Dnevni list Pobjeda 05.04.2021.

Poneđeljak, 5. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19894| Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

AKTUELNO Pacijenti kupuju terapiju jer je u Kliničkom centru nema

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke

Ko ima da plati dobiće lijek, ko nema neka čeka Državnička neodgovornost Leposavića

STR. 2. i 3.

Analitičari upozoravaju da se suočavamo sa najvećim ekonomskim padom u novijoj istoriji Crne Gore

» Zdravstveni sistem je očigledno u kolapsu. Neko bi morao da pruži odgovore pacijentima – zašto su prinuđeni da terapiju, koja je besplatna za osiguranike, moraju da kupuju u privatnim apotekama.

Među ljekovima koji su deficitarni ima i skupljih od 100 eura

Trebaće nam godine da se vratimo na nivo prije pandemije

STR. 5.

STR. 7.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja o Odboru za izbornu reformu

Vujović: Bez kompromisa nema uspjeha

STR. 4.

Crnogorski i svjetski gitarista Miloš Karadaglić ekskluzivno za Pobjedu govori o novom albumu „The Moon and the Forest“

Optimizam je jedina nada i način da ostanemo svoji STR. 12. i 13.

Iako stručnjaci upozoravaju da antimikrobni ljekovi ne suzbijaju viruse, u Crnoj Gori za vrijeme pandemije povećana njihova potrošnja

VIŠE OD DVIJE TREĆINE OBOLJELIH OD KOVIDA DOBIJA ANTIBIOTIKE NEPOTREBNO STR. 9.

2

Politika

Poneđeljak, 5. april 2021.

Izvještaj Alijanse o percepcijama saveznika

Crnogorski građani osjećaju se najviše bezbjedno od svih saveznika NATO-a

Sjedište NATO-a u Briselu

PODGORICA - Crnogorsko stanovništvo u poređenju sa ostalim NATO članicama i dalje je nedovoljno spremno da brani drugu članicu NATO-a ako bude napadnuta, a dobar dio stanovnika smatra da nam pomoć saveznika nije potrebna ukoliko bi bili napadnuti, zaključak je izvještaja NATOa koji je rezultat anketa za 2019. i 2020. godinu, koje su sprovedene u svih 30 zemalja članica.

Sa stavom da bi jedna država trebala da brani drugu ukoliko bude napadnuta, slaže se 45 odsto crnogorskog stanovništva po čemu smo na pretposljednjem mjestu među saveznicima, dok se 30 odsto protivi toj ideji, po čemu smo takođe na pretposljednjem mjestu.

Procenat od 51 odsto crnogorskog stanovništva smatra da bi ostale NATO članice trebalo da brane našu državu ako bi bila napadnuta, dok 21 odsto stanovništva, ujedno i najviše od svih zemalja NATO, smatra da nam nije potrebna pomoć saveznika.

Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u godišnjem izvještaju generalnog sekretara za 2019. godinu i godišnjem izvještaju generalnog sekretara za 2020. godinu, u kojima se nalazi podrška za ključne stavke, uključujući kolektivnu odbranu, transatlantsku vezu i samo članstvo u NATO. Ovaj prošireni skup podataka sadrži i dodatne pokazatelje o poznavanju NA-

TO-a, podršci troškova odbrane i podršci koja se tiče međunarodne saradnje.

U generalnim zapažanjima izvještaja ističe se da je transatlantska veza i dalje izuzetno važna u rješavanju bezbjednosnih izazova, o čemu govori 79 odsto podrške stavu koji smatra da je saradnja Sjeverne Amerike i Evrope veoma važna stavka.

Ideja o kolektivnoj odbrani je dobila snažnu podršku širom saveza, pa tako 69 odsto smatra da bi jedna zemlja članica NATO-a trebala da brani drugu ukoliko bude napadnuta, dok se devet procenata ne slaže sa ovim. Sedamdeset šest odsto smatra da bi NATO trebalo da brani njihovu zemlju ukoliko bude napadnuta. Još jedan podatak u okviru ove stavke govori da 58 odsto smatra da članstvo u Alijansi smanjuje rizik od mogućeg stranog napada na njihovu zemlju.

Na potencijalnom referendumu 62 odsto saveznika glasalo bi da njihova zemlja ostane članica NATO-a, a samo 11 odsto je protiv članstva.

Poznavanje o organizaciji rada NATO-a je stabilno visoka o čemu govori 81 posto koji bar malo poznaju NATO, u poređenju sa 79 odsto 2019. godine. Samo četiri posto nikada nije čulo za NATO a 48 odsto prilično dobro poznaje organizaciju Alijanse.

Kada je u pitanju podrška za troškove odbrane, 70 odsto smatra da troškovi trebaju biti jednaki ili veći u odnosu na prošlu

godinu, a samo 16 odsto smatra da njihova zemlja treba da ulaže manje novca u ovaj segment.

Kada je u pitanju ocjena da je saradnja Sjeverne Amerike i Evrope bitna za opštu bezbjednost, 50 odsto građana Crne Gore slaže se sa tom konstatacijom, dok 24 odsto smatra da pomenuta veza nije bitna, što je najveći procenat protivljenja ovoj tvrdnji među svim članicama Alijanse. Ostali su neopredijeljeni po ovom pitanju.

Kada je u pitanju smanjenje rizika od stranih napada, 45 odsto ispitanih u Crnoj Gori smatra da je članstvom u NATO-u taj rizik smanjen, dok se 29 odsto ne slaže sa tom konstatacijom, a visok je broj neizjašnjenih po ovom pitanju - 29 odsto.

Od ranije su poznati podaci da je 50 odsto našeg stanovništva za ostanak u NATO-u dok bi 30 odsto glasalo da Crne Gora više ne bude član tog vojno-političkog saveza. Što se tiče ocjene o tome da li se građani zemalja Alijanse osjećaju bezbjedno u svojoj zemlji, čak 95 odsto građana Crne Gore navelo je da se osjeća sigurno, dok se svega tri odsto ne osjeća bezbjedno. Dva odsto stanovništva, nema stav po ovom pitanju.

U poređenju sa ostalim građanima članica NATO-a, Crna Gora je prva po percepciji građana o bezbjednosti.

Najveći procenat od ukupno ispitanih u Crnoj Gori, njih 40 odsto ima solidno znanje o NATOu, 29 odsto zna veoma malo dok je 28 odsto građana veoma dobro informisano o NATO-u. Da troškove odbrane treba povećati smatra 40 odsto našeg stanovništva, dok 15 odsto smatra obratno a 26 odsto misli da su trenutni troškovi dovoljni. Svi ostali su bez stava o ovoj temi.

Internacionalnu saradnju unutar NATO-a, 52 odsto stanovništva u Crnoj Gori ocijenilo je kao bitnu, a 43 odsto misli da je najvažnije štititi sopstvene interese. Preostalih pet odsto ispitanika smatra da su važna oba B. ĐURIŠIĆ koncepta.

Ministarka odbrane povodom 72 godine od osnivanja NATO

Injac: Članstvo u Alijansi privilegija za Crnu Goru PODGORICA - Biti dio Sjeveroatlantske alijanse privilegija je za Crnu Goru koja će u junu obilježiti četvrtu godišnjicu pristupanja NATO-u. Osim prilike da dijeli zajedničke ideje i vizije zapadnih demokratija, Crna Gora je stekla mogućnost da kroz ravnopravno učešće u procesu donošenja odluka po principu konsenzusa utiče na kreiranje globalnih bezbjednosnih politika – poručila je ministarka odbrane prof. dr Olivera Injac povodom 72 godine od osnivanja Alijanse.

Ona je podsjetila da je NATO, ne samo najsnažniji politički i vojni savez u istoriji, već prije svega organizacija nastala na temelju ideje i vizije univerzalnog prava na slobodu uokvirena fundamentalnim demokratskim principima.

- Osnovni stub na kojem se teme-

lji partnerstvo, sada već 30 država članica, je kolektivna odbrana i sadržan je u članu 5. Vašingtonskog ugovora kojim se napad na jednu državu članicu NATO-a tretira kao i napad na sve ostale – navela je Injac.

Govoreći o doprinosu Crne Gore na jačanju kolektivne bezbjednosti i očuvanju mira, ona je navela da pripadnici petog kontingenta Vojske Crne Gore učestvuju u Multinacionalnoj borbenoj grupi, kao dio NATO misije Ojačanog isturenog prisustva u Letoniji.

- U misiji na Kosovu su pripadnici Ministarstva i Vojske, a u toku je i priprema za upućivanje prvog predstavnika u okviru NATO misije u Iraku. Važno je, takođe, podsjetiti na uspješno okončano angažovanje crnogorskih vojnika u misijama ISAF i Odlučna

Olivera Injac

podrška u Avganistanu, koje je trajalo punu deceniju i gdje je učestvovao ukupno 21 kontingent sa više od 550 pripadnika.

Ovo iskustvo je bilo od presudnog značaja za razvoj čitavog spektra vojnih sposobnosti, posebno u segmentu dostizanja interoperabilnosti sa oružanim snagama različitih NATO partnerskih država - kazala je Injac.

Navela je da Crne Gora ostaje posvećena kolektivnoj bezbjednosti kroz afirmaciju vrijednosti koje NATO baštini, ali i kroz dalja ulaganja u sektor odbrane radi dodatnog unapređenja kapaciteR. P. ta.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Kluba posla

Leposavić stavo pokazao državn To što Vlada nije jasno priznala da se desio genocid i što su izjavu ministra Leposavića iskoristili da ukažu da jedne narode ne mogu da proglašavaju genocidnim, a druge svetim, jasna je intencija – pokušaj relativizacije genocida i pokušaj podizanja tenzija.

Plašim se da je sve ovo u cilju priprema za popis stanovništva – kazao je Ervin Ibrahimović PODGORICA - Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je stavom o Srebrenici pokazao ličnu i državničku neodgovornost i nezrelost obavljanja ovako značajne funkcije, a Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem potvrdila da se udaljava od civilizacijskih i evropskih vrijednosti – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, šef Kluba poslanika Bošnjačke stranke.

Ibrahimović je, komentarišući Leposavićevu izjavu da će priznati genocide u Srebrenici ,,kada se to nedvosmisleno utvrdi“, te da je sud u Hagu gdje je suđeno za taj genocid ,,izgubio svoj legitimitet“, poručio da će se Bošnjačka stranka ,,još snažnije oduprijeti svim pokušajima negiranja istine“.

POBJEDA: Kako komentarišete to što je na poziciji ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi negator genocida u Srebrenici?

IBRAHIMOVIĆ: Ako neko ne želi da istini pogleda u oči i prizna da se desio genocid, a to su potvrdili relevantni međunarodni sudovi i taj neko je na funkciji ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, onda je to jasan signal da nešto u današ-

njoj Crnoj Gori nije kako treba.

Manje brojni narodi, nažalost, žive u ambijentu i sistemu gdje se manjinskim pravima bavi ministar Leposavić, koji ne priznaje genocid u Srebrenici, dok na čelu Odbora za ljudska prava u Skupštini imamo poslanika koji takođe negira genocid. Ovo su samo potvrde da se skrenulo sa puta pomirenja i da je na sceni potpuna relativizacija genocida.

Bošnjačka stranka na to neće pristati, već ćemo se još snažnije oduprijeti svim pokušajima negiranja istine.

POBJEDA: Narušava li se ugled Crne Gore ovakvim stavovima?

IBRAHIMOVIĆ: Nedopustivo narušava. Mi smo danas u poziciji da nas susjedi, ali i brojne druge države svijeta sa čuđenjem i nevjericom posmatraju i pitaju se – kojim je to putem krenula Crna Gora. Mi smo za kratko vrijeme prešli put od lidera u evropskim integracijama i zemlje koja je bila primjer multietničkog sklada do države sa rastućim nacionalizmom, sa sve češćim pojavama raznih oblika fašizma i šovinizma. Ne možemo, a da ne primijetimo, da se i u izvještajima međunarodnih organizacija konstatuju napadi na Bošnjake i muslimane, napadi na

imovinu Islamske zajednice.

Dakle, u očima drugih, Crna Gora više nije tako prosperitetna kao nekada. Uostalom, svi smo vidjeli reakciju naših partnera iz EU, SAD, Velike Britanije, Njemačke, Holandije. Posebno je zabrinjavajuće što su to ocjene diplomatskih predstavnika iz najrazvijenijih zemalja. To dovoljno govori o trenutnom ambijentu u Crnoj Gori i koliko je poljuljana reputacija države.

POBJEDA: Vlada je nekoliko dana nakon Leposavićeve izjave saopštila da poštuje Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta koju je usvojila Skupština 2009. godine, a u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici. Iz Vlade, međutim, navode da niti žele, niti mogu da mijenjaju odluke međunarodnih sudova, ali ni da jedne narode proglašavaju genocidnim, a druge svetim. Kako tumačite ovakvu reakciju?

IBRAHIMOVIĆ: Iako smo uporno slušali poruke da je Vlada evropska i procrnogorska, odbijanjem da jasno i precizno prizna da se u Srebrenici desio genocid, pokazalo se da ipak dominantan sastav Vlade dijeli stavove ministra Leposavića. Ne vidim drugačije objašnjenje za onakvo saopštenje Vlade. To što

Državni sekretar u MUP-u kazao da su izmjene i dopune Zakona o regist PODGORICA – Zakon o izmjenama i dopunama registara prebivališta i boravišta krucijalno je važan za uređivanje biračkog spiska, kazao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić, navodeći da u tom resoru nemaju podatak o broju upisanih birača koji imaju državljanstvo druge države.

Miljanić je agenciji Mina rekao da je cilj reformi da se dođe do što

Miljanić: Cilj reform tačnijeg i preciznijeg biračkog spiska. Komentarišući izjave da su planirane izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta atak na pripadnike manje brojnog naroda u Crnoj Gori, Miljanić je rekao da se radi o nepotrebnom i bezrazložnom strahu i uglavnom o neinformisanosti.

- Ne prihvatamo politikanstvo i spekulacije kao model na kom treba da baziramo naš rad - poručio je Miljanić.

On je kazao da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu značajan segment u procesu izborne reforme i da će doprinos tog radnog tijela sigurno biti veliki. Milja-

Politika

Poneđeljak, 5. april 2021.

anika Bošnjačke stranke

3

Ponovljeni izbori u golijskom selu Javljen

Kongres u drugoj polovini maja POBJEDA: Kada će biti kongres partije? Hoćete li se kandidovati za predsjednika?

IBRAHIMOVIĆ: Preranim odlaskom našeg lidera, rahmetli Rafeta Husovića, ostala je ogromna praznina.

Crna Gora je izgubila velikog državnika, a Bošnjaci lidera koji ih je ponosno vodio više od 15 godina.

Bošnjačka stranka je zahvaljujući viziji našeg lidera, rahmetli Rafeta Husovića i

oni nijesu jasno priznali da se desio genocid i što su izjavu ministra Leposavića iskoristili da ukažu da jedne narode ne mogu da proglašavaju genocidnim, a druge svetim, jasna je intencija – pokušaj relativizacije genocida i pokušaj podizanja tenzija.

Plašim se da je sve ovo u cilju priprema za popis stanovništva. Upozoravam da ovakve inicijative ne mogu donijeti dobro nikome u Crnoj Gori. Ovakvim postupanjem Vlade, iz dana u dan se akumulira energija slobodnih građana, koji iskreno vole državu, a koju su stvarali svi narodi u Crnoj Gori.

POBJEDA: Leposavić je, bez obzira na pozive javnosti i kompletne opozicije, kazao da neće podnijeti ostavku. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je poručio da „ko ne razumije da se desio genocid u Srebrenici, nije mu mjesto na državnim funkcijama“, a ipak ne inicira smjenu Leposavića.

Kako to sve komentarišete i jeste li očekivali da će Vlada pokrenuti postupak za razrješenje Leposavića?

IBRAHIMOVIĆ: Mi smo zahvalni svim ambasadama, EU, brojnim nevladinim organizacijama i svim partnerima što su Vladi Crne Gore poslali jasnu političku poruku – revizionizam i relativizacija genocida vam neće proći. Jasno i sada kažemo, Vladimir Leposavić ne može da bude ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Može on ostati na ovoj poziciji do kraja mandata, što se nas tiče. Izgubio je on mnogo na drugoj strani, kao čovjek, komšija, prijatelj. Ovakve izjave ne oslikavaju ljudsku i iskrenu želju na doprinosu međukomšijskim i prijateljskim odnosima.

POBJEDA: Kada će BS ponovo predložiti Skupštini prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici i očekujete li ovoga puta podršku?

iskrenoj podršci simpatizera i članova BS-a, čvrsto na kursu građanske i proevropske Crne Gore. Naš lider nam je ostavio u nasljeđe partiju koja od svog osnivanja nije napravila stratešku grešku – uvijek smo birali put u budućnost.

Na nama je da nastavimo put kojim je naš lider koračao svih ovih godina. Mi smo u procesu pripreme kongresa, u toku je izrada stranačkih dokumenata. Ukoliko sve bude teklo po

IBRAHIMOVIĆ: Sva dešavanja koja su iza nas u posljednjih pola godine, pokazatelj su da nam treba rezolucija o genocidu u Srebrenici. Želim da vjerujem da će kolege iz vlasti ispraviti grešku od prošlog puta.

Pozivam ih da daju doprinos, u pravcu neophodnog suočavanja s prošlošću, da usvojimo ovu rezoluciju i stavimo tačku na pitanje genocida u Srebrenici. Ovo je test civilizacijske i ljudske svijesti i pravde, da li smo na putu prosperiteta i izvjesne budućnosti, da pokažemo jesmo li i dalje ozbiljan kandidat za EU ili smo se vratili u devedesete. Vjerujem da će se ova rezolucija u proceduri naći tokom ovog mjeseca.

POBJEDA: Iz DPS-a najavljeno je da će procesuirati prijedlog zakona koji zabranjuje negiranje genocida. Kako to komentarišete, hoće li takav prijedlog biti uvršten u dnevni red?

IBRAHIMOVIĆ: Ovakva inicijativa je normalan slijed stvari.

Podsjećam da su tekst rezolucije o Srebrenici potpisali svi predstavnici opozicionih partija. Ovakva inicijativa je ustvari želja većinske Crna Gore. DPS kao pojedinačno najjača partija u parlamentu sa ovakvim prijedlogom potvrđuje da ima nade za crnogorsko društvo u pravcu trajnog pomirenja. Pozivam i kolege iz vlasti da naprave korak u pravcu istine, a istina je da je u Srebrenici bio genocid i time jasno pošaljemo poruku građanima Crne Gore.

POBJEDA: Kako se osjećaju Bošnjaci danas u Crnoj Gori?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjaci su kroz istoriju prolazili kroz razna iskušenja, tako da ni ove novonastale situacije nijesu novost. Ipak, nije prijatno kada se u Pljevljima prijeti Srebrenicom, kada se napada imovina Islamske zajednice, kada imamo na sceni jedan oblik čišćenja

planu, mislim da ćemo u drugoj polovini maja organizovati kongres. Sve velike i značajne odluke Bošnjačka stranka je donosila u razgovoru sa članstvom, simpatizerima, za dobrobit svih građana Crne Gore. Sigurni smo da ćemo nastaviti u tom pravcu i da će BS u demokratskoj atmosferi izabrati predsjednika koji će nastaviti da partiju vodi u pravcu kako je to bilo i do sada.

iz institucija predstavnika manje brojnih naroda. Ali poruka je jasna, Bošnjačka stranka će zaštititi svakog Bošnjaka i muslimana i bilo kojeg drugog građanina Crne Gore kome se ugrožavaju osnovna ljudska prava. Ako neko misli da će nas uplašiti i da istorija počinje od danas ili juče, grdno se vara. Mi smo svoji na svome i ne prihvatamo da budemo građani drugog reda.

POBJEDA: Jeste li optimista da će Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ovoga puta završiti posao?

IBRAHIMOVIĆ: Zadovoljan sam da je formiran sastav Odbora i da se u njemu nalazi poslanica BS Kenana Strujić-Harbić. Vjerujem da sve partije, nevladin sektor i struka treba da daju doprinos, da dobijemo kvalitetniji zakonodavni okvir, koji će garantovati ravnopravnost svih građana, kao osnovnog principa za otklanjanje upitnosti rezultata izbora.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kojima se, u cilju uređenja biračkog spiska, planira uvođenje obaveze onima koji žive u inostranstvu da odjave prebivalište u Crnoj Gori?

IBRAHIMOVIĆ: Najave iz Vlade da će se krenuti u čišćenje biračkog spiska na način da će se diskriminatorski nastupiti prema jednom dijelu populacije, konkretno prema Bošnjacima i drugim manje brojnim narodima, koji su na privremenom radu u inostranstvu, poruka je da možda neko ne želi kompromis. Mi nećemo pristati na to da neko hoće da mijenja nacionalnu strukturu biračkog spiska.

Ako pogledate zemlje u okruženju, sve su otišle korak naprijed, dozvolili su svojim državljanima koji su u inostranstvu da glasaju u diplomatskim predstavništvima svojih matičnih

Eksperiment nije uspio POBJEDA: Kako vidite rad Vlade u prvih sto dana?

IBRAHIMOVIĆ: Eksperiment nije uspio, to je valjda već svima jasno. Da se od populizma ne živi, mislim da su premijer i saradnici uvidjeli relativno brzo. Mi danas nemamo budžet, a već je četvrti mjesec u godini. Nažalost, ni situacija sa korona virusom nije dobra. Ekonomska situacija takođe ne obećava, a dodatno smo zabrinuti jer Vlada nije transparentna.

To se pokazalo prilikom emisije obveznica. Imam osjećaj da su se na Vladi najviše bavili revanšizmom (iako ne znam čime izazvani), kadrovskom politikom i razmišljanjem kako da partijske vojnike smjeste u fotelje državne uprave. Očigledno je da se odustalo od optimizacije i profesionalizacije javne uprave. Imamo na sceni neskrivenu utrku zapošljavanja partijskih kadrova.

zemalja. Bošnjačka stranka će istrajati na inicijativi da se omogući našim državljanima sa pravom glasa, da glasaju u DKP, širom svijeta.

Kakva smo to mi država ako želimo da oduzimamo pravo glasa svojim državljanima? Država ima obavezu da štiti prava svojih građana, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, u skladu sa domaćim i međunarodnim zakonodavstvom. Još jednom pozivamo predstavnike Vlade da ne udaraju na temelje multietničke i multivjerske Crne Gore.

Našu državu ne smijemo ostaviti bez onih koji su uvijek spremni da je zaštite u svakom trenutku. Uzaludan je posao svima onima koji nijesu naučili lekciju da naši državljani van Crne Gore, posebno manje brojni narodi ne prave kompromis kada je u pitanju ljubav prema Crnoj Gori. To su naši državljani pokazali bezbroj puta i na tome im iskreno hvala. Bošnjaci su se borili da Crna Gora bude nezavisna država, dali smo doprinos obnovi samostalnosti. Ne pristajemo da neko ko je možda i bio protiv nezavisne Crne Gore sada hoće da naše državljane, istinske patriote, briše iz biračkog spiska.

I. KOPRIVICA

trima prebivališta i boravišta važne za uređenje biračkog spiska

mi precizan birački spisak nić je poručio da će sve službe u okviru MUP-a biti na raspolaganju skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Miljanić je kazao da nemaju podatak o broju upisanih birača koji imaju državljanstvo druge države.

- Ali potrudićemo se da dođemo

do podatka koliko crnogorskih građana stvarno živi u našoj zemlji, odnosno ima prijavljeno prebivalište i veže svoj život za Crnu Goru - istakao je Miljanić.

On je objasnio da je teško doći do podatka ko ima državljanstvo druge države jer MUP osim da se obrati zvanično, preko Ministar-

stva vanjskih poslova drugoj državi, nema drugi mehanizam kako bi to provjerio. MUP je, kako je naglasio Miljanić, dužan da koristi samo zvanične podatke.

On je kazao da je MUP, čim je dobio spisak sa podacima da su neki državljani Crne Gore istovremeno i državljani Srbije, u skladu sa

Zakonom, obratio Srbiji u cilju provjere navoda, ali da odgovor do sada nijesu dobili.

Na pitanje da li je MUP provjeravao informaciju da u Herceg Novom, gdje će u maju biti održani lokalni izbori, ima više hiljadu birača koji imaju dvojno državljanstvo, Miljanić je ponovio da u tom resoru ne mogu znati ko ima državljanstvo druge države dok ne dobiju zvaničan podatak od te zemlje.

R. P.

MEDIABIRO

om o Srebrenici ničku neodgovornost Sa biračkog mjesta

Ura „s nule“ narasla na 28!

NIKŠIĆ – Na juče ponovljenim izborima u golijskom selu Javljen glasalo je 36 od 40 upisanih birača. Koalicija „Crno na bijelo“ dobila je 28 glasova, koalicija ,,Evropski tim za Nikšić“ šest, a ,,Za budućnost Nikšića“ jedan glas - saopšteno je iz Opštinske izborne komisije.

Izbornoj listi „Crno na bijelo“ bila su potrebna 32 glasa da bi osvojila drugi mandat. U tom slučaju DPS bi, umjesto 18, dobio odbornika manje u nikšićkom parlamentu.

Pokret Ura, međutim, podržalo je 28 birača, dok prije tri sedmice u tom mjestu nijesu ni glas osvojili. Za DPS je, kao i 14. marta, glasalo šest Golijana, a DF i njegove partnere jedan građanin.

Jedan glasački listić juče je bio nevažeći.

Na izborima 14. marta pravo glasa imalo je 40 stanovnika Javljena. Tog dana glasalo je njih 36, a najviše glasova osvojila je koalicija „Za Budućnost Nikšića“, koju je podržalo 16 birača. Narodni pokret Miodraga Davidovića osvojio je devet glasova, „Evropski tim za Nikšić“ tri manje, a koaliciju „Mir je naša nacija“ podržalo je pet Golijana. SDP i izbornu listu „Crno na bijelo“ niko nije glasao.

Na Javljenu je 14. marta, pošto je biralište zatvoreno, falio jedan štampani izvod iz biračkog materijala, zbog čega se Ura žalila OIK-u, ali je njihov prigovor odbijen, pa se isto dogodilo i kod Državne izborne komisije. Međutim, Ustavni sud je utvrdio da je Ra. P. riječ o nepravilnosti, te da se izbori moraju ponoviti.

DPS: Uprkos pritiscima, nepromijenjen rezultat Uprkos pritiscima na građane u mjestu Javljen i političkoj korupciji od stranaka iz koalicije na državnom nivou, ukupni rezultat na izborima u Nikšiću nije promijenjen, odnosno Ura nije uspjela da osvoji mandate – saopšteno je iz DPS-a.

-Činjenica da je Ura osvojila 28 glasova na mjestu na kojem prije tri nedjelje nije imala nijedan glas, jasno svjedoči kakvim se sve nedozvoljenim i protivzakonitim metodama služila ova partija – navode iz OO DPS-a.

Tvrde da su njihovi simpatizeri bili izloženi pritiscima i prijetnjama o gubitku posla ukoliko ne glasaju onako kako odgovara GP Ura. To je, kako navode, potvrda da je Ura sve samo ne proevropska stranka, imajući u vidu ukupno političko djelovanje te da im je sa partijama sa kojima čini vlast jedino zajednička mržnja prema DPS-u i evropskom putu Crne Gore.

-Ipak, i današnja, nova pobjeda ,,Evropskog tima“, kada smo uspjeli da obranimo mandat od zajedničkog destruktivnog djelovanja naše konkurencije pokazatelj je da podrška našoj partiji jača iz dana u dan te da ćemo veoma brzo se vratiti u poziciju predvođenja daljeg evropskog puta naše države – poručuju iz nikšićkog odbora.

Najava Konjevića na Tviteru

SDP inicira smjenu ministra pravde PODGORICA - Socijaldemokratska partija predložiće parlamentu razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, nakon što je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid, potvrdio je predsjednik SDP-a Raško Konjević.

On je tu informaciju objavio na svom Tviter nalogu.

- SDP će prijedlog za pokretanje interpelacije i razrješenje ministra pravde ponuditi na potpisivanje svim poslaničkim klubovima koji ne negiraju genocid u Srebrenici i ne spore legitimitet međunarodnih

sudova - naveo je Konjević.

Grupa građana Crne Gore u petak veče pokrenula je peticiju „Ostavka Vladimira Leposavića“.

Ističe se da traže hitnu ostavku ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog štete koju je napravio Crnoj Gori na unutrašnjem i spoljašnjem planu.

Za manje od 24 sata peticiju je potpisalo oko 2.000 osoba.

I generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović pozvao je građane da masovno potpišu peticiju za smjenu Leposavića.

R. P.

4

Politika

Poneđeljak, 5. april 2021.

Zamjenik predsjednika Odbora za izbornu reformu vjeruje u kompromis

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja o Odboru za izbornu reformu PODGORICA: Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva mora pronaći kompromis prilikom usvajanja svih akata, poručio je za Pobjedu predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CeMI) Zlatko Vujović, ocjenjujući da taj proces ne može biti uspješan ukoliko se zakoni koji regulišu pitanja državljanstva i prebivališta usvoje suprotno stavovima opozicije.

Skupština je na sjednici održanoj u srijedu formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu koji čine po sedam članova iz vlasti i opozicije.

Vujović smatra da je veoma važno da svi akteri odgovorno pristupe kako bi se iz procesa izašlo sa promijenjenim izbornim zakonodavstvom.

- Vjerujem da nam se kao društvu otvara prilika. Naravno, svako nosi svoj teret odgovornosti. Vlast najviše, ali i opozicija. Najveća odgovornost je na predsjedniku parlamenta, ali ja vjerujem da kod njega postoji jasna spremnost da dovede do postizanja potrebne dvotrećinske većine. To bi bio ogroman i njegov lični uspjeh.

