Dnevni list Pobjeda 05.11.2019.

Utorak, 5. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19387 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

SPECIJALNE Elitni američki timovi za sajber odbranu „Hunt Forward“ borave u našoj državi PRIPREME

NA PRIMJERU CRNE GORE UČE KAKO DA ZAŠTITE IZBORE U SAD

Tužilaštvo donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog upada u lokal „Savoja“ u Baru

Laličiću, Muriću i Vujadinoviću pritvor, potraga za četvrtim članom grupe

STR. 10. i 11.

Saslušani građevinski inspektori osumnjičeni za reketiranje budvanskog biznismena

Crna Gora i Sjedinjene Države našle se na meti ruske hakerske jedinice „APT28 ili Fancy Bear“. Ako bi Sajber komanda ponovo otkrila slične aktivnosti u Crnoj Gori, te informacije bi uticale na odluke o tome kako zaštititi SAD - kazao je izvor „Sajberskopa“

STR. 11.

Snimci iz drona nakon obilnih kiša

Zatvoren konkurs za vrhovnog državnog tužioca

Prijavila se i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević STR. 9.

Poreska uprava ispituje prihode sudskih vještaka

STR. 2.

Boškoviću i Juretiću pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva

Inspekcija utvrdila da je direktor OŠ ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima zaposlio nastavnika koji ne ispunjava uslove

Vještaci tvrde da nijesu PDV obveznici

Tara ipak teče koritom STR. 8.

PODGORICA: Najava izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda

Redžep Đokaj

Milenko Popović

STR. 5.

Ministarstvo prosvjete: Nezakonito postupanje biće sankcionisano STR. 6. i 7.

Početak radova oko Nove godine

STR. 17.

2

Politika

Utorak, 5. novembar 2019.

SPECIJALNE PRIPREME

Elitni američki timovi za sajber odbranu „Hunt Forward“ borave u našoj državi

Na primjeru Crne Gore uče kako da zaštite izbore u SAD

PODGORICA - Elitni tim američkih sajber stručnjaka boravi u Crnoj Gori i sa crnogorskim kolegama radi na suprotstavljanju zlonamjernim sajber akterima na ključnim mrežama i platformama.

To je prošle nedjelje saopšteno iz američke ambasade u Crnoj Gori, bez navođenja više informacija o kakvim timovima se radi.

Američki specijalizovani bezbjednosni portal „Sajberskop“ je u svojoj analizi otkrio nove detalje, navodeći da se radi o misiji poznatoj pod nazivom ,,Hunt Forward“ te da su operacije relativno nove za američku Sajber komandu.

- Prošle godine, osim u Crnu Goru, Sajber komanda je poslala svoje osoblje u Ukrajinu i Sjevernu Makedoniju radi prikupljanja uvida u protivničke sajber prijetnje tokom priprema za izbore 2018. godine – navodi autorka Šanon Vavra u tekstu pod nazivom „Pentagon opet šalje sajber stručnjake u inostranstvo radi prikupljanja podataka za izbore 2020. godine“.

ČLANOVI

Ova misija, kako se navodi u tekstu, obično šalje između pet i 30 članova američke službe,

Crna Gora i Sjedinjene Države našle se na meti ruske hakerske jedinice „APT28 ili Fancy Bear“. Ako bi Sajber komanda ponovo otkrila slične aktivnosti u Crnoj Gori, te informacije bi uticale na odluke o tome kako zaštititi SAD - kazao je izvor „Sajberskopa“

Portal Sajberskop

koji love zlonamjerni softver.

- Misija je široko definisana kao obavještajna i zaštitna – navodi se u tekstu.

Portparol američke sajber komande kazao je za „Sajberskop“ da su ove operacije „dio napora upornog suprotstavljanja protivnicima u sajber prostoru, kroz zajednički rad sa vrijednim partnerima i saveznicima na zaštiti važne infrastrukture“, dodajući da „takođe stvaraju uvid u protivničke sajber prijetnje pred nastupajuće američke i crnogorske izbore 2020. godine“.

Isti izvor dodao je da je, kada se američka misija prošle jeseni završila, Crna Gora predložila da se obnovi partnerstvo.

- Napori Pentagona trebalo bi da se okončaju krajem ove godine - dodali su iz Sajber komande. „Sajberskop“ podsjeća da su se i Crna Gora i Sjedinjene Države našle na meti ruske hakerske jedinice „APT28 ili Fancy Bear“.

- Ako bi Sajber komanda ponovo otkrila slične aktivnosti u Crnoj Gori, te informacije bi uticale na odluke o tome kako

zaštititi SAD - kazao je izvor „Sajberskopa“.

Dodaju i da su se tokom 2016. i 2017. godine vladine agencije i medijske kuće u Crnoj Gori našle na meti nekoliko različitih sajber-napada koje je Crna Gora povezala sa APT 28, jednom od istih grupa koje stoje iza hakovanja Demokratskog nacionalnog odbora 2016. godine.

Američki državni sekretar Majkl Pompeo naglasio je prilikom nedavne posjete Podgorici da su, zahvaljujući direktnoj saradnji sa Crnom Gorom u

oblasti sajber bezbjednosti, Sjedinjene Države uspjele da razviju sredstva zaštite od najnovijeg ruskog zlonamjernog softvera, koja sada štite milijarde uređaja širom svijeta.

Osim Crne Gore, piše autorka, nejasno je koja bi kibernetska komanda drugih zemalja mogla biti partner za napredovanje u vođenju misija „Hunt Forward“.

OPERACIJA

- Crnogorska misija je jedina operacija ,,Hunt Forward“ koja trenutno traje. Ranije ove godi-

ne iz Sajber komande je saopšteno da su u toku slične operacije sa više saveznika, ali su odbili da imenuju o kojim saveznicima se radi – ističe se u tekstu.

Ova vijest, podsjećaju, dolazi usljed upozorenja američkih obavještajnih zvaničnika da više protivnika želi da se umiješa u američke predsjedničke izbore 2020. godine.

- Dok su se prošle godine Agencija za nacionalnu bezbjednost i Kancelarija za sajber zajednički bavili radnom grupom za suzbijanje ruskih napora za miješanje u izbore u SAD-u, takozvana ruska mala grupa je od tada proširena tako da uključuje prijetnje od Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje – dodaje se u tekstu.

Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da se Crna Gora, među prvima u Evropi, suočila sa nekonvencionalnim napadima na njenu demokratiju i slobodu izbora.

- Upravo u susret novim izazovima sa SAD tražimo način, koristeći njihove resurse, da zaštitimo demokratiju na Zapadnom Balkanu od onih koji bi ovaj dio Evrope da zadrže u sukobima, zaostajanjima i ekonomskom propadanju - kazao je prošle nedjelje Bošković.

Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Utorak, 5. novembar 2019.

Odbor za izborno zakonodavstvo analizirao primjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore

3

Bivši član GO Jokovićeve stranke vratio člansku kartu

SNP tvrdi da Gogić postupa po instrukcijama Jonice PODGORICA – Bivši član Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Radoman Gogić vratio je člansku kartu jer je navodno nezadovoljan radom te partije, saznaje Pobjeda.

Gogić je prije dvije godine, odmah nakon Kongresa SNP-a, isključen iz svih organa partije.

Prema informacijama iz SNPa, saopštenim Pobjedi, iz te stranke tvrde da je Gogić člansku kartu vratio po nagovoru bivše poslanice te partije Snežane Jonice koja, kako navode, ,,pokušava da destabilizuje SNP“.

Pobjeda je povodom ovih informacija kontaktirala Jonicu, koja nam je rekla da ne želi da komentariše ove navode.

Radoman Gogić

SNP je, inače, za danas zakazao konferenciju za medije na kojoj će, kako saznajemo, govoriti o motivima Gogića, ali i navodnoj vezi Jonice sa lokalnim odborom DPS-a u Kotoru.

Snežana Jonica trenutno obavlja funkciju direktorice Administrativnog sektora u Luci Kotor i članica je Ženske političke mreže. Đ. Ć.

Zakazana sjednica Administrativnog odbora

Adrese b.b. ne dovode u pitanje biračko pravo PODGORICA – To što neko stanuje na adresi bez broja, ne može dovesti u pitanje ostvarivanje njegovog biračkog prava – saglasni su Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnjih poslova, i članovi Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva iz vladajuće koalicije, na jučerašnjoj sjednici tog tijela.

Opozicioni članovi Odbora, međutim, predložili su izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojima se predviđa obaveza gradonačelnika i predsjednika opština da donesu odluke o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ukoliko to nije učinjeno.

Odbor je, u prisustvu predstavnika državnih institucija, raspravljao o analizi primjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i modalitetima obezbjeđivanja uslova za punu primjenu Zakona o biračkom spisku i izradu potpunog biračkog spiska.

KVALITET

Nuhodžić je kazao da postojanje adresa bb (bez broja) nije uticalo na kvalitet biračkih spiskova.

- Niko se nije žalio da zbog toga nije ostvario biračko pravo.

Samo mali broj poziva za glasanje nije dostavljen – rekao je Nuhodžić.

On je istakao da postoji dobra volja da se dođe do najboljih rješenja, te da ne bi trebalo koncipirati norme koje traže prolongiranu primjenu. Nuhodžić je istakao da ima dosta pomaka u ovoj oblasti, odnosno da je veliki broj ulica dobio naziv.

Momo Koprivica iz Demokrata rekao je da je uočeno nesređeno stanje u adresama stanovanja.

CDT ponovo poziva da se produži rok Dragan Koprivica (CDT) pozvao je još jednom Odbor da predloži Skupštini produženje roka za rad.

- Vodimo računa o tome da nam 15. novembra ističe rok trajanja – rekao je on, sa čim je bio saglasan i Đorđije Blažić iz Akademske zajednice.

Koprivica je pozvao i da se inicira donošenje

zakona o Skupštini i Vladi.

- Stavimo ih u proceduru u ovom odboru – rekao je Koprivica, ističući da o tome postoji saglasnost u Radnom odboru 3.

Branimir Gvozdenović je odgovorio da za to postoji volja u DPS-u, te da će ta partija predložiti Kolegijumu da se formira radna grupa koja će raditi predlog zakona o Skupštini.

Konjević prisustvovao, ali nije učestvovao u radu Raško Konjević (SDP) prisustvovao je jučerašnjoj sjednici Odbora, ali nije učestvovao u njegovom radu. On je ranije najavio da će bojkotovati dva radna odbora, a da će sjednicama Odbora prisustvovati zbog pravila za koja je glasao. Konjević je takvu odluku donio na prethodnoj sjednici, nakon što je iz DPS-a rečeno da neće prihvatiti dijalog o tehničkoj vladi.

- Oko 54,6 odsto birača ili 291 hiljada birača ima bb adresu.

Predložili smo da pokušamo naći model za sistemsko rješavanje ovog pitanja – rekao je Koprivica.

On je kazao da Zakon o teritorijalnoj organizaciji nije u nadležnosti rada Odbora, ali da bi njegove izmjene deblokirale reformu Zakona o biračkom spisku.

Danijel Živković iz DPS-a rekao je da je Radni odbor 2 dobio odgovor nadležnih da ne postoji šansa da bb adrese utiču na regularnost vođenja biračkog spiska, ali da postoji spremnost svih da se to otkloni u praksi.

- Nema opravdanja da ovo pitanje ne bude riješeno, ali to što neko stanuje na adresi bb ne znači da je dovedeno u pitanje njegovo biračko pravo – rekao je Predrag Sekulić (DPS).

Sekulić je naveo Plužine kao primjer opštine u kojoj je 99,9

odsto bb adresa, zatim Berane gdje je, kako je kazao, 74,9 adresa bez broja, a u Budvi ih je više od polovine.

Boris Mugoša (SD) pitao je da li je neoznačavanje adrese izvor zloupotrebe, odnosno fantom birača. Pitanje o postojanju fantom birača zanimalo je i Gencija Nimanbegua (Forca).

UREĐENOST

- Birački spiskovi su uređeni.

Nije bilo pritužbi građana zbog neodređivanja naziva i broja u adresi – kazao je Đorđije Vukčević, predsjednik Državne izborne komisije.

Prema riječima Jadranke Vukčević iz Ministarstva javne uprave, većina opština donijela je odluke o određivanju naziva ulica i naselja, ali, kako je kazala, veliki niz koraka je neophodan dok se to pitanje potpuno uredi.

Direktor Direkcije za nekretnine Dragan Kovačević kazao

je da će adresni registar biti završen za godinu, te da će to biti centralizovana baza podataka.

Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović kazao je da je postignuta saglasnost u Odboru da bi trebalo raditi na sistemskom unapređenju ovog pitanja.

- Odbor iz tog razloga zadužuje Zajednicu opština da organizuje sastanke sa lokalnim samoupravama, kako bi na svaki način pokušali da u okviru postojećeg zakona unaprijede svoj rad. Takođe, želimo da ohrabrimo Upravu za nekretnine da intenzivira aktivnosti vezane za registar, kao i da u okviru Radnog odbora radimo na zakonskom uređenju ovih pitanja – kazao je Gvozdenović, koji nije mogao zaključiti sjednicu jer je kvorum izostao izlaskom Gencija Nimanbegua zbog ranijih obaveza.

Neđeljko Rudović kazao je, na početku sjednice, da je Vlada, predlaganjem zakona o nacionalnom javnom servisu, zašla u nadležnosti Odbora, te da bi to tijelo trebalo da traži od izvršne vlasti da stopira proceduru predlaganja tog akta.

Branimir Gvozdenović kazao je da ne vidi ništa sporno u tome da Vlada „radi svoj posao“, ali da se može ostvariti komunikacija sa Vladom kako bi se došlo do najboljih rješenja.

I. KOPRIVICA

Zahtjev o ukidanju imuniteta Medojeviću nije na dnevnom redu PODGORICA – Zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva kojim se traži ukidanje imuniteta poslaniku Nebojši Medojeviću nije uvršten u dnevni red, kao posebna tačka sjednice Administrativnog odbora koja je zakazana za 7. novembar.

To ne znači da članovi Administrativnog odbora neće danas raspravljati o tome, jer ovaj zahtjev može biti naknadno uvršten u dnevni red, na samoj sjednici ovog tijela, a o njemu se može raspravljati i pod tačkom ,,tekuća pitanja“.

Od predsjednika tog parlamentarnog radnog tijela Luiđa Škrelje, koji je ranije naja-

vio da bi Odbor o zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva trebalo da raspravlja na prvoj narednoj sjednici, nijesmo mogli dobiti informaciju da li će se danas voditi rasprava o zahtjevu SDT-a.

Specijalno državno tužilaštvo zahtjev za ukidanje imuniteta Medojeviću, kako objavili mediji, uputilo je jer je njegovo ime zabilježeno u notesu koji je pronađen u sefu Duška Kneževića.

Medojević je ranije rekao da očekuje da će Skupština odbiti zahtjev Specijalnog tužilaštva zato što se u njemu ne precizira koje krivično djelo je u pitanju. Đ. Ć.

Brajović na konferenciji predsjednika parlamenata

Izazovi ne smiju usporiti integracije PODGORICA - Izazovi sa kojima se Evropska unija suočava, od Bregzita, rasta populizma u Evropi, pa do migracija, ne bi smjeli biti izgovor za usporavanje evropskih integracija, poručio je predsjednik crnogorske Skupštine Ivan Brajović.

On je ocijenio da će Zapadni Balkan biti u potpunosti stabilan, siguran i prosperitetan tek kad bude integrisan u EU, a Unija kompletna kada region bude u njenom sastavu.

- Važno je da shvatimo da je proces dvosmjeran, a da su benefiti uzajamni - kazao je Braj-

ović na Devetoj konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope u Budimpešti.

Odluka da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne odredi datum za početak pregovora, prema njegovim riječima, razočaravajuća je za region uzimajući u obzir da su obje zemlje u prethodnom periodu ispunile zahtjeve koje je Brisel postavio.

Brajović je, kako je objavljeno na njegovom Tviter nalogu, istakao da za Crnu Goru nikad nije bilo sumnje što je državni put.

R. P.

Šefica diplomatije EU Federika Mogerini saopštila

Crna Gora produžila sankcije Rusiji PODGORICA - Šefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini juče je saopštila da su se Crna Gora, Albanija, Norveška i Ukrajina pridružile odluci EU da produže sankcije protiv Rusije i pojedinaca u Ukrajini.

- Kandidati za stupanje Crna Gora i Albanija, članica Evropske ekonomske zone Norveška, kao i Ukrajina, pridružuju se odluci. Oni će obezbijediti da nacionalne politike budu

konzistentne s tom odlukom.

EU je zapazila njihovu posvećenost i pozdravlja je - istakla je Mogerini, objavljeno je na sajtu Savjeta EU, a prenosi portal RTCG. Podsjetimo, Rusija je pod sankcijama EU od 2014, kada je Unija optužila Kremlj da je ugrozio teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, što Moskva poriče. Oko 150 osoba iz Rusije i Ukrajine je takođe pod tim sankcijama.

R. P.

D. MIJATOVIĆ

4

Ekonomija

Utorak, 5. novembar 2019.

Programom unapređenja morskog dobra utvrđen godina imati manjak plažnih površina u odnosu n

Tivatski aerodrom

PODGORICA - Crnoj Gori će u narednih pet godina nedostajati 300.000 kvadrata plaža za glavnu sezonu, stoji u programu unapređenja morskog dobra, koji je izradio konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, te Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije. Program je urađen za JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Faliće 300 kvadrata p Luštica bej

KAPACITETI

PODGORICA - Na oba aerodroma je od početka godine opsluženo 2,45 miliona putnika, 190.000 više nego tokom prvih deset mjeseci prošle godine.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da je samo u oktobru kroz oba aerodroma prošlo 190.339 putnika, što je rast od 20 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na Aerodromu Podgorica opsluženo je 106.566, a na Aerodromu Tivat 83.773 putnika u oktobru.

- Navedeni podaci potvrđuju

SD prikuplja potpise za referendum SD Tivta je najavio da će od danas početi prikupljanje potpisa za održavanje referenduma u tom gradu povodom davanja u koncesiju aerodroma. Iz te partije su pozvali sve NVO, političke partije i sugrađane da prikupe više nego dovoljan broj potpisa kako bi poslali snažnu poruku da su Tivćani protiv davanja u koncesiju tamošnjeg aerodroma.

naše najave tokom godine da će ova godina biti rekordna i premašiti sve prethodne. Očekujemo da će do kraja godine na oba

aerodroma biti opsluženo 2,6 miliona putnika - rekao je Orlandić, koji je inače član GlavS. P. nog odbora SD-a.

Tragom usvojenog prijedloga zakona o javno-privatnom partnerstvu

M. BABOVIĆ

Radovi male vrijednosti do pet miliona

Zgrada Vlade

PODGORICA – Vlada nije promijenila limit javnih radova male vrijednosti, koji je prijedlogom zakona o javnoprivatnom partnerstvu definisan na pet miliona eura bez PDV, iako su tokom javne rasprave to predlagali iz NVO sektora.

PRIMJEDBE

Iz NVO Institut Alternativa su ocijenili da je limit od pet miliona previsok. Predstavnici predlagača su objasnili da je definisan u skladu sa Evropskom direktivom i najboljom praksom. Prag u EU do 2015. je bio 5.186.000, a potom je uvećan na 5.225.000 eura.

Tokom javne rasprave stigle su primjedbe UPCG, PKCG, Savjeta stranih investicija, Sekretarijata za razvojne projekte, Agencije za promociju stranih investicija, JP Morsko dobro…

Kroz javno-privatno partnerstvo mogu se graditi putevi, željeznička infrastruktura, aerodromi, objekti vodnog saobraćaja i luka, elektronske komunikacione mreže, informaciono-komunikacione tehnologije, objekti zdravstva, turizma… Dugačak je spisak onih koji ne mogu biti predmet ovog partnerstva, a to je i eksploatacija nacionalnog bogatstva šume, vode, mineralne sirovine, ugljovodonici… Zakonom je definisano da ugovori traju do 30 godina i mogu biti produženi, a predviđeno je osnivanje agencije za investicije.

PROCEDURA

Unija poslodavaca je predložila pojednostavljenje procedure za projekte male vrijednosti, navodeći da za njih ne bi trebalo raditi potpunu analizu i pitali su da li moraju proći kroz

Tendere objavljivati i u biltenu EU Ministarstvo finansija je prihvatilo prijedlog poslodavaca da se propiše da će tender za dodjelu ugovora o JPP biti objavljen u „Tenders Electronic Daily“, službenom biltenu EU. - Na taj način će konkurencija rasti i povećaće se kvalitet ponuđača - objašnjeno je.

analizu opravdanosti, odnosno dati odgovore na svaki od 25 elemenata. Iz Ministarstva su ponovili da je sve urađeno u skladu sa direktivom E, a da je intencija da se omogući uključivanje malih i srednjih preduzeća, ne umanjujući načela i principe ovog zakona i direktive. S druge strane MANS je tražio da ovi radovi moraju da imaju sve elemente, koji bi potvrdili održivost projekta i opravdanost javnog interesa.

Sugerisali su da naručilac radova uradi analizu koliko bi koštali da ih radi javni sektor, kako bi se izbjeglo pretjerano profitiranje privatnog sektora.

Iz Ministarstva su objasnili da je analiza opravdanosti obavezni dio u pripremnim radnjama.

Iz UPCG su predložili da alokacija rizika treba da bude ,,od slučaja do slučaja“, a ne unaprijed, isključivo kao teret privatnog partnera. Iz Ministarstva su objasnili da je i to prepisano iz Direktive.

Ovaj prijedlog zakona uskoro će ući u skupštinsku proceduru.

M.P.M.

Najviše plaža nedostaje u sjevernim primorskim opštinama, koje imaju najveći broj turističkih projekata visoke dodate vrijednosti i u Budvi, pa je u ovom dijelu obale proširenje plažnih površina najveći izazov za, nije jednak.

- Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u opštini Budva, zbog velikog udjela turističkog prometa, a posebno

povoljan u Ulcinju – piše u programu, u kojem se navode osnovni problemi u morskom dobru. To su, osim manjka plaža u odnosu na broj turista, preopterećenost centralnih grad-

Vlada ustanovila mjere za pojačano suzbijanje sive ekonomije

Pojačati kontrole u L

PODGORICA – Pojačane kontrole u Luci Bar prometa akciznih proizvoda, formiranje mobilnih timova za djelovanje ,,po dubini“, samo su neke od mjera koje je Vlada definisala za intenziviranje borbe protiv sive ekonomije.

Luka Bar

Egzaktan nivo sive ekonomije nikada nije ustanovljen, a procjene Poreske uprave su da je iznad 30 odsto BDP.

D. MALIDŽAN

Kroz aerodrome prošlo 2,45 miliona putnika

NADZOR

Vlada je predložila da se ojačaju mjere nadzora u Luci Bar i intenziviraju zajedničke kontrole robe i putnika.

- Ove mjere treba da sprovode službenici Uprave carina i Uprave policije intenziviranjem aktivnosti zajedničkog kontrolnog tima. Takođe je planirana i intenzivirana kontrola kontejnera na osnovu analize rizika. Cilj je otkrivanje krijumčarenja robe i lica i suzbijanje nezakonitog postupanja - navodi se u Vladinom dokumentu.

Kontrole mobilnih timova po dubini takođe treba da budu jače kako bi se otkrivali slučajevi ne-

Kursna lista

Podaci o radu vazdušnih luka u prvih deset mjeseci

U studiji se navodi da je crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2.540 kvadratnih kilometara akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra i uživa posebnu zaštitu.

- Za kupanje i rekreaciju se koristi 270 hektara, koji čine 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom, sa procijenjenim kapacitetom od 300.000 istovremenih kupača.

Plaže Crne Gore već danas su podkapacitirane u odnosu na potražnju. Čak i da realni smještajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom minimalnog standarda od pet kvadrata po korisniku, može se procijeniti da će Crnoj Gori u sljedećih pet godina nedostajati minimalno 300.000 kvadrata plaža u glavnoj sezoni, a uz podizanje standarda po korisniku i više - kaže se u studiji.

Gornja procjena uključuje dodatnih 183.000 kvadrata plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procjene gdje još mogu da se naprave plaže. Što se tiče pritiska na obalni prostor u smislu korišćenja pla-

legalne trgovine robom, suzbijanja nezakonitog postupanja. Naloženo je pojačanje kontrole akciznih obveznika, sa akcentom na cigarete i mineralna ulja.

- To podrazumijeva intenziviran pregled robe i dokumentacije, kontrole skladišta akcizne robe, naknadne kontrole privrednih subjekata, učešće u zajedničkim kontrolama sa Poreskom upravom, odnosno sinhronizovano kontrolisanje obračuna akcize i PDV - precizirali su iz Vlade.

Ocijenjeno je da će ove aktivnosti omogućiti otkrivanje sumnji-

ve, neispravne i nepotpune dokumentacije, otkrivanje slučajeva uzimanja robe ispod carinskog nadzora bez odobrenja carinarnice i uspostavljanje efikasnog sistema za praćenje kanala prodaje akciznih proizvoda i otkrivanje prekršaja.

Na spisku zadataka je i nadzor prometa kafe, koji će se vršiti kontrolom dokumenata na prijemu, poreskih skladišta, obračuna poreza, poreskih prijava, uvoznika i proizvođača.

- Ovim kontrolama obezbjeđuje se pravilan obračun poreza na

USD

1.11580

GBP

0.86368

JPY

120.93000

CHF

1.10210

Poreska uprava ispituje prihode sudskih vještaka

no da ćemo za pet na broj turista

0.000 plaža

ćih pet do deset godina očekuje zaokret u zahtjevima i ponašanju postojećih tržišnih segmenata.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom pravi bazu podataka o plažama, kupalištima, zakupcima i komercijalnoj pomorskoj infrastrukturi, koja se precizno i pravovremeno ažurira. Dugoročno će planirati razvoj plaža i obalnog prostora zajedno sa opštinama i drugim javnim institucijama, što podrazumijeva vodeću odgovornost za sve planske dokumente u toj zoni.

Vještaci tvrde da nijesu PDV obveznici Troškovi vještačenja U krivičnim predmetima troškove vještačenja plaća država jer advokati odbrane nemaju mogućnost da pozovu vještaka. U parničnim postupcima vještačenje plaća ona strana u postupku koja to predloži – objašnjava Predrag Boljević.

PLANOVI

skih zona i zauzetost zaleđa plaža sadržajima koji nijesu ni nužni ni korisni.

Sjeverne primorske opštine imaju najmanje prirodnih plaža, a imaju najveći broj turističkih projekata visoke dodate vrijednosti, od kojih neki (npr. Luštica Bay) imaju planirane znatne dugoročne kapacitete. Zato je proširenje plažnih površina najveći izazov u ovom dijelu obale.

