Dnevni list Pobjeda 04.08.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Kako je srpski patrijarh ,,s neba doletio“ u Vilu „Gorica“

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

TAJNO I ORGANIZOVANO: Premijer Crne Gore iza očiju javnosti i bez znanja dijela svojih ministara potpisao ugovor sa Crkvom Srbije

M.BABOVIĆ

Temeljni udar na temelje države Akcija: Dostavljanje, drugi dio Osim javnosti, obmanjivani su i pojedini visoki policijski funkcioneri poput regionalnog šefa granične policije Vaska Akovića, koji je nakon saznanja da su njegove kolege, preskačući lanac komande, organizovale dolazak Perića sa delegacijom na teritoriju Crne Gore, bez ikakve granične kontrole i evidencije, predao zahtjev za razrješenje sa dužnosti STR. 3.

KOMENTAR

STR. 2. i 3.

Poslanici DPS-a, SDP-a, SD-a, LP-a i DUA zakazali za 19. avgust vanrednu sjednicu parlamenta sa jednom tačkom - izglasavanje nepovjerenjaVladi Dritana Abazovića. Oštre reakcije javnosti: Biserko - Ovaj čin je pobjeda Beograda i Moskve; Popović - Akt sramne kapitulacije nepoznat u istoriji moderne crnogorske politike

Specijalna vozila nijesu izuzeta od važećih tarifa za Sozinu, auto-put ili trajekt, iz Direktorata za vanredne situacije apeluju na izmjene zakona

Lice izdaje Na državi je Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Ako je, kao i mnogi ambiciozni mladi ljudi, nekada snivao da će jednom ispisati istoriju Crne Gore, onda je Dritan Abazović ispunio svoj mladalački san. Nakon 3. avgusta premijer ne mora da brine. Samo, neće biti onako kako je snivao: juče se svojeručno upisao u modernu istoriju beščašća STR. 3. Vlada postigla dogovor sa trgovačkim lancima

Državne rezerve obezbijedilo 11 kompanija STR. 6. i 7.

da vatrogasce i hitne službe izuzme iz naplate putarine

STR. 9.

Ministarstvo kulture i medija će sufinansirati u 2022. godini osam časopisa, ali ne i Pobjedin dodatak

„Objektiv“ nije podoban

STR. 15.

Politika

PODGORICA – Dok je grupa građana, okupljena u blizini Vile „Gorica“, mirno protestovala protiv potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije kojim se crnogorsko kulturno i istorijsko nasljeđe predaje „u ruke“ drugoj državi, stigla je informacija o slijetanju helikoptera kojim je kler srpske crkve, na čelu sa patrijarhom Porfirijem Perićem, stigao u Podgoricu da okonča deset godina dug proces pregovaranja i usklađivanja. Na svim prilazima, glavnoj i sporednim ulicama koje vode do štićenog objekta Vila „Gorica“, dan prije su postavljene jake policijske snage, a kako se nije znalo da će ugovor biti potpisan 3. avgusta, izgledalo je kao da su tu da spriječe „nemire“ koji bi mogli nastati na neprijavljenom skupu građana koji su protestovali. Tome je u prilog išla i izjava ministra pravde Marka Kovača koji je noć prije na javnom servisu kazao da još uvijek nije određen datum potpisivanja.

Četvrtak, 4. avgust 2022.

TAJNO I ORGANIZOVANO: Premijer Crne Gore iza očiju javnosti i bez znanja dijela svojih ministara potpisao ugovor sa Crkvom Srbije

Temeljni udar na temelje države

Tajno planirani dolazak crkvenih zvaničnika pokazao je da je datum potpisivanja ugovora već bio određen- u Beogradu. I dok su građani čekali da predstavnici države i crkve stignu u Vilu „Gorica“, policija je maricom zaklonila prilaz objektu. Istovremeno, službenim vozilima, sporednom Ulicom Vukice Mitrović, predstavnici dvije ugovorne strane stigli su u Vilu „Gorica“ da izvrše „svečani čin“ potpisivanja

Televizija „Hram“ jedina pozvana da isprati događaj

„SVEČANI ČIN“

Iako je, bez valjanog objašnjenja, policija pokušala da zabrani prilaz mjestu na kojem je protest organizovan, građani su se okupili u utorak veče zahtijevajući da se saopšti kada će premijer potpisati ugovor. Tajno planirani dolazak „Iznenadni“ dolazak crkvenih zvaničnika pokazao je da je datum potpisivanja ugovora već bio određen - u Beogradu. I dok su građani čekali da predstavnici države i crkve stignu u Vilu „Gorica“ policija je maricom zaklonila prilaz objektu. Istovremeno, službenim vozilima, putem sporedne Ulice Vukice Mitrović predstavnici dvije ugovorne strane stigli su u Vilu „Gorica“ da izvrše „svečani čin“ potpisivanja. Ubrzo je o tome stiglo i obavještenje. Premijer Dritan Abazović putem ruske Telegram aplikacije za razmjenu poruka, informisao je da je ugovor potpisan. Umjesto da organizuje svečanu ceremoniju, karakterističnu za ovakve vrste događaja, crnogorski premijer je bez prethodne najave ovo važno pitanje, kako je rekao, stavio „ad acta“.

Kako je pristup ceremoniji potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije bio zabranjen medijima, brojni novinari koji su juče pratili ovaj događaj čekali su podalje od Vile „Gorica“. No, glasilo Crkve Srbije, televizija „Hram“ imala je ekskluzivno pravo da isprati potpisivanje. To se moglo vidjeti na fotografijama koje je objavila Vlada Crne Gore, a na kojima je prikazan mikrofon sa logom ove televizije.

karakterističnom maniru, pokušao i da demantuje saznanja Pobjede. Naš list objavio je u neđelju da će potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbije biti organizovano 3. avgusta, što je Abazović isti dan označio kao dezinformaciju.

UDAR NA DRŽAVU: Potpisivanje „temeljnog ugovora“

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković, koji je i prisustvovao protestu, ocijenio je da je ovim činom Abazović pokazao da vodi netransparentnu politiku i da prema građanima i javnosti postupa na krajnje podmukao način.

- Činjenica je da je Abazović pokazao da apsolutno ne drži do mišljenja javnosti, ne drži do mišljenja stručne javnosti, ne drži do mišljenja onog što kažu i sugerišu nevladine organizacije i naučne institucije ove zemlje. Mislimo da se s ove strane postepeno uvodi jedna sve otvorenija diktatura premijera Dritana Abazovića i da će, prosto, raditi sve ono što je u skladu s njegovim opredje-

ljenjima i interesima onih za koje očigledno radi – kategoričan je Zeković. Poručio je da nijesu protiv interesa Srpske pravoslavne crkve, niti Srba, ali da jesu protiv otimanja kulturno-istorijske baštine koja pripada svima. I aktivistkinja Maja Miličković ocijenila je da postupci Abazovića nijesu u interesu građana Crne Gore. - Dakle: radi se tajno, a sve što

je tajno zna se da nije dobro, jer da je dobro ne bi se krilo. Ovakav način je degradirajući za jednu državu koja bi trebalo da uđe u EU. U Evropi su transparentnost i poštovanje ljudskih prava osnovni postulat, a ovdje je tokom posljednje dvije godine dokazano da se ta prava krše – kazala je Miličković Pobjedi. A, Abazović, ne samo da je u tajnosti držao datum potpisivanja ugovora, već je, u svom

Krivokapić: Ugovor oktroisan u Beogradu, donešen u Crnu Goru

Ranko Krivokapić

Šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić ocijenio je na jučerašnjoj sjednici Vlade da je potpisivanjem ugovora sa Crkvom Srbije zaustavljen evropski put. On je citirao navode dokumenta koje je i Pobjeda objavila, a u kojima se Vlada upozorava da u briselskim krugovima ne postoji razumijevanje zbog čega se u ključnom momentu za proces evropskih integracija fokus stavlja na pitanja kao što je „temeljni ugovor“ i na taj način dovodi u pitanje istorijska šansa Crne Gore da ubrza svoj put ka EU.

Poručio je i da je potpisan ništavan akt koji udara na temelje države. - Oktorisan u Beogradu, donešen u Crnu Goru. Zato nijesmo mogli promijeniti ni zarez, ni tačku, ni interpunkciju. Niko od nas, ni vi, zato što je to oktroisani akt i to govori samo po sebi – kazao je Krivokapić. Premijer Abazović ignorisao je informaciju koja je saopštena iz EU i ocijenio da put integracija nije zaustavljen, već da je to narativ koji je dio propadande. Kazao je i da su ovaj proces željeli da završe bez pompe, velike gužve, protesta, vike,

galame, velikog medijskog pumpanja, bez 4. i 5. septembra, bez Nikšića... - I ja mislim da je to veliki korak unaprijed za našu zemlju. Da li ste vi mislili da će sve da se vrati na vrijeme prije 30. avgusta, a da ćemo mi da iskoristimo dobru volju čovjeka što je spreman da se žrtvuje da napravi manjinsku vladu i bude topli zec da otrči jednu dionicu? Da li ste vi mislili da ja neću pročitati tu igru? Prevarili ste se – istakao je Abazović. On je ponovio i da se nije vodila debata kada su se potpisivali ugovori sa drugim vjerskim

„TAČKA NA IZAZOV“

No, kako se pokazalo juče, naše informacije bile su tačne, a premijer je po ko zna koji put uhvaćen u laži. - Čast mi je i zadovoljstvo što mi je pripala nesvakidašnja prilika da potpišem Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i zatvorim ovo pitanje na jako lijep, primjeren i dostojanstven način – saopštio je Abazović nakon potpisivanja. zajednicama. Krivokapić ga je upozorio da se mora prekinuti sa tom prevarom, jer je priroda odnosa drugačija. -One nijesu došle u Crnu Goru aneksijom Crne Gore i uzele kulturna dobra. Ova vjerska zajednica je došla ukidanjem ustavne autokefalne CPC, nasilnom aneksijom 1918. godine. Ona nezakonito drži kulturnoistorijske spomenike Crne Gore – kategoričan je Krivokapić. Naglasio je i da će potpisivanje ugovora imati trajne posljedice, te da otvara dodatne probleme. Abazović je ustvrdio da je jedan od problema sa potpisivanjem ugovora taj što ga je potpisao Albanac. - Jer su Albanci stigmatizovani. Albanac i musliman, on ne treba to da potpiše, oni mogu samo da igraju neku ikebanu

Politika

Četvrtak, 4. avgust 2022.

građanskog društva. Ljudi koji suštinski nijesu građanski, ove teme demonstriraju koliko su građanski – naveo je Abazović. Kazao je i da su ljudi ukapirali što je poenta, a onda je ponovo prozvao Gradsku televiziju. - Poenta je da imamo sjever Kosova u oktobru u Podgorici da bi ostao Vuković da finansira Gradsku televiziju i širi fašizam. Nijesam vas čuo za to. Nijesam čuo ni Ministarstvo kulture. Čuću vas, ali čućete i vi mene – rekao je Abazović. Krivokapić je upozorio Abazovića da mu ne implicira nacionalne podjele, te poručio da on nikada nije progonio Albance, niti ih tjerao sa Kosova.

Kako je srpski patrijarh ,,s neba doletio“ u Vilu „Gorica“

Komentar M. BABOVIĆ

Kazao je i da mu je žao što se potpisivanje nije realizovalo ranije, ali je i poručio da je Vlada koju on vodi „odlučna da svim vjerskim zajednicama da identična prava“. -Vjerujem da se na ovaj način šalje poruka mira i tolerancije i da okrećemo novi list – istakao je premijer. Ponosan je što su stavili tačku na ovaj „izazov“, a vjeruje i da će se i u budućnosti nalaziti povodom svečanosti i da će uvijek biti spremni da se založe za društvo tolerancije i pomirenja. Sa druge strane, patrijarh Porfirije Perić pozdravio je sve građane Crne Gore bez obzira na to kojem se bogu mole ili ne mole, ili kom narodu pripadaju. - Toliko toga mi zajedničkog kroz vjekove imamo, da je zaista luksuz da trošimo vrijeme na ono što nas razlikuje. Vjekovi su pokazali da smo zaista jedni drugima potrebni, da jedni bez drugih ne možemo, a da zapravo sve možemo kada smo zajedno i kada u našim srcima ima mjesta i za onoga drugog – kazao je. Zahvalio je svima koji su od 2012. godine radili na ugovoru, ali i onima koji se „nijesu uvijek slagali da dođemo do ovog momenta“. - Oni su na svoj način, možda i nesvjestan, a Bog svakog može da upotrijebi ka dobru, doprinijeli da mi razumijemo koliko je važno da se međusobno razumijemo i da se borimo jedni za druge, koliko smo jedni drugima potrebni i koliko zapravo kada smo zajedno možemo da pravimo ogromne kilometarske korake u kratkom vremenu – naglasio je Porfirije. Na Instagram nalogu Perić je obavijestio da je ugovor potpisan u prisustvu članova Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC, mitropolita Joanikija Mićovića, episkopa sremskog Vasilija, zvorničko-tuzlanskog Fotija i Episkopa koji imaju kanonsku jurisdikciju na teritoriji Crne Gore mileševskog Atanasija, budimljansko-nikšićkog Metodija i zahumsko-hercegovačkog Dimitrija, kao i sekretara Svetog Arhijerejskog Sinoda arhimandrita Nektarija. Ispred predstavnika crnogorske Vlade činu potpisivanja prisustvovali su ministri pravde Marko Kovač, poljoprivrede Vladimir Joković, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, zdravlja Dragoslav Šćekić i finansija Aleksandar Damjanović. Željka ZVICER

Lice izdaje » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

PODGORICA – Dogovorom iza leđa regionalnom šefu granične policije Vasku Akoviću, pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor granične policije Dragan Klikovac i šefica granične policije Aerodroma Podgorica Aleksanda Đukić, uz znanje direktora UP Zorana Brđanina koji je rukovodio operacijom, organizovali su tajni dolazak patrijarha Crkve Srbije Porfirija Perića u Crnu Goru. Prema saznanjima Pobjede, prije nego je helikopter Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije juče ujutro, mimo crnogorskih graničnih prelaza, sletio na poligon u kampu specijalnih policijskih jedinica u naselju Zlatica, u Podgorici – u cilju kampanje dezinformacija i distrakcije pažnje ,,potencijalnih terorista“, prvobitno je najavljen let komanije Air Pink, srpskog medijskog mogula Željka Mitrovića. Sat prije najavljenog slijetanja, u 9.30 na podgorički aerodrom, najava je promijenjena u dolazak „državne delegacije“ avionom Vlade Srbije. Međutim, kampanju dezinformacija je danima ranije započeo sam crnogorski premijer Dritan Abazović u očiglednoj namjeri da tzv. temeljni ugovor sa crkvom Srbije potpiše daleko od očiju crnogorske javnosti, tvrdnjom da je zapravo dezinformacija članak Pobjede od 31. jula u kojem smo najavili potpisivanje tog dokumenta baš za 3. avgust. - Kada će se to desiti ostaje da se vidi. Treći avgust je dezinformacija – kategoričan je bio Abazović pred novinarima nakon sastanka u Vili „Gorica“ sa premijerom Španije Pedrom Sančezom u nedjelju, 31. jula. U besprizornu obmanu javnosti uključio se i ministar pravde Marko Kovač koji je noć uoči potpisivanja takozvanog temeljnog ugovora u programu TVCG kazao kako „ne zna tačan datum potpisivanja ugovora“. Istu veče kada je ministar nastupao u javnosti, prema informacijama Pobjede, izdata je naredba specijalnom odjeljenju koje se bavi obezbjeđenjem štićenih ličnosti, da budu u ,,stanju pune pripravnosti“. U prevodu na običan jezik, to znači da specijalno obučeni policajci mogu da stupe u akciju najkasnije 15 minuta po pozivu. To je u utorak veče bio prvi signal da će potpisivanja ipak biti 3. avgusta.

AKCIJA: Dostavljanje, drugi dio Osim javnosti, obmanjivani su i pojedini visoki policijski funkcioneri poput regionalnog šefa granične policije Vaska Akovića, koji je nakon saznanja da su njegove kolege, preskačući lanac komande, organizovale dolazak Perića sa delegacijom na teritoriju Crne Gore, bez ikakve granične kontrole i evidencije, predao zahtjev za razrješenje sa dužnosti Da je tajni dolazak Porfirija Perića bio brižljivo pripreman i planiran ukazuju brojne činjenice, poput one da su u 13 automobila dugom konvoju koji ga je u Vilu „Goricu“, zajedno sa ostatkom crkvene delegacije koja je bila brojnija od delegacije crnogorske Vlade, bile tri ,,škode“ sa beogradskim tablicama, pa je očigledno da je crnogorska javnost danima svjesno obmanjivana sa najviših državnih pozicija. Međutim, obmanjivani su i pojedini visoki policijski funkcioneri poput regionalnog šefa granične policije Vaska Akovića, koji je nakon saznanja da su njegove kolege, preskačući lanac komande, organizovale dolazak Perića sa delegacijom na teritoriju Crne Gore, bez ikakve granične kontrole i evidencije, predao zahtjev za razrješenje sa dužnosti. O strategiji prikrivanja govori još jedna informacija: iako su patrijarh Perić i svita Crkve Srbije sletjeli helikopterom države Srbije na Zlaticu, evidentirani su kao da su prošli redovan granični prelaz na Aerodromu Podgorica. Posebno zabrinjava činjenica što su, prema saznanjima Pobjede, o svemu bili informisani pojedini, njemu potčinjeni, policijski službenici, poput šefice graničnog prelaza Aerodrom Podgorica Aleksandre Đukić sa kojom je, zaobilazeći Akovića kao njoj nadređenog, komunicirao pomoćnik direktora Uprave

policije za Sektor granične policije Dragan Klikovac. Transportom Perića i brojne crkvene delegacije od kampa na Zlatici do Vile „Gorica“, a potom do manastira u Dajbabama i do podgoričkog aerodroma, rukovodio je na zahtjev samog Perića, provjereni zaštitnik crkve – pomoćnik direktora UP Miloš Rakonjac koji je operativno rukovodio operacijom prebacivanja sveštenika Crkve Srbije u Cetinjski Manastir tokom dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine. U medijima se pojavila i informacija da je u akciji obezbjeđenja učestvovao i Petar Knežević, jedan od komandira u Protivterorističkoj jedinici policije koji je učestvovao u akciji ,,dostavljanja“ mitropolita Joanikija i patrijarha Perića na Cetinje. Knežević je kasnije bio u fokusu javnosti kada se pojavio snimak u kojem on govori da su ,,otišli, osvojili tamo Cetinje, ne osvojili, nego raščistili tamo tu bagru i to završili“. Međutim, na osnovu više provjera kod izvora Pobjede, Knežević nije bio uključen u jučerašnju tajnu operaciju, niti se zna njegov sadašnji status. Izvjesno je, za razliku od dešavanja na Belvederu prošle godine kada je bio prekinut lanac komandovanja u noći 4. na 5. septembra, da je jučerašnjom akcijom dopremanja ovog puta u potpunosti rukovodio vrh Uprave policije. D. MIHAILOVIĆ/ D. ĐURANOVIĆ

Znači, tako to izgleda: ukočeni pogled, ublijeđeli obrazi, stisnute usne i lice bez izraza. Tako, znači, izgleda lice čovjeka koji je jednim trzajem ruke, jednim potezom olovke, potpisao akt koji znači izdaju temeljnih državnih interesa Crne Gore. Tako je izgledao Dritan Abazović, predsjednik 43. Vlade Crne Gore. Ako je, kao i svi mladi političari, snivao da će jednom ispisati istoriju Crne Gore, onda je Dritan Abazović ispunio svoj mladalački san. Ali, kada se probudi iz bunila sadašnje moći koji mu obezbjeđuje mentor iz Beograda, ako je u tom mladom čovjeku ostalo zrno moralnosti nakon toliko prevara, ukoliko jednom prestane da laže sve oko sebe iz sata u sat, Dritan Abazović će se stidjeti jučerašnjeg, trećeg avgustovskog dana, ljeta gospodnjeg 2022. Premijer Crne Gore, ej crnogorski premijer, pismeno je dozvolio crkvi čije je sjedište van Crne Gore, vjerskoj instituciji koja ne priznaje postojanje Crnogoraca i zove ih ,,đavoljim nakotom“ – da otme crnogorsko kulturno, sakralno nasljeđe i državni identitet, ono što nijesu mačem vjekovima mogli razni osvajači. Da, najgore su ove domaće sluge tuđinaca. I da, premijer Abazović je, u ime Crne Gore, eh u ime Crne Gore, potpisao ugovor kojim država, pazite: država Crna Gora, garantuje da sve što je hrišćansko na crnogorskoj teritoriji, u stvari je – srpsko. Ne samo duhovo nasljeđe, već i ovozemaljska dobra: 52 kilometra teritorije, pa još i manastiri i crkve, pa još i lična i porodična grobna mjesta. I naravno – Cetinjski manastir! Sve je to, po Dritanovom jevanđelju, od juče vlasništvo Crkve Srbije. Pa je još svojim potpisom verifikovao istorijski falsifikat: Crkva Srbije je, po tekstu ,,temeljnog ugovora“, starija u Crnoj Gori nego ta ista crkva u Srbiji za 616 godina. Majka crkva je mlađa od kćerke crkve – šest vjekova. Nije to crni humor, već poražavajuća stvarnost na koju je pristao jedan crnogorski premijer. I zato, kad onako beskrupulozno lažljivo Abazović ustvrdi da je brzinom svjetlosti potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbije bilo ,,na lijep, primjeren i dostojanstven način“, onda je to obično pilatovsko pranje ruku i treba čitati suprotno od onoga kako Dritan kaže: sve je bilo ružno, neprimjereno i nedostojanstveno. Sasvim suprotno etičkom kodeksu ovih prostora. I tako ponižavajuće: crnogorski premijer pun narcisoidnih uzleta, ničice je pao na koljena i ropski ponizio Crnu Goru dopustivši da mu ugovor pišu u Beogradu, da ga ijekavizuju u Beogradu, da mu datum potpisivanja naručuju iz Beograda i da mu bude dostavljen iz Beograda. I još onda Abazović procijedi da mu je bila čast?! Da išta zna o onome što su nas učili preci, pa valjda i njega, bio građanin ili premijer, shvatio bi jednu istinu od prvog dana kada je kročio u političku arenu – čast i bruka žive dovijeka. Za trag u istoriji Dritan Abazović ne mora da brine. Ali, neće biti onako kako je snivao: juče se svojeručno upisao u modernu istoriju beščašća. I potpuno je svejedno što ga je nagnalo da čini ono što ne treba činiti, nije važno da li je politički, lično ili porodično ucijenjen, postoji li ili ne tamo neki kompromitujući snimak koji posjeduje BIA, CIA, UDBA ili KGB... Na kraju dana, ostaju samo učinci i konkretna djela. A to je zastrašujući saldo Dritana Abazovića: lagao je neprijatelje, ali i prijatelje kada je obećavao ,,ruku pravde“; lagao je protivnike, ali i saveznike kada je govorio o ,,brzom evropskom putu“; lagao je domaće, ali i strane partnere dok je blokirao izbor Ustavnog suda; slagaće i jedne i druge sjutra kada bude izbor Sudskog savjeta... Ali, znate već, ne može se sve vrijeme lagati svako. Od juče i sramnog stavljanja potpisa na ,,temeljni ugovor“ koji omogućava popovski udar na temelje države, počeo je sunovrat Dritana Abazovića i, što bi rekao slavni pisac, uskoro će visinom skorašnjeg leta, mjeriti dubinu budućeg pada. Istina, i pad je let. Ali, mnogo boli kad tresnete o golu ledinu.

Politika

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Potpisivanje tzv. temeljnog ugovora izazvalo oštre reakcije javnosti, intelektualaca i dijela NVO sektora PODGORICA - Ovaj čin je pobjeda Beograda i Moskve jer i jedni i drugi rade na tome da se Crna Gora obesmisli i kao država i kao identitet – kaže u izjavi za Pobjedu predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko komentarišući potpisivanje tkz. temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije. Biserko ističe da se patrijarhovo slijetanje MUP-ovim avionom, bez prisustva medija sem crkvenih, dešava iza leđa građana uprkos obećanju premijera da ništa neće biti rađeno tajno. - Svi treba da se zamislimo kuda sve ovo vodi. To je pobjeda Beograda i Moskve jer i jedni i drugi rade na tome da se Crna Gora obesmisli i kao država i kao identitet. Ali mislim da se ni Crna Gora nije dovoljno dobro pripremila za ovaj trenutak, vjerujem da se trebalo suprotstaviti svemu ovome mnogo ranije. Svakako, zemlja ulazi u period tenzija koje su zapravo i bile osmišljene kako bi se usporio crnogorski put ka EU – kaže Biserko.

Sramni akt klerikalizacije Crne Gore Svi trebamo da se zamislimo kuda sve ovo vodi. To je pobjeda Beograda i Moskve jer i jedni i drugi rade na tome da se Crna Gora obesmisli i kao država i kao identitet. Ali mislim da se ni Crna Gora nije dovoljno dobro pripremila za ovaj trenutak, vjerujem da se trebalo suprotstaviti svemu ovome mnogo ranije. Svakako, zemlja ulazi u period tenzija koje su zapravo i bile osmišljene kako bi se usporio crnogorski put ka EU – kaže Biserko

IZDAJA NACIONALNIH INTERESA

Književnik Milorad Popović je poručio da je potpisivanje tzv. temeljnog ugovora između patrijarha srpskog Porfirija i premijera Dritana Abazovića akt sramne kapitulacije kakav nije poznat u istoriji moderne crnogorske politike. Popović smatra da je riječ o jednoj neiznuđenoj operaciji u kojoj je učestvovao prvi čovjek SPC koji je došao u Crnu Goru bez znanja, bez prijave kontrole leta, poput, kako kaže, nekog narko bosa i stavio potpis na dokument kojim, ne samo da se sakralna duhovna baština Crne Gore prepisuje na Crkvu Srbije, dakle na državu Srbije, nego i ukupna crnogorska istorija od 1219. godine. - Način na koji je rađena cijela operacija i čitav kontekst koji je prati od avgusta prošle godine, od toga da se sistematski u svim domenima radi na uništavanju crnogorske nacije koja je kičma crnogorskog društva i građanske prozapadne opcije, kadriranja u ključnim segmentima države do toga da se građanski aktivisti, kulturni djelatnici, svi oni koji zagoPODGORICA – Ministar odbrane Raško Konjević poručio je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću da pozove premijera Dritana Abazovića kako bi objasnio prijeteću izjavu o ,,padanju glava“. Premijer se na jučerašnjoj sjednici Vlade tokom rasprave sa ministrom vanjskih poslova Rankom Krivokapićem osvrnuo na neke poruke u vezi sa navodnom prodajom Aerodroma. – Hvala što ste pomenuli aerodrome, na taj način potvrđujete iz koje kuhinje dolaze napadi na njega. I samo da poručim: Recite kolegi koji je odsutan, onome što je rekao da će prije no što uradi nešto što je već uradio, jedan službenik visokopozicionirani u sektoru bezbjednosti, ,,pasti mnoge glave“, da požuri, jer ako ne padne glava, oni će odgovara-

Sonja Biserko

varaju građansku i suverenu Crnu Goru progone na razne načine – rekao je Popović za Antenu M. Predsjednik Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Miodrag Živković kaže da je potpisivanje ugovora bilo

očekivano i da su samo naivni mogli misliti da se neće desiti ovaj čin, kako navodi, izdaje nacionalnih interesa. I programski koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Rade Bojović poručio je da potpisivanje ugovora sa Srp-

Milorad Popović

skom pravoslavnom crkvom u Podgorici neće ostati nekažnjeno. - Zakulisno, mizerno i skandalozno potpisivanje ništavog ugovora sa SPC neće ostati nekažnjeno. Premijer i ministar pravde u dogledno vrijeme su-

očiće se sa zakonom – naveo je Bojović.

KAPITULACIJA DRŽAVE

Centar za demokratsku tranziciju ocijenio je da se obmanom o datumu i načinu potpisivanja temeljnog ugovora između

HRA: Neozbiljni odgovori Abazovićevog kabineta Kabinet nije uopšte odgovorio na polovinu primjedbi Akcije za ljudska prava, uključujući dvije, koje su uvrstili u posebno sporne, da se vjersko obrazovanje predviđa drugačije od važećih zakona i da se ugovorom ograničava pravo na obraćanje sudu u postupku donošenja odluka disciplinske prirode. - Oni odgovori koji su dati u najmanju ruku

su neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni. Nije objašnjeno kojim je to zakonom SPC dobila javna ovlašćenja i koja. Vlada takva ovlašćenja ne može uspostavljati ugovorom. Nijedan od ugovora zaključenih s drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori ne jemči javnopravna ovlašćenja. O nezakonitoj zabrani preduzimanja bezbjednosnih mjera u prostorima u vlasništvu SPC

bez „prethodnog odobrenja“ crkvenih vlasti, kako stoji u tekstu ugovora, kabinet je rekao da je „smisao“ odredbe u tome da vjerska zajednica bude samo „obaviještena“ o mjerama, da bi to u praksi podrazumijevalo i „naknadno obavještenje“, a da bi drugačije tumačenje bilo protivno prinudnim propisima i takva odredba bi bila ništava – saopšteno je iz ove NVO.

Vlade i Srpske pravoslavne crkve odigralo „veliko finale“ klerikalizacije Crne Gore. - Proces pripreme ugovora sa SPC 43. Vlada je počela netransparentnošću, nastavila fingiranjem dijaloga i nipodaštavanjem drugačijeg mišljenja. Veliko finale klerikalizacije Crne Gore je obmana o datumu i način potpisivanja. Pjesnik bi rekao: „Na zlu putu“ – napisali su iz te nevladine organizacije na Tviteru. Nevladina organizacija Juventas ocijenila je da je Vlada, postupcima vezanim za potpisivanje temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koje su nazvali skandaloznim, ponizila cjelokupnu, a najviše stručnu javnost i civilni sektor. - Vlada Crne Gore je tajnim postupanjem sastavila protivustavni ugovor i na tajan način ga potpisala. Prividno su otvorili diskusiju, a da pritom nijesu uvažili nijedan komentar, pa čak ni onaj koji govori da se država ne može pozivati na kanonsko pravo. Ovakvim postupanjem Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem ismijala je cjelokupnu javnost, a posebno ponizila predstavnike civilnog sektora stručne zajednice i Akademije koji su dali detaljne komentare i sugestije na ugovor – saopštili su iz Juventasa. Bivši ambasador Crne Gore na Kosovu Ferhat Dinoša, komentarišući jučerašnje potpisivanje temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i SPC u Podgorici, kazao je da ima utisak da je taj akt potpisan na prepad i prevaru. Žao mu je, ističe, što taj prepad čini premijer Crne Gore koji je porijeklom Albanac. - Kažem namjerno porijeklom, jer se pravi Albanac ne bi tako ponašao. U najmanju ruku, prepustio bi da to učini neko od njegovih pravoslavnih potpredsjednika – kaže Dinoša. Udruženje „Krstaš“ je pozvalo članove i patriotske organizacije Crnogoraca i prijatelja Crne Gore širom svijeta da svoje zastave spušte na pola koplja. - Ovo je tužan dan za državu Crnu Goru, njene građane i iseljenike. Vjerujemo da će brzo doći vrijeme da barjake ponovo visoko podignemo i demokratski vratimo crnogorsko nacionalno i državno dostojanstvo – zaključuju iz Udruženja „Krstaš“. Mr.J.

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane o prijetećoj izjavi premijera o „padanju glava“

Konjević: Novović da pozove Abazovića, iznio je uznemirujuće optužbe ti pred zakonom. Poručite mu, on neka nastavi da finansira vašu propagandu. Nikakav problem. Ali pošto je tu poruku poslao da će prije toga da ,,padnu glave“, što se mene tiče, s obzirom na to da sam prvotargetirani, neka požuri. Jer ako se to ne desi onda će se desiti suprotno i završiće tamo đe mu je mjesto. Hvala što ste se otkrili za aerodrome – kazao je, pored ostalog, Abazović juče Krivokapiću, pokazujući na jesto gdje sjedi Raško Konjević, potpredsjednik Vlade i ministar odbrane.

Konjević je rekao da je čuo poruku Abazovića. – Pozivam SDT da pozove premijera da objasni ovu izjavu i kontekst moga pominjanja. Iznio je uznemirujuće optužbe. Koliko govori istinu najbolje opisuje njegova izjava od prije koji dan da je „dezinformacija“ da će Ugovor sa SPC biti potpisan danas – istakao je Konjević. Prema njegovim riječima, Abazović je juče na „najogavniji način“ pokušao da ga stavi u kontekst da svojim djelovanjem ugrožava bezbjednost premijera.

– Ne znam o čemu se radi, zato sam i pozvao SDT da Abazović objasni tu izjavu – rekao je Konjević za TVCG. Kazao je i da je nakon ranije Abazovićeve izjave da ministar odbrane želi da izazove sukobe i da se oni ne plaše temeljnog ugovora nego EUROPOL-a podnio prijavu specijalnom državnom tužiocu. – Kad premijer govori takve stvari, mora i da potkrijepi dokazima. Dvije stvari su moguće, da je potpredsjednik Vlade dio organizovane grupe koja čini

krivično djelo ili da je Abazović patološki lažov. Kad vas optuži da neko želi da vam ,,skine glavu“, to su najmonstruoznije optužbe koje mogu da se upute. Zato sam ovako i grub, ta optužba zaslužuje grubost. On zna s vremena na vrijeme da da interesantnu izjavu za javnost, pa da onda zaboravi što je rekao. Kao i u slučaju 21 milion... – kazao je Konjević. Z. D.

Raško Konjević

Politika

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Reagovanja parlamentarnih stranaka

SDP: Abazović Vučićev vazal i poslušnik SNP: Hvala Abazoviću, Porfiriju i Joanikiju PODGORICA - Nakon što je premijer Dritan Abazović u Vili „Gorica“, potpisao ugovor sa Porfirijem Perićem, reagovanja su stigla iz većine crnogorskih parlamentarnih stranaka. Dok suverenističke stranke ovaj potez aktuelnog premijera smatraju sramnim činom izdaje crnogorskih nacionalnih interesa, prosrpske stranke to pozdravljaju. Prosrpska Socijalistička narodna partija, koja u značajnoj mjeri participira u Vladi, zadovoljna je što je ovaj ugovor potpisan. Ističu da su ponosni što su ispunili glavni prioritet koji su postavili prilikom ulaska u 43. Vladu i zahvaljuju Abazoviću, SPC, Porfiriju i Joanikiju. Iz Socijaldemokratske partije, koja takođe ima dva ministra i potpredsjedničko mjesto u Abazovićevoj vladi, poručeno je da će ovaj ugovor zbog toga što je neustavan, nezakonit, falsifikatorski i antidržavni veoma brzo biti oglašen ništavim. Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović je kazao da se u cijelom ovom procesu Abazović odnio prema crnogorskim nacionalnim interesima, vjerskim i nacionalnim pravima Crnogoraca, istoriji i tradiciji ove zemlje, kao prema nečemu tuđem i stranom, kao prema neprijateljima. - Pored toga unio je dodatnu destabilizaciju, nemir i podjele, i u ključnom momentu spriječio Crnu Goru da uđe u brzu traku pristupanja Evropskoj uniji. To je sve uradio kao klasičan Vučićev vazal i poslušnik i kao takav će ostati ubilježen u crnogorskoj istoriji, dok će Crna Gora njegovom političkom smjenom ubrzo dobiti čistu evropsku vladu koja će uvesti zemlju u EU i poništiti antidržavni ugovor sa SPC – zaključio je Vujović. Iz GP Ura poručili su da ih to što su neke partije pokrenule inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi ne zabrinjavaju, jer, kako kažu, one za to neće imati većinu u Skupštini. Pozdravili su potpisivanje „temeljnog ugovora“. Demokrate Alekse Bečića smatraju da je potpisivanjem ugovora sa Crkvom Srbije i formalno stavljenja tačka na ono što je u najvećoj mjeri započela i pripremila 42. Vlada i što proizilazi iz izmijenjenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Podsjetili su na, kako kažu, ključnu Bečićevu ulogu, kao predsjednika crnogorskog

parlamenta u procesu usvajanja tog zakon. Pozdravljaju to što je Abazović potpisao ugovor sa SPC ali ne mogu njemu i Uri oprostiti što su glasali za razrješenje njihovog lidera. Smatraju da aktuelnu vladu ne podržava ni tri četvrtine poslanika koji su je izabrali i da vodi antievropsku i antidemokratsku politiku. Poručuju da će njihovo predsjedništvo, kada za to dođe vrijeme, zauzimati stavove o daljim potezima. I prosrpsko-ruski Demokatski front pozdravlja potpisivanje takozvanog temeljnog ugovora. U zajedničkom saopštenju lidera Fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i Nebojše Medojevića navodi se da je „ovim činom je SPC postala ravnopravna sa svim ostalim tradicionalnim vjerskim zajednicama“. Kažu da je ispravljena velika nepravda i diskriminatorski odnos prema SPC koja okuplja pravoslavne vjernike u Crnoj Gori. - Vrlo jasno smo dali do znanja Dritanu Abazoviću da je „temeljni ugovor“ pitanje svih pitanja, saopštili su lideri DF-a naglašavajući da ovo nije zasluga neke, kako su rekli, tekuće, iznuđene vlade, već rezultat njihove dosljednosti. Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da je ovim činom Dritan Abazović pokazao da je na sve je spreman samo da bi u svojim očima bio „veliki“. - Davno je rečeno, a sad se pokazuje kao tačno – čega se pametan stidi, time se budala ponosi! Ovo vam se, građanke i građani, događa kad na vlasti dobijemo teškog, neostvarenog kompleksaša. Na sve je spreman samo da bi u svojim očima bio „veliki“ – naveo je Zirojević. Dolazi vrijeme, veoma brzo, kad će, prema riječima funkcionera SD-a, „veleizdajnik Abazović i njegova klika odgovarati za počinjeno – prvo pred narodom, a onda pred sudovima ove države, za izdaju i protivustavno djelovanje“. Iz Liberalne partije pozvali su Ustavni sud da preispita ovaj ugovor i zahtijevaju od Vlade da ga objavi. Kazali su da se ugovorom dovodi u pitanje ustavni građanski koncept Crne Gore, kao i njeno istorijsko i kulturno nasljeđe i identitet. - Izostanak bilo kakve fleksibilnosti, dijaloga i spremnosti da se čuje i druga strana, onemogućili su da se jednostavno i lako riješe ključna pitanja oko ugovora sa SPC, kaže se u saopštenju. Z. D.

Zakazana sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o nepovjerenju izvršnoj vlasti, 36 poslanika potpisalo zahtjev

O sudbini Abazovićeve vlade poslanici će odlučivati 19. avgusta PODGORICA – Predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala je za 19. avgust vanrednu sjednicu parlamneta na kojoj bi poslanici trebalo da se izjasne o inicijativi o nepovjerenju 43. Vladi Crne Gore, koja danas navršava sto dana rada. Inicijativu o nepovjerenju vladi juče su, nakon što je premijer Dritan Abazović, nenajavljeno i u tajnosti sa patrijarhom srpskim Porfirijem u Vili „Gorica“, potpisao „temeljni ugovor“, u skupštinsku proceduru predali poslanički klubovi Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske i Liberalne partije i Demokratska unija Albanaca. Inicijativu je prethodno potpisalo 36 poslanika u Skupštini. U prijedlogu za glasanje o nepovjerenju, koji je objavljen na sajtu Skupštine, navodi se kako aktuelna vlada nije realizovala prioritetne zadatke koji se odnose na intenziviranje procesa evropskih integracija, konsolidovanje ekonomskih prilika u zemlji i reorganizaciju sistema zdravstvene zaštite u uslovima pandemije korona virusa. - Stanje cmogorske ekonomije i epidemiološka situacija dodatno su pogoršani. Uz to, uprkos nikad snažnijoj podršci naših evropskih partnera i širokom društveno-političkom konsenzusu o neophodnosti što skorijeg pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, dalji nastavak ovog procesa doveden je u pitanje. Istovremeno, predsjednik Vlade je, ignorišući stavove najznačajnijih naučnih ustanova, uključujući Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, kao i istaknutih stručnjaka i organizacija civlinog društva, svjesno zanemarujući potencijalne posljedice takvog postupanja na ukupne prilike u Cmoj Gori, u prvi plan stavio pitanje odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ne sporeći potrebu da se ovo izuzetno osjetljivo pitanje riješi na način koji bi bio u potpunosti prilagođen pravnom sistemu Crne Gore, uz uvažavanje najboljih evropskih praksi u ovoj oblasti, smatramo da je, zbog državno neodgovornog ponašanja premijera Abazovića, koje za posljedicu ima podizanje tenzija u društvu i potencijalno nenadoknadivi gubitak vremena potrebnog za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz naše evropske agende, aktuelna Vlada izgubila legitimet – navedeno je u inicijativi. Navode iz ove inicijative juče su na zajedničkoj konferenciji za medije klubova poslanika DPS-a i SDP-a i LP-a ponovili i šefovi tih poslaničkih klubova Danijel Živković i Draginja Vuksanović-Stanković.