Treba voditi računa da u izborno zakonodavstvo spada i set zakona za koji se ne traži dvotrećinskla većina. Potrebno je da i oko njih postoji široka podrška. Znači i oni zakoni kojima se reguliše i pitanje državljanstva i prebivališta. Ne vjerujem u uspjeh izborne reforme ako se promijene zakoni koji regulišu državljanstvo i prebivalište suprotno stavovima opozicije. Mora se naći kompromis oko svih ovih pitanja jer oni predstavljaju jedinstvenu materiju - naveo je Vujović.

SPORNI PRIJEDLOZI

U mandatu Odbora je definisanje, između ostalih, Prijedloga zakona o registrima prebivališta i boravišta. Dio parlamentarne većine u Crnoj Gori zahtijeva da se novim zakonom o prebivalištu praktično ,,očisti“ birački spisak od glasača koji ne žive u Crnoj Gori, dok stranke manjina ocjenjuju da je riječ o revanšizmu i kršenju ljudskih prava. Vujović ocjenjuje da je riječ o osjetljivom i složenom pitanju.

Vujović: Bez kompromisa nema uspjeha

Kada se usvaja zakon mora se voditi računa da svi građani budu ravnopravni. Ne smije se dozvoliti da neki građani budu meta, a neki privilegovani, a posebno ne zbog nacionalnog, vjerskog ili političkog ubjeđenja. Zakon nije dovoljno dobar, ima puno propusta iako bih pohvalio neka rješenja. Potrebno ga je vratiti na doradu nakon javne rasprave i pripremiti zakonski tekst koji će omogućiti riješiti problem prebivališta, a posredno ažurnosti biračkog spiska na ispravan način - smatra Vujović.

DRŽAVLJANSTVO

Vjerujem da nam se kao društvu otvara prilika.

Naravno, svako nosi svoj teret odgovornosti. Vlast najviše, ali i opozicija, poručuje Vujović - Skrenuo bih pažnju na nekolika aspekta ovog problema na birače sa dvojnim državljanstvom, birače sa dvojnim državljanstvom i biračkim pravom u dvije ili više država i birače sa samo crnogorskim državljanstvom i sa prebivalištem u dvije države, birače samo sa crnogorskim državljanstvom, sa prebivalištem u Crnoj Gori a boravištem van Crne Gore. Prijedlozi izmjena ovog zakona targetiraju samo crnogorske državljane koji trenutno žive van Crne Gore, pod pretpostavkom da svi nemaju zakonito prebivalište u Crnoj Gori, te kroz obavezu potvrde prebivališta u roku od jedne godine pokušavaju ista lica lišiti prebivališta, a samim time i biračkog prava, na bazi pretpostavke da oni neće biti u prilici da isto potvrde u kratkom roku od godine dana - navodi Vujović.

Smatra da se, insistiranjem da se potvrda prebivališta uradi uz obavezno fizičko prisustvo, uvode administrativne prepreke, iako reforma administracije insistira na olakšavanju procedura, da se što više administrativnih radnji može odraditi elektronski.

- Pod udar ovog rješenja će se naći sva lica koja imaju boravak u i n o st ra n s t v u ka o studenti, radnici na krać e m pri-

Prijaviće se za rad u Odboru kao pridruženi članovi Odlukom o formiranju Odbora za izbornu reformu predviđeno je i uključivanje pridruženih članova iz NVO sektora (do tri člana) i akademske zajednice (do dva člana), koji nemaju prava odlučivanja. CeMi se prijavio za učešće i u prošlom sazivu Odbora, ali je njihov kandidat tada odbijen.

- Nadam se da sadašnja parlamentarna većina neće imati prema našem prijedlogu isti stav kao tadašnja, te da će CeMI imati svog pridruženog člana. Mislim da je najvažnije da Crna Gora mobiliše sve stručne, a veoma limitirane, kapacitete iz oblasti izbornih sistema i izbornog prava, a ne da se ovaj proces shvata igra uticaja. Izborna reforma je kompleksan proces koji je nemoguće na pravi način sprovesti bez stručnjaka.

CeMI sa ogromnim iskustvom nadgledanja izbora u Crnoj Gori i van nje stoji na raspolaganju da pro bono pomogne proces. Ako nam se iz političkih razloga to ne dozvoli, mi ćemo ponovo davati svoj doprinos na drugi način - kaže Vujović.

vremenom radu. Zaboravljaju predlagači da je moguće živjeti i raditi u drugoj zemlji na bazi dozvole o privremenom boravku, privremenoj radnoj dozvoli i da to nije novo prebivalište, već u ovom slučajevima zakonito boravište. Jedan veliki dio crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu nemaju niti državljanstvo, niti prebivalište u drugoj zemlji, a ovaj zakon će ih targetirati kao mete da im se oduzme prebivalište, a onda i biračko pravo. Važno je obratiti pažnju na kratak rok ( jedna godina), ali i na finansijsku dimenziju. Recimo neko ko studira u SAD mora da se vrati u doba pandemije u Crnu Goru, da trpi trošak od recimo 1.500 eura, rizikuje u nekim slučajevima gubitak školovanja, a ako to ne uradi mora da se odrekne prebivali-



Zlatko Vujović

jana koji rade recimo u, često pominjanom, Luksemburgu.

šta i prava glasa - pojašnjava Vujović.

BEZ PRIVILEGOVANIH

Poseban problem je, kako je dodao, što zakonodavac nije spreman da prihvati uvođenje instrumenata kontrole birača sa nezakonito stečenim dvojnim državljanstvom, kao ni onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori i susjednim državama.

- Onda je teško ostati imun na optužbe da je riječ o zakonu koji targetira nacionalne manjine. Naime, postoji jedan ogroman broj crnogorskih birača sa dvojnim džavljanstvom koji se nalazi u biračkim spiskovima susjednih država, posebno Srbije, ali i Bosne i Hercegovine. Vlada odbija da riješi taj problem, a sve vrijeme se insistira na brisanja iz biračkog spiska crnogorskih državl-

Odbor za izbornu reformu formiran je i u prethodna dva saziva Skupštine. U prošlom sazivu krovni Zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen jer je izostala podrška opozicije za dvotrećinsku većinu

Iz vlasti je najavljena i izmjena Zakona o državljanstvu, što je takođe izazvalo oprečne reakcije. Vujović navodi da je teško procijeniti efekte promjena bez konačnog prijedloga tog zakona.

- Iz onoga što se može čuti vidljiva je namjera da Vlada pokušava promjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta da isključi dio građana za koje vjeruje da podržavaju opozicione partije, a sa izmjenama Zakona o državljanstvu poveća broj glasača sadašnje parlamentarne većine. Odnosno da poveća broj onih koji će glasati i u Crnoj Gori i recimo Srbiji i BiH. Novi zakon treba da olakša dobijanje državljanstva dominatno državljanima Bosne i Hercegovine i Srbije. Najvećim dijelom riječ je o osobama koje povremeno borave u Crnoj Gori zbog posla, posjedovanja nekretnina, a već imaju državljanstva drugih država. Crnogorsko tržište rada otvoreno za državljane susjednih država, te imaju sva prava, osim prava koja proizilaze iz crnogorskog državljanstva a to je pravo glas a n j a i z a p o š l j ava n j a u državnim organima - kaže Vujović.

Ocjenjuje kako nije interes države da daje radnicima na privremenom radu u Crnoj Gori državljanstvo.

- To ne rade ozbiljne države.

Da li će Vlada isti pristup imati prema radnicima u turističkoj privredi koji će početi u sve većem broju da dolaze iz Pakistana, Filipina, Indije, Tajlanda, jer se isti proces već dešava u drugim turističkim privredama, ili će im tada to biti problem jer je riječ o osobama koje nijesu pravoslavne vjeroispovijesti pa će ponovo mijenjati zakon. Iako ostaje zabrana dvojnog državljanstva zakon je namijenjen prvenstveno državljanima država koje imaju liberalan odnos prema sticanju državljanstva, a koje ne dozvoljavaju crnogorskim vlastima provjeru podataka o svojim državljanima, tako da će oni moći neometano nastaviti da imaju dvojno državljanstvo na nezakonit način, te nastaviti glasati u dvjema državama na nezakonit način.

Veoma je važno naglastiti da ima slučajeva kada su crnogorski organi sprovodili procedure odobravanja državljanstva kršeći procedure. To se treba izmijeniti. Zakoni moraju da važe jednako za sve. Ali se sa druge strane ne smije dozvoliti izborni inžinjering, gdje se mijenja biračko tijelo, te predloženim izmjenama uvoze birači iz drugih država zaključuje Vujović.

Borislav VIŠNJIĆ

Sekulić: Očekujem da zakone usvojimo konsenzusom PODGORICA – Zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Predrag Sekulić kazao je da vjeruje u dobru volju svih partija koje participiraju u radu tog skupštinskog tijela i da će doći do konsenzualnih rješenja bez obzira na to koji je zakon u pitanju.

On je rekao da je uobičajena praksa da Skupština uvijek nakon parlamentarnih izbora radi na novom izbornom zakonodavstvu.

- Sada je sve to malo drugačije. Mi smo iz vlasti prešli u opoziciju. Zaista vjerujem da smo poslije puno izmjena svih ovih zakona došli do zakona koji su, prema ocjenama i OEBS-a i Savjeta Evrope, u najboljoj evropskoj praksi - kazao je Sekulić agenciji Mina.

Izborni zakoni, kako je naveo, svakako da mogu biti unaprijeđeni i biće razmatrani svi prijedlozi, bez obzira na to da li dolaze od vlasti ili opozicije.

- Vjerujem, računajući na sastav Odbora, da će Odbor biti korektan u svom radu i da ćemo veoma brzo završiti i ponuditi parlamentu na usvajanje konsenzusom sve zakonske akte koji su predviđeni - kazao je Sekulić.

Na pitanje da li smatra da je moguće postići saglasnost oko izmjena krovnog Zakona o izboru odbornika i poslanika, on je odgovorio potvrdno.

- Zaista vjerujem u to, zato što smo imali prilike da čujemo sve ono što su naše kolege iz sadašnje parlamentarne većine ranije govorile na račun tog zakona i vjerujem da su sva rješenja koja su predlagana u tom periodu na tragu najbolje evropske prakse. Sa druge strane, niko neće imati ništa protiv takvih rješenja naveo je Sekulić.

On je rekao da su uoči prošlih parlamentarnih izbora bili spremni da usvoje ta rješenja, ali, kako je kazao, nažalost njihove kolege iz tadašnje opozicije nijesu bile prisutne u parlamentu, tako da je taj zakon ostao bez nekih novih rješenja.

- Zaista vjerujem u dobru volju svih partija koje će participirati u ovom Odboru i zaista vjerujem da ćemo najzad doći do nekih konsenzualnih rješenja, bez obzira na to koji je zakon u pitanju - istakao je Sekulić.

Vlada je krajem marta usvojila informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Upitan za komentar, Sekulić je naveo da je u Odluci o osnivanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, za koju su glasali i parlamentarna većina i opozicija, jasno stavljeno do znanja koji su zakoni u nadležnosti tog radnog tijela.

- Tako da čini mi se da ovaj potez Vlade nikako ne ide u pravcu dobrih odnosa ovdje u parlamentu, iz prostog razloga, kažem još jednom, što odluka koju je usvojila Skupština ne daje prostora Vladi da se bavi ovim zakonima rekao je Sekulić.

R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 5. april 2021.

5

Analitičari upozoravaju da se suočavamo sa najvećim ekonomskim padom u novijoj istoriji Crne Gore PODGORICA - Crna Gora se suočava sa najznačajnijom recesijom od devedesetih godina prošlog vijeka. Ekonomska aktivnost je drastično smanjenja, a preliminarni podaci Monstata govore o najvećem ekonomskom padu i najdubljoj ekonomskoj krizi u novijoj istoriji Crne Gore, saopštili su Pobjedi ekonomski analitičari Jadranka Kaluđerović i Vasilije Kostić. I ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je u srijedu naveo da u novijoj istoriji Crne Gore nije bilo teže recesije od ove koja je na nivou od 15,2 odsto, koliko je iznosio pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini.

Kostić očekuje da će Crna Gora izaći iz recesije najvjerovatnije u drugom kvartalu ove godine, ali pod uslovom da se situacija sa kovidom stavi pod kontrolu.

Kaluđerović smatra da se možemo nadati pozitivnim stopama rasta ukoliko bude turističke sezone, ali i upozorava da će Crnoj Gori trebati sigurno nekoliko godina, da se vrati na nivo na kojem je bila prije suočavanja sa recesijom. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja tokom prošle sedmice nijesmo dobili odgovore kada bi mogli da izađemo iz recesije i koje su njene posljedice.

- Ova recesija je značajna jer je ekonomska aktivnost drastično smanjenja, i ovo je najveći pad sa kojim se zemlja suočila od devedestih godina prošlog vijeka – kazala je Pobjedi direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica ( U D G ) d r Ja d ra n ka Kaluđerović.

Pad BdP-a

Podaci Monstata pokazuju da je BDP Crne Gore u četvrtom kvartalu prošle godine pao 7,5 odsto, u trećem kvartalu pao je 26,9 odsto, dok je u drugom kvartalu prošle godine BDP pao 20,2 odsto. Lani je u prvom kvartalu ostvaren rast BDP-a od 2,7 odsto.

Iz Vlade je prošle sedmice saopšteno da je snažan uticaj pandemije virusa kovid-19 na ekonomiju Crne Gore u uslovima visoke zavisnosti od turizma, uz istovremeno zatvaranje državnih granica tokom ljetnje turističke sezone, dovelo do realnog pada BDP-a od 15,2 odsto.

Kaluđerović je pojasnila da se recesija najčešće, u užem smislu, definiše kao situacija u kojoj se određena ekonomija nađe ukoliko dva kvartala zaredom ostvari negativne stope ekonomskog rasta (konkretno negativne stope rasta BDP-a).

Trebaće nam godine da se vratimo na nivo prije pandemije Recesija i njeno duže trajanje pogubno je za ekonomije kao što je naša i potrebno je uraditi sve da se iz toga što prije izađe. Ukoliko situacija kakva je sada potraje još neko vrijeme uz eventualni gubitak turističke sezone, mislim da se ni približno nije svjesno pred kakvim ćemo se izazovima naći, upozorio je Vasilije Kostić. Jadranka Kaluđerović je naglasila da će dužina trajanja pandemije, kao i tok vakcinacije u određenoj mjeri određivati nivo ekonomske aktivnosti, posebno u Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji

- Međutim, prema širem shvatanju nije dovoljno pratiti samo kretanje BDP-a već i drugih ekonomskih varijabli, kao što su zaposlenost, smanjenje realnih prihoda, smanjenje potrošnje i smanjenje trgovine. Ukoliko se samo osvrnemo na ovu užu definiciju recesije možemo zaključiti da crnogorska ekonomija bilježi negativne stope u drugom, trećem i četvrtom kavratalu prošle godine, a vjerovatno će se suočiti i sa negativnom stopom rasta i tokom prvog kvartala ove godine. Prema tome možemo reći da se Crna Gora

-

oPoravak će Biti PostePeN

Jadranka Kaluđerović

suočava sa recesijom – rekla je Kaluđerović.

Ona podsjeća da je prema istom kriterijumu Crna Gora bila u recesiji i tokom 2009. godine, pa i tokom cjelokupne 2012. godine.

- Razlika je u tome što tada pad ekonomske aktivnosti nije bio ovako značajan – navela je Kaluđerović.

Ona je naglasila da će dužina trajanja pandemije, kao i tok masovne vakcinacije i dalje u određenoj mjeri određivati nivo ekonomske aktivnosti, posebno u Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Ona je saopštila da se iz recesije izlazi povećanjem ekonomske aktivnosti, odnosno povećanjem realnog proizvoda (proizvoda i usluga).

Za oporavak potrebno dobro upravljanje Kostić smatra da će se crnogorska ekonomija u godinama koje dolaze, pod uslovom da se njome bude dobro upravljalo, oporavljati postepeno, a oporavak neće biti dinamičan.

- Uz to treba znati da povoljan ishod nije obavezan ishod, daleko od toga, pa će oporavak zahtijevati dobro operativno upravljanje i pravilno predviđanje strateških promjena – istakao je Kostić.

On je saopštio da će ekonomski oporavak naše ekonomije zavisiti, prije svega, od turizma u ovoj godini, a i narednim svakako

đe iz recesije u drugom tromjesečju.

- Godina izlaska iz recesije je najvjerovatnije ova godina i to prva polovina ove godine, drugu kvartal, ali naravno pod uslovom da se situacija sa kovidom stavi pod kontrolu. Kad kažem ,,stavi“ ne mislim samo na nas (kod nas je to još i najteže) već mislim na sve zemlje regiona, a naročito na zemlje u svijetu sa kojima imamo već izgrađene spoljnotrgovinske i druge ekonomske veze – rekao je Kostić.

Prema njegovim riječima kovid je ključna vještačka barijera koja je stavljena pred svjetsku pa i našu ekonomiju i, kako kaže, onog momenta kada bude uklonjena ekonomski rast će krenuti.

- Figurativno predstavljeno, slično vodenoj ustavi koja se polakao uklanja a voda polako počnje da teče. S početka krize izgledalo je da kriza neće dugo trajati, pa je u tom slučaju i rast trebao biti ostvaren u vrlo kratkom roku, brzo, kao što je bio i prekinut, ali sada se rast neće na taj način realizovati, ni u svijetu ni kod nas, jer je svjetska ekonomija pretrpjela ozbiljna ,,oštećenja“ – naveo je Kostić.

,,ali dugoročno on će biti rezultat nivoa naše konkurentnosti, odnosno naše produktivnosti“.

- Ekonomski prosperitet zavisi od sposobnosti da produktivno koristimo ljudske, finansijske, prirodne resurse jer produktivnost je ta koja određuje granice održivog nivoa zarada i njihovog kretanja u budućnosti i povrata na uloženi kapital koje su dvije glavne odrednice nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, odnosno standarda života građana – kazao je Kostić.

Vasilije Kostić

Slaba ekonomija ne može dugo da podnese recesiju kostić je naveo da recesija, kao i sve drugo, različito djeluje na različite ekonomije ,,ali na sve u istom pravcu smanjenju ekonomske dobrobiti“.

- Oni koji su bogatiji, koji imaju bolje performanse oni će moći više da podnesu ali i da se oporave brže. Oni, kao mi, koji su mali i slabi ne mogu dugo da podnesu recesiju, a da se pri tome ne dese ozbiljne ekonomske deformacije – upozorio je Kostić.

Stoga, ukoliko bude turističke sezone možemo se nadati pozitivnim stopama rasta ove godine. Ipak, trebaće nam jedan period, sigurno nekoliko godina, da se vratimo na nivo na kojem smo bili prije suočavanja sa recesijom. Ono što je trenutno najopasnije jeste da se pandemija nastavi jer bi nam onda trebalo značajno duže vremena za oporavak – istakla je Kaluđerović.

NegativNe Posljedice

Ona je dodala da ovako značajna smanjenja ekonomske aktivnosti imaju negativne posljedice jer smanjuju prihod stanovništvu i posljedično državi, smanjuju životni standard, povećavaju potrebu za socijalnom pomoći i potrebu za zaduživanjem (i države i domaćinstava).

- To dodatno umanjuje potencijal za rast nacionalne štednje koja treba da bude osnovni izvor finansiranja investicija.

Znači narednih nekoliko godina ćemo raditi da bismo se vratili na nivo ekonomskog razvoja koji smo imali prije krize – kazala je Kaluđerović.

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić sa hercegnovskog Fakulteta za mendžment navodi da preliminarni podaci Monstata govore o najdubljoj ekonomskoj krizi u novijoj istoriji, daleko dubljoj nego što je bila ona tokom svjetske ekonomske krize u 2009. godini.

- Tada je pad BDP iznosio preko devet odsto i od njega smo se oporavljali godinama, a posljedice tadašnjeg pada osjećale su se čitavu deceniju – podsjetio je Kostić.

On očekuje da Crna Gora iza-

On dodaje da će oporavak biti postepen, ali ipak nešto bržeg tempa nego što bi to bilo uobičajeno.

- Da bi imali predstavu o čemu govorim navešću podatak da Vlada planira u ovoj godini rast ekonomije u iznosu 10,5 odsto i na toj premisi je projektovan budžet. Dakle, planira s e e k s p a n z i va n ra s t ekonomije (nominalno), ali ne treba izgubiti iz vida da je to realno daleko niža stopa ekonomskog rasta, nego što bi se zaključilo na osnovu njenog nominalnog iznosa jer je polazna osnova niska – pojasnio je Kostić.

On je poručio da je Crnoj Gori potrebno formulisanje kovid strategije društveno-ekonomskog oporavka.

- A mi je, nažalost, još nemamo već djelujemo stohastično, od slučaja do slučaja – rekao je Kostić.

On je saopštio da ne treba zaboraviti da uz ekonomske idu političke i socijalne nedaće pa sve zajedno podstiče spiralu kretanja ka dolje.

- Stoga je recesija i njeno duže trajanje pogubno za ekonomije kao što je naša i potrebno je uraditi sve da se iz toga što prije izađe. Ukoliko situacija kakva je sada potraje još neko vrijeme uz eventualni gubitak turističke sezone, mislim da se ni približno nije svjesno pred kakvim ćemo se izazovima naći – zaključio je Kostić.

S. POPOVIĆ

6

Aktuelnosti

Poneđeljak, 5. april 2021.

Nekadašnji ministar ekonomije o najavama da će SDT saslušavati bivše funkcionere zbog privatizacije i garancija KAP-u

Vujović: Novi postupak smatrao bih političkim revanšizmom

PODGORICA - Komentarišući najave da će SDT saslušati bivše ministre koji su učestvovali u izdavanju garancija za kredite KAP-u, Branko Vujović, u to vrijeme na čelu Ministarstva ekonomije, ocijenio je da su postupak privatizacije i davanja garancija sprovedeni na zakonit način te da je on nekoliko puta do sada dao sve informacije koje su nadležni organi tražili od njega.

- Odgovorno tvrdim da sam svoj posao radio u skladu sa propisima, poštujući zaključke Vlade Crne Gore, u interesu crnogorske ekonomije. Smatram da je čitav postupak bio odgovoran odnos Vlade da u periodu svjetske ekonomske krize krajem 2008-2009. godine, koja je najviše pogodila sektor industrije - đe su mnoge firme zatvorene, a mnoge značajno smanjile proizvodnju - sačuva proizvodnju aluminijuma u Crnoj Gori i da je to bilo u najboljem interesu Crne Gore

Branko Vujović

- kazao je Vujović za Pobjedu.

Tvrdi da je ugovor o poravnanju sproveden u skladu sa Zakonom o kontroli podrške i dodjele državne pomoći, koji je usaglašen sa EU direktivama.

- Zbog svega toga, ukoliko se informacije o novim saslušan-

jima ili privođenjima budu obistinile, smatraću to čistim političkim revanšizmom, pokušajem prikupljanja jeftinih političkih poena i skretanjem pažnje javnosti sa niza problema sa kojima se suočava naše društvo pod novom vlašću - istakao je Vujović.

Čelnici ministarstava finansija i ekonomije u Vladi Crne Gore od 2009. do 2013. godine, koji su učestvovali u izdavanju garancija za kredite KAP-u biće saslušani pred Specijalnim tužilaštvom zbog sumnje da su ,,na organizovan način počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju“, potvrđeno je Pobjedi iz tužilaštva.

Osim njih, trebalo bi da budu saslušani i članove Vladine komisije za praćenje i kontrolu državne pomoći. U to vrijeme je na čelu Ministarstva finansija bio Igor Lukšić.

Prema izvještaju Državne revizorske institucije iz 2013, državne garancije odobrene 2009. i 2010. godine KAP-u izdate su bez detaljne analize finansijskog položaja i ekonomske održivosti Programa finansijskog restrukturiranja korisnika državnih garancija, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica njihovog aktiviranja na državni R.P. budžet.

Epidemiolog odgovorio ministru ekonomskog razvoja koji se pohvalio da je dvostruko manje zaraženih od preuzimanja vlasti

Joksimović: Aktivnih slučajeva manje jer se nakon 14 dana brišu iz evidencije PODGORICA - Nakon što se ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović danas pohvalio da je dvostruko manje zaraženih od preuzimanja vlasti, a taj uspjeh pripisao Vladi Zdravka Krivokapića, oglasio se epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović, koji je ,,potukao“ ovu teoriju.

On je na Tviteru poručio da danima čeka da kolege iz Instituta za javno zdravlje, koje sada nastupaju u medijima, pojasne kako se prikazuju aktivni, kako ,,oporavljeni“ slučajevi, a kako se to radilo ranije.

- Ali izgleda da je Vlada puna epidemiologa pa nema potrebe.

U novembru i sve vrijeme prije toga osoba nije proglašavana

oporavljenom dok je 14. dan izolacije ne kontaktira epidemiolog i pita da li je posljednja tri dana imala temperaturu, da li uzima antipiretike i kakvog je opšteg stanja (prije svega simptomi respiratornog sistema) objasnio je Joksimović.

Kako je dodao, sada se istog časa nakon 14 dana ljudi brišu iz baze aktivnih slučajeva, niko ih ne

poziva i ne provjerava kako su.

- To je dominantni razlog zašto je sad aktivnih slučajeva toliko manje. Zato je pozivanje i poređenjene kako kome odgovara bilo da je iz sadašnje ili bivše vlasti neprihvatljivo. Molim sve, politiku političarima, ekonomiju ekonomistima, epidemiologiju epidemiolozima jasan je Joksimović.

R. P.

Na Luštici pronađen i policiji predat eksploziv namijenjen krivolovu PODGORICA/TIVAT – Dvije eksplozivne naprave, namjenski pripremljene za nedozvoljeni izlov ribe, pronađene su na Luštici, na lokaciji između uvale Žanjice i Plave špilje, i predate policiji.

Kako je potvrđeno našem listu, dinamit sakriven na desetak metara od čeke na špicu kod Morakove luke pronašli su ribari prije nekoliko dana i o tome obavijestili policiju.

Prema načinu na koji je eksploziv bio pripremljen, sve su prilike da su ga krivolovci namijenili za predstojeću sezonu gofova, velikih pelagičnih jadranskih grabljivica koje od aprila do juna prilaze obali i postaju meta dinamitaša duž crnogorske obale.

Tandem

Da je riječ o takozvanoj tandem eksplozivnoj napravi za gofa, pokazuje i podatak da su nađena dva „ćiketa“ različite veličine: jedan manji, drugi dvostruko veći, oba sa kratkom „mićom“, odnosno štapinom

Dinamit pripremili za sezonu gofova uz koji je koncem privezana glava od šibice...Ta kombinacija pogodna je za brže aktiviranje i paljenje naprave, a od momenta kada se aktivira štapin do eksplozije ne prođe više od nekoliko sekundi, uglavno tri do četiri...

Eksploziv je trakom uvezan i otežan kamenom, kako bi što prije dospio u zonu „djelovanja“.

Prema riječima poznavalaca metoda koje koriste krivolovci, dinamitaši prvo bacaju manji „ćiket“, pa tek ako se potvrdi da su pogodili gofove i ošamutili ih, slijedi bacanje dvostruko veće naprave koja dotuče dezorijentisanu ribu. Sljedeća

etapa je, po ustaljenom dinamitaškom scenariju, nestanak sa „mjesta zločina“ da bi druga ekipa, uglavnom ronilačka, kasnije došla da obiđe teren i pokupi ubijenu ribu.

Da bi izbjegli rizik da eksploziv bude pronađen u rutinskoj kontroli saobraćajne policije, domaći „nobelovci“ uglavnom eksploziv kriju u kantama od jupola ili kesama i vrećama u škrapama po terenu gdje planiraju da čekaju jata ribe, a onda na lokaciju odu „praznih džepova“.

UdaRne zone

Upravo su manje pristupačne zone Luštice i Grblja ključne

Saopštenje NVO Ugostitelji Crne Gore

Traže ocjenu ustavnosti zabrane rada PODGORICA – Nevladina organizacija Ugostitelji Crne Gore najavila je da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti mjera kojima im je u više navrata od marta prošle godine, radi suzbijanja pandemije korona virusa, zabranjivan rad.

- Po ugledu na pojedine zemlje regiona i Evropske unije tražićemo da Ustavni sud ocijeni da li su nam tim mjerama bila ugrožena osnovna ljudska prava. Smatramo da su mjere, koje su povremeno od marta prošle godine na snazi, suprotne Ustavu zbog čega smo na rubu egzistencije bez adekvatne podrške države kao što to radi većina zemalja EU i to upravo onih čija privreda ne zavisi od turizma i ugostiteljstva kao što je slučaj sa Crnom Gorom – navode ugostitelji.

Iskustva ovih zemalja im, kako navode, daju za pravo da smatraju da su njihovi zahtjevi koje su dostavili Vladi opravdani i realni. Vjeruju da će najkasnije do srijede dobiti poziv Vlade radi rješavanja zahtjeva, čije bi usvajanje riješilo krucijalna pitanja koja su problem cijele turističke privrede.

- Na osnovu podataka sa kojima raspolažemo zabilježen je pad prometa u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva od 70 do 90 odsto. Takođe, bez posla u ovim sektorima od marta prošle godine ostalo je više od osam hiljada ljudi. Da je crnogorska privreda ugrožena pokazuje potez domaćíh proizvođača koji su prosipali mlijeko zbog nemogućnosti da prodaju svoj proizvod, koji je dominantno zastupljen u ugostiteljskim i hotelijerskim objektima - ukazuju iz ove NVO. Oni su pozvali sve proizvođače da im se pridruže kako bi kroz zajedničko djelovanje potvrdili da su pokretačka snaga domaće privrede upravo ugostiteljstvo i turizam.

- Spremni smo da se zajedno borimo kako bi, koliko toliko, spremno dočekali predstojeću turističku sezonu koja je, po ocjeni mnogih, već pod znakom pitanja. Još jednom pozivamo sve da nam se pridruže putem Viber grupe ili mejla – poručili su Ugostitelji Crne Gore.

R.P.

Policijska akcija „Krajina“

Stop švercu cigareta PODGORICA – Sinoć su pretreseni objekti na više lokacija u Podgorici u okviru policijske akcije kodnog naziva „Krajina“ – saopštili su iz Uprave policije.

Ova akcija je, kako su naveli na Tviteru, usmjerena na suzbijanje sive ekonomije, ilegalne trgovine cigaretama, što je rezultat operativnog rada pripadnika Sektora za borbu protiv kriminala.

R.P.

Spajić pokreće inicijativu da religijski praznici postanu državni Pronađeni eksploziv

pozicije gdje s proljeća odjekuju eksplozije, o čemu je Pobjeda u više navrata pisala, opisujući i teren, pozicije i ustaljeno ponašanje krivolovaca koji ne prezaju od uništavanja mora.

Naopaka tradicija krivolova dinamitom opstaje duž naše obale, a dinamitaši i detonacije su nepogrešivi „vjesnici proljeća“ i migracije riba. I to uprkos pritisku javnosti, pomacima koje je u osudi i kažnjavanju ove pojave prije nekoliko godina napravio pokret Stop krivolovu, kao i pokušajima edukacije i objašnjenjima stručnjaka kakva se ovim vidom ribolova šteta nanosi moru, ali i turizmu.

I. P.

Vuksanović-Stanković: Umjesto budžetom bavi se vjerskim pitanjima PODGORICA – Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić uputio je čestitku pripadnicima katoličke i protestantske vjeroispovijesti povodom Uskrsa i najavio pokretanje inicijative kojom bi praznici sve tri religije postali državni.

- Međuvjerski sklad, prijateljstvo i zajedništvo su naše bogatstvo - napisao je Spajić na Tviteru.

Komentarišući ovu najavu, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković je ka-

zala da se ministar, umjesto da brani to što je budžet već četvrti mjesec u privremenom režimu i što Vlada diskreciono troši novac iz rezervi u periodu izbora, bavi vjerskim pitanjima i vjerskim praznicima.

- Očito ,,ekspert apostol“ postaje svjestan da gubi kontrolu nad resorom finansija pa se kandiduje za ministra vjera.

Toliko o najboljem budžetu u istoriji najbolje (samohvalisane) vlade u istoriji - navela je Vuksanović-Stanković na Tviteru.

R.P.

Društvo

Poneđeljak, 5. april 2021.

7

ISKUSTVO PACIJENTKINJE - REPORTERKE: Građani kupuju terapiju jer je u Kliničkom centru nema PODGORICA - Srijeda, devet sati. Poduži red za pultom jedne od najposjećenijih ambulanti Kliničkog centra.

Dvije sestre primaju upute.

Moj vraćaju uz već dobro poznato obrazloženje, koje slušam mjesecima kad god odem za terapiju – nema lijeka. Već peti put! Naoružana strpljenjem, ljubazno pitam sestre kad će imati terapiju, na što one odgovaraju da dođem sjutra.

Ko ima da plati dobiće lijek, ko nema neka čeka Nedostaje „Vankomicina“

Uzalud objašnjenje da lijek moram da primim tog dana.

Jedna od njih sliježe ramenima i pita: „A, kako kad ga nema?“ Insistiram da pitaju ljekarku da li je to u redu, koliko smijem da kasnim sa terminom. I ljekarka odgovara pitanjem: „Kako da primi lijek kad ga nema“?

BEZ ODGOVORA

- Dođite sjutra u devet – precizira sestra, pojašnjavajući da su im rekli da će ga do tada dobiti.

Već pretpostavljajući ishod sjutrašnje posjete Kliničkom centru nevoljno odlazim. Naravno da lijek nijesu dobili ni sjutradan.

- Dođi oko 12 mila, pa da vidimo hoće li ga biti – kaže jedna od sestara, pokušavajući da me umiri.

Dok u zagušljivom hodniku disanje dodatno otežava maska, pokušavam da izbrojim do deset i nađem rješenje. Uskoro mi saopštavaju da nijesu sigurni da će dobiti lijek.

Sestre objašnjavaju da nije do njih. Na pitanje do koga je, ostajem bez odgovora. Insistiram da mi neko odgovori u čemu je problem sa lijekom. Pitam koliko je osoba na toj terapiji, da li je lijek deficitaran…

Sestre samo odgovaraju: „Nije do nas“.

Konzilijum ljekara odredio mi je terapiju, koja mora da se prima u određenim vremenskim intervalima i bila sam izričita da ću je tog dana primiti, pa makar ja morala da je nabavim.

Kako je na kraju i bilo. Druga pacijentkinja nije primila injekciju.

U prizemlju Kliničkog centra je apoteka koja snabdijeva najveću zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori. Ni tu nemaju informaciju kada će dobiti lijek.

Rekli su mi da „Montefarm“ snabdijeva bolnicu ljekovima i da njihov kombi dolazi u 12, kao i da niko ne zna koje će ljekove dobiti. Čekam kombi.

Dok stojim, u apoteku ulaze sestre sa jednog od odjeljenja Kliničkog centra. Došle su po ljekove. Rade sa kovid pacijentima. U razgovoru sa apotekarkama objašnjavaju da imaju više od 40, među kojima i ozbiljno ugroženih bolesnika.

Zdravstveni sistem je očigledno u kolapsu. Neko bi morao da pruži odgovore pacijentima – zašto su prinuđeni da terapiju, koja je besplatna za osiguranike, moraju da kupuju u privatnim apotekama. Među ljekovima koji su deficitarni ima i skupljih od 100 eura

a samo u Kleksana im

otekama privatnim ap

- Vankomicin – traži jedna od njih.

- Nema – odgovara apotekarka.

- Kleksan - pita druga sestra.

Dobija isti odgovor. Nema.

I tako još nekoliko ljekova. Odgovor je isti - nema.

Shvatam da nijesam jedina, jer ni za pacijente nema terapije koja im je neophodna. Sestre odlaze praznih ruku.

Pitam apotekarke da li je injekcija koju čekam deficitarna.

Kažu da nije, ali da je iz nekog razloga nema?!

Jedna od apotekarki gubi strpljenje nakon mog insistiranja da pozove nekog ko će mi dati

tačnu informaciju. Konstatuje da sam nervozna, neprijatna i udaljavajući se od pulta, okreće mi leđa, uz poruku da nije dužna meni ništa da objašnjava. Ponavlja da lijeka nema i da ne može da kaže kada će ga biti.

Ipak, poziva odjeljenje i traži im da joj pozajme lijek. Ispostavlja se da ga nemaju ni oni.

Nije stigao ni u Montefarmovom kombiju. Ponovo odlazim do ambulante. Kažu ne znaju kada će stići.

NIJE NESTAŠICA

Ostavljena bez izbora da uslugu dobijem u javnom zdravstvu, kao osiguranica Fonda

zdravstva, prinuđena sam da lijek potražim u privatnoj apoteci. Prva u koju sam ušla ima injekciju koja mi je potrebna.

Pitam da li se teško nabavlja, da li se čuva pod posebnim režimom...

Apotekarka odgovara da ih imaju dovoljno, da nema nestašice i da se ne čuva u posebnim uslovima. Vadi meni poznatu bijelo zelenu kutiju sa ampulom i pita da li hoću da kupim.

Cijena je 118 eura. Kupujem i vraćam se u Klinički centar da primim injekciju. Dok sestra priprema rastvor za špric, pita me još koliko treba da ih primim. Već sam dobila epitet „nervozne gospođe“, jer ne prihvatam da lijeka nema.

Na sreću, i moju i njihovu, imam još jednu.

Dok čekam da doktor napiše izvještaj, saznajem da je medicinska radnica trebalo toga dana da primi istu terapiju, ali nije. Injekcija nemaju, a ona nema novca da je kupi. I sigurno nije jedina.

- Lezi 15 minuta – kaže sestra.

U ambulantu ulazi ljekar sa iz-

Saopštenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

Počinje nastava u 14 gradova PODGORICA – Od danas će biti otvorene javne i privatne obrazovno-vaspitne ustanova u 14 crnogorskih opština, dok će učenici devetog rezreda u svim gradovima pohađati nastavu u školi – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Tako će biti otvorene škole u Plavu, Gusinju, Petnjici, Herceg Novom, Žabljaku, Tivtu, Kotoru, Plužinama, Budvi, Tuzima, Rožajama, Dani-

lovgradu, Baru i Mojkovcu.

- U ostalim opštinama javne i privatne predškolske ustanove neće raditi, dok će osnovne i srednje škole i visokoškolske ustanove nastaviti sa realizacijom onlajn nastave, sa izuzetkom učenika devetog razreda osnovne škole, koji će u svim opštinama nastavu pohađati u školi - precizirali su iz Ministarstva.

Takva odluka je, kako navode, donijeta u cilju dodatne podrške učenicima devetog razreda, uzimajući u obzir

da će eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole biti organizovana 13, 14. i 15. aprila.

- Provjera znanja, izrada testova, kontrolnih i pisanih zadataka može se, po potrebi, realizovati u svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore u skladu sa preporukama koje se odnose na prevenciju i sprečavanje epidemije - rekli su iz Ministarstva.

R.P.

Ljekovi „kleksan“ i „vankomicin“ koriste se kao terapija kod kovid pacijenata i neophodni su u liječenju. U privatnim apotekama „kleksana“ imaju, ali „vankomicina“, kako su kazali nema već neko vrijeme.

Lijek „clexane“ (kleksan), najeftiniji je, u zavisnosti od doze košta od 3,85 do 6,20 eura. To je antikoagulantno sredstvo iz grupe takozvanih niskomolekularnih heparina. Ovaj lijek sprečava formiranje ugrušaka krvi u venama ili arterijama (trombozu), kao i njihovo ponovno javljanje. Niskomolekularni heparin se može propisati: kao preventiva - da bi se izbjeglo stvaranje ugrušaka krvi, za liječenje - kada se ugrušak krvi već formirao. Upotrebljava se u liječenju: krvnih ugrušaka u veni (venske tromboze) sa plućnom embolijom ili bez nje, zatim određenih oblika bolesti arterijskih krvnih sudova srca, te infarkta srca liječenog trombolitikom (lijekom koji pomaže rastvaranje tromba). „Vancomycin Alvogen“ je antibiotik koji djeluje tako što eliminiše određene bakterije koje uzrokuju infekcije. Koristi se za liječenje infekcije kože i potkožnog tkiva, infekcije kostiju i zglobova, infekcije pluća (pneumonija), infekcije unutrašnjeg sloja srčanog mišića (endokarditis) i sprečavanje endokarditisa kod pacijenata koji su pod rizikom tokom velikih hirurških intervencija. Koristi se i kod infekcije centralnog nervnog sistema, infekcije krvi, kao i za liječenje infekcije crevne sluznice praćene oštećenjem sluznice (pseudomembranozni kolitis), uzrokovane bakterijom „clostridium difficile“.

Apoteka u Kliničkom centru

vještajem i razovara mobilnim telefonom.

- Oko 140 eura. To Vam je tako gospođo – kaže on.

Pominje lokalnu i totalnu anesteziju. Očito dogovara hiruršku intervenciju koju, jasno je, pacijent mora da plati.

Dok se spremam da idem, odgovor ljekara na pitanje ko je krivac što lijeka nema bio je samo: „To vam je tako, lijeka ne-

ma“.

Zdravstveni sistem je očigledno u kolapsu. Neko bi morao da pruži odgovore pacijentima – zašto su prinuđeni da terapiju, koja je besplatna za osiguranike, moraju da kupuju u privatnim apotekama. To košta.

Ko može da je kupi dobiće zdravstvenu zaštitu, ko ne može – u Božjim je rukama.

Ana RAIČKOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 5. april 2021.

Polaganjem vijenaca na grob Žarka Marinovića na Cetinju obilježen Dan studenata PODGORICA/ CETINJE Žarko Marinović je slika Crne Gore u kojoj se vrednuju znanje i umijeće. One Crne Gore u kojoj se insistira na konstantnom učenju, inovacijama, na progresu čiji su nosioci mladi, najbolji među nama - kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan povodom 4. aprila Dana studenata.

Sloboda - najljepša riječ koja se najskuplje plaća Čestitke studentima

On je na mjesnom groblju u Očinićima sa savjetnikom predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Borisom Bastijančićem i predsjednikom Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevanom Radunovićem položio vijenac na spomenik Žarku Marinoviću, koji je kao student prava u Beogradu tragično izgubio život na antifašističkim studentskim demonstracijama 1936. godine.

NADAHNUĆE

Kašćelan je kazao da je Marinović jedna od najmarkantnijih ličnosti crnogorske istorije i omladinskog slobodarskog pokreta, koji duže od osam decenija svojim djelom nadahnjuje studente s prostora bivše Jugoslavije.

- Rođen u Očinićima i okaljen teškim životom bez roditelja, Žarko je stasao u mladića kome je sloboda bila izbor, a borba za nju dužnost. Nadahnut progresivnim idejama u cetinjskoj gimnaziji, Žarko je priču o pravdi, jednakosti, slobodi nastavio u Beogradu kao student Pravnog fakulteta, gdje je učestvovao u brojnim studentskim akcijama napredne omladine protiv tadašnjih vlasti - podsjetio je Kašćelan.

On je kazao da je Marinovićev životni put prekinut rano, u 25. godini, te da se sa ove distance čini „na način kako je živio – dao je svoj život da bi zaštitio druga“.

Žarko Marinović je kao student Pravnog fakulteta u Beogradu učestvovao u brojnim studentskim akcijama napredne omladine protiv tadašnjih vlasti

SLOBODA SINONIM ZA MLADOG MARINOVIĆA: Juče na Cetinju

Žarko Marinović je simbol građanske, antifašističke Crne Gore, koja nema alternativu. On je najbolji dokaz da su studenti potencijal i snaga na koje svako društvo mora da računa. Iz mladalačkog bunta i potrebe za promjenom rađaju se ideje koje društvo mijenjaju nabolje - ocijenio je gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan - Vijest o Žarkovoj smrti i stradanju odjeknula je među studentima, građanima Beograda, Balkana, a posebno u njegovim Očinićima i na Cetinju. Bio je to i krupan politički događaj u tadašnjoj Crnoj Gori, koji je pokrenuo brojne proteste, među kojima i krvave Belvederske demonstracije, u junu 1936. godine - rekao je Kašćelan.

Gradonačelnik Prijestonice je naveo da je sloboda, kao određenje, postala sinonim „za ovoga mladića koji je već 85 godina snažna inspiracija studentima, borcima za ljudska prava i svima onima koji teže boljem i pravednijem svijetu“.

- Žarko Marinović nije samo istorijska ličnost. Njegova veličina je zapravo u nepre-

stanom učenju i podsticanju da budemo bolji i damo doprinos društvu u kojem živimo i stvaramo. Njegov prim j e r p o ka z u j e d a n i j e nemoguće prevladati teške životne okolnosti i postati ono što jesu pravi sinovi i kćeri Crne Gore, oni koji ne pristaju na podaništvo, tlačenje i ropstvo - tvrdi Kašćelan.

SIMBOLIKA

On dodaje da je Marinović simbol slobodne Crne Gore, koja u sebi objedinjuje i Božićni ustanak i Belevederske demonstracije i Trinaestojulski ustanak i 21. maj 2006. godne.

- On je simbol građanske, antifašističke Crne Gore, koja nema alternativu. Konačno, Žarko Marinović je najbolji

Radović: Zahtijevamo odbranu autonomije FCJK CETINJE - Okupljenima na grobu Žarka Marinovića ispred crkve u Očinićima, obratio se i student Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Andrija Radović, koji je podśetio da studenti te visokoškolske ustanove, kao što je to svojevremeno činio Marinović i njegove kolege, zahtijevaju „odbranu autonomije FCJK, koja toj instituciji omogućava nezavisnost u mišljenju i djelanju“.

- Jutros smo se na grobu crnogorskoga junaka okupili oko njegove progresivne ideje i slobodne misli koja nas obavezuje da ne pokleknemo i da istrajemo u borbi za svoja studentska i građanska prava, jer su Žarko i njegovi drugovi istrajali onda kad je zavedena otvorena diktatura Aleksandra Karađorđevića i kad je zabranjivana svaka djelatnost ljevičarski opredijeljenih studenata na Univerzitetu. Podśetiću svoje kolege, studente FCJK, na riječi Viktora Igoa - Postoji jedna stvar

jača od svih oružja na svijetu, a to je ideja čije vrijeme tek dolazi - kazao je Radović.

On je rekao da nije čudno što se Žarko Marinović nametnuo kao jedan od lidera ove skupine neustrašivih studenata.

- Iz stravičnih klanaca domovine u srcu je ponio i autentičan antifašistički duh, isti onaj koji je brojne Crnogorce (među njima i mlade pjesnike Radosava Ljumovića i Buda Tomovića) odveo u daleku Španiju, da tamo polože svoje živote u borbi protiv pošasti koja je počela svoj sramotni marš kroz Evropu. Ovi časni borci za civilizacijske vrijednosti pali su daleko od kuće, a u zavičaju je klijalo śeme njihove žrtve. Trinaestog jula 1941. iz kamena je izbilo čudo koje je zaprepastilo fašiste i bijaše što biti ne mogaše - poručio je Radović.

Kaže kako, baš kao što su to nekad činili Žarko i drugovi, i oni danas zahtijevaju odbranu autonomije Fakulteta za crnogorski

dokaz da su studenti potencijal i snaga na koje svako društvo mora da računa. Studentski aktivizam je generator budućih lidera, jer se iz mladalačkog bunta i potrebe za promjenom rađaju ideje koje društvo mijenjaju nabolje - ocijenio je Kašćelan.

Prema njegovim riječima na dan Žarkove smrti, koji se obilježava i kao Dan studenata, važno je kazati da se na studente i njihove organizacije ozbiljno računa i da ne smiju dozvoliti da budu oruđe u bilo čijim rukama.

- Sloboda je najljepša riječ, koja se najskuplje plaća!- poručio je Kašćelan.

Vijence su položili i predstavnici Očinića i porodice Marinović, kao i studenti FCJK. C. G.

PODGORICA – Predsjednik države Milo Đukanović čestitao je svim studentima njihov dan, 4. april podsjećajući da taj datum simbolizuje borbu studenata za svoja prava i autonomiju univerziteta, za što je život 1936. dao student Beogradskog univerziteta Cetinjanin Žarko Marinović.

- Danas, na sreću, nijesu potrebne takve žrtve. Ali ovaj datum osim što podsjeća na taj podvig, obavezuje sve napredne snage društva, prevashodno vas, članove studentske zajednice, da istrajavate na zaštiti svojih prava i na odbrani najboljih društvenih vrijednosti, da budete nosioci kritičke misli i nosioci svega što je progresivno – kazao je Đukanović.

Izrazio je nadu u spremnost studenata da odgovore na savremene izazove i Crnu Goru svojim znanjem i zalaganjem učine boljom i bogatijom, u čemu će, kako je naveo, uvijek imati podršku.

- Ova obaveza vam objektivno pripada, jer vrijeme koje dolazi je vaše vrijeme. A samim tim, vaša je i odgovornost - poručio je Đukanović. Čestitku povodom Dana studenata uputio je i premijer Zdravko Krivokapić, koji je poručio da je student isto što i sloboda, navodeći da ako imamo slobodnog i obrazovanog čovjeka ne moramo da brinemo za budućnost.

- Ona je onda izvjesna i izgledna. Pred nama stoje brojni izazovi, ali snaga su nam mladost i ono što vi nosite kao stečeno znanje, kompetencije, vještine koje ćete ugraditi u naše društvo - kazao je Krivokapić okupljenim studentima u zgradi Rektorata.

Poručio je da novo vrijeme traži i nove ljude, koji su prosvećeni, koji žele najbolje svojoj državi i koji će uložiti sve da ona bude drugačija i po mjeri građana.

jezik i književnost.

- Zahtijevamo da prestanete narušavati nezavisnost u akademskom djelanju.

Studenti FCJK-a ne žele fašizaciju društva i države, kao što to nijesu željeli Žarko i njegovi drugovi! Protestujemo zbog neutemeljenih ocjena da smo nacionalisti te bezrazložnih i besramnih uvreda poput one da smo bolesni ljudi, koje nam upućuje nova predśednica Upravnog odbora UCG! Istorija nas uči da štošta nije u redu sa zemljama u kojima se ljudi na visokim akademskim položajima obrušavaju na ljudsko dostojanstvo. Studenti FCJK-a ne žele da njihov fakultet blate nedostojni, pa čak i ako śede u ministarskim foteljama! Mi se ne stidimo svog jezika! Stiđeti se svoga jezika znači stiđeti se sebe, a stiđeti se sebe - najviše je zastiđe! Zahtijevamo da prestanete da nam crtate mete jer se ne stidimo vlastitog jezika! Zbog svega navedenog, studenti FCJK-a protestovali su 8. marta ispred zgrade bivšeg Ministarstva kulture na Cetinju. Zbog svega navedenog, studenti FCJK-a bili su primorani da brane svoju čast - poručio je Andrija Radović.

R. U. -I.

- Da izdignemo kvalitet života, a njegovim izdizanjem i mi ćemo biti drugačiji -poručio je Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je čestitajući studentima njihov dana poručio da su uvijek bili nosioci progresivnih ideja i korektivni faktor koji je dizao glas protiv društvenih anomalija. Njegov kabinet ostaje otvoren za sve sugestije i inicijative studenata, poručio je Abazović i dodao da je ubijeđen da će i oni u bliskoj budućnosti dati ključan doprinos u izgradnji moderne, evropske i antifašističke Crne Gore.

Vršilac funkcije rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović je u čestitki studentima naveo da je našem društvu više nego ikada potrebna svježina njihovih ideja.

- Neophodni su nam vaša kreativnost, lucidnost kako bi se izborili sa izazovima sa kojima se suočava svijet, a posebno naše društvo.

Zato, očekujemo da snažno i odgovorno iskoračite ispred umornih, bezidejnih, uplašenih. Da mijenjate naš svijet na bolje i u tome budete stvarni predvodnici - naveo je Božović.

Presjednica Foruma mladih SDP-a Amina Cikotić je ukazala da studenti kao ni drugi mladi ljudi nijesu tretirani na pravi način, već su marginalizovani bez značajnijeg uticaja na donošenje odluka.

- Ovaj datum predstavlja priliku da mladi pokažu spremnost da mijenjaju svoje okruženje i uslove življenja, da istraju u tome, te da budu glas razuma u izazovnim vremenima koja su pred nama – navela je Cikotić poručujući nosiocima vlasti da ih se ne sjete samo kroz lijepe čestitke, već da suštinski prihvate da na njima država ostaje zbog čega se njihov glas mora čuti. R. P.

Radović u Očinićima

Društvo

Poneđeljak, 5. april 2021.

Analizirano 1.347 uzoraka, prijavljen oporavak 445 pacijenata

Dvoje preminulo, 297 novooboljelih PODGORICA – U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima, registrovano 297 novih slučajeva infekcije korona virusom, a preminula su dva pacijenta iz Nikšića i Herceg Novog starosti 72 i 89 godina - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Analizirano je ukupno 1.347 uzoraka u laboratorijama Instituta i drugim javnim i privatnim laboratorijama koje se bave ovom dijagnostikom, a prijavljen je oporavak 445 pacijenata.

Broj novoregistrovanih u Podgorici najzad je pao ispod stotinu, pa je prema posljednjim podacima u ovom gradu registrovano njih 97, slijede Nikšić sa 49, Bijelo Polje sa 26, Pljevlja sa 23, Bar sa 20, Kotor i Mojkovac sa po devet, Rožaje i Tuzi sa po sedam, Cetinje sa šest, Danilovgrad sa pet, Herceg Novi, Kolašin i Ulcinj sa po četiri, Plav sa tri, Budva i Andrijevica sa dva i Petnjica sa jednim novim slučajem.

Od početka pandemije u Crnoj Gori je ukupno registrovano 92.519 slučajeva infekcije, dok je trenutno aktivno 5.616 slučajeva. Od marta prošle godine preminulo je 1.305 pacijenata čija se smrt vezuje za kovid-19.

Jedini gradovi sa preko hiljadu oboljelih trenutno su Podgorica sa 1.846 i Nikšić sa 1.049 aktivnih slučajeva. U ostalim gradovima taj broj je pao ispod 500, pa je u Beranama aktivno 413 slučajeva, u Bijelom Polju 387, Pljevljima 337, Baru 284, Ulcinju 157, Cetinju 142, Danilovgradu i Kotoru 132, Herceg Novom 105, Rožajama 98, Budvi 90, Kolašinu i Mojkovcu 81, Andrijevici 71, Tuzima 66, Tivtu 61, Plužinama 30, Šavniku 22, Žabljaku 14, Plavu osam, Petnjici šest, a u Gusinju četiri slučaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore saopšteno je da je od 153 pacijenta koji se liječe u ovoj ustanovi, njih 77 životno ugroženo. U preostaR. P. lim bolnicama u Crnoj Gori smješten je još 351 pacijent.

9

IJZ ispituje povezanost smrti osamdesetogodišnjeg pacijenta sa vakcinacijom Astra Zenekom

MZ: Dok se ne dokaže jasna veza, imunizacija se nastavlja PODGORICA - Komisija za analizu neželjenih događaja nakon vakcinacije Instituta za javno zdravlje, ispituje mogućnost povezanosti smrtnog ishoda pacijenta starog 80 godina sa brojnim zdravstvenim rizicima i pridruženim bolestima sa prekjučerašnjom vakcinacijom Astra Zenekom - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

- Ne prepuštajući ništa slučaju i svjesno, savjesno i transparentno obavljajući svoj posao, Komisija za analizu neželjenih događaja nakon vakcinacije Instituta za javno zdravlje, ispituje mogućnost povezanosti smrtnog ishoda pacijenta starog 80 godina sa brojnim zdravstvenim rizicima i pridruženim bolestima koji su mogli rezultirati naglom i iznenadnom smrću, sa juče-

rašnjom vakcinacijom Astra Zenekom - piše u saopštenju.

Komisija, kako navode, ne posjeduje prijavu neželjenog događaja nakon vakcinacije, a Institut za javno zdravlje tražiće od Višeg državnog tužilaštva ekshumaciju i obdukciju preminulog pacijenta radi konačnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti.

- Za sada nema povezanosti sa vakcinacijom. Dok se ne dokaže jasna veza, vakcinacija se nastavlja - saopšteno je iz Instituta.

Komisija IJZ-a smatra da imunizacija treba da se nastavi imajući u vidu sve trenutno dostupne podatke, kao i činjenicu da bi obustavljanje programa nosio potencijalno veći rizik po zdravlje nevakcinisanih usljed mogućeg obolijevanja od kovida-19.

Podsjećaju, Evropska agencija za ljekove je

Vakcinacija u Podgorici

18. marta objavila da je Astra Zeneka sigurna i učinkovita i da je potrebno da se nastavi imunizacija ovom vakcinom.

- I Svjetska zdravstvena organizacija je 15. marta objavila da do tog dana nije bilo dokaza da su zdravstveni incidenti prouzrokovani vakcinom Astra Zeneka i da je važno da se vakcinacija nastavi kako bismo spasili živote. U Hrvatskoj, stručna grupa za nuspojave i sigurnu primjenu cjepiva HALMED-a i HZJZ-a zaključila je 15. marta kako nije vjerovatna uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva Astra Zeneka i prijavljene sumnje na nuspojavu plućne embolije sa jednim smrtnim ishodom u toj zemlji, pa je vakcinacija ovom vakcinom nastavljena - dodaje se.

R. P.

Iako stručnjaci upozoravaju da antimikrobni ljekovi ne suzbijaju viruse, u Crnoj Gori za vrijeme pandemije povećana njihova potrošnja

Više od dvije trećine oboljelih od kovida nepotrebno dobija antibiotike PODGORICA – Potrošnja antibiotika u bolnicama i van njih u prošloj godini povećana je za oko 5,91 odsto, a prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva najveći porast ovih ljekova zabilježen je u novembru kada je za čak 118,43 odsto potrošnja bila veća u odnosu na isti period godinu ranije.

Kako je za Pobjedu rekla rukovoditeljka Odjeljenja za određivanje maksimalnih cijena i praćenje potrošnje ljekova u toj ustanovi Lidija Čizmović najviše se trošio azitromicin ( jedno od fabričkih imena je i hemomicin).

PORAST

- Potrošnja ovog antibiotika porasla je u odnosu na 2019. godinu za 132,46 odsto. Osim azitromicina zabilježen je i porast potrošnje cefiksima (28,38 odsto), ciprofloksacina (27,01 odsto) i ceftrikasona (21,36 odsto) – kazala je Čizmović.

Lidija Čizmović

Ona je objasnila da su podaci prikupljeni iz pet veledrogerija koje obavljaju najveći promet sa ljekovima, te da će Institut sredinom godine objaviti svoj redovni izvještaj o potrošnji, gdje će biti obrađeni podaci iz svih veledrogerija koje su vršile promet ljekovima.

Crna Gora je, kada se uporedi sa zemljama EU i prije pandemije kovida-19, bila na samom vrhu liste zemalja po potrošnji antibiotika, a sada je potrošnja porasla svuda u svijetu jer se između ostalog koriste u liječenju protiv ove infekcije.

U početku pandemije kineski ljekari su pokušali da pomognu oboljelima antibiotikom i u toj početnoj konfuziji dok se nije znalo gotovo ništa o virusu, a zaključci su se donosili na osnovu utisaka, ljekarima se činilo da antibiotik pomaže. Međutim, vremenom se ispostavilo da bi oni kojima je antibiotik „pomogao“, ozdravili i bez njega – kazala je za Pobjedu mikrobiolog IJZ dr Gordana Mijović Ipak, stručnjaci upozoravaju da velika potrošnja antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na njih, te na taj način postajemo bespomoćni pred bakterijskim infekcijama, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o ozbiljnim infekcijama poput upale mozga, sepse, itd..

Mikrobiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Gordana Mijović za Pobjedu kaže da nam antibiotici ne trebaju u virusnim infekcijama – kao što je korona virus infekcija ili kovid-19, ,,jer ne djeluju na viruse“!

FZO: Nije bilo zloupotreba u propisivanju antibiotika

Olgica Knežević

Načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju u Fondu za zdravstveno osiguranje mr ph spec.

Olgica Knežević kazala je za Pobjedu da tokom kontrole Fond nije utvrdio nijednu zloupotrebu kada

je u pitanju propisivanje antibiotika.

Ona je istakla da su u prošloj godini izabrani ljekari najviše propisivali ,,amoksicilin“, ,,amoksicilin sa klavulonskom kiselinom“, ,,cefiksim“ kao i ,,azitromicin“.

KINESKI LJEKARI

- U početku SARS CoV-2 pandemije kineski ljekari su pokušali da pomognu oboljelima antibiotikom (azitromicinom) i u toj početnoj konfuziji dok se nije znalo gotovo ništa o virusu, a još manje o bolesti koju izaziva, zaključci su se donosili na osnovu utisaka, a ljekarima se činilo da antibiotik pomaže.

Međutim, vremenom su se podaci prikupili i izanalizirali, ispostavilo se da je utisak bio pogrešan – da bi oni kojima je antibiotik „pomogao“, ozdravili i bez njega – naglašava dr Mijović.

Ona objašnjava da samo mali broj inficiranih (osam odsto) dobije neku bakterijsku ili gljivičnu infekciju u toku korona virus bolesti.

- Upale pluća koje se vide na snimcima kod oboljelih su posljedica infekcije korona virusom, dakle, virusne upale pluća, gdje antibiotici ne pomažu. Ta informacija kasni kod nas, tako da se kod nas i dalje daju antibiotici kod inficiranih korona virusom – kazala je dr Mijović,

Gordana Mijović

dodajući da neka istraživanja ukazuju da 72 odsto pacijenata oboljelih od korona virus bolesti nepotrebno dobija antibiotike, te da je kod nas taj procenat sigurno i veći.

UZIMANJE NA ,,SVOJU RUKU“

Komentarišući to što i dalje ima ljudi koji ,,na svoju ruku“ uzimaju antibiotike dr Mijović upozorava da oni nijesu bezazleni ljekovi.

Neki od njih, kako kaže, imaju štetno dejstvo na jetru, bubrege, nerve, a pojedini mogu da izazovu snažne alergijske reakcije, dok mnogi oštećuju našu mikrofloru.

- Našu mikrofloru čine bakterije koje naseljavaju našu kožu i sluznice i jako su bitne za normalno funkcionisanje organizma. Recimo varenje hrane je ozbiljno poremećeno uništavanjem bakterija u crijevima. Zato antibiotici treba da se koriste samo kada su neophodni, odnosno kada su poremećaji koje mogu da naprave manji od koristi za oboljeli organizam na-

padnut nekom bakterijskom infekcijom – rekla je dr Mijović.

Smatra da bi bilo dobro pojačati kontrolu izdavanja antibiotika u apotekama, ali je mnogo važnije da ljudi shvate da uzimanje antibiotika na svoju ruku može biti opasno.

- Osim toga, svako uzimanje antibiotika doprinosi razvijanju otpornosti bakterija na ove dragocjene ljekove, pa je neophodno da se vrlo promišljeno koriste – kaže Mijović.

Na pitanje koliko je opasna rezistencija na antibiotike i postoji li bojazan da ćemo se, ukoliko se ne smanji njihova neracionalna potrošnja, vratiti unazad u doba prije antibiotika sa svim onim posljedicama koje su u to doba pratile bakterijske infekcije, naša sagovornica ističe da je procijenjeno da na svjetskom nivou 700.000 ljudi godišnje umre zbog infekcija izazvanih bakterijama otpornim na antibiotike.

- Prije pandemije postojala je projekcija da će 2050. godine smrtnost izazvana infekcijama bakterija otpornih na antibiotike biti veća od smrtnosti izazvane karcinomima, i izazvati smrt 10 miliona ljudi godišnje. Poslije pandemije izazvane korona virusom, očekuje se da će situacija biti i gora – ističe Mijović.

Mijović dodaje da bez antibiotika nije moguća savremena medicina; operacije, transplantacije, terapija malignih bolesti, liječenje raznih stanja u neonatologiji itd. Bez antibiotika i banalne infekcije mogu biti smrtonosne.

Sl.R.

10

Analiza

Poneđeljak, 5. april 2021.

Godišnja analiza poslovanja telekomunikacionih kompanija

Tokom kovid krize prihodi manji, M:tel uspio da ojača profitabilnost PODGORICA - Kao ni sve ostale privredne segmente u našoj zemlji, kovid kriza nije zaobišla ni onaj tradicionalno uspješan i visoko profitabilan – telekomunikacije. I nije Crna Gora u tome ništa drugačija od cijelog svijeta.

Godina 2020, turbulentna kakva je bila, uticala je na sve građane da drastično promijene navike, kako one poslovne, tako i one privatne koje se odnose na zabavu, ali i potrošnju koju karakteriše luksuz. Izostanak turističke sezone i nemogućnost putovanja uticali su na značajno manje prihode svih operatera, kako od mobilne i fiksne telefonije, tako i od usluga maloprodaje.

Najveći pad je, prema očekivanju, zabilježen u segmentu pripejd prihoda tj. broja kartica, kao i smanjenom sezonskom korišćenju tradicionalnih telko servisa, kao i sa aspekta roming prihoda.

PRIHODI

Ukupni prihodi tri najveća telekomunikaciona operatera su tokom prošle godine iznosili skoro 194 miliona eura - 10 odsto manji nego godinu ranije. Sva tri operatera su registrovala pad prihoda, a pojedinačni podaci za nekoliko godina unazad su prikazani u tabeli: Kompanija Mtel ostvarila je najveće prihode tokom prošle godine uz istovremeno najmanji procentualni pad na godišnjem nivou, sa prihodovanih skoro 75 miliona eura (5,7 miliona eura niže u odnosu na 2019. godinu).

Crnogorski telekom je zabilježio pad prihoda od 8,5 odsto i godinu završio sa skoro 74 miliona prihodovanih eura.

Najveći godišnji pad prihoda zabilježio je Telenor, sa ukupno 45 miliona eura tj. čak 9 miliona eura niže nego li godinu ranije.

Kao što se iz tabele vidi, prošlogodišnji prihodi su bili najniži u posljednjih šest godina.

PROFIT

Niži prometi, koji nijesu bili planirani s obzirom na iznenadno zaključavanje ekonomije, a na kraju i otkazivanje ljetnje sezone, uticali su da i godišnja zarada na nivou sektora bude manja.

Neto dobit sva tri operatera na kraju godine iznosila je 15,5 miliona eura i bila je čak 32 odsto niža u odnosu na godinu ranije.

Kompanija Mtel je jedina uspjela da čak i blago poboljša profitabilnost u odnosu na 2019. godinu, sa neto zaradom nakon oporezivanje na nivou od 8,5 miliona eura. Telenor je uspio da zaradi skoro 6 miliona eura, doduše uz godišnji pad neto zarade od 42 odsto.

Crnogorski telekom je ostvario svega 1,16 miliona eura neto zarade nakon plaćenog poreza, što je rezulat niže operativne dobiti za prošlu godinu.

Međutim, imajući u vidu da je Telekom jedina od ove tri posmatrane kompanije registrovana kao akcionarsko društvo, vrlo je bitno da je uspjela da zadrži politiku isplate dividendi svojim akcionarima.

Pozitivni rezultat je kompaniji Mtel omogućio da se konačno oslobodi balasta gubitaka iz prošlih godina, tako da na kraju decembra 2020. godine je saldo neraspoređene dobiti konačno pozitivan i iznosi 4,2 miliona eura.

Sa druge strane, Telenor i Crnogorski telekom su dodali na svoj konto neraspoređene dobiti prošlogodišnju neto zaradu, te tako trenutno bilježe pozitvan saldo u iznosima od preko 16 miliona eura zadržane dobiti pojedinačno.

Iako je prošla godina bila izrazito poslovno teška, kompanije su uspjele da očuvaju kapital firmi, ali uz očito obaranje povrata na kapital. Prosječni povrat na kapital za posmatrane kompanije je na kraju godine bio na nivou 6,84 odsto, dok je Telenor najefikasnije koristio svoj kapital.

Prosječan povrat na kapital posmatrane tri kompanije je za posljednjih četiri godine bio na nivou od preko 10 odsto, što je jedan od boljih koeficijenata posmatrajući i brojne druge industrije. Ovo bi značilo da su ove tri kompanije proteklih četiri godine zarađivale 10 euro centi na svaki 1 euro vlasničkog kapitala.

ANGAŽOVANJE ZAPOSLENIH

Sektor telekomunikacija su svih proteklih godina krasile zarade značajno veće u odnosu na državni prosjek, a taj pozitivan trend je zadržan i tokom protekle godine. Prosječna neto zarada za sve tri posmatrane kompanije je u 2020. godini iznosila 1.371 euro, što je ipak za 9 odsto niže u odnosu na isti podatak za 2019. godinu.

Imajući u vidu da su prihodi po

zaposlenom niži za preko 23 odsto, dok je neto dobit po zaposlenom manja za 44 odsto, zadržavanje plata na maltene istom nivou je značajno i za svaku pohvalu.

Najveće neto zarade su u prosjeku primali zaposleni u kompaniji Telenor – više od 1.530 eura, slijede radnici Mtel-a sa prosječnom neto platom na nivou kompanije u iznosu od 1.400 eura, dok su radnici Telekoma u prosjeku mjesečno primali iznos od 1.170 eura.

Da budemo precizni, sve navedene podatke kao i one o iznosu troškova za neto zarade zaposlenih smo preuzimali iz zvaničnih godišnjih finansijskih izvještaja kompanija dostavljenih Upravi prihoda (bilans stanja, uspjeha i statistički aneks). Međutim, na bilansnim pozicijama na kojima su predstavljeni troškovi neto zarada evidentiraju se i podaci o naknadama zarada i ličnim rashodima, što bi u krajnjem značilo da iznos prosječne zarade može varirati u zavisnosti od visine tih troškova.

Poređenja radi, prosječna neto zarada u sektoru Informisanja i komunikacija je u 2020. godini bila na nivou od 697 eura po podacima Monstata, dok je prosječna zarada u državi bila 524 eura.

Podatak koji takođe raduje jeste i povećanje broja zaposlenih u ovim trima kompanijama, što govori da rukovodstva ovih firmi uprkos kovid krizi vjeruju da nam predstoji brzi oporavak koji će zahtijevati i dodatno angažovanje kadrova.

Ukupan broj zaposlenih u ove tri firme je na kraju decembra prethodne godine bio 1.146 što je ravno 100 radnika više u odnosu na godinu ranije.

U Telenoru je na kraju godine angažovano bilo 264 stalno zaposlena radnika - čak 59 više, dok je u kompaniji Mtel stalno zaposlenih 381, odnosno 56 više novozaposlenih.

Crnogorski telekom pak i dalje smanjuje broj radnika, tako da je sada na brojci od 501 zaposlenog, što bi

značilo da su tokom prethodne godine smanjili broj zaposlenih za 15.

TRŽIŠNO UČEŠĆE

Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je sprovela istraživanje o stepenu zadovoljstva korisnika elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori krajem maja i početkom juna 2020. godine. Istraživanje se odnosilo na stepen zadovoljstva korisnika uslugama fiksne i mobilne telefonije, interneta i distribucije televizijskih i radio programa...

Po rezultatima istraživanja, fiksnu telefonsku liniju ima 55 odsto ispitanika, dok je uslugama fiksne telefonije zadovoljno 79 odsto ispitanika, a cijenama usluga u fiksnoj telefoniji zadovoljno je 64 odsto ispitanika. Iako se može reći da je stepen zadovoljstva ispitanika visok, podaci o broju korisnika fiksne telefonije ipak govore da ima i onih koji mijenjaju operatera.

Kompanija Mtel je nastavila sa jačanjem tržišnog učešća u ovom segmentu i na kraju prethodne godine je skoro 36,6 odsto korisnika bilo pretplatnik njihovih usluga fiksne telefonije. I ostale kompanije u ovom segmentu (Telenor i Telemach) bilježe rast učešća na uštrb smanjenja broja korisnika Crnogorskog telekoma, koji i dalje drži lidersku poziciju sa skoro 54 odsto aktivnih pretplata.

Kada je riječ o mobilnoj telefoniji, generalni nivo zadovoljstva korisnika uslugama mobilnih mreža je po rezultatima istog istraživanja nešto veći i iznosi 84,7 odsto, dok je nivo zadovoljstva korisnika njihovim cijenama 72,2 odsto.

Istraživanjem se došlo do saznanja da od ukupnog broja korisnika mobilnih usluga neku od internet aplikacija za komunikaciju (Viber, Fejsbuk Mesindžer, Instagram, Voc ap) koristi čak 85 odsto korisnika mobilne telefonije, što je daleko više od 66 odsto koliko ih koristi uslugu SMS poruka.

Ako posmatramo ukupno učešće u ukupnom broju korisnika mobilne

telefonije i tu možemo primijetiti da Mtel posljednjih par godina drži lidersku poziciju, dok Crnogorski telekom bilježi oporavak, najviše zahvaljujući padu broja aktivnih korisnika kompanije Telenor.

Evidentna je činjenica da je broj postpejd korisnika u prethodnoj godini nastavio sa rastom, dok se gotovo potpuni nedostatak ljetnje sezone snažno odrazio na pripejd segment, u smislu značajno manjeg broja aktivnih kartica. Ukupan broj postpejd kartica je dostigao cifru od impozantnih 625 hiljada, što bi maltene značilo da svaki stanovnik Crne Gore ima postpejd pretplatu. Ako posmatramo samo godinu za nama, primjećujemo da je Telenor izgubio nekoliko stotina svojih korisnika, dok je čak 10 hiljada novih postpejd ugovora u kompaniji Mtel. Crnogorski telekom i dalje drži lidersku poziciju u ovom segmentu uz blagi godišnji rast broja novih postpejd ugovora.

Već toliko pomenuto zaključavanje i prazne plaže, učinile su da segment pripejd kartica zabilježi godišnji pad od čak 85 hiljada brojeva, koji je ravnomjerno raspoređen na sva tri konkurenta u ovom segmentu, čime su oni zadržali maltene identično tržišno učešće u odnosu na godinu ranije.

Lidersku palicu i dalje drži Telenor, iako je razlika u odnosu na Mtel kao pratioca sada svega 5 hiljada pretplatnika.

POST KOVID TELEKOMUNIKACIJE

Godina u koju smo već dobro zagazili još ne obećava da će se situacija značajnije popraviti, makar ako gledamo na epidemiološku situaciju i nepoznanice koje prate eventualno otvaranje tj. zatvaranje granica i sa tim odlukama povezanu ljetnju turističku sezonu.

Međutim, telekomunikacione kompanije sve više zalaze u brojne druge biznise, sa namjerom da diverzifikuju svoje poslovanje, pa je takvo nešto vrlo vjerovatno očekivati i kod nas.

Preko medija, aplikacija, industrije zabave, start-apova, ove kompanije pokušavaju da kreiraju nova tržišta i nove niše, kojima se trude nadomjestiti pad prihoda u segmentu tradicionalnih komunikacija.

Kovid nas je sve primorao da radimo iz svojih domova i sada apsolutno sve više zavisimo od kanala komunikacije, za koje se trudimo da ih koristimo što jeftinije možemo. Hoće li telekomunikacione kompanije pronaći način da u takvoj konstelaciji želja i mogućnosti pronađu put za očuvanje profitabilnosti poslovanja, pitanje je od velikog značaja, u prvom redu za onih hiljadu i sto radnika ove tri analizirane kompanije.

R.E.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 5. april 2021.

BAr: Humanitarna organizacija u vrijeme epidemije izvršava misiju

11

Bijelo Polje: Vijenci na spomenik u Gostunu

PAMTe TrAgeDijU: Predstavnici lokalne uprave u Gostunu

Sjećanje na 12 bugarskih đaka UvijeK NA ZADATKU: Aktivisti pomažu migrantima

Crveni krst i volonteri – ponos grada Božović: Po svojoj brizi i humanosti oni su pravi heroji u situaciji koja nas je zadesila. Crnčević: Crveni krst broji 65 volontera i 200 aktivista, a na evidenciji je 1.500 porodica kojima je pomoć neophodna BAR - Brojni su rezultati i aktivnosti koje je, uprkos teškoćama, tokom proteklih mjeseci realizovala Opštinska organizacija Crvenog krsta - zaključak je razgovora predsjednice SO Bar mr Milene Božović, sekretarke SO Bar mr Aleksandre Grabež i sekretarke Crvenog krsta Zorice Crnčević.

Konstatovano je da Crveni krst kao najstarija humanitarna organizacija u Crnoj Gori koja pomaže državnim organima u

humanitarnoj oblasti, a svoj rad zasniva na principima humanosti, dobrovoljnosti, nezavisnosti, neutralnosti, nepripadnosti, jedinstvenosti i univerzalnosti, daje nemjerljiv doprinos cjelokupnom društvu.

Predsjednica SO Bar mr Milena Božović je istakla da je Crveni krst, zajedno sa volonterima, ponos grada.

- Po svojoj brizi i humanosti oni su pravi heroji u situaciji koja nas je zadesila.Volonteri su na

Herceg Novi: Sutorina dobila sportsko igralište

Lučić: Ostvaren san mještana HERCEG NOVI - Završeni su radovi na izgradnji višenamjenskog igrališta u Sutorini, čime su djeca i mladi u ovom naselju po prvi put dobili svoj sportski teren.

Radove vrijedne oko 30.000 eura finansirala je Opština.

Pedsjednik Mjesne zajednice Sutorina Boro Lučić kaže da će igralište moći da se koristi za košarku, rukomet i mali fudbal.

- Njegova izgradnja je ispunjenje dugogodišnjeg sna mnogih generacija Sutorana - ističe Lučić.

On kaže da su mještani veoma zadovoljni urađenim poslom.

Uvjeren je da će teren okupljati veliki broj djece i mladih koji će ovdje provoditi slobodno vrije-

me u druženju i sportskim aktivnostima. Teren će biti od velike koristi i djeci sa smetanjama i teškoćama u razvoju, obzirom da je izgrađen na prostoru uz novi objekat Dnevnog centra.

- Osim što je Sutorina prvi put dobila trajno sportsko igralište, u vlasništvu Mjesne zajednice, ovim projektom smo dobili i novo mjesto za organizaciju različitih dešavanja na otvorenom, poput sportskih turnira.

MZ će nastojati da tu mogućnost iskoristi na najbolji mogući način, čim nam to dopusti epidemiološka situacija - kaže Lučić.

Kako dodaje, zemljište na kojem je teren izgrađen gradu su poklonile porodice Lučić. Ž.K.

prvoj liniji i svaka pomoć im je potrebna – kazala je Božović.

Takođe je poželjela da Crveni krst, kao humanitarna organizacija, u budućem periodu ima manje korisnika, što bi značilo da svi državni organi rade svoj posao i da kao društvo nijesmo zavisni od paketa pomoći, koji su sa srcem pripremljeni.

Sekretarka Zorica Crnčević je istakla da Crveni krst broji 65 volontera i 200 aktivista, i da je na evidenciji Crvenog krsta 1.500 porodica kojima je po-

Pomoć osobama sa demencijom Sljedeći projekat koji pripremaju u Crvenom krstu i čija realizacija se očekuje u toku 2021. godine jeste pružanje pomoći i raznih usluga osobama sa demencijom. Kako su objasnili to je od izuzetne važnosti s obzirom na to da na lokalnom nivou ne postoji državna institucija koja pruža pomoć tim licima, kao ni njihovim porodicama u svakodnevnim potrebama.

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju juče je obilježeno 17 godina od smrti 12 učenika iz Bugarske (Svištov), koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći, u kanjonu Lima u mjestu Gostun na putu Bijelo Polje - Prijepolje. Đaci su se autobusom vraćali sa ekskurzije u Dubrovniku.

Spasioci iz Bijelog Polja, Brodareva i Prijepolja tada su izvukli iz Lima 38 preživjelih putnika.

Vijence na Spomenik ,,12 ruža“, koji je u znak sjećanja na tu tragediju u Bijelom Polju podignut, juče su položili predsjednik Opštine Petar Smolović, predsjednica Skupštine opštine Nemša Omerhodžić i potpredsjednik Opštine Ernad Suljević. B. Č.

TivAT: Inspekcija kaznila dvije firme

KAŽNjAvAjU NeZAKoNiTU grADNjU: Gradilišta u Tivtu

moć neophodna. Takođe, ukazala je na sve veći broj korisnika, te na sve veću potrebu kako finansijskih sredstava, tako i ljudstva, kako bi se mogli odazvati na poziv svakog lica kojem je pomoć neophodna, ističući i to da je rad Crvenog krsta svakodnevan i kontinuiran.

Predsjednica SO Bar mr Milena Božović i sekretarka SO Bar mr Aleksandra Grabež su iskazale spremnost za uspostavljanje kvalitetne saradnje i unapređenje odnosa Crvenog krsta i lokalnog parlamenta i istakle da su sastanci takve vrste dobra prilika za razmjenu informacija.

V. K. V.

Gradili bez dozvola

TIVAT – Prvog dana vikenda službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor su na dvije lokacije u Tivtu evidentirali izvođenja građevinskih radova bez pribavljenih odobrenja i dozvola.

Na pristupnom putu za plažu Kalardovo radove bez potrebne dokumentacije izvodilo je DOO „Kalardovo plus“, a tom prilikom oštećena je vodovodna cijev, kojom se snabdijevaju vodom potrošači na Brdištima i „Ostrvu cvijeća“. Ekipa Vodovoda i kanalizacije radila je na otklanjanju nastale štete, a Komunalna policija je po izlasku na teren konstatovala da će investitor preduzeću Vodovod i kanalizacija izmiriti nastalu štetu.

Komunalni inspektor sačinio je zabilješku o nelegalnoj gradnji koju je izvodio „Lotus konstrakšn“ u Ruljini. Izvođač radova nije pribavio prijavu gradnje, a zabilješka će biti proslijeđena nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji.

Iz Opštine su poručili da će nastaviti da sprovode kontrole gradilišta i da će kažnjavati sve nelegalne aktivnosti.

S. K.

Foto-priča s nikšićke Bistrice

Ko nas zatrpava smećem?

NIKŠIĆ - Pobunili smo se i sječi desetak lipa na nikšićkom trgu, četinara u Baru, branili vojsci da vježba na Sinjajevini...

A prizori koje smo ovih dana zabilježili na nikšićkoj Bistrici, najbolje potvrđuju kakvi smo, koliko poštujemo prirodu, vodu kao resurs i koliki smo čistunci.

Nije, valjda, neko iz Ministarstva ili Komunalnog preduzeća bacio u rječicu, čije je samo ime lijepo već godinama, sve te flaše, kese, uginule životinje...?

Fotografije s Mlina Mijuškovića daju nam sliku svijesti stanovnika Dragove Luke, Oštrovca, Humaca, Rubeža..., ali nijesu ništa ,,ušavniji“ ni žitelji ostalih nikšićkih naselja. Ovakve su nam i Zeta, Gračanica,

Sušica, Moštanica, Bogduša... Ovakvi smo mi i širom Crne Gore. I uvijek, a niko, makar

kad je Svjetski dan šuma, ne sjeti se da javno ,,zakuka“ za stotinama hektara koji nam svake

godine stradaju u požarima ili od šumokradica…

Uvijek nam je drugi kriv. Ra. P.

12

Kultura

Poneđeljak, 5. april 2021.

Crnogorski i svjetski gitarista Miloš Karadaglić ekskluzivno za Pobjedu govori o novom albumu „The M

Ovaj album rezultat je više godina velikog rada i dubokih procesa. Lakoća Šora i energija Talbota do srži me umjetnički ispunjavaju i izazivaju. Oni su moja lična bajka – rekao je Karadaglić za Pobjedu

Ne mogu da razumijem negativni pristup vakcinaciji

BBC Proms, BBC Simfonijski orkestar, Rojal Albert Hol, 2018. godine

na kraju najavio susret u Crnoj Gori.

POBJEDA: Prošle godine, kad je pandemija tek krenula, bili ste optimista.

Koliko je tog optimizma ostalo nakon cijele godine pod režimom zdravstvenih organizacija i njihovih posrednika?

KARADAGLIĆ: Optimizam je jedina nada - način da opstanemo i ostanemo svoji.

Izazovi su trenutno veliki, a unutrašnje borbe nikad jače.

Ipak, ako spoznamo svoj put i suštinu sve je lakše. Ovaj period pomogao mi je da ojačam i da bez svakodnevnog pritiska u sebi probudim i rasplamsam kreativnost, povezanost i strast prema životu i onome što radim. Strah se uvukao u društvo, a manipulacija njime opasnija je od same bolesti. Jedini način da se izborimo protiv toga je da izgradimo neki nevidljivi štit satkan od stvari i ljudi koje volimo, novih lijepih ideja i vjere u bolje sjutra. Takođe shvatamo što je bitno, a što

nije. To je velika škola. I nadam se da u ovom periodu svi nešto učimo, jer ne možemo i ne smijemo kao slijepci prolaziti kroz život.

POBJEDA: Vaš novi album je drugačiji od svega što ste do danas snimali, ali i zanimljiviji, jer konačno se u jednoj kompoziciji eterizovalo gorštačko u ljudima i neprerađena priroda, nešto što nas upućuje na državu iz koje potičete. Kako se Vi osjećate na albumu „The Moon and the Forest“?

KARADAGLIĆ: Ponosim se što se na ovom albumu nalaze samo nova djela, pisana za mene. To je san svakog soliste. Budući da sam upravo ja bio inspiracija ovim velikim kompozitorima, neizostavno je da moje porijeklo i moj duh kao neka zlatna nit povezuju sve te uticaje.

Skoro da ne postoji orkestar ili grad u kojem nijesam nastupao sa nekim od postojećih koncerata za gitaru i orkestar. Rodrigov „Ara-

POBJEDA: Da li su u Britaniji muzičari uopšte bili prioritet za vakcinaciju u cilju suzbijanja korona virusa?

KARADAGLIĆ: Moramo se vratiti normalnom životu, a svaki građanin ima odgovornost da uradi sve ono što je do njega da bi do te normalnosti što prije došli.

Ja sam veliki dio vremena ove godine proveo u Crnoj Gori i koliko sam uživao u malim zadovoljstvima sa ljudima koje najviše volim, toliko sam se i zbunjen vratio u London. U Velikoj Britani-

njuez“ je riznica raskoša i ljepote, ali ima nešto magično i posebno u ovim novim djelima, nešto što mi svaki put da krila da poletim još visočije. Ovaj album rezultat je više godina velikog rada i dubokih procesa. Lakoća Šora i energija Talbota do srži me umjetnički ispunjavaju i izazivaju. Oni su moja lična bajka.

POBJEDA: Hauard Šor je crnogorske tamne šume pomenuo kao inspiraciju.

Koliko su u stanju ljudi koji nijesu odavde da proniknu u tajne našeg mentaliteta i odnosa sa prirodom i osjećate li da ste, zajedno sa kompozitorom, uspjeli da te specifičnosti prenesete drugima?

KARADAGLIĆ: Mislim da je ovaj period izolacije i prinudne samoće ljude još dublje povezao sa prirodom i okruženjem. Taj ambijent živi u duši svih nas, a njegova dramatičnost, ponekad i okrutnost, posebno izražena u Crnoj Gori, formira naša

ji napravljena je fantastična kampanja vakcinacije, koja je odoljela neistinama, i čiji rezultati govore sami za sebe. I lično sam imao priliku da primim vakcinu. Bio sam jako srećan zbog toga jer mi je to donijelo mnogo veću slobodu kretanja, funkcionisanja i postepeni povratak samom poslu. Ovdje se sve polako otvara i vraća u normalu. To nijesu male stvari... Ne mogu da razumijem toliki otpor vakcinaciji, posebno kad se sjetim dragih ljudi koji su izgubili živote od ove pošasti... Neodgovorno,

bića. Kad god sam se našao na nekoj životnoj raskrsnici, vraćao sam se prirodi... parku, šetnji, šumi, moru. U meni ne postoji veće zadovoljstvo od ponovnog susreta sa borovom šumom i morem. Imam osjećaj da more spira strahove, bijes i prljavštinu koja nas često ukalja i mimo naše sopstvene volje.

Priroda nam uvijek daje mogućnost za novi početak.

Ona je neizostavan element u mom životu. Ova dva djela na jedan organski način prenose tu ideju i duboku vezu između čovjeka i prirode.

POBJEDA: Hauard Šor je zvijezda. Radio je muziku za film „Gospodar prstenova“, između ostalog. Jeste li zaljubljenik u tu epsku „širokost“ i vidite li neki obrazac u njegovim ranijim radovima i sad u kompoziciji koju izvodite?

KARADAGLIĆ: Obožavam Hauarda i njegov epski stil komponovanja. Isto tako obožavam kontrast njegove tihe ličnosti i beskrajne

Umjetnost i publika žive u simbiozi POBJEDA: Koliko su, prije svega u finansijskom smislu, pa onda i na svaki drugi način, onlajn koncerti uspjeli da nadoknade to što nije bilo onih u prisustvu publike, a akcenat je na Vašem onlajn koncertu iz novembra za koji su se kupovale karte?

KARADAGLIĆ: Svakodnevno nas bombarduju neke nove inicijative koje pokušavaju da nadomjeste očiglednu žudnju publike za umjetničkim sadržajima.

Meni se posebno svidjela ideja o koncertu u Njemačkoj za koji su se, između ostalog, kupovale onlajn karte, u sim-

boličnom iznosu, jer se na taj način jasno slala poruka publici da koliko je naša odgovornost da održimo svoje prisustvo raznim sadržajima, toliko je i odgovornost same publike da pokaže zainteresovanost da nas podrži u tome. Kada bismo na Jutjub kanalima svakodnevno izbacivali besplatni sadržaj, snimljen lošim mikrofonima i kamerama u neadekvatnim prostorima, onda od naše umjetnosti ne bi ostalo ništa.

