Dnevni list Pobjeda 04.05.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

S. VASILJEVIĆ

,,AFERA KNEŽEVIĆ“: Ko sve pokušava da sakrije istinu o saradnji bezbjednosnog sektora sa Crkvom Srbije, BIA, ali i kriminalnim grupama iz Crne Gore

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

U toku pregovori o preraspodjeli rukovođenja nad stalnim radnim tijelima u Skupštini, Đukanovićeva partija preuzima kontrolu nad najbitnijim

DPS-u najmanje pet odbora u parlamentu

Zašto ANB i policija ćute o kriminalcima koji su im pomagali na Cetinju Teško je povjerovati da je Knežević sve radio na svoju ruku, pa bi istraga mogla da otkrije čitavu mrežu agenata ANB-a, BIA, visokopozicioniranih službenika policije i lokalnih kriminalaca čiji je plan bio da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi – po svaku cijenu, čak i krvavog obračunavanja države sa svojim građanima. Sada je pitanje do koje će tačke istraga stići i da li Abazovićeva Vlada STR. 2. i 3. želi da se sazna istina o događajima u kojima je i on učestvovao

D.MIJATOVIĆ

Menadžment KCCG pokušao da zaobiđe nalaz inspekcije rada i od Ministarstva zdravlja izdejstvuje saglasnost za promjenu akata

Saopštenjima obmanjivali javnost, na brzinu mijenjali i sistematizaciju Specijalno državno tužilaštvo navelo koje je dokaze prikupilo protiv policijskog funkcionera

Medojevića sumnjiče da je odavao informacije Vukotiću

STR. 11.

STR. 7.

Poslanica DPS-a i bivša ministarka ekonomije upozorava na posljedice eventualne prodaje deset odsto akcija Elektroprivrede ,,strateškom partneru“

Sekulić: Priča o strateškom investitoru ne pije vodu STR. 5.

DA LI SU NA POMOLU NOVA HAPŠENJA: Portal Libertas objavio obavještajne podatke Europola o vezama policijskih službenika i kriminalaca

Lazovića i Milovića dovode u direktnu vezu sa kavčanima

STR. 10. i 11.

INTERVJU: Lider Socijaldemokrata Damir Šehović

Abazović će učiniti sve da amnestira Kneževića STR. 4.

Politika

Srijeda, 4. maj 2022.

,,AFERA KNEŽEVIĆ“: Ko sve pokušava da sakrije istinu o saradnji bezbjednosnog sektora sa Crkvom Srbije, BIA i kriminalnim grupama iz Crne Gore

PRIPREME ZA CETINJE

Pobjeda je još početkom avgusta 2021. godine, kada je bilo poznato da će se ustoličenje obaviti na Cetinju početkom septembra, objavila informaciju da je direktor ANB Dejan Vukšić orSnimci sa izjavama policajca Petra Kneževića, jednog od komandanata brutalne policijske akcije protiv građana okupljenih na protestu na Cetinju 5. septembra prošle godine, koji, pored ostalog, svjedoče da su skoro sve kriminalne grupe u zemlji tih dana bile podrška bezbjednosnom sektoru - za novog crnogorskog premijera Dritana Abazovića nijesu nešto čime „ozbiljna država treba da se bavi“?! Novi crnogorski premijer Abazović kazao je juče da ne bi volio da ova afera „prekrije“ onu sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, a rekao je i da za njega ,,nije neočekivano da se u

Zašto ANB i policija ćute o kriminalcima koji su im pomagali na Cetinju ganizovao tajni sastanak kojem je, osim njegovih ljudi od povjerenja, trebalo da prisustvuje i tadašnji v. d. direktora Uprave policije Zoran Brđanin, ali se on nije odazvao. Brđanin je na sastanak poslao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića. Tada je napravljen operativni plan fokusiran na prevenciju potencijalnih sukoba, ali i na pravljenje konekcija sa pojedinim ekstremnim srpskim grupama, bliskim Crkvi Srbije, kao što su bratstva ,,Miholjska Prevlaka“, ,,Tvrdoš-Stupovi“ ili ,,Noćni vukovi“, ekstremistička proruska bajkerska organizacija koja pomaže organizaciju okupljanja koje organizuje ova crkva. Dio ljudi iz ovih organizacija su istovremeno članovi i Crnogorske kozačke vojske, organizacije koju kontrolišu službe iz Beograda i Kremlja. Sredinom avgusta, kako je Pobjeda bilježila, Vukšić i ekipa iz ANB-a su - uz nadzor funkcionera BIA Marka Parezanovića iz Beograda, te Mića Rogovića koji je radio iz Ambasade Srbije u Podgorici – sačinili operativni plan akcije da se opstruiraju građanski protesti i da se na Cetinju održi kontrola kako bi se moglo obaviti ustoličenje. U sve je bio uključen i pop Crkve Srbije Mijailo Backović, osnivač ,,Miholjskog zbora“, nekadašnji pripadnik srpske 63. padobranske brigade, inače bliski Vukšićev prijatelj. Interesantan detalj je da je i Petar Knežević bio pripadnik ove brigade. Da li su, makar površno, bili informisani ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor Uprave policije Zoran Brđanin nije poznato, ali prema informacijama Pobjede njih dvojica nijesu bili kreatori akcije, niti su 5. septembra bili direktno uključeni u operaciju

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA – Objava audio snimaka u kojima jedan od komandira u Protivterorističkoj jedinici Petar Knežević potvrđuje da je prije i tokom dešavanja na Cetinju bio u direktnoj komunikaciji sa pet kriminalnih grupa koje je navodno trebalo da pomognu crnogorskoj policiji da ,,rastjeraju bagru“ – građanke i građane koji su u Prijestonici organizovali proteste zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru, jasno razotkriva veze ljudi iz vrha bezbjednosnog sektora sa osobama sa one strane zakona. ,,Afera Knežević“, skupa sa nizom informacija koje je Pobjeda u kontinuitetu objavljivala duže od osam mjeseci, ukazuju da je postojala stalna konekcija sa ljudima iz kriminalnog miljea, ali i razgranata mreža agenata crnogorske ANB i srpske BIA u pripremi policijske akcije 3, 4. i 5. septembra 2021. godine. Iako je aktuelni premijer Dritan Abazović konstatovao da ,,afera Knežević ne treba da zasjeni aferu Medenica“ i lakonski ocijenio da ,,ozbiljna država ne treba da se bavi šta neko priča u kafani“, podaci kojima Pobjeda raspolaže ukazuju da se istina o nezakonitim postupanjima državnih službenika teško više može držati van očiju javnosti. Naprotiv: ukoliko se ispostavi da je Petar Knežević taj koji se čuje na audio snimcima, mnogi čelni ljudi bezbjednosnog sektora, počev od odlazećeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića i njegovih najbližih saradnika, poput Vučine Živkovića, Miodraga Mija Jovovića, Bobana Stanovića ili Nikole Lauševića, moraće da pojasne svoje uloge u operativnoj akciji od 2. avgusta do 5. septembra 2021. godine. Ali i veze sa bezbjednosno interesantnim osobama koje su bile na Cetinju ili pozicionirane na ,,zaštićenim lokacijama“ u više crnogorskih gradova! Upravo o tim osobama, kriminalcima koji su ,,spremni da pomognu“, govori Petar Knežević, ne shvatajući da je snimljen.

KO ŠTITI KRIMINALCE: Policija ispred Cetinjskog manastira

Teško je povjerovati da je Knežević sve radio na svoju ruku, pa bi istraga mogla da otkrije čitavu mrežu agenata ANBa, BIA, visokopozicioniranih službenika policije i lokalnih kriminalaca čiji je plan bio da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi – po svaku cijenu, čak i krvavog obračunavanja države sa svojim građanima. Sada je pitanje do koje će tačke istraga stići i da li Abazovićeva Vlada želi da se sazna istina o događajima u kojima je i on učestvovao ,,pancir ustoličenja“ ili naredili teror nad građanima koji su protestovali u gradu i na Belvederu.

ZATAŠKAVANJE

Iako su u prvim danima nakon 5. septembra tadašnji premijer Krivokapić i potpredsjednik Vlade Abazović hvalili policijsku akciju i pokušali da ignorišu optužbe o prekomjernoj upotrebi sile, ispaljivanja nekontrolisane količine suzavca i brojnih kršenja ljudskih prava, ljudi iz

vrha bezbjednosnog sektora su imali drugi, važniji, zadatak – da sakriju nepočinstva koja su činili. Istraživanje novinarske ekipe Pobjede navodi na uznemiravajući zaključak - da još od završetka operacije desantnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića traje opsežna akcija zataškavanja i opstrukcija istrage o identitetu ,,branitelja ustoličenja“. Naravno, i prikrivanje vrlo

Abazović: Šta neko priča u kafani i izmišlja, zar ozbiljna država treba tim da se bavi? Crnoj Gori ponovo bude duhovi nacionalizma“, posebno nakon izbora nove Vlade. Smatra da će toga u narednom periodu biti više, pa je pozvao građane da ne nasijedaju na te, kako je rekao, gubitničke politike. - Nije važno kada se aktualizovala afera o Petru Kneževiću, važno je da svi državni organi rade svoj posao. Ne bih volio da afera vezano za snimak Kneževića „pokrije“ aferu Vesne Medenice. Mislim da postoji i ta ambicija - poručio je Abazović na konferenciji za medije nakon posjete kampu eko-aktivista na

Komarnici. Pozvao je nadležno tužilaštvo da oba slučaja rasvijetli do kraja, uz konstataciju da je pogrešan put tendencija da se jednom aferom pokuša zamijeniti druga i na taj način kriminalizovati Uprava policije i sektor bezbjednosti. Komentarišući tvrdnje Kneževića, sa jednog od snimaka, da je Rakonjac u susret akciji na Cetinju imao verbalni obračun sa, kako se špekuliše, Brđaninom, kojem je, navodno, poručio da će mu „iščupati grkljan“, Abazović je rekao da je ponašanje

Rakonjca u njegovom prisustvu uvijek bilo profesionalno. - Nikada nijednu nepristojnu riječ od Rakonjca nijesam čuo u mom prisustvu. Da li je neko nešto u neformalnoj komunikaciji rekao, ne znam, niti mislim da je to od nekog pretjeranog značaja – rekao je Abazović. Novi crnogorski premijer saopštio je da ostaje pri stavu da je akcija policije na Cetinju bila uspješna. - Šta govori snimak? Šta neko priča u kafani i izmišlja? Zar ozbiljna država treba tim da se bavi? Nikakvih posljedica na

značajne uloge koju su, po direktnom nalogu vrha vlasti u Beogradu, imali pojedini agenti i rukovodioci Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije koji su ostvarili konekcije sa visokopozicioniranim članovima ANB-a. O čemu je svjedočio lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. I to dok je još trajala ceremonija ustoličenja na Cetinju! Srpski predsjednik je prvo potvrdio informaciju koju su crnoCetinju nije bilo, mi smo sačuvali mir. Recite mi što su nus pojave dešavanja na Cetinju? U 11 sati se završila akcija, u 12 sati svugdje u Crnoj Gori je bio mir. Ako neko misli da je tamo trebalo da padne krv, ja za te ljude mislim da su neprijatelji države i ako nastave sa takvom retorikom, oni svjesno ili ne guraju zemlju u probleme. Zato mislim da je bila uspješna akcija policije na Cetinju – zaprijetio je Abazović neistomišljenicima. Ipak, konstatovao je da ne bi, kako je rekao, bio pogrešno tumačen, da je „duboko nesrećan“ što su se dogodili 4. i 5. septembar, te da je „bilo struktura koje su željele da se desi nešto i da padne krv“.

gorske vlasti pokušale da sakriju - da je „postojao plan da se odloži ustoličenje, ali da je Vlada Crne Gore promijenila takvu odluku u toku noći“. Onda je ukazao na značajnu ulogu srpske tajne policije. – Bezbjednosno-informativna agencija je cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori – rekao je Vučić u jutarnjem programu Televizije Prva u neđelju 5. septembra prošle godine. Ne treba prevoditi: predsjednik Srbije odmah je razotkrio ono što su Krivokapić, Abazović, Vukšić, kao i lideri stranaka tadašnje vlasti, Demokratskog fronta i Demokrata, pokušavali da sakriju, o čemu je Pobjeda pisala – Beograd je i planirao akciju i koordinirao borbom crnogorskih službi protiv građana na Cetinju!

ZAŠTITA ,,BRANILACA“ MANASTIRA

Naš list je, mjesecima unazad, pisao i o ljudima sa kriminalnim dosjeima koji su bili smješteni u Manastiru. Vlast je uglavnom ćutala na tekstove Pobjede. Vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost duže od sedam mjeseci krije podatke o ljudima, ve’inom se radi o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su 3, 4. i 5. septembra prošle godine boravile u Cetinjskom manastiru i bile spremne da ga „brane“ – od građanki i građana Cetinja. Prema saznanjima Pobjede, na jednoj od sjednica skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost lično je direktor ANB Dejan Vukšić dao članovima Odbora informaciju da je više od 35 bezbjednosno interesantnih osoba bilo, još od 3. septembra, pod okriljem sveštenika Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru. Imena i prezimena su bila zamračena crnom bojom u dokumentu koji je sačinila Agencija. Prema izvorima Pobjede iz ANB-a, Vukšić kasnije nije želio da objelodani identitet tih osoba, štiteći – svoje ljude. Nije želio da javnost sazna ko je od agenata ANB-a bio zadužen za organizaciju njihovog dolaska na Cetinje. Time je štitio i sebe, sakrivajući da je bio tek izvršilac namjera Beograda, ali i da je vlastiti položaj iskoristio da ANB usmjeri – protiv vlastitih građana. Na nekoliko snimaka koje su početkom septembra sačinili građani sa Cetinja, jasno se vidi kako su grupe ,,branitelja“ organizovano dolazile, zaštićene policijskom pratnjom, koje je uvijek dočekivalo neko svešteno lice. Na jednom snimku, koji je napravljen iz prostorija Manastira,

Politika

Srijeda, 4. maj 2022.

Neprihvatljiva relativizacija Funkcioner Demokratske partije socijalista Slobodan Filipović upozorio je novog premijera Dritana Abazovića da je „opasan svaki pokušaj relativizacije slučaja Petra Kneževića i navoda koje je on izrekao u objavljenom snimku, čija autentičnost do danas nije osporena“. - Na spornom snimku smo čuli kako visoki policijski službenik koordinira kriminalce koji su spremni da zapale Cetinje – podsjetio je on Abazovića i istakao da zahtijevaju da se, nadležni organi ozbiljno usredsrede na sadržaj snimka, i ne podliježu pokušaju relativizacije i banalizacije ovog izuzetno važnog slučaja. Oglasio se i portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević koji je ocijenio da Abazović relativizuje aferu Knežević i pozvao ga da saopšti koju će odgovornost on sam snositi, s obzirom na to da je bio koordinator svih službi bezbjednosti u to vrijeme.

čuje se kako ,,branitelji“ navijaju i sarkastično uzvikuju ,,Proda e -viva!“, u času kada su prvi plotuni suzavca izbačeni oko šest sati izjutra. Kasnije se na snimku uočava nekoliko osoba koje su krenule u pravcu Trga kralja Nikole, ali su naredbom nepoznate osobe ipak vraćeni u Manastir. Ko su bili ti ljudi? Iz države nema odgovora i vjerovatno su ljudi iz vrha vlasti i bezbjednosnog sektora mislili da je čitava priča okončana bez posljedica po njih.

HOĆE LI BITI ISTRAGE

No, ,,afera Knežević“ sada remeti mnoge planove. Činjenica da je visokopozicionirani čovjek u crnogorskoj policiji objelodanio veze sa kriminalcima iz više crnogorskih gradova, koji su bili spremni da ,,zapale Cetinje“, ukazuje da su postojali vrlo opasni planovi da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi – po svaku cijenu, čak i krvavog obračunavanja države sa svojim građanima?! Teško je povjerovati da je Knežević sve radio na svoju ruku, bez ikakvog kontakta sa ljudima koji su kontrolisali akciju. Istraga će morati i da utvrdi po čijem je nalogu Knežević uspostavio kontakte sa kriminalnim grupama, a onda će se, neminovno, postaviti mnoga dodatna pitanja – ko je organizovao grupe bezbjednosno interesantnih osoba u Cetinjskom manastiru i zašto se ne otkriva njihov identitet; da li su agenti BIA, poput načelnika Pete uprave BIA Gorana Colića, stručnjaka za prisluškivanje, tajni nadzor i praćenje, bili na Cetinju; pod čijom su komandom bili ,,nabrijani“ pripadnici pravoslavnih bratstava i kriminalci… A to je samo dio ledenog brijega: unutrašnja kontrola policije nikada nije obznanila ko je i kada izdao naredbu, ne samo da se ispaljuju kanisteri suzavca i bacaju šok bombe, već i da se Cetinje bombarduje suzavcem sa vrha brda iznad Manastira... Prema posljednjim informacijama iz medija, Knežević je angažovao advokata i on će narednih dana vrlo pažljivo birati riječi kojima će pokušati da opravda svoje opasne rečenice iz snimljenih razgovora. Ključno je, međutim, pitanje da li će nova Vlada, predvođena ,,starim“ potpredsjednikom, željeti da se sprovede istraga ili, ipak, sve sa ciljem ,,pomirenja“ nastaviti da zataškava teška ogrješenja policije i ANB-a o zakone i procedure rada. Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

U toku pregovori o preraspodjeli rukovođenja nad stalnim radnim tijelima u Skupštini, Đukanovićeva partija preuzima kontrolu nad najbitnijim PODGORICA - Demokratskoj partiji socijalista pripašće najmanje trećina odbora u Skupštini Crne Gore, uključujući i one najvažnije saznaje Pobjeda. Više izvora našeg lista saopštilo je da to znači da će DPS imati čelna mjesta u najmanje pet odbora uključujući i Administrativni odbor. – Još uvijek se razgovara o tome. Sigurno je da će u novonastalim okolnostima morati da dođe do promjene u odborima – rekao je drugi izvor Pobjede iz vrha DPS-a. DPS je do sada imao čelna mjesta u ,,manje bitnim“ odborima poput Odbora za evropske integracije na čijem čelu se nalazi Branimir Gvozdenović i Odbora za antikorupciju na čijem se čelu nalazi Daliborka Pejović. Svi ključni odbori, uključujući i Administrativni, Ustavni, Odbor za bezbjednost i odbranu i Odbor za ljudska prava i slobode su u rukama poslanika DF-a. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, izvjesno je da će među prvima biti smijenjen predsjednik Administrativnog odbora iz DF-a Milun Zogović čijim radom nijesu zado-

DPS-u najmanje pet odbora u parlamentu

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, izvjesno je da će među prvima biti smijenjen predsjednik Administrativnog odbora iz DF-a Milun Zogović čijim radom nijesu zadovoljni ni u bivšoj opoziciji, ali ni dijelu nekadašnje većine. Poslanici DPS-a su na zasijedanju na Cetinju prvi put nakon izbora 2020. godine sjedjeli na mjestima koja su predviđena za vladajuću većinu voljni ni u bivšoj opoziciji, ali ni u dijelu nekadašnje većine. Poslanici DPS-a su na zasijedanju na Cetinju prvi put nakon izbora 2020. godine sjedjeli na mjestima koja su predviđena za vladajuću većinu. Dnevni list Dan je objavio da je i nova predsjednica parlamenta iz SNP-a Danijela Đurović na Kolegijumu saopštila da bi Zogović mogao biti smijenjen, ali ta informacija nije ni potvrđena, ali ni demantovana. U ovom sazivu parlamenta je formirano ukupno petnaest stalnih radnih tijela: Administrativni odbor, Ustavni odbor, Zakonodavni odbor, Odbor za politički sistem i pravosuđe, Odbor za bezbjednost i od-

Sa sjednice Administrativnog odbora

branu, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, Odbor za evropske integracije, Od-

Cetinjski DPS i SD reagovali na izjavu lidera NSD da „Cetinje više ne zaslužuje da bude prijestonica“

Da se Mandić pitao, prijestonica bi bila sjevernije i zvala bi se Beograd PODGORICA – Izjava lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da „Cetinje više ne zaslužuje da bude prijestonica“, odraz je izvitoperenog razuma onih koji bi da mijenjaju duh i biće Crne Gore. Uostalom, da se Mandić ikad pitao, kao što nije i neće, prijestonica ne bi ni bila u Crnoj Gori, već sjevernije i zvala bi se Beograd, ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista prijestonice. Podsjetili su da je nedavno i portparol NSD Marko Kovačević govorio o ponovnom ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom i time prizivao novi gubitak državnosti države. Kažu da se drugo ne može očekivati od političkih prvaka koji se, u cilju služenja interesima tuđih država, uvijek drznu da udare na bit i slobodarski duh Crne Gore. – Onako kako su to činili naši preci, onako kako smo to radili mi svih ovih 30 godina, onako kako smo i 5. septembra prošle godine stali u odbranu naše pri-

jestonice, tako ćemo i ubuduće braniti temelje naše države i nećemo dozvoliti sljedbenicima politike 1918. godine da ga ikad više slome. A Mandića, Kovačevića i ostale njihove družbenike, predstavnike velikosrpske politike, pozivamo da dođu na Cetinje ako im basta da pa nam ukinu status prijestonice – poručili su iz cetinjskog DPS-a. Oglasile su se i Socijaldemokrate Cetinja ocijenivši da Mandić zaboravlja da su on, njegova partija i ideološka matrica kojoj pripada kroz sve prethodne decenije bili jedan od najvatrenijih

Andrija Mandić

podržavalaca ratova, stradanja, progona, etničkih čišćenja na eks-YU prostorima. - Pored toga, Mandić i njegova partija su najveći negatori svih crnogorskih identitetskih vrijednosti, od jezika i kulture, preko CPC, do same države protiv koje i dan-danas rade – naveli su. Naglasili su da je Cetinje bilo i ostalo svjetionik slobode i bastion države Crne Gore i svih njenih građana, dok su oni i dalje ostali na tamnim vilajetima ideologije „srpskog sveta“ iza kojih se krije san o velikoj Srbiji. Iz NSD su odgovorili poručivši da su ih začudili napadi na Mandića i Kovačevića koji su samo, kako su naveli, tražili da se Cetinje ogradi od napada na srpsku djecu u tom gradu. Ocijenili su da veliku čast i zvanje prijestonice, kao i ogromna sredstva koja su po tom osnovu usmjerena ovoj opštini treba pravdati pristojnim ponašanjem. - Zar nisu i srpska djeca, čiji narod uplaćuje jednu trećinu novca koji se daje ovoj opštini, zaslužila uljudno ponašanje ili im je zabranjen pristup prijestonici? Da li je prihvatljiv i evropski rezon po kome su srpske pare dobrodošle na Cetinje, ali je Srbima dolazak zabranjen? To je logika koja je danas dominantna kod političara ove opštine – naveli su. Dodali su i da je Cetinje u propisanoj ustavnoj proceduri dobilo status prijestonice i da je zakonom propisano koliko novca dobija iz državnog budžeta, te naveli da se na taj način to sve može i promijeniti. R. P.

bor za ekonomiju, finansije i budžet, Odbor za ljudska prava i slobode, Odbor za rod-

Podjela mjesta i po dubini Iako je premijer Dritan Abazović saopštio da ne postoji dogovor sa DPSom oko popune funkcija po dubini, izvori Pobjede su kategorični da postoji čvrst usmeni sporazum da kadrovi DPS-a učestvuju na svim javnim konkursima kao i da će biti imenovani odlukama Vlade u upravnim odborima državnih preduzeća. – U pitanju je najmanje 30 odsto funkcija po dubini – saopštio je izvor Pobjede.

nu ravnopravnost, Odbor za prosvjetu i nauku, Odbor za turizam, poljoprivredu i ekologiju, Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbor za korupciju. Kao stalno radno tijelo parlamenta računa se i Komisija za praćenje postupaka privatizacije. U Skupštini su formirana i privremena radna tijela i to radne grupe za izradu poslovnika kao i nacrta zakona o Skupštini. N. ZEČEVIĆ

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore mogao bi da zamijeni Dejana Vukšića

Kentera kandidat za direktora ANB

PODGORICA – Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera kandidat je za novog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, objavila je Gradska televizija, što je iz više izvora potvrđeno Pobjedi. Kentera bi mogao da zamijeni aktuelnog direktora ANB-a Dejana Vukšića za kojeg se vezuju brojne kontroverze, među kojima i ona u vezi sa događajima na Cetinju 4. i 5. septembra. Premijer Dritan Abazović kazao je ranije da će Vukšić biti zamijenjen, ali i da za njegovu poziciju imaju više kandidata. Savo Kentera je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, političke think-tank grupe sa sjedištem u Podgorici u Crnoj Gori i potpredsjednik Svjetske organizacije atlantske povelje. Njegova područja ekspertize su u okviru međunarodnih odnosa, politike i upravljanja obavještajnom zajednicom, bezbjednosnih pitanja koja utiču na obavještajnu zajednicu, druge bezbjednosne studije i terorizam. Prije dolaska u Atlantski savez bio je direktor Centra za međunarodne odnose Crne Gore. Ž. Z.

Premijer poručio da je Ustavni sud jedina adresa koja može utvrditi ustavnost inicijative za odlaganje lokalnih izbora

Abazović: Crnoj Gori potrebno održavanje izbora u jednom danu PODGORICA – Premijer Dritan Abazović kazao je juče kako je Ustavni sud jedina adresa koja može utvrditi da li je prijedlog za odlaganje izbora u 14 opština ustavan ili neustavan. Njegov stav je, kako je rekao, da je u Crnoj Gori potrebno objediniti izbore i održati ih u jednom danu. -Apsolutno nijesam da oni protiv Ustava budu u jednom danu, nego da u skladu sa svim zakonskim regulativama budu održani u jednom danu. Sistem po kojem mi svaki mjesec, ili što bi moglo u junu da nam se desi, svaki vikend odlazimo na lokalne izbore, je po meni, možda nijesam u pravu, možda treba napraviti dodatno istraživanje, neviđen u svijetu – istakao je Abazović. Rekao je i da su neistinite informacije koje su se pojavile u medijima da će DPS-u u novoj vladi pripasti 200 funkcija „po dubini“. Naveo je da nije ni za jednu diskriminaciju i da ga ne zanima ko je koja partija, već zadovoljava li kriterijume i može li da obavlja određenu dužnost. Ž. Z.

Politika

Srijeda, 4. maj 2022.

INTERVJU: Lider Socijaldemokrata Damir Šehović

Abazović će učiniti sve da amnestira Kneževića PODGORICA – Socijaldemokrate sumnjaju da će premijer Dritan Abazović, kao dojučerašnji koordinator svih službi bezbjednosti, učiniti sve da sakrije punu istinu o sramnoj i ničim izazvanoj brutalnoj policijskoj torturi nad nedužnim građanima 5. septembra na Cetinju, te da će dati sve od sebe da amnestira komandira u Protivterorističkoj jedinici Uprave policije Petra Kneževića koji je, po sopstvenom priznanju, bio u vezi sa raznim kriminalnim grupama iz više crnogorskih gradova i za koga je mladost okupljena na Belvederu „bagra“, kazao je u intervjuu za Pobjedu lider SDa Damir Šehović. Osim što ne vjeruje da će nova izvršna vlast adekvatno adresirati i utvrditi odgovornost za događaje na Cetinju, Šehović sumnja da će i jedan od prioriteta Vlade, koje je Abazović naveo u svom ekspozeu, biti ostvariv. Naročito nije realno očekivati suštinsku reviziju zatečenog stanja jer to, smatra on, nema ko sprovesti. Kada je u pitanju buduće glasanje u crnogorskom zakonodavnom domu, Šehović poručuje da će se SD ponašati dosljedno i u skladu sa nacionalnim interesima. POBJEDA: Novi premijer Dritan Abazović upoznao je javnost sa programom rada Vlade, a u kojem je, između ostalog, naveo da će u fokusu biti izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija, deblokada institucija, ubrzanje procesa evropskih integracija, revizija zatečenog stanja i rada prethodnih vlada. To izgleda kao poprilično ambiciozan plan. Smatrate li da je on ostvariv u jednoj godini koliko je predviđeno trajanje nove izvršne vlasti? ŠEHOVIĆ: Plašimo se da niti jedan od pomenutih prioriteta

nije ostvariv, i to ne samo zbog formalnog razloga vezanog za činjenicu da će manjinska vlada trajati sada već manje od godinu dana, nego i zbog suštinskih razloga. Jer nije ključni problem u vremenu, nego u samoj Vladi, odnosno ubjedljivoj većini Vlade koju čine SNP i Ura. Prvi je taj što od „koncepta 49“ nema ništa, a upravo to je bio osnovni motiv za ulazak u razgovore o formiranju vlade koja bi imala manjinski karakter, budući da bez te tropetinske većine u parlamentu nema izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija, odnosno deblokade institucija, te samim tim ni ubrzanja procesa evropskih integracija. Dakle, premijer za nemali broj najvažnijih pomenutih prioriteta mora prije svega da obezbijedi potrebnu većinu u parlamentu, za što nije pokazao kapacitet i sposobnost u prethodnom periodu. Bez toga cilja, manjinska vlada jedino služi sebi samoj i jagmi za funkcijama, a mi u toj trgovini, kao što znate, nijesmo htjeli da učestvujemo, jer ne prodajemo to što su Vladimir Joković i Abazović funkcijama htjeli da kupe – dostojanstvo države i partije. Tek nije realno da će suštinska revizija zatečenog stanja da se realizuje, jer se postavlja logično pitanje – a ko će da je sprovede?! Pa nije valjda da neko stvarno vjeruje da su SNP i Ura ušle u manjinsku vladu da bi navodno spasile državu od prethodne - takođe

njihove - Vlade?! Da li će reviziju da sprovodi šest ministara SNP-a koji je bio dio prethodne vlasti i u ideološkom smislu se ni po čemu od te vlasti ne razlikuje? Ili će Abazović da sprovede temeljnu reviziju u inače kompromitovanom sektoru bezbjednosti, na čijem čelu je sam bio? To neće moći ni ostali, jer su u ubjedljivoj manjini. Dozvolite da ne vjerujemo da je tako nešto realno. Ali ni moguće. POBJEDA: Skretali ste pažnju da se pitanja potpisivanja temeljnog ugovora, popisa, regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ ne mogu dogovoriti i uraditi sa SNPom, kao partijom koja svakodnevno naglašava da će slijediti politiku Momira Bulatovića. Kao iznuđeno rješenje nova vlada dogovorila je da će se odluke donositi dvotrećinskom većinom. Može li to biti garant da će se odluke o ovim pitanjima donositi štiteći nacionalne interese i u korist države Crne Gore? ŠEHOVIĆ: Baš zbog toga što su svima bili poznati pravi razlozi ulaska SNP-a u Vladu, mi smo kao predsjednici tada opozicionih partija potpisali dokument na osnovu koga je manjinska vlada trebalo da bude formirana, a koji predviđa odlučivanje konsenzusom o ovim pitanjima, koja inače u istom nijesu tretirana ni u normativnim ni u političkim prioritetima. Za razliku od novog, revidiranog po SNP-ovoj želji, na koji su u međuvremenu pristali, a odustali od onog koji su prije par nedjelja potpisali. Zašto - na njima je da kažu. SD nije htio da trguje ni principima ni funkcijama. Jer da jeste, imao je kad i imao je čime. Dakle, samo konsenzus svih participanata u ovako koncipiranoj SNP-ovoj Vladi može biti garant zaštite interesa Crne Gore. U suprotnom, nijesmo sigurni. Jer ona nije slučajno

U pregovorima bilo svega POBJEDA: Poslanik Boris Mugoša kazao je da ,,nikad više dvoličnosti, licemjerstva, površnosti i foliranja nije doživio nego tokom i nakon pregovora“ za formiranje manjinske vlade. Na koga konkretno mislite da se nije držao principa i stavova partije? ŠEHOVIĆ: Bilo je tu zaista svega, ali ću ja ipak izabrati da neke stvari ne iznosim u javnost. Za sada.

Nezavisno od toga što sumnjamo da će Abazović, koji se i dan-danas diči „akcijom na Cetinju“, biti pretjerano motivisan da pomogne da se sazna puna istina o tome, vjerujemo da će ona ipak brzo izaći na vidjelo. Već je, uostalom, počela da izlazi sastavljena tako kako je sastavljena. Niti su je slučajno, baš takvu, „važni regionalni igrači“ aminovali. POBJEDA: Kada je predstavio koncept manjinske vlade, Abazović je predstavio i namjeru da okupi većinu koja će biti u mogućnosti da odblokira sistem i institucije. SD je izostao iz te većine. Koji je konkretan razlog što Vaša partija nije ušla u Vladu i pod kojim uslovima je moguća podrška poslanika SD-a izboru nosilaca pravosudnih funkcija? ŠEHOVIĆ: Mi smo još na samom početku pregovora oko manjinske vlade jasno postavili crvenu liniju preko koje nećemo ići. Kazali smo da nećemo trgovati vitalnim državnim interesima i da nećemo zarad fotelja pristati na osnovnu konstrukcionu grešku na kojoj se, ne slučajno, insistiralo - da punu kontrolu nad Vladom i parlamentom imaju političke strukture koje su za samo dvije godine bukvalno razvalile institucije i izazvale najveću političku i institucionalnu krizu od uvođenja višestranačja. Čvrsto vjerujući da nekadašnji piromani ne smiju biti vatrogasci, nijesmo htjeli da pravimo trule kompromise i prihvatimo i legitimišemo koncept da oni, koji su naše društvo uveli u političko, a što je najgore i civilizacijsko blato, treba sad da nas iz tog blata vade. A oni koji su svojim glasovima dali podršku ovakvom sastavu Vlade, skrojene po SNP-ovoj i Urinoj mjeri, i čelnoj osobi parlamenta, koja sa svojom nedvosmislenom anti-NATO orijentacijom treba da sprovodi NATO politiku u Savjetu za odbranu i bezbjednost, su baš na to pristali. Mi nijesmo. Ni zbog funkcija koje su nam po dubini nuđene. A još manje zbog pomirenja, koje treba da puca jedino i isključivo po grbači Crnogoraca, odnosno iskrenih patriota

koji ne žele da prave trule kompromise koji imaju za cilj da Crnu Goru obezdržave i svedu na formu. Ko je bio u pravu, mi ili oni, vrijeme će pokazati. Kada je o glasanju u Skupštini riječ, SD će se kao i vazda ponašati dosljedno i u skladu sa nacionalnim interesima. Ti interesi su nas uostalom i vodili da jednoglasno donesemo odluku da glasamo protiv ovakve suštinski SNP-ove Vlade. A teško da Vlada koja se dominantno formira na obećanju SNP-a da će u njoj biti dostojni sljedbenici politike Momira Bulatovića, može predložiti rješenja koja su u skladu sa našim i poimanjem državnog interesa onih građana koji su sebe ugradili u njene temelje 2006. godine. POBJEDA: Izmjene dnevnog reda koje ste predložili na sjednici u četvrtak nijesu usvojene. Jeste li to očekivali i zbog čega mislite da su poslanici, vaši dojučerašnji partneri, bili uzdržani prilikom glasanja? ŠEHOVIĆ: Umjesto proceduralno čistog rješenja koje bi, da je tada usvojeno, već danas proizvodilo pravno dejstvo, odabran je duži put. Zašto, nije na meni da sudim. Građani su sve vidjeli. Bez obzira na složenost naše političke situacije, moramo se naučiti da razdvajamo bitno od nebitnog, da prestanemo da gledamo ko nešto predlaže, nego šta se predlaže. I da konačno shvatimo da makar oko nekih nespornih pitanja, a upravo takva su ona koja se odnose na potrebu smanjenja cijena goriva i osnovnih životnih namirnica, možemo i moramo da radimo zajedno, nezavisno od toga da li djelujemo sa pozicije vlasti ili opozicije. Jer običan građanin ne smije biti talac političkih previranja, kao što je to trenutno slučaj. Nažalost. POBJEDA: U završnom obraćanju pred poslanicama prošlog četvrtka premijer je,

govoreći o događajima na Cetinju, kazao da „suzavca ne bi bilo“ da savjetnik predsjednika za bezbjednost Veselin Veljović nije napao policijskog službenika. Veljović je oslobođen te optužbe, a i hronologija događaja pokazuje da je prijestonica bila zasuta suzavcima i prije incidenta sa policijom na Dvorskom trgu. Može li se očekivati da će Abazović i ministri u njegovoj Vladi adekvatno adresirati i utvrditi odgovornost za događaje na Cetinju? ŠEHOVIĆ: Sumnjamo da će se desiti upravo suprotno – da će Abazović, kao dojučerašnji koordinator svih službi bezbjednosti, učiniti sve da sakrije punu istinu o, moram reći, sramnoj i ničim izazvanoj brutalnoj policijskoj torturi nad nedužnim građanima izvršenom šok bombama, suzavcem i gumenim mecima. Te da će dati sve od sebe da amnestira njegovog komandanta PTJ Petra Kneževića koji je, po sopstvenom priznanju, bio u vezi sa raznim kriminalnim grupama iz više crnogorskih gradova, i za koga je mladost okupljena na Belvederu „bagra“. Dva jedino moguća pravca razvoja događaja u vezi ovog pitanja nas navode na takvu sumnju. Prva mogućnost bi bila da je tadašnji vicepremijer, a aktuelni premijer, znao sa kim je njegov komandant „na vezi“, što bi ga u finalu učinilo saučesnikom. A druga, gotovo jednako opasna kao i prva – da on kao koordinator svih službi bezbjednosti nije imao saznanja da mu je jedan od ključnih policijskih funkcionera u dosluhu sa kriminalcima, od kojih treba da nas štiti. To bi Abazovića činilo nesposobnim za obavljanje kako prethodne, tako i nove odgovorne dužnosti koju je prije nekoliko dana preuzeo. Ipak, nezavisno od toga što sumnjamo da će Abazović, koji se i dan- danas diči „akcijom na Cetinju“, biti pretjerano motivisan da pomogne da se sazna puna istina o tome, vjerujemo da će ona ipak brzo izaći na vidjelo. Već je, uostalom, počela da izlazi. POBJEDA: Od događaja na Cetinju 5. septembra govorilo se o formiranju procrnogorskog, građanskog bloka. Od tada do danas nije uspio da se konsoliduje, a jedan od udaraca koji je pretrpio bilo je i formiranje vlasti u prijestonici. Smatrate li da još postoji šansa da se građanske partije dogovore i, možda, jedinstveno nastupe na nekim narednim izborima? ŠEHOVIĆ: I dalje čvrsto vjerujem da je procrnogorski, odnosno građanski blok u ovakvoj političkoj situaciji neophodan Crnoj Gori. Što se nas u Socijaldemokratama tiče, mi smo i do sada bili spremni da sve partijske razlike ostavimo po strani i sjednemo za isti sto sa kolegama, ne bismo li uspjeli doći do najboljeg rješenja koje povećava šansu da se država sa stranputice usmjeri na pravi - evropski put. Šansa za tako nešto i dalje postoji. Hoćemo li znati da je prepoznamo i iskoristimo, drugo je pitanje. SD će sigurno dati sve od sebe da tako bude. Tamara KLIKOVAC

Ekonomija

Srijeda, 4. maj 2022.

Poslanica DPS-a i bivša ministarka ekonomije upozorava na posljedice eventualne prodaje deset odsto akcija Elektroprivrede ,,strateškom partneru“ PODGORICA - U ovom trenutku nijedna ozbiljna kompanija nema interes da kupi deset odsto akcija Elektroprivrede (EPCG), ukoliko nema neki dalji plan, dogovor ili obećanje, koje bi joj omogućilo da kasnije dođe bar do 15 odsto vlasničkog udjela, po osnovu čega bi mogla uticati na poslovne odluke EPCG, saopštila je Pobjedi poslanica DPS-a Dragica Sekulić, koja je bila ministarka ekonomije od 2016. do decembra 2020. godine, a u čijem resoru se u tom periodu nalazila i energertika i poslovanje EPCG. Ona je to navela komentarišući prijedlog aktuelnog menadžmenta državne elektroenergetske kompanije, kojem su na čelu predsjednik Milutin Đukanović (DF) i direktor Nikola Rovčanin (Demokrate) da svojih deset odsto akcija prodaju, kako to oni kažu, ,,strateškom partneru“, kako ne bi bile poništene. Riječ je o akcijama koje je visokolikvidna EPCG otkupila svojim parama od bivšeg strateškog partnera italijanske A2A, koja je u EPCG 2009. ušla sa 430 miliona eura, a izašla 2017. sa 230 miliona eura za isti paket akcija. Po zakonu, kompanija je dužna da svoje akcije ili proda ili poništi nakon tri godine. EPCG je prvih deset odsto otkupljenih akcija od A2A poništila 2019. i na taj način povećala vlasnički udio države. - U ovom trenutku kupovina tih deset odsto akcija EPCG može da bude samo dio nekog pakovanja, koje kasnije može da dovede do značajnijeg uticaja na poslovanje kompanije – kazala je Sekulić Pobjedi, koja je uvjerena da bi za tih deset odsto akcija u ovom trenutku bile zainteresovane kompanije iz okruženja. - Sve te kompanije iz okruženja su značajno lošijih poslovnih performansi od EPCG i ne vidim koja bi bila dodatna vrijednost njihovog učešća u vlasništvu EPCG – ocijenila je Sekulić i podsjetila da odluku o poništenju ili prodaji tih deset odsto akcija treba donijeti na skupštini akcionara. - Na ovoj sjednici skupštine akcionara EPCG će nova vlada imati svog predstavnika, tako da očekujem da Vlada i

Martovski podaci EKIP-a o fiksnoj telefoniji

Na kraju marta 189 hiljada korisnika

Sekulić: Priča o strateškom investitoru ne pije vodu Da rukovodstvu EPCG treba novac za investicije ne bi odbili već ugovoreni povoljni kredit EBRD-a, kaže Dragica Sekulić i ističe da u ovom trenutku nijedna ozbiljna kompanija nema interes da kupi deset odsto akcija EPCG, ukoliko nema neki dalji plan, dogovor ili obećanje, koje bi joj omogućilo da kasnije dođe bar do 15 odsto vlasničkog udjela novi ministar Ervin Ibrahimović dobro promisle koji će zauzeti stav po tom pitanju. Generalno, ne bih bježala od rješenja da se ponište te akcije, jer ih EPCG uvijek može emitovati ukoliko bude potrebno – istakla je Sekulić, koja pita što će se dešavati sa aktuelnim menadžmentom EPCG. – Odluke ovog menadžmenta mi ne ulivaju nikakvo povjerenje – poručila je Sekulić. Komentarišući navode uprave EPCG da se prodajom ovih akcija sprečavaju štetne posljedice i dobijaju sredstva za investicije, podsjetila je da je aktuelni menadžment odbio 2020. godine zaključen kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) vrijedan 50 miliona eura. – Ta priča o dobijanju sredstava za investicije ne pije vodu, jer je menadžment EPCG odbio kredit EBRD-a koji je bio namijenjen za likvidnost u vrijeme pandemije i koji je bio nuđen po veoma povoljnim uslovima. Uprava EPCG je tada, da su stvarno bili zainteresovani za investicije,

Šehović: Polakote sa akcijama Predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović prokomentarisao je na Tviteru tekst objavljen u Pobjedi o tome da je prijedlog menadžmenta EPCG da svojih deset odsto akcija prodaju, kako to oni kažu, ,,strateškom partneru“, prošao gotovo nezapaženo. - Polakote sa akcijama EPCG

mogla pričati o ulasku EBRD u vlasništvo EPCG – naglasila je Sekulić. Iz Elektroprivrede su prošle godine Pobjedi kazali da im taj kredit nije bio potreban jer je kompanija likvidna. Vlada premijera Zdravka Krivokapića je 20. aprila usvojila informaciju o rješavanju pitanja daljeg statusa sopstvenih akcija EPCG u kojoj se predlaže da se tih deset odsto sopstvenih akcija proda „strateškom partneru koji će biti najbolji ponuđač na osnovu jasno utvrđenih kriterijuma i kome bi, kao poznatom sticaocu, bile prodate po cijeni koju utvrdi

i strateškim partnerima! Pogotovo kad znamo da nam ,,strateški partner“, kome su te akcije od starta namijenjene, već kontroliše najmanje trećinu Vlade. I još po nekog. Energetska nezavisnost je preduslov ekonomske i političke nezavisnosti. Posebno u Crnoj Gori - naveo je Šehović.

Generalno, ne bih bježala ni od rješenja da se ponište deset odsto sopstvenih akcija EPCG, jer ih kompanija uvijek može emitovati ukoliko bude potrebno, navodi Sekulić

PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju marta bilo 189,21 hiljada korisnika fiksne telefonije, neznatno manje nego u februaru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je imao 101,46 hiljada, M-tel 70,37 hiljada, Telemach 15,08 hiljada i One 2,3 hiljade priključaka. Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 53,62 odsto, M-tela 37,19 odsto, Telemacha 7,97 odsto, a Onea 1,21 odsto. U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika fiksne telefonije u martu je bio manji 0,49 odsto. Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,03 odsto, a na kompanije 13,97 odsto. S. P.

Podaci Monstata za prvi kvartal

Industrijska proizvodnja i njegova primjena u praksi može imati više pozitivnih pala 15 odsto

ovlašćeni procjenjivač, odnosno putem blok trgovine“. - Na ovaj način bi se spriječile štetne posljedice za EPCG i dobila neophodna sredstva za sprovođenje značajnih investicionih projekata – kaže se u vladinom dokumentu i insistira da se te akcije ne ponište, jer bi time došlo do umanjenja akcijskog kapitala EPCG. Rukovodilac sektora za korporativne aktivnosti Komisije za tržište kapitala Draško Malbaški je ranije našoj redakciji saopštio da je poništenje sopstvenih akcija institut koji se nerijetko koristi kod akcionarskih društava

efekata kao što je povećanje tržišne vrijednosti akcije, povećanje zarade po akciji i povećanje dividende. – Kao neko ko nije akcionar EPCG, ne bih se usudio savjetovati druge kako da se brinu o svom vlasništvu, koja je odluka (poništenje ili otuđenje) bolja ili gora. Sa aspekta regulatora važno je da su obje odluke propisane zakonom – kazao je Malbaški Pobjedi i naglasio da Vlada, kao većinski vlasnik pri izboru odluke, najprije treba da ima jasnu viziju daljeg razvoja, potreba i perspektiva EPCG. EPCG u ovom slučaju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ima dvije mogućnosti – prodaju ili poništenje sopstvenih akcija do 26. septembra ove godine, kada ističe rok od tri godine od dana sticanja akcija. S. POPOVIĆ

PODGORICA - Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u prvom kvartalu je u odnosu na uporedni period prošle godine pala 15,2 odsto. - Sektor vađenja ruda i kamena oslabio je 7,4 odsto, snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 33,4 odsto, dok je prerađivačka industrija ojačala 11,2 odsto - navodi se u saopštenju Monstata. Industrijska proizvodnja je u prvom kvartalu u odnosu na četvrti prošlogodišnji pala 12,6 odsto. Posmatrano prema sektorima, u poređenju sa četvrtim kvartalom prošle godine, kod vađenja ruda i kamena zabilježen je rast od 2,5 odsto, sektor snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi rast 4,3 odsto, dok je prerađivačka industrija pala 26,2 odsto. S. P.

Ocjena izvršnog direktora kompanije One Branka Mitrovića PODGORICA - Kompanija One će zadržati jaku osnovu koju je izgradila kao operator sa najdužom tradicijom na crnogorskom tržištu i sa novim brendom unaprijediti određene segmente korisničkog iskustva, saopštio je njen izvršni direktor Branko Mitrović. Telenor je od 1. aprila postao One. - Prvi utisci o novom brendu i novim porukama su pozitivni. Zadovoljni smo dinamikom kojom smo se u novom svjetlu predstavili crnogorskoj javnosti, radimo veoma

Pozitivni utisci o novom brendu posvećeno, ali i uživamo u ovom procesu kojim otvaramo novo poglavlje u našem poslovanju u kojem ćemo mnogo direktnije komunicirati sa našim korisnicima i na taj način rasti i razvijati se zajedno sa njima – rekao je Mitrović agenciji Mina biznis. Najavio je da će zadržati kvalitet i cjenovnik usluga, ali i da će određeni segmenti kori-

sničkog iskustva biti unaprijeđeni. - Želimo da naši korisnici i dalje imaju najstabilniju, najpouzdaniju i najbržu mrežu u zemlji, a nakon uspješno završene aukcije spektra u decembru, spremni smo za budućnost, koja uključuje unapređivanje naše mreže i 5G tehnologiju - poručio je Mitrović. S. P.

Branko Mitrović

Ekonomija

Srijeda, 4. maj 2022.

Privredna komora kazala da je radna nedjelja u interesu svih, sindikati se ne slažu PODGORICA – U interesu zaposlenih, poslodavaca i države je da nedjelja bude radna, smatraju u Privrednoj komori, dok iz Unije slobodnih sindikata poručuju da treba da ostane slobodan dan. Iz lanaca marketa Voli i Idea nijesmo mogli dobiti odgovore da li je za njih radna nedjelja povoljna ili ne, dok su nam iz Delta sitija odgovorili da bi im vraćanje radne nedjelje bilo od izuzetne važnosti. - Već smo više puta objašnjavali da se moda ne kupuje svakog dana već vikendom, kada ljudi generalno imaju više slobodnog vremena. Posebno osjetljiv period je ljetnja turistička sezona, kada je potrošnja povećana zbog priliva turista - kazao je Pobjedi marketing menadžer Delta sitija Dragan Perišić i dodao da su tim propisom obuhvaćeni i dani državnih praznika. -Jedno je ne raditi nedjeljom, a potpuno drugo ne raditi po nekoliko radnih dana u vrijeme državnih praznika. Takvu situaciju ćemo imati za vrijeme prvomajskih praznika kada molovi neće moći da rade po tri dana uzastopno - kazao je Perišić dodajući da ih čeka 1. maj, 21. maj pa 13. jul, što sa ostalim praznicima i neradnim nedjeljama čini ukupno dva neradna mjeseca godišnje.

KORELACIJA

Kako su ukazali iz PKCG, situaciju dodatno usložnjava situacija izazvana pandemijom koja je uzrokovala veliki pad prometa u svim djelatnostima. - S obzirom na neradnu nedjelju, naši ljudi odlaze u susjedne države tim danom u šoping i šetnju, umjesto da taj novac troše u svojoj državi, što utiče na smanjenje prihoda države, a s druge strane, smanjen je dolazak turista iz tih zemalja, koji su imali običaj da dolaze vikendom u posjetu i trgovinu, pa su i u tom dijelu smanjeni prihodi države - kazali su iz PKCG, podsjećajući da je Crna Gora uslužna ekonomija, a turizam je strateška privredna grana. - Zemlje sa većim učešćem turizma u BDP su ozbiljnije pogođene pandemijom kovid-19 i trebaće im više vremena za potpuni oporavak. Zakon kojim je uvedena neradna nedjelja u trgovinama nije tipičan za turističke zemlje – smatraju u PKCG i naglašavaju da je za uspješnu turističku sezonu neophodan rad trgovine svim danima. - To je neophodno za snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata, a kako trgovine gene-

Kursna lista USD

1.05400

GBP

0.83908

JPY

137.01000

CHF

1.02290

AUD

1.46990

CAD

1.34260

Naši građani idu kod komšija u vikend šoping Iz PKCG upozoravaju da su turizam, ugostiteljstvo i trgovina dodatno pogođeni kovid krizom i da im je za potpuni oporavak neophodno ukidanje neradne nedjelje. Iz USSCG poručuju da nedjeljom mogu da rade samo preduzetnici i mikro firme ralno najviše promete ostvaruju tokom ljetnjih mjeseci, na taj način uspijevaju da finansiraju sve troškove poslovanja i nadomjeste manji promet tokom ostatka godine. Svaki dan tokom sezone je značajan u smislu ostvarivanja prometa. Imamo 600 malih prehrambenih objekata koji zapošljavaju 3000 radnika. Pad prometa koji su oni zabilježili u prethodnoj godini je značajno veći od zvaničnog podatka koji se odnosi na sektor unutrašnje trgovine - kažu iz PKCG dodajući da prelivanje prometa koji je ostvarivan nedjeljom, na dane koji prethode ili slijede nedjelji nijesu zabilježeni u malim pre-

Industrijske pekare u neravnopravnoj poziciji, jer male pekare mogu da rade nedjeljom, a kako su trgovine zatvorene, oni nemaju kome da isporuče hljeb

hrambenih objektima. Ističu problem industrijskih pekara, koje zbog zabrane rada nedjeljom trgovinama nemaju gdje isporučiti proizvode, pa su u neravnopravnom položaju u odnosu na male pekare, kojima je dozvoljen rad nedjeljom, a imaju i potencijalni gubitak tržišta, zbog promjene navika potrošača. - U cilju očuvanja radnih mjesta, povećanja prometa, privredne aktivnosti, ekonomskog rasta, saniranja posljedica ekonomske krize i pripreme turističke sezone neophodno je da se Ustavni sud izjasni na podnijetu inicijativu da se ocijeni ustavnost i zakonitost člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini i omogući rad trgovcima nedjeljom - poručuju iz PKCG naglašavajući da ovom izmjenom specijalno se ne mijenja status zaposlenog, jer će u ljetnoj sezoni, recimo, imati četiri slobodne subote u odnosu na četiri slobodne nedjelje, uz duplu dnevnicu, što je njegov dodatni interes. Iz PKCG su podsjetili da u vrijeme kada je uvedena neradna nedjelja, privrednici su isticali

neradna mjeseca godišnje imamo zbog neradnih nedjelja i praznika, upozorava marketing menadžer Delta sitija Dragan Perišić

da je neophodno da se posebno reguliše pitanje rada tržnih centara i rad tokom turističke sezone.

IZUZECI

- Međutim, kada je ovo pitanje definisano Zakonom, nijesu predviđeni izuzeci za rad tržnih centara i tokom sezone, već su predviđene određene grupe objekata kojima je dozvoljen rad nedjeljom. To je dovelo u neravnopravan položaj ostale subjekte, a posebno imajući u vidu da su mnogi objekti kojima je dozvoljen rad proširili svoje asortimane i artiklima koji ranije nijesu bili u ponudi (npr.

Dragan Perišić

benzinske pumpe na kojima se prodaju brašno, ulje i ostali prehrambeni proizvodi, kao i rad prodavnica u okviru pijaca) - tvrde iz PKCG. S druge strane, kako su dodali, uslijedilia je kriza izazvana pandemijom korona virusa, koja je dovela do pada privredne aktivnosti i smanjenja prometa u sektoru trgovine, što je dovelo i do otpuštanja radnika. - Privrednici su u maju 2020. tražili od nadležnog ministarstva da se izmijeni zakon i dozvoli rad nedjeljom, kako bi se ublažile negativne posljedice pandemije jer u to vrijeme zbog praznika i neradne ne-

Franca: Za ljetnju sezonu je bitno da radimo nedjeljom Vlasnik i direktor ,,Mesoprometa“ Hilmija Franca u čijem sastavu posluju i marketi ,,Franca“ kazao je Pobjedi da bi bilo korisno za privredu i državu da nedjelja bude radna tokom sezone. -Tačno je da smo bili zagovornici neradne nedjelje u početku, ali nijesmo razmišljali o sezoni. Nijesam baš da nedjelja bude radna cijele godine, više sam opredijeljen da to bude za ljetnju i jednim dijelom zimsku sezonu. To za cijelu godinu je mač sa dvije oštrice - kazao je Franca, objašnjavajući da ljeti treba omogućiti sezoncima, studentima, srednjoškolcima da nešto zarade, kao i zaposlenim uz uvećanu dnevnicu. - Van sezone radnici treba ipak da se odmore - kazao je Franca koji poručuje da je radna nedjelja neophodna ove sezone, kojoj treba jači turizam zbog globalne krize uslovljene ratom u Ukrajini.

Hilmija Franca

PODGORICA - Nova kampanja kompanije Mastercard korisnicima automatski vraća pet eura za minimalno tri onlajn transakcije i ukupno potrošen iznos od minimalno jednog eura, za onlajn kupovinu na bilo kojem domaćem trgovačkom sajtu ili veb platformi za plaćanje računa. - Svi korisnici mastercard kartica, koje su izdale banke učesnice ovog programa, koji u periodu od 1. do 31. maja obave tri onlajn plaćanja ukupne zbirne vrijednosti od jednog eura,

djelje trgovine nijesu radile devet dana, odnosno trećinu mjeseca - rekli su iz PKCG i dodali da je tržnim centrima dugo bio zabranjen rad, što je dovelo do ogromnog pada prometa, a upravo vikendom u tržne centre dolaze brojni gosti i kupci iz drugih gradova, ali i susjednih zemalja. - Prema podacima posjeta Delta centru vikendom, u godini koja je prethodila bilo je 18.000 do 24.000 ljudi, a procjena je da na nivou modne industrije nedjelja kao neradni dan izaziva gubitak od minimum milion eura mjesečno. Taj je minus povukao umanjenje plata i otkaze - zaključuju iz PKCG. Prvi čovjek Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da nije bilo otkaza zbog neradne nedjelje. Otkazi su, kaže, počeli sa kovidom, pa smatra da je neodrživa priča o povratku radne nedjelje. - Predlažemo da nedjeljom rade preduzetnici i mikropreduzeća do 10 zaposlenih, da se radi pet mjeseci tokom zimske i ljetnje sezone, ali da se dnevnica nedjeljom poveća duplo – kazao je Keković Pobjedi i objasnio da postoje djelatnosti koje moraju raditi i nedjeljom, ali i one gdje to nije potrebno. - Imamo iskustva nekih zemalja koje su razvijenije i posjećenije turistički pa se tamo ne radi nedjeljom – poručuje Keković. N. K.

Nova kampanja kompanije Mastercard

Onlajn plaćanjima ostvariti povrat novca automatski dobijaju nazad pet eura na račun povezan sa svojom mastercard karticom navodi se u saopštenju. Povrat sredstava, odnosno keš-bek, ostvariće svi korisnici mastercard kartica, bez obzira na to koja banka učesnica programa im je karticu izdala, a koji obave najmanje

tri onlajn kartična plaćanja sa bilo kog uređaja – računara, tableta ili telefona, ukupne zbirne vrijednosti od jednog eura, isključivo kod domaćih internet trgovaca, odnosno na domaćim veb platformama i aplikacijama kompanija koje imaju omogućenu ovu opciju plaćanja.

- Važno je napomenuti da se računaju i plaćanja komunalnih računa obavljena onlajn na portalima ili u aplikacijama trgovaca koji tu opciju podrža-

vaju, kao i onlajn plaćanja koja se obavljaju sačuvanom platnom karticom, odnosno kroz uslugu credentials-on-file - rekli su iz Mastercarda. S. P.

Društvo

Srijeda, 4. maj 2022.

Menadžment KCCG pokušao da zaobiđe nalaz inspekcije rada i od Ministarstva zdravlja izdejstvuje saglasnost za promjenu akata

Saopštenjima obmanjivali javnost, na brzinu mijenjali i sistematizaciju PODGORICA – Menadžment Kliničkog centra Crne Gore pokušao je da prevari Ministarstvo zdravlja i izdejstvuje od tog resora saglasnost za izmjenu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. To je učinjeno nakon što je inspekcija rada utvrdila da rukovoditeljka Službe za ekonomsko-finansijske poslove Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Peruničić – koju je na to mjesto postavila direktorka Ljiljana Radulović – ne ispunjava uslove predviđene sistematizacijom radnih mjesta. U nalazu inspekcijog nadzora koji je završen 15. aprila piše da Peruničić ne ispunjava posebne uslove predviđene pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, jer je njime propisano da je za radno mjesto „rukovodilac u službi za ekonomske i finansijske poslove“ neophodno visoko obrazovanje u obimu od 240 ECTS kredita, sedmi nivo obrazovanja Ekonomski fakultet i tri godine radnog iskustva. Inspektor rada za oblast radnih odnosa i zapošljavanja Nikola Tomašević u svom nalazu navodi da je uvidom u rješenje od 10. juna 2021. godine utvrđeno da je Peruničić završila Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar istog datuma. - Iz čega proizilazi da ista na dan raspoređivanja nema tri godine radnog iskustva propisanog u smislu člana člana 5 stav 1 tačka 8 Zakona radu, u neophodnoj kvalifikaciji obrazovanja, odnosno stručnoj kvalifikaciji, a što je suprotno članu 20 stav 1 Zakona o radu, pa ista ne može pokrivati radno mjesta

Prvog radnog dana nakon Vaskrsa, u utorak 24. aprila, kada su zaposleni u KCCG nakon saznanja da su, na brzinu rađene, izmjene sistematizacije dobile ekspresnu saglasnost, obavijestili su odgovorne u Ministarstvu zdravlja koji su, nakon objašnjenja o čemu se zapravo radi, istog dana donijeli rješenje o poništenju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Kliničkog centra rukovodioca u službi za ekonomsko-finansijske poslove – navodi se u nalazu inspektora.

U saopštenju KCCG se navodi i stanovita „administrativna nepravilnost“ kada je u pitanju procedura uvođenja prekovremenog rada, ali su skrivene činjenice da je Peruničić na poziciji rukovoditeljke Službe za ekonomsko-finansijske poslove suprotno odredbama Zakona o radu, da je isti zakon kršen prilikom uvođenja prekovremenog rada u toj službi, kao i da su direktorka Radulović i KCCG prekršajno novčano kažnjeni u ukupnom iznosu od 1.100 eura zbog ovih „propusta“. Sindikalac Brajović je krajem februara, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja isprava, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnio krivičnu prijavu protiv Peručinić i još šestoro zaposlenih, upravo zbog malverzacija sa prekovremenim radnim satima.

IZMJENE

Prema saznanjima Pobjede, nekoliko dana nakon obavljenog inspekcijskog nadzora sazvan je Odbor direktora koji je donio odluku o izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kojima su, između ostalog, promijenjeni uslovi za radno mjesto koje pokriva Peruničić i 18. aprila ga uputili Ministarstvu zdravlja na saglasnost, koju su dobili već narednog dana, uoči vjerskog praznika Vaskrs. Prvog radnog dana nakon Vaskrsa, u utorak 24. aprila, kada su zaposleni u KCCG nakon saznanja da su na brzinu rađene izmjene sistematizacije dobile ekspresnu saglasnost, obavijestili su odgovorne u Ministarstvu zdravlja koji su, nakon objašnjenja o čemu se zapravo radi, istog dana donijeli rješenje o poništenju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Kliničkog centra. Osim nezakonitog postavljenja Peruničić na mjesto rukovoditeljke službe za ekonomsko-finansijske poslove, nadzorom sprovedenim sredinom aprila, utvrđeno je i da je prekovremeni rad koji je uveden u službi kojom ona rukovodi, uveden suprotno Zakonu o radu, čime su zapravo potvrđene sumnje sekretara Sindikata slobodnih radnika KCCG-a Slobodana Brajovića na koje je ukazivao još od decembra prošle godine.

PRIJAVA

Nalaz inspekcije rada

Zanimljivo je da je KCCG medijima distribuirao saopštenje 20. aprila, koje je objavljeno i na sajtu najveće crnogorske zdravstvene institucije, sa naslovom: „Inspekcija utvrdila: KCCG je svakom zaposlenom uredno uvećao i isplatio zaradu za prekovremene sate“, u

kojem navode da je „prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrđeno da prilikom isplate zarada nije bilo kršenja zakona. To znači da je svim zaposlenima uredno uvećana i isplaćena zarada za ostvarene prekovremene sate, što se i navodi u mišljenju UIP“.

Kako je Pobjeda objavila još 2. marta, on je u krivičnoj prijavi optužio Peručinić da je u periodu od juna do decembra prošle godine u obračunske liste za mjesečne zarade unosila neistinite podatke kojima je sebi i ostalim prijavljenim, Srđanu Manojloviću koji je pomoćnik direktora za ekonomsko-finansijske poslove KCCG-a, knjigovođama Dragiši Milunoviću, Valentini Gojković i Marini Bubanji, te obračunskom radniku Mladenu Đuroviću i rukovoditeljki odjeljenja za plan i analizu Sunčici Adžić, pribavila protivpravnu imovinsku

korist u, za sada, nepoznatom iznosu čime je nanešena šteta budžetu Kliničkog centra. Prema prijavi, njima sedmoro su mjesecima, uz osnovnu platu, obračunavani prekovremeni sati rada, iako je, prema odluci direktorice KCCG rad u prostorijama službe za ekonomsko-finansijske poslove poslije 15.00 sati bio zabranjen. Brajović je tada kazao Pobjedi, da se prije odluke da podnese krivičnu prijavu u više navrata obraćao nadležnim u KCCG. Prvi put još 10. decembra prošle godine direktorici KCCG-a od koje nije dobio nikakav konkretan odgovor ili reakciju, potom se dopisom obratio i, sad već bivšoj, ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović 5. januara, ali takođe bez rezultata, pa potom predsjedniku Odbora direktora KCCG doktoru Predragu Bajiću 12. januara. Istog dana kada je ova informacija objavljena u Pobjedi, Peruničić je incirala pokretanje disciplinksog postupka protiv Brajovića, koji je zaposlen u toj službi, da bi tri dana kasnije direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović donijela rješenje o privremenom udaljavanju sa rada, odnosno suspenziji, Brajovića počeviši od 7. marta „pa do konačnosti odluke o utvrđivanju disciplinske odgovornosti zaposlenog“. Iz Brajovićevog sindikata više puta su ukazivali da je direktorica Radulović u kumovskim vezama sa Peruničić, te da je vođenje disciplinskog postupka protiv njega odmazda zbog ukazivanja na zloupotrebe u Kliničkom centru. Duško MIHAILOVIĆ

Još jedna prvostepena presuda u korist smijenjenog direktora škole, a na štetu resornog ministarstva, odnosno države

I Kostiću oduzeli funkciju mimo zakona PODGORICA – Direktora Stručne medicinske škole u Podgorici Branimira Kostića ljetos je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta razriješilo mimo zakona. Platio je funkcijom zato što nije formirao školski odbor, ali to nije ni mogao da učini iz razloga što resorno ministarstvo nije delegiralo svoje članove, saznaje Pobjeda. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Irena Šofranac- Nedović usvojila je tužbeni zahtjev Kostića i prvostepenom presudom poništila rješenje Ministarstva, ocjenjujući ga nezakonitim. Konstatovala je da je jasno da školski odbor nije mogao da se konstituiše kada Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike. Kostić je razriješen 12. jula, a

Kostić je razriješen 12. jula, a dokumentacijom je utvrđeno da je ranije, 21. juna, pokrenuo postupak da se formira odbor. Molio je Ministarstvo da ga obavijesti o izboru njihovih predstavnika dokumentacijom je utvrđeno da je ranije, 21. juna, pokrenuo postupak da se formira odbor. Molio je Ministarstvo da ga obavijesti o izboru njihovih predstavnika. Sutkinja Šofranac-Nedović je utvrdila da ne stoji tvrdnja resornog ministartsva da direktor nije obavijestio ministarku da nije formiran odbor u adekvatnom roku… Tokom ovog postupka Ministarstvo se izjasnilo da je Kostiću oduzeta funkcija po zakonu zato što nije izvršavao radne zadatke. Smijenjeni direktor je kazao da nikada nijesu utvrđene ne-

pravilnosti u njegovom radu, te da mu je bilo ostalo pet mjeseci do penzije. Zakonima, kako je navedeno u presudi, nije izričito propisano da razrješenju sa funkcije direktora, iz bilo kog razloga, mora prethoditi disciplinski postupak. Ministarstvo je 25. januara ove godine zamjeniku zaštitnika imovinsko-pravnih interesa uputilo dopis u kom se ističe da je Kostić morao da bude razriješen po sili zakona. Pozvali su se na to što, između ostalog, direktorsku funkciju obavlja više od dva mandata, što nije zakonito. Sutkinja je, međutim, ocijenila

da to nije od značaja za ovaj postupak, jer ga Ministarstvo nije zbog toga razriješilo. Resor kojim rukovodila Vesna Bratić ljetos je masovno smjenjivao direktore nakon što su usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Javnost je ubjeđivana da je to bio jedini način da se depolitizuje školski sistem. Ministarka Bratić je obećavala da više neće biti potrebna partijska knjižica da bi neko mogao da bude izabran za direktora, ali je praksa demantovala – ta mjesta podijeljena su među partijama, na što su u više navrata ukazivali poslanici.

Vesna Bratić

Branimir Kostić

Ministarstvo je zbog smjena tužilo 157 direktora/ica. Iako su iz tog resora saopštavali da će presude biti u njihovu korist, javnost nije upoznata da je i jed-

na do sada imala takav ishod. U međuvremenu, donijeto je šest presuda u korist direktora škola od kojih dvije pravosnažne. N. Đ.

Društvo

Srijeda, 4. maj 2022.

REPORTERI BEZ GRANICA: Nova era polarizacije medijskih sloboda, problematizovano strano vlasništvo pojedinih crnogorskih medija

Postoji bojazan da će strane vlade uticati na uređivačku politiku

PODGORICA - Reporteri bez granica su objavili svoj dvadeseti godišnji izvještaj Indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora napredovala, te je ove godine na 63. mjestu u odnosu na prošlogodišnje 104. od 180 zemalja koje se ocjenjuju.

Ipak, Crna Gora sa ovogodišnjom ocjenom 66,54 nije mnogo napredovala u odnosu na prošlu, kada je imala 65,67. Mnogo bolji rejting, uz gotovu istu ocjenu, dobila je jer se u zemljama u kojima se mjeri indeks slobode situacija drastično pogoršala, a Reporteri bilježe pad medijskih sloboda u svijetu, te je ovo stanje prividno. Sve zemlje ovog regiona su u grupi „problematičnih“. Indeks slobode medija svrstava 180 država u jednu od pet grupa u kojima se stanje opisuje kao - dobro, zadovoljavajuće, problematično, teško ili veoma ozbiljno. Crna Gora je sa svojom pozicijom, zajedno sa Srbijom (79), Bosnom i Hercegovinom (67), Sjevernom Makedonijom (57) i Slovenijom (54) u grupi problematičnih država. Samo je Hrvatska, koja je na 48. mjestu, dospjela na listu „zadovoljavajućih“. U izvještaju koji je nazvan „Nova era polarizacije“, data je globalna ocjena medija u svijetu. Ističe se polarizacija, koja je dvostruka, i podstiče podjele u samim zemljama, ali i podjelu između zemalja na međunarodnom nivou.

Uticaj stranih vlasnika domaćih medija

U dijelu izvještaja koji se bavi Crnom Gorom, piše da crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima. Reporteri opisuju medijski pejzaž Crne Gore i objašnjavaju da, uprkos maloj populaciji, naša zemlja ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevna lista, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama –kao i Javni servis RTCG

Reporteri opisuju medijski pejzaž Crne Gore i objašnjavaju da, uprkos maloj populaciji, naša zemlja ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevna lista, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama – uključujući i Javni servis RTCG i jednu novinsku agenciju. Ističu da su tri od četiri televizijske mreže s nacionalnom pokrivenošću u djelimičnom ili potpunom stranom vlasništvu, uglavnom firmi iz susjedne Srbije

Bolja pozicija Crne Gore nije uzrokovana višom ocjenom već padom slobode medija na globalnom nivou

i jednu novinsku agenciju. – Tri od četiri televizijske mreže s nacionalnom pokrivenošću su u djelimičnom ili potpunom stranom vlasništvu, uglavnom firmi iz susjedne Srbije – zapaža se u izvještaju Reportera. U izvještaju se navodi da kao kandidatom za članstvo u EU, Crnom Gorom već tri decenije vlada, uz nekoliko prekida, DPS (bivša Komunistička partija) čiji su političari vodili snažnu kampanju protiv nezavisnih medija i novinara. Navodi se da su nakon prvog gubitka vlasti DPS-a 2020. godine, pritisak vlade i napadi na novinare donekle oslabili. – Međutim, postoji bojazan da će strani vlasnici pojedinih kanala uticati na uređivačku politiku u interesu drugih vlada ili njihovih lokalnih političkih miljenika – ističu Reporteri bez granica.

nezaštićena nezavisnost

Kada je riječ o pravnom okviru u kojem djeluju mediji, sloboda govora je zagarantovana, a kleveta je dekriminalizovana. – Uprkos tome što je posljednjih godina doživio nekoliko izmje-

izjavio je da postoji povezaUticaj ruske agresije na Ukrajinu nost propagande autoritarnih Invazija Rusije (155. na listi) na Ukrajinu (koja je na 106. mestu) odražava proces u kojem je fizičkom sukobu prethodio propagandni rat, smatraju Reporteri bez granica. - Novinari ubijeni i povrijeđeni na terenu, nivo cenzure kakav nije viđen od sovjetskog perioda, masovno širenje dezinformacija... U Istočnoj Evropi, osim ljudskih tragedija, rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine stvara razorne posljedice po slobodu štampe – piše u izvještaju. Dodaje se i da je pet novinara i medijskih radnika poginulo

u pucnjavi tokom prvog mjeseca ruske ofanzive, koja je počela 24. februara. – Ruska vojska namjerno je gađala izvore vijesti na teritorijama koje zauzima i pokušavala je da primora lokalnu saradnju s medijima – piše u tom dokumentu. Vlada u Moskvi preuzela je, kako se ocjenjuje, potpunu kontrolu nad vijestima i informacijama tako što je uspostavila kompletnu ratnu cenzuru, blokirala medije i progonila novinare koji ne poštuju pravila. Izvršni direktor Reportera bez granica Kristof Delor

režima s porastom međunarodnih tenzija, što, po njemu, može dovesti do najgore vrste ratova. - Kremlj nameće svoju viziju rata i nekim od svojih susjeda, posebno u Bjelorusiji (153), gdje su nezavisni novinari i dalje proganjani zbog svog rada, od kontroverznih predsjedničkih izbora 9. avgusta 2020. i gdje je više od 20 medijskih radnika u zatvoru – podsjećaju Reporteri. U izvještaju se podsjeća da su evropske institucije zabranile medije koji šire rusku propagandu u kontekstu invazije na Ukrajinu.

na, zakonski okvir je zadržao nedostatke u pogledu slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja i zaštite povjerljivosti novinarskih izvora, što dovodi do toga da je nezavisnost medija nedovoljno zaštićena od političkih i državnih uticaja – ističe se u izvještaju. Reporteri bez granica naglašavaju da to važi i za RTCG koja nije pošteđena političkih pritisaka uprkos usvajanju novog zakonskog okvira 2020. godine.

Objašnjavajući ekonomski kontekst u kojem funkcionišu novinari, Reporteri naglašavaju da je država, kao glavni oglašivač, posljednjih decenija većinu svojih sredstava distribuirala ,,lojalnim“ medijima.

ložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon strašnih ekonomskih posljedica pandemije kovid-19 na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da osigura njihovu održivost – zaključuju Reporteri u izvještaju. U dijelu koji se tiče sociokulturološkog aspekta, navodi se da je Crna Gora društvo duboko podijeljeno po etničkim, vjerskim i političkim osnovama uz

Pod Uticajem oglašivača

- Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju iz državnog budžeta, privatni mediji u velikoj su mjeri pod-

Logo „Reportera bez granica“

autoritarnu političku kulturu naslijeđenu iz prošlosti. - U takvom okruženju mediji se često optužuju da rade za strane interese i izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari iz vladajućih i opozicionih stranaka – zaključuje se u izvještaju. Piše i da su gotovo svi napadi na novinare koji su se dogodili u posljednjih godinu dana razriješeni, ali i da većina starih slučajeva ostaje nekažnjena, uključujući ubistvo urednika Duška Jovanovića i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić. - Vlada koja je došla na vlast 2020. obećala je napredak u rješavanju prošlih slučajeva, ali je u tom pogledu učinila malo. Novinar Jovo Martinović je uprkos nedostatku dokaza osuđen na godinu dana zatvora – piše u izvještaju. Haos u informisanju Globalni izvještaj nazvan „Era polarizacije“, koji procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja, ističe katastrofalne učinke vijesti i haosa u informisanju, te globalno neregulisanog internetskog informacijskog prostora koji podstiče lažne vijesti i propagandu. - Unutar demokratskih društava rastu podjele kao rezultat širenja medija javnog mnijenja koji slijede ,,Fox News model“ i širenja dezinformacijskih krugova koji su pojačani načinom na koji društveni mediji funkcionišu. Na međunarodnom nivou, demokratije su oslabljene asimetrijom između otvorenih društava i despotskih režima koji kontrolišu svoje medije i internetske platforme dok vode propagandne ratove. Polarizacija na ova dva nivoa podstiče povećanu napetost – piše u izvještaju. Zemlja sa najboljim indeksom slobode medija i ove godine je Norveška, a slijede Danska, Švedska, Estonija, Finska, Irska, Portugal i Kostarika. Najgore rangirana je Sjeverna Koreja. SAD pripadaju kategoriji zadovoljavajućih i nalaze se na 42. mjestu. j. martinović

Cetinjanke i Cetinjani ne odustaju od šetnji podrške hrabrom narodu Ukrajine

„Ne danas!“ poručeno iz prijestonice

Sa jučerašnje šetnje na Cetinju

PODGORICA- Građanke i građani Cetinja i juče su održali šetnju podrške hrabrom narodu Ukrajine u borbi za slobodu. Oni iskazuju podršku herojima u borbi za slobodu ali i počast žrtvama rata - od samog početka ruske agresije na tu zemlju 24. februara. Juče su,

69. dana rata nosili transparent „Not today“ na kome je naslikana Putinova glava u plavoj boji u ustima zmaja. Parola „Not today“ je referenca na seriju „Igra prijestola“, a znači „Ne danas“ i predstavlja odgovor na pitanje „Šta kažemo bogu smrti“. Njome se herojski govori da junaci danas

neće umrijeti. Putin je predstavljen kao „bijeli hodač“ iz te serije, monstrum koji sije smrt. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su poštu svim ukrajinskim žrtvama u nadi i želji da je prefarbana potonja ploča. Pred zgradom bivšega Ruskog

poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30h ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. -Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručeno je sa Cetinja. j. m.

Društvo

Srijeda, 4. maj 2022.

Premijer i ministarka ekologije posjetili učesnike četvorodnevnog protestnog kampa za očuvanje rijeke i kanjona koji se planiraju pretvoriti u hidroenergetski objekat

Jesam za izgradnju energetskih objekata u Crnoj Gori i za to da se proizvodnja električne energije značajno povećava u odnosu na prethodni period, ali nijesam za projekte koji narušavaju životnu sredinu – kazao je premijer Abazović i poručio aktivistima da nema potrebe da se protestuje, jer neće biti daljih koraka bez debate i javnih odluka PODGORICA - Premijer Dritan Abazović nije tokom posjete učesnicima protesta za očuvanje Komarnice mogao da saopšti da li će Vlada definitivno odustati od projekta gradnje hidroelektrane, već je kazao da to zavisi od elaborata za zaštitu životne sredine, koji treba da se uradi, što je, prema njegovim riječima, red poteza kao kod odlučivanja o sličnim projektima poput naftnih bušotina, kamenoloma, koncesija za šume i brojnih mini hidroeletrana. Ministarka ekologije i prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović tokom posjete kampu, koji je četiri dana na Komarnici spontano okupio ekološke aktiviste i predstavnike nevladinih organizacija, najavila je da će elaborat biti brzo gotov i da će tada biti i donijeta konkretna odluka. - Sačekala bih elaborat, on je pri kraju. To je dokument bez kojeg se neće pokrenuti neki dalji korak – naglasila je NovakovićĐurović. Aktivisti su, međutim, zadovoljni što su konačno predstavnike vlasti doveli na teren i otvoreno razgovarali o problemu za koji smatraju da će bespovratno ugroziti vrijednosti jedinstvenog kanjona rijeke. Bez obzira na odluke predstavnika Vlade, poručili su da će se i dalje boriti za očuvanje Komarnice.

ABAZOVIĆ: NEMA RAZLOGA ZA PROTEST

Premijer Abazović je rekao da mu je organizovanje kampa jasno, ali ne i zašto se protestuje. - Vlada će biti na svakom mjestu gdje se razgovara o važnim pitanjima. Bez elaborata o zaštiti životne sredine ne može biti gradnje u Crnoj Gori. Nema realizacije projekata koji značajno urušavaju prirodu. Nema nikakvog razloga da se protestuje zbog značajnijeg narušavanja životne sredine dok je ove vlade – poručio je Abazović dodajući da će u zavisnosti od elaborata vidjeti kako će postupiti.

Rekao je da je zaduženo Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja, te da će Ministarstvo kapitalnih investicija takođe sprovesti određenu proceduru i na osnovu toga će biti vođena javna debata prije donošenja konačne odluke. - S obzirom na to da je ovdje akcenat na zaštitu prostora, mislim da se on ne može urušiti – poručio je Abazović. Naveo je da je Vlada u tehničkom mandatu donijela nekoliko odluka vezanih za Komarnicu i projekat koji je već dugo godina u opticaju. - Smatramo da Vlada u tehničkom mandatu takve stvari ne treba da radi – rekao je Abazović. Poručio je da treba graditi objekte koji najmanje ugrožavaju životnu sredinu, a najviše podižu efikasnost. - Jesam za izgradnju energetskih objekata u Crnoj Gori i za to da se proizvodnja električne energije značajno povećava u odnosu na prethodni period, ali nijesam za projekte koji narušavaju životnu sredinu i one, poput Možure, koji počivaju na zelenoj energiji, ali ih prate korupcionaške aktivnosti. Jesam za izgradnju novih energetskih objekata na bazi svih mogućih principa, smanjenja energetske zavisnosti Crne Gore, tako da i sa time država treba da se nosi –

Dragićević: Neka ovo bude presedan Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocijenio je da jučerašnji potez predstavnika Vlade može biti pozitivan presedan, posebno, kako je kazao, ako se uzme u obzir da se povodom nekog ekološkog pitanja to dogodilo prije tri godine, ali nakon blokade pola Crne Gore. - Tada je to bio iznuđen potez, a nas 50-ak aktivista smo

FEJSBUK

Iz Vlade tvrde da na Komarnici bez elaborata neće raditi ništa

Premijer Abazović i ministarka Novaković-Đurović tokom posjete kampu na Komarnici

Aktivisti: Potez koji uliva nadu Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE) kazala je Pobjedi da je pozitivna stvar što su se premijer i ministarka pojavili na licu mjesta jer to daje nadu da Komarnica bude zaštićena. - Dobili smo obećanje od premijera da Crna Gora neće više graditi nikakve projekte koji imaju veliki negativan uticaj na prirodu, ali ne znamo da li

to znači da će Vlada odustati od HE Komarnica. CDE će ispratiti proces ocjene uticaja elektrane na životnu sredinu i radićemo i dalje da Komarnica postane, stvarno, aktivno zaštićeno područje i da od takve rijeke mještani imaju najviše koristi - kazala je Mićanović. Da su donosioce odluka konačno doveli na teren tvrdi za Pobjedu i učesnik kampa

rekao je Abazović. Biolog Vuk Iković iz „Preokreta“ tvrdi za Pobjedu da hidroelektrana „Komarnica“ nije ekonomski isplativa. Podsjeća da je podnijeta žalba sekretarijatu Bernske konvencije jer se elektrana planira u nominovanom zaštićenom dobru. - Žalba je odobrena i očekuje se tim stručnjaka koji će posjetiti institucije i obići teren - kazao je Iković dodajući da slobodna i divlja Komarnica nema alternativu. - Ova rijeka može donositi više novca od održivog ribolova, seoskog i eko turizma i proizvodnje hrane. Postoje brojni načini kako Crna Gora može proizvoditi i izvoziti struju a da njene

rijeke ostanu slobodne i zdrave - kazao je Iković. Prema njegovim riječima, kamp je organizovan kako bi se učesnici i javnost upoznali sa vrijednostima kanjona, rijeke i sela koja gravitiraju Komarnici. Organizovane su radionice na temu: ekologija rijeka, biološke vrijednosti Komarnice, održivi turizam, mogućnosti proizvodnje energije iz sunca, vjetra, vodonika... - Tokom kampa organizovane su planinarske i ribolovne ture kao i foto i kajak ture. Svaku turu su pratili fotografi i kamermani. Tako su svi učesnici mogli direktno da upoznaju rijeku, njene izvore, vodopade, virove, klisure, vidikovce. Ujedno je napravljen video materijal koji će dodatno približiti ljepotu i značaj ove rijeke široj javnosti - kazao je Iković. On naglašava da ekosistemi i živi svijet Komarnice neće preživjeti izgradnju elektrane. Podsjeća da je Komarnica toliko lijepa i vrijedna da su predstavnici UNESCO svjetske baštine predlagali da bude dio Nacionalnog parka Durmitor.

poslije i osuđeni. Danas na neradni dan oni su došli sami. Pa neka ovo bude primjer kako treba da se radi i neka ne ostane na riječima - poručio je Dragićević. Rekao je da ovo treba da bude primjer i za ministre i poslanike. - Neka poslanici izađu iz svojih udobnih fotelja i siđu sa visina u koje su sebe digli i spuste se među građane. Da vide malo kakva je situacija na terenu, šta imamo i šta nam treba. Da vidimo zajedno da li nam se vizije poklapaju i da radimo. Jedino tako ćemo krenuti naprijed - poručio je Dragićević.

EKONOMSKA (NE)ISPLATIVOST

- Izgradnja elektrane bi koštala čak i više od 300 miliona eura. Takvo zaduživanje bi nam otežalo ili onemogućilo proizvodnju energije iz vjetra i sunca. U kanjonu Komarnice postoji velika pukotina dužine oko 1.500 metara, a dubine oko 20 metara

Miljko Bulajić, inače kajakaš. - U konkretnom i ugodnom razgovoru ukazali smo zašto smo tu i zašto se borimo. Od premijera smo dobili obećanje da ukoliko elaborat procjene uticaja pokaže da je uticaj na rijeku negativan, da će Vlada odustati od projekta, iako je to već poznato. Mi svakako nastavljamo dalje sa redovnim aktivnostima na promociji i očuvanju Komarnice - kazao je Bulajić.

Ekosistemi i živi svijet Komarnice neće preživjeti izgradnju elektrane. Ova rijeka može donositi više novca od održivog ribolova, seoskog i eko turizma i proizvodnje hrane. Postoje brojni načini kako Crna Gora može proizvoditi i izvoziti struju, a da njene rijeke ostanu slobodne i zdrave - kazao je biolog Vuk Iković kroz koju se gubi velika količina vode - kaže Iković. Dodaje da EPCG ulaže 51 odsto novca u projekat na rijeci, a Elektroprivreda Srbije 49 odsto. - Naša elektromreža je toliko loša da nam preko nje godišnje iscure dvije planirane hidroelektrane na Komarnici. Struja iz ove elektrane bi se počela proizvoditi tek za 10-ak godina. Kada bi crnogorska domaćinstva uštedjela samo deset odsto godišnje potrošnje, Crna Gora bi imala više nego što bi dobili od elektrane na Komarnici - podsjeća Iković.

Po njegovim riječima, ukoliko bi ovaj novac uložili u solarne sisteme mogli bi imati najmanje dva puta više struje, a sama izgradnja ovakvih elektrana je mnogo jednostavnija i pouzdanija i sa ekološke i ekonomske strane jer su solarne elektrane montažni objekti. - Crna Gora od rijeka već dobija od 40 do 60 odsto električne energije, a od sunca manje od 0,1 pa treba ulagati u sunce kao izvor energije. Ulaganjem u energiju vjetra i sunca prostor koji bi zauzeli uvijek možemo povratiti, dok to nije slučaj sa hidroelektranama - jednom izgubljena rijeka je zauvijek izgubljena - kazao je Iković poručujući na kraju da nam zato treba energetski miks, proizvodnja iz sunca, vjetra, uvođenje tehnologije vodonika, toplotne izolacije i stabilna elektromreža.

ODLUKA O KONCESIJAMA

Podsjećamo da je Vlada u tehničkom mandatu na sjednici 10. marta usvojila informaciju o realizaciji projekta izgradnje hidroelektrane Komarnica. Vlada je donijela i odluku o davanju koncesije za korišćenje prirodnog bogatstva radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica radi proizvodnje električne energije. Koncesionim aktom je predviđeno da se koncesija za izgradnju HE Komarnica dodijeli bez objavljivanja javnog oglasa, direktno privrednom društvu Elektroprivreda Crne Gore, kao akcionarskom društvu u kojem Crna Gora ima više od polovine akcija. Na osnovu sprovedenog postupka tenderska komisija je konstatovala da je ponuđač Elektroprivreda Crne Gore dostavio svu potrebnu dokumentaciju i da je podoban za učešće u daljem postupku davanja koncesije, kao i da ispunjava sve uslove propisane koncesionim aktom za projekat HE Komarnica – kazali su tada u Vladi. N. KOVAČEVIĆ

10 Povodi / Hronika

Srijeda, 4. maj 2022.

DA LI SU NA POMOLU NOVA HAPŠENJA: podatke Europola o vezama policijskih slu

STAV

» Piše: Prof. dr Goran BAROVIĆ

Zid

Evidentan je pokušaj formiranja tri nova bloka na evropskom tlu koji će obilježiti naredne godine. Dva su velika i jedan mali. Jedan blok se pokušava formirati oružanim putem, uništavajući sve kuda prođe, izazivajući katastrofu još nesagledivih razmjera. Drugi blok, značajno manji, krenuo se formirati diplomatskim putem, „dobrovoljnim udruživanjem“ odabranih regionalnih činilaca, a sve se to radi samo za dobro drugih, ne za dobro pokretača inicijative. Treći blok, ostatak svijeta, zida zid da se ogradi od prethodna dva Što nas čeka, kojim ćemo putem ići, gdje ćemo završiti, kako ćemo završiti, sa koje strane zida, ili već čega, što će nas ograđivati, a oće? Pitanja se ređaju, odgovora ne da nema, nego su sve dalje, što se više pita - odgovori sve više izmiču. Da mi nešto pogrešno ne radimo, tj. pitamo, tj. da neko nešto pogrešno ne radi, a mi pitamo sa razlogom? Globalna situacija se usložnjava, problemi se ne rješavaju, čak se produbljuju, otvaraju se novi, a rezultata nema. Velike sile okupirane su svojim problemima pa malo okreću glavu ka periferiji, mada sa periferije se do centra prelije brzo, nekad mnogo brže nego što se misli, ali da sačekamo, nemamo drugi izbor. Ponekad se uključe, obećaju, pa „zaborave što su rekli“ kao što su Makedoniji obećali, postavljali uslove dok ih nijesu ispunili, a poslije toga promijenili pravila, i ništa. I mi smo dio nekih eksperimenata, a rezultat je već poznat, samo oni to ne vide, ili neće da vide ili to rade smišljeno, što je realnije. Nudi nam se npr. otvaranje institucija za rješavanje važnih društvenih anomalija, ali saradnike biraju po principu „ostaviću lisicu da čuva kokoške“. Tačno pomislim da bi im trebalo reći: ,,Nemojte nam više ovako pomagati“, nego naši nadležni ćute i trpe, ne vide, ne smiju, ne znaju, ne mogu ... Nešto jeste ili je od svega pomalo!

TRI NOVA BLOKA

činilaca, a sve se to radi samo za dobro drugih, ne za dobro pokretača inicijative (tako bar pokretač kaže). Ono, jesu li nekad pokušali vojno da regulišu svoje planove, jesu, kako se završilo, znamo svi (ne ponovilo se!). Nude se brda i doline članovima nove zajednice, ali se pravi razlozi ne pominju, udica je bačena, pa ko se upeca. Zna se desiti da pokretač inicijative svako malo demonstrira svoju vojnu nadmoćnost u regionu, povremeno zaprijeti mogućim članovima novog bloka da bi mogao vojno intervenisati, ali eto neće jer je dobar, pa bi vjerovatno trebalo da nas to prelomi da pristanemo i prihvatimo udruživanje (neko to nazva dobrovoljna okupacija, ali neka sad...) kao i dosad, mnogo puta „pošteno“ ispruženu ruku. Ne znam sa kim se ova „sila“ trka, ali mora da ja nešto ne vidim, jer, oko njih niko nije zainteresovan za rat, pa vojnu moć niko i ne pominje, radije bi na neke druge teme razgovarali, ali za razgovor treba dvoje. Ima ih i kod nas koji bi prihvatili „otvoreni“ savez, a razloge im znamo, i ime, narod ih zove „tuđe večere“. Drugi koji nijesu za „otvoreni“ savez, nadam se većinski, imaju mali problem. Pamte „davanje podrške“ (ču mene drške) pa bi ipak izabrali neki put, za koji misle da je bolji. Iako se samozvani lider regiona duva referencama, malo ima neslaganja sa onim što nam kroz svoje poruke šalje i kakav se želi predstaviti i realnog stanja kakvo se vidi da je. Ta samozvana sila je bila angažovana u više akcija u posljednje vrijeme, ali nešto se ne sjećam da su ostvarili ni jedan cilj zbog kojeg su kretali u njih. Svaki put je rezultat bio isti, poraz! Doduše, nešto ne vidim ni kod kuće da imaju sređeno stanje, daleko od toga. Koliko se čita iz njihovih medija, ne mogu da regulišu ponašanje navijačkih grupa na pojedinim stadionima, a ne nešto ozbiljnije da urade, no dobro. Mo-

Globalna situacija se usložnjava, problemi se ne rješavaju, čak se produbljuju, otvaraju se novi, a rezultata nema. Velike sile okupirane su svojim problemima pa malo okreću glavu ka periferiji, mada sa periferije se do centra prelije brzo, nekad mnogo brže nego što se misli, ali da sačekamo, nemamo drugi izbor

Đe smo mi u svemu ovome? Sa koje strane zida će nas ovi naši postaviti. Nešto ne vidim da ima jedinstva kod ovih što se najavljuju da će doći. Neki zidaju zid, a drugi raziđuju, jedni se kunu u Evropu, a drugi je proklinju gu pričati, pa ko vjeruje, neka mu ga. U svakom slučaju, zasad su bolji od onih iz prvog bloka, retorički ih podržavaju i još nikog barem vojno ne ugrožavaju. Treći blok, ostatak svijeta, zida zid da se ogradi od prethodna dva. Zidanje ide sa manje ili više uspjeha jer ovi što zidaju očigledno koriste različite materijale, tehnike i imaju različitu brzinu napredovanja. Zid neđe drži, neđe pušta, neđe se nakrivio, nijesu baš ni svi noseći stubovi postavljeni kako treba, ali počinje ostvarivati funkciju. Trebaće dosta zakrpa, ako se misli da dobro drži, jer rupe će se proširivati, pa nikakva vajda od njega.

JEDNI ZIDAJU, DRUGI RAZIĐUJU

Na kraju, ali najvažnije! Đe smo mi u svemu ovome? Sa koje strane zida će nas ovi naši postaviti. Nešto ne vidim da ima jedinstva kod ovih što se najavljuju da će doći. Neki zidaju zid, a drugi raziđuju, jedni se kunu u Evropu, a drugi je proklinju, ima ih da bi sa onim iz prvog bloka da ratuju, ali zasad samo iz fotelje, ono jes da im je jedino iskustvo ratovanja iz igrica i tu su, kako kažu, stalno pobjeđivali (bili su višestruki prvaci ulaza, malo li je) pa bi i u stvarnosti malo da pucaju, nego se bojim da bi im kod prvog metka uši procikle, bilo bi ono „operisan sam“ vratite me kući. Ima i onih koji bi u drugi blok, razlog je poznat, već je toliko puta obrazložen, da ne trošim ni vrijeme ni slova, uzalud. Više me brinu ovi što bi u treći blok, ono jes da napredno razmišljaju, ali ne vidim ništa da preduzimaju da se to i ostvari! Kako ih probuditi, ne znam, prošla je zima i otoplilo je, i ovi što ulaze u hibernaciju su davno „ustali“, no šta nam ostaje bez da čekamo? Neko reče da nijesu u izolaciji! Moguće, vidiš, toga se nijesam sjetio, korona je, pa je sigurno zbog toga! E ako je to, onda je opravdano. No se nešto odužila ova izolacija!? Mora da je neki novi soj, pa se moraju pričuvati. Bolje, onda da su tamo. Kako protrošiti vrijeme dok se svi ne probudimo? Možda je najbolje naći neku zabavu, a da bude korisna. Sjetio sam se! Igraćemo igrice, jer to nam se, kako je krenulo, može debelo isplatiti. Slušajući donedavnog ministra kako nas sjetuje da se bavimo kriptovalutama i da na takav način treba da zarađujemo novac realno očekujem da naredni korak bude, ako ga zapane, da one poene koje osvajamo u igricama možemo pretvoriti u neku od konvertibilnih valuta, a i uklapa se u prethodna rješenja koja nam je sa kolegama davao. Samo napravite screenshot ekrana i pošaljete banci, i eto para na računu. Takve eksperte smo dobili za džabe (viđećemo tek koliko su nas koštali) i opet nam ne valja, a trebalo se sjetiti ovakve ideje. Samo ne znam što ostali svijet ovo maestralno rješenje ne prekopira od nas i obogati se za kratko vrijeme. Opet kasne, već sam to više puta rekao! A što se tiče ovih „naših“ koji nas „vode u svijetlu budućnost“, mislim da testament dede Pantelije iz ,,Maratonaca“ najbolje govori: „…Jer u vas, deco, sve zajedno, nemam, nimalo poverenja. Žao mi je što ste moji, a ne deca nekog mog neprijatelja. Ko je vas poznavao ni pakao mu neće teško pasti!“

Lazovića dovode u vezu sa ka PODGORICA – Portal Libertas pres juče je objavio imena više policijskih funkcionera i službenika koji su, kako tvrde, u sprezi sa kavačkim kriminalnim klanom, pozivajući se na operativne podatke Europola, koji su navodno dostavljeni crnogorskim istražiteljima u julu prošle godine, ali nijesu objelodanili sadržaje tih razgovora.

KOMUNIKACIJA SA ZVICEROM, BELIVUKOM, MILJKOVIĆEM...

Pozivajući se na ,,dokument Europola“ Libertas press označio je Petra Lazovića, sina policijskog funkcionera Zorana Lazovića i policijskog službenika Ljuba Milovića kao članove kavačkog klana koji su direktno uključeni u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku uniju i Australiju. Osim šverca kokaina, Lazovića i Milovića ovaj portal dovodi u vezu sa krijumčarenjem oružja i cigareta. Portal Libertas, prenoseći Europolov dokument, navodi da je ,,pretpostavka da Ljubo Milović posjeduje nepoznati bankovni račun sa iznosom od 48 miliona eura zarađenih upravo švercom kokaina“. – Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije – ključni su zaključci navedeni u dokumentu agencije Evropske unije za sprovođenje zakona, Europol, u koji je Libertas imao uvid. Kako je Pobjedi saopšteno od više izvora iz bezbjednosnog sektora, nije izvjesno da postoji ,,dokument Europola“ ovako napisan, već je portal Libertas prenio interpretaciju presretnute komunikacije, ne navodeći detalje – konkretne sadržaje razgovora koji razotkrivaju uloge osoba iz bezbjednosnog sektora u kriminalnim radnjama. Prema tim navodima, Lazović i Milović bili su u komunikaciji sa Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem. Libertas navodi da je Europol ukazao našim bezbjednosnim službama da treba identifiko-

Miljković, Belivuk, Zvicer, Lazović i Milović

vati ko je od policajaca koristio kodna imena ,,Tigar“, ,,Aco“, ,,Slobodan“ i ,,Ranko“ jer su, navodno, štitili kavčane i otkrivali im operativne podatke.

TARGETIRANJE MNOGIH

Navodno, u dokumentu je zatraženo i da se provjeri umiješanost policajca Enisa Bakovića, a u vezi sa obavještenjem Interpola i uloge Tamare Zvicer (supruge Radoja Zvicera). U tom dokumentu se navodi i da je Ljubo Milović u to vrijeme morao biti u jakim privatnim i poslovnim vezama sa direktorom crnogorske policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem, ali da nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti. Ukazali su i na komunikaciju Lazovića sa policajcima Mićkom Žižićem, Draganom Radonjićem i Nikolom Janičićem koji su mu prosljeđivali podatke, ali da nemaju saznanja da su oni uključeni u kriminalne radnje. – Obavještajni podaci ukazuju da je Radoje Zvicer imao ogroman uticaj na aktivnosti crnogorske policije, preko Petra Lazovića i njegovog oca Zorana Lazovića. Zvicer je koordinirao policiju preko Lazovića

UP: Rukovodstvo je pouzdan partner u međunarodnoj saradnji Povodom teksta portala Libertas pres, iz Uprave policije ukazuju da će policijsko – tužilačke aktivnosti tim povodom dovesti do ishoda o kojem

će javnost, po njihovom okončanju, biti detaljno obaviještena. -Podsjećamo i da je rukovodstvo Uprave policije pouzdan partner

Hronika

Srijeda, 4. maj 2022.

Portal Libertas objavio obavještajne žbenika i kriminalaca

Saobraćajna nesreća na Jadranskom putu u Budvi

Poginula jedna osoba

i Milovića direktnu Medojevića sumnjiče da avčanima je odavao informacije BUDVA - Radeneko Lučić (34) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se preksinoć, u 20.10 sati, dogodila

na Jadranskom putu u Budvi. Iz policije nijesu saopštili kako je došlo do nesreće.

Lučić je sa teškim povredama prevezen u kotorsku bolnicu, gdje je podlegao povredama. Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će utvrditi pod kojim okolnostima je došlo do nesreće. C. H.

Specijalno državno tužilaštvo navelo koje je dokaze prikupilo protiv policijskog funkcionera

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo označilo je policijskog funkcionera Dalibora Medojevića članom grupe koju je, kako se osnovano sumnja, 2020. godine formirao Jovan Vukotić zajedno sa Jankom Vukadinovićem, radi izvršenja najtežih krivičnih djela.

Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije – ključni su zaključci navedeni u dokumentu agencije Evropske unije za sprovođenje zakona, Europol, u koji je Libertas imao uvid kada je riječ o hapšenju osumnjičenih koji su učestvovali u planiranom ubistvu Slobodana Kašćelana – piše u dokumentu Europola.

,,ZLI PORUČNIK“ I ,,JUNIOR“

U dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u Sky aplikaciji, imao šifru ,,Junior“ i ,,Komandos“. Europol je utvrdio da je on preko te aplikacije razmijenio 14.065 poruka. Ljubo Milović, piše u istom dokumentu, koristio je nadimak ,,Zli poručnik“ i ,,Oficir“ i imao je nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100 hiljada poruka. Petar Lazović i Ljubo Milović imali su intenzivnu direktnu komunikaciju preko Sky aplikacije sa Radojem Zvicerom koji je imao nadimak ,,Born“. U istom dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u više navrata, razmjenjivao oružje sa Radojem Zvicerom. Zbog njihovog prijateljstva, u međunarodnoj policijskoj saradnji, što potvrđuju uspješne akcije koje apostrofiraju i relevantni izvještaji, ali i brojni drugi oblici svakodnevne komunikacije i saradnje-ističe se u kratkom saopštenju Uprave policije.

Lazović daje Zviceru nelegalno oružje kao poklon, što mu ovaj uzvraća na isti način, poklanjajući mu nelegalno oružje. Nakon jednog sastanka u tužilaštvu i predložene akcije, Petar Lazović je obavijestio Zvicera o osumnjičenima za koje je planirano da budu uhapšeni sljedećeg jutra i čak je poslao sliku iz tužilaštva na osnovu koje se mogao vidjeti tužilac Saša Čađenović sa policajcem Mićkom Žižićem. Europol navodi i da je, navodno, ,,Petar Lazović bio u svakodnevnom kontaktu sa Zvicerom i obavještavao ga o svemu što je dogovoreno u policiji, na sastancima sa tužiocem, o planiranom akcionom danu, gdje je raspoređen IMSI hvatač, koju vrstu vozila koristi policijska nadzorna jedinica itd“. Po istoj matrici, portal Libertas pokrenuo je još jednu novu aferu i najavio hapšenja, baš kao i 6. aprila kada su ekskluzivno objavljeni tajni dokumenti Europola dostavljeni crnogorskom tužilaštvu i policiji, a odnose se na kriminalne radnje Miloša Medenice, bivšeg sina predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Nakon ekskluzivnih saznanja, uslijedila su hapšenja, ali je pokrenut izviđaj kako je ovaj portal došao u posjed tajnih dokumenata koje je objavio. A. R.

Prema navodima iz dokumenta Apelacionog suda, istražitelji su ustvrdili da su prikupili dovoljno dokaza koji upućuju da je Medojević u komunikaciji kriptovanim telefonom ljudima iz kriminalnog miljea odavao povjerljive informacije. Pored Medojevića, zbog sumnje za pripadništvo ovoj kriminalnoj organizaciji na listi SDT-a su Milo Jovanović, Radovan Stanišić, Amira Mujahodžić, Dušan Ivanović i Momčilo Milić. Oni su po kazivanju zaštićenog svjedoka kodnog imena Kamenko Kuč i svjedoka saradnika Hasana Turkovića planirali likvidaciju Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na tivatskom aerodromu, u januaru prošle godine. Međutim, Viši sud je prilikom kontrole optužnice obustavio krivični postupak protiv Mila Jovanovića i Radovana Stanišića da su po nalogu Janka Vukotića pokušali teško ubistvo čelnih ljudi suprotstavljenog, kavačkog klana.

ODAVANJE PODATAKA

Medojević je, kako se navodi u dokumentu Apelacionog suda, prihvatio da kao policijski službenik vrši provjere lica iz suprotstavljenih kriminalnih organizacija i dostavlja podatke organizatoru i drugim pripad-

nicima kriminalne organizacije. Osim toga, njegov zadatak je bio da usmjerava policijske aktivnosti ka članovima suprotstavljene kriminalne organizacije, pribavlja podatke iz policijskih istraga koje se sprovode prema pripadnicima klana Jovana Vukotića i upozorava ih o planiranim pretresima kako bi sklonili kompromitujuće stvari. Medojević je, kako se sumnja, stupao u kontakt sa predstavnicima izvršne vlasti kako bi izdejstvovao razrješenje pojedinih policijskih službenika.

ŠIFRE

Ove sumnje istražitelji temelje na transkriptima komunikacija kriptovanim mobilnim telefonima koje je Europol dostavio crnogorskoj policiji. -Okrivljeni M. D. koristio je kriptovani mobilni telefon sa šifrom „R.“ (Radonja) i sa jedinstvenim PIN kodom, a što proizilazi na osnovu samih komunikacija koje je ovo lice imalo sa drugim osobama koje su takođe koristile kriptovane mobilne telefone – navodi se u rješenju o produženju pritvora. Medojević je pored Jovana Vukotića komunicirao sa još devet osoba koje su koristile kriptovane telefone. Sumnje protiv policijskog funkcionera potvrđene su i analizama listinga telefonskih komunikacija regularnog broja telefona Medojevića – odnosno kretanje ovog telefonskog aparata poklapa se sa kretanjem kriptovanog mobilnog telefona iz čijih komunikacija proizilazi da ga je koristio okrivljeni Medojević. -Utvrđeno je da je u periodu od 13. oktobra 2019. do 17. fe-

d. mijatović

Jovanu Vukotiću

Sa privođenja Dalibora Medojevića

bruara 2021. godine postoje značajna poklapanja, posebno u zahvatu baznih stanica koje pokrivaju područje gdje okrivljeni D. M. stanuje, kao i pozicije gdje se nalazi radno mjesto okrivljenog, i to za period od 13. oktobra 2019. do 1. marta 2020. godine – navodi se u dokumentu Apelacionog suda. Na kraju, prilikom pretresa automobila Medojevića, njegove kolege su pored fleš memorija pronašli i kopiju informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je klasifikovana kao ,,tajno“ a koja se odnosi na djelovanje budvanske kriminalne grupe povezane sa klanom Jovana Vukotića. Medojević je uhpšen 8. marta a potom sproveden u SDT gdje je negirao pripadništvo u bilo kojoj kriminalnoj organizaciji. Međutim, on je nakon predstavljanja dokaza koje je tužilaštvo prikupilo protiv njega ustvrdio da nije akter komunikacija sa pripadnicima škaljarskog klana iz Kotora. Medojević je uhapšen desetak dana nakon što se specijalni tužilac Saša Čađenović vratio iz Haga gdje se sastao sa kole-

Presude suda za prekršaje u Bijelom Polju

Zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droge kazne od 3.100 eura BIJELO POLJE - Sud za prekršaje u Bijelom Polju izrekao je za više osoba novčane kazne od oko 3.100 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga. Bjelopoljcu D. S. (23) izrečena je novčana kazna od 300 eura, a njegovom sugrađaninu B. N. (27) 325 eura zbog upravljanja vozilom pod dej-

stvom alkohola u organizmu Zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, Z. P. (59) iz Bijelog Polja je izrečena zatvorska kazna u trajanju od 10 dana. Zbog vožnje u alkoholisanom stanju K. A. (40) iz Petnjice, M. Z. (33) iz Novog Pazara, i B. B. (35) iz Berana izrečena je novčana kazna

u iznosu od po 300 eura. Okrivljenim Berancima M. O. (31), S. M. (35) i L. J. (41) izrečene su novčane kazne u iznosu od 600, 450 i 500 eura zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – upravljanje vozilom pod dejstvom opojnih droga ili pod dejstvom alkohola. C. H.

gama iz te zemlje i razmijenio informacije o aktuelnim slučajevima. Medojević je bio načelnik Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta, ali je sa te funkcije smijenjen u januaru ove godine od kada je, prema nezvaničnim informacijama, neraspoređen. Dalibor Medojević je u žižu javnosti dospio i krajem februara 2016. godine kada je uhapšen zajedno sa Nikolom Terzićem, takođe po nalogu SDT-a, u okviru istrage koja se vodila povodom nestanka dokaza iz predmeta protiv Veselina Mujovića. Iz Uprave policije tada su kazali da protiv Medojevića i Terzića nije prezentovan nijedan dokaz za teške optužbe, a njihove tadašnje tvrdnje potvrđuje i činjenica da je obustavljen postupak protiv ovih policajaca. Dokumenti, među kojima su i pisma Mujovića, nađeni su 28. marta 2016. godine u gepeku automobila koji koristi krim tehnika Centra bezbjednosti Podgorica, na parkingu ispred policijske zgrade. B. R.

Danas se nastavlja suđenje Vuku Lalatoviću PODGORICA - Suđenje Nikšićaninu Vuku Lalatoviću za ubistvo sugrađanina Ranka Vuletića, u avgustu 2019. godine, nastavlja se sjutra u podgoričkom Višem sudu. Na optužnici su se pored Lalatovića našli i Miloš Božović i Andrija Marković zbog tvrdnje tužilaštva da su umišljajno podstakli optuženog Lalatovića da potegne pištolj na pokojnog Vuletića. C. H.

12 Crnom Gorom

Srijeda, 4. maj 2022.

MORSKO DOBRO

Dr Aleksandar Joksimović o posljedicama neplanskog prihranjivanja kupališta

Nijedan zakupac nije tražio stručno mišljenje

PriHranJivanJe MOra ODOBriTi STrUka: Plaža u Boki nakon intervencije

Boki pristaju kamenite obale i ponte, a ne pješčane plaže

Geomorfologija Boke, objašnjava on za RTHN, ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada -Tradicionalni oblici su, nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, protiv smo toga da se priobalni dio nasipa pijeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju stari ponavljaju mladima „Ne bacaj kamen u more!“, zar nam to nije dovoljna lekcija da treba da poštujemo stare principe

S. VASILJEVIĆ

dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pijesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište – kaže dr Joksimović.

KONTROLA

Aleksandar Joksimović

i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv – kazao je dr Joksimović.

PROCESI

On ističe da nije zaliv isto što i otvoreno more gdje se odvijaju drugačiji procesi. – Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga je i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao

kao vrijedno dobro – kazao je dr Joksimović. Nasipanje plaža pijeskom i šljunkom je uobičajeni proces u toku pripreme za glavnu turističku sezonu. Morsko dobro je ove godine za tu namjenu opredijelilo 50.000 eura, odluku je u februaru usvojila Vlada. Dr Joksimović kaže da se nasipanjem plaža ugrožavaju važni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu. – Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom

On objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da mišljenje i dozvolu za manje popravke oštećenja, ali se zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani. – Mora neko da kontroliše koliko je pijeska nasuto, da li je nasuto onoliko prostora za koliko je propisano elaboratom. Onda nećemo imati problem da odjednom osvane nasuta plaža, a niti je ko koga pitao niti ga ko obavezuje da ne smije tako. Ovaj problem moramo sagledati ozbiljnije, šire i dublje, ako želimo ići u pravcu koji je dobar za život – zaključio je dr Joksimović. C. G.

rekOrD: Stefan Božović sa ulovom

BUDVA – Osam kilograma težak totanj završio je juče u mreži budvanskog ribara Stefana Božovića. Prema prvim procjenama, riječ je o rođaku domaće lignje, koji se još zove veliki lignjun, ili evropska leteća lignja (Todarodes sagittatus) i redovan je stanovnik Jadrana. Ovakvi primjerci nijesu česti, ali se gotovo svake godine ulovi poneki veliki na istočnoj strani Jadrana, čak i u plitkom i to teži od pet kilograma, što potvrđuju ulovi prethodnih godina u Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori. Prema „knjigama“ ova vrsta totnja može da dostigne težinu i iznad 12 kilograma. S obzirom na to da mu je areal dublja jadranska zona, najčešće se ulove kočarskim alatima, ali zalaze i u pliće, što potvrđuje i Božovićev ulov.

„Prijanjalke“ na kracima lignjuna

Ribar je potvrdio da je primjerak još bio živ kada ga je pronašao u mreži. Ulovljena je na dubini od oko 40 metara u mrežu namijenjenu hvatanju ribe. I. P.

Ovakvi primjerci nijesu česti, ali se gotovo svake godine ulovi poneki veliki na istočnoj strani Jadrana, čak i u plitkom i to teži od pet kilograma

Berane: Dan planete obilježen u OŠ ,,Radomir Mitrović“

Šavnik: Opština podržava visokoškolce

Platiće smještaj u domu i ishranu za 12 studenata

ŠAVNIK – Sekretarijat za finansije, opštu upravu i društvene djelatnosti donio je odluku o dodjeli sredstava za finansiranje troškova smještaja i ishrane u studentskim domovima za visokoškolce. Iz budžeta je za tu namjenu ukupno izdvojeno 338,3 eura, a naknada iznosi od 18,20 do 48 eura. Pravo na podršku tokom šest mjeseci ostvarilo je 12 studenata, četiri sa Filološkog fakulteta, po dva sa Pravnog, Metalurškotehnološkog i Elektrotehničkog fakulteta i po jedan student sa Humanističkih studija i Sportskog menadžmenta. Dl. Š.

Totanj od osam kilograma ulovljen kod Budve

Dr Aleksandar Joksimović kaže da postoji elaborat i više studija koje tretiraju problem prihranjivanja plaža, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa njima moglo bi dati sistemsko rješenje. – Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo, da se usklade prostorni planovi, urbanističko tehnički uslovi, da postoje komisije koje će sa svih aspekata pogledati elaborat i uz naučna mišljenja ispoštovati makar dio preporuka struke. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka, ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se za mišljenje nije obratio nijedan zakupac plaža – kazao je Joksimović.

Promjene koje nastaju u priobalnom dijelu usljed posipanja plaža su izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet. Mora neko da kontroliše koliko je pijeska nasuto, da li je ta količina propisana elaboratom – kaže dr Joksimović HERCEG NOVI – Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pijeska i šljunka, a obala je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte smatra dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.

Nesvakidašnji rekord „isplivao“ na vidjelo iz Jadrana

Učili o važnosti životne sredine BERANE – U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama održan je ekološki čas posvećen Danu planete Zemlje, koji se ove godine obilježava pod sloganom: ,,Investiraj u našu planetu“, s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.

Akcija u beranskoj školi

Čas je održala Mervana Hadrović, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine. Iz Agencije je saopšteno kako je cilj predavanja bio da promovišu zaštitu životne sredine,

podignu svijest i edukuju učenike, o značaju i neophodnosti zaštite planete Zemlje, kao i najčešćim negativnim oblicima koji dovode do klimatskih promjena, navedeno je u saopštenju. Nakon predavanja u školskom atrijumu je posađeno drveće i cvijeće. Direktor škole Aleksandar Vujović od Agencije je na poklon dobio knjigu ,,Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet“, a učenici sjeme suncokreta. K. P.

Crnom Gorom

Srijeda, 4. maj 2022.

PRIMJERI: Kotoranin Slobodan Drašković organizuje pješačke ture za sugrađane starije od 60 godina

– Ja sam 70 plus, ali nijesam htio da to bude odrednica, jer sam se plašio da neće biti dovoljno zainteresovanih. Stavio sam 60 plus kao polaznu osnovu, ali nijesmo nikog ograničavali. Svako ko je došao u termin koji je određen, učestvovao je, tako da smo imali potpuno razumijevanje i vrlo dobru saradnju, iako se radi o različitim godištima. Vrlo često je bilo učesnika i mlađih od 50 godina, s tim što su morali svoj tempo da prilagode nama, a ne obrnuto, pa nije bilo problema – kaže Drašković.

IDEJA

Priznaje da ideja o pješačkim turama nije njegova, a da je došla kao odgovor na pitanje – kako se izboriti sa otuđenošću kao posljedicom mjera koje su sprovođenju radi sprečavanja širenja virusa korona. - Povremeno se čujem telefonom sa prijateljem iz Danske, advokatom Stinom Klausenom. Pitao sam ga kakva je situacija kod njih sa koronom jer svi trpimo zbog otuđenosti, zatvorenosti... On mi je rekao da oni nemaju velikih problema, jer organizuju pješačke i biciklističke ture za građane starije od 50 godina, te da u grupama bude oko dvadesetak učesnika. Pomislio sam da to isto pokušam i kod nas. Napravio sam plakate koje sam izlijepio na oglasna mje-

PRIVATNA ARHIVA

KOTOR – Slobodan Drašković dobro zna svaki pedalj bokokotorskih brda, otkrivao ih je sa planinarima kluba ,,Vjeverica“. Od januara u njihovoj ljepoti iznova uživa tokom pješačkih tura koje organizuje neđeljom za starije od 60 godina .

UPOZNAJ DOMOVINU: Učesnici jedne od šetnji

Zabranjene teme – politika i zdravlje

Pješačeći upoznajemo našu lijepu domovinu, uspostavljamo kontakte koje nam je korona oduzela. Zabranili smo političke teme jer naše društvo plaća visoku cijenu zato što političari ne mogu da se dogovore o osnovnim stvarima. Teme o zdravlju nepoželjne su jer ne želimo da umjesto da uživamo pričamo o tome što nas boli – objašnjava Drašković pravila koja važe za učesnike sta u Kotoru i Tivtu i obratio se redakcijama gradskih radija Tivta i Kotora da ih publikuju – priča Drašković. Brzo je, kaže, dobio potvrdu da je ideja dobra. Prvu šetnju organizovali su 9. januara. - Prvu pješačku turu smo krenuli nas petoro, a 10. aprila nas je bilo 32, tako da je broj značajno povećan. To je lijepo ali ne bih volio da nas bude mnogo više, jer bi postalo organizaciono problematično. Mislim da je to limit koji na ovakav način može da se

sprovede – kaže Drašković. Na pozivnim lecima piše da su dobrodošli ,,muški i ženski“. Navedene su osnovne informacije: dan i vrijeme polaska, da ,,nema štoperice i utrke jer svako treba da se doma zadovoljan vrati“, te naglašeno pravilo – ,,Zabranjeno je govoriti o zdravlju i politici“. - Smatrao sam da je vrlo važno da te dvije teme ne budu uopšte prisutne u grupi. Naše društvo plaća visoku cijenu toga što političari ne mogu da se dogovore

oko nekih osnovnih stvari, pa nijesam želio da se takva priča pokrene dok pješačimo. Kada je riječ o drugom pravilu da ne govorimo o zdravlju procijenio sam da bi ljudi počeli da se žale jedni drugima što ih boli i ljepota kontakta s prirodom bi se izgubila – objašnjava Drašković. Sve rute koje prolazi sa sugrađanima Drašković je već prošao sa Planinarskim društvom ,,Vjeverica“, ali nekoliko dana prije zakazane ture

Zahvalnica Lazaru i Vasiliju Eraku

EFEKTI

Sagovornik Pobjede je ekonomista po struci, bio je direktor Kotorske banke. Zadovoljan je učinkom šetnji jer su učesnici uspostavili socijalni kontakt, neki su otkrili, a neki su se vratili zdravom stilu života. - Efekat je mnogostrano koristan kako sa zdravstvenog tako i sa društvenog aspekta. Ljudi su ,,iskočili“ iz problema koje nam je korona donijela. Sjetimo se, prije više od dvije godine proglašena je epidemija, korona je blokirala kontakte među ljudima, zatvorila

Dječaci lazar i vasilije erak pomogli su Slobodanu Draškoviću i njegovoj ekipi 60 plus tokom jedne pješačke ture da nađu prečicu. Za to su dobili diplomu u kojoj piše: ,,Najboljem turističkom vodiču Lazaru i Vasiliju Eraku zahvalnica od grupe baba i đedova za uspješno pokazivanje prečica puta Eraci – Žanjice“.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. AnDRIjevICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Đulići. / BAR: od 8 do 14 h naselje Tomba. BeRAne: od 7 do 9 h Budimlja, Mašte i dio sela Goražde; od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular, selo Lukavica. / BIjelO POlje: od 10 do 13 h Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac; od 9 do 16 h Pavino polje, Kradenik,

obiđe ih još jednom sam da bi provjerio prohodnost. - Staze nijesu pretjerano zahtjevne. Smatrao sam da to može da podnese grupacija 60 plus. Zasad smo obišli dobar dio staza na Luštici, dio od Plavih horizonata prema Bigori, Vrmac smo prešli uzduž i poprijeko, išli smo i iznad Morinja jednom stazom, a posljednju turu smo završili pješačenjem od Krsca, starim karavanskim putem, pa se kroz tvrđavu spustili u Stari grad Kotor – kaže Drašković.

