podgorici, te promjenom crnogorske državne politike, omogući stvaranje ,,srpskog sveta“, omeđavanjem trougla Banjaluka – Beograd – Podgorica kao dominantno srpskog političkog prostora, koji će, naravno, biti naslonjen na pravoslavlje i geopolitički zaštićen Rusijom Vladimira Putina. Prozapadna Crna Gora, članica NATO, ključna je smetnja ostvarenju tog plana, a Milo Đukanović, ,,kao igrač Zapada“ najveći je problem koji treba ukloniti. Milomir Stepić, viši naučni savjetnik Instituta za politiku iz Beograda, partnerske organizacije ruskog Instituta za strateške studije, tada je sažeo suštinske razloge ataka na Crnu Goru. - Crna Gora je NATO tvorevina koja je posljednji otpor izlasku na mora koja okružuju Balkan, posljednji ventil kuda Srbi – a to znači i Rusi – mogu imati pristup Sredozemlju - kaže Stepić i naglašava da, ako Crna Gora ostane srpska i pravoslavna, ,,ona će pripadati civilizaciji čiji je centar u Rusiji“. Bilo je jasno da velikosrpski projekat direktno ugrožava postojanje nezavisne Crne Gore i Crnogoraca. Bilo je i očigledno da vlast koju je predvodio DPS Mila Đukanovića, da Vlada na čijem je čelu bio Duško Marković, da crnogorske bezbjednosne strukture, nijesu umjele, željele ili znale da Crnu Goru odbrane. Mnogi su unutar crnogorske vlasti tada sa potcjenjivanjem gledali na javne planove srpskog ekstremističkog istoričara Aleksandra Rakovića, na otvorene prijetnje ,,Zavjetnika“ koje kontroliše srpska BIA... Okoštala trodecenijska vlast nije osjetila opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom. Nakon izbora 30. avgusta, projekat, benigno nazvan ,,Ne damo svetinje“, konačno je preformulisan u ,,srpski svet“ i postao je dio političkog programa nove vlasti. Ritualno noćno postizborno cjelivanje nosioca liste ,,Za budućnost Crne Gore“ Zdravka Krivokapića i mitropolita Crkve Srbije Amfilohija Rista Radovića bio je obred inicijacije: sjenka ,,srpskog sveta“ prekrila je Crnu Goru. Gotovo sve što je radila ,,apostolska“ vlada, podržana od građanskog pokreta Ura na čelu sa Dritanom Abazovićem, vodilo je podvrgavanju Crne Gore pravilima ,,srpskog sveta“. Naravno, sve je bilo podređenima interesima države Srbije i državne Crkve Srbije. Vlada Crne Gore, bez odluke Vlade (!), naložila je Upravi za katastar da nasilno prepiše Cetinjski manastir u vlasništvo Crkve Srbije; Vlada Crne Gore je brzopotezno odobrila gradnju dva nova hrama SPC u Budvi i na Žabljaku!? I nije čudo što je premijer Krivokapić, koji sat prije nego što će biti smijenjen, donio uredbu o prijemu u crnogorsko državljanstvo bez prethodnih uslova, stvarajući tako okvir za demografsku pravoslavnu ekspanziju, pravljenje armije novih državljana, Srba i Rusa, koji

bi Crnu Goru trebalo da zacementiraju u ram ,,srpskog sveta“ . Ako u bliskoj budućnosti i bude formirana vlast koja će štititi crnogorske nacionalne interese biće potrebne godine i upornost da Crnu Goru izvuče iz ralja ,,srpskog sveta“.

RASTURANJE ANB-A

Kao dio plana razaranja Crne Gore bilo je – urušavanje bezbjednosnog sektora. Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojska Crne Gore bili su najvažnije karike koje je trebalo slomiti i preoblikovati. Prije nego što će postati prvi čovjek ANBa, najprije kao vršilac dužnosti a kasnije i kao direktor Agencije, kotorski advokat Dejan Vukšić nije bio eksponiran u javnosti. Njegovo ime se uglavnom provlačilo kroz izvještaje crne hronike medija, kao pravnog zastupnika nekih istaknutih članova mafijaških klanova. Kasnije će se pokazati da je bio i advokat nekih interesantnih osoba iz Rusije, nekadašnjih pripadnika ruskih službi koji su, ,,iz penzije“ počeli da trguju nekretnine po Crnoj Gori, uglavnom na Primorju. U političku orbitu ga je izbacio litijaški pokret i, posebno, prijateljstvo sa popom Crkve Srbije Mijajlom Backovićem, veteranom 63. niške padobranske brigade i, kako će se ispostaviti, osnivačem nekih srpskih ekstremističkih bratstava i udruženja poput ,,Miholjskog zbora“. Na izborima 2020. godine Vukšić je bio nosilac liste ,,Za budućnost Kotora“ i kasnije je, nakon izborne pobjede, izabran za predsjednika Skupštine opštine Kotor. Ispostaviće se da je Vukšić imao znatno veće ambicije od političkog aktivizma na lokalnom nivou. Zahvaljujući podršci Crkve Srbije, odobrenju prosrpskog Demokratskog fronta i njihovih mentora iz Beograda, premijer Zdravko Krivokapić je predložio advokata Vukšića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Nekoliko mjeseci kasnije Vukšić je imenovan za direktora Agencije iako je time kršen Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koji ne dozvoljava da se na čelnu funkciju u ANB-u izabere politički aktivista. Naravno, Vladi stvorenoj u Ostrogu nije smetao taj ,,nebitni“ zakonski detalj, a ni iskusnom pravniku Dejanu Vukšiću da prihvati novi angažman, koji je, mora se priznati, sa velikim žarom prihvatio i posla se latio. Prvi potez Dejana Vukšića bio je ovladavanje nad agentima ANB-a koji su služili bivšem direktoru i bivšoj Đukanovićevoj vlasti. To je rađeno planski - počelo je sa sporadičnim ,,ispaljivanjem afera“, poput one o spaljivanju dokumentacije na Žabljaku koja se ispostavila kao – lažna informacija. A onda je krenula afera o prisluškivanju specijalnog državnog tužioca, koja je imala istinitu osnovu. I koja je poslužila Vukšiću da pridobije na svoju stranu dio agenata koji su služili staroj vlasti i da ih, ,,kao pokajnike“ upotrijebi za – podređivanje ANB-a srpskoj BIA! U tekstovima Pobjede identifikovani su brojni preletači, koji su nekad pratili srpske ekstremističke organizacije, a potom se brzo prilagodili novim zadacima i počeli da uhode – ,,ekstremne Crnogorce“. Pobjeda je u serijalu tekstova razotkrila,

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

emeljne vrijednosti u Crnoj Gori

kog sveta“ prije i poslije dešavanja 4. i 5. septembra na Cetinju, kako je funkcionisao taj mehanizam. Osim što su davali bitne operativne podatke, važni funkcioneri BIA su Vukšića savjetovali i o pravcima akcije u borbi protiv patriota, komita i drugih ,,crnogorskih ekstremista“, kako to vole da kažu vlasti u Beogradu i Podgorici. ANB je i bukvalno, za nekoliko mjeseci, praktično postala ekspozitura srpske službe. I nije slučajnost, tvrde izvori Pobjede, što je lično Dejan Vukšić svojevremeno razotkrio imena i prezimena operativaca CIA i ANB-a članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost. Bila je to ,,pokazna vježba“ za razbijanje ANB-a. Srpski izvori našeg lista ističu da je tokom čestih boravaka u Beogradu Vukšić uspostavio odličnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom Uprave za bezbjednost BIA, osobe od povjerenja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Na terenu, u Crnoj Gori, prema navodima Pobjedinih izvora, za koordinaciju je zadužen Mićo Rogović, savjetnik u Ambasadi Srbije u Podgorici, moćni poslanik SNS-a, koji je veza između vrha ANB-a i vrha BIA. Združene aktivnosti ANB-a i BIA najbolje su se očitale 4. i 5. septembra na Cetinju, ali i nakon toga. Prema saznanjima Pobjede, na jednoj od sjednica skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost lično je direktor ANB-a Dejan Vukšić dao članovima Odbora informaciju da je više od 35 bezbjednosno interesantnih osoba bilo, još od 3. septembra, pod okriljem sveštenika Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru. Kako je onda moguće da – više od tri mjeseca nakon dramatičnih dešavanja na Cetinju – istraga crnogorskog bezbjednosnog sektora ,,tapka u mjestu“, da se ne

otkriva identitet sumnjivih lica, niti veze osoba sa kriminalnim miljeom sa pojedinim policijskim službenicima? Ćutanje bezbjednosnog sektora je, očito, neka vrsta ,,mrtve straže“ da se ne sazna istina. Ali ne samo o dramatičnim dešavanjima na Cetinju - obrazac djelovanja ANB-a, od kada je Dejan Vukšić postao njen čelni čovjek, je potpuno razotkriven. I jasno je ANB je ,,preprogramiran“ da ne služi za zaštitu nacionalnih interesa Crne Gore.

RAZBIJANJE MINISTARSTVA ODBRANE I VOJNE BEZBJEDNOSTI

Kada je Zdravko Krivokapić 5. decembra 2020. godine izgovarao tekst premijerske zakletve, u pozadini su se dvije novopečene ministarke – Vesna Bratić i Olivera Injac brzo prekstile, moleći se da sve prođe kako treba. Ko zna što su mislile, ali ministarka odbrane Injac svojski je prionula na posao i vrlo brzo je postalo jasno što su joj bile prave namjere. Za 14 mjeseci ministarka odbrane je vrlo detaljno razgradila sistem. Dojučerašnja profesorica na UDG, đe je jedan od osnivača i Milo Đukanović, počela je sa brzopoteznim izmjenama rukovodećeg kadra, kako bi potpuno izmijenila strukturu – ali i političku profilaciju – vrha MO. I, mora se priznati, sve je to tiha ministarka radila predano. Ali ne i pametno - gotovo da nije bilo važnije odluke o imenovanju koja je bila zakonita ili Ustavna. Počev od postavljenja penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića na mjesto u obavještajnom sektoru, imenovanja aktivnog oficira, potpukovnika Veljka Mališića, za državnog sekretara, bez prethodne odluke Savjeta za odbranu... Najviše spornih poteza ministarka Injac je povukla u namjeri da ,,reorganizuje“ Obavještajno-bezbjednosni direktorat,

SRPSKI SVET: Trougao Banjaluka – Beograd-Podgorica

centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka saradnje sa NATO. Imenovanje majora Radula Čovića i Ivice Simonovića na rukovodeća mjesta u OBD-u, bez ozbiljnih bezbjednosnih provjera - koje bi eliminisale makar majora Čovića zbog kompromitacije tajnih podataka NATO – teško se može ocijeniti kao nesnalaženje neiskusne ministarke. Tim prije što je ministarka Injac tada imala jasno upozorenje od vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, iskusnog obavještajca sa značajnim konekcijama u bezbjednosnim strukturama Alijanse. To što je Šaranović pokušao da se ,,miješa u svoj posao“ okarakterisano je kao veliki njegov grijeh, pa je uslijedila odmazda - Šaranoviću je 12. marta državna sekretarka Sandra Bulatović naredila pod prijetnjom vojne policije (!) da napušti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane u Ulici Jovana Tomaševića. O svim ovim aktivnostima ministarke Injac Pobjeda je pisala, ali nije bilo reakcije iz države. Čak ni kada je naš list razotkrio aferu Simijanović, vezama

američko-srpskog špijuna sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i mešetarenjima oko nabavke oružja za Ministarstvo odbrane. A onda je počelo inventarisanje nezakonitih radnji vrha MO. Kako je Pobjeda pisala, nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse Mihail Volkov podnio je 23. marta 2021. krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kojom je teretio Injac za zloupotrebu položaja zbog nezakonitog zapošljavanja vojnog penzionera Miodraga Jokanovića i njegovog postavljanja u Obavještajno-bezbjednosni direktorat. Samo dvadesetak dana kasnije, 13. aprila, kako je opet jedina izvijestila Pobjeda, Mihailo Volkov je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio još jednu krivičnu prijavu protiv ministarke odbrane Olivere Injac, tereteći je opet za zloupotrebu položaja prilikom postavljenja pukovnika Veljka Mališića. Nije to bio kraj: nakon dvije krivične prijave uslijedila je i nova – u aferi ,,kadeti“, kada je ministarka Injac diskriminisala kandidata Marka Mitrovića i spriječila mladog momka da ispuni svoj životni

san i školuje se za pilota na Vazduhopolovnoj akademiji ,,Ikaron“ u Atini. Zahtjevom za skidanje imuniteta koji je Specijalno državno tužilaštvo uputilo Skupštini Crne Gore, potvrđena je osnovanost krivičnih prijava koje je protiv ministarke odbrane Injac podnio nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse Mihail Volkov. To je samo dio tamnog mozaika u biografiji Olivere Injac kao ministarke odbrane Pokazalo se da je sistem urušen, a ugled Vojske srozan: skandal sa obezbjeđivanjem makedonskih vojnika u Kolašinu, o čemu je Pobjeda izvijestila, izazvao je podozrenje crnogorskih partnera iz NATO. Osim vanredne inspekcije obavještajnih NATO eksperata iz sektora bezbjednosti (NOS), počeli su zvaničnim kanalima da pristižu brojna pitanja iz Brisela, ali i iz obavještajnih krugova velikih zapadnih sila. Nesnalaženje, slučajne greške ili namjera? O tome će odlučiti crnogorsko pravosuđe, uskoro. Jedno je izvjesno - Olivera Injac imala je razrađen sistem za rušenje sistema u Vojsci Crne Gore. Draško ĐURANOVIĆ

Belveder: Zadivljujuća priča o snazi patriotizma Beograd i Moskva nijesu odustali od Crne Gore poslije neuspjelog pokušaja puča na izborni dan 2016. godine, već su, potpomognuti novim partnerima koje su tada dobili, vlasnicima onda najuticajnijeg medijskog koncerna ,,Vijesti“, temeljno nastavili da pletu mrežu koja je trebalo, poslije izbora u avgustu 2020, konačno da potčini našu zemlju njihovim interesima i otvori im vjekovima sanjana vrata toplog mora. Kako se Demokratski front nije pokazao kao snaga koja može da objedini sve raznolike aktere uključene u novi plan rušenja države Crne Gore, glavnu ulogu preuzela je Crkva Srbije i njen poglavar u našoj zemlji Amfilohije Radović. Njegovi moć i uticaj bili su nesporni, a koncern ,,Vijesti“ preko svojih medija odradio je kampanju „pranja“ prošlosti Radovića i ove crkve, predstavljajući ih kao žrtve režima. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, na kojem je počelo da se radi od 2015. godine, poslužio im je kao „karta“ kojom su na zapadnim adresama „mahali“ montirajući priču da ovim aktom „nasljednici komunističkog režima“ namjeravaju da zabrane pravo građanima na ispovijedanje vjere i konfiskuju imovinu vjerskih zajednica. Tako je šarolika skupina, svak iz svojih interesa, zajednički ušla u predizbornu kampanju 2020. Imali su neskrivenu podršku ambasadora najuticajnijih zapadnih adresa koji nijesu htjeli da vide da Crna Gora tone u klerofašizam. Ostali su nijemi zapadni partneri i

nakon zloćudnih poruka odaslatih građanskoj Crnoj Gori pošto je velikosrpski projekat oličen u Demokratskom frontu i Demokratama, „umiven“ Građanskim pokretom Ura, proglasio izbornu pobjedu 30. avgusta 2020. Nijesu se čuli ni kada je Vlada konstituisana u jednom od manastira kojima gazduje Crkva Srbije, a za svaku poziciju odobrenje dao mitropolit Radović. Nijesu se zabrinuli što je u Radovićevoj Vladi mjesta bilo za samo jednog nesrbina – lidera Ure Dritana Abazovića. Na ćutanje se zavjetovao i ranije gromoglasni nevladin sektor, mimo nekolicine časnih izuzetaka… I tako je stvorena Vlada koja je Beogradu i Moskvi trebalo da posluži da Crnu Goru, u ponovo otvorenom geopolitičkom sukobu, pretvori u predvorje ruskih državnih interesa u Evropi. Ključna tačka koju je na tom putu trebalo pokoriti bilo je Cetinje, a priliku da to učine vidjeli su u ceremoniji ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, nasljednika Amfilohija Radovića koji je, ubrzo pošto je sastavio 42. Vladu Crne Gore, umro. Plan je bio da novi mitropolit 5. septembra prošle godine, u pratnji patrijarha srpskog Porfirija Perića, sa svečanom procesijom, preko Belvedera, iz Podgorice uđe u Cetinje i da cetinjskim ulicama došetaju do Cetinjskog manastira, gdje je obavljena inauguracija. Preko Belvedera, ,, srpski svet“ nije mogao. I tu je i tog jutra, u dimu suzavca, ugušila se 42. Vlada Crne Gore. Prijestonica, uz podršku brojnih građana

iz drugih krajeva Crne Gore, pružila je žestok, ali miran građanski otpor svetosavskoj okupaciji. Uzalud je bilo što su jake policijske snage već 3. septembra zaposjele grad, što su 4. septembra zatvoreni svi prilazni putevi nakon što je vlast shvatila da će se na Cetinje sliti rijeke ljudi iz čitave Crne Gore… Cetinjanke i Cetinjani, sa nekoliko hiljada onih koji su uspjeli da se domognu prijestonice blokirali su grad 4. septembra. Tijelima, raznim barikadama – od kamenja i drugih prepreka koje su postavili na cestama, do stotina guma i sopstvenih automobila… Većina je bila na Belvederu, koji je bio najvažnija tačka. Nijesu uspjeli da spriječe ustoličenje Mićovića, ono je obavljeno uz silu policije i Vojske Crne Gore, ali su odbranili čast grada i svoje države. Mićović i Perić i njihova procesija preko Belvedera, nijesu mogli. I te slike policijskim kordonima zarobljenog Cetinja, snimci građanki i građana, djece i starih koji toj policiji dijele cvijeće i iskazuju ljubav, poruke multivjerske i multinacionalne Crne Gore okupljene u svojoj prijestonici, surovo napadnute brutalnom silom državnog aparata, pokazale su svijetu suštinu troglave aždaje koju su podržali na izborima godinu ranije. Svijet je gledao grad, u srcu Evrope, koji je duže od četiri sata bio zasut suzavcem, šok i „fleš“ bombama, gumenim mecima i nije se vidio od dima. Nikada ranije, u modernom svijetu, nije viđeno da se vjerski poglavar intro-

Belveder nikad neće pasti

nizuje uz silu vojske i policije, u gradu koji ga neće i jednom od ugaonih temelja države koju želi da slomi. Perić i Mićović helikopterom Vojske Crne Gore transportovani su do livade ispred Cetinjskog manastira i nakon brze inauguracije vraćeni natrag u Podgoricu, gdje su priredili veliko slavlje. I tog 5. septembra konačno je sve bilo jasno. Građanke i građani su sa Cetinja, sa Belvedera i Adžića krivine pokazali da je to Crna Gora - ljudi različitih nacija i vjera, ujedinjeni s jednim ciljem – da svijetu pošalju poruku da su spremni da žrtvuju i svoje živote za svoju domovinu. Ujedinila ih je ljubav, a ne mržnja. I to je ta razlika. I zato Belveder nije pao. A crnogorsku 42. Vladu ujedinio je

skup mržnji – jedni su bili tu jer mrze svoju zemlju, drugi jer su mrzjeli režim, treći zato što gaje mržnju prema evroatlantskim integracijama države… I zato je Vlada pala. Osim mržnje, njen temelj bile su laži, ali su ostali uzaludni svi pokušaji da neistinama o dešavanjima na Cetinju, ipak, opstanu. Nije im pomogla sva medijska mašinerija koju su upregli, spinovanja, zastrašivanja i hapšenja patriota, tvrdnje Abazovića da su se u prijestonici okupili ekstremisti i teroristi i da će se on i Vlada u kojoj sjedi obračunati sa njima… Ogoljeni i razobličeni klerofašistički duh ove vlasti više niko nije mogao da „obuče“ u građanski okvir. Pa, ni Građanski pokret Ura i njihov medijski koncern ,,Vijesti“. A, trudili su se. Svojski.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

ANALIZA: Za četrnaest mjeseci klerikalizam i populizam ,,nove vlasti“ je je brutalni odgovor resornog apostola. Nasilno je zauzeta Ambasada u Pekingu, zamijenjene brave na vratima, pretresane lične stvari ambasadora koji je formalno još bio na funkciji. Slično je pokušano i u Ambasadi pri Svetoj Stolici. MVP je obmanulo međunarodnu javnost i zemlje domaćine, kada je Verbalnom notom obavijestilo da je 16. februara 2021. okončan mandat ovim ambasadorima. Tek kada se propisno obrukala u svijetu, Vlada je predsjedniku države uputila normalan prijedlog za opoziv ambasadora koji je Đukanović potpisao 25. februara 2021. Ambasadori Pajović i Vlahović podnijeli su krivične prijave protiv ministra Radulovića.

„APOSTOLSKI“ UDAR NA PREDSJEDNIKA Đorđe Radulović

„Krampon diplomatija“ na djelu PODGORICA - Učinci četrnaestomjesečnog rukovođenja Đorđa Radulovića Ministarstvom vanjskih poslova, po Krivokapićevom nalogu, su: sistematski urušena, i na političkoj ali i etničkoj osnovi intenzivno „očišćena“, crnogorska diplomatska mreža, narušen ugled i brukanje države u svijetu, mnogobrojni skandali, ali i najgori Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji. Evropski zvaničnici su nas u Izvještaju obavijestili da smo nazadovali ili stagnirali gotovo u svim oblastima i da nećemo zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje dok se ne ostvari napredak u reformama u oblasti vladavine prava. Oslabljena je i pregovaračka struktura ostavkom ili smjenom 110 članova, a Evropska komisija je u Izvještaju prepoznala i da neka od ključnih ministarstava nijesu pokazala dovoljno posvećenosti i angažmana u procesu pristupanja Uniji. Krajem decembra prošle godine u okviru sektora za Zapadni Balkan Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju, jedinica za Crnu Goru (D1) pridružena je jedinici za Srbiju. Izostala je reakcija našeg Ministarstva vanjskih poslova. Mlađani ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović imao je preča posla od pregovora sa Evropskom unijom. Valjalo je, u koordinaciji sa Krivokapićem, očistiti Ministarstvo i diplomatsku mrežu od kadrova bivšeg „omraženog režima“ i onih koji nijesu iskazali lojalnost sprovođenju projekta „srpski svet“. Pokrenuo je proces „krampon diplomatije“.

OBRAČUN SA SEDMORKOM

Već 16. decembra 2020. odlučio je da opozove ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića, u Kini Darka Pajovića, ambasadora u Srbiji Tarzana Miloševića, ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, ambasadorku u Italiji Sanju Vlahović, ambasadora u Bosni i

Hercegovini Obrada Miša Stanišića, te ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš. Istoga dana Radulovićev vrhovni šef Zdravko Krivokapić, prilikom prve posjete Briselu, iznio je, bez ijednog argumenta, krupne optužbe na račun ovih ambasadora. - Osnovni kriterijum je bio povlačenje nekarijernih diplomata i diplomata koji su svojim nekorektnim djelovanjem u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu, ne Zdravku Krivokapiću ili bilo kojoj političkoj strukturi, nego Crnoj Gori, rekao je Krivokapić dopisniku TVCG u Briselu. Predsjednik Đukanović je 4. januara 2021. odbio da potpiše ukaze o opozivu sedam ambasadora. Tražio je da ministar i premijer obrazlože javno izrečene optužbe. Uslijedio je niz protivustavnog i protivzakonitog djelovanja i skandala premijera, Vlade i resornog ministra. Krivokapić i Radulović su pozvali 4. januara 2021. na konsultacije, sa kartom u jednom pravcu, sve šefove diplomatskokonzularnih predstavništava Crne Gore, njih 34, iz 38 ambasada. Za 18. januar 2021. zakazane su konsultacije, ali nikad nijesu održane. Crnogorske ambasade širom svijeta od tada su funkcionisale na nivou otpravnika poslova, što do sada nije zabilježeno u diplomatskoj istoriji Crne Gore.

BRUKANJE DRŽAVE

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore 15. februara 2021. je Verbalnom notom, obavijestilo sedam ambasadora da im prestaju mandati iako predsjednik države nije potpisao ukaz o opozivu. Zabranjen im je pristup ambasadama i zatraženo da izvrše primopredaju dužnosti, sačine zapisnike, utvrde stanje na bankovnim računima, predaju bankovne kartice… Određeni su privremeni otpravnici poslova. Neki od ovih ambasadora su već bili u Podgorici na konsultacijama koje nikad nijesu održane. Ambasadori Pajović i Vlahović odlučili su da poštuju Ustav i da im funkcija prestane kada predsjednik države odluči. Uslijedio

Predsjednik Đukanović je, shodno ustavnim ovlašćenjima, sredinom maja 2021, od 18 kandidata, koliko ih je predložilo MVP, dao pozitivno mišljenje za sedam diplomata. Od preostalih 11 kandidata, za jedan broj dao je negativno mišljenje, dok je za ostale dogovoreno da se obave dodatne konsultacije. Predsjednik države je tada poručio da „ni u snu“ neće podržati bilo kog diplomatu-ambasadora, koji je na bilo koji način radio i govorio protiv Crne Gore: Dodatne konsultacije su izostale, a MVP i Vlada, ponovo su pokušali da zaobiđu predsjednika države, upućujući agremane državama domaćinima i za sporne kandidate za ambasadore, bez njegovog znanja i saglasnosti. Đukanović je 15. juna 2021. obavijestio nadležne u tim državama da ne postoji saglasnost vlasti o prijedlogu kandidata koji bi Crnu Goru predstavljali u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, SAD, Sloveniji, Srbiji, Svetoj Stolici, Španiji, UAE i EU.

SKANDALOZNE MANIPULACIJE

MVP je, 9. septembra prošle godine crnogorskim ambasadama, uputilo nonpejper o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra u kojem se ocjenjuje da je policija profesionalno reagovala, a da su demonstranti, koji su bili ohrabreni od predsjednika države Mila Đukanovića i poslanika parlamentarne opozicije, inicirali teške incidente – ,,izazvali požare, napali policiju kamenjem i navodno ‘Molotovljevim koktelom’, a takođe je prijavljena pucnjava“. Dokument je sačinjen četiri dana poslije dešavanja na Cetinju i u njemu je izrečeno niz netačnih konstatacija i krivotvorenih informacija o ponašanju državnih organa i povodu za intervenciju policije. Instrukcije su upućene 9. septembra, dan prije nego što je Biro za operativnu koordinaciju uopšte formirao Komisiju za analizu djelovanja i rezultata bezbjednosnog sektora tokom dešavanja na Cetinju. Namjera je bila da se pred EU i SAD kriminalizuju Đukanović i DPS, ali i sve ostale partije parlamentarne opozicije. Zbog ovog postupka, na prijedlog opozicije, Radulović je krajem decembra prošle godine ostao bez podrške većine poslanika Skupštine. Krivokapić je tada odbio da ga smijeni. Početkom ove godine, u sukobu premijera i Dritana Abazovića, Radulović je podržao Abazovića, pa ga je „vrhovni apostol“ optužio da od septembra prošle godine radi protiv njega. Posljednje Krivokapićevo i Radulovićevo brukanje države desilo se 26. januara. Tada je Vlada vratila ministra iz Skoplja i otkazala mu zvaničnu posjetu Sjevernoj Makedoniji. Biće potrebno mnogo strpljivog rada i napora da se sanira šteta koju su ova dvojica činjenjem ili nečinjenjem nanijeli našoj državi i njenoj diplomatiji. Zoran DARMANOVIĆ

PODGORICA - Ekonomski učinak Vlade Zdravka Krivokapića se u prethodnih 14 mjeseci sveo na gašenje preduzeća, tajno zaduženje, partijsko zapošljavanje i ćeranje domaćih i stranih investitora. Početak rada Vlade obilježila je odluka da tajno zaduži državu i građane 750 miliona eura, a sa kamatama 890 miliona eura. – Odluku o zaduženju smo pripremali tajno, ali organizovano i stručno jer smo se bojali opstrukcije – kazao je Krivokapić 10. decembra 2020. godine. Iz pojedinih političkih partija vlasti i opozicije ubrzo su uslijedile kritike da je prilikom emisije državnih obveznica prekršeno više zakona, kao i da javnost i Skupština nijesu konsultovani, niti informisani o tom aranžmanu.

KAŠNJENJE BUDŽETA

Nastavilo se odlukom da se Skupštini ne dostavi prijedlog budžeta za 2021. godinu, pa je Crna Gora prvi put ušla u privremeno finansiranje koje je, umjesto najavljena tri mjeseca, trajalo pola godine. Brojna preduzeća u većinskom državnom vlasništvu su, nakon promjene menadžmenta u tim kompanijama, zaposlila ogroman broj novih radnika ,,po dubini“ na osnovu partijske pripadnosti. Lideri u zapošljavanju su kompanije iz energetskog i rudarskog sektora Rudnik uglja Pljevlja, CEDIS i Elektroprivreda koji su lani, i to po zvaničnim podacima Vlade, zaposlili više od 1.000 radnika.

GAŠENJE MONTENEGRO ERLAJNZA

Partij zadu Nedostatak volje vladajuće većine da obezbijedi poštovanje ugovorenih prava natjerao je kompaniju Adriatik propertiz, dugogodišnjeg zakupca Svetog Stefana i čuvenog hotelskog operatera Aman da zatvore grad hotel i hotel ,,Miločer“. Šteta za državu Crnu Goru, kada se završi arbitraža u Londonu, može iznositi više od 100 miliona eura

iz Crne Gore, tako da je manadat ove vlade obilježilo ćeranje najpoznatijih brendova i investitora.

ODLAZAK INVESTITORA

Nedostatak volje vladajuće većine da obezbijedi pošto-

Na početku mandatu ove vlade ugašen je i nacionalni avio-prevoznika Montenegro erlajnz. Iz Vlade je 24. decembra 2020. godine saopšteno da Vlada ne može da donese nijednu zakonitu odluku u korist Montenegro erlajnza, odnosno njegovog spašavanja, navodeći da su im ruke ,,vezane odlukama Agencije za zaštitu konkurenciju“. Iz Vlade su tog dana najavili osnivanje nove avio-kompanije. Ministar finansija Milojko Spajić je tada kazao i da će troškovi osnivanja nove kompanije biti nula. Na kraju nas je osnivanje nove avio-kompanije To Montenegra do sada koštalo 30 miliona eura, a kompanija je na kraju trećeg kvartala prošle godine bila u minusu od 2,6 miliona eura. Investiciona klima tokom mandata ove vlade je iz dana u dan bila sve nepovoljnija. Nijesmo imali ozbiljnijih i značajnijih investicija, a nekoliko renomiranih investitora Jelena Borovinć-Bojović je najavilo povlačenje

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

razorio temeljne vrijednosti u Crnoj Gori

jsko zapošljavanje, tajno uženje i ćeranje investitora Vlada nezakonito prenijela prava svojine nad Cetinjskim manastirom

Milojko Spajić i Jakov Milatović

vanje ugovorenih prava natjerao je kompaniju Adriatik propertiz, dugogodišnjeg zakupca Svetog Stefana, i čuvenog hotelskog operatera Aman da zatvore grad hotel i hotel ,,Miločer“. Šteta za državu Crnu Goru, kada se završi arbitraža u Londonu, može iznositi više

od 100 miliona eura. Odlazak iz Crne Gore najavio je i vlasnik Novog duvanskog kombinata, arapska kompanija Grand international FZLLC, a kao jedan od glavnih razloga za tu odluku naveden je nedostatak razumijevanja i podrške Vlade. Nijesu bolje prošli ni domaći

upješni privrednici i investitori, pa je krajem prošle godine morala da bude ugašena primarna proizvodnja u KAP-u jer kompanija Uniprom sa državnom Elektroprivredom nije mogla dogovoriti povoljnu cijenu električne energije za isplativu proizvodnju u elektroli-

Prvi na listi po broju zaraženih, odbili donacije vakcina protiv korona virusa Masovna vakcinacija protiv korona virusa počela je u Crnoj Gori 4. maja, pet mjeseci nakon što se sa imunizacijom krenulo u ostatku svijeta. Evropske zemlje su prve stanovnike vakcinisale krajem decembra. Prvih 2.000 doza su stigle u Crnu Goru sredinom februara, kao donacija Republike Srbije, kada ih je ministarki Jeleni Borovinć-Bojović na podgoričkom aerodromu uručila premijerka Srbije Ana Brnabić. Brnabić U tom trenutku je u Crnoj Gori bilo gotovo 9.000 inficiranih i 910 preminulih od posljedica korona virusa. I pored teške epidemiološke situacije, ministarka Jelena Borovinić-Bojović je odbila donacije koje su Crnoj Gori u januaru nudili Petros Statis i Oleg Deripaska. Deripaska Ministarka zdravlja je odbila donaciju biznismena Deripaske od 100.000 doza ruskih vakcina

protiv korona virusa. Na sastanku na kojem su, između ostalih, bili i predstavnici Deripaskine humanitarne fondacije je, kako je Pobjeda pisala, kazala da ne želi da prihvati te vakcine jer je to ,,donacija za DPS“. Jedan od učesnika sastanka je na to odgovorio da to nije donacija za DPS već za narod Crne Gore. Nakon toga, odbila je i donacije biznismena Petrosa Statisa od 10.000 vakcina kineskog proizvođača Sinofarm. Iz Ministarstva zdravlja i Vlade su saopštavali da nijednu donaciju nijesu odbili, a ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je kazala da je „dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktnim bilateralnim odnosima sa proizvođačima, odnosno sa zemljama iz koje dolaze vakcine“, te da je to i zvaničan stav SZO. Ipak, da je ministarka mogla da prihvati donacije ovih biznismena, nedvosmisleno je Pobjedi

potvrdila Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori. - Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima pozitivan stav prema donaciji vakcina u pandemiji korona virusa – kazala je ona u februaru prošle godine Pobjedi. Brajović je za Pobjedu pojasnila da zemlje imaju suvereno pravo da odlučuju o modalitetu nabavki vakcina. - Saglasnost nacionalnih regulatornih vlasti predstavlja imperativ za „ulazak“ vakcine na nacionalno tržište - navela je Brajović. Kako je rekla, smjernicama se ističe da, kao i ostale donacije, vakcine podliježu procedurama propisanim za izdavanje dozvola i kontrolu od strane regulatornih vlasti. U trenutku dolaska prvih vakcina u Crnu Goru, ona je bila, a i ostala još veoma dugo, prva u svijetu po broju zaraženih na milion stanovnika. J.M.

zi. KAP je godinama najveći crnogorski izvoznik.

PROGON BEMAKSA I VOLIJA

Vlada Zdravka Krivokapića je vršila i javni progon kompanije Bemaks. Čelnici Vlade su bez ikakvih dokaza narušavali ugled najveće crnogorske građevinske kompanije i optuživali je za nelegalno iskopavanje, odnosno krađu šljunka i uništavanje životne sredine, uz to navodeći da Bemaks dobija ubjedljivo najviše tendera. Nijesu izostali ni kontinuirani napadi čelnika Vlade, prvenstveno premijera Krivokapića i predstavnika parlamentarne većine, na najvećeg crnogorskog poslodavca kompaniju Voli i njenog vlasnika Dragana Bokana. Kulminacija tih napada se desila u januaru nakon što su radnici Volija u logističkom centru pronašli

Vlada Crne Gore je 13. septembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, usvojila zaključak kojim je naložila Upravi za katastar i državnu imovinu da upiše državu kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom, umjesto Prijestonice. Zaključke je v. d. direktoru Uprave za katastar Koči Đurišiću proslijedila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić. U zaključcima se Vlada poziva na član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore na osnovu kojeg može, na prijedlog predsjednika, u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice odlučiti o pojedinim pitanjima, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova. Međutim, član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore ima i drugi stav koji glasi: „Odluka iz stava 1 ovog člana, verifikuje se na prvoj narednoj sjednici Vlade“. Ovaj zaključak bilo je, u skladu sa Uredbom, neophodno verifikovati na 39. sjednici Vlade, a to nije učinjeno na osnovu objavljenih dokumenata sa sjednice Krivokapićevog kabineta iz sredine septembra. Advokat Veselin Radulović tada je rekao Pobjedi da prepisivanje nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom sa Prijestonice na državu, koje je Vlada Crne Gore sprovela u djelo zaključcima u kojima se to

oko pola tone kokaina. Predstavnici Vlade se nijesu osvrtali na činjenicu da je menadžment Volija pismeno tražio da Uprava prihoda i carina, zajedno sa policijom, detaljno kontroliše isporuke banana iz Južne Amerike. R. E.

naređuje Upravi za katastar i državnu imovinu, nije pravno valjano a da za odgovorna lica vjerovatno postoji dovoljan osnov sumnje za eventualno izjašnjenje tužilaštva o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja. Cetinjska filijala Uprave za katastar i državnu imovinu donijela je rješenje kojim se kao neosnovani odbijaju zahtjevi Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) iz 2007. i 2013. godine ,,za ispravku pogrešno upisanog prava svojine“, odnosno brisanje Prijestonice iz lista nepokretnosti kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom i brojnim parcelama. Zahtjev MCP je bio i da se pravo korišćenja ovog vjerskog objekta pretvori u pravo svojine. Skupština Prijestonice osudila je i nezakoniti potez Vlade da Cetinjski manastir upiše na državu Crnu Goru umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine. Ovaj potez Vlade, da „zaključkom“ naloži Upravi za katastar i državnu imovinu da izvrši izmjene nosioca prava svojine, pravni eksperti su listom ocijenili kao protivustavan i nezakonit sa osnovanom sumnjom da su odgovorna lica za ovakav postupak, uključujući i premijera Zdravka Krivokapića i generalnu sekretarku Vlade Žanu Praščević-Milačić, izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja i prekoJ.M. račenje ovlašćenja.

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

ANALIZA: Za četrnaest mjeseci klerikalizam i populizam ,,nove vlasti“ je PODGORICA – Ministarstvo koje je objedinilo prosvjetu, nauku, kulturu i sport, neke od ključnih portfelja od značaja za svaku građanski i napredno orijentisanu državu, ostalo je u sjenci retorike, poteza i svega samo ne sekularnih opredjeljenja čelnice četvororesornog sektora – Vesne Bratić. Iako je nastojala da relativizuje izjave, nastupe i stavove koji su neposredno prethodili njenom izboru, potvrdilo se da je sada bivši premijer Zdravko Krivokapić upravo sudio i birao Bratić prema njenom doživljaju Lovćena, Njegoševe kapele, Crnogoraca i njenih stavova prema intelektualcima iz regiona. Ništa što se nije 23. januara, na protestu protiv „rušenja Vlade“, ponovilo kroz ministarkin doživljaj prema kojem lideri manjina u Crnoj Gori, između ostalih, ne mogu biti ljudi od povjerenja s kojima se može očekivati istrajavanje na „narodnoj volji“, odnosno potpisivanju temeljnog ugovora sa SPC, sa sve odredbom kojom bi se Crna Gora obavezala da za jednu vjersku zajednicu obezbijedi vjeronauku u javnim školama... Nije ministarka stajala dobro ni sa zakonima, odnosno poštovanjem propisa. Od samog starta.

SISTEMATIZACIJA

Vlada je usvojila sistematizaciju ministarstva kojim je rukovodila Bratić na sjedni-

Rušiteljka crnogorsko ci, 1. aprila, a bez prethodnog usklađivanja sa više crnogorskih propisa, iako je ministarki na to ukazano u mišljenjima iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija i Uprave za kadrove, čijim ignorisanjem je prekršena sama procedura donošenja tog dokumenta. Iz Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove ukazali su na više neusklađenosti Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, Zakona o državnoj upravi i Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima i drugim. Sve ove preporuke za usklađivanje sistematizacije resor Vesne Bratić je u potpunosti ignorisao, a Vlada je dokument usvojila u neizmijenjenoj verziji. Zbog svega navedenog sredinom aprila je Ustavnom sudu podnijeta incijativa za provjeru ustavnosti. Ministarstvo prosvjete, na-

Iako je Vesna Bratić nastojala da relativizuje izjave, nastupe i stavove koji su neposredno prethodili njenom izboru, potvrdilo se da je sada bivši premijer Zdravko Krivokapić upravo sudio i birao Bratić prema njenom doživljaju Lovćena, Njegoševe kapele, Crnogoraca i njenih stavova prema intelektualcima iz regiona, ali i tumačenju narodne volje koju nije moguće realizovati sa liderima manjina. uke, kulture i sporta, kojim rukovodi Vesna Bratić, pokrenulo je disciplinski postupak protiv zaposlenog, člana rukovodstva sindikata, koji je podnio Ustavnu inicijativu na akt o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, što u Sindikatu uprave i pravosuđa ocjenjuju kao obračun sa zaposlenim koji je ukazivao na kršenje zakona.

SJEČA DIREKTORA

Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su smijenjeni direktori i pomoćnici crnogorskih škola i vrtića. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđiva-

Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni. Direktor podgoričke srednje škole Veselin Pićurić je dobio spor – Viši sud donio je pravosnažnu presudu da je on još u januaru, prije donošenja spornog zakona, smijenjen mimo propisa. Isto je učinio i danilovgradski Osnovni sud, za direktora Policijske akademije, ali ta presuda još nije pravosnažna

U odlazećoj vladi, između ostalih, nije bilo posebnog mjesta za Ministarstvo sporta. Sada već bivša vlast je brigu o crnogorskom brendu, uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, prepustila novoformiranoj Upravi za sport i mlade, koja je, postojala i ranije, do 2016. godine, kada je Crna Gora dobila Ministarstvo sporta i mladih. Podatak da je za 14 mjeseci Uprava za sport i mlade imala dva v. d. direktora govori o konfuziji i nesnalaženju u Vladi kada je riječ o brizi o crnogorskom sportu i sportistima. Trka za starješinu Uprave za sport i mlade trajala je nekoliko sedmica, više kandidata se nadalo imenovanju ili ga je očekivalo, s obzirom na ,,obećanja“. Pojedini mediji su prvo objavili da će na čelo Uprave doći bivša odbojkašica i reprezentativka Ksenija Božović (eks Ivanović), inače supruga odbornika Demokrata u Opštini Podgorica Aleksandra Božovića. Međutim, borbu ,,po dubini“ dobio je SNP, koji je, navodno, na osnovu dogovora unutar tročlane vladajuće koalicije, ,,polagao pravo“ na direktorsko mjesto u tom organu. Tako je 29. decembra 2020. godine za vršioca dužnosti imenovan Vasilije Lalošević, a Ksenija Božović

la je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli. U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze, riješenost da brzo izvrši odluke i nepoznavanje sistema i situacije u školstvu. Između ostalog, potpisala je rješenje kojim je smijenila sa dužnosti jednu direktoricu koja je preminula. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to putem pošte. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa

sporno da im pronađe u radu, pa ih je optužila za nešto što do kraja nijesu mogli iskontrolisati. Da bi formirali školske odbore, neophodno je bilo Ministarstvo da delegira svoje predstavnike što – nije učinilo. Ministarka je izvršila opstrukciju procedure izbora direktora. Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni. Direktor podgoričke srednje škole Veselin Pićurić je dobio spor – Viši sud donio je pravosnažnu presudu da je on još u januaru, prije donošenja spornog zakona, smijenjen mimo propisa. Isto je učinio i danilovgradski Osnovni sud, za direktora Policijske akademije, ali ta presuda još nije pravosnažna. Advokat Mladen Tomović je tada ocijenio za Pobjedu da će sve presude biti istovjetne, jer ne može da se obavi smjena zbog navodne zloupotrebe položaja, a da nije sproveden odgovarajući postupak u kom bi se eventualno utvrdila odgovornost.

Niski udarci iz činovničkih fotelja je pet mjeseci kasnije dobila mjesto v. d. zamjenice direktora. Osim sastanaka, uglavnom, sa čelnicima sportskih saveza, čestitki povodom uspjeha naših sportista, dodjele stipendija, te ispraćaja crnogorskih sportista na Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju, javnost nije bila upoznata sa konkretnijim potezima Uprave za sport i mlade za vrijeme Laloševića. I nakon isteka šestomjesečnog v. d. mandata, nakon kojeg je trebalo da bude raspisan javni konkurs (a nije) i direktor bude imenovan u skladu sa zakonom, Lalošević je nastavio da obavlja funkciju starješine tog državnog organa (u saopštenjima je potpisivan kao direktor Uprave, a ne kao v. d.).

DOČEK LIJEŠEVIĆA BEZ DRŽAVNIH SIMBOLA Skandali su počeli sa vrha resora kada je četvorostruka ministarka Vesna Bratić ,,čestitala“ rukometašicama Crne Gore. - Iako je izostao najviši plasman, završeno je uspješno zahvaljujući velikom

BORBA ZA FOTELJE POTISNULA BRIGU O SPORTISTIMA: Vesna Bratić, Vasilije Lalošević (lijevo) i Marko Begović (desno)

srcu i borbenosti, po čemu je Crna Gora prepoznatljiva – pisalo je na Fejsbuk stranici Ministarstva. U ime ,,lavica“ takav zicer nije propu-

stila Milena Raičević. - Pošto ste tako veliki dođite vi pa ostvarite taj visoki plasman koji je po vama izostao – odgovorila je Milena

Član Sindikata prosvjete Slobodan Savović, bivši predsjednik podgoričkog Sindikata, tada je isticao da je još ranije upozoravao Ministarstvo da će se suočiti sa gomilom tužbi direktora. Ispričao je da je tada proglašen ,,izdajnikom narodne volje“. Kada se poništi rješenje o smjeni direktora, prema ocjeni advokata, moguće su dvije situacije. Ako smijenjeni direktor nije zasnovao

preko društvenih mreža. ,,Autogolove“ su zajedno nastavili Uprava za sport i mlade i resorno ministarstvo krajem aprila prošle godine kada nijesu reagovali na doček crnogorskog reprezentativca u boksu Petra Liješevića, nakon osvojenog srebra na Svjetskom prvenstvu za mlade. U ambijentu slavlja na podgoričkom aerodromu nije bilo zvaničnih simbola države Crne Gore, pod čijom zastavom se Petar i borio u poljskom Kjelceu. Klicalo se Petru, ali i - Kosovu, Srbiji, a pored trobojki, vijorile su se zastave Srbije, zastave sa četiri ocila. Liješević je izjavu za RTCG davao ogrnut srpskom zastavom... - Sportista, koji je prihvatio poziv da nastupa za crnogorsku reprezentaciju, dužan je da poštuje državu Crnu Goru i njene simbole i da je na dostojanstven način predstavlja – kazao je tada, između ostalog, Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta. Taj ,,doček“ obilježio je i incident kada je novinara Javnog servisa Nebojšu Šofranca na aerodromu u Podgorici grubo verbalno napao ,,spoljni ekspert“ u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Vladimir Vuković, skandaloznim povicima i

U fokusu

Neđelja, 6. februar 2022.

razorio temeljne vrijednosti u Crnoj Gori

S.VASILJEVIĆ

kog identiteta

učinili, pa su izabrali vršioce dužnosti. Među imenovanim vršiocima dužnosti najkontroverznije je imenovanje Rade Višnjić koja je ranije dobila otkaz i koja otvoreno podržava ratnog zločinca Ratka Mladića. Dobila je otkaz zato što je u jeku epidemije korona virusa pozvala đake da dođu na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Bratić je povukla odluku o imenovanju Višnjić za v. d, ali tek nakon pritiska javnosti, odnosno protesta koji je organizovan ispred Ministarstva. Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u dijelu koji se bavi proaktivnom pristupu informacijama propisana je obaveza organa vlasti, odnosno državnog organa, da na svojoj internet stranici objavi, između ostalog, rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, te da ih mora objaviti u roku od 15 dana od dana njihovog sačinjavanja, odnosno usvajanja.

DALEKO OD OČIJU...

Bratić je na protestu uvrijedila manjine i Crnogorce

bilo kakav radni odnos, onda ostvaruje pravo da tužbom za naknadu štete potražuje odgovarajući iznos štete koji bi se ogledao u svakomjesečnoj zaradi, od trenutka razrješenja do isteka mandata, uvećan za iznos kamate za svakomjesečno novčano davanje na ime zarade. Pripadaju mu i doprinosi koje je tužena obavezna da isplati, kao i sudski troškovi na ime advokatskih usluga, ukoli-

ko je podnosilac tužbe imao kvalifikovanog punomoćnika advokata. Druga situacija se odnosi na one koji su nastavili da rade, odnosno zasnovali su drugi radni odnos, kao što je to uradila većina smijenjenih direktora – raspoređeni su na radna mjesta nastavnika. Oni bi na osnovu pravosnažne odluke mogli da ostvare samo razliku zarade između pripadajuće plate direktora i

prozivkama tokom radnog zadataka.

KASNILA RASPODJELA NOVCA Drugi ,,klizavi“ teren nastupio je zbog kašnjenja usvajanja budžeta, jer je Uprava za sport i mlade kasnila sa raspisivanjem konkursa za dodjelu sredstava, a tek u avgustu je objavila Odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija za 2021. godini u ukupnom iznosu od 4.359.869 eura, uključujući iznos od 1.807.869 eura, opredijeljen „u cilju nesmetanog funkcionisanja sportskih organizacija u prvom i drugom kvartalu 2021. godine, prvenstveno onih koje su imale obaveze u olimpijskom i paraolimpijskom kontekstu“. To je za oko 263 hiljade eura manji iznos od rekordnih četiri miliona i 623 hiljade eura, koliko je za 2020. godinu opredijelilo prethodno Ministarstvo sporta i mladih.

SMJENA LALOŠEVIĆA Šok za šokom kulminirao je krajem septembra kad je stigla vijest iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da crnogorskim sportistima prijeti isključenje iz svih takmičenja ili eventualno učešće bez zastave i himne Crne Gore, pošto je ,,Uprava za sport i mlade ignorisala Svjetsku antidoping agenciju (WADA) jer nije dostavila Upitnik

plate koju imaju kao nastavnici. Tomović objašnjava da bi se ta razlika obračunala za cjelokupan period do isteka mandata, uz uvećan iznos zakonske kamate i sudske troškove, ako su imali advokata. Pojedini poslanici su u Skupštini izjavljivali da će građani zbog nezakonitih smjena platiti milionske iznose... Do 12. jula prošle godine Ministarstvo je trebalo da izabere nove direktore, ali to nijesu

za 2020. godinu, niti sa njima imala ikakav kontakt“. Ta vijest bila je signal za ,,rat saopštenjima“ . Ministarka Bratić je kao krivca označila Laloševića, koji je demantovao te navode i najavio krivičnu prijavu, tvrdeći da je mjesecima pisao zahtjeve i tražio od Ministarstva da predloži potrebne izmjene Zakona o sportu. Epilog je bila smjena Laloševića, a iz Ministarstva su rekli da je protiv Laloševića formiran predmet kod Specijalnog državnog tužioca u odnosu na njegov status i u odnosu na Odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija u 2021. godinu, koju je Lalošević donio. Umjesto Laloševića, za v. d. direktora je imenovan Marko Begović, nekadašnji savjetnik za međunarodne odnose, odnosno službenik za javne nabavke u bivšoj Upravi za mlade i sport, te bivšem Ministarstvu sporta i mladih. Rješavanje problema sa Svjetskom antidoping agencijom je počelo 19. novembra prošle godine, kada je sa 75 glasova „za“, uz dva „uzdržana“, Skupština Crne Gore usvojila izmjene i dopune Zakona o sportu. Time je Crna Gora počela da ispunjava obaveze koje su proistekle iz Unesko međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu od 19. oktobra 2005. godine i i

Ministarstvo kojim rukovodi Vesna Bratić bilo je u obavezi u skladu sa zakonom o SPI da sva rješenja objavi do 26. jula, što nije urađeno. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama donijela je rješenje kojim se ministarki Bratić naređuje da, između ostalog, u skladu sa Zaknom o slobodnom pristupu informacijama objavi sva rješenja o razrjerešenju direktora obrazovnih ustanova do kraja oktobra, a u suprotnom će protiv nje biti pokrenut prekršajni postupak. Do danas rješenja nijesu objavljena, niti je AZLP pokrenula prekršajni postupak protiv nje. J. MARTINOVIĆ/ D. MIHAILOVIĆ

Antidoping konvencije Savjeta Evrope (ETS br. 135). Predloženim odredbama predviđeno je formiranje Komisija za antidoping, koja će imati svojstvo pravnog lica i biti nezavisna u radu, kako bi se upodobile odredbe domaćeg zakonodavstva sa pravilima Svjetske antidoping agencije. Time je obezbijeđeno nesmetano učešće naših sportista na međunarodnim takmičenjima. Osim toga, izmjenama i dopunama ovog zakona, predviđeno je da u organima upravljanja sportskih organizacija ne mogu da budu politički eksponirana lica. U skoro 14 mjeseci bitisanja odlazeće vlade, crnogorski sportisti su bili svijetla tačka, ostvarivši neke od najvećih rezultata u nezavisnoj državi. Istina, reprezentacije nijesu osvajale medalje, nije bilo velikih rezultata ni naših klubova, ali smo se radovali podvizima u individualnim sportovima. Na kraju balade ostaje zaključak da se u apostolskoj vladi – zbog borbe po dubini i izvršenja partijskih i ličnih interesa stranaka - zaboravilo na sport i sportiste. Ali poslije 16 godina obnove nezavisnosti valjda je svima, bivšoj ministarki, pogodnim i nepogodnim v. d. direktorima Uprave za sport, jasno da su crnogorski sportisti bili, ostali, a i biće najbolji ambasadori naše J. TERZIĆ/ S.JONČIĆ države.

Kašnjenja, sporna imenovanja i privilegije za ljude bliske Crkvi Prethodnih 14 mjeseci u resoru kulture Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta obilježila su sporna imenovanja, neispunjavanje obaveza prema javnim ustanovama, kašnjenje konkursa za pomoć umjetnicima i neispunjavanje obaveza za pristup Evropskoj uniji. Sada već bivša ministrarka Vesna Bratić i njeni saradnici su od samog starta dočekani s negodovanjem, budući da se od ministarke koja pokriva toliko oblasti nije očekivalo da će se baviti kulturom koliko je potrebno, da jedna takva ideja ukida autonomiju kulture, umanjuje joj društveni značaj i svodi je na usputni resor. Vodila se oštra kampanja protiv ovakve odluke Vlade i potpisivale su se peticije. U praksi je, kako su za Pobjedu prije dva mjeseca ocijenili uvaženi crnogorski umjetnici, bilo još gore. Bratić je već u prvom intervjuu koji je dala medijima kao ministarka zaprijetila „zavrtanjem slavine“ privilegovanim umjetnicima. Tadašnji spoljni ekspert u resoru kulture Dragan Koprivica je kao svoj najvažniji zadatak naveo prečešljavanje dokumentacije vezane za dodjelu sredstava na konkursu za sufinansiranje kulturnoumjetničkog stvaralaštva i u svom prvom saopštenju apostrofirao je književnika i vlasnika OKF-a Milorada Popovića zato što mu je Ministarstvo kulture, kako je rekao, u prethodnih desetak godina omogućilo povlašćen status i dodijelilo blizu 900.000 eura na javnim konkursima. Na sljedećem konkursu koji je zaključen pred sami kraj godine, čime je došlo do propadanja brojnih projekata i manjih festivala, i časopis „Ars“ doveden je do gašenja nakon 35 godina postojanja. Velika se prašina u Ministarstvu podigla i oko statusa istaknutog crnogorskog kulturnog stvaraoca koji ima dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, što je uslovilo da svim stvaraocima početkom prošle godine kasne zagarantovane naknade, što se dogodilo i krajem 2021. Kad su u pitanju sporna imenovanja, najviše buke je bilo oko imenovanja Aleksandre Božović, nekadašje članice ultranacionalističke stranke Dveri na čijoj se izbornoj listi svojevremeno nalazila, a koju je Vesna Bratić postavila na čelo Filmskog centra Crne Gore. Grupa kulturnih stvaralaca se ovim povodom obraćala i predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću, i potpredsjedniku Dritanu Abazoviću, kao i nadležnoj ministarki, no povratne informacije nije bilo.

Iako je trebalo da Nacionalni program razvoja kulture 2021–2025. bude implementiran još prošle godine, do sada nemamo nacrt programa koji je zakonska obaveza i osnov za sve aktivnosti i planove u kulturi. To je samo jedna od 17 obaveza koje je ministarstvo kojim je rukovodila Vesna Bratić moralo da realizuje u okviru Programa pristupanja EU za 2021. godinu. Prema izvještaju, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ima najmanji učinak u realizaciji svojih obaveza, samo 29,4 odsto. Izvori Pobjede navode da na Cetinje, gdje se nalaze prostorije resora kulture, a ranije su bile kancelarije Ministarstva kulture, Vesna Bratić nije niti jednom došla, te da je tamo slala službenike uglavnom po kazni. Takođe, mjesto direktora Nacionalnog muzeja na Cetinju još uvijek je upražnjeno nakon što je Živko Radović podnio ostavku, tako da je Ministarstvo preuzelo koordiniranje radom ustanove. U žiži je bila i sporna smjena direktora Državnog arhiva Crne Gore Saše Tomanovića, na čije je mjesto u svojstvu vršioca dužnosti postavljen Danilo Mrvaljević. Situacija je kulminirala proglašenjem Milutina Mićovića laureatom državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ za knjigu „Luče u tami Crne Gore“ koja negira crnogorski narod, a povodom čega su burno reagovale i relevantne institucije i istaknuti pojedinci. Posljednji skandal ticao se formiranja Nacionalne komisije za Unesko u čijem je sastavu i bivši gradonačelnik Cetinja Jovan Markuš, za kojeg je traženo izuzeće zbog govora mržnje i mizoginih izjava u javnosti. Sudeći po ovim izlistavanjima, resor kulture ima više zabilježenih propusta nego dostignuća, te je ona početna građanska peticija koja je najavljivala zanemarivanje kulture bila vizionarska u svakom smislu. Resor kulture je Pobjedi u početkom decembra prošle godine dostavio spisak jednogodišnjih učinaka među kojima su pripremljen Završni izvještaj o sprovođenju Programa razvoja kulture 2016–2020. i najava izrade novog Nacionalnog programa razvoja kulture. Najavljena realizacija Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, realizovana je krajem decembra prošle godine, ali dokument još nije usvojen na sjednici Vlade. Suma od 340.550 eura raspoređena je na 27 projekata. Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i njena Eparhija budimljansko-nikšićka dobiće ukupno 126.200 eura za 13 projekata. D. E.

10 Društvo

Neđelja, 6. februar 2022.

Član Nacionalne komisije za UNESCO ponovo vrijeđa na društvenim mrežama

Prema podacima IJZ-a u petak obrađeno 2.101 uzorak na korona virus

Preminule tri osobe, 527 novih slučajeva infekcije Markuš

PODGORICA – Od posljedica kovida-19 u Crnoj Gori su u petak preminule tri osobe, a registrovano je 527 novih slučajeva infekcije među 2.101 testiranih. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, preminuli su pacijenti iz Podgorice, Pljevalja i Ulcinja. Među njima najmlađi je imao 74, a najstariji 89 godina. Ukupan

broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka pandemije dostigao je 2.599. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 25,08 odsto, saopšteno je iz IJZ-a. U Podgorici je zabilježeno 150 novih slučajeva infekcije, Baru 70, Nikšiću 64, Ulcinju 31, Budvi i Herceg Novom po 27, Cetinju 20, Bije-

lom Polju, Pljevljima i Rožajama po 19, Danilovgradu 18, Kotoru 17, Tivtu 13, Berana devet. U Mojkovcu i Plavu evidentirano je po sedam, u Gusinju, Kolašinu, Šavniku i Tuzima po dva dok je u Andrijevici i Plužinama zabilježen po jedan novi slučaj infekcije korona virusom. Prema podacima IJZ-a, do 15 sati je prijavljen oporavak kod

866 pacijenata, dok je, uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, trenutno ukupno aktivno 4.560 slučajeva kovida. Najviše u Podgorici - 1.241, u Nikšiću 555, Baru 519, Ulcinju 421, Herceg Novom 275, Budvi 248, Pljevljima 185, Bijelom Polju 184, Tivtu 162, Kotoru 154, na Cetinju 123, u Danilovgradu 107, Rožaja-

ma 88, Beranama 67. Mojkovac bilježi 66 aktivnih slučajeva, Tuzi 43, Plav 36, Kolašin 23, Petnjica i Žabljak po 13, Šavnik i Plužine po 12, Andrijevica sedam i Gusinje šest slučajeva. Od početka epidemije u martu 2020. godine u Crnoj Gori je ukupno registrovano 222.961 slučaj infekcije korona virusom.

R. D.

Nakon što je vanredna revizija ustanovila netačan broj zaposlenih u 2021, Monstat zatražio upoređenje podataka za prethodnu godinu

Provjeravaju i statistiku zaposlenih u 2020. godini

PODGORICA – Nakon objave o vanrednoj reviziji koja je potvrdila publikovanje netačnih podataka o broju zaposlenih u Crnoj Gori tokom 2021. godine, Monstat je najavio da će biti sprovedena provjera parametara i za 2020. godinu. - U toku je obrada i analiza podataka koja podrazumijeva, pored ostalog, i upoređivanje podataka koji su dostavljani redovno, mjesečno tokom 2020. godine. Nakon završene analize Uprava za statistiku će, u slučaju potrebe, revidirati podatke za 2020. godinu. O ovoj aktivnosti javnost će biti blagovremeno obaviještena – saopšteno je iz Monstata Pobjedi. Nijesu precizirali rokove u okviru kojih će se taj posao obaviti, ali ističu da se drže prihvaćenih evropskih principa revizije za statistiku. Najava provjere podataka za 2020. godinu, koji su posljedično mogli uticati i na krivu sliku za godinu kasnije, uslijedila je nakon što je krajem 2021. provjerom podataka utvrđeno da je iz baza na nivou prošle godine „zagubljeno“ 50.000 zaposlenih. Ti su podaci naknadnim provjerama i prikupljanjem novog stanja od Uprave prihoda i carina vraćeni na, kako je saopšteno, realno stanje stvari.

RASKORAK

Prema objavljenim podacima, pogrešni parametri za 2021. godinu na osnovu kojih je Monstat pravio mjesečnu statistiku prikupljeni su posredstvom Uprave prihoda i carina, koja je, prema njenim navodima, baratala neažuriranim podacima koje su joj dostavljali poslodavci.

Uprava prihoda i carina, u skladu sa Sporazumom o saradnji od 14. septembra 2010. godine, dostavlja podatke o broju osiguranika Upravi za statistiku do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Ti podaci se koriste za potrebe sprovođenja „Statističkog istraživanja o osiguranicima-zaposlenima po djelatnostima i opštinama“. - Detaljnom analizom podataka, u odnosu na kretanje ostalih makroekonomskih indikatora i uobičajenih kretanja broja zaposlenih naročito imajući u vidu sezonski karakter, ustanovljene su nelogičnosti – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave prihoda i carina Crne Gore. To je bio povod da Uprava za statistiku zatraži od Uprave prihoda

i carina Crne Gore dostavljanje nove, ažurirane baze podataka o kretanju broja osiguranika tokom 2021. godine, što predstavlja osnovni izvor podataka za statistiku zaposlenih. Kako navode iz Uprave prihoda i carina, nakon uvida u prispjele baze podataka za period od januara 2021. godine zaključno sa oktobrom 2021. godine, sa presjekom od 26. novembra 2021. godine, primijećene su razlike u podacima u odnosu na ranije dostavljene. - Razlozi koji su doveli do odstupanja u podacima odnose se na neažurnost u dostavljanju prijava od strane poslodavaca; kašnjenje prilikom unosa obrazaca zbog velikog obima posla

u pojedinim područnim jednicima u toku turističke sezone; kao i kratak vremenski period između dostavljanja podataka i perioda na koji se podaci odnose i slično – obrazložili su iz Uprave prihoda. Navode da je poštujući principe kvaliteta zvanične statistike, a posebno imajući u vidu pravovremenost i značaj tačnih podataka za donošenje odluka svih korisnika zvanične statistike, bilo neophodno revidirati kompletnu vremensku seriju podataka za 2021. godinu.

UTICAJ

Na pitanje koji će konkretno podaci, odnosno makroekonomske statistike biti revidi-

Kako nezaposlenost pada i raste istovremeno Dok se, s obzirom na utvrđene nepravilnosti u evidenciji tokom 2021. godine, čekaju rezultati revizije podataka o broju zaposlenih za 2020. godinu, sa druge strane ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović u više navrata je baratao podacima revidiranim podacima o broju zaposlenih, kao i nezaposlenih kako bi argumentovao napredak koji je u rezultatima rada ostvarila Vlada. U isto vrijeme, dok je on saopštavao podatke o padu stope nezaposlenosti, Zavod za zapošljavanje bilježio je rast broja nezaposlenih u odnosu na 2020. godinu, a samo tokom decembra prošle godine za više od 2.000 lica. Milatović je 2. decembra objavio, pozivajući se na podatke Monstata, da je broj zaposlenih

u oktobru 2021. veći za 37.000 nego u istom mjesecu 2020. -Ovog oktobra smo imali 202.981 zaposlenih, dok je prethodnog taj broj iznosio svega 165.961. Broj zaposlenih je veći čak i u odnosu na isti mjesec 2019 – naveo je Milatović. Potom je 4. januara naveo da je prema redovnoj anketi o radnoj snazi koju sprovodi Uprava za statistiku, stopa nezaposlenosti smanjena na nivo od 14,8 odsto u trećem kvartalu prošle godine. Konstatovao je da je ekonomski rast imao pozitivne efekte i na tržište rada. Podsjetimo, Zavod za zapošljavanje Crne Gore objavio je krajem prošle godine da je, zaključno sa novembrom, u Crnoj Gori bilo 55.924 nezaposlene osobe, dok je na isti

dan 2020. godine taj broj bio 47.136. -To ukazuje da je nezaposlenost za godinu porasla za 8.788 lica ili 18,6 odsto. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno iznosi 24,1 odsto što je rast od 3,8 procentnih poena, u odnosu na uporedni period lani – saopštio je direktor zavoda Goran Folić. Potom je iz Zavoda za zapošljavanje u januaru saopšteno da je na kraju decembra prošle godine bilo 57.386 nezaposlenih, što je 2,6 odsto više nego u novembru. Stopa nezaposlenosti je time porasla sa 24,12 odsto na 24,73 odsto. Prema podacima ZZZCG, najveća stopa nezaposlenosti 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000. a najniža 10,1 odsto u avgustu 2009. godine.

rane, a koji bi mogli da, uzročno-posljedično budu takođe neadekvatni realnim parametrima, kao i da li je Monstat u obavezi da precizira tajminge i najavi procedure daljih revizija čija se potreba nameće nakon što je utvrđeno da je jedan od ključnih inputa bio neprecizan, iz te ustanove navode da se oslanjaju na evropske principe revizije i poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike. - Na temeljima preporuka Politike revizije nacionalnih računa, cilj je da se korisnicima pruži jasna slika o potrebi i opravdanosti revizije, kada se stvore uslovi za nju, a posebno da se obezbijedi usaglašenost između kvartalnih i godišnjih serija podataka – naveli su iz Uprave za statistiku. Konkretno, napominju, Uprava za statistiku sprovodi redovnu reviziju kvartalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji se smatra preliminarnim sve do objave godišnjeg BDP-a. - Nakon obračuna godišnjeg BDP-a za prethodnu godinu sprovodi se i redovna revizija kvartalnog BDP-a za prethodnu godinu u cilju usaglašavanja sa konačnim godišnjim podacima BDP-a (koji će sadržati i novonastale promjene). Dakle, u septembru tekuće godine objavljuju se i godišnji i konačni kvartalni podaci BDP-a za prethodnu godinu. Posljedično, revidiraju se i kvartalni podaci tekuće godine, jer usljed promjene podataka baznog perioda (konačni kvartalni podaci za prethodnu godinu) dolazi do manje promjene i preliminarnih podataka za kvartale navedeno je iz Uprave za statistiku. I. P.

se preko Tvitera obrušio na CDT

PODGORICA - Član Nacionalne komisije za UNESCO Jovan Markuš nastavio je sa uvredljivim porukama na društvenim mrežama, a ovoga puta na njegovom udaru su se našli predstavnici nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju koji su problematizovali kao spornu i nezakonitu odluku Vlade, odnosno bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, da se izmijeni uslov za sticanje crnogorskog državljanstva. Markuš je, između ostalog, predstavnike te organizacije Milicu Kovačević i Dragana Koprivicu nazvao „pod***nim muvama DPS-a“, pri čemu ih je okarakterisao „ološem“, „masnokosim“ i „veprinama“. Razlog svemu bio je stav CDT-a kako Vlada, izmjenama Odluke o načinu sticanja državljanstva, želi sukobe u zemlji, te da takva neodgovornost u posljednjim danima mandata nije samo za političku, već i za krivičnopravnu odgovornost. Vlada je na telefonskoj sjednici, na dan kada je na dnevni red Skupštine stiglo glasanje o povjerenju, mimo znanja i predstavnika MUPa, usvojila Predlog Odluke o izmjeni odluke o kriterijumima za sticanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Tim dokumentom predviđena je promjena zakonskog uslova za prijem u crnogorsko državljanstvo: odnosno da se za deceniju boravka računa pet godina privremenog plus pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori. Raniji zakonski uslov za prijem bio je 10 godina stalnog boravka u državi. Na tom dokumentu MUP je radio više od godinu, ali je povučen nakon protesta opozicije. Markuš je prethodno u žižu javnosti dospio nakon seksističkih i mizoginih uvreda upućenih poslanici Socijaldemokratske partije Draginji VuksanovićStanković. Vlada je ostala gluva na takve njegove istupe. Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava izrazili su zabrinutost zbog toga što Vlada nije reagovala na govor mržnje Markuša, protivno njenim obavezama koje ima u skladu sa čl. 5 Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici Ujedno zatražili su od Krivokapića da razriješi Markuša članstva u Nacionalnoj komisiji za UNESCO i zahtijevali usvajanje strategije za borbu protiv govora mržnje.HRA i CŽP su povodom mizoginih ispada Markuša tražili od UNESCO – Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu da u okvirima svojih nadležnosti, utiče na Vladu i pomogne suzbijanje mržnje barem od javnih funkcionera povezanih sa tom organizacijom. R. D.

Društvo

Neđelja, 6. februar 2022.

Tužilački savjet postavio novog v. d. vrhovnog državnog tužioca mimo prijavljenih kandidata

Jovanović imenovana nakon što Burić nije prošao za jedan glas PODGORICA - Tužilački savjet izabrao je juče Maju Jovanović za novu vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca nakon što nijedan od dva prijavljena kandidata za tu poziciju dosadašnji v. d. Dražen Burić i Aleksandar Kovačević - nijesu dobili podršku tokom glasanja. Protiv imenovanja Burića je bilo šest članova Tužilačkog savjeta (pet iz reda uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde), dok je pet članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca glasalo za ovog kandidata. Kovačević nije dobio podršku članova iz reda državnih tužilaca, dok su članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde bili uzdržani. Nakon što Burić u TS nije dobio podršku, mimo prijava na poziv raspisan 24. januara, Tužilački savjet je, koristeći ovlašćenja, za vršioca dužnosti VDT-a predložio i izabrao Jovanović, dosadašnju državnu tužiteljku u Vrhovnom državnom tužilaštvu. U protivnom bi, ističu, VDT ostao bez rukovodioca. - Kako je većinom glasova članova Tužilačkog savjeta (iz reda uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde), prestala funkcija vršiocu dužnosti v. d. VDT-a Draženu PODGORICA – Iz godine u godinu sve je više djece koja zbog problema u govorno-jezičkom razvoju ne mogu da se upišu u prvi razred osnovne škole. Vraćaju se i nastavljaju da budu u vrtiću. Verbalna komunikacija, koja je za razvoj djeteta izuzetno važna, je svedena na minimum unutar porodice, a i u društvu generalno. Neophodno je da se promijeni ova praksa. Ovo su u razgovoru za Pobjedu kazale vaspitačice Jovana Papić i Žana Delibašić-Raičević koje rade u predškolskim javnim ustanovama. O izazovima sa kojima se suočavaju željeli smo da razgovaramo sa više vaspitačica, ali pojedine nijesu bile voljne da svoja iskustva objelodane javno... Papić kaže da je ona svjedok problema zbog kojih djeca ne mogu da prođu testove za upis u školu. Da bi se upisali u školu treba da prođu ispitivanja koja organizuju pedijatri, pedagozi, psiholozi, logopedi. Vaspitačica smatra da možda i sami roditelji zbog svojih životnih izazova, trke za egzistencijom, ne posvećuju dovoljno pažnje djetetu u ranom periodu. Ne stimulišu ih da govore... I vaspitačica Delibašić-Raičević upozorava da je problem što današnja djeca dobijaju sve ,,na gotovo“. - Nemaju potrebu da misle, maštaju, improvizuju... Nedostaje im kreativnost. Sve to za

Dvije decenije u tužilačkoj branši Novoimenovana vršiteljka dužnosti VDT-a Maja Jovanović 20 godina je u tužilačkoj branši. Ona je 2002. odradila pripravnički staž u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. U tom tužilaštvu je dvije godine bila savjetnica, a od 2005. zamjenica osnov-

Maja Jovanović

Protiv imenovanja Burića bilo je šest članova Tužilačkog savjeta (pet iz reda uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde), dok je pet članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca glasalo za ovog kandidata Buriću, rukovodeći se time da Državno tužilaštvo ne može da ostane bez vršioca dužnosti VDT-a, a imajući u vidu prijedlog člana Tužilačkog savjeta Siniše Gazivode, da se državna tužiteljka Maja Jovanović odredi za v. d. VDT-a, Tužilački savjet je, uz izuzeće jednog člana, jednoglasno odredio imenovanu za vršiteljku dužnosti VDT-a – navodi se u saopštenju Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, Tužilački savjet ima 11 članova. Po pet članova iz reda tužilaca i reda uglednih pravnika, dok je jedanaesti član tog

tijela predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kojeg su predstavnici parlamentarne većine, prije svega

Demokrata, ranije u više navrata nazivali „zlatnim glasom“. Uoči sjednice Tužilačkog savjeta, održanoj juče, novi član TS-a postao je Andrej Milović, državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, kojeg je iz reda zaposlenih kao predstavnika organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa imenovao rukovodilac Ministarstva premijer Zdravko Krivokapić 27. januara. Milović je zamijenio na obje pozicije Borisa Marića kojeg je Krivokapić smijenio 25. januara, a koji je na funkciju

nog državnog tužioca u Podgorici. Od 2013. godine je u Višem državnom tužilaštvu, takođe u Podgorici. Kako se navodi, ona je bila zamjenica višeg državnog tužioca, a od 2015. godine i državna tužiteljka.

državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava imenovan nakon što je bivši ministar Vladimir Leposavić razriješen u junu prošle godine zbog negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici, a rukovođenje Ministarstvom preuzeo ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović. Krivokapić je dan ranije razriješio i ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića sa pozicije rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjskih prava i na to mjesto imenovao sebe. Marić je u Vla-

Abazović pozdravio „konsenzus u vezi pravde“ Potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović pozdravio je, kako je naveo na Tviteru, jednoglasan izbor v. d. VDT-a Maje Jovanović, čime je, prema njegovim riječima, Tužilački savjet pokazao profesionalizam i integritet, te na najbolji način odgovorio na kritike. - Vjerujem da će i naredne važne odluke donijeti bez odlaganja kao i da kreću korijenite pro-

mjene ove institucije, uz naglasak na snažnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – saopštio je Abazović. Nakon njegove objave, Tužilački savjet je na svom sajtu postavio objašnjenje da je jednoglasnoj odluci o imenovanju Jovanović, prethodilo izjašnjavanje o kandidaturi Burića i Kovačevića koji nijesu dobili podršku.

di izbornog povjerenja 2016. godine bio ministar rada i socijalnog staranja, a Sekulović je tada angažovan kao njegov savjetnik za upravne postupke Prema izmijenjenom Zakonu o državnom tužilaštvu koji je u pravnom prometu od juna prošle godine, v. d. VDT-a ne mora biti iz reda državnih tužilaca Vrhovnog državnog tužilaštva, kako je to ranije bilo propisano, već je dovoljno da ispunjava opšte uslove za državnog tužioca. To podrazumijeva da ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao tužilac ili sudija, ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i da se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima. Zbog ovakvog načina i uslova za izbor vršioca dužnosti VDT-a, Venecijanska komisija je, uoči usvajanja zakona u parlamentu, izrazila zabrinutost i preporučila da ta osoba bude iz reda postojećih tužilaca, što predlagač nije prihvatio. I. P.

Pojedine vaspitačice upozoravaju na probleme sa kojima se suočavaju i pozivaju roditelje da reaguju

Sve više djece ne upisuje školu zbog problema u govoru posljedicu ima jedno zavisno, teško prilagodljivo i bezlično dijete. Uz sve poteškoće koje je donijelo savremeno doba imamo i pandemiju koja je dodatno otežala razvoj svih vidova inteligencije kod djece. Već dvije godine ne idemo u posjete i šetnje, kao nekada, što je velika i nepopravljiva šteta koja ostavlja trajne posljedice – rekla je Delibašić-Raičević. Papić kaže da često vidi da roditelji na vrijeme djeci ne uvode čvrstu hranu u ishrani koja se smatra jednim od važnih preduslova za razvoj govornog aparata. Ističe da neka djeca, čak, imaju pet ili šest godina, a koriste flašice na cuclu. Nedostaje, takođe, prema njenim riječima, dvosmjerna komunikacija između djece i roditelja. - Roditelj treba da bude dobar uzor djetetu. Odsustvo tog modela roditelja, kao uzora lijepog govora ponašanja, utiče na djecu – navela je ona. I Delibašić kaže da su roditelji ti koji prvi moraju preduzeti nešto pa tek onda institucije. Navodi primjer da, recimo, dijete mora da se skvasi i uprlja, razbije koljena... Roditelji, kaže

vaspitačica, tu prave probleme. - Mi činimo ogromne napore da se kao profesionalci postavimo i radimo u interesu djece. Ona se

mogu razvijati samo ako se igraju. Današnja djeca se malo igraju. Malo vremena provode u prirodi, ne skaču, a trebalo bi! Kreta-

Jovana Papić

Žana Delibašić-Raičević

Rade sa ,,najčistijim“ i najiskrenijim bićima na svijetu Vaspitačica Papić kaže da je za ovaj posao potrebno ljubavi, energije, empatije i da je to, zapravo, poziv a ne posao. - Raditi sa djecom je zadovoljstvo i privilegija. Djeca su ,,najčistija“ i najiskrenija bića na planeti. Na nama je da im pružimo vaspitanje, manire, želje, snove... Sve izazove sa kojima se suočavamo rješavamo uz zagrljaje. Ovo je najbolji poziv na svijetu – kaže Papić.

nje, svi oblici, je neophodno da bi se nervni sistem razvijao, samo kretanjem možemo pokrenuti misaone procese kod djece – navodi Delibašić-Raičević. Njena koleginica Papić objašnjava da se roditelji u tolikoj mjeri zaštitnički ophode prema djeci da ne umiju, čak, pravilno da hodaju, a kamoli da potrče... Sagledavajući primjere iz prakse, vaspitačica ocjenjuje da je veliki problem i prevelika izloženost televiziji, internet sadržajima i svim mogućim tehnologijama. Djeca postaju statična i žive u virtuelnom svijetu, a ne realnom. Papić se prisjeća da je imala primjer gdje su djeca (brat i sestra) bila izložena cjelodnevno igricama, internetu, neprilagođenim sadržajima, da su na kraju razvili zaseban način komunikacije. - Između sebe su razvili govor, neki njihov, koji niko ne razumije – navodi Papić, dodajući da je velika potražnja za logopedima... Tehnologija se, ocjenjuje vaspitačica Delibašić-Raičević, zloupotrebljava, a trebalo bi da nam je pomagalo.

