Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SNIMCI - POTVRDA PISANJA POBJEDE: Specijalno tužilaštvo istražuje da li je Petar Knežević, jedan od komandira u policijskoj Protivterorističkoj jedinici, nezakonito djelovao na Cetinju 5. septembra 2021. godine

Iako je Miloš Medenica osumnjičen da je uzeo 100.000 eura od Petrovića da bi mu ,,sredio sudski spor“, sudije Vrhovnog suda donijele odluku povoljnu po beogradsku firmu u postupku revizije protiv Cijevne komerc

Ko je komandovao kriminalcima? STR. 2. i 3.

Presuda u korist kompanije ,,Omorika“ protiv Cijevne komerc u revizijskom postupku pred Vrhovnim sudom u suprotnosti je sa stavom Tužilaštva da je bivša predsjednica ovog suda Vesna Medenica za određeni novčani iznos izvršila nezakonit uticaj na kolege sudije i naložila im da donesu odluku povoljnu za kompaniju Cijevna komerc. Prema navodima iz naredbe o pokretanju istrage, Miloš Medenica, sin tadašnje predsjednice Vrhovnog suda, je sa kumom Markom Vučinićem i Nikolom Raičevićem dogovorio da od Vasilija Petrovića, čiji je otac vlasnik Cijevne komerc, dobije 400.000 eura za povoljan ishod po ovu firmu u revizijskom postupku protiv ,,Omorike“. O ishodu odluke gdje je uvažena revizija po zahtjevu kompanije ,,Omorika“, nema ni slova u naredbi za pokretanje istrage, a javnost je sa odlukom mogla da se upozna tek prije nekoliko dana STR. 11. kada je ona objavljena na sajtu Vrhovnog suda

S. VASILJEVIĆ

Presuda u korist ,,Omorike“ može da dovede u sumnju nezakonit uticaj Vesne Medenice na sudije

RAZGOVOR: Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore

Uvođenje otvorenih lista ne bi donijelo rezultate koji se očekuju STAV

Nepodnošljiva lakoća „manjeg zla“ Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Povlačenje paralele između kamena na Cetinju i priče iz Varšave 1943. godine je nemoralno i predstavlja uvredu za sve žrtve holokausta, između ostalog i zato što je poslanik Civisa namjerno degradirao te žrtve kako bi lažno okarakterisao incident na Cetinju i zaradio kakve-takve političke poene kod svog Primusa STR. 5.

Za koga menadžment pakuje deset odsto akcija EPCG

Direktori gradskih vodovoda u Budvi, Herceg Novom, Tivtu i Ulcinju o snabdijevanju tokom sezone

Ne zavise sve opštine od regionalnog sistema STR. 13.

D.MIJATOVIĆ

STR. 4.

Uprava iz redova DF-a i Demokrata traži od Vlade odobrenje da Elektroprivreda proda sopstvene dionice kupljene od A2A, a ne da ga poništi, kako je prethodno uradila

STR. 6. i 7.

Milutin Đukanović

Politika

Utorak, 3. maj 2022.

SNIMCI – POTVRDA PISANJA POBJEDE: Specijalno tužilaštvo istražuje da li je Petar Knežević, jedan od ko

Iako su mediji objavili audio snimke još u subotu oko ponoći, a javnost dva dana bruji o skandaloznom sadržaju - Knežević se nije oglašavao. Prema saznanjima Pobjede, on je privatno u Beogradu, a na posao bi trebalo da se javi sjutra, kada je prvi radni dan nakon državnog praznika. Očekuje se da će tada, povodom afere ,,audio snimci“, dati izjavu kolegama, koja će biti proslijeđena Specijalnom tužilaštvu. U zavisnosti od ishoda istražnih radnji „sprovešće se dalji i odgovarajući postupci propisani Zakonom u odnosu na odgovornost policijskog službenika“, a što, kako je saopšteno Pobjedi iz Uprave policije, „uključuje i posljedice u odnosu na rasporedno rješenje“. Rečeno nam je i da je direktor UP Zoran Brđanin obavijestio ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića „o radnjama koje se sprovode, a čiji je fokus, shodno procedurama, prvo na identifikaciji i rasvjetljavanju činjenica i okolnosti sadržaja audio snimka navodnog govora“ Petra Kneževića. Uprava policije će imati što da identifikuje i rasvjetljava, naročito ukoliko se dokaže ono što se sada čini izvjesnim - da glas na snimku jeste Kneževićev.

STIGLA VAM JE POŠTA

Prvi čin drame, koja će svakako dugo potresati Crnu Goru, odigrao se u subotu veče, 30. aprila, kada je građanskim aktivistima Svetlani PajovićMusić i Aleksandru Saši Zekoviću nepoznati pošiljalac elektronskom poštom dostavio tri audio zapisa koji, ako se

Ko je komandovao kriminalcima?

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA – Viši policijski inspektor I klase u Protivterorističkoj jedinici Uprave policije Petar Knežević, policajac kojeg je Vlada Zdravka Krivokapića odlikovala nakon ustoličenja mitropolita Crkve Srbije 5. septembra, postao je predmet hitne istrage Specijalnog državnog tužilaštva i Unutrašnje kontrole MUP-a nakon objave tri audio snimka na kojima se Knežević hvališe da je prije i tokom ustoličenja ,,držao na vezi“ pet kriminalnih grupa širom Crne Gore, te da je raščistio „tu bagru na Cetinju“, misleći na učesnike građanskog protesta.

KOME JE SVE BIO KOMANDANT: Petar Knežević pred Cetinjskim manastirom

Tri snimka, ako su vjerodostojni – a nezvanični izvori Pobjede iz istrage tvrde da to jeste glas Petra Kneževića – nedvosmisleno potvrđuju navode iz brojnih tekstova u kojima smo upozorili da komandni lanac crnogorske policije 5. septembra ujutro, pred ustoličenje Mićovića, nije suštinski bio „u rukama“ Zorana Brđanina, već, prvenstveno, srpskih službi, upravo preko Rakonjca i Kneževića ispostavi da su vjerodostojni, ukazuju na protivzakonito djelovanje pomoćnika komandanta PTJ Petra Kneževića. Preciznije: dokazuju da je on 5. septembra prošle godine, kao jedan od rukovodilaca akcije razbijanja građanskih protesta na Cetinju, sarađivao i komandovao kriminalnim grupama iz više crnogorskih gradova?! Osim toga, na jednom od sni-

maka, on građanke i građane okupljene na protestu na Cetinju naziva – bagrom! Odmah po prijemu pošte, Pajović-Musić i Zeković su se zvaničnim dopisom obratili vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović i dostavili joj materijal koji su primili, zahtijevajući hitnu istragu. Prema navodima anonimnog pošiljaoca, „snimak br. 1 koji govori o vezi Kneževića sa

Veljović: Klevetnička kampanja Savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je da je pominjanje njegovog imena u kontekstu događaja na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine povodom navodnih snimaka u kojima poziva da se napadnu službenici Uprave policije „molotovljevim koktelima“ ili na bilo koji drugi način „najobičnija podvala i zlonamjerna izmišljotina“. Veselin Veljović

Građanski aktivisti Svetlana PajovićMusić i Aleksandar Saša Zeković saopštili su juče da im se ponovo obratio anonimni pošiljalac snimaka koji je ponovio tvrdnju da na snimcima govori Petar Knežević. - Najavio je slanje još dva dodatna snimka. Ukoliko iste stvarno i dobijemo, odmah ćemo ih dostaviti nadležnim državnim organima na dalje postupanje – istakli su oni u javnom obraćanju

Poručio je da se „kroz klevetničku kampanju protiv njega“ pokušava, mimo činjenica, skrenuti pažnja javnosti „sa ozbiljnih kršenja ljudskih prava i drugih zloupotreba“. - Na

Cetinju sam bio kao građanin bez bilo kakvih organizacionih ili drugih aktivnosti. Ponosim se što sam sa hiljadama drugih građana i građanki, različitih političkih uvjerenja i drugih opredjeljenja, na slobodarskom Cetinju branio dostojanstvo i čast od onih koji su željeli da ga ponize i potčine – poručio je Veljović. On je pozvao nadležne „da utvrde punu istinu i činjenice“ i da „svojim oglašavanjem konačno spriječe politizovane namjere i prizemne konstrukcije određenih subjekata da od dželata prave žrtve“.

krim grupama je snimljen u njegovom kabinetu, 7. septembra 2021, dan nakon zloupotrebe položaja i izdaje na Cetinju“. Ko je i kako snimao Kneževića, za sada nije poznato. Ali jeste sadržaj Kneževićevih stavova koji su uzburkali javnost. Anonimni pošiljalac napisao je da su do snimka „došli tako što je službenik PTJ I. P. slao ove snimke jednoj od naših Crnogorki u Njemačkoj, vjerujući da je ona Srpkinja iz Crne Gore, pa da se pohvali“.

,,DRŽAO SAM KRIMINALCE NA TELEFON...“

- …Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon – govori, pored ostalog, osoba za koju se tvrdi da je Knežević. Kaže i kako su mu ti kriminalci govorili: „Krećemo, trebamo vam, krećemo, spremni smo, krećemo… Ne daj Bože, ako ne pušte patrijarha krećemo, ‘oćemo Cetinje da zapalimo danas, da zapalimo Cetinje“. Preostala dva snimka, kako je naveo anonimni pošiljalac, nastala su „nekoliko dana ka-

snije, u jednom restoranu u kojem je Knežević bio sa najbližim saradnicima i svojim pulenima“. - Naša svijest, našeg naroda je da smo mi, znači, grešni tu. Mi smo otišli, osvojili smo tamo Cetinje, ne osvojili nego raščistili tamo tu bagru i to završili. Pojavilo se, i tu se pojavi bezbožnika ljudi koji kažu: „Nijeste trebali ovo, nijeste trebali ono“ – govori, kako se tvrdi, Petar Knežević. Na sljedećem snimku ta osoba prepričava svađu pomoćnika direktora Uprave policije Miloša Rakonjca, koji je, umjesto Zorana Brđanina preuzeo komandu akcijom na Cetinju, sa, kako tvrdi pošiljalac audio zapisa, upravo Brđaninom. - …A onoga dana, pričaće Miloš (Rakonjac) i ja kad dođe momenat za to na televiziju, kakve su to pojedinačne face bile, kako ih nije sramota kravatu i odijelo da obuču. To su ljige jedne bile. Vašemu pomoćniku kaže jedna od najznamenitijih ličnosti, ne najznamenitijih, ne daj Bože, nego najbitnijih ličnosti te noći tu, sijeda pred 20 ljudi i kaže: „Rakonjac i dalje sam ti ja taj i taj pazi šta reče“, a on kaže: „Šta pričaš to, nemoj da ti ga sad iščupam ođe“… Pa

dolaze sjutra ka zadnji sužnji da se ljube sa nama tu. I vama pričaju bajke i basne – priča, kako se tvrdi, Petar Knežević. Iz Uprave policije, međutim, Pobjedi su juče rekli da nije tačno da se Brđanin svađao sa Rakonjcem. - Povodom vašeg pitanja u odnosu na navodnu svađu između dva javna funkcionera, odnosno kako se spekuliše između direktora Uprave policije i vršioca dužnosti pomoćnika direktora, obavještavamo Vas da se takva situacija nije desila – tvrde oni.

LANAC KOMANDE

Tri snimka, ako su vjerodostojni - a nezvanični izvori

Od heroja sa Koš Miloš Rakonjac i Petar Knežević nakon nasilne intronizacije mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru 5. septembra prošle godine postali su heroji „srpskog svijeta“. I dobili državno priznanje od tadašnjeg predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića. Dvojica policajaca su svojevremeno obučavana u Sjedinjenim Američkim Državama, ali su se, kako vjeruju izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine stavili u službu srp-

Politika

Utorak, 3. maj 2022.

omandira u policijskoj Protivterorističkoj jedinici, nezakonito djelovao na Cetinju 5. septembra 2021. godine

Građanski aktivisti Svetlana Pajović-Musić i Aleksandar Zeković juče su saopštili da očekuju da Petar Knežević bude saslušan i u slučaju priznanja da se razmotre mogućnosti sprečavanja mogućeg uticaja na druge osobe, naročito sa starješinske pozicije na kojoj je i dalje. Zbog ugleda policijske organizacije i objektivnih istraga koje su u toku ili slijede, smatraju profesionalnim da se Knežević suspenduje do okončanja postupka. Saopštenjem su se juče oglasili i iz Demokratske partije socijalista sa zahtjevom da se objavi „puna istina o zavjeri izdajničke vlade“. - Skandalozni navodi na snimku, činjenica da dosad njihovu autentičnost nije osporio ni glavni akter, visoki službenik Uprave policije Petar Knežević, ukazuje kakav je bio karakter policijske intervencije na Cetinju, koju je predvodio i koliko je malo trebalo da se zapali cijela Crna Gora, i izgori u plamenu tuđih interesa, sa nesagledivim posljedicama po građanski mir u našoj Dritan Abazović

Pobjede iz istrage tvrde da to jeste glas Petra Kneževića - nedvosmisleno potvrđuju navode iz brojnih tekstova u kojima smo upozorili da komandni lanac crnogorske policije 5. septembra ujutro, pred ustoličenje Mićovića, nije suštinski bio „u rukama“ Zorana Brđanina, već, prvenstveno, srpskih službi, upravo preko Rakonjca i Kneževića. Svakako, značajnu, ako ne i ključnu ulogu, u događajima 5. septembra ujutro na Cetinju, ima i odlazeći direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, koji

državi - ocijenili su oni. Snimak je, poručuju iz DPSa, potvrda da su u akciji učestvovale bezbjednosne službe Srbije, ali i kriminalni elementi koje je koordinirao i držao na vezi visoki službenik policije. Iz jedne od stranaka na vlasti – Socijalističke narodne partije, međutim, objelodanjivanje snimaka sagledavaju potpuno drugačije i ocjenjuju kako „protivnici spašavanja države od dalje propasti nastavljaju sa podjelama“ i da „svojim ‘akcijama’ pokušavaju da unesu razdor“. - Ovoga puta na meti je policijski funkcioner Petar Knežević koji je tokom cetinjskih nemira bio odgovoran za dešavanja oko obezbjeđenja ustoličenja mitropolita Joanikija - saopštili su oni. Pitaju da li je dovoljno da „izvjesni civilni aktivisti dostave javnosti nekakve audio snimke kojima se ne zna ni porijeklo ni autentičnost, kako bi se probudili

Milan Knežević prijeti Filipu Adžiću Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević burno je reagovao u neđelju nakon objave ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da će pomoćnik komandanta PTJ Petar Knežević snositi zakonske posljedice ukoliko se utvrdi da je audio snimak autentičan, upozoravajući ministra da ne prijeti, jer, kako je napisao na Tviteru, „nisu nešto u volju“. - Adžiću, znam da nije lako posle pranja sudova u Delti biti ministar policije. Ako imaš komitsku petlju, prvo uhapsi Mila, Duška, Veljovića, Ranka, Raška i Draginju zbog rušenja ustavnog poretka 5. septembra. I nemoj da prijetiš, nismo ti u volju nešto.

Eskobar vam se vrnuo doma - poručio je Knežević. Pobjeda je ranije pisala da je odluka da Joanikije Mićović mora biti ustoličen u Cetinjskom manastiru donešena 5. septembra iza ponoći, nešto poslije dva sata, kada su u zgradu Vlade stigli Mandić i Knežević s porukom tadašnjem crnogorskom premijeru Zdravku Krivokapiću da oni znaju ljude u Upravi policije, koji su spremni da preuzmu odgovornost i sprovedu Mićovića i patrijarha srpskog Porfirija Perića na Cetinje, bez obzira na posljedice. Ti ljudi bili su upravo Miloš Rakonjac i Petar Knežević, a izvori Pobjede, kako smo već

objavili, tvrde da je Rakonjac preko Petra Kneževića bio u direktnoj komunikaciji sa Milanom Kneževićem. Naši sagovornici iz ANB raspolažu informacijama, kako smo ranije pisali, da je Petar Knežević, u susret ustoličenju Mićovića, imao nekoliko razgovora sa Milanom Kneževićem, a da su jedan od susreta imali na benzinskoj stanici ,,Čelebić“ u Golubovcima. Već tada je, navode naši izvori, bilo dogovoreno da će on komandovati „odbranom“ Cetinjskog manastira 5. septembra, ako dođe do sukoba. Naloženo mu je da izabere 20-ak specijalaca od povjerenja, naravno vjernika Crkve Srbije.

„SPECIJALNA VOŽNJA“: Sveštenici Crkve Srbije odlaze sa policijskom pratnjom sa Cetinja

je bio veza agentima srpske Bezbjednosno-informativne agencije u timu tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. Pobjeda je već pisala o angažovanju agenata ANB-a čiji je zadatak bio da ,,bezbjedno“ sprovedu do Cetinjskog manastira grupe bezbjednosno interesantnih osoba spremnih da ,,brane ustoličenje po svaku cijenu“. Iako je Vukšić članovima skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost saopštio da je u Manastiru bilo 35 ,,civila“, njihova imena nikada nijesu saopštena.

šara do odlikovanog policajca skih i ruskih interesa. Za Kneževića, sudeći prema njegovim biografskim podacima, nije iznenađenje da mu je Beograd bliži od Cetinja. On je bio jedan od vojnika sa Košara (bitka ondašnje Vojske SR Jugoslavije 1999. godine na Kosovu), na što je izuzetno ponosan. Bio je pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, a godinama kasnije, u knjizi posvećenoj događajima na Košarama, u autorskom tekstu, pored ostalog, napisao je: „Da je pred nama bio i drugi Kosovski boj, bio bi do zadnje kapi krvi. Pogotovo za nas koji smo bili iz Crne Gore ne bi bilo veće sramote

‘duhovi prošlosti’ i uzbunjivali javnost nekom svojom istinom“. Poručuju da niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno, te da tako treba posmatrati i ovaj slučaj. Član Predsjedništva opozicionih Socijaldemokrata Marko Rakočević pitao je juče i što ima da kaže premijer Dritan Abazović, „koji prije neki dan poruči da se ponosi Cetinjem“? - Da li će građanima mazati oči samo sa odgovornošću Kneževića ili će svi koji su bili u lancu odgovornosti odgovarati za to, ne samo u policiji već u cijelom bezbjednosnom sektoru? A i da podsjetim da partije koje su pozdravile aktivnosti na Cetinju od 5. 09. ujutru sada čine dvije trećine Vlade - napisao je Rakočević. Oglasila se i poslanica Socijaldemokratske partije, koja je sada dio vlasti, Draginja Vuksanović-Stanković poručujući premijeru Abazoviću da će vrijeme pokazati da nema nikakvog razloga da bude ponosan na bilo kakvu aktivnost policije 4. i 5. septembra na Cetinju, što, kako je navela, potvrđuje snimak Kneževića. Oštro su u neđelju reagovali i iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava sa zahtjevom da se bez odgađanja utvrdi odgovornost Kneževića i Rakonjca. Hitnu reakciju državnih organa zatražili su i iz PEN centra.

S.VASILJEVIĆ

Da li se Abazović i dalje ponosi policijskom akcijom?

nego da smo odustali“. Poslije cetinjskih događaja Knežević je za srpski portal Vesti, između ostalog, rekao da je „protivteroristička jedinica MUP-a još jednom pokazala da je uz narod i da radi za dobrobit Crne Gore“. Posebno oduševljenje Kneževićem medija u Srbiji izazvao je snimak koji se pojavio 5. septembra na kojem se vidi kako on, na straži pred vratima Cetinjskog manastira, kada su se oglasila zvona i najavila da je Mićović ustoličen, premješta pušku iz desne u lijevu ruku i krsti se, kako bi odao počast svom novom mitropolitu.

U zavisnosti od ishoda istražnih radnji „sprovešće se dalji i odgovarajući postupci propisani Zakonom u odnosu na odgovornost policijskog službenika“, a što, kako je saopšteno Pobjedi iz Uprave policije, „uključuje i posljedice u odnosu na rasporedno rješenje“. Pobjedi su iz Uprave policije saopštili i da nije tačno da se Brđanin svađao sa Rakonjcem Izvjesno je, međutim, da su i oni bili dio ,,specijalne operacije“ koju su sproveli ljudi iz vrha bezbjednosnog sektora Crne Gore, u saradnji i po ,,sugestijama“ iz Beograda.

NEFORMALNI, ALI STVARNI ŠTAB

Nijesu, ipak, svi iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora bili aktivni učesnici akcije. Grupa okupljena oko Krivokapića, iz lanca odlučivanja isključila je tada potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti, aktuelnog premijera Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, ali i Zorana Brđanina. Snimci iz takozvane WAR sobe, đe su osim premijera Zdravka Krivokapića, ministarke Olivere Injac i direktora ANB-a Dejana Vukšića, prisustvovali i poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, uz još neke ministre svjedočanstvo je da je u noći između 4. i 5. septembra postojao neformalni – i nezakoniti – štab ,,operacije ustoličenje“. Prema nekim

informacijama, jedan od ministara Jakov Milatović rekao je čak „pa šta ako na Cetinju pogine 10 Crnogoraca“… Odluka da Rakonjac i Knežević rukovode akcijom ustoličenja Mićovića i brutalnim razbijanjem građanskih protesta na Cetinju donešena je nakon što se Krivokapić, 5. septembra oko dva sata ujutro, sastao sa liderima Demokratskog fronta Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Kako smo ranije pisali, oni su mu saopštili da u policiji imaju ljude spremne da preuzmu odgovornost – Miloša Rakonjca i Petra Kneževića. - Tokom konsultacija sa premijerom, Rakonjac je dva puta izlazio ispred zgrade Vlade sa Petrom Kneževićem – saopštili su tada Pobjedi izvori iz bezbjednosnog sektora.

Knežević mu je, tvrde oni, „prenosio instrukcije i plan daljih aktivnosti i djelovanja policijskih službenika na Cetinju, prethodno dobijene od jednog nekadašnjeg visoko pozicioniranog službenika srpske policije, Crnogorca porijeklom“. Snimci koji su se sada pojavili potvrđuju i pisanje Pobjede da su Brđaninovi prvi saradnici, uporedo, mimo njegovog znanja, spremali ,,plan B“ za Mićovićevu inauguraciju, uz konsultacije sa srpskim i ruskim bezbjednjacima i predstavnicima političkih organizacija koje zagovaraju velikosrpski projekat na Balkanu. U danima prije inauguracije, Pobjeda je informisala da su spremne i pripravne brojne kriminalne i ekstremističke grupe, da su određeni ljudi pod oružjem i čekaju koman-

Anonimni pošiljalac napisao je da su do snimka „došli tako što je službenik PTJ I. P. slao ove snimke jednoj od naših Crnogorki u Njemačkoj, vjerujući da je ona Srpkinja iz Crne Gore, pa da se pohvali“

du da ,,priteknu u pomoć“. Objavili smo i da imaju iznajmljene kuće u Podgorici, gdje su čekali naređenja, ali i u Nikšiću i još nekoliko gradova. Bezbjednosni sektor, međutim, uporno je ćutao na ove navode, čekajući da priča o Belvederu i Cetinju prestane da bude u fokusu javnosti. No, objava audio snimaka dokazuje da je postojala nepisana naredba o ,,čišćenju bagre“, odnosno građana, na Cetinju, da je postojao nezvanični, paralelni lanac komande, ali i saradnja pojedinih policijskih operativaca sa prosrpskim kriminalnim grupama... Već ovo što je poznato baca potpuno drugačije svjetlo na policijsku akciju na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine. Sad će biti teško sve to zataškati. Tim prije što se mogu očekivati novi detalji. Građanski aktivisti Svetlana Pajović-Musić i Aleksandar Saša Zeković saopštili su juče da im se ponovo obratio anonimni pošiljalac snimaka koji je ponovio tvrdnju da na snimcima govori Petar Knežević. - Najavio je slanje još dva dodatna snimka. Ukoliko iste stvarno i dobijemo odmah ćemo ih dostaviti nadležnim državnim organima na dalje postupanje – istakli su oni u javnom obraćanju. Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Utorak, 3. maj 2022.

RAZGOVOR: Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore

Uvođenje otvorenih lista ne bi donijelo rezultate koji se očekuju Sistem otvorenih lista utiče na povećanje političke korupcije i klijentelizma, što takođe znamo, kako iz literature, tako i iz konkretnih primjera. Ukoliko stavite u konkurentski odnos pripadnike iste partije, oni se međusobno ne mogu boriti za mandate na ideološkoj osnovi, jer ih programska opredjeljenja partije čine jednakima – kazala je Komar PODGORICA – Koncept otvorenih lista neće riješiti problem nedostatka političke odgovornosti, a istovremeno će otvoriti niz drugih. Mogao bi da utiče na povećanje političke korupcije i klijentelizma, podstakne kandidate da posegnu za tim da se po svaku cijenu svide biračima, a uvođenjem tog sistema vratili bi se na početak kada govorimo o rodnoj balansiranosti u politici. To je za Pobjedu ocijenila profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar. Podsjetila je da je osnovni argument onih koji se zalažu za „otvaranje“ izbornih lista povećanje odgovornosti izabranih poslanika, jer, ako bi birači direktno glasali za neku osobu, ona bi imala veći legitimitet da ih predstavlja i teorijski bi bila više odgovorna svojim biračima nego partiji. Razumije, kako je kazala, one koji žele da riješe problem političke odgovornosti, ali smatra da uvođenje otvorenih lista nije način za to.

POSLJEDICE

– Literatura nas uči da će u sistemu otvorenih lista biti izabrano u prosjeku 70 odsto onih koji bi bili svakako izabrani u sistemu zatvorenih lista. Razlog za to je što birači najčešće biraju one koji se nalaze na vrhu liste i tu se opet partije pitaju – navela je Komar. U prilog tim podacima, kazala je, govore i podaci kvazieksperimentalnog istraživanja koje

- Otvaranjem lista, srušićemo to što smo postigli. Prema pomenutom istraživanju koje je simuliralo sistem otvorenih lista u Crnoj Gori, da smo ih koristili na parlamentarnim izborima 2020. godine, svega 4,8 odsto birača bi biralo ženu – navela je Komar.

MODELI

Olivera Komar

je sproveo De fakto nakon parlamentarnih 2020. godine, a koje je pokazalo da bi 68 odsto birača biralo nosioca liste, kao i da bi, da smo imali sistem otvorenih lista 75,9 odsto Skupštine izgledalo isto. – Iako otvorene liste teorijski daju biračima mogućnost izbora i uticaja na unutarpartijsku politiku – kada su rezultati u pitanju, unutarpartijska politika i dalje najznačajnije utiče na to ko će biti izabran. O alokaciji resursa, sredstava i prilika o kojoj partije takođe odlučuju, ne treba ni govoriti – istakla je Komar. Smatra i da je manji problem to što ova reforma vjerovatno ne bi donijela rezultate koji se očekuju, u odnosu na to što bi imala vrlo negativne posljedice. – Sistem otvorenih lista utiče na povećanje političke korupcije i klijentelizma, što takođe znamo, kako iz literature, tako i iz konkretnih primjera. Ukoliko stavite u konkurentski od-

Sistem neće „proraditi“ time što ćemo mijenjati strukturu Promjena izbornog sistema, kako je kazala Komar, nije nešto čemu treba pristupiti olako, jer čak i najmanja promjena može imati ozbiljne posljedice po način na koji se politička volja građana prevodi u mandate. – To je jedan od razloga zbog čega se, po Ustavu Crne Gore, traži dvotrećinska većina glasova svih poslanika za promjenu izbornog zakonodavstva. Potreban je najširi politički i društveni konsenzus da bismo mijenjali elemente izbornog sistema – navela je Komar. Smatra da još nijesmo spremni za to, ali, kako kaže, i nije sigurna da ima potrebe za velikim sistemskim promjenama dizajna izbornog sistema. – Nikako da naučimo lekciju da sistem neće „proraditi“ time što ćemo mijenjati strukturu, nego treba da se pozabavimo više mijenjanjem kulture funkcionisanja i umjesto da mijenjamo zakone, počnemo da ih istinski implementiramo. Tako i za izborni zakon – poručila je Komar.

nos pripadnike iste partije, oni se međusobno ne mogu boriti za mandate na ideološkoj osnovi, jer ih programska opredjeljenja partije čine jednakima – kazala je Komar. Ne može, pojasnila je, jedan kandidat biti manje, a drugi više za evropsku integraciju ili jedan za smanjenje, a drugi za povećanje poreza. - Kandidati iz iste partije ne mogu nuditi različita rješenja. To nema smisla. U takvim uslovima kandidati će posegnuti za drugim sredstvima da ostvare vezu s biračima, a jedno od najpogodnijih je takmičenje u tome ko može više da „završi“. Mi, nažalost, već imamo lokalne bosove i skloni smo klijentelizmu, nepotizmu, kronizmu. Ovaj sistem bi vjerovatno dodatno podstakao političare da se na ovaj način ponašaju i kreiraju svoje klijentelističke mreže – naglasila je Komar. Kako je ideološki zasnovana kompetencija nemoguća, dodala je Komar, ovaj sistem bi podstakao kandidate da posegnu za tim da se po svaku cijenu svide biračima, što u posljednje vrijeme, kako je rekla, najčešće znači populizam, nekulturu, podilaženje ukusima mase. - Sve zajedno, mislim da bi ovo uticalo negativno ne samo na kulturu javnog ponašanja, nego i na cjelokupni javni diskurs koji je već u problemu. Zamislite niz pojedinaca koji se trude da se po svaku cijenu svide ljudima. Ne morate puno da zamišljate, već imamo dosta takvih primjera i složićemo se, nijesu baš pozitivni – smatra ona. Istakla je i da bi sistem otvorenih lista negativno uticao na rodnu balansiranost u politici u trenutku kada je sistem kvota počeo da daje rezultate.

