Dnevni list Pobjeda 03.01.2021. by Pobjeda

PEN centar pokrenuo peticiju za poništenje odluke o dodjeli nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću

Sankcionisati otvoreni govor mržnje i zla

INTERVJU: Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Crna Gora pokazala da su reforme na Balkanu moguće » Crna Gora uvijek može da računa na Alijansu. Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovid-19 – istakao je Stoltenberg

• Crnogorski PEN centar pokrenuo je peticiju kojom od Vlade Crne Gore traži da se po hitnoj proceduri poništi odluka o dodjeli ovogodišnje nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za knjigu „Luče u tami Crne Gore“. • Ujedno, kako su naveli, očekuju da ta knjiga, pisana, kako tvrde, u nacističkom duhu i stilu, prepuna govora mržnje, laži i velikosrpskog šovinizma, bude skupa s njenim autorom sankcionisana u zakonitom pravosudnom postupku, a članovi žirija da budu pozvani na moralnu i profesionalnu odgovornost. Iz PEN centra su podsjetili kako je da nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“, koja se dodjeljuje pojedincu za doprinos razvoju crnogorske kulture, bude uručena Milutinu Mićoviću za knjigu „Luče u tami Crne Gore“ odlučio petočlani žiri u sastavu: Siniša Jelušić, Lidija Tomić, Radoje Golović, Radoje Femić i Miomir Đurišić. • Crnogorskoj javnosti poznato je da navedene ličnosti pripadaju ideološko-političkoj matrici „srpskog sveta“ i da je upravo ta činjenica opredijelila „ženu-četnika“ koja obnaša funkciju ministarke kulture Crne Gore da ih imenuje. Ona ih, dakle, nije imenovala kao eminentne i objektivne stručnjake, nego kao eminentne bjelaško-četničke eksperte za polje kulture i umjetnosti - navodi se u obrazloženju peticije. • Tragika, kako su dodali, takvog udruženog nacionalističkog poduhvata doživjela je svoju šizofrenu katarzu u izboru laureata, čiji narativ u pomenutoj knjizi odražava ogoljeli i agresivni srpski nacionalizam, svojevrsni četnički šovinizam i opasni duh nacizma.

STR. 2.

STR. 13.

Đaci, nastavnici, roditelji i stručnjaci ukazuju na problem konfuznih udžbenika koji otežavaju školovanje

RAZGOVOR: Aleksandra Vuković, poslanica DPS-a

Fotelja Zdravka Krivokapića pokorila državu

Prvo u školu pa na plaćeni čas D. MALIDŽAN

STR. 6. i 7.

STR. 3.

Drugi dan januara na Bjelasici – u slici i riječi

Između tradicionalnog vaspitanja i modernih izbora: Ivana Mrvaljević, glumica

Uspjeh žene se još ne mjeri srećom već ispunjavanjem zadataka STR. 10.

Planinska bajka na suncu

Nacrt zakona o igrama na sreću u završnoj fazi

Svi bi da se uvede red STR. 9.

STR. 5.

Politika

Poneđeljak, 3. januar 2022.

INTERVJU: Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Crna Gora pokazala da su reforme na Balkanu moguće

Crna Gora može da računa na NATO. Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije – istakao je Stoltenberg PODGORICA – NATO je odlučan u namjeri da zemljama Balkana pomogne da sprovedu reforme za dobrobit građana, što nije lak put. Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija, zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. To je u intervjuu za Pobjedu poručio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg. Drugi mandat na mjestu generalnog sekretara Alijanse, Stoltenberg završava u septembru ove godine. Za prethodnih sedam godina, koliko je proveo na čelu NATO saveza, Alijansa je dobila dvije nove članice, ali se i suočila sa novim bezbjednosnim izazovima. Zbog toga će, kaže Stoltenberg u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, NATO nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, a kroz jedinstveno djelovanje saveznika. POBJEDA: Borba protiv pandemije korona virusa traje gotovo dvije godine. Kako se to odrazilo na funkcionisanje Alijanse? STOLTENBERG: Od izbijanja pandemije korona virusa, NATO je slijedio dva paralelna prioriteta: demonstriranje solidarnosti među saveznicima i partnerima i obezbjeđivanje da se ova zdravstvena kriza ne pretvori u bezbjednosnu krizu. Stojimo uz sve one pogođene krizom i duboko smo zahvalni svima koji su na prvoj liniji fronta. NATO i savezničke vojske odigrale su ključnu ulogu u podršci civilnom odgovoru na kovid-19. POBJEDA: Što je sa budžetom NATO-a? Plašite li se da saveznice neće biti u mogućnosti da ispune svoje finansijske obaveze (prvenstveno mislim na izdvajanja za odbranu) usljed trenutne zdravstvene krize? STOLTENBERG: Osnovni zadatak NATO-a je da nastavi sa pružanjem kredibilnog i efikasnog odvraćanja i odbrane, i to smo uradili, preduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo osigurali da naše snage ostanu spremne, oprezne i pripremljene da odgovore na svaku prijetnju. Nema sumnje da pandemija kovid-19 stavlja naše ekonomije pod ozbiljan pritisak. Izražavam žaljenje zbog svih onih koji se suočavaju sa finansijskom neizvjesnošću. Znam da dava-

nje prioriteta izdvajanju za odbranu tokom zdravstvene krize nije lako, ali bezbjednosni izazovi sa kojima smo se suočavali prije pandemije nijesu nestali. Oni uključuju asertivnu Rusiju, terorizam, sajber i raketne prijetnje, klimatske promjene i bezbjednosne implikacije koje proizilaze iz uspona Kine. Zato moramo nastaviti da ulažemo u našu bezbjednost. Kao što sam rekao, ne možemo dozvoliti da ova zdravstvena kriza postane bezbjednosna. POBJEDA: Sa ministarskog sastanka u Rigi poručeno je da su jedinstvo i solidarnost ključ zajedničke odbrane. Da li ste zabrinuti za jedinstvo Alijanse u situaciji kada postoje tenzije između saveznika (Francuska i SAD), kada Turska preuzima korake koji nijesu u skladu sa politikama Alijanse? STOLTENBERG: Poruka sa našeg nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO održanog u Rigi je jasna i glasna: ujedinjeni smo u zaštiti naše zajedničke bezbjednosti, posebno kada se radi o nedavnim dešavanjima koja nas brinu – neopravdano i kontinuirano nagomilavanje ruske vojske u Ukrajini i oko nje i ono što radi Lukašenkov režim, cinično i nehumano korišćenje ranjivih ljudi da izvrši pritisak na Poljsku, Letoniju i Litvaniju. NATO je političko-vojna alijansa sastavljena od 30 nacija sa obje strane Atlantika, sa različitim istorijama, različitim kulturama i različitim političkim partijama na vlasti. Normalno je da se ponekad ne slažemo. To je, na kraju krajeva, demokratija, i to je na kraju znak snage. I više od 70 godina, uvijek smo bili u mogućnosti da se ujedinimo oko našeg osnovnog zadatka: da budemo zajedno i zaštitimo jedni druge, pružajući sigurnost milijardama naših građana. Tokom naše istorije, NATO se uvijek prilagođavao promjenljivom bezbjednosnom okruženju. Od 2014. izvršili smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji, sa više snaga visoke spremnosti, ključnim doprinosima u borbi protiv terorizma i velikim povećanjem investicija u odbranu. Sada se ponovo pojačavamo. Na našem samitu u Briselu prošlog juna, lideri su donijeli ambiciozne odluke, uključujući dalje jačanje odvraćanja i odbrane, povećanje otpornosti naših društava, podsticanje tehnoloških inovacija i pojačavanje našeg rada na održavanju

međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Ove odluke će učiniti NATO jačim da se nosi sa izazovima današnjice i sjutrašnjice. NATO će nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, jer se suočavamo sa izazovima sa kojima nijedna zemlja i nijedan kontinent ne mogu sami da se izbore. Potrebno nam je transatlantsko jedinstvo, sa Evropom i Sjevernom Amerikom koji zajedno stoje u NATO-u, i to je ono što mi isporučujemo. Naši ministri spoljnih poslova su u Rigi razmijenili stavove o razvoju novog strateškog koncepta koji će biti predstavljen na našem sljedećem samitu u Madridu u junu. Strateški koncept će odražavati novo bezbjednosno okruženje i reafirmisati naše jedinstvo i vrijednosti i podstaći naše kontinuirano prilagođavanje. POBJEDA: Na istom sastanku govorili ste i o izazovima na Balkanu. Šta vidite kao veći bezbjednosni izazov regiona - stanje u Bosni i Hercegovini ili status kvo na Kosovu i nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine? STOLTENBERG: Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu. Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama. Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji. Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma - jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga. Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske; danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja. Svaki pokušaj slabljenja

Rusija nije konstruktivna POBJEDA: Znamo da ruski uticaj nije samo problem u Ukrajini, već i mnogo šire. Kao lider NATO-a, da li prepoznajete ono što je nedavno notirao i Evropski parlament u svojoj rezoluciji: da Rusija vrši negativan uticaj na Crnu Goru preko Srpske pravoslavne crkve? Da li je to hibridni uticaj protiv kojeg se NATO bori? STOLTENBERG: Ne mogu da komentarišem ovo konkretno unutrašnje pitanje, ali ću reći da pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu. Nažalost, redovno vidimo da Rusija radi suprotno. Samo prošlog mjeseca, Rusija i Kina su zajedno radile u UN kako bi potkopali napore međunarodne zajednice da obnovi misiju EU Althea u Bosni. Ovo je samo jedan primjer ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu koji nije od pomoći. Takođe smo vidjeli hakovanje, dezinformacije, zastrašivanje i druge destabilizujuće aktivnosti. U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake nacije da izabere sopstvene političke i bezbjednosne aranžmane. Pozivamo Rusiju da učini isto. Ovo je osnovni princip evropske bezbjednosti koji smo svi mi potpisali, uključujući i Rusiju.

institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija. POBJEDA: Da li NATO ima mehanizme za sprečavanje dodatnih tenzija, osim kroz već poznate – misiju KFOR-a i kroz saradnju sa Oružanim snagama u Bosni i Hercegovini? STOLTENBERG: NATO je jedini transatlantski forum za konsultacije i odluke o svim pitanjima koja utiču na našu zajedničku bezbjednost. Upravljanje krizama je i biće jedan od naših osnovnih zadataka. Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO. To je ponovo potvrđeno na našem samitu u Briselu i tokom našeg posljednjeg sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Rigi. Budućnost regiona vidimo u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele. Odlučni smo da pomognemo zemljama regiona da sprovedu reforme za dobrobit njihovih građana. To nije lak put. Za-

htijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju; ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. Ovo je ključno za konsolidaciju stabilnosti širom regiona. POBJEDA: Ocijenili ste nedavno kao opasnu, zapaljivu retoriku Milorada Dodika. Kako vidite retoriku Aleksandra Vučića? Mislite li da njegovo ponašanje može biti prijetnja jedinstvu Balkana? STOLTENBERG: Imam redovan dijalog sa predsjednikom Vučićem i ostalim liderima u regionu. Ove godine obilježeno je 15 godina od kada je Srbija potpisnica NATO Partnerstva za mir. U potpunosti poštujemo politiku vojne neutralnosti Srbije. Srbija kao suverena nacija ima pravo da bira svoj put. Isto tako, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom. Suočavamo se sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO-om može donijeti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu. Radimo sa Srbijom na reformi njihovih bezbjednosnih snaga i institucija. Obučavamo srpske oficire za učešće u međunarodnim mirovnim vježbama. Srbija je takođe radila sa NATO-om na obuci iračkih vojnih ljekara. Prije samo

nekoliko godina, Srbija je bila domaćin najveće NATO vježbe za vanredne situacije, pomažući saveznicima u NATO-u, kao i Srbiji i drugim partnerima, da se bolje pripreme za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari. Tako da je naša saradnja donijela stvarne koristi i radujem se našem nastavku partnerstva. POBJEDA: Crnogorski zvaničnici su u proteklih godinu dana u nekoliko navrata posjetili sjedište NATO-a. Koje su bile vaše poruke novoj vladajućoj garnituri? Da li ste razgovarali o krizi u crnogorskom sektoru bezbjednosti? STOLTENBERG: Imao sam zadovoljstvo da ugostim premijera Krivokapića u sjedištu NATO-a u novembru. To je bila njegova treća posjeta sjedištu NATO-a. Ovo samo po sebi je konkretna demonstracija našeg bliskog odnosa koji smo godinama razvijali sa Crnom Gorom. Crna Gora je cijenjen saveznik, koji daje važan doprinos našoj zajedničkoj bezbjednosti, sa trupama koje služe u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Letoniji i u našoj mirovnoj misiji KFOR-a na Kosovu. Pozdravljam i to što Crna Gora povećava izdatke za odbranu. Sve ovo pokazuje snažnu posvećenost NATO-u. A Crna Gora uvijek može da računa na NATO. Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovid-19. Nije na meni kao generalnom sekretaru NATO-a da komentarišem unutrašnja politička pitanja u svakoj zemlji saveznici. To je na političarima, strankama u Crnoj Gori da se time bave i odluče. Ono što mogu da kažem je da sam uvjeren da će Crna Gora ostati odan saveznik u NATO-u, ispunjavajući savezničke standarde, za dobrobit naše zajedničke bezbjednosti. POBJEDA: Upoznati ste sa aferom odavanja podataka CIA agenata od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako gledate na to? Plašite li se da bi se isto moglo desiti sa NATO podacima, uprkos vašem ranijem stavu da Alijansa ima stroge mehanizme za njihovo čuvanje? I CIA ih ima… STOLTENBERG: Kako nalaže dugogodišnja praksa NATO-a, nikada ne komentarišemo obavještajna pitanja. Cijenimo kontinuirani doprinos Crne Gore našoj zajedničkoj evro-atlantskoj bezbjednosti. NATO ima veoma stroge bezbjednosne protokole, uključujući i razmjenu informacija. Ne mogu da ulazim u detalje o ovim protokolima, ali vas uvjeravam da smo u mogućnosti da dijelimo podatke na bezbjedan i siguran način. POBJEDA: Članovi NOS-a su u više navrata, najavljeno i nenajavljeno, posjetili Crnu Goru. Da li ste upoznati sa njihovim izvještajima o tome šta su zatekli u crnogorskom bezbjednosno-obavještajnom sektoru? STOLTENBERG: Ne mogu da ulazim u detalje obavještajnih pitanja. Posjete koje pominjete dio su redovnih konsultacija među savezničkim zemljama. Jovana ĐURIŠIĆ

Politika

Poneđeljak, 3. januar 2022. PODGORICA – Crnu Goru prekrila je i pokorila fotelja Zdravka Krivokapića. Može država izdahnuti u ropcu pod pritiskom te fotelje, premijer se sa nje neće pomjeriti – kazala je u intervjuu Pobjedi Aleksandra Vuković, poslanica DPS-a, ističući da je crnogorska opozicija aktivna i da radi sve da ogoli prirodu režima koji hara Crnom Gorom „taman kao pandemija“. – Vođeni jednim interesom, spasom građanske Crne Gore, bićemo partneri svim konstruktivnim akterima u političkoj zajednici. Sad je red na njihov potez. Sa nama su načisto – kazala je Vuković. POBJEDA: Potpisan je Memorandum o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa. DF i Demokrate kažu da je to čamac za spašavanje DPSa, te most ka manjinskoj vladi. Kako to komentarišete, je li to put ka manjinskoj vladi? VUKOVIĆ: Prošlo je skoro godinu i po otkad je DPS na izborima poslat u opoziciju, a naši politički oponenti u svakom događaju na političkoj sceni vide zavjeru DPS-a protiv svih. Zaslijepljeni opstankom na vlasti po svaku cijenu i svojom političkom infatilnošću, oni ne razumiju političke procese koji proizilaze iz logike bavljenja tim pozivom. Vlada koja nema podršku u parlamentu samo je fiks ideja premijera Zdravka Krivokapića, koji kao duhom maše tzv. izbornom voljom građana, plašeći partije vladajuće strukture strašnom osvetom „divnoga naroda“, zbog koga on i njegovi eksperti moraju ostati na okupu, da svojim neznavenim vođenjem države okupiraju njen ekonomski, kulturni i politički razvoj. U normalnim političkim okolnostima, potpisivanje Memoranduma bi imalo težinu i smisao, ali kad politika postane rijaliti, realno je očekivati lov u mutnom, trgovinu, senzacionalizam. Sve dobre namjere i dogovore, ova vladajuća struktura je pretvorila u sprdnju. Mučno je to gledati i imati neku prognozu, s obzirom na to da partije koje pominjete imaju patološki strah od povratka DPS-a na vlast. Podnosiće sva međusobna poniženja i neslaganja, da bi potopili čamac koji DPS-u obezbjeđuje 40 odsto podrške birača na gotovo svim izbornim utakmicama. Svjesni kakva je to moć, a politički nekorektni da je priznaju, oni svakodnevno zbunjuju građane i stvaraju narativ prema kome je DPS neprihvatljiv partner, iako i međunarodna i domaća javnost prema svemu što su njihovi politički potezi upravo njih smatra neželjenim evropskim partnerima.

RAZGOVOR: Aleksandra Vuković, poslanica DPS-a

Fotelja Zdravka Krivokapića pokorila državu Svi prijatelji Crne Gore moraju se solidarisati i izdići iz svojih lokalnih pozicija i međusobnih nerazumijevanja. Danas se na lokalnim nivoima odlučuje sudbina Crne Gore. Cetinju treba dati priliku da se u njemu razriješi crnogorski sukob, kao što je Cetinje crnogorskom društvu dalo priliku da vrati crnogorsku samostalnost i uspostavi državno dostojanstvo – kaže Aleksandra Vuković

Kako god, dobro je da je taj memorandum potpisan, kao najava saradnje programski bliskijih političkih subjekata koji bi zamijenili ultradesničarske koji sada dominiraju u vlasti. POBJEDA: Opozicija je povukla inicijativu za izglasavanje povjerenja Vladi. Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković rekao je da „neće proći mnogo, a ova većina neće držati građane kao taoce svoje politike“, ali nije govorio detaljnije, n avo d e ć i d a D P S „ i m a razlog zašto ćuti“. Možete li nam otkriti koji je to razlog i hoćete li ponovo predlagati sličnu inicijativu i kad? VUKOVIĆ: Kada nastupe složena politička vremena, koja podrazumijevaju sunovrat svih vrijednosti koje smo uspostavljali snažno okrenuvši državu prema zapadnoj putanji, kada državu vode neodgovorni i često zluradi bleferi žedni slave i moći nasuprot nacionalnim interesima, onda je strpljenje spasonosna opcija. Razumijem ogorčenje građana kojima se nacionalizam i šovinizam koji trijumfuju godinu i više, nestručni kadar koji je sa površine litija kao političkoga protesta osmišljenog u dvama centrima suprotstavljenim evroatlantskoj orijentaciji Crne Gore, u Rusiji i Srbiji, dubinski zapośeo institucije, čine nepodnošljivim. I mi mislimo da treba stati na put divljanju tih provincijskih utvara koje prijete da Crnu Goru pretvore u balkansko strašilo koje će onemogućiti pristup progresu i modernosti, a ustoličiti ksenofobiju i narodni

Neka Golubović razjasni POBJEDA: Predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović koji je iz DPS-a, povodom grafita sa likom Ratka Mladića, relativizovao je u svojoj izjavi napade na Bošnjake u tom gradu. Niko iz DPS-a se tim povodom nije oglasio. Kako to komentarišete i kako Vi doživljavate takve izjave? VUKOVIĆ: Dugo se bavim problemom genocida u Srebrenici. Kao novinarka, istra-

živala sam užas toga što se tamo dogodilo svima nama i što nam se kao neupokojeni vampir dešava i danas. Svjedoci su u mojim emisijama pričali o katastrofi koja se desila, a nacionalisti koji su veličali zločince i njihovo nedjelo svoj prostor dobijali su u medijima koji danas afirmišu politiku vladajućeg režima u Crnoj Gori. Veliku tragediju samo mali ljudi mogu relatizovati. DPS je

egoizam. Crnogorska opozicija je aktivna i radi sve da ogoli prirodu režima koji hara Crnom Gorom taman kao pandemija. Možda nekome djeluje malo, ali smjena ministra Leposavića, otkrivanje suštine postupanja crnogorske vlasti na Cetinju, koja se pokazala kao izvršiteljka tuđih interesa u Crnoj Gori na štetu države, bezbjednosti i stabilnosti u njoj, interpelacije u Skupštini Crne Gore koje su dobile većinsku podršku, velika su postignuća opozicije. Da je, ponavljam, političke normalnosti, ovo bi bili razlozi za ostavku Vlade. To znaju svi elementarno politički pismeni ljudi. DPS i naši partneri će dobro sagledati situaciju. Mi smo ozbiljni političari i poteze nedoraslih sagovornika, koji ni za što veliko nemaju petlju, pažljivo ćemo procijeniti. Mi nijesmo oni koji se potcjenjuju, niti nam pada na pamet da trgujemo Crnom Gorom. Vođeni jednim interesom, spasom građanske Crne Gore, bićemo partneri svim konstruktivnim akterima u političkoj zajednici. Sad je red na njihov potez. Sa nama su načisto. Ćutanje ne znači odobravanje, nego davanje šanse da se dobro razmisli o svemu i ponudi strategija za izlazak Crne Gore iz ambisa u kome je već dugo. POBJEDA: Skupština je izabrala Tužilački savjet, bez šireg dijaloga, uprkos upozorenjima EK. Šta će značiti ovakav potez za Crnu Goru? VUKOVIĆ: Ovaj potez udaljava Crnu Goru od cilja kome smo mi kao vlast težili, a današnji trokraki režim ga samo deklarativno podržava, fotografipostavio pitanje gdinu Leposaviću i nakon odgovora o genocidu tražio smjenu nedostojnog ministra pravde. DPS je sa poslanicima koji sa nama dijele iste vrijednosti izglasao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Na poziv DPS-a, majke Srebrenice su pośetile Crnu Goru u toku glasanja o rezoluciji. Mislim da se treba obratiti gospodinu Goluboviću, s obzirom na njegov demanti koji je objavljen nakon toga intervjua za vaš list, kako bi se on izjasnio i razjasnio ovu situaciju.

