Dnevni list Pobjeda 06.01 - 08.01.2020.

6. i 7. januar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19806 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Lider PZP oštro reagovao na najavu da je ministar Milojko Spajić podnio krivičnu prijavu protiv njega

Medojević: Neću glasati nijedan zakon dok Mickey ne podnese ostavku

,,KRAMPON STRATEGIJA“: Ministarstvo vanjskih poslova naknadno pozvalo na konsultacije i sedam ambasadora koje su već opozvali sa funkcija

VLAHOVIĆ: Jasna namjera da se razori diplomatija države STR. 3.

INTERVJU: Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo

M.BABOVIĆ

Žele da nam otmu stoljeća crnogorske slobode i slave STR. 4.

Rata Eksim banci za četiri broda dospijeva 21. januara, nova izvršna vlast najavila da im ASK ne da da je plate

Ako Vlada ne plati 4,6 miliona dolara, Kinezi skidaju 66 miliona

Poslanik sa Vučićeve liste i predsjednik Centra za društvenu stabilnost kaže da Krivokapićeva Vlada neće dugo trajati

Rajić: Stanje u Crnoj Gori neodrživo, izbori ove godine

STR. 2.

STR. 4. i 5.

JUBILEJ: RK ,,Nikšić“ obilježava četiri decenije rada, Budimir Rakojević kaže da ronioci nemaju podršku društva i države

Na pola puta između romantičnog i gorkog

Đukanović: Ne dugujem ni cent poreza

STR. 15.

Sokolj Beganaj

Ruždija Sejdović

Predsjednik Crne Gore reagovao na izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića D.MIJATOVIĆ

NAŠA TEMA: Koliko pripadnici zajednice Roma i Egipćana u Crnoj Gori rade na ostavljanju književnog traga

STR. 7.

Sjete ih se samo kad treba spašavati

STR. 13.

STR. 5.

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 8. JANUARA

2

Politika

6. i 7. januar 2021.

Poslanik sa Vučićeve liste i predsjednik Centra za društvenu stabilnost kaže da Krivokapićeva Vlada neće dugo trajati

Rajić: Stanje u Crnoj Gori neodrživo, izbori ove godine Imate Krivokapića koji jedno govori o Podgoričkoj skupštini tokom kampanje, a drugo kada je postao premijer. Isti taj Krivokapić u prvu državnu posjetu ide u Brisel i razgovara sa generalnim sekretarom NATO-a. A iz te strukture iz koje je došao Krivokapić su nama govorili da nijesmo dovoljno Srbi i da se ne borimo dovoljno za Kosovo. Sve bi to bilo u redu da Krivokapić nakon što je postao premijer kaže da je 200 posto nacionalni Crnogorac, kaže Rajić PODGORICA - Poslanik Vučićeve Srpske napredne stranke i predsjednik Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada Predrag Rajić ocijenio je u razgovoru za emisiju ,,Srpski svet“ da je političko stanje u Crnoj Gori neodrživo i da su vanredni parlamentarni izbori ove godine najrealnija opcija.

Rajić je dodao da je Krivokapićeva Vlada ,,nastavila kontinuitet spoljne politike DPS-a koji je usmjeren protiv Srbije i srpskih interesa“.

,,SRPSKA ŽRTVA“

– Ne može se na srpskoj žrtvi, srpskim litijama, pendrecima i suzama od suzavaca doći na vlast, a onda te iste Srbe ponižavati. To nije održivo i ne može tako. Ko god misli da može da se poigrava sa Mandićem i Kneževićem, grdno se vara.

Zbog nezadovoljstva srpskog naroda očekujem izbore već u ovoj godini – rekao je Rajić

u emisiji ,,Srpski svet“ koja je emitovana na televiziji IN4S. Rajić je komentarišući prve poteze Krivokapićeve Vlade kazao da mu se uopšte ne dopadaju jer ,,ne slijede ono što je srpski interes“.

– Samo dvije dobre stvari su se desile od avgusta: na vlasti nije više DPS mada mu je ostalo mnogo kadrova u vlasti; i druga stvar što je izmijenjen Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je diskriminatorski i usmjeren protiv SPC. Smatram da je pravi premijer Abazović a ne zamjenik premijera, a da za to nema uporište u biračkom tijeluImate paradoksalnu situaciju da partija koja ima samo četiri poslanika zapravo kadrira po Vladi – rekao je Rajić.

Vučićev poslanik je nabrojao niz razloga zašto je Beograd nezadovoljan novom Krivokapićevom Vladom.

– Da li je realno da je Crna Gora jedina država na svijetu koja je dva puta priznala Kosovo. Prvo je to uradio Đukanović, pa

kazao ,,što ste nas kritikovali, pa mi smo isto radili – naveo je Rajić.

Dakle, u pitanju je spoljnopolitički kontinuitet, tvrdi on.

KONTINUITET

Predrag Rajić u emisiji ,,Srpski svet“

onda Krivokapić. Što je moralo da piše u koalicionom sporazumu da Crna Gora neće povlačiti priznanje Kosova?

– Ja sam vrlo realan, znam da to nije sada moguće. Ali zašto to morate da stavite na papir i potpišete? Krivokapić je došao na vlast na talasu bliskosti sa mitroplitom Amfilohijem,

koji je proklinjao sve citirajući riječi Petra I Petrovića Njegoša – sve one koji su protiv Rusije. Međutim, imate sada Krivokapića i njegovog ministra spoljnih poslova koji su kazali da će ponovo, nakon roka od šest mjeseci, da produže sankcije Rusiji. Pa onda ciničnu izjavu Markovića koji je

Bivša vlast je, kako navodi, ,,protjerala na pravdi Boga“ ambasadora Božovića, a Srbija je po Bečkoj konvenciji donijela recipročne mjere i prvo protjerala Tarzana Miloševića, pa onda – što bi rijetko koja država uradila –povukla svoju odluku da bi dala maloj Crnoj Gori da to isto uradi. Ali ipak nova vlast odbija isto da uradi s obrazloženjem da toga nema u diplomatskoj praksi.

– Novi šef diplomatije Crne Gore bukvalno ismijava Srbiju tim svojim stavom. Znači, imate kontinuitet politike koju je imao DPS prema Srbiji i to zbog toga što je Božović rekao notornu istorijsku istinu – kaže Rajić.

On je naveo još jedan razlog nezadovoljstva novom Vladom.

„Politička žrtva Andrije Mandića“ Rajić je ustvrdio da je Andrija Mandić ,,podnio takvu političku žrtvu“ kakvu niko nije u regionu.

– On je lično odlučio da ne bude na listi, prihvatio da ne bude političkih predstavnika Srba u Vladi.

Mandić je sve to prihvatio samo da se izmijeni sporni zakon – naveo je Rajić.

– Imate potom Krivokapića koji jedno govori o Podgoričkoj skupštini tokom kampanje, a drugo kada je postao premijer. Isti taj Krivokapić u prvu državnu posjetu ide u Brisel i razgovara sa generalnim sekretarom NATOa. A iz te strukture iz koje je došao Krivokapić su nama govorili da nijesmo dovoljno Srbi i da se ne borimo dovoljno za Kosovo. Sve bi to bilo u redu da Krivokapić nakon što je postao premijer kaže da je 200 posto nacionalni Crnogorac.

Rajić je upitao Krivokapića: ko je Dritan Abazović da prijeti koleginici iz Ministarstva zdravlja koja je uz Kosovo dodala zvjezdicu?

– Takvu prijetnju može da izreče samo premijer, a to nije Abazović već Krivokapić. On je sa koleginicom iz zdravlja ravnopravan i on nema pravo da to radi. Osim ako nije premijer – zaključio je Rajić.

N. ZEČEVIĆ

Odluka predsjednika države

Izbori u Nikšiću 14. marta PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je juče lokalne izbore u Nikšiću koji će biti održani 14. marta.

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, odluka o raspisivanju izbora za odbornike u Sk-

upštini opštine Nikšić stupa na snagu danom donošenja.

Odluka će, dodaje se, biti objavljena u „Službenom listu Crne Gore“ i u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“.

R. P.

Članovi crnogorske dijaspore uputili otvoreno pismo javnosti

Crna Gora na ivici ambisa zbog nove vlasti PODGORICA - Članovi udruženja iseljenika Crne Gore uputili su otvoreno pismo zabrinuti jer se, kako su kazali, Crna Gora zbog nove vlasti nalazi na ivici ambisa.

U otvorenom pismu koje su potpisali Crnogorsko društvo „13. jul“ - NY, Montenegro House – NY, Fondacija Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku, Kulturni centar Montenegro, Euro Gusinje Njujork, Udruženje ,,Primorje“ - Njujork, Udruženje „21. maj“ – Njujork, Crnogorsko društvo ,,Lovćen“ iz Lovćenca, Crnogorsko-njemačko udruženje ,,MonteKeln“, Prijatelji Plava iz SAD, Udruženje Montehess - Frankfurt na Majni, Patriote Crne Gore iz Luksemburga, Islamska zajednica & Kulturni centar Plav – Gusinje u Njujorku i Fondacija Petnjica, navode da „izdaleka vidimo, ali znamo da vi izbliza vidite još bolje: zemlja se razara raznim podjelama i mržnjom, u njoj se otvoreno ugrožava ono što joj je najsvetije – njen građanski i

demokratski karakter“.

– U polarizaciji društva, prisutnoj u posljednjih nekoliko mjeseci, i mržnji koju nam nameću ekstremni nacionalisti koji su došli na vlast, mi, iseljenici koji podržavamo evropski put Crne Gore i želimo da ona bude moderna, prosperitetna država, plašimo se da smo se vratili u devedesete godine prošlog vijeka i da imamo samo dva izbora. Prvi izbor je da ćutimo dok sve građanske vrijednosti neznaveni i ostrašćeni nacionalisti urušavaju pred našim očima, zato što će nam neko reći da je pokušaj odbrane građanskih vrijednosti Crne Gore zapravo odbrana bivših vladajućih partija, što nije tačno. To je zastrašivanje svakog ko želi da kaže da nije slijep i da ovaj ekstremizam, koji kao kvasac narasta i pred našim očima, nije umišljen. Drugi, a za nas i jedini izbor, jeste da zbog dostojanstva i mira pošaljemo poruku da se ne damo zastrašiti – piše u saopštenju.

Dodaje se da je Ustavom Crna Gora definisana kao „građan-

ska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava“, a ravnopravnost svih građana predstavlja njenu temeljnu vrijednost.

– Međutim, Vlada Crne Gore, čiji su ministri postavljeni uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve, već je demonstrirala da neće imati isti tretman prema svim nacijama u državi. Pored predstavnika manjinskih naroda, ugroženi su i Crnogorci.

Primjera radi, skupštinskim tijelom koje se bavi manjinskim i ljudskim pravima rukovodi čovjek koji negira srebrenički genocid, učesnike nedavno održanog patriotskog skupa u Podgorici, koji smo podržali, naziva nacistima, ismijava druge manjine, a na sjednice skupštinskog odbora kojim predsjedava povodom rasprave o vjerskim zajednicama ne dozvoljava prisustvo predstavnicima Crnogorske pravoslavne crkve, kako bi se makar čulo to što oni povodom novoga predloga zakona o vjerskim sloboR. P. dama imaju da kažu.

Politika

6. i 7. januar 2021.

3

,,KRAMPON STRATEGIJA“: Ministarstvo vanjskih poslova naknadno pozvalo na konsultacije i sedam ambasadora koje su već opozvali sa funkcija

Vlahović: Jasna namjera da se razori diplomatija države PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova juče je naknadno pozvalo na konsultacije u Podgorici 18. januara ambasadore Veru Kuliš, Miodraga Vlahovića, Tarzana Miloševića, Sanju Vlahović, Dušanku Jeknić, Obrada Miša Stanišića i Darka Pajovića, iako je Vlada Crne Gore sredinom decembra prošle godine donijela rješenje o njihovom opozivu i već im je bilo naloženo da se do 15. februara vrate u zemlju, saznaje Pobjeda.

Dan ranije, po nalogu premijera Zdravka Krivokapića, Ministarstvo je poslalo depešu svim ostalim ambasadorima Crne Gore da se pojave na konsultacijama, uz naredbu da se uzme karta u jednom smjeru – samo za dolazak u Crnu Goru.

– U planiranju putovanja, potrebno je rezervisati karte za dolazak u Crnu Goru, dok ćete o detaljima povratka biti naknadno informisani – napominje se u depeši komesarski sročenoj, koja sadrži svega dvije rečenice.

PRESEDAN

Na k n a d n i m p o z i va n j e m ,,opozvanih“ sedam ambasadora, uz prethodnu depešu za ostale šefove diplomatsko-konzularnih predstavnika, Vlada je povukla potez do sada neviđen u istoriji svjetske diplomatije: sve crnogorske ambasade ostaće bez ambasadora – i to na neodređeno vrijeme!

U depeši nije naznačen period trajanja konsultacija, a Krivokapićev kabinet – politički uzdrman nakon što je predsjednik države odbio da potpiše ukaz o opozivu sedam ambasadora – očito još nije napravio

Takvoj politici ne treba ni samostalna Crna Gora niti njena diplomatija. Sem kao prazna čaura – za interese druge države, ocjenjuje ambasador pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu konačnu ,,listu nepoželjnih“.

Kada će je sastaviti, ko će biti proglašen podobnim, ko nepodobnim ambasadorom još nije poznato.

To, drugim riječima, znači da ambasadori koji su pozvani na konsultacije mogu ostati i nekoliko mjeseci u Crnoj Gori, a naša država bez šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Tvorci ove nesvakidašnje operacije kao da nijesu svjesni mogućih reperkusija po diplomatski položaj i ugled Crne Gore.

Naime, u diplomatskoj praksi se podrazumijeva da dvije države imaju isti nivo diplomatskih predstavnika. No, kako će 34 crnogorske ambasade, zbog poziva na konsultacije ,,bez roka trajanja“, funkcioni-

sati na nivou otpravnika poslova, taj potez može da izazove i recipročnu akciju država, pa da i one spuste nivo diplomatskih predstavnika na – otpravnike poslova. Što je, u praksi, pokazatelj loših odnosa dviju država.

SLUČAJ VAŠINGTON

Očito je riječ o pomanjkanju svijesti o značaju diplomatske mreže, o čemu kao svjedočanstvo može da posluži ,,slučaj ambasadora u Vašingtonu“.

Naime, sadašnjem karijernom

crnogorskom ambasadoru u SAD Nebojši Kaluđeroviću, doajenu crnogorske diplomatije, mandat ističe 31. januara kada se vraća u Crnu Goru i odlazi u penziju.

Sa tom informacijom Ministarstvo vanjskih poslova raspolaže odavno, a tokom posljednjih mjeseci je i nova vlast bila upoznata sa procedurom preseljenja Kaluđerovića. No, iako ć e a m b a s a d o r n a p u st i t i Vašington na kraju ovog mjeseca, Ministarstvo vanjskih poslova, dakle ni Vlada Crne

Gore nijesu započeli proced u re i m e n ova n j a n ovo g crnogorskog ambasadora.

To znači da Vlada još nije usaglasila prijedlog, niti je poslala Skupštini Crne Gore da O d b o r z a m e đ u n a ro d n e odnose da mišljenje, niti ima naznaka da bi predsjednik Milo Đukanović, koji daje agreman, mogao biti upoznat sa izborom nove vlasti do kraja januara. A sve da se to i desi, pa i da Đukanović ekspresno potpiše ukaz o imenovanju, Sjedinjene Američke Države tek treba da pokrenu procedure odobravanja prijema, što znači nekih 70 do 90 dana.

Dakle, Crna Gora će biti bez ambasadora u SAD, najznačajnijem međunarodnom partneru i osnivaču NATO, do juna ove godine. I to u vremenu kada Bajdenova administracija stupa u pogon, kada se određuju strateški američki potezi na Zapadnom Balkanu.

Neprocjenjivo nesnalaženje i neznavenost.

TUŽBA

Ali i loše namjere: vođeni nagonom političke osvete i revanšizma, premijer Krivokapić i ministar Radulović izgovorili su mnoge teške riječi prilikom obrazlaganja razloga za opoziv sedam crnogorskih ambasadora.

Rečenica da su ambasadori ,,posljednja tri mjeseca radili protiv interesa države“ teška je diskreditacija diplomatske crnogorske službe, poniženje, ali i teška optužba za svakog od prozvanih ambasadora.

Zato i slijedi neminovan odgovor, koji će dodatno urušiti ionako uzdrmani ugled



Ambasador pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu zvanično je najavio Ministarstvu vanjskih poslova tužbu zbog teške uvrede i klevete, jer su premijer Krivokapić i ministar Radulović, obrazlažući razloge opoziva sedam diplomata, decidno konstatovali da su diplomate ,,posljednja tri mjeseca štetile interesima zemlje“

Ministarstva vanjskih poslova i Vlade Crne Gore.

Prema saznanjima Pobjede, ambasador pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu Miodrag Vlahović juče je, nakon što je dobio poziv za konsultacije, zvanično najavio Ministarstvu vanjskih poslova tužbu zbog teške uvrede i klevete, jer su premijer Krivokapić i ministar Radulović, obrazlažući razloge opoziva sedam diplomata, decidno konstatovali da su diplomate ,,posljednja tri mjeseca štetili interesima zemlje“.

Naknadni poziv na konsultacije, nakon tako teških kvalifikacija je samo dokaz, smatra Vlahović, da je tužba opravdana i neophodna.

Prema ocjeni ambasadora pri Svetoj Stolici, potezi čelnika Vlade Krivokapića i prvog čovjeka MVP-a Radulovića pokazuju namjeru da se rasturi i obesmisli crnogorska diplomatija, a posebno tamo gdje crnogorska diplomatija funkcioniše i predstavlja Crnu Goru kako treba.

Po ocjeni Vlahovića, Radulovićevi prethodnici u Ministarstvu vanjskih poslova su u posljednje četiri godine ,,potpuno umrtvili MVP CG“.

Sadašnji šefovi, smatra Vlahović, sada žele da dokrajče MVP, jer takvoj politici ne treba ni samostalna Crna Gora niti njena diplomatija. Sem kao prazna čaura – za interese druge države – ocjenjuje Vlahović koji će se, kako je najavio, sa ministrom Radulovićem i premijerom Krivokapićem – vidjeti na sudu.

I tako će nastaviti da se ređaju skandali nove ,,apostolske vlasti“ Zdravka Krivokapića i njegovog ministra ,,krampon diplomatije“ Đorđa Radulovića. Za mjesec – zaista impresivni rezultati na rušenju vlastitog ugleda.

D. ĐURANOVIĆ

Iz resora vanjskih poslova saopštili da je predsjednikov potpis na ukaz o opozivu ambasadora protokolarnog karaktera

Brajović: Đukanovićev MVP tvrdi da Đukanović opstruira Vladu potpis nije protokolaran PODGORICA - Odbijanjem da potpiše opoziv sedmorice ambasadora, predsjednik države Milo Đukanović opstruira Vladu u sprovođenju Ustavom određenih i naznačenih prava i nadležnosti koja se tiču kreiranja i vođenja vanjske politike zemlje, saopštili su juče iz Ministarstva vanjskih poslova.

Đukanović je u ponedjeljak odbio da potpiše raniji prijedlog ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića u kome je, zbog navodnog rada protiv interesa države, tražio opoziv sedam diplomata. Predsjednik je tom prilikom objasnio da se za opoziv ambasadora nijesu stekli uslovi. On je tražio i objašnjenje tvrdnje da su ambasadori „radili protiv interesa države“.

Odgovarajući na navode Đukanovića, iz Ministarstva vanjskih poslova su juče naveli kako Zakonom o vanjskim poslovima nijesu propisani razlozi za opoziv ambasadora, te da stoga ni Vlada nije dužna da prilikom povlačenja i opoziva ambasadora navodi razloge u obrazloženju.

– Imajući u vidu da je imenovanje i postavljanje diplomatskokonzularnih predstavnika u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Vlade, a da je predsjednički potpis stvar protokolarnog karaktera i diplomatske prakse – naveli su iz MVP. Onu su predsjednika podsjetili i da se u ukazu o opozivu ne navodi niti jedan razlog, već samo konstatuje opoziv ambasadora

sa sjedištem u zemlji prijema.

Podsjetili su i na slučaj iz 2018. godine.

– Kada je već riječ o praksi, podsjećamo da predsjednik Đukanović tokom 2018. godine nije imao problem da, na prijedlog tadašnje Vlade, opozove ambasadora Crne Gore, bez ikakvog prethodno dostavljenog obrazloženja, iako je uvaženi diplomatski predstavnik službovao u veoma važnoj prijateljskoj državi, članici NATO-a i EU. U tom slučaju je obzir prema državi prijema, navođenje diplomatske prakse i traženje dodatnih obrazloženja izostalo – navode iz MVP. Iz tog resora su dodali i kako dovode u pitanje Đukanovićevu želju za funkcionalnom kohabiĐ. Ć. tacijom.

Reagujući na navode iz MVP, savjetnica predsjednika za vanjsku politiku Tamara Brajović saopštila je kako je apsolutno netačno da je potpis ukaza predsjednika protokolarnog karaktera.

– To je još jedna igra riječima i skretanje pažnje sa suštine nadležnosti. Pojašnjenja radi, predsjednik ne potpisuje ukaz, kako to jednostavno predstavlja MVP, već donosi i izdaje ukaz kojim sprovodi svoju odluku da opozove ambasadora na prijedlog koji je utvrdila Vlada. Dakle, Vlada i MVP samo predlažu, a onaj ko prijedlog pretvara u konačnu formu opoziva je predsjednik – istakla je Brajović.

Ona je dodala i da je MVP „svjesno sopstvenog nečinjenja ili propusta“, izbjeglo da odgovori na izostanak djelovanja u skladu sa članom 7. Zakona o vanjskim poslovima.

– MVP kaže da Zakon o vanjskim poslovima ne propisuje razloge za opoziv. Tačno, kao što Zakon ne propisuje ni razloge za

postavljenje ambasadora. Što ne znači da se o razlozima ne raspravlja i da se isti ne utvrđuju, a o njima obavještava onaj bez koga se prijedlog ne može pretvoriti u konačno djelo, a to je opet predsjednik.

Kao što je predsjednik u svom obrazloženju naveo, postoji praksa prethodnih vanjskopolitičkih konsultacija na kojima se raspravljaju razlozi i za postavljenje i za opoziv šefova DKP-a. Takva praksa je poštovana u svakom prethodnom slučaju.

Zašto to nije urađeno u ovom slučaju, pitanje je za MVP – rekla je Brajović.

Ona je dodala i da postaje uobičajeno da Vlada predsjednikovo poštovanje Ustava i zakona ocjenjuje i doživljava kao opstrukciju.

– Međutim, stvarnost pokazuje da nova Vlada još nije shvatila da je rezultat izbora u Crnoj Gori kohabitacija i da ona funkcioniše samo ako strane sarađuju – odgovorila je Brajović.

4

Ekonomija

6. i 7. januar 2021.

ULTIMATUM: Lider PZP oštro reagovao na najavu da je ministar Milojko Spajić podnio krivičnu prijavu protiv njega

Rata Eksim banci za četiri broda dospijeva 21. januar da im ASK ne da da je plate

Ako Vlada ne pl miliona dolara, K skidaju 66 milion Milojko Spajić

Nebojša Medojević

Medojević: Neću glasati nijedan zakon dok Mickey ne podnese ostavku PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je juče da neće glasati nijedan zakon ove Vlade, ukoliko je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić podnio krivičnu prijavu protiv njega.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u ponedjeljak za Televiziju Nikšić da je Spajić podnio krivičnu prijavu protiv Medojevića zbog optužbi na rad Vlade, od kojih se jedna odnosi na emisiju 750 miliona eura obveznica. Za tu emisiju Medojević tvrdi da se odigrala iza kulisa i optužuje Krivokapića i Spajića za korupciju.

– Neću glasati nijedan zakon

dok se ne utvrde sve okolnosti oko tajnog zaduženja države.

Ako je ministar Mickay Spajić podnio krivičnu prijavu protiv mene, neću glasati nijedan zakon ove Vlade dok se ne utvrde sve okolnosti oko tajnog zaduženja države – naveo je Medojević i istakao: ,,Neko je lopov.

Ja ili Mickey!!!“ – Neću glasati nijedan zakon Vlade dok Mickay ne podnese ostavku – podvukao je lider Pokreta za promjene.

Podsjetimo, premijer Zdravko Krivokapić kazao je preksinoć za TV Nikšić da je Spajić podnio krivičnu prijavu protiv Medojevića zbog optužbi na rad nove Vlade, od kojih se jedna odnosi na emisiju 750 miliona eura obveznica koja se

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić

odigrala iza kulisa. Zbog toga je Medojević premijera Krivokapića i ministra Spajića optužio za korupciju.

– Evo dokaza da je ovo rezervna Vlada DPS. Kad ih uhvatiš u krađi, oni te tuže! Sklopili su tajno posao od 890 miliona eura za koji se uzima provizija od 8-10 miliona eura. Svako ko tajno radi posao sa parama poreskih obveznika je osumnjičen kao lopov – kazao je Medojević.

On je saopštio da Vlada podnosi krivičnu prijavu protiv njega, umjesto protiv predsjednika države Mila Đukanovića.

Medojević je pozvao Krivokapića i Spajića na javni duel na RTCG-u oko tajne privatne emisije obveznica.

M.P.M.

Zadovoljni početkom sezone na Žabljaku

Hoteli bili popunjeni do 40 odsto

Emir Đikić

Značajna uloga regionalne trgovine u oporavku ekonomije PODGORICA -Regionalna trgovinska saradnja imaće značajnu ulogu u ekonomskom oporavku regiona, a ohrabruju procjene da Akcioni plan za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta može generisati čak i do 6,7 odsto privrednog rasta, saopštio je direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić.

- Naš najvažniji zadatak u narednom periodu je da obezbijedimo našim privredama više prostora za razvoj, kako bi mogle da prežive i napreduju, uprkos ekonomskim problemima koje nam je donijela pandemija korona virusa - kazao je Đikić agenciji Mina biznis.

On je dodao da je pandemija korona virusa imala negativan uticaj na trgovinsku razmjenu između zemalja regiona, ali i da je doprinijela da se shvati snaga i značaj regionalne trgovinske saradnje. On smatra da se CEFTA sporazum pokazao izuzetno korisnim za region, jer je regionalna trgovinska saradnja u prethodnih 14 godina značajno olakšana i unaprijeđena.

Prema nekim istraživanjima, trgovina u regionu je dvostruko veća zahvaljujući CEFTA, dok su aktivnosti na dodatnom olakšavanju trgovine kroz pojednostavljivanje procedura doprinijele povećanju trgovine u regionu od oko 25 odsto samo u prethodne četiri godine. S. P.

PODGORICA - Na Žabljaku su u novogodišnjoj noći hoteli bili popunjeni do 40 odsto, dok je situacija u privatnom smještaju bila bolja, saopštila je direktorica lokalne Turističke organizacije Vanja Krgović-Šarović i dodala da je zadovoljna početkom zimske sezone u gradu.

- Bilo je dovoljno snijega na otvorenim skijalištima, potpuno smo zadovoljni rekla je Krgović-Šarović RTCG. Ona je dodala da su svi hoteli na Žabljaku otvoreni, što nije slučaj sa svim restoranima. Prema njenim riječima, bilo je i dosta otkazivanja.

- Ono što je za nas bitno jeste da sezona traje, da imamo sada školske raspuste, tako da možemo reći da smo zadovoljni, imajući u vidu čitavu situaciju - poručila je Krgović-Šarović i dodala da je trenutno na Žabljaku skoro metar snijega.

Rekla je da su 93 odsto domaći gosti, te da su cijene smanjili za 30 odsto. N. K.

Iako je Vlada garantovala kredit za sva četiri broda, ona ne očekuje aktiviranje garancija i u informaciji koju je usvojila 24. decembra najavljuje da će Crna Gora za mjesec ostati i bez brodova i bez aviona PODGORICA - Ukoliko Vlada za 15-ak dana ne plati rate za brodove Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe postoji opasnost da se aktiviraju državne garancije i da kineska Eksim banka naplati odjednom cjelokupni iznos duga brodarskih kompanija.

Brodarskim kompanijama je ostalo da vrate Kinezima još 66 miliona dolara kredita, a gotovo je izvjesno da brodarske kompanije ni ove godine neće moći same da plaćaju rate za te kredite.

Iz Barske plovidbe Pobjedi je saopšteno da su već nagovijestili Vladi da će im najvjerovatnije nedostajati tri miliona eura za plaćanje dvije ovogodišnje rate. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja u prethodna dva dana nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li će Vlada platiti rate za brodove, kao i da li je to moguće s obzirom na to da je donešena odluka o privremenom finansiranju, a nije usvojen budžet za ovu godinu.

GARANCIJE

Prema saznanjima Pobjede, Kinezi bi najvjerovatnije, u slučaju da im se do tog roka ne isplate rate, prvo poslali upozorenje Vladi i dali neki novi rok za plaćanje rata i u komunikaciji sa predstavnicima Vlade možda sačekali mjesec ili dva da im se isplate rate, ali to ipak ne isključuje rizik da Eksim banka možda već ovog mjeseca odluči da naplati odjednom cjelokupni dug i da aktivira državne garancije.

U crnogorskim brodarskim kompanijama, prema saznanjima Pobjede, ne vjeruju da će brodovi biti zaplijenjeni, jer ova plovila nijesu pod hipotekom.

Podsjećamo da je Vlada 24. decembra usvojila informaciju o trenutnom stanju u nacionalnom avio-prevozniku Montenegro erlajnzu i u tom dokumentu praktično već najavila

mogući crni scenario gašenja crnogorskih brodarskih kompanija, navodeći da su prilične mogućnosti da Crna Gora u periodu od mjesec dana ostane bez brodova i aviona.

U tom dokumentu se, između ostalog, upozorava da nas sličan slijed događaja, kako što je bio kod MA, očekuje po pitanju dospjeća rata za brodove u vlasništvu Barske plovidbe i Crnogorske plovidbe.

U informaciji se navodi da te kompanije nijesu u stanju da iz sopstvenih sredstava servisiraju dugovanja, već zavise isključivo od državne pomoći.

- Već je izvjesno davanje negativnog mišljenja Agencije za zaštitu konkurentnosti. Po uputstvu agencije, vremena za izradu studije konsolidacije i prestrukturiranja ovih kompanija je veoma malo, jer su konačni rokovi za plaćanje 21. januar. Na žalost, prilične su mogućnosti da Crna Gora ostane u periodu od mjesec dana bez brodova i aviona – kaže se u tom Vladinom dokumentu.

Prve ovogodišnje rate kredita ukupne vrijednosti 4,64 miliona dolara dospijevaju 21. januara, a Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita pri kupovini četiri broda. Prema ugovoru, kad dužnik prestane da plaća, garancije padaju i banka naplaćuje kompletan dug. Da su brodovi uzeti na lizing, onda bi Crna Gora ostala bez njih.

KOMPANIJE

Iz Barske plovidbe su saopštili Pobjedi da su im osim tekućih operativnih troškova koje kompanija ima u ovoj godini, najznačajnije obaveze dvije rate kredita od kojih prva rata dospijeva 21. januara u iznosu od 1,94 miliona dolara i druga rata koja dospijeva 21. jula u iznosu od 1,92 miliona dolara.

– Barska plovidba nije u mogućnosti da samostalno vraća kredit uzet za kupovinu brodova, zbog čega nam je neo-

phodna pomoć države. Kompanija je nagovijestila resornom ministarstvu da će nam za vraćanje dvije rate kredita u ovoj godini najvjero vatnije nedostajati oko tri miliona eura, koja sredstva bi bilo neophodno predvidjeti budžetom za sljedeću godinu – kazali su iz barske kompanije.

Brodovi Barske plovidbe ,,Bar“ i ,,Budva“ su kupljeni 2012. godine, a Barska plovidba je uzela kredit kod Eksim banke za njihovu kupovinu u iznosu od 46,4 miliona dolara. Za taj kredit je država izdala garanciju, uz grejs period od pet godina, dva odsto kamate i 15 godina otplate. Brodovi su izgrađeni u kineskom brodogradilištu Jingling. Brod ,,Bar“ je isporučen Barskoj plovidbi 18. septembra 2014. godine, a brod ,,Budva“ je isporučen 8. oktobra 2014. godine.

- Od uzimanja kredita do danas Barska plovidba je kineskoj Eksim banci uplatila ukupno 14,32 miliona dolara, od kog iznosa je iz sredstava kompanije plaćeno 7,57 miliona dolara, dok je iz državnog budžeta obezbijeđeno 6,75 miliona dolara – rekli su iz Barske plovidbe.

Oni su podsjetili da je tokom prošle godine Barska plovidba uplatila dvije rate kredita od 1,97 miliona dolara i 1,95 miliona dolara.

– Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je bilo obezbijeđeno 3,37 miliona dolara (odnosno tri miliona eura), a iz sredstava kompanije je uplaćeno 556.205 dolara – saopšteno je iz Barske plovidbe.

Barskoj plovidbi preostalo je da vrati još 43 miliona dolara, ali sa kamatama.

Brod ,,Budva“ nakon popravke ponovo u upotrebi Iz barske kompanije je saopšteno da je brod ,,Budva“ od prije 15-ak dana ponovo komercijalno angažovan. Brod ,,Budva“ je u avgustu prošle godine oštećen u luci Port Harcourt u Nigeriji, dok se nalazio na vezu, kad je u njega udario brod ,,Pluto“, pod liberijskom zastavom.

– Zbog nastale štete brod ,,Budva“ se nalazio u brodogradilištu u Turskoj u periodu od 28. novembra do 22. decembra kojom prilikom su otklonjene nastale štete i nastavljeno komercijalno angažovanje broda – rekli su iz Barske plovidbe.

Brod ,,21. maj“

Ekonomija

6. i 7. januar 2021.

ra, nova izvršna vlast najavila

lati 4,6 Kinezi ona

Iz Crnogorske plovidbe do juče Pobjeda nije dobila odgovore o prošlogodišnjem poslovanju, planovima za ovu godinu, kao i o tome da li će iz sopstvenih sredstava platiti ovogodišnje rate kredita.

Podsjećamo da je prošlogodišnje rate za kupovinu dva broda kotorske kompanije u cjelosti platila Vlada iz državnog budžeta. U januaru je plaćena rata od 2,77 miliona dolara, a u julu rata od 2,73 miliona dolara.