Trendovi u turističkoj potražnji, navodi se, ukazuju na kraći boravak na plažama i sve veću orijentaciju na ukupno destinacijsko iskustvo, tako da se kroz sljede-

JP Morsko dobro planira i izgradnju i održavanje infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra, razvoj i izgradnju novih plaža/kupališta, nadzor zakupljenih plaža, zatim poslovno upravljanje morskim dobrom, plažama i kupalištima što uključuje poslovno planiranje, administraciju i upravljanje ugovorima, određivanje politike cijena i druge elemente poslovanja vezane za Morsko dobro; održavanje nezakupljenih plaža u saradnji sa primorskim opštinama; izgradnju jednog od vodećih centara kompetencija u regulisanju, uređenju i upravljanju plažama i morskim dobrom na Mediteranu, što uključuje saradnje sa domaćim i međunarodnim naučnim i akademskim institucijama te prisustvo na relevantnim međunarodnim skupovima i konferencijama kao i interni marketing prema svim zainteresovanim stranama (potencijalni zakupci, investitori, javne institucije, stanovništvo, posebne grupe korisnika, turisti) u Crnoj Gori, kroz koji ih pravovremeno i na transparentan način informiše o dugoročnim strateškim opredjeljenjima, pravilima uređenja, upravljanja i ponašanju na plažama, kupalištima i morskom doN. K. bru uopšte.

Luci Bar

kafu u svim fazama - uvoz, prerada i promet - navodi se u zaključku Vlade.

Naložena je i pojačatna kontrola prijavljene vrijednosti i porijekla robe, provjerom dokumentacije priložene uz deklaraciju, kao i pregledom robe u postupku.

- Treba koristiti mogućnost provjere vjerodostojnosti dokaza o vrijednosti i porijeklu robe putem međunarodne saradnje, kao i mehanizam naknadne kontrole dokumentacije i robe kod uvoznika, u cilju otkrivanja eventualnih nepravilnosti, neispravnih i nevjerodostojnih dokumenata o vrijednosti i porijeklu robe, odnosno otkrivanja nepravilnog obračuna i plaćanja dažbina - pojašnjeno je u dokumentu.

ZAJEDNO

Ocijenjeno je da treba unaprijediti zajedničke aktivnosti Poreske i uprava carina, policije i inspekcije primjenjujući sporazume o saradnji u kontroli regularnosti poslovanja privrednih subjekata.

- Sinhronizovanim kontrolama robe i dokumentacije postiže se bolja efikasnost u otkrivanju i otklanjanju nepravilnosti i doprinosi smanjenju obima sive ekonomije - zaključeno je u Vladinom dokumentu.

M.P.M. AUD

1.61580

CAD

1.46800

5

Ekonomija

Utorak, 5. novembar 2019.

Luka Bar za devet mjeseci

Profit 274 hiljade eura PODGORICA – Luka Bar je za devet mjeseci tekuće godine ostvarila profit od 274.000 eura, što je značajno bolji rezultat u odnosu na isti period prošle godine kada su imali gubitak od čak 4,1 milion eura.

Prihodi su bili 6,5 miliona eura, što je 400 hiljada eura više nego u istom periodu prošle godine. Rashodi su bili 6,4 miliona ili 300 hiljada eura više nego u uporednom periodu.

Najveći rashod je za zarade 3,7 miliona eura.

M.P.M.

Podaci Monstata o naftnim derivatima u prošloj godini

Potrošeno 8,7 odsto više goriva PODGORICA - Ukupna finalna potrošnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 389,1 hiljadu tona i bila je 8,7 odsto veća u odnosu na 2017, saopšteno je iz Monstata.

Statističari su kazali da je u sektoru saobraćaja utrošeno prošle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

- U ukupnoj finalnoj potrošnji naftnih derivata u prošloj godini saobraćaj je učestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto - navodi se u saopštenju. Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona. S. P.

Predrag Boljević

Milenko Popović

Mi ne možemo biti obveznici nečega što ne možemo da naplatimo, jer da smo PDV obveznici ispostavljali bismo troškovnik uvećan za PDV. Postoje zvanična tumačenja u kojima je izričito navedeno da se PDV ne odnosi na vještake, jer je riječ o povremenom poslu, kazao je Popović, koji smatra da je u pitanju greška ili nečiji hir PODGORICA - Nemam namjeru da Poreskoj upravi dostavim informacije o svojim prihodima, jer nijesam PDV obveznik, kazao je vještak ekonomske struke Milenko Popović za Pobjedu, navodeći da je od PU dobio poziv da dostavi te informacije. Kazao je da PU po matičnom broju može imati uvid u sve njegove prihode, te ne vidi potrebu da ih lično dostavlja.

- Mi ne možemo biti obveznici nečega što ne možemo da naplatimo, jer da smo PDV obveznici ispostavljali bismo troškovnik uvećan za PDV. Postoje zvanična tumačenja u kojima je izričito navedeno da se PDV ne odnosi na vještake jer je riječ o povremenom poslu - kazao je Popović dodajući da smatra da je u pitanju ili greška ili nečiji hir.

ZAKON

Na pitanje da li u slučaju da njihov godišnji promet premaši 18 hiljada eura i vještaci postaju poreski obveznici, Popović odgovara da taj iznos nema nikakvog značaja, imajući u vidu da

Bez odgovora Poreske uprave Iz Poreske uprave nijesmo dobili odgovor da li su, kako javljaju neki mediji, krenuli u provjeru prihoda sudskih vještaka, za koje je utvrđeno da su za pet godina od sudova i tužilaštva naplatili 4,1 milion eura. Tako nijesmo uspjeli saznati ni da li prema Zakonu o PDV-u, bez obzira što je njihova djelatnost regulisana posebnim zakonom, sudski vještaci postaju PDV obveznici ukoliko njihov promet premaši 18 hiljada eura.

njihovu djelatnost reguliše Zakon o sudskim vještacima, te da poreske obaveze izmiruju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica. On navodi da vještaci ispostavljaju sudovima troškovnik, koji im isplaćuju neto iznos nakon što se odbije devet odsto poreza i 15 odsto prireza na visinu obračunatog poreza. Objašnjava da se njihov aranžman poreski tretira kao ugovor o djelu.

Isto ovo navedeno je u poreskoj praksi na internet stranici Poreske uprave.

- Prihod koji ostvari fizičko lice koje djelatnost vještaka obavlja povremeno, ima tretman prihoda od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika,

a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Saglasno odredbama člana 48. stav 5. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od devet odsto na poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 Zakona. Na teret isplatioca se saglasno odredbama člana 7 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave obračunava i plaća prirez porezu na dohodak fizičkih lica po stopi utvrđenoj odlukom jedinice lokalne samouprave na osnovicu koju čini obračunati porez na dohodak –

stoji u poreskoj praksi za septembar prošle godine.

NAPLATA

Da sudski vještaci ne mogu biti PDV obveznici, smatra i vještak za telekomunikacije Predrag Boljević, koji je, kako je kazao, za posljednjih pet godina prihodovao 84,5 hiljada eura. Na pitanje da li su vještaci utajili porez, Boljević odgovara odrečno objašnjavajući da bi utaja bila da su vještaci PDV naplatili, ali ga nijesu proslijedili PU. Navodi da vještaci nijesu naplaćivali PDV, jer nemaju zakonsku mogućnost da to učine.

- Sve i da su vještaci naplatili PDV, naplatili bi ga od države i vratili državi, pa bi ovom transakcijom, kojih tokom godine ima na hiljade, jedinu korist imale banke koje bi naplatile proviziju - smatra Boljević i ističe da vještaci ne ispostavljaju fakturu, već se njihov rad plaća u skladu sa Zakonom o sudskim vještacima, gdje je precizno navedeno ko i kako ih nagrađuje.

Nakon što vještak podnese troškovnik sa količinom utrošenih sati po pojedinim stavkama, sud rješenjem određuje visinu nagrade.

- Neka promijene Zakon o sudskim vještacima i neka kažu da se PDV obračunava, pa kada sudovi počnu da ga obračunavaju, mi ćemo plaćati – poručio je Boljević koji kaže da od PU nije primio poziv da dostavi informacije o prihodima.

M. Lk.

Pododbor za poljoprivredu i ribarstvo konstatovao da Crna Gora koristi 22 odsto preferencijalne kvote

Počeo izvoz vina u rinfuzi

PODGORICA - Crna Gora je počela izvoz vina u rinfuzi, ali je uprkos rastu izvoza, nivo iskorišćenosti preferencijalne kvote za vino svega 22 odsto, navodi se u izvještaju sa XII sastanka pododbora za poljoprivredu i ribarstvo.

Crna Gora je dobila dozvolu EU još 2015. godine da izvozi vino u rinfuzi, podsjeća Portal Analitika.

U dokumentu se navodi da je iskazano zadovoljstvo što ne postoje neslaganja u podacima, osim u slučaju izvoza cigareta.

Crnogorska strana se saglasila u pogledu kompatibilnosti podataka i strukture proizvoda koji su predmet međusobne trgovine i istakla da radi na provjeri podataka koji su neusaglašeni. Istaknuto je da su Crnoj Gori glavni EU partneri u bilateralnoj trgovini Hrvatska,

Vino u rinfuzi

Italija i Njemačka.

Predstavnici Evropske komisije (DG AGRI) su, kako piše u dokumentu, konstatovali da trgovina osnovnim poljopri-

vrednim proizvodima u 2018. godini bilježi rast, kako u slučaju izvoza iz EU u Crnu Goru, tako i u slučaju uvoza iz Crne Gore. Navedeno je da se iz EU

u Crnu Goru i dalje najviše izvozi svježe svinjsko i goveđe meso, sir, voće i povrće, a uvoze eterična ulja, vino i pečurke.

R. E.

6

Društvo

Utorak, 5. novembar 2019.

Predsjednik države predložio zaštitnika ljudskih prava i sloboda

KOMENTAR

Bjeković za ombudsmana

Teški razgovori » Piše: Milorad PUSTAHIJA

E, draga direktorice Direktorata za inspekcijske poslove, ovi vaši državni lopovi su zaposleni na neodređeno i izgleda su ubijeđeni da imaju toliko prava da ih samo smrt može pomjeriti sa radnog mjesta. Ostali, nedržavni, građanski smrtnici, rade na određeno i to maksimalno dvije godine. I onda se Vi, kao, ne usuđujete ni da pretpostavite mjere koje ćete preduzeti protiv korumpiranih inspektora? Ma, stvarno?

U posljednjoj tok šou emisiji „Načisto“ televizije Vijesti stvarno smo mogli vidjeti svašta. Prvo, snimak monte-gangsta građevinskih inspektora koji iznuđuju reket od investitora, čiji papiri izgleda nisu najčistiji, kao ni namjere. Na kraju je, koliko sam ja razumio, ispalo da je problem u tome što su veće i nečistije namjere investitora od njegovih koruptivnih keš potencijala i ponuda, koje su inspektori propratili upitnim podizanjem obrve i šatrogangsta laprdanjem.

Elem, ispalo je da cijeli taj razgovor investitorskog ološa sa inspektorskim ološem investitorski ološ snima tajnom kamerom na svom ručnom satu. Jebote, i Tarantino i Džems Bond zajedno nisu mu ni do koljena. Stvarno smo isprednjačili na evropskom putu, a direktorica Direktorata za inspekcijske poslove, gospođa Rina Ivančević, nam je izmamila suzice sažaljenja.

Cijelo vrijeme je glumila Alisu u ministarstvu čuda, bivala zapanjena i šokirana korupcijom i u tom šoku nije uspijevala ništa suvislo odgovoriti na upite voditelja o daljoj sudbini i radnim obavezama inspektora, iako je priznala da im je nadređena.

E, draga gospođo, ovi vaši državni lopovi su zaposleni na neodređeno i izgleda su ubijeđeni da imaju toliko prava da ih samo smrt može pomjeriti sa radnog mjesta.

Ostali, nedržavni, građanski smrtnici, rade na određeno i to maksimalno dvije godine.

I onda se Vi, kao, ne usuđujete ni da pretpostavite mjere koje ćete preduzeti protiv korumpiranih inspektora? Ma, stvarno?

Mislio sam da vas zbunjuje slavodobitno, ne baš artikulisano, nastupanje voditelja.

Ali ne, vi ste samo dosljedno provodili omertu, mafijaški zakon ćutanja o bitnim stvarima, brbljuckajući neke nesuvislosti. Morao bi i voditelj smanjiti euforičnost i bahatost, ovako - sve ispada kao neka balkanska verzija televizijske emisije Hard talks.

Ovjde je prije neka vrsta permanentne emisije koju bi mogli nazvati - Hard silent. Da, teško ćutanje.

Jer, svi mi građani znamo da je korumpirano mnogo više od dva inspektora i to ne samo u ovoj, nego u svim inspekcijama ove države i u policiji i carini, zdravstvu i obrazovanju i sve tri grane vlasti, narav-

no i u novinarluku.

I, pravo da vam kažem ne znam šta da mislim. Evo, u novembru prošle godine branio sam od ostrašćenih napada nekompetentnih i prepotentnih NVO vedeta i istraživačkih novinara, nadležna ministarstva i izvođače radova na auto-putu.

Znam da su svi potencijalni izvođači, koji su konkurisali morali imati visoke izvođačke reference i ekološke sertifikate; da je projekat morao proći dosta domaćih i inostranih adresa, i da su svi ozbiljni kreditori postavljali zahtjevne ekološke uslove i imperative. I onda se djeca iz „civilnog sektora“ zaigraju dronom i hajmo praviti aferu. Tada stvari nisu bile došle do ovog sadašnjeg nivoa i moglo se vjerovati nadležnim ministarstvima da je projektom predviđeno neko vraćanje na približno početno stanje.

Tada niko nije pominjao novi projekat regulacije toka rijeke Tare na koji se sada nadležni pozivaju, niti su mediji ili laička javnost imali priliku da vide taj projekat regulacije. Niti se zna ko je projektant, ko recenzent i ko ga je usvojio.

E, ta intenzivna ćutnja nadležnih, bahato izbjegavanje objašnjavanja, jeste – sramota. Kao da su ministri i ministričići pomislili početkom ove godine da je afera prošla i da vam se može sve što vam se hoće. E pa lijepo, gospodine Nurkoviću, podnesite i vi ostavku pa zajedno sa ministrom u ostavci gosp. Radulovićem smišljajte objašnjenja, odbranu, ili navodite sukrivce.

Samo da ne bude unisonog ćutanja ili glasne jednoglasnosti. To već imamo u partijske svrhe. Eto, kažu da je bitno što je DPS postigao jednoglasnost na Glavnom odboru i po pitanju kadrova i kongresnih dokumenata?!

To je jednostavno upitno sa aspekta logike i statistike a bihejvioristički je nemoguće u stranci sa desetinama hiljada članova i hiljadama ljudi u opštinskim i Glavnom odboru. Je li u pitanju presija, interesdžijstvo, kloniranje, neke nano bubice što regulišu volju, ili đavo ili su mađije?

Jedino je agresivna opoziciona kakofonija užasnija od unisonog DPS pojanja.

Zamislite samo, kad jednog dana oslabi svemoćni DPS pa se oslobode ambicije nekih tridesetak novih bečića, kneževića, milačića, pavićevića... Evo, baš sam zamislio svu tu harmoniju.

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je juče Skupštini da za ombudsmana bude imenovan mr Siniša Bjeković.

Kako je saopšteno na sajtu

predsjednika, Đukanović je, nakon konsultacija sa ovlašćenim predstavnicima naučnih i stručnih institucija, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda i razmatranja, kako se navodi,

zavidnih biografija osam predloženih kandidata, odlučio da predloži Bjekovića.

- Đukanović je siguran da Bjeković bogatom radnom biografijom opravdava prijedlog, iskazujući uvjerenje

da će on biti istinski posvećen daljem unapređenju i afirmaciji rada institucije u kojoj je obavljao poslove zamjenika zaštitnika, te dati značajan doprinos djelotvornoj i efikasnoj zaštiti ljudskih prava i

Inspekcija utvrdila težak prekršaj direktora OŠ ,,Mahmut Lekić“ - zaposlio nas PODGORICA - Direktor Osnovne škole ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima, Redžep Đokaj, zaposlio je, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju profesora fizičkog vaspitanja Fatmira Bećiraja, koji nije položio stručni ispit, niti ima licence za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi, i time nesporno prekršio Zakon - utvrđeno je nadzorom Prosvjetne inspekcije, saznaje Pobjeda.

Iz Ministarstva prosvjete za Pobjedu su kazali da će svako postupanje za koje se dokaže da je nezakonito biti sankcionisano.

INSPEKCIJA

Prema nalazu inspekcije, u koji je Pobjeda imala uvid, Đokaj nije, shodno Zakonu, uručio Bećiraju rješenje o prestanku radnog odnosa, što je, navodi prosvjetni inspektor Vesko Joksimović, ukazivalo na zaključak da je Bećiraj, koji nema uslove za ostvarivanje radnog odnosa, tim propustom direktora „preveden u stalni radni odnos“.

- Radna knjižica imenovanog je pod rednim brojem 451 otvorena 3. septembra 2018. godine i nije mu upisan datum prestanka radnog odnosa 31. jula 2019. godine, saglasno rješenju prestanka radnog odnosa broj 338-7/19, od 5. avgusta 2019. godine, te se tako može zaključiti da je isti u stalnom radnom odnosu, što predstavlja prekršaj iz člana 172 stav 1 tačka 35 Zakona o radu. Ovo je slučaj i pitanje ne samo za Inspekciju rada, već i za neke druge organe – navodi se u izvještaju Prosvjetne inspekcije koji potpisuje Joksimović.

Da Bećiraj, ipak, nije u stalnom radnom odnosu, bez obzira na propuste direktora škole, ukazuje činjenica da je inspekcija utvrdila da je Fatmir Bećiraj, bez raspisivanja konkursa, dodatno angažovan ove školske godine, što je, prema ocjeni inspektora, takođe, protivzakonito.

- Zbog svega iznijetog, inspektor je obavezan da shodno zakonu donese rješenje o privremenoj zabrani obavljanja obrazovno-vaspitnog rada nastavniku Fatmiru Bećiraju – precizirao je inspektor Joksi-

Prijetnje Selam Šabotić je ispričao da je 25. oktobra kada je došao u školu ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima, da dopuni dokumentaciju za oglas za slobodno radno mjesto koje je oglašeno, direktor te ustanove mu je, kako tvrdi, prijetio i izazivao na fizički sukob. Kaže i da je istog dana događaj prijavio Centru bezbjednosti Podgorica.

- Nakon završene obaveze krenuo sam da napustim

Ministarstvo p Nezakonito po biće sankcion Direktor škole Redžep Đokaj potvrdio je Pobjedi da je radno angažovao nastavnika koji nema zakonom propisane uslove za rad, ali da je on u međuvremenu suspendovan

Fatmir Bećiraj

mović.

U izvještaju je zaključio i da je zbog utvrđenih nepravilnosti „subjektu nadzora (direktoru škole) inspektor u obavezi da izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka“.

Našoj redakciji krajem prošle sedmice obratio se Selman Šabotić, profesor fizičkog vaspitanja, koji je, kako nam je kazao, dvije godine radio na zamjeni u OŠ ,,Mahmut Lekić“ i koji je, kako tvrdi, nakon školu. U hodniku škole me zatekao direktor Redžep Đokaj, koji me zaustavio i pitao šta radim u školi. Rekao sam da sam donio dokumentaciju da predam za konkurs.

Tom prilikom mi je rekao da ne želi više da me vidi u školi i da tu za mene nema više mjesta dok je on direktor.

Nakon toga me je gurnuo nekoliko puta, gurajući me prema izlaznim vratima i govoreći da za mene nema mjesta uz prijetnju: „Zapamtićeš ti ko je Redžep Đokaj“ – ispričao je Šabotić.

raspodjele časova u junu, tražio da nastavi radni angažman u toj školi, ali je odbijen. On tvrdi da nije dobio posao jer je ,,slobodne časove direktor škole sačuvao za svoj kadar“.

NASTAVNIK

Šabotić je, kategoričan je oštećen, jer je direktor zaposlio Fatmira Bećiraja, koji nije ispunjavao uslove za rad, odnosno nije imao položen stručni ispit, niti licencu za rad.

Tvrdi da direktor škole prilikom zapošljavanja ne vodi računa o stručnosti osoba koje zapošljava, već angažuje članove političke partije čiji je član, te ,,da školu u Tuzima, nekoliko godina unazad napuštaju kvalitetni nastavnici, a njihova mjesta zauzimaju osobe sa sumnjivom dokumentacijom, koji uz navedeno imaju krajnje skromno znanje crnogorskog jezika“.

U njegovom slučaju, tvrdi da je direktor uradio neke neopravdane rotacije nastavnika koji su već bili radno angažovani u školi uz nepunu normu, kako bi smišljeno oslobodio časove u područnom odjeljenju u Milješu, i na tih devet slobodnih

časova zaposlio Bećiraja.

- Nakon isteka ugovora prestao mi je radni odnos, iako je imalo slobodnih časova, ali gospodin Đokaj, inače kadar Albanske alternative, nastoji da zaposli članove svoje partije iako nemaju zakonom propisane uslove za obavljanje ovih poslova – kazao je Šabotić za Pobjedu.

Direktor škole, Redžep Đokaj juče je potvrdio Pobjedi da je radno angažovao Bećiraja, koji nema zakonom propisane uslove za rad, ali da je on u međuvremenu suspendovan.

Ističe kako je Bećiraja ove godine angažovao na period do 30 dana, jer, kako je kazao, nije mogao da nađe nijednog profesora fizičkog vaspitanja koji bi bio raspoložen da radi u školi.

Kaže i da se nije obraćao Ministarstvu, jer kao direktor ima pravo da sam izabere profesora na rok do 30 dana.

U međuvremnu je, 15. oktobra, kako je rekao, raspisan konkurs za devet časova u područnom odjeljenju Osnovne škole ,,Mahmut Lekić“ u Milješu, ali, kaže, još nije pogledao konkursnu dokumentaciju.

Društvo

Utorak, 5. novembar 2019.

sloboda građana naše države, znalački postupajući u skladu sa Ustavom Crne Gore, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opštim pravilima međunarodnog prava – navedeno je u saopštenju.

Bjekovića je za ombudsmana kandidovala Advokatska komora. Njegovi protivkandidati bili su Azra Jasavić, Jelena Ružičić, Nebojša Vu-

činić, Nikola Belada, Radenko Lacmanović, Valentina Radulović-Šćepanović i Zdenka Perović.

Bjeković, koji je rođen u Pljevljima, na funkciju zamjenika zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore stupio je 20. januara 2015. U biografiji na sajtu ombudsmana navedeno je da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Podgorici 1987.

stavnika koji ne ispunjava uslove za rad

prosvjete: ostupanje nisano OŠ „Mahmut Lekić“

godine, a akademsko zvanje magistra pravnih nauka stekao je 2010.

Radio je u Republičkoj upravi društvenih prihoda Crne Gore, Institutu za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u Podgorici, a od 2001. do 2014. godine obavljao je dužnost projekt menadžera, izvršnog direktora i rukovodioca Centra za ljudska prava Pravnog fakul-

teta Univerziteta Crne Gore.

U okviru međunarodnog angažmana obavljao je funkciju potpredsjednika Upravnog odbora Balkanske mreže za ljudska prava (BHRN), a od 2008. godine i danas je na funkciji člana Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), u kojoj je od početka 2015. godine član biroa ovog tijela (izvršni organ). N. Đ.

Tomkić: Nijesu me ni pitali, drugome su dali prodavnicu PODGORICA – Lokacija na kojoj je ranije bila radnja Igora Tomkića, u naselju Dolac, po isteku ugovora o zakupu, opština Berane izdala je drugoj osobi, nakon što on nije iskazao interesovanje da ga produži, niti je prihvatio više lokacije koje su mu nuđene u centru grada – saopštili su Pobjedi iz lokalne uprave.

UGOVOR

I u slučaju Dukaja ima posla za inspekcijske organe U izvještaju Prosvjetne inspekcije navodi se i da je Leon Dukaj sporazumom broj 744/18 od 31. avgusta 2018. godine i 100/18 od 24. jula 2018. godine preuzet iz JU OŠ ,,Jedinsktvo“ iz Skoraća na neodređeno vrijeme na punu normu časova.

Nakon zaključenog sporazuma između dvije škole, piše u izvještaju, Đon Camaj, direktor JU OŠ ,,Jedinstvo“ iz Skoraća je donio rješenje o prestanku radnog odnosa Dukaju.

- Radna knjižica Leona Dukaja je samo zaključena u JU OŠ ,,Jedinstvo“ iz Skoraća, ali nije otvorena u JU OŠ ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima. I u ovom slučaju ima posla za druge inspekcijske organe – zaključio je prosvjetni inspektor Vesko Joksimović.

Ističe, međutim, da nema ni potrebe da gleda dokumenta, jer je dogovoreno da te časove preuzme Leon Dukaj koji je radno angažovan u školi, ali koji nije imao punu normu u matičnoj školi, već je dodatnih šest časova imao u Osnovnoj školi ,,Jedinstvo“.

- Suspendovali smo Bećiraja, a časovi su prebačeni Leonu Dukaju i time smo zatvorili priču.

Leon Dukaj je sporazumom preuzeo te časove. Konkurs je bio otvoren do 2. novembra -

kazao je Đokaj.

Iz Ministarstva prosvjete saopštili su Pobjedi da su povodom ovog slučaja zatražili hitno izjašnjenje škole, kao i inspekcijski izvještaj.

- Biće sankcionisano svako postupanje za koje se dokaže da je nezakonito. No, ponavljamo, više o konkretnom slučaju vam možemo saopštiti nakon što se upoznamo o inspekcijskom izvještaju i izjašnjenjem škole – kazali su iz Ministarstva prosvjete.

I. KRUNIĆ

Siniša Bjeković

Iz beranske opštine saopštili da Beranac nije bio zainteresovan da produži ugovor

Igor Tomkić, međutim, u izjavi za Pobjedu, kategorično odbacuje ove navode, tvrdi da to nije tačno i da je on tražio da dobije drugu lokaciju.

Redžep Đokaj

7

- Nijesam napravio raskid ugovora sa opštinom Berane, samo sam tražio da trenutno obustavimo ugovor. Tada sam imao suđenja i velikih komplikacija. Kazali su da je to u redu, a kasnije mi saopštili da ne mogu da me čekaju.

Samo sam vidio da se radnja renovira i pitao ih da li je moguće da me nijesu kontaktirali da produžimo ugovor, rekli su da nijesu mogli da me čekaju - kazao je Tomkić.

Našem portalu su iz opštine rekli da je lokacija na kojoj je Tomkić bio zakupac u periodu od 7. aprila 2017. do 31. decembra 2018. godine u njihovom vlasništvu i da „po isteku ugovora o zakupu za navedenu lokaciju imenovani nije iskazao zainteresovanost za produžetak ugovora“.

