Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Politički analitičar Zlatko Vujović smatra da je posjeta Abazovića Beogradu bila preuranjena i nepripremljena

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

POPULIZAM I EKONOMIJA: Analitičari komentarišu kako političari koriste socijalnu politiku države za sakupljanje poena kod glasača

Vladajuća većina ne Neopravdana potrošnja će nas može preživjeti preskupo koštati potpisivanje ovakvog ugovora sa Crkvom Srbije » Naša javna potrošnja izlazi iz okvira ekonomski opravdanog a kada imate takav slučaj onda se to zakonito vraća u obliku problema koji najsnažnije pogađa one zbog kojih su pokrenuti socijalni programi, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Objašnjavajući koliko su crnogorske javne finansije ugrožene populizmom političara na vlasti, Kostić kaže da socijalnu politiku treba dovesti u okvire koji mogu biti ekonomski opravdani. » Nije problem samo u potrošnji preko mjere, već i što takva socijalna politika stvara dugoročno negativan uticaj na proizvodne i druge ,,sposobnosti“ crnogorske ekonomije kroz osnaživanje socijalne svijesti u pogledu ,,izdržavačkih“ obaveza države - ukazuje Kostić. Izvjesno je da će uvećana potrošnja države, koja se ogleda i u najavljenom povećanju penzija, uvođenju dječjih dodataka za svu djecu, isplati naknada za majke i otpremnina za radnike, natjerati Vladu na novo zaduženje na jesen. Kostić nije mogao sa sigurnošću da procijeni iznos i uslove tog zaduženja. » Takve procjene je gotovo nemoguće dati, ali da li će iznos zaduženja biti na nivou dosadašnjih pojedinačnih tranši hoće. A da li će koštati znatno više nego prethodne - hoće, jer se pad povjerenja na finansijskom tržištu plaća, naročito u inflacionim i nestabilnim uslovima - upozorio je Kostić

» Čak i kada bi neko želio da, zarad funkcija, sve ovo zanemari posljedice takve odluke bi mogle za DPS i SDP da budu katastrofalne. Vjerujem da bi ostanak u takvoj vladi za Socijaldemokratsku partiju značio gubitak parlamentarnog statusa, a za Demokratsku partiju socijalista desetak procenata birača manje, koji bi trajno marginalizovali ovu stranku - kaže Vujović

STR. 4. i 5.

STR. 2. i 3.

INTERVJU: Ministar turizma i ekonomskog razvoja Goran Đurović očekuje uspješnu turističku sezonu

Grupa roditelja reagovala na potez OŠ ,,Veljko Drobnjaković“ u Risnu i pisala Pobjedi

Postoji nepovoljan ambijent za investitore, mnogi su obmanuti M. BABOVIĆ

Zovu djecu na proslavu crkvenog praznika Petrovdana STR. 8.

STR. 7.

Burne reakcije na izjavu srpskog ministra unutrašnjih poslova u kojoj vrijeđa crnogorske parlamentarce i poručuje im da ne dolaze u Beograd

RAZGOVOR: Proslavljeni srpski i svjetski reditelj i pisac Goran Marković govori za Pobjedu

Vlada mora reagovati, Vulin je Vučićev „megafon“

U Srbiji ne postoji iskustvo demokratije

STR. 2.

STR. 13.

Politika

Neđelja, 3. jul 2022.

Politički analitičar smatra da je posjeta Abazovića

Burne reakcije na izjavu srpskog ministra unutrašnjih poslova u kojoj vrijeđa crnogorske parlamentarce i poručuje im da ne dolaze u Beograd

Vujović: Vladaju preživjeti potp ugovora sa C

Vlada mora da reaguje, Vulin je Vučićev „megafon“

Aleksandar Vulin

PODGORICA - Samo dva dana nakon posjete premijera Dritana Abazovića Srbiji, oglasio se ministar unutrašnjih poslova te zemlje Aleksandar Vulin, rekavši da u Srbiju nijesu dobrodošli crnogorski poslanici koji su, prema njegovim riječima, proglasili Srbiju za genocidnu državu. Srpski ministar unutrašnjih poslova tvdi da će poslušati naređenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o povlačenju mjere kojom se crnogorski poslanici zadržavaju na srpskoj granici, samo zato što su prošle godine u parlamentu izglasaili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Vulin je, gostujući na Pinku, bio izričit da je Crna Gora osudila Srbiju kao genocidnu državu. -Svi ti koji su glasali za to da je Srbija genocidna, sram ih bilo i ne znam šta traže u Srbiji i ne znam kako ih nije sramota da dolaze na Vračar i obilaze svoje stanove da vide hoće li nešto kupiti u odvratnoj genocidnoj državi koja je napravila genocid u Srebrenici. Sram ih bilo, žao mi je što dolaze u Srbiju. Meni je žao što ih gledam u Srbiji. Žao mi je što se prave kao da ništa nijesu glasali i ništa nijesu radili – rekao je Vulin. Poslanik DPS Andrija Nikolić saopštio je da za one koji do sad nijesu čuli argumente zašto je za Crnu Goru dobar „Otvoreni Balkan“, samo neka čitaju Aleksandra Vulina. -Na primjeru prvog srpskog policajca se očigledno vidi da ekonomska saradnja ne može anestezirati ukorijenjene nacionalizme – naveo je on. U SNPu kritikuju takvu izjavu visokog zvaničnika Srbije i kažu da je neprimjerena, naročito što dolazi od ministra unutrašnjih poslova. -Čini se da bi gospodin Vulin trebalo da vodi računa da ne podgrijava vatru i ne pravi probleme, jer bi bilo ružno za Crnu Goru ako bi se vodilo računa o izjavama nekih poslanika u Srbiji, pa da mi sad uvedemo neki reciprocitet prilikom njhovog ulaska u Crnu Goru. Ne bi nas to vodilo nigdje i o tome treba svi da vodimo računa, posebno ljudi koji su tako visoko pozicionirani, kao što je gospodin Vulin – kazao je poslanik SNP-a Dragan Ivanović.

Da Vulin nije u pravu kada kaže da je Crna Gora osudila Srbiju kao genocidnu, govori i treći član rezolucije. -Osuđuju se pokušaji pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački – navodi se u rezoluciji. U SDP-u ističu da je Vulinova priča apsolutno besmislena jer, genocid u Srebrenici nijesu osudili samo crnogorski političari već, kako kažu u toj partiji, sav civilizovani svijet. - Rekao bih da je Vulin megafon Vučića. On samo govori ono što Vučić misli. To je ta ideologija – nacionalističkoimperijalna koja je razvalila Jugoslaviju i proizvela najveće zločine nakon Drugog svjetskog rata. Vidimo da ne da nema kajanja nego na srpskoj političkoj sceni imamo repliku devedesetih godina i rekao bih i jednu možda čak otrovniju ideološku velikosrpsku matricu nego tada – kazao je generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović. Iz SD-a su kazali da je Vulinovo najprizemnije vrijeđanje parlamentaraca „konkretan rezultat“ Abazovićeve „istorijske posjete“ Srbiji. Da imamo državno odgovornu vladu i premijera, koji štite interes ove a ne tuđe države, ovakvi opskurni tipovi u liku Aleksandra Vulina, trenutno glavnog Vučićevog trbuhozborca, a nekadašnjeg glasnogovornika Mire Marković, bi dobili odgovor naše države kakav zaslužuju, poručili su iz ove partije. -Međutim, imajući u vidu da se Abazović iz petnih žila trudi da postane Vulin umjesto Vulina – glavna Vučićeva marioneta, ne bi nas iznenadilo da nakon ovoga uputi izvinjenje vlastima u Srbiji, kojima inače od starta služi, zbog toga što su maltretirali naše parlamentarce – naveli su oni. Član Predsjedništva SDP-a Petar Odžić rekao je da bi Vulinov „Otvoreni Balkan“ izgledao baš kako ga ,,prvi pendrek Srbije“ i opisuje u saopštenju. Iz Ure se na izjave Vulina nijesu oglašavali. R. D.

Čak i kada bi neko želio da, zarad funkcija, sve ovo zanemari posljedice takve odluke bi mogle za DPS i SDP da budu katastrofalne. Vjerujem da bi ostanak u takvoj vladi za Socijaldemokratsku partiju značio gubitak parlamentarnog statusa, a za Demokratsku partiju socijalista desetak procenata birača manje, koji bi trajno marginalizovali ovu partiju - kaže Vujović PODGORICA - Sadašnja vladajuća većina ne može ,,preživjeti“ potpisivanje ,,temeljnog ugovora“ koji je Vlada predstavila. Čak i kada bi neko želio da, zarad funkcija, sve ovo zanemari posljedice takve odluke bi mogle za DPS i SDP da budu katastrofalne. Vjerujem da ostanak u takvoj vladi bi za SDP značio gubitak parlamentarnog statusa, a za DPS desetak procenata birača manje koji bi trajno marginalizovali ovu partiju - ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring. Ističe da je Crna Gora postala meta, gdje se pokušava dokazati da se može sa strane upravljati jednom NATO članicom. PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem reagovao je na tekst koji je objavljen u Pobjedi „Čađenović dao instrukciju da se nastavi rad na usvajanju nove sistematizacije“, navodeći da postoji kontinuirani pritisak i tendenciozno izvještavanje određenih medija o poslovanju CEDIS-a. Kažu da su u cilju objektivnog informisanja javnosti opet prinuđeni da reaguju na neprovjerene teze na temu zapošljavanja u kompaniji. - Prije svega u tekstu se navodi kako je „prethodna sistematizacija imala nešto preko 1.300 radnih mjesta“, što nije tačno. Podsjećamo još jed-

POBJEDA: Kako komentarišete posjetu premijera Abazovića Beogradu? Koji su dometi ove posjete, osim one skandalozne najave da crnogorski poslanici od 1. jula neće biti maltretirani pri ulasku u Srbiju, odnosno da će Vučić prestati da ih maltretira? VUJOVIĆ: U ovom trenutku nijesu vidljivi značajniji rezultati posjete premijera Abazovića. Vjerujem da je ta posjeta bila preuranjena, nepripremljena, te bez konkretnog dogovora oko nekog značajnog pitanja ako izuzmemo tzv. temeljni ugovor. Stoga nijesu ni neočekivane reakcije na izjave premijera Abazovića koji je sveo svoju posjetu na udovoljavanje zahtjevima Beograda, odnosno predsjednika Vučića. Minimum koji je morao biti uslov da do posjete dođe jeste

izručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori. Jednostavno crnogorski premijer, koji je svoj imidž gradio na borbi protiv organizovanog kriminala, ne može da podržava sadašnje vlasti u Srbiji koje potkopavaju vladavinu prava u Crnoj Gori. Umjesto saradnje Srbija pruža podršku kriminalnim strukturama protiv kojih se Crna Gora bori. Jednostavno to je bio minimum ispod kojeg se nije smjelo ići. Ovakve posjete bi trebalo da imaju u fokusu ekonomsku saradnju. Umjesto konkretnih dogovora imali smo samo deklarativne izjave bez stvarne sadržine. I na kraju se sve svelo na obećanje da srpske granične vlasti neće nezakonito maltretirati crnogorske poslanike, odnosno da je to ustupak srpske strane. Zauzvrat premijer Abazović je obećao usvajanje neustavnog tzv. temeljnog ugovora, koji prijeti padu Vlade i destabilizaciji zemlje. POBJEDA: Tekst nacrta ugovora Crne Gore sa Crkvom Srbije, koji je objavljen pred Abazovićevu posjetu Beogradu, izazivao je lančane reakcije, ne samo partija ili nevladinih organizacija nego i ogorčenih i prevarenih građana. Građani, okupljeni ispred Vlade, nazvali su ovaj nacrt ugovora izdajom države. Da li smatrate da će ovakav dokument ipak biti potpisan s obzirom na to da je premijer najavio da će Vlada o ugovoru sa Crkvom Srbije glasati već na narednoj sjednici u četvrtak? VUJOVIĆ: Tzv. temeljni ugovor politički treba sagledavati sa dvije strane. Sa jedne, jeste riječ o dokumentu koji treba da stvori uslove za jačanje resursa zvaničnog Beograda i Moskve, posjedovanje jake

poluge za destabilizaciju Crne Gore, odnosno jedne NATO članice. Iako se on bavi brisanjem crnogorskog nacionalnog identiteta, oduzimanjem crnogorske državne imovine… ja bih ovdje stavio akcenat na elemente tzv. eksteritorijalnosti te stvaranje tehničkih uslova za nesmetano korišćenje objekata u državini i svojini SPC od strane kriminalno-obavještajnih krugova. Ukoliko bi ovo bilo usvojeno, sveštenici SPC i njeno ostalo osoblje (odnosno svako ko ima njihovo ovlašćenje) mogao bi da se neograničeno kreće i koristi njihove objekte bez straha da državni organi mogu intervenisati u slučaju nezakonitog djelovanja. Tzv. humanitarni centar Ruske Federacije u Nišu, te njegova eksteritorijalnost je izazvala ogromnu zabrinutost članica NATO-a. Sada će Crne Gora biti puna ekspozitura sprske i ruske obavještajne službe, zaštićenih od strane nadzora i kontrole crnogorskih državnih organa, i to sve u jednoj NATO članici. Ne treba zanemariti i iskustvo koje su zapadni partneri imali u periodu kada su SPC i druge srpske strukture krile Karadžića i Mladića u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, te kako se ta ista struktura koristila za izbjegavanje sankcija prema Republici Srpskoj. Neka imovina kojom sada upravlja SPC se proteže sa obje strane granice. Puno je razloga za brigu, posebno kada su naši zapadni partneri svjesni uloge SPC u planovima zvanične Moskve za destabilizaciju Balkana. Drugi politički aspekat inicijative premijera Abazovića jesu namjere zvaničnog Beograda da zaustavi pokušaj ubrzavanja pregovora EU sa Crnom Gorom. Odnosno ovdje se tema ,,temeljnog

Reagovanje Crnogorskog elektrodistributivnog sistema

CEDIS: Mi ne zapošljava kadrove nego uklanjam nom javnost, da je prioritetni razlog za izmjene Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji, manjkavost prethodnog akta koji je aktuelni menadžment zatekao, a koji suprotno odredbama Zakona o radu ne predviđa broj izvršilaca. Upravo zato se pristupilo izmjenama, prije svega u cilju usklađivanja navedenog akta sa odredbama

Zakona o radu, zatim unapređenja poslovnih procesa u kompaniji, kao i postizanju većeg stepena efikasnosti i pristupačnosti za krajnje korisnike – naveli su oni. Kažu da sljedeća sporna teza u tekstu razrađena je oko internog dopisa u „koji je Pobjeda imala uvid“, a iz čega se zaključuje da su date „određene

instrukcije“ od strane menadžmenta koje su suprotne stavovima Vlade i MKI. - Ukoliko se dopis pročita bez upliva negativnih predrasuda, od rukovodilaca se traži da se za određeni broj zaposlenih „daju eventualne sugestije i prijedlozi u pravcu rješavanja njihovog daljeg radnog statusa a sve u skladu sa realnim po-

Politika

Neđelja, 3. jul 2022.

a Beogradu bila preuranjena i nepripremljena

uća većina ne može pisivanje ovakvog Crkvom Srbije ugovora“ koristi kao sredstvo za sprečavanje okončanja pregovora sa EU. Nije teško shvatiti da bi okončanje pregovora Crne Gore bilo politički zemljotres za predsjednika Vučića, kao i za njegovu kampanju jačanja evroskepticizma u Srbiji. Srpski mediji godinama šire negativne sentimente prema EU, stvarajući utisak da Srbiji nikad neće biti dozvoljeno članstvo, te da isto čeka i ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana. Odnosno da ne treba žuriti sa reformama koje ugrožavaju njegovu vlast. Umjesto toga Vučić, zajedno sa Ramom, nudi dvojnu dominaciju ove dvije zemlje nad zemljama Zapadnog Balkana. Jasno je da Vučić i Rama vjeruju da kontrolisanjem predstavnika srpskog i albanskog naroda van matičnih zemalja mogu da kontrolišu sve zemlje Zapadnog Balkana. Sve više je to vidljivo ne samo u slučaju Makedonije, već je ta oso-

Ukoliko se potpiše ugovor sa Crkvom Srbije, koji je Vlada predložila, Crne Gora će biti puna ekspozitura srpske i ruske obavještajne službe, zaštićenih od strane nadzora i kontrole crnogorskih državnih organa, i to sve u jednoj NATO članici. Ne treba zanemariti i iskustvo koje su zapadni partneri imali u periodu kada su SPC i druge srpske strukture krile Karadžića i Mladića u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, te kako se ta ista struktura koristila za izbjegavanje sankcija prema Republici Srpskoj vina preuzela kontrolu nad crnogorskom vladom, a prijeti ucjenama i pritiscima da se slično desi i sa Kosovom i Bosnom i Hercegovinom. Naravno, sve ovo ne bi bilo moguće da se nijesu desile greške zapadnih saveznika koji, u želji da prevedu Srbiju na Zapad, ne sprečavaju Moskvu da širi kroz srpsku infrastrukturu svoj uticaj. Prozapadni građani Crne Gore su članstvo u NATO vidjeli kao luku sigurnosti, a upravo se dešava suprotno. Crna Gora je postala meta,

gdje se pokušava dokazati da se može sa strane upravljati jednom NATO članicom. Stoga je potrebna snažnija involviranost zapadnih partnera, koji bi pomogli da se Crna Gora ne svede na rusku guberniju unutar NATO-a. Neuspjeh Crne Gore da brzo postane članica EU bio bi ogroman uspjeh Moskve i Beograda, te bi to proizvelo cunami evroskepticizma na prostoru Zapadnog Balkana. POBJEDA: Ukoliko Abazović ostane tvrdokoran i bespogovorno lojalan

Mudra izjava Đukanovića POBJEDA: Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je poručio da pitanje ,,temeljnog ugovora“ nije najvažnije pitanje za Crnu Goru i njenu budućnost. Za Crnu Goru je najvažnije, tvrdi on, da se deblokira pregovarački proces i ide ka Evropi. Poručuje da treba spustiti tenzije, ali da ne treba medijski prenaglašavati važnost tog pitanja. Kako komentarišete ovu poruku crnogorskog predsjednika? VUJOVIĆ: Mudra poruka crnogorskog predsjednika.

Želim da čujem istu takvu poruku i od premijera. Umjesto da destabilizuje Crnu Goru Abazović treba da bude nosilac uspjeha u procesu evropskih integracija. Ura mora da izvrši pritisak na svoje rukovodstvo da ne ruši evropsku perspektivu Crne Gore. Ovakva šansa se ne propušta. Ura ne bi smjela da propusti šansu da kroz uspjeh evropskih integracija podigne podršku birača iznad 10 odsto, a ne da rizikuje parlamentarni status time što ispunjava agendu radikalnih srpskih nacionalističkih kru-

amo partijske mo manjkavosti trebama rada procijenjenim na nivou organizacionih jedinica tog društva“. Dakle, traži se da se daju sugestije u skladu sa realnim potrebama rada u određenim organizacionim jedinicama i u navedenom ne bi trebalo da bude spornih tumačenja i navodnih kolizija sa stavovima Vlade, Ministarstva i sindikalnih organizacija CE-

DIS-a–reklisuoniureagovanju. Takođe, kako dodaju, nakon sjednice Odbora i u nizu reagovanja nakon sjednice su saopštili da će uvažiti sve pristigle primjedbe na navedeni akt, kao i da će u svemu biti poštovani propisi, te da sindikalne organizacije kompanije i resorno ministarstvo tretiraju i tretiraće kao partnera u procesu rada na

gova. Odnos prema ispunjavanju uslova za okončanje pregovora predstavljaće indikator stvarnog patriotizma. Stoga neka premijer vodi Crnu Goru ka EU, a ne ka ,,Otvorenom Balkanu“. Premijer mora da odloži sve procese koji ugrožavaju pregovore sa EU. U protivnom biće ključni krivac zašto smo propustili voz za EU. A to neće biti u skladu sa obećanjem Abazovića da oni neće dozvoliti ugrožavanje crnogorskih nacionalnih interesa. Naprotiv, biće to ispunjavanje agende drugih zemalja.

pravilniku, a sve sa ciljem da dođu do najboljeg rješenja po zaposlene, kompaniju i korisnike elektrodistributivne mreže. - Rad na Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji mora biti priveden kraju, a proces rada će podrazumijevati širi konsenzus svih uključenih strana – saopštili su oni. Pored navedenog, dodaju, treba imati u vidu da aktuelni menadžent troši tek drugu godinu mandata, da u nikad gorim uslovima nezapamćene, globalne krize energenata postižu značajne rezultate i da mjesta za navodnu „paniku“ i hitna rješenja nema.

Beogradu i ne promijeni suštinske odredbe nacrta ugovora sa Crkvom Srbije – rješenja koja besprizorno ponižavaju državu Crnu Goru, kradu crnogorski identitet i državnost - da li rizikuje da ostane upamćen kao premijer sa najkraćim mandatom u istoriji crnogorskog višestranačja? VUJOVIĆ: Sadašnja vladajuća većina ne može preživjeti potpisivanje ,,temeljnog ugovora“ koji je Vlada predstavila. Čak i kada bi neko želio da, zarad funkcija, sve ovo zanemari posljedice takve odluke bi mogle za DPS i SDP da budu katastrofalne. Vjerujem da ostanak u takvoj vladi bi za SDP značio gubitak parlamentarnog statusa, a za DPS desetak procenata birača manje koji bi trajno marginalizovali ovu partiju. S tim, da treba imati u vidu da čak i u tom slučaju treba pokušati doći do dogovora oko izbora za ključne pravosudne funkcije. Znači, ne treba propustiti priliku za dobijanje završnih mjerila ni po koju cijenu, ali isto tako je za očekivati da se nakon toga okonča mandat ove vlade i ide na izbore. Ako osovina Abazović – SNP spriječi dogovor oko pravosudnih funkcija treba što hitnije ići na naredne parlamentarne izbore, iako se suočavamo sa problemom sastava Ustavnog suda. Stiče se utisak da se odlaganjem izbora sudija Ustavnog suda pokušavaju odlagati izbori u nedogled što predstavlja veliku opasnost. Mislim da zapadni partneri treba da utiču da se sve što ugrožava evropsku perspektivu Crne Gore skloni sa agende. Fokus mora biti na ispunjavanju uslova za što skorije članstvo Crne Gore u EU. M. JOVIĆEVIĆ

- Čak naprotiv, tu smo i ostajemo tu sa čistom namjerom da unaprijedimo poslovanje kompanije i postignemo što bolje rezultate. Nijesu uznemiravajući ni „interni dopisi“ koji završavaju u medijima, jer nemamo što da krijemo. CEDIS je državna kompanija koja obavlja djelatnost od javnog interesa, shodno čemu javnosti nudimo potpunu transparentnost u odgovorima na sva eventualna pitanja, a ko neće da nas pita neka nastavi u pravcu improvizovanih zaključaka bez upliva druge strane, dok će vrijeme pokazati ko je bio u pravu – navode oni u reagovanju. R. D.

Stav

Sobni starješina » Piše: Đođija RADONJIĆ

Jeste da je poznato već nekoliko dana, ali nije zgorega. Srpska premijerka Ana Brnabić kazala je poslije ,,beogradskih razgovora“ sa crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem da je upravo tada i od njega „prvi put čula“ da se već duže vremena poslanici crnogorske skupštine maltretiraju od strane srpskih carinika i policajaca prilikom prelaska međudržavne granice. Zato je ovaj morao to da rješava istoga dana i nešto kasnije sa srpskim predsjednikom Vučićem. A kako je sve to izgledalo – saznali smo na njihovoj zajedničkoj konferenciji za štampu. Abazović: „Predsjednik Vučić je uspio da riješi još jedno značajno pitanje za građane Crne Gore i za poslanike u skupštini. Dakle, on je pozvao ministra unutrašnjih poslova i naredio da se...“ Vučić tu „upada u riječ“ Abazoviću: „Zamolio sam!“ Abazović, zbunjeno tražeći izmijenjenu misao, nastavlja: „I zamolio da se, da se, da se... praksa koja je postojala ispravi i da će od 1. jula, ovdje računam sve građane i poslanike i predstavnike Vlade, kako to dolikuje, u Srbiju moći da ulaze bez ikakvih restrikcija. Tako da je i to pitanje u jednom dobrom duhu riješeno“. Znači, tu smo – da bi crnogorski poslanici koji su do sada ulazili, ili izlazili iz Srbije kako

to „ne dolikuje“, sada to radili „kako dolikuje“, potrebno je bilo da to riješi, pa još ako je i u „dobrom duhu“ – a ko onda drugo, nego neka „dobra duša“. Nešto kao jedna slična sa Gologa otoka. Svjedočio je svojevremeno o tome jedan ovdašnji Golootočanin koji je poslije AB (kontra)revolucije postao jedan od najvažnijih crnogorskih državnih dužnosnika. I vjerovatno da će po tome ostati više zapamćen nego po obnašanju dotične dužnosti. Ako ne znate, vjerovatno pretpostavljate – „sobne starješine“ su na Golom otoku bile zadužene za održavanje „kućnoga reda“. Na pitanje poznanika kakve uspomene nosi na svojega sobnoga starješinu, naš kasniji državni dužnosnik nije imao dilema: „Dobra duša. Slomio mi je samo jednu ruku, a mogao je i obje!“ Inače, iako još nije bio 1. jul, viđelo se na snimcima dan kasnije da je crnogorski premijer došao na susret sa beogradskim crkvenim starješinama sa obje ruke u upotrebi. Uobičajeno – jedna za rukovanje, a druga za tapšanje po ramenu – sve od pape do patrijarha. Ili grljenje smrtnoga neprijatelja kovida-19 Džomića. Zavrtanje ruke je već nešto drugo. Obično nije neophodan gips.

CGO kritikuje nacrt ugovora sa Crkvom Srbije

Jača se polarizacija, ne doprinosi se pomirenju PODGORICA - Povodom nedavno objavljenog nacrta ,,temeljnog ugovora“ sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Centar za građansko obrazovanje upozorava na pogrešan trenutak za reaktuelizaciju ovog pitanja oko kojeg postoje brojna sporenja u javnosti. Skupštinu Crne Gore trenutno čeka rješavanje ključnih pitanja za deblokadu pravosuđa, a samim tim i puta Crne Gore ka EU, poručio je Petar Đukanović iz ove NVO. - Ovakvim otvaranjem teme ,,temeljnog ugovora“, insistiranjem premijera na hitnosti njegovog potpisivanja, jača se polarizacija u društvu, a ne doprinosi pomirenju i dinamiziranju evropeizacije koje premijer najavljuje kao posljedicu ovog procesa – naveo je on. Smatra da pitanje ,,temeljnog ugovora“ sa SPC mora biti riješeno. No, radi punog legitimiteta ovog ugovora, proces usaglašavanja njegove sadržine morao bi, usljed osjetljivosti pitanja koja tretira, biti praćen širim i transparentnijim konsultacijama umjesto neobjašnjivim ubrzanjem procedura, poručio je Đukanović. - U te konsultacije treba uključiti i referentne stručnjake za

predmetna pitanja, prvenstveno predstavnike akademske i naučne zajednice u Crnoj Gori, kao i civilnog društva. Tako bi se definisanje njegove sadržine, umjesto na političkim, zasnivalo na empirijskim zaključcima primjerenim građanskom konceptu države Crne Gore – rekao je on. Rekao je da se i u ovom najnovijem nacrtu ugovora ostavlja prostor za uvođenje vjeronauke u javne škole. - Jasno je da se ovakvom odredbom pravi osnov za mogućnost pokretanja izmjena zakonskih rješenja a kako bi se stvorile pretpostavke za uvođenje vjeronauke. U malom multietničkom i multikonfesionalnom društvu, kakva je Crna Gora, važno je da se religijsko obrazovanje sprovodi na način da se djeci omogući upoznavanje sa različitim religijskim tradicijama u cilju međusobnog upoznavanja, približavanja i razumijevanja. To znači da u škole treba vratiti i osnažiti građansko obrazovanje koje doprinosi razvoju kritički orijentisanih i aktivnih građana koji oblikuju dalje demokratsko društvo zasnovano na kulturi ljudskih prava – kazao je Đukanović. R. D.

Politika / Ekonomija

Neđelja, 3. jul 2022.

RAZGOVOR: Američki analitičar Januš Bugajski tvrdi da Crna Gora neće POPULIZAM I EKONOMIJA: Predsjed imati koristi od regionalnog povezivanja koje predlažu Vučić i Rama analitičar Vasilije Kostić komentariše

RADA PEJOVIĆ

,,Otvoreni Balkan“ je Neopravd inicijativa zemalja čiji će nas pre je put ka EU blokiran Nejasno je da li je vlast u Podgorici strateški naivna ili računa da može dobiti korist, a da ne trpi troškove. Možda je sklopila dogovor sa srpskim nacionalističkim partijama da podrži ,,Otvoreni Balkan“ dok pokušava da povrati povjerenje NATO-a kao pouzdanog saveznika - kaže Bugajski

Januš Bugajski

PODGORICA - Čini se da je crnogorski premijer prihvatio ideju da će ,,Otvoreni Balkan“ biti od koristi Crnoj Gori, iako ta inicijativa ne nudi ništa posebno novo za ekonomski razvoj. Nejasno je da li je vlast u Podgorici strateški naivna ili računa da može dobiti korist, a da ne trpi troškove. Možda je sklopila dogovor sa srpskim nacionalističkim partijama da podrži ,,Otvoreni Balkan“ dok pokušava da povrati povjerenje NATO-a kao pouzdanog saveznika - kaže u razgovoru za Pobjedu viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan Januš Bugajski. Ističe da, kakva god bila kalkulacija, Crna Gora mora paziti da ne dozvoli da učešće u ovoj inicijativi naruši nezavisnost zemlje i njene međunarodne ambicije. POBJEDA: Evropska unija pokazuje potpuno odsustvo strategije za Zapadni Balkan i nema dobrih vijesti za zemlje regiona na evropskom putu. Odobravanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji je, naravno, reakcija na tragičnu stvarnost na istočnim rubovima Evrope. Međutim, Vučić koristi ovaj prazan prostor da progura inicijativu ,,Otvoreni Balkan“.

Koliko je ova situacija opasna za region? BUGAJSKI: Zapadni Balkan klizi iz krize u sukob zbog kratkovide politike EU, destabilizujućih akcija Putinovog režima i ekspanzionističkih ambicija etnonacionalističke Vučićeve vlade. Inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ služi za privlačenje zemalja čiji je put ka EU blokiran, ali je u suštini paravan za srpsku ekonomsku dominaciju i metod za širenje regionalnog uticaja Beograda. Moskva takođe koristi inicijativu da pokuša da region trajno zadrži van EU i učini ga podložnijim prodiranju korupcije. POBJEDA: Kakva je veza između mađarskog lidera Viktora Orbana i inicijative ,,Otvoreni Balkan“ i koliko mu u promociji te ideje pomaže evropski komesar Oliver Varhelji? BUGAJSKI: Premijer Orban se nada da će imati koristi od ,,Otvorenog Balkana“ povećanjem ekonomskih i političkih investicija i uticaja Budimpešte u regionu. Međutim, Srbija će možda početi da negoduje zbog uloge Mađarske jer ona postaje privlačnija od Srbije ne samo za mađarsku zajednicu u Vojvodini već i za širu vojvođansku populaciju koja je na neodređeno vrijeme isključena iz EU. Paradoksalno, ovo bi moglo da dovede do tenzija između Orbana i Vučića koji su trenutno partneri. POBJEDA: Zašto SAD podržava takvu inicijativu, ko-

Naravno, svaka prijestonica ima različite političke kalkulacije. Za Tiranu to obećava inkorporaciju Kosova, a za Skoplje je to oblik odbrane od Bugarske. Podgorica neće imati koristi od takvog aranžmana, ali će sve više biti mlađi privezak Srbije. Stav SAD će se promijeniti kada među vladama u regionu bude dovoljno protivljenja ,,Otvorenom Balkanu“ i kada shvate geopolitičke posljedice ove inicijative - rekao je Bugajski ja je u suštini samo paravan za nacionalističke težnje onih koji su je osnovali? BUGAJSKI: Nažalost, Vašington ne vidi širu stratešku sliku i gleda na ,,Otvoreni Balkan“ kao na vid unapređenja regionalne ekonomske saradnje i privlačenja investicija. Činjenica da Tirana, Skoplje i aktuelna vlada u Podgorici podržavaju inicijativu pomaže da se Stejt department ubijedi da je to pozitivan prijedlog. Naravno, svaka prijestonica ima različite političke kalkulacije. Za Tiranu to obe-

ćava inkorporaciju Kosova, a za Skoplje je to oblik odbrane od Bugarske. Podgorica neće imati koristi od takvog aranžmana, ali će sve više biti mlađi privezak Srbije. Stav SAD će se promijeniti kada među vladama u regionu bude dovoljno protivljenja ,,Otvorenom Balkanu“ i kada shvate geopolitičke posljedice ove inicijative. POBJEDA: Da li je moguće da, i zašto, EU i dalje toleriše to što Srbija nije uvela sankcije Rusiji? BUGAJSKI: U Vašingtonu i Briselu postoji iluzija da se Vučić eventualno može ubijediti da se pridruži politici sankcija protiv imperijalne Rusije. Vučić se takođe služio narativom da će, ukoliko Beograd uvede sankcije, Srbiju destabilizovati ultranacionalisti i ruski agenti i da bi tako region ušao u sukobe. U stvarnosti, Vučić i Putin imaju simbiotski odnos u kojem Moskva pomaže Vučiću u stvaranju pan-Srbije, dok Vučić pomaže Moskvi da prodre u region i održi ga nestabilnim. EU i SAD treba da budu mnogo snažnije prema Beogradu tako što će prekinuti tokove prihoda i druge beneficije ako Vučić nastavi da odbija da uvede sankcije režimu u Moskvi koji se naširoko osuđuje kao genocidan i teroristički. POBJEDA: Crnogorski premijer Dritan Abazović podržava ,,Otvoreni Balkan“ i ne vidi problem u miješanju Aleksandra Vučića u gotovo sve unutrašnje stvari Crne Gore. Takođe, uticaj Crkve Srbije i dalje je veoma jak na izvršnu vlast. Kuda ide Crna Gora? BUGAJSKI: Čini se da je novi crnogorski premijer prihvatio ideju da će ,,Otvoreni Balkan“ biti od koristi Crnoj Gori, iako ta inicijativa ne nudi ništa posebno novo za ekonomski razvoj, ali će ojačati političku ulogu Srbije u regionu. Nejasno je da li je vlast u Podgorici strateški naivna ili računa da može dobiti korist, a da ne trpi troškove. Alternativno, možda je sklopila dogovor sa srpskim nacionalističkim partijama da podrži ,,Otvoreni Balkan“ dok pokušava da povrati povjerenje NATO-a kao pouzdanog saveznika. Kakva god bila kalkulacija, Crna Gora mora paziti da ne dozvoli da učešće u ovoj inicijativi ne naruši nezavisnost zemlje i njene međunarodne ambicije. M. JOVIĆEVIĆ

Najavljeno povećanje penzija od 36 odsto

PODGORICA - Naša javna potrošnja izlazi iz okvira ekonomski opravdanog a kada imate takav slučaj onda se to zakonito vraća u obliku problema koji najsnažnije pogađa one zbog kojih su pokrenuti socijalni programi, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Komentarišući koliko su crnogorske javne finansije ugrožene populizmom političara na vlasti, Kostić kaže da socijalnu politiku treba dovesti u okvire koji mogu biti ekonomski opravdani. - Tamo gdje povećana socijalna potrošnja ima autonomni rast, nezavisno od ključnih ekonomskih parametara, njene negativne posljedice imaju dugoročno dejstvo, prije svega u smanjivanju stope aktivizacije radno

sposobnog stanovništva, koja je kod nas prilično nepovoljna. Nije problem samo u potrošnji preko mjere, već i što takva socijalna politika stvara dugoročno negativan uticaj na proizvodne i druge ,,sposobnosti“ crnogorske ekonomije kroz osnaživanje socijalne svijesti u pogledu ,,izdržavačkih“ obaveza države - ukazuje Kostić. I takav rast socijalne potrošnje, kako dodaje, može imati kratkotrajno blagotvoran uticaj na socijalnu koheziju društva, kroz ublažavanje socijalno izražene nejednakosti. - Nažalost, taj uticaj je kratkog daha i ograničenog roka, tako da je neto uticaj negativan uz prirast nezadovoljstva građana uslovljen činjenicom da se njihovi dohoci, očekivano, brzo istope zbog ograničenih fiskalnih, odnosno ekonomskih mogućnosti države. Nezadovoljstvo se tako uvećava, a ne smanjuje, zbog iznevjerenih

Srpski ministar finansija Siniša Mali otkrio z PODGORICA- Sudeći po posljednim izjavama ministara u Vladi Crne Gore Jokovića i Damjanovića, ali i njihovoj posjeti Beogradu, „Otvoreni Balkan“ nema alternativu. Sa njihovim mišljenjem saglasan je i ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali. Pitamo se, ipak, da li „Otvoreni Balkan“ može zaista da vodi do značajnih razvojnih projekata ili je to prečica do ispunjenja određenih interesa Srbije. Srbija je zainteresovana za zajednički razvoj Luke Bar, istakao je ministar finansija u Vladi te zemlje Siniša Mali.

Srbiji je Lu Gostujući na televiziji Pink, kazao je da u trenutnim uslovima energetske krize Srbija nastoji da pronađe što veći broj kanala snabdijevanja za uvoz i izvoz robe. -Taj projekat zajedničkog razvoja Luke Bar, ukoliko do njega dođe, a rekli smo da ćemo razgovarati o tome, sa sobom bi povukao i izgradnju auto-puta od Beograda do Bara i upotpunio bi završetak auto-puta koji mi sada gradimo (Požega – Boljare) itd. Sa druge strane treba rekonstruisati prugu Beograd – Bar – kazao je

Ekonomija

Neđelja, 3. jul 2022.

dnik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski Bivši zaposleni MA objavili drugi dio retrospektive događaja koji su doveli do gašenja firme kako političari koriste socijalnu politiku države

Nije problem samo u potrošnji preko mjere, već i što takva socijalna politika stvara dugoročno negativan uticaj na ekonomiju kroz osnaživanje socijalne svijesti u pogledu ,,izdržavačkih“ obaveza države, ukazuje Kostić

očekivanja. Zagovaraoci socijalne politike, motivisane političkim interesima, morali bi znati da je ljudska sreća, prije svega, u vezi sa očekivanjima koja imaju ekonomsku cijenu - pojašnjava Kostić.

Jesen neće biti bezbrižna

ZADUŽENJE

Izvjesno je da će uvećana potrošnja države, koja se ogleda i u najavljenom povećanju penzija, uvođenju dječjih dodataka za svu djecu, isplati naknada za majke i otpremnina za radnike, natjerati Vladu na novo zaduženje na jesen. Kostić nije mogao sa sigurnošću da procijeni iznos i uslove tog zaduženja. - Takve procjene je gotovo nemoguće dati, ali da li će iznos zaduženja biti na nivou dosadašnjih pojedinačnih tranši hoće. A da li će koštati znatno više nego prethodne - hoće, jer se pad povjerenja na finansijskom tržištu plaća, naročito u inflacionim i nestabilnim uslovima - upozorio je Kostić. On ukazuje da su rat u Ukrajini i rast inflacije doveli u pitanje stabilnost javnih finansija, pogotovu zemalja na tlu Evrope.

Komentarišući kakva nas jesen očekuje u svjetlu najava nestašice hrane i energenata, Kostić kaže da će ona zavisiti od onoga što činimo iz dana u dan, a ne s vremena na vrijeme. - Nama očigledno više godi ovo s vremena na vrijeme, a ja bih rekao da je sada vrijeme za vrlo značajne ekonomske aktivnosti u pogledu pripreme za moguće scenarije i u dijelu namirnica i u

dijelu energenata koji nijesu optimistični. Radimo li to ili nešto drugo zaključimo sami. U mjeri u kojoj budemo, eventualno, imali problema na jesen u toj mjeri smo se ponašali neodgovorno jer naše bilansne potrebe nijesu značajne. To ne znači da su beznačajne i lake za rješavanje, ali svakako ih treba rješavati - navodi Kostić, podsjećajući da niko ne predviđa bezbrižnu jesen.

- Ako to nekome nije jasno onda će tu istinu utvrditi na teži način i vjerovatno shodno nerazumijevanju stvarnosti utvrditi nerealne budžetske osnove koje se pripadnicima te zajednice mogu opasno obiti o glavu. Kao što možemo vidjeti, niko sem poslodavaca u ovoj zemlji ne govori o produkcionoj sposobnosti, o tome kako da proizvedemo više. Svi ostali govore o tome kako da što više podijelimo i što više potrošimo i u tome se uspostavlja svojevrsna politička trka koja može loše da se završi po nas – ostatak društva. Gajiti potrošački duh na uštrb produktivnosti je opasna sklonost koja ne može ničim dobrim da rezultira - naglašava Kostić.

kapaciteta države, aktuelnim kreatorima ekonomskih mjera korisnije je da teret ograničavanja plati privreda bez obzira što će to dodatno da unazadi i ošteti poslodavce. I ne samo to, ograničavanje na način koji je predstavljeno će rezultirati oskudicom u snabdijevanju i sivom ekonomijom. Uz to ograničenje cijena je neodrživo i na kratak rok, u datim uslovima, pa će to biti još jedan elemenat pritiska na dalji rast cijena - ocjenjuje Kostić, dodajući da mjere treba koncipirati tako da zadovolje dva ključna uslova. - Prvi je da ne doprinesu daljem rastu cijena i drugi da ne izazivaju dodatnu tražnju, te time ni oskudicu u snabdjevenosti tržišta. Ako ograničavate cijene na račun privrede, tada svi potrošači imaju iste uslove, a priznaćemo da ne živimo svi isto i ne pogađa nas rast cijena sve jednako. Zato je model učešća u potrošnji tačno određenim socijalnim grupama jedino ispravan model koji štedi sredstva i pogađa tačno ciljane ugrožene socijalne grupe. Alternativni model, ali manje dobar, jeste subvencije preduzećima - zaključio je Kostić. B. D.

LOŠE MJERE

Kostić smatra i da Vladina posljednja mjera, kojom je ograničila marže u trgovinama na brašno, ulje, šećer i so, nije dobro koncipirana. On vjeruje da se u ovom slučaju ne radi o neznanju, već o prevazi političkog interesa nad ekonomskim. - Zbog ograniVasilije Kostić čenih fiskalnih

PODGORICA - Bivši zaposleni Montenegro erlajnza (MA) napravili su retrospektivu događanja u toj kompaniji od prizemljenja flote u decembru 2020. godine do danas, a u drugom dijelu koji su juče dostavili medijima ukazuju na poteze ministara iz bivše vlade koji su, kako tvrde, otežali valorizovanje imovine bivšeg avio-prevoznika nakon odlaska u stečaj. Podsjetili su da je uvođenjem stečaja 28. aprila prošle godine svim zaposlenima MA otkazan ugovor o radu, za upravnika je imenovan Saša Zejak, koji je angažovao dio radnika da bi obnovio suspendovane organizacije. - Prvo je otvorena poslovnica za prodaju karata svih aviokompanija, potom predstavništvo na aerodromu sa špedicijom, a zatim se dobija part 145 – dozvola za organizaciju za bazno održavanje aviona tipa „foker“ i „embraer“. Nedugo poslije, prvi put MA dobija i dozvolu za zemaljsko opsluživanje aviona u oblasti linijskog održavanja i prihvata i otpreme, na aerodromima Podgorica, Tivat i Beograd. Sve je to odrađeno sa ciljem da se povrati vrijednost kompanije i da se ponudi na tržištu kao pravno lice – navode radnici, dodajući da nije tačno da je MA u stečaju opstruirao razvoj nove kompanije. - Istina je da je MA u stečaju kompaniji To Montenegro nudio ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koja podrazumijeva iznajmljivanje „fokera 100“, za čije je vraćanje u stanje plovidbenosti u tom trenutku trebalo oko 100.000 eura. Osim toga, nudio je i usluge baznog održavanja u hangaru MA sa više nego konkurentnom cijenom i uslugom, čime bi se zaustavilo odlivanje znanja, novac bi ostao u državi, a bila bi otvorena nova radna mjesta. Er Montenegro se, međutim, odlučuje da avione servisira u Bratislavi i Lisabonu, a ponuđeni „foker“ odbija

I. MANDIĆ

dana potrošnja eskupo koštati

Odluke nekadašnjih ministara spriječile oporavak kompanije

Sa protesta bivših zapošljenih Montenegro erlajnza ispred zgrade Vlade

da iznajmi, pod izgovorom da im taj tip aviona ne odgovara. Nekoliko mjeseci kasnije, od kompanije Trejd er iznajmljuju isti takav tip aviona, sa posadom, osobljem za održavanje i osiguranjem – navode bivši radnici. Da je ušao u aranžman sa MA u stečaju Er Montenegro bi, tvrde oni, ostvario znatne uštede, zbog niže cijene usluge i toga što bi se angažovalo domicilno stanovništvo kojem se ne bi plaćao smještaj. - Osim toga, to bi predstavljalo dodatnu vrijednost za državu generalno, jer bi domaće stanovništvo ostvarivalo zarade, na koje bi se plaćao porez, a dobar dio bivšeg osoblja obnovio bi licence – ističu radnici. Stečajna uprava je, kako navode, pregovarala sa eminentnom kompanijom za pružanje usluga keteringa, pravi se nacrt ugovora i planira petogodišnje angažovanje 20-ak bivših radnika MA. Da Aerodrom Podgorica time proširi opseg usluga, a MA u stečaju i Vojska, čije se prostorije koriste za ketering, ostvare značajne prihode sprečava niz radnji koje su poremetile planove o ozdravljenju tog dijela kompanije. - Prvo je ministarka odbrane Oliver Injac odbila da potpiše produženje ugovora o zakupu objekta keteringa i naložila momentalno iseljenje. Time je MA uskraćen za petogo-

dišnji zakup, država za PDV na zakup i usluge, za poreze i doprinose na zarade zaposlenih, a Aerodromi za renomiranog pružaoca ketering usluga. Istovremeno, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović podnosi prijavu potraživanja Privrednom sudu za iznos od 100 miliona eura, na ime državne pomoći koja je u više navrata pružena MA od 2012, iako za to ne postoji nijedan zaključen ugovor, niti bilo kakav pisani akt po kome bi postojao obligacioni odnos – dodaju radnici, te podsjećaju da po nalogu Ćirović Aerodromi odbijaju da produže ugovor sa MA u stečaju o zakupu zemljišta na kojem je kompanija izgradila hangar. - U tom periodu tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović ukida tri rješenja o produženju žiga i loga koja je samo nekoliko sedmica prije toga odobrio, a ubrzo i zabranjuje rad poslovnice. Stečajni upravnik MA podnosi tužbu Privrednom sudu protiv države, kojom traži 100 miliona eura koji nijesu isplaćeni po osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, kao i 900.000 eura po osnovu povraćaja PDVa. Nedugo zatim, Vlada izlazi sa prijedlogom o ukidanju pomenutog leks specijalisa, što je i usvojeno u Skupštini – istakli su radnici, ukazujući da su nakon toga krenuli sa protestima. R. E.

zašto je bitno da Podgorica bude u inicijativi „Otvoreni Balkan“, tvrdi da mu je Abazović obećao da Crna Gora ide ka tome

uka Bar važan kanal za uvoz i izvoz robe Mali, a prenosi Gradski portal. Na pitanje da li je crnogorski premijer spreman za saradnju, Mali je potvrdno odgovorio. -Ono što sam ja razumio gospodina Abazovića jeste da će i Crna Gora krenuti ka tome. To je za nas mnogo važno. A za njih je možda čak i više važno nego za nas. I to je on rekao. Zašto? Zato jer su ljudi shvatili da ekonomija vodi zemlju naprijed – rekao je Mali. Što kaže srpski ministar, to potvrđuju i članovi Vlade Crne Gore Vladimir Joković i Aleksandar Damjanović.

-To je veliki resurs i dragulj Crne Gore, posebno ta linija, i te kako aktuelna, Budimpešta-Beograd-Bar, bez toga ništa nemamo, niti Luka može raditi na ekonomiji Crne Gore. To je predimenzionisano, može da se samo poveže sa ovom željeznicom i mene ohrabruje još prošle godine kad je dolazio evropski komesar za proširenje Varhelji, oni imaju nekih 20-ak milijardi, on je rekao da će on ići na tu rekonstrukciju. Ali prvo mora da se napravi studija – kazao je Joković.

Damjanović smatra da treba da se razmišlja u pravcu da „Luka Bar bude u najboljem mogućem interesu i Republike Srbije i Crne Gore i da se valorizuje na način da je posmatramo zajedno sa rekonstruisanom prugom, jer će nam trebati ta velika propusna moć za robu iz Srbije, za izvoz, za sve ono što je zajednički interes Crne Gore i Srbije“. - „Otvoreni Balkan“ je ekonomsko uvezivanje, osnaživanje regiona, podloga za jačanje političkih i drugih veza i šansa da region ostvari prosperitet i

da se podigne životni standard svih građana na Balkanu – kazao je. Mali ističe da se konačno više razmišlja o budućnosti nego prošlosti, čemu svjedoči, kako kaže, i pitanje ugovora sa Crkvom Srbije i „Otvorenog Balkana“. -„Otvoreni Balkan“ je

za predsjednika Vučića možda i najvažnija regionalna inicijativa u ovom trenutku. Inicijativa koja povezuje zemlje, dakle nemate granice. Mi smo to već uspeli da uradimo sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, vi sada nemate da kamioni čekaju kada prolaze kroz te granice. Siniša Mali

Takođe imate priznavanje radnih dozvola. Oni koji imaju radnu dozvolu u Albaniji, mogu da rade u Srbiji i obrnuto. Dakle, nama je cijela ideja „Otvorenog Balkana“ takva da se jednostavno ekonomski povežemo, da nemamo granice, da nemamo barijere – kazao je Mali. Nakon posjete crnogorskih zvaničnika Beogradu sve ukazuje na to da će građani Crne Gore, kada je riječ o „Otvorenom Balkanu“, biti dovedeni pred svršen čin. Izjava potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića da je Luka Bar dragulj, dodatno uliva strah da bi neko drugi mogao da ga brusi. R.P.

Aktuelnosti

Neđelja, 3. jul 2022.

Pljevlja pogodilo jako nevrijeme

Gorjelo na više lokacija PLJEVLJA - Pljevlja je juče oko 17.30 časova zahvatilo jako nevrijeme, praćeno kišom i grmljavinskim procesima. Još u toku nevremena Službi zaštite i spašavanja su dojavljeni požari u selima Kosanica i Crljenice, objavio je PV Informer. Vatrogasci su intervenisali u selu Kosanica sa dva vatrogasna vozila i četiri pripadnika službe. Do požara je najvjerovatnije došlo od udara groma ali će uzrok požara na Kosanici, gdje je u potpunosti izgorjela kuća M. L. iz Pljevalja, utvrditi istraga. Obavještena je policija koja je izašla na lice mjesta. Pošto je selo Kosanica dosta udaljeno od Pljevalja, dok su vatrogasci stigli mogli su samo da obezbijede da se požar ne prenese na susjedne objekte, piše PV Informer. U selu Crljenice, koje se nalazi na drugom kraju opštine Pljevlja, mještani su na vri-

Nema preminulih od kovida

Još 271 oboljeli od korone PODGORICA - U prethodna 24 sata u Crnoj Gori registrovan je 271 novi slučaj korona virusa. Preminulih od posljedica korone u tom periodu nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Istakli su da su se oporavila 182 pacijenta. Iznose podatak i da je trenutno oboljelih 1.526. r. d.

Ministar unutrašnjih poslova razgovarao sa predstavnicima vatrogasaca kojima su umanjene plate, obećao da će im pomoći

Formiraće radnu grupu

Vatrogasci su intervenisali u selu Kosanica

jeme primjetili požar i uspješno ga sami sanirali. Iz Službe zaštite i spašavanja će preven-

tivno obići i tu lokaciju gdje je usljed jakog nevremena i dugotrajnog grmljavinskog pražnjenja došlo do požara na štali. r. p.

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da je spreman da pomogne vatrogascima – spasiocima kojima je umanjena zarada kao posljedica obračuna minulog rada po program ,,Evropa sad“. On je na inicijativu Strukovnog sindikata vatrogasaca Crne Gore razgovarao sa njihovim predstavnicima Goranom Tripkovićem, Slavkom Tadićem i Ilijom Bogetićem. - Cijeneći napore koje konstantno ulažete na polju zaštite naše zemlje i života građana, kao i sve opasnosti vašeg plemenitog poziva, iniciraću formiranje radne grupe sa predstavnicima Ministarstva finansija i Sindikata vatrogasaca kako bi se problem riješio u što kraćem roku – rekao je Adžić. r. d.

Stručnjaci o problemu ranog puberteta, roditeljima se savjetuje da djecu vode na redovne sistematske preglede

Češća pojava kod gojaznih, voditi računa o ishrani PODGORICA – Smatra se da je pojava ranog puberteta genetske prirode. Ako ga je majka imala, velika vjerovatnoća je da će i kćerka. Međutim, uzroci mogu biti i nepoznati. Češći je kod gojazne djece, rekla je Pobjedi pedijatrica dr Vjera Janković. Objašnjava da je pubertet prelazno razdoblje od dječjeg do odraslog uzrasta. Počinje pojavom prvih sekundarnih polnih obilježja, a završava se polnom zrelošću koja nastupa kao posljedica intenzivnih hormonskih promjena. Djevojčice i dječaci ne ulaze u pubertet istovremeno - djevojčice između devete i jedanaeste, a dječaci jednu do dvije godine kasnije. Rani pubertet se kod djevojčica javlja prije osme, a kod dječaka prije devete godine. Pedijatrica Janković kaže da se roditeljima savjetuje da vode računa o zdravoj ishrani svoje djece. To podrazumijeva izostanak slatkiša, grickalica, sokova i gaziranih pića, uz adekvatnu fizičku aktivnost. Ističe da se obično smatra da meso od tovljenih životinja može imati uticaja na ovu pojavu, ali je iz naučnih krugova to ipak demantovano. - Neka istraživanja pokazuju da bi mogli štetno uticati organofosforni pesticidi i fitoestrogeni – rekla je pedijatrica.

Vjera Janković

Radmila Stupar-Đurišić

Roditeljima se savjetuje da vode djecu na redovne sistematske preglede kod pedijatra kako bi se na vrijeme uočili znaci ranog puberteta. Nakon toga se dijete upućuje na supspecijalistički pregled endokrinologa. Dijete se zbog ranog puberteta, jer se razlikuje od svojih vršnjaka, može osjećati zbunjeno i emocionalno labilno, zato roditelj treba da pruži razumijevanje, toplinu i podršku ili eventualno psihološku pomoć, poručuje dr Janković.

nosti i intenziteta emocija koje prevladavaju moć racionalnog kognitivnog rezonovanja. Kaže da kod djevojčica rast grudi i pubična maljavost je prvi vidljivi simptom koji napravi problem u doživljaju sebe. - Dok kod dječaka pored polnog sazrijevanja imamo i spermatogenezu koja zna napraviti komplikacije neželjenih trudnoća ukoliko dječak počne biti polno aktivan, što moja praksa često vidi, jer naša kultura podstiče, ili da kažem blaže, ne sprečava ranu polnu aktivaciju dječaka – kaže Stupar-Đurišić. Dodaje da u praksi povremeno imaju slučajeve kojima je dijagnostikovan rani pubertet. Ulazak u seksualnost i istraživanje sopstvene seksualnosti veoma je dinamičan proces i u psihološkom smislu može biti veoma izazovan te praviti probleme, navodi oni. - Djeca sa takvim problemom imaju poteškoća da se fokusiraju na neke druge teme osim fizičkog izgleda kako sebe tako neke svoje eventualne simpatije o kojoj intenzivno razmišljaju. Nezreli da se sa hormonskim i tjelesnim promjenama kvalitetno nose česti su emocionalni ispadi i neuravnoteženosti kao

Kriza identiteta

Psihološkinja Radmila StuparĐurišić kaže da u psihološkom smislu rani pubertet utiče na pojavu krize identiteta nastalu zbog nagle i neočekivano izmijenjene fizionomije, kao i buj-

Ostavljaju utisak da su zrelija Stupar-Đurišić kaže da ne vjeruje da ima puno djece koja se srijeću sa ovim problemom, ali ima utisak da ima dosta djece koja, pod uticajem neke moderne kulture ponašanja i oblačenja, erotizuju, odnosno prenaglašavaju, svoje tjelesne karakteristike. - Ostavljaju utisak da su polno ali i emocionalno veoma zreli što, naravno, nije tačno, te su često u problemima koji, između ostalog, zahtijevaju i tretman kod psihologa – rekla je ona.

Pojava ranog puberteta je genetske prirode

i socijalno teža uklopljivost sa vršnjacima – rekla je psihološkinja.

Sporan erotizovani Sadržaj

Roditelji se, prema njenim riječima, suočavaju sa tim da su mediji veoma jako podsticajno sredstvo za razvijanje erotičnosti. Kaže da nedostatak kvalitetnog vremena, koje bi provodili sa svojom djecom, omogućava da njihova savjetodavna riječ nema snagu da zaustavi dječju radoznalost koja, pored toga što je rano pod hormonskim uticajem, još je ohrabrena necenzurisanim erotizovanim sadržajima. Time su svakodnevno i na sve strane izložena sva djeca, pa i ona koja imaju problem sa ranim ulaskom u pubertet. - Veliki broj djece će vam uvijek reći da su oni samo htjeli da pro-

baju i da im se sve to čini veoma zanimljivim – kaže Stupar-Đurišić. Ima naravno i onih, dodaje ona, koji su veoma uplašeni od svega što im se dešava, te u tom slučaju moguće opasnosti po njih su mnogo manje i psihologija može mnogo više da im pomogne u razvijanju emocionalne zrelosti. - Ali i sposobnosti odlaganja nagona do mometa potpune spremnosti za uživanje u onome što je potpuno prirodno, a i veoma zdravo ako je u vrijeme kada je osoba zrela - kaže Stupar-Đurišić. Preporučuje da djecu treba učiti umjerenostima. Od malena, pa dokle god imate priliku da utičete na dijete, valja ih učiti da danas nije samo danas nego da će i sjutra biti danas, te da ima dovljno vremena da iskuse u životu sve ono što žele, rekla je ona.

- Ako ih od malena učimo umjerenosti u jelu, piću, dokolici ali i učenju i fizičkim aktivnostima imamo veliku šansu da kada nastupi pubertet, pa i ako je rani, oni već imaju neke vještine izgrađene da pokušaju odložiti neka zadovoljstva za koja možda tjelesno jesu spremni ali emocionalno najvjerovatnije nijesu. Moramo djecu učiti u erotskom smislu neophodnosti apstinencije u periodu do 18. godine minimum jer time osiguravamo da emocionalni status djeteta bude mnogo bliže emocionalnom statusu odrasle osobe (mada je i to upitno). Odrasla osoba može kvalitetno da se susretne sa svim izazovima koje seksualnost donosi i roditeljska aktivnost treba biti usmjerena ka podsticanju emocionalnog razvoja dok koče erotizaciju tjelesnog razvoja – zaključuje Stupar-Đurišić. n. Đ.

Ekonomija

Neđelja, 3. jul 2022.

Intervju: Ministar turizma i ekonomskog razvoja Goran Đurović očekuje uspješnu turističku sezonu

Postoji nepovoljan ambijent za investitore, mnogi su obmanuti Trudićemo se da obiđemo što veći broj hotelijera i ugostitelja i da smo, u bilo koje doba dana i noći, spremni da pomognemo. Građani ne treba da strahuju da će biti nestašice hrane i goriva od jeseni – poručio je Đurović PODGORICA – Turistička sezona će biti daleko bolja od prošle, ali je pitanje da li ćemo se primaći ili dostići rezultate iz rekordne 2019. godine. Ako to uspijemo onda bi to bio istorijski uspjeh. Svi trenutni pokazatelji ukazuju da će naš turizam i te kako doprinijeti razvoju ekonomije – kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar turizma i ekonomskog razvoja Goran Đurović. On se nada da ćemo bez problema ,,izgurati“ sezonu i da eventualno širenje korone neće negativno uticati na turizam. Govorio je o izazovima crnogorske ekonomije i poručio da građani ne treba da strahuju da će biti nestašice hrane i goriva. - Postoje, naravno, neke okolnosti na koje ne možemo da utičemo, a to je korona i rat u Ukrajini, ali možemo preventivno djelovati. Siguran sam da će Ministarstvo zdravlja uraditi sve da se preventivno djeluje i da se eventualno spriječi širenje korone. Za sada to ide nekom svojom dinamikom, nemamo nekih problema – kazao je Đurović. POBJEDA: Zbog ruske invazije na Ukrajinu izgubili smo goste sa ovih tržišta. Sa kojih sve destinacija, ove godine, očekujemo goste? ĐUROVIĆ: Ukrajinsko i rusko tržište postoje, tretiramo ih tako. Ne samo fiktivno. Oni odsjedaju u vilama i hotelima i privatnom smještaju, plaćaju zakupe, hrane se po hotelima. Oni su naši gosti. Meni je žao da su u tim okolnostima kod nas, a ne u formi pravih turista, ali mi ih brojčano moramo tretirati kao turiste. Ove godine očekujemo goste iz Skandinavije, Zapadne Evrope, Izraela, Kazahstana... Takođe ukinuli smo vize na 90 dana za Egipat i Saudijsku Arabiju odakle takođe očekujemo veći priliv gostiju. Tržište Kazahstana se, na naše iznenađenje, pokazalo dobro. Nijesmo bili svjesni da je to jedan veliki potencijal i to nam je pokazalo

da se ne smijemo uvijek vezivati samo za neka tržišta. Postoje mnoge zemlje u svijetu odakle nam mogu doći turisti i to dobroplatežni gosti. POBJEDA: U prethodnoj vladi nijesmo imali Ministarstvo turizma. Turistički poslenici su se žalili da nijesu imali kome da se obrate za svoje probleme. Da li ste već uspostavili konekciju sa njima? ĐUROVIĆ: Uvijek sam raspoložen za sve njihove pozive. Imali smo već razgovore u Privrednoj komori i direktno sa ugostiteljima i trudićemo se da obiđemo što veći broj hotelijera i ugostitelja i da smo, u bilo koje doba dana ili noći, spremni da pomognemo. Koordinacioni tim za pripremu sezonu će se često sastajati tako da već 8. jula imamo treći sastanak na kome ćemo razgovarati o tome što su problemi i pokušati da ih riješimo. POBJEDA: Koji su to ,,gorući“ problemi u turizmu koji su Vas ,,dočekali“? ĐUROVIĆ: Buka, ali i to se rješava, ide se ka tome. To je banalan problem. Ako ne možemo da riješimo neke infrastrukturne probleme makar to možemo. Imamo i probleme čistoće, deponije pored puta, ne mogu sve komunalne službe da stižu. Moramo da imamo svijest kako se odnositi prema otpadu da ne ružimo sliku o našoj državi. Takođe pokušavamo da riješimo neke stvari koje nijesu postojale. POBJEDA: Da li ukrajinski i ruski državljani, koji su pobjegli od rata, u Crnu Goru prenose i svoje biznise? ĐUROVIĆ: Ne samo Ukrajinci već i Rusi ,,sele“ svoje zdrave kompanije. Imamo podatak da je prvih četiri mjeseca bilo 306 miliona stranih investicija što je najviše u zadnjih četiri godine. Imamo ruskih državljana sa Zapada koji nijesu na listi i koji su zbog nekog ambijenta koji je stvoren tamo gdje su živjeli došli da žive ovdje i onda osjećaju Crnu Goru kao prijateljsku zemlju. Nemaju predrasude i lijepo im

,,Vodeni“ taksi od tivatskog aerodroma

Goran Đurović

je ovdje. Mogu obavljati posao onlajn. POBJEDA: Ne znamo ni približno koliko se privatnog smještaja izdaje u Crnoj Gori. Što ćete uraditi da regulišete ovu oblast i smanjite sivu ekonomiju? ĐUROVIĆ: To nam je veliki problem koji datira već 30 godina. Za ovu sezonu teško da možemo što da uradimo. Radićemo sve da za sljedeću budemo koliko-toliko spremni. Inspekcijske službe su tu od presudne važnosti i sada tražimo zakonski okvir da one mogu da pokucaju na vrata kuća i uđu u privatni prostor. To je bilo jedno od pitanja na Savjetu za konkurentnost jer se tu krije jedan veliki rezervoar sive ekonomije. U svakom slučaju jedno ,,goruće“ pitanje i moramo mu se ozbiljno posvetiti. POBJEDA: Da li ste optimista kada je u pitanju rješavanje problema preuzimanja Željezare? ĐUROVIĆ: Mislim da će se problem Željezare riješiti do septembra. Vlada je spremna da jednim dijelom postane suvlasnik ove firme i na taj način pomogne Miodragu Daki Davidoviću da preuzme fabriku. Tu nije u pitanju samo fabrika i preuzimanje, važna je i cijena struje i to nije nevažno pitanje. POBJEDA: Da li ste posjetili investitore najvećih turističkih kompleksa i koje su sve biznis barijere? ĐUROVIĆ: Naslijeđeni su

Zbog arbitraže za Sveti Stefan gubimo svi POBJEDA: Sveti Stefan ni ove godine nije otvoren. Da li se čeka arbitraža i da li će plaže biti uređivane ove godine? ĐUROVIĆ: Strašno mi je žao što je do ovoga došlo i mislim uvijek da je kompromis mnogo bolja varijanta nego sud. Nažalost zatekao sam takvo stanje i arbitražni pro-

ces ali apelujem na dogovor ukoliko postoji volja, a sa naše strane postoji volja u zakonskim okvirima. Voljni smo da probamo da nađemo što prije rješenje koje će biti na obostranu korist. Arbitražni proces je doveo do toga da imamo ovakav epilog. Za tango je potrebno dvoje, i kada je loš i dobar. Mislim

da arbitražni proces limitira sve moguće. Bilo što da uradimo, ili mi ili oni, možemo da narušimo taj proces. Tu samo advokati dobro prolaze. Očekujemo da tokom ljeta imamo makar preliminarne odluke arbitraže i iskreno vjerujem da je Crna Gora u boljoj poziciji, ali mislim da gubimo i jedni i drugi.

mnogobrojni problemi. Crna Gora je stvorila nepovoljan ambijent za investitore. Mnogi od njih, koji su htjeli da ulažu, bili su obmanuti nekim obećanjima, uslovima, rokovima... Na dnevnom nivou imamo komunikaciju i moramo da stvorimo povoljni poslovni ambijent gdje će investitori biti zadovoljni. Što se tiče Luštice bej, Portonovog, Porto Montenegra sada imaju, u bilo koje doba dana i noći, kontakt sa mnom. Ovih dana imao sam sastanak sa predstavnicima Luštice, imao sam neformalni sastanak i sa predstavnicima Portonovog. Već dobijamo dopise u kojima se navode određeni problemi, i pokušavamo odmah da ih riješimo. Imaće uvijek brze odgovore od nas. POBJEDA: Za koju oblast se investitori najviše interesuju, gdje postoji volja za ulaganje? ĐUROVIĆ: Strani investitori se najviše interesuju za ulaganje u energiju, što vjetro, što solarnu, zatim u turizam, ugostiteljstvo, IT koji je u razvoju. Mislim da se u IT krije veliki potencijal Crne Gore u narednom periodu. Imao sam skoro razgovor sa regionalnim privrednikom koji je voljan da pokrene ozbiljnu proizvodnju u metalskoj industriji koja bi mnogo značila za Crnu Goru. U ovom trenutku sve je u pregovorima. Investicije se ne mogu desiti preko noći. POBJEDA: Rat u Ukrajini utiče na zalihe hrane širom svijeta. Svi najavljuju kriznu jesen. Što da očekuju domaćinstva u Crnoj Gori? ĐUROVIĆ: U Crnoj Gori neće biti nestašice. Skoro sam imao uspješan razgovor sa crnogorskim privrednicima i jako sam zadovoljan sa trgovačkim lancima i uvoznicima. Zahvaljujem im se na kooperaciji. Pokazali su jednu dozu odgovornosti prema državi i nadam se da ćemo uskoro potpisati određeni memorandum i sporazum gdje će se svako od njih obavezati da, dok ne definišemo robne reserve, ima kod sebe rezerve određenih vrste proizvoda. U narednom

periodu ćemo definisati te vrste proizvoda. U svakom slučaju idemo ka tome da pravimo koncept rezervi. Što se tiče goriva najave iz Jugopetrola su takve da ne očekujemo problem. Ne snabdijevaju se iz Rusije već imaju druge izvore i imaju svoje rafinerije. Ne očekuju neke vanredne potrese. Premijer je posjetom Srbiji otvorio vrata za nabavku ulja, brašna i drugih osnovnih namirnica. Međutim naši trgovci su agilni. Ako nema Srbija oni će naći trgovačke puteve sa Hrvatskom, Bosnom, Makedonijom gdje je otvoreno snabdijevanje pa nećemo imati problema. Apelujemo da se ne stvara panika i vještačke zalihe. Ne stvarajte paničnu potrošnju koja nije potrebna. Ograničili smo marže na osnovne životne namirnice, a što se tiče cijena, kada su u pitanju ulazne, nećemo moći kontrolisati jer smo uvozno zavisni. Kako se budu kretale cijene globalno kretaće se i kod nas. Naši trgovci su uspjeli da, osim Srbije, namirnice ponude jeftinije nego ostale zemlje regiona pa sada imamo problem da veliki broj građana Albanije dolazi da kupuje velike količine namirnica kod nas. POBJEDA: Ustavni sud razmatra neradnu nedjelju, da li će taj problem biti riješen za ovu sezonu? ĐUROVIĆ: Socijalni savjet sada predvodi ministar Adrović i nije više u mojoj ingerenciji. Imao sam dobru volju da riješimo taj problem kroz otvoreni dijalog i razumijevanje. Nažalost nijesu se kockice poklopile i kada nema dijaloga ostaje sud. Ustavni sud treba da donese odluku. Kada će to biti ne znam, ali mislim da treba relativno brzo. Ne vjerujem da će biti za sezonu, i to je veliki gubitak koji nije nadoknadiv. POBJEDA: Problem sezonske radne snage je evidentan ne samo kod nas nego i u drugim zemljama. Što mislite o tome? ĐUROVIĆ: Problem radne snage je globalni problem u Evropi.

POBJEDA: Turisti će uskoro imati priliku da i vodenim putem stignu do smještaja? ĐUROVIĆ: Ubrzo ćemo imati vodeni terminal na aerodromu Tivat gdje će turistima biti omogućeno, čim slete na aerodrom, prolazeći kroz pasošku kontrolu, da ih čeka barka ili brod koji će ih voziti do Portonovog, Porto Montenegra i drugih destinacija... Neka vrsta ,,vodenog“ taksija koji će znatno da rastereti drumski saobraćaj. Ljudi će imati impresiju vožnjom Bokokotorskim zalivom. Uz neko minimalno ulaganje od 30.000 do 40.000 eura ove godine smo riješili to pitanje. Imaće svoj vez, recimo, u Portonovom ili Porto Montenegru i moći će da dolazi po svoje turiste... Neki će možda zahtijevati i VIP vožnje. Do sada im je trebalo i po nekoliko sati da dođu do odredišta zbog saobraćajne gužve.

Imate ga sada u avio-kompanijama. Kada krenete sa neke destinacija ne znate kada ćete sletjetiti jer ima toliko otkazivanja letova. Nema posade. Na aerodromima nema ljudi, sve kompanije su u problemu. Recimo u Njemačkoj vlada traži da se sa 40 sati radnog vremena poveća na barem 42 jer imaju deficit radne snage. Kod nas je takođe problem tokom sezone. I mimo programa poreskih reformi povećavaju se plate i dobar radnik, kuvar, ugostitelj, uvijek će naći dobro plaćeni posao. Vrlo je važno da imamo što dužu sezonu. Na nama je da vidimo da država pomogne da imamo kategoriju ,,stalnog zaposlenog sezonskog radnika“. Mislim da u Hrvatskoj postoji jedan takav model ali treba istražiti kako i na koji način i da vidimo kako to može biti finansijski moguće. POBJEDA: Auto-put će uskoro biti otvoren. Da li smatrate da će to ,,oživjeti“ sjever? ĐUROVIĆ: Nadamo se da će auto-put biti otvoren 13. jula. Znam da se radi na tome, i to je input da se sjever ,,oživi“. Ja mislim da se potencijali turizma i ekonomije kriju u sjeveru i zbog toga ćemo staviti fokus na promociju sjevera. Krenućemo sa manifestacijama već 10. jula na Žabljaku gdje će se održati festival Wild Beauty Art. Podržaćemo i drugih devet opština koje su kandidovale neke manifestacije i to u znatnom većem iznosu nego do sada. Fokus je razvoj sjevera i auto-put može da bude odskočna daska za seoski, agrarni, jezerski turizam... N. Kovačević

Društvo/Hronika

Neđelja, 3. jul 2022.

Tragedija u selu Kradenik

I. MANDIĆ

BIJELO POLJE - Maloljetnik A. F. (9) stradao je juče od udara groma u Bijelom Polju, saopšteno je iz OKC Uprave policije. Oni su saopštili da je do tragedije došlo u selu Kradenik gdje je dijete stradalo tokom obavljanja poljoprivrednih radova. Uviđaj je u toku. R. P.

Devetogodišnje dijete stradalo od udara groma u Bijelom Polju

Grupa roditelja reagovala na potez škole u Risnu i pisala Pobjedi

Učiteljica zove djecu Policajac ispred doživio stres na proslavu crkvenog Vlade zbog bačenog jajeta praznika Petrovdana Perović gađa zgradu Vlade jajetom

Miljan Perović proveo nekoliko sati u betonjerci

PODGORICA - Grupa roditelja učenika OŠ ,,Veljko Drobnjaković“ iz Risna tvrdi da su putem Vajbera dobili od učiteljice poruku u kojoj se pozivaju djeca 2. i 3. razreda da dođu na obilježavanje crkvenog praznika Petrovdana, 12 jula. -Povodom obilježavanja Petrovdana, 12. jula, u 21 sat, organizatori svečanosti pozvali su djecu drugog i trećeg razreda koja su učestvovala u projektu ,,Rastimo uz ples“, da učestvuju u svečanom programu sa dvije plesne tačke ,,Himna-Rastimo uz ples“ i ,,Skočko“. Svi koji su zainteresovani treba da se jave učiteljicama Vesni Škurić i Adrijani Krcunović. Svi koji ste u mogućnosti dođite da zajedno obilježimo ovaj veliki crkveni praznik posvećen

Svetim apostolima Petru i Pavlu, prvim propovjednicima naše vjere i najbližim učenicima Isusa Hrista – navodi se u Vajber poruci koju su proslijedili roditelji Pobjedi. Oni podsjećaju da je shodno članu 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano je da ,,u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javnovažećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera“. -U ustanovi iz prvog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole. Član dva istog zakona propisuje da ,,obrazovanje i vaspitanje ima za cilj da zadovolji potrebe, interesovanja, želje i ambicije poje-

PODGORICA – Iako je jedan od bivših radnika Montenegro erlajnza (MA) Miljan Perović u petak pozvan u Centar bezbjednosti da da izjavu u u svojstvu građanina, jer je tokom protesta na zgradu Vlade bacio jaje, ipak je nekoliko sati proveo u betonjerci, jer ga je policajac koji čuva zgradu prijavio zbog izazivanja nelagode i stresa.

Skrinšot poruka koje su dobili roditelji

dinca za cjeloživotnim učenjem“ a nikako da se „djeci kao individuama protivzakonitim djelovanjem nameću bilo kakva lična uvjerenja pa ni religijska“, podsjetili su roditelji. R. D.

Vlada usvojila drugi prilog Izvještaju Evropske komisije

- Na zahtjev predstavnika Međunarodnog krivičnog suda u Hagu (ICC), a u skladu s operativnim sporazumom o zaštiti svjedoka, kao i dva potpisana operativna sporazuma o zaštiti svjedoka, službenici odsjeka su sprovodili mjere zaštite i podrške prema devetoro lica u dva konkretna predmeta koji su u nadležno-

Policija čuva šest zaštićenih Reakcija nakon tri godine svjedoka u predmetima Održano ročište u slučaju Kneževića Specijalnog tužilaštva

D. MALIDŽAN

PODGORICA - Prema podacima Uprave policije od 1. aprila do 31. maja 2022. godine shodno nadležnostima koje su definisane Zakonom o zaštiti svjedoka sprovođene su mjere zaštite u šest programa zaštite svjedoka, prema šestoro lica, u predmetima koji su u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. To se navodi u prilogu Vlade Crne Gore za Izvještaj Evropske komisije. Vlada je na sjednici juče usvojila drugi prilog Izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu. Prilog Izvještaju se u skladu sa utvrđenom praksom priprema i dostavlja dva puta godišnje čime se formalno informiše Evropska komisija o ukupnim aktivnostima koje se realizuju u okviru procesa pristupanja.

Pred sudijom za prekršaje, kako je naveo, Perović je priznao da je to učinio i očekuje da mu bude određena novčana kazna. Ukazuje da su u CB i sudu svi postupali profesionalno i korektno, ali se pita zbog čega se tako ekspresno ne postupa i u slučaju MA kom je, kako tvrdi Perović, nanešena šteta koja se mjeri u desetinama miliona eura. - Priznao sam grešku. Meni je žao što sam izazvao stres pripadniku policije i izvinjavam se što sam bacio jaje – kazao je Perović Pobjedi. Tokom prekjučerašnjeg protesta, koji su nakon višemje-

sečnih blokada saobraćajnice ka aerodromu, bivši radnici MA preselili pred Vladu, nezadovoljstvo što ih odgovorni ignorišu duže od godinu, pokazali su bacanjem jaja. - Gospodo iz Vlade, u ime nas i naših porodica, šaljemo vam emociju i valjda će se poslije ovoga neko sjetiti da postoje bivši radnici MA i njihove porodice. Najljubaznije vas molim da tu emociju prenesete Zdravku Krivokapiću, Milojku Spajiću, Jakovu Milatoviću i Mladenu Bojaniću, s obzirom na to da više ne sjede ovdje – kazao je Perović prije nego je bacio jaje na zgradu Vlade. Radnicima se na kratko obratio ministar finansija Aleksandar Damjanović poručivši da je rano da na ovu vladu bacaju jaja, te da bi bilo bolje da su to na vrijeme radili sa prethodnom. Bivši zaposleni MA su poručili da se stvari previše sporo odvijaju, a da njihovi zahtjevi nijesu pretjerani, jer traže da im se poveže radni staž od 2017, isplati sedam zarada i M. Lk. otpremnine.

Specijalno državno tužilaštvo

sti ICC-a u Hagu - piše u tekstu priloga. Prema podacima SDT-a, od kraja marta do početka juna ove godine, u oblasti borbe

protiv organizovanog kriminala donijete su naredbe o sprovođenju istrage u tri predmeta protiv 16 fizičkih i pet pravnih lica, a podignute

su optužnice u tri predmeta protiv 13 fizičkih lica. - U istom periodu, donijete su naredbe za pokretanje finansijske istrage u tri predmeta protiv 31 fizičkog i četiri pravna lica. Zaključena su tri sporazuma o priznanju krivice s fizičkim licima, koji čekaju odluku suda. Prema podacima SDT-a, u istom periodu, kada je u pitanju krivično djelo teško ubistvo na organizovani način, nije bilo naredbi o sprovođenju istrage ni finansijskih istraga, a podignute su tri optužnice protiv deset lica - piše u prilogu Vlade Crne Gore. Takođe, po podacima SDTa, u istom periodu u oblasti borbe protiv krijumčarenja cigareta, u jednom predmetu donijeta je naredba o sprovođenju istrage protiv petoro fizičkih lica, dok u izvještajnom periodu nije bilo optužnica. R. P.

PODGORICA - Tri godine nakon podnošenja zahtjeva Crne Gore Velikoj Britaniji za izručenje Duška Kneževića, a na inicijativu tadašnjeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg ministra pravde Zorana Pažina, održano je ročište pred sudom u Londonu (Westminster Magistrates’ Court), saopštava Pravni tim Atlas grupe. Kažu da su brojni Kneževićevi advokati i baristeri iznosili dokaze koji govore u prilog tvrdnji da u slučaju izručenja, Knežević neće imati pravo na pravično suđenje, kao i da će njegova lična bezbjednost biti ugrožena, ,,zbog političkog odstrijela Mila Đukanovića i tadašnjeg režima koji još uvek ima veliki uticaj na tužilaštvo i cjelokupno pravosuđe, kao i na podzemlje u Crnoj Gori“. Kako je saopšteno, nakon

Duško Knežević

svjedočenja, sud u Londonu je izrazio zainteresovanost za ,,državni udar“ te je zatražio dodatne dokaze i bilješke, a sljedeće saslušanje je zakazano za 30. septembar. Prvostepena presuda očekuje se iduće godine. R. D.

Društvo

Vandalizam na gradskom groblju Sveti Vid u Baru

Ukraden bakarni krst sa groba Vitorija Paganinija, jednog od inženjera pruge Bar – Virpazar

BAR- Nepoznate osobe odvalile su i odnijele bakarni krst sa groba Vitorija Paganinija, jednog od inženjera pruge Bar – Vir, rođenog brata projektanta Roberta Paganinija, piše portal Bar Info. Krađu na gradskom groblju Sveti Vid je primijetio i o tome obavijestio policiju Ilija Vu-

kotić. -Vidi se da su ankeri koji su držali bakarni krst otkinuti i da je on izvaljen iz ležišta i odnijet. Policija je došla i obavila uviđaj, a u razgovoru sa mještanima se saznalo da se to moralo dogoditi nakon Uskrsa, jer je tada krst bio na svom mjestu. Osim što je riječ o necivilizacijskom aktu, ovdje se

radi i o uništenju kulturnog dobra, jer ta grobna oznaka poginulom inženjeru postoji više od stotinu godina – rekao je Vukotić za Bar Info. Poznati inženjer „Barskog društva“ Roberto Paganini bio je zadužen za izradu projekta željeznice od Pristana do Virpazara, a za posao na trasi je angažovao čitav ma-

li tim, u kome je i bio njegov mlađi brat, inženjer Vitorio. Upravo je on bio žrtva izgradnje prve pruge u Crnoj Gori, neposredno prije njenog puštanja u rad. Naime, u jutro, 22. oktobra 1910. Vitorio je želio još jednom da obiđe trasu, ušao u mali vagon i „na ler“ krenuo ka Baru. -Kada je stigao na jedan mali zavijutak blizu željezničke stanice u Zupcima, vidjeći da mu prijeti opasnost ušljed toga što je vagon jurio brzinom, a on ga nije mogao stegnuti i htijući da sebe spase, iskočio je tako da se na svoju nesreću strmoglavio niz veliki most koji se tu nalazi i na mjestu ostao mrtav – pisao je „Glas

BARINFO

Neđelja, 3. jul 2022.

Bakarni krst je otkinuti i izvaljen iz ležišta i odnijet

Crnogorca“ o ovom tragičnom događaju. Vitorio Paganini je sahranjen na barskom groblju Sveti Vid, a na grob je postavljen bakarni krst na kome su ispisane

riječi: „Sopstveno djelo ga je koštalo života“. Na mjestu pogibije inženjera Vitorija je sve do devedesetih stajao krst kao spomen-obilježje tragičnog događaja. R. P.

Goran Laković pokrenuo peticiju za izradu registra djece i odraslih s autizmom

Autističnoj djeci obezbijediti šansu da naprave pomake -Nadam se da će država da se okrene običnom čovjeku i realnim problemima koje naši građani imaju, da se trgne iz letargije i „velikih“ tema kojima se već duže vrijeme bavi – govori Laković razočarano za Pobjedu, ističući da je poraz svih nas što još uvijek nemamo polaznu tačku – registar koji bi pokazao gdje smo i kuda treba da krenemo.

POTPISI

Laković je peticiju pokrenuo onlajn, na Fejsbuk stranici, a napominje da svako ko ima malo volje svojim potpisom može podržati inicijativu i pomoći da se svima koji se suočavaju sa dijagnozom autizma, kao i njihovim porodicama, obezbijedi adekvatna podrška i zdravstvena njega. -Osim onlajn varijante ona se može potpisati pisanim putem. Javili su se ljudi iz Nikšića, Kotora, Budve... i ponudili da idu od vrata do vrata i da prikupe potpise i na taj način. Molim građane da ih saslušaju i da potpišu, jer će to puno da nam znači – apeluje Laković. Takođe, onima koji žele da se uključe u prikupljanju potpisa, naš sagovornik poručuje da mu se obrate. Peticija je pokrenuta prije desetak dana i onlajn je potpisalo oko 600 građana. Laković napominje da registar nije tu da riješi probleme koje imaju osobe sa autizmom, ali da jeste polazna osnova i pomoćno sredstvo. -Uloga ovog registra je da pokaže koliko je osoba koje imaju autizam ali je problematično što nije poznat ni podatak koji je to broj stručnih lica i organizacija koji se bave pružanjem podrške i pomoći toj ranjivoj kategoriji

Donosioci odluka se u Crnoj Gori oslanjaju na NVO sektor koji, prema riječima našeg sagovornika Gorana Lakovića, nema kapaciteta da pruži sve što treba autističnoj djeci. Laković zato poziva nadležne da se okrenu realnim problemima i građanima kojima je pomoć najpotrebnija društva, kao i njihovim roditeljima. Bitno je da se raznorazne strategije donose napamet – ističe Laković. Napominje da postoje samo podaci o osobama sa autizmom koji su iz regiona, Evrope i svijeta, a da je u Crnoj Gori evidentan porast djece koja imaju neki oblik autizma. Naš sagovornik kaže da ima odlčnu saradnju sa Fondacijom „Ognjen Rakočević“ i Valentinom Rakočević koja je na nje-

nom čelu, kao i sa Milisavom Mimom Koraćem, izvršnim direktorem NVO „Naša inicijativa“. -Ti ljudi ulažu nadljudske napore da bi se nešto promijenilo na bolje. Ipak bilo bi mnogo korisnije da se država na njih ugleda i afirmiše ih, što ne radi u dovoljoj mjeri, već se ponaša kao da je NVO sektor primarni pružalac usluge. NVO sektor treba da bude ispomoć državi, a ne prva pomoć, to je ono što mnogi ne

Kartica pristupačnosti Goran Laković podsjetio je na karticu pristupačnosti za osobe sa autizmom i istakao kako mali pomaci za autističnu djecu znače mnogo. Sabina Imeri koja radi u Kliničkom centru Crne Gore pokrenula je pojekat „Kartica pristupačnosti“, a on podrazumijeva da djeca sa autizmom mogu da, bez čekanja, ostvare zdravstvenu uslugu u toj ustanovi ali i u domovima zdravlja. -To je važno, jer se djeca koja imaju autizam brzo unervoze i roditelji ne mogu sa njima da stoje u redu i čekaju po

nekoliko sati. Zbog toga se ova kartica koristi kad roditelji čekaju sa djecom u pošti ili da im izvade pasoš, ili na bilo kom mjestu gdje su redovi – pojasnio je Laković. Kaže da je projekat uspješno sproveden ali da ima još puno roditelja koji ne znaju da imaju ovu pogodnost. -Neka svoja prava nijesam znao ni ja koji se stalno informišem. Neka se roditelji informišu kako bi bili u toku. Evo na primjer tek sam prije neki dan saznao da kroz Sozinu možemo da prođemo besplatno – rekao je Laković.

Goran Laković

razumiju – razočaran je Laković.