Naša sagovornica je podsjetila i da do sada niko nije precizirao kako bi sistem otvorenih lista trebalo konkretno da izgleda i istakla da se one mogu pojaviti u više oblika i biti dio više izbornih sistema. - Na primjer, možemo imati čisti proporcionalni sistem sa otvorenim listama i jednom izbornom jedinicom ili čisti proporcionalni sa otvorenim listama i više izbornih jedinica, jedan preferencijalni glas, sistem sa dodatnim glasom, mješoviti proporcionalno većinski sistem đe bi proporcionalni dio sadržao otvorenu listu… kazala je Komar. Dodala je i da nije nužno da uvođenjem ovog koncepta Crna Gora bude podijeljena na više izbornih jedinica, jer bi čisti proporcionalni izborni sistem sa otvorenom listom mogao i dalje da se organizuje u obliku u kome je cijela država jedna izborna jedinica. – S druge strane, moguće je i napraviti više izbornih jedinica. Ako bismo, pak, imali mješoviti sistem (većinsko-proporcionalni), zbog većinskog dijela bismo morali kreirati veći broj izbornih jedinica, idealno onoliko koliko se poslanika bira po tom sistemu. Međutim, ni to nije nužno. Postoje većinski sistemi đe se više poslanika bira u jednoj izbornoj jedinici. Dakle, ima mnogo mogućnosti i sve zavisi od samog dizajna izbornog sistema – pojasnila je Komar. Govoreći o spremnosti infrastrukture da podrži uvođenje sistema otvorenih lista i novim edukacijama koje bi bile potrebne, Komar je kazala da članove i članice izbornih komisija i tijela koja su uključena u sprovođenje izbora svakako treba kontinuirano obučavati. - Ukoliko bi se napravile određene promjene u izbornom sistemu, treba posvetiti dovoljno pažnje osposobljavanju onih koji te promjene treba da implementiraju – zaključila je Komar. Ž. ZVICER

Lider NSD skandalozno uvrijedio Cetinjane, gradonačelnik prijestonice mu poručio da mrzeći Cetinje pokazuje da ne voli Crnu Goru

Andrija Mandić

Nikola Đurašković

Mandić: Cetinje ne zaslužuje da bude prijestonica Đurašković: Mandić ima provincijalni kompleks PODGORICA – Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, na sjednici Skupštine Kluba mladih te stranke, kazao je da „Cetinje više ne zaslužuje da bude prijestonica“ nakon napada na djecu koji niko ne želi da osudi. Ocijenio je da, za razliku od Cetinja, Nikšićani gledaju u pravcu budućnosti. – Prijestonica je nekad pripadala Cetinju, ali poslije napada na djecu, tu vidite da više ne postoji niko ko to želi da osudi. Cetinje više ne zaslužuje da bude prijestonica – naveo je samozvani vojvoda Andrija Mandić. Poručio je da cilj stranke koju predvodi nijesu samo glasovi, već pobjeda ideje i opstanak srpskog naroda u Crnoj Gori. - Naš cilj je ono što je nekada predstavljalo ugaoni kamen ili nacionalnu misao srpskog naroda koji je razdrobljen i razdvojen sticajem nesrećnih istorijskih okolnosti i podijeljen u više država. Napadnuta je njegova crkva, jezik, nacionalno biće, kultura i mladi su oni koji treba da budu na prvoj liniji fronta u odbrani vrijednosti koje nijesmo smislili mi – naveo je Mandić. Ono što rade i što zastupaju, kako je rekao, smislili su njihovi preci i oni danas dokazuju da su dostojni nasljednici spremni da se bore za ciljeve za koje su se i oni borili. Ocijenio je da ne bi trebalo da postoji strah da neko može ukrasti pobjedu koju su izvojevali 30. avgusta na parlamentarnim izborima. - Tada je Crna Gora prelomila i odlučila da ide drugim putem. I svi ovi klipove što nam stavljaju u točkove, bili to domaći ili inostrani igrači, sigurno ne mogu zaustaviti veliku pobjedu našeg naroda i političke ideje kojoj mi pripadamo – zaključio je Mandić.

Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković, reagujući na izjavu Andrije Mandića, poručio je da je „Cetinje bilo, jeste i biće prijestonica i ponos nezavisne, antifašističke, građanske Crne Gore“, a da će lider NSD uskoro u političku prošlost, upamćen, kako je rekao, kao i svi oni koji su služili interesima druge države i više voljeli tuđe od svojega. - Kada imate provincijalni kompleks, koji Andrija Mandić i njegovi podržavaoci pokazuju decenijama, onda ne čudi da mrzite grad kojim bi se svako u svijetu ponosio – poručio je Đurašković. Mandiću i sličnim, kako je rekao, Cetinje je vječiti trn u oku jer su sve najveće crnogorske pobjede kretale i kreću sa Cetinja. - Grad heroj, grad Ivana Crnojevića, Sv. Petra Cetinjskog, velikog Njegoša, Lubarde i Lesa Ivanovića, narodnih heroja, najboljih ljekara, umjetnika, sportista - grad vrijednih radnika koji su izgrađivali Crnu Goru. Zato: kad Andrija Mandić i njemu slični kažu da mrze Cetinje oni u stvari pokazuju da ne vole Crnu Goru, njenu slobodu i nezavisnost za koju su ginule generacije najboljih sinova i kćeri Crne Gore. Jer vama je ionako Crna Gora bitna samo oko prvoga, kad liježu plate i uplate iz državnog budžeta. Svim ostalim danima vi ste na usluzi svojim šefovima iz prijestonice jedne od susjednih država – napisao je na Fejsbuku gradonačelnik prijestonice. Kazao je da će Andrija Mandić, kao jedan od lidera DF-a, zasigurno biti upisan kao najveći politički gubitnik u istoriji Crne Gore. - A uskoro će i svijetli Nikšić biti oslobođen Mandićeve politike prošlosti i ponižavanja Crne Gore. Z.D.

Politika

Utorak, 3. maj 2022.

STAV

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

rna Gora je prije desetak dana dobila manjinsku vladu u kojoj dominiraju partije tzv. zelenog i građanskog opredjeljenja pod vođstvom bivšeg potpredsjednika oborene takozvane ,,apostolske vlade“, kao i partija srpske političke provenijencije koja baštini politički i ideološki legat pokojnog Momira Bulatovića i koja se protivila obaranju bivše ,,apostolske vlade“. Ova dva politička aktera su došla na vlast zahvaljujući podršci DPS, SDP te partija koje predstavljaju manjinske narode, ali i zahvaljujući uticaju koji međunarodni akteri imaju na komponovanje crnogorske političke scene. Očigledno je da je novi predsjednik Vlade uspio da zapadnim saveznicima, po drugi put, proda ideju crnogorske budućnosti kao koalicije partija koje su deklarativno centrističke i predstavljaju želje i stremljenja raznorodnih glasačkih tijela. Skupštinsko zasijedanje na kojem je predstavljena manjinska vlada je podsjećalo na skup nevoljnih učesnika koji su nastojali da što efektnije opravdaju svoje političke izbore i povjerenje koje su dali novoj vladi. Uprkos tim naporima, efektnost i smislenost njihovih opravdanja je bila i ostala upitna. Oni koji su odbili da daju podršku ovakvoj prekompoziciji vladajuće većine su to obrazložili legitimnim argumentima. Vrijeme će pokazati da li su, i do koje mjere, oni bili u pravu. O spisku želja i stremljenja iz premijerovog ekspozea (koji, za divno čudo, nije propraćen aplauzom prisutnih poslanika) će kritički pisati oni koji se bolje od mene razumiju u partijsku kombinatoriku i lokalne kompromise.

ISTUP CIVISA

Ja bih htio da ponudim viđenje novonastale političke situacije, i da to uradim kroz prizmu jednog poslaničkog obraćanja tokom skupštinskog zasijedanja na Cetinju. Mislim da je to obraćanje dobar okvir kroz koji se može i treba posmatrati novonastala situacija, odnosno, prošlonedjeljna korekcija forme uz minimalnu promjenu suštine.

Nepodnošljiva lakoća „manjeg zla“ Povlačenje paralele između kamena na Cetinju i priče iz Varšave 1943. godine je nemoralno i predstavlja uvredu za sve žrtve holokausta, između ostalog i zato što je poslanik Civisa namjerno degradirao te žrtve kako bi lažno okarakterisao incident na Cetinju i zaradio kakve-takve političke poene kod svog Primusa

Srđan Pavićević

To je skupštinski nastup poslanika Civisa. Njegovo skupštinsko povlačenje paralele između neprimjerenog ponašanja na Cetinju – kamen bačen na autobus koji je prevozio radikalizovanu pravoslavnu mladež nakon njihove amaterske izvedbe najvećih hitova srpskog nacionalizma pred Cetinjskim manastirom – i priče iz jevrejskog varšavskog geta 1943. godine je mnogo ozbiljniji i višeslojniji problem nego što se to nekome sada može činiti. Naravno, ponavljam se kada kažem da je povlačenje te paralele nemoralno i predstavlja uvredu za sve žrtve holokausta, između ostalog i zato što je poslanik Civisa namjerno degradirao te žrtve kako bi lažno okarakterisao incident na Cetinju i zaradio kakve-takve političke poene kod svog Primusa. Na prvi pogled, to je posljednji u nizu pokušaja ovog poslanika da demonstrira svoju upitnu intelektualnu

superiornost, svoje površno poznavanje moderne istorije Evrope, spremost da njome manipuliše u političke svrhe, ali i sve bleđu političku relevantnost jednog od satelita Ure. U ličnoj ravni je njegov nastup jasan signal želje da bude prepoznat kao jedan od strateških utemeljivača tzv. post-DPS-ovske Crne Gore.

MUČNE PORUKE

Da postoji svijest o ličnoj i poslaničkoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ, ovaj tribun bi se izvinio i podnio ostavku prije nego što ga Skupština Crne Gore formalno sankcioniše, a Jevrejska zajednica zvanično osudi njegov nastup. No, pošto su male šanse da se nešto od toga desi, ostaje mi da pokušam dešifrovati važne poruke koje je poslanik svojim nastupom uputio. Prva je poruka o kontekstu, odnosno, strateškoj poziciji novoizabrane manjinske vlade i onih koji su joj dali povjerenje u odnosu na suverenistički politički i javni izraz. Iz poslanikovog nastupa, kao i iz ekspozea novog premijera je jasno da se protesti na Cetinju i sada vide kao kriminalizovani napad na ustavni poredak od strane radikalizovanih Crnogoraca. Novi premijer se nije libio da ponovi svoju neutemeljenu i sudski delegitimisanu priču o napadu na službeno lice kao

inicijalnoj kapisli za intervenciju policije. Čak ni opomena/podsjećanje od strane budućeg partnera – DPS – da se treba držati činjenica, nije zavrijedila verbalnu korekciju premijera. Kontekst se, dakle, nije promijenio iako je ,,manje zlo“ dobilo političku podršku dijela dosadašnje parlamentarne opozicije. Odgovor na legitimno pitanje o tome da li poslovični piroman može komandovati vatrogasnom stanicom će zavisiti od toga što nam pokažu buduće aktivnosti Vlade. Vidjećemo ko ima stvarnu komandu nad vatrogascima i da li se uopšte radi o vatrogascima, ili smo bili svjedoci elegantno odigrane prekompozicije (personalne, i po dubini) pod kontrolom Ure i DPS? Vidjećemo da li će uloga SDP u Vladi biti svedena na uslužni biro. Iako su lideri te partije postavljeni na čelo dva značajna ministarstva, utisak je da novi premijer zadržava u svojim rukama sve kontrolne mehanizme u domenima odbrane i evropskih poslova. No, možda se i to može podvesti pod tepih ,,pomirenja“? Druga je poslanikovo podsjećanje novoustoličenog predsjednika Vlade o tome da politički eksperimenti koje proživljava Crna Gora (ekspertska vlada; manjinska vlada) imaju više roditelja, te da je njegov politički i intelektu-

alni DNK lako prepoznatljiv. Termin ,,mi“ u poslanikovom nastupu je bilo javno i ponosno prihvatanje ko-očinstva za sve što su građani Crne Gore prevalili preko svojih leđa od septembra 2020. Optimista u meni se nada da to podrazumijeva prihvatanje lične odgovornosti za posljedice pomenutih eksperimenata. Pesimista u meni podsjeća da je i ovaj poslanik, poput premijera, ponosan na sva svoja prošla dostignuća, dok za posljedice okrivljuje druge. Treća poruka je - podrška retorici podjela koja je postala prepoznatljiva karakteristika Ura - CIVIS koalicije. Kao što to dolikuje političkim vazalima, poslanik je ponovio, i u emotivne ,,lažigaće“ zamotao, premijerovo kriminalizovanje protesta na Cetinju i Belvederu, pa nastavio da lamentira nad sudbinom Crne Gore podijeljene identitetskim pitanjima. Iako ovaj narativ nije novina, on zavrjeđuje nekoliko dodatnih i kritički intoniranih napomena.

NARATIV O IDENTITETU

Napor da se fokusiranje na identitetska pitanja predstavi kao štetno, retrogradno, i od sekundarnog značaja za napredak Crne Gore je glavni sastojak marketinškog paketa kojim se glasačima prodaje politički koncept ,,svijetle

budućnosti“. Ova trgovačka taktika nije nova, a njen istorijat se može pratiti kroz više različitih političkih sistema i perioda na našem prostoru, i šire. Vladajuće strukture i njihovi oponenti znaju da identitetska pitanja imaju značajnu političku upotrebljivost, pa je retoričko zalaganje za njihovo ,,uokviravanje“ ili ,,rješavanje“ postalo integralni dio predizbornih narativa. Problem u Crnoj Gori (i šire) je što se nije napravio veći iskorak iz ovih predizbornih mentalnih okvira, kako bi se formulisala jasna strateška vizija crnogorske budućnosti. Iako nas partijski glasnogovornici i lideri svakodnevno uvjeravaju da vidimo obrise te ,,svijetle budućnosti“ ta vizija je značajno manjkava, jer se ne temelji na riješenim, istorizovanim i depolitizovanim identitetskim pitanjima. Ova pitanja ,,dijele“ i zato što ni jedna vladajuća struktura do sada nije posvetila potrebnu pažnju njihovom rješavanju, jer se plašila da bi je takav angažman mogao koštati vlastodržačkog žezla. Stoga su istinski napori da se identitetska pitanja riješe na potrebnom sistemskom nivou ostali zarobljeni na stranicama partijskih programa, dok se identitetska politika partija svela na entuzijastične, ali prazne slogane koji zadovoljavaju formu, ali sakrivaju suštinsku prazninu. Poslanikova skupštinska ,,besjeda“ je bila potvrda ovog tamnovanja i dominacije forme nad suštinom. Četvrta poruka je upućena glasačima srpskog korpusa u Crnoj Gori. To je poziv da razmisle o davanju glasa političkoj strukturi koja, za razliku od radikalnijih partija kakve su DF i Demokrate, ima neke šanse da ostvari obećanja vezana za tzv. temeljni ugovor, te za nastavak klerikalizacije i ćirilizacije crnogorskog obrazovnog sistema i javnog prostora. To je poruka kojom se ovaj segment biračkog tijela uvjerava da će njihove želje i stremljenja biti ostvarena, i da za to nijesu neophodne litije, sveštenici-agitatori, ili politički redikalizam DF, ali ni mladi politički lavovi koji su okusili slatku vlast u bivšoj ,,apostolskoj vladi“. Imajući u vidu sve ove poruke i kompleksnost odnosa među članovima nove vladajuće većine, nije izvjesno da je moguće ostvariti bilo koju od želja s pomenutog spiska u ekspozeu premijera. Ipak, ne treba zaboraviti da vrijeme jeste ono poslovično majstorsko rešeto, pa se nadam da će se moj pesimizam ubrzo pokazati kao neosnovan.

Ekonomija

Utorak, 3. maj 2022.

Bilten Ministarstva kapitalnih investicija o cijenama naftnih derivata

Po cijenama goriva lideri u regionu

PODGORICA - Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori više su od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija. Prema podacima iz novog Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,73 eura, isto koliko i u Albaniji. U Hrvatskoj eurosuper 95 košta 1,64 eura, Bosni i Hercegovini 1,5 eura, Srbiji 1,48 eura i Sjevernoj Makedoniji 1,33 eura. Najjeftiniji eurosuper 95 u Evropi plaćaju građani Mađarske, 1,28 eura, a najskuplji stanovnici Finske 2,17 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,76 eura. Skuplji je u Albaniji i Hrvatskoj, gdje se može kupiti za 1,89 eura, odnosno 1,77 eura. Litar eurodizela jeftiniji je u Srbiji, gdje košta 1,67 eura, u BiH 1,61 euro i Sjevernoj Makedoniji 1,37 eura. Najskuplji eurodizel u Evropi plaćaju građani Švedske 2,41 euro, a najjeftiniji stanovnici Malte 1,21 eura. Ministarstvo na sedmičnom nivou objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u regionu i Evropi. S. P.

Skupština akcionara Jugopetrola

O dividendi 2. juna PODGORICA – Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj skupštini 2. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu. Na dnevnom redu je i usvajanje finansijskih sa izvještajem nezavisnog revizora za prošlu godinu. Akcionari će usvojiti i prošlogodišnji izvještaj o poslovanju Jugopetrola, kao i donijeti odluku o usvajanju politike naknada članovima organa upravljanja kompanije. Lani je ova kompanija ostvari-

la dobit od 5,55 miliona eura. Na dnevnom redu je i donošenje odluka o visini naknade članovima Odbora direktora kompanije, kao i o izboru nezavisnog revizora za ovu godinu. Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine Hellenic Petroleum International, koji posjeduje 54,35 odsto akcija kompanije. Vlasnik 9,25 odsto akcija kompanije skriven je iza EK-NLB Ljubljana za klijente 2, a 4,14 odsto iza EK – zbirnih kastodi računa 1. S. P.

Realizacija izgradnje dionice Smokovac – Uvač – Mateševo

Pušten u rad sistem trajnog napajanja strujom na auto-putu PODGORICA - Na auto-putu Bar – Boljare, dionica Smokovac – Uvač – Mateševo pušten je u rad sistem trajnog napajanja električnom energijom auto-puta, saopšteno je iz Monteputa. Sistem trajnog napajanja električnom energijom čine, kako su rekli iz Monteputa, TS 110/20 kV, 2x20 MVA auto-put 2 sa priključnim dalekovodima 110 kV, TS 110/20 kV, 2x20 MVA auto-put 1 sa priključnim dalekovodima 110 kV i opremanjem 110 kV dalekovodnog polja u TS 220/110/35 kV Podgorica 1 i 26 TS 20/0,4 kV i kablovskim razvodom 20 kV duž trase ove dionice auto-puta. - U narednom periodu će se intenzivirati testiranje opreme i sistema u tunelima, sve u sklopu ubrzanih aktivnosti ka obezbjeđivanju uslova za otvaranje auto-puta - kazali su iz Monteputa. Iz prethodnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, na čijem čelu se nalazio Ratko Mitrović, nedavno je Pobjedi saopšteno da bi prva dionica auto-puta mogla biti puštena u probni rad, ali samo ako su obezbijeđeni uslovi za bezbjedan saobraćaj. Predstavnici tog vladinog resora nijesu odgovorili kada bi se to moglo desiti, ali su rekli da se ,,pozitivni signali u tom smislu ovih dana mogu registrovati iz više nezvaničnih izvora“. Govoreći o uslovima za bezbjedan saobraćaj na ovoj dionici, saopštili su da bi bilo nedopustivo da se auto-put pusti u saobraćaj ako pri tome ne bi bila izvedena konekcija na vodu i struju i omogućen rad mašinske opreme i jasna signalizacija. S. P.

PODGORICA – Prijedlog menadžmenta Elektroprivrede da svojih deset odsto akcija prodaju, kako to oni kažu ,,strateškom partneru“, prošao je gotovo nezapaženo. Sad već bivše Ministarstvo kapitalnih investicija i njegov ministar Mladen Bojanić su informaciju o prijedlogu menadžmenta EPCG iz redova DF-a i Demokrata proslijedili odlazećoj vladi. Predsjednik borda EPCG je Milutin Đukanović (DF), a izvršni direktor Nikola Rovčanin (Demokrate). A ova nije donijela nikakav zaključak, niti uputstvo predstavnicima državnog kapitala za predstojeću skupštinu akcionara EPCG, koja jedina može donijeti odluku o tome. Očekuje se šta će tim povodom preduzeti Ervin Ibrahimović, novi potpredsjednik Vlade u čijem su resoru kapitalne investicije i energetika.

Uprava iz redova DF-a i Demokrata traži od Vlade sopstvene dionice kupljene od A2A, a ne da ga pon

Za koga mena deset odsto ak

STRATEŠKI PARTNER

Ovdje je ključno pitanje ko bi trebalo da bude taj tzv. strateški partner, koji bi za 58 miliona eura preuzeo deset odsto vlasništva u EPCG. Drugo ključno pitanje je zašto bi EPCG, koja je visoko likvidna, i država Crna Gora pristali na to da im deset odsto vlasništva uzme neki ,,strateški partner“ za 58 miliona eura. Nedovoljno čak i za ekološku rekonstrukciju termoelektrane! Podsjećamo, riječ je o akcijama koje je visokolikvidna EPCG otkupila svojim parama od bivšeg strateškog partnera italijanske A2A, koja je u EPCG 2009. ušla sa 430 miliona eura, a izašla 2017. sa 230 miliona eura za isti paket akcija. Po zakonu, kompanija je dužna da svoje akcije ili proda ili poništi nakon tri godine. EPCG je prvih deset odsto otkupljenih akcija od A2A poništila i na taj način povećala vlasnički udio države. Poništenje sopstvenih akcija je institut koji se nerijetko koristi kod akcionarskih društava i njegova primjena u praksi može imati više pozitivnih efekata kao što je povećanje tržišne vrijednosti akcije, povećanje zarade po akciji i povećanje dividende, saopštio je Pobjedi rukovodilac sektora za korporativne aktivnosti Komisije za tržište kapitala Draško Malbaški. On je komentarišući najavu prethodne vlade da Elektroprivreda mora da proda 11,8 miliona sopstvenih akcija strateškom partneru do 26. septembra, jer će u suprotnom biti poništene, saopštio da država, odnosno Vlada, kao većinski vlasnik pri izboru odluke najprije treba da ima jasnu viziju daljeg razvoja, potreba i perspektiva poslovanja EPCG. – Kao neko ko nije akcionar EPCG ne bih se usudio savjetovati druge kako da se brinu o svom vlasništvu, koja je odluka (poništenje ili otuđenje) bolja ili gora. Sa aspekta regulatora važno je da su obje odluke propisane zakonom – kazao je Malbaški Pobjedi.

ZAKON

Pojasnio je da EPCG u ovom slučaju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ima dvije mogućnosti otuđenje (prodaju ili drugi način otuđenja u skladu sa zakonom) sop-

Elektroprivreda Crne Gore

Poništenje sopstvenih akcija je institut koji se nerijetko koristi kod akcionarskih društava i njegova primjena može imati više pozitivnih efekata kao što je povećanje tržišne vrijednosti akcije, povećanje zarade po akciji i povećanje dividende, tvrdi Draško Malbaški. Menadžment EPCG, međutim, protivi se poništenju sopstvenih akcija, objašnjavajući da bi se umanjio akcijski kapital EPCG stvenih akcija do 26. septembra ove godine, (kada ističe rok od tri godine od dana sticanja akcija) i poništenje sopstvenih akcija po isteku tog roka i smanjenje akcijskog kapitala za iznos sopstvenih akcija. Dodao je da poništenje sopstvenih akcija podrazumjeva da bord donese takvu i odluku o smanjenju akcionarskog kapitala u nominalnoj vrijednosti sopstvenih akcija, kao i brisanje i poništenje tih akcija iz svih registara. - U konkretnom slučaju, ovakva odluka bi se morala donijeti ukoliko do 26. septembra EPCG ne otuđi sopstvene akcije. Poništenje sopstvenih akcija je institut koji nerijetko koriste akcionarska društava i njegova primjena u praksi može imati više pozitivnih efekata povećanje tržišne vrijednosti akcije, povećanje zarade po akciji, povećanje dividende i kontrola i stvaranje željene strukture akcionara – rekao je Malbaški. Prema njegovim riječima, ono što je važno je da, ukoliko se vlasnici odluče za prodaju strateškom partneru, taj partner sa sobom ne donosi samo novac, već znanje, perspektive i zavidnu korporativnu kulturu. - Sa druge strane, usudiću se

Draško Malbaški

Početak propasti? Prema posljednjim nezvaničnim informacijama iz Vlade, menadžment EPCG i CEDIS-a sastavljen od kadrova DF-a i Demokrata raspoređenih po dubini, uz znatno uvećanje broja zapošljenih i pojedinim problematičnim poslovnim odlukama tih kompanija, pitanje je da li

da kažem da ni na poništenje akcija ne treba gledati kao na nešto izrazito negativno. Nedostajući kapital, ukoliko ga EPCG ima, moguće je obezbijediti i na druge načine, prije svega emisijom akcija bilo unaprijed poznatom kupcu ili zainteresovanoj javnosti – istakao je Malbaški.

LIKVIDNOST

EPCG, bez obzira na posljednju podjelu dividende od 30 miliona eura iz 2020. godine, na svojim bankovnim računima ima nekoliko desetina miliona eura. Osim dobre likvidne pozicije, jedna je od najmanje zaduženih energetskih kompanija ne samo u regionu već i u Evropi. Pitanje je onda da li

će se u narednom periodu nastaviti inercija ranijeg dobrog poslovanja. Važno je svakako da nakon tog perioda, slučajno, namjerno ili neznanjem, ne otvorimo put za dobijanje nekog strateškog partnera koji neće moći da nastavi pravim smjerom kojim bi trebalo da ide EPCG i država.

joj je potreban dodatni kapital za investicije, kako stoji u informaciji bivše vlade i to baš na ovaj način. A najvažnije pitanje je koga uzeti za partnera i kome prodati akcije. Taj ,,partner“, s obzirom na vlasničku strukturu EPCG, ima realne šanse da dođe do 15 odsto akcija potrebnih za ulazak u Odbor direktora, a onda će imati na raspolaganju sve planove i smjernice kako kompanije tako i države. Malbaški smatra da država, odnosno Vlada, kao većinski vlasnik pri izboru odluke najprije treba da ima jasnu viziju daljeg razvoja, potreba i perspektiva poslovanja EPCG. -Vlasnici i rukovodstvo kompanije na osnovu internih po-

Ekonomija

Utorak, 3. maj 2022.

odobrenje da Elektroprivreda proda išti, kako je prethodno uradila

džment pakuje cija EPCG

Predsjednik Odbora direktora CGES-a Aleksandar Mijušković

Lani profit 17 miliona, u prvom kvartalu ove godine 5,7 miliona eura

Od početka upotrebe podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije od 2020. smo direktno zaradili 18,6 miliona eura, a indirektno 40 miliona, kaže Mijušković PODGORICA - Profit Crnogorskog elektroprenosnog sistema lani je bio 16,9 miliona eura, a dobro poslovanje nastavljeno je i u prvom ovogodišnjem kvartalu kada je dobit bila 5,7 miliona, rekao je predsjednik borda Aleksandar Mijušković.

dataka kojim raspolažu mogu stvoriti mnogo realniju sliku od javnosti i oni su ti na kojima je isključivo pravo i odgovornost u izboru odluke. Ne mislim da donošenje bilo koje od dvije moguće odluke nosi sa sobom unaprijed negativne posljedice – kazao je Malbaški. Dakle, ključno pitanje je ko bi trebalo da bude strateški partner EPCG! Odgovarajući na pitanje da li je dugoročno štetno da vlasnik deset odsto akcija u državnoj energetskoj kompaniji postane neki strateški partner i je li bolje rješenje da to bude država, Malbaški je naveo da to zavisi od planova i strategija razvoja EPCG, sa kojima nije upoznat. - Uvođenje strateškog partnera, samo po sebi, ne bi se moglo unaprijed kvalifikovati kao štetno, zavisi od poslovnog renomea strateškog partnera i onoga što on sa sobom donosi. Moja očekivanja su da Vlada obavi svoj dio zadatka kako misli da treba na osnovu podataka kojim raspolaže, s tim da ukoliko se odluči za prodaju strateškom partneru, takvu odluku treba donijeti što prije jer duži rok sam po sebi daje veću mogućnost izbora i pronalaženje kvalitetnijih rješenja - izjavio je Malbaški. On smatra da bi bilo poželjno i korisno da Vlada kao većinski akcionar prije donošenja odluke čuje i razmijeni mišljenja sa ostalim manjinskim akcionarima. Država je vlasnik 88,65 odsto akcijskog kapitala EPCG i po osnovu toga ima 98 odsto upravljačkih akcija. - Poništenjem sopstvenih akcija došlo bi do porasta procentualnog vlasništva svih vlasnika pa i države, s tim što bi broj glasova kojim raspolažu ostao isti, jer sopstvene akcije nijesu imale pravo glasa – saopštio je Malbaški.

Izvoz Trenutno sa istorijski najvećim cijenama električne energije na berzama te odlaskom KAP-a i prodajom te struje dobija se i dobiće se pozitivno poslovanje, ali sve je to, prema prognozama, kratkoročni uzročni period. Upravo u narednom periodu EPCG će akumulirati dodatni kapital i prihod tako da bi novi ,,strateški“ partner sa 10 odsto vlasništva nad akcijama kroz par godina, uz dividendu, isplatio uložena sredstva.

Prethodna vlada je 20. aprila usvojila informaciju o rješavanju pitanja daljeg statusa sopstvenih akcija EPCG. U informaciji sad već bivše vlade Zdravka Krivokapića se predlaže da se pronađe strateški partner, koji će biti najbolji ponuđač na osnovu jasno utvrđenih kriterijuma i kome bi, kao poznatom sticaocu, sopstvene akcije EPCG bile prodate po cijeni utvrđenoj od strane ovlašćenog procjenjivača, odnosno putem trgovine blokom akcija. - Na ovaj način bi se spriječile štetne posljedice za EPCG i dobila neophodna sredstva za sprovođenje značajnih investicionih projekata – kaže se u vladinom dokumentu. U dokumentu se podsjeća da se kupovina tih akcija desila neposredno nakon poništenja prve tranše iz ovog posla, od 13,05 miliona sopstvenih akcija nominalne vrijednosti 85 miliona eura.

NAJBOLJI U REGIONU

- Potrebno je naći rješenje koje će omogućiti da i u slučaju ove tranše sopstvenih akcija

ne dođe do njihovog poništenja, a samim tim i umanjenja akcijskog kapitala EPCG – navodi se u informaciji koju je usvojila bivša vlada. Uz to se ne objašnjava kakav je to ,,strateški partner“ koji kupuje deset odsto akcija i kakva je korist EPCG od toga. Ukoliko je opredjeljenje Crne Gore i EPCG da idemo putem zelene tranzicije i stvaranja održivog i zelenog energetskog sektora, da li su nam potrebni partneri iz regiona ili svijeta (čitaj Srbije, Mađarske, Kine…) koji nemaju tog iskustva i dominantni su stručnjaci i korisnici fosilnih goriva. Dodatni rizik odabira regionalnih kompanija je i njihovo negativno finansijsko poslovanje ili pozitivno uz pomoć države. Podsjetimo da je EPCG organizaciono i finansijski najbolje kotirana u regionu, a prema svim relevantnim analizama, uključujući i Eurostat, EPCG i energetski sektor u Crnoj Gori je najviše odmakao u regionu u primjeni smjernica i direktiva EU. Većina analitičara, inženjera, zapošljenih kao i energetskih stručnjaka kaže da je upravo A2A razlog pozitivnih rezultata i dobrog poslovanja EPCG posljednjih godina. Naime, kao evropska kompanija A2A je tokom osam godina upravljanja uvela moderno poslovanje i praksu međunarodnog korporativnog upravljanja i kulture koje su nastavljene i ojačane u periodu nakon njihovog odlaska. Uz dobijanje relevantnih sertifikata i organizovanog korporativnog upravljanja nakon odlaska italijanskog strateškog partnera upravljanje je takođe nastavljeno u tom pravcu, a i u tom pogledu sve regionalne kompanije su daleko ispod EPCG. S.P. – J.R.