Iz Crnogorske plovidbe su Pobjedi u avgustu prošle godine saopštili da zbog tadašnjih niskih pomorskih vozarina ne mogu predvidjeti da li će i koliko učestvovati u otplati naredne rate, koja dospijeva za plaćanje 21. januara ove godine u iznosu od 2,7 miliona dolara.

OTPLATA

Do sada je na ime otplate kredita za brodove ,,21. maj“ i ,,Kotor“, koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, uplaćeno 37,56 miliona dolara, od čega je Vlada platila 34

Nemaju para za kupovinu broda za liniju Bar – Bari Ni ove godine Barska plovidba neće kupiti brod za liniju Bar – Bari.

– Barska plovidba, nažalost, nema sopstvenih sredstava za kupovinu polovnog putničkog broda.

Finansijske institucije nas vide kao prezaduženi privredni subjekat koji već ima veliko zaduženje za kupovinu teretnih brodova, zbog čega ne iskazuju spremnost za eventualna nova kreditna zaduženja – saopšteno je iz barske kompanije.

miliona dolara, a ostatak od 3,56 miliona je platila Crnogorska plovidba iz sopstvenih sredstava.

Po re d ovo g a Crnogorska plovidba je platila 2 0 1 0. g o d i n e učešće za kupovinu brodova u iznosu od 8,36 miliona dolara.

Kredit se otplaćuje od 21. jula 2015. godine, a zadnja rata dospijeva 21. januara 2025. godine.

Ostalo im je da vrate još 22,95 miliona dolara kredita.

Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe zaključen je 26. januara 2010. godine. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona dolara. Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona dolara, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona dolara.

Iz Barske plovidbe je saopšteno Pobjedi da je prošla godina za ovu kompaniju bila teška.

- Pandemija korona virusa je značajno uticala na pomorsku privredu, posebno u prvih devet mjeseci prošle godine, kada je zabilježen značajan pada vozarina na svjetskom tržištu, kao i smanjeni obim prometa tereta. Posljednja tri mjeseca su bolja i vozarine su značajno visočije u odnosu na prethodne mjesece – rekli su iz Barske plovidbe.

Oni su pojasnili da je pandemija uticala na značajan pad prometa tereta morima, što je rezultiralo padom cijena brodskog prosto ra na pomorskom tržištu.

- Posebno je taj pad bio izražen u periodu od aprila do avgusta prošle godine. Nakon toga se tržište počelo oporavljati, a vozarine su bile u porastu. U pomorstvu je teško davati bilo kakve prognoze, jer je ova oblast veoma podložna raznim globalnim dešavanjima. Očekujemo da će naredni period donijeti više stabilnosti i sigurnosti u prevozu ljudi i tereta morima – kazali su iz Barske plovidbe.

Sva četiri broda crnogorskih brodarskih kompanija unajmila je londonska kompanija S. POPOVIĆ Sea Pioneer.

5

Predsjednik Crne Gore reagovao na izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića

Đukanović: Ni cent poreza ne dugujem PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je juče da kao građanin ne duguje nijedan cent po osnovu poreza, kao ni po bilo kom drugom osnovu.

– Objava Dritana Abazovića da sam poreski dužnik najobičnija je laž i prevara. Kao građanin Crne Gore, Milo Đukanović, ne dugujem nijedan cent po osnovu poreza, ni po bilo kom drugom osnovu – napisao je Đukanović na Tviteru.

Predsjednik je rekao da je tačno i da javnost o tome sve zna, da je godinama akcionar u kompaniji Global Montenegro.

– Ta kompanija kao pravno lice, a ne ja lično, očitom greškom administracije firme duguje ukupno 1,9 hiljada eura doprinosa, a ne kako manipulatorski tvrdi 12,4 miliona eura. Dakle, Dritan Abazović, koji je trenutno i potpredsjednik Vlade, slagao je za preko šest hiljada puta – naveo je Đukanović.

On ističe da to nije najgore u svemu, jer se to, kako kaže, dokazuje i brzo i lako.

– Gore od toga je što misli da smo svi šibicari kao i on, pa je valjda moja priča o identitetu i ugroženosti Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma kojem on služi ustvari zbog izmišljenog poreskog duga.

Zastiđe i za Vladu i za Crnu Goru – saopštio je Đukanović.

Na demanti predsjednika reagovao je juče i Abazović koji je na svom Tviter nalogu napisao da je Đukanović ,,potvrdno tvitnuo“.

Iz kompanije Global Montenegro su potom saopštili da ,,Abazović lupa kao Maksim po diviziji“.

– Na današnji dan, nakon što smo izmirili iznos od 1.939 eura po osnovu doprinosa, firma Global Montenegro državi

Na današnji dan, nakon što smo izmirili iznos od 1.939 eura po osnovu doprinosa, firma Global Montenegro državi ne duguje ni cent poreza ili doprinosa. Firma duguje drugom pravnom licu iznos ugovorenog kredita i prispjelih kamata, kazali su iz Global Montenegra

Milo Đukanović

Izvršitelj Bošković: Ne radi se o dugu državi Javni izvršitelj Aleksandar Bošković, po čijem je rješenju iz 2020. blokiran Global Montenegro, Pobjedi je kazao da se ne radi o dugu za poreze.

- Dug proističe iz odnosa dva pravna lica. Dužnik je po tom osnovu izdao mjenicu i izvršenje je pokrenuto na osnovu nje - objasnio je Bošković.

On je rekao da je povjerilac HoldCo East, ranija Heta Asset Resolution, a dužnik Global Montenegro.

- Rješenje je donijeto na osnovu mjenice od 6.673.170 eura na ime glavnog duga i obračunate kamate u iznosu od 5.717.511 eura i troškova izvršnog postupka - kazao je izvršitelj našoj redakciji.

Crnoj Gori ne duguje jedan jedini cent na ime bilo kog poreza ili bilo kog doprinosa. I to je

ono što bi eventualno moglo da interesuje potpredsjednika Vlade. Kao pravno lice, firma

Global Montenegro duguje drugom pravnom licu iznos ugovorenog kredita i prispjelih kamata. U normalnom sistemu, ovaj dio ne treba da interesuje potpredsjednika Vlade, jer se normalna vlada ne miješa u poslovne odluke dva privatna poslovna subjekta koji se ponašaju u skladu sa važećim zakonima - saopštili su iz Global Montenegra.

Zato je, kako kažu, očigledna namjera Abazovića da svojim objavama na Tviteru pokuša da prikupi neki jeftin politički poen.

- Neka ga prikuplja u svom dvorištu, jer što se nas tiče mi ćemo nastaviti da poslujemo u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori- poručili su iz ove M.P.M. kompanije.

Zaključen postupak po tužbi Avarona protiv kompanija Duška Kneževića

Sporno 1,8 miliona eura kamata PODGORICA – Nakon što je vještak finansijske struke Dragan Đukić dopunio nalaz u sporu koji je američka kompanija Avaron pokrenula protiv Atlas grupe, Atlas fina i Atlas investa, na način tražen ukidnom odlukom Apelacionog suda u vezi obračunatih kamata na dug, sutkinja Milica Popović je zaključila raspravu i najavila presudu za mjesec.

Njena prvostepena presuda je potvrđena u dijelu koji se tiče iznosa duga od 3,95 miliona eura, dok je Apelacioni sud ukinuo dio kojim je dosuđeno 1,8 miliona eura za kamate.

Ugovorom o zajmu Atlas je uzeo 3,5 miliona eura od Avarona uz obavezu vraćanja za četiri godine i dva miliona eura ugovorene kamate. Kako dug nije izmiren u tom

Atlas grupa

roku, ugovorne strane su se saglasile da je ukupan dug Atlasa 5,5 miliona eura, što iz Avarona tretiraju kao novi ugovor, naglašavajući i da je ugovoreno i novo sredstvo obezbjeđenja i nova kamata. Kako im je od tog iznosa vraćeno 1,55 miliona eura, i u ponovljenom postupku traže da im sud uz već dosuđenih

3,95 miliona dosudi i zakonsku kamatu na taj iznos, kao i 1,8 miliona eura na kamatu na glavni dug od dospjeća do dana podnošenja tužbe.

Iz Atlasa negiraju da je ugovorena nova glavnica i novi uslovi, već da je samo riječ o dodatnom sredstvu obezbjeđenja, navodeći da je Apelacioni sud ukazao da se ne

može obračunavati kamata na kamatu, te da je odredba kojom se ugovara redovna kamata ništava.

Vraćanje duga Atlas je garantovao odobrenjem Avaronu da, nakon izgradnje Atlas kapital centra, upiše hipoteku na četiri hiljade kvadrata poslovnog i stambenog prostora koje je trebalo da bude u vlasništvu Atlasa. Kako se Atlas nije upisao kao vlasnik ovih nepokretnosti, aneksom je dogovoreno da vraćanje duga mjenicama garantuju druge dvije Kneževićeve kompanije. Osim toga, bilo je dogovoreno i da preuzmu otplatu kredita koje su kompanije Avaron i ICL Inžinjering podigle kod Kneževićevih Atlas i Invest banke, koje su od prošle godine u stečaju.

Na taj način dug je trebalo da bude umanjen za 3,7 miliona eura, ali ni taj dogovor nije reM.Lk. alizovan.

6

Ekonomija

6. i 7. januar 2021.

Predsjednik OU trgovine PKCG ukazao na uticaj pandemije i loše turističke sezone na sektor maloprodaje

Pazari manji za petinu, a broj radnika za 11 odsto PODGORICA – Promet u trgovini na malo u tekućim cijenama u prvih deset mjeseci iznosio je 1,03 milijarde eura i manji je za 18 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je bio 1,26 milijardi eura, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) Jovan Lekić. Ključni zahtjev ovog odbora novoj Vladi biće očuvanje principa slobodne trgovine i tržišne ekonomije.

Pad

-Aktuelni pad prometa rezultat je situacije nastale usljed pandemije i posljedica visoke korelacije turizma i trgovine i loše turističke sezone - kazao je Lekić.

Naveo je da je u prva tri mjeseca prošle godine promet u trgovini na malo imao rast od 7,4 odsto, ali od aprila bilježi pad.

- Ipak, trgovina je pokazala otpornost i efikasnost jer je omogućila u otežanim uslovima poslovanja optimalnu snabdjevenost tržišta robom široke potrošnje, ne dovodeći u pitanje osnovno funkcionisanje – rekao je Lekić i podsjetio da se najveći dio BDP-a stvara u sektoru trgovine na malo, veliko i popravke motornih vozila, čiji je udio 12,6 odsto. Učešće ovog sektora u

Zabrinut sam da ne pređemo dozvoljenu granicu intervencionizma države i ne narušimo princip slobodnog tržišta, stoga smatram da će to biti ključni izazov za ekonomsku politiku nove Vlade, naveo je predsjednik Odbora udruženja trgovine PKCG Jovan Lekić ukupnom broju zaposlenih je najveće i iznosi 19,8 odsto.

- U prvih deset mjeseci 2020. u ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 35.482 lica, što je pad od 11,1 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je u prosjeku bilo zaposleno 39.904 radnika – izjavio je Lekić.

On smatra da su mjere prošle vlade doprinijele jednim dijelom olakšanju otežanog poslovanja.

- Međutim svjedoci smo da ove mjere nijesu dovoljne i da podrška privredi i sektoru trgovine mora biti konkretnija i kontinuirana, pogotovo ako se ima na umu da će period privredne recesije potrajati – istakao je Lekić.

InIcIjatIva

Naveo je da će ovaj odbor PKCG uputiti novoj Vladi namjenski zahtjev za podršku saglasno vanrednim okolnostima, a da će ključni zahtjev biti očuvanje principa slobodne trgovine i tržišne ekonomije.

- Na samom početku pandemije sam sugerisao da neoliberalni koncept pokazuje

privrede podigli na veći nivo u budućnosti, jer je to jedini način da na dugi rok oporavimo privredni sistem i budemo međunarodno konkurentni – poručio je Lekić.

Zahtjev

Jovan Lekić

određene slabosti i da je kriza pokazala potrebu države da interveniše. Međutim, izražavam zabrinutost da ne pređemo dozvoljenu granicu intervencionizma države i ne narušimo princip slobodnog tržišta, stoga smatram da će to biti ključni izazov za ekonomsku politiku nove Vlade – kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima

ekonomska doktrina koju će nova Vlada profilisati između kenzijanskog i neoliberalnog koncepta ne smije ići na štetu slobodnog tržišta i konkurencije.

- Očekujem da će sačuvati tekovine tržišne ekonomije i pokazati ambiciju da ima što manje regulatornih intervencija, kako bi trenutno nisku produktivnost crnogorske

Osim toga, prioritetni zahtjev ostaje potreba za smanjenjem visoke stope poreza i doprinosa na zarade. Lekić je dodao da poslovanje u trgovini karakteriše i otežana naplata potraživanja i blokade računa.

- Negativan uticaj ima i siva ekonomija, a ograničenja u poslovanju su uslovi finansiranja kod poslovnih banaka, nedostatak adekvatno edukovane radne snage, visoki porezi i doprinosi na zarade, porez na nepokretnosti (čija se visina razlikuje od opštine do opštine), inspekcijske kontrole i kontrole na granicama – naveo je Lekić.

Podsjetio je da je PKCG (nekadašnjem) ministarstvu ekonomije uputila inicijativu za izmjenu Zakon o unutrašnjoj trgovini, kako bi se omogućio rad nedjeljom tokom ljetnje sezone, državnih i drugih

praznika, a u cilju smanjenja negativnih posljedica pandemije. Osim toga, tražili su da se izradi zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti u cilju smanjenja sive ekonomije u ovoj oblasti.

- Time bi se, osim pravne sigurnosti po učesnike u ovim poslovima, obezbijedili uslovi za kvalitetnije posredovanje, što bi doprinijelo razvoju tržišta nepokretnosti, jačanju konkurentnosti privrednih subjekata u ovom sektoru, kao i imidža Crne Gore kao sigurne investicione destinacije – poručio je Lekić.

Podsjetio je i da je PKCG uputila inicijativu za odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu robe i usluga za gotovinska plaćanja do 1. aprila, a za bezgotovinska plaćanja do 1. oktobra naredne godine.

- Informisani smo da je Ministarstvo finansija pripremilo izmjenu zakona, koja će predvidjeti da se od 1. januara krene sa elektronskom fiskalizacijom, ali da će do 1. jula istovremeno funkcionisati oba sistema. Smatramo da je time ministarstvo finansija izašlo u susret zahtjevima privrede, ali ostajemo pri stavu da bi sektor distribucije trebalo izuzeti iz zakona ili eventualno dodatno odložiti primjenu za tu oblast poslovanja - zaključio je Lekić.

S.POPOvIĆ

Klubovi poslanika SDP, Albanska koalicija, BS, DPS i LP uputili prijedlog Skupštini

Traže parlamentarnu istragu o zaduženju od 750 miliona Prijedlog potpisala 34 poslanika, a kao cilj naveli prikupljanje činjenica i informacija od državnih organa u vezi sa emitovanjem državnih obveznica u iznosu od 890 miliona eura sa kamatom PODGORICA - Klubovi poslanika SDP, Albanske koalicije ,,Jednoglasno“, Bošnjačke stranke i DPS, kao i Liberalna partija Skupštini su dostavili prijedlog o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima koja se odnose na rad državnih organa u vezi sa zaduženjem Crne Gore po osnovu emitovanja obveznica u iznosu od 750 miliona eura, a sa kamatama 890 miliona eura.

POtPISnIcI

Prijedlog su potpisali 34 poslanika - dva SDP, jedan Albanske koalicije, tri BS i 28 poslanika DPS-LP. Navode da je cilj prikupljanje činjenica i informacija od nadležnih državnih organa u vezi sa e m i t o v a n j e m d r ž av n i h obveznica u iznosu od 750 miliona eura.

- Na osnovu informacija Skupština može cijeniti da li je

radom nadležnih državnih organa, njihovim činjenjem ili nečinjenjem, prekršen zakon, povrijeđen javni interes i da li su nastupile koruptivne radnje ili štetne posljedice po državne interese Crne Gore navodi se u prijedlogu i podsjeća da je u javnosti prisutna sumnja da je rad nadležnih organa u postupku izdavanja državnih obveznica bio suprotan zakonskim propisima, sproveden na netransparentan način, uz izrečene ocjene o velikom riziku da je u radu nadležnih organa bilo postupaka koji su mogli da imaju koruptivne elemente.

- Odbor će u sprovođenju parlamentame istrage zahtijevati da mu se dostave odgovarajuće odluke, ugovori i drugi akti državnih i drugih organa koji se odnose na pitanja koja su predmet parlamentame istrage kao i druga akta za koja odbor procijeni da je potrebno pribaviti radi neposrednog uvida, a sa ciljem objektivnog sagledavanja i utvrđivanja is-

tine na osnovu stvarnog činjeničnog stanja - precizirano je u ovom prijedlogu.

cIlj

Cilj je, kako se konstatuje, da se ocijeni da li je u (ne)postupanju državnih i drugih organa bilo postupanja suprotnih

zakonu, koruptivnih radnji ili su nastupile štetne posljedice po ukupni javni interes Crne Gore.

- Nakon toga će utvrditi eventualno postojanje političke odgovomosti konkretnih lica ili pokrenuti kod nadležnih postupke eventualne krivično

Završena emisija CG euroobveznica 9. decembra 2020.

pravne odgovornosti - objašnjeno je u dokumentu.

U obrazloženju ovog prijedloga se navodi da ,,činjenica da je predsjednik Vlade saopštio: radili smo tajno, ali organizovano, stručno, kompetentno i uz pomoć određenog broja inostranih stručnjaka koji su

nam se javili kao konsultanti“, navodi na niz sumnji.

- Imajući u vidu da su predstavnici Vlade dva dana nakon stupanja na dužnost obznanili javnosti da su obveznice emitovane nameću se pitanja - ko je ovlastio i ko je izabrao konsultante na koje se poziva premijer Krivokapić? Kako je moguće da je više privatnih lica pravilo strategiju i pripremalo zaduženje države u „tajnoj“ proceduri. Postoji sumnja da su privatna lica pripremala odluke i realizaciju emitovanja obveznica. Potrebno je provjeriti ko su strani konsultanti koji su pomagali i ko ih je izabrao i u kojoj proceduri, po kojem zakonu države Crne Gore- ističe se između ostalog u prijedlogu ovih poslanika.

Podsjećaju i da je ministar finansija Milojko Spajić naveo da je ovim zaduženjem Crna Gora ,,dobila ekonomsku budućnost“ i da je cijeli proces planiran i sprovoden i prije formalnog izbora Vlade.

- Potrebno je i utvrditi i ko je, kako i po kom osnovu ušao u navedenu proceduru i da li je emitovanje obveznica sprovedeno u skladu sa propisima.

Zbog niza odluka, koje izazivaju sumnju da su donijete mimo odgovarajuće zakonske procedure, mimo institucija države i u okviru privatnih aranžmana, smatramo da je nužno otvoriti parlamentarnu istragu i formirati anketni odbor – ističu poslanici.

M.P.M.

Društvo

6. i 7. januar 2021.

7

INTERVJU: Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo

Žele da nam otmu stoljeća crnogorske slobode i slave

On kaže da je CPC imala brojne susrete sa diplomatama u našoj zemlji i da su „suočeni sa istinom“ koju su im saopštili, „svi ambasadori se saglasili“ da i oni znaju sve činjenice, ali da status CPC „treba da riješi crnogorska državna vlast“.

POBJEDA: Nova Vlada procesuirala je Skupštini izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a parlamentarna većina ga je u hitnoj proceduri usvojila. S obzirom na to da je sjednica parlamenta održana u nelegitimnim okolnostima, predsjednik države Milo Đukanović odbio je da potpiše ovaj, ali i ostale zakone koji su tada usvojeni. Koje su, prema Vašem mišljenju, ključne izmjene u Zakonu i zašto su baš te izmjene i dopune uradili?

MITROPOLIT MIHAILO: Ključne su izmjene u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica vezane za odredbe člana 62, 63 i 64.

Te izmjene su urađene, jer sadržaj ova tri člana Zakona oduzima nasilničku moć i cilj Srpskoj pravoslavnoj crkvi da nezakonito prisvoji crkvenu svojinu Crne Gore koja je bila u njenom državnom vlasništvu do 1. decembra 1918. godine, kada je definitivno osvajačkim aktom, u stvari zločinom, u korist „velike Srbije“ ukinuta crnogorska država, a dvije godine kasnije i autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva. Ovo zakonsko određenje utvrđeno članom 62 ovoga Zakona tretira crkvenu svojinu i kao kulturnu baštinu Crne Gore. Brisanjem ovoga člana navedenog Zakona, crnogorska crkvena imovina kao njena kulturna baština koja je nedvosmisleno vlasništvo i nasljeđe Crne Gore nastalo u njenoj viševjekovnoj slobodarskoj istoriji, prenosi se na SPC i državu Srbiju.

Time se Crna Gora pretvara u svojevrsnu koloniju Srbije ostvarenjem velikodržavne srpske imperijalne politike.

Ujedno to znači da Crna Gora gubi svoju nezavisnost i umjesto međunarodno priznatog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bi imala krnji i ograničeni suverenitet i integritet pod ingerencijama srpske države i crkve. Iza člana 62 slijede nastavljajući ga članovi

Velikosrpska većina, koja je zasijedala bez kvoruma, zanemarila je činjenicu što je upravo na uklonjene članove Venecijanska komisija 2019. godine dala saglasnost, uz tvrdnju da je tadašnji zakon usklađen sa crnogorskim i evropskim pravom. Ukupnim činjenjem i nezakonitim ponašanjem velikosrpska vlast u Crnoj Gori negira postojanje Crnogoraca i na temelju toga ne daje im nikakva ljudska prava – kazao je mitropolit Mihailo

Uvjereni smo da će im Crnogorci odgovoriti na sve njihove jalove pokušaje i izazove da od Crne Gore naprave „malu Srbiju“ i uključe je u „srpski svet“, kako bi Crna Gora postala druga srpska država, odnosno nadomjestila odavno izgubljeno Kosovo 63 i 64. Član 63 određuje da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, što je ispunjeno, „organ državne uprave nadležan za poslove imovine dužan je da utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su u smislu člana 62 ovog zakona državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti“. Član 64, kao logičan nastavak i slijed dva prethodna, tretira odlučivanje o državini, pitanje korišćenja i raspolaganja ovim objektima i zemljištem. Kako je crkvena imovina ujedno i kulturna baština to se njenim oduzimanjem iz svojine države Crne Gore, vrši asimilacija i denacionalizacija posrbljavanjem crnogorskog naroda i nacije, oduzima im se istorija i sadašnjost, onemogućava budućnost, a to je i proces likvidacije autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i brisanje njenog identiteta u povijesti i stvarnosti. Drugim riječima, brišu se crnogorska država, narod i crkva. I sve što je imalo i ima crnogorsko obilježje. Ulogu grobara na sahrani crnogorske države, naroda i crkve treba da izvrše Srbija i Srpska pravoslavna crkva.

POBJEDA: Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić nije uručio izmijenjeni dokument. Dobili su ga predstavnici tri vjerske zajednice - Islamske, Katoličke i Jevrejske, koje je on, uz SPC, označio kao tradicionalne u našoj zemlji. Predstavnici ove tri zajednice, makar ne javno, nijesu izrazili protest zbog toga što nova Vlada bojkotuje CPC. Kako tumačite takav njihov odnos?

MITROPOLIT MIHAILO: Izmijenjeni dokument, to jest Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je kreiran prema mjeri i onako kako odgovara Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nije uručen Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, a iz tog zakona uklonjene su sve odredbe koje su smetale Srpskoj pravoslavnoj crkvi, suprotno Ustavu Crne

s. vasiljević

PODGORICA - Kako je crkvena imovina ujedno i kulturna baština, to se njenim oduzimanjem iz svojine države Crne Gore vrši asimilacija i denacionalizacija posrbljavanjem crnogorskog naroda i nacije, oduzima im se istorija i sadašnjost, onemogućava budućnost, a to je i proces likvidacije autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i brisanje njenog identiteta u povijesti i stvarnosti.

Drugim riječima, brišu se crnogorska država, narod i crkva – upozorio je u intervjuu za Pobjedu poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo.

Mitropolit Mihailo

Svi su upoznati sa istorijskom ulogom autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve u crnogorskoj istoriji i sa njenom slavnom slobodarskom misijom tradicionalne, primarne i domicilne crkve u Crnoj Gori, čiju je istoriju vjekovima stvarala. Bila je vjekovima vodeći i upravljački dio crnogorske države, naroda i društva u cjelini Gore i zakonskoj proceduri.

Velikosrpska većina koja je zasijedala bez kvoruma, zanemarila je činjenicu što je upravo na uklonjene članove Venecijanska komisija 2019. godine dala saglasnost, uz tvrdnju da je tadašnji zakon usklađen sa crnogorskim i evropskim pravom. Ukupnim činjenjem i nezakonitim ponašanjem velikosrpska vlast u Crnoj Gori negira postojanje Crnogoraca i na temelju toga ne daje im nikakva ljudska prava. U tome prednjače premijer Zdravko Krivokapić, njegov ljubimac potpremijer Dritan Abazović, koji je izjavio da su Srbi i SPC ugroženi u Crnoj Gori, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i drugi predstavnici Srpske pravoslavne crkve koji

sada vrše vlast u Crnoj Gori.

POBJEDA: CPC je poslije mnogo godina obećanja dobila plac za gradnju svog hrama u Podgorici. Međutim i ovaj proces prate opstrukcije i tvrdnje SPC da je to njihovo zemljište. Plašite li se da će parcela biti oduzeta, s obzirom na to da je nova Vlada već ukinula odluku prethodne o dodjeli tog zemljišta?

MITROPOLIT MIHAILO: Crnogorska pravoslavna crkva poslije mnogo godina obećanja najzad je dobila plac za gradnju svojeg hrama u Podgorici. Međutim, Srpska pravoslavna crkva, oličena u novoj vlasti, zaustavila je ovaj proces tvrdeći da je to njihovo zemljište. Velikosrpska vlada u Crnoj Gori, koja ima nacistički odnos prema Crnoj

Gori i svemu crnogorskom (pokušaj aneksije Crne Gore Srbiji, prisvajanje svih oblika materijalne i duhovne kulture i potiranja crnogorske svijesti i nacionalnog bića), sigurno će nastojati da ide putem koji je trasirao njihov voljeni upokojeni mitropolit Amfilohije.

Uvjereni smo da će im Crnogorci odgovoriti na sve njihove jalove pokušaje i izazove da od Crne Gore naprave „malu Srbiju“ i uključe je u „srpski svet“, kako bi Crna Gora postala druga srpska država, odnosno nadomjestila odavno izgubljeno Kosovo.

POBJEDA: Kada bi gradnja hrama trebalo da počne i na koji način će biti finansirana?

MITROPOLIT MIHAILO: Gradnja treba da počne čim se za to steknu svi potrebni uslovi. Izgradnja svetinje će biti finansirana sredstvima crnogorskog naroda u matici i dijaspori predvođenog donacijama i prilozima vjernika, poštovalaca i prijatelja CPC, kao i države Crne Gore.

POBJEDA: Može li na status Crnogorske pravoslavne

crkve uticati okolnost da su vlast u Crnoj Gori preuzele prosrpske političke snage?

MITROPOLIT MIHAILO: Prosrpske političke partije predvođene sa SPC uradiće sve što je u njihovom programu i željenim ciljevima da onemoguće, opstruišu i štete egzistenciji i misiji CPC. Kao što sam već rekao, njihov krajnji cilj je likvidacija Crnogorske crkve, naroda i države koji su neuništivi i vječni.

POBJEDA: SPC u Crnoj Gori imala je tokom prošle godine niz sastanaka sa predstavnicima diplomatskog kora u našoj zemlji, ali je snažnu kampanju protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti vodila i u inostranstvu.

I Vi ste se sastajali sa diplomatskim predstavnicima.

Kako oni vide stanje vjerskih sloboda u našoj zemlji?

MITROPOLIT MIHAILO: Sastajao sam se sa diplomatskim predstavnicima stranih država, odnosno njihovim ambasadorima akreditovanim u našoj državi koji su službeno posjetili našu crkvu. Svi su upoznati sa istorijskom ulogom autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve u crnogorskoj istoriji i sa njenom slavnom slobodarskom misijom tradicionalne, primarne i domicilne crkve u Crnoj Gori, čiju je istoriju vjekovima stvarala. Bila je vjekovima vodeći i upravljački dio crnogorske države, naroda i društva u cjelini.

Suočeni sa istinom koju smo im saopštili, svi ambasadori su se saglasili sa našim nepobitnim činjenicama. Njihov odgovor je bio kratak i jasan: „Znamo mi sve te istine!“ Na naše završno pitanje o tome, ko onda treba da riješi status CPC, uslijedio je njihov konačni odgovor: „Pitanje statusa CPC treba da riješi crnogorska državna vlast“.

POBJEDA: Smatrate li da će moć SPC u Crnoj Gori oslabiti nakon upokojenja njenog uticajnog mitropolita Amfilohija?

MITROPOLIT MIHAILO: I poslije Amfilohija SPC će protiv CPC, Crnogoraca i države Crne Gore voditi svoju kontinuiranu, imperijalnu anticrnogorsku politiku koja je glavni sadržaj njene misije i njenog osvajačkog programa u cilju stvaranja „velike Srbije“, kao što je to radila i prije njega.

Prema tome, ovđe u pitanju nije pojedinac, nego programska politika i praksa ostvarivanja teritorijalne i materijalne koristi za Srbiju i SPC, pokoravanje malobrojnijih od sebe i svojatanje njihove prošlosti kao svoje, kako bi se vjekovima srpskog ropstva, lažno predstavila stoljeća crnogorskih svetinja, slobode i slave.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

8

Društvo

6. i 7. januar 2021.

Grupacija Savana i Veselin Mijač novi vlasnik Dnevnih novina PODGORICA - Grupacija Savana koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača, od 1. januara 2021. godine novi je vlasnik crnogorskog dnevnog lista Dnevne novine.

Mijač je juče održao sastanak sa zaposlenima u redakciji Dnevnih novina.

On je u ambicioznom biznis

planu nakon preuzimanja lista predvidio da uz štampano izdanje, koje će biti redizajnirano, kadrovski i tehnički osvježeno, otvori portal i televiziju sa nacionalnom pokrivenošću. Platforma za uspostavljanje portala uskoro će biti završena, a ekipa stručnjaka koju je Mijač angažovao već intenzivno radi i na

pripremi za otvaranje televizije.

Dnevne novine su osnovane 2011. godine, a od 2013. su u vlasništvu medijske grupacije Media nea čiji je vlasnik grčki biznismen Petros Statis. Razgovori o preuzimanju, odnosno kupovini Dnevnih novina vode se nekoliko mjeseci, a konačan dogovor Statisa i Mijača postignut je u

Veselin Mijač

decembru prošle godine.

Mijač koji decenijama živi u Švedskoj, investirao je preko grupacije Savana preko 50 mi-

Cetinjani za danas ispred Dvorca kralja Nikole najavili nalaganje badnjaka pristalica CPC

s. vasiljević

Prošlogodišnje nalaganje badnjaka pristalica CPC na Cetinju

„Lovćenske straže“ pozvale na tradicionalno okupljanje Patriotski pokret ,,Lovćenske straže“ pozvao je svoje članove i simpatizere da u 15 sati prisustvuju svetom obredu nalaganja badnjaka koje tradicionalno u Crnoj Gori donosi i nalaže familija Martinović-Borilović ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

- Tragom svojih predaka i zavještanjem potomaka crnogorskih, sveto badnje drvo će ispred ,,Lovćenskih straža“ donijeti i naložiti familije iz Bara - saopšteno je iz Organizacionog odbora ,,Lovćenske straže“.

Badnjak će, kako su rekli, biti ubran na Sutormanu i prenijet kao simbol podsjećanja na slavnu pobjedu kneževine Duklje nad Vizantijom 7. oktobra 1042. godine, ,,ali i kao simbol bratske sloge, mira i praštanja koji u našoj državi predstavljaju vječnu luču slobodarstva

ti strpljenje, nikad nijesu bile, nijesu, niti će ikada biti iste. To je podjela preko koje mi niti smijemo, niti možemo...- navodi se u saopštenju građana Cetinja.

- Poslanica Vladike crnogorskoga je i ove godine, sama po sebi odgovor na te pokušaje, a crnogorski odgovor će biti Dvorski

i crnogorstva koje nas je kroz vjekove čuvalo i sačuvalo“.

- Složno, s vjerom u Hrista pomiritelja i zakleti u jedinu nam blagočestivu Crnogorsku pravoslavnu crkvu! Mir božji, Hristos se rodi - poručili su u Organizacionom odboru ,,Lovćenske straže“.

Patriotsko komitski savez je pozvao svoje članstvo i simpatizere da svojim prisustvom na Cetinju, na Badnji dan u 15 sati, pošalju poruku svijetu da postoje vjernici i poštovaoci Crnogorske pravoslavne crkve.

- Taj isti svijet mora da zna da u srcu Crne Gore, suverene i nezavisne države, žive njeni građani, obespravljeni po religijskom osnovu, usred svoje rođene kuće, u kojoj ne mogu pristupiti svojim vjerskim objektima, kojima od 1920. godine upravlja crkva susjedne države – piše u saopštenju.

trg pun građana, u miru i sabranih ljubavlju prema svojoj Crnoj Gori, njenoj Crkvi i svetinjama, svemu dobrome i svetome, oko jednoga ognja mira, sloge i praštanja i jedne ideje - ideje opstanka i ponovnoga rađanja slobodne Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Javne i privatne laboratorije okončale analizu 1.273 uzorka na korona virus

Umrlo sedmoro ljudi, pozitivnih 424 PODGORICA – Sedmoro pacijenata umrlo je juče od korona virusa, a javne i privatne laboratorije analizirale su 1.273 uzorka na tu infekciju, od čega su zabilježena 424 pozitivna slučaja.

Iz Instituta za javno zdravlje precizirali su da su umrli pa-

cijenti iz Podgorice (četvoro), Nikšića (dvoje) i Herceg Novog. Najmlađi je imao 55, a najstariji 88 godina.

Podsjećaju da je od početka juna od virusa umrlo 690 ljudi, a od početka pandemije 699.