ŠKOLSTVO

Naš sagovornik navodi kako je registar potreban da bi se konačno donijela ozbiljna strategija pomoći djeci i roditeljima kroz sisteme zdravstva, školstva i socijalne pomoći. Laković je imao sastanak i sa ministrom prosvjete Miomirom Vojinovićem i sa njim je govorio o suštinskim problemima koje djeca sa autizmom imaju u

oblasti obrazovanja, te koliko su važni asistenti u nastavi, kao i didaktička sredstva, ali i udžbenici kojih nemamo. -Škole nemaju posebne prostorije da asistenti povedu djecu kad se uznemire da rade malo sa njima, da ih zabave i smire. Nemamo udžbenike za autističnu djecu iako postoje u Srbiji i Hrvatskoj ali i u Bosni i Hercegovini. Samo mi to nemamo, a mnogo bi nam značilo jer je svaki mali korak za tu djecu zapravo korak od hiljadu milja. Tražimo samo da su oni ravnopravni sa ostalim mališanima, da bar imaju neku šansu da napreduju – govori Laković. Govoreći o sistemu obrazovanja, navodi da se asistenti u nastavi često mijenjaju i da to nije dobro za autističnu djecu jer su oni nepovjerljivi i teško se vežu. -Oni strpljenje i pažnju koju im pružite vrate tako što vas bezuslovno vole. Ali jako su nepovjerljivi pa ne vole da im se mijenja sredina i ljudi na koje su navikli i tada burno izražavaju emocije – pojašnjava Laković. Istakao je posvećenost učiteljice njegove kćerke Jovane koja ima autizam i rekao da fenomenalno radi svoj posao i da takve ljude treba nagraditi. -Učiteljica Marina Grgurović u Osnovnoj školi „Radojica PeILUSTRACIJA

PODGORICA – Kada država uporno ne vidi realne probleme ovog društva, tada se pojedinac „budi“. To nam pokazuje potez Podgoričanina Gorana Lakovića koji je nedavno pokrenuo onlajn peticiju kojom od nadležnih traži da hitno pristupe izradi registra djece i odraslih s autizmom.

rović“ je fenomenalan prosvjetni radnik i mnogo je učinila za Jovanino odjeljenje. Sjajno radi i razredni Stojan Kilibarda i zaista smo imali sreće da naiđemo na takvo okruženje i drugare iz razreda, Ta djeca su luča Crne Gore – ističe Laković. Napominje da država treba da nagradi ljude koji su posvećeni svom poslu. -Mi smo propalo društvo ako podijelimo ovo malo naroda. Ne znam zašto se to radi. Imamo srce, hrabrost i ljudskost i to je zalog za budućnost – poručuje Laković.

BORBA

Naš sagovornik se osvrnuo na to što je prije nekoliko dana na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović izjavio da će u narednom periodu napraviti registar osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. Taj potez je pohvalio ali je napomenuo da se ovdje neće naći osobe sa autizmom i da moraju raditi nešto i za tu kategoriju stanovništva. -Treba da urade pojedinačne registre za one koji imaju cerebralnu paralizu i za one koji imaju maligna oboljenja i slično tome, jer mi nemamo polaznu osnovu, a pričamo o borbi sa bolestima – navodi Laković. Kaže da se svako stanje i svaka bolest razlikuju i da se bez zvaničnih podataka vrtimo u krug. -Pozivamo se na resursne centre ali to je forma, nema suštine. Nama ne trebaju strategije i planovi već nam trebaju djela. Donosioci odluka pričaju o autizmu, ali to čine bez nas. Kako se niko ne sjeti da nas konsultuje, da budemo u radnim grupama ili na konsultacijama, seminarima, simpozijumima... Ne tražimo da donosimo odluke, ali na okrugli sto mogu da nas pozovu, da nas čuju što nam treba – poručuje Laković. Zaključuje da donosioci odluka treba da otvore uši i srce i da čuju što im narod priča i da će samo to dovesti do rezultata. K. JANKOVIĆ

10 Stav POGLED SA STRANE

Neđelja, 3. jul 2022.

Što mi dugujemo Rus

Među svima nama, jedino Srpska pravoslavna crkva ima dug prema Rusima: duguje Moskovskoj patrijaršiji istorijsko izvinjenje za svoje spletke. A takvo izvinjenje duguje i Makedoncima čiju je crkvu do juče osporavala, a sjutra će se izviniti i Crnogorcima

Piše: dr Dragan VESELINOV Mi ništa ne dugujemo Rusima. I nijedan slovenski narod ništa ne duguje Rusima. Ni Rusi ništa ne duguju Slovenima. Niti nam je Rusija majka iako je Sv. Petar Cetinjski to na samrti rekao, uvažavajući pomoći koje su od Petra Velikog i naknadnih vladara preko vizitacijskih crnogorskih episkopa stizale u Crnu Goru. Svaki narod ima svoju materu koja ga je dojila. Rusima jedino duguje izvinjenje Srpska pravoslavna crkva jer je od prvog dana svog osnivanja 1920. godine započela sa politikom osporavanja kanonskog legitimiteta Moskovskoj patrijaršiji podrškom nekanonskoj Ruskoj pravoslavnoj zagraničnoj crkvi, formalno ustanovljenoj u vojvođanskoj, sremskoj Karlovačkoj mitropoliji 1921. godine. A da je Rusija u XXI veku bolje shvatala svoje stvarne moći u svetskoj zajednici naroda - nikada ne bi napala Ukrajince, niti bi pala na iluziju slovenskog plemenskog jedinstva i pravoslavnog bratstva sastavljenog od Rusa, Bugara, Srba i Crnogoraca. Ako joj je to jedini izlaz iz njenog samotnjaštva, onda je ona očajno izgubljena uprkos kultu srpsko-crnogorske ljubavi sa Rusima posebno naraslom između 1917. i 1941. godine.

KAKO JE POČELO

U Pančevu je na Pravoslavnom groblju grob arhiepiskopa Ruske pravoslavne zagranične crkve Grigorija Čeljabinskog i Troickog. Ukrajinac je on bio, iz Hersona, rođen je 1874. a umro u Jugoslaviji 1933. godine. Grob mu je neugledan, a iz SPC mu prigodom poseta Rusa održe retki parastos. On je samo jedan od ne manje od 40 hiljada ruskih i ukrajinskih črnorizaca i civila koji su po Oktobarskoj revoluciji pobegli u Kraljevinu SHS/ Jugoslaviju i tu uz podršku proruskog i romanovskog Aleksandra I Karađorđevića osnovali svoju emigrantsku „zagraničnu“ crkvu 1921. godine u sremskoj Mitropoliji i Patrijarhatu u Karlovcima. Ta prekogranična crkva je zadala grdne muke Ruskoj crkvi u Moskvi i udaljavala Beograd od priznavanja revolucionarne vlade u Kremlju sve do 1940. godine. U Pančevo i Vojvodinu, kao i u Srbiju, nije došla samo ruska beda, već su stigli i visoki oficiri, inženjeri, umetnici, lekari, profesori, pisci, sveštenici, kaluđeri i teolozi. Dobili su u Pančevu bivšu veliku austrijsku kasarnsku bolnicu samo za sebe i da u nju unesu prvi rendgen aparat u Kraljevini SHS – u njoj je rođena

svetska slikarka i vajarka Olja Ivanjicki, Ukrajinka. Dobili su finansijsku podršku da dignu u Pančevu pravoslavnu bolničku crkvu i drugu crkvu u prostoru velike Preobraženske crkve koju je svojevremeno oslikao Uroš Predić. A mogli su u dvotoranjskoj pančevačkoj Bogorodičnoj crkvi da se bezbedno klečeći mole jer su u njoj naišli na tapacirane klupe za molitvu iz 1807. godine istovetne onima u katoličkoj crkvi, jer se tako pravoslavni Pančevci u njoj mogu da mole ako žele, kao i katolici u susedstvu, s tim što u Pančevu Rusi neće dobiti reumu jer ne moraju klečati na hladnom petrogradskom kamenu. A neki visoko školovani imigranti su dobili i naše „podanstvo“ – državljanstvo, i zaposlili se u Realnoj gimnaziji u gradu i drugim školama. Nije to sve, pomenućemo naknadno još toga. Niko ne spori lep civilni doprinos koji su Rusi ostavili jer su mnogi bili izuzetno obrazovani i dostojanstvenog držanja – mada je nadmenih Rusa bilo. I popunili su proređene linije naše inteligencije nestale u Prvom svetskom ratu. Zahvalni smo im.

KOME PRVO DATI HLEB

Čime pojedini Crnogorci danas opravdavaju svoju navodnu večnu dužnost da prvo nahrane Rusa a potom svoju decu? Ili, da ravnopravno lome pogaču? Ili, da ljube savremenog Rusa uz poruku „ubij brata Ukrajinca“, kao neki episkopi u SPC? Zar zbog toga što su naši davno odlazili u Rusiju po milostinju, po hirotonisanje mitropolita, za poneku knjigu i ukras, za obećanje o milenijunskom ratnom savezu?

Ruska zagranična crkva

Crnogorci su svoju državu sticali svojom, a ne ruskom krvlju. Uostalom, većina srpsko-ruskih odnosa ticala se saradnje vojvođanske Karlovačke mitropolije sa Petrogradom i Moskvom, a manjina između Cetinja i Moskve, i obrenovićevsko-karađorđevićevskog Beograda i Moskve. A i stari srpski vladari poput Dragutina su u XIII veku pomagali Rusiju kneza Vasilija obilatim darovima. To su činili i drugi poput ktitora cara Dušana, potom Mrnjavčevića, Lazarevića, vlastelina Dragaša, Dejanovića i onih posle njih, koji su snažno finansirali i pomagali poklonjenim neoporezovanim imanjima ruske manastire na Atosu, posebno Sv. Pantelejmona - i oni su ih i sačuvali, po ruskoj stradiji od Tatara, da ne padnu u ruke Grcima. To je bilo daleko više od ruske pomoći Karlovačkoj mitropoliji u ranom XVIII veku. A što se njihove intervencije na liturgijski jezik tiče, bolje bi bilo da nisu ni došli kod nas 1726. godine, da ne slušamo popove na jeziku kojim niko ne govori, čak ni Rusi. I Srbi su Rusima dali više vojnika i generala nego oni nama. Imajte tu u vidu Novu Serbiju i Slavenoserbiju koje su u središtu Ukrajine i kod Donjecka osnovali bivši vojvođanski graničari iz XVIII veka. Katarina je ukinula ove autonomije ubrzo posle osnivanja, 11 godina kasnije, jer su Srbi za to vreme uspešno potisnuli Turke dole ka Krimu i pomerili granicu Rusije na jug. Crkveno, Srbi su tada bili pod upravom Kijevske mitropolije , a ne Moskovske eparhije. I imajmo u vidu, srpski potomci se danas kod Donjecka i Luganska bore protiv Moskve, a možda

i sa srpskom braćom u Putinovoj tenkovskoj hordi na drugoj strani.

CRNOGORCI NIJESU PRIMILI RUSE

Možda će se proruski Crnogorci setiti da su njihovi dedovi retko udomljavali rusku emigraciju između 1917 i 1941. godine i nisu pronalazili kultni razlog za večni revanš za političke i crkvene saveze sa Rusijom iz prošlosti. Ogromna većina Rusa i črnorizaca je smeštana u Vojvodini, zatim u Srbiji i pomalo u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Oko osam odsto ruskih sveštenika od našeg ukupnog broja je primljeno u aktivnu liturgijsku službu, oko 214-250 črnaca. Time je SPC nadoknađivala i gubitak svojih sveštenika u Prvom svetskom ratu . Rusi su imali platu i penziju . Ali Crnogorci nisu primili nijednog invalida i ruskog kaluđera, jer je Konzistorijum pravoslavne Mitropolije crnogorskoprimorske kazao Beogradskoj patrijaršiji 1923. godini da „ pošto manastiri u Crnoj Gori nemaju opštežitija (kurziv Mitropolije) to ne mogu primiti nikoga na boravak“ . Nema prostora, opštežitija, za Ruse ni u jednom od 25 manastira u Crnoj Gori .

UKRAJINCI NEĆE POD RUSE A SAKRILI SV. SAVU

Bilo je i muke: ukrajinski unijati iz Galicije, smešteni kod Prnjavora, koji su hteli natrag u pravoslavnu crkvu, nikako nisu hteli da prihvate ruske bradate popove, već naše. Vidi se, nije njihov spor od danas, a i nije zbog brade. To se ponavljalo u Kozarcima kod Prijedora, Novom Sadu i Gospođincima. A nije loše da nas Ukrajinci

podsete da nisu Rusi sakrili Rastka Nemanjića od oca Stevana, da ga njegove uhode ne uhvate u Manastiru Sv. Pantelejmon na Svetoj Gori, već kijevski Rusi. Danas ih uglavnom sve nazivamo Ukrajincima i Rusinima iako se međusobno po poreklu i jezički razlikuju, ali ne govore ruskim jezikom. Pitajmo u Vojvodini Rusine iz Ruskog Krstura, Kucure i drugih mesta, i kazaće nam istinu o Sv. Savi, ne slušajte beogradske svetosavske prevarante. Rusinima Sv. Sava ne znači mnogo ali im je stalo da se za njihov doprinos zna. A sa radošću ističemo da ruska teološka emigracija nikako nije uočavala u čemu je apostolska zasebnost Sv. Save. Oni jesu sa poštovanjem govorili o njemu, ali nijedan nije objasnio šta bi to bio Savin teološki doprinos iako su živeli zajedno sa autorima ove „doktrine“, Najdanovićem, Popovićem i Velimirovićem. Doktrinu navodnog „svetosavlja“ nije uspeo da objasni ni najugledniji profesor na osnovanom Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, Rus, Aleksandar Pavlovič Dobroklonski, koga je lično prestolonaslednik Aleksandar svojim ukazom postavio odmah 1920. godine za kontraktualnog profesora i koji je do smrti bio siva eminencija ove ustanove.

HUMANITARNA SPC

Mora se istaći, Srpska pravoslavna crkva je uložila veliki napor da olakša položaj ne samo ruske emigracije u Kraljevini SHS/ Jugoslaviji, već i da, nevezano za karakter boljševičkog režima u Moskvi, pomogne celokupnom stanovništvu u SSSR-u.

Ona je od 1920. do 1923. godine preduzela možda i najveći humanitarni napor u svojoj istoriji i trkala se sa pomoći pape Pija XI za Ruse. Išla je u tome gotovo do ugrožavanja svoje doktrinarne čistote – čak se upustila i u razmatranje da zavede lutriju kojom bi finansirala emigraciju i bedu na Volgi! Nije to učinila, bio bi to ipak hibis (kod muslimana makruh). Uzimanje novca za namernu neizvesnu sreću je izvesna nesreća. A hteo je patrijarh Varnava Rosić 1932. godine da digne i hipotekarni kredit za SPC što Zakon o SPC iz 1929. godine nije branio – suprotno savremenom nacrtu Zakona o veroispovesti u Crnoj Gori . Pomagala je SPC ruske svetogorske manastire i skitove slično starim srpskim filantropima odmah posle 1917. godine jer prihoda iz Rusije nije više bilo. Osim privrženosti liturgijskom jedinstvu, tu kod naših ima i snažnih ličnih naklonosti. Patrijarh Varnava Rosić (1930-1937) je bio ruski bogoslovski učenik i proizveden je u kaluđera arhiepiskopom rektorem petrogradske Duhovne akademije, Stragorodskim. I bio je prijatelj sa vođom ruske crkvene emigracije u Kraljevini SHS mitropolitom kijevskim i galicijskim Antonijem Hrapovickim koji se naselio u Sremskim Karlovcima. Hrapovicki je bio zastupnik obrednog saborstva i govorio da je zbog toga Dostojevski važniji od Isusovih apostola. A stalno mu pripisuju i da je uticao na Dostojevskog da izgradi lik Aljoše Karamazova. Varnavin lični sekretar i bibliotekar je bio emigrant Vladislav Albinovič Majevski. I zbog Varnavinog uticaja su Rusi u Beogradu podigli 1924. godine Crkvu Svete Trojice, kod buduće obnovljene Crkve Sv. Marka (već su je Austrijanci obnavljali 1917. godine) i u njoj sahranili „belog“ generala Vrangela. Možda je to bilo preterano, jer je svega nekoliko metara dalje, u Crkvi Sv. Marka grob cara Dušana Nemanjića, kneza Milana Obrenovića i kralja Aleksandra Obrenovića. Do 1941. godine bilo je u Jugoslaviji 78 ruskih organizacija prosvetne i kulturne prirode, a Rusi su kraljevskom Ministarstvu spoljnih poslova predali Česticu Časnog Krsta, desnicu Sv. Jovana Krstitelja i Falernsku ikonu Majke Božije. Srpska pravoslavna crkva nije bila šizmatički nastrojena prema nehrišćanskim izbeglicama iz Rusije. Podržala je odluku Aleksandra I Karđorđevića i njegov novčani prilog Kalmicima, kozacima, koji su bili budisti, da u Malom Mokrom Lugu kod Beograda podignu pagodu, drugu u Evropi posle one u Parizu. Zašto tamo? Zato što su bili konjanici i tu su našli dobre pašnjake. Bilo ih je oko tri stotine, svi su 1944. godine napustili zemlju bežeći od Crvene armije. Pagoda je danas u ruinama .

Stav/Svijet

Neđelja, 3. jul 2022.

sima I OVO SU RUSI DONIJELI I POKUŠALI

Ruska emigracija je sebi donela najveću muku: osnovala je paralelnu, zagraničnu crkvu kanonskoj u Moskvi, osudila je boljševičku republiku i zatražila obnovu „doma Romanovih“, monarhiju. Dovela je moskovskog patrijarha Tihona Belavina u nemoguć položaj, morao je Lenjinu izjavljivati lojalnost i objašnjavati zašto ruska emigracija u Kraljevini SHS neće, uprkos njegovoj naredbi iz 1922. godine, da se ukine „Viša crkvena uprava Ruske pravoslavne crkve“ u inostranstvu. Lenjin mu nije verovao i ruska crkva u SSSR-u je pretrpela takav teror koji je do tada viđen jedino u Francuskoj i Meksiku. Sam Tihon je bio utamničen 1922. godine ali ga je iz tamnice izvukao papa Pije XI i nakon toga je Tihon 1923. godine rekao: „ Neka monarhisti u inostranstvu i zemlji znaju da nisam neprijatelj sovjetske vlade“. Umro je 1925. godine , a boljševici su odmah potom ukinuli patrijarhat. A Sveti sinod Ruske zagranične crkve je 1927. godine prekinuo liturgijsko-blagodatne odnose sa Mitropolijom u Moskvi i izazvao šizmu. Vratila se Zagranička crkva pod Moskovsku patrijaršiju tek 2007.godine. Ruska crkvena emigracija je bila na većoj teološkoj visini od srpske. Srpska teološka elita je verovatno tek sa Justinom Popovićem i njegovim oduševljenjem spekulativnog i obrednog shvatanja hrišćanstva kod Fjodora Dostojevskog počela preko ruske emigracije da prihvata prvenstvo asocijalne grčke verzije hrišćanstva. Nju je perfektno obrazložio ruski filozof religije Pavle Florenski: „Karakteristika pravoslavnog odnosa prema Crkvi je prevaga kulta , naročito obreda nad učenjem i moralnom stranom hrišćanstva… Učestvovanje u bogosluženju je spasonosnije od čitanja jevanđelja. Obavljanje kulta je važnije od dobročinstva“. Tako je kult „sabornosti“ kod Srba postao vezan za obredna okupljanja vernika u crkvi a napuštena dvovekovna praksa sremske Mitropolije i Patrijarhata da se političke odluke donose na crkveno-narodnim saborima. Time je uticajem Rusa u SPC pojačan njen auto-sekularizam jer je ona apstinirala od operativnog društvenog života još više nego pre i proširila je jaz između



nužnosti da vodi stado ka Raju i čistog ritualnog života vernog naroda. Sa obrednim „podvižiništima“ , podvizima u postu , slavama , pričešćima , ispovedima , molitvama , monaštvu i „tihovanjem“, i drugim , ona se oprostila od ideala i konstrukcija aktivnog učešća u društvu. Time se još i više udaljila od aktivizma Rima i protestanta u korist sholastičkog misticizma. A kada se javljala da zauzima stavove o društvu, bila je skroz nespremna da napusti stare konzervativne vrednosti: osudila je spomenik Meštrovićevog golog „Pobednika“ na Kalemegdanu u Beogradu, osudila je suknje iznad nožnog članka i novu otvorenu modu žena, osudila je proslavljanje Nove godine po gregorijanskom kalendaru i preporučila da se iz ekonomske krize 30-ih godina izađe povratkom na srpsko porodično zadrugarstvo – što će da prihvati fašista Dimitrije Ljotić. Ali nije osudila eparhijske prodaje po 20 ha plodne manastirske zemlje za vreme krize tokom 30-ih godina prošlog veka da bi se vladike vozile skupim automobilima (sinodsko suđenje Ljubomiru Bogićeviću 1933. godine) .

ŽENSKO MONAŠTVO

Žensko monaštvo među Srbima i Crnogorcima nije nosilo veliku tradiciju. Sve se promenilo sa dolaskom Rusa. Kod Rusa žensko monaštvo ima veći „značaj“ od muškog kaluđerstva i kod njih su ženski manastiri gotovo duplo brojniji od muških. A Radoslav Grujić je naveo da je 1914. godine kod nas bilo 346 kaluđera i 87 kaluđerica. Rusi su to u jednom danu promenili kada je 1921 .godine stiglo svih 80 monahinja iz Ljesninskog manastira koje je predvodila Ekaterina Efimovska, a naknadno još 20 monahinja koje je predvodila igumanija matuška Marija Diodora. Obe su naseljavale manastire Hopovo, Kuveždin, Divljane, Stragarski manastir – a sama Diodora je osnovala kod nas sedam ženskih manastira . Mi o toj sklonosti žena i muškaraca da beže iz društva u „plodne“ manastire, ovoga puta ne želimo da govorimo. Ali mislimo da bi nam bilo bolje bez kaluđera.

MRŽNJA JEVREJA

Rusi su pokušali da među Srbima i Crnogorcima zaseju mržnju protiv Jevreja. Oni su se slagali sa nemačkim nacistima da su ideološke vođe boljševika Jevreji – iako to nije tačno, a posebno su se okomili na Lava Bronštajna Trockog, Lenjinovog zamenika i sjajnog govornika. Ali Trocki nije nastupao sa jevrejskog stanovišta kao ni boljševički učitelj, Karl Marks. S tim što su nacisti išli dalje od Rusa jer su optuživali Jevreje za

Srpska pravoslavna crkva aktivno je podržavala nekanonsku Rusku pravoslavnu zagraničnu crkvu protiv kanonske Moskovske patrijaršije i doprinosila tragediji vernog ruskog naroda u SSSR-u. I setimo se da ta istorijska bezobzirnost Srpske pravoslavne crkve nije ometala njenu patrijaršiju da do juče osporava nekanonsku Makedonsku pravoslavnu crkvu, kao što je danas ne ometa da osporava nekanonsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Kada nečije nekanonstvo odgovara Beogradskoj patrijaršiji – onda to može, a kada joj to ne odgovara – onda to ne može

svetsku zaveru protiv bele rase. Nisu Rusi kod nas imali uspeha ali se Srpska pravoslavna crkva nije suprotstavila antijevrejskim potezima jugoslovenske vlade 1940. godine. O ovome se radi: Iako su pojedinci iz SPC i Zagrebačke nadbiskupije bili protiv kukavnog pronemačkog i probritanskog popuštanja Vlade CvetkovićMaček pred zahtevima Engleza 1940. godine da se Jevrejima ne sme dozvoliti prolaz Dunavom iz Nemačke ka Crnom moru radi bega u britansku Palestinu (cionizam je snažno rastao), i uprkos tome što su bili protiv Zakona iz 1940. godine da se na teritoriji Jugoslavije (ne i Banovine Hrvatske) zabrani školovanje jevrejske dece u srednjim i višim školama iznad 0,5 od sto od ukupnog broja učenika i studenata – jer je to bilo procentualno učešće Jevreja u jugoslovenskom nacionalnom sastavu stanovništva, službena crkva je bila tiha . U Jugoslaviji se odlukom Vlade, van Banovine Hrvatske , moglo godišnje upisati u srednje škole i univerzitet ne više od 108 jevrejskih školaraca godišnje , dok za druge narode upisne kvote nije bilo . To je posebno pre 1940 .godine zahtevao nekadašnji predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije slovenački jezuita Anton Korošec, jedini nesrbin predsednik kraljevske vlade između 1918 i 1941. godine. On je knezom Pavlom odlikovan Ordenom Karađorđeve zvezde 1938. godine. Umro je te 1940. godine ne videvši posledice svog zalaganja. Ali su zakon o jevrejskoj deci pisali srpski profesori sa Pravnog fakulteta u Beogradu. Nadbiskup Stepinec, vladika Velimirović i patrijarh Dožić sa Morače su ćutali. Kada je konvoj sa nemačkim jevrejskim emigrantima stigao Dunavom kod nas, hiljadu Jevreja je uhapšeno i azilno naseljeno u Šapcu da bi godinu dana kasnije 1941. godine, svi bili potučeni dolaskom nacističke vojske.

POENTA ZA KRAJ

Danas gotovo da nema stare ruske emigracije kod nas. Otišli su većinom da ne sačekaju Crvenu armiju i Tita. I zato pazimo, nemojmo dočekati njihov novi talas, učimo sada na Ukrajini i na svim ostalim Slovenima kako je izgledala stvarna bratska ruska ljubav. I znajmo da zbog odlaska Rusa iz Jugoslavije nije otišlo i sećanje da je Srpska pravoslavna crkva aktivno podržavala nekanonsku Rusku pravoslavnu zagraničnu crkvu protiv kanonske Moskovske patrijaršije i doprinosila tragediji vernog ruskog naroda u SSSR-u. I setimo se da ta istorijska bezobzirnost Srpske pravoslavne crkve nije ometala njenu patrijaršiju da do juče osporava nekanonsku Makedonsku pravoslavnu crkvu, kao što je danas ne ometa da osporava nekanonsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Kada nečije nekanonstvo odgovara Beogradskoj patrijaršiji – onda to može, a kada joj to ne odgovara – onda to ne može. I stoga, među svima nama, jedino Srpska pravoslavna crkva ima dug prema Rusima: duguje Moskovskoj patrijaršiji istorijsko izvinjenje za svoje spletke. A takvo izvinjenje duguje i Makedoncima čiju je crkvu do juče osporavala, a sutra će se izviniti i Crnogorcima.

Sto dvadeset deveti dan ruske invazije na Ukrajinu

Zgrada u Lisičansku

Ukrajinska vojska tvrdi da Lisičansk nije opkoljen KIJEV - Ukrajinska vojska odbacila je tvrdnje da su proruski separatisti, koje podržava Rusija i ruske snage, opkolili ključni grad na istoku Ukrajine - Lisičansk. Ruslan Muzičuk, portparol ukrajinske Nacionalne garde, rekao je na ukrajinskoj televiziji da se vode borbe oko Lisičanska. - Srećom grad nije opkoljen i pod kontrolom je ukrajinske vojske - naveo je. Ranije juče agencija Frans pres je javila da su proruski separatisti objavili kako su potpuno opkolili Lisičansk. Inače, radi se o posljednjem većem ukrajinskom gradu u regionu Luganjsk koji Rusija nije osvojila. Luganjsk, zajedno sa Donjeckom, čini industrijski basen Donbas. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak, odbacio je strahove da zapadne zemlje doživljavaju ,,zamor od Ukrajine“. Britanski premijer Boris Džonson upozorio je na ono što je nazvao ,,umorom od Ukrajine“, koji se javlja širom svijeta nakon posjete Kijevu. - Kada dođe do umora od Ukrajine, veoma je važno da pokažemo da smo uz njih na duže staze - rekao je Džonson. Podoljak je na Tviteru napisao: ,,Za-

Ranije juče agencija Frans pres je javila da su proruski separatisti objavili da su potpuno opkolili Lisičansk. Inače, radi se o posljednjem većem ukrajinskom gradu u regionu Luganjsk koji Rusija nije osvojila boravite na umor od Ukrajine. Svijet se nije umorio od podrške Ukrajini“. Dodao je da se svijet umorio od ucjena zbog ruskog gasa, vještačkih kriza, inflacije, političkih ubistava, hemijskog oružja, terora i stalnih drskih laži. Ruske snage napadaju grad Lisičansk i njegovu okolinu u pokušaju da zauzmu posljednje uporište otpora u istočnoj Ukrajini, provinciji Luganjsk, rekao je guverner Serhij Hajdaj. Ukrajinski borci proveli su nedjelje pokušavajući odbraniti grad i spriječiti ga da padne u ruke Rusije, kao što je bio slučaj sa susjednim Sjeverodonjeckom. U međuvremenu Amerikanci tvrde da Rusija nema dovoljno vojnika u Hersonu da učinkovito kontroliše regiju. Najmanje četiri civila su ubijena, a 12 je ranjeno u ruskim napadima na grad Slovjansk u Donjeckoj oblasti. Juče je objavljeno da je najmanje 21 osoba ubijena u raketnim napadima na regiju Odesa u južnoj Ukrajini, dok je desetine povri-

Ubijeno najmanje 344 djece Stotine ukrajinske djece ubijene su u ruskim napadima od početka rata u februaru. Više od 640 ih je ranjeno. Ukrajinski zvaničnici kažu da su do sada oštećene 2.102 obrazovne ustanove, od čega je 215 potpuno uništeno.

jeđenih. Ukrajinske oružane snage tvrde da je još 120 ruskih vojnika ubijeno u petak, čime su ukupni gubici procijenjeni na 35.870. To je brojka koja je veća od one koju su objavili Rusi i zapadne agencije. Ukrajina tvrdi da je od početka rata uništila 1.582 ruska tenka. Snažne eksplozije potresle su ukrajinski grad Mikolajev rano ujutro u subotu, rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič, dan nakon što su vlasti objavile da je najmanje 21 osoba poginula kada su ruski projektili pogodili stambenu zgradu u blizini crnomorske luke Odese. Institut za proučavanje rata saopštio je da Rusija priprema mobilisati ekonomiju kako bi mogla nastaviti s napadima na Ukrajinu. Ovaj američki think tank kaže da je Kremlj predložio amandman kojim bi se uvele posebne mjere u ekonomskoj sferi koje bi od ruskih kompanija zahtijevale da opskrbljuju ruske specijalne operacije u Ukrajini kao i druge protivterorističke operacije. ISW je izvijestio da Rusija vjerovatno pokušava izravno spojiti nuklearnu elektranu Zaporožja u ruski energetski sistem, što je u suprotnosti od prethodnih ruskih tvrdnji da će nuklearna elektrana prodavati električnu energiju Ukrajini.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava

Neophodna hitna akcija za zaustavljanje širenja majmunskih boginja ŽENEVA- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je juče na hitnu akciju sprečavanja širenja majmunskih boginja u Evropi, uz napomenu da je broj oboljelih utrostručen u protekle dvije sedmice. -Neophodna je hitna i koordinisana akcija ako želimo da spriječimo dalje širenje oboljenja –

rekao je regionalni direktor SZO za Evropu Hans Henri Kluge. Od početka maja, širenje majmunskih boginja registrovano je van zapadnog i centralnog dijela Afrike, gdje je to virusno oboljenje endemsko. Kluge je istakao da je do sada registrovano 4.500 oboljelih u Evropi koja ostaje u centru širenja oboljenja.

Prema njegovim riječima, SZO smatra da oboljenje trenutno ne predstavlja opasnost po javno zdravlje, ali da će vrlo brzo biti izvršena revizija ovog stava. Prema podacima SZO, većina oboljelih od majmunskih boginja su mlađi muškarci koji su imali seksualne odnose sa drugim muškarcima.

12 Kultura

Neđelja, 3. jul 2022.

Ovogodišnje, dvadeset prvo izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike otvoreno u Kotoru PODGORICA – Svečanim koncertom Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, u Kotoru je otvoreno dvadeset prvo izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike. Festival je tradicionalno otvoren zvonima Katedrale Sv. Tripuna, nakon čega je uslijedila premijera dokumentarnog filma u produkciji Radio-televizije Crne Gore, urednice Branke Banović i reditelja Senada Šahmanovića.

Opera kao jak simbol ujedinjenja i pomirenja

OPERE

Nakon toga, Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka, izveo je djela evropskih kompozitora koji su ostavili značajan trag u istoriji muzike. Neki od njih, svoju umjetničku ispiraciju potražili su i u južnijim krajevima, odnosno u mediteranskom, bokokotorskom, crnogorskom prostoru. - KotorArt je upoznao publiku sa davno napisanim operama, francusko-belgijskog kompozitora Armana Limnandera de Nivengovea i češkog kompozitora Karela Bendla. Obojica autora su u slično vrijeme stvarali, a u razmaku od tri decenije napisali operu sa istim nazivom – „Crnogorci“, promišljajući na umjetnički i poetični način, u duhu romantizma, događaje i ličnosti iz crnogorske istorije – navodi se u saopštenju organizatora KotorArt-a. Limnander de Nivengove je operu „Crnogorci“ zasnovao na libretu koji je priredio d’ Nerval, inspirisan pričama o crnogorskom junaštvu i scenama iz svakodnevnog života. - Opera je premijerno izvedena 1849. godine u Parizu. Trideset godina potom, u Pragu je izvedena istoimena opera Karela Bendla koji je bio inspirisan libretom Jozefa Veselija, za koga se vjeruje da je rođen u Herceg Novom. Kotorska publika je imala priliku da se premijerno upozna sa muzikom ovih autora, slušajući uvertiru, ariju Ređine i duet Beatrise i Seržisa iz opere ,,Crnogorci“ Armana

Detalj sa koncerta

Sa otvaranja KotorArt-a

Limnandera de Nivengovea, kao i uvertiru, ariju Zajme i duet Zajme i Miloša iz opere ,,Crnogorci“ Karela Brendla. Solističke uloge su tumačili crnogorska umjetnica, sopran Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić iz Bosne i Hercegovine – saopšteno je iz KotorArta. Pored numera iz ovih opera, muzički program svečanog otvaranja KotorArt Don Brankovih dana muzike upotpunile su i numere iz opere „Karmen“ Žorža Bizea i opere „Rusalka“ Antonjina Dvoržaka, kao i simfonijska poema Vltava Bedžiha Smetane. - Izvođenjem dijelova iz opera Limnandera de Nivengovea i Brendla, na KotorArtu je osvijetljen još jedan detalj o bogatstvu crnogorske kulturne baštine i Crnoj Gori kao inspiraciji utkanoj u onim dobrima – umjetničkim djelima – čija vrijednost nadilazi efemernost i ostavlja vječni trag u istoriji civilizacije – navedeno je u sa-

opštenju. Na Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, u protokolarnom dijelu su se prvo čule himne Crne Gore i Evropske unije, a nakon toga su uslijedili govori zvaničnika. Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić prvi je pozdravio prisutnu publiku. - Dolazeći ovamo, na ovaj događaj, pored vas su se nizale palate, Buća, Drago, Beskuća, Vrakjen. Opasani smo i čuvani

bedemima od kojih su duži samo oni na Rodosu, koji su čuvali i koje je čuvao Kolos. Mora biti da su i naši bedemi čuvali nešto kolosalno, nešto što večeras slutimo. Zato noćas, kada se Evropa ponovo vratila nama, iskoristimo priliku da se svi mi zajedno vratimo u prošlost, ali ne da bi u njoj ostali, već da bi je razumjeli za sadašnjost i uradili sve da se budućnost ne dogodi mimo nas, već da budemo su-

Vlaović: Kotor postao dinamična i savremena scena Kotor je, zahvaljujući festivalu KotorArt, kako je na otvaranju kazala ministarka kulture i medija Maša Vlaović, postao dinamična i savremena kulturna scena. KotorArt, koji je na pragu treće decenije postojanja, izuzetna dostignuća savremenog umjetničkog izraza uspješno je inkorporirao u viševjekovnu tradiciju Kotora, čiji je značaj

dionici i gospodari naše zajedničke budućnosti – kazao je on. Ambasador Francuske Kristijan Timonije je, između ostalog, podsjetio na iscjeliteljsku moć opere. - U ovim trenucima napetosti i razaranja, pronađimo u ovoj operi nešto što će pothraniti našu hrabrost i naš duh otpora, učvršćivanje vjere u vrline dijaloga i, kada za to dođe vrijeme, pomirenje – rekao je on.

SIMBOL

Zajednički cilj, prema riječima ambasadorke Republike Češke Janine Hrebiškove, jeste osigurati da Evropa, uključujući Crnu Goru i region, postane simbol nade, mogućnosti, prav-

prepoznat i u strogoj selekciji svjetske kulturne baštine. - Posebno je bitno što se taj proces na ovom festivalu realizuje u jednom razuđenom umjetničkom konceptu, koji nas inspiriše da nađemo odgovore na sve zahtjevnija pitanja koja nam nameće epoha u kojoj živimo. KotorArt nam godinama pokazuje da umjetnost ima mogućnost da širi saznajne horizonte, a da ni visoka umjetnost ne može biti lišena tog zadatka i da pored one direktne umjetničke angažovanosti postoji i ona posredna, čije se dejstvo, na koncu, uvijek ispostavi kao dublje i trajnije – rekla je Vlaović.

de, prosperiteta i postignuća. - Simbol bolje budućnosti za sve – kazala je ona. U povodu početka predsjedavanja Češke Republike Savjetom Evropske unije, prisutni su čuli i odlomke iz govora bivšeg predsjednika Češke Republike, jednog od najistaknutijih intelektualaca Evrope, Vaclava Havela. Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Kristina Oana Popa rekla je da nas muzika spaja i kada smo srećni. - Večeras, simbolično na dan primopredaje predsjedavanja EU od strane Francuske Češkoj, muzika će ujediniti Crnu Goru i Evropu kroz dvije zaboravljene opere: ,,Les Montenegrins“ i ,,Černohorci“ – rekla je ona. Svečano otvaranje KotorArta, uz pokrovitelje festivala Ministarstvo kulture i medija i Opštinu Kotor, podržali su i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Ambasada Francuske, Ambasada Republike Češke, Ministarstvo kulture, Francuski institut u Crnoj Gori, Albanija i kompanija Valgo, dok cijeli festival podržava preko stotinu domaćih i međunarodnih prijatelja, partnera i sponzora. S. V.

Večeras zatvaranje festivala „Odakle zovem“

Prva radionica „Junaci iz lektira“ danas u Biblioteci „Radosav Ljumović“

PODGORICA – Raznovrsni programi večeras ispred knjižare ,,Karver“ obilježiće i posljednji dan festivala „Odakle zovem“, a veče će otvoriti predstavljanje posljednje knjige Andreja Nikolaidisa.

i interaktivan način

Raznovrstan program za kraj Učenje na zabavan

Nikolaidis će večeras u 19 sati prvi put u Crnoj Gori predstaviti svoj novi roman „Anomalija“ koji je početkom 2022. objavljen u izdanju ,,Buybooka“. S njim će razgovarati pisac, kolumnista i istoričar Dragan Markovina. Nakon toga, u 20 sati, sa Petrom Milatom će razgovarati Tatjana Koprivica, a biće emitovan snimak intervjua Petra Milata sa Dubravkom Ugrešić. Milat je glavni pro-

gramski koordinator u Multi- davačkoj kući. medijalnom institutu/MaMa Festival „Odakle zovem“ se (Zagreb, Hrvatska), zadužen zatvara programom „Antiza izdavačke, muzičke i film- fašistički ustanak“ u kojem ske programe Instituta. Od učestvuju Milica Nikolić, Pe2008. direktor je Festivala fil- tar Milat i Miloš Vukanović. ma o ljudskim pravima. Moderator je Dragan Markovina. Potom će, u 21.15 sati, EmiR. K. na Smailbegović predstaviti svoja dva romana „Via Appia“ i „Strašna djeca Averroesova“. S njom će razgovarati Andrej Nikolaidis. Smailbegović je rođena u Sarajevu 1996. godine, a književnica i umjetnica je koja je sa samo 23 godine objavila svoj roman „Via Appia“. Drugi roman pod nazivom „Strašna djeca Averroesova“ je objavljen 2022. Andrej Nikolaidis godine, u istoj iz-

PODGORICA – Prva u nizu edukativnih i kreativnih radionica „Junaci iz lektira“ održaće se sjutra u 10 sati, na Dječjem odjeljenju Biblioteke „Radosav Ljumović“. Polaznici prve radionice imaće priliku da se bliže upoznaju sa jednim od najznačajnijih djela dječje književnosti, tj. sa knjigom „Pinokio“ italijanskog autora Karla Kolodija. Koordinatorka radionica je učiteljica Maja Petričević, a koncept radionica je osmišljen tako da osnovnoškolci koji ih budu pohađali na zabavan i interaktivan način nauče bitne pojedinosti iz lektira sa kojim će se susresti tokom svog školskog obrazovanja. - Tako su u planu razne metode čitanja, učenja i igranja koje će zasigurno pomoći prilikom memorisanja važnih karakteristika u djelu kao što su glavni i sporedni likovi, fabula, tema, pouka – navedeno je u saopštenju. S. V.

Kultura

Neđelja, 3. jul 2022.

INTERVJU: Proslavljeni srpski i svjetski reditelj i pisac Goran Marković govori za Pobjedu

Marković je otvoreni kritičar vlasti, ali i onih koji prećutno, ili svjesno podržavaju režim Vučića, a to su režimski intelektualci, korumpirani mediji, tajna policija itd. i svi oni koji od Srbije prave, kako kaže, „spregu vlasti sa mafijom obogaćenu pornografskom ikonografijom“. Još otkako je pozvao Emira Kusturicu, miljenika svih srpskih režima, da kulturnoj i političkoj javnosti objasni „zašto je, kao član žirija za izbor spomenika, glasao za to da na beogradskom Savskom trgu bude postavljen džinovski kič-spomenik Stefanu Nemanji“ i pozvao ga da se ogradi od spomenika koji će „unakaziti“ Beograd, krenula je neviđena, medijska i politička haranga na jednog od najvećih reditelja na ovim prostorima. Marković kao da je serijom izuzetnih, angažovanih filmova, prorekao, sopstvenu sudbinu progonjenog intelektualca u Srbiji, odnosno postao centar represije, kao u svojim filmovima, „Kordon“, „Poludeli ljudi“, „Srbija godine nulte“, „Pobunjeni čovek“, „Nevažni junaci“... Kao veliki reditelj i intelektualac beskrupulozno se suprotstavio manipulacijama, lopovluku, korupciji i šizoidnoj spoljnoj politici režima Aleksandra Vučića. Samim tim postao je živa meta za odstrijel i latentna smetnja komforu Vučićeve korumpirane vladavine. Na Markovića su do uništenja nasrnuli Vučićevi „besni psi“, uslužni novinari, istoričari, ministri, botovi, parapolicajci i režimski pjesnici, poput Bećkovića, Kusturice i dr. Što je najžalosnije, onemogućeno mu je da snima u Srbiji svoje genijalne filmove. Marković je ostvario monumentalno filmsko i književno djelo, reditelj je kultnih filmova „Specijalno vaspitanje“, „Sabirni centar“, „Nacionalna klasa“, „Tajvanska kanasta“, „Tito i ja“, „Variola Vera“, „Urnebesna tragedija“, te angažovanih filmova o represijama i zlodjelima, ali i borbi protiv režima Slobodana Miloševića, „Kordon“, „Srbija godine nulte“, „Poludeli ljudi“, „Nevažni junaci“ i dr. Prošle godine u jednom intervjuu Marković je izjavio da „Vučićev prezir prema obrazovanim, mislećim ljudima potiče od njegove primitivne ličnosti; on je bio i ostao prostak, vođa navijača, to je njegov krajnji domet…“. A, povodom



U Srbiji ne postoji iskustvo demokratije Da bi se čovjek pobunio potrebno je da ima svijest o sopstvenoj vrijednosti. A bune se oni koji osećaju da njihov život vrijedi isto toliko koliko i život oligarhije na vlasti. Oni što neće da gutaju dim iz prljave industrije, koji ne daju vodu koju piju, koji traže minimum za dostojanstven život, to su pravi pobunjenici

aprilskih izbora u Srbiji, Marković je kazao da se prilagođava osjećanju da nikada neće živjeti u mirnoj, civilizovanoj državi u kojoj vladaju red i poštovanje drugoga. O tome šta ga je posebno revoltiralo za ovakve izjave Marković za Pobjedu kaže: - Ne bi se reklo da se radi o revoltu, pre o rezignaciji. Ako bolje razmislim, ja sam, sa manjim pauzama, praktično ceo život proveo u diktaturi: prvo u vreme Titovog socijalizma (mada bih to mogao nazvati mekom diktaturom, ili ugnjetavanjem na operetski način), zatim u vreme lažnog socijalizma Miloševića, koji nam je omogućio da osetimo strahote rata i najzad u ovoj poslednjoj Vučićevoj fazi sprege vlasti sa mafijom, obogaćenoj pornografskom ikonografijom. POBJEDA: Rekli ste, takođe, da je opozicija već bila pobijedila u Beogradu, jer su mnogi vaši „rođaci i prijatelji radili kao kontrolori“. Očigledno da je Vučićev režim uigran kako u propagandi i političkim korupcijama, tako i u namještanju, prekrajanju i igrama povodom izbornih rezultata? MARKOVIĆ: Opstanak na vlasti je jedina nauka kojom se Vučićev režim bavi. Oni ništa drugo ne rade sem što smišljaju razne načine da prevare ljude i još jednom pokradu izbore. Jer, bez vlasti oni ne postoje – u moralnom i fizičkom obliku. Ideja da jednoga dana neće imati u rukama sve, užasava ih.

Alex Dmitrović

PODGORICA – Proslavljeni srpski i svjetski reditelj i pisac nekoliko bestselera Goran Marković beskrupulozni je kritičar i protivnik režima Aleksandra Vučića, te intelektualac koji ni u kom slučaju „ne pristaje na život u zemlji poput Srbije“ u kojoj vladaju, kako kaže, „primitivizam, strahovlada jednog čovjeka“, u zemlji u kojoj „nema više živog čoveka koji bi mogao reći da poznaje demokratski način života…“.

POTPUNA APATIJA OBUZELA JE LJUDE: Goran Marković

Mračnjaci koji se kriju iza rusofilstva POBJEDA: Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je bitan poremećaj na međunarodnom nivou. Zašto Srbija i u ovom kontekstu drži stranu Rusije i Kine kad je u pitanju osuda ruske agresije na jednu suverenu zemlju? MARKOVIĆ: Srbija? Koja? U mojoj zemlji postoje časni ljudi kojima je dovoljno da vide reketiranje stambenih zgrada u kojima su živeli obični ljudi pa da zauzmu stav osude agre-

sije. Ali postoje i oni drugi, mračnjaci, koji se kriju iza rusofilstva (ni sami ne znaju šta bi to značilo) i seire nad prolivenom krvlju i opštom nesrećom tog naroda. Vlast i svi provladini mediji u Srbiji, naravno, pripadaju ovoj drugoj grupi i u većini su. Meni je najsmešnije to što ruski okupatori tvrde kako se bore protiv nacionalista u Ukrajini, i pri tome nemilosrdno ubijaju sve što mrda, braneći svoju naciju? Apsurd. Reči nemaju više bilo kakvu vrednost.



Ja sam u posljednje vrijeme ponovo progonjen. Prvi put sam progon osjetio 1993, u vrijeme Miloševića. Tada su me po prvi put, zato što sam kritikovao rat, optužili za izdaju. To im je omiljena etiketa. Kad ne mogu da smisle bilo šta uvjerljivo oni vas proglase za izdajnika

Ceo ovaj poduhvat u Srbiji nije delo jednog čoveka, uveren sam da postoji ogroman aparat za sluđivanje ljudi koji radi od jutra do mraka smišljajući nove i nove perverzije. POBJEDA: Zašto je to u Srbiji već dugo tako, i zašto je Srbija tako fanatično vezana za vođu, a ne, recimo, za neku progresivnu ideju i sl.? Da li je to zbog toga što narod zaista odveć dugo živi u političkim propagandama i medijskim lažima? Šta vidite kao mogući nastavak borbe za demokratiju u Srbiji? MARKOVIĆ: U Srbiji ne postoji iskustvo demokratije. Ni pre Drugog svetskog rata je nije bilo. Nema više živog čoveka koji bi mogao reći da poznaje demokratski način života u ovoj zemlji. Potreba za vođom je želja da, kada se već nalazite u lavirintu manipulacije, imate oca. Nekog ko će, umesto

Ljudi ne mogu više da rasuđuju, nemaju za šta da se uhvate. Potpuno razaranje društva je ostvareni cilj Aleksandra Vučića. Ne samo da više ne postoje institucije kao što su, na primjer, sudovi ili parlament, već više nema društva. Ono je u rasulu

vas, jer se vi osećate nezrelo i nesposobno, donositi odluke. To je već u Srbiji ukorenjeno, veoma malo ljudi shvata da je terorisano. Postoji mali tračak nade koji je oličen u svesti o ugroženosti okoline oko nas. Taj ekološki pokret je prvi spontani oblik suprotstavljanja teroru. POBJEDA: U jednom intervjuu ste izjavili da ste, kad Vam je ponestajalo nade u spas, otkrili, radeći filmove, da je pobuna moguća. To, inače neprekidno potvrđujete svojim filmovima. Što je neophodno da bi jedan umjetnik u sebi osjetio naboj pobune, postoji li u Srbiji i zašto pomanjkanje pobune protiv režima koji se uglavnom bavi metodama sopstvene vlasti? MARKOVIĆ: Da bi se čovek pobunio potrebno je da ima svest o sopstvenoj vrednosti. A bune se oni koji osećaju da njihov život vredi isto toliko koliko i život oligarhije na vlasti. Oni što neće da gutaju dim iz prljave industrije, koji ne daju vodu koju piju, koji traže minimum za dostojanstven život, to su pravi pobunjenici.

Oni ujedno nemaju više šta da izgube, ostali su bez suštine opstanka i digli su glas. POBJEDA: Da li umjetnici, onda, imaju poseban tip odgovornosti kad je u pitanju građanski otpor prema autokratskim, i/ili totalitarnim režimima? Kako u ovom smislu vidite odnos intelektualaca prema progonima kojima ste izloženi i uopšte njihovu odgovornost danas u Srbiji? MARKOVIĆ: Ja sam u poslednje vreme ponovo progonjen. Prvi put sam progon osetio 1993, u vreme Miloševića. Tada su me po prvi put, zato što sam kritikovao rat, optužili za izdaju. To im je omiljena etiketa. Kad ne mogu da smisle bilo šta uverljivo oni vas proglase za izdajnika. Tako je i u poslednje vreme. Vučićevi ,,besni psi“ kidišu na mene na isti način, sa još glupljim argumentima. Jer, Milošević je imao na raspolaganju uvežbanu i, rekao bih, stručnu vojsku napadača na neistomišljenike, a ovi sadašnji su nesposobni da izmisle bilo šta originalno, previše upotrebljavaju otrcane optužbe. Vučić ne plaća stručnjake za prljavi posao nego sa ulice kupi nepismenu bagru. POBJEDA: Filmovi su za Vas uvijek neka vrsta dnevničkih zapisa ili filmskih eseja, naročito oni angažovani gdje se prepliću iskustveni i umjetnički materijal. Ka-

kav bi bio Vaš scenario za film nastao od dnevnika koje biste pisali danas kad vas Vučićev režim i njegovi poslušnici proganjaju na svim nivoima? MARKOVIĆ: Ne vodim dnevnik već dugo. Na osnovu jednog perioda koji sam zapisivao nastao je igrano-dokumentarni film „Srbija godine nulte“ Pišem druge stvari, zagazio sam prvo oprezno, a sada ozbiljno u literaturu. Moj prvi roman „Beogradski trio“ je imao dosta uspeha i kod kritike i kod čitalaca. Pred praznim ekranom sam slobodan, niko mi ne može to oduzeti. POBJEDA: Rekli ste da je filozofija pobune, u kamijevskom smislu, drugi motiv kojim se bavite u filmovima. Snimili ste dokumentarne filmove o pobuni protiv režima Slobodana Miloševića („Poludeli ljudi“, „Nevažni junaci“ i autobiografski „Srbija godine nulte“). Ako se osvrnete danas na to vrijeme, što se promijenilo? MARKOVIĆ: Rekao bih da je glavna razlika u potpunoj apatiji koja je obuzela ljude. Više ne veruju da će živeti ljudski, bar ne u Srbiji. Citiraću Hanu Arent, po sećanju: „Stalno laganje ljudi ne služi tome da ljudi počnu da veruju u laži, već da prestanu verovati u bilo šta“. Ljudi ne mogu više da rasuđuju, nemaju za šta da se uhvate. Potpuno razaranje društva je ostvareni cilj Aleksandra Vučića. Ne samo da više ne postoje institucije kao što su, na primer, sudovi ili parlament, već više nema društva. Ono je u rasulu. POBJEDA: Filmski centar Srbije odbio je da finansira Vaš film s temom o ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koji se godinama skrivao u Srbiji. Zbog čega ste nepodobni danas u Srbiji ako želite snimiti film s jednom ovakvom temom? Zašto je današnja vlast u Srbiji indiferentna prema ratnim zločinima i zločincima? MARKOVIĆ: To je njihov glavni problem – strah. Boje se svega, i sopstvene senke. A nisam nameravao da snimim nekakav film koji se bavi faktima, ratom, krivicom i sl. Mene je interesovao problem pretvaranja jedne ličnosti u drugu. Kako mister Hajd postaje doktor Džekil. A oni, ta glupa mašinerija za očuvanje vlasti, pomislila je da će to ustalasati baru u kojoj su oni glavni krokodili, pa je požurila da preko izvesne Jelene Trivan, uz podršku još nekoliko mojih kolega, kojima je zajedničko da su moralne nakaze spremne da se dokažu gazdi, taj već odobreni projekat – zabrani. Da nije tragično bilo bi smešno. Tačnije – otužno je. Ljubeta LABOVIĆ

14 Arhiv

Neđelja, 3. jul 2022.

Istorija crnogorske diplomatije

Piše: Dejan VUKOVIĆ Renesansni mislilac, diplomata i pisac, slavni Nikolo Makijaveli naglašava: „Izbor vladarevih ministara (misli na ambasadore) stvar je koja nije nevažna; oni su ili dobri ili nijesu, već prema razboritosti vladara. Prvi dojam koji se stiče o vladaru i njegovoj pameti dolazi od ljudi koje drži oko sebe. Ako su sposobni i pouzdani, možemo ga smatrati mudrim jer je u stanju uvidjeti njihovu mudrost i očuvati njihovu pouzdanost. No, kada su suprotno od toga, stičemo nepovoljno mišljenje o samome vladaru, jer je prvu pogrešku napravio svojim vlastitim izborom“.

VIzIOnARsKE AKTIVnOsTI nOB-A

Maršala Tita krasio je nepogrešiv instinkt u odabiru ličnosti za ambasadore, u početku vojno-diplomatske predstavnike, poput svojih saveznika Britanaca. Tokom Drugog svjetskog rata britanske, savezničke, misije pri Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije imale su naziv vojnih misija, ipak, suština i srž bjehu političke i diplomatske aktivnosti. Šefovi misija, uglađeni, engleski aristokrata Vilijam Dikin, predavač istorije s Oksforda, i violentni Škot, brigadni general Ficroj Maklejn, diplomata, obrazovan na Itonu i Kembridžu, obojica bliski prijatelji Vinstona Čerčila, izuzetno doprinose priznanju Narodnooslobodilačke borbe u Velikoj Britaniji i šire, što gorljivo kazuje o statusu njihovih misija. Načelo reciprociteta, posebno isticano u diplomatiji, Vrhovni štab NOVJ ostvaruje posljednjih godina rata, kroz vojne misije u Kairu i Londonu, na čijem čelu je bio general Vladimir Velebit, predratni pravnik, nakon oslobođenja ambasador u Italiji, ali i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je u Moskvi šef misije Crnogorac, školovani oficir, general Velimir Terzić.

PlEjADA IzVAnREDnIh PREDsTAVnIKA

Diplomatiju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, izraslu iz Narodnooslobodilačke borbe, utemeljuje filozof sa pariske Sorbone, književnik, borac Republikanske armije Španije, genijalni komandant, vrsni intelektualac, šarmantni Koča Popović, rođen u imućnoj, beogradskoj porodici. Crnogorci su hrabrost u Narodnooslobodilačkoj borbi, generalske epolete, oficirske uniforme i trofejne automate zamijenili diplomatskim vještinama, elegantnim frakovima, kurtoaznim gestovima i udarili pečat jugoslovenskoj diplomatiji. Iako Crnogorac u Titovoj Jugoslaviji nije obavljao dužnost ministra vanjskih poslova, što je kuriozitet, njihovi ambasadorski angažmani bili su u najznačajnijim državama svijeta, u najuticajnijim međunarodnim organi-

Elitni crnogorski ambasadori svjetskog glasa Crnogorci su hrabrost u Narodnooslobodilačkoj borbi, generalske epolete, oficirske uniforme i trofejne automate zamijenili diplomatskim vještinama, elegantnim frakovima, kurtoaznim gestovima i udarili pečat jugoslovenskoj diplomatiji

zacijama, u najvećim svjetskim metropolama, tokom veoma ośetljivog, čak i rizičnog razdoblja „hladnog rata“. Jedina ličnost u SFRJ, koja je bila ambasador u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu, prijestonicama tri velike sile, stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, bio je markantni Crmničanin Vladimir Popović, kapetan Španske republikanske armije, kasnije i pomoćnik ministra za inostrane poslova, ujedno i nosilac prvog diplomatskog pasoša, kada u svojstvu predstavnika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, u osvit konačne pobjede nad fašizmom, obavlja povjerljive političke aktivnosti početkom 1945. u Bugarskoj. Harizmatični Cetinjanin Veljko Mićunović, ambasador u Moskvi tokom dva mandata, i Vašingtonu, lični prijatelj tadašnjih predśednika Sovjetskog Saveza, Hruščova i Brežnjeva, autor sjajnih memoara ,,Moskovske godine“, zamjenik i pomoćnik državnog sekretara za inostrane poslove. Prefinjeni Vasojević Danilo Lekić, diplomirani filozof, španski borac, ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, Brazilu, Egiptu, pomoćnik državnog sekretara za inostrane poslove. Otmjeni Pljevljak Mišo Pavićević, diplomirani pravnik, izvanredni poslanik u Argentini, ambasador u Turskoj, Grčkoj, Italiji, pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, vršilac dužnosti saveznog sekretara za inostrane poslove početkom 1969, kao i zamjenik i pomoćnik državnog sekretara. Ambasadorski angažman u Londonu, Sofiji, dalekoj Kanadi, odlikovao je Pivljanina Obrada Cicmila, pomoćnika državnog sekretara za inostrane poslove, dok je Vladimir Rolović bio pomoćnik državnog sekretara za inostrane po-

Vladimir Popović uručuje predsjedniku SAD Dvajtu Ajzenhaueru, model spomenika vajara Antuna Augunstinčića, poklon Jugoslavije, koji se nalazi ispred zdanja UN u Njujorku

slove, ambasador u Norveškoj, Japanu, Švedskoj, čiju uspješnu diplomatsku karijeru prekidaju smrtonosni hici ustaške emigracije u Stokholmu. Prva žena komesar u Narodnooslobodilačkoj borbi i prva dama ambasadorka Jugoslavije bila je diplomirana filozofkinja, Crnogorka, heroina Stana Tomašević, u Oslu, potom Kopenhagenu, predsjednica Odbora za spoljnu politiku Saveznog vijeća Skupštine SFRJ. Njen blistavi revolucionarni put tvori izuzetak u striktnim pravilima diplomatske službe; odobren je brak sa stranim državljaninom, oficirom iz Norveškog pokreta otpora i sineastom Eugenom Arnesenom, koji je docnije snimao film o Titu na Brionima.

Čuveni vojskovođa, nepobjedivi general Peko Dapčević ambasadorske godine proveo je u Atini. Kada je Ivo Andrić, nekadašnji diplomata Kraljevine Jugoslavije, primao Nobelovu nagradu za književnost u Stokholmu 1961, u njegovom društvu bio je ambasador u Švedskoj, legendarni Jovo Kapa, koji je istu dužnost obavljao i u Mađarskoj. Revolucionar Veljko Vlahović bio je zamjenik ministra vanjskih poslova i predśednik brojnih komisija za međunarodne odnose. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX vijeka, brilijantan ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, Crnogorac iz Berana, Miljan Komatina, obrazovan na Sorboni, plijenio je

pažnju stavom džentlmena, a blistavu karijeru, posvećenost profesiji i visok ugled potvrdio u svojstvu pomoćnika generalnog sekretara UN za razoružanje, veoma visoke i respektabilne funkcije u diplomatiji. Tito je imao izražen senzibilitet, odmah po oslobođenju za šefa diplomatskog protokola, postavio je čovjeka „plave krvi“, princa Mihaila Petrovića, unuka kralja Nikole.

AnTIfAšIsTIčKE UzVIšEnE VRIjEDnOsTI

Crnogorske gromade, antifašisti i junaci, nosioci visokih odlikovanja, rasne diplomate, ličnom kulturom, zavidnim obrazovanjem i ugledom doprinosili su prestižu i uticaju svoje zemlje i kreirali imidž uvažene i cijenjene diplomatije SFRJ u svijetu. Nesalomljiv, pobjednički karakter partizanskih komandanata slavnih, udarnih proleterskih brigada, pretočili su u diplomatske aktivnosti za slobodan, pravedniji svijet. Bili su dostojanstveni, dosljedni tvorci mira, i držali su riječ. Krasila ih je otmjenost, elokvencija, elegancija u odijevanju. Iako su bili „drugovi“, očaravali su gospodstvenom pojavom. Većina od njih bliski prijatelji predśednika Tita, pred kojim su iznosili jasan stav, ponekad i drugačiji od njegovog. Njihova pronicljivost i analitika izoštrena u ratu, a neophodna u vanjskoj politici, kao i prekaljenost, konspirativnost i opreznost u predratnoj komunističkoj ilegali značila je i u diplomatiji, jer neophodno je bilo proniknuti u riječi i misli blagoglagoljivih stranih diplomata, ali i sagovornika iz drugih oblasti, posebno kada se na ruševinama nakon Drugog svjetskog rata rađao novi svjetski poredak. Trebalo je znanja, talenta, umješnosti, intuicije, fleksibilnosti, ali i hrabrosti i neophodne državničke mudrosti, održati balans između suprotstavljenih blokova, ujedno graditi Pokret nesvrstanih uz aktivnu miroljubivu koegzistenciju, pomno pratiti brojne pokrete otpora kolonijalizmu, uspostavljati prijateljske odnose sa mnogim zemljama različitih društvenih sistema širom svijeta, težiti jačanju povjerenja među državama, njihovoj ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju nezavisnosti. Trinaestojulska zvijezda petokraka, iznjedrena u Virpazaru, osnažena legendarnim epopejama i junačkim podvizima na Pljevljima, Vilića Gumnu, Neretvi, Ljubinom grobu, Sutjesci, nebrojenim stratištima, okupana neprocjenljivom crvenom bojom, velikim dijelom stradale neustrašive, gorde crnogorske mladosti, ponosno se vijorila na lijepim, često kitnjastim vilama – ambasadama, konzulatima i rezidencijama na najprestižnijim svjetskim adresama, obilato zahvaljujući i elitnim crnogorskim ambasadorima svjetskog glasa. (Autor je crnogorski diplomata)

POVODI: Podsjećanje na prvu dopisnu šahovsku partiju u Crnoj Gori Piše: Milan MARETIĆ U dnevnom listu Dan od 28. juna 2022. godine, u tekstu ,,Vječna zublja vječne pomrčine“ Blažo Sredanović je o tajni prve dopisne partije šaha u Crnoj Gori rekao: ,,Poznat je slučaj Božidara Kažića, prvog poslijeratnog šampiona Crne Gore. Njegov jedini partner bio je neki učitelj koji je, kad je premješten sa Cetinja na Bokovo, Kažiću slao potez po mljekarici koja je svakodnevno dolazila na cetinjsku pijacu i u povratku odnosila na Bokovo Kažićev odgovor. Tako je, zahvaljujući mljekarici, ovaj ´dopisni´ meč ušao u šahovske analize“. Đorđe Ivov Lompar je šahovski protivnik Božidara Kažića, a prva dopisna partija šaha igrana je u avgustu 1938. godine.

Igrači su poteze slali jedan drugome po mljekarici Milici Bilo je to u avgustu 1938. godine. Jedan igrač nalazio se u Bokovu, drugi na Cetinju. Đorđe Ivov Lompar je svom protivniku Božidaru Kažiću slao poteze po mljekarici Milici koja je svakodnevno dolazila na cetinjsku pijacu i u povratku odnosila Kažićev odgovor na Bokovo. Tako je, zahvaljujući Milici Ilinoj (Ilijinoj) Mudreši, ovaj ,,dopisni“ meč ušao u šahovske analize Đorđe je bio đak Četvrte realne gimnazije u Beogradu i došao u rodno selo na ferije. Inače, bio je elitni igrač čuvenog beogradskog šah kluba, kasnije i srednjoškolski prvak Beograda. Mljekarica je bila Milica Ilina (Ilijina) Mudreša (1910 – 1978) iz Bokova. Đorđe Lompar je rođen 10. marta 1921. godine u Bokovu. Osnovnu školu i četiri razreda

gimnazije završio je na Cetinju. Godina 1936. u Beogradu je nastavio školovanje i završio veliku maturu gimnazije 1940. godine i upisao Medicinski fakultet u Beogradu. Već 1939. godine postaje član Komunističke partije Jugoslavije. Učesnik je i organizator Trinaestojulskog ustanka sa svojom braćom Mihailom, Dušanom i Blažom.

Poginuo je 1. decembra 1941. u Pljevaljskoj bici kao zamjenik komesara Druge čete Lovćenskog bataljona. Revolucija, šah, ljubav i rana smrt su riječi koje čine srž života Đorđa Lompara, mladog studenta medicine, vizionara i darovitog šahiste. Na rodnoj kući u Bokovu postoji spomen-ploča na kojoj su osim imena Đorđa i imena njegove

Đorđe Ivov Lompar

braće Mihaila, diplomate odnosno ambasadora Jugoslavije, Dušana, ministra u Vladi Jugoslavije i Blaža, general-pukovnika i ratnog komesara Druge armije. O Đorđu Lomparu su pisali: - Šah – Šahovskog saveza Srbije

od 10. jula 1951. - Pobjeda od 4. decembra 1952. - Mladost od 14. novembra 1959. - Politika ekspres od 28, 29. i 30. novembra 1981. - Mat - Službeni glasnik Srbije broj 11 i 12 iz 1981. - Politika od 6. decembra 1981. - Front od 29. januara 1982. - Glasnik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, br. 31, avgust 2012. - Glasnik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, br. 36, jun 2014. - Glasnik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, br 41, novembar 2015. Kao i u knjigama: - Maksim Lutovac – ,,Šahovski vijenac“ - Vesko Pejović – ,,Šah na Cetinju“ - dr Milenko Vujović – ,,Ljekari i medicinsko osoblje stradali u borbama naroda Crne Gore za slobodu“ - Milan Maretić iz Bokova.

Crnom Gorom/Marketing

Neđelja, 3. jul 2022.

Kolašin: ,,Pazarni dan“ prvi put u poslijepodnevnim i večernjim satima

Trgovi su za srijetanje i pjevanje Pravi ambijent da se gosti upoznaju sa onim što grad nudi a nije soba na recepciji i jelo u „meniju“ restorana. Završetak sa „Bjelopoljskim tamburašima“ u glavnoj ulici...

KOLAŠIN - Bilo je tu i neke simbolike – da se baš prvog dana jula, kada se zahuktavaju turistički brojevi i utisci, organizuje prvi ovogodišnji „Pazarni dan“. Atmosfera gdje se udruže turisti i gra-

Najmlađi gosti ispred štandova

đani Kolašina sa ambicioznom ponudom štandova, uvijek donosi tu vrstu ohrabrenja da se nešto ozbiljnije turistički počinje dešavati... Za razliku od prethodnih izdanja kada je „Pazarni dan“

pratio dnevne vreline koje su i na „hiljadu metara“ prilično respektabilne, ovoga puta je počeo kada je „zahladilo“ i nastavio zanimljivim muzičkim programom u centru grada koji su „žicama“ i notama obilježili ,,Bjelopoljski tamburaši“... Po tradiciji, uvijek dosta raznovrsnih suvenira sa domaćim, lokalnim ali i onim tradicionalnim motivima. Desimir Desko Bulatović potvrđuje kako suvenirima treba ta preciznost veterana. Sve je više ljekobilja i to moderno upakovanog – zna se da dobra ambalaža ,,završava“ posao. Naravno, tu je i Udruženje pčelara iz Kolašina a one klasične i naviknute tegle meda imaju sve zanimljivije etikete kao i sve raznovrsniju ponudu „pratećih“ proizvoda od meda. Priganice su pržene na licu mjesta a majstorski je to radila Nada Vukićević. Mogle su „proći“ onako same ali je tu bio i lisnati sir za dodatnu „zalogajnu“ podršku. Kačamak je stigao zahvaljujući podršci nacionalnog restorana „Troglava“ sa Ski-centra Kolašin 1600... Aleksandar Vlahović, direktor Turističke organizacije, koja je zajedno sa Društvom prijatelja

,,Čiker maraton“ prošao gradom

Nada Vukićević i priganice

Kolašina, organizator „Pazarnog dana“, bio je zadovoljan odzivom, atmosferom ali i posjetom od strane turista. Kolašinski trgovi i glavne ulice treba da budu mjesto susreta turista sa svim vrijednostima i originalnostima grada. Mladen Obrenović, izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina, saopštava svoje zadovoljavajuće impresije... - „Pazarni dan“ je bio odličan. Sve je bilo lagano, nenametljivo, spontano i opušteno. Bilo je ljudi svih generacija - od djece i penzionera do sportista i fizičkih radnika sa obližnjih gradilišta. Imao je simboliku pazarnih dana kakve pamtimo. Spontani susreti ljudi, prisni razgovori, različite te-

me, pozdravi, druženje i uvažavanje. Degustacija zdrave hrane, šarenolikost ukusa, mirisa, boja, domaća radinost i tradicija. Sve ono što nam danas fali. Uspjeli smo u glavnoj poruci „Pazarnog dana“ - da nas sve okupi, približi, odvoji od svakodnevnih obaveza, pametnih telefona, unaprijed isplaniranih situacija. Važno je da se okrenemo jedni drugima jer kada se držimo zajedno svima nam je život mnogo lakši istakao je Mladen Obrenović, izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina. Nekada se ponedjeljak, koji je jedini imao zvanje „pazarnog dana“, završavao ,,živom“ muzikom u restoranu „Pla-

Sve više je veza između bicikla i turizma. Česti su autobusi koji u svojim prikolicama voze po biciklo za svako turističko sjedište. Autobus se parkira i kreću biciklističke ture. Ovakvih gostiju najviše dođe iz Češke, Slovačke, Poljske… Između 30. juna i 1. jula Kolašin je bio domaćin učesnicima biciklističke trke „Čiker maraton“. Krenula je iz Kraljeva i završava se u Herceg Novom. U Kolašin su stigli, preko Bjelasice, iz Berana. Nakon što su prespavali u Kolašinu, nastavili su preko Sinjajevine i dalje ka Nikšiću...

ninar“ gdje su se finiširali svi dotadašnji učinci „pazarnog ponedjeljka“. I ovaj sadašnji „Pazarni dan“ je završio ,,živom“ muzikom. ,,Bjelopoljski tamburaši“ su se rasporedili u glavnoj ili „sibirskoj“ ulici gdje se tek sa dosta upornosti i sreće mogla naći slobodna stolica u baštama kafića i pabova.... D. Drašković

Arena

16 Sportski miks

Neđelja, 3. jul 2022.

Mediteranske igre u Alžiru

Atletičari spremni da zablistaju Danijel Furtula

Nakon što je prošao dan u kome nije bilo naših sportista, crnogorski takmičari spremaju se za posljednji takmičarski dan. Nastupiće Marija Vuković u skoku uvis, Danijel Furtula u bacanju diska, jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković završiće svoje regate, a priliku da debituju imaće i Jelena Peruničić i Zenedin Bećović u tekvondou. Furtula je adut za medalju, koji već ima odličje sa Igara u Mersinu 2013. godine. – Konkurencija je jaka, ali vjerujem da imam kapacitet da se domognem odličja. U Mersinu su mi nedostajala dva centimetra za zlato, a sigurno da će sada biti još teže. Nijesam u idealnoj formi, ali jesam u do-

Marija Vuković

Zenedin Bećović i Jelena Peruničić

Dukić i Marković teško do medalje Posljednji dan takmičenja na Igrama u Alžiru, naši jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković dočekuju na sedmom, odnosno osmom mjestu u generalnom plasmanu. Zbog loših vremenskih uslova - dana bez vjetra, uz talase i slabu vidljivost, jučerašnje dvije

broj, tako da sa dosta optimizma očekujem nastup. Poseban je motiv kada sam u crnogorskom timu, tako da ću dati sve od sebe da budem uspješan – kazao je Furtula. Marija Vuković je u životnoj formi. Posljednje dvije godine pokazala je da je spremna za najveće domete i svakako da se očekuje da na ovim Igrama osvoji medalju za Crnu Goru. – Nakon Mediteranskih iga-

Evropske igre mladih paraolimpijaca u Finskoj

Gugolj zaustavljen u četvrtfinalu, lični rekord Dedivanović

etape nijesu održane, tako da će se danas, za kraj takmičenja, voziti još samo jedna. Zbog odlaganja jučerašnje trke, kao i otkazivanja trke za medalju, šanse Dukića i Markovića da se umiješaju u borbu za jednu od prve tri pozicije znatno su umanjene.

ra 2009. godine u Peskari, te Olimpijskih igara, drago mi je da mogu predstavljati Crnogorski olimpijski komitet i našu državu. Spremna sam i nadam se da ću dati maksimum. Vjerujem u dobar rezultat, koji može donijeti medalju. Skokovi preko 195 centimetara su postali normalna stvar, tako da se nadam ličnom rekordu ovdje ili na Svjetskom prvenstvu. Iza mene je sjajna dvoranska

PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Uroš Gugolj završio je u četvrtfinalu nastup na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca u finskom olimpijskom i paraolimpijskom centru u Pajulahtiju. On je u klasi S8, u četvrtfinalu izgubio meč za medalju od Britanca Rajana Henrija rezultatom 3:0 (11:7, 13:11 i 11:7). Plivač Andrija Đurović, u klasi S9 junior, u spojenim kategorijama bio je osmi na 100 metara delfin, dok je na 100 kraul završio na 18. mjestu. Druga crnogorska predstavnica Iskra Dedivanović, koja je juče bila bronzana na 100 metara prsno, trku na 100 kraul završila je sa novim ličnim rekordom i u spojenim kategorijama osvojila osmo mjesto.

sezona, dobre mitinzi na otvorenom, u samom sam vrhu. Po ličnom rekordu sam među favoritima, ali je muški vis pokazao da su iznenađenja moguća, ali nadam se najboljem – rekla je Vuković.

MEDALJA U TEKVONDOU?

Među crnogorskim sportistima u Alžiru posljednji su stigli takmičari koji će nas predstav-

ljati u tekvondou. Jelena Peruničić i Zinedin Bećović danas će se takmičiti i pokušati da naprave još jedan dobar rezultat za naš tim. – Prvi put za mene da sam na takmičenju gdje su i predstavnici drugih sportova. Drago mi je da na ovako lijepom i sjajno organizovanom takmičenju predstavljam Crnu Goru i nadam se da ću uspjeti da ostvarim što bolji rezultat. Sigurno da sam izuzetno motivisana, cilj je medalja, a vidjećemo da li ću uspjeti to i da ostvarim – rekla je Peruničić, koja je slučajno počela da trenira ovaj borilački sport. – Moj brat Vasilije trenirao je tekvondo i imala sam želju da probam i evo već desetak godina sam u ovom sportu. Ove godine bilo je dosta takmičenja, nedavno sam na bodovnom turniru bila treća, a nakon Mediteranskih igara očekuje me Evropsko prvenstvo do 21 godine – naglasila je Peruničić. Zinedin Bećović debituje na Mediteranskim igrama. – Bio sam učesnik kvalifikacija za Olimpijske igre, nastupao na Evropskom i Svjetskom prvenstvu, ali sam prvi put na ovim Igrama. Očekivanja su velika, mada znam da će biti jaka konkurencija. Nedavno sam bio blizu medalje na prvenstvu Evrope, ali nadam se da ću ovdje napraviti dobar rezultat – naglasio je Bećović. R. P.

Od sjutra do 7. jula u Jerusalimu prvenstvo Evrope u atletici za mlađe juniore

Vesna Kljajević predstavlja Crnu Goru PODGORICA – U Jerusalimu će se od sjutra do 7. jula održati prvenstvo Evrope u atletici za mlađe juniore. Takmičenje gdje nastupaju atletičari do 18 godina okupiće oko 700 učesnika iz 49 država. Crnu Goru na ovom takmičenju sa ispunjenom normom Evropske atletske federacije u bacanju kugle predstavljaće Vesna Kljajević, članica AK Tara iz Mojkovca. Vesna Kljajević na šampionat Evrope otputovala je juče sa tivatskog aerodroma sa trenerom Danilom Ristićem. Njen nastup predviđen je

Vesna Kljajević sa trenerom Danilom Ristićem

u kvalifikacijama 4. jula u 19.40 h, dok je finale na programu 5. jula u 18.40 časova. R. P.

Košarkaši Crne Gore ve

Ovak PODGORICA – Za plasman na velika takmičenja potrebne su i velike pobjede. Da li će crnogorski košarkaši uspjeti drugi put uzastopno da se nađu na Svjetskom prvenstvu, znaće se u februaru naredne godine, nakon završetka šestog „prozora“, odnosno druge runde kvalifikacija za Mundobasket. Ipak, nakon velike pobjede protiv košarkaške velesile Francuske (70:69), prve protiv tog rivala i najveće u istoriji crnogorske košarke, izabranici Boška Radovića imaju realne nade da se nadaju da mogu da se nađu na Mundobasketu. Naravno, za to je potrebna i pobjeda u poneđeljak u gostima protiv otpisanog Portugala. Trijumf nad „trikolorima“ u petak veče u „Morači“ je došao nakon 40 minuta bespoštedne borbe, u utakmici koja nije bila lijepa za gledanje, u kojoj je bilo mnogo promašaja sa distance (Francuska 15-1, Crna Gora 18-3). Ipak, Crna Gora je na kraju uspjela da „položi na pleća“ rivala sa NBA i evroligaškim igračima, jer je od početka do kraja, nošena odličnom podrškom sa tribina, vjerovala da može do podviga. I uspjela da do njega dođe, iz trećeg pokušaja nakon što se Francuska provukla u prethodna dva meča, u kvalifikacijama za Evropsko i Svjetsko prvenstvo...

Radebau se još p Za reprezentaciju je debitovao novi naturalizovani Amerikanac. Džona Radebau je meč završio sa 12 poena (4-3 za dva, 4-2 za tri), šest skokova, te sa po asistencijom i ukradenom loptom. Interesantno, novi bek šuter Tenerifea nijednom nije šutirao u prvom poluvremenu, a počeo je to da radi u trećoj četvrtini, kada je ubacio devet poena, a onda i važnu trojku za vođstvo od 66:65, nepuna

Arena

Neđelja, 3. jul 2022.

Košarka

Okobo je u samom finišu trojkom pokušao da donese pobjedu Francuzima

D. MALIDŽAN

elikom pobjedom protiv Francuske ponovo stekli realne šanse da se u narednom krugu kvalifikacija bore za plasman na SP Radost crnogorskih igrača i stručnog štaba nakon promašaja Okoba

kva šansa se ne propušta RADOVIĆ: Najbolja Ilićeva partija u posljednjih pet godina Svi koji su igrali su dali veliki doprinos pobjedi. Jedan od njih je i Aleksa Ilić, koji je meč završio sa šest poena (sva tri koša je postigao u svom stilu, atraktivnim zakucavanjem), ali i 10 skokova, od čega četiri ofanzivna. - Zbog njega mi je posebno drago. Mislim da je odigrao najbolju utakmicu u posljednjih pet godina. Nadam se da to neće biti samo njegov bljesak, nego da će tako nastaviti i u reprezentaciji i klubu gdje igra. Da u narednom periodu bude važna karika u našoj reprezentaciji – rekao je selektor Boško Radović. Aleksa Ilić je podsjetio da je „Francuska u Podgoricu došla u vrhunskom sastavu“. - Malo je bilo promjena u odnosu na prošli meč, ali opet su to iskusni evroligaški igrači. Velika pobjeda za nas u odličnoj atmosferi. Gusta utakmica, možda nije bilo lijepo

JEDNOSTAVNE STVARI ZA POBJEDU

- Ovo nam je prva pobjeda protiv, realno, jedne od najvećih svjetskih sila, što je velika stvar za sve nas. Pobjeda je došla na jedan specifičan način. Nije tu bilo nekih spektakularnih poteza, neke sjajne igre, ali zagrađivali smo, trčali

za gledanje, ali s obzirom na to da je otišlo na našu stranu – fenomenalna stvar za nas. Ružan trenutak da se igra košarka, jul je, neki momci su kasno završili sezonu, neki ranije, ali smo maksimalno odradili ovaj dio u Podgorici – kazao je Ilić. Ilić dodaje da je atmosfera u „Morači“ bila fenomenalna. - Dosta nam je to značilo, u prelomnim momentima kada

je igra stala, podigli su nas navijači, sala je živnula, bili su nam veliki vjetar u leđa. Slijedi duel sa Portugalom. - Digli smo očekivanja ovom pobjedom. Krećemo na put, istrošeni i umorni. Sad je cilj da se što bolje oporavimo, izađemo iz tog puta, odradimo dva treninga i onda kao protiv Francuske – maksimalno jako. Neće biti lako, ali nema druge – zaključio je Aleksa Ilić.

i sportski se „tukli“ koliko smo mogli – kazao je plejmejker Crne Gore Nikola Ivanović, kome je duel sa Francuskom bio prvi u ovim kvalifikacijama, s obzirom na to da u prethodna dva „prozora“ nije mogao da dođe zbog evroligaških obaveza u Crvenoj zvezdi.

Jedan od ključnih faktora u pobjedi je bila disciplina u igri, bez puno odstupanja od dogovorenog. - Kad smo se okupili, ta disciplina je bila nešto što je selektor potencirao sve vrijeme. Da protivnika uvedemo u naš ritam, uz stabilnu i jaku odbranu. Pobjedu su donijele jednostavne stvari, a to je zagrađivanje, a nijesmo im dozvolili puno lakih poena u prvom poluvremenu koji su došli iz naših izgubljenih lopti – dodao je Ivanović, uz napomenu da su i bekovi dali veliki doprinos u skokovima, koji su na kraju bili na strani Crne Gore (41-35). - Svi smo odradili svoj posao, pogotovo visoki igrači, ali smo i mi niži uspjeli da pomognemo. Ivanović je zahvalio i publici, koja je bodrila „crvene“ na putu do velikog trijumfa. - Pogotovo hvala ljudima koji nijesu iz Podgorice. Jeste bio besplatan ulaz, ali zaista se trebalo „iscimati“ po ovoj vrućini, platiti gorivo i sve ostalo. Hvala

privikava na novu sredinu dva minuta prije kraja... - Dogovor je bio da šutira od početka – uz osmijeh je kazao selektor Crne Gore. - Međutim, to je momak koji tek dvije godine igra u Evropi, u njemačkom Ludvigzburgu, a čuo sam da je potpisao za Tenerife. Riječ je o mladom igraču, koji je 1997. godište, koji je sa univerziteta došao u Njemačku, gdje je posljednju sezonu odigrao izuzetno dobro. Prvi put je ovdje, prvi put s timom, još

gleda gdje je došao. Zato mu ne treba zamjeriti na prvom poluvremenu, koje nije bilo baš daleko od onoga kako treba. Međutim, mi smo vjerovali u njega, pa smo mu dali neke lopte, koje je on iskoristio i na kraju odigrao dobro drugo poluvrijeme. Nadamo se da će u narednoj i svim sljedećim utakmicama, kad bude u sastavu, imati sve bolje partije za našu reprezentaciju – dodao je Boško Radović.

Pobjeda protiv Portugala otvara vrata Mundobasketa Pobjedom protiv Francuske, naša reprezentacija je napravila ogroman korak ka Svjetskom prvenstvu, koje će se sljedeće godine održati u Japanu, Indoneziji i na Filipinima. Da bi ostali na tom kursu, ključno je da pobijede Portugal u poneđeljak, i da ne dozvole da im se ponovi prethodni „prozor“, kada su u februaru nakon ubjedljve pobjede u gostima protiv Mađarske (83:67) poraženi tri dana kasnije kod kuće od istog rivala (88:84). A zašto je ključna pobjeda u Portugalu? Ukoliko slave u predgrađu Lisabona, Odivelašu, naši košarkaši bi bili na pragu novog učešća na svjetskim prvenstvima. Jer, u tom slučaju bi kvalifikacije u novoformiranoj grupu K (u kojoj se grupa Crne Gore ukršta sa grupom F), u drugoj fazi, dočekali sa 10 bodova (četiri pobjede i dva poraza) i bili glavni kandidati za treće mjesto, posljednje koje vodi na Mundobasket. Iz grupi F, kako sada stvari stoje, Litvanija bi mogla da prenese maksimalnih 12 bodova, jer u posljednjem kolu dočekuje Češku, a druga bi bila Francuska sa 11 (ako savlada Mađarsku). Treća bi odmah bila Crna Gora, sa bodom prednosti ispred Mađarske i vjerovatno Bosne i Hercegovine, koja u posljednjem kolu dočekuje Bugarsku. Idealno za Crnu Goru bi bilo da, pored pobjede u Portugalu, u grupi F pobijede Litvanija i Bugarska, jer bi tada drugoplasirani i trećeplasirani timu iz te grupe imali po dva boda manje, i bi bilom praktično, nemoguće da dostignu „crvene“. Sve će biti jasnije u poneđeljak, kada se završava prva faza evropskih kvalifikacija. Druga runda kvalifikacija počinje krajem avgusta, neposredno pred Eurobasket, a preostala dva „prozora“ su u novembru ove i februaru sljedeće godine. svima koji su došli, hvala ljudima u Savezu na kompletnoj organizaciji, hvala ljudima u „Voco“ hotelu, đe nam je zaista vrlo udobno, sa vrhunskom hranom. Moramo biti zadovoljni sa svime što se izdešavalo proteklih dana – ističe Ivanović.

NAVIKLI NA MUKE S ROSTEROM Pobjeda protiv Francuske je došla ponovo u situaciji kada Crna Gora nije bila kompletna, a ovoga puta nedostaju, prvenstveno, centri... - Mi smo navikli na raznorazne muke. Sada nam fale tri četiri „petice“, fali Dino Radončić, To je za nas veliki hendikep. Međutim, mnogo puta sam rekao javno i igračima na treningu i kada pričamo, da su najbolji oni koje trenutno imamo ovdje. Tako je i bilo – ističe selektor Boško Radović. Pred meč je selektor Crne Gore najavljivao da je potrebno da se iskontroliše trčanje

Francuza, te skok u odbrani, da bi moglo da se igra sa „trikolorima“. - Govorio sam da u tim uslovima možemo da očekujemo utakmicu na jedan ili dva posjeda, pa u neizvjesnoj završnici kako bude. Igrači su uložili veliki trud i energiju, ali i stručni štab, i došli smo do velike pobjede protiv selekcije koja je, po mom mišljenju, u tom sastavu, sigurno kandidat za najviše pozicije na završnim turnirima Svjetskog ili Evropskog prvenstva – mišljenja je selektor Radović.

POSAO NIJE ZAVRŠEN Posao još nije završen, potrebna je pobjeda u gostima protiv Portugala. - Imamo još mnogo da uradimo. Sad je ključno da sad sve to završimo kako treba. Uz isti pristup kao protiv Francuske, sigurno ćemo pobijediti – zaključio je Ivanović. I selektor Radović je istakao da se pobjeda proslavila u noći

Slovenija igra za sebe i Hrvatsku Od reprezentacija sa eksJu prostora, pred posljednji meč u prvoj rundi kvalifikacija jedino je Sjeverna Makedonija otpala, jer sa svih pet poraza u grupi G nema šansi da se domogne drugog kruga kvalifikacija. Nakon poraza u Rigi od Letonije (66:59), Srbija ne može da prenese više od 10 bodova u narednu rundi, i to samo ako večeras (21 sat) u Nišu savlada Belgiju, koja pred ovaj meč ima, takođe, skor 3-2. Letonija (4-1) ima šansu da prenese 11 bodova, ako u gostima pobijedi otpisanu Slovačku (0-5). U grupi C, Slovenija (3-2) večeras u gostima protiv Švedske (2-3) igra za sebe, jer bi pobjedom prenijela 10 bodova, ali i za Hrvatsku (1-4), kojoj treba poraz Švedske i pobjeda kod kuće sa Finskom da bi prošla u naredni krug (bolja je međusobno od Švedske). Najzad, u grupi F, koja se ukršta sa grupom gdje su Crna Gora, Bosna i Hercegovina (2-3), u poneđeljak u dvorani „Mirza Delibašić“ u Sarajevu protiv Bugarske (1-4) traži pobjedu kojom bi u naredni krug kvalifikacija prenijela osam bodova…. kada je meč sa Francuskom odigran, ali da se tu završava priča o „trikolorima“. - Neka su momci malo proslavili, jer je to, stvarno, velika pobjeda. Ali, čeka nas veoma zahtjevna utakmica sa Portugalom, kao i veoma zahtjevan put do tamo. Da bismo potvrdili ovu pobjedu, i da bismo prenijeli još jedan bod, koji će nam, možda, biti ključan za nastavak kvalifikacija, mi moramo da pobijedimo Portugal – poručio je Boško Radović. S. JONČIĆ

Arena

18 Vaterpolo

Neđelja, 3. jul 2022.

Crna Gora protiv domaćina Mađarske danas igra za sedmo mjesto na SP za vaterpoliste

Neočekivana repriza premijere ĐURĐIĆ: Još mi je u glavi prečka protiv Španije, nema razloga da budemo nezadovoljni igrama

Za Arenu iz Budimpešte:

Neđeljko KOSTIĆ

Crna Gora – Mađarska, isti par prvog i posljednjeg dana Svjetskog prvenstva za vaterpoliste. Da je neko uoči odlaska za Budimpeštu prognozirao našoj reprezentaciji da će nastup na obali Dunava otvoriti i zatvoriti duelom s domaćinom, značilo bi da vidi ,,ajkule“ u borbi za medalju, budući da je selekcija Tamaša Marca uz Španiju bila glavni favorit za zlato. Mađarska je, međutim, doživjela debakl – izgubila je četvrtfinale od Italije, potom u razigravanju za plasman na peterce od Sjedinjenih Američkih Država, pa će danas od 13 sati (prvi put ne nastupa u udarnom terminu od 21 h), igrati s Crnom Gorom za (tek) sedmo mjesto. Nije ni našim vaterpolistima previše do igre – tijesan poraz od Španije (7:6) ostavio je traga, što se vidjelo prije dva dana u porazu od Srbije (10:7). Motiv, koliki god bio, ipak postoji. – Sigurno smo zadovoljniji od Mađara, ali ne treba da se poredimo s njima. Kao što sam rekao pred Srbiju, treba da pokušamo da se nosimo s ekipama koje su kvalitetnije od nas i izvučemo maksimum iz svake utakmice. Bilo bi lijepo da turnir završimo pobjedom, ali znamo da će biti izuzetno teško i moramo pružiti nešto slično kao u duelu sa Španijom. Žao mi je zbog meča sa Srbijom i onih prelomnih momenata, ali treba realno sagledati sliku i kad se završi prvenstvo napraviti analizu – rekao je selektor

Raspored ZA 7. MJESTO 13.00 – Mađarska – Crna Gora ZA 5. MJESTO 17.00 – SAD – Srbija ZA 3. MJESTO 14.30 – Grčka – Hrvatska FINALE 20.00 – Italija – Španija



Svi parovi iz današnjih utakmica u Budimpešti bili su protivnici u grupi

Vladimir Gojković. ,,Ajkule“ su dobile brojne pohvale u Budimpešti – selektor Gruzije Dejan Stanojević rekao je da je Crna Gora ritmom najdominantnija na SP i ekipa s najviše potencijala, kormilar Srbije Dejan Savić poručio da naša selekcija i Gojković zaslužuju pohvale za sve urađeno, mađarski as Deneš Varga potencirao taktiku i disciplinu u igri... Gojković će tek sabrati utiske. – Jednu sliku dobijete tokom utakmice, drugu poslije. Na brzinu pregledamo snimke, više da izvučemo pouke i okrenemo se sljedećem protivniku. Trudimo se da izvučemo najviše što možemo za narednu utakmicu, kad se završi turnir sve ćemo još jednom analizirati. Prije početka šampionata

Italija i Španija ponovo za zlato, Gojković daje prednost ,,furiji“ Italija i Španija sastaće se večeras u 20 sati u reprizi finala Svjetskog prvenstva iz 2019. godine. ,,Setebelo“ brani titulu (u šest finala slavili četiri puta), dok ,,furija“ čeka prvo zlato na velikim takmičenjima od 2001, kada je bila šampion svijeta. Selektor Crne Gore Vladimir Gojković prednost daje Španiji. – Pogodio sam u prognozi za Španiju, ne i za Mađare, da su favoriti prvenstva. Španija je i protiv Hrvatske igrala izvanrednu odbranu, sigurno su najbolja ekipa na svijetu u posljednjih pet godina i vjerovatno je vrijeme da osvoje nešto. Italija svakako ima šanse, ponovo su napravili promjene, selektor Alesandro Kampanja radi izvanredan posao duže od 10 godina. Napravio je tri-četiri velike smjene generacija, istina, iz velike baze i klubova koji igraju Ligu šampiona, ali u svakom slučaju svaka im čast – kazao je Gojković. Grčka i Hrvatska će u 14.30 sati igrati za treće mjesto na SP. zacrtali smo da uđemo u četvrtfinale, uspjeli smo u tome, a u ovom momentu određeni broj ekipa ima veći broj igrača koji su na vrhunskom nivou – kazao je mladi stručnjak.

SVI IMAJU ŠANSU ZA EP Crna Gora je u Mađarsku došla sa četiri debitanta na velikim takmičenjima – Kanstantinom Averkom, Vasilijem Radovićem, Markom Mršićem i

MARC: Ovo je pitanje časti Mađarska je pretrpjela težak udarac kao domaćin SP. Nema je u borbi za medalju, neće biti čak ni peta. Najviše što može da uradi je sedmo mjesto ukoliko pobijedi Crnu Goru. – Djelimično smo se bili pregrupisali za razigravanje od petog do osmog mjesta. Vjerujem da motivacija nije izostala, bilo je pitanje časti osvojiti peto mjesto, ali izgubili smo od Amerikanaca. Sada želimo da se časno oprostimo od turnira. Neće biti lako jer sam vidio da je Crna Gora napredovala u posljednjim utakmicama, ali moramo nekako da pronađemo način da je pobijedimo. Važno nam je da prvenstvo završimo trijumfom – rekao je selektor Mađarske Tamaš Marc.

Urošem Vučurovićem. – Analiziraćemo i njihovu ulogu. Bilo je dosta promjena u ekipi, a i oni koji nijesu debitanti prvi put imaju važniju ulogu. Pitanje je jesu li se snašli u tome ili nijesu, ali i koga imamo još kod kuće. Ovo mi je dalo dobru sliku i ne bih izvukao neke zaključke da nijesmo došli u ovom sastavu. Odigrali smo na nivou dvije ključne utakmice, protiv Mađarske na startu i Španije u četvrtfinalu, neki su pokazali više, neki manje. Naša baza nije prevelika, imamo još pet igrača koji su ostali u Crnoj Gori – prokomentarisao je Gojković. Posljednji sa spiska za SP uz golmana Lazara Andrića otpao je Savo Ćetković, u Budimpešti nema ni Alekse Ukropine i Vladana Spaića, blizu prve ekipe su i Dimitrije Obradović i Danilo Radović, da nije povrijeđen u Mađarskoj bi gotovo sigurno bio Aljoša Mačić... – Svi će se boriti za mjesto na

Crna Gora ima neočekivanog rivala u borbi za sedmo mjesto na SP. – Mađarsku su svi vidjeli u borbi za visok plasman. Nadali smo se i mi da možemo da se umiješamo, ali dogodila se Španija – još mi je u glavi ona prečka u posljednjem napadu. Što je – tu je, slijedi posljednji meč – ulog nije veliki, vidjelo se to i protiv Srbije. Praktično je to bio prijateljski duel – rekao je Bogdan Đurđić dan nakon poraza od ,,delfina“ (10:7). – Značila bi nam pobjeda, ali je teško reći kako će utakmica da se odvija. Đurđić je pogodio prečku protiv Španije u napadu koji je meč mogao da odvede u peterce za ulazak u polufinale, ali niko mu nije zamjerio – najbolji je igrač naše reprezentacije u Budimpešti, faktički jedini raspoloženi napadač. – Dobar turnir za mene, zadovoljan sam svojom igrom. Nažalost, nije bilo dovoljno da se borimo za medalju – naveo je Đurđić. Imaju li ,,ajkule“ snage za još jedan meč? – Naći ćemo motivaciju, kada se uskoči u bazen sve je dru-

gačije i moramo da damo sve od sebe da pobjedom završimo prvenstvo – poručio je Đurđić, koji je prošle sezone igrao za Crvenu zvezdu. Smatra da ovoj generaciji treba dati vremena. – Mlada je ekipa. Imala je teških momenata, ali mislim da smo izvukli maksimum. Nijesmo dozvolili nikom da nas iznenadi, iako su nas i Gruzija i Japan dobro namučili. Sa Špancima je bio meč kakav smo priželjkivali, na mali broj golova i imali smo šanse. Nijesmo ih iskoristili, ali nema razloga da budemo nezadovoljni. Mnogo je mladih igrača, lično nijesam nikad igrao s ovim momcima i sve ovo je iskustvo. Svjetsko prvenstvo će nam pomoći već za Evropsko prvenstvo u Splitu – naveo je Đurđić. Odbrana je u Budimpešti bila dobra, napad je tradicionalno veliki problem. – Odbrana je odlična, uz veoma bitnu ulogu dvojice golmana, a moramo da radimo na uigravanju. Onda će i napad biti bolji – nekada nedostaje malo sreće, nekada i uigranosti, a to sve može da se popravi uz još bolji rad – zaključio je Bogdan Đurđić.

Evropskom prvenstvu. Nadam se da će i oni koji su ovdje na Svjetskom prvenstvu i oni drugi biti na višem nivou nego što su sada, jer imamo šest, sedam sedmica rada do Splita i to je glavni cilj. Kad sam ,,ušao“ u ovo bio sam svjestan da je to proces i čime raspolažemo, da ne pričamo o tome koliko njih igra na vrhunskom nivou. Nije vrijeme za to, treba da se okrenemo meču s Mađarskom i završimo prvenstvo na najbolji način – podvukao je Gojković. Crna Gora je na startu prvenstva poražena od Mađarske 12:8. Utisak je ipak bio dobar. – Ne može biti utakmica kao na premijeri, ali pokušaćemo da izvučemo maksimum. Biće teško, neki igrači su stvarno potrošeni, a vidjećemo i hoće li Mađari moći da se motivišu. Protiv Amerikanaca njihovi ključni igrači nijesu mogli da pronađu motivaciju. Bilo bi nam lakše da i protiv nas bude tako – naveo je Gojković.

NE MOŽE SVE ZA JEDNO LJETO

Što nedostaje ,,ajkulama“ da rivali poput Mađarske ili Španije ne budu izraziti favoriti protiv njih, da budu konkurentne najboljima? – Tri godine rada – jasan je bio Gojković. – Ekipa je bila fokusirana protiv Španije, odgovorili smo njihovom perfektnom sistemu. Deset godina igraju zajedno Ligu šampiona, u tome je ključ, ali odgovorili smo im našim sistemom, parirali im odbranom. Na sve to mora se imati individualni kvalitet, mi imamo dva golmana top klase, na svemu drugome moramo da radimo. Imamo nekoliko talentovanih momaka, ali od 18, 19 godina i moramo ih sačekati. Ne može se to postići za tri sedmice ili jedno ljeto. Nadamo se da ćemo uskoro biti konkurentni za medalju, ali moramo da budemo realni u ovom momentu – zaključio je Vladimir Gojković.

Neđelja, 3. jul 2022.

Arena

Fudbal 19

Nikšićani se spremaju za evropski izazov – Sutjeska za tri dana u Razgradu gostuje Ludogorecu

Nova (ne)moguća misija za šampiona PODGORICA – Veliko spremanje je završeno, odbrojavanje može da krene. Za tri dana Sutjeska otvara novu sezonu – i to u Razgradu, gdje će protiv Ludogoreca igrati prvi meč prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Sutjeska na žrijebu nije imala sreće – ,,legija stranaca“, već deceniju dominira u Bugarskoj, svake sezone igra grupnu fazu jednog od dva najjača Uefina takmičenja. Ali, Sutjeska je napravila senzaciju protiv Slovana, a sada želi da u prvoj utakmici sačuva makar nadu da revanš u Podgorici ne bi bio puka formalnost. – Mislim da se svi u Crnoj Gori sjećaju kada smo napravili taj podvig protiv Slovana. To je bio rezultat koji je oduševio sve ljubitelje fudbala u Crnoj Gori i koji je pokazao da i klub iz jedne male zemlje može da napravi senzaciju. I sada nas čeka paklen posao, ali našu nadu ne može niko da ugasi – kaže Vladan Giljen, koji je sa dva odbranjena penala u revanšu protiv Slovana bio junak istorijskog podviga. Samo jednom se desilo da se Ludogorec ,,oklizne“ na startu evropskog puta, 2015. je eliminisan od moldavskog Mlsamija. Nakon toga, svaki put dolazio do grupne faze Lige šampiona ili Lige Evrope, eliminisao je dva crnogorska prvaka – Titograd i Budućnost. – Nijesmo imali sreće na žrijebu. Ali, o tome ne treba

da mislimo. To je iza nas, već neko vrijeme uveliko se spremamo i mislimo na Ludogorec. Idemo tamo da odigramo najbolje što možemo, da ostvarimo aktivan rezultat pred revanš. Naravno, šteta je što ne igramo u Nikšiću, bio bi pun stadion, sjajna atmosfera – ističe golman Nikšićana. Nikšićani će u ponedjeljak čarterom otputovati za Varnu, a zatim autobusom nastaviti put do Razgrada. Iako ,,ruta“ kroz Ligu konferencija, koja u slučaju poraza od Ludogoreca može preko Klasvika sa Farskih ostrva da odvede Sutjesku do 3. kola kvalifikacija, djeluje jako primamljivo, u taboru crnogorskog prvaka još ne

REVOLUCIJA U KATARU: Na svjetskim fudbalskim prvenstvima više ništa neće biti isto

razmišljaju na takav način. – Gledali smo ih protiv Ferencvaroša na prijateljskom meču, vidi se da su dobra ekipa, iako su izgubili. Napravili smo detaljnu analizu, veoma su brzi u napadu, vezni red im je takođe moćan i nema sumnje da ćemo biti na iskušenju. Ali, ne idemo u Razgrad samo da ispunimo formalnost – jasan je Giljen. Problem za Sutjesku može biti taj što je ovog ljeta promijenila gotovo cijeli tim – otišlo je čak devet fudbalera koji su imali značajnu ulogu u sklapanju šampionskog mozaika na domaćoj sceni. Sa druge strane, stigla su brojna pojačanja – Holanđanin Tajron Konrad

došao je iz grčkog Ergotelisa, Bugarin Julijan Nenov iz Boteva Vrace, Srđan Krstović i Ognjen Đinović iz Zete, Adrijan Rudović iz Dečića, Vuk Striković iz Rudara, Anto Babić iz Podgorice, Ilija Tučević iz Iskre, te Miloš Kalezić. – Vjerujem da smo napravili dobre akvizicije. Kostur na sredini terena je ostao skoro isti, bez obzira na odlazak Bubanje, a velika prednost u odnosu na prošlu sezonu mogao bi da bude Libijac Ziko, koji je briljirao u pripremnom periodu. Vjerujem i da će se novi igrači, stranci posebno, uklopiti što prije – R. P. kaže Giljen.

Budućnost se priprema za evropsku premijeru protiv kosovskog Lapija, Lazar Mijović i Andrija Ražnatović razmišljaju slično

Prolaz donosi hladna glava i podrška sa tribina PODGORICA – Budućnost broji sitno do evropske premijere – ,,plavi“ će u četvrtak ugostiti Lapi u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija, a revanš se igra sedam dana kasnije na Kosovu. Izabranici Aleksandra Nedovića su na Zlatiboru brusili formu za izazove na ino sceni. Rezultati nijesu bili pobjednički – remi u svakoj utakmici, ali to nije nešto što brine najveći crnogorski klub pred ovosezonski debi pred svojim navijačima. Štaviše, optimizam raste kako se bliži meč... – Znamo da je pred nama težak meč. Već smo analizirali protivnika, znamo njegove prednosti i mane i probaćemo da iskoristimo sve slabe tačke Lapija. Iskreno, vjerujem da ćemo da popravimo utisak ostavljen prošle godine – rekao je napadač Lazar Mijović za klupski sajt. Slično razmišlja i njegov saigrač iz zadnje linije, lijevi bek Andrija Ražnatović. – Poštujemo rivala, ali najviše smo posvećeni sebi, jer je najbitnije da mi budemo pravi. Očekujem tvrdu utakmicu i potrebno je da uđemo hladne glave kako ne bismo ponovili neke greške koje smo pravili prethodne sezone. Ako budemo na nivou mogućnosti, rezultat ne bi trebalo da izostane – nadovezao se prvotimac ,,plavih“. Tandem Budućnosti očekuje veliku podršku sa tribina. – Svi znate koliko nam je bila značajna podrška navijača pod Goricom prethodne sezone. Kad god su došli u većem broju, mislim da ih nijednom nijesmo razočarali. Sada je pred nama jedna od najbitnijih utakmica u ovom trenutku sezone, vidim da vlada euforija, tako da se nadam pravoj podršci – poručio je Ražnatović, dok Mijović obećava borbu do samog kraja. – Nadam se ogromnoj podršci navijača, vjerujem da će doći u što većem broju i da ćemo zajedno napraviti iskorak u Evropi. Svi imamo veliku želju da ispravimo prošlogodišnji rezultat. Obojica u novu sezonu ulaze sa novim brojevima na dresu. Ražnatović je zadužio ,,trojku“, a Mijović – ,,sedmicu“. – Sedam je moj omiljeni broj, oslobodio se i odlučio sam da ga uzmem – kazao je Mijović, na čije se riječi nadovezao Ražnatović. – Broj tri je bio moja želja od starta, jer sam ga nosio u mlađim kategorijama. D. K.

Portugalac zatražio dozvolu od Mančester junajteda da u slučaju dobre ponude napusti ,,Old Traford“

Mundijal će se igrati Ronaldo: Vrijeme je da odem sa pametnom loptom Engleski mediji danas su objavili ekskluzivnu vijest, da je Ronaldo zatražio dozvolu od uprave Junajteda da ovoga ljeta napusti klub.

Svjetska fudbalska krovna organizacija FIFA donijela je revolucionarnu odluku o upotrebi poluautomatske ofsajd-tehnologije na Mundijalu 2022. u Kataru, koji je na programu od 21. novembra do 18. decembra. Naime, u svakoj lopti pod nazivom Al-Rihla će se nalaziti IMU senzor. Inače, poluautomatska ofsajd-tehnologija koristi 12 posebnih kamera montiranih pod krovom stadiona koje će pratiti kretanje lopte. Istovremeno se prati i 29 tačaka za podatke na svakom od igrača. Devet tačaka podrazumijeva sve zglobove, ekstremitete i druge stva-

ri bitne za prepoznavanje ofsajda 50 puta u sekundi, čime se analizira njegova tačna pozicija na terenu.

Portugalski napadač se na ,,Old Traford“ vratio prošlog ljeta sa velikim motivom da pomogne klubu na putu povratka u vrh Premijer lige, a na kraju je doživio veliko razočaranje. ,,Crveni đavoli“ su sezonu završili tek na šestoj poziciji na tabeli, što znači da ih naredne godine neće biti u Ligi šampiona. Prema pisanju Tajmsa, upravo to je glavni razlog zbog kojeg Kristijano želi da napusti klub, pošto igranje u Ligi Evrope, takmičenju u kojem nikada nije nastupio, za njega ne predstavlja izazov. Ronaldo je navodno saopštio rukovodstvu Mančester junajteda da želi da napusti klub ukoliko na njegovu adresu stigne neka primamljiva ponuda, a toga svakako neće manjkati. Pomenuti izvor navodi da je Portugalac uvjeren da je pred njim bar još tri-četiri sezone vrhunskog fudbala, pa prema tome

traži neki tim čije su ambicije srazmjerne njegovim. To svakako znači da sebi traži klub koji će napasti trofeje u svim takmičenjima u kojima nastupa, a Junajted to trenutno nije. Petostruki osvajač Zlatne lopte ističe da i dalje izuzetno poštuje Mančester junajted, ali evidentno je da ne želi svoje posljednje fudbalske sezone da traći u klubu koji je u

procesu rekonstrukcije. Već danima se nagađa o sudbini Kristijana Ronalda, a sada je i definitivno da napadač nema namjeru da ostaje na ,,Old Trafordu”. Krajem prošlog mjeseca govorilo se da su za Portugalca zainteresovani Bajern iz Minhena, Čelsi ali i bivši klub Real Madrid. Vidjećemo ko će se na kraju izboriti za pospis portugalskog superstara.

Arena

20 Sportski miks

Održan žrijeb za Svjetsko prvenstvo u rukometu

Grupa po mjeri za „lavove“

PODGORICA – Crna Gora na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj i Švedskoj u januaru naredne godine igraće u grupi A u Krakovu protiv Španije, Čilea i Irana, odlučeno je žrijebom koji je obavljen u Katovicama. Plasman u glavnu rundu u ko-

joj će biti formirane četiri grupe sa po šest selekcija, izboriće tri prvoplasirane selekcije iz grupe. Izabranici selektora Zorana Roganovića, koji su plasman na planetarnu smotru izborili nakon što su u aprilskom baražu bili bolji od Grčke, bili su u

Grbović za slavlje „crvenih“ Crna Gora Srbija

76 74

PODGORICA – „Bemax arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Ćetković, Bajrović, Kuburović. CRNA GORA: Bulatović, Anđušić 18 (3-2), Varajić (2-0), Bogavac 7 (3-2), Ivanović 5 (5-2), Kljajević, Mališić, Vučeljić 21 (8-8), Rakočević, Jovanović 10 (7-4), Bulajić, Grbović 16 (6-6). SRBIJA: Aksentijević 2,

Juniorke izgubile i od Finske

Moć Nadala i Kirjosa, kraj za Švjontek

Španac je bio dominantan u uvodna dva seta, posebno u prvom koji je riješio za 28 minuta sa 6:1. Naredna dionica trajala je nešto duže (38 minuta), a Nadal je prepustio protivniku dva gema. Treći set je trajao najduže (52 minuta), s tim što je mogao da bude gotov ranije. Nadal je imao brejk prednosti, ali je dozvolio Sonegu da izjednači na 4:4. Ipak, već u sljedećem gemu je Rafa oduzeo servis rivalu, a potom završio meč sa 6:4. Naredni protivnik tenisera sa Majorke biće Botik van de Zandshulp koji je eliminisao Rišara Gaskea sa 3:1 u setovima. U derbiju 3. runde, pravom blokbasteru, Nik Kirjos je u četiri seta bio bolji od Stefanosa Cicipasa – 3:1. Vimbldonska publika je prisustvovala meču za pamćenje, a kontroverzni Australijanac je pokazao odličan tenis, nivo igre koji Grk nije mogao da isprati. Cicipas je dobio prvu dionicu sa 7:6, ali je Kirjos protom pre-

Pobjeda mlade košarkaške reprezentacije Crne Gore protiv Srbije na startu turnira u Podgorici

Kvalifikacije za odbojkaško Evropsko prvenstvo

VIMBLDON

Moć Rafaela Nadala u 3. kolu Vimbldona – rekorder sa 22 grend slema u svijetu tenisa slavio je maksimalnim rezultatom protiv Italijana Lorenca Sonega.

drugom ,,šeširu“ i utisak je da su dobili protivnike po mjeri. Španija je favorit grupe, a „lavovi“ imaju kvalitet da pariraju Čileu i Iranu, koji su došli kao rivali iz trećeg i četvrtog šešira. Trenutno je poznato 26 učesnika planetarne smotre. Spisak učesnika će biti kompletiran

nakon završetka kvalifikacija u Africi i Sjevernoj Americi i Karibima, koje će dati pet, odnosno jednog učesnika šampionata svijeta. Šampionat u Poljskoj i Švedskoj na programu je od 12. do 29. januara naredne godine. Žrijebu u Katovicama prisustvovali su predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda, direktor Emir Bešlija i selektor Zoran Roganović. – Sigurno da možemo da budemo zadovoljni žrijebom, ali mislim da bi od ovog puta, poslije finog kontinuiteta i dobrih partija, trebalo više da gledamo sa kojom grupom se ukrštamo. Tu ćemo imati malo teži posao, ali ukoliko imamo velike ambicije moramo dobro fizički da se spremimo Što se grupne faze tiče, pored Španije, koja je u samom vrhu svjetskog rukometa, imaćemo za protivnike ekipe koje su nam trenutno mala nepoznanica. Sa Čileom nijesmo igrali već 10 godina, a Iran, koji predvodi Veselin Vujović, sigurno će biti neugodan protivnik. Ipak, siguran sam da idemo dalje i tu nas čeka paklen posao sa protivnicima koje bolje poznajemo – Francuskom, Poljskom i Slovenijom. Za taj dio takmičenja moramo biti maksimalno spremni, kako fizički tako i psihički – rekao je selektor Zoran Roganović nakon žrijeba za Svjetsko prvenstvo. R. P.

Neđelja, 3. jul 2022.

Finska Crna Gora

bacio u veću brzinu – i osvojio naredna tri seta. U drugom je slavio sa 6:4, u sljedećem 6:3, a onda je viđena drama u taj breku koji je riješio sa 9:7. Kirjos je u osmini finala zakazao meč sa Brendonom Nakašimom. Australijanac Džejson Kubler bio je bolji od Džeka Soka u pet setova, a uspješan je bio i Čileanac Kristijan Garin koji je nadigrao Džensona Bruksbija. Aleks de Minor je sa 3:0 slavio protiv Liama Brodija, a isti učinak ostvario je i Tejlor Fric u duelu sa Aleksom Molkanom. U ženskoj konkurenciji, iznenađenje dana priredila je Alison Korne koja je eliminisala prvu igračicu svijeta – Igu Švjontek. Neizvjesno je bilo u prvom setu koji je pripao francuskoj igračici (6:4), a zatim je Korne bila još bolja u narednoj dionici (6:2). Poljakinja je poražena prvi put nakon 37 vezanih pobjeda. Simona Halep je bila prejaka za Magdalenu Freh (6:4, 6:1), dok je dvadesetogodišnja Amanda Anisimova savladala Koko Gof (6:7, 6:2, 6:1). Paula Badosa je u dva seta trijumfovala protiv Petre Kvitove (7:5, 7:6), a prolaz su ostvarile i Ajla Tomljanović, Elena Ribakina, Harmoni Tan i Petra Martić. D. K.

3 0

PODGORICA – Dvorana „Verde Compleks“. Gledalaca: 150. Sudije: Vijnstra (Holandija) i Cvetković (Srbija). Rezultat po setovima: 25:15, 25:17, 25:15. FINSKA: Help, Rasinpera 8, Aro, Luodes, Tarkiainen, Peltoma 8, Kalinen 4, Makikyaro 10, Kujala 9, Joki, Kastarinen, Rasanen 4. CRNA GORA: Krivokapić 3, Rudan 3, Krunić (libero),

Paunović, A. Kovačević 10 (5-4), Bošković 2, Zimonjić 1 (2-1), Paunović, Šaranović 13 (4-2), P. Kovačević 13 (4-3), Matić, Medarević 9, Mušikić 14 (2-2), Manojlović 10 (2-2). Muška mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore pobjedom je otvorila međunarodni turnir u Podgorici, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo A divizije, koje se u glavnom gradu Crne Gore održava od 16. do 24. jula. Izabranici Dušana Dubljevića slavili su protiv Srbije 76:74, zahvaljujući košu Andrije Grbovića na 1,7 sekundi do kraja. Crna Gora večeras (19 sati) igra protiv Hrvatske, koja je u prvom meču izgubila od IzraeS. J. la 80:65.

Vlaović 8, Jovović 1, Madžgalj (libero), Dragojević 4, Davidović , Đukić, Božović 3, Popović 2, Ražnatović 4. Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija doživjela je i drugi maksimalni poraz na kvalifikacionom turniru za Evropsko prvenstvo, koji se održava u Podgorici – Nakon Austrije, izabranice Zlatka Ćaćića poražene su 3:0 i od Finske pa su i matematički izgubile šanse da se domognu prvog mjesta i plasmana na Evropsko prvenstvo. Crna Gora će večeras (20 sati) završiti kvalifikacije protiv Francuske, dok se tri sata ranije igra odlučujući duel za plasman na EP između Austrije i Finske. S. J.

Trka F1 u Silverstonu vozi se u neđelju od 16 časova

Prvi pol za Sajnca, Ferstapen drugi, Lekler treći PODGORICA – Iznenađenje u kvalifikacijama pred neđeljnu trku u Silverstonu – sa pol pozicije startovaće vozač Ferarija – Karlos Sajnc, koji je u posljednjem krugu imao brže vrijeme od drugoplasiranog Maksa Ferstapena. Sa treće pozicije krenuće još jedan vozač Skuderije – Šarl Lekler. Kvalifikacije na legendarnoj stazi u Britaniji donijele su mnogo uzbuđenja. Kiša je ispratila bitku za startna mjesta, a u takvim uslovima se najbolje snašao dvadeset

sedmogodišnji Španac. Ferstapen i Lekler su bili brži, ali su u finišu napravili greške, što je Sajnc iskoristio da prvi put u karijeri izbori pol poziciju. Madriđanin je pokazao vještinu u vožnji po mokroj cesti i trijumfovao ispred jednog od glavnih kandidata za titulu koji je dominirao od početka. – Mi, Španci, se uvijek mučimo kada je kiša, ali ovo je bilo nevjerovatno. Na kraju, nijesam bio zadovoljan kako sam odvezao posljednji krug. Ipak, ispostavilo se da su svi bili sporiji od mene – rekao je

Sajnc koji još nema pobjedu u Formuli 1. Od četvrtog do desetog mjesta su se plasirali Perez, Hamilton, Noris, Alonso, Rasel, Džou i Latifi. Trka na Ostrvu startuje u

neđelju u 16 sati. Meteorolozi kažu da će u to vrijeme padati kiša u Silverstonu. Ferstapen je prvi u generalnom plasmanu sa 179 bodova, drugi je Serhio Perez (129), a D. K. treći Lekler (126).

Feljton 21

Neđelja, 3. jul 2022.

Osamdeset godina od formiranja 5. crnogorske proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade

Pjevalo se: Ono Peta bombe baca na bunkere kod Njemaca » Piše: Slobodan SIMOVIĆ Pošto su se uvjerili u nemogućnost prodora prema Nikšiću, komandant njemačkog 21. armijskog korpusa uz saglasnost sa komandantom grupe armija “E”, generalom Lerom, odlučio je 22. novembra 1944. da se proboj iz okruženja izvrši pravcem: Bioče-Mateševo-KolašinMojkovac i dalje pravcem povlačenja 91. armijskog korpusa.

U snažnom naletu Drugi udarni korpus je oslobodio Kolašin koji je sve do kraja rata bio crnogorska ratna prijestonica u kojoj je na zasijedanju ZAVNO-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke) obnovljena crnogorska državnost, u prisustvu 544 delegata

KONCENTRACIJA SNAGA, OSLOBOĐENJE BEOGRADA (20. OKTOBRA 1944)

Od 2. proleterske divizije i djelova 3. udarne divizije, formiran je u istočnoj Bosni avgusta 1943, Drugi udarni korpus (komandant Peko Dapčević, politički komesar Mitar Bakić) koji je odmah krenuo u Crnu Goru i Hercegovinu. U sastavu Drugog korpusa bili su djelovi 5. crnogorske brigade, s obzirom na njene velike gubitke na Sutjesci. U snažnom naletu Drugi udarni korpus je oslobodio Kolašin koji je sve do kraja rata bio crnogorska ratna prijestonica u kojoj je na zasijedanju ZAVNO-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke) obnovljena crnogorska državnost, u prisustvu 544 delegata. U Kolašinu i Beranama formirane su nove brigade 6, 7. i 8. Prihvaćene su odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a, pa je Crna Gora postala samostalna federalna jedinica u okviru jugoslovenskog federalizma. U septembru i oktobru 1944. odigrala su se dva događaja, važna za dalji razvoj ratnih operacija, tj. za konačno oslobođenje zemlje.

Narodni heroj Dragiša Ivanović

Borci Pete crnogorske brigade kod Ostroga 14. oktobra 1943.

U oslobođenom Karlovcu je Peta crnogorska brigada dobila vijest da je Njemačka kapitulirala, i da je Crvena armija zauzela Berlin. Među borcima brigade nastalo je slavlje, radost, ljubljenje, pucanje iz pušaka. Ali vremena za slavlje nije bilo mnogo, jer se rat u Jugoslaviji na krajnjim zapadnim granicama još vodio U cilju ispunjenja ovih zadataka VŠ NOJ je u septembru i prvoj polovini oktobra izvršio koncentraciju trupa: Druga proleterska divizija i neki djelovi Treće udarne divizije (među kojima i Peta crnogorska brigada), 5. krajiške, 17. istočno-bosanske divizije, Prvi proleterski korpus (1. proleterska i 6. proleterska divizija), Treća Vojvođanska divizija i Prva krajiška divizija. Tito se u septembru 1944. u Moskvi sastao sa Staljinom oko pitanja zajedničke borbe. Njemačke snage, udružene s kvislinzima, četnicima Draže Mihailovića, Nedićevcima, Ljotićevcima i drugim kvislinzima pružile su snažan otpor. Samo njemačke snage brojile su oko 200.000 boraca. Od-

Peko Dapčević i Vladimir Ždanov u oslobođenom Beogradu

lučni napad naših snaga na Beograd krenuo je noću 13. i 14. oktobra 1944. poslije sastanka Peka Dapčevića i ruskog generala Ždanova. Centralna kolona 1. proleterske divizije (4 brigade) udarila je na Beograd glavnim pravcem: Avala, Grocka, Jajinci, Mokri lug. Beograđani, a naročito njegova omladina, pružili su oslobodiocima Beograda svestranu podršku naročito u teškim

Borci Pete crnogorske brigade

uličnim borbama za koje naši borci nijesu imali dovoljno iskustva. Njemci su u odstupanju iza sebe ostavljali po ulicama, ulazima, kućama, lokalima najopasnije tragove

– mine od kojih je stradao veliki broj i vojnika i civila. Iako su se Njemci dobro borili, iako je odnos snaga bio 6:1 u korist neprijatelja, ujutro 20. oktobra poslat je radiogram (raport) Vrhovnom komandantu Titu da je Beograd oslobođen. Tito je prešao u Beograd i iz njega nastavio rukovođenje. Prilikom polijetanja sa Visa u Beograd, na Banjici ga je dočekao Peko Dapčević i podnio mu raport o slobodnom Beogradu, uskoro glavnom gradu Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ). Raport je poslat i

I za Petu crnogorsku brigadu i sve jedinice NOVJ, četvorogodišnji oslobodilački rat (1941-1945) je završen 15. maja 1945. kada je komandant Treće armije general Kosta Nađ javio Vrhovnom štabu: „Ovoga časa pred trupama Jugoslovenske armije nema protivnika“

narodima Jugoslavije u kojem se kaže: “Vašu istorijsku zapovijest smo izvršili. Oslobodili smo prestonicu DFJ boreći se rame uz rame sa jedinicama herojske Crvene armije”. U toku desetodnevnih borbi za Beograd, obije strane su imale velike gubitke. Njemaca je poginulo oko 17.000, zarobljeno je oko 9.000, Nedićevaca je poginulo oko 6.000. Partizanski gubici: Prva armijska grupa Peka Dapčevića imala je 2.953 poginula, dok su jedinice Crvene armije imale oko 1.000 poginulih. Poslije oslobođenja Beograda sve snage su upućene preko Save u Srem đe je došlo do formiranja Sremskog fronta koji je probijen 12. aprila 1945. iza čega su nastavljene borbe na teritoriji Hrvatske i Slovenije.

ČIJE ONO BOMBE TRESU KARLOVAČKU DUGU RESU…

Poslije proboja Sremskog fronta (12. aprila 1945), 5. crnogorska brigada je stupila na teritoriju Hrvatske, u borbi za oslobođenje Karlovca đe se povezala s radnicima tamošnje teške industrije. Taj susret s radnicima Karlovca završio se kozaračkim kolom i pjesmom: “Čije ono bombe tresu Karlovačku drugu resu, ono Peta bombe baca u bunkere kod Njemaca. U Karlovcu je 5. crnogorska brigada dobila vijest da je Njemačka kapitulirala, i da je Crvena armija zauzela Berlin. Među borcima 5. brigade nastalo je slavlje, radost, ljubljenje, pucanje iz pušaka. Ali vremena za slavlje nije bilo mnogo, jer se rat u Jugoslaviji na krajnjim zapadnim granicama još vodio. I za Petu crnogorsku brigadu i sve jedinice NOVJ, četvorogodišnji oslobodilački rat (1941-1945) je završen 15. maja 1945. kada je komandant Treće armije general Kosta Nađ javio Vrhovnom štabu: “Ovoga časa pred trupama Jugoslovenske armije nema protivnika”. Od 1. marta 1945 NOVJ dobila je naziv Jugoslovenska armija sa svim rodovima vojske. Imala je i mornaricu, čiji je politički komesar bio Dragiša Ivanović, ranije politički komesar 5. crnogorske brigade. (Nastavlja se)

22 Horoskop

Neđelja, 3. jul 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Đotiš bioritam (4.7 - 10.7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Piše: Mladen Lubura zita, te dobrobit od navedenih tranzita. gram na www.vedicastrologer.org/jh UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka Za ukupan rezultat nije dovoljno Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu i mjesečeve nakšatre možete lako dobi- posmatrati samo planetarne tranzite, do četvrtka u 20:32. Ovo su povoljni dapoznatog đotiš astrologa Mladena ti na ovoj adresi ukoliko unesete podat- već i periode kroz koje prolazimo, kao ni za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, Lubure, neophodno je da znate sideke rođenja: www.soulmatestars.com/ i podijelne karte (specifična područja finansijska situacija se popravlja, komralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, života) u horoskopu, što je vrlo indivipetentnost je na visokom nivou, a konimati korektan rezultat navedenih tran- ili ako preuzmete besplatan đotiš pro- dualno, različito od osobe do osobe. kurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike NEDJELJA troškove. ma i autoritetima. Konkurencija je tre- UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Pojavljuju se poslovne prilike, finan- nutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troš- Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje PETAK I SUBOTA sijska situacija se popravlja, kompe- kova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za do četvrtka u 20:32. Ovo su povoljni dani Ovo su povoljni dani. Uživaćete u do- tentnost je na visokom nivou, a konku- duhovnost, milosrđe... za Vas. Imate dobro zdravlje, energičbrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, ima- rencija je pritom slaba. Imate zdravlje i nost, užitak u komforu i dobrom društvu. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Korisno za nova poznanstva i generalno ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, vitalnost. možda i putovati negdje. Emocije su vrlo Tranzit počinje od utorka u 13:22 i tra- za druženje, putovanja, komunikaciju, snažne te je moguća i napetost, nemir. je do četvrtka u 20:32. Ovo su dani kada nove početke kao i za uspješan završetak Naročito je povoljno za bliskost sa intiVam toliko toga polazi za rukom. Uživa- starih poslova. Takođe je veoma povoljmnim partnerom. ćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oš- no za finansije i planiranje. PONEDJELJAK trom intelektu. Tranzit je naročito poNEDJELJA Problem je manjak vitalnosti, slaba kon- voljan za partnerske odnose. Porodično PETAK I SUBOTA Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mje- centracija i pad respekta u očima drugih. okruženje je stabilno. Ovo je povoljno Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, sečevih pozicija u tranzitu pa najbolje Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati vrijeme za kraća putovanja, nove počet- naročito sa bližnjima i autoritetima. da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na ke i poduhvate. Inteligencija može zakazati pa najbojedete i pijete. Prisutan je gubitak ener- vid. Previše je prepreka. lje da bitne stvari ostavite za neki drugi PETAK I SUBOTA gije i resursa. dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i Povoljno je uglavnom za duhovnost, mido četvrtka u 20:32. Ovo su povoljni dani. pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u losrđe... Imaćete višak energije i bićete naročito porodične rasprave. Čuvati novce. PripaPONEDJELJAK privlačni što je odlično za intimne od- ziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je NEDJELJA Prisutan je nemir, napetost, dosta men- nose. Novac može da dođe iz više izvora. prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali ima- Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti talnih izazova. Postoje pritisci od strane Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i ti na umu da ovo nisu dani za megdan. i oštrom intelektu. Tranzit je naročito nadređenih ili previše obaveza. Može nove inicijative. povoljan za partnerske odnose. Ovo je NEDJELJA biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i povoljno vrijeme za kraća putovanja, noPETAK I SUBOTA Imaćete višak energije i bićete naročito ve početke i poduhvate. energija nisu na visokom nivou. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je ne- privlačni što je odlično za intimne odUTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK mir, napetost, dosta mentalnih izazova. nose. Novac može da dođe iz više izvora. Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje Postoje pritisci od strane nadređenih ili Imate energiju, odvažnost i inicijativu, do četvrtka u 20:32. Ne naročito povolj- previše obaveza koje ne stižete da ura- ali izbegavajte konflikte. PONEDJELJAK ni dani. Postoji opasnost da budete po- dite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu grešno shvaćeni ili da budete poniženi. na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neu- NEDJELJA vlastitom djecom ili podređenima. Prosklađenost sa okolinom. Postoji opasnost da budete pogrešno PONEDJELJAK blemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete Imate dobro zdravlje, energičnost, uži- pa oprezno sa jelom i pićem. PETAK I SUBOTA može imati problema sa zdravljem ili tak u komforu i dobrom društvu. KoriOvo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju manjak energije. Nizak kvalitet življenja sno za nova poznanstva i generalno za UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK se poslovne prilike, finansijska situacija i neusklađenost sa okolinom. druženje, putovanja, komunikaciju, no- Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje se popravlja, kompetentnost je na visove početke. do četvrtka u 20:32. Ovo su povoljni dani kom nivou, a konkurencija je pritom slaza poslovna ostvarenja. Poteškoće lako UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK rješavate. Dobićete podršku ili razumiba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit počinje od utorka u 13:22 i jevanje osobe od autoriteta ili od strane PONEDJELJAK traje do četvrtka u 20:32. Nepovoljni države. Odlično vrijeme i za provesti liNEDJELJA Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa jepe trenutke sa svojim voljenima. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitet- i oštrom intelektu. Tranzit je naročito bližnjima i autoritetima. Inteligencinoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima povoljan za partnerske odnose. Ovo je ja može zakazati pa najbolje da bitne PETAK I SUBOTA sa autoritetima, možda i putovati negdje. povoljno vrijeme za kraća putovanja, no- stvari ostavite za neki drugi dan. Na- Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro glašena je ideja troškova i gubitaka. zdravlje, energičnost, užitak u komforu Emocije su vrlo snažne te je moguća i na- ve početke i poduhvate. Povoljno je uglavnom za duhovnost, i dobrom društvu. Korisno za nova popetost, nemir. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK milosrđe... znanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje i za uspješan završetak starih poslova. do četvrtka u 20:32. Ovo su nepovoljni PETAK I SUBOTA dani za Vas. Problem je manjak vitalno- Ovo su dani kada Vam toliko toga po- Takođe je veoma povoljno za finansije i PONEDJELJAK sti, slaba koncentracija i pad respekta u lazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj planiranje. Imaćete višak energije i bićete naročito očima drugih. Čuvati novce. Previše je snazi, životnosti i oštrom intelektu. privlačni što je odlično za intimne od- prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali ima- Tranzit je naročito povoljan za par- NEDJELJA nose. Novac može da dođe iz više izvora. ti na umu da ovo nisu dani za megdan. tnerske odnose. Porodično okruženje Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjiImate energiju, odvažnost i inicijativu, je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za ma i autoritetima. Konkurencija je trePETAK I SUBOTA ali izbegavajte konflikte. kraća putovanja, nove početke i podu- nutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za Ovo su povoljni dani. Imaćete višak hvate. UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK energije i bićete naročito privlačni što je duhovnost, milosrđe... Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje odlično za intimne odnose. Novac može NEDJELJA do četvrtka u 20:32. Ovo su nepovoljni da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za Problem je manjak vitalnosti, slaba dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta unapređenje odnosa i nove inicijative. koncentracija i pad respekta u očima mentalnih izazova. Može biti poteškoća drugih. Ne ulaziti u porodične rasprasa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i NEDJELJA ve. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, PONEDJELJAK energija nisu na visokom nivou. Čuvajte Prisutan je nemir, napetost, dosta men- posebno na vid. Previše je prepreka. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjese gubitaka. talnih izazova. Postoje pritisci od strane sečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da nadređenih ili previše obaveza. Može bine počinjete ništa značajno. Pazite šta jePETAK I SUBOTA ti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. dete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Ne naročito povoljni dani. Postoji opaPONEDJELJAK snost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Poteškoće lako rješavate. Dobićete po- UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK Čuvati se previše troškova. Nizak kvadršku ili razumijevanje osobe od autori- Tranzit počinje od utorka u 13:22 i tralitet življenja i neusklađenost sa okoli- PONEDJELJAK teta ili od strane države. Imate karizmu i je do četvrtka u 20:32. Ovo su relativno nom. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnji- napredak po pitanju statusa. nepovoljni dani. Generalno pripaziti na

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Djevici

međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje do četvrtka u 20:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 13:22 i traje do četvrtka u 20:32. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. . Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Neđelja, 3. jul 2022.

Enigmatika 23

24 Enigmatika

Neđelja, 3. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 3. jul 2022. Dana 1. jula 2022. poslije duge i teške bolesti u 92. godini preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

Mirno spavaj naš druže

Прошла је година у данима без спокоја, без нашег вољеног

ZDRAVKO

BLAŽO J. POPOVIĆ

Nedostajaće nam tvoj osmjeh, tvoja topla riječ i neizmjerna dobrota. Hvala ti što si nam uljepšao djetinstvo. Čuvaćemo te od zaborava.

БОРИСЛАВА - БАЦА ЛАКИЋА

Tvoji TIJA i JAKOV

Врлог супруга, оца, ђеда, свекра и ђевера. Са осјећањем великог поноса на тебе живиш у нашим мислима.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima dana 2. jula od 10 do 13 časova i od 16 do 18 časova i dana 3. jula u kapeli na Njegušima – Erakovići kod crkve Sv. Save od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana. 178 Ožalošćeni: sin VLADO - RATKO, kćerke BOSE, MILENA i BRANKA, snaha VJERA, unučad IVAN, BLAŽO, SRETO, MAJA, SANDRA i ANA i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav

Ожалошћена породица ЛАКИЋ

140 Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i prađedu

ZDRAVKO RADULOVIĆ

176 Četrdeset je dana od smrti

Počivaj u miru dragi naš prijatelju.

BLAŽU POPOVIĆU

VESKO, RADMILA i MARIJA RADULOVIĆ

Počivaj u miru. Ćerka BRANKA, unuka ANDRIJANA, zet JOVAN, praunuci KRISTIJAN, ANDREA, KRISTINA i JOVANA

LJILJE BOKAN 179

141

Vrijeme prolazi, ostaju sjećanja i uspomene. Posljednji pozdrav dragom ocu

Opraštamo se od dragog VASKO, DRAGANA i MILICA 180 Četrdeset je dana od smrti

BLAŽU POPOVIĆU Počivaj u miru Ćerka MILENA, zet VOJO, unuka ALEKSANDRA

ZDRAVKA RADULOVIĆA Počivaj u miru.

142

MACA, VESKO, IVANA i ANA sa porodicama

LJILJANE BOKAN 183

U našim srcima i sjećanju živjećeš vječno. BRANKA sa porodicom 181 Četrdeset dana je od smrti

LJILJE BOKAN Čuvaju Te od zaborava. MIRA, DRAGANA i MILENA 182

e-mail: oglasno@pobjeda.me

26 Oglasi i obavještenja Preminuo je 2. jula 2022. u 73. godini naš dragi

Neđelja, 3. jul 2022. Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је наш драги

ZDRAVKO Radomirov RADULOVIĆ MARKU L. ILIĆU Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci dana 3. jula od 9 do 11.30 časova i u kapeli u Komanima – Dolovi od 12 do 13 časova kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Ulica 18. jul 52 – Podgorica. Cvijeće se ne prilaže.

МАРКО Лазов ИЛИЋ

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Ožalošćeni: supruga PERSA, sin DANILO, ćerka DRAGANA i ostala rodbina RADULOVIĆ

MARICA MAROVIĆ sa ćerkama

156

170

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

Godina dana je od smrti

преминуо дана 2. јула 2022. у 88. години. Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 2. јула од 16 до 19 часова и 3. јула од 11 до 16.30 часова. Сахрана ће се обавити 3. јула у 17 часова, на гробљу испред цркве Св. Тиодор у селу Загора.

Ожалошћени: супруга ЉУБИЦА, сестра МАРИЦА, син ПРЕДРАГ, ћерка ЉИЉАНА, синовац ВЛАДО, синовична ДУБРАВКА, снаха ВЕРИЦА, унучад МАРКО, САША, ДАНИЈЕЛА и МИЛОШ, праунучад и остала родбина

ZDRAVKU RADULOVIĆU Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam podario. Počivaj u miru.

171

LJEKE

SLOBA, ZORAN, ZORICA i BOJANA MARKOVIĆ iz NOVOG SADA

145 Posljednji pozdrav dragoj kumi

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

Od MIĆA

175

JELENI ŠĆEPANOVIĆ ZDRAVKU RADULOVIĆU

Našoj voljenoj Počivaj u miru.

Neka tvoja dobrota i plemenita duša nađe vječni mir. VUK i JELA RAKOČEVIĆ DRAGAN i ĐINA IKOVIĆ sa porodicom

JELENI 177 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

144 Sa neizmjernom tugom i bolom opraštamo se od naše voljene

SLAVKA i NONA JAUKOVIĆ 168 Danas je godina dana kako nas je napustila naša baba

DUŠANU ĐURIŠIĆU

JELENE Tomislava ŠĆEPANOVIĆ rođena Vlahović

Velikom stvaraocu književne riječi i iskrenom prijatelju mog pokojnog brata Vojislava sa kojim je oplemenio dječju književnost Crne Gore. Upućujem najiskrenije saučešće porodici Đurišić i obavezujem se da ću te vječno čuvati od zaborava.

SVETISLAV VULANOVIĆ

MILIJANA

U našim sjećanjima ostaćeš zauvijek ona divna osoba koja je plijenila svojom ličnošću, od jedne uvijek nasmijane dobrote, izražajne ljepote, ljudskosti i poštenja, do ljubavi u srcu koju si nosila tako lijepo i ponosno. Iskreno žalimo i žalit ćemo za Tobom.

Hvala za sve putokaze koje si nam u životu postavila. Nedostaješ...

Tvoji: MILIJA, BRANKA, DANIJELA i ALEKSANDAR VLAHOVIĆ sa porodicom

SVETO sa porodicom 152

174

173

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 3. jul 2022.

Dana 1. jula preminuo je član našeg kolektiva

Dana 1. jula preminuo je naš dragi kolega

JUGOSLAV RABRENOVIĆ

Elektromonter u Regionu 2

Jugoslav je bio izuzetan čovjek i kolega sa najljepšim vrlinama. Njegovim odlaskom ostajemo uskraćeni za veliko ljudsko srce a sjećanje na njega trajaće zauvijek.

Sa tugom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na našeg dragog Jugoslava.

SEKTOR ZA ODRŽAVANJE – Služba održavanja Regiona 2 KOLEKTIV CRNOGORSKOG ELEKTRODISTRIBUTIVNOG SISTEMA

135

136

Opraštamo se od naše voljene

Tužnim srcem se opraštamo od naše kume, druge majke naše Jele

Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj

JELENI GARA, NONA i DUŠKO 169

JELE

Tvoj iznenadni odlazak uselio je tešku tugu u naše živote. Kako reći zbogom četrdesetogodišnjem prijateljstvu koje je obilježilo naše živote u svakom njegovom dijelu. Uvijek smo bile tu i kada je bilo lijepo i kada je bilo veoma teško, da zajedno lakše savladamo sve. Tvoje čovekoljublje, čestitost, nesebično davanje je nešto po čemu ćeš biti pamćena. Petru i Miji si učinila djetinjstvo i odrastanje srećnim i kvalitetnim i ostaćeš im putokaz u daljem životu. Drugarice, hvala ti za sve.

Četrdeset dana je otkako nas je napustila sestra i tetka

Sa tobom otišlo je dio našeg lijepog i bajkovitog djetinjstva i odrastanja. Hvala ti za sve uspomene, bezgraničnu ljubav, pažnju, veliku brigu i požrtvovanost. Jelo, budi spokojna, i dalje ćemo slaviti naš zajednički rođendan.

RADOJKA Miletina KOVAČEVIĆ Za utjehu, ostaje nam uspomena na tvoju ljudskost, nesebičnost i velikodušnost. Počivaj u spokoju. 161

Vole te zauvijek tvoji klinci

NADA, BOGDAN, GORAN i IVAN

Dana 7. jula 2022. navršava se godina dana od smrti mojeg brata

PETAR i MIJA KADIĆ LJILJANA KADIĆ sa porodicom

MIODRAGA - LJEKE LJEŠKOVIĆA U našim srcima i sjećanjima uvijek će živjeti tvoja dobrota, plemenitost i dostojanstvo kojim smo se ponosili.

153

154

139

MIŠKO sa porodicom

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 3. jul 2022.

Dana 3. jula 2022. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog

3. 7. 2021 – 3. 7. 2022.

Dana 4. jula 2022. navršava se godina od kada nije sa nama

DEJANA DEKE SIMOVIĆA MILORAD MIŠO ĐUROVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne liječi bol i tugu, već potvrđuje gorku istinu da si nas prerano napustio. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo najljepše uspomene i sjećanje na tebe.

ZAGORKA Svetislavova BRAJOVIĆ rođena Šaranović

Sinovi VUKAŠIN, MARKIŠA, snaha SONJA, unučad GOJKO, ANDRIJA i NOVAK

Tvoji: supruga MIKICA, kćerke KATARINA i VALENTINA

Nedostaje nam tvoj lik i tvoja toplina, tvoja dobrota i ljudskost, tvoj ozareni osmijeh i srdačni zagrljaj, a najviše ljubav koju si nam nesebično dijelila. Neizmjerno te volimo i znamo da nam počivaš u miru i spokoju.

146 Dvije godine od smrti voljenog sina, brata, strica i đevera 131

TVOJI NAJMILIJI

3. 7. 2021 – 3. 7. 2022.

DEKE 147 Srećo i tugo moja izgubljena. Neću zaboravit naš razgovor, osmijeh, tvoju ljubav, ne sluteći da je posljednji. Stvarnost je bolna tvojoj majci, koja život živi, koji nije više isti. Dragi naš brate, teško je riječima opisati bol tvog odlaska. Tvoj častan život i dobrota su naš ponos.

Majka MILA, braća ZORAN, MILOŠ i GOJKO sa porodicama

Prošla je godina dana od smrti našeg voljenog

МИЛОРАД МИШО ЂУРОВИЋ

Сјећање на свог драгог брата и стрица.

150

РАТКО са породицом

Навршава се година дана од када нас је напустио наш вољени брат и ујак

MILOŠA ŽUGIĆA 160 Godina dana je od smrti našeg đevera, strica, svekra i đeda

S ljubavlju, ponosom i tugom zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.

МИЛОРАД – МИШО ЂУРОВИЋ Прође година али сјећање на тебе не блиједи ни једног трена. Увијек у срцу и мислима, вољен и никад заборављен.

Sin VOJIN sa porodicom

Сестра ЦИЦА са породицом

MILORADA – MIŠA ĐUROVIĆA

172

S ponosom čuvaju uspomene na tebe. Porodica pokojnog brata VESELINA

Dragom ocu

157

STANKA ZOGOVIĆ

148

Godinu dana je od smrti mog voljenog đeda

,,Majka nam je ostavila sjećanje na tiho, predano trpljenje, jače od njene ljubavi. Ona je tražila i zauzimala malo mjesta u životu, i htjela je da svakom pored nje bude lijepo i dobro“. Sin MILOJE, kćerke DUBRAVKA i DANIJELA i unuka LARA

MILOŠU ŽUGIĆU

MIŠA ĐUROVIĆA

138

S ljubavlju i poštovanjem čuvaju te od zaborava.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” STANKA ZOGOVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE

10 godina prođe ali čežnja i ljubav nikada.

020-202-455, 020-202-456.

Tvoj MIŠKO sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

137

ĐUROVIĆ VASILIJE, NINA i KOČA

Tugu koju nosi tvoje odsustvo, pokušavamo da umanjimo sjećanjem na tvoj lik, tvoj glas, tvoje riječi. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

158

Ćerka CECA sa porodicom

149

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 3. jul 2022. Pola godine je od smrti našeg voljenog

Dvije je godine od smrti

Navršava se 40 dana od smrti naše voljene

PETRA - MUSE IVKOVIĆA

RANKE Dikine VUČINIĆ

Tvoja plemenita duša zahtijeva vječito poštovanje i sjećanje na tebe.

MILANA BIGOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Tvoja DRAGICA Tvoji najmiliji: kćerka IVANA, sin SAVO, unuci VUK i LUKA i snaha MARIJA

165

Dani prolaze, a bol i tuga za tobom su isti. Nijesmo te mogli sačuvati od zle sudbine, ali ćemo te sačuvati od zaborava. Nedostaješ...

Dvije godine od smrti našeg 155 Četrdeset dana je od smrti

Tvoji: supruga VANJA, sin ANDREJ i kćerka ANDREA

PETRA - MUSE IVKOVIĆA Neizmjernom ljubavi i pažnjom obilježio si naše živote. Hvala ti na svemu.

DRAGANA MIDA MIJUŠKOVIĆA

167

DEJAN sa porodicom

Pola godine je od smrti našeg voljenog tate

Dragi brate, ostavio si nas da za tobom žalimo i tugujemo. Hvala ti za tvoju ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružio. Ostaješ u našim srcima i mislima kroz najljepše uspomene.

164 Dragi tata

Tvoja sestra MILKA, ANA, MARKO i ANĐELKO 159 Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

PERO

MILANA BIGOVIĆA Uvijek u srcu i mislima.

MIODRAGA – MIŠA ROLOVIĆA NEVENA sa porodicom

Ti si cio naš svijet, snaga, ponos i ne, nije poslednji put i nikad neće biti jer nas tvoja duša sad grije, čuva i miluje.

S ljubavlju i poštovanjem, kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava. Tvoju dobrotu i velikodušnost nosićemo zauvijek u srcu. Ovim putem zahvaljujemo svima koji izraziše saučešće porodici.

162 Dvije godine od kada nije sa nama naš

Tvoji: ćerka SVETLANA, sin SLOBODAN, sestra SENKA, snaha BILJANA, zet NIKOLA, unučad IVA, BOJAN i PETAR

Sin ANDREJ, kćerka ANDREA

133

PETAR - MUSA IVKOVIĆ

166

40 dana od smrti moje tetke

2 godine od kada je otišla moja majka

VELIKE VUKOTIĆ

VASILJKA KALUĐEROVIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Voljenom bratu

Tvoji: LJUBO, LANA i LENA 163 40 dana je od smrti naše voljene majke

MIŠKU Najgori plač je onaj tihi. Onaj kad osjetiš bol u grlu i kao da te nešto guši, osjetiš veliku tugu u duši. Pitam se kad će tuga proći, kad ćemo se vidjeti i kad ću ti doći. U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidim ti osmijeh, ne čujem ti glas ali znam da si tu uz nas.

Tvoji ZORICA i NENAD

151

Rođene ste istog dana, tešku bol ste preživjele, duboku starost doživjele. Počivajte kod vaših voljenih. Sa poštovanjem uspomene na vas

ПЕТАР – МУСА ИВКОВИЋ Ујко, постојиш и трајеш кроз наша најљепша сјећања. Недостајеш. Твоји: БЛАЖО, АНА и МИРА са породицама 132

VELIKE Milovana VUKOTIĆA Šćerke: DRAGICA, MACA i STANKA sa porodicama 143

SENKA BANOVIĆ 134

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 3 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 4

Neđelja, 3. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Neđelja, 3. jul 2022.