Aleksandar Mijušković

troškovima, možemo da kažemo da je prihod 40 miliona. - Zahvaljujući tom kablu Crna Gora je postala regionalno čvorište i niz investitora se interesuje za ulaganje u proizvodne kapacitete, a sada imamo daleko sigurnije snabdijevanje, pa tako u toku turističke sezone lani nijesmo imali nijedan prekid napajanja - rekao je Mijušković. Naveo je da je rat u Ukrajini uticao na poslovanje CGES-

a, koji je zadužen da kupuje električnu energiju za pokrivanje gubitaka i lani je to rađeno sa cijenama koje daleko nadmašuju cijene odobrene od Regulatorne agencije za energetiku. - Da bi se ta situacija na neki način stabilizovala, država bi trebalo da ograniči cijene električne energije, kao što je urađeno u mnogim zemljama Evrope - poručio je Mijušković. S. P.

Posjeta tokom prvomajskih praznika

U Budvi 16 hiljada turista

PODGORICA - U Budvi trenutno boravi 16 hiljada turista, saopštili su predstavnici Turističke organizacije Budve i dodali da je ovih dana primjetan veliki broj turista iz regiona i šire, koji su prvomajske praznike odlučili da provedu u tom gradu. Iva Bajković iz TOB-a kazala je da je riječ o gostima u hotelskom smještaju koji su pretežno iz Njemačke, Francuske, Italije, Albanije i Grčke, dok je u privatnom smještaju najveći broj gostiju iz Rusije i Ukrajine. Bajković je dodala da dostupni podaci pokazuju da je posjećenost u

Kursna lista

Milutin Đukanović i Nikola Rovčanin

Podsjetio je da CGES od osnivanja 2009. posluje sa dobiti, a imovinu je uvećao 87 odsto. On je u razgovoru za Minu biznis naveo da za ovu godinu planiraju 40 miliona eura investicija, od čega je 15 miliona za auto-put. - Akcionari CGES-a su, osim države, italijanska Terna i Elektromreža Srbije, sa kojim smo u korektnim odnosima i koristimo najbolju evropsku praksu, pa zbog toga imamo ovako dobar poslovni rezultat - smatra Mijušković. On je kazao da je komercijalna upotreba podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije počela 2020. godine i mi smo do sada zaradili ukupno 18,6 miliona eura, a da, sa nekim dodatnim posrednim

predsezoni bolja nego u proteklim godinama, te da očekuju i uspješnu sezonu, prenosi Mediabiro. - Očekujemo da će rezultati tokom sezone biti još značajniji i bolji - poručila je Bajković. Bilo da su prvi put u Budvi ili već dugogodišnji posjetioci, turisti većinom imaju pozitivne utiske, te su oduševljeni morem, prirodom, Starim gradom, kao i provodom. - Ovo je odlična destinacija, svima bih preporučio da posjete ovo mjesto - kazao je Laris iz Letonije. Sa njim je saglasan i Tom iz Engleske. - Ovo je divno mjesto. Prethodno smo bili u sjevernom dijelu Crne

Gore, na Durmitoru, a zatim smo željeli da vidimo i ovaj dio zemlje. Prelijepo je - kazao je Tom. U Budvi je prisutan i veliki broj turista iz regiona. - Dugo nijesam bio u Budvi van sezone. Veoma mi je prijatno. Pozvao bih sve koji su u prilici da dođu u Budvu, jer je to jedno od najljepših mjesta na Crnogorskom primorju - kazao je Marko iz Pančeva. Nataša iz Skoplja takođe je oduševljena Budvom. - Prelijepo je, svake godine sve bolje i bolje. Mislim da je najljepše posjetiti Budvu u maju i junu - poručila je Nataša. R. E.

USD

1.05400

GBP

0.83908

AUD

1.46990

JPY

137.01000

CHF

1.02290

CAD

1.34260

Društvo

Utorak, 3. maj 2022.

Svjetski dan slobode medija Crna Gora dočekuje sa nefunkcionalnom samoregulacijom i u poplavi dezinformacija i govora mržnje

Pred novinarima brojni izazovi PODGORICA – Svjetski dan slobode medija Crna Gora dočekuje nakon najgore godine po broju napada na novinarke i novinare, kojih je bilo 28, sa neučinkovitom samoregulacijom, niskim nivoom medijske pismenosti, širenjem dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje, kao i slabim institucionalnim odgovorom u oblasti slobode medija. Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz čestitke medijskim udruženjima i novinarima upozorava da nema suštinskog razloga za slavlje. - Institucionalni učinci u oblasti slobode medija su mršavi, a na to opominju i međunarodni izvještaji, poput izvještaja Stejt departmenta i Evropske komisije. Medijska scena u Crnoj Gori ostaje polarizovana i politizirana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija– navode iz CGO.

CENZURA

Iz ove organizacije ocjenjuju da i dalje postoji takozvana meka cenzura u medijskom sektoru, koja se ogleda i kroz primjer odluke prethodne Vlade Zdravka Krivokapića tokom njenog tehničkog mandata da država preuzme obaveze prema Radio-difuznom centru Crne Gore u iznosu od 200.000 eura, za tri televizije sa nacionalnom frekvencijom – TV Vijesti, TV NovaM i TV Prva. - Nažalost, ni Vlada ni Agencija za zaštitu konkurencije se još nijesu oglasili ovim povodom i objasnili po kojim procedurama je odlučeno da se podrže tri medija, a ostali ne. Dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, bivša Vlada Zdravka Krivokapića je nastavila, i u ovom domenu, lošu praksu prethodnih Vlada DPS-a, koja je često i sa pravom kritikovana – navode iz CGO. Prema njihovoj ocjeni, RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tačaka u oblasti slobode medija

U 2021. godini rekordnih 28 napada na novinare

RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tačaka u oblasti slobode medija već godinama, a u prethodnom periodu tome je doprinio i kontroverzni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora, navode u Centru za građansko obrazovanje već godinama, a u prethodnom periodu tome je doprinio i kontroverzni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora u čemu su učestvovali, u svojstvu članova Savjeta RTCG, i zapošljeni u NVO Građanska alijansa i njegovi poslovni partneri, zatim problematični prilozi na TVCG i anketa na portalu koji relativizuju agresiju Rusije na Ukrajinu. - Zainteresovana javnost je negativno odreagovala i na odluku generalnog direktora da smijeni Vladana Mićunovića, čiji je kredibilitet kao novinara i urednika neupitan, sa pozicije urednika redakcije TVCG za spoljnu politiku. To su samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima

posljednjih parlamentarnih izbora – navode iz ove organizacije uz ocjenu da je samoregulacija medija neučinkovita, a da Agencija za elektronske medije (AEM), kao regulator, ne uspijeva da ostvari potpunu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu.

NAJGORA GODINA

Sindikat medija Crne Gore ocjenjuje da novinari, novinarke i ostali zaposleni u medijima praznik dočekuju u nešto boljem ekonomskom ambijentu jer je veći dio zaposlenih u medijima dobio povećanje zarada početkom godine zahvaljujući programu „Evropa sad“, ali upzoravaju i da brojni zaposleni u nekim lokalnim javnim emiterima još nijesu dobili te povišice jer zbog kašnjenja primaju plate iz prethodne godine. - Ovaj Svjetski dan slobode medija Crna Gora dočekuje i sa izmijenjenim Krivičnim zako-

U Institutu za medije zabrinuti zbog govora mržnje Iz Instituta za medije Crne Gore podsjećaju da je slobodno, raznovrsno i odgovorno novinarstvo ključni element svake funkcionalne demokratije i da Svjetski dan slobode medija prilika da se podsjete vlasti na obaveze preuzete prema slobodi medija, ali i medijska zajednica na veliku odgovornost koju svi zajedno imaju u prevazilaženju izazova sa kojima se društvo suočava. - Institut za medije posebnu počast odaje svim kolegama i koleginicama, koji su uprkos životnoj ugroženosti, pritisci-

ma i prijetnjama, nastavili profesionalno da rade novinarski posao i da otvaraju teme od javnog interesa. Zabrinjava veliki broj napada na novinare u posljednjih par godina. Samo u 2021. bilo je rekordnih 28 napada, dok je četvoro naših kolega od početka ove godine pretrpjelo verbalne i fizičke napade tokom obavljajnja profesionalnih zadataka – navode iz Instituta. Iz ove organizacije kažu da je loš socio-ekonomski položaj novinara/ki prepreka za slobodno i etičko novinarstvo,

jer kolege/nice napuštaju profesiju zbog prijetnji po egzistenciju, nesigurnosti i nemogućnosti da se izbore sa dugotrajnim stresom kojem su izloženi/e u malobrojnim redakcijama. Takav status novinara/ki doprinosi padu profesionalnog i etičkog novinarstva u Crnoj Gori. I u Institutu su zabrinuti zbog rasta govora mržnje i uvredljivog govora, posebno na društvenim mrežama što, kako ocjenjuju, postaje hroničan problem sa nepredvidim štetnim posljedicama po društvo.

nikom, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara/ki i medijskih radnika/ca, odnosno povećane su kazne za napade na novinare/ke – kaže se u saopštenju. Kako navode u Sindikatu medija, prošla godina je bila najgora po broju napada na novinare/ke u Crnoj Gori kojih je bilo čak 28, a zabilježeno je i nekoliko incidenata ove godine. - Vjerujemo da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara/ki dok rade svoj posao. Očekujemo da će se medijska pravila i zakoni u Crnoj Gori brže mijenjati kako bi izlazili u susret brzim promjenama u medijskoj industriji i potrebama zaposlenih. Loš primjer je Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama koji već tri godine čeka da bude usvojen, a mogao bi da značajno popravi stanje u elektronskim medijima, pa samim tim i status zaposlenih u tim medijima – navode iz Sindikata. Prema njhovoj ocjeni, brze promjene u medijskoj djelatnosti uključuju i poplavu dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje, na šta nijesu imuni ni mediji u Crnoj Gori. - To je nova i galopirajuća opasnost za slobodu medija, jer je pretvara u svoju suprotnost pošto se pod plaštom slobode objavljuje sve i svašta, najčešće sa ciljem diskreditacije pojedinaca ili čitavih grupa. Nizak nivo medijske pismenosti opterećuju i portali i društvene mreže, koji su najmanje regulisana oblast, a čiji je uticaj, i to negativan, rastući u Crnoj Gori. Širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv jednog dijela medija iz Srbije, a nekima od njih je od strane AEM-a izrečena privremena zabrana emitovanja na teritoriji Crne Gore – navode iz Sindikata. D. M.

Ambasada reagovala na karnevalski poziv na pomirenje u organizaciji TO Budva

Muzika i veselje nijesu adekvatni za tragediju koja se dešava u Ukrajini PODGORICA – Karnevalska povorka koja je u subotu održana u Budvi, a na kojoj su bile istaknute ukrajinska i ruska zastava pod geslom „Nek živi ljubav“, izazvala je oštre reakcije Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori. Apelovali su na organizatore skupova, kojih će biti u nastupajućoj turističkoj sezoni, da imaju razumijevanja za žrtve i stradanja naroda Ukrajine. Dovođenje stradanja u toj zemlji u zabavni kontekst je neprihvatljvo s obzirom na ogroman broj poginulih i izbjeglih, što su organizatori budvanske manifestacije očigledno zanemarili. Za žrtve rata u toj razrušenoj zemlji budvanski pokušaj „pomirenja“ Rusije i Ukrajine kroz karnevalski pristup - svakako nije primjerena poruka niti način podrške miru. Ambasada Ukrajine je saopštila da je zgrožena i da odlučno osuđuju taj događaj u sklopu Međunarodnog turističkog karnevala „tokom kojeg je bio primijećen ciničan i bezobziran pokušaj poistovjećivanja žrtve – Ukrajine i zemlje agresora – Rusije“, napisali su iz Ambasade. - Sve se ono dešavalo uz primjerenu za karneval muziku i veselje, ali neadekvatno za tragediju koja se trenutno dešava u Ukrajini. Smatramo apsolutno neprihvatljivim stavljanje ukrajinske zastave na zabavne kostime pored zastave zemlje koja namjerno i bezdušno uništava Ukrajinu i Ukrajince. I to u gradu gdje su našle utočište mnoge ukrajinske izbjeglice, koje su pobjegle od „bratskih zagrljaja“ ruske vojske – saopšteno je iz Ambasade. – Zapanjeni smo sa kojom dozom nerazumijevanja se komentariše nastup jedne od karnevalskih grupa koji je po svojoj ideji, sadržaju i porukama bio dobronamjeran. Prije svega TOB ne vrši cenzuru nastupa već pruža mogućnost umjetničke slobode i kreativnosti u nastupima – kazali su iz Turističke organizacije Budva. Dodali su i da je grupa bila sastavljena od državljana Ukrajine i Rusije koji žive u Budvi i koji su se samoinicijativno okupili, osmislili nastup kojim se šalje poruka mira, ljubavi i nade da ove dvije zemlje mogu i treba da nađu rješenje za ratni sukob, što demaskira netačne navode po ovom pitanju. Na apele Ambasade Ukrajine da su osjetljivi trenuci za žrtve rata, TO Budva je u svom reagovanju odgovorila da se „stiče utisak da je TOB organizovala vojnu paradu i da je umjesto kostima ova grupa koristila tenkove i bojeve glave, dok je stvarnost da je ova grupa nastupila u svečanim kostimima koji su bili ukrašeni zastavama Ukrajine i Rusije, pod maskama koje su nazvali „Sunce“. – Inače, ovu karnevalsku grupu čine Ukrajinci i Rusi koji, ne samo što žive u Budvi, već se međusobno druže i smatraju da njihove dvije države treba što prije da postignu mir kako bi se rat završio – piše u reagovanju TO Budva. Ukrajinska ambasada je u svom saopštenju istakla da već tri mjeseca traje krvava i brutalna ruska aresija na Ukrajinu, koja je odnijela desetine hiljada života ukrajinskih civila, uključujući 220 djece. Podsjećaju da je od 24. februara preko 13 miliona osoba napustilo svoje domove, potpuno je uništeno preko 7.000 stambenih zgrada, 320 bolnica, 300 vrtića i 111 škola. – Osim toga, ruski okupatori su već uspjeli da počine odvratne ratne zločine protiv ukrajinskih civila: svijet je bio zgrožen slikama oslobođenih predgrađa Kijeva, gdje pronađeno preko 1.100 namjerno ubijenih i prethodno mučenih osoba – saopšteno je iz Ambasade. Oni su zbog rata i brutalnih zločina koji se događaju u njihovoj zemlji pozvali organizatore ovog i budućih zabavnih događaja, a za koje su svjesni da će ih biti tokom nastupajuće turističke sezone, da se uzdrže od neadekvatnih priredbi u ovo za sve Ukrajince i demokratski svijet, teško i osjetljivo vrijeme. – A one koji zagovaraju mir, ljubav i prijateljstvo među narodima, pozivamo da organizuju posebne skupove, tokom kojih će izričito demonstrirati svoju građansku poziciju i pozvati ruskog agresora da obustavi rat – zaključili su iz Ambasade Ukrajine. R. D.

Sa karnevala u Budvi

Društvo

Utorak, 3. maj 2022.

PODGORICA - Veoma sam zadovoljna podrškom običnih građana koji su pokazali humanost i želju da pomognu ukrajinskom narodu pogođenom humanitarnom katastrofom. I na početku, a i danas, Crnogorci pomažu na razne načine, nude smještaj, nude posao i spremni su da volontiraju. To pokazuje koliko su Crnogorci dobar narod i prijateljski prema Ukrajini – kazala je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa otpravnica Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka. Ona je u razgovoru istakla da je dovoljno vremena u Crnoj Gori da bi imala iluzije što se tiče raspoloženja u društvu. - Nažalost, ima i onih koji ne dijele tugu Ukrajine. U demokratiji svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje sa kojim se mi, u ovom slučaju, ne slažemo. Jednostavno, kao ljudi ne možemo da se saglasimo da su u redu patnje bilo kojeg naroda ili pojedinca – kazala je Fijalka. Ona je u Crnoj Gori već pet godina i za to vrijeme je stekla dosta prijatelja, za koje ističe da su ostali prijatelji i nakon 24. februara. - Svjesna sam da je crnogorsko društvo polarizovano po pitanju Ukrajine i Rusije. Tako su oni koji su bili naši prijatelji to i ostali. I postali još veći prijatelji. Oni koji su pokušavali nekako da drže neutralnost ipak su morali da odaberu stranu. U ovoj situaciji moramo odabrati stranu i izjasniti se ko je agresor a ko je žrtva – kazala je za RSE Fijalka. Podsjetila je da je u Crnu Goru do sada izbjeglo oko 7.000 Ukrajinaca, od čega je preko 2.000 nastavilo put u druge zemlje.

ZAHVALNI NA PODRŠCI

Kazala je da je zadovoljna i zahvalna diplomatskoj zajednici u Crnoj Gori za podršku i pomoć koju demonstriraju prema Ukrajini. - Mi sa diplomatama zapadnih zemalja radimo zajedno da nekako olakšamo situaciju u kojoj se nalaze ukrajinske izbjeglice i da vidimo puteve za dalju pomoć Ukrajini – rekla je ona i dodala da ne komuniciraju sa onima koji ne podržavaju Ukrajinu u ovoj

RFE/RL

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori kaže da su građani pokazali humanost, ali da ne razumije one koji podržavaju patnju i rat

Natalija Fijalka

situaciji, ali da je takvih malo. Kada je riječ o podršci Ukrajini koju svakodnevno daje Cetinje koje je jedini evropski grad koji u tome istrajava, Fijalka ističe da je ta podrška veoma važna za sve Ukrajince. - Važna je i zbog toga što je negdje prirodno da nakon tri mjeseca od početka ruske agresije pažnja svijeta prema ratu u Ukrajini ili bilo kojem drugom sukobu opada i da se ljudi navikavaju na to. Zato je nama izuzetno važna ta podrška Cetinjana koja je svakodnevna i istrajna. Naše Ministarstvo vanjskih poslova je prošle sedmice na svom Fejsbuk profilu objavilo informaciju o svakodnevnim protestima podrške na Cetinju i zahvalnost gradu i Cetinjanima – rekla je Fijalka za RSE. O onim drugim protestima,

Fijalka: Ima i onih koji ne dijele tugu naše zemlje Fijalka je istakla da je podrška veoma važna za sve Ukrajince jer je „negdje prirodno da nakon tri mjeseca od početka ruske agresije pažnja svijeta prema ratu u Ukrajini ili bilo kojem drugom sukobu opada i da se ljudi navikavaju na to“. – Zato je nama izuzetno važna ta podrška Cetinjana, koja je svakodnevna i istrajna. Naše Ministarstvo vanjskih poslova je prošle sedmice na svom Fejsbuk profilu objavilo informaciju o svakodnevnim protestima podrške na Cetinju i zahvalnost gradu i Cetinjanima – rekla je ona za RSE koji su veličali Rusiju i dali podršku agresoru, otpravnica poslova Ambasade Ukrajine kaže da se u demokratskim društvima ne mogu zabranjivati takvi stavovi. - Ali ja zaista ne razumijem te ljude koji podržavaju patnje bilo kojeg naroda. Ja ne znam koji su razlozi da oni slave Rusiju i podržavaju ubijanje djece i civila i rušenje grado-

va. Ne vidim nikakvu logiku ili utemeljenje za tu preveliku ljubav pojedinih Crnogoraca i drugih naroda u regionu prema Rusiji koja radi ovo što radi u Ukrajini – kazala je Fijalka.

TEHNIČKI PROBLEMI

Na pitanje RSE da opiše saradnju sa dosadašnjom Vladom Zdravka Krivokapića,

Sa Ambasadom Rusije bez kontakata od 2014. godine kada je nasilno anektiran Krim Sa Ambasadom Rusije u Crnoj Gori Ambasada Ukrajine nema nikakvih kontakata. - Mi uopšte nemamo nikakvih odnosa sa Ambasadom Rusije ne samo u Crnoj Gori nego u cijelom svijetu još od 2014. godine kada je Rusija nasilno anketirala ukrajinski Krim – rekla je ona. Ističe da nijesu imali sukoba, ali da ne mogu da prihvate ono što je Moskva uradila 2014. godine i ovo što radi od 24. februara kada je

počela ruska agresija na tu zemlju. - Mi sa njima nemamo o čemu da pričamo iako bih ja negdje željela da se sretnem sa predstavnikom Rusije u Crnoj Gori da meni, gledajući me u oči, Ukrajincima i Crnogorcima objasni ovu invaziju Rusije na Ukrajinu i stradanja koja su izazvali, pogibiju desetina hiljada Ukrajinaca među kojima i stotina djece. Voljela bih to da ga lično pitam – kazala je Fijalka.

Cetinjani i juče, uprkos nevremenu, pružili podršku ukrajinskim herojima i odali počast žrtvama ruske agresije

Za heroje otpora PODGORICA- Cetinjani i Cetinjanke su i juče po jakoj kiši održali šetnju podrške žrtvama rata u Ukrajini. Oni su 68. dana, tačno onoliko koliko i traje ruska agresija na tu zemlju, prošli Cetinjem a parola jučerašnjeg skupa bila je „Azovstal“. Na taj način su odali poštovanje hrabrim Ukrajinkama i Ukrajincima iz Azovstala, simbolu ukrajinskog herojskog otpora i prkosa. Prefarbana je još jedna ploča na trgu Kralja Nikole I u nadi da je potonja, a poručili su a će šetati svakog dana dok bude

trajao rat. - Slava Ukrajini! Herojima slava! - govorili su i juče građani i građanke Cetinja Fabrika Azovstal je simbol otpora ruskom agresoru. U toj fabrici su ostali ukrajinski borci koji se ne predaju, iako je to Moskva tražila od njih. Oni su posljednji borci za Marijupolj i ne povlače se sa položaja. Okolo 100 civila je prekjuče evakuisano iz te fabrike, a CNN je objavio da ima i povrijeđenih koji su ostali u ruševinama Azovstala. Ukrajinci i Ukrajinke koji se bore, nijesu napustili posljednje uporište odbrane Marijupolja. J.M.

Cetinjani dali podršku 68. put

ona ističe da je u dijelu prijema ukrajinskih izbjeglica bila dosta dobra i da su zahvalni Vladi što je donijela odluku o privremenoj zaštiti za Ukrajince sa setom prava za naše građane u Crnoj Gori tokom sljedeće godine. - Budući da je to prvi put da Crna Gora uvodi slične mjere, imamo razumijevanje za te tehničke prepreke i probleme koji su postojali u vezi sa tim. Mi imamo problem smještaja izbjeglica pošto sada počinje turistička sezona u Crnoj Gori i mnogi Ukrajinci će ostati bez smještaja. Imamo dosta problema i zbog toga što se u crnogorskom društvu plasira priča da su u Crnu Goru došli samo bogati Ukrajinci i da se na Primorju vide luksuzni automobili sa ukrajinskim tablicama. Siromašne Ukrajince nećete vidjeti na ulici i sa takvim autima jer oni nemaju novaca ni za smještaj ni za osnovne

Ideologija zaustavila sankcije Rusiji Fijalka smatra da su razlozi doskorašnje vlade da izbjegne usvajanje odluke o primjeni sankcija Rusiji prije svega ideološki. - Priča pojedinih crnogorskih zvaničnika o eventualnim ekonomskim posljedicama zbog prekida svih veza sa Rusijom ne stoji. Jednostavno, ti ekonomski odnosi su voljom Rusije gotovo potpuno prekinuti 2017. godine. Prethodne dvije godine ruska strana nije dozvolila letove iz Rusije za Crnu Goru dok su normalno letjeli recimo ka Albaniji i Hrvatskoj. Ipak, to nije previše naudilo crnogorskom turizmu koji je uspio da privuče turiste sa drugih tržišta – kazala je Fijalka.

namirnice i treba im pomoć – istakla je Fijalka.

OČEKIVANJA OD MANJINSKE VLADE

Ona je kazala da su regulisanje pravnog statusa i pronalazak adekvatnog smještaja za izbjeglice iz Ukrajine bili manji problemi sa Krivokapićevom vladom. - Ta vlada je imala problem da jasno stane na stranu Ukrajine i podrži je protiv ruske agresije. Toj vladi je bilo veoma teško da donese odluke za sprovođenje sankcija protiv Rusije, a takođe da jasno agresiju nazove agresijom – naglasila je Fijalka. Od manjinske vlade na čelu sa Dritanom Abazovićem očekuje da će stati na stranu Ukrajine i osuditi rusku agresiju i da će efikasno sprovoditi sankcije, što je ,,najvažnije za vas kao državu koja je na putu članstva u Evropskoj uniji“. Ambasada Ukrajine ukrajinskim izbjeglicama pruža neophodne informacije kako da dobiju status, zdravstveno osiguranje, školovanje djece, mogućnost zaposlenja. - Većina od njih prvi put dolazi u Crnu Goru i nemaju nikakve informacije. Pomažu nam međunarodne organizacije i Crveni krst Crne Gore kako bismo im omogućili kolikotoliko normalan status ovdje – kazala je ona za RSE. J. M.

10 Hronika

Utorak, 3. maj 2022.

Prvi saradnik Luke Bojovića predao se hrvatskoj policiji

NOVOSTI.RS

Filip Korać u pritvoru

Filip Korać

PODGORICA – Filipu Koraću, koji prema evidencijama bezbjednosnih službi slovi za prvog saradnika Luke Bojovića, određen je pritvor u Hrvatskoj nakon što se sam predao njihovim organima bezbjednosti.

Njegov branilac, advokat Gordan Preglej je agenciji Hina saopštio da se Korać sam predao kada je „došao do saznanja da se protiv njega u Hrvatskoj vodi postupak pa je želio da riješi situaciju“. Branilac je naveo da mu je jedino poznato da je protiv

Koraća pokrenuta istraga zbog falsifikovanja isprava. O Koraću, prema navodima B92, govorio je Beograđanin Veljko Belivuk na saslušanju u Tužilaštvu 7. februara ove godine. Belivuk se tereti za više teških zločina u Srbiji i u Crnoj Gori. Belivuk je tada, kako prenosi B92, saopštio da država sarađuje sa „škaljarskim klanom ili Filipom Koraćem“. – Belivuk je rekao da je Korać saradnik Bezbednosno-informativne agencije i Interpola, ali i Kotoranina Jovana Vukotića, koji prema operativnim saznanjima crnogorske policije važi za navodnog vođu škaljarskog klana – navodi B92. Prema pisanju srpskih medija, o Koraću je bilo riječi i u avgustu 2016. kada je priveden nakon ubistva Čeda Đokića u Zvorniku. Ali nakon saslušanja pušten je na slobodu. Korać je, kako navode mediji, desna ruka vođe ozloglašenog zemunskog klana Luke Bojovića, koji je na odsluženju zatvorske kazne u Španiji. U više navrata mediji su pisali da Korać za Bojovića vodi sve poslove. Iako se ime Filipa Koraća pominjalo u brojnim nezakonitim poslovima, njegov dosije je prazan. C. H.

Turskom državljaninu izrečena novčana kazna

Saobraćajna nezgoda u Baru

BUDVA - Državljaninu Turske D. T. (42) izrečena je jedinstevana novčana kazna od 1.456 eura jer je izazvao saobraćajnu nezgodu. Okrivljeni je na Jadranskom putu, u mjestu Žuta greda, izazvao udes u kojem je nastala materijalna šteta. Turski državlajnin je odbio da se podvrgne obaveznom alkotestiranju. Novčanu kaznu platio je odmah, a izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore od šest mjeseci. C. H.

BAR – N. H. (54) povrijeđena je u subotu veče dok je prelazila pješački prelaz u Baru. Na nju je automobilom naletio S. J. (44). Prema riječima direktora

Platio 1.456 eura zbog izazivanja udesa

Povrijeđena žena na pješačkom prelazu

Opšte bolnice doktora Igora Karišika, žena je smještena na odjeljenje intenzivne njege, ima serijsku frakturu rebara i povrede glave, prenio je Bar info. C. H.

U Ukrajini poginuo bivši poslanik i pomoćnik načelnika Nacionalne policije

Dejdej dovođen u vezu sa pokušajem ubistva Zvicera

PODGORICA - Bivši ukrajinski narodni poslanik i pomoćnik načelnika Nacionalne policije Kijeva Jevgen Dejdej (34) poginuo je u ratu u Ukrajini. Tu vijest je u martu na društvenim mrežama objavila njegova supruga Darija Dejdej - prenosi portal Pobjede. Protiv njega i dvojice policajaca prošle godine je pokrenut krivični postupak zbog sumnje da su tokom maja prošle godine obezbijedili prevoz kroz Ukrajinu osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera. Podsjećamo, ukrajinski portal Detective-info je ranije objavio da je Dejdej, na poziv prijatelja iz Poljske, angažovao dva službenika ukrajinske policije Rostislava Černobrivija i Semjona Gordienka i poslovnog partnera njegove supruge da dovezu u Kijev atentatore na Zvicera i da ih nakon zločina prevezu do Odese. Tokom saslušanja, policijski službanici, kao i bivši ukrajinski poslanik, kazali su tada da nijesu znali s kojom misijom su stranci stigli u Ukrajinu. Izjasnili su se da, bez obzira na optužbe, nastavljaju da rade za Nacionalnu policiju. Slučaj istražuje Državni biro za istrage (GBR) koji treba da utvrdi njihovu ulogu u ovom slučaju. Dejdej je rođen u Odeskoj oblasti. Učestvovao je Narandžastoj revoluciji i Revoluciji dosto-

Jevgen Dejdej

janstva. Godine 2014. postao je koordinator bataljona specijalne policijske patrolne službe „Kijev-1“. Iste godine, Dejdej je ušao u ukrajinski parlament kao poslanik Narodnog fronta. Zbog napada na Zvicera u maju 2020. godine uhapšeni su Baranin Stefan Đukić, Podgoričanin Emil Tuzović i srpski državljani Petar Jovanović i Milan Branković. Đukić, koji se ranije prezivao Mandić, prije četiri godine bio je pod istragom i u Srbiji, nakon hapšenja u Beogradu zajedno sa Draganom Đokićem, Almirom Dragišićem i Vladislavom Šljivančaninom. Takođe, Viši sud je prošle sedmice potvrdio optužnicu protiv Đukića i Tuzovića koji se sumnjiče za planiranje likvidacije tužioca i visokih policijskih službenika. Đukiću se takođe sudi i za organizaciju ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. T. K.

Hronika

Utorak, 3. maj 2022.

Presuda u korist ,,Omorike“ može dovesti u sumnju nezakonit uticaj Vesne Medenice na sudije

PRVA PRESUDA

O ishodu odluke gdje je uvažena revizija po zahtjevu kompanije ,,Omorika“ nema ni slova u naredbi za pokretanje istrage, a javnost je sa odlukom mogla da se upozna tek prije nekoliko dana kada je ona objavljena na sajtu Vrhovnog suda. Iz razgovora Miloša Medenice, koje je vodio preko kriptovane Sky aplikacije, zaključuje se da je od Petrovića, od dogovorenih 400.000, uzeo 100.000 eura da ubrza predmet pred Vrhovnim sudom. Vasilije Petrović je, prema navodima naredbe za istragu, 8. maja

Miloš Medenica

i 14. juna 2020. godine predao Raičeviću ukupno 100.000 eura dok je dogovoreno da se ostatak mita preda - nakon donošenja odluke po reviziji. Međutim, kada su Petrovići počeli da pritiskaju da im se posao završi, Medenica je uzvratio prijetnjama da će im pokrenuti proces za milionsku pronevjeru. Presuda u predmetu Cijevna komerc protiv kompanije ,,Omorika“ dovodi u sumnju optužbe Tužilaštva da je vijeće sudija Vrhovnog suda podleglo nezakonitom uticaju Vesne Medenice.

DRUGA PRESUDA

U drugom spornom predmetu Specijalno tužilaštvo tereti Medenicu da je uticala na odluku Vijeća Vrhovnog suda i, po diktatu, presudilo u korist kompanije Fab live protiv Gugi komerca. U ovom slučaju, odluka Vrhovnog suda se podudara sa obećanjima Miloša Medenice ljudima iz kompanije Fab live koji su mu za ovu uslugu isplatili, kako se navodi u naredbi za sprovođenje istrage, 190.000 eura. Bojan i Marko Popović (Fab live) su pred tužiocem objasnili kako su tekli pregovori sa Milošem Medenicom i njegova dva bliska prijatelja kao i kako je isplaćen za uslugu pozitivnog ishoda pred sudom. Iz podataka kojima Pobjeda raspolaže, osnovano je zaključiti da će Tužilaštvo sumnje za nezakoniti uticaj Vesne Medenice, osim transkripata razgovora preko Sky aplikacije u kojima Miloš Medenica direktno targetira majku Vesnu, morati da potkrijepi dodatnim i čvrstim dokazima. U suprotnom, u ,,slučaju Omorika“, moguće da u skorijoj budućnosti Tužilaštvo sumnje za podstrekivanje na nezakonit

UPITAN NEZAKONIT UTICAJ VESNE MEDENICE NA SUDIJE: Vrhovni sud

uticaj Miloša Medenice i njegova dva prijatelja o slučajevima donošenja odluka u Vrhovnom sudu prekvalifikuje u krivično djelo prevara.

s. vasiljević

Prema navodima iz naredbe o pokretanju istrage, Miloš Medenica, sin tadašnje predsjednice Vrhovnog suda, je sa kumom Markom Vučinićem i Nikolom Raičevićem dogovorio da od Vasilija Petrovića, čiji je otac vlasnik Cijevne komerc, dobije 400.000 eura za povoljan ishod po ovu firmu u revizijskom postupku protiv ,,Omorike“.

O ishodu odluke gdje je uvažena revizija po zahtjevu kompanije ,,Omorika“, nema losti isplaćena poslije pet i po godina (29. decembra 2006. ni slova u naredbi za pokretanje istrage, a javnost je sa odlukom mogla da se godine) nakon čega se Cijevna komerc upisala kao vlasnik kuupozna tek prije nekoliko dana kada je ona objavljena na sajtu Vrhovnog suda pljenih nepokretnosti. D.MijaTOvić

PODGORICA – Presuda u korist kompanije ,,Omorika“ protiv Cijevne komerc u revizijskom postupku pred Vrhovnim sudom u suprotnosti je sa stavom Tužilaštva da je bivša predsjednica ovog suda Vesna Medenica za određeni novčani iznos izvršila nezakonit uticaj na kolege sudije i naložila im da donesu odluku povoljnu za kompaniju Cijevna komerc.

SPOROVI

Presudom Vrhovnog suda rev. br. 1346/20 Vijeće sudija - Dušanke Radović, kao predsjednice vijeća i Nataše Božović, Ranke Vuković, dr Vesne Vučković i Vesne Begović kao članica vijeća - naloženo je ponovno suđenje u predmetu Cijevne komerc protiv beogradske firme ,,Omorika“. Kao razlog navedeno je da su Osnovni, a potom i Viši sud zanemarili nesrazmjeru između kupoprodajne cijene od 264.536,28 eura koju je Cijevna komerc isplatila kompaniji ,,Omorika“ i iznosa od skoro tri miliona eura (2.939.143 eura) koliko je nižestepenim presudama naloženo kompaniji ,,Omo-

Sa privođenja bivše predsjednice Vrhovnog suda

rika“ da plati Cijevni komerc. Cijevna komerc pokrenula je parnični proces protiv kompanije ,,Omorika“ iz Beograda koja joj je prodala zemljište za koje se ispostavilo da je u vlasništvu firme ,,Drina“ iz Goražda. Prema presudi Osnovnog suda u Podgorici od 28. febru-

Tužilac saslušao osumnjičenog za pokušaj ubistva

Dabetiću zadržavanje zbog ranjavanja dvije osobe BIJELO POLJE – Bogdanu Dabetiću određeno je tužilačko zadržavanje do 72 sata zbog pokušaja ubistva dvije osobe u selu Trepča u Andrijevici. Tužilac Slavenko Smolović je nakon odluke o zadržavanju donio i naredbu o sprovođenju istrage. Dabetić je, kako se osnovano sumnja, ranio dvije osobe iz vatrenog oružja i one su zadobile lakše tjelesne povrede. Do upotrebe vatrenog oružja došlo je nakon svađe ispred jednog ugostiteljskog objekta. B. Č.

ara 2020. godine, kompaniji ,,Omorika“ je naloženo da tužiocu (Cijevna komerc) na ime restitucije, po osnovu ništavosti ugovora, isplati ukupan iznos od 2.699.040 eura sa pripadajućim zateznim kamatama. Sporno zemljište (14.828 metara kvadratnih) Cijevna komerc je od kompanije ,,Omorika“ kupoprodajnim ugovorom od 6. marta 2001. godine dobila za dogovorenih - 517.388 njemačkih maraka. Kupoprodajna cijena je u cje-

Međutim, dvije godine kasnije (11. novembra 2008. godine), Osnovni sud u Podgorici utvrdio je ništavost ovog ugovora, po tužbi kompanije „Drina“ iz Goražda protiv Cijevne komerc, drugotužene Države Crne Gore i trećetuženog Vasilija Ivanovića. Kao razlog ništavosti navedenog ugovora navodi se činjenica da „Omorika“ d.o.o, iako upisani vlasnik, nije na pravno valjan način stekla pravo svojine na nepokretnostima koje je prodala Cijevni komerc. Prema stavu Vrhovnog suda u procesu revizije, prvostepeni sud je bio dužan da sa više pažnje ispita: da li je vraćanje kupoprodajne cijene u smislu odredbe član 104, stav 1, Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) moguće i da li se upravo na taj način sa aspekta tužioca kao kupca postiže restitucija u situaciji ništavosti kupoprodajnog ugovora.

OPTUŽBE

Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila, a tri dana kasnije joj je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da je kao pripadnik kriminalne organizacije, na čijem čelu se nalazi njen sin Miloš Medenica, vršila nezakonit uticaj prilikom donošenja dvije odluke u postupcima revizije pred Vrhovnim sudom. Ona je imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Crne Gore, za koje je bio zainteresovan njen sin i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju. Na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji Miloša Medenice su, pored njegove majke Vesne i kum Marko Vučinić, Nikola Raičević, Vasilije Petrović, Ivana Kovačević, Luka Bakrač, Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i pravno lice ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. B. ROBOVIĆ

Potvrđena optužnica protiv jedne osobe

Pronađen kokain

PODGORICA – Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv B. B. jer je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužni akt potvrdio je Viši sud. Kako se navodi u aktu Tužilaštva, optuženi je u porodičnoj kući, radi prodaje držao kokain. Ispod dušeka pronađene su dvije kese u kojima je bilo 46 pvc pakovanja sa kokainom ukupne količine 35,119 grama, a u drugoj je bilo devet tableta ksalola. C. H. MJESTO RANJAVANJA DVIJE OSOBE: Andrijevica

12 Crnom Gorom BIJELO POLJE

Utorak, 3. maj 2022.

KOLAŠIN: Prvomajski uranak pored Biogradskog jezera

,,Istrči i pokreni se“ 21. maja BIJELO POLJE Centar za sport i rekreaciju u saradnji sa Opštinom organizuje 21. maja atletsku uličnu trku povodom Dana nezavisnosti Crne Gore. Trka se sastoji iz tri segmenta. Prvi segment je namijenjen rekreativcima ,,Trka zadovoljstva“. Drugi je Memorijalna trka ,,Ljubiša Božović“ koja će okupiti juniore, dok će treći okupiti iskusnije trkače, seniore. Kako je saopšteno iz Centra za sport i rekreaciju - dužina rute se razlikuje u kategorijama, tako da je planirano da osnovci pretrče 800 m, rekreativci, juniori i juniorke dva kruga (2.000 m), seniori četiri kruga (4.000 m) i seniorke tri kruga (3.000 m). Predviđeno je okupljanje na Trgu slobode gdje će biti start i cilj trke, s početkom u 12 h. Mjerenje vremena će biti u skladu sa propozicijama Atletskog saveza Crne Gore. Dl. Š.

HERCEG NOVI

Betoniran put u Mojdežu HERCEG NOVI – Zahvljajući dobroj saradnji Mjesne zajednice, mještana i Opštine Herceg Novi u naselju Mojdež betoniran je put u dužini od 210 metara koji vodi ka Filter stanici. Prema riječima predsjednika MZ Mojdež Petra Porobića mještani su tražili da se uredi ovaj dio puta, a MZ i Opština podržali njihovu inicijativu. – Mještani su obezbijedili 4.700 eura, a ostatak novca Opština i Mjesna zajednica, jer kompletna investicija iznosi oko 14.000 eura. Urađeno je i proširenje puta – kazao je Porobić. U planu je, najavio je on, i uređenje puta od skretanja kod konobe ,,Pajo“ do Filter stanice u Mojdežu, u dužini od 350 metara. – Kada se radilo filtersko postrojenje 2008. taj put je trebalo da bude urađen, ali se to nije realizovalo. Hercegnovski Vodovod je odradio projekat i aplicirali su za sredstva kod strane Ambasade. Da li će projekat biti odobren biće poznato narednog mjeseca. Ako ne budu dobili sredstva, Opština će finansirati njegovo uređenje – kazao je Porobić. U ovoj mjesnoj zajednici planiraju investicije koje će poboljšati infrastrukturu ovog mjesta. I. R.

Raška Minića i Brana Rakočevića je „htjela“ riba

KOLAŠIN - Odavno se nijesu sastajali. U ovom sastavu. To što život razdvaja, „ojačala“ je i epidemija korone. Ako je postojao datum koji je tome protivteža, onda je to Prvi maj. Iako ni on ne liči na sebe nekadašnjeg, sačuvane su energija i vatra sjećanja. Vatra nekadašnjeg koja se može ponovo „raspiriti“... Dodatni razlog prvomajskom okupljanju je i informacija koja je stigla početkom aprila – dolazi Garabin za Prvi maj. Dolazi Grši. Najviši ali i najsmireniji član ekipe, Goran Kasalica Grši, već petnaestak godina živi u Australiji... A kada dolazi Grši, onda Prvi maj mora da liči na nekadašnje. Bili su kategorični u tome i oni iz „stare garde“ Brano Rakočević, Bracan Šćepanovič, Raško Minić, Željko Karišik – Kare, Momo Kljajić ali i podmladak Žućo i Mladen Marković, kum Slaviša Knežević, Željko Vujisić, Kićo Rakočević, Boris Kuburović, Stefan Tomović... Uslov svih uslova, kada je u pitanju traženi i očekivani prvomajski ugođaj jeste – mjesto pored Biogradskog jezera. Treba naći i sačuvati poziciju u blizini vode koja obećava dobar ulov. Dio ekipe i to oni najmlađi su zanoćili u bungalovima NP ,,Biogradska gora“

Brano, Željko, Bracan, Raško, Grši, Kare, Momo

Datum koji okuplja i vraća uspomene

Uz muziku sa harmonike uživale su različite generacije. Došli su sa svih strana, čak i iz daleke Australije. Jedni su se dokazivali u pecanju, drugi u pripovijedanju i pao je dogovor - sastaće se opet da bi „osvojili“ pozicije pored Biogradskog jezera. Takođe je važno zauzeti i najprostraniju i najkomforniju „pečurku“, radi svih gastronomsko-zabavnih aktivnosti koje se planiraju tokom dana... Raško Minić i Goran Kasalica Grši oko pet sati su stigli pored jezera. Ribolov „kreće“ tek u osam sati ali oni nijesu htjeli da propuste prvomajsko svitanje. Kažu da im donosi posebnu smirenost i motivaciju. Kao da kroz njega spoje sve minule decenije... Motivaciju je odmah potvrdio Raško Minić sa nekoliko efektnih primjeraka pastrmke, one prave, oko pola kile. Nije se dao ni Brano Rakočević sa svojim ulovima. Njih dvojica, inače veliki prijatelji, godinama su glavni konkurenti u prvomaj-

Goran Kasalica, Bracan Šćepanović, Raško Minić, Željko Karišik

skom ribolovu. Bracan Šćepanović jedan od najuspješnijih i najšarmantnijih predstavnika autoriteta koji se zove „kolašinski volan“, objašnjavao je

Novi mural na fasadi u gradu pod Rumijom podršku pružili preduzeće

Nema Bara do cara

SIMBOL GRADA: Mural nastao u okviru ,,Strit in art“ festivala

BAR – Fasadu stambeno-poslovnog objekta u neposrednoj blizini raskrsnice Ulice maršala Tita i Ulice Popa Dukljanina odnedavno krasi mural masline. Nastao je u okviru obilježavanja Dana planete zemlje, završnog dana trećeg izdanja ,,Strit in art“ (Street in art).

Žućo Marković dežura pored gulaša

Akademski slikar i primijenjeni grafičar Jovan Jerkov iscrtao je stablo masline sa prepoznatljivim gradskim sloganom. Organizatori festivala „Street in art“ saopštili su da je glavni sponzor oslikavanja zida bila prodavnica boja i lakova ,,Mondrian“, dok su tehničku

,,Gip Mirox“ i fotokopirnica ,,Copy Paste“. Posebna zahvalnost upućuju vlasnicima lokala ,,Dublin Pub“ Radovanu Orlandiću i Miliću Šaroviću. – Zahvaljući razumijevanju stanara i rukovodstva filijale NLB banke u Baru, ovim muralom započet je još jedan vizuelni sadržaj festivala ,,Strit in art“. Organizatori manifestacije će, pored zasebnih izložbi umjetničkih fotografija i književnih događaja koji će biti tematski povezani sa likovnim stvaralaštvom, u svoja buduća dešavanja uvrstiti i razne forme, odnosno odgovarajuće ukrašavanje javnih površina ovog dijela grada. Prilikom budućih dekorisanja zidnih i pješačkih površina vodiće se računa o planskim aktivnostima za uređenje prostora, u potpunosti uvažavati potrebe stanara i privrednih subjekata, dok će motivi biti isključivo zasnovani na univerzalnim humanim potrebama – najavili su organizatori. C. G.

kako je lako biti dobar ribolovac kada im pokaže mjesto odakle se zabacuje. - Ovo „priča“ moje iskustvo od pola vijeka, koliko sam pored

Biogradskog jezera - samouvjeren je Bracan. Željko Karišik Kare je stigao iz Podgorice. Da bude sa prijateljima, da nastavi što je stvarano decenijama. Putovao je i dobri i omiljeni kum Slaviša Knežević iz Bijelog Polja. Žućo Marković je imao svoje dežurstvo pored gulaša koji je ponovo bio „najbolji do sada“. Prepuna trpeza se isprobavala u fazama a pauze u konzumaciji hrane, harmonika je starim šlagerima podigla atmosferu... Još jedno prvomajsko okupljanje ulazilo je u završnicu. Sitna kiša je pomogla da se jednostavnije kaže prašumi „doviđenja“. Kraljevo kolo se napuštalo sa obnovljenom energijom da je konačno nešto bilo kao nekada. Grši je stigao iz Australije a i nas ima ođe... Dr. DRAŠKOVIĆ

BERANE: Projekat Sekretarijata za sport

Školi u Štitarima kupili opremu za stoni tenis BERANE – Osnovna škola „Vladislav Rajko Korać“ u selu Štitari dobila je stonotenisku opremu i rekvizite (sto, reketi, loptice i mrežice). Riječ je o donaciji koju je

Sekretarijat za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO realizovao u okviru projekta „Sport u beranskim školama u cilju unapređenja i razvoja školskog sporta“. M. Đ.

KORISNA DONACIJA: Preuzimanje donacije

Crnom Gorom

Utorak, 3. maj 2022.

Direktori vodovoda u Budvi, Herceg Novom, Tivtu i Ulcinju o najavi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda da je moguća nestašica tokom sezone

Ne zavise sve opštine od vode iz regionalnog sistema MEDIABIRO

PODGORICA – Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić saopštio je prošle sedmice kako je moguća nestašica vode tokom sezone zbog smanjene izdašnosti izvorišta Bolje sestre koje je, prema njegovim riječima, posljedica devastacije korita rijeke Morače. Iz regionalnog sistema vodu preuzimaju Budva, Kotor i Tivat od jula 2010. godine, Bar od 2011. godine, a Ulcinj od 2012. godine.

Bez odgovora iz Bara i Kotora U kojoj su mjeri Bar i Kotor zavisni od izvorišta Bolje sestre nijesmo uspjeli da saznamo jer iz tamošnjih gradskih vodovodnih preduzeća nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.

BUDVA

Iz budvanskog vodovoda Pobjedi je saopšteno da im nijesu službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre. Lokalni vodovod vodu iz regionalnog sistema preuzima od 2010. godine. - Od tada nije bilo većih problema u snabdijevanju – kazali su iz Vodovoda. Pored sistema regionalnog vodosnabdijevanja, Vodovod Budva koristi i sopstvena izvorišta - lokalnog karaktera. Najpoznatije i najizdašnije lokalno vodoizvorište je u naselju Reževići. Sistem za snabdijevanje oslanja se i na još dva manja: Piratac i Buljaricu. Kako se izdašnost najviše karakteriše sušnim ili povoljnim hidrološkim periodima, to i količine vode na istima variraju. Količine vode u zavisnosti od perioda godine, variraju. - Izdašnost svih izvorišta zavisi od niza faktora među kojima su najčešći, prirodni. U dobrim hidrološkim godinama, količine

Budva: Nijesu nam službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre. Tivat: U ljetnjim mjesecima iz Regionalnog vodovoda preuzimamo 90 odsto od ukupno distribuirane vode potrošačima. Ulcinj: Možemo imati problem u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona)

BEZ VEĆIH PROBLEMA U SNABDIJEVANJU OD 2010: Budva juče

vode na izvorištima su znatno bolje – kazali su iz gradskog Vodovoda. Tačne količine vode koje preuzimaju iz sistema regionalnog snabdijevanja srazmjerne su, kažu, potrebama u toku turističke sezone i kalandarske godine tako da umnogome mogu varirati. - Generalno, sva vodovodna

društva na Primorju poboljšala su snabdijevanje zahvaljujući dodatnim količinama iz regionalnog sistema – objasnili su iz Vodovoda. Iz tog preduzeća ističu da je snabdijevanje Budve vodom, proteklih godina, na zadovoljavajućem nivou, kako tokom zimskih tako i u toku ljetnjih mjeseci.

- Redovne isporuke vode nekada ometaju obavezne sanacije ili kvarovi na mreži ali pretjerano ne utiču na kvalitet snabdijevanja. Manje poteškoće još su primjetne kod snabdijevanja korisnika na višim kotama. Isto je zapaženo najčešće u ruralnim područjima opštine. Međutim, Vodovod u saradnji sa Opštinom upravo okončava

Doklestić: Herceg Novom ne treba voda iz Regionalnog vodovoda Herceg Novi nije spojen na regionalni vodovodni sistem jer nije izgrađen cjevovod Tivat - Sveta Neđelja. Toj opštini je od 2013. do 2017. godine voda iz RVCG isporučivana preko tivatskog sistema. Izvršni direktor regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Josip Đurašković je za RTHN saopštio je da su prošle sedmice, nakon što je krajem 2021. godine spojen cjevovod od 3,2 kilometra do prekidne komore Tivat, stvoreni uslovi za povezivanje Herceg Novog na Regionalni vodovod, investicione vrijednosti oko dva miliona eura. Međutim, direktorica Vodovoda i kanalizacije

Herceg Novi Olivera Doklestić kaže da toj ošptini nijesu potrebne dodatne količine vode iz regionalnog sistema. - U gradskom sistemu imamo oko 550 litara u sekundi iz hidroelektrana na Trebišnjici i sa lokalnog izvorišta Opačica, koje su dovoljne i u špicu sezone kada se udvostruči broj potrošača - tvrdi Doklestić. Spajanje Herceg Novog na Regionalni vodovodni sistem biće tema razgovora predstavnika gradskog vodovodnog preduzeća i regionalnog vodovoda ove sedmice. - Preuzimanje vode iz regionalnog vodovoda nema smisla dok se ne sanira cjevovod jer

bi se bilježili ogromni gubici. Mi smo tražili sastanak da uspostavimo dijalog o održavanju njihove infrastrukture – cjevovoda od Zmijica do Kamenara i rezerovoara. Čelični cjevovod je u lošijem stanju nego prošle godine. Mi smo uložili izvjesna sredstva u sanaciju dionice u predjelu Bijele, u dužini 1.500 metara - kazala je za RTHN Doklestić. Ona podsjeća da je infrastrukturu uradio Regionalni vodovod prije 40-ak godina, za snabdijevanje rivijere da bi se viškovi vode prebacivali ka Tivatu i Budvi, što je trajalo dok nije izgrađen regionalni sistem sa izvorišta Bolje sestre.

- Prije 12 godina izgrađen je sistem RV Crnogorsko primorje i mi smo stalno u nekoj vrsti pritisaka da preuzimamo njihovu vodu. Od rezervoara Zmijice do Bijele cjevovod je u relativno dobrom stanju, a posljednji kilometar i po je sporan. Zato je i iniciran sastanak sa predstavnicima Regionalnog vodovoda, kao vlasnicima, da se napokon riješi pitanje sanacije i održavanja njihove infrastrukture u Herceg Novom. Sjetimo se da su građani Herceg Novog jedan odsto od građevinskih dozvola izdvajali tom preduzeću u posljednjih 30 godina - kazala je direktorica novskog Vodovoda.

projekat za poboljšanje snabdijevanja u naselju Lazi (kota iznad 120 metara nadmorske visine). U perspektivi su i još neki planirani projekti koji za cilj imaju normalizaciju u napajanju viših kota – najavili su iz Vodovoda.

TIVAT

Izvršni direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat Alen Krivokapić kaže da uredno snabdijevanje te opštine tokom ljetnje sezone zavisi od Regionalnog vodovoda. - Tivat u ljetnjim mjesecima ( jul i avgust) iz Regionalnog vodovoda preuzima od 100 do 120 l/s vode, što procentualno iznosi 90 odsto, od ukupno distribuirane vode potrošačima. Na godišnjem nivou RVCP u količinama distribuirane vode ViK-a Tivat učestvuje sa 60 odsto. Preostale količine vode dobijamo iz lokalnog izvorišta Plavda (20-30 l/s u ljetnjim mjesecima), i izdašnost zavisi od hidrološke situacije, ali nijesmo primijetili promjene sa aspekta pada izdašnosti. U zimskom periodu izdašnost je znatno veća i zadovoljava naše potreba – kazao je Krivokapić.

On dodaje da prethodnih godina, od kada je Tivat spojen na regionalni vodovodni sistem, nijesu imali prekida u snabdijevanju. - Svi potrošači su bili uredno snabdijevani bez prekida i restrikcija, osim u slučajevima kvara na instalacijama – kazao je Krivokapić.

ULCINJ

U Vodovodu i kanalizaciji Ulcinj kažu da najjužnija crnogorska opština može imati problem snabdijevanja vodom u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona). - Tokom ljetnje sezone, period jul-avgust prosječno oko 40 litara/sekundi, procentualno je u hidrološkom minimumu 10 odsto od regionalnog vodovoda. Stabilnost snabdijevanja uslovljena je manjkom rezervoarskog prostora – kazali su iz vodovodnog preduzeća najjužnije crnogorske opštine. Prema njihovim riječima smanjuje se izdašnost sa gravitacionih izvora, dok izvorište Lisna Bori u hidrološkom minimumu ima izdašnost 280 litara u sekundi. D.Š.

BUDVA: Sjutra protest prosvjetnih radnika, vlasnika stanova u Dubovici

BUDVA – Prosvjetni radnici, koji godinama čekaju useljenje u stanove u zgradi u Dubovici, najavili su za srijedu protestno okupljanje ispred upravne zgrade Opštine, sa početkom u 12 sati. Izgradnja tri stambene zgrade u Dubovici, sa 147 stanova za prosvjetne radnike, počela je 2013. i rok za završetak je bio 18 mjeseci. Direktor SMŠ ,,Danilo Kiš“ Krsto Vuković na svojoj Fejsbuk stranici podsjeća da

je prije pola godine u Budvi održan sastanak kojem su prisustvovali predsjednik Opštine, direktor Prosvjetne zadruge, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, predstavnici Ministarstva prosvjete i Ministarstva finansija i lokalni sindikalci, na kojem je dogovoreno da se 1. maja moraju uručiti ključevi vlasnicima. - Svjedočimo da su zgrade nezavršene i daleko od ključeva, da su vrata zaključana, a

odgovorna lica odsutna... Ma OK, imamo svakako freške fotke i znamo stanje, džaba vam laganje. Hvala komšiji iz susjedne zgrade te nam pusti struju sa drugog sprata. Idemo dalje, vidimo se u srijedu ispred Opštine - napisao je Vuković. Na međunarodni praznik rada Prvi maj, prosvjetni radnici organizovali su uranak na platou ispred nedovršene zgrade kako bi skrenuli pažnju odgovornih. C. G.

FEJSBUK

Ključeve čekaju duže od sedam godina

IZGRADNJA POČELA 2013.GODINE: Zgrada u Dubovici, prvomajski uranak

14 Kultura

Utorak, 3. maj 2022.

Zaokružen program Festivala kulture na Zabjelu

U Podgoricu dolaze i Darko Rundek i Ekipa Lokalnu zajednicu posebno raduje činjenica da će najmanje pet eura od svake prodate ulaznice biti proslijeđeno u humanitarne svrhe – Fondaciji ,,Bajkeri dobre volje“ i Fudbalskom klubu Zabjelo – navodi se u saopštenju organizatora Festivala. Posjetioci Festivala svoju ulaznicu po promo cijeni od 10 eura mogu obezbijediti već danas. Kontingent ulaznica po promotivnoj cijeni je ograničen, pa će ova cijena važiti do 10. maja ili do isteka zaliha, dok će nakon toga i sve do dana festivala cijena ulaznice iznositi 15 eura. Na dan festivala ulaznica će koštati 20 eura. Zbog kapaciteta lokacije festivala, ukupan broj ulaznica je ograničen. Ulaznice se mogu kupiti na kioscima Tobacco S Press-a, kao i na još nekoliko prodajnih mjesta o kojima će biti više riječi u narednim danima na društvenim mrežama. Takođe, kupovina ulaznica može biti još jednostavnija putem Gigstix online servisa. D. E.

Projekat Maše Šarović na forumu u SAD

„Plod“ u Los Anđelesu PODGORICA – Projekat dugometražnog igranog filma „Plod“, rediteljke Maše Šarović, selektovan je među šest projekata iz cijelog svijeta na International Project Discovery forumu, koji se od 12. do 15. maja održava u Los Anđelesu, u okviru Los Angeles Greek Film festivala. Projekat „Plod“ je u fazi razvoja, a nastaje u produkciji producentske kuće „Kino“. U Americi će ga predstavljati rediteljka Šarović. International Project Discovery Forum daje priliku filmskim profesionalcima da unaprijede svoje dugometražne filmove u razvoju. Filmski stvaraoci učestvovaće u programu koncipiranom kroz četiri dana intenzivnih radionica, i svaki od predstavnika odabranih projekata učestvovaće u finalnom pitchu. Komisiju će

Spoj meditacije i Me PODGORICA – Album „Feel the moment“ gitarskog dua koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević objavljen je u petak za izdavačku kuću „Naxos Records“. To je njihov deseti album, a treći koji objavljuju pod etiketom ove svjetski poznate muzičke kuće. „Feel the Moment“ je djelimično predstavljen crnogorskoj publici u posebnom filmu snimljenom u Studiju 6 RTCG, čiji su autori Davor Klisić i Miodrag Miki Brajović, povodom 30 godina karijere ova dva virtuoza. Njihov videomaterijal iz tog studija nalazi se već nekoliko dana na plejlisti „Classical Live“ Apple music platforme. Muzički urednici ove platforme smatraju da su Bulatović i Nikčević možda najbolji crnogorski gitaristi, te da na svom novom albumu istražuju emocije i doživljaje svijeta pod pandemijom. Zato su se povodom ovog albuma dodatno potrudili oko promocije naših proslavljenih muzičara. Bulatović je za Pobjedu, između ostalog, govorio o blagom stilskom zaokretu, procesu stvaranja albuma i najavio neke važne nastupe. POBJEDA: Unutrašnji mir i prihvatanje i slavljenje života kao takvog – tako stoji u najavi koju je Naksos objavio. Da li to znači da ste napravili mali zaokret u svom muzičkom izrazu i da je, osim tradicionalnog i mediteranskog, i grad došao do izražaja? BULATOVIĆ: Za razliku od prethodnih ovaj album je drugačiji po mnogo čemu, možda prije svega svojom atmosferom, zvukom, načinom interpretiranja kao i sadržajem kompozicija koje ga sačinjavaju. U podnaslovu izdanja „Feel the Moment“ piše dodatno pojašnjenje, da je riječ o meditativnoj mediteranskoj muzici za gitaru, i to je možda najbolje objašnjenje kakva su djela, i šta slušalac može očekivati od naših novih kompozicija. Kao i

Darko Nikčević i Srđan Bulatović na promo fotografiji izdavačke kuće „Naksos“

Trinaestojulska nagrada me je dodatno inspirisala POBJEDA: Bila je ovo posebna godina za vas dvojicu, dobili ste i značajnu državnu nagradu. Na šta vas je ona obavezala? BULATOVIĆ: Ja se ne bavim muzikom zbog nagrada, već iz sopstvene potrebe i ljubavi prema njoj. Potreba za sviranjem, stvaralaštvom budi u meni konstantni nemir i želju ka istraživanjima i novim mogućnostima u pronalaženju sopstvenog muzičkog jezika i izraza. Naravno da mi prija kada neko vidi i vrednuje taj rad. Posebno ako je to najveće državno priznanje kakva je Trinaestojulska nagrada. Dobiti takvu nagradu za mene je najveća čast. I ponosan sam i srećan zbog toga. Ona me je dodatno motivisala i inspirisala ka novim stremljenjima i uticala na moj trenutno najveći umjetnički iskorak ka svijetu do sada.