Najviše inficiranih registrovano je u Podgorici - 150, a najmanje

ih je u Kolašinu i Plužinama – po troje. U Baru je oboljelo njih 59, Nikšiću 35, te u Budvi i Beranama po 23. Nešto manje zaraženih je u Ulcinju – 19, Rožajama 18, Pljevljima i Tivtu po 16, Kotoru 15, Cetinju 12, a u Herceg Novom devetoro. U Bijelom Polju je inficirano njih šestoro, koliko

jedno sa Hajrizom Brčvakom, osnivač je humanitarne fondacije u Njujorku „Dijaspora Crnoj Gori“, čija je misija da uključi sve ljude dobre volje da raznim projektima pomognu državi Crnoj Gori, obezbjeđujući pri tom početni kapital za rad Fondacije.

Božićna poslanica administratora Mitropolije SPC

Poručili da Badnji dan bude simbol rađanja slobodne Crne Gore PODGORICA - Građani Cetinja saopštili su da će se danas u 15 časova okupiti na nalaganju badnjaka ispred Dvorca kralja Nikole.

Oni su pozvali na poštovanje mjera za sprečavanje korona virusa i ,,svoju braću Bajice, da kako im i tradicija i čast nalažu, a zasluženo pravo prvih među jednakima daje – donesu badnjak crnogorski, da nas okupe i nadahnu kako to čine vjekovima“.

Nalaganje je zakazano, kako navode, na istom mjestu đe je vaskrsla ideja obnove Crnogorske crkve.

- ...Na mjestu đe smo, po starome običaju, odabrali i njenoga prvoga Vladiku po njenome Vaskrsu, đe strpljivo i trezveno, ka› i danas, nepokolebljivi, spokojno, sabrano i stameno, čekamo pravdu i povratak svega što su gradili naši preci i vladari i država Crna Gora - navodi se u saopštenju građana Cetinja.

Takođe, pozvali su svoje svještenstvo, na čelu sa arhiepiskopom cetinjskim i mitropolitom crnogorskim Mihailom, da osvješta badnjake i „ka' i vazda bude uz svoj narod i sve ljude dobre volje kojima su Crna Gora, mir među svijema i ljubav bratska najviše svetinje“.

- Građane cijele Crne Gore, pozivamo da na Badnji dan budemo skupa i najedno, u svojoj Prijestonici, ispred svojega Dvora, okupljeni oko jednoga ognja neugasivoga – ognja mira, praštanja, sloge crnogorske, ljubavi prema bližnjemu, svakome dobromislećem i Domovini - navodi se u saopštenju.

Svoju, kako navode, neistomisleću braću i Srpsku crkvu pozivaju i mole ,,da bar u ove dane mira i praštanja prekinu rat lažnim vijestima u kojem su i iskusni i dokazani i prekaljeni“.

- ,,Onlajn vatra“ koju ,,korona brzinom“ raspiruju SMS dezinformacije o tome da Crkva crnogorska organizuje nalaganje po drugim gradovima, podmetanja o navodno planiranom udaru na Cetinjski manastir, nikad primljeni dopisi kojima i strpljenoga i spašenoga miritelja – Vladiku crnogorskoga želite predstaviti na zlo bratsko spremnim jurišnikom, govori više o onome ko u takvu, ovim blagim danima tako tuđu vatru duva, nego o onome kojega bi da na njenom plamenu spale. Takve primjere podstrekača na krv i stradanje i zagondžija na račun tuđe krvi i štetu sopstvenog naroda baštini Srpska crkva i pamte devedesete i crnogorsko okruženje. Zato nam ni uloge, ni prošlost, ni namjere, uprkos njihovoj nadi da će nas izda-

liona u posljednjih pet godina u Crnoj Gori, i prepoznat je po brojnim filantropskim i humanističkim aktivnostima u Švedskoj i kod nas. On je i predsjednik prvog crnogorskog Udruženja u Švedskoj, „Sloga“, čije je sjedište u Stokholmu. Za-

ih je i u Tuzima i Danilovgradu, dok ih je u Andrijevici petoro.

Prema statističkoj bazi Instituta za javno zdravlje, oporavila su se 492 pacijenta.

Trenutno je aktivno 9.060 slučajeva korona virusa, a od početka godine oboljelo je njih 50.054.

N.Đ.

Episkop Joanikije: Odbacimo podjele koje ugrožavaju budućnost PODGORICA - Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske saopštio je da ćemo Božić naljepše proslaviti ako pred kolijevkom Bogomladenca Hrista odbacimo međusobne podjele, stare i nove, koje, kako je istakao, truju naš život i ugrožavaju budućnost Crne Gore.

- Neka se umjesto mržnje i zlopamćenja useli u naša srca ljubav prema bližnjima, neka bude što više bratskih zagrljaja i radosnih božićnih pozdrava, širom naše voljene otadžbine i cijele hrišćanske vaseljene.

Iako ove godine proslavljamo rođenje Hristovo u otežanim uslovima, ponajviše zbog epidemije virusa kovid-19, uvjereni smo da ćemo u našim skromnim svetim bogosluženjima i lijepim božićnim običajima, doživjeti punoću praznične radosti. Dobri hrišćani nikada ne dozvoljavaju da im spoljašnja ograničenja, pa ni epidemiološke mjere, koje treba poštovati, ugroze vjeru, priguše molitvu ili spriječe milosrđe. Naprotiv!

Mnogi ljudi dobre volje, posebno ljekari i medicinsko osoblje, od kojih su ne mali broj njih pravoslavni vjernici, pokazali su se kao heroji ovog vremena u njihovoj neustrašivoj borbi za spasenje oboljelih od smrtonosne pandemije – stoji, između ostalog, u poslanici episkopa Joanikija.

Međutim, kako ističe, tjelesne bolesti nijesu najveće nesreće u ovome svijetu. Prema njegovim riječima, otuđenost od Boga, izvora života i radosti, neizbježno proizvodi kod ljudi njihovu međusobnu otuđenost ,,koja rađa gorke plodove: mržnju, zavist, strahove, depresiju

Episkop Joanikije

i ostale duševne traume“.

- Ipak, koliko god čovjek kroz svoja grehovna posrnuća tone u tamu nevjerja nikada ga Bog ostaviti neće. To nam na ovaj svijetli praznik svjedoči Sin Božiji, Car nad carevima i Gospodar nad gospodarima, koji se u pećini rodio i u stočne jasle položen bio, primivši krajnje ljudsko poniženje na sebe da bi nam svojim smirenjem i žrtvom vratio carsko dostojanstvo sinova i kćeri Božijih - dodao je Joanikije.

Kako je rekao, u svjetlosti praznika Hristovog rođenja sagledavamo smisao i značaj porodičnog života i u okviru njega roditeljstva i rađanja djece.

Joanikije ističe da je pokoljenje, naročito mladi naraštaj kroz prošlogodišnje litije posvjedočio vjernosti i odanosti svetinjama i zavještanjima predaka.

- Za sva neizbrojna dobra koja smo naslijedili kroz vjeru naših otaca, kojima nas Gospod uvijek obdaruje, naročito na Božić, uznesimo, draga braćo i sestre, našu najtopliju zajedničku blagodarnost Bogomladencu Hristu i u slavu njegovoga rođenja cjelivajmo jedni druge sa najradosnijim božićnim pozdravom: Mir Božiji, Hristos se rodi - stoji u poslanici Joanikija.

Nalaganje badnjaka samo za Cetinjane Sva praznična bogosluženja na Cetinju biće obavljena po utvrđenom rasporedu, a nalaganje badnjaka, zbog poštovanja epidemioloških mjera, ove godine neće saborno okupiti vjernike iz drugih crnogorskih gradova i krajeva – saopštila je uprava Cetinjskog manastira.

Bratstvo manastira će sa pripadnicima plemena Bajica i sa cetinjskim sveštenstvom blagosiljati badnjake ispred Cetinjskog manastira tokom Badnjeg dana.

- Sve vjernike koji ne žive na Cetinju, iz navedenih razloga, umoljavamo i dajemo očinski blagoslov da na Badnji dan i Božić ove godine ostanu u svojim gradovima i svojim domovima – piše u saopštenju.

Mitropolija crnogorsko-primorska i uprava Cetinjskog manastira su saopštile i da eparhije SPC u Crnoj Gori i njihova imovina u potpunosti podliježu pravnom, poreskom i katastarskom sistemu države Crne Gore.

- Kako dan danas, tako i u svim prethodnim decenijama, od kada to mogu da znaju i da pamte danas najstariji crnogorski građani.

O prethodnim vjekovima zbilja ne vrijedi medijski polemisati sa propagandistima svađe – piše u saopštenju Oni su kazali da smo svi mi građani i državljani ove države „pa je, u najmanju ruku, nepristojno, da Crnu Goru i njen vjekovni i slojeviti identitet branimo jedni od drugih“.

Društvo

6. i 7. januar 2021.

9

INTERVJU: Osnivač Fondacije „Budi human“ Goran Jovanović o liječenju mališana zahvaljujući humanosti građana

Crnogorci pokazali veličinu u najtežim trenucima

Goran Jovanović

Bore se da pruže šansu za ljepše djetinjstvo POBJEDA: Imali ste i nekoliko humanitarnih akcija, kako ste zadovoljni tim projektima? Što ste njima postigli?

JOVANOVIĆ: Ova godina je, kako svima, tako i nama, poremetila i korigovala mnoge planove. Međutim, uz pomoć naših građana, prijatelja i partnera neke akcije smo ipak uspjeli da organizujemo na potpuno bezbjedan i siguran način.

Stoga smo se koncentrisali na socijalne platforme, odnosno društvene mreže i svi koji su učestvovali u našim humanitarnim akcijama u prethodnom periodu i koji trenutno učestvuju u našim licitacijama na Fejsbuku putem grupe ,,Aukcije humanosti – Fondacija Budi human“ ili putem Instagram profila budihuman.me ostavljaju neizbrisiv trag. Svaka akcija ima isti cilj – da onima kojima je najpotrebnije obezbijedi šansu i ljepše djetinjstvo. Naše iskustvo je pokazalo da je to moguće, zato pozivamo sve da daju svoj doprinos i postanu dio nečije ljepše budućnosti.

Goran Jovanović za čitaoce Pobjede najavljuje da će u narednom periodu napraviti novi sajt koji će omogućiti doniranje platnim karticama, pa će se time, između ostalog, omogućiti da u humanitarne akcije bude uključena i dijaspora koja je vrlo privržena domovini

Sve donacije se uplaćuju preko opšteg žiro računa saradnje, put je mnogo teži.

Fondacija ima u planu da sprovede obilazak kompanija i predloži im različite oblike kooperacije, s obzirom na to da nekada i nepoznavanje rada Fondacije predstavlja barijeru.

Stoga se nadamo da će, kada im u neposrednoj komunikaciji predstavimo ono što je Fondacija do sada postigla i šta ima u planu da sprovede, to biti početak dugoročne i djelotvorne saradnje.

POBJEDA: Fondacija ima i stručnu Ljekarsku komisiju.

Kako ona funkcioniše i koliko ljekara pregleda dokumentaciju prije nego se počne prikupljanje sredstava?

JOVANOVIĆ: Stručno mišljenje ljekara je neophodno u radu Fondacije. Roditelji djeteta dostavljaju Fondaciji dokumentaciju, a mi je prosljeđujemo Ljekarskoj komisiji koju čine renomirani i prepoznati

ljekari. Nakon što detaljno pregledaju dokumentaciju, upravo su ljekari ti koji daju zvaničnu ocjenu da li je djetetu neophodno pokretanje procedure u Fondaciji i otvaranje profila, onda kada Fond zdravstva ne podržava njegovo liječenje, a ono se može sprovesti na nekim drugim domaćim ili inostranim klinikama. Zato, onda kada ljekari daju pozitivnu ocjenu i podrže pokretanje procedure, Fondacija čini sve da se novac što efikasnije prikupi.

POBJEDA: Fond za zdravstveno osiguranje u više navrata je apelovao na one koji traže novac putem medija, da se prvo obrate njima i da traže pomoć od njih. Da li vam se dešavalo da dolaze u Fondaciju, a da prije toga nijesu kontaktirali Fond? Što radite u takvim situacijama?

JOVANOVIĆ: Fondacija Budi

SZO i Njemačka isporučile medicinske uređaje Crnoj Gori za borbu protiv korona virusa

Za kovid ambulante 300 pulsnih oksimetara PODGORICA - Donaciju njemačke vlade, 300 pulsnih oksimetara, Svjetska zdravstvena organizacija je raspodijelila crnogorskim kovid ambulantama.

Ova oprema će zdravstvenim radnicima omogućiti da pruže pravovremenu i kvalitetnu njegu pacijentima inficiranim kovidom-19. Ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić-Bojović zahvalila je na donaciji i naglasila da će značajno pomoći kolegama u domovima zdravlja.

Ona je kazala da se na primarnom nivou zdravstvene zaštite zbrinjava se oko 80 odsto oboljelih od kovid-19 infekcije te da donacija ide upravo domovima zdravlja i osoblju koje je u

ovim teškim vremenima pokazalo kako se voli i brani humana profesija.

Dr Borovinić-Bojović se zahvalila njemačkom ambasadoru, dr Robertu Veberu, koji je u ime svoje zemlje još jednom pokazao nesumnjivu privrženost Savezne Republike Njemačke našoj zemlji i SZO koja je „osvjedočeni partner naše zemlje“.

- Jedna od naših glavnih uloga u ovoj pandemiji je bila da pomognemo državama u njihovim aktivnostima odgovora, a u skladu sa međunarodnim kapacitetima i raspoloživim resursima i izuzetno smo zadovoljni što na djelu vidimo brojne oblike te solidarnosti izjavila je Mina Brajović, šefica kancelarije SZO za Crnu Goru.

R. D.

POBJEDA: Fondacija ima i opšti žiro račun, kako on funkcioniše?

JOVANOVIĆ: Opšti žiro račun Fondacije je račun svih naših korisnika. Dakle, svako dijete korisnik Fondacije ima svoj žiro i devizni račun, međutim, građani kada žele da doniraju svim mališanima koji trenutno čekaju na liječenje, učine to putem Opšteg žiro računa, nakon čega se, naravno, sva sredstva jednako raspodjeljuju za svako dijete za koje se prikuplja novac.

Opšti račun Fondacije, ali i svih mališana, kao i SMS donacije su apsolutno transparentne i mogu se pratiti putem sajta Fondacije budihuman.me. Sva donirana sredstva se ažuriraju svakog dana, a SMS donacije se mogu pratiti u realnom vremenu.

Sredstva sa Opšteg računa se mogu iskoristiti za liječenje samo jednog djeteta ukoliko tročlana Ljekarska komisija procjeni da je to dijete životno ugroženo.

human ima jasno propisane procedure djelovanja. Prilikom dostavljanja dokumentacije, roditelji moraju ispuniti korisnički zahtjev gdje se postavlja pitanje da li Fond zdravstva na bilo koji način učestvuje u procesu liječenja. Ukoliko je odgovor negativan, i sama Fondacija kontaktira Fond zdravstva Crne Gore kako bismo jasno utvrdili da li Fond može da pomogne ili, prema pravilniku, nijesu u mogućnosti da pokriju troš-

kove liječenja. Kada nam i Fond potvrdi da ta institucija ne finansira liječenje, Fondacija nastavlja dalju proceduru.

POBJEDA: Što je to novo što pripremate?

JOVANOVIĆ: U narednom periodu Fondacija će sprovesti mnoge novine, a jedna od najistaknutijih biće novi sajt koji će omogućiti doniranje platnim karticama. Dakle, osim što će svi naši građani moći da doniraju mnogo brže i jednostavni-

je, to će omogućiti uključivanje dijaspore u proces doniranja, ali i u sve naše akcije. Poznato je da je crnogorska dijaspora vrlo privržena domovini, a ovo će biti jedinstven način da budu esencijalan dio humanitarnih akcija u našoj državi. Osim toga, Fondacija ima u planu da proširi opis svog djelovanja, pa bi time pomagala i onoj djeci kojoj Fond zdravstva Crne Gore pokriva liječenje, ali ne finansira ostale troškove koji zahtijevaju mnogo novca kakvi su troškovi smještaja, puta, nekih skupih ljekova… Akcija ,,Superheroji“ će, takođe, dobiti svoj drugi dio, s obzirom da je sprovedena 2019. godine i naišla na fantastičnu reakciju javnosti, ali, što je najvažnije, djece, pa smo odlučili da je ponovimo i ove godine i predstavimo naše mališane onakvim kakvi oni zaista i jesu – superheroji.

Katarina JANKOVIĆ

Crnogorska porodica iz Berlina ponovo podržala Institut za bolesti djece

Anonimni donatori već treći put pomažu vrijednom opremom PODGORICA - Crnogorska porodica iz Berlina, koja za širu javnost želi da ostane anonimna, pruža pomoć, podršku i realizuje razne humanitarne projekte koji imaju za cilj promociju i očuvanje društvenih vrijednosti.

Prema riječima dr Saše Radovića, direktora Instituta za bolesti djece, protekle sedmice je isti anonimni dobrotvor donirao je po treći put u 2020. godini ovoj organizacionoj jedinici Kliničkog centra Crne Gore, sa-

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Fondacija „Budi human“ od osnivanja 2016. godine je uz pomoć građana i društveno odgovornih kompanija, prikupila više od 1.100.000 eura, pa je tako obezbijeđeno liječenje za 26 mališana, rekao je Pobjedi osnivač te Fondacije, Goran Jovanović.

- To ne bismo uspjeli bez naših građana i svih onih koji su donirali makar jednu SMS poruku – kazao je on i dodao da je to potvrda humanosti našeg društva.

Prema njegovim riječima, fondacija nije nastala samo sa ciljem da prikuplja sredstva već je njen zadatak da se probudi osjećaj humanosti i empatije kod građana.

- Možda nešto što je još i bitnije je da mališane koji imaju neko oboljenje ili smetnju u razvoju približimo njihovim vršnjacima i cjelokupnoj javnosti.

Mnogobrojne akcije su sprovođene kako bismo tu našu misiju polako pretvarali u djelo – naveo je Jovanović.

Prema njegovim riječima, trenutno se na sajtu Fondacije prikuplja novac za troje djece.

On se nada da će uskoro i oni dobiti svoju šansu i otići na liječenje koje im je neophodno, a da će kroz akcije i djelovanje dati sve od sebe da se to desi što prije.

POBJEDA: Kako ocjenjujete humanost naših građana?

Ranije ste apelovali na društveno odgovorne kompanije da bi, u skladu sa mogućnostima, mogle više da se uključe u akcije prikupljanja novca. Da li se situacija bar malo promijenila?

JOVANOVIĆ: Građani su, kao i uvijek, na visini zadatka. Crnogorsko društvo je jako humano i uvijek je pokazivalo svoju veličinu u najtežim trenucima. Što se tiče društveno odgovornih kompanija, svakako da ima onih koji su spremni da pomognu i to i čine, međutim, izolovani slučajevi nijesu dovoljni. Mi radimo na tome da podignemo svijest o značaju i doprinosu društveno odgovornih kompanija i nadamo se da će se svi u tome prepoznati i doprinijeti onoliko koliko su u mogućnosti jer bez zajedničke

Savremena oprema za dječiju urologiju

vremenu medicinsku opremu za dječiju urologiju, piše u saopštenju Kliničkog centra Crne Gore.

- Nakon donacije za rekonstrukciju dijela dječijeg igrališta, donacije generatora za otvorenu i

laparoskopsku hirurgiju ,,LigaSure“, operacioni blok Instituta će biti opremljen sa novim rigidnim pedijatrijskim ureterorenoskopom. Svakako, poštujući pravo na privatnost i želju da izostane medijska promocija dragih prijatelja iz Berlina, ipak moramo naglasiti da je pažnja i radost darivanja nešto što treba objaviti. Zloupotrijebiću odnos i podijeliti ličnu komunikaciju, koja je uvijek iskrena, jednostavna sa pitanjem, koje je i odgovor: ,,Kako porodica i ja možemo pomoći Institutu i djeci koja se u njemu liječe?“. Jednostavnost ljudi velikog srca i duše – rekao je dr Radović. R. D.

10

Svijet

6. i 7. januar 2021.

SAD: Borba za Senat demokrata i republikanaca, drugi krug

Presudiće glasovi iz Džordžije

VAŠINGTON - Izabrani predsjednik Džozef Bajden i predsjednik SAD Donald Tramp prisustvovali su završnim mitinzima kandidata svojih partija za senatore iz Džordžije. Ako demokrate osvoje oba mjesta u drugom krugu izbora u Džordžiji, mogu da povrate kontrolu nad Senatom u kojem su većina trenutno republikanci.

I republikanci i demokrate su svjesni koliko im znači kontrola nad Senatom. Ukoliko demokrate odnesu prevagu, to će značiti da Bajden može nesmetano da sprovodi svoju politiku.

Istovremeno, za republikance je to posljednja šansa da određene odluke blokira-

Izabrani predsjednik SAD Džozef Bajden održao je auto-miting na parkingu u Atlanti

ju ili otežaju usvajanje određenih zakona, imajući u vidu da je Predstavnički dom

Teheran kršenjem sporazuma dodatno narušava odnose sa SAD, EU zabrinuta

DoStigli Smo nivo oD 20 oDSto: Behruz Kamalvandi

Iran proizvodi obogaćeni uranijum TEHERAN - Iran je počeo da proizvodi obogaćeni uranijum do 20 odsto, potvrdio je portparol Iranske organizacije za atomsku energiju Behruz Kamalvandi. Riječ je o potezu koji će dodatno eskalirati narušene odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, primjećuje Si-En-En. Iran je izvršio obogaćivanje uranijuma u nuklearnom objektu Fordo.

- U ponedjeljak oko sedam sati uveče dostigli smo nivo od 20 odsto - rekao je zvanični predstavnik Organizacije za nuklearnu energiju Irana Behruz Kamalvandi.

Nu k l e a r n i s p o ra z u m s a Iranom iz 2015. godine predviđa da ta zemlja obogaćuje uranijum do nivoa od 3,67 odsto, ali je Teheran prošle godine odbacio ograničenja i nivo povećao do četiri odsto.

Početkom decembra prošle godine iranski parlament je usvojio opšte tačke projekta aktiviranja nuklearne djelatnosti države.

Tokom sjednice parlamenta za projekat pod nazivom „strateške mjere za ukidanje sankcija“ glasao je 251 poslanik.

Projekat je razmotren u hitnom postupku, nakon ubistva nuklearnog fizičara Mohsena Fahrizadea.

Zakon predviđa povećanje nivoa obogaćivanja uranijuma

za 20 odsto i više, a takav uranijum se smatra oružjem.

Zakon, koji je u međuvremenu ratifikovan, takođe uključuje obnovu reaktora u Araku u obliku u kojem je bio prije sporazuma i izgradnju još jednog reaktora.

Istovremeno, jedan od djelova Zakona obavezuje vlasti da odustanu od dobrovoljnog poštovanja Dodatnog protokola sporazuma o zaštitnim garancijama sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA).

Evropska komisija žali zbog toga što je Iran nastavio da obogaćuje uranijum za 20 odsto u svom podzemnom nuklearnom postrojenju, čime je prekršio nuklearni sporazum iz 2015. godine, ali da vjeruje da sporazum treba održati.

-Krajnje smo zabrinuti zbog akcija koje je preduzeo Iran.

Ovaj postupak je kršenje nuklearnih obaveza Irana i imaće teške implikacije - rekao je portparol EK na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

On je rekao da je postupak Teherana za žaljenje, ali da je od izuzetne važnosti da se ,,sporazum održi“.

Ovo je najnovije kršenje sporazuma od strane Irana, koje je počelo 2019. godine kao odgovor na povlačenje Vašingtona iz sporazuma i ponovno uvođenje sankcija Teheranu.

pod kontrolom demokrata.

Bajden je održao auto-miting na parkingu u Atlanti i

poručio glasačima da svojim izborom sada ne određuju samo kurs za naredne

četiri godine, već za sljedeću generaciju.

Građani u Džordžiji su na predsjedničkim izborima glasali u rekordnom broju i pomogli Bajdenu da pobijedi, uz malu razliku u glasovima.

- Sada nam je potrebno da ponovo izađete na glasanje u rekordnom broju - rekao je Bajden.

Donald Tramp je održao miting u Daltonu, na sjeveru države, na kojem je ponovio da izborni rezultat u toj zemlji nije validan.

- Nema šanse da smo izgubili u Džordžiji. Demokrate hoće da preotmu Bijelu kuću, ne smijete im to dozvoliti. Ne smijete im dozvoliti ni da pokradu Senat - rekao je Tramp svojim pristalicama.

Prethodno su američki me-

diji prenijeli snimke razgovora na osnovu kojih se zaključuje da je Tramp vršio pritisak na izbornog zvaničnika iz Džordžije da ,,pronađe“ dovoljno glasova da se izbjegne njegov izborni poraz u toj državi.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su demokrate u blagoj prednosti, ali Džordžija je istorijski republikanska država. Bajden je zapravo prvi demokrata koji je tamo dobio predsjedničke izbore od 1992.

Republikanci trenutno imaju 50 mjesta u Senatu, demokrate 48. Ako dobiju oba mjesta, rezultat će biti 50-50 i u tom slučaju presuđuje glas predsjedavajućeg Senatom, a to je u ovom slučaju potpredsjednica SAD Kamala Haris.

Upozorenje njemačke farmaceutske kuće Bajontek

Nema garancije za vakcinu ako se druga doza odloži Bajontek ističe da ne raspolaže podacima koji bi išli u prilog planovima nekih zemalja da pomjere primjenu druge doze kako bi sa ograničenim zalihama vakcina obuhvatili veći broj ljudi

BERLIN- Njemačka farmaceutska kuća Bajontek upozorila je da ne može da garantuje maksimalno dejstvo vakcine protiv kovid-19 koju je proizvela sa američkim Fajzerom, ako se druga doza odloži, pa vremenski razmak između dvije vakcine

bude veći od propisane tri sedmice.

Bajontek ističe da ne raspolaže podacima koji bi išli u prilog planovima nekih zemalja da pomjere primjenu druge doze kako bi sa ograničenim zalihama vakcina obuhvatili veći broj ljudi.

Velika Britanija je ove sedmice

izazvala kontroverze objavivši da planira da odloži do 12 sedmica davanje druge doze vakcina kako bi više ljudi dobilo zaštitu koju daje prva doza, a sada i Njemačka razmatra tu mogućnost.

Obje zemlje su, naime, zabrinute zbog novog soja korona virusa koji se pojavio u Engle-

Njemačka i Rusija najavile saradnju u borbi protiv korone

Putin i Merkel razmatraju zajedničku proizvodnju BRISEL - Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o potencijalnoj zajedničkoj proizvodnji vakcine protiv korona virusa.

U saopštenju Kremlja se navodi da su Putin i Merkel razgovarali o saradnji u borbi protiv pandemije.

– Postignut je dogovor o održavanju kon-

takata između ministarstava zdravlja i specijalizovanih agencija dvije zemlje u vezi sa mogućnošću zajedničke proizvodnje vakcina – istaknuto je iz Kremlja.

Dodali su da su Putin i Merkel razgovarali i o pronalaženju rješenja za situaciju u Ukrajini, prije svega iz perspektive sprovođenja Minskog protokola i sporazuma postignutih na samitima Normandijske četvorke.

skoj i već proširio na druge evropske zemlje.

- Efikasnost i sigurnost vakcine je u kliničkim testiranjima ispitivana tako da se primijene dvije doze i da razmak između njih mora biti 21 dan - saopštio je Bajontek.

Kompanije Bajontek i Fajzer upozorile su i u ponedjeljak da nemaju dokaze da će njihova vakcina nastaviti da štiti od korona virusa ako se druga doza da kasnije nego što je testirano tokom ispitivanja, prenio je Rojters.

- Sigurnost i efikasnost vakcine nijesu procijenjeni kada je riječ o davanju doza u različito vrijeme jer je većina ispitanika primila drugu dozu u okviru roka naznačenog u planu studije - navele su kompanije u zajedničkom saopštenju.

Dvije kompanije su napomenule da se prva i druga doza daju u razmaku od tri nedjelje.

Priredila: Bojana Prelević

Viši sud prihvatio nagodbu pripadnika kriminalne organizacije Marka Šakovića sa Specijalnim tužilaštvom

Filmanović za priznanje dobio godinu robije

Viši sud u Podgorici

PODGORICA -Viši sud prihvatio je sporazum kojim je Marko Filmanović priznao Specijalnom tužilaštvu da je bio pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao Marko Šaković radi nelegalne trgovine oružja za potrebe drugih organizacija, saopštila je savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović.

On je nagodbom pristao na jednogodišnju zatvorsku kaznu za počinjena krivična djela.

Odluku o prihvatanju spora-

zuma o prizanju krivice donio je sudija Višeg suda u Podgorici Dragoje Jović.

PRIZNANJE

Pored Filmanovića i Šakovića, koji je u bjekstvu, na optužnici Specijalnog tužilaštva su Nataša Šaković i Marko Lašić.

Filmanović je priznao da je po nalogu Šakovića kupovao oružje sa kojeg je uklanjao fabričke brojeve radi dalje prodaje.

On je do detalja ispričao kako je kupovao oružje, po čijem nalogu i koje količine i tipove

11

Hronika

6. i 7. januar 2021.

pištolja je nabavljao radi preprodaje.

- Filmanović je prihvatio da u ovoj kriminalnoj organizaciji postupa po naredbama i uputstvima organizatora i da nelegalno i suprotno zakonu nabavlja i kupuje oružje u specijalizovanim prodavnicama ove robe i registruje ga na preduzeće čiji je vlasnik. Obaveza Filmanovića je bila i da oružje sa kojeg je uklanjao fabričke brojeve potom predaje drugim članovima kriminalne organizacije – navodi se u jednoj od odluka Apelacionog suda o produženju pritvora

članovima ove grupe.

Lašić je po nalogu Šakovića preuzimao oružje, držao ga u svojoj kući. Po nalogu i detaljnim uputstvima Šakovića, on je prodavao oružje drugim osobama.

ULOGE

Zadatak Nataše Šaković je bio da vrbuje druge članove, prenosi poruke i uputstva, preuzima nabavljeno oružje u većim količinama od Filmanovića, a potom ga predavala organizatoru ili drugim osobama.

Priznanje Filmanovića potkrijepljeno je i materijalnim dokazima, balističkim, trasološkim i telekomunikacijskim vještačenjima koje su prikupili istražitelji u istrazi.

Prema nalazu vještaka balističke struke oružje koje je policija zaplijenila u istrazi ovog slučaja bilo je u ispravnom stanju, dok je iz nalaza vještaka trasologa utvrđeno da su na dva pištolja uklonjeni serijski brojevi, iz čega proizilazi da su pripremani za krivična djela.

Marko Šaković je brat Milića Minje Šakovića i policija ih dovodi u vezu sa škaljarskim kriminalnim klanom. Oni su odslužili kazne za ubistvo Miroja Baošića koji je ubijen 2005. godine. Marko je osuđen tada na 12 godina, a Minja na 10, pa mu je kazna kao maloljetniku odlukom Apelacionog suda preinačena na vaspitnu mjeru u trajanju od jedne do četiri godine zatvora.

Iz policije su tada saopštili da je Milić sa bratom, sakriven iza žbunja, čekao da Baošić parkira vozilo ispred svoje porodične kuće i da je onda pucao.

Marko i njegova supruga Nataša već su hapšeni u decembru 2017. godine zbog oružja. Šaković je priznao krivicu i osuđen je na 11 mjeseci zatvora, dok je njegova supruga osuđena na sedam mjeseci.

Policija je tada oduzela tri pištolja od Šaković.

B. R.

Potvrđena optužnica protiv Podgoričanina zbog šverca droge

Osumnjičen da je kupio kokain pa ga preprodao PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv P. V. iz Podgorice zbog sumnje da je kupovao kokain pa ga preprodavao.

On se optužnicom tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima optužnice, P. V. je tokom marta 2019. godine radi prodaje kupio i držao kokain iako je bio svjestan da postupa neovlašćeno i protivpravno.

– Od nepoznatog lica kupio je kokain, a zatim je odnio u svoj stan, gdje ga je prepa-

kovao u 70 manjih pakovanja ukupne mase 27,275 grama. Nakon toga drogu je ubacio u staklenu teglu, koju je umotao u peškir i upakovao u torbu marke „T.“ sa aplikacijom i natpisom „H“.

Potom je svom maloljetnom bratu P. L. i ne saopštavajući mu šta se nalazi u torbi, dao uputstvo da torbu sa kokainom sakrije na brdu i kao dokaz o tome mu sa svog telefona na telefon brata P. D. pošalje fotografiju, što je maloljetni P. L. i učinio – piše u optužnici.

Kako je navedeno, drogu je policija pronašla 18. marta.

M. L.

Uhapšen mladić zbog prekoračenja brzine

Vozio 120 na sat gdje je ograničenje 50 PODGORICA - Vozač A. Lj. (19) uhapšen je na putu Podgorica – Božaj, u mjestu Sukuruć, jer se kretao brzinom 120 km/h, saopšteno je iz Uprave policije.

- Pripadnici policije za bezbjednost saobraćaja zaustavili su vozača A. Lj. koji se kretao vozilom brzinom od 120

km/h gdje je brzina ograničena do 50 km/h - pojašnjavaju u policiji.

Kako dodaju, ovaj vozač pripada kategoriji mladih vozača, a zbog počinjenog prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, uhapšen je i priveden nadležnom sudu za prekršaje.

C. H.

Presuda okrivljenom za prebijanje Kolašinke Andree Sekulić

Bojiću šest mjeseci za nasilničko ponašanje, oslobođen optužbi za oružje Oslobođen za oružje zbog nedjelotvorne istrage NVO Centar za ženska prava saopštila je juče da je Ivan Bojić oslobođen optužbi za oružje zbog nedjelotvorne istrage.

- Pozdravljamo odluku sudije Popovića kojom je Bojić oglašen krivim za nasilničko ponašanje, ali izražavamo nezadovoljstvo zbog oslobađajuće presude za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Smatramo da je do oslobađajuće presude prvenstveno došlo zbog činjenice da je tužilaštvo u Kolašinu propustilo da pronađe, oduzme i izuzme kao dokaz oružje koje je okrivljeni Bojić držao u ruci i njime prijetio oštećenoj, iako je postojala osnovana sumnja da se radilo o pravom pištolju koji je Bojiću bio dostupan kao službeniku Uprave policije – saopštili su iz ove NVO. Osnovni sud u Kolašinu

KOLAŠIN - Policajac Ivan Bojić osuđen je na šest mjeseci zatvora jer je 9. juna prošle godine u noćnom klubu ,,Selekt“ pretukao Andreu Sekulić iz Kolašina.

Istom odlukom, Bojić je oslobođen optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava, jer nije bilo

dovoljno dokaza za osuđujuću presudu.

Presudu je donio sudija Osnovnog suda u Kolašinu Arsen Popović.

Bojić se optužnim prijedlogom teretio da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

On je ranije negirao djelo koje mu se stavlja na teret, navodeći da je sa Sekulić imo ,,samo dva kontakta“ kada je odgurnuo.

S druge strane, Andrea Sekulić ispričala je da je sporne večeri zbog vrijeđanja i prijetnji odgurnula Bojića, pokušavajući da ga makne od sebe.

- Tada je skočio na mene, od-

gurnuo me i pala sam. Znam da su svjedoci Tapušković i Baković ušli u toalet i vidjeli postupanje optuženog i pokušali da ga maknu od mene – ispričala je Sekulić.

Sekulić je ranije u medijima i na društvenim mrežama saopštila da je policajac Ivan Bojić dva puta, ,,krvnički i bez razloga“, pretukao u noćnom klubu ,,Selekt“.

M. L.

Osumnjičeni za kidnapovanje i prijetnje maloljetniku saslušani kod istražnog sudije

Stanišić i Popović poslati u Spuž PODGORICA – Radoslavu Gilu Stanišiću i Stefanu Popoviću juče je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su kidnapovali sedamnaestogodišnjaka N. V. i prijeteći pištoljem tražili od njega da im dostavi kriptovani telefon koji je navodno imao u svom posjedu, saznaje Pobjeda nezvanično.

Stanišić se prijavom tereti da je počinio krivično djelo prinuda u pokušaju, a Popović protivpravno lišenje slobode.

Uprava policije saopštila je u nedjelju da je N. V. prijavio da su ga dva lica prisilno uvela u vozilo, da su od njega zahtijevali da im preda kriptovani telefon koji on nije imao kod sebe, te da je nakon vožnje po gradu uspio da im pobjegne.

Radoslav Stanišić prošle nedjelje je saslušan u policiji po prijavi sedamnaestogodišnjaka.

Pored Stanišića, na okolnosti događaja, tada su saslušani i Stefan Popović i Marko Velkovski.

Stanišić je i od ranije poznat policiji, a hapšen je zbog iznude i nasilničkog ponašanja.

M. L.

12

Crnom Gorom

6. i 7. januar 2021.

Pljevlja: SO usvojila budžet za ovu godinu, u kasi 19 miliona eura

Više novca za sport, kulturu, razvoj sela, siromašne, mlade… Damjan uspješno Damjan Ranitović

Bar: Oglasila se majka 18-godišnjeg mladića koji se liječi u Italiji

PLJEVLJA – Gradska kasa ove godine je projektovana na nešto više od 19 miliona eura. Oko 12 miliona eura odnosi se na tekući budžet, a blizu sedam miliona na kapitalni. Prijedlog odluke o budžetu juče je usvojila Skupština opštine sa 18 glasova za, 10 protiv, a uzdržanih nije bilo.

operisan, slijedi oporavak u Bolonji

BAR - Osamnaestogodišnji Damjan Ranitović iz Sutomora, kojem je krajem avgusta dijagnostifikovan Jungov Sarkom (maligni tumor kostiju), juče je uspješno operisan na klinici Rizzoli Orthopedic Institute u Bolonji.

Nakon kompleksnog zahvata, koji je trajao četiri sata, Damjan se osjeća dobro, a doktori koji su ga operisali su zadovoljni, kazala je Damjanova majka Vjera.

- Operacija je obavljena tek juče, jer je Damjan prvo morao da primi hemioterapije, kako bi se smanjio tumor. Damjanu je za-

Predsjednik Opštine Igor Golubović kazao je da su prihodi Opštine stabilizovani te da je u tim uslovima mnogo lakše planirati budžet.

ODRŽAVANJE

- Operativni budžet je planiran na 12,26 miliona eura i veći je dva odsto u odnosu na prethodni. Ovim budžetom se planiraju sva sredstva vezana za rad lokalne uprave, javnih ustanova, održavanje komunalnog reda i komunalne infrastrukture, puteva i vodovoda na seoskom području, organizovanje sportskog i kulturnog života u našem gradu, kao i podrška razvoju poljoprivrede, preduzetništva i turizma – kazao je Golubović.

On je naglasio da su u operativnom budžetu i ove godine uvećana izdvajanja za sport, kulturu, mlade, socijalno ranjive kategorije. Veća su i izdvajanja za razvoj sela i poljoprivrede, kao i razvoj turizma. Ulaganja će biti veća i u komunalnu infrastrukturu.

Predsjednik Opštine je kazao da će prioritetni projekti planirani kapitalnim budžetom biti izgradnja i rekonstrukcija objekata za upravljanje otpadnim vodama, izgradnja i rekonstrukcija vodovodne infrastrukture sa

aMBICIOZNI KaPITalNI BUDŽeT: Pljevlja

Golubović: Prihodi Opštine su stabilizovani i u tim uslovima mnogo lakše je planirati budžet. Tešović: Sa prihodovne strane je realno planiran, ali ne daje rješenja za mnoge probleme sa kojima se susrijećemo posebnim naglaskom na izgradnju postrojenja za pripremu vode, smanjenje aerozagađenja, gradska saobraćajna infrastruktura, sprovođenje mjera energetske efikasnosti itd.

Golubović je predložio i dva amandmana: subvencije DOO Čistoća za izvršene usluge sakupljanja, transporta i odlaganja komunalnog otpada privrednim društvima i preduzećima čija je djelatnost ugrožena mjerama i situacijom izazvanom epidemijom kovid-19 i subvencije za podsticaj pružanja usluga prigradskog saobraćaja.

Opozicioni odbornici imali su niz primjedbi na budžet.

Za odbornika Nove srpske Milana Lekića budžet je nerealan, neuravnotežen i imaće deficit na kraju godine, a za odbornika Demokrata Milojicu Tešovića sa prihodovne strane je realno planiran, ali očekuje brže rješavanje nagomilanih problema.

RJEŠENJA

- Budžet ne daje rješenja za mnoge probleme sa kojima se susrijećemo. Kapitalni budžet dat je dosta uopšteno, neprecizan je, nejasan, netransparentan. Smatramo to nepri-

Premijer Zdravko Krivokapić obišao četiri opštine

Nezaposlenost najveći problem u Plužinama PLUŽINE/HERCEG NOVI – Nezaposlenost je u Plužinama jedan od gorućih problema – saopštio je predsjednik Opštine Mijuško Bajagić premijeru Zdravku Krivokapiću. On je kazao da je lani ta opština ostala bez hiljadu radnih mjesta.

- Mislim da je to ogroman broj i za Nikšić i Podgoricu, a ne za Plužine - kazao je Bajagić.

Bajagić ističe i da bi trebalo obnoviti mrestilište, a nephodna je, kako kaže, i izgradnja sportske hale.

P re m i j e r K r i vo ka p i ć j e, saopšteno je iz njegovog kabineta, kazao da će Vlada pružiti podršku infrastrukturnim projektima i učiniće sve da oživi pivski kraj, koji je, kako je rekao

Bajagić i Krivokapić

stvoren za razvoj poljoprivrede i stočarstva.

Dodao je i da uvoznički lobi uništava domaću proizvodnju i da Vlada to želi da promijeni.

- Vlada će biti garant, da sve što

poljopivrednici proizvedu bude otkupljeno - poručio je Krivokapić.

Premijer je nakon sastanka sa rukovodstvom Opštine, kome je prisustvovao predsjednik SNP-

hvatljivim – kazao je Tešović.

Sa druge strane odbornici DPS ocijenili su budžet kao realno planiran. Haris Halavać kaže da je dokument kvalitetan te da će se njegovom realizacijom ostvariti javni interes i po formi i po sadržini.

- Samo dvije opštine u Crnoj Gori imaju veći kapitalni budžet, dok operativni ne ide samo na plate, već na subvencije, ulaganje u sport, kulturu, funkcionisanje ustanova i td. Raduje me što je u budžetu veliki broj infrastrukturnih projekata – kazao je Halavać.

A.S.

mijenjena komplet ilijačna kost. On se oporavlja na Institutu Rizzoli, nakon čega će se ponovo vratiti u bolnicu Sant’Orsola, gdje je primao hemioterapije - objašnjava Vjera.

Ona se zahvalila svim građanima na donacijama za liječenje njenog sina.

- Imali smo dovoljno novca za sve što je bilo potrebno, za sada ne trebaju dodatna sredstva.

Veliko hvala svima koji su učestvovali u humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za Damjanovo liječenje - zaključila je majka Damjana Ranitovića.

V.K.V.

KOlašIN: Akcija Crvenog krsta, ADRA-e i mještana

Petsto paketića za djecu KOLAŠIN - Akcija podjele novogodišnjih paketića koju organizuje Crveni krst uz podršku partnera ADRA Crna Gora traje osam godina. Ovoga puta je imala i doprinos građana koji su se organizovali preko društvenih mreža.

Sektetar Crvenog krsta Kolašina Milan Marković, kaže da se formirala originalna humana energija kada je nekoliko naših sugrađanki i sugrađana preko društvenih mreža pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za kupovinu novogo-

dišnjih poklona.

- Ideja je brzo naišla na dobar odziv a ujedno i pokazala koliko smo moćni i jedinstveni kada nas okupi humanost. Na taj način su obezbijeđena sredstva za kupovinu 300 paketića tako da je ukupno 500 paketića „stiglo“ do djece. Ova tradicionalna akcija, osnažena humanom aktivnosti sugrađana, je dio redovnih aktivnosti Crvenog krsta. Nakon posjete seoskim školama u Gornjem Lipovu, Gornjoj Morači, Manastiru Morači, Međuriječju i Barama Kraljskim, paketići su podijeljeni djeci sa posebnim potrebama kao i djeci iz hraniteljskih porodica. Naši volonteri su obišli sugrađane u Domu starih u Bijelom Polju a organizovali su i posjete seoskim staračkim domaćinstvima - poručio je Marković.

Dr. D.

Kotor da bude prijestonica kulture KOTOR – Predsjednik Opštine Vladimir Jokić uručio je premijeru Zdravku Krivokapiću inicijativu da se promijeni status drevnog grada na način što će umjesto dosadašnjeg oblika opštine, dobiti status Grad Kotor i proglasiti ga kulturnom prijestonicom Crne Gore – saopšteno je iz Vlade.

Tokom boravka u Kotoru premijer je, navedeno je u saopštenju, predočio lokalnom rukovodstvu planove Vlade, potencirajući namjeru

a, Vladimir Joković, - Premijer Zdravko Krivokapić boravio je juče u prvoj zvaničnoj posjeti Herceg Novom tokom koje se susreo sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem i njegovim saradnicima.

Katić je ukazao da je prethodna Vlada imala maćehinski odnos prema Herceg Novom i izrazio očekivanja da će sa ovom sarađivati na boljim osnovama.

- Prvo bih istakao pitanje privatizacije HTP Boke, Bolnice Meljine i buduće eventualne privatizacije Instituta „Dr Simo Milošević“. Dogovorena je zajednička koordinacija, kako

da zaustavi sve privilegije pojedinaca, da radi u opštem interesu svih građana, da započne proces decentralizacije, te da obnovi moral i crnogorsko društvo.

Predsjednik opštine Vladimir Jokić je, saopšteno je iz Vlade, upoznao premijera sa svim problemima sa kojima se Kotor suočava, od Unesko statusa, gradnje na Kostanjici, preko projekata bulevara, sportske sale i bazena, do projekta odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda.

Nikšić: ,,Brezovik“ ponos države NIKŠIĆ - Tokom posjete Nikšiću premijer Zdravko Krivokapić je obišao Specijalnu bolnicu za plućne bolesti ,,Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku.

- Direktorica bolnice dr Gordana Reljić upoznala me je sa načinom i funkcionisanjem ove zdravstvene ustanove, koja je modernizovana zahvaljujući donacijama. Bolnica Brezovik je ponos Crne Gore - poručio je premijer Krivokapić.

Krivokapić je tokom radne posjete Nikšiću, obišao i poljoprivredno gazdinstvo porodice Nikolić u Gvozdenicama, koje se decenijama bavi stočarstvom.

bi se konačno ta pitanja privela kraju – kazao je Katić.

Razgovori su vođeni i o pitanjima povećanja ingerencija loka-

lnih samouprava i vraćanju ingerencija primorskim opštinama kada je riječ o morC. G. skom dobru.

Crnom Gorom

6. i 7. januar 2021.

13

JUBILEJ: Ronilački klub ,,Nikšić“ obilježava četiri decenije rada, Budimir Rakojević kaže da ronioci nemaju podršku društva i države

Sjete ih se kad treba spašavati

NIKŠIĆ – Godinama, na velikim dubinama plavog Jadrana ili brzacima hladnih rijeka, najljepšim povodom ili u priči s najcrnjim scenariom, poslom ili zadovoljstvom... u okosnici svakog angažovanog ronilačkog tima su Nikšićani.

Tragedija, u kanalu kod Budoša utopilo se dvoje djece, podstakla je osnivanje kluba 70-ih godina prošlog vijeka. Danas, klub u kome su stasale generacije vrhunskih ronilaca, bez kojih je nezamisliva bilo koja ozbiljnija akcija u Crnoj Gori, opstaje zahvaljujući grupi odvažnih mladića, različitih profesija, koje vežu samo humanost, ljubav prema dubinama i jedan kompresor

Stasale su posljednjih decenija generacije vrhunskih sportista i spasilaca u Crnoj Gori, ali malo ko od njih zna da je, prije 40 godina, nikšićka ronilačka priča započeta u Željezari „Boris Kidrič“. Bio je to privredni gigant koji je okupljao sportiste na čijim rezultatima bi danas pozavidjeli mnogi nacionalni savezi, ali do 1980. godine nije imao organizovane ronioce.

Nova i bolja oprema ne treba roniocu da je drži u ormaru, već da bi ponovo nekome pomogao. ,,Podrazumijeva se“ da opremu sami nabavljamo, a i za skromnu „uniformu“ treba izdvojiti više od hiljadu eura– objašnjava Rakojević

OD VESLAČA DO RONIOCA

Budumir Rakojević, danas željezarac-penzioner, svojevremeno najsvestraniji sportista među nekoliko hiljada metalurga, sa zadovoljstvom se prisjeća fudbalskih utakmica, tečajeva Gorske službe spašavanja, planinarskih pohoda... pa i da je krajem 70-ih godina bio čelnik veslačkog kluba u Radničko-sportskom društvu ,,Čelik“. Najupečatljivije, ipak, ostalo mu je urezano ronilaštvo.

- Osnovni motiv za početak ronilačke priče u gradu podno Trebjese, nažalost, bio je vađenje utopljenika. Čak 90 odsto djelovanja odnosi se na humano i trenažno ronjenje, dok je svega 10 odsto pripalo sportu.

Tog ljeta se dogodila velika tragedija. Dvoje djece se utopilo u kanalu podno Budoša, čekali su se dugo ronioci iz Bara... Taj događaj je probudio razmišljanje o osnivanju ronilačkog kluba.

Bili smo opremljeniji kao malo koji profesionalni veslački klub u Titovoj Jugoslaviji, imali kajake za mirne vode, za brze vode, olimpijske jednosjede, sandoline, gliser... i baza nam je bila Krupac. Odem, kao predsjednik veslačkog kluba, kod tehničkog direktora Željezare Vojina Đukanovića i Radomana Nikčevića, zaduženog za TO, i predočim im ideju. Vrlo su rado prihvatili osnivanje ronilačkog kluba, a mi odmah dobili podršku i RSCG, čije je sjedište tada bilo u Herceg No-

Budimir Rakojević

vom, koje nam je nabavilo pet kompleta opreme - priča Rakojević o začecima ronilaštva.

U Meljinama su, prisjeća se, imali selektivni sistematski pregled, on je odabrao 20 svojih kolega.

- Što bi se danas reklo – netransparentno, a među njima bio i jedan koji se nije baš najbolje snalazio u vodi. Komisija je bila vojna, iz Splita, provjeru je prošlo nas 12, a onda smo na Krupcu organizovali prvi 15-dnevni kamp i angažovali dva instruktora iz Bara. Kad smo završili kurs mislili smo da za nas nema tajne u ronilaštvu - priča Rakojević.

PRVA AKCIJA

Učestvovao je u nekoliko stotina spasilačkih akcija. Naravno, sjeća se prve.

- Bila je kasna jesen, bazen na brdu Žirovnica krio je tijelo utopljenice. To je bila posebna priča. No, nevelik bazen i akcija je brzo završena. Bilo ih je koji su iskakali po pola metra iz vode

sa sve flašama. Prvo iskustvo i vatreno krštenje. Već sljedećeg ljeta Željezara nam je kupila kompresor, a to je srce svakog ronilačkog kluba. Nastavili smo roniti na Krupcu - prisjeća se Rakojević.

Crnogorski ronioci narednih godina okupljali su se na logorovanju u Žanjicama, Rosama, Buljarici, Valdanosu... Tu su se usavršavali i nikšićki ronioci, upoznavali se s novom opremom, saznavali kako mogu napredovati, postati članovi brojnih međunarodnih asocijacija...

- Iskren da budem, teorija nam je do tada bila slabija strana, ali onda je omasovljen kolektiv, došli su ljudi s drugačijim vidicima i naš klub prerasta u RK ,,Nikšić“. Pomagale su taj, da kažem gradski klub, radne organizacije, ali to je više ličilo na „piljarenje“. No, mi smo se usavršavali, sticali nova zvanja i kvalifikacije, shvatali da za svaku dodatnu zvjezdicu treba mnogo više znanja, iskustva, broja sati provedenih pod vodom - kaže Rakojević.

Otkriva Rakojević da je u ekstremnim sportovima pa i u ronilaštvu ,,3N“ najveći neprijatelj

– neznanje, nedisciplina i neopremljenost. Ipak, Nikšićani su striktna pravila beskompromisno poštovali, što potvrđuje i činjenica da za četri decenije njihovog bespoštednog rada nikome ni dlaka s glave nije falila, a bili su na podvodnim radilištima mnogo puta, u spasilačkim akcijama...

Uz Rakojevića, među prvima u ronilaštvu su bili Ratko Malović, Radivoje Vuković, Blagota Damjanović, Pero Nikolić, Dragan Miličić, Đoko Kavaja,

Dževad Canović... Uslijedile su generacije u kojima su: Drago Gardašević, Veljko Vujanović, Miško Kosić, Mijo Damjanović, Bobo Spaić, Vesko Mijajlović, Željko Vukićević, Dačo Vulević, Nešo Stolica, Dijana Mićunović, Marija Vukićević, Dado Todorović, Tiho Milović, Labudovići Dragan, Dimitrije i Ivan... Nemoguće je nabrojiti sve koji su kroz nikšićko ronilaštvo prošli, pa čak i ako bi se isključili epizodsiti. Nažalost, neki od pionira ronilaštva u Nikšiću odavno nijesu među živima.

NEKAD I SAD

Ronilaštvo tada i danas su potpuno različite aktivnosti. Rakojević, koji je davno stekao međunarodno prepoznato zvanje instruktora ronjenja, kaže da je sada potpuno drugačija tehni-

Krvopije i radoznalci Nije vodio evidenciju, ali Budimir Rakojević se dobro sjeća svake priče i mogao bi ih, kao glavni akter, ispričati na desetine s najtužnijim krajem.

Tražeći utopljenike, ronili su Nikšićani u svim crnogorskim jezerima i rijekama, pa i regionu.

- Iskustvo mi je nametnulo zaključak da, kada se dogodi tragedija, imamo tri grupe ljudi. Prvu čini porodica koja je u nevjerici i ne zna šta je zadesilo.

Drugoj pripadaju prijatelji te porodice koji roniocu „krv piju“ u želji da iskoriste i taj momenat kako bi dokazali privrženost unesrećenoj familiji. Treći su radoznalci. Imao sam svakakvih iskustava – neko ni hvala, a neko nikako da ti se oduži - prenosi Rakojević zapažanja i ističe – da kao humanisti ne očekuju ni jedno ni drugo.

ka, oprema, od boca do regulatora, da se iskustveno stiglo do mnogih saznanja...

- Nijesmo imali kompezator plovnosti, s čeličnim bocama se tonulo kao đule... Kad smo mi počinjali roniti u knjizi je pisalo da je brzina izrona 18 metara u sekundi, nijesmo imali današnje instrumente pa smo se koristili tehnikama koje su za savremeno ronilaštvo potpuno pogrešne. Svi smo morali znati dekompresionu tablicu, a danas postoje instrumenti, pa pamte i po stotinu tvojih zarona, opominju te zvučnim i svjetlosnim signalom kad zadovoljiš vrijeme provedeno na određenoj dubini, upozoravaju te na brzinu izrona... Mislim da je to sport koji je doživio najveću ekspanziju - kaže iskusni Rakojević.

HUMANOST

Zagazio je Rakojević u osmu deceniju, ronjenje je sveo na minimum. Ne žali jer je kaže preronio dosta za 40 godina.

- Obuku u RK ,,Nikšić“ prošlo je na stotine mladih, odvažnih, hrabrih, velikih sportista i humanista. Vodio je dnevnik ronjenja, sjeća se da je imao na logorovanjima po 30-ak, pa nekih godina i više od 40 ljudi željnih da otkriju tajne velikih dubina – priča Rakojević.

No, negoduje što društvena zajednica značaj ronilaca ne prepoznaje, ronjenje danas niko ne finansira.

- Dobri duh RK ,,Nikšić“ opstaje zahvaljujući grupici entuzijasta. To su divni momci, odvažni i hrabri, humani, različitih profesija, njih 15-ak veže isključivo ljubav prema ronjenju i kompresor. Kad vide našu opremu čujemo „pa, ovome treba pomoći“, ali kad odradiš posao svi te zaborave, ne shvatajući da nova i bolja oprema ne treba roniocu da je drži u ormaru, već da bi ponovo nekome pomogao. ,,Podrazumijeva se“ da opremu sami nabavljamo, a i za skromnu „uniformu“ treba izdvojiti više od hiljadu eura. Vjerovatno je to jedan od razloga što je posljednjih godina sve manje tečajaca u gradu ronilaca – objašnjava Rakojević. Ratko PEROŠEVIĆ

14

Kultura

6. i 7. januar 2021.

INTERVJU: Antropološkinja i umjetnica prof. dr Lidija Vujačić povodom izložbe „Govor tijela“

Savremeno društvo je postalo ekstremno vizuelna civilizacija

PODGORICA - Samostalna izložba slika ,,Govor tijela“ antropološkinje i umjetnice prof. dr Lidije Vujačić otvorena je nedavno u hotelu „Onogošt“ (lounge bar) i može se pogledati do 17. januara. Pred nikšićkom publikom su najnoviji radovi koji su umjetnički izrazi u okviru njenih širih antropoloških interesovanja, naročito tema iz popularne i medijske kulture.

- Može se reći da nastojim da neke sociokulturne fenomene, poput medijalizacije, pa i spektakularizacije društva, značaja tijela u našoj, sve više vizuelnoj, civilizaciji, materijalističkih, posebno konzumerističkih, životnih stilova i tzv. nove kulture potreba i drugih srodnih tema problematizujem tj. „prenesem“ kroz antropološku analizu na platno - istakla je u intervjuu za Pobjedu Lidija Vujačić.

Izožba u Nikšiću je njeno treće likovno predstavljanje u prošloj godini. U martu je radove predstavila podgoričkoj publici na samostalnoj izložbi u KIC-u ,,Budo Tomović“ pod nazivom ,,Antropologija na platnu - tijelo i kontekst“, a potom italijanskoj stručnoj javnosti u oktobru na multimedijalnom događaju ,,Alterità Arte e Antropologia“ u organizaciji univerziteta iz Venecije i Udina i udruženja RAVE. POBJEDA: U Vašem stvaralaštvu centralno mjesto zauzima tijelo, posebno ekstremiteti u različitim formama i položajima. Šta simboliše to tijelo u ovom, sve više globalizovanom i uniformisanom svijetu?

VUJAČIĆ: Tijelo je, odnosno fizički izgled, ako ga tumačimo kao kulturni simbol (a ne samo kao fizičku činjenicu) konstantno problematizovano kroz istoriju ljudske misli.

Najviše iz razloga što je, dakle, kao društveni fenomen, izgled

Tijelo, uz sve drugo materijalno, je postavljeno kao jedna od glavnih vrijednosti i, na neki način precijenjeno na uštrb unutrašnjeg, intelektualnog. Uz to, standardi su sve strožiji, diskvalifikuju sve što nije dovoljno lijepo i svježe. Tijelo i/li izgled postaje znak, roba, vrijednost za sebe, a uz to i uniformisano, neoriginalno, odnosno slično mnogim drugim - kazala je Vujačić

Detalj sa izložbe „Govor tijela“ Lidije Vujačić

SLAVITI TIJELO, ALI MU NE ROBOVATI: Lidija Vujačić

oduvijek bio važan kvalitet objekta, odnosno subjekta i važno sredstvo komunikacije, naročito između polova.

Kada ljepota, definisana po prihvaćenim standardima, krasi ljudsku individuu, ona joj, između ostalog, podstiče samodopadanje, time i samopoštovanje i sigurnost. Cijela istorija ljudskog roda je protkana nastojanjima da se „savladaju“ estetski standardi i ideali konkretnog vremena tj. zajednice. Savremeno društvo je postalo ekstremno vizuelna civilizacija i tijelo, uz sve drugo materijalno, je postavljeno kao jedna od glavnih vrijednosti i, na neki način precijenje-

no na uštrb unutrašnjeg, intelektualnog. Uz to, standardi su sve strožiji, diskvalifikuju sve što nije dovoljno lijepo i svježe. Tijelo i/li izgled postaje znak, roba, vrijednost za sebe, a uz to i uniformisano, neoriginalno, odnosno, slično mnogim drugim.

POBJEDA: Mogu li se Vaši radovi posmatrati kao svojevrsna kritika današnjice, gdje je tijelo zauzelo centralnu poziciju u odnosu na duhovno, saznajno i kreativno?

VUJAČIĆ: Da, jednim dijelom slike su angažovane jer kritikuju postmoderno društvo gdje je ličnost ogoljena, pojednostavljena, subjekat postaje sve više objekat. Ipak, s druge strane na slikama i slavim, ili preciznije „sugerišem“ da tijelo može biti, u antičkom, pozitivnom smislu, savršen spoj duhovnog i tjelesnog, ako se paralelno razvijaju obje sfere. Kult tijela je, inače, ponikao u antičkoj

Grčkoj, gdje je fizička ljepota predstavljala simbol moralnog i duhovnog savršenstva, a tijelo podsticajno i inspirativno za umjetnost. Antičko gledište sublimirao je Aristotel stavom da nam umjetnik pruža saznanje u neostvarenim ciljevima prirode. Slično tumačenje ljepote obnovili su, vjekovima kasnije, i najveći renesansni slikari i vajari koji su posmatrali tijelo kao središte svakog proučavanja prirodnih formi, jer njegova beskrajna raznolikost gestova, pokreta, držanja, kao i mimika lica, odražava sve moguće tanane slojeve - misli i osjećanja na putu do savršenog. Inače, sam doživljaj ljepote zavisi od toga kako ga subjektivno tumačimo tj. kojim se estetskim standardima rukovodimo u njegovoj procjeni. Traganje za lijepim je, paralelno, i ljudska potreba i jedan od najvažnijih izraza ljudskoga stvaralaštva. Tako i Fuko, slično antičkom tumačenju, fizičku ljepotu vidi kao spoj sa unutrašnjom, zbog čega se svakom pojedincu nudi mogućnost da sebe ostvari kao umjetničko djelo. Na mo-

Antropologija spaja i naučni i umjetnički pristup

Detalj sa izložbe „Govor tijela“ Lidije Vujačić

POBJEDA: Diplomirali ste na Odelenju za etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Vaše slikarstvo proizilazi najviše iz Vašeg antropološkog istraživanja savremene urbane kulture.

Vaše kolege su Vaš način slikarskog izražavanja prozvali ,,likovnom antropologijom“. Na koji način ste povezali antropologiju i umjetnost?

VUJAČIĆ: U svom radu, bilo naučnom ili umjetničkom nastojim da nađem jaku vezu, ili bolje reći, ne mogu ni da zamislim jedno bez drugoga, način na koji problematizujem kulturološke teme su uvijek u tom interdisciplinarnom polju.

Antropologija je izuzetno kompleksna nauka koja spaja i naučni i umjetnički pristup tako da mi teorijsko znanje pomaže da konceptualizujem ideju, a likovno umijeće da je „ilustrujem“ na platnu. Tada slika „dekodirana“ postaje simbol predstavljanja i razumijevanja savremene individue i karakteristika epohe u kojoj živi, a to su masovna, popularna, konzumeristička kultura.

jim slikama su tijela predstavljena u svoj svojoj prirodnosti i ljepota se, zapravo, nalazi u imaginaciji posmatrača, jer su djelovi tijela uvijek u zamišljenoj interakciji sa cjelinom, odnosno drugim subjektima koji se (ne)vide na slici.

POBJEDA: S obzirom na to da izožba nosi naziv ,,Govor tijela“, kako biste nam približili antropološko tumačenje neverbalne komunikacije?

VUJAČIĆ: Upravo je neverbalna komunikacija primarna komunikacija. Ona je, u konačnom, uvijek iskrenija od verbalne, jer je manje pod kontrolom. Jezik tijela (gestovi, izraz lica, tjelesni stav, prostor koji zauzima tijelo, dodir, uz odjeću, parajezik itd.) informiše o neposrednom društvenom „saobraćanju“ tj. o ličnim doživljajima subjekta, dok verbalna komunikacija, prije svega, informiše o idejama i događajima.

POBJEDA: Na Vašim slikama su i motivi džinsa koji je svakako dio savremene popularne kulture. Zbog čega ste mu posvetili značajno mjesto u stvaralaštvu?

VUJAČIĆ: Džins, odnosno njegovo značenje mi je interesantno kroz polje popularne kulture. To je odjeća za koju se može reći da je „ujedinila“ čovječanstvo. Iako su farmerke zaživjele kao odjeća američkih farmera i radničke klase, potom su ih ,,preuzeli“ umjetnici, lijevo orijentisani politički aktivisti i druge socijalne grupe i pojedinci koji su htjeli i odjećom da pokažu otklon od postojećeg društvenog poretka u kojem su živjeli.

Dobivši prethodno karakter anti-mode, džins je postao popularan u subkulturi mladih, kojoj se vrlo brzo približila i potkultura srednje klase (gdje je mladalački izgled postao estetska norma) i od tada su, kao masovna pojava, izgubile karakter otpora. Zapravo, ni jedan komad odjeće nije sru-

šio toliko granica među ljudima, kao što je to uradio džins - približile su mlade i stare, bogate i siromašne, izbrisale nacionalne, vjerske, političke, statusne i sve druge vještačke razlike među ljudima. I to je odjeća koja je, uporedo sa drugim konotacijama koje ima, postala donekle i simbol individualnosti jer je oslobođena od društvenog statusa.

POBJEDA: Kažete da se teme na Vašim slikama naslanjaju na sociokuturne fenomene kojima se bavite u okviru antropoloških disciplina. O kojim fenomenima je riječ?

VUJAČIĆ: Moj naučni rad se kreće kroz polja nekoliko antropoloških disiplina. U prvom redu, to je antropologija popularne kulture i medija i antropologija konzumerizma.

U skladu sa tim brojni su društveni i kulturološki procesi i fenomeni koji su mi u sferi interesovanja. U većini knjiga i naučnih radova sam problematizovala nekoliko krupnih tema, poput tehnologizacije i medijalizacije kulture, konzumerizma kao „ideologije“ savremenog društva, (zlo) upotrebe tijela u savremenoj, posebno medijskoj kulturi, proces marketinga i brendiranja u širem kulturološkom, procesualnom smislu itd.

POBJEDA: Koje su to poruke koje biste voljeli da prenesete posmatračima radova?

VUJAČIĆ: Da slave tijelo, ali da mu ne robuju, da ga tumače kao spoj unutrašnjeg i spoljašnjeg, odnosno duhovnog i materijalnog, da samo prihvataju estetske standarde onoliko koliko se u njima (prirodno i sa lakoćom) nalaze tj. uživaju, a ne zato što su spolja nametnuti. Da tijelo, konkretno ekstremitete na mojim slikama, tumače kao dio zanimljive društvene neverbalne komunikacije i igre tragajući za sopstvenim višeslojnim značenjima. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Kultura

6. i 7. januar 2021.

15

NAŠA TEMA: Koliko su pripadnici zajednice Roma i Egipćana prisutni na književnoj sceni u Crnoj Gori PODGORICA - Kada se u život zakorači iz predrasuda i nepravde, a ne ponosno i rasterećeno, onda su pravila po kojima se živi drugačija.

A svaki pripadnik zajednice Roma i Egipćana će vam prvo pričati o tome kako je za sve uspjehe unutar savremenog društva, bez obzira na to koliko se radi na inkluziji, njima potrebno više truda. I neće pretjerati.

No, težak život crnogorskih Roma i Egipćana zapisan je samo u statistikama i zvaničnim saopštenjima, istorijskim i zvaničnim državnim spisima, a u književnosti tek u naznakama i to od strane pripadnika većinskog stanovništva. Tragom regionalnog uspjeha Ruždije Sejdovića, književnika iz Kuča koji je odavno napustio rodnu grudu, i Sokolja Beganaja koji je na svoj književni rad skrenuo pažnju autobiografijom, pokušali smo da ispitamo ima li još, afirmisanih ili ne, literata unutar zajednice Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Ali ih nijesmo našli.

S pomenutim ( jedinim) predstavnicima literarne struje iz romske zajednice Crne Gore, ali i sa Izedinom AdžovićŠkrijelj iz Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, te direktoricom Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ Ljubinkom Nedić, pokušali smo da bacimo svijetlo na moguće razloge zbog kojih nemamo zavidnu kolekciju poezije i proze čiji su autori Romi i Egipćani.

Na pola puta između romantičnog i gorkog SEJDOVIĆ: Trebalo mi je nekoliko godina da se izborim sa tim stereotipima unutar mog naroda i da dokažem da ja zapravo samo želim kavez da otvorim i da pustim moj jezik da odleti, da ga oslobodim BEGANAJ: Nije to bio jednostavan život, već sasvim normalan život kao kod drugih romskih porodica, puko siromaštvo u porodici sa osmoro djece i morao sam se izboriti sa svim predrasudama Ruždija Sejdović

Prvi stihovi napisani uz petrolejku Danas cijenjen u regionalnim krugovima, Ruždija Sejdović je prve stihove pisao u neuslovima, dopuštajući svojim stvaralačkim porivima da pretaču surovu stvarnost u predivne strofe.

- Permanentno skrećem pažnju mladima da se školuju da bi jednog dana mogli i pisci da budu. I normalno, uvijek sam tu ako im u tome nešto zatreba. Te potrebe, iz mog iskustva vrlo dobro znam. Ja sam moje prve stihove uz titranje mirišljave petrolejske lampice pisao, u baraci obloženoj ter papirom.

Znao sam da je to bila samo jedna faza života, i spoljašnje siromaštvo koje je po svemu bio diskurs mog unutrašnjeg bogatstva koji sam već tada kao mlad čovjek osjećao. Mnogi Romi imaju to iskonsko istočnjačko bogatstvo utkano u memoriji i damare koje mora da se otkrije i oslobodi. Ali su svojim socijalnim i kulturološkim statusom sputavani – rekao je Sejdović za Pobjedu.

OTVORITI KAVEZ

U CEKUM-u su zadovoljni činjenicom da su oni izdali prvu knjigu na romskom jeziku u Crnoj Gori, Sejdovićevu zbirku kratkih priča pod nazivom „Eremit“, 2011. godine na romskom i crnogorskom jeziku.

To je prva knjiga u Crnoj Gori pisana standardizovanim romskim jezikom, a pratile su je dvije knjige istog autora koje su štampane na romskom i crnogorskom jeziku, „Svjetlost u ponoć“ i „Kosovo Karusel“.

- Trebalo mi je nekoliko godina da se izborim sa tim stereotipima unutar mog naroda i da dokažem da ja zapravo samo želim kavez da otvorim i da pustim moj jezik da odleti, da ga oslobodim. Uz to, u nekim romskim grupama i plemenima važnost i pojava romskog pisca se ignoriše i jednostavno prećutkuje. Ipak, na nivou Evrope, nas desetak romskih pisaca koji se međusobno vrlo dobro poznajemo i sarađujemo, sve ove tegobe i trvenja manje ili više imamo iza sebe, i naša se koncentracija trenutno više usmjerava na konkretno pisanje i književni rad. Znači, etablirali smo se kao pisci, ali ipak smo gledani kao pisci manjinskih naroda. Nekada je to zanimljivo, čak romantično, a nekada vrlo gorko – ispričao nam je Ruždija Sejdović, koji je u međuvremenu ušao i u „Antologiju romske poezije“.

Zahvaljujući CEKUM-u, romska zajednica u Crnoj Gori dobila je prvi časopis na svom jeziku „Alav“ - „Riječ“, napisan standardizovanim romskim jezikom. Tim je glasilom, prema riječima Adžović-Škrijelj, otvorena nova stranica u prezentaciji kulture Roma Crne Gore. Redakciju su sačinjavali pripadnici Roma, Egipćana i Aškalija. Centar je izdao tri broja prije nego je Romski Savjet u Crnoj Gori preuzeo časopis. Ona izdvaja i veliki broj tekstova manjinskih autora ko-

Sokolj Beganaj

NAJČEŠĆE RODITELJI OBESHRABRUJU ROMSKU DJECU DA SE ŠKOLUJU: Iz jedne podgoričke osnovne škole

je su preveli i objavili u časopisu za kulturu, književnost i nauku „Kod“, koji izlazi dva puta godišnje. Ni u CEKUM-u nemaju saznanja da neko iz zajednice Roma i Egipćana, osim Beganaja i Sejdovića, piše književne tekstove, iako već godinama traže autora kome bi pomogli da objavi svoj rad. Za literarnu neproduktivnost unutar ove zajednice uzroke sagledavaju kroz ekonomsku situaciju.

- Kada bi njihovo ekonomsko i socijalno stanje bilo poboljšano, došlo bi do interesovanja za ostale oblasti. Ako, međutim, neko ima problema egzistencijalne prirode, teško da je zainteresovan za kulturu, umjetnost ili slične aktivnosti – kazala je Adžović-Škrijelj za Pobjedu.

JEZIČKA BARIJERA

Pojedinci koji toj tvrdnji prkose svojim rezultatima postoje. U ispovjednom romanu „Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do ministarstva“, autora Sokolja Beganaja, književna estetika ustupa prostor iskrenosti i potresnosti radnje u čijem je fokusu ne samo preživljavanje koje se svodi na zadovoljenje gladi, već i preživljavanje u socijalnom okruženju koje se rukovodi postulatima više vrijednosti u odnosu na manjinske narode. Potresna scena zlostavljanja u učionici zbog nerazumijevanja jezika koju je Beganaj opisao u svojoj knjizi je ogledalo svih onih pokušaja da se romsko dijete obeshrabri u trenucima kad mu je potreban najveći podstrek.

Upravo je jezička barijera, po mišljenju Ljubinke Nedić, ne samo kao direktorice škole na Koniku, koju pohađaju mnoga romska djeca, već i osobe iz književno-jezičke struke, naj-

Izedina Adžović-Škrijelj

Ljubinka Nedić

veća kočnica tom procesu.

- Rijetki su ljudi koji mogu da stvaraju književna djela na jeziku koji im nije maternji. Iz tog razloga na našim prostorima imamo jako malo romskih i egipćanskih autora – rekla je Nedić za Pobjedu.

Prema njenom mišljenju, kreativni proces zahtijeva spontano oblikovanje ideja, koje se najbolje izražavaju na maternjem jeziku.

- Što se tiče djece osnovnoškolskog uzrasta, oni do kraja osnovne škole savladaju crnogorski jezik i pišu na zadate teme, ali je teško kod njih, zbog ograničenog fonda riječi kojim vladaju, otkriti i njegovati talenat za pisanje.

Romska populacija na Koniku govori i albanski i romski jezik, u školi uče crnogorski i zato se mnoge romske organizacije bore za očuvanje romskog jezika i njegovo uvođenje u obrazovni sistem Crne Gore. Ako se kući govori romski ili albanski (ili oba), a u školi uči crnogorski i na crnogorskom, onda je potpuno razumljivo što i djeca, a i odrasli školovani Romi, rijetko pišu književna djela – rekla je Nedić.

Prema mišljenju pjesnika Ruždije Sejdovića, cijenjenog au-

tora koji piše i na romskom i na crnogorskom jeziku, upravo je zadatak učitelja i pedagoških radnika, a naravno i porodice, da podstiču mlade ljude iz zajednice Roma i Egipćana da se upuste i pisanje.

- Institucije kao što su Romski Savjet, i sve druge NGO organizacije koje rade sa Romima, u saradnji sa državnim institucijama mogle bi da nađu i vremena i kapaciteta da organizuju neki festival mladih pjesnika iz redova ovog naroda. Pored toga, valjalo bi razmišljati i o izdavačkoj mogućnosti i prezentaciji – predložio je Sejdović.

VAŽNOST PODRŠKE

Autobiografija je, po mišljenju mnogih, forma koja najlakše dopire do šireg čitalačkog auditorijuma, i negdje je na pola puta između čisto književne i dokumentarističke forme, uz minimum sumnje u vjerodostojnost.

- Smatrao sam da je bitno da ostavim neki trag; ljude bi možda zanimalo koje su to bile faze i prekretnice u mom životu i kako je sve išlo da bih došao do toga da završim fakultet. Nije to bio jednostavan život, već sasvim normalan život kao kod

drugih romskih porodica, puko siromaštvo u porodici sa osmoro djece i morao sam se izboriti sa svim predrasudama, stereotipima, nedovoljnim poznavanjem službenog jezika – priča svoju priču Sokolj Beganaj, prisjećajući se djeteta koje sjedi samo u klupi i cijelu školsku godinu samo čeka da zvoni i da ide kući.

Tek je kasnije Beganaj shvatio koliko osnovna škola nije prestižna, koliko se s njom ništa ne može uraditi.

- Kod romske porodice završiti osnovnu školu je dosta, tako oni smatraju, jer je obrazovanje dug proces, a Romi su navikli danas da imaju, sjutra da nemaju – rekao je Beganaj.

Napominje da su najčešće roditelji ti koji obeshrabruju djecu da se školuju, tvrdeći da „nije škola za Rome“. Sam je imao podršku, a imao je i optimizma u sebi, pa je postao prvi Rom koji je završio fakultet u Crnoj Gori i njegova je autobiografska knjiga zaista vrijedan i književni i pedagoški tekst. Beganaj je, osim autobiografije napisao „Pjesme o Romima (Đilja e Romendar)“, kao i drame „Magistar metle“, „Romska svadba“ i „Moj dnevnik“.

Beganaj smatra da bi Romi koji su školovani, posebno oni koji su završili fakultete, trebalo da se oslobode da mogu pisati o svojoj kulturi, načinu života, opštem stanju i da se na taj način počnu boriti za svoja prava.

- Kada se počnu boriti da njihova kritička svijest reaguje na trenutnu društveno- političku situaciju, u kojoj se nalaze i Romi, kada počnu da se uključuju, na taj će način vidjeti gdje su sve nedostaci za romsku populaciju, a jedan od njih je što nemamo naših književnika i pisaca. Jer nije bitno samo ostati

na obrazovanju, već i razvijati talente – zaključio je Beganaj.

POTEŠKOĆE

Zajednica na tome uporno radi. Prema riječima Izedine Adžović-Škrijelj, u CEKUM u posljednje vrijeme stižu ohrabrujući podaci o mladim pripadnicima romske i egipćanske populacije koji se sve više školuju i usavršavaju, i njima se posvećuje pažnja i ohrabruju ih da ispolje svoje talente. Ipak, kada je prezentovanje romske kulture u pitanju, u tom segmentu postoje određene poteškoće.

- Romi nemaju svoje lingviste, prevodioce, naučnike, akademske slikare i muzičare u Crnoj Gori. Svaki tekst koji prevedemo moramo da angažujemo prevodioce van Crne Gore.

Međutim, u nedostatku tekstova autora Roma i Egipćana, više puta smo prevodili autore manjinskih naroda sa njihovog maternjeg na romski jezik – rekla je Adžović-Škrijelj.

Sejdović je istakao da „mladim piscima uvijek kaže da mogu pisanjem da opravdavaju prisustvo čovjeka i ljudskosti, u svojoj okolini i svom adresatu.“ - Sigurno da je pisanje za mnoge ljude neka vrsta terapije, a zašto i ne, do neke mjere. Svaki čovjek ima potrebu da bude slušan, da mu se glas čuje. Da mu se kreativnost oslobodi, da u svemu tome traži i pronalazi sebe. Moja najveća sreća je bila kada sam čuo svoj glas, želju da pisanjem mijenjam situaciju oko sebe, da ukažem na lažna generativna tradicionalna sputavanja. Moj narod je toga prezasićen. On se davi u tome.

Neko mora da im ukaže, a ja sam se odlučio da to radim preko poezije, drama, kratkih priča – rekao je Ruždija Sejdović.

Dragana ERJAVŠEK

Hronika Podgorice

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom božićnih praznika (6, 7. i 8. januar)

6. i 7. januar 2021.

Dobra ponuda i prodaja ribe, kestena i hrastovih grančica u TC Pobrežje D. MALIDŽAN

16

DOMOVI ZDRAVLJA: Izabrani doktori za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik) - od 7 do 21 sat; Izabrani doktori za djecu - Nova varoš non-stop, 24 sata dnevno; Tuzi i Zeta - od 7 do 15; Centar za laboratorijsku dijagnostiku (Blok pet) - od 7 do 21 sat; Jedinica za patronažu (Blok pet i Konik) - od 7 do 19 sati; Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenata - svakog dana od 7 do 19; Kovid centri (Tološi, centar i Zlatica) - svakog dana od 7 do 21 sat, a u Zeti i Tuzima od 9 do 17.

APOTEKE: „Podgorica“, Ulica slobode od 7 do 22 sata; ,,Kruševac“, Svetog Petra Cetinjskog 45, non-stop 24 sata.

POŠTA CG: 6. januara (srijeda) radiće pošte: 81109 Podgorica (TC Bazar) - od 8 do 18 81112 Podgorica (TC Delta siti) - od 10 do 18 81117 Podgorica (TC Pobrežje) - od 9 do 18 časova 7. januara (četvrtak) pošte neće raditi 8. januara (petak) radiće pošte: 81109 Podgorica (TC Bazar) - od 8 do 22 časa 81111 Podgorica (Aroma) - od 8 do 21 81112 Podgorica (TC Delta siti) - od 10 do 22 81117 Podgorica (TC Pobrežje) - od 9 do 22

BANKE: Universal Capital Bank: 6, 7. i 8. januara poslovnice neće raditi

CKB BANKA: 6, 7. i 8. januar neradni su dani za sve CKB poslovnice , osim poslovnice u TC Delta siti koja će 6. i 8. januara raditi u skladu sa radnim vremenom šoping mola

PIJACE I TRGOVINE: Zelene pijace - od 6 do 15 sati; Mješovite pijace - od 8 do 15; Kamionska pijaca - od 04 do 21 sat; Stočna pijaca - od 6 do 13 sati (ponedjeljkom i četvrtkom); Pijaca upotrebljavane robe - od 6 do 14 sati (petak, subota, neđelja).

VOLI MARKET: 6. januar – uobičajeno radno vrijeme 7. januara neće raditi nijedan market 8. januara – uobičajeno radno vrijeme

TC DELTA SITI: 6. januara – 09 do 19 časova 7. januara ne radi 8. januara - regularno radno vrijeme - od 09 do 20 časova

TC POBREŽJE: 6. januar – od 08 do 18 sati 7. januar - neradni dan 8. januar - regularno radno vrijeme

TC BAZAR 6. januar – od 08. do 18 sati 7. januar - neradni dan 8. januar - regularno radno vrijeme

Autobuska stanica: uobičajeno radno vrijeme Željeznička stanica: uobičajen red vožnje Parking servis Podgorica: Za vrijeme božićnih praznika (6, 7. i 8. januara), neće vršiti kontrolu i naplatu parkiranja u zoniranim djelovima grada, kao i na sljedećim parkiralištima: - Bulevar Stanka Dragojevića (sjeverni dio bivše kasarne „Morača“) - kod istočne tribine Gradskog stadiona - Trg Balšića (mali parking) - Ul. Džona Džeksona (pored KBC-a) - Ul. Svetlane Kane Radević (kod hotela „Podgorica“) - Ul. Jola Piletića (kod zgrade Uprave policije) - Ul. Moskovska (parking na mjestu nekadašnje Male pijace) - Ul. Velimira Terzića (Blok pet) - Ul. Ivana Milutinovića (kod SC „Morača“) i u garažama u ulici: - Milana Popovića - Novaka Miloševa Naplata parkiranja vršiće na sljedećim parkiralištima: - Ul. Miljana Vukova (iza „Beka“) - u garaži u Karađorđevoj ulici Elektrodistribucija – cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja i kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: Podgorica: 067/240 - 018, 020/633 – 979

AGENCIJA ZA STANOVANJE: Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati (kontakt 020/623493, 622-115 i 067/266-663)

VODOVOD I KANALIZACIJA: Dežurne službe pružaće 24 časa usluge, kontakt telefon 020/440-388

ČISTOĆA: Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

H. P.

Pijaca oživjela uoči Božića

Ponešto za svakoga ko posti

Na zelenoj pijaci u TC Pobrežje uoči Badnjeg dana bila je dobra ponuda voća, povrća i ribe i kestena. Prema riječima prodavaca, najbolje su prolazili kesteni, pomorandže, mandarine, a velika gužva bila je i u sektoru za prodaju ribe.

Ispred i prekoputa pijace i juče, kao i prethodnih par dana, mogli su se kupiti badnjaci, ukrasne ikebane od hrastovih grančica, pšenica, slama...

Prodavci se nijesu žalili na slabu prodaju a, kako poručuju, više posla očekuju na Badnji dan.

BADNJACI

Prekoputa TC Pobrežje bilo je nekoliko prodavaca badnjaka, kao i ukrasa napravljenih povodom božićnih praznika.

Bracan Rakočević, koji svake godine izlaže hrastove grančice na ovom mjestu, kazao je da je već dva dana tu.

- Prođe poneki badnjak, ali glavna prodaja se očekuje od ponoći i sjutra ujutro, zavisi i od policijskog časa – kazao je Rakočević.

Kako je naglasio, badnjak nema cijenu, nego koliko ko plati.

- Nikome još nijesmo odredili cijenu. Juče smo zauzeli mjesto, ali s obzirom na cijelu situaciju sa koronom, a i kiša je najavljena, ne očekujem prodaju kao prethodnih godina.

Zbog toga sam ove godine ubrao znatno manje badnjaka – kazao je Rakočević.

Kako dodaje, najbolje mu prolazi pšenica sa svijećom, za kuću.

- Ni to nema cijenu, euro – dva, koliko ko da – kazao je Rakočević.

RIBA

U sektoru za prodaju ribe na zelenoj pijaci u TC Pobrežje juče oko 11 sati bila je velika gužva. Uoči Badnjeg dana cije-

Za Badnji dan i Božić oblačno s kišom Za danas je najavljeno pretežno oblačno i kišovito. Vjetar povremeno umjeren do jak, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko osam stepeni, najviša dnevna oko 10.

U četvrtak se očekuje umjereno do pretežno oblačno, tokom dana uglavnom suvo, kiša se očekuje krajem dana i tokom noći.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna oko 12. H. P.

Bracan Rakočević

Rakočević: Bila bi sramota da ostavim za sobom badnjake da

ih uklanjaju radnici Čistoće Bracan Rakočević, koji prodaje badnjake preko puta TC Pobrežje, kaže da će i ove godine kao i prethodnih ostaviti za sobom čist prostor.

- Ovdje prodajem godinama i svake godine se trudim da pokupim sve za sobom. Bila bi velika greota i sramota da ostavim za sobom badnjake

na krapa bila je znatno viša nego prethodnih dana, dok je cijena ostalih vrsta ribe bila nepromijenjena.

- Krap veličine tri – tri i po kila je šest eura po kilogramu, skuplji je nego obično, jer je velika potražnja – kazala je prodavačica Sandra Knežević, koja je iskazala zadovoljstvo zbog dobre prodaje.

Za kilogram pastrmke iz ribnjaka sa Vrela ribničkih trebalo je izdvojiti četiri i po eura.

- Zadovoljni smo, riba dobro prolazi. Ovo je standardna cijena. Imamo stalne mušterije i ne želimo da im prodajemo skuplje ribu zbog Badnjeg dana – kazala je prodavačica Torka Dedvukaj.

Jedna od stalnih mušterija Ol-

da uklanjaju radnici gradske Čistoće, koji ionako imaju pune ruke posla. Nažalost, veliki je broj onih koji prodaju nasred ulice, pa ostave za sobom, ponašaju se neodgovorno – poručuje Rakočević, uz napomenu da svi treba da cijene to što im je omogućeno na ovaj način da zarade

ga Jeknić kod nje je kupila pastrmku.

- Ovdje uvijek kupujem ribu, jer je svježa. Tako i ovoga puta, za sjutrašnji posni porodični ručak – kazala je Jeknić.

Cijena manjih suvih krapova je bila osam, a ukljeve pet eura za kilogram.

Morska riba, naglašava prodavac Rade Milašević, prolazi ,,kao alva“.

- Cijene su iste, nijesmo ih mijenjali zbog Badnjeg dana.

Najbolje prolaze lignje, brancin i orada. Lignje su 12 eura, brancin i orada iz ribnjaka po osam, a ulovljene 12 eura – kazao je Milašević, uz napomenu da je prodaja dobra kao i prošle godine uoči Badnjeg dana.

Ispred i prekoputa pijace i juče, kao i prethodnih par dana, mogli su se kupiti badnjaci, ukrasne ikebane od hrastovih grančica, pšenica, slama... Prodavci se nijesu žalili na slabu prodaju a, kako poručuju, više posla očekuju na Badnji dan.

Cijena krapa bila je znatno viša nego prethodnih dana, dok je cijena ostalih vrsta ribe bila nepromijenjena

pristojnu dnevnicu.

Podsjećamo, iz Glavnog grada je prije dva dana saopšteno da su određena mjesta za izlaganje, odnosno prodaju badnjaka i to na Bulevaru Džordža Vašingtona (ispred Sabornog Hrama Hristovog vaskrsenja), kod Crkve Svetog Đorđa ispod Gorice, preko puta TC Pobrežje, zatim na ulazu u grad iz pravca Kolašina i kod ,,Našeg diskonta“ (lokacija koja je određena za prodaju drva). Pozvali su sve koji izlažu badnjake, da u cilju jednostavnijeg i efikasnijeg održavanja komunalnog reda poštuju navednu odluku i to čine isključivo na predviđenim lokacijama.

KESTENI

Prodavačica na zelenoj pijaci Ljiljana Đurišić kazala je da na njenoj tezgi najbolje prolaze kesteni.

- Kesten je iz Ostrosa, košta tri i po, četiri i pet eura. Kvalitet im je isti, s tim što su krupniji skuplji – kazala je Đurišić, koja je iskazala zadovoljtsvo zbog dobre prodaje.

Vuk Tomović koji je između ostalog trgovao i kestene, kaže da će Badnji dan provesti sa suprugom i sinovicom.

- Kupio sam zato i malo kestena, da ispečemo. Ove godine neću nalagati badnjake, jer trebalo bi da odem u crkvu, a izbjegavam gužvu – kazao je Tomović.

I. MITROVIĆ

Foto-zum

Ne kosi samo korona

S obzirom na to da prethodnih dana nije bilo snažnijeg vjetra, očigledno je sila teže na kosini ispod Njegoševog parka presudila ovom starom drvetu.

Prelomljeno kao šibica, podebelo stablo i moćna krošnja završili su na krovu objekta Kajakaškog kluba ,,Morača“, iznad plaže Labud.

H. P.

Hronika Podgorice

6. i 7. januar 2021.

17

Zapažen rezultat učenika Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković“ na Prvom državnom takmičenju u robotici

Uspjeh ih usmjerava ka nauci Učenici Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković“ osvojili su medalje iz robotike na prvom državnom takmičenju, koje je održano krajem prošlog mjeseca.

Znanje su pokazala dva tima te škole, a nadmetalo se sedam ekipa iz Crne Gore.

Ekipu ,,Mehatronci dva“ predstavljali su Aleksa Lekić i Bogdan Vušurović, sa mentorom Srđom Kostićem, i na takmičenju su osvojili prvo mjesto. Ekipu ,,Mehatronci jedan“ predstavljali su Ilija Dujović i Bogdan Mujović, sa mentorkom Anom Kosović, i na takmičenju su osvojili treće mjesto.

Kako je u razgovoru za Pobjedu kazao profesor Kostić, svi modeli robota koji su se takmičili su Lego, a programiranje se vrši u EVO3.

- Zadatak koji je zadat timovima, osmišljen je na nivou WRO - Svjetske asocijacije olimpijade robota. Svake godine je drugačiji, a ove godine se odnosio na problem kli-

Ekipu ,,Mehatronci dva“ predstavljali su Aleksa Lekić i Bogdan Vušurović sa mentorom Srđom Kostićem, a na takmičenju su osvojili prvo mjesto.

Ekipa ,,Mehatronci jedan“ koju su činili Ilija Dujović i Bogdan Mujović, sa mentorkom Anom Kosović, okitila se bronzanom medaljom matskih promjena – kazao je Kostić.

PRIPREME

Konstrukcija robota trajala je prilično dugo, kaže profesorica Kosović dodajući da su veliku podršku pripremi učeni-

panje i programiranje robota podrazumijeva, kao jedan segment njihove struke – kaže Kostić.

MOTIVACIJA

Mladi robotičari iz SSŠ ,,Ivan Uskoković“

ka za takmičenje pružili profesorica Marina Mijanović sa Mašinskog fakulteta u Podgorica i direktor škole Srećko Kljajić.

- Trudili smo se da robot ima sve predispozicije da završi planirani zadatak, što je bio

U planu upis na Mašinski fakultet Ilija Dujović iz ekipe ,,Mehatronci dva“ koja je osvojila treće mjesto kazao je da mu je ovo bilo prvo takmičnje, te da je zadovoljan plasmanom.

- Do sada smo kao gosti učestvovali na sličnim takmičenjima u Srbiji, ali nijesmo imali priliku da se takmičimo. Konkurencija na našem

državnom takmičenju u robotici bila je jaka, pa je nadmetanje bilo neizvjesno i zanimljivo. Uložili smo veliki napor da se kvalitetno pripremimo za nastup na takmičenju i zadovoljni smo plasmanom. Inače veoma volim robotiku i po završetku srednje škole planiram da upišem Mašinski fakultet – kazao je Dujović.

izazov kako za mentore, tako i za učenike. Priprema nam je bila veoma otežana jer tri učenika od četiri zapravo nijesu iz Podgorice, a usljed onlajn nastave nijesu svakodnevno dolazili na nastavu. Tako mogu reći da smo svega dva do tri puta nedjeljno uspijevali da se sastanemo. Željela bih stvarno da pohvalim sve napore učenika da se spreme za takmičenje i sa ponosom predstavljaju školu, što su i uspjeli – kazala je Kosović.

Kroz ovakve aktivnosti najbolje se vidi timski rad, navodi Kosović.

- Smatram da učenicima ne

treba veliki podsticaj i da su oni zainteresovani za razne aktivnosti. Kad je u pitanju ovakav projekat učenici su zainteresovani da budu dio takvih timova. Zapravo robotika je jedna vrsta „igre“ u kojoj rješavajući problemske zadatke jačaju logičko razmišljanje kao i vještine programiranja – kaže Kosović.

Istog mišljenja je i profesor Kostić.

- Nije trebalo previše podsticaja ovim pametnim momcima. Kada su upisivali srednju školu, oni su već znali što žele.

Odabrali su zanimanje tehničar mehatronike, pa se skla-

Takmičenja poput ovog mogu da odrede budući tok razvoja učenika, da motivišu i ubrzaju savlađivanje prepreka koje stoje na svakom putu do cilja, kažu mentori.

- Definitivno da mogu da daju neko usmjerenje učenici budu svjesni u kojem smjeru mogu da se razvijaju i na koja interesovanja i vještine da se fokusiraju. Žao mi je što je zbog trenutne situacije, odnosno onlajn održavanja takmičenja, izostalo druženje i razmjena iskustava sa drugim takmičarima – ističu Kostić i Kosović.

Cilj im je, dodaju, da naredne godine uključe što više učenika u ovakve i slične projekte.

- Ovakve aktivnosti, a naročito ovakav uspjeh definitivno usmjerava učenike ka nauci.

Naš cilj je da od sljedeće godine uključimo više đaka i da promovišemo ovakve aktivnosti. U cilju promovisanja nauke imamo razumijevanje i podršku od direktora koji nam je omogućio sve potrebne materijalno-tehničke uslove. Već sada možemo da najavimo da ćemo se prijaviti za takmičenje i naredne godine – zaključuju Kostić i KosoZ. KALAČ vić.

18

Arena

Rukomet

6. i 7. januar 2021.

Bojana Popović debitovaće u subotu u Podgorici u ulozi prvog trenera na klupi Budućnosti u Ligi šampiona

Teško je predvidjeti stvari

Povratna energija mi daje snagu da vjerujem i više radim PODGORICA - Kao igrač mogla je sve. Trajala je dugo, a uspješnu priču, sa šest osvojenih trofeja Lige šampiona, zaokružila je u Podgorici - u ŽRK Budućnost.

Bojana Popović sve što je radila na terenu bilo je i jednostavno i lijepo za oko.

Igračice su je pratile i bile zahvalne za svaki korak naprijed u karijerama. I bila je klasa.

Drugačija, nažalost, nikad krunisana od strane rukometnog svijeta!

Ali ne žali zbog toga, imala je više razloga za sreću, pokazala je koliku u Londonu na Olimpijskim igrama kada je sa ,,lavicama“ osvojila srebrnu medalju. Upravo je u finalu sa Norveškom odigrala posljednji meč u karijeri. U međuvremenu ostvarila se kao majka, dva puta, a ostala usko vezana uz rukomet - prvo kao sportski direktor, zatim kao pomoćni trener, a od novembra i zvanično šef stručnog štaba Budućnosti. U novoj ulozi debitovaće u subotu u Podgorici - u meču Lige šampiona protiv Borusije iz Dortmunda.

DRUGA DIMENZIJA - Sada je sve drugačije. Istina je da sam bila u materiji, ali u ovoj poziciji nikad nijesam.

Druga je dimenzija jer sada donosim konačne odluke - od najsitnijih do najkrupnijih. Krenula sam sa ekipom prije dvije sedmice i uživam u novoj, znatno težoj ulozi.

Odgovornost je svakako nenormalno veća, u odnosu na period kada sam bila igrač.

Jednostavnije je, ipak, bilo sa loptom u rukama, mogla sam mnoge stvari da realizujem.

Sada, pored terena dajem instrukcije i zadatke, pokušavam na jednostavniji način da prenesem znanje, doprem do djevojaka, kako bi me što bolje razumjele. Nadam se da ćemo uspjeti, uz prave savjete,

Dočekale šansu Itanu Grbić i Katarinu Džaferović čeka veća odgovornost od subote.

Itana će sa srednjeg beka dobiti veću minutažu, a na desnom beku mlada Katarina imaće šansu da pokaže mnoge zamisli realizujemo na terenu. Svjesna sam, naravno, da je slaganje puzli komplikovanije i da sama utakmica donosi nepredvidljive stvari.

Ali i to je nešto na čemu treba da radimo i vjerujem da ćemo kroz razne faze stasavati, kao ekipa i ja kao trener - kazala je Popović.

Straha nema, za tremu ni kao igrač nije znala, a možda je adrenalin malo veći.

- Pozitivno sam uzbuđena, a da nema toga onda ne bi nešto valjalo. Naravno, odgovornost je mnogo veća, brinem o svemu, od treninga, zdravlja igračica...

Tek sada je u rukometu bukvalno 24 sata. Ne želi da je sitnice sapletu. Detalji su jako važni, prije svega pristup jer Budućnost u ovoj sezoni, naročito nakon povrede Andree Lekić i Tatjane Brnović (u sastavu za Borusiju neće biti ruske reprezentativke Valerije Maslove), moraće da se usresredi na mlađi kadar.

- Mnogo je više obaveza, pogotovo što skoro cijeli posao radim sama. Ali povratna energija mi daje snagu da vjerujem i više radim. Konkretno smo u ovom periodu fokusirani na ispravljanje grašaka. A to radimo tako što se bodrimo i čekamo sljedeću situaciju da ih ispravimo, naravno uz instrukciju. Smatram da je konkretan savjet najbolji savjet, sa što manje kritika, jer nemamo

zbog čega je budućnost i Budućnosti i reprezentacije.

- Čekale su šansu i dočekale je. Ako je igrač spreman za izazov - nema prepreka.

Itana je do prije šest mjeseci igrala lijevo krilo, zato je prostora za to. Bude situacija gdje eksplodiram, iznerviram se u momentu, ali znaju me djevojke od ranije tako da prihvataju i to na najbolji način.

Poneka pretjerana reakcija ne sputava ih u radu, a sa mlađim djevojkama ne smije biti opuštanja. I one su ušle u profi vode, bačene su u vatru, a ,,ko preživi pričaće“.

FOKUS NA MLADOST Prvi rival ,,plavih“ u nastavku Lige šampiona tražiće šansu u Podgorici. Borusija je uigranija, sa mnogo više utakmica - konkretno četiri od kada je završeno prvenstvo Evrope.

- Pokušala sam da ih ne opterećujem, a da se više sobom bavimo. Radili smo na uklapanju tima, prije svega mladih, koje će da popunjavaju napadački i odbrambeni prostor.

Važno je da osjete koliko su bitne i da su dio tima. Borusija? Znamo ovaj tim iz prvog meča koji je jači za holandsku reprezentativku na desnom beku. Trenutno je Borusija u mnogo boljoj trkačkoj formi.

Njihov glavni zadatak i u prvom meču bio je da trče što više i u tom nekom procentu imali su 28 ili 29 povučenih tranzicija, što je glavni ključ uspjeha. Naš zadatak je da ih svedemo na što manji broj lakih golova na čemu smo radili. Biće nekih odbrambenih promjena zbog formacije u kojoj smo. Mlađe igračice će morati da popune minute, pa

važno prema njoj pokazati strpljenje i konkretnost na poseban način. Kaća će biti u prvoj postavi. Specifična je i od nje se može maksimum izvući, iako u nogama nema ukupno 10 utakmica u Ligi šampiona. I ovaj detalj je bitan. Kaća i sve mlade treba da uživaju i rastu bez tenzija. ćemo da vidimo koliko ćemo održati nivo koji želimo. A ono što vjerujem je da će mlađe kroz Ligu šampiona postati bolje igračice. Što je cilj?

- Dugoročne ciljeve ne možemo da postavljamo, čak je i januar dug u nekim trenutnim planovima. Prvi cilj je da do utakmice sa Borusijom budemo zdravi i u petak na testu negativni. Tako jedino možemo da razmišljamo - od vikenda do vikenda i da sklapamo stvari na osnovu onoga što imamo ispred sebe. Jer samo zajedno, u istom sistemu, možemo da dižemo formu do marta. Zato nemamo specijalne ciljeve, jer nemamo prostora, želimo dobro da treniramo, u kontinuitetu, i da svaku utakmicu dočekamo srećni, zdravi, raspoloženi i da rastemo kao tim. Mislim da je u ovoj situaciji najrealnije da mislimo na utakmicu koja dolazi.

Korona je desetkovala ,,plave“ već na početku priprema, dugo se nekompletna Budućnost u Ligi šampiona mučila. Manje je bilo ljepote u igri, ali karakterom Budućnost je preskočila mnoge prepreke.

Nažalost, tek što je ekipa zajedno krenula povrijedila se Brnović, a onda na Evropskom prvenstvu i Lekić.

- Voljela bih da ovaj težak period izguramo na najbolji način - do kraja, a to je bez povreda. Korona je dosta toga upropastila, ali ne možemo

Može li neko da pomjeri Đer sa prijestola?

- Igrali smo sa njima, osjetili ih i vidjeli puno slabih tačaka. Međutim, i na pet, šest povreda, Đer može da izvuče još toliko igrača koji bi u svakoj drugoj ekipi bili u prvoj postavi.

U suštini, drže kontinuitet što god da im se dešava.

Imaju mnogo igrača, zato su ispred svih. Kupuju ono što treba i ne treba, godinama to rade, zato na svakoj poziciji imaju po tri kvalitetna igrača. Ali dugo je do maja, ne može niko ništa da kombinuje ili predvidi. Ne bih ništa komentarisala, a da su najjači tim sa imenima, odnosno sa profilima igrača zvijezda - nema dileme.

Mislim da je CSKA igrao odlično, zanimljiva ekipa, tu je i Rostov, a možda se i Bukurešt trgne.

Uvijek isti problem - manjak utakmica - Fale nam prijateljske utakmice i Regionalna liga.

Broj je sveden na minimum, a nemamo sparing treninge. Vidjećemo koliko će to što samo treniramo biti dovoljno za Ligu šampiona. Budućnost se nikad nije predavala. Nastavićemo od subote da se borimo, a za koliko će to da bude dovoljno - vidjećemo. ništa da promijenimo. Možemo da se nerviramo i gubimo snagu ili da probamo da budemo pozitivni i vjerujemo da će iz dana u dan biti bolje.

Najvažnije da ne posustajemo, a možda je krajnje vrijeme da prestanemo da pričamo o tome i da se posvetimo onome što je ispred nas. Jer sve ovo dugo traje, psihički je teško, neizvjesno, ali život mora da ide dalje. Naravno, podrazumijeva se da samo uz disciplinu i poštovanje mjera možemo dalje da guramo.

Bojana je u decembru debitovala u ulozi pomoćnika selektora Kim Rasmusena.

Djevojke i danski stručnjak isticali su njenu važnu ulogu na šampionatu Evrope.

- Duži niz godina bila sam u ulozi spone, što je bio zadatak na Evropskom prvenstvu.

Dala sam nešto što sam mogla da dam za reprezentaciju, a radila ono što znam i što mi je posao. Ne volim da pričam o sebi, ali lijepo je čuti da neko nešto primjećuje i da to istakne.

Bojana zvanično još nije kompletirala stručni štab. Njena želja je da Milena Raičević bude desna ruka. Kapitenka ,,plavih“ ovu sezonu je propustila iz lijepog razloga.

- Milena je na svakom treningu, lično bih voljela da imam od nje pomoć i da je na klupi. I ona je izrazila želju da bude sa nama u periodu dok može.

A. MARKOVIĆ

Odgođeni dueli Cr

Nas su tima i Šveđ PODGORICA - Utakmice rukometnih reprezentacija Crne Gore i Švedske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, koje je trebalo da budu odigrane večeras (srijeda) u Podgorici i u subotu u Eskilstuni, odgođene su nakon što je utvrđen jedan slučaj korona virusa u redovima skandinavske selekcije.

- Evropska rukometna federacija (EHF) obavijestila je o tome Rukometni savez Crne Gore, a novi termin odigravanja duela biće naknadno određen - saopštio je RSCG. Vijest o slučajevima virusa kovid-19 u selekciji ,,tri krune“ stigla je manje od 24 sata prije nego što je trebalo da se odigra meč u ,,Bemax arenu“, zakazan za večeras u 18 sati. Šveđani su planirali da u Podgoricu stignu danas čarter letom, ali će ostati u domovini ,,zaključani“ u

6. i 7. januar 2021.

Arena

Rukomet

19

rne Gore i Švedske zbog korona virusa među Skandinavcima, selektor ,,lavova“ Zoran Roganović bijesan

u natjerali da bez pola idemo u Rumuniju, a đani mogu kako hoće ŠEVALJEVIĆ: Pobijedićemo ih kad god se bude igralo Crnogorski rukometaši bili su ,,naoštreni“ da ponovo bace na koljena velikana svjetskog rukometa, ali će za takav poduhvat morati da sačekaju nekoliko mjeseci.

- Bili smo odlučni i spremni da ostvarimo pobjedu koja je trebalo da nam olakša nastavak kvalifikacija. I onda, kao grom iz vedra neba, stigla je vijest da se utakmica neće igrati zbog korona virusa u taboru Švedske. Razočarani smo jer smo se spremali od subote i željno iščekivali meč, bili spremni iako nam je falio određeni broj igrača. Ne bi falilo ni borbe ni motivacije karantinu, zbog čega nema uslova da se odigra ni meč u subotu u Eskilstuni.

- Ključa u meni, bijesan sam.

Prvenstveno jer smo bili natjerani da bez pola ekipe putu-

da pobijedimo Švedsku - rekao je kapiten Vasko Ševaljević za Arenu.

- Ali, tako je kako je, cijela prošla godina je bila ovakva, a i u ovoj se očigledno nastavlja u tom ritmu. U klubovima imamo sličnih problema, utakmice se otkazuju dan ranije, što je izgleda slučaj i sa repezentacijama.

Ne možemo protiv toga, moramo dalje. Drago nam je što smo se makar okupili pet dana jer nikad nemamo dovoljno vremena, a svaki trening znači mnogo. Neke stvari moraju da se prenose iz okupljanja u okupljanje. jemo na gostovanje Rumuniji u novembru, kao i reprezentacija Bosne i Hercegovine koja je sa 11 igrača gostovala Njemačkoj. Ali kada su u pitanju ,,veće“ reprezentacije,

Iskusni Kotoranin vjeruje da će Crna Gora savladati Švedsku - kad nije mogla u januaru, onda u novom terminu, kad god to bilo.

- Imali smo informaciju da dolaze u oslabljenom sastavu, narednog puta će možda biti kompletni. Ali, nadam se da ćemo i mi tada biti kompletni, kao i da će se igrati pred navijačima. Znamo svi kakva je ovdje atmosfera protiv velikih reprezentacija, da su navijači naš ,,osmi igrač“.

Vjerujem da će se zdravstvena situacija do tada regulisati i da ćemo zajedno proslaviti pobjedu - rekao je Ševaljević. rukometne sile, onda mogu da rade kako hoće - izjavio je selektor Crne Gore Zoran Roganović za Arenu.

Roganovića, koji skoro dvije decenije živi u Švedskoj gdje

se proslavio kao igrač i počeo trenersku karijeru, začudila je zvanična informacija da je selekcija ,,tri krune“ stavljena u karantin.

- Dugo sam u Švedskoj, vodim

tamo i ekipu, i ne postoji takav propis. U slučaju inficiranja korona virusom, osoba ostaje kod kuće, nema karantina za cijeli kolektiv. Čak, onaj koji je tri dana bez simptoma može da se vrati obavezama bez novog testiranja. Malo mi je to čudno, ali tako je kako je. Šveđani proteklih dana nijesu ni pisali o mečevima sa nama, fokusirani su bili na Svjetsko prvenstvo. Gorak mi je ukus, poslije dobrih priprema očekivao sam da odigramo dvije dobre utakmice - kazao nam je Roganović.

Reprezentaciju Švedske od 13. januara očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Egiptu, ali pitanje je sada hoće li uopšte putovati u Afriku.

Ukoliko Šveđani odustanu, njihovo mjesto na SP zauzela bi Sjeverna Makedonija.

Velika dilema je i kada će se odigrati dueli Crne Gore i Švedske. U ,,redovnim“ terminima za treće i četvrto kolo, u martu, Šveđani će igrati

kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre.

Peto i šesto kolo, kada će ,,lavovi“ gostovati Kosovu i dočekati Rumuniju, na programu su krajem aprila i početkom maja, pa utakmice sa Švedskom ne bi mogle da budu odigrane prije juna.

Crnoj Gori je u dvomeču sa Švedskom bio potreban makar bod kako bi došla u poziciju da na EHF Euro 2022. ode makar kao jedna od četiri trećeplasirane iz svih kvalifikacionih grupa.

Selekcija ,,tri krune“ trebalo je da u Podgoricu doputuje oslabljena, bez devet asova, sa mislima okrenutim ka Svjetskom prvenstvu u Egiptu.

Naša reprezentacija je u tome vidjela šansu za iznenađenje i povratak u život poslije teškog poraza na gostovanju Rumuniji, kada je desetkovana pretrpjela težak poraz - 36:27.

Sada su okolnosti potpuno drugačije...

Ne. K.

Arena

20 Košarka

NBA: ,,Magični“ lako savladali Klivlend, Dončić bolji od Hardena

Orlando siguran, Vučević standardan

6. i 7. januar 2021.

Bez novozaraženih korona viruso

Nikolin izuzetan start Nikola Vučević u uvodnom dijelu sezone igra na izuzetnom nivou za Orlando. Do sada je nastupao u prosjeku 31 minut na parketu.

Naš slavni centar trenutno u NBA bilježi 21,7 poena, 11 skokova, 3,1 asistenciju i 1,1 ukradenu loptu u prosjeku, uz 52,6 procenta šuta.

Poređenja radi, u prethodnoj sezoni imao je skor od 19,6 poena, 10,9 skokova i 3,6 asistencije po utakmici.

Trenutno igra na Ol-star nivou, a ima odličnu šansu da do kraja godine postane najbolji poenter u istoriji Orlanda.

Orlando se vratio na pobjedničke staze, Klivlend je savladan rutinski 103:83 za prvo mjesto u diviziji Jugoistok NBA lige.

Nije bilo potrebno da u ovom meču naš Nikola Vučević odigra više od 31 minut za Orlando, duel je bio riješen već uoči posljednje dionice. Baranin je meč završio sa 23 poena, osam skokova i tri blokade, uz odličan šut 16-9 iz igre. Krilo Eron Gordon upisao je 24 poena uz 11 skokova, a Birč je imao po 12 poena i skokova.

Sa skorom 5-2 Orlando čuva

Rezultati Orlando – Klivlend Filadelfija – Šarlot Atlanta – Njujork Majami – Oklahoma Toronto – Boston Hjuston – Dalas Milvoki – Detroit Nju Orleans – Indijana Golden Stejt – Sakramento

103:83 118:101 108:113 118:90 114:126 100:113 125:115 116:118 137:106

drugo mjesto Istočne konferencije, iza Filadelfije (6-1).

Prekinuta je serija od dva poraza.

Dalas je ostvario treći uzastopni trijumf, Hjuston je relativno lako savladan 113:100. U duelu sa slavnim Džejmsom

Hardenom mladi Luka Dončić bio je bolji - za manje od 38 minuta na parketu imao je 33 poena, 16 skokova i 11 asistencija. Tim Hardevej imao je odličan učinak sa 30 poena i sedam skokova.

Harden, u posljednje tri sezone najbolji strijelac lige, nije imao partiju na nivou standardnih meč je završio sa 21 poenom i deset asistencija.

Njujork je pobijedio Atlantu 113:108, Niksi sada imaju dobar skor 4-3. Džulijus Rendl odigrao je izuzetno sa 28 poena, 17 skokova i devet asistencija, Beret je dodao 26 poena i 11 sko-

kova. Atlanta je ispustila prenost od 15 poena, ima istovjetan učinak nakon sedam mečeva.

Predvodio je bek Trej Jang sa 31 poenom i 14 asistencija. Bogdan Bogdanović morao je napustiti parket nakon 18 minuta u igri, zbog povrede skočnog zgloba - a imao je po tri poena i asistencije.

Golden Stejt nastavio je sa dobrim partijama, Sakramento Kingsi savladani su 137:106.

Voriorse je ponovo predvodio Stefon Kari, u novom odličnom izdanju sa 30 poena, devet skokova i osam asistencija.

S. S.

Izgubljen dramatičan meč od Ulma, Podgoričanin dobio tehničku grešku u završnici

Teška sezona za Jovovićev Bon PODGORICA - Telekom Bon, tim našeg trenera Igora Jovovića, ima skor 3-7 u Bundesligi i u donjem je dijelu tabele njemačkog šampionata, nakon dramatičnog poraza od Ulma 73:72.

Podgoričanin je tim preuzeo proteklog ljeta, a početak sezone bio je težak u prethodnim mjesecima. Ekipa pokazuje uspon u formi, ali je na gostovanju Ulmu, timu koji nastupa u Evrokupu, falilo sreće u finišu.

Bon je ispustio deset poena prednosti početkom posljednje dionice. Pri rezultatu 65:65 Jovović se žalio zbog nedosuđenih koraka Dilanu Oset-

kovskom. Ana Panter, sudija koja dijeli pravdu i u evroligaškim mečevima, dosudila je tehničku grešku crnogorskom treneru...

- Zaslužili smo da pobijedimo u ovom meču. Igrali smo dobru košarku u oba pravca i kontrolisali dugo meč. Nažalost, na kraju smo propustili važne prilike.

Najbitnije je da nastavimo da napredujemo kao tim i da nas ovaj poraz ne poremeti - rekao je Jovović.

Bivši trener Budućnost Volija, Sutjeske, njemačkog Miteldojčera i poljske Zjelone Gore želi da sa Bonom izbori plej-of Bundeslige.

S. S.

Učesnici kontrolnog treninga pionirske reprezentacije u Bijelom Polju

Kontrolni treninzi kandidata za pionirsku reprezentaciju iz sjeverne regije

Bojan prati talente BIJELO POLJE - Selektor pionirske košarkaške reprezentacije Bojan Bakić je počeo sa okupljanjima i kontrolnim treninzima kandidata za reprezentaciju.

Prvo okupljanje je održano juče u Bijelom Polju gdje su se okupili najtalentovaniji pioniri iz sjeverne regije.

U dvorani „Nikoljac“ se okupilo 17 talentovanih pionira i to: Anđelić, Rakočević, Kljajić, Drašković, Tatić (KK Gorštak , Kolašin), S. Jocović, Lj. Jocović, Bugarin, Radović, Smolović, Šćekić, Perišić (KK Jedinstvo 1950, Bijelo Polje), Borićić, Babović (KK Lim, Berane),Tanović, Laković

Nakon sjeverne regije biće do kraja mjeseca organizovani kontrolni treninzi u srednjoj i južnoj regiji.

Ukupno će se „provjeriti“ 74 pionira (KK Pljevlja) i Vojinović (KK Rudar, Pljevlja).

Selektor Bojan Bakić, crnogorski reprezentativac i poznati košarkaški internacionalac, objašnjava da su sadržaji kontrolnih treninga bazirani na osnovama košarke kao što su dribling, polazak u dribling, zaustavljanje, držanje lopte, šut, uz igru ,,1 na 1“ i slobodnu igru ,,5 na 5“.

- Evidentno je da djeca imaju

potencijala i volje za rad, motivisani su na zadovoljavajući način i imaju i te kako prostora za napredak.

Imamo prilično potencijala a cilj nam je da nam baza bude sve šira i šira. Da kroz što više pionirskih okupljanja i akcija, stvaramo kvalitetnu osnovu za kadetsku selekciju ali i za naredne, sve do seniorske.Treninzima je prisustvovao i Dušan

Dubljević, selektor mlade reprezentacije , što je bio dodatni motiv za rad. Želim da se zahvalim Opštini Bijelo Polje koja je podržala naše okupljanje kao i trenerima Damjanu Kneževiću i Marku Maslovariću koji su nam pomagali u radu - kazao je Bojan Bakić.

Predstoje okupljanja kandidata za pionirsku reprezentaciju iz srednje i južne regije.

Trening u Podgorici kojem će prisustvovati 20 kandidata održaće se 23. januara dok će se dan kasnije u Nikšiću okupiti 15 kandidata.

Za južnu regiju, prvo okupljanje će se organizovati u Herceg Novom, 30. januara na kojem će prisustvovati 12 kandidata a dan kasnije u Budvi će biti prisutno 10 kandidata. Tako će u ovoj seriji okupljanja biti provjerena 74 kandidata za pionirsku košarkašku reprezentaciju Crne Gore. Dr. DRAŠKOVIĆ

Izuzetna partija našeg reprezentativca za Megu u duelu sa

Simonović sjajan protiv O PODGORICA - Naš veliki talenat Marko Simonović (21) odigrao je izuzetan meč u porazu Mege od evroligaša Olimpijakosa u prijateljskom duelu u Atini 78:75.

Kolašinac koji je ponikao u Gorštaku bio je najbolji akter utakmice, sa 26 poena, deset skokova i tri asistencije. Cen-

tar naše reprezentacije koji je prošle godine izabran na NBA draftu od Čikago Bulsa šutirao je trojke 8-5.

Na ovaj način mladi Crnogorac se perfektno predstavio široj evropskoj košarkaškoj javnosti, u duelu sa ekipom iz kruga najboljih na kontinentu.

Simonović ove sezone na 12

Arena

6. i 7. januar 2021.

om u Budućnost Voliju, ekipa od srijede u Dalmaciji

,,Plavi“ na Božić u Zadru PODGORICA - Budućnost Voli je dobila dozvolu da odigra ranije odloženi meč ABA lige u gostima Zadru, u četvrtak 7. januara od 17 časova.

Da li će se meč 7. kola regionalnog takmičenja odigrati sjutra, zavisilo je od posljednjih rezultata testova na korona virus u podgoričkom timu. Ta utakmica trebala je da se odigra još sredinom novembra, ali je odložena kada su se prvi put pojavili pozitivni testovi na kovid-19 u taboru

,,plavih“. Na zadovoljstvo svih u taboru Podgoričana, širenje zaraze je zaustavljeno. Na testiranju u utorak nije bilo novih zaraženih virusom kovid-19, što je automatski značilo i šansu da se putuje na meč u Dalmaciji.

Na testiranjima krajem decembra četiri člana ekipe Budućnost Volija bila su pozitivna na korona virus.

Među njima bio je jedan igrač. Planirani duel sa Igokeom u ,,Morači“ nije odigran 30. decembra.

Nakon meča sa Zadrom Podgoričani bi trebali da odigraju meč 14.

kola ABA lige, u gostima Splitu 9. januara (subota) - a to će zavisiti od novih testiranja u petak. Prvi meč u Top 16 fazi Evrokupa Podgoričane čeka već u utorak 12. januara, kada bi od 19.15 časova trebali da odigraju duel sa francuskim Burgom.

Eventualna nova odlaganja mečeva, protiv Zadra i Splita, značajno bi zakomplikovala raspored utakmica Budućnost Volija u narednom periodu, s obzirom na to da slijedi period igranja i u ABA ligi i u Evrokupu.

Zbog toga ,,plavi“ priželjkuju da dobiju priliku da odigraju duel sa Zadrom ove sedmice. Kada je sastav u pitanju, od povrede se već duže vrijeme oporavlja bek naše reprezentacije Petar Popović, dok meč suspenzije treba da odradi startni centar Vili Rid. Budućnost Voli i Zadar do sada su odigrali čak 32 utakmice u ABA ligi, ,,plavi“ su ostvarili 20 pobjeda. U Dalmaciji međusobni skor je 9:7 za domaćina. U njihovom posljednjem duelu, 22. decembra 2019. godine, Zadar je pobijedio 82:75 u dvorani ,,Krašimir Ćosić“.

Prethodno, u novembru 2018. godine, Podgoričani su slavili na ovom gostovanju 89:69.

S. S.

NBA zvijezda u karantinu sedam dana

Djurent odmara četiri meča Kevin Djurent moraće u samoizolaciji da provede sedam dana, jer je bio u kontaktu sa osobom zaraženom korona virusom, saopštila je NBA liga.

Velika zvijezda Bruklin Netsa, po mnogima najdominantniji košarkaš današnjice kada je igra u napadu u pitanju, preležao je korona virus još na proljeće prošle godine. U organizmu i dalje ima antitijela, utvrđeno je na posljednjem testiranju. Ipak, pravila lige su jasna i tretiraju jednako zaražene i one za koje je utvrđeno da su u dužem periodu imali kontakt sa osobom sa pozitivnim testom na kovid-19. To znači da će Djurent biti prinuđen da propusti važna četiri meča za njujorški tim, koji je loše počeo sezonu sa učinkom 3-4. Bruklin je u uvodnom dijelu sezone suočen sa velikim problemom - jedan od ključnih igrača, bek Spenser Dinvidi, doživio je tešku povredu koljena i završio sezonu. Klub sada traži zamjenu među dostupnim slobodnim agentima na tržištu.

S. S.

Traju spekulacije da je kapiten Valensije i reprezentacije zaražen korona virusom

Valensija opet bez Dubljevića Bojan Dubljević drugi put zaredom nije nastupio za Valensiju, iako nije na listi povrijeđenih igrača.

U pobjedi 91:80 u poneđeljak veče nad Huventudom, u ranije odloženom meču 11. kola španske ACB lige, nije bilo kapitena naše reprezentacije u ekipi. Valensija je prije tri dana saopštila da jedan njen igrač ima poziti-

Povratak u redove ABA 2 ligaša iz prijestonice

Aleksa Popović opet u Lovćenu PODGORICA - Aleksa Popović (33), naš dugogodišnji reprezentativac, treći put u karijeri zaigraće za cetinjski Lovćen.

U redove ABA 2 ligaša iz prije-

stonice bek-krilo će se vratiti nakon godinu i po. Biće veliko pojačanje za cetinjski klub, koji od 18. januara čakaju mečevi drugog turnira regionalnog takmičenja.

Popović je prethodno nastupao

a evroligašem

Olimpijakosa odigranih mečeva u ABA ligi (devet kao starter) ima skor od 15,4 poena, 8,8 skokova, 1,8 asistencija po utakmici, uz 49,2 procenata šuta iz igre. Važan je adut Crne Gore na predstojećim mečevima protiv Njemačke i Francuske, u februaru u Podgorici, na kraju kvalifikacija za Eurobasket.

S. S.

van test na korona virus, da se osjeća dobro i da je u kućnoj izolaciji. Po želji prvotimca, njegov identitet nije otkriven. Španski mediji spekulišu da je Dubljević zaražen korona virusom. U sastavu u posljednje dvije utakmice nijesu bili ni Vanja Marinković i Giljem Vives, ali su oni u dužem oporavku od povreda. U rutinskom trijumfu u gostima Huventudu, Sastre i Tobi ubacili su po 15 a Vilijams 12 poena.

Naredni meč Valensija će igrati u četvrtak, kada u okviru redovnog kola Evrolige gostuje velikom španskom rivalu Barseloni.

S. S.

za Lovćen od 2007. do 2010. godine, a zatim u podgoričkom Budućnost Voliju. Sa uspjehom je nosio dres Lovćena od 2017. do 2019. godine.

Specijalista za igru u odbrani, igrač visok 201 centimetar, bio je jedan od ključnih igrača reprezentacije Crne Gore na trijumfalnom putu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Kini 2019. godine.

U Lovćenu se očekuje i angažovanje još jednog igrača ovog mjeseca, potencijalno na pozicijama pod košem.

S. S.

Košarka

21

Barani u pregovorima sa izuzetnim atletom i centrom evroligaša Fenerbahčea

Hamilton želja Mornara za napad na ABA titulu

PODGORICA - Džoni Hamilton (26), centar evroligaša Fenerbahčea, do kraja sedmice mogao bi postati igrač barskog Mornara.

Kako saznaje naš list, barski klub je već nekoliko dana u pregovorima sa dominantnim atletom koji igra na poziciji ,,petice“ i koji ima potencijal da bude evroligaška zvijezda. Takođe, sa Hamiltonom u timu, ekipa bi jasno istakla kandidaturu za titulu u ABA ligi.

Radi se o igraču visokom 213 centimetara, sjajnih fizičkih predispozicija, dominantnom pogotovo kada je odbrana reketa u pitanju. Takav košarkaš bi perfektno upotpunio centarsku liniju Mornara sa Urošem Lukovićem i Tejlorom Smitom, koji bi do kraja sezone više igrao na ,,četvorci“.

Košarkaš rođen na ostrvu Trinidad, u karipskoj državi Trinidad i Tobago, igrao je izuzetno za Univerzitet Virdžinija Teh u NCAA ligi, a potom i za tursku Darušafaku u Evrokupu. Interesantno, tek sa 16 godina počeo se baviti košarkom, a do tad je bio talentovan fudbaler. U Fenerbahčeu je od početka ove sezone, ali nije uspio da se afirmiše u timu Igora Kokoškova, koji je u rezultatskoj krizi.

O ishodu pregovora moglo bi se više znati u narednim danima, a po našim informacijama, dobre su šanse da dođe do dogovora. Za Hamiltona je zainteresovana i italijanska Breša.

Kada su pregovori sa Fenerbahčeom u pitanju, opcija je i pozajmica do kraja sezone ( jer turski klub vjeruje da naredne sezone Hamilton može igrati sa značajnom ulogom u Evroligi), ili permanentan transfer sa ugovorom od godinu i po.

Sa Mornarom već trenira veliko pojačanje plejmejker Nemanja Gordić, doskora igrač

Partizana i jedan od najboljih bekova ABA lige. Njegov debi očekuje se u neđelju, u meču protiv Zadra u Baru. Potom će dva dana kasnije ekipa sa Primorja igrati u gostima Gran Kanariji u Španiji, na startu Top 16 faze Evrokupa.

Dovođenje novog centra izuzetne reputacije bilo bi za stručni štab idealan praznični

poklon od uprave na čelu sa predsjednikom Đorđijem Pavićevićem. Takođe i jasna poruka rivalima, da je Mornar ozbiljan sa javno istaknutim ambicijama. Plej-of ABA lige sada više nije dovoljan da zadovolji apetite onih koji brinu u Mornaru, san je najveći trofej u dosadašnjoj klupskoj istoriji.

S. S.

EVROLIGA (18. KOLO): CSKA gostuje u Vitoriji, nova šansa za Radonjića

Ivanović testira lidera Baskonija našeg slavnog trenera Duška Ivanovića dočekaće lidera Evrolige, moskovski CSKA, u četvrtak u meču 18. kola evropske elite.

Moskovljani su u izuzetnoj seriji, sa učinkom 14-3 imaju dva poraza manje od prvog pratioca Barselone. Prvak Španije Baskonija (skor 8-8) je u usponu forme, biće pravi test za ekipu koja je do sada pokazala najbolju igru u Evroligi.

- Ciljamo pobjede protiv svih i

Raspored ČETVRTAK 19.00 - Crvena zvezda - Fenerbahče 20.00 - Alba - Makabi 20.00 - Panatinaikos - Zenit 21.00 - Baskonija - CSKA 21.00 - Barselona - Valensija PETAK 19.00 - Žalgiris - Himki 20.00 - Olimpijakos - Bajern 20.45 - Asvel - Efes 21.00 - Real Madrid - Armani

takav nam je mentalitet da znamo da uz pravi pristup možemo slaviti u bilo kom meču.

Očekujem izuzetnu borbu i

čvrstinu obje ekipe u 40 minuta meča - poručio je Ivanović.

Valensija našeg Bojana Dubljevića ciljaće 11. pobjedu na teškom gostovanju španskom rivalu Barseloni, takođe u četvrtak. Šansu za drugu uzastopnu pobjedu ciljaće ABA predstavnik Crvena zvezda, tim našeg trenera Dejana Radonjića. Meč sa Fenerbahčeom u četvrtak u Beogradu i jedni i drugi vide kao priliku da se primaknu plej-of zoni.

S. S.

22

Arena

Sportski miks

Budućnost sređuje igrački kadar pred po

IN MEMORIAM

Vujačić ostaje, M

Srđan Barba Nekadašnji vaterpolista Primorca i trener u Vaterpolo akademiji Kataro, Srđan Barba, preminuo je u 42. godini od posljedica virusa kovid-19.

Barba je prošao sve mlađe selekcije Primorca, bio je i reprezentativac mlađih selekcija nekadašnje Jugoslavije.

Na Univerzijadi u Bangkoku 2007. godine, sa reprezentacijom Crne Gore osvojio je zlatnu medalju.

- Zatečeni smo i potreseni Srđanovim preranim odlaskom, koji predstavlja veliki gubitak za naš sport - piše u saopštenju VPSCG.

Menadžer Liverpula govorio o porazu od Sautemptona

Lider Turneje četiri skakaonice najbolji u kvalifikacijama u Bišofshofenu

Kamil Štoh prvi u kvalifikacijama Kamil Štoh imao je najbolji skor u kvalifikacijama posljednje runde Turneje četiri skakaonice, u austrijskom Bišofshofenu. U srijedu (16.45 h) slavni Poljak je u idealnoj poziciji da osvoji treću titulu prazničnog spektakla ski-skokova.

Trostruki olimpijski šampion ostvario je skok od 138 metara, za skor od 142,9 poena. Norvežanin Robert Johanson bio je drugi sa skokom od 137 metara i 132,3 poena. Lider Svjetskog kupa, Norvežanin Halvor Egner Granerud, imao je skok od 140,5 metara, ali lošiji stil i 142,2 poena. Kada su favoriti u pitanju, Štefan Kraft je bio četvrti, Poljak David Kubacki šesti, a slavni Njemac

Karl Gajger na tek 25. mjestu.

- Moram biti vrlo oprezan. U dva skoka može se mnogo toga promijeniti. Samo sam fokusiran na prvi naredni skok, a vjerujem da će rivali biti spremni da iskoriste nesigurnost. Srećom, mnogo sam puta bio u ovakvim situacijama - rekao je Štoh.

U poretku Turneje četiri skakaonice, dvostruki osvajač Svjetskog kupa Štoh vodi sa 809,9 poena, drugi je Kubacki sa 794,7 poena. Lider Svjetskog kupa Granerud, koji je sveukupno razočarao na Turneji, je treći sa 789,3 boda.

Granerud vodi u Svjetskom kupu sa 746 bodova, ispred Njemca Markusa Ajzenbihlera sa 584 i Štoha sa 408 boS. S. dova.

DAKAR RELI (3. ETAPA): Slavni vozač iz Katara za petama lideru Peterhanselu

Al-Atijin het-trik pobjeda Naser Al-Atija se ne predaje, već ima tri dnevna trijumfa na Dakar reliju i za petama je lideru u generalnom plasmanu, legendarnom Stefanu Peterhanselu.

Nakon slavlja u prologu i drugoj etapi, trostruki šampion Dakara i prva sportska zvijezda Katara je pobijedio i u 3. etapi, voženoj u pustinji oko Vadi Ad-Davasira u Saudijskoj Arabiji. Na cilju je vozač Tojo-

6. i 7. januar 2021.

te imao 2:27 minuta prednosti u odnosu na timskog kolegu Henka Lategana, dok je Peterhansel u Miniju bio treći sa 4:05 minuta zaostatka. Očajan dan imao je prošlogodišnji šampion Karlos Sajnc. Španac je završio na tek 17. mjestu sa 31:02 minuta zaostatka.

U generalnom plasmanu osvajač 13 titula Dakar relija (sedam u konkurenciji automobila) Peterhansel sada ima 5:09 minuta prednosti u odnosu na Al-Atiju. Treći je Francuz Matje Seradori sa 26:21 minut zaostatka.

U srijedu je na programu 4. etapa od Vadi Ad-Davasira do glavnog grada Rijada, a uz vožnju po pješčanim dinama potencijalnu opasnost predstavljaju pješčane oluje.

S. S.

Klopu krivi sudije, penali, Junajted...

Jirgen Klop je optužio glavnog sudiju meča Sautemptom - Liverpul Andrea Marinera da je glavni krivac za poraz ,,redsa“ na gostovanju 1:0 u Premijer ligi.

Njemački trener smatra da je njegov tim odigrao sveukupno loš meč, ali je istakao da je u dvije situacije u kojima je učestvovao ofanzivac Liverpula Sadio Mane trebao da bude dosuđen penal za njegov tim.

- Igranje rukom nakon šuta Manea je djelovalo kao čist penal. Okrenuo sam se ka četvrtom sudiji, rekao je da su već provjerili i da nije penal. Ono što je sudija Mariner uradio sa Maneom, nijesam siguran da je u redu iskreno. Čuo sam da sada Mančester junajted ima više penala za dvije godine nego što sam ja imao za pet i po godina. Nemam pojma da li je to moja krivica ili kako to može da se desi uopšte rekao je Klop.

Ove sezone najviše jedanaesteraca u Premijer ligi dosuđeno je Lesteru - čak deset. Junajtedu je svirano šest, a Liverpulu i Čelziju po pet penala.

S. S.

PODGORICA - Budućnost je postigla dogovor sa Aleksandrom Vujačićem o produženju saradnje na još godinu.

Korpulentni napadač upisao je jesenas 15 nastupa u Telekom 1. CFL, ali je na terenu proveo svega 281 minut, u prosjeku nešto manje od 20.

I pored činjenice da je ulazio sa klupe, uglavnom u finišu, doprinos nije izostao.

Postigao je dva gola - protiv Petrovca za pobjedu (2:1) i u meču sa Titogradom (4:0), bio je asistent u trijumfu nad Iskrom, a samom pojavom u vrhu ofanzive, snagom i visinom, znao je da pomogne saigračima da lakše pronađu put do protivničke mreže.

Tridesetogodišnji Baranin dobio je šansu od početka u utakmici četvrtfinala Kupa protiv Bokelja - povjerenje je opravdao sa dva pogotka u goleadi svog tima koji je u Kotoru slavio 6:0.

Vujačić je sa ekipom Budućnosti osvojio Kup, pa titulu, a sada ima šansu da bude dio generacije koja će prvi put u klupskoj istoriji proslaviti duplu krunu.

Podgoričani u špicu imaju i Dejana Zarubicu, momka koji se raspucao pred zimsku pauzu (pet pogodaka), a

nedavno su sa pozajmice iz Titograda vratili Marka Mrvaljevića, koji je golovima skrenuo pažnju i najavio veliki potencijal.

Mladi napadač je bonus igrač, a samim tim se nameće i kao prva opcija u napadu. ,,Plavi“ na taj način mogu najjednostavnije da riješe

Plan premijerligaša da dovede kapitene najvećih španskih rivala

Mesi i Ramos zajedno u istom timu?

Kapiteni Real Madrida i Barselone u istom timu - nije naučna fantastika, već ideja uprave Mančester sitija za ljeto ove godine.

Serhio Ramos i Lionel Mesi mogli bi se naći u istom timu nakon ove sezone. Obojici fudbalskih velikana, defanzivcu Reala Ramosu i legendarnom Barsinom napadaču Mesiju,

ističu ugovori u junu.

Po spekulaciji Eurosporta, Siti ima dovoljno novca da obojicu na sezonu ili dvije učini najplaćenijim igračima Evrope. Takođe, ističe se izuzetan odnos i poštovanje igrača - iako igraju godinama u najvećim rivalima. Španac Ramos je o Argentincu prethodno javno govorio kao ,,daleko boljem od Dijega Ma-

radone, bez dileme“. Takođe, Serhio je u prošlosti u nekoliko navrata ,,flertovao“ sa prelaskom u Mančester junajted, što se ipak nije desilo. Ipak, isticao je ambiciju da zaigra u Premijer ligi. Kada je Mesi u pitanju, za prvu zvijezdu Primere i svjetskog fudbala se pored Sitija interesuje i Pari Sen Žermen.

S. S.

Raste nezadovoljstvo u londonskom klubu nakon poraza od Mančester sitija

Alarm u Čelziju, Frenk L Alarm je upaljen na ,,Stemford Bridžu“ - Čelzi je u igračkoj i rezultatskoj krizi.

Rukovodstvo je ljetos uložilo ogroman novac u ekipu, ali ,,plavci“ nijesu na nivou velikih očekivanja.

Jedan od onih koji je do sada razočarao je Timo Verner, njemački reprezentativac plaćen Lajpcigu 53 miliona eura.

Krilni napadač nije dao gol već 12. utakmicu zaredom, a od početke sezone se četiri puta upisao u listu strijelaca, te pet puta bio asistent.

Da stvar bude gora - Vern-

er se bizarno povrijedio u derbiju koji je londonski tim izgubio od Mančester sitija na svom terenu (3:1).

Fudbaler Čelzija pokušao je brzopotezno da izvede korner, ali je desnim stopalom zakačio zastavicu i udario se po skočnom zglobu lijeve noge. Ostao je u čučnju, sa bolnom grimasom, s tim što još nije poznato da li ga očekuje pauza. ,,Plavci“ su pobijedili samo jednom na posljednjih šest utakmica u Engleskoj, a to je jasan znak da učinak nije zadovoljavajući.

Pozicija menadže Pozicija Frenka Lamparda na poziciji menadžera Čelzija za sada nije ugrožena, uprkos nizu loših rezultata, objavio je Dejli Telegraf.

Klub iz Zapadnog Londona posustaje u borbi za titulu Premijer lige, u posljednjih pet kola osvojio je samo četiri boda, a u posljednjem meču bio je bez šansi u porazu od Mančester sitija 3:0.

Statistika kaže da Frenk Lampard ima najslabiji učinak od svih menadžera od kada je klub kupio

Arena

6. i 7. januar 2021.

Fudbal

23

očetak priprema za proljećnu polusezonu

Moraitis odlazi

obavezu da u svakom trenutku na terenu budu dva fudbalera ispod 21 godine.

Drugi uslov ispunjavaju sa Bogdanom Milićem koji

je opravdao očekivanja na mjestu desnog beka.

Razočaranje je Panajotis Moraitis.

Kada je došao, Grk je rešetao

mreže kao od šale. Ali jesenas je upao u krizu - nije pogađao čak ni iz kolosalnih prilika, pa ni onda kada ispred sebe nije imao golmana.

Da je bio u kontraritmu svjedoči činjenica da je dao samo jedan gol, a na terenu je proveo 845 minuta - puno više od Vujačića i Zarubice, a bio je mnogo manje produktivan.

Vremenom je ispao iz startne postave, a kako stvari stoje završio je i misiju pod Goricom. Budućnost planira da raskine ugovor sa Moraitisom koji već može da razmišlja o promjeni sredine.

Novo/staro lice u ,,plavo-bijelom“ taboru biće Andrija Ražnatović.

Lijevi bek je dijete Budućnosti, ali se dokazivao u Rudaru, a u posljednje vrijeme u Petrovcu, gdje je pružao zapažene partije.

Dvadesetogodišnji defanzivac takođe je bonus opcija, a najavio je svijetlu budućnost.

Na radaru je još nekoliko igrača iz domaćih klubova.

Budućnost je jesenas bila superiorna na domaćoj sceni, a na zimsku pauzu je otišla sa rekordnih 18 bodova prednosti na vrhu tabele.

Podgoričani počinju pripreme 11. januara - ne samo za juriš na oba domaća trofeja, već i za ozbiljniji učinak u Evropi. D. K.

Belgijanac upravi Mančester sitija zaprijetio da razmišlja o odlasku iz kluba

De Brujn razočaran zbog pregovora o ugovoru Kevin de Brujn (29) ozbiljno razmišlja da ne produži saradnju sa Mančester sitijem, nakon mjeseci neuspješnih pregovora o novom ugovoru.

Slavni belgijski ofanzivac, po mnogima najbolji igrač Premijer lige, želi da u redovima ,,građana“ dobije platu u rangu najplaćenijih igrača na Ostrvu. Zahtijeva platu u rangu od 380.000 do 430.000 eura sedmično, a kao argument navodi da sličnu svotu u Sitiju zarađuje Rahim Sterling, a da u Arsenalu toliku platu ima napadač Pjer Emerik Obamejang.

Po saznanjima Dejli Telegrafa, u Sitiju planiraju ozbiljne pregovore sa De Brujnom u narednim sedmicama, ali trenutno nijesu spremni da mu ispune sve zahtjeve.

Klub je, uprkos lošem uvodnom dijelu sezone, u trci za titulu u Premijer ligi. De Brujn je ove sezone sakupio 18 nastupa u svim takmičenji-

ma i tri puta je bio strijelac. Za nacionalni tim Belgije sakupio je 78 nastupa i 20 puta je bio strijelac.

S. S.

SERIJA A (16. KOLO): Milan kao lider dočekuje petoplasirani Juventus

Nove uloge pred veliki derbi Devet sezona, počev od 2011/12, traje dominacija Juventusa italijanskim fudbalom, skoro isto toliko patnja Milana da se vrati u vrh Serije A. U čak sedam navrata u tom periodu ,,rosoneri“ nijesu bili ni među četiri vodeće ekipe na ,,čizmi“, mijenjali su trenere, ali je borba za titulu bila misaona imenica.

Ove sezone u Italiji duvaju novi vjetrovi, pa je i situacija pred prvi derbi Milana i Juventusa u takmičarskoj godini nesvakidašnja - ,,rosoneri“ imaju 10 bodova više od ,,stare dame“, koja je odigrala meč manje.

Duel na ,,San Siru“, dakle, može da bude gotovo presudan za aktuelnog šampiona i nagovijesti kraj njegove dominacije.

- Tabela uvijek pokazuje vrijednost lige. Igramo meč za meč kako bismo napredovali na tabeli, gledajući samo sebe. Vidjećemo u aprilu gdje ćemo biti. U Seriji A se ne možete opustiti ili predati ni sekunde, a svaka utakmica mora se igrati istom koncentracijom - rekao je trener Juvea Andrea Pirlo, igračka legenda Milana.

- Ovo će biti posebna noć za mene jer imam mnogo uspo-

Raspored 12.30 - Kaljari - Benevento 15.00 - Atalanta - Parma 15.00 - Bolonja - Udineze 15.00 - Krotone - Roma 15.00 - Lacio - Fiorentina 15.00 - Sampdorija - Inter 15.00 - Sasuolo - Đenova 15.00 - Torino - Verona 18.00 - Napoli - Specija 20.45 - Milan - Juventus

mena iz dresa Milana. Bilo je sjajno igrati na ,,San Siru“, mislim da ću imati isti osjećaj i kao trener.

Milan je u 15 prvenstvenih mečeva ove sezone upisao 11 pobjeda i četiri remija, a ukupno je 27 utakmica bez poraza u Seriji A - posljednji put izgubio je 8. marta 2020. od Đenove (2:1).

- U sjajnoj smo seriji, ali prvenstvo je i dalje otvoreno, sa mnogo jakih timova koji imaju isti cilj. Da bismo završili u vrhu, moraćemo da se borimo do kraja i zadržimo ovaj intenzitet i kvalitet - kazao je trener ,,rosonera“ Stefano Pioli.

Milan oslabljen ulazi u veliki derbi - Zlatan Ibrahimović još nije spreman da istrči na teren poslije povrede.

- Osjeća se bolje, ali neće igrati protiv Juventusa - naveo je Pioli.

Izostanak Ibre do sada je usp-

ješno nadomjestio Portugalac Rafael Leao.

- Leao je mnogo napredovao.

Primjer je da mladim igračima treba vremena, ali ima veliki kvalitet. Drugačiji je tip igrača od Zlatana i treba ga koristiti na pravi način - istakao je Pioli, kojeg ne zavarava što je Juventus na tek petom mjestu.

- Očekujem da se Juve znatno poboljša. Imali su težak početak jer su ekipa u tranziciji. I dalje su jaki, kvalitetom i iskustvom vrlo su opasan rival. Ovaj meč je važan, ali ne presudan.

Imaćemo težu prepreku nego inače, ali pokazali smo da možemo da igramo sa bilo kim.

Za razliku od Milana, Juventus će na teren stadiona ,,San Siro“ istrčati sa prvom zvijezdom Kristijanom Ronaldom.

- Od početka pokušavamo da iskoristimo Kristijana na pravi način, da valorizujemo njegove karakteristike - lucidnost i prodornost u posljednjoj trećini terena. Je li on igrač od kojeg očekujemo da presudi? Naravno, kao što je bilo gdje god je igrao, ali to je normalno kad u timu imate takvog šampiona.

Remiju ili porazu Milana obradovao bi se Inter, koji sa bodom manje od ,,rosonera“ gostuje Ne. K. Sampdoriji.

Lampard pod pritiskom

era nije ugrožena Kao potencijalni nasljednici Lamparda, koji je klupska igračka legenda, pominju se Maks Alegri i Tomas Tuhel.

Međutim, iz uprave Čelzija je potvrđeno da Lampard i dalje ima povjerenje da vodi projekat mladog tima, u koji je prošlog ljeta uložene preko 200 miliona eura. Englez će dobiti šansu da u narednim sedmicama vrati ekipu na pobjedničke staze. ruski milijarder Roman Abramovič.

Sa Lampardom na klupi, ekipa u prosjeku osvaja 1,67

bodova po utakmici, što ga čini najgorim trenerom u klubu u posljednjih 17 godina - analizira SN. Lampard je 12. menadžer u Abramovičevoj eri, a u 55 utakmica pod njegovim vođstvom tim je ostvario 27 pobjeda, 11 remija i 17 poraza.

Poraz od Mančester sitija, četvrti je u posljednjih šest utakmica nakon čega je ekipa sa ,,Stamford Bridža“ pala na osmo mjesto Premijer lige.

Na 55 mečeva Lampard je u prosjeku osvojio 1,67 bodova po utakmici, a na vrhu je Avram Grant sa 2,31 bodom.

Slijede Žoze Murinjo (2,19)

i Antonio Konte (2,14), te Karlo Anćeloti (2.07) i Rafael Benitez (1.96)...

Na pretposljednjem mjestu je Andre Viljaš Boaš (1.70).

Posljednjih sedmica engleski mediji pišu o rastućem neslaganju između Lamparda i nekoliko igrača, dok je njemački ,,Bild“ objavio kako je Čelzi zainteresovan za dovođenje Tomasa Tuhela koji je nedavno dobio otkaz u PSŽ-u.

Abramovič je kupio Čelzi 2003. godine i napravio jedan od najmoćnijih klubova na svijetu. Do njegovog dolaska, ,,plavci“ su osvojili

samo jednu titulu, tri kupa i dva Kupa kupova, a pod Abramovičem pet šam-

pionskih trofeja, Ligu šampiona, Ligu Evrope, te pet FA i tri Liga kupa.

Rus i sada želi puno više.

Da li je to znak da će uskoro promijeniti trenera?

D. K.

24

Sjećanje / Drugi pišu

6. i 7. januar 2021.

IN MEMORIAM: Ilija Mijušković

Čovjek koji je mnogo volio ono što radi Prije četrdesetak dana tiho, kako je inače i živio, napuštio nas je dragi drug i prijatelj Ilija Mirkov – Minjov Mijušković. I bez obzira na njegove godine, život u devetoj deceniji, bilo je to, i za porodicu i sve nas koji smo ga znali, iznenada jer je bezmalo do posljednjeg dana bio čovjek snažnog duha i jake volje, veoma aktivan, dinamičan i radan.

Ilija je rođen 1934. godine na Kunku, opština Nikšić. Završio je osnovnu školu u Ozrinićima, nižu gimnaziju, Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju u Nikšiću, a Prirodno-matematički fakultet (grupa Geografija) u Sarajevu. U Beogradu je na Fakultetu narodne odbrane završio poslijediplomske studije i stekao zvanje magistra vojnih nauka. Završio je Školu rezervnih oficira i imao je čin kapetana prve klase.

Na početku radne karijere radio je u više mjesta BiH, Srbije i Crne Gore. Od 1976. pa do odlaska u penziju 1999. radi kao asistent i predavač na Pedagoškoj akademiji, Nastavničkom fakultetu, odnosno Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Biran je u zvanje profesora više škole i docenta.

Objavio je više naučnih i stručnih radova iz oblasti geografije, pedagogije i narodne odbrane. Radovi su objavljivani u desetak listova i časopisa u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Izlagao je svoje radove na više naučnih skupova.

Autor je 15 knjiga među kojima izdvajamo: Rodoslov bratstva Mijuškovića iz Pješivaca u Crnoj Gori, Ponos jači od opstanka, Serdar Mrkoje Mijušković, Mato, Mijuškovići u anegdotama i pričama, Mijuškovići u pjesmama, Komandiri Pješivačkog bataljona, Gvozdenice kod Nikšića, Razura Stare Povije 1714, Mijuškovići – duhovnici i ratnici. Priredio je i objavio romane: Dedovi, Vrtlog i Plameni dani – svog bliskog rođaka Vojislava Voja Novakovića, te Sjećanja komandira Radoja Đurova Kontića i Uspomene Lazara Đ. Mijuškovića, predsjednika prve ustavne vlade Knjaževine Crne Gore.

Kao što se vidi iz navedenih naslova objavljenih knjiga mr Ilija Mijušković, revnosni istraživač i priređivač građe za pomenute knjige je svoje bratstvo Mijuškovića „ovjekovječio i objedinio u prostoru i vremenu, istoriji i tradiciji“ Koristeći istoriografske i etnografske spise i druga dokumenta učinio je da se otrgne od zaborava bratstvenički doprinos društvenom, kulturnom i nacionalnom opstanku svog naroda i svoje države Crne Gore. Imponuje na koji je način i sa koliko upornosti, znanja i pregalaštva autor dolazio do podataka i nastojao da na što autentičniji način prikaže i ličnosti i događaje. Bratstvo Mijuškovića koje je dobilo naziv po svom rodonačelniku knezu Mijušku iz XVI vijeka, zauzimalo je sam vrh ugleda u plemenu. Profesor Ilija svojim objavljenim knjigama ne čini ništa na uljepšavanju slike o svom bratstvu i ne ističe nikakvu superiornost svoga bratstva već na osnovu datih činjenica ostavlja čitaocu da o njemu prosuđuje.

Ipak, najzahtjevniji zadatak imao je kod rada na knjizi Rodoslov bratstva Mijuškovića – iz Pješivaca u Crnoj Gori. Knjiga je zamišljena da bude stručni i informativni rad. U suštini to je prikaz genealogije bratstva, a po formi ona je multidisciplinarna studija koja sadrži podatke iz geografije, istorije, književnosti, genealogije, etnologije, medicine, demografije, ekonomije i politike. To je prikaz razvoja bratstva od doseljavanja pretka Bogdana Potolića u Pješivce, što znači da je obuhvaćen period od 1470. do 2009. godine. U uvodnim napomenama ovog zamašnog rukopisa (preko 700 stranica) autor navodi i motive koji su ga opredijelili da na njemu radi.

Bila je to ljubav prema bratstvu, plemenu i Crnoj Gori.

Između ostalih, da se pomenu i dvije monografije kojima je Ilija pored faktografskih podataka unio i svoju dušu. To su knjige: Serdar Mrkoje Mijušković i Komandiri

Ilija Mirkov – Minjov Mijušković

Pješivačkog bataljona. U prvoj, piše o svom bratstveniku Mrkoju iz sela Povije kako ne bi izblijeđela legenda o ovom velikom čovjeku i junaku. Mrkoje je inače živio u vremenu kada je Crna Gora vodila presudnu bitku za njen opstanak. Živio je u doba vladike Petra Prvog, u vremenu poznatih bitaka na Martinićima i Krusima kao i ujedinjenja Brda sa Crnom Gorom. Mrkoje se nesebično u njima ugradio dajući i svoj život. U drugoj knjizi Komandiri Pješivačkog bataljona, o kojoj prof. Ilija sa nadahnućem kaže da je u pitanju atipična monografija istorijsko-literarnog karaktera s pretenzijom prikazivanja naše prošlosti i znamenitih ličnosti ovog kraja. Polazeći od činjenice da je komandire bataljona postavljao vladar i da je za taj položaj biran najbolji među najboljima autor sa ponosom ističe imena sedam komandira ovog bataljona iz porodica Mijuškovića (3), Nikčevića (2), Kontića (1) i Đukanovića (1). Čitav stvaralački opus Ilije Mijuškovića, sve što je radio i napisao rezultat je jednog predanog, upornog i nadasve odgovornog rada. Živio je Ilija za te svoje knjige. On je volio da stvara, da otkriva, da istražuje i u to unosio i razum i emociju. I radio je tako do zadnjeg časa. Pouzdano se zna da je u pripremi imao još planiranih i skoro dovršenih radova.

Intenzivno se bavio i društveno-političkim radom. Radio je u Savezu rezervnih vojnih starješina Nikšića, gdje je bio i predsjednik.

Veliko interesovanje je ispoljio za speleologiju kojom se aktivno bavi od 1981. godine u Savezu speleologa Jugoslavije i Crne Gore. U Savezu speleologa Crne Gore je biran za predsjednika i na toj funkciji ostaje do 2006. godine kada je izabran za predsjednika Skupštine Asocijacije speleoloških društava Crne Gore. Bio je uključen u rad Saveza penzionera Crne Gore.

Posebno je bio angažovan u nevladinoj organizaciji ,,Udruženje Mijuškovića“ Nikšić u kojoj je bio predsjednik od 2002. godine.

Zahvaljujući njegovom radu Udruženje je postiglo zapažene rezultate na planu očuvanja tradicije ovog poznatog starocrnogorskog bratstva. Inicirao je i uspio da se održi prvi susret bratstva Mijuškovića u Poviji 2004. godine. Predvodio je ekipe koje su obilježile stazu ,,Nikola Pekov“ (Mijušković) preko Ostroških greda 2005/06. godine. Radio je na podizanju spomenika na Bogetićima pješivačkom kapetanu Nikoli Pekovu Mijuškoviću. Bio je posvećen ideji da se uredi najveće gubilište Povijana: Mijuškovića, Kontića i starosjedjelaca iz 1714. godine – pećina Srđevica u Donjoj Poviji gdje su pogubljene od strane Turaka 72 duše iz ovog kraja.

Za svoj rad dobio je više priznanja koja se kreću do opštinskih, republičkih i saveznih.

Među njima je svakako diploma zaslužnog i počasnog člana Saveza speleologa Jugoslavije (najveće priznanje iz te oblasti). Odlikovan je ordenom za vojne zasluge sa srebrnim mačevima.

Radovan DAMJANOVIĆ

Isus

» Piše: Vuk DRAŠKOVIĆ

Hristos se rodi!

Od toga dana, teku Anno Domini, Božije godine.

Rođen je u vitlejemskoj pećini, koja je služila i kao štala, u slamnatim jaslama.

Odrastao je kao drvodelja, nije pohađao verske ili neke druge škole, a krenuo je da propoveda tek u tridesetoj godini.

Reč je bila njegova sila. Nije imao nikakvu svoju organizaciju, gardu, čak ni imovinu. Odeća i sandale bili su sve što je imao.

Toru, neprikosnoveno Mojsijevo petoknjižje, uzdrmao je novim, svojim, zapovestima.

Osvetničku naredbu “oko za oko, zub za zub” preokrenuo je u zapovest: “Ljubi neprijatelja svog!”

Počinio je svetogrđe i kad je zakoračio u Samariju, čije su i tlo Jevreji smatrali bezbožničkim, od Samarjanke, kraj bunara, zaiskao vode, i rekao joj da idu dani, da će doći dani, kada se Samarjani neće moliti na Gori a Jevreji u Hramu, nego će se Ocu, istom Ocu, moliti u srcu svom! Čoveka, ma koje da je vere, rase, jezika ili plemena, proglasio je za temelj novog čovečanstva.

Nema Rimljana, nema Grka, nema Jevreja, nema ni slugu ni gospodara, ni robova ni njihovih vlasnika.

Nikad ništa nije napisao, sem jednom, ali na pesku, kad je stao ispred rulje koja je bila krenula da kamenuje bludnicu. “Neka baci kamen na nju onaj od vas koji nije grešan”, rekao je i na pesku počeo da ispisuje grehe vođa čopora za koje su oni verovali da su skriveni od svakoga. Uplašili su se i razišli, a Isus je izgazio napisano.

Slepima je vraćao vid, lečio paralizovane, gubavce, besomučne, a Lazara je digao iz mrtvih.

Malo šta od onoga što je on govorio razumeli su njegovi učenici. “Ja nisam od ovoga svijeta”, razumeli su kao da im njihov učitelj kaže da je on Mesija, najavljen u Bibliji, koji će osloboditi Izrailj od Rima i u Jerušalaimu biti krunisan za cara judejskog.

Razbežali su se i odrekli se njega kad su ga uhapsili rimski legionari, a on skrušeno, kao jagnje koje vode na klanje, pošao sa njima, kako bi se ostvarilo ono zbog čega je i rođen: da svojim mukama i smrću primi na sebe i podnese strašnu kaznu za grehe i zločine svih ljudi od postanka sveta!

Sam i samlji od sviju, na brdu Golgota, iznad Jerušalaima, skoro sasvim obnažen i na krst drveni ekserima prikovan, izubijan i unakažen, zamolio je Oca nebeskog da oprosti njegovim mučiteljima i ubicama, dok su oni pored gubilišta bacali kocku za krvave i pocepane Isusove haljine.

Trećeg dana po sahrani ustao je iz groba. Njegova pobeda nad smrću postala je, i za vernike i za nevernike, izvor nade, javne ili potajne, da smrt nije konačni kraj. Ta će nada, kao buktinja, da zapali i silni Rim. Carstvo će se pokloni-

Protekla godina obeležena pandemijom i merama ograničenja uzela je danak i u broju radnih mesta u Nemačkoj.

Osim izgubljenih poslova, blizu dva miliona ljudi je na takozvanom skraćenom radu i u neizvesnosti.

Tokom 2020. je u Nemačkoj godišnji prosek broja zaposlenih iznosio 44,8 miliona, pokazuje preliminarna računica Zavoda za statistiku. To znači da je bilo 477.000 manje zaposlenih nego 2019. godine – pad od 1,1 odsto. „Time se tokom korona-krize okončao rast zaposlenosti koji je trajao 14 godina, čak i tokom globalne ekonomske i finansijske krize 2008. i 2009. godine“, saopštili su statističari.

Najveći pad broja zaposlenih je očekivano u sektoru usluga (281.000) u koji se broje trgovina, prevoz i ugostiteljstvo.

ti svojoj najslavnijoj žrtvi i veru u čudo koje se zbilo na Golgoti prigrliti kao religiju imperije. *** Sve i da nije bilo nečeg ili dosta toga što čitamo u Novom zavjetu, na ovoj planeti nije bilo ličnosti kao što je Isus Hristos niti će je biti do kraja vremena.

Fjodor Dostojevski nije, ni najmanje, posumnjao u svedočenja jevanđelista. Možda je - govorio je - i naša planeta stvorena samo zbog toga da bi rodila Isusa Hrista!

Fridrih Niče je, najžešće i najciničnije, poricao i samo Isusovo postojanje. Na samrti je, kažu, porekao sebe. Što više zalazi u tajnovito i nepoznato, nauka je sve manje opčinjena opipljivim i vidljivim. Čovek nije sačinjen samo od truležnog, nego i od duhovnog, od misli, od osećanja, a nijedan skener ne može da ih uslika. Šta je ljudska duša? Ako je nema, otkuda duševne bolnice?

Moćni teleskopi otkrivaju nove galaksije, kosmičke koridore. Postojanje paralelnih stvarnosti i duhovnog uma univerzuma više nije samo fantazija.

Kraj egipatskih piramida razmišlja se o smrti.

U Atini o igri. U Parizu o lepoti. U Moskvi o bitkama. U Njujorku o čovečanstvu. U Jerusalimu, u Kapernaumu, u Nazaretu, u Vitlejemu, svuda gde je Isus propovedao, razmišlja se samo o Bogu i sudbini.

Kako prolaze vekovi, narasta sumnja u osnovanost Isusove vere u ljude i žrtve njegove za njih.

Od Hristovog raspeća, samo se umnožavaju zločini, grehovi, patnje miliona i miliona nedužnih. Novo čovečanstvo koje je Isus hteo i sebe uzidao u njegove temelje pokazuje se kao iluzija.

Onda, kada je on hodao Judejom i Galilejom, verske vođe nazivao je “spolja okrečenim grobnicama”. Spolja belina, a unutra mrak i smrt. U njima Satana, a na usnama im Bog. Ništa se, od tada, nije promenilo. Za verske vođe i sveštenike Crkve koja se narodu predstavlja kao Hristova, odavno su zakorovljene Isusove staze i putokazi.

Isusu bi, izgleda, mogao da bude upućen Njegošev prekor u Luči: Ti si iskra za nebo stvorena, besmrtnijem Bogom pomazana. Šta te k ljudskoj vuče kolijevci, đe kukanje i plač okrunjeno, đe vjenčana glupost sa tirjanstvom, đe se samo rad nesreće ljudske bogotvori Cezar s Aleksandrom.

Pad zaposlenosti u Njemačkoj poslije 14 godina Tokom prošle godine su uglavnom nestajala radna mesta bez stalnih ugovora. Nasuprot tome, stalna radna mesta su manje-više očuvana premda su firme masovno podnosile državi zahtev za takozvani skraćeni rad zbog udara krize.

Tada zaposleni rade malo ili ne rade uopšte, a država isplaćuje oko dve trećine zarade.

Institut za ekonomska istraživanja (ifo), na osnovu ankete među poslodavcima, zaključuje da je broj ljudi na skraćenom radu u decembru iznosio 1,95 miliona nakon 1,98 miliona u novembru. „Iza fasade stabilnosti kriju se velika pomeranja“, rekao je

Sebastijan Link, stručnjak ifo za tržište rada. „Skraćeni rad se smanjuje u svim industrijskim branšama. Ali povećava se u trgovini i ugostiteljstvu koji su posebno pogođeni aktuelnim lokdaunom.“ U ugostiteljstvu je u decembru 414.000 ljudi bilo prijavljeno za kraćeni rad, nakon 374.000 u novembru. To znači da 39 odsto zaposlenih ne radi uobičajeno u toj branši. Od novembra su zatvoreni restorani i kafići, dozvoljena je samo isporuka hrane ili prodaja „za poneti“.

Po svemu sudeći, lokdaun će biti nastavljen i nakon sljedećeg ponedeljka (11. decembar) do kada traju sadašnje mere.

Feljton

6. i 7. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

25

7.

Za Srbiju u 19. vijeku pošlo 7926 porodica i 1982 pojedinca » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

Pored odlaska Crnogoraca u Srbiju privremeno na zaradu, u tu zemlju se 1873. godine preselilo 147 porodica sa oko 700 članova i to: u valjevski okrug 43 porodice, kragujevački 11 porodica, smederevski 14 porodica, jagodinski sedam porodica, čačanski okrug 38 porodica, podrinski tri porodice, rudinski jedna porodica, aleksinački dvije porodice i račanski srez 2 porodice. Za 26 porodica nema podataka đe su naseljeni. Narednih godina Crnogorci su se u znatno manjem broju iseljavali u Srbiju.

Nakon završetka Oslobodilačkog rata 1876-1878. godine i pored teritorijalnog proširenja, materijalni položaj stanovništva u Crnoj Gori bio je vrlo težak, kako zbog velikih ratnih razaranja, tako i zbog nerodnih godina. Međutim, najmasovnije iseljavanje Crnogoraca u Srbiju bilo je 1879. godine, kada se preselilo 810 porodica sa 4.366 članova. Doseljenici su bili iz okolone Nikšića, Drobnjaka, Pive, Uskoka, Šaranaca i drugih krajeva.

Dolazak Crnogoraca u Srbiju bio je od velikog interesa, jer su Crnogorci kao ratoboran i hrabar narod mogli odmah da se uključe sa srpskim narodom u oslobađanje istočnih i južnih krajeva Srbije, koji su još bili pod otomanskom vlašću. Zbog zaduženosti, iz banjanske i oputno-rudinske kapetanije u Srbiju se 1880. godine iselilo 150 porodica sa 1.023 člana.

Proces iseljavanja Crnogoraca nastavljen je i 1881. godine, i ako to nije politički odgovaralo tek međunarodno priznatoj državi Crnoj Gori. Pokret preseljavanja bio je posebno izražen u crnogorskim Brdima. U 1881. godini izdato je 460 pasoša za iseljavanje u Srbiju, od kojih je 320 bilo za porodice a 140 za pojedince. Među ise-



Najmasovnije iseljavanje Crnogoraca u Srbiju bilo je 1879. godine, kada se preselilo 810 porodica sa 4.366 članova. Doseljenici su bili iz okoline Nikšića, Drobnjaka, Pive, Uskoka, Šaranaca i drugih krajeva. Zbog zaduženosti, iz banjanske i oputno-rudinske kapetanije u Srbiju se 1880. godine iselilo 150 porodica sa 1.023 člana

Crnogorci



Iseljavanja Crnogoraca u Srbiju, zbog nerodnih godina, bilo je posebno izraženo u periodu 1887-1891. godine. Na osnovu pasoških knjiga od 1887. do 1891. godine proizilazi da su u Srbiju radi stalnog naseljenja pošle 1.752 porodice sa 10.466 članova i 980 pojedinaca radi zarade

ljenim porodicama bilo je iz Vasojevića 107 porodica sa 560 članova, Morače 51 porodica sa 252 člana, Bjelopavlića 38 porodica sa 179 članova, Kuča 22 porodice sa 131 članom, Pješivaca 27 porodica sa 124 člana, Pipera 12 porodica sa 70 članova, Šaranaca 9 porodica sa 58 članova, Nikšića 9 porodica sa 51 članom, Rovaca 8 porodica sa 42 člana, iz Zatarja 4 sa 41 članom, Drobnjaka 5 sa 29 članova, Ceklina 8 sa 14 članova, Jezera dvije sa 11 članova, Grahova jedna sa 9 članova, Lukova dvije sa 9 članova, Pive dvije sa 9 članova, Zagarača jedna sa 9 članova, Lješanske nahije jedna sa 6 članova, Ćeklića jedna sa 3 člana i Čeva dvije sa 7 članova. Znači, u 1881. godini iseljeno je 320 crnogorskih

U 1881. godini među iseljenim porodicama u Srbiju bilo je iz Vasojevića 107, Morače 51, Bjelopavlića 38, Kuča 22, Pješivaca 27, Pipera 12, Šaranaca i Nikšića po 9, Rovaca 8, iz Zatarja 4, Drobnjaka 5, Ceklina 8, Jezera, Lukova, Pive i Čeva po 2, Grahova, Zagarača, Lješanske nahije i Ćeklića po jedna. Ukupno 320 porodica sa 1.654 člana

Lazar Sočica

Cetinjski manastir

porodica sa 1.654 člana. Nakon ovog velikog talasa iseljavanja prestalo je za neko vrijeme masovno iseljavanje, zbog pogoršanja političkih odnosa između Crne Gore i Srbije.

Iseljavanja Crnogoraca u Srbiju, zbog nerodnih godina, bilo je posebno izraženo u periodu 1887-1891. godine. To je vrijeme kada je u Crnoj Gori prinos od zemljoradnje kao osnovne privredne djelatnosti zavisio isključivo od prirodnih uslova, tj. od toga da li će pasti kiša ili ne u vrijeme kada je potrebno frutu da se razvije. Na osnovu pasoških knjiga od 1887. do 1891. godine proizilazi da su u Srbiju radi stalnog naseljenja pošle 1.752 porodice sa 10.466 članova i 980 pojedinaca radi zarade. Samo u 1889. godini, u Srbiju je pošlo 1.239 porodica sa 8.926 članova, a među njima je bilo najviše Bjelopavlića, 143 porodice sa 612 članova. I ako je u toku XIX vijeka skoro svaka treća godina bila nerodna, 1889. godina smatra se jednom od najtežih u novijoj istoriji Crne Gore. Zbog nemanja uslova za golu egzistenciju, u

toku 1889. iz Crne Gore su se u suśedne zemlje i druge zemlje svijeta iselila 10.924 Crnogorca. Koliko je to bilo demografsko pražnjenje, može se viđeti kada se uzme u obzir da je Stara Crna Gora početkom XIX vijeka imala oko 50.000 stanovnika.

I poslije 1892. godine, broj migranata je bio u porastu, ali zbog nedostatka pasoških knjiga to se ne može dokazati, mada se pouzdano zna da su 1895, 1896, i 1897. bile nerodne godine, što je za posljedicu imalo veliku glad.

Pored sušnih i gladnih godina, kao i zbog prevelike zaduženosti sa visokim kamatnim stopama, Crnogorci su se iseljavali i zbog svađa i krvnih osveta.

U takvim uslovima življenja, pojavljuju se bogati bezdušni zelenaši koji su kupovali ili uzimali za dug osiromašenim seljacima imanja u bescijenje i ostavljali ih bez iđe ičega. Tako, u nekim novooslobođenim krajevima Crne Gore, ne samo što se nije poboljšao život seljaka u odnosu na otomansku vlast, već se i pogoršao.

Banjani

Uslove življenja crnogorskog seljaka u tim novooslobođenim krajevima opisuje Svetozar Tomić đe kaže. „U Pivi ima i danas ljudi „čifčija“ na zemlji Muja Sočice. Oni rade napola: gazdino je śeme, volovi i dacija (porez), a čifčijin je samo rad.

Ne dijele se 10 tovara sijena što se ostavlja za oranje. Turčin nije mogao za tursko vrijeme kupiti čifluk u Pivi na silu. To su Srbi između sebe prodavali i preprodavali i radili su na sve načine da zemlja ne ide iz srpskih ruku“.

Koristeći se ovakvim „pravom“ Lazar Sočica je 1889. godine kupio imanja 70 domaćinstava u Plužinama koji su se iselili u Srbiju, a naselio je čifčije iz Hercegovine.

Nemajući granica u bogaćenju i zelenašenju i to sve na muci i znoju obespravljenih čifčija, Lazar Sočica je u to doba stvorio ogromno bogatstvo, „preko 1.500 rala obradive zemlje, blizu 1.000 brava, 164 govečeta, 64 konja, devet mlinova i pet valjaonica. Vojvoda je imao više rala zemlje od Cetinjskog manastira“. Ovakva pojava je i te kako imala velikog uticaja na iseljavanje Crnogoraca.

Jedan od razloga za iseljavanje Crnogoraca jeste krvna osveta.

Zbog krvne ovete najviše su se Crnogorci iseljavali u Metohiju. Do 1860. godine u Metohiju se doselilo iz Vasojevića 17, Šekulara devet, Kuča osam, Moračana šest, i iz drugih krajeva Crne Gore 17 - ukupmo 57 porodica sa oko 300 članova.

Ako sada na bazi prezentiranih podataka u ovom radu napravimo rekapitulaciju po periodima, dobićemo sljedeću sliku: 1. U periodu 1812- 1815. godine, u doba vladavine vladike Petra I Petrovića Njegoša, iseljeno je u Srbiju 712 crnogorskih porodica sa oko 3.700 članova; 2. U periodu 1854-1858. godine, u doba vladavine knjaza

Danila, iseljeno su 502 porodice sa 2.650 članova; 3. U periodu 1867-1892. godine, u doba knjaza Nikole, iselile su se u Srbiju 3.253 crnogorske porodice sa 18.749 članova. Međutim, ovaj podatak treba uzeti s rezervom zbog nedostatka pasoških knjiga za 1895, 1896, i 1897. godinu, jer se samo 1889. godine iselilo u Srbiju i druge zemlje svijeta 10.924 Crnogorca, što znači da se u ovom periodu iselilo u Srbiju (daleko najviše) i druge suśedne zemlje oko 30.000 Crnogoraca.

U studiji Vukajla Gluščevića „Migracija stanovništva Crne Gore u XIX vijeku“ iznesen je podatak da su emigracije iz Crne Gore najviše bile usmjerene prema Srbiji, što potvrđuje podatak da su u XIX vijeku naseljeno 7.926 porodica (neka je prosječno 5,2 člana po porodici ispada 41.215 članova, prim.

J.Đ.) i 1.982 pojedinca, dok se u druge zemlje naselilo 1.123 pojedinca. Na osnovu ovih podataka može se doći do „konačne“ brojke od 44.320 iseljena Crnogorca u Srbiju (najviše) i druge zemlje svijeta.

Ako pođemo od činjenice da je u Crnoj Gori prema podacima iz zvaničnog popisa u 1898. godini bilo 191.457 stanovnika, znači da je iseljeno oko 25% samo crnogorske nacionalosti.

Na kraju, lako je konstatovati da je u XIX vijeku najviše Crnogoraca iseljeno u Srbiju, i ako je teško doći do konačnih podataka, jer kao što smo rekli, za nekoliko godina nijesu sačuvane pasoške knjige, tako da ovaj broj koji je prezentiran mora biti znatno veći. Takođe se ne raspolaže podacima koliko je povraćeno Crnogoraca u domovinu, ali bez obzira na sve te nedostatke u evidencijama, na osnovu iznesenog mogu se sagledati posljedice migracionih kretanja u Crnoj Gori.

(Nastavlja se)

26

6. i 7. januar 2021.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ROYAL PLUS DOO Adresa: IX CRNOGORSKE BRIGADE BR. 49

Tel.: 067-009-702 Email: royaltaxipg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. OPERATER/KA U DISPEČERSKOM CENTRU, 4 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana 2. DISPEČER/KA U DISPEČERSKOM CENTRU, 4 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JU OŠ „PAVLE ŽIŽIĆ“ Adresa: NJEGNJEVO BB.

Tel.: 050/477 501;050/477-619 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi:

-Profesor/ica matematike VII-1 stepen, licenca, državljanstvo Crne Gore, zdravstvena sposobnost i da nije kažnjavan.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: -Profesor/ica matematike VII-1 stepen, licenca, državljanstvo Crne Gore, zdravstvena sposobnost i da nije kažnjavan.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: LOVĆENSKOG BATALJONA B.B.

Tel.: 052/311-942 Vrši se ispravka oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 04.01.2020godine za radno mjesto Patronažna sestra tehničar/ica u jedinici za patronažu u JZU Dom zdravlja Pljevlja.Ispravka se odnosina na posebna znanja i veštine.Pored položenog stručnog ispita kandidati trebaju da posjeduju položen vozački ispit “B” kategorije.Ostali dio teksta ostaje isti.

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: LOVĆENSKOG BATALJONA B.B.

Tel.: 052/311-942 Vrši se ispravka oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 04.01.2020godine za radno mjesto Patronažna sestra tehničar/ica u jedinici za patronažu u JZU Dom zdravlja Pljevlja.Ispravka se odnosina na posebna znanja i veštine.

Pored položenog stručnog ispita kan-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

didati trebaju da posjeduju položen vozački ispit “B” kategorije.Ostali dio teksta ostaje isti.

TUZI TEL.: 020/671-287

JU OŠ „MAHMUT LEKIĆ“ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-510/020-875-225 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastava se izvodi na Albanskom jeziku pa shodno zakonu o manjinskim

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

pravima kandidat treba da ima aktivno znjanje albanskog jezika i pisma -Crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa funkcije a najduže do 30.06.2021godine 2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Nastava se izvodi na albanskom jeziku , pa shodno zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma -Crnogorsko državljanstvo -za 12 nastavnih časova -najduže do 30.06.2021godine 3. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG, SRPSKOG , BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije

predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Nastava se izvodi na albanskom jeziku , pa shodno zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma -Crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa funkcije a najduže do 30.06.2021godine 4. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Nastava se izvodi na Crnogorskom jeziku -Crnogorsko državljanstvo - do povratka radnika sa funkcije a najduže do 30.06.2021godine

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Poslovni broj: I.br. 2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bulevar Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, dana 05.01.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2101/15 od 12.11.2015.god i rješenja I.br. 2101/15 od 03.03.2016.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje su upisane u LN broj 1074 KO Podi PJ Herceg Novi, i to katastarska parcela broj 1597, podbroj 1, plan/skica 8-21, po načinu korišćenja šume 3.klase, površine 2542 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 02.02.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 50.840,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2101/15 od 06.09.2017.godine.

IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 5.084,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.14383/2006 od 08.12.2006. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te zabilježba postupka poreskog potraživanja u iznosu od 3.182,47 eura.

Dana 05.01.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br.2101/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Vukanović Draška iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 38.466,73 eura, na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1642/14 od 25.02.2015.godine, dana 05.01.2021.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Vukanović Drašku iz Podgorice, Bul. Revolucije br.8, vrši se dostavljanje Zapisnika o V prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 05.01.2021. god, i Zaključka o VI prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 05.01.2021. god.

Izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o V prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 05.01.2021. god, i Zaključka o VI prodaji nepokretnosti I.br.2101/15 od 05.01.2021. god.Upozorava se izvršni dužnik Vukanović Draško iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 05.01.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I.br.1094/2020 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Kalač Huska iz Rožaja, koga zastupa Nušo Kalač adv.iz Rožaja, protiv izvršnog duznika Bajić Slobodanke iz Tivta, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 05.01.2021.godine, vrsi DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenje o izvršenju I.br.1094/2020 od 08.12.2020.godine i predlog za izvršenje od 30.11.2020.godine izvršnom dužniku Bajić Slobodanki iz Tivta,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.01.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 05.01.2021.godine

Mali oglasi prodaja Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih.

Tel. 069 051 526 1

raZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

27

28

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Otišao je naš voljeni Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

RADULE ŽURIĆ

RADULU ŽURIĆU Pamtiću sve lijepe trenutke i dane provedene sa Tobom.

SRETEN RADONJIĆ sa porodicom

Naš oslonac, snaga, uzor i ponos je izgubio svoju najveću bitku.

Tvoja ljubav, pažnja i briga će zauvijek živjeti u nama.

Počivaj u miru.

DUŠICA, RADOŠ i SANJA sa porodicama

298 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RADULE ŽURIĆ Sa velikom tugom smo primili vijest o tvom odlasku. Do juče smo se iz sveg srca nadali da će tvoja borba za životom biti uspješna. Ti si otišao ali za sobom si ostavio divnu porodicu i iskrene prijatelje koji će te vječno pamtiti!

BORO DABETIĆ sa porodicom 299 Dragi

DEDA Isticao si da sam ja tvoj ponos, potrudiću se kroz život da opravdam tvoje riječi.

Uvijek u mom srcu, Tvoj, kako si me zvao „Mali Žurić“ NEMANJA 300 Posljednji pozdrav zetu

RADULU od TIHOMIRA VUJADINOVIĆA sa porodicom iz Kragujevca 290

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Dana 5. januara 2021. u 63. godini preminuo je naš dragi

RADULE Radev ŽURIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 6. januara u krugu uže porodice na groblju Čepurci.

Ožalošćeni: majka RUMICA, supruga DUŠICA, sin RADOŠ, ćerka SANJA, brat ČEDOMIR, sestra MARICA, snahe DRAGICA, OLIVERA, DIJANA, zet NEMANJA, unučad NEMANJA, ANJA, STEFAN i ostala mnogobrojna porodica

297

Sa tugom se opraštamo od našeg uvaženog kolege

RADULA ŽURIĆA člana Senata Državne revizorske institucije

Vrijeme provedeno sa tobom čuvaćemo od zaborava, sa osmijehom te pominjati i nastaviti putem kojim smo zajedno koračali.

KOLEKTIV DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE

296

29

30 Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Posljednji pozdrav dragom

Dana 5. januara 2021. iznenada je preminuo u 62. godini

RADULU ŽURIĆU Bila je čast imati te za kolegu i prijatelja.

Nedostajaće Tvoja dobrota, vedrina i optimizam.

KOLEGE IZ SEKTORA III DRI GAGA, VESKO U., VESKO M., RUŽDIJA, SNEŽA, SINIŠA, BILJANA, IVANA, TANJA, MILENA i ANA

PERO Mirkov MARKOVIĆ

302 Dragi naš

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 6. januara u krugu uže porodice na novom groblju na Cetinju.

STRIKO Voljeli smo te kao oca a ti si se prema nama odnosio kao prema svojoj djeci. Nijesi nas odvajao. Bio si nam oslonac, ono što nam je svima trebalo, izvor ljubavi, pažnje i sigurnosti.

Ostaje nam velika praznina i žal za tobom i svim trenucima koje si znao samo ti da prirediš. U našim srcima si imao i uvijek ćeš imati posebno mjesto.

Počivaj u miru. Pamtićemo te dok živimo

Posljednji pozdrav

Ožalošćena porodica: supruga SLOBODANKA, ćerke MILICA, MILENA, ALEKSANDRA, braća MILORAD – MIĆO, VLADO, sestre MILIJANA, BOŽIDARKA, snaha IVANKA, zet ŽELJKO, unučad IVA, PETAR, ANA, sinovci, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ

DUDA, MILOŠ i BOJANA sa porodicama

BOŠKU PAVIĆEVIĆU S ponosom ću čuvati uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

295

291

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

VLADO ŠLJUKIĆ sa porodicom 262

Posljednji pozdrav svom kumu

Posljednji pozdrav dragom

RADULU ŽURIĆU PERU MARKOVIĆU Tuga je velika, riječi malo. Hvala ti za bezuslovnu ljubav koju si širio i pružao. Hvala ti za svaki osmijeh - po njemu ćemo te najviše pamtiti.

U nama ćeš živjeti dok je nas!

BOŽIDARU – BOŠKU PAVIĆEVIĆU

Kume moj, dobri anđele.

Od KOMŠIJA IZ ULAZA BULEVAR MILOŠA RAŠOVIĆA BR. 2 ŠEKI RADOVIĆ sa porodicom 301

270

Posljednji pozdrav dragom ujaku i šuri

Posljednji pozdrav

Sestra NEĐA sa ćerkama

289 Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

PERU M. MARKOVIĆU

PERU MARKOVIĆU

IVAN, ANA, NEBOJŠA 292

Tvoj častan život i plemenita duša ostaće vječno u našim srcima.

Počivaj u miru, naš voljeni Pero.

Posljednji pozdrav ŽELJKO – GARO DRAGOJEVIĆ sa porodicom

OLGI ZEC 294

Svoj dugi život proživjela si časno i pošteno.

Počivaj u miru.

PERU M. MARKOVIĆU Tvoji Novakovići: NADA, DRAGAN i SONJA sa porodicama 288

Mojemu izuzetnom prijatelju, drugu, časnom čovjeku.

Počivaj u miru, nažalost prerano.

Familiji iskreno saučešće.

IVO BATRIĆEVIĆ sa familijom 293

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Дана 4. јануара 2021. у 93. години испустио је своју племениту душу наш вољени

31

Posljednji pozdrav suprugu i ocu

Dana 5. januara 2021. u 59. godini tragično je izgubio život naš dragi

VOJISLAVU S. PAVIĆEVIĆU

ВОЈИСЛАВ Савов ПАВИЋЕВИЋ STANKO – GARO Radov KOVAČEVIĆ 1962-2021.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u užem krugu porodice na mjesnom groblju u Vilusima 6. januara u 15 časova.

Због настале пандемије сахрана драгог нам покојника је обављена у кругу најуже породице 5. јануара у породичној гробници у Даниловграду.

Opraštamo se od dobrog čovjeka koji se kroz svoj dug životni put uvijek vodio skromnošću, dostojanstvom i nesebičnim davanjem.

Tugujemo za tobom.

Supruga VUKA, sin SLAVKO i kćerka ANKA 254

Ожалошћени: супруга ВУКОСАВА, син СЛАВКО, кћерке БРАНКА, РАНКА и АНКА, браћа од стричева, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: supruga ZDRAVKA, sinovi PUNIŠA i SINIŠA, kćerka KRSTINJA, majka OLGA, brat ŽIVORAD, brat od strica MIRKO i ostala mnogobrojna rodbina KOVAČEVIĆ i BULAJIĆ 286

229

Posljednji pozdrav

Deda

Posljednji pozdrav tati i dedi

VOJISLAVU S. PAVIĆEVIĆU

Naš najbolji deda i privrženi tata odlazi u vječnost.

Vječna su i sjećanja i najljepše uspomene na njega.

Počivaj u miru.

VOJISLAVU PAVIĆEVIĆU S tugom i dubokim poštovanjem sjećaćemo se tvog lika, velikog srca i plemenite duše.

DARIJA, SLAĐA i MIHAILO VOLKOV 266 Voljenom ujaku

VOJISLAV S. PAVIĆEVIĆ

Kćerka RANKA, unuk DARKO i unuka DANIJELA

Hvala ti za svu pažnju, ljubav i vrijeme koje si nam posvetio.

Pamtit ćemo sve naše zajedničke trenutke, ponosni na tebe.

Počivaj u miru.

253 Posljednji pozdrav dragom dedi i pradedi

Unuk MILOŠ, snaha TANJA i praunuka KAĆA 258

VOJISLAVU PAVIĆEVIĆU Tvoj odlazak boli, uspomena na tvoju dobrotu i plemenitost čini da te sa ponosom i ljubavlju zauvijek nosim u srcu.

Prestalo je da kuca plemenito srce našeg dragog i milog ujaka

VOJISLAVU S. PAVIĆEVIĆU

PREDRAG ŠPANJEVIĆ

267

Vječno hvala na bezuslovnoj ljubavi.

Radovali smo se svakom susretu znajući da nas čekaš raširenih ruku i širokog osmijeha.

Ponosni na tebe.

Posljednji pozdrav

VOJISLAVA Savovog PAVIĆEVIĆA Hvala Ti za svaku izgovorenu toplu riječ, za svako tvoje dobro.

Unuk MARKO, snaha JOVANA i praunučad JOVAN i ALEKSIJA 255

DANICI – NICI Milenkovoj ĐUROVIĆ SENKA, NEVENKA, MOMO i BUDO

Hvala za iskreno prijateljstvo.

OLGA i GOJKO PADALICA 236

Posljednji pozdrav

259 S tugom se opraštamo od našeg dobrog i voljenog

VOJISLAVU S. PAVIĆEVIĆU

Deda, svaka lijepa uspomena iz mog djetinjstva vezana je za tebe.

Vječno ću te nositi u srcu.

Danas se navršava pola godine nevjerice i tuge od kada nije sa nama naša voljena supruga i majka

VOJISLAVA PAVIĆEVIĆA Unuk STEVAN

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam nesebično pružao.

Počivaj u miru, dobra dušo.

LEPŠA Zoranova ĆETKOVIĆ Živote naš, Grlimo uspomene i čuvamo uspomene na najdraži lik i najljepši osmijeh. Bila si naša radost i ponos, a tvoj surovi odlazak, ostavi nam vječni bol i tugu za čitav život.

Toliko si Bogu posebna da si nam među Anđele otišla.

Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole.

DRAGOLJUB i VOJA TOMAŠEVIĆ sa porodicom 282

256 Tužno zbogom

Otišao je tiho i mirno kao i što je koračao kroz život naš voljeni

VOJISLAV S. PAVIĆEVIĆ

Tvoji: suprug ZORAN, sin MILOŠ i kćerka ANĐELA

VOJISLAV PAVIĆEVIĆ

287

Sa osmijehom i toplinom si nas dočekivao i ispraćao, naš dobri tečo.

Neka tvoja dobra duša nađe mir u carstvu nebeskom.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Tata, uvijek sam bila ponosna na tebe. Na tvoju životnu snagu, na ljubav kojom si svakog darivao, na to što znači porodica kojoj si se bez rezerve do kraja davao.

Počivaj u miru.

Kćerka BRANKA sa porodicom

DRAGANA, DEJO, ĐOLE, BRANKO i ALEKSA 283

257

32

Oglasi i obavještenja

Dana 4. januara 2021. u 96. godini umrla je naša draga

6. i 7. januar 2021.

VUKAŠIN MALIKOVIĆ

VULU

OLGA pok. Blaža ZEC rođena Novaković

Sahrana je obavljena 5. januara na seoskom groblju u Donjim Poborima u krugu najuže porodice.

Dana 4. januara 2021. u svojoj 86. godini preminuo je naš dragi

Velikom čovjeku i dragom đedu

Tvoj vedri lik će zauvijek ostati u našim srcima.

Striko Vule, ne možemo te ispratiti kako si zaslužio, ali možemo čuvati uspomenu na tvoju dobru i plemenitu dušu.

Tvoje komšije: BRANISLAV, ALEKSANDAR, ANA i SANJA sa porodicama 281

RANKO, CVIJETA, VELJKO, NATAŠA, ILIJA i JOVAN MALIKOVIĆ 268

Ožalošćeni: kćerka ANA, sin MIODRAG – MIŠKO, unuka ANJA, unuk SAŠA, brat BRANO, snaha JELENA i ostala rodbina ZEC i NOVAKOVIĆ

VUKAŠIN – VULE Savin MALIKOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahranjen je u krugu porodice 5. januara u 15 časova na gradskog groblju Čepurci.

233

VUKAŠIN MALIKOVIĆ

Дана 4. јануара 2021. у 85. години испустила је своју племениту душу наша вољена

Bio si sigurna luka u svakom nevremenu, zvijezda vodilja u vremenu tmine, naš oslonac i ponos. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju.

ZLATKO, MELANIJA, LUKA i PETAR MALIKOVIĆ

Ožalošćena porodica: supruga BRANKA, sin NEBOJŠA, kćer TANJA, snaha LJUBICA, unučad ANDRIJANA, NINA, OGNJEN, RELJA i ITANA, praunuke i ostala rodbina

269 Posljednji pozdrav dragom đedu Vulu

235

ДРАГА Радивојева ВУКОВИЋ рођена Јовановић

Opraštamo se sa tugom od našeg

Због настале пандемије сахрана драге нам покојнице је обављена у кругу најуже породице 5. јануара у породичној гробници на Бијелој Рудини – Бандићи. Ожалошћени: синови ДРАШКО и РАНКО, снахе МАРИНА, АНЂЕЛКА и ЉИЉАНА, брат ЉУБОМИР – ЉУБО, сестре ЈОВАНКА и ЈЕЛКА, заове МИЛОДАРКА и ВЈЕРА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад ТАМАРА, МАРИЈА, МИЛЕНА, ВАСО, МАРКО и РАДИВОЈЕ, праунучад и остала многобројна родбина 231

VUKAŠINU MALIKOVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

DEJAN MALIKOVIĆ sa porodicom

VULA MALIKOVIĆA

263 Posljednji pozdrav našem voljenom stricu

Sa ljubavlju i ponosom Tvoji: ZVONKO, RATKA, ACO, MILOŠ, DRAGANA i ISKRA MALIKOVIĆ

Дана 4. јануара 2021. умрла је у 88. години наша драга 248

VUKAŠINU MALIKOVIĆU ЈАГЛИКА В. ГВОЗДЕНОВИЋ рођена Радовић

Hvala ti za svu roditeljsku ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružio.

Počivaj u miru.

RATKO sa porodicom

Због новонастале ситуације сахрана се обавила у кругу породице 5. јануара у 13 часова на гробљу Доња Бијела. Ожалошћени: сестра РАДОЈКА, синови МИЉАН – РЕЉА, МИЛОШ и МИЛОВАН, кћерке МИЛИЦА, СТАНИСЛАВКА и СТАНКА, снахе РАЈКА, НАДА и МИРЈАНА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

264

VUKAŠIN MALIKOVIĆ

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru, dragi prijatelju Od porodice ĆUPIĆ 246

232

Posljednji pozdrav poštovanoj snahi

Počivaj u miru

DANICI – NICI ĐUROVIĆ

od MILKE i MLADENA, LUKE i DRAŠKA sa porodicama

DRAGI

ČIKI MIRJANA ŽIVKOVIĆ sa porodicom

Đever SVETO VUKOVIĆ sa porodicom

241

284

272

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

DUŠANU RADONJIĆU

BATU Porodica SUKAČEV 242

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

285

ĐURO i DRAGAN RADONJIĆ sa porodicom

DADI Hvala za nesebičnu ljubav kojom si nas darivala.

Ostaćeš u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava.

Tvoje JELENA i BOJANA sa porodicama 276

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2021.

Draga

Posljednji pozdrav

33

Tužno sjećanje na prijateljicu

BOSILJKU Vidovu ĐURAŠIĆ

VESNI MILIĆEVIĆ

Draga Bose, teško je povjerovati da je ovo sve istina. Težak je i bolan rastanak, bez pozdrava, bez pogleda, bez riječi, Hvala ti za sve, hvala ti za prijateljske dočeke, susrete i druženja.

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja u kojoj si odmorila.

rođenoj Žugić

NANO

SRETO i VOJKA VUKČEVIĆ sa porodicom Draga Vesnić, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Nosiću te uvijek s ljubavlju u mom srcu, kao što si i ti mene nosila na leđima mog djetinjstva.

273 Дана 6. јануара 2021. године навршава се 40 тужних дана од смрти наше драге мајке, баке и свекрве

ANKA BURIĆ sa porodicom

Tvoja MAJA

275

ВЕРЕ Рајкове АРНАУТОВИЋ Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

Хвала ти на свему што си урадила за нас, за твоју љубав, топлину и подршку. Заувијек ћеш живјети у нашим срцима.

227

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ: син ИВАН, кћерка АЛЕКСАНДРА, снаха МАРИНА, унучад ПЕТАР, МИЛИЦА, КАТАРИНА и КСЕНИЈА

Posljednji pozdrav

245

RANKU

Sjećanje na naše drage roditelje i brata Od ĐIKE PAVIĆEVIĆA sa porodicom

BARBI

244

Baka, tužna je i bolna istina da više nijesi među nama.

Počivaj u miru.

Drugovi sa Cetinja MIRKO i VLADO VRABEC i VESKO VUJANOVIĆ

KOSTA

BOŽANU

MILENKA

7. 1. 2010–2021.

7. 4. 2016–2021.

13. 7. 2020–2021.

278

RADULOVIĆ Premalo je riječi, a previše tuge da vam kažemo koliko Vas volimo i koliko nam nedostajete.

Posljednji pozdrav

BRANKO Stevanov BOŠKOVIĆ

Vaši: MILORAD, VJERA i SENKA

1946–2020.

277

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

SRĐANU BARBI

249

od NOVAKA ABRAMOVIĆA, NENADA MEŠTRE POPOVIĆA i ŚORE MITROVIĆA sa Cetinja 279

Sestra LJUBICA i sestrična NATAŠA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

POMENI Tri godine od smrti

Posljednji pozdrav

DRAGANA Teško je vidjeti te svuda i očekivati, a nigdje te ne naći.

Zbog novonastale situacije, pomen je održan 2. januara u najužem krugu porodice.

Hvala svima koji su porodici izjavili iskreno saučešće.

BAKI

DUŠANU – DUJU MARTINOVIĆU

BENEŠ sa porodicom

Prolaze dani, ali ne prolazi bol i tuga.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Mome najmilijem.

280

261

Tvoja PORODICA

Četrdeset je dana od smrti našeg

Tvoji: ZORICA, DRAŠKO, IVO, IVA, DANIJELA i LUKA Opraštamo se od

251 Voljenom ocu, đedu, tastu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

DRAGANA Teško je stegnuti srce da ne boli a suze da ne teku.

Počivaj u miru.

RADOMIRA VUJOVIĆA nastavnika matematike u penziji

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Svojim radom je zavrijedio mjesto uzornog kolege i izuzetnog nastavnika. Ostaje trajno sjećanje na dobrog čovjeka i omiljenog kolegu.

KOLEKTIV OŠ „21. MAJ“ 240

DUJU

260

Tri godine te nema, i svakim danom sve više nedostaješ.

Vrijeme prolazi, ali ti ne prolaziš u našim srcima.

Tvoji: DUŠKA, BALŠA i NENAD

1111

Tvoje: SONJA, IVANA i JOVANA

252

e-mail: oglasno@pobjeda.me

34

Oglasi i obavještenja

Godina je od smrti

6. i 7. januar 2021.

Šestog januara su četiri godine od kada nije sa nama

Četrdeset dana je od kada nas je napustio naš voljeni

ZORE Milanove VLAOVIĆ Draga Zore, vrijeme prolazi a nijedan dan bez sjećanja na Tebe. Život nestaje u trenu, a sjećanje ostaje zauvijek.

Puno mi nedostaješ.

ANIKA 274

NIKO ĐOLJEVIĆ Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Prazninu koju si svojim odlaskom ostavio nikad ništa ne može ispuniti.

BLAŽO – BAJO RADULOVIĆ

Tvoji: supruga MILIJANA, sinovi DRAGAN, DEJAN, DRAŽEN, snaha DIJANA, unučad ANĐELA, DARKO, DUŠAN i LUKA

SJEĆANJE

239

Četrdeset je dana od smrti

Teško je naći riječi koje mogu da opišu koliko nam nedostaješ.

Bio si naš ponos i naša snaga.

Naša zvijezda vodilja.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjao.

Ovim putem želimo da se zahvalimo svim onim dragim ljudima koji u nemogućnosti da prisustvuju sahrani, svoje saučešće izjavili neposredno, odnosno putem telefona i telegrama Zauvijek u našim srcima i mislima.

BOŽIDAR KRIVOKAPIĆ

Danas ti je 82. rođendan. Dok mi živimo i ti živiš sa nama u mislima i sjećanju svaki dan.

Nećemo biti tužni danas jer ti to ne bi želio, već ćemo se sjećati prošlog rođendana gdje si sa svojom unukom pjevao pjesmicu i duvao svjećice, kroz to sjećanje ćemo svaki naredni obilježavati.

S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomene na tebe.

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav, duhovitost, razumijevanje, savjete i podršku.

U srcu te čuvaju tvoji najmiliji.

Tvoji: RATKA, BUDO i DIKA

BOŽIDARA Pavlovog ATELJEVIĆA

250

1936–2020.

IN MEMORIAM

Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Tvoja ljubav, dobrota i plemenitost žive u našim srcima. Počivaj u miru.

Dana, 8. januara 2021. godine u 11 časova okupićemo se na groblju u njegovom rodnom Ljubomiru pored Trebinja.

VASO MUGOŠA

Porodica KRIVOKAPIĆ

1990-2021.

S ljubavlju, DESANKA, MAJA i PEĐA sa porodicama 238

S poštovanjem,

Sjećanje na voljenog djeda

228

Tvoji: MIOMIR, MILA i MARINA

Voljena moja majko

271

PETRA V. JANKOVIĆA Dana 6. januara 2021. navršavaju se dvije godine otkako nas je napuštio naš voljeni

7. 1. 2012 – 7. 1. 2021.

ZORICA NOVAKOVIĆ Prošlo je devet godina od smrti našeg dragog djeda.

I danas, i zauvijek naša ljubav, misli i sjećanja su uz tebe.

Počivaj u miru.

Tvoji NAJMILIJI

Danas je godina otkako su se sklopile najljepše i najtoplije oči na svijetu.

Oči koje su bile uvijek nasmijane i pune ljubavi čak i onda kada si nas učila da se spremamo za tvoj odlazak na vječni počinak, međutim i pored te životne neminovnosti za odlazak svog najmilijeg bića, niko nije spreman.

Odmaraj, majko, te svoje umorne kosti, zaslužila si. Uvijek ćeš biti voljena u našim srcima i mislima.

TOMISLAV BOJOVIĆ Dani i godine prolaze, ali bol i tuga za tobom ostaju vječno u našim srcima.

237

Tvoji: NIKOLA, MILENA i MATIJA

Bolno sjećanje na naše roditelje

243

230 ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ 2016–2021.

SLOBODAN RAIČEVIĆ

Tvoji: supruga OLGA, sin RAJKO i sestra GARA

Četiri godine su od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

SLAVA RAIČEVIĆ

6. 1. 2011.

3. 9. 2020.

Ne prođe nijedan dan bez sjećanja na vas.

Hvala za svu roditeljsku toplinu, pažnju i sreću koju ste nam dali.

Uvijek će vas voljeti i biti ponosni na vas.

Vaši VLADAN i VERA

OLGE RADINOVIĆ

МИРКО Ђуров МАРКОВИЋ

U najljepšoj uspomeni čuvamo sjećanje na tvoj blagi i plemeniti lik. Навршава се пет година од када си отишао из наших живота, али из наших срца ниси никад и нећеш док куцају.

247

Sin ZORAN, snaha ANA, unuka ZORANA i unuk FILIP 265

ТВОЈА ПОРОДИЦА

e-mail: oglasno@t-com.me

234

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

TV program

6. i 7. januar 2021.

SERIJA

FILM

PRVA TV 21:50

35

RTCG 2 16:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Žandar i žandarke

12 reči

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

11:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom III, r.

12:05 Sat tv 12:40 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom III, s.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kokova, film 18:00 Božićni ustanak, s.

19:10 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Božićni ustanak, s.

21:00 Tragika Montenegrina 21:45 Ženski raj IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:25 Pričaj mi priču II, s.

00:00 Sat tv, r.

00:35 Koncert 02:00 Tragika Montenegrina, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 08:30 09:45 10:10 11:00 12:00 13:30

15:00 15:30 16:00 20:00 21:00 22:00 23:45 00:00 02:30

Glas Amerike, r.

Koncert Naša radost, r.

Helen Doron, crtani film Crna Gora i velike sile, s.

Dokumentarni program Koncert Moje nevjerovatno ljetovanje sa Tes, film Igram svoju igru, r.

Zapis, r. Žandar i žandarke, film Bon Apetit, dok. serijal Grad na granici, s.

Sing strit, r.

Glas Amerike Dokumentarni program E sport

07:15 Praktična žena, r.

08:00 Sneško Belić, crtani film 08:45 Čikago u plamenu, s.

10:15 Jutro, e.

11:15 Brusko, s.

13:00 Sanjalica, s.

13:45 Mame, r.

14:15 Tate, r.

15:30 Igra sudbine, r.

16:15 Praktična žena, e.

17:00 60 minuta sa Iris, e.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Mame, s.

19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s.

20:15 Tate, s.

21:00 Igra sudbine, s.

21:50 12 reči, s.

22:40 Mamini sinovi, s.

23:40 Crno ili bijelo, film 01:40 Mame, s.

NOVA M 06:50 08:15 08:25 08:30 09:05 09:25 09:45 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 14:15 15:00 15:40 16:35 16:40 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:05 23:45 00:50

Kuzgun, r.

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r.

Kuzgun, r.

Vijesti Kuzgun, r.

Sportisimo Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Kuzgun, s.

Good doctor, s.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

Pare ili život, r.

Muzika

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:30 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:00 02:30

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, s.

Vijesti Božićno selo, film Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

M:tech, magazin Velvet, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Dnevnica, e.

Ima jedno mjesto, e.

Vijesti Sport, e.

Luda ljubav, film Dnevnica, r.

Kao prah maslačka, r.

Ljubavna priča, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Prč, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:30

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zlatni dani, s.

PORTAL POBJEDE

21:15 22:00 23:00 00:00

Zakletva, s.

Paparazzo lov, e.

DNK, e.

Zadruga, pitanja gledalaca

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:15 13:40 14:00 16:20 17:15

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program Pregled, meteo, stanje na putevima Mediteraneo , e.

Muzički program Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

777 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Gavra, crtani film Polis Hronika grad teatra Problem, e.

Velika porodica, s.

Polis Ćakule, r.

Celebrity GlasAmerike Bandolera, r.

Muzički program

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

07:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:30 11:40 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 15:00

Jutarnji program Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Druga strana sporta Kolačić sudbine Muzika Sportske vijesti Opstanak Dogodilo se Ekstremno Film Na domaćem terenu

15:45 16:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:10 18:15 19:00 19:30 19:40 19:45 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00 00:00 00:30

Crnogorske anegdote Living room, r.

Mapet šou, r.

Dogodilo se, r. Čuj, čuj to, r.

Druga strana sporta, r.

Kolačić sudbine, r.

Otium, r.

Aktuelno Slovo o jeziku, r.

Priča o riječima, r.

Koliko poznaješ svoj grad Humoristička serija Koncert Crnogorske anegdote, r.

CG Ekonomija Film Aktuelno, r.

Repriza programa

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 06. 01. 2021.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

5° 15° 7° 7° 14° 6° 11° 14° 4° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° 0° 2° 1° 8° -1° 1° 11° 10° -2°

6° 4° 6° 5° 10° 3° 5° 15° 13° 2°

Četvrtak 07. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.12 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

0° 11° 1° 2° 10° 1° 7° 9° 1° 9°

ZALAZAK SUNCA

16.25 sati

Sjutra promjenljivo do pretežno oblačno, tokom dana, u većem dijelu zemlje uglavnom suvo vrijeme. U večernjim i noćnim satima se očekuje jače naoblačenje koje će usloviti padavine. Mjestimično se očekuju umjerene do obilne padavine. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom dana najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -5 do 9, najviša dnevna 1 do 14 stepeni. www.meteo.co.me

Petak 08. 01. 2021.

36

Marketing

6. i 7. januar 2021.