Ideju da preuzmu ostali gradovi Slobodan Drašković se nada da će i u drugim gradovima biti zainteresovanih koji su 60 plus da slijede njihov primjer i pješačeći uživaju u prirodnim ljepotama. - Crna Gora je divna zemlja. Volio bih da naš primjer podstakne građane na sjeveru, zapravo u cijeloj državi, da preuzmu ideju. Mi smo spremni da im prenesemo iskustvo. Naš primjer pokazuje da bi to bilo i interesantno i korisno – poručuje Drašković.

nas u kuće... Neki su se prepustili bolesti, čak iako nijesu bili bolesni, smatrajući da postoji opasnost po njihovo zdravlje. Moja cijela porodica i ja smo primili sve tri doze vakcine i smatram da je to najbolji način da se čovjek zaštiti od nečega što je potpuna nepoznanica. Isto tako mislim da je ovo što smo počeli da pješačimo takođe igra veliku ulogu u prevazilaženju mnogih problema – ocjenjuje Drašković. On planira da sa svojom 60 plus ekipom do kraja maja organizuje još jedan ili dva izleta na Lovćen, jer iz zdravstvenih razloga treba izbjeći pješačenje u ljetnjim mjesecima. Onima koji bi željeli da im se pridruže poručuje: - Dođite, mi smo neobavezno društvo, skupina koja uživa u prirodi. Država nam je prelijepa. Nekada smo u Jugoslaviji imali rečenicu: ,,Upoznaj domovinu, da bi je više volio“. To nije samo floskula, već rečenica koja ima pravi smisao. Ivona RADONJIĆ

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 11 opština

Cerovići – Muslići, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Cerovo 2, Medanovići (prema potoku), Cerovo, Livadice, Gorice (nova TS); od 10 do 14:30 h Jabučno; od 8:30 do 12 h Cerovo – Begovina; od 9 do 16 h Jabučina; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Zminac, Pex-Impex, Repetitor ,,Kurilo“. / CeTInje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Druši-

ći, Prevlaka, Rvaši, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. / DAnIlOvGRAD: od 8 do 15 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, vodoizvorište Oraška Jama i preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović – kratkotrajna isključenja u

navedenom periodu; od 8 dpo 15 h Zagreda, Jama Žarića, Rupice Komanske. / KOlAšIn: od 13 do 15 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 8 do 16 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Žirci, Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica; od 9 do 15 h Jasenov Do; od 8 do 15 h Redice, Selišta. / MOjKOvAC: od

9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 12 h Slatina; od 9 do 13 h Štitarica; od 9 do 15 h Krstac, Šundeci, Čuklin, Polja, Kooperacija, Babića polje, Krasića strana, Javorje, Ckara. / nIKšIć: od 8 do 15 h Macavare, Cerovo, Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Morakovo, Dučice, Dučićki Dolovi, Zabran kralja Nikole (Vodovod), Javljen. / PljevljA: od 9 do 18 h selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja); od 9 do 18 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke,

Zahum, Meljak, Višnjica; od 9 do 18 h Gradac, Pupovići (moguća kratkotrajna isključenja). / ŽABljAK: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj, ,,Šarović“, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Koča Do, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. C. G.

14 Kultura

Srijeda, 4. maj 2022.

Simo Šišević

Koncert pijaniste Sima Šiševića PODGORICA - Višestruko nagrađivani crnogorski pijanista Simo Šišević održaće večeras, u 19 sati, solistički koncert u okviru ciklusa „Mladi talenti“ u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na programu će biti djela Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova (Preludijum op.23 br. 4 u D-duru, Preludijum op. 23 br. 2 u B-duru, Preludijum op. 23 br. 10 u Ges-duru), Nikolaja Karloviča Metnera (Sonata „Uspomena“ iz prvog ciklusa „Zaboravljeni motivi“ op. 38 br. 1, u A-molu), Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina (Dvije poeme op. 32, Poema u Fis-duru br. 1, Poema u D-duru br. 2), Kloda Debisija (Preludijum „Potonula katedrala“ br. 10, iz prve sveske preludijuma) i Sergeja Sergejeviča Prokofjeva (Sonata br. 3 op. 28, u A-molu). Šišević je student magistarskih studija na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu (Royal College of Music). Osnovno muzičko obrazovanje je stekao u ŠOMO „Petar II Petrović –

Njegoš“ u Baru, u klasi mr Maje Basarab. Srednje muzičko obrazovanje stekao je u UŠMB „Vasa Pavić“ u klasi Anke Asanović. Osnovne studije klavira upisao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu, u klasi britanskog pijaniste Gordona Fergus-Tomsona i pedagoga Džona Berna. Uz studije klavira pohađao je i studije dirigovanja i kompozicije i diplomirao sa najvišim ocjenama 2021. godine. Ubrzo zatim upisao je postdiplomske studije na istom konzervatorijumu i dobio stipendiju da studira u klasi poznatog ruskog pijaniste i pedagoga Borisa Bermanana „Accademia del Riddoto“ u Italiji, navodi se u saopštenju organizatora. Među brojnim nagradama koje je osvojio izdvajaju se treća nagrada na „London Classical Music Competition“ u Ujedinjenom Kraljevstvu, druga nagrada na „Orbetello International Piano Competition“ u Italiji i treća nagrada na „Carles and Sofia International Piano Competition“ u Španiji. D. E.

Uspjeh mlade Kasije Božović u Banjaluci

Prvo mjesto za pjesmu „U glavi su mišići“ PODGORICA - Učenica II-2 odjeljenja OŠ „Oktoih“ iz Podgorice Kasija Božović osvojila je prvo mjesto na Međunarodnom festivalu dječije poezije „Dječije carstvo 2022“ u Banjaluci, u kategoriji učenika od prvog do petog razreda. Kasija je jedna od 4.500 malih pjesnika iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Slovenije koji su sa preko 8.000 svojih radova učestvovali na literarnom konkursu ovog festi-

vala. Ona je svojom pjesmom „U glavi su mišići“ ušla u finale gdje je recitacijom predstavila svoj rad i osvojila srca članova žirija. Kasijina pjesma je ušla u Zbornik dječijih radova „Dječije carstvo 2022“. Njen mentor, učitelj Sava Kovačević, istakao je da je Kasijin talenat potrebno usmjeravati i izgrađivati, te stalno raditi na njemu. - Kasijini stihovi su vrcavi i snažni, puni poruka koje život znače – kazao je Kovačević. R. K.

Učenici izlažu u Perjaničkom domu

PODGORICA - U galeriji Perjanički dom večeras u 19 sati biće otvorena izložba radova učenika Srednje građevinsko-geodetske škole ,,Inž. Marko Radević“ sa kojom je Centar savremene umjetnosti Crne Gore potpisao sporazum o saradnji. Riječ je o novom partnerstvu u okviru edukativnog programa ,,Klub mladih“. Izložbu prati edukativni program koji podrazumijeva stručna vođenja kroz izložbe CSUCG, kao i predavanja koja će učenike upoznati sa muzejsko/galerijskim profesijama i procesom pripreme umjetničkih programa. Za selekciju izloženih radova i realizaciju edukativnog programa pobrinule su se Maja Dedić i Natalija Đuranović, kustoskinje Centra savremene umjetnosti Crne Gore. A. Đ.

Filmski centar Crne Gore podržao projekte u različitim kategorijama

Gejts oživljava em priču o Majku Step PODGORICA – Filmski centar Crne Gore je, na prijedlog stručnih konsultanata i na osnovu odluke Savjeta, na konkursu raspisanom za sufinansiranje podržao četiri projekta u kategorijama animiranih filmova, filmova u proizvodnji i dugometražnih dokumentarnih filmova. Vrijednost ove podrške je 106.000 eura. Zanimljivo je da se na spisku ostvarenja koja su dobila podršku nalazi i priča o Majku Stepoviću, čija porodica je porijeklom za Risna, a bio je poznati američki advokat i guverner Aljaske, koja je zahvaljujući njemu postala 49. država SAD.

U kategoriji sufinansiranja dugometražnih dokumentarnih filmova, stručni konsultanti scenaristkinja Marija Čolpa, reditelj Mladen Ivanović i producent Veliša Popović, predložili su podršku za projekat „Stepo“, reditelja Tajlera Nila Gejtsa, producentske kompanije Gates Media Solution.

NACIONALNI INTERES

Za ostvarenje „Stepo“ izdvojeno je 30.000 eura, a kako se navodi u obrazloženju, prezentacija projekta, kvalitet dostavljene dokumentacije, jasno definisan vizuelni stil, izvodljivost projekta, te važnost po nacionalni interes Crne Gore, govore o najbolje pripremljenom projektu ovog konkursa. - Projekat nam donosi priču o Majku Stepoviću, čovjeku koji je zaslužan za jednu od zvijezda na američkoj zastavi, koji kao takav predstavlja važan filmski lik ne samo za domaću javnost, već i za internacionalnu. Autor ima jasnu viziju da će se baviti ekspozicijskim modusom izlaganja i da će po modelu ovaj film biti biografski i istorijski. On se ograničio na prednost izgovorenoj riječi kako bi prenio perspektivu fil-

Nastavlja se ciklus „Mladi talenti“ u KIC-u

Majk Stepović (u sredini) sa američkim predsjednikom Dvajtom Ajzenhauerom (lijevo) i državnim sekretarom Frenkom Sitonom, nakon što je Aljaska dobila status države

Projekat nam donosi priču o Majku Stepoviću (Marko Stijepović), čovjeku koji je zaslužan za jednu od zvijezda na američkoj zastavi, koji kao takav predstavlja važan filmski lik ne samo za domaću javnost, već i za internacionalnu ma jedinstvenog, zajedničkog izvora, što će ovaj film učiniti lako razumljivim. Iz priložene dokumentacije se primjećuje diskontinuitet prostora i vremena, gdje se koriste razne slike, vremenska razdoblja, arhiva, kako bi se ilustrovala perspektiva, odnosno argument kojim se želi postići opravdanost Stepovog djelovanja. Sve navedeno predstavlja poligon za kvalitetnu produkciju projekta, uz potencijal za internacionalnu promociju i distribuciju – zaključila je komisija. Stručni konsultanti, producentkinja Jelena Mišeljić, scenaristkinja Maja Todorović i reditelj Dušan Kasalica, u kategoriji sufinansiranja fil-

mova u proizvodnji (work in progress) predložili su podršku za dugometražni igrani film „Planeta 7693“, reditelja Gojka Berkuljana, producentske kompanije Giggling Goat Production i kratkometražni dokumentarni film „Ovo nije Kika“, rediteljke Tamare Pavićević, producentske kompanije KA Production. Za Berkuljanov film opredijeljeno je 50.000 eura, a kako je komisija navela u obrazloženju, riječ je o filmu koji na suptilan i stilski autentičan način tretira odrastanje, ali i cjelokupan žanr „coming of age“ filma. - U priloženom materijalu se uočava originalnost u pristu-

pu temi, kao i prepoznatljiv autorski izraz. „Planeta 7693“ ima, u odnosu na kvalitet prve montaže, kao i jasno definisano učešće koproducenata i partnera, izražen potencijal za međunarodnu vidljivost i komercijalni uspjeh – navedeno je u obrazloženju. „Ovo nije Kika“, za koji je izdvojeno 6.000 eura, je kratkometražni portretni dokumentarac koji se bavi podgoričkim bodibilderom. - Posebno ističemo promišljanje rediteljskog pristupa temi odnosa maskuliniteta i slike o tijelu, koju i te kako dotiče ovaj film. Iako je riječ o „lokalnom heroju“, rediteljka izražava namjeru da kontekstualizu-

Kraljevsko pozorište Zetski dom gostuje u BiH, uzvratna posjeta NP u subotu PODGORICA – Predstava „Leptir“, koju je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom na scenu postavio Andraš Urban, biće izvedena sjutra veče u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Riječ je o saradnji između dva teatra tokom koje će crnogorsko i bosansko-hercegovačko pozorište predstaviti svoje produkcije. Gostovanje u Sarajevu prva je razmjena programa otkako je u februaru ozvaničena saradnja između najstarijeg teatra i Narodnog pozorišta. Predstava „Leptir“ nastala je prema tekstu Aleksandra Radunovića, a glumački ansambl čine

Jedan „Leptir“ u Sarajevu, drugi dolazi na Cetinje Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. Drama „Leptir“, kako je zapisao reditelj Urban, beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Dva dana kasnije, u subotu 7. maja, Narodno pozorište iz Sarajeva gostovaće u „Zetskom domu“ na Cetinju, takođe s predstavom „Leptir“ istog dramskog pisca, koju je režirao Emir Z. Kapetanović. S. V.

Scena iz predstave „Leptir“ Zetskog doma

Kultura

Srijeda, 4. maj 2022.

sa 106.000 eura

igrantsku oviću Od rudarstva do politike i advokature

Otac Majka Stepovića, Marko Stijepović iz Risna, kao rudar na Aljasci

je svoju temu u propitivanju tradicionalne podjele rodnih uloga i reprezentacije tijela, što veoma lako dopire do šire publike – navedeno je u obrazloženju.

STEREOTIPI

Stručni konsultanti rediteljka Ana Nedeljković, scenarista Balša Poček i animator i reditelj Daniel Šuljić, u kategoriji sufinansiranja animiranih filmova predložili su podršku za projekat „Sine!“, u korežiji Gorana Ivanovića i Nine Đukanović, producentske kompanije Giggling Goat Production. Projekat „Sine!“, za koji je opredijeljeno 20.000 eura je, prema mišljenju komisije, dobro napisan i ubjedljiv scenario koji obrađuje značajnu temu rodnih stereotipa i odnosa prema ženskoj djeci u izrazito patrijahalnim sredinama. - Projekat je motivisan činjenicom da se zbog prakse selektivnih abortusa Crna Gora nalazi u vrhu liste zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola. Način na koji su autori filma pristupili ovoj temi koristeći jezik animacije i konkretne izreke iz govornog jezika doprinosi snazi filma i ukazuje na inovativnost u obradi teme – navodi se u obrazloženju. S. V.

Otac Majka Stepovića (Stijepovića) bio je emigrant iz Risna Marko Stijepović, koji je postao jedan od najuspješnijih rudana tokom zlatne groznice na Aljasci. Kako piše portal RTS, Marko je u Ameriku stigao sa 18 godina. Iz rodnog Risna, u kojem je rođen 1874. godine, Marko Stijepović zaputio se na dalek put tako što se ušunjao na jedan od brodova koji su prolazili kroz luku i kao slijepi putnik stigao do njujorškog ostrva Staten Ajland. Poslije toga se nastanio u Kaliforniji, ali je zov zlatne groznice na Aljasci bio prejak. U Klondajk se preselio 1897, a prvih godina se bavio trgovinom i opremanjem drugih rudara. Godine 1919. oženio se Olgom Bartu, Hrvaticom iz Portlanda u Oregonu, sa kojom je dobio sina Marka, koji će kasnije postati poznati Majk Stepović Drugi. Majk je pravo završio na Univerzitetu Notr Dam, a studije umjetnosti na Univerzitetu Ferbanks u državi Vašington. Poslije Drugog svjetskog rata nastavio je sa pravničkom karijerom i postao gradski tužilac, a pokrenuo je i privatnu advokatsku kancelariju. Odigrao je jednu od ključnih uloga u lobiranju da Aljaska dobije status države. Umro je 2014. u 95. godini života, od povrede glave nakon pada.

Poljska istoričarka umjetnosti gostuje u Podgorici

Predavanje o izložbi „Povezani pejzaži“

PODGORICA - Predavanje poljske istoričarke umjetnosti dr Karoline Majewske-Güde i kustoskinje Anite Ćulafić, povodom izložbe Irene Lagator-Pejović ,,Povezani pejzaži“, biće održano večeras, u 19 sati, u prostorijama Fondacije Petrović Njegoš, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Predavanje i razgovor će moderirati vizuelna umjetnica Lagator-Pejović. Karolina Majewska-Güde predstaviće kustoski koncept izložbe ,,Povezani pejzaži“ i govoriti o procesu i istraživanju koje je dovelo do izložbe. Ona će govoriti o radovima predstavljenim na izložbi u kontekstu zamišljanja budućih krajolika i afektivnog nasljeđa kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja koja se nalazi u posjedu CSU. Nakon izlaganja Majewske-Güde, biće riječi o istorijatu kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja koju će predstaviti jedna od kustoskinja kolekcije Anita Ćulafić. Izložba ,,Povezani pejzaži“ može se posjetiti do 10. maja, a plod je saradnje Fondacije Petrović Njegoš i Centra savremene umjetnosti Crne Gore. R. K.

PODGORICA - Šest studenata studijskog programa za vajarstvo sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju – Nikola Radonjić, Ksenija Borozan, Mato Uljarević, Nikola Balević, Milutin Kasom i Sara Petrović, pod mentorstvom profesora Nenada Šoškića, dobilo je specijalnu nagradu za zajednički rad u okviru projekta „Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2022“. Izložba umjetničkih zastava ,,Otići ili ostati“ na Trgu jarbola u Limanskom parku otvorena je 28. aprila i predstavlja 49 radova studenata i profesora sedam akademija umjetnosti iz regiona (Temišvar, Beograd, Banjaluka, Pečuj, Novi Sad, Osijek i Cetinje). Kustos Sava Stepanov kazao je da je egzistencijalno značajno pitanje ,,Otići ili ostati?“ postavljeno kao izazovna tema pred mlade umjetnike – studente, koji će se nakon okončanja svog školovanja najvjerovatnije i sami naći pred istom dilemom. - Njihovo razmatranje zapitanosti neće mnogo toga razriješiti, ali će zasigurno otvoriti brojna pitanja o političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj zbilji u našem društvu, ukazati šta njihovoj generaciji smeta da bi se osjetili bezbjedno i vjerovali u prosperitetnu budućnost, a potom i ponuditi prijedloge, ideje i modele mogućih odgovora, možda čak i nekakvu utopističku viziju – koja je sposobna da pruži nadu da je ovdje moguće i potrebno ostati, da je u Srbiji i regionu moguće izgraditi personalnu i kolektivnu egzistenciju, da je moguće dosegnuti promjene koje će nas uputiti ka normalnosti dostojne čovjekovog stvaranja i življenja. Njihovo PODGORICA - Dokumentarni film „Bokeljski Hrvati 2021“, koji prati istoimenu izložbu realizovanu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, prikazan je u JU Centru za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru. U filmu je jedanaest znamenitih Bokelja podijelilo svoja razmišljanja o Boki Kotorskoj. - Uz divne kadrove Boke Kotorske u filmu se mogu čuti priče aktera izložbe, a to su: Don Robert Tonsati, Dijana Milošević, Zvonimir Deković, Tanja Grabić, Mirko Vičević, Vanda Babić, Roko Mišetić, Ivana Petković, Boris Šavorić, Doris Deković i Karlo Schubert. Oni su vrlo emotivno, svako na svoj način, opisali što za njih znači Boka Kotorska. Gledajući ove izjave vidimo ljubav prema rodnom kraju, pogled u budućnost ali i žal za sve većim udaljavanjem od bogate kulture i istoriji koja je ispisala ovaj raj na zemlji – navedeno je u saopštenju. Projekciji su prisustvovali brojni gosti, a među njima i posebni savjetnik predsjednika Crne Gore za ustav i pravna pitanja Boris Bastijančić, novi ministar u Vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, ambasadorka projekta Sanja Putica, autor projekta Toni Dabinović i mnogi drugi. Ovaj projekat, kako je kazao Deković, održava se u saradnji

Specijalna nagrada za Nenada Šoškića i studente FLU na izložbi u Novom Sadu

Ostati ili otići sa tla opterećenog podjelama

Zajednički rad bila je izložba umjetničkih zastava

razmatranje zapitanosti „Otići ili ostati“ zasigurno neće mnogo toga razriješiti, ali će ponuditi brojne prijedloge i modele mogućih odgovora, možda utopističku viziju koja je sposobna da pruži nadu – rekao je Stepanov. Postavka umjetničkih zastava na Trgu jarbola naslovljena „Otići ili ostati?“ posvećena je temi migracija koja je veoma

aktuelna tokom uvodne dvije decenije XXI vijeka, ali i problematici koja na prostorima balkanskog regiona ima dugu istoriju. Prema riječima Stepanova, sa ovih prostora se vječito odlazilo; tu su se tokom proteklog i nesretnog dvadesetog vijeka javljali pokreti seoba, pečalbarstva, emigracija, kolonizacija, gastarbajterstva, izbjeglištva...

- U današnjem vremenu u toku su moderne migracije izazvane tranzicijskim procesima na teritoriji nekadašnje Jugoslavije i drugih bivših socijalističkih zemalja. Prema postojećim podacima danas oko četiri miliona Srba živi van matice. Trend iseljavanja je kontinuitetan, jer je nakon 2000-te godine iz Srbije do 2019-te u inostranstvo otišlo 650.000 građana što nas kanališe ka rapidnom broju smanjenja stanovništva. Slična su dešavanja i u okolnim zemljama, te su danas veoma brojne i rasprostranjene mađarske, rumunske, hrvatske, makedonske, albanske, grčke i druge dijaspore. Prednjače Hrvatska čija je stopa odlaska stanovništva najveća među svim članicama Evropske unije i Bugarska, u kojoj će se, ukoliko se iseljavanje nastavi sadašnjim tempom, broj stanovnka prepoloviti prije 2060. godine. Ukoliko se svi ti procesi ne zaustave i ne uspore – posljedice će biti katastrofalne. Jer, sve to će i te kako uticati na nemogućnost privredno-industrijske revitalizacije i na ostvarenje povoljnijeg životnog ambijenta – navodi Stepanov. A. Đ.

U Centru za kulturu u Kotoru prikazan film „Bokeljski Hrvati 2021“

Podrška zbližavanju dva bliska naroda

Projekciju filma pratila je i izložba panoa, kao dio projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“

s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, a pod pokroviteljstvima predsjednika Crne Gore i Republike Hrvatske. - Projekat je obuhvatio mnoge kulturne sadržaje ravnopravno predstavljene u obje države. Tim predstavljanjima u javnom prostoru projekt djeluje edukativno na upoznavanju i zbližavanju dvaju bliskih

i susjednih naroda. Hrvatsko nacionalno vijeće sa zadovoljstvom podržava ovaj projekt s uvjerenjem da će on prerasti u tradiciju koju će gajiti i buduće generacije – kazao je Deković. Projekat „Putevima bokeljskih Hrvata“, kako je navedeno, započet je prije četiri godine. - Položaj bokeljskih Hrvata, kako u Crnoj Gori, tako i u Hr-

vatskoj, nije jednostavan. Bili oni nacionalna manjina u Crnoj Gori ili pak dio hrvatskog naroda u Hrvatskoj, susreću se s brojnim poteškoćama i izazovima. Od začetka ovog projekta pa kroz sve ove godine, cilj je edukovati građane obje države o važnosti uloge bokeljskih Hrvata – navedeno je u saopštenju. S. V.

16 Hronika Podgorice

Srijeda, 4. maj 2022.

Frizersko-kozmetička radionica u JU ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ,,Podgorica“ nedavno je oformila frizerskokozmetičarsku radionicu. Nabavljena je oprema ukupne vrijednosti oko 1.500 eura. Od frizersko-kozmetičarske radionice u Ustanovi očekuju da klijentkinjama omogući sticanje zanatskih vještina, ali i da ih motiviše da vode računa o sebi i da se na taj način udalje od opsesivnih misli i depresije. - Psiho-socijalni tretman u ovoj ustanovi svakodnevno se upotpunjava radno-okupacionim aktivnostima. Pored rada na mentalnom zdravlju, radimo i na jačanju kapaciteta klijenata i klijentkinja, da vode računa i o fizičkom izgledu, jer samo sa cjelokupnom promjenom strukture individue možemo govoriti o vraćanju u funkcionalne živote tokove i potpunoj rehabilitaciji. Pored svakodnevnih individualnih i grupnih psiho-terapija u okviru Sektora za tretman zavisnica, svakodnevno se radi na dijelu radno-okupacionih aktivnosti, kako bi se slobodno vrijeme klijentkinja upotpunilo kvalitetnim sadržajima – kazala je za Pobjedu direktorica Ustanove na Kakarickoj gori Dijana Milošević.

SREDSTVA

U prethodnom periodu, podsjeća Milošević, Ustanova je donacijom obezbijedila osnovna sredstva za pokretanje ove radionice. - Sada u kontinuitetu nabavljamo potrošni materijal neophodan za sticanje vještina ovog zanata. Pored frizerskih usluga, za koje ih obučava frizerka Maja Bulatović, klijentkinje se u okviru radionice obučavaju i vještinama manikira, pedikira i depilacije. Obuku kozmetičkih usluga obavlja radno-okupaciona terapeutkinja Sektora za tretman zavisnica, koja je bila na stručnom usavršavanju te završila licencirani kurs i stekla potreban

Sticanjem vještina brže do izlječenja Pored rada na mentalnom zdravlju, radimo i na jačanju kapaciteta klijenata da vode računa i o fizičkom izgledu, jer samo sa cjelokupnom promjenom strukture individue možemo govoriti o vraćanju u funkcionalne životne tokove i potpunoj rehabilitaciji. Vještine koje steknu omogućiće im da budu konkurentniji na tržištu rada ili motivisati ih za pokretanje sopstvenog posla nakon uspješno okončanog tretmana – kazala je za Pobjedu direktorica Ustanove na Kakarickoj gori Dijana Milošević sertifikat za prenošenje znanja – ističe Milošević. Bitan segment procesa rehabilitacije, naglašava Milošević, jeste radno-okupaciona terapija, koja ima za cilj da odvrati pažnju klijentkinja od bolesti, udalji ih od opsesivnih misli i očajanja. - Zahvaljujući radnom angažovanju klijentkinje jačaju koncentraciju i izgrađuju pozitivan odnos prema sebi, svojoj okolini, društvu i radu. Osnovni cilj je očuvanje i unapređenje potencijala osobe. Radnim aktivnostima se utiče na održanje pokretljivosti, poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno poslije dugogodišnje aktivne faze klijenta. Takođe, radnim aktivnostima se utiče na zadovoljenje ljudskih potreba, posebno potrebom za pripadnošću, uvažavanjem, samopoštovanjem i poštovanjem – kaže Milošević.

PREVENCIJA

Radna terapija predstavlja i prevenciju psihičkim smetnjama, jer udaljava od opsesivnih misli i apatije, a istovremeno jača koncentraciju i obnavlja vezu sa realnošću, što je u procesu rada sa zavisnicima, ocjenjuje Milošević, vrlo bitan segment.

Frizersko-kozmetičarska radionica

- Okupaciona terapija ima za cilj da motiviše klijente da učestvuju u aktivnostima koje su za njih zanimljive, izazovne ili predstavljaju nastavak njihovih aktivnosti koje su im predstavljale zadovoljstvo u dosadašnjem životu, ali su tokom

aktivne faze bile zapostavljene. Na taj način doprinosi se njihovoj resocijalizaciji – istakla je Milošević. Javna ustanova na Kakarickoj gori jedina je ustanova stacionarnog tipa u Crnoj Gori, koja pruža mogućnost rehabilita-

Dvije besplatne radionice u Razvojnom centru ove sedmice

Upoznaće mališane sa potrebama ljubimaca Razvojni centar Udruženja Roditelji ove sedmice organizuje dvije edukativne radionice za osnovce. Djeca će imati priliku da se upoznaju sa karakteristikama kućnih ljubimaca, ali i da jačaju vještine saradnje, empatije i komunikacije. Sjutra u 17.30 sati zakazana je radionica ,,Brinemo o životinjama“, koja se organizuje u saradnji sa NVO sPas, a namijenjena je djeci od šest do 12 godina. -U toku ove edukativne radio-

nice djeca će se upoznati sa potrebama ljubimaca, ali i otkriti koje su to njihove obaveze i odgovornosti kada se odluče da ih imaju. Cilj je da se mališani detaljnije upoznaju i sa karakteristikama kućnih ljubimaca, a na interaktivan način saznaće mnoge zanimljivosti i odgovore na pitanja kako se hrane, da li je njima hladno… Nakon edukativnog dijela, uslijediće i kreativni, gdje će djeca imati priliku da budu maštoviti kada je u pitanju ova tema. Radionicu će voditi volonterka NVO sPas Tajana Nedić – najavlju-

ju iz Udruženja Roditelji, uz napomenu da je ova radionica dio aktivnosti u okviru projekta „sPas od ulice“ koji finansira Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a koji sprovodi NVO sPas. U petak u 19 časova organizuju psihološku radionicu ,,Svi za jednog, jedan za sve“,za djecu od sedam do 10 godina. -Cilj radionice je da, na zabavan način, podstakne razvoj i jačanje vještina komunikacije, slušanja, saradnje i empatije. Mališani će usvojiti norme ponašanja i rada u timu, ovladati

efikasnom saradnjom u zajedničkim aktivnostima i steći pozitivnu sliku o sebi i svojim mogućnostima. Radionicu vodi psihološkinja Aleksandra Vujović – navodi se u saopštenju. Radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl adresu igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. I.M.

U planu izrada glavnog projekta saobraćajnice za komunalno opremanje UP u okviru DUP-a „Momišići B“

Ponude dostavljati do 10. maja Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za izradu Glavnog projekta saobraćajnice za komunalno opremanje urbanističke parcele C210 u zahvatu DUP-a ,,Momišići B“. Rok za dostavljanje ponuda na tenderu,

procijenjene vrijednosti 3.305 eura, je do 10. maja. Projektnim zadatkom za izradu glavnog projekta saobraćajnice za potrebe komunalnog opremanja – faza elektrotehničke instalacije, potrebno je obraditi javnu rasvjetu, izmještanje odnosno usaglašava-

nje i zaštitu postojećih kablovskih vazdušnih instalacija, energetsku kanalizaciju i telekomunikacionu kanalizaciju. Rok za dostavljanje ponuda je 10. maj, kada će biti upriličeno i otvaranje pristiglih koverti. -Rok izvršenja ugovora je 20 dana od dana dostavljanja tehničke dokumentacije – navodi se u tenderskoj dokumentaciji. Nj.Ž.

cije kroz psihološku pomoć, socijalnu podršku, psihijatrijsko praćenje, grupne terapije, individualne psihoterapije, porodičnu terapiju, organizovanu radno-okupacionu terapiju, sportsko-rekreativne aktivnosti, kao i brojne druge

Brojne aktivnosti U Sektoru za tretman zavisnica pokrenuta je i krojačka radionica. Zavisnicama je omogućeno i bavljenje kulinarstvom, zatim održavanje minibašte, odnosno proizvodnja organskih proizvoda, a oformljena je i mala farma koza. U muškom djelu, odnosno u Sektoru za tretman zavisnika, pored slikarsko-kreativne radionice, realizuje se i stolarska, zatim radionica za uzgoj pčela i proizvodnju pčelinjih proizvoda, uzgoj ukrasnog bilja i drugih sadnica, kao i perionica za vozila Glavnog grada. - Svakodnevne su planske, organizovane i osmišljene radno-okupacione aktivnosti, koje omogućavaju klijentima da se osjećaju korisno, da vide rezultate svog rada, da stvaraju pozitivan odnos prema radnoj disciplini, da stiču radne navike, kao i da razvijaju samodisciplinu. Vještine koje steknu tokom rada u okviru radionica omogućiće im da budu konkurentniji na tržištu rada ili otvoriti put za pokretanje sopstvenog posla nakon uspješno okončanog tretmana – poručila je direktorica Ustanove ,,Podgorica“ Dijana Milošević.

sadržaje koji podržavaju stabilnu apstinenciju od psihoaktivnih supstanci, utiču na promjenu destruktivnih obrazaca ponašanja, formiranje zdravih odnosa prema sebi i prema okruženju i adekvatno formiranje odnosa prema radu i preuzimanju odgovornosti. U njoj trenutno boravi 36 zavisnika, od koji je 22 na rezidencijalnom liječenju, a 14 na nerezidencijalnom tretmanu. Nj. ŽIVANOVIĆ

Opština Tuzi raspisala konkurs za djecu od trećeg do devetog razreda

Otkrivaju nove slikarske talente

Opština Tuzi poziva svu djecu od trećeg do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije ove opštine da učestvuju na konkursu za otkrivanje novih talenata u slikarstvu. Konkurs na slobodnu temu otvoren je do 6. maja. -Zadatak učenika je da nacrtaju dva rada od kojih će jedan biti crtež (grafitnom olovkom, ugljenim štapićima…), a drugi slika u boji. Na tim radovima će učenici pokazati svoju maštu i tehnike slikanja. Svaki učenik je obavezan da na svom radu napiše svoje ime, prezime i razred. Radove je neophod-

no dostaviti u arhivi Opštine Tuzi najkasnije do 6. maja ove godine. Komisija će izvršiti selekciju prispjelih radova, nakon čega će učenici imati priliku da dva dana u prirodi zajedno sa nastavnicima likovne umjetnosti crtaju i usvajaju nove slikarske tehnike – poručuju iz Opštine Tuzi. Povodom Međunarodnog dana djeteta (1. jun), dodaju iz Opštine, biće organizovana svečana izložba s njihovim radovima na kojoj će se izvršiti ponovna selekcija radova, a zatim dodjela nagrada najtalentovanijim učenicima. I. M.

Hronika Podgorice

Srijeda, 4. maj 2022.

Objekat od skoro 4.000 kvadrata za školsku i socijalnu zaštitu Na urbanističkoj parceli gdje je situiran postojeći objekat predškolskog obrazovanja JU „Đina Vrbica“ (VJ ,,Leptirić“) data je mogućnost proširenja kapaciteta (dogradnja i nadgradnja) postojećeg objekta vrtića ili pak po potrebi izgradnja novog objekta, a sve prema novoplaniranim urbanističkim parametrima. Saglasno smjernicama iz DUP-a „Pobrežje A, B i C“, objekti koji se nalaze na UP 37, a nijesu u funkciji predškolskog obrazovanja planirani su za uklanjanje – naveli su iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj

Parcela na kojoj će graditi objekat

Planirana izgradnja osnovne škole i vrtića Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kazali su nam da je na području između Ulice 4. jula i Bulevara Stanka Radonjića planirana izgradnja osnovne škole i predškolske ustanove. – Ta parcela je u zahvatu važećeg Detaljnog urbanističkog plana ,,Blok 35 –36“, u okviru kojeg su planirane lokacije za izgradnju jedne osnovne škole i jedne predškolske ustanove – naveli su iz Sekretarijata.

kapaciteta (dogradnja i nadgradnja) postojećeg objekta vrtića ili po potrebi izgradnja novog objekta, a sve prema novoplaniranim urbanističkim parametrima.

Juče na glavnom gradskom trgu

Perpetuum Jazzile u subotu na glavnom gradskom trgu Povodom održavanja Podgoričkog proljećnog pazara (od 6. maja do 5. juna), ekipe gradskih preduzeća juče su postavljale montažne kućice na Trgu nezavisnosti. Na Fejsbuk stranici Glavnog grada objavili su da će u subotu, 7. maja, svjetska muzička senzacija ,,Perpetuum Jazzile“ nastupiti u okviru Proljećnog pazara. -Osvojili su pozornice širom svijeta, a sada je na redu Podgorica. Budite dio ovog muzičkog spektakla. Ulaz je bespatan – navodi se u pozivnici Glavnog grada. U pitanju je najveći slovenački pop i džez vokalni ansambl i jedna od najspektakularnijih i najvećih vokalnih grupa na svijetu. Podsjećamo, nakon uspješno realizovanog Podgoričkog

I. MITROVIĆ

Na urbanističkoj parceli od skoro šest i po hiljada kvadratnih metara, u Ulici 4. jula na Zabjelu, na mjestu vrtića ,,Leptirić“ i nekoliko starijih stambenih zgrada u planu je izgradnja objekta na tri etaže za školsku i socijalnu zaštitu, površine skoro četiri hiljade kvadrata. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj su nam kazali da se urbanistička parcela 37, odnosno gore navedena lokacija, nalazi u zahvatu važećeg Detaljnog urbanističkog plana „Pobrežje zone A, B i C“ iz 2018. godine. – Prema smjernicama iz predmetnog planskog dokumenta, lokacija – urbanistička parcela UP 37 je planirana za površine za školstvo i socijalnu zaštitu, spratnosti Po+P+1. Površina urbanističke parcele je 6.368 kvadratnih metara, a ukupna površina planiranog objekta je 3.821 kvadrata – navode iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj. Prema tom planskom dokumentu data je mogućnost proširenja vrtića ,,Leptirić“ ili izgradnja novog objekta, kao i uklanjanje objekata koji nijesu u funkciji obrazovanja. – Saglasno smjernicama iz tekstualnog dijela predmetnog planskog dokumenta na urbanističkoj parceli gdje je situiran postojeći objekat predškolskog obrazovanja JU „Đina Vrbica“ (VJ ,,Leptirić“) data je mogućnost proširenja

Počele pripreme za Podgorički proljećni pazar I. MITROVIĆ

Prema važećem DUP-u, parcela u Ulici 4. jula od šest i po hiljada kvadrata planirana za školstvo i socijalnu zaštitu

Takođe, saglasno smjernicama iz DUP-a „Pobrežje A, B i C“ , objekti koji se nalaze na UP 37, a nijesu u funkciji predškolskog obrazovanja planirani su za uklanjanje –

Još jedna akcija Udruženja ljubitelja Gorice i prirode

prazničnog pazara, te usljed velikog interesovanja javnosti, Glavni grad je 6. aprila ove godine objavio konkurs za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe Podgoričkog proljećnog pazara 2022. Kroz ovaj konkurs Glavni grad, kao nastavak podrške preduzetništvu, daje besplatno na korišćenje 42 montažna objekta u periodu od 6. maja do 5. juna ove godine. -Na ovaj način Glavni grad podržava djelatnosti koje podstiču ekonomski razvoj Podgorice, kojima se stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, ali i doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, te tradicije i kulturne posebnosti našeg grada – poručili su iz gradske uprave prilikom objavljivanja konkursa. I. M.

objašnjavaju iz Sekretarijata, uz napomenu da je saglasno Zakonu moguća i izgradnja objekata i na dijelu urbanističke parcele. Realizacija objekata i sadržaja prosvjete, ističu iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, u nadležnosti su Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Tim povodom, MPNKS 26. aprila poslali smo pitanja koja se odnose na planiranu izgradnju vaspitnoobrazovne ili predškolske ustanove u Ulici 4. jula, kao i mogućem rušenju postojećih stambenih zgrada na UP 37, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor. I. MITROVIĆ

Novi konkurs za podršku biznis idejama u Staroj varoši i na Draču

Podstiču razvoj starih zanata, Uklonili desetak osušenih čempresa sa zapadne padine ugostiteljstva i trgovine

OČISTILI ZAPADNU PADINU BRDA: Sa akcije

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode za vikend je organizovalo još jednu akciju čišćenja. -Uklonili smo desetak osušenih čempresa i zatečeni biljni otpad sa terena zapadne padine tzv. Zone C. Ovaj dio terena je sada skroz čist, jer smo u nekoliko ranijih akcija, prethodnih godina, iznijeli iz šume poveće količine grana i oborenih stabala – saopšteno je iz ovog udruženja. I.M.

Glavni grad je objavio novi konkurs za podršku biznis idejama na području gradskih naselja Stara varoš i Drač. Vođeni iskustvom sa prethodnih ciklusa, poručuju iz gradske uprave, žele da podstaknu ekonomski razvoj i proizvodnju, posebno razvoj zanatske, ugostiteljske i trgovinske djelatnosti i razvoj turizma, kao i da podstaknu valorizaciju kulturnih potencijala i afirmišu tradiciju i kulturne posebnosti ovog dijela Podgorice. Za ove namjene planirana su bespovratna sredstva u iznosu 20.000 eura, a jedno lice može konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih može biti podržan samo jedan biznis plan u maksimalnom iznosu do 2.000 eura.

-Ovakav vid finansijske podrške odličan je podstrek za pokretanje biznisa kojim će ove dvije lokacije imati nove kreativne punktove na kojima će se ljudi okupljati i uživati u radu nekih pomalo zaboravljenih zanatskih djelatnosti, po kojima je ovaj kraj bio prepoznatljiv. Cijeneći važnost kulturno-istorijskog potencijala ovog dijela grada za Podgoricu u cjelini nastavićemo sa dobrom praksom podržavanja sjajnih ideja naših vrijednih sugrađana – poručuju iz Glavnog grada. Dodatne informacije o ovom onkursu mogu se dobiti na broj telefona 020/665-041 i na imejl: edina.serhatlic@podgorica.me. I. M.

18 Svijet

Srijeda, 4. maj 2022.

ŠEZDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Počela ofanziva na posljednje uporište ukrajinske odbrane u Marijupolju

Rusi tenkovima pokušali da uđu u fabriku „Azovstal“ KIJEV/MOSKVA – Šezdeset devetog dana rata u Ukrajini ruske i proruske snage izvršile su ofanzivu na čeličanu „Azovstal“, posljednje uporište ukrajinskog otpora u opkoljenom gradu Marijupolju, javljaju ruski mediji.

- Jedinice ruske vojske i Narodne republike Donjeck, koristeći artiljeriju i avione počele su da uništavaju položaje s kojih pucaju ukrajinski borci koji su izašli iz fabrike – rekao je Vadim Astaijev, portparol ruskog Ministarstva odbrane, prenijele su ruske agencije. On je rekao da je ukrajinski puk „Azov“ koji brani fabriku, prekid vatre proglašen da bi se evakuisali civili „iskoristio“ da izađe iz podzemnih prolaza ispod čeličane i „zauzme borbene položaje“. S druge strane, pomoćnik komandanta puka ,,Azov“, Svjatoslav Palamer rekao je za ukrajinski informativni portal ,,Pravda“ da su ih ruske snage bombardovale cijelu noć, da su dvije žene poginule i da je u „toku napad na Azovstal“. On je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na ,,snažno djelovanje“ jer je situacija vrlo teška. On je naveo da su tačni izvještaji ukrajinskih medija da je fabrika napadnuta. Komandant brigade Nacionalne garde Ukrajine Denis Šlega rekao da ,,neprijatelj pokušava da upadne u fabriku Azovstal sa značajnim snagama koristeći oklopna vozila“. Ukrinform je prenio izjavu načelnika odjeljenja patrolne policije u Marijupolju Mihaila Veršinjina, koji je rekao da su ruske trupe na nekoliko mjesta upale u fabriku. Tokom jučerašnjeg dana uspješno je evakuisan 101 civil iz ,,Azovstala“ i okolnih pod-

Borelj: Odluka o šestom paketu sankcija Rusiji do sredine maja Evropska unija se nada da će šesti paket sankcija Rusiji biti uveden na sljedećem sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, izjavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj. Naredni sastanci Savjeta EU za spoljne poslove zakazani su za 10. i 16. maj, naveo je Rojters. Na konferenciji za novinare u Panama Sitiju, gdje je boravio u zvaničnoj posjeti, Borelj je rekao da se u EU nadaju da će obuzdati ruski izvoz energenata u okviru napora da se Moskva sankcioniše zbog vojne operacije u Ukrajini. Očekuje se da će Evropska komisija ove nedjelje predložiti paket sankcija EU, uključujući potencijalni embargo na kupovinu ruske nafte – mjeru kojom bi se Moskvi uskratio veliki priliv sredstava, međutim prijedlog je u prvi mah doveo do podjele među zemljama EU. Borelj, koji predsjedava sastancima Savjeta za spoljne poslove, izrazio je nadu da će EU moći da preduzme takve mjere i „značajno ograniči uvoz ruskih energenata“, ali je priznao da za sada nema saglasnosti sa svim članicama. Ruska ofanziva na čeličanu „Azovstal“

Šolc: Njemačka podržava mogući ulazak Švedske i Finske u NATO Njemački kancelar Olaf Šolc kaže da niko nije mogao pretpostaviti da Rusija neće napasti druge zemlje, istakavši da će Berlin podržati Finsku i Švedsku ukoliko odluče da uđu u NATO. - Ako ove dve zemlje odluče treba da uđu u NATO onda mogu da računaju na našu podršku – rekao je Šolc nakon što je ugostio švedskog i finskog lidera, prenosi Rojters.

ručja u Marijupolju i oni se sada nalaze u Zaporožju, gdje im je ukazana humanitarna pomoć, saopštio je zvaničnik UN zadužen za humanitarni koridor u Ukrajini Osnat Lubrani. – Zahvaljujući operaciji, 101 osoba – žene, muškarci, djeca i starije osobe, napokon su mogle da napuste bunker ispod čeličane ,,Azovstalj“ i ugledaju svjetlost dana poslije dva mjeseca“, rekao je Lubrani. Međunarodni Crveni krst, koji je takođe uključen u spasilačku operaciju, takođe je izdao saopštenje u kojem navodi da je oko 100 osoba iz područja fabrike u

Marijupolju stiglo u Zaporožje. Kako je navedeno, među njima ima ranjenih. Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je juče telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U telefonskom razgovoru predsjednik Rusije Vladimir Putin poručio je predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu da bi „zapadne zemlje mogle da pomognu da se zaustave zločini ukrajinske vojske“, javlja RIA, a prenosi Gardijan. Ruski lider je istakao da „zapadne zemlje mogu pomoći da se zaustave zločini ukrajinske

Budući premijer Robert Golob optužio distributere naftnih derivata za kartelsko dogovaranje

U Sloveniji rekordne cijene benzina i dizela LJUBLJANA – Cijene naftnih derivata u Sloveniji dostigle su rekordan nivo, te litar benzina na pumpama domaćeg ,,Petrola“ košta 1,617 eura , a dizela 1,817, dok je na pumpama na auto-putevima cijena i viša od toga. Budući premijer Robert Golob, prenijela je agencija HINA, danas je distributere naftnih derivata optužio za kartelsko dogovaranje pri povećanju maloprodajnih cijena što je omogućila odlazeća vlada Janeza Janše, koja, po mišljenju Golo-

ba, iz političkih razloga nije produžila limitirane cijene koje su bile na snazi od sredine marta. Vlada Janšea se odlukom o prestanku regulisanih cijena pogonskog goriva osvetila za poraz na izborima, kazao je Golob novinarima. Izrazio je ogorčenje odlukom distributera koji su nakon što je postalo jasno da Janšina vlada neće produžiti limitiranja cijene goriva, požurili sa velikim poskupljenjem, pri čemu su razlike u cijeni među distributerima minimalne, što suge-

riše da su se dogovarali. Golob je zaprijetio da će njegova stranka – ako se takav trend nastavi – pozvati Agenciju za tržišnu konkurenciju da poduzme mjere protiv takvog djelovanja na tržištu. Golob koji je do ulaska u politiku godinama kao elektroinženjer i stručnjak za energetiku vodio velika preduzeća, u svojoj kampanji prije izbora je naglašavao da će zauzdavanje skupoće energenata u energetskoj krizi, koja se očekuje na jesen, biti jedan od glavnih prioriteta njegove vlade.

vojske i militanata nacionalnih bataljona, ali da ih zemlje EU ignorišu“. Makron je zauzvrat izrazio zabrinutost zbog novih problema sa globalnim snabdijevanjem hranom. Putin je u odgovoru istakao da je situacija komplikovana zbog sankcija zapadnih zemalja i ukazao na važnost nesmetanog funkcionisanja globalne logističke i transportne infrastrukture. Takođe se navodi da je Putin obavijestio Makrona da je Rusija omogućila evakuaciju iz „Azovstala“ i o ruskom pristupu pregovorima sa Kijevom. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je juče dekret o uzvratnim sankcijama, saopštio je Kremlj. Uredba znači da će Rusija zabraniti izvoz proizvoda i sirovina osobama i subjektima pod sankcijama, prenosi Rojters. Takođe će omogućiti ruskim subjektima da ne ispunjavaju svoje ugovorne obaveze prema ljudima i kompanijama pogođe-

nim sankcijama, dodaje novinska agencija. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se u utorak poslanicima u Skupštini Albanije koje je pozvao da pruže veću humanitarnu pomoć i naoružanje njegovoj zemlji koja se suočava sa agresijom Rusije. Zelenski je putem video-linka pozvao Albaniju i da zatvori svoje luke za ruske brodove i ograniči dolazak ruskih turista. - Ruske banke moraju biti potpuno odvojene od globalnog finansijskog sistema. Koliko god to bilo teško, trgovina sa Rusijom mora biti smanjena. – Pozivam vas da zatvorite luke za ruske brodove, da ograničite dolaske ruskih turista, možda dolaze atentatori iz Buče ili Irpina – rekao je Zelenski. Sumnja se da su ruske snage počinile ratne zločine u pomenutim gradovima u Ukrajini, gdje traje rat od 24. februara kada je Rusija izvršila invaziju na tu zemlju. Zelenski je zahvalio Albaniji na

podršci i pomoći koja ja ukazana ukrajinskim izbjeglicama. Poslanici u Skupštini Albanije su obraćanje Zelenskog pozdravili aplauzom uz transparente sa natpisom: „Mi stojimo uz Ukrajinu“. Sa druge strane, premijer Albanije Edi Rama je poručio da se albanski narod, uključujući Albance koji žive na Kosovu, solidariše sa narodom Ukrajine. Napomenuo je da Albanija na različite načine pokušava da pomogne Ukrajini. - Od početka smo vjerovali da, iako ne možemo ništa materijalno da uradimo, možemo da budemo glasni pred NATO i UN, gdje smo podržali važne rezolucije protiv ruske agresije – rekao je Rama. Albanija, koja je članica NATO od 2009. godine, pridružila se tom vojnom savezu i Evropskoj uniji u podršci Ukrajini. U skladu sa zapadnim zemljama, Albanija je uvela i sankcije Rusiji, te uskladila svoju spoljnu politiku.

Predsjednik SAD Džozef Bajden o nezvaničnoj odluci Vrhovnog suda

Bićemo spremni da zaštitimo pravo na abortus VAŠINGTON – Predsjednik SAD Džozef Bajden kaže da ne zna da li je procurjela odluka Vrhovnog suda o abortusu istinita i da li odražava konačnu odluku, ali tvrdi da će njegova administracija, kad odluka bude donijeta, biti spremna da odgovori kako bi zaštitila prava na abortus. Nezvanična odluka koja je procurila u javnost sugeriše da će Vrhovni sud SAD glasati za poništavanje odluke donijete u slučaju „Ro protiv Vejda“, a kojom je legalizovan abortus širom SAD 1973. godine, prenio je

Džozef Bajden

ranije američki portal Politiko. Izvještač Politika, koji je objavio ta saznanja, precizirao je

da je sudijsko mišljenje koje je objavljeno 10. februara u međuvremenu možda promijenjeno. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Arena

Fudbal 19 REALMADRID.COM

Srijeda, 4. maj 2022.

LIGA ŠAMPIONA: ,,Redsi“ gubili 2:0 od Viljareala, na kraju slavili za prolaz u finale

Liverpul je prošao u finale Lige šampiona nakon što je patio na gostovanju Viljarealu, hodao po ivici ponora, a onda se uzdigao i potopio ,,žutu podmornicu“ – 3:2, šest dana nakon što je slavio 2:0 kod kuće.

Španski tim je u osmini finala eliminisao Juventus, u četvrtfinalu Bajern Minhen, a poslije prvih 45 minuta revanša polufinala činilo se da može da otpiše još jednog favorita. Liverpulovo klizanje i drhtanje na ,,Keramici“ krenuli su već u trećem minutu kada je poslije centaršuta s lijeve strane lopta došla do Kapua na drugoj stativi, a 33-godišnji Francuz idealno vratio na prvu gdje je Dia pored Van Dajka savladao nemoćnog Alisona Bekera. ,,Redsi“ su bili neprepoznatljivi u gradu koji ima manje stanovnika nego što je kapacitet ,,Enfilda“, vezni red nije postojao, nestvarno je izgledalo koliko igrači Jirgena Klopa griješe u pasovima i kretanjima. Gosti nijesu mogli da priđu golu ,,žute podmornice“, koja je na teren izašla žestoko motivisana da prvi put zaigra u finalu Lige šampiona. Dobila je što je htjela, vođstvo već na početku meča, a u 41. i potpuni egal. Kapu se opet našao u ulozi asistenta – sjajno je centrirao s desne strane i pronašao Kokelana koji je nadskočio Aleksander-Arnolda. Liverpul je bio uzdrman, na konopcima, ali takav tim teško je baciti na koljena. Klop je na poluvremenu ubacio Dijasa umjesto Žote, a prečka poslije šuta Aleksander-Arnolda i devijacije bila je najava buđenja velikana. ,,Ozvaničena“ je u 62. minutu – Salah je proigrao Fabinja u šesnaestercu, Brazilac imao vremena da se namjesti i savlada Ruljija, kojem se lopta odbila od obje noge u mrežu. Od tog trenutka ,,redsi“ su gospodarili terenom, bilo je očigledno da Viljareal neće pu-



UEFA

Liverpul drhtao na ,,Keramici“, pa potopio ,,žutu podmornicu“

Fudbaleri Real Madrida na jučerašnjem treningu

,,Merengesi“ imaju pogodak zaostatka (4:3) uoči revanša s ,,građanima“ u Madridu

Realova tradicija upozorenje za Siti PODGORICA - Mančester siti i Real Madrid prije osam dana odigrali su jedan od spektakularnijih mečeva u novijoj istoriji Lige šampiona. ,,Građani“ su u reviji pogodaka slavili 4:3 i u blagoj su prednosti pred revanš koji se večeras (21 h) igra na ,,Santjago Bernabeuu“.



Liverpul je tek četvrti klub sa najmanje 10 finala Kupa/Lige šampiona. Ispred njega su Real Madrid (16), Milan (11) i Bajern Minhen (11)

tovati na finale u francuskom Sen Deniju 28. maja. Liverpul je vratio kontrolu, mir, dominaciju, a od 67. minuta mogao je da bude potpuno relaksiran – Aleksander-Arnold je slabijom, lijevom nogom pronašao Dijasa koji se ubacio iz drugog plana i glavom kroz noge Ruljiju donio izjednačenje. Nije se dalo argentinskom golmanu večeras na ,,Keramici“. U 74. je savladan i treći put nakon što je izašao visoko, a Mane ga u kontri obišao i rutinski zatresao praznu mrežu. - Izgleda da ne možemo nikad sebi da olakšamo polufinale Lige šampiona. Bilo je teško, stvarno teško. Viljareal je odigrao vrlo dobro prvo poluvrijeme, ali pregrupisali smo se u poluvremenu i napravili ono što je trebalo. Rano smo primili gol, stvari nekad ne možete kontrolisati onako kako želite. U drugom poluvremenu je sve došlo na svoje – istakao je Trent Aleksander-Arnold, desni bek Liverpula. Viljareal se oprostio od Evro-

Jirgen Klop je prvi trener koji je u jednoj sezoni stigao do finala Liga kupa, FA kupa i Lige šampiona



Jirgen Klop će četvrti put voditi tim u finalu Lige šampiona, čime se izjednačio sa rekorderima Marćelom Lipijem, Aleksom Fergusonom i Karlom Anćelotijem

pe, a pitanje je da li će je vidjeti naredne sezone jer je četiri kola prije kraja La Lige tek sedmi na tabeli. - Moramo biti ponosni jer smo vjerovali do kraja. Odigrali smo jedno od najboljih prvih poluvremena. Utakmica je tekla na način na koji smo htjeli, ali Liverpul je mnogo jak, a i fizički pad u našoj igri bio je primjetan. Ideja na poluvremenu je bila da nastavimo kao do tada, da dođemo do trećeg gola. Znali smo da visoki presing nosi

Liverpul

22 30

Stadion: Keramika Sudija: Dani Makeli (Holandija) Golovi: 1:0 Dia u 3, 2:0 Kokelan u 41, 2:1 Fabinjo u 62, 2:2 Dijas u 67, 2:3 Mane u 74. Žuti kartoni: Kapu, Lo Selso, Tores (Viljareal), Aleksander-Arnold (Liverpul) Crveni karton: Etjen Kapu (Viljareal) u 86.

Viljareal

Liverpul

Rulji Fojt Albiol (od 79. Orije) Tores Estupinjan (od 79. Trigueros) Pareho Kapue Lo Selso Kokelan (od 68. Pedrasa) Moreno (od 68. Čukvueze) Dia (od 79. Alkaser)

Alison AleksanderArnold Konate Van Dajk Robertson (od 79. Cimikas) Keita (od 79. Henderson) Fabinjo (od 84. Milner) Alkantara (od 79. Džons) Salah Žota (od 46. Dijas) Mane

rizik, ali morali smo tako da igramo. Ipak, nijesmo mogli da držimo korak za Liverpulom. Oprostili smo se uzdignute glave – izjavio je napadač Viljareala Đerar Moreno. Ne. K.



Svih pet šuteva ka golu Viljareal je imao u prvom poluvremenu, dok je 13 od 15 pokušaja Liverpula zabilježeno u drugih 45 minuta

PSŽ nudi najbolje uslove Salahu Mohamed Salah (29) ima tri vrhunske ponude da napusti Liverpul i Premijer ligu ovog ljeta, objavio je Dejli telegraf. Prema izvorima bliskim jednoj od najvećih zvijezda elite na Ostrvu, agenta Egipćanina su već kontaktirali Real Madrid, Pari Sen Žermen i Barselona.

Viljareal

Već mjesecima Salah je u, za sada neuspješnim, pregovorima sa Liverpulom oko produžetka saradnje. Sredinom aprila je izjavio da novac nije jedini faktor oko eventualne odluke o ostanku ili odlasku iz tabora ,,redsa“. Navodno, šampion francuske Lige 1 Pari

Sen Žermen je u prednosti u pregovorima, jer Salahu nudi daleko najbolje uslove. Po pisanju Dejli telegrafa, Salah će izvjesno biti zvijezda prelaznog roka ovog ljeta ukoliko ugovor ne produži do kraja mjeseca. Po mnogima, krilni napadač igra najbolju sezonu dosadašnje karijere, njegov učinak u Premijer ligi je 22 gola uz 13 asistencija.

,,Merengesi“ su na ,,Etihadu“ tri puta gubili dva razlike i pokazali da ih nije lako ,,slomiti“. Nijesu uspjeli ni Pari Sen Žermen i Čelzi, iako su oba tima imala veliku priliku da eliminišu sastav Karla Anćelotija. - Čeka nas težak rival, poput Čelzija i PSŽ-a. Odličan su tim sa vrhunskim pojedincima. Mislim da ne postoji teži meč od ovog. U oba pravca moramo da igramo bolje nego u prvom susretu. Moramo da pomažemo jedni drugima kao u prethodnim utakmicama kada smo u teškim trenucima vjerovali u preokret – poručio je Realov maestro Luka Modrić. Finale Lige šampiona igraće se u Sen Deniju 28. maja. Hrvatski vezista uvjeren je da će Real biti učesnik meča za trofej koji je ,,kraljevski klub“ osvajao rekordnih 13 puta. - Vjerujemo da možemo do finala. Atmosfera je vrlo dobra, jedva čekamo da utakmica počne. Pred nama je najvažniji meč u sezoni. Siguran sam da ćemo igrati bolje nego u prvom meču i da ćemo nadoknaditi minus. Ovaj klub je odigrao mnogo dobrih utakmica, osvojili smo najviše titula u Ligi šampiona, ispisali istoriju... Znamo što treba da radimo. Nikada ne odustajemo. To nas je ovaj klub naučio – kazao je Modrić. Real Madrid je u subotu obezbijedio 35. titulu u španskoj La Ligi, čime je Karlo Anćeloti postao prvi trener koji je bio šampion u svim najjačim evropskim ligama. Don Karleto ima šansu da večeras dođe nadomak još jednog istorijskog rezultata. Potrebno je da nadmudri Pepa Gvardiolu. Zadatak – pakleno težak. - Radi se o susretu dva kvalitetna tima. Mnogo je važnih aspekata koji mogu da odluče pobjednika – individualni kvalitet, kolektivna posvećenost... Ekipa je dobra, motivisani smo, fokusirani. Očekuje nas još jedan izazov, imamo priliku da igramo još jedno finale. Znamo koliki je značaj

utakmice, ali smo samouvjereni. Imamo nedostatak iz prvog meča i pokušaćemo da pobijedimo – poručio je Anćeloti i najavio odlazak u penziju po odlasku iz Reala, s kojim ima ugovor do ljeta 2024. - Poslije Real Madrida ću najvjerovatnije prestati da se bavim trenerskim poslom. Ali dokle će to biti ne znam, ako Real planira da me zadrži još 10 godina, onda ću još toliko biti trener. Kako vidim svoju budućnost? Nakon što bih želio da budem sa svojim unucima i da odem na duži odmor sa suprugom, ima toliko stvari koje bih volio da radim, a za koje sada nemam vremena. Nikada nijesam bio u Australiji, ni u Rio de Žaneiru. Sada ne posjećujem svoju sestru toliko koliko bih volio. Nažalost, ne možeš sve odjednom da postigneš, ali kada ne budem više trener to su stvari kojima želim da se posvetim – naveo je Anćeloti. Pep Gvardiola sigurno neće brzo u penziju, u koju bi – kad dođe vrijeme za to – volio da ode kao trener koji je donio trofej Lige šampiona u vitrine Mančester sitija. Jedini pehar koji nedostaje ,,građanima“ i koji se pretvorio u opsesiju. U četvrtfinalu je Pep preživio gostovanje Atletiku, da li će i večerašnje Realu? - I prije prvog meča rekao sam da želimo da igramo u finalu. Pokušaćemo da pobijedimo i u revanšu. Radi se o dobrim ekipama, vidjeli ste to i u prvoj utakmici. Oni su šampioni Španije, mi se trudimo da budemo šampioni Engleske – kazao je Gvardiola. Siti igra za drugo uzastopno finale LŠ. Prošle godine izgubio je od Čelzija. - Osvajanje Lige šampiona promijenilo bi percepciju kluba u javnosti. Činjenica da smo i prošle godine stigli do finala govori da nam dobro ide. Tada nijesmo pobijedili, ali bi trijumf ove sezone mnogo toga promijenio – izjavio je Kevin de Brujne. - Ako budemo igrali kao prethodne sedmice, onda imamo šansu da pobijedimo. Ako ne budemo na nivou, Real će slaviti. Riječ je o vrhunskoj ekipi koja ima veliki kvalitet. Sastaju se dva tima koja igraju napadački fudbal. Svi očekuju odličnu utakmicu, a mi ćemo se potruditi da tako bude – poručio je belgijski as. Ne. K.

Arena

POLUFINALE KUPA CRNE GORE: Novi šampion u teškoj misiji da nadoknadi ,,minus 3“ iz prvog meča s Budućnošću

Srijeda, 4. maj 2022.

F: FILIPOVIĆ

20 Fudbal

PODGORICA - Sutjeska je proteklog vikenda obezbijedila trofej u Telekom 1. CFL, a večeras (19 h) joj treba vjerovatno najbolje izdanje u sezoni da bi došla u priliku da se domogne duple krune. Šampion Crne Gore pred revanš polufinala Kupa ima zaostatak od 3:0, koliko je 20. aprila izgubio na našem najvećem stadionu. Trener Milija Savović je odmah nakon teškog poraza pod Goricom rekao da vjeruje da njegov tim u revanšu može da pobijedi 4:0. Ostao je pri tom stavu... - Igramo efikasno u posljednjih nekoliko kola, isključujući taj meč u Podgorici, a bio je više nego važan. U prvom meču smo ostali bez Erakovića, to nam je bio veliki peh i morali smo da mijenjamo kompletnu igru. Navijači će, očekujem, biti velika podrška, a vjerujem i da će slaviti. Svoj posao doživljavam odgovorno, a rezultati govore o tome. Nijesmo mogli predvidjeti da će se Eraković povrijediti u posljednjem susretu, a svi znamo da je to fudbaler koji se naigrao ove sezone. Desi se – prokomentarisao je Savović. Nikola Janjić će se uskoro oprostiti od dresa Sutjeske budući da ima dogovoren transfer u Osijek. Volio bi da iz Nikšića ode s duplom krunom. - Prva utakmica polufinala je, vjerovatno, naša najlošija iz ove sezone. Čudo može da se desi, ali ja sam još opsjednut titulom koju sam prvi put osvojio u karijeri. Budućnost nam je dala tri gola, a to znači da se može postići ravnoteža. Bolji smo od njih i tako treba da pristupimo, jer ne kaskamo mi za njima u prvenstvu, već oni za nama toliko bodova. Očekujem brze golove, očekujem i pobjedu, a to bi bila kruna moje karijere u klubu u kome sam ponikao. Nije malo – rekao je na kraju krilni napadač Sutjeske Nikola Janjić.

KUP NADA ,,PLAVIH“

Budućnost je predala titulu Sutjesci, ali ima ogromnu šansu da

D. MALIDŽAN

Sutjeska se nada čudu

Sa prvog polufinalnog meča u Danilovgradu

Dečić u revanšu polufinala Kupa danas (17 h) dočekuje Iskru sa kojom je odigrao 1:1 u Danilovgradu

Pobjeda donosi meč za trofej NOVO NADMUDRIVANJE: Milija Savović i Aleksandar Nedović uoči meča

najvećeg rivala otpiše iz Kupa. ,,Plavi“ na revanš polufinala masovnijeg takmičenja kraj Bistrice putuju sa tri gola prednosti i samo čudo može da ih spriječi da krajem maja brane drugi domaći trofej. - Imamo velika očekivanja i želimo da prođemo dalje – rekao je trener podgoričkog tima Aleksandar Nedović, koji dodaje: - Želim da odigramo još jednu kvalitetnu utakmicu protiv dobrog protivnika na njihovom terenu, baš kao što su sve prethodne protiv Sutjeske bile dobre. Vjerujem da ćemo da ponovimo kvalitetnu partiju i da ćemo da ovjerimo prolaz u finale – poručio je četrdeset trogodišnji stručnjak. „Plavi“ su 20. aprila na podgoričkoj areni odigrali najbolju utakmicu u sezoni, postigli su tri gola protiv najvećeg rivala, stvorili mnogo šansi, limitirali Sutjesku na svega dva udarca iz teških pozicija. - Malo ko je očekivao takav rezultat, ali odigrali smo maestralnu utakmicu i ne vidim razlog da ne ponovimo dobru igru. Naravno, ne možemo reći da idemo sa stavom da ćemo i u Nikšiću slaviti sa 3:0, ali imamo prednost, imamo dobar ritam igre, samo želim da nastavimo sa kvalitet-

nim partijama, a iz toga će doći rezultat – kaže Nedović. Budućnost je prethodnog vikenda poražena od Dečića pod Goricom nakon preokreta, s tim što je sačuvala rovite Igora Ivanovića, Momčila Raspopovića i Andriju Ražnatovića za novi derbi. - Na prethodnom meču nas nije ispratio rezultat. Nijesmo bili kompletni, nijesmo imali brzinu na određenim pozicijama, nego smo improvizovali, pa je dolazilo do nekih padova i do manjeg broja šansi i tog brzog posjeda u zoni tri. Međutim, bolje što se to desilo protiv Dečića, a sigurno je dobra stvar što smo sačuvali igrače za nama odlučujuće stvari u Kupu – ističe Nedović. Rođeni Podgoričanin je prethodnog vikenda sportski čestitao titulu velikom rivalu iz Nikšića, a sjutra od Sutjeske očekuje da bude – agresivna. - Protivnik je ovjerio titulu, nema što da izgubi, biće agresivan od prvog minuta, imaće ogromnu želju. Mi smo tu kao najveći klub u Crnoj Gori da sve to odbijemo, a sigurno je da nećemo braniti rezultat, već igrati svoju igru. Igraćemo ofanzivno, jer Budućnost drugačije ne umije – zaključio je Nedović. Ra. P – D. K.

PODGORICA - Dečić kroz prvenstvo sigurno korača ka Evropi, dok u Kupu ima šansu da ponovi prošlogodišnji uspjeh kada se plasirao u finale. Tuzanima na tom putu stoji Iskra sa kojom su prije 14 dana odigrali 1:1 u Danilovgradu. U revanšu pred svojim navijačima, izabranicima Vladimira Jankovića potrebna je bilo koja pobjeda da bi i ovog maja odlučivali o trofeju. Gotovo sigurno kao i prije 12 mjeseci – protiv Budućnosti koja brani tron. - Utakmica na pobjedu. Jedini rezultat koji vodi u finale. Kao trener Dečića vodio sam dva meča protiv Iskre – oba su imala pozitivan epilog po nas. Jednom smo dobili u ligi ovdje kod nas, a jednom je bio remi u Kupu. Okolnosti su bile takve da smo mogli i da pobijedimo u Danilovgradu. Nadam se da ćemo to uraditi sada – rekao je Janković. Dečić u odlučujući duel polufinala Kupa ulazi nakon dva vezana trijumfa, od kojih je posljednji bio na terenu Budućnosti. Sa druge strane – Iskra je u krizi, čak pet poraza u posljednjih sedam nastupa. - To ne mijenja ništa u našem odnosu i pripremi za revanš. Iskra je dobra ekipa, ima kvalitet, igra lijep i interesantan fudbal. Ušli su u negativnu seriju, ali to ih neće poremetiti u namjeri da izbore finale. Što se nas tiče, spremni smo, stavili smo ad akta sve mečeve do sada, a ovaj je najvažniji od početka takmičarske godine. Utakmica sezone u ovom trenutku – ističe Janković. Pedeset jednogodišnji stručnjak na raspolaganju ima sve igrače. Od koga očekujete da najviše povuče? - Od svih – i onih koji počinju, ali i od onih koji će dobiti šansu sa klupe – odgovorio je Janković. Srpski strateg vodio je Titograd i Petrovac, a na-

kon kratke pauze vratio se u crnogorski fudbal. Nedavno je preuzeo Dečić i odmah promijenio sistem igre u ,,4-3-3“. - U toj formaciji ćemo izaći i protiv Iskre. Ništa više vam ne mogu reći – nasmijao se Janković. A makar nešto o planu na terenu? - Plan je da pobijedimo. Pokušaćemo da što prije damo gol, ali ne srljanjem, već organizacijom i disciplinom. Volio bih da sprovedemo u djelo ono što smo zamislili, a pogodak za pobjedu možemo da damo i u posljednjem napadu – naglašava Janković.

ISKRA ZA ISTORIJU

Iskra u posljednje vrijeme nema rezultate, ali se drži visoko na tabeli – u zoni Evrope, iza Sutjeske, Budućnosti i Dečića. Protiv Tuzana može da ostvari i prvi plasman u finale nacionalnog Kupa. Uslov je da trijumfuje na popularnoj ,,tuškoj bombonjeri“. - Pred nama je teško gostovanje protiv ekipe koju dobro poznajemo. Igrali smo sa Dečićem 1:1 u Danilovgradu, a nadam se da ćemo u revanšu biti na visokom nivou i krajnjem ostvariti pobjedu vrijednu finala. Mnogo bi nam značilo da smo i na tom frontu konkurentni za evropsku scenu – kazao je Petar Pavlićević, vezista ,,crveno-bijelih“. Iskra nije savladala Dečić na posljednjih osam utakmica. Pomoćni trener Miloš Lakić smatra da je vrijeme za promjenu odnosa u direktnim sudarima. - Izgubili smo prije nekoliko dana u Tuzima, ali vidjeli smo da možemo da se nosimo sa Dečićem. Moramo da odigramo mudro, sa velikim samopouzdanjem. Treba da izađemo i igramo fudbal. Znamo da imamo kvalitet i da možemo da slavimo protiv jakog rivala. Za Iskru bi bio veliki uspjeh da se prvi put u klupskoj istoriji plasira u finale Kupa – zaključio je Lakić. D. K.

Portugalska legenda neće napustiti Mančester junajted na ljeto

Rangnik: Ronaldo ostaje za narednu sezonu Kristijano Ronaldo (37) i naredne sezone igraće u Mančester junajtedu, najavio je Ralf Rangnik, aktuelni i privremeni menadžer slavnog kluba Premijer lige. Sedmicama se već spekuliše da će legendarni igrač Portugala

već ovog ljeta otići drugi put iz kluba sa ,,Old Traforda“, nakon neuspješne sezone. Njemac Rangnik je nakon pobjede nad Brentfordom (3:0) u ponedjeljak veče, u kojoj je Ronaldo postigao gol, jasno poslao poruku javnosti.

- Zašto bismo se opraštali od Ronalda? Ima važeći ugovor i, koliko ja znam, biće kod nas i sljedeće sezone – rekao je Rangnik. Junajted je u ponedjeljak veče igrao posljednji meč sezone pred svojim navijačima, a ništa nije nagovještavalo da se Ronal-

golova u 29 nastupa postigao je Ronaldo ove sezone u Premijer ligi

do oprašta od tima i fanova. Ove sezone petostruki osvajač ,,Zlatne lopte“ je na 29 nastupa u Premijer ligi postigao 18 golova. Treći je na listi strijelaca, iza Salaha (22) i Sona (19 golova). R. A.

Arena

Srijeda, 4. maj 2022.

Košarka 21

Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) u Železniku sa FMP-om igraju drugi meč četvrtfinala plej-ofa Admiralbet ABA lige

„Plavi“ žele da stave tačku na seriju PODGORICA – Nakon uspješnog prvog, potreban je i drugi pozitivan korak za plasman u polufinale plejofa Admiralbet ABA lige – košarkaši Budućnost Volija žele večeras u Železniku da protiv FMP-a (21 čas) potvrde pobjedu iz „Morače“ (76:70) i zakažu polufinalne duele sa Partizanom, koji će odrediti sudbinu u sezoni regionalnog takmičenja. Izabranici Aleksandra Džikića su favoriti protiv „pantera“ i na gostujućem terenu, ali su i u prvom četvrtfinalnom meču, kao i u dva tokom regularnog dijela sezone, imali periode dobre, ali i loše igre, koji su omogućavali FMP-u da se vraća u igru nakon dvocifrenog minusa i utakmicu učini neizvjesnom do kraja. Budućnost je, ipak, na kraju dobila sva tri međusobna ovosezonska duela, očekuje da to uradi i večeras, jer ne želi da seriju vraća u Podgoricu na majstoricu. Iako su u taboru „plavih“ svjesni koliko je teško dobiti istog rivala četiri puta u nizu u istoj sezoni, pa i kada se radi o objektivno slabijem rivalu. Međutim, FMP je ekipa koja je ispunila sve ciljeve u sezoni, dugo je bila u vrhu tabele ABA lige, pa protiv Budućnost može da igra rasterećeno, što ovog rivala čini opasnijim… - Očekuje nas teška utakmica, kao što su bile i prethodne protiv ovog protivnika. Sigur-

NA POBJEDU U ŽELEZNIKU: Petar Popović

Cedevita Olimpija za prolaz, Igokea za majstoricu u Ljubljani Nakon što je dobila prvi meč u Ljubljani (93:79), i Cedevita Olimpija ima večeras (19 sati) u Laktašima šansu da završi četvrtfinalnu seriju protiv Igokee, koja će pokušati da slavi pred svojim navijačima i izbori majstoricu. - Od ove utakmice očekujem za stepen bolju reakciju mog tima u odnosu na prvi meč, pogotovo u defanzivnom dijelu. Ofanzivno mogu da kažem da sam i zadovoljan jer smo šuterski bili raspoloženi, i te dobre stvari trebamo da prenesemo u ovaj meč. Naravno da moramo da očekujem da u nekim segmentima takva ekipa ima malo lošiji dan kako bismo se mi mogli nadati pozitivnom rezultatu. Očekujem da nas publika podrži u ovom meču i bitno nam je i imamo želju da odemo u Ljubljanu na majstoricu. Nadam se da će nam to poći za rukom – rekao je trener Igokee Dragan Bajić. Cedevita Olimpija je dobila sva tri ovosezonska meča protiv Igokee. - Domaći teren je uvijek prednost za Igokeu, koja igra dobro na svom terenu. Sigurno će imati dosta podrške, veliki broj navijača. Moramo vrijedno da radimo u odbrani i da pokušamo da pokažemo što bolji učinak u odbrani, jer samo na taj način možete da dobijate u gostima – rekao je Jurica Golemac, trener Cedevita Olimpija.

Stefanović: Budućnost kažnjava i najmanje greške

no da ih ne potcjenjujemo ni jednog momenta. Pripremamo se za njihove promjene u odbrani, i opcije u napadu kada igraju sa nižom petorkom. Kontrola reketa i skoka je ključ povoljnog rezultata – istakao je Aleksandar Džikić, šef stručnog štaba podgoričkog kluba. Džikić je za prvi meč u „Morači“ na raspolaganju imao svih 13 igrača (ne računajući povrijeđenog Vilija Rida, za koga je sezona završena), prekobrojan je bio Litvanac Donatas Tarolis, a u igru tokom meča nijesu ulazili Suad Šehović i Igor Drobnjak.

7-5

vodi Budućnost Voli protiv FMP-a u mečevima u Beogradu, a ukupan skor u ABA ligi je 16-8 u korist Podgoričana

Protiv FMP-a u prvom meču „X faktori“ ekipe su bili Filip Barović i Petar Popović… - Očekuje nas druga četvrtfinalna utakmica protiv ekipe koja je pokazala dobru igru i borbenost u prvom meču. Nijesu se predavali do posljednjeg momenta. Mislim da je kvalitet na našoj strani,

nesporno, ali moramo da pariramo energijom, trčanjem i zalaganjem kako bismo došli do pobjede i zatvorili ovu seriju – poručio je bek „plavih“ Petar Popović. Budućnost je u seriji od pet uzastopnih pobjeda protiv FMP-a, posljednji poraz je doživjela 2019. godine. Uči-

S obzirom na to da se, faktički, sastaju treći put u mjesec dana, nema velikih tajni i nepoznanica između FMP-a i Budućnost Volija, ističe trener tima iz Železnika Nenad Stefanović. - Iako smo, po mom mišljenju, odigrali veoma dobru utakmicu u Podgorici, vidjeli smo da sitne greške i one najmanje, oni kažnjavaju s obzirom na to da je riječ o sjajnoj ekipi i pojedincima. Na nama je da probamo da što manje pravimo grešaka sa kojim im dozvoljavamo lake poene i moramo da shvatimo da je svaki posjed veoma bitan. Nadam se da će hala biti puna, mislim da su momci to zaslužili i ovom prilikom pozivam navijače da nam pomognu u ovoj utakmici. Očekujem od mojih momaka da se bore za svaku loptu, energetski budu na maksimumu, pa ćemo vidjeti za šta će to biti dovoljno – rekao je Stefanović.

nak domaćina u večerašnjem meču zavisiće, umnogome, i od toga da li će za ovaj meč uspjeti da se oporavi ponajbolji igrač „pantera“, plej Brajs Džons koji je zbog povrede preskočio duel u „Morači“. - Želimo da izvučemo pouke iz prve utakmice u kojoj su detalji odlučili pitanje po-

bjednika. Vjerujem da će tako biti i u srijedu. Ovo je prva utakmica završnog dijela kod nas kući, očekujem još veću energiju i agresivnost sa naše strane. Nadam se da će hala biti puna i da će naši navijači biti naš šesti igrač – kazao je košarkaš FMP-a Nenad Nerandžić. S. JONČIĆ

Košarkaši SC Derbija i Mornara Barsko zlato večeras u „Morači“ (18.30 h) igraju prvi meč polufinala plej-ofa Prve A lige Crne Gore

Sport na

Fudbal - Kup Crne Gore 17.00: Dečić - Iskra 19.00: Sutjeska - Budućnost

Fudbal - Liga šampiona 21.00: Real m. - Mančester s.

Košarka - plej - of ABA lige 19.00: Igokea - Ced/Olimpija 21.00: FMP - Budućnost Voli

Košarka - Evroliga 20.30: Olimpijakos - Monako Košarka - Evro kup 20.30: Valensija - Virtus

Bitka za prvog finalistu PODGORICA – Prvom utakmicom između SC Derbija i Mornara Barsko zlato, večeras u „Morači“, počinje plej-of Prve A lige Crne Gore, koji će biti malo neuobičajen jer se dva polufinala neće igrati u isto vrijeme. Naime, dueli između Budućnosti Volija i Podgorice igraće se naknadno, nakon što Budućnost završi obaveze u plej-ofu ABA lige. Prednost domaćeg terena u eventualnoj majstorici u polufinalnoj seriji između SC Derbija i Mornara imaju „studenti“, zahvaljujući, a na osnovu propozicija takmičenja, boljem plasmanu u ABA ligi. Naime, SC Derbi je takmičenje u regionalnoj ligi završio na sedmom mjestu, dok je Mornar bio deveti, zbog čega je morao da igra baraž za plej-of, koji je uspješno okončao sa dvije ubjedljive pobjede protiv Jedinstva iz Bijelog Polja… - Čeka nas teška utakmica protiv tima koji ima iskustvo i kvalitet. Ne smijemo da im dozvolimo da se razigraju, onda ih je teško zaustaviti. Poslije duže pauze, ako želimo da budemo uspješni, moramo da počnemo utakmicu potpuno fokusirani na zadatke

Sa meča SC Derbi i Mornara

i da smanjimo broj grešaka iz prošlih utakmica – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija. SC Derbi i Mornar su ove sezone odigrali dva meča u ABA ligi, i rezultat u pobjedama je izjednačen. Interesantno, oba tima su slavila u gostima, Mornar je u Podgorici pobijedio

95:76, dok se SC Derbi revanširao u „Topolici“ sa 88:82. - Čeka nas teška polufinalna serija protiv ekipe Mornara. Cijenimo i poštujemo Mornar, ali straha nema, vjerujem u saigrače i sebe, daćemo sve da se plasiramo u finale. Svjesni smo da Barani imaju više iskustva kada su

ovakvi dueli u pitanju, ali sam siguran da možemo stići do pobjede. Na taj način stavili bismo tačku na sjajnu sezonu. Neće biti lako, Mornar ima sjajne igrače i moramo biti fokusirsni svih 40 minuta kako bi došli do pozitivnog ishoda – ističe Andrija Slavković, bek/krilo SC Derbija. Mornar je već igrao i izgubio finale Kupa Crne Gore (od Budućnosti), a posljednjih godina je navikao da igra finala domaćeg prvenstva. Međutim, čini se da ih ove sezone čeka najveće iskušenje u polufinalu protiv odličnog SC Derbija, i zbog toga što su Barani u finišu sezone ostali bez Nemanje Gordića (povreda) i Vila Mozlija (otišao u Uniks iz Kazanja)… - Na kraju abaligaškog dijela nijesmo uspjeli da ostvarimo bolji plasman od SC Derbija i sada smo prvi put u prilici da nemamo prednost domaćeg terena u polufinalnoj seriji. Upravom tim porazom u Baru od ekipe SC Derbija smo izgubili tu prednost, mislim da smo izvukli pouke, i da smo maksimalno spremni da već u prvoj utakmici pobjedom anuliramo njihovu prednost. A očekuje nas jako težak posao jer je SC Derbi pokazao tokom cijele godine da igra dobro – ističe bek šuter Barana Nemanja Vranješ. Večerašnja utakmica u SC „Morača“ počinje u 18.30 časova. S. J.

Arena

22 Sportski miks

Srijeda, 4. maj 2022.

NAŠ GOST: Konstantin Averka, novi član vaterpolo reprezentacije Crne Gore PODGORICA – Konstantin Averka biće u konkurenciji za crnogorski vaterpolo nacionalni tim koji će 21. juna protiv Mađarske otvoriti Svjetsko prvenstvo, juče je ekskluzivno objavila Pobjeda na portalu. Procedura je kompletno ispoštovana i ovaj sjajni vaterpolista priključiće se ekipi selektora Vladimira Gojkovića na prvom, narednom okupljanju. - Malo je riječi kojima bih opisao koliko sam zadovoljan. Jedva čekam da krenem sa radom u reprezentaciji koja je jedna od najboljih na svijetu. Treniraću sa vrhunskim igračima, što me raduje. Čekaju nas dva velika takmičenja tokom ljeta, imaćemo šansu da se borimo sa vrhunskim reprezentacijama. Mislim da Crna Gora polako može da očekuje najbolje stvari – kazao je Averka za Pobjedu. Bjelorus, koji je do prošle sezone nastupao za Jadran (stigao 2018. godine), trenutno nosi kapicu španskog Sabadelja (u društvu sa reprezentativcem Dušanom Banićevićem), i osvojio je vrijedan klupski trofej – Evrokup. Najbolji je igrač španske ekipe, što je potvrdio konkretno nastupima u Evropi gdje je iskazao golgeterske sposobnosti. - U Španiji se igra malo drugačiji vaterpolo, u stvari brže se igra. Svaka utakmica je zanimljiva, a Sabadelj je u Evropi završio nastup na najbolji način. Nije bilo loše u španskoj ligi. Kada sam došao bilo mi je teško, nijesam razumio šta su igrali, šta traže od mene, ali sve što sam naučio u Ja-

Averka nova ,,ajkula“ – Malo je riječi da opišem zadovoljstvo. Jedva čekam da krenem sa radom u reprezentaciji koja je najbolja na svijetu – kazao je novi član našeg vaterpolo tima dranu pomogli mi je da nakon dvije sedmice uđem u igru. Kada je Bjelorus iz Šturma stigao u Jadran bio je talentovani igrač lijeve strane, a vrlo brzo stekao je reputaciju i postao jedan od najboljih u ekipi crnogorskog šampiona. Sa Averkom će konkurencija biti ojačana, a njegove sposobnosti u bazenu su izuzetne. - Jadran za cio život! Imao sam najbolju sezonu u životu, u sportskoj karijeri. Žao mi je što u posljednjoj sezoni u Jadranu nijesmo osvojili

Regionalnu ligu. Radili smo dobro, a svaki igrač je poslije svake godine bio jači i bolji. Rođen je 1997. godine, što znači da će nacionalni tim još dugo godina moći da računa na njegove usluge. Olakšavajuća okolnost je i ta što je bio dugo

u sistemu i otprilike poznaje rad selektora Gojkovića. - Znam šta mogu da dobijem u radu sa selektorom. Gojković je 2018, kada sam došao, bio prvi trener Jadrana. Vjerujem da ću radom, a biću maksimalno posvećen, pomoći re-

prezentaciji – poručio je novi član vaterpolo tima. Naše vaterpoliste tokom ljeta očekuju veliki izazovi. Poslije Svjetskog prvenstva i kratke pauze, nastupaće krajem avgusta na Evropskom prvenstvu u Splitu. A. MARKOVIĆ

NBA: Dalasu malo i Dončićevih 45 poena, Filadelfija ne može bez Embida

Moć Finiksa i Majamija Finiks Sansi rutinski su pobijedili Dalas Meverikse 121:114 na startu polufinalne serije Zapadne konferencije NBA plej-ofa. Na svom terenu, ekipa sa najboljim skorom u ligaškom dijelu sezone je povela 9:0 na starom startu i vodila do kraja. Prije svega, bilo je to dobro izdanje svih bitnih igrača Finiksa: centar Deandre Ejton je upisao 25 poena uz osam skokova, bekšuter Buker dodao 23 poena uz devet skokova i osam asistencija, a plejmejker Pol ubacio je 19 poena. Svi starteri imali su dvocifren skor, rezervista Džonson dodao je 17 poena. Za Dalas je vanserijski igrao Luka Dončić: mladi Slovenac je za 44 minuta na parketu upisao čak 45 poena (iz igre šut 30-15) uz 12 skokova i osam asistencija. I nije bilo dovoljno da se zaprijeti pro-

Zvijezda Finiksa Buker na meču protiv Dalasa

tivniku. Teksašani su posljednju dionicu riješili 35:25, na pola minuta prije kraja prišli na šet poena deficita, ali više nijesu mogli. Rezervista Kleber dodao je 19, krilo Fini-Smit 15 poena, dok je druga šuterska opcija, bek Branson, sveden na svega 13 po-

ena za 30 minuta na parketu (iz igre skroman šut 16-6). Odbrana bekovske linije Finiksa, koji će i u narednom meču biti domaćin, bila je na visini zadatka. Na startu polufinalne plej-of serije, u Istočnoj konferenciji, do lake pobjede stigao je i Majami.

Savladana je oslabljena Filadelfija 106:92, koja nije računala na prvu zvijezdu, povrijeđenog centra Embida. U takvoj situaciji, Majami je do pobjede predvodio centar Bem Adebajo sa 24 poena uz 12 skokova, četiri asistencije i dvije ukradene lopte. Sjajni šuter Hiro sa klupe je dodao 25 poena, ali i važnih sedam asistencija. Prva zvijezda Batler upisao je 15 poena uz devet skokova, a Taker i Vinsent po deset poena. Majami i dalje ne računa na povrijeđenu zvijezdu, beka Laurija. Krilo Heris bilo je najbolje za Filadelfiju sa 27 poena uz šest skokova. Slavni bek Harden, u situaciji kada je morao preuzeti odgovornost, nije blistao: sveden je na 16 poena uz devet skokova i pet asistencija za 34 minuta na parketu... Igrači sa klupe poraženih gostiju postigli su svega 21 poen, što najbolje svjedoči o kvalitetu odbrane Majamija, koji će i u narednom duelu biti domaćin i izraziti favorit. S. S.

Rival odao priznanje legendi snukera nakon finala Svjetskog prvenstva

Tramp: O’Saliven najbolji u istoriji Džad Tramp je nakon poraza u finalu Svjetskog prvenstva džentlmenski poručio da je rival Roni o’Saliven najbolji igrač snukera u istoriji tog sporta. U finalu u Šefildu, u čuvenom ,,Krusibl teatru“, Englez O’Saliven je skoro rutinski slavio 18:13 u frejmovima i stigao do sedme planetarne titule. Na taj način Roni je izjednačio rekord Stivena Hendrija od sedam titula u modernoj eri sporta (računa se od 1969, kada je Svjetsko prvenstvo postalo turnirskog tipa, a ranije funkcionisalo po principu duela aktuel-

nog šampiona sa izazivačem). - Samo mogu reći da je sa Ronijem zadovoljstvo i čast dijeliti sto za snuker. Ima

46 godina i iskreno vjerujem da samo postaje sve bolji – tokom cijele moje karijere je na vrhunskom nivou. Dozvoljavao mi je da treniram sa njim dok sam bio mlad, da učim od njega. Ovo što je postigao je fantastično i čini ga najboljim snukerašem u istoriji – bez dileme – rekao je Tramp, šampion svijeta iz 2019. godine. Istakao je da je O’Saliven dominirao tokom cijelog turnira u Šefildu, koji je centralni događaj sezone, te da vjeruje da će u narednim godinama Roni postati isključivi rekorder šampionata planete. R. A.

Spisak mlađe seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Marko Radusinović odabrao 16 đevojaka PODGORICA – Selektor ženske mlađe seniorske (U21) odbojkaške reprezentacije Crne Gore Marko Radusinović objavio je spisak igračica za pripreme za kvalifikacije U21 za Evropsko prvenstvo. Na spisku Radusinovića je 16 djevojaka, a okupljanje mlađih seniorki je zakazano za 11. maj u hotelu ,,VOCO Podgorica“, gdje će reprezentacija sprovesti pripremni period. Na dan okupljanja, pozvane igračice će obaviti ljekarske preglede u Podgorici. Selektoru Radusinoviću u radu će pomagati pomoćni treneri Milan Franović, Danijela Vukadinović i kondicioni trener Dražen Bulatović. Kvalifikacioni turnir za EP, na kojem će nastupiti odbojkašice rođene 2002. godine i mlađe, održaće se od 19. do 21. maja u dvorani ,,Verde Complex“ u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore, a naša reprezentacija biće doma-

ćin selekcijama Turske, Portugala i Islanda. U kvalifikacijama će igrati 15 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe, a plasman na EP izboriće sedam reprezentacija – četiri pobjednika grupa i tri najbolje drugoplasirane selekcije. Prvo Evropsko prvenstvo za mlađe seniorke odigraće se u Italiji od 12. do 17. jula. Spisak za pripreme – tehničari Tijana Tvrdišić (Štinca Bacau), Marija Šušić (Tent), Sara Globarević (Morača); primači servisa Marija Tuševljak (Spartak), Simona Petranović (Ub), Ema Uskoković (El Paso koledž), Natalija Vlaović (Galeb Liko Soho Group), Gordana Madžgalj (Jedinstvo); srednji blokeri Tamara Vukoslavčević, Mia Ražnatović (Luka Bar), Marija Bojić (Galeb Liko Soho Group), Dragana Rakočević (Jedinstvo); korektori Nevena Vukčević (Partizan), Mia Martinović (Luka Bar); libera Lana Labović (Galeb Liko Soho Group), Ivana Dragović (Herceg Novi). S. J.

Feljton 23

Srijeda, 4. maj 2022.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

Početkom maja 1989, u Kućama Rakića tokom asfaltiranja seoske saobraćajnice, gomilica pored puta poslužila je kao gotov materijal za nasipanje puta. Radovi su izvođeni bagerom pa je tumul izravnjan. Nakon što je veća kamena ploča bagerom odbačena na put, ukazala se otvorena jama, grob. Bagerista je vidio četiri figurine postavljene na vrh groba, a zatim grob prekopao u želji da nađe što vrednije

» Priredio: Slobodan ČUKIĆ

OLIVERA VELIMIROVIĆ–ŽIŽIĆ – „OPŠTINA DANILOVGRAD, REKOGNOSCIRANJE“ ČASOPIS „ARHEOLOŠKI PREGLED“, BR. 26 ZA 1985. GODINU, STR. 198-200 (SVRŠETAK) Posebno interesantni nalazi su dva kamena bloka ugrađena u ogradi crkve Sv. Gospođe u Gornjim Rsojevićima u selu Jovanovića, čiju namjenu nije moguće objasniti sa današnjom situacijom nalaza, ali slobodna asocijacija nas vodi do dijelova arhitekture nekog svetilišta. Na ovaj zaključak navodi jedna lokacija koja se nalazi na stotinjak metara iznad crkve i nosi naziv svetilište, za koje je vezana neka mlađa mjesna tradicija. Međutim, čini nam se da nalazi ove kamene plastike mogu biti vezani za ovo mjesto, obzirom da imaju neke sličnosti sa onima u Boanu. Nalazi se iznad stijena sa razvedenim pripećcima u jednom prirodnom procjepu, u okviru kojeg su postojala neka kućišta, odnosno sada nabačene gomile kamena. Mještani su na ovom mjestu nalazili ćupove i željezne predmete. Sam položaj je dominantan, sa mogućnostima vizuelnog pregleda čitave bjelopavlićke teritorije, pa i mnogo dalje. Rustična obrada, kao i spiralni i drugi ornamenti vezuju ove nalaze za dublju prošlost. Pravi odgovor na to pitanje daće buduća arheološka istraživanja. Na području Rsojevića nalazi se i više gradinskih naselja od kojih za ovu priliku izdvajamo gradinu Zavala, karakterističnu po odbrambenom zidu dugom 60, a širokom 3 m. Na platoima gradine nalazi se dosta ulomaka praistorijske i helenističke keramike. Ovo je gradina koja se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini u ovoj regiji, kako je zasad poznato. Još jedna gradina utvrđenog tipa nalazi se u ataru sela Mosora se dobro očuvanim gabaritom i zidovima rađenim od krupnih kamenih blokova. Gradina je poznata po imenom kućišta Vujovića. U blizini gradine prolazila je antička komunikacija Skadar – Anderba – Narona.

OLIVERA VELIMIROVIĆŽIŽIĆ – „VIOLINSKI IDOLI – TUMUL IZ ZETSKE RAVNICE“ - (OBJAVLJENO U „GLASNIKU ODJELJENJA UMJETNOSTI“ CANU, KNJIGA 14, 1995, STR. 21. – 41)

Atraktivna geografija Skadarskog basena sažima u sebi sve vitalne komponente koji nose najoptimalnije uslove za život. Zato je dug i stalan život čovjeka ovdje potvrđen veoma rano. Danas to potvrđuje bogata arheološka topografija po kojoj ova oblast spada među najzanimljivije prostore južnog Balkana, pa i šire. Za ovaj prilog, Skadarska regija, između ostalog, ima veoma karakterističnu viziju zbog velike koncentracije tumula rasutih kako po niziji tako i po prostoru koji gravitira ovoj oblasti i odskora su evidentirani sistematskim arheološkim rekognisciranjem (karta I). Ovom sačuvanom broju tumula treba dodati i procjenu arheologa, nakon ovih radova, da je broj tumula bio daleko veći, posebno u zetskoj niziji, gdje su odskora uništeni intenziviranjem poljoprivrednih, građevinskih i drugih površina. No, isto tako prvobitnom broju nedostaje i znatan broj tumula uništenih tokom veoma dugog vremena. Opštu sliku o ovim objektima Skadarske regije, nedopunjuju i rezultati albanskih arheologa koji su na prostoru Štojskog polja, sjeveroistočno od Skadra, u očuvanom stanju evidentirali 160 tumula, sa naznakom da ih je bilo

1. 17.

Olivera Velimirović-Žižić, prva s lijeva, s kolegama na terenu 1980-ih godina

Figurine kakve na ovom tlu još nijesu viđene mnogo više kao i da je njihovo uništenje posljedica proteklog vremena. No, bilo što je bilo, šansa je izgubljena za predstavljanje cjelovitosti ove vrste kulturno-duhovnog fonda, s kojim se najegzaktnije vrednuje demografska koncentracija jednog prostora u odnosu na susjedne oblasti i šire teritorije i obratno – odnosa širih prostora, prema, u ovom slučaju, dominantnoj uporišnoj tački na južnom Balkanu. Neistraženost, kao i na globalnom planu, bar dosada, nepoznavanje gustine, strukture i tipologije tumula na ovom prostoru umanjio je značaj i učešće ovog regiona u rješavanju ukupne problematike ovih značajnih kulturnih monumenata. Dosadašnji skromni rezultati, kao i drugi prikupljeni podaci sa ovih prostora, uvode nas u nova razmišljanja o značaju regije, Sredozemlja, već i kao važnog središta – matice u čijim okvirima su nastajale i razvijale se mnoge kulture i civilizacije počev od paleolita pa dalje istorijskim slijedom do danas. U tom kontekstu naš timul predstavlja

malo, ali sasvim novootkriveno „polje“ na mapi Zetske ravnice kojim se valorizuje najraniji ritus sahranjivanja pod tumulima na ovom prostoru. MJESTO I USLOVI NALAZA : Tumul koji prezentiramo situiran je u središtu Zetske ravnice na zaravni Ćemovskog polja, koje se prostire južno i jugoistično od Podgorice. Ograničeno je rijekama Cijevna, Ribnica i Morača. Ćemovsko polje u odnosu na obalni dio jezera karakteriše visinska razlika od juga prema sjeveru između 7-50 m. Struktura zemljišta je izrazito šljunkovito tle. Izloženo je jakom sjevernom vjetru koji je prema predanjima bio jedan od važnih faktora čestog raseljavanja, o čemu danas svjedoči više živih toponima; selišta, kućišta, stara groblja, kako je zapisao A. Jovićević. Uža lokacija tumula je atar sela Kuće Rakića koje se pruža desnom stranom korita rijeke Cijevne kroz zetsku ravnicu, u dužinu oko 6 km zahvatajući dijelom i samo središte Zetske ravnice. Mikro lokalnost je livada Petra Ujkića koja je granična sa seoskim putem, a gdje se upravo završava najisturenija

Na području Rsojevića nalazi se i više gradinskih naselja od kojih za ovu priliku izdvajamo gradinu Zavala, karakterističnu po odbrambenom zidu dugom 60, a širokom 3 m. Na platoima gradine nalazi se dosta ulomaka praistorijske i helenističke keramike. Ovo je gradina koja se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini u ovoj regiji

Terase u blizini korita rijeke Cijevne

Kameni blokovi u ogradi Crkve Sv. Gospođe u Gornjim Rsojevićima

Posebno interesantni su dva kamena bloka ugrađena u ogradi crkve Sv. Gospođe u Gornjim Rsojevićima u selu Jovanovića, čiju namjenu nije moguće objasniti sa današnjom situacijom nalaza, ali slobodna asocijacija nas vodi do dijelova arhitekture nekog svetilišta. Na ovaj zaključak navodi lokacija koja se nalazi na stotinjak metara iznad crkve i nosi naziv svetilište platforma Ćemovskog polja, odakle sa manjim terasama spušta ka specifičnom i atraktivnom koritu Cijevne u blizini mjesta zvanog Vodopadi. Početkom maja 1989, u toku pripremnih radova na asfaltiranju seoske saobraćajnice, tumul tj. gomilica koja je smatrana kao prirodna tvorevina, poslužila je kao gotov materijal za nasipanje puta. Radovi su izvođeni bagerom pa je tumul izravnjan do samog nivoa okolnog zemljišta, odnosno do osnove tumula. Na središnjem dijelu osnove nalazila se veća kamena ploča koja je bagerom sa ostalim materijalom odbačena na put. Nakon toga bagerista je uočio otvorenu jamu, grob i kako nam je kasnije ispričao,

zaustavio je dalji rad, jer je vidio četiri figurine postavljene na vrh groba, prislonjene na sjeveroistočnu stranicu groba sa jednom manjom keramičkom posudom, a zatim grob prekopao u želji da nađe što vrijednije. U selu se sve brzo čuje pa i otkriće ovog nepoznatog groba, o čemu su seljani obavijestili Arheološku zbirku Crne Gore, čiji su arheolozi obišli mjesto nalaza, i, moram priznati, sa velikom mučninom doživjeli susret sa stanjem grubo razorenog tumula, razbijenim i pobacanim grobnim prilozima po ostatku izrovanog nasipa i putu. Zatečeno stanje, posebno zbog jamnog groba i antropomorfnih figura, prvi put viđenih na ovom prostoru, bili su razlozi za urgentno preduzimanje zaštitnih arheoloških radova koji su bili organizovano obavljeni po pribavljanju dozvole za rad u vremenu od 8. do 23. maja iste godine. U toku trajanja zaštitnih istraživanja, prikupljene su i dodatne informacije o prvobitnom izgledu i veličini tumula. Tako smo od vlasnika na čijem se imanju nalazio objekat saznali da je gomilica imala visinu oko 1,50 m i da je on prije 30 godina iz nje izvadio sav krupni oblutak za gradnju štale, kao i to da se još jedna gomilica nalazila uz istu dionicu puta, istočno na rastojanju oko 500 m. I ovaj tumul je doživio istu sudbinu. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 4. maj 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe

Suda za prekršaje u Podgorici 1. Samostalni/a referent/kinja izvršni/a radnik/ca - Sudska pisarnica, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word i internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Upravezakadrovewww.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži

20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov. me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 067/002-660; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe

Uprave za ugljovodonike 1. Samostalni/a savjetnik/ica III Odjeljenje za upravljanje geološkim i geofizičim podacima, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodno-matematičkih nauka - geologija - Znanje engleskog jezika - nivo B1 - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov. me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najka-

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

snije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za ugljovodonike Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

BUDVA TEL.: 033/402-556

BEPPLER JACOBSON MONTENEGRO AdresA: BudvA MediterAnskA Br 2

Tel.: 069/331-819 Email: sekretarica@avalaresort.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 15 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 5 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana 3. PERAČ/ICA SUĐA, 5 izvršioca, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 30 dana DOM ZDRAVLJA BUDVA Adresa: POPA JOLA ZeCA BB

Tel.: 033/427-200 Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA KLINIČKE BIOHEMIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Budva Uslovi: Medicinski biohemičar, Specijalista kliničke biohemije Rok za prijavljivanje: 10 dana

KOTOR TEL.: 032/325-732

UNIVERZITET CRNE GORE POMORSKI FAKULTET KOTOR Put Prve BOkeLJske BriGAde Br 44, kOtOr

Tel.: 032/303-188 Raspisuje OGLAS Za prijem u radni odnos Tehničkog/e saradnika/ce u Centru za istraživanja, inovacije i preduzetništvo, jedan izvršilac, na određeno vrijeme, do završetka projekta „WRECKS4ALL“, do 31.12. 2022. godine. Uslovi: pored opštih uslova, kandidat mora zadovoljavati posebne uslove: visoko obrazovanje u obimu 300 ECTS kredita, VII2 nivo iz oblasti društveno humanističkih nauka i tri godine radnog iskustva iz oblasti podvodne arheologije. Prijava na oglas sa potrebnim dokumentima se šalje na adresu Pomorski fakultet Kotor, Put I bokeljske brigade 44, Kotor, u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU OŠ ,,MIHAILO ŽUGIĆ ODŽAK“ PLJEVLJA Adresa: OdŽAk

Tel.: 069/545-320 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Odžak Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka radnika/ce sa bolovanja, a najduže do 31.08.2022. godine u PU Borovica. JU CENTAR ZA KULTURU PLJEVLJA Adresa: trG 13. JuL

Tel.: 067/404-401 Email: ju.centarzkulturu@pljevlja.co.me Oglašava potrebu za: 1. NOSAČ/ICA TERETA - FIZIČKI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: Dokumenta dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu:JU Centar za kulturu Pljevlja Trg 13.jul bb Pljevlja

Oglasi i obavještenja 25

Srijeda, 4. maj 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

NEKRETNINE

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 2

JEDINSTVENA, savremena poslovna zgrada- rezidencija 750m2 sa velikim parkingom, garažom i dvorištem. Centar kod ugla Hercegovačke i ulice Slobode. Prodajem. Tel.069/912-070 1

KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom. Dolazim odmah. Povoljno. Vukčević. 069/991-999, 067/000-008 3

KONOBI ,,Lanterna“ potreban pizza majstor i kuvar. Tel. 067 -361 -981 4 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 5

26 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 4. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Srijeda, 4. maj 2022. Umrla je naša draga kuma

Dana 2. maja 2022. u 81. godini života umrla je naša draga

Teška srca vas obavještavamo da je naš dragi suprug, otac, svekar, đed i brat preminuo dana 1. maja 2022. u 84. godini života

LJUBICA ŠABAN

VELIMIR Nikolin GOJNIĆ

Sa velikim poštovanjem i tugom opraštamo se od tebe.

Sahrana je obavljena dana 3. maja u 15 časova na mjesnom groblju Donji Brčeli – Crmnica.

Porodica BOŠKOVIĆ

109

LJUBICA ŠABAN učiteljica u penziji

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 3. maja od 12 do 15 časova i 4. maja od 10 do 14 časova, kada krećemo za Ljubotinj gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i GORAN, snahe DARKA i JELENA, unuci LUKA i ĐORĐIJE i ostala rodbina

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin VUK, kćerka SUZANA, snaha ANĐELKA, unučad DUNJA i MATIJA, sestra OLGA, bratanić NIKOLA i ostala rodbina

Sa osjećanjem bola i tuge obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 3. maja 2022, poslije kraće bolesti u 78. godini života, preminula naša draga i voljena Дана 3. маја 2022. у 74. години живота после краће и тешке болести преминуо је наш драги

Zbog neblagovremeno objavljene čitulje, izvinjavamo se porodici.

SMILJA POPIVODA rođ. Krivokapić

ДРАГУТИН Милорадов ЈАЊУШЕВИЋ

62 Посљедњи поздрав драгом пријатељу

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу дана 4. маја од 12.30 часова до 16 часова и дана 5. маја од 11 до 14 часова када се полази за Озриниће гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Sahrana drage nam pokojnice obaviće se u srijedu, 4. maja u 16 časova na gradskom groblju na Cetinju. Saučešće se prima na dan sahrane u gradskoj kapeli na Cetinju od 12 do 16 časova.

OŽALOŠĆENI: sin SLOBODAN, kćerke DANIJELA i SLOBODANKA, unučad ANA, SARA i VUK, snaha NATAŠA, zetovi DEJAN i FILIP, porodice POPIVODA, KRIVOKAPIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: син ВЕЉКО, снаха ГОРИЦА и остала родбина ЈАЊУШЕВИЋ

ВЕЛИМИРУ – ВЕКУ ГОЈНИЋУ

Остаје искрено пријатељство и вјечно сјећање.

ЛУКА и ТИЈАНА

111

105

Posljednji pozdrav dragoj

Sa nevjericom, tugom, iskrenim žaljenjem i poštovanjem opraštamo se od drage snahe i jetrve

NADI Pamtićemo te po dobroti, privrženosti i gospodstvu. Počivaj u miru. NADA i DUŠKO sa porodicom 108

NADE Jovanove BOGIĆEVIĆ

110 Krasile su je najbolje i najplemenitije ljudske vrline i osobine. Neizmjerno odana supruga, ostaće upamćena njena nesebična posvećenost, privrženost, i dobročinstva kod svoje i u rodbini njenog životnog saputnika. Zadržaćemo je trajno u sjećanju kroz najljepše uspomene. Vječni mir i spokoj njenoj duši i sjenima.

RADOSAV RADE ADŽIĆ DRAGO i GROŠA BOGIĆEVIĆ sa djecom

Iako nisi sa nama, ne prođe dan da nisi u našim uspomenama i sjećanjima... Počivaj u miru. Šćer DANIJELA RAKOVIĆ sa porodicom 106

28 Oglasi i obavještenja Dana 2. maja 2022. u 72. godini života preminula je naša draga

Srijeda, 4. maj 2022.

Dana 3. maja 2022. godine umrla je

JANJA ŠLJIVANČANIN EVROSINKA Radomira MILIČIĆ

1938 – 2022.

rođena Sjekloća

Sahrana je obavljena dana 3. maja na groblju Riječki Grad u krugu uže rodbine.

rođena Lasica

VUKOSAVA Nikolina MARAŠ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, dana 4. maja 2022. godine od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Srpska – Zeta.

Imponovala je njena hrabrost i borba i ogromno požrtvovanje za njene najmilije. Pamtiću naklonost koju je gajila u jednom velikom srcu. Počivaj u miru, banice crnogorska.

Ožalošćeni: sin VLADAN ćerka ALEKSANDRA - SANJA, zet DEJAN, unučad VANJA, ZORICA i NIKOLETA i praunučad

Ožalošćeni: ćerka MARINA, unučad ELZA, ALISA, EDIN, NINA i ALEN, bratanići BORO, MILAN, ZORAN i ŽELJKO, bratanične ZORICA i MILICA, zet DEMIR i ostala mnogobrojna porodica MARAŠ

Umrla je

Mojoj sestri, mome anđelu

Posljednji pozdrav našoj dragoj

SLOBODAN BOBAN RADOŠEVIĆ

STANKI

DARE Stevanova SEKULIĆ 1932–2022.

Dok me bude bićeš mi u mislima.

DRAGAN i SONJA 66

Tvoj brat DRAGAN

Sahrana je obavljena 2. maja 2022. godine u krugu porodice na groblju Bijela Rudina u Bandićima.

Posljednji pozdrav dragoj tetki,

67 Posljednji pozdrav Ožalošćeni: ćerka NADA, unuci DUŠAN i BORIS, zet GOJKO, snaha OLGA, bratanići ALEKSANDAR, MIODRAG i DEJAN, bratanične ANA i MILENA, đeveričić PETAR, đeverična SONJA i ostala rodbina

STANKI JOVANOVIĆ LJEPOSAVI VUJOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju, koju si nam pružila. Neka tvoja plemenita duša nađe mir, a mi ćemo te pamtiti kroz najljepše uspomene. Tvoj sestrić JOVAN MRŠULJA sa porodicom

Opraštam se od moje sestre plemenite duše. Unijela si tugu u moje srce. Nikada te neću zaboraviti.

68 Posljednji pozdrav dragoj tetki,

Moja

Brat MARKO VUČERAKOVIĆ, snaha LJILJANA, bratanična MILENA, bratanić STEFAN 85 Sa tugom se opraštamo od naše drage

JOVANOVIĆ STANKI Odrastati uz tebe bio je blagoslov. Počivaj u miru.

MAJKO

Tvoje sestrične MIRJANA i TANJA sa porodicama

Hvala ti što si svoj častan i pošten život posvetila meni i mojoj porodici. Živjećeš u našim sjećanjima i mnogo ćeš nam nedostajati.

LJEPOSAVE VUJOVIĆ

69 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Hvala ti na ljudskom odnosu, pažnji i uvažavanju. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. KOMŠIJE IZ ZGRADE

Tvoji: NADA, DUŠAN, BORIS i GOJKO

102

LJEPOSAVI VUJOVIĆ Ostaćeš nam u lijepom sjećanju. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. 86

BRANKO VUJOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 29

Srijeda, 4. maj 2022. Посљедњи поздрав драгом брату од тетке и ђеверу

Посљедњи поздрав вољеном оцу,

ДАНИЛУ ПЕЈОВИЋУ Хвала Ти на љубави и поштовању које си нам пружао цијелог живота. ПЕТАР са породицом и БРАНКА пок. ПАЈА КРИВОКАПИЋА

Dragi kume

ДАНИЛУ

RADOMIR VUJOŠEVIĆ

С љубављу и поносом што смо те имали, чуваћемо успомену на твој лик и доброту. Нека те анђели чувају. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

64 Син МИЛАН и снаха НАТАША Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав вољеном

100

VOJO ROGANOVIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав вољеном оцу, дједу и тасту 80

DANILU PEJOVIĆU

ДАНИЛУ ПЕЈОВИЋУ

RADOJKA ČAVOR sa porodicom

од породице покојног ВОЈА МАРКОВИЋА

Posljednji pozdrav

МИРЈАНА, ЖЕЉКО и МАРИЈА

DANILU PEJOVIĆU

Od PAVLA PRAVILOVIĆA sa porodicom

VELJO CRVENICA sa porodicom

107

ДАНИЛУ Тешко нам је да прихватимо да те више нећемо видјети, чути, загрлити. Хвала ти за сву пружену љубав.

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru. Porodica pok. RAĐE KRIVOKAPIĆA

Посљедњи поздрав вољеном оцу, дједу и тасту

Posljednji pozdrav dragom kumu

ДАНИЛУ

Sa bolom u duši opraštamo se od voljene sestre, svastike i tetke

DANILU PEJOVIĆU

Живот нестаде у трену, али твоје племенито срце и лик остају вјечно у срцима нас који те волимо. Почивај у миру. ŽARKO PERIŠIĆ sa porodicom НОВКА, ПЕТАР, ПАВЛЕ, ВЛАТКА и МАРТИНА 71

STANKE JOVANOVIĆ

POMENI

Вољени брате

Po dobru ćemo te pamtiti, Sa ponosom spominjati I nikad zaboraviti Naša plemenita i hrabra sestra, svastika i tetka.

Draga moja majko,

ДАНИЛО Za tobom žale, sestra MILEVA i zet PETAR MRŠULJA sa porodicom

С љубављу и поштовањем које смрт не прекида и тугом коју вријеме не лијечи, чуват ћемо те од заборава, мој вазда вољени брате.

70 Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

Брат РАДОМИР са породицом

SUZANA TAFULIĆ Prošlo je 40 tužnih dana otkako nijesi sa nama. Nedostaješ mi, svakog dana sve više. Vječno ćeš živjeti u mom srcu. Tvoja ćerka SABINA PETRIČEVIĆ sa porodicom

103

Посљедњи поздрав вољеном стрицу

Voljena naša baba,

STANKI JOVANOVIĆ Čuvaćemo te od zaborava.

GORAN, ANDREA i BOŽANA 65

SUZANA TAFULIĆ

ДАНИЛО Твоја племенитост и доброта остаће увијек у нашим срцима заједно са сјећањем које не блиједи, а уз љубав и поштовање које смрт не прекида.

Vječno ćemo pamtiti tvoju dobrotu, brižnost i nesebičnu ljubav koju si nam davala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 104

Vole te tvoji unuci GOJKO i BODIN

Синовац СЛОБОДАН и снаха ДИЈАНА

e-mail: oglasno@t-com.me

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja 4. 5. 2018 – 4. 5. 2022.

Srijeda, 4. maj 2022. Sjećanje na naše

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog

Otac

Danas je tvoj rođendan

Brat

4. 5. 1997.

30. 12. 2020.

Majka

27. 10. 2021.

VESNA Momova PRELEVIĆ

BOŽIDARA – BORA KOSTIĆA

rođena Šćepović

MILORAD GOGIĆ

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik.

RANKO GOGIĆ

TVOJA PORODICA

DANICA GOGIĆ

rođ. Radošević

87 Navršava se godina dana od smrti naše drage

Umjesto da nas danas okupiš da duvamo svjećicu sa tobom, mi se sa bolom sjećamo lijepih trenutaka života koji si nam pružila. Ponosni smo što si bila naša a mi tvoji. Da si mogla živjeti koliko si voljela i bila voljena – živjela bi vječno.

Vrijeme prolazi, a naša ljubav prema vama i sjećanje na vas ostaju. Počivajte u miru! Vole te zauvijek tvoji: MOMO, MIHA, JELENA, TAMARA, UROŠ, NEDA i VIKTOR

Vaši RANKA i DARKO

MILEVE PRELEVIĆ Čuva je od zaborava

88 SAŠA sa porodicom

Danas se navršava tužna godina od kada smo ostali bez našeg dobrog

Izbrojali smo godinu dana drugačijih života, bez NAŠE

TUŽNO SJEĆANJE 4. 5. 2019 – 4. 5. 2022.

SRETENA ŽUGIĆA

SOFIJE Bajove ŠĆEPANOVIĆ rodjene Davidovski

DŽEVDANA ĐUKANOVIĆ

Još uvijek trošimo Tvoje srce u kojem je bilo mjesta za sve. Ponosni i odani, životu dajemo ono što od nas očekuješ. U četvrtak, 5. maja, u 10 časova, posjetićemo Sofijnu vječnu kuću na groblju Gradina u selu Plana.

Pravda, poštenje, druželjubivost su osobine koje su te krasile, a mi ćemo s ponosom koračati kroz život sa njima. Umjesto pomena priložićemo donaciju za obnovu Crkve u Novakovićima. PORODICA

Suprug BAJO, sinovi MIHAILO, VLADO i MATIJA sa porodicama Tvoji VESNA i BORIS 77

83 Godinu dana smo bez naše

3 godine

TUŽNO SJEĆANJE

22 godine

74 Dvije godine otkako nisi sa nama

SOFIJE Bajove ŠĆEPANOVIĆ

JOVANA

rođene Davidovski

STEVO KALUĐEROVIĆ

Svi naši životi imaju stranicu sa Tvojim potpisom. Potpis inžinjerke iz skopskog naselja „Proljeće“ Bajov životni izbor dobrote koju je zaslužio I tri sina koja ne daju da nijesi s nama...

Tvoji, DRAŠKOVIĆI: ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA

Čuvaćemo vas od zaborava. MARKO sa porodicom

RADOSAV ADŽIĆ

Godine prolaze, a sjećanje ne blijedi. Imao si srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. -Nedostaješ-

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg

Ćerka SVETLANA sa porodicom

Prošle su dvije tužne godine otkako nisi sa nama

RADOSAVA Andrijinog ADŽIĆA Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol za tobom. Počivaj u miru. Tvoji: supruga RUŽA, sin DRAGAN i unučad LANA i ANDRIJA 101

RADOSAV ADŽIĆ Dragi tata. Bio si podrška i oslonac svojoj porodici, tvoj osmijeh i smisao za radost živjet će uvijek u našim srcima. 79

Ćerka DRAGANA sa porodicom

Srijeda, 4. maj 2022.

Marketing

32 Marketing

Srijeda, 4. maj 2022.