- Nakon toga, opština Berane mu je ponudila više lokacija u užem gradskom jezgru, pošto se gospodin Tomkić interesovao za druge lokacije.

Međutim, nije iskazao interesovanje za sklapanje ugovora o zakupu na nekoj od ponuđenih lokacija - kategorični iz opštine.

Tomkić, s druge strane, tvrdi da mu opština Berane nikad

Prodavnica Balevića na mjestu gdje je nekada bila radnja Tomkića

Igor Tomkić

nije pomogla, osim što su u izjavi za medije osudili napad na njega i porodicu.

- I kada sam im tražio da nastavim da radim na ovoj lokaciji i kad sam obavijestio to opštinu i tražio da mi pomognu da renoviram i napravim kupatilo, rečeno mi je da je za to nadležan drugi resor – kaže on.

Ističe i da je pošteno radio, legalizovao to zemljište, odnosno da je na toj lokaciji više od 15 godina rađeno „na divlje“.

- Nekoliko puta sam tražio od gradonačelnika Dragoslava Šćekića da mi daju drugu lokaciju, ne u centru grada, niti to želim, a on se nije javljao i rekao je da je prezauzet za to. Tada sam otišao do službe u opštini i tražio lokaciju koja je 30 godina već ucrtana planski i koja mi je odgovarala i rekli su da je to greškom ucrtano, da mora da se makne jer će tu da se rade neki objekti. Mogu da mi daju lokacije koje su pred rušenjem. Ovo je dovoljno da svima bude jasno kakva je situacija i što oni rade - istakao je Tomkić za Pobjedu.

NASILJE

Kako je Portal Pobjede prije nekoliko dana objavio, lokacija na kojoj je bila radnja

Nekoliko puta sam tražio od gradonačelnika Dragoslava Šćekića da mi daju drugu lokaciju, ne u centru grada, niti to želim, a on se nije javljao i rekao je da je prezauzet za to.

Tada sam otišao do službe u opštini i tražio lokaciju koja je 30 godina već ucrtana planski i koja mi je odgovarala i rekli su da je to greškom ucrtano, da mora da se makne, jer će tu da se rade neki objekti - kazao je Igor Tomkić za Pobjedu Tomkića data je ljudima koji su bliski Aleksandru Savoviću, koji je osuđen pravosnažno za paljenje Tomkićeve radnje, ali i za prijetnje osvetom Tomkiću i svima koji ga podržavaju.

Igor Tomkić godinama je bio žrtva prijetnji huligana iz naselja Dolac, čak i na nacionalnoj osnovi, po radnji su ispisivali: „Što će ovdje jedan Hrvat“, ali reakcija nadležnih je izostajala.

Kada je on odlučio da svoju ispovijest podijeli sa javnošću i Anteni M ispričao nevolje s kojima se suočava, nasilje je postalo brutalno. Istog dana kada je Portal Antena M objavio Tomkićevu priču, on je pretučen u svojoj radnji, a onda je poslije desetak dana Savović zapalio prodavnicu uz obrazloženje da je to osveta za njegove drugove koji su uhapšeni zbog prebijanja Tomkića. Kada je poslije prvostepene presude pušten na slobodu na društvenoj mreži Jutjub objavio je prijeteći snimak uz poruku svima koji podržavaju Tomkića da će im se osvetiti.

Opet je uhapšen i kasnije pušten na slobodu do pravosnažnosti i te presude.

Iz zemlje je pobjegao 28. septembra, tri dana pošto mu je uručen poziv za izdržavanje zatvorske kazne po pravosnažnoj presudi za paljenje prodavnice Tomkića.

Postupajući sudija u tom predmetu, kao ni sudija u drugom vezanom za prijetnje, nijesu naložili da mu se ograniči kretanje, odnosno oduzmu dokumenta i zabrani izlazak iz zemlje, tako da je on granicu prešao bez ikakvih problema, na prelazu Debeli Brijeg.

Prema nezvaničnim saznanjima Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Savović je, navodno, još prije dvije sedmice uhapšen u Španiji zbog krivičnog djela ili prekršaja koji je počinio na teritoriji te države.

Prodavnica Prema saznanjima Portala Pobjede, na lokaciji gdje je nekada bila radnja Tomkića, prodavnicu je otvorila porodica Vučine Balevića koja je, kako saznajemo, bliska sa Aleksandrom Savovićem, jednim od progonitelja Tomkića.

Ime Stefana Balevića, sina Vučine Balevića, poznato je javnosti jer je osumnjičen da je dio kriminalne grupe Stevana Stamatovića koja je imala u planu da počini više krivičnih djela, među kojima teška ubistva. Taj slučaj istražuje Specijalno državno tužilaštvo.

Kako piše u dokumentu Tužilaštva, mlađi Balević bio je zadužen za obezbjeđivanje vozila i praćenje kretanja osoba koje su bile na meti klana.

Iz lokalne uprave Berane Portalu Pobjede kazali su da će odgovoriti na pitanja o proceduri izdavanja lokacije Balevićima i dostaviti dokumentaciju koja potvrđuje da je licitacija protekla u skladu sa propisima, odnosno da su Balevići dali najbolju ponudu, ali to još nijesu učinili.

Firma DOO „Balević“ nalazila se u junu ove godine na spisku blokiranih pravnih lica i preduzetnika zbog duga od 6.139 eura, ali je ipak dala najpovoljniju ponudu za zakup lokacije.

Zvanične potvrde ove informacije nema, a Interpol Podgorica zatražio je od kolega iz Interpola Madrid da ih obavijeste o potencijalnom hapšenju Savovića, sa molbom da ga zadrže, jer je crnogorska policija za njim raspisala nacionalnu potjernicu.

K. JANKOVIĆ

8

Društvo

Utorak, 5. novembar 2019.

FOTO-ZUM

Evidencija tražnje i ponude u Zavodu za zapošljavanje

Najviše traže u i građevinske r Tara ipak teče

PODGORICA - Poslodavci su ove godine oglasili ukupno 28.232 slobodna radna mjesta, što je u odnosu na isti period prethodne godine, kada je oglašeno 26.312, više za 1.920 ili 7,3 odsto.

Kako je Pobjedi kazao pomoćnik direktora Sektora za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja najviša tražnja je bila za srednjoškolskim zanimanjima sa završenim trećim i četvrtim stepenom stručne spreme – 12.479 ili 44,2 odsto, zatim za zanimanja prvog i drugog stepena stručne spreme – 11.259 ili 39,9 odsto i za visokoškolcima 4.494 ili 15,92 odsto.

- Najviše su tražena zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma – kelneri i konobari, sobarice, kuvari, serviri, recepcioneri, zatim građevinski radnici, trgovci i tako dalje - kazao je Pobjedi.

STATISTIKA

Potpredsjednik Vlade na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu

Svaki kriminalac kojeg krije susjedna država podriva odnose zemalja

Pažin na konferenciji u Beogradu

PODGORICA – Od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva do danas podignuto je optužnica za koruptivna krivična djela u kojima imovinska šteta iznosi više od 100 miliona eura - saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na regionalnoj konferenciji o korupciji juče u Beogradu.

Dio tih i drugih slučajeva, kako je kazao, rezultirao je presudama protiv jedne četvrtine od ukupnog broja predsjednika crnogorskih opština, kao i drugih visokih zvaničnika.

- Poput bivšeg predsjednika državne zajednice Srbija i Crna Gora i bivšeg visokog funkcionera na crnogorskoj političkoj sceni, koji je pravosnažno osuđen i čije izručenje očekujemo od Republike Srbije - precizirao je potpredsjednik Vlade.

Crna Gora je, kako je ocijenio, na bazi ostvarenih rezultata danas opravdano primjer kako visoki evropski standardi mogu biti sprovedeni i proizvesti jasne i vidljive rezultate.

Dodao je da liderska pozicija u

evropskom integracijama obavezuje Crnu Goru da takvu ulogu opravda nastavkom dobrih rezultata i u periodu koji slijedi.

Ako želimo da na efikasan i pouzdan način zaštitimo sopstveno društvo od korupcije i organizovanog kriminala, prema riječima Pažina, ,,moramo pokazati naše partnerstvo na djelu u situacijama kada počinioci teških krivičnih djela iz našeg susjedstva pokušavaju naći utočište u nekoj od naših država“.

Potpredsjednik je ukazao da, kao što kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja među državama regiona.

- Svaki kriminalac koji se u nekoj od naših država teško ogriješio o zakon, a u nekoj susjednoj državi uspije da nađe utočište podriva upravo te najdublje temelje našeg prijateljstva, solidarnosti i saradnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope – kazao je on.

Pažin je podsjetio da je Crna

Gora, gradeći pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od početka pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po svom kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima.

Istakao je da sve objektivne analize ostvarenih rezultata, uključujući i izvještaje Evropske unije, konstatuju da su državne institucije zadužene za sprečavanje i suzbijanje korupcije ostvarile značajne rezultate u susret potrebama crnogorskog društva, ali i očekivanjima evropskih partnera.

- Na planu prevencije, usljed mišljenja i odluka Agencije za sprečavanje korupcije, ukupno 267 javnih funkcionera podnijelo je ostavku ili su razriješeni funkcije (230 ostavki i 37 razrješenja), dok je zbog kršenja antikorupcijskih zakona podnijeto skoro 2.000 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, u ukupnom iznosu novčanih kazni od skoro pola miliN. Đ. ona eura – kazao je on.

Zavod za zapošljavanje

Što se tiče ukupnog broj nezaposlenih manje ih je za 16,5 odsto nego prošle godine.

- Na evidenciji Zavoda nalazi se ukupno 34.247 nezaposlenih, što je u odnosu na isti period prošle godine, kada ih je bilo 41.013, manje za 6.766 ili 16,5 odsto. Najviše je srednjoškolaca sa završenim trećim i četvrtim stepenom stručne spreme – 16.395 ili 47,9 odsto, zatim lica sa završenim prvim i drugim stepenom stručne spreme – 13.217 ili 38,6 odsto i visokoškolaca 4.635 ili 13,5 odsto. Među visokoškolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka - kazao je Bubanja.

Upoređivanjem ponude nezaposlenih na evidenciji Zavoda i tražnje poslodavaca, kako navodi naš sagovornik, dolazi se do zaključka da kod većine zanimanja ponuda u značajnoj mjeri prevazilazi prijavljenu tražnju.

- Veću tražnju od ponude u ovoj godini, slično kao i u nekoliko prethodnih, bilježimo prije svega, kod nekih zanimanja turizma i ugostiteljstva – sobarica,

Kod visokoškolaca veća tražnja od ponude bila je kod zanimanja: profesor matematike, profesor razredne nastave, profesor fizike, zatim elektroničari.

Među visokoškolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka - kazao je Bubanja pomoćni ugostitelj, servir, točilac pića, konobar, ugostitelj, pomoćni kuvar, zatim i kod nekih zanimanja građevinarstva – pomoćni građevinski radnik i slično. Kod visokoškolaca veća tražnja od ponude u posmatranom periodu bila je za zanimanja: profesor matematike, profesor razredne nastave, profesor fizike, zatim elektroničari - naveo je Bubanja.

Na evidenciji nezaposlenih bilo je 358 radnika građevinske struke.

- Pomoćnih građevinskih radnika bilo je 67 (najviše pomoćnik zidara – 32, pomoćnik tesara – 15), zatim građevinskih radnika

Na evidenciji osam poslodavci tražili 3 Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ukupno je osam nezaposlenih iz oblasti kozmetičarskih zanimanja i to jedan pomoćni kozmetičar (drugi stepen stručne spreme), dva kozmetičarska saradnika (treći stepen SSS) i pet

(treći stepen SSS) bilo je 134 (najviše sa zanimanjem građevinski keramičar – 25, građevinski i laboratorijski pripremač – 25, zidar - 22), kao i tehničara

Vozovi ponovo na udaru huligana, kamenovanja u Podgorici i Bijelom Polju

Razbijeno staklo vagon-restorana

PODGORICA – Na pružnom prelazu u podgoričkom naselju Zagorič i u bjelopoljskom naselju Nedakusi huligani su, 30. i 31. oktobra, kamenovali vozove i pričinili znatnu materijalnu štetu.

Kako su saopštili juče iz Željezničkog prevoza, „nedavni događaji prouzrokovani kamenovanjem izazvali su štetu na voznim sredstvima“.

- Kako je ovih vandalskih slučajeva sve više, apelujuemo na nadležne organe da pokušaju da suzbiju ovakvo činjenje nesavjesnih građana - saopšteno je

iz kompanije.

Podsjećaju da se ovakvim događajima nanosi ne samo materijalna šteta, već se, kako su istakli, ugrožava bezbjednost putnika, dovodi do prekida saobraćaja, kašnjenja vozova i uopšte poremećaja kompletnog reda vožnje.

- Na putnom prelazu Zagorič, 30. oktobra, kamenovan je CAFov voz koji je saobraćao iz Nikšića ka Podgorici, polomljeno je spoljnje prozorsko staklo. Povrijeđenih putnika nije bilo, a kako se radi o novom vozu materijalna šteta je velika - kazali su iz ŽPCG.

Dodaju da je dan kasnije uslijedilo i kamenovanje međunarodnog brzog voza, u bjelopljskom naselju Nedakusi, koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar. Huligani su ga zasuli kamenicama nakon izlaska iz stanice Bijelo Polje. Na ovom vozu polomljeno je bočno staklo na vagon restoranu.

- Molimo sve građane da čuvaju javnu imovinu kako bi pokušali da suzbijemo ovakve probleme, a od nadležnih organa tražimo pomoć i nadamo se da će počinioci biti pronađeni i sankcionisani - zaključuju u saopštenju.

K. J.

Društvo

Utorak, 5. novembar 2019.

9

e Crne Gore

ugostitelje radnike Nezaposlenih frizera 465 Goran Bubanja navodi da je na evidenciji nezaposlenih i 465 osoba sa frizerskim zanimanjima.

- Od toga sa zanimanjima drugi stepen srednje stručne spreme njih 100 - pomoćni ženski frizer - 74 i pomoćni muški frizer – 26. Sa zanimanjima treći SSS bilo je 355 – frizer za žene – 290, frizer za muškarce - 55 i frizer vlasuljar - 10. Sa završenim četvrtim stepenom deset njih, od toga osam sa zanimanjem modni ženski frizer i po jedna osoba sa zanimanjima muški modni frizer i frizer specijalista. U ovoj godini, poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 46 osoba sa frizerskim zanimanjima – kazao je Bubanja.

skog radnika sa završenim III stepenom stručne spreme i za 25 tehničara građevinske struke kazao je Bubanja. Što se tiče deficitarnih zanimanja, naš sagovornik objašnjava kako je to kompleksna kategorija i da se mora posmatrati sa više aspekata.

Goran Bubanja

m kozmetičara, 37 sa zanimanjem kozmetičar (četvrti SSS). Ove godine poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 37 osoba sa kozmetičarskim zanimanjima - 16 kozmetičara, 13 kozmetičkih saradnika i osam pomoćnih kozmetičara.

građevinske struke (četvrti SSS) - 157. U ovoj godini poslodavci su oglasili potrebu za 262 građevinska radnika i to za 176 pomoćnih radnika, zatim za 61 građevin-

DEFICIT

- Deficitarno zanimanje može se definisati kao ono zanimanje koje poslodavci ne mogu obezbijediti onda kada im je potrebno (vremenska dimenzija, posebno kod sezonskog zapošljavanja); u broju koji im je potreban (kvantitet), u okviru zanimanja nedostatak od poslodavaca traženih znanja i vještina za obezbjeđivanje odgovarajućeg kvaliteta proizvoda ili usluga (kvalitet) - objasnio je Bubanja.

Takođe, ukazuje i na teritorijalnu dimenziju, odnosno da neka zanimanja mogu biti deficitarna u određenom dijelu države (primorski region), a da u drugim djelovima budu suficitarna.

N. KOVAČEVIĆ

Nevrijeme rušilo stabla na Biogradskoj gori

Park zatvoren za posjetioce PODGORICA - Nacionalni park Biogradska gora zatvoren je od juče za posjetioce, zbog porušenih stabala koja su usljed jakog vjetra i kiše pala na put od Kraljevog kola do Biogradskog jezera - saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Kako ističu u tom preduzeću, neka od stabala pala su i na parking, a tokom nevremena polomljen je i dio mobilijara u parku.

- Molimo sve posjetioce da ne planiraju posjetu ovom nacionalnom parku narednih dana, a Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore blagovremeno će obavijestiti javnost o ponovnom otvaranju parka kada put bude očišćen i bezbjedan za posjetioce - poručili su N. K. iz NPCG.

Ekipe će ukloniti porušena stabla

Zgrada Vrhovnog državnog tužilašva

Zatvoren konkurs za vrhovnog državnog tužioca

Prijavila se i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević PODGORICA - Na konkurs Tužilačkog savjeta za izbor vrhovnog državnog tužioca/ teljke prijavili su se specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević, bivša poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Marković i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda i redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji Blagota Mitrić - potvrđeno je Portalu Pobjede iz ovog tijela.

Iz Tužilačkog savjeta su za naš portal naglasili da prijave poštom primaju još dva dana, te da ovo nužno nije konačan spisak prijavljenih na konkurs.

Konkurs za vrhovnog državnog tužioca raspisan je 18. oktobra, nakon što je prethodni u avgustu „propao“, a aktuelnom vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću istekao petogodišnji mandat 7. oktobra.

Za vrhovnog državnog tužioca, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, može se prijaviti osoba koja ispunjava opšte uslove za izbor državnog tužioca, ima

Lidija Vukčević

radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i odlikuje se profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Rok za prijavljivanje je 15 dana od dana objavljivanja oglasa u jednom od štampanih medija i Službenom listu Crne Gore.

Kandidati podnose prijave Tužilačkom savjetu. Član 46 predviđa da se lista kandidata dostavlja proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, u kojoj su vrhovni državni tužilac, državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaš-

Danijela Marković

tvu, rukovodioci viših državnih tužilaštava i glavni specijalni tužilac.

Proširena sjednica daje mišljenje o svakom od kandidata, a nakon toga Tužilački savjet sa kandidatima obavlja intervjue.

Savjet predlaže Skupštini jednog kandidata za izbor i taj prijedlog mora biti obrazložen.

Predloženi kandidat se potom saslušava u nadležnom skupštinskom odboru, a bira se dvotrećinskom podrškom poslanika (54 glasa) u parlamentu, u prvom krugu, odnosno tropetinskom (49) u drugom krugu glasanja.

Poslanici, u drugom krugu, gla-

Blagota Mitrić

saju za sve prijavljene kandidate koji su ispunili uslove. Član 48 predviđa da u slučaju isteka mandata, ostavke ili razrješenja vrhovnog državnog tužioca „Tužilački savjet određuje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz reda tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva“. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković izabran je 7. oktobra 2014. godine u drugom krugu sa tri petine glasova poslanika.

Prethodno je bio sudija Vrhovnog suda Crne Gore.

Ista osoba može biti birana za vrhovnog državnog tužioca J. B. najviše dva puta.

Ministar Hrapović i sindikati potpisali sporazum vrijedan milion i po eura

Ugovor kojim će se riješiti stambene potrebe zaposlenih u zdravstvu PODGORICA - Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva - Ljiljana Krivokapić i Vladimir Pavićević potpisali su juče sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, kojim je predviđeno da Vlada od 2021. do 2023. godine Stambenoj zadruzi „Zdravstvo“ uplati 1.500.000 eura za tu namjenu.

Hrapović je kazao da na ovaj način Vlada nastavlja da vodi odgovornu politiku države u sektoru zdravstva.

- Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povećanja zarada zaposle-

nima u zdravstvenom sistemu, ovo je još jedan pokazatelj brige Vlade i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu - kazao je Hrapović.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoć Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu riješilo stambeno pitanje na ovaj način. Ministar je dodao i da je u toku konkurs za individualno rješavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta- kuće, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da će za istu namjenu do kraja godine biti raspisan još jedan, u iznosu od 200.000 eura.

Predsjednica Samostalnog sin-

dikata zdravstva pri Savezu sindikata, Ljiljana Krivokapić zadovoljna je što će i dalje zaposleni u zdravstvu moći, pod povoljnim uslovima i po cijeni nižoj i do 50 posto od tržišne, da riješe stambeno pitanje.

- Jako je važno da su na sjeveru upravo pregovori sa predsjednicima opština Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opština dala placeve oslobođene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojećim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima - najavila je Krivokapić.

Kazala je da su razgovarali sa predsjednikom opštine Kotor, a da će se razgovarati i sa predsjednikom opštine Herceg Novi i Budva, te da se nada da će i

na jugu uskoro početi gradnja stanova.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavićević je istakao da se ovakvim aktivnostima nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom zadrugom.

- Do sada su izgrađene 322 stambene jedinice i počeli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se učlane u stambenu zadrugu jer će sigurno tim članstvom ostvariti neki benefit što se tiče rešavanja stambenih potreba - zaključio je PavićeI. Kr. vić.

10

Hronika

Utorak, 5. novembar 2019.

Osumnjičena za pokušaj ubistva saslušana

Priznala da je mladića ubola nožem BARANE – Radosava Simonović (44) iz Berana uhapšena je juče zbog sumnje da je u nedjelju veče pokušala nožem da ubije Dragomira Trišića, dvadeset petogodišnjeg sugrađanina.

Trišić je u beransku bolnicu doveden u besvjesnom stanju i konstatovan je ubod u srce. Brzom intervencijom ljekarskog tima na čelu sa dr Miloradom Bakićem , nakon operacije koja se izvodi samo u kliničkim centrima, Trišiću je spašen život. Dr Bakić, je kazao za RTCG da je mladić, osim pravovremene intervencije, i spletom srećnih okolnosti preživio.

Radosavi Simonović je određeno zadržavanje od 72 sata, nakon toga će biti privedena sudiji za istrage koji će se izjasniti o pritvoru.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, uhapšeni su i Vladan Mijović (32), Jovica Radević (46) i Radosav Raičević (37) zbog učestvovanja u tuči.

U saopštenju se navodi da je prvo došlo do verbalnog sukoba između Trišića i Mijovića, Radosavinog brata, a zatim i fizičkog obračuna, nakon čega su se u svađu umiješali Radević i Raičević.

Prema dosadašnjim nalazima istrage, osnovano se tvrdi da je Simonović, u toku sukoba, nožem ubola Trišića u leđa. Ona je to kasnije, na saslušanju u Višem tužilaštvu u Bijelom Polju, i priznala - kako Pobjeda saznaje iz više izvora . istovremeno je negirala namjeru da ubije Trišića.

Osim Simonović, tužilačko zadržavanje određeno je i ostalim akterima tog dogaM. L./B. Č. đaja..

Nesreća u Baru

Poginuo radnik iz Ulcinja

Bar

BAR – Radnik G. M. (43) iz Ulcinja poginuo je nakon što je pao sa zgrade u Baru.

Prevezen je u Klinički centar u Podgorici, gdje je podlegao povredama.

A. R.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca tražio da se preispita rad beranskog tužilaštva

Tužilaštvo donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv četiri osobe z

Laličiću, Muriću i Vujadinoviću pritvor, potraga za četvrtim članom

BAR /PODGORICA- Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv Vuka Laličića, Hasipa Murića i Marka Vujadinovića, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja. Njima je određen pritvor do 30 dana, nakon čega su sprovedeni u Istražni zatvor, dok je četvrti član u bjekstvu.

Tokom ove akcije, kako je Pobjeda objavila u subotu, bile su privedene još tri osobe, koje su nakon saslušanja puštene na slobodu.

Istražitelji sumnjaju da je ova grupa planirala ubistvo, ali zvanično nije saopšteno ko je bio meta ovog planiranog zločina.

PLAN

Sumnja se da je Laličić u avgustu maskiran i naoružan ušao u lokal „Savoja“, a da su mu Murić, Vujadinović, kao i još jedna osoba, koju policija traži, bili pomagači.

Policija provjerava da li je Laličić, koji je tada utrčao u taj ugostiteljski objekat, tražio Velizara Gardaševića, stalnog gosta lokala. Gardašević je teško ranjen, dok je njegov prijatelj Jovan Klisić ubijen u organizovanom napadu za sada nepoznatih osoba koji je izveden u petak

Ispitati postupanje tužioca u slučaju napada na samohranu majku Suvozač

Detalj sa Osmanagićevog ubistva

ujutru oko 10.30 časova.

Lokal ,,Savoja“ bio je vlasništvo Armina Muše Osmanagića, koji je likvidiran u sačekuši, u bašti ispred svog lokala. Osmanagić je ubijen 16. septembra 2014. godine iz snajperske puške, a počinilac, niti naručioci nijesu identifikovani.

Iako crnogorski istražitelji nijesu mogli da dokazima potvrde operativna saznanja, brojni po-

Udes na putu Bijelo Polje – Prijepolje

teško povrijeđen

Ivica Stanković

PODGORICA – Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je provjeru postupanja beranskog tužilaštva u slučaju napada na J. K. samohranu majku, 29. oktobra, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

- Stanković je zatražio od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Mirka Bulatovića, neposredno nadležnog za rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, da preispita rad tog tužilaštva u predmetu protiv osumnjičenog M. R. iz Berana, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio

krivično djelo - nasilničko ponašanje na štetu J. K. - navodi se u saopštenju.

Stanković je, kako se navodi, od Bulatovića zatražio da mu o utvrđenim činjenicama dostavi izvještaj u najkraćem roku. J. K. je prije nedjelju dana pretučena na radnom mjestu, u prostorijama Omladinskog kluba na Stadionu malih sportova, pedesetak metara od strogog centra grada. Zbog napada je uhapšen Muhamed Ramusović i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Od njega je uzeta izjava i tužilac ga je pustio da se brani sa slobode.

M. L.

BIJELO POLJE - U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko 13.30 časova u mjestu Potkrajci, na magistralnom putu Bijelo Polje – Prijepolje, teže je povrijeđen Edis Kuč (30) iz bjelopoljskog sela Gubavač.

On je bio suvozač u automobilu „reno senik“ kojim je upravljao njegov brat Sead

Kuč (32).

Kako saznajemo, Kuč je vozeći prema Bijelom Polju, iz za sada nepoznatih razloga udario u šleper preduzeća „Union trans“ iz Osmoka (BiH) kojim je upravljao Zoran Perić (31) iz Zvornika.

Ljekari u bjelopoljskim zdravstvenim ustanovama saopštili su da je Edis zadobio teže povrede, ali da nije životno ugrožen dok je njegov brat Sead prošao sa lakšim ozljedama i nakon ukazane pomoći otpušten je na kućno liječenje.

Uviđaj je obavila bjelopoljska policija.