A po meni nije u redu da zbog tehnološke jednostavnosti, publika tako lako i brzo može da konzumira vaš rad.

Taj čin bespovratno i grubo

devalvira našu vrijednost.

Umjetnost i publika žive u simbiozi, a svi moramo znati sto je naša odgovornost.

Wigmore Hall u Londonu je takođe ostao zapažen u svijetu jer je direktno prenosio koncerte putem Fejsbuka, koji su u tom moment bili strimovani, a potom bili na raspolaganju 24 sata. Rodilo se puno fantastičnih ideja, za koje sam siguran da će nastaviti svoj život i poslije pandemije. Ipak, smatram da ništa ne može zamijeniti onaj magični elekticitet koji se desi svaki put kad muzičar izađe na scenu i kad za svoju publiku odsvira prvu notu.

sebično i suludo mi je da bilo ko daje sebi za pravo da dovodi u pitanje nauku i naučni rad cijelog svjetskog poretka. Teorije zavjere koje nas opsjedaju bazirane su na spekulacijama i neistinama destruktivnih i prije svega neobrazovanih pojedinaca koji nas svakodnevno truju putem socijalnih i drugih medija. Ušli smo u neki bezizlazni vakuum i kao ljudi i kao društvo. Ali jednostavno je, moramo samo biti manje sebični. Ako je izlaz iz ovog ćorsokaka vakcinacija ili čak samo odgovornije ponašanje, dozvolimo da se naučnici bave svojim poslom, a mi svojim. Ja nemam dilemu, jer nijesmo sami na svijetu.

skromnosti. Što su ljudi veći, to su ponizniji i zahvalniji pred Bogom i sobom. Hauard je jedan veliki čovjek i privilegovan sam što ga takođe mogu nazvati prijateljem. Njegov blagi naklon na sceni poslije premijere u Otavi nikada neću zaboraviti. Kompozitor ulaže veliko povjerenje u vas svaki put kada napiše djelo. Ovaj proces stvaranja bio je jako intenzivan i bitan za nas obojicu. A onda se iz njega rodi jedno novo djelo koje nastavlja da živi i postaje dio klasičnog repertoara.

POBJEDA: Talbotova kosmogonija nije u suprotnosti sa Hauardovom prizemljenošću, već se lijepo nadovezuju. Koliko ste Vi doprinijeli tome da kompozicije nalegnu jedna na drugu na ovom albumu svojom muzičkom vizijom, da se uklope u jednu priču koja može cijela stati u jedan dan?

KARADAGLIĆ: Iako to originalno nije bio plan, jer ova dva djela nastala su u I.MANDIC

PODGORICA - Popularna muzika je Miloša Karadaglića smjestila među samu svjetsku muzičku elitu i dijelom je bila razlog što danas ne postoji kompozitor kome nije čast da radi s našim najtalentovanijim mladim gitaristom.

Na svom novom albumu „The Moon and the Forest“ (Mjesec i šuma) koji zvanično izlazi 30. aprila za kuću Decca Classics, Karadaglić svira sa nekim od najboljih orkestara na svijetu (Nacionalni orkestar Kanade i BBC-jev Simfonijski orkestar) i radi sa dva proslavljena i vrhunska kompozitora, Hauardom Šorom i Džobijem Talbotom.

- Tihi glas gitare, kada su u pitanju koncerti za gitaru i orkestar, kompozitore obično tjera na kompromise, a ja sam htio da postignemo nešto potpuno novo, eksploziju zvuka i inovativnih ideja - počinje Karadaglić za Pobjedu priču o svom novom albumu, drugačijem, glamuroznom i grandioznom, iz kojeg se registruju ne samo njegov talenat i na kome njegova gitara dominira bez pretencioznosti, već i duboka epska vizija svijeta za koji se neprestano bori i obnavlja.

Time je u velikom stilu započeo novo poglavlje svog umjetničkog životopisa.

- Kad sam prije dvije godine u studiju odsvirao posljednju notu za album „Sound of silence“ potpuno mi je bilo jasno da je to bio kraj jednog interesantnog perioda eksperimentisanja i traženja, i da je za mene počelo novo umjetničko poglavlje, gdje se ponovo vraćam korijenima i onome što je bilo suština i glavni impuls za moj kompletan umjetnički put, a to je ‘čista’ muzika i inovativna nova djela – rekao je Karadaglić.

Za Pobjedu je, između ostalog, govorio o procesu nastajanja novog albuma, o štetama koje je pandemija donijela sa sobom, ali i o onome što smo iz svega ovoga imali priliku da naučimo, i

KRISTOPHER KOSTODULU

Optimizam je jedina nada i način da ostanemo svoji

Novinarka Pobjede u razgovoru sa Karadaglićem, putem Zoom aplikacije

Kultura

Poneđeljak, 5. april 2021.

Moon and the Forest“

„Mjesec poštovanja džeza“ otvara ciklus ostvarenja u Podgorici PODGORICA - Manifestacija „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori“ počeće danas u 16 sati, u sali Dodest, filmskim ciklusom „Džez na filmu“, u okviru kojeg će biti prikazana dva igrana filma: „Lift za gubilište“ (1958) francuskog reditelja Luja Mala i „Pariz bluz“ (1961) američkog reditelja Martina Rita.

Miloš Karadaglić na naslovnici albuma „The Moon and the Forest“

potpuno drugačijim okolnostima, tako se jednostavno desilo. Kao jin i jang, oni prave jednu nevjerovatnu cjelinu. Kontrast uticaja, generacija, stilova i ideja dopunjavaju jedni druge i dovode do nekog, za mene lično, skoro „savršenstva“. Volio bih kada bi i van umjetnosti shvatili suštinu te poruke.

POBJEDA: Na albumu se nalazi i Šumanova kompozicija koja je, iako uobičajena za klavirske izvedbe i dosta svedena, kod Vas dobila dozu mistike i ubrzanja s Vašim latino pečatom.

Ko je radio ovaj aranžman i kako ste došli na ideju da je naslonite na dva koncerta koja su u fokusu?

KARADAGLIĆ: Ova mala kompozicija mi je posebno draga... u originalu za klavir, ona već postoji u obradi za gitaru Franciska Tarege.

Kao što je nalagao tadašnji stil, obrade tog tipa su često simplifikovale original. Po meni transkripcija nekog djela jedino ima i smisla ukoliko se u tom procesu samom djelu dodjeljuje još neka nova dimenzija i izražaj. Muzička linija je kao ljudski glas, a kada žica postane glas, meni je to sve na svijetu. Možda ne bih išao toliko daleko da ovu svoju interpretaciju nazovem „latino pečatom“, ali neizostavni duh mog južnjačkog temperamenta možda daje jasan kontrast Šumanovom germanskom senzibilitetu. To je jedan lijepi spoj kontrastnih elemenata.

POBJEDA: Kako je uopšte teklo snimanje albuma uz gomilu restrikcija i uz predostrožnost koja, iako nam prelazi u naviku, postaje pomalo i dosadna? Je li uopšte bilo dobro objaviti album baš sada kad još uvijek nije dozvoljeno svirati pred publikom na kakvu ste navikli?

KARADAGLIĆ: Gdje postoji velika volja, postoji i način. Najveći dio posla bio je završen prije pandemije i tada smo u Abbey Road studiju snimili Talbota sa BBC-jevim Simfonijskim orkestrom. Šor je nakon pre-

13

mijere snimljen u Kanadi, a veliki dio solo dionica smo u toku prošle godine snimili u restrikrivnim uslovima u toku pandemije u Londonu.

Koliko nam je to praktično otežalo, toliko nam je toga i donijelo u smislu vremena koje smo po prvi put imali na raspolaganju. Sad kad slušam ovaj album, i kad pomislim na sve procese koje sam prošao da dođem do njega, srećan sam što su svi ti elementi upravo onakvi kakvima sam ih oduvijek i zamišljao. Interesantan će vam biti jedan novi zvuk koji sam po prvi put upotrijebio za malu Einaudijevu kompoziciju „Full Moon“. To je tipičan primjer nečega što ne bi bilo moguće da smo bili pod pritiskom vremena, striktnih rasporeda i u limitiranom vremenskom prostoru između turneja.

POBJEDA: Kako vidite izvođenje ovog albuma na sceni u skorijem periodu? Teško da ovako bogata muzička predstava može biti ubjedljiva bez orkestra u pozadini, sad kad smo već čuli njenu najkompletniju verziju.

KARADAGLIĆ: Planiramo mnogo toga, u zavisnosti od slijeda događaja, naravno.

Otvorena ljetnja scena sa Bečkim simfoničarima, povratak solo resitalima, Rojal Albert Hol koncert 17. jula koji obilježava desetogodišnjicu mog debija na Deutsche Grammophon-u, festivali u Gštatu i Tanglewoodu, turneje u Americi i Aziji - sve ovo kao neka fatamorgana trenutno opsijeda moj horizont.

Ovakvi nastupi mi jako nedostaju, a sad još i više. Privilegija i šansa koja mi je takođe data ovim novim djelima je nešto što shvatam jako ozbiljno. A publika, bez obzira na sve što se dešava, čeka da čuje nešto drugačije i novo.

POBJEDA: Koliko pratite situaciju u Crnoj Gori i kako komentarišete pasivnost i ignorisanje vladajućih struktura po pitanju kulture, a ne samo njihov odnos prema muzičarima, te kompletnu epidemiološku situaciju?

KARADAGLIĆ: Postepena propast sistema vrijednosti, kultura „krivca“, tvitermanija, generalna površnost i nezainteresovanost, „zloba“ kao „vrlina“ preovladavaju, kako kod nas, tako i u ostatku svijeta. U društvu sačinjenom od takvih prioriteta, kultura odlazi u pozadinu, jer ona po prirodi stvari ne može služiti u svrhu krajnjih ciljeva nezrelih političara i manipulatora. A ljudi, kao rezultat, postaju sve više i više duhovno gladni, a da toga nijesu ni svjesni. Ovaj fenomen je sve izraženiji i ova bolest ga je učinila prosto nesnosnim. Populizam koji se naglo izrodio podsjeća na neka zla vremena i najveći je neprijatelj svih nas. Zar ne bi bilo divno da nekad na televiziji čujemo raspravu o nečemu lijepom, da sa elanom prodiskutujemo o pročitanoj knjizi, filmu, novim idejama, čak i političkim neslaganjima. U zdravom društvu svako ima pravo na svoj glas. Trenutno se samo čuju oni koji najviše viču. Jedini način da opstanemo i promijenimo nešto je da beskompromisno vjerujemo u ono što mi, umjetnici, kao nosioci duha jedne nacije, nosimo kao svoj pečat i svoju misiju. To je jače od očiglednih granica i barijera negativnosti i mržnje koje nam se svakodnevno nameću. Vremena, nove tehnologije, vidljive i nevidljive vlasti, pandemije, sve to kao oblaci na nebu dolazi i prolazi, mijenjajući svjetlo koje nas obasjava. Ali bez obzira na sve, kao konstanta, uvijek ostajemo mi. A naš tihi glas razuma i mirnoće je naše najjače oružje.

POBJEDA: Kada da Vas, u skladu sa svim tim što ste pomenuli i uprkos tome, očekujemo u Crnoj Gori?

KARADAGLIĆ: Planiramo druženje u Kotoru na ljeto. Radujem se ponovnom susretu sa svojim dragim kolegama i prijateljima. Zajedno smo uvijek jači i bolji, a snaga zajedništva nam nikad nije bila potrebnija.

Dragana ERJAVŠEK

Oba filmska ostvarenja krasi muzika proslavljenih džez kompozitora - trubača Majlsa Dejvisa za „Lift za gubilište“ i pijaniste Djuka Elingtona za film „Pariz bluz“, te su u dramskom žanru poznati po originalnoj džez muzici koja kreira i podstiče posebne emocije i atmosfere u filmu.

Danas je na repertoaru film „Lift za gubilište“, koji donosi priču o uspješnom pariškom poslovnom čovjeku Žilijenu Tavernieu, bivšem vojnom padobrancu i ratnom veteranu (Indokina i Alžir), koji održava ljubavnu vezu s elegantnom Florens Karala, suprugom svog šefa Simona. Ne želeći više da kriju svoju ljubav i da se skrivaju od Simona, Žilijen i Florens smišljaju plan kako da ubiju njenog supruga i prikažu slučaj kao samoubistvo. Iako vjeruju da su osmislili savršeni zločin, stvari će krenuti neočekivanim tokom kada Žilijen, nakon počinjenog ubistva, shvati da je zaboravio da ukloni dokaz koji bi ga mogao prikazati kao krivca, te se vraća na mjesto zločina, u šefovu kancelariju.

Radi se o veoma originalnom kriminalističkom filmu u kojem je reditelj Luj Mal u svojoj 25. godini na maestralan način stilski oblikovao francuski novi talas, sa sjajno dočaranim sumornim osvjetljenjem pariških ulica noću, čemu doprinosi i izvrsna fotografija

„Džez na filmu“ u Dodestu

Henrija Deaija, te osloncem na džezu Majlsa Dejvisa, nadogradio motivima i ikonografijom američkog noar filma.

Sjutra u 16 sati, takođe u Dodestu, biće prikazan film „Pariz bluz“, u kojem glavne uloge tumače slavni američki glumci Sidni Poatje kao džez saksofonista Edi Kuku i Pol Njumen kao trubač Remi Boven. Njih dvojica upoznaju američke turistkinje Koni Lampson (DajenKerol) i Lilijan Korning (Džoana Vudvard) sa kojima ulaze u romantičnu vezu. Film prikazuje privlačnost pariškog života za američke muzičare tog vremena, koji su bili uvažavani i prihvatani bez obzira na rasne razlike. Toler-

antnija atmosfera za Afroamerikance kao i veće mogućnosti za umjetničku afirmaciju muzičara bili su dovoljni razlozi da glavni protagonisti - muzičari požele da ostanu u gradu svjetlosti.

Film je poznat i po stimulativnom džezu čuvenog američkog pijaniste i kompozitora Djuka Elingtona, koji je napisao muziku za film i izdao album za izdavačku kuću „Junajted artist“, 1961. godine.

Shodno odluci Instituta za javno zdravlje broj mjesta je ograničen (sala Dodest do 30 mjesta), a dezinfekcija ruku, fizička distanca i nošenje zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima su obavezni.

R. K.

Međunarodni festival gitare u Tivtu od 27. do 30. maja

Od ove godine i kategorija najbolji crnogorski gitarista

PODGORICA - Petnaesti Internacionalni festival gitare Tivat 2021. održaće se od 27. do 30. maja, najavio je umjetnički direktor festivala Danijel Cerović.

Ovo će biti drugi festival zaredom koji se organizuje na digitalnim platformama.

Prijavljivanje za jubilarno izdanje gitarskog takmičenja je počelo u utorak, 30. marta i trajaće do 15. maja.

Sve propozicije i obrasci za prijave se nalaze na zvaničnoj veb stranici festivala www.guitarmontenegro.com. Takmičenje će se, kao i do sada, odvijati u starosnim kategorijama, od talentovanih početnika do mla-

dih profesionalaca.

Kada je u pitanju nagradni fond, tim Internacionalnog festivala gitare je ponovo aktivirao saradnju sa graditeljima gitara Andresom Marvijem i Slavkom Mrdaljem koji će pokloniti dvije ručno izrađene skupocjene gitare, a ove godine u saradnji sa Euro-Unit Montenegro i sa Jamahom organizatori će jedan vrijedan instrument dodijeliti i u posebnoj kategoriji za najboljeg crnogorskog gitaristu.

Pobjedniku takmičenja u najvažnijoj kategoriji sleduje zvanje „EuroStrings Artist“ koje će omogućiti svom nosiocu niz koncerata na velikim evropskim festivalima i na koncertima u Americi i Kini.

- Mislim da je ta nagrada zaista na fonu onoga što svih ovih godina pokušavamo, a to je da stvorimo uslove da se mladi umjetnici predstave i da im pomognemo da naprave što bolji početak karijere – rekao je Cerović u gostovanju na TVCG. Takmičenje će, kao i prošle godine, biti montirano i emitovano u trodnevnom digitalnom prenosu na internetu (na oficijelnim stranicama festivala) i na televiziji, a preciznije informacije o satnicama i televizijskim prenosima će organizatori dati naknadno. Podsjećamo da je prošle godine ovaj festival postavio standarde za mnoge koji su naknadno organizovani unutar virtuelnog prostora, budući da su među prvima rizikovali da ne odstupaju od najavljenih datuma i osmislili koncept emitovanja.

Jubilarni petnaesti Internacionalni festival gitare u Tivtu se realizuje u saradnji sa EuroStrings platformom koja je ovom festivalu u protekle tri godine omogućila veću vidljivost, a stalni partneri su Muzički centar Crne Gore, Centar za kulturu Tivat i Euro-Unit Montenegro.

D. E.

14

Crnom Gorom

Poneđeljak, 5. april 2021.

Završeni su svi glavni radovi na izgradnji glavnog gradskog kolektora dva mjeseca prije predviđenog roka

Uređenje park-šume Tološi odvija se prema planu D. MALIDŽAN

Da mještani nijesu stopirali radove, Privode kraju završen bi bio i radove u sportskorekreativnoj zoni posao u Botunu ZA ZDRAVIJE LICE PODGORICE: Detalj iz Tološke šume

Rekonstrukcija i uređenje park-šume Tološi koja je počela u avgustu prošle godine teče planiranom dinamikom.

Projekat je vrijedan više od 800.000 eura, a njegovom realizacijom Podgorica će uskoro dobiti jednu od najsavremenijih i najljepših sportsko-rekreativnih zona.

Kako su saopštili iz Glavnog grada, u okviru uređenja park-šume gradi se sportsko rekreativna zona uz afirmaciju ambijentalnog potencijala javnog prostora, u skladu sa njegovim karakterom, značajem i ulogom u ukupnoj slici glavnog grada. Na površini od 30.000 kvadratnih metara, preciziraju, grade se dva košarkaška terena, pješačke staze, trim staza, dvosmjerna biciklistička staza, trim bar, stanice za strit vorkaut sa spravama za vježbanje i igralište za djecu. Biće postavljene česme, klupe, kante za otpatke i parking za bicikliste.

- Do sada su završeni radovi na izgradnji biciklističke i trim staze, koja će uskoro dobiti podlogu od tartana, kao i ploča za oba košarkaška terena, koji će takođe biti opremljeni specijalnom podlogom, a intenzivno se izvode i radovi na postavljanju ograde oko sportskorekreativne zone. Radovi na izgradnji pješačkih staza u okviru zone se privode kraju, a u toku su radovi na po-

ISKLJUČENJA  STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - dio Zlatice - ulice Crnogorske brigade, Narodne odbrane, Janka Vukotića, Branka Ćopića i Plužinska, dio Vrele i Ulica 18. jula - od devet do 16 sati - Milunovići, Šujaci, Kupine, Rijeka Piperska, Duga i Potoci - od devet do 12 sati - dio Veruše - od devet do 18 sati H. P.

stavljanju stubova rasvjete, izgradnji trim bara i parkinga sa južne strane. Ukupna dužina pješačkih staza je 904 metra, dok je dužina trim staze 840 metara – navode iz gradske uprave.

Završna obrada trim staze, ističu oni, neće biti betonska, već je beton samo osnova preko koje se stavlja sportska podloga. Takođe, dodaju, pored dvosmjerne biciklističke staze, gradiće se i sprint staza dužine 100 metara.

- Zona dječjeg igrališta obuhvataće površinu od 650 kvadratnih metara, a imaće staze za vožnju bicikla i trotineta, poligon od tartana, mobilijar i bazen sa šljunkom. Čitava zona biće osvijetljena najmodernijom rasvjetom, pa će njeno korišćenje biti moguće nezavisno od doba dana. Predviđena je i sadnja novih sadnica i obnavljanje biljnog fonda pa će i ova zona imati adekvatan sistem navodnjavanja. Kompleks će biti ograđen, a svi zainteresovani posjetioci i ljubitelji sporta će moći besplatno da koriste ovu sportsko-rekreativnu zonu – poručuju iz Glavnog grada.

Izgradnja sportsko-rekreativne zone, podsjećaju oni, je donacija kompanije Bemax Ženskom košarkaškom klubu „Budućnost - Bemax“, koji sa Glavnim gradom ima ugovor o privatno javnom partnerstvu za uređenje ove površine.

I. Kr.

Sve radove koji su predviđeni ugovorom završili su prije predviđenog roka.

Radovi na izgradnji kolektora prema Botunu su obustavljeni od strane mještana Botuna, pa se isti ne izvode od 5. februara. U pitanju je oko 500 metara trase cjevovoda. Ono što je sigurno da bi kompanija Bemax do sada završila radove na ovom potezu da nije bilo obustave od strane mještana – poručila je koordinatorka za niskogradnju iz kompanije Bemax Jovana Vuksanović Završeni su svi glavni radovi na izgradnji glavnog gradskog kolektora dva mjeseca prije predviđenog roka, a to je kraj maja - kazala je za Pobjedu koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemax Jovana Vuksanović.

Podsjetivši da je izgradnja oko 500 metara kolektora prema Botunu obustavljena od strane mještana Botuna od 5. februara, ona kaže da bi kompanija Bemax do sada završila radove i na ovom potezu da nije bilo obustave posla.

CJEVOVOD

Vuksanović navodi da su završeni svi radovi na pet kilometra trase kolektora.

- Dakle, postavljen je cjevovod primarnog kolektora, cjevovod sekundarnog kolektora, urađene su sve predviđene šahte, asfaltirane sve saobraćajnice sa kojih je uklonjen asfalt prilikom izgradnje cjevovoda. Saobraćajnice su asfaltirane sa dva sloja asfalta, B N S s l o j e m i z av r š n i m habajućim slojem. Trenutno se izvode završni radovi na uređenju bankina, čišćenju gradilišta i vraćanju u prvobitno stanje. U narednih nekoliko

PUNOM PAROM: Radnici Bemaxa na terenu

dana ostaje da se odradi takozvano CCTV snimanje unutrašnjosti primarnog cjevovoda – kazala je koordinatorka za niskogradnju.

Radovi na izgradnji glavnog gradskog kolektora, podsjeća ona, počeli su u maju prošle godine, a rok za završetak je 12 mjeseci.

- Sve radove koji su predviđeni ugovorom smo završili prije predviđenog roka. Radovi na izgradnji kolektora prema Botunu su obustavljeni od strane mještana Botuna, pa se isti ne izvode već od 5. februara. U pi-

Još jedna onlajn radionica za djecu od sedam do 12 godina

Mališani će kroz igru učiti o pop-artu

Igračkoteka i Razvojni centar i Udruženje Roditelji za danas su pripremili novu onlajn radionicu u toku koje će osnovnoškolci otkriti ko je bio Endi Vorhol i što je to pop-art, ali će i sami stvarati umjetnička djela, primjenjujući naučene metode i tehnike.

Kako najavljuju iz Udruženja Roditelji, u 18 sati biće

održana kreativna onlajn radionica ,,Stvarajmo umjetnost kroz igru“, koju realizuju u saradnji sa Fakultetom vizuelnih umjetnosti. Radionica će se realizovati putem aplikacije Tims.

- Prijavljeni osnovnoškolci imaće priliku da saznaju nešto više o tome ko je bio poznati Endi Vorhol i što je

to pop-art. Na interesantan način, kroz igru i zanimljivu prezentaciju će ući u svijet umjetnosti. Naučiće što je to kolaž tehnika, koristeći razne metode, uključujući i one kojima se služio Vorhol.

Nakon stečenog znanja, uz instrukcije radioničara imaće priliku da i sami stvaraju umjetnička djela, odnosno primijene metode i tehnike crtanja kojim se služio Endi Vorhol – poručuju iz Udruženja Roditelji, uz napomenu da je radionica namijenjena djeci od sedam do 12 godina.

Svi roditelji za učešće djecu mogu prijaviti danas do 16 sati i to putem imejla igrackoteka@t-com.me, u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar, ili na broj telefona 020 22 10 00.

Prijavljeni učesnici mogu pratiti radionicu putem linka: https://bit.ly/3sESWuR. I. M.

tanju je oko 500 metara trase cjevovoda. Ono što je sigurno da bi kompanija Bemax do sada završila radove na ovom potezu da nije bilo obustave od strane mještana – poručila je koordinatorka za niskogradnju iz kompanije Bemax.

ULAGANJA

Navodeći da je ugovorena vrijednost radova 6.630.000 eura, Vuksanović pojašnjava da je izgradnja glavnog gradskog kolektora jedna od komponenti sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

- Kolektor se proteže od Ulice 8. marta na Zabjelu, preko Ulice Iva Vizina pa dalje kroz naselje Dahna, Dajbabe, sve do lokacije u blizini Kombinata aluminijuma gdje će se nalaziti buduće postojenje za prečišćavanje otpadnih voda – navodi Vuksanović, uz napomenu da je ukupna dužina glavnog kolektora pet i po kilometara.

U sklopu glavnog gradskog kolektora izvode se radovi na postavljanju sekundarne kanalizacione mreže i vodovoda.

I. M.

Raspisan javni poziv za prvo javno električno vozilo u gradu

,,Komšo“ na ulicama najvjerovatnije na ljeto Prvo električno vozilo koje će besplatno prevoziti starije i osobe sa invaliditetom u Podgorici, nazvano ,,Komšo“ naći će se na podgoričkim ulicama najvjerovatnije tokom ljeta.

- Raspisali smo javni poziv za nabavku ,,Komša“. Ukoliko tender uspije, realno je da se ovo specijalizovano električno vozilo nađe na podgoričkim ulicama tokom ljeta. Brinemo za naše starije sugrađane i čuvamo životnu sredinu - najavio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svojoj Fejsbuk stranici.

Kako je ranije najavljeno iz Glavnog grada, ,,Komšo“ će se kretati širom grada. Početna tačka biće Trg nezavisnosti kod gradskog parlamenta, druga u Ulici Vuka Karadžića, zatim Dom zdravlja Nova varoš, Centar za socijalni rad, Fond za zdravstveno osiguranje i Fond PIO. Nj. B.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. april 2021.

15

Naša zemlja će po prvi put imati predstavnika na Olimpijadi folklora koja se ove godine održava u Rusiji

Otežani uslovi rada koji su obilježili prošlu godinu, ali i neizvjestan period koji je pred njima, samo su neke u nizu prepreka, koju će članovi prvog ansambla pokušati da prevaziđu u narednih 90 dana, kako bi, poručuju iz FA Crna Gora, na svjetskoj pozornici ispunili očekivanja i na najbolji način prezentovali kulturnu baštinu i folklorno bogatstvo ovih prostora. Olimpijada folklora održava se svake četiri godine pod pokroviteljstvom CIOFF-a i UNESCO i najveći je svjetski događaj folklora čiji je cilj afirmacija kulturne baštine. Nakon što je prošle godine odložena usljed nepovoljnih epidemioloških uslova izazvanih pojavom korona virusa, ove godine okupiće 80 zemalja učesnika iz cijelog svijeta.

Iz Folklornog ansambla očekuju pomoć države Ansambli privremeno zatvorili radne prostorije Usljed epidemiološke situacije i propisanih mjera folklorni ansambli su privremeno zatvorili svoje prostorije. Kako će biti u perspektivi nije izvjesno, ali iz FA Crna Gora nadaju se da će se stanje normalizovati.

- Od prvih pooštrovanja mjera svi ansambli su pokazali solidarnost i privremeno zatvorili svoje prostorije. Funkcionisanje folklornih ansambala je otežano, sa mnogim izazovima.

Dalje funkcionisanje je neizvjesno i nemoguće predvidjeti ,ali svi se nadamo normalizaciji u što skorije vrijeme – kazao je direktor FA Crna Gora Sreten Kaluđerović.

PRIPREME

Navodeći da će se naša država po prvi put naći na ovom događaju, direktor Ansambla ,,Crna Gora“ Sreten Kaluđerović poručuje da će svi članovi dati svoj maksimum kako bi imali zapaženo debitansko pojavljivanje, te očekuje da će šira javnost biti ponaosna na njihov rad.

- Prevashodno ćemo se predstaviti igrama iz stare Crne Gore, jedinom nagrađenom kore-

AMBASADORI MULTIKULTURALNOSTI NAŠE ZEMLJE: FA ,,Crna Gora“

ografijom i zaštitnim simbolom našeg ansambla, kao i igrama iz Vrsute, Boke i Gusinja. U pripremi je nova koreografija koja će se, nadamo se, premijerno izvesti na svjetskoj pozornici u Rusiji – navodi Kaluđerović.

On ipak ističe da je s obzirom na epidemiološku situaciju, ali

i sve poteškoće sa kojima se društvo suočavalo u prethodnih godinu, izuzetno teško bilo organizovati pripreme, te da je već sada ovih preostalih 90 dana kratak period.

- Nažalost, zbog trenutne situacije otežani su uslovi. Mi pokušavamo da se pripremamo

Vjernici katoličke i protestantske vjeroispovijesti proslavili Uskrs

uz sve predviđene mjere radi zaštite igrača, ali to nije moguće u kontinuitetu - što bi bilo veoma važno. Folklor nema prepoznati značaj kao sport koji bez problema funkcioniše.

Zbog nedovoljnog vremena moraćemo intenzivirati i povećati fond nedjeljnih proba, što

Najradosniji hrišćanski praznik kojim se slavi Isusov povratak u život – Uskrs juče su proslavili vjernici katoličke i protestantske vjeroispovijesti.

Zbog nepovoljne epidemiološke situacije izazvane korona virusom, i ove godine kao i prethodne, praznik su proslavili u posebnim okolnostima.

Leon Ujkaj iz Tuzi kaže da se obilježavanje praznika zbog virusa mnogo promijenilo te da, zbog straha od zaraze, manje obilaze porodicu i prijatelje.

- Uskršnja svetkovina počinje nakon jutarnje mise. Već drugu godinu Uskrs dočekujemo u ovakvim okolnostima, međutim, smijeha i prazničnog raspoloženja nam ne nedostaje, iako je težak period – kaže Ujkaj.

Neizostavan dio praznika su i jaja.

- Majka i sestra su ofarbale jaja, prvo obično bude u crvenoj boji. Običaj je da na Uskrs, sva tri dana kad nam neko dođe u kuću, poklanjamo ofarbano jaje. Najviše poklanjamo djeci, jer se oni uvijek najviše obraduju šarenim uskršnjim jajima – kaže Ujkaj.

Poznat kao praznik koji ,,šeta“, često se desi da ga istovremeno slave obje hrišćanske konfesije, a ove godine Hristovu pobjedu nad smrću prvo su proslavili pobornici gregorijanskog kalendara.

- Uskrs je poseban praznik koji nas podsjeća na prave vrijednosti – toleranciju, ljubav, poštovanje, slogu i zajedništvo – zaključio je Ujkaj.

Naš fotoreporter zabilježio je atmosferu tokom uskršnje mise u Crkvi Svetog Antuna u Tuzima. Uskrs vjernicima čestitali su predsjednici države, Vlade i parlamenta kao i političkih parZ. K. tija.

S. VASILJEVIĆ

Praznik radosti i sloge i ove godine obilježen u posebnim okolnostima

Uskršnja misa u Crkvi Svetog Antuna u Tuzima

će naše igrače dodatno opteretiti. Njihova želja i same uprave veoma je ohrabrujuća, vjerujemo da ćemo ispuniti očekivanja, kao što je to bilo i na svjetskim festivalima u prošlosti koji su rezultirali pozivom za učešće na Olimpijadi folklora – kazao je Kaluđerović.

PODRŠKA

On navodi da sam uspjeh, tj poziv za učešće, prevazilazi ansambl, pa smatra da tako zahtjevan projekat traži podršku države.

- Nažalost ansambl pored problema samih priprema (nemo-

gućnosti redovnih proba) ima probleme oko putovanja – finansijski segment. Jedini smo učesnici koji nemaju plan putovanja i organizacije povodom Olimpijade. Takođe, tu su i druge poteškoće koje prate državno pojavljivanje na ovom svjetskom događaju. Sve probleme moramo riješiti što hitnije, jer do početka je ostalo manje od 90 dana. Uputili smo dopise nadležnim ogranima.

Nadamo se da će prepoznati važnost folklora, kao posebne vrijednost društva, ali i samog događaja – kazao je Kaluđerović.

I. KRUNIĆ

Spreman projekat parka za pse u Bloku šest, uskoro počinje gradnja

Budući izgled parka za pse

Planirane dvije površine za veće i manje rase Projekat parka za pse na Bulevaru Mihaila Lalića u Bloku šest je spreman, a uskoro će početi i njegova izgradnja.

Na površini od 4.600 kvadratnih metara planirane su dvije površine za igru pasa - za veće i za manje rase.

- U parku, koji će biti opremljen novim urbanim mobilijarom, rasvjetom i česmama, predviđeni su različiti rekviziti za igru pasa. Postojeća šljunkovita staza za šetnju biće zadržana, a zeleni fond obogaćen - najavio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svojoj Fejsbuk stranici.

Sprave s dječjeg igrališta koje se nalazi na ovoj lokaciji, navodi on, biće izmještene na parcelu u vlasništvu Glavnog grada, u neposrednoj blizini. On je podsjetio da će u sklopu parka u Ulici 27. marta na Zabjelu uskoro biti otvoren još jedan park za pse.

Nj. B. D.MALIDŽAN

Igrama iz stare Crne Gore, kao i iz Vrsute, Boke i Gusinja, u izvođenju Folklornog ansambla ,,Crna Gora“ naša zemlja će se po prvi put predstaviti na Olimpijadi folklora koja se održava u Rusiji, od 1 do 12. jula ove godine.

Dječiji park na kojem će graditi park za pse

16

Arena

Košarka

Poneđeljak, 5. april 2021.

Košarkaši Budućnost Volija u „Morači“ savladali Megu, u meču 24. kola ABA

Naš reprezentativac, koji je u velikom usponu forme, govorio za madridsku Marku

Radončić: Razmišljao sam o kraju karijere Dino Radončić (22), crnogorski reprezentativac i naš veliki talenat, za madridsku Marku je govorio da je prethodnih godina razmišljao o kraju igračke karijere.

Nekada talenat Real Madrida, ove sezone igra izuzetno u Gipuckoi iz San Sebastijana, članu španske ACB lige, najjače u Evropi.

Prethodne sezone bile su teške za Dina, nije uspijevao da se afirmiše na brojnim pozajmicama. Ipak, na seniorskoj sceni se afirmisao ove sezone u potpunosti, očekuje se dalji napredak.

- Kada sam napustio Mursiju

razmišljao sam što da radim.

Jednostavno više nijesam uživao u košarci, nijesam želio da idem na treninge. Razmišljao sam čak i da napustim košarku. Ipak radom su došle lijepe stvari i vjerujem da će ih biti još. Ne želim nikom da prolazi kroz ovakve stvari. Imam samo 22 godine, a čini mi se kao da imam 30 koliko sam dugo tu. Istina je da sam tek na početku i mogu još mnogo da pokažem – rekao je Radončić za Marku.

Ove sezone Dino u Gipuckoi bilježi 10,9 poena i 5,4 skoka po meču, na 26 nastupa u ACB ligi.

R. A.

Grent Hil direktor ,,Tima snova“ Nekada proslavljeni NBA košarkaš Grent Hil novi je izvršni direktor košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država.

Njegov angažman je izuzetno važan, biće glavni operativac za komunikaciju sa NBA zvijezdama, a donosiće odluke vezane za selekciju ekipe. Na funkciji će naslijediti Džerija Kolanđela, čiji je mandat trajao 16 godina.

Hilov posao biće i da nakon Olimpijskih igara u Tokiju ovog ljeta pronađe zamjenu za aktuelnog selektora ,,Tima snova“, legendarnog Grega Popovića.

Velikan 90-ih je bio olimpijski šampion, iz Atlante 1996. godine. Karijeru je završio prerano, zbog brojnih problema sa povredama koljena.

R. A.

PODGORICA – Punih 19 minuta košarkaši Budućnost Volija su jurili za Megom, ali kada je Dragan Apić pogodio dva bacanja za prvo vođstvo (45:43), 59 sekundi prije odlaska na odmor, Podgoričani do kraja meča više nijesu ispuštali prednost, koja je četiri minuta prije kraja dostigla i rekordnih 20 razlike (90:70).

Bolna eliminacija od Monaka je ostavila traga, vidjelo se to u prvom poluvremenu meča sa jednom od tri ekipe koje su ove sezone nanijele poraz Podgoričanima u ABA ligi. Ali kada su se izabranici Dejana Milojevića „resetovali“, preuzeli su kontrolu utakmice u svoje ruke, iako su i na ovom meču muku mučili sa šutem za tri poena (Danilo Nikolić 6-0, Melvin Edžim 5-1, Nikola Ivanović 4-1, Andrea dela Vale 3-0, Petar Popović 3-1...). Odbranom su u drugoj četvrtini najavili preokret, a defanzivom su u posljednjoj dionici potpuno dotukli rivala, koji je u prvom poluvremenu prijetio da bude jedina ekipa sa dva trijumfa protiv „plavih“ u ovoj sezoni u regionalnom takmičenju.

Budućnost je, tako, stigla do 18. pobjede, osme u nizu, kojom je osigurala plej-of, ali će u preostala četiri meča morati da pobjeđuje kako bi sačuvala najbolji skor i završila na prvom mjestu, ispred Crvene zvezde, pred plej-of za titulu...

MUČENJE DO POLUVREMENA

Bek Milvoki Baksa ostaje još četiri sezone u timu

Holidej dobio ugovor od 160 miliona dolara Džru Holidej (30), proslavljeni NBA bek, produžio je ugovor sa Milvoki Baksima, na dodatne četiri godine. ,,Jeleni“ iz Viskonsina će platiti Holideju, tokom četiri godine, ukupnu svotu od 160 miliona američkih dolara (oko 136 miliona eura). Isplate će biti raspoređene tako, da svake godine Holidej zaradi više novca. Igrač visok 191 centimetar je igrao na Ol-staru 2013. godine, a jednom je biran u prvu defanzivnu petorku lige. U NBA je od 2009. godine, igrao je za Filadelfiju i Nju Orleans, a od prošlog ljeta je u Milvokiju.

Tokom karijere Holidej bilježi 15,9 poena i 6,4 asistencije u prosjeku.

R. A.

Da li zbog termina na koji su gosti više navikli da igraju, Mega je bolje otvorila utakmicu. Jedan od dva „tornja“ Beograđana, Filip Petrušev je ubacio 10 poena za četiri minuta i 16 sekundi, i natjerao Milojevića da zatraži tajm-aut pri vođstvu gostiju od 16:8. Nije to pomoglo, pa je 17-godišnji Nikola Jović pogodio trojku, a onda i dva bacanja za rekordnih plus 11 (21:10) u 6. minutu.

Kapiten Suad Šehović je sa dvije trojke za 30-ak sekundi prepolovio zaostatak Budućnosti (21:16), koliko je i iznosio na kraju prvog kvartala (27:22), zbog velikog broja promašaja „plavih“ u posljednja dva minuta.

Dva tima su nakon 10 minuta imala isti procenat šuta za dva poena (50 odsto), isti broj skokova (po 10), ali je Mega prednost ostvarila jer je bolje šutirala za tri (6-4, a Budućnost 10-2), i sa linije penala (8-7), gdje je domaćin prošao sva tri bacanja.

Budućnost je ravnotežu uspo-

Poluvrijeme z a onda rutin Nije kiks poraz protiv Cedevita Olimpije, Igokee ili Mornara Već u četvrtak u ,,Moraču“ stiže Cedevita Olimpija, u zaostalom meču 18. kola.

- Jako bitna utakmica, ako želimo da zadržimo prvo mjesto, a želimo.

Nemamo prava na kiks.

Međutim, kiks na utakmicama protiv Cedevite, Igokee ili Mornara nije kiks, to su kvalitetne ekipe, gdje svako svakoga može da dobije. Liga je interesantna i vidjećemo ko će na kraju završiti u plej-ofu. Sve ekipe imaju podjednake šanse i svoja nadanja. Cedevita je kvalitetna ekipa, ali ne mislim da smo izraziti favorit u toj utakmici. I oni imaju dobru šansu, očekujemo dobru utakmicu i bitno je da moj tim da sve od sebe. Za šta će to biti dovoljno vidjećemo – istakao je trener ,,plavih“. stavila već u drugoj dionici, iako je Mega uspijevala da čuva vođstvo skoro čitav kvartal, ali najviše do pet poena (29:24, 31:26, 33:28, 39:33). Serijom 5:0, koju je započeo Ivanović košem i dodatnim bacanjem, a završio Apić slobodnim bacanjima, Budućnost je u posljednjem minutu došla do vođstva (45:43), koje je za koš do poluvremena uvećao Džastin Kobs.

SVE JASNO NA STARTU 4. KVARTALA Mega je u nastavku držala priključak do tri i po minuta prije

kraja treće četvrtine (67:61), a onda su Edžim (četiri poena) i Rid (dva) donijeli Budućnosti prvi put dvocirenu prednost (72:61), nepuna dva minuta prije kraja ovog kvartala.

Mega se nije predavala, vratila se opet na minus pet (72:67), ali je Ivanović sa linije bacanja posljednji pogodio pred posljednjih 10 minuta (74:67).

Posljednju četvrtinu je otvorio Popović sa dva uzastopna koša (78:67), a serijom 6:0 (Edžim dva, Ivanović četiri poena), Podgoričani su nakon šest minuta igre stigli do

nedostižnih 20 poena prednosti (90:70). Budućnost je tada smanjila gas, pa je Mega ublažila poraz..

Ivanović je bio najbolji sa 20 poena (5-5 za dva), četiri asistencije i tri skoka, Edžim je dodao 15 poena i šest skokova, Kobs 14 poena, Popović 13 (7-5 za dva)... Na drugoj strani ubjedljivo najbolji je bio Petrušev sa 28 poena, 10 skokova i tri asistencije.

Naš Marko Simonović nije bio raspoložen za šut (četiri poena), ali je uhvatio devet lopti, imao po dvije asistencije i ukradene lopte.

S. J.

Arena

Poneđeljak, 5. april 2021.

Sportski miks

17

A lige i nastavili seriju pobjeda u regionalnom takmičenju

D. MALIDŽAN

za resetovanje nska pobjeda Dvorana: ,,Morača“.

Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Petek, Špendl i Karović

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Mitrović Dela Vale Z. Nikolić Popović Rid Žugić

14 20 15 9 4 2 2 2 2 13 9 -

92

79

(22:27, 25:16, 27:24, 18:12)

67% (21-14) za 1 60% (50-30) za 2 22% (27-6) za 3

76% (21-16) 44% (48-21) 39% (18-7)

36 (10+26) Skokovi 37 (8+29) Blokade 5 Asistencije 16 20 11 Ukradene lopte 6 10 Izgubljene lopte 18 Faulovi 19 24

Jović Mišković Smit Petrušev Tepić Kljajević Momirov Simonović Matković Kazalon Langović

15 4 28 4 7 4 13 4 -

MILOJEVIĆ: Kad smo zategli odbranu preokrenuli smo meč u našu korist Trener Budućnost Volija Dejan Milojević bio je zadovoljan nakon pobjede nad Megom.

- Odigrali smo jednu kvalitetnu utakmicu. Počeli smo malo sporije, ali smo zategli odbranu, bili dovoljno čvrsti, preokrenuli utakmicu u našu korist i prilično rutinski slavili. Zadovoljan sam, jer je Mega ozbiljna ekipa, koja je namučila mnoge timove, pobijedila je Budućnost u prvom dijelu i pokazali smo dobru reakciju nakon ispadanja iz Evrokupa. Idemo dalje, imamo težak raspored, idemo korak po korak – rekao je Milojević.

Strateg ,,plavih“ je dodao da je nakon eliminacije od Monaka bilo potrebno da se ,,glave resetuju“, što se osjetilo u prvoj polovini meča sa Megom.

- Svima nam je teško pao poraz poraz od Monaka. Nije lako, i nijesmo na dugme pa ga da pritisneš i da sjutradan sve bude ok. Malo smo sporije ušli, ali nakon što smo preokrenuli, pitanje pobjednika se više nije postavljalo – dodao je Milojević.

JOVANOVIĆ: Budućnost je pokazala reakciju nakon ispadanja iz Evrokupa Vladimir Jovanović, trener Mege, čestitao je Budućnosti i kolegi i prijatelju Dejanu Milojeviću, na dobro odrađenom poslu.

- Oni znaju da su bili jako blizu polufinala Evrokupa, što sam im ja i želio. Što se ovog meča tiče, igrali smo dobru utakmicu tri četvrtine. Mislim da smo veći dio prvog poluvremena

kontrolisali igru i igrali jako dobro. Budućnost je tim koji zaista ima 12 igrača u rotaciji i svako od njih ima potreban kvalitet za ovaj nivo takmičenja. Mi smo bili u nešto skraćenijoj rotaciji nakon što je Skuči Smit nezgodno stao i iskrenuo zglob pa je njegovo igranje bilo na 50 odsto. Sa tom rotacijom nijesmo bili u

stanju da se odupremo Budućnosti. Moram da budem zadovoljan sa prve tri četvrtine, poslije čega nijesmo uspjeli da pariramo Budućnosti koja je, poslije ispadanja iz četvrtfinala, znajući Dejana, sigurno morala da reaguje i da pokaže intenzitet kakav je pokazala danas – rekao je Jovanović.

Košarkaši Mornara večeras (18h) gostuju FMP-u u 24. kolu ABA lige

Pavićević: Na pobjedu, drugog izbora nemamo PODGORICA – Od četiri preostale utakmice do kraja ligaškog dijela, košarkaši Mornara jedino večeras (18 sati) u Beogradu ne igraju meč protiv direktnog konkurenta u borbi za plej-of ABA lige.

FMP, međutim, vodi bitku da izbjegne baraž za opstanak u regionalnom takmičenju, pa će biti i te kako motivisan protiv izabranika Mihaila Pavićevića.

- Naša računica pred ovo gostovanje je jasna: idemo na pobjedu, drugog izbora nemamo. I vjerujem u pobjedu, uz dužno poštovanje prema ekipi FMP-a, koju predvodi iskusni plejmejker Čović i koja svakome može da napravi problem – ističe Pavićević.

Prethodne sedmice je Mornar odložio derbi protiv Budućnosti, jer je barski klub saopštio da je jedan košarkaš tog tima zaražen korona virusom, a da su se četvorica igrača žalila na povišenu temperaturu i bolove u mišićima.

Nakon nekoliko dana, kako je saopšteno, ekipa je izašla iz samoizolacije, jer igrači više nemaju simptome slične onima koji imaju inficirani korona virusom.

Mornar će, tako, biti kompletan u duelu sa FMP-om, jer Pavićević prvi put od 24. januara, kada je povrijedio koljeno protiv Crvene zvezde, u rosteru ima i najboljeg igrača, Džejkoba Pulena.

RADONJIĆ: Mornar ima vrhunske igrače Vanja Guša, trener FMP-a, kaže da je Mornar po sastavu jedna od boljih ekipa u ligi.

- Dolazi nam u goste sa ciljem da ostanu u trci za doigravanje.

Sa druge strane, mi se borimo da osiguramo ostanak i očekujem od mog tima da, na terenu, to i pokažemo – rekao je Guša.

Bek FMP-a Marko Radonjić dodaje da je Mornar kvalitetna i iskusna ekipa, sastavljena od vrhunskih igrača.

- Moraćemo da odigramo na 100 odsto naših mogućnosti ako želimo da pobijedimo. Poslije poraza u Čačku, sami sebi smo zakomplikovali situaciju i ne preostaje nam ništa drugo osim da u svakoj utakmicu idemo na pobjedu i tako olakšamo sebi borbu za opstanak. Dobro poznajemo ekipu Mornara, znamo da neće biti lako, ali igramo kod kuće i vjerujemo da možemo da pružimo dobru partiju i pobijedimo – rekao je Radonjić.

Ostaje da se vidi da li će i koliko Pulen moći da pomogne ekipi nakon duge pauze…

- Jedna konstantna istina od početka lige jeste da nema lakih rivala, za svaku pobjedu, svaka ekipa mora da se izbori igrajući punom snagom od početka do kraja utakmice – dodao je trener Mornara.

Pred gostovanje FMP-u, Mornar ima 17 pobjeda i pet poraza, i do kraja mora samo da pobjeđuje ako želi da se domogne plej-ofa. Osim FMPa, Barane očekuju mečevi kod kuće protiv Budućnost Volija i Cedevita Olimpije, te gostovanje Igokei.

FMP, sa druge strane, ima osam pobjeda (14 poraza), jednu više od Krke i Cibone, koje su u zoni baraža, pa je jasno da će domaćin pokušati

da ,,skine skalp“ jednoj od najboljih ekipa u ABA ligi.

Barani i Beograđani sastali su se do sada devet puta u ABA ligi. Mornar vodi 6:3 (dva puta je slavio u Beogradu, FMP jednom u Baru), a posljednji prvenstveni duel, sredinom decembra prošle godine, Mornar je u svojoj dvorani dobio 84:74.

- Niko unaprijed ne može da kaže da će da pobijedi FMP u Beogradu, ali mi moramo da dobijamo utakmice ukoliko želimo u plej-of. Od sudijskog podbacivanja pokušaćemo da nametnemo svoj ritam i da u istom tempu odigramo čitav meč. Onda pobjeda ne bi trebalo da nam izmakne, bez obzira što domaćin ima, zaista, dobru i poletnu ekipu - ističe bek Mornara Sead Šehović. S. J.

MOTOGP: Sjajan dan za Francuze na trci u Kataru

Kvartararo sjajan u finišu u Dohi Dvostruki prvak svijeta se nada uspješnoj sezoni u Alpinu

ALONSO: Nijesam još star za F1 Fernando Alonso (39), velikan i dvostuki šampion Formule 1, kazao je da je spre-

man za zapažene rezultate u ovoj, povratničkoj sezoni.

Prvu trku sezone, u Bahreinu, nije uspio da završi.

- Imam godina, ali nijesam baš toliko star. Pa svjetski šampion, koji godinama dominira u našem sportu, ima 36 godina.

Nije baš da sam od svih starijih 20 ili više godina – kazao je proslavljeni Španac Alonso.

Ove sezone u Formuli 1 samo je Kimi Raikonen stariji od njega – slavni Finac ima 41 godinu.

R. A.

Fabio Kvartararo (21), veliki francuski talenat motociklizma, slavio je na MotoGP trci u Dohi, drugoj ove sezone.

U glavnom gradu Katara mladić iz Nice, zvijezda Jamahe, dočekao je četvrti trijumf karijere u najjačoj klasi. Prošle sezone pobijedio je na tri trke.

Pobjedu je ostvario ispred zemljaka Johana Zarka i Španca Horhea Martina.

Kvartararo je četiri kruga prije kraja pretekao Martina, vozača Pramak Dukatija, koji je vodio od starta. Za Martina je ovo debitantska sezona u najjačoj MotoGP klasi.

- Srećom pneumatici su bili u dobrom stanju za samu završnicu. Planirao sam napad u fi-

nišu i isplatilo se – rekao je Kvartararo na cilju.

Zarko je drugim mjestom

ostvario sjajan rezultat, a pretekao je Horhea Martina u posljednjem krugu.

Trka je donijela izbudljivu borbu – čak devet vozača bili su u vodećoj grupi u posljednjih osam krugova.

Pobjednik prve trke sezone, Maverik Vinjales iz Jamahe, završio je na petom mjestu, iza Aleksa Rinsa iz Suzukija.

Svjetski šampion Đoan Mir iz Suzukija na kraju je bio sedmi.

Sezona se nastavlja 18. aprila, trkom u portugalskom gradu Algarve. Do tada se očekuje oporavak i debi u sezoni šestostrukog prvaka svijeta, zvijezde Honde Marka Markeza. R. A.

18

Marketing

Poneđeljak, 5. april 2021.

Poneđeljak, 5. april 2021.

Arena

Sportski miks

19

Ema Ramusović nakon visokog poraza Budućnosti od petostrukog šampiona Evrope

Nijesmo sigurno 11 golova lošiji od Đera PODGORICA - Đer je najbolja ekipa na svijetu, kazala je Bojana Popović poslije poraza Budućnosti (30:19) u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona.

prvom poluvremenu od cilja.

Visokom porazu kumovale su povrede i svježina nekih igračica, koje iz opravdanih razloga nijesu mogle više od očekivanja.

I to je tačno - mađarski tim potvrdio je i klasu i pokazao moć (konkretno) kroz izdanja norveških i francuskih reprezentativki koje od ove sezone drže glavnu riječ. I zanimljivo - samo sa krila nijesu pokriveni sa internacionalkama koje su lideri i u svojim reprezentacijama.

Budućnost?

Prije dva dana naše rukometašice nijesu igrala lijep rukomet. Saplele su se u meču koji je bio namijenjen za uživanje! Previše respekta u šutevima i slabi odgovori kroz defanzivu, udaljili su ih već u

- Nijesmo pokazale to što zapravo jesmo. Ne mogu da kažem da smo bolji tim i da smo trebali da dobijemo. Smatram da je 11 golova previše.

Nijesmo sigurno toliko lošiji od Đera. Činjenica je da na terenu nijesmo ispoštovale ono što smo mogle i izgubile smo kazala je Ema Ramusović.

Budućnost je lako primala golove, a iz najlakših situacija promašivala. Odbrana nije imala prave odgovore prema konkretno Norvežanki Stini Oftedal, a bez prevelikog samopouzdanja u šutevima

NI BLIZU...

olakšali su posao golmanki Amandi Lejno.

- Baš smo puno zicera promašili. Od sebe da krenem - četiri, pa od ostalih, što je sa takvim ekipom nedopustivo. Dobro smo morali da se pomučimo za prave šanse i morali smo, protiv onakve ekipe, da ih realizujemo. Što se tiče odbrane - u nekim djelovima je bila dobra, dugo smo znali da se branimo, ali i da dopustimo lake golove. Generalno skoro ništa nije funkcionisalo. Sve je bilo mlako. Jednostavno, nije ni bio naš dan.

Na krilima uspjeha reprezentacije nakon plasmana na OI, mnoge od rukometašica Budućnosti sačekale su velikog rivala. Uz to bile su i ohrabrene kako su se branile i zaustavile Norvežanke iz Đera.

- Pokazale smo tada i ranije

na koji način se takvi igrači zaustavljaju. Što je bilo u subotu? Poslije prespavane noći nemam adekvatan odgovor.

Mogle smo bolje i jače, znale smo kako, spremale smo se kvalitetno i za tešku borbu i izazov. Ali nije nam ništa išlo od ruke, a onakvo izdanje nije bilo dovoljno da ublažimo poraz.

MOŽEMO BOLJE Naš tim bi vjerovatno neku drugu priču pričao da je mogao da se osloni na djevojke koje su dugo van stroja. Konkretno za Đer stručni štab nije mogao da računa na kapitenku Majdu Mehmedović, dok je Itana Grbić neposredno pred meč završila terapiju nakon što je od poneđeljka bila van stroja. Mala rotacija umorila je igračice koje su u oba pravca praktično bile bez zamjene. Sa manjom en-

ergijom se nije moglo više.

- Niko od nas pred meč nije rekao da idemo na pobjedu.

Obećali smo borbu, ali ono što smo pokazale nije bilo ni približno onome kako možemo.

Tukle su igračice Đera u odbrani, sudije iz Grčke pustile su grublju igru, a bonus ,,batine“, što je bilo očekivano, dobile su Ramusović i Grbić od Bratset, Edviž, Minko...

- Iskreno, mlatile su nas koliko su mogle. Ali i pored batina Itana je drugima stvarala šansu, naravno i meni, ali ta lopta nije mogla da uđe u gol.

Lično sam bila spremna za takvu igru i znala sam da će od prvog minuta jako da krenu.

Budućnost će 10. aprila u revanšu probati da popravi utisak.

- Potrudićemo se i vjerujem pokazati sve ono što je bilo

dobro u proteklom periodu.

Vjerujem u naš maksimum, a očekujem ponovo snažnog rivala. Mislim da možemo bolje i da će se rad vidjeti.

Sezona u Ligi šampiona, koja se polako bliži kraju, bila je i teška i turbulentna. Budućnost je u početku najviše ispaštala zbog korone, a kasnije su ekipom zagospodarile povrede.

- I zahtjevna i teška sezona, makar meni. Nikad nam ništa lako nije palo, a bilo bi čudno da je suprotno.

Naša reprezentativka na kraju sezone, a poslije osam godina, odlazi iz Budućnosti. Novi klub je Bukurešt.

- Već sada je neobično. Malo je čudno i svima oko mene.

Nije lako, ali sam srećna što ću u narednoj sezoni nositi dres, takođe, odlične ekipe - kazala je Ramusović.

A. M.

Prva liga za rukometašice (15. kolo)

Brest vidi F4 Lige šampiona

Sara Burić, dvije sekunde prije kraja, pogodila za pobjedu Trebjese

Jauković silna na ,,plus 10“ protiv Meca

Trebjesa Feniks

21 (10) 20 (7)

NIKŠIĆ - Gradska dvorana.

Utakmica igrana bez prisustva navijača. Sudije: Martinović i Pavićević.

TREBJESA: A. Gezović (15 odbrana), Popović, Čvorović, Miljanić 3, Drašković 2, Blečić 2, Dorongić, Raičević, Radović, Bošnjak 1, Varajić 3, Burić 4, Lalić 1, M. Gezović 1, Gardašević 4, Vujović.

FENIKS: Petrović (3 odbrane), Borilović, Labović, Stojanović, Kažić 2, Kovačević 2, Garčević 1, Radović, Babić, Bijelić, Zečević 8, Dedić, Gazivoda (6 odbrana), Džarić 7, Ratković.

U meču preokreta domaći tim Trebjesa za gol je bio bolji od Feniksa u 15. kolu najjače crnogorske lige. Nikšićanke su gubila dva gola na 2,29 prije kraja, a Maša Varajić sa dva i Sara Burić golom na dvije sekunde prije kraja donijele su slavlje domaćinu.

Rudar Tivat

32 (17) 20 (11)

PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Utakmica igrana bez prisustva publike. Sudije: Bailović i Marković.

RUDAR: Škerović (10 odbrana), Ražnatović 2, Jovanović,

Vlada dozvolila prisustvo do osam hiljada navijača

Kuzmanović 3, Rakočević 1, Vukčević 7, Marković 2, Milošević 3, Brajović 1, Pavićević 3, Radmanović 3, Mitrović 1, Kalezić, Lutovac 4, Brković 2, Bazović (3 odbrane).

TIVAT: Bandović (8 odbrana), Drakić, Ćuzović 1, Tomanović, Matijević, Radović 7, Božović 3, Mulić 5, Srdanović 2, Deković 2, Cmiljanić.

Rudar je u 1. poluvremenu najavio osvajanje bodova protiv Tivta. Tim Ivana Terzića vodio je 17:11, a u nastavku prednost je rasla do konačnih 32:20.

Jelena Vukčević postigla je sedam golova i dodala sedam asistencija. Andrea Škerović zaustavila je 10 šuteva. Kod Tivčanki Ana Radović sedam puta bila je precizna, a četiri puta je uspješno asistirala.

Budućnost 2 37(19) Nikšić 16 (5) PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Utakmica igrana bez prisustva navijača. Sudije:

Pavićević i Uskoković.

BUDUĆNOST 2: J. Kadović (6 odbrana), Anđušić 3, Pejović 4, Novović 1, N. Kadović 4, Gugač 7, Bojanić 2, Mehmedović, G. Marsenić 4, M. Marsenić (5. odbrana), Lopičić 2, A. Marsenić 1, Krivokapić 2, Senić 1, Popović 2, Đurović 4.

NIKŠIĆ: Kovačević (13 odbrana), Lučić, Bulatović 3, Jakovljević 2, Radović, Vojinović, Žižić, Cerović, Đurđevac, Krcunović, Vukasojević 2, Radonjić 1, Laketić 6, Ivanović, Vidaković 2.

Budućnost je opravdala ulogu favorita, mlade Nikšićanke nijesu mogle ni da zaprijete, a ubjedljivu prednost domaćina spriječila je golmanka Vanja Kovačević.

Podgoričanke su pretrčale gošće iz Nikšića, a u realizatorskim sposobnostima prednjačila je Sara Gugač. Nekoliko djevojaka koje su samo dan ranije bile u sastavu ,,plavih“ za četvrtfinale sa Đerom bile su na terenu i juče protiv Nikšića.

A. M.

Finale Liga kupa Engleske pred publikom Meč Mančester sitija i Totenhema za trofej Liga kupa Engleske 25. aprila moći će da sa lica mjesta prate navijači.

Duel na stadionu ,,Vembli“ u Londonu biće otvoren za do osam hiljada gledalaca. To je odluka vlade Velike Britanije.

Iz Fudbalskog saveza Engleske (FA) ističu da je ovo važan i simboličan korak koji nagovještava povratak publike na stadione na Ostrvu, kao rezultat uspješne vakcinacije od korona virusa.

Ranije je predviđeno da se posljednja dva kola sezone Premijer lige u maju igraju pred publikom, takođe u redukovanom kapacitetu stadiona.

R. A.

PODGORICA - Brest je nakon ,,plus 10“ u prvom meču četvfinala sa obje noge na F4 Lige šampiona.

Tim za koji nastupa naša reprezentativka Đurđina Jauković bio je bolji od Meca (34:24) i neočekivano lako stigao do pozicije koja mu garantuje velike stvari.

Bivša igračica Budućnosti postigla je šest golova, a meč je sa 10 obilježila Ana Gros.

Posljednji četvrtfinalni par je Vajprs i Rostov.

A. M.

Kenijka ostvarila istorijski rezultat na trci u Istanbulu

Čepngetič oborila svjetski rekord u polumaratonu Kenijka Rut Čepngetič nova je svjetska rekorderka u polumaratonu.

Na atletskoj trci u Istanbulu, najvećem gradu Turske, ostvarila je rezultat od sat, četiri minuta i dvije sekunde, za dionicu od 21 kilometra. Novi planetarni rekord je za skoro pola minuta bolji od prethodnog, koji je u Emiratima prošle godine ostvarila Etiopljanka Ababel Ješaneh. Trka je istorijska jer su prvi put tri takmičarke trčale brže od sat i pet minuta na dionici ove dužine.

R. A.

Arena D. MALIDŽAN

20 Fudbal AMPLITUDO DRUGA LIGA, 25. KOLO: Arsenal, Mornar i Igalo slavili, Kom opet izgubio

Aleksa Marušić dao gol Titogradu 16 sekundi nakon poče

Rekorder slomlj NIKŠIĆ - Nikola Rakojević odlično poznaje tim Sutjeske, jer je sa većinom njenih sadašnjih prvotimaca dugo sarađivao, ali to mu nije pomoglo da prije dva dana iznenadi „plavo-bijele“.

Sa utakmice Kom - Arsenal

Vodeći trio maksimalan Kom Arsenal

0 1

PODGORICA - Stadion na Zlatici. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Dabanović. Stijelac: Muhović u 67. minutu. Žuti kartoni: Đukić, Brnović (Kom), Kukuličić (Arsenal).

KOM: Novović, Radenović, Lačević (od 62. Bulatović), Golubović, Radulović, Rjosuke (od 82. Gazivoda), Đukić (od 82. Vučićević), Vujošević (od 62. Hot), Brnović (od 69. Otašević), Vujačić, Orlandić.

ARSENAL: Lemajić, Mršulja, Kovačević, Manojlović, Todorović, Montenegro, Muhović (od 82. Kukuličić), Hadžibegović, Musić (od 62. Dragićević), Dapčević (od 88. Knežević), Marković (od 82. Mirković).

Kom je nastavio da posrće. Ni trenerska ,,šok terapija“ nije donijela promjene, Kom je vezao šesti meč bez postignutog gola, a nakon još jednog poraza Zlatičani su sada izgubili šanse da se bore za prvo mjesto, a s obzirom na to da su na ,,minus pet“ od Igala, jasno je da im slijedi teška bitka da dođu makar do baraža.

Zlatičani su se nadali da mogu zakinuti lidera, parirali su prvo poluvrijeme, ali je Arsenal po ko zna koji put riješio meč zahvaljujući sjajnom ofanzivcu Jasminu Muhoviću, koji je pogodio za veliku pobjedu.

Mornar Jedinstvo

1 0

BAR - Stadion: SRC ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Vojin Vojinović. Strijelac: Kažić u 57. minutu. Žuti karton: Kacić (Mornar).

MORNAR: Vukčević, Kažić (od 71. Škrijelj), Kacić (od 71. Bulatović), Kajević, Idrizović (od 77. Vukmarković), Perišić, Seratlić, Pajović, Bakić, Pepić (od 89. Đorđević), Poček.

JEDINSTVO: Š. Kolić, Muzurović, Banda (od 79. Balić), Šćepanović, Nikolić, Mušović (od 71.

Memčević), D. Kolić (od 41.

Cvijović), Ajković, Dacić, Šćekić, Dulović.

Mornar je uspio da veže još jedan ,,minimalac“, ali za velika tri boda. Barani su tako

U Beranama snijeg spriječio igru Derbi sjevera Berane - Ibar nije odigran, jer je usljed velikog snijega koji je padao posljednjih dana teren na gradskom stadionu u Beranama onemogućio igru. Visina sniježnog prekrivača u Beranama je juče, inače, iznosila 12 centimetara.

Novi termin odigravanja utakmice Berane - Ibar biće naknadno određen, s tim što Ibar ima i zaostali meč sa Drezgom.

540

Tabela 1. Arsenal 25 16 4 5 38:25 52 2. Mornar 25 14 7 4 34:15 49 3. Igalo 25 12 10 3 35:14 46 4. Kom 25 12 5 8 30:21 41 5. Jedinstvo 25 9 6 10 36:27 33 6. Berane (-1) 24 9 5 10 26:32 31 7. Bokelj 25 4 13 8 22:25 25 8. Grbalj 25 7 4 14 19:31 25 9. Ibar 23 5 5 13 14:38 20 10. Drezga (-1) 24 3 5 16 17:43 13 U narednom kolu (10. aprila) sastaju se: Jedinstvo - Arsenal, Igalo - Kom, Ibar Grbalj, Drezga - Berane i Mornar - Bokelj.

minuta fudbaleri Koma su bez postignutog gola.

Posljednji put slavili su protiv Drezge u gostima, kada je strijelac bio Vujačić u 90+3. minutu

zadržali korak za vodećim Arsenalom, a istovremeno sačuvali prednost u odnosu na Igalo. Slavoljub Bubanja odlučio je da promiješa karte, a u startnoj postavio našao se Kažić, dok su Bulatović i Guzina ostali na klupi. I, upravo Kažić bio je meč viner.

Brzonogi ofanzivac ,,naplatio“ je u 57. minutu inicijativu Mornara i pogodio za slavlje Barana…

Grbalj Igalo

0 2

RADANOVIĆI - Stadion u Radanovićima. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelci: Koprivica u 51. i Bakrač u 75. minutu.

GRBALJ: Popović, Vraneš, Stanišić, Carević, Vukčević, Niković, Obadović, Radenović (od 63. Perović), Kalačević (od 89. Stešević), Vujović, Ičimura (od 53. Ilić).

IGALO: Perović, Petrović, Koprivica (od 77.

Vlahović), Grbić, Dabović, Radović (od 77. Bogdanović), Vučić, Bakrač (od 90.

Redžović), Li (od 46. Perović), Maraš, Mitrović (od 85. Roganović).

Igalo se ne zaustavlja. Primorski derbi dobio je veliki ulog - Grblju su potrebni bodovi za spas, Igalu u napadu na Prvu ligu, ali su gosti uspjeli da nastave trijumfalan niz. Na taj način Grbalj je zakomplikovao posao u drugoligaškom živo-

tu, dok je Igalo pokazalo da juriša na elitu.

Bokelj Drezga

0 1

KOTOR - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Mladen Knežević.

Strijelac: Krivokapić u 80. minutu. Žuti kartoni: Barjaktarović, Ševaljević (Bokelj), Vujisić, Rakočević, Krivokapić, Bogićević (Drezga).

BOKELJ: Radović, V. Čavor (od 80. Šušić), Jeknić, Marković, Peruničić, Škrelja (od 61. P. Čavor), Lekić, Globarević, Barjaktarović (od 46. Braletić), Đorđević (od 68. Kovačević), Batuta.

DREZGA: Ivanović, Bogićević, Spahić (od 46.

Rakočević), Kubo, Vujisić, Božović, Burzanović (od 89. Jovanović), Zlatičanin, Mirković, Bulatović, Krivokapić (od 90+1.

Kovačević).

Kakav šok u Kotoru. Bokelj je imao zicer da protiv ,,otpisane“ Drezge napravi presudan korak u odnosu na Ibar i Grbalj, ali je porazom tim iz Kotora sada u izuzetno teškoj situaciji, pa je jasno da ga do kraja čeka teška bitka za spas od ispadanja.

Drezga je šokirala rivala u 80. minutu, kada je Krivokapić pogodio za goste, kojima ni pobjeda ne znači mnogo, jer su već precrtani…

Priredio: R. PEROVIĆ

Poneđeljak, 5. april 2021.

Već nakon pet minuta vidjelo se da će ekipa Miljana Radovića na ovom gostovanju osvojiti sva tri boda i da su svi do jednoga na terenu motivisani. Čak četiri puta tresla se mreža na golu Titograda, iako u gostujućem sastavu nije bilo kažnjenih Giljena, Šofranca, Augusta, iako se Marušić teško povrijedio...

Upravo je Aleksa Marušić oborio rekord jer je pogodio već poslije 16 sekundi. Do sada je rekord najbržeg gola pripadao Admiru Adroviću koji je oktobra 2008. godine bio strijelac poslije 19 sekundi, takođe u dresu Sutjeske, igrajući protiv Koma.

Zanimljivo je još da su tada za Nikšićane nastupali i njeni aktuelni prvotimci Giljen, Bulatović i Marković.

Prije dva dana, Titogradu je Cicmil „dosolio ranu“ svega nekoliko minuta nakon što ih je „načeo“ Marušić, a poslije je sve išlo lagano, pa su se u strijelce upisali i Marković i Grivić.

Strijelac prvog pogotka zadovoljan je što se Sutjeska vratila na pobjednički kolosijek, ali kaže da bi mnogo zadovoljniji bio da nije nakon pola sata igre morao napustiti teren, jer je imao žestok sudar s Božu-

Marušić zbog povrede napustio teren u 31. minutu

rovićem. Pukla mu je arkada i polomljen nos, a to znači da će najmanje 20-ak dana morati da odmara.

- Ušili su me, a kad se smanji otok, sve su prilike, da ću imati i intervenciju na nosu. Boli me, slijedi mi duža pauza, ali

nadam se da ću u finišu šampionata moći da pomognem svom timu. Drago mi je što sam postigao pogodak, sve se odigralo tako brzo i nastavili smo u dobrom ritmu. Zaista smo igrali odlično do samog kraja, stvorili mnogo lijepih

Titograd treba da promoviše trećeg trenera ove sezone

Raičević vodi ,,romantičare“ protiv Podgorice, povjerenje Petroviću?

PODGORICA - Mirko Raičević, dugogodišnji kapiten Titograda, koji je ove sezone i u ulozi pomoćnog trenera, vodiće ,,romantičare“ u gradskom derbiju protiv Podgorice, koji se igra već za dva dana.

S obzirom na to da trenutno ima Uefinu ,,A“ licencu, Raičević može da bude šef stručnog štaba samo privremeno, odnosno po pravilima klub je dužan u narednih 15 dana da imenuje trenera sa ,,Pro“ licencom. S obzirom na tešku situaciju u klubu, ali i na veliku rezultatsku krizu, kako nezvanično saznajemo, nije nemoguće da Titograd do kraja sezone ne angažuje novog kormilara, već da rješenje nađe u sopstvenom kadru.

Rješenje bi bio Gavrilo Petrović, koji ima ,,Pro“ licencu, a koji vodi omladinski tim Titograda, upravo sa Raičevićem, koji je i direktor omladinske škole u klubu sa Starog aerodroma.

Odlaskom Nikole Rakojevića ,,trenerska vrteška“ opet se zavrtjela. Rakojević je vodio Titograd na 23 prvoligaške utakmice, a pod njegovim vođstvom ,,romantičari“ su ostvarili po pet pobjeda i pet remija, te 13 poraza. Rakojević je, inače, naslijedio Zorana

Gavrilo Petrović

Govedaricu, koji je Titograd preuzeo 18. novembra 2019. godine od Dragoljuba Đuretića. Prije Đuretića za samo dvije godine na klupi tima sa Starog aerodroma bili su Dejan Vukićević, Branko Smiljanić, Vesko Stešević, Aleksandar Miljenović, Igor Pamić, Edis Mulalić, te Peter Pakult.

Međutim, ako se zna da je OFK

Titograd, pretposljednji na tabeli, sa tri boda više od Petrovca, a daleko od bezbjedne zone, jasno je da ga čeka teška borba za baraž. Pitanje je samo ako dođe do baraža, da li će opet Titograd biti miljenik sreće…

Titograd je u posljednjih pet kola osvojio bod, bez postignutog je gola, a i u naredna dva kola biće domaćin (prvo Podgorici, a zatim Rudaru). R. P.

Arena

Poneđeljak, 5. april 2021.

četka meča, teren napustio na nosilima

D. MALIDŽAN

jenog nosa

prilika i da mi se nije desilo što se desilo sigurno bih bio još zadovoljniji. Imali smo uoči ovog meča mnogo personalnih problema, ali ovaj meč je potvrda da Sutjeska može, da se vraćamo željenoj formi i nadam se da ćemo dobro

odgovoriti svim izazovima koji nas očekuju u prilično zgusnutom rasporedu narednih dana. Sad je Petrovac na redu i naravno, tu očekujemo nova tri boda - riječi su prvotimca Sutjeske Alekse Marušića.

Ra. P.

Fudbal

Budućnost izgubila od Zete nakon 23 vezane utakmice bez poraza u prvenstvu PODGORICA - Uoči šampionskog slavlja Budućnost je ispustila rekordnu seriju bez poraza.

Nakon 23 vezane utakmice bez negativnog epiloga u prvenstvu, ,,plavi“ su izgubili od Zete pod Goricom (1:0) u 27. kolu Telekom 1. CFL. Rezultat nije mnogo poremetio Podgoričane koji u srijedu ili eventualno u neđelju mogu teoretski da osvoje trofej.

- Nikada nije prijatno kada se izgubi, pogotovo nakon istorijske serije koju smo napravili, ali ako je poraz morao da se desi - desio se u najboljem trenutku. Zašto najboljem? Zato što nas je opomenuo pred završnicu sezone u kojoj nas očekuje borba za trofej Kupa. Titula je na pragu, ali želimo da osvojimo i masovnije takmičenje. Još jednom smo shvatili da možemo da pobijedimo samo kada pružimo maksimum - rekao je vezista Miloš Raičković.

Po hladnom vremenu, kiši i vjetru izabranici Mladena Milinkovića nijesu se najbolje snašli.

Barem ne onako kako to rade u posljednjih sedam mjeseci od kada im mjeru nije uzeo nijedan rival sa domaće scene.

- Nijesmo odigrali loše, ali izostala je konkretnost u završnici.

Nijesmo iskoristili nijednu šansu, a tako obično biva u fudbalu - dođe kazna za promašaje. Nas je stigla u samom finišu kada je Zeta dala gol iz kontre.

Izvući ćemo pouke i nastojati da dižemo formu pred odlučujuće mečeve - ističe Raičković.

Tabela otkriva koliko je Budućnost dominantna u crnogorskim okvirima.

Još jesenas je bilo jasno da će postati prvi naš klub sa pet titula, a prvi put u skoro stogodišnjoj istoriji ,,plavi“ mogu da osvoje duplu krunu.

- Imamo 21 bod prednosti na vrhu tabele i pitanje je trenutka

Prekid serije pred šampionsko slavlje

Miloš Raičković u duelu sa Lazarom Lambulićem

kada ćemo riješiti prvenstvo.

Ne opterećujemo se da li će to biti u srijedu ili u neđelju.

Može da bude i poslije toga.

Mirni smo. Pokazali smo ove sezone da smo najbolji, ali ne zadovoljamo se samo titulom.

Cilj je dupla kruna i uradićemo sve da u svoje vitrine donesemo i pehar Kupa. Ova generacija ima snage za tu vrstu uspjeha, iako znamo da neće biti lako - ni u polufinalu, a ni eventualno u finalu masovnijeg takmičenja - poručio je dvadeset sedmogodišnji fudbaler sredine terena.

Podgoričani u naredna dva kola igraju sa najbližim prati-

ocima - sredinom sedmice dočekuju Dečić, pa gostuju Sutjesci u neđelju.

- Idemo redom. Uvijek na pobjedu. Očekujem tvrdu utakmicu protiv Dečića. Oni su takva ekipa. Imaju kvalitet, igraju agresivno. Zaslužuju pohvale za sve što su postigli od početka prvenstva i za trenutno drugo mjesto. Ipak, gledamo sebe.

Kada smo na nivou, nema problema za učinak. Bolji smo i to želimo da potvrdimo u novom međusobnom duelu na našem terenu - kazao je jedan od najboljih igrača ,,plavih“.

Povreda je usporila Raičkovića koji je pauzirao mjesec prije

Zeta našla lijek za Budućnost, junak pobjede Marko Burzanović jasan

nego se vratio u tim za Zetu.

Koštalo ga je to nastupa za reprezentaciju u martovskom terminu kvalifikacija za Mundijal, budući da je bio u planovima selektora Miodraga Radulovića.

- Preskočio sam pet utakmica u ligi, a nijesam mogao da odgovorim ni potrebama nacionalne selekcije. Žao mi je zbog toga, ali povrede su sastavni dio sporta. Na meni je da radim još jače i bolje, te zaslužim poziv selektora Radulovića u narednim akcijama. Sada sam zdrav, osjećam se dobro i očekujem da budem sve bolji iz meča u meč - zaključio je Raičković. D. K

Burzanović (broj 10) sa saigračima slavi gol za pobjedu

Ako savladamo Iskru, biće to prava priča PODGORICA - Samo sedam bodova od mogućih 21 osvojila je Zeta u ovoj polusezoni do subotnjeg gostovanja pod Goricom.

Lošim rezultatima skliznula je u donju polovinu tabele, ali nije klonula duhom. Prije dva dana uspjela je ono što nije niko u crnogorskom fudbalu još od kraja avgusta - da savlada Budućnost, koja je imala niz od 23 meča bez poraza u prvenstvu.

Velika pobjeda ,,vukova“, za njih tradicionalno i najslađa.

- Nijesmo se opterećivali serijom Budućnosti, niti u tome tražili motiv pred dolazak na naš najveći stadion. Razmišljali smo samo o tome da odigramo dobru utakmicu i osvojimo tri boda. Jedino nam je to bilo u glavi, naročito ako se uzme u obzir naša pozicija na tabeli. Na kraju smo uspjeli u tome i zasluženo pobijedili - kazao nam je Marko Burzanović, strijelac odlučujućeg pogotka u 87. minutu.

Derbi 27. kola Telekom 1.

CFL odigran je u lošim vremenskim uslovima. Meč je mogla da odluči samo individualna greška i(li) umijeće, snalažljivost, sreća - sve što je

21

PRVI PUT STRIJELAC PROTIV BUDUĆNOSTI: Iz poštovanja nijesam slavio pogodak Marko Burzanović je dijete Budućnosti, iz koje je otišao u Titograd. Igrao je potom za Rudar, Inter iz Zaprešića, Pjunik, Grbalj, prije nego je ove sezone stigao u Zetu.

U subotu je prvi put u karijeri bio strijelac protiv matičnog kluba. Izostalo je uobičajeno slavlje.

- Želio sam da postignem pogodak, kao i svaki drugi igrač.

Ipak, Budućnost je klub u kojem sam ponikao, u kojem su moja braća (Igor i Goran, prim. aut) ostavila veliki trag.

Poštujući sve to, nijesam slavio gol - objasnio je dvadeset trogodišnji vezista. bilo sažeto i u pobjedonosni gol ekipe Ratka Dostanića.

- Bilo je teško igrati, kiša nije prestajala cijelo vrijeme. Pružili smo maksimum i vjerujem odigrali dobro - i Budućnost i mi - koliko se to moglo u onakvim uslovima - naveo je Burzanović.

Zeta se bodovno izjednačila sa šestoplasiranom Iskrom, na ,,minus dva“ je u odnosu na Podgoricu i Rudar, dok joj je Sutjeska odmakla osam

bodova.

Evropa je opet na horizontu.

- Prije pauze smo bilježili uglavnom loše rezultate, a svi znaju da nam je cilj izlazak u Evropu i ovom pobjedom smo se vratili u trku. Naša liga je takva da ni Sutjeska nije nedostižna, ali s druge strane sa dva lošija rezultata situacija bi mogla da postane neprijatna. Vjerujem da imamo kvalitet da budemo u vrhu, gdje je Zeti i mjesto - istakao je

Burzanović. ,,Vukovi“ u narednom kolu gostuju upravo direktnom konkurentu, Iskri. U slučaju poraza, gotovo da bi trijumf nad Budućnošću ,,bacili u vodu“.

- Ima još dosta da se igra, cijeli posljednji krug prvenstva, svaki meč je skoro jednako bitan. Činjenica je da bi pobjedom nad Iskrom napravili pravu priču i bili na pravom putu - za Evropu.

Zeta je ove sezone pobjeđivala Budućnost, Sutjesku, Rudar... zašto ne bi i Iskru?

- Kvalitetna su ekipa, posljednjih sezona igraju na visokom

nivou, pritom će biti domaćini.

Pobjeda nad Budućnošću nam je ulila samopouzdanje i na krilima toga pokušaćemo da uzmemo tri boda i u Danilovgradu - izjavio je Burzanović. ,,Vukovi“ imaju loš skor sa Iskrom, rijetko su je pobjeđivali u posljednje vrijeme, a i kad bi se to desilo uglavnom bi bilo u gostima.

- Trebalo bi da je obrnuto, da bolje igramo na ,,Trešnjici“, ali ispostavilo se da u duelima s Iskrom bolje rezultate bilježimo u Danilovgradu. Kad je već tako, neka se tradicija nastavi makar još za posljednji krug ovog prvenstva - riječi su

dvadeset trogodišnjeg veziste.

Burzanović ima zavidne brojke ove sezone. Pogodak protiv Budućnosti bio mu je peti u prvenstvu, ukupno sedmi ove sezone računajući i Kup. Od tih sedam, tri su bila odlučujuća za pobjedu Zete.

- Zadovoljan sam ličnim učinkom. Golovi mi mnogo znače za samopouzdanje, naročito kad ekipa pobijedi. Nadam se da ću nastaviti u tom ritmu.

Vjerujem da će do kraja sezone sve ići kako treba, i timski i individualno - optimista je Marko Burzanović, najbolji strijelac ekipe u prvenstvu.

Ne. K.

22

Feljton

Poneđeljak, 5. april 2021.

19.

SRPSKO KIDISANJE NA CRNU GORU

Biti četnik – postaje unosno i trajno političko zanimanje! „U Černoj Gori imja serb označalo pravoslavnog“, usputno su registrovali na pr. P. A. Rovinski, i J. Holeček, pa i mnogi vodeći Srbi toga vremena: S. Novaković, S. Ćorović, S. Matavulj. Odnosno, Crnogorci tada nijesu bili na etnokulturnom srpskom „dnevnom redu“. To je zamešateljstvo novije, „svetosavski“ indoktrinirane političke čaršije

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Po srpskoj političkoj logici: ko je pravoslavac – taj je automatski Srbin. Ne smeta im što su, koliko do „juče“, bili u „dubokoj“ osmanskoj državi, i što se u međunarodnim relacijama balkanska ortodoksija sinonimno poznavala i tretirala kao „grčka vjera“. Mnogo kasnije, kad je Rusija prevladala političkim prisustvom – kao „ruska vjera“. Tek kad je srpski entitet počeo da se pomalja u 19. vijeku, češće se pominje „srpska vjera“. Stvaranjem Kraljevine Karađorđevića, ambiciozni srpski državotvorci su je ustoličili kao novo-državnu instituciju, SPC kao zvaničnu državnu crkvu. Što se Crne Gore tiče, za Crnogorce nije bilo dileme: čak i strancima je sve bilo jasno. „U Černoj Gori imja serb označalo pravoslavnog“, usputno su registrovali na pr.

P.A. Rovinski, i J. Holeček, pa i mnogi vodeći Srbi toga vremena: S. Novaković, S. Ćorović, S. Matavulj… Odnosno, Crnogorci tada nijesu bili na etnokulturnom srpskom „dnevnom redu“. To je zamešateljstvo novije, „svetosavski“ indoktrinirane političke čaršije.

Kao da sa Srbima, objektivno, sve manje može biti „zbora i dogovora“. Treba im narod, u ovom slučaju pravoslavni: kao sredstvo, i kao priručni materijal za ostvarivanje „prirodnog prava“ na kontrolisanje, a postupno posijedanje – i pośedovanje suśednih teritorija. Biti četnik – postaje unosno i trajno političko zanimanje! Koje li još, svakako jedinstvene, srpske „kreativnosti“: u međuvremenu stalno nude „pomirenje“, „međuetnički sklad“, i multi konfesionalnu toleranciju?

Snažno se otrgli donedavnom im podaničkom, feudalnom „skladu i toleranciji“? Tačnije: Srbi nijesu mogli podići ni sprat kuće, dok ne dozvole Turci! Ni najbogatiji „čorbad-

Cetinje, 1886. godina

Od snažnog hrvatsko-slovenačkog, i Njegoševog (odnosno crnogorskog) pokušaja Ilirskog preporoda (preporodno nacionalno oslobođenje, i narodno – ravnopravno ujedinjenje) – ubrzo nije ostalo ništa. Ugušio ga je balast srpskih namjera o jedinstvenom „srpskom jeziku“, „srpskom carstvu“, „srpskom moru“ žija“, dok ne dobije dozvolu od turske uprave. A onda, taj sprat mora uvijek da bude spreman za doček i besplatnu uslugu (prije svega) turskih dobrodošlica. Prioritetno onih koji su dali „građevinsku dozvolu“. Koga ovo ne bi dirnulo…

Nekad mi je povremeno bila i simpatična srpska „maštovitost“: da se okolo razmeću „sa svim i svačim“. „Milošem Obilićem“, „Reljom Krilaticom“ i „Zmaj Ognjenim Vukom“… I Markom Kraljevićem, silom od viteške moći i junačke snage. I njegovim nadmoćnim Šarcem, i topuzinom. Ne zna Marko što će od „junaštva“, pa obijesno – „ore drumove“. Da rašćera „Turke i trgovce“, krvopije narodne.

Uzalud ga i majka Jevrosima moli da ne ore drumove. I svugđe (sem pred Markom) janičari su „bijesni“. Ali, s Markom bi u miru da se mimoiđu: „More Marko ne ori drumove“. Pa kad su Marku sa pričom dosadili „Turci janičari“: - On dovati ralo i volove, i pomlati Turke janičare…

Matija Bećković na sahrani Amfilohija Radovića

Ko ne bi ostao „bezazeknut“ zbog takvog balkanskog King-konga, koji (kao od šale) na Turke zavrljači ralo – sa volovima i jarmom!? A kad počne da pijanči, nema s kim, nema mu ravna, već: „Pola pije, pola Šarcu daje“… Međutim, taj isti Marko je bio samo skromni turski vazal, i blijedi (nasljedni) feudalac manjeg značaja. Zbog toga se i povukao od bogatijih ravničarskih krajeva, od Prištine i Skoplja – ka Prilepu. Čak je i porodično bio „smotan“: prvo oćerao ženu Jelenu; pa doveo udatu Teodoru – pa morao da vrati Jelenu… Poginuo je boreći se u turskoj vojsci (Bajazita Munjevitog), na Rovinama 1395. protiv hrišćanske koalicije (!), ili kako se kod nas češće zapisuje – protiv vlaškog vojvode Mirčete. I još jedan kuriozitet u korist srpske „maštovite“ sklonosti da lažno „čipuju“ tradiciju: Zvona crkve Notr-Dam su zvonila u čast hrišćanske pobjede na Rovinama, a ne povodom vijesti o srpskom porazu na Kosovu šest godina ranije. Od svega pokušavaju po nešto…

Od Marka im je ostala jalova srpska „topuzina“, i „strašni ćurak naopako“. Iako ni to kod Marka nije bio „u modi“.

Od snažnog hrvatsko-slovenačkog, i Njegoševog (odnosno crnogorskog) pokušaja Ilirskog preporoda (preporodno nacionalno oslobođenje, i narodno – ravnopravno ujedinjenje) – ubrzo nije ostalo ništa. Ugušio ga je balast srpskih namjera o jedinstvenom „srpskom jeziku“, „srpskoj narodnoj državi“ sa balkanskim granicama, „srp-

skom carstvu“, „srpskom moru“. Pa čak i da je (na drugoj strani, krajnji) hrvatski dijalekt „ikavsko-čakavski jugozapadni ogranak južnog govora srpskog“?! Tako je krenula balkanska „jabuka razdora“, sa sve većim nepovjerenjem, podvajanjima i međunacionalnim razdorima. Što je dovelo do lako zapaljivih situacija, i tragičnih vjerskih ratova (pravoslavnih, katolika i muslimana) – koji su se počeli smjenjivali.

Oduvijek se govorilo da su najgori oni ljudi, koji su svud po malo, a „ni tamo, ni ovamo“. Ima i varijanta da su interesno i svjesno potpuno „tamo“, ali ih „ovamo“ nešto kači podnebljem, i karakterom. Za jednoga (počivšeg), koji je do nedavno bio autoritet, i dodatno moćni samozvanac (i „tamo“, i „ovamo“), suštinski njegovi poznavaoci i višedecenijski saradnici govorili su da je bio 100 % Crnogorac, a 98 % Srbin. Praktično, protiv ovih prvih bio je „više“ od 100 %, a za ove druge se iscrpljivao „više“ od 100 %... Okoreli „dupljak“, i „dešnjak“ par exselans! Sa takvim je nastajala, i bivala sve „snažnija“ – srpska istorijska i psihološka disharmonija! Koja je uslovila u narodu toliko lošeg znanja, bolje reći proizvoljnosti i svjesno indukovanog neznanja. A aktivno neznanje je gore od najveće nemoralnosti!

Još kad se na to stalno kalemi zluradost, i enormna brbljivost – biva kao u zapuštenom delikventskom domu.

Kakav je „uzajamni“ hod sa istorijom – uboge velikosrpske filozofije za budućnost

Crnogorska porodica

Balkana: „Ćeraćemo se još!“ Mislite da je ovo Bećkovićev originalni pjesnički iskaz?

Ovo je, u stvari, četnička parola za ključnu političku (nacionalnu, vojničku, državnu) vertikalu Srbije: kao nekad klasičnim krstaškim pohodima (da se brani Hristov grob od „nevjernika“ – i popljačka i pali sve usput), Srbija ima identičnu odgovornost prema „sopstvenom“ narodu u okruženju… Zar i ovo aktuelno Vučićevo, sa svojim „vojnim“ serdarima – o ponovnom uvođenju vojnog roka ne „miriše“ na takve srpske ujdurme?

Ali sve to je i vašarski nivo komunikacije, i čaršijsko „podizanje“ naroda. Njene protagoniste, i aktere – za parapatriotski front za narodnu „odbranu“ srpskih interesa – sve manje treba shvatati ozbiljno. Naročito dugoročno!

Ljudi proizvoljnog etičkog i etničkog stava (a to znači – bez savjesti), olako se daju u neizvjesnu službu… No, istorija nikom ne ostaje dužna: „Niko ne mrzi kao izdajnik izdanu domovinu“. Očigledno! U duhu onog ranijeg tipično Bećkovićevog kleročetničkog „ćeranja“, odnosno novijeg pro-nacističkog zbrčkanog „poetikovanja“, pored kovčega mitropolita Amfilohija je još jednom „zablistao“: „Crna Gora rešila da ozdravi“… To znači da mnogo polaže na „reformsku“ Vladu Krivokapićevih „eksperata“, s obzirom da je ona iz

„svetosavske“ riznice njegovog sabrata i prijatelja Amfilohija Radovića. No, neovisno od mnogobrojnih istorijskih „pigmeja“ iz prošlosti i sadašnjosti, na pozornici istorije će i dalje da sija istina: „Boriti se za Crnu Goru jedini je vječni biljeg crnogorske sudbine“!

„DIVOVSKA“ BRONZA VELIKOG ŽUPANA, UZ „GRANDE“ OBER KNEZA – SAMO JOŠ JEDNA NEVOLJA SRPSKA

Niko se nije uvjerio u drevni pokušaj obmanjivanja naroda – da se „na kraju duge nalazi blago“. Isto tako, do kada imaginarne ideologije, mitovi, kultno „praznoslovlje“, virtualna tradicija – umjesto autentične kulture, racionalnog znanja, kritičke nauke. Do kada da „barjači“ korovište od društvenih ukletvi, mentalnih krecelja, moralnih ugursuza?

Praktično, pokazuje se prilično jednostavnim da izmanipulisana i potkupljena svjetina „demokratski“ može da ostvari čak i „pobjedu na izborima“. Da ustoliči novi politički „trend“. Na svu sreću, bilo kakva krađa, i varanje ne mogu da promovišu i donesu – „brend“! Kao što se obično trojansko magare uzaludno „propinje“ kao Markov Šarac…

Toliko je balkanskih „stručnjaka“ na glasu…, da je Zapad u čudu: na Balkanu je „poligraf“ postao politička igračka!

Kao od šale, varaju i poligraf?

(Nastavlja se)

23

Poneđeljak, 5. april 2021.

Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana TEL.: 020/406-800, 020/406-801 Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno ,,TOMONTENEGRO“ DOO vrijeme za 16 nastavnih časova sedmičAdresa: STANKA DRAGOJEVIĆA 2 no u matičnoj školi.

Tel.: 067-860-001 Svi kandidati osim posebnih moraju isEmail: info@to.me punjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opVrši ispravku oglasa objavljenog u dnev- šti uslovi,,. noj štampi od dana 02.04.2021. godine za radno mjesto: direktor/ica sektora finansijskih, opštih poslova i IT i digita- BIJELO POLJE lizacije.

TEL.: 050/432-422

PODGORICA

Ispravka se odnosi na uslov radnog mje- JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO sta i glasi: VSS – VII 1 stepen stručne OBRAZOVANJE spreme, umjesto: dipl. ekonomista kako Adresa: ul. Muniba Kučevića br.17 je bilo oglašeno.

Tel.: 050/ 432-442 Sve ostalo u oglasu ostaje nepromijenje- Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA KLAVIRA, 1 izvršino. lac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, BERANE mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor klavira TEL.: 051/233-332 Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: JU ,,SREDNJA STRUČNA ŠKOLA“ Radni odnos se zasniva na određeno BERANE vrijeme do 30.06.2021 godine sa 11 naAdresa: ul..Svetog Save br.25 BERANE stavnih časova.

Tel.: 051/230-016 Potrebna dokumentacija: Raspisuje konkurs za: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, 1. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NA- -Uvjerenje o državljanstvu, STAVE ZA ELEKTROTEHNIČKU -Izvod iz matične knjige rođenih ili foGRUPU PREDMETA, 1 izvršilac, na tokopija lične karte (kandidati koji poodređeno vrijeme, radno vrijeme nepu- sjeduju biometrijsku ličnu kartu , nijesu no, položen stručni - pripravnički ispit, u obavezi da dostave uvjerenje o državprobni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto ljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrirada Berane sjke lične karte), Uslovi: Stepen bachelor - odsjek za -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv energetiku i automatiku , Licenca za rad kandidata ne vodi krivični postupak za u obrazovno-vaspitim ustanovama krivično djelo za koje se gonjenje preRok za prijavljivanje: 15 dana duzima po službenoj dužnosti, Napomena: -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Radni odnos se zasniva na određeno za rad, vrijeme a najduže do 30.06 2021.godine -Diploma o završenom stepenu obrazoza 18 nastavnih časova sedmično. vanja (u slučaju da je obrazona isprava Svi kandidati osim posebnih moraju is- izdata van Crne Gore dostaviti nostrifipunjavati i opšte uslove koji su istaknuti kaciju diplome) i u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,op- -Uvjerenje o položenom stručnom ispišti uslovi,,. tu.

2. SARADNIK/CA U NASTAVI, 2 izvr- Prijavu sa dokumentacijom koja je našioca, na određeno vrijeme, radno vrije- vedena u konkursu dostaviti u roku od me puno, položen stručni - pripravnički 15 dana od dana objavljivanja konkursa ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebmjesto rada Berane no napisati: ime i prezime podnosioca Uslovi: Elektroenergetičar - specijalista prijave sa tačnom adresom i kontakt te(V SSS i VKV), Licenca za rad u obra- lefonom, na sledeću adresu: JU Škola za zovno-vaspitim ustanovama osnovno muzičko obrazovanje , Ul. MuRok za prijavljivanje: 15 dana niba Kučevića br.17, Bijelo Polje.

Napomena: 2. PROFESOR/ICA HARMONIKE, 1 Potreban je položen specijalistički ispit izvršilac, na određeno vrijeme, radno Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme puno, položen stručni - pripravvrijeme a najduže do 30.06 2021.godine. nički ispit, probni rad u trajanju od 3 Svi kandidati osim posebnih moraju is- mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje punjavati i opšte uslove koji su istaknuti Uslovi: Profesor harmonike u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,op- Rok za prijavljivanje: 15 dana šti uslovi,,.

Napomena: 3. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NA- Radni odnos se zasniva na određeno STAVE ZA FRIZERSKU GRUPU vrijeme do 30.06.2021 godine.

PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno Potrebna dokumentacija: vrijeme, radno vrijeme nepuno, polo- -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, žen stručni - pripravnički ispit, probni -Uvjerenje o državljanstvu, rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada -Izvod iz matične knjige rođenih ili foBerane tokopija lične karte (kandidati koji poUslovi: Frizer - specijalista, Licenca za sjeduju biometrijsku ličnu kartu , nijesu rad u obrazovno-vaspitim ustanovama u obavezi da dostave uvjerenje o državRok za prijavljivanje: 15 dana ljanstvu, već ovjerenu kopiju biometriNapomena: sjke lične karte), Potreban je IV-2 nivo nacionalnog okvi- -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv ra kvalifikacije odgovarajućeg profila u kandidata ne vodi krivični postupak za skladu sa posebnim propisom. krivično djelo za koje se gonjenje prePotreban je položen specijalistički ispit duzima po službenoj dužnosti, Radni odnos se zasniva na određeno -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti vrijeme a najduže do 30.06 2021.godine za rad, za 18 nastavnih časova sedmično -Diploma o završenom stepenu obrazoSvi kandidati osim posebnih moraju is- vanja (u slučaju da je obrazona isprava punjavati i opšte uslove koji su istaknuti izdata van Crne Gore dostaviti nostrifiu uokvirenom dijelu pod nazivom ,,op- kaciju diplome) i šti uslovi,,.

-Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

JUOŠ ,,VUKAJLO KUKALJ“ BERANE Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u konkursu dostaviti u roku od Adresa: Šekular BERANE 15 dana od dana objavljivanja konkursa Tel.: 069/529-829 u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebRaspisuje konkurs za: no napisati: ime i prezime podnosioca 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 prijave sa tačnom adresom i kontakt teizvršilac, na neodređeno vrijeme, radno lefonom, na sledeću adresu: JU Škola za vrijeme nepuno, položen stručni - pri- osnovno muzičko obrazovanje , Ul. Mupravnički ispit, probni rad u trajanju od niba Kučevića br.17, Bijelo Polje.

2 mjeseca, mjesto rada Šekular 3. PROFESOR/ICA GITARE, 1 izvrši-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

lac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor gitare Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a ne duže od 30.06.2021 godine.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu, -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu , nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrisjke lične karte), -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad, -Diploma o završenom stepenu obrazovanja (u slučaju da je obrazona isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome) i -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u konkursu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje , Ul. Muniba Kučevića br.17, Bijelo Polje.

4. PROFESOR/ICA FLAUTE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor flaute Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a ne duže od 30.06.2021 godine.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu, -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu , nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrisjke lične karte), -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad, -Diploma o završenom stepenu obrazovanja (u slučaju da je obrazona isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome) i -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u konkursu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa

u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje , Ul. Muniba Kučevića br.17, Bijelo Polje.

5. PROFESOR/ICA VIOLINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor violine Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021 godine.

Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV, -Uvjerenje o državljanstvu, -Izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu , nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrisjke lične karte), -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad, -Diploma o završenom stepenu obrazovanja (u slučaju da je obrazona isprava izdata van Crne Gore dostaviti nostrifikaciju diplome) i -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

Prijavu sa dokumentacijom koja je navedena u konkursu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime podnosioca prijave sa tačnom adresom i kontakt telefonom, na sledeću adresu: JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje , Ul. Muniba Kučevića br.17, Bijelo Polje.

OPŠTINA BIJELO POLJE Adresa: UL .SLOBODE

Tel.: 050/431-240 Oglašava potrebu za: 1. SEKRETAR/KA SEKRETARIJATA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacija obrazovanja , -najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 8 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i -položen stručni ispit .

SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI 2. RUKOVODILAC/TELJKA SLUŽBE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE, 1 izvrši-

lac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacija obrazovanja , -najmanje dvije godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili najmanje 4 godine radnog iskustva i -položen stručni ispit .

SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

SEKRETARIJAT ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ OPŠTINE BIJELO POLJE Adresa: UL.SLOBODE

Tel.: 050/432-152 Oglašava potrebu za: 1. SEKRETAR/KA SEKRETARIJATA ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacija obrazovanja , -najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 8 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i -položen stručni ispit .

SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UOKVIRENOM DIJELU POD NAZNAKOM OPŠTI USLOVI

SEKRETARIJAT ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ OPŠTINE BIJELO POJE Adresa: UL.SLOBODE

Tel.: 050/432-152 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA SEKRETARA/KE U SEKRETARIJATU ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 20 dana Napomena: Posebni uslovi: -VII 1 nivo kvalifikacija obrazovanja , -najmanje dvije godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 4 godine radnog iskustva -položen stručni ispit .

SVI KANDIDATI, OSIM POSEBNIH, MORAJU ISPUNJAVATI I OPŠTE

24

Poneđeljak, 5. april 2021.

USLOVE KOJI SU ISTAKNUTI U UO- 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIKVIRENOM DIJELU POD NAZNA- ČAR, 3 izvršioca, zamjena odsutnog zaKOM OPŠTI USLOVI poslenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje ŠIK LIM Uslovi: Medicinski tehničar (IV SSS), Adresa: UL III SANDŽAČKE 60 Viša medicinska sestra - viši medicinski Tel.: 069/ 566-718, 050/487-045 tehničar (VI/1 SSS) Oglašava potrebu za: Rok za prijavljivanje: 3 dana 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U ŠUMI, 2. KNJIGOVOĐA/TKINJA GLAVNE 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, rad- KNJIGE, 1 izvršilac, na neodređeno vrino vrijeme puno, bez obzira na radno jeme, radno vrijeme puno, položen iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne Cetinje spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS- Uslovi: Diplomirani ekonomista III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. KNJIGOVOĐA/TKINJA ANALITIRok za prijavljivanje: 8 dana ČAR KUPACA I DOBAVLJAČA, 1 izvr2. SJEKAČ/ICA, 2 izvršioca, na neodre- šilac, na neodređeno vrijeme, radno đeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez vrijeme puno, bez obzira na radno iskuobzira na radno iskustvo, mjesto rada stvo, mjesto rada Cetinje Bijelo Polje Uslovi: Knjigovođa Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne Rok za prijavljivanje: 3 dana spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV DANILOVGRAD Rok za prijavljivanje: 8 dana

Radni odnos se zasniva na 12 časova sedmično do 30.06.2021. godine.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Spuž Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Položen stručni ispit - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - Probni rad je obavezan i traje 1 mjesec.

BUDVA

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU Tel.: 050/470-200 OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZIRadni odnos se zasniva na 16 časova LA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskusedmično do 30.06.2021. godine.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana stvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Mojkovac objavljivanja.

Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “C” kategoriju GOLUBOVCI Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. PUTAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeTEL.: 020/671-638 no vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, JU KIC ZETA GOLUBOVCI mjesto rada Mojkovac Adresa: GOLUBOVCI B.B. Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne Tel.: 020-873-501,069-024-081 spreme (Zavrsena osnovna skola) Email: kic.zeta@t-com.me Rok za prijavljivanje: 8 dana Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI I MARKETIN- NIKŠIĆ GA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, TEL.: 040/214-162 radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni AB GROUP DOO rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Adresa: GOJKA GARČEVIĆA 13 Golubovci Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Poznavanje rada na Tel.: 069/696972 Oglašava potrebu za: računaru 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 8 izvršiRok za prijavljivanje: 3 dana oca, na određeno vrijeme, radno vrijeNapomena: -Više obrazovanje u obimu 120. kredita me puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić ili srednje stručno obrazovanje.

- svi kandidati, osim posebnih, moraju Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne ispunjavati i opšte uslove koji su ista- spreme ( bez škole)

TEL.: 020/812-864

TEL.: 033/402-556

MOMO P DOO Adresa: MAINSKI PUT B.B.

Tel.: 069/223-770 Email: momopbudva@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A TEHNIČAR/KA ZA ZAVRŠNE RADOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA -GIPSAR/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Građevinski gipsar Rok za prijavljivanje: 30 dana

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za:

JU OŠ NJEGOŠ SPUŽ Adresa: SPUŽB.B.

Tel.: 881-408 Email: zeljko.brajovic@os-njegos-dg. edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Spuž Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Položen stručni ispit - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - Probni rad je obavezan i traje 1 mjesec.

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž

knutiu u uokvirenom dijelu pod nazna- Rok za prijavljivanje: 15 dana kom opšti uslovi 2. MAJSTOR/ICA NA ODRŽAVANJU MAŠINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskuHERCEG NOVI stvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Nikšić TEL.: 031/323-711 Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana MANDRAPA COMPANY DOO 3. MAJSTOR/ICA NA VIŠELISNI, 1 izAdresa: HERCEG NOVI vršilac, na određeno vrijeme, radno vriTel.: 069/360-111 jeme puno, bez obzira na radno iskuOglašava potrebu za: stvo, mjesto rada Nikšić 1. ROŠTILJ MAJSTOR/KA, 1 izvršilac, Uslovi: SSS-III na određeno vrijeme, radno vrijeme pu- Rok za prijavljivanje: 15 dana no, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo PETNJICA Uslovi: Roštiljdžija Rok za prijavljivanje: 30 dana TEL.: 068/053-335

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

DOO KOMUNALNE USLUGE GRADAC MOJKOVAC Adresa: VOJISLAVA ŠĆEPANOVIĆA B.B.

JUOŠ ,,TRPEZI“ PETNJICA Adresa: Trpezi

Tel.: 051/238-348 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Trpezi Uslovi: Profesor fizike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021.godine sa sedmičnom normom od 5 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

Potrebna licenca za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ Adresa: MAJKE TEREZE BB

Tel.: 030-416-002 Email: info@jpkd-ul.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA UTOVARU SMEĆA, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Rok za prijavljivanje: 3 dana

Poneđeljak, 5. april 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM kvalitetan stan od 32 m2, prizemlje (ekstra bašta 35 m2, i avlija 30 m2 koja se otvara za parkiranje kola plus šupa napravljena kao kuhinja).

Ulica Georgija Dimitrova 58.

Konik.

Tel. 068/040-754 1 PRODAJEM plac na Grahovu 783m2 u blizini centra Tel.067/393-583 2 IZDAJEM nov jednosoban namješten stan ul.Ksenije Cicvarić iza salona namještaja Doktaša. Nalazi se na 3 spratu, klimatizovan sa parking mjestom.

Tel.068/336-516 3

RAZNO

GLAVNI GRAD-PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Broj: 13-421/21-05 Podgorica, 02.04.2021. godine objavljuje, AMANDMAN NA JAVNI POZIV BROJ 05/21 za davanje u zakup zemljišta za postavljanje privremenih objekata, prikupljanjem ponuda U tekstu Javnog poziva broj 05/21 za davanje u zakup zemljišta za postavljanje privremenih objekata, koji je Direkcija za imovinu objavila dana 30. marta 2021. godine, vrši se ispravka pa: Umjesto: • “lokacija br. 21, površine 11,51 m2, kat. parcela br. 4818/2, L.N br. 136 KO PG III, ulica Radosava Burića minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 379,83 eura.”

Treba da stoji: • “lokacija br. 21, površine 6,00 m2, kat. parcela br. 4818/2, L.N br. 136 KO PG III, ulica Radosava Burića minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 198,00 eura.”

Umjesto:

PRODAJEM dušek za dekubitus sa kompresorom i sobno biciklo.

Tel: 069/070-151 4

• lokacija br. 25, površine 6,00 m2, kat. parcela br. 4818/2, L.N br. 136 KO PG III, ulica Radosava Burića minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 198,00 eura.”

POKLANJAM 50 kamiona kvalitetnog zagaračkog tvrdog kamena.

Tel.068/040-754 5

• lokacija br. 25, površine 11,51 m2, kat. parcela br. 4818/2, L.N br. 136 KO PG III, ulica Radosava Burića minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 379,83 eura.”

PRODAJEM umjetničke slike i kupujem umjetničke slike, filateliju okupaciju Crne Gore, ćemer, medalje, knjige o staroj Podgorici . Kolekcionar Beli Tel. 069/051-526 6

ZANATSKE USLUGE KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 7 okvir VODOINSTALATER-adaptacija kupatila i sitne popravke Podgorica Tel. 069/ 759 - 055 8 RUŠENJE pregradnih zidova skidanje keramike sa odvozom šuta Tel. 069/ 759- 055 10

Treba da stoji:

Poneđeljak, 5. april 2021.

Poneđeljak, 5. april 2021.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. april 2021.

Dana 4. aprila 2021. u 61. godini preminuo je pripadnik Uprave policije Crne Gore

Dana 4. aprila 2021. u 61. godini preminuo je uvaženi član našeg kolektiva

ZDENKO Momčilov MATIJEVIĆ

ZDENKO Momčilov MATIJEVIĆ

viši policijski inspektor

viši policijski inspektor

Svojim profesionalnim i dugogodišnjim radom u Upravi policije dao je nemjerljiv doprinos njenom radu i unapređenju policijske profesije i ostvarenju najznačajnijih rezultata rada.

Bio je primjer uzornog, radnog i posvećenog kolege i policijskog službenika.

Vječno ćemo pamtiti njegovu dobrotu, humanost, stručnost i profesionalizam.

Sahrana je obavljena 4. aprila na gradskom groblju u Nikoljcu.

UPRAVA POLICIJE CRNE GORE

KOLEKTIV CENTRA BEZBJEDNOSTI BIJELO POLJE

286

285

Dana 3. aprila 2021. preminuo je u 81. godini naš voljeni

Posljednji pozdrav

NIJAZIM NASKO HODŽIĆ Počivaj u miru, dragi čika Nasko.

čika LJUBIŠI Hvala za iskreno prijateljstvo.

DRAŽEN KAPA sa porodicom 292

LJUBISAV Vladimirov NASTIĆ

MIĆKO MIJAJLOVIĆ sa porodicom

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 4. aprila u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

281 Posljednji pozdrav poštovanoj

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi DRAŽAN i DEJAN, snahe NATAŠA i ANDRIJANA, unuci LAZAR, OGNJEN, ELENA i VUKAN, sestra JANJA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Draga teta

284

MILJI ZORIĆ KOMŠIJE IZ ULAZA MOSKOVSKA 28A.

MARO Uvijek ćemo u srcima čuvati sjećanje na tebe i sve trenutke koje smo zajedno proveli.

ZORAN TOTA RAIČEVIĆ

KEKA i ANKICA 283

298

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Duboko nas je pogodio Vaš odlazak.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MIJINI DRUGARI IZ ODJELJENJA V-a SA UČITELJICOM MAROM RADONJIĆ 290 Posljednji pozdrav dragom ocu

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

NIKOLI MRVOŠEVIĆU

MARI BOŠKOVIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju vječno sjećanje na tebe.

SENKA VESKOVIĆ

Ćerka VERA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me 299

287

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. april 2021.

Tužno sjećanje na moje drage

Dana 4. aprila umrla je naša voljena

brata

majku

TIHOMIRA - ĐIKA

ZORKU

Dana 4. aprila 2021. u 81. godini, preminula je naša draga

MARAŠ

JOVANKA Živkova MARAŠ

DRAGICA - GAGA Aćimova MILJANOVIĆ

Sahranjena je istog dana u prisustvu bližnjih na gradskom groblju Zagorič u Podgorici.

29

rođena Mijović Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u užem krugu porodice, 4. aprila u 15 časova, na groblju Bijelo Polje – Zeta.

Mnogo nam nedostajete.

Vaša SONJA MIĆKOVIĆ sa porodicom 279

Ožalošćeni: sin PREDRAG - BAĆKO, ćerke MARINA i VALENTINA sa porodicama, brat BRANISLAV- BRANO, sestre VJERA, RUŽICA i MILIJANA sa porodicama, zet DRAGAN, unučad, praunučad, đever PAVLE i ostala rodbina MARAŠ i MIJOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE bratu 16 godina

majci 19 mjeseci

TIHOMIR - ĐIKO

ZORKA

297

Ožalošćeni: brat ŽIVOTA sa porodicom i bratanična ŽAKLINA RADISAVLJEVIĆ sa porodicom Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je 4. aprila 2021. u 61. godini preselio naš dragi i voljeni

MARAŠ U mom srcu vječno.

Vaša RADA 280

293

Dana 5. aprila 2021. navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

S tugom se opraštam od drage prijateljice

ĆAZIM – CAKA Šućov ORAHOVAC Zbog epidemioloških mjera hajtar primamo na mezarju Cijevna u užem krugu porodice istog dana od 17 do 18 časova, kada će se i klanjati dženaza.

Saučešće primamo i putem telegrama i telefona na br. 069/ 257 – 715 i 069/ 022 – 233.

Kuća žalosti: Karabuško polje broj 22.

TAHIRA Huseinovog METOVIĆA

GAGE MILJANOVIĆ Tvoje veliko srce, plemenitost i dobrota oplemenili su i moj život.

Ostaju za nezaborav lijepi trenuci našeg višedecenijskog druženja.

Ožalošćeni: sin ŠUĆO, ćerke MAJDA i AJLA, brat BAJRAM BAKA, sestre ZENAIDA, RABIJA i AGIMA, snaha AMELA, zetovi MUHEDIN i IRFAN, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične, unučad kao i ostala mnogobrojna rodbina

Sjećanje na tebe, na tvoju dobrotu i plemenitost čuvaću od zaborava

MITRA JAKIĆ

Tvoj sin DEMO sa porodicom

289 294

Posljednje zbogom 288

GAGI MILJANOVIĆ

Našoj dragoj komšinici, prijatelju naše kuće. Mnogo smo te voljeli ali nikad te nećemo zaboraviti.

STANKA, BOŠKO, VANJA i VLADICA sa porodicama 295

Dana 5. aprila 2021. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

ĆAZIM CAKA ORAHOVAC Bio si nam brat, drug i komšija. Nedostajaćeš nam u svakom smislu ovih riječi.

Počivaj u miru, „Cale“.

BAKA i BLAŠKO sa porodicama

Dragom drugu i prijatelju

MIODRAGA MIJA BACKOVIĆA

296

POMENI

Vrijeme koje je prošlo i koje tek dolazi ne može izbrisati sjećanje na tebe i svu tvoju ljubav i podršku koju si nam pružao. Hvala ti na svemu što si nas učio i naučio. Zauvijek ćemo ostati uskraćeni tvoje ljubavi.

Našem dragom prijatelju Tvoji: supruga LJILJANA, sin MARKO, ćerka MARIJA, brat ŽARKO, sestra MIJOJKA – MIKICA, zet VLADIMIR, snaha DAJANA, unučad DARKO, DANILO i ALEKSANDRA

SLOBODANU RADULOVIĆU – ŠPICI MIODRAGU BACKOVIĆU Posljednji pozdrav od njegovih drugova VUKA DRAGAŠEVIĆA, RADA SAMARDŽIĆA i PETRA MIŠOVIĆA

Počivaj u miru.

300

BEGIĆ NADA sa porodicom

282 Dragom čika

MIJU

291 S poštovanjem,

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

JUŠKOVIĆ ŽELJKO i DALIDA sa djecom 301

30

TV program Dnevni list

Poneđeljak, 5. april 2021.

FILM

PRVA TV 23:15

SERIJA

RTCG 2 18:35

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Sedam

Luda kuća

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Zicer, r.

10:05 Naučno – obrazovni program, r.

11:05 Dokumentarni program, r.

12:05 Zapis, r.

13:05 Bolnica nade IV, r.

14:05 Iluzije i trikovi, dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor, r.

16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:00 Dokumentarni program 18:00 Dnevna soba, e.

19:00 Meridijani, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e.

21:30 Bolnica nade IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Bratstvo II, s.

00:05 Zumiranje, r.

01:30 NVO sektor, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:20 Otkrij.me, r.

06:35 Muzika 07:00 Dokumentarni program, r.

08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r.

14:00 Nastava za drugi razred, r.

15:00 Nastava za treći razred, r.

16:00 Nastava za četvrti razred, r.

17:00 Nastava za peti razred, r.

18:00 Luda kuća, r.

18:35 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:00 Muzika 20:30 Fudbal fest 21:30 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

22:30 Dnevna soba, r.

23:30 Glas Amerike 23:45 Dokumentarni program, r.

01:15 Fudbal fest, r.

02:15 E sport

07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10

Jutro, e.

Povratak Lukasa, s.

Praktična žena, r.

Brusko, s.

Dnevni žurnal Sanjalica, r.

Dođi juče, r.

Dnevni žurnal Tri muškarca i tetka, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Dođi juče, s. Žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, s.

Igra sudbine – retrospektiva, s.

23:00 Igra i struktura sa Vukom Vukovićem, e.

23:15 Sedam, film 01:15 Povratak Lukasa, r.

02:00 Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 14:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:30 23:35 00:15 01:05

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Zabranjena ljubav, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Dva smo svijeta različita, r.

Konak osvete, r.

Vijesti Konak osvete, r.

Sportisimo Domaćinske priče, e.

Totalni obrt, e.

Centralni dnevnik Među nama, e.

Konak osvete, s. Žigosani u reketu, s.

Dva smo svijeta različita, r.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

24 minuta sa Zoranom Kesićem, e.

Najgora noć u životu, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:20 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:30 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 02:30

Boje jutra, e.

Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Snovi, kuća, dom, r.

Vijesti Carsko putovanje, r.

Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Boje dana, e. Žrtve ljubavi, s.

Vijesti Žrtve ljubavi, s.

Zabranjena jabuka, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e.

Novi život, film Bez granica, r.

Kao udar groma, r.

Boje dana, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15 21:15 22:30 23:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film Zakletva, s.

Fatalna ljubav, s.

Zadruga, izbor potrčka Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Intermeco Top deset Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

Poneđeljak, 5. april 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 5. april 2021.