BULATOVIĆ: Izolacija je na cio svijet ostavila dubok trag, pa samim tim i na nas. Njena refleksija izazvala je potrebu ka stvaranju meditativnijih muzičkih djela. Ali u početku pandemije kod mene nije tako bilo, jer prva kompozicija koju sam napisao nosi naziv „Life“. Bržeg je tempa, vesela, ritmična. Ona je nastala kao reakcija na privremeni prekid izolacije i izlazak van naših domova koji je u tom trenutku kratko trajao, ali smo u njemu osjetili

prethodna, i ova muzička djela nastala su iz potrebe ka novim traganjima i nastojanjima: naći novi muzički jezik i izraz ili stremiti ka njemu. Ostajemo u duhu Mediterana kao zemlja i kultura koja mu pripada, dodajući mu meditativnost kroz jezik svijeta koji je svakom razumljiv – muzika. POBJEDA: Koliko je period izolacije dobio konkretnog prostora na albumu i da li bi album bio ovako brzo spreman da nije krenula pandemija?

šta znači vratiti se u normalan život i iznova shvatili njegovu vrijednost. Nedugo posle toga, opet se nastavio period izolacije u kome sam osluškivao sebe i djela su nekako nastajala jedna za drugim. POBJEDA: U kom je smislu rad na ovom albumu bio drugačiji od prethodnih, a šta je ostalo isto? BULATOVIĆ: Za razliku od prethodnih, kompozicije koje smo pripremali da snimamo za ovaj album nijesmo uspjeli prvo odsvirati pred publikom kao što smo to radili prije snimanja svih naših prethodnih izdanja. To nas je spriječilo da oslušnemo reakciju publike na najnovija djela. Razlog za to bio je period izolacije gdje dugo nijesmo javno nastupali. POBJEDA: Da li je emitovanje videa iz Studija 6 umanjio euforiju koja bi objavljivanje pratila ovih dana da neke kompozicije nijesmo već čuli? BULATOVIĆ: Iz albuma u album saradnja sa izdavačkom kućom „Naksos“ se pojačava. Ovo posebno ističem, jer svakog mjeseca „Naksos“ izdaje desetine albuma za

Boljšoj teatar otkazuje predstave slavnim rediteljima koji su se izjasnili protiv rata

Plakat projekta „Plod“

činiti profesionalci iz filmske industrije. Projekat „Plod“ (EMBRYO) podržan je za razvoj projekta i za razvoj scenarija na konkursima Filmskog centra Crne Gore. Do sada je projekat filma „Plod“ prošao međunarodnu radionicu First Films First, zatim koprodukcioni market i Pitch Sofia meetings, održanom onlajn u sklopu najznačajnijeg filmskog festivala u Bugarskoj. Pored rediteljke Šarović, ekipu filma „Plod“ čine scenaristkinja Sara Đurović, direktor fotografije Igor Lazić i producentkinje Jelena Šoškić i Marija Perović. S. V.

Srebrenjikov i Kuljabin u nemilosti Moskve Profimedia/afP

PODGORICA – Darko Rundek i Ekipa biće četvrti bend koji će svirati na Festivalu kulture na Zabjelu, pored već najavljenih grupa ,,Partibrejkers“, ,,Zoster“ i „Parampaščad“. Najavom da će poznati muzičar gostovati u Podgorici organizatori su zaokružili program Festivala kulture, koji će biti održan 10. juna. Rundek je istaknuti hrvatski muzičar, osnivač „Haustora“, koji se oprobao i na poljima režije, glume i poezije. Od 2017. godine nastupa sa ,,Ekipom“, bendom koji je nastao tako što je Rundek svojim dugogodišnjim saradnicima Izabel i Dušanu Vraniću pridružio niz vrsnih mladih muzičara i muzičkih istomišljenika. Sa njima 2020. godine snimio album „Brisani prostor“. - Već od prve najave izvođača vlada veliko interesovanje publike, a konačni sastav bendova koji će nastupiti na stadionu Zabjela obećava do sada neviđeni rok spektakl u Podgorici.

Srđan Bulatović za Pobjedu o novom albumu gitarskog dua „Feel the Mom

Reditelji Kiril Srebrenjikov i Timofej Kuljabin

MOSKVA – Boljšoj teatar otkazuje predstave u režiji dvojice slavnih reditelja Kirila Serebrenjikova i Timofeja Kuljabina koji su se izjasnili protiv ruske invazije na Ukrajinu. Najveći ruski teatar je u nedjelju najavio da će zamijeniti tri predstave „Nurejeva“, baleta u režiji Kirila Serebrenjikova, komadom Arama Hačaturjana „Spartak“, dok će umjesto „Don Paskvale“, komične opere Gaetana Donicetija, u režiji Timofeja Kuljabina, publika ove nedjelje vidjeti produkciju „Seviljskog berberina“ Đoakina Rosinija.

Boljšoj nije naveo razloge za otkazivanje. Međutim, Kuljabin je koristio svoj Instagram nalog da izrazi solidarnost sa Ukrajinom i ismije ruske akcije tamo. U jednom postu je pokazao imitiranu verziju naslovne strane Lava Tolstoja „Rat i mir“, zamijenivši prvu riječ naslova specijalnom operacijom – terminom koji je Kremlj koristio da opiše invaziju, piše „Gardijan“. Serebrenjikov je rekao za „France 24“ u intervjuu prošlog mjeseca da je „prilično očigledno da je Rusija započela rat“ i da mu to slama srce. - To je rat, to je ubijanje ljudi, to je najgora stvar (što) se ikada moglo dogoditi sa civilizacijom, sa čovječanstvom... To je humanitarna katastrofa, to su rijeke krvi – rekao je on. Obojica se trenutno nalaze van Rusije. R. K.

Kultura

Utorak, 3. maj 2022.

ment“, u izdanju „Naxos Records“

U Starom Baru otvorena arheološka postavka u obnovljenoj Arhiepiskopskoj palati

tržište cijelog svijeta. Velika razlika u pristupu, tretiranju i reklamiranju naših djela je od prvog izdatog albuma za njih do sadašnjeg, trenutno aktuelnog. Nikada ranije nijesmo dobili toliku reklamu i zastupljenost albuma kao što je to sa albumom „Feel the Moment“. Već pola godine prije zvaničnog objavljivanja albuma izdat je kompletan notni materijal naših najnovijih djela. Već danima naše fotografije i omot albuma postavljeni su na profilnim fotografijama „Naxos Music“, zatim „Naxos Deutschland“, „Naxos Norway“, „Naxos youtube“. Najavni videotrejler albuma nalazi se na mnogim društvenim mrežama. Album se u fizičkom i elektronskom formatu nalazi i prodaje u cijelom svijetu. A ono što je možda i najveći iskorak do sada jeste što se naša djela u audio i video formatu nalaze i slušaju na plejlistama najveće internet platforme na svijetu Apple Music. Riječ je o plejlistama umjetničke muzike koje su kreirali muzički urednici Apple Music Classical. U au-

dio-formatu naša djela nalaze se na plej-listama „Guitar Chill“, „Classical Motivation“, „Classical Dinner Party“ i „New in Classical“. POBJEDA: Kakvi su planovi za promocije? Imate li već najavljene nastupe u Crnoj Gori i inostranstvu? BULATOVIĆ: Vraćamo se polako u normalu, te za sada imamo nešto zakazanih koncerata u Crnoj Gori, od kojih bih izdvojio koncert zakazan za 2. avgust u Budvi na festivalu „Grad teatar“ kao i koncert u Italiji u julu i u Španiji do kraja godine. Naravno da planiramo promociju najnovijeg albuma, ali imamo u vidu i činjenicu da nijesmo u Crnoj Gori dovoljno pažnje posvetili kompozicijama sa prethodnog albuma, jer je on izašao 2020. u periodu izolacije. Promišljamo u kom pravcu raditi promociju, kada, i sa kojim djelima. POBJEDA: Što je to što je Darku Nikčeviću i Vama zajedničko u senzibilitetu, a po čemu ste različiti i da li ste vjerovali da će vaša saradnja trajati tri decenije kad ste krenuli u prvi zajednički projekat? BULATOVIĆ: Obojica smo oduvijek bili otvoreni za nova istraživanja i sopstvena napredovanja u muzici. Promišljanja, razgovori, dileme, praćenje i osluškivanje kretanja muzike doprinijeli su razvoju i višedecenijskom postojanju dueta. Slična muzička interesovanja, kroz naše muzičke i sviračke raznolikosti dovela su do toga da sinergijom stvorimo svoj muzički izraz. To nije bilo lako, jer živimo u maloj sredini, gdje su spoticanja jedno od sredstava koja su nas pratila, ali nas nijesu obeshrabrivala, već ojačavala i možda smo tada stvorili najznačanija djela. Da smo slušali šta nam drugi pričaju nikada ne bismo ništa stvorili. Pratili smo sopstvenu viziju, imali dovoljno hrabrosti da se upustimo u ostvarivanje onoga što smo zamislili. D. ERJAVŠEK

BAR – Arheološka postavka u obnovljenoj Arhiepiskopskoj palati u Starom Baru otvorena je u okviru manifestacije „Nož tvrđava“. Objekat je svečano otvorio predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, koji je kazao da je otvaranje Arhiepiskopske palate svojevrsna kruna dosadašnjeg rada. - Imamo za cilj da svake godine otvaramo ili stavljamo u funkciju jedan od objekata u Starom gradu Baru. Najprije smo, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture, rekonstruisali crkvu Svete Katarine, zatim nastavili sa aktivnostima na palati 85 kao prvom Kreativnom habu u Crnoj Gori koji već dvije godine živi. Kroz projekat „Fortitude“ uspjeli smo da adaptiramo objekat Carinarnice i Ljetnju scenu, a uz podršku Ministarstva kulture i da okončamo sve radove u dijelu uređenja enterijera Arhiepiskopske palate – kazao je on, prenosi Mediabiro.

KVALITET

Raičević je rekao da je vrijednost radova preko 90.000 eura iz Budžeta Vlade Crne Gore, dok je Opština Bar opredijelila preko 40.000 eura. - Time smo jasno stavili do znanja svim našim partnerima da na jednak način želimo da realizujemo i buduće projekte koji za cilj imaju rekonstrukciju i revitalizaciju starih objekata u Starom gradu Baru i njihovo stavljanje u funkciju, a prioritetno stavljanje u funkciju turističke ponude našeg grada. Veoma sam srećan i zadovoljan što su radovi okončani u definisanom roku i izvedeni na kvalitetan način – rekao je Raičević i zahvalio zaposlenima u Kulturnom centru i arheologu Dejanu Draškoviću, „koji nastavlja tradiciju čuvara Starog grada Bara koju je Omer Peročević mnogo godina iza nas postavio“. Raičević je dodao da se „večeras njegova vizija i njegov san da upravo ovaj objekat bude na ovaj način rekonstruisan ostvaruje“. Kada je po srijedi sama palata, Raičević smatra da je ona javnosti prezentovana sa ciljem da ubuduće bude definisana kao Arheološki muzej grada Bara.

Bar Info

Uz pregalaštvo mnogih Mediterana ostvaren važan cilj

Dio arheološke postavke u Arhiepiskopskoj palati

- Radovi koje smo započeli u dijelu uređenja Arhiepiskopske palate su započeli sredinom 2021. godine, nastavili smo i u ovoj godini sa radovima na uređenju enterijera, kako bi upravo večeras posjetiocima prezentovali sadržaj. Time stavljamo tačku na četvorogodišnji program koji je za cilj imao rekonstrukciju i revitalizaciju objekata u Starom Baru i stavljanje u funkciju određenih objekata – kazao je on, a prenosi Mediabiro. Arheolog Drašković je kazao da se otvara objekat za posjetioce u kome je stalna arheološka izložba, i da se konačno ovoj zgradi daje svrha koju bi svaki objekat u Starom gradu trebalo da ima, a to je muzejska – izložbena. - Ovaj proces je počeo pedesetih godina sa velikom kampanjom istraživanja profesora Đurđa Boškovića, koja je rezultirala objavom kapitalne knjige 1962. godine, u kojoj je, između ostalog, napisao kako predlaže da se baš u ovom objektu otvori muzej. Prolazilo je vrijeme, pregalaštvo mnogih mojih prethodnika – arheologa Omera Peročevića, Mladena Zagarčanina, a sada i mene rezultiralo je da zaokružimo cijelu priču i ovaj objekat stavimo u

Pobjednički filmovi onlajn za publiku

U fokusu razvoj scenarija i projekata

Pravo učešća na konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela, kako je navedeno, imaju pravna lica upisana u odgovarajući registar privrednih subjekata u Crnoj Gori, najmanje šest

mjeseci prije objavljivanja konkursa. Registracija korisnika i prijave na konkurse Centra vrše se putem internet stranice na www. fccg.me. Pristup prijavama je moguć nakon uspješno izvršene registracije korisnika, a rok za podnošenje prijava je 27. maj, do 12 časova. Za sve dodatne informacije o konkursima i načinu prijavljivanja, zainteresovani se mogu obratiti Filmskom putem imejl adrese info@ fccg.me i danijela@fccg. me. S. V.

PROJEKAT

U okviru manifestacije „Noć tvrđava“, posjetioci su, zahvaljujući novim tehnologijama, u sistemu proširene stvarnosti, unutar zidina Starog grada, mogli da vide kako su objekti nekada izgledali. Manifestacija je organizovana u okviru projekta „Fortitude“ i dio je programa Interreg CBC Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, koji zajedno sprovode Tvrđava kulture Šibenik, Grad Karlovac, Grad Banja Luka i Opština Bar. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 1,6 miliona eura. Zahvaljujući projektu ,,Fortitude“ Stari Bar je dobio niz novih sadržaja: adaptirana tri objekta, vrijednu produkcijsku opremu i opremu za live striming, akcentnu rasvjetu, sistem proširene stvarnosti, taktilnu maketu, kartu, radionice i regionalnu manifestaciju „Noć tvrđava“ koja je 29. i 30. aprila sinhronizovano održana na preko 40 lokacija u tri države. „Noć tvrđava“ završena je na Ljetnjoj sceni koncertom poznatog crnogorskog gitarskog dua Bulatović – Nikčević. R. K.

Proljećno izdanje četiri regionalna festivala od 6. do 15. maja

Filmski centar raspisao javni konkurs

PODGORICA - Filmski centar Crne Gore raspisao je javni konkurs za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela za 2022. godinu, u kategorijama za razvoj scenarija i razvoj projekta.

muzejsko-izložbenu funkciju – rekao je Drašković.

PODGORICA – Pobjednički filmovi Sarajevo film festivala (SFF), Zagreb film festivala (ZFF), Festivala autorskog filma (FAF) i Filmskog f e s t i v a l a H e rc e g Nov i (FFHN), biće prikazani na proljećnom izdanju ovih festivala onlajn, na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba. od 6. do 15. maja.

Na programu će biti četiri nagrađena filma: „Velika sloboda“ Sebastiana Meisea (Njemačka, Austrija), „Oaza“ Ivana Ikića (Srbija, Holandija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Francuska), „107 majki“ Petera Kerekesa (Slovačka, Češka, Ukrajina) i „Čuvar brata svoga“ Ferita Karahana (Turska).

Film „Velika sloboda“ je osvojio ,,Srce Sarajeva“ za najbolji film Sarajevo film festivala, ,,Zlatna kolica“ za najbolji film Zagreb film festivala i Specijalno priznanje Festivala autorskog filma. Ostvarenje „Oaza“ je nagrađeno ,,Velikom zlatnom mimozom“ za najbolji film na Filmskom festivalu Herceg Novi i ,,Zlatnim kolicima“ za najbolji film Zagreb film festivala. Film „107 majki“ je osvojio Specijalno priznanje na Festivalu autorskog filma u Beogradu, a ostvarenje „Čuvar brata svoga“ osvojio je nagradu publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije – ,,Adriatic Audience Award“ – zahvaljujući glasovima publike na sva četiri festivala. Uz filmove će, kao bonus sadržaj, na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba biti dostupni i razgovori s autorima filmova. Mreža festivala Jadranske regije, na inicijativu Sarajevo film festivala udružila je četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja. Mrežu je podržao i program ,,Kreativna Evropa“ – MEDIA. S. V.

„Putevima beskraja“ u Budvi PODGORICA - Veče fantastike „Putevima beskraja sa dr Marijanom Terić“ biće održano sjutra veče u 20 sati, u holu Akademije znanja u Budvi. O naučnoj monografiji, koja je prošle godine objavljena u Beogradu i Nikšiću, sa autorkom Terić razgovaraće Stanka Stanojević. Marijana Terić je doktor društveno-humanističkih nauka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i prvi doktor iz oblasti fantastičke književnosti u Crnoj Gori. Osnovne akademske, specijalističke i magistarske studije završila je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Autor je tri monografije: „Unutrašnja strana vremena“, „Književne opservacije“ i „Putevima beskraja ‒ Recepcija jugoslovenske fantastičke proze“. Učesnik je međunarodnih konferencija u Zadru, Sarajevu, Novom Sadu, Kragujevcu, Lavovu, Gdanjsku, Katovicama, Vroclavu, kao i drugim naučnim skupovima u zemlji. R. K.

16 Hronika Podgorice

Utorak, 3. maj 2022.

Košarkaškim turnirima nastavljena sportska manifestacija ,,Basket u mom kvartu“

Neđeljno druženje na Morači proteklo u sjajnoj atm

Ekipa ,,Old Pub“ trijumfovala na Starom aerodromu

,,Old Pub“ najbolji na Starom aerodromu, a ,,Parni valjak“ u Zeti Košarkaškim mečevima na Starom aerodromu i u Zeti nastavljeni su kvalifikacioni turniri sportske manifestacije ,,Basket u mom kvartu“, koju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport. Na turniru na Starom aerodromu učestvovalo je deset ekipa podijeljenih u dvije grupe, a trijumfovala je ekipa ,, Old Pub“ u sastavu Vladan Đukanović, Marko Koljević, Luka Nikaljević i Milovan Skendžić. Pobjednici grupa A i B, ekipe NLO i Tristar direktno su izborile plasman u polufinale, dok su su drugoplasirane i trećeplasirane ekipe nakon prve faze morale da se za to izbore kroz razigravanje. U prvom meču razigravanja, Spona je izborila prolaz među četiri najbolje ekipe kvalifikacionog turnira pobjedom nad ekipom ,,Catch and Shoot“ od 15:10, a ,,Old Pub“ je bila ubjedljivo bolja ekipa od ,,Black Mamba“ (10:1). U prvom polufinalnom duelu, „Old Pub“ i NLO meč su završili rezultatom 7:5, dok je znatno manje neizvjesnosti

„Parni valjak“, najbolji basketaši Zete

bilo u drugom polufinalu, koje je Tristar lako dobio protiv Spone sa 20:9. Meč za treće mjesto, posljednje koje je vodilo na završni turnir, NLO je protiv Spone riješio u svoju korist sa 18:8 i obezbijedio vizu za finalni turnir u Njegoševom parku. U finalu turnira na Starom aerodromu, ,,Old Pub“ se pobjedom od 17:11 osvetio Tristaru za poraz u grupi. Četvrti kvalifikacioni turnir odigran je u Zeti, na nedavno rekonstruisanom terenu kod Doma omladine u Mojanovićima, uz učešće sedam ekipa. Poslije takmičenja po sistemu ,,svako sa svakim“, prvo mjesto je bez poraza osvojila ekipa Parni valjak (Mladen Matanović, Petar Radović, Dušan Marković i Željko Matanović). Drugo mjesto pripalo je ekipi ,,As sitnes“, dok je treću poziciju, koja je posljednja garantovala plasman na finalni turnir u Njegoševom parku, osvojila ekipe Zeta. Osim vize za učešće na završnom turniru, koji je na programu 21. maja u Njegoševom parku, po dvije prvoplasirane ekipe sa turnira do-

Naredni turniri na programu su 7. maja na terenu iza zgrade Simpo i 8. maja u Bloku pet bile su nagrade od sponzora - partnera Sekretarijata za kulturu i sport, hotela ,,Voko“ i kompanije ,,proteini.si“. Plasman među najbolje basketaške ekipe Podgorice ranije su obezbijedili Limun, ,,Skyhook“ i Kuči na kvalifikacionom turniru u Zagoriču, te ekipe Ivaniš i sinovi, ,,Red Cross“ i Meridianbet na turniru u centru Podgorice. Naredni turniri na programu su 7. maja na terenu iza zgrade Simpo i 8. maja u Bloku pet. Zainteresovane ekipe mogu se prijaviti slanjem Imejla sa imenima igrača i ekipe na sportglavnigrad@ gmail.com ili u inboks na FB stranici Sekretarijat za kulturu i sport – Glavni grad Podgorica. H. P.

Turistička organizacija Podgorice, sa svojim prijateljima iz restorana ,,Pod volat“, hotela ,,Podgorica“ i Kajakaškog kluba ,,Morača“, organizovala je prelijepo druženje za sve generacije. Bilo je na moračkoj obali za svakoga ponešto, a pravi proljećni dan samo je upotpunio fenomenalnu atmosferu Moračka plaža Labud u neđelju je povodom 1. maja, Međunarodnog praznika rada, bila mjesto okupljanja Podgoričana. Turistička organizacija Podgorice, sa svojim prijateljima iz restorana ,,Pod volat“, hotela ,,Podgorica“ i Kajakaškog kluba ,,Morača“, organizovala je prelijepo druženje za sve generacije. Bilo je na moračkoj obali za svakoga ponešto, a pravi proljećni dan samo je upotpunio fenomenalnu atmosferu. Starovarošanina Branislava Lekića obradovalo je prvomajsko okupljanje. - U moje doba ovu plažu su zvali Labud, ali važno je da je i ovaj sadašnji Galeb raširio krila svim ljudima dobre volje. Proveo sam djetinjstvo na brijeg od Morače i mogu reći da mi se odavno neka manifestacija nije dopala kao ovo danas. Ovo je zaista sjajna stvar - kazao je Lekić. Među onima koji su prvomajsko prijepodne proveli na Morači bio je dobar dio gradske uprave, na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem. - Kao prvi čovjek grada zadovoljan sam što i mladi i stariji danas zajedno uživaju. Ova manifestacija pokazuje koliki potencijal ima Morača i svi smo prezadovoljni i zahvalni ljudima što su došli. Ja mislim da je i ovo šetalište koje smo izgradili prije par mjeseci učinilo svoje, tako da su ljudi nekako proputili na Moraču - kazao je Vuković. Na plažu Labud došla je i organizatorka brojnih sličnih manifestacija, Bisera Mustafić.

Prvomajs

Plaža Labud u znaku lijepog druženja

- Srećna sam što su uz Moraču opet počeli da teku ovakvi događaji. Kao da sam se vratila u neka stara vremena, kada smo češće družili na obalama rijeka, zajednički donosili hranu, piće, svirali i pjevali... Nemam riječi da kažem kako se danas lijepo osjećam - kazala je Mustafić. Aleksandra Škerović kazala je da bi trebalo češće praviti ovakve manifestacije. - Došla sam na druženje povodom 1. maja i manifestacija je baš lijepo organizovana. Aktivnosti koje je preduzeo Glavni grad na čelu sa gradonačelnikom izuzetno su korisne za sve stanovnike Podgorice - kazala je Škerović. Utisci Mila Đurovića nijesu mogli stati u jednu rečenicu. - Moji utisci su primjereni ovom datumu, velikom prazniku koji ima dugu i bogatu tradiciju. Svi oni koji žele do-

bro Podgorici i Podgoričanima, treba da poštuju ono što je do sad odrađeno i da oče-

Došle sve generacije

Hronika Podgorice

Utorak, 3. maj 2022.

mosferi

jsko uživanje Kao prvi čovjek grada zadovoljan sam što i mladi i stariji danas zajedno uživaju. Ova manifestacija pokazuje koliki potencijal ima Morača i svi smo prezadovoljni i zahvalni ljudima što su došli - kazao je gradonačelnik Ivan Vuković

kujemo, svi zajedno, da će u budućnosti biti još bolje - poručio je Đurović.

Stariji su se družili uz ukusne zalogaje i čašicu razgovora i pića, prisjećajući se

dana iz mladosti, a mladi su imali priliku da se uz asistenciju instruktora oprobaju u vožnji kajaka, ali i da zagaze u Moraču. Ovo prvomajsko okupljanje podsjetilo je Podgoričane da žive pored rijeke, ali i da bi češće moglo i trebalo da se ovako druže – međusobno i sa Moračom. U neđelju je bilo toliko lijepo da ne bi trebalo na sljedeće slično druženje čekati do narednog 1. maja. N. SEKULIĆ Foto: Turistička organizacija Podgorice

Da ničega ne fali brinule su ekipe iz restorana ,,Pod volat“ i hotela ,,Podgorica“ Prvi morački zaveslaji za pamćenje

Još jedan primjer uspješne saradnje građana i Glavnog grada

Otvaranje sportsko-rekreativne zone

Otvorenasportskorekreativna zona u naselju Zelenika Na 4.700 kvadratnih metara uređena je zelena površina sa dječjim igralištem, teretana na otvorenom i temeljno rekonstruisan postojeći sportski poligon Novu sportsko-rekreativnu zonu konačno je dobila i Zelenika. Na 4.700 kvadratnih metara uređena je zelena površina sa dječjim igralištem, teretana na otvorenom i temeljno rekonstruisan postojeći sportski poligon. Osim toga, postavljen je i videonadzor i ugrađen sistem za navodnjavanje. Obilazeći novu sportsko-rekreativnu zonu, gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da su krajem 2021. godine građani ovog dijela grada pokrenuli inicijativu da taj prostor postane mjesto za odmor, druženje i rekreaciju. - Obećao sam da ćemo tokom prve polovine 2022. na ovom prostoru dobiti jednu lijepo uređenu, zelenu površinu sa sadržajima koji su prethodno nedostajali ovom naselju. I evo, nešto ispred onih rokova koje smo sebi zacrtali, predajemo na upotrebu ovaj novi ukras ovog djela grada, ali i Podgorice u cjelini, imajući u vidu da je ovo ulaz u grad kazao je Vuković, uz podsjećanje da je to igralište 44. koje je izgrađeno u mandatu ove gradske uprave. Na realizaciji ovog projekta radila su gradska preduzeća

Novi izgled prostora iza Lepe Kate

Dječje igralište i mjesto za odmor iza Lepe Kate Na inicijativu građana uređen je i prostor iza zgrade Lepa Kata, koji prethodno nije bio adekvatan potrebama stanovnika. Na površini od 850 kvadratnih metara postavljene su četiri dječje sprave za igru na bezbjednoj podlozi od tartana, a ugrađen je i novi parkovski mobilijar i savremena rasvjeta. Posađeno je 15 odraslih sadnica, formiran travnjak i ugrađen sistem za navodnjavanje. Ukupna vrijednost projekta bila je 30.000 eura, od čega je donacijama obezbijeđeno 10.000.

Agencija za stanovanje, Zelenilo, Komunalne usluge, Putevi, Čistoća i Vodovod

i kanalizacija, a vrijednost izvedenih radova iznosi 203.000 eura. H. P.

Oblačno s Isključenja kišom, do struje 20 stepeni Za danas je najavljeno umjereno do potpuno oblačno vrijeme, povremeno slaba kiša, u drugom dijelu dana moguć i pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna do 20. H. P.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači sa područja Ptikalja. H. P.

18 Svijet

Utorak, 3. maj 2022.

ŠEZDESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ukrajinci tvrde da su uništili dva ruska patrolna broda, a Rusi da su oborili ukrajinski „mig-29“

Skandalozna izjava šefa ruske diplomatije da je ,,Hitler imao jevrejsko porijeklo“

KIJEV/MOSKVA – Pola miliona Ukrajinaca ilegalno je i protiv svoje volje odvedeno u Rusiju zbog čega se preostali civili u fabrici „Azovstal“ u Marijupolju plaše da se ukrcaju u autobuse za evakuaciju, upozorio je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

TEL AVIV – Ministar vanjskih poslova Izraela Jair Lapid kritikovao je šefa diplomatije Rusije Sergeja Lavrova jer je uporedio predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog sa Adolfom Hitlerom i označio tu izjavu kao ,,neoprostivu, sramnu i istorijsku grešku“. Lapid je rekao da očekuje izvinjenje i najavio da će pozvati ambasadora Rusije u Tel Avivu da izrazi protest, pišu izraelski mediji. - Reći da je Hitler bio Jevrej je kao da se kaže da su se Jevreji sami ubijali. Nacisti su progonili Jevreje, samo su nacisti bili nacisti i samo su nacisti pokrenuli sistematsko uništenje jevrejskog naroda - rekao je Lapid.

Dani Dajan, predsjedavajući Memorijalnog centra holokausta u Jerusalimu, je takođe kritikovao izjave Lavrova, označivši ih ,,opasnim i za svaku osudu“, ocijenivši da je Lavrov ,,pretvorio žrtve u zločince, na osnovi potpuno lažne tvrdnje da je Hitler bio jevrejskog porijekla“. Lavrov je u nedjelju izjavio da činjenica što je Zelenski Jevrej ne negira nacističke elemente njegove zemlje, tvrdeći da je lider nacističke Njemačke Adolf Hitler takođe ,,imao jevrejske krvi“. - Zelenski je Jevrej? Hitler je takođe imao jevrejsko porijeklo. Najveći antisemiti su upravo Jevreji - rekao je Lavrov za italijanske medije.

Ujedinjene nacije su u nedjelju počele evakuaciju civila iz opkoljene čeličane „Azovstal“ u Marijupolju. Zelenski je rekao da ga je prethodno generalni sekretar UN Antonio Gutereš uvjerio da će oni koji su evakuisani biti prebačeni u oblasti pod kontrolom ukrajinske vlade. - Želimo da vjerujemo u to izjavio je Zelenski, a prenio AP. Zamjenik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko rekao je juče da je Rusija u nedjelju, čim su autobusi za evakuaciju napustili prostor čeličane, nastavila sa granatiranjem „Azovstala“. - Čim su autobusi sa evakuisanima krenuli iz „Azovstala“, odmah je počelo novo granatiranje - rekao je Andrjuščenko, a prenio Rojters. Ruske snage su juče, tokom šezdeset osmog dana rata u Ukrajini, izvele raketni napad na strateški važan most preko ušća Dnjestra u Odeskoj oblasti, na jugozapadu Ukrajine, saopštile su vlasti Odese. Taj most je već dva puta bio na udaru ruskih snaga i, kako podsjeća agencija Rojters, predstavlja jedinu putnu i željezničku vezu sa južnim dije-

trovskoj oblasti na jugoistoku Ukrajine prilikom čega je, prema tvrdnjama načelnika tog regiona Valentina Rezničenkova, uništeno skladište žita. U međuvremenu je i ukrajinski predsjednik upozorio kako bi Ukrajina, zbog blokade luka na Crnom moru, mogla da ostane bez desetina miliona tona žitarica, što bi uticalo i na snabdijevanje Evrope, Azije i Afrike. - Rusija ne dozvoljava brodovima da isplove ili uplove, ona kontroliše Crno more. Rusija želi u potpunosti da blokira ekonomiju naše zemlje - rekao je Zelenski. Agencija Rojters je juče objavila, pozivajući se na podatke operatora ukrajinskog gasovoda, da su zahtjevi za isporuku ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine porasli. Prema tim podacima, u ponedeljak je tražena isporuka 98,8 miliona kubnih metara gasa, dok je dan ranije, u nedjelju, ta količina bila 97,2 miliona kubnih metara. Mađarska se, kako je juče naveo portparol vlade u Budimpešti Zoltan Kovač, i dalje protivi svakom embargu na uvoz ruskog gasa i nafte. - Mađarsto stanovište kada je

riječ o embargu na uvoz nafte i gasa se nije promijenilo. Mi to ne podržavamo - rekao je Kovač u odgovoru na pitanja Rojtersa. U međuvremenu je njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je da je čuo različita mišljenja o embargu na uvoz ruske nafte i da neke zemlje nijesu spremne za takav korak. Prema njegovim riječima, Njemačka će moći da prebrodi embargo EU na uvoz ruske nafte do kraja ove godine, mada bi prekid kupovina mogao da dovede do nestašice. Njemačka je prošlog mjeseca smanjila udio ruske nafte na 25 odsto ukupnog uvoza sa 35 procenata koliko je iznosio prije rata u Ukrajini. Vlada Novog Zelanda uvešće novi paket sankcija protiv većine poslanika ruskog Savjeta federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, kao i određenih vojnih kompanija, najavila je ministarka inostranih poslova te zemlje Nanaja Mahuta. Novi paket sankcija će se odnositi na 170 poslanika i šest kompanija povezanih sa vojskom, ali njihova imena još nijesu otkrivena. Novi Zeland je ranije uveo sankcije protiv 18 ruskih finansijskih institucija i više od 400 ruskih državljana. U Ukrajini su od početka rata 24. februara, prema podacima Kancelarije UN za ljudska prava, poginula 3.153 civila, dok ih je samo od petka nastradalo 254. Tu zemlju je, takođe, od početka rata, prema podacima UNHCR-a, napustilo pet i po milona ljudi.

Zelenski: Civile iz Marijupolja ilegalno odvode u Rusiju

Evakuacija civila iz Marijupolja

Ruske snage su juče, tokom šezdeset osmog dana rata u Ukrajini, izvele raketni napad na strateški važan most preko ušća Dnjestra u Odeskoj oblasti. Još jedan napad ruskih snaga izveden je i u Dnjepropetrovskoj oblasti na jugoistoku Ukrajine prilikom čega je, prema tvrdnjama načelnika tog regiona, uništeno skladište žita lom ove ukrajinske oblasti. Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi i da su njihove vazdušne snage, tokom borbi kod Slavjanska, oborile ukrajinski lovac „mig-29“. U saopštenju ministarstva se navodi i da su ruski sistemi PVO za jedan dan uništili deset ukrajinskih dronova i dvije rakete „točka-U“.

- Od početka vojne operacije uništeno je 146 aviona, 112 helikoptera i 683 drona Ukrajine - saopštilo je rusko ministarstvo, a prenio Rojters. Sa druge strane, ukrajinska vojska tvrdi da je dronom „bajraktar“ uništila dva ruska patrolna broda u Crnom moru. - Dva ruska broda klase „rap-

tor“ uništena su u zoru u blizini Zmijskog ostrva - naveo je na Telegramu komandant ukrajinskih snaga Valerij Zalužnji. Njegove navode prenijela je agencija Rojters uz napomenu da Moskva nije reagovala na te tvrdnju ukrajinske strane. Još jedan napad ruskih snaga izveden je i u Dnjeprope-

Izrael traži izvinjenje od Rusije zbog ,,sramne izjave Lavrova“

koji je prije samo CNN: Zašto je Gerasimov dolazio na prvu liniju fronta u Ukrajini? Dvornikova, nekoliko nedjelja imenovan Šef ruskog generalštaba Valerij Gerasimov nedavno je boravio u Ukrajini, rekao je visoki zvaničnik američke odbrane, a prenosi CNN. -Znamo da je bio u Donbasu

nekoliko dana, počevši od prošle nedjelje. Ne znamo da li je još tamo - rekao je zvaničnik. On je odbio da kaže zašto su SAD sigurne u to da je ruski general bio u Ukrajini

Odluka vlada u Beogradu i Zagrebu

ili koje obavještajne podatke imaju koji su ih doveli do tog zaključka. Bilo je i medijskih izvještaja da je Gerasimov ranjen dok je bio u Ukrajini, ali SAD nemaju tih

naznaka, rekao je izvor. SAD nijesu sigurne zašto je Gerasimov dolazio na prvu liniju fronta i da li to ukazuje na nedostatak povjerenja Kremlja u generala Aleksandra

da komanduje svim ruskim operacijama u Ukrajini, rekao je zvaničnik. Gerasimovljev dolazak, međutim, ukazuje da je želio direktno da vidi operacije, prenosi CNN.

Hrvatski predsjednik traži pisanu garanciju da će izborni zakon u BiH biti mijenjan

Ukinuta kovid ograničenja Milanović: Proglasiću izdajnikom za ulazak u Hrvatsku i Srbiju ZAGREB/BEOGRAD - Odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza, koja je bila važeća do 30. aprila, nije produžena, što znači da su ukinuta ograničenja za ulazak u Hrvatsku, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske. I Vlada Srbije je, takođe, saopštila da od danas prestaju važiti sve mjere kontrole i ograničenja za ulazak u Srbiju, u vezi sa virusom korona, kako za strane, tako i za domaće državljane.

- Ulazak u Republiku Hrvatsku dozvoljen je uz uvažavanje uslova ulaska koji su bili važeći prije epidemije kovid-19, odnosno uz uslove propisane Zakonom o šengenskim granicama, Zakonom o strancima i dr. - izvijestio je MUP Hrvatske. Vlada Srbije je saopštila da od 3. maja prestaju važiti sve mjere kontrole i ograničenja za ulazak u Srbiju, u vezi sa virusom korona, kako za strane, tako i za domaće državljane.

svakog ko podrži proširenje NATO-a

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je juče da će proglasiti izdajnikom svakog ko u parlamentu ne bude blokirao ulazak Švedske i Finske u NATO, dok Hrvati u Bosni i Hercegovini ne dobiju pisanu garanciju da će izborni zakon biti izmijenjen.

Milanović, koji je ranije više puta poručio da je protiv pri-

manja Finske i Švedske u NATO ako se ne promijeni izborni zakon u BiH, izjavio je da Hrvatska ima „povijesnu prigodu“ da se izbori za bosanskohercegovačke Hrvate. - To je hrvatski interes, to nije kapric i obijesna želja. Nama se tu radi o ušima, ako ne o glavi. Vrlo jasno govorim, dok se Hrvatima u BiH ne da pisano jamstvo da su stvari riješene. Ko god ne bude glasao tako, ja

ću ga nazvati izdajnikom, kao i svakoga ko će s njima popiti kafu. Znači, i njih ću proglasiti izdajnicima, jer nema druge poručio je Milanović. Milanović je ranije rekao da Hrvatski sabor ne smije da ratifikuje ničiji pristup NATO-u dok se ne promijeni izborni zakon u BiH. Napomenuo je i da se o ulasku Finske i Švedske u NATO može razgovarati, ali da to smatra „vrlo opasnom avanturom“.

Zoran Milanović

Arena

Četiri kola prije kraja Telekom 1. CFL Sutjeska osvojila petu titulu u klupskoj istoriji

Liga u znaku Nikšićana

Fudbal 19

Rezultati i tabela Iskra - Sutjeska

0:3

Budućnost - Dečić

1:2

Rudar - Petrovac

1:0

Zeta - Podgorica

1:0

Jezero - Mornar

1:2

1. Sutjeska

Tviter/Viljareal CF

Utorak, 3. maj 2022.

32 22 8 2 59:19 74

2. Buducnost 32 18 6 8 65:39 60 3. Dečić

32 13 11 8 48:38 50

4. Iskra

32 13 6 13 41:40 45

5. Petrovac

32 10 12 10 45:47 42

6. Mornar

32 10 11 11 28:36 41

7. Jezero

32 11 5 16 36:44 38

8. Rudar

32 9 8 15 33:49 35

9. Podgorica

32 6 9 17 32:56 27

10. Zeta

32 6 8 18 31:50 26

U narednom kolu (8. maj) sastaće se: Zeta - Budućnost, Podgorica - Jezero, Mornar - Rudar, Petrovac - Iskra,

Igrači Viljareala na jučerašnjem treningu

Sutjeska - Dečić.

LISTA STRIJELACA 12 - Raičković (Budućnost), Bašić (Petrovac) 11 - Vuljaj (Dečić), Faust (Jezero) 10 - Ivanović (Budućnost), Sekulić (Iskra), Miličković (Petrovac) 9 - Živković (Rudar) 8 - Petrović, Đukanović (Budućnost)

Fudbaleri Sutjeske proslavljaju petu titulu

PODGORICA - Šampionska trka riješena je nakon 32. kola Telekom 1. CFL poraz Budućnosti od Dečića i pobjeda Sutjeske nad Iskrom u krajnjem znači da se titula iz Podgorice preselila u Nikšić.

ekipa u zemlji. Zasluženo su pobijedili, a nama ostaje da radimo i što spremnije dočekamo revanš Kupa sa Dečićem u Tuzima. Vjerujem da ćemo ispuniti cilj, a to je izlazak u Evropu - rekao je napadač Iskre Ivan Vuković.

Ovakav epilog prvenstva naslućuje se odavno i bilo je samo pitanje vremena kada će izabranici Milije Savovića teoretski osigurati tron. Uradili su to superiorno, demonstrirajući najbolji fudbal i brojke. Koliko su Giljen i društvo zapravo bili nadmoćni na domaćoj sceni svjedoči tabela - čak 14 bodova više od dojučerašnjeg prvaka u trenutku promocije. Sve je gotovo četiri runde prije spuštanja zavjese na sezonu, a poslije ubjedljivog trijumfa Sutjeske u Danilovgradu - 3:0. - Od prvog dana sam vjerovao da možemo do trofeja. Pokazali smo sve što posjeduje šampion. Spremali smo se za ovaj momenat. Osjećaj je izvanredan. Sa Iskrom smo odigrali utakmicu koja je potvrdila našu dominaciju u ligi. Titulu doživljavam kao krunu karijere - rekao je trener Milija Savović. Sutjeska je stigla do petog šampionskog pehara, a četrdeset trogodišnji stručnjak do prvog. - Vjerovao sam u sebe, svoj rad i stručni štab. Napravili smo dobru ekipu. Znao sam da će sve zavisiti od nas, bez obzira na kvalitet Budućnosti. Nijednog momenta nijesmo gubili svoj stil, način funkcionisanja i razmišljanja. Jednostavno, rezultat nije mogao da izostane - ističe Savović. Danilovgrađani su upisali peti poraz u posljednjih šest ligaških mečeva, ali su i dalje u zoni Evrope - četvrti u prvoligaškom karavanu. - Sutjeska je pokazala zašto je u ovom trenutku najbolja

SLAVLJE DEČIĆA POD GORICOM

Seriju Budućnosti od šest vezanih pobjeda prekinuo je Dečić koji je preokretom slavio pod Goricom - 2:1. Tuzani su napravili krupan korak ka osiguranju treće pozicije koja garantuje ino scenu, dok su ,,plavi“ i zvanično ostali bez titule. - Čestitke Sutjesci na osvojenoj tituli - sportski je trener podgoričkog tima Aleksandar Nedović reagovao prema najvećem rivalu. ,,Plavi“ nijesu odbranili najvažniji domaći trofej, ali imaju šansu da izvuku godinu. Revanš polufinala i finale Kupa su ključne utakmice za Budućnost, koja u srijedu putuje za Nikšić sa tri gola prednosti i ima gotovo idealnu šansu da Sutjesku otpiše iz trke za duplu krunu. - Bićemo kompletni i siguran sam da ćemo odigrati bolji meč nego protiv Dečića. Svjesni smo uloga, imamo dobar rezultat iz prvog duela i nema čega da se plašimo. Idemo u Nikšić da materijalizujemo ono što smo napravili pred svojim navijačima - ističe Nedović. Dečić je ove sezone dva puta pobijedio Budućnost - oba puta pod Goricom. Nakon posljednjeg uspjeha, Tuzani su se učvrstili na trećoj poziciji. - Bila je teška utakmica. Gubili smo, ali smo dali sve od sebe da okrenemo rezultat. Djelovali smo organizovano i pokazali da smo kvalitetom uz Budućnost. Mnogo nam znači pobjeda koja diže samopouzdanje pred revanš

polufinala Kupa - kazao je Kristijan Vuljaj. Budućnost i Dečić su potencijalni rivali u finalu masovnijeg takmičenja. Bila bi to repriza meča od prošle godine kada su ,,plavi“ slavili sa 3:1. - Moramo prvo da preskočimo Iskru, što neće biti lako. Odigrali smo 1:1 u Danilovgradu, a vjerujem da ćemo pred svojim navijačima izboriti finale. Prošle sezone nas je Budućnost pobijedila, ali smatram da smo sada zrelili, iskusniji u takvim duelima. Imaćemo što da pokažemo ako se plasiramo u finale, a hrabri nas i to što smo ove sezone već dva puta pobjeđivali podgorički tim - naglašava Vuljaj, vezista Tuzana.

MORNAR BLIZU CILJU

Međusobni sudar u Beranama, Jezero i Mornar dočekali su sa istim brojem bodova, kao dvije ekipe koje su bile na ,,plus šest“ od zone baraža. Jasno je bilo da će onaj koji pobijedi završiti veliki dio posla oko opstanka. Uspješniji su bili Barani koji su trijumfovali sa 2:1. - Kada je najvažnije - bili smo pravi. Falio nam je kontinuitet, a pronašli smo ga sada kada se lomi prvenstvo. Vezali smo tri pobjede i podigli se na tabeli. Zajedno smo u svemu. Za nas je predstojeća utakmica sa Rudarom kao finale Lige šampiona. Ako dobijemo, definitivno ćemo osigurati opstanak, što nam je primarni cilj. Neće nam igrati Grbić i Cvijović, ali vjerujem da možemo do ključnog trijumfa u sezoni poručio je Ermin Seratlić, prvotimac Mornara.

NADA RUDARA

Rudar je ostao u igri za mirnu luku poslije pobjede nad Petrovcem. Utakmica pod Golubinjom završena je 1:0, a gol odluke postigao je Ga-

šević u 45. minutu. Pljevljaci su sada na ,,minus tri“ od Jezera sa kojim se sastaju u posljednjem kolu. - Meč kakav smo očekivali. Ne mnogo lijep za oko, jako bitan za obje strane - Petrovac je mogao da se približi Evropi, a mi se borimo za goli život. U prvom poluvremenu smo imali po dvije šanse, a u nastavku nas je protivnik natjerao da se branimo. Nijesu nam pravili ozbiljne situacije, ali jesu imali posjed i bili bolji u nastavku. Ipak, dali smo gol i znali da sačuvamo prednost. Momci su dali sve od sebe i za to su nagrađeni. Sužen nam je roster. Deset, dvanaest igrača nosi proljećnu polusezonu. Trudimo se. Rezultatom smo zadovoljni, igrom - tu i tamo. Uradićemo sve da popravimo taj segment i pokušamo da izbjegnemo baraž - kaže šef stručnog štaba prvoligaša sa sjevera Srđan Nikić.

VJERA ZETE

,,Otpisana“ Zeta vratila se u život - nakon pobjede nad Podgoricom (1:0), momci Dragoljuba Đuretića prišli su direktnom rivalu na bod. Naizgled nemoguća misija, pretvorila se u realnu opciju Golubovčana da prvi put u samostalnoj Crnoj Gori izbjegnu selidbu u niži rang. Premijerni domaći šampion imao je dvocifreni zaostatak, a sada bi kroz dvomeč doigravanja mogao da traži spas. - Psihološki teška utakmica je iza nas. Znali smo da je ovo posljednja šansa da ostanemo u igri za baraž. Pobjeda je bila imperativ. Dali smo sve, stvorili nekoliko šansi, a jednu iskoristili. Ispostavilo se da je bilo dovoljno za tri boda. Idemo dalje, korak po korak, nema još mnogo do kraja, ali teoretski možemo da se spasimo - kazao je strateg Zete Dragoljub Đuretić, čiji tim će u narednom kolu dočekati Budućnost. D. K.

LIGA ŠAMPIONA: Liverpul gostuje na ,,Keramici“ poslije 2:0 na ,,Enfildu“

Viljareal u potrazi za čudom PODGORICA - Liverpul ima jedan osvojen trofej ove sezone, večeras bi mogao da se približi drugom, a do kraja maja da prigrabi još dva. Kvartet pehara je ono o čemu sanjaju na ,,Enfildu“, a kako igra ekipa Jirgena Klopa ne bi bilo iznenađenje da postane i java. Ekipa iz grada Bitlsa pred večerašnji (21 h) revanš polufinala Lige šampiona važi za velikog favorita protiv Viljareala kojeg je prošle srijede kod kuće pobijedila 2:0. - Znamo da je gotovo samo prvo poluvrijeme. Na najbolji način moramo da ignorišemo prednost iz prve utakmice. Da je ovo nokaut faza u kome jedna utakmica odlučuje, morali bismo da odemo protiv Viljareala i pokušamo da pobijedimo. Znamo da će dati sve od sebe, to je apsolutno jasno. Biće teško, ali to je u redu, polufinala Lige šampiona i treba da budu teška. Nijesmo ni očekivali da će biti lako i ovo nije lako. Ali odigrali smo dobru utakmicu na domaćem terenu i treba da odigramo dobru utakmicu i tamo - rekao je Klop. - U ovom trenutku, utakmica polufinala Lige šampiona je najvažnija koju možeš da igraš. Što god da se dogodilo u posljednjih nekoliko sedmica ili što god da se dogodi u nekoliko narednih, nije važno za ovaj trenutak. ,,Redsi“ će večeras igrati za treće finale u posljednjih pet godina. - Nikada ne znate da li ćete se ponovo plasirati u polufinale ili da li ćemo ikada imati šansu da odemo u finale. Igramo protiv izuzetnog tima i ništa ne uzimamo zdravo za gotovo. U nekim trenucima vam je potrebna sreća i sve druge stvari, pa je bolje biti oprezan i spreman, a mi ćemo biti spremni - kazao je Klop. Liverpul je u prvom meču bio dominantan, dok Viljareal nije imao nijedan šut u

Raspored VEČERAS 21.00 - Viljareal - Liverpul (prvi meč 0:2) SRIJEDA 21.00 - Real M - Man. siti (3:4)

okvir gola. Njemački stručnjak očekuje drugačiju ,,žutu podmornicu“ u revanšu. - Moramo da budemo spremni da odigramo vrhunsku utakmicu jer će Viljareal igrati visoki presing. Pokušaćemo da mnogo više igraju fudbal nego što smo im dozvolili u prvom meču. Definitivno će biti vrlo interesantno. Mnogo želimo plasman u finale, ali ako nas Viljareal izbaci, čestitaćemo im - izjavio je Klop, koji je rekao da Roberto Firmino nije spreman za revanš. Viljareal je izbacio Juventus i Bajern Minhen, ali na ,,Enfildu“ nije ličio na ekipu koja je oduševila protiv ,,stare dame“ i Bavaraca. U revanšu polufinala na svojoj ,,Keramici“ pruža joj se prilika da ispravi propušteno i ostvari istorijski rezultat. - Pred nama je istorijski trenutak. Naši ljudi su vrlo ponosni. Dobro smo igrali na domaćem terenu. Nadam se da ćemo pred našim navijačima odigrati najbolje ove sezone i proći - rekao je trener Unaj Emeri. Viljareal nije igrao u Ligi šampiona od sezone 2011/2012, a u polufinalu je bio i 2006. godine. Emeri u pohodu na prvo finale LŠ možda neće moći da računa na Raula Albiola, Đerara Morena i Arnoa Grunevelda. Sigurno neće igrati Eremi Pino zbog povrede mišića. - Veoma smo motivisani što igramo polufinale Lige šampiona na domaćem terenu. Želimo da uživamo u ovom trenutku sa našim navijačima - rekao je Emeri. - Komplikovano je kada krećete s dva pogotka zaostatka. Probaćemo da stvorimo situacije koje bi nam omogućile da dođemo blizu nadoknađivanja minusa. U prilog nam ide što više nema pravila gola u gostima. Faktor domaćeg terena bio je ključan za Liverpul u prvom meču, ali uspjeli smo da izbjegnemo teži poraz. Ne. K.

20 Fudbal/Košarka

Arena

Oproštaj od Ivice Osima, legende jugoslovenskog fudbala

SPIEGEL.DE

Vizionar čije djelo ostaje vječno

PODGORICA - Pet dana prije 81. rođendana, u neđelju je u Gracu preminuo Ivica Osim, legenda bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog fudbala. Osim je rođen u Sarajevu 1941. godine. Odrastao je na Grbavici i fudbal počeo da trenira u Željezničaru. Za Željo je nastupao ukupno 11 godina, a u inostranstvu je bio član Cvolše bojsa, Strazbura, Sedana i Valensijena. Štraus je, kako je još bio poznat zbog plave kose, nastupao i za reprezentaciju bivše Jugoslavije. Sakupio je 16 nastupa i postigao osam golova. Bio je jedan od važnijih igrača u osvajanju drugog mjesta na Evropskom prvenstvu 1968. godine. - Za to vrijeme nekarakteristično visok igrač, ali karakterističnog dugog koraka. Plijenio je nevjerovatnom tehnikom i lakoćom kojom je prelazio protivničke igrače. Činilo se kao da igrači padaju oko njega, a kada ne bi asistirao saigračima, sam bi postizao golove. Nerijetko su radio i novinski reporteri sa čuđenjem izvještavali kako sve to uspijeva, uprkos usporenim pokretima. Proglašen je i najboljim igračem Jugoslavije za 1967. godinu. Igračku karijeru je okončao 1978. godine, nakon

čega se vrlo uspješno počeo baviti trenerskim poslom. Sa uspjehom je vodio Željezničar od 1978. do 1986. Bio je još selektor reprezentacije Jugoslavije, trener Partizana, Panatinaikosa, Šturma, Džef junajteda, da bi posljednji trenerski angažman imao kao selektor Japana - naveli su iz FK Željezničar. Štraus sa Grbavice, posljednji selektor reprezentacije SFR Jugoslavije, posljednjih deceniju i po suočavao se sa zdravstvenim problemima nakon jakog moždanog udara koji je pretrpio u Japanu. Saradnici i poznanici su Osima cijenili zbog odmjerenosti i principa kojih se čvrsto držao, a ostao je upamćen i po načinu na koji je otišao s klupe Partizana 1992, dok je njegovo rodno Sarajevo patilo pod granatama. - Ostavka je, ovako, najdirektnija stvar, da kaže čovjek: odlazim i gotovo je. Opet vam kažem, a to sam već ponovio, da ne vjerujem da mogu da idem, niti ću ići, ni u Firencu ni u Švedsku. Sve što mogu da napravim, ovako ljudski, i ako me neko bude pitao, tu nema problema nikakvih. To je moj privatni gest, a vi ga možete protumačiti kako hoćete... - rekao je Osim. - To je neka moja lična odluka, a ja neću da govorim zbog čega

i da objašnjavam, vi vrlo dobro znate. Ali ako ništa drugo, i ono jedino što mogu da učinim za taj grad, bar da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate što se dešava. Posljednji kapiten reprezentacije SFR Jugoslavije bio je Faruk Hadžibegić, bivši selektor Crne Gore. - Kad sam saznao za tužnu istinu, nijesam mogao da vjerujem. Šokiralo me je. Znam da nije bio u najboljem stanju, ali daleko da se ovo desi. Tužan sam - rekao je Hadžibegić za Avaz. - Otišao je veliki Sarajlija, veliki Bosanac i Hercegovac, čovjek sa puno vrijednosti. Ostaćemo svi sa lijepim uspomenama. Bio sam blizak sa njim i sa porodicom i to osjećam kao privilegiju. Njegov rad i djelo ostaće vječni. Saglasan sa njim je i legendarni Mehmed Meša Baždarević. - O Ivici Osimu govore da je bio vrhunski trener, možda i najbolji svih vremena sa ovih prostora, ali po meni on je vio vizionar. On se u Želju vratio 1978. godine kao trener i već tada se počelo govoriti o totalnom fudbalu. To je fudbal koji danas igraju najveći treneri Gvardiola i ostali. Kada je Osim govorio da treba igrati sa dva štopera koji iznose loptu, koji znaju da igraju fudbal, to je bila avangarda... Bio je vizionar, učio je stalno i želio da napreduje. Popularni Švabo je 22. decembra 2016. godine proglašen za počasnog predsjednika Fudbalskog saveza BiH. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i nagrada za životno djelo u izboru najboljeg sportiste BiH u tradicionalnoj organizaciji ,,Nezavisnih novina“ i Radio-televizije BiH. Pričalo se da je dva puta odbio ponudu Real Madrida. Ivičin sin Amar je fudbalski trener. Ne. K.

Košarkaši Budućnost Volija protiv FMP-a odbranili domaći te

Džikić: Možemo i moramo bolje PODGORICA – Najavljivali su prije meča iz tabora Budućnost Volija da je teško jednu ekipu pobijediti tri ili četi-

Barsa prvak Evrope Barselona je osvojila Ligu šampiona u futsalu, ubjedljivom pobjedom 4:0 u finalu protiv lisabonskog Sportinga u Rigi. Na taj način Barsa se rivalu revanširala za poraz 4:3 u prošlogodišnjem finalu i stigla do četvrte titule prvaka Evrope u ovom takmičenju, druge u posljednje tri godine. Samo je Inter trofejniji sa pet titula.

Situacija je postala mnogo jasnija nakon 32. kola u kojem je Jedinstvo savladalo Grbalj (1:0) golom Ivana Ivanovića u 55. minutu. Bjelopoljci su imali dodatni razlog za slavlje, jer je Arsenal poražen u Lješkopolju od Mladosti - 1:0, tako da

Golove u finalnom meču u letonskom glavnom gradu postigli su Lozano, Pito, Ferao i golman Dida Plana (šutirao na prazan gol). Sporting je propustio priliku da dođe do treće kontinentalne titule. Liga šampiona u futsalu na programu je od 2001. godine, pod pokroviteljstvom Evropske fudbalske asocijacije (UEFA). R. A.

Rezultati i tabela

Jedinstvo pred ,,vratima“ elite lider sada ima čak 10 bodova više. Arsenal je prvi poraz doživio u posljednjem jesenjem kolu, nakon čega su tokom pauze stigla brojna pojačanja i otvoreni napad na Prvu ligu. Ali umjesto da se topila, razlika se uvećala. Tri poraza u posljednja četiri kola uslovila su da Tivćani već sada mogu da razmišljaju o baražu. Mladost je do trijumfa protiv Arsenala došla autogolom Todorovića, pa su Lješkopoljci četiri kola prije kraja na šest bodova prednosti u odnosu na Kom i Bokelj. Kom je, ipak, sačuvao kakvutakvu nadu, pobjedom u grad-

ri puta uzastopno u istoj sezoni. To nepisano pravilo potvrdilo se i u subotu veče u ,,Morači“,

FUTSAL: Ubjedljivi u finalu LŠ protiv Sportinga

Druga liga, 32. kolo

PODGORICA - Četiri kola prije kraja Druge lige poznato je gotovo sve. Jedinstvo je sa 10 bodova više od Arsenala ozbiljno ,,zakoračilo“ ka Prvoj ligi, Arsenal će igrati baraž, a po svemu sudeći i Mladost Donja Gorica, dok će iz lige ispasti Cetinje i Titograd.

Utorak, 3. maj 2022.

OFK Titograd - Kom Igalo - Berane Bokelj - Cetinje Jedinstvo - Grbalj OFK Mladost - Arsenal

0:1 3:0 5:0 1:0 1:0

1. Jedinstvo 32 22 8 2 60:11 74 2. Arsenal 32 18 10 4 46:25 64 3. OFK Mladost DG 32 16 9 7 45:31 57 4. Bokelj 32 13 12 7 36:19 51 5. Kom 32 15 6 11 45:37 51 6. Igalo 32 12 7 13 44:33 43 7. Berane 32 11 5 16 30:45 38 8. Grbalj 32 6 11 15 28:45 29 9. Cetinje 32 6 3 23 23:70 21 10. OFK Titograd 32 3 5 24 19:60 14 U narednom kolu (7. maja) sastaju se: Jedinstvo - OFK Titograd, Grbalj - Bokelj, Cetinje- Igalo, Berane - Titograd i Kom - Arsenal.

DONIO TRIJUMF JEDINSTVU: Ivan Ivanović

skom derbiju protiv Titograda na Starom aerodromu. Zlatičanima je trijumf donio Stanišić

u 25. minutu. Isti učinak ima Bokelj, koji je savladao Cetinje 5:0. Tim iz prijestonice primio

je u Kotoru za pet dana u dva meča 13 golova. Za Bokelj su pogađali Braunović u 2, Kovinić u 19, 34. i 74, kao i Škrelja u 59. minutu. U utakmici bez rezultatskog značaja Igalo je na debiju Ivana Brnovića savladalo Berane 3:0. Strijelci su bili Andrija Vujičić u 42, Bigović u 77. i Đurković u prvom minutu sudijske nadoknade. R. P.

gdje je podgorički tim teškom mukom dobio utakmicu protiv FMP-a (76:70) na startu preliminarne serije plej-ofa ABA

Bez ekipa u kontinentalnim

Ruski fud

PODGORICA - Evropska fudbalska unija (Uefa) suspendovala je reprezentaciju Rusije iz Lige nacija, dok ruski timovi neće učestvovati u Ligi šampiona, Ligi Evrope i Ligi konferencija naredne sezone.

Uefa je 28. februara zbog agresije na Ukrajinu izbacila ruske timove i reprezentacije iz svih takmičenja. Najnovije odluke Izvršnog komiteta Uefe su: - Fudbalska reprezentacija Rusije neće nastupati u narednom izdanju Lige nacija. ,,Zbornaja“ je prvobitno žrijebana u grupu B2 sa selekcijama Albanije, Izraela i Islanda, ali je Uefa saopštila da će Rusija automatski zauzeti četvrto mjesto i neće učestvovati u takmičenju koje počinje 4. juna.

,,Ratnici“ pobjedom u gostima

Drama i Stejta u M Sve teške povrede i godine oporavka su ostale iza Kleja Tompsona: slavni bek je trojkom donio pobjedu Golden Stejt Voriotsima, 117:116 u gostima Memfis Grizlisima, na startu polufinalne plej-of serije Zapadne konferencije. Duel u Memfisu opravdao je epitet

Arena

Utorak, 3. maj 2022.

Sportski miks 21

eren i poveli 1-0 na startu četvrtfinalne serije plej-ofa ABA lige lige, kao što je bio slučaj u dva meča u regularnom dijelu sezone (u ,,Morači“ 82:72, pri čemu je bilo 74:72 na tri i po minuta prije kraja, te u Železniku 79:77, košem Džastina Kobsa uz zvuk sirene). Ali izabranici Aleksandra Džikića su uradili ono što je bilo najvažnije, pobjedom su stigli na korak od osnovnog cilja – plasmana u polufinale plej-ofa. Podgoričani u srijedu u Železniku imaju šansu da novom pobjedom završe seriju i zakažu očekivane duele sa Partizanom…

POČETAK OBEĆAVAO VIŠE

Početak meča nije nagovještavao neizvjesnu utakmicu. Podgoričani su odlično odigrali prvu četvrtinu, u kojoj su poveli 24:11. Umjesto da nastave u istom ritmu, i mirnije privedu utakmicu kraju, Podgoričani su nakon toga ,,držali u životu“ goste, koji su se nekoliko puta vraćali iz dvocifrenog minusa. I to bez ponajboljeg igrača Brajsa Džonsa, koji je izostao zbog povrede. U posljednjem minutu meča je FMP, čak, kod rezultata 70:68, imao i napad za izjednačenje ili vođstvo, ali je Di Džej Sili uspio da spriječi Nenada Nerandžića da postigne koš i dodatno zakomplikuje situaciju, da bi u nastavku akcije Marko Jagodić-Kuridža trojkom otklonio sve dileme (73:68)… - U nekim trenucima smo baš dobro izgledali, u nekima nešto slabije. Kao da je svaki posjed

Serija pobjeda u plej-ofu Ako su ove sezone prekinuli seriju od 31 pobjede kod kuće u ABA ligi, košarkaši Budućnost Volija za sada čuvaju jednu drugu tradiciju. Ttrijumf protiv FMP-a, naime, bio im je 12. uzastopni u ,,Morači“ u plej-ofu, od 14. marta 2016. godine i poraza kod kuće od Mege, u polufinalu plej-ofa regionalnog takmičenja. Od tada do meča sa FMP-om u ,,Morači“ je Crvena zvezda poražena sedam puta, Cedevita Olimpija tri, a Mornar jednom.

pitanje života i smrti. I kada tako igraš u odbrani, i kada primiš poene, onda to ima neku veću težinu. Ali dobro, to su sve stvari koje mogu da se poprave – rekao je trener Budućnosti Aleksandar Džikić. Šef stručnog štaba ,,plavih“ priznaje da je pobjeda ono što će se pamtiti iz meča sa FMP-om. - Ne očekujem da nas neko razumije, ali je teško igrati protiv tima koji u meč uđe potpuno opušteno. FMP je bio bez Džonsa, vratio se Nevels, a neki drugi igrači su preuzeli težište igre u napadu. Spremali smo se za zonski presing i zonu rivala, stvarali otvorene šuteve, neke smo promašili, neke smo dali. Možemo i moramo bolje u srijedu - rekao je Džikić.

ROTACIJA SA 10 IGRAČA

Džikić je tokom utakmice da FMP-om koristio 10 igrača (nijesu u igru ulazili samo Suad Šehović i Igor Drobnjak, a van rostera je u ovom meču bio Donatas Tarolis), koji su svi ulazili u igru već tokom prve četvrtine. Na kraju su se svi

upisali u strijelce, predvođeni Kobsom, koji je meč završio sa 18 poena, a dvocifren je bio još samo Sili sa 11 poena. Za dvocifeni poenterski učinak je po poen falio Petru Popoviću i Filipu Baroviću, koji je nakon Splita odigrao ponovo jednu dobru partiju, uz šut iz igre 7-4, uz po dva skoka i asistencije, te ukradenu loptu. - Bio je (Barović) stabilniji poenterski i na utakmici u Splitu. Nama je sada potrebno svih 13 igrača koje imamo. Filip je igrao dobro, možda mu je ovo jedna od boljih partija u sezoni. Igrao je odlično i na početku, kad smo bili ,,osakaćeni“ na toj poziciji bez Vajlija i Danila. Protiv FMP je igrao na svojoj prirodnoj poziciji, igrao je solidno. A bilo je dosta teško, jer oni imaju atipičnu grupu sa Tasićem na ,,pet“, a koji je pogađao iz nekih pozicija koje su bile dosta daleko od koša. Na kraju smo pobijedili, to će se pamtiti. Očekujem da igramo bolje u Beogradu, i da pružimo bolje partije – zaključio je Džikić. S. J.

m takmičenjima naredne sezone, reprezentacija izbačena iz Lige nacija

dbal izolovan od Evrope

- Ženska fudbalska reprezentacija Rusije izbačena je sa Evropskog prvenstva koje se od 6. do 31. jula održava u Engleskoj. Na EP će kao zamjena otputovati selekcija Portugala, koju je Rusija eliminisala u baražu. - Ženska reprezentacije Rusije neće odigrati preostala dva meča

u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Bodovi koje je osvojila u dosadašnjem toku takmičenja biće obrisani, a kvalifikacije u toj grupi će se nastaviti. Rječ je o grupi E u kojoj nastupa Crna Gora. - Brišu se rezultati mlade muške fudbalske reprezentacije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.

poveli u polufinalnoj seriji Zapadne konferencije

i brejk Golden Memfisu potencijalnog NBA spektakla – a tragičar je bio najbolji igrač ,,grizlija“, plejmejker Dža Morent. Nakon Tompsonove trojke 36 sekundi prije kraja, Morent je u odlučujućem napadu izgubio loptu. Nakon faula nad Tompsonom, sedam sekundi

prije kraja, bek Golden Stejta promašio je oba slobodna bacanja. Morent je potom tri sekunde prije kraja imao priliku da poentira polaganjem i preokrene – iz teškog ugla nije uspio. - Vidjeli ste koliko je dramatično bilo, promašio sam oba ba-

- Ruski klubovi neće učestvovati u Ligi šampiona za muškarce i žene, Ligi Evrope i Ligi konferencija naredne sezone. Ruskim klubovima će biti dodijeljen najniži koeficijent koji su osvojili u prethodnih pet godina. - Rusiji je zabranjen nastup na završnom turniru Evropskog prvenstva u futsalu za žene, koje se od 1. do 3. jula održava u Portugalu. - Ruski klubovi neće učestvovati u Ligi šampiona u futsalu naredne sezone, dok reprezentacija te zemlje neće igrati kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u futsalu koje je na programu za dvije godine. - I mlađim kategorijama u muškoj i ženskoj konkurenciji zabranjen je nastup u takmičenjima. R. A.

canja, a ne dešava se često da promašim jedno... Čovjek sam i griješim, a sva teška iskustva iz prethodnih godina su me naučila kako da što prije gledam naprijed – rekao je Tompson, koji je upravo čuvao Morenta u ključnim posljednjim sekundama, prilikom polaganja. U meču su viđeni brojni preokreti, ,,ratnici“ su stekli bitnu dvocifrenu prednost u trećoj četvrtini serijom 9:0, da bi je potom i ispustili... Sveukupan je utisak, da je slavio zreliji tim, manje opterećen pritiskom očekivanja. Za Golden Stejt, najefikasniji bio je bek Pul sa 31 poenom,

Osvajanjem duple krune odbojkašice Galeba Liko Soho Group, nakon više od decenije, povratile primat u crnogorskoj ženskoj odbojci

Sezona iz snova PODGORICA – Odbojkašice Galeba Liko Soho Group na superioran način su završile sezonu za pamćenje. Nakon 11 godina su vratile titulu u svoje vitrine (treću u klupskoj istoriji), nakon 12 godina su ponovo osvojile duplu krunu. A oba finala, Kupa i prvenstva, dobile su bez izgubljenog seta! To dovoljno govori o dominaciji izabranica Petra Kokovića, koje su od januara i bile projektovane za osvajanje oba domaća trofeja, nakon dolaska prvo reprezentativke Andree Laković, a onda i dvije Amerikanke, tehničarke Memi Džerard i korektore Megan Fergus. Međutim, postavljanje osnova za ovogodišnje uspjehe je počelo još ljetos, povratkom kapitenke Teodore Čavić, koja je pridodala kvalitet na već postojeći talenat ,,galebica“ u imenima Marije Bojić, Natalije Vlaović, Ive Šćepanović, Lane Labović, Staše Krivokapić, Maše Dragojević.... Ali definitivan iskorak u kvalitativnom smislu, a posebno na planu iskustva, napravljem je u zimskom prelaznom roku… Vidjelo se to odmah u finalu Kupa, kada je Galeb Liko Soho Group sa 3:0 ,,pospremio“ gradskog rivala, a onda je isto ponovio i u finalu plej-ofa, sa tri maksimalne pobjede, u kojima je Galeb Liko Soho Group dobio i neke neizvjesne setove… - Djevojke su, naravno, u prvom planu, jer su radile punom parom cijelu sezonu da bi došle do ovog uspjeha. Imali smo jako dobru sezonu – kaže trener Galeba Petar Koković, koji je debitantski nastup u seniorskoj trenerskoj karijeri „začinio“ sa dva trofeja, i tako nastavio nisku uspjeha pret-

Izjednačili u finalu protiv Luke Bar Galeb je poravnao račune sa Lukom Bar kada su finalne serije plej-ofa u pitanju – oba barska tima sad imaju po tri pobjede. Galeb je dobio prva dva međusobna finala, 2010. i 2011. godine, oba puta sa po 3-1 u pobjedama. Luka Bar se revanširala gradskom rivalu u finalu 2017. i 2018. godine, kada su ,,sirene“ slavile sa po 3:0 u pobjedama, a prošle sezone je bilo 3-2 u pobjedama za Luku Bar. Najzad, Galeb je bio bolji u ovogodišnjoj finalnoj seriji sa 3-0 u pobjedama.

hodnika Luke Tijanića i Nikole Masoničića, koga je naslijedio prošlog ljeta na klupi barskih „galebica“. Galeb je bio prvi i u ligaškom dijelu prvenstva, gdje je izgubio svega dva meča u 18 kola, od Akademije (3:0) i Luke Bar (3:2), ali prije nego je doveo zimska pojačanja. Od kada se ekipa kompletirala, Baranke su doživjele samo jedan poraz, u Tivtu od Akademije, u drugom meču polufinala plej-ofa. U finalu sa Lukom Bar dileme nije bilo, Galeb se revanširao

gradskom rivalu sa tri maksimalna poraza u finalu plej-ofa u sezoni 2016/17. - Hvala devojkama na odličnoj sezoni. Kada imate u ekipi prije svega dobre ljude i vrhunske igračice, rezultat ne može biti drugačiji nego što je bio. Sve pohvale za rad, požrtvovanje i pristup tokom čitave sezone. Zahvalio bih se, takođe, i upravi na izvanrednim uslovima koje su obezbijedili, ne bismo se zastiđeli ni pred nekim italijanskim klubom. Mi smo uzvratili duplom krunom, jako sam srećan zbog toga. Zaista je čast biti dio svega ovoga – dodaje mladi trener. Koković nije zaboravio ni da zahvali i čovjeku koji je, uz predsjednika Nikolu Vujačića, tvorac svih uspjeha Galeba – Rajku Tijaniću. - Zasluge Rajka Tijanića su ogromne, ali i pomoćnika Toma Pekića i kondicionog trenera Vladana Mihailovića, koji su svojim ogromnim zalaganjem bili velika pomoć tokom čitave sezone. Mogu slobodno da kažem da je ovo sezona iz snova i da mi je privilegija biti trener jedne ovakve ekipe. Moram da zahvalim i našoj publici koja nam je bila vjetar u leđa tokom čitave sezone – zaključio je Koković. S. J.

34 poena (šut iz igre 31-14), uz deset asistencija i devet skokova. Džekson je ubacio 33 poena uz deset skokova, Melton je do-

dao 14 a Klark 12 poena. Stekao se utisak, da je od svih zvijezda u oba tima podbacio isključivo bek domaćih Bejn. Već u noći između utorka i srijede, od 3.30 časova po našem vremenu, ovi rivali igraće drugi meč polufinalne serije Zapada, takođe u Memfisu. Potom će Golden Stejt biti domaćin u dvije utakmice u San Francisku. Memfis, drugoplasirani tim Zapadne konferencije iz ligaškog dijela sezone, biće u narednom duelu već pod velikim pritiskom da mora pobijedi – jer sa dvije pobjede u gostima, Golden Stejt bi rano trasirao put ka konferencijskom finalu. S. S.

Četvrta pobjeda od 3:0

Galeb je ,,pospremio“ Luku Bar u finalu sa tri maksimalne pobjede. To je četvrti put u istoriji prvenstava Crne Gore da jedna ekipa riješi finalnu seriju plej-ofa sa tri pobjede od po 3:0. U prethodna tri slučaja to je uradila Luka Bar, u sezoni 2015/16. protiv Rudara, sezoni 2016/17. protiv Galeba i u sezoni 2018/19. protiv Morače.

Tompson i Kari slave trijumf

slavni bek Kari dodao je 24, krilo Vigins 17, a najbolji u završnici Tompson 15 poena. Morent je predvodio Memfis sa

Arena

22 Sportski miks

Utorak, 3. maj 2022.

Vaterpolisti bez Superfinala Svjetske lige i s dobrim lek

Biće još oscilac rađa se kvalite Međunarodni memorijalni vaterpolo turnir ,,Tomo Udovičić“ u Dubrovniku

Takmičenja sa šampionima put su do vrhunskih rezultata Posebno me raduje sastav naše ekipe, gdje smo dominantno imali djecu godinu mlađu. Takođe, ovaj turnir nam je pokazao gdje se trenutno nalazimo i u kom smjeru treba nastaviti dalji trenažni proces. Neprocjenjivo iskustvo i za klub i za djecu, a ostali učesnici nijesu mogli da vjeruju da naš klub postoji nepune četiri godine. Poređenja radi ima dječaka ovog godišta koji pa duplo duže treniraju nego što naš klub postoji – poručio je trener PVK Budućnost Alekandar Aleksić Na Međunarodnom memorijalnom vaterpolo turniru ,,Tomo Udovičić“, najznačajnijem evropskom takmičenju za mlađe kategorije, koji je održan u Dubrovniku od 19. do 24. aprila, vaterpolisti kluba Budućnost (2008. godište i mlađi) osvojili su deveto mjesto, sa četiri pobjede i dva poraza, i najbolje su plasirana ekipa iz Crne Gore. Najjači svjetski turnir, koji okuplja ekipe iz cijelog svijeta, ove godine okupio je 52 ekipe iz 12 država sa više od 850 učesnika u tri kategorije. PVK Budućnost učestvovao je sa kategorijom dječaka rođenih 2008. i mlađi, gdje su se takmičile 24 ekipe. Iz našeg gradskog kluba, koji postoji nepune četiri godine, ističu zadovoljtsvo zbog prikazanog kvalitetnog vaterpola, gdje su takmičari našeg kluba, bez obzira na neiskustvo na međunarodnoj sceni, bili ravnopravan protivnik prvacima Hrvatske i Španije, koje su takođe velesile u ovom sportu.

DEBITANTI

Predsjednik PVK Budućnost Vesko Lekić iskazuje zadovoljstvo jer su vaterpolisti njihovog kluba (kategorija U14) učestvovali na Međunarodnom memorijalnom vaterpolo turniru ,,Tomo Udovičić“, najznačajnijem evropskom takmičenju za mlađe kategorije vaterpolista. - Na jubilarnoj desetogodišnjici ovog turnira naši vaterpolisti su otišli sa puno ambicija, što su svojim angažovanjem na utakmicama i potvrdili. Na turniru su ukupno učestvovale 52 ekipe iz cijele Evrope, među kojima su najvećim dijelom bili timovi koji su prvaci u zemljama iz kojih dolaze. U takmičarskoj kategoriji U14, u kojoj su se takmičili vaterpolisti našeg kluba, bila su prijavljena 24 kluba koji su u međusobnim mečevima pokazali trenutnu formu i zavidan takmičarski duh – poručuje Lekić. Predvođena trenerom Aleksandom Aleksićem, ističe predsjednik kluba, naša ekipa je, kao debitant, pokazala zavidan kva-

Vraneš drugi, Savović peti strijelac turnira Predsjednik PVK Budućnost Vesko Lekić je istakao da je njihov takmičar Stefan Vraneš bio drugi strijelac turnira. - Sa 20 postignutih golova Vraneš je bio drugi strijelac turnira dok je prvoplasirani takmičar iz tima Barselone postigao 21 pogodak. Pored Vraneša i Danilo Savović, kao peti strijelac turnira, je postigao veoma dobar rezultat – naveo je Lekić i istakao da je prisustvo na ovakvim turnirima od neprocjenjive koristi za klub, jer osim prilike za nadmetanjem sa najboljim klubovima u Evropi, pruža se prilika za usavršavanje i sticanje neophodnog iskustva za dalje unapređenje i bavljenje vaterpolom kao najtrofejnijim sportom u Crnoj Gori.



Prisustvo na ovakvim turnirima od neprocjenjive je koristi za klub, jer osim prilike za nadmetanjem sa najboljim klubovima u Evropi, pruža se prilika za usavršavanje i sticanje neophodnog iskustva za dalje unapređenje i bavljenje vaterpolom kao najtrofejnijim sportom u Crnoj Gori litet, što je na kraju i rezultiralo osvojenim pozicijama, kako kluba tako i pojedinaca iz tima. - Prikazan je kvalitetan vaterpolo, gdje su takmičari našeg kluba, bez obzira na neiskustvo na međunarodnoj sceni, bili ravnopravan protivnik prvacima Hrvatske i Španije, koje su takođe velesile u ovom sportu. Svojim plasmanom među top 10 najboljih klubova u ovom godištu, što je i najbolji rezultat od svih klubova iz Crne Gore koji su, osim Budućnosti, učestvovali na ovom turniru. Naš klub je pobrao sve simpatije, kako kod organizatora, tako i kod predstavnika ostalih klubova koji su se takmičili na turniru – zaključio je Lekić, uz napomenu da je prisustvo na ovakvim turnirima od neprocjenjive koristi za klub, jer osim prilike za nadmetanjem sa najboljim klubovima u Evropi, pruža se prilika za usavršavanje i sticanje neophodnog iskustva za dalje unapređenje i bavljenje vaterpolom kao najtrofejnijim sportom u Crnoj Gori.

NAJMLAĐI

I trener kluba Aleksandar Aleksić iskazuje zadovoljstvo zbog učešća njihovog kluba na prestižnom desetom Memorijalnom turniru ,,Tomo Udovičić“ u

Dubrovniku. Najjači svjetski turnir koji okuplja ekipe iz cijelog svijeta, istakao je on, ove godine okupio je 52 ekipe iz 12 država sa više od 850 učesnika u tri kategorije. Kako dodaje, naš klub je predstavljala kategorija dječaka rođenih 2008. i mlađi, gdje su se takmičili sa 24 ekipe. - Zauzeli smo deveto mjesto sa četiri pobjede i dva poraza i najbolje smo plasirana ekipa iz Crne Gore. Posebno me raduje sastav naše ekipe, gdje smo dominantno imali djecu godinu mlađu. Takođe, ovaj turnir nam je pokazao gdje se trenutno nalazimo i u kom smjeru treba nastaviti dalji trenažni proces. Neprocjenjivo iskustvo i za klub i za djecu, a ostali učesnici nijesu mogli da vjeruju da naš klub postoji nepune četiri godine. Poređenja radi ima dječaka ovog godišta koji pa duplo duže treniraju nego što naš klub postoji – poručio je Aleksić, iskazujući nadu da će djeci ovo biti satisfakcija i elan za dalji naporan rad koji im predstoji kako bi sjutra neko od ove ekipe bio u našoj seniorskoj reprezentaciji. Ističući da su ovi mlađani vaterpolisti ponos grada i države, sekretarka kluba Nataša Goleš poručuje: ,,Naša Budućnost ima budućnost!“ I. MITROVIĆ

PODGORICA - Crnogorski vaterpolisti neće u Strazburu braniti trofej Svjetske lige osvojen prošle godine u Tbilisiju.

,,Ajkule“ su ostale bez Superfinala nakon što su u Podgorici izgubile meč za treće mjesto na turniru evropskih kvalifikacija. Od ekipe Vladimira Gojkovića bolja je bila Španija (15:10), koja se pridružila Italiji i Srbiji. ,,Delfini“ su u finalu savladali ,,azure“ (12:9), a uz te tri selekcije i domaćina Francusku (u četvrtfinalu izgubila od Crne Gore 11:10), na fajnal-ejtu od 23. do 29. jula u Strazburu nastupiće Australija, Brazil, Kanada i Sjedinjene Američke Države. Crna Gora nema za čim mnogo da žali jer su i Italija i Španija, od kojih je poražena u Podgorici, u ovom trenutku makar nivo iznad naše podmlađene selekcije kojoj predstoji mnogo posla da bi - kao nekada - postala redovan kandidat za medalju na velikim takmičenjima. - Poslije tri meča u Podgorici generalno je bolje nego nakon

duela sa Mađarima u grupi u preliminarnom dijelu. Mogu da budem zadovoljan partijama na turniru, ne i rezultatom i činjenicom da se nijesmo plasirali na fajnal-ejt. Ipak, imamo mnogo posla, biće još oscilaci-

ja - izjavio je selektor Vladimir Gojković. Oscilacije su bile očite u meču za treće mjesto, vrijednog odlaska u Strazbur. Španija je vodila 6:3 nakon prve četvrtine, ,,ajkule“ drugu dobile 3:0, ali

Održan 14. miting bacača kugle u Draževini

Pobjednici Anita Marton i Tomaš Đurović

PODGORICA - Mađarica Anita Marton i crnogorski reprezentativac Tomaš Đurović opravdali su uloge favorita i očekivano slavili na 14. mitingu bacača kugle u Draževini.

Na takmičenju je nastupilo oko 80 takmičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Švedske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, kao i takmičari Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Takmičenje je otvorio selektor Osman Erović, koji je ujedno bio direktor takmičenja, a prisutne je pozdravio ispred ASCG sekretar Milan Madžgalj i predsjednik AK Draževina Neđeljko Burzanović. U glavnoj disciplini manifestacije, kod seniora trijumfovao je Tomaš Đurović, član AK Podgorica, sa rezultatom 19,00 metara, dok je kod seniorki trijumfovala Anita Marton jedna od najboljih

svjetskih bacačica kugle, sa rezultatom 18,24 metra. Na takmičenju je Tanasije Kujundžić iz Podgorice oborio rekord u kategoriji veterana sa rezultatom 16,00 metara (dosadašnji njegov rekord je iznosio 14,88 m). Vesna Kljajević, članica Tare iz Mojkovca je potvrdila normu za učešće na prvenstvu Evrope za mlađe juniore koje će se održati u Jerusalimu. Pored takmičenja u bacanju kugle, održano je i takmičenje u skoku udalj iz mjesta. Rezultati po kategorijama: ŽENE: seniorke (4 kg): 1. Anita Marton (Mađarska) 18,24, 2. Violeta Veiland (Mađarska) 16,22, 3. Renata Berekaši (Mađarska) 14,18; juniorke (4 kg): 1. Daniela Pap (Mađarska) 10,34; mlađe juniorke (3 kg): 1. Vesna Kljajević (Tara) 15,09, 2. Aleksandra Zejak (Tara) 12,85, 3. Antonela Gazivoda

Finac zadovoljan ulogom

Botas: Srećnij Romeu nego Valteri Botas srećan je što vozi za Alfa Romeo od ove sezone u Formuli 1, iako nema priliku da postiže značajnije rezultate. Finac je istakao da je u italijanskoj ekipi zadovoljniji i

Utorak, 3. maj 2022.

Arena

Sportski miks 23

kcijama uoči SP i EP ovog ljeta

cija, ali etna ekipa

nijesu imale snage da nastave u istom ritmu uprkos ,,vjetru u leđa“ koji im je s gola davao Petar Tešanović. - Imali smo dobru pripremu jer smo znali odakle prijeti opasnost, ali smo i pored toga loše

otvorili utakmicu. Dozvolili smo im pet vezanih kontranapada, ali smo se vratili u drugoj četvrtini. Međutim, nijesmo imali snage za preokret - konstatovao je Gojković. - Stigli smo do 7:6, pa 7:7, ali Španija je kasnije bila bolja i znala je kako da privede utakmicu kraju. Crnogorski vaterpolisti na odmoru su do 9. maja, kada će početi pripreme za nastup na Svjetskom prvenstvu, prvom od dva velika takmičenja koja ih čekaju ove godine. ,,Ajkule“ će premijerni duel u Budimpešti odigrati 21. juna s Mađarskom, 23. rival će im biti Gruzija, a dva dana kasnije Brazil. Krajem ljeta, od 29. avgusta do 10. septembra, čeka ih nastup na Evropskom prvenstvu u Splitu, gdje će im protivnici u grupi biti Italija, Gruzija i Slovačka. Dueli u Podgorici bili su ,,pokazna vježba“ za nikad napornije ljeto. - Analiziraćemo sve tri utakmice. Možemo da kažemo da smo u svakoj imali dobrih momenata i da smo napredovali. Poka-

zali smo to i protiv Španije, jedine ekipe koja je od svih ostala u istom sastavu u kojem je nastupila na Olimpijskim igrama - istakao je Gojković. Naša selekcija će na Svjetskom i Evropskom prvenstvu imati priliku da vidi koliko je blizu ili daleko od konkurenata za visok plasman, te koliko će biti težak put do plasmana na Olimpijske igre u Parizu 2024. Crnogorska reprezentacija nema veliku bazu i domaće klubove iz koje bi dobijala ,,gotov materijal“ za visoke domete, budući da ne postoji način (čitaj: finansije) da Jadran, Primorac, Budva i Kataro zadrže talentovane igrače na duže staze i budu konkurentni na evropskoj sceni. Od ove godine kreće i potraga za novim liderima nacionalnog tima, s obzirom na to da je Aleksandar Ivović rekao ,,zbogom“ reprezentaciji, a kapiten Draško Brguljan neće igrati predstojećeg ljeta. Naš vaterpolo tradicijom i radom prkosi lošim uslovima u kojima se klubovi godinama nalaze, pa zbog toga možda i ne treba da brine da će se pojaviti novi asovi - u Podgorici su se, na primjer, u lijepom svjetlu predstavili najmlađi Vasilije Radović i Marko Mršić, rođeni 2003. godine. - Njih troje, četvoro su pokazali što znaju. Na njima je da nastave da rade, imaju još mnogo grešaka da poprave. Ali imaju pravi pristup i ako ostanu na tom putu imaćemo kvalitetnu ekipu - kazao je selektor Vladimir Gojković. Ne. K.

juniori (6kg):1. Leo Ziković (Švedska) 18,75, 2. Dalmai Marton (Mađarska) 12,95, 3. Nemanja Burzanović (Draževina) 8,69; mlađi juniori (5 kg): 1. Dobo Zombor (Mađarska) 16,68, 2. Haris Adrović (Jedinstvo), 3. Milivoje Pajović (Orion) 13,71;

pioniri (4 kg): 1. Ernis Ličina (Jedinstvo) 12,56, 2. Brajan Avia (S. Makedonija) 12,12, 3. Dženis Kapetanović (Jedinstvo) 11,49: veterani (5 kg): 1.Tanasije Kujundžić (Podgorica) 16,00, 2. Rifat Adrović (Bijelo Polje) 11,51, 3. Milorad Piljić (Jajce) 8,51. R. P.

Pobjednici mitinga

(Orion) 11,54; pionirke (3 kg): 1. Jumna Fetahu (S. Makedonija) 10,73, 2. Suana Tafić (Orion) 10,63, 3. Iva Miljenović (Lovćen) 10,21; seniori (7,260kg): 1. Tomaš Đurović (Podgorica) 19,00, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 17,88, 3. Mark Fišer (Mađarska) 17,61;

m u svom novom timu u Formuli 1

ji sam u Alfa u Mercedesu spokoniji, nego u Mercedesu, gdje je u godinama za nama bio drugi vozač i pružio značajan doprinos osvajanju pet titula u poretku konstruktora. - U ovoj fazi karijere želim da vozim za sebe, ne za nekog

drugog. Lijepo je kad ste na podijumu i kad se pobjeđuje, ali mi u ovoj sadašnjoj situaciji iskreno ništa ne smeta. Srećniji sam sada u Alfa Romeu nego što sam bio u Mercedesu – rekao je Botas. Ove sezone Botas je već osvojio 24 boda, na osmom je mjestu u šampionatu i ima samo četiri poena manje od bivšeg timskog kolege, sedmostrukog šampiona svijeta Luisa Hamiltona. R. A.

Najbolji atletičari mitinga

Održan 26. međunarodni atletski miting u Baru

Sinančević najbolji, Furtula postavio rekord PODGORICA - Kao po tradiciji početak maja rezervisan je za međunarodni atletski miting u Baru, kojim se praktično otvara nova atletska sezona. Na 26. mitingu, koji je održan na terenima SC „Topolica“, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, uz podršku ASCG, nastupilo je oko 200 takmičara iz osam država (Srbije, Bosne i Hercegovine, Švedske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Mađarske, Islanda i Crne Gore). Najbolji rezultat mitinga ostvario je takmičar iz Srbije Armin Sinančević, u bacanju kugle, čiji rezultat 21,04 vrijedi 1.183 boda na IAAF tablicama. Sinančeviću je tako pripala i nagrada „Memorijal Božidar Boro Ičević“. Oborena su tri rekorda mitinga, među kojima je i Danijel Furtula, koji je u bacanju diska ostvario hitac 63,63 metra, dok je do sada najbolji rezultat na ovom takmičenju iznosio 60,62. Osim njega, rekorde mitinga ostvarili su Abedin Mujazinović (BiH) na 800 metara (1:47,73), te u bacanju koplja Marija Vučenović iz Srbije - 61,05. Na takmičenju je Darko Pešić, član beranskog Lima, popravio rekord Crne Gore u disciplini 110 metara prepone sa rezultatom 14,45 sekundi (dosadašnji rekord iznosio je 14,55 sekundi i bio je takođe u njegovom vlasništvu). Zanimljivo je da je atletičar Jovan Stojoski postavio rekord Sjeverne Makedonije u disciplini 100 metara sa rezultatom 10,59 sekundi. Inače, na mitingu je ostvaren

21 rezultat koji po IAAF tablicama vrijedi preko 1.000 bodova. Novčana nagrada pripala je i najboljem atletičaru iz AK Mornar Ognjenu Vojvodiću, koji u skoku udalj postigao rezultat 6,85 metara što vrijedi 890 bodova. U okviru mitinga održana je po osmi put trka „Memorijal Zoran Đikanović“ na 800 metara u kojoj je trijumfovao Abedin Mujezinović iz Bosne i Hercegovine. Takmičenje je otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali predsjednik Gojko Banjević, direktor Milorad Vuletić, selektor Osman Erović, generalni sekretar Milan Madžgalj, kao i nacionalni treneri Zoran Jojić, Drago Musić i Ivan Popović. Rezultati po disciplinama: MUŠKARCI: 100 metara: 1. Jovan Stojoski (S. Makedonija) 10,59, 2. Marko Radoslavljević (Srbija) 10,84, 3. Stefan Kaljuš (Srbija) 10,91; 300 metara M20; 1. Ognjen Marsenić (Lim) 36,21, 2. Danilo Vujičić (Mornar) 36,40, 3. Miloš Nikolić (Srbija) 37,05; 400 metara: 1. Jovan Stojoski (S. Makedonija) 46,99, 2. Marko Beljanski (Srbija) 51,53, 3. Amel Ašćerić (BiH) 51,84; 800 metara: 1. Abedin Mujezinović (BiH) 1:47,73, 2. Aldin Ćatović (Srbija) 2:00,35, 3. Jahija Zukorlić (Srbija) 2:01,03; 110 metara prepone: 1. Jovan Čanak (Srbija) 14,27, 2. Darko Pešić (Lim) 14,45; vis: 1. Fabian Delrid (Švedska) 220, 2. Emir Rovčanin (Srbija) 210, 3. Marko Šuković (BiH) 207; dalj: 1. Strahinja Jovančević (Srbi-

ja) 7,37, 2. Jovan Čanak (Srbija) 7,01, 3. Darko Pešić (Lim) 6,89; kugla (7,260 kg): 1. Armin Sinančević (Srbija) 21,04, 2. Tomaš Đurović (Podgorica) 19,08, 3. Muhamet Ramadani (Kosovo) 18,72; disk (2kg): 1. Danijel Furtula (Podgorica) 63,63, 2. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 49,76, 3. Mark Fišer (Mađarska) 44,16; kladivo (7,260kg): 1. Rangar Karson (Švedska) 73,18, 2. Hilmar Orn Džonson (Island) 69,50, 3. Hakon Roset (Švedska) 55,77; koplje (800gr): 1. Vedran Samac (Srbija) 72,99, 2. Amir Papazi (Tempo) 66,66, 3. Stefan Ackovski (S. Makedonija) 59,28; ŽENE: 100 metara: 1. Ivana Ilić (Srbija) 12,09, 2. Lena Milinković (Srbija) 12,59, 3. Marina Semjonova (Mornar) 13,19; 300 metara U20: 1. Lena Maletić (Srbija) 42,78, 2. Jana Isailović (Srbija) 42,16, 3. Mara Nožica (BiH) 44,12; 800 metara: 1. Jelena Gajić (BiH) 2:05,68, 2. Mejra Mehmedović (Srbija) 2:15,63, 3. Saima Murić (Srbija) 2:18,70; vis: 1. Sara Lučić (Srbija) 181, 2. Zorana Bukvić (Srbija) 178, 3. Nikolina Pejatović (Srbija) 175; dalj: 1. Jana Dragutinović (Srbija) 5,84, 2. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 5,50, 3. Sara Osmanovska (S. Makedonija) 5,10; kugla (4 kg): 1. Anita Marton (Mađarska) 18,20, 2. Sara Lenman (Mađarska) 17,09, 3. Violeta Veiland (Mađarska) 16,00; kladivo (4 kg): 1. Grete Ahlberg (Švedska) 67,06, 2. Hilevi Karson (Švedska) 53,77; koplje (600 gr) :1. Marija Vučenović (Srbija) 61,05, 2. Nora Selčanin (Orion) 32,07. R.P.

U Baru održan prvi međunarodni miting skakača motkom

Novi crnogorski rekord Darka Pešića PODGORICA - Kakav početak sezone za Darka Pešića. Na prvom međunarodnom mitingu skakača motkom, koji je održan u Baru, Darko Pešić osvojio je treće mjesto sa novim crnogorskim rekordom – 4,70 metara. Na takmičenju su nastupili atletičari iz Švedske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a Pešić je rezultatom 4,70 metara, popravio lični i crnogorski rekord (4,60), koji je postavio 25. maja 2014. godine u Novom Sadu.

Prvo mjesto osvojio je Miloš Savić, član Vojvodine sa 4,80 metara, a drugi njegov klupski drugi Đorđe Milanović, koji je ostvario identičan rezultat. Četvrto mjesto osvojio je Jakob Telander iz Švedske sa 4,20 metara. Šesto mjesto osvojio je Miloš Popović iz Podgorice, član Budućnosti, sa rezultatom 3,50 metara. Glavni sudija na takmičenju bio je Goran Begović, predsjednik takmičarske komisije Atleskog saveza Srbije, a delegat generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj. R. P.

SJAJAN NA OTVARANJU SEZONE: Darko Pešić

24 Feljton

Utorak, 3. maj 2022.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

1. 16.

Najviše gomila nalazi se u Gornjem i Donjem Frutku

» Priredio: Slobodan ČUKIĆ

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – „OSTACI FORTIFIKACIONE ARHITEKTURE NA GRADINI ĐUTEZA U DINOŠIMA KOD TITOGRADA” - MATERIJALI XXII, NOVI SAD, 1986, STR. 80-87 (SVRŠETAK)

3. Obnavljanje života na gradini pada u vrijeme uspostavljanja vizantijske vlasti, odnosno župnih oblasti i prema opštim pojavama tog vremena, gradina je mogla da bude sjedište župe Gorska. (10. J. Kovačević:, Istorija Crne Gore, Titograd 1967, str. 297 sa naznačeno najznačajnijom literaturom o ovim pitanjima) u čijim ostacima treba prepoznati toponim Novigrad koji nam ostavlja K. Profirogenit.) Skloni smo da ostatke srednjovjekovne citadele poistovjetimo sa onim „mjestom na Ribnici”, a ono jeste nad Ribnicom, koje pominju istorijski izvori kao mjesto Nemanjinog rođenja. (V. Ćorović, Spisi sv. Save, Beograd, Sr. Karlovci 1928., str. 173; isti autor, Žitije Simeona Nemanje od Stevana Prvovenčanog, Svetosavski zbornik knj. 2, Izvori, Beograd 1939. nr. 81.) U prilog ove pretpostavke ide još jedan prateći objekat, ostaci crkve Sv. Arh. Mihaila koja se nalazi u dinoškom polju. (V. Petković, Pregled crkvenih spomenika, Beograd 1950., str. 98; A. Jovićević, Naselja XXVII, 1911., str. 33.) Poznata je kao prednemanjićki sakralni objekat, u kojoj je Nemanja mogao da bude kršten po katoličkom obredu. Više toponima u dinoškim atarima daju nam još podataka o našoj pretpostavci.( Detaljnija obrada ovog problema je predmet posebne odbrane koja slijedi.) I na kraju, u građevinskim ostacima na lokalitetu u Dinošima jasno prepoznajemo ostatke dva utvrđenja koja su među sobom izdiferencirana: jedno kao ilirsko, a drugo kao srednjovjekovno. Kao takvi predstavljaju značajne i sasvim nove nalaze materijalnih izvora koji su vrijedni pažnje i mimo naših pretpostavki o drugim iznijetim problemima i zato smo dužni da ih stavimo na korišćenje istorijskim naukama.

OLIVERA VELIMIROVIĆ–ŽIŽIĆ – „OPŠTINA DANILOVGRAD, REKOGNOSCIRANJE“ (OBJAVLJENO U ČASOPISU „ARHEOLOŠKI PREGLED“, BR. 26 ZA 1985. GODINU, STR. 198-200)

U 1985. g. obavljeno je sistematsko arheološko rekognosciranje terito-

Povodom devedeset godina života i sedamdeset godina istraživačkog rada i stvaralaštva, donosimo stručne članke naše poznate i ugledne naučnice, arheološkinje Olivere Velimirović-Žižić

Na čitavom području danilovgradskog područja posebno je uočljiv veliki broj okapina i pećina. Ovi objekti su česti na potezu ostroškog masiva i dalje prema Piperima, zatim u zoni planine Garča, kao i na drugim mjestima. Mnoge od pećina i okapina mogu se uzeti i kao školski primjer za ilustraciju u tumačenju načina života čovjeka koji ih je koristio

Zemljani tumul - grobnica u Frutku koju je arheolog Predrag Lutovac istražio 2014. godine

Skloni smo da ostatke srednjovjekovne citadele na Đutezi poistovjetimo sa onim „mjestom na Ribnici”, a ono jeste nad Ribnicom, koje pominju istorijski izvori kao mjesto Nemanjinog rođenja. U prilog ove pretpostavke ide još jedan prateći objekat, ostaci crkve Sv. Arh. Mihaila koja se nalazi u Dinoškom polju. Poznata je kao prednemanjićki sakralni objekat, u kojoj je Nemanja mogao da bude kršten po katoličkom obredu rije SO Danilovgrad. Područje opštine obuhvata Bjelopavliću ravnicu koja se pruža uz doni sliv rijeke Zete, sa prosječnom nadmorskom visinom od 55 m. Okružena je visokim planinskim prevojima koji na sjeveroistočnoj strani prelaze u pravo planinsko zaleđe sa nadmorskom visinom preko 1600 m. Hidrološki uslovi područja su povoljni izuzev sela koja se prostiru prema katunskoj nahiji, odnosno prema starocrnogorskoj kraškoj zaravni. Klimatski uslovi su posebno povoljni, jer je Bjelopavlićka ravnica izložena mediteranskim uticajima koji prodiru od mora rijekom Bojanom i dalje skadarskom nizinom zalaze u doline rijeka dotoka Skadarskog jezera. Od snažnih vjetrova nizina je štićena planinskim masivima koji je okružuju, a snijeg rijetko pada. Ovaj prostor prirodne komunikacije, doline rijeka i blaži planinski prevoji,

povezuju sa susjednim i udaljenim područjima, a tu se i danas nalaze saobraćajnice. Svi ovi prirodni uslovi nijesu se bitnije razlikovali od današnjih, zbog čega ovaj prostor karakteriše dugotrajna naseljenost, o čemu govore arheološki tragovi, koji se nalaze u atarima svih savremenih sela, pa i izvan njih. Prvi značajni autori koji su skrenuli pažnju na starine ove regije su Petar Šobajić (Bjelopavlići i Pješivci, 1923) i, nešto kasnije, Milutin Garašanin (Istorija Crne Gore, I 1975). Kako je rad na ovom projektu programski i finansijski ograničen, čitav se posao odvijao u anketiranju i intenzivnom rekognosciranju. Provjeravani su bibliografski podaci, kao i toponimi, tamo gdje je za to postojala potreba a i mogućnost. Zbog toga je za veliki broj nalaza izostalo preciznije opredjeljenje (period, stil) i u

Ostaci crkve Sv. Arhanđela Mihaila u Dinoškom polju

takvim slučajevima naše odrednice su se kretale u okviru termina: praistorija, antika i srednji vijek. Ukupno su sastavljena 202 kartona. U okviru praistorijskih nalazišta najviše je zabilježeno kamenih tumula – 67, zatim pećina – 27, zemljanih tumula – 21, kao i više tipova gradinskih anglomeracija – 24. Strukturu antičkih nalazišta čine, uglavnom, manje aglomeracije, sakralni objekti i nekropole. Ukupno ih je zabilježeno oko 25 i u najvećem broju su smještene na rubovima polja i uz korita Zete i Sušice. Srednjovjekovnim ostacima pripada više vrsta objekata: dosta crkvenih objekata, groblja, bunara, više tipova stambenih objekata, stećaka i drugo. Ukupno je registrovano 40 objekata i u najvećem broju se nalaze izvan polja, po selima sa većom nadmorskom visinom.

U okviru ovog izvještaja ukazaćemo na neke objekte i nalazišta koja i u ovoj fazi poznavanja skreću pažnju po nekim specifičnostima. Na čitavom području posebno je uočljiv veliki broj okapina i pećina. Ovi objekti su česti na potezu ostroškog masiva i dalje prema Piperima, zatim u zoni planine Garča, kao i na drugim mjestima. Mnoge od pećina i okapina dobro izgledaju, pa se mogu uzeti i kao školski primjer za ilustraciju u tumačenju načina života čovjeka koji ih je koristio (Čaja u Pješivačkom dolu, Nazbroj u Šobajićima i dr.). Najčešće zauzimaju dobre položaje, uz izvorišta hrane, bilo da se radi o šumskim ili riječnim lovištima. Najveći broj pećina relativno je suv, u zavisnosti od godišnjeg doba, prostran i svijetao. U nekima su površinski nađeni ulomci keramike, pa i kremeni sileksi (Šobajići, Ostroške grede, Gostilj Martinićki). Gomile su najbrojnija skupina nalaza. Ima ih, praktično, na čitavoj teritoriji, grupisane su oko gradinskih naselja i pećina. Promjeri kamenih gomila su različiti, ali najčešće imaju prečnik oko 14 m. Zemljane gomile nalaze se mahom u ravnici. Najveći broj zabilježen je u selima Gornji i Donji Frutak. U jednom nizu je 16 gomila poređanih u smjeru sjeverjug. Jedan broj je znatno oštećen, ali se osnove dobro prepoznaju. Seljaci ove gomile nazivaju glavičice. Nije jasno da li su gomile grobne, iako je njihov spoljni izgled isti. Formirane su kupasto, potpuno zarasle u travu i srasle sa okolnim zemljištem, tako da su neke uočljive samo iz neposredne blizine. Jedan broj zemljanih gomila predstavljaju ostatke zemunica, odnosno poluzemunica, kakav smo primjer imali u selu Kosiću, koje se po spoljnom izgjedu ne razlikuju od grobnih gomila. Od ostalih nalazišta posebnu pažnju privlači nekoliko lokacija koje bi mogle imati ulogu svetilišta u daljoj praistoriji. Na ove pretpostavke navodi više elemenata: položaj, prirodni izgled stijena, razne formacije u sklopu stijena, pripećci, procjepi, kamenice sa recipijentima u obliku izdubljenih vijugavih kanelura, pojedini toponimi, ulomci praistorijske keramike i dr. Takvi lokaliteti su Boan u selu Međice i Stolovate ploče u Komanskom ataru. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Utorak, 3. maj 2022.

Dnevni list

MALI OGLASI

Posljednji pozdrav

USLUGE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 1 KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom. Dolazim odmah. Povoljno Vukčević. 069/991-999, 067/000-008 2 KONOBI ,,Lanterna“ potreban pizza majstor i kuvar. Tel. 067 -361 -981 3

LjEPOSAVI VUJOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sa poštovanjem, SLOBODAN i DRAGAN VUČERAKOVIĆ 49

26 Oglasi i obavještenja

Utorak, 3. maj 2022. Umrla je naša draga

Dana 30. aprila 2022, u 82. godini života, preminuo je naš voljeni

Dana 2. maja 2022. poslije kraće i teške bolesti u 89. godini života, preminuo je naš voljeni

STANKA pok.Vlada JOVANOVIĆ VASILIJE Đokov ĐIKNIĆ

ADAM Lazara ŠEKARIĆ

Sahrana je obavljena dana 1. maja na mjesnom groblju u selu Kosić.

Saučešće primamo dana 3. maja u Podgorici, u gradskoj kapeli u Zagoriču od 9 do 11 časova, kada se kreće ka rodnom selu Pilatovci, gdje će se primati saučešće u seoskoj kapeli od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Pilatovcima.

Ožalošćeni: supruga LJUBICA, sin BRANISLAV, sestra TANA, sestrične NADA i MARINA, bratanići ĐOKO, DARKO, ŽELJKO i ŽARKO, bratanična TAMARA, snahe ĐORĐINA, GORDANA i ANA i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: sin NEBOJŠA, ćerke DUNJA i NADA, snaha SNEŽANA, unuci BORIS, IVAN i NEMANJA, unuke DANIJELA i ALEKSANDRA, braća SAVO i NEĐELJKO, snahe NJEGOSAVA i DANICA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične, ujčevina ŽDRALE i ostala rodbina ŠEKARIĆ

9 Posljednji pozdrav našem voljenom

Tvoji: VIDOSAVA, VASILJ, ANA, JOVAN i MILICA ORBOVIĆ

Mama,

STANKA JOVANOVIĆ

ADAMU L. ŠEKARIĆU Bio si nam uvijek vjerna podrška u svemu. Zaborav ne postoji, razum shvata, ali srce ne prihvata da više nijesi sa nama. 53

Sin NEBOJŠA, snaha SNEŽANA, unuci IVAN i NEMANJA

Za nezaborav i vječno nedostajanje. Voli te tvoja MAJA

Posljednji pozdrav voljenom

Ožalošćeni: sin MARKO, ćerka MAJA, unučad DAMJAN i ELENA, snaha MILENA, sestra MILEVA, braća GOJKO i DRAGAN, đever DRAGUTIN - JOKO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

ADAMU ŠEKARIĆU Dragi naš Aćo, tvoja plemenitost, dobrota i pažnja ostaće zauvijek u našim srcima.

poslije duge i teške bolesti. Po njenoj izričitoj želji, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

19 Našoj majci, babi i svekrvi

Posljednji pozdrav dragom stricu

ADAMU L. ŠEKARIĆU

ADAMU ŠEKARIĆU Dragi naš striko, zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoju plemenitost, blagorodnost, ljubav i pažnju koju si nam pružao. Tvoji: DRAGAN, BLAGOTA, RANKO, MARKO i VASILJKA ŠEKARIĆ

Tvoje veliko toplo srce, tvoja mudrost i plemenitost uvijek će živjeti u nama. Ćerka NADA i unuke ALEKSANDRA i DANIJELA sa porodicom 56

STANKI JOVANOVIĆ Posljednji pozdrav, vječno nedostajanje i vječno hvala za svu ljubav i podršku.

Posljednji pozdrav voljenom ocu i đedu

Tvoj voljeni sin MARKO, unuci DAMJAN i ELENA i snaha MILENA 20

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Posljednji pozdrav dragom

ADAMU L. ŠEKARIĆU ćerka DUNJA i unuk BORIS

ADAMU ŠEKARIĆU Časnim životom i čistom dušom zaslužio si da sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu.

DANILU PEJOVIĆU

Neka tvoja tiha i plemenita duša počiva u miru.

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

ZORKA BEĆIR sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku LJUBINKA i SRĐAN ĐUROVIĆ sa djecom 61

ADAMA L. ŠEKARIĆA Tvoju ljubav i plemenitost nikada nećemo zaboraviti. Počivaj u miru u našoj tvrdoj ali svetoj crnogorskoj zemlji.

Ožalošćeni: brat SAVO, snaha NJEGA, LIDIJA i VELIBOR sa porodicama

DANILU PEJOVIĆU Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava 55

BISERKA ČAVOR sa porodicom

Oglasi i obavještenja 27

Utorak, 3. maj 2022.

Posljednji pozdrav

Дана 30. априла 2022. у 74. години, изненада је преминула

ЉЕПОСАВА Рака ВУЈОВИЋ

LUKI ŽIŽIĆ

SAVA VUJOVIĆ

SAVA GRBOVIĆ

Саучешће се примало 30. априла од 12 до 14 часова и 1. маја од 13 до 15 часова, када се и обавила сахрана у 15 часова на Старом гробљу на Цетињу.

Ожалошћене породице: ВУЈОВИЋ и ВУЧЕРАКОВИЋ

12 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

LJEPOSAVI VUJOVIĆ Sestra STANKA, sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO 3 Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav

LUKI

LUKI ŽIŽIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

LUKI ŽIŽIĆ

RANKO, COCA i RAJKA

DRAGAN GRUJIČIĆ

BRANO MIĆUNOVIĆ

LUKI ŽIŽIĆU Dragi Luka, još uvijek ne možemo da poverujemo da više nisi sa nama. Nedostajaćeš, ali ćeš živjeti u našim srcima. MINA, MILOŠ VUKOTIĆ sa roditeljima 52

28 Oglasi i obavještenja Našoj voljenoj Majci

Utorak, 3. maj 2022. Dana 1. maja 2022, u 65. godini života, preminula je

DAŚKI

NADA BOGIĆEVIĆ

DARINKA - DARE Ejupova ILJAZI

Majko, tuga i bol zbog tvoje smrti je prevelika da bi se mogla opisati riječima. Ništa ne može nadoknaditi tvoj odlazak. Nedostajaće nam zajednička jutra i dani, tvoje riječi utjehe i kritike. Zauvijek ćeš živjeti u nama, volimo te najviše na svijetu.

rođena Mrvaljević

Saučešće primamo 2. maja od 13 do 16 časova i 3. maja od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju. VELE, SUZA, HAJRA, FADO, SEJO i SANELA

Moja tetka, moja druga majko, moj bastionu, moj svetioniku. Hvala ti na svemu što si mi pružila i čemu si me naučila u životu. Opraštam se od tebe ali te ne ispuštam iz svog života. Neka ti je laka crna zemlja i vječna slava.

16 Ožalošćena porodica: sinovi ENVER, FADILJ i SEAD, ćerke SUZANA, HAJRIJA i SANELA, sestre ZORKA i SENKA, snahe BIRGIT i MILENA, unučad i ostala porodica ILJAZI i MRVALJEVIĆ

Našoj voljenoj babi

Tvoj EDVARD

DAŚKI

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od naše voljene sestre

Hvala ti što si bila dio naših odrastanja, što si nas voljela, mazila i pazila. Uvijek ćeš biti dio naših života. Tvoje dobro srce i dušu smrt nam ne može izbrisati. Vječno ćemo te pamtiti i voljeti.

DAŚE Tvoja unučad: LENA, NIKOLA, ZINA, MARKO, PETAR, NEDA, ANDRIJA, VIKTORIJA, FEĐA, TOMAŠ, VIKTOR i KALINA 17

Ne može se riječima opisati bol i tuga zbog tvoje smrti. Sa ponosom i ljubavi čuvaćemo sjećanje na tebe. Počivaj u miru,

NADA BOGIĆEVIĆ

vole te tvoje Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

sestre ZORKA i SENKA sa porodicama 15 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Naša najdraža i najvoljenija tetka, čuvaćemo te od zaborava cijeli život. Bila si nam zvijezda vodilja od rođenja. Vječna ti slava i hvala.

DARI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. 41

VJERA MARKOVIĆ sa porodicom

DARI Takav prijatelj i dobar čovjek s velikim srcem samo se jednom rađa. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Draga moja kuma

Tvoji MARIJA i VELJO

MIŠKO i NINA JOVANOVIĆ sa porodicom

Dragoj i najboljoj babi posljednji pozdrav

DARE

Tvoju dobrotu i pažnju nikad ne mogu zaboravit. Hvala ti na svemu što si učinila za mene. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DARI

LJUBINKA NEDOVIĆ-PERUNOVIĆ sa porodicom 42 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Bila si oličenje dobrote, a ja ću te zauvijek nositi u svom srcu. Voli te SARA 10 Posljednji pozdrav dragoj

DARI

NADI BOGIĆEVIĆ

DARI

DAŚKI DANKA sa ćerkama

MARJAN, MILAN i LENA

Ko će sad za mnom da plače kad budem na brod odio, ostadoh bez majke rođene pa mi Bog darivao drugu, al si mi bila kao i prva ... ostadoh bez Majke opet, što da radim, da l’ da tugujem ili da se veselim sto sam te imao kakvu niko nije, moja Tetka. Sad ću ja plačući da dolazim jer te nema više.

Hvala ti za sve ove godine što si bila prijatelj našoj porodici.

Tvoj MARKO

Porodica pok. dr PEĐE DRECUNA 40

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 3. maj 2022.

Dragoj sestri, tetki i babi

Обавјештавамо браћу, рођаке, кумове, пријатеље и познанике да је дана 2. маја 2022. у 84. години живота преминуо

BOGIĆEVIĆ NADI

ДАНИЛО Николин ПЕЈОВИЋ

rođ. Barjamović

Саучешће примамо у капели у Шкаљарима – Котор дана 3. маја од 10 до 17 часова и дана 4. маја од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити 4. маја у 15 часова на мјесном гробљу Предиш – Бјелице. Posljednji pozdrav

Ожалошћени: супруга САВИЦА, син МИЛАН, кћерке МИРЈАНА и НОВКА, брат РАДОМИР, сестре ДАРИНКА и МИЛЕВА, синовац СЛОБОДАН, снахе НАТАША, БРАНКА и ДИЈАНА, унучад ПАВЛЕ, ВЛАТКА, МАРИЈА и МАРТИНА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

od brata RAJKA, bratanića MARKA i EDVARDA, snahe MARIJE, unuka JELENE i DUNJE

Posljednji pozdrav mojoj drugarici

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

NADI BOGIĆEVIĆ

NADA BOGIĆEVIĆ SLAVICA MIROVIĆ

Tvojim odlaskom ostaje mi velika praznina. Čuvaću te od zaborava.

NADA BOGIĆEVIĆ

RADMILA MASONIČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

NADA BOGIĆEVIĆ

Naša najdraža i najvoljenija tetka, bićeš u našim srcima cijelog života. Vječna ti slava i hvala.

Tvoja sestrična MILENA, zet DRAGOJE i tvoja ljubav VIKTORIJA

NADI BOGIĆEVIĆ

Opraštamo se od tebe u bolu i nevjerici, zahvalni za divne dane prijateljstva.

od porodice VUKMANOVIĆ

Tvoji SONJA i BRANKO MADŽAR 29

Dragoj mojoj drugarici

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

26 Posljednji pozdrav dragoj

NADI BOGIĆEVIĆ

Hvala ti na lijepo provedenim godinama u zajedničkom druženju. Nedostaješ mi.

Težak je rastanak sa tobom. Tvoje mjesto će ostati prazno, a tvoja dobrota i ljubav se neće zaboraviti.

S tugom, LJILJANA ĆETKOVIĆ 30

LJEPI S tugom i poštovanjem,

Od MILENE, MIRKA i MILICE NIKOTIĆ 34

NADA KRSTEV sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav jedinom bratu

Utorak, 3. maj 2022. Našem dragom

MARKU ĐURIŠIĆU

SLOBU MARTINOVIĆU Teško je podnijeti istinu da nijesi više sa nama ali ostaju sjećanja koja će te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Ostala je bol i praznina vječna, ali lijepa sjećanja i uspomene koje ćemo zauvijek nositi u našim mislima i srcima. Srećan ti 36. rođendan!

Sestra JAGODA, RATKO i NATAŠA sa porodicama 43

JANJA ŠLJIVANČANIN rođena Lasica

Tvoji: MAJKA, TATA, IVANA, LENA, NINA i VESO Imponovala je njena hrabrost i borba i ogromno požrtvovanje za njene najmilije. Pamtiću naklonost koju je gajila u jednom velikom srcu. Počivaj u miru, banice crnogorska.

POMENI

TUŽNO SJEĆANJE na našeg kuma

SLOBODAN BOBAN RADOŠEVIĆ

Navršava se tužna godina dana otkad nije sa nama naš voljeni otac, djed, svekar i tast

MARKA BAROVIĆA LJUBO Nikov MIRKOVIĆ

Zauvijek tuguju za tobom tvoji: MILENA, NIKOLA i NENAD sa porodicama 4

Draga

Čuvamo te od zaborava.

Živjeti bez tebe, tvoga glasa, tople riječi, savjeta i roditeljske zaštite nije lako. Ali mi smo tu da Ti živiš kroz nas i naša djela, da slijedimo i poštujemo sve što si nas za života učio.

VLADAN KARADŽIC sa porodicom

MAŠO Sudbina je jača od želje da živiš sa nama, ali će naša ljubav biti jača od vremena i zaborava. Počivaj u miru.

13 Četrdeset je dana od smrti naše majke i sestre

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

Sestre ANJA, TEODORA, TAMARA i IVANA, braća NIKOLA, VASILIJE, LJUBO i ILIJA

35 Draga

SLAVKE RADEVIĆ rođ. Vukčević

VELJKA POPOVIĆA

Pomen će se obaviti na groblju u Odžacima u krugu porodice.

Draga majko, tvoja velika ljubav, porodično žrtvovanje, častan životni put učinili su da živiš u nama svakog dana i živjećeš vječno. U srijedu, 4. maja 2022. godine, u 11 časova, posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju Čepurci.

Sinovi MIHAILO i DUŠAN, sestra SMILJKA USKOKOVIĆ i porodica RADEVIĆ

Porodica POPOVIĆ

MAŠO Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Anđele naš, počivaj u miru. Tetka SVETLANA, tetak MLADEN, sestra TEODORA i brat VASILIJE

36 Draga

6 1 Navršava se četrdeset dana od smrti mog voljenog brata

Četrdeset je dana od smrti naše sestre i tetke

MAŠO

SLAVKE RADEVIĆ

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi nosimo Te u srcima i mislima. Počivaj u Božjem miru. Tetka MILENA, tetak IVICA, sestra ANJA i brat NIKOLA

rođ. Vukčević

VELJKA POPOVIĆA

Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava. 7

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik.

SMILJKA, SREĆKO, DUŠANKA i DAVORKA

37 Draga

Posljednji pozdrav dragoj tetki

MIĆO POPOVIĆ sa porodicom

MAŠO SLAVKI RADEVIĆ

rođ. Vukčević

e-mail: oglasno@t-com.me

Tuga i bol zbog tvog preranog odlaska su svakog dana sve veći. Utjeha nam je što znamo da si na nekom boljem mjestu gdje si našla svoj mir. Počivaj u miru među anđelima.

DUŠANKA LJUBANOVIĆ sa porodicom 8

Tetka SANJA, tetak MIOMIR i brat ILIJA 38

Utorak, 3. maj 2022.

Marketing

32 Marketing

Utorak, 3. maj 2022.