B. Č.

sredni tragovi su navodili na zaključak da je Osmanagić ubijen u ratu klanova, te da je egzekutor njegove likvidacije bio pripadnik kriminalne grupe iz BiH, bliske kriminalnom gangu Luke Bojovića.

Bilo je očekivano da će se rat klanova nastaviti, uprkos brojnim naporima crnogorske policije koja je, u međuvremenu, rasvijetlila nekoliko

starijih slučajeva ubistava.

Zato je i logično da crnogorski istražitelji i danas prate vezu između dešavanja od avgusta ove godine, kada je maskirani napadač upao u lokal ,,Savoja“ i prošlonedjeljnog ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića.

VEZE

Zato je načelnik Centra bezbjednosti Bar Veselin Magov-

Crnogorska policija još nije dobila odgovor iz Špan

Ne zna se da li je S PODGORICA - Crnogorska policija još nije dobila odgovor da li je u Španiji uhapšen Beranac Aleksandar Savović, za kojim je raspisana nacionalna potjernica.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz vrha Uprave policije, još ne znaju da li je Savović uhapšen i ako jeste po kom osnovu.

Za Savovićem je raspisana nacionalna potjernica po nalogu beranskog Osnovnog suda nakon što se

nije javio 4. oktobra na izdržavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkić u beranskom naselju Dolac.

Njega je Osnovni sud u Beranama proglasio krivim za ugrožavanje sigurnosti Igora Tomkića i njegove porodice u Beranama.

On je zbog paljenja radnje Tomkića osuđen na zatvorsku kaznu, kao i Miloš Radević i Novak Petrić koji su optuženi da su pretukli Tomkića u naselju Dolac. Nji-

AKCIJA ,,UDICA“: Uhapšeno pet osoba zbog ulične prodaje Požar u naselju Šušanj u Baru BAR - Vozilo Ćamila Tiganja izgorjelo je u noći između nedjelje i ponedjeljka u 3.40 časova ispred njegove porodične kuće u blizini Osnovne škole „Anto Đedović“ u naselju Šušanj, u Baru.

Vozilo BMW u vlasništvu Tiganja u potpunosti je unište-

Zapaljen BMW no. Preliminarni rezultati istrage ukazuju da je požar podmetnut.

V. K. V.

Zaplijenjeni kokain, heroin PODGORICA – U policijskoj akciji ,,Udica“ uhapšene su četiri osobe i podnijeta jedna prijava zbog sumnje da su se bavili uličnom prodajom narkotika.

Kako je saopšteno, uhapšeni su:

A. A. (27), I. R. (38), G. I. (47) i P. P. (38), a protiv L. R. (33) je podnijeta prijava jer se nalazi u UIKS-u na izdržavanje kazne.

- Policijski službenici centara bezbjednosti Bar, Budva i Nikšić su u koordinaciji sa Sekto-

Hronika

Utorak, 5. novembar 2019.

Saslušani građevinski inspektori osumnjičeni za reketiranje budvanskog biznismena

DOSJEI

Inspektori vjeruju da je imao vozača koji ga je u blizini čekao i odvezao sa mjesta na kojem je trebalo da počini zločin. Ubrzo nakon neuspjelog „posla“, potencijalni ubica i njegovi pomagači, kako policija sumnja, ostavili su vozilo u tunelu, na putu preko Sutormana.

Nakon dva i po mjeseca od tog događaja ispred lokala ,,Savoja“ – 1. novembra ubijen je Jovan Klisić iz Bara koji je u policijskom dosjeu zaveden kao be-

zbjednosno interesantna osoba i bio je, prema svim provjerljivim informacijama, član klana ubijenog Armina Muše Osmanagića.

Privođen je više puta zbog raznih krivičnih djela, a krajem avgusta pušten je na slobodu iz zatvora u Spužu. Prije četiri godine mu je suđeno jer je ispalio projektile u bašti lokala ,,La Eskvina“, nekoliko minuta nakon što je ubijen njegov prijatelj Armin Muša Osmanagić. On je u sudu ispričao da je to učinio iz straha i da nije imao namjeru nikog da ubije.

Kako je tvrdio, bilo ga je strah jer je rivalskom klanu koji je predvodio Luka Đurović postala rutina da ubija. Klisić je, takođe, bio osumnjičen da je krajem jula 2012. sa Šćepanom Bujićem, Markom Gojčevićem, Nikolom Vujanovićem i Nikolom Vujovićem fizički nasrnuo na grupu turista ispred diskoteke u Sutomoru, ali ni tada nije bilo sudskog epiloga napada. Tokom 2014. godine je ranjen u nogu u centru Bara, kada je na njega navodno pucao sugrađanin Velimir Vuksanović, pripadnik grupe pokojnog Luke Đurovića.

Obojica su oslobođena optužbi.

Podgorički Viši sud je 2016. godine potvrdio presudu kojom je odlučeno da mu država duguje 4.500 eura zbog četvoromjesečnog neosnovanog boravka u pritvoru u vrijeme kada je bio osumnjičen za ranjavanje Sabrije Čikmirovića.

Klisić je tražio 12.000 eura odštete za pretrpljene duševne bolove zbog neosnovanog lišenja slobode. On je uhapšen i sredinom 2017. godine, kada su policajci kod njega pronašli 18 metaka.

Ranjeni Gardašević hapšen je u junu prošle godine kada su pripadnici Interventne jedinice kod njega pronašli pištolj sa okvirom u kojem se nalazilo pet metaka. Godine 2014. bio je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Baraninu A. P. da će ga povrijediti ukoliko mu ne prepusti zakup jedne plaže u Čanju.

Bio je osumnjičen i za krivično djelo iznuda u pokušaju, kada je 2015. godine zajedno sa nekim članovima „zagoričkog klana“ pokušao da od Baranina iznudi 205.000 eura i dva luksuzna vozila, BMW X5 i „mercedes“.

A. R.

nije

Savović uhapšen ma je nakon objavljivanja presuda ukinut pritvor.

Viši sud u Bijelom Polju uvažio je, tokom septembra, žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, pa je Aleksandru Savoviću preinačena kazna za paljenje radnje porodice Tomkić iz Berana. Kazna je sa 14 mjeseci preinačena na 18 mjeseci zatvora i ta presuda je pravosnažna.

Savović treba i da plati odštetu od 6.000 eura porodici Tomkić, odnosno oštećenom DOO ,,Lucija trejd“.

Savović je u julu postavio prijeteći video snimak na društvenoj mreži Instagram na kome se vidi kako sa tri muškarca hoda asfaltiranom pješačkom stazom. Tada je poručio da će ,,svima da vrate i to troduplo“, te da ,,ne znaju što ih čeka“.

Nakon toga policija je uhapsila Savovića, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, ali je pušten da se brani sa slobode.

A. R.

e droge

n i marihuana rom kriminalističke policije realizovali zajedničku akciju „Udica“, koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje ulične prodaje opojnih droga na području Budve. Tokom višemjesečne akcije procesuirano je 15 osoba zbog počinjenih krivič-

nih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga - saopšteno je iz policije.

Kako navode, tokom rada na ovoj akciji policija je zaplijenila oko 500 grama kokaina i manju količinu heroina i marihuane.

M. L.

Boškoviću i Juretiću pritvor zbog opasnosti od bjekstva D. MALIDŽAN

zbog upada u lokal „Savoja“ u Baru čević, u izjavi nakon likvidacije, najavio da će se istragom utvrditi da li upad maskiranog muškarca u avgustu ima veze sa pucnjavom u kojoj je stradao Klisić, a ranjen Gardašević.

-U ovom trenutku nemam precizne informacije. Moje mišljenje je da je moguće da su dva događaja povezana i da su i u tom napadu mete bila lica koja su i danas - kazao je.

On je naveo da su se počinioci nakon izvršenja krivičnog djela uputili prema naselju Bjeliši, gdje su zapalili vozilo u kojem su se nalazila oružja kojim je ovo krivično djelo izvršeno.

- Službenici Centra bezbjednosti Bar će utvrditi da li je ovo krivično djelo povezano sa dešavanjem u avgustu. Vezano za to djelo, završene su višemjesečne aktivnosti koje su rezultirale hapšenjem više osoba koje su sa njime direktno povezane. U narednom periodu o tom slučaju javnost će biti detaljnije informisana - kazao je tada Magovčević.

Mogući motiv, procjenjuje načelnik barske policije, može da bude i nastavak obračuna kriminalnih grupa koje djeluju na teritoriji opštine Bar. Inspektori vjeruju da je u avgustu spletom okolnosti izbjegnut težak zločin i da je žrtvu spasilo to što nije bila u lokalu kako je očekivao maskirani i naoružani mukarac. To su istražitelji potvrdili kada su operativnim radom došli do imena osoba koje u to vrijeme gotovo svakodnevno sjede na istom mjestu.

Potencijalni ubica ušao je u restoran na ulaz iz dvorišta ugostiteljskog objekta, užurbano i panično pregledao svaki separe, a kada nije našao osobu koju je tražio, istrčao je. Sve to zabilježile su kamere, sa kojih su inspektori izuzeli snimke.

11

PODGORICA – Građevinskim inspektorima Zoranu Boškoviću i Vladanu Juretiću, koji se terete da su reketirali budvanskog biznismena Boška Nenezića, juče je nakon saslušanja određen pritvor do 30 dana, nakon čega su sprovedeni u Istražni zatvor u UIKS. Kako je Pobjedi potvrđeno iz Višeg suda, Boškoviću i Juretiću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.

Oni su ranije pred tužiocem negirali krivicu. Krivičnom prijavom terete se za primanje mita.

Bošković i Juretić uhapšeni su u subotu ujutro nakon što se u medijima pojavio snimak iz kojeg se zaključuje da su na-

Juretić i Bošković nakon saslušanja kod sudije za istrage

vodno reketirali Nenezića, kako bi mu omogućili da nastavi gradnju objekta u Budvi, uprkos istekloj dozvoli.

Bošković i Juretić smatraju da im je slučaj navodnog reketiranja namješten i da su snimci, kako kažu, „ispresijecani“.

Bošković je prije hapšenja kazao Pobjedi da zna da je sve namještaljka i da zna zbog če-

ga se „onaj čovjek ponaša onako i sa kojim motivacijama dolazi“.

I Juretić je bio kategoričan u tvrdnjama da nije kriv. On je pozvao nadležne organe da detaljno ispitaju slučaj.

S druge strane, advokat Nikola Kavedžić ispričao je da je sve počelo kada ga je Nenezić kontaktirao 23. maja rekavši

Komisija za pritužbe razmatra dopis predsjednika Vlade Predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković dostavio je Komisiji za pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava Tužilačkog savjeta dopis predsjednika Vlade od 1. novembra u kom se navodi da je, povodom slučaja korupcije u Urbanističko-građevinskoj inspekciji, Ministarstva održivog razvoja i turizma, izostala efikasna reakcija Tužilaštva.

Dopis predsjednika Vlade dostavljen je Komisiji za pritužbe Tužilačkog savjeta jer iz sadrži-

ne dokumenta proizilazi da je riječ o pritužbi na rad pojedinih državnih tužilaca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u pogledu zakonitosti rada.

Predsjednik Tužilačkog savjeta zatražio je od predsjednice Komisije za pritužbe da se hitno preduzmu radnje u cilju provjere navoda predmetne pritužbe, kako bi se u najkraćem roku na sjednici Tužilačkog savjeta donijela odluka o navedenoj pritužbi.

mi da je kod njega na plac došao inspektor Vladan Juretić i tražio mu 5.000 eura ili će mu napisati krivičnu prijavu.

Nenezić mu se tada „otvorio“ i rekao je da je žrtva reketa dva inspektora jer mu je istekla građevinska dozvola za objekat od 790 metara kvadratnih koji gradi u Lastvi.

Inspektor Juretić koristio je neznanje Nenezića rekavši mu da može da ide u zatvor zbog istekle građevinske dozvole uvjeravajući ga da je u velikom problemu.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović u petak je podnio ostavku na tu funkciju nakon što je u četvrtak veče u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti prikazan videosnimak trenutka kada dvojica građevinskih inspektora MORT-a Zoran Bošković i Vladan Juretić navodno reketiraju biznismena Boška Nenezića.

M. L.

Ponovo odgođeno suđenje optuženima za zelenaštvo

Viši sud još bez odgovora u slučaju bivšeg tužioca KOTOR - Nastavak glavnog pretresa na suđenju bivšem tužiocu Višeg državnog tužilaštva Gruju Radonjiću, zatim Nikoli Pajoviću, Aleksandru i Aleksandri Đurapčević, koji se terete za krivično djelo zelenaštvo, u kotorskom Osnovnom sudu juče je ponovo odgođeno jer Viši sud još nije odlučio po žalbi Radonjićevog advokata Mitra Mugoše.

Mugoša je podnio prijedlog da se iz mjera tajnog nadzora izdvoje razgovori između Radonjića i njegove supruge jer se radi o komunikaciji između supružnika. U obrazloženju zahtjeva naveo je da sud na tim razgovorima ne može zasnovati sudsku odluku shodno praksi Evropskog suda, što je

Radonjić sa advokatom Mugošom

sutkinja Momirka Tešić odbila. Na njenu odluku branilac Radonjića uložio je žalbu Višem sudu, čija odluka se čeka još od juna. Sutkinja Tešić naredno ročište zakazala je za 29. novembar.

U dosadašnjem toku postupka saslušani su svi optuženi koji

su negirali krivicu i ostali pri svim navodima datim pred Specijalnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Iskaz je dao i svjedok Danilo Pejović koji je između ostalog naveo da je od Radonjića pozajmio 30 hiljada eura na kamatu i da mu je, kako je naveo, koliko se sjeća

vratio nešto više od 40 hiljada eura na ime kamate za 40 i nešto mjeseci.

Pejović je ispričao i svoju verziju o parničnom postupku koji je svojevremeno protiv njega u Osnovnom sudu u Podgorici pokrenuo radnik njegove firme Jakša Rajović za naknadu štete. Naveo je da mu je Radonjić tada ponudio da ne angažuje advokata u tom postupku, te da će mu on napisati odgovor na tužbu i sve završiti, a da je za tu uslugu platio simbolično od 500 do 1.000 eura. Branilac okrivljenog Radonjića, advokat Mitar Mugoša prigovorio je tada iskazu Pejovića, navodeći da je konfuzan i da se ne podudara sa onim što je rekao pred Specijalnim državnim tužilaštvom, te da je kontradiktoran sa ostalim dokazima. Mugoša je rekao da se nakon iskaza svjedoka nije moglo utvrditi vrijeme pozajmice, niti se na osnovu takvog iskaza može utvrditi da li je Grujo Radonjić njemu davao novac na kamatu ili nije.

Iv. K.

Odgođeno suđenje optuženima za mučenje cimera u zatvoru

Čogurić i Vukčević 26. novembra u sudnici DANILOVGRAD – Suđenje Mašanu Čoguriću i Marku Vukčeviću, optuženima za mučenje Miroslava Rakovića u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, juče je odgođeno za 26. novembar.

Proces je odgođen jer je drugooptuženi Vukčević juče kao branioca angažovao advokata

Damira Lekića.

Optuženi se terete da su počinili krivično djelo prinuda. Čogurić ranije na saslušanju u Osnovnom državnom tužilaštvu nije htio da iznosi odbranu.

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet nakon što je objavljen snimak gdje se vidi Čogurić koji šamara i zlostavlja

Sa privođenja Čogurića

cimera, a treći zatvorenik snima incident.

Mašan Čogurić nalazi se u UIKS-u gdje izdržava kaznu

zbog ubistva braće Davorina i Danijela Ćulafića 15. februara 2014. godine u lokalu ,,Moskva“ na Starom aerodromu.

M. L.

12

Crnom Gorom

Utorak, 5. novembar 2019.

Zaustavljeno izlivanje plina, sve ulice su otvorene za saobraćaj

SLUŽBA ZAŠTITE TIVAT

TivAT: Poslije četiri i po sata normalizovana situacija nastala zbog curenja gasa iz školske kotlarnice

Osoblje „Knightsbridge“ škole je u 15:09 sati obavijestilo Službu zaštite i spašavanja da se u vazduhu osjeća jak miris plina. Utvrđeno je da dolazi iz kotlarnice koja zagrijava dvije škole. Provjera je okončana oko 19:30 sati

ovLAŠĆeNi ServiSer dANAS Će PregLedATi SiSTeM: Vatrogasci u Ulici Omladinskih radnih brigada

TIVAT – Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivat zaustavili su izlivanje tečnog naftnog gasa. Plin je iscurio iz kotlarnice koja zagrijava objekte Srednje mješovite škole „Mladost“ i OŠ „Drago Milović“ u kojima, zbog mini raspusta nema učenika, a evakuisana je i obližnja zgra-

je u 15:09 sati obavijestilo Službu zaštite i spašavanja da se u vazduhu osjeća jak miris plina.

Po izlasku na teren i obavljanju pretrage, vatrogasci su utvrdili da se gas osjeća iz postrojenja za zagrijavanje škola koje se nalazi u SMŠ „Mladost“, iz koga se pored te zagrijava i OŠ „Drago Milović“.

da međunarodne škole „Knightsbridge“ .

-Provjera na terenu okončana je oko 19:30 sati kada su Ulica Omladinskih radnih brigada i okolni prilazi i područje SMŠ „Mladost“, OŠ „Drago Milović“ i međunarodne škole ponovo otvoreni za saobraćaj –

Podrška liječenju sugrađanina Ilije - Predsjednik je ovom donacijom nastavio da ukazuje na probleme sugrađana koji se suočavaju sa teškim zdravstvenim ili materijalnim nevoljama dajući im kao simboličan znak pažnje svoju mjesečnu zaradu – saopšteno je iz opštine.

Carević, od kada je na funkciji predsjednika opštine, poklanja pojedincima ili nevladinim organizacijama zaradu. C. G.

dANiLovgrAd: Saradnja policije i škola

OB DANILOVGRAD

Zajedno protiv vršnjačkog nasilja

PoSveĆeNi BriZi o MLAdiMA: Sa sastanka u Danilovgradu

DANILOVGRAD - Maksimalno ćemo se posvetiti suzbijanju svih pojavnih oblika devijantnog ponašanja maloljetnika, a prioritet u svim aktivnostima će biti intenziviranje saradnje sa školama i drugim nadležnim institucijama kako bi u dobroj komunikaciji i koordinaciji spremno odgovorili svim izazovima ovog tipa - rekao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Marko Kalezić.

Rukovodstvo OB-a organizovalo je radni sastanak sa direk-

strožnosti je zatvorena i Ulica Omladinskih radnih brigada koja prolazi između srednje i međunarodne škole.

Iz lokalne uprave saopšteno je da u utorak očekuju dolazak servisera gasnih instalacija kako bi cjelokupan sistem bio pregledan i ustanovljen uzrok curenja gasa.

S. K.

torima osnovnih škola i Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ u prisustvu direktorice Centra za socijalni rad na temu ,,Vršnjačko nasilje, prevencija narkomanije u školama i drugi oblici devijantnog ponašanja učenika vaspitnoobrazovnih ustanova“.

Kalezić je naglasio da je OB potpuno spremno da svakodnevno, koristeći ljudske i tehničke kapacitete, prati i djelujući preventivno, staje na put svim oblicima maloljetničkog prestupništva.

B.K.

Od koncesije zavisi budućnost Škvera Od dobijanja koncesije zavisiće i planovi na njenom unapređenju. Jedan od modaliteta jeste rekonstrukcija, plan predviđa zaštitu luke sa zapadne strane, kao i uređen sistem vezova i pontona– kaže Božo Ukropina HERCEG NOVI - Luka Škver sada je nedovoljno iskorišćen i neuređen prostor. Od dobijanja koncesije, za koju je pokrenuta procedura, zavisiće i planovi na njenom unapređenju – kaže direktor Agencije za upravljanje gradskom lukom Boža Ukropine .

POBJEDA

POBJEDA

Marko Carević

Kako je saopšteno iz Carevićevog kabineta Petrovčanin Šoljaga boluje od multiple skleroze i otežano se kreće, a pred njim je i liječenje u banji Gornja Trepča u blizini Čačka, što značajno opterećuje skromna porodična primanja.

Pripadnici Službe, po riječima Barbića, odmah su zatvorili ventile, evakuisali su učenike i profesore iz međunarodne škole, a u fiskulturnoj sali SMŠ „Mladost“ prekinuli su košarkašku utakmicu i njenim akterima i gledaocima naložili da se udalje. Iz predo-

Herceg Novi: Menadžment gradske luke o razvojnim planovima

BUdvA: Carević donirao desetu platu

BUDVA - Predsjednik opštine Marko Carević donirao je oktobarsku platu sugrađaninu Iliji Šoljagi.

saopšteno je iz Službe predsjednika opštine.

Komandir Zoran Barbić kazao je da vatrogasci ispiranjem vodom uspješno kontrolišu nivo gasa u sistemu atmosferske kanalizacije u rejonu školskog centra u okruženju nekoliko školskih ustanova.

Osoblje „Knightsbridge“ škole

Bez dobijanja koncesije, objašnjava on, neće moći da iskoriste kapacitete koje Škver ima.

PROCEDURA

-Pokrenuli smo proceduru zajedno sa JP Morsko dobro, bili smo u posjeti Ministarstvu pomorstva i saobraćaja u julu, a prije nekoliko dana smo u Herceg Novom imali sastanak sa ministrom Osmanom Nurkovićem i dobili od njega punu podršku. Škver je luka od lokalnog značaja i kao takva konkuriše kod Vlade za dobijanje koncesije. Očekujemo da ćemo je i dobiti na 12 godina kako bi mogli da planiramo neophodne investicije – rekao je Ukropina.

Ono što je izvjesno da će raditi za narednu sezonu, jeste izgradnja mokrog čvora i proširenje kapaciteta postavljanjem pontona.

INVESTICIJE

U Mapi investicija koju su iz lokalne uprave nedavno predstavili javnosti jedan od 15 projekata je rekonstrukcija i uređenje lučkog akvatorijuma.

– Jedan od modaliteta unapređenja rada luke jeste rekonstrukcija. Plan između ostalog predviđa zaštitu luke sa zapadne strane, kao i uređen sistem vezova i pontona što neće biti lako realizovati u

PLANirANo UreĐeNJe LUČKog AKvAToriJUMA: Luka Škver

Sezona lošija od prethodne

Konkurencija

-Ova nautička sezona je po rezultatima bila manje uspješna nego prethodna. Ipak, zadovoljni smo poslovanjem jer je naše usluge od maja do novembra, koristilo oko 1.600 plovila. Ostvareni prihod je manji za 10 do 15 odsto u odnosu na prošlogodišnju, rekordnu godinu, kada je usluge luke koristilo 2.000 plovila. Za ovu godinu je već popunjen zimovnik, a u Luci će do naredne sezone biti oko 17 plovila – kazao je Božo Ukropina.

Ozbiljna konkurencija Gradskoj luci na Škveru su od nedavno dvije marine – Lazure u Meljinama koja je otvorena u sklopu istoimenog hotelskog kompleksa i Marina u Kumboru u okviru kompleksa Portonovi.

Međutim, po riječima Ukropine, to doživljava kao veću i kvalitetniju ukupnu ponudu nautičkog turizma Herceg Novog što će usloviti i bolje organizovanje Luke na Škveru, a time i veću posjećenost.

kratkom roku, ali se od nečega mora početi. Drugi model kojim bismo riješili i pitanje lukobrana, odnosno njegovu zaštitu, je i proširenje kapaciteta sa spoljne strane, koji bi se koristili tokom ljetnjih mjeseci. Time bi riješili dva problema - ojačali lukobran koji je uslijed protoka vremena i udara talasa „popustio“, odnosno došlo je do slijeganja stijena, pa talasi kada je

jak jugo prebacuju i plave njegov gornji dio – kazao je Ukropina.

Očekuje da će kroz dobijanje koncesije Agencija na zakonit način uspostaviti gazdovanje lukom, a time i planirati investicije kako bi grad i lokalno stanovništvo imali benefite od toga. Domaće stanovništvo bi imalo mogućnost vezivanja plovila pod povoljnim uslovima, a dio luke bi se

koristio u komercijalne svrhe i za dolazak turističkih brodova. Ž. K.

Crnom Gorom

Utorak, 5. novembar 2019.

13

S.DOKNIĆ

NIKŠIĆ: Usljed obilnih padavina izlile se rijeke, plavili podrumi u prigradskim naseljima

Kolašin bio bez struje 15 sati

Zeta ,,prekinula“ put kroz Brezovik NIKŠIĆ – Usljed obilnih padavina i izlivanja Zete u pojedinim djelovima nikšićkog polja prizemne kuće i podrumi su juče bili ugroženi u naseljima Bre-

zovik, Glibavac, Miločani, Kočani i Rastovac, pa su u Službi zaštite i spašavanja imali pune ruke posle. Put kroz Brezovik je zatvoren za putnička vozila, a u Žu-

pi je nabujala rijeka Gračanica u koju je prodrla crvena boksitna ruda.

Načelnik Službe Veselin Gardašević kaže da su intervenisali na više od 15 mjesta,

a najkritičnije je bilo u naseljima oko Gornjeg Polja, gdje su vodu crpili iz poplavljenih podruma.

Osim toga pružali su pomoć u Brezoviku jer je saobraćaj od centra Nikšića preko Mokre Njive ka mjesnoj zajednici Vidrovan prekinut zbog izlivanja rijeke Zete.

- Nekoliko vozila ostalo je zaglavljeno na putu u Brezoviku, pa smo morali da ih izvlačimo. Zbog neprohodnog puta našim vozilom smo i transportovali nekoliko osoba, koje su morale u bolnicu, sa jedne strane puta na drugu – kazao je Gardašević.

On je dodao da u gradu nijesu imali intervencija, već da

Bar: Komunalci radili bez predaha Juče su navredniji bili barski komunalci koji su, uprkos otežanim uslovima u veoma kratkom roku uspješno sanirali sve posljedice nevremena.

V. K. V.

HERCEG NOVI - Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka posjetili su Osnovnu školu „Milan Vuković“. Sa direktorom Sinišom Brajovićem razgovarali su o tome da li je i u kojoj mjeri pušenje zastupljeno u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi,



Đacima je predstavljen Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda

NJEGOVATI ZDRAVE STILOVE ŽIVOTA: Sa predavanja u školi

Direktorat za vanredne situacije upozorio je da će područje Crne Gore do 10. novembra biti pod uticajem serije ciklonskih aktivnosti sa nekoliko kišnih talasa. Načelnik Službe za zaštitu i spašavanje Veselin Gardašević apelovao je na građane da ne čekaju posljednji momenat kako bi zvali

su svi pozivi bili iz prigradskih naselja.

Nivo Zete je samo za dva dana kod mosta na Duklu narastao preko četiri metra, a ukoliko velike količine padavina i dalje budu na snazi očekuje se da najveća rijeka Nikšića i dalje ugrožava domaćinstva u prigradskim

Službu zaštite i spašavanja.