šući se s evropskim partnerima i bježeći od ozbiljnih razgovora sa njima, a to je uspostavljanje evropskih praksi u crnogorskim institucijama i nesmetano kretanje Crne Gore k EU. Oni ne razumiju suštinu evropske perspektive Crne Gore. Dok ćeraju mak na konac sa nama i sa samima sobom, a ne žele da odblokiraju poglavlja 23 i 24 i na taj način nas ubrzano uvedu u EU, izgledaju kao diletanti koji se igraju smrtno ozbiljnim stvarima. Zamislite TS koji treba da bude vjesnik promjena u tužilaštvu, u kome je glavna referenca da postanete njegov član učešće na litijama i negatorski stav prema Haškom tribunalu. Ne sporim nikome pravo na mišljenje, ali mislim da matrica koja ujedinjuje sve aktere navodnih promjena u Vladi, Skupštini i pravosuđu jeste crkva, đe je vlada ugovorena i koja ispisuje program rada ovoga režima. To nam je sekularna, građanska i evropska Crna Gora? Zamislite kada dođete na vlast s obećanjima da ćete odblokirati paralisano pravosuđe svojim novim stilom rada, konsenzualnim, a izglasate članove TS bez kvalifikovane većine, sa podrškom 41 poslanika, uz prethodno usvojen Zakon o državnom tužilaštvu, kojim se zanemarilo mišljenje VK i napravila kapija za uvođenje sudanije, revanšizma i političkih procesa u Crnoj Gori, kao u doba totalitarnih režima. Ovaj potez je jedan u nizu činova ove vlasti kojim će se Crna Gora učiniti neozbiljnim pregovaračem s EK i koji će je od lidera u evropskim integracijama učiniti još jednom državom Zapadnog Balkana koja se oglušuje o evropski zov, prateći ,,zov divljine“ koji vodi u samoobmane, provincijalizam i despotiju klerikalizma. POBJEDA: Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da neće potpisati interpelacije o smjeni troje ministara. Kako to komentarišete? VUKOVIĆ: Viđeli ste, sve tri interpelacije opozicije su dobile zeleno svjetlo u parlamentu, ali to ne tangira premijera mesiju i njegove apostole. Nijesu oni postavljeni po zemaljskim, tj. skupštinskim zakoni-

Nije darodavac problem, već daroprimac

POBJEDA: Nikšić je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dobio dva miliona eura za projekte. Kako to komentarišete? Da li je to još jedan korak ka „srpskom svetu“? VUKOVIĆ: U „Bitku za Nikšić“ uloženo je mnogo. Medijsko oružje, finansijska municija, crkvena potpora, sve je to bilo upregnuto u realizaciju ,,srpskog sveta“ tokom martovskih ida u Nikšiću. Bila je to gotovo vojna, a ne izborna parada, jer izborni sistem u Crnoj Gori ne pamti takav atak na sebe od druge države, medijski i finansijski. Tragično je što je on tražen i objeručke prihvaćen od sadašnjih vlastodržaca u tome gradu, jednako od onih koji su uzimali šakom i kapom od svojih vlasnika iz Srbije, i od onih koji su tu nezabilježenu prodaju grada, koji je srce Crne Gore, podržali kroz koaliciju sa DF-om, ustoličivši prvaka „srpskog sveta“ i Vučićevog piona da vedri i oblači Nikšićem. I sada nas čudi taj Vučićev dar. Nije darodavac problem, on darom pokazuje kako novcem može saviti crnogorsku i nikšićku kičmu, problem je daroprimac. U svjetlu rastakanja crnogorskog identiteta, započetog pod krinkom navodne odbrane svetinja, ovaj novčani dar će biti iskorišten za afirmaciju ideja proklamovanih u ,,Miroslavljevim jevanđeljem“ nagrađenoj knjizi ,,Luče u tami Crne Gore“, a jedna od ideja jeste da ,,Crnogorci postaju niko i nula-ljudi kad isprazne iz sebe svoj duhovni sadržaj koji drži nacionalno-kulturna matrica srpstvo“. Nezamislivo je da je ova opaka pojava prećutana u Crnoj Gori. Sa velikom čežnjom mislim o vremenu Miroslava Krleže ili Danila Kiša, tih prkosnih i rasnih branitelja etičkih i estetičkih principa u umjetnosti. Crna Gora s ovom vlasti ne može imati drukčiji tretman, jer je njen duhovni i kulturni potencijal na najnižem nivou. Nadam se novoj generaciji intelektualaca koji će umjeti biti sudije od stila i moralni katalizatori svoga vremena. Novcem i apanažama kupljeno ćutanje kad nam se društvo pretvara u palanku platiće se „položajem daleke periferije Evrope“.

ma, nego po nebeskim, i njih ne obavezuje stav institucije koja je predstavnički dom građana. Shvatite, Crnu Goru je prekrila i pokorila fotelja Zdravka Krivokapića. Može država izdahnuti u ropcu pod pritiskom te fotelje, premijer se sa nje neće pomjeriti. Prije će kamila proći kroz iglene uši nego što će gdin Zdravko Krivokapić predati fotelju onima koji su mu je skovali. Prije će premijer u carstvo nebesko ući nego što će se odreći zemaljskoga, u kome, po crnogorskim aršinima, dubinski uništava institucije, služeći DF-u kao most za kadrovske osvajačke pohode. POBJEDA: Je li bilo pregovora DPS-a sa nekim političkim subjektom o formiranju vlasti na Cetinju i kako komentarišete poruke Stare garde da neće u zajedništvo sa DPS-om? VUKOVIĆ: Mislim da se u

ovome momentu svi prijatelji Crne Gore moraju solidarisati i izdići se iz svojih lokalnih pozicija i međusobnih nerazumijevanja. Danas se na lokalnim nivoima odlučuje sudbina Crne Gore. Politika je umijeće pregovaranja. Što je kompromis veći, to su nevolje Crne Gore manje. Nikada nijesam razumjela „nikad nećemo s ovim ili onim“ u politici. Nijesmo mi vječno podijeljeno društvo i ne smijemo se taborisati na poželjne i nepoželjne. Takvo ponašanje je odraz političkog sebičluka i nezrelosti. Ako hoćete, i nedoraslosti za bavljenje politikom. Cetinju treba dati priliku da se u njemu razriješi crnogorski sukob, kao što je Cetinje crnogorskom društvu dalo priliku da vrati crnogorsku samostalnost i uspostavi državno dostojanstvo. I. KOPRIVICA

Politika/Ekonomija

Poneđeljak, 3. januar 2022.

AKTUELNO: Politička korupcija je postala dozvoljena partijskim zapošljavanjem po dubini jer institucije ćute

Perić: Najkvalitetniji zbog političke pripadnosti diskriminisani

Poruka predsjednika Odbora za bezbjednost

Knežević: Novi SDT će imati posla s Jeljcinima iz Cuca PODGORICA - Jelena Šmigić (Krivokapić) zajedno s Dejanom Vukšićem planira zaposlenje 29 sebi bliskih osoba u ANB-u, napisao je juče na Tviteru Milan Knežević, lider DNP-a i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. – Novi SDT će imati posla s Jeljcinima iz Cuca. P.S. Jedva čekam Odbor za bezbjednost – poručuje Knežević. R. P.

ASK u nizu slučajeva utvrdila ugrožavanje javnog interesa

Srđan Perić

Da bi ekonomija mogla da se „razmaše“, partitokratija treba da bude suspregnuta, a kako nam to teško ide, vrtimo se u krug. Ujedno, ova praksa podriva i ideju pravednosti u društvu, jer nema pravde u tome da, recimo, najbolji student mora da bježi iz zemlje, a onom koji ide očito lakšim putem da je dovoljno da se učlani u partiju i čeka svoj red – kaže Srđan Perić PODGORICA – Politička korupcija je u Crnoj Gori ukorijenjena praksa koja se, bez obzira na smjenu vlasti potvrdila kao dubok problem, smatra politički analitičar Srđan Perić i upozorava da ta pojava dvostruko urušava zajednicu, i etički i funkcionalno. Perić je u razgovoru za Pobjedu podsjetio da je instrument političke korupcije koristila i prethodna vlast u Crnoj Gori, ali i naglasio da taj problem zapravo ima mnogo dublju genezu. - Klijentelističkih praksi se može naći i prije Demokratske partije socijalista. To je problem koji se jasno može locirati u našoj zajednici čak i u XIX vijeku. Ipak, DPS je uspio da tu praksu usavrši na nikad ranije viđen način. Cio sistem je bio podređen projektu „siguran glas“, a partijska zapošljavanja i namještenja su bila samo puki instrument u njemu – kaže Perić. Nova vladajuća struktura, formirana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine je, dodaje on, umjesto da napravi otklon, takvu praksu zapravo prigrlila. - Svakako da za godinu dana

ne možete imati partijskih zapošljavanja i postavljenja u obimu u kojem je jedna partija sa svojim partnerima to radila u 30 godina, ali početak nije obećavajući. Istina je i da su neki kvalitetni ljudi zbog političke pripadnosti ili čak zbog toga što nijesu bili pripadnici vladajućih partija bili diskriminisani, a koji mogu biti vrlo korisni za razvoj društva i dobro bi bilo da konačno mogu biti integrisani u sistem javne uprave. Govorim o ljudima sa kompetencijama, te ličnim i profesionalnim integritetom – naveo je Perić. Politička korupcije će predstavljati prijetnju efikasnosti cijlog sistema u Crnoj Gori sve dok je, kako objašnjava Perić, naš ekonomski ambijent takav da je mnogo povoljnije i pogodnije raditi u državnoj upravi ili državnom preduzeću, nego li preduzimati inicijative u privredi. - Opet, da bi ekonomija mogla da se „razmaše” partitokratija treba da bude suspregnuta, a kako nam to teško ide, vrtimo se u krug. Ujedno, ova praksa podriva i ideju pravednosti u društvu, jer nema pravde u tome da, recimo, najbolji student mora da bježi iz zemlje, a onom koji ide očito lakšim

putem da je dovoljno da se učlani u partiju i čeka svoj red – kaže Perić. Za crnogorsko društvo bi, dodaje on, bilo korisno da razumije da partitokratija ne samo da onemogućava put ka prosperitetu, već narušava i temelje zajednice. Zato bi, ističe Perić, valjalo praviti hrabre političke poteze u odbacivanju te paradigme. - Koji onom ko bi krenuo tim putem izvjesno ne donose uskopartijsku korist, ali koji ozdravljuju ukupne odnose u društvu. Dok god se to ne počne dešavati, imaćemo politikantstvo u njegovom najrazornijem obliku i destrukciju ključnih vrijednosti na kojima bismo trebali da opstanemo kao zajednica, a to su sloboda i pravda – naveo je Perić. Naglašava i kako bismo se, da bi riješili neki probem, prvo trebali suočiti sa njegovom uzrokom. A u tom smislu bi prije svega političku korupciju morali da razumijemo kao ponašanje koje urušava zajednicu. - Jer najsposobniji najčešće neće dolaziti na najodgovornije pozicije, oni neće biti motivisani da ostaju u državi, a

Agencija za sprečavanje korupcije je u skladu sa svojim ovlašćenjima u nizu slučajeva utvrdila da su pojedini državni organi ugrozili javni interes nezakonitim postavljenjima, zapošljavanjem ili dodjelom stipendija i u skladu sa tim dala preporuke za otklanjanje korupcijskih rizika, saopšteno je Pobjedi iz te agencije. - Agencija je krajem decembra 2020. godine donijela mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, identifikujući norme koje mogu stvoriti zakonodavni prostor za sistemsku korupciju – navedeno je iz Agencije. Podsjetili su i kako su u kampanji za parlamentarne izbore 2020. godine izdali 231 upozorenje zbog nedostavljanja potpune dokumentacije o zapošljavanju, te da su Ministarstvu javne uprave, kao nadležnom organu za inspekciju rada, na dalje postupanje uputili dokumentaciju o zapošljavanju u šest organa vlasti. - Agencija za sprečavanje će nastaviti da dosljedno afirmiše poštovanje etičkih vrijednosti i principa dobrog upravljanja, doprinoseći jačanju integriteta javne uprave – naveli su iz te institucije.

drugi sistemi ih rado prihvataju. Tako političko iskrivljenje dvostruko urušava zajednicu, i etički i funkcionalno. Moguće da je manje važno kako ćemo klasifikovati ovu pojavu od toga da je razumijemo kao štetnu i napravimo otklon od nje – zaključio je Perić. Đ.Ć.

Iz Brisela poručeno da Crna Gora treba da sprovede ekonomsku fiskalnu strategiju, suzbije sivu ekonomiju i manje da se oslanja na turizam

Poštovati EU pravila pri dodjeli koncesija za Aerodrome BRISEL - Kako bi ispunila sve zacrtane ciljeve na EU putu, Crna Gora treba da sprovede ekonomsku fiskalnu strategiju, suzbije sivu ekonomiju, manje da se oslanja na turizam. Od Podgorice se očekuje da poštuje EU principe javnih nabavki prilikom dodjele koncesija za upravljanje Aerodromima Crne Gore. U oblasti javne administracije, u EU ponavljaju neophodnost zapošljavanja po zaslugama.

U cilju poboljšanja funkcionisanja tržišne ekonomije, Crna Gora treba da implementira srednjoročnu fiskalnu strategiju i plan konsolidacije, koji će dovesti do značajnog smanjenja budžetskog deficita i odnosa javnog duga. U briselskim smjernicama od Crne Gore se očekuje da nastavi napore u cilju poboljšanja poslovnog i regulatornog okruženja i razvija i sprovodi konkretne postupke i mjere za suzbijanje neformalne ekonomije. Kako bi unaprijedila konkurentnost i izglede za dugoročni, inkluzivni i održivi rast, u Briselu kažu da Crna Gora treba da smanji oslanjanje na turizam kao jedini izvor ekonomskog prosperiteta. Takođe, ističu potrebu unapređenja obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa trenutnim i budućim potrebama, u odnosu na zelenu i digitalnu tranziciju. Crna Gora treba u potpunosti da primijeni sistem elektronskih javnih nabavki i poštuje

principe javnih nabavki EU prilikom dodjele koncesije za upravljanje crnogorskim aerodromima. Crna Gora u ovoj godini treba da izdvoji dovoljna sredstva za organizovanje nacionalnog popisa stanovništva i da ga sprovede u skladu sa zahtjevima i preporukama EU. U Briselu kažu da takođe treba ojačati ljudske i finansijske resurse Zavoda za statistiku Crne Gore i ostvariti napredak u obezbjeđivanju podataka o državnim finansijama i proceduri prekomjernog deficita. Što se tiče finansijske kontrole, Crna Gora treba da ojača primjenu upravljačke odgovornosti u javnoj upravi i dalje se uskladi sa pravnim tekovinama EU u borbi protiv finansijskih prevara. Crna Gora treba da obezbijedi zapošljavanje na svim pozicijama u javnoj upravi u skladu sa principima zasluga, kompetentnosti i transparentnosti kako bi ponovo izgradila kapacitete u pitanjima vezanim za proces pristupanja EU, naglašavaju u Briselu. Dodatno, Crna Gora treba da usvoji nove strategije reforme javne uprave i upravljanja javnim finansijama i da poboljša pristup građana javnim informacijama kroz izmjene i dopune Zakona o pristupu informacijama. U EU naglašavaju da su opredijeljeni da pružaju dalju podršku Crnoj Gori u njenim naporima ka članstvu u EU. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Nacrt zakona o igrama na sreću u završnoj fazi

Svi bi da se uvede red

PODGORICA – Ni pola godina od završetka javne rasprave o nacrtu zakona o igrama na sreću, priređivači i dalje ne znaju da li su i u kojoj mjeri prihvaćene njihove primjedbe i sugestije, ni da li postoji finalna verzija teksta zakona, jer još nema izvještaja o sprovedenoj raspravi, koje je Ministarstvo finansija (MF) bilo dužno da objavi u roku od 15 dana od kraja rasprave.

Biće uspostavljena evidencija igrača i dobitnika, uplata većih od dvije hiljade eura i isplaćenih dobitaka

Prihod od onlajn igara

Iz MF Pobjedi su kazali da je procedura oko prijedloga zakona u završnoj fazi usaglašavanja sa institucijama te da će odmah nakon toga biti dostavljen Vladi na utvrđivanje. Novim zakonom, kako navode, žele stvoriti kvalitetniji ambijent za razvoj tržišta i privlačenja priređivača iz inostranstva, postići veću fiskalnu disciplinu i obezbijediti veći priliv budžetu sužavanjem prostora za malverzacije, utaju poreza i neplaćanje naknada. – Pooštrenom kaznenom politikom očekujemo da će zakon pružiti dodatne garancije poslovanju legalnih priređivača igara na sreću, a demotivisati nelegalne, te obezbijediti veću zaštitu maloljetnika od učestvovanja u igrama na sreću

NEDOVOLJNO KADRA

Prihodi po osnovu fiksne koncesione naknade za priređivanje igara na sreću preko interneta zaključno sa novembrom 2021. godine iznosili su 1.189.511 eura. Na dan 23. decembar prošle godine bilo je registrovano 11 priređivača onlajn klađenja. Na posljedni dan 2020. godine bile su evidentirane 1.024 kladionice, dok ih je trenutno, prema posljednjim informacijama, 995. Na to je, kako smatraju u UPIC-u, uticala pandemija.

– Naši ključni prijedlozi su bili da se jasnim i transparentnim zakonskim rješenjem omoguće jednaki uslovi svim priređivačima i uvede red na tržište igara na sreću. Tražili smo da naknade budu na takvom nivou da omoguće podizanje standarda djelatnosti i istovremeno stimulativno djeluju na nove investicije i povećanje prihoda budžeta, te da se djelotvornim mjerama spriječi učešće maloljetnika u igrama na sreću – kazala je za Pobjedu predstavnica Udruženja priređivača igara na sreću Marijana Zec.

ZAVRŠNA FAZA

Još se ne zna da li postoji finalna verzija teksta zakona

Gubici budžeta i radnih mjesta Marijana Zec

i društvenu zaštitu igrača i njihovih porodica. Donošenjem zakona biće uspostavljen potpuniji i kvalitetniji onlajn nadzor svih priređivača igara na sreću kroz uvođenje efikasnog monitoring mehanizma, odnosno uspostavljanjem boljeg kontrolnog sistema umrežavanjem priređivača, što će dovesti do stvaranja kvalitetnijeg ambijenta za razvoj tržišta i povećanje prihoda od igara na sreću – objašnjavaju iz Ministarstva. U novom zakonu naći će se i preporuke iz analize Savjeta Evrope koje se odnose na nadzor onlajn igara. – Posebna pažnja je posvećena uređenju pitanja stvarnog vlasnika, objedinjavanja inspekcija i ,,fit and proper“ kriterijuma priređivača igara na sreću. No-

Upućeni u ovu oblast su za Pobjedu kazali da je u ovoj djelatnosti krajem 2020. godine u Crnoj Gori bilo zaposleno preko tri hiljade ljudi, a da su budžetski prihodi sa 15,8 miliona 2019. godinu kasnije pali na 11,9 miliona. Pomoć države je izostala, pa nijesu imali ni subvencija za zaposlene niti su bili oslobođeni plaćanja fiksne naknade dok su bili zatvoreni. Zbog toga je, kako tvrde, zatvoreno 138 kladionica i 13 automat klubova do kraja avgusta prošle godine, a preko 500 ljudi ostalo je bez posla.

vim zakonom biće otklonjeni nedostaci, a biće preciznije i potpunije regulisane pojedine, u praksi, sporne odredbe postojećeg – kažu iz MF dodajući da

PODGORICA - Najnižu penziju u Crnoj Gori, čiji je iznos propisan zakonom na 147 eura, prima 16.804 penzionera. Naime, ovaj iznos je upola manji od prosječne penzije koja je u novembru prošle godine iznosila 292,75 eura i tri puta manji od prosječne zarade, koja iznosi 535 eura, pokazuju podaci Agencije Anadolija.

Podaci Fonda PIO

Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na isplatu za novembar 2021. godine, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosila je 292,75 eura i među najvećima je u regionu. U Crnoj Gori ima ukupno 128.128 korisnika penzije. Od ukupnog broja, 118.206 je korisnika prava u Crnoj Gori, a 9.922 korisnika prava u inostranstvu. Iz Fonda PIO je za AA saopšteno da od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 113.682 je penzionera, a 4.524 je korisnika ostalih prava, među kojima su tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i nje-

ga, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu. – U inostranstvu se isplaćuje 9.840 penzija i 82 ostalih prava. Strukturu ukupnog broja penzija čine starosne, invalidske i porodične penzije. Od ukupnog broja penzija isplaćenih u Crnoj Gori, za novembar 2021. godine, 66.297 čine starosne penzije, 18.561 invalidske i 28.824 porodične penzije - naveo je vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić. Za navedenu isplatu procenat učešća korisnika starosne penzije u ukupnom

će priređivači imati i obavezu da podižu svijest igrača kada je riječ o psiho-socijalnoj dimenziji igara.

IZGUBLJENI PRIHODI

Na pitanje Pobjede koliko je prihoda država izgubila, imajući u vidu ubrzani tehnološki razvoj od 2004. godine, kada je donijet prethodni zakon, iz MF nijesmo dobili precizan odgovor, ali nam je rečeno da se trenutnim zakonom propuštaju značajni prihodi, a da i priređivači imaju sužen opseg djelovanja. Pravo priređivanja onlajn igara će, kao i do sada, imati oni koji već imaju koncesije za jednu od igara, a onlajn nadzorom biće obuhvaćeni svi, uključujući kazina i lutrijske igre, koji do sada nijesu bili. – Priređivači će biti u obavezi da obezbijede čuvanje primljenih uplata i isplata u realnom vremenu na način kojim se omogućava uspostavljanje sistema

nadzora. Osim navedenog, priređivači igara na sreću u kazinima, igara na sreću putem onlajn igranja i lutrijskih igara na sreću će biti u obavezi da obezbijede čuvanje podataka o igračima. Priređivači će biti u obavezi da vode evidenciju o licima koja uplate i uplatama iznosa većeg od dvije hiljade eura, kao i da vode evidenciju o dobitnicima za sve igre na sreću, uključujući i onlajn igre i izdatim potvrdama o isplaćenim dobicima. Godišnji izvještaj sa ovim podacima će biti u obavezi da dostavljaju nadležnom organu i finansijsko obavještajnoj jedinici do kraja januara tekuće godine za prethodnu – navode iz MF. Ukazuju da će postojeći informacioni sistem za nadzor biti unaprijeđen, za šta su, kako navode, obezbijeđenja sredstva od donacije Republike Slovačke, koja je, prema sporazumu, uplatila milion eura u ove svrhe.

Iz Sektora za igre na sreću Uprave prihoda i carina (UPIC) očekuju da će novim zakonom konačno biti uređena ova oblast i konkretizovani pozitivni benefiti za državu. Navode da je u Upravu za igre, otkada je formirana 2008, uloženo malo u razvoj kadrovskog i tehničkog potencijala, te da država nije adekvatno ispratila evidentnu ekspanziju na tržištu igara. – Višestruko je povećan obim posla u dijelu izdavanja koncesionih ugovora i izrade mjesečnih fiskalnih opterećenja za priređivače, a brojno stanje zaposlenih je čak manje nego kada je Uprava počela sa radom. Kontrolna funkcija, odnosno inspekcijska služba, je izdvojena iz ovog organa 2012. godine, što je negativno uticalo na kvalitet nadzora nad priređivačima igara na sreću – navode iz UPIC-a. Ipak, pozitivni iskorak napravljen je uspostavljanjem informacionog sistema za nadzor (ISONIS), čiji benefiti su bili vidljivi godinu nakon implementacije, 2018, kada je zabilježen rast prihoda od koncesija za skoro 50 odsto. – Međutim, od tog vremena nijesu ulagana sredstva u proširenje i razvoj ISONIS-a i jačanje njegove softverske i komunikaciono-hardverske komponente, čak ni nakon realizovanja Sporazuma o kontribuciji sa Ministarstvom finansija Republike Slovačke – tvrde iz UPIC-a. M. Lk.

Najnižu penziju prima blizu 17 hiljada penzionera broju penzionera u Crnoj Gori je 58,32 odsto, invalidskih 16,33 odsto, a porodičnih 25,35 odsto. – Struktura penzija po vrstama ovog prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore – kazao je Aligrudić.

On poručuje da najviši iznos penzije, shodno Zakonu, kojim je limitirana vrijednost ličnog koeficijenta osiguranika, ne može biti veći od četiri. – Ovo znači da bi, na primjer, osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, na današnji dan primao penziju u iznosu od 1.180,99 eura. Iste izmjene i dopune Zakona o PIO nijesu ograničile dužinu penzijskog staža koji utiče na visinu penzije, tako da se prilikom izračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina - istakao je Aligrudić. R. P. Ispred zgrade PIO

Društvo

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Direktor i glavna sestra Doma zdravlja Podgorica obišli dežurne zdravstvene objekte

Omikron karakteriše blaža klinička slika

Prilikom obilaska domova zdravlja

PODGORICA - Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić i glavna sestra ustanove Kristina Tomović obišli su juče dežurne zdravstvene objekte - Blok V, Nova varoš, Konik, Tuzi i Zeta, kao i dva kovid centra na Starom aerodromu i u Tološima. Proces rada, navodi se u saopštenju, u svim zdravstvenim punktovima obavlja se neometano i u punom kapacitetu. – Broj pacijenata je na sezonskom nivou, dok je u kovid centrima osjetno povećana posjeta. Iz navedenih razloga, kovid centri DZ Podgorica pojačani su dodatnim medicinskim osobljem, dupliran je broj ljekara, tehničara i laboratorijskih tehničara, kako bi se čekanje na pregled i testiranje smanjilo – ističe se u saopštenju. I pored uvećanog broja posjeta u kovid centrima i skoka zaraže-

nih virusom, ono što pokazuje zdravstveno stanje pacijenata za sada, ocjenjuju, jeste da omikron soj karakteriše blaža klinička slika, pa se i terapijska procedura prilagođava trenutku. – Apelujemo na građane da izbjegavaju okupljanja i da poštuju epidemiološke mjere, jer iako je klinička slika omikron soja kovid virusa blaža, njegova prenosivost je mnogo veća – navodi se u saopštenju. Direktor i glavna sestra DZ Podgorica obišli su i specijalističku službu radiologije, koja za vrijeme praznika stoji na raspolaganju za potrebe kovid pacijenata. – Još jednom pozivamo građane da se vakcinišu protiv kovida-19 i na taj način pomognu i sebi i zdravstvenim radnicima koji stoje na prvoj liniji odbrane od virusa – poručuju iz Doma zdravlja Podgorica. Nj. Ž.

I juče gužve u kovid centrima I juče su bili veliki redovi ispred kovid ambulanti na Starom aerodromu i u Tološima, ali i ispred privatnih laboratorija. Građani kažu da ne

čekaju dugo i da uglavnom imaju blaže simptome. U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, registrovano je 1.288 novih slučajeva infekcije.

Sve veći broj građana čeka testiranje

Prema podacima Instituta, zaraženo još 1.288 osoba

Preminula dva pacijenta PODGORICA - U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, a registrovano je 1.288 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Oporavile su se 253 osobe. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 3.913 uzoraka.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za subotu je iznosio 32,92 odsto. Tokom subote IJZ-u su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa kovid infekcijom kod pacijenata iz Podgorice i Nikšića. Mlađi je imao 84, stariji 91 godinu. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.416. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 253 pacijenta. Uzimajući u obzir novootkrivene slučajeve i broj oporavljenih, u Crnoj Gori je aktivan 11.221 slučaj kovida-19. Od početka epidemije u Crnoj Gori ukupno je registrovan 173.161 slučaj infekcije novim korona virusom. R. P.

Đaci, nastavnici, roditelji, ali istručnjaci, ukazuju na problem konfuznih ud PODGORICA – Kada je neka knjiga konfuzno napisana, lako je se riješiti - preklopiti i odbaciti je. Ali, kada je utkana u obrazovni sistem i to još u osnovnoj školi, kroz obavezne predmete, nastaje veliki problem. Jer, djeca nemaju opcija i primorana su da iz neadekvatnih udžbenika uče. Snalaze se kako znaju i umiju i tako se kod nekih ujedno počinju razvijati i one negativne posljedice – odbojnost prema određenim predmetima, pa na kraju i prema – školi. Lako je djecu kritikovati zbog manjka znanja i lošeg uspjeha, a ne sagledati temelje na kojima sve to počiva. Vrlo su klimave te osnove. Brojni udžbenici nijesu prilagođeni njihovom uzrastu, nejasni su, sadrže previše nepotrebnih informacija... O tome najbolje znaju oni, krajnji korisnici – đaci. Učenici koji su i članovi Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana analizirali su ih, i u suštini neki od njih poručuju da su im nadležni otežali školovanje... Isidora Jovićević je u devetom razredu i kaže da udžbenici generalno nijesu loše odrađeni, ali je sporno što za njihov uzrast nijesu dovoljno razumljivi i blisko napisani. Sadrže, dodaje ona, dosta nepotrebnih podataka ili im nedostaju oni najbitniji. Navodi kao primjer udžbenike iz biologije koji su kroz cijelo njihovo školovanje bili obimni. Podaci koji su iznešeni u njima, bez reda i pravila, zadaju dosta poteškoća prilikom učenja. – Evo, udžbenik biologije, ima nabrajanje po 20 organizama za svaku od 15 kategorija bioma i ekosistema. To nama (generalno đacima u mojoj školi) pravi veliki problem prilikom odgovaranja navedenog predmeta. U redu je da imaju po 2/3 pa hajde i pet vrsta, ali ovo je stvarno nehumano – kaže Isidora. Predočava i primjer udžbenika CSBH jezika i književnosti koji sadrže dosta primjera, međutim, nema konkretnih i jasno izvedenih definicija koje su učenicima ključne za shvatanje gradiva. Pohvaljuje, s druge strane, udžbenike i zbirke iz matematike, koji obiluju objašnjenjima u vidu tekstova i slika, primjera riješenih zadataka - imaju dobro predstavljen princip rada. I Matea Dragović je u devetom razredu i, takođe, stava je da je gradivo veoma nerazumljivo predstavljeno, sa dosta nepotrebnih informacija. Udžbenik iz geografije je u svakom pogledu urađen na veoma lijep način, sve je jasno rečeno, bitne informacije su posebno označene… Požalio se da udžbenik iz fizike predstavlja veliki problem njihovoj generaciji. Jako je, kaže on, teško učiti iz udžbenika u kojem su lekcije nepovezane, sadržaj gradiva takođe.

SAVLAĐUJU NASTAVU TAKO ŠTO PRIVATNO IDU NA ČASOVE

– Gradivo sadržano u udžbenicima prirodnih nauka za osnovne škole učenici teško

Prvo u školu, pa

Autori udžbenika često nemanju osjećaja za složenost gradiva namijenjenog osnovcima

Udžbenik biologije ima nabrajanje po 20 organizama za svaku od 15 kategorija bioma i ekosistema. To nama (generalno đacima u mojoj školi) pravi veliki problem prilikom odgovaranja iz navedenog predmeta. U redu je da imaju po dvije-tri, pa i pet vrsta, ali ovo je stvarno nehumano – kaže učenica Isidora Jovićević da mogu savladati samostalno. A, naravno, nikako na samoj nastavi u školi što je slučaj u razvijenim zemljama Zapada. To najbolje pokazuje rasprostranjena praksa koja ukazuje da se materija izučava u vremenskim intervalima, najčešće po tromjesečjima, a potom zaboravlja – kaže akademik Momir Đurović, bivši predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Ističe da ne treba ispustiti iz vida da mnogi učenici savlađuju materiju uz pomoć dodatne, plaćene nastave. - Ako je tako, onda sigurno treba značajno analizirati cjelokupnost i svrsishodnost takvog ,,državnog“, a obaveznog, osnovnog obrazovanja – kaže Đurović. Njegovo iskustvo sa udžbenicima za osnovnu školu svodi se, uglavnom, na one iz prirodnih nauka. Manje-više svaki udžbenik iz prirodnih nauka, prema njegovim riječima, ima mana, kako u pristupu materiji, tako i po obimu i složenosti, za taj uzrast, prezentirane materije.

Kaže da, prije svega, obim gradiva kao i njegova složenost su u udžbenicima za posljednje razrede osnovne škole predimenzionisani, preobimni i često isuviše složeni za taj uzrast i namjenu. – Možda udžbenik iz fizike namijenjen učenicima osmog razreda prednjači po stilu i pristupu, a naročito ,,egzibicionizmu“ što, po mom mišljenju, nikako nije adekvatno namjeni i naravno osnovnoj skoli – navodi Đurović.

Momir Đurović

UNIVERZITETSKI PROFESORI PIŠU SLOŽENO

Složenosti, naročito, dodaje akademik, doprinose autori koji su često univerzitetski profesori koji nemaju dovoljno osjećaja za nivo i složenost gradiva namijenjenog osnovcima. Nažalost, i pored značajnih istraživanjima koja su rađena na ovu temu, posljednje veliko sprovedeno je u okviru projekta ,,Evaluacija reforme obrazovanja“, u koje

Društvo suvoparno, iz matematike Bivša direktorica škole ,,Oktoih“ mr Mirjana Radulović navodi da je za četvrti i peti razred Društvo dosta suvoparno i da ima apstraktnih pojmova. To je, kaže ona, bio utisak nastavnika i roditelja. Matematika od prvog do četvrtog ima malo zadataka za vježbanje, kaže ona, a udžbenik priroda u četvrtom i petom – suvoparna. – Priroda od prvog do trećeg

liči na slikovnice. Bez ikakvog teksta – navela je ona. Dodaje da je Geografija za sedmi i osmi dosta opširna i da ima težak sadržaj. A Istorija za osmi je presadržajna, nabacana dodatnim objašnjenjima koja zbunjuju djecu, jer nemaju redosljed u učenju. Đaci su se žalili da je u želji da bude interesantna postala – konfuzna. Izvršna direktorica Udru-

Društvo

Poneđeljak, 3. januar 2022.

džbenika koji im otežavaju školovanje

a na plaćeni čas

Alarmantne poruke iz NVO sektora o nasilju nad ženama, Centar za ženska prava upozorava

Neki zadovoljni, a neki kritikuju što ima i fotografija koje samo ukrašavaju stranice

Biljana Mosurović

Kristina Mihailović

Mirjana Radulović

je bio uključen ne mali broj naučnih radnika, praktičara i radnika iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, mi još nijesmo dobili kvalitetne udžbenike, upozorava profesorica mr Biljana Mosurović. Kaže da to, naravno, ne znači da ih nema, ali ne u onom broju koji bi zadovoljio potrebe našeg obrazovnog sistema. – Šta se dogodilo? Čini se da se otišlo u drugu krajnost. Često su zadaci u udžbenicima nerealni, kako zbog vremena koje

treba posvetiti rješavanju određenih zadataka, tako i nemogućnosti njihovog izvođenja. Neprilagođeni su uzrastu učenika - sadržaji su pisani jezikom koji djeca ne razumiju (akademski pristup), nerijetko preopširni i zbunjujući. Na taj način formira se neprihvatljiv obrazac ponašanja u kome djeca uče kako da izbjegavaju obaveze – navodi ona. Dalje ističe da sadržaji koji se proširuju prelaskom u naredni razred nijesu usagla-

šeni, ne poštuju pedagoški princip postupnosti i sistematičnosti u nastavi. Dešava se da autori rade sasvim nezavisno, ne obazirući se na rad svojih kolega – autora sadržaja za prethodne razrede, pa djeca ostaju zbunjena, jer ne mogu povezati prethodno stečeno znanje sa novim znanjima. Profesorica ističe i da je korelacija među predmetima naročito zapostavljena... – Nerijetko se obrađuju sadržaji iz pojedinih predmeta bez neophodnih znanja iz drugih, bliskih predmeta ili se zbog grešaka u sistemu određeni sadržaji ne obrađuju, a kasnije su neophodni za obradu nastavnih sadržaja, pa se isti obrađuju površno. To naravno itekako utiče na loša postignuća učenika. A profesorica Mirjana Radulović, doskorašnja direktorica Osnovne škole ,,Oktoih“, cjelokupnu situaciju objašnjava kroz činjenicu da je riječ o kompleksnoj temi. Užbenici su zastarjeli i kao takvi, zaključuje profesorica, nedovoljni... N. Đ.

e malo zadataka, istorija konfuzna… ženja ,,Roditelji“ Kristina Mihailović navodi da su ranije pokušali da utiču na to da se promijene udžbenici, ali da su od nadležnih uvijek dobijali odgovor kako je to nemoguće i da ta opcija ne postoji. Istakla je i da je problematično što pojedini đaci iz značajnog broja predmeta imaju po dvije ili četiri knjige. – Sadržaj udžbenika Priroda i Društvo, kako je napisan,

teško da iko to može da razumije, a ne uzrast devet-deset godina – rekla je ona. Ističe i da su formulacije multikulturalnosti, multietničnosti vrlo loše objašnjene…Nijesu prilagođene uzrastu djece. -Autori su univerzitetski profesori, značajan broj njih. Nije im pristup dovoljno blizak da bi mogli djeci da opišu gradivo na razumljiv način – rekla je Mihailović.

Maja Raičević

PODGORICA - Institucije u Crnoj Gori imaju strahovito pasivni odnos u slučajevima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, navodeći da je Centar prošle godine imao 80 odsto više korisnica u odnosu na 2019. Raičević je kazala da taj podatak predstavlja razlog za zabrinutost, jer govori da žrtve rodno zasnovanog i porodičnog nasilja nemaju dovoljno povjerenja u rad institucija. – Institucije u Crnoj Gori imaju strahovito pasivni odnos kada je riječ o slučajevima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja. Riječ je o odnosu naučene bespomoćnosti - navela je Raičević u intervjuu agenciji Mina. Ona je ocijenila da su pravni okviri u Crnoj Gori solidni, jer onamo gdje ne postoji nacionalno zakonodavstvo postoje pravno obavezujući međunarodni standardi. - Problem je razumijevanje tih zakona i standarda, kao i njihova primjena u praksi. Pored toga, veliki problem su stavovi osoba koje primjenjuju zakon - istakla je Raičević. Ona je navela da, u tom pogledu, treba mnogo više da se radi. - Potrebno je supervizirati rad organa i utvrditi odgovornost kada se ne postupa u skladu sa zakonom - rekla je Raičević. Ona je kazala da je neophodno vršiti monitoring i evaluaciju rada državnih institucija u slučajevima koji se odnose na porodično nasilje i nasilje nad ženama. Ona je podsjetila na istraživanje Centra iz 2019. godine, koje je pokazalo da i dalje postoji mali broj zaštitnih mjera koje se izriču za prekršaje nasilja. Prema riječima Raičević, još je

Raičević: Prošle godine korisnica bilo 80 odsto više nego ranije manji broj zaštitnih mjera za krivična djela koja se tiču slučajeva porodičnog nasilja. - Najveći broj prijava bude procesuiran kao prekršaj, dok 10 do 15 odsto budu krivična djela. Sama činjenica da imamo veliki broj prekršaja govori da naše institucije imaju dosta tolerantan odnos prema nasilju - rekla je Raičević. Ona je istakla da, prilikom kvalifikacije i ocjene krivičnog djela, institucije moraju razmatrati cijeli kontekst, ali i posljedice nasilja po žrtve. Raičević je kazala da je praksa pokazala da se nedovoljno vjeruje žrtvama i da njihova prava i interesi još nijesu u centru postupanja institucija, što je standard i obaveza po međunarodnim propisima. - Žrtve treba da imaju advokate u sudskim postupcima, ali i da imaju besplatnu pravnu pomoć od momenta kada prijave slučaj policiji - istakla je Raičević. Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoji zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji se odnosi na žrtve nasilja u porodici i trgovine ljudima, dodajući da se taj institut nedovoljno koristi, jer žrtve nijesu dovoljno informisane. - Onog momenta kada se žrtva obrati policiji, tužilaštvu ili bilo kojoj nadležnoj ustanovi, osobe koje tamo rade treba da je upute da ima pravo na besplatnu pravnu pomoć - rekla je Raičević. Raičević je navela da je prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije donio veoma loše ocjene kada je riječ o zaštiti ljudskih prava žrtava nasilja u politici, kaznenoj politici kao i zaštiti djece koja svjedoče nasilju. - Nije ni čudo jer smo u ovoj godini imali dva femicida, praktično jedan za drugim.

Dvije žene su ubijene, a da su prije toga prijavljivale nasilje nadležnima - rekla je Raičević. Ona je istakla da je, nakon ta dva slučaja, Centar zabilježio porast u javljanju žena koje su sumnjale da će im član porodice ili partner ozbiljno nauditi. - Mi smo za 80 odsto premašile broj korisnica u odnosu na 2019. godinu, što je vrlo zabrinjavajuće, jer govori da nemaju dovoljno povjerenja u rad institucija - rekla je Raičević. Ona je poručila da računa na dobru volju direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova, koji su, kako je rekla, već izrazili spremnost da se ozbiljnije bave ovom temom. - Ideja je da specijalizujemo službenike policije i tužilaštva, ali i da budu supervizirani u svom radu. Posebno bi bilo značajno da se razgovori sa žrtvama snimaju za potrebe kontrole rada institucija - smatra Raičević. Nakon dva slučaja femicida, kako je kazala, u tužilaštvu su se desili pomaci kada je riječ o kategorizaciji krivičnih djela. - Vidimo i ažurniji odnos policije. Međutim, da bi to bilo održivo, moramo da izgradimo sistem koji će da traje, a ne da se pokrene onda kada se nešto loše desi – rekla je Raičević. Ona je istakla da je veoma važno i da se, u svim situacijama gdje dolazi do nasilja, procijeni roditeljski kapacitet osobe koja vrši nasilje. – Nasilnik ne može biti dobar roditelj, i potrebno je da i sudska praksa i rad institucija prepozna tu činjenicu i da reaguje na samom početku, kada krene borba za starateljstvo - navela je Raičević. Ona je upozorila da će nasilnik da koristi sve raspoložive mehanizme da onemogući blizak kontakt nenasilnog roditelja i djeteta. R. P. ILUSTRACIJA

Jedna od članica Mreže zlatnih savjetnika je i Danica Klikovac, koja je u osmom razredu, i ona kaže da se konsultovala sa vršnjacima i da su došli do zaključka da su svi udžbenici dovoljno jednostavni i da ne obuhvataju ni premalo ni previše podataka. – Kao dobar primjer udžbenika izdvojili smo udžbenik iz biologije, obuhvata suštinu i ilustracije su obličje i jasne. Kao nešto lošiji primjer udžbenika naveli smo udžbenik iz geografije, mislimo da je preobiman – rekla je ona. A Helena Vuković iz osmog razreda smatra da udžbenici nijesu u suštini loše odrađeni, ali da kvalitet zavisi od razreda do razreda. – Sa ciljem da lekcije u školskim udžbenicima budu što razumljivije i prikladnije našem uzrastu, došlo je do toga da u njima postoji dosta nepotrebnih informacija – navela je ona. – Bilo bi dobro da ima i više slika u određenim udžbenicima, ali ne one koje će tu biti samo radi izgleda stranica, već da budu praktične i od koristi nama učenicima – rekla je Helena. Isidora Radojević, koja je u devetom razredu, kaže da se sa svojim vršnjacima saglasila da udžbenik iz istorije predstavlja problem kod učenika zato što su lekcije previše zahtjevne i neshvatljive, a ponekad imaju suviše podataka koji ne mogu da se zapamte a, takođe, se ti podaci brzo i zaborave. – U suprotnom, udžbenik koji zaslužuje pohvale jeste udžbenik iz matematike. U njemu su slikovito prikazane figure (zavisi o kojoj lekciji je riječ) koje nam olakšavaju usvajanje gradiva. Sve je detaljno objašnjeno, čak su i urađeni primjeri kao olakšica za vježbanje – navela je ona. Najla Smaković, koja je u sedmom razredu, ističe da su udžbenici dobri i razumljivi, ali da bi voljela da u nastavi ima dokumentaraca - filmova i prezentacija koji su posvećeni lekcijama iz udžbenika.

Institucije u Crnoj Gori pasivne kada je riječ o slučajevima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja

Hronika / Društvo

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Uspješno okončana potraga u reonu Crnog jezera

Spasioci brzo pronašli zalutale maloljetnike ŽABLJAK - Troje maloljetnika preksinoć se izgubilo u reonu oko Crnog jezera. Apel za pomoć upućen je Službi zaštite i spašava-

nja Žabljak. Ekipa je brzo izašla na teren i pronašla maloljetnike. – Potraga je kratko trajala. Troje maloljetnika se iz-

Akcija „Petarda“ sprovedena u Nikšiću

Oduzeta veća količina petardi, vatrometa i puška NIKŠIĆ - Službenici nikšićke policije, postupajući na osnovu naredbe sudije za istragu u sklopu akcije „Petarda“, izvršili su pretres stana u kojem je pronađena veća količina petardi, vatrometa i jedna poluautomatska puška. – Pretresom je pronađen i oduzet 5.991 komad petardi različitih vrsta, 38 vatrometa i jedna poluautomatska puška marke „crvena zastava“ u ilegalnom posjedu – saopšteno je iz Uprave policije. O događaju je obaviješten državni tužilac, koji će se, poručuju, nakon vještačenja izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela. Nj. Ž.

gubilo. Radi se o srednjoškolcima iz Podgorice. Brzo smo ih pronašli – kazao je za Portal Analitika komandir žabljačke Službe zaštite i

spašavanja Drago Popović. On ističe da je na Žabljaku tokom praznika mirno i da nije bilo više zahtjeva za pomoć.

Preminuo novinar Nebojša Vujović

Odlazak čovjeka sa bolje strane ulice

PODGORICA- Napustio nas je Nebojša Vujović, autor više kultnih muzičkih emisija, među kojima i ,,Rok rulet“ na Radiju CG i ,,Drugom stranom“ na Anteni M. – Neprikosnoveni poznavalac muzike, objektivan i dobronamjeran kritičar, novinar rafiniranog uredničkog ukusa i voditeljskog dara, uz glas koji se ne zaboravlja, Nebojša je podizao estetske standarde i progonio muzički kič – piše Antena M. Deceniju i po svoga najbo-

ljega autorskoga perioda proveo je na Radiju Antena M, vodeći slušaoce ,,boljom stranom ulice“, onom na kojoj nije bilo mjesta za muziku loših muzičara. Nažalost, bolest ga je prerano odvojila od mikrofona, a tek dio njegovog autorskog opusa sačuvan je. Nije kurtoazija nego apsolutna istina - Nebojša Vujović bio je čestit čovjek, nenametljiv i pouzdan kolega, posvećen poslu i lojalan kući u kojoj je radio. R.P.

s.v.

Bez organizovanog Oftalmolozi Pripadnici MUP-a nalaganja badnjaka očekuju više Srbije slave uz pjesmu SPC se oglasila povodom Badnjeg dana i Božića

Posljedice epidemioloških mjera

PODGORICA - Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka neće organizovati uobičajene kulturno-duhovne programe koji prate nalaganje badnjaka. – Poslije svete liturgije na Badnje jutro, sveštenstvo će blagosloviti badnjake, a svi vjerniciće u toku cijelog Badnjeg dana moći da dođu do svojih parohijskih crkava i prilože svoj badnjak, da zapale svijeću i pomole se Bogomladencu Hristu za zdravlje i napredak svoje porodice i svojih bližnjih - navodi se

kratkovide djece zbog pandemije

u saopštenju Mitropolije. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju i odgovornost, u božićne praznične dane biće služeno i po nekoliko liturgija u svim parohijskim i manastirskim hramovima, gdje to dozvoljavaju crkvena pravila. – Ovo činimo kako bi se izbjegle uobičajeno velike gužve na božićnim liturgijama, a u isto vrijeme svima koji su se spremali postom i molitvom omogućili da pristupe svetim tajnama Hristovim – saopštili su iz MCP. R. P.

PODGORICA - Njemački oftalmolozi očekuju da će se zbog pandemije povećati broj kratkovide djece jer umjesto na otvorenom provode više vremena kod kuće pred ekranima mobilnih telefona i tableta. – Može se očekivati da će se u pandemiji povećati kratkovidost među djecom jer previše gledaju u ekrane mobilnih telefona i tableta na premaloj udaljenosti – rekao je portparol Profesionalnog udruženja oftamologa Ludger Volring za DPA. – Nemamo još podatke za to, ali ranija istraživanja ukazuju na to da će se povećati broj djece sa miopijom – rekao je i dodao da bi se spriječila kratkovidost kod djece, važan faktor je dnevna svjetlost. Vorling je naglasio da čak i slaba dnevna svjetlost je bolja od vještačke svjetlosti. R. P.

koja veliča genocid

Veselje uz stihove fašističke genocidne pjesme

PRIBOJ - Pripadnik Policijske uprave Priboj Marko Pantović na svom Fejsbuk profilu objavio je video snimak na kojem se zajedno sa starješinama i kolegama policajcima veseli uz stihove fašističke genocidne pjesme u kojoj se kaže: „Srebrenice tako si mi mila, Dabogda se tri put ponovila…, „Oj Pazaru, novi Vukovaru,

Oj Sjenice, nova Srebrenice…, „Oj Fatima đe su ti dimije, u četnika oko Ledenika…“ Kako piše portal Sandžakpress, video je nastao u jednom ugostiteljskom objektu u Priboju prilikom dočeka Nove godine. Malo je reći uz uznemirujuću pjesmu, zabavljaju se: Vidosav Avramović, zamjenik načelnika Regionalnog centra granične policije prema Crnoj Gori; Marko Žujić, oficir u

Policijskoj upravi Priboj; Milojica Bjelović, šef smjene u Regionalnom centru granične policije; Marko Klisura, penzionisani komandir te još nekoliko policajaca. Za sada niko od nadležnih nije reagovao na ovakav način proslave, pogotovo u jednoj multinacionalnoj sredini poput Priboja, pa se čini da im veličanje genocida i pozivanje na nove zločine nije smetalo. R. P.

Turizam

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Drugi dan januara na Bjelasici – u slici i riječi

Planinska bajka na suncu

Više hiljada gostiju uživalo na skijama, u panoramskoj vožnji, boravku na Bjelasici u ,,danu bez oblačka“. Dobre posjete ostvarili su i Ski centar Kolašin 1600 i Ski centar Kolašin 1450

KOLAŠIN – Sve ono što su epidemija i koronom izazvane mjere oduzele turistima i turističkim radnicima, sve granice, limite i ograničenja kao da je turistima pokušao da nadoknadi jučerašnji dan. Dan bez oblačka, nebo bez oblačka. I ljeti je to fenomen na planini. A tek zimi… Drugog dana januara sunce je na Bjelasicu ,,izmamilo“ i one koji nijesu planirali. Više hiljada skijaša i gostiju na Bjelasici. Najviše onih na skijama, dosta uživanja u panoramskim vožnjama, izazov da se osjeti i ,,pokupi“ sunce na planini. Prepuni parking na Ski centru Kolašin 1600, prepuna bašta, korpe

Prepuni parking Na vrhu Troglave

Među najmlađim skijašima

u žičarama bez praznog mjesta. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore, bio je zadovoljan ambijentom, posjetom, impresijom koju su stvarali sunce i snijeg… – Najbolji turistički dan od 18. decembra prošle godine kada smo zvanično otvorili sezonu. Bila je spremna sva potrebna skijaška infrastruktura, a sunce svemu tome daje poseban kvalitet i

Žičara na Ski centru Kolašin 1600

doživljaj. Dobro pripremljene staze su ,,izdržale“ sunce pogotovo u prijepodnevnom dijelu. To je ohrabrenje za nastavak sezone, a sve što organizujemo, radimo u skladu sa traženim mjerama borbe protiv epidemije – objasnio je Milošević. I na Ski centru Kolašin 1450 je sve funkcionisalo besprekorno. Miodrag Marković nam je potvrdio da je naj-

više bilo domaćih gostiju, onda gostiju iz Albanije i Rusije. Početak sezone ohrabruje a naša ponuda će biti sve kompletnija. Direktor LTO Kolašina Aleksandar Vlahović nam je potvrdio da su smještajni kapaciteti tokom novogodišnjih praznika bili uglavnom popunjeni… – Očekujemo da se uprkos svim nevoljama koje turizam trpi zbog epidemi-

je, takav trend popunjenosti nastavi i u januaru. Najveći broj gostiju je iz Crne Gore i Albanije, a ima ih i iz ostalih država regiona. Snijega na skijalištima ima dovoljno i staze su dobro pripremljene. Pozivamo sve da ove zime, uz maksimalno poštovanje epidemioloških mjera, provedu odmor u Kolašinu i na Bjelasici – kazao je Vlahović. D. DRAŠKOVIĆ

Uživanje u bašti

Na durmitorskim stazama snijega ne fali U Turističkom centru Durmitor zadovoljni su posjetom turista tokom ovog prazničnog perioda, a najviše gostiju ima iz Crne Gore i regiona. Direktor TC Durmitor Marinko Purić saopštio je da je sezona krenula ranije nego inače, odnosno 17. decembra. – Zadovoljni smo posjetom i u ovom prazničnom periodu, a i u periodu prije praznika – kazao je Purić. Prema njegovim riječima, najviše gostiju ima iz Crne Gore, regiona i Ukrajine, prenosi Mediabiro. – Imamo dosta gostiju sa strane, ali većina njih je iz regiona – dodao je Purić. On je rekao da je cjelokupna infrastruktura u pogonu, dok su pristupni put i parkinzi prilagođeni i očišćeni. – Sada i nema puno snijega, zato je i lakše održavati puteve. Ali i da ima snijega i tada bi sigurno sve bilo očišćeno i prilagođeno gostima – rekao je Purić. On je podsjetio i da je infrastruktura skijališta Savin kuk, koja je relativno i stara, u funkciji. Kada je u pitanju poštovanje propisanih epidemioloških mjera, Purić je saopštio da se one poštuju. – Muzike nema u lokalima, trudimo se da kontrolišemo razmak između posjetioca koji čekaju u redovima. Propisane mjere jesu otežale funkcionisanje sezone, ali ne u velikoj mjeri – rekao je Purić.

Marinko Purić

Uživanje na žičari

On je ocijenio da će nastavak sezone zavisiti od količine snijega i epidemiološke situacije u zemlji. – Nadam se da ćemo uspjeti da izdržimo januar, kako bismo mogli da kažemo da smo imali uspješnu sezonu – zaključio je Purić. Na stazama Ski centra Savin kuk ima dovoljno snijega, a temperatura vazduha je oko osam stepeni. Većina posjetilaca je zadovoljna stazom.

Najviše gostiju iz regiona

10 Povodi

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Žene u Crnoj Gori između tradicionalnog vaspitanja i modernih izbora: Ivana Mrvaljević, glumica

Uspjeh žene ovdje se još ne mjeri srećom već ispunjavanjem životnih zadataka Život se sastoji i od kompromisa, ali nije problem učiniti ga svjesno, sa određenim ciljem. Problem je što se najčešće taj kompromis podrazumijeva ili jednostavnije rečeno: žena je dužna da vodi računa o porodici, da bude supruga i majka, a ako dodatno ima namjeru da gradi karijeru, neka vidi kako će - kaže Mrvaljević



Podjela poslova i postupaka na muške i ženske davno je prevaziđena. Biološke različitosti su jedno, ali za sve druge stvari jednako smo sposobni i jednako možemo doprinijeti i sopstvenoj porodici i društvu, ukoliko je prisutno poštovanje i empatija - kazala je Mrvaljević PODGORICA - Pred ženom je hiljadu zahtjeva, ali ono u čemu većina, usuđujem se reći, griješi jeste nerijetka potreba da opravdavaju svoje odluke i izbore porodici, ali i društvu generalno, postavljajući time sebe u ulogu žrtve. Pravo na izbor je široka tema i podrazumijeva sve, pa i najluđe izbore, ukoliko za njima postoji potreba, ali bez osjećanja griže savjesti jer se bira drugačije od većine – rekla je za Pobjedu glumica Ivana Mrvaljević, naša sagovornica u nastavku serijala Žene u Crnoj Gori između tradicionalnog vaspitanja i modernih izbora. Ona naglašava da srećom postoje i žene, ali i muškarci, koji ipak shvataju suštinsku važnost rodne ravnopravnosti i koji tu važnost i žive. – Vrijeme osviješćenosti, iako kasni, stiglo je i kod nas – smatra Mrvaljević.

KOMPROMISI

Naša sagovornica smatra da se najteže pomiriti sa saznanjem da se kompromisi u životima naših žena doživljavaju kao normalnosti, da se oni od žene očekuju i podrazumijevaju. – Život se, između ostalog, sastoji i od kompro-

misa. I nije problem svjesno, sa određenim ciljem učiniti kompromis. Problem je što se najčešće taj kompromis podrazumijeva ili jednostavnije rečeno: žena je dužna da vodi računa o porodici, da bude supruga i majka, a ako dodatno ima namjeru da gradi karijeru, neka vidi kako će, te obaveze takođe ostaju – kaže Mrvaljević. Mjera je, prema njenom mišljenju, u svijesti oba pola.

– Podjela poslova i postupaka na muške i ženske davno je prevaziđena. Biološke različitosti su jedno, ali za sve druge stvari jednako smo sposobni i jednako možemo doprinijeti i sopstvenoj porodici i društvu, ukoliko je prisutno poštovanje i empatija. Takođe, onima koji smatraju da biti džentlmen znači čuvati ženu od rada i odluka, kao njegovu slabu i samo uz njega zaštićenu „princezu“ koja nema potrebu da misli



Ona naglašava da su očekivanja, koja su dio naše tradicije, stvorila i žene koje su pomirene sa tom „sudbinom“, ali i one koje pokušavaju da nešto promijene, pa se ipak sve završi predajom pred dominantnošću muškarca u njenom životu koji prije ili kasnije dobije tu ulogu „spasioca“

i zarađuje, zapravo je čista manipulacija, odnosno kod mnogih naslijeđen model odnosa prema ženi – kaže Mrvaljević. Ona dodaje da i mnoge žene valjda to vuku iz bajki, imaju predstavu o sebi kao krhkim i nezaštićenim bićima kojima treba zaštitnik (čitaj tutor), što je takođe svojevrsna manipulacija i frustrira mnoge muškarce u našem društvu.

OČEKIVANJA

U svakom od njenih doba, naglašava naša sagovornica, društvo u kome živimo od žene ima određena očekivanja. – Od djevojčice se očekuje da bude tiha i vrijedna, od djevojke da ne bude kurva, od žene da bude majka - kraljica, a od starice, najrađe, ako kako može, da ne postoji.

Kome podnosimo račune? – Prioriteti su individualna stvar. Za početak, ne izvinjavati se za sopstvene izbore i odluke i ne postavljati pred sebe ogromne ciljeve. Zašto? Kome podnosimo račune? Možda nekim uvjerenjima ponijetim iz tradicije da moramo, ni ovako ni onako, nego tačno onako kako od nas to očekuju. Kada izbacimo iz sopstvene svijesti taj momenat opravdanja bilo pred sobom ili drugima zbog

neispunjenih „uputstava“ o načinu života i razmišljanja, oslobađamo i sebe i druge oko sebe i stvaramo odlične uslove za sreću. Svaki odnos koji nije zasnovan prvo na ljubavi je čisto licemjerje. A što se poštovanja tiče, jedino je koje obezbjeđuje ravnopravan odnos i to iskreno poštovanje, poštovanje potreba i želja onog drugog, i - sloboda – naglašava Ivana Mrvaljević.

Moji izbori su uvijek bili iz ljubavi iako se nijesu uklapali u zadate forme – Profesija koju sam odabrala traži ljude rasterećeni, vizionarski duh i razmišljanja. Stege izazvane podržavanjem stereotipa tradicionalnog društva jednostavno nijesu u skladu sa tom profesijom. Glumce su oduvijek pratili avangardni životni izbori. Naš ugao posmatranja, razumijevanja, pa i prihvatanja raznih ljudskih izbora nije radikalan i prema izreci „sve što je ljudsko nije mi strano“ demokratski podržava pravo na izbor. Moji izbori su uvijek bili iz ljubavi, iako se nikada nijesu uklapali u zadate forme. Pa ni izbor profesije. Ja nijesam stvorila porodicu po biblijskim pravilima, ali je sve stvoreno u toj sinergiji zaista plod ljubavi i iskrenog poštovanja koje podrazumijeva slobodu, odnosno pravo na izbor onog drugog, bez namjere da nas očekivanja odvedu u relacije koje su nedostojne zrelih ljudi. Svako pravi sopstvene izbore i odgovara pred sobom zbog njih. Ne smatram da sam nešto previše propustila u porodičnom životu jer moje polje djelovanja nikada ne bi došlo do izražaja da sam se upinjala da ostvarim nešto što zapravo nije bilo u skladu ni sa mojim personalitijem niti sa životom koji sam vodila i koji vodim – smatra Ivana Mrvaljević.

Mnogo je okrutnih tema i nerealnih dvostrukih standarda koji se postavljaju pred ženu na našim prostorima. Rodna ravnopravnost zaista je neiscrpna tema, a dok god kao društvo kruto nastavimo da tu važnu temu tretiramo kao hir „raspuštenih žena“, ona će stajati kao problem i ozbiljna kočnica modernog građanskog crnogorskog društva – smatra Mrvaljević. Ona naglašava da su očekivanja, koja su dio naše tradicije, stvorila i žene koje su pomirene sa tom „sudbinom“, ali i one koje pokušavaju da nešto promijene, pa se ipak sve završi predajom pred dominantnošću muškarca u njenom životu koji prije ili kasnije dobije tu ulogu „spasioca“. A, dodaje, postoje i one koje neostvarivanje uloge supruge i majke doživljavaju kao lični

neuspjeh i postaju ogorčene. – Ovdje se, nažalost, životni uspjeh žene još ne mjeri srećom, zadovoljstvom, ekonomskom i ličnom slobodom već ispunjavanjem određenih životnih zadataka. Onih bez čijeg ispunjenja, kako su nas uvjerili, život žene nema smisla. Ali za sve to, krivci ipak nijesu žene, iako često u našem društvu čujem konstatacije da su žene krive za sve pa i za tzv. „emancipaciju“ jer su „sebe sada i te kako zajebale“. Ko im je, kažu, kriv što su tražile „ravnopravnost“, pa sada moraju i da budu sve ono što tradicionalne vrijednosti nameću, ali i da grade karijere, zarađuju, odlučuju, vode aktivan društveni život – kaže Ivana Mrvaljević i poručuje da sad, povrh svega, žene i zbog toga osuđuju! R.U.-I.

Svijet

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Kličko se pridružio vojsci Ukrajine KIJEV - Nekadašnji svjetski prvak u boksu i aktuelni gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pridružio se vojsci Ukrajine i pozvao ostale funkcionere da učine isto. Kličko se konkretno pridružio vježbi teritorijalne odbrane Kijeva, a tom prilikom je rekao da je njegova zemlja već u ratu. – Mnogi od nas su služili vojsku, a te vještine bi trebalo da budu vraćene. Mislim da je ta-

Vitalij Kličko

kva obuka od suštinskog značaja za srednje i visoke funkcionere zemlje koja je u ratu već osam godina – rekao je Kličko za britanski The Telegraph. Bivši bokser ovdje aludira na višegodišnje sukobe u Ukrajini poslije kojih je 2014. godine Krim postala dio Rusije nakon što je na toj teritoriji održan referendum i potpisan ugovor o pristupanju. – Mislim da se radi o karak-

Razgovarali ruski predsjednik i njegov turski kolega

Putin i Erdogan obećali jačanje rusko-turskih veza

Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan

MOSKVA/ANKARA - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan obećali su jačanje veza, saopštile su obje strane. U telefonskom razgovoru, Putin i Erdogan su ,,razmotrili bilateralnu suradnju i potvrdili svoju odlučnost da nastave

jačati obostrano korisno partnerstvo između Rusije i Turske“, potvrdio je juče Kremlj. Strane su se dotakle i globalnih pitanja, uključujući nedavne prijedloge za razvoj pravnoobavezujućih sporazuma koji će garantovati sigurnost Rusije, situaciju na Južnom Kavkazu i napore za rješavanje sirij-

ske i libijske krize, dodaje se u saopštenju. Turska direkcija za komunikacije izvijestila je da se poziv fokusirao na korake za poboljšanje odnosa. – Na sastanku se razgovaralo o Kavkazu, Siriji i Libiji, kao i o regionalnim i međunarodnim dešavanjima, na kojem je po-

novljena odlučnost da se unaprijedi saradnja Turske i Rusije na svim poljima – kazala je turska strana. Poziv dolazi u trenutku kada je Turska kao članica NATOa, koja ima drugu po veličini vojsku u Alijansi, naljutila Moskvu isporukom oružja Ukrajini, uključujući naoružane bespilotne letilice koje su po prvi put korištene protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini krajem oktobra. Turska ima dobre veze i sa Kijevom i sa Moskvom, ali je kritikovala zauzimanje ukrajinskog poluostrva Krim od strane Moskve i izrazila podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine. Rusija je rasporedila oko 100.000 vojnika u blizini svoje granice s Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost da se sprema za moguću ofenzivu jer zahtijeva sveobuhvatne sigurnosne garancije od Sjedinjenih Država i NATO-a. Moskva želi da NATO uskrati članstvo Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim zemljama i ukine vojno raspoređivanje u srednjoj i istočnoj Europi.

ternim osobinama koje dijele svi sportisti. Samodisciplina, pedantnost, upornost i snažan osjećaj fokusa su ključni principi koji vam pomažu da uspijete, nezavisno od toga koji posao obavljate – objasnio je legendarni bokser razloge zbog kojih se pridružio rezervistima. Podsjetimo, Kijev posljednjih sedmica optužuje Moskvu za gomilanje hiljade vojnika u blizini ukrajinskih granica, u pri-

premi za eventualnu ofanzivu. Rusija negira da planira bilo kakav napad, ali optužuje Ukrajinu i Sjedinjene Države za destabilizirajuće ponašanje i zatražila je sigurnosne garancije protiv širenja NATO-a na istok. Inače, Kličko je najpopularniji sportista u istoriji Ukrajine zajedno s fudbalerom Andrejom Ševčenkom koji je aktuelni trener italijanskog prvoligaša Đenove.

Poruka kosovskog premijera

Kurti: Spremni smo za dogovor sa Srbijom

Aljbin Kurti

PRIŠTINA - Vlada Kosova ima za cilj postizanje dogovora sa Srbijom i normalizaciju odnosa u 2022. godini, kazao je premijer Aljbin Kurti, prenosi Ekonomija onlajn. Kurti u intervjuu za TV Kljan Kosova kazao je da je kosovska vlada spremna za postizanje dogovora, ali da on zavisi mnogo više od Srbije. – Sporazum koji ne podrazumijeva međusobno priznavanje kao centar sadržaja, naravno, nama nije prihvatljiv, ali on kao takav nikome ni ne koristi.

Postizanje konačnog sporazuma koristilo bi objema zemljama, jer bi se proces integracije u EU ubrzao – kazao je Kurti. Kurti je napomenuo da Srbija želi da nastavi evropski put, ali da on nije moguć bez priznanja Kosova, dok sa druge strane Kosovo želi evropske i evroatlantske integracije i za to je potrebna puna normalizacija. Kosovski premijer je dodao i da Srbija ima dileme, jer ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, kupuje naoružanje od Rusije i članica je Ekonomske euroazijske unije, prenosi Kosovo onlajn.

U svijetu otkazano više od 3.000 letova, najviše u SAD

Izraelska vojska pokrenula napade u Pojasu Gaze, nije bilo žrtava

Tvrde da su napadi bili usmjereni na fabriku za proizvodnju raketa TEL AVIV - Izraelska vojska saopštila je juče da je pokrenula napade na ciljeve u Pojasu Gaze, dan nakon što su palestinski militanti ispalili dvije rakete ka Sredozemnom moru.

Na snimku se vide tri velike eksplozije

Kako prenosi AP, na video snimku mogu se vidjeti tri velike eksplozije i borbeni avioni koji lete iznad njih u južnom Pojasu Gaze. Prema prvim izvještajima, kako se navodi, nema potvrde o mogućim žrtvama.

Izraelska vojska je u saopštenju navela da su napadi bili usmjereni na fabriku za proizvodnju raketa. Takođe je okrivila militantnu islamsku grupu za svako nasilje koje potiče sa teritorije koju kontroliše. Ovi vazdušni napadi dolaze kao odmazda za dvije rakete koje su ispaljene iz Pojasa Gaze u subotu ka Sredozemnom moru, navodi AP. Policija je saopštila da u napadu nije bilo žrtava i materijalne štete.

Sa aerodroma u Vašingtonu

VAŠINGTON - Širom svijeta juče je otkazano više od 3.000 letova, od čega su više od polovine američki, što je dodatno pogoršalo praznične poremećaje u avio-saobraćaju izazvane širenjem omikron soja korona virusa i lošim vremenskim uslovima. Do sada je otkazano više od 3.300 letova, među kojima 1.900 prema, iz i u SAD, prema vebsajtu Flajtaver (FlightAware.com), a veliki broj letova je odložen, prenosi Glas Amerike. Božić i Nova godina su praznici

tokom kojih se obično najviše putuje, ali je brzo širenje veoma zaraznog omikrona dovelo do naglog rasta zaraženih korona virusom, te velikog broja članova posade aviona u karantinu, zbog čega su avio-kompanije primorane da otkazuju letove. Saobraćajne službe širom SAD takođe privremeno ukidaju ili smanjuju usluge zbog nedostatka osoblja. Omikron je doveo do rekordnog rasta inficiranih u svijetu i ograničio novogodišnje slavlje u velikom broju zemalja.

12 Kultura

Poneđeljak, 3. januar 2022.

NAŠA TEMA: Koji je cilj likovnih kolonija i da li one dovode do hiperprodukcije osrednjih radova

Često je bitniji broj djela nego kvalitet PODGORICA - Crna Gora godinama unazad ima tradiciju održavanja likovnih kolonija. Mnogobrojni su domaći umjetnici koji učestvuju na njima, ali i oni iz regiona i inostranstva. No, s obzirom na to da kolonije traju u prosjeku od sedam do petnaest dana, postavlja se pitanje da li je to dovoljno vremena za stvaranje kvalitetnih radova i da li kolonije dovode do hiperprodukcije radova osrednjeg kvaliteta. O tome za Pobjedu govore umjetnici, učesnici kolonija - Goran Ćetković, Naod Zorić i Ana Šćekić, kao i Belis Pojatić, organizator i učesnik ,,Pljevaljske likovne kolonije“, Maja Čakalović, program menadžerka Kreativnog haba u Baru koji je ove godine organizovao prvu likovnu koloniju i Abaz Dizdarević, organizator i pokretač Internacionalnih likovnih susreta ,,Stari most“.

Abaz Dizdarević

Belis Pojatić

Naod Zorić

Detalj sa prve likovne kolonije u organizaciji Kreativnog haba iz Bara

MOTIVACIJA

Ćetković je do sada učestvovao na velikom broju likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu. - Moj glavni motiv za učestvovanje na kolonijama, pored odmora, je upoznavanje sa umjetnošću i kulturom drugih umjetnika i gradova. Smatram da kolonije prvenstveno služe za promociju likovne umjetnosti. Najveći broj takvih druženja rezultira i grupnom izložbom što je lijepa prilika da se publika u različitim gradovima i državama upozna sa radom jednog umjetnika - smatra Ćetković. Šćekić podsjeća da je u toku i nakon završenih akademskih studija počela da učestvuje na likovnim kolonijama. Glavni motiv joj je bio komunikacija sa umjetnicima iz raznih zemalja, upoznavanje kulture grada/države gdje se kolonija održava, kao i snažna želja da ostavi upečatljiv trag, odnosno, autorsko djelo koje bi predstavilo, kako nju kao umjetnika, tako i zemlju iz koje dolazi. Do sada je učestvovala na kolonijama u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji, Rumuniji, Hrvatskoj, Austriji. Kao posebno pozitivna iskustva izdvojila je organizaciju art kampa Georga Brandnera - austrijskog umjetnika koji je u sopstvenoj režiji u svom ateljeu okupio 16 umjetnika koji nijesu bili sputani određenim ,,pravilima“. Kao pozitivno iskustvo navela je i koloniju u Baru u Kreativnom habu u organizaciji Maje Čakalović, gdje su umjetnici bili lišeni svih okvira i slobodni da se izraze, a kao nagradu imali su priliku da njihova djela ostanu u Habu, gdje postoji mogućnost da budu viđena. - Ciljevi organizatora likovnih kolonija su raznovrsni. Rijetki su organizatori koji su zaista strastveni kolekcionari umjetničkih djela. Prisustvovala sam i kolonijama gdje su nametanjem te-

Goran Ćetković

Maja Čakalović

matike jasno ukazivali na nacionalnu i političku pozadinu; pojedine kolonije su sastavni dio kulturnih centara određenih gradova i radovi kasnije bivaju izlagani na određenim kulturnim manifestacijama, što je pozitivno za dobrobit umjetnika koji na taj način sudjeluje u internacionalnoj likovnoj sceni - tu dolazimo do ciljeva umjetnika kao učesnika, da li je to pravi razlog učestvovanja na koloniji i da li su organizatoru za sobom ostavili autentičan rad ili onaj koji im je ,,manje važan“. Stoga su upitni i različiti ciljevi samih umjetnika koji učestvuju na likovnim kolonijama - smatra Šćekić. Zorić nije učestvovao na velikom broju likovnih kolonija, trudio se, kako kaže, da bira. Izdvaja koloniju u hotelu ,,Kvin of Montenegro“ u Budvi, koloniju u blizini Niša, u Trebinju, ali i simpozijume u Novom Sadu i Sloveniji. - Najviše sam nastojao da idem u prostore koje do sada nijesam obišao. Kolonije su u suštini susreti umjetnika. Obično traju od sedam do 15 dana. Napravi se atmosfera u kojoj se priča o umjetnosti, razmjenjuju se iskustva, ali i problemi sa kojima se umjetnik srijeće. Zato kolonije po svojoj suštini i postoje. Njihov glavni cilj je punjenje energije, razmjena iskustava i druženje - kazao je Zorić.

ODGOVORITI IZAZOVU

Šćekić smatra da je istina da likovne kolonije dovode do hiperprodukcije radova osrednjeg kvaliteta, ali da svakako postoje i izuzeci. - To umnogome zavisi od ciljeva organizatora i umjetnika. Stoga smatram da bi najbolji način da se organizuju kolonije bio konkurs gdje umjetnici apliciraju kao za rezidenciju ili izložbu, jer

Ana Šćekić

ima puno razlika u samoj organizaciji; pojedine su zatvorenog tipa, pojedine se organizuju po ,,prijateljskoj liniji“… Poenta je svakako usredsrijediti se na kvalitet - smatra Šćekić. Ćetković podsjeća da likovne kolonije u prosjeku traju od sedam do deset dana i da je najčešće svaki autor dužan da naslika dva platna, srednjeg formata. - U skladu sa vremenom i uslovima, mišljenja sam da svaki ozbiljan slikar, može da odgovori izazovu na najkvalitetniji način. Tako, ako dođe do hiperprodukcije i osrednjeg kvaliteta odgovornost je prvenstveno na samom autoru - kazao je Ćetković. Da je hiperprodukcija jedan od glavnih problema stvaranja u likovnim kolonijama takođe vjeruje i Zorić. - Zato sam i birao na kojim kolonijama ću učestvovati. Smatram da su danas u velikoj mjeri kolonije izgubile svoj smisao. Postoji ta hiperprodukcija, ne postoji selekcija kakva bi trebala. Nekada je to bilo drugačije. Prvi osnivač likovne kolonije na Balkanu bila je Nadežda Petrović. Ona je pravila koloniju u Sićevačkoj klisuri. Tu sam bio i to je odlična kolonija. Mislim da je to sad u jednoj lijepoj mjeri svedeno po broju slika, a ne po kvalitetu. Ali uvijek će se između te količine naći kvalitet - kazao je Zorić. Napominje da je pratio šta se dešavalo sa njegovim radovima koji su nastajali na kolonijama. - Posljednjih par godina ne idem u kolonije, već samo na simpozijume koji se održavaju van Crne Gore. Pojavio se mali broj mojih radova na tržištu po cijeni koja ne zadovoljava moje cijene i onda izbjegavam kolonije. Ne želim to sebi da dozvolim jer sam puno uložio u svoju umjetnost, puno sam joj se

Takve konekcije dovoŽelja za formiranjem umjetničke mreže nidekarakter). umjetnike do novih saznanja, Abaz Dizdarević smatra da je ključni motiv organizovanja likovnih kolonija želja za formiranjem umjetničke mreže. - Često su sredine u kojim se ovakvi programi dešavaju u velikoj mjeri izolovane od mogućnosti upozna-

vanja sa savremenom svjetskom umjetničkom scenom. Organizujući ovakve programe lokalni umjetnici imaju mogućnost da podijele svoja iskustva sa stvaraocima koji dolaze iz različitih krajeva svijeta (pod uslovom da kolonije imaju internacional-

koja nerijetko budu stimulans lokalnim stvaraocima za progresiju u sopstvenom poimanju umjetničkog djela. Zasigurno, ovakvi programi mogu doprinijeti razvijanju autentičnih likovnih individualiteta - smatra Dizdarević.

posvetio i podnio puno žrtve da bi sada to neko profanisao. Nije više pitanje novca nego profanisanosti - naglasio je Zorić. Pojatić smatra da cilj likovne kolonije nijesu samo djela koja tu nastanu. - Boravak umjetnika u jednoj maloj sredini u kojoj se organizuje kolonija je velika stvar. Nije to neka hiperprodukcija, svake godine, ako bude po deset autora - to je deset ili dvadeset slika. Smatram da slikari baš tokom trajanja kolonije intenzivno rade i slikaju i niko im ne smeta. Na likovnoj koloniji umjetnik od jutra do mraka ima svoj ,,zadatak“ i ništa ga ne remeti - kazao je Pojatić. Dizdarević smatra da je opravdano pitanje o kvalitetu djela nastalih u kolonijama s obzirom na vremensko ograničenje ovakvih programa. - Ipak, u zavisnosti od adekvatne selekcije umjetnika rezultati u ranijem periodu nijesu izostajali, stvorena su djela koja mogu podnijeti i strožije estetičke kategorije - rekao je Dizdarević.

SUDBINA

Kada je riječ o djelima koja nastaju na likovnoj koloniji u Pljevljima, Pojatić ističe da su ona vlasništvo Opštine Pljevlja. - Većina slika je okačena na zidovima u kancelarijama Opštine Pljevlja, a ostale su u depou galerije ,,Vitomir Srbljanović“. Prošao sam dosta kolonija i recimo u Mileševskoj koloniji se čuvaju svi radovi, nijedan rad nije otuđen ili poklonjen - kazao je Pojatić. Abazović napominje da radovima koji su nastali na Internacionalnim likovnim susretima ,,Stari most“ u potpunosti raspolaže domaćin organizacije, odnosno sponzor događaja. - Pitanje u najvećem zavisi od samog organizatora ovakvih programa. Nekada se prave određene vrste legata, nekada ova djela postaju dio kolekcije sponzora ovakvih manifestacija, a u dosta slučajeva se usmjeravaju prema javnim ustanovama (centrima za kulturu, muzejima, školama...) - kazao je Dizdarević. Čakalović kaže da se svaki od umjetnika (pet do sedam učesnika), predstav-

lja sa dva rada po slobodnom izboru likovne tematike. - Koncept organizatora likovne kolonije rezultira djelima koja tu ostaju i imaju trajnu vrijednost. Po završetku likovne kolonije priređuje se izložba. Kompletan ovakav projekat se odvija uz odgovarajuću katalošku i medijsku prezentaciju - rekla je Čakalović.

KRITERIJUMI

Kada je riječ o organizovanju likovnih kolonija i motivima organizatora za ovakvu kulturnu manifestaciju, Čakalović je kazala da prilikom selekcije učesnika na koloniji moraju biti zadovoljeni neki od kriterijuma - umjetnički portfolio koji podrazumijeva zvanje akademskog slikara, najmanje dvije samostalne izložbe, iskustvo u učešću na međunarodnim kolonijama itd. - Učesnicima je obezbijeđen smještaj, sav neophodan materijal za realizaciju umjetničkih slika, kao i hrana (tri obroka dnevno) - podsjetila je Čakalović. Ovakva okupljanja, kako je kazao Dizdarević, zahtijevaju adekvatan prostor, gdje će umjetnici zajedno provesti od sedam do 20 dana svog vremena. Organizator, prema njegovim riječima, učestvuje u obezbjeđivanju smještaja, neophodnih materijala za rad, kao i posebnim aktivnostima koje se odnose na upoznavanje participanata sa sredinom, istorijskim nasljeđem i ljepotama mjesta u kojem umjetnici u tom periodu stvaraju. Pojatić podsjeća da postoji više vrsta likovnih kolonija. - Jedna je ona na kojoj se samo slika, a postoje i one na kojima se ne slika, već umjetnici borave u jednom gradu, obilaze okolinu i nakon godinu donesu slike i pravi se izložba djela inspirisanih boravkom u tom gradu. Treća vrsta kolonija su art rezidencije koje su otvorene i rade preko cijele godine i tu umjetnici pod određenim uslovima borave u jednom prostoru sa određenim zadatkom. Recimo, Mileševska kolonija je jedna od najstarijih u bivšoj Jugoslaviji - podsjetio je Pojatić i dodao da je svrha likovne kolonije razvoj kulture uopšte, a pogotovo razvoj likovne kulture. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 3. januar 2022.

PODGORICA - Crnogorski PEN centar pokrenuo je peticiju kojom od Vlade Crne Gore traži da se po hitnoj proceduri poništi odluka o dodjeli ovogodišnje nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za knjigu „Luče u tami Crne Gore“. Ujedno, kako su naveli, očekuju da ta knjiga, pisana, kako tvrde, u nacističkom duhu i stilu, prepuna govora mržnje, laži i velikosrpskog šovinizma, bude skupa s njenim autorom sankcionisana u zakonitom pravosudnom postupku, a članovi žirija da budu pozvani na moralnu i profesionalnu odgovornost.

Sankcionisati otvoreni govor mržnje i zla

Milutin Mićović

Knjiga nije ništa drugo nego program umjetničke segregacije i retoričkog poništavanja crnogorskog identiteta i nacionalnih osobenosti Crne Gore kao suverene, sekularne, multinacionalne i proevropske države. Stoga se mora utvrditi odgovornost autora knjige, ali i izdavača i stručnog žirija – navodi se u obrazloženju peticije

NACIONALIZAM

Iz PEN centra su podsjetili kako je da nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“, koja se dodjeljuje pojedincu za doprinos razvoju crnogorske kulture, bude uručena Milutinu Mićoviću za knjigu „Luče u tami Crne Gore“ odlučio petočlani žiri u sastavu: Siniša Jelušić, Lidija Tomić, Radoje Golović, Radoje Femić i Miomir Đurišić. - Crnogorskoj javnosti poznato je da svih šest navedenih ličnosti pripada ideološko-političkoj matrici „srpskog sveta“ i da je upravo ta činjenica opredijelila „ženu-četnika“ koja obnaša funkciju ministarke kulture Crne Gore da ih imenuje. Ona ih dakle nije imenovala kao eminentne i objektivne stručnjake, nego kao eminentne bjelaškočetničke eksperte za polje kulture i umjetnosti - navodi se u

D. MaliDžan

PEN centar pokrenuo peticiju za poništenje odluke o dodjeli nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću

Naslovnica nagrađene knjige Mićovića

obrazloženju peticije. Tragika, kako su dodali, takvog udruženog nacionalističkog poduhvata doživjela je svoju šizofrenu katarzu u izboru laureata, čiji narativ u pomenutoj knjizi odražava ogoljeli i agresivni srpski nacionalizam, svojevrsni četnički šo-

vinizam i opasni duh nacizma. - Knjiga nije ništa drugo nego program umjetničke segregacije i retoričkog poništavanja crnogorskog identiteta i nacionalnih osobenosti Crne Gore kao suverene, sekularne, multinacionalne i proevropske države. Stoga se mora utvrditi odgovornost autora knjige, ali i izdavača i stručnog žirija - objavljeno je i nagrađeno štivo koje je direktno usmjereno protiv matičnog naroda Crne Gore i ujedno protiv pripadnika svih nesrpskih naroda: Crnogoraca, Hrvata, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana. Knjigom, čije je štampanje sufinansiralo Ministarstvo

kulture Srbije, a koju je izdala Srpska književna zadruga pod uredničkim patronatom Dragana Lakićevića, povrijeđen je Ustav Crne Gore, i to član 47 i član 50 - navodi se u obrazloženju peticije. Autor, kažu iz PEN centra, koristeći racio „extra ordinem“ (izvan reda), drskim negiranjem, ponižavanjem, nipodaštavanjem crnogorske nacije, jezika, kulture, crkve, etosa i etnosa potvrđuje tezu o postojanju „vječitog fašizma“. - On praktično reafirmiše nacističke obrasce o „borbi nepoštednoj“, o „kašenju i gaženju tog otpada modernoga svijeta“,

pritom otvoreno poručujući Crnogorcima/kama: „gotovo je s njima“. Mićović je ustvrdio da su Crnogorci/ke bez srpstva „niko ili nula-ljudi“, što ideološku matricu njegovog narativa čini istovjetnom Hitlerovu nacizmu, u okviru kojega je nacistički firer Jevreje smatrao i nazivao „podljudima“ - kažu iz PEN centra.

IZLIV MRŽNJE

Crna Gora, dodaju, sa svojom sveprisutnom humanističkom i antifašističkom orijentacijom i privrženošću pozitivnim vrijednostima moderne civilizacije, ne smije ostati nijema

na ovakav izliv mržnje, rasne, nacionalne, religijske i svake druge diskriminatorske retorike koju Mićovićeva knjiga sublimira u svom ispovijednom toku. - Priśećajući se svih progona, asimilacije, okupacije, mučenja i ubijanja crnogorskog stanovništva od strane srpskih i svetosavskih idolopoklonika i imajući pred očima otvorene najave za ponovljeni pakleni scenario na toj liniji, mi, potpisnici ove peticije i predstavke, zahtijevamo što hitniju reakciju Vlade Crne Gore kako bi odluka o dodjeli državne nagrade „scenariju genocida“ nad nesrbima bila poništena i očekujemo primjerenu reakciju pravosudnih organa kako bi otvoreni govor mržnje i zla bio sankcionisan, a odgovornost svih umiješanih bila u javnom prostoru utvrđena i potvrđena konkretnim sankcijama - navodi se u obrazloženju peticije. R. K.

Prvi program „Zetskog doma“ u novoj godini – 23. januara

Objavljena knjiga „Varnice“, autora Radovana Vujadinovića

CETINJE - Kraljevsko pozorište ,,Zetski dom“ u novu godinu ulazi sa sadržajnim programima, među kojima su još jedna premijera do kraja sezone, te niz predstava koje su realizovane samostalno ili u koprodukciji tokom 2021. godine.

PODGORICA – Iz štampe je izašla knjiga „Varnice“, autora Radovana Vujadinovića, u izdanju Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ iz Pljevalja. Riječ je o autobiografskom djelu eseja i crtica koje je autor pisao u vremenskom rasponu od 47 godina.

Do kraja sezone još Prava i jasna slika jedna premijera isječka iz života Na januarskom repertoaru će biti predstava „Ko se boji Virdžinije Vulf?“ (23. januar), prema tekstu Edvarda Olbija u režiji Paola Mađelija, realizovana uz podršku ADNICH projekta, zatim nastavak saradnje sa Crnogorskom kinotekom i projekcija filma „Dan četrnaesti“ (31. januar), reditelja Zdravka Velimirovića, dok će u „Zetskom domu“ biti upriličena i dodjela nagrada za filantropiju „Iskra“ (28. januar), u organizaciji Fonda za aktivno građanstvo. U februaru će početi druga faza proba za predstavu „Predsjednice“. Riječ je o projektu rediteljke Radmile Vojvodić, prema tekstu Vernera Švaba, dok će premijera biti upriličena početkom marta. Junakinje ove drame, prema riječima Vojvodić, su tri žene sa margine, tri čistačice u raspričanoj ženskoj utakmici snivanja

Scena iz predstave „Ko se boji Virdžinije Vulf?“

srećnijeg života. – Malograđanski podanički mentalitet i simuliranje identiteta, okoštala misaonost u međusobnom nametanju osjećanja krivice… recidivi estradizirane i tabloidizirane stvarnosti, nova religioznost… Tu su, u takvom kolopletu svakidašnjice i njihove srećnice – dvojnice – one kojima se u životu nadaju – kazala je Vojvodić. Razmjena ljudskosti je, kako je rekla Vojvodić, nemoguća i drama njihove beznadežnosti

sna o sreći vodi u nasilje. – Verner Švab podastire pred nas tekst u kome je i tragički potresen i urnebesno zasmijan u zapitanosti nad idejom humanosti. I komad i te kako može pulsirati aktuelnošću svakidašnjice koju živimo. Uz to, primijetimo li da je danas žena metafora promjena u društvu, cinizam nas još više preplavljuje – kazala je rediteljka. U glumačkoj podjeli nove produkcije ,,Zetskog doma“ su Jelena Laban, Nada Vukčević i Ana Vučković. R. K.

U predgovoru naslovljenom „Kako ja pišem“, Vujadinović se obraća učenicima na predavanju u Osnovnoj školi „Radoje Kontić“, povodom promocije svoje knjige „Klasje“, koja je održana 17. novembra 1985. godine u Pljevljima. - Sve što sam napisao i što dalje pišem – nije bilo baš sve tako, nije to kopija onog što se desilo i kako se dogodilo. Ali sve ono što sam napisao moglo je, i može tako da se desi, može tako da bude – tako je i bilo – zapisao je Vujadinović. U novom predgovoru „Dilema“ nastavlja prvi predgovor poslije 35 godina. - Bio sam u dilemi: kako da složim ove mini eseje i crtice. Mislio sam da ih podijelim u tri cjeline, da ih tematski složim. Ali mi to nije pošlo za rukom. U ovim kratkim zabilješkama ima mnogo motiva i tema. I bilo ih je nemoguće svrstati oko zajedničkih ideja – naveo je Vujadinović. Autor je pojasnio da ove bilješke imaju najviše autobiografskog sadržaja. - Prvi tekst sam napisao 1973, a posljednji 2021. godine. Ispod svakog zapisa stoji dan, mjesec i godina nastanka – zapisao je on. Prema riječima Vujadinovića, odlučio se za hronologiju i svaki zapis ima nešto što održava i vrijeme kada je nastao. - Tu su misli, ideje, slike i likovi – za sva vremena. Želja mi je da mladi ljudi nikad ne pokleknu, niti da posumnjaju u svoje snage. I kad im

Naslovnica knjige Radovana Vujadinovića

bude najteže – da su optimisti, svuda, i u dobru, i u zlu – da uvijek vjeruju u sebe. Red, rad, volja i nada, želja prije svega i znanje – najbolji su saveznici. Svaki čitalac će sve to naći u ovoj knjizi – zapisao je Vujadinović. Recezent djela profesor Milorad Zečević je ukazao da je svaki Vujadinovićev naslov monogram sadržine i imenovan je samo jednom riječju, koja nas odmah upućuje – šta ćemo pročitati, šta ćemo u toj zabilježnici naći, kuda će nas ona voditi i dokle će nas dovesti. B. B.

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Gradsko preduzeće Zelenilo, jedan od dobitnika Nagrade ,,19. decembar“

Priznanje i podsticaj da nastave u istom ritmu Daca Popović

Njegošev park

Jedan od laureta najvećeg priznanja Glavnog grada - Nagrade ,,19. decembar“ ove godine je bilo gradsko preduzeće Zelenilo. Direktorica Zelenila Daca Popović smatra da su prepoznati odgovoran i profesionalan pristup aktivnostima koje se odnose na uređenje javnih zelenih površina u glavnom gradu, ono što je i navedeno u obrazloženju nagrade, ali naglašava da nagrada pripada cijelom timu koji je marljivo radio. - Nagrada ,,19. decembar“ došla je kao priznanje da je Zelenilo u prethodnom periodu dalo svoj puni doprinos u stvaranju

ljepših uslova za život i rad u glavnom gradu. Deset novih parkovskih površina, 29 dječjih igrališta, preko 8.500 novih sadnica drveća širom grada, pejzažno uređene brojne saobraćajnice, samo su neki od razloga zašto je ova nagrada pripala timu koji posvećeno radi na svim projektima. Ovo je, iz punih usta, nagrada cijelom timu koji je radio kako na povećanju, tako i na održavanju javnih zelenih površina – kazala je Popović. Od novih parkova i dječjih igrališta, Popović ipak izdavaja rekonstrukciju Njegoševog parka. - Rekonstrukcija Njegoševog parka je najveći i najznačajniji

Podgorički park

projekat koji smo realizovali. Novi sadržaji u vidu amfiteatra, paviljona, guvna, biojezera, zajedno sa novim šetnim stazama i urbanim parkovskim mobilijarom učinili su da ovaj park dobije ljepše lice i, uvjerena sam, da ponovo bude omiljeno mjesto Podgoričana – ocijenila je Popović. Direktorica Zelenila podsjeća da su nove parkove sa sadržajima za sve generacije dobili stanovnici Zabjela, Konika, Ljubovića, Zagoriča, Doljana, Dahne,

kao i da je temeljno uređen kompleks u park-šumi Tološi. - U gotovo svim parkovima izgrađeni su sportski poligoni i drugi sadržaji za sport i rekreaciju, ali i dječja igrališta koja naši najmlađi sugrađani sa zadovoljstvom koriste. Osim toga, formirana je i posebna parkovska površina posvećena kantautoru, a stihovi ispisani na tablama duž staza, posjetiocima pružaju mogućnost da se prisjete nekih od njegovih najvećih stihova – ističe Popović.

Nova dječja igrališta dobili su i mališani iz Moskovske ulice - iza G zgrade, kao i oni u ulicama Mitra Bakića, Luke Boljevića, Miloja Pavlovića, 4. jula, u Maslinama i na Malom brdu, a uskoro će, najavljuje Popović, biti završeni i radovi u Donjoj Gorici i u Central parku. - Ono na šta smo izuzetno ponosni je saradnja sa našim sugrađanima koji su nam se gotovo svakodnevno obraćali sa svojim zahtjevima, prijedlozima, ali i pohvalama, pa smo,

između ostalog u saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika uredili brojne površine ispred stambenih zgrada. Nije izostala ni podrška društveno-odgovornih kompanija sa kojima smo formirali nove drvorede, realizovali pošumljavanja, te zajedničkim snagama uredili brojne lokacije – kaže Popović. U prethodnom periodu, dodaje, povećali su javne zelene površine za više od 150.000 kvadrata. - Uprkos tome, naša misija daleko je od završene. U narednom periodu planiramo da nastavimo u istom ritmu i da Podgoricu učinimo gradom zelenila – poručila je Popović. Nj. ŽIVANOVIĆ

U subotu veče izbio veliki požar u krugu nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“ FOTO-ZUM

Proljeće u januaru Potpuno izgorio jedan od hangara

Hangar koji je potpuno uništen u požaru

Požar koji je izbio u subotu veče u jednom od hangara u krugu bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ napravio je veliku materijalnu štetu prije nego što

je tokom noći potpuno ugašen. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković kazao je da je požar gasilo šest ekipa. - Požar je prijavljen oko 17:30, a

na lice mjesta je odmah upućeno šest ekipa sa 14 vatrogasaca. Vatra se velikom brzinom širila unutar objekta, ali je brzom akcijom spriječeno širenje ne ostale hangare. Njih smo uspjeli da sačuvamo, što nije bilo lako s obzirom na to da je bio požar bio većih razmjera – kazao je Janković. On je napomenuo i da su vatrogasci dežurali tokom noći između subote i neđelje zbog veće količine zapaljivog materijala u području koje je bilo zahvaćeno vatrom, kao i zbog vjetra koji je otežavao posao vatrogascima i tokom same intervencije. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, u hali je bila smještena velika količina dušeka i druge robe jednog salona namještaja. H. P.

Promjenljivo, do 15 stepeni Danas će u Podgorici biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana ili tokom noći moguća je slaba kiša. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko šest stepeni, najviša dnevna do 15. H. P.

D. MIJATOVIĆ

Dr. M.

Prve dane 2022. godine obilježio je pravi proljećni ambijent. Sunčano vrijeme i za većinu Podgoričana slobodni dani izmamili su sve generacije na svjež vazduh. H. P.

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Marketing

Arena

16 Sportski miks

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Miroslav Perković, najbolji mladi sportista Crne Gore, u ambicioznom Novom Beogradu grabi svaku šansu

Sluša, uči i napreduje Centar crnogorske vaterpolo reprezentacije stigao je, u finišu prelaznog roka, iz Primorca u Novi Beograd, ambiciozni klub, pun zvijezda. Svjestan je bio da neće imati priliku za ful minutažu, kao što je bio realan po pitanju mnogih stvari. Gledao je u budućnost i vidio da bi kroz rad sa mnogim velikanima svjetskog vaterpola mogao još da napreduje. Trebala mu je odskočna daska, koju je dobio u novom klubu, a lična - sportska sadržajna karta preporučila ga je drim-timu. U inostranstvu je crnogorsku vaterpolo zvijezdu sačekala vijest o nagradama u 2021. U izboru COK-a proglašen za najboljeg mladog sportistu države, a nova priznanja stigla su iz matične kuće i grada - Kotora. - Sve što mi znači dobio sam. Srećan sam što su ljudi prepoznali rad i ono što sam uradio u prošloj godini. Zahvalan sam svima. Iznenadio sam se, nije da sam očekivao, ustvari nije-

Reprezentacija za svaki trofej konkurentna Zbog klupskih obaveza propustio je posljednje okupljanje nacionalnog tima u 2021. Biće na raspolaganju selektoru Vladimiru Gojkoviću 18. januara za prvi meč Svjetske lige u Budimpešti sa Mađarskom. Jedva čeka

novo okupljanje i raduje se obavezama. - I dalje smo reprezentacija Crne Gore koja je za svaki trofej konkurentna. Očekuje nas zgusnut raspored, dosta izazova i svega. Iskreno, jedva čekam da dođem da

treniram sa momcima sa kojima sam počeo. Imam ambiciju, elana i zaista jedva čekam da sve krene - poručio je Perković.

sam ni razmišljao, Ali individualne nagrade dođu iako im se ne nadaš. Žao mi je što nijesam bio u Crnoj Gori da primim nagradu od COK-a, mogao je neko iz Saveza, ali dosta mi je značila, pa sam zamolio tatu da umjesto mene prisustvuje prijemu. Moji roditelji su zaslužni koliko i ja. Baš sam bio ushićen tih dana - kazao je Perković. Bukvalno u minut do 12 se spakovao i krenuo iz Kotora u Suboticu na pripreme (finiš) ekipe koju predvodi Vladimir Vujasinović. Sačekala su ga mnoga poznata lica. - Odmah sam vidio kako je klub organizovan. I sve oko kluba je moćno, počevši od uprave u kojoj su vrlo uticajni asovi kao

što su Šoštar, Šefik, Soro... Taktički dobro sklopljen klub sa odličnim igračima. Novi Beograd je projektovan za velike stvari, ali ovaj tim je krajem prošle godine ispustio šansu da osvoji prvi trofej, domaći kup. - Sezona je krenula dobro. Ligom šampiona manje-više nijesmo prezadovoljni, ali daleko od toga da nije bilo dobro. Prvu stvar koju smo morali da uradimo je da osvojimo Kup. Nijesmo uspjeli, ali se nadamo, što je prioritet, da ćemo uspjeti u Regionalnoj ligi i domaćem prvenstvu. Sigurno da bi jednom novom klubu kao što je Novi Beograd, dosta značio Kup za početak.

U novoj sredini početak nije bio lak. Stigao je kao pojačanje, ali za mjesto i minutažu morao je da radi puno i da se nameće. - Imao sam malu paniku kada sam stigao. Mislio sam kako ću, gdje ću, nikoga ne poznajem. Nije bilo lako, ali sam se uklopio. Sličan je to mentalitet i imao sam sreću sa ekipom igračima, koji su uvijek spremni da pomognu. Takmičimo se i na više frontova, samim tim je više utakmica - praktično kao u NBA, na tri dana imamo obaveze, zbog čega i treniramo jednom dnevno dva sata (plus teretana). Nemamo puno vremena za pripremni period. Manje-više sve je taktika, postavljanje igrača više i manje i

utakmica. Što se tiče minutaže - trebalo mi je vremena da se uklopim. Osjećao sam se kao kada sam došao u seniorsku reprezentaciju gdje u startu nijesam davao što sam mogao. Ali konkretno u novoj ekipi, od utakmice sa FTC-om u Budimpešti, krenulo je sve nabolje. Sve u svemu - zadovoljan sam. Potrebno je vrijeme da steknem povjerenje, a imam pravu saradnju sa odličnim trenerom i čovjekom. U klubu gdje se bukvalno nije žalilo para da se angažuju vrhunski igrači, pritisak mora da postoji. - Nemamo pritisak od trenera ili ljudi iz uprave. Ne postoji tenzija da se mora nešto osvojiti i da klub neće postojati ako se to ne uradi. Ali samim tim što je takva ekipa, imamo pritisak da treba sve da osvojimo. A u ekipi su sve vrhunski igrači koji su najbolji pod pritiskom. Konkretno ovakvu ekipu ne

sputava, ne čini je slabom i ne vraća je korak nazad. Borba je sve što čeka Perkovića u Novom Beogradu. Spreman je na dijeljenje, razne uloge, ali ništa ne bi promijenio. - Opet da biram isto bih izabrao. Ovdje imam sve - od dobrih uslova za rad, napretka, mnogo utakmica koje u drugom klubu ne bih imao. Druga stvar - pored igrača kakvi su Mandić, Pijetlović i ostali mogu da učim i napredujem kroz treninge i utakmice. Imam šansu da radim sa najboljim centrom na svijetu, koji hoće da prenese znanje. Duška slušam i učim od njega. Drago mi je što sam ovdje, a i blizu je Kotor. Kada god imam malu pauzu dođem kući, negdje drugo ne bih imao mogućnost, bez za praznike, da sam sa porodicom i prijateljima. Zbog svega mislim da sam dobro izabrao, a vidjećemo i koliko kroz koju godinu - jasan je naš reprezentativac. A. M. TWITTER/PREMIERLEAGUE

PODGORICA - Sve što je do sada uradio (gradio) i izabrao za sebe i karijeru Miroslav Perković kaže da ne bi promijenio.

Rukometaši Crne Gore počeli završne pripreme za EP, prvo testiranje donijelo jedan slučaj korona virusa

Najvažnije je ne biti pozitivan Godine koje se završavaju parnim brojem po običaju počinju rukometom. Tako je i sa sportskom 2022, na čiji će 13. dan krenuti Evropsko prvenstvo u Mađarskoj i Slovačkoj. Na njemu će učestvovati i crnogorski rukometaši koji su se ,,pojačani“ igračima iz Njemačke (Stefanom Čavorom, Nebojšom Simićem i Milošem Vujovićem) i Marko Lasicom okupili drugog dana nove godine pred završni dio priprema za nastup na kontinentalnoj smotri. - Momci su došli puni entuzijazma i željni da se u najboljem svjetlu predstavimo na najvećoj sceni. Ono što smo uradili u kvalifikacijama je ravno podvigu, znamo dobro kroz što smo prošli, a ovo je šlag na torti. Relativno smo mlada reprezentacija, ali su igrači u najboljim rukometnim godinama, sa mnogo takmičenja iza sebe - rekao je selektor Zoran Roganović. - Na prošlom Evropskom prvenstvu napravili smo iskorak i ostvarili prvu pobjedu na kontinentalnim šampionatima, a mislim da ćemo i na narednom, ukoliko budemo kom-

pletni, u sastavu s kojim radimo tri godine, biti konkurektni svima i dokazati da možemo da se nosimo i sa najboljim evropskim selekcijama. ,,Lavovi“ su u decembru odigrali dva kontrolna meča s Kuvajtom, dok je meč s Kosovom otkazan zbog nekoliko slučajeva korona virusa. - Samo da nas ne ometu faktori na koje ne možemo da utičemo, odnosno pandemija koja i dalje hara svijetom. Na prvom

testiranju ove godine imali smo jednog pozitivnog igrača, a čekaju nas još četiri - 4, 7, 10. i 13. januara. Od 7. januara trebalo bi da učestvujemo na turniru u Švajcarskoj gdje ćemo imati tri dobre provjere. I na ovom šampionatu glavni faktor će biti ,,širina“ sastava - naveo je Roganović. Crna Gora će EP otvoriti duelom sa Danskom, drugi rival biće joj Sjeverna Makedonija, a posljednji meč u A grupi odi-

graće sa Slovenijom. Dvije selekcije proći će u glavnu rundu. - Danska je prvi favorit, ali sjećamo se one veličastvene pobjede protiv njih iz 2019, iako je to bilo kod kuće. I u revanšu smo pokazali da možemo da igramo s njima. Sa Sjevernom Makedonijom možemo da potvrdimo ono što smo već uradili, a onda sa Slovenijom da probamo da ostvarimo cilj. Uvijek idemo na više jer ovi momci imaju kvalitet i treba sa takvim stanjem uma da probamo da napravimo još jedan iskorak, a to je prolaz u glavnu rundu - kazao je Roganović. Kako održati pravo stanje uma u danima korona neizvjesnosti i stalnih testiranja? - Stresno je, pogotovo pred veliko takmičenje. Imali smo ovakvo iskustvo u kvalifikacijama, a sad je ulog još veći, svi žele da idu na Evropsko prvenstvo. Sistem koji smo postavili ostaje isti i vjerujem da ćemo, i ukoliko budemo imali problema, biti konkurentni - poručio je Roganović. Prvi trening ,,lavova“ u 2022. sa klupe je ispratio Miloš Božović, koji ima stomačnih probleNe. K. ma.

Premijer liga (21. kolo): Čelsi i Liverpul odigrali 2:2

U vatrometu na ,,Stamford bridžu“ Siti profitirao Vatromet golova u prvih 45 minuta, spektakl na otvaranju 2022. i remi (2:2) Čelsija i Liverpula u derbiju 21. kola Premijer lige! Na ,,Stamford bridžu“ profitirao je, nakon podjele bodova, Mančester siti jer je nakon trijumfa nad Arsenalom (2:1), uvećao bodovnu razliku u odnosu na pratioce. Bliži pobjedi u 25. minutu, kada je Mohamed Salah, nakon gola Sadija Manea, uvećao prednost na 2:0, bio je Liverpul. Gosti su, bez pomoći sa klupe od Jirgena Klopa, a nedostajalo je još devet igrača, dominirali do gola Matea Kovačića u 42. minutu. Hrvat je iz voleja postigao prelijep gol koji je pokrenuo ekipu, a u sudijskoj nadoknadi Kristijan Pulišić šokirao je go-

ste golom za 2:2. Nastavak meča donio je uzbuđenja, ali nije bilo golova… Očekivano je Lids kod kuće bio bolji od Barnlija (3:1), a do prvog gola čekalo se 39 minuta kada je Harison donio domaćinu slavlje. Gosti se nijesu predavali, do odmora su izjednačili, ali je Dalas 13 minuta prije kraja donio prednost domaćinu, a u drugom minutu nadoknade za 3:1 pogodio je i Džejms. Zanimljiv meč odigrali su Brentford i Aston Vila - domaćin je nakon preokreta (gosti u 16. minutu preko Ingsa poveli 1:0) stigao do trijumfa - 2:1 (Visa u 42. i Rasmusen u 83. minutu). Brajton je u dobrom ritmu, do druge pobjede u posljednja tri kola, ova ekipa stigla je trijumfom od 3:2 kod Evertona.

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Arena

Fudbal

NOVA GODINA - STARA PRIČA: Problemi na relaciji između FSCG i Uprave za sport i mlade

Inspekcijski organi koče Savićevića Nova godina - stara priča. Nastavljaju se tenzije između Fudbalskog saveza Crne Gore i Uprave za sport i mlade koja je obustavila registraciju Dejana Savićevića za predsjednika Kuće fudbala - saopšteno je Portalu RTCG iz Uprave.

TWITTER/LA LIGA

Savićević je 30. juna na Izbornoj skupštini odnio pobjedu jednoglasnom odlukom delegata, a njegov reizbor na mjesto prvog čovjeka FSCG pozdravili su visoki zvaničnici Uefe i Fife koji su pratili izbore u podgoričkom hotelu ,,Ramada“. Čestitke su stigle i sa najveće instance - od Đanija Infantina i Aleksandra Čeferina, vodećih ljudi svjetske odnosno evropske fudbalske asocijacije.

Nakon Izborne sjednice, FSCG je kod Uprave za sport pokrenuo inicijativu za registraciju odluka sa te sjednice. Ipak, nadležni inspekcijski organi u Crnoj Gori osporili su zakonitost postupka izbora, što je nedavno potvrđeno i odlukom Upravnog suda. Vijest je stara, ali je intrigantno zašto se baš sada ponovo gura u etar. - Imajući u vidu da je pred nadležnim inspekcijskim organom pokrenut postupak inspekcijskog nadzora nad radom Fudbalskog saveza Crne Gore, što predstavlja prethodno pitanje bez čijeg rješavanja se ne može odlučiti u postupku za registraciju promjene u Registru sportskih organizacija, kao i da to prethodno pitanje

čini samostalnu pravnu cjelinu čije rješavanje je u nadležnosti drugog organa odnosno Uprave za inspekcijske poslove, ovaj organ je rješenjem prekinuo postupak za registraciju promjene u FSCG u Registru sportskih organizacija - saopšteno je Portalu RTCG iz Uprave za sport i mlade. Uprava za sport i mlade će nastaviti postupak registracije promjene u Registru sportskih organizacija, koja se odnosi na FSCG, nakon što se okonča inspekcijski nadzor nad FSCG pred Upravom za inspekcijske poslove. - Čekamo da FSCG postupi po odluci drugostepenog organa - rečeno je iz Uprave. Neslaganje UIP i FSCG datira od ljetos, tačnije od trenutka

kada je krenula predigra izborne trke koju je dobio Savićević. Skupštini, na kojoj se glasalo za predsjednika Saveza, prethodili su izbori po regijama koji su izazvali mnogo polemika, a koje se i sada vode. Sa raznih strana se moglo čuti da su te procese pratile kontroverze, političke ucjene i pritisci, a Uprava za inspekcijske poslove ustanovila je, kako je navela, nepravilnosti u Udruženju klubova FSCG Sjever. To je, navodno, bio osnovni razlog da se tada donese akt kojim se privremeno zabranjuju predsjednički izbori u FSCG. Za Kuću fudbala je taj dokument bio neutemeljen i neustavan, između ostalog, i zbog

Bakrač ide u Dinamo Samarkand Jedan od najboljih fudbalera Iskre trebalo bi da nastavi karijeru u Uzbekistanu - Miloš Bakrač u završnim je pregovorima sa Dinamom iz Samarkanda.

Neprijatan start 2022. za Real Neprijatan početak 2022. za Real Madrid. ,,Merengesi“ su u novu godinu ušli šokantnim porazom na gostovanju ekipi iz donjeg dijela tabele, Hetafeu (1:0) u 19. kolu španske La Lige. Bio je ovo prvi poraz Reala još od 3. oktobra prošle godine, kada ih je pobijedio Espanjol. Od tada je sastav KarlaAnćelotija vezao 15 utakmica bez poraza u svim takmičenjima. Duel u predgrađu Madrida prelomljen je u devetom minutu. Eder Militao je napravio grešku i omogućio Enesu Unalu da savlada Tiboa Kurtou i donese domaćinu velika

saveza Crne Gore koja mu je data Statutom, donijetim na osnovu Zakona o sportu i relevantnih međunarodnih propisa i pravila iz oblasti fudbalskog sporta. Na ovaj način se, direktno i nedvosmisleno, ostvaruje uticaj na izborni proces od strane državnog organa, što je, podsjećamo, zabranjeno statutima Fife i Uefe, odnosno što može dovesti do posljedica koje uključuju i zabranu učešća crnogorskih klubova i reprezentativnih selekcija u međunarodnim takmičenjima - saopšteno je ranije iz FSCG. Pola godine od kada je Savićević dobio novi predsjednički mandat, izborna trka u FSCG konstantno je na radaru D. K. nove vlasti.

Iskusni štoper napušta Iskru - nova destinacija Uzbekistan

Enes Unal, strijelac prvog gola u 2022. u La Ligi

PRIMERA (19. KOLO): ,,Merengesi“ izgubili, Atletiko pobijedio

načina na koji je plasiran - nije ga bilo na zvaničnom sajtu Uprave za inspekcijske poslove (sajt nije postojao), nije dostavljen FSCG, niti je ispoštovano zakonsko pravo na žalbu od osam dana. Izborna skupština je održana, Savićević je pobijedio voljom svih 27 delegata, dok se njegov protivkandidat Jovan Kaluđerović, nekadašnji fudbalski sudija, nije pojavio na izborima - poručivši da je proces nezakonit. Od tada UIP, kao državni organ, ne prestaje da se miješa u rad i kontrolu FSCG, a to je po statutima Fife i Uefe strogo zabranjeno. - Izvršenim inspekcijskim nadzorom grubo je povrijeđena autonomija i nezavisnost Fudbalskog

tri boda u borbi za opstanak. Real je imao nekoliko prilika za izjednačenje, sve preko veznih fudbalera, od kojih je najbliži pogotku bio Luka Modrić kada je pogodio prečku. ,,Kraljevski klub“ ostaje lider uprkos porazu, ima osam bodova više od Sevilje, s tim što su Andalužani odigrali dva meča manje. - Nijesmo igrali dobro i nijesmo zaslužili da pobijedimo, ali mislim da nijesmo zaslužili ni da izgubimo. I dalje smo na čelu tabele i ovo ne smije da nas poremeti. Nema se mnogo toga reći o igri, osim što je izgledalo kao da smo uzeli dodatni dan odmora - istakao je Anćeloti. Poraz Reala iskoristio je Atletiko da smanji zaostatak za gradskim rivalom, s tim što su ,,kolćonerosi“ i dalje predaleko - na 14 bodova minusa, uz meč manje. Bez Stefana Savića koji se još nije oporavio od povrede, tim Dijega Simeonea pobijedio je Rajo Valjekano rezultatom 2:0. Oba pogotka dao je Anhel Korea. Ne. K.

Iskusni štoper bio je stub odbrane Danilovgrađana za koje je jesenas odigrao 18 utakmica i postigao gol u Telekom 1. CFL - u pobjedi protiv Podgorice na stadionu ,,Braće Velašević“ (4:2). Dvadeset devetogodišnji defanzivac okončao je i prošlu sezonu u ,,crveno-bijelom“

Rudar ostao bez ofanzivnog veziste

Zečević u Kolubari Ofanzivni vezista Rudara ima novi klub - Miloš Zečević će tokom proljećne polusezone nositi dres Kolubare. Dvadeset dvogodišnji Pljevljak seli se u redove kluba koji nastupa u Superligi Srbije, a čije boje od ljetos brani još jedan Crnogorac - napadač Uroš Đuranović, strijelac devet golova u prvenstvu. Za Kolubaru nastupa i naš bivši reprezentativac - Nemanja Nikolić. Zečević je ponikao u Rudaru, gdje je proveo najveći dio karijere, izuzev sezone 2019/20. kada je igrao za Grbalj. Bio je mladi reprezentativac, a u martu prošle godine našao se na spisku selektora „A“ selekcije Miodraga Radulovića pred početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Zečević je jesenas odigrao 17 utakmica u Telekom 1. CFL. Rudar napušta u trenutka kada je ekipa sedma na tabeli, a odlazi u tim koji je na 12. poziciji nakon prvog dijela šampionata. D. K

dresu, a prethodno je bio član Zire iz Azerbejdžana, sarajevskog Željezničara i Sutjeske sa kojom je osvojio titulu i Kup. Nosio je dres Budućnosti i švajcarskog Siona. Nedavno je dobio ponudu kluba iz Samarkanda koji se vratio u elitni rang uzbekistanskog fudbala, a na transferu je insistirao sprski trener Predrag Rogan koji je nedavno preuzeo popularne ,,lavove“. Ambicije Dinama su opstanak u prvoligaškom društvu, a Bakrač je najavljen kao veliko pojačanje. D. K.

Arena

18 Košarka

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Košarkaši Mornara dan

Da bude drugačij Dva poraza za 365 dana nego u B Košarkašice Budućnost Bemaxa u 2021. godini ostvarile impresivne brojke

PODGORICA - Godina koja nije donijela impresivne rezultate za crnogorski sport, posebno ne za kolektivne sportove, bila je uspješna za Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax. Ako brojke najbolje odslikavaju urađeno u sportu, onda je jasno da u Ženskom košarkaškom klubu Budućnost Bemax imaju razloga za zadovoljstvo. ,,Plave“ su očekivano potvrdile dominaciju na domaćoj sceni, gdje već deceniju nemaju konkurenciju, a skoro isto toliko su već bez poraza. Uz sve to Budućnost Bemax nastavila je kontinuitet uspjeha u regionalnom takmičenju, tako da je osvojila srebro u WABA ligi. Impresivne brojke pokazuju da su ,,plave“ imale još jednu godinu za ponos - košarkašice podgoričkog kluba tokom 2021.

godine odigrale su ukupno 33 utakmice i ostvarile 31 pobjedu, uz samo dva poraza, a zanimljivo je oba od bugarskog tima Beroe. Podgorički klub upisao je 16 pobjeda u Prvoj A ligi Crne Gore, dvije u Kup takmičenju i 13 u WABA ligi, od čega 10 ove sezone, gdje su izabranice Vladana Radovića bez poraza… - Još jedna uspješna godina i vrlo specifična zbog korone, ali svakako mnogo razloga za zadovoljstvo - istakla je na početku razgovora Dragana Živković. Sve te brojke govore za sebe, a zanimljivo je da je crnogorski gigant jedino bio bez rješenja za ekipu iz Stare Zagore. - Beroe je imalo zaista sjajnu ekipu i važilo je za prvog favorita kada je u pitanju osvajanje titule. Ali igrale smo sjajno, iako smo često imale kadrovskih

problema, što zbog povreda i bolesti, što zbog situacije sa koronom. Ali baš pred kraj minule sezone ovaj tim pokazao je neku posebnu snagu, jer smo i sa dosta mlađih igračica napravili više od očekivanog objašnjava Živković. I, onda je uslijedio novi zaokret. Nakon što je ekipa podmlađena dolaskom trenera Radovića, minulog ljeta došlo je do dodatnog podmlađivanja. Otišle su čak četiri igračice iz petorke (Babić, Mitrašinović, Bura i Jakšić), pa su mnogi mislili da će i put ka fajnal-foru biti nemoguća misija sa ekipom u kojoj je većina igračica 2002, 2003, pa čak i 2005. godište. Ali Budućnost Bemax je ove sezone bez poraza i jedina je u drugu fazu prenijela maksimalan broj bodova. - Sve one su pokazivale napre-

Korona pravi probleme Evroligašima

Možda se obustavi sezona! Danas je zakazan sastanak klubova sa evroligaškom licencom zbog pandemije korona virusa koja ponovo uzima maha. Veliki broj košarkaša je inficiran zbog če-

ga je takmičenje poljuljano, javlja ,,Basket njuz“. Nekoliko utakmica Evrolige je zbog virusa već odloženo, što je uticalo da se evroligaši sastanu i vide šta je najbolje za nastavak takmičenja.

dak, imale veliko povjerenje stručnog štaba, dobro su se uklopile i sada, iako podmlađene, djelujemo zaista dobro. To potvrđuju rezultati, gdje smo ove sezone na svim mečevima, osim protiv Orlova u Banjaluci slavile lako i ubjedljivo - dodala je Živković. Fajnal-for sada je kao očekivan splet okolnosti… - Naravno da želimo da nastavimo kontinuitet, koji traje već gotovo deceniju i da pokažemo da rastemo iz dana u dan. Napredovali smo kao tim, radujemo se što ćemo sada u Top 8 fazi imati osam mečeva, od čega šest pravih derbija, što će biti dobra uvertira uoči završne borbe za plasman. Fajnal-for u martu može biti najava još jedne uspješne godine - naglasila je Dragana R. P. Živković.

Jedna od bitnih tačaka jeste smanjenje izolacije od dvije sedmice što je već učinio i NBA. Druga mogućnost o kojoj će se raspravljati na sastanku je potencijalna obustava sezone na nekoliko neđelja, navode izraelski mediji. Razgovaraće se i o mogućim mjerama za rješavanje trenutne krize, a takmičenje bi trebalo da se nastavi 6. januara ukoliko ne bude donijeta drugačija odluka.

PODGORICA – S obzirom na to kako je izgledao start sezone u Admiralbet ABA ligi, sa svih šest poraza u prvih šest kola, pred košarkašima Mornara je bio težak zadatak u borbi za opstanak, što je i bio prvi cilj za ovu sezonu. Ipak, sa pet pobjeda u posljednjih sedam mečeva, Barani su finiš godine i novogodišnje praznike dočekali u znatno boljem raspoloženju. Od današnjeg meča u Zagrebu protiv Cibone (14 časova) kreće drugi dio regularnog dijela sezone u regionalnom takmičenju, a optimizam dodatno pogrijava činjenica da Mornar najbolje partije pruža u decembru i januaru, pa se u barskom timu nadaju da će se tradicija nastaviti i ove godine… - Nema razloga da ne bude tako. Mi smo vjerovali u ono što radimo. Sport je takav, ne može stalno da se pobjeđuje. Međutim sada sve izgleda drugačije, uloge su podijeljene, ovo je jedan potpuno novi tim. S ovim decembrom sam zadovoljan. Uvijek postoji i ono ,,moglo je bolje“, ali zaista

JOVANOVIĆ: Mornar se dosta podigao Trener Cibone Vladimir Jovanović pred meč sa Mornarom ističe da njegova ekipa ima dosta problema sa povredama. - Ali nećemo u tome tražiti neka opravdanja. Naša prva utakmica je bila odlična i za mnoge smo iznenadili Mornar u gostima, iako smo od tada pokazali da se možemo nositi s jačim protivnicima. Od tada se Mornar dosta podigao kao što se i očekivalo, te, svakako, da će to biti potpusam zadovoljan - rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević pred odlazak u Zagreb. Cibona je slavila na premijeri nove sezone u Baru, sa 87:77, i od tog poraza krenula je crna serija Mornara u ABA ligi. U barskom timu se nadaju da bi od ovog duela serija mogla da bude pozitivna. Iz perspektive igre i takmičarske forme, međutim, Mornar Barsko zlato je danas sasvim

Sedma uzastopna pobjeda Čikaga, nova odlična partija Nikole Vučevića

Derozan opet pogodio uz zvuk sirene za trijumf Bulsa Nakon što je to uradio u prethodnom meču protiv Indijane, Demar Derozan je drugu uzastopnu utakmicu odlučio trojkom uz zvuk sirene - bek Čikaga je pogodio trojku iz teške pozicije za trijumf Bulsa i u Vašingtonu sa 120:119. Prethodno je Kajl Kuzma ubacio trojku na 3,3 sekunde do kraja, ali to nije bilo dovoljno da se spriječi sedma uzastopna pobjeda Bulsa (skor 24-10), što im je najduža serija još od decembra 2014. godine. Derozan je imao 28 poena (10-22 iz igre), devet skokova i pet asistencija, a najefikasniji je bio Zek Lavin sa 35 poena, uz pet skokova i tri asistencije. Ponovo je odličan meč odigrao Nikola Vučević sa 22 poena (15-9 iz igre), 12 skokova, te po jednom asistencijom i blokadom. Kod Vizardsa (18-18) je najbolji bio Bredli Bil sa 27 poena i 17 asistencija, Kuzma je dao 29 poena, uz 12 skokova.

Rezultati Milvoki – Nju Orleans Detroit – San Antonio Vašington – Čikago Bruklin – LA Klipers Hjuston – Denver Juta – Golden Stejt

136:113 117:116 119:120 116:120 111:124 116:123

Kada je Janis Adetokumbo u svom elementu, teško da ga neko može zaustaviti a i Milvoki djeluje nepobjedivo. Na krilima prošlosezonskog MVP finala, aktuelni šampion je lako savladao Nju Orleans 136:113. Janis je upisao 35 poena, 16 skokova i 10 asistencija, uz dvije ukradene i četiri izgubljene lopte. Osim njega istakli su se Džordan Nvora sa 23, Džru Holidej sa 21 poenom, šest asistencija i četiri skoka, Grejson Alen je upisao 16, a Bobi Portis 14 poena. Na drugoj strani, Džekson Hejs je upisao 23 poena, a po 14 su dodali Geret Templ, Herbert Džons, Džoš

Hart i Devonte Grejem. Iako igraju bez Pola Džordža i Kavaja Lenarda, zatim bez Batuma, Zubca i Kenarda, nije igrao ni Moris, a na klupi nije bilo Tajrona Lua, Los Anđeles Klipersi (19-18) su pobijedili Netse u Bruklinu sa 120:116. Dali su čak 40 poena u posljednjoj dionici i nadoknadili su 12 poena zaostatka. Najbolji je bio Erik Bledso sa 27 poena, Redži Džekson i Terens Man postigli su po 19 poena, a Kofi 14. Netsima (23-11) nije bio dovoljan tandem Kevin Djurent-Džejms Harden. Brada je ostvario tripl-dabl sa 34 poena, 12 skokova i 13 asistencija, a Djurent je imao 28 poena, devet skokova i tri asistencije. Denver je savladao Hjuston sa 124:111, a Nikola Jokić je odigrao još jedan odličan meč. Upisao je 24 poena, 11 skokova, tri asistencije i rampu, uz četiri izgubljene lopte, a kako su Nagetsi (skor 18-16) rano riješili pitanje po-

bjednika, nije bilo potrebe da igra više od 25 minuta. Fakundo Kampaco ostvario je rekord NBA karijere od 22 poena, uz četiri skoka, 12 asistencija i pet ukradenih lopti. Džejlen Grin predvodio je Hjuston sa 29 poena, a Kevin Martin junior dodao je 15, uz sedam skokova. Golden Stejt (28-7) je slavio u Juti sa

123:116, u meču sa mnogo preokreta. Stef Kari upisao je 28 poena, šest skokova i devet asistencija, Endru Vigins ubacio je 25 poena, a Oto Porter 20, uz sedam skokova i osam asistencija. Za „džezere“ je Rudi Gober imao 20 poena i 19 skokova, Bojan Bogdanović, takođe, je dao 20 poena, a i Donovan Mičel ubacio je 20, uz šest skokova i devet asistencija. S. J.

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Arena

nas (14 h) gostuju Ciboni u meču 14. kola Admiralbet ABA lige

e je Baru

PODGORICA – Spars je posljednjeg dana 2021. godine na svom sajtu najavio da je ,,postignut dogovor sa trenerom koji je napravio najbolji rezultat u istoriji našeg kluba“.

su nam sportski ,,dužnici“ sa početka ove sezone kada su nas dobili u našoj dvorani. Pokušaćemo da se revanširamo i sa tom željom i nadom i putujemo u Zagreb – dodao je Pavićević. Prvi rival Mornara u novoj godini i drugoj polusezoni Admiralbet ABA lige je jedan od velikana regionalne košarkaške pozornice s kojim ,,Ponos Bara“ ima pozitivan

skor i na gostujućem i na domaćem terenu (4:2 u Baru, 3:2 u Zagrebu). Barani su dobili dva posljednja gostovanja u Zagrebu, gdje su posljednji put poraženi 4. novembra 2018. godine (84:73). - Mi u svaku utakmicu ulazimo sa željom da je dobijemo pa je tako i sada. Tako je bez obzira na veliko ime rivala i veliko ime dvorane u kojoj se igra a koje nas podsjeća da izlazimo na

Zbog širenja virusa u dva kola odložena tri meča u Admiralbet ABA ligi

Korona opet pravi probleme PODGORICA – Korona je u protekle dvije godine promijenila svijet, samim tim i sport. Sezona 2019/20. u ABA ligi je prekinuta kolo prije kraja regularnog dijela, prošle sezone se igralo, uglavnom, bez prisustva publike i većih problema. Tekuća sezona je počela dobro i bez većih problema sa koronom, ali je brzo širenje omikron soja počelo da se osjeća i u svijetu sporta, samim tim i u regionalnom košarkaškom takmičenju. Prvo odlaganje mečeva u ABA ligi dogodilo se 27. decembra prošle godine, kada je odložen meč 13. kola između Partizana i Mege, zbog sedam pozitivnih slučajeva na korona virus u redovima Mege (pet igrača i dva člana stručnog štaba). Iz istog razloga je odložen je i meč iz 14. kola između SC Derbija i Mege, zbog toga što je devet igrača i skoro čitav

Miodrag Kadija će ponovo voditi sarajevski Spars sa kojim je prošle sezone ostvario najveći uspjeh u istoriji kluba, u razgovoru za Pobjedu kaže:

Ako ne vjerujemo u nešto, ne možemo ga ni postići

no drugačija utakmica od one u Baru. Ako mi odigramo najbolje što znamo, s puno energije i truda, te motivacije, možemo se, uz pomoć publike, boriti za rezultat – rekao je Jovanović. Nesuđeno pojačanje Mornara, plej Cibone Lovro Gnjidić, podsjeća da se Mornar dosta promijenio u odnosu na tim s početka sezone. - Jako su napredovali i skupili dosta pobjeda. Mi smo u periodu kada smo bez nekih igrača, ali, svakako, da imamo svoje šanse ukoliko se držimo planova i zadataka koje trener odredi za nas. Nadam se dobroj igri i bilo bi lijepo upisati pobjedu na početku godine – rekao je Gnjidić. drugačiji tim od onog sa starta sezone, pa je jasno da Barani u dvoranu ,,Dražen Petrović“ i ove godine dolaze bez bijele zastavice. - Nedjelju pred praznike iskoristili smo radno da se u miru pripremimo za utakmicu koja, sigurno, neće biti nimalo laka. Idemo u goste mladoj i vrlo talentovanoj ekipi Cibone koja igra sa dosta energije. A i moram da podsjetim da

Košarka 19

stručni štab Mege pozitivan na korona virus. Korona se ,,uvukla“ i u redove Budućnost Volija, pa je odloženo gostovanje Podgoričana FMP-u, koje je bilo zakazano za drugi dan januara. Naime, na testiranju pred tu utakmicu, petorica igrača i trojica članova stručnog štaba su bili pozi-

tivni, pa Budućnost nije imala zdravih osam igrača, potrebnih za odigravanje utakmica, zbog čega je ovaj meč odložen. - Po povratku iz Čačka na svakodnevnim testiranjima, zaključno sa jutrošnjim, rezultati su pokazali još sedam pozitivnih osoba na kovid-19. Pozitivni članovi ekipe se nalaze u

megdan klubu izuzetne tradicije što podrazumijeva dodatnu obavezu da se pruži maksimum. Cibona ove sezone ima veoma mlad ali i poletan tim s čijim smo se talentom dobro upoznali na startu sezone u Baru. Svjesni smo kakav nas izazov očekuje ali se nadam da ćemo znati da mu odgovorimo na pravi način - rekao je Aleksandar Lazić, krilni košarkaš S. J. Mornara.

kućnoj izolaciji od momenta saznanja da su pozitivni i trenutno svi imaju blaže simptome ili su bez ikakvih simptoma. Svi ostali igrači i članovi stručnog štaba će ponovo biti testirani u neđelju a do daljnjeg sve fizičke aktivnosti će biti obustavljene. Trenutno se u izolaciji nalazi osam članova ekipe i stručnog štaba. Klub će obavještavati javnost o daljim postupcima i rezultatima na testiranjima - saopšteno je iz Budućnost Volija. Podsjećanja radi, pred meč sa Borcem u Čačku u prošlom kolu pozitivan je bio trener Aleksandar Džikić. Ostaje da se vidi kako će se dalje odvijati situacija u podgoričkom timu, pred kojim je ubrzo i veliki derbi sa Crvenom zvezdom u ,,Morači“ (9. januara), koji je trebalo da se igra bez prisustva publike, zbog najnovijih mjera Vlade Crne Gore u borbi protiv korona virusa (postojeće mjere važe od 12. januara). Na polovini regularnog dijela ABA lige, Budućnost Voli ima 10 pobjeda i tri poraza. S. J.

Time je sarajevski košarkaški klub na najbolji način najavio povratak Miodraga Mija Kadije na klupu ekipe koju je poznati i priznati crnogorski trener prošle sezone vodio do finala ABA 2 lige, gdje ih je zaustavio Studentski centar u ,,Morači“. Sparsi su poslije velike borbe poraženi u baražu za mjesto u ABA ligi od Splita sa 2-1. Kadija je na klupi zamijenio, takođe, Cetinjanina Zorana Kašćelana (sporazumni raskid ugovora), koji je prošlog ljeta i preuzeo Sparse, nakon što Kadija nije postigao dogovor o nastavku saradnje sa klubom, koji je, intetesantno, prvi put preuzeo u isto vrijeme prošle godine. - Sredina, ambijent i klub su mi dobro poznati, i sa te strane neće mi biti potreban period adaptacije. Međutim, ekipa je potpuno nova u odnosu na onu sa kojom sam radio, pa će nam trebati puno rada i truda da nešto napravimo. Sigurno je da bi mi bilo draže da sam ekipu preuzeo od početke sezone, ali u trenerskom poslu ne možeš uvijek da biraš. Ja ću dati maksimum i truditi se da to radi i ekipa, a vidjećemo za šta će to biti dovoljno – kaže Kadija za Pobjedu. Nakon dolaska Kadije, ekipu je pojačao i srpski krilni centar Marko Tejić, prošle sezone član Studentskog centra, MVP finalne serije plej-ofa ABA 2 lige upravo protiv Sparsa. Tejić, koji je prvi dio sezone proveo u litvanskom

Lijetuvosu Ritasu, neće biti i jedino novo ime za nastavak sezone. Nakon tri ,,balona“ ABA 2 lige, Sparsi su trenutno na diobi petog mjesta sa još tri tima (među kojima je i Sutjeska), sa skorom od četiri pobjede i tri poraza. - Cilj je da budemo među osam najboljih u ligaškom dijelu ABA 2 ligi, da igramo taj plej-of, a onda je sve neizvjesno, probaćemo da napadnemo sve. Takođe, cilj je da se plasiramo i u Superligu Bosne i Hercegovine. Probaćemo da igramo dobru košarku, da zabilježimo dobre rezultate, da ponovimo prošlogodišnji rezultat, možda, čak, i nešto više. Znam da će biti teško, ali ako ne vjerujemo u nešto, ne možemo ga ni postići – zaključio je Kadija. Kadija je u tri navrata vodio Lovćen, U prvom mandatu, koji je trajao punih devet godina, u ligi SR Jugoslavije, sa Lovćenom je stigao do polufinala Kupa, bio je među četiri u prvenstvu. Na Cetinju, u dvorani u kojoj u to vrijeme nije bilo slobodnog mjesta, padali su svi velikani - Partizan, Crvena zvezda (koje je dobijao i u Beogradu), Budućnost. Lovćen je tada igrao i Evropu, Kup ,,Radivoja Koraća“…U drugom mandatu sa Lovćenom je igrao finale Balkanske lige. U trećem vodio je Lovćen do sedmog mjesta u ABA 2 ligi. U karijeri je vodio i Budućnost, Atlas, Igokeu, Strumicu i Feni industriju, i u dva navrata Teodo. Sa kadetskom reprezentacijom Srbije i Crne Gore osvojio je zlatnu medalju na Eurobasketu 2003. godine u Španiji, a bio je i selektor juniorske selekcije SCG (bio je peti na EP 2004. godine) i selektor S. J. juniora Crne Gore.

20 Feljton

Poneđeljak, 3. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA Piše: Stevo VUČINIĆ

Tih prvih decenija XVII vijeka, prilike za katolike i u Crnoj Gori bile su iznimno teške. Zanemareni od duhovnika, počeli su da prelaze u pravoslavlje (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka, SANU, Beograd 1950, 142). To je posljedica okolnosti u kojima katoličko svještenstvo nije smjelo da živi sa svojom pastvom i duhovno je skrbi, nego su stolovali u okolnim hrišćanskim zemljama. Fra Donat Jelić iz Spiča (Sutomore) tužio se Kongregaciji da ga pravoslavni progone i da je zbog njih bio dopao turske tamnice. I Đorđe Vušković paroh u Šestanima tužio se 1642. godine da je veći dio katolika „si sono fatti scizmatici e Turchi per chausa che non hanno delli buoni pastori“ (isto, 149). Bilo je i prijelaza s pravoslavnoga na katolički ritus. Misionar, franjevac Mizerčić, u izvještaju o misionarskoj djelatnosti u kotorskoj biskupiji 1635. godine navodi da je na prostoru Marčevca, Crnoga Pala, Bogdašića, Lastice, Kavaza, Luštice i Krtola bilo 2096 katoličkih i 900 pravoslavnih duša. Uspio je da prevede u katoličku vjeru 29 pravoslavnih (Marko Jačov, Spisi kongregacije za propagandu vere..., 242). Opkoljen vlaškim stanovništvom pravoslavnoga iskaza i sukobljen s njim oko resursa, s jedne, i pritisnut turskom silom s druge strane, katolički svijet se iseljavao, mijenjao ritus u pravoslavni i islamski i polako čilio. Odavno ga je bilo nestalo u Grblju i Mrkojevićima. U Paštrovićima, Piperima, Kučima, Bratonožićima, Bjelopavlićima, Grudama i Zeti brojao je posljednje dane. Doveden mu je u pitanje opstanak pod katoličkim znakom. Stajući na otomansku stranu, bez razlike na vjeroispovijedni zakon, i Pećka patrijaršija se umiješala otežavajući život hrićanskome stanovništvu. Pritiskala ga je crkvenim porezima koje su pojedini patrijarsi naplaćivali u pratnji janičara i prijetnjom anatemama ukoliko se ne pokore „svijetlome sultanu“. Na drugoj strani, mase predvođene glavarima, u Veneciji vide saveznika, od koga očekuju da ih oslobodi turske napasti. Kroz cijeli XVII vijek, crnogor-

Sava Nemanjić

Ako se ne pokore „svijetlome sultanu“ slijedi im anatema Kroz cijeli XVII vijek, crnogorska plemena, skupno i pojedinačno, nudila su se Veneciji da joj budu podanici. A Crnogorska crkva saveznika takvome poduhvatu vidi u Rimskoj crkvi. Tako su političke prilike usnopile želje naroda, glavara i Crnogorske crkve k jednome cilju - uniji s Rimskom crkvom, pod zaštitom mletačkoga lava Turci su krvlju ugušili unijatski pokret unutar Srpske crkve, iako je imao široku podršku. On se iščitava iz korespondencije Bratstva manastira Đurđevi stupovi u Beranama, Morače, Gradišta, Mileševe, Trebinjskoga manastira, Zavale i manastira Žitomislić, koja su naklonost Uniji pismeno očitovala u saobraćanju s Kongregacijom za propagandu vjere u Rimu ska plemena, skupno i pojedinačno, nudila su se Serenisimi da joj budu podanici. A Crnogorska crkva saveznika takvome poduhvatu vidi u Rimskoj crkvi. Tako su političke prilike usnopile želje naroda, glavara i Crnogorske crkve k jednome cilju - uniji s Rimskom crkvom, pod zaštitom mletačkoga lava. Srpski patrijarh Gavrilo Rajić i episkop Budimljanski Pajsije Kolašinović, glavom su platili zalaganje za jedinstvo s Rimskom crkvom. Turci su krvlju ugušili unijatski pokret unutar Srpske crkve, iako je imao široku podršku. On se isčitava iz korespodencije Bratstva manastira Đurđevi stupovi u Beranama, Morače, Gradišta, Mileševe, Trebinjskoga manastira, Zavale i manastira Žitomislić,

koja su naklonost Uniji pismeno očitovala u saobraćanju s Kongregacijom za propagandu vjere u Rimu. Ne može se Srpska crkva, kao turska institucija, abolirati krivice za otežavanje položaja hrišćana unutar osmanske imperije. Od osnivanja bavila se prozelitzmom i propovijedala đe je poznato jevanđelje, nasrtala na sve katoličko i isprovocirala katoličku rekonkvistu. Rastko Nemanjić, u monaštvu Sava, kojega Srpska crkva drži utemeljivačem, nakon što se samovoljno obukao u arhijerjske odežde, izazvao je čuđenje kod nadležnoga ohridskoga arhiepiskopa Dimitrija Homatijana. Homatijan se pitao na osnovu kojega prava je stekao mitropolitsko dostojanstvo? Piše mu da nije bio episkop da bi bio uzvišen u arhiepiskopa niti ima carske odluke koja bi to potvrđivala, kako su to predviđali crkveni kanoni, stavljajući mu na znanje da mu nedostaje pravna osnova. Čulo se, veli Homatijan, da je kanonskoga episkopa iz Prizrena tiranski izbačio i postavio drugoga po svojoj volji, pa ga poziva da se vrati u kanonski red i prekorijeva ga: „Da ne propovijedaš tamo đe je Hristos poznat, kako ne bi zidao na tuđem temelju, nego, kao što je pisano, da saznaju oni koji nijesu čuli o njemu“. Na kraju mu saopštava „ako održiš svoju upornost, prezrevši ovo naše pismo ... pa sam sebe učiniš podložnim kaznama kanona, kojom ti zakonito prijetimo sa snagom prava ... isključujemo te iz zajednice vjernih kao prestupnika zapovijesti svetih i božanskih kanona i kao narušioca i smutitelja crkvenoga ustava,

Sinđelija pećkog patrijarha Gavrila Rajića

koji su sveti oci od početka ustanovili“. Prezir Svetoga Save prema crkvenim kanonima bio je putokaz njegovim nasljednicima, koji su kroz cijelu istoriju Srpske crkve, šireći se na tuđe teritorije, zidali na tuđim temeljima. Idući stopu u stopu za Vlasima koji su se, podstaknuti od osmanske uprave, u valovima razlivali s istoka Balkana po centralnom i zapadnom Balkanu, protezala se i Pećka patrijaršija u dužini te iste turske sablje. Kasnije se s dozvolom bečkog ratnoga savjeta širila na austrijske i mađarske teritorije. Poslije Velikoga bečkoga rata nastupala je vrlo agresivno. Mada je to radila i u XVI i XVII vijeku. Vlasi kojima je Pećka, kasnije Karlovačka patrijaršija, nametnula crkvenu hijerarhiju, sredinom 19. vijeka su se kroz nju počeli identifikovati kao Srbi.

RAD NA UNIJI I UNIJA S CRNOGORSKOM CRKVOM

Prvih decenija XVII. vijeka, katolici su bili na svome samo unutar zidina nekolika primorska grada u kojima se vijorila zastava Svetoga Marka (Budva, Kotor i Perast) i u njihovoj neposrednoj okolini. Dovedena uza zid, očekivano, Rimska crkva krenula je u rekonkvistu širih prostora unutar kontinenta koje je u kontinuitetu gubila od XII vijeka i sloma Dukljan-

Papa Grgur XV osnovao je Kongregaciju za propagandu vjere

ske države. Riješila se na dva načina: Unijom i promjenom ritusa u katolički. Papa Grgur XV (1621 - 1623), 1622. godine, bulom „Inscrutabili divinae providentiae“, osnovao je Kongregaciju za propagandu vjere koja je rukovodila unijatskim misijama u svijetu. Djelovanje su temeljile na odlukama Florentinske unije iz 1439. godine, koje su između ostaloga podrazumijevale: prihvaćanje Filioque (Duh Sveti ishodi i od oca i od sina), priznanje primata papi i upotrebu beskvasnoga ljeba u euharistiji. Okolnosti su bile takve, da su se želje naroda, glavara i pravoslavnoga klira preprele s ciljevima Rimske kurije. Prvi su težili oslobođenju od osmanske vlasti, spremni da budu podanici hrišćanske Serenisime i duhovno povezani s Rimom, a drugi da povrate izgubljeno i protegnu duhovne kompetencije Rima na šire balkanske prostore. Tumačenje koje ne uzima u obzir ove okolnosti i logiku crkvenih politika koje iz nje proishode, politički je tendenciozno, nenaučno i nekorektno (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje..., 27). Na crnogorskom primorju na Uniji je radio don Đorđe Vušković, kanonik zavoda Svetoga Jeronima u Rimu. Pored Vuškovića od 1629. godine, po nalogu sekretara Kongregacije za

propagandu vjere, Frančeska Ingolija, i s osloncem na kotorskoga biskupa Vićentija Buću, od 1629. godine, radio je fra Serafin Miserčić na prostoru Luštice, Krtola i Lješevića (isto, 115). Na prijedlog brata kardinala Bernadina Spade, Kongregacija je imenovala učenoga Trogiranina Frana Leonardija za misionara na južnodalmatinskom primorju. Rođen je u plemićkoj familiji u Trogiru 11. aprila 1595. godine, od oca Ivana Marije i majke Magdalene Andreis. Studije filozofije i teologije završio je u Rimu, đe je i doktorirao 1625. godine. Po povratku u Trogir bio je generalni vikar trogirskoga biskupa. Zbog nedovoljno jasnih razloga, napušta biskupiju i neko vrijeme biva u Mlecima, u kojima je stekao glas dobroga duhovnika (L. Čoralić, Prilog životopisu barskoga nadbiskupa Franje Leonardisa (1644.-1645), Croatica Christiana periodica, br. 55, 2005. 81). To ga je vjerovatno i preporučilo za buduću misiju u crnogorskome primorju. Tako da je Leonardi s još jednim misionarom, Jovanom Kninjaninom, u julu 1636. godine krenuo na južnodalmatinsko primorje. Bili su plaćeni po trideset talira godišnje uz obavezu da šestomjesečno šalju izvještaj Kongregaciji za propagandu vjere. (Nastavlja se)

Horoskop

Poneđeljak, 3. januar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Đotiš bioritam (3. 1 - 9. 1) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) na www.vedicastrologer.org/jh dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno Da bi ste mogli pratiti ovu koluznaka i mjesečeve nakšatre može- posmatrati samo planetarne trante lako dobiti na ovoj adresi ukoliko zite, već i periode kroz koje prolazimnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da unesete podatke rođenja: www. mo, kao i podijelne karte (specifičznate sideralnu poziciju Mjeseca! soulmatestars.com/vedic-signs/cal- na područja života) u horoskopu, Samo tako ćete imati korektan culate-your-vedic-sign, ili ako pre- što je vrlo individualno, različito od uzmete besplatan đotiš program osobe do osobe. rezultat navedenih tranzita, te

blem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

timne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Piše: Mladen Lubura

VIKEND

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za in-

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Pro-

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje u ponedjeljak od 14:22 i traje do srijede u 15:24. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit se završava u petak u 19:45. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

22 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. januar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

Na osnovu člana 5 Pravilnika o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa (‚‘Sl. list Crne Gore‘‘, br. 41/18) Uprava za kadrove vrši, ISPRAVKU javnog oglasa br. 02-100/21-3505/3 od 31.12.2021. godine za potrebe MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE, DIGITALNOG DRUŠTVA I MEDIJA za radno mjesto: Samostalni/a savjetnik/ca I za mrežnu infrastrukturu BRIŠE SE: Položen drugi stručni ispit u oblasti obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. ZAŠTITAR/KA LICA I IMOVINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -licenca izdata od strane nadležnog organa(Mup-a) -sertifikat za poslove zaštite imovine i lica 2. VISOKA/I MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR-PATRONAŽNA/I SESTRA/TEHNIČAR, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Bachelor primjenjenih studija Visoke škole sestrinstva, Ginekološko - akušerska sestra, Medicinska sestra, Pedijatrijska sestra, Specijalista strukovna medicinska sestra/ tehničar, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -450-600 E 3. HIGIJENIČAR/KA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana

- Nastavnik/ca ekonomske grupe predmeta - za 7 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god. -1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Završen studijski program u oblasti ekonomije, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com

Tel.: 243-407 Email: jzudz@e.com.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -oglas traje tri dana -do povratka zaposlene sa bolovanja

Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca fizičkog vaspitanja- za 20 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 31.08.2022.god.-1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: profesor fizičke kulture, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

BAR

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

JZU DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA Adresa: ul. b. deletića b.b.

TEL.: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos:

Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca istorije- za 10 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, do povratka zaposlenog sa funkcije, a

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

najduže do 31.08.2022.god.-1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: profesor istorije, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca geografije- za 14 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, do povratka zaposlenog sa funkcije, a najduže do 31.08.2022.god.-1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: profesor geografije, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca gastronomije- za 61 nastavni čas sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.-3 izvšioca. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 nivo iz oblasti gastronomije-najmanje 240 CSPK-a - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca restoraterstva- na 20 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.- 1 izvšioc Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Kvalifikacija nivoa obrazovanja

VII-1nivo iz oblasti restoraterstva ,240 CSPK-a - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca matematike- za 19 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.- 1 izvšilac Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: profesor/ica matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 3. januar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca matematike- za 20 nastavnih časova sedmično, do povratka zaposlene sa porodiljskog odsustva, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022. god.-1 izvšilac Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: profesor/ica matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola. Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Sekretar/ka- puno radno vrijeme, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.-1 izvšilac Pored opštih uslova propisanih Zakonom

kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Završen studijski program u oblasti pravnih nauka, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - crnogorsko državljanstvo - 2 godine radnog iskustva Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte c) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. d) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Pedagog/škinja - puno radno vrijeme, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.-1 izvšilac Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: diplomirani pedagog, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu - dozvolu za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama b) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte c) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. d) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Radnik/ca na održavanju objekta i opreme (domar)- puno radno vrijeme, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022.god.- 1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: najmanje III nivo nacionanog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPKa), profil elektrotehnika, mašinstvo ili građevina - jedna godina radnog iskustva - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte c) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. d) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com

Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca ekonomske grupe predmeta - za 21 nastavni čas sedmično, na određeno vrijeme, do povratka zaposlenog sa funkcije, a najduže do 31.08.2022.god. - 1 izvšilac. Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Završen studijski program u oblasti ekonomije, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kre-

dita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licenca –dozvola za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs za prijem u radni odnos: - Nastavnik/ca restoraterstva- na 17 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022. god.-1 izvšilac Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove. Uslovi: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII-1nivo iz oblasti restoraterstva ,240 CSPK-a - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) ovjerena kopija diplome b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

Poslovni broj: Iv. br. 1375/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Via Mne DK” Podgorica, Moskovksa 127, koga zastupa izvršni direktor Jelena Asanović, protiv izvršnog dužnika Brnjičanin Damir iz Bara, Maršala Tita, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 19-31D3-0005079 od 05.10.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.12.2021. godine, donio je

IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika OLIVERA PERAK, TIVAT nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da se izvršni dužnik OLIVERA PERAK TIVAT rođen 10.02.1981. godine i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku ĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIĆ SANELA, ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR, ĐURANOVIĆ ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P. SREĆKO, ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO, ĐURANOVIĆ ANĐELKO, ĐURANOVIĆ AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN, ĐURANOVIĆ GRACIJA. BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIĆ P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za II prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o III prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 25.01.2022. godine u 09:45 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja, sve posl. oznake IVM 61/2021 od 30.12.2021 , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik i suvlasnici , ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda Budva, dana 30/12/2021 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Brnjičanin Damir iz Bara, Maršala Tita, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 19-31D3-0005079 od 05.10.2019. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.08.2021. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 30.12.2021. godine.

ZAKLJUČAK

Ul. Mila Boškovića 1, 85 000 Bar Tel.030/312-977 Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

BUDVA TEL.: 033/402-556

POGREBNE USLUGE DOO BUDVA Adresa: PODKOŠLJUN BB

Tel.: 033/458-624 Oglašava potrebu za: 1. POGREBNI/A RADNIK/CA GROBAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

TIVAT TEL.: 032/674-585

JU SMŠ ,,MLADOST“ Adresa: ŠETALIŠTE KAPETANA MARKA KRSTOVIĆA

Tel.: 032/674-614, 032/674-613 Email: skola@sms-tv.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tivat Uslovi: Profesor engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor engleskoj jezika; radno vrijeme kraće od punog (6 nastavnih časova);na određeno vrijeme do 31.08.2022. godine; opšti uslovi za zapošljavanje u Crnoj Gori; licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi; obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseci; prijave slati na adresu: JU SMŠ “Mladost” -Tivat, šetalište kapetana Marka Krstovića, 85320 Tivat

I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, koga zastupa advokat ĐUKANOVIĆ DRAGOLJUB, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA BR.169 protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 25.01.2022. u 10.45 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 30.12.2021. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 30/12/2021 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRESUDU

Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Broj: 03-056/21-745

Cetinje, 31.decembar 2021.godine

JAVNI POZIV ZA IZBOR NEZAVISNIH PROCJENJIVAČA ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PROJEKTE I PROGRAME NEVLADINIH ORGANIZACIJA ZA 2022 GODINU Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Prijestonice Cetinje objavljuje Javni poziv za izbor dva nezavisna procjenjivača za 2022 godinu. Javni poziv se raspisuje radi bodovanja projekata nevladinih organizacija prema propisanim kriterijumima. Procjenjivač može biti lice sa: -Najmanje 5 godina iskustva u pisanju , sprovođenju i ocjeni projekata; -Najmanje 5 godina iskustva u oblasti za koju se prijavljuje da ocjenjuje prijedloge projekata; Procjenjivač ne može biti: - Lice koje je član ili po bilo kom drugom osnovu angažovan u radu nevladine organizacije iz Crne Gore (ugovorom o radu , ugovorom o djelu , volonteri) ; - Lokalni službenik odnosno namještenik , zaposleni u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava , poslanik ili odbornik. Kandidat za procjenjivača uz prijavu podnosi sledeću dokumentaciju: -Biografiju sa opisom iskustva u pisanju , sprovođenju i ocjeni projekata , uz odgovarajuće dokaze o posjedovanju traženog iskustva; -Izjavu da nije član ili po bilo kom osnovu angažovan/a ( ugovorom o radu , ugovorom u djelu , volonter) u radu nevladine organizacije iz Crne Gore najmanje dvije godine prije prijavljivanja za procjenjivača prijedloga projekta; -Izjavu da nije državni / lokalni službenik odnosno namještenik , zaposleni u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač dražava / lokalna samouprava , poslanik ili odbornik. Zadatak procjenjivača je : -Ocjenjivanje prijedloga projekata i programa ; -Popunjavanje liste za ocjenu prijedloga projekta i programa ; -Dostavljanje liste prijedloga projekta i programa koje treba podržati Komisija. Javni poziv traje 30 dana od dana objavljivanja , objavljuje se na web stranici Prijestonice , lokalanom javnom emiteru i najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi na teritoriji Crne Gore. Odluku o izboru procjenjivača donosi Komisija na prijedlog starješine organa lokalne uprave u čijoj nadležnosti su poslovi saradnje sa nevladinim organzacijama,u roku od 5 dana od dana zavšetka Javnog poziva za izbor procjenjivača. Ukoliko nezavisni procjenjivač ne ispunjava uslove predviđenje javnim pozivom ili prijava na javni poziv nije podnesena u predviđenom roku takva prijava se neće razmatrati. Prijava sa kompletnom dokumentacijom dostavlja se u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva u zatvorenoj koverti Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti neposredno u kancelariji Građanskog biroa , radnim danima od 10:00-12:00, ili poštom na adresu Bajova 2, Cetinje sa napomenom :Prijava na Javni poziv za izbor nezavisnih procjenjivača za 2022 godinu. Komisija za raspodjelu sredstava Predsjednik Petar Marković

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1

PORTAL POBJEDE

Urednica

Poneđeljak, 3. januar 2022.

KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

DJELIMIČNO SE USVAJA tužbeni zahtjev da se obavezuje tuženi Saša Mijović da tužiocu Vuku Stanišiću na ime naknade nematerijalne štete nastale zbog povrede prava ličnosti – časti i ugleda isplati iznos od 1.300,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 6.11. 2019. godine pa do isplate, te da o svom trošku obavi izreku presude u jednom od dnevnih štampanih medija koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, sve prednje u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, dok se u preostalom dijelu za iznos od još 700,00 eura do traženih 2.000,00 eura tužbeni zahtjev ODBIJA KAO NEOSNOVAN. ODBIJA SE KAO NEOSNOVAN tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obaveže tužilac Vuk Stanišić da tuženom Saši Mijoviću na ime naknade nematerijalne štete nastatle zbog povrde časti i ugleda isplati iznos od 2.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13.12. 2019. godine pa do isplate. OBAVEZUJE SE tuženi da tužiocu na ime troškova postupka isplati iznos od 590,00 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 3. januar 2022. Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Тужним срцем јављамо да је 2. јануара 2022, у 60. години, послије краће болести, преминуо наш драги

ĐINI ŠILIĆ VANJA, VLADAN i LJILJANA BOŠKOVIĆ

ДУШКО Милинка - Маја ТОМАШЕВИЋ

Због епидемиолошке ситуације, сахрана је обављена 2. јануара на градском гробљу Загорич у 15 часова, у кругу уже породице. Кућа жалости: Ул. Валтазара Богишића бр. 3, Подгорица.

Ожалошћени: мајка СТАНА, супруга ВЕСНА, ћерка МИЛИЦА, син МИЛОШ, брат ГОЈКО, сестре ДРАГИЦА и ЉИЉАНА, унук ВИКТОР, стрина ДАНИЦА, брат од стрица ДАНИЛО са породицом, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ТОМАШЕВИЋ и ујчевина КОНТИЋ

Драги наш куме

ДУШКО

У дану кадa је откинут велики дио наше прошлости и наше будућности остаје болна и вјечна рана твог прераног одласка. Онај ко те није упознао никад неће сазнати шта је права љубав, пожртвовање, снага и животна подршка. Све то и много више су наш понос и сјећање за незаборав

ИВАН, НАДА и СИНИША БЈЕКОВИЋ

RAJKO LAGATOR

Četrdeset je dana od kako si otišao iznenada i preselio se u vječnost. Takvi kao ti se nikad ne zaboravljaju. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

KIRO RAIČEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. januar 2022. Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

Posljednji pozdrav

Dana 2. januara 2022. godine u 77. godini upokojio se naš dragi

VLADU PEROVIĆU

BRANKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADOŠ Vasov ĐIKANOVIĆ

RARA i DRAGA sa porodicama

Sa tobom je pošao i dio nas. Pamtićemo te po vedrom duhu, plemenitom srcu i nesebičnosti. Čuvaćemo te od zaborava.

68 Zbog epidemioloških mjera sahrana će se obaviti u krugu porodice na groblju Gvozden brijeg 3. januara u 12 časova.

Tvoj sin MIĆO i snaha BOJKA

Posljednji pozdrav dragoj tetki 72

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin ŽELJKO, snaha DIJANA, ćerke LJUBICA i BILJANA sa porodicama

Draga baba,

STANI BEČIĆ 82

Bila si oličenje svega onoga što jedan čovjek može da ima a to je dobrota i ljubav koju si pružala svima nama. Laka ti ova zemlja, a mi ćemo se truditi da te sačuvamo od zaborava.

BRANKA

Tvoje sestrične, DRAGANA, SNEŽANA i MILICA sa porodicama Dana 1. januara 2022. u 85. godini umrla je naša draga

65 Tvoj odlazak mnogo boli. Opraštamo se sa tobom srećne da smo ti podarile praunuke. Hvala ti za brižnost i nesebičnu ljubav.

Posljednji pozdrav

Volimo te. JELENA i KSENIJA

VJERICA - CICA Ranova TOMAŠEVIĆ

STANI BEČIĆ

rođena Miljević

Draga sestro, bila si mi iskreni prijatelj i oslonac. Težak je rastanak sa tobom, ali se nadam da će tvoja plemenita duša počivati u miru.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 2. januara u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

73 Posljednje zbogom voljenoj majci, babi i tašti

Sestra DESA sa porodicom 64 Posljednji pozdrav

Ožalošćeni: sin SREĆKO, kćerka SENKA, unuk RANKO, unuke JELENA i SARA i zet MOMO VASOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina TOMAŠEVIĆ i MILJEVIĆ

BRANKI

STANI BEČIĆ

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naša draga

Draga sestro, težak je ovaj rastanak sa tobom. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

S ljubavlju,

Sestra SLAVKA sa porodicom

SEKA, TOMI, SANJA, IVO i MARTINA

66 Posljednji pozdrav prijateljici

BORISLAVKA SJEKLOĆA rođena Krgović

BRANKI BURIĆ Preminula dana 17. 12. 2021. u Trstu nakon duge borbe sa teškom bolešću. Pokojnica je donešena u njenu dragu Crnu Goru i dana 31. decembra sahranjena na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Zahvaljujemo svima koji su prisustvovali sahrani i izrazili saučešće na druge načine. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo vječno od zaborava sjećanje na njenu plemenitost i hrabrost.

BRANKA BURIĆ Vječno ćemo pamtiti tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru. VESNA, MAJA i NEMANJA

Napustila si nas iznenada, ali ćeš živjeti u našim mislima, zauvijek. Bila si brižna majka i baba i kao takva počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava

79 Porodice SJEKLOĆA i KRGOVIĆ

BANE, SONJA, MARIJA i DANIELA

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Opraštamo se od

Našem dragom

Дана 2. јануара 2022, након краће болести, у 78. години, преминуо је наш драги

ДРАГУТИН – ДРАГО Митров ВУКИЋ

DRAGA VUKIĆA

DRAGU

Zauvijek ćeš nam ostati u sjećanju kao veliki i istinski prijatelj.

Zauvijek ćemo te pamtiti po svemu dobrom i plemenitom. Počivaj u miru.

Porodica ĆETKOVIĆ

KSENIJA, VLADO, OGNJEN i ANJA

Саучешће примамо у градској капели у Бару, 3. јануара од 12 до 14 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 14.30 часова на градском гробљу Гвозден бријег у Бару.

42 Ожалошћени: ћерке ЉУБИЦА - БУБА и МИЛЕНА, брат МИЛУТИН, унучад НИКОЛА, КАТАРИНА и ПАВЛЕ, братанична КСЕНИЈА, снаха ЉУБИНКА и остала родбина

Posljednji pozdrav

Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog i voljenog

DRAGU VUKIĆU 69

VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragi moj

DRAGA

Posljednji pozdrav dragom kumu

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo te sa ponosom od zaborava.

DRAGO

DRAGU VUKIĆU MIĆO i LOLA

SANDRA, PETAR i MARKO KOSOVIĆ Teška srca sam primio ovu jako tužnu vijest, ljudina kao ti se jednom rađa. Bio si moj najveći oslonac i podrška u životu, pomogao mi da se otisnem svjetskim morima i okeanima koje si i sam mnogo volio. Počivaj u miru i neka tvoja dobra i plemenita duša mirno plovi nebeskim okeanima, neka te dobri anđeli čuvaju. Tvoje veliko srce i plemenitu dušu vječno ćemo čuvati od zaborava.

78 Dragi naš

49 Preselio se u vječnost moj brat

ISIDOR - GILE FILIPOVIĆ sa porodicom

TIHA Hvala ti za svu ljubav i pažnju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sestra MILENA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

ILIJA Mihailov STANOJEVIĆ

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav snahi

Dragi brate, tvoju bezgraničnu ljubav, pažnju i osjećaje zaboraviti ne mogu dok se ne pridružim tebi. Neka tvoja blagorodna, čestita i plemenita duša nađe vječni rajski mir jer si to ovozemaljskim življenjem zaslužio. S bezgraničnom ljubavlju i zahvalnošću,

DRAGU VUKIĆU STEVO DOBRKOVIĆ sa dalekog okeana 76

TIHU Počivaj u miru. SLOBO sa porodicom 14

Sestra ZORKA sa porodicom

DAFINI ADŽIĆ Neka tvoja duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće. 46

RADE ADŽIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja Obavještavamo braću, kumove, prijatelje, komšije, drugove i sugrađane da je preminula 31. decembra 2021, u 73. godini, naša draga

Poneđeljak, 3. januar 2022. Posljednji pozdrav našoj dragoj

Tužnim srcem javljamo da je 31. decembra 2021. ispustio svoju plemenitu dušu, u 67. godini

RADOJKI

RADOJKA Radomirova ĐUROVIĆ rođena Martinović

Otišla si tiho i nečujno, kako si i kroz život koračala. Hvala za svu ljubav koju si nam nesebično pružala, za svaki osmijeh, lijepu riječ. Neka te anđeli čuvaju. Zauvijek ćeš nam nedostajati.

ILIJA Mihailov STANOJEVIĆ

Suprug RADOMIR, sin RATKO – LAKI, snaha JOVANA, unuke JOVANA i MIJA 58 Sahrana je obavljena istoga dana na starom groblju na Cetinju. Kuća žalosti: Mojkovačka 4, Cetinje.

Zbog epidemioloških mjera, sahrana je obavljena 1. januara 2022. u 14 časova u krugu porodice na novom groblju u Cetinju.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Ožalošćeni: supruga JELICA, sinovi TIHOMIR i MIODRAG, brat BRANKO, sestre ZORKA i VUKOSAVA, snahe SVETLANA i RAJKA, unuci NIKOLA i STEFAN, tetka RUŽA, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične, braća od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćene porodice: ĐUROVIĆ i MARTINOVIĆ

RADOJKI ĐUROVIĆ 12

9 Napustila si nas i napravila prazninu u našim dušama, a tvoja plemenita duša neka počiva u miru. Hvala za sve što si uradila za nas i što si nas naučila kakvi roditelji treba da budemo. Bila si nam neograničena podrška i na tome ti beskonačno hvala.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

Sin DEJAN, snaha DANIJELA, unuke KATARINA i MARTINA

RADOJKA Rajkova ĐUROVIĆ Bila si tvrdi oslonac i u rodu i u domu. Ostaćeš u našim srcima uvijek voljena i nikad zaboravljena.

ILIJI

od BRANKA, RADENKA i SLAVICE sa porodicama

Draga naša

Tvoj brat RADOMIR MARTINOVIĆ sa familijom 67

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav našoj

RADO

RADOJKI

Hvala ti na svim lijepim trenucima provedenim sa tobom. Nedostajaće nam tvoje tople riječi, blagi osmijeh, zagrljaji puni ljubavi za sve nas. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Ćerka NATAŠA, zet RAJKO, unuci MILO i DIMITRIJE

Sa ponosom ćemo te pominjati a po dobru pamtiti. Neka tvoja plemenita i čista duša spokojno počiva u miru. Sestra JELENA sa porodicom 71

ILIJI Od MARINE i VESKA sa porodicama 56 Posljednji pozdrav dragom svaku, tetku i pašenogu

48 Posljednji pozdrav dragoj

Tužni i ožalošćeni opraštamo se od naše drage snahe, jetrve, strine i babe

ILIJI - IDŽU STANOJEVIĆU Počivaj u miru. a mi ćemo te čuvati od zaborava.

RADOJKI RADOJKE ĐUROVIĆ Uvijek prisutna u našim mislima i uspomenama živjećeš trajno, što si svojim časnim životom i plemenitošću zaslužila. ŽARKO, STANKA, DARKO, MARKO, LELA, MILICA i ELENA 10

Počivaj u miru. Porodica pokojnog BRANA ĐUROVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj

ILIJI - IDŽU STANOJEVIĆU RADOJKI ĐUROVIĆ

Tvoju dobrotu i plemenitost uvijek ću pamtiti. Vječno ćeš živjeti u mojim sjećanjima. 11

ANA MITRIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom tetku

Posljednji pozdrav dragom tetku

S tugom i bolom opraštam se od moje drage strine

RADOJKE ĐUROVIĆ

LJUBICA, NATAŠA, STANKA i VLADO RAJKOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj osmijeh i plemenito srce. Počivaj u miru.

ILIJI - IDŽU STANOJEVIĆU Počivaj u miru. IRENA, DRAŽEN i MIJAT BURIĆ

RAJKO VUJOVIĆ sa porodicom 26

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

Bol, tuga, nevjerica... sa ljubavlju i poštovanjem živiš u našim srcima. TANJA BELADA sa djecom 24

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 3. januar 2022.

Dana 30. decembra 2021. godine preminula je naša draga

Tužnim srcem javljamo da je preminuo u 63. godini

Dana 1. januara 2022. godine preminula je naša draga

PETRANA Đokova PEROVIĆ

NEBOJŠA Borov VUJOVIĆ

STANICA Dragoljubova DELIBAŠIĆ rođena Tadić

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 31. decembra na mjesnom groblju Kočane.

Sahrana će se obaviti 3. januara 2022. u selu Trnovo – Crmnica u 14 časova.

Ožalošćeni: sin SLOBODAN, šćeri SONJA i VESNA, unuk ĆETKO, snahe GORDANA i MILICA, braća SPASOJE, RADOJE i MLADEN, sestre JELENA, MARA, IVANKA i LELA, unučad, praunučad i ostala rodbina DELIBAŠIĆ i TADIĆ

Ožalošćeni: brat MILOVAN – MIŠKO, sestra NEVENKA RADOVANOVIĆ, snaha STANKA, brat od strica STANKO sa porodicom, bratanići IVAN i ALEKSANDAR, bratanične ALEKSANDRA – SANJA i IVANA, sestrić ĐORĐE, sestrična RADMILA i unučad

Zbog epidemiološke situacije u državi, sahrana je obavljena u krugu uže porodice 2. januara na mjesnom groblju u Macavarama, Banjani.

Ožalošćeni: snaha DARA, bratanične RADA i SANJA, bratanić RAJKO sa porodicom

50 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

Preminula je naša draga i voljena

Дана 3. јануара три су године од упокојења наше драге

STANKI

SONJA SUĐIĆ Hvala ti za sve lijepe provedene trenutke, za svu nježnost i toplinu koju si nesebično pružala. Bila si naš najveći oslonac i podrška u životu. Ostaćeš u najljepšem sjećanju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

БОСИЉКЕ ЛАКИЋ

u Novom Sadu 30. decembra 2021. godine. Ispraćaj će se obaviti u Novom Sadu 4. januara 2022. godine na gradskom groblju, a urna će biti naknadno položena u porodičnu grobnicu u Petrovcu na moru u prisustvu najbliže rodbine.

Tvoji: SLOBO, GOCA, ĆETKO, MILICA i BOŠKO Чувамо у срцима најтоплија сјећања на наш заједнички живот. 51

U žalosti njena PORODICA

Voljena majko

Супруг РАДОВАН и дјеца ДЕЈАН и ИВАНА са породицама

STANKA Ostala sam bez najtoplijeg zagrljaja i najvećeg prijatelja u životu. Sa sobom si odnijela i dio mog srca. Dok živim bićeš moj ponos i bolna čežnja. Na svemu ti hvala.

Opraštamo se sa tugom od naše voljene

Mojoj majci

Kćerka SONJA sa porodicom 30

STANKI Teško ću se naviknuti na život bez tvog čvrstog oslonca i tvoje podrške. Neka moje suze i bol ne remete nijedan tren tvog vječnog sna. Bez tebe sve životne radosti i tuge neće biti iste.

Dragoj baki

SONJE SUĐIĆ

VESNA sa porodicom 33 Našoj babi

Sestra NADA JOVOVIĆ sa MILICOM, MILENOM i NOVAKOM

STANKI Bako, zauvijek ćeš ostati u našim srcima, tvoj topli osmijeh i dragi lik koji je zračio dobrotom i nježnošću. Tvoje unuke: JOVANA, BOJANA i ANA 31

STANKI Hvala za svu toplinu koju si nam nesebično pružala. Čuvaćemo te od zaborava. IVANA, NIKOLA i SANJA 34

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. januar 2022.

POMENI

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi i prijatelju

Draga naša

3. jul 2021 – 3. januar 2022.

MIRA PETRIČEVIĆ

MILORAD Gojkov ĐUROVIĆ

SLOBODANU ŽIVKOVIĆU 1970–2021.

S ljubavlju i poštovanjem,

Sin MARKIŠA - BATICA, snaha SONJA, unučad GOJKO, ANDRIJA i NOVAK

Sedam je godina od kako nisi sa nama. Ne damo te zaboravu. Tvoja PORODICA 2 Godina tuge 4. januara 2022.

3. jul 2021 – 3. januar 2022.

KOLEGINICE i KOLEGE iz UNICEF-a

VUKAŠIN – VULE MALIKOVIĆ MILORAD Gojkov ĐUROVIĆ 32

Sin VUKAŠIN – VUKOTA ĐUROVIĆ

Nedostajanje i tuga, a riječi nemaju utjehu. Porodica će 4. januara u 10 sati obići tvoju vječnu kuću.

28 PORODICA

Sjećanje na naše drage roditelje 36

Godina je otkad nisi sa nama, voljeni moj oče

DRAGAN PEJOVIĆ Dragi brate Dragane, Iz dana u dan smo se borili i nadali da ćeš biti bolje. Ipak, nismo uspjeli. Neka tvoja divna duša nađe svoj mir, a moja će uvijek nositi mile uspomene na tebe.

Brat DARKO RADULOVIĆ sa porodicom

PETAR ŽUGIĆ

DANICA ŽUGIĆ

9. 12. 1972.

3. 1. 2017.

VUKAŠIN – VULE MALIKOVIĆ

I dalje si u svakom danu našeg života sa najljepšim i najtoplijim sjećanjima.

45 Sinovi: ILIJA, BRANISLAV i MIROSLAV sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

TANJA ĆUPIĆ sa porodicom

DRAGANU PEJOVIĆU

3. 1. 2005 – 3. 1. 2022.

Neka tvoja blagorodna duša počiva u vječnom miru. S poštovanjem,

Porodice RAIČEVIĆ i MUGOŠA

Osamnaest je godina od smrti naše voljene majke

SJEĆANJE 2. 1. 2016 – 2. 1. 2022.

LJILJANA KADIJA

Posljednji pozdrav

Ostaju samo divne uspomene na trenutke provedene s tobom.

STANUŠE KOVAČEVIĆ rođene Cerović

DRAGOMIR – BATO ĐURANOVIĆ

Ponosni na tebe, s poštovanjem i ljubavlju čuvamo Te od zaborava.

I dok godine prolaze bol je ista.

DRAGANU PEJOVIĆU Tvoja plemenita duša zaslužuje naše vječno sjećanje.

SLAVKO i BEBA

TUŽNO SJEĆANJE na

Tvoji NAJMILIJI 29

Porodica SLEPČEVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Tvoji: KIKA, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA i SARA KADIJA

LJILJANA KADIJA MAŠU PRELEVIĆ

Draga majko, sjećanje na tebe nikad neće izblijeđeti. Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoja PORODICA

PEĐA sa porodicom 52

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 3. januar 2022. Sedam godina od kada nije sa nama naš dragi

POMEN

Навршава се тужних четрдесет дана од смрти нашег драгог оца, мужа и брата

SLOBO AVRAMOVIĆ ЉУБА Душана ТУЈКОВИЋА Присутан си у сваком нашем сну, сузи, ријечи и ћутању. Превише смо с тобом изгубили да бисмо утјеху тражили у времену. Поносни на тебе, чувамо те од заборава.

Vrijeme tugu ne liječi. Sa nama zauvijek.

MOMČILO MOMO DRAŠKOVIĆ

PORODICA

3. 1. 2021 - 3. 1. 2022. 5

Дана 3. јануара, у кругу породице, посјетићемо твоју вјечну кућу. Prošla je godina od kada nije sa nama naša НЕУТЈЕШНА ПОРОДИЦА 7

Dragi naš Momo, Prođe godina dana od tvog odlaska i naše velike tuge. Surovo vrijeme tebe nam je odnijelo. Voljeni ne odlaze nikada. Počivaj u vječnom miru, dragi naš Momo.

Dragoj majci, babi i tašti

Voljen i nikad zaboravljen.

baba BEBA DANICI - NICI ĐUROVIĆ

Čuvamo nježnu uspomenu.

U najljepšoj uspomeni ćemo čuvati sjećanje na tvoj blagi lik i plemenitost. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoji: MILOJKA, ALEKSANDAR, MAJA, DIANA, LINDA i DAVID

MILENA, MARIJA, ANA i KLARA

Tvoji: ZORICA, PETAR, BOJAN i GORAN 40 Navršava se godina dana od smrti naše majke

53 Prošla je godina od smrti moje majke

DANICE - NICE Milenkove ĐUROVIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke i svekrve

Draga majko, prethodna godina je bila tužna bez tebe. Uvijek ćemo čuvati tvoj lik, bez obzira na vrijeme koje prolazi. 37

Tvoje ćerke: MIRJANA, LJILJANA, ZORICA i SANJA

Dragoj majci

KSENIJE - BEBE Vesove VULEKOVIĆ

S ponosom i tugom se prepliću sjećanja na njen častan lik, nježnu, brižnu dušu i majčinsku ljubav.

ZAGORKE ZVICER rođ. Kosović

SEKA sa porodicom

Bol u duši, suze u očima, uzaludna nada da ćeš odnekud doći. Teško se mirimo sa istinom da smo ostali bez velikog oslonca i tople ljubavi. U nedjelju u 10 časova posjetili smo tvoju vječnu kuću, okitili cvijećem i zalili suzama.

DANICI - NICI ĐUROVIĆ Nema te, znam... Ali nije to zauvijek, zauvijek ne postoji. Vratiš se svaki put kada pomislim na tebe... 38

Tvoja ćerka SANJA

Tvoj sin RADOSAV, snahe DRAGICA i LJILJA

Navršava se godina dana od smrti naše majke i babe

19 Četrdeset je dana od smrti moje voljene svekrve

MILORAD RADINOVIĆ Prošlo je 40 dana od kada nisi sa nama, počivaj u miru.

NICE ĐUROVIĆ Draga baba, bez obzira na tvoje fizičko neprisustvo, uvijek ćeš biti dio našeg života. Tvoji RADOVIĆI 39

Tetka DARINKA MIROTIĆ sa porodicom 3 Godina dana od smrti voljenog kuma

TUŽNO SJEĆANJE

ZAGORKE ZVICER

Dragoj majci, babi i prababi Vrijeme neumoljivo teče, a bol za tobom je sve veća. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi poklonila, jer si me voljela kao svoje dijete. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, a moje suze neka ne remete tvoj vječni mir.

DANICI - NICI ĐUROVIĆ Hvala ti za dobrotu i ljubav koju si nam pružila. Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. 41

Tvoji: MIRA, IVAN i LUKIJA

PERA

PERO MARKOVIĆ

Tvoja dobrota zaslužuje vječno sjećanje.

Od kumova: DRAGAN, ŽARKO, BRANKA, JELKA

MILA SIMOVIĆ 62

Tvoja snaha LJILJA

32 Marketing

Poneđeljak, 3. januar 2022.