- Postala je veliki problem. Nekontrolisanom upotrebom, nemanjem granica, pravimo ogromnu štetu. Zbog toga su djeca izložena ogromnom broju senzacija, što ima za posljedicu nesnalaženje u realnom svijetu. To vaspitačima predstavlja ogroman problem. Vrlo je teško zadobiti pažnju djeteta vaspitno-obrazovnim tehnikama, koje su nama na raspolaganju jer su manje zanimljivije od virtuelnog svijeta koji se djeci plasira – ističe Delibašić-Raičević. Papić dodaje da su u praksi evidentirali slučajeve da neka djeca i ne znaju šta je knjiga, a imaju četiri ili pet godina. - Da ne govorimo o tome koliko je značajno čitanje kod djece – navodi ona. Zbog toga što su djeca previše mažena vaspitačica iznosi problem masovnog tepanja kod djece... Naše sagovornice zaključuju da je svako dijete individua za sebe, čak i u istim uslovima različito se razvijaju. Saglasile su se da bi trebalo da iskoristimo trenutnu situaciju u korist razvoja djece. Preporučuju da roditelji rade sa djecom, da pričaju sa njima, da im konstantno čitaju, još u ranom uzrastu, kako bi stekli tu naviku. Jer, postoje pozitivne strane trenutka koji živimo, samo ih treba iskoristiti. N. Đ.

12 Povodi

Neđelja, 6. februar 2022.

ANALIZA: Politika kao igra varanja - urušavanje zdravstvenog sistema

Postdoc (Univerzitet u Lundu)

U Crnoj Gori mnogi zakoni se usvajaju bez izgleda da će postići društveni poredak. Jer ne odgovaraju stvarnim prilikama. To budu prepisana rješenja iz evropskih zakona. Oni drugi, često se ne poštuju. U percepciji stanovništva zakoni se doživljavaju kao volja političara na vlasti. Građani ne vjeruju u institucije sistema, a u njihovoj percepciji zakoni su neefikasni.

U slučaju da zdravstveni sistem ne može da pruži određenu zdravstvenu zaštitu, oni koji imaju novca zadovoljiće zdravstvene potrebe u privatnim zdravstvenim ustanovama i troškovi će im od strane države biti refundirani. Ostali, koji nemaju finansijskih mogućnosti - oni neće zatražiti zdravstvenu zaštitu. Ili će morati da se snalaze i finansijski zaduže da bi je dobili. Stoga, jasno je da su koncepti zdravstvene pravičnosti, socijalne pravde i jednakosti pogrešno interpretirani i U stvarnosti postoji široki jaz „izopačeni“ u zdravstvenoj politici između vladavine prava u definiciji i kako se ostvaruje. Sa druge strane, sistem uređenosti države podrazumijeva zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. I podrazumijeva (parlamentarnu) demokratiju. U knjigama sve izgleda „savršeno“. Isto je i u zdravstvenoj politici. Svi međunarodni zdravstveni standardi su prepisani u dokumentima i predstavljaju se kao najveće vrijednosti politike. U praksi je često sve suprotno, pa i u načinima na koji se ono izražava u svakodnevnom životu. Postoji široki jaz između prava na zdravlje u definiciji i kako se ostvaruje. Među stanovništvom postoji rašireno uvjerenje da je ponašanje zakonski uređeno, ali da se ono ne sprovodi.

Zakoni i planovi

Kao ključni krivac za nesprovođenje zakona označavaju se zakoni i planovi. Jer se ne sprovode ili nijesu usklađeni. To su oni zakoni i planovi koji su prethodno usvojeni kao rješenja. A kada se zakoni i planovi ne sprovode ili se ne žele sprovoditi, onda se kao „nova rješenja“ nameću pristupi da se zakoni i planovi ponovo mijenjaju. I to novim zakonima i planovima, koji će se „opet“ pokazati neusklađenim. Tako se proizvodi čitav set raznih planova, pravila i zakonskih rješenja (hiperprodukcija), da i oni koji su ih donijeli najčešće ne razumiju njihovu namjenu. Ili je namjena bila određena samo za taj (određeni) trenutak u podjelama političke moći. Takve pojave međunarodnoj zajednici se serviraju kao slabost koja se naziva „ne-



dostatak kapaciteta“. Zbog toga se u posljednjoj deceniji potrošilo na desetine i desetine miliona eura međunarodnih sredstava. Da bi se „izgradili (novi) kapaciteti“. „Novi“ kapaciteti su zapravo oni isti – „stari“ (društvene norme + snažna kulturna/kulturološka kompleksnost). To sugeriše da aktuelni problemi nijesu samo povezani sa pravnim, političkim i institucionalnim nedostacima, već da su ukorijenjeni u kulturi tj. kompleksnosti različitih kulturoloških interakcija i (neformalnih) vrijednosti u društvu, institucijama i između njih, kojih se pridržavaju i/ili koje su razvili kao norme funkcionisanja na bazi dosadašnjih praksi. Poštovanje zakona, vladavina prava i evropske vrijednosti nijesu obrasci na kojima je izgrađena crnogorska kultura. Kada god se učini (politički) da nešto „nije dobro“ ili se više ne želi takvim, usvajaju se „novi“ zdravstveni planovi i „nova“ rješenja. To uglavnom budu prepisana „stara“ ili „najstarija“ rješenja, koja će se kasnije „opet“ pokazati da nijesu bila dobra. Izdaci za javno zdravstvo kao procenat ukupnih javnih rashoda države Crne Gore, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu, procijenjeni su na 10,6 odsto. Najveća vrijednost ovog procenta u Crnoj Gori iznosila je 17,7 odsto, u 2003.godini , od kada bilježi pad, odnosno manje-više zadržava stabilnu konstantu na približno (oko) 10 odsto (Ko-

jičić 2021: 48). Visok udio privatne potrošnje u Crnoj Gori uslovljen je niskom realnom potrošnjom po stanovniku, ali i nedovoljnim budžetskim izdvajanjima za zdravstvo. Izdvajanja 10 odsto budžeta ne mogu zadovoljiti očekivanja stanovništva u vezi sa zdravstvenim uslugama. Suočeni sa neskladom između finansijskih mogućnosti i zahtjeva stanovništva, sistem javnog zdravstva generiše deficite u finansiranju, dok istovremeno raste ukupno nezadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga. Posmatrano kroz odnos prema BDP-u ukupna izdvajanja za zdravstvo u Crnoj Gori iznose 8,42 odsto, i nešto su ispod prosjeka EU (9,85 odsto). Učešće države Crne Gore u finansiranju zdravstvenih potreba stanovništva značajno je niži od prosjeka u EU i iznosi svega 60,1 odsto, dok se u EU iz javnih izvora finansira gotovo 75 odsto ukupnih zdravstvenih usluga i dobara. Naučna literatura sugeriše da ukupni udio državnih izdataka za javno zdravstvo, i kao udio u BDPu i ukupnom budžetu, najbolje pokazuju koliko je Vlada posvećena zdravlju i odražava nivo ukupne mobilizacije nacionalnih resursa i stepen prioriteta države u odnosu na zdravlje (Piatti-Fünfkirchen et al., 2018: 285-286; cf. Kojičić 2021: 49).

vladavina prava

Koncept vladavine prava, koji podrazumijeva da „svi moraju slijediti zakon“ je for-

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga od strane crnogorskih građana, tzv. potrošnja iz džepa (Out-of-pocket) je prilično veliki, u vrijednosti 39,6 odsto, odnosno 677,8 US dolara po glavi stanovnika kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (PPP). Ovaj udio je približno tri puta veći od prosjeka u EU (15,55 odsto), dok je istovremeno crnogorski bruto društveni proizvod po glavi stanovnika četiri puta manji od prosjeka EU, a stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (at-risk-of-poverty-rate) jedan i po put veća nego što iznosi u EU

malno ustanovljen. To zahtijeva da vlada i građani treba da slijede usvojena pravila i da ih poštuju. S jedne strane kontinuirano umnožavanje pravila i zakona i njihove neusklađenosti unosi zbrku da bi se pravila stvarno poštovala, pa i kod onih koji su ih donijeli i treba da ih tumače i sprovode. Dok je sa druge strane široko rasprostranjena praksa da se traži „rupa“ u zakonu i na taj način izbjegne njihovo sprovođenje. Isto je i u zdravstvenoj politici. S jedne strane produkuju su „planovi o planovima“, da i oni koji su ih donijeli se ne sjećaju šta su usvojili, a sa druge strane traži se način da se izigraju takva pravila. Mnoga preduzeća ne plaćaju poreze i obaveze socijalnog i zdravstvenog osiguranja i tako doprinose „lošem“ zdravlju svih. Građani, koji treba da koriste usluge zdravstvene zaštite, često i ne znaju koja su njihova prava. Oni koji tumače i sprovode prava i trebaju da pruže zdravstvene usluge često ne znaju koja su („posljednja“) pravila važeća. Tu mislim i na pravila unutrašnje organizacije i upravljanja, gdje svaki novi „upravnik“ uspostavlja „nova“ pravila, često neusklađena sa „najnovijim“, tj. onim „najstarijim“. U poređenju sa svim zemljama članicama EU, kao i zemljama koje imaju status kandidata, Crna Gora ima najmanji broj ljekara, 2,8 na 1.000 stanovnika u poređenju sa iznosom od 3,4 u EU. Da bi dostigla ljudske resurse kao što je to u EU, Crnoj Gori će biti neophodno da angažuje dodatnih 373 ljekara. Ono što je naročito uočljivo jeste da, u poređenju sa svim zemljama članicama EU i zemljama kandidatima, ljekari u Crnoj Gori obave najviše pregleda i konsultacija poslije Mađarske, Poljske i Slovačke. Izabrani doktor za odrasle i djecu u Crnoj Gori u prosjeku obavi 9.866 pregleda godišnje,

d.mijatović

» Piše: doc. dr Jovan koJičić

Umjesto socijalne imam „elitističku“ pravdu kojom kanališe još veće siroma

ZdrAvstveNI sIstem u koLApsu: Gužve u KBC-u

izabrani doktor za žene 5.135, dok bolnički ljekar pruži 1.319 zdravstvenih usluga na nivou godine. Građani Crne Gore traže značajno veći broj konsultacija sa ljekarima od građana EU. U Crnoj Gori svaki građanin svake godine dobija 1,7 bolničkih ljekarskih usluga i 6,6 vanbolničkih ljekarskih usluga u zdravstvenom sistemu.

Efikasnost

Sve to ima jedan zajednički imenitelj – neefikasnost. Ono proizvodi neefektivnost, a za posljedicu stvara brojne socijalne probleme, koji se prenose na veći nivo. Na tom, većem (političkom) nivou jednako postoje „nova“, „stara“, „najstarija“ i „najnovija“ evropska i „unaprijeđena“ evropska pravila, dok je efekat po društvo i socijalne probleme u društvu isti. Razlika je jedino u doživljajima. Jer nijesu (svi) jednako pogođeni (takvim) pravilima. Neefikasnost politike dovodi do toga da mnogi ljudi neće zatražiti zdravstvenu pomoć ili zaštitu, jer ih takva politika sprečava da ostvare svoje pravo zbog nemogućnosti da plate zdravstvenu uslugu. Tu mislim i na izdatke u novcu ili naturi, u „robama i uslugama“ prema pružaocima zdravstvenih usluga, na koje bi inače imali pravo. To su ljekovi, posteljina, različiti materijali i oprema koje građani treba da ponesu sa sobom da bi primili „obaveznu“ zdravstvenu uslu-

gu. Isto je i ako pripadaju kategoriji ugroženih društvenih grupa (lica sa invaliditetom, stariji, socijalno ugroženi). Inače su oslobođeni plaćanja. Sve to pod uslovom da uopšte znaju za to svoje pravo. Oni koji to mogu ili su u prilici da se snađu da bi zadovoljili zdravstvene potrebe platiće iz svog „džepa“. Da bi platili takve usluge, najveći broj građana će zapasti u dugovanja. Jedan dio zaduženih će od toga pretrpjeti katastrofalne posljedice i zapasti u još veće siromaštvo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga od strane crnogorskih građana, tzv. potrošnja iz džepa (Out-of-pocket) je prilično veliki, u vrijednosti 39,6 odsto, odnosno 677,8 US dolara po glavi stanovnika kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (PPP). Ovaj udio je približno tri puta veći od prosjeka u EU (15,55 odsto), dok je istovremeno crnogorski bruto društveni proizvod po glavi stanovnika četiri puta manji od prosjeka EU, a stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (at-riskof-poverty-rate) jedan i po put veća nego što iznosi u EU (Kojičić 2021: 34 i 49). Takođe, već smo objasnili da privatni izdaci za zdravstvene troškove predstavljaju potrošnju koju pojedinci ,,plaćaju direktno pružaocima zdravstvenih usluga kada su u kontaktu

Povodi

Neđelja, 6. februar 2022.

U poređenju sa svim zemljama članicama EU, kao i zemljama koje imaju status kandidata, Crna Gora ima najmanji broj ljekara, 2,8 na 1.000 stanovnika u poređenju sa iznosom od 3,4 u EU. Da bi dostigla ljudske resurse kao što je to u EU, Crnoj Gori će biti neophodno da angažuje dodatnih 373 ljekara

sa zdravstvenim sistemom“ (Buch Mejsner & Eklund Karlsson, 2017: 621; cf. Kojičić 2021: 49-50), kada ne postoji državna zaštita, kao ni mjere koje bi zaštitile pojedince od visokih izdataka i potrošnje za zdravstvene usluge. U kontekstu crnogorske zdravstvene prakse, kao dio šireg koncepta ‘out-of-pocket’ uključuje i direktne izdatke ,,u novcu ili naturi (poklon iz zahvalnosti) od strane pacijenata ili drugih lica koji djeluju u njihovo ime, prema pružaocima zdravstvenih usluga za koje pacijenti inače imaju pravo“, ali i potrošnja za ,,kupljenu i donesenu robu“, odnosno troškove i plaćanja pacijenata za nabavku robe, kao što su ljekovi, posteljina, različiti materijali ili oprema, a koju moraju ponijeti sa sobom da bi im bila pružena zdravstvena zaštita (Buch Mejsner & Eklund Karlsson, 2017: 622; cf. Kojičić 2021: 50).

elITIZam

Ako zdravstvena usluga iz bilo kojeg razloga nije dostupna u javnim zdravstvenim ustanovama, a što je česta pojava zbog problema u opremi i (ne) dovoljno dobroj organizaciji zdravstvenog sektora, onda se usluga može zatražiti i u privatnim zdravstvenim ustanovama. Tako je po zakonu. U tom slučaju, očekuje se da pacijent bude finansijski sposoban – a najveći broj građana Crne Gore to nije. Zatim, da plati očekivanu zdravstvenu

uslugu i tako ostvari pravo na refundaciju. Ali ne u punom iznosu. Da bi ostvarili pravo na refundaciju građani moraju da prođu široku proceduru „lupanja pečata“ između različitih institucija. Za najveći broj ljudi nemoguće je izdvojiti čak ni minimalne troškove, da uopšte stignu do „pečata“. Naročito za one koji su udaljeni ili žive u ruralnim područjima. Pri tome, treba da zamislimo da je osoba bolesna i sa razlozima koji često mogu da zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju. Dok prikupi sve „pečate na papiru“, plati sve usluge za koje pacijent nije finansijski sposoban – i zatim još jednom plati nove troškove da bi ostvario refundaciju (i ne u punom iznosu), moguće je da pacijent više i ne bude među živima. Za najveći broj građana prilika da ostvari neku ozbiljniju zdravstvenu uslugu na ovaj način zvuči kao „fantazija“ – a da pri tome ne zapadne u dugovanja. Za one siromašne, ispod linije siromaštva, socijalno ugrožene i u stanju socijane potrebe ono je još „veća fantazija“. Kada se ovi problemi izdignu na veći (politički) nivo, onda se čini da nema doživljavanja. Jer se ne dijeli isti rizik od smrti i lošeg zdravlja u odnosu na najveći broj stanovnika. Tako nastaju nejednakosti. Pa i u zdravlju. Atributi ih opisuju i favorizuju kao elitu. Jer je i zdravstvena politika „elitistička“. U slučaju da zdravstveni sistem ne može da pruži određenu zdravstvenu zaštitu oni koji imaju novca zadovoljiće zdravstvene potrebe u privatnim zdravstvenim ustanovama i troškovi će im od strane države biti refundirani. Ostali, koji nemaju finansijskih mogućnosti oni neće zatražiti zdravstvenu zaštitu. Ili će morati da se snalaze i finansijski zaduže da bi je dobili. Stoga, jasno je da su koncepti zdravstvene pravičnosti, socijalne pravde i jednakosti pogrešno interpretirani i „izopačeni“ u zdravstvenoj politici. Umjesto socijalnoj, mjesto je ustupljeno „elitističkoj“ pravdi. Umjesto jednakosti podstiče se nejednakost. Umjesto pravičnosti postiže se nepravičnost. Umjesto blagostanja kanališe se još veće siromaštvo. (Autor je profesor prava i stručnjak za analizu i kreiranje javnih politika)

POTENCIJAL: Nedavno istraživanje Zavoda za geološka istraživanja pokazuje da crna ekološka tačka Kombinata aluminijuma može da bude profitabilna zbog rijetkih elemenata

Blago iz crvenog mulja

PODGORICA - Jedna od pet ekoloških crnih tačaka bazen crvenog mulja predstavlja potencijalno ležište sekundarnih mineralnih sirovina ili ,,tehnogenih mineralnih sirovina“ - kazao je Pobjedi dr Slobodan Radusinović iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore. U crvenom mulju postoje nalazišta takozvanih „ elemenata rijetkih zemalja“ (REE) tj. 17 hemijskih elemenata za kojima je svake godine svjetska potražnja u porastu. To može biti i šansa za crnogorsku privredu, smatra Radusinović.

Značajne količine crvenog mulja u KAP-u predstavljaju potencijalni resurs za ekstrakciju elemenata rijetkih zemalja i drugih mikroelemenata koji se koriste u izradi mobilnih telefona, kompjutera, televizora… i veoma su traženi u svijetu

POGODNOSTI

On je istakao da je, pored ostalih pogodnosti, važna činjenica da crveni mulj u KAP-u u cjelosti potiče od naših boksita (iz ležišta Nikšićke župe), koji imaju povišen sadržaj elemenata rijetkih zemalja (REE) u poređenju sa gotovo svim ostalim mediteranskim karstnim boksitima. Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugašene fabrike glinice KAP-a. Ove značajne količine crvenog mulja predstavljaju potencijalni resurs za ekstrakciju elemenata rijetkih zemalja i drugih mikroelemenata. Međutim, taj proces je kompleksan i trenutno se u svijetu rade mnogi projekti koji bi to omogućili. - Ujednačeni sadržaji REE, mineraloški sastav i druge karakteristike boksita i crvenog mulja čine ih pogodnim za pilot istraživanja - smatra Radusinović dodajući da su tehnološke mogućnosti ekstrakcije vrijednih REE različitim metodama i kombinacijama metoda su predmet brojnih istraživačkih projekata. Radusinović kaže da se mora odgovoriti na dva pitanja – prvo kako i kojim tehnološkim metodama je ekstrakcija REE iz crvenog mulja moguća i drugo, da li je ekonomski isplativa.

n.mandić

mo  m se aštvo

strakcije su skupi, a pored toga upitna su i iskorišćenja, tako da je jedan od ciljeva istraživanja kako povećati iskorišćenja tokom različitih tehnoloških procesa. - I na kraju, vezano za zaštitu životne sredine - intencija svih aktivnosti koje se tiču naslijeđenih odlagališta različitih materijala iz tehnoloških procesa prerade mineralnih sirovina kao i jalovišta iz procesa eksploatacije kod nas i u Evropi bi u prvom redu trebalo da bude naučno zasnovano, tehnološki moguće uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i ekonomski isplativo korišćenje ovih sekundarnih sirovina sa ciljem kompleksnog (ako je moguće i cjelokupnog) iskorišćenja - ,,zero waste“. Ovakvim pristupom koristi mogu biti višestruke: poboljšanje stanja segmenata životne sredine, oslobađanje prostora za druge aktivnosti, ekonomska dobit, očuvanje primarnih resursa mineralnih sirovina... - kazao je Radusinović.

OD 1969.

ZNačaj SaSTOjaka

U crvenom mulju, na primjer, ima lantanida koji su značajni zbog uticaja na optičke osobine različitih materijala (posebno stakla, različitih minerala i sintetičkog dragog kamenja). Koriste se za izradu termoelektričnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za emisione elektrode i elektronske mikroskope). Još jedan sastojak, neodijum, se primjenjuje za izradu optički aktivnih komponenata lasera. U novije vrijeme elementi rijetkih zemalja (REE) i njihove legure koriste se i u izradi solarnih panela, fluoroscentnih sijalica, u proizvodnji hibridnih automobila, laptop računara, LCD ekrana monitora, pametnih telefona i televizora. - Kod mobilnih telefona pored europijuma i terbijuma u LCD ekranima, koristi se i neodijumski magnet, lantan u NiMh baterijama, itrijum za sočiva kamere i samarijum za

Slobodan Radusinović

Crveni mulj ispred kombinata



zvučnike. U proizvodnji LCD televizora posebno su bitni terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optičkih kablova koristi se erbijum, koji zbog svojih jedinstvenih optičkih osobina služi kao svjetlosno pojačalo i omogućava super brze telekomunikacije, uključujući širokokanalnu i kablovsku televiziju. Bitno je naglasiti da su REE metali važni i u ,,zelenim“ i energetski efikasnim tehno-

logijama, kao što su vjetro turbine, tehnologiji skladištenja energije, u naftnoj industriji i katalizatorima u automobilskoj industriji. U proizvodnji automobila, a posebno elektičnih i hibridnih, koriste se REE metali, za električne motore, generatore i druge komponente - objasnio je Radusinović.

ISTražIvaNja

Prema njegovom saznanju, do sada poznati procesi ek-

Crveni mulj postoji koliko i Kombinat aluminijuma, od 1969. godine, kada je fabrika sagrađena. Bazen crvenog mulja od 2005. godine u rukama je privatnika. Svih tih godina mijenjala se vlasnička struktura. Od ruskog Rusala, preko ukrajinske kompanije Politropus alternativa. Ukrajinac Roman Denkovič najavio je 2014, kada je kupio bazen, da će sagraditi fabriku za reciklažu otpada i proizvodnju građevinskog materijala. To se nije desilo, jer mu, kako je u medijima tvrdio, Vlada nije izašla u susret sa traženim dozvolama. Potom je Denkovič 2016. godine prodao bazen beranskoj firmi Weg kolektor. Jedan od rijetkih projekata u svijetu je RIS Restore, koji se bavi načinima i isplativošću ekstrakcije elemenata iz crvenog mulja. To je trogodišnji projekat koji je počeo u aprilu 2020. godine. Sastavni je dio EIT RawMaterials, koji je pokrenuo i finansirao Evropski institut za inovacije i tehnologiju, najveći konzorcijum u sirovinskom sektoru na svijetu. Glavni svjetski proizvođač REE je Kina, koja ograničava izvoz ovih sirovina, što zbog povećane potražnje stvara probleme u snabdijevanju svjetske industrije, a naročito industrije visokih tehnologija, gdje REE imaju široku primjenu. N.kOvačevIć

14 Kultura

Neđelja, 6. februar 2022.

NAŠA TEMA: Kakvi su nasljeđe, budućnost i važnost aforizma i satirične forme u Crnoj Gori PODGORICA – Svako vrijeme je dobro za satiru i aforizam. Mnogi će se složiti da današnja društveno-politička situacija vapi da bude svakodnevno komentarisana kroz aforizam, kratku formu koja i u Crnoj Gori ima znatan broj autora i poklonika. Ipak, čini se da je aforizam nekako potisnut u odnosu na sve književne forme, mediji ga rijetko objavljuju, a jako je malo i festivala koji njeguju kulturu humora, satire i aforizma. Koliko je dobra misao važna, znali su još i drevni Grci. Njegovali su duh, tijelo i sklad. Slobodan Simić u djelu „Od medicine do satire“ ukazuje kako je Hipokrat u „Aforizmima“ – zbirci recepata i uputstava o čuvanju zdravlja i liječenju bolesti, začetnik ove književne forme. Medicinski aforizam se oblikovao kroz društvena pitanja, pa su nastale satira i savremeni aforizam, koji se u Crnoj Gori generacijama značajno baštini. Sakupljeno je nekoliko antologija aforizama iz naše zemlje, a jedna od njih su i „Rijetke čestice“, priređviača Sava Martinovića, Veljka Rajkovića i Dejana Tofčevića. U njoj je zastupljeno 114 autora sa preko 1.900 aforizama koji su slika i prilika našeg društva i zdrav putokaz budućim naraštajima. O značaju aforizma u Crnoj Gori za Pobjedu su govorili aforističari Milica Aranitović-Papović, Radojica Grba, Velizar Radonjić i Savo Martinović.

SMIJEH

Aranitović-Papović je kazala da je aforizam „smijeh u lice besmislu“. - Možda ga na marginu stavljaju upravo oni koji besmisao i stvaraju – kazala je ona. Prema njenim riječima, aforizam je munjeviti okršaj autora sa samim sobom, sa svim onim što ga okružuje. - U svakom okršaju ima poraženih i pobjednika. Ovdje je aforističar i satiričar uvijek pobjednik, jer stvara humor kao pozitivnu tekovinu duha, a poražena je samo ideja, koja umire momentalno kada se aforizam pročita – rekla je Aranitović-Papović. Ocijenila je da nikada nije bilo više materijala za stvaranje satire i humora. - Danas je najbolje biti satiričar, kažu neki ljudi. Ja se ne slažem sa tim. Najteže je danas praviti pravu satiru. Nije sve što je smiješno humor. Humor je dao pravo svima da mu maknu prvo slovo, jedino satiričari i aforističari to pravo ne bi trebalo da imaju – kazala je Aranitović-Papović. Što se tiče antičke katarze koja se sve češće pominje u javnom diskursu, Aranitović-Papović je

Javnost je preplavljena vulgarnim rijalitijem podsjetila da je Platon govorio o smrti kao katarzi duše od tijela, a da je za Aristotela katarza estetičko čišćenje duše onoga koji posmatra umjetničko djelo. - Pitanje je koliko mi kao društvo i kao posmatrači želimo baš biti čisti, iako imamo tradiciju da peremo sebe i sve oko sebe od mnogih prljavština. Mi smo izgleda društvo sa otupjelim čulima za izražavanje emocija za neki preporod. Mi smo još uvijek dobri posmatrači i tapšaroši. Nažalost – rekla je Aranitović-Papović. Grba je kazao da je nevezano od žanra potrebna snažna, kompetentna, profesionalna kritika koja će edukovati javnost, a kroz stručni debatni dijalog približavati nas savremenim trendovima književne riječi. - Ne manje, potrebna nam je časopisna kultura kao javni interes i forum tendencija i pravaca svih rodova književnog stvaralaštva. Nedostatak ovih formata posljedično se odražava na adekvatnu prezentnost aforizma kao uzvišenog oblika kulturološko-civilizacijske komunikacije. To što se nalazi na marginama, treba tražiti u širim uzrocima koji osiromašuju prostor duha, misli i avangardnog izraza pa samim tim i pozicije aforizma koji je u naprednim kulturama izuzetno cijenjen – istakao je Grba. Aforizam, bez dileme, prema njegovim riječima, ima snažnu moć da savršeno dijagnostifikuje stanje društva. - Pristupačnost, jezgrovitost i ciljanost u izrazu čini ga neprolaznim. Njegova javna percepcija i misija su uzvišenog karaktera. To što naša lokalna samodovoljnost, sujeta i pizma, uglavnom

ARANITOVIĆPAPOVIĆ: Aforizam je munjeviti okršaj autora sa samim sobom, sa svim onim što ga okružuje

GRBA: Pristupačnost, jezgrovitost i ciljanost u izrazu čini aforizam neprolaznim

RADONJIĆ: Ruku na srce, mnogi se ne bi mogli nazvati satiričarima niti je satira ono što oni nazivaju satirom

MARTINOVIĆ: Vladaoci su davno doznali da im ni najljuća ni najoštrija satira ne može nimalo nauditi

ne prepoznaju kritičko-emancipatorsku ulogu aforizma nije problem aforizma i aforističara. Naprotiv – rekao je Grba. Istakao je da antologija crnogorskog aforizma „Rijetke čestice“ predstavlja jedan od zaloga za budućnost aforizma u zemlji. - Na djelu poznatih autora, sjajnih aforističara koji su snažno, emancipatorski krčili put ovog oblika stvaralaštva, njihovom antologijom aforizma Crna Gora je dobila djelo koje sa ponosom ostaje da svjedoči o ovdašnjem autorskom iskazu preko kojeg pratimo njegove mijene, oblike, teme i provokacije – kazao je Grba. Prema njegovim riječima, na kulturnom tlu Crne Gore sva-

kako su za pohvalu veoma zapažene manifestacije Dani humora i satire „Vuko Bezarević“ u Pljevljima i Crnogorski festival humora, satire i karikature u Danilovgradu.

na kokainu – kazao je Radonjić. Satira, prema njegovim riječima, ima veliku moć, a aforizam je njen ekstrakt. - „Srž suštine“, kako je to objašnjavao jedan od naših velikana satire. Aforizam je brana ljudskoj gluposti i malograđanštini, melem za dušu, lijek protiv pizme, čegrsti i podjela... antidot za mržnju... – istakao je Radonjić. Dobra satira, po njegovom mišljenju, kao uostalom i drugi žanrovi dobre književnosti i umjetnosti, može da doprinese katarzi i pomogne da lakše otvorimo oči, da nam proširi vidik, ali samo da pomogne. - Za katarzu društva koje je zapušteno i sa pogrešnim identitetskim, kulturnim, etičkim, obrazovnim, moralnim poimanjem sistema vrijednosti treba mnogo više. Bojim se da nam treba smjena generacija, odnosno nove generacije koje će stasavati i formirati se na drugom i drugačijem sistemu vrijednosti, primjerenom univerzalnim civilizacijskim i globalnim vrijednostima – ocijenio je Radonjić. Medijima, kaže, treba uputiti pitanje zašto aforizam nije dovoljno zastupljen u javnom prostoru. - Mi ne oskudijevamo aforizmima. Čak mislim da ih, po glavi

stanovnika, imamo možda i više od drugih. Satirom se bave mnogi. Ruku na srce, mnogi se ne bi mogli nazvati satiričarima niti je satira ono što oni nazivaju satirom. Ali kad se sve sabere preovlađuje dobra satira, a to znači i dobri aforizmi. Nažalost, izuzimajući društvene mreže, aforizama i uopšte dobre satire ima veoma malo ili je uopšte nema u medijima. Ima izuzetaka, ali izuzeci nijesu dovoljni – rekao je Radonjić. Problem je, prema njegovim riječima, osnivačka i uređivačka koncepcija, a zatim i autocenzura urednika medija. - Čovjek još kao beba nauči da puzi. Mnogi i kad odrastu ostanu u tom položaju – kazao je Radonjić.

U „vunenim vremenima“ satiričari su bili cijenjeniji nego danas Književnik Savo Martinović je uvjeren da je nisko pala cijena ljudi od duha u odnosu na vrijeme ondašnje Jugoslavije. - U ono vrijeme, u takozvanim „vunenim vremenima“, cijenjeni su i satiričari koji su proganjani. Nemjerljiva je razlika

u književnom smislu između te dvije epohe. Svjedok sam i jedne i druge epohe. U ono vrijeme su satiričari pisali ezopovskim jezikom. Da šef, direktor, ministar... ne znaju na koga se žaoka odnosi, a da svi čitaoci znaju. Tako je bilo u cijelom Istočnom bloku,

ili „soc-lageru“, koji je sa druge strane svijeta nazivan „veselom barakom“. Tada su cenzura, kult ličnosti i nesloboda govora bili „zakon“ koji se morao strogo poštovati. Okolnosti su bile izmišljene za paralelni razvoj autocenzure – rekao je Martinović.

RIJALITI

Radonjić je ocijenio da je u procesu tranzicije porušen nekadašnji sistem vrijednosti, a novi nije izgrađen. - Agresivna politička propaganda, neadekvatan sistem obrazovanja, višedecenijska ekspanzija najgoreg kiča, kontaminacija javne scene učinili su da se na margini nalazi i književnost i umjetnost. Javnom scenom dominira vulgarni rijaliti, kako na političkoj, tako i na kulturnoj sceni, u medijima, na društvenim mrežama – rekao je Radonjić. Prema njegovim riječima, prosječan mlad čovjek koji je stasavao u vremenu tranzicije, bez obzira na nivo obrazovanja, pojma nema ko su bili Radovan Zogović, Mihailo Lalić, Dušan Kostić, Ćamil Sijarić, Milo Milunović, Drago Đurović... - Ali znaju sve odbornike i poslanike, znaju sve „zvezde granda“ i učesnike „Zadruge“. „Vremena se mijenjaju. Sad su nam heroji oni na heroinu, a najbolje koke

BISER MUDROSTI

Martinović je kazao da aforizam ovdje nije cijenjen u najvećoj mjeri i ne kod jednog, nego kod najvećeg dijela književne kritike. - Tačno je da se „nalazi na margini kao književni žanr“. Aforističar sam, prije svega, i još neko u „našoj“ književnosti, i umjesto da branim aforizam, odlučio sam da pravdam njegove kritičare i protivnike – rekao je Martinović.

Kultura

Neđelja, 6. februar 2022.

Muzej humora i satire u Umjetničkoj galeriji „Vitomir Srbljanović“ u Pljevljima

Prema njegovim riječima, jedan ugledni izdavač iz Beograda je, tokom posljednjih dvadeset godina, štampao dvadeset obimnih knjiga jedinstvenog naslova „Aforizmi i aforističari“. - Sam urednik se pravda čitaocima zbog kvaliteta, kao: „Ovo je baza aforizama, ovo su otvorena izdanja. Može da pošalje ko što hoće, samo da ispunjava elementarne uslove. Najveći broj aforističara mnoge aforizme iz ovih izdanja ne bi uvrstio u autorsku knjigu, zbog nekvaliteta...“ Tiraž mali, čitaoci, praktično, samo autori i još poneko. Do kritike izdanja ne dopiru. Postoje mišljenja da je to ne samo „baza aforizama“, no i „stovarište“, ili, sarkastično kazano, „deponija“ – rekao je Martinović. Prema njegovim riječima, u tim aforizmima, a i drugim koji se pojavljuju u elektronskoj formi, najviše je negiranja, fraziranja, konstatacija, nesmislene (zlo) upotrebe opštih mjesta i poslovica, (koje)kakvih filozofema, kao cjelovitih fragmenata i njima sličnih variranja... - Tako nekako je i na društvenim mrežama, pa i u „najstarijem listu na Balkanu – kazao je Martinović. Pravi aforizmi, prema njegovim riječima, „umotani“ su u stilske figure, metafore, hiperbole, alegorije, ironije... „natrunjeni“ mudrošću, duhom, dahom, humorom, poukom... u ogromnoj su manjini. - Tako kritičar ne uspijeva da čita ni ovakve aforizme, ometan od autora samočitača i kojekoga drugoga. Simbolično rečeno. No, i pored rečenog, ipak postoji, ne sasvim mali broj čitalaca i slušalaca aforizama iz „ogromne manjine“, koji se nadahnu, zapahnu, osvježe, otkriju „biser mudrosti“, nasmiju i na veliko lično zadovoljstvo, izmjeste ili izađu iz svega onoga što im se događa. (A što se događa vide i slijepi.) A pouka i smijeh vazda djeluju ljekovito. („Smijeh je posljednji krik evolucije“) Ja se držim mota: svakoga raj čeka ko za svog života nasmije čovjeka – kazao je Martinović. Na Pobjedino pitanje kakva je moć aforizma, Martinović je kazao da bi bilo odgovorno i umje-

Temeljna analiza i naučna valorizacija Književnik Velizar Radonjić je kazao da Crna Gora ima značajno kulturno nasljeđe kad je riječ o satiri. - Ali ovo nasljeđe zahtijeva jednu temeljnu analizu i naučnu valorizaciju, a potom institucionalnu i pravnu zaštitu – naglasio je Radonjić. Ljudska glupost je, kako je kazao, najveći obnovljivi izvor inspiracije za stvaranje satire i nema mjesta na planeti na kojem satira ne može da uspijeva. - Svako vrijeme je podjednako teško i podjednako dobro za stvaranje satire. „Satira i u 21. vijeku ima svijetlu budućnost. Satiričarima se i u 21. vijeku crno piše“ – rekao je Radonjić.

sno pitanje kakva je nemoć za neku promjenu na bolje, u društvu, politici, instituciji, vladavini prava, vlasti... - Ni kroz najbritkije misli koje nas opominju i nasmiju, koliko god su estetski i etički apsolutno vrijedne, ni u najnevjerovatnijem slučaju nije moguće da društvo doživi katarzu (ako je to „očišćenje od nečistoće“ ili „moralno pročišćenje“)! Katarzu u ovakvom slučaju mogu da dožive samo odabrani pojedinci – zaključio je Martinović. Medijski prostor je, prema riječima Martinovića, voljom moćnih zaškrinuo vrata za aforizam. - No, elektronika mu je širom odškrinula vrata. Na Fejsbuku i uopšte na društvenim mrežama, danonoćno se ispisuju aforizmi (i neaforizmi) koji sem lajkovanja prijatelja i nekih pratilaca, nemaju neki drugi tretman – kazao je Martinović.

SNAŽAN PARADOKS

Za aforizam Aleksandra Baljka koji smo citirali u jednom od pitanja: „Naša najbolja satira nastala je u teškim vremenima, a za savremenu dolaze bolji dani“, Martinović je kazao da njegov kolega i prijatelj ne umije da pogriješi. - Ovaj aforizam sa snažnim paradoksom „što je u društvu gore, to je satiri bolje“ ima trajnu vrijednost. Baljak je ovdje i prorok: sve je manja vladavina prava, sve je više kršenja zakona i ustava, sve je veća diktatura... I sve su bolji dani za satiru – kazao je Martinović. Danas je, prema njegovim riječima, više nego lako biti satiričar. - Sa osrednjom pismenošću može da se piše svakava satira. Vladaoci su davno doznali da im ni najljuća ni najoštrija satira ne može nimalo nauditi. U argou rečeno, i za najjaču satiru ih „boli uvo“. Može se dodati: „Zabranjena knjiga je zastarela sintagma“. („Ako te boli grlo, nemoj da te boli uvo. Za to moraš imati nos“). Veliko je pitanje samo kako biti uspješan satiričar. Prvi uslov je da se (h)umoru vrati početno slovo – zaključio je Martinović. B. BAJIĆ

Sjećanje na djetinjstvo PODGORICA - Izložba skulptura pod nazivom ,,Sjećanje“, vajara Željka Reljića, otvorena je u Modernoj galeriji. Djela ,,Dječak sa loptom“, ,,Sanke“, ,,Djevojčica na trotinetu“, ,,Plaža“, ,,Sladoled“… posvećena su odrastanju i sjećanju na to vrijeme. U skulpturama dominiraju motivi djece, a likovi bez osobnosti lica, asociraju na bezbrižnost i igru.

Iako su radovi rađeni u galerijskom formatu, on je, ističe umjetnik, veoma zahtijevan. - Sami materijal traži poseban pristup i određenu zanatsku vještinu kojom jedan autor mora da vlada do jednog određenog stepena. Postoje određena pravila kojih mora da se pridržava i ako to savlada onda se i sama ideja realizuje bez problema. Ljudi me najčešće prepoznaju po radu u metalu, mada istražujem i u kamenu, drvetu, kombinovanoj tehnici. Priprema postoji, tu je izrada skica, puno je tu crtanja i promišljanja kroz fotografije, priprema samog materijala – kazao je Reljić.

Ižložbu je otvorila rukovoditeljka galerijskog sektora, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić. - Materijalni aspekt Reljićevih skulptura, u kojima prikazuje dječije likove, iskazuje se kroz precizno modelovane oblike s izrazitim naglaskom na detalj i na kompozicijsku simetriju. U ciklusu skulptura ,,Sjećanje“ Reljić nastavlja da razvija ideju i temu svojih ranijih radova koji su intimne, autobiografske naravi – kazala je Duletić.

INTERESOVANJE

DJETINJSTVO

Postavka ,,Sjećanje“ se može tretirati kao zaokruživanje ciklusa na kojem Reljić radi punu deceniju. - Riječ je o figurativnoj skulpturi. Materijal je standardan i sa njim sam se predstavljao i prije desetak godina. Kada se sakupe svi radovi na jednom mjestu vidi se jedan drugačiji pristup u izradi i samom izrazu u skulpturi – kazao je Reljić. Na radovima je predstavio svoje

Detalj sa izložbe

djetinjstvo koje je, kako ističe, bilo blistavo. - To je nešto što će me vjerovatno uvijek pratiti. Prije desetak godina sam i sam postao roditelj. Pretočio sam u skulpturu pro-

mišljanje o tome šta je ono lijepo što se meni desilo i što bih volio da moje dijete proživi. To sjećanje, taj trenutak koji pamtim je osnova i polazište za realizaciju skulpture – istakao je Reljić.

Reljić je rukovodilac studijskog programa vajarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a radi i kao vanredni profesor na FLU na studijskom programu vajarstvo. - Na našu radost u proteklih nekoliko godina, kako smo i dobili nove uslove za rad koji su sjajni, na FLU imamo 70 odsto veću zaintersovanost za studijski program vajarstvo nego unazad deset godina. Ljudi se najčešče opredjeljuju za slikarstvo, to im je bliže. Skulptura se još nije izborila za mjesto koje zaslužuje. Smatram da je sada mnogo pozitivnija slika kada je skulptura u pitanju – istakao je Reljić. Izložba se može pogledati do 4. marta. A. Đ.

Kamerni ansambli CSO nastupili u Muzičkom centru Crne Gore

Važno da muzičari budu svestrani

PODGORICA – Za jedan orkestar je važno da njegovi članovi budu svestrani i da imaju prostor za ličnu kreaciju – kazao je gostujući šef-dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) Mladen Tarbuk iz Hrvatske, nakon koncerta Kamernih ansambala CSO u Muzičkom centru Crne Gore. Solističke dionice na ovom koncertu interpretirali su članovi CSO: hornistkinje Ana Abramović i Maša Tulić, violončelisti Vladimir Drobnjak, Ana Zakrajšek i Aleksandar Arsić. Nakon savremenog djela koje je komponovao maestro Tarbuk „Sebastian u snu“, izvedene su tri kompozicije iz perioda baroka – „Koncert u G-molu za dva violončela i gudače“ italijanskog kompozitora Antonija Vivaldija, „Koncert za dvije horne, gudače i kontinuo u D-duru“ njemačkog kompozitora Georga Filipa Telemana i „Koncert u D-duru za trubu, gudače i kontinuo“ Đuzepea Torelija. Na kraju koncerta publika je bila u prilici da čuje treću svitu za gudače „Drevne melodije i plesovi“, italijanskog kompozitora 20. vijeka, Otorina Respigija. Maestro Tarbuk je, nakon koncerta, istakao da je jako sretan što je djelo koje je komponovao publika na koncertu toplo primila. - To je uvijek jedan rizik i ja sam svjesno ušao u njega, jer znam da nema toliko savremene muzike na repertoaru. Vjerovatno veći dio publike nikad nije čuo nešto

PR CENTAR

MUZEJ HUMORA I SATIRE

Vajar Željko Reljić za Pobjedu o izložbi skulptura u Modernoj galeriji

Sa koncerta u Podgorici

slično. Postojala je mogućnost da se ljudima to ne svidi. Imao sam malo predavanje prije koncerta gdje sam se potrudio da objasnim kako je nastalo djelo, o čemu se radi, koji je njegov smisao. Mislim da su ljudi to prepoznali i da je bio iskren aplauz – rekao je Tarbuk za PR centar. Kazao je da mu predstavlja zadovoljstvo što su solisti koncerta „osvjetlali obraz“, navodeći da im nije bilo lako, jer su izvodili zahtjevna djela. - Velika stvar je da je kolega Arsić promovisao baroknu trubu. Za jedan orkestar je jako važno da ljudi budu svestrani. U neko ra-

nije vrijeme je bilo uvriježeno da kad uđeš jednom u orkestar, da je to kao da si ušao u neku galiju, vučeš vesla i 40 godina vučeš vesla i to ti je život. To se promijenilo. Svi su oni umjetnici i moraju imati prostor. Moj zadatak je, kao dirigenta, da im dam jedan prostor za njihovu ličnu kreaciju i drago mi je da su se tako dobro pokazali – istakao je Tarbuk. Arsić, koji je svirao na baroknoj trubi iz XVII vijeka, rekao je da su utisci nakon koncerta sjajni. - Barokna truba je instrument za sebe, koji zahtjeva posebnu tehniku sviranja i koji je teže svirati nego moderne trube koje imaju

ventile i u kojima se tonovi lakše mijenjaju. Prvi put u Crnoj Gori se predstavljam na baroknoj trubi. Drago mi je da je publika mogla da čuje taj autentičan zvuk kao iz XVII vijeka – naveo je Arsić za PR centar. Abramović je rekla da je publika bila u rijetkoj prilici da na koncertu čuje kamerne ansamble CSO. - Zato smo svi radosni da možemo nešto novo da doživimo i osjetimo i da to podijelimo sa našom vjernom publikom. Mislim da kamerni sastavi treba da budu što više zastupljeni. To je jedna posebna atmosfera – rekla je Abramović. R. K.

16 Sportski miks

Arena

Neđelja, 6. februar 2022.

Crnogorska atletičarka oduševila na dvoranskom mitingu u Češkoj

Novi rekord Marije Vuković PODGORICA – Marija Vuković nastavlja da oduševljava. Baš kao što je istorijsku 2021. godinu otvorila crnogorskim rekordom u dvorani, kada je preskočila 193 centimetra, sinoć je na dvoranskom mitingu u češkom Hustopečeu pomjerila granicu. Najbolja crnogorska sportistki-

Rekordi na početku spektakla Prvo zlato na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu završilo je oko vrata norveške predstavnice u skijaškom trčanju Tereze Johaug. Johaug je slavila u disciplini skiatlon, što uključuje 7.5 kilometara klasičnim stilom i 7.5 kilometara slobodnim stilom. Srebro je pripalo Ruskinji Nataliji Neprijajevoj (+30 sekundi), a bronza Austrijanki Teresi Stadlober (30.5). Holanđanka Irene Shauten osvojila je zlato u brzom klizanju na 3.000 metara i oborila olimpijski rekord star 20 godina. Shauten je do prvog mjesta stigla rezultatom tri minuta i 56,93 sekunde i tako oborila rekord koji je još od Igara u Solt Lejk Sitiju 2002. godine držala Njemica Klaudija Pehštajn. Dvadeset devetogodišnja Holanđanka osvojila je svoju drugu olimpijsku medalju, prvu zlatnu. Srebrnu medalju osvojila je Italijanka Franćeska Lolobriđida (3:58,06), dok je bronza pripala Kanađanki Izabele Vajdeman (3:58,64). Pehštajn (49) je postala tek drugi sportista, a prva žena, koja se osam puta takmičila na Zimskim olimpijskim igrama. Po tome se izjednačila sa ja-

TWITTER/OLYMPICS

Zimske olimpijske igre u Pekingu

nja uspjela je da iznenadi svoje rivalke i u paklenoj konkurenciji dođe do drugog mjesta i to sa rezultatom od 195 centimetara, koliko je imala i Britanka Emili Bortvik, ali je Marija tu visinu preskočila iz drugog pokušaja. Ako se zna da su nastupile Ukrajinke Jaroslava Mahu-

čik, Julija Čumačenko i Irina Gerašenko, te Mihaela Hruba, koje nijesu ni ušle u ,,finale“, jasno je kakav je podvig napravila Marija Vuković. - Iskrena da budem nijesam očekivala da će već na ovom takmičenju da dođe rekord. Ali, spremna sam, dobro se osjećam i zaista sam ponosna. Bila

OBORILA OLIMPIJSKI REKORD STAR 20 GODINA: Irene Shauten

panskim ski skakačem Norijakijem Kasaijem. Jučerašnje takmičenje završila je na posljednjem mjestu, sa više od 20 sekundi zaostatka za pobjednicom. Slovenija već ima dvije medalje, zlato i bronzu, i to u jednoj od najatraktivnijih ženskih disciplina na ZOI. Urša Bogataj je olimpijska šampionka u skokovima od 108 i 100 metara. Ovo je prva zlatna olimpijska medalja u ski skokovima za Sloveniju – Peter Prevc bio je srebrni i bronzani u Sočiju 2014. godine, kada je žensko takmičenje uvršteno u olimpijski program. Sloveniju je obradovala i Nika Krizmar, trećeplasirana u skokovima od 103 i 99.5 metara. Jedan od junaka dana je i dvadeset jednogodišnji Šveđanin Valter Valberg, koji je postao olimpijski prvak u slobodnom skijanju u disciplini moguls ispred olimpijskog prvaka, Kanađanina Mikaela Kingsburija. Valberg do ovih ZOI na svjet-

skim prvenstvima nije imao bolji plasman od četvrtog mjesta, nikada nije slavio u Svjetskom kupu, a u tekućoj sezoni tri puta je gledao u leđa Kingsburiju. Kina je do prvog zlata u Pekingu stigla zahvaljujući mješovitoj štafeti u brzom klizanju na kratke staze, takmičenju koji je sada prvi put održano na Zimskim olimpijskim igrama. Kina je polufinale završila na trećem mjestu iza Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država i na osnovu toga ne bi ušla u finale, ali je trka pregledana zbog mogućih prekršaja, pa su brzoklizači Rusije na kraju diskvalifikovani zbog opstrukcije, a SAD zbog blokiranja. Predstavnica italijanske štafete Arijana Fontana je zahvaljujući srebrnoj medalji postala jedina brzoklizačica, i u muškoj i ženskoj konkurenciji, koja je osvojila devet olimpijskih medalja. Do juče je bila izjednačena s Amerikancem Apolom Onom i Rusom Viktorom Anom s osam medalja sa ZOI. R. A.

sam kao u nekom zimskom snu i sad sam se probudila. Pokazala sam sebi da mogu. Bilo je super i zaista je ovo vjetar u leđa pred Balkansko prvenstvo i naravno Svjetsko prvenstvo – kazala je za Pobjedu neposredno nakon takmičenja Marija Vuković. Sjajna atletičarka bila je posebno emotivna, a nakon rekorda i sjajnih skokova, imala je i posebnu poruku. - Ovo je bilo takmičenje gdje sam imala poseban motiv. Skakala za mamu i željela da joj pokažem kako se borim, ali i da joj dam dodatnu energiju da se i ona izbori i bude jaka – gotovo u jednom glasu rekla je Marija Vuković. Marija je, inače, iz drugog pokušaja preskočila visine 181 i 185, zatim iz prvog pokušaja 189, a zatim u drugom nastupu 192 i 195. Na toj visini ostale su samo ona i Emili Bortvik, koja je baš kao i Vuković sva tri puta bila neuspješna na 198, ali s obzirom na to da je 195 preskočila iz prvog pokušaja osvojila je prvo mjesto, dok je Marija bila druga. Treće mjesto pripalo je Jaroslavi Mahučik sa 192, a taj rezultat imale su i Gerašenko i Sadulaeva. Našu atletičarku očekuju mitinzi 15. i 19. februara, zatim dvoransko prvenstvo Balkana u Istanbulu, a onda u martu i dvoranski šampionat svijeta. Nakon godine gdje je oduševila Crnu Goru, Marija i 2022. godinu otvara na impresivan način. Jasno je, leti ka novim R. P. snovima...

Priznanje za crnogorski vaterpolo i plivanje

Miloš Mračević član LEN biroa

PODGORICA – Miloš Mračević, član UO VPSCG za međunarodne odnose izabran je za člana najvećeg izvršnog organa Evropske federacije vodenih sportova.

Izabran na jučerašnjem kongresu LEN-a u Frankfurtu, a ubuduće će ovu Kuću voditi Portugalac Žoze Silva. Za potpredsjednike su izabrani Josip Varvodić iz Hrvatske, Šveđanin Krister Magnuson, Žil Sezional iz Francuske, Grk Kirjakos Janopulos i Marko Trol iz Njemačke. Pored Mračevića, u LEN birou su još Erkan Jalcin, Even Kameron, Fernando Karpena, Džek Bukner, Noami Zvi, Peter Riška, Pia Johanson i Rokur Jakupstov. - Posebno mi je drago što Crna Gora po prvi put ima pred-

stavnika u najvećem izvršnom organu LEN-e, LEN birou. Ovo je veliko priznanje, prije svega za naš Savez i aktivnosti koje smo preduzeli na međunarodnom planu za koje sam bio zadužen nakon izbora dr Đura Marića za predsjednika VPSCG u čijem sam timu. Ponosan sam što sam prepoznat kao koristan član tima novog rukovodstva LEN-a, pred kojim je veliki rad i dosta odluka koje treba da donesu dobrobit, prije svega, sportistima pet vodenih disciplina kao i svima onima koji na bilo koji način učestvuju u našim sportovima - poručio je Mračević. Svjetska federacija vodenih sportova je podržala kandidaturu novog predsjednika Portugalca Silve koji je nakon više godina smijenio Italijana Paola Barelija. R. A.

Golmanu ,,lavova“ predstoji pauza od šest mjeseci

Matović uspješno operisan

Golman crnogorske rukometne reprezentacije Nikola Matović operisao je prednje ukrštene ligamente koljena poslije teške povrede koju je doživio protiv Islanda u posljednjem meču koji su ,,lavovi“ odigrali na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj. - Operacija koju je u Kliničkom centru u Podgorici obavio dr Nikola Bulatović bila je uspješna, a dvadeset trogodišnjem čuvaru mreže „lavova“ sada predstoji pauza od šest mjeseci. Želimo mu uspješan oporavak, u nadi da ćemo ga na golu našeg nacionalnog tima ponovo vidjeti na Svjetskom prvenstvu u januaru naredne

godine, za što je potrebno da njegovi saigrači eliminišu Bosnu i Hercegovinu u baražu ko-

ji je na programu u aprilu – naveli su iz Rukometnog saveza Crne Gore. R. A.

Naša reprezentativka ostaje u Rumuniji

Nenezić sa Brailom još sezonu PODGORICA – Golmanka Ljubica Nenezić ne mijenja sredinu – naša reprezentativka i u narednoj sezoni nosiće dres rumunske Glorije Buzau. - Liga je jaka, a klub je stabilan. Trenutno smo četvrti na tabeli, mada je prvenstvo takvo da je sve neizvjesno. Trenutno je rumunska liga jedna od jačih u Evropi, pa su utakmice sa prvom ili posljednjom ekipom podjednako teške. Tako da nema opuštanja. Najveći problem su duga putovanja, ali smo se navikli i na to – kazala je Nenezić. Buzao ima šansu da izađe u Evropu, a dobre partije sa gola pružaju i Marta Batinović i Nenezić. A. M.

Arena

Neđelja, 6. februar 2022.

Košarka

Košarkaši Budućnost Volija u Baru savladali Mornar Barsko zlato, u 19. kolu Admiralbet ABA lige

Podgoričanima crnogorski derbi Košarkaši Budućnost Volija uspješno su prebrodili i prepreku protiv Mornara, a pobjedom u „Topolici“ (73:62) upisali su sedmi uzastopni trijumf u ABA ligi, i te kako važan u borbi za jedno od prve dvije pozicije uoči plej-ofa. Mornar je, sa druge strane, doživio drugi poraz u nizu, nakon onog od Crvene zvezde, i usporio trku za eventualan plasman u plej-of. Barani su u drugom poluvremenu ubacili ukupno svega 20 poena, manje nego pojedinačno u prvoj i drugoj dionici (po 21 poen), pa je bilo nemoguće pobijediti favorizovanog rivala. Drugom pobjedom protiv Mornara ove sezone, četvrtom u sedam mečeva u Baru u ABA ligi, Budućnost, koja je u Baru imala glasnu podršku „varvara“, na skoru je 13-3, dok je Mornar upisao 10. poraz, pored sedam pobjeda. Budućnost je, tako, nastavila u dobrom ritmu nakon pobjeda protiv Cedevita Olimpije i Virtusa, i ima lijepu šansu da pauzu pred kvalifikacije za Mundobasket dočeka u seriji pobjeda, jer u srijedu dočekuje Veneciju u Evrokupu, a narednog vikenda u „Moraču“ stiže Mega…

BARANI DOBRI DO ODMORA Mornar je prednost od šest poena na poluvremenu (42:36) izgradio kroz bolji šut iz igre (53,1–42,9 odsto), posebno za dva poena (70,6 odsto). Budućnost je procente šuta popravila u drugoj dionici, uz bolji skok, ali je gostima to pomoglo samo da malo ublaže skoro dvocifreni minus koji su imali u finišu prve četvrtine. Budućnost je vodila u prvih šest minuta, do četiri razlike (8:4), a preokret je, intere-

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Se. Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

5 2 6 11 7 10 11 2 2 6

(21:14, 21:22, 9:17, 11:20)

73% (11-8) 67% (27-18) 24% (26-5)

za 1 za 2 za 3

81% (16-13) 37% (48-18) 38% (21-8)

Skokovi 37 (14+23) 26 (4+22) Blokade 6 2 Asistencije 14 13 Ukradene lopte 7 3 14 Izgubljene lopte 6 Faulovi 21 18

Kobs 4 Atić 10 Su. Šehović Micov 2 Sili 2 Tarolis Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak Popović 16 Rid 16 Peri 13

Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić bio je zadovoljan pobjedom u Baru. - Mihailo (Pavićević) zna šta mislim o ovoj ekipi i njemu kao treneru, da ne ponavljam. Stvarno imam veliki respekt i nije slučajno što su upisali šest pobjeda na posljednjih osam utakmica. Izgubili su samo od evroligaša i Partizana, protiv kojeg su bili u igri sve vrijeme. Imaju moć u napadu zbog tog šuta za tri poena, na sve to se dodao sa klupe i mali Živanović. Ne mogu da kažem da smo mi iz stručnog štaba iznenađeni, ali igrači drugačije gledaju Gordića, koji je dominantan plejmejker u ABA ligi, nego njegovu zamjenu - rekao je Džikić. Srpski stručnjak ističe da je njegov tim pokušao da zaigra drugačije u drugom poluvremenu. - Pokušali smo da nađemo petorku koja može da igra na oba kraja terena, i to nam se na kraju isplatilo. Džikić je saoštio da je Kobs povraćao nakon utakmice. - Igrao je zato što je tražio. Nadam se da će biti u redu što prije. Ima tu još nekih stvari, ali nije baš sve za van svlačionice - zaključio je Džikić.

PAVIĆEVIĆ: Stigao nas je umor u nastavku Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao Budućnosti “na zasluženoj pobjedi i kolegi Džikiću na sjajno odrađenom poslu u dosadašnjem dijelu sezone”. - I u najavi sam rekao da je Budućnost izuzetno kvalitetna ekipa, sastavljena za velike domete ove godine. Jednostavno, izuzetno teško

ih je dobiti, u svakom trenutku igrači znaju šta da rade na terenu. Svima će biti vrlo nezgodan rival u Evrokupu i završnici ABA lige – rekao je Pavićević. Pavićević nije imao šta da zamjeri svom timu. - Odigrali smo jedno od boljih poluvremena ove sezone protiv jedne od najboljih

ekipa u ABA ligi i to me zaista čini zadovoljnim. Pokušavali smo da pariramo i u nastavku, ali je bilo očigledno da smo pali, pogotovo u napadu. Bili smo dosta bezidejni, tražili rješenja koja nismo dogovarali, ali košarka je živa igra i kad adrenalin udari, zaboravi se mnogo toga. Bilo je evidentno da u drugom polu-

santno, nastao kada je teren, nepuna četiri minuta prije kraja kvartala, privremeno napustio prvi plej Barana Nemanja Gordić, zbog bola u listu lijeve noge. Umjesto njega ušao je mladi Balša Živanović, i unio novu energiju, pa su Barani serijom 11:0, koji je zaključio Živanović sa šest uzastopnih poena (koš i dodatno bacanje, a onda i trojka), preokrenuli i poveli 21:12. Do kraja dionice

pogodio je samo Di Džej Sili za neefikasne goste (21:14), koji u prvih deset minuta nijednom nijesu šutirali za tri poena (Mornar 7-2), niti su izašli iz bonusa. Budućnost je bolje otvorila drugu četvrtinu, u kojoj su „plavi“ pogodili i tri trojke (kao i Barani). Sa šest poena u nizu, Podgoričani su smanjili na pola koša zaostatka (21:20), ali je Živanović čuvao prednost za Mornar, zaključno sa trojkom

za 26:23. Minut kasnije je mladi plej izašao iz igre uz aplauze barske publike, a na teren se vratio Gordić. Zakucavanjem Vilija Rida, Budućnost je sredinom kvartala vratila vođstvo (31:30), ali je to bilo i posljednje u prvom poluvremenu. Serijom 7:0 (Milija Miković, Vil Mozli i trojka Marka Jeremića), Mornar je poveo 40:33 i u preostala tri minuta do poluvremena sačuvao prednost (42:36).

Vučević stopama Džordana

Crnogorski centar je postigao 36 poena, uz izvanredne procente šuta iz igre (21-16), uz 17 skokova, četiri asistencije i tri blokade, od kojih je posebno upečatljiva bila blokada sredinom posljednje četvrtine u duelu sa Krisom Lavertom. Taj potez je podigao na noge sve

Sudije: Nikolić, Juras i Milojević

DŽIKIĆ: Našli smo pravu petorku u 2. poluvremenu

Crnogorski košarkaš odličan u pobjedi Čikaga protiv Indijane

Nikola Vučević je obilježio pobjedu Čikaga na gostovanju Indijani. Bulsi su slavili 122:115, upisali 33. pobjedu u sezoni i tako su nastavili dominaciju u konferenciji i učvrstili se na čelu tabele Istoka.

Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca: 500.

u dvorani i doprinio da Bulsi u finišu odigraju čvrsto i stignu do trijumfa. Interesantno je da je crnogorski as postao prvi igrač Bulsa koji je na jednom meču imao skor od više od 35 poena, 15 skokova i tri blokade još od 1996. godine, kada je takav učinak imao vjerovatno najbolji košarkaš svih vremena – Majkl Džordan. Kod Bulsa, odličan je bio i Demar Derozan sa 31 poenom, pet skokova i sedam asistencija. Džavonte Grin je dodao 16 poena, a Ajo Dosunmu 15, uz četiri asistencije.

Kris Levert je, sa druge strane, postigao čak 42 poena, uz pet skokova i osam asistencija, ali to nije pomoglo Pejsersima da izbegnu poraz. Teri Tejlor i Duejn Vašington postigli su 21, odnosno 17 poena. Dalas je pobijedio ekipu Filadelfije sa 107:98 i stigao do 30. pobjede ove sezone uz fenomenalnu partiju Luke Dončića. Slovenački reprezentativac je za nešto više od 40 minuta na parketu postigao tripl-dabl od 33 poena, 13 skokova i 15 asistencija. To je njegov osmi tripl-dabl učinak u sezoni i 44. u karije-

vremenu padamo, s našom mnogo kraćom rotacijom u odnosu na rivala, da nas malo sustiže umor, iz tog umora je falilo i kreacije. Objektivno, nemam za čim da žalim kad damo sve od sebe i izgubimo. Čestitao sam i igračima, žao mi je samo što zbog velikog truda nismo iznenadili Budućnost, jer su se momci bacali po parketu i borili za svaku loptu – dodao je Pavićević.

PERI I POPOVIĆ ZA PREOKRET Bez pogođene trojke u trećoj četvrtini (iz tri pokušaja), i čak osam izgubljenih lopti, Mornar je uspio da čuva prednost samo u prvih minut i po igre u drugom poluvremenu (46:41). Budućnost se odbranom vraćala iz minusa, a serijom 11:0 sredinom četvrtine je preokrenula na 52:46, najviše zahvaljujući Kendriku Periju i Ridu, koji su prvih

pet i po minuta nastavka ubacili osam, odnosno šest poena. Podgoričani su, međutim, stali u napadu, a pošto ni Barane nije služio šut u ovoj dionici (samo devet poena), do kraja je vođena dosta konfuzna igra. Nešto bolje je prošao Mornar, koji je ubacio pet poena, a gosti samo jedan, pa je Budućnost pred posljednju četvrtinu imala koš prednosti (53:51), uz četiri lične greške Vladimira Micova. Na krilima junaka pobjede protiv Virtusa, Petra Popovića, koji je u posljednjoj četvrtini ubacio deset od 16 poena, uz prepoznatljivu igru u odbrani, Budućnost je otpor Barana slomila polovinom posljednje četvrtine, kada je serijom 10:0 povela sa nedostižnih 65:54. Imao je Mornar šansu da se vrati u igru, ali na 69:62 nije iskoristio dva uzastopna napada (Vladimir Mihailović promašio trojku, a Sead Šehović atraktivno zakucavanje), što su do kraja kaznili S. J. Popović i Peri sa penala.

Simonović blista u Razvojnoj ligi Pored Vučevića još jedan crnogorski košarkaš potvrđuje kvalitet u Sjedinjenim Američkim Državama – Marko Simonović igra sve bolje u G ligi u razvojnom timu Čikaga – Vindi Sitiju. Nakon što je dan ranije protiv razvojne ekipe Toronta upisao 24 poena i 14 skokova, ruki iz Kolašina je u pobjedi svog tima nad Vestčester

ri, čime je ušao u Top 10 igrača po tom učinku na vječnoj listi NBA. Zanimljivo je i da je Dončić uspio da protiv 24 franšize od ukupno 30 upiše tripl-dabl učinak. Sada juri skor Lerija Birda koji je 59 puta upisao dvocifren učinak u tri statističke kolone. U timu Dalasa, Redži Bulok i Džejlin Branson postigli su

Niksima (B tim Njujorka) sa 107:90 upisao 24 poena, 22 skoka, dvije asistencije i ukradenu loptu za 29 minuta igre. Simonovićev prosjek u Razvojnoj ligi je 15,5 poena, 10,1 skok i 2,3 asistencije. Pet puta je bio u sastavu Bulsa u NBA ligi i upisao 12 poena, za 21 minut na parketu.

20, odnosno 19 poena. Najefikasniji kod gostujuće ekipe bio je Džoel Embid sa 27 poena, 13 skokova i četiri asistencije. U jednom od derbija Istoka, Boston je u gostima pobijedio Detroit sa 102:93. Džejson Tejtum je postigao 24 poena, dok je Džejlin Braun dodao 13.

Kod Pistonsa, Sadik Bej i Hamidu Dialo su susret završili sa po 21 poenom, a Dialo je dodao i 14 skokova. Juta je bila bolja od Bruklina, 125:102. Donovan Mičel sa 27 i Bojan Bogdanović sa 19 poena i 11 skokova bili su najbolji kod „džezera“, dok je u timu Bruklina dominirao Kameron Tomas sa 30 poena... S. J.

Arena

18 Rukomet

Neđelja, 6. februar 2022.

Poraz rukometašica Budućnost Bemaxa od lidera grupe A u 12. kolu Lige šampiona

Stale od drugog poluvremena Rukometašice Budućnost Bemaxa bile su u dobrom ritmu od 16. do 32. minuta, držale korak sa favoritom iz Danske, a onda je uslijedio pad kao prije dvije sedmice u Rostovu.

PRIVATNA ARHIVA

Podgoričke igračice izgubile su od Esbjerga 36:25 (14:13) i mogu samo da žale zbog velikog minusa, jer su u uvodnim minutama drugog poluvremena bile na gol od lidera grupe A. Bojana Popović je dobro spremila igračice koje su nakon početnih osam minuta (Esbjerg vodio 5:1 sa golovima iz kontranapada) uspjele da zaustave brzu igru gošći i u zoni, sa čestim faulovima, spriječe dalekomentnu paljbu od igračica poput Rejštad, Tranborg i ostalih. Pošlo je od ruke domaćinu da, od 12. do 16. minuta, serijom 4:2, dođe do zaostatka od dva gola, a mnoge dobre ispoljene stvari, iako su u finišu bili dva puta brojčano slabiji (Andrijana Popović dva puta isključena), u napadu donijele su izjednačenje (11:11 – četiri minuta prije kraja). Dominirala je napadački Ivona Pavićević sa šest golova iz sedam pokušaja, a odličnu rolu imala je i Nataša Ćorović. Vjetar u leđa do odmora igračicama je dala sa gola Armel Atingre, a zanimljivo da su Dankinje dva puta bile neprecizne sa sedam metara. U posljednjih 30 sekundi brojčano jače gošće uspjele su da postignu gol i u drugo poluvrijeme uđu sa prednošću od 14:13. S dobrim osjećajem ,,plave“ su dočekale nastavak meča, ali već nakon drugog minuta ušle u velike probleme sa tehničkim greškama (do kraja

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 500

Bud. Bemax

Sudije: Praštalo i Balvan

Esbjerg

Sedmerci: Budućnost Bemax 5-5, Esbjerg 3-2 Isključenja: Budućnost Bemax 8, Esbjerg 2 minuta

BUDUĆNOST BEMAX

ESBJERG

Atingre .... (8 odbrana + sedmerac) J. Kadović (jedna odbrana) Babović...................................................... Pavićević .................................................6 Pletikosić ......................................... 6 (3) Ćorović ....................................................4 Maslova ............................................ 4 (2) Popović .................................................... 2 N.Vukčević ............................................. 2 Kepić .......................................................... 1 Zrnić ............................................................ N. Kadović ................................................ Bulatović................................................... Marsenić ................................................... J. Vukčević ............................................... -

Poulsen ...................(devet odbrana) Turkoglu ...................................................Ekerle..........................................................Nielsen .................................................... 8 Reistad .....................................................7 Jakobsen ............................................... 6 Tranborg .................................................5 Jensen ................................................3 (1) Moler .........................................................3 Breistol .....................................................2 Solberg-Isaksen ..................................2

Trener: Bojana Popović

Trener: Jesper Jensen

BOJANA POPOVIĆ: Prvo poluvrijeme reper kako treba da igramo 16) i sa lošim reakcijama u defanzivi. Nijesu pravile faulove, bekovi Esbjerga su lako pogađali i širili zonu, a gotovo svako pogrešno dodavanje kažnjavali su golovima iz kontre ili brze tranzicije. U drugom poluvremenu, nakon startnih pet golova iz omiljene, brze igre – Esbjerg je postigao još osam, a ukupno 13. Lider grupe A je u 37. minutu vodio 20:15, a četiri minuta kasnije došao je do najveće prednosti od ,,plus 6“. Pokušavala je Popović na tajm-autima da razbudi svoje igračice, tražila je od njih da se konkretno prave faulovi, ali...

Budućnost Bemax je dobro parirala Esbjergu u prvom poluvremenu, dok je bilo snage, energije i fokusa u igri, a u nastavku je bilo mnogo tehničkih grešaka, koje je protivnik kažnjavao lakim golovima, kazala je trener Bojana Popović. - Esbjerg igra sjajno ove sezo-

ne i ovo je važna pobjeda za njih. Znali smo da će biti teško, jer je Esbjerg i u prvom meču pokazao kakav je tim. Dobro smo se pripremali u posljednje dvije sedmice i igrali dobro u prvih 30 minuta, dok je bilo snage, energije i fokusa u našoj igri. U nastavku smo napravili mnogo tehničkih

grešaka i dozvolili protivniku da postiže lake golove. Pokušali smo i sa rotacijom da održimo ritam, jer neke djevojke nemaju snage da odigraju svih 60 minuta, kao što je slučaj sa Maslovom koja se vratila poslije dva mjeseca pauze. Uz to, neke mlade igračice još nemaju kvalitet i

iskustvo da budu fokusirane u odbrani svih 60 minuta, pa smo u nastavku dozvolili da se razigra Rejstad koja je postizala golove i razigravala svoj tim. Teška utakmica za nas, a potrebno je da zapamtimo izdanje iz prvog poluvremena, jer je to način kako treba da igramo - kazala je Popović.

Kasnile su na svim poljima, a u velike probleme stavile golmanke koje nijesu mogle puno da pomognu. Esbjerg je uvećavao razliku, do konačnih 36:25. U Danskoj je Esbjerg slavio

35:20, a u Podgoricu je stigao bez nekoliko važnih igračica i postigao gol više. - Zadovoljna sam igrom u prvom poluvremenu u kojem je odbrana bila na potrebnom

nivou, dok smo u napadu bile strpljive i postizale golove. U nastavku je odbrana bila lošija i nijesmo pronašle način da zaustavimo Esbjerg. Primile smo mnogo golova i rezultat

je na kraju minus od 11 golova – kazala je Maslova. Pretposljednji meč u grupi A ,,plave“ će odigrati 13. februara sa Borusijom u DortmunA. M. du.

Rukometaš Aleksandar Bakić vratio se na teren poslije osam mjeseci pauze

Osjećam se kao dijete kad dobije čokoladu Aleksandar Bakić je opet na terenu, poslije osam mjeseci oporavka od povrede prednjih ukrštenih ligamenata. Najbolji rukometaš Crne Gore za 2019. godinu vratio se u takmičarski ritam prije četiri dana, u pobjedi Neksea nad Dubrovnikom u prvenstvu Hrvatske (31:21). Povratak je obilježio učinkom od pet pogodaka iz šest šuteva. Igrao je i u petak u trijumfu ,,gromova“ nad Vardarom u SEHA ligi (25:24). - Bio sam spreman i ranije, ali iz kluba su čekali da definitivno sve bude kako treba. Imali smo i pauzu zbog Evropskog prvenstva, tako da sam na povratak čekao ukupno osam mjeseci – priča Bakić za Pobjedu. - Pauza je bila duga, kad sam zaigrao osjećao sam se kao dijete kad dobije čokoladu. Toliko sam bio srećan poslije svega... Nikome ne bih poželio da doživi takve bolove, ali znam da je sve to sastavni dio sporta. Nijesam očajavao, gledam na to kao na životnu lekciju.

BEZ STRAHA

Bakić ima 21 godinu, tijelo mu nije

Cimer s Melićem ,,Gromovi“ lete na krilima dva Crnogorca – na lijevoj strani mladi Aleksandar Bakić, na desnoj prekaljeni Fahrudin Melić. - ,,Držimo“ se, cimeri smo. Poklopio nam se mentalitet, šala je uvijek prisutna. S igračke strane, sve je jasno. Melić je iskusno, vrhunsko krilo, dovoljno je da se pogleda gdje je i s kim sve igrao – kaže aktuelni o bivšem reprezentativcu Crne Gore.

,,potrošeno“. To je prednost kod teških povreda. - Kao što sam rekao, nikome ne želim takvu ili bilo kakvu povredu, ali kad se već dogodilo onda je bolje sada kad sam mlad, nego negdje sa 30 godina ili pred kraj karijere – ističe mladi Andrijevčanin. Normalno je da sportisti poslije operacije ukrštenih ligamenata imaju psihološku ,,blokadu“, da s oprezom ulaze u duele. Bakić ističe da nema taj problem. - Nemam strah, ne razmišljam o tome. Osjećaj na terenu mi je kao da se nijesam ni operisao. ,,Precrtao“ sam to u glavi, gledam samo naprijed – dodaje lijevo krilo Neksea, koji je ušao u intenzivan ritam utakmica. - Odigrali smo dobar meč u Du-

brovniku, kojim smo završili prvi dio Premijer lige Hrvatske, potom pobijedili i Vardar u SEHA ligi. Čeka nas borba za naslov prvaka, dueli u domaćem Kupu, kao i utakmice u Evropskoj ligi. Dosta je mečeva pred nama, što mi odgovara poslije osam mjeseci pauze. Postepeno vraćam osjećaj, podižem takmičarski ritam zajedno s ekipom i želim da pomognem najviše što mogu.

NEKSE PRAVI KLUB

Bakić je u Nekse iz Našica, mjesto blizu Osijeka, stigao u ljeto 2020. godine kao jedini igrač iz crnogorske lige koji je bio u sastavu naše reprezentacije za Evropsko prvenstvo te godine. ,,Gromovi“ su ugrabili velikog ta-

lenta i dogovorili saradnju do kraja naredne sezone. Vrlo moguće je da će biti produžena. - Nekse je pravi klub za mene, sređen, s uslovima kakve malo ko ima u regionu. ,,Ubo“ sam pravu sredinu za prvi odlazak van Crne Gore. Moje je da treniram, stičem iskustvo i opravdam povjerenje – govori Bakić.

EP? BILO MI JE TEŠKO...

Motiviše ga i povratak u reprezentaciju, koju u aprilu očekuje baraž za plasman na Svjetsko prvenstvo. Rival će biti Grčka ili Bosna i Hercegovina. - Bilo mi je teško da pored televizora pratim Evropsko prvenstvo. Igrao sam u kvalifikacijama, radovao se drugom nastupu na velikoj sceni, što bi za mene kao dvadeset jednogodišnjaka bila velika stvar. Nažalost, nijesam bio s ekipom, ali navijao sam svim srcem i čestitam im na istorijskom 11. mjestu. Vjerujem da ću u aprilu biti u pravoj formi i spreman da pružim doprinos reprezentaciji. Optimista sam po pitanju plasmana na Svjetsko prvenstvo – poručuje Aleksandar Bakić. N. KOSTIĆ

Neđelja, 6. februar 2022.

Arena

Fudbal 19 Rudar ostavio pozitivan utisak protiv Kolosa u prijateljskoj utakmici u Antaliji

Dobre stvari i u porazu

Sutjeska poražena od Iskre u četvrtom kontrolnom meču u Ulcinju

Savović želi bolju odbranu

ULCINJ – Na terenima Sportskog centra „Caušević“ u Ulcinju, Sutjeska je odigrala još jedan kontrolni meč i to s Iskrom. Bolji su bili Danilovgrađani i to pogocima Dijaša u 22. i Pavlićevića u 53. minutu. Gol za Nikšićane postigao je Darko Nikač u 70. minutu, a asistirao mu je Matanović. Najbolja crnogorska prvoligaška ekipa počela je meč u sljedećem sastavu: Giljen, Vlahović, Stijepović, Drinčić, Drešković, Augusto, Eraković, Matanović, Janjić, Jovović, Marković, a igrali su još: Raičević, Mi.Vučić, Nikač, Zoćević, M. Vuković i Mitrović. Za Iskru su nastupali: Kordić, Bakrač, Vukotić, Tučević, Pešukić, Pavlović, Šahman, Villian, Pavlićević, Sekulić i Perović. Milija Savović je djelimično zadovoljan igrom svojih momaka.

Kaže da to nije sve ni tako loše izgledalo i vjeruje da će biti bolji kad bude najvažnije, kad se nastavi šampionat. - Kao i u svakom pripremnom periodu, imali smo loših, ali i stvari koje popravljamo. Evidentno je da smo zadržali neki standard, da imamo igru po kojoj smo bili prepoznatljivi jesenas. Raduje me što smo popravili igru u napadu, što nam bolje vezni igrači sarađuju, i nijesmo kompaktni u odbrani. Treba još sve to da utegnemo i vjerujem da ćemo već naredne sedmice biti bolji. Pripreme su specifične, igramo kontrolne mečeve pod većim umorom nego što ćemo igrati prvenstvo, jer trenirali smo i na pijesku, imali i po dva treninga dnevno... Nemamo mnogo spornih detalja, što je najvažnije. Istina i teren je mali. Nije za trening, ali kad se igra utakmica druga je priča, sve je mnogo tješnje,

Sastali se Mornar i Jezero

Bez pobjednika na Topolici Stadion: SRC ,,Topolica“. Sudija: Lalić (Bar). Strijelci: Grbić za Mornar, a Vlaisavljević iz penala za Jezero. MORNAR: Baltić, Rašo, Seratlić, Pajović, Baošić, Bakić, Sekulović, Đurković, Škrijelj, Poček, Vujačić, Grbić. Igrali su još: Vukčević, Ćetković, Muzurović, Kaluđerović, Guzina, Stevanović, Perišić, Kajević, Bugarin, Martinović, Mihaljević. JEZERO: Asanović, Radenović, Vuković, Đurović, Dedić, Račić, Mendi, Rodrigo, Lambulić, Vlaisavljević. Igrali su još: Kastratović, Kontić, Jovićević, Bošković, Marveđo, Redžepagić, Vulević, Bošnjak, Šabović. Nije bilo pobjednika u prijateljskoj utakmici Mornara i Jezera - provjera na Topolici završena je 1:1. Gol za Barane postigao je Petar Grbić, a Miljan Vlaisavljević iz penala za Plavljane. Prvoligaš sa sjevera je ovim testom završio pripreme na crnogorskom primorju. D. K.

riječi su šefa stručnog štaba FK Sutjesk Milije Savovića nakon utakmice sa Iskrom. Na pitanje kad očekuje povratak rovitih igrača, uzvratio je očekivanjem da će ih već u utorak vidjeti u ekipi. - Bubanja je na poštedi, dobio je upaljenje tetiva i to se malo odužilo. Marko Vučić je istegao mišić na prethodnoj utakmici s Mornarom i individualno trenira, ali očekujem da nam se i on za koji dan priključi u radu s loptom. Sjutra će protiv Bokelja šansu dobiti momci koji se nijesu naigrali sa Iskrom, i u preostale dvije prijateljske utakmice dok smo u Ulcinju igraće različite ekipe, jer treba da vidimo na koga najozbiljnije možemo računti kad počne proljećnja priča – zaključuje Savović. Ovo je, inače, drugi boravak Nikšićana u najjužnijem crnogorskom gradu. Prethodno

su bili desetak dana u Ulcinju i odigrali nekolike prijateljske utakmice. S Mornarom su igrali neriješeno i bez golova, sa Adriom su imali identičan ishod, a sa Arsenalom iz Tivta igrali su 2:2. Sjutra će, takođe na terenima SC „Caušević“ u Ulcinju, igrati protiv Bokelja, vjerovatno će njihovi protivnici, dok su na primorju, biti još i Zlatibor i to 9. februara i Igalo, dan kasnije. Kraj Bistrice je ovih dana već snijeg, a nakon što su prvi ciklus priprema u Ulcinju odradili, izabranici Milije Savovića su se vratili u Nikšić i bilo je kopno, ali niske su bile nožne temperature, tereni zaleđeni, pa su se morali vratiti u staru bazu. Nema u taboru lidera prvoligaške tabele novosti kada je riječ o odlascima i dolascima, iako je to u svim crnogorskim klubovima najaktuelnija tema ovih dana. Vladimir Jovović vrijedno radi s „plavo-bijelima“, čeka odgovarajuću ponudu iz inostranstva i eventualno ako bi napustio Sutjesku stručni štab bi se angažovao da nađe pojačanje ili dva, fokusirajući se na napadačke redove. Povrede su tim Milije Savović do sada zaobišle. Jedino je van stroja Dušan Vuković koji se povrijedio, ali van terena i već je operisan, što znači da se neće svom timu priključiti narednih dvadesetak dana. Ra. P.

Fudbaleri Rudara izgubili su od ukrajinskog Kolosa na pripremama u Antaliji – 1:0. Jedini gol postigao je Totovickij u 85. minutu iz penala. Samo nekoliko sekundi prije odlučujućeg trenutka – utakmica je mogla da ode na drugu stranu. Pljevljaci su imali zicer, jedan na jedan sa golmanom bio je Krstonijević, ali nije zatresao mrežu. Stigla je kazna nakon kontre – golman Vojinović je odbranio šansu protivnika, s tim što je lopta pogodila u ruku Kašćelana, a sudija pokazao na bijelu tačku. Izabranici Rada Petrovića ostavili su dobar utisak protiv ekipe čiji je budžet oko 20 miliona eura. - Kolos je imao inicijativu i više prilika, dok smo mi u nekoliko navrata dobro izašli prema naprijed. Bili smo opasni poslije par kontri. Mogli smo i da povedemo. Uprkos porazu, zadovoljan sam onim što smo pokazali protiv Kolosa – rekao je trener Petrović za Arenu. Rudar je izašao u sastavu: Agović, Prenkočević, Krneta, Kašćelan, Kasalica, Peličić, Aleksa Golubović, Popović, Živković, Gašević i Striković. Kormilar Pljevljaka bio je prinuđen na izmjenu u 30. minutu zbog povrede, potom

Bokelj bolji od Leotara PODGORICA – Fudbaleri Bokelja savladali su Leotar (2:0) u pripremnom meču odigranom u Trebinju. U zanimljivom meču Kotorani su djelovali bolje, fizički spremnije i jače, pa su izabranici Slavoljuba Bubanje zasluženo slavili. Bokelj je bolju igru ,,naplatio“ golom Macanovića u 30. minutu, dok je sve dileme otklonio Čavor pogot-

SERIJA A (24. KOLO): Milan na bod od lidera u Olivijeu Žiruu.

Žiru srušio Inter Šampionska trka u Seriji A potpuno je otvorena. Milan je u ,,derbiju dela Madonina“ pobijedio Inter (2:1) i prišao mu na bod zaostatka, što će moći da uradi i Napoli ukoliko danas slavi na gostovanju Veneciji. ,,Nerazuri“ će imati meč više od oba pratioca. Inter je bio bolji u prvom poluvremenu i realizovao jednu od četiri velike prilike. Ivan Perišić bio je strijelac nakon kornera Hakana Čalanoglua. U nastavku potpuno druga slika. Tipično za ekipe koje vodi Simone Inzagi, opao je ritam igre kad je trebalo zadati novi, završni udarac, a Milan je pronašao junaka

kom u 72. minutu. Ovaj duel, inače, samo je prvi od dva dogovorena prijateljska susreta dva kluba, koja će već u srijedu na istom mjestu ponovo odmjeriti snage. - Zahvaljujem se Leotaru na gostoprimstvu i izuzetnom domaćinstvu. Bilo mi je drago da smo imali priliku da odmjerimo snage i sigurno da će nam mečevi sa Leotarom dosta zna-

Iskusni napadač je s dva pogotka u tri minuta donio preokret i velika tri boda ,,rosonerima“. Prvo je u 75. iz peterca savladao Samira Handanovića, a potom i sa desetak metara. Slovenački as je tom prilikom mogao bolje da reaguje. Milan je prvi put od februara 2004. slavio u gradskom derbiju poslije preokreta. Roma je remizirala sa Đenovom (0:0) u 100. meču Žozea Murinja na klupi u Seriji A. ,,Vučici“ je u 91. minutu poništen pogodak Nikola Zaniole. Sudija Rozario Abiso gledao je VAR i dosudio faul u napadu Tamiju Ejbrahamu u duelu koji se dogodio desetak sekundi ranije. Roma ima četiri boda manje i dvije utakmice više od četvrtoplasirane Atalante. Ne. K.

je mijenjao na poluvremenu i tokom nastavka. Nakon pola sata ušao je Milija Golubović, a u drugom dijelu igrali su Vojinović, Bojović, Ernec, Matsuji, Banović, Čepić, Krstonijević i Čavor. Za Kolos su startovali: Volinec, Čornomorec, Novak, Stavničij, Zolotov, Krivoručko, Bogdanov, Nurijev, Morarenko, Mrjakuško i Renan. Šansu u drugom poluvremenu dobili su Paholjuk, Kuzik, Pavlovec, Garjukavenko, Orihovski, Tatovickij, Isaenko, Iljin i Dijego. Pljevljaci 7. februara igraju sa Dinamo Kijevom, a dva dana kasnije sa ruskim drugoligašem – Janisejom. Povratak je planiran za 10. februar. - Bilo je malo problema zbog vremenskih neprilika, ali trudili smo se da maksimalno iskoristimo boravak u Turskoj. Momci daju sve od sebe, nemam nikakvih zamjerki. Ostao nam je test sa Dinamo Kijevom, a uspjeli smo da zakažemo i meč sa Janisejom jer nam je jedna utakmica odložena. Vraćamo se 10. februara preko Beograda – kazao je Petrović. Rudar na proljećnoj premijeri dočekuje Iskru... - Pratimo dešavanja u ostalim klubovima. Iskra ima dobru ekipu. Biće teško sa njima u početku druge polusezone. Nama je ta utakmica jako bitna i može da nam odredi put do kraja prvenstva. Igramo kući i uradićemo sve da ostvarimo pozitivan rezultat – zaključio je Petrović. D. K.

čiti – kazao je Bubanja, trener Bokelja. Kotorani su i u ovom meču pokazali da iako nije bilo pojačanja imaju tim koji će nastojati da izgura cilj, odnosno da ostane u vrhu i bori se za Prvu ligu. - Dobra provjera za nas. Bilo je određenih stvari koje treba popravljati, ali svakako da možemo biti zadovoljni – naglasio je Bubanja. Fudbaleri Bokelja već danas, tačno u podne, imaju novu provjeru i to protiv Sutjeske u Ulcinju, dok ih u srijedu čeka novi duel protiv Leotara. R. P.

20 Feljton

Neđelja, 6. februar 2022.

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Odlučivali su drugi i svaki naš film je na nož izboren » Autor: Momir MATOVIĆ

ALEKSIJE – LEKO OBRADOVIĆ, DIREKTOR, LOVĆEN FILM (NASTAVAK)

Iako sam zbog filma Krvava košulja (1957) dosta propatio, nijesam se tamo miješao u režiju. Scenario sam ja napisao i on je iznevjeren a i sâm reditelj Žorž Skrigin koji je bio baletan je kasnije sam priznao da nije u potpunosti shvatio šta je „krvna osveta“ a to je tema i dan danas, duhovna i istorijska stvarnost crnogorskog naroda. Čak je bio zainteresovan i Artur Renk čuveni producent ali poslije dugog promišljanja nam je poslao pismo u kojem navodi „da je taj siže isuviše crnogorski“. Na kraju film nije komercijalno propao, on je sebe isplatio, čak i zaradio. Kada smo gledali kontrolnu projekciju filma Tri koraka u prazno (1958) reditelja Vojislava Nanovića, i kada glumica Zlata Perlić pokazuje malo obnažena koljena, član savjeta Milutin Plamenac napustio je projekciju zgražavajući se nad bezobrazlukom kako jedna žena može da pokazuje koljeno. Dolazi do nervoze, počinje bitka sa umjetničkim savjetom, gdje su odlučivali drugi ljudi i prosto nam nekada nijesu dozvoljavali da završimo stvar onako kako to treba. Tako svaki naš film je na nož izboren. Film Zvijezda putuje na jug (1959) u režiji Oldriha Lipskog je bila naša prva inostrana koprodukcija i to sa studijom Barandov iz Čehoslovačke. Jedne velike filmske baze, što nam je bilo veoma stalo. To je bio jedan laki zabavno-muzički film sa tada poznatim evropskim ansamblom Karela Vlaha koji je naravno imao i svoju umjetničku konotaciju. Mi smo iznajmili jedan veliki parobrod i na njemu je bila sva ekipa filma i gdje su god pristajali održavani su muzički koncerti. Film je sniman duž Jadranske obale od Rijeke pa sve do Svetog Stefana, pa je u početku i bio zami-

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021). Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka

Reklamni plakat prvog crnogroskog muzičkog filma ,,Zvezda putuje na jug,“

šljen naslov Grand hotel Sveti Stefan i ateljeima studija Barandov pokraj Praga. Učestvovalo je kompletno umjetničko i tehničko osoblje Lovćen filma za koje ovaj projekat bilo veliki nauk i iskustvo kako se radi u svjetskim ateljeima. Film Zvijezda putuje na jug je imao svojih komičnih sadržaja turističkih pretenzija, ljepote, muzike, igre i možda zbog takvoga žanra kod naše publike, koja je bila već naviknuta na herojske filmove nije postigao onaj uspjeh kakav smo očekivali. Odmah poslije toga počinjemo sa italijanskom filmskom kućom Mažestik film da radimo po djelu Lava Tolstoja - Hadži Murat, film koji smo nazvali Bijeli đavo (1959). Reditelj je bio Rikardo Freda a glumci su bili američki mister Univerzuma Stiv Rivz i glumica češkog porijekla Džoržija Mol koja je bila poznata u Italiji i naši tada najpoznatiji glumci Milivoje



Počinjemo sa italijanskom filmskom kućom ,,Mažestik film“ da radimo po djelu Lava Tolstoja - Hadži Murat, film koji smo nazvali ,,Bijeli đavo”. Reditelj je bio Rikardo Freda a glumci američki mister Univerzuma Stiv Rivz i glumica češkog porijekla Džoržija Mol. Taj film nam je omogućio dobre prihode

Kadar iz filma ,,Bijeli đavo“



Dio ekipe filma ,,Zvezda putuje na jug“ režija Oldrih Lipski (1959)

Kada smo gledali kontrolnu projekciju filma ,,Tri koraka u prazno”, kada glumica Zlata Perlić pokazuje malo obnažena koljena, član savjeta napustio je projekciju zgražavajući se nad bezobrazlukom kako jedna žena može da pokazuje koljeno. Dolazi do nervoze, počinje bitka sa umjetničkim savjetom

Živanović, Nikola Popović, Jovan Gec i drugi. Naravno sva naša ekipa i sve što je naša kuća imala u umjetničkom i tehničkom pogledu su bili angažovani tamo. To je bio njihov prvi susret i iskustva sa jednom italijanskom kinematografijom koja je bila, može se reći, najbolja u Evropi. Taj film nam je omogućio dobre prihode i mi smo pravo da vam kažem dobili ne samo novce, iskustvo i znanje nego nove ideje, stav i pristup kako da idemo u daljoj saradnji sa inostranim partnerima. Niko od njih nije znao pravu veličinu Lovćen filma. Ja govorim, kako je to smiješ-

no i gorko, kao neki producent iz Herceg Novog odnosno kasnije iz Budve i pregovaram sa svjetskim autoritetima tog vremena: Orsonom Velsom, Aleksandrom Kordom, Vitorijem de Sikom, Felinijem, sa Junated artistom. Pa sa glumcima: Stiv Rivzom, Alanom Ladom, Đovanom Rali, Robertom Hoseinom, Broderik Krafordom, Lorensom Terziefom, Sizan Flon, Anitom Ekberg, Džekom Palansom... A ništa pod dragim bogom nemate! Kada smo već, a to je bilo na kraju, počeli da stvaramo veliku kompaniju ne samo crnogorsku, jugoslovensku nego svjetsku kompaniju, nijesmo imali baš dovoljno sredstava, a tehnika je bila jako skupa. Opremanje tehnikom je bio jedan poduhvat vrlo značajan za Lovćen film. Kada sam već došao do nekih jačih poznanstava sa svjetskim producentima i sagledao trend prozvodnje i interese tog svjetskog tržišta za nas, onda sam morao da se ponašam ne kao partizan, nego

kao producent koji će djelovati u najboljem smislu tog zvanja. Znao sam da je tehnika u ukupnoj cijeni filma veoma velika stavka, a naročito moderna tehnika koja u tom vremenu nastajala, pa sam napravio predugovore za maksimalno šest koprodukcija godišnje i uzimao od partnera predujam da smo za godinu dana otplaćivanjem na rate stvorili jednu veoma značajnu tehničku bazu od modernih kamera New well, rasvjetnu tehniku Molly Richardson, dva bešumna velika agregata Mercedes, kamera ARRI sa plavom Kukovom optikom. To je bio ono što je danas lizing a ja sam to prije 30 godina radio. Kasnije smo to iznajmljivali i zarađivali. Ali u tom stvaralačkom naporu potrebno je bilo nešto ponuditi inostranom partneru i mi smo ponudili naš kadar. Pa tako Slavka Vukčevića bivšeg fotografa, asistenta a sada priznatog filmskog snimatelja priključujem partnerima iz Mađarske da snimi dva naučna filma u koloru... I ti su kadrovi to marljivo radili i učili. U slučaju dokumentarnog filma Crne marame (1958) tada priznatom francuskom režiseru Luj Grospjeru, ja sam priključio Branislava Bastaća kao korežisera, jer nijesam dao svog čovjeka da bude potcijenjen.

Aleksije Leko Obradović sa filmskom divom Anitom Ekberg

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života“ u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067/257-415 Nikako! On je morao da bude korežiser i samim tim što je na tom mjestu on je morao sebe da unosi, razvija i doprinosi. I tako se to nastavilo. Svaka proizvodnja filmova je puna nepoznanica... to je takav posao, takvo zanimanje. Jednom smo mi 1961. godine davali filmsku uslugu za film Stepa po Čehovljevoj noveli a u režiji Alberta Latuade, pa je Ćemovskim poljem koje je zamjenjivalo rusku stepu, milio onaj mali voz koji je išao do Plavnice i kojega je mogao da pretekne i jedan osrednji trkač. To je trajalo oko sedam dana i svakako ta usluga je koristila nama i to je trebalo da vežemo za neke naše buduće poslove. Međutim, kada je garderoba koja je bila došla iz Španije raspakovana, neke bunde koje su oblačile glavne glumice, su usljed nestručnog pakovanja bile skoro uništene. Kada im je to obučeno to je izgledalo kao da si okačio neku lipsalu mačku. I naravno snimanje se nije moglo obaviti, a imamo ugovorene penale da za svaki dan nesnimanja našom krivicom, moramo platiti penale dva i po miliona dinara. To se moralo nekako popraviti, jer je film bio veoma raskošan, a mi u našoj tehnici nijesmo imali neko rješenje ili sredstvo da se to razmrsi. Ali se neko sjetio češagije, a to je ona naprava kojom se timare konji, magarad, i ostala stoka skidajući im slojeve stare dlake. Međutim pravu češagiju pa čak i onu najobičniju konjsku nijesmo mogli naći u Crnoj Gori, ali saznamo da je ima Filmski studio Košutnjak u Beogradu. Tada sam ja naredio direktoru filma da iznajmi kompletan avion Daglas sa 24 sjedišta koji je tada letio na relaciji Titograd – Beograd za 180.000 dinara iako je obična karta stajala 4.000 dinara. On je tu napravu donio, tako da je film išao dalje pa smo i nadoknadili sve troškove koje smo imali ovom nedostatkom. To je neko saznao, pričalo se i bio sam kasnije na sudu. Zbog toga su mi govorili kao moje neko razmetanje, a ja sam sasvim po svojem nahođenju ekonomski ispravno postupio. Bilo je kasnije još težih stvari... jer u Crnoj Gori za film osim malog broja ljudi, bilo je veliko nerazumijevanje i to ne samo za film nego i za štampu i ostale medije, pa su mnogi umjetnici bili rasparčani i razbježali se po Beogradu i drugim centrima. (Nastavlja se)

Arhiv 21

Neđelja, 6. februar 2022.

Zapis iz Njemačke

Humanost Lovćenske vile » Piše: Dejan VUKOVIć Bogatstvo lijepih frankfurtskih krajolika, ušuškanih u okolnim, gizdavim varošima, s patinom njemačkog plemstva i burnom istorijom, s lakoćom uranja u slavnu prošlost. Kada utihne nesnosna huka s auto-puta, i vozači automobila uživaju jezdeći nekadašnjim stazama lepršavih karoca. Proljećne boje Mediterana i pitoresknih pejzaža imaju blistav odsjaj kada sunce raširi lepezu toplih dana u Hesenu. Ugođaj umirujućih zelenih polja, prošaranih sočnim plodovima jagoda, daruje aristokratsku aromu, nadilazi ukuse slatkog, crvenog voća iz popularnih trgovina „Rewe“ i „Edeka“.

KLINIKA „KRALJICA JELENA“ U NJEMAČKOJ

Zagrljen njegovanom šumom sa brijega izranja prestižni gradić Kronberg. Tihe uličice, otmjeni restorani, rustične vile s imućnim, uglednim ličnostima. Otmjeni bljesak palate Fridrihshof, arhitektonskog stila Tudor, podsjeća na zamkove engleskih lordova, oživljava zvuk balova, pamti elegantne toalete i zanimljive priče elitnih gostiju: britanske kraljice Viktorije, ruskog cara, znamenitih umjetnika, naučnika. Današnji ekskluzivni hotel bio je raskošni dom unu-

Kralj Nikola Petrović

Nikšićka tvrđava, A. Taylor

ke knjaza Nikole Petrovića Njegoša, princeze Mafalde Savojske i landgrofa Filipa fon Hesena-Kasela, unuka Fridriha III, pruskog kralja i njemačkog cara. Isprepletane kraljevske, knjaževske i prinčevske loze starih evropskih dinastija, ističu fine konture mediteranske zemlje, i žustrog, nepokornog zaleđa; otadžbine pjesnika i ratnika, Crne Gore. Milosrđe otmjene cetinjske odive, ćerke kralja Nikole Petrovića, ponosne italijanske kraljice Jelene Savojske, toplim strujanjima Sredozemlja, osvježava sivilo unutrašnjosti Evrope. Majčinska briga o zdravlju i liječenju ćerke Mafalde, i mjesec dana boravka u divnom njemačkom gradu Kaselu 1937. godine, uzdiže sjaj plemenitosti okrunjen osnivanjem bolnice „Konigin Elena Klinik“ („Klinika Kraljica Jelena“) za oboljelje od encefalitisa iste

Milosrđe ponosne crnogorske odive, ćerke kralja Nikole Petrovića, italijanske kraljice Jelene Savojske, toplim strujanjima Sredozemlja, osvježilo je sivilo unutrašnjosti Evrope godine. Još uvijek postojano zrači eminentnim ljekarima i uzvišenim crnogorskim imenom, podsjeća o humanosti Lovćenske vile, čija su krila samarićanke grlila mnoštvo nepoznatih, ubogih lica. Rani dani slobode i mira. Bolne rane strahota Drugog svjetskog rata, osjeća i plemić Hajnrih fon Hesen, rođen u vili „Savoja“ u Rimu, sin princeze Mafalde, koja je stradala u koncentracionom logoru Buhenvald, avgusta 1944. Žarka zelja da s Majne odleprša na Apenine u zagrljaj svojoj babi, kraljici Jeleni Savojskoj, inspiriše mladog Hajnriha da upija Geteovo

Vojvoda Miljan Vukov

djelo „Putovanje u Italiju“, osjeti davno zaboravljene mirise mora, pitke tokove života, nadasve ljubav i toplinu zaklonitog porodičnog gnijezda. Sjetno je njegovo pismo upućeno voljenoj babi Jeleni, 1. jula 1945: „...Često mislim na tebe i zamišljam da dolazim u Italiju da te tražim... i da te nađem! Nemoj da se začudiš ako se jednog dana otvore tvoja vrata i ugledaš pred sobom tvog Dendija, jer uskoro neću moći više da izdržim i krenuću na put kako bih mogao ponovo da te vidim. Ne dopada mi se da budem ovdje, istjeruju me iz kuće u kuću i nemam ni trenutak spokoja.“

Vojvoda Marko Miljanov

Lav s crnogorskog i hesenskog grba Praunuk kralja Nikole u svojoj knjizi „Der Kristallene Lüster“ („Kristalni luster“), otkriva i njen odgovor, 24. novembra 1945. iz Napulja: „Moj obožavani Dendi! Kako da ti zahvalim na tvojim divnim pismima, koja su mi dala, u ovim tužnim trenucima, toliko radosti! Tvoja draga Mami je srećna na nebu i sigurno vas odozgo štiti i želi da budete hrabri u životu, koji, kao što vidite, nije jednostavan ni za koga. Doživjeli ste vrlo teške trenutke, ali malo po malo sve će se smiriti i moći ćete da živite vaš život spokojno, bri-

ALTRUIZAM

Snažnom ljubavlju, zanosno kazuje o voljenoj babi Jeleni: „Moja baba je neizostavno, svakoga dana, mnogo sati provodila u pomaganju siromašnima. Ustanovila je za nevoljnike jedan veliki magacin, u podrumima ‘Vile Savoja’, gdje su zidovi bili pokriveni dugačkim policama prepunim svega onoga što je moglo biti potrebno... Pred praznike, sva postojeća ženska posluga, pa i ona iz Kvirinala, okupljana je da pomogne u pakovanju, po njenim preciznim uputstvima, gomila paketa, koje je ona lično odnosila bolnicama i u periferne i stare kvartove Rima“. Opisuje ozarenost i beskrajnu zahvalnost siromašne, nepoznate žene, kada se u njen skromni dom u Italiji, iznenada, s pregršt poklona, pojavi kraljica Jelena Savojska, a ona je ugledavši uzvikne: „Oh Bogorodice“! Frankfurt; vječno odredište praunuka kralja Nikole iz germanskog svijeta. Luksuzni hoteli „Fridrihshof“ u Kronbergu i „Hessischer Hof“ u centru grada na Majni, u vlasništvu potomka princeze Mafalde, svojom finoćom, podsjećaju na vremena starog njemačkog plemstva. Lav s crnogorskog i hesenskog grba simbolično sjedinjuje dvije zemlje. Aristokratski krvotok davnog srodstva drevnih vladarskih kuća Evrope: Petrović i Hesen. Zlatni ram romantičnih vremena. (Autor je crnogorski diplomata)

22 Horoskop

Neđelja, 6. februar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su dani kada Vam toliko toga

Đotiš bioritam (7. 2 - 13. 2) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita. na www.vedicastrologer.org/jh Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre može- posmatrati samo planetarne tranpoznatog đotiš astrologa Mladena te lako dobiti na ovoj adresi ukoliko zite, već i periode kroz koje prolaziLubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. mo, kao i podijelne karte (specifičsideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/cal- na područja života) u horoskopu, tako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako pre- što je vrlo individualno, različito od navedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program osobe do osobe. polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate

zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ne naročito povoljni dani. Postoji opa-

snost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje u utorak od 11:39. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 12:36. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Neđelja, 6. februar 2022.

Enigmatika 23

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI

Neđelja, 6. februar 2022. Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

RAZNO Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

POTREBNA osoba za čuvanje starije žene, 24 časa. Tel.069/935-009, 069/010-272 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

LIČNI KONTAKTI Ja Igor Nikolić od oca Milorada i majke Senke rođene Šćepanović javno se izvinjavam svojoj sestri Dušanki Matanović i njenoj porodici 3

BRANKI ANTONIJEVIĆ rođ. Pavićević

Uvijek ćeš biti prisutna, vječno voljena i nikada zaboravljena. Počivaj u miru sa anđelima. Tvoji: ĐINA, VESKO, RAŠKO, ANA i NINO 500

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 6. februar 2022. Otišla je tiho, 5. februara 2022. godine

Dana 5. februara 2022. iznenada je preminuo u 60. godini života naš dragi

BOŽIDARKA – BOBA Slobodanova NIKOLIĆ

Posljednji pozdrav našem

JOVANU - ĆOJU MILUTINOVIĆU

JOVAN - ĆOJO Ilijin MILUTINOVIĆ

rođena Koprivica 1950–2022. Okružena ljubavlju. Saučešće primamo dana 6. februara u kapeli u Kočanima od 11 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi NOVAK i MIRKO, ćerke NAĐA i TAMARA, snaha IVANA, unučad JANJA, SOFIJA, MILICA, JAKOV, JAKŠA i ĐORĐIJE, sestra MILKA, braća VASKO, BRANO, RANKO i DUŠKO, snahe BRANKA, RAJKA i MAJA, sestrić, sestrična, bratanići, bratanične i ostala rodbina

546

Pokojnik će biti izložen u kapeli u Jugovićima – Župa, dana 5. februara od 12 do 16 časova i dana 6. februara od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u selu Jugovići – Župa.

Ožalošćeni: supruga MILODARKA, sin BORIS, ćerka NAĐA, braća LJUBOMIR - LJUBO i RADOMIR - GARO, sestre BRANIMIRKA - LJIKA i BOŽIDARKA - BOSA, snahe NADA, VESELINKA i NADA, tetke MILIJANA i PLANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji neutješni LJUBOMIR, NADA, VLADIMIR i VERA iz Banja Luke

540

473

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj ujni

Posljednji pozdrav našem dragom Ćoki, otišao si bez posljednjeg pozdrava, iznenadno i neočekivano. Tišina i muk koje si ostavio za sobom navode na razmišljanje da li je ovo stvarnost ili je samo jedan ružan san iz kojeg želimo što prije da se probudimo. Tvoj lik, glas, zauvijek će živjeti u našim srcima.

BOBI Hvala ti za sve što si učinila za mene i moju porodicu. Tužan za njom GORAN ANDRIJAŠEVIĆ s porodicom 547 Četrdeset dana je od smrti moje tetke

Tvoji MICA, NAĐA i BORIS

ĆOJU Hvala ti na pažnji, na lijepoj riječi, na veselom duhu, na velikoj dobroti. Hvala ti što si uvijek bio tu za nas. Ovo nije oproštaj, ovo je posljednji pozdrav tvom velikom duhu i velikoj snazi. Živjećeš uvijek u nama, a i kroz nas, u budućim generacijama.

542

Posljednji pozdrav voljenom kolegi, iskrenom prijatelju, poštenom čovjeku

Tvoji GARO, VESNA, TINA i BOJAN

MIME

543

Živjećeš vječno u mom srcu kroz najljepše uspomene. Pamtićemo te i čuvati od zaborava. Za sve ti hvala, počivaj u miru, moja Mima. 544

Tvoja ANJA VOJVODIĆ sa porodicom

JOVANU - ĆOJU MILUTINOVIĆU

Četrdeset dana nakon smrti naše

JOVANU - ĆOJU MILUTINOVIĆU Vječno ćeš biti u našim srcima, počivaj u miru pored tvoga brata.

MIRE Bila si oličenje dobrote. Zahvalni smo ti na svemu, požrtvovanju, podršci, nesebičnosti koju si nam pružala. Tvoji: DRAGAN, MIRENA i LUKA RAMOVIĆ 545

Neka tvoja čestita duša počiva u miru.

Snaha NADA, bratanić NIKOLA, bratanične SANJA, BILJANA i NINA

Kolektiv preduzeća ,,LISINA“

539 Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

536 Posljednji i tužni pozdrav dragom kumu

ĆOJU MILUTINOVIĆU

JOVAN - ĆOJO MILUTINOVIĆ

ŽELJKO MUŠIKIĆ sa porodicom

Ponosna sam što sam te imala, a tužna sto sam te izgubila. Tvoja sestra LJIKA 541

e-mail: oglasno@pobjeda.me

538

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

JOVANU MILUTINOVIĆU od kumova NECA, GARE, NEVENE, NEMANJE i MINE 537

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. februar 2022. Дана 5. фебруара 2022. преминула је у 80. години наша драга

Tužnim srcem javljamo da je dana 4. februara 2022. u 82. godini života iznenada preminuo naš dragi

Уснуо у Господу дана 4. фебруара 2022. године

ЈАВОРКА Радованова НИКЧЕВИЋ

STANISLAV - STANKO Savov

рођена Маторкић

РАЈКО Савов АБРАМОВИЋ

ŠĆEPANOVIĆ

1941–2022.

Покојник ће бити изложен у Градској капели у Никшићу дана 6. фебруара од 11 до 13 часова, када крећемо за Кочане – Гребице гдје ће се обавити у цркви Светог Николаја опијело у 14.30 часова, а сахрана у 15 часова.

Сходно епидемиолошким мјерама, покојница ће бити изложена у градској капели Врбице 6. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: супруг РАДОВАН, ћерка ТАТЈАНА, син ВЛАДИМИР, зет МЛАЂАН, снаха ЗВЕЗДАНА, унучад НИКОЛЕТА, КАТАРИНА, СТРАХИЊА и праунука МИЛА

Ожалошћени: супруга ВИОЛЕТА, син НИКОЛА, ћерке ЉУБИЦА, СНЕЖАНА и ЗОРИЦА, синовац АЛЕКСАНДАР, унуци ВЛАДИМИР, ФИЛИП, САВО и унука САРА

474

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 6. februara u 15 časova u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sin GORAN, kćerka SANJA, unuka SOFIA, brat DRAGOSLAV, sestre DRAGOSLAVA, RADMILA i VESELINKA, ujak ŠĆEPAN BAROVIĆ sa porodicom, brat od strica VOJIN, sestra od strica JELENA kao i ostala mnogobrojna porodica ŠĆEPANOVIĆ

513

Umrla je u 95. godini života

464 Dana 4. februara preselio se u vječnost naš dragi

ZORKA Milanova GOŠOVIĆ

DRAGANA Novičina IVANOVIĆ

rođena Manojlović

2. 2. 2022.

STANKO ŠĆEPANOVIĆ Počivaj u miru, naš voljeni brate i ujače. 506

Shodno epidemiološkim mjerama pokojnica je bila izložena u seoskoj kapeli Kržanja – Kuči dana 5. februara 2022. od 11 do 15 časova, kada je obavljena sahrana.

Sahrana obavljena u krugu uže porodice dana 3. februara 2022. godine.

Ožalošćeni: kćerka ROKSANDA – BEBA, snaha LJILJANA, unuci VELJKO i ŽARKO, unuke MILICA, MILENA, MAJA i JELENA i ostala rodbina GOŠOVIĆ i MANOJLOVIĆ

RADA, MIŠKO i SANJA sa porodicama

Plemeniti i dobri moj đede

Ožalošćena porodica IVANOVIĆ, RAKOČEVIĆ i unuka VLADANA STIJEPOVIĆ

STANKO 462

486

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem voljenom

HVALA ti za svu nesebičnu ljubav i pažnju kojom si nas obasipao.

Tvoj ANDRIJA sa majkom

JEKI Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole. Sestra DUŠANKA sa djecom ŽELJKOM, ŽANOM i MIROM

STANKU 535

529 Posljednji pozdrav dragoj tetki

Zauvijek ćemo te pamtiti po svemu dobrom i plemenitom. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom i dobrom komšiji

ILIJA i DESA VUŠUROVIĆ sa porodicom

531

JELENI

STANISLAVU – STANKU ŠĆEPANOVIĆU

porodica pok. BOŠKA IVANOVIĆA

DRAGO, MARKO i LJILJA MARTINOVIĆ 534

525

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 6. februar 2022. Posljednji pozdrav suprugu i ocu

Poslednji pozdrav dragom i voljenom svaku i tetku

BOŽIDARU - BOŽU BOROZANU

BOŽU Ponosni smo na tvoj častan i dostojanstven život. Bio si naš oslonac, dobar roditelj i suprug. Ranio si već ranjena srca, kakvo je i tvoje bilo, i otišao tvojoj drugoj sreći u zagrljaj, našem Daki. Ostaće naš ponos i naša suza zauvijek.

Tvoji VESNA, PEĐA i ANA

Dragi Božo, hvala ti za svu pažnju, ljubav i toplinu koju si nam pružao. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru kod tvog i našeg Dake.

Sa poštovanjem opraštamo se od tetka

BOŽO BOROZAN Moj Miki, hvala ti za veliku, neizmernu ljubav, pažnju koju si pružao meni i mojoj porodici. LINDA i NIKOLA TERZIĆ sa porodicom 494 Posljednji pozdrav djeveru i stricu

Od DRAGICE i MLADENA sa porodicom 489 Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

488

BOŽIDARU BOROZANU Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi lik.

Opraštamo se od našeg najmilijeg

BOSE, BOŽO, LJUBO sa porodicama

BOŽU Ilije BOROZAN Hvala ti za ljubav, pažnju, brigu i podršku koju si nam uvijek bezgranično pružao.

BOŽIDAR – BOŽO BOROZAN Ti si bio naš svetionik prema ljudskosti i dobroti .

510

Tvoji neutješni: Sestrić RAJKO, NATAŠA, MILOŠ i DIMITRIJE MIJAILOVIĆ

BOŽU Tvoja plemenitost i srce puno ljubavi za svakog zaslužuju vječno sjećanje.

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav mom voljenom tetku

Sestra ROSE i sestrić VESKO

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

491

493

BOŽIDARU - BOŽU BOROZANU Tetak, hvala ti na savjetima i toplini tvog doma koju si mi neizmjerno pružao. Od MLADENA BORILOVIĆA sa porodicom 490 Poslednji pozdrav

RADE, ŽELJKA, IVAN i IGOR 498 Posljednji pozdrav voljenom bratu

BOŽU BOŽU BOROZANU

BOŽIDARU BOROZANU Težak je ovaj rastanak sa tobom... Neka tvoja plemenita duša počiva u miru... Živjećeš zauvijek u našim srcima... 519

Tvoja sestra ZLATANA i sestrić IGOR sa porodicom

Dragi brate, tužan je ovaj posljednji pozdrav, ideš tamo gdje nema bola. Počivaj u miru.

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt već boli sve ono što dolazi posle toga. Bole suze, uspomene i spoznanja da više nikad nećeš biti sa nama. Bio si nam uzor u životu, neko kome smo se divili i od koga smo učili. Boli sama zamisao da ćemo otići na selo, a da neće biti više brka Boža. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.

Sestra VASE sa porodicom 497

ZORAN, SANJA, KRISTINA, KSENIJA i MILICA

Posljednji pozdrav ujaku Dragom zetu

465 Poslednji pozdrav dragom tetku

BOŽU Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i tvoje plemenito srce u kome je bilo mjesta za sve nas. Bio si više od ujaka. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. 521

ZORAN MEŠA RATKOVIĆ sa porodicom

BOŽO BOROZAN Bio si iskreni i pravi prijatelj, meni i mojoj porodici. Hvala ti na svemu, prijatelju moj. 495

NEĐO, VELIKA i IVANA

BOŽU Tetak, hvala za svu pažnju i ljubav koju si nam nesebično poklanjao.

Posljednji pozdrav svom dragom šuri

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

496

MARINA BELADA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽO BOROZAN

BOŽIDAR BOROZAN Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi lik. Brat NOVICA i snaha DRAGA 509

Posljednji pozdrav od kumova.

BOŽIDARU

ĐORĐA, MIRJANE, ZORKE, MILKE, DARKA i JOVANA

Od zeta MILANA

492

BOŽIDARU BOROZANU

487

Po dobru ćemo te pamtiti, od zaborava čuvati... Počivaj u miru... Tvoja sestrična IRENA VUJOŠEVIĆ sa porodicom 520

28 Oglasi i obavještenja Dana 5. februara 2022. godine ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

Neđelja, 6. februar 2022. Dana 5. februara 2022. u 95. godini preminula je

Dana 6. februara 2022. navršava se tužna godina od smrti naše drage

BISERKE Duškove SENIĆ rođene Knežević

BRANKA Radosavova BULATOVIĆ rođena Popovac

SAVICA Blažova VUKČEVIĆ iz Botuna

Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 6. februara od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na starom Gradskom groblju.

Draga Biserka, ne godina dana, nego svo vrijeme ovoga svijeta nije dovoljno da ublaži tugu i ispuni prazninu koju si ostavila u našim životima. Onako kako si ti nas čuvala za života, tako i mi tebe sad čuvamo u sjećanju. Liježemo i budimo se sa mislima na tebe i tvoj dragi lik. Još mnogo godina će proći, ali sjećanje i ljubav prema tebi nikad neće prestati. Tvoji najmiliji: Majka STANKA, brat ACO , snaha MILEVA, sestra DARINKA, bratanići IVO, MARKO i snaha DARKA

U skladu sa epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena istog dana u 14 časova na seoskom groblju Srpska. 502

Ožalošćeni: ćerka SEKA, snaha SNEŽANA, unučad MILOŠ, OGNJEN, TIJANA i VASKO, praunučad i ostala rodbina BULATOVIĆ i POPOVAC

Ožalošćeni: sin MILAN, unuk MARKO i snaha NATAŠA

Tužna i bolna godina dana od smrti voljene sestrične

526 Draga majko,

BISERKE SENIĆ

477

rođene Knežević

Posljednji pozdrav dragom Draga Bise, svi oni dani koji su prošli nijesu umanjili bol za tobom. Nadam se da ćeš se vratiti kod svoje dobre i lijepe đece, ali vidim da si vječno ostala kod tvojih dobrih i plemenitih muža Duška i oca Josifa. Bila si primjer svima nama. Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

BRANKA Otišla si kod svog sina Miška, bez koga nijesi mogla zamisliti dalji život. Zauvijek ćete živjeti u mom srcu i biću vam vječno zahvalna za svu ljubav i pažnju. Vaša SEKA 527

Tetka DANICA RADOVIĆ s porodicom

BLAŽU BATRIĆEVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 501

463

MILICA, MILIJANA i ANA sa porodicama Navršava se godina dana od smrti naše majke

POMENI BRANKA BULATOVIĆ

BISERKE SENIĆ

Draga naša, počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. Tvoji: SNEŽANA, VASKO, NINA, UROŠ i NIKŠA

VELJKO ČAVOR

530 Draga baba,

Posljednji pozdrav dragom

Kao da juče bješe Al godine proletješe 6. februar, dušo moja Potpisao se da sam tvoja 25 sam sve pjevala A 20 sam preplakala Voli te i poštuje tvoja SENKA

Bila si pravi borac, ponos i primjer kako jedna majka treba da bude. Ali požurila si da odeš kod tate. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Dana 6. februara 2022. posjetićemo tvoju vječnu kuću. Tvoji sinovi IVAN i MILOŠ i snaha RADMILA 522 Година дана од када није са нама наш вољени супруг, отац и ђед

533

BRANKA

BOŽU

Hvala za svu ljubav koju si nam pružala.

RATKO Veljkov sa porodicom

Tvoji MILOŠ i OGNJEN 528

Данас се навршава пет година од смрти наше мајке

МИОМИР ЛУЧИЋ

466

И даље учимо како да живимо без тебе. Љубав и топлина којом си нас дочекивао и испраћао нам све више и више недостају. С нама си увијек, у сваком дану и свакој мисли, наша снага и узор. Хвала ти што си био и остао дио наших живота.

Posljednji pozdrav

ВУКИЦЕ ДЕДОВИЋ

У недјељу 6. фебруара 2022. у 10 часова посјетићемо твоју вјечну кућу на градском гробљу Чепурци. Твоја ПОРОДИЦА

BOŽU Na sam osjećaj da te više nema ostajem nijem. A riječi je malo kojima bih opisao svu moju zahvalnost tebi. Hvala ti na svemu, moj dobri Čile. Počivaj u miru. 532

MIJO Borov

Вјечно ћемо чувати успомену на твоју љубав и племенитост. 455

Заувијек твоји, БРАНКА, ОЛГА и ВЛАДО 505

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 6. februar 2022. Dvije godine od kada nije sa nama naša voljena i nikada prežaljena majka i baka

Dana 7. februara 2022. navršava se godina od smrti našeg voljenog

Prođe godina od kada nije sa nama

LJILJANA - LILA BEGOVIĆ Hvala ti na nesebičnoj ljubavi i dobroti koje si nam davala. Mnogo je bolan ovaj život bez tebe. S ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava.

PEĐE PEJOVIĆA

DARKA – DŽULI GLAVATOVIĆ

507

Majka VJERA, DANKO, MAJA i NIKOLA

Godina je od odlaska naše drage majke

Prepuni smo tuge zbog tvog odlaska, ali smo ti zahvalni na bezgraničnoj ljubavi, požrtvovanju i podršci koju si nam uvijek pružala, kao i na nesebičnosti i ljudskosti kojom si obilježila svoje trajanje. Tvoju podršku osjećamo i znamo da i sada paziš na nas. Mnogo nam nedostaješ...

Bez tebe više ništa nije isto. Praznina ogromna, stvarnost surova. U svakoj našoj misli živiš.

Tvoje ZORA i DUŠKA

LJILJANE BEGOVIĆ Tvoja kćerka BILJANA, unuke NIKOLINA i HELENA i unuk NIKOLA

Godina, a kao da je juče bilo. Godina praznine, godina čežnje. Bol ne jenjava. Sa nama si u svakom danu. 503

Tvoje ćerke ANA i MARIJA

Godina dana je od smrti našeg dragog

512

460 Navršava se godina dana od kada nas je napustila naša voljena sestra

PREDRAGA PEĐE PEJOVIĆA JAKŠA ČANOVIĆ

S ljubavlju i tugom.

6. 2. 1997 – 6. 2. 2022. Za svaku nježnost kojom me darova i za svaku tugu koju pogledom pozna. Uspomene. Oprosti mi suze. Tvoja ANA

LJILJANA - LILA BEGOVIĆ

Tetka GARA i tetak MIŠO 482 Godina dana je od smrti našeg dragog

Draga naša Lila, sve više nedostaješ. Utjeha za bol i prazninu u srcu i duši su sjećanja na sve naše zajedničko, na tvoju ljubav i toplinu koja će nas uvijek grijati. MAJA i SVETLANA

456

461

Dana 7. februara navršava se godina od kada nije sa nama

PREDRAGA PEĐE PEJOVIĆA U najljepšim uspomenama čuvaju te MILAN i LJUDMILA sa djecom 485

LILA

PAVLE Savin KOVAČEVIĆ

Svakim danom sve više nedostaje ljubav i pažnja kojom si nas obasipala.

Nema riječi kojom se može opisati bol i praznina tvojim odlaskom. Ni jedan dan nije bez sjećanja na tebe i tvoju bratsku ljubav i dobrotu. Neka tvoja plemenita duša spokojno počiva, a nama ostaje da utjehu tražimo u lijepim uspomenama i sjećanju na tvoju plemenitost.

Brat SLOBO sa porodicom

MARKO, TANJA i DANILO 508

BRANKO – BRANO JOŠANOVIĆ

Dana 6. februara navršava se godina dana od smrti naše sestre

Godina za godinom prolazi a ti zauvijek ostaješ u srcima tvojih najbližih. DESA, SAŠA, MILKA i BRANKA 514

483 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Četrdeset dana od smrti našeg voljenog tetka

LILE BEGOVIĆ Počivaj u miru. NEDO STOJKOVIĆ sa porodicom 484

MIHAILA Antovog JABLANA Striko Miljo, nemoćni smo da promijenimo tužnu stvarnost, ali prazninu koju si ostavio pokušavamo nadomjestiti srećnim trenucima provedenim s tobom. Hvala ti na svemu. Tvoji najdraži NIKOLA i MAJA JABLAN sa đecom 481

ILIJE STANOJEVIĆA Zauvijek u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem, FILIP i ZORANA 499

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Godina dana je prošla od kada nije sa nama

Neđelja, 6. februar 2022. Дана 6. фебруара 2022. навршава се 10 година од трагичне смрти нашег

Prošla je godina od kada nas je napustio naš voljeni

MIODRAG MITKO STANOJEVIĆ

МИЛОВАНА Блажовог ЖИВКОВИЋА

IVANA Acova MILOVIĆ

U 10 sati, 6. februara posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Ni vrijeme ne može da potamni zvijezdu tvoje dobrote. Mirno počivaj.

Недостајеш! Вријеме нас није излијечило, нити ће. Био си Посебан, а Посебни људи живе у нашим срцима и кад нијесу поред нас, зато нас и сјећање тјеши и даје наду о постојању неког бољег свијета у вјечности. Заувијек у нашим мислима и срцу.

Tvoja supruga MILKA i sin DEJO sa porodicom

471

MILOVIĆ MITO sa porodicom Vrijeme prolazi, a tuga ostaje

Мајка ДИВНА и брат ЗОРАН са породицом

Danas je osam godina od smrti naše dobre i plemenite

a 17. februara je trideset i devet godina žalosti otkako je tragično nastradao naš mili

Dana 6. februara 2022. navršava se deset godina od smrti našeg dragog

MARICE Božove

MARKO MACKO

PEROVIĆ

511 Шест месеци је од смрти нашег драгог и вољеног

453

S bolom u srcu uspomenu na njih čuva sin i brat DRAGAN sa porodicom

ПЕТРА Милутиновог МИЛОСАВЉЕВИЋА MILOVANA Blažovog ŽIVKOVIĆA Дани пролазе, а ти нам сваким даном све више недостајеш. Недостају нам твој осмех, твоја ведрина и племенитост. Недостајеш нам за све оно што бива и што долази, а сећање на тебе увек нам измами осмех на лицу, јер ти си имао ту чаробну формулу да насмејеш људе око себе. Верујемо да где год да си, јеси исти онакав, каквог те ми памтимо. Бићеш увек у нашим срцима са најлепшим успоменама. Нека твоја племенита душа почива у миру.

Dragi Mićo, vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju isti. Čuvamo sjećanja na tebe, na tvoju ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Nedostaješ...

У недељу, 6. фебруара у 10 часова, породица ће посетити његову вечну кућу на градском гробљу Чепурци.

Sestra TANJA sa porodicom

Твоји НАЈМИЛИЈИ

TODOROVIĆ SRETEN 454

Navršavaju se tri godine od smrti naše drage majke

504

478

četiri godine i tri mjeseca od smrti našeg dragog oca

Sretene naš dobri, prošle su 4 godine od kada si nas napustio, nedosteješ, nedostaje tvoj osmjeh da tužna srca razveseli.

6. 2. 2007 – 6. 2. 2022.

TVOJA PORODICA

Petnaestogodišnji pomen

479

VJERE pok. Branka

BRANKA pok. Boža

KALUĐEROVIĆ

Prim. dr MOMČILU MAŠULOVIĆU

Stalno si u našim mislima. Volimo te zauvek.

Prođoše duge i tužne godine bez vas, nama ostade bol i tuga živjeti bez vas, naših životnih oslonaca. Slijedeći vaš časni životni put, ponosni na vas što smo vas imali i pretužni što smo bez vas prerano ostali. Zauvijek u našim srcima.

Vole vas vaša djeca,

Tvoji:

SRETEN Dragi naš đede, mnogo nam nedostaješ. I ako smo bili mali nikada nećemo zaboraviti ljubav sa kojom si nas obasipao.

MILENA, JELENA i MARKO

UROŠ, TANJA i DRAGAN

Tvoji unučići: ANDRIJA i MONIKA

470

472

480

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 6. februar 2022.

Dragom suprugu i ocu

Voljenom

MIŠKU BIGOVIĆU

MIŠKU

Dragi zete, brate, kakav god tvoj put bio, budi siguran da nisi sam, Gospod je uvjek sa tobom, da te štiti i čuva tamo đe nas nema. Živjećeš vječno u našim srcima.

MIŠKU BIGOVIĆU

Vrijeme koje prolazi bez tebe tužno je, sjećanje na tebe bolno, ljubav prema tebi ogromna i vječna. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

SPASOJE i VIJOLETA

Hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene s tobom. Tvoj osmeh, tvoj glas, tvoja dobrota i ljubav su svuda oko nas. S nama si i bićeš dok smo živi. Neka te u tišini večnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru, jer to i zaslužuješ i neka te Anđeli čuvaju.

457 Brat VESKO, snaha JELENA, bratanić BORIS i bratanična KSENIJA

Dragi brate

Supruga VANJA, sin ANDREJ i kćerka ANDREA 524 Dragom

MIŠKO

458 Voljeni brate

Svidjelo se dragom Bogu da uljepša raj, pa te uze brate moj u svoj zagrljaj. Živjećeš kroz naša sjećanja i oprosti ako ti naše suze ponekad naruše mir.

MIŠKU Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Sestra ŽELJKA sa porodicom

Od MIRJANE RISTIĆ

523

MIŠKO

459

Voljenom

Puno je suza palo, od kad je tvoje srce stalo, a tuga i bol su sve veći…. Ni poslednje zbogom nam nijesi stigao reći… Neće te izbrisati vrijeme niti sakriti tama jer ti si najsjajnija zvijezda koja nas prati i živi uvijek sa nama.

MIŠKU

Tvoji ZORICA i NENAD

Teški su ovi dani koji prolaze i tuga koja ostaje. Neka ti naše suze ne remete mir. 515

MILANKA, ZORAN, JOVANA i ŽARKO

MIŠKU Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliki bol i prazninu u našim srcima. Nevjerovatno. Neka ti naše suze ne remete mir. Tu imaš toplinu babe i đeda.

475

Tetka RAKA, tetak VELJO i brat ŽELJKO Dragi

467 Mile moj

MIŠKU Ima neka moć u dobrim ljudima. Oni su jaki i prisutni i poslije smrti. Živiš i dalje u nama, u našim sjećanjima, u našim srcima.

MIŠKO Nema dana da te ne pomenemo , pričamo još kao da si tu. I jesi. Dok je nas, živjećeš i ti VELIKI BRATE. Tvoji: JELENA, JOVANA, BOŽO, ŽARKO i BLAŽO

Sa tobom sve je bilo posebno, svaki trenutak ispunjen. Ponosni smo što smo te imali, zauvijek u našim srcima.

516

476

Dragi

Brat MIĆO sa porodicom 468

Tvoji MILO, ZDRAVKO i CAJA

МИШКО MIŠKO Bio si poseban u svakom smislu te riječi i kao takav ostavio neizbrisiv trag u našim srcima.

MIŠKO

Ријечи су нејаке за сву моју љубав, за сву бол, за тугу. То само душа зна.

Nikako da prihvatimo istinu da si nas iznenada napustio. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava, po dobroti pamtiti i sa ponosom pominjati.

Стриц РАДЕ, сестра ДАЦА са породицом

Tetka SLAVICA i tetak MIRKO 517

518

Tvoji: đed DRAGOLJUB, ujak RADOŠ, ujna NATAŠA, sestra JELENA, braća BOŽO i BLAŽO

e-mail: oglasno@pobjeda.me

469

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

32 Marketing

Neđelja, 6. februar 2022.