- Najavljene su intenzivne padavina za srijedu na četvrtak, imamo određen broj pumpi i ljudstvo, a potrebno je da građani na vrijeme pozovu broj 123, kako ne bi nastala veća šteta ili opasnost od evakuacije – apelovao je Gardašević.

naseljima.

Iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju saoptšeno je da je tokom 24 sata u Nikšiću palo 44 litra kiše na kvadratni metar. Došlo je i do zamućenja vode za piće pa su iz Vodovoda i kanalizacije apelovali da je građani S. D. prokuvaju.

BAR: Kompanija Kips tri decenije rada obilježila otvaranjem novog objekta

HERCEG NOVI: Aktivnosti CDPR-a

Govorili o štetnosti pušenja

Gardašević: Građani na vrijeme da pozovu 123

među nastavnim osobljem i đacima.

Potom je sekretar CDPR-a Domagoj Žarković za učenike završnih razreda održao predavanje o štetnosti pušenja.

- Posjeta je iskorišćena da se sa učenicima, direktorom, kao i nastavnim i školskim osobljem škole osim predstavljanja Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, razgovara i o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda u školskom uzrastu. Predočeno im je koliko štetno i nepovoljno pušenje utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti – naveo je Žarković.

On je osnovce podsjetio da pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova.

C. G.

Uloženo pet miliona, zaposliće 50 radnika BAR – Kompanija Kips tri decenije rada obilježila je otvaranjem objekta u Baru. Direktor Risto Drekalović kazao je da je riječ o investiciji vrijednoj 5.000.000 eura te da će zaposliti 50 radnika.

- Na ovaj način doprinosimo razvoju Bara, a ovaj grad, u kojem smo prisutni 20 godina, to i zaslužuje. To je grad sa velikom tradicijom, grad koji pamti vrijeme prije Hrista - rekao je Drekalović.

On je istakao da je tokom 30 godina postojanja kompanija Kips stabilno razvijala biznis.

- Investirali smo više od 42 miliona eura ostvarene dobiti. Zapošljavamo 500 radnika, prošle godine je ostvareno više od 63 miliona prihoda - naveo je Drekalović.

Najveću vrijednost kompanije vidi u, kako je rekao, stabilnosti i sigurnosti.

- Uvijek smo redovno isplaćivali plate. Nikada plata zaposlenom nije kasnila.

Sve takse prema državi, dobavljačima, bankama su izmirivane uredno. Najve-

PRCENTAR

BAR – Tokom snažnog nevremena koje je u nedjelju i ponedjeljak zahvatilo Bar, palo je više od 23 litra kiše po metru kvadratnom.

Dežurna u meteorološkoj stanici Bar Danica Vujačić kaže da je nevrijeme bilo praćeno jakim udarima jugoistočnog vjetra, koji je duvao brzinom od 11 do 30 čvorova. More je valovito sa talasima visine preko metar i po.

KOLAŠIN - Stanovnici Kolašina dobili su struju bez koje su bili od ponoći u ponedjeljak zbog kvara na dalekovodu Mojkovac - Drijenak.

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema saopštili su da je u 15:27 h uspostavljeno uredno napajanje Kolašina.

Kako su objasnili jake padavine i olujni vjetar uzrokovali su oštećenje na dalekovodu 35kV „Mojkovac - Drijenak“.

- Čim su se stekli uslovi, dakle od ranih jutarnjih sati, ekipe su izašle na teren i pored loših vremenskih uslova radile prvo na lociranju kvara, nakon čega je uslijedila sanacija - piše u saopštenju CEDIS-a.

Naveli su i da je na dijelu dalekovoda Mojkovac - Drijenak došlo do prekida užeta, zatim loma vršne konzole i jednim dijelom oštećenja stuba.

DOBRA SARADNJA: Drekalović i Raičević

ćom vrijednošču smatram sigurnost, stabilnost i povjerenje. KIPS je sinonim sigurnosti i sama ta riječ asocira na to, jer je skraćenica od kvalitet i poslovna sigurnost - rekao je Drekalović.

Predsjednik opštine Bar, Dušan Raičević, kazao je da

je Kips uspješna kompanija, čiji osnivači imaju ideje i znanje da šire poslovanja i viziju da stvaraju nove vrijednosti.

- Saradnja opštine i kompanije Kips je vrlo upješna i vjerujem da će tako biti i ubuduće na obostrano zadovoljstvo. Raduje činjeni-

ca što će u ovom objektu zaposlenje naći 50 naših sugrađana. Pored već 30 iz starog centra dolazimo do cifre od 80, ali sam siguran da ćemo, zajedničkim snagama, stvoriti preduslove da se u Baru u KIPS-u otvori još novih radnih mjesta rekao je Raičević. V. K.V.

14

Crnom Gorom

Utorak, 5. novembar 2019.

BAR: Deponija ,,Možura“ nema kapacitet da bude regionalni centar

BRINFO

Preuzimaju duplo više otpada od planiranog Pajović: Razvojne projekte onemogućava dugovanje komunalnih preduzeća opština Bar i Ulcinj, koje iznosi dva miliona 257.000 eura.

Protiv tih preduzeća je pokrenut postupak prinudne naplate narednu godinu, koje ovih dana kompletiramo - najavljuje direktor ,,Možure“.

PREPOZNATA KAO REGIONALNI CENTAR: Deponiji ,,Možura“ treba produžiti vijek trajanja

Na ,,Možuru“ je već deponovano 500.000 tona otpada, što je polovina kapaciteta. Planiramo da problem riješimo izgradnjom novih sanitarnih kada i osnivanjem centara za selekciju i za kompostovanje – kaže direktor Zoran Pajović

BAR – Kada je otvorena prije sedam godina, bilo je planirano da se na deponiju ,,Možura“ odlaže otpad iz Bara i Ulcinja, a projektovana je na 25 godina i prihvat milion tona smeća.

Budući da je državnim planom upravljanja otpadom deponija dobila status regionalnog centra za sve primorske opštine , znatno će se skratiti njen vijek, pa menadžment razvojnim planom i investicijama pokušava da riješi problem.

PROJEKTI

Direktor ,,Možure“ Zoran Pajović kaže da deponija danas prima duplo više otpada godišnje od plana - ukupno 70.000 tona sa Primorja, te da je na njoj ukupno deponovano 500.000 tona otpada, što je polovina ukupnog kapaciteta. Na

Zoran Pajović

deponiju je u prošloj godini deponovano 380.000 tona otpada ili osam odsto više nego godinu ranije.

- Specifičnost deponije, u odnosu na druge objekte komunalne infrastrukture, jeste između ostalog i u tome što samim puštanjem u rad nije

završena investicija. Rukovodstvo preduzeća i zaposleni trudiće se da dobrom operacionalizacijom rada i planiranjem troškova postignu da deponija ubrzo bude preduzeće koje će efikasno i uzorno da posluje.

U tom smislu bivši menadžment preduzeća preduzeo je ozbiljne mjere, ali posla i problema ima dosta - ističe Pajović.

Radi rješenja velikog izazova, menadžent planira realizaciju dvije značajne investicije proširenje kapaciteta deponije (izgradnjom novih sanitarnih kada) i osnivanje centara za selekciju i za kompostovanje.

- Kontaktirali smo nekoliko projektantskih kuća u cilju pripreme projektne dokumentacije. Ovi projekti naći će se i u planovima preduzeća za

DUGOVI

Nemogućnost ,,Možure“ da odgovori potrebama nekoliko crnogorskih gradova i prihvatu velike količine otpada koja se na njoj odlaže, nije jedini problem kojem menadžment preduzeća pokušava stati na put.

- Razvojne projekte onemogućava dugovanje komunalnih preduzeća opština Bar i Ulcinj, koje na današnji dan iznosi dva miliona 257.000 eura. U skladu sa zakonom, protiv tih preduzeća je preko javnog izvršitelja pokrenut postupak prinudne naplate - ističe Pajović.

On objašnjava da je ta nepopularna mjera jedini način, s obzirom na to da svi do sada uloženi napori rukovodstva preduzeća, u vidu molbi da obaveze plaćanja usluga deponovanja otpada izmiruju, nijesu urodile plodom.

Bar i Ulcinj plaćaju odlaganje otpada 10 eura po toni, a ostale opštine 20 eura.

V. K. V.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 17 opština PODGORICA – CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Berane: od 9 do 14:30 sati Lubnice, Tmušiće i Lokve; od 8 do 9 sati Rovca, Tmušiće i Lokve; od 7:30 do 17 sati Praćevac, Lubnice, Bastahe, Kurikuće, Vuča, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Veliđe i Dolac.

Bijelo Polje: od 8 do 9 sati DV 10 kV Tomaševo; od 8 do 18 sati Barice Škola, Reljin Kamen, Dž. Jama, Kameno Polje, Šljemena, P. Jela; od 16:30 do 17:30 sati DV 10 kV Tomaševo; od 8 do 18 sati DV 10 kV Gubavač; od 9 do 14 sati Nikoljac, Rasovo, Ivanje; od 10 do 15 sati Sutivan; od 8 do 9 sati DV 10 kV Tomaševo; od 9 do 14 sati Stožer, Soklac, Lješnica; od 9 do 10 sati Rijeka Ćukovac; od 9 do 15 sati Grančarevo; od 7:30 do 17 sati Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Žiljak,

Boturići, Mirojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo i Požeginja, Barice.

Cetinje: od 8 do 16 sati Oćevići, Zaćir, Dubova, Ceklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 12 do 17 sati, Gipos, Donji Kraj, Ćeranići, Gnjevi Do, IV jul, dio Predgrađa, Barake, naselja Đ.Petrovića i L.Ivaniševića, dio ul. Pavla Rovinskog, Omladinske, IV proleterske i Bajove , Sandin vrh; Bajice, Dubovik, Petrov Do i Milijevići; od 8 do 16 sati Ž.

Crnojevića, Dodoši, Kraće do, Šinđon, Meterizi, Kokošice, Dobrska župa, Đalci, Češljari, Gospoštine, Pipac, Cerov Pod, Jankovića krš, Rvaši, Drušići, Prevlaka, Karuč i Bobija.

Danilovgrad: od 8 do 15 sati Gostilje i Suk; od 8 do 18 sati Adžin Most, Dobro Polje, B.Šumanovića, Kula Vinići, Rova, Šobajići, Veleta, Kujava; od 8 do 15 sati Gostilje.

Herceg Novi: od 7 do 15 sati Kameno, Mokrine, Kruševice,

Vrbanj, Žlijebi I Ubli; od 8 do 14 sati naselje Sasovići, Zelenika; od 8 do 9 sati Naselje Topla 2, 3, dio oko Doma Zdravlja; od 7 do 15 sati Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi I Ubli.

Kolašin: od 9 do 17 sati DV 10 kV Skrbuša; od 9 do 14 sati Vrujca; od 10 do 15 sati DV 10 kV Trebaljevo; od 10 do 15 Bojići.

Kotor: od 9 do 15 sati Morinj, naselja Svrčak, Gornji Morinj, Bunovići, Bakoči i Repaji; od 9 do 12 sati naselje Sv. Vrača; od 9 do 11 sati Risan, naselje oko stare fabrike Ljekobilje I Bujevina; od 9 do 13 sati Markov Rt, Mržep i Stoliv; od 9 do 15 sati Morinj, naselja Svrčak, Gornji Morinj, Bunovići, Bakoči i Repaji.

Mojkovac: od 9 do 14 sati Baza, Podbišće, Feratovo Polje, Gacka, Kovijanići, Kraljevo Kolo, Pejovići, Štitarica, Mrdo, Naselje Baza; od 9 do 15 sati Gornja Polja; od 11 do 14 sati povremeno čitava opština.

Nikšić: od 8 do 18 sati Donja Zagora, Grahovo kod hotela i Grahovo kod kule; od 8 do 16

sati Lipova Ravan, Praga; od 7:30 do 17 sati Spila; od 8 do 18 sati Rokoči, Repetitor Rokoči, Grahovo kod kule, Grahovo Potkraj; od 8 do 16 sati: Pišteta, Dubrave, Jasenovo Polje, Praga, Lipova Ravan; od 9 do 11 sati Metalik Miljanić, Budo Tomović, Žirovnica, Mljekara Srna, Romsko naselje, rampa Boksita, Prlo, Ozrinići, Bršno; od 7:30 do 17 sati Spila; od 12 do 14 sati Staro Selo, Jugovići, Miolje Polje; od 7:30 do 17 Donja Zagora, Zakurljaj i Prisoje.

Petnjica: od 9 do 14:30 sati dio sela Radmance i Trpezi.

Plav: od 9 do 14:30 sati dio Vojnog sela; od 9 do 14:30 sati Gornja Rženica.

Pljevlja: od 7 do 8 sati Naselje C, Ciglana, Mat Petrol, Silos, Autobuska stanica, L1, Pošta, Cerovića Han, Varoš, Omladinska, Zlodo, 37 divizije, Potrlica, Romsko naselje, Tepetitor Tvrdaš, dio ul.Narodne Revolucije i Vojnih ratnih invalida; od 8 do 17 sati Premćani, Brda i Mijakovići; od 8 do 17 sati Otilovići; od 11 do 13 sati dio Ul. Narodne Revolucije i 3.Sandžačke; od 8

do 17 sati Zbljevo, Vidre, Bučje, Gosteč, Zadublje, Hoćevina, Šljivansko, Pliješevina, Hodžići, Trnovice.

Plužine: od 8 do 16 sati Duba, Bajovo Polje, Zaborje, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Zakamen, Seljani, Potrk i Polje Pejovića; od 8 do 16:30 sati Goransko Šume.

Rožaje: od 9 do 14:30 sati dio sela Dedejići i Bašča. Šavnik: od 7:30 do 17:30 sati Gornje Polje, Dubrovsko, Rudo Polje, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Petnjica, Pošćenje, Mokro, Gradac, Bijela, Miloševići, Kruševice; od 7:30 do 17:30 sati G.Polje, Dubrovsko, R. Polje, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Petnjica, Pošćenje, Mokro, Gradac, Bijela, Miloševići, Kruševice; od 9 do 17 sati Krnja Jela; od 7:30 do 17 sati Duži, Kutnja Njiva, Komarnica i Kozarica.

Ulcinj: od 8 do 15 sati Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Draginje, Sukobin i Đonza; od 8 do 15 sati Đonza, Draginje, Sukobin, Donji Kravari, Gornji Kravari i Podstegvaš. Žabljak: od 8 do 17 sati Uskoci.

C.G.

NIKŠIĆ

Radionice motorike i plesa za osnovce NIKŠIĆ - U Igračkoteci i Razvojnom centru Nikšić, udruženja Roditelji, ove sedmice predškolci će razvijati maštu, preciznost i motoriku, dok će se školarci zabaviti uz pokret i ples na radionici posvećenoj narodnim igrama.

Večeras u 18 sati biće održana radionica Učimo narodne igre, koju realizuju u saradnji sa KUD Čigra.

Djeca će imati priliku da saznaju zanimljivosti i uče o djelovima crnogorske narodne nošnje. Radionicu će voditi Ina Šekarić i Tamara Dragnić, a namijenjena je djeci od šest do 12 godina.

U petak, u 19 sati počinje radionica Potraga za blagom, za djecu od četiri do šest godina. Radionicu će voditi psihološkinja Snežana Jovićevic i sociološkinja Milica Janjic-Kostić.

Radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra Nikšić, u Osnovnoj školi „Luka Simonović“, u Ulici Nikole Tesle bb.

C. G.

HERCEG NOVI

Za asfaltiranje ulica 200.000 HERCEG NOVI – Prvobitno planirana dionica Njegoševe ulice za rekonstrukciju od Galeba do Vile Kukoljac produžena je do trgovinskog objekta „Idea“ na Toploj. Iz loklane uprave su saopštili da su tu odluku donijeli uzimajući u obzir stanje na terenu i potrebe građana.

Radovi su počeli prošle subote, a izvođač je firma „Carinvest“ sa kojom su iz lokalne uprave dogovorili nastavak asfaltiranja preko Milašinovića mosta do trgovinskog objekta „Idea“. Radovi na rekonstrukciji Njegoševe ulice izvode se u koordinaciji sa Službom komunalne policije i inspekcijskog nadzora, kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano.

Rekonstrukcija glavne gradske saobraćajnice će u narednim fazama biti nastavljena na dionici od Galeba kroz Igalo do spajanja sa Jadranskom magistralom u blizini Titove vile, zatim u Njegoševoj u centru grada, a potom i od Hotela „Plaža“ do Meljina.

Prema očekivanju potpredsjednika opštine Miloša Konjevića, Njegoševa ulica će za pola godine čitavom dužinom biti presvučena novim asfaltom i dobiće novi trotoar.

- Tokom narednih nekoliko dana biće završeni poslovi u dijelu Njegoševe ulice, nakon čega će uslijediti i asfaltiranje puteva u naselju Srbina (Orlovina i Španjola), kao i na Luštici (Oblatno-Mardari) i u Kamenarima - kazao je Konjević.

Ukupna vrijednost svih radova, u različitim djelovima opštine, iznosi oko 200.000 eura. Ž. K.

Utorak, 5. novembar 2019.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Utorak, 5. novembar 2019.

Obilne padavine i snažan vjetar donijeli dosta posla ekipama gradskih preduzeća

Juče na ulicama Podgorice D. MIJATOVIĆ

Ekipe ,,Čistoće“ borile su se sa opalim lišćem, kako bi spriječile začepljenje atmosferske kanalizacije. Radnici ,,Zelenila“ uklanjali su stabla i grane koje su oborili jaki naleti vjetra.

Agencija za stanovanje je samo juče za sedam sati primila više od 60 prijava za intervencije usljed štete koju je nanijelo nevrijeme. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja imali su sedam prijava, a značajnija intervencija uzrokovana nevremenom odnosila se na gašenje požara na strujomjerima na Bulevaru Oktobarske revolucije. Dežurne ekipe gradskih preduzeća i službi biće i dalje pripravne jer nas, kako je najavljeno iz Hidrometeorološkog zavoda, obilne padavine očekuju i narednih dana.

Sanirali posljedice štete od nevremena

I. MITROVIĆ

Obilna kiša koja je juče i u nedjelju padala na području glavnog grada, radnicima gradskih preduzeća i službi donijela je pune ruke posla.

Na području glavnog grada, navode iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, do sedam sati juče palo je 257 litara kiše po kvadratnom metru.

- Radi se obilnoj količini kiše. I narednih dana, tokom ove sedmice, nastaviće se promjenljivo

SLOMLJENO DRVEĆE

Iz ,,Čistoće“ je za Pobjedu rečeno da su, s obzirom na obilne padavine, njihovi radnici juče i prekjuče intenzivno uklanjali lišće sa javnih površina.

- Grupe radnika raspoređene su u svim djelovima grada. Najviše posla na uklanjanju velikih količina opalog lišća imamo na bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, kao i u Vučedolskoj, Bokeškoj, dijelu Njegoševe, Vasa Raičkovića i Kralja Nikole – naveli su iz Čistoće.

Obilne padavine i jak vjetar izazvali su štete na javnim zelenim

Morača za d

površinama. Iz preduzeća ,,Zelenilo“ kazali su da su njihove ekipe za vanredne situacije bile na terenu i radile na otklananju štete kako bi građanima omogućile nesmetano kretanje trotoarima i saobraćajnicama.

- U nedjelju i ponedjeljak naše ekipe su djelovale na 13 lokacija

gdje je uklonjeno sedam oborenih stabala i isto toliko odvaljenih grana, a sa dvije lokacije uklonjeni su odvaljeni djelovi stabala – navode iz Zelenila.

OBIMAN POSAO

I radnici Agencije za stanovanje juče su imali znatno pove-

ćan obim posla.

- Od sedam do 14 sati primljeno je više od 60 prijava. Neki od kvarova su otklonjeni odmah, a najčešće su se odnosili na otčepljenje slivnika, oluka, sitnije popravke krovova, crpljenje vode iz šahti, prodora vode na elektro-razvodne table i slično – navode iz Agencije za stanovanje.

U prethodna dva dana i u Službi zaštite i spašavanja zabilježen je blagi porast intervencinja.

- Imali smo sedam intervencija

koje se odnose na saniranje posljedica povećanih padavina i nevremena. U najvećem broju

slučajeva nije ni bilo mogućnosti za intervenisanje, usljed manjeg nivoa vode u prostorijama – navode iz Službe zaštite, uz pojašnjenje da ne mogu da crpe vodu iz prostorija kad je

Vodu sa Mareze prokuvati Obilne padavine izazvale su povećanje nivoa vode na izvorištu Mareza. Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija saopštili su da jučerašnji rezultati fizičko-hemijskih analiza vode sa ovog izvorišta pokazuju blago povećanu mutnoću.

- Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iako

je mutnoća blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporučujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja - flaširanu vodu ili na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno

Hronika Podgorice

Utorak, 5. novembar 2019.

dan porasla devet metara

Predstavljene aktivnosti na izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda

Početak radova oko Nove godine

Korito Morače na Smokovcu

i nestabilno vrijeme sa kišom. U srijedu se očekuje intenzivnija kiša sa grmljavinom – poručuju iz HMZ-a.

Vodostaj na Morači (mjerna stanica Podgorica), od sedam sati u nedjelju ujutro do juče oko podneva, porastao je oko devet metara.

Detalj sa konferencije za medije

Prije dva dana, navode iz HMZ-a, iznosio je 20 centimetara, a juče je prešao 920 centimetara.

Vodostaj na Skadarskom jezeru, dodaju, u prethodna 24 časa porastao je svega 20 centimetara i juče je na mjernoj stanici Plavnica iznosio 54 centimetra.

nivo ispod 10 – 15 centimetara.

Na teritoriji glavnog grada jedina značajnija intervencija uzrokovana nevremenom odnosila se na gašenje požara na strujomjerima na Bulevaru Oktobarispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta – saopšteno je Vodovoda.

Sa vodoizvorišta Mareza snabdijevaju se potrošači sa Mareze, iz Tološa, blokova pet i šest, dijela grada Preko Morače, centra grada, dijela ispod Gorice, sa Malog brda, iz Stare varoši, sa Zabjela, Pobrežja, Zelenike, Dahne, Dajbaba, Siti kvarta, kao i dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

ske revolucije. Iz Službe zaštite i spašavanja poručili su da će i u narednom periodu redovno obilaziti krizna područja i po potrebi intervenisati. Usljed jakog nevremena nekoliko semafora u gradu juče nije bilo u funkciji.

Takav slučaj je bio na raskrsnici Bulevara vojvode Stanka Radonjića i Ulice Bracana Bracanovića, gdje se oko 11 časova dogodila saobraćajna nezgoda, srećom bez posljedica po učesnike. Na brojnim gradilištima širom grada juče nije bilo radnika, a ujutro, dok je padala obilna kiša praćena jakim vjetrom, na ulicama nije bilo mnogo svijeta.

I. MITROVIĆ

Ljubljana kao primjer

Gregor Presker i Ivan Vuković

Gradonačelnik Ivan Vuković sastao se juče sa novoimenovim ambasadorom Republike Slovenije Gregorom Preskerom.

- Podgorica je grad sa ozbiljnim investicionim potencijalom, tako da računamo na vašu podršku u ovoj oblasti, imajući u vidu vaše bogato iskustvo, budući da ste se bavili ekonomskom diplomatijom u okviru OECD-a. Saradnja u oblasti ekonomije nadovezuje se na odlične političke odnose dvije zemlje, jer Slovenija je ne samo zemlja partner, nego i prijatelj Crne Gore - kazao je gradonačelnik Vuković.

On je rekao da bi glavni grad Slovenije trebalo da bude model kako bi Podgorica treba da se razvija i izgleda za deset godina.

- Primjer ste nam i kada je u pitanju urbano planiranje, je je Ljubljana grad koji je doživio fantastičnu transformaciju, tako da planiramo da ugostimo glavnog gradskog urbanistu Ljubljane, sa kojim

Priprema tenderske dokumentacije za svaku fazu projekta sistema privodi se kraju, izrada tehničke i druge dokumentacije je u završnoj fazi, te uskoro očekujemo i fizičku realizaciju ovog projekta – kazao je juče zamjenik gradonačelnika i šef implementacione jedinice za sprovođenje projekta Časlav Vešović, na konferenciji za medije povodom prezentacije aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Na konferenciji održanoj u KIC-u ,,Budo Tomović“ istaknuto je da će uskoro biti završeni tenderi za izgradnju sekundarne mreže, a da se nakon toga može očekivati potpisivanje ugovora i početak fizičke realizacije te cjeline ovog projekta, u svakom slučaju prije Nove godine, kao što je i najavljeno.

CJELINE

Susret gradonačelnika Vukovića i ambasadora Republike Slovenije

će posebno biti riječi o zatvaranju ulica za saobraćaj u centru grada - istakao je Vuković.

Slovenački ambasador naglasio je da Crna Gora i Slovenija sarađuju u praktično svim oblastima – politici, privredi, kulturi, nauci, na vojnom planu, I očekuje da će sa Pogoricom najviše saradnje biti u oblasti ekonomije.

- Ljubljana je dobar primjer za Podgoricu, centar garda je živ i veoma posjećen, privlačan za turiste, a infrastruktura koja podržava sve to je prilično dobro razvijena. Drago mi je da ste prepoznali Ljubljanu kao mogućnost za preuzimanje dobrih iskustava. Što se tiče pridruživanja EU, Slovenija je uvijek bila i biće jak advokat Crne Gore, mi jasno ističemo zašto podržavamo Crnu Goru, kao i da joj treba dati piznanje u vidu članstva, jer je najviše uradila na tom putu, a za druge bi to bio uzor u smislu ispunjavanja obaveza za članstvo istakao je ambasador Presker.

H. P.

17

- Tokom protekle sedmice dobili smo potvrdu od KfW banke da možemo da raspišemo predkvalifikacioni tender za komponente 1, 2 i 3, odnosno za sistem za prečišćavanje otpadnih voda, zajedno sa tretmanom mulja i njegovom inseneracijom. To znači da bismo narednih dana mogli da raspišemo predkvalifikacioni tender i na taj način da otvorimo vrata ka ukupnoj realizaciji projekta, koji treba da omogući dugoročni održivi razvoj Podgorice – rekao je Vešović.

Zamjenik gradonačelnika je podsjetio da se projekat sastoji od nekoliko cjelina. Najvažnija je prečišćivač otpadnih voda, koji će biti građen iza Kombinata aluminijuma, a imaće tri komponente – filtraciju otpadnih voda, tretman kanalizacionog mulja koji će ostati nakon filtiranja i njegovu inseneraciju.

- Posebna cijelina u ovom projektu je izgradnja primarnog kolektora, dužine pet kilometara, u sklopu kojeg će se graditi i novi pješački most na Morači koji će omogućiti da se primarni kolektor prebaci sa desne na lijevu obalu. Primarna mreža će poslužiti da povežemo aktuelno postrojenje sa budućim za prečišćavanje otpadnih voda, dok je treća cijelina izgradnja sekundarne mreže. Ona će dominantno biti građena u prigradskim mjesnim zajednicama, i to pretežno sjevernim i na Koniku. Imaćemo skoro 20 kilometara nove sekundarne mreže i oko 1.500 novih priključaka, čime ćemo podići kvalitet života u tim područjima Podgorice – najavio je Vešović.

On je podsjetio da je nakon sprovedenog postupka za izgradnju pješačkog mosta sa pripadajućom primarnom mrežom kolektora i raspisanog javnog poziva dobijen kandidat

Rokovi za završetak posla Filip Makrid je naglasio da je od momenta potpisivanja ugovora sa izvođačem, za svaku fazu posebno definisano vrijeme izvođenja radova.

- Rok za izvođenje radova za most je 12 mjeseci, za glavni kolektor je isto toliko, a za sekundarnu mrežu od 12 do 18 mjeseci – kazao je Makrid.

On je istakao da će na projektu biti angažovano više izvođača.

- Koncipirali smo stvari tako što smo izvršili disperziju rizika - da što više kompanija dobije posao i na taj način da što više ljudi radi i da nemamo samo jednu kompaniju od koje ćemo zavisiti.

Za nas je važno da sve kompanije koje dobiju posao imaju određeni i dovoljni kapacitet sa kojim će finalizovati ovaj posao. Rok za izvođenje radova za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je 36 mjeseci. Od toga će sigurno šest do 12 mjeseci biti potrošeno na projektovanje samog uređaja, a između 24 i 30 mjeseci na izgradnju objekta – kazao je Makrid.

Video prezentacija

Građani da budu strpljivi

Na konferenciji je prikazan i video-materijal o projektu.

- Novi glavni kolektor, koji će povezivati staro i buduće postrojenje, gradiće se od Ulice 8. marta, potom kroz Dahnu i Dajbabe, do budućeg postrojenja. Međutim, to nije jedina kolektorska cijev koja će sakupljati otpadne vode sa područja Podgorice do glavnog kolektora. Tu su još dvije važne kolektorske cijevi – jedna koja je postavljena u trup petrovačkog bulevara i druga u trupu donjogoričkog bulevara.

Kroz jugozapadnu obilaznicu biće spojene te dvije kolektorske cijevi, zapravo doći će do ukrštanja sa glavnim kolektorom koji ćemo uraditi kroz ovaj projekat – kazao je Vešović.

Animacija se može pogledati na linku: https:// drive.google.com/ open?id=1dao8Q8D5H5LQkWr-kCnde3lEwTcJloV

Na pitanje Pobjede što bi poručio građanima koji žive u blizini starog kolektora, direktor Vodovoda i kanalizacije kazao je da se ulažu napori da negativni efekti budu što manji i pozvao građane na strpljenje.

- Vodovod i kanalizacija ulaže sve napore da nus produkata usljed nemogućnost pročišćavanja ovolike količine otpadnih voda u odnosu na kapacitet postrojenja, bude što manje. Troše se dodatna sredstva na određene eko-preparate za smanjenje neprijatnih mirisa i za poboljšanje i podizanje stepena prečišćavanja. Svi ljudi koji rade tamo daju sve od sebe da šteta ili uticaj na okolinu lokalnog stanovništva bude što manji. Pozivam ljude na strpljenje. Moramo biti strpljivi, počeli smo sa konkretnim aktivnostima na realizaciji novog projekta, a mislim da će početkom naredne godine svima biti lakše kada počnemo sa radom na mostu, kao i primarnom kolektoru.

Konkretnim početkom radova i odgovornim odnosom prema trenutnom stanju, nadam se da imamo osnova da makar zamolimo građane za strpljenje – rekao je Makrid.

koji je ispunio sve tražene uslove.

- Računamo da ćemo već tokom novembra započeti finalne pregovore o završnici tenderske procedure, kako bismo u narednih nekoliko mjeseci imali definisan ugovor za izvođenje radova i na toj važnoj dionici.

Paralelno smo radili i na pripremi tendera za izgradnju sekundarne mreže i tendera za 18,5 kilometara nove sekundarne mreže, koji će biti završen 15. novembra. Vjerujem da će ubrzo biti potpisan ugovor i na taj način će biti omogućeno da počne i fizička realizacija te cjeline ovog projekta - kazao je Vešović.

KVALIFIKACIJE

I direktor Vodovoda i kanalizacije Filip Makrid najavio je da se početak fizičke realizacije projekta može očekivati oko

Nove godine.

- Nakon okončanja kvalifikacionog tendera za izgradnju sekundarne mreže, 15. novembra, a 5. decembra i tendera za glavni kolektor, imaćemo mogućnost da sklopimo ugovor, isplatimo prve situacije i krenemo u fizičku realizaciju. Da li će ona biti do Nove godine ili u januaru naredne godine, nije od presudne važnosti, tu su u pitanju dani i sedmice, ne duže – kazao je Makrid.

- U kvalifikacionom tenderu biramo izvođače koji su sposobni

ANKETA ALEKSANDAR FEMIĆ

Nepodnošljivo je živjeti pored kolektora. Najgore je pred kišu i kad je mali vodostaj. Otpadne vode ispuštaju se u osam, 16, 20 i 23 sata i prije toga vodimo računa da otvaramo prozore i provjetrimo. Svi smo za novi kolektor, nadamo se i vjerujemo da će se on realizovati, ali vjerujem da se i do početka gradnje kolektora može naći neko rješenje, jer je smrad nepodnošljiv.

ĐORĐINA MIHAILOVIĆ

Kad neko prođe autom ne može izbaciti smrad, a zamislite kako je nama koji tu živimo.

Nijesu dva puta ove godine dolazili da prskaju, a trebalo bi da to rade svakodnevno. Iskreno, nemam ni sad povjerenja, jer nam već deset godina pričaju da će to završiti, pa ništa.

PETAR JOVANOVIĆ

Imam 28 godina i otkad pamtim, stalno se obećava da će kolektor biti izmješten, a od toga nema ništa. Grozan je život ovdje, naročito poslije 16 sati, kada se ispuštaju fekalije.

Tada se ne može ni prozor otvoriti. Ne smiju da puštaju prije 16 sati, vjerovatno dok rade inspekcije.

MURADIJA TULIĆ

Od 17-18 do dva-tri sata ujutro ne mogu se prozori otvoriti.

Takođe, čuje se i buka iz kolektora. Baš je nepodnošljivo. Student sam i živim ovdje tri-četiri godine. Nijesam upućena da li će se išta raditi po tom pitanju, ali nadam se da hoće, jer ovo je neizdrživo.

finansijski i referencama i iskustvom da izvedu ovakvu vrstu objekta, a kasnije stavljamo konkretne ponude na sto i u toj drugoj kvalifikacionoj fazi biramo konkretne izvođače.

Sigurni smo da ćemo do Nove godine zaključiti sve ugovore vezane za sekundarnu mrežu, most i glavni kolektor. Takođe, da ćemo do Nove godine imati ponude na stolu i da se u prvom kvartalu naredne godine može očekivati izbor izvođača za postrojenje otpadnih voda – poručio je Makrid.

Nj. BOŠKOVIĆ

18

Svijet

Utorak, 5. novembar 2019.

Američki zvaničnik o odlaganju početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za članstvo u EU

Palmer: To je istorijska greška i loša poruka regionu BEOGRAD - Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Metju Palmer poručio je juče u Beogradu da je odlaganje početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i

Albanijom o članstvu u EU bila istorijska greška i da je to loša poruka čitavom regionu.

Palmer je, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije, rekao da SAD želi da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu i da

Iran povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma TEHERAN – Šef iranskog nuklearnog programa Ali Akbar Salehi saopštio je juče da Teheran sada koristi 60 naprednih centrifuga IR-6, što je u suprotnosti sa sporazumom o nuklearnom programu sa svjetskim silama.

To znači da Iran sada radi sa dvostruko više naprednih centrifuga nego ranije. Šef iranskog nuklearnog programa objavio je to na državnoj televiziji povodom 40. godišnjice preuzimanja američke ambasade u Teheranu.

Centrifuga IR-6 može proizvesti obogaćeni uranijum deset puta brže od prve generacije IR-1, koja je dozvoljena sporazumom.

Nuklearni sporazum ograničio je Iran na korišćenje samo 5.060 centrifuga IR-1.

Pokretanjem tih naprednih centrifuga Iran je dodatno smanjio rok od jedne godine, koliko stručnjaci procjenjuju da bi Teheranu trebalo da ima dovoljno materijala za proizvodnju nuklearnog oružja.

Iran je nedavno povećao nivo obogaćivanja uranijuma preko granice dozvoljene sporazumom, u pokušaju da navede Evropljane da osiguraju bolje uslove i omoguće Iranu da prodaje naftu.

U međuvremenu se oglasio i Brisel navodeći kako je Evropska unija i dalje je posvećena poštovanju nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine, iako se taj dogovor urušava nakon što su se Sjedinjene Američke Države povukle iz njega.

Portparolka Evropske komisije Maja Kocijančić saopštila je da je taj sporazum od suštinske važnosti za bezbjednost Evrope i svijeta, navodi AP. Ona je ipak dodala da posvećenost EU-a sporazumu zavisi

no poslije neuspjeha EU da nađe kompromis u otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu u EU. - To je, prema našem mišljenju, bila istorijska greška i loša poruka čitavom regionu - rekao je Palmer.

NEPAL: Autobus sletio u rijeku

Sada koriste 60 naprednih centrifuga IR-6 Nastradalo 17 osoba Centrifuga IR-6 može proizvesti obogaćeni uranijum deset puta brže od prve generacije IR-1, koja je dozvoljena sporazumom. Nuklearni sporazum ograničio je Iran na korišćenje samo 5.060 centrifuga IR-1

KATMANDU - Najmanje 17 osoba, među kojima je sedmoro djece, poginulo kada je autobus sleteo u rijeku u Nepalu, saopštile su vlasti te azijske države.

Autobus je, kako navode agencije, bio pun putnika koji su se vraćali sa jednog festivala. Do nesreće je došlo kada je autobus iskliznuo sa puta i sletio u rijeku Sunkoši, sjeverno od ne-

palske prijestonice Katmandu, prenosi AP. Vlasti su potvrdile smrt 17 osoba. Naveli su da je još 50 povrijeđeno, među kojima je i vozač autobusa.

U Nepalu, kako navode agencije, vozači autobusa prihvataju putnike mimo autobuskih stanica, što nadležnima otežava utvrđivanje tačnog broja žrtava.

Demonstranti u Karbali upali u iranski konzulat BAGDAD - Grupa od nekoliko desetina iračkih demonstranata upala je juče u iranski konzulat u Karbali.

Demonstranti su sa zgrade konzulata skinuli iransku za-

prije svega od toga da li ga Iran poštuje u potpunosti.

Uslijedila je reakcija i njemačkog šefa diplomatije Hajka Masa, koji je rekao da je objava Teherana „ugrozila sporazum sa svjetskim silama“.

Velika Britanija snizila nivo terorističkih prijetnji na „značajan“ LONDON - Velika Britanija snizila je stepen prijetnje od terorizma sa „ozbiljnog“ na „značajan“, izjavila je juče ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel.

Teroristička prijetnja bila je „ozbiljna“ većinu vremena u

će uraditi sve da ubijede EU da promijeni takav stav prije sastanka lidera Unije u Zagrebu, u maju iduće godine.

Naveo je i da je sa Vučićem imao priliku da razgovara o političkoj situaciji, ne samo u Srbiji, već i u cijeloj regiji, što je, kako je rekao, naročito važ-

posljednjih pet godina, a 2017. nakratko je dva puta bila povišena na „kritičnu“, što znači da je napad u skoroj budućnosti bio vrlo vjerovatan, pojašnjava agencija Hina.

Prije dvijue godine u Velikoj Britaniji dogodila su četiri tero-

Od Teherana je zatražio da se vrati prvobitnom sporazumu, prenio je Rojters.

- Iran je razvio veoma napredne centrifuge, čime krši sporazum - izjavio je Mas na konferenciji za novinare u ristička napada, u kojima je poginulo 36 ljudi. Najsmrtonosniji se dogodio na kraju koncerta Ariane Grande u Mančesteru.

Preostala dva dogodila su se na Londonskom mostu i kod zgrade britanskog parlamenta.

- Uprkos promjeni stepena terorističke prijetnje, terorizam je i dalje jedan od najdirektnijih i najneposrednijih rizika za našu nacionalnu bezbjednost - rekla je Patel.

- Značajan stepen terorističke prijetnje i dalje je znak visoke prijetnje i napad bi se mogao dogoditi bez upozorenja - dodala je ona.

Stepen terorističke prijetnje određuje Zajednički centar za analize terorističkih opasnosti, koji je nezavisan od vlade, a odluke donosi na osnovu posljednjih obavještajnih podataka i analiza unutrašnjih i vanjskih faktora.

stavu i umjesto nje postavili iračku.

Bezbjednosne snage pucale su u vazduh kako bi rastjerale demonstrante koji su bacali kamenice i palili gume.

Budimpešti, odgovarajući na pitanje o iranskoj objavi.

- Oni su ranije objavili da neće poštovati nuklearni sporazum. Smatramo da je to neprihvatljivo - dodao je Mas.

Rusi odlažu isporuku Izbori u Slovačkoj sistema S-400 Turskoj 2020.

BRATISLAVA – Parlamentarni izbori u Slovačkoj zakazani su za 29. feb r u a r 2 0 2 0. g o d i n e, saopštio je juče predsjednik parlamenta te zemlje Andrej Danko.

Istraživanja javnog mnjenja pokazala su da bi vladajuća koalicija, koju čine socijaldemokrate iz stranke Smer, desna nacionalistička stranka SNS i partija koja predstavlja mađarsku manjinu, mogla da izgubi većinu.

MOSKVA – Isporuka druge serije ruskog protivraketnog sistema S-400 Turskoj može biti odložena nakon planiranog roka 2020. godine, zbog pregovora o razmjeni tehnologije i zajedničkoj proizvodnji, saopštio je šef turske Direkcije za odbrambenu industriju Ismail Demir.

On je potvrdio da bi do odlaganja moglo doći zbog pregovora o razmjeni tehnologije i zajedničkoj proizvodnji, prenosi Rojters.

Demir je takođe rekao da je Rusija ponudila da Turskoj proda svoje borbene avione i da Ankara trenutno procje-

njuje tu ponudu, nakon čega će biti donešena odluka.

Rusija je Turskoj prvu seriju protivraketnih sistema S-400 isporučila u julu ove godine, uprkos protivljenju Sjedinjenih Američkih Država i prijetnjama sankcijama.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Feljton

Utorak, 5. novembar 2019.

19

19.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

Samo u jednom okršaju ubijeno devet kontrakomita » Piše: Slobodan ČUKIĆ

Kraljevski namjesnik Ivo Pavićević javio je Miloradu Mihailoviću 15. novembra 1919. (po starom) da su komite tog dana u blizini Velimlja poslije jednočasovne borbe razoružale deset vojnika, a poručnika Nikolu Markovića odveli sa sobom.

Dva vojnika su se vratila dok se za ostale ništa nije znalo. Dodao je da se komite nalaze u Počivalima kod Velimlja („Skrivana strana istorije“, Tom II, 937). Načelnik sreza sa Velimlja javio je 17. novembra (po starom) da se komite nalaze na Ivanici, Počivalu i Pripradinu na daljini 15 minuta od Velimlja odakle su gađali u varoš, kao i da se razvijaju po visovima oko Velimlja. Jadao se da mještani pomažu, čuvaju i hrane komite, te naveo da su ovi oslobodili poručnika Nikolu Mirkovića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 939). Po dolasku žandarmerije i „garde“ u Velimlje ujutro 21. novembra (po starom) došlo je do borbe sa ustanicima, koji su se povukli preko Miljanića prema Jelovici („Skrivana strana istorije“, Tom II, 941). Okupaciona vojska je odmah pohapsila i zatvorila „nepouzdane“ (isto, 945).

BJEKSTVA

Tokom novembra su učestala i bjekstva na silu mobilisanih regruta. Petar Lukrecija koji je bio redov-telefonista na Ivanovim Koritima je 9. novembra (po starom) uzeo telefon i pridružio se komitama – Lukrecija je bio rodom sa Krsca („Skrivana strana istorije“, Tom II, 930). Stražar mitraljeskog odjeljenja je u Nikšiću 14. novembra (po starom) oslobodio jednog vojnika iz zatvora, pa su zajedno utekli i pridružili se grupi Mata Todorovića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 935). Prema izvještaju načelnika okruga Nikšićkog Čedomira Jevđenijevića, uveče 19. novembra (po starom) pobjeglo je iz komande više vojnika sa oružjem i pridružilo se komitama („Skrivana strana istorije“, Tom II, 941).



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto poglavlje Dušan Vuković

Tom III, 1997, Bar, str. 14301432). Ovom izvještaju nikšićkih komita ćemo se ubrzo vratiti.

OKRŠAJI

Ivanova Korita

Srpski kapetan Vojin P. Tunguz izvijestio je da je Nikšićki bataljon regruta pokoleban, te da je 20. novembra pobjeglo 29 vojnika, a 23. novembra još oko 10 vojnika. „Da dođe do borbe verujem da bi pre okrenuli pušku na nas nego na komite“, zaključio je Tunguz („Skrivana strana istorije“, Tom II, 974). Načelnik sreza Čevskog R. Đ. Đorđević javio je 19. novembra (po starom) na Cetinje da komitske grupe Jovana Nikolića i Krsta Popovića nikad nijesu u jednoj cjelini već u grupama od po 6-10 ljudi, kao i da se te grupice kreću po cuckoj i zagaračkoj opštini držeći se uvijek planinskih mjesta („Skrivana strana istorije“, Tom II, 940).

UČESTALE AKCIJE

Podatke o pojačanim komitskim akcijama u Nikšićkom okrugu nalazimo u opširnom

ustaničkom izvještaju iz decembra 1919. koji su načinili komite Živko Nikčević, Milisav Nikčević, Jovan Nikolić, Đorđije Kustudić, Marko Vujović, Marko Popović i Spasoje Drašković. Dokument sadrži detaljan opis borbi u novembru i decembru. Datumi su izvorno navedeni po novom kalendaru, a mi ćemo ih radi datumske usaglašenosti računati po starom.

U izvještaju se navodi da su 15. novembra 1919. g. (po starom) „naše komite u Pješivcima ubili su na mrtvo Popa Iliju Mijuškovića, agenta Srbijanskog, a koji se i sa vojskom neprijateljskom protivu nas polazio te palio naše kuće i pljačkao ih. Tom prilikom ranjeni su i dva Srbijanska vojnika“.

16. novembra 1919. g. (po starom) isto u Pješivcima „naše komite zarobile su devet regru-

U jednom komitskom izvještaju se navodi da su 20. novembra 1919. g. pod Božurovo brdo više Rudina „naše komite ubili na mrtvo devet kontra-komita koji su se bili digli da gone nas“.

Dana 21. novembra 1919. god. na Velimlje „naše komite, otvorili su puščanu paljbu na Srbijansku posadu, od koje su ubili četiri na mrtvo, a od naših jedan ranjen i dva zarobljena“

Grkinja između Pandurice i Stubice

Prediš

ta i jednog narednika Srbijanskog – kojega su na mrtvo ubili, a regrute pošto su bili naši (Crnogorci, S.Č.) oslobodimo da idu svojim kućama, pod prijetnjom da se više ne vraćaju u regrute, jer u tom slučaju bismo im kuće zapalili i familiju pobili“.

Dana 18. novembra 1919. g. (po starom) u Pješivcima – pod Žutu Gredu – „naše komite ubili su na mrtvo tri Srbijanska vojnika i dva ranili“. Dana 19. novembra 1919. g. (po starom) na Gradec pod Lukovo „naše komite zarobili su 15 naših regruta, razoružali ih i oslobodili ih kućama kao i ranije, pošto je utvrđeno da su nasilno pošli u regrute. Tom prilikom ubijena su na mrtvo tri Srbijanska vojnika“. Dana 20. novembra 1919. g. pod Božurovo brdo više Rudina „naše komite ubili su na mrtvo devet kontra-komita koji su se bili digli da gone nas“.

Dana 21. novembra 1919. god. na Velimlje „naše komite, otvorili su puščanu paljbu na Srbijansku posadu, od koje su ubili četiri na mrtvo, a od naših jedan ranjen i dva zarobljena“ („Skrivana strana istorije“,

Pregledu događaja treba dodati izvještaj načelnika Čedomira Jevđenijevića da su komite 20. novembra (po starom) na Gradcu napali i razoružali kolonu od 12 vozara i 9 vojnika koja je išla za drva. Jevđenijević navodi da su istog dana komite napali poštu koja je išla od Nikšića za Podgoricu, na putu između Pandurice i Stubice na mjestu zvanom Grkinja, te da je tom prilikom ubijen jedan žandarm. Pominje i da su popodne tog dana komite napale postaju na Hanu Zmajevića („Skrivana strana istorije“, Tom II, 941). Istog dana, 21. novembra (po starom) Rade Kršikapa je sa svojom grupom razoružao vojničku postaju na Tari („Skrivana strana istorije“, Tom II, 974).

NOVO OKUPLJANJE

Navedeni podaci svjedoče da je od polovine novembra (po starom) došlo do intenziviranja ustaničkih akcija. Bio je to samo uvod u krupnija zbivanja koja su ustanici planirali za naredne dane. Na to ukazuje i detalj koji je 15. novembra (po starom) zabilježio srpski potpukovnik Svetozar Bogdanović. Pomenuo je da je Krsto Popović „pre dva dana šiljao svoga čoveka da se raspita o jačini posade u Nikšiću“, te da je izviješten da komite opet pripremaju napad na Nikšić („Skrivana strana istorije“, Tom II, 935).

Na to je ukazivalo i okupljanje ustaničkih grupa u Cucama što je okupaciona vlast počela da uočava 23-24. novembra (po starom). Načelnik cetinjskog sreza Dušan Kapičić javio je 25. novembra da je u noći sa 23. na 24. novembar ustanička grupa Radojice Nikčevića od 100 ljudi bila u selu Bukovici u Ćeklićima odakle je nastavila za Cuce („Skrivana strana istorije“, Tom II, 949).

O tome svjedoče i pokušaji Dušana Vukovića da se sa svo-



Tokom novembra 1919. učestala su bjekstva na silu mobilisanih regruta.

Stražar mitraljeskog odjeljenja u Nikšiću je 14. novembra (po starom) oslobodio jednog vojnika iz zatvora, pa su zajedno utekli i pridružili se grupi Mata Todorovića. Dana 20. novembra pobjeglo je 29 vojnika, a 23. novembra još oko 10 vojnika

jom grupom probije u Cuce.

Načelnik sreza Čevskog Rad. Đorđević javio je da su 24. novembra (po starom) ustanici napali opštinsku sudnicu u Komanima iza čega su se povukli u pravcu sela Oraha, kao i da su komite pod vođstvom Dušana Vukovića vodili borbu u Donjoj Markovini sa žandarmima koji su stigli sa Cetinja.

Naveo je da je, prema izvještajima koje je dobio iz Bjelica, ta grupa „prošla jutros (25. novembra po starom, S.Č.) preko Milušine pećine, Prediša i otišla u Cuce“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 952). Prema izvještaju srpskog pukovnika Stojana Popovića od 27. novembra (po starom), Dušan Vuković je sa 30-40 ustanika prošao prekjuče, 25. novembra, preko Pećine (između Čeva i Ruđinog počivala) i otišao u pravcu Prediša. „Sigurno da je namjeravao da se probije u unutrašnjost Cuca ali kad je doznao da se tamo nalazi vojska vratio se natrag i uspeo je da se probije između Čekanja i Hana Simunje kod sela Vojkovića 27-og ovog meseca oko deset časova. Odelenje koje je sprovodilo transport hrane za trupe primetilo je komite i stupilo je sa njima u borbu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 970). (Nastavlja se)

20 Kultura

Utorak, 5. novembar 2019.

Međunarodni festival glumca od 28. novembra do 3. decembra okupi

Marija Perović

Nikšićko pozorište ug šest intrigantnih pred Crnogorska autorka putuje u Njemačku

Perović članica žirija festivala u Kotbusu PODGORICA - Rediteljka Marija Perović biće članica žirija glavnog takmičarskog programa na ovogodišnjem Filmskom festivalu u njemačkom gradu Kotbusu, koji će biti održan od 5. do 10. novembra.

Uz Perović članovi žirija su nagrađivani filmski stvaraoci - reditelj iz Rusije Sergey Dvortsevoy, glumica iz Albanije Luli Bitri, filmski kritičar iz Mađarske Péter Muszatics i snimatelj iz Njemačke Peter Badel.

Crnogorska kinematografija naći će se i u programu „U fokusu“ festivala u Kotbusu.

Njemačka publika biće u prilici da pogleda dugometražne igrane filmove „Ispod mosta među stijenama“ (2016), u režiji Pavla Simonovića, „Posljednje poglavlje“ (2011), u režiji Nemanje Bečanovića,

„Igla ispod praga“ Ivana Marinovića (2016), „Između dana i noći“ (2018) Andra Martinovića, „Ti imaš noć“ (2018) Ivana Salatića i „Grudi“ (2019) Marije Perović.

Omaž čuvenom jugoslovenskom i crnogorskom reditelju Živku Nikoliću obilježiće projekcija filma „Ljepota poroka“ (1986), a publika će biti u prilici da pogleda i Nikolićeve dokumentarne filmove „Bauk“, „Ine“, „Biljeg“, „Ždrijelo“ i „Graditelj“. Takođe, na festivalu u Kotbusu biće priređen i omaž reditelju Momiru Matoviću, pa će na repertoaru progarma „U fokusu“ biti njegovi raniji dokumentarci „Metri života“, „Žica života“, „Porađanje jedne nacije“, „Posljednja bioskopska predstava“ i jedno od Matovićevih posljednjih ostvarenja „TAM 4500“, iz 2017. godine.

J. N.

FOTO: Zadužbina Milana MladenOvića

Dvadeset pet godina od smrti Milana Mladenovića

NIKŠIĆ - Kulturna scena grada pod Trebjesom i ove godine biće bogatija za „Međunarodni festival glumca“, na kojem će krajem novembra i početkom decembra biti odigrano šest predstava.

Takođe, pored šesnaestog Festivala glumca, kako je najavljeno na jučerašnjoj konferenciji za medije povodom novembraskog repertoara Nikšićke kulturne scene, u tekućem mjesecu će biti proslavljen dan Muzičke škole „Dara Čokorilo“, dok će na filmskom repertoaru projekcijama domaćih ostvarenja u Nikšićkom pozorištu biti obilježeno i 70 godina postojanja „Lovćen filma“.

ŠEST PREDSTAVA

Direktor Nikšićkog pozorišta Zoran Bulajić najavio je repertoar „Međunarodnog festivala glumca“, koji će proteći u znaku drame i melodrame, od 28. novembra do 3. decembra.

Program sačinjava šest predstava, od kojih će pet biti u zvaničnoj konkurenciji u takmičarskom dijelu.

- Možemo reći da nas očekuje jedno od boljih festivalskih izdanja ove značajne pozorišne smotre. Festival ćemo početi i završiti sa megahitovima država iz okruženja. Na otvaranju je planirano izvođenje predstave „Kauboji“ Teatra „Exit“, koja je imala više od 500 izvođenja, traje duže od decenije, igrana je širom Evrope i svijeta i jedna je od nagra-

Na otvaranju je planirano izvođenje predstave „Kauboji“ Teatra „Exit“, koja je imala više od 500 izvođenja, traje duže od decenije, igrana je širom Evrope i svijeta i jedna je od nagrađivanijih predstava u novijoj istoriji hrvatskog pozorišta đivanijih predstava u novijoj istoriji hrvatskog pozorišta. U završnici, u takmičarskom dijelu, biće odigrana predstava „Aj, Karmela“ Ratnog teatra „Sartr“ iz Sarajeva. Između prve i posljednje večeri takmičarskog dijela festivala imaćemo izvođenje predstava „Kozocid“ Gradskog pozorišta iz Podgorice, u režiji Vide Ognjenović, potom će se Kruševačko pozorište predstaviti komadom „I svaki put kao da je prvi“, dok će četvrte večeri biti izvedena predstava Crnogorskog narodnog pozorišta

Scena iz predstave „Kauboji“

„Smrt i djevojka“ – kazao je Bulajić i dodao da će posljednje noći festivala, van takmičarskog dijela, biti izvedena komedija „Gospodska krv“ Nikšićkog pozorišta, u režiji Slobodana Marunovića.

Prema riječima Bulajića, pažnju publike će sigurno zaokupiti predstava „Kauboji“, koja traje tri i po sata, ali koja se zbog kvaliteta i zanimljivosti izvodi više od deset godina.

SVEČANA AKADEMIJA

Ove godine, tačnije 15. novembra, Muzička škola „Dara Čo-

korilo“ svečanom akademijom proslaviće 71 godinu postojanja. Na svečanosti će se, kako je rekla direktorica ŠOSMO „Dara Čokorilo“ Sanja Radulović, predstaviti profesori i učenici ove obrazovne ustanove. Ona je i sumirala uspjehe profesora i učenika na različitim takmičenjima između dva rođendana.

- Prošle godine na državnom takmičenju osvojili smo po tri prva, druga i treća mjesta.

Učestvovali smo na 22 međunarodna takmičenja, osvojili smo 29 prvih, 26 drugih i tri

Konkurs za projekte programa „Kreativna Evropa“ otvoren do 27. novembra

Živi kroz sve koji stvaraju Milan Mladenović

BEOGRAD - Memorijalni koncert „Kao da je bilo prije 25 godina“, povodom četvrt vijeka od prerane smrti beogradskog i jugoslovenskog rok muzičara Milana Mladenovića (1958-1994), frontmena „Ekatarine Velike“, biće održan danas u SubBeernom centru u Beogradu. Uz EKV tribjut bend Deca iz vode, nastupiće i Tanja Jovićević, Mikica Stefanović i bend Lagana sreda.

Na dan kada je 1994. godine u Beogradu preminuo Milan Mladenović, muzičar, pjevač, pjesnik i umjetnik koji je svojim pjesmama u nekoliko grupa i projekata ostavio neizbrisiv trag u muzici jugoslovenskog prostora, Deca iz vode pozvala su sve da se prisjete jednog od najznačajnijih autora na ovim prostorima i odaju još jednom poštovanje prema njegovom liku i djelu.

- Ove godine program nosi naziv „Kao da je bilo prije 25 godina“ jer za sve nas koji i dalje aktivno to slušamo, sviramo, pjevamo je to „kao“ da se desilo. Jer on živi kroz sve one koji i

dalje djeluju i stvaraju inspirisani njegovim likom i djelom poručila su Deca iz vode, koja su i prethodnih godina obilježavala godišnjicu Mladenovićeve smrti koncertima širom regiona, a ovo će biti sedmi tradicionalni novembarski koncert koji priređuju tim povodom u Beogradu.

Na veliko djelo Mladenovića od ove godine podsjeća i Zadužbina Milana Mladenovića koja je 21. septembra, na dan njegovog rođenja, dodijelila i prvu nagradu koja nosi njegovo ime, a namijenjena je za muzičko djelo od izuzetnog značaja i dodjeljuje se na osnovu regionalnog konkursa.

Beogradski sastav Artan Lili prvi je dobitnik nagrade „Milan Mladenović“, za kompoziciju „D.E.P.R.A.“. Zadužbina Milana Mladenovića osnovana je prema nalogu koji je u svom testamentu ostavila njegova majka Danica Mladenović, a namjera je da se Mladenovićeva autorska i lična zaostavština sačuva kao cjelina i da se namijeni za kulturne i humanitarne svrhe.

R. K.

Mogu se prijaviti institucije i kulturne organizacije

PODGORICA - Info dan programa „Kreativna Evropa“ održan je u EU info centru, u organizaciji Ministarstva kulture i Deska za kreativnu Evropu.

Posebna pažnja posvećena je prezentaciji konkursa za projekte saradnje, koji je namijenjen institucijama i organizacijama koje su kao pravna lica aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru. Fizička lica nemaju pravo učešća. Naglašeno je da predloženi projekti moraju biti u skladu sa osnovnim prioritetima konkursa, a mogu biti prijavljeni u okviru dvije kategorije: - manji projekti saradnje (traženi iznos granta nije veći od 200.000 eura, što predstavlja 60 odsto prihvatljivog budžeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i dva projektna partnera); - veći projekti saradnje (traženi iznos granta nije veći od 2.000.000 eura, što je odsto ukupnog budžeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i pet projektnih partnera).

Konkurs se zatvara 27. novem-

Info dan programa „Kreativna Evropa“

bra u 17 časova, a više informacija može se naći na linku https://www.kreativnaevropa. me/me/o-programu/aktuelnosti-2/97-kreativna-evropaobjavljen-konkurs-za-projekte-saradnje-za-2020-godinu.

Info danu su prisustvovali predstavnici institucija kultu-

re, lokalnih samouprava i nevladinih organizacija koji su veoma zainteresovani za učešće u programu. Govorilo se o najznačajnijem programu kojim Evropska unija pruža podršku kulturnom i kreativnom sektoru, kao i o konkursima koji će biti objavljeni do kraja

finansijske perspektive 20142020. Kao primjeri uspješnog korišćenja fonda „Kreativna Evropa“ i partnerstva sa referentnim evropskim muzičkim institucijama predstavljeni su projekti Muzičkog centra Crne Gore Music Up Close Network i Euro Strings. S. V.

iće projekte iz Crne Gore i regiona

21

Kultura

Utorak, 5. novembar 2019.

U Podgorici otvorena izložba „Ljepota Crne Gore na dlanu“, u realizaciji Biblioteke za slijepe

gostiće dstava

Božidar Denda i Aleksandar Bogdanović sinoć nakon otvaranja izložbe u Podgorici

treće nagrade. Prošle godine učenici i profesori naše škole dobili su nagrade iz Fonda za kvalitet. Od profesorica su nagrađene Dijana Dendić, Vesna Šarac, Milena Kovač i Mira Der, zatim pet učenika srednje Muzičke škole Ivana Dendić, Milena Radović, Marko Lazović, Jovana Jaredić i Joko Mićković – rekla je Radulović.

Ona je napomenula da su koncertne aktivnosti orkestra, operske, horske i kombinovane muzike bile velike.

U okviru novembarskog reper-

Direktor Nikšićkog pozorišta Zoran Bulajić kazao je za Pobjedu da će narednih godina festival rasti, te da će u dogovoru sa pokroviteljem Ministarstvom kulture i osnivačem ove institucije - opštinom Nikšić uraditi sve da, pored regionalnog, festival poprimi i širi međunarodni karakter.

- Nikšićki festival slovi kao jedinstvena smotra posvećena glumačkoj profesiji i glumačkim umijećima. Iz godine u godinu festival je zavrijedio širu pažnju u regionu, ne samo po estetskim vrijednostima festivalskih izdanja, već posebnim estetikama i poetikama svih predstava i atmosferi koja ga je pratila. Sve to stvara preduslove da festival poprimi internacionalni karakter i da u okviru programa i repertoara budu predstave zemalja i van regiona – rekao je Bulajić.

toara Nikšićke kulturne scene biće održane i autorske večeri Borisa Jovanovića i Dragana Perovića, ali i izložba posvećena bivšem predsjedniku Palestine Jaseru Arafatu.

S. D.

Jovana Šarac izlaže u Perjaničkom domu PODGORICA – Izložba radova „Oxytocin & a little pixie-dust“, autorke Jovane Šarac, biće otvorena večeras u 20 sati, u galeriji Perjanički dom. Izložbu će otvoriti kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore Teodora Nikčević, a za posjetioce će biti dostupna do 30. novembra.

Kako je u propratnom katalogu zapisala Ivana Milojko, umijeće mlade crnogorske umjetnice u oblasti slikanja apstrakcije osnaženo je vještim skrivanjem oblika i smisla.

- Razlivene boje, likovi i snovi

na izložbi „Oxytocin & a little pixie-dust“ predstavljaju sredstva upitanosti i odgonetanja kroz specifično simboličko izražavanje i parče ličnog, izmaštanog umjetničkog neba – zapisala je Milojko.

Jovana Šarac je završila Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek grafika. Trenutno je na magistarskim studijama na odsjeku za slikarstvo, na istom fakultetu. Priredila je više samostalnih i grupnih izložbi, a učesnica je i mnogih umjetničkih kolonija i rezidencija. Dobitnica je otkupne nagrade Ekonomskog fakulteta za najbolji crtež.

S. V.

O religijskoj kulturi večeras u Biblioteci

PODGORICA - Knjiga „Osnovni pojmovnik religijske kulture“, čije su urednice Žana Filipović i Nermina Đoković, biće predstavljena večeras u 19 sati, u kosoj sali Biblioteke „Radosav Ljumović“.

Knjiga je, u izdanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava, objavljena ove godine. O izdanju će, osim kooautorke Filipović, govoriti ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, doc. dr Vladimir Bakrač, Enis Burdžović, Ljiljana Vuković, kao i prof. dr Sonja Tomović-Šundić, koja je recenzent publikacije. Program će moderirati Vesna Šoškić.

S. V.

Korak bliže našoj baštini PODGORICA –„Ljepota Crne Gore na dlanu“ naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u EU info centru, u organizaciji Biblioteke za slijepe Crne Gore. Projekat obuhvata izradu 23 kulturna, turistička i istorijska objekta znamenitosti Crne Gore u 3D formatu, koji su propraćeni audio vodičem na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i kratkim tekstom na crnom tisku i na Brajevom pismu.

Izložbu je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je podsjetio da se ovaj projekat realizuje kao dio manifestacije Dani evropske baštine.

- Poziv za dostavljanje priča o evropskoj kulturnoj baštini, na kojem je izabran projekat Biblioteke za slijepe, realizovan je radi naglašavanja evropske dimenzije kulturnog nasljeđa, ali i isticanja značaja lokalnih zajednica koje su uključene u obilježavanje Dana evropske baštine na evropskom i nacionalnom nivou. U tom kontekstu, posebno smo ponosni što je izložba

kojoj danas prisustvujemo i po mišljenju međunarodnog žirija, uvrštena u deset najznačajnijih priča o kulturnom nasljeđu u Evropi – rekao je Bogdanović.

Projekat „Ljepote Crne Gore na dlanu“, prema njegovim riječima, poseban je jer doprinosi približavanju segmenata kulturne baštine osobama oštećenog vida, koje zbog senzornih ograničenja nijesu imale priliku da se upoznaju sa širokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori.

- Projekat promoviše inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine, a podrazumijeva uključivanje svih kategorija društva, uz težnju da podstakne na dublje istraživanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, što su prepoznali i naši evropski partneri – kazao je Bogdanović.

Direktor Biblioteke za slijepe Božidar Denda rekao je da je ustanova kojom rukovodi željela da ponudi ukupnoj javnosti Crne Gore priliku da uživa u blagu Crne

Gore, u onome što ovaj prostor čini jedinstvenim.

-Ova izložba danas, kao i preostalih šest koje ćemo do kraja marta ove godine relizovati u još tri grada na sjeveru i tri grada na jugu, samo su svojevrsni podsjetnici pored kakvih kulturnih, istorijskih i duhovnih vrijednosti prolazimo... – rekao je Denda.

Ovaj projekat Biblioteke za slijepe podržali su Savjet Evrope i Evropska komisija u Strazburu, u sklopu programa European Heritage Stories. Na izložbi su predstavljeni 3D eksponati Hrama Hristovog Vaskrsenja, Mauzoleja na Lovćenu, Njegoševe kapele, ostrva Sveti Stefan, ostrva Mamula, Sat kule Herceg Novog, ostrva Gospa od Škrpjela, Manastira Sveta Trojica, mosta na Sastavcima, Carevog mosta u Nikšiću, brane Mratinje na Pivi, Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, Manastira Ostroga, Cetinjskog manastira, drevnog rimskog grada Duklje, Njegoševe Biljarde, Spomen-doma u Kolašinu i mosta Milenijum.

J. N.

Novi film Martina Skorsezea u središtu sukoba Netfliksa i distributera

„Irac“ u bioskopu samo za odabrane

PODGORICA – Film „Irac“ (The Irishman), novo ostvarenje Martina Skorsezea, našao se u središtu sukoba koji već godinama tinja između striming servisa Netfliks i tradicionalnih bioskopskih distributera.

Da su se striming servis Netfliks i vodeći bioskopski lanci u SADu dogovorili o prikazivanju filma, kako piše Njujork tajms, mogli su zajedno da zarade mnogo novca. „Irac“, kako prenosi B92, će na Netfliksu biti dostupan od 27. novembra, ali da bi bio u konkurenciji za filmske nagrade poput Oskara, neophodno je da se prikaže i (bar) u američkim bioskopima.

Njujork tajms podsjeća da vodeći bioskopski lanci u SAD uobičajeno insistiraju na pravu da filmove prikazuju bar 72 dana, ali da su u slučaju „Irca“ bili spremni da taj period skrate na samo dva mjeseca. Netfliks, ipak, nije htio da svoje „čedo“ prepusti bioskopdžijama na više od 45 dana, pa su zbog toga pregovori propali.

Predsjednik Nacionalne asocijacije vlasnika bioskopa Džon Fitijan, razočaran je što nije došlo do dogovora sa Netfliksom.

- Riječ je o vodećem reditelju, filmofilu, autoru brojnih važnih

Kadar iz filma „Irac“

naslova u našoj industriji, a „Irac“ će se prikazivati tek u deset odsto dvorana, u odnosu na broj bioskopa u kojima bi se prikazivao da je došlo do dogovora sa Netliksom - kazao je on.

Primjera radi, aktuelni filmski hitovi „Džoker“ i „Porodica Adams“ prikazuju se u čak 4.000 bioskopa, samo u SAD, dok je Skorsezeov Oskarom nagrađen film „Dvostruka igra“ iz 2006, zaradio 300 miliona dolara na bioskopskim blagajnama širom svijeta.

Kako je u jednom intervjuu rekao rukovodilac Netfliksovog odeljenja za originalne filmove Skot Staber, ovaj striming servis ne vjeruje u bioskopske blagajne.

- Mi vjerujemo da potrošač treba da dobije mogućnost da pogleda film onako kako on ili ona žele - objasnio je Staber.

Privilegiju da remek djelo Mar-

tina Skorsezea vide na velikom platnu imaće isključivo oni koji se u samo 26 dana novembra nađu u blizini ograničenog broja manjih i nezavisnih bioskopa u SAD-u, u kojima će se „Irac“ prikazivati. Nakon toga, svi će moći da ga pogledaju iz svoje fotelje. Naravno, ukoliko se pretplate na Netfliks (ili u te svrhe lukavo iskoriste besplatni probni period od mjesec dana).

Podsjećanja radi, prije nego je Netfkiks pristao da producira film, mnogi studiji su odbili Skorsezea zbog velikih finansijskih sredstava koje je bilo potrebno uložiti, budući da je radnja filma smještena u dva vremenska razdoblja, pa su se zbog toga likovi digitalno dorađivali. Zbog toga je ovo do sada najskuplji njegov film, u čiju je produkciju, kako se navodi uloženo 160 miliona dolara.

Priredila S. V.

„Bog masakra“ u CNP-u PODGORICA - Predstava „Bog masakra“, koju je po tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Evtimov, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće izvedena večeras u 20:30 sati na sceni Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Igraju: Marija Labudović, Jelena Đukić, Omar Bajramspahić i Vule Marković.

U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da riješe sukob njihovih sinova, otpočevši susret u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu. Drama sa elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja, insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu agresiju.

Ulaznice se mogu rezervisati na zvaničnom sajtu pozorišta www.cnp.me.

R. K.

D. MALIDŽAN

Bulajić: Festival će rasti

22

Marketing

Utorak, 5. novembar 2019.

Zapis

Utorak, 5. novembar 2019.

23

PROŠLOST SE NE SMIJE ZABORAVITI

Podgorička tvrđava

» Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ, profesor i novinar Prije osam godina prisustvovao sam jednom „Okruglom stolu“.

Organizatori su bile nekolike nevladine organizacije. Tema je bila „Kako zajedno sačuvati sebe“.

Cilj je bio da u tolerantnoj (trpeljivoj) razmjeni mišljenja i argumenata upozorimo predstavnike državnih organa i institucija, posebno u kulturi, da je Crna Gora zajednica koju čine svi njeni građani koji čine njeno državno biće. Suština razgovora bila je da sloboda ne zna za podjele i da naprijed možemo ići samo zajedno.

Pitanje: „Da li je to bilo tako, naročito od Berlinskog kongresa 1878/79? Tada je kao što se zna Crna Gora postala nezavisna, samostalna i međunarodno priznata država, ravnopravna i zajednica evropskih naroda. Knjazu Nikoli je osnovno bilo da zaustavi iseljavanje muslimana (vjerska odrednica) i da ih uvjeri da je Crna Gora i njihova, kao što je i pravoslavaca i katolika i da će imati sva prava kao i oni. U tom smislu primio je delegaciju podgoričkih muslimana na čelu sa Bećir-begom Osmanagićem.

Pošto su na Cetinju izrazili privrženost i lojalnost, on je Bećir-bega proizveo u vojvodu i postavio ga za prvog predsjednika Okružnog suda. Tada je Meda Lukačevića izabrao za člana Državnog savjeta. U Nikšiću je za komandanta mjesta predložio Mehmeda Askova Ibričića. Tu dužnost vršio je četiri godine na zadovoljstvo svih građana Nikšića. Kada mu je istekao mandat, preselio se u Bijelo Polje i tamo umro.

Na tom skupu puno se govorilo o tome da prošlost ne smijemo zaboraviti, u daljem životu put nam je Budućnost. Kao i svih naprednih država. Čitajući mnoge knjige saznao sam kako se živjelo u Crnoj Gori.

Zato ću u ovom tekstu iznijeti nekoliko događaja, koji nedvosmisleno ukazuju da su muslimani bili vrlo odani građanima druge pripadnosti od Berlinskog kongresa do 1910. godine.

U tih 30 godina muslimani su, po dobrom ophođenju, bili vrlo aktivni. Naročito je to bilo izraženo između dva svjetska rata, u NOB-u i u novoj državi DFJ i SFRJ. Zejnel-beg Bibezić-Haverić bio je jako cijenjen na sultanskom dvoru. Imao je čin generala turske vojske. Svake godine dolazio je u Podgoricu da obiđe porodicu i obraduje se gradu, Ribnici i Morači. Kad je stekao pravo za penziju preselio se u Bar i u njemu doživio „sudnji dan“. Koliko je bio privržen Crnoj Gori, svjedoči jedan njegov gest prema Odredu crnogorske vojske koja je išla na Krit (1897). Cio boravak Kritskog odreda u Baru bio je o trošku Zejnel-bega.

Ispraćajući ih poželio im je uspjeh i da se srećno vrate.

Podgorički prizor krajem 19. vijeka

Naprijed možemo samo zajedno Zejnel-beg Bibezić-Haverić imao je čin generala turske vojske. Svake godine je dolazio u Podgoricu da obiđe porodicu. Kad je stekao pravo za penziju preselio se u Bar. Koliko je bio privržen Crnoj Gori, svjedoči jedan njegov gest prema Odredu crnogorske vojske koja je išla na Krit (1897). Cio boravak Kritskog odreda u Baru bio je o trošku Zejnel-bega. Ispraćajući ih poželio im je uspjeh i da se srećno vrate





Mela Hadrović Murić je u knjizi „Beranske priče“ opisala događaj kad je okupatorska vlast u Beranama gonila jednog komunistu, ilegalca, a potom i učesnika u partizanskim jedinicima.

Jednoga dana, dok je čistila prozore na drugom spratu kuće, u Meminu sobu upade nepoznat čovjek. – „Strina, ja sam Gojko Đukić iz Police, komunista. Molim te, sakrij me“. Domaćici pod šamlijom u dimijama, ime je bilo Mema. Prihvatila je Gojka kao svoga rođenog iako ga nije poznavala. „Gojko je dane provodio u ormaru, iza posteljine, a noć u sobi zajedno sa Memom“.

Skrivanje je trajalo oko dva mjeseca. O tome niko nije znao, ali je ta „tajna“ otkrivena i onako dobre porodične odnose Hadrovića i Đukića sačuvala i do ovih dana. (str 81-82) U podgoričkoj porodici Alivodić, koja je imala i svoju ulicu „Sokak Alivodića“, sa velikom imovinom kod Sahat - kule, radio je jedan bračni par pravoslavaca. Iza njihove smrti, ostala je mala djevojčica od nešto preko 14 godina. Bila je prava ljepotica. Glava kuće Alivodića joj je dao riječ da će ona dalje rasti u njihovoj po-

istorijski put kojim su se kretali.

Borili su se za jednaka prava svih bez obzira na vjersku pripadnost. Vaspitan na tim osnovama, Šećo se pokazao i u Drugom svjetskom ratu. Velika skupina ekstremista, fašistički opredjeljena, krene da uništi pravoslavni živalj u plavsko-gusinjskoj dolini. Jedan broj je došao kod Šeća Cufova da se skloni od tog balističkog progona. Za tili čas Šećova kuća je bila izložena puščanim napadima. Šeću je postavljen uslov: Srbi da se predaju ili će ti, Šećo, kuća i sva čeljad zajedno sa Srbima izgoreti u vatri.

Ubrzo opkoljenima priteknu u pomoć bratstvenici Čelići iz Vusanja. Tako je spašen cio srpski živalj koji je bio u kući Šeća Cufova Hodžića. (Izvor: Kazivanje Zuvdije Hodžića, akademika Dukljanske i CANU, književnik na velikom glasu, sada je predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.)

Slučaj porodice Aleksandra Janinovića je sličan mnogima koji su se u drugim mjestima desili u vrijeme okupacije. Posebno su fašističke vlasti jurišale na manjinske pravoslavne stanovnike

Fašističke vlasti su posebno jurišale na manjinske pravoslavne stanovnike u Ulcinju. Pokušali su i u Tuzima, ali su ih u tome spriječili ilegalci (za njih nije znala okupatorska vlast) predvođeni Mahmutom Lekićem, njegovim bratom Ismailom – Biljom, Ibrahimom Dreševićem i drugima spriječili i svoje komšije i prijatelje vratili u njihove kuće

Ljudi Tuza su potpomognuti katoličkim fratrom spasili 600 stanovnika Zete da ih ne interniraju ili strijeljaju. Na obavijest partijskih organa Zete pronašli su i spasili 17 ilegalaca, koje su četnici progonili. To su bili oni koji su 7. januara 1942. godine ubili na sred rijeke Morače Komandanta Zetskog partizanskog bataljona Nika Maraša i još 6 njegovih saradnika

Vojvoda Bećir-beg Osmanagić

rodici i uživati sve što joj po vjeri pripada. Ona je svake neđelje sa drugaricama išla u crkvu na molitvu. Bila je obučena kao da je „princeza“. Kad je postala punoljetna u nju se zaljubio jedan beg iz druge muslimanske porodice.

O tome se povjerio jednom svom dobrom porodičnom prijatelju. „Ne ulaži u to, molim ti se“. „Hoću! Biće ona moja, pa makar prešao u njenu vjeru“. „Kako hoćeš, ali ne luduj. Ti znaš kakav je, po naravi gazda Alivodića“. „Znam, ali mi je svejedno!“ Jednoga popodneva zaljubljenik ju je posmatrao đe puni kacu vode sa bunara. Kad se spremala da sa drugaricama krene kući sa kacom vode na glavi, efendija je priskočio njoj i uhvatio je za grudi. Kaca joj je pala sa glave, a ona pojurila prema kući. Kada ju je glava Alivodića upitao „Što ti je, dijete“? Ćutala je kao zalivena.

Onda je pitao njene drugarice

koje su mu kazale šta se desilo. A on, prijek, kako ga je Bog stvorio, uzme revolver i pravo u kuću „zaljubljenika“. - „Što učini, ti, onoj našoj đevojki?“ „Ništa, prevarila te!“ „Nije ona ništa rekla.

To su mi kazale njene drugarice!“ „Pa, naka su. Biće ona moja!“ Glava Alivodića i zaštitnik djevojke, izvadi pištolj i prostre nasilnika na sred dvorišta. Kad su njgovi srodnici saznali šta se i zašto to desilo, starješina te porodice se obrati svojima: „Budite mirni! Njemu, kucku (pas) tu je mjesto!“ (O ovome je pisala bosanska „Vila“. Kod nas ga je prenio Jovo Zagora, jedan od osnivača KPJ u Podgorici u prepisci s Andrijom Lainovićem, budućem prof. dr istorijskih nauka.)

Nešto neočekivano, ali hrabro, ljudski i sa porukom: učinio je Šećo Cufa Hodžić. Rođen u Gusinju 1892. godine. Njegovi preci imali su svijetlu prošlost i ispisali

u Ulcinju. Pokušali su i u Tuzima, ali su u ovom mjestu, čistom kao suza od izdaje ili ataka italijanskih vlasti i albanskih fašista na malobrojne pravoslavne porodice. Već su bili krenuli da ih iseljavaju u Zetu ili Podgoricu. U tome su ih spriječili ilegalci (za njih nije znala okupatorska vlast) predvođeni Mahmutom Lekićem, njegovim bratom Ismailom – Biljom, Ibrahimom Dreševićem i drugima spriječili i svoje komšije i prijatelje vratili u njihove kuće. Od njih je većina muškaraca bila u partizanskim jedinicama i ilegalnom pokretu.

Navodim da su preko Tuza za Albaniju i Kosovo odlazili crnogorski partijsko – vojni rukovodioci - Blažo Jovanović, Vojo Todorović i Dušan Mugoša. Prevozili su ih preko jezera Šaćir Otović, Miro Karadaglić i Hasan (Caro) Pepić. Bilo je slučajeva da ih po dvije noći u jezerskoj vodi čekaju i vrate odakle su ih preuzimali.

Zato je Tuze, iako pod vlašću Fašističke Albanije (granica na Cijevni) bilo mjesto bez izdaje i ubistava. Ljudi Tuza su potpomognuti katoličkim fratrom spasili 600 stanovnika Zete da ih ne interniraju ili strijeljaju. Na obavijest partijskih organa Zete pronašli su i spasili 17 ilegalaca, koje su četnici progonili. To su bili oni koji su 7. januara 1942. godine ubili na sred rijeke Morače Komandanta Zetskog partizanskog bataljona Nika Maraša i još 6 njegovih saradnika. (Ovo mi je saopštio narodni heroj Dušan Vuković, a ja objavio u „Titogradskoj tribini“.)

Fašističćki vojnici su u novembru 1942. godine u Ulcinju i okolnim selima optužili porodicu Janinović – braću Iva, Đura i Laza za saradnju sa partizanima. To je bila jedina pravoslavna porodica u Kručima, blizu Ulcinja, pa su odlučili da ih izvedu na sud. Oko stare masline, đe je bila sudnica, okupili su se članovi porodica Suljović, Metović, Barlović, Murvičić, Dragovoje, Mile, Marović, Vukmarković, Nilović.. da brane svoje susjede. Ponudili su se da na sudskoj stolici zamjene svoje susjede. Na taj način branili su svoje višedecenijske susjede.

Njihovi hrabri protesti bili su uzaludni, sve dok nije stigla obavijest da osumnjičene treba pustiti dok ne stignu dokazi. Spasili su ih muslimani i katolici albanskog porijekla. Zato Aleksandar u knjizi „Ulcinjske skice 2“ zahvaljuje Kručanima na svemu što su učinili. O knjizi je „Pobjeda“ 17. septembra ove godine objavila izvještaj o promociji. O njoj je Dragan Mitov Đurović zapisao – „Knjiga – hronika, siguran vodič kroz prošlost, ali poduka za budućnost“... Ta misao je upravo potvrdila našu ideju istaknutu u naslovu teksta.

U Baru su imućniji muslimani školovali pravoslavnu siromašnu đecu. Čak su ih slali u inostranstvo na usavršavanje. O tome nekom drugom prilikom.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 5. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 5. novembar 2019.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava policije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Nabavka usluga servisa vozila marke “Mercedes”, ukupne procijenjene vrijednosti 15.000,00 € sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 25/19 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 01.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Svetlana Šaranović 067184-450 telefon fax 020/225-989, e-mail: birojn@ policija.me i svetlana.saranovic@mup.gov.me

da je nosiocu projekta „Ask“ d.o.o.,iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UP.08-353/19-737/2 od 04.11. 2019. godine, kojim je odlučeno da za projekat nabavke opreme obnovljivih izvora energije za proizvodnju i održavanje objekta – Fabrika za preradu ribe „Zeta Fish“, katastraska parcela br.10661/4 K.O. Golubovci, u Podgorici nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, u vremenskom okviru od petnaest (15) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Poslovna oznaka I.br.398/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović, adv. iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika 1. Kažić Mihailo iz Podgorice, Ul. Đoka Miraševića br. 39 i 2. Kažić Zoran iz Podgorice, Ul. Milutina Vučinića br. 21, donio je

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Izvršnom dužniku 1. Kažić Mihailo iz Podgorice, Ul. Đoka Miraševića br. 39, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.398/2019 od 25.06.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Računari i računarska oprema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 34.708,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 51/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Saša Ivanović, telefon +382 (0) 20 414 700, e-mail: sasa.ivanovic@cges.me.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za uslugu izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju magistralnog puta Debeli Brijeg – Herceg Novi od km 852+500 do km 859+500, procijenjene vrijednosti 55.000,00 EUR-a.

Tenderska dokumentacija broj 49/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 04.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Milena Lopičić, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs.gov.me.

Mali oglasi usluge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Šavnik-Šavnik bb- 81450, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radova- izvođenje radova na izgradnji priključne saobraćajnice i parkinga sa pratećim sadržajima radi povezivanja otvorenog trerena za male sportove sa gradskom saobraćajnicom, Opština Šavnik, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 250.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 10/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.11.2019.godine. Informacije na telefon: 040 266 108 ili na e-mail sosavnik@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15 i 42/17) naručilac Zelenilo D.O.O. Donja Gorica,bb.Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Teretnog vozila sa duplom kabinom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25000.00 €.

Tenderska dokumentacija broj 7030 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.11.2019 godine.

Lice za davanje informacija Nemanja Đurović, telefon: 020891615, e-mail: zelenilo@t-com.me.

25

Poslovna oznaka I.br.2394/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca AD“JADRANSKI SAJAM” BUDVA, TRG SLOBODE 5, izvršni direktor Rajko Bujković, protiv izvršnog dužnika “BOBALINO” DOO Podgorica, Đoka Miraševića, Kula 3, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “BOBALINO” DOO Podgorica, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2394/2019 od 11.10.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku roba i usluga na poslovima javne rasvjete, po partijama-Partija 1-nabavka roba i radova na sanaciji i modernizaciji javne rasvjete, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om od 50.000,00€ i Partija 2-nabavka roba i usluga na tekućem održavanju javne rasvjete, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDVom 14.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 013583/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 033/454-017 i 067/240-209, e-mail tanja. kapisoda@budva.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Rezervni djelovi i oprema za DCS, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 42,000.00 €.

Tenderska dokumentacija br. 01-8088 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Ivana Sekulić, telefon +382 20 444 250, e-mail: ivana.sekulic@apm.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica , Trg Golootočkih Žrtava br. 13 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – monoblok točkovi , ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 66.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 9258 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke , mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 5. novembar 2019.

I.br.764/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III Sprat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika OLGE JELIĆ iz Berana, ul. Tufa Softića br. 3, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 41,676.28€), dana 01.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

I.br.1063/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika MOMČILA BOJOVIĆA, ul. Jasikovacbb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 39.644,12€), dana 01.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se šesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Olge Jelić, upisanih u LN 516 KO Berane, kat. parcela br.2139, br. zgrade1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46m2 i nepokretnosti upisane u LN br. 624 KO Berane, kat.parcela br.2138/1, br. zgrade 1, stambeni prostor PD2, spratnosti P, površine 26m2 i nestambeni prostor PD3, spratnosti 1P, površine 9m2. Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 22.11.2019. godine u 13:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 29.09.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 41,676.28€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 16.05.2016.godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja.Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.764/2016 od 22.02.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi ukupno 27.000,00 €. (Nepokretnosti iz LN 516 KO Berane iznos 13.500,00 €, nepokretnosti iz LN br. 624 KO Berane 13.500,00 €). Na šestom javnom nadmetanju nepokretnost se može prodati pod uslovima propisanim čl. 173 st. 5 i 7 ZIO-a. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šestom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 7 ZIO-a.

Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 55019032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 2.700,00 €. ( Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene). Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

U Beranama 01.11.2019 godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Određuje se četvrto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Momčila Bojovića, upisanih u LN. br. 1961 KO Berane, na kat.parceli br. 771/27, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine u osnovi 68m2, sa pripadajućim posebnim djelovima objekta i to: stambeni prostor PD1, spratnosti P, površine 68m2 i stambeni prostor PD 2, spratnosti P1, površine 68m2. Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.11.2019.godine u 13:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 13.09.2016.godine, koje je ispravljeno rješenjem I.br.1063/2016 od 27.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 39.644,12€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 26.07.2016.godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1063/2016 od 10.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 59.415,00 €. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati pod uslovima propisanim čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četvrtom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD, u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene). Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

U Beranama 01.11.2019 godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br.2029/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, PIB: 02795043, protiv hipotekarnog dužnika Cimbaljević Vladimira, ul. Svetog Save br 31, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 21,299.27€), dana 01.11.2019. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuuje se peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti hipotekarnog dužnika Vladimira Cimbaljevića, koja je upisana u LN br. 1826 KO Berane, na kat. parceli br. 1344/1, kao stambeni prostor PD 33, zgrada broj 2, spratnosti P3, površine 37m2, kao svojina, sa obimom prava 1/1. Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 22.11.2019. godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 12.01.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu 21,299.27€, na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 28.12.2016. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i iznosa od 638.98€ na ime nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 15.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 20.000,00 €. Na petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati u skladu sa odredbama čl. 173 st.

5 i 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (2.000,00 €). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

U Beranama 01.11.2019 godine Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Oglasi i obavještenja

Utorak, 5. novembar 2019.

27

Draga baba Тужним срцем јављамо рођацима, кумовима, комшијама, пријатељима и познаницима да је наш драги и никад прежаљени

Дана 4. новембра 2019. изненада је преминуо у својој 46. години отац, брат и ујак

JELENA Vječno ćemo pamtiti tvoje razgovore i riječi.

МИЛИСАВ Радована ЉИЉАНИЋ преминуо 4. новембра 2019. године у 87. години. Сахрана ће се обавити 5. новембра 2019. године у 14 часова на градском гробљу у Никољцу. Саучешће примамо у градској капели у Никољцу.

Ожалошћени: син ГОРАН, кћерка ЉИЉАНА, браћа МИЛОВАН и МИЛУТИН, сестре ЗОРКА и СТАНКА, снаха МАРИЈА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

ИГОР пок. Радомира КРИВОКАПИЋ Саучешће примамо у капели Врбице 5. новембра од 10 до 15 часова и 6. новембра од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Врбице.

Unuk ŽELJKO, VLADANA i KSENIJA 216 Draga baba

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћер ЈЕЛЕНА, брат ДАВОР, сестра ТАМАРА, брат од стрица ПРЕДРАГ, тетка ЈУЛКА, ујак БЛАГО, сестрић ЛУКА, сестричне МАРИЈА и ЉИЉАНА и остала многобројна родбина 220

JELENA Puno je lijepih uspomena u kojima ćemo te čuvati od zaborava.

Дана 4. новембрa 2019. у 18 сати преминула је у 73. години наша драга

Unuka MARINA JOVIĆEVIĆ sa porodicom 217 Посљедњи поздрав драгом брату, шури и ујаку

ВЕРА пок. Јована СТОЈАНОВИЋ рођена Вукчевић из Ботуна

Саучешће примамо у породичној кући у Ботуну 5. и 6. новембра до 13 часова, када поворка креће на мјесно гробље Српска, гдје ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: кћерке СВЕТЛАНА и ЈАСНА, сестре МИЛЕВА и НЕВЕНКА, унучад НИКОЛА, МИЛУН, ЈОВАНА, АЛЕКСАНДРА и МАША, братанићи НЕБОЈША и ДРАГАН, ђевери НОВИЦА КАРО, СЛАВОЉУБ, заове ЈЕЛЕНА и ЗАГОРКА, јетрве СТАНКА и СЛАВКА, ђеверичић МЛАДЕН, ђеверична МИЛИЦА и остала родбина СТОЈАНОВИЋ и ВУКЧЕВИЋ

ИГОРУ КРИВОКАПИЋУ Од БАТА, ТАМАРE, ЛУКЕ, МАРИЈЕ и ЉИЉАНЕ 221 Posljednji pozdrav

223

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me 111

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

RADOSAVU VEMIĆU Dragi đede, Hvala ti za svu pažnju i ljubav koje su obogatile moje djetinjstvo.

Faliće nam tvoj iskren osmijeh i topli zagrljaj.

Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko ćeš nam nedostajati.

Ponosni na tebe.

ZORKI BOLJEVIĆ DRAGICA, DEJAN, DARKO, SONJA i MAGDALENA LJEŠKOVIĆ

Tvoji: DARKO, BEBA i JOVANA

211 Dragom

PREDRAGU Markovom NIKČEVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SMILJKA NIKČEVIĆ sa porodicom 210 Драгом брату

НИКОЛИ ГОЛУБОВИЋУ Посљедњи поздрав. АНКА, БРАНКА и МИТАР 222

e-mail: oglasno@t-com.me

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 5. novembar 2019.

Posljednji pozdrav

SJEĆANJE 9. 2015 – 1. 9. 2019.

5. 11. 2015 – 5. 11. 2019.

JANKO PUŚO

RADOMIR RADE

Dana 3. novembra 2019. u 85. godini umrla je

JELENI PEJOVIĆ

MUGOŠA

Časnim životom, plemenitom dušom i beskrajnom pažnjom zaslužila si doživotno sjećanje i zahvalnost.

ZORKA Brankova BOLJEVIĆ rođena Lješković

Sin NIKOLA, snaha DANICA, unučad DIJANA, MARINA i ŽELJKO 215

Draga braćo, zauvijek ćemo Vas čuvati od zaborava.

Počivajte u miru.

Sestra RAJKA RADOMAN sa porodicom

Saučešće primamo 4. novembra od 10 do 15 časova i 5. novembra od 10 do 14 časova u kapeli u Donjoj Gorici, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Kuća žalosti: Vojvođanska 31 A.

214 Umrla je u dubokoj starosti

Danas se sa tugom opraštamo od naše drage, plemenite babe Ožalošćeni: sin SRĐAN, kćerka NADA, unučad JOVANA i DUŠAN, snaha VESELINKA, braća MIHAILO, SLOBODAN i SRETEN, sestre SOKA i RUŽA i ostala mnogobrojna porodica BOLJEVIĆ i LJEŠKOVIĆ

190

JELENA Mihailova PEJOVIĆ rođena Bojanić

Posljednji pozdrav našoj dragoj

JELENE

Saučešće primamo 4. novembra od 10 do 16 časova i 5. novembra od 10 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci, kada krećemo za Gornje Kokote gdje će se obaviti sahrana.

Po želji pokojnice vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Radost u oku i raširene ruke kojima nas je dočekivala, toplina kojom je obojila naše odrastanje ostaju u nama i čuvaju je od zaborava.

Zauvijek.

ZORI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ĐINA, ZDRAVKO, ZDENKA i STEVAN

TANJA, MIŠKO i GORAN sa porodicama

202

Ožalošćeni: sinovi NIKOLA i BOŠKO BOŽO, kćeri RAKE i SENKA, snahe DANICA i STANKA, unučad, praunučad i ostala rodbina PEJOVIĆ i BOJANIĆ

188 Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi

Draga baba

219 Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj majci i tašti

JELENI Mirovoj PEJOVIĆ

JELENA PEJOVIĆ Hvala ti na nezaboravnim trenucima i nesebičnoj ljubavi koju si nam uvijek pružala.

Hvala ti za sve što si za nas učinila za sto godina svoga življenja,

Sin BOŠKO BOŽO, snaha STANKA, unuci DARKO, DRAŽEN i DALIBOR sa porodicama

Tvoji unuka DIJANA i zet VLADAN sa djecom 191

213 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Dvadeset je godina od smrti našeg oca

JELENI

Živjeće u nama sjećanje i ponos na njen dug i častan život i zahvalnost za sve lijepo što je pružala nama i našoj djeci.

JELENI PEJOVIĆ

BRANKA Đonova VUČELIĆA Prijatelji: ANA, BOJAN i MARKO GOLUBOVIĆ

SENKA i RADOJE sa porodicom 212

Bio si veliki oslonac u našim životima, primjer dobrote i poštenja.

Sve dobre osobine koje krase jednog čovjeka Ti si ih posjedovao.

Tvoja ljubav i pažnja obogatili su naše djetinjstvo. I poslije toliko godina velika je praznina u našim srcima, ali i ponos što si bio dio nas. Sve ono što si ti započeo, a nijesi završio, majka je to iznijela na svojim ramenima, onako kako bi i ti to uradio. Ponosni smo što smo imali takve roditelje, zahvalni na svemu pruženom, a tužni jer je trebalo još puno toga ispričati i doživjeti zajedno. Za sve jedno veliko hvala.

218 Sinovi RADOVAN i RANKO

e-mail: oglasno@t-com.me

209

Oglasi i obavještenja

Utorak, 5. novembar 2019.

29

POMENI

Poslije duže bolesti i liječenja u inostranstvu preminuo je 26. septembra 2019. godine naš dragi

SJEĆANJE na našeg dragog

Dana 4. novembra 2019. u 38. godini iznenada je preminuo naš dragi Brata

PREDRAG Markov NIKČEVIĆ

GOJKO G. NIKČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 4. novembra 2019. godine od 13 do 16 časova i 5. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

1966 – 2019.

i

Oca

BRANKO V. PEJAKOVIĆ

VASO M. PEJAKOVIĆ

5. 11. 2009 - 5. 11. 2019.

15. 10. 2017 - 15. 10. 2019.

Kroz najljepše uspomene i sjećanja čuvamo vas od zaborava.

Ožalošćeni: supruga MILOSAVA MINJA, šćeri MAGDALENA i MILICA, otac MARKO, majka SUZANA, sestra JELENA, baba RATKA, tetke, braća i sestre od tetaka i ostale porodice NIKČEVIĆ i ŠĆEPANOVIĆ

Vaši: RAJKO i BRANISLAVA sa porodicama

Sahrana je obavljena u krugu porodice 3. novembra u porodičnoj grobnici Straševina – Nikšić.

Zauvijek u našim srcima.

193 SJEĆANJE na naše najmilije

187 Otišao je bez zbogom jedan od najtalentovanijih

OŽALOŠĆENA PORODICA

PREDRAG PEĐA Markov NIKČEVIĆ 201

Tugujem za tobom i tvojom familijom.

LJUBO PETROVIĆ NJEGOŠ sa familijom

BRANKO V. PEJAKOVIĆ

VASO M. PEJAKOVIĆ

5. 11. 2009 - 5. 11. 2019.

15. 10. 2017 - 15. 10. 2019.

Zauvijek ćemo vas čuvati od zaborava, a vaša dobra i plemenita duša neka počiva u miru.

Posljednji pozdrav

Vaši: DRAGE, ROSE, DRAGAN i MLADEN sa porodicom

203

192

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

IN MEMORIAM 5. 11. 2015 – 5. 11. 2019.

RADOSAVU Dobrom iskrenom i plemenitom komšiji.

200

PEĐI

PEĐI

KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav dragom đedu

Posljednji pozdrav đedu

ČEDOMIR Blažov JOVETIĆ Od ŽELJKA DRAGNIĆA sa porodicom

205

Od RADA RADOMANA sa porodicom

Dani i godine koje prolaze bolno podsjećaju na tebe i prazninu koju si ostavio svojim ranim odlaskom.

Bio si naš oslonac, zaštitnik i vodič kroz život.

S tobom je bilo lakše, s tobom je bilo ljepše.

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

204

Dana 4. novembra 2019. u 96. godini preminula je naša draga

RADOSAVU VEMIĆU

RADOSAVU

Putuj spokojno na neko ljepše mjesto, mi te čuvamo u srcu i volimo zauvijek.

Počivaj u miru.

Ponosni što smo te imali za đeda, vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji: MARIJA, JOVICA, MATIJA i ILINA KONJEVIĆ

Supruga MIRJANA, sinovi MARKO i MILAN sa porodicama 194

MILENA, GAŠO, TINA i MIRKO

IN MEMORIAM

206

196

Posljednji pozdrav najboljem djedu

Posljednji pozdrav

TOMANA Filipova KOPRIVICA rođena Eraković

ČEDOMIR B. JOVETIĆ 2015 – 2019.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. novembra od 11 do 16 časova i 5. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin RADOJICA ŠPILE, kćerka RADINKA BEBA, sestra ANETA, snaha MARINA, unučad ANA, IVANA, MARKO, FILIP, MLADEN, DUŠKO, PERO, NIKOLA, DARKO i DEJAN, praunučad i ostala rodbina

RADOSAVU Savovom VEMIĆU Hvala ti za svu ljubav i dobrotu.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Dragi đede, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

195

BLAŽO sa porodicom

Unuka TAMARA sa porodicom

LJILJA, DIJANA i DRAGAN

TUŽNO SJEĆANJE

208

198

189

RADOSAVU VEMIĆU

Godine se nižu, odnose drage, nama mnogo bitne ljude.

Ne magle sjećanja.

Ona ostaju sa tugom u našim srcima zauvijek, kao ti, ČEČA!

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” DRAGOLJUB JEKNIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

književnik 13. 5. 1940 - 2. 11. 2019.

197

Kći TATJANA

DUŠAN JANJIĆ RADOSAVU VEMIĆU Pamtićemo te po tvojoj dobroti, zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: NIKOLA, MARINA, LAZAR i PAVLE PAVIĆEVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

1111

207

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Voljeni ne umiru dok ima onih koji ih vole i sjećaju se.

e-mail: oglasno@t-com.me DRAGICA, ALEKSANDRA i STEFAN

1111 199

30

TV program

Utorak, 5. novembar 2019.

FILM

NOVA M 23:40

FILM

PRVA TV 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Alpinista



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:00 Sjednica Skupštine Crne Gore 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija: Viktor Ivančić, novinar i pisac 22:00 Ženski raj I, s.

22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:00 Dnevna soba, r.

01:30 Noćni program, r.

Fatalna nesreća

   TV PRVA

RTCG 2

06:30 07:00 08:00 09:45 10:15 10:30 12:15 14:15 15:00 15:15 16:15 17:50 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:20 22:45 23:50 01:45 02:15 03:00 04:00

Glas Amerike, r.

Oj, vesela veselice, r.

Sport klasik Sport klasik Fleš sport Dnevna soba, r.

Velika turneja, film Fudbal fest Skupština Crne Gore NVO, r.

Pazarni dan, r.

Sport plus Rukomet, Magazin LŠ Kultura na drugom Sport plus Dnevna soba Dnevnik 2 Fudbal, osmina finala, SP U17 Više od ljubavi, s.

Fudbal, osmina finala, SP U17 Glas Amerike Rukomet, Magazin LŠ.

Koncert Kultura na drugom, r.

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro 150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, s.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Fatalna nesreća, film Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:45 17:15 18:00 18:30 21:00 22:00 22:50 23:40 01:35

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Na granici, r.

Crni biser, r.

Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r.

Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt Alpinista, film Pravi dan, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06

14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Svijet novih mogućnosti, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje ljeta Kazna, r.

Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Reflektor Vijesti Sport Tajna služba, s.

Gorka osveta, r.

Reflektor, r.

Boje dana, r.

Prije nego što odem, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga

18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00

21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e.

Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s.

Polis Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 5. novembar 2019.

Marketing

31

32

Mozaik

Utorak, 5. novembar 2019.

Crnogorska modna dizajnerka Bojana Čelebić o kolekciji koju će predstaviti na Nedjelji mode

„Šapat zime“ inspirisan je reljefom Crne Gore

PODGORICA – Mlada dizajnerka Bojana Čelebić predstaviće kolekciju na predstojećoj Nedjelji mode u Podgorici.

Ona će se domaćoj publici predstaviti prvi put, a iako je najavljena kao diplomac Univerziteta Donja Gorica, ljubiteljima mode neće predstaviti diplomsku kolekciju.

- Na predstojećem Montenegro fešn viku neću predstaviti diplomsku kolekciju, ali očekujem da će i ona biti prikazana na nekoj od narednih modnih manifestacija. Za svoje prvo javno predstavljanje crnogorskoj publici, odlučila sam da prikažem kolekciju čiju izradu sam započela još tokom studija i radujem se što će konačno biti prezentovana široj javnosti – kazala je Čelebić.

prestižnom modnom događaju – ističe Čelebić, dodajući da smatra da crnogorska modna scena napreduje iz godine u godinu.

- Zaista poštujem rad svojih kolega, pogotovo jer su neki od njih prisutni dugo na našoj sceni. Smatram da je svako od njih specifičan na svoj način, ima nešto što ga izdvaja od drugih i po čemu je prepoznatljiv, tako da u svakom od njih pronalazim nešto što mi se dopada – kaže dizajnerka.

KoleKcija

PlaNoVi

Bojana Čelebić

SAŠA MITROVIĆ

Kolekcija broji 14 modela i nosi naziv ,,The Whisper Of Winter“, odnosno šapat zime.

- Inspirisana je zimskom idilom i reljefom naše predivne zemlje, pa u skladu sa tim, nije bilo teško izabrati široku kolornu kartu, jer pejzažni predjeli koji krase našu zemlju zaista pružaju dosta različitih mogućnosti i iznova nadahnjuju, pogotovo kada je u pitanju kreativni izraz. Budući da je riječ o kolekciji kaputa, birala sam materijale koji čine kombinaciju najfinije vune i kašmira, uz detalje od vještačkog krzna, jer sam željela da modeli budu prvenstveno kvalitetni, topli i prijatni za nošenje – objašnjava Čelebić.

Prilikom izrade, kaže da nije imala posebnu ciljnu grupu, te

Modeli iz nove kolekcije

da se potrudila da zadovolji ukuse skoro svih generacija.

- Svaka žena, od tinejdžerke do dame u nekim ozbiljnijim godinama, može pronaći komad, odnosno kaput za sebe mojoj kolekciji. Kada je u riječ o dizajnu, najčešće polazim od

svog stila i dizajnerskog identiteta koji sam izgradila tokom studiranja, ali naravno da osluškujem potrebe tržišta i prilagođvam se trendu, opet na svoj način i u granicama svog umjetničkog izražavanja – kazala je Čelebić.

Organizatori modnih manifestacija u posljednje vrijeme sve više uključuju mlade dizajnere, te ih pozivaju da predstave kolekcije. Čelebić kaže da je to prava ulaznica na domaću modnu scenu.

- Poziv mnogo znači, pogotovo

kad je riječ o mladim dizajnerima koji tek grade karijeru.

Smatram da je ovo prava ulaznica na našu modnu scenu i u svijet mode uopšte, tako da mi je velika čast i zadovoljstvo što imam priliku da se predstavim upravo na ovako cijenjenom i

Kada je riječ o planovima, uskoro će predstaviti nekoliko mini-kolekcija koje je radila tokom studiranja.

- Neke od njih su već prikazane, ali svakako da bih voljela da one koje nijesu, budu predstavljene, kako bi naša publika mogla bolje da informiše o priči koja se stvara prilikom izrade kolekcije. Trudiću da publiku redovno obradujem novim komadima i modelima. I naravno, ono najvažnije, planiram i nastavak školovanja, najvjerovatnije u inostranstvu, jer smatram da je konstantan rad na sebi i usavršavanju izuzetno značajan – zaključila je Čelebić.

Z. K.