U prijedlogu za glasanje o nepovjerenju navodi se kako aktuelna vlada nije realizovala prioritetne zadatke koji se odnose na intenziviranje procesa evropskih integracija, konsolidovanje ekonomskih prilika u zemlji i reorganizaciju sistema zdravstvene zaštite u uslovima pandemije korona virusa

Imenovanja na Vladi nijesu predmet interesovanja DPS-a Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković nije želio da komentariše imenovanja na jučerašnjoj sjednici Vlade, među kojima su i kadrovi te partije, navodeći kako to nije predmet njihovog interesovanja, već da im je prioritet inicijativa koja treba da rezultira padom Vlade. - Ne postoji nikakav prioritet, makar što se tiče rasporeda određenih kadrova na različite funkcije u državnoj administarciji i državnim preduzećima. To što se danas dešavalo na Vladi nije predmet našeg interesovanja i to je dio njene nadležnosti – rekao je Živković. Danijel Živković

- Nažalost, ovakvo današnje postupanje Vlade i premijera Abazovića ne može imati našu podršku. Zato smo saopštili naš stav vezano za potpisivanje ovakvog ugovora sa SPC – rekao je Živković istićući i kako će se partije koje nijesu obuhvaćene inicijativom, o podršci Prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja odrediti na stranačkim organima. Upitan da li će povodom toga DPS razgovarati sa Demokratama, Živković je odgovorio kako će se „narednih dana razgovarati sa svima“. - Odluka je na stranačkim or-

ganima tih političkih subjekta. Vjerujem da bi bilo pravo čudo da ti politički subjekti, koji su odlučili da se nađu kao opozicija ovakvoj vladi, ne glasaju za njeno nepovjerenje – poručio je Živković. Draginja Vuksanović-Stanković iz SDP-a je ocijenila kako je aktuelni premijer tzv. temeljni ugovor postpisao „na kukavički i izdajnički način“ po nalogu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i time nanio štetu Crnoj Gori i privremeno zaustavio njen evropski put. - Kakvi potpisnici i nalogodavci, takav i ugovor – re-

Prijedlog o nepovjerenju Vladi Crne Gore

kla je Vuksanović-Stanković. Dodala je i kako je „ova vlada pala“, a premijer Dritan Abazović „završio političku karijeru“ i da će naredna vlada, koja bude formirana, poništiti ugovor koji je Abazović juče potpisao. - Nova vlada će pokrenuti pravnu proceduru za poništenje ovakvog ugovora sa SPC jer je u suprotnosti sa Ustavom i pravnim propisima Crne Gore. Ne treba da se raduju, jer ćemo zaštiti državne interese i radićemo sve u interesu Crne Gore, kao i do sada – rekla je Vuksanović-Stanković. Podsjetila je i da se SDP zalagao za to da ugovor sa SPC bude potpisan u skladu sa Ustavom i nacionalnim interesima Crne Gore, te da taj akt bude rezultat dijaloga. - On (Abazović) nije nikoga slušao, osim svog nalogodavca iz Beograda Aleksandra Vučića. Ako je išta dobro iz današnjih dešavanja to je što se Abazović ogolio do kraja. A to je da je on puki izvršilac Aleksandra Vučića i politike Beograda i kao takav treba da ode iz Crne Gore i tamo nastavi političku karijeru. Crna Gora neće biti dio „Otvorenog Balkana“ i „srpskog sveta“, već dio Evrope – rekla je ona. Đ. ĆORIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Bivši izvršni direktor ACG demantuje podatke ove kompanije

Orlandić: Vrag je odnio šalu, obmanuta je javnost PODGORICA - Bivši izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić (SD) na društvenim mrežama reagovao je na saopštenje ove kompanije da je promet aviona veći nego 2019. godine. Napisao je da se više puta suzdržao ,,da prokomentariše objave jer je prosto nevjerovatno da upravljačka struktura na taj način obmanjuje javnost, ali je sad već vrag odnio šalu“. - Aerodromi CG su do 31. jula 2019. imali 1.420.348 putnika i 8.120 opsluženih aviona. Do 31. jula 2022. godine imaju svega 984.888 putnika i 6.176 opsluženih aviona. Dakle, 70 odsto ukupno putnika iz 2019. godine, a na Aerodromu Tivat, svega 45 odsto. Busanje u prsa sa ,,rezultatima“ i opravdavanje istih tih rezultata, koji su po mom mišljenu loši po državu, je smiješno, a u zadnje vrijeme obiluju i neistinama. Ali u svakom slučaju, pošto vam je Vlada dala za pravo, jer je zadržala gro članova odbora direktora, ostaje da vam kažem, samo naprijed – napisao je Orlandić. On se takođe čudi da su 700.000 putnika MA i 500.000 putnika iz Ukrajine i Rusije nadoknadili kroz pust Aerodrom u Tivtu.

Danilo Orlandić

- Brzo će vam se pokazati i ,,efekti“ podsticajne šeme koju ste donijeli, a o nenamjenskom trošenju finansijskih sredstava – o tom potom – poručio je Orlandić na društvenoj mreži. Podsjećamo da su Aerodromi u utorak dočekali ovogodišnjeg milionitog putnika i iznenada smijenili izvršnog direktora Gorana Jandreoskog. Pohvalili su se navodnim porastom obima saobraćaja među deset najprometnijih avio-prevoznika na aerodromima u Podgorici i Tivtu u odnosu na učinak tih avio-kompanija u do sada rekordnoj 2019. godini. - Promet vazduhoplova deset

Poslovanje Rudnika uglja u prvoj polovini ove godine

najzastupljenijih kompanija je 2022. godine povećan u odnosu na rekordnu 2019. godinu od 7 do 80 odsto, izuzev Lot Polisha koji jedini bilježi pad od 29 procenata. To pokazuje uporedni prikaz prometa aviona po kompanijama u periodu od 1. januara do 25. jula tekuće i 2019. godine – saopštili su u utorak ACG dodajući da „najveći rast, i to od 80 odsto, zabilježio je Austrian Airlines, na drugom mjestu je Turkish Airlines sa 46 odsto, a na trećem Israir koji je imao 39 odsto veći promet nego 2019. godine“. - Rast od 19 procenata ostvario je Easyjet, 15 odsto Air Serbia, te sedam odsto Wizz Air i Ryanair. Za razliku od 2019. godine, sada su u top10 operatora To Montenegro i Ryanair – navodi se u saopštenju Aerodroma CG. Propustili su, međutim, da kažu je Montenegro Airlines 2019. sa 3.263 leta za devet mjeseci bio po broju letova najznačajniji partner ACG sa udjelom od 25,88 odsto u ukupnom prometu Aerodroma. Nova nacionalna avio-kompanija Air Montenegro je ove godine do kraja jula ostvarila ukupno 1.099 letova iz Tivta i Podgorice. n. k.

Iz Crnogorskog telekoma saopštili da su otklonili smetnje

Vlada dogovorila saradnju sa privredom i trgovački

Državne rezer hrane obezbije 11 kompanija Ministar Goran Đurović je sporazume potpisao sa predstavnicima Domaće trgovine, Merkatora, Put-Grossa, Franca marketa, J&J Company-a, Volija, Škorpiona, HDL-a, Stadiona, TDS-a i Montemlina Šajo. Radi se o zalihama brašna, šećera, soli, ulja, pirinča, tjestenina, mesa i konzerviranih mesnih prerađevina PODGORICA – Vlada je u saradnji sa privredom i trgovačkim lancima obezbijedila dio robnih rezervi, saopštio je na jučerašnjoj sjednici Vlade ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Naveo je da je sa 11 kompanija potpisan sporazum o saradnji u oblasti nabavke, skladištenja i trgovine proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. -U procesu smo u kojem je raspisan tender za konsultanta koji će da ukaže pravac i smjernice kako Crna Gora treba da rukovodi sa robnim rezervama.

Ja dugujem zahvalnost svim lancima koji su bili potpisnici i koji su pokazali društvenu odgovornost i dozu patriotizma da pomognu državi u trenutku kada joj je pomoć potrebna. Ovo je na dobrovoljnoj bazi i sve kompanije su se same javile – kazao je Đurović na jučerašnjoj sjednici dodajući da to državu nije koštalo ništa, osim hemijske olovke kojom su potpisani sporazumi. Đurović je sporazume potpisao sa predstavnicima Domaće trgovine, Merkatora, Put-Grossa, Franca marketa, J&J Companya, Volija, Škorpiona, HDL-a, Stadiona, TDS-a i Montemlina

Vlada je juče donijela 36 kadrovskih rješenja. Prestao je mandat direktoru Uprave javnih radova Boru Lučiću, a za v. d. direktora te uprave koja je sada za kapitalne projekte imenovan je Esmin Bećović. Marija Mrvaljević imenovana je za v. d. pomoćnice direktora Uprave prihoda i carina u sektoru za planiranje i upravljanje ljudskim resursima. Milena Žižić je sa mjesta sekretarke u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) prešla na istu poziciju u Ministarstvo evropskih poslova, dok je na njeno mjesto došla Mirsada Bošnjak. Šest generalnih direktora za željeznički, drumski i pomorski saobraćaj, rudarstvo, te državne puteve

i kapitalne investicije u MKI ostalo je bez funkcija, a imenovani su Miloš Rajković i Maja Mijušković kao rukovodioci direktorata za drumski i pomorski saobraćaj. Bez funkcije ostao je i direktor Uprave za šume Srđan Pejović, dok je za v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima imenovan Armin Mujević iz Bošnjačke stranke. Za novi UO Fonda PIO za predsjednika je imenovan Alija Košuta, a za članove Jadranka Milošević, Marko Kastratović i Kemal Đečević. Novi UO Zavoda za zapošljavanje činiće Dejan Vojvodić, predsjednik i članovi Mevludin Dizdarević i Dragan Marović. Razriješen je i odbor

Sa sjednice Vlade

Šajo. Radi se o zalihama brašna, šećera, soli, ulja, pirinča, tjestenina, mesa i konzerviranih mesnih prerađevina.

Šljunak

Vlada je donijela odluku o zabrani eksploatacije šljunka i pijeska na svim vodotocima. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je kazao da se do sada

Internet „štekao“ od 12 do 13.15 Donijeli 36 kadrovskih rješenja časova

Rudnik uglja

Troškovi za plate veći 61 odsto PODGORICA – Rudnik uglja je u prvoj polovini godine, prema izvještaju objavljenom na Montenegroberzi, povećao i prihode i rashode u odnosu na isti period prošle godine, dok je profit neznatno smanjen.

Prihod Rudnika ove godine bio je 20,4 miliona eura, a lani 14,9 miliona. Rashodi su, međutim, povećani sa lanjskih 8,4 miliona na ovogodišnjih 11,7 miliona eura za prvu polovinu godine. To se desilo prvenstveno zbog porasta troškova za zarade, koji su bili 8,5 miliona eura, taman 100 hiljada eura veći nego ukupni troškovi za isti period lani. Povećanje izdataka za zarade iznosi 2,3 miliona eura, pa su ukupni troškovi kompanije iznosili 11,7 miliona eura. Profit firme ove godine iznosi 53,7 hiljada eura i za 2,2 hiljade je manji nego lani. Ovoliki porast troškova za zarade objašnjava se samo dijelom rastom plata zbog programa „Evropa sad“. Rudnik je, naime, zaposlio 179 novih radnika otkako su kormilo kompanije preuzeli Milan Lekić (DF) i Dušan Janjušević (Demokrate), krajem aprila prošle godine. Uz to su u maju ove godine zarade dodatno povećali za deset odsto. j. R.

PODGORICA – IZ Crnogorskog telekoma su saopštili da je juče, zbog kratkotrajnog prekida na međunarodnim internet linkovima, došlo je naglog povećanja broja upita korisnika za pristup internetu, što je dovelo do preopterećenja DNS-a (Domain Name System) te kompanije. Zbog toga su se, navode, korisnici od 12 do 13.15 časova suočili sa smetnjama u pristupu određenim sadržajima na internetu, dok su svi ostali servisi Telekoma radili neometano. -Naš tim je u najkraćem roku smanjio opterećenje kako bismo nastavili sa uobičajenim pružanjem usluga i omogućili normalan pristup internetu svim korisnicima, navodi se u saopštenju i dodaje da, uz podršku eksperata za IP infrastrukturu iz Dojče Telekom grupe i partnera/specijalista pažljivo analiziraju uzroke koji su doveli do opterećenja u mreži i proširuju kapacitete kako bi omogućili nesmetan rad servisa u eventualnim sličnim situacijama. R.E.

direktora Monteputa, pa su mjesto dobili Aleksandar M. Ljumović, Nikola Milićević i Dušan Golović. Smijenjena je direktorica Uprave za kadrove Jovana Nišavić i njeni pomoćnici Jadranka Đurović, Milena Purlija i Đuro Nikač, koji je određen za v. d. direktora Uprave za ljudske resurse. Generalnoj direktorici za tercijalno obrazovanje u ranijem Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Nedi Ojdanić prestao je mandat, dok je sa dužnosti rukovodioca Kancelarije za komunikaciju sa građanima razriješen Milutin Kljajević. Novi državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova biće Slobodan Kovačević.

Usvojen prijedlog Ministar

Pelet 269 e

PODGORICA - Vlada je, na prijedlog Ministarstva ekonomije i u saradnji sa resorom poljoprivrede, usvojila odluku o ograničavanju prodajne cijene peleta na maksimalno 269 eura po toni kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo. Resorni ministar Goran Đurović kazao je da Crna Gora

Ekonomija

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Tivatsko preduzeće predalo Ministarstvu urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova

im lancima

rve jedilo

smo da se uključe svi državni organi, makar da se to cijelo područje zagradi, da se posebne inspekcijske službe upute tamo i danju i noću da to kontrolišu, jer ako tako nastavimo trajno i bespovratno ćemo uništiti ono što smo naslijedili. Neke kompanije, svima poznate, vrše eksploataciju, čak i neke imaju ugovor, a imaju dug prema državi 1,2 miliona eura – kazao je Joković. Data je saglasnost na zahtjev Jokovićevog resora da se u Direktoratu za plaćanja IPARD Agenciji zaposli sedam lica, koja nijesu bila predviđena kadrovskim planom. Joković je ocijenio da evropski partneri smatraju da je razlog što se značajan dio bespovratnih sredstava ne povlači iz EU fondova nedovoljna kadrovska osposobljenost, te da zaposleni u ovoj agenciji moraju imati bolje uslove. On je apelovao na poljoprivrednike da u septembru apliciraju na javni poziv, kako bi se iskoristila sva sredstva koja su im na raspolaganju.

Aerodromi

bespravna eksploatacija odvijala u cijeloj državi, posebno na Morači, Tari, Limu i Grnčaru. -Niko nema dozvole za eksploataciju, ogromna i nepovratna šteta je napravljena. Poseban problem je napravljen u donjem toku rijeke Morače, gdje je dovedeno u pitanje izvorište Bolje sestre, jer je smanjena izdašnost tog izvora. Razmatrali Nebojša Dragović imenovan je za člana UO Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva. U UO Akreditacionog tijela umjesto Nade Medenice biće Danijela Šuković, mjesto u Ministartvu pravde v .d. generalnog direktora za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda pripalo je Arbenu Džuretu, a za interkulturalizam Ljudmili Popović. U Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović biće v. d. generalnog direktora za evropske fondove, a Marko Mrdak za pristupanje i pravnu tekovinu EU. Vlada je skupštini akcionara Insituta „dr Simo Milošević“ predložila Mariju Miličković za člana odbora, a za predstavnika državnog kapitala odredila Kostu Leovca.

Premijer Dritan Abazović ukazao da se mora donijeti odluka u vezi aeodroma, ili da se odustane od tendera i oni ostanu u državnom vlasništvu, da se izabere jedna od tri firme koje su se javile ili da se poništi ovaj i pokrene novi tender sa boljim uslovima za državu. -Lično i profesionalno mislim da je jako malo uzeti 100 miliona eura za dva aerodroma, u kontekstu novih cijena, generalno odvijanja avio-saobraćaja, ali ako Vlada procijeni da je to dovoljno i da treba da se ide dalje, ja sam za to da se jedna od tih odluka donese. Svako ko se ozbiljnije bavi turizmom doći će do zaključka da na našim aerodromima imamo mali broj letova – kazao je Abazović dodajući da bi u slučaju novog tendera trebalo usloviti ponuđača da u funkciju stavi treći aerodrom na sjeveru koji bi bio u državnom vlasništvu, navodeći da to može biti u Beranama. Ministar finansija Aleksandar Damjanović smatra da bi trebalo da se raspiše novi tender imajući u vidu radikalno promijenjene okolnosti, te da se propišu novi uslovi. Ocijenio je da ovo pitanje predugo traje i baca sjenku na kredibilitet države. -Neophodno je donijeti odluku o sudbini tendera koji je zaokružen još kod pretprošle vlade, ne može se staviti glava pod tepih i ne odlučivati. Inflacija je učinila svoje, a i trendovi tokom pandemije promijenili su uslove koji su bili 2019. godine – kazao je Damjanović. m. Lk.

rstva ekonomskog razvoja i turizma

eura bez PDV-a time postaje najkonkurentnija zemlja u regionu po cijeni peleta, jer se ona u region kreće od 450 do 480, a u EU 500 i 600 eura po toni. Precizirano je da 15 odsto proizvodnje mora biti namijenjeno crnogorskom tržištu, a ostatak mogu da izvezu. - Vladimir Joković i ja pratimo situaciju i ukoliko bi došlo do

bilo kakvog pomjeranja ili do nestašica bili bismo spremni i da zabranimo izvoz, ali za sada nemamo te informacije – rekao je Đurović. U Crnoj Gori se godišnje, prema podacima Monstata, proizvede od 80-90 hiljada tona peleta, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona. N. K.

Hoće da grade turistički kompleks na ostrvu Sveti Marko

Državnom studijom lokacije iz 2009. godine na ostrvu Sveti Marko je predviđena gradnja hotela sa 60 soba i apartmana, 100 bungalova, 74 vile, spa centra sa dva otvorena bazena, pristaništa za prihvat jahti i čamaca PODGORICA - Tivatsko preduzeće ,,Ostvo Sveti Marko“ predalo je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za građenje turističkog kompleksa.

Izvršni direktor ove firme je Romans Moskvins, a osnivač preduzeće Stala Property. - Na tom prostoru je predviđena gradnja hotelskog kompleksa sa pratećim sadržajima s tim što je Državnom studijom lokacije naveden sadržaj objekata. Ne raspolažem podatkom koliko je vrijedna investicija. Kompanija ,,Ostrvo Sveti Marko“ je u pregovorima sa strateškim partnerima o eventualnoj zajedničkoj saradnji na razvijanju ovog projekta – kazao je Pobjedi punomoćnik kompanije ,,Ostrvo Sveti Marko“ advokat Marko Hajduković. Ovo je ostrvo prije 15-ak godina završilo u vlasništvu ruske grupacije ,,Metropol“, ali prema saznanjima Pobjede ta firma više ne stoji iza tivatske kompanije. - Vlasnička struktura kompanije ,,Ostrvo Sveti Marko“ je vidljiva na sajtu Centralnog registra privrednih subjekata i nije došlo do promjene vlasnika kompanije, niti prodaje udjela ili samog ostrva - naveo je Hajduković. Tivatska fima formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina turističke firme ,,Putnik“ iz Beograda,

Planirani kompleks na Svetom Marku

prešlo u ruke grupacije ,,Metropol“ iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. ,,Metropol“ je planirao da na ostrvu sagradi turistički kompleks vrijedan 400 miliona eura. Prema ranijem pisanju medija Slipenčuk je nakon nekoliko godina djelove imovine ,,Metropola“ razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed of šor kompanije Stala Property Holdings Ltd registrovane u Hong Kongu. Tadašnje Ministarstvo uređenja prostora, na čijem je čelu bio Branimir Gvozdenović je 2009. usvojilo Državnu studiju lokacije (DSL) ,,Sektor 26 – Ostrvo Sveti Marko“. Predviđena je gradnja 80.000 kvadrata novih objekata i to hotela ranga najmanje pet zvjezdica kapaciteta 60 luksuznih soba i apartmana, 100 bungalova za prodaju na tržištu,

pojedinačne veličine od 100 do 145 kvadrata, 74 vile površina od 345 do čak 945 kvadrata. DSL-om je bio predviđen i spa centar sa dva otvorena bazena na južnoj i sjevernoj strani sa barovima i restoranima. Bilo je predviđeno i pristanište za prihvat i privremeni vez čamaca i jahti gostiju i povremenih posjetilaca, kao i gradnja trga na obali oko kojeg su planirani butici, restorani, kazino i noćni klub. Kompanija godinama nije ništa radila na ostrvu za koje je prije dvije godine istekla DSL iz 2009. godine. To znači da će se vlasnik ostrva opet morati obratiti državnim organima ako želi da gradi na Svetom Marku, te da će se ponovno morati raditi nova prostorno-planska dokumentacija. Početkom 60-ih godina prošlog vijeka na ovom ostrvu je izgra-

đeno naturističko naselje koje je kasnije rekonstruisano, sa ukupnim kapacitetom od hiljadu kreveta bungalovima od trske polinezijskog tipa i bez značajnije gradnje drugih većih stalnih objekata. Naselje je dugo radilo u aranžmanu ,,Putnika“ i poznatog francuskog turoperatora ,,Club Mediteranee“ koji je ovdje godinama dovodio isključivo visokoplatežnu stranu klijentelu. Gosti iz Francuske, Njemačke i ostalih zapadnoevropskih zemalja uživali su u specifičnoj turističkoj ponudi po sistemu ,,povratka prirodi“, a u ,,zlatnim 80-im“ ovaj objekat je ostvarivao 90 hiljada noćenja i prihod od pet miliona dolara godišnje i bio primjer održivog turizma maksimalno usklađenog sa prirodom. Ostrvo je napušteno izbijanjem rata u bivšoj SFRJ. S.P.

Malteški biznismen zainteresovan za kupovinu ostrva Malteški biznismen i građevinski mogul Džozef Porteli (Joseph Portelli) je krajem prošlog mjeseca saopštio da razmišlja o kupovini ostrva Sveti Marko. Kazao je da ima „velike planove“ za njega, ali da ostrvo još nije kupio, jer razmatra sve mogućnosti. Porteli je za „Times of Malta“ rekao da je prote-

klih nekoliko sedmica posjetio to ostrvo kako bi „istražio mogućnosti“ za razvoj. - Da, išli smo da vidimo ostrvo i zanima me jer je neopisivo lijepo. Tamošnja vlada je već izradila razvojne planove, a vjerujem da bi ga naša vizija učinila još ljepšim - rekao je Porteli. Kazao je, ipak, da ostrvo još nije kupio, uprkos takvim medijskim navodima.

Kompanija One najavila

U Podgorici 5G u komercijalnoj upotrebi PODGORICA - Kompanija One saopštila je juče da je pustila u komercijalnu upotrebu 5G mrežu za korisnike u Podgorici, a uskoro će i ostali gradovi postati 5G One zone. Iz One-a su rekli da će posljednjom generacijom mo-

bilne tehnologije kompletno pokriti sva gradska područja naredne godine. -Kako razvoj 5G mreža u Crnoj Gori tek predstoji, a aukcija spektra za neophodne frekvencije i dalju komercijalizaciju zakazana je za kraj ove godine, važno je znati da

je obezbjeđivanje podrške 5G usluge na mobilnim telefonima za naše tržište nešto što je za većinu proizvođača i dalje u toku. Zbog toga u ovom momentu korisnici Xiaomi 5G uređaja, kao i korisnici 5G uređaja proizvođaća koji imaju otvorena podešavanja

mogu u 5G zonama uživati u svim prednostima novih internet brzina. Uskoro se očekuje da softversku podršku obezbijede i ostali proizvođači sa kojima uveliko radimo na pripremi potrebnih funkcionalnosti – ističe se u saopštenju. r.e.

Društvo

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Do izbora četiri člana koje treba da potvrdi Parlament, na konstitutivnoj sjednici izabrano privremeno rukovodstvo

Simović-Zvicer ponovo na čelu Sudskog savjeta Podgorica - Vesna Simović-Zvicer, dosadašnja predsjednica Sudskog savjeta, izabrana je za vršiteljku dužnosti predsjednice Sudskog savjeta, dok je za v. d. zamjenika izabran Dobrica Šljivančanin. Oni su izabrani na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici koju je sazvala vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković. Simović-Zvicer je, na osnovu izmjena Zakona o Sudskog savjetu i sudijama, izabrana kao privremena predsjednica Savjeta iz reda članova uglednih pravnika kojima je produžen mandat. Sudski savjet ima deset članova, kojima je mandat četiri godine. Članovi su predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravosuđa, četvoro sudija koje bira Konferencija sudija i četiri ugledna pravnika koje bira Skupština Crne Gore. Članovi Sudskog savjeta su dr Vesna Vučković, v. d. predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koja je članica Savjeta po funkciji, Predrag Tabaš, sudija Apelacionog suda Crne Gore, Radonja Radonjić, sudija Višeg suda u Podgorici, Sanja Konatar, sutkinja Višeg suda u Bijelom Polju, Rade Ćetković, sudija Osnovnog suda u Podgorici, koje je izabrala Konferencija sudova, prof. dr Vesna Simović-Zvicer, Dobrica Šljivančanin i Loro Markić, članovi iz reda uglednih pravnika koji nastavljaju da vrše dužnost do izbora i proglašenja novih članova iz reda uglednih pravnika.

Vesna Simović-Zvicer

Sudski savjet je i na jučerašnjoj sjednici pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da tokom predstojećeg zasijedanja Skupštine postignu dogovor i ulože demokratske napore kako bi se što prije izabrala četiri člana iz reda uglednih pravnika. Konferencija sudija je ranije izabrala četiri člana Sudskog savjeta. To su Predrag Tabaš, Sanja Konatar, Radonja Radonjić i Rade Ćetković. Četiri člana Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika još nijesu izabrana, jer je u subotu prekinuto redovno proljećno zasijedanje Skupštine. Predsjednici parlamenta Danijeli Đurović je pozlilo, a potpredsjednica Branka Bošnjak je bila u izolaciji. Prijedlog odluke za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu dostavio Skupštini 30. jula. Predloženi su Nebojša

Vučinić, Radoje Korać, Dragan Šoć i Fikret Kurgaš. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je za 16. avgust najavila vanredno zasijedanje, na kojem će se, između ostalog, poslanici izjasniti o kandidatima. Članica radne grupe za poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava – Dina Bajramspahić kazala je da su isključivo crnogorski poslanici, koji svoje interese stavljaju ispred državnih, odgovorni za to što ključne reforme u pravosuđu nijesu završene do kraja jula, kako je prethodno najavljivano. -Nadam se da će se nešto uraditi, ali je i dalje razočaravajuće što se to nije desilo. Još više gorak ukus u ustima ostavlja način na koji se ovo dešava jer, očigledno, svjedočimo i trgovini i ucjenama i neprincipijelnim dogovorima. Sve to pokazuje da, čak iako do dogovora dođe, da on nije nastao na zdravim osnovama – rekla je Bajramspahić.

Ona je istakla da i kada se političari dogovore – onda to nije zbog shvatanja pravosuđa kao temelja jednog društva, već je posljedica trgovine koja nema veze sa pravosuđem. Demokratski front je zbog zakazivanja vanredne sjednice, na čijem dnevnom redu je ova tačka, optužio predsjednicu Skupštine da je time prekršila Ustav, Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Poslovnik Skupštine. Oni navode da Poslovnik izričito precizira da 27 poslanika, predsjednik države i Vlada mogu u dnevni red predložiti samo akte čiji su oni predlagači, te da je prijedlog da se ova tačka stavi na dnevni red vanrednog zasijedanja mogao predložiti samo Odbor za politički sistem i pravosuđe. Zato je, navode iz ovog političkog saveza, Đurović bila dužna da vrati zahtjev za održavanje vanredne sjednice kao neuredan. Prema njihovim tvrdnjama, rasprava i glasanje o tom prijedlogu mogu se obaviti najranije 1. oktobra, kada počinje redovno jesenje zasijedanje Skupštine, jer Odbor za politički sistem nema ustavni kapacitet da zakaže vanredno zasijedanje. Iz kabineta predsjednice parlamenta su odbacili optužbe DF-a da je Đurović na bilo koji način prekršila Ustav, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Poslovnik Skupštine, optužujući taj politički savez da podgrijava ionako uzavrelu atmosferu u Crnoj Gori. J. MARTINOVIĆ

Ministar prosvjete razgovarao sa nastavnicima koji protestuju ispred zgrade Opštine u Budvi

Dogovorili da se riješi problem Podgorica – Prosvjetni radnici koji protestuju ispred zgrade Opštine u Budvi zato što im osam godina kasni izgradnja stanova dogovorili su sinoć sa ministrom prosvjete Miomirom Vojinovićem da krenu u rješavanje problema.

Nastavnici su juče iz Ministarstva prosvjete dobili najavu da će ih posjetiti ministar. Oni protestuju i desetak njih štrajkuje glađu od prekjuče. Traže da im se omogući da se odmah usele u stanove i da cijena kvadrata bude 650 eura. Profesorica Marija Vukićević kazala je kako Vojinović ozbiljnost njihove situacije razumije potpuno. Najavila je da će danas saopštiti informacije o koracima koje očekuju i onima koje su spremni da preduzmu. Rekla je da mimo toga ne može ništa da objelodani. Vukićević je kazala da ostaju u štrajku do ispunjenja zahtjeva. Tokom dana juče su dvije nastavnice koje štrajkuju glađu imale zdravstvenih tegoba, pa je intervenisala Hitna pomoć. Tada je rečeno da deset nastavnika štrajkuje glađu. Toliko ih je i prenoćilo. Grupa prosvjetara obišla je juče zgrade koje se grade za njih 140 i sa predstavnicima Opštine su se uvjerili da se izgradnja sporo odvija. Vukićević je tada istakla da su zatekli samo četiri radnika i da bi trebalo 15 dana, sa više njih, da se to privede kraju. Stambena zadruga ,,Solidarno“, koju je formirao Sindikat prosvjete, trebalo je prije osam godina da završi stanove za više od 140 zaposlenih. Prosvjetari su rekli da su ranije slali prijave i tužilaštvu, jer sumnjaju na malverzacije u ovom slučaju. Navodili su da je resorno

ministarstvo ulagalo u ovaj projekat, kao i Opština Budva, ali da ništa nije završeno na vrijeme. Sumnjivi su im određeni tokovi novca. Rekli su da nije bilo reakcija nadležnih. Nedavno su bili organizovali protest i ispred zgrade Vlade u Podgorici, a nakon što im je saopšteno da neće plaćati kvadrat stana 650, kako im je najavljeno kada su se prijavili na konkurs, već 890 eura. Nedavno je ministar prosvjete Miomir Vojinović na Vladi saopštio da je informacija o ovom slučaju označena stepenom tajnosti – interno. Iz Ministarstva kažu da vjeruju da crnogorskoj javnosti nije nepoznat slučaj dugogodišnje izgradnje stanova za prosvjetne radnike u Budvi ,,čiji kamen temeljac je, kao vrhunac apsurda, nekoliko ministara postavljalo“. - Očigledno se težak socioekonomski položaj prosvjetnih radnika u Budvi koristio za dnevno-političke svrhe. Ovo Ministartsvo nije željelo da nastavi tu praksu, ali ni praksu zanemarivanja očiglednog problema i željelo je da konkretnim aktivnostima pomogne rješavanju teškog položaja prosvjetnih radnika. Informacija za Vladu nije označena stepenom tajnosti ,,interno“ da bi bilo šta sakrila od crnogorske javnosti niti od interesnih strana, već da bi obezbijedila adekvatnu reakciju koja će biti u zakonskim okvirima i koja će tangirati interese prosvjetara i u Budvi i širom Crne Gore – rekli su oni. Prosvjetari su kazali i da su razgovarali sa zamjenikom predsjednika skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Dejanom Đurovićem. Traže, kako su rekli, od predsjednika Odbora da se održi hitna sjednica i da njihov problem bude tačka dnevnog reda. N. Đ.

Direktor Instituta za javno zdravlje o situaciji sa majmunskim boginjama u Crnoj Gori

Galić: Kontakti nijesu testirani, ali ih pratimo Podgorica – Nema novih slučajeva sumnji na obolijevanje od majmunskih boginja u Crnoj Gori, rekao je Pobjedi juče direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić. Precizira da za sad, sem prethodno odbačene tri sumnje i jednog potvrđenog slučaja, nema „novih slučajeva sumnje na obolijevanje od majmunskih boginja“. On je pojasnio da je osoba zarazna od momenta kada joj izađe osip sa vezikulama. Na pitanje da li ga brine to što u Crnoj Gori trenutno borave turisti, rekao je da ih ima manje u odnosu na neke druge veće turističke zemlje, pa je samim tim kod nas rizik manji.

– Zbog specifične grupe ljudi koji najčešće obolijevaju turistička sezona nije jedini rizik, obolijevanje se javlja i u zemljama koje nijesu turističke – zaključuje Galić. Prvi slučaj ove zarazne bolesti, detektovan je u ponedjeljak. Galić za Pobjedu nije želio da otkrije pol i godine osobe jer, kako nam je ranije rekao, mora da poštuje privatnost pacijenata. Ipak, kazao je da je oboljela osoba crnogorski državljanin i da nije putovala van države. To znači da se zarazila u našoj zemlji. – Prvi slučaj je dobrog opšteg stanja, a njegovi kontakti su u izolaciji i za sada nijesu testirani jer po protokolu to je ne-

ophodno uraditi kada se pojave simptomi s obzirom na to da se uzorci za detekciju uzimaju orofaringealnim brisom i brisom promjena na koži – rekao je Galić juče za Pobjedu. Istakao je da se epidemiološko istraživanje ovog slučaja nastavlja, kao i da se svakodnevno prati zdravstveno stanje kontakata. U ponedjeljak je rekao da su uspjeli da dobiju informacije o direktnim kontaktima prve osobe koja je oboljela od majmunskih boginja u Crnoj Gori. – S obzirom na to da su svi kontakti crnogorski državljani, smatra se da se lanac infekcije uspostavio u zemlji, ali smo izolacijom kontakata uspjeli da

ograničimo lanac prenosa jer je karakteristika ovog virusa slab prenos kroz generacije kontakata – rekao je Galić. Istakao je da se za sada ne može

Igor Galić

reći da u Crnoj Gori postoji neki veliki rizik. – Virus se na indirektan način može prenijeti preko posteljine i iz tih razloga insistiramo

da prilikom rada u hotelima oni koji obučavaju ljude za rad istaknu određena pravila zbog prenosa ovakvih kontaktnih epidemija – rekao je on. Čelnik IJZCG-a je naveo da je za opštu populaciju nizak rizik od obolijevanja, te da su pod većim rizikom one osobe koje imaju česte seksualne kontakte sa više različitih partnera. Inkubacioni period kod ove zarazne bolesti je 21 dan od momenta kada se dođe do kontakta sa zaraženom osobom do pojave simptoma. Izolacija traje takođe 21 dan. Simptomi su bol u mišićima, groznica, povećanje tjelesne temperature, bol u grlu i karakterističan osip. K. J.

Društvo

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Specijalna vozila nijesu izuzeta od važećih tarifa za Sozinu, auto-put ili trajekt, iz Direktorata za vanredne situacije apeluju na izmjene zakona

Na državi je da vatrogasce i hitne službe izuzme iz naplate putarine PODGORICA - Vozila vatrogasne službe plaćaju putarinu ili prelaz na svim dionicama gdje postoje punktovi za naplatu, nevezano da li je riječ o tunelu Sozina, auto-putu ili trajektu u Bokokotorskom zalivu. S tom razlikom što „Monteput“, kao državno preduzeće, upravlja tunelom Sozina i prioritetnom dionicom auto-puta Smokovac-Mateševo, dok trajektni prevoz u zalivu obavlja privatna kompanija „Pomorski saobraćaj“ iz Herceg Novog. Ista pravila važe i za vozila policije, hitne pomoći, ambulantni transport bolesnika i moguće ih je jedino korigovati izmjenom zakonskih normi koje regulišu izuzetke od naplaćivanja putarine. Prema riječima v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodraga Bešovića, on je na sjednicama Operativnog štaba problematizovao ovakav pristup. -Neshvatljivo je da u praksi imamo rješenja koja predviđaju da se naplaćuje putarina za vozila i službe koje su angažovane za spašavanje imovine i života. Zato sam u nekoliko navrata apelovao da se i na Vladi ovo pitanje razmotri i da određena ministarstva u okviru svoje nadležnosti definišu i riješe to pitanje na drugačiji način – kazao je Bešović Pobjedi. Istakao je da bi na taj način rasteretili lokalne službe za zaštitu i spašavanje koje, kako je naveo, ionako imaju dovoljno rashoda i problema sa gužvama u saobraćaju i pristupom lokacijama na kojima se očekuje da budu što prije. Režim prolaza i potencijalna izuzeća dospjela su ponovo u fokus javnosti prethodnih dana uz ocjene da je nepojmljivo da, u momentu kada požari bukte, vatrogasna vozila iz zalivskih opština plaćaju trajekt da bi

Režim prolaza i potencijalna izuzeća dospjeli su ponovo u fokus javnosti prethodnih dana uz ocjene da je nepojmljivo da, u momentu kada požari bukte, vatrogasna vozila iz zalivskih opština plaćaju trajekt da bi došli na ispomoć kolegama u Herceg Novom. Iz preduzeća „Pomorski saobraćaj“ saopštili su da nije neuobičajeno da u vanrednim okolnostima odstupaju od poslovne politike, ali da to treba dogovoriti sa menadžmentom kompanije

Računi tivatskog Dobrovoljnog vatrogasnog društva

došli na ispomoć kolegama u Herceg Novom. Kako je za Portal RTCG kazao predsjednik odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović, preduzeće „Pomorski saobraćaj“ koje upravlja trajektnom linijom Kamenari-Lepetani ne propušta priliku da prihoduje i bez ustezanja naplati vatrogasnom vozilu trajektnu kartu, i to u momentu nadljudske borbe sa vatrenom stihijom.

Dogovor sa menaDžmentom

On je to nazvao pokazateljem ponašanja tog preduzeća prema građanima Herceg Novog, ali i građanima Crne Gore, koje, prema njegovim riječima, mi-

Vlada usvojila prijedlog da bivša direktorica podgoričke gimnazije upravlja ustanovom za obrazovanje

Bojanić-Lalović u Zavodu za školstvo PODGORICA – Vlada je juče na sjednici usvojila prijedlog da bivša direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Zoja Bojanić-Lalović bude vršiteljka dužnosti direktorice Zavoda za školstvo.

Bojanić-Lalović, prije obavljanja direktorskog posla u podgoričkoj gimnaziji, bila je na čelu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva. U Zavod je tada došla sa mjesta direktorice podgoričke Osnovne škole ,,Štampar Makarije“. Dosadašnja direktorica Za-

voda za školstvo bila je Biljana Joksimović, koja je ranije imenovana na prijedlog bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Tada je razriješen direktor Rešad Sijarić. Bojanić-Lalović juče nije odgovarala na pozive i poruke Pobjede. Nju je prošle godine smijenila bivša ministarka Vesna Bratić sa pozicije direktorice podgoričke gimnazije. Bojanić-Lalović je jedna od oko 160 direktora koji su zbog toga tužili resorno ministarstvo, jer smatraju da je to učinjeno mimo zakona. n. Đ.

Vatrogasci u borbi s vatrom na Njivicama

mo tendera nastavlja da upravlja trajektom. Direktor DOO „Pomorski saobraćaj“ i jedan od vlasnika preduzeća Dejan Ban kazao je Pobjedi da je u redovnim okolnostima normalna stvar da svaki korisnik usluge trajektnog prevoza treba da plati uslugu, „jednako kao sto plaća gume, ulje, registraciju“. Kako ističe, odstupanja od uobičajne poslovne politike – bez koje ne bi bilo ni opstanka preduzeća niti ispunjavanja obaveza prema državi – nije nepoznata stvar, ali se tako nešto, kako je naveo, ne može dogovarati sa personalom brodova. -Naravno, u vanrednim okolnostima je normalno očekivati ustupke i odstupanje od redov-

nog načina poslovanja, ali za tako nešto je potrebno ostvariti kontakt sa menadžmentom kompanije. Uostalom takav jedan kontakt i obrazložena potreba je bila i prilikom požara na Luštici 2017. godine kada je pružen benefit vatrogasnom društvu „Herceg Novi“ i to ne samo prilikom plaćanja već i prioriteta prevoza – naveo je sagovornik Pobjede. Prema njegovim riječima, svaka drugačija prezentacija ove teme prestavlja neprimjerenu stigmatizacija za jedno pošteno i časno ponašanje zasnovano na politici čistih računa. Ban je naveo da društvo u kojem svaki pojedinac i kompanija ne plaća svoje račune – „znamo kako i gdje završavaju“.

-I za sve one koji se na jedan krajnje populistički i demagoški način bave ovom temom, evo poruke – dok je ovog menadžmenta niko od kompanije „Pomorski saobraćaj“ neće stvarati Montenegro erlajnz, Željeznicu CG, Ulcinjsku rijeveru ili Aerodrome.. Šta se potroši, nije nepošteno da se plati – kazao je Ban.

Država fakturiše svima

U slučaju Sozine i prve dionice auto-puta kojima upravlja DOO „Monteput“, kao preduzeće koje je formirala Vlada, naplata se fakturiše svima jer zakon ne poznaje izuzetke za hitne situacije ili vozila posebne namjene, osim za osobe sa invaliditetom, koje su propusnicu dobile u za

to predviđenoj proceduri. Međusobne obaveze sa državnim institucijama „Monteput“ reguliše ugovorima na godišnjem nivou. Primjera radi, lokalna služba spašavanja i zaštite u Baru posredstvom Opštine ima ugovor na godišnjem nivou prema kojem se fakturiše prolaz. Nijesu, međutim, sve opštine u istoj poziciji, a činjenica je da pored redovnih, postoje i dobrovoljačka vatrogasna društva čije postojanje i djelovanje počiva na donacijama i podršci lokalne zajednice. Kako je ranije pojasnio direktor za opšte i pravne poslove u preduzeću „Monteput“ Lazo Vujanović, naplata putarine, odnosno uvođenje izuzetaka od obaveze plaćanja bi eventualno trebalo definisati izmjenama, a „Monteput“ će, na što je obavezan, poštovati svaku proceduru koju propiše Vlada kao osnivač. Zakon o putevima u članu 21 oslobađanje od plaćanja predviđa samo za vozila sa „znakom pristupačnosti“ u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Taj znak mogu da posjeduju lica koja imaju određeni stepen invalidnosti, a dobija se na zahtjev predat u posebnoj proceduri i uz odgovarajuću dokumentaciju. Inače, u hitnim situacijama „Monteput“ ne pravi nikakav problem za prolaz vozilima recimo hitne, ili policije; takav prolazak se evidentira a onda se u komunikaciji sa dežurnim službama uredno fakturiše. Primjera radi, ako vozilo pod rotacijom nema takozvani tag ili otvorenu karticu, ne pravi se problem za prolaz, ali će biti tarifiran i kroz fakturu naplaćen. i. P.

Nastavlja se veličanje ratnih zločinaca suprotno Krivičnom zakoniku, ovog puta na Žabljaku

Neko bi volio ulicu đenerala Draže

PODGORICA - U selu Krš u Šarancima, na Žabljaku, nepoznata osoba je postavila tablu, nalik onima kojima se označavaju nazivi ulica, na kojoj piše „Ulica đenerala Draže“.

Iako navedena tabla nije zvanično spomen-obilježje, crnogorski zakoni zabranjuju isticanje i obilježja koja veličaju okupatore, saveznike ili pomagače, kao i lica koja su zastupala fašističku ideologiju, te ratne zločince. Prema Krivičnom zakonu Crne Gore, zabranjeno je javno odobravanje, negiranje postojanja ili umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Jugoslovenske vlasti uhapsile

su Dražu Mihailovića 1946. godine i osuđen je na smrtnu kaznu zbog ratnih zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata. Strijeljan je 17. jula 1946. godine. Ovo nije prvi slučaj isticanja imena ratnih zločinaca i njihovog veličanja u Crnoj Gori.

Omaž ratnom zločincu u selu Krš

U protekle dvije godine su širom Crne Gore ispisivani grafiti sa imenom Ratka Mladića, kao i murali sa njegovim likom. Jedan od posljednjih slučajeva je u Pljevljima, kada je takav grafit stajao danima, jer optšinske vlasti nijesu reagovale. Kada je

sličan grafit osvanuo u Podgorici početkom decembra prošle godine, građaninu koji je to prijavio Komunalna policija je odgovorila da oni nijesu moleri. Glavni grad je kazao da to nije u njihovoj nadležnosti. Takođe, u Petnjici je 21. jula premijerno prikazan film o Osmanu Rastoderu, presuđenom ratnom zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata bio organizator i komandant muslimansko-fašističke milicije u tadašnjem Srezu beranskom. U Petnjici je 2015. godine na jednoj od ulica bila samoinicijativno postavljena tabla sa imenom Osmana Rastodera, što nadležni u Petnjici nikada nijesu odobrili. J. m.

10 Hronika

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Barska policija uhapsila sugrađanina

Pronađena laboratorija za uzgoj marihuane BAR – Službenici Uprave policije su prekjuče u Baru pronašli laboratoriju za uzgoj marihuane i uhapsili M. S. (48) iz Bara. Policijski službenici su, postupajući po naredbi nadležnog sudije, pretresli stan i druge

prostorije koje koristi M. S. - Pretresom prostorija policija je u sobi prilagođenoj za uzgoj i proizvodnju marihuane pronašla oko 840 grama ove droge. U improvizovanoj laboratoriji pronađena je digitalna vaga, drobilica i posuda

SDT dostavilo na ponovnu kontrolu dokaze protiv grupe Svetozara Marovića

Dorađena optužnica protiv Ilinčić i ostalih u Višem sudu PODGORICA – Višem sudu dostavljena je na ponovnu kontrolu dorađena optužnica protiv Olivere Ilinčić, Katarine Pekić i Stevice Dragović koje Specijalno tužilaštvo tereti da su pripadnici kriminalne grupe Svetozara Marovića koja je na prevarni način novac 14 osoba iskoristila za pokrivanje kredita kompanije ,,Properti investments“ kod Prve banke. Vanraspravno vijeće sutkinje Vesne Pean je krajem marta SDT-u vratilo optužnicu protiv Ilinčić i ostalih sa nalogom da se precizira period u kojem je djelovala kriminalna organizacija Svetozara Marovića, ali i ulogu optuženih u organizaciji u kojoj su označeni kao njeni pripadnici. Vijeće sutkinje Pean je rješenjem o dopuni optužnice zatražilo da se pojasni povezanost krivičnog djela prevare za koje se terete Ilinčić, Pekić i Dragović sa dijelom optužnice gdje se službenici budvanske opštine Novka Baćović, Mila Klisić, Marko Vujović i Vesna Blagojević terete da su zloupotrebom službenog položaja, po nalogu Marovića, 2009. godine prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura. U prvobitnoj optužnici SDT-a se navodi da su optuženi pripadnici Marovićeve grupe djelovali od novembra 2007. do decembra 2010. godine, a onda u obrazloženju da su radnje izvršenja krivičnog djela preduzimane početkom 2007. godine, deset mjeseci prije inkriminisanog perioda. Viši sud ukazuje i da SDT osim tri radnje koje su Ilinčić, Pekić i Dragović preduzeli u decembru 2008. godine nije pojasnilo u aktu tužilaštva ulogu ovih optuženih u 2009. i 2010. godini. Sudu nije bilo jasno kako je SDT povezalo zloupotrebu službenika budvanske opštine prilikom gradnje seoskog puta

Vijeće sutkinje Pean je rješenjem o dopuni optužnice zatražilo da se pojasni povezanost krivičnog djela prevare za koje se terete Ilinčić, Pekić i Dragović sa dijelom optužnice gdje se službenici budvanske opštine Novka Baćović, Mila Klisić, Marko Vujović i Vesna Blagojević terete da su zloupotrebom službenog položaja, po nalogu Marovića, 2009. godine prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura

Olivera Ilinčić

sa sticanjem nekretnine preko kompanije „Properti investments“ koju je osnovala optužena Ilinčić. - Ne postoji bilo kakva uzročno-posljedična povezanost između radnji prve i druge grupe optuženih, odnosno posljedična veza između sticanja nekretnina u korist „Properti investments“ (2007. godina) i oštećenja budžeta Opštine Budva zbog neizvedenih građevinskih radova (2010. godina) – navodi se u rješenju Višeg suda. Sudije su ukazale i na nepravilnosti (formalne) u jednom od dva nalaza ekonomske struke koji se nalaze u spisima predmeta. Pored problema sa različitim datumima na prvoj i posljednjoj stranici jednog od nalaza vještaka Hamida Šabovića sud je konstatovao i da taj dokument nije ovjeren pečatom i svojeručnim potpisom vještaka.

- Uvidom u predmetne nalaze utvrđuju se razlike, pa je nejasno koji od ova dva nalaza treba provesti kao dokaz, posebno što je navedeno da su isti sačinjeni na osnovu iste naredbe SDT-a – navodi se u rješenju Višeg suda. Prema navodima prvobitne optužnice, nekadašnja savjetnica Svetozara Marovića je prema stavu Specijalnog tužilaštva, prihvatila nalog šefa kriminalne grupe da u Crnoj Gori osnuje kompaniju „Properti investments“, preko koje se zaduživala kod banaka i kupovala nekretnine od mještana nadomak Svetog Stefana. Grupa je, kako se osnovano sumnja, varala banke i porodice od kojih je uzela nekretnine. Ključnu ulogu imalo je preduzeće ,,Properti investments“ preko kojeg su se zaključivali kupoprodajni ugovori, a u tim poslovima Opština je oštećena jer su nje-

ni službenici koji su se našli na optužnici prihvatali neispravne ponude na tenderu. Ilinčić je prvi put posjetila tužilaštvo još 2014. godine kada je u svojstvu građanina odgovarala na pitanja u istrazi preprodaje državne zemlje u mjestu Košljun u Budvi. Iste godine, Ilinčić se i drugi put našla u Specijalnom tužilaštvu, ali u svojstvu svjedoka. Ona je objašnjavala kako su milionski iznosi sa računa u Prvoj banci budvanskih porodica Dragović i Divanović prenijeti na kompaniju ,,Properti investments“, koja je u njenom vlasništvu. Osim što je bila savjetnica Svetozara Marovića za vrijeme njegovog službovanja u Beogradu, Ilinčić je bila direktorica deviznog sektora Narodne banke Jugoslavije, a u jednom periodu bila je direktorica firme „Futura plus“, tada u vlasništvu srpskog biznismena Stanka Subotića. Kada su u pitanju crnogorske poslovne kombinacije, za nju se prvi put čulo u ljeto 2012. godine, kada je pominjana u aferi koja je u vezi sa prodajom desetina hiljada kvadrata zemlje u blizini hotela ,,Splendid“ u Bečićima. Sudski spor protiv kompanije ,,Gud lokejšen propertis“, iza koje je stajala Ilinčić, pokrenuo je Marovićev saradnik Zoran Mugoša, koji je tvrdio da mu nije isplaćen novac. Za Svetozarom Marovićem i Oliverom Ilinčić crnogorske vlasti raspisale su crvenu potjernicu, ali Srbija po tim zahtjevima nije postupila. B.R.

sa sadržajem tečnosti za koju se sumnja da je ulje kanabisa – saopšteno je iz policije. Osim toga, pretresom je pronađen pištolj „CZ“ kalibra 7,65 mm, dva okvira i 44 komada municije. O događaju je obaviješten

državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se M. S. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - U odnosu na pronađeno oružje i municiju policija je obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela – saopšteno je iz Uprave policije. C. H.

Mjesec nakon hapšenja osumnjičeni napustio Istražni zatvor

Holandski državljanin se brani sa slobode

TIVAT – Holandski državljanin R. B. T. H. (35), koji je uhapšen krajem juna zbog sumnje da je na plaži ,,Niki bič“ silovao petnaestogodišnju švajcarsku državljanku, pušten je iz pritvora. To je Pobjedi potvrdio njegov branilac, advokat Nikola Bošković. Kako je policija saopštila, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat u večernjim satima obaviještena da je u Opštu bolnicu u Kotoru pristupila maloljetna oštećena osoba, državljanka Švajcarske i prijavila da je tokom popodnevnih sati istog dana silovana od strane nepoznate muške osobe u jednom apartmanu u Tivtu.C. H.

Uhapšeni službenici srpskih bezbjednosnih službi zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije iz Crne Gore

Policajac i agentica BIA se terete da su sarađivali sa kavačkim klanom PODGORICA – Bračni par Danijel i Dušica J, inače službenik srpske Uprave kriminalističke policije i agentica zaposlena u Bezbjednosno-informativnoj agenciji, koji su uhapšeni zbog sumnje da su, kao organizovana kriminalna grupa, sarađivali sa kavačkim klanom, bili su zaduženi za milione koje je klan zarađivao švercom kokaina iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije, piše portal Nova. Kako su objavili, supružnici se sumnjiče da su prljavi novac, stečen prekookeanskim švercom kokaina, iz Holandije prebacivali u Srbiju i Crnu Goru, a pripadnici grupe, osim njih dvoje, bili su policajac M. K. i Aranđelovčanin Ž. F. Takođe, supružnici se sumnjiče da su zloupo-

trijebili službeni položaj jer su u sistemima dvije službe u kojima su bili zaposleni provjeravali povjerljive podatke i dalje ih prenosili Ljubomiru Miloviću, policajcu za kojim traga crnogorska policija zbog saradnje sa kavačkim klanom, i Radoju Zviceru, šefu tog klana. Dušica J. provjeravala je, između ostalog, podatke o Veljku Belivuku, optuženom šefu kriminalne grupe koja se smatra srpskim ogrankom kavačkog klana. Crnogorska policija još traga za Ljubomirom Milovićem, dok je Petar Lazović uhapšen po nalogu SDT-a jer se njegovo ime našlo u Skaj-transkriptima koje je EUROPOL proslijedio crnogorskim istražiteljima kako bi se ispitala njihova povezanost sa kriminalcima. C. H.

Bračni par koji se sumnjiči da je radio za „kavčane“

Svijet

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa napustila Tajvan

Pelosi podržala razvoj demokratije na ostrvu TAJPEJ – Predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi završila je juče posjetu Tajvanu i otputovala u Japan odakle nastavlja svoju azijsku turneju. Posjeta visoke američke zvaničnice tom ostrvu, koje Kina smatra svojim sastavnim dijelom, izazvala je oštro negodovanje zvaničnog Pekinga. Kina je juče, kao odgovor na tu posjetu, započela vojne vježbe u okolnim vodama, a američkog ambasadora u Pekingu pozvala na konsultacije. Pelosi je u nenajavljenu posjetu Tajvanu stigla u utorak veče

uprkos kineskim upozorenjima. Tokom boravka na ostrvu poručila je kako tom posjetom pokazuje podršku Sjedinjenih Američkih Država razvoju demokratije na Tajvanu. – Naša delegacija je na Tajvanu kako bi jasno stavila do znanja da ga nećemo napustiti. Više nego ikad je važna američka solidarnost sa Tajvanom i to je poruka koju želimo da prenesemo – rekla je Pelosi tajvanskoj predsjednici Caj Ing Ven, za koju Peking smatra da vodi politiku suprotnu kineskim interesima, u korist nezavisnosti Tajvana. Pelosi je dugogodišnja kri-

tičarka Kine, posebno u domenu ljudskih prava. Tokom boravka u Tajpeju se sastala i sa bivšim aktivistom sa Tjenanmena, koji je bio u kineskom zatvoru, i sa tajvanskim aktivistom koga je Kina nedavno oslobodila. Bijes zbog Pelosijeve posjete bio je očigledan i na kineskim društvenim mrežama, gdje je jedan od korisnika napisao da je ona „stari đavo“ i upitao kako se usudila da dođe. Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i nikada nije u potpunosti odbacila upotrebu sile kako bi ga vratila pod svoju kontrolu.

Kao odgovor na spornu posjetu, Kina je juče zaustavila uvoz citrusa i drugih proizvoda sa Tajvana, te zabranila izvoz pojedine robe. Nedugo nakon što je Pelosi u utorak veče sletjela na aerodrom u Tajpeju, Kina je otpočela i vojne vježbe i testirala konvencionalne rakete u moru istočno od ostrva. Kineska agencija ,,Sinhua“ najavila je da će vježbe trajati do subote. Kinesko ministarstvo inostranih poslova je saopštilo da je posjeta Pelosi „ozbiljno naštetila stabilnosti u Tajvanskom moreuzu“ i da će ostaviti oz-

Nensi Pelosi i Caj Ing Ven

biljne posljedice na temelj odnosa Amerike i Kine. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi poručio je, sa druge strane, kako „Kina neće zastrašiti SAD prijetnjama i retorikom i da nema razloga da

posjeta Pelosi bude razlog za krizu ili konflikt“. Kirbi je dodao i da bi Kina mogla da počne sa ekonomskim pritiskom na Tajvan, kao i da će dalji odnosi SAD i Kine zavisiti od poteza Pekinga u narednim danima.

STO ŠEZDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage sa teritorije Belgoroda ponovo raketirale Harkov

Moskva sprema napad na rodni grad Volodimira Zelenskog

KIJEV/MOSKVA – Rusija je počela da pravi udarne vojne snage usmjerene na Krivi Rog, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštila je juče južna komanda ukrajinske vojske uz upozorenje, kao i da bi Moskva mogla da priprema nove ofanzivne operacije na jugu Ukrajine.

Ruske snage su u ranim fazama invazije na Ukrajinu zauzele određene djelove južne ukrajinske teritorije i od tada ih drži pod svojom kontrolom. Južna ukrajinska vojna komanda je, u redovnom ažuriranju podataka, u srijedu saopštila da je situacija napeta i da ruske snage izvode napade duž cijele linije fronta. Industrijski grad Krivi Rog, poznat po proizvodnji čelika, a u kome je Zelenski odrastao, nalazi se oko 50 kilometara od južne linije fronta. - Rusija je počela da stvara udarnu grupu u pravcu Krivog Roga. Takođe je vrlo vjerovatno da neprijatelj sprema neprijateljsku kontraofanzivu sa naknadnim planom da dođe do administrativne granice Hersonske oblasti – saopštila je južna vojna komanda. Ukrajina pokušava da pojača pritisak na ruske položaje u strateški važnom crnomorskom regionu Hersona, a za izvođenje udara na ruske linije snabdijevanja i skladišta municije koristila je oružje dugog dometa koje joj je isporučio Zapad. Ukrajinska vojska je u saopštenju navela i da ruske snage obilaze podrume u regionu kako bi ih pretvorile u skloništa za bombe i vojnu opremu. Načelnik Oblasne vojne uprave Harkova Oleg Sinegubov saopštio je juče da su ruske snage

Rusija je počela da stvara udarnu grupu u pravcu Krivog Roga. Takođe je vrlo vjerovatno da neprijatelj sprema neprijateljsku kontraofanzivu sa naknadnim planom da dođe do administrativne granice Hersonske oblasti, saopštila je južna vojna komanda u noći između utorka i srijede taj grad raketirale iz Belgoroda. - Oko četiri sata ujutru Rusi su dva puta udarili na Harkov. Rakete su lansirane iz Belgoroda, iz PVO sistema S-300. U Holodnohirskom okrugu neprijateljska raketa je pogodila zemlju. Još jedna ruska raketa je pogodila teritoriju civilnog industrijskog objekta u Novobavarskom okrugu. Zgrada je oštećena. Za sada nema žrtava – napisao je Sinegubov na Telegramu. U međuvremenu se oglasio i portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov, saopštivši da su ruski PVO sistemi u utorak oborili pet ukrajinskih bespilotnih letilica u Donjeckoj narodnoj republici i Harkovskoj oblasti i presreli dvije balističke rakete u Hersonskoj oblasti. Konašenkov je rekao da su ruske trupe izvršile udar preciznim projektilima na skladište naoružanja koje je isporučila Poljska i municiju u Lavovskoj oblasti. - Visokoprecizne rakete velikog dometa sa vazdušnim lansiranjem uništile su skladište u

Brod sa ukrajinskim žitom prošao provjeru u Turskoj

oblasti naselja Radehov u Lavovskoj oblasti, u kojem je bilo oružje i municija strane proizvodnje, isporučena kijevskom režimu iz Poljske – naveo je Ko-

našenko u saopštenju. On je dodao i da su Vazdušnokosmičke snage Rusije eliminisale više od 50 militanata udarom na mjesto razmještanja

ukrajinske vojske u Nikolajevki u DNR. - Preciznim udarom Vazdušnokosmičkih snaga Rusije na mjesto privremenog razmještanja

Šreder: Rusija rat želi da okonča pregovorima Rusija želi da pregovorima dođe do okončanja rata u Ukrajini, a prošlomjesečni sporazum o isporuci žitarica mogao bi da bude korak u tom pravcu, smatra nekadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder. - Dobra vijest je da Kremlj želi rješenje putem pregovora. Prvi uspjeh je dogovor o žitu, a iz

njega bi možda polako mogao proizaći i prekid vatre – izjavio je Šreder za njemačke medije. Šreder je tom prilikom, kako prenosi Rojters, potvrdio i da se prošle nedjelje u Moskvi sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom. Šreder je istakao da se rješenja za ključne probleme kao

što je Krim mogu pronaći tako što će se dozvoliti da prođe određeno vrijeme. Istakao je i kako „možda neće biti potrebno više od 99 godina, kao u slučaju Hongkonga“, već da će se rješenje naći u sljedećoj generaciji. Šreder je naveo i da bi se Ukrajini, umjesto ulaska u NATO,

moglo ponuditi da bude neutralna po modelu po kom je neutralna i Austrija. Osvrnuvši se na budućnost regiona Donbas na istoku Ukrajine, gdje se vode žestoke borbe, Šreder je ocijenio da je tamo situacija složena i predložio da se to pitanje rješi po modelu švajcarskih kantona.

81. vazdušno-mobilne brigade ukrajinske vojske u Nikolajevki u Donjeckoj narodnoj republici zbrisano je preko 50 nacionalista i šest motornih vozila – naveo je Konašenkov. Zelenski je prethodno, u utorak veče u redovnom obraćanju naciji, borbe na djelovima istočne linije fronta u Donbasu opisao kao „sam pakao“. Ukrajinski predsjednik je, takođe, rekao kako prva pošiljka žitarica iz njegove zemlje nosi djelić usijeva koje Kijev mora da proda kako da bi se spasila uništena ekonomija. - Zahvaljujući Ujedinjenim nacijama u partnerstvu sa Turskom, imali smo prvi brod sa isporukom žitarica, ali to još nije ništa. Nadamo se da će se taj trend nastaviti – rekao je Zelenski. On je dodao da „rat ubija ukrajinsku eknomiju“. - Naša ekonomija je u komi. Ruska blokada luka je veliki gubitak za privredu – naveo je Zelenski, a prenijela agencija Rojters. Britanska agencija prenosi i da je provjera prvog broda sa žitaricama, koji je nedavno isplovio iz luke u Odesi, završena u Crnom moru kod turske obale. Tursko ministarstvo odbrane je u međuvremenu saopštilo i kako je brod spreman da prođe kroz Bosfor i nastavi put do konačnog odredišta, odnosno do Libana. Brod „Razoni“, koji plovi pod zastavom Sijera Leonea, prevozi više od 26 i po tona kukuruza, a pregledali su ga inspektori iz Ukrajine, Rusije, Turske i Ujedinjenih nacija. Priredila: Đurđica ĆoriĆ

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 4. avgust 2022.

HERCEG NOVI: Služba zaštite i spašavanja i juče radila bez predaha, uz podršku iz vazduha uspijevaju da od vatre odbrane objekte

Opet gorjelo u Njivicama, Bjelotini, Podima, Lastvi … RTHN

MUP

Nakon utorka kada smo, slobodno mogu da kažem, u Njivicama prošli kroz pakao, dobili smo dojavu da je vjetar raspirio taj požar, a prijavljeno je još nekoliko. Imamo pomoć iz vazduha, pomažu kolege iz Kotora i Tivta, dok su cistijerne dali braća Bokić, ,,Krušo“, Ivan Mandić, Lazar Beko i Duško Kovačević – kazao je načelnik Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović

LOGISTIKA: Ekipe Direktorata koriste dron

HERCEG NOVI – Čitav dan su se juče pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spašavanja borili protiv vatrene stihije u Njivicama uspjevši nadljudskim naporima, uz pomoć kolega iz Kotora i Tivta, kao i helikoptera i aviona, da spase kuće i lokalizuju požar. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović kaže da su, umjesto da predahnu, u toku noći morali da intervenišu na još nekoliko mjesta. Vjetar je raspirio juče u 9 sati požar u Njivicama koji je između

utorka i srijede skoro ugašen. U utorak je na toj lokaciji izgorio napušteni objekat a 15 kuća bilo je u opasnosti. – Poslije jučerašnjeg dana tokom kojeg smo, mogu slobodno da kažem, prošli kroz pakao, negdje oko 21.20 dobili smo dojavu da gori na lokaciji Bjelotina. Nažalost, požar je bio na nepristupačnom mjestu, jedan dio smo ugasili, drugi nijesmo uspjeli i taj požar je još aktivan. U početnoj fazi spustio se blizu kuća, ali su dvije ekipe, uz pomoć braće Bokić koja su dala svoje cistijerne, ugasile taj krak. Drugi dio

DANIMA BEZ PREDAHA: Vatrogasci u Njivicama

je na nepristupačnom terenu gdje ne možemo intervenisati sa svojom tehnikom. Jutros smo Direktoratu za zaštitu i spašavanje uputili zahtjev da nam odobri jednu letilicu kako bismo mogli da pristupimo gašenju tog dijela – ispričao je Ćirović za RTHN. U 21.45 časova Službi zaštite stigla je dojava da je požar izbio u mjestu Podi, iznad kamenoloma, starim putem za Trebinje. - Taj požar smo lokalizovali oko 22.15. Nešto malo prije

Služba zaštite i spašavanja Herceg Novog imala je od juna do 2. avgusta 150 intervencija od kojih je polovina gašenje požara ponoći dobili smo dojavu da gori u mjestu Lastva prema Repajima, požar je ugašen za nekih pola sata. Tokom noći je bilo više intervencija u Njivicama, gdje je juče bio požar. Naše ekipe koje su dežurale gasile su na potezu Njivičkog puta do graničnog prelaza. Jutros je situacija nešto bolja, trenutno su tamo tri ekipe i

14 vatrogasaca, na Bjelotini je jedna naša ekipa sa četiri pripadnika i šest pripadnika Agencije za zaštitu Orjena. Imamo i pomoć iz vazduha i imaćemo je najvjerovatnije tokom čitavog dana – kazao je Ćirović. Službi zaštite i spašavanja pomogle su kolege iz Kotora i Tivta i preduzeća i pojedinci

Na terenu avion MUP-a i helikopteri Vojske Požar iznad mjesta Njivice u Herceg Novom i dalje je aktivan. Životi ljudi i imovina nijesu ugroženi – saopštila je PR služba Ministarstva unutrašnjih poslova. Uz pripadnike Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi, a na zahtjev Operativnog štaba za zaštitu i spašavanje, nastavljeno je gašenje požara iz vazduha avionom Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. – Nakon ove akcije avion MUP-a Crne Gore biće usmjeren na lokacije Sitnica – Bjelotina, opština Herceg Novi – navedeno je u saopštenju. Na terenu je i dron ekipe Direktorata za zaštitu i spašavanje koji snima teren i određuje koordinate prostora zahvaćenog požarom koje se, preko Operativno-komunikacionog centra OKC 112, prosljeđuju jedinicama za gašenje požara iz vazduha. Iz MUP-a dodaju da su, na zahtjev Direktorata za zaštitu i spašavanje, dva helikoptera Vojske angažovana na gašenju požara u Nikšiću - lokacije Nudo, Dolovi i Odsječenica, nakon čega je jedan preusmjeren na lokaciju Mokrine, opština Herceg Novi.

koji su dali cistijerne: braća Bokić, ,,Krušo“, Ivan Mandić, Lazar Beko i Duško Kovačević. Hercegnovski vatrogasci imali su od juna do 2. avgusta 150 intervencija od kojih je polovina gašenje požara. C. G.

Rambo Amadeus: Čekamo li da izgori pola Balkana? Povodom požara u Njivicama oglasio se Antonije Pušić, poznat kao Rambo Amadeus. On je na društvenim mrežama ostavio komentar uz nekoliko pitanja. – Koliko koštaju nedostižni kanaderi i odvaja li se na protivpožarnu zaštitu neki dinar od ogromnih profita koje poslovna elita pravi od

turizma? Da li ćemo svi žmuriti pred ovim opominjućim ožiljkom, likujući kako je naša kuća bezbjedna, dok nam se čitave teritorije ne pretvore u goli kamen? Odvaja li se na protivpožarnu zaštitu neki dinar od ogromnih profita koje poslovna elita pravi od turizma? Da li iko misli o vatrogascima, njihovoj opre-

mi, tehnici prije nego požar bukne, ili tri dana nakon što ga s teškom mukom, uz povrijede, ranjavanja, ljudske žrtve ugase? Treba li da pišemo peticiju da se kupe kanaderi? Da li i narod i vlast razumiju da će svake godine biti sve gore? Moramo li da čekamo da stvarno izgori pola Balkana da bi se stvar shvatila ozbilj-

no? Pitanja važe za sve naše narode i narodnosti i njihove države - koje nemaju kanader, koji ga imaju, al im ne radi, ili koji su ih imali, pa prodali. Pitam za druga – naveo je Rambo Amadeus. Uz komentar je objavio fotografiju na kojoj se vidi kako nakon požara izgleda zelena površina.

TIVAT: Rješavanje problema nedostatka parkirališta

Do jeseni na Seljanovu još 200 parking mjesta

TIVAT - Potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić najavio je da bi do početka oktobra na prostoru Seljanova trebalo da bude izgrađeno preko 200 novih parking mjesta.

Kako je kazao, novo parkiralište je prijeka potreba na Seljanovu.

- Željeli smo da riješimo najveću potrebu stanovnika tog dijela Tivta, naknadnom izgradnjom parking mjesta. To je vrlo važno i nešto što smo obećali. Proces zbog administrativnih procedura traje dugo, ali i to je došlo na red pa smo i taj dio problema regulisali – naveo je potpredsjednik Opštine.

Naglasio je da su u posljednjih pola godine riješili uređenje i izmjenu saobraćajne regulacije u Beogradskoj, Podgoričkoj i Zagrebačkoj ulici, uz zahtjev Skupštine stanara, u dijelu kod šoping centra i po njihovoj inicijativi ušli u regulaciju i dobijanje novih parking mjesta kako bi izbjegli parkiranje

na zelenim površinama. - Znamo da tamo ima oko 170 stambenih jedinica, a imamo duplo manji broj parking mjesta nego što je to neophodno. Te smo ulice iz dvosmjernih ,,pretvorili“ u jednosmjerne. Tako smo dobili još 43 parking mjesta i polako parkiranje u tim ulicama treba da uđe u proces

naplate. Posljednjom odlukom Odbora povjerenika za taj dio priče je dato zeleno svjetlo. Sada ostaje da sa Parking servisom i građanima vidimo kada će krenuti naplata - kazao je Arsić. Kako je objasnio, stanari na Seljanovu iz bloka B - 2, 3 i 4 takođe su podnijeli zahtjev za uređenje parking prostora,

koji se nalazi prekoputa dječjeg igrališta, tu će dobiti još 20 parking mjesta. – Predstoji završetak uređenja parking prostora, paralelno sa Podgoričkom ulicom i dobićemo još otprilike 15 mjesta, zatim na prostoru garaža, čije se uklanjanje privodi kraju, planira se dobijanje do 80 mjesta – istakao je Arsić. I. R.

Crnom Gorom

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Odbornici jednoglasno donijeli odluku o podizanju spomen-obilježja „crnogorskom epskom pjesniku“

CEDIS

Isključenja u 14 opština

Starac Milija u svom Kolašinu

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 4. avgusta radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Iz centra grada epski pjesnik će slati ,,bronzane“ poruke glavnoj ulici, Muzeju, Domu kulture, Trgu boraca i Spomen-domu. Stizaće neki od njegova 3.284 stiha kojima je postao bard crnogorske usmene književnosti

ANDRIJEVICA: od 8.30 do 14.30

KOLAŠIN – Starca Miliju, crnogorskog usmenog pjevača, odnosno njegovu bistu, uskoro će njegovi Kolašinci gledati na glavnom gradskom trgu. Formalno-pravne pretpostavke stvorene su kada su odbornici prekjuče, na sjednici Skupštine opštine, jednoglasno podigli ruku za odluku o podizanju spomen-obilježja. U obrazloženju odluke se, između ostalog, ističe da je Starac Milija jedan od najvećih predstavnika crnogorske usmene književnosti, rođen u Kolašinu, nije poznato kad, najvjerovatnije u Rovcima.

OVAKO ĆE IZGLEDATI SPOMENIK: Rad vajara Miodraga Šćepanovića

U srcu grada

DJELA

Nije znao pisati i čitati. Ispjevao je četiri narodne pjesme koje je zapisao Vuk Karadžić i to ,,Banović Strahinja“, ,,Ženidba Maksima Crnojevića“, ,,Sestra Leke kapetana“ i ,,Gavran harambaša i Limo“. Starac Milija je bio istaknuta ličnost a podizanjem spomen-obilježja čuva se uspomena na jednog od najvećih predstavnika crnogorske usmene književnosti. Simbolika koja se želi sačuvati podizanjem spomen-obilježja od trajnog je značaja i ne postoji rizik da će biti devalvirana. Odluku kolašinskih odbornika upotpunila je i saglasnost Ministarstva kulture i medija. Ideja da se na valjan način obilježi istorijska povezanost Kolašina i Starca Milije odavno je prisutna. Prve je korake napravio Kolašinac Dragan Kujović koji je tada bio ministar prosvjete. Takođe je i Kolašin-

ka Vesna Medenica, nekada predsjednica Vrhovnog suda, organizovala manifestacije koje su afirmisale i dovodile u vezu sa Kolašinom Starca Miliju. Obrazloženje je uvijek bilo utemeljeno u kulturnoistorijskoj potrebi Kolašina da,

KOTOR

Ljetnji karneval počinje sjutra KOTOR – Ljetnji karneval će se održati od 5. do 6. avgusta u organizaciji Udruženja ,,Fešta“ iz Kotora, pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, TO Crne Gore i TO Kotor.

Kako organizatori navode i ove godine će se mnogobrojnim karnevalskim grupama iz Kotora i ostalih gradova Crne Gore pridružiti gosti iz Italije, Hrvatske, Bolivije, Brazila, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. – Abrum je predviđen za petak 5. avgusta od 21 sat ulicama Starog grada, a sat kasnije na Trgu od oružja počeće koncert Petra Graša. U subotu 6. avgusta posjetioce očekuje karnevalska povorka i muzički program, u kojem će učestvovati Trio ,,Gušt“ i Kubalkanica bend – najavili su organizatori. I. R.

kroz afirmaciju Starca Milije, podsjeti na istorijski hod „male varoši“. Njegova književna vrijednost je, između ostalog, pominjana i kroz ocjenu crnogorskog profesora književnosti Novaka Kilibarde za koga je Starac Milija najveći crno-

Sve što je radio i pisao Starac Milija bilo je dovoljno inspirativno za Miodraga Šćepanovića, poznatog vajara, takođe Kolašinca, da oblikuje lik epskog pjesnika. Bronza će „prenositi“ njegove stihove o Banović Strahinji i ostalima i to u dimenziji 78 x 55 x 45 cm. Starac Milija će Kolašince „gledati“ iz srca grada. Katastarska parcela 504/01 KO Kolašin. Ulica Četvrte proleterske ili „glavna“ ili „sibirska“ ulica. Na početku od Trga boraca, na platou ispred nekadašnje zgrade „Veletrgovine“. Možda postane i orijentacija - ,,čekam te kod Starca Milije“.

gorski pjesnik i sa svoja 3.284 stiha dostiže vrh umjetničke poezije koja je nastala na prostoru Crne Gore. Kilibarda u svojoj knjizi ,,Pjesme Starca Milije“ (2012) navodi: ,,Starac

Milija rodio se, odrastao i formirao kao književni stvaralac u Rovcima, ali danas nema u Kolašinu ulice s njegovim imenom. Rovčani i Kolašinci, koji nijesu studirali književnost, nijesu ni čuli da je Starac Milija postojao. Oni su čitali ‘Ženidbu Maksima Crnojevića’, ali kao narodnu pjesmu koju je Vuku Karadžiću odguslao kakav prosjak ili slijepac“.

VRIJEDNOSTI

Milan Đukić, predsjednik Skupštine opštine Kolašin, kazao je da su usvajanjem odluke o podizanju spomen-obilježja Starcu Miliji pokazali posvećenost istorijskoj i institucionalnoj obavezi prema toj istaknutoj ličnosti. – Takođe dokazujemo svoju namjeru čuvanja i promocije nematerijalne kulturne baštine Kolašina i Crne Gore koja je jedna od najvećih lokalnih i državnih vrijednosti na našem putu u EU. Djelo crnogorskog epskog pjesnik Starca Milije ima međunarodni kulturni značaj – zaključio je Đukić. Dr. DRAŠKOVIĆ

Počela isporuka ekološkog ogrijeva, pola cijene o trošku Opštine PLJEVLJA – Počela je isporuka peleta čiju polovinu cijene plaća Opština Pljevlja. Tona tog ogrijeva za građane košta 130,80 eura, s tim što drugu polovinu sredstava obezbjeđuje Opština. Predsjednik Opštine Rajko Kovačević kaže da je ta mjera podrške veoma uspješna. – O tome govori činjenica da se ove godine za subvenciju obratilo 1.150 domaćinstava, odnosno četiri puta više nego 2015. kada je započet ovaj program. Drago mi je da se sve više građana opredjeljuje za ovaj daleko čistiji i ekološki prihvatljiviji vid grijanja. Ovo dodatno učvršćuje naše opredjeljenje da građanima Pljevalja obezbijedimo čist vazuh i čistu životnu sredinu – kazao je Kovačević.

Pljevljaci tonu peleta plaćaju 130,80 eura Pretpostavlja se da u Pljevljima ima oko 4.000 aktivnih individualnih ložišta, od koji je 982 na pelet odnosno skoro 25 posto. U proteklih nekoliko godina, osim u pljevaljskim domaćinstvima, zamijenjeni su kotlovi na ugalj kotlovima na pelet, i u nekoliko javnih ustanova. To su objekti i kotlarnice Doma starih, Srednje stručne škole, tri osnov-

ne škole i zgrada Uprave za šume. Njihova ukupna godišnja potrošnja iznosila je 381 tonu peleta. Sekretarijat za komunalnostambene poslove, saobraćaj i vode koji upravlja tim projektom, ove godine je, nakon sprovedene procedure javne nabavke, zaključio ugovor sa dobavljačem DOO „Jasen“. Ponuđač je obavezan da pelet isporuči u roku od 90 dana.C. G.

h dio sela Zabrđe, Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, izbjegličko naselje ,,Soko štark“ i dio sela Seoce i Prisoja./ BIJELO POLJE: od 9 do 16 h Rakonje, Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Džukeljska Jama, Potoci, Lješnica, Njegnjevo i Voljavac. / BUDVA: od 7.30 do 14.30 h naselje Bačvice. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio Novog Sela, Suk, Mamućevina, Begovine, Plana, Strahinjići i firma Kovinić, dio Studenog, Oraovica, Pištet - dio Gornjih Martinića. / KOLAŠIN: od 8 do 16 h Vranještica, Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. / MOJKOVAC: od 8 do 15 h Žari, Podbišće, Pejovići, Feratovo Polje, Gacka, Štitarica, Baza, Kraljevo Kolo i Gornja Polja; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. / NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Donje Čarađe, Vilusi i Zavrh. / PETNJICA: od 8.30 do 14.30 h Kalica. / PLAV: od 8.30 do 14.30 h dio Brezojevice; od 10 do 14:30 h Rudo Polje, Šarkinovići i dio sela Brezojevice. / PLJEVLJA: od 8 do 18 h repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica 1, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Poblaće, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova), Glisnica 2; od 9 do 17 h Kosanica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova). / PLUŽINE: od 8 do 15 h Goransko. / ROŽAJE: od 7.30 do 18 h dio sela Dedejići; od 9 do 14.30 h Razdolje, Hosnići. / ULCINJ: od 8 do 14 h dio naselja Zoganje (kod mljekare ,,Arena Milk“). / ŽABLJAK: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca i Borje. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

14 Kultura

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Detalj sa otvaranja izložbe

Dokument, ali i umjetničko viđenje PODGORICA - U Generalnom sekretarijatu Vlade juče je otvorena izložba fotografija crnogorskog fotografa Milana Pešića povodom 100 dana rada 43. Vlade Crne Gore. Izložbu je otvorio generalni sekretar Boris Marić. Kako su saopštili iz Vlade, izložba, koju čini stalna postavka preko 20 pažljivo odabranih fotografija, pozicioniranih u glavnom holu zgrade, dio je arhive Generalnog sekretarijata Vlade koju čini preko 350.000 fotografija. To je, po ocjeni mnogih stručnjaka iz ove oblasti, najkompletnija dokumentarana fotografska arhiva posljeratne Crne Gore. Najstarija fotografija datira iz 1918. godine, a poseban značaj arhivi daje opus upravo čuvenog crnogorskog fotografa Milana Pešića iz vremena in-

frastrukture izgradnje Crne Gore u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Marić je podsjetio da Milan Pešić spada u velikane crnogorskog foto-žurnalizma i umjetničke fotografije. - Na izloženim fotografijama možemo da sagledamo kako su se neimari i neimarke Crne Gore mučili da dođemo do ovoga što danas imamo. Na ovim fotografijama vidimo sa kojom vjerom, žarom i entuzijazmom su gradili državu i društvo. Oni bi vjerovatno bili iznenađeni ovim što bi mogli danas da vide, a možda i tužni jednom činjenicom, a to je da mi možda ne cijenimo dovoljno ono što su ovi neimari utkali u crnogorsko društvo i crnogorski razvoj da bi mi danas imali šansu koju imamo. Moramo svi da se zapitamo da li dovoljno prepoznajemo tu šansu - kazao je Marić. A. Đ.

Wild Beauty Art festival organizuje tri koncerta u naredna tri dana

Večeras kompozicije Arsena Dedića PODGORICA - Koncertom džez pijaniste Matije Dedića pod nazivom ,,Matija svira Arsena“, koji će biti održan večeras na Crnom jezeru na Žabljaku, počinje druga polovina programa Wild Beauty Art festivala na Crnom jezeru. Nastup proslavljenog ženskog hora Collegium Musicum Glas biće održan u petak, 5. avgusta, dok će Duo Classico, koji čine violinistkinja Dina Desančić i harmonikaš Safet Drljan, nastupiti u subotu, 6. avgusta. Sva tri koncerta počinju u 19 sati i biće realizovana u saradnji sa Green Montenegro International Film festivalom. Oba festivala su posvećena istim ciljevima, očuvanju i valorizaciji netaknute prirode Durmitora kroz pružanje adekvatnog i kvalitetnog umjetničkog sadržaja. Matija Dedić koji će izvoditi kompozicije svog oca, jednog od najvažnijih jugoslovenskih autora svih vremena, zahvalan je organizatorima na pozivu jer je o ambijentu i o festivalu čuo samo najljepše.

- Kada sviram Arsena to su posebni koncerti i za mene i za publiku, puni emocije i strasti. Uz dužno poštovanje prema ostalima, moj otac je bio jedinstven i neponovljiv iz raznih razloga, a to nije samo moje mišljenje, već stav mnogih. Drago mi je što ću imati specijalnu gošću iz Crne Gore na koncertu - Marijanu Zlopašu, koju je Arsen volio i koja je jedna od mojih 15 muza sa kraja devedesetih koje su pjevale na mom posljednjem CDu „Ladies“. Ona je jedina gošća iz regiona na tom albumu, što mnogo govori o našoj saradnji i prijateljstvu. Radujem se koncertu – izjavio je Dedić pred koncert. Spektakularni, kako su najavili organizatori, „Brodvej na Durmitoru“, predstava „Balkan Bordello“, koja je rađena u koprodukciji čuvenog teatra La MaMa sa Brodveja, Ateljea 212 iz Beograda, Ćendra produkcije iz Prištine i fondacije My Balkans iz Njujorka, biće izvedena 13. avgusta na Crnom jezeru. Ulaz na sve programe je slobodan. D. E.

Glumac Goran Slavić povodom uloge u najnovijem crnogorskom film

M. MediĆ

Ljudi su prestali da s i priznaju sopstvene

PODGORICA – Pozorišna publika u Crnoj Gori, ali i regionu, godinama unazad imala je priliku da glumca Gorana Slavića gleda u različitim projektima. Međutim, nedavno je svoje umijeće imao priliku da pokaže i na filmskom platnu, kao jedan od glavnih aktera filma „Živi i zdravi“, reditelja Ivana Marinovića.

Film je nedavno snimljen na Primorju, a Slavić donosi lik Moma, mladoženje koji se uoči i tokom sopstvene svadbe suočava sa različitim životnim situacijama.

BITKE

Film „Živi i zdravi“, kako je Slavić rekao za Pobjedu, bavi se ljudima koji su nam bliski, koji neprestano vode borbu sa svim poteškoćama današnjeg života. - To su normalni ljudi koji vode svoje bitke u ovom ludom svijetu u kome smo se našli. U vremenu u kom je porodica obesmišljena, a smisao se gubi jer smo zatrpani mnoštvom nepotrebnih informacija i stvarima koje nam se nude putem društvenih mreža. Jurimo za nečim prolaznim, plašimo se da će nam to negdje pobjeći, a ne stižemo da formiramo sebe kao ličnost. Centralni događaji u filmu vezani su za mlade ljude koji hoće da uđu u brak, ali oni sebi, odnosno konkretno moja partnerka Tihana Lazović postavlja pitanje – zašto – rekao je Slavić. Danas se, prema njegovim riječima, živi stihijski, a kada dođu problemi ne umijemo da se nosimo sa njima. - Tekst, koji je napisao Ivan Marinović, sadrži sve elemente naše stvarnosti. Naravno, kroz prizmu komedije, ali su prisutni elementi i tragedije, drame, te u krajnjem groteske – kazao je Slavić.

Sa snimanja filma „Živi i zdravi“

Sam čin svadbe kao jedan od primarnih događaja, koji su obuhvaćeni filmom, na najbolji način ogoljava naše društvo. - Tradicija, kojoj smo okrenuti, predstavlja se kao nešto što se mora poštovati, a ono što je naš osjećaj se zanemaruje. Potrebno je naći granicu između toga, tradicionalno nije ni danas demode, ali je potrebno sjesti i duboko razmisliti zašto je to ranije tako bilo. Najvažnije je da su ljudi jedni prema drugima čisti i otvoreni, a to se mom liku, kroz ulogu mladoženje, i događa. On i partnerka mnoge stvari nijesu rasčistili, nijesu razgovarali, pa ih stižu momenti o kojima je mnogo ranije trebalo govoriti. To je apsurd ove situacije i teksta. Stavlja aktere u položaj da ozbiljne životne odluke moraju da donesu u dva dana, i to u vrijeme sopstvene svadbe – objasnio je Slavić. Lik koji Slavić tumači opire se nametnutim šablonima. - Mnogo je ljudi u mom okru-

d. MiljaniĆ

lada Crne Gore/B. ĆupiĆ

Otvorena izložba fotografija Milana Pešića povodom 100 dana rada 43. Vlade Crne Gore

Goran Slavić

ženju koji na njega liče, svi se mi borimo sa tim stvarima sa kojima se i on suočava. Kada je u pitanju patrijarhat, kod nas postoji privid nekog grubog i primitivnog koji nema mjeru i granicu. Ali u suštini, iako mi muški povlačimo neke konce, obični smo nosači koji se ne pitaju mnogo sa važnim stvarima. Temelj svake kuće je stabilna žena, a to je i jedan od

elemenata koje je Ivan i provukao kroz film. A, uistinu, odnos koji imam sa ocem u filmu, nalik je na onaj koji sam imao i sa svojim ocem u nekim životnim situacijama – ispričao je Slavić. Vrijeme koje živimo, kako je kazao, kroz ekspanziju društvenih mreža na perfidan način narušava temelj porodice, odnosno ženu. - Svi mi želimo da ostanemo vječno mladi, a danas se mladim curama konstantno servira narativ da ljepota ne smije da prođe. Djevojke se ne uče da treba da budu zadovoljne iznutra, da oplemenjuju sebe i da je sve u životu prolazno. To je problem. Vodi se računa o fasadi, a ne o temelju kuće. Ljudi su prestali da slušaju jedni druge, da se pomažu, priznaju sopstvene krivice. To je glavni problem društva u kom živimo. Kada dođemo u pozne godine, tek tada se hvatamo za glavu, a najveće žrtve naših činjenja su djeca. Zato je i ovaj film tako

Novo izdanje časopisa „Komuna“ posvećeno gradu na sjeveru

Ljudi su posebno bogatstvo Plava

PODGORICA – Objavljen je 43. broj časopisa „Komuna“, u cjelosti posvećen Plavu, na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih. Ovaj broj započinje uvodnikom Nihada Canovića, prvog čovjeka Plava, koji u tekstu pod nazivom „Ljepota uvijek nađe put čovjeka“ ističe da je vrijeme potvrdilo da su ljudi posebno bogastvo Plava, „bistri kao vode na kojima su odrasli, snalažljivi gdje god da ih je život odveo, velikodušni u pomaganju svojima i svom kraju, ali i pomaganju svakom u nevolji“.

Tu su i tekstovi iz istorije Plava u kojem se opisuje nastanak grada, od ribarskog naselja, preko župe, do bihorske kaze

i skadarskog Sandžaka. U tekstu naslovljenom „Vitalnost između jezera i planina“ Fatih Hadžić ističe da i „pored svih nedaća koje su preživljavali, Plavljani su uvijek kroz svoju burnu istoriju pokazivali želju za životom, za opstankom, vitalnost, inventivnost i kreativnost i uvijek su bili okrenuti svom zavičaju gdje god da žive“. Zuvdija Hodžić pišući o Plavu kaže da zahvaljujući izuzetnim prirodnim uslovima, pogodnoj klimi i položaju, područje Plava je od praistorije do našeg doba neprestalno bilo naseljeno, a da su nazivi planina, rijeka i naselja dokazi smjenjivanja i prožimanja civilizacija, kultura i carstava... U ovom broju „Komune“ publikovani

su takođe i Hodžićevi crteži posvećeni Plavu u tekstu pod naslovom „Hronika mjesta sažeta u linijama“, a poseban segment ovog broja časopisa su „plavski književni velikani“, sa tekstovima Atvije Kerovića o Huseinu Bašiću, Slobodana Vukovića o Dušanu Kostiću, Zuvdije Hodžića o Esadu Mekuliju i Miraša Martinovića o velikom pjesniku Radovanu Zogoviću. Tu su i dva teksta o nezaboravnoj antifašističkoj stranici istorije iz tog kraja gdje Dragan Mitov Đurović piše o Alju Hotu, Jusufu Redžepagiću, Beću Bašiću i Voju Novoviću, prvoborcima koji svoje živote dali u borbi za slobodu. Takođe Dušan Jolić u sjećanju piše o prkosnoj i hrabroj partizan-

skoj majci Radosavi Krdžić iz Mašnice kod Murina, prve žene koju su strijeljali okupatori u Crnoj Gori. U tekstu pod naslovom „Između dvije sultanske munare“, efendija Sead Jasavić piše o dvije najznačajnije plavske džamije; Carskoj i Sultaniji, a mr Sait Š. Šabotić o Crkvi Svete Trojice u Brezojevicama kod Plava. U tekstu pod naslovom „Arapsko pismo kamenih dokumenata“ mr Halil Markišić piše o spomenicima islamske epigrafike u Plavu, a Edin Smailović o plavskim imamima, dok Afan Latić u tekstu pod naslovom „Vatra progutala sjećanja“ piše o Mula Jahu Musiću, najobrazovanijem Plavljaninu svog vremena. Senada Đešević piše o polo-

Kultura

Četvrtak, 4. avgust 2022.

mu „Živi i zdravi“

se pomažu e krivice Težim novim ulogama na filmu i televiziji Publika u Crnoj Gori, pored uloga na večernjoj sceni, Gorana Slavića prepoznaje i kao jednog od stalnih aktera u predstavama za djecu u matičnom Gradskom pozorištu. Bio je dio i regionalnog projekta „12 reči“ a, kako je rekao, mnogo je važno da se što više snima i radi. - Izbrusio sam zanat u pozorištu, a nadam se da će film „Živi i zdravi“ malo preokrenuti stvari, te mi omogućiti više snimanja na filmu i televiziji. To je nešto čemu trenutno težim. Ja sam za to da se što više snima i radi. Od 15 serija, koje se snime, izroniće bar četiri-pet da su dobre ili vrhunske, što je dovoljno. Važno je da svi radimo, da vježbamo pred kamerom, prolazimo i tu školu. Nekome je potrebno malo više, nekome manje vremena da se pokaže. Ima i u posljednjem periodu kvalitetnih projekata, a to je mnogo važno – rekao je Slavić i dodao da u narednom periodu planira monodramu, komediju, u saradnji sa Stašom Koprivicom.

duboko postavljen. Postavlja pitanje kako hodati kroz život, iako je neosporna velika ljubav među glavnim akterima – rekao je Slavić. Projekti poput filma „Živi i zdravi“ za Slavića su veoma važni – kako za razvoj crnogorske kinematografije, tako i za umjetnički esnaf koji je bio dio filma. - Uz dužno poštvanje prema drugim rediteljima, odavno se čovjek poput Ivana Marinovića nije pojavio na našim prostorima, skoro od Živka Nikolića. Kod njega je prepoznatljiva češka škola, veoma dobro poznaje rad sa glumcima i kamerom, ništa ne može da mu pobjegne iz fokusa. To je veliki, raskošni, talenat koji je pokazao u filmu „Igra ispod praga“, a siguran sam da će publika tek sa ovim ostvarenjem biti oduševljena – kazao je Slavić. Naročito mu je, kako je ispričao, drago što nije morao da ode negdje iz Crne Gore da bu mu neko pružio priliku.

- Vjerovatno da svaki glumac ima svog čovjeka, reditelja koji mu pruži priliku da pokaže svoje umijeće. Postoji kod nas veliki broj glumaca koji mogu da igraju zahtjevne uloge, pokažu svoj talenat, a ovdje se na nesreću manje snima. Kada nas zovnu za kastinge u Beograd, većinom su to tipizirane uloge. A kada gostujemo tamo sa predstavama, ljudi su oduševljeni. Imamo veliki potencijal, ali je potrebno da se više ulaže u kulturu, naročito u film kao medij pomoću koga bi promovisali i našu zemlju. Mislim da bi tada procvjetali – rekao je Slavić. Saradnja sa svim ljudima na filmu, prema njegovim riječima, bila je fenomenalna. - Sa cijelom ekipom, kako sa domaćim, tako i sa gostujućim glumcima, išlo je savršeno. Od prvih priprema u Beogradu do same realizacije. Sve je išlo krajnje profesionalno, drugarski i ljudski. Kada bih mogao da biram, opet bih volio da na narednom projektu radim baš sa ovom ekipom – rekao je Slavić. S. VIŠNJIĆ

žaju bošnjačke žene u prošlosti, zatim o Kismetu, na osnovu istinitog događaja, a „Komuna“ donosi i esej Ramiza Hadžibegovića o đerdeku – svadbenom ritualu. U podsjećanju na Ibrahima Ibra Rekovića,

Rijalda Ramusović u tekstu „Vrijeme zarobljeno u crtežu i riječi“ ističe da je Reković kroz umjetnost, pisanje, crtanje i slike, bilježio i ostavljao tragove plavsko-gusinjskog kraja, dok Sead Hodžić iz Njujorka piše o humanisti i dobrotvoru Šukriji Cecunjninu. Za „Komnu“ još pišu Halil Markišić, Markišić prof. dr Marko Knežević, Boban Redžepagić, gić dr Safet Lješnjanin, Braho Adrović, Senada Vatić, Milorad Mićo Miranović, Senada Vatić, Dražen Drašković, ković Amer Ramusović i Gordan Čampar. Uz ovaj broj „Komune“, redakcija časopisa pripremila je i specijalni dodatak, koji se odnosi na borbu protiv lažnih vijesti. Na tu temu pišu Željko Rutović i Voislav Bulatović. Najnoviji broj „Komune“ već se nalazi na mjestima za prodaju štampe u svim crnogorskim gradovima. R. K.

VAŽNOST

PODGORICA – Iako će Ministarstvo kulture i medija sufinansirati u 2022. godini ukupno 155 projekata i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva sa ukupnim iznosom od 613.905 eura, među osam časopisa iz oblasti kulture i umjetnosti, za koje je odvojeno 25.750 eura, uprkos kvalitetu i kontinuitetu, magazin „Objektiv“ – Vodič kroz film, TV i muziku, nije dobio sredstva za sufinansiranje. Na pomenuti konkurs (čiji su kompletni rezultati dostupni u jučerašnjem broju Pobjede) Pobjeda je kandidovala magazin „Objektiv“, koji od 2016. godine izlazi uz naš dnevni list, uz preporuke renomiranog crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića, te kompozitora i direktora Made in New York Jazz Festivala Vladimira Maraša, inače stalnog kolumniste u „Objektivu“.

Ministarstvo kulture i medija će sufinansirati u 2022. godini osam časopisa, ali ne i Pobjedin dodatak

„Objektiv“ nije podoban

Ukoliko postoji časopis u Crnoj Gori koji je rasterećen dnevno-političkog diskursa i ukoliko postoji časopis vrijedan pažnje MPNKS, to je ,,Objektiv“ – zapisao je Vladimir Maraš u preporuci

PRAVO UČEŠĆA

Iako je u konkursu prethodno navedeno da pravo učešća nemaju nevladine organizacije i nacionalne javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, sredstvima planiranim za kulturu, Pobjedi je rečeno iz dobro upućenih izvora da časopisi koji izlaze uz dnevne listove nijesu uopšte razmatrani na ovom konkursu, iako u inicijalnom tekstu konkursa nije bilo ni riječi o tome. Komisija za oblast književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost, koju su činili Tatjana Jovović, Marko Camaj i Tatjana Ćalasan, sa najviše sredstava - po pet hiljada eura podržala je časopise „Fokalizator“ (koji pored štampanog ima i onlajn izdanje) i „Komunu“. Za časopis za kulturu i umjetnost „Ars“ opredijeljeno je 4.500 eura, dok su sa 3.500 eura podržani „Lingua Montenegrina“ i časopis „w.w.w.peripetija. me“ koji ima samo onlajn izdanje. Zanimljivo, iako je tek u nastajanju, „Athanatik“ - časopis za fantastiku u književnosti i umjetnosti podržan je sa tri hiljade eura. Sa 2.250 eura podržan je časopis „Srpska baština“, koji je prethodno finansirala Vlada Republike Srbije. Najmanje sredstava, dvije hiljade eura, dobio je časopis „Pozorište“. Pobjeda je na konkurs prijavila svoja izdanja i u okviru kategorije ,,Razvoj kulture na sjeveru“, no iako su, prema saznanjima našeg lista, članovi komisije podržali prijavu, Ministarstvo je imalo posljednju riječ i diskvalifikovalo je zbog, kako nam je rečeno, „administrativne stavke“. Sjednicom je predsjedavao

Naslovnica današnjeg broja časopisa „Objektiv“

nedavno smijenjeni generalni direktor Direktorata za podsticanje, razvoj i kulturno-umjetničko stvaralaštvo Andrija Radulović.

ZNAČAJ

U prijavi za konkurs, za magazin „Objektiv“ traženo je 18.000 za 52 broja godišnje, gdje Pobjeda dodatno, iz sopstvenih sredstava, ulaže 42.650 eura. Uredništvo „Objektiva“ je u svojoj prijavi istaklo da bi sufinansiranje časopisa bilo usmjereno prije svega na proširivanje saradničkog tima, prije svega autorima iz regiona, zatim na nove rubrike uz povećanje obima materijala, veću onlajn prisutnost i eventualni početak distribucije magazina kao samostalne publikacije. U svojoj preporuci Dimitrije Popović podsjetio je i na težak period kroz koji je magazin „Objektiv“ prošao tokom pan-

demije, gdje je privremeno bilo obustavljeno štampano izdanje, pa je magazin bio dostupan samo u onlajn formi. - Imao sam više puta prilike sarađivati u časopisu „Objektiv“ i upoznati se s kvalitetnom uređivačkom koncepcijom ovoga izdanja, stoga smatram da bi bilo od višestruke koristi, da ne kažem potrebe, da crnogorski medijski prostor ponovo dobije ovaj časopis u klasičnom, štampanom izdanju. Bogatstvo i raznovrsnost tema kojima se „Objektiv“ bavio donoseći kroz informacije, recenzije, intervjue, pregled aktuelnih kulturno-umjetničkih događanja u zemlji i inostranstvu od mejnstrim kulture do aktivnosti u takozvanoj alternativnoj umjetničkoj praksi, doprinosio je kvalitetu crnogorske sveukupne medijske scene. Na taj način „Objektiv“ je objektivno zadovoljavao interese i potrebe različitih generacija

svojih čitatelja. Na osnovu ovog sažetog mišljenja o vrijednosti časopisa smatram da je obaveza prvenstveno Ministarstva kulture i prosvjete da osigura neophodnu i adekvatnu materijalnu potporu kako bi uredništvo „Objektiva“ moglo steći uslove za kvalitetno objavljivanje časopisa u ponovnom štampanom izdanju – zapisao je Popović. Sličnu preporuku imao je i Vladimir Maraš, inače autor stalne kolumne „A Capella“. - Danas, u nedostatku informacija iz kulture u štampanom obliku, „Objektiv“ predstavlja crnogorsku art i pop-art scenu, pa rani poziv da se priključim ekipi zanesenjaka privatio sam sa oduševljenjem, te 2016. godine... U Crnoj Gori danas, čast je biti dio tima koji proizvodi „Objektiv“, moguće i jedini časopis/nedjeljnik sa već uspostavljenim kredibilitetom i još prepoznatljivijim ljudima/novinarima koji ga čine. I mnogoljudnije države od Crne Gore bi trebalo s pažnjom da tretiraju ovaj časopis, a o njegovom značaju za pokleklu crnogorsku kulturu i ne treba mnogo trošiti riječi. Ukoliko postoji časopis u Crnoj Gori koji je rasterećen dnevno-političkog diskursa i ukoliko postoji časopis vrijedan pažnje MPNKS, to je ,,Objektiv“ – zapisao je, između ostalog, Maraš. Dvije preporuke istaknutih kulturnih stvaralaca ostale su za nadležne u Ministarstvu kulture – mrtvo slovo na papiru. Za Pobjedu i naš ,,Objektiv“ ipak velika satisfakcija. S. VIŠNJIĆ

Udruženje likovnih umjetnika organizovalo slikarsku koloniju na Bjelasici

Boje planine i neba

KOLAŠIN - Još jedno konkretno spajanje umjetnosti i turizma dešava se ovih dana na planini Bjelasici. Udruženje likovnih umjetnika Kolašin, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore, organizovalo je likovnu koloniju „Okom umjetnika“ koja počinje na 1.600 metara nadmorske visine i likovno „priča“ o ljepoti ljeta na planini.

Pokretač ove manifestacije je Dragoslav Jeknić Šaft, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina. On je rekao da je predložena ideja odmah naišla na razumijevanje Skijališta Crne Gore i Skicentra Kolašin 1600. - Dogovorili smo zajednički cilj da promovišemo likovnu kulturu, ali i turističke resurse. Motiva i inspiracije imamo dovoljno, a sve se dešava u originalnom

ambijentu Bjelasice. Učesnici kolonije su slikari iz Kolašina, ali i drugih gradova Crne Gore. Bato Mašković, Željko Dapčević, Angelina Janjušević, Maja Dujović, Petar Grdinić, Milun Lutovac, Milena Krivokapić, Sara Bulatović, Vojo Bulatović i Miško Pavićević - kazao je Jeknić. Likovna kolonija je atrakcija i zanimljivost i turistima koji ovih dana borave na Bjelasici. Posebno je zanimljiva najmlađa učesnica kolonije Anastazija Lukovac, desetogodišnja učenica OŠ „Risto Manojlović“ iz Kolašina koja takođe „traži“ motive Bjelasice. Dr. D.

16 Hronika Podgorice Gradsko preduzeće Putevi preuzelo i petu autobusku liniju

Voziće od Autobuske stanice do Grbavaca Preduzeće Putevi preuzelo je juče još jednu liniju za prevoz putnika autobusima, petu po redu. Riječ je o gradskoj liniji 54-55 kojoj je početna stanica na Trgu golootočkih žrtava, a završna u Grbavcima. – Dužina linije je 28 kilometara. Vrijeme obrta je 40 minuta. Trasa linije je od Trga golootočkih žrtava (Autobuska stanica), Ulicom Oktobarske revolucije, Kralja Nikole, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Moskovskom, Lju-

bljanskom, Cetinjskim putem, lokalnim putem za Sitnicu, zatim Donji Kokoti i Grbavci – saopšteno je iz Puteva. Stajališta na kojima se autobus zadržava su na Trgu golootočkih žrtava (Autobuska stanica), kod zgrade ,,EI Niš“, na Mostu braće Zlatičanin, Moskovska (Simpo), Klinički centar, bivši Duvanski kombinat, Radoje Dakić I i II, Gornja Gorica, Kolovrat, ribnjak, kanal, Sitnica, Donji Kokoti I, II i III (kraj asfalta), Lekići I i II, Grbavci I, II, III. Nj. Ž.

 Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati Jasika i dio Brskuta. H. P.

JPU ,,Đina Vrbica“ raspisala tender vrijedan 15.000 eura

Vrtić na Zabjelu dobija nove pješačke staze Javna predškolska ustanova ,,Đina Vrbica“ raspisala je tender za izgradnju pješačkih staza, procijenjene vrijednosti 15.000 eura.

Pješačke staze za potrebe vrtića biće izgrađene u Ulici Radosava Burića bb na Zabjelu, ispred Vaspitne jedinice ,,Poletarac“, ali i Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“. Radovi će obuhvatiti demontažu i rušenje ograde, sječenje betonske staze na glavnom dvorišnom ulazu za pristup

školi, kao i rušenje postojećeg asfalta na igralištu kod fiskulturne sale. Uslijediće zemljani, betonski, armiračko-betonski i bravarski radovi, u okviru kojih je na glavnom dvorišnom ulazu planirano postavljanje klizne kapije za pristup školi. Projekat izgradnje pristupnih staza izradila je projektantska kuća ,,Ingpoint“ iz Nikšića. Tender je raspisan po skraćenoj proceduri od pet dana, a radovi bi trebalo da budu završeni za 15 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Nj. Ž.

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Kraljev park i dalje zatvoren za posjetioce zbog urušavanja tla početkom aprila

Potrebna dodatna istraživanja ponora Iako su ekipe gradskog preduzeća Zelenilo još 4. aprila utvrdile da je u Kraljevom parku došlo do urušavanja tla, jedan od najatraktivnijih gradskih parkova i danas je zbog toga zatvoren za posjetioce.

Glavni grad je tada angažovao Speleološko društvo iz Nikšića, čiji tim su činili speleolozi, speleolog spasilac, inženjer građevine, inženjer elektrotehnike, profesor geografije, magistar za prirodne hazarde i biolog, koji je obavio određena istraživanja i ispitivanja te mikrolokacije u Kraljevom parku. Iz Glavnog grada juče je saopšteno da je nalaz te komisije pokazao da se u Kraljevom parku otvorio ponor, nastao urušavanjem zemlje, zbog objekta koji se tu nekada nalazio. – Otvor u zemlji je približno kvadratnog oblika, dimenzija 2x2 metra. Speleolozi su se spustili do dubine od oko osam metara, gdje su zatekli oštećeni građevinski objekat, sa suvo zidanim kružnim zidom, prečnika otvora 4.8 metara, visine šest metara, koji se naslanja na betonsku ili armirano-betonsku ploču nepoznatih dimenzija. Zbog obrušene zemlje nije moguće izmjeriti konačnu visinu zida, kao ni dubinu – navodi se u saopštenju koje je juče objavio Glavni grad. Dodaje se da su ograničene mogućnosti za dalja istraživanja ovog podzemnog

Ostaci suvo zidanog kružnog zida

objekta od strane speleologa. – Za dobijanje inženjerskogeoloških podataka terena potrebno je izvršiti geofizička istraživanja, kako bi se utvrdio položaj podzemnih prostorija u Kraljevom parku. S tim u vezi, Glavni grad će narednih dana raspisati javni poziv za izbor izvođača ovog ispitivanja. Nakon dobijenih rezultata i preporuka, postupiće se u skladu sa navedenim – poručili su iz Glavnog grada, uz napomenu da će Kraljev park do daljeg ostati zatvoren za posjetioce. H. P.

Glavni grad u prvom polugodištu zabilježio dobru turističku posjetu

I. MANDIĆ

Podgoricu za šest mjeseci posjetilo 64.000 turista

Glavni grad sve interesantniji turistima

Podgoricu je za prvih šest mjeseci posjetilo 64.000 turista, dok je ostvareno 129.000 noćenja, što je duplo više u odnosu na uporedni period prošle godine. Podaci Turističke organizacije Podgorice govore da je u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, broj dolazaka manji svega nekoliko procenata, dok je broj noćenja deset odsto veći. – To su podaci koji nas, zaista, koliko ohrabruju, toliko i obavezuju da nastavimo dalje sa brojnim aktivnostima i koji govore u prilog tome da se turisti sve duže zadržavaju u Podgorici. Zaključno sa 2019. godinom, u strukturi gostiju bili su dominantni biznis turisti, ali jasno je da se ta situacija mijenja, tako da smo i mi aktivnosti prilagođavali aktuelnoj situaciji – kazala je direktorica TO Podgorice Nina Pajović. Ona je ocijenila da su ovakvi pokazatelji rezultati niza faktora.

Nina Pajović

– Riječ je o našim pojačanim promotivnim aktivnostima, kako u regionu, tako i na značajnijim emitivnim tržištima, zatim o velikom broju događaja koji je Glavni grad organizovao ili ugostio u prethodnom periodu, kao i o uspostavljanju sinergije i intenzivnije saradnje sa predstavnicima turističke privrede našeg grada, što je takođe rezultiralo zajedničkim projektima i manifestacijama. Sve to zajedno doprinosi da imamo ovakve pokazatelje i sigurni smo da će se ovako pozitivni trendovi nastaviti i do kraja godine – kazala je direktorica TO Podgorica. H. P.

Rekonstrukcija objekta područnog odjeljenja OŠ ,,Vlado Milić“

Završetak radova za dvije sedmice Prva faza rekonstrukcije objekta u Grbavcima, u kojem nastavu pohađaju đaci područnog odjeljenja Osnovne škole ,,Vlado Milić“, odvija se po planu. Do sada je zamijenjena polovina krova, a uporedo se radi i fasada. Nakon toga, izvođač radova će pristupiti zamjeni prozora. – Uprkos teškim vremenskim uslovima, sve teče po planu. Očekujem da će rekonstrukcija biti završena za dvije nedjelje. Radovi su počeli 12. jula. Izvođač je firma ,,Tekto“ iz Podgorice, a za nadzor je zadužena firma ,,B projekt“

iz Nikšića – kazala je Pobjedi direktorica OŠ ,,Vlado Milić“ Ivana Milić. Školski objekat u Grbavcima bio je u veoma lošem stanju – krov je prokišnjavao, pa su zidovi bili puni vlage, a stolarija je odavno bila dotrajala. Ministarstvo prosvjete obezbijedilo je novac za prvu fazu radova u iznosu od 42.500 eura, koja predviđa zamjenu krova, fasade i prozora. U planu je i druga faza radova, koja će obuhvatiti rekonstrukciju unutrašnjosti škole, za koju će novac najvjerovatnije biti obezbijeđen iz sponzorstva. Nj. Ž.

Zamjena krova na područnom odjeljenju OŠ ,,Vlado Milić“ u Grbavcima

Arena

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Odbojka/Rukomet

Naši odbojkaši maksimalnim rezultatom savladali Luksemburg na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Crna Gora Luksemburg

3 0

KOLAŠIN – Sportski centar. Gledalaca: 500. Sudije: Paršin (Ukrajina), Ivanov (Bugarska). CRNA GORA: Minić 6, Ćinćur, Babić 9, Zvicer 9, R. Strugar 2, Milenković, Lakčević (libero), M. Bojić 11, S. Bojić, Delić 2, Milić 2, B. Strugar 2, Jovović, Radević (libero). LUKSEMBURG: Simao Marinjo, Samuel Marinjo (libero), Gajin 3, Dobre, Veber 9, Hofman, Hilbert 1, Konstantinu, Erpelding 7, Zuidberg 6, Feit 7, Glesener (libero), Galopo, Matilde da Luz. Odbojkaši Crne Gore ubjedljivo su počeli kvalifikacije za Evropsko prvenstvo – izabranici Ivana Joksimovića savladali su Luksemburg maksimalnim rezultatom 3:0 (25:15, 25:14, 25:17). Meč u Kolašinu protekao je u apsolutnoj dominaciji domaćina koji je u ranoj fazi setova serijom poena pravio nedostižnu razliku. – Iza nas je pet sedmica kvalitetnog rada. Pokušali smo to da pokažemo na najbolji mogući način u meču sa Luksemburžanima. Rezultat pokazuje da smo u tome uspjeli. Jako bitna pobjeda za nas. Ovo je dobar start nakon kojeg možemo rasterećenije da uđemo protiv favorizo-

OSCG

Superiorna Crna Gora RADOST CRNOGORACA: Sa sinoćnjeg meča Crna Gora - Luksemburg u Kolašinu

vanog Portugala. Uz ovakvu igru, a nadam se i bolju, sigurno gajimo ambicije da iznenadimo narednog protivnika. Ova ekipa će rasti iz utakmice u utakmicu. Vjerujem da

možemo do rezultata koji svi priželjkujemo – rekao je Joksimović nakon meča. – Tokom pripreme za Luksemburg, targetirali smo njihova dva najbolja igrača. Tačnije

– korektora i primača. Oni su u krajnjem bili jako niski procentualno, što znači da smo uspjeli da ih zaustavimo. Moram da pohvalim svoje igrače jer su stvarno dali maksimum u

ovom momentu. Fokus im je bio na visokom nivou. Diktirali smo ritam i nijesmo dozvolili rivalu da iskoristi svoje dobre strane. U nedjelju nas čeka bolji protivnik, veći izazov, a

sigurno će i naš motiv biti veći. Nadam se još boljem izdanju i novom povoljnom epilogu – ističe selektor naše reprezentacije. Startnoj postavi Crne Gore (tehničar Rajko Strugar, korektor Aleksandar Minić, primači servisa Marko Bojić i Ivan Zvicer, srednji blokeri Blažo Milić i Luka Babić, libero Nikola Lakčević), trebalo je malo vremena da se zagrije. Luksemburg je poveo sa 4:2, ali to je bilo sve. Domaći odbojkaši brzo su preuzeli i diktirali vođstvo (25:15). Slično je bilo i u drugom setu. Minić smečom, pa Blažo Milić blokom uspostavili su ravnotežu, da bi sjajan ,,pajp“ Strugara za Zvicera, pa smeč Babića iz kontre, te poeni Marka Bojića, Zvicera, Minića iz bloka i as Strugara našem timu donijeli vođstvo 12:6. Dileme više nije bilo, pa je druga dionica završena još većom razlikom (25:14). Nošeni sjajnom igrom u prva dva seta, domaći igrači silovito su startovali u trećem – Zvicer je smečovao, uslijedili su fantastični taktički servisi Babića, koji su završeni sa dvije greške rivala, te smečom. Crna Gora je povela 5:1 i rutinski riješila posljednji set sa 25:17. Na momente atraktivna, sigurna, nadmoćna partija Crne Gore koja u nedjelju (7. avgust) od 17 i 30 časova dočekuje Portugal u istoj dvoD. K. rani.

IHF

U Podgorici danas počinje kadetsko prvenstvo Evrope za rukometaše

,,Lavovi“ žele da sačuvaju A diviziju Grupe

Danas (18 h): Crna Gora – Portugal

Svjetsko prvenstvo za rukometašice

Kadetkinje slavile u utješnoj grupi Crna Gora 43 (21) Uzbekistan 26 (12) SKOPLJE – Gledalaca: 100. Dvorana: ,,Boris Trajkovski“. Sudije: Aleksis (Kuba), Nikolas (Urugvaj). CRNA GORA: Vujadinović 3, Pavićević 2, Ražnatović 2, Mitrović 2, Ramusović 5, Marković 4, Micevska 3, Vukčević 6, Ceklić 5, Šutović 5, Radmanović, Radonjić 1, Kolić 2, Brajović 3, Marsenić, Bazović. UZBEKISTAN: Tuganbaeva, Murodova, Ruzieva 1, Abilaeva 1, S. Erkabaeva 8, Kimsanboeva 1, Mulaeva 3,

Lenurova, Marimboeva 2, Saparbaeva 2, B. Erkaboeva 5, Šamieva 1, Iminjonova 2, Komila, Irbagimova, Gaforova. Rukometašice Crne Gore nijesu uspjele da prođu grupnu fazu i dođu do cilja – da se bore za četvrtfinale kroz mečeve glavne runde Svjetskog prvenstva za kadetkinje. Mlade rukometašice nastavile su prvenstvo u utješnoj grupi 1 (Prezident kup) u kojoj su startovale pobjedom nad Uzbekistanom. Očekivano, ,,crvene“ su ubjedljivo stigle do dva boda, a naredni duel odigraće sjutra sa Senegalom koji je na startu izgubio od Alžira (37:31). A. M.

PODGORICA – Lov na trofej kreće danas i to iz Podgorice – Rukometni savez Crne Gore organizator je Evropskog prvenstva za kadete (uzrast do 18 godina). Naš nacionalni tim nastupaće u grupi B sa Portugalom, Italijom i Hrvatskom koja je prošle godine u finalu izgubila od Njemačke (EP je zbog korona virusa odloženo, organizovano prošle godine, ali za uzrast do 19 godina). Cilj našeg tima je da sačuva status u A diviziji, a bilo bi idealno da osvoji jedno od dva mjesta koje vodi u glavnu rundu šampionata. Biće teško, jer su trener Nedim Selmanović i koordinator mlađih selekcija u RSCG Draško Mrvaljević imali velikih problema oko sastava. Zbog povreda ranije su otpali Nikola Đurković, Igor Mrvaljević, zatim Eldan Kastrat. Za predstojeće takmičenje naši rukometaši u pripremnom periodu odigrali su šest mečeva ostvarili dvije pobjede, remi i tri poraza.

GRUPA A Njemačka, Island, Mađarska, Poljska GRUPA B CRNA GORA, Hrvatska, Portugal, Italija GRUPA C Slovenija, Danska, Norveška, Srbija GRUPA D Španija, Švedska, Francuska, Farska Ostrva

– Imamo iskustvo igranja sa Hrvatskom i Italijom sa Mediteranskih igara. Italiju smo savladali, dok smo poraženi od Hrvatske, koja je velesila u evropskom rukometu. Ipak, trenutno razmišljamo samo o Portugalu koji je prvi protivnik, analiziramo ih već duže vrijeme, a sa posebnom

pažnjom nekoliko posljednjih dana i mislim da imamo realne šanse da dođemo do pobjede. Idemo korak po korak, sa jasnim ciljem da izborimo opstanak u A diviziji, a sve preko toga će biti uspjeh. Neće biti kalkulacija, već u svakom meču idemo da pružimo maksimum i probamo da ostvarimo

što bolji rezultat – kazao je Selmanović. Na startu šampionata u dvorani ,,Verde“ Crna Gora će od 18 sati odmjeriti snage sa Portugalom, dan kasnije sa Hrvatskom, a posljednji rival 7. avgusta je Italija. Na konačnom spisku igrača koji će predstavljati našu državu na smotri najboljih selekcija Evrope su Savo Vujović, Dejan Čolović, Lazar Sredanović, Milan Nišavić, Andrija Radovanović, Edin Beharović, Dario Maslovar, Mirko Latković, Filip Gazdić, Božo Vujović, Viktor Suknović, Andrej Dobrković, Matija Pejović, Radoš Premović, Milorad Bakić, Mojaš Radonjić, Petar Radoičić i Janko Kustudić. U stručnom štabu pored Mrvaljevića i Selmanovića su još Mašan Popović, Marko Martinović i Maksim Šćekić kao vođa delegacije. A. M.

Arena

18 Sportski miks U Baru održan 3x3 basket turnir

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Reprezentativac Dušan Matković tvrdi da će ,,ajkule“ tek da pišu bogatu

Kodio na tronu Podgorički ,,Kodio“ pobjednik je regionalnog 3x3 turnira Bar 2K22 – ekipa koju čine tri reprezentativca Crne Gore, Miloš Jovanović, Nemanja Gavranić i Vaso Popović, uz Dušana Gojnića, u finalu takmičenja na Šetalištu kralja Nikole savladala je ,,G-unit“ rezultatom 12:8. Osvajač turnira dobio je 2.500 eura. Uzbudljiv meč za prvo mjesto, dobar basket, pune tribine i igra do dva sata poslije ponoći... Ljubitelji ovog sporta mogli su da uživaju. – Prezadovoljni smo. Čestitke ekipi ,,G-unit“ na sjajnoj tuči, na šta smo navikli kada igramo protiv njih. Čestitke na organizaciji turnira, bio je nevjerovatno dobar, blizina mora dala je basketu poseban šmek. Što se tiče trijumfa, naravno da smo srećni. Radili smo dosta za ovo, od početka do kraja smo imali sve pobjede i mnogo smo zadovoljni – rekao je Miloš Jovanović iz pobjedničkog tima. ,,Kodiov“ put do konačnog trijumfa nije bio lak. Podgorička ekipa je u grupi pobijedila tim ,,Metar od table“ iz Bosne i Hercegovine 22:8 i ekipu ,,Wolves“ iz Berana 21:19. U nokaut fazi eliminisali su srpske predstavnike, ,,Čuku ADOC“ u četvrtfinalu 22:5, potom prvog nosioca turnira u polufinalu, ,,Krupanj 3x3“ rezultatom 21:13. Ova vrsta turnira vratila se u Bar nakon dvogodišnje pauze. Od regionalnih timova učestvovao je još sastav ,,Skopje – Kino Vlae“ iz Sjeverne Makedonije, a među crnogorskim timovima posebno je privukao pažnju ,,Shaolin“, koji je u barskom derbiju polufinala izgubio od iskusnih sugrađana, ekipe ,,G-unit“, 21:11. – To su naši momci, treniramo zajedno i baš mi je drago što su se pokazali u dobrom svjetlu. Vidio sam nekoliko novih ekipa, volio bih da ostvare kontinuitet učešća na ostalim turnirima u Crnoj Gori i to je ono čemu mi težimo. Da prikupimo još ekipa i da basket nastavi da se razvija u boljem ritmu. U Baru je 3x3 dugo popularan. Nadam se da ćemo i sljedeće godine imati turnir, možda uz još bolje ekipe, bolju organizaciju, bolji tempo, bolje nagrade i to je ono što priželjkujemo – rekao je Marko Dabanović, član ,,G-unit-a“ i selektor crnogorske 3x3 reprezentacije. Zbog pucanja table na samom početku kvalifikacija, program je počeo sa skoro dva sata kašnjenja, ali to nije spriječilo ljubitelje basketa i prolaznike da do samog kraja ostanu na šetalištu i uživaju u vrhunskom 3x3 turniru. Uz teren je bilo mnogo poznatih lica iz svijeta košarke, uključujući i dio reprezentacije Crne Gore, koja je na pripremama u Baru. – Tu smo na pripremama već šest dana, pa smo iskoristili priliku da ispratimo ovaj turnir. Organizacija je zaista odlična, momci igraju odličan basket. Mnogo je lijepo što se basket opet vratio u Bar i zaista smo oduševljeni organizacijom, ambijentom, publikom i svime. Nas košarkaše stalno vuče lopta, ušlo nam je to u krv, ali mislim da ne bismo imali nikakve šanse sa ovim momcima. Ovo je totalno drugi sport – uživao je u turniru reprezentativni centar Nemanja Radović. Barski 3x3 turnir bio je treći u ljetnjoj sezoni, nakon Golubovaca i Pljevalja, a naredna stanica je ponovo na sjeveru Crne Gore. Kolašin će 13. i 14. avgusta dočekati najbolje basketaše u državi. – Sva priča u vezi sa basketom, krenula je upravo iz Bara. Smatrali smo da je neophodno da Bar opet ima turnir. Prošle su dvije godine, zbog situacije sa korona virusom, turnir se nije organizovao, ali ove godine smo uspjeli to da vratimo ovdje. Veliku zahvalnost moram da iskažem prema Opštini Bar pod čijim je pokroviteljstvom turnir održan. Zahvaljujući njima uspjeli smo da napravimo zaista lijepu priču i iz godine u godinu trebalo bi da se trudimo da turnir bude sve bolji – poručio je jedan od orgaD. K. nizatora Bar 2K22, Stevan Milošević.

PODGORICA – Barseloneta je tek juče ozvaničila saradnju sa Dušanom Matkovićem, crnogorskim vaterpolo reprezentativcem. Evropski gigant je ranije dogovorio dolazak bivšeg igrača Primorca, o kojem se doskoro pričalo kao o velikom talentu. Matković je prešao tu granicu i o njemu se sada govori kao o vaterpolisti koji pravi razliku u bazenu. Imidž je izgradio u Kotoru i nastupajući za nacionalni tim. – Barseloneta je veliki klub sa najvećim ambicijama, ne samo u domaćim okvirima već i u Ligi šampiona. Poziv od strane Barselonete sam doživio kao veliku čast i stigao je kao nagrada za sve godine rada koje sam uložio u sebe.

VOLIM PRIMORAC Matković je otišao iz Kotora u godini kada Primorac slavi vijek postojanja. – Primorac ima posebno mjesto u srcu. Volim ga najviše na svijetu. Imao sam priliku da sa klubom proslavim vijek postojanja, a žao bi mi bilo da sam propustio spektakl kakav je bio.

Sparing u Trebinju

WPOLO.ME

Ako ne sada, za godi dvije borićemo se za Naši vaterpolisti, nakon povratka iz Grčke gdje su osvojili turnir, nastaviće sa radom u Trebinju i to sa reprezentativcima Srbije. Zajednički treninzi planirani su do 6. avgusta, a dva dana ranije i utakmica. Poželio sam klubu sreću, da bude sa još boljim rezultatima u narednom periodu. Kao kompletnom nacionalnom vaterpolo timu, i Matkoviću su koferi konstantno spakovani. Mjesecima je u jakom radu, prošao je sa timom Svjetsko prvenstvo u Budimpešti, finalni turnir Svjetske lige, a odmorio je od turnira u Grčkoj. Naravno, predah je bio kratak zbog finiša priprema za Evropsko prvenstvo u Splitu. ,,Ajkule“ su prije ljeta prošle kroz naporan rad, bilo je razloga za slavlje, ali i za kritiku. Mladost je imala opravdanja za mnoga izdanja… Pitali smo našeg repre-

Čukvumeka velika nada Aston

Evropsko prvenstvo u košarci za juniore

Slijedi bitka za A diviziju ,,Čudo od

PODGORICA – Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće za plasman od 9. do 16. mjesta na prvenstvu Evrope u Izmiru. Naši momci su u osmini finala izgubili od Srbije 80:56, tako da ih sada čeka borba kojom bi izbjegli ispadanje iz elite, za šta će biti potrebno da budu makar na 13. mjestu. Naredni rival biće selekcija Poljske, koja je izgubila juče od Izraela 65:58. Duel sa Poljskom igra se danas od 15 časova. Izabranici Vasa Milovića odigrali su odličnu prvu četvrtinu. Vrlo agresivnom odbranom i mirnim napadom uspjeli su da se smjenjuju u vođstvu sa rivalom. Bilo je nekoliko šansi da se odlijepimo i na više od maksimalna tri poena, ali se na prvu pauzu otišlo uz neriješenih 17:17. Rival je drugu četvrtinu otvorio

potpisuje

sa osam vezanih poena i već u 13. minutu pobjegao na 25:17. Odgovorili smo sa pet vezanih poena, imali i šut za izjednačenje i to je bilo to. Srbija je novom serijom 10:0 stvorila prvi put dvocifren višak, do kraja četvr-

tine otišla na 44:28 i povratka nije bilo. Amar Hot je bio najefikasniji sa 18 poena, imao je i šest asistencija. Trinaest poena dodao je Milorad Brajović, 12 Igor Joković. R. P.

Drugi poraz Crnogorki u pripremnom periodu uoči EP

Kadetkinje propustile šansu da se revanširaju Izraelu PODGORICA – Ženska kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je i u drugom kontrolnom meču od Izraela u Podgorici – 52:50. Nakon poraza u prvom duelu istih rivala u ,,Bemax areni“ 62:51, izabranice Petra Sto-

janovića djelovale su mnogo bolje. Crnogorke su u prvoj četvrtini nakon 4:9 uspjele da serijom 11:0 stignu do šest poena prednosti. Najveću prednost Crna Gora je stvorila u drugom periodu kada je stigla do osam poena viška – 21:13. Ipak gošće

su od tog momenta uspjele da vežu 11 poena i preokrenu do odmora na 24:21. Brzo su se naše oporavile i treću četvrtinu odigrale odlično. Dobile su je 20:9 i ušle u posljednju četvrtinu sa osam poena prednosti 41:33. Posljednji period

pripao je Izraelu, a naše su u posljednjih osam sekundi propustile priliku da izbore produžetak. Najefikasnija u našem timu bila je Nađa Drobnjak sa 15 poena uz osam skokova, 13 poena dodala je Atina Radević, 12

Jelena Bulajić. Crna Gora i Izrael odigraće još jedan meč, a „crvene“ će nakon toga do početka B prvenstva Evrope, koje se održava u Podgorici od 18. do 27. avgusta, imati još dvije provjere protiv Hrvatske u gostima. R. P.

PODGORICA – Karni Čukvumeka (18), veliki talenat Aston Vile i engleskog fudbala, do kraja sedmice potpisaće ugovor za Čelzi. Fudbaler nigerijskog porijekla prošao je sve mlađe selekcije engleske reprezentacije i važi za jednu od najvećih nada na Ostrvu. Vezista izuzetnih fizičkih karakteristika i tehnike će već u sedmicama pred nama imati priliku da debituje za jedan od najjačih klubova Premijer lige. Kako je saopšteno ostrvskim medijima iz oba kluba, dogovoreno obeštećenje iznosi oko 24 miliona eura (20 miliona funti). Velikog talenta pokušali

Arena

Četvrtak, 4. avgust 2022.

u priču

inu, a zlato VIDI LIJEPE STVARI: Dušan Matković

zentativca da li je ekipa blizu pravog ritma i koliko još fali da se ustali forma za EP. – Potrebno je samo vremena, sve što je bitno je tu. Ekipa se slaže odlično i siguran sam da u budućnosti nećemo imati problema. A koliko smeta osmo, šesto mjesto? – Tvrdim da nam malo fali za velike stvari. A fali iskustva u određenim trenucima – kada vodimo sa velikom razlikom da utakmicu mirno privedemo kraju. Sve to dolazi sa utakmicama. Siguran sam, ako ne već sada na EP, za godinu, dvije bićemo ne samo konkurentni nego pretendenti za zlatne medalje. Smjena generacije stigla je u pravi čas, mnogi mladi igrači su tu, dobijaju šansu, uče, slušaju… Kao nikada do sada, generacijski jaz je skoro izbrisan. – Trenutno nemamo veliki broj najiskusnijih igrača osim Petkovića, Lazovića i Čučkovića. Za sve druge igrače mogu da kažem da su generacijski blizu, sa razlikom od godinu gore ili dolje. Dobro smo se upoznali kroz mlađe kategorije i sada kroz seniorsku ekipu. Tako da ovo spajanje generacija nema prevelikih posljedica po nas. Posljednja stanica na stajalištima bogatog ljeta biće Split. Na redu je EP, a Matković je pomalo rezervisan po pitanju velikih priča. – Evropsko prvenstvo je jače od prvenstva svijeta. Vaterpolo je maltene skoncentrisan u Evropi. Ne volim da razmišljam o grupi, najbolje je u priču oko šampionata ulaziti polako – od dana do dana, odnosno od rivala do rivala. Nećemo se, naravno, predati, nijesmo nikada, a

Sportski miks 19

nadamo se lijepom i uspješnom prvenstvu.

NAPAD, PSIHOLOGIJA… Evidentno je da crnogorska vaterpolo reprezentacija ,,karte baca“ na odbranu. Teže se dolazi do golova, a realizacija sa igračem više je generacijski problem. I to je evidentirano, a dokle se odmaklo? – Apsolutno se slažem, a to je prvenstveno posljedica naše škole gdje se pažnja posvećuje upravo odbrani, blokovima i taktičkim detaljima, a manje se vremena posvećuje napadu i nekoj individualnosti u ofanzivi. Mislim da je to definitivno segmenat koji nama u ovom trenutku nedostaje. Nedostajao je i ranijim generacijama, a bojim se da će i generacijama koje će tek da stignu. Uočili smo taj problem i stalno radimo na tome da što više poboljšamo napadački segmenat igre. Rezultati ne mogu brzo da dođu, ali sam optimista po tom pitanju. Psihološi momenat je važan, zato je sve preduzeto da reprezentativci nemaju nikakvih stega i da sa manje pritiska dočekaju velike događaje. Sa timom radi i psiholog. – Mislim da smo na najvećem nivou što se tiče psihološkog momenta i podrške. U to sam definitivno siguran. Odnos između igrača je izuzetan, a imamo podršku i od strane medicinskog tima. Razgovaramo sa psihologom i upravo se dosta pažnje posvetilo ovoj priči. Mislim da smo u ovom trenutku, zaista, na najvećem nivou ikada što se tiče psihološkog dijela priče – jasan je A. M. Matković.

n Vile dogovorio novi transfer Prvoligaš iz Tuzi ostaje bez pouzdanog defanzivca

Održana osma sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore

Klubovima više novca, Đurđevac ostaje gen-sek PODGORICA – Izvršni odbor Fudbalskog saveza Crne Gore, na prijedlog Komisije za sprovođenje procesa izbora – imenovanja generalnog sekretara FSCG, koja je razmatrala sve pristigle prijave na konkurs, imenovao je Momira Đurđevca za novi četvorogodišnji mandat na toj funkciji. Na osmoj sjednici Izvršnog odbora FSCG usvojen je prijedlog Odluke o finansijskoj pomoći klubovima kojima će u toku naredne dvije godine biti distribuirano preko 4.800.000 miliona eura. Na sjednici Izvršnog odbora za mandatni period 2021–2025. odlučeno je da prvoligašima pripadne po 96.000 eura po sezoni, dok će svaki drugoligaš inkasirati po 60.000 eura. Članovi Prve lige Crne Gore za

žene dobiće po 10.000 eura po sezoni, a klubovi koji se takmiče u Futsal ligi po 5.000 eura. Udruženjima klubova FSCG (Jug, Centar, Sjever) biće uplaćeno po 25.000 eura po godini. Isplata finansijskih sredstava klubovima Meridianbet 1. CFL i Druge lige Crne Gore, kao i prethodnih godina, vršiće se kroz osam jednakih mjesečnih rata tokom trajanja takmičarske sezone. Odlukom je predviđena i obustava opredijeljenih finansijskih sredstava u slučaju kršenja propisa FSCG, dovođenja u pitanje integriteta takmičenja i kada klub u potpunosti ne sprovodi odluke, uputstva i direktive nadležnih organa i tijela FSCG. Osim navedene finansijske pomoći, klubovima koji se takmiče u elitnom rangu domaćeg fudbala biće distribuirana

sredstva stečena prodajom televizijskih, betting i data prava kroz fiksne iznose i premije zavisno od plasmana na kraju sezone. Ujedno, dio finansijskih sredstava obezbijeđenih kroz ugovor o vlasništvu nad televizijskim, betting i data pravima pripada finalistima Kupa Crne Gore. Računajući iznose dobijene kroz finansijsku pomoć i premije, prvoligaši će inkasirati minimalno 116.000 eura, a maksimalno 176.000 eura po sezoni. Uslovi za povećanje finansijske pomoći klubovima i Udruženjima klubova stvoreni su zahvaljujući odgovornom finansijskom poslovanju, sklapanju novog sponzorskog ugovora sa kompanijom Meridianbet i ugovora o vlasništvu nad televizijskim, betting i data pravima za Meridianbet 1. CFL i Kup Crne Gore. D. K.

Drugoligaš angažovao stranca na poziciji ofanzivnog veziste

Đođ u Mladosti DG d djeteta“ e za Čelzi Tući odlazi u Hapoel

su ovog ljeta da dovedu i Barselona i Milan, ali je on želio da nastavi razvoj u Premijer ligi. Čukvumeka ima pravo nastupa i za Nigeriju i Austriju (majka mu je Austrijanka, u toj zemlji je i rođen). Prošle sezone u Premijer ligi nastupio je 11 puta i ostavio izuzetan utisak. R. A.

PODGORICA – Potpuno neočekivano nakon samo dva kola Dečić će ostati bez standardnog prvotimca – Marko Tući postaće novi član Hapoela iz Tel Aviva. Dečić je igrao protiv Dinama iz Moskve, da je prošao igrao bi protiv Hapoela Ber Ševe, a očigledno su mnogi u Izraelu pomno pratili Tuzane. I, klub iz Tuzi dobio je ponudu iz Izraela za 23-godišnjeg defanzivca i vjerovatno će je prihvatiti. Hapoel je jedan od najvećih izraelskih klubova, naredne godine slavi 100 godina postojanja, bio je šampion 13 puta, posljednji put 2010. godine. U sezoni 2010/11. igrao je u grupnoj fazi Lige šampiona, a zatim dvije godine zaredom i u grupnoj fazi Lige Evrope. Prvenstvo Izraela počinje 20. avgusta, a u toku je takmičenje u Kupu. Tući je u prethodne dvije sezone u dresu Dečića odigrao 64 meča u CFL, uz četiri gola. Bio je starter i u obje prvenstvene utakmice ove sezone, kao i u duelima sa Dinamom iz Minska u kvalifikacijama za Ligu R. P. konferencija.

PODGORICA – Mladost DG sklapa ekipu za novu sezonu – ugovor sa klubom iz Lješkopolja potpisao je Andre Đođ koji igra na poziciji ofanzivnog veziste.

Riječ je o dvadeset jednogodišnjem momku iz Hrvatske, rođenom u njemačkom Regensburgu, koji je u redove ambicioznog drugoligaša stigao iz Rudar Velenjea. Ranije je nosio dres Zvijezde Gradačac, Novigrada, Slavena, Galeb Oporoveca,

te bio u mlađim selekcijama Regensburga, Kareta, Abensberga. Đođ petnaestak dana trenira pod nadzorom Marka Šćepanovića, a upisao je i dva nastupa za Mladost – u prijateljskim utakmicama sa Iskrom i Bokeljom. Lješkopoljci su na pozajmicu angažovali nekoliko talentovanih igrača Budućnosti, kao i domaćih fudbalera, a u klubu su došla i dva stranca iz Saudijske Arabije. Mladost je prošle godine igra-

la baraž za popunu elitnog ranga, ali je u dvomeču sa Rudarom bila slabija. Mladi sastav ponovo će po-

Korpulentni Pljevljak slobodan u izboru nove sredine

kušati da bude u vrhu tabele. Možda čak i da ode korak dalje – do istorijskog plasmana u Meridianbet 1. CFL. D. K.

Kartal uzeo titulu i napustio Maldive PODGORICA – Nemanja Kartal napustio je Maziju nakon dominantno osvojene titule na Maldivima. Crnogorski defanzivac dao je ogroman doprinos rezultatima ekipe Miodraga Ješića, o čemu svjedoči činjenica da je bio komandant odbrane koja je 17 puta sačuvala ,,nulu“ u ligi u kojoj se igra 21 kolo. Mazija je završila prvenstvo sa gol razlikom 85:5, a znala je da dobije utakmicu i sa 10:0. ,,Zeleni“, koje sa klupe predvodi nekadašnji strateg Budućnosti i beogradskog Partizana, imali su skor od 20 pobjeda i jednog remija, uz 14 bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Igls. Uprava je odmah ponudila novi ugovor Kartalu, ali dvadeset osmogodišnji Pljev-

ljak nije prihvatio zbog kalendara nove sezone. Kako se Mundijal igra krajem godine u Kataru, Fudbalski savez Maldiva donio je odluku da tamošnji šampionat krene u januaru 2023. – Bilo mi je lijepo na Maldivima. Igrali smo dobro, bili nadmoćni i zasluženo osvojili titulu. Ljudi iz kluba su željeli da produžimo saradnju, ali ne odgovara mi što je tamo pauza više od četiri mjeseca. Vidjećemo na zimu, možda se i vratim, ali do tada želim da igram. U opticaju je i odlazak u jednu drugu azijsku zemlju. Narednih dana vidjeću što je najbolje – da li opet inostranstvo ili možda povratak u Crnu Goru – rekao je Kartal. D. K.

Arena

Četvrtak, 4. avgust 2022.

ŠAH Selektor Dragan Kosić za Pobjedu analizira učinak naših šahista i šahistkinja na Olimpijadi u Čenaju poslije šest odigranih kola

Napredak vidan, ali mogu još bolje Pao svjetski juniorski Takmičar iz Bocvane trčao 9,91 sekund

rekord na 100 metara

ŠSCG

Poslije šest odigranih kola na 44. Olimpijadi u indijskom Čenaju muška reprezentacija Crne Gore ima sedam meč bodova. Izabranici Dragana Kosića slavili su protiv Avganistana (4:0), Iraka (4:0) i Madagaskara (3:1) i sa Dominikanskom Republikom odigrali neriješeno 2:2, dok su poraženi od Irana (1:3) i Mađarske (1,5:2,5). Prvi je utisak da su naši matadori ostvarili solidne rezultate i da će u narednih pet rundi nastojati da poprave plasman i eventualno završe ovo grandiozno takmičenje na poziciji iznad prosječnog rejtinga koji ih je prije početka upisao na 39. mjestu među 188 selekcija sa svih meridijana. To bi svakako predstavljalo veliki uspjeh za Denisa Kadrića, Nikolu Đukića, Luku Draškovića, Dragišu Blagojevića i Andreja Šukovića. Prema riječima selektora Kosića, svi se maksimalno trude i pružaju dobru igru. – Potpuno sam zadovoljan učinkom, mada ostaje žal zbog Lukinog poraza u okršaju sa Mađarima jer bi taj bod bio zlata vrijedan – kaže u analizi šest odigranih kola selektor Crne Gore Dragan Kosić. - Međutim, ako znamo da smo prošle godine od iste reprezentacije izgubili 3,5:0,5 onda ne treba mnogo patiti za propuštenom šansom. Počeli smo izvanredno sa dvije maksimalne pobjede, a zatim smo zasluženo poraženi od neugodnog Irana. Mogli smo bolje protiv Dominikanaca, ali rejting zna često da bude varka i nerijetko se dešava na masovnim takmičenjima da slabiji sastav iznenadi boljeg od sebe. Naravno, mi ih nijesmo potcijenili i nećemo nikoga, ali ,,Švajcarac“

PODGORICA – Lesil Tebogo, velika nada atletskog sprinta, oborio je svjetski juniorski rekord u trci na 100 metara na Svjetskom prvenstvu za juniore u Kaliju. Atletičar iz Bocvane je najpopularniju sprintersku disciplinu istrčao u fantastičnom vremenu 9,91 sekund. Tako je rekord popravio za čak šest stotinki, koji su držali Amerikanac

Salih Đukić

0 1

1.d4 d5 2.Nf3 Nf6 3.c4 c6 4.e3 Bg4 5.Nc3 e6 6.h3 Bf5 7.Ne5 h6 8.Bd3 Bxd3 9.Qxd3 Nbd7 10.Nxd7 Qxd7 11.0–0 Be7 12.c5 b6 13.b4 0–0 14.Bd2 Qc7 15.f4 Nd7 16.f5 e5 17.Rac1 bxc5 18.bxc5 Rab8 19.Rc2 Rfe8 20.Be1 Bg5 21.h4 Bf6 22.Ne2 Qd8 23.Qa6 Qc8 24.Qa4 exd4 25.exd4 Re4 26.Bg3 Rb5 27.Rf4 Qe8 28.Qxa7 Nxc5 (dijagram) 29.dxc5 Rxe2 30.Rxe2 Qxe2 0:1 je neumoljiv, pa su i oscilacije evidentne – ističe Kosić. On napominje, da je atmosfera i kod muškaraca i kod dama na zavidnom nivou i da svi čine jednu malu šahovsku porodicu čiji članovi izgaraju za tablom. Selektor ističe da će se slobodan dan iskoristiti za odmor i pripreme za naredne okršaje. – Finiš je najvažniji i treba zadržati dobru formu i energiju za predstojeće odlučujuće mečeve jer je sve manje vremena za eventualne ispravke. Mislim da imamo snage i kvaliteta da se iz Čenaja vratimo uzdignuta

čela i budemo na kraju koju stepenicu više od trenutnog rejtinga koji iznosi 2521 ELO - optimista je Kosić koji ne štedi komplimente na račun zalaganja i odgovornog pristupa svih članova crnogorske ekspedicije. Naše dame – Aleksandra Milović, Nikolina Koljević, Kristina Bačić, Mateja Popović i Milena Mosurović za sada imaju polovičan učinak i sa tri pobjede i tri poraza sakupile su šest bodova i trenutno se nalaze na 69 mjestu. Šahovska ,,groznica“ u kolijevci

drevne igre ,,inficirala“ je preko 2.000 igrača u obje konkurencije, zatim trenere, kapitene, članove organizacionog odbora i armiju posjetilaca koji žele da ostvare neposredni kontakt sa šahovskim velikanima koje predvodi aktuelni prvak svijeta Magnus Karlsen. Inače, ovaj najmasovniji i najkvalitetniji skup šahista i šahistkinja na planeti bio bi još prestižniji da zbog sankcija ne učestvuju Rusija i Bjelorusija te Kinezi, šampioni sa prethodne olimpijade koji zbog zdravstvene situacije nijesu došli da brane titule. No, bez obzira na tu činjenicu, draž turnira i želje učesnika da se predstave u najboljem izdanju nijesu ništa manji jer je san svakog igrača učešće na najprestižnijoj šahovskoj smotri na planeti. Danas je na programu slobodan dan, a u petak će muškarci odmjeriti snage sa Kosovom, dok će dame nastojati da pobijede Zambiju. To su nove prilike da se uveća bodovni saldo jer se radi o protivnicima sa objektivno slabijim sastavima i po titulama i po rejtingu. Priredio: B. KADIĆ

Bromel i Britanac Frensis. Na takmičenju u kolumbijskom gradu, mladić koji je u junu proslavio 19. rođendan je slavio sa 11 stotinki prednosti u odnosu na Jamajčanina Nkrumiju. Tebogo je i prošle godine osvojio svjetsko juniorsko zlato, na šampionatu u kenijskom Najrobiju. Tada je nastupio i na trci na 200 metara i bio drugi. R. A.

Ugovor sa japanskom kompanijom potpisan do 2025. godine

Red Bul dugoročno odabrao motore Honde PODGORICA – Šampionska ekipa Formule 1 Red Bul koristiće motore Honde u bolidima makar do kraja 2025. godine. Suštinski, radi se o produžetku tehničke saradnje – jer Honda prije svega pruža pomoć u tehnologiji proizvodnje motora, dok agregat dobrim dijelom razvija i proizvodi sama ekipa Red Bula. U zajedničkom saopštenju austrijske ekipe i japanskog gi-

ganta automobilizma, ističe se obostrano zadovoljstvo zbog saradnje. Prošle godine vozač Red Bula Maks Ferstapen osvojio je prvu titulu šampiona Formule 1 u karijeri, a ove godine ima veliku prednost u generalnom plasmanu i na najboljem je putu da odbrani tron. Spekuliše se da će Hondinu ulogu u Red Bulu od 2026. godine preuzeti francuska kompanija Pežo. R. A.

Feljton 21

Četvrtak, 4. avgust 2022.

„PODGORIČKA REPUBLIKA“, DVA CRNOGORSKA NAPADA NA PODGORICU I ZETSKI USTANAK (1831-1832)

Po Ivanu Vukotiću odluku o napadu donio je Njegoš

1. 5.

Prvi crnogorski napad na Podgoricu zbio se u oktobru 1831. dok je u tom gradu još Njegoš u pismu Jeremiji trajala samouprava. Drugi napad je preduzet krajem februara 1832. Prvi udar izveden Gagiću od 6. decembra 1831. je u danima kada su regularne osmanske trupe stigle pod Skadar i držale Mustafapiše: „Razumjeli smo da se (Mehmed Rešid-paša, S.Č.) pašu Bušatliju u opsadi. Bilo je to desetak dana prije njegovog pada, kada podgoričkom sprema da prođe preko Bjelopavlićah na Bosnu na silu garnizonu nije imao ko da pritekne u pomoć

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

bez pitanja ničijega, ali mi s pomoću božom ne bojimo se njega da na silu preko Bjelopavlićah na Nikšiće pasa doklen su ni neke kreposti Bogom sozdane i utrđene. Ali po svemu tomu ne bismo radi bili da se s njim ratimo i da se bez preše lije krv ljucka, nego, kako vidim, želja moja ne može se ispunit, budući da Turci bezprestano, kako i priđe, zadijevaju pogranične naše Crnogorce i ne hoće od njih mirovati“.

NEOSTVARENI POHOD

Do pohoda turske vojske nije došlo zbog iznenadne pobune koja je izbila u Aziji. Umjesto ka Bosni, Mehmed Rešid-paša se iz Skadra sa glavninom vojske uputio za Carigrad (Dragoje Živković, Istorija crnogorskog naroda, 1992, 398). Ovo je uticalo da se obračun regularne osmanske vojske sa Huseinom-begom odigra nekoliko mjeseci kasnije. Taj rasplet se odvijao u nekoliko bitaka vođenih od aprila do juna 1832., u kojima je Gradaščević bio potučen do nogu. Ali do tada je trebalo da protekne još četiri mjeseca. Krajem 1831. godine niko nije mogao predviđeti kako će se stvari odvijati.

VUKOTIĆEVA ULOGA

U takvom ambijentu su se odigrala i dva crnogorska pokušaja osvajanja Podgorice. Prvi put je to učinjeno u oktobru 1831. godine dok je u tom gradu još trajala samouprava. Drugi napad je preduzet krajem februara 1832. Prvi udar izveden je baš u danima kada su regularne osmanske trupe stigle pod Skadar i držale Mustafa-pašu Bušatliju u opsadi, što je procijenjeno kao povoljan trenutak za akciju. P.A. Lavrov piše da je crnogorski vladar „podstaknut neredima u turskim provincijama ... sa svojim savjetnicima odlučio da i sam pristupi djelovanju“. Dalje kaže da „već i sami izbor za mjesto napada, Podgorica – zavičaj Vukotića – navodi na sumnju da to djelo nije bilo započeto bez učešća Njegoša i Vukotića“ („Petar II Petrović Njegoš“, ICJK, 2013, 75). Andrija Jovićević navodi da su u metežu koji je onda vladao na turskoj granici, vladika i Ivanović preduzeli napad na Zetu i Podgoricu („Zeta i Lješkopolje“, CID, Podgorica, 169). Đoko Pejović piše da „nema sumnje da je Ivan Vukotić ta-

Stara Podgorica



Andrija Lainović piše da su Crnogorci izveli prvi napad 14. oktobra 1831. godine. Kaže da je „napad ostao bez uspjeha“, te da su se Crnogorci vratili sa tog pohoda 18. oktobra. Po jednom austrijskom izvještaju turska vojska je izvršila osvetu nad stanovništvom a u Podgorici je posjekla šest pravoslavnih hrišćana

da mogao dosta da odlučuje u Crnoj Gori, pa i o pripremi napada na Podgoricu i Zetu, ali svakako ne sam“ („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, Narodna knjiga, Beograd, 1981, 290).

OPTUŽBE I MOTIVI

Sami Ivan Vukotić je kasnije (1836) u optužbi protiv Njegoša podnijetoj carskoj vladi u Petrogradu tvrdio da je crnogorski vladar glavni i jedini krivac za organizovanje napada i poremećaj mirnih odnosa s Turskom, u stvari za neuspjeh i sve pretrpljene posljedice“ (isto). Rade Turov Plamenac kaže da je Ivan Vukotić „koristeći



Kada je u pitanju prvi napad, po Branku Pavićeviću se, u suštini, radilo o nevelikom sukobu, u kome je učestvovalo s crnogorske strane nekoliko stotina ljudi. U okršaju s mjesnim otomanskim žiteljima, Crnogorci su pretrpjeli nevelike gubitke, četiri mrtva i desetak ranjenih, dok su Turci imali desetak poginulih

se napadom velikog vezira na Mustafa-pašu Bušatliju na Skadar odredio da glavari crnogorski napadnu Podgoricu i osvoje Zetu do Skadarskog jezera“ (Memoari, CID, Podgorica, 1997, 432). Đoko Pejović komentariše da je to učinjeno „u cilju obezbjeđivanja zemlje za mnoge kojima je bila potrebna – za čime je bila izražena potreba još na narodnoj skupštini 1805. godine“ („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 288-289).

PRVI NAPAD

Prvi udar na Podgoricu odigrao se sredinom oktobra 1831, desetak dana prije pada Mustafa-paše Bušatlije. Bio je to povoljan momenat za takav poduhvat jer zbog sudara turskih vojski pod Skadrom podgoričkom garnizonu nije imao ko da pritekne u pomoć. O tome se vrlo malo zna. P. A. Lavrov komentariše da „nije poznato kako se taj prvi na-

pad završio“ („Petar II Petrović Njegoš“, Podgorica, 2013, 75). Dragoje Živković čak kaže da se taj napad dogodio „u ljeto 1831. godine“ (Istorija crnogorskog naroda“, 1992, 397), što ne odgovara činjenicama. Andrija Lainović piše da su Crnogorci izveli napad 14. oktobra 1831. godine, kao i da pojedinosti o tome nijesu poznate. Kaže da je „napad ostao bez uspjeha“, te da su se Crnogorci vratili sa ovog pohoda 18. oktobra. „Po jednom austrijskom izvještaju turska vojska je izvršila osvetu nad stanovništvom a u Podgorici je posjekla šest pravoslavnih hrišćana koji su bili u vezi sa Crnogorcima prilikom napada“ („Kratak pogled na prošlost Podgorice“, BeogradPodgorica, 2009, 212). Da se prvi napad dogodio sredinom oktobra indirektno potvrđuje i Jeremija Gagić, koji u pismu Njegošu od 31.

Petar II Petrović Njegoš

oktobra 1831. godine izražava žaljenje što su Crnogorci bez njegovog znanja preduzeli „nepravilan korak spram Podgorice, što će možda izazvati neprijatne posljedice“ (isto, 75). Njegoš mu se pravdao da se radilo o nekoliko stotina ljudi koji su „bez našeg znanja“ izvršili neuspješan napad na Podgoricu (Đoko Pejović, „Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 1981, 288). Pejović dodaje da „ovaj prvi i smjeliji preduzeti udar na tako značajnu strategijsku poziciju po svojoj prirodi nije predstavljao nešto više od zapaženijeg graničnog incidenta. Poslije oštrije borbe, u kojoj je bilo gubitaka na obijema stranama, Crnogorci su se povukli na svoju teritoriju, očekujući da će ubrzo doći do novih sukoba“ („Crna Gora u doba Petra I i Petra II“, 1981, 288).

RELATIVIZACIJA

Nekadašnja Glavatovića džamija u Podgorici

Branko Pavićević na fonu Njegoševog odgovora Gagiću negira da je sredinom oktobra 1831. uopšte i došlo do prvog napada na grad Podgoricu. Kaže da zapravo gnjevni i osvetoljubivi Crnogorci nijesu željeli da tolerišu ispade otomanskih vlasti, što je, po

svoj prilici, natjeralo Njegoša i Ivana Vukotića da sredinom oktobra izvrše napade na otomanska naselja u okolini Podgorice (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom Prvi, Podgorica, 2004, 179). Dalje kaže da su ti napadi u jednom dijelu literature preuveličani toliko da je ostala sumnja na crnogorskog vladara da je prvi put napao otomanski grad, za čije vojno zauzeće Crna Gora niti je imala oružja ni vojne sile. Po Pavićeviću se, u suštini, radilo o nevelikom sukobu, u kome je učestvovalo s crnogorske strane nekoliko stotina ljudi. U okršaju s mjesnim otomanskim žiteljima, Crnogorci su pretrpjeli nevelike gubitke, četiri mrtva i desetak ranjenih, dok su Turci imali desetak poginulih (isto, 179). Neobično je što je Pavićević, osim prvog, stavio pod sumnju i drugi crnogorski udar na Podgoricu, izveden krajem februara 1832. Ovakav zaključak je teško održiv. Jer, ako je zbog nedostatka dokumenata moglo da se nagađa da li je u oktobru 1831. godine bilo napada na Podgoricu, teško se može negirati da je u februaru 1832. godine došlo do takvog poduhvata. (Nastavlja se)

22 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja 23

24 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 001/11 od 11.01.2011, 053/16 od 11.08.2016, 032/18 od 11.05.2018, 062/18 od 21.09.2018, 001/22 od 10.01.2022) Rješenja Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, St.br.91/21 od 08.04.2021.god., stečajni upravnik PZU “DR. KOVAČEVIĆ” u stečaju Budva, nakon izvršene procjene vrijednosti imovine opreme stečajnog dužnika te zadnje bezuspješne prodaje Obavještava stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje cjelokupne imovine - opreme stečajnog dužnika PZU “DR. KOVAČEVIĆ” u stečaju Budva, i na osnovu člana 134. Zakona o stečaju istovremeno, objavljuje: ČETVRTI OGLAS ZA PRODAJU IMOVINE - OPREME STEČAJNOG DUŽNIKA PZU “DR. KOVAČEVIĆ” u stečaju Budva JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA I. PREDMET PRODAJE JE IMOVINA - OPREMA DUŽNIKA I TO: Aparat za trajnu depilaciju, Aparat sa radiotalasima za dermatologiju, Kozmetološka stolica , Sto za masažu, Pedikir manikir set,Set elektroda sa aparatom sa radio talasima,Set elektroda svetoskopijski, Suvi sterilizator , Lampa GGP I SW , Stetoskop , Sto za internistički pregled , Kompjuter 3/1 Medicinski ormari, 3 kom., Police u ambulanti, Prijemni pult i Stolice i oprema za čekaonicu. Ukupna početna cijena za kupovinu cjelokupne imovine - opreme je 5.500,00 € ispod koje cijene se neće prodati. Sva oprema se kupuje u viđenom stanju pez prava na naknadnu reklamaciju. Pored uplate depozita u iznosu od 10 % uslov za kupovinu navedene imovine - opreme je da ponuda mora biti dostavljena za kupovinu cjelokupne - opreme. Neće se razmatrati ponude ponuđača koji dostave ponudu za kupovinu pojedinačne - opreme. II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine Dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, Podgorica, ul. IV Proleterske br. 2, Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom PZU “DR. KOVAČEVIĆ” u stečaju Budva - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 14.09.2022.god. do 12,00 h. Otvaranje ponuda će se obaviti dana 16.09.2022.god. u 12,00 h u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici - kancelarija br. 30 na I spratu, u prisustvu ponuđača koji to žele. III. PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM NADMETANJU Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju: pravna i fizička lica koja dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit najkasnije do 14.09.2022.god. do 12,00 h. Depozit: ponuđači (učesnici na javnom nadmetanju) dužni su da uplate depozit u iznosu od 10% od početne cijene imovine koja se prodaje. Uplata depozita vrši se isključivo na žiro račun dužnika kod ERSTE BANK broj 540-12283-59 ili se prilažene opoziva i naplativa garancija banke. Dokaz o uplati depozita (u original ili ovjerenoj kopiji) dostavlja se uz ponudu ili se mora predati stečajnom upravniku, prije početka javnog nadmetanja. Ponude dostavljene bez dokaza o uplati depozita neće se razmatrati. Ponuda za učešće u javnom nadmetanju treba da sadrži: Za pravno lice: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i fotokopiju registracije. Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, kontakt telefon, broj računa i fotokopija lične karte. Ponuda mora da sadrži naznaku konkretne imovine koja se kupuje (npr. naziv ponuđača (ime i prezime), iznos ponude, naznaku imovine, uslove plaćanja i dr.). Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Uslovi za održavanje javnog nadmetanja: Javno nadmetanje održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni popisane uslove. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje ne odabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju će uplaćeni depozit biti vraćen ponuđačima u roku od 3 (tri ) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda . IV. Imovina - oprema dužnika prodaje se u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini - opremi koju kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje. V. Imovina - oprema dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njihovu kupoprodaju. VI. Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što su ponuđači dužni, prilikom zaključivanja ugovora priložiti dokaz da su uplatili cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gube pravo na povraćaj depozita. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupoprodaje, Dužnik NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine imovine - opreme, depozit mu se neće vratiti, a ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti. Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije od 8 (osam) dana od odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi. VII. Svi troškovi vezani za ovjeru ugovora takse i prenos vlasništva padaju na teret kupca. VIII. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 067 333 662 Stečajni upravnik

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Poslovni broj: I.br. 2383/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Vuletić Gojka, iz Nikšića, Straševina, ul. Vrtačka br.32, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48.838,66 eura, dana 03.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2383/16 od 18.11.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću po brojem Ov.br.9033/07 dana 19.06.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 03.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019. god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 721 KO Straševina PJ Nikšić i to: - katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 46 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, plan 005, skica 096, potest ili ulica i kućni broj Usputnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 8 m2, katastarska parcela broj 1301, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 15 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 31.08.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 18.285,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2383/16 od 30.04.2018.godine. IV Na dvadeset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.828,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 40.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2007 od 07.12.2012.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave Ov.br.9033/07 od 19.06.2007.godine i isprave UZZ br.73/11, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

I Određuje se šesnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, i to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za šesnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 31.08.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine. IV Na šesnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 03.08.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 14 Zakona o notarima („Službeni list RCG“, broj 68/05 i ,,Službeni list CG“, br. 49/08, 55/16 i 84/18) i Pravilnika o broju mjesta i službenim sjedištima notara (,,Službeni list RCG’’, broj 23/06 i ,,Službeni list CG’’, br. 11/12, 93/20 i 65/21), Ministarstvo pravde raspisuje KONKURS ZA IMENOVANJE NOTARA - za područje Osnovnog suda u Baru, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Baru; - za područje Osnovnog suda u Beranama, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Andrijevici i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Petnjici; - za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Mojkovcu; - za područje Osnovnog suda u Žabljaku, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Žabljaku i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem Šavniku; - za područje Osnovnog suda u Kotoru, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Kotoru; - za područje Osnovnog suda u Nikšiću, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Nikšiću i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem Plužinama; - za područje Osnovnog suda u Plavu, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Plavu i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Gusinju; - za područje Osnovnog suda u Podgorici, dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Podgorici; - za područje Osnovnog suda u Pljevljima, dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Pljevljima i - za područje Osnovnog suda u Herceg Novom, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Herceg Novom. U skladu sa članom 12 Zakona o notarima za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: -da je državljanin Crne Gore; -da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; -da je diplomirani pravnik; -da ima položen pravosudni i notarski ispit; -da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita; -da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara (Ministarstvo po službenoj dužnosti pribavlja dokaz); Prijavu sa prilozima kojima se dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje notara u skladu sa Zakonom o notarima sa kratkom biografijom (CV) kandidat podnosi Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog konkursa na adresu: Ministarstvo pravde, ul. Vuka Karadžića br. 3, Podgorica. Napomena: Kandidat se može prijaviti za više notarskih mjesta. Tekst konkursa biće objavljen na internet stranici Ministarstva pravde http://www.gov. me/mpa, Službenom listu Crne Gore i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’. Za sve bliže informacije možete se obratiti kontakt osobi u Ministarstvu pravde: Veljko Vučković 020/407-519 veljko.vuckovic@mpa.gov.me Broj: 01-109/22-7866 Podgorica, 4. avgusta 2022. godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 63/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V.Ivan iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, dana 03.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 63/2017 od 12.01.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset treća prodaja nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2739 KO Nikšić, PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 1, broj zgrade 5, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 6, površine 72m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika i Perović Milke iz Nikšića, ul. IV Crnogoroske br.2, od po 1/2. II Ročište za trideset treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 31.08.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.600,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 63/17 od 29.10.2018.godine. IV Na trideset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.960,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god za iznos duga 60.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca –obavještenje br. 1961 od 30.03.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.282/15 od 01.09.2015.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 03.08.2022. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

I. br. 1239/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “Centrojadran” Bar, Bulevar koje zastupa AOD “Terzić & Ulićević” iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Fadis” Bar, Polje bb, PIB 02060701, na osnovu izvršne isprave – presude Privrednog suda u Podgorici P.br. 690/12 od 22.03.2013. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 31.381,40 €, dana 18.07.2022. godine donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se prva prodaja akcija vlasništvo izvršnog dužnika “Fadis” DOO Bar u visini od 30.30759786 procenata vlasništva ( količina 77,011 akcija) emitenta ISIN MECENBRA0BR5, Tip Hov običnih akcija symbol CENB, na kojima je Centralno Klirinško Depozitrno Društvo AD Podgorica upisalo založno pravo u korist izvršnog povjerioca II Akcije navedene u st. 1. ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o promjeni sredstva izvršenja Iv.br. 3668/13. od 09.07.2013. godine, Privrednog suda u Podgorici donijetog radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca prema izvršnom dužniku u iznosu od 31.381,40 € na ime glavnog duga, troškova za sastav predloga za izvršenje u iznosu od 573,00 €,troškova za sastav predloga za promjeni sredstva izvršenja u iznosu od 573,00 €, iznos od 181,66 € na ime troškova za preduzete radnje i na ime predujma za prvu prodaju,te iznosa od ukupno 627,628 € na ime troškova nagrade za uspješno sprovođenje izvršenja. III Vrijednost navedenih akcija utvrđena je zaključkom o utvrđivanju vrijednosti Javnog izvršitelja Ane Nikić-Petričević I. br. 650/22 od 11.05.2022. godine na iznos od 4.0700 €, po jednoj akcij, pa se nalaže Hipotekarnoj banci AD Podgorica da postupci po rješenju o promjeni sredstva izvršenja Iv.br. 3668/13 od 09.07.2013. godine Privrednog suda u Podgorici i ovom Zaključku na način što će izvršiti prodaju na berzi, sa početnom cijenom utvrđenom Zaključkom o utvrđivanju vrijednosti Javnog izvršitelja Ane Nikić-Petričević I. br. 650/22 od 11.05.2022. godine, odnosno po cijeni od 4.0700 € po jednoj akciji, u periodu od 15 dana od dana prve ponude akcije i da novčana sredstva dobijena od prodaje, prenese na poseban račun Javnog izvršitelja za izvršenje broj 540-7175-57 kod “Erste banke” AD Podgorica, sa pozivom na broj I. br. 1239/22. XV Zaključak o prodaji objaviti u medijima dnevnom listu “ Nova Pobjeda “ doo sa sjedištem u Podgorici najkasnije 15 dana prije dana održavanja Javnog nadmetanja. XVI Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu i času prodaje stvari. Dana, 17.08.2022. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl. 8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019 Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE DEVETNAESTA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2 II Određuje se ročište za devetnaestu prodaju za dan 19.08.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati. IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura ) V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti. VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Na devetnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 25.07.2022.godine

Javni izvršitelj Branka Samardžić

Četvrtak, 4. avgust 2022.

IVM - 316/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Vera A. Ivanković, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 26.08.2022. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 28.07.2022. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik i suvlasnici ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 02/08/2022 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „MONTENEGRO PETROL“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja za djelatnost preduzeća, prerada maslina i proizvodnja maslonovog ulja, koji će biti lociran na katastarskim parcelama broj 14909 i 14910 KO Golubovci u Podgorici. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail jelena.karadzic@podgorica.me.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Umrla je 3. avgusta 2022. godine u 16 časova

Opraštam se od moje sestre

Posljednji pozdrav dragoj

BRANKE JOČIĆ

BRANKA Milutinova JOČIĆ

Sahrana će se obaviti 4. avgusta na mjesnom groblju u Gornjim Martinićima u 10 sati u prisustvu najuže rodbine.

LJEPOSAVI RAKOČEVIĆ

Bila si stub i oslonac naše porodice. Počivaj u miru, draga sestro, uz zahvalnost za sve što si činila za nas.

Tuguje za tobom ĐOKO

Otišla si nečujno i tiho, kakva si i sama bila. Počivaj u miru, naša dobra tetka. Pozdravi tatu!

160

Ožalošćeni: braća SLOBODAN i ĐOKO, snahe ILINKA, BRANKA i MAJA, sestrične, bratanići, bratanična sa porodicama i ostala rodbina

Tvoje bratanične SANJA i IRENA sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj teti

152

159

BRANKI JOČIĆ

Tvoja neutješna sestrična Дана 3. августа 2022.године у 75. години живота преминуо је VERA

Težak život si prošla, ali to te nije spriječilo da svima budeš kao majka. Svaka tvoja riječ je bila puna topline i ljubavi koju si nesebično davala. Neka ti je laka crna zemlja, na svemu ti hvala.

161

БОРИСЛАВ – МИћО Тадишин МАРОВИћ Саучешће примамо на гробљу Загорич 4. августа од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

LJEPOSAVA RAKOČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj teti Snaha SLOBODANKA, bratanić MARKO sa porodicom

ОЖАЛОШЋЕНИ: Супруга ЈЕЛЕНА-ЛЕЛА, син РАНКО, сестре ДАРА и СЛАВИЦА, унучад ХЕЛЕНА и БОГДАН, снахе САЊА, СТАНКА и ДАНИЈЕЛА, братанић БУДИМИР, братанична ТАЊА, сестрићи, сестричне и остала родбина

146 Posljednji pozdrav našoj dragoj, iskrenoj i plemenitoj komšinici

BRANKI JOČIĆ

Dana 3. avgusta 2022. godine poslije kraće bolesti preminula je

Sestrična SLAVICA sa porodicom

RADOJKA DRAŠKOVIĆ RATKO MEĐEDOVIĆ sa porodicom

STANICA Savova RADUNOVIĆ

162

148

Posljednji pozdrav dragoj teti

Posljednji pozdrav zaovi i tetki

Saučešće primamo 4. avgusta od 11 do 15 časova u kapeli na Čepurcima. Sahrana će se obaviti 4. avgusta u 16 časova na groblju u Progonovićima. OŽALOŠĆENI: Brat MILORAD, sestra VJERA, sestra od strica RADMILA, snahe SLAVKA, DANICA i OLGA-LOLA, bratanići, bratanične, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina RADUNOVIĆ i MARKOVIĆ

163

BRANKI JOČIĆ

Sestrična MIRA sa porodicom

Porodica pokojnog brata VLADISLAVA

164

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 4. avgust 2022. Посљедњи поздрав вољеној сестри

Обавјештавамо браћу, кумове и пријатеље да је преминуо наш драги

Дана 3. августа 2022. у 76. години изненада је преминуо наш драги

ТАТЈАНИ-ТАЊИ ГРДИНИЋ - ШТЕЛИ

TАДИЈА Милов ДУРУТОВИЋ

КРСТО Ђуров ДАЈКОВИЋ

Саучешће примамо у породичној кући у Доњим Брезнима дана 3. и 4. августа до 16 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Доњим Брезнима.

Хвала ти за сваки тренутак који си провела са нама. Била си дио нас, наших породица, једна блага и чиста душа. Твој лик остаће заувијек у нашим срцима и мислима, са твојим осмијехом, добротом и веселим духом. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

Ожалошћена породица ДУРУТОВИЋ

Саучешће примамо дана 4. августа 2022. године од 9 до 14.30 часова на градском гробљу Чепурци, када ће се обавити сахрана.

НОВАК - ПУШЕЉА, ТОНКО, ВЛАДО, ВЕСНА и ТИНА са породицама

Кућа жалости – Јереванска 8. 153

139 Ожалошћени: синови ВЛАДИМИР - КОКО, САША и НЕНАД, снаха ТАТЈАНА, унучад ВУК и ИГОР, братанићи ИВАН, ЗОРАН, ВАСКО и остала родбина ДАЈКОВИЋ и ШОФРАНАЦ

Dana 2. avgusta 2022. preminula je u 90. godini

156

Посљедњи поздрав

DARINKA Savova MILAŠEVIĆ

ЧЕДУ КАПИСОДИ

rođena BUŠKOVIĆ Dana 2. avgusta 2022. umrla je u 77. godini života naša draga Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 3. avgusta u 12 časova u Ljubotinju – Dubova.

Почивај у миру.

Ožalošćeni: sinovi KOSTA i JOVAN, snahe LJILJANA i SLAVICA, unučad, đeveričići i đeverične, sestra RADMILA sa porodicom, bratanići, bratanična i ostala rodbina

БОЖО ВУЈИСИЋ са породицом

140

RADMILA Vidakova LALOVIĆ

Jedanaest je godina od smrti našeg voljenog

rođena BURIĆ

155 Posljednji pozdrav

Sahrana je obavljena 3. avgusta u 12 časova u krugu uže porodice.

BRANKA Mihailovog SJEKLOĆE

OŽALOŠĆENE PORODICE LALOVIĆ i BURIĆ

Vrijeme ne liječi tugu, ali nas uči kako da živimo sa njom. Bog ti nije dao da uživaš u sreći svoje djece što je bio smisao tvog života. Sada smo dobili malog Luku zbog koga smo svi presrećni, a isto toliko i tužni što nijesi sa nama da zajedno podijelimo našu sreću, ali se nadamo da tvoja plemenita duša to zna i da se raduje sa nama. Bio si rijetko dobar roditelj i suprug što nas još više čini tužnima. U našim si srcima voljen i nikad zaboravljen dok god mi postojimo. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, dobra dušo.

ČEDO KAPISODA Dobrom čovjeku i VELIKOM CRNOGORCU. RAJKO MRVALJEVIĆ sa porodicom 150 Crnogorče, pamtiću te

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

TVOJA PORODICA

ČEDO KAPISODA Junače, nedostajaćeš mi.

135

RAIČEVIĆ SLAVKA

165

154

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 4. avgust 2022. Posljednji pozdrav dragom

2018–2022.

4. 8. 2019 – 4. 8. 2022.

SLAVU Čuvaćemo u nama tvoju dobrotu i pažnju koju si nam pružao. Počivaj u miru. MARKO i VUKE MARTINOVIĆ sa porodicom 157

POMENI

PEĐA PAVIĆEVIĆ

IVANA DAPČEVIĆ

Volimo te. Sestre BEBA i DRAGICA

ZVIJEZDO NAŠA!

Dana 4. avgusta navršava se pet godina od smrti naše drage majke i svekrve

Nećemo slaviti naše posebne dane, rođendane, godišnjice... Palićemo svijeće u crkvi... Donijećemo ti paran broj ruža na groblje, onako kako si ti voljela. Nadamo se da možeš sve da nas vidiš i da si ponosna na svakog od nas. Budi dobra i čekaj nas, svi ćemo se jednog dana ponovo zagrliti,

134

SJEĆANJE

Obećavamo ti to...

Tvoji otac RAJKO, majka TAMARA i sestra KRISTINA

RADOJKA DRAŠKOVIĆ Grlimo te uspomenama. Tvoji VUČKO, LJIKA i ZORICA

MILANKA

141

147

Pet godina od smrti našeg voljenog

Četiri godine je od smrti naše drage

Bako naša, Volimo Te. ANIKA i HANA 143 Nezaborav

MILOVANA - BELOG POPOVIĆA Nedostaje nam tvoja ljubav, čvrstina i toplina koje si nam pružao svakodnevno. Tuguje za tobom 136

IVANE Počivaj u miru, anđele naš.

Tvoja PORODICA Baba SEKA, tetke JASNA i MILICA

158

MILANKA LEKOVIĆ Ostaješ vječno u našem sjećanju!

Navršavaju se 3 godine od smrti naše voljene

MILICA, BOBO i DRAGAN sa porodicama 144 Godina dana od smrti

NEDJELJKO – NEĐO SLIŠKOVIĆ Napustio si nas sa bolom koji si nosio u duši. Ipak, imao si nas. Uvijek si govorio da si sretan čovjek jer ti je puna kuća. A mi te nikada nećemo zaboraviti. Tvoji BUBA, KAROLINA, ŽELJKO, NEBO, ANITA, NIKOLA, KRISTINA, MARJAN i NORA

ZORICE BOJOVIĆ Prolaze godine, ali čežnja i patnja za tobom je sve veća i veća. Nadamo se da si našla mir među anđelima. Nama ostaju najljepša sjećanja i neponovljiva ljubav koju ni smrt ne može uništiti. Dok smo živi sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

MILORAD Veljov MILIĆ Živiš u našim najljepšim sjećanjima i ostaješ neraskidivi dio nas, zauvijek.

151 Tvoji: MIĆA, MIRKO, MARKO i IVANA BOJOVIĆ

Prošlo je 10 godina kako je otišao naš

PORODICA 145

137

Tri godine su od smrti voljene sestre

4. 8. 2012 – 4. 8. 2022.

MIHAILO - Bebo BRAJOVIĆ 1925–2012. U sjećanju i tuzi čuvamo njegov uvijek ohrabrujući lik.

RADMILA i SAŠA BRAJOVIĆ sa porodicama BRAJOVIĆ, JOVOVIĆ i NIKČEVIĆ

138

ZORICE BOJOVIĆ

RASTISLAV – RAJKO Perišin GILJEN

Tri godine bez tebe ali svakodnevno si sa mnom u mislima, pričama i sjećanjima. Tvoj častan i dostojanstven život zaslužio je da te sa ponosom pominjem i čuvam od zaborava.

Deset je godina bez tebe, dragi ujače. Postoje rane koje vrijeme ne liječi, pogledi koji te svuda traže i srca u kojima vječno živiš. Ponosni na tebe tvoji Đukanovići

ZORAN

MIODRAG, MIOMIR, MILENKO, ILINKA, VINKA i MILIJANA

149

142

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2 POTREBAN vozač C kategorije sa radnim iskustvom Tel.069/032-380 3 POTREBNI fizički radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 4 Stručno i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova, adaptacije, popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel: 069/926-382; 020/629-558 5 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno.Vukčević. Tel.069/991-999, 067/000-008 6

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Ivm.br.10/2018 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore ad Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Ostojić Srđe, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 2.347,78€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 03.08.2022 godine, vrši JAVN O

O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ostojić Srđe, sa zadnje poznatom adresom Park bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br.10/2018 od 01.02.2018. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 18.07.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: I.br.63/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 03.08.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 03.08.2022. godine i Zaključka o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 03.08.2022. godine. Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 03.08.2022. godine i Zaključka o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 03.08.2022. godine. Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 03.08.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Ivm.br.266/2021 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca HIPOTEKARNA BANKA AD Podgorica,ul.Josipa Broza Tita br.67,Podgorica,protiv izvršnog dužnika DOO,,MARTINOVIĆ AUTO CENTAR”ul. Kneza Miroslava bb.Bijelo Polje a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 03.08.2022 godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO,,MARTINOVIĆ AUTO CENTAR”sa poslednjom poznatom adresom ul.Kneza Miroslava bb.Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Zaključak o odlaganju ročišta za prodaju nepokretnosti Ivm.br. 266/2021 od 01.08.2022 godine sa prilozima.Izvršni dužnik DOO,,MARTINOVIĆ AUTO CENTAR” iz Bijelog Polja može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 03.08.2022.godine JAVNI IZVRŠITELJ

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Obaještavamo Vas da je Direktor Istorijskog instituta Odlukom br.01- 423 od 02.08.2022. godine, zbog neusklađenosti propisa poništio Konkurs objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“, dana 05.07.2022. godine za izbor saradnika -istraživača za oblasti: 1.Za izbor saradnika -istraživača za oblast: Istorija evropskih integracija u Jugoistočnoj Evropi. 2.Za izbor istraživača saradnika za oblast: Istorija Crne Gore druge polovine XX vijeka. 3.Za izbor saradnika - istraživača za oblast: Transformacije političkih sistema u evropi u drugoj polovini XX vijeka. Molimo Vas da u skaladu sa proceduramao objavite poništavanje navedenog konkursa. DIREKTOR, Dr Radoslav Raspopović Poslovni broj : Iv.br.2451/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjrioca “DEPONIJA” D.O.O. Podgorica, ulica Španskih boraca bb, PIB:02653907 protiv izvršnog dužnika “Loyal partner doo“, PIB:02901439, adresa:Vasa Raičkovića bb, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 336,76 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 03.08.2022.godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik „Loyal partner doo“ D.O.O. Podgorica, PIB:02901439, adresa:Vasa Raičkovića bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi mu se uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2451/21 od 29.12.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnk ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 03.08.2022. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja- Služba za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Opština Pljevlja, ul. Kralja Petra br.48, Pljevlja, podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje sportsko rekreacionog centra Borovičko jezero, na dijelu UP 5 (b) (koju čine katastarske parcele: dio 302/1, dio 307, dio 306 KO Šumane II) i na dijelu UP5 (c) (koju čine katastarske parcele: 300/2, 301/2, 302/2, 303/1, 304/1, 305 i 327/1 KO Šumane II) u Pljevljima. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, ul. Kralja Petra br.48, kancelarija br.31A, radnim danima od 11 do 14 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Pljevlja www.pljevlja.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, je 10.08.2022. godine. JAVNO OBAVJEŠTENJE o emisiji akcija putem javne ponude Emitent “AD VENQO GROUP” Bijelo Polje upućuje poziv svim zainteresovanim domaćim i stranim investitorima, pravnim i fizičkim licima za upis i uplatu II emisije akcija putem javne ponude, na osnovu Odluke br. S-04-1.1/2022 od 23.04.2022 godine, koju je donio osnivač ovog jednočlanog društva. Broj emitovanih akcija u javnoj ponudi je 1.000.000 (Jedan milion) običnih akcija nominalne vrijednosti 0,01 euro po akciji. Ukupan obim emisije akcija je 10.000,00 (Deset hiljada) eura serije “B”. Ukupna početna prodajna vrijednost II emisije akcija iznosi 1.127.500,00 (Slovima: Jedan milion stotinu dvadeset sedam hiljada i pet stotina) Eura. Investiciono društvo emitenta unosi nalog za prodaju akcija javne emisije serije „B” u količini od 750.000 (Sedam stotina pedeset hiljada) akcija po početnoj cijeni od 1,17 EUR po akciji. Dodatno, investiciono društvo emitenta unosi nalog za prodaju akcija javne emisije serije „B” i to 250.000 (Dvije stotina pedeset hiljada) akcija po početnoj cijeni od 1,00 EUR po akciji. Emitent je u u vlasništvu jednog lica (jednočlano akcionarsko društvo) koje posjeduje 100 % akcija emitenta. Postojeći akcionar emitenta se odrekao prava preče kupovine. Emisija će se smatrati uspješnom ukoliko se u roku određenom za upis i uplatu akcija, upiše i uplati najmanje 60% broja emitovanih akcija. Emitent zadržava pravo prekida roka za upis i uplatu akcija, ukoliko se prije isteka roka upiše i uplati cjelokupni procenat ponuđenih akcija. Sva zainteresovana lica kupovinu akcija ove emisije mogu izvršiti u periodu od 350 (Tri stotine pedeset) dana, počev od prvog narednog dana od dana objave ovog oglasa, zaključno sa tri stotine pedesetim danom u 16:00h. Ako u periodu od odobravanja prospekta do zatvaranja ponude ili do početka trgovanja na regulisanom tržištu nastupe nove činjenice ili informacije koje mogu biti od uticaja na procjenu hartija od vrijednosti, emitent će odmah nakon nastupanja ili saznanja na nove okolnosti bez odlaganja Komisiji dostaviti zahtjev za odobravanje dopune prospekta. Obavještenje o odobrenju dopune prospekta, Emitent će objaviti u roku od 3 dana od dana njegovog odobravanja. Zainteresovana lica imaju pravo uvida u Prospekt u sjedištu društva svakim radnim danom od 8:00 do 16:00 h. u ulici Slobode bb u Bijelom Polju.. Prodaja akcija će se obaviti preko investicionog društva na regulisanom tržištu. Sva obavještenja u vezi sa emisijom akcija se mogu dobiti na tel. br. +382 (0)69 463 872 Izvršni direktor Mikica Kostić s.r.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta Branislavu M. Milačiću, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-523/16 od 15.07.2022.godine), kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju terena od erozije na katastarskim parcelama br. 3448/2 i 3449/2 KO Novi Bar, koje se nalaze u zoni Morskog dobra, u zahvatu DSL „Ratac“, Zeleni pojas u Baru. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 4. avgust 2022. • broj 332.

ili:

zbog čega je serija ,,Surface“ razočaravajuća misterija i Eplov prvi veliki promašaj ove godine Str. 4, 5. i 6.

Beživotna potraga za sjećanjima

Četvrtak, 4. avgust 2022.

A cappella

Valjda će brzo V

rijeme je odmora. Vrijeme je nanovo probuđenog korona virusa, vrijeme je tenzija u regionu, inflacije, rata u Evropi. Osim kovida-19, ovo drugo prolazimo ciklično kroz istoriju. Reklo bi se, stanje redovno. Region je imao posljednjih par decenija makar nadu, šansu da se stvari promijene nabolje. Što se Crne Gore tiče, to je zaista i izgledalo tako, negdje od 2005. godine. Međutim, sve nakon toga, ili da budem korektan do kraja, skoro sve nakon toga moglo se svesti u štivo pod radnim nazivom „Kako ne treba“. Politički interesi uvijek su bili materijal za kalkulacije s onim sa čim se u modernom društvu jednostavno – ne smije kalkulisati. Za rezultat 2022. godine imamo upravo opšte ludilo, degradaciju sistema vrijednosti uslovljenu prvo kalkulacijama s medijskim prostorom, a onda urušenim i zapostavljenim sistemom obrazovanja i kulture. Posljedice su devastirajuće, pogotovo za malo društvo poput crnogorskog.

*** I nakon ovih okolnosti, ne čudi realnost koju živimo danas. Dovoljno je prošetati ulicama bilo kog crnogorskog grada u večernjim satima, pa je prostim uvidom u autfite i muzičke programe koje slušaju prosječne generacije od 18-28 godina na primjer, potpuno jasno da će nam biti potrebne decenije da mrdnemo s mjesta. Naravno, prije toga, plašim se da će nam biti potrebne decenije da propadanje zaustavimo. A zbir ovih decenija ne uliva povjerenje, makar za nas koji smo srednjih godina. Ali nas obavezuje, da za našeg života, ostavimo djeci ili što manje posla ili da im ga ne ostavimo uopšte. Nakon svega što smo uradili prethodnih trideset godina, pokajanje budućim generacijama neće nas amnestirati od odgovornosti. Za početak, treba da odlučimo da li ćemo postati društvo građana ili društvo o kome ćemo se prebrojavati na Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Rome i tako redom. Ako ćemo ovim drugim po redu putem, onda nije ni važno, neka ide sve

Piše: Vladimir MARAŠ

Za početak, treba da odlučimo da li ćemo postati društvo građana ili društvo o kome ćemo se prebrojavati na Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Rome i tako redom. Ako ćemo ovim drugim putem, onda nije ni važno, neka ide sve dođavola dođavola. Ali ako ćemo ipak prvim putem, putem razvijenih evropskih društava, onda je potpuno nebitno kako se ko izjašnjava ili osjeća. Tako je, nije to baš od juče ili od prije par godina, ta vrsta pogrešno postavljenog sistema vrijednosti traje tačno od trenutka kada su nas ubijedili da je demokratizacija počela. Ko god je makar na tri dana zalutao u Njemačku, Švedsku, Švajcarsku ili Francusku, mogao je da vidi i osjeti kako funkcionišu stvari – red, rad, pravda, jednake šanse – od početka obrazovanja pa sve do zaslužene penzije. I da, to ne znači da

svi ti evropski sistemi, svaki na svoj način, nemaju mane, da se ne mogu popravljati i da ne grcaju u zapuštenim problemima na temu vjere, rase, drugačije boje kože ili ljudskih prava. Na kraju krajeva, bili smo svjedoci da je i jedna „velika“ Amerika grcala ali i još grca – po mom mišljenju, u sopstvenoj zabludi da je razvoj demokratije paralelno i obavezno praćen i razvojem čovjeka pojedinačno, a samim tim i kroz kolektivitete kojima pripada. Dakle, naizgled globalni raspad sistema ima jednu specifičnost: dok su na jednom kraju zemljine kugle demokratiju „iscijedili“ i kad je počela samu sebe da jede, na drugom kraju zemljine kugle, recimo ovdje kod nas, tek se učimo prvim lekcijama demokratije. Jedina nada je da su to ciklični procesi pa će nas tako, nakon završenih globalnih procesa, zapadni „overburst“ dočekati rame uz rame, s krugom prednosti kao u F1 takmičenju. I da ćemo na taj način, dobiti novu šansu da se pametnije postavimo u nekom novom svjetskom poretku, koji izgleda dolazi, polako ali sigurno.

*** Kao i uvijek, kasnili smo za razvijenim zemljama. Kasnili smo i dok je Crna Gora bila u onoj, velikoj Jugoslaviji, pa je tako danas vidljiva cijena svjesne inferiornosti koja je Crnogorcima nekako i odgovarala, da se ne lažemo. Što će nama i narodni orkestar pri Javnom servisu, isto tako i zabavni/revijalni, o džez orkestru ili Big bendu RTCG da i ne pomišljamo. Sve je to suvišno i nepotrebno, ali zato, 300-400 ljudi po četiri glasa valjalo je obezbijediti s budžeta i to je bilo više nego potrebno. Zaključno s današnjim danom, te prakse su aktivne i kao kakve pijavice, isisavaju zdravu krv iz našeg sistema (čitaj: budžeta) za potpuno besmislene i neracionalne ciljeve. Za te stvari, Šveđani ili Švajcarci imaju socijalne programe, a ne Javni servis ili neko drugo preduzeće đe se država pita – tačnije, đe se pita vlast u državi. Rekoh odavno, onaj koji to prekine, biće najomraženija politička ličnost i izgubiće prve sljedeće izbore, ali će na duge staze, ostati upisan zlatnim slovima u knjigu dobročinitelja ove zemlje. Valjda će brzo.

Četvrtak, 4. avgust 2022.

rogerebert.com

U FOKUSU

,,Surface“: Razočaravajuća misterija sa z

Beživotna potraga za izgubljenim sjećanjima

Iako na putu otkrivanja najbitnijih pitanja, u seriji ima dovoljno zaokreta koji će zadržati pažnju, u njoj ne postoji ona ,,udica“ za koju bi se mogli uhvatiti. Činjenica da se neki likovi prikazuju drugačije nego što zaista jesu, nagoviještena je u ranoj fazi

triming servis Apple TV+ ove je godine donio nekoliko izuzetnih sadržaja, od uznemirujuće distopijske drame ,,Severance“, do zadivljujuće generacijske drame ,,Pachinko“, dok je i većinu ostalog sadržaja vrijedilo pogledati. A onda je na red došla triler-misterija ,,Surface“ od osam epizoda (do sada emitovanetri), koja se bavi problemom amnezije i kreće između Hičkoka i ,,Mementa“ (2000) Kristofera Nolana, ali samo na papiru (čitaj: snovima).

Zlatni kavez

Za razliku od filmova koji se bave ovim temama, kod serija je problem u tome što održa-

vanje kredibiliteta radnje u nekoliko epizoda i tokom nekoliko mjeseci prikazivanja, nju čini mnogo komplikovanijom i zahtijevaju mnogo više informacija, koje trebaju biti vrlo precizne i delikatne. Nažalost, takav slučaj nije bio sa navedenom serijom autorke VeronikaeVest, čija glavna zvijezda je Gugu Mbata-Rou, koja čini sve da sazna ko je ona zapravo i zašto se našla u nevolji. Otkako je Sofi skočila u vodu i pokušala samoubistvo, ne može se sjetiti prethodnog života. U međuvremenu se malo pomirila sa situacijom i nekako se nosi sa svakodnevnim životom, prvenstveno zahvaljujući aktivnoj emocionalnoj po-

dršci partnera Džejmsa (Oliver Džekson-Koen). Razmažena od voljenog muža, koji joj sprema doručak i živi na visokoj nozi, osjeća se ispunjenom i pita se ,,zašto skakati u vodu, ako je njen život bio tako savršen?“. Duboko u sebi osjeća da ipak taj zlatni kavez krije drugačiju, zlokobnu istinu. K a d a j e Ba d e n ( Stiven Džejms), policajac na tajnom zadatku, sa kojim je imala aferu prije nesreće, upozori na njene voljene, počinje paranoja. Ona postepeno saznaje da njen naizgled voljeni muž nije iskren i da čak ni njena najbolja prijateljica Karolajn (Ari Grejnor) nije baš ona žena za koju tvrdi da jeste. Kroz be-

skrajnu listu iznenađujućih preokreta i neočekivanog ljubavnog trougla, ovaj triler postaje uvrnuta priča puna tajni, laži, izdaja i manipulacija u kojoj ništa nije onako kako se čini. U modi mnogih psiholoških trilera, koji igraju na kartu amnezije, u sjeni se kriju tajne i one obično imaju cilj da replikuju ,,zamućeni prostor“ svog protagoniste, koji traži sebe na mnoge načine. ,,Surface“ se igra na frustrirajuće formuličan i predvidljiv način. Veronika Vest, koja je autorka serije, koristi element amnezije po poznatom principu, gdje dotična osoba sa gledaocima, pokušava postepeno povratiti sjećanja i na taj način

Četvrtak, 4. avgust 2022.

apple.com

zvijezdom u usponu i Eplov prvi veliki promašaj ove godine

theverge.com

Prelomni život ni efektno prikaz momenat an na posteru

Nedovoljno iskorišćen potencijal glavne zvijezde Gugu Mbatu-Rou

saznati šta se zapravo dogodilo, a ne otvara nijedna nova vrata.

Djelovi slagalice

Umjesto toga, drži se ustaljene rutine, jer se vremenom pronalazi sve više dijelova slagalice, a istina se stalno mijenja. Najveća misterija je, naravno, šta se zaista dogodilo sa Sofi, je li pala ili je gurnuta, a možda je sama skočila i još bitnije iz kog razloga je sve to. Naravno, ne može se suditi o seriji samo po tome što liči na druge priče, ali problem je u tome što ,,Surface“ zaista liči na druge, mnogo bolje priče. Iako na putu otkrivanja najbitniji pitanja, u seriji ima zaokreta koji će zadržati pažnju, u

nskog Neubjedljiva slika monde života San Franciska

njoj ne postoji udica, ništa moderno ili inovativno za što bi se mogli uhvatiti. Vrlo rano postaje očigledno da je život ,,manekenskog“ para imao nekoliko pukotina o kojima niko ne želi da priča, a činjenica da se neki likovi prikazuju drugačije nego što zaista jesu takođe je nagoviještena u ranoj fazi. Već u prvoj epizodi, sumnje u

idealan svijet, padaju u vodu, kada muškarac kojeg ne poznaje bulji u nju u baru i konačno se upusti u razgovor kako bi joj otkrio da zna više o njenoj prošlosti nego ona. Premisa serije otvara joj vrata da krene u više različitih, potencijalno boljih ili gorih pravaca, ali se ona ne odlučuje da krene bilo kojim od tih puteva.

Umjesto toga, otkrića koja Sofi donosi o svom životu su iznenađujuće pitoma i dosadna. Struktura priče je jasna i ne ostavlja mašti na volju. Čak i kada su u pitanju konkretnija pitanja, gledalac mora biti spreman na ,,rupe“. Fokus se s vremena na vrijeme pomjera Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 4. avgust 2022.

sa misterioznog zapleta, koji posustaje, na interpersonalnu komponentu, da bi se onda vraćao nazad. Međutim, ono što je najviše iritantno i ne pokreće priču su veoma loše napisani dijalozi. Ljudi nikada ne bi tako razgovarali u stvarnom životu. S druge strane, kod režisera Sema Milera, postoje neki efektivni pokušaji da iskomunicira i poboljša zbrkanu perspektivu likova, posebno Mbata-Rouvinog stalno prevarenog centralnog lika, putem nejasnog objektiva, gdje nerijetko zamagljene ivice pokušavaju da istaknu njenu trajnu dezorijentaciju.

Bezbojni karakteri

time oduzima vrijeme otkrivajući ,,pravu“ Sofi, ubacujući sve vrste bočnih zagonetki koje ne vode nikuda.

Učmali refren

Serija ignoriše velike aspekte njenog života. Znamo da je Britanka i ima 30 godina, ali jednostavno nema dubljeg istraživanja bilo čega prije nedavnog braka. Jednostavno ne uspijeva prodati PTSP, a takođe je sputana nezgrapnim dijalogom. Čak i glumac njenog kalibra mogao je da uradi više sa onim što je u suštini refren ,,ako je moj život bio tako savršen, zašto sam pokušao da ga okončam?“. Ako Sofi zapravo ne postoji i nemamo osjećaja vezanosti, onda je očigledno da je sve plitko i za druge likove. Oliver Džekson-Koen ispunjava svoju ulogu, pa čak ima i neke trenutke harizme, ali, na kraju krajeva, on je samo nadopuna Sofi. Terapeutkinja Hana, koju igra Merijen Šon-Baptist, izgovara neke od najgorih terapeutskih govora. Ona je šef, kontroliše i ne sluša mnogo i njeno upozorenje Sofi da prihvati da je nesreća samoubistvo, izgleda kao izvučeno iz neke knjige popularne psihologije. Ari Gejnor ponekad izgleda da ne

zna koju verziju sebe igra u bilo kojoj sceni. Niko od njih se ne ponaša na način na koji bi to mogli u stvarnom životu i nemoguće se brinuti se za bilo koga od njih. Nesposobnost serije da stvori bilo kakve trodimenzionalne, uvjerljive likove ili napravi jedan legitimno iznenađujući preokret ostavlja osjećaj beživotnog i dosadnog trilera. Čak ga je nazvati trilerom pomalo neiskreno, s obzirom na to koliko rijetko uspijeva uspješno izgraditi napetost ili strah. Sve gore napisano govori o tome da serija nije dovoljno bogata, da bi neko potrošio skoro osam sati. Amnezija može biti intrigantna polazna tačka za seriju, dok je u ovom slučaju stvarnost drugačija. Za one koji traže triler koji vas tjera da sjedite na ivici stolice na kraju svake epizode, kao i sočne likove koji se fluidno kreću kroz koherentnu radnju tajni i laži, ova zaboravna serija to sigurno nije. Ako nikada ne saznamo što se dogodilo sa Sofi tog dana kada je pala u vodu i da li je zaista pokušala da se ubije ili da li je njen muž bio umiješan u neki podli plan, to me ne bi nimalo tangiralo, a više me ni ne zanima. Davor PAVLOVIĆ Ocjena: 2/5

hbomax.com

Međutim, čak i djelimično nefokusirani vizuelni stil koji režiser unosi, brzo počinje gubiti snagu, kada postane jasno da ,,Surface“ nikada neće ispuniti puni potencijal priče. Nejasno ostaje kada se fokusira na živote izuzetno bogatih u San Francisku (svaka kuća je prekrasna, a svaka odjeća luksuzna i raskošna), jer se tako čini da bi okruženje više klase trebalo da bude važno, ali osim toga izgleda serija nema ništa više za reći o životima bogataša, osim ,,šokantnog“ otkrića da nisu svi

sretni i da su mnogi lagali da dobiju ono što žele. On nerijetko koristi i slikovito okruženje San Franciska, tako što se trudi da istakne gradske urbane ulice i strma brda, ali često koristi i metaforičnu posjetu vodi iznova u koju je Sofi pala, što bi trebao biti uzbudljiv vizuelni motiv, ali koji s vremenom postane dosadan. Da nije sve tako crno, pobrinula se bogata i topla paleta boja koje prevladavaju u odnosu na tamne boje, s obzirom na temu i čine seriju prijatnom za gledanje. Sama struktura i ton serije ne pomažu mnogo u povezivanju sa likovima. To je hladan, elegantan svijet, snimljen s odvojenom trezvenošću neke reklame, u koji je teško ući. Njega čini grupa likova koji su, osim na momente glavnog junaka, između neugodnih i nezanimljivih, što posebno dobija na težini kada je u glavnoj ulozi potencijal Gugu Mbata-Rou. Sofi je zapravo zanimljiva samo zbog misterije koja okružuje njen život. Ona nije ništa manje prelijepa i kada joj lice blijedi od straha i zbunjenosti, a u svakom kadru puca od fizičkog zdravlja ako ne i mentalne jasnoće, što je u kontradiktornosti sa njenim likom, a

thehindu.com

Životna misterija ne uspijeva da zasluži pažnju publike nakon tri epizode

Četvrtak, 4. avgust 2022.

GLEDALI SMO U MOTOVUNU: ,,Holly Spider“ u režiji Alija Abasija thewrap.com

ZERKALO Jak saspens oslikava nasilje nad ženama u konzervativnom društvu

Bespoštedna realnost Irana Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

abluda je da se serijska ubistva dešavaju negde drugde, daleko na „trulom Zapadu“, skoro pa isključivo u samom srcu divljeg kapitalizma, u dekadentnim Sjedinjenim Američkim Državama, kako to tvrde razne totalitarne propagande. Najglasnija u tom smislu bila je sovetska komunistička propaganda, ali i SSSR je imao svog „konja za trku“ u domenu serijskih ubistava (o onim masovnim, neserijskim koja su dolazila s komandom državnog vrha izlišno je i govoriti) – Andreja Čikatila, kojeg su partijske veze štitile od progona sve do raspada zemlje. Svoje „kandidate“ imale su i ostale evropske nacije na istoku i zapadu, čak i na socijaldemokratskom severu ili na mekom socijalističkom jugoistoku, u Jugoslaviji (Metod Trobec i

Biografski podatak da je autor, tada student tehničkih nauka, emigrirao netom nakon Paukovog terora, nije puka koincidencija, već je značajna u smislu motivacije i inspiracije za ovaj film, kao i za autorov pripovjedački pristup Vinko Pintarić kao najpoznatiji), a fenomen je takođe prisutan i na svim drugim kontinentima, čak i u vrlo tradicionalnim i moralno-opresivnim društvima.

Povratak kući

Iran tu nije nikakav izuzetak. Između 2000. i 2001. godine gradom Mašadom (koji ima status svetilišta posvećenog imamu Rezi, osmom od dvanaest kanonskih imama šiitskog islama) strah je širio serijski ubica nazvan Pauk koji je napadao gradske prostitutke. Kada je njegov identitet konačno utvrđen, ispostavilo se da se radi o Saidu Haneiju, građevinskom radniku, veteranu Iračko-iranskog rata, porodičnom i

čak religioznom čoveku, koji je ubistva pravdao božanskom misijom čišćenja svetog grada od poroka. Slučaj ubice Pauka dobio je filmske tretmane, kako dokumentarni u filmu ,,Along Came a Spider“ (Maziar Bahari, 2002), tako i igrani kroz film ,,Killer Spider“ (Ebrahim Iradžzad, 2020). A u Kanu, u maju ove godine, premijeru je imao i film ,,Holy Spider“ u režiji Alija Abasija koji stvarni slučaj verski motivisanih serijskih ubistava, traljavost istrage i podeljenost društva koristi kao predložak za fikcionalnu obradu. Abasi je inače skandinavski (švedski i danski) režiser iranskog porekla, poznat po dva prethodna filma, paranoid-

nom hororu na temu trudnoće ,,Shelley“ (2016), a naročito po svom drugom, fantastičnoj trolovskoj ljubavnoj priči ,,Border“ (2018). Sa ,,Holy Spider“, Abasi prvi put radi dve stvari. Prvo, vraća se u Iran, makar tematski, ako već ne i fizički (film je snimljen u Jordanu), donekle i stilski budući da kompletnu glumačku i manji deo tehničke ekipe sačinjavaju Iranci. Drugo, Abasi ovde prvi put optira za realistički stil, lišen bilo kakve fantastike, ali svejedno vođen određenim žanrovskim okvirima. Realistični stil možemo prepoznati od samog početka filma, uvoda u kojem pratimo prostiNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 4. avgust 2022.

tutku Somajeh (Alis Rahimi) u njenim večernjim rutinama priprema za odlazak na posao. Nakon što poljubi dete pred spavanje, izađe na svoje regularno mesto i odradi par klijenata, s akcentom na detalje poput „pozajmljivanja“ malo bogataške kozmetike, ona će se naći u nebranom grožđu kada je pokupi čovek na motoru. Taj čovek je upravo Said (Mehdi Badžestani), njena poslednja mušterija, koji je brutalno ubija davljenjem uz pomoć marame i njeno telo odlaže van grada.

Slika iranskog društva devedesetih u priči rađenoj po istinitim događajima

Dok jedna radnja priče nastavlja da prati Saida u njegovom pohodu i održavanju fasade normalnosti uz pokriće religioznosti, druga linija u centar stavlja teheransku novinarku Rahimi (Zar Amir Ebrahimi). I to od trenutka kada ona počinje da vodi svoju istragu, zajedno sa kolegom Šarifijem (Araš Aštijani). Njena pozicija je

theguardian.com

Ona nipošto nije njegova prva žrtva, već osma od ukupno šesnaest, tako da on već ima rutinu, kako u svojim noćnim pohodima na motoru, tako i u održavanju fasade normalnog, skromnog porodičnog života sa ženom Fatimom (Foruzan Džamšinedžad) i decom. Možda Said neće ženi i kćerima pokazati da ga nešto muči, ali znakovi nelagode su prisutni u njegovom odnosu sa sinom za čije nestašluke koji uglavnom uključuju fudbalsku loptu ima manje strpljenja, ali ni to nije neočekivano za oca. Said će se možda najviše otvoriti svom ratnom drugu i šefu veteranskog udruženja Hadžiju (Firuz Ageli).

joblo.com

Rutina ubistva

Ključni kadar u jasnom filmskom jeziku autora Abasija

autsajderska, i privatno i profesionalno iz tek ovlaš objašnjenih razloga koji otkrivaju mizoginiju kao modus operandi iranskog društva, dok je njegova ipak malo bliže centru istrage, i to zbog Saidovih „zodijakovskih“ poziva upućenih baš njemu. Dok policajci predvođeni kapetanom Rostamijem (Sina

Parvaneh) tapkaju u mestu, možda čak i namerno jer ubica radi njihov posao „čišćenja ulica“, dvoje novinara čine sve da reše slučaj ili mu makar daju dovoljno publiciteta da ne može biti tek tako zataškan. Potencijalni problem s Abasijevim vođenjem priče su njena linearnost i „spojleričnost“, u čemu se gubi osnovna misterija

9 filmaffinity.com

Četvrtak, 4. avgust 2022.

toga ko je ubica i zašto to čini. Slučaj je, doduše, vrlo dobro dokumentovan i već je bio predmet drugih filmova, ali ,,Holy Spider“ svejedno nije doku-drama pa da može tek tako da otkrije identitet ubice odmah. Gledalac će tako u svakom trenutku znati više od likova uključenih u istragu, pa će se činiti da oni linearno kasne za nama u publici, zbog čega se stvara rizik da film postane nezanimljiv. Sa svoje strane, međutim, glumci se trude da fino podese emocionalni registar i doziraju aspekte unutrašnjeg života likova. Neumerenost u izrazu, teatralnost i preterana ekspresivnost inače znaju biti problem u iranskoj kinematografiji, ali Abasi, režiser s danskom diplomom, to uspeva da drži pod kontrolom i u žanrovskom ključu evropskog „noara“.

Motivacija autora

U tome mu dosta pomažu Nadim Karlsen sa fotografijom kame rom iz ruke na širok format slike u kojima jordanske lokacije sasvim fino igraju Iran s početka ovog veka, eklektična muzika Martina Dirkova u kojoj se kombinuju neoklasika, elektronika i električna gitara pomalo po uzoru na nedavno preminulog Vangelisa, kao i montaža Olivije Nergard Holm i Hajedeh Safijari koja održava trilersku napetost u visokom ritmu.

Žrtva kao motiv persijskog ćilima na opominjućem posteru

Abasija, međutim, više zanima nešto drugo što se nalazi u pozadini radnje: onovremeno, ali i savremeno iransko društvo obeleženo opresijom, korupcijom, siromaštvom, mizoginijom i verskim fundamentalizmom, kao i konflikti različitih grupa. Uostalom, biografski podatak da je autor, tada student tehničkih nauka, emigrirao netom nakon Paukovog terora, nije tek puka koincidencija, već ima značaj u smislu motivacije i inspiracije za ovaj film kao i za autorov pripovedački pristup.

To će se ponajbolje otkriti na kraju, u završnoj četvrtini filma u kojoj ćemo shvatiti da je Pauk tek jedan od mnogih produkata svoje surove sredine u kojoj ljudski život vredi malo i u kojoj se od ljudi stalno zahteva nekakva žrtva za viši cilj. Takođe, na suđenju ćemo shvatiti da je slika sveta protagonistkinje i antagoniste zapravo dosta slična, ma kako se na prvi pogled činila različitom. Oni, jasno, nastupaju s dijametralno suprotnih pozicija, ali i jedno i drugo vide zaveru konzervativnih krugo-

va koja se sprema, samo je on očekuje i priželjkuje, a ona je se pribojava. Iako otvoreno politički kraj popravlja utisak o filmu koji nam se do tada činio izrazito linearnim i predvidljivim, premda zanatski solidnim, dometi filma ,,Holy Spider“ ipak ostaju unekoliko ograničeni tom ranom linearnošću. Opet, bespoštednost prikaza i iskrenost motivacije za ovakav film se Abasiju ne mogu zameriti, tako da ,,Holy Spider“ zaslužuje pažnju i poštovanje. Ocjena: 7.4/10

Četvrtak, 4. avgust 2022.

,,Wild Men“ Tomasa Daneskova – re

denmarkinnewyork.medium.com

CELULOID

Neobičan par ratnika i odmetnika u centru radnje

o n č i t n e (Ne)aut vikinško iskustvo P

odsetimo se one najbistrije opservacije u filmu ,,Eight Mountains“ Feliksa van Groningena, recenziranog nedavno na ovim stranicama. Ona se svodi na to da strahopoštovanje prema prirodi, po-

nekad uzdignuto do nivoa religijske opsesije, najčešće gaje gradski ljudi koji je doživljavaju kao neki apstraktni i holistički koncept. Dok su oni koji u prirodi i od prirode žive, skloniji njenom raščlanjavanju na upotrebljive elemente:

planine za osmatranje, šume za lov, reke, potoke i jezera za ribolov, livade za ispašu i sve u tom stilu. O bekstvu od „normalnog“ i stresnog svakodnevnog života u divljinu, prirodu ili makar na selo uglavnom maštaju

gradski tipovi koji imaju malo pojma kako stvari tu funkcionišu. Pustimo Crnog Bombardera koji je pretio da će otići u Indiju da gaji konoplju jer je zapravo pretio iz prazne puške, a i imao bi dobar razlog za takav poduhvat, u vidu polici-

Četvrtak, 4. avgust 2022.

je koja mu je za petama. Ali frajer koji se napali na neku fantaziju o selu / prirodi / divljini je vrlo standardni koncept koji se često koristi u skandinavskoj literaturi i kinematografiji (roman ,,Dopler“ Erlenda Lua i film ,,Out of Nature“ Olea Gjevera i Marta Vold iz 2014, na primer). Odakle nam u nekom izmenjenom, crno-humornom i žanrovskom obliku dolazi i danski ,,Wild Men“ Tomasa Daneskova, prikazan poslednjeg dana Motovun Film Festivala.

filmaffinity.com

elaksirana crna komedija s elementima trilera

tragu filma ,,In Order of Disappearence“ (Hans Peter Moland, 2014) koji se, opet, poziva na američki postmoderni žanrovski film.

Bljesak neočekivanog

Divljak i ratnik

Prvi od naših „divljaka“ koje upoznajemo je Martin (Rasmus Bjerg) koji je na klasičnu fantaziju o muškarcu – lovcu i sakupljaču koji živi (zapravo kampuje) u prirodi dodao i onu vikinšku. To u prevodu znači da Martin nije bacio mobilni telefon, samo se na njega ne javlja, a kad mu ponestane sakupljene ili ulovljene hrane, ide u supermarket, s vikinškim obrtom da umesto karticom ili kešom on nudi trampu kao opciju plaćanja. Za njegove kože i sekire niko nije zainteresovan, ubeđivanje dovodi do tuče, pa policija biva alarmirana da neki ludi „Viking“ teroriše malo mesto. Dodatna nepovoljna okolnost po Martina je to da je ipak stranac, Danac u Norveškoj, pa štrči i jezikom, a ne samo pojavom, zbog čega ga zapravo nije teško pronaći. Sve smrdi na privlačenje pažnje, naročito kad saznamo da mu je pozadina biznismenska, a da je pobegao od svoje servilne žene i dve kćerke koje ga vole zato što ne razumeju njegovu potrebu da se oseća kao muškarac. Drugi „divljak“ u ovoj priči je tu silom prilika. Musa (Zaki Jusef) je takođe Danac, ali je karijerni kriminalac u bandi srednje-krupnih švercera hašiša u begu do skrovišta na teško dostupnom ostrvu. Kada zajedno s „kolegama“ doživi saobraćajnu nesreću, deluje kao da je on jedini preživeli, pa povređen uzima torbu i naleće na Martina koji ga uzima pod svoje i u smislu brige i u

Crno-humorna ekipa ,,modernih Vikinga“ na posteru

Kako film grabi prema kraju, sve više skreće prema domenu drame o prijateljstvu i lojalnosti i nekakvom pseudoakcionom trileru sa sve jurnjavom, pucnjavom i tučnjavom i tako gubi momentum smislu „obuke“ za preživljavanje, dok Musa samo želi da se skloni. I jednog i drugog, naravno, juri policija, a ni predstavnici zakona najčešće nisu puno bistriji od lovine. Izuzetak je jedino mudri načelnik Ejvind (Bjern Sundkvist) koji pokušava da shvati situaciju i reaguje pravovremeno i odmereno, u čemu mu pomaže njegova dugogodišnja praksa „meditativnog“ pecanja na

mušicu. U poteru se uključuje i Martinova žena Ane (Sofi Grabel) s kćerima u pratnji, dok Musu jure i njegove kolege koje su ipak preživele sudar s irvasom i misle da ih je on namerno pokrao. Pičvajz za finale je, dakle, zagarantovan. Ustrojen kao pažljivo složena crna komedija s elementima trilera i filma preživljavanja, ,,Wild Men“ počinje snažno i u prvoj polovini vrlo dobro „radi“ zbog žanrovskog miksa na

Dakle, na Tarantina i braću Koen, čiji se tragovi osete u dugim dijaloškim scenama koje, su nosilac ne samo humornih momenata, nego i pronicljivih opservacija na temu moderne muškosti, prirode, unutrašnjeg divljaka kojeg moramo probuditi i onih deluzija koje prvo gutamo, a onda i sami gajimo. Vrhunac humora je onaj apsurdni pasaž u vikinškom „selu“ (zapravo kampu) koji nudi „autentično vikinško iskustvo“ (i svejedno zahteva plaćanje karticom ili u domaćoj moneti). Kako film grabi prema kraju sve više skreće prema domenu drame o prijateljstvu i lojalnosti i nekakvom pseudoakcionom trileru sa sve jurnjavom, pucnjavom i tučnjavom, tako gubi momentum. A situacija sa početka, u kojem se kratki padovi u tempu brzo otklanjaju verbalnim ping-pongom, ovde se menja u takvu da generalno predvidljiv prosede biva tu i tamo isečen nekakvim bljeskom neočekivanog. Olakšavajuća okolnost je i to što u filmu nema očitih nevinih žrtava i pozitivaca, odnosno da su svi, neki manje, a neki više zapravo budale, svaki iz svog razloga, ali da u tome mogu biti izuzetno simpatični ili makar zanimljivi. Do sada relativno nepoznati reditelj Tomas Daneskov prilično solidno režira scenario koji je napisao u kolaboraciji s debitantom u formatu bioskopskog dugometražnog filma Mortenom Papeom, fokusirajući se pre svega na razradu likova. Glumci za uzvrat „proždiru“ svoje mesnate likove i čini se da se usput jako dobro zabavljaju, dok je upotreba fotografije inteligentna u podvlačenju toga da se lokacije norveških planina, šuma, ostrvaca i fjordova čine impresivnim iz daljine, ali ni izbliza toliko podatnim jednom kada smo tamo. Takav kakav je, ,,Wild Men! sasvim zgodno dolazi kao relaksacija na kraju festivala. M. STOJILJKOVIĆ Ocjena: 3.4/5

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Herman Hese - veliki pisac, pustolov i tragač za

Portret Hermana Hesea, rad američkog slikara Pola Medžeringa

Miki Rurk kao sveti Franjo u filmu ,,Francesco“

themovieelite.com

fineartamerica.com

LISTALICA

ratko pismo, arhivirano u Kalvu, u srcu Crne šume na jugu Njemačke, adresirala je gospođa Mari Gundert cijenjenom suprugu Johanesu Heseu, izdavaču udžbenika i religijskih spisa. Johanes je te 1881. bio na dugom putovanju. I Mari mu je pisala o njihovom Hermanu. - Naš mališak ima toliko života u sebi, nevjerovatnu snagu i moćnu volju, a za svoje četiri godine, zaista sjajan um. Kako uopšte može da sve to nosi? I to zaista savija moj život, ta interna borba protiv njegovog tiranskog temperamenta, njegovih strastvenih nemira... Neka Gospod oblikuje njegov duh, da postane nešto plemenito i uzvišeno. Ali zaista se plašim, da jedna mlada i strastvena osoba može proći odgoj koji je pogrešan ili slab – sve više je drhtalo pero Mari, u pismo o

Izm svjet

Nema te priče o Hermanu Heseu, koja ne pruža novi odjek i izoštren fokus u ogledalu njegovog odrastanja i mladosti. Nakon 60 godina od smrti nobelovca, tu samo treba staviti zarez i dodati: isto važi i za sva njegova velika djela dječaku koji će 65 godina postati nobelovac.

Indija i Rusija

Roditelji Mari Gudert, djed i baba Hermana Hesea, bili su protestantski misionari u Indiji. Hermanov djed Herman Gundert na jugu Indije sastavio je prvu gramatiku dravidskog jezika Malajam; pa objavio malajam-engleski rečnik... Njegova biblioteka biće za Hermana mjesto prvog mira i samoće. A Mari? Od roditeljske fascinacije Indijom dobila samo usamljeničko djetinjstvo u Švajcarskoj, dok su oni bili na

drugom kraju svijeta. ,,Sretno dijete ja nijesam bila...“ – zapisala je u jednom drugom pismu mužu. Hermanov tata Johanes, sin ljekara, bio je baltički Njemac iz Estonije u doba kada je ona bila dio Ruske Imperije (što će za Hermana Hesea značiti i pravo na ruski, kao i njemački i šcajcarski pasoš). Tako različit u odnosu na temperamentnu Mari; ,,otac je bio vrlo uglađen, prijatan, ali toliko i stran, usamljen, kao gost kojeg nikad nećete razumjeti“. Vječito fasciniran banalnom radošću života u Estoniji, koju suštin-

ski nikad nije ni napustio, a nikad joj se nije vratio. Nema te priče o Hermanu Heseu, koja ne pruža novi odjek i izoštren fokus u ogledalu njegovog odrastanja i mladosti. Nakon 60 godina od smrti nobelovca, tu samo treba staviti zarez i dodati: isto važi i za sva njegova velika djela. Jer sve je to priča dječaka koji se, ne prihvatajući striktni režim nametnutog obrazovanja – sa 15 godina probao suicid. Da bi mir našao sa 18 godina, kao pomoćni radnik u jednoj knjižari u Tubingenu, počeo da čita Ničea i piše pjesme... Imao je sa-

Četvrtak, 4. avgust 2022.

imdb.com

a autentičnim ostvarenjem - u ozračju filmske umjetnosti

zmeđu tla i iluzije mo 21 godinu, a od 600 štampanih primjeraka njegovih ,,Romantičnih pjesama“, za dvije godine prodate su samo 54! Tek kasnije dočekao je dugo sanjani san o putovanju za Italiju, pa za Indiju...

Vuk Fon Sidof

Heseova privatnost možda još direktnije izbija iz filmskih adaptacija velikih djela, nego iz njegovih ispisanih redova. Na primjer: 1904. Herman je konačno shvatio da može da živi od pisanja. I oženio je Mariju Bernuli, iz čuvene porodice italijanskih matematičara, na zgražavanje njenih, njegovih... Iskoristili su, prosto, jedan vikend kad je njen otac bio na odmoru – vjenčali se i smirili na predivnom jezeru Konstanc, na alpskoj tromeđi Austrije, Njemačke i Švajcarske... U tom periodu on piše priču ,,Vuk“; iz tog teksta,

više od dvije decenije kasnije, rascvjetaće ,,Stepski vuk“. Film ,,Stepski vuk“ (,,Steppenwolf“, 1974) potpisuje Fred Hajns. Za to vrijeme čudo od specijalnih efekata, sa avanturama depresivnog polu-čovjeka polu-životinje, koji luta međuratnom Njemačkom i želi da umre ne znajući ništa o svijetu oko sebe. Veliki Šveđanin Maks fon Sidof, ikona iz Bergmanovih filmova, u ,,Stepskom vuku“ je taj Hari Haler. Savršen da iznese Hajnsov scenario, za koji je filmskoj ekipi trebalo čak sedam godina produkcije... Naravno da taj ,,Stepski vuk“ nije mogao iznijeti ono tkanje toka svijesti, onaj ,,enterijer intime“ – koliko god prelijepo snimljen, grandiozno odglumljen zaista jeste bio. Pa ipak, Hajnsov film vrijedi pogledati: jer je sjajan odraz ličnog lutanja, u svijetu kojem se opirao i

Poster kontroverzne ada ptacije ,,Sidarte“

koji je izazivao, u vremenu kada je Herman Hese bio mladić – a ne olinjali vuk precvale srednje dobi, kako ga je u romanu opisao. I da: u tako krutom, najčešće pretjerano pompeznom i na dosadu osuđenom žanru ,,filmova o smislu života“, ovaj ,,Steppenwolf“ je do kraja, iskreno, ličan. Nešto poput toliko obožavanog ,,Zerkala“ Tarkovskog, koje je prikazano godinu kasnije.

Put do Boga

Jedna vjera i sve te religije. Šopenhauera i svu tu ,,teozofiju“ Hese je zavolio na putu za Indiju. Od 1904. do 1911. putovao je i do Šri Lanke, Indonezije... Od Marije se sve više udaljavao. Zapisivao da ga ,,fizičko iskustvo puta do Sumatre, Bornea, Burme... uglavnom čini depresivnim“. Pa ipak, tada je posijana klica,

koja će 1922. postati roman ,,Sidarta“. Hese je zapisivao da ,,za različite ljude postoje različiti putevi do Boga“. Pa je, bez obzira na sve indijske i budističke momente religije i filozofije koji su ga fascinirali, bez obzira na Ničea i Šopenhauera koje je gutao sa religijskom posvećenošću, iznad svega kao vodilju navodio roditelje. ,,Njihovo hrišćanstvo, ne ono koje su propovijedali već živjeli, to je najjača sila koja me oblikovala“. Kakvo priznanje onog malog buntovnika i bjegunca od kuće, samo da bi završio u knjižari za jednu mršavu dnevnicu! ,,Siddhartha“ (1972) je film Amerikanca Konrada Ruksa; mnogo bitnije, dotaknut fotografijom i vizijom pokretnih slika genijalnog fotografa Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Svena Nikvista. Sveti grad Rišikeš, palata maharadže od Baratpura; to je bilo poprište ove drame i misterije. Toliko je Hese, pet godina nakon smrti, širom svijeta bio popularan i važan; da jedan maharadža otvori svoje kapije i ponudi poprište za filmskog ,,Sidartu“. U vremenu kontrakulture, kakvu je samo prašinu digla vijest da je u filmu cenzurisana scena obnažene indijske dive Simi Gareval. Jer to je bilo vrijeme kad se u Indiji cenzurisao i poljubac n afilmskom setu! A priča o bogatom mladiću koji se odriče svega da bi pronašao smisao za sebe – je apsolutno provokatorska, bundžijska, avanturistička. I eto još jednog odraza onog mladog Hesea...

Jungova terapija

filmske umjetnosti i nakon skoro šest decenija.

Pravi svečevi

U onoj prvoj opijenošću Italijom, mladi Hese pisao je ,,Franju Asiškog“. Mirio ono protestantsko i katoličko u priči o najvoljenijem svecu siromašnih; acketi koji se radovao onda kad su mnogi propovijedali da je smijeh grijeh, i da se Hrist nikad nije smijao. I tada, kao u ,,Sidarti“ godinama kasnije: suštinski, bio je to put sina bogataša koji će se odreći svega, da bi sam i bez ičega pronašao sebe, svoju suštinu i misiju. Samo takve je Hese svečevima doživljavao. Kako je samo u filmu ,,Francesco“ (1989) jaka scena, kada mladić skida bogatašku odjeću pred zgranutim ocem, da bi nag i bosonog napustio taj dom i pridružio se ubogima i leproznima! Dovoljno da znate, da je Franćesko u filmu niko drugi nego Miki Rurk; da jednu Kjaru tumači predivna Helena Bonam Karter... Najbolje od svega u filmu ,,Francesco“ je autorski potpis tako jake i suptilne autorke Lilijane Kavani. Italijankа, koja je slavila neke grešne i svete mučenike, ljubavnike Dika Bogarda i Šarlotu Rempling u nezaboravnom ,,The Night Porter“ (1974) – je tu uhvatila sve one damare mladog Hesea. Koji je od svog svijeta morao bježati, daleko, go i bosonog, sve do Italije i Indije – za ono cezarovsko ,,otišao, da se vratim“, uzvišen i ostvaren, kao pisca. Da vas jedan film ubijedi, da nema takvih svečeva, kao što su pisci. Tridesetih, Hese je svoju političnost u Njemačkoj i Švajcarskoj izražavao prevodima jevrejskih pisaca poput Kafke.

imdb.com

,,Moj pokušaj... da primijenim ljubav na pitanja politike je potpuno propao“. Tako je Hese pisao prijatelju u vrijeme Prvog svjetskog rata. U godinama kada je pokušavao, objavljujući na različitim jezicima, da propovijeda o ,,zajedničkom evropskom nasljeđu“, o potpunoj zaludnosti rata, u čuvenom eseju ,,O Freunde, nicht diese Töne“ (,,O prijatelji, ne tim tonovima“) – bio je potpuno ismijan. Ili optuživan da je kukavica koja traži srednji put. Hermanu je otac umro u sred rata, 1916. Sin Martin mu se ozbiljno razbolio; supruga već patila od šizofrenije. Iznuđenu, ali časnu vojnu službu je morao napustiti pod prisilom – ljekar je tražio da Hese ide na psihoterapiju. I tada je upoznao psihoanalitičara Karla Junga. U sjajnoj knjizi, čileanski autor, diplo-

mat i kontroverzni simpatizer Nacista Migel Serano je godinama kasnije opisivao njihovo poznanstvo... Tek, mnogo važnije – za tri sedmice u septembru i oktobru 1917. Hese je konačno pisao. Počeo i završio ,,Demijana“! Objavio ga je tek nakon rata, 1919. pod pseudonimom Emil Sinkler. Tek od desetog izdanja roman će se potpisivati Hermanovim imenom. Emil, glavni junak, dječak je iz srednje klase u mjestu koje se zove ,,Scheinwelt“; predivnoj igri riječi koja znači i ,,svijet svjetla“ i ,,svijet iluzija“. Svijet subjektivnog i realnog, iluzija (po Hindu konceptu maja) i spiritualne istine, sudaraju se i čereče mladu Emilovu dušu. Dok upoznaje Maksa Demijana, školskog druga koji ga odvaja od praćenja sjenki tuđih ideja, velikih priča i svjetskih briga; samo da bi upoznao istinskog sebe. I sve je tu stalo: Jungova psihoanaliza, prihvatanje dualne prirode, spiritualnosti nalik na gnostičke pokrete i Hindu kultove... Uz predivnu posvetu ženskom principu, jakim ženskim simbolima; iako, direktno, tu ženskih likova skoro ni da nema. Sve to je poslužilo kao osnova za preludi japanski triler-klasik ,,Ansatsu“ (,,Ubistvo“, 1964) Masahira Šinode. I opet, u jednoj tako tjeskobnoj priči ratnog Japana, u režiji novotalasnog majstora Šinode, bljesnuo je jedan mladi Hese. Onaj izmučen ratom, tuđim podjelama i nametanjima ideja. Koji je usput ipak pronašao novog, jačeg i zrelijeg sebe. Hese i ,,Demijan“ u samurajskom filmu, kako luda i genijalna ideja – koja diše vanvremenskom ljepotom

Hese kao dječak i u godinama prije smrti

Krajem tridesetih su ga i zabranili. ,,Preživio sam Hitlera i Drugi svjetski rat, samo zato jer sam pisao ,,Igru staklenih perli“, cijelih 11 godina...“. Printana je u sred novog i najtežeg rata, 1943. u Švajcaskoj. Nobela je dobio u prvoj posljeratnoj godini.

Sam u ratu

Početkom šezdesetih već nije bio popularan; često i kritikovan kao ,,sažvakan autor kojeg je vrijeme pregazilo“. Tada je pisao ironične eseje o tome kako se od pisanja otuđio; pa dvije šaljive autobiografije u kojima sebe demistifikuje žešće od svih kritičara. Potom se, u posljednjim danima, žalio što tokom života nije razvio talenat da zabušava u pisanju... I otkrio da je njegova prosječna dnevna korespodencija brojala do 150 strana! Preminuo je 9. avgusta 1962, sahranjen na malenom groblju u prelijepom selu Đentilino, zaboravljenom u italijanskom dijelu švajcarskih Alpa. Jedan prijatelj i biograf i jedan dirigent sahranjeni su u blizini. ...I tek onda, sa kontrakulturom, jedna nova mladost slobode otkrila je Hesea. Na Santaninom omotu albuma magičnog albuma ,,Abraxas“ (1970) našao se citat iz Demijana. U Čikagu je otvoren ,,Steppenwolf“ teatar; u San Francisku ,,Magični teatar“, po ugledu na ono ,,Magično pozorište za ludake“ iz ,,Stepskog vuka“... I danas, 60 godina od smrti: Hese se otkriva buntovan, tvrdoglav, bosonog i nag pred svima. U svoj blistavoj svjetlosti jedne mladosti, koju je neko, nekad, imao obraza da nazove iluzijom. Stojan STAMENIĆ

SERIJE

Četvrtak, 4. avgust 2022.

ge How to Chand Your Min Autorska ,,vizija“ koju je isporučila režiserka Lusi Voker, totalni je promašaj. To što potpisuje kao svoj vizuelni jezik nema ni ,,a“ od autorstva. I nema ni mrvu one lude, ironične i gorkoslatke atmosfere koja čini Polanovu knjigu čudom umjetnosti našeg vremena

etfliks je snimio seriju koja promoviše uvođenje psihodeličnih droga u medicinske terapije i to nije skandal – već čudo, samo po sebi. Jer manja je vjerovatnoća da će do kraja promišljena i ,,zakopčana“ kompanija i industrija zabave uraditi nešto tako, nego da psihodelici postanu dio regularne terapije. ,,How to Change Your Mind“ godinama je svojevrstan globalni fenomen moderne kulture – i mnogo prije nego što je Netfliks, 12. jula, u etar plasirao dokuseriju u četiri dijela.

Netfliksov dokuserijal o psihodelicima sasvim promašio viziju genijalne knjige

Trip ispranih boja

Priča suštinski počinje prije četiri godine: izuzetni američki autor i književnik Majkl Polan objavio je istoimenu knjigu koja se preko noći zacementirala i kao bestseler i kao remek djelo postmoderne umjetnosti. Uz apsolutnu preporuku da pročitate ,,How to Change Your Mind: What the New Science of Psychedelics Teaches Us About Consciousness, Dying, Addiction, Depression, and Transcendence“ (da, to je sve puno i štosno ime knjige) – samo nekoliko objašnjenja. Polan će vas na kroz oko 500 strana provući kroz preludu istoriju istraživanja psihodeličnih droga. Od jedne pre-

imdb.com

Čudo postmoderne

Efektan poster Netfliksovog dokumentarnog serijala

dratne noći u Švajcarskoj 1938. i slučajnog eksperimenta koja će za čuvenog naučnika značiti veliko otkriće i prvi LSD trip; preko susreta sa šamankom u džungli Meksika i otkrića prvih ,,ludih gljiva“ psilociba; do hipi-ere, Timotija Lirija, Aldusa Hakslija, zabrane, ilegale, medicinskih testova, MDMA žurki osamdesetih, elektronike, meskalina... Uz

susrete sa generacijom nekih novih istraživača, u višegodišnjem poduhvatu, sa kraja na kraj svijeta – da jedan veliki eksperiment i ideja, da psihodelici postanu dio terapije za mentalno oboljele, ponovo ne pođe po zlu. Polanova knjiga iz 2018. je remek djelo jer vam atmosferom oslikava svijet u kom se igra slučaja ironično igra sa junaci-

ma. Njegovi (anti)heroji su poput istraživača velikog zločina u filmu ,,Zodiac“ (2007) Dejvida Finčera; konstantno u jurnjavi za nekom sjenkom koja im se ruga, potpliće nogu, krade im vrijeme, živote. Kroz svaku stranicu ,,How to Change Your Mind“ imaćete jak utisak da su upravo Finčer ili njegova Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 4. avgust 2022.

ekipa koja je radila krimi-seriju ,,Mindhunter“, idealan autorski tim za veliku ekranizaciju. I da ova priča, što god na početku i na kraju mislili o psihodelicima, to i zaslužuje.

Promašeni intervjui

I tu dolazimo do Netfliksa. Izbor da se sva ta suptilna građa svede na nivo četvorodjelnog dokuserijala, sa epizodama od po sat, u najmanju ruku je promašen. Takođe je totalni promašaj režija i autorska ,,vizija“ koju je isporučila Lusi Voker, autorka dokumentaraca poput ,,Buena Vista Social Club: Adios“ (2017) i npr. ,,Bring Your Own Brigade“ (2021) o požarima u Kaliforniji. To što Lusi potpisuje kao svoj vizuelni jezik nema ni ,,a“ od autorstva. I u najkraćem, nema ni mrvu one lude, ironične i gorko-slatke atmosfere koja čini Polanovu knjigu zaista čudom umjetnosti našeg vremena. Još frapantnije od izbora režiserke djeluje saznanje da je Majkl Polan pristao da se po-

sveti ovom projektu, na način tako što će biti glavni narator, najčešće i direktno u kadru u krupnom ili srednje krupnom planu. Svoju gomilu sjajnih junaka sveo je na blic-intervjue od nekoliko minuta, takođe spakovane u istoj, potpuno potrošenoj vizuelnoj formi. A same priče o efektima psihodelika na mentalno oboljele režiserka uokviruje u jeftine, deplasirane i sasvim stereotipne animacije... Da skoro da i ne obraćate pažnju, što vam narator, ili oni koji su prošli kroz sva ta iskustva, uopšte poručuju! Drugi problem sa ovim dokumentarnim serijalom je apsolutna pristrasnost. Polan je u knjizi bio vrlo jasan što mogu biti benefiti, a što i kako velike zamke korišćenja psihodelika van medicinski kontrolisanog okruženja. Dalje, cijele pasaže i redove pametno koristi, da izgradi povjerenje sa čitaocima; da vrlo jasno i naučno objasni, zbog čega psihodelici nijesu adiktivni, a druge droge jesu. U seriji je sve to sveo

na jednu usputnu rečenicu u prvoj epizodi: psihodelici nijesu adiktivni, kraj priče. I ko da mu povjeruje – naravno niko, osim što će publika prosto nastaviti da to gleda kao neku nesvakidašnju priču, a dobar dio odmah dići ruke. Serijal je svakako, kao kontroverzna tema, odjeknuo na blic (realno, na nekoliko dana sredinom jula) – i tu zakočio. Fanovi knjige su Netfliksovo čedo ekspresno i sa razlogom popljuvali kao jednu potpuno ispranu, izbijedjelu sliku o psihodelicima i psihodeličnim ,,tripovima“. Šira publika je dobila malo jeftine zabave.

Kvaka i ideja

A Majkl Polan? Jedino objašnjenje njegovog uplitanja u ovaj projekat je želja da se pošto-poto što široj priči propovijeda o psihodelicima. Ona ključna kvaka i ideja, o eliminisanju, rastakanju ega kao centralnom i ljekovitom momentu svakog psihodeličnog tripa – ipak nije ni izbliza dobro predstavljena. A sam Polan je oči-

gledno (psihodelicima, ili ne) toliko sputao ego, da je potpuno svoju autorsku, umjetničku viziju podredio želji da se nešto plasira kao puka informacija. Najbolji momenat u dokumentarcu zato je svjedočenje mladića koji se tokom skoro cijelog života svakodnevno borio sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem i anksioznošću – i koji u drugoj epizodi opisuje, kako je na njega postepeno uticala terapija psilocibama. Eto tu možete dobiti malo realnog života i nečeg što zaista djeluje istinito; zato preporuka, da od svih pogledate samo tu drugu epizodu. To jednočasovno iskustvo, u konačnom, može da bude i okidač za sasvim ispravnu odluku: da pročitate čudo od knjige Majkla Polana iz 2018. godine. Jer to zaista suštinski nije priča o psihodelicima, terapijama i drogama. Već slika i prilika nekih prosutih života, u višedecenijskoj trci za snovima, koji izmiču, pa se vrate, pa... S. Stamenić

Ocjena: 2.2/5

bostonglobe.com

Autor sjajne knjige Majkl Polan u ulozi naratora

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Nikola Radić, pisac, filmski kritičar i prevodilac

privatna arhiva

PREPORUKA

(i poezije u slučaju potonjeg). Dopada mi se i kako Kisin svira Geršvina, a Žan-Eflam Bavuze Debisija.

ZAOBIĐI FILM

Nikola Radić: U lovu na Kasavetesove ,,Sjenke“

Kome pripadaju deﬁnicije ZGRABI FILM Preporučujem filmove Nanija Moretija iz osamdesetih i devedesetih, gde se neurotični usamljenici i harizmatični hipohondri, reditelji, sveštenici, učitelji i komunisti-vaterpolisti sudaraju sa „besmisaonošću“ sveta. Politički trans Glaubera Roše u „Terra em transe“ (1967), „Informe general“ (1977), postfrankističku mozaičku hroniku Perea Portabelje, Kasavetesove debitantske sinkopirane „Senke“ („Shadows“, 1955), čitav opus Margerit Diras, setne varijacije na temu ljubavnih previranja Hon Sansua ili one porodične Hirokazua Korede, estetu-fetišistu Pitera Striklanda,

apsurdistu Kantena Dipjea. Ako iko ima život viška na raspolaganju, vivisekciju institucionalnog govora u višečasovnim dokumentarcima Frederika Vajzmana.

TV Da zaista gledam televiziju, tvrdio bih da je „Atlanta“ nešto najbolje što se malom ekranu desilo u tekućem veku. U „Voljenoj“ Toni Morison, jednog junaka prebiju da mu pokažu da „definicije pripadaju onima koji definišu, ne definisanima“. Serija Donalda Glovera hvata se u koštac upravo sa tom problematikom, prevashodno kroz rasnu vizuru, pružajući „definisanima“ priliku da definišu vlastiti savremeni diskurs i redefinišu predstave i izraz, pa ne čudi ni olabavljivanje strukturne konvencije serij-

skog formata sa epizodama koje se često udaljavaju od protagonista, koncentrično se šireći na celo društvo. Zbunjenost protagonista pred afroameričkom stvarnošću, belačkom ignorancijom i diktatom političke korektnosti, sve je izraženija kako svet kroz godine i sezone postaje začudniji. Ima u tim naboranim obrvama nečeg oslobađajućeg, divnog i strašnog.

MUZIKA Preslušavam, preporučujem i pitam se da li išta povezuje dva tvrdoglavo prisutna imena u mom melomanskom gustiranju - Glena Gulda i Kendrika Lamara. Ikonoklastičnost? Izvedbeni intenzitet, virtuoznost? Obuzetost muzikom, posvećenost? Bilo kako bilo, pregršt je tu duboko proživljene muzike

Da nam je za kulturno-umetničku produkciju dato neograničeno vreme, umesto zaobilaženja, kritički bi valjalo sagledavati sve, pa i naizgled najtrivijalnije naslove. Kako to nije slučaj, zasigurno možemo da preskočimo samohvalospevne celebrity dokumentarce, platformske filmove zasnovane na broju Gugl pretraga, beživotne i bezidejne pozne reciklaže veterana i veteranki (Vudi Alen, Roman Polanski, Džejn Kempion, pa i Patrisio Gusman).

TV Reality show emisije prve stradaju u čeljustima elitizma. U borbi sa tim silama, sa užitkom i nešto kritičke distance pogledam američku i kanadsku trku oko sveta „The Amazing Race“. Plezir je tehničko-produkcione prirode (zadivljujuća logistika i montažna preglednost četrdesetominutnih epizoda), a emisija nudi i izvrstan socio-antropološki i kulturološki uvid u način na koji se Drugost servira širokoj američkoj i kanadskoj publici.

MUZIKA Sa ovog savetodavalačkog stanovišta, mogu da popujem kako muzičke trake najbolje sagovore u izvorno zamišljenim i zaokruženim celinama - albumima, koncertima – ili znalački složenim listama (ne manjka ih na francuskom radiju FIP). Inače (ne)svesno zaobilazim štošta, ali štošta i prigrlim, poput muzike za liftove i američkih božićnih klasika. Osim, naravno, „Jingle Bells“, čiju mrskost ne uspevaju da ublaže niravan elevator aranžman ni krunerska nonšalantnost Dina Martina!

18 d ž uboks Četvrtak, 4. avgust 2022. Be

Pop boginja u gordom ego tripu na omotu

Svježina nakon sapunice Svašta je na albumu ,,Renaissance“ nabacano: trap, disko, ragga, futuristični fank, moderni zvuci bendova i zvijezda Južne Afrike (?!), glitchtronica... A utisak je da je Bi u svemu tome preigrala, u ego tripu da može sve

va reputacija i status moderne ultrazvijezde nije dovoljna da se zamagli jedna jasna činjenica. Dakle, Bejonse je nakon izuzetnog albuma ,,Lemonade“ (2016), moćne priče o ženi koja je tražila snagu u periodu kada je opraštala nevjerstvo – sav taj koncept potom prosula, u muzičku sapunicu gdje ,,i bogati plaču“. Suština projekta ,,Everything Love“ (2018), koji je neočekivano izbacila upravo sa partnerom Džej-Zijem, bio je upravo to – i veliki korak unazad na njenom kreativnom putu. Povratnički ,,Renaissance“ suštinski je dašak svježine, ponosan povratak muzičke gospodarice samopoštovanja – i tako ga i reklamira. Nova ploča je rasplesanija, melodičnija od prethodnih ,,art-pop“ projekata. I predstavlja spokojan pogled na sve veze, trzavice, nove početke. Na taj način je i odraz želje za kontinuitetom u karijeri – i potrebe da se ,,presavije list“. Bejonse se na ,,Renaissance“ trudi da pokaže da je tokom

pandemije bila slobodna, spremna za kreativne avanture. Zato je album zabavan, a stilski izuzetno raznolik, na primjer dobrim dijelom neočekivano odjeven u ruho house muzike. Svašta je tu nabacano: trap, disko, ragga, futuristični fank, moderni zvuci bendova i zvijezda Južne Afrike (?!), glitchtronica... A utisak je da je Bi u svemu tome preigrala, u ego tripu - da može sve. Album je jednoznačno i pretjerano direktno političan (,,Heated“, ,,America Has Problem“). Stihovi koji ovih dana odjekuju pop horizontom (,,I’m finally on the other side, I finally found the extra smiles, swimming through the oceans of tears we cried“) su i vrlo lični i ,,pandemijski“... Glavni singl ,,Break My Soul“ je naravno odjeknuo. Ipak, ne može se izbjeći utisak da na albumu ,,Renaissance“ Bejonse malo kasni za konkurencijom, nije aktuelna do kraja; da smo sve to već čuli u posljednjih godinu-dvije. Kao da tek hvata zalet, za glavnu bitku. S. S.

Ocjena: 65/100

Blistava intima na povratničkoj ploč

Eho od stidljivih šaputanja Na 16 pjesama albuma ,,Last Night in the Bittersweet“ pružaju se muzički pejzaži psihodelija, folka, roka, ali najprije soula, tog najudobnijeg gnijezda na kom Paolo može da ušuška i zacijeli jedno slomljeno srce

iz jednu telefonsku liniju spušta se najdublji grč u stomaku. Na mjestu gdje poželite nešto bolje od duge grmljavine, gdje odjekuje usamljenost, Paolo Nutini traži da osluškujete njegove korake. ,,Through the echoes, straight to you“. Nutini na nastupu ovog ljeta

bbc.co.uk

yahoo.com

Razigrano i stilski šarenoliko izdanje velike pop-zvijezde

yo nce

Nikad muzika Paola Nutinija nije djelovala tako ekspanzivno, raskošno, široko. I nikad nije tako blistala u onim najdelikatnijim i najmekšim momentima, kao na albumu ,,Last Night in the Bittersweet“. Škot sa loknama uvijenim po zakonima vjetrova i pejzaža

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Nutin

metacritic.com

olo

či škotskog rokera

Neočekivano, gorko i razbuđujuće remek djelo metalaca iz Oklahome C h at

Mrak napuštenog rudnika P il e

Album ,,God’s County“ pravi je magnum opus, muzika koja razbuđuje, ruga se iz ogledala, poziva na akciju. Uvlači se pod kožu i izaziva trnce

Kutak kreativne samoće Paola Nutinija na kaveru ploče

Na 16 pjesama (od kojih su četiri-pet objektivno viška, samo u tome što objektivno pružaju samo jedan očekivani stereotip od onog što je Nutini stvarao u deceniji i po za nama), pružaju se muzički pejzaži psihodelija, folka, roka, ali najprije soula, tog najudobnijeg gnijezda na kom Paolo može da ušuška i zacijeli jedno slomljeno srce. Da vas ubijedi da i već dozrelom ljetu pripada magija nekih balada koje nikada, takve, nijeste čuli; a znali ste ih cijelog života. Tek diskretno, ali vrlo precizno, Paolo na tom putu obraća pažnju na svijet koji se u ovih osam godina oko njega dešavao i dešava (jedno vrlo meko i pomirljivo ,,The saints become the sinners, the haves become the nots“ izrečeno u ,,Stranded Words“)... A ipak, sve je to priprema za finale: ,,Writer“ je muzička, narativna i emocionalna kulminacija ploče. Momenat u kom, bez mrve gorčine, Paolo sam sebi ispisuje debeo račun, i kao da neće za sobom ostavlja jednu pustoš, za praznu ledinu na kojoj će iznići neko divno cvijeće. ,,Last Night in the Bittersweet“ je za Paola Nutinija izvjesno zavjet novog početka. A za njegovu karijeru, onaj momenat kada shvatamo da je sada bitan kao što su, recimo, bili Tom Peti ili Elvis Kostelo, početkom osamdesetih. Hvatajući onaj odjek, najsuptilniji eho od samih grozničavih i stidljivih šaputanja, Nutini je iskovao jedan viteški oklop od plemenitosti. Za nas, još više nego za sebe. S. S.

Ocjena: 90/100

iše od pola građe američke municije u Prvom svjetskom ratu rudarili su težaci u Pičeru, Oklahoma. Oglodan njihovim trudom, pa deindustrijalizacijom, Pičer je potpuno napušten 2009. godine. Od svog tog nesretnog mjesta ostale su hrpe, cijela brda toksičnog materijala, u visini do 60 metara; okolni lokalci svaku od njih nazivaju ,,chat pile“. Tek da znate, koliko je to opominjuće i badass ime za jedan vrhunski bend tvrđeg zvuka. Chat Pile će vas podsjetiti na Tool, ali i na Nine Inch Nails, pa i dijelom na ono što svira Korn. Kvartet koji predvode pjevač Rejgan Buš i gitarista Luter Manhol zajedno svira od 2019. i stvara vraški pametnu i uzbudljivu muziku. Album ,,God’s County“ njihov je magnum opus¸ muzika koja razbuđuje, ruga se iz ogledala, poziva na akciju. Uvlači se pod kožu i izaziva trnce u prstima. Ono što Chat Pile sviraju se žanrovski svodi pod sludge metal. Manje bitno spram činjenice: ovdje nema razvučenih ili bilo kakvih solaža, ofucanih ili pretjerano jahanih rifova. Niti repeticija, jeftinih gitarskih trikova. Ne, ,,God’s County“ će vam se u svakom momentu činiti svjež. Takođe, ovo je muzika koju možete zamisliti da na sceni iznosi frontmen-pjevač sa licem potpuno oblivenim krvlju. Pri tome da se pitate – krvare li to njegove rane, ili je sa rana njegovih žrtava. Da, Chat Pile je vjerovatno jedan od rijetkih bendova koji vas može ubijediti, da postoji bilo kakav razlog da čujete pjesmu iz perspektive nekog imaginarnog zločinca koji je ubio dijete! A dovoljan razlog je naravno to – što su tu, što su stvarni, oko nas... Koliko samo životne energije i gorke istine kaplje i zrači iz ovog napuštenog rudarskog okna. S. S.

Ocjena: 89/100

wikipedia.org

očeve Toskane nakon ove ploče stoji utemeljen, kao iskusan, ostvaren, dorečen. Cijelih je osam godina, otkad je sa soulom plavih očiju krvario prste na akustari, krstareći na kursu pjesama poput ,,Scream (Funk my Life Up)“. I promijenio se: unekoliko mračniji, oštriji, očigledno rokerskiji; što je jasno od prve pjesme ,,Afterneath“ na kojoj kanališe sve ono što mu znači muzika benda Led Zeppelin. E da, konačno spreman da potpuno otkrije i razuzda taj škotski akcenat, tipa koji ipak potpuno pripada gradiću Pajsli, nedaleko od Glazgova; a ne Italiji. Na putovanju ovog albuma ćete se zaklinjati, na primjer u himničnoj ,,Everywhere“, da su to u Paolu ne samo škotski i italijanski, već i geni soul ikone Otisa Redinga. ,,Radio“ je sjajna lagana dizalica, jedan tobogan od radosti. A ,,Through the Echoes“ kidalica čiji refren hvata u grčevit zagrljaj – i uzima za pravo da je baš to, do sada, centralni momenat karijere Paola Nutinija.

Slika i prilika postindustrijskog poraza na omotu

Četvrtak, 4. avgust 2022.

film

33 OBRTAJA

Dajte mi sve čarobne štapiće! Tarantino režirao na Balkanu? - Nemam pojma, ali bih voljela biti uključena u proces, bilo ispred, bilo iza kamere.

mu ika

brata da mi donese majmuna za na rame. Govorila sam mu da ako ne može taj, može i onaj veliki. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Staying Alive“ (Silvester Stalone, 1983) i kad sam izašla iz dvorane imala sam osjećaj da letim i da mogu sve! Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Pjesme iz filma „3 Idiots“. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poslije „Tarzana“. Tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Klinta Istvuda, Nilsa Ardena Opleva, Radžkumara Hiranija. Vodila bih ih u domaću konobu na istarsku supu. Ali s obzirom na to da je Klint već u poodmaklim godinama, možda ipak u Istarske toplice pa na fuže s tartufima. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin

Film koji Vas čini srećnom? - „3 Idiots“ (Radžkumar Hirani, 2009). Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ne bih ga ubila, jer obožavam Klinta Istvuda, samo me film „Mystic River“ (2003) toliko rastužio i ostavio mi istinsku težinu stvarnosti, da ne znam to ni opisati. Film koji uopšte nijeste skapirali? - „Mariolino“! Nikako nisam mogla shvatiti zašto mu se glava toliko vrti, i to ne samo njemu, nego i drugima u crtiću. Ali baš zbog toga što mi je to išlo na živce, zapamtila sam ga i pamtim dan-danas. I dalje mi ide na živce :D Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Voljela bih da se napravi filmski mjuzikl o ustanku labinskih rudara i stvaranju Labinske republike. Nešto kao pjevano „Velo misto“. Rado bih sudjelovala u tom projektu. Moja pjesma „Kova je naša“ (Rudnik je naš), inspirirana je upravo tom tematikom i možda sam tim video spotom, nesvjesno, inicirala tu ideju. Bilo bi lijepo da se ostvari. Omiljeni filmski rivali? - Kristajl i Aleksis, Domaćica keksi. :D Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Kad se Sandokan suoči s tigrom u zraku… Samo mi žao tigra :( Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Das ist Walter“ i „Vazduh trepti kao da nebo gori“ iz filma „Valter brani Sarajevo“, Hajrudin Krvavac, 1972). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Nije animacija, ali obožavala sam majmuna Nilsona od Pipi Duge Čarape i stalno žicala

Elis Lovrić, akademska glumica i kantautorka

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Sretno ti bilo“. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Ovisno o vrsti smaka svijeta. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Napisat ću je. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Annie’s Song“ Džona Denvera. Osim što je divna, ta je

Mirena Prpić

Elis Lovrić: Film ,,Mystic River“ je suočio sa istinskom težinom stvarnosti

pjesma učinila preokret u mom životu. Vaša pjesma za karaoke? - „Paloma Negra“ Lile Dauns koju najbolje izvodi moja pri-

Četvrtak, 4. avgust 2022.

ivot i rad Elis Lovrić u stvari je „štorija od muziki“ (priča o muzici), ali i o glumi i umjetnosti uopšte. Istarska vila harizmom i glasom osvaja ove naše regionalne i daleke prostore i to pjevajući na labinjonskoj čakavici i mnogim stranim jezicima, ubijeđena da nas sve spaja jedan – jezik duše. Glumila ja sa najpoznatijim imenima teatra, u mjuziklima svjetskih produkcija, ne odvaja se od gitare koju je naučila da svira sama, a njena velika strast je poezija. Na albumu „Kanat od mora“, kombinaciji pjevanja i recitovanja, ušuškana je i knjiga, za kompletan ugođaj. Naša gošća pored svih zadataka (pisanje, produkcija) kojima spretno žonglira, pronalazi vremena za aktivizam. Numerom „Svijet na ramenima“ (obrada pjesme „World On Our Sholders“ koju je otpjevalo više od 200 svjetskih muzičara), poručuje da smo mi ti koji nosimo planetu. Njenu težinu, bogatstvo i gubitke. Zato je treba voljeti, čuvati i jačati. Iako je dok smo joj pisali bila usred turneje (i još je), Elis je odgovorila na naša 33 pitanja. Pred vama su njene istarske delicije!

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Simon & Garfunkel. Jedan, a ono dva.  Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Nepoznati autor. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Jezik Rolling Stonesa i Boba Marlija. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Naravno, i trebamo čuvati okoliš da mu ostavimo čist i siguran planet.

jateljica Ivana Lovrić Jović. Svaki put me odvali! Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Ona koju djeca pjevaju raštima-

no i ne možeš odoljeti ni njima ni pjesmi. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Princa, Balaševića.

Serija idealna za kišni vikend? - „Dnevnik velikog Perice“. Šest epizoda pogledaš u komadu i zaželiš još toliko. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Povratak otpisanih“ i „Opstanak“ Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - E, to ću vam odgovoriti kad budem imala menadžera, pa ću imati vremena gledati serije i svašta.

Serija koju nikada nijeste završili? - Knjigu „Peto evanđelje“ sam toliko puta nastavljala čitati i nikad ju nisam uspjela zgotoviti. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Ne znam za seriju, ali me knjiga „Strašne priče“ ostavljala toliko u čudnom, nezavršenom stanju da sam bila nezadovoljna i ljuta zašto ovi ne napišu neki sretan kraj ili bar kraj za svaku priču. Toliko me to kopkalo da sam se zainatila i pročitala je toliko puta da sam ju na kraju zavoljela i htjela pisati diplomski rad na toj knjizi. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Čarobne štapiće iz svih serija (i filmova). Najdraži par iz serije? - Tihi i Prle iz „Otpisanih“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Ne sjećam se imena te dokumentarne serije, ali donosila je upravo priče raznih uspješnih ljudi koji su počeli iz ničega i izgradili svoja mala ili velika carstva s tako divnim radnim okruženjima. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za Džerija, ali sam bila tako sretna kad bi Tom pokazao da ne može bez njega i da ga voli. Osjećala sam se sretna ko onaj pas koji bi lebdio kad bi pojeo pseći kolačić (Snuffles). M. ČAVIĆ

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Diznijev vanvremenski klasik ,,B whatculture.com

kalendar

Stravična realnost u momentu smrti Bambijeve mame

Stvarnost u očima siročeta

ata, zašto si dozvolio da umre Bambijeva mama? Niko nije Voltu Dizniju nakon premijere ,,Bambija“ (1942) tako zamjerio kao kćerka Dajen, a mnogi jesu. ,,Dušo, pa tako stoji u knjizi...“. ,,Boli me briga, pa ti si Volt Dizni i možeš sve što poželiš!“. Neke su stvarne lekcije odrastanja tako teške i gorke, da ih ni Volt Dizni ne može zasladiti i umekšati - a da pritom ne postanu lažne. Bio je svjetski rat, a ona najcjenjenija kritika

Sada je ,,Bambi“ priznat kao remek djelo kinematografije; i svako kome je film na srcu, i ko je odrastao, zna zbog čega je Bambijeva mama morala stati pred barutom jednog lovca

je novom Diznijevom animacijom, tog ljeta prije 80 godina, bila u najmanju ruku zbunjena. Preciznije, uvrijeđena.

Pad u mravinjak

,,Težio je nekakvoj realnosti, da je ispustio svijeta jedne

fantazije“ – pisao je Njujork tajms. Dizniju je ipak bilo bitno nešto drugo; da ta animacija bude nešto istinito. Volt je stajao riješen pred gomilom animatora, koji su se tada u čudu našli pred zadatakom, kako da oslikaju i ,,oži-

ve“ jedan životinjski svijet iz književnog bestselera ,,Bambi, život u šumama“ (1923) austrijskog lovca i pisca Feliksa Saltena. Ovakav im je zadatak dao: da animiraju sav haos u jednom mravinjaku, u koji je maleni srndać Bambi nehotice ugazio; a potom i njegov lik, dok sve to posmatra i postaje svjestan svijeta i sebe. Potom da animiraju i Bambija koji sa jedne božanske visine i veličine posmatra svađu u porodici skakavaca na drvetu... Sve to

Četvrtak, 4. avgust 2022.

Veliki princ

Koliko je to Voltu bilo bitno: od Saltenove knjige je prethodno već digao ruke studio ,,Metro-Goldvin-Majer“, sa zaključkom da, nakon višegodišnjih eksperimenata sa animacijom, to uopšte ne može a bude snimljeno. Dizni je otkupio prava na adaptaciju na proljeće 1937. godine; ratni vihor još nije stigao, ali se osjećao u vazduhu... Kako se samo sav proces pisanja scenarija, rada na usaglašavanju kako te ispisane redove pretočiti u jezik pokretnih slika, pa same animacije, odugovlačio. Za studio je najskuplje bilo vrijeme; skoro svi su vjerovali da ga bacaju uzalud. A Dizni? Samo i isključivo namjeri, da svom djetetu i svoj djeci Amerike, u osvit najstrašnijeg rata, pruži animiranu sliku realnog odrastan j a . Je r t o š t o B a m b i proživljava u filmu, nije ništa drugo. Ni manje ni više užasno i uzvišeno, od sazrijevanja jednog djeteta. Sada je ,,Bambi“ priznat kao remek djelo kinematografije; i svako kome je film na srcu, i ko je odrastao, zna zbog čega je Bambijeva mama, u toj sceni, morala stati pred barutom jednog lovca. Jer srndać Bambi, onaj kojem je sudbina odredila da postane Veliki princ šume, od rođenja potpuno je pod maminom zaštitom. U jednom bajkovitom i radosnom vakuumu, koji je sve, samo ne istinit život. U Bambijevom životu očinska figura nije prisutna; tek mnogo kasnije slučajno će čuti i

shvatiti, da je Veliki princ šume njegov otac. I to će biti samo jedna od prvih lekcija. Koliko život nije fer; i koliko je predivan i vrijedan borbe, uprkos tome što nije fer. Uprkos svemu. Zec Tamper, jazavac Flauer, predivni mudri prijatelj sova Vil Rajt – svi su oni tu, da jednu gorku čašu odrastanja Bambiju učine predivnom avanturom. A Falina, srna koju je Bambi volio – tu je da ga nauči dostojanstvu, samopoštovanju. Te 1942. godine publika na prvu loptu nije shvatala, jer to prosto od jednog animiranog filma nije ni očekivala; u kojoj mjeri se priča o Bambiju tiče integriteta. Koji je na testu najviše onda, kad cijeloj šumi, kad cijelom svijetu, prijeti opasnost uništenja. A gdje će uopšte strašniji i ,,bolji“ momenat za jednu takvu priču, od svjetskog rata. Koji je tog ljeta 1942, Amerikancima i saveznicima i dalje djelovao kao sukob u kom neprijatelj ima prednost. Do kraja filma, ono dijete Bambi postaće borac spreman da djeluje, da se žrtvuje, da preuzme odgovornost. Najbolje od svega je što mu na tom putu koji (uglavnom i suštinski sam, iako ima divne prijatelje) mora da pređe, zaista vjerujemo. Na primjer, scena smrti Bambijeve maj-

Poster Diznijevog remek

djela animacije

ke je prvobitno osmišljena kao mnogo dramatičnija, sporija, detaljnija.

Bitnije od drame

Neko je tu još trebao da se uhvati u stop-kadru, u padu; da se spotakne preko drveta, da... Dok animatori u konsultaciji sa Diznijem sve to nijeyoutube.com

nije ušlo u film. Ali mu je pružilo jasan ton, ideju, velike i surovo realne priče o odrastanju. Potom ih je Volt, sve đuture, potjerao u posjetu zoološkom vrtu u Los Anđelesu. Zadatak: da što realističnije i životnije ,,uhvate“ pokret zeca, patke, sove, naravno jelena... Film je morao da bude i više realan i ekspresivniji od ,,Snežane i sedam patuljaka“ (,,Snow White and The Seven Dwarfs“ (1937), prvog velikog dugometražnog hita Diznijevog studija animacije.

Bambijev susret sa ocem

movieart.com

Bambi“ slavi 80. rođendan

su pocijepali; žrtvovali (melo)dramu za realnost. Dok nijesu dobili ono što je tu potpuno užasno: smrt roditelja u očima djeteta. I lako je shvatiti, zbog čega je sve to Voltu Dizniju bilo tako fascinantno; surova priča iz pera jednog lovca, u kojoj su lovci ubjedljivo najveći zlikovci. Ali takav je svijet, i njih i vatru u šumi i sve to moramo da prihvatimo, pa da se nadamo da će Bambi ustati, preživjeti, uprkos svemu. Konačno, zbog čega je ,,Bambi“ plemenit film: jer ne obećava, ne zamazuje oči, bilo kakvom pričom da će u šumi jednog dana ipak biti sve u redu. Ili da će svi oni, Bambi i njegovi, živjeti srećno do kraja života. Ne – plemenit je zato što pokazuje, kako se u takvom, možda i beznadežnom svijetu, postaje borac za sebe i one koji su ti bitni. Kako se gradi stav, koji znači ne puko preživljavanje; već proživljavanje. I što drugo treba svijetu i filmskoj publici u vrijeme najvećeg rata, i svih ratova ovog svijeta? S. STAMENIĆ

Četvrtak, 4. avgust 2022.

in Tin Tin rođen je na bojnom polju u dolini Measa, na istoku Francuske, septembra 1918. Tačan datum nije siguran, ali kada je Liland Dankan p ro n a š a o št e n e 1 5. septembra, još je bilo slijepo i pribijeno uz majku, a u istoj zgradi nalazila su se i mrtva tijela više od dvadeset pasa stradalih granatiranjem.

newyorker.com

kalendar

Nezaboravni pas Rin Tin Tin, velika zvijez tu, nijem portrea r la u p o jp a n Na desetinam kopiranom u ka (koji je išao jera hiljada prim otiskom njegove fanovima sa u blago oborene m šape), oči su o da razmišlja o nadolje, ka oma tužnom nečemu ve

Dizač hipoteka

Dolina Measa bila je užasno mjesto za rođenje te godine. U nešto drugačijim okolnostima, dolina - plišana i valovita, prošarana farmama mlijeka - bila bi privlačna, ali kako se nalazila uz njemačku granicu, 1918. bila je u epicentru Prvog svjetskog rata. Kako je njemačka artiljerija napredovala ka zapadu, tako su sela u Measi bila uništenija. Borbe su bile spore i okrutne. Bodljikava žica nanizana stotinama kilometara. Do 1918. godine, kada je Rin Tin Tin rođen, u Francuskoj je zabilježeno više od milion ratne siročadi. Smrt je bila nemilosrdna i bila je svuda. Ovo maleno štene vučjaka imalo je tamnu dlaku, tanki nos i skoro pa svečani izgled egzistencijaliste. Zahvaljujući Liju, koji je u njemu pronašao utjehu od rata, i do posljednjeg dana bio zahvalan na prilici da mu baš on bude ljudski vodič i prijatelj, taj isti maleni pas izrastao je u veliku filmsku zvijezdu. Jednu od najvećih zvijezda nijemog filma, zapravo. Ali, na to ćemo se vratiti malo kasnije. Život Rin Tin Tina ispao je prilično izvanredan, ali ne zato što su stvari išle savršenim tokom. To je bilo zbog toga što su se često približavale suprotnom. Ali, Li nije vidio nesreću u bilo čemu od ovoga. Vjerovao je da je pas predodređen za velike stvari i zbog toga ga je i nakon primirja, u maju 1919. poveo sa sobom u Ameriku. Dresirao ga je, odvlačio na izložbe, provodio sa njim svaki slobodan trenutak. Kada je porastao, Rin je, sasvim očekivano, izgubio svoju pahuljastost. Nije bio naročito mišićav, ali jeste moćan i okretan i imao je rep poput vjeverice. Uši su mu bile komično velike, lice više

Nezaboravna holivudska zvijezda na filmskom setu

Najvoljenije ra dijete Holivu

zadivljujuće nego lijepo. Pogled sažaljiv, velikodušan i pomalo tužan. I baš takav - idealan da ga zavoli kamera. A kada je Li to shvatio - to je bilo to. Njegov život se pretvorio u misiju da od Rina napravi holivudsku zvijezdu. Činjenica da će se, kada u Gugl pretraživač ukucate riječi ,,Rin Tin Tin“ i ,,movies“ pojaviti više od 30 naslova, govori da je u tome i uspio. Ali, to nije sve. Čak 27 od tih filmova su bili rezultat ugovora koji je potpisan za Warner Bros, a iza tog ugovora krije se i zanimljiva priča. Naime, Warner Bros je bio mali stu-

dio kada je počeo da snima Rin Tin Tin filmove (i to na nagovor Dankana, koji im je bukvalno kucao na vrata dok nijesu pristali). Rinovi filmovi su se ispostavili toliko profitabilnim, da ih je on i proslavio pa mu je plaćano čak dvije hiljade dolara sedmično (a i to je bilo malo za njegov učinak). Među zaposlenima je brzo dobio i naziv ,,dizač hipoteka“, jer svaki put kada bi studio bio u finansijskim poteškoćama (čitajte: pred bankrotom), izvadio bi se iz toga tako što bi najavio novi Rin Tin Tin film - i prihod od filma bi pokrio dugove.

U filmovima je glumio sa najvećim zvijezdama nijemog filma tog vremena, a ipak je njegovo ime bilo iznad naslova. On je taj koji koji je bio glavna faca, a glumci su stajali u red za priliku da glume sa njim - i iskreno su ga voljeli. Međutim, ključ njegovog uspjeha krio se baš u filmovima tog doba i činjenici da niko nije imao moć govora, pa je pas bio sasvim običan glumac kao i bilo ko. Savršen heroj. Nažalost, kada se doba nijemih filmova završilo, Warner Bros je potrčao da raskine ugovor koji su imali sa Lilandom Dankanom i - preko njega - Rin Tin Tinom. Onog

Četvrtak, 4. avgust 2022.

zda nijemog filma, preminuo prije devet decenija ss.com

warnerbros.com

portablepre

Plakat jednog od međ hitova nijemog uratnih filma

U trci za Oskara

atno uda

trena kada su ljudi počeli da pričaju na ekranu, psi nijesu bili zanimljivi.

Hamlet u čoporu

Njegov najpoznatiji film (i nažalost, jedan od svega šest sačuvanih) jeste film ,,Clash of the Wolves“ (Noel Smit, 1925), koji u losanđeleskim krugovima zovu „Hamletom nijemog filma“. Za nadimak je zaslužna scena u kojoj Rin, koji je igrao polupsa, poluvuka koji živi u divljini i vođa je vučjeg čopora, vjeruje da ostavlja čopor da umre. Ljudi su toliko bili pogođeni njegovim performansom u filmu da su u su-

Vjeruje se da je 1929. Rin Tin Tin mogao da osvoji najviše glasova za prvog Oskara za najboljeg glumca, ali da je losanđeleska filmska akademija u posljednjem trenutku ipak zaključila da tu nagradu treba da dobije ljudsko biće. Istina je da to tada i nije zvučalo tako nevjerovatno. Rin Tin Tin je bio velika zvijezda. Tolika da su ga zaista smatrali glumcem.

zama izlazili iz bioskopa. U suzama i nevjerici da jedan pas može tako da glumi. Ali bez obzira na to da li vjerujete u glumačke sposobnosti ovog psa ili ne, Rin Tin Tin je dijelio jednu osobinu sa glumcima svog i svakog vremena: nije mogao da živi vječno. Rin Tin Tin je umro prije tačno 90 godina, 10. avgusta 1932. godine - i sve novine u zemlji objavile su njegovu čitulju. Poslednji film koji je snimio bio je ,,Rough Waters“ (Džon Domeri, 1930). A 1960. godine dobio je čak i zvijezdu na čuvenom Bulevaru slavnih. Smrt ratnog siročeta koje je dominiralo nijem i m f i l m ov i m a , z a m a l o osvojilo Oskar i više puta spasilo Warner Bros od bankrota, oplakivana je širom zemlje.

Štene spašeno sa ratišta u Francuskoj sa Lilandom Dankanom

Dostojni nasljednici Ranih dvadesetih, Rin Tin Tin je bio pas koji je tek postao glumac, pojavljivao se u sve više filmova, polako sticao slavu. Pedesetih je već postao ideja. Rin Tin Tin bio je lik kojeg je igralo čak tri psa (istovremeno) u jednom trenutku i najbolje od svega je što su svi bili njegovi potomci. U pitanju je zamisao koju je Dankan uspio da izgura čak četiri generacije. Rin Tin Tin Džunior, pojavio se u nekoliko filmskih serijala, ali mu je nedostajao talent njegovog oca. Rin Tin Tin III, za koga se govorilo da je Rin Tin Tinov unuk je potakao korišćenje pasa u Drugom svjetskom ratu, a takođe je nastupio 1947. u filmu sa dječjim glumcem Robertom Blejkom. Dankan je pedesetih dresirao i psa po imenu Rin Tin Tin IV za TV seriju ,,The Adventures of Rin Tin Tin“, ali je on ostavio loš utisak na test snimanju, te je zamijenjen psima koje je dresirao Frenk Barns, iako je publika mislila da je riječ o istom psu. Nakon Dankanove smrti 1960. godine su filmska prava na Rin Tin Tina prešla kod televizijskog producenta Herberta B. Leonarda.

Na najpopularnijem portretu, kopiranom u desetinama hiljada primjeraka (koji je išao fanovima sa otiskom njegove šape), oči su mu blago oborene nadolje, kao da razmišlja o nečemu veoma tužnom. Čak i kada su ga fotografisali kako skija na vodi ili ispija čašu mlijeka sa

djecom, znao je da bude zamišljen, zaokupljen, kao da mu je u duši neka težina, poput one sa kojom se suoči štene u jednoj krvavoj odgajivačnici usred rata. Težina takva da je samo kamera znala kako da je istinski zabilježi. Biljana MARTINIĆ

Četvrtak, 4. avgust 2022. visitgreece.gr

PODGORI č ARENJE

Kapija grčke slobode J

edan je ranjenik sa Carevog laza strašnu sudbinu čekao skoro hiljadu kilometara odatle. Na divnom i surovom ostrvu Psara, samo 30 kilometara od turske obale u Egeju. Tamo gdje će postati grčki junak, heroj i mučenik oslobođenja. Sada, za Crnu Goru, skoro nepoznat. Dobra je šansa da osoba sa prefiksom ,,Mavro“ u grčkom prezimenu, ima u prošlosti porodice i porijeklu neku važnu konekciju sa Crnom Gorom. Najpoznatiji primjer je vojskovođa Vaso Brajević; u Grčkoj on je postao Vasos Mavrovunotis. Njegovi Bokelji Pero Mihović i Leso Kordić ostali zapamćeni kao Petros Mavromihalis i Aleksandros Mavrokordatos... Valja prvo objasniti taj damar Bokelja: da ratuju tako daleko i za tuđu slobodu. Crna Gora i Boka ujedinile su se, pod okriljem Petra Prvog, Svetog Petra Cetinjskog, u kratkom periodu tokom Napoleonovih ratova 1813. godine. U računicama velikih sila, odluka je po-

Grčko ostrvo Psara u Egejskom moru

ništena i izigrana godinu kasnije. I to je za Bokelje bila velika rana. Mnogi su izbjeglištvo tražili daleko, na crnomorskoj obali, u istoj onoj Odesi koja je sada blizu fronta i važna strateška tačka u ratu u Ukrajini. Sa mnogo ponosa, sa ranom ratne nepravde i slobode koja im je oduzeta u igri nečijih dalekih interesa, mnogi Bokelji su iz te Odese, i još više iz domovine, hitali u Grčki rat za nezavisnost, od 1821. do 1830. godine. Među njima, priča o Vasu Brajoviću, onom čiji spomenik krasi i glavni bulevar u Podgorici, najpoznatija je i dobro istražena i dostupna u domaćoj javnosti. Zato ovog puta neće biti u fokusu; već o onom heroju sa ostrva Psara, žrtvi na oltaru slobode, Radu Stankovom Bajkoviću. Grbljanin, veteran velikih bitaka Petra Prvog, zaliječenih rana predvodio je zemljake; iz male luke Bigova, pravo u rat za slobodu Helena. Svi su bili dobrovoljci, nije tu bilo plaćenika. Dočekani u Patrasu, ubr-

Zaglavi se

zo dokazani kao junaci. Pa da upravo njima pripadne jedan od najtežih zadataka. Odbrana ,,Kapije grčke slobode“, kako su nazivana ostrva Hios i Psara, nedaleko od turske obale i velikog grada Izmira. Manastir Svetog Nikole Grci i Crnogorci, na Psari, pretvorili su u tvrđavu. Njih dvije hiljade tu važnu ustaničku tačku branili su sa 24 topa. Do momenta kad su Turci, računajući na faktor iznenađenja, svakako mnogo brojniji, povukli glavnicu snaga sa opsade većeh Hiosa i preusmjerili na Psaru. Sliku neravnopravne bitke možete zamisliti: okrvavljena morska pjena na obali, put do manastira prekriven tijelima. Jauk ranjenika i umirućih, koji je tog 21. juna 1824, na golim stijenama egejskog ostrva, i galebove nadjačavao. Rade Bajković bio je taj, koji je prvi shvatio da bije već izgubljenu bitku. Naredio je da se skoro cijela odbrana povuče kroz zadnju kapiju tvrđave-manastira. I sa nekoliko najvjernijih branitelja ostao,

Crta: Srđan Ivanović

da dočeka neprijatelja. Eksplozija je odjeknula i do samog Izmira. Scenario već možete da pretpostavite: usred dvorišta tvrđave Rade je zapalio barutanu. Žrtvovao sebe, smrvio bedeme i sa njima stotine osvajača... Turci su već te noći znali da je za zauzimanje Psare plaćena prevelika cijena. I podvig je odjeknuo širom Mediterana. I svi su, neprijatelj pogotovo, znali: što su Grci i njihovi saveznici spremni da žrtvuju u borbi za slobodu. Dočekana je, blistava, šest godina kasnije. Grci, naravno, mnogo više znaju o Radu Bajkoviću od nas. Njegova žrtva prije svega treba da bude zalog nekih novih konekcija, povjerenja i pruženih ruku. Da u nekom radosnom ljetu iskoračite i do one divne Psare. I da, da makar u susretu sa nekim Grkom sa onim ,,Mavro“ u prezimenu, radosno pomenete. Da ima neku, ponosnu i važnu vezu sa Crnom Gorom.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Komadi koji vise sa zida ciljano izazivajući nelagodu

Umjetnost reciklirane mode Ova „acidična“ izložba stigla je kao finalni proizvod preoblikovanja i reciklaže odjevnih komada, te njihovog skoncentrisanog pretvaranja u skulpture

vide instalacione radove, u kojima je desetine platičnih torbica dobilo obrise kaputa, dok su komadi od teksasa pretvoreni u dugačke visoke tapiserije, koje

vise sa zida čineći prostoriju izložbe krajnje negativnom. S obzirom na to da je kao platformu autorka uzela knjiške reference na „nepriznat“ masovni

rad žena u industriji pranja rublja na Ostrvu, izložba je posebno fokusirana na socijalno-ekonomski segment društva. Umjetnica je ovoj specifičnoj igri reciklažnog preoblikovanja željela jasno da osudi „brzu modu“ i sve koji aktivno u njoj učestvuju. Leila MURSELJEVIĆ camdenartcentre.org

camdenartcentre.org

okom vikenda za nama, mjesto više tražilo se isključivo na onim londonskim pozicijama koje su emitovale prenos finala Evropskog prvenstva u fudbalu za žene. Oni koji nijesu uspjeli da ugrabe kartu kako bi ispratili ,,engleske lavice“ i njihov uspjeh na Vembliju, na sjeveru Londona, imali su simpatičnih opcija od kojih je, razumije se, Trafalgar skver bio najpopularnija. Bez obzira na veliku popularnost ženskog fudbala u Ujedinjenom Kraljevstvu (što je ove godine posebno izraženo kod muške publike) oni Londonci koji su željeli malo umireniji i artističniji vikend, dotrčali su do Kamdena gdje ih je sačekala „smrt mode“. Umjetnica Hendrikje Šimel (pod pseudonimom „Tenant of Culture“) bila je u centru pažnje sa izložbom instalacija „Soft Acid“ u Umjetničkom centru u Kamdenu. Izložba ove „stanarke kulture“ oslanja se na njeno dugogodišnje istraživanje potrošačke kulture i izuzetno visokog procenta problematičnog „otpada“ koji je sastavni dio takozvane „brze mode“. Tako je ova „acidična“ izložba stigla kao finalni proizvod preoblikovanja i reciklaže odjevnih komada, te njihovog skoncentrisanog pretvaranja u skulpture. Posjetioci su imali priliku da

camdenartcentre.org

Detalj izložbenog prostora

Socijalno-ekonomski segment društva u fokusu radova

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić