Dnevni list Pobjeda 02.06.2022.

Četvrtak, 2. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20305 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Menadžment Crnogorskog elektroprenosnog sistema obmanuo javnost u reakciji na Pobjedin tekst

REAGOVANJA: Zašto je regionalni projekat koji su pokrenuli Vučić, Zaev i Rama neprihvatljiv za Crnu Goru

Otvoreni Balkan je opasna inicijativa

Nijesu brinuli o zakonima kad su namještali tendere i dijelili stanove » Da li je diskriminatorski što se jednom podobnom članu komisije zapošljava supruga u CGES-u, što je drugi postavljen na bolje radno mjesto, sa većim koeficijentom, a trećeg su zaposlili odmah nakon odrađenog programa stručnog osposobljavanja.

Posebno će biti interesantno vidjeti ko se sve javio na oglas za raspodjelu sredstava, kaže izvor Pobjede

STR. 2. i 3.

Podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni u prva četiri mjeseca

STR. 3.

I. MANDIĆ

Na suđenju optuženima za šverc 1.206 kilograma kokaina sudski tumač za španski jezik priznala da je dodala frazu ,,očekuju se tamo nevolje“

Neprihvatljivo je finansiranje onih kojih nema u evidenciji STR. 8.

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore podnio krivičnu prijavu protiv jedne studentkinje

Lažirala diplomu, pa se fotografisala sa roditeljima STR. 6. i 7.

Prevoditeljka se izvinila ako je načinila štetu pogrešnim prevodom

STR. 10. i 11.

I. BOŽOVIĆ

Iz Ministarstva kulture i medija najavljen kraj uplata i oglašavanja državnih firmi u neregistrovanim medijima

Poslanica Evropske zelene partije u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon poručila je da Otvoreni Balkan predstavlja pokušaj da se uspostavi paralelna struktura za regionalnu saradnju koja nije uključena i nije zasnovana na normama ili standardima Evropske unije. Sagovornici Pobjede Miloš Nikolić, Nikola Zirojević, Adel Omeragić i Borislav Banović ukazuju da Crna Gora nema interes da pristupi ovoj inicijativi

Vrijednost uvezene struje šest puta veća STR. 4. i 5.

2

Politika

Četvrtak, 2. jun 2022.

U Podgorici obilježeno 70 godina vladavine i rođendan Kraljice Elizabete II

Medoks: Crna Gora nam je bitna

Medoks prilikom proslave

PODGORICA - Crna Gora se pridružila zemljama koje preuzimaju odgovornost da teže novoj eri mira, bezbjednosti i boljitka, poručila je britanska ambasadorka Karen Medoks.

Britanska ambasada sinoć je upriličila proslavu platinastog jubileja vladavine britanske Kraljice Elizabete II i njen 96. rođendan, koji se slavi kao nacionalni praznik Ujedinjenog Kraljevstva.

Britanska ambasadorka Karen Medoks je na svečanom prijemu dočekala goste iz politike, biznisa, diplomatskog kora, odbrane, nevladinog sektora, medija, akademike, umjetnike i stipendiste Čivning programa britanske vlade.

Medoks je rekla da kraljica Elizabeta II vlada već 70 godina, duže od bilo kog drugog monarha u britanskoj istoriji. Kazala je da je kraljica Elizabeta II najveća britanska diplomatkinja i da je osnažila prijateljske veze između Ujedinjenog Kraljevstva i ostatka svijeta.

Podsjetila je da je britanska kraljica posjetila Crnu Goru prije tačno 50 godina.

- Crna Gora nam je bitna. U vrijeme kada vidimo da se rat vraća u Evropu, još je važnije da oja-

čamo naše saveze i izgradimo zajednički napredak. Britanska vlada je zahvalna na čvrstoj podršci vrijednostima NATO-a koju vidimo u Crnoj Gori. Crna Gora se pridružila zemljama koje preuzimaju odgovornost da teže novoj eri mira, bezbjednosti i boljitka, dodala je Medoks.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je rekao da su danas, nezavisna i suverena Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo prijatelji, partneri i saveznici u NATO, obostrano posvećeni učvršćivanju i produbljivanju međudržavnih veza, jačanju povjerenja i afirmaciji i odbrani zajedničkih vrijednosti.

- Ohrabruje da Ujedinjeno Kraljevstvo, i nakon bregzita, jednako snažno nastavlja da podržava demokratske i reformske procese u Crnoj Gori i njenu evropsku budućnost. Uvjeren sam da su pred nama godine novih uspjeha i plodne saradnje, poručio je Đukanović. On je u ime građana Crne Gore uputio najsrdačnije čestitke Ujedinjenom Kraljevstvu na ovom velikom jubileju.

- Uz najbolje želje za dobro zdravlje Njenog Veličanstva, napredak Ujedinjenog Kraljevstva i blagostanje svih njenih naroda, poručio je Đukanović.

R. P.

Ulcinjski DPS reagovao na tvrdnje Force da prekid sjednice lokalnog parlamenta predstavlja posljednje trzaje politike koja je širila korupciju

Nimanbegu da prestane da obmanjuje javnost

PODGORICA – Sjednica lokalnog parlamenta u Ulcinju prekinuta je u utorak zato što je doveden u pitanje legitimitet nastavka njenog održavanja, a zbog opstrukcije i straha političara koji plediraju da vode tu opštinu, saopštili su iz ulcinjskog odbora Demokratske partije socijalista.

Oni su reagovali nakon što su iz Force ocijenili da prekidi konstitutivne sjednice predstavljaju zadnje trzaje politike koja je svuda širila korupciju, bila garant nerazvijanju grada, kumovala uništenju turističke privrede.

Iz DPS-a su pojasnili da je nalazom Ministarstva javne uprave utvrđeno da je SO Ulcinj morala biti konstituisana do 27. maja, ali da se to nije moglo uraditi jer predstavnici političkih partija nijesu dolazili na konsultacije za formiranje obavezne komisije.

-Time je jasno da se, zbog op-

strukcije odnosno straha političara koji plediraju da vode našu opštinu, došlo do situacije da je dovoden u pitanje legitimitet nastavka održavanja sjednice, pa je shodno tome sjednica prekinuta – saopštili su.

Smatraju da je lider Force Genci Nimanbegu spreman na sve, pa i obmanjivanje javnosti kroz saopštenja, kako bi se dokazao „pred svojim pravim šefom Nazifom Cunguom“.

Pozvali su Nimanbegua da ne obmanjuje javnost i otvoreno kaže zbog čega su ušli u proceduralne opstrukcije kako bi onemogućili rad SO. -U suprotnom, nastavićemo javnu polemiku i biti prinuđeni da svakodnevno razobličavamo šta ste sve radili u postizbornim razgovorima i da do kraja pojasnimo građanima Ulcinja da Vaša riječ i Vaša obećanja nemaju aposlutno nikakvu težinu – zaključili su.

R. P.

PODGORICA – Crna Gora nema nikakav interes da pristupi regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, kako iz razloga političke, tako i ekonomske prirode, a ako premijeru Dritanu Abazoviću to nije jasno predlažemo mu da upita predstavnicu Evropske zelene partije u Evropskom parlamentu Violu fon Kramon, koja će mu obrazložiti stav koji je iznijela da je „Otvoreni Balkan“ opasna inicijativa, kazao je Pobjedi portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

REAGOVANJA: Zašto je regionalna inicijativa koj pokrenuli Vučić, Zaev i Rama neprihvatljiva za C

Fon Kramon: Otv Balkan je opasna

Fon Kramon je, kako je izvijestio N1 ocijenila da je „Otvoreni Balkan“ opasna inicijativa, te da predstavlja „pokušaj da se uspostavi paralelna struktura za regionalnu saradnju koja nije uključena i nije zasnovana na normama ili standardima Evropske unije“.

NEPOVJERENJE

Smatra da „Otvoreni Balkan“ djeluje kao konkurencija Berlinskom procesu, ali i da je potreban novi samit ili inicijativa koja će proisteći iz Berlinskog procesa. Poslanica u Evropskom parlamentu i izjevstilac EP za Kosovo Viola fon Kramon se i više puta sastajala sa premijerom Abazovićem i pružala mu otvorenu podršku.

Ovo nije prvi put da se iz Evropskog parlamenta izražava nepovjerenje prema regionalnoj inicijativi. Poslanici EP, sredinom maja, amandmanskim djelovanjem na Izvještaj o Crnoj Gori konstatovali su da bi trebalo biti oprezan prema „Otvorenom Balkanu“.

Naglasili su da bi sva regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkanu trebalo da bude inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, kao i da bi morala da uspostavlja saradnju na ravnopravnoj osnovi uz jačanje daljeg usklađivanja sa standardima i evropskom pravnom tekovinom.

I drugi evropski zvaničnici slično su govorili o ovoj inicijativi. Tako su i specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak i predsjedavajući odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister nedavno istakli da EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i zasniva se na evropskim vrijednostima.

Direktnu podršku jedino je dao predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel koji je pozvao Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu da se pridruže inicijativi, jer smatra da će olakšati približavanje Zapadnog Balkana EU. Ipak, stavovi crnogorske stručne i političke javnosti su podijeljeni po ovom pitanju. Oštri protivnici pridruživanja inicijativi u njoj prepoznaju hegePODGORICA - Vrli akademici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nastavljaju po svom. Viđeli su da pišu iz HAZU i odmah odgovaraju, a da su pisali iz SANU bili bi spremni na sva poniženja – poručila je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković.

Predsjedništvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti juče se sastalo povodom dokumenta ,,Prilozi za zaštitu

Viola fon Kramon

Poslanica Evropske zelene partije u Evropskom parlamentu poručila je da Otvoreni Balkan predstavlja pokušaj da se uspostavi paralelna struktura za regionalnu saradnju koja nije uključena i nije zasnovana na normama ili standardima Evropske unije. Sagovornici Pobjede Miloš Nikolić, Nikola Zirojević, Adel Omeragić i Borislav Banović ukazuju da Crna Gora nema interes da pristupi ovoj inicijativi monističke pretenzije Srbije i alternativu EU, dok je pobornici vide kao alat bržeg pristupanja zajednici.

Premijer Dritan Abazović nedavno je kazao kako nije čuo validan argument da „Otvoreni Balkan“ nije dobar za Crnu Goru, a najavio je i da će prisustvovati Samitu inicijative koji se održava 7. i 8. maja u Ohridu.

Rekao je da će tamo poći kao gost – posmatrač, ali i istakao da je sve što možemo da upotrijebimo kao mehanizam kako bi postali članica EU prihvatljivo.

Sagovornici Pobjede, portparoli SD-a Nikola Zirojević, Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić, Bošnjačke stranke Adel Omeragić,

kao i zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije Borislav Banović smatraju da Crna Gora nema interes da pristupi „Otvorenom Balkanu“, a podsjetili su i da smo već dio Berlinskog procesa, koji je pod okriljem EU i koji reguliše regionalnu saradnju.

INTERES DRŽAVE

Zirojević je pojasnio da su razlozi zbog kojih Crna Gora ne bi trebalo da pristupi „Otvorenom Balkanu“ ekonomske i političke prirode.

- U političkom smislu, sasvim je jasno, „Otvoreni Balkan“ je ljepše upakovana verzija „srpskog sveta“ i dominacije Srbije u regionu. U ekonomskom smislu, šteta po Crnu Goru bi

bila velika. Pošto premijer nije čuo niti jedan argument protiv ulaska u „Otvoreni Balkan“ pozivamo ga da, na kojem god mediju on odabere, ukrsti argumente sa predstavnikom SD-a i pritom dosta toga i nauči – istakao je Zirojević.

Nikolić smatra da nema potrebe za dupliranjem regionalnih inicijativa, kao i da bi trebalo iskoristiti mehanizme postojećih.

Tu, kako je rekao, prvobitno misli na Berlinski proces, a podsjetio je i da su na potrebu inteziviranja regionalne saradnje u okviru ove inicijative zajednički ukazali predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Njemačke Frank Valter Štanmajer.

- Crnoj Gori nije potrebna regionalna, već evropska integracija. Fokus rada Vlade treba da bude na ispunjavanju onih mjerila i kriterijuma koji će omogućiti evropsku integraciju Crne Gore, a ne regionalnu integraciju u „Otvoreni Balkan“ – istakao je Nikolić.

Zbog toga je, dodao je, ova vlada i dobila podršku DPS-a, a kazao je i da očekuju da aktivnosti na tom planu budu dinamičnije.

- Prema tome, svaka odgovorna vlada treba da razmatra sve inicijative, ali apsolutan fokus ove Vlade, kao i svake naredne, treba da bude na evropskoj integraciji, a ne na regionalnoj u okviru bilo koje regionalne

Poslanica Socijaldemokratske partije o reakciji akademika CANU na do

Vuksanović-Stanković: Da je pisala SANU, živi se ne bi čuli

hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju“, koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

uputila čelnicima Hrvatske.

Zaključili su i saopštili nakon sjednice da „ovaj dokument pokazuje da je vrijeme u kojem živimo mnogo više opterećeno sukobima i nerazumijevanjem nego što je naklonjeno saradnji

i kompromisu“. Kazali su da je posebno važno da se nacionalne akademije vode umnošću i kulturom dijaloga u afirmisanju nacionalnih interesa, ali ne na štetu drugih.

- Smatramo da su ovakvi do-

Politika

Četvrtak, 2. jun 2022.

Menadžment Crnogorskog elektroprenosnog sistema obmanuo javnost u reakciji na Pobjedin tekst

ju su Crnu Goru

tvoreni a inicijativa

Nikola Zirojević

Adel Omeragić

inicijative – naveo je Nikolić.

Zamjenik predsjednika SDPa Borislav Banović smatra da postoji više političkih motiva koji su u pozadini insistiranja na „Otvorenom Balkanu“.

za nas. Mi smo već neke EU standarde usvojili, kontrolu poljoprivrednih proizvoda na primjer. I sada reći da više nećemo kontrolisati količinu pesticida u uvezenoj hrani iz regiona bilo bi opasno i rizično. Neko je lijepo uporedio integracije u EU i „Otvoreni Balkan“, da je to kao da umjesto auto-puta koji smo otpočeli zamijenimo sa novim regionalnim putem kroz neispitane krajeve – istakao je Banović.

Portparol BS Adel Omeragić kazao je kako su zadovoljni što je aktuelna vlada kao jedan od prioriteta odredila deblokadu procesa evropskih integracija, te istakao da nam nije potrebna bilo kakva inicijativa koja bi to omela.

-Crnoj Gori ne treba bilo kakva inicijativa koja će na bilo koji način zamijeniti EU integracije. Naš stav je jasan, mi dajemo prednost Berlinskom procesu, on je pod okriljem EU, a Crna Gora, kao prva naredna članica EU treba da slijedi taj put – naglasio je Omeragić.

Naveo je i da se u toj stranci zalažu za još bolje regionalne odnose, ali je i podsjetio da je Crna Gora potpisnica CEFTE čime se obavezala za stvaranje slobodne trgovinske zone za ekonomski i privredni razvoj.

-Na taj način pokazujemo da smo sposobni da vodimo zajedničku ekonomsku politiku i preuzmemo obavezu i odgovornost za budućnost čitavog regiona, što još više naglašava evropsku perspektivu ovog regiona i želju za pridruživanjem Evropskoj uniji – istakao je Omeragić. Ž. ZVICER

MOTIVI

Pozitivan motiv, naveo je, je namjera da se izađe u susret susjednim zemljama i iskazivanje dobre volje prema komšijama.

-Ali užurbano prihvatanje svega što se nudi nije. Ne možemo ući u projekat bez ozbiljne analize, sagledavanja svih dilema i rizika, i bez mirne argumentovane diskusije o svim aspektima ove inicijative – kazao je Banović.

Dodao je da bi nadležne institucije i organi trebalo prvo da daju potrebne informacije, analize i stavove, te ocijenio da je svaki drugi pristup razgovora i odlučivanja o ovoj temi neozbiljan.

-Nedemokratski je i neozbiljno optuživati da svako ko ima pitanje, rezervu to radi iz ličnih, sebičnih političkih i drugih razloga – naveo je Banović.

Smatra da pitanje „Otvorenog Balkana“ nije od takvog značaja da bi bilo u vrhu prioriteta nove vlade, kao i da ne bi trebalo da prihvatamo regionalnu političku agendu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame ukoliko nijesmo sigurni da je dobra i za nas.

-Ako je „Otvoreni Balkan“ zamjena za EU, ako je to usaglašavanje sa standardima država regiona, a ne sa standardima EU, onda to nije dobro

okument HAZU kumenti više preporuka za eventualni ultimatum svojim političkim elitama u odnosu na druge, a manje savjet koji vodi kompromisu sa drugima, smatraju u Predsjedništvu CANU. Zato ovakvi dokumenti, kako zaključuju, nijesu put ka dijalogu među našim državama, društvima i nacijama, a koji treba da se zasniva na evropskim vrijednostima kojima težimo.

3

Reagovala je poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković - Nijesam znala da Crna Gora ima CANU?! Evo se i oni oglasiše?! Pa, naravno da će Hrvati da traže da se vrati ukradeno i izvinjenje. To je dobro i za Crnu Goru – da pokuša da skine ljagu sa svog imena zbog agresije na Dubrovnik i Konavle, poručila je Vuksanović-Stanković. R. P.

Nijesu brinuli o zakonima kad su namještali tendere i dijelili stambena sredstva Da li je diskriminatorski što se jednom podobnom članu komisije zapošljava suprugau CGES, što je drugi postavljen na bolje radno mjesto, sa većim koeficijentom, a trećeg su zaposlili odmah nakon odrađenog programa stručnog osposobljavanja.

Posebno će biti interesantno vidjeti ko se sve javio na oglas za raspodjelu sredstava, kaže izvor Pobjede PODGORICA- Menadžment Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) obmanuo je javnost kada su u saopštenju, kao reakciji na Pobjedin tekst, ustvrdili da su radili u skladu sa zakonom, kao i da Pravilnik o dodjeli stambenih sredstava nije diskriminatorski.

Redakciji Pobjede su se nakon reagovanja menadžmenta CGES-a javila dva izvora iz te kompanije koji kategorično tvrde da su stavovi menadžmenta ,,manipulatorski i netačni“.

DOKAZI

Jedan izvor je ustupio i dokaze o dodjeli stambenih sredstava 2014. godine po kojim je sadašnji član Odbora direktora Predrag Mijajlović dobio 85 hiljada eura navodeći da ,,tada nije brinuo o penzionerima“.

U odluci se navodi da je Mijalović jedan od sedmorice zaposlenih koji je dobio kredit na ime ,,kupovine stana odgovarajuće površine“.

-Što se tiče pitanja raspodjele sredstava zaposlenim za rješavanje stambenih potreba, za koje mnogi tvrde da se vrši po diskriminatorskim uslovima, interesuje nas da li je član OD Predrag Mijajlović, koji je učestvovao u donošenju po vama nediskriminatorskog Pravilnika, vodio računa o penzionerima i 2014. godine kada je dobio kredit od preko 85 hiljada eura, pita izvor našeg lista menadžment kompanije Pobjede.

Po njemu to nije jedino sporno.

-Da li je ovaj član Odbora direktora vodio računa o zaposlenima i kolegama koji treba da idu u penziju i onda kada je krajem PODGORICA- To što je Evropska unija nagovijestila da će Ukrajina postati članica znači oživljavanje ideje proširenja Evropske unije i isto bi trebalo da se desi na Balkanu. Vrijeme je da Crna Gora učini sve da se pripremi za članstvo u Evropskoj uniji, ocijenio je bivši specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker u intervjuu za Gradsku RTV. Ova mogućnost se otvara, ali neće biti otvorena zauvijek,

2021. godine zapošljavao sina u kompaniji. Da vam pomognemo – zaposlenje je obavljeno na osnovu sporazuma o preuzimanju, bez javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta i to ste ga preuzeli iz vama mrskog „BB solara“ - tvrde izvori Pobjede.

Tu nije kraj nepravilnostima i nezakonitostima u radu aktuelnog menadžmenta.

Drugi izvor Pobjede je prozvao aktuelni menadžment i po pitanju tendera za sječu stabala i rastinja u trasama dalekovoda koji je vrijedan nekoliko stotina hiljada eura, a o kojem je naš list ranije izvještavao.

TENDERI

-Da li je sve rađeno u skladu sa zakonima kada ste, uz pomoć bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija Marka Perunovića, poništili tender za sječu stabala i rastinja u trasama dalekovoda, bez ijedne činjenice i dokaza?

U skladu sa kojim zakonima je to što ste ignorisali dopise Ministarstva koje je tražilo da smijenite članove komisija koje su sprovodile prethodne tendere za ove usluge? I to ne samo da ste ignorisali zahtjev ministarstva, nego ste postupili protivno zaključku Odbora direktora vaše kompanije. Da li je zakonito vaše postupanje kada ste nagradili tri člana komisije koja je sprovodila novi tender nakon poništenog, gdje su sniženi kriterijumi za učešće, saopštili su izvori Pobjede.

Pobjeda o ovome slučaju pisala u februaru, objavljujući i zvanična dokumenta, i nije bilo reakcije.

Naš list je tada objavio informaciju da su u tenderskoj komisiji Crnogorskog elektroprenosnog

sistema ostala četiri od pet članova iz prethodnih komisija, iako je Ministarstvo kapitalnih investicija izričito zahtijevalo da se za ponovljeni tender za sječu stabala i rastinja u trasama dalekovoda potpuno izmijeni sastav ovog tijela zbog sumnji u moguću korupciju. CGES se, međutim, oglušio se o nalog Ministarstva i u komisiji ostavio stare članove, uz to, neke od njih, nagradio za poslušnost.

-Da li je diskriminatorski to što ste jednom podobnom članu komisije zaposlili suprugu u CGES, što ste drugog postavili na bolje radno mjesto, sa većim koeficijentom, a treceg zaposlili odmah nakon odrađenog programa stručnog osposobljavanja. Posebno ce biti interesantno vidjeti ko se sve javio na oglas za raspodjelu sredstava, zaključuju izvori Pobjede.

U svom reagovanju menadžment je tvrdio da Pravilnik na koga brojni zaposleni koji su kontaktirali Pobjedu imaju primjedbe, nije diskriminator-

ski i da je to bio prethodni, kao i da je sve što su uradili u skladu sa zakonima Crne Gore.

-Prije svega, u CGES-u se ne dijele sredstva, već se rješavaju egzistencijalna pitanja naših zaposlenih i to kreditnim zaduženjima. S tim u vezi, CGES je poslovnim planom koji je usvojen na Odboru direktora opredijelio milion eura za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u skladu sa Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zaposlenih, koji je izmijenjen kako bi uklonio diskriminatorne uslove prethodnog pravilnika i obezbijedio pravednu raspodjelu sredstava koja su kumulirana za navedenu svrhu, navodi se u reagovanju.

Tvrde da inovirani pravilnik podrazumijeva da članovi menadžmenta moraju biti zaposleni u društvu najmanje 10 godina, dok prethodni pravilnik nije propisivao taj uslov i omogućavao je tek zaposlenim menadžerima u kompaniji pravo na dobijanje značajnih sredstava. N. ZEČEVIĆ

Američki diplomata optimista po pitanju proširenja Evropske unije

Volker: Nova vlada da iskoristi jedinstvenu šansu za EU pa je vrijeme za akciju – sada, ističe Volker u razgovoru za Gradsku.

Smatra da Beograd ima neriješena istorijska pitanja u regionu, pa još uvijek osjeća da je važno promovisati srpski nacionalizam. To je, kako kaže,

slično onome što Rusija radi sa svojim susjedima.

Posjeta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova samo je način da Srbija pokaže da je bliska Rusiji uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu, a Rusija da nije sama u svijetu, ocijenio je Volker. R. P.

4

Ekonomija

Četvrtak, 2. jun 2022.

Podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj razm

Vrijednost uvez struje šest puta Akcionari usvojili finansijski i izvještaj o poslovanju za prošlu godinu

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma odlučila da isplati 2,8 miliona eura dividende

Milion za otkup sopstvenih akcija PODGORICA – Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma juče je usvojila finansijski i izvještaj o poslovanju za prošlu godinu i odlučila da isplati 2.8 miliona eura dividende, odnosno šest centi po akciji bruto. Preostali dio dobiti od 219 hiljada eura ostaće u zadržanoj dobiti.

Skupština je, na predlog odbora direktora, dala ovlašće-

nje za otkup sopstvenih akcija tokom narednih deset mjeseci, za šta će biti opredijeljeno milion eura. Za nezavisnog revizora za ovu godinu izabrana je revizorska kuća Ernst & Young, a usvojena je i Politika naknada.

-Zadovoljni smo rezultatima ostvarenim u 2021. godini, imamo iza sebe solidnu godinu u kojoj smo uspjeli da preokrenemo određene trendo-

ve, zabilježimo rast prihoda i zadržimo lidersku poziciju u postpejdu. U prethodnom periodu smo počeli da pokazujemo značajne iskorake u širenju baze korisnika na optici, i u oporavku pripejd segmenta - kazao je izvršni direktor Telekoma Stjepan Udovičić i istakao da su prvi u zemlji lansirali komercijalnu 5G mrežu i u svim djelovima Crne Gore započeli veliku modernizaciju mobilne mreže i širenje optičke infrastrukture, te najavio ulaganja u zaposlene, nakon perioda štednje.

Telekom je 15 godina jedini telekomunikacioni operator čije se akcije nalaze na berzi.M.Lk.

Ministar poljoprivrede sa upravom Plantaža

Joković najavio učešće Vlade u rješavanju problema PODGORICA-Vlada će aktivno učestvovati u rješavanju zatečnih problema u Planatažama, saopštio je ministar poljoprivrede Vladimir Joković na sastanku sa direktorom kompanije Zoranom Miladinovićem, predsjednikom i članom borda

Nebojšom Vuksanovićem i Milom Popovićem.

-Tokom sastanka predočeni su problemi u poslovanju i iznijeti predlozi za rješavanje problema u cilju stabilizacije poslovanja većinski državne kompanije – dodaje se u saopštenju.

S. P.

Sastali se predstavnici Vlade i Adriatic Marinas-a

Najbolja predsezona u istoriji Porto Montenegra i Crne Gore PODGORICA – Predstavnici Vlade i Adriatic Marinas-a razmotrili su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje i konstatovali da se svjedoči najboljoj predsezoni u istoriji Porto Montenegra i Crne Gore.

Premijer Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran

Đurović sastali su se sa izvršnim direktorom Adriatic Marinas-a Dejvidom Margasonom i direktorom za upravljanje imovinom i odnose sa Vladom te kompanije Predragom Lekovićem.

-Ohrabreni smo sastankom kako bi ubuduće, zajedno sa Vladom i investitorom, radili na stvaranju sinergije i ulagali napor za inicijative koje podrazumijevaju

Delegacija Svjetske banke u posjeti Vladi

-Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 29,7 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 21,2 odsto – navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3), u iznosu od 105,3 miliona eura, koje čine električna energija, 100,2 miliona eura, i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije je u prva četiri mjeseca uvećana čak 150,5 odsto u odnosu na isti period lani. To je prvenstveno posljedica gašenja primarne proizvodnje u KAP-u i drastičnog skoka cijena električne energije na međunarodnim tržištima u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.

Pored električne energije u izvozu dominaraju obojeni metali, odnosno aluminijum sa izvozom vrijednim 75,45 miliona eura. To je

ambiciozni socio-ekonomski razvoj i saradnju na promociji Crne Gore putem svih naših zajedničkih projekata – rekao je Margason.

Abazović je rekao da svjedočimo izvanrednoj predsezoni, navodeći da će ova turistička sezona, po svim parametrima, biti na radost svih građana, privrednika i gostiju.

-Otvaranjem doka u Bijeloj otvaramo nova vrata za Crnu Goru. Time ćemo dodatno brendirati Crnu Goru kao prepoznatljivu destinaciju na turističkoj mapi svijeta, ovog puta u dijelu remonta luksuznih mega i superjahti – kazao je Abazović.

S.P.

Uprava prihoda i carina objavila Informator za sezonsko obavljanje djelatnosti

Razmišljaju o emitovanju Instrukcije zelenih obveznica PODGORICA – Vlada razmatra mogućnost emitovanja zelenih obveznica, za koje se pokazalo da imaju prohodnost na evropskom tržištu, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sastanku sa timom Svjetske banke, koji je predvodio šef Kancelarije za Crnu Goru Kristofef Šeldon.

Iz Ministarstva je saopšteno da je razgovarano o makrofiskalnoj održivosti, usljed specifičnih izazova sa kojima se suočavaju svjetske ekonomije. Bilo je riječi i o mehanizmima za poboljšanje efikasnosti državnih preduzeća, kao i o neophodnim reformama u cilju uređenijeg zdravstvenog i penzionog sistema.

Posjeta Šeldona upriličena je u okviru niza konsultativnih susreta na temu pripreme novog partnerskog okvira za Crnu Goru za period od ove do 2026. godine Sa delegacijom Svjetske banke juče se sreo i ministar javne uprave mr Maraš Dukaj.

R.E.

PODGORICA – Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,22 milijarde eura, što je 56,9 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 278,6 miliona eura, što je 105,2 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 46,7 odsto i iznosio je 937,8 miliona eura.

za vlasnike apartmana PODGORICA – Uprava prihoda i carina, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, objavila je Informator za lica koja sezonski obavljaju djelatnost.

Informator sadrži ciljne informacije i instrukcije kako bi ova a kategorija poreskih obveznika na što jednostavniji način završila administrativne procedure

i od prvog dana obavljanja djelatnosti uskladila poslovanje sa poreskim propisima.

- Proaktivna komunikacija u cilju promocije dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa predstavlja prvi korak u praćenju turističke sezone od strane UPC, imajući u vidu da će tokom ljetnjih mjeseci svi kapaciteti poreske inspekcije biti usmjereni na kontrolu regularnosti rada poreskih obveznika u cijeloj Crnoj Gori, s posebnom pažnjom usmjerenom na djelatnosti i opštine koje su prepoznate kao dio turističke ponude naše države – zaključuju iz UPC. N. K.

To je pored enormnog rasta cijene energenata na svjetskim berzama, posljedica odbijanja menadžmenta CEDIS-a da posluša preporuku stručnjaka iz maja prošle godine da ne nabavlja nedostajuću struju na mjesečnom nivou povećanje za čak 264,8 odsto u odnosu na prva četiri mjeseca lani.

Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, u prva četiri mjeseca iznosio je 21,35 miliona eura i povećan je 24,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U prva četiri mjeseca Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 7,87 miliona eura, što je 13,4 odsto više nego

u istom periodu prošle godine.

Izvoz mesa iznosio je 5,95 miliona eura i povećan je 33,1 odsto u odnosu isti period prošle godine.

Izvoz povrća i voća bio je vrijedan svega 461.000 eura i za 58,1 odsto je manji nego lani u istom periodu.

U strukturi uvoza, prema SMTK, najviše su zastupljeni proizvodi

CBCG unaprijedila način pristupa podacima

Elektronski uvid u prinudne naplate PODGORICA – Centralna banka je omogućila korisnicima elektronski uvid u istoriju izvještaja o prinudnoj naplati počev od februara 2016. godine, zaključno sa posljednjim raspoloživim podacima.

Od sada, kako je saopšteno, postoji mogućnost i provjere istorije podataka o vrijednosti blokada pravnih lica i preduzetnika individualno na posljednji dan u mjesecu počev od februara 2016, što je obaveza CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu.

R. E.

Statistika

U aprilu 72 hiljade turista PODGORICA – U Crnoj Gori je u aprilu u kolektivnom smještaju ostvareno 72,2 hiljade dolazaka turista i 199,77 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

Od ukupnog broja noćenja u hotelima 85,8 odsto ostvarili su strani, a 14,2 odsto domaći turisti . Najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima – 83,3 odsto, glavnom gradu 11,9 odsto, planinskim mjestima 2,9 odsto i ostalim mjestima 1,9 odsto.

R. E.

Sjutra novi protest radnika MA

Zovu i Spajića PODGORICA – Bivši radnici Montenegro elrlajnza (MA) u stečaju najavili su za sjutra novi protest i, osim kolega i njihovih porodica, pozvali i bivšeg ministra finansija.

-Pozivamo i Milojka Spajića da se pridruži, jer kako smo saznali iz medija, čeka da mu se odgovori na zahtjev za ostvarivanje prava na nadoknadu po prestanku funkcije, iako se naši zahtjevi razlikuju u tome što mi tražimo zarađeno, a on nezarađeno – poručili su bivši radnici MA i najavili da će ubuduće blokirati saobraćajnicu prema podgoričkom aerodromu dva puta sedmično, utorkom i petkom od 13.30 do 14 sati.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 2. jun 2022.

zene a veća



I u strukturi izvoza dominira električna energija sa 100,2 miliona eura. Vrijednost izvezene električne energije je u prva četiri mjeseca uvećana dva i po puta

svrstani po materijalu (sektor 6) u iznosu od 191,6 miliona eura, koje čine obojeni metali sa 45,9 miliona eura i proizvodi od nemetalnih mi-

56,9 odsto veća vrijednost uvoza, a 46,7 odsto vrijednost izvoza

nerala sa 37,4 miliona eura i ostalo.

U prva četiri mjeseca je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 81,05 miliona eura i čak je za 117,2 odsto veći u odnosu na isti period lani, što je u najvećem dijelu posljedica velikog skoka cijena goriva na svjetskim tržištima.

Vrijednost uvezene električne energije je bila 37,07 miliona eura i za čak 31,23 miliona eura, odnosno 534,76 odsto, veća je nego u prva četiri mjeseca prošle godine. Ovo je, pored enormnog rasta cijene energenata na svjetskim berzama, posljedica odbijanja menadžmenta CEDIS-a da posluša preporuku stručnjaka iz maja prošle godine da ne nabavlja nedostajuću struju na mjesečnom nivou.

U prva četiri mjeseca smo uvezli hranu vrijednu 165,2 miliona eura, što je 29,8 odsto više nego lani u istom periodu.

Uvoz mesa je bio vrijedan 34,16 miliona eura i povećan je 32,4 odsto, dok je uvoz povrća i voća iznosio 25,4 miliona i veći je 24,2 odsto nego u prva četiri mjeseca lani.

Uvoz žitarica i proizvoda od žitarica je iznosio 25,01 miliona eura i 34,4 odsto je veći nego u prva četiri mjeseca prošle godine.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Švajcarska sa 63,8 miliona eura, Srbija sa 45,6 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 43,5 miliona eura.

I u uvozu je najveći partner Srbija sa 157,8 miliona, Kina sa 91 milionom te Njemačka sa 75 miliona eura.

S. P.

DRI kontrolisala realizaciju preporuka iz revizije finansija Socijaldemokratske partije

Nema limita za gorivo PODGORICA – SDP je od devet preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2020. godinu realizovala šest, jednu djelimično, dok za dvije revizori nijesu mogli utvrditi status.

Kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) kojim je rukovodio senator Nikola N. Kovačević sa predsjednikom Senata dr Milanom Dabovićem od SDP-a traži dodatnu dokumentaciju i novi izvještaj za ove tri preporuke, a sa ovim izvještajem upoznaće Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Revizori se nijesu mogli uvjeriti da je SDP realizovao preporuke koje se odnose na finansiranje izborne kampanje sa posebnog računa otvorenog u te svrhe i gotovinske isplate posmatračima na izborima, imajući u vidu da ih prošle godine nije ni bilo. SDP je

donio interne akte koji se odnose na korišćenje službenih vozila, reprezentaciju, potrošnju goriva i plaćanje telefonskih računa, ali kako nijesu definisani limiti, niti je na računima za gorivo evidentirana registarska oznaka vozila – ovu preporuku ocijenili su djelimično realizovanom.

Realizovane su preporuke koje se odnose na predaju završnog računa u zakonskom roku i izvještaja nakon povratka sa službenog puta, adekvatno knjiženje prihoda i troškova te evidentiranje akata, pravilno iskazivanje strukture prikupljenih i potrošenih sredstava za izbore i usaglašavanje podataka sa izvještajem koji se dostavlja Agenciji za sprečavanje korupcije.

DRI je prošle godine dao uslovno mišljenje SDP-u na pravilnost poslovanja tokom 2020. godine.

M.Lk.

Kursna lista USD

1.07120

JPY 138.68000

GBP

0.85158

AUD

1.48610

CHF 1.03050

CAD

1.35360

Čekaju sastanak sa Abazovićem

Bivši radnici KAP-a juče ispred Vlade

PODGORICA – Bivši radnici KAP-a od juče ujutro čekaju ispred Vlade sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem ne bi li saznali kada će biti realizovan zaključak vlade Zdravka Krivokapića kojim su odobrena sredstva za uplatu beneficiranog staža za radnike koji su stekli uslov za penziju.

Tokom jučerašnjeg dana niko ih nije primio, zbog čega su proveli noć na ulici čekajući današnju sjednicu Vlade. Njihov predstavnik i bivši KAPovac Željko Peruničić Pobjedi je kazao da im je novi ministar rada Admir Adrović na nedavnom sastanku obećao da će se potruditi da ovo pitanje bude na današnjoj sjednici Vlade.

-Došli smo da više prekratimo

ovu muku. Svi ljudi su podnijeli zahtjeve kako im je rečeno, predali su dokumenta za penzije. Sad se samo čeka da Vlada delegira svog predstavnika koji će sa radnicima potpisati sporazume pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, kako bi se ovaj zaključak mogao sprovesti, Fond rada prenijeti novac Fondu PIO, a radnici penzionisati – kazao je Peruni-

„Legla“ uplata Uniproma za mart Uniprom je juče radnicima KAP-a uplatio naknadu od 450 eura za mart, koju im je vlasnik kompanije koja je gazdovala KAP-om Veselin Pejović obećao za pola godine ili dok ne nađu novi posao. Da je novac na računima bivših radnika, koji su i dalje nezaposleni, potvrđeno je Pobjedi i iz Uniproma i rečeno da će uskoro biti isplaćena i pomoć za april.

Ova isplata je privremeno bila obustavljena, jer je Uniprom zbog sumnji da se određeni broj radnika zaposlio, te da prima i naknadu i platu kod drugog

poslodavca, potvrdu tražio od Uprave prihoda i carina. Prema tim podacima, dio bivših radnika je našlo drugo zaposlenje, a dio je u penziji.

-To znači da su ostvarivali dupli prihod i zaradu, čime je dogovor prekršen. Zbog toga je dat nalog pravnoj službi da preko UPIC-a pribavi izvještaj koliko je takvih slučajeva i zastalo se sa isplatama dok se ne utvrdi fakticitet, a takođe su bili u obavezi da, na upit radnika zbog zastoja, daju precizno i istinito objašnjenje – kazali su ranije iz Uniproma.

Er Astana uspostavila saobraćaj ka Crnoj Gori

Juče obavljen prvi let Nur-Sultan – Podgorica PODGORICA – Kazahstanska avio-kompanija Er Astana realizovala je juče prvi let na liniji Nur-Sultan – Podgorica, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski.

Jandreoski i njegov zamjenik Petar Radulović dočekali su avion iz Nur-Sultana, koji je dovezao putnike i delegaciju na čelu sa predsjednikom i izvršnim direktorom Er Astane Peterom Fosterom.

-Očekujemo veoma uspješnu sezonu. Najave i bukinzi koje dobijamo su veoma optimistični – rekao je Jandreoski i dodao da očekuju da će nadmašiti broj putnika.

Foster je objasnio da će letovi biti uspostavljeni iz Almatija, sjedišta avio-kompanije, kao i

I. MANDIĆ

Bivši radnici KAP-a od juče opet pred Vladom

mjeni u prva četiri mjeseca

5

Zahtijevaju da se realizuje zaključak bivše vlade po kojem im Fond rada treba uplatiti doprionos za beneficirani staž.

U suprotnom, spavaće pred zgradom Vlade čić, dodajući da će ta procedura potrajati još najmanje mjesec.

Ovaj dogovor napravljen je dvije nedjelje prije izbora nove manjinske vlade, kada je bivši ministar ekonomije Jakov Milatović objavio je da su pronašli održivo pravno rješenje da bivšim radnicima KAP-a povežu staž sa uvećanim trajanjem za rad, i prije i poslije stečaja, čime im je omogućeno da se penzionišu.

-Radnici će ovo pravo moći da ostvare primjenom pravila koja se tiču uplaćivanja doprinosa od strane Fonda rada za godine radnog staža koje zaposlenom nedostaju za sticanje uslova na penziju za period u kom nije vršena uplata tog doprinosa, a na osnovu sporazuma kojim će se propisati nedostajući uslovi za ostvarivanje prava na penziju. Ovo je još jedan primjer društveno odgovornog odnosa Vlade prema posljedicama koje su nastale usljeg dugotrajnog stečaja u KAP-u, a koji je veliki broj radnika uveo u pravnu nesigurnost po pitanju ostvarivanja njihovih prava – saopšteno je tada iz MER-a.

Fond rada bi, prema tom dogovoru, nakon sprovedene procedure pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, trebalo da uplati doprinose za beneficirani radni staž od 2006. godine do kraja prošle, onim radnicima koji u ovom trenutku imaju uslov za penzionisanje.

M.Lk.

Flynas odložio letove ka Tivtu Niskobudžetna saudijska kompanija Flynas je, zbog nedostatka aviona i osoblja, privremeno odložila početak saobraćanja iz Rijada za Tivat, koje je bilo planirano juče.

-U zvaničnom dopisu, kompanija je navela da su u procesu obezbjeđivanja aviona i da je samo u pitanju trenutak potvrde novog termina za početak letova ka Crnoj Gori - navodi se u saopštenju Aerodroma CG.

Prvi let iz Nur Sultana

iz Nur-Sultana.

-Zahvalio bih crnogorskoj vladi koja nam je drugu godinu zaredom obezbijedila režim viznih olakšica, koji je je od krucijalnog značaja za organizovanje

letova. Kazahstanci i turisti iz Kazahstana izuzetno vole Crnu Goru i puno novca ostavljaju kod vas i mislim da je među nama uspostavljeno divno partnerstvo – zaključio je Foster.

Letovi na liniji Nur-Sultan – Podgorica biće realizovani dva puta sedmično, dok će Er Astana iz Almatija ka glavnom gradu Crne Gore letjeti četiri puta sedmično.

S. P.

6

Društvo

Četvrtak, 2. jun 2022.

Ubrzo nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu u policijskom kampu na Zlatici, na glavnoj kapiji, „osvanula“ poruka podrške agresoru

Grafit „Rusija“ za Upravu policije ne odražava bilo kakvu poruku ili stav, ali je uklonjen PODGORICA – Na ulazu gradilišta budućeg centra za obuku Sektora policije posebne namjene, s unutrašnje strane jedne od sporednih kapija, slabo vidljivo ispisan je naziv jedne države, dimenzija 50x10 cm, koji ne odražava bilo kakvu poruku ili stav.

Odmah nakon saznanja o istom natpis je uklonjen – kratko je saopšteno Pobjedi iz Uprave policije.

Na društvenim mrežama, prošle sedmice, pojavile su se fotografije jedne od kapija policijskog kampa na Zlatici u Podgorici na kojima se vidjelo da je s unutrašnje strane urezano „Rusija“.

Kamp na Zlatici je dom specijalnih jedinica crnogorske policije, pored ostalih i Protivterorističke jedinice i u nadležnosti je pomoćnika direktora Uprave policije Miloša Rakonjca, dok je jedan od komandanata PTJ Miloš Knežević.

Upravo ovaj dvojac „iznio“ je, 5. septembra prošle godine, akciju sramnog, brutalnog napada na građanke i građane okupljene u crnogorskoj pri-

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore podnio krivičnu prijavu protiv

Lažirala diplomu, pa se fotografisala sa roditeljima PODGORICA – Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore podnio je krivičnu prijavu protiv jedne studentkinje zato što je na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima je, navodno, diplomirala, držeći lažnu diplomu sa falsifikovanim potpisom dekanice i rektora. Studentkinja, me-

Grafit „Rusija“ urezan na kapiji policijskog kampa na Zlatici

Kapija „prekrečena“

jestonici u znak otpora odluci tadašnjih vlasti i Crkve Srbije da mitropolit ove vjerske organizacije bude nasilno inaugurisan u Cetinjskom manastiru.

Rakonjac je bio prvi komandant, dok je Knežević bio zadužen za direktan obračun sa građankama i građanima, koje je, kako se kasnije ispostavilo kada su u javnost „procurili“ audio-zapisi, nazivao bagrom?!

Crkva Srbije čvrsto stoji uz Rusiju, ali, sudeći prema grafitu

urezanom na kapiji policijskog kampa na Zlatici, nikakvu dilemu nemaju ni pojedini „elitni“ crnogorski policajci.

Odgovor Uprave policije na naša pitanja povodom grafita podrške Rusiji „u srcu“ policijske organizacije je za brigu.

Neprihvatljivo je da se izruguju crnogorskoj javnosti ocjenom da taj grafit „ne odražava bilo kakvu poruku ili stav“. Da je to baš tako, ne bi „odmah nakon saznanja o istom“ ta poruka bila „prekrečena“.

K. K.

đutim, nije još završila taj fakultet.

Pravni fakultet, prema našim saznanjima, čeka reakciju policije i tužilaštva. Ispitaće da li je sporna diploma zloupotrijebljena.

Doznali su za ovaj slučaj kada je jedan zaposleni na Fakultetu uočio fotografije studen-

tkinje na društvenim mrežama, što mu je bilo čudno, znajući da ona nije diplomirala. Prijavio je to rukovodstvu.

Na društvenim mrežama studentkinja je objavila slike sa roditeljima, držala je i cvijeće.

Priložila je foto-zapis i iz jednog lokala kako proslavljaju.

Istaknuta je ,,dobijena“ diploma na kojoj su, sa pečatom,

Prvi put od jula prošle godine više novorođenih od pre ali su demografski pokazatelji još uvijek loši

Negativni prirodn dalje visok u prvo

Iako je prethodnih godina bilježen blagi pad novorođene djece, pa je, n Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije formiralo predmet u slučaju 64 bilo manje u odnosu na 2020, a uzrok katastrofalnih demografskih teškog incidenta u zgradi Centra bezbjednosti u Nikšiću 24. aprila

Utvrđuju zakonitost postupanja policajaca PODGORICA – Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije formiralo je predmet u slučaju teškog incidenta u zgradi Centra bezbjednosti u Nikšiću gdje je 24. aprila Nikšićanin Ognjen Škuletić, pred nekoliko policajaca, verbalno grubo nasrnuo na sugrađanku koja je došla da ga prijavi zbog objava na društvenim mrežama.

Kako su Pobjedi saopštili iz ovog odjeljenja, „postupak kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika CB Nikšić u vršenju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja u vezi sa predmetnim događajem“, sprovodi se „shodno zakonskim ovlašćenjima unutrašnje kontrole“.

- U postupku unutrašnje kontrole biće preduzete sve mjere i radnje u okviru zakonskih ovlašćenja unutrašnje kontrole u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica o načinu postupanja policijskih službenika u predmetnom događaju, kao i u odnosu na okolnosti koje su navedene u obraćanju Aleksandra Saše Zekovića povodom predmetnog slučaja i, ukoliko se utvrde dokazi o nezakonitom ili neprofesionalnom postupanju, zakonske mjere u cilju pokretanja postupaka za utvrđivanje odgovornosti policijskih

službenika u ovom slučaju – saopštili su iz Unutrašnje kontrole, napominjući da je postupak u početnoj fazi.

Pobjeda je juče objavila da je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Željko Pejović obavijestio Zekovića da je tužilaštvo utvrdilo da Škuletić nije počinio bilo koje krivično djelo za koje može da bude gonjen po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo je Zekovića obavijestilo i da se komandir za prekršajnu preventivu Centra bezbjednosti Nikšić izjasnio „da u konkretnom slučaju u radnjama imenovanog nema elemenata prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru“.

I Savjet za građansku kontrolu rada policije formirao je predmet, a Pobjedi su saopštili da su odmah uputili preporuku da starješina iz Uprave policije ili načelnik CB Nikšić stupe „u neposredan kontakt sa građankom kako bi se kod iste otklonile sve sumnje u profesionalnost i neutralnost policijskih službenika, ali i njen strah i zabrinutost da prijavi ponašanje Škuletića prema njoj“.

Kako smo ranije pisali, građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković zahtijevao je hitno postupanje nadležnih, ukazujući na to da se Škuletić pred policajcima, u hodniku CB Nikšić,

unio u lice građanki koja je došla da ga prijavi, vrijeđao je i mjaukao, ali da oni nijesu reagovali?!

Grupa građanki i građana iz Nikšića, njih sedmoro, te večeri su došli u policiju kako bi pojedinačno podnijeli prijave protiv Škuletića, zbog toga što im je na društvenim mrežama svojim objavama „crtao mete“ i zbog toga što ih je doveo u vezu sa nekim drugim profilima na Fejsbuku i tvrdio kako su oni plaćeni za svoje objave.

Mnogi komentari na Škuletićeve objave bili su, upozorio je Zeković, primitivni i drski, „ali i uz otvorene najave nasilja prema navedenim osobama“, što je neke od njih uznemirilo i ponukalo da podnesu prijave policiji.

Iz nikšićkog tužilaštva saopštili su da je postupajući tužilac ocijenio da se u slučaju Škuletićevih objava na Fejsbuku i komentara koji su se pojavili radi o prekršaju, a postupak će biti vođen pred nadležnim Sudom za prekršaje Podgorica – Odjeljenje u Nikšiću. Škuletić je, kako smo već pisali, bio i u grupi nasilnika koji su pokušali da onemoguće performans feminističke grupe „Bogougodnice“ ispred Sabornog hrama Crkve Srbije u Podgorici, u junu 2021, ali ga policija nikada zbog toga nije procesuirala.

K. K.

PODGORICA – Prvi put nakon sedam mjeseci u Crnoj Gori je tokom marta zabilježen pozitivan prirodni priraštaj na mjesečnom nivou, no i pored ove, na prvi pogled dobre vijesti, prirodni priraštaj na nivou prvog kvartala je izuzetno visok i iznosi minus 619, pokazuju posljednji preliminarni podaci Monstata.

Pozitivan prirodni priraštaj na mjesečnom nivou posljednji put je zabilježen u julu prošle godine kada je rođeno šest osoba više nego što je preminulo, dok je u martu ove godine ta razlika iznosila osam u korist novorođenih.

Crna Gora je prvi put od Drugog svjetskog rata negativan prirodni priraštaj zabilježila 2020. godine. Tada je iznosio minus 196 i bio je, pokazuju podaci, rezultat povećanog broja smrti u populaciji usljed pandemije korona virusa. Te godine Crna Gora je prvi put premašila brojku od sedam hiljada preminulih, tačnije 7.293. Broj prijavljenih smrti usljed infekcije korona virusom gotovo se u broj poklapao sa prekomjernim brojem smrti u odnosu na prosjek od oko 6,5 hiljada smrti na godišnjem nivou u godinama pred pandemiju.

Tokom 2021. situacija se drastično pogoršala, pa je te godine, u odnosu na prethodnu, zabilježen više nego desetostruko gori bilans, što je rezultiralo i rekordnim negativnim priraštajem od minus 2.119.

Iako je prethodnih godina bilježen blagi pad novorođene

djece, pa je na primjer tokom prošle godine novorođenih za 64 bilo manje u odnosu na 2020. godinu, uzrok katastrofalnih demografskih podataka su rekordni crni brojevi preminulih. Tako je Crna Gora prošle godine zabilježila 9.152 umrlih. Slično je i u prva tri mjeseca ove godine, kada smo zabilježili 2.263 umrlih, a 1.644 novorođenih.

Međutim, za razliku od prve pandemijske godine broj prijavljenih smrti od direktnih posljedica pandemije se nije poklapao sa ogromnim skokom preminulih u populaciji.

Kada se analiziraju podaci od početka pandemije do danas, ukupno je mimo prosjeka iz predpandemijskih godina, preminulo oko 4.400 ljudi,

dok je prijavljenih smrti od kovida zabilježeno oko 2.700, što nas dovodi do broja od oko 1.700 ljudi koji su preminuli, a za koje niko u sistemu, kao ni građani, ne zna zbog čega.

I druge zemlje su se suočile sa ovim problemom „prekomjernih smrti“, ali se studiozno bave uzrocima. U Crnoj Gori ne postoje sistematizovane baze podataka na osnovu kojih bi se mogla uraditi analiza ovog, za Crnu Goru, veoma značajnog problema, tako da se svaka priča o tome završava na pretpostavkama, a jedna od njih je da je zdravstveni sistem, opterećen borbom protiv pandemije, posustao u pružanju njege drugim pacijentima opterećnim, dominantno, hroničnim

Društvo

Četvrtak, 2. jun 2022.

jedne studentkinje

potpisi dekanice prof. dr Anete Spajić i rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladi-

mira Božovića. Nakon što se izjasne nadležni o ovom slučaju, Pravni fakultet bi, prema našim nezvaničnim informacijama, trebalo da pokrene disciplinski postupak.

Pobjedi je sagovornik upućen u ovaj slučaj kazao da uprava fakulteta još nije razgovarala sa studentkinjom, već da su je prvo prijavili policiji i tužilaštvu.

Kao jedan od razloga što su prvo kontaktirali sa policijom, a ne sa studentkinjom iz uprave navode to „što ih je uznemirio ovaj slučaj“.

Studentkinju će pozvati uskoro, a pretpostavljaju da je cijela lažirana ceremonija bila predstava za roditelje.

- Ovo se do sada nije dešavalo – rekao je, nezvanično, sagovornik Pobjedi. N. Đ.

eminulih,

ni priraštaj i om kvartalu

na primjer, tokom prošle godine novorođenih za podataka su rekordni crni brojevi preminulih

bolestima.

Bilo kako bilo, iako je očigledan uzrok katastrofalnog negativnog prirodnog priraštaja rekordan broj preminulih tokom posljednje dvije godine, to nije smetalo političarima da populistički „riješe“ problem tako što će „stimulisati“ rađanje.

Tako je bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović krajem marta, ali i svog mandata, na iznenadno zakazanoj konferenciji za medije, saopštio da će Vlada usvojiti mjeru kojom će „odgovoriti na demografsku krizu“ na način što će roditeljima svakog djeteta koje se rodi ove godine u crnogorskim opštinama, a koje su u 2020. godini imale negativan pri-

rodni priraštaj, obezbijediti 1.000, a u ostalim 500 eura.

Zanimljivo je da taj potez Milatovića došao dva dana prije lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju, ali i desetak dana nakon objavljivanja izvještaja koji su objavili Društvo statističara i demografa i Centar za demokratsku tranziciju, u kojem su ocijenili da je Crna Gora doživjela devastaciju stanovništva, ali i upozorili da se taj problem ne smije svoditi isključivo na populističke mjere, odnosno finansijske podsticaje „koje obično vode isključivanju žena iz tržišta rada i svođenju uloge žene samo na reproduktivnu“.

U analizi ove dvije organizacije preporučili su donosiocima odluka „ukoliko im je ostalo vizije i potrebe za očuvanje osnovne supstance stanovništva, da bez odlaganja“ formiraju Kancelariju za vođenje populacione politike, hitno usvoje Strategiju demografske revitalizacije Crne Gore do 2030, ali i kreiraju otvorene dinamičke baze podataka o demografskim kretanjima u Crnoj Gori, bez kojih nema ozbiljnog bavljenja demografskom politikom.

Prethodne Vlade za ovakav pristup očiglednim demografskim problemima sa kojima se suočava Crna Gora, a koji se osim u negativnom prirodnom priraštaju koji bilježimo posljednje dvije godine, ogledaju i u migracijama kako unutar zemlje, tako i prema inostranstvu, nijesu imale sluha. Iz nove, makar za sad, na ovu temu nema ni glasa.

D. MIHAILOVIĆ

7

Mitropolija reagovala na izjavu ministra odbrane u kojoj je govorio o jednoj vjerskoj zajednici kao produženoj ruci uticaja trećih strana

Traže da se Vlada distancira od Konjevićevih izjava Vujović: Prepoznala se SPC u riječima predsjednika SDP-a iako je niko nije pomenuo. Ali ih je EU Parlament u Rezoluciji o stranom uplitanju iz marta ove godine optužio da su sredstvo ruske propagande kojim se „siju podjele, promovišu predrasude i anti-EU agenda“ PODGORICA – Bilo bi neophodno da crkva i javnost saznaju da li se u izjavi ministra odbrane Raška Konjevića radi o agendi Vlade u odnosu na crkvu, te da to zahtijeva i određene sankcije, saopštio je juče u ime Mitropolije-crnogorsko primorske advokat Zoran Lazarević i član Pravnog savjeta MCP. On je reagovao povodom izjave ministra Konjevića koji je na sastanku sa specijalnim izaslanikom premijera Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan ser Stjuartom Pičom, ukazao na to da „Crna Gora godinama trpi uticaj treće strane, te da je u bliskoj prošlosti bilo teško objasniti međunarodnim partnerima distinkciju između obavještajne i religiozne strane jedne vjerske zajednice, kao produžene ruke malignog političkog uticaja trećih strana“.

- Ukoliko to nije stav Vlade, u šta želimo da vjerujemo, smatramo da bi bilo prirodno da se Vlada jasno i nedvosmisleno distancira od ovakvih izjava koje je ministar Konjević dao nastupajući kao Vladin zvaničnik. Uostalom, da ih je izgovorio u lično ime ili ispred svoje partije, ne bismo se time ni bavili – saopštio je u reagovanju Lazarević.

Povodom reagovanja Mitropolije, oglasio se juče generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović koji je kazao kako se SPC prepoznala u riječima ministra odbrane Raška Konjevića iako je, napominje on, niko nije pomenuo.

- Prepoznala se SPC u riječima predsjednika SDP-a iako je niko nije pomenuo. Ali ih je EU Parlament u Rezoluciji o stranom uplitanju iz marta ove godine optužio da su sredstvo ruske propagande kojim se „siju podjele, promovišu predrasude i anti-EU agenda“ – napisao je Vujović na Tviteru.

On je kazao i da očekuje demarš SPC prema Briselu.

Zoran Lazarević

Ivan Vujović

VLAHOVIĆ: Crkva Srbije želi da kontroliše Vladu Izgleda da je ministar odbrane Raško Konjević pogodio đe treba - ocijenio je nekadašnji šef crnogorske diplomatije i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović osvrćući se na reagovanje Mitropolije crnogorsko-primorske na saopštenje iz Ministarstva odbrane.

- Crkva Srbije želi da kontroliše Vladu Crne Gore, da odlučuje ko je podoban a ko nije, da vodi kadrovsku politiku i da odlučuje o stavovima izvršne vlasti... Poruke Srpske pravoslavne crkve na najbolji način potvrđuju stavove Konjevića - istakao je Vlahović.

- Ili se neće baviti zapadnim partnerima koje nekad sa visoke adrese nazvaše Četvrtim rajhom, kao i nedavno Crnu Goru malom Ukrajinom. Nek odgovore EU, SDP ih nije pominjao – poručio je Vujović.

Advokat Mitropolije Zoran Lazarević je u svom reagovanju imao pitanje i za premijera Dritana Abazovića.

- Pitanje koje se postavlja samo od sebe: šta radi ovaj čovjek u, nominalno, proevropskoj i demokratskoj vladi? Na koji način ovaj ministar, kao i onaj drugi, bivši predsjednik iste partije, širenjem laži o crkvi doprinose proklamovanim

ciljevima Vlade iz ekspozea aktuelnog premijera o pomirenju, uklanjanju vještački stvaranih tenzija i poštovanju svih vjerskih zajednica – zapitao je Lazarević.

U saopštenju Mitropolije je saopšteno i da je „laganje uz opanjkavanje vjerskih zajednica u Crnoj Gori pred međunarodnim diplomatama, i ničim argumentovano izmišljanje njihovog antidržavnog djelovanja, zarad dezinformisanja domaće i strane javnosti“ nedjelo ministra odbrane Raška Konjevića, te da to zahtijeva neki vid sankcije.

- Ostaje nejasno, kome i kakvu

korist mogu donijeti ovakve manipulacije i blamiranja crnogorskog ministra odbrane kada govori o „obavještajnoj strani jedne vjerske zajednice“ i „političkom uticaju“ nekakve „treće strane“ koji navodno dolazi preko te vjerske zajednice – kazao je član Pravnog savjeta MCP. Lazarević je istakao da se u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj pitaju „ima li gospodin ministar trunku ljudske časti i političke kulture pa da svima, javno, predstavi bilo šta što bi ličilo na dokaz njegovih opasnih, manipulativnih iskaza“.

J. M.

Susret Natalije Fijalke i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića

Crna Gora će nastaviti da pomaže Ukrajini

Natalija Fijalka i Filip Adžić

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić sastao se juče sa otpravnicom poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalijom Fijalkom tokom kog je istaknut značaj daljeg razvoja bilateralne saradnje Crne Gore i Ukrajine, te njeno intenziviranje u vremenima kada je to najpotrebnije.

Tokom razgovora, ministar Adžić istakao je da će Crna Gora nastaviti da pruža političku, diplomatsku, humanitarnu, tehničku i svaku drugu podršku Ukrajini, kao i pomoć u zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica. Uputio je izraze solidarnosti i podrške ukrajinskim vlastima i prijateljskom ukrajinskom narodu, koji je žrtva ruske vojne agresije.

Sagovornici su se saglasili da dvije države dijele vrijednosti bazirane na promovisanju mira i tolerancije.

R. D.

8

Društvo

Četvrtak, 2. jun 2022.

Iz Ministarstva kulture i medija najavljen kraj uplata i oglašavanja državnih firmi u neregistrovanim medijima

Neprihvatljivo je finansiranje onih kojih nema u evidenciji PODGORICA – Neprihvatljivo je da organi javnog sektora, javne ustanove i privredna društva u državnom vlasništvu zakupljuju medijski prostor ili uplaćuju donacije onim medijima koji nijesu upisani u evidenciju – odgovoreno je Pobjedi iz Minstarstva kulture i medija.

Prema saznanjima Pobjede, uskoro će biti objavljen izvještaj koji će pokazati donacije, oglašavanja i uplate javnog sektora medijima.

Rudnik uglja, na čijem je čelu kadar Demokratskog fronta Milan Lekić, neregistrovanom glasilu IN4S 5. oktobra 2021. godine uplatio je 500 eura jednokratne pomoći, nakon upućene molbe portala, koju potpisuje Gojko Raičević – objavio je prije dva dana Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Iako taj medij nije registrovan u Crnoj Gori, jednokratna uplata je izvršena na žiro-račun NVO IN4S. Na portalu IN4S se mogu naći baneri CEDIS-a i EPCG-a, odnosno te dvije državne kompanije se oglašavaju na tom portalu.

Na pitanje Pobjede da li je portal IN4S registrovan kako nalaže Zakon o medijima, iz Ministarstva kulture i medija je odgovoreno da ,,u Evidenciji medija, koju shodno Zakonu o medijima vodi Ministarstvo kulture i medija, portal IN4S nije prijavljen, pa samim tim Ministarstvu nijesu poznati podaci o vlasniku kao ni glavnom i odgovornom uredniku“.

- Ministarstvo kulture i medija planira da u novim zakonskim rješenjima predvidi da se organi javnog sektora, pa samim PODGORICA – Lav Simba koji je početkom februara uhvaćen u Budvi, 20. juna biće transportovan za Holandiju, a odatle za Južnu Afriku, u odličnom je stanju i izgleda neuporedivo bolje u odnosu na period kad je pronađen, saopštio je juče za Pobjedu direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.

Stručnjaci iz Agencije za zaštitu životne sredine prije dva dana su sa veterinarima njemačkog Instituta za veterinu, veterinarima crnogorske Uprave za veterinu i privatne ustanove ,,Montvet“ uradili posljednji pregled lava pred odlazak u Holandiju.

DOBRO ZDRAVLJE

- Lav je vitalan, u odličnom zdravstvenom stanju. Od momenta hvatanja do danas on je duplirao tjelesnu težinu tako da je na vaganju imao 60

Odobrenje Milana Lekića da se na račun IN4S uplati 500 eura

tim i privredna društva u kojima država ima većinsko vlasništvo, obavežu da se ne mogu oglašavati u medijima koji nijesu upisani u Evidenciju, odnosno koji ne žele da prihvate prava i obaveze koji proizilaze iz Zakona o medijima – rečeno je iz tog resora.

Radna grupa za pripremu Medijske strategije, kao i radna grupa za pripremu izmjena i dopuna seta medijskih zakona, bavila se ovim problemom i najavljeno je da će oglašavanje i donacije neregistrovanim medijima biti zabranjene.

Ministarstvo kulture i medija je istaklo i da na konkursima Fonda za medijski pluralizam, kojima upravlja Ministarstvo kulture i medija, ne mogu učestvovati mediji koji nijesu upisani u Evidenciju medija i koji ne žele da prihvate da djeluju u skladu sa Zakonom.

- Medije, pa i neregistrova-

ne, veoma je teško zabraniti zbog ustavnosti konvencija o slobodi govora, ali je moguće kontrolisati finansiranje, pa i oglašavanje u takvim medijima, kada to čine državne institucije – rekao je sagovornik iz Ministarstva kulture i medija.

V. d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao je na panelu, na kom se diskutovalo o stanju u medijima u Crnoj Gori, da bi trebalo da dobiju izvještaj svih subjekata javnog sektora i od svih medija o tome koliko su novca investirali u oglašavanje, u svim medijima. Slali su im dopise najmanje tri-četiri puta.

Ukazao je na važnost što su u obavezi da prikažu koliko su novca primili mediji, a koliko je dao javni sektor. Pripremaju izvještaj na osnovu koga će imati precizne podatke – ko je poštovao zakon, a ko nije.

- Onaj ko nije suočiće se sa kaznenim odredbama iz Zakona o medijima koje su ozbiljne – kazao je Rudović.

Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović je 4. maja saopštila da su IN4S portalu novac ,,udijelili“ i CEDIS i EPCG jer se njihov interes poklapa sa interesom rukovodilaca.

Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što do sada nije bio slučaj.

Portal IN4S nije registrovan u Crnoj Gori. U impresumu je kao glavni i odgovorni urednik potpisan Feliks Savon, dok se u javnosti kao urednik predstavlja Gojko Raičević. Ne postoje podaci o vlasniku tog portala, a u kontaktu na sajtu portala takođe piše da je adresa – Calle Lamparilla 110 e, San Ignacio, Havana, Cuba.

Osnivač portala IN4S je i dr Vladimir Božović, rektor Univerziteta Crne Gore i predsjednik izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori, osnivač NVO Akademska alternativa, a takođe je na spisku osnivača Srpske kuće u Podgorici.

Njegovo ime vezuje se za firmu Atlantik njuz grup koja je osnivač firme ANG u Crnoj Gori čiji je izvršni direktor Gojko Raičević, urednik portala In4s.

Božovića je u javnosti lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević označio kao suštinskog osnivača nevladine organizacije ,,Ne damo Crnu Goru “ i aktera pregovora tokom kojih je, uz podršku SPC, Zdravko Krivokapić postavljen za nosioca izborne liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.

J. MARTINOVIĆ

Stav

Preskakanje činjenica u 12 koraka » Piše: Rajko Todorović TODOR Smatram neophodnim da ukažem na niz važnih činjenica koje namjerno preskače gospodin Branko Bošković, sadašnji predsjednik Savjeta AEM-a.

1. Bošković nikako nije mogao biti biran za predsjednika Savjeta jer je Ranko Vujović još bio u mandatu.

2. Za izbor predsjednika Savjeta zakazuje se posebna sjednica na kojoj se predsjednik Savjeta bira tajnim glasanjem.

3. Član 26 Poslovnika zabranjuje članovima Savjeta da glasaju u svoju korist.

4. Od prve sjednice kojom je predsjedavao Bošković, skrenuo sam mu pažnju na činjenicu – čak i da je pravno dozvoljeno glasati za sebe – to je nemoralno i neetički na što mi je on odgovorio „da njemu etika nije važna“!

5. Sljedeći njegov potez je povećanje sopstvene plate.

Da li je to koruptivna radnja neka utvrdi ASK. 6. Ako AEM a ni on lično nijesu bili pozvani na neki skup u Zagreb on se samopozvao i njegov jednod-

nevni boravak koštao je AEM 900 eura.

7. Savjetu AEM-a o tom izletu nikada nije podnio izvještaj.

8. Bio je vrlo ažuran u posjetama ASK-u kako bi izdejstvovao negativno mišljenje za direktora Vukovića, što mu je u trećem pokušaju i uspjelo.

9. Tražio je da se obustavi postupak protiv TV Hepi.

10.

Protežirao je TV Adriju da dobije nacionalnu frekvenciju iako ona ne ispunjava uslove.

11. Sve ovo radi uz obilatu pomoć dvojice bliskih saradnika, Borisa Raonića i Edina Koljenovića, bivšeg programskog direktora Raonićeve Građanske alijanse i šefa kancelarije Ryco i Milana Radovića, sadašnjeg programskog direktora Raonićeve Alijanse.

12. Sve ovo čini još zanimljivijim kada su na volšeban način nestali fotosnimci koji su sastavni dio zapisnika sjednica AEM-a.

Rajko Todorović Todor, član Savjeta AEM-a

Gazdić hapšenje krijumčara vidi kao korak naprijed i upozorenje za ostale koji se bave tim nepočinstvima

Simba ide u Holandiju 20. juna kilograma – kazali su oni na Fejsbuk stranici.

Istakli su da ,,titar antitijela pokazuje da su sve vakcine reagovale“.

Gazdić je ovim povodom juče Pobjedi rekao da je sistem pokazao da funkcioniše jer su osumnjičeni za krijumčarenje Simbe uhapšeni i da je istraga u toku što je, prema njegovim riječima, korak naprijed.

- Počelo je sve malo traljavo i sporo, ali vjerujem da će oni koji su doveli do ove situacije za to i da odgovaraju – poručio je Gazdić.

Kazao je da se nada da će ovo da bude upozorenje onima koji planiraju ili se bave krijumčarenjem životinja da to prestanu da rade.

životne sredine prisjetio se da su ljudi vrlo podrugljivo reagovali kada je objavljena vijest da se traži lav koji je nestao, jer u to nijesu vjerovali, uprkos apelima strčnjaka da lav šeta u brdima iznad Budve.

UHAPŠENI

Simba na pregledu kod veterinara

- Nadam se da će ova situacija, koja se evo srećno završava, da bude okidač koji će zaustaviti

trgovinu životinjama u Crnoj Gori – naveo je Gazdić. Čelnik Agencije za zaštitu

Mladunče lava koje se krajem januara izgubilo u selima iznad Budve, pronađeno je 13. februara nakon višednevne potrage u okolini tog primorskog grada, a ova prilično neobična situacija otvorila je brojna pitanja koja se odnose na krijumčarenje životinjama.

Sudija za istragu kotorskog suda Špiro Pavićević odredio je početkom maja pritvor do 30 dana Berancu i dvojici turskih

državljana zbog sumnje da su u Budvi prokrijumčarili mladunče lava.

Radi se o državljanima Turske Tunčeru Ciftciju i Sejitu Aliju Akmeseu, te Berancu Mahmutu Nikšiću. Njih trojica su upućeni u spuški Istražni zatvor.

Nelegalan uvoz životinja u Crnoj Gori veliki je problem. Jasno je da nadležni fokus moraju da prebace i na ovu, sve učestaliju pojavu, na šta su upozorili i iz Agencije. Oni su apelovali na nadležne da se pozabave problemom krijumčarenja životinjama i sve svoje resurse stave na raspolaganje kako bi se, kako su kazali, ovaj višedecenijski problem rješavao na odgovoran i održiv način.

K. J.

Svijet

Četvrtak, 2. jun 2022.

Albanija predsjedava Savjetom bezbjednosti UN

Rama: Ovo je istorijski dan za našu zemlju TIRANA - Albanija od juče prvi put preuzima jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti

Ujedinjenih nacija.

Albanski premijer Edi Rama, koji će održati govor na ceremoniji u Njujorku, opi-

sao je ovaj dan kao istorijski za zemlju u oblasti međunarodnih odnosa.

Rama je u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku naveo je Albanija već privilegovana što može da izrazi svoja uvjerenja i ,,predvodi Savjet bezbjedno-

sti UN“, prenosi ABC Albanija.

Podsjetio je na masovna kršenja ljudskih prava, od Darfura do Mjanmara, od Avganistana do Sirije i ocijenio da su u Evropi ,,još otvorene rane ratova koji su uslijedili nakon

DEVEDESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Okupatorske snage kontrolišu veći dio Sjeverodonjecka

Ukrajinci napreduju ka Harkovskoj oblasti Naši branioci pokazuju najveću hrabrost i dalje su gospodari situacije na frontu, uprkos činjenici da ruska vojska ima značajnu prednost u pogledu opreme i brojnosti, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski KIJEV/MOSKVA - Ruske snage kontrolišu veći dio istočnog ukrajinskog grada Sjeverodonjecka, rekao je guverner ukrajinske provincije Luganjsk Sergej Gajdaj, dodajući da je isporuka humanitarnih zaliha i evakuacija ljudi onemogućena zbog ruskog granatiranja.

- Neke ukrajinske trupe su se povukle na povoljnije, unaprijed pripremljene položaje – dodao je Gajdaj u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Lider ruske republike Čečenija Ramzan Kadirov saopštio je da je završeno potpuno ,,čišćenje“ ukrajinskog istočnog grada Sjeverodonjecka.

- Borci su prešli na sljedeću fazu, temeljniju nasumičnu provjeru pojedinačnih objekata – napisao je Kadirov na Telegramu i dodao da su ukrajinske snage u gradu poražene, a da ruske trupe kontrolišu situaciju.

FRONT

Ukrajnske snage ostvarile su određeni uspjeh u blizini južnog grada Hersona, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je u video-obraćanju rekao i da ukrajinske snage napreduju ka djelovima Harkovske oblasti, prenosi Rojters.

- Naši branioci pokazuju najveću hrabrost i i dalje su gospodari situacije na frontu, uprkos činjenici da ruska vojska ima značajnu prednost u pogledu opreme i brojnosti – rekao je Zelenski.

On je dodao i da Ukrajina svakog dana gubi između 60 i 100 vojnika.

- Situacija na istoku Ukrajine je veoma teška. Gubimo 60 do 100 vojnika svakog dana i oko 500 biva ranjeno u borbama – kazao je Zelenski.

Američki predsjednik Džo-

raspada bivše Jugoslavije, posebno na Kosovu“.

- Činimo sve što možemo da idemo naprijed bez zaboravljanja prošlosti, ali obavezujući se da ćemo u miru graditi zajedničku budućnost – poručio je Rama.

9

Rekao je i da je ,,ruski rat u Ukrajini doveo u pitanje evropsku bezbjednost i uzdrmao svjetski poredak zasnovan na pravilima“, te dodao da ,,ne možemo i ne treba da se navikavamo na nekažnjivost“.

U maju su Savjetom bezbjednosti predsjedavale Sjedinjene Američke Države, a u julu će predsjedavanje preuzeti Brazil.

Albanija je izabrana za nestalu članicu Savjeta bezbjednosti UN u junu 2021. godine, a mandat joj je počeo ove godine.

Pucnjava nakon proslave mature na univerzitetu u Nju Orleansu

Ubijena jedna osoba, dvije povrijeđene Pucnjavi prethodio sukob dvije žene

NJU ORLEANS - Jedna osoba je ubijena, a dvije su povrijeđene ispred Univerziteta Ksavijer u Nju Orleansu nakon proslave mature srednjoškolaca, saopšteno je iz policije. Pucnjavi je prethodila tuča dvije žene.

Pucnji su ispaljeni nešto prije podneva kada je parking Univerziteta Ksavijer bio pun učenika srednje škole „Moris Džef“ i njihovih porodica. Žrtva pucnjave, koja je preminula u bolnici, bila je baka jednog od diplomaca, navodi se u izvještaju VDSU-a.

Kristofer Gudli iz policije Nju Orleansa rekao je tokom konferencije za novinare da je dva

povrijeđena muškaraca kolima hitne pomoći odvezeno u bolnicu sa povredama koje nijesu opasne po život.

Pucnjavi je prethodila tuča dvije žene na parkingu ubrzo nakon što je ceremonija završena.

Gudli je potvrdio da je do tuče došlo, ali nije rekao da li je bilo koja od žena umiješanih u svađu i pucala.

Tri osobe su privedene, ali niko nije uhapšen, rekao je Gudli.

Policajci su zaplijenili više od jednog komada oružja.

- Ovaj nesrećni incident nije morao da se dogodi – rekao je Gudli, napominjući da su i policija i policajci kampusa Univerziteta Ksavijer bili prisutni.

Zemljotres jačine 6,1 Rihtera pododio jugozapad Kine

Oštećena stambena zgrada u regionu Luganjska

Ruske nuklearne snage održavaju manevarske vježbe Ruske nuklearne snage održavaju vježbe u pokrajini Ivanovo, sjeveroistočno od Moskve, objavila je u srijedu novinska agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

Oko 1.000 vojnika vježba u intenzivnim manevrima koristeći više od 100 vozila, uključujući lansere interkontinentalnih balističkih projektila „yars“, navodi ministarstvo.

zef Bajden izjavio je da će SAD dati Ukrajini naprednije raketne sisteme kako bi ,,preciznije gađali ključne ciljeve na bojnom polju“.

- Brzo smo krenuli u slanje Ukrajini znatne količine oružja kako bi se borila na bojnom polju i bila u najjačoj mogućoj poziciji za pregovaračkim stolom – naveo je Bajden u članku u Njujork tajmsu u utorak.

Istakao je i da, koliko god da se ne slaže sa Putinom i smatra da su njegovi postupci užasni,

Sjedinjene Američke Države neće raditi na njegovom svrgavanju.

- Dok SAD ili naši saveznici ne budu napadnuti, nećemo biti direktno uključeni u ovaj sukob, bilo slanjem američkih trupa da se bore u Ukrajini ili napadom na ruske snage – napisao je Bajden za Njujork tajms.

POMOĆ

Sa druge strane, Moskva je negativno ocijenila novi paket američke vojne pomoći Ukra-

jini, koji uključuje i isporuku raketnih sistema „HIMARS“.

Pokušaji Vašingtona da predstavi da isporuka takvog oružja sadrži elemente „samoograničavanja“ Kijeva su neprikladni, saopštio je zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov za Ria novosti.

- To smatramo potpuno negativnim, a pokušaji da se odluka prikaže kao da sadrži element ,,samoobuzdavanja“ su beskorisni – rekao je Rjabkov.

On je naglasio i da je očigledno da su SAD na čelu grupe država, koje ,,pumpaju oružjem režim u Kijevu“, a da ,,žongliranje i manipulisanje pojedinačnim aspektima onoga što se dešava ne mijenja ukupnu sliku za Rusiju“ – navodi agencija Ria novosti.

Od početka rata iz Ukrajine izbjeglo gotovo sedam miliona ljudi. Nastradalo je više od 4.100 civila, među kojima 264 djece, saopštava UN.

Poginule najmanje četiri osobe ČENGDU – Najmanje četiri osobe nastradale su u provinciji Sičuan na jugozapadu Kine, nakon što je tu oblast pogodio zemljotres jačine 6,1 Rihtera. Potres je oštetio veliki broj kuća.

Najmanje 14 osoba je povrijeđeno, od kojih jedna teže, objavila je državna televizija CCTV. Zemljotres jačine 6,1 Rihterove skale pogodio je jugozapadnu Kinu i pokrenuo klizište, rekli su ranije zvaničnici.

Epicentar zemljotresa je u regiji Lušan u provinciji Sinčuan, saopštio je kineski biro za zemljotrese.

Vlasti su pokrenule plan hitne intervencije. Poslate su spasilačke ekipe u zonu nepogode, zajedno sa pripadnicima snaga Narodnooslobodilačke vojske Kine.

U potresu oštećen veliki broj kuća

Vatrogasna služba Sičuana saopštila je da su neke kuće oštećene i da je više od 1.400 spasilaca upućeno u to područje.

Jugozapadna željeznička uprava saopštila je da su neki djelovi pruge zatvoreni, što je uzrokovalo kašnjenja putničkih vozova.

Najrazorniji zemljotres u Kini posljednjih godina bio je jačine 7,9 stepeni po Rihteru 2008. godine, u kojem je poginulo gotovo 90.000 ljudi u Sečuanu.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 2. jun 2022.

PODGORICA – Sudski tumač za španski jezik Žana Tasan Macoko juče se u podgorčkom Višem sudu izvinila ,,ako je nekome napravila štetu proizvoljnim prevodom poruke sa engleskog jezika“ koje je optužena za šverc 1.206 kilograma kokaina Marina Krstović razmijenila sa dobavljačem iz Ekvadora vezano za transport banana koje je naručila za kompaniju u vlasnišvu njenog oca Budimira Krstovića.

Pred sudom je svjedočila i v. d. načelnice Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga Biljana Knežević koja je suprotno ranije saslušanim svjedocima policajcima ustvrdila da nije rukovodila akcijom zaplijene droge jer je bila u samoizolaciji i odbila da saopšti ime službenika iz Odsjeka za međunarodnu saradnju koji joj je javio da tovar kokaina ide ka Crnoj Gori.

Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević.

Na suđenju optuženima za šverc 1.206 za španski jezik priznala da je dodala f

Prevoditeljk ako je način pogrešnim p

PROIZVOLJAN PREVOD

Tasan Macoko potvrdila je dosadašnje tvrdnje advokata Stefana Jovanovića i Dragoljuba Đukanovića da se optužnica protiv Krstovića temelji na pogrešno prevedenoj poruci.

Tasan Macoko je juče pred sudom priznala da je dodala frazu ,,očekuju se tamo nevolje“ na poruku Marine Krstović kojom obavještava dobavljača da je od predstavnika MSC dobila informaciju da će izgleda u 29. nedjelji brod zaobići Luku Bolivar – kako su rekli iz MSC Srbija.

Budimir i Marina Krstović se nalaze u pritvoru od kraja avgusta prošle godine nakon što je policija u magacinu njihove kompanije u zetskom selu Mojanovići pronašla tovar sa drogom sakriven u kontejneru sa bananama.

– Proizvoljno sam to prevela.

Izvinjavam se ako sam nekome nanijela štetu. Grize me savjest. Nijesam znala da je to ime luke. Znate, svi znamo engleski. Mejlom sam dostavila obiman materijal za prevođenje. Obrisala sam mejlove nedavno... Tu sam grešna, nije trebalo prevoditi sa engleskog – kazala je Žana Tasan Macoko nakon reakcije advokata Stefana Jovanovića da se upravo na njenom pogrešnom prevodu temelje optužbe protiv Budimira i Marine Krstović.

Advokat Jovanović je konstatovao da je optužnica protiv Budimira i Marine Krstović proizvoljna jer se zasniva na proizvoljnom prevodu.

Odbrana je predočila sudu i da su prevedene poruke sa engleskog jezika pečatirane pečatom tumača za španski

Sa privođenja Budimira Krstovića

Macoko je juče pred sudom priznala da je dodala frazu ,,očekuju se tamo nevolje“ na poruku Marine Krstović kojom obavještava dobavljača da je od predstavnika MSC dobila informaciju ,,da će izgleda u 29. nedjelji brod zaobići Luku Bolivar – kako su rekli iz MSC Srbija“ jezik kao i da im tužilaštvo nikada nije dostavilo naredbu za prevod poruka koje je Marina Krstović razmjenjivala sa dobavljačima.

Sutkinja Kovačević je naložila Žani Tasan Macoko da ponovo prevede poruke uz naglasak da se prevede samo komunikacija sa španskog jezika jer već postoji tumač za engleski i na njegov prevod odbrana nije imala primjedbe.

TELEFONOM VODILA AKCIJU

U nastavku suđenja v. d. načelnice Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga

Biljane Knežević na pitanja odbrane nije željela da saopšti ime službenika policije koji joj je dostavio informaciju da je ka Crnoj Gori krenuo brod sa, najvjerovatnije, tovarom kokaina.

Na njenu konstataciju da ne zna zašto je to odbrani relevantno, advokati su kazali da treba da se zna ko je sve raspolagao ovim podatkom.

Knežević je kazala da je u akciji učestvovala putem telefona i da ne zna ko je odlučio vrijeme upada policije u magacin.

Ona je navela i da Krstovići nijsu bili pod mjerama tajnog

Vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo žalbu odbrane optuženog sina

Medenica ostaje u pritvoru

PODGORICA – Vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo žalbu odbrane Miloša Medenice na odluku sudije za istragu da se ovaj osumnjičemo za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i marihuane, kao i nezakoniti uticaj na donošenje sudskih odluka, pritvori na 30 dana, potvrdila je za Pobjedu sa-

vjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.

Sutkinja za istragu Suzana Mugoša je Medenici odredila pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke i saučesnike.

Branilac Medenice, advokat Stefan Jovanović, ranije je naveo da se Medenica predao crnogorskim istražiteljima na-

kon što je u Beogradu okončao liječenje od bolesti zavisnosti.

Medenica je uhapšen 25. maja ujutro nakon što je avionom iz Beograda u 10.35 sati doputovao na aerodrom u Golubovcima gdje su ga sačekali policajci koji su ga sproveli do prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja.

Za Medenicom je krajem aprila raspisana lokalna potraga, a po-

Hronika

Četvrtak, 2. jun 2022.

6 kilograma kokaina sudski tumač frazu ,,očekuju se tamo nevolje“

i. mandić

ka se izvinila nila štetu prevodom

nadzora jer pod nadzorom je bio kontejner sa skrivenom drogom.

– Imali smo operativnu informaciju da se najvjerovatnije u njemu nalazi kokain. Nijesam ovlašćena da dajem informacije o licima koja sprovode mjere tajnog nadzora. Vezano za pretres magacina i radnje oko njega, to je odluka tima, službenika koji su na teren – objasnila je Knežević i naglasila da je njihov fokus bio samo na kontejneru.

Na pitanje advokata, zašto nijesu pratili ,,robu“ (drogu) da bi došli do vlasnika droge, a ne samo kontejner, jer, kako su naveli, zna se da su banane naručili Krstovići, Knežević je rekla da nijesu imali informaciju o izvršiocu krivičnog djela.

Optuženi Budimir Krstović je kazao da sumnja da Knežević skriva ime osobe koja joj je dala informaciju o dolasku tovara kokaina jer je vrlo moguće da je ta osoba dojavila vlasniku droge koji je odustao od istovara.

– Droga je otkrivena na vodi, ne

u magacinu – kazao je Krstović.

On je komentarisao iskaz i današnjeg i prošlih svjedoka.

– Sumnjam da je to lice dojavilo i NN licu i da je vlasnik droge odustao. Jedni ništa ne znaju, drugi ćute, a treći štite druge – zaključio je optuženi Krstović.

Advokat Jovanović je primijetio da Krstovići nijesu stavljeni pod mjere tajnog nadzora, iako je policija imala podatke da su naručioci banana među kojima je bio skriven kokain, što ,,govori koliko su imali veze sa drogom ili pak koliko su bili interesantni policiji“.

– Kontejner je bio u Luci Bar četiri dana pa je policija imala dovoljno vremena da sve njih stave na mjere. Neka što njih nijesu stavili, nego su stavili potpuno druga lica – kazao je advokat Jovanović.

On je podsjetio da policija od partnerske službe nije dobila informaciju da je droga namijenjena za Krstoviće (kako je to kazao policijski službenik prilikom svjedočenja na ranijem suđenju) što ukazuje da se u ovom slučaju išlo po principu ,,daj što daš“ što je rezultiralo hapšenjem Budimira i Marine Krstović.

Krstovići su uhapšeni nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, 24. avgusta prošle godine pronašla 1.200 kilograma kokaina.

Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.

Banane koje je naručila Marina Krstović za firmu „San Francisko“ u vlasništvu njenog oca Budimira utovarene su na MSC „Katya“, koji je iz Luke Bolivar krenuo prema Panami. Za sada nije poznato da li su kontejneri sa bananama iz Paname nastavili transport brodom „Katya“ prema Malti ili su pretovareni na neki drugi teretnjak. Brod „Charlotte“ je iz Luke Đoja Tauro preuzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar. B. R.

a bivše predsjednice Vrhovnog suda tom i nacionalna potjernica pošto je bio nedostupan crnogorskim istražnim organima radi saslušanja na okolnosti stvaranja kriminalne organizacije, čiji je pripadnik, prema stavu SDT-a, i njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.

Vesna Medenica je 17. aprila u kasnim večernjim satima spriječena da sa podgoričkog aerodroma otputuje za Beograd.

Istog dana uhapšeni su policajac Milorad Medenica, služ-

benica Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije „Cijevna komerc“.

Osim njih, na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji Miloša Medenice su i Marko Vučinić, Nikola Raičević, Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i firma ,,Kopad kompani“ iz Nikšića.

B. R.

11

Potvrđena presuda Rožajcu

Škrijelju četiri i po godine zatvora za ubistvo brata iz nehata

BIJELO POLJE – Apelacioni sud potvrdio je presudu Rožajcu Enesu H. Škrijelju (50) kojom je zbog ubistva iz nehata dvanaest godina mlađeg brata Mersada Škrijelja osuđen na četiri i po godine zatvora. Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Ivana Adamovića u Višem sudu u Bijelom Polju.

Prema navodima optužnice, Enes Škrijelj je 15. aprila 2018. godine oko 21.50 časova u Ulici Ibarskoj u Rožajama, ispred zajedničke porodične kuće, ubio brata.

Navodi se da je iz pištolja M-57 – tetejac, kal. 7,62 milimetra, koji je njegovo vlasništvo, nakon kraće prepirke, u pravcu oštećenog ispalio dva projektila koji su ga pogodili

u predjelu grudi, vrata, nanijevši mu povredu od koje je odmah nastupila smrt.

Branilac okrivljenog advokat Radovan Obradović saopštio je za Pobjedu da izrečena presuda predstavlja realan ishod tragičnog događaja.

– Od samog tragičnog događaja porodica je tvrdila da se radi o nesrećnom slučaju, odnosno o ubistvu iz nehata, jer

su braća živjela u skladnim odnosima. Splet nesrećnih okolnosti je da se desio tragičan slučaj koji je ojadio čitavu porodicu – kazao je advokat Obradović.

Postupak se odvijao iznova jer je Apelacioni sud ukinuo, prethodnu prvostepenu presudu kojom je Enes Škrijelj osuđen na 14 godina zatvora.

B. Č.

I u novom postupku jednom od lidera Demokratskog fronta potvrđena ranija presuda zbog nasilja u zgradi Skupštine Crne Gore krajem 2017.

Knežević ljut, iz suda poručuju da su preporuke Ustavnog suda uvažene PODGORICA – Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević objavio je juče na Tviteru da je Osnovni sud potvrdio kaznu kojom je ranije osuđen na četiri mjeseca kućnog pritvora.

- Danas mi je sudija Osnovnog suda Rade Ćetković, uprkos odluci Ustavnog suda, potvrdio četiri mjeseca kućnog pritvora koje je ranije presudila Željka Jovović, kuma Vesne Medenice. Bješe li ono Milojko juče kazao da radim za DPS – napisao je Knežević i dodao da je „više kriminalaca u sudijskim togama nego u Spužu“.

Iz Osnovnog suda u Podgorici kasnije su za RTCG podsjetili da je Knežević već izdržao ovu kaznu kućnog zatvora. Objasnili su da je u novom postupku, nakon što je Ustavni sud usvojio ustavnu žalbu i postupak ponovo otvoren, novom odlukom presuda ostavljena na snazi, odnosno potvrđena prethodna presuda.

Istakli su i da predsjednica ovog suda Željka Jovović nije kuma bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kako je to ustvrdio Knežević.

Milan Knežević u priliikom incidenta u Skupštini

-Ostavljena je na snazi ranija presuda kojom je Milan Knežević osuđen kaznom kućnog zatvora u trajanju od 4 mjeseca, zbog nasilničkog ponašanja, dok je Milutinu Đukanoviću, Marini Jočić i Branku Raduloviću izrečena uslovna osuda, a sve nakon odluke Ustavnog suda kojom je usvojena ustavna žalba. Ustavni sud je usvojio žalbu, zato što u obrazloženju ranije presude nije u dovoljnoj mjeri obrazloženo zašto se hol Skupštine smatra javnim mjestom, niti da li je i na koji na-

čin ugroženo spokojstvo lica koja su se nalazila u holu Skupštine, zbog čega je ovaj sud našao da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zagarantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navode iz Osnovnog suda.

Ističe se da se nadležnost Ustavnog suda kreće samo u okvirima utvrđivanja pitanja da li je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a koje se u ovom slučaju tiče prava na obrazloženu sudsku odluku,

pri čemu ovaj sud nije cijenio, niti je nadležan da cijeni pitanje krivice okrivljenog.

Saopšteno je da je Knežević izdržao kaznu kućnog zatvora, a više od 30 dana dobio uslovni otpust, svakodnevno tokom izdržavanja kazne išao na radno mjesto do 8 sati dnevno, kao i sat vremena van radnog vremena, sve u doba korone.

-Što se tiče navoda Kneževića da je u sudijskim togama više kriminalaca nego u Spužu, cijenimo kao neutemeljene, paušalne političke izjave, izražene kroz lično nezadovoljstvo sudskom odlukom – dodaje se u saopštenju.

Knežević je ranije u podgoričkom Osnovnom sudu osuđen na četiri mjeseca kućnog pritvora zbog incidenta u holu Skupštine Crne Gore 15. februara 2017. godine kada su on i još troje poslanika DF-a verbalno i fizički nasrnuli na poslanike DPS-a.

Na teret su im se stavljala krivična djela nasilničko ponašanje i ugrožavanje sigurnosti, počinjena prema poslanicima DPS-a Luiđu Škrelji i Miodragu Vukoviću.

A. R.

Za 24 sata bilo 13 saobraćajnih nezgoda

Podignuta optužnica protiv dvije osobe zbog serije razbojništava

Tri osobe teže povrijeđene, a dvije lakše

Terete ih da su iz 8 radnji ukrali više od 2.500 eura

PODGORICA – U Crnoj Gori se u protekla 24 sata dogodilo 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a dvije lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici i Baru dogodile po četiri nezgode, Bijelom Polju tri i po jedna u Danilovgradu i Kotoru. Izdato je 385 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

C. H.

PODGORICA – Protiv Mladena Škatarića i Andrijane Đuričanin podignuta je optužnica zbog sumnje da su počinili seriju razbojništava za dva mjeseca i ukrali više od 2.500 eura.

Prema navodima optužnice, Škatarić i Alen Ljuca su 19. novembra prošle godine uz prijetnju nožem opljačkali market „Maja“. Od radnice su ukrali kasu u kojoj je bilo 530 eura, vratili u automobil „ford fiesta“ gdje ih je čekala Đuriča-

nin. Dva mjeseca kasnije, 8. januara po istom scenariju Đuričanin je automobilom dovezla Škatarića do marketa „Gala“ koji je uz prijetnju pištoljem od radnice ukrao 150 eura. Tri dana kasnije, kako su priznali policiji, Škatarić i Đuričanin su sa Ljucom opljačkali market „Domaća trgovina“ . Dan kasnije, opljačkali su market „Džudo 1“ gdje su od radnice uz prijetnju pištoljem odnijeli 150 eura. Narednog dana, 13. januara, opljačkali su market

„Nađa“ i odnijeli kasu vrijednu 30 eura u kojoj je bilo 281 euro, kao i vaučere vrijedne 90 eura.

Nakon četiri dana, opljačkali su market „Milješ“ u Tuzima.

Prema navodima optužnice Višeg tužilašva Škatarić i Ljuca su 13. i 17. decembra prošle godine maskirani, uz prijetnju nožem iz marketa „Idea“ ukrali 367,80 eura, dok sui z marketa „Zora“ ukrali 238 eura. Škatarić i Đuričanin su u pritvoru od 19. januara. Oni su priznali optužbe tužilaštva.

A. R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 2. jun 2022.

Kolašin: Direktor LTO Aleksandar Vlahović očekuje dobru sezonu

CETinJE: Skupština Prijestonice donijela odluku

Ljeto sa posjetiocima iz Zapadne Evrope i Izraela

Uradili smo sve da spremni dočekamo sezonu, uključujući i promocije na sajmovima u Pragu, Zagrebu i Beogradu. Sve je više turista koje privlači netaknuta priroda i aktivan odmor pa radimo na markaciji novih pješačkih i biciklističkih staza – kaže Vlahović

Nikola Đurašković

Sportsku halu gradiće na prostoru starog poligona CETINJE – Prijestonica će dobiti novu sportsku halu, a gradiće je na prostoru starog poligona. Formalnopravni uslovi stečeni su usvajanjem odluke na jučerašnjoj sjednici Skupštine Prijestonice.

Prema riječima gradonačelnika Nikole Đuraškovića izgradnjom nove sportske dvorane ,,stvoriće se optimalni uslovi za rad sportskih klubova u prijestonici i na određeni način vratiti dug generacijama uspješnih sportista, koji su svijetom pronijeli slavu cetinjskog i crnogorskog sporta“.

- Prijestonica je odlučna da ulaže u razvoj sporta i unapređuje uslove za rad i takmičenje naših klubova i pojedinaca. Sportska tradicija nas na

lTo RaDi na MaRKaCiJi PJEšaČKiH i BiCiKliSTiČKiH STaZa: Detalj iz Kolašina

KOLAŠIN – Najave ohrabruju, informacije koje stižu od turističke privrede su pozitivne pa se nadamo dobroj posjeti. Pored gostiju iz Crne Gore i regiona očekujemo i posjetioce iz Zapadne Evrope i Izraela – kazao je direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović.

Uspješnosti sezone doprinijeće, očekuje on, pripreme koje su završili kako treba.

- Fokus je bio na promotivnim aktivnostima pa je ponuda Kolašina predstavljena na specijalizovanim sajmovima u Pragu, Zagrebu i Beogradu – kaže Vlahović.

Promotivne aktivnosti nijesu okončane. U saradnji sa Nacionalnom i lokalnim turističkim organizacijama TO Kolašin će učestvovati u regionalnoj „Road show“ kampanji gdje su planirane promo-

cije u svim većim gradovima regiona.

- Očekujemo da ljeto bude intenzivno kada su u pitanju manifestacije. Taj segment je u protekle dvije godine bio ograničen zbog ambijenta i prijetnji korone. I one manifestacije koje nijesu odložene, organizovane su smanjenim ambicijama i obimima - istakao je Vlahović.

On kaže da u Kolašinu odavno nije bilo viš studijskih grupa, novinara i influensera.

- Sve posjete ali na određeni načina i turističke provjere su organizovne preko Nacionalne turističke organizacije.

Ugostili smo ekipu britanskog magazina National Geographic Traveler, novinare iz Poljske, Udruženje Prizma koje objedinjuje turističke novinare iz regiona, influensere iz Slovenije. Novinarske posjete i provjere biće nastavljene i narednih dana - kazao

Kancelarija TO u baraci Turistička organizacija funkcioniše u prostoru kakav ne priliči gradu sa turističkom reputacijom koju ima Kolašin. Preciznije, kancelarija je u prostoriji dotrajale barake.

Ranije je bilo najavljeno da će se za potrebe TO sanirati dio prostora zgrade Regionalne turističke organizacije (RTO) za područje Bjelasice, Komova i Prokletija.

Aleksandar Vlahović

je Vlahović.

Zbog sve više turista koji svoj korak usmjeravaju ka netaknutoj prirodi i aktivnom odmoru u LTO rade na markaciji novih pješačkih i biciklističkih staza i povezivanju ovih

ruta sa seoskim domaćinstvima i eko katunima. Urađena je i mapa grada sa detaljno opisanim turističkim aktivnostima tokom cijele godine a aktivna je i kampanja preko društvenih mreža.

Dr. DRAŠKOVIĆ

to obavezuje, a naši košarkaši i rukometaši već dugi niz godina treniraju i igraju u hali koja nema ni minimalne uslove za ozbiljna međunarodna takmičenja – podsjetio je Đurašković.

Odlukom je predviđeno da se objekat gradi u skladu sa gabaritima i standardima dvorana u kojima se igraju međunarodna takmičenja, te SEHA i ABA liga s ciljem da klubovi budu konkurentni na regionalnom, pa i na evropskom nivou. Đurašković je zahvalio ,,RSCG, te KK Lovćen i RK Lovćen na tehničkoj podršci, a prije svega službama i rukovodiocima sekretarijata Prijestonice koji su pripremili prvi i najvažniji korak ka izgradnji nove sportske dvorane koja je obećavana decenijama“.

B. M.

Opština zaključila ugovor sa kompanijom ,,One Crna Gora“

Trg Šavnika ,,pokriven“ besplatnim internetom ŠAVNIK - Obezbijeđen je besplatan vajfaj internet na prostoru Trga Matije Jakića u Šavniku za sve građane i posjetioce.

Kako je saopšteno na Fejsbuk stranici ove lokalne samouprave, to je omogućeno na osnovu ugovora koji su potpisali sa kompanijom za telekomunikacije ,,One Crna Gora“.

Od sredine maja besplatan internet dostupan je i u Tivtu, na 15 lokacija.

B. M.

šavniK: Opština unapređuje kvalitet života na selu ŠAVNIK – U najmanjoj crnogorskoj opštini gradilišta su na sve strane, a ponajviše se ulaže u putnu i vodovodnu infrastrukturu. Nedavno je modernizovano čak 1.100 metara puta u selu Komarnica, u okviru IFAD projekta, a potom i u selu Godiljelja.

DoBiĆE i REZERvoaR Za voDU: Asfalt u Grabovici

Posljednje asfaltirane dionice su od Turčinove doline do Poljane i od magistralnog puta Šavnik - Žabljak do Poljane, a obje su duže od 800 metara.

U toku je i izgradnja rezervora za vodu u selu Grabovica, čija

Za vodovode i puteve pola miliona eura vrijednost je oko 30.000 eura.

Predsjednik Opštine Jugoslav Jakić, kako na taj način žele da olakšaju životne uslove sugrađanima tim prije što se većina njih bavi poljoprivredom i direktno zavise od puta, struje i vode.

- Gotovo tri kilometra seoskih puteva smo do sada asfaltira-

li i izdvojili oko 150.000 eura.

Svi radovi će koštati oko pola miliona, a završavaju se zahvaljujući IFAD-u i podršci Uprave za javne radove koja je opredijelila za naš kraj stotinu hiljada eura. Sad je aktuelno čišćenje katunskih puteva.

Imamo dovoljno mehanizacije, jer smo lani kupili jednu

mašinu, a ove godine ćemo još jednu. Gradićemo i dvije akumulacije za vodu, jer to je jedan od najvećih problema za naše stočare u bezvodnim krajevima. Uskoro će makar tu brigu „s vrata“ maći žitelji Dubrovska i Bara, jer će vodopoj biti izgrađen i na Sinjajevini - poručuje Jakić.

Ra. P.

Crnom Gorom

Četvrtak, 2. jun 2022.

ZZZCG o interesovanju za rad na Crnogorskom primorju, Bar najprivlačniji

Zapošljena 1.102 sezonca, poslodavci traže 3.025 Najviše, 560 lica, su iz područnice Bar koja obuhvata Bar, Ulcinj i Budvu, dok ih je iz Bijelog Polja (Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin) - 276.

- Jedan broj se i zaposlio i ukupan broj domaćih radnika na sezonskim poslovima u Crnoj Gori iznosi 1.102. Takođe, najviše ih je zaposleno u Baru – kazali su iz Zavoda.

Prema statistici Zavoda do 30. maja poslodavci su oglasili 3.025 mjesta za sezonske poslove. Najviše za zanimanja kelner 157, sobarica 110, pomoćni ugostitelj 110, konobar 106, kuvar jednostavnih jela 85, kuvar 63...

Iz Zavoda kažu da se interesovanje poslodavaca povećava.

- Za isti period prethodne godine bilo je oglašeno manje, to jest 2.143 sezonska radna mjesta. Takođe, iz godine u godinu imamo sve više interesovanja, naročito mladih, za sezonske poslove - naveli su iz Zavoda.

Najpotrebniji su kelneri, sobarice, pomoćni ugostitelji, kuvari, zatim kuvari jednostavnih jela. Samo u primorskim opštinama nezaposleno je nešto više od 6.000 lica

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Do 30. maja 1.434 lica su iskazala interesovanje za sezonske poslove – saopšteno je Pobjedi iz Zavoda za zapošljavanje.

POSLODAVCIMA NAJVIŠE FALE KONOBARI, POMOĆNI RADNICI: Detalj sa primorja

Na evidenciji Biroa rada je ukupno 49.000 lica, oko 3.500 je sa obrazovanjima iz oblasti

turizma i ugostiteljstva.

- Samo u primorskim opštinama nezaposleno je nešto više od

6.000 lica te stoga i oni u skladu sa svojim znanjima i vještinama predstavljaju raspoloživu

Pored lica koja su obrazovana za poslove iz oblasti turizma i ugostiteljstva, a ima ih oko 3.500 na evidenciji Zavoda, značajan je broj onih kojima to nije osnovno zanimanje, već su vještine stekli kroz radno iskustvo radnu snagu, to jest potencijalne sezonce. Pored lica koja su obrazovana za zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva, a imamo ih oko 3.500 na evidenciji Zavoda, značajan je broj onih kojima to nije osnovno zanimanje, već su vještine stekli kroz radno iskustvo. Međutim uvijek je izražen deficit određenih zanimanja kao što su kuvari, konobari, barmeni, mesari, roštiljdžije, pica majstori, poslastičari - navedeno je u saopštenju.

I. IVANOVIĆ

HERCEG NOVI: Uprava javnih radova o projektu vrijednom 10,3 miliona eura

Izgradnja puta na Luštici počeće ovog mjeseca HeRCeG nOvI - Izgradnja puta na Luštici u dužini od 7,7 kilometara od Rosa do kompleksa Luštica bej počeće ovog mjeseca. Izvođač je

konzorcijum Briv konstrakšen i Besiks, a projekat finansira Uprava javnih radova.

Direktor Uprave javnih radova Boro Lučić kazao je za RTHN

HERCEG NOVI: Ljetnji režim naplate parkinga

Zadržavanje u crvenoj zoni do 120 minuta

rthn

HeRCeG nOvI - Parking servis od 1.juna primijenjuje ljetnji režim naplate. Iz tog preduzeća saopšteno je da su uveli nekoliko novina - ograničenje maksimalnog zadržavanja, a povećane su i cijene. U sistem naplate uvedene su i ulice ispod Titove vile i kod škole na Toploj.

Od 7 do 14 časova u crvenoj zoni zadržavanje je ograničenno na 120 minuta, a nakon 14 časova nema ograničenja.

Sat parkiranja u crvenoj zoni

SKUPLJI PARKING: Herceg Novi

košta euro (0,80 eura), u žutoj 0,70 (0, 60) eura, a dnevna karta u žutoj zoni je sa pet poskupila na šest eura. Cijene u plavoj zoni su ostale nepromijenjene kao i pretplatnih karti za stanare u svim zonama na opštim parkiralištima.

U režim naplate ponovno su uvedene Ulice Sava Ilića, od Ribarske ulice do ulaza u Institut „Dr Simo Milošević“ sa južne strane (mjesta od 1 do 59) i Partizanskih majki, kod OŠ ,,Dašo Pavičić“ (mjesta 1200-1235). C.G.

da je u toku izbor nadzornog organa. On dodaje da je izgradnja puta i zahtjev investitora koji gradi kompleks ,,Monterose“.

- Izgradnjom puta biće ubrzana

izgradnja rizorta, a realizacijom projektarješavamoobavezedržave prema investitoru - kazao je Lučić.

Inženjer Dejan Đurović ističe da je u pitanju probijanje pot-

puno novog puta te da će biti moderna saobraćajnica.

Radove će izvoditi i tokom ljeta.

Planirano je da traju 30 mjeseci, a vrijedni su 10,3 miliona eura. T. C.

Rotari zajednica Crne Gore i Unicef pokrenuli humanitarnu akciju za Dječju kliniku u Podgorici

Sakupili 35.000, cilj im je da stignu do 100.000 eura BAR - Barski rotarijanci sa gostima iz klubova Kotor, Podgorica, Budva, Pljevlja i RC Skadarlija iz Srbije, okupili su se proteklog vikenda u tvrđavi Besac u Virpazaru, na novoj godišnjoj manifestaciji ,,Lake and Wine“.

Održana je aukcija tokom koje je prodato pet slika i dvije skulpture od maslinovog drveta, starog hiljadu godina, radovi akademskih umjetnika iz Sankt Peterburga i Ulcinja.

Predsjednik Rotari kluba Bar Božo Sarić, kazao je da će prihod od ,,Lake and Wine“ dešavanja, donirati za projekat ,,Suviše mali da možemo sami“, koji je pokrenula Rotari zajednica Crne Gore, u saradnji sa Unicefom.

-Planirano je prikupljanje 100.000 eura za Centar za neonatologiju u okviru Instituta za bolesti djece u Podgorici, gdje se prijevremeno rođenim i bolesnim novorođenčadima pruža zdravstvena njega i li-

13

CEDIS

Radovi u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 2. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BAR: od 8 do 14 h Tomba; od 08 do 18 h hotel ,,Zlatibor“; od 9 do 14 h selo Dupilo i Popratnice.

BeRAne: od 8.30 do 14:30 h Gla-

vaca i djelovi Šekulara i Budimlja.

BIjelO POlje: od 9 do 16 h Sokolac, Slijepač most – Bojišta, Tomaševo i Voljavac; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ‘Kurilo’; od 14:30 do 18 h Loznice (središnji dio naselja); od 15 do 20 h Dupljaci.

BuDvA: od 1 do 6 h kompletno

područje opštine Budva; od 8 do 15 h UL. Ive Lole Ribara / Stambene zgrade Ivanovići.

CetInje: od 8 do 11 h Medovina.

DAnIlOvGRAD: od 8 do 15 h

Stanjevića Rupa, Jama Žarića, Ljututuk, Bobulja, Lužnica, Mijokusovići i Jablan.

KOlAšIn: od 8 do 15 h Bare, Padež i Smrčje.

MOjKOvAC: od 9 do 13 h Gornji Lepenac; od 9 do 15 h Gornja Polja; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. nIKšIć: od 8 do 15 h Javljen, Pilatovci, Presjeka, Čeline, Srijede.

PetnjICA: od 8:30 do 14:30 h

Johovice i Laze.

PlAv: od 8:30 do 14:30 h djelovi

Brezojevice i Gornje Rženice.

PljevljA: od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 9 do 17 h Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica.

ROžAje: od 9 do 14:30 h Griži-

ce, Lučice i dio Njegupa.

šAvnIK: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M:tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel Provalija, Vrtoč Polje, Bukovica, Borovac. ulCInj: od 8 do 15 h dio Doma

kulture, dio Ul. 28 decembar, zgrada Centra bezbjednosti, Služba zaštite i spašavanja Ulcinj.

USTANOVILI NOVU MANIFESTACIJU: ,,Lake and Wine“

ječenje. Do sada smo sakupili 35.000 eura i nećemo stati dok ne zaokružimo cifru na predviđenih 100.000 eura – rekao je Sarić On je najavio da će manifestaciju ,,Lake and Wine“ održavati svake godine posljednjeg vikenda u maju. Sa kolegama iz drugih klubova uživaće u

ljepotama Skadarskog jezera, vinima, gastronomskoj ponudi i kulturno – istorijskom nasljeđu, ali će susreti prije svega biti posvećeni primarnom cilju Rotari kluba - pomoć i podrška zajednici.

Rotari pokret je globalna mreža koja broji 46.000 klubova i 1,4 miliona članova.

I. I.

žABljAK: od 9 do 17 h Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Kultura

Četvrtak, 2. jun 2022.

PR CENTAR

14

Uprkos ranijim najavama, CNP ipak neće u ovoj sezoni izvesti predstave

Miler i Vlaović juče na Cetinju

Ministarka Maša Vlaović sastala se sa ambasadorom Austrije Karlom Milerom

Austrijske tvrđave prostor za saradnju PODGORICA - Bogata kulturna baština Crne Gore, posebno austrougarske tvrđave koje predstavljaju zajedničko nasljeđe dvije zemlje, otvaraju značajan prostor za planiranje i realizaciju zajedničkih projekata, zaključeno je na sastanku ministarke kulture i medija Maše Vlaović i ambasadora Austrije u Crnoj Gori Karla Milera.

Oni su juče razgovarali o nastavku saradnje u oblastima kulture i medija. Vlaović je upoznala Milera sa glavnim aktivnostima koje će Ministarstvo realizovati u narednom periodu i istakla zadovoljstvo povodom dosadašnje saradnje

koju su dvije zemlje ostvarile u kulturi.

Miler je izrazio zadovoljstvo što će unapređenje stanja u kulturi biti u fokusu djelovanja, posebno u periodu nakon pandemije. On je posebno istakao vrijednost Duklje i želju za što skorijim pozitivnim rješenjima koja će predstaviti značaj ovog lokaliteta svim generacijama.

Sagovornici su razmijenili stavove i o mogućnostima za dodatno usavršavanje naših kadrova u Republici Austriji.

Miler je istakao da će Ambasada Austrije u Crnoj Gori u komunikaciji sa relevantnim ustanovama predložiti modele za doedukaciju kadrova, posebno u oblasti muzejske djelatnosti.

R. K.

„Crnogorski iseljenici“ u Herceg Novom HERCEG NOVI – Predstavljanje knjige „Crnogorski iseljenici u novom svijetu“ autora Gordana Stojovića biće priređeno večeras u 20 sati u Ogranku Matice crnogorske u Herceg Novom. Govoriće Ivan Ivanović, univerzitetski profesor; Ljiljana Vukotić, novinarka i autor. Medijatorka programa biće Jovanka Veljović, sekretarka Ogranka Matice crnogorske .

- Prilozima istraživanju crnogorskog iseljeništva, kroz zbirku tekstova na različite teme, autor približava manje poznate činjenice o crnogorskoj najstarijoj dijaspori, kako u Śevernoj tako i u Latinskoj Americi i Karibima, o velikom značaju koji su imali i imaju ovi iseljenici ne samo za Crnu Goru nego i za Novi svijet čijem su razvoju i izgradnji dali veliki doprinos – navodi se u najavi Matice crnogorske.

R. K.

Maturanti izlažu likovne radove

PODGORICA - Izložba završnih radova maturanata Srednje likovne škole ,,Petar Lubarda“ sa Cetinja biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji hotela ,,CUE“. Izložbu će otvoriti profesorica na dizajnerskoj grupi predmeta mr Irena Vuković.

Predstaviće se 28 učenika sa dva obrazovna programa: grafički dizajner - saradnik i likovni tehničar - slikar, tako da će posjetioci moći vidjeti i uživati u jednom širokom spektru likovnih radova različitih formi: u slici, ilustraciji, skulpturi, bibliofilskim knjigama i drugim grafičkim proizvodima.

A. Đ.

Koncert dua „Orphic“ PODGORICA - Duo „Orphic“ koji čine crnogorska flautistkinja Ana Jontes i italijanski saksofonista Stefano Pastorćić, prirediće koncert u okviru KIC-ovog ciklusa ,,Mladi talenti“, večeras u 20 sati u Galeriji „Risto Stijović“ (Stara varoš).

Na svom prvom predstavljanju pred crnogorskom publikom duo će premijerno izvesti djela Paula Arma (Divertimento No. 18), Skota Brikmana (Epic Suite), Linde Kernohan (After You), Nejtana Gročolskog (Lockdown), R. Gijota (ar. M. Firmi) (Cividale duo), M. Firmi (Varijacije na temu „Noć skuplja vijeka“).

R. K.

PODGORICA – Crnogorske teatarske kuće polako privode kraju ovaj dio repertoarske sezone, te su i polako počele da najavljuju i bogat repertoar za narednu. Tako će i Crnogorsko narodno pozorište tokom ljeta imati premijeru predstave „Pokojnik“, ali će u predstojeći repertoar, izvjesno je, prenijeti i zaostavštinu iz prethodnih sezona – predstave „Smrt i njeni hirovi“ i „Posjeta“.

Iako su na početku, još uvijek aktuelne sezone, postojale najave da će publika biti u prilici da konačno premijerno pogleda ove dvije inscenacije, to toga nije došlo. Kako su Pobjedi saopštili iz CNP-a, nastojanja su da se obje predstave – „Posjeta“ i „Smrt i njeni hirovi“ obnove i izvedu na početku nove, repertoarske godine.

ODSUSTVA

Predstavu „Smrt i njeni hirovi“, na scenu nacionalnog teatra postavila je rediteljka Lidija Dedović. Nažalost, premijerno izvođenje pred publikom omela je pandemija korona virusa, budući da je prvo igranje bilo najavljeno za dan kada su u Crnoj Gori startovale sada već davne prve pandemijske mjere.

Više puta najavljivana obnavljanja ove predstave, kako je Pobjedi saopšteno iz CNP-a, omela su opravdana odsustva članova ansambla.

- Iz objektivnih razloga, dva puta se desilo da su neki od članova ansambla opravdano morali da odsustvuju iz predstave, tako da je to, nažalost, omelo njeno obnavljanje. U svakom slučaju, nastojaćemo da publici predstavimo ovaj projekat već na početku naredne sezone – kazali su iz CNP-a.

U kratkom razgovoru za Pobjedu, rediteljka Dedović kazala je da je kao gostujuća aiutorka odradila svoj posao do kraja, te da je viša sila obustavila premijeru. Ona se, kako je rekla, raduje pozivu nacionalnog teatra

Jesen je nova za nacionaln Iako su na početku, još aktuelne sezone, postojale najave da će publika biti u prilici da konačno premijerno pogleda ove dvije inscenacije, do toga nije došlo.

Kako su Pobjedi saopštili iz CNP-a, nastojanja su da se obje predstave – „Posjeta“ i „Smrt i njeni hirovi“ obnove i izvedu na početku nove, repertoarske godine

Scena iz predstave „Posjeta“

povodom obnavljanja predstave, za koju jedva čeka da je publika pogleda.

Glumačku podjelu „Smrt i njeni hirovi“ čine Nada Vukčević, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić, Pavle Prelević, Irena Popović-Dragović, Mladen Nikčević i Predrag Pavićević.

Predstava „Posjeta“, koju je u Crnogorskom narodnom pozorištu režirao reditelj Aleksandar Morfov, imala je sličnu sudbinu, iako je ona jednom i izvedena na sceni nacionalnog teatra – u novembru 2020. go-

dine, ali bez prisustva publike.

Rad na obnavljanju ove inscenacije, kako su saopštili iz CNPa, započet je u januaru ove godine, ali je zbog pandemijskih okolnosti morao da bude odložen.

- Iako je u januaru bilo sve dogovoreno povodom početka rada na obnavljanju predstave „Posjeta“ (reditelj je trebalo da dođe u Podgoricu, glumci su bili spremni), nažalost, omikron soj korona virusa je poremetio naša nastojanja da publici predstavimo ovaj projekat. Nakon toga, zbog ranije preuzetih obaveza velikog dijela autorskog i glumačkog tima, nije bilo mogu-

Scena iz predstave „Smrt i njeni hirovi“

Film „Slučaj Vinča“, manjinska crnogorska koprodukcija, premijerno 2023. godine PODGORICA – Nakon šest godina priprema prva klapa filma „Lančana reakcija“ snimljena je u Beogradu. Ostvarenje, na kome kao koproducent učestvuje i Crna Gora, po romanu „Slučaj Vinča“ Gorana Milašinovića režira Dragan Bjelogrlić, a bazirano je na istinitom događaju u Institutu Vinča 1958. godine.

Film je produkcija srpske kompanije Cobra Film i United Media (Luksemburg), a projekat je ranije podržao i Filmski centar Crne Gore, na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija. Ostvarenje „Lančana reakcija“ je koprodukcija Srbije, Luksemburga, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Prvi roman o srpskom Černobilju, kako je najavljivan „Slučaj Vinča“, donosi radnju iz 15. oktobra 1958. kada se u poslijepodnevnim satima oglasio centralni alarm za detekciju povišenog radioaktivnog zračenja.

- Grupa mladih naučnika je prilikom izvođenja naučnog eksperimenta osjetila miris

Bjelogrlić: Biće ovo nešto sasv

Dragan Bjelogrlić na snimanju filma „Slučaj Vinča“

ozona, i ubrzo će svi oni oboljeti od radijacione bolesti, za koju, naizgled, nema lijeka. Preostaje jedino da se u pariskom Institutu Kiri obave eksperimentalne, humane transplantacije koštane srži, prve u svijetu, ali to samo ako se prethodno nađe dovoljno građana Pariza koji bi rizikovali

život da pokušaju da pomognu potpunim strancima – navodi se u sinopsisu.

Kroz film se paralelno grade tri priče: izrada jugoslovenske atomske bombe u Beogradu, stanje ozračenih radnika nakon akcidenta i prva svjetska transplatacija koštane srži u Parizu. A,

kako je Bjelogrlić kazao na prvoj konferenciji za medije, a prenosi Filmski centar Srbije, ovaj slučaj je prije više od 60 godina prošao uglavnom nezapaženo.

- Pisalo se, ali nedovoljno. Film će govoriti o toj delikatnoj, osjetljivoj temi. U Vinči se u tom momentu sprovodio tajni projekat

Kultura

Četvrtak, 2. jun 2022.

e „Posjeta“ i „Smrt i njeni hirovi“

D. MILJANIĆ

a nada ni teatar

će pristupiti ovom zadatku. U svakom slučaju, već početkom naredne sezone predstava će biti izvedena na matičnoj sceni – kazali su iz CNP-a.

VELIKA OČEKIVANJA

Podsjetimo, predstava „Posjeta“ jedan je od većih i zahtjevnijih projekata koji se dugo radio i najavljivao, a od koga u nacionalnom teatru imaju velika očekivanja. Pored pandemije, kako su prethodno objasnili iz CNP-a, uzroci neigranja predstave bili su i opravdana odsustva nekih od članova ansambla. Prema ranijim nezvaničnim saznanjima Pobjede, prethodna uprava CNP-a nije izmirila dugovanja prema bugarskom reditelju Morfovu, pa je i to kočilo izvođenje ove predstave. Naime, kako je Pobjedi ranije potvrđeno iz više izvora, poznatom reditelju nije isplaćeno oko 4.500 eura. Iz nacionalnog teatra, međutim, ove navode ranije nijesu htjeli da komentarišu za Pobjedu.

Pored toga, predstava „Posjeta“ nastajala je u veoma specifičnom ambijentu u CNP-u, tj. u jeku sukoba i mimoilaženja na relaciji glumački ansambl i tadašnja uprava.

Ansambl predstave čine glumci Varja Đukić, Mirko Vlahović, Slobodan Marunović, Aleksandar Radulović, Slavko Kalezić, Nikola Perišić, Nada Vukčević, Danilo Čelebić, Jelena Nenezić-Rakočević, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Jelena Laban i Jelena Šestović.

S. V.

vim novo

„Atomska bomba“. Mene je najviše iznenadila priča oko čuvenog doktora Žorža Matea, koji je svojom humanošću zadužio Srbiju. Poznat kao francuski onkolog i imunolog, Mate je u novembru 1958. obavio prvu uspješnu transplataciju koštane srži, a francuski državljani su rizikovali svoje živote da pomognu našoj zemlji, tadašnjoj Jugoslaviji, da spasu ozračene radnike iz Instituta Vinča - rekao je Bjelogrlić.

Ovaj film je, prema riječima Bjelogrlića, autentičan i drugačiji, možda manje atraktivan u pogledu onoga šta su nudili njegovi prethodni filmovi.

- Biće to nešto sasvim novo u odnosu na moje ranije filmove ili serije. Ne razmišljam o tome da li će novi film biti mejnstrim, za širu publiku, što gledaniji, ili je autorski. Takve podjele na komercijalni i art projekat mi smetaju. Onda ispada da i autorski film postaje neki novi žanr, što onda nije ideja da se tako posmatra. Filmove pravim za publiku, za ljude iz mog

okruženja, komšije, one kojih se te teme tiču, a ne mislim na neki imaginarni žiri svjetskih filmskih festivala – kazao je on.

Pored režije, Bjelogrlić u ovom ostvarenju donosi i jednu od uloga, a ostatak ekipe čine poznati francuski glumci Aleksis Manenti, Žeremi Laert i Olivije Bartelemi, dok će domaću postavu činiti glumci Radivoje Bukvić, Predrag Miki Manojlović, Jovan Jovanović, Alisa Radaković i drugi.

Manenti, poznat iz francuskog filma „Jadnici“, koji je u Kanu 2019. nagrađen Gran prijem, donosi lik ljekara Žorža Matea, što mu je, kako je rekao, velika privilegija.

- Nadam se da će moja gluma biti barem približno na toj visini kakav je doprinos tog sjajnog čovjeka, koji je spasio srpske naučnike - rekao je Manenti.

Planirano je da snimanje traje godinu na autentičnim lokacijama u Srbiji, Sloveniji i Francuskoj, a premijera bi trebalo da bude na jesen 2023. godine. U ime Bitter Frames Production iz Crne Gore koproducenti na ovom projektu su Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović.

S. V.

15

Tribina ,,Devedeset godina Ujevićeve zbirke - Auto na korzu“ održana u CANU

Dragulj našeg izdavaštva PODGORICA – Knjiga ,,Auto na korzu“ hrvatskog književnika Tina Ujevića ostaje dragulj crnogorskog izdavaštva – kazao je filolog Sinan Gudžević tokom naučne tribine povodom 90 godina od ovog izdanja, koja je održana juče na privremenoj lokaciji CANU, u Muzičkom centru Crne Gore.

- Knjiga oko koje se isplelo i nešto što moramo zvati legendom. Valja reći da ona danas, u obliku i grafiji u kojima je bila prvi put objavljena, ne bi nigdje mogla izaći i time je dragocjeniji dokument naše kulture - istakao je Gudžević.

IZDANJA

Gudžević je podsjetio da je zbirka pjesama ,,Auto na korzu“ objavljena kao posebna zbirka tri puta - sva tri puta u Crnoj Gori, dva puta u Nikšiću, a jednom u Podgorici.

- Najprije je, kao editio princeps, objavljena 1932, a potom 1978. godine. Prvo je objavljena u izdanju štamparije Slobodne misli, a drugi put u izdanju Centra za kulturu. Drugo izdanje nije vjerni preslik, nego reprint koji ima nekoliko odstupanja u odnosu na prvo izdanje. Treće izdanje (CID) je ponovljeno prvo. Ima još jedno crnogorsko izdanje zbrike, ja ga tako zovem, koje je objavio Pavle Goranović u knjizi ,,Tin Ujević i Crna Gora“ i to na stranicama 29-68 - kazao je Gudžević.

Prema njegovim riječima, ono što je očita nepouzdanost jeste tvrdnja kako je Tin u Nikšiću napisao zbirku ,,Auto na korzu“, te je u Nikšiću i dao na objavljivanje.

- Ta tvrdnja je mistifikacija, ali je borba protiv mistifikacija uzaludna. Sve pjesme zbirke

Hrvatski književnik Tin Ujević

,,Auto na korzu“ nastale su mnogo ranije, u Beogradu, a jedna jedina u Sarajevu, i sve su, osim te posljednje, objavljene u časopisima, dokumentacija o tome je pouzdana. Dokaza da je Tin Ujević boravio u Nikšiću nema nikakvih. Nema dokaza ni da je ikada prošao kroz Nikšić. Da je boravio ili prolazio kroz Nikšić ta stvar ne bi mogla ostati nepoznata - kazao je on.

VEZE

Gudžević je istakao da su veze Tina Ujevića sa Crnom Gorom takve da su nepreskočiva činjenica za svakoga ko se bavi djelom ovog pjesnika.

- Za dokumentaciju tih veza zahvalnost dugujemo Pavlu Goranoviću koji je u svo-

Poziv za doprinos izradi strateškog dokumenta

Prvo izdanje knjige „Auto na korzu“, koje je 1932. objavljeno u Nikšiću

joj knjizi, ne samo nabrojao publikacije gdje je Ujević objavljivao, već je objavio i

sve tekstove iz tih publikacija. Znatiželjni čitalac sad ima izvor gdje sve najvažnije može naći - istakao je Gudžević.

Prema njegovim riječima, Tonko Maroević je objavio najbolju odbranu ,,Auta na korzu“.

- On u izdašnom pogovoru, isto tako izdašnog izdanja Ujevićevih izabranih pjesama, piše kako su se u ,,Autu na korzu“ konačno sastale inače suprotstavljene vrline Ujevićeva pisanja: zvučna ponesenost vezanoga stiha i slikovna razvedenost slobodno ritmiziranog i nerimovanog govora.

Početnu pjesmu ,,Polihimnija“ Maroević vidi kao simfonijski izraz u četiri stavka, svaki pisan u drugom ritmu i u drugačijem ključu - rekao je Gudžević.

A. Đ.

Zetski dom počinje rad na novoj predstavi

U pripremi program Vukotić režira razvoja kulture „Obožavateljku“

PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na pripremi nacionalnog programa razvoja kulture, krovnog strateškog dokumenta u ovoj oblasti. Njime će se utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kulture u narednom petogodišnjem periodu i odrediti organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje na teritoriji Crne Gore.

Sprovođenje razvoja i reformi u ovoj oblasti definisaće se novim aktivnostima koje će unaprijediti sektor u cjelini, na nacionalnom i lokalnom nivou.

- Ovaj krovni strateški dokument u oblasti kulture pravićemo u inkluzivnim procesima i pozivamo kulturne djelatnike da daju svoj doprinos u cilju unapređenja

postojećeg stanja, kako bismo postavili temelje za razvoj nacionalne kulture sagledane iz svih perspektiva. Ohrabrujemo i podstičemo sve aktere kulturne scene da ukažu na postojeće probleme, njihove uzroke i posljedice, kao i potencijalna rješenja - kazala je ministarka Maša Vlaović.

S tim u vezi, a imajući u vidu značaj ovog dokumenta, pod sloganom ,,Svima dostupan i otvoren sektor kulture“ još jednom se pozivaju organi, organizacije, udruženja i pojedinci da daju svoj doprinos i dostave prijedloge, sugestije i komentare, kako bi zajedničkim snagama doprinijeli unapređenju stanja u sektoru kulture. Navedeno se može dostaviti do 15. juna na adresu: Ministarstvo kulture i medija, Njegoševa 83, 81250 Cetinje u štampanoj formi ili u elektronskoj formi na imejl adresu: milica.dragicevic@ mku.gov.me.

A. Đ.

PODGORICA - Kraljevsko pozorište Zetski dom u junu će započeti prvu fazu proba za predstavu „Obožavateljka“, koju će prema jednočinkama savremenog hrvatskog autora Mata Matišića režirati crnogorska rediteljka Ana Vukotić.

U predstavi će, kako je saopšteno iz Zetskog doma, pored dijela domaćeg ansambla uloge tumačiti i gostujući glumci.

Za kraj sezone, u Kraljevskom pozorištu biće takođe realizovano nekoliko vanrepertoarskih programa.

- Ispit studenata glume Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, u klasi prof. Dubravke Drakić, biće održan danas u 20 sati. Predstava za djecu

Ana Vukotić

„Energija i ja“, prema tekstu i u režiji Dušanke Belade, nastala u produkciji Malog ateljea „Arlekin“ iz Podgorice, biće odigrana u utorak, 7. juna u 12 sati, u saradnji s Prijestonicom Cetinje. Koncert kvarteta Marović / Ottignon /Rubinowski / Nanda, planiran je za utorak, 21. jun s početkom u 20 sati – sopšteno je iz Zetskog doma.

S. V.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 2. jun 2022.

Počela ljetnja sezona na olimpijskom bazenu u okviru SC ,,Morača“

Oživjelo omiljeno kupalište nekom kafiću – kazao je Filip, učenik prvog razreda srednje trgovinske škole.

Njegova dvije godine starija drugarica Anela kaže da će ovog ljeta dolaziti često na otvoreni bazen, a sa njom je saglasna i Lana, koja je nedavno završila osnovnu školu.

I. MANDIĆ

Ako je suditi po prvom danu, za očekivati je da će na otvorenom olimpijskom bazenu u sklopu SC ,,Morača“ ove sezone biti zabilježen rekordan broj posjetilaca.

Bazen je napunjen prije desetak dana, pa je temperatura vode juče bila 25 stepeni – i već prvog dana posjeta je bila odlična. S obzirom na to da tek kreću prave podgoričke vrućine, izvjesno je da će i ovoga ljeta otvoreni bazen biti jedno od omiljenih gradskih kupališta.

UŽIVANJE

DRUŽENJE

Oko 16 časova na otvorenom bazenu bilo je više od pedesetak posjetilaca svih generacija, a pristizalo ih je još. Merima Balić na bazen je došla sa sinovima, petogodišnjim Kajitom i osmogodišnjim Omerom.

- Voda je baš topla i čista, tako da roditelji ne moraju da brinu da li zbog toga treba da dovedu malu djecu. S obzirom na to da je bazen tek otvoren, nijesam očekivala da će voda biti baš ovoliko topla, ali djeca su insistirala da ih dovedem na kupanje. Živimo na Starom aerodromu, ali dolazićemo redovno na kupanje jer su uslovi na bazenu izuzetni – kazala je Balić.

Učenici sedmog razreda Osnovne škole ,,Pavle Rovnski“ Jakov Rovčanin, Nikola Iličković, Lazar Luković i Andri-

Lijepa najava ljetnje sezone

Bazen je napunjen prije desetak dana, pa je temperatura vode juče bila 25 stepeni – i već prvog dana posjeta je bila odlična. S obzirom na to da tek kreću prave podgoričke vrućine, izvjesno je da će i ovoga ljeta otvoreni bazen biti jedno od omiljenih gradskih kupališta ja Damjanović zajedno su sa Starog aerodroma do gradskog bazena došli taksijem.

- Ovo je uživanje. Roditelji ne moraju brinu, jer ovdje ima obezbjeđenje, spasilac, mi se

pridržavamo kućnog reda na bazenu, tako da nema nikakvih problema. Voda je taman - ne bi valjalo da je toplija – kazao je Rovčanin.

U hladovini pored bazena od-

Gradonačelnik ugostio predstavnike državnih organa, međunarodnih i nevladinih organizacija koje se bave pitanjem statusa pripadnika RE populacije

Podgorica je naš zajednički dom

Romi u Podgorici svoji na svome

Predstavnici državnih organa, međunarodnih i nevladinih organizacija koje se bave pitanjem statusa pripadnika romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori bili su gosti gradonačelnika Ivana Vukovića, koji je nedavno dobio priznanje koje se dodjeljuje za izuzetan doprinos integraciji romske populacije u gradovima Zapadnog Balkana i Turske.

- Ovo je tema kojom se gradska uprava bavi posvećeno, u kontinuitetu, na različite načine. U tom cilju realizovali smo brojne programe, sa željom da ohrabrimo Rome i Egipćane, pogotovo one mlađe populacije, da uzmu još aktivnije učešće u

društvenim procesima, da iskoriste šanse koje im se pružaju kako bi se vremenom oslobodio jedan ogroman potencijal, koji siguran sam stanuje u okvirima te populacije - kazao je Vuković i podsjetio da je Podgorica dom za čak dvije trećine pripadnika RE populacije u našoj državi.

Načelnik Direkcije za inkluziju Roma i Egipćana Sokolj Beganaj zahvalio je na prijemu i čestitao gradonačelniku na zasluženom priznanju.

- Pripadnici zajednice Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a posebno u njenom glavnom gradu, osjećaju se ugodno, a posebno raduje kontinuirani rad na socijalizaciji i punoj integraciji ove

populacije – kazao je, između ostalog, Beganaj.

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj iskazao je zadovoljstvo saradnjom sa Glavnim gradom. Kao jedan od najznačajnijih projekata izdvojio je REopen Doors, koji je Glavni grad sproveo u partnerstvu sa ,,Montenosoft“ i Romskim savjetom, sa ciljem da osposobi i pripremi 30 pripadnika RE populacije za lakše pronaženje posla.

- Njih 30 je učestvovalo u edukaciji u administraciji Glavnog grada, tu je takođe i učenje engleskog jezika, kao i osnove informatike. Nakon devet mjeseci obuke, najboljih 12 je stažiralo u kancelarijama Glavnog grada, četvoro njih je kasnije radilo četiri mjeseca, a nakon toga dvoje najboljih se i zaposlilo u sistemu Glavnog grada - kazao je Šaljaj.

On je kazao da je posebno ponosan na to što je veliki broj Roma zapošljen u privrednim društvima Glavnog grada, a da među zapošljenima ima i poslovođa, te da vjeruje da Podgorica i u tom smislu može poslužiti kao dobar primjer drugim lokalnim samoupravama.

Samanta Bajrami i Dževad Alija, koji su zapošljeni u Glavnom gradu, složili su se da je gradonačelniku Vukoviću s razlogom dodijeljena nagrada ,,Prijatelj Roma“, te istakli zadovoljstvo zbog pružene šanse i ukazanog povjerenja.

H. P.

marali su Filip Marković, Anela Koljenović i Lana Pavićević.

- Voda je odlična, napolju je toplo. Sviđa nam se, baš je čisto.

Ljepše nam je ovdje nego u

Kako su za Pobjedu kazali iz Sportskih objekata, koji gazduju bazenima u SC ,,Morača“, cijene karata na otvorenom kupalištu biće iste kao prethodnih godina.

– Dnevna karta na olimpijskom bazenu za odrasle iznosi dva i po eura za prvu smjenu od osam do 12 sati i tri eura za drugu smjenu, od 14 do 19 sati. Cjelodnevna ulaznica košta pet eura. Za dijete starosti do pet godina u pratnji roditelja, karta je besplatna – navode iz Sportskih objekata.

I ove godine posjetioci će imati priliku da kupe mjesečne karte - za 30 ulaza košta 50 eura za prvu smjenu i 60 za drugu. Za cjelodnevno korišćenje bazena mjesečni paket se može kupiti za 70 eura. Mjesečni paket (30 ulaza) za osobe s invaliditetom košta 15 eura, dok cijena luks mjesečnog paketa iznosi 70 eura.

S obzirom na to da ih ovog ljeta očekuju brojne manifestacije na otvorenom bazenu, poput

Pokriveni bazen Početak rada otvorenog bazena rasteretio je zatvoreni, zbog čega posebno zadovoljstvo iskazuju redovniji posjetioci pokrivenog kupališta.

- Ovdje na zatvorenom bazenu mi je sasvim OK. Ne volim previše sunce, a i više mi prija malo toplija voda, tako da ću i tokom ljeta plivati na zatvorenom bazenu. Odlično je što je počeo sa radom i spoljni, jer će to smanjiti gužve na zatvorenom – kazala je Zorica Božović.

Iz Sportskih objekata su kazali da zatvoreni vaterpolo bazen nastavlja da radi i tokom ljeta, a cijene karata su takođe nepromijenjene. Sve informacije o uslugama koje pružaju Sportski objekti, pa i na bazenima, građani mogu naći na zvaničnom sajtu preduzeća www.pgsport. me.

,,Montenegro opena“, završnice prevenstva u vaterpolu za mlađe selekcije, iz Sportskih objekata očekuju rekordnu sezonu.

I. MITROVIĆ

Na Starom aerodromu okončana izgradnja nove saobraćajnice i parkinga

Uz dobru volju Vlade, bulevar može biti završen za dva do tri mjeseca Na Starom aerodromu završena je izgradnja nove saobraćajnice i parkinga u blizini budućeg Zmaj Jovinog bulevara. Prilikom obilaska te lokacije gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da je riječ o izgradnji saobraćajnice paralelne sa budućim Zmaj Jovinim bulevarom, sa pripadajućim 81 parking mjestom, vrijednosti oko 110.000 eura.

- Važno je da smo riješili problem ljudi koji žive u obližnjim objektima, a koji su trpjeli zbog toga što, budući da nijesmo imali potrebnu infrastrukturu, nijesu mogli da dođu do svojih stanova na primjeren način. Vrlo sam zadovoljan zbog toga i zahvalan kolegama iz Agencije za izgradnju i razvoj koja je bila koordinator ovog projekta - kazao je Vuković.

On je najavio da će Vodovod i kanalizacija uskoro ući u realizaciju projekta izgradnje atmosferske kanalizacije u sedam bočnih ulica u odnosu na budući Zmaj Jovin bulevar. Naglasio je da se, zbog nedostatka infrastrukture, stanovnici ovog dijela grada u kišnom periodu suočavaju sa problemima, te da očekuje da će izgradnjom nove atmosferske kanalizacije biti riješen i taj problem.

Vuković je podsjetio da je izgradnja Zmaj Jovinog bulevara predmet interesovanja svih ljudi koji žive na Starom aerodromu i ponovio da je obaveza finansiranja na strani Vlade Crne Gore, odnosno da su sve obaveze Glavnog grada na vrijeme završene.

- Glavni grad je pripremio projektnu dokumentaciju i na taj način ispunio svoju obavezu. Bez obzira na to, zbog značaja ovog projekta ne možemo biti indiferentni. Ja sam i sa prethodnom vladom pokušavao u više navrata da stupim u kontakt, da im sugerišem kako da zatvore finansijsku konstrukciju, od-

Nova saobraćajnica i parking

nosno da preusmjere određena finansijska sredstva koja su predviđena za realizaciju drugih projekata u glavnom gradu - kazao je Vuković.

On je najavio da će za 20 dana teren biti potpuno pripremljen za asfaltiranje.

- Ako Vlada pokaže dobru volju, a ja sam umjereni optimista, ovaj bulevar možemo imati potpuno završen u naredna dva do tri mjeseca. To podrazumijeva da se najprije plati ono što je izvođač radio u prethodnom periodu, a što nije plaćeno. Dakle, izvođaču se duguje otprilike 150.000 eura za prethodno izvedene radove, koji je i preko toga izvodio radove u vrijednosti od 150.000 eura kako radovi ne bi stali, na čemu sam zahvalan kompaniji Gradnja promet. Osim toga, potrebno nam je nekih 350.000 eura da se završe asfalterski radovi - kazao je Vuković.

On je istakao da novca u državnom budžetu ima i da će u komunikaciji sa nadležnim institucijama insistirati da se ovo pitanje prioritetno uzme u rad jer građani predugo trpe zbog neodgovornosti prethodne vlade. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 2. jun 2022.

Priča o dijelu novije podgoričke istorije U izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“ večeras će u 18 sati, u organizaciji Državnog arhiva, biti otvorena izložba dokumenata „Arhivski odsjek Podgorica, čuvar dokumenata koja pričaju o svome gradu“.

- Izložba dokumenata „Arhivski odsjek Podgorica, čuvar dokumenata koja pričaju o svome gradu“ je priča o našem arhivu i našem glavnom gradu. Priredili smo dokumenta koja svjedoče o našoj ustanovi i njenoj djelatnosti, predstavili dokumenta koja govore o Podgorici, njenom trajanju kroz arhivalije koje Državni arhiv Podgorica posjeduje.

Izdvojili smo oko 250 dokumenata iz više arhivskih fondova sa početka prošlog vijeka do osamdesetih godina. Ona prikazuju Državni arhiv Podgorice i razvitak našeg glavnog grada

sa ciljem da ih približimo javnosti, da ih oživimo tekstovima iz „Pobjede“ i „Titogradske tribine“, kako bismo osvijetlili vrijeme i događaje iz naše bliže i dalje prošlosti, podstakli na razmišljanje i dopunili znanja o onome šta su naši preci stvarali. Cilj rada je bio da privučemo posjetioca, ne samo da bismo ga informisali već da bismo izazvali njegov interes za naš arhiv, za ljude kojima su povjereni na čuvanje pisani svjedoci prošlosti. Državni arhiv je organizator manifestacije „Neđelja arhiva“ kada upoznajemo lokalnu zajednicu sa svojim postojanjem i djelovanjem, te je ova izložba doprinos ovom događaju – navedeno je iz Državnog arhiva.

Izložbu će otvoriti novinar i publicista Danilo Burzan, a građani će moći da je pogledaju do 15. juna.

H. P.

Obavljeno 80 odsto radova na izgradnji osnovne škole u Tološima

Kompletan posao biće završen u avgustu U toku su završni molerski radovi, finalno bojenje fiskulturne sale, pripremni radovi za ugradnju sanitarija u mokrim čvorovima, postavljanje unutrašnje ograde, završni radovi na izradi fasade, kao i radovi na uređenju terena. U narednom periodu počećemo ugradnju parketa u fiskulturnoj sali, poda u učionicama, kao i postavljanje unutrašnje bravarije i rasvjete – kazala je Jovana Vuksanović iz kompanije ,,Bemax“

Izgradnja osnovne škole u Tološima teče predviđenom dinamikom. Završeno je oko 80 odsto radova a, kako poručuju iz kompanije ,,Bemax“, izgradnja objekta će biti završena u predviđenom roku, a to je avgust tekuće godine.

D. MIJATOVIĆ

KIC domaćin izložbe „Arhivski odsjek Podgorica, čuvar dokumenata koja pričaju o svome gradu“

17

RADOVI

Inženjerka građevine Jovana Vuksanović kazala je za Pobjedu da će Bemax ispoštovati sve ugovorne obaveze i završiti izgradnju objekta prema definisanom roku, a to je avgust tekuće godine.

- Od početka izvođenja radova, a to je maj prošle godine, do danas je završeno oko 80 odsto radova. U toku su završni molerski radovi, finalno bojenje fiskulturne sale, pripremni radovi za ugradnju sanitarija u mokrim čvorovima, postavljanje unutrašnje ograde, završni radovi na izradi fasade, kao i radovi na uređenju terena. U narednom periodu počećemo ugradnju parketa u fiskulturnoj sali, poda u učionicama, kao i postavljanje unutrašnje bravarije i rasvjete – navela je Vuksanović.

ULAGANJA

Škola je, prema važećim zakonima i pravilnicima iz oblasti školskog obrazovanja, projektovana za 1.200 djece. Predviđeno je 15 matičnih učionica, pet predmetnih učionica, dvije učionice za informatiku i pet specijalizovanih učionica sa pripadajućim kabinetima. Fiskulturna sala predviđena je za odigravanje rukometnih, košarkaških

Nova škola u Tološima

i odbojkaških utakmica. Kapacitet tribina je 494 mjesta, od čega je 204 fiksnih, a 290 u sklopu teleskopskih tribina. Krov škole je opremljen solarnim kolektorima za centralnu pripremu tople vode. Za grijanje i hlađenje škole i fiskulturne sale predviđen je sistem toplotne pumpe vazduh-voda.

Grijanje i hlađenje škole vrši se kasetnim jedinicama smještenim u spuštenom plafonu, dok je grijanje i hlađenje fiskulturne sale predviđeno kanalnim sistemom. Osim

Odgovornost MPNKS što opremanje škole nije uključeno u donaciju Iz kompanije ,,Bemax“ podsjećaju da su porodica Ubović i ta kompanija željeli da u sklopu donacije, osim izgradnje objekta osnovne škole u Tološima, bude uključeno i njeno opremanje. Pojašnjavaju da je za to bilo potrebno uspostavljanje kontakta i dobijanje pomoći resornog

ministarstva, kako bi bili ispoštovani određeni standardi po pitanju opremanja obrazovnih ustanova.

- Nažalost, kontakt nije bilo moguće uspostaviti sve do sredine maja ove godine, dakle godinu od početka radova, a i tada je to realizovano tek na inicijativu

samog školskog objekta i sale, naselje će dobiti i neke javne sadržaje koji mu sada nedostaju - trg, park, otvorene sportske terene... Riječ je o nesvakidašnjem primjeru društvene odgovornosti kroz donaciju kompanije Bemax i porodice Ubović, u znak sjećanja na Novku Ubović, jednu od najistaknutijih prosvjetnih radnica i dobitnicu najvažnijih priznanja iz oblasti obrazovanja. Vrijednost donacije je sedam miliona eura.

I.MITROVIĆ Glavnog grada. Na tom sastanku obavijestili smo predstavnike Ministarstva prosvjete da, s obzirom na to da su radovi u završnoj fazi, nijesmo u mogućnosti za tako kratko vrijeme nabaviti kvalitetnu opremu i izvršiti opremanje škole. Iz tog razloga, odgovornost što opremanje škole nije bilo uključeno u donaciju isključivo snosi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta – pojasnili su iz kompanije ,,Bemax“.

I. MANDIĆ

U proslavi Međunarodnog dana djeteta učestvovalo više od 700 mališana

Vatromet dobre energije obasjao poligon pod Goricom Povodom Međunarodnog dana djeteta, sinoć je 12. put održana Međunarodna manifestacija ,,Rastimo uz ples“.

Od 18 sati, 4.500 djece iz vrtića i škola u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji plesalo je iste plesne koreografije.

Zajednički nastup u našoj zemlji organizovan je na Stadionu malih sportova pod Goricom, gdje je učestvovalo više od 700 mališana iz 19 vaspitno-obrazovnih i predškolskih ustanova iz nekoliko crnogorskih gradova.

ZA PAMĆENJE

– Veliko mi je zadovoljstvo da vas pozdravim ispred Glavnog grada – Podgorica i Turističke organizacije, a posebno zbog

toga što vas vidim u ovako velikom broju. Nadam se da ste spremni da plešete zajedno sa drugarima iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Uživajte u dobroj zabavi, sigurna sam da ćemo odavde, sa Stadiona malih sportova, poslati lijepu sliku – poručila je direktorica Turističke organiacije Podgorice Irena Rogošić.

Mališani su otpjevali himnu ovog događaja, ,,Rastimo“, a nasmijana lica i jasne emocije njihovih roditelja, baba i đedova, rodbine i prijatelja koji su sa tribina pratili program, više su nego jasno svjedočila da će im ovaj dan ostati u pamćenju, ali i na stranicama porodičnih albuma.

– Svi smo prezadovoljni jer je

sve toliko lijepo organizovano.

Najviše je djece ove godine iz brojnih privatnih i javnih ustanova iz cijele Crne Gore. Ovo je vrhunac druženja za ovih 12 godina koliko se organizuje ova manifestacija – kazala je direktorica PPU ,,Pinokio“ iz Podgorice Radmila Andrić.

PUNO SRCE

Mladen Jovanović snimao je mobilnim telefonom unuku dok je plesala sa drugarima iz vrtića.

– Ovo je prelijep događaj, baš da se čovjek napuni pozitivne energije. Đeci ovo mnogo znači. Kad je vidim ovako nasmijanu i srećnu, onda je i meni srce puno – kazao je Jovanović.

Na najljepše druženje u gradu,

sinoć su iz Herceg Novog pod Goricu stigli Milena i Milan Stojanović sa petogodišnjom kćerkom Anastasijom, koja pohađa JPU ,,Naša radost“.

– Po izrazu njenog lica nema dileme da je oduševljena. A kako i ne bi bila među ovoliko razdragane djece. Tako se i mi osjećamo. Odlično smo dočekani u Podgorici, kao i uvijek.

Svaka čast na dobroj organizaciji – prokomentarisala je Milena.

Međunarodni dan djeteta 1. jun sinoć su na Stadionu malih sportova obilježila djeca iz podgoričkih JPU ,,Đina Vrbica“, PPU ,,Artić Pinokio“, ,,Čarli Čaplin“, ,,Nova Kućica“, ,,Kockica“, ,,Dvor“, ,,Maša“, i ,,Pipi Duga Čarapa“, zatim JPU

Prelijepa atmosfera na poligonu pod Goricom

,,Dušo Basekić“ iz Bijelog Polja, JPU ,,Eko-bajka“ iz Pljevalja, JPU ,,Irena Radović“ iz Danilovgrada, PPU ,,Montessori Zvono“ iz Nikšića, JPU ,,Naša radost“ iz Herceg Novog, PPU ,,Osmijeh“ iz Kotora, ,,Veljko Drobnjaković“ iz Risna, PPU ,,Vini Pu“ iz Budve, PPU ,,Svetionik“ i,,Mala bajka“ iz Bara i PPU ,,Arushi Pu“ iz Ulcinja.

Gosti manifestacije bili su plesna grupa ,,Sonrisa“ iz Podgori-

ce, JU Resursni centar ,,Dr Peruta Ivanović“ iz Kotora, Anja Kraljević i Mehmed Medo Nikezić. U organizaciji su pomogli Glavni grad Podgorica, Sportski objekti, Sekretarijat za sport i kulturu, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije, Parking servis Podgorica, Crveni Krst Crne Gore, ,,Koka-kola“ i turističke organizacije Podgorice, Bara, Ulcinja i Kotora.

I. MITROVIĆ

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 2. jun 2022.

Mornar Barsko zlato na svom tere na 1:1 u finalnoj se

Barani uzv ,,zakuvali“ Plej-of serija za titulu počinje u noći između četvrtka i petka u San Francisku

Ključne brojke NBA finala Boston Seltiksi moraju zaustaviti nalet Golden stejt Voriorsa u završnici mečeva, ako žele da zadrže šanse u borbi za NBA tron, u finalnoj seriji.

Prvi meč plej-of duela za titulu u najjačoj ligi svijeta igraće se na terenu ,,ratnika“ iz San Franciska, u noći između četvrtka i petka od tri sata po našem vremenu. Boston će u uvodna dva duela finala tražiti šansu za brejk u gostima, protiv izrazitog favorita – jer Golden stejt se kroz plej-of Zapadne konferencije praktično prošetao.

MOĆ U FINIŠU

Voriorsi su u 16 dosadašnjih plej-of utakmica ove sezone u ukupnom skoru primili sedam poena manje od protivnika, kada se sabere učinak u uvodne tri četvrtine u svim utakmicama.

Kada je zbirni skor u četvrtoj četvrtini u pitanju, postigli su 94 poena više od rivala! U NBA istoriji, samo je Dalas 2011. godine imao bolji učinak u plejofu od ekipa koje su imale negativan zbirni skor u prve tri četvrtine.

Golden stejt takođe ima učinak 8-0 u mečevima u kojima je vodio nakon treće dionice. Ima najbolji skor u ligi u plej-ofu sa 116,1 poenom u prosjeku na 100 posjed. Sa druge strane, ,,Kelti“ iz Bostona su igrali i najbolju odbranu u ligi u konferencijskom polufinalu i finalu. ,,Ratnici“ na svom terenu u plej-ofu trenutno imaju perfektan skor 9-0; jedan trijumf im je dovoljan da izjednače rekord koji drže četiri ekipe (šampionske generacije Portlanda iz 1977, Bostona iz 1986, Lejkersa iz 1987. i Čikaga iz 1996. godine). U svim mečevima u kojima

Istorijski ulog Boston juri rekordnu 18. titulu NBA, prvu od 2008. godine – u svom 21. finalu. Golden stejt ima priliku da osvoji sedmu titulu (treći na vječnoj listi NBA), u 11. klupskom finalu.

Drugi meč NBA finala na programu je u noći između nedjelje i ponedjeljka, od dva sata po našem vremenu, takođe na terenu Golden stejta u San Francisku. Potom su treći i četvrti meč na terenu Bostona, 9. i 11. juna. Eventualni peti meč finala igrao bi se na parketu Golden stejta 14. juna, a šesti u Bostonu 17. juna. Majstorica, ukoliko bude potrebno, bila bi na programu u San Francisku – 20. juna od dva sata po našem vremenu.

su uspjeli da ostvare dvocifrenu prednost u plej-ofu, imaju učinak 10-0; u mečevima u kojima su gubili dvocifrenu takođe su pozitivni, 6-4!

Golden stejt u ligi je drugi kada je u pitanju prosječan broj dodavanja na meču (336 na 24 minuta posjeda), a prvi su u ligi po procentu koševa iz asistencija (čak 67 procenata pogodaka iz igre postižu nakon asistencija).

RAFAL ,,RATNIKA“

U svim mečevima u kojima su Voriorsi spustili protivnika na manje od 120 poena u prosjeku na 100 posjeda – su ostvarili izuzetan učinak 12-1. Takođe, protivnike dominantno tjeraju na šut za tri poena: rivali Golden stejta u plej-ofu se odlučuju da šutnu trojke u 44,7 procenata od ukupnog broja šuteva.

Startna petorka Golden Stejta (Kari, Tompson, Vigins, Grin i Luni) postiže od protivnika u prosjeku čak 17,3 poena više na 100 posjeda. Bek Stefon Kari šutira čak 39,4 procenta od ukupnog broja timskih šuteva za tri, onda kad je na terenu. U plej-ofu Kari je čak 17 puta šutnuo trojku sa više od devet me-

tara – i pogodio tri takve. Ima izuzetan skor od 1,14 poena po posjedu iz izolacija, po čemu je drugi u ligi. S druge strane, specijalista za odbranu Drejmond Grin rivalima dozvoljava svega 0,48 poena u prosjeku po posjedu iz izolacija. Rivali šutiraju sa svega 38,4 procenta uspješnosti u duelima sa Grinom – koji ima čak 64 procenta šuta u reketu.

Bek Klej Tompson treći je u ligi sa 6,3 šuta za tri odmah nakon dodavanja (bez driblinga) po meču. Takve šuteve realizuje sa odličnih 43 procenta uspješnosti. Krilo Endru Vigins jedan je od svega četiri igrača u ligi koji ima bolji skor realizacije od 50 procenata kada je skok-šut za dva poena u pitanju (27-14).

MAJSTORI ZA MAJSTORICE

Boston je 18. tim u NBA ligi koji je uspio da dva puta u istoj sezoni slavi u majstoricama plej-of serija. Samo su Lejkersi 1988. uspjeli da pobijede u tri majstorice. Tek su drugi tim u istoriji NBA koji je došao do finala sa boljim plej-of učinkom u gostima (7-2) nego na svom terenu (5-4) – nakon Klivlen-

da 2017. godine. ,,Kelti“ lome rivale u drugoj četvrtini, u kojoj postižu čak 17,2 poena više na 100 posjeda u prosjeku od protivnika. Imaju skor 12-2 u mečevima u kojima su dolazili do dvocifrene prednosti, 4-5 u duelima u kojima su gubili dvocifreno. Čak 11 poena više po meču od rivala postižu trojkama. Kada je tranzicija u pitanju, drugi su u ligi sa 1,24 poena po posjedu. Takođe, drugi u ligi su i po prosjeku posjeda lopte (21,7 minut po meču). Rivale spuštaju na 49,8 procenata šuta za dva i 31,7 procenata šuta za tri – u obje kategorije Boston je drugi u NBA. Kada su igrači u pitanju, bek Džejlen Braun ima čak 75,8 procenata efektivne realizacije šuta u posljednjoj četvrtini, po čemu je najbolji u ligi. Skor centra Horforda u istoj kategoriji je 68,3 procenta, po čemu je osmi u ligi.

Braun je šutirao čak 27-18, dakle realizovao je čak dvije trećine šuteva za tri u četvrtoj četvrtini mečeva plej-ofa. Džejson Tejtum, prva zvijezda Bostona, jedini je igrač koji je ostao u finalu sa makar 25 poena i po pet skokova i asistencija u prosjeku. Tejtum na terenu u plej-ofu provodi čak 41 minut u prosjeku – više od svih igrača u posljednje četiri sezone...

Rezervista Grent Vilijams postiže čak 49 procenata šuteva za tri iz ćoškova, po čemu je treći u ligi. Konačno, zvanično najbolji defanzivac lige, bek Markus Smart, ubacuje trojke sa 43 procenta uspješnosti kada su u pitanju direktni šutevi nakon asistencija (bez driblinga).

Isti učinak u timu Bostona ima i Džejlen Braun.

S. S.

Mornar Barsko zlato je izjednačio rezultat na 1:1 u finalnoj seriji plej-ofa Prve A lige Crne Gore, u kojem će se igrati barem četiri meča za titulu – Barani su odbranili domaći teren, pošto su zasluženo savladali Budućnost Voli 74:67.

Izabranici Mihaila Pavićevića su i u drugom meču vodili od početka, ali za razliku od prvog duela, ovoga puta nijesu posustali u posljednjem kvartalu.

Serijom 6:0, Budućnost je prišla na posjed zaostatka (65:63), na četiri minuta i 42 sekunde do kraja, ali je Mornar odbio taj napad, poveo 70:63 i najavio pobjedu.

Osam sekundi kasnije, Marko Jagodić-Kuridža je u napadu nenamjerno laktom udario u nos Strahinju Mićovića, raskrvario ga (zbog čega je košarkaš barskog tima morao u svlačionicu) i dobio nesportski faul. Mornar iz toga, međutim, nije dobio ništa, jer je Aleksandar Lazić promašio oba bacanja, a Marko Jeremić trojku iz ćoška.

Nakon što je Zoran Nikolić bio polovičan sa linije penala, Lazić je opet promašio oba bacanja, ali Mornar nije kažnjen, jer je Tejlor Smit blokirao polaganje Popovića i time, praktično, stavio tačku na meč. Sudbinu gostiju je sa četiri poena zapečatio Vladimir Mihailović za nedostižnih 74:65, 43 sekunde prije kraja meča…

BOLJI START DOMAĆINA Budućnost je ponovo slabo počela utakmicu, Mornar je poveo 7:2, ali su Podgoričani trojkama Petra Popovića, Igora Drobnjaka i JagodićKuridže preokrenuli na 13:10.

Vodio je i crnogorski šampion i 15:14, nakon koša Zorana Nikolića, ali će se ispostaviti da je to bilo posljednje vođstvo ,,plavih“.

Na 22:22, početkom druge četvrtine, Mornar je vezao osam poena (Marka Jeremića, te koševi Nemanje Vranješa za dva i tri) i prvi put došao do

PAVIĆEVIĆ: Dok ima nade, nema predaje Trener Mornara Mihailo Pavićević je rekao za Pobjedu da je utakmica u Baru „bila dosta slična onoj u Podgorici“.

- Mi smo u većem dijelu utakmice bili u vođstvu. Međutim, za razliku ,,plus osam“ (30:22). Uzvratila je Budućnost nakratko, smanjila na 30:29, ali je Mornar na polovini utakmice imao četiri poena prednosti (37:33), uz odličnu igru u odbrani, i koristeći indolentnu igru Podgoričana.

,,PLAVI“ BEZ RJEŠENJA U NAPADU Budućnost je u trećem kvartalu u nekoliko navrata prilazila na posjed zaostatka, na poen ili dva minusa, ali Mornar nije dozvoljavao preokret, prije svega Mihailović, koji je sa dvije

Ovog vikenda na takmičenju u

Naši basketaši Reprezentacija Crne Gore u 3x3 basketu učestvovaće ovog vikenda (4. i 5. juna) na kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, u Konstanci u Rumuniji.

Nacionalni tim predstavljaće najbolje plasirana ekipa u državi 3x3 Kodio, koju čine Nemanja Gavranić, Vaso Popović, Miloš Jovanović i Marko Anđelić.

Crnu Goru čekaju mečevi pro-

Arena

enu savladao Budućnost Voli i izjednačio rezultat eriji plej-ofa Prve A lige košarkaša

zvratili udarac i “ borbu za titulu Sa sinoćnjeg meča u Baru

Dvorana: ,,Topolica“ Gledalaca: 450.

Sudije: Vojinović, Savović i Vuković

Mihalović Mićović Jeremić Živanović Se. Šehović Smit Rakočević Lazić Marljukić Vesković Miković Vranješ

od prošle, završnicu ove utakmice smo odigrali mnogo bolje i pametnije. Svi smo zadovoljni, jer smo produžili seriju, da i ljubitelji košarke u Crnoj Gori uživaju u još kojoj utakmici. Normalno, i dalje stoji da je Budućnost favorit, ali mi ćemo se potruditi da skupo prodamo svoju kožu. Jer, u ove dvije utakmice, mi smo 75 minuta bili i vođstvu. To nam daje za pravo da gajimo nadu, a dok ima nade, nema predaje – rekao je Pavićević. trojke u posljednja dva minuta omogućio Baranima šest poena prednosti (57:50) pred posljednju četvrtinu.

Mornar je i u posljednjoj dionici nastavio trojkama da gradi prednost, a nakon šuteva sa distance Vranješa i Jeremića, Barani su vratili rekordnu prednost od osam poena (65:57), na šest minuta i 42 sekunde prije kraja. Džastin Kobs sa četiri i Filip Barović sa dva poena su smanjili na 65:63, ali to je bilo sve od Budućnosti, jer je Mornar sa pet poena u nizu

22 10 16 3 4 8 2 1 8

74

67

(22:19, 15:14, 20:17, 17:17)

62% (16-10) 52% (27-14) 34% (35-12)

za 1 za 2 za 3

50% (12-6) 67% (30-20) 26% (27-7)

Skokovi 31 (6+25) 29 (7+22) Blokade 1 3 Asistencije 14 15 Ukradene lopte 4 7 6 Izgubljene lopte 12 Faulovi 18 21

Vučević se posrećio Mornaru Drugu finalnu utakmicu plej-ofa u barskoj „Topolici“ gledao je i NBA as – Nikola Vučević, koji je gromkim aplauzom pozdravljen kad

Kobs 13 Su. Šehović 3 Micov 2 Barović 2 Tarolis 8 Z. Nikolić 11 Jagodić-Kuridža 7 Drobnjak 3 Popović 12 Peri 2

je najavljen od strane spikera u dvorani.

Vučević je u ovom periodu tradicionalno u svom Baru, gdje sa porodicom provodi dio odmora, ali i priprema svoj košarkaški kamp.

Vučević je minule sezone sa Čikagom igrao u plej-ofu NBA lige, ali su Bulsi zaustavljeni u prvoj rundi Istočne konferencije od Milvokija, sa 4:0 u pobjedama.

Partizan Crvena zvezda

Košarka 70 67

BEOGRAD – Dvorana: „Aleksandar Nikolić“. Gledalaca: 7.226. Sudije: Boltauzer (Slovenija), Nikolić (Srbija), Nedović (Slovenija). Rezultat po četvrtina: 21:17, 18:14, 8:23, 23:13.

PARTIZAN: Panter 22 (6-6), Vukčević, Ledej 7 (2-2), Zagorac 2, Avramović 14 (4-3), Koprivica 5 (4-1), Smailagić 2, Mur 9, Glas, Lesor 2 (2-0), Trifunović, Madar 7 (4-3).

CRVENA ZVEZDA: Lazarević 2, Volters, Davidovac 19, Mitrović 2, Lazić 2, Kalinić 9, Dobrić 20 (13-10), Holins 3 (2-1), Ivanović 3, Marković 3, Vajt, Kuzmić 4.

Sudijska trojka Boltauzer (Slovenija), Nikolić (Srbija) i Nedović (Slovenija) bili su centru pažnje treće utakmice ABA finala između Partizana i Crvene zvezde. Na 57,4 sekunde prije kraja meča, poslije trojke Pantera i vođstva Partizana od 68:65, glavni od trojice sudija Boltauzer je odlučio da prekine meč. Tražio je pražnjenje tribina iza koša na kojem napada Crvena Zvezda i dio tribine iza klube gostiju. Poslije više od 40 minuta stvorili su se uslovi da se meč nastavi.

Tajming za prekid upitan – razlozi problematični. Sve to sudijska trojka mogla je da uradi mnogo ranije, ne baš u posljednjem minutu i baš kada je Partizan poveo.

Na kraju Partizan je zasluženo slavio sa 70:67 i smanjio vo-

đstvo „crveno-bijelih“ na 2:1 u finalnoj seriji AdmiralBet ABA lige.

Ekipe su se smjenjivale u vođstvu u prvom poluvremenu, s tim da je Partizan češće vodio, najviše sa osam razlike, koliko je bilo na poluvremenu (39:31).

Sjajnom igrom u odbrani, Zvezda je u trećoj dionici ostavila Partizan na osam poena, i pred posljednji kvartal imala sedam poena prednosti (54:47), a početkom posljednjeg i osam (57:49). Ipak, domaćin je sredinom četvrtine uspio da preokrene (60:59), nakon čega se

poveo 70:63 i rutinski priveo meč kraju…

Mihailović je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 22 poena, a upisao je i pet asistencija, četiri skoka i tri ukradene lopte. Jeremić je ubacio 16 (obojica po četiri trojke), a

Mićović 10.

Kod Podgoričana su dvocifren učinak imali Kobs (17), Popović (12) i Nikolić (11).

Treći meč finala igra se u petak u „Morači“ u 18 časova, a u istom terminu je i četvrti meč u S. JONČIĆ nedjelju u Baru.

ušlo u neizvjesnu završnicu.

Ključnu trojku pogodio je Panter za 68:65, na 57,4 sekundi prije kraja, nakon čega je uslijedio prekid, jer su sudije napustile teren zbog ubacivanja predmeta u teren. Pauza je potrajala 40-ak minuta, dok su se ispraznili djelovi tribina, nakon čega je meč nastavljen.

Zvezda nije iskoristila prva dva napada (promašili su Kalinić i Davidovac), između čega je Madar bio precizan sa penala za nedostižnih 70:65.. Četvrti meč igra se u petak, a domaćin je ponovo Partizan. S. J.

Legende žive vječno

Otkriven spomenik Mirzi Delibašiću Juče ispred „Skenderije“ u Sarajevu

PODGORICA – U Sarajevu je juče otkriven spomenik legendarnom košarkašu Mirzi Delibašiću.

– Ceremoniji otkrivanja spomenika prisustvovao je veći broj građana, što je zaista lijepo vidjeti – saopštio je Košarkaški savez Bosne i Hercegovine.

u Rumuniji

Spomenik na platou KSC Skenderija otkrila su Mirzina unučad.

Svečanosti su, osim porodice čuvenog košarkaša, prisustvovale i brojne poznate ličnosti.

Delibašić je rođen 9. maja 1954. godine u Tuzli, a preminuo je u Sarajevu 8. decembra 2001.

Blistavu sportsku karijeru

počeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak BiH u tenisu. Reket je zamijenio košarkaškom loptom u tuzlanskoj Slobodi, da bi 1972. godine prešao u Bosnu. Za ,,studente“ je odigrao skoro 700 utakmica i postigao približno 14.000 poena.

Bio je prvak Jugoslavije (1978. i 1980), klupski prvak Evrope 1979. godine, a s reprezentacijom SFRJ osvojio je evropsko, svjetsko i olimpijsko zlato.

Za najboljeg košarkaša SFRJ proglašen je 1980. godine. Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena.

Delibašića je 1991. Svjetska košarkaška federacija (FIBA) uvrstila među 50 najboljih igrača, a 2007. posthumno je postao član Kuće slavnih.

Jedan od najboljih šutera svih vremena igrao je i za Real Madrid i Juve Kazertu.

Proglašen je za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine u 20. vijeku.

Kao selektor je vodio reprezentaciju BiH na Eurobasketu 1993. u Njemačkoj.

Ne. K.

Prvi strijelac NBA lige pred važnim periodom oporavka

Embid operisao prste

i na kvalifikacijama za EP tiv Poljske i Sjeverne Makedonije u grupnoj fazi. Iz svake od četiri grupe po dvije ekipe prolaze u dalju fazu takmičenja.

Na kontinentalnom šampionatu igraće finalisti kvalifikacija.

– Obući crnogorski dres predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Ozbiljno smo pristupili predstojećim kvalifikacijama, a pored treninga, učestvovali smo i na par vrlo jakih turnira, čime smo nasta-

Partizan nakon tri sata do pobjede



Mornar će u nastavak finalne serije biti dodatno oslabljen, jer će biti bez Strahinje Mićovića, kome je polomljen nos u duelu sa Markom Jagodićem-Kuridžom, koji ga je rukom nenamjerno zakačio po nosu sredinom posljednje dionice

19

Finale plej-ofa AdmiralBet ABA lige

AVAZ.BA

Četvrtak, 2. jun 2022.

vili ritam od prošle sezone. Bićemo spremni i pružićemo sve od sebe – poručio je Jovanović.

Selektor Marko Dabanović je istakao da je rival Poljska prvi nosilac turnira i učesnik Olimpijskih igara u Tokiju prošle godine.

– Tu je i Sjeverna Makedonija koja je proteklog vikenda osvojila izuzetno jak turnir u Srbiji.

Svakako, vjerujem u prolaz u četvrtfinale, a onda je sve otvo-

reno – poručio je Dabanović.

Naše basketaše u subotu čeka prvi meč sa Poljskom od 16.30

časova, a istog dana od 18.10 časova igraće protiv Sjeverne Makedonije.

R. A.

Džoel Embid (28), proslavljeni NBA centar i prvi strijelac najjače lige svijeta u sezoni za nama, tokom sedmica za nama imao je dvije operacije na prstima ruke.

Kako se navodi, radi se o zahvatu koji je potreban da bi zvijezda Filadelfija 76ersa konačno riješila dugoročni problem sa povredom. Očekuje se da problem sa ligamentima palca i kažiprsta lijeve šake bude u potpunosti riješen i da Embid bude spreman za početak naredne sezone u oktobru.

Kamerunac je u sezoni za nama završio na drugom mjestu u glasanju za MVP, najboljeg igrača sezone. Petostruki Ol-star igrač četvrti put je bio izabran u drugu petorku sezone.

Na 68 mečeva za Filadelfiju u ligaškom dijelu takmičenja sezone za nama Embid je bilježio čak 30,6 poena uz 11,7 skokova, 4,2 asistencije i 1,7 ukradenih lopti u prosjeku, uz 49 procenata šuta iz igre. R. A.

Arena

20 Sportski miks Makedonski trener podnio ostavku prije prve akcije odbojkaške reprezentacije Crne Gore

LIGA NACIJA: Crna Gora u subotu kreće protiv Rumun

Pobjeda je imp god se igra za r

Milenkoski odustao od mjesta selektora PODGORICA – Nešto više od četiri mjeseca nakon što je izabran za selektora odbojkaša Crne Gore, a prije nego je i počeo prvu akciju na klupi ,,crvenih“, Makedonac Joško Milenkoski je odustao od posla koji je krajem januara dogovorio sa Odbojkaškim savezom Crne Gore!

Upravni odbor OSCG je na jučerašnjoj sjednici primio ,,k znanju“ odluku Milenkoskog i usvojio njegovu ostavku.

Milenkoski je odlučio da se povuče zbog toga što nije mogao da računa na najbolji tim u predstojećim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Podsjećanja radi, iz reprezentacije se povukao Miloš Ćulafić, zbog teške povrede Ahilove tetive ovu akciju je morao da preskoči kapiten Vojin Ćaćić, a zbog sitnih povreda i porodičnih razloga ovu akciju su najavili da će da preskoče Marko Vukašinović, Ivan Ječmenica, Marko Bojić…

– Iako je na sjednici Upravnog odbora Odbojkaškog saveza Crne Gore 26. januara 2022. godine Joško Milenkovski jednoglasno izabran za novog selektora muške seniorske reprezentacije Crne Gore, makedonski stručnjak odlučio je da ipak ne vodi naš nacionalni tim. Milenkovski je pismom obavijestio kancelariju OSCG da „nije spreman da bude dio ovog projekta“ i zamolio Savez da „nađe drugo rješenje za poziciju selektora odbojkaške reprezentacije Crne Gore. Kao razlog za takvu odluku, Milenkovski navodi to što nekoliko iskusnijih igrača nije bilo

u mogućnosti da se odazove njegovom pozivu u nacionalni tim, navodi se u saopštenju OSCG. S obzirom na obaveze koje veoma brzo očekuju našu seniorsku reprezentaciju, prije svega u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, a koje se održavaju u avgustu ove godine, OSCG je najblaže rečeno iznenađen potezom Joška Milenkovskog.

U svakom slučaju, izbor novog selektora mora se obaviti što prije, kako bi ostalo dovoljno vremena za njegov kontakt sa igračima, program priprema za kvalifikacije i njegovu realizaciju.

– Ovom prilikom napominjemo da je mlađa seniorska reprezentacija Crne Gore (U22) nedavno izborila plasman na Evropsko prvenstvo gdje će igrati osam najboljih selekcija Starog kontinenta, što dovoljno govori o kvalitetu momaka koji treba da budu i okosnica seniorske reprezentacije. Većina tih igrača već je boravila na pripremama za seniorska evropska prvenstva, a prilikom nastupa na šampionatima u Holandiji i Češkoj krenulo se sa postepenom smjenom generacija, koja je bila neminovna. Generacija koja je dva puta učestvovala na evropskim prvenstvima stvarana je godinama, a sigurni smo da naši mladi igrači, uz pomoć nekoliko iskusnijih saigrača, imaju potencijal da nastave njihovim putem. Smatramo da upravo zbog toga, rad sa reprezentacijom Crne Gore i učešće u takvom projektu treba da bude čast i privilegija za svakog

Četvrtak, 2. jun 2022.

stručnjaka, stoji u saopštenju OSCG. Milenkoski, koji je protekle sezone vodio grčki Foinikas, na klupi Crne Gore treba da naslijedi Veljka Bašića, koji je uspješno vodio ,,crvene“ u prethodne četiri godine i odveo našu selekciju na dva prvenstva Evrope. Međutim, nakon posljednjeg EP u Češkoj, Bašić je krajem oktobra prošle godine odlučio da podnese ostavku, preuzimajući odgovornost za nesupjeh na EP (svih pet poraza, bez osvojenog seta) jer ,,rezultat i naročito ponašanje određenih igrača prema radu i grupi je bio razočaravajući“.

OSCG, za koji je ovo neočekivan i veliki udarac, sada će morati da traži novo rješenje za selektora, jer su kvalifikacije za EP u avgustu, a pripreme već u julu.

Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi sa Portugalom, Luksemburgom i Islandom.

Plasman na EP izboriće prvoplasirane selekcije iz sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija, s tim da će rezultati sa posljednjeplasiranim selekcijama iz grupa biti brisani.

S. J.

PODGORICA – Nikada u istoriji fudbalska reprezentacija Crne Gore nije igrala četiri meča u 11 dana. Prvi put tako izazovan, zahtjevan raspored čeka je ovog mjeseca u trećem izdanju Uefine Lige nacija, počev od subote i duela s Rumunijom u Podgorici, do okršaja s istim rivalom 14. juna u Bukureštu.

Između dva nadmetanja s balkanskim ,,trikolorima“, selekcija Miodraga Radulovića gostovaće Finskoj i dočekati Bosnu i Hercegovinu.

– Imaćemo četiri utakmice u kratkom periodu. To je zahtjevno za sve igrače, ali se nadamo da ćemo svi ostati zdravi, što je najbitnije, a onda i spremni dočekati utakmice.

Idemo redom, utakmicu po utakmicu – rekao je vezista ,,sokola“ Ilija Vukotić.

Crna Gora od ove godine igra u B diviziji, drugom rangu Uefinog najmlađeg takmičenja za nacionalne timove.

Najbolji iz grupe plasiraće se u A diviziju, posljednji ispasti u niži rang, gdje su ,,sokoli“ igrali u prva dva izdanja Lige nacija.

Otvaranje s Rumunijom moglo bi da nagovijesti domete Radulovićevih izabranika.

– Uvijek su prve utakmice najvažnije jer kako krene takmičenje obično se tako i nastavlja. Rumunija je kvalitetan protivnik i očekuje nas zahtjevan meč. Ali bićemo spremni na to i znamo da mnogo zavisi od nas. Tačnije, od toga kako ćemo ući u utakmicu, kako ćemo odgovoriti

Sa sinoćnjeg treninga naših najboljih fudbalera na „DG Areni“

na igru protivika... Mislim da treba da gledamo samo sebe i ono što ćemo mi da radimo – kazao je Vukotić.

KOGA NEMA, BEZ NJEGA SE MORA Tradicionalno, Crnoj Gori fali nekoliko igrača, i to oni ključni – duel s Rumunijom propustiće Stevan Jovetić, a sva četiri u junskom ,,paketu“ Stefan Savić.

Zbog povreda su otpali i Milutin Osmajić, Marko Simić, Uroš Đurđević, Lazar Carević, a Nikola Šipčić će se ekipi priključiti u Helsinkiju...

– Stefan je igrač koji nam mnogo znači, ali koga nema bez njega se mora. Momci koji su tu daće maksimum i vjerujem u sve njih – rekao je dvadeset trogodišnji vezista.

Rumunija je dobro poznat rival našoj selekciji. Dva tima sastala su se u premijernom izdanju Lige nacija 2018. (remi i pobjeda Rumuna), a bili su protivnici i u kvalifikacijama za Mundijal održan iste godine (remi i pobjeda Crne Gore).

– Smatram da su Rumuni najkvalitetniji u našoj grupi, ali kao što sam rekao ići ćemo utakmicu po utakmicu. Kada

U redovima šampiona slijede velike promjene u igračkom kadru

PODGORICA – Sezona je tek završena, ali je jasno da će u redovima Sutjeske biti velikih promjena u igračkom kadru.

Održan žrijeb za odbojkaško Evropsko prvenstvo do 22 godine

Mlađi seniori u grupi sa Italijom, Holandijom i Turskom PODGORICA – Muška mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore će na Evropskom prvenstvu igrati u grupi B sa selekcijama Italije, Holandije i Turske, odlučeno je žrijebom u Luksemburgu, u sjedištu Evropske odbojkaške konfederacije.

U grupi A takmičiće se Poljska, Francuska, Srbija i Austrija.

Prvo Evropsko prvenstvo za

odbojkaše do 22 godine igraće se od 12. do 17. jula u poljskom Tarnovu.

Izabranici Balše Radulovića su vizu za EP izborili kroz kvalifikacije, kao najbolja drugoplasirana selekcija u šest kvalifikacionih grupa. ,,Crveni“ su na kvalifikacionom turniru u Tirani upisali maksimalnu pobjedu protiv domaće Albanije i poraz od 3:2 protiv Austrije, što je bilo

dovoljno za plasman na EP. U konkurenciji dama, Evropsko prvenstvo mlađih seniorki se od 12. do 17. jula održava u Italiji, u dva grada Ćerinjoli i Andriji.

Voljom žrijeba je odlučeno da u grupi A (Ćerinjolo) igraju Srbija, Italija, Austrija i Ukrajina, a u grupi B (Andrija) selekcije Turske, Poljske, Danske i Izraela.

S. J.

Ono što je od polusezone jasno jeste da tim napušta Nikola Janjić, koji je još tada dogovorio transfer u Osijek, finiš sezone u dresu Sutjeske nije dočekao ni Brazilac Augusto, jer će karijeru najvjerovatnije nastaviti na Kipru. Odmah nakon završene sezone klub je napustio i štoper Meldin Drešković. Međutim, tu, kako sada stvari stoje, neće biti kraj odlascima. Od ranije je bilo poznato da će reprezentativac Vladimir Jovović napustiti redove ,,plavih“ (pominje se odlazak u Katar), a po svemu sudeći, Nikšićane će napustiti Filip Mitrović, Marko Vučić, Darko Nikač, Marko Zoćević…

Samim tim jasno je da će Sutjes-

D. MIJATOVIĆ

Povratak Ćukovića, na listi želja Striković, Đinović, Krstović…

Igor Ćuković donio Budućnosti trofej Kupa prije mogućeg povratka u Sutjesku

ci trebati pojačanja. Za sada je potpis stavio štoper Adrijan Rudović, ali pojačanja se tek očekuju. Na listi želja je Igor Ćuković, kojem je istekao ugovor sa ekipom Budućnosti, pa šampion želi da vrati nekadašnjeg defanzivca. Vrlo lako kraj Bistrice bi mogla da se nađu i

dva igrača iz Zete i to Ognjen Đinović i Srđan Krstović.

Kako nezvanično saznajemo, Sutjeska je u pregovorima i sa nekoliko mladih napadača – Vukom Strikovićem, koji je bio u Rudaru, a zatim otišao u Mladu Boleslav, te Matijom Krivokapićem iz Podgorice…

R. P.

Arena

Četvrtak, 2. jun 2022.

Sportski miks

21

nije, Ilija Vukotić očekuje dobro izdanje

I. BOŽOVIĆ

perativ kad reprezentaciju

se pripremam za neki susret kažem da je najbitnije ono što ću ja raditi u datom trenutku.

Mislim da je Janis Hadži iz Rendžersa njihov najkvalitetniji fudbaler, ali koliko znam neće igrati zbog povrede. U suštini, dobri su kao kolektiv – ocijenio je Vukotić.

– Prvi treninzi poslužili su da nas selektor uvede u ritam i kaže što očekuje od nas u narednim mečevima. Polako se spremamo i analiziramo protivnika i daćemo sve od sebe da spremno dočekamo subotnji meč.

Liga nacija je osmišljena da

Ulaznice od danas u prodaji Prodaja ulaznica za utakmicu prvog kola grupe B3 UEFA Lige nacija, između Crne Gore i Rumunije, počinje danas u 10 časova na šalterima SC ,,Morača“, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.

Ulaznice će se prodavati po cijeni od dva eura za sjevernu i južnu tribinu, tri eura za sektore A, B, E i F na istočnoj tribini, odnosno četiri eura za sektore C i D na toj tribini.

Za ulazak na sektore A i F na zapadnoj tribini potrebno je izdvojiti pet eura, za sektore B i E šest, a za sektore C i D osam eura.

Ulaznice će se prodavati danas i sjutra od 10 do 17 časova, a na dan utakmice (subota) od 10 sati pa do početka meča. zamijeni prijateljske utakmice, da zadrži takmičarski naboj kod reprezentativaca i kad se ne igraju kvalifikacije za evropsko ili svjetsko prvenstvo. Četiri junska i dva meča koja su na programu u septembru biće proba za kvalifikacije za Euro 2024. koje će se igrati od marta do novembra naredne godine.

– U Ligi nacija pobjede nijesu imperativ, ali u svakoj utakmici kada se igra za reprezentaciju trijumf treba da bude imperativ, bez obzira na ime protivnika i koliko imamo povrijeđenih igrača. Dakle, nemamo pritisak da osvojimo tri boda, ali treba da razmišljamo o njima – podvukao je Vukotić.

MAKSIMALNO – MINUT ILI 90 Vezista portugalske Boaviste na pozajmici iz Benfike imao je debi iz snova za ,,A“ selekciju – u novembru 2021. postigao je pogodak protiv Holandije 13

minuta po ulasku na teren.

Igrao je i tri dana kasnije protiv Turske, a u subotu bi trebalo da upiše treći nastup u dresu s državnim grbom. Vukotić je vezista za čijim karakteristikama ,,vapi“ naša reprezentacija – siguran na lopti, dugog koraka, raznovrsan – i očekuje se da dobije značajnu minutažu u četiri junska meča.

– Mogu samo da kažem da ću dati sve od sebe, a sve ostalo je na selektoru – da li ću igrati ili neću. Svaki minut koji dobijem, jedan ili 90, odigraću maksimalno – istakao je Vukotić, zadovoljan proteklom sezonom na klupskom planu.

– Bila je to moja prva sezona u prvoj ligi Portugala, koja je među šest-sedam u Evropi.

Odigrao sam 25 utakmica, a imao sam povredu početkom godine zbog koje me nije bilo na prvom okupljanju reprezentacije u 2022. Nadam se da će sljedeća sezona biti još bolja – poželio je nekadašnji Ne. K. član Grblja.

Radović i Bakić među 10 na svijetu PODGORICA – Crnogorski paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić poslije uspješnih nastupa na turnirima u Parizu i Laškom nalaze se među deset najboljih na junskoj Svjetskoj para stoni tenis rang listi kategorije S10.

To je prvi put u istoriji crnogorskog paraolimpijskog pokreta da Crna Gora ima dva predstavnika među deset najboljih stonotenisera svijeta, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Radović se, sa novih 66 bodova, vratio na treće mjesto sa 1.760 bodova.

Bakić je sedmi sa 1.673 boda,

POKCG

Istorijski plasman za crnogorski para stoni tenis

što je njegov najbolji plasman na rang listi u karijeri. Čelnu poziciju zadržao je Poljak Patrik Čojnovski sa 1.908, dok je drugoplasirani Dejvid Džejkobs iz Indonezije sa

1.786 bodova.

Radović i Bakić nastupiće od danas na međunarodnom parastonoteniskom turniru ,,Montenegro open“ u dvorani ,,Verde“ u Podgorici.

R. A.

Sjajan nastup crnogorske atletičarke

Marija Vuković sa 195 centimetara osvojila Atinu PODGORICA – Marija Vuković potvrdila je izuzetnu formu u novoj sezoni na otvorenom – crnogorska atletičarka osvojila je prvo mjesto na mitingu „Filothei Women Gala“ u Atini i to sa rezultatom 195 centimetara.

Crnogorska atletičarka preskočila je 195 centimetara, izjednačivši najbolji rezultat sezone, ostvaren prije dvije

sedmice na mitingu u Kalamati. Za razliku od tada, sinoć je imala žestoku konkurenciju, a bila je najbolja, jer je visinu preskočila iz manjeg broja pokušaja od Angeline Topić.

Kćerka Dragutina Topića, takođe je preskočila 195 centimetara, što je njen lični rekord, jer je do sada imala najbolji rezultat 191 centimetar u dvorani, odnosno 188 na otvorenom.

Na taj način Vuković je potvr-

dila sjajnu formu i da je stabilna na visinama preko 190 centimetara, a ujedno je blizu svog najboljeg rezultata od 197 centimetara, koji je postavila prošle godine na posljednjem takmičenju pred Olimpijske igre.

Već 18.juna Marija Vuković imaće priliku da pokaže sjajnu formu na najvećoj sceni, jer će u Parizu debitovati na Dijamantskoj ligi.

R. P.

Legendarni Španac nakon velike pobjede nad Đokovićem komentarisao debatu o ,,najboljem u istoriji“

Nadal: Nije bitan broj osvojenih grend slemova Rafael Nadal (35) je novu bitnu stranicu u epohalnoj karijeri ispisao u utorak rano ujutru, pobjedom nad najvećim rivalom Novakom Đokovićem 6:2, 3:6, 6:2, 7:6 u četvrtfinalu Rolan Garosa.

Za Španca slijedi duel sa Aleksandrom Zverevom, ima priliku da dođe do 22. gren slem titule, čak 14. na Rolan Garosu – i tako popravi svoj rekord na najvećim turnirima... Đoković ostaje na 20 grend slem trijumfa, tako da je ovaj trijumf važan u debati o najboljem teniseru u istoriji.

O tome Nadal nije želio da komentariše, ističući da za računicu o ,,najboljem ikad“ to i nije bitno.

- Ovo je bila samo još jedna epizoda. Igrali smo, kao što sam i ranije govorio, velike mečeve, uvijek su specijalni. Ovog puta je to bilo samo četvrtfinale, ne finale. To je razlika. Ali svakako ostaje super klasik u velikom scenariju. Novak, Federer i ja imamo nevjerovatne zajednič-

ke priče u toliko važnih mečeva tokom godina. To čini stvari posebnim i emotivnim.

Uvijek se govori o tome ko će završiti sa najviše slemova ili ko je najbolji u istoriji. Iz moje perspektive to nije važno.

Ostvarili smo naše snove. Ispisali smo istoriju sporta jer smo napravili stvari koje niko ranije nije. Nije važno ko će osvojiti više slemova, nivo sve trojice je veoma izjednačen. Malo razlike su to i u krajnjoj liniji nije bitno – poručio je Nadal, koji u međusobnom skoru sada ima pobjedu manje od Đokovića, ali čak četiri više (11:7) na grend slem takmičenjima uz skor 8:2 na Rolan Garosu. Đoković je nakon poraza analizirao taktičke razloge poraza, istakao kao važan i faktor publike koja je bila na strani rivala.

- Teško je izabrati jedan element koji je odlučio. Vjerovatno je to moj bekhend koji me nije služio, mnogo grešaka sam napravio.

On je to koristio, servirao mi je uglavnom na bekhend, ja iako sam reternirao, ti udarci su bili kratki, pa je on mogao da diktira tempo iz forhenda, iz sredine terena. Ušao sam u meč sredinom drugog seta iako je on treći dobio lagano, četvrti sam ja mogao da dobijem i da uđemo u peti. Tada bi sve bilo otvoreno. Šteta. Imao sam dvije set lopte, svoj servis. Publika je preokrenula meč, ona je bila 99,9 procenata na njegovoj strani i to je to, nema šta. Oni su ga podigli u tim momentima kada je trebalo i šteta... Ovo je veliki meč, veliki je značaj, svjestan sam toga i naravno da je uvijek razočaranje veliko kada izgubiš od najvećeg rivala – kazao je Đoković.

Odlazeći šampion je istakao da na njega nije psihološki uticalo to što se danima u teniskoj javnosti pričalo da je on favorit, a da je razočaran i ljut što nije iskoristio dvije set-lopte u četvrtom setu.

S. S.

Arena

22

Četvrtak, 2. jun 2022.

ŠAH Velemajstor Dragan Kosić preuzeo kormilo crnogorske reprezentacije

Olimpijada u Čenaju prvo iskušenje Dvostruki seniorski šampion naše zemlje, dugogodišnji reprezentativac i svojevremeno standardni prvotimac Budućnosti, Elektroprivrede i Crnogorca, veoma pouzdani velemajstor Dragan Kosić preuzeo je kormilo najbolje crnogorske selekcije na poziv rukovodstva ŠSCG. On je na toj funkciji zamijenio šahovskog pečalbara, naturalizovanog Holanđanina Ivana Sokolova koji je iz ljubavi, kasnije će se ispostaviti, samo prema honoraru, bio na čelu našeg muškog sastava, na sreću samo jednu godinu ali dovoljno da nas „zaduži“ po pitanju međunarodne šahovske afirmacije. Ali, u ovom trenutku po svršenom poslu svaki komentar je suvišan osim činjenice koja se mora istaći - da se Sokolov nije odazivao na naše pozive i nije se udostojio da odgovori na pitanja Arene nakon njegovog izbora. Neka ovo bude samo dobra pouka i opomena čelnicima ŠSCG da po pitanju nekih novih kadrovskih rješenja ubuduće dobro razmisle.

Inače, Kosića prvo iskušenje očekuje na Olimpijadi u Čenaju (Indija) đe će pod državnom zastavom Crne Gore nastupiti

GM Denis Kadrić, GM Nikola Đukić, IM Luka Drašković, GM Dragiša Blagojević i FM Andrej Šuković.

- Sa svima sam obavio razgovore i odlučio da na čelnoj tabli bude velemajstor iz BiH Denis Kadrić koji je nedavno prešao na crnogorsku rejting listu. To znači da će poslije više od dvije decenije na drugoj zaigrati Đukić, moj veliki prijatelj, klupski i reprezentativni drug. Drago mi je što je imao razumijevanja da ovoga puta odgovornost vođe ekipe prepusti Kadriću. Na trećoj je prošlogodišnji prvak Drašković a na četvrtoj iskusni Blagojević – obrazlaže svoju formaciju za Čanj Kosić.

On ističe, da je imao veliku dilemu oko rezervi.

- Da kojim slučajem Kadrić nije došao ili da je neko od pomenutih otkazao, IM Blažo Kalezić bi sigurno bio u ekipi. Međutim, kako su se okolnosti promijenile ja sam prednost dao mladom i perspektivnom Andreju Šukoviću koji je naročito napredovao u posljednje dvije godine. To najbolje potvrđuje njegov rezultat sa posljednjeg seniorskog prvenstva kada se okitio bronzanom medaljom.

Iako, fudbalski rečeno, Šuko-

Luštica Bay domaćin Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju

Novi spektakl na moru vić ovoga puta neće imati zavidnu minutažu sigurno će osjetiti draž i atmosferu grandioznih takmičenja.

Blažo je sigurno dao ogromni doprinos crnogorskom šahu i nema dileme da će ponovo zaigrati na narednom evropskom prvenstvu koje će se iduće godine održati kod nas – zaključio je Kosić, opravdavaju svoju listu putnika za postojbinu drevne igre.

O eventulnom plasmanu naš sagovornik nije mnogo trošio riječi ističući da je nezahvalno davati prognoze s obzirom da će na najmasovnijem i najprestižnijem skupu matadora i amazonki na planeti, od 28. jula do 10. avgusta, nastupiti preko 200 selekcija sa svih

U OŠ „Radojica Perović“ u Podgorici

meridijana.

-Okupićemo se tri-četiri dana uoči odlaska za Indiju, tek toliko da poboljšamo pozitivnu energiju, razmijenimo mišljenja i koliko je moguće obnovimo gradivo za najveći izazov u ovoj godini. Inače ja sam svima na usluzi 24 časa i spreman da se stavim na raspolaganje po bilo kom pitanju.

U ovom trenutku jedino mogu garantovati da ćemo svi pružiti maksimum. Atmosfera je na zavidnom nivou, hemija među nama još bolja i svi smo orni za nadmetanja. Osjećam da ćemo se žestoko boriti za svaki poen i makar nekolika mjesta iznad prosječnog rejtinga za nas će predstavljati veliki uspjeh - rekao je Kosić.

Lazarević i Kvin

Širi se misija drevne igre

U jednoj od učionica OŠ „Radojica Perović“ u Podgorici, tog popodneva, bilo je veoma ugodno i inspirativno družiti se sa učenicima, polaznicima šahovske sekcije i njihovim nastavnikom Goranom Trifunovićem.

Naime, u ovoj uglednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi ŠK „Prosvjeta“ nastavlja da širi misiju i ljubav prema drevnoj igri i onome što znače svi njeni

aspekti za psihofizički razvoj djece u tom uzrastu.

-Upriličili smo lijepo, nadamo se i korisno druženje sa osnovcima svih uzrasta, recitovali poeziju, govorili o slavnim šahistima kroz istoriju šaha i na kraju odigrali simultanku na 12 tabli, uz prikladne darove najboljima. Da bi bilo zanimljivije pridružio nam se i klupski drug Brano Kadić da ovjekovječi ovaj događaj

u šahovskoj rubrici Arene.

Vjerujem da smo im ovaj dan učinili lijepim i zanimljivim, prijatno iznenađeni kako će među njima biti i dobrih igrača, potencijalnih prvotimaca! Stiže vrijeme Milana Vetnića, Veljka Sekulovića, Slobodana Boškovića, Pavla Perovića, Tadije Kasalice, Novaka Kovačevića, Janka Rackovića, Maje Bogojević, Vuka Jankovića, Minje Raičević i Eme Bogdanović koji iz dana u dan upijaju nova šahovska znanja i marljivo se pripremaju za školska i opštinska takmičenja, rekao je kapiten ŠK „Prosvjeta“, majstorski kandidat Dragan Čađenović i obećao ambicioznim i vrijednim đacima novi susret i prijateljski meč sa vršnjacima iz OŠ „Njegoš“ u Spužu.

Na rastanku Čađenović se zahvalio direktorici Snežani Dakić-Tomanović na značajnoj podršci koju je pružila premijerligašu iz Podgorice da nastupi u crnogorskom kupu minulog vikenda u Herceg Novom..

Završen FM turnir u Đenovićima

Irac Kvin bez poraza Irac Rori Kvin osvojio je prvo mjesto na FM turniru u Đenovićima sa šest poena pri čemu je pet partija riješio u svoju korist i dvije remizirao.

Drugo i treće sa po pet poena podijelili su predstavnici grada domaćina Miodrag Ćeranić i Mihailo Pušara.

Vrijedno je zabilježiti odličan rezultat mladog i perspektivng Pušare koji je na ovom međunarodnom takmičenju zaradio čak 139 rejting poena.

Zatim slijede Zoran Lazarević i Slobodan Ilić sa po 4,5, Nikola Đorđević sa 1,5, Zoran Lakušić sa 1 i Goran Petrušić sa 0,5 poena.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA – Luštica Bay će i ove godine biti domaćin Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, koje se ovog vikenda, održava na atraktivnoj lokaciji akvatorijuma zaliva Trašte.

Prijavljeno je šezdesetak mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4. Pored takmičara iz tivatskog Delfina, koji je organizator prvenstva, učestvovaće jedriličari iz klubova – „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, „Lahor“ iz Kotora i „Jovo Dabović“ iz Tivta.

U isto vrijeme se održava i Optimist Kup Luštica Bay, u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 15 godina starosti.

Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay. – Zaista se radujemo što Luštica Bay postaje prepoznatljiv centar nautičkog sporta na Jadranu, stecište jedriličara svih uzrasta i zaljubljenika u ovaj sport iz zemlje i inostranstva.

Srećni smo što smo u Jedriličarskom klubu Delfin dobili izuzetnog partnera koji sa velikim znanjem i strašću popularizuje jedriličarstvo među mladima i onima nešto iskusnijima. Nama je posebno važno da pružimo podršku mladima, kako bi oni pronašli sopstveni put razvoja i ostvarili svoje snove. Atraktivna sportska nadmetanja u jedrenju sigurno će privući veliki broj gledalaca, a mi želimo da budemo najbolji domaćini za sve koji traže avanture i zabavu na kopnu i vodi. Iznova dokazujemo da je Luštica Bay jedna od najpopularnijih destinacija na Crnogorskoj rivijeri i sa osmijehom dočekujemo sve takmičare i goste u našoj zajednici koja pruža sve za odmor i uživanje, a uvijek mami goste da se ovdje ponovo vrate – rekla je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay. Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, održava se u prelijepom Akvatorijumu zaliva Trašte u kome su izuzetni uslovi za jedrenje, uz dobar vjetar na talasima Jadrana i savršeno prirodno okruženje poluostrva Luštica.

Ove godine se paralelno održava i Optimist Kup Luštica Bay, međunarodno takmičenje koje

predstavlja izvrsnu priliku za mlade domaće talente da uporede svoja znanja i vještine sa vršnjacima, upoznaju se i razmijene iskustva uz lijepo druženje.

Prošle godine u junu u Luštici Bay je sa velikim uspjehom prvi put održano Otvoreno prvenstvo Evrope za klasu ILCA (Laser) do 21 godine (EECU21 2021). Tom prilikom je Akvatorijum zaliva Trašte predstavljen kao novo, gotovo idealno regatno polje koje je postalo dostupno zahvaljujući obalnoj infrastrukturi marine Luštica Bay. – Veoma smo ponosni na činjenicu da se jedrenje u Crnoj Gori razvija punim jedrima, da imamo sve više mladih jedriličara, te i da na svjetskoj sceni u olimpijskim klasama postižemo vrhunske rezultate. Partnerstvo sa Lušticom Bay za nas je dragocjeno i zahvalni smo na podršci koja nam omogućava da rastemo. Domaćinstvo Otvorenog ILCA juniorskog prvenstva Evrope prošle godine, za sve nas je znak povjerenja međunarodne jedriličarske zajednice i priznanje postignutih rezultata. Upisali smo se na mapu evropskih regatnih polja i značajno doprinijeli promociji Crne Gore kao nautičke destinacije. Imamo sjajnu djecu, posvećenu jedrenju, moru i prirodi. Uporni smo i posvećeno radimo – rekla je Aleksandra Janičić, sekretar Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta.

Start prve regate Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju u klasi ILCA je danas u 11 časova, na regatnom polju Akvatorijuma zaliva Trašte. Jedriće ukupno osam regata, prema programu koji će na sam dan takmičenja biti dostupan na veb-sajtu Jedriličarskog kluba Delfin. Za takmičare se primjenjuju regatna pravila klase i međunarodna uputstva za jedrenje, kao i internacionalni sistem bodovanja. Pravo učešća imaju svi domaći i inostrani takmičari, članovi nacionalnih saveza, bez ograničenja u pogledu broja učesnika. Sve jedrilice moraju posjedovati validan dokaz premjera. Najboljim jedriličarima u svakoj klasi biće dodijeljene vrijedne nagrade, na ceremoniji koja počinje u nedjelju 5. juna, u 18 časova, u zalivu Trašte.

R. P.

Feljton

Četvrtak, 2. jun 2022.

23

1.

4.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

Kapitalno djelo iz decenija prije Nemanjinog urbicida » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Iako nije tačno ubicirano mjesto prvog Nemanjinog krštenja (spominje se oblast Ribnica), u stručnoj literaturi su preovladala mišljenja da se upravo taj čin dogodio u podgoričkoj Crkvi Sv. Đorđa, koja je bila katolička crkva, a za vladavine Stefana Nemanje Zetom, ona će postati pravoslavni hram. Međutim, postoje savremena gledišta prema kojima se ovaj čin mogao dogoditi na Martinića gradini ili Lontodokli, s obzirom da se ovaj grad spominje 1165. godine, u kojem je, inače, arheologija determinisala forme (nad)biskupskog grada, sa katedralnim hramom.

Jedna od najznačajnijih crkvenih manifestacija u Duklji poznatih nauci bilo je osvećenje katedrale Sv. Tripuna u Kotoru 1166. godine.

Potrebno je konstatovati da na ovoj crkvenoj svečanosti nema predstavnika Dubrovačke nadbiskupije, dok su u njoj sudjelovali i prisustvovali gotovo svi najznačajniji crkveni dostojanstvenici iz dukljanske crkvene pokrajine: Majo, biskup Kotora, Lazar, biskup Arbana, Martin, biskup Drivasta, Ivan, biskup Ulcinja, Petar, biskup Svača, Mihailo, opat Sv. Ivana, Petar, opat Sv. Srđa i Vakha, Ivan, opat, Sv. Spasa Barskog, Petar, opat, Sv. Mihaila Kotorskog, Tripun, opat, Sv. Marije Budvanske, Petar, opat, Sv. Petra Kotorskog, Ivan, opat Sv. Đurđa pod Perastom i Đurađ, opat Sv. Spasa Arbanskog, uz predstavnike civilne vlasti.

Jedna od najznačajnijih simboličkih tačaka države Vojislavljevića, odnosno „svete dukljanske crkve“ bila je katedralna crkva posvećena Sv. Đorđu, zaštitniku Bara i Barske nadbiskupije, uz mauzulej dukljanskih vladara opatiju Sv. Srđa i Vakha na Bojani. Katedrala Sv. Đurđa/Đorđa imala je pored statusa prvostolne crkve i krunidbenu i memorijalnu funkciju. U ovoj crkvi su dukljanski vladari primali kraljevske insignije poslate od rimskog pape, a u njoj su svoja grobna mjesta imali dukljansko-barski nadbiskupi, visoki crkveni dostojanstvenici, dukljanski kralj Grubiša Vojislavljević, kao i svi oni znameniti građani „slavnog grada Bara“, koji je u Nemanjinom osvajačkom pohodu stradao zajedno sa ostalim gradovima u Duklji. Na osnovu žitija posvećenog Simeonu Nemanji, a koje je pisao njegov sin, kralj Stefan Prvovenčani, saznajemo da je jedino od Nemanji-

Nezamislivo je pisati o kulturološkoj dimenziji Dukljanskog kraljevstva, odnosno Dukljansko-barske metropolije, a pri tome ne apostrofirati djelo nastalo u Baru, toliko citirani Ljetopis Popa Dukljanina (Kraljevstvo Slovena). Ovaj reprezentativni pisani spomenik predstavlja krsni list najstarije crnogorske istorije i književnosti

Pečat Srefana Nemanje

Crkva Sv. Đorđa pod Goricom

nog urbicida bio pošteđen Kotor, što se odnosi i na katedralu Sv.Tripuna. Ipak, tokom vladavine dinastije Nemanjića, nastupiće materijalna obnova katoličke crkve u primorskim gradovima Duklje/Zete, pa će do dolaska Osmanlija na ovo područje u urbanim zonama centralnu poziciju i dalje zauzimati biskupski kaptoli i katedrale Sv. Marije u Ulcinju, Sv. Ivana Krstitelja u Svaču i Sv. Ivana Krstitelja u Budvi.

Tokom najvećeg dijela XII stoljeća unutar Kraljevstva Slovena ili Dukljanskog kraljevstva trajaće borba unutar dinastije Vojislavljevića za prijesto, koju je u različitim formama podržavala Vizantija, da bi na kraju XII vijeka ovo nekad moćno kraljevstvo bilo svedeno na kneževinu, koja će ponovo takvim statusom biti u vazalnom odnosu spram Carigrada, i ubrzo postati plijen političkih aspiracija Raške.

Ova politička činjenica će de iure uticati na status Dukljansko-barske nadbiskupije, koja će privremeno izgubiti status metropolije, s obzirom na to da će Barska biskupija postati područna biskupija – sufragan Dubrovačke nadbiskupije. Intenzivira se dugi crkveni spor Bara i Dubrovnika u pogledu jurisdikcije nad biskupijama, odnosno nekadašnjom dukljanskom crkvenom provincijom, koji će biti okončan tek sredinom XIII stoljeća, uz pomoć srpskog kralja Uroša I, u korist Barske nadbiskupije.

Nezamislivo je pisati o kulturološkoj dimenziji Dukljanskog kraljevstva, odnosno



Bez djela Popa Dukljanina, teško bi bilo rekonstruisati neke važne događaje i datume iz najranije crnogorske svjetovne i crkvene povijesti. Postojanje Dukljaninovog djela omogućava nam da upoznamo vlastiti razvoj, ustrojstvo i oblike društvenog, političkog i crkvenog života u doba kada je nastala feudalna država Dukljana, predaka Crnogoraca Dukljansko-barske metropolije, a pri tome ne apostrofirati djelo nastalo u Baru, toliko citirani Ljetopis Popa Dukljanina (Kraljevstvo Slovena). Ovaj reprezentativni pisani spomenik predstavlja krsni list najstarije crnogorske istorije i književnosti, mada je istovremeno nezaobilazan izvor za razumijevanje srednjovjekovlja na širem južnoslovenskom prostoru.

Stoljećima je ovo djelo bila nezaobilazna literatura skriptorijima i bibliotekama na

Kralj Uroš Nemanjić

istočnoj obali Jadrana, a njegova prva štampana izdanja nailazimo i u evropskim metropolama, Amsterdamu, Frankfurtu ili Petrogradu. Postojanje ovakvog pisanog spomenika upućuje na zaključak, da i pored fragmentarno sačuvane duhovne zaostavštine, možemo govoriti o visokom kulturnom stepenu naših predaka. Svakako da djela poput Ljetopisa nijesu incident kulture jednog naroda, već su jedino mogla nastati u sredinima sa bogatim kulturnim

nasljeđem, kao što su tokom srednjeg vijeka, kod nas bila biskupska središta, odnosno urbana jezgra Bara i Kotora.

Iako su ime i biografija nastarijeg crnogorskog pisca ostali nepoznati, po opštem uvjerenju on je bio član Barskog kaptola. Nauka je pokušala da ubicira mjesto nastaka Ljetopisa, smatrajući ,,Ratački manastir kao jedini materijalni i autentični memorijalni ambijent u kojemu je nastala naša prva i do pojave Oktoiha i Gorskog vijenca najslavnija knjiga.“ Bez djela Popa Dukljanina pisanog u ruhu narodne tradicije, teško bi bilo rekonstruisati neke važne događaje i datume iz najranije crnogorske svjetovne i crkvene povijesti, tj. naša svijest o hiljadugodišnjem državnom i duhovnom identitetu bila bi amputirana. Sa druge strane, postojanje Dukljaninovog djela nam omogućava da upoznamo vlastiti razvoj, ustrojstvo i oblike društvenog, političkog i crkvenog života u doba kada je nastala feudalna država Dukljana, predaka Crnogoraca. Po ocjeni mnogih autora, Ljetopis Popa Dukljanina nastao je kao potreba da se razvija i gaji kult dinastije Vojislavljevića.

To je jedan u nizu razloga što smo ostali bez pisanih svje-



Djela poput Ljetopisa Popa Dukljanina nijesu incident kulture jednog naroda, već su jedino mogla nastati u sredinima sa bogatim kulturnim nasljeđem, kao što su tokom srednjeg vijeka, kod nas bila biskupska središta, odnosno urbana jezgra Bara i Kotora

dočanstava nastalih u vrijeme Dukljanskog kraljevstva ili, kako to srpski kralj Stefan Prvovenčani u žitiju naziva, „kraljevstva ot prva“. Na taj način je naša kolektivna memorija ostala uskraćena za sadržinu vojislavljevićevskih povelja kojima su dukljanski vladari utemeljivali nove ili potvrđivali prava postojećih benediktinskih samostana.

Na postojanje ovih akata posredno ukazuju povelje koje su dukljanski vladari izdavali benediktincima na dubrovačkom području, s obzirom da se nijesu našli na udaru raškog župana Nemanje. Uprkos navedenom memoricidu, ipak smo u mogućnosti da izvršimo rekonstrukciju nekih bitnih sastavnica života Katoličke crkve na Crnogorskom primorju, dok su u unutrašnjosti Crne Gore, izuzimajući pojedine toponime, čak i materijalni tragovi uništeni.

Dakle, ne postoji ni jedna vojislavljevićevska povelja koja govori o benediktinskim samostanima u zaleđu Duklje, na prostoru Zetske ravnice i njene šire okoline, iako je na tom području zabilježeno postojanje benediktinskog reda i prvog pomena Crne Gore 1053. godine.

Treba ukazati da nakon Nemanjinog pohoda na Zetu i njenog osvajanja 1186. godine, ostali vladari iz dinastije Nemanjića, tokom prve polovine XIII stoljeća nijesu grublje uticali na život Katoličke crkve u Duklji/Zeti, jer su bili, između ostalog, svjesni činjenice da bi krstaška vojska koja je zauzela i zaposjela Carigrad od 1204. do 1261. godine mogla da ih pohodom na Srbiju zbaci sa prijestola. Uostalom, Nemanjići su dobili krunu od pape Honorija III 1217. godine, i većina vladara iz ove dinastije dugo su se predstavljali Rimu kao poklonici Katoličke crkve, a takve njihove aktivnosti prepoznajemo i preko redovnih donacija bazilici Sv. Nikole u Bariju.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. jun 2022.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Opština Rožaje, podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Rožaje, na katastarskim parcelama br. 1374/1, 1374/2, 1374/3, 1374/4, 1374/5, 1374/6, 1374/7, 1374/10, 1374/19, 1374/29, 1374/34, 1373, 2514/2, 1514/3, 2514/4 KO Rožaje, opština Rožaje.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana obavještavanja, u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, ulica „M.tita“ br 1, kancelarija broj 11, svakog radnog dana u terminu od 09 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Opštine Rožaje www.rozaje.me .

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, kao i na e-mail urbanizamrozaje@t-com.me , je do 02.07.2022. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj Sali JU ,,Narodna biblioteka Rožaje” dana 27.06.2022. godine, sa početkom u 12 časova.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM vikendicu u Kučka korita 50m2 + ostava i 2000 kvadrata zemljišta. Cijena po dogovoru.

Tel.067/351-858 1 IZDAJEM stan od 50m2 120 eura, ulica Miladina Popovića 18-Zabjelo(kod zgrade Vodovoda) Tel.069/483-785 2 PRODAJEM hektar zemlje u Berima kod crkve.

Tel. 067/393-216 3 Centar kod ugla dvije ulice jedinstvena poslovna zgrada oko750m2 (delux penthaus na vrhu) sa 8 parkinga i garažom po želji. Ima niz veoma bitnih prednosti za biznis. Izuzetna po svemu. Prodajem.

Tel. 069/867-791 5 Prodajem stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan.

Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov.

Tel. 067-495-448 12

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 6 ODRŽAVANJE PORODIČNIH SPOMENIKA -obnavljanje natpisa na spomeniku -čišćenje slika urezanih u mermeru -čišćenje mermera -premazivanje lanenim uljem M . Danilo Tel. +38766201637 , 068/135-280 Viber 7 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 8

Poslovni broj: Iv 1412/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Pavlović Jovana, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika preduzetnik Božović Lidija iz Bara, Bjeliši bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 132,05 eura, dana 01.06.2022. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Božović Lidija iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1412/22 od 04.05.2022. godine i rješenje o troškovima od 01.06.2022. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Iv.br.337/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću proizvodnju , promet roba i usluga “Smokva”, Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, Podgorica, PIB: 02759411, protiv izvršnog dužnika Popović Danijela, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 126,58€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 01.06.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Popović Danijela, sa zadnje poznatom adresom ul. Milorada Jovančevića bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.337/22 od 29.03.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.05.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena.

Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd.

Tel.069/051-526 9 POTREBNI reklamni agenti za media projekat vezani sa restoranima i spa centrima u Podgorici.

Prijave do 20. juna.

Tel: 069/463-085 10 POTREBAN radnik na ranču K9 Horseriding + 200 u Donje Liješnje – Barutana za održavanje imanja i životinja.

Tel. 069/11-63-63 11

Ivm.br.368/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, ul. Studentska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Ramadan Zizaku, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 5.497,71€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 01.06.2022 godine,

oglasNo oDJElJENJE “PoBJEDa”

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zizaku Ramadana, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br. 368/22 od 02.05.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.05.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 01.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/ skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.06.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine.

IV Na sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god.

Dana 01.06.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 20 i člana 21 Zakona o elektronskim medijima ( “Službeni list Crne Gore’’, br. 46/10, 40/11, 53/11, 06/13, 55/16, 92/17, 82/20) , člana 27 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovorošću Lokalni javni emiter,,Radio Tivat“ ( “Službeni list Crne Gore-opštinski propisi’’, br.10/12 i 07/18 ), Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Tivat“ ( “Službeni list Crne Gore’’, br.26/22) i člana 185 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore br. 02/18, 34/19, 38/20 i 50/22), Odbor povjerenika opštine Tivat na sjednici održanoj dana 31.05.2022.godine, objavljuje JAVNI POZIV ovlašćenom predlagaču za podnošenja predloga za imenovanje tri člana Savjeta DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“ 1. Kandidate za člana Savjeta „Radio Tivat“ predlažu ovlašćeni predlagači i to: - iz oblasti turizma ( turističke organizacije, privredna društva iz oblasti turizma) - jednog člana - iz oblasti kulture ( opštinske javne ustanopve kulture ) – jednog člana - iz nevladinog sektora ( nevladine organizacije koje se bave : medijima, zaštitom ljudskih prava i sloboda, osobama sa invaliditetom, pravima pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, pravima djece, kulturom, ekologijom, umjetnošću, turizmom i slično ) – jednog člana 2. Predloženi kandidati za članove Savjeta biraju se iz reda afirmisanih stručnjaka iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“, koji su crnogorski državljani sa prebivalištem u Tivtu i koji imaju visoku stručnu spremu.

3. Članovi Savjeta ne mogu biti: 1.poslanici i odbornici; 2.zaposleni u DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“ 3.lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore ili Vlada; 4.izabrana, imenovana ili postavljena lica u organima lokalne samouprave; 5.funkcioneri političkih partija (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, članovi opštinskih odbora i opštinskih izvršnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri).

6.lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni,lica pod ugovorom i sl. imaju interesa u pravnim licima, koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa ili drugih audiovizuelnih medijskih usluga i sa njima povezanim djelatnostima (oglašavanje, elektronske komunikacije i sl.); 7.lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, korupcije, prevare ili krađe, bez obzira na izrečenu kaznu ili su pravosnažno osuđena za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne posljedice osude; 8.lica koja su bračni drugovi lica navedenih u tački 1 do 6 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravnoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini.

4. Predlog za imenovanje člana Savjeta sadrži: 1.ime i prezime, adresu i kratku biografiju predloženog kandidata koji mora biti potpisan i ovjeren od strane ovlašćenog predlagača, odnosno ovlašćenih predlagača.

2.Predlog kandidata za člana Savjeta podnosi se na obrascu koji je utvrdio Odbor povjerenika opštine Tivat.

Ovlašćeni predlagač dužan je da uz predlog iz tačke 4 Javnog poziva dostavi : 1.dokaz da je predloženi kandidat državljanin Crne Gore i da ima prebivalište u Tivtu; 2.dokaz o stručnoj spremi predloženog kandidata; 3.izjavu predloženog kandidata o prihvatanju kandidature i da ne postoji smetnja iz tačke 3 ovog Javnog poziva za njegovo imenovanje za člana Savjeta.

5. Nevladine organizacije kao predlagači dužne su da dostave: 1.dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave; 2.osnivački akt i statut, u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave; 3.izvještaje o radu i finansijske izvještaje za prethodne tri godine.

Nevladina organizacija može biti predlagač za imenovanje člana Savjeta, ako je kod nadležnog organa državne uprave registrovana najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva za podnošenje predloga za imenovanje Savjeta; Predlog kandidata za člana Savjeta sa potrebnom dokumentacijom, ovlašćeni predlagač dostavlja Skupštini opštine Tivat u zatvorenoj koverti, Odboru povjerenika opštine Tivat, sa naznakom ,, Predlog za člana Savjeta DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“, na adresu: Trg Magnolija 1, 85320 Tivat.

Rok za podnošenje predloga za imenovanje člana Savjeta je 45 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Ovaj javni poziv biće objavljen na web sajtu opštine Tivat i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Obrazac predloga za imenovanje kandidata za člana Savjeta objaviće se na web sajtu opštine Tivat: www.opstinativat.me Broj: Tivat, 31.05.2022. godine Odbor povjerenika Predsjednik, Spasoje Ljesar, s.r.

25

Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 01.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četvrtu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 29.06.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.

IV Na četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a).

Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 01.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 31.05.2022. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: •LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3.

II Jedanaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 24.06.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Na jedanaestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na jedanaestom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 31.05.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. jun 2022.

Marina, boginjo nesvakidašnja,

Дана 1. јуна 2022, послије тешке болести, у 65. години, преминуо је наш драги

MIROSLAV - MIĆA ĆETKOVIĆ Zauvijek ćeš živjeti u našem sjećanju.

NEBOJŠA i ALEKSANDRA JOVOVIĆ

MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ

81

РАНКО Бајов БОРИЧИЋ

MIROSLAV - MIĆA ĆETKOVIĆ Vječno te čuvamo od zaborava.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 2. јуна од 10 до 15 часова и 3. јуна од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници на градском гробљу у Загоричу у 15 часова. Кућа жалости: Николе Тесле бр. 189, Подгорица.

Očarala si svojim postojanjem ovozemaljski prostor.

No, sudbina te prebrzo odvede da obasjavaš i zračiš najljepšim sjajem tim nebeskim prostorima.

Jedinstvena, neponovljiva... počivaj u miru.

JOVAN i MARIJA JOVOVIĆ

Za nezaborav,

82

Dana 1. juna 2022. u 54. godini života, preminuo je poslije teške bolesti, naš dragi

DRAGOSLAV Dragutinov LONČAR Saučešće se prima u kapeli Miolje Polje –Župa, 2. juna od 10 do 18 časova i 3. juna od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na mjesnom groblju selo Kuta u 15 časova.

Ожалошћени: мајка СТАКА, супруга МИЛА, кћерка АНДРЕА, син БОРИС, сестре ВЕСНА, СОЊА, ЛИДИЈА и ДУШКА, снаха МИЛЕНА, унучад, сестрићи, сестрична, браћа и сестре од стричева са породицама, тетка, ујаци, браћа и сестре од ујака и тетака са породицама и остала родбина БОРИЧИЋ и ЛАКУШИЋ

tvoji BOŽOVIĆI

80

63

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i baki

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Ožalošćena porodica: otac DRAGUTIN –ĆAJO, brat BRANISLAV – BANE, sestra BILJANA, stric DRAGOJE, ujak ŽARKO, snaha NADA, bratanići RADOJE i VIKTOR, bratanična ANĐELINA, sestrići MATIJA i DANILO, tetke RADUŠA, KADUŠA, VERUŠA, DOBRANA i MILEVA, strina MILEVA, ujne DUŠANKA, LJILJANA i RANKA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala rodbina LONČAR i RAŠKOVIĆ

GOSPAVA - GOJA BRALETIĆ

84

MARINI MIKETIĆ NIKOLIĆ Teška je bol gubiti nekoga ko ti je toplina, sigurnost, dobrota, podrška, razumijevanje, mudrost, savjet i uzor.

Sa zahvalnošću i ljubavlju,

Hvala na dobroti koju si nesebično pružala.

Počivaj u miru.

sin BOGOLJUB, snaha VALENTINA, unuka ANDREA i unuk ALEKSANDAR

83

KOLEKTIV MINISTARSTVA EKOLOGIJE, PROSTORNOG PLANIRANJA I URBANIZMA

40

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. jun 2022.

Dana 1. juna 2022. preminuo je u 64. godini života naš dragi

27

Sa velikom tugom u srcu obavještavamo da nas je dana 1. juna 2022. napustila naša draga

ANA JANČIĆ Sada mirno i bezbrižno spavaj. Počivaj u miru i neka ti je zemlja laka, čuvamo te u srcu.

Sestra MAJA, zet GORAN, sestrići ALEHANDRO, VIKTOR, MATEJ i sestrična LEA

ŽARKO Jezdimira ĆULAFIĆ

72

LIDIJA Perice RADULOVIĆ rođena Ćosić

Saučešće primamo u kapeli Gornje Luge – Andrijevica, 1. juna od 16 časova i 2. juna od 9 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Saučešće primamo dana 2. juna od 10 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, gdje će se obaviti sahrana.

ANA JANČIĆ Ožalošćeni: kćerke JELENA i ANJA, sestra LJUBICA i ostala rodbina ĆULAFIĆ

Sestro moja… Bole sjećanja, boli pomisao da mi ostaju samo uspomene i da novih neće biti.

Prerano ljubavi, prerano za zbogom… Volim te i uvijek ću te voljeti.

Ožalošćeni: suprug PERICA, sinovi MARKO i MILOŠ, snaha VANJA, unuke i ostala rodbina RADULOVIĆ i ĆOSIĆ

Sestra MARIJANA sa porodicom 73

38

53

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

Tužan i bolan je rastanak od naše voljene ujne, velikog i iskrenog prijatelja

ANA JANČIĆ Dok živimo, živjećeš i ti.

Ujak RAJKO, ujna DARINA, braća SAŠA i STEFAN, snaha SARA

ŽARKU ĆULAFIĆU

74 Posljednji pozdrav našoj voljenoj

LIDIJE RADULOVIĆ

LJILJANA ČAVIĆ 70 Posljednji pozdrav dragom

ANI JANČIĆ Tvoj bol je prestao, ali naš bol i tuga za tobom ostaju vječno.

75

Zauvijek sa nama: GIGA, BRANKA i SONJA sa porodicama

Tetka GARA sa porodicom

ŽARKU ĆULAFIĆU NATAŠA RATKNIĆ i VJERA STIJEPOVIĆ 79 60

ANA JANČIĆ Anice naša, počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju.

Zaspala je vječnim snom moja draga

Od brata IVANA i bratanične MILICE 76

ANA JANČIĆ

ANA JANČIĆ Ostaćeš uvijek u mom srcu.

Posljednji pozdrav dragoj unuci.

Ujak BRANKO 78

Tužan pozdrav našem dragom

LIDIJA Perova RADULOVIĆ

Baba MILEVA

Bila si prijatelj kakav se vječno pamti. Počivaj u miru, divna moja Nišlijska.

77

Posljednji pozdrav našem

NIKOLI RADONJIĆU VESNA NILEVIĆ sa porodicom Bratske ruke su te prebrzo primile u zagrljaj.

Nama ostaju sva sjećanja na tvoje nesebično davanje i ljubav koju si nam pružao u životu.

Ožalošćene: SONJA, LJILJA, TANJA, RAJKA EVGENIJA i NATAŠA

MIĆU TRIVUNDŽI Zauvijek s najljepšim sjećanjima na tebe...

56

BRANKA, TANJA i MARKO

71

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

62

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom brataniću

Četvrtak, 2. jun 2022.

Posljednji pozdrav našem

MIROSLAVU - MIĆI Musinom ĆETKOVIĆU Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od tebe.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Stričevi MILENKO i SLAVKO sa porodicom 55

Dana 1. juna 2022. godine, poslije duže bolesti, ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

MIĆI Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

NIKOLA Dušana RADONJIĆ

GILE, MIRA i DEJO

1953–2022.

49

Дана 1. јуна 2022. године преминуо је

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 1. juna od 15 do 20 časova i 2. juna od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Mijokusovićima.

Dragi naš

NIKOLA

САВА Милићев ДУРКОВИЋ

Hvala ti za pažnju koju si nam pružao.

Neka tvoja duša počiva u tišini vječnog mira.

Ožalošćeni: supruga RADOJKA - RADA, sestre NADA, GARA i NEVENKA, snahe MILANKA i MINA, bratanići IVAN i GORAN, bratanična MILICA, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, unučad, kao i ostala mnogobrojna rodbina

Sestre od ujaka NIKOLINA i MARIJA i ujna SLAVICA POPOVIĆ Саучешће примамо на градском гробљу Загорич, 2. јуна од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: кћерка МИРА, син МИЛАН, унука САНДРА, унук ДЕЈАН, снаха ТАЊА, браћа МАШАН и ЂОРЂИЈА - ГЕРО, снахе МИЛКА, ЗОРКА и СНЕЖАНА, брат од стрица ДАНИЛО, сестра од стрица ДАРА, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне и остала родбина ДУРКОВИЋ

47

Obavještavamo rodbinu, braću, prijatelje i kumove da je dana 1. juna 2022, u 67. godini, tragično preminuo naš voljeni otac, brat, ujak i đed

58

50

Dragi ćiko

Voljeni

NIKOLA Sa tugom prihvatamo da si nas napustio.

Nadamo da si na nekom boljem mjestu. Čuvaćemo te od zaborava.

Pozdravi nam Zorana.

Počivaj u miru.

MILANKA, MINA, IVAN, GORAN, MILICA, HANA, DORA, ANJA i DUŠAN 65 Dragi ujače

NIKOLA Umjesto radosti na dan godišnjice braka, ostade tuga za tobom.

Imali smo još mnogo toga da prođemo zajedno, ali Bog je htio drugačije.

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

64 Dragi brate

NIKOLA

SLAVKO Markov POPOVIĆ

Otišao si na neko bolje mjesto gdje te više nšta ne boli.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.

Počivaj u miru.

69

Tvoja supruga RADA

DIJANA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima, 1. juna od 16 do 20 časova i 2. juna od 8 do 12 časova, nakon čega povorka kreće ka Njegušima, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana ispred crkve Sv. Save u Erakovićima.

NIKOLA Još je svježa rana za bratom Zoranom, zar i ti da nas napustiš.

Ostavio si neutješnu porodicu i duboku ranu na srcu.

Počivaj u carstvu nebeskom, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

67

Sestra NENA sa porodicom

Voljeni brate

Dana 1. juna 2022, u 72. godini života, preminula je naša draga Ožalošćeni: sinovi MILIVOJE i MILAN, kćerka SLAĐANA, brat VIDO, sestra BOSE, snahe MILA i RADMILA, unuci, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

NIKOLA

51

DRAGINJA Veselinova ŠUNDIĆ rođena Zečević

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

Saučešće se prima u kapeli Miolje Polje – Župa, 2. juna od 10 do 18 časova i 3. juna od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na mjesnom groblju Vasiljevići.

SLAVKU Od BRANKA POPOVIĆA sa porodicom 59

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Ožalošćena porodica: sin DRAŽEN, kćerka DRAGANA, pastorka BILJANA, sestra DANICA, zaove DRAGINJA - DARA i DANICA - BEBA, đeveričići VLADETA i DRAGAN, đeveričina LJILJA, brat od strica LUKA, sestra od strica LIDIJA, snahe MARTA, DRAGANA, SLOBODANKA i VERA, strina MILKA, unučad, bratanične, sestrići, sestrične, zaovići, zaovične i ostala rodbina ŠUNDIĆ i ZEČEVIĆ

Otišao si u zagrljaj roditeljima i bratu Zoranu prerano.

Nije trebalo ovako da se rastanemo.

Kako živjeti sa ovim bolom, brate?

Za ovu ranu nema lijeka. Živjećeš u našim srcima, počivaj u miru.

66

Sestra GARA sa porodicom

Dragi brate i ujače

NIKOLA

Bolan je ovaj rastanak.

Otišao si bez riječi i pozdrava, ostavio nam vječnu tugu.

Neka tvoja duša nađe mir pored brata Zorana. Čuvaćemo te od zaborava.

Sestra NEVENKA, zet DANILO, sestrične MARINA i MILENA

020-202-455, 020-202-456 61

68

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 2. jun 2022.

Dana 2. juna 2022. navršava se pola godine od smrti našeg oca i četiri godine i četiri mjeseca od smrti naše majke

Драгом

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

ADAMA L. ŠEKARIĆA

АЛЕКСАНДРУ - САШИ ЦАРЕВИЋУ Вијест о твојој прераној смрти нас је јако погодила и веома растужила. Остаћеш упамћен заувијек у нашим срцима као бастион свега што је добро, племенито и људско. С поносом ћемо чувати успомену на тебе.

Стричеви ЖЕЉКО, АЛЕКСАНДАР и баба АНЂЕЛИЈА

29

VELIMIRA – VELJKA BRACANOVIĆ

ANKE – BEBE BRACANOVIĆ rođene Savković

Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da ćemo 4. juna 2022. godine u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Pilatovci – mjesto Vraćenovići.

Ožalošćena porodica ŠEKARIĆ

Ne postoji kraj, ono što ste nam pružili, ljubav, toplinu, pažnju, pravu roditeljsku ljubav, ostaje da živi vječno u našim srcima.

Premalo je riječi, a previše tuge da vam kažemo koliko vas volimo i koliko nam nedostajete.

48 Dana 1. juna 2022. godine umrla je

42 Četrdeset dana je prošlo od kada nas je napustio naš dragi otac, svekar i đed

Vaše: SVETLANA, VESNA, SUZANA i IVANA

ADAM L. ŠEKARIĆ 41

Nije lako prihvatiti da si zauvijek otišao i da je tvoje mjesto u kući prazno.

Tvoj odlazak je ostavio prazninu i neizbrisivo sjećanje na tvoju mudrost i plemenitost.

TUŽNO SJEĆANJE

GOSPAVA Milutinova BRALETIĆ

2002–2022.

rođena Kešeljević 1932–2022.

2017–2022.

43 Četrdeset dana je od kada nije sa nama

Saučešće primamo u kapeli u Spužu, 1. juna od 17 do 20 časova i 2. juna od 10 do14 časova, kada će se obaviti sahrana na porodičnom groblju u Spužu.

AGNEZA

MARICA Ožalošćeni: sinovi BUDIMIR, BOGOLJUB i DARKO, kćerke RATKA i BOŽENKA, snahe ŽELJKA, VALENTINA i VANJA, unuci ALEKSANDAR, ĐORĐE, IVAN i MARKO, unuke BOJANA, JELENA, ŽELJKA i ANDREA i ostala rodbina BRALETIĆ

ŽIVKOVIĆ

ADAM L. ŠEKARIĆ Tvoja plemenita duša, brižnost, ljubav i dobrota zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru i carstvu nebeskom.

Vrijeme prolazi, ali vaš plemeniti lik ostaje u našim srcima.

52

Tvoji: sin NEBOJŠA, snaha SNEŽANA i unuci IVAN i NEMANJA

Tvoji: ćerka DUNJA i unuk BORIS 44 Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš voljeni

POMENI 2. 6. 2001 – 2. 6. 2022.

Porodica ŽIVKOVIĆ

ADAM L. ŠEKARIĆ 39

RADMILA Batova MITROVIĆ rođena Prelević

Ljubav prema tebi ne prolazi, ali praznina ostaje. Čuvaćemo uspomene na tebe, na tvoju plemenitu i čistu dušu, i veliko toplo srce.

Nedostaješ nam.

TUŽNO SJEĆANJE 2002–2022.

Godine koje su prošle, ne mogu izbrisati sjećanje na tvoj vedri lik, dobrotu i plemenitost.

2017–2022.

Tvoji: ćerka NADA i unuke DANIJELA i ALEKSANDRA 45

PORODICA 37

Četrdeset dana je od smrti dragog

MARICA

Godina i po dana je od kada sa nama nije

AGNEZA ŽIVKOVIĆ

S ponosom i ljubavlju u srcu čuvamo uspomenu na vas.

Nedostajete nam.

LJUBICA RAŽNATOVIĆ

Unuka i ćerka JULIJA DEKOVIĆ sa porodicom

ADAMA L. ŠEKARIĆA Sa ponosom ćemo se sjećati tebe, tvog časnog i plemenitog života.

Porodica TILEV: unuka DANIJELA, zet BOŽIN i prija SUZANA

Dani i mjeseci ne mogu i neće umanjiti bol i tugu za tobom.

Sestra MILEVA sa porodicom 54

57

46

e-mail: oglasno@t-com.me

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 2. jun 2022.

Na osnovu čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima («Sl.list CG» br.

65/20) i čl.30 Statuta «Luka Bar» AD, Odbor direktora saziva

P O N O V LJ E N U R E D O V N U SKUPŠTINU AKCIONARA «LUKA BAR» AD BAR Skupština će se održati dana 17.06.2022. godine (petak), sa početkom u 09,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD. Za Skupštinu predlažem sljedeći: DNEVNI RED 1. Usvajanje Zapisnika sa redovne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 28.05..2021. godine i Zapisnika sa nastavka redovne Skupštine akcionara Luka Bar AD održane dana 07.06.2021.godine.

2. Usvajanje Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju «Luka Bar» AD za 2021.g., sa Izvještajem revizora.

3. Usvajanje izmjena i dopuna Statuta „Luka Bar“ AD. 4. Usvajanje Izvještaja o radu Odbora direktora.

5. Razrješenje i izbor članova Odbora direktora.

6. Odluka o visini naknada članovima Odbora direktora 7. Imenovanje revizora za 2022. godinu.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.

Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova utvrđenih Statutom.

Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545.

Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom.

Materijal za redovnu Skupštinu staviće se na uvid akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD. Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www.lukabar.me PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Sladjana Perišić, dipl. menadžer.s.r.

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet roba i usluga “Castellana Co” doo Tuzi, pib 02244128 (Društvo preuzimalac) i društvo za promet i usluge „Vemar“ doo Podgorica, pib 02459698 (Društvo koje se pripaja) (Društvo koje se pripaja i Društvo preuzimalac zajedno Učesnici spajanja pripajanjem) u postupku spajanja pripajanjem Društva koje se pripaja Društvu preuzimaocu daju ovo OBAVJEŠTENJE O NAMJERAVANOM SPAJANJU PRIPAJANJEM Spajanje će biti iz vršeno u pojednostavljenom postupku s obzirom da je Društvo preuzimalac vlasnik 100% u Društvu koje se pripaja. Društvo preuzimalac biće pravni sljedbenik Društva koje se pripaja, preuzeće svu njegovu imovinu, prava i obaveze, nastaviće da postoji pod dosadašnjim nazivom Društva preuzimaoca, dok će Društvo koje se pripaja biti obrisano iz Centralnog registra privrednih subjekata bez postupka likvidacije.

Povjerioci i manjinski članovi Učesnika spajanja pripajanjem u smislu zaštite svojih prava, ako smatraju da postupak restrukturiranja u kojem učestvuju Učesnici spajanja pripajanjem može ugroziti njegihove interese, mogu najkasnije 60 dana od dana objavljivanja nacrta ugovora o spajanju pripajanjem u “Službenom listu Crne Gore” zahtijevati dodatnu zaštitu svojih potraživanja od društva koje je njegov dužnik u trenutku podnošenja zahtjeva.

Iv.br.837/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA, ul.Arsenija Boljevića br.2a, Podgorica, PIB: 02351242, protiv izvršnog dužnika Anđelije Ćetković iz Bijelog Polja, Obrov bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.06.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA protiv izvršnog dužnika Anđelije Ćetković iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja od 05.09.2019.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.837/2019 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Anđeliji Ćetković - Rješenje o izvršenju Iv.br.837/2019 od 23.09.2019.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Anđelija Ćetković u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 01.06.2022.godine Ivan Sekulić

Četvrtak, 2. jun 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 2. jun 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 2. jun 2022. • broj 324.

ili:

zbog čega je Netfliksov hit ,,Stranger Things“ u prvom dijelu četvrte sezone ipak veći, brži i pametniji nego što se čini na prvu loptu Str. 4, 5. i 6.

Kako nastaju prava čudovišta

3

Četvrtak, 2. jun 2022.

A cappella

Trending M

odernim rječnikom, najčešće u kontekstu tehnološke komunikacije, trending je jednostavno rečeno - aktuelnost. Šou-biznis, politika, rat u Evropi, kovid-19, pucnjave u školama po Americi, sve su to trending teme.

Današnji svijet funkcioniše po principu informacija koje su uvijek u džepu, lako dostupne, a internet algoritmi skoro nepogrešivo targetiraju za vas teme koje vas mogu interesovati. Jednostavno, u predvorju smo potpune robotizacije društva, automatizacije emocija i najgore od svega, zakoračili smo u funkcionalnu, ovozemaljsku nepismenost. Sve ono što se smatralo minimumom standarda u obrazovanju, sve one lektire, pisci i pjesnici, romani i pripovjetke, ne postoje u našim životima. Ne pamtim kada sam vidio da „trenduje“ neko poput Dostojevskog, Majls Dejvisa, Tesle, Mocarta ili Betovena.

Sada su te uloge kolektivnih, globalnih uzora preuzele sestre Kardašijan, Ilon Mask ili porodica Gejts, rame uz rame s Putinom, Bajdenom, Si Đin Pingom i ostalima.

*** Koliko je loše, za malu Crnu Goru možda je i dobro što svijet ubrzano hrli novoj postavci ljudskog života na planeti Zemlji. Mala država za svjetske standarde i dalje je neuprljana i zelena.

Bogata svim prirodnim resursima i to je njena strateška prednost. Reklo bi se, još bolja i upotrebljivija Švajcarska, ali na Mediteranu. Sa toplom klimom, blizinom mora i planina, sa mikropopulacijom za evropske i svjetske standarde u svim njenim gradovima. Dakle, idealna zemlja. Pa zašto nam onda stvarnost izgleda ovako sumorno?

Nedavno, u jeku medijskih natpisa i javnog kalkulisanja u vezi sa manjinskom Vladom koja je trenutno u mandatu, znalo se da će biti 18-20 ministarstava.

Epska bitka odvijala se u međustranačkim marifetlucima i pravljenju raspodjele političkog kolača. Tuce dana pred izbor Vlade, sa ogromnom sigurnošću znali smo i ko će „najvjerovatnije“ biti ministar odbrane, ko ekonomskog

Piše: Vladimir MARAŠ

To malo festivala nekomercijalne muzike, teatra ili umjetničkih sadržaja bilo koje vrste, u Crnoj Gori vodi nekolicina entuzijasta, ljudi koji su očigledno spremni da ginu za ideale. Svjesni da se nalaze u najljepšoj zemlji na svijetu, koja nije svjesna svog najspecifičnijeg resursa, kulturne osobenosti

razvoja i turizma, ko inostranih poslova, ko policije. Znali smo i koje su opcije za predsjednicu Skupštine, znali smo ko će upravljati Agencijom za nacionalnu bezbjednost… Ma sve smo znali.

Međutim, jedino se nije znalo niti je ikome palo na pamet da priupita ili makar dobije nezvaničnu informaciju o osobi koja bi trebalo da vodi resor kulture. Kulture i medija, tačnije. Bilo mi je to jako čudno, ali shvatio sam da osim meni, to nikome

nije čak ni zapalo za oko kao kuriozitet.

Pa jasno je kao dan, u Crnoj Gori kultura je daleko od trendinga. To malo festivala nekomercijalne muzike, teatra ili umjetničkih sadržaja bilo koje vrste, u Crnoj Gori vodi nekolicina entuzijasta, ljudi koji su očigledno spremni da ginu za ideale.

Svjesni da se nalaze u najljepšoj zemlji na svijetu, koja nije svjesna svog najspecifičnijeg resursa – kulturne osobenosti. Kad malo bolje razmislimo, Živko Nikolić, Boro Tamindžić ili Ksenija Cicvarić, u svoje vrijeme i u svom okruženju bili su ljudi kao i mi. Mi koji živimo u nekom drugom, modernijem vremenu i kada bi trebalo da čuvamo sjećanja na te ljude, da nastavljamo njihov put. Ali to, makar za sada, sistemski nije moguće. Kultura je ovdje odavno postala najmanje važan resor, a s debelim razlogom, ovoj konstataciji mogu dodati i resor obrazovanja.

Građani Crne Gore, crnogorski studenti i đaci u ogromnom su procentu samo funkcionalno pismeni. To je čak lako dokazivo, čujemo s vremena na vrijeme resultate Pisa testova na osnovu kojih se vrednuju obrazovni sistemi visokih škola po svijetu. Porazno, ali tačno.

*** Prvi korak pomjeranja stvari nabolje, zna se koji je: suočiti se s problemom i zaustaviti propadanje. Novca za kulturu nikada dosta, a Crna Gora, koliko god da ga je imala, nije uradila ništa na popravljanju okolnosti u sferi kulture. Mediji su tek posebna priča. Veliko je zadovoljstvo biti na čelu Ministarstva kulture i medija u ovakvoj Crnoj Gori. Odakle god da počnete, doći ćete u situaciju da ćete na svakom ćošku naći zapuštene, hronične probleme. A hronični problemi moraju se liječiti uporno i dugo. Uz malo sreće i odgovornosti prema sebi, biće bolje.

Kultura mora da bude trending. Što prije i što radikalnije. Od vrtića i osnovnih škola, preko srednjih škola i fakulteta, znanje mora postati naš najjači proizvod, znanje mora biti investicija, ali na duge, najduže moguće staze. A ako izgubimo tu bitku, slobodno možemo prepustiti nekulturi, kiču i šundu – da trenduje. A da se ne lažemo, trenduje odavno.

Četvrtak, 2. jun 2022.

U FOKUSU

,,Stranger Things“: Netfliksov hit brži, v

(Inter)dimenzionalna igra nikad većeg uloga za voljene junake iz Hokinsa

theposterdb.com

4

I

rma Garsija bila je jedna od dvije učiteljice, ubijena u masakru 19 đaka škole ,,Rob“, prošle sedmice u Teksasu. Džo Garsija, Irmin suprug, u prvim satima nakon njene sahrane je u njihovom domu preminuo. U braku su bili 25 godina; u naslovima teksaških medija pisalo je: slomljeno srce.

Dan kasnije i u posljednjim satima pred emitovanje četvrte sezone serije ,,Stranger Things“, producenti Netfliksa su navrat-nanos montirali jedno upozorenje za gledaoce, na početku prve od sedam novih epizoda. Sezonu otvara prikaz mrtve, u krvi komadane djece. I Netfliks je morao objašnjavati da su te scene snimane godinu ranije.

Slomljeno srce

Kako nastaju čudovišta Srećom, to što vidite na prvu loptu, znači samo da je ,,Stranger Things“ ipak nešto više; da se mnogo toga valja iza kreativnog brda braće Dafer. I da će, pogotovo fanovi serije, do kraja imati i dovoljno dobrih razloga da tu dugu uvodnu vožnju na ler (od četiri i kusur sata!) ipak izdrže

Kakva ironija: kreatori serije su se praktično izvinjavali, jer kao da je prikaz neizrecivog nasilja postao strašniji, zlokobniji i opasniji – onda kad je svijet, ko zna koji put svjedočio, da su takav užas i takvo nasilje stvarni. I kao da zadatak vrhunske televizije nije to, da opominje, da bude istinita.

Nemaju se zbog čega braća Met i Ros Dafer, kreatori ,,Stranger Things“ fenomena, stidjeti: ovih sedam epizoda se komotno mogu smatrati jednim pristojnim objašnjenjem za bilo kog tinejdžera, zašto se onakvo zlo poput onog u Teksasu, desilo i dešava. I to značajno utiče i popravlja utisak o izvedbi četvrte sezone, koja će početkom jula u dodatne dvije epizode dvočasovnog (!) trajanja, dobiti epilog.

Voljeni junaci američke provincije u Hokinsu, Indijana, naši TV heroji neodoljivih sjećalica osamdesetih, sada su upravo na tragu onog slomljenog srca, poput gospodina Džoa Garsije.

Dakle, na terenu velikih trauma, potisnutih sjećanja, krivica – ali i zla koje sve to izaziva i iznova se porađa, na poprištu moderne civilizacije, posebno Amerike.

Da odmah isporučimo seriji sve mane: potpuno je promašena odluka da najkraća od ovih sedam epizoda ne traje manje od sat, a da je najduža od čak 98 minuta. Negdje do finiša četvrte epizode uhvatićete sebe u ozbiljnom iskušenju da druženje

Četvrtak, 2. jun 2022.

5

veći, jači i mnogo pametniji nego što se čini u prvom dijelu četvrte sezone moderna američka čudovišta. I zbog čega se sve te tragedije dešavaju. Ako vam se na ovom putovanju četvrte sezone to učini deplasirano, plitko i pogrešno – vjerujte, dobre su šanse da ćete na kraju sedme epizode imati ipak drugačije mišljenje.

nbcnews.com

Čopor tinejdžera

sa omiljenim TV junacima ,,taknete“ i ubrzate, recimo, na ,,1.2x“ ili ,,1.3x“ na vašem video-plejeru. U cijeloj toj razvučenosti, dakle do kraja četvrte epizode, ,,Stranger Things“ djeluje kao ona strašna ajkula koja je, prije nekoliko stotina miliona godina, shvatila da joj bilo kakva evolucija nije potrebna – osim da postane veća, glomaznija, strašnijih zuba...

Srećom, to što vidite na prvu loptu, znači samo da je ,,Stran-

ger Things“ ipak nešto više; da se mnogo toga valja iza kreativnog brda braće Dafer. I da će, pogotovo fanovi serije, do kraja imati i dovoljno dobrih razloga da tu dugu uvodnu vožnju na ler (od četiri i kusur sata!) ipak izdrže. Jer konačno, ,,Stranger Things“ je ona TV zvjerka koja je mnogo pametnija nego što izgleda. I koja će u formi nostalgične i zabavne saj-faj horor-drame, pokušati da makar postavi tezu, kako to nastaju sva

Ekipa iz Hokinsa u klinču sa zlom koje je opasnije i pametnije nego ikad

Uz devizu ,,brže, više, jače“, braća Dafer su se potrudila da podignu uloge za omiljene televizijske junake. Oni klinci su sad već razrasli tinejdžeri; utisak je, pritisnuti bremenom (potisnutih) trauma značajno više nego ranije. I da, serija se više ne tiče isključivo Hokinsa u Indijani; njeno poprište sada je cijela mreža puteva američkog Zapada, sve do same Kalifornije, koja je novi dom za El (Mili Bobi Braun), ključnu heroinu serije još od prve sezone. Omiljena introvertkinja je, nakon silnog klimaksa u borbi sa natprirodnim na kraju treće sezone, ostala bez supermoći. I sada mora da se izbori sa nekim malim i bezobraznim nasilnicima, u novoj sredini. A znate i sami da rijetko ko umije biti surov kao čopor razgalamljenih tinejdžera... Vil (Noa Šnap), najsenzitivnija duša serije, poklopljen sa najviše trauma – je sada još više jedna Pandorina neizrečenih emocija, koje se možda tiču i njegove seksualnosti. Majk (Fin Volfhard), Elin romantični heroj

zlatnog srca, sada je u ruhu sasvim muškobanjaste distanciranosti; Nensi je (Natalija Dajer) ponovo razapeta između osjećanja prema dvojici momaka... Omiljeni Dastin (Gejten Mataraco), obožavani hiperinteligentni gik i najbolja drugarčina, sada se lomi o ego i sopstvenu briljantnost; a najdraža buntovnica Maks (Sadi Sink) najočiglednije podliježe pod teretom starih trauma. Stiv Herington (Džo Kiri) je opet na tragu da postane omiljeni plejboj Hokinsa... Uglavnom, igra je postavljena tako da negdje u daljini slutite, da ovu ekipu čeka neizbježni rastanak, sudar sa realnošću odraslih života. Jer tako, u konačnom, ,,Stranger Things“ svojoj publici i podvaljuje ovu nostalgiju osamdesetih: sa blagim ukusom krivice, sviješću da smo ta djetinjstva i ta odrastanja dobrim dijelom izdali. Zato je serija i toliko voljena, još od starta prve sezone.

U ogledalu aktuelnih ratnih užasa, dobro je što serija nije nastavila na tragu treće sezone (koja je dobrim dijelom rabila na velikom američko-sovjetskom sukobu i okršaju osamdesetih). Kreatori su odlučili da na toj relaciji malo spuste loptu, neke od naših junaka pošalju čak ,,iza Gvozdene zavjese“ (nećete vjerovati, sve do KamčatNastavak na sljedećoj stranici

ew.com

Superheroina El na tragu starih trauma

Četvrtak, 2. jun 2022.

collider.com

6

Vekna, novo čudovište sa odlično koncipiranom ,,genezom“

ke!)... I dobro se potrudili, da upravo tu sibirski ledenu narativnu vinjetu začine najboljim humorom u ovoj sezoni. A za to je dobrim dijelom odgovorna i jedna velika regionalna zvijezda – sve rame uz rame sa Vinonom Rajder i otkačenim Bretom Gelmanom, u jednoj savršenoj pustolovini!

Cijena života

Ključna narativna mana ,,Stranger Things“ ostaje to što nikad nećete imati utisak da u ovoj horor-igri život nema neku bitnu cijenu. Previše mladih osoba gine na užasan način – a da je to junacima serije, pa i svim stanovnicima Hokinsa, bukvalno kao popiti čašu vode. Svijest o tome što je ovdje tragedija, a što ne, je zaista razvučena; i teško da može izgovor biti to, što je serija rađena tako da bude prijemčiva i za mlađe tinejdžere.

Ono u čemu su kreatori pogodili je priča o novom zlu, koje naravno ponovo stiže iz mračne paralelne dimenzije. Bez namjere da bilo što otkrivamo, što je i ko je ,,Vekna“, kako neodoljivi Dastin naziva novu karakondžulu u serijalu – dovoljno je reći da će se upravo to ticati onih bitnih korijena zla i trauma kojima se serija bavi. Pri tome, ,,Stranger Things“ će vas prvo navući na jedan pogrešan trag i objašnjenje, da isprva povjerujete da se radi o zaista pretjerano banalnom i besmislenom zapletu...

A da tako ne bude, znaćete od momenta kad vam serija ponovo proda jedan veliki muzički

hit osamdesetih (ključna riječ: Kejt Buš!). I podsjeti vas, u kojoj je mjeri muzika spašavala, i dalje spašava, milione izranjavanih duša, sa kraja na kraj Amerike.

Ma, predivna lekcija i za klince i za njihove roditelje – čak i onda kad vam se to, na mahove, učini i pretjerano sladunjavo.

Kada je zaplet vezan za suočavanje sa novim, pokvarenijim i ,,pametnijim“ zlom u pitanju, serija otvoreno ,,krade“ od velikog nasljeđa djela Stivena Kinga. I nema veze, taman da neka nova generacija nauči ili poželi da pročita velike priče poput ,,The Outsider“; ili, kada je zaplet oko El u Kaliforniji u pitanju, odgleda De Palmin horor klasik ,,Carrie“ (1976). Pa ipak, najbliža odrednica i inspiracija bio bi Krejvenov kultni horor ,,Strava u Ulici brestova“ (,,A Nightmare on Elm Street“, 1984) – uz jedan mali, ne pretjerano elegantan omaž Demovom ,,Kada jaganjci utihnu“ (,,The Silence of the Lambs“ (1991)). U toj posjeti sanatorijumu za zločince ćete otprilike i biti najbliži da definitivno odustanete od četvrte sezone...

Kuhinjska ladica

Kada je rabljenje nasljeđa i nostalgije osamdesetih u pitanju, toliko toga je natrpano u ovih sedam epizoda, da ćete se zaista zapitati, što je uopšte autorima i ostalo da u tom ramu uokvire.

Ovdje to čine uglavnom vrlo inteligentno: ne radi se više toliko o bombardovanju velikim muzičkim hitovima, ili filmskim

posterima, izgovorenim referencama. Nostalgija će vas ovdje raditi vrlo suptilno: recimo, kada Džojs (Vinona Rajder) otvori jednu kuhinjsku ladicu, koja će vas dočekati sa alatima, majstorlucima i nekim čudom od mirisa koje ste jednom davno zaboravili, pa ih se opet sjetili.

Ili, kada vas nasmije jedna ,,čakalica“ od taksimetra, koje možete i dalje vidjeti kod starijih taksista, recimo i u Podgorici.

Serija koja ima ovakav podtekst i koja pretura po za Ameriku vrlo bolnim ranama čestih zločina u školama – se uopšte ne stidi da bude do kraja politična. Vrlo ciljano njena radnja počinje 1979, dakle u osvit duge ere Reganove, republikanske Amerike. I bez imalo ustezanja upire prst u sve krupne promašaje američke desnice. Nije ovo toliko stavljanje na stranu demokrata u vječitom američkom klinču protiv republikanaca, naprotiv. Nego se tiče jednog generacijskog američkog sna, o potrazi za nevinošću malog grada, pristojnog komšiluka, poštene porodice... I o tome, koliko je ta potraga i namjera, u toj Reganovoj (ali i u jednoj modernoj) Americi, pošla po zlu.

A koliko je to važno, shvatićete onda kad budete navijali za junake iz Hokinsa, u onoj mjeri u kojoj ste to činili, recimo na savršenom kraju druge sezone. I vjerujte, bićete angažovani da iščekujete te dvije finalne epizode sezone (izvjesno pretposljednje, peta će biti finalna) – mnogo više nego što ste se

Đuričko na Kamčatki Najduhovitije momente četvrte sezone začinio je, nećete vjerovati, regionalna TV zvijezda Nikola Đuričko. U ulozi jednog sovjetskog švercera Jurija, koji u rasklimatanoj šklopociji aviona švercuje američki puter od kikirikija (!) i Plejboj časopise... I naravno, nabada engleski sa neodoljivim ,,ruskim“ akcentom. Đuričko u tandemu i ,,rivalstvu“ sa američkim otkačenim naučnikom Marejom (Bret Gelman) funkcioniše perfektno. Sveukupno, likovi odraslih u četvrtoj sezoni služe da ,,spuste loptu“ u jednoj mnogo ozbiljnijoj i mračnijoj igri, a Đuričko je ovom ulogom potencijalno otvorio sebi vrata, u areni prvoklasne američke komedije.

radovali emitovanju ovih sedam. I to je dovoljno, da se sve objektivne ,,Stranger Things“ mane, a koje se tiču Netfliksove produkcijske mašinerije za pravljenje novca, ostave po strani. Jer ovo je šou koji ipak udara mnogo bliže onom, što smatramo domom ili intimom; i koji igra neke, mnogo ozbiljnije, TV igre.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.2/5

Četvrtak, 2. jun 2022.

7

,,Top Gun: Maverick“: Zabavna propaganda ,,Novog hladnog rata“

Akcija koja bljesne samo u vazduhu

flickeringmyth.com

zerkalo

Epizodična dramaturška struktura izuzetno dobro funkcioniše, „fleš-bek“, odnosno „priča u priči“ vješto je umetnuta, a konstantni vizuelni identitet koji se ne razlikuje čak ni u toj epizodi koja se dešava nekoliko vjekova ranije, pravi poentu za sebe koja je više nego na mjestu

Leteći povratak Toma Kruza u nove ratne podvige

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

L

epih 36 godina posle originalnog ,,Top Gun“ filma, i dalje se sećamo imena, odnosno nadimaka kao što su Maverik, Ledeni, Gusan...

Kruzov uzlet

,,Top Gun“ (1986) Tonija Skota svakako je bio jedan od većih hitova osamdesetihih - delom zbog junačkog eskapizma koji je nudio (direktne borbe aviona su već tada bile prilično anahroni koncept), delom zbog intenzivne, a opet decentne romanse koja se odvijala u pozadini pilotske akcije, a delom i zbog tog mužjačkog duha konstantnog nadmetanja začinjenog s nemalom dozom homoerotike.

Ali, više od spektakla, ,,Top Gun“ je bio propagandni film

koji ne samo da se mogao koristiti kao reklama za regrutaciju svežeg pilotskog „mesa“, nego je i pogodio duh vremena pozne faze Hladnog rata, predstavljajući Amerikance superiornima u odnosu na Sovjete na svim poljima, od vojno-tehničkog, preko socijalno-ekonomskog, pa do moralnog, a da samog „neprijatelja“ nijednog trenutka nije imenovao. Da se podsetimo, tadašnji američki predsednik Ronald Regan i sam je došao iz holivudskog miljea (bio je glumac u vesternima B-kategorije), znao je kako sistem funkcioniše i šta se sve pomoću njega može postići, pa ga je „upregao“ kao propagandnu mašineriju za postizanje ciljeva. ,,Top Gun“ je takođe i „napravio“ karijeru Tomu Kruzu ili je makar podigao do zvezdanog nivoa s kojeg se glumac ni-

kada nije spuštao. Istini za volju, Kruz je dobio status vrlo „isplativog“ glumca još sa naslovima ,,Risky Business“ (Pol Brikman, 1983) i ,,All the Right Moves“ (Majkl Čepman, 1983). Ali, ,,Top Gun“ mu je otvorio karijerne šanse da sarađuje s najvećim autorima, kako onim etabliranim poput Martina Skorsezea (,,The Color of Money“, 1987), Berija Levinsona (,,Rain Man“, 1988), Olivera Stouna (,,Born on the 4th of July“, 1989) i Stenlija Kjubrika (,,Eyes Wide Shut“, 1989), tako i nekih koji su se uspinjali ili izlazili na globalnu pozornicu poput Nila Džordana (,,Interview with a Vampire“, 1994) ili Pola Tomasa Andersona (,,Magnolia“, 1999).

Iako je pokazivao sklonosti i ka dramskom izrazu, pa čak i prema komediji, ponekad uz

nemalu dozu autoironije (,,Tropic Thunder“, Bena Stilera iz 2008), Kruz se ipak najbolje osećao u koži akcionog heroja, kako u „singl“ filmovima, tako i u franšizama kao što su ,,Mission: Impossible“ i ,,Jack Reacher“. Ono po čemu se Kruz razlikuje od kolega je to što preferira kaskadersku u odnosu na CGI akciju i to što insistira da svoje scene izvodi koliko je to moguće sam, bez dublera. Međutim, glumac se približava 60. godini i na recentnim primerima filmova zamor materijala postaje vidljiv, botoksu koji održava njegovo lice mladolikim.

Kamera u kokpitu

Kada u računicu uzmemo i sve napise o produkciji nastavka ,,Top Gun“ (akcija stvarno sniNastavak na sljedećoj stranici

mana iz aviona i u avionima, pilotski trening za glumce da mogu izdržati pritisak i gravitaciju za vreme letačkih akrobacija, dok istovremeno moraju da glume i kontrolišu kameru nameštenu u kokpit) i peripetije oko njegove distribucije (odlaganja zbog pandemije), ostaje nam da se pitamo ima li ,,Top Gun: Maverick“ uopšte smisla.

Odgovor na to nije jednoznačan, a zanimljivu dimenziju dodaje i aktuelna geopolitička situacija koja nam sugeriše da Hladni rat zapravo nikad nije bio završen, već se samo primirio na desetak godina. Zaziva li to novi ,,Top Gun“ kraj „Drugog hladnog rata“ s ponovnim trijumfom hrabrih Amerikanaca i saveznika nad Rusima i njihovim satrapima?

Već je uvodna špica „napaljiva“ toliko da zaziva duh originalnog filma, odakle se ponavlja uvodna kartica o elitnoj mornaričkoj školi za pilote, uz originalnu muzičku temu Harolda Faltermajera koja se pretapa u pesmu ,,The Danger Zone“ Kenija Loginsa, dok avioni poleću s palube nosača u zalazak sunca. Jedini

marca.com

Četvrtak, 2. jun 2022.

Mala uloga Vala Kilmera za sve izvjesniji oproštaj od glumačke karijere

detalj zbog kojeg ćemo shvatiti da smo u novom, a ne u starom filmu su avioni: F/A-18 „horneti“ i F-35 „lajtninzi“ zamenili su A-6 „intrudere“ i F-14 „tomkete“ iz originala.

Našeg naslovnog junaka Pita Mičela zvanog Maverik (Kruz) upoznajemo u hangaru u pustinji Mohave, dok skida ciradu sa motora i žuri u bazu da testira novi hipersonični avion i (ponovo) postane najbrži čovek na nebu. Godine su prošle, a Maverik je ostao isti: i dalje je „samo“ kapetan po činu, drzak je, bezobrazan i neposlušan, ali zato ludo hrabar. Ali vremena su se promenila,

dronovi preuzimaju primat, pa su Maverik i njegovi pred time da postanu relikti prošlosti. Čak admiral Kejn (Ed Haris u još jednoj briljantnoj epizodi) dolazi da ugasi program testiranja, ali i on je zadivljen Maverikovim podvigom, odnosno letenjem brzinom od iznad deset „maha“.

Pa umesto otpusta zbog neposlušnosti, Maverik dobija prekomandu nazad u Top Gan akademiju koju mu je sredio ni manje ni više nego njegov rival iz prvog filma, Ledeni (Val Kilmer će se kasnije pojaviti u setnoj epizodnoj roli), sada admiral, komandant Pacifičke eskadre i Maverikov najbolji prijatelj i „anđeo čuvar“.

Bezoblična masa

Naši momci, naime, moraju da izvedu visokorizičnu misiju protiv neimenovanog neprijatelja koji je počeo da van sporazuma obogaćuje uranijum.

Postrojenje je skriveno u dubokoj kotlini, a priroda misije je doleteti nisko kroz klanac, zviznuti projektile u brišućem letu i potom se strmo popeti u visinu pre nego što neprijateljski avioni i PVO stignu da obore našu ekipu. Ovo zvuči samoubilački, posebno za pilote koji su navikli da operišu na velikim visinama i nemaju puno iskustva u bliskoj borbi, ali zato je Maverik tu da ih obuči.

Nevolja je u tome da Maverik u bazi ne uživa poverenje komandanta Ciklona (Džon Hem), a da se među novim Važna rola za karakternu Dženifer Koneli

klincima koje treba da obuči nalazi i Pevac (Majls Teler, onaj junoša željan dokazivanja iz ,,Whiplash“ (2014) Damijena Šazela koji zapravo reciklira tipsku ulogu, dodajući joj brkove koji mu stoje k‘o svinji sedlo), sin njegovog pokojnog druga Gusana zbog čije pogibije Maverik još oseća grižu savesti. Među ostalim novajlijama koji su uglavnom bezoblična masa, te funkcionišu jedva kao grupni karakter, izdvajaju se Hengmen (Glen Pauel) koji je kao lik po konceptu kopija Ledenog, pilotkinja Feniks (Monika Barbaro) kao jedina žena u ekipi i njen partner Bob (Luis Pulman) koji je zadužen za humorne momente i to, paradoksalno, usled nedostatka smisla za isti.

S privatne strane, pak, javljaju se simpatije između Maverika i šankerice Peni (Dženifer Konoli), uz pitanje hoće li joj on (opet) slomiti srce. Lik Peni se pominje i u prvom delu, ali se ne pojavljuje, a u ovom filmu je jasno da je ona zamena za Čarli (Keli Makgilis) koja se, za razliku od ostalih „istorijskih“ likova u filmu, ne spominje rečju, niti se pojavljuje na slikama kao, recimo, Gusanova udovica, a Pevčeva majka Kerol (Meg Rajan).

To nas dovodi do prve od neugodnih istina vezanih za novi Top Gun. Naime, Holivud je mizogino mesto, možda još mizoginije od Mornarice, a čini se da je Maverik u smislu rodne politike još konzervatwitter.com

8

9

tivniji od prvog filma, zbog čega možemo zaključiti da su i vremena mizoginija sada nego pre 35 godina. Slikovito rečeno, bolestan glumac kao što je Val Kilmer će dobiti priliku da se oprosti od poziva u srceparajućem momentu, a njegov lik će dobiti junačku sahranu sa svim počastima, dok bolesna glumica Keli Makgilis neće dobiti ni poziv da se pojavi u nastavku filma, a svi tragovi postojanja njenog lika biće izbrisani.

wikipedia.org

Četvrtak, 2. jun 2022.

Analogni pristup

Na dramskom planu, dakle, novi ,,Top Gun“ je slabiji nego stari, baš kao što je stidljiviji i po pitanju mužjačke energije i homoerotike koja je praktično svedena na jednu scenu američkog fudbala na plaži tokom koje se piloti (i cela jedna pilotkinja) povezuju kao ekipa i koja deluje kao parafraza one odbojke iz prvog dela. Takođe, generalno gledano, scenario je slabiji, očito kompozitan i dosta puta prepravljan od više autora, što se najviše oseti u rigidnim dijalozima i monolozima koji zvuče kao da su pokupljeni sa konvencije republikanaca iz perioda Bušove kampanje za drugi mandat.

To ne treba da čudi imajući u vidu da je jedan od glavnih producenata Džeri Brukhajmer koji poziciju sigurno koristi da diktira ton filma i u „etičkom“ i u estetskom smislu. Tako imamo „brukhajmerovske“ potpisne ultrafilt r i ra n e s n i m ke i b o g a t muzički garnirung rokenrola i „pauer-popa“ koji funkcioniše i kao poveznica s originalom. Ali, na jednom mestu, ničim izazvano, imamo čak i reciklažu uvodne teme iz Brukhajmerove serije ,,CSI: Miami“.

Problemi koje ,,Top Gun: Maverick“ ima su, međutim, striktno vezani za zemlju.

Jednom kada se akcija digne Kruz dominira u kolažu generičkih u vazduh, film postaje imlikova na posteru filma presivan upravo zbog analogne akcije otporne na starenje, a pouzdani režiser spektakala Džozef Kosinski tona. Kosinski ipak nije autor ima priliku da zablista oslanja- čiste akcione napetosti kao jući se na već režirane ili ma- pokojni Toni Skot koji je režikar kompilirane snimke koje rao prvi deo, ali je dovoljno bije izveo ili zbrao direktor foto- star da sledi njegove tragove grafije Klaudio Miranda i na kad god i koliko god može. tečnu montažu Edija Hamil- Sad, da odgovorimo na pitanje

je li nam ,,Top Gun: Maverick“ potreban posle 36 godina od prvog filma. Zapravo, baš i nije neophodan, dok je ona pompa s preletom aviona nad Kanom oko premijere zapravo pomalo i neukusna. Opet, nepraved-

no bi bilo reći da nije zabavan, naročito ako se na projekciju ode prazne glave i čista srca.

Možda i završimo navijajući za „naše“, što je verovatno i ultimativni cilj filma.

Ocjena: 6.1/10

10

Četvrtak, 2. jun 2022.

LISTALICA

P

rije nego će osvojiti Zlatnog lava u Veneciji prošle godine, Odri Divan je prije premijere ,,L’Evenement“ (,,Happening“) prikazivala grupi muškaraca. Gotovo svako od njih je svjedočio i priznao da ih je od tog prikaza ilegalnog abortusa zabolio stomak. Rekli su joj da im je podvalila horor, a Odri je odgovarala: ,,Ne, to je realnost“. ,,Happening“ je ekranizacija autobiografskog romana Ani Erno; i bez tog saznanja ne treba ni pominjati da je sve u njemu potpuno istinito. Zato je režiserka Odri željela da njena publika ne bude prosti svjedok; već da svi oni budu Ani, u onoj mjeri u kojoj to filmska forma pruža. Kada prvi put na filmu čujete njen ubrzan dah, kad osjetite tutanj pulsa i stisak u grlu – lako je shvatiti zbog čega je Divan film reklamirala kao ,,triler intime“.

A sasvim mu je prikladan i epitet ,,tjelesnog horora“! I takva je forma sama po sebi stav: čega se to tačno i konkretno, jedna moderna priča o abortusu tiče...

Podijeljen bijes

Realnost i ho osvajanja slob Odri Divan je publici filma ,,Happening“ rekla: ,,Slobodno zažmurite i skrenite pogled, i to je vaše pravo i sloboda. E, tu slobodu - da biraju bezbjednu, legalnu medicinsku proceduru, milioni žena koje su morale da prođu kroz ilegalni abortus, nijesu imale“ važno: ,,Dijelimo nešto važno.

Obje govorimo o bijesu koji osjećamo, zbog svega što se dešava u svijetu u vezi abortusa“.

Ako je film nepravilno, iskrivljeno (ali ipak) ogledalo realnosti, Divan ima potpuno pravo da kaže: ono što se njenoj junakinji i milionima Francuskinja dešavalo šezdesetih (i prije toga), sada ponovo postaje realnost, širom svijeta. I zato njen film otključava potpuno nove sfere užasa; recimo, ,,Blue Valentine“ (Derek Siafrens, 2010) sa dva minuta scene na stolu za abortus je nakon premijere publici djelovao stravično – a sada je u odnosu na ,,Happening“ ,,mala maca“...

Tu negdje krije se poenta: skoro svaka četvrta Amerikanka će do

janusfilms.com

Koji mjesec prije nego je prošle godine ,,Happening“ šokirao, zanijemio, postidio i oduševio publiku u Veneciji, na drugom kraju Mediterana u Kanu, ,,Titane“ Žulije Dukurno dočekao je Zlatnu palmu. I kao da je eho i dio istog kreda tjelesnog horora: junakinja sama pokušava da dođe do ilegalnog abortusa, i to ukosnicom za kosu. Odri Divan je o filmu Dukurno rekla nešto

Abortus na filmu: Ponosita i m

45. godine imati abortus. S druge strane, samo je 169 američkih filmova, od 1913. do 2012. godine, tretiralo abortus ko bitan momenat radnje. Za milione Amerikanaca, sladunjavi ,,Dirty Dancing“ (Emil Ardolino 1987) bio je prvo filmsko, za mnoge i prvo i prvo saznanje o abortusu uopšte!

Uopšte nije čudo da su filmske priče o abortusu brojnije u godinama za nama: i prije najave američkog Vrhovnog suda da će opovrgnuti odluku čuvenog ,,Rou protiv Vejda“ slučaja iz 1973. koji je bio osnova da se na federalnom nivou abortus dozvoli kao pravo svake žene. Novom odlukom konzervativnih sudija (koje su u ,,draftu“ odluke abortus opisale kao ,,neču-

ven“!), vrlo izvjesno abortus će postati ilegalan u više od 20 američkih saveznih država. I eto nas ponovo u šezdesetim; i eto o čemu su snimale Odri Divan i Žulija Dukurno...

Konačno, taj osjećaj mučnine u filmskom prikazu ilegalnog abortusa je bitan. Veliki filozof Sartr pisao je da upravo u pravcu mučnine, vrtoglavice, leži sloboda; kao i saznanje da se slobodi i istini prirodno opiremo...

A Odri Divan je publici filma ,,Happening“ prosto rekla: ,,Slobodno zažmurite i skrenite pogled, i to je vaše pravo i sloboda.

E tu slobodu, da biraju bezbjednu, legalnu medicinsku proceduru, milioni žena koje su morale da prođu kroz ilegalni abortus, nijesu imale“... I treba li uopšte bilo što više dodati, koliko su velike filmske priče o abortusu bile i jesu važne, da sačuvaju istinu na mjestu gdje je sve manje pravde?

Surovost i sentiment

Kadar iz protestnog remek djela Anjes Varde ,,One Sings, the Other Doesn’t“

Prema mišljenju mnogih, najveća živa glumica Izabel Iper, glumi Mari Latur u ,,Story of Women“ (Klod Šabrol, 1988); njen lik zasnovan je na priči o Mari-Luiz Žiro, posljednjoj ženi koja je završila na giljotini, 1943. godine. Žiro su u okupiranoj Francuskoj vlasti osudile jer je pružala usluge ilegalnog abortusa.

Priču o domaćici koja je na kuhinjskom stolu, u svom domu i usred rata ženama prekidala trudnoće – i tako izdržavala po-

Četvrtak, 2. jun 2022.

11

mučna svjedočanstva borbe za prava koja se iznova uskraćuju

oror bode

Filozofija u akciji

Velika propovjednica ženske slobode i emancipacije među filmskim autorkama bila je Anjes Varda. Jedna od ključnih figura francuskog novog talasa govorila je ,,da vjeruje da je bila feministkinja i prije nego se rodila“, kao i da ,,sebe ne doživljava kao ženu koja se bavi filmom, već kao radikalnu filmsku autor-

imdb.com letterboxd.com

Genijalna Izabel Iper (lijevo) u Šabrolovom ,,Story of Women“

ku koja je, pored toga, i žena“...

Jedna takva figura snimila je 1977. ,,One Sings, the Other Doesn’t“; prelijepu odu ženskom prijateljstvu koja prati dvije žene tokom deceniju i po, počev od 1962. Epl (Valeri Meres) ima samo 17 godina, kada novoj prijateljici Suzan (Tereza Liotar), već majci dvoje djece, obezbjeđuje novac za bezbjedan abortus sa druge strane francuske granice – u Švajcarskoj. ,,Slobodna volja, to je filozofija u akNastavak na sljedećoj stranici

Prkosna Imelda Staunton kao Vera Drejk u sudnici

europeanfilmawards.eu

rodicu – isporučuje vanvremenski karakteran performans Izabel Iper.

Važna je odluka režiserske face Šabrola da u ovoj vrlo slojevitoj priči lik Mari na bilo koji način ne sentimentalizuje, kao ni ono što ona radi. Rezultat je portret žene koja pokušava samo grozničavo i u trci sa vremenom da pohvata konce svog popucalog života – taman kao i žene koje su na njenom stolu tih godina završile...

Da jedna sentimentalna, meka i topla priča takođe može funkcionisati na putu ka istoj istini, dokaz je ,,Grandma“ (Pol Vejc, 2015). Briljantna Lili Tomlin u ovoj je dramediji jedna neodoljiva baka, koja kreće na putešestvije sa kraja na kraj Los Anđelesa, da bi unuci (savršena Džulija Garner, znamo je odlično iz serija ,,Ozark“ i ,,Inventing Anna“) obezbijedila 600 dolara za abortus.

Motiv prekida trudnoće je gorivo na ovoj (opet, i opet) trci sa vremenom; u svakom momentu, međutim, u priči koja je prije svega jedno nesavršeno putovanje ka majčinstvu – abortus se tretira kao apsolutno potrebna opcija u životima mladih žena.

Lili i Džulija to propovijedaju pametno, suptilno, i da, vrlo sentimentalno.

Duboko intimno i hororistično žensko svjedočanstvo u filmu ,,Happening“

12

Četvrtak, 2. jun 2022.

ciji“ – propovijeda ta mala buntovnica Epl. Deceniju kasnije, naše junakinje srešće se na protestu za legalizaciju abortusa, konačno u njihovoj Francuskoj.

Film je posložen kao inovativna melodrama sa pjesamama čije je tekstove pisala sama Varda. I depikcija je jednog dugog puta šezdesetih i sedamdesetih, na kom političke i feminističke ideje, svijest o rodnim ulogama i rušenju istih, polako sazrijevaju. Rijetko trijumfalan i katarzičan film!

Da nije bilo ovakvih priča poput Vardine, u filmskom rovu i na prvoj liniji borbe – ne bi bilo prostora da u modernom vremenu bude snimljena jedna lagana roadtrip komedija ,,Plan B“ (Natali Morales, 2021).

Sasvim šarmantan film u centru ima dvije tinejdžerke iz Južne Dakote – koje su u haotičnoj i paničnoj potrazi za pilulom za dan poslije. Sve to ,,u klinču“ sa jednim moralistom među farmaceutima, koji djevojci uskraćuje pravo na pilulu, citirajući naravno silne pravne razloge i začkoljice.

Lagana i rasterećena atmosfera samo je podloga na kojoj se ,,kao da neće“ isporučuje vrlo efektna lekcija o odrastanju.

Portret stida

twitter.com

,,Portrait of a Lady on Fire“ (2019) Selin Skjame nije priča o lezbo ljubavi iz 18. vijeka, već prije svega katalog svih zabrana koje je jedno društvo ženama postavilo. Njihov jedini odgovor su tajni, mali kružoci kako bi jedne druge zaštitile.

Kada mlada kućepaziteljka Sofi (Luana Bajrami) glavnim protagonistkinjama otkrije da je trudna i da dijete ne želi, njih dvije će joj pomoći – i usput produbiti osjećanja.

Film tako predstavlja viziju puta

do abortusa kao manifestaciju jednog iskrenog sestrinstva, brige jedne za drugu. I da, Skjama je insistirala na tome da je i nju, u sceni same procedure abortusa, inspirisala ona ista knjiga ,,Happening“ po kojoj je rađen film Odri Divan. Zato junakinje žele da se cijeli momenat abortusa ovjekovječi na slikarskom platnu, da bi pokazale da je realan, svakodnevan, važan. Da bi ga od stida oslobodile!

Mrve stida nema na licu Imelde Staunton, u drami ,,Vera Drake“ (2004) Majka Leja. I ona je samo domaćica u kvartu radničke klase, ovog puta u Londonu pedesetih; niko od njenih bližnjih ni ne zna da je Vera ta koja ,,mladim djevojkama pomaže onda kad sebi same ne može pomoći“.

Naravno, bez pare i dinara; u vrlo prkosnom portretu i uz koju kap sudske melodrame. ,,Vera Drake“ je važan film, jer prikazuje razlike u opcijama dostupnosti abortusa, koje su važile u različitim klasama, u periodu dok je procedura bila i dalje ilegalna u Britaniji... Polako gradeći tenziju, do momenta neizbježnog hapšenja i sučeljavanja u sudnici.

Sve barijere

,,Dirty Dancing“, obljavljen prije 35 godina, tek sada i na pravi način blista kao priča koja je mnogo više od blještave hemije i plesa za sjajne Džonija i Bejbi.

Prije svega, tekst Elenor Bergstin je jasan, nimalo apologetski argument u korist prava na reproduktivni izbor. Sve to smješteno u ,,banalnost“ Amerike šezdesetih, dakle u period prije ,,Rou protiv Vejda“ slučaja, kada abortus još nije bio legalan na nacionalnom nivou.

Ono što znamo da se desilo sa djevojkom Peni (Sintija Rouds), kada se odluči na abortus,

stalo je u riječi njene prijateljice: ,,The guy had a dirty knife and a folding table. I could hear her screaming in the hallway...“. U potpunom kontrastu i vrlo znakovito – Penina riješenost da abortira se u bilo kom momentu ne dovodi u pitanje. Ne čak ni u slučaju Bejbinih strogih, ,,zakopčanih“ roditelja, ni Bejbinog oca, ljekara koji će Peni pomoći.

Tako je jedan lagodan, rasplesan film istovremeno bio i žestoka kritika svih ekonomskih i pravnih barijera, koje Peni nije mogla preći na putu do bezbjednije medicinske procedure.

Konačno, Zlatna palma Kristijana Mingiua ,,4 Months, 3 Weeks and 2 Days“ (2007) je briljantna drama, jer se praktično tiče jedne trke u realnom vremenu. Rumunima je autoritarni režim Čaušeskua 1987. godinu opisivao kao ,,Zlatno doba“; u jednom takvom ,,blagostanju“, mlada djevojka Gabita (Laura Vasiliju) ne uspijeva doći ni do legalne ni do ilegalne opcije za abortus.

Priču, ipak, pratimo iz perspektive njene prijateljice Otilije (sjajna Anamari Marinka), tako da se razmotava delikatan, potom i stravičan saspens... U životnom hororu u kom cimerke postaju žrtve jednog predatora, koji im nudi opciju ilegalnog abortusa.

Otilija je ta koja se usput sučeljava, oči u oči, sa svim slojevima korupcije, pohlepe, potpuno besmislene i ignorantske birokratije; usput riješena i spremna za stravične žrtve, kako bi pomogla prijateljici. I usput uči, na najsuroviji način: u kojoj mjeri su žene ranjive, spram sistema koji ih osuđuje i kontroliše. I to je lekcija o nemoći, bijesu i prkosu, koja je prijeko i iznova potrebna, u osvajanju slobode.

Stojan STAMENIĆ

Beznadežna realnost u kadru rumunskog remek djela ,,4 Months, 3 Weeks and 2 Days“

CELULOID

Neobičan i štosan poster dokumentarca o Džordžu Karlinu

S

lavoj Žižek i Džordž Karlin zapravo su dve strane istog novčića koji možemo nazvati „stend-ap“ filozofijom.

Niti jedan niti drugi nisu izmislili taj koncept, zasluge za tako nešto pripadaju Melu Bruksu: u ,,History of the World, Part I“ (1981) „stendap“ filozof zabavlja debelog Cezara, sve dok ga ne uvredi i fasuje smrtnu presudu. Ali, nazad na temu...

Selidba u L. A.

Žižek je komedijaš među filozofima koji zauzima pozu da bi bio interesantan, kako bi znatiželjnoj publici preneo neka razmišljanja, a Karlin je filozof među komičarima koji prirodni talenat da bude zabavan koristi kako bi na zabavan i pitak način predočio ono što smatra bitnim. Isto tako, Žižek će razglabati o filmovima i u njih (nekad s pravom, a nekad ne) učitavati tumačenja, a Karlin je upravo dobio dvotomni televizijski film sebi u čast o kojem ja, koji nisam ni Žižek ni Karlin, ni komičar ni filozof, moram da razglabam vama, dragim čitaocima, za pružanje zrnaca mudrosti upakovanima u zabavu. ,,George Carlin’s American Dream“ u režiji Džada Apa-

Dokumentarac ,,George Carlin’s American Dream“

Nepotpun, ali korektan portret starog mizantropa Karlinovo djelo i njegova zaostavština suviše su obimni da bi se mogli „sabiti“ u jedan dokumentarni TV film, pa makar on i dvotomni i trajao više od tri i po sata

me je u velikoj meri uništio zdravlje, dok se njegova supruga borila s alkoholizmom i depresijom zbog svedenosti na ulogu domaćice.

taua i Majkla Bonfilja dvotomni je televizijski dokumentarac u produkciji televiziji HBO koji traje preko tri i po sata sveukupno, što ga približava formatu mini-serije, koji ima za cilj da nas upozna s likom, delom i zaostavštinom jednog od najboljih „stend-ap“ komičara svih vremena. I pre nego što krenemo u detaljniju analizu sadržaja dokumentarca, valja istaći dva presudna „kvaliteta“ koji boje ovaj dokumentarac: njegovo američko i televizijsko poreklo, što u pravilu znači da možemo očekivati obilje „govorećih glava“, arhivskih snimaka, grafika i naracije „iz off-a“ u cilju prenošenja, ponekad čak i „nabijanja“ poente.

Karlin srednju školu nije završio, ali su mu ambicije bile jasne: želeo je da postanje didžej na radiju, komičar i glumac, po ugledu na svog velikog uzora Denija Keja. Karijerni put ga je vodio preko službe u američkom ratnom vazduhoplovstvu (odakle je bio otpušten, tri puta procesi-

Usponi i padovi

ran zbog neposlušnosti i sukoba s nadređenima, te više puta kažnjavan na licu mesta iz istih razloga) do „tezge“ na lokalnom radiju u Luizijani gde mu se nalazila baza, te upoznavanja s kolegom Džekom Bernsom i njihovih zajedničkih tačaka po bitničkim kafeterijama... Pa do zajedničke selidbe u Los Anđeles i pokušaja da karijeru komičara izgrade u okviru televizijskog sistema, kao deo tima komičara koji svi imaju standardne uloge u skečevima. Karlinove najpoznatije bile su hipik koji naduvan čita vremensku prognozu, narednik-Indijanac i tupavi radio-DJ. Karlin je sve vreme voleo i da putuje i nastupa, a na putu je upoznao i prvu suprugu Brendu s kojom je imao i kći-jedinicu Keli. Kako na televiziji nije dobio šansu da avanzuje u glumca, a sam okvir mu je bio prilično rigidan, napustio ju je.

Promenio je stil i, sa pojavom kontrakulture, postao prvi pravi kontrakulturni komičar, ali i zavisnik od kokaina, sa či-

Ostatak je manje-više istorija: nekoliko faza kroz koje je prolazio, od psovačke borbe protiv cenzure i retradicionalizacije društva, preko faze društvenih komentara, do one mračne i mizantropične na kraju karijere, na kraju svake klizeći u irelevantnost i prevaziđenost. Ali, za razliku od ostalih, on je bio sposoban da uvek iznova reinventira sam sebe, otkrije novu putanju u komediji kao izrazu i utre put nekim novim, mlađim generacijama od kojih bi kasnije učio, te da zaigra u filmovima, doduše koloritne epizode, i da makar jedno vreme ima svoj televizijski komičarski šou.

Skoro svi problemi s Apatauovim i Bonfiljinim dokumentarcem skoncentrisani su u njegovom prvom delu. Hronološki je postavljen, što je za prvi deo zahtevalo više objašnjenja i svojevrsnog protrčavanja kroz etape u Karlinovom životu i izazove koji su ga morili.

Drugi deo bavi se događajima koji su nam istorijski bliže i koji su dovoljno dobro doku-

hulu.com

D

13

Četvrtak, 2. jun 2022.

mentovani, pa umesto objašnjenja možemo dobiti i smisleniji komentar, i to uglavnom od Karlinovih mlađih kolega-komičara poput Kevina Smita, Džerija Sajnfelda, Taja Bura, Krisa Roka, Stivena Kolberta i mnogih drugih, ali i od kćerke Keli, brata Patrika i druge supruge Seli Vejd koji bacaju novo svetlo na privatnu stranu medalje.

I tu dolazimo do glavne ograničavajuće okolnosti: Karlinovo delo i njegova zaostavština suviše su obimni da bi se mogli „sabiti“ u jedan dokumentarac, pa makar i dvotomni i u trajanju od preko tri i po sata.

Naročito ako je isti rađen po tipično američkom i tipično televizijskom sistemu u cilju da objasni što više rukavaca. Srećom, Apatau i Bonfilja su dovoljno bistri da iskoriste najzanimljiviji materijal koji im je na raspolaganju i da naraciju uglavnom baziraju na isečcima iz brojnih intervjua koje je Karlin davao tokom svoje karijere, te da uključe snimke iz njegove privatne arhive. Na kraju, ,,George Carlin’s American Dream“ je pristojan dokumentarac o čoveku čiji format prevazilazi te okvire.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.3/5

14

Četvrtak, 2. jun 2022.

Love, Death + Robots

N

etfliksova fantastična i ambiciozna antologijska serija ,,Love, Death + Robots“ nedavno se vratila i isporučila novi set vizuelno zapanjujućih i inovativnih priča.

Sirenin zov

Premisa iza antologije oduvijek je bila prazno platno za umjetnike i animatore da na najrazličitije načine ispričaju sve što imaju na zanimljive i provokativne teme kroz staru dobru kombinaciju animacije, naučne fantastike i horora. Prva sezona imala je osamnaest epizoda, što je očigledno bilo previše, dok je druga imala samo osam, što nije bilo dovoljno. Treća zato nudi devet jedinstvenih priča, i iako je to samo za jednu više, prednost je što su sve prilično dobre, dok su neke čak i odlične.

Kao dvije najbolje, bez sumnje se izdvajaju ,,Jibaro“ (deveta, posljednja epizoda) i ,,Bad Travelling“ (druga). I jedna i druga su onaj tip epizoda kojih ćete se sjećati razmišljajući o samoj antologiji, nezavisno od sezona (poput steampunk legende sa srebrnom lisicom ili najsavršenije epizode koju je antologija imala, ,,Zima Blue“). ,,Jibaro“ je naizgled ljubavna priča o gluvom vojniku koji ( jedini) ne čuje sirenin zov smrti (i zbog toga uspijeva da preživi) i zlatnoj sireni, kojoj počne da privlači čovjek imun na njene smrtonosne čari. Nažalost, ova priča ne govori o

,,Three Robots: Exit Strategies“: Gozba neodoljive strave za naše male junake

Ljudi su najgori ljubavi. Umjesto ljubavi, to je priča o požudi, bolu, pohlepi i traumi. Epizoda je vrlo upečatljiva, a animacija toliko sjajna da, uprkos tome što je epizoda (skoro) u potpunosti bez dijaloga, vi na to pretjerano i ne obraćate pažnju. Epizodu ,,Bad Travelling“ radio je Dej-

vid Finčer (njegova prva animacija) sa Endruom Kevinom Vokerom. Priča govori o prestravljenim putnicima broda koje naseljava džinovska mutant kraba koja je pritom jako krvoločna i očekuje obroke više puta dnevno (pretpostavljate, hrani se ljudima). U

pitanju je nešto što posadu na brodu tjera da preispita prioritete. Epizoda je značajna ne samo zbog moralnih dilema, već i zastrašujućeg realizma kojim prikazuje čudovišta i iznutrice. Ako baš treba da pogledate samo jednu epizodu iz treće sezone, neka to bude ova.

Ipak, možda i najimpresivnija stvar treće sezone jeste što je uspjela da bude raznolika, kako žanrovski, tako i što se tiče trajanja epizoda (najkraća je sedam, najduža dvadeset jedan minut). To je nešto u čemu je uspjela prva sezona (uglavnom, zbog broja epizoda), dok je druga tu prilično omanula.

Rat pacova

Epizoda koja se takođe izdvaja u ovoj sezoni jeste ,,The Very Pulse of Machine“ (treća po netflix.com

Epizoda koju je radio Dejvid Finčer značajna je ne samo zbog moralnih dilema, već i zastrašujućeg realizma kojim prikazuje čudovišta i iznutrice. Ako baš treba da pogledate samo jednu epizodu treće sezone, neka to bude ova

Žanrovski raznolika treća sezona N

netflix.com

SERIJE

,,Mason’s Rats“: Rat otkriva nove kontekste užasa u očima pacova

15

Četvrtak, 2. jun 2022.

netflix.com

Netfliksove antologije istražuje jake moralne dileme i potvrđuje staru tezu

,,Jibaro“: Na tragu ljubavi, požude, bola, pohlepe i traume

ene dobija samo 2D animacija, dok vam što se same ekipe tiče, nije stalo ni da li će ko preživjeti. Suština epizode je besmisleno klanje u ime sve naprednijeg tehnološkog naoružanja.

Druga epizoda sa puškaranjem je ,,In Vaulted Halls Entombed“ u režiji Džeroma Čena i ona počne u stilu igrice ,,Call of Duty“ prije nego se prevori u, recimo, ,,Returnal“.

Njih dvije i ako preskočite, preživjećete. ,,Night of the Mini-Dead“ je kratka, duhovita epizoda koju su režirali Robert Bisi i Endi Lijon. Iz ptičje perspektive posmatrate zombi apokalipsu u minijaturnoj formi u kojoj nema nikakvog dijaloga, ali ćete pomisliti kako bi bilo zabavno igrati ovakvu igricu i braniti se od minijaturnih hordi. Tih

sedam minuta koliko traje (u pitanju je najkraća epizoda u sezoni) pokrivaju sve živo - od nepromišljenog snošaja na crkvenom groblju koja nenamjerno skrnavi ovo mjesto i oslobađa zombi kugu na svijet, do leta u svemir dok nemrtvi ruše sve - od udaljenih manastira na vrhovima planine do centara političke moći.

Skloništa apokalipse

Epizoda koju je okej pogledati, ali vas sigurno neće oduševiti jeste ,,Swarm“ (šesta) na kojoj je radio Miler i bavi se pomalo istrošenom temom o impulsu čovječanstva da uništi druge vrste kako bi sebično ispunio potrebe za opstankom (bukvalno, film ,,Avatar“ (Džejms Kameron, 2009) za sirotinju).

Najzad, treća sezona dodaje

Ocjena: 4/5

netflix.com

redu). U pitanju je adaptacija kratke priče Majkla Svonvika u 2D animaciji, a pod vođstvom Emili Din. Prati astronautkinju na Jupiterovom mjesecu Io. Dok vuče leš mrtve koleginice u pokušaju da dođe nazad na sigurno, ova jednostavna potreba za preživljavanjem postaje poduhvat čudesnih opcija i halucinacija. Do kraja nije u potpunosti jasno, ali što god da je u pitanju, drži pažnju i prilično je poetično. Priča brzo postaje potpuno egzistencijalna, a uskovitlani pejzaži i vizuelni prikazi će se svidjeti svakome ko, recimo, voli film ,,2001: A Space Odyssey“ (Stenli Kjubrik, 1968).

Jako zanimljiva je i ,,Mason’s Rats“ (sedma) od samo deset minuta koja uspije da dočara strahote rata viđene očima inteligentnih pacova. Ova epizoda počne kao nešto što vuče na komediju, ali se ispostavi jednom od najstrašnijih (i najkrvavijih) epizoda u antologiji i o njoj se vrlo malo može reći.

Suština je - treba da je pogledate. Krvavija od ove epizode je samo ,,Kill Team Kill“, jedna od ukupno dvije sa gomilom vojnika i oružjem koji istražuju, ali obje odu u veoma različitim pravcima. Epizoda je djelo Dženifer Ju Nelson, i u pitanju je pomalo groteskna borba sa mecha medvjedom. Nažalost, ona nije pretjerano dubokoumna, zabavna, pa čak ni strašna (što je najtužnije). Po-

čak neku vrstu kontinuiteta antologijskoj seriji sa povratkom tri robota, koji ponovo putuju kroz ostatke čovječanstva kako bi pokušali da saznaju ko smo bili u epizodi ,,Exit Strategies“, u režiji Patrika Ozborna. Ovog puta, oni su fokusirani na naša apokaliptična skloništa, od tvrdokornih kampova za preživljavanje i naftnih tankera preuređenih do tehnoloških igrališta milijardera do podzemnih bunkera za političku elitu. U pitanju je mračna, ali urnebesna epizoda koja se završava sa izuzetno važnom spoznajom da su „ljudi zapravo najgori“, ali, i da ova tri robota definitivno zaslužuju svoj serijal (ozbiljna sam, sredite nam to).

Iako se teme poput pohlepe izdvajaju, ne postoji nužno jedna tema koja povezuje svih devet epizoda. Kada je u pitanju „Love, Death + Robots“ ipak ne treba ni tražiti smisao, niti jasnu vezu, jer je ona to što jeste: moderna umjetnost sa konceptom priče razrađene o, naravno, beskrajno i beznadežno glupim ljudima sa jedne, i neodoljivim robotima sa druge strane. Ono što ćete, bez sumnje, primijetiti jeste da u trećoj sezoni ima mnogo smrti i robota, a vrlo malo ljubavi.

Ipak, i pored ovog vidnog nedostatka, sezona je lijepo zaokružena i vizuelno fantastična. Tako da, ljudi možda znaju da budu najgori, ali nekad znaju da naprave i neke prilično kul stvari.

B. MARTINIĆ

..Bad Travelling“: Prvi iskorak u animaciju slavnog režisera Dejvida Finčera

16

Četvrtak, 2. jun 2022.

SERIJE

Sim zas sklep

imdb.c

om

Slavni veterani Spejsek i Simons - ubjedljiv par na posteru serije

Ni briljantna gluma os

Zbog toga što je tempo kojim otkriva tajne spor, ovo nije serija za adrenalinske zavisnike ili za one koji su zagriženi ljubitelji žanra naučne fantastike. Oni koji traže ljudsku dramu, naći će pola serije o tome

17

Četvrtak, 2. jun 2022.

skarovaca ne može da spasi novi Amazonov serijal

mons i Spejsek služili više od pane SF drame Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

akon nedavno završene serije ,,Outer Rage“ koja je miješala naučnu fantastiku i vestern, na Amazonovom serviru Prime Video, ova platforma se i dalje fokusira na kombinovanje SF-a sa drugim žanrovima.

Tako serija ,,Night Sky“ uklapa fantastiku sa porodičnom dramom starijeg para, a sa ,,Outer Rage“ dijeli da su obje više posvećene razvoju likova, nego samom SF zaletu. To ne mora da bude ništa negativno, ali može da bude obeshrabrujuće za one koji očekuju niz vanzemaljaca, svemirskih portala i neobjašnjivih putovanja.

Seriju ,,Night Sky“ od osam epizoda kreirao je Holden Miler i ona se najviše oslanja na glumačke kreacije Dž. K. Simonsa i Sisi Spejsek, koji probude donekle Spejsek empatiju gledalaca.

Portal za bijeg

Simons i Spejsek kao Frenklin i Ajrin Jork žive u braku više od 50 godina, u jednom od onih malih američkih gradova gdje svi znaju sve, proživljavajući mirnu egzistenciju, sastavljenu od uzajamne brige. Ona je bivši profesor engleskog jezika u penziji, a on bivši stolar sa strašću za rezbarenjem drveta. Noću, međutim, gaje još jednu tajnu strast, zajedno gledaju u zvijezde, ali ne one sa našeg nebeskog svoda, već one sa druge planete, jer su unutar šupe pored njihove kuće otkrili tajni portal koji gleda na vanzemaljski pejzaž.

Neodoljiva želja ih je navela da preko 800 puta pređu taj prag i nađu utočište u ljepoti zagonetne panorame. Taj ,,prozor“ im je ujedno i utočište od bola koji nose od smrti sina dvadeset godina ranije. Tajnu kriju od svih, pa tako i od komšije Bajrona (Adam Bartli), koji voli da virne tamo i gdje ne treba i unuke Denis (Kia Mekirnan), koja proživljava prilično ozbiljne egzistencijalne strahove i pita se hoće li značajno promijeniti svoj život i konačno se osjetiti sretnom. Jedne noći, međutim, dešava se da Ajrin pronalazi mladića Džuda (Čai Hansen) u krvi u tajnoj sobi, koji se ne sjeća ničega ni kako je tamo stigao, dok ona, potaknuta majčinskim entuzijazmom, preduzima akciju da mu pomogne, uprkos nepovjerenju muža.

Taj snažan šok poremeti flegmatični ritam njihovih života, pozivajući ih na akciju i odluku. U isto vrijeme, u Argentini upoznajemo vrlo mladu Toni (Rosi Hernandes) i njenu majku Stelu (Džulijeta Zilberberg). Čini se da čak i njihov dom krije misteriju koja se prenosi s generacije na generaciju, misteriju koja se ukršta s onom američkog para. Spori ritam serije oživljava kroz niz podzapleta koji, međutim, ne uspijevaju u potpunosti uvući gledaoca.

U seriji ,,Night sky“, naučna fantastika je samo sočivo koje obezbjeđuje da se bolje sagledaju svakodnevne ljudske stvari i strahovi.

Kao i mnoge fantastične serije, ona traži dovoljno atraktivnu formulu da se izdvoji među desetinama naslova koji pružaju sve od se-

be da postanu novi ,,Lost“, što ovoj seriji definitivno ne uspijeva. Da, nijesu glumci ti koji su u izraženom fokusu, ona bi bila još lošija.

Dok je Frenklin siguran u jednu stvar u životu, da voli Ajrin najviše na svijetu i da mu ne treba ništa drugo nego da nastavi da živi s njom u istoj kući, ona na stvari gleda drugačije i traži odgovore na velika pitanja. Svaki od njih ide određenim putem tokom osam epizoda, u kojem se ne radi o obrtima ili iznenađenjima. To je put do zajedničkog zacjeljivanja gorućih rana. U tom su Spejsek i Simons zajedno magnetični, dodajući još više dubine onome što je napisano u scenariju svojim performansima. Problem je u scenariju koji je napisalo pet ljudi, u kojem potpuno nedostaje fokus, a osim toga i režiralo ju je sedam režisera, od kojih je jedan Huan Hoze Kampanela.

Rezultat je nedostatak vizuelnog profila i tona, kao i to da je scenario bez događaja sa kretanjem napred puževom brzinom, a rješenje ,,misterije“ koje nam je predstavljeno nije vrijedno tolikog čekanja. Ova frustrirajuća i zagušljiva serija na čudan način miješa misteriozna putovanja i tajna društva s dramom o starosti. To čini tako što otvara previše frontova bez kopanja duboko u bilo koji od njih, a istovremeno čini grešku što ne objašnjava ništa suštinsko o naučno-fantastičnim elementima. Ulaskom na ,,novi nivo“, odnosno spajanjem intimne istorije Jorka sa širom perspektivom, uključujući ele-

mente naučne fantastike, napravljena je velika greška, a sve što nam drži pažnju su dvoje glavnih glumaca, njihovi performansi i dijalozi o ,,ničemu“. Holden Miler, kao i mnogi mladi autori, bio je previše ambiciozan i pokušao je da kombinacijom teme iz filmova i serija koje je volio, napravi nešto novo, ali nije to uradio uspješno.

Dominacija para

Umjesto serije od osam epizoda, ovo bi mogao da bude zanimljiv film kada bi se fokusirao samo na živote glavnog para, jer kada ,,dvoje S“ dijele scene, fikcija uspijeva prodrijeti i pokrenuti. Odnos između njih je toliko univerzalan i simpatičan da je neizbježno ne poželjeti da se sazna više o njihovom dugom trajanju. Trenuci intimnosti izgrađeni na međusobnoj brizi su dirljivi i vjerodostojni.

Ona ga tjera da češće izlazi i brine o bolnim leđima, a on brine o njenoj pokretljivosti i podsjeća je da jede. Sve scene u koje je uključen ovaj par koji se uporno opirao tugovanju zbog gubitka sina i koji je sublimaciju bola pronašao u prozoru u svemir su sažete kroz ekspresije njih dvoje.

S druge strane, sekundarni likovi nijesu toliko zanimljivi kao protagonisti, a neke linije dijaloga nijesu u stanju da prodube odnos između njih i sa protagonistima, pružajući na taj način ideju asistencije koja otvara put da se dođe prema finalnom cliffhangeru. Stela i njena kćerka pričaju engleski u Argentini, španski drugdje i cijela zamršeno isplanirana radnja nema šanse da zadrži gledaoce na ekranu do posljednje epizode.

Prije svega zbog trajanja epizoda koje su u prosjeku oko 50 minuta, ali i zbog toga što je tempo kojim otkriva tajne vrlo spor, ovo nije serija za adrenalinske zavisnike ili za one koji su zagriženi ljubitelji žanra naučne fantastike i očekuju nešto tako. Oni koji traže ljudsku dramu naći će polovinu serije o starosti, samopouzdanju i našoj svrsi u životu, ispričanu kroz korektno proučavanje njenih protagonista. Međutim ni oni neće biti zadovoljni. Za one koji vole dobru glumu u dobroj ljudskoj drami, serija je obavezna, jer je divno i zadivljujuće iskusiti Simonsa i Spejsek zajedno.

Ocjena: 2.4/5

18

Četvrtak, 2. jun 2022.

PREPORUKA

Milo Vučinić, dramaturg

Priče iz kupea broj šest Anđela Došljak

ZGRABI FILM Kao dijete sam volio filmove „strave i užasa“, kako se to zvalo u vremenu prije post-trutha. Nostalgično se prisjećam analognog doba televizije, vječitog popravljanja antene na krovu, kasnog filmskog termina, i ljetnje programske šeme kada smo imali privilegiju da gledamo dva filma zaredom - u 10 ujutro, pa odmah u podne, na jednom od dva dostupna kanala.

Moja hrabrost se neslavno „slomila“ na iznenadnom klouz-apu iz filma „Elephant Man“ (Dejvid Linč, 1980). Kasnije sam osvijestio da me je plašila stvarnost činjenica na kojima su bili bazirani narativi takvih filmova. Početak je devedesetih i ratno-propagandni stroj brekće punom parom, ali dostupnost „strave i užasa“ je i dalje u domenu filmske estetike, barem u vizuelnom smislu. U prilog tom žanru preporučujem i pomalo zaboravljeni „The Town that Dreaded Sundown“ (1976), tenzično ostvarenje američke nezavisne produkcije, prilično nepoznatog Čarlsa Pirsa, koji se kasnije potvrdio i kao kvalitetetan scenarista. Kao savremenu referencu na ovaj žanr, horror/triler baziran na istinitom događaju, ali mnogo kompaktniji u estetsko-umjetničkom smislu, preporučujem „Memories of Murder“ (Bong Džun-Ho, 2003). „An Average Little Man“ („Un borgheze piccolo piccolo“ Mark Moničeli, 1977) možda je najbolji spoj italijanske komedije i grčke tragedije na filmu. „Taxidermia“ (Đerđ Palfi, 2006) je žanr za sebe, slično kao i „Dogtooth“ (Jorgos Lantimos, 2009).

Pridružujem se prilično opštem stavu da je „Come and See“ (Elem Klimov,

Milo Vučinić: ,,An Average Little Man“ za njega najbolji spoj italijanske komedije i grčke tragedije

1985) najbolji ratni film.

Najljepši film koji sam, na upornu preporuku kolega sa filmske režije, gledao ove godine je „Compartment No 6“ , prošlogodišnje ostvarenje finsko-ruske koprodukcije, suptilna roud drama Juhoa Kuosmanena.

Ne bi valjalo da završimo bez dobre crne komedije „Harold and Maude“ (Hala Ešbi, 1971), čuvenog novoholivudskog režisera, hipika i genijalnog montažera. Mokumentarni za kraj je takođe crna komedija grupe belgijsko-francuskih umjetnika „Man Bites Dog“ (1992).

TV Slabo pratim televiziju, sa izuzetkom neke emisije o životinjama, ili kada je u pitanju neki TV megdan iz lokalnog političkog rijaliti programa, to se ne propušta.

TV držim upaljen jer je ugašen - najdepresivnija stvar.

Preporučujem zadivljujuće dobru „Succession“. Pogle-

dao sam tri sezone za tri dana. Serija zbog koje shvatiš da su „neodložne životne ili poslovne obaveze“ jako relativan pojam.

zvuka, preporučujem album „Tvoji“ diskretnog crnogorskog muzičara pod pseudonimom Pelzensers. On baš umije.

MUZIKA Sve od Thievery Corporation. Od domaće je tu Daleka obala, a ima i zaboravljenih hitova „upitne estetike“, koji dolete niotkud na krilima nostalgije. Muzika Zorana Simijanovića i našeg Bore Tamindžića je nešto čega se čovjek ne može naslušati. „Delfinov let“ Six packa i „Dve hiljade i kusur godina“ N. Vranjkovića odjeci su mladosti sa nikšićkih muzičkih svetkovina. Iako nijesam poznavalac, od klasike preporučujem Satijeve „Gnosijene“. Neko je rekao da tako zvuči egzistencijalizam.

Interesantno.

Little Simz sa pjesmom i spotom „Point and Kill“, je baš „pitak“ afro-funk hip hop fazon. Za ljubitelje elektronike, pogotovo malo tvrđeg

ZAOBIĐI FILM Ne sviđa mi se „Joker“ (Tod Filips, 2019), ali to ništa ne znači. Zaobiđite film koji Vam se trenutno ne gleda a biste nekog da „ispoštujete“.

TV Zaobiđite ugašen veliki crni ekran, ako ste sami u sobi. Na to nas je odavno upozorio Kazimir Maljević svojim „Crnim kvadratom …“ Ako je već upaljen zaobiđite razna „Nedjeljna popodneva“ sa tom i tom…ili one kratke emisije đe nekoga sa naše estrade kao prate, a on to kao ne zna.

MUZIKA Zaobiđite novu „rodoljubivu“ muziku, odakle god dolazila.

19

Četvrtak, 2. jun 2022.

Ra

d ž uboks

nd

Proročki rep Marka Lubarde om

Riznica safre i kutere Taj ,,grad je tako rendom“, to je ova Podgorica, sada, koju je opet rimom uokvirio Rendom, jer je neuhvatljiva i već sjutra će bit potpuno drugačija

M

nogo pametnije glave od nas su neđe zapisale da je muzika dobra ako zbori nešto bitno o svom vremenu, o ljudima među kojima je i geometriji u kojoj je nastala. Tu neđe leži i ključ, zbog čega mladost sa PG tablicama voli da joj Rendom uzme mjeru.

Za Marka Lubardu, sve je to stalo u jedno: ,,Eo’, viđi... Ka’ što vidiš“.

Lovačke priče

Podgorički krov

E taj Marko Lubarda sasvim je tenzičan i (klaustro)fobičan, u kavezu svog inboksa i sa cijelom spiskom krupnih i sitnih krimosa i njihovih cijenjenih supruga u ,,Samo što nije“. Potpuno i do kraja političan, iako daleko i bezbjedno iznad partijske kaljuge, taman kao što je zatečen na jednom podgoričkom krovu, na omotu albuma. ,,Mrtvi su sveti, žive možemo štetovati jer idolatrija nadomjesti lične, poslovne i seksualne“ – ulijeće Marko i u mali dribling psihoanalize, prije nego se izvuče bez faula na finjaka, podgorički, sa jednim: ,,Ne

rendominacija.bandcamp.com

Svu tu Podgoricu Rendom zove na basket, pa dribla rimom i hvata u raskoraku kao Jokić.

Da mu (skoro) povjerujete, kad na novom albumu ,,Eo viđi“ tvrdi ili obećava: ,,Rađe ću stvarat u blatu ka’ Tošković“. Ili jedno: ,,Nazdravlje svima, svetac nisam ali ikona, to jesam“!

Uglavnom, dobar komad svih

tih faca sa naših ulica su željni Rendomovog repa, jer su im potrebne priče o njima samima. I na to su od njega naučili – onda kad brat narenda gomilu lovačkih priča što klize niz taksimetar, premjeri sve ,,4x4“ goropade (,,Saomezoi“), pa povede u jedan lov od Pejtona do Karađorđevog parka. E taj ,,grad je tako rendom“, to je ova Podgorica, sada, koju je opet rimom uokvirio Rendom, jer je neuhvatljiva i već sjutra će bit potpuno drugačija.

Sve to je, naravno, jedna lokalna igra na koju smo od Marka navikli; ali ključni iskorak na albumu ,,Eo viđi“ je onaj koji je potpuno ličan. Naslućuje se već blago pesimistično u ,,Intru“, treperi u nekim prizivanim bonovima za gorivo, a potom bljesne u ,,Klici za Pejton“. U jed-

nom vremeplovu, za pedeset godina, đe ,,Gorica je davno betonski parking, cijela Morača u cijev, a unuk Deripaskin i mali Šinavatra Taksin je novi vlasnik leteći taksi, tiket se ispunjava automatski svako na bijelom, vuče ka haski, roboti se dijele na četnike i komite svi jurimo klicu...i niko da je dostigne“!

Marko Lubarda zatečen na visini podgoričkog krova na omotu albuma

velim, samo kažem... Moje presude nisu pravosnažne“.

Maestro niskog težišta na kraju, u ,,Batali (Outro)“ dostiže najbolji autorski i pjesnički momenat rep karijere. Onda kad odluči da dribla neočekivano, ulijevo, udvojen, kroz blok.

I sebe ogoli ovako: ,,Razgovaraš sa pravim majstorom, ,,Prije mene, ko ti je ovo radio?“. Mnogo dobar... Nisam andio, zgazih traku - mašina kardio u teretani sa tahikardijom: srce moje ne radiš pravilno“! E takav, potpuno bataljen Rendom zna i da jednu bitnu pticu izrimuje sa ,,mačak Silvester“. I nađe savršen momenat da zatvori ovu našu riznicu safre i kutere, da ni slučajno ne postane Pandorina kutija, za nas i za njega. A upravo takvu bi je ipak lansirali, sa onog podgoričkog krova na omotu, kao vremensku kapsulu u neku kosmičku daljinu, u budućnost. Da nekim od nas boljim ljudima bude dragocjena, i više nego što je nama bliska.

S. S.

Ocjena: 88/100

20

Četvrtak, 2. jun 2022.

33 OBRTAJA

Goran Grubišić, muzičar i pjesnik

scenariju, sličnom nekom njegovom sa početka karijere, kao i nekom snažnom glavnom ženskom liku.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim? „Bandwagon“ (Džon Šulc, 1996). Već dvadeset pet godina uvek i u svakoj situaciji uspe da me nadahne i izvuče najbolje iz mene. Ali tu je odmah iza njega i „The Breakfast Club“ (Džon Hjuz, 1985).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Mother“! (Daren Aronofski, 2017), nemam volje ni da obrazlažem. Aronofski, baš kao i Fon Trir, najpre su samoživi sadisti, pa tek sve ostalo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Mirror“ (Andrej Tarkovski, 1975).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o ljudima kod nas, koji boluju od mijalgičkog encefalomijelitisa. Teškog hroničnog oboljenja koje naš zdravstveni sistem i njegovi radnici praktično ne prepoznaju.

Omiljeni filmski rivali?

- The Warriors protiv ostalih uličnih bandi Njujorka u filmu „The Warriors“ (Volter Hil, 1979).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz dokumentarnog filma Petra Lalovića „Svet koji nestaje“ (1987). Kada Gileta, trinaesto prase, usvoje mama i tata jelen i njihov bambi. Da bi nedugo nakon toga u poplavi nesrećno nastradali roditelji, te dvoje mladunaca ostane

prepušteno da sami brinu jedno o drugom.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Da Vam smotam jednu sa celerom“ iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984), scena kada nudi palačinku komšiji dijabetičaru.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Plankton iz Sunđer Boba.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sećam se. Bio sam verovatno previše mali. Pošto mi je deda bio zaposlen u subotičkim bioskopima, gledao sam gotovo sve filmove koji su se prikazivali. Ali, prvi i jedini put kada me je tata vodio u bioskop bila je projekcija filma „The Goonies“ (Ričard Doner, 1985). Pa bih svakako izdvojio taj film.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Nil Jang – „Dead Man“ OST (Džim Džarmuš, 1995).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Recimo na Kubu zbog „Buena Vista Social Club“ (Vim Venders, 1999).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- U izlazak po lokalnim subotičkim kafanama radnim danom poveo bih Hercoga, Fazbindera i Džarmuša. U vožnju biciklima do Palića i na piknik bih poveo Gretu Gervig, Ričarda Linklejtera i Hala Hartleja.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ne mogu da ga zamislim. Ali, nadao bih se nekom dobrom

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Mitch McLaren“, Wooden Ambulance - posvećena prijatelju.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Nije pesma, u pitanju je album „A Love Supreme“, Džon Koltrejn.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Rockin’ in the Free World“, Nil Jang, ili „Water No Get Enemy“, Fela Kuti.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Kathleen“, Tauns van Zant.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Dancing in the Dark“, Brus Springstin.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Lambchop.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Kralj Čačka, Repetiror, Goribor, Nikola Vranjković...

Ne mislim da su precenjeni, mislim da su sasvim zasluženo na svojim mestima. Nego prosto ne delim fascinaciju, barem ne u toj meri, njihovim ra-

dom i njima samima, sa ostalim ljudima koji ih slušaju. Često pomislim da je problem u meni.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Krisa Kornela. I dalje mi je sve to strašno uzmeiravajuće. Baš kao i onomad smrt Eliota Smita.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Would I Lie To You“, Charles & Eddie.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nisu posteri nego plakati sa koncerata na kojima sam bio kao srednjoškolac. Eklinika mortale, Love Hunters, Električni orgazam, Veliki prezir, kolektivni koncerti subotičkih bendova iz 90-ih...

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neke od nas, da.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

-„ Forbrydelsen“ („The Killing“).

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Blufonci“. Crtani iz detinjstva, čiji kraj i razradu nikada nisam otkrio. Apelujem, ako neko zna šta je velika tajna koju je Misteriozo krio zaključanu, neka mi javi.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Rectify“.

Privatna arhiva

film

U Vendersovom klubu na Kubi

Četvrtak, 2. jun 2022.

21

Goran Grubišić: Springstinova ,,Dancing in the Dark“ njegova pjesma za karaoke

P

jesnik i član dva benda, a povrh toga, višnjica pada na šlag – sufler u Narodnom pozorištu Subotica. Goran Grubišić, Umjetnik koji umije da mašta o Orleansu i Luizijani, i te kako je prisutan i pažljivo motri na nas.

Prvu zbirku „Alpaka među lamama“ (Librarion, 2022) objavljuje nakon što su ga zdravstvene neprilike primorale da od prošle godine pauzira aktivno sviranje. Nije lako odložiti instrumente

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Breaking Bad“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „GoT“, „Lost“. Poslednje sezone su idejno ili realizacijski ispod očekivanog nivoa.

nakon dvadeset godina u voljenim Wooden Ambulance i Ana Never, ali Grubišić stidljivo i pomalo snima kod kuće nešto što će, uvjereni smo, uskoro biti novi album za Wooden Ambulance.

Ne treba smetnuti s uma alpaku koja, osim ćubice, ima samo „trojke i samoću“, bonžitu, cica-macu i sweet koji ne izmamljuju poljupce, vapaj za reprogramiranjem tuge, mimohod, izbrazdanu dušu... Jer njegova poezija je dokaz je

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Verovatno neki Betmenov gedžet.

Najdraži par iz serije?

- Mama Lois (Džejn Kazmarek) i tata Hal (Brajan Kran-

da najljepši stihovi teku kada je najpotrebnije. A ova zbirka (nedovoljnog tiraža, a velikog odjeka) bila je potrebna i njemu i nama. Čekajući novi album, stihove i koncerte u našim krajevima, družimo se sa Goranom u našim „Obrtajima“. Čekaju vas dobro znani filmski sadisti, a ukoliko vas to društvance ne privlači, opustite se u subotičkim kafanama i obaveznom pikniku kod jezera.

ston) iz serije „Malcolm in the Middle“ .

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ima jedan njuorleanski radijski di-džej u seriji „Treme“ .

Za koga ste navijali – za To-

ma ili Džerija?

- Uf, u početku verovatno za Džerija, zato što je miš, i po prirodi manji i slabiji. Ali, ubrzo mi je postalo žao Toma.

Jednostavno zato što je nepodnošljiv Džerijev sadizam.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 2. jun 2022.

favim.com

kalendar

t s o n t e Umj iznad a l i p e s k se

Merilin Monro u Los Anđelesu 1950. godine

Od Merilin, seks-simboli i sam seks za Ameriku i Holivud postali su nešto manje fatalno, opasno; već radosno, svakodnevno.

Cijenu toga je, na koncu, do kraja morala da plaća samo ona

Šest decenija

S

vako, ili skoro svako može da zapamti nekoliko linija teksta. Ali da neko izađe na filmski set bez jedne jedine zapamćene replike, pa da isporuči performans poput Merilin u ,,Neki to vole vruće“... E, za to je potrebno biti prava umjetnica.

Tako je veliki, epohalno bitan režiser Bili Vajlder opisao rad sa Merilin Monro; njih dvije na snimanju ,,Neki to vole vruće“ (,,Some Like it Hot“, 1959) bili katastrofa u najavi, svojeglavi karakteri za koje su svi govorili da su najcrnje težine u poslu... Pa ipak, Vajlder je za taj film u Merilin vidio nešto više.

Lik sa postera

U filmu ,,Neki to vole vruće“, Toni Kertis je muzičar koji se ,,prerušava“ u milionera, samo zato da bi završio u krevetu sa pjevačicom koju glumi Merilin Monro. Njegova želja na početku je seks; njena požuda je novac... Sve dok, naravno, i jedno i drugo ne shvate da žele nešto više od toga; da žele prije svega jedno drugo, da su potrebni jedno drugom. E ta ljubav, koju je Bili Vajlder želio da oslika – to je bilo i ono što su za njega i Merilin Monro značili film i umjetnost.

Kertis u filmu to još ne zna, ali mu jasnu smjernicu pruža lik legendarnog Džeka Lemona, kada ga moli da pažljivo pogleda Merilin: ,,I tell you, it’s a whole different sex!“. I kakvu je samo istinu rekao: Monro je bila ta, koja je u svojoj naivnosti Americi, svijetu i pop kulturi pružila potpuno drugačiju definiciju seksepila. Od Merilin, seks-simboli i sam seks postali su nešto manje fatalno, opasno; već radosno, svakodnevno. Cijenu toga je, na koncu, do kraja morala da plaća samo ona.

Ovog ljeta, početkom avgusta, navršava se 60 godina od smrti Merilin Monro; a 1. juna ona Norma Džin proslavila bi 96. rođendan. I nakon šest decenija, sve njene etikete dobro znate: seks simbol, ikona pop kulture u istoj mjeri kao recimo Elvis ili Miki Maus. Izvjesno najviše fotografisana osoba u istoriji... A ipak, više i iznad svega toga: djevojka koja je že-

Četvrtak, 2. jun 2022.

23

ja od smrti ikone pop kulture Merilin Monro dio joj prve male, ali bitne ozbiljne uloge: u ,,All About Eve“ (Džozef Mankijevic, 1950) i ,,The Asphalt Jungle“ (Džon Hjuston, 1950). I ocjena kritike bila je jedinstvena: manekenka je savršeno lako zakoračila u milje vrhunske glume!

Već naredne 1951. bila je potpuno iskorišćena kao filmska i seksi zabava za vučije oči američkih vojnika u Ratu u Koreji.

Suštinski, Merilin je već tada bila seksi ornament – iako je zasluživala pohvale kritike za performanse poput u komediji ,,Love Nest“ (Džozef Njuman, 1951). Uslijedila je izvikana i dozlaboga rabljena sapunica od veze sa zvijezdom bejzbola Džo Dimađom; pa skandal, kada su oni snimci iz 1949. stigli do šire javnosti... ,,Bila sam švorc i samo sam željela da ostanem u svijetu filma“ – kratko je objasnila Merilin, umjesto da bilo šta negira. Odlučna da se ne stidi bilo čega.

Na onom putu do Vajldera i ,,Neki to vole vruće“, možda ključni momenat bio je lična odluka da se iz javnosti na neko vrijeme povuče i posveti časovima ozbiljne glume. Mentor joj je bio, ni manje ni više, Mihail Čehov - bratanić Antona Čehova, učenik Stanislavskog i mnogo velika faca pozorišta 20. vijeka!

Lekcije Čehova

Da shvatite koliko je Merilin Monro, seks-simbolu kojem je cijeli svijet bio pod nogama, gluma bila bitna: 1952. odlučila je da glumi u ,,Clash by

U filmu ,,Neki to vole vruće“ Bilija Vajldera

Night“ velikog majstora ekspresionizma Frica Langa.

Spremajući se za ulogu radnice u postrojenju za preradu ribe, mjesecima je inkognito boravila u jednoj takvoj u Montereju... Potom, u trileru ,,Don’t Bother to Knock“ Roja Vord Bejkera iste godine blista kao bejbisiterka sa dubokim mentalnim ožiljcima. I sve su to, vjerujte mnogo ozbiljnije uloge od onih koje, recimo, sada zadužuju ključne mejnstrim zvijezde modernog Holivuda.

I već u narednim godinama producenti joj namjenjuju brdo tipskih uloga i tjeraju da ekscesivno snima. Dok je navlačila reputaciju prznice, zvijezde teške za saradnju – niko nije obraćao pažnju na njen strah od scene i seta koje nikad nije prevazišla. Na anksioznost i hroničnu nesanicu koje je pokrivala ljekovima i alkoholom...

Potpuno zaokružena kao seks-simbol bila je u tehnikolor noaru ,,Niagara“ (1953) Henrija Hedveja; jedna drugačija femme fatale, izletjela iz solarijuma, u pripijenoj, dekoltiranoj rozoj haljini... A ono što je za ozbiljnu filmsku publiku već tih godina bio žestoki, isprazni i čak morbidni kliše – su, mora se istaći, željele isključivo filmadžije. Ne dopuštajući joj da iskorači iz tog kaveza ,,plave glupačice“, koji su joj iznova i iznova namjenjivali!

Sredinom pedesetih bila je tako popularna i toliko cinična – da je svoje najpopularnije rogerebert.com

ljela da je prepoznaju kao dobru glumicu. Ili makar, da je cijene po onome ono što radi.

Mogla je dobiti sve; ali ne i taj luksuz, da je tretiraju kao osobu. Zato se smrt, od predoziranja barbituratima u Los Anđelesu, nikako ne može tretirati kao suicid. Previše je tu bilo gladnih i žednih pogleda raznih lešinara, da se mora zboriti o ubistvu.

U ratnim četrdesetim zatičemo je skoro neprepoznatljivu, na motivacionim posterima za radnice u fabrikama. Potom kao pin-ap model na plaži, pa kao manekenku Džin Norman, lik sa već 33 magazinskih naslovnica u posljednjoj ratnoj 1945. godini...

Sa intervjua u ,,Paramount“ studiju su je praktično izbacili, jedva je dobila ubogi šestomjesečni ugovor u studiju ,,20th Century Fox“, kada je Norma Džin počela da se potpisuje kao Merilin Monro. Opisivali su je kao pretjerano stidljivu, ćutljivu ili nenametljivu; sama je govorila da je bila potpuno očarana studijima, setovima, Holivudom...

Da bi tu u Holivudu, bez filmskih ugovora mogla produžiti boravak – odlučila je da 1949. pozira naga pred fotografskim objektivom. Ti famozni snimci proganjaće je i biti dio tretmana koji je trpila u javnosti do kraja života. Otprilike te 1949. je postala ljubavnica i štićenica stanovitog Džonija Hajda – on je bio potpredsjednik i bitna faca ,,Vilijam Moris“ agencije za filmske i muzičke talente. I obezbije-

filmove opisivala javno kao ,,Z kategoriju, dno“ (recimo, vestern ,,Point of No Return“ Ota Premingera iz 1954). U suštini, sve što je uslijedilo: brak sa Džo Dimađom pa razvod, pa urnebesna veza sa Marlonom Brandom (!), pa otvorena i skandalozna afera pa brak sa scenaristom Arturom Milerom koji je trebao biti njen iskorak u stvarnost i ,,ozbiljniji“ svijet (a bio je daleko od toga) – sve je to bilo priprema za onu ulogu u ,,Neki to vole vruće“. E da, tih godina je čak i FBI pratio: zbog sumnje da je, zamislite, bila komunista.

Poljubac Hitlera

Sve je to Bili Vajlder znao; jedan od najbitnijih režisera u istoriji Holivuda je suštinski i osjećao, kako se jedino priča Merilin Monro tih godina i morala završiti. Zato je sve njene bubice, pogubljenost i hir na snimanju ,,Neki to vole vruće“ doživljavao kao svojevrsno mučeništvo. I zato je trpio tu platinastu plavušu na setu i odlučio da od nje načini filmsku vječnost; iako je svima, odreda, na snimanju bila nepodnošljiva. Toliko, da je Toni Kertis poljupce sa Merilin opisivao ,,kao da ljubi Adolfa Hitlera lično“!

Njena posljednja uloga bila je u ,,The Misfits“ (1960). U drami Džona Hjustona ona je sveže razvedena žena koja upoznje trojicu ostarjelih, olinjalih kauboja: Klarka Gebla, Montgomerija Klifta i Ilaja Valaha. Mrzjela je to što je već morala da glumi priče svog života, završavala u bolnici na detoksikaciji. A Hjuston se kleo da na setu ,,The Misfits“ Merilin ništa nije glumila: da je sve to bio njen život i njena emocija.

Na naslovnici lista New York Mirror, 6. avgusta 1962, pisalo je samo: ,,Merilin Monro se ubila. Pronađena naga u krevetu... Sa rukom na telefonskoj slušalici... Uzela je 40 pilula...

Od strane 3, čeka vas njena životna priča“. Treba li boljeg dokaznog materijala od tog da se tu radilo o ubistvu? I da je od takvog svijeta Merilin morala pobjeći?

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 2. jun 2022.

kalendar amo želim da uhvatim realnost, ništa više - krajnje je adekvatno umetnuta rečenica u kontekst sedme umjetnosti, posebno što dolazi iż kuhinje Roberta Roselinija, italijanskog režisera čiji se doprinos neorealizmu smatra jednim od najznačajnijih segmenata u istoriji svjetske kinematografije.

Ali, rečenica je adekvatna i kada pogledamo samog Roselinija, njegov opus, način na koji je došao pred filmsko platno, temeljeno ga iskoristio, i time promijenio tok filmske istorije, posebno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Fašistička prošlost

Italijanski genije uspio je da koncept neorealizma integriše u oblak zapadne kinematografije na način na koji oni na drugoj strani Atlantika možda i nijesu baš željeli sve do kraja karijere držao istu onu nit s početka. A ta nit je sasvim jasno bila rezultat autorove velike ljubavi prema nekonvencionalnom pristupu filmu, pogotovo za taj period, u kojem je eksperimentišući novim stilovima i tehnikama za rezultat dobijao pažljivo skockane fabule. Priče u kojima segmenti stvarnosti uspijevaju da zadrže dozu vrlo zvučne misterije.

Ipak, kada se osvrnemo na njegove prve radove, koji su kompletirani pod kišobranom fašizma, jasno je da su Roselinijevi kasniji radovi direktan moralni odgovor režisera na tadašnje

wikipedia.org

Interesantno je da za režisera, koji se na specifičan način bavio realnim likovima, na još realnijim lokacijama, Roselini ima izrazito ,,laku“ prošlost, zahvaljujući slavi i bogatstvu njegovog oca, arhitekte, koji je eto ,,slučajno“ baš osmislio i sagradio prvi bioskop u Rimu. Ovaj životni obrt izrazito je uticao na Roberta (i Renca, režiserovog mlađeg brata koji je na koncu postao kompozitor, radeći muziku za slavnog filmskog autora), kojem u ovakvom okruženju nije falilo ni prakse ni inspiracije.

Na koncu, sa posebnim interesom da vizualizuje priče običnih života, uništenih što od Drugog svjetskog rata, što od potpuno nepredvidivih (u njegovom filmu: eksperimentalnih) okolnosti, Roselini je, uprkos manjku popularnosti postneorelastičkog perioda,

Simbolika u čvstom okviru stvarnosti

Veliki italijanski autor u lovu na obrise potpuno realnog života

političke okolnosti. Nakon niza filmova kratke forme, Roselini je započeo dugometražnu karijeru propagandnom trilogijom fašizma. ,,The White City“ 1941. sponzorisao je ministar pomorstva, ,,A Pilot Returns“ 1942 pod ,,patronažom“ ratnog vazduhoplovstva, a ,,The Man With the Cross“ iz 1943. bio je film u kojem je ,,ispravljena“ istorija prikazala Italijane kao pobjednike, a ne Sovjete! Ovo je bez sumnje bila odskočna daska za ne tako zrelog Roselinija i to posebno kroz prizmu tadašnjeg režima koji je, zamislite, nagradio prvi komad u trilogiji sa sta-

cinemasojourns.com

S

Roberto Roselini, jedan od najznač

tuom Nacionalne fašističke partije, što je bila najprestižnija filmska nagrada u tom periodu.

Zagrljaj s Ingrid

Političko filmsko iskupljenje za Roselinija (a djelimično i za kompletan filmski establišment u Italiji) stiglo je odmah nakon završetka rata i to novom, ,,ratnom trilogijom“, koja počinje remek djelom ,,Roma citta aperta“ iz 1945. godine, za koji scenario potpisuje Federiko Felini. Fenomenalna fabula o različitim likovima koji žive pod nacističkom okupacijom, krunisana jednim golim otporom i fenomenalnom fotografijom, bila je početak Roselinijevog (i italijanskog) pokušaja da prikažu svoju zemlju kao znatno drugačiju od one koju je svijet imao priliku da vidi u i tokom Drugog svjetskog rata.

Uz filmove koji su slijedili, ,,Pa-

Četvrtak, 2. jun 2022.

25

čajnijih autora filmskog neorealizma, preminuo prije 45 godina

Oskarovske nepravde Roselini je samo jednom bio nominovan za Oskara, i to u kategoriji najboljeg originalnog scenarija za njegov poslijeratni film ,,Paisa“ iz 1946. godine koji je pisao zajedno sa još jednom legendom italijanskog filma Federikom Felinijem.

Ne samo što je izgubio ovu statuu od Roberta Piroša i komada ,,Battleground“ Vilijama Velmana, nijedan Roselinijev film nije nikada bio nominovan za Oskara u kategoriji stranog filma! Za razliku od drugih italijanskih kolega, poput Felinija i Vitorija de Sike čiji su filmovi često pronalazili prostor na Oskarima, Roselini se morao zadovoljiti sa Gran prijem prvog Kanskog filmskog festivala za ,,Roma citta aperta“ iz 1945. Godine. Ali i sa pet nagrada na Veneciji, uključujući jednog Zlatnog lava za ,,Il generale della rovere“ 1959. godine.

Roberto Roselini na filmskom setu sa Ingrid Bergman

isan“ iz 1946. i ,,Germany Year Zero“ iz 1948, Roselini (i Italija) bili su spremni da pokažu svijetu (čitaj: saveznicima) da su daleko od fašizma, i da su sada neke druge zemlje neprijateljske.

Ipak, bez obzira na političku konotaciju, sva tri filma, posebno prvi, imaju izraženu estetsku važnost, koju, bez obzira na kvalitet, mnogi filmski teoretičari i sada smatraju upitnom. I etiketiraju samo kao odgovor na već postojeću propagandu.

Da li se jedan od najznačajnjijih filmova neorealizma ,,Roma citta aperta“ može posmatrati kao propagandni film? Sasvim je svejedno koji je odgovor!

Film sam po sebi je upravo odgovor na ono što je sam Roselini označio kao ,,ogromnu potrebu za istinom“. ,,Pokušao sam da istražim i razumijem situaciju, jer sam imao osjećaj da smo svi odgovorni za sve ono što se de-

silo“ - kazao je Roselini nedugo nakon premijere.

Dok je većina režisera u sličnom životnom scenariju držala više do moralne pozicije, Roselini je nastavio dalje sa stilističke platforme i otvorio vrata italijanskom modernizmu, u (privatnom) zagrljaju sa Ingrid Bergman. Sa fenomenalnim filmom ,,Stromboli“ 1950. godine započinje Roselinijeva ,,bergmanovska era“ u kojoj je uticaj velike glumice bio izuzetno jak, čak i u režiserovim komadima u kojima nije glumila. Pored ,,Stromboli“ izuzetno bitno ostvarenje u ovoj eri je i nenadmašni ,,Europe ‘51“ iz 1952. godine u kojem Bergman igra ,,slomljenu“ ženu, koja se, u posljeratnom Rimu, nakon samoubistva sina, adaptira kompleksnom životnom scenariju.

Iako je Roselini nakon komedije ,,Where is Freedom“ iz 1954.

godine (koju je, tehnički, jedva završio), nastavio rad u sličnom pravcu, filmovi sa Bergman nijesu prešli značajne tačke kritike i karijera je polako krenula silaznom putanjom. Interesantno, odabrao je baš Indiju za filmsko opuštanje 1959. godine završivši mini-serijal u deset epizoda ,,L’India vista de Rossellini“, kao i devedesetominuti film o ovoj zemlji ,,India: Matri Bhumi“, specijalno koncipiran za italjansku televizijsku produkciju.

Obrt ka televiziji

Šezdesete su za velikog autora bile krajnje specifične: obrt ka televizijskim kućama i praktično odbijanje filma kao medijuma Roseliniju su ,,protresli“ onu staru platformu, a vizuelni komadi koji su uslijedili, samo su dodatno pojačali atmosferu, u kojoj je animozitet kao motiv

često igrao ključnu ulogu. Iako se Roselini nije mogao vratiti na stare uspješne filmske stepenice sa kojih je krenuo, na koncu je sasvim jasno da je režiser transformisao našu zamisao što film treba da sadrži, odnosno kako treba da izgleda. Ali ne samo to: italijanski genije neorelizma uspio je da taj koncept integriše u oblak zapadne kinematografije, na način na koji, oni na drugoj strani Atlantika, možda i nijesu željeli.

Koliko god istorijski kontroverzan, upitne pozadine i sa (ne) uspjehom filmova, Roselini će uvijek držati izrazito visoku poziciju na ljestvici autora čija je tehnika uticala da stilistički gledano film mijenja strukturu u odnosu na zadatu fabulu. Njegov blago ukadrirani simbolizam pečat je jednog inovativnog kinematografskog perioda, čije obrise s vremena na vrijeme vidimo i kroz ostvarenja nekih bitnih režisera današnjice.

Leila MURSELJEVIĆ

Članovi benda Svjetla u tami u Bečićima

Četvrtak, 2. jun 2022.

PODGORI č ARENJE

Plant iz Doma omladine T

itogradska urbana legenda, stara pola vijeka i zeru više: pristojnu publiku finih, kulturnih pop grupa u disko sali Doma omladine sablažnjivao je i ,,rastjerivao“ pravi, bezimeni andergraund bend.

I to najvježijim repertoarom Led Zeppelina.

Diskoteka je sada sala ,,Dodest“ KIC-a ,,Budo Tomović“; bila je zima ’71. na ’72. godinu, a titogradska omladina se iskupljala da đuska uglavnom uz note lokalnih Entuzijasta... E, u pauzama ,,fine“ muzike, na prepad bi se na bini našli nekakvi mračnjaci. Prvo bi zagrmili ,,Whole Lotta Love“, pa produžili po repertoaru Zeppelina, makar dok vremena ima i dok ih ne skrajnu. E da, suštinski bilo kakvog rastjerivanja nije bilo: momci su zvučali sasvim pristojno i polako sugrađane učili nekom buntovnijem, žešćem, što ne reći – i životno sočnijem zvuku. Tada je Srđa Radović nosio nadimak: Plant.

U Domu omladine imali su priliku da uvježbavaju i sviraju

nekoliko mjeseci; uz kompromis koji konačno nijesu mogli da prihvate, da uz muziku koju vole sviraju i folklor i sve ono što ih nikako nije interesovalo. Janko Jeknić za basom, a na bubnju – Momica Glomazić, kultni tip titogradske i podgoričke scene.

Važno ime vezano za gomilu titogradskih i podgoričkih bendova, u lijepe četiri decenije na sceni...

Prethodno, u istom Domu omladine, u suterenskoj sali, svirali su od 1970 (pazite samo kakvo ime): VIS Svjetla u tami. Za Momicu to je bio već drugi bend, nakon Podgoričana. Vokala Nebojšu Vrbicu upoređivali su sa Rodom Stjuartom (naravno, zbog kao šmir-papir hrapavog glasa).

Imali su i klavijaturistu i trojicu gitarista... Sasvim ozbiljan bend sa vrlo buntovničkim repertoarom, koji je nekim čudom imao dozvolu da dva sata dnevno uvježbava u Domu omladine! I tako su Titograđani, recimo već te 1970. mogli uživo da čuju

Zaglavi se

Privatna arhiva

26

kalifornijski zvuk iz pjesama benda Creedence Clearwater Revival!

Potom su ta Svjetla u tami, nakon što je jedan angažovani beogradski bend ostao bez ugovora zbog problema sa opijatima (još tad, 1971!), na ljeto dobili priliku da sviraju u odmaralištu u Bečićima.

Njihove noćne svirke omladini su najavljivane i počinjale ovako: ,,Lights in the dark... and the middle of the road chirpy chirpy cheep!“. Dovoljno da nekom jugoslovenskom omladincu to zazvuči i moćno i kul i strašno – a u suštini ništa drugo, sem ime i pjesma jednog škotskog benda.

U januaru 1972. ova titogradska ekipa, na budvanskoj gitarijadi izvodi već Deep Purple – i famoznu ,,Fireball“.

A senzibilitet im je najbolje stao možda u činjenicu, da su na gitarijadi svirali i, recimo, slavni instrumenatal ,,Sampa pa ti“ Karlosa Santane.

Crta: Srđan Ivanović

Objavljen samo nekih tri mjeseca ranije.

Sva ova sjećanja, uglavnom muzičara, koje je od zaborava otrgnuo naš neumorni hroničar pop-rok scene Baranin Željko Milović – su važna i dragocjena. Prije svega za portret vremena od prije pola vijeka, kada je u tri puta manje brojnom nego sad i po mnogo čemu provincijskom gradu Jugoslavije pulsirao, dobijao šansu da se razmaše, jedan (i po današnjim mjerilima) progresivan, skoro avangardan muzički senzibilitet.

I da, bio je sistemski podržavan: jer ko bi sada mogao očekivati, da se na hotelskoj terasi u Bečićima nađe jedan underground bend? Ili da usred pauze nastupa pop hedlajnera u KIC-u banu i izvode nešto, raji uglavnom ili potpuno nepoznato? Biće i da smo prije pola vijeka imali i više petlje i damara, da se dozvoli, proba nešto drugačiStojan STAMENIĆ je.

U epicentru drag kulture

LONDON CALLING Dovoljno je da prošetate Sohom i da nakon nekoliko minuta naletite na neki od klubova koji usred radne sedmice organizuju događaje u slavu ovog vida slobode

I

ako je u svijetu nesumnjivo skočila popularnost drag kulture, zahvaljujući takmičenju ,,RuPaul’s Drag Race“, potrazi za novom američkom drag superzvijezdom u čak 15 sezona (!) - ovaj specifični vid ekspresije i slobode ipak ima bogatu istoriju.

Interesantno, Evropljani povezuju drag kulturu upravo sa Ujedinjenim Kraljevstvom i izvorno Šekspirom. Prva zvanična drag kraljica na ovoj strani Atlantika bila je princeza Serafina odnosno Džon Kuper, često viđena u 18. vijeku u ,,molly“ kućama. To je termin koji se koristio u Engleskoj, kada je riječ o mjestu sastanka homoseksualaca.

S obzirom na to da u teatru s kraja 16. i početkom 17. vijeka žene nijesu mogle da glume, muškarci su morali da oblače garderobu suprotnog pola, kako pozorišni komad ne bi patio. Jedan od interesantnih primjera možemo pronaći u dosadnjikavoj Oskarom nagrađenoj romantičnoj drami ,,Shakespeare in Love“ (Džon Maden, 1998). Štaviše, termin drag navodno datira upravo iz tog perioda, jer su muškarci morali da vuku po stejdžu vrlo duge ženske haljine.

Iako ovo ne definiše duh drag kulture, sigurno je bio početak sa kojim su muškarci mogli da nađu različite načine da izraze drugačije strane sebe, sa garderobom i drugačijim govorom tijela, koji je mnogo više od ženskih imitacija. Kako i sam RuPol kaže: ,,Ne oblačim se kao žena, već kao drag kraljica“.

London je sigurno jedan od evropskih centara drag kulture.

Dovoljno je da prošetate Sohom

Tačke koje ,,kraljice“ izvode često imaju jak podtekst

Detalj jednog od događaja iz londonskog kluba tokom radne sedmice

Energija drag šoua slavi specifičan vid slobode

i da nakon nekoliko minuta naletite na neki od klubova koji usred radne sedmice organizuju događaje u slavu ovog vida slobode. Uzbudljiva ekstravagancija često uključuje takmičenja u kojoj drag kraljice osmišljavaju posebnu zabavnu tačku

u kojoj pjevaju (nekad uživo, nekad na plejbek) i igraju. Tačka obično ima izuzetno kompleksnu poruku i nije samo bezlično pjevanje i igranje. Posjetioci drag događaja često se iznenade porukama koje ,,kraljice“ šalju, s obzirom na to da često koriste

sopstveni život i scenario u kojem roditelji ne podržavaju njihov životni stil. Ipak, bilo da je scenario tužan ili veseo, ovakva energija koju drag kraljice šeruju na stejdžu se ne propušta.

Tekstr i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić