Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Komesarka Marta Kos u srijedu predstavlja paket proširenja Evropske unije sa nacrtom godišnjeg izvještaja o napretku naše zemlje

Mogu li nedavni događaji u Srbiji uticati na dinamiku dosadašnjih hibridnih prijetnji

EK predviđa okončanje Banović: Crna Gora pristupnih pregovora može lakše da diše, Crne Gore u decembru ali mreže VLADA CRNE GORE / ĐORĐE CMILJANIĆ

Komisija navodi i da bi ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore mogao biti i posljednji redovni izvještaj o našoj zemlji, budući da se očekuje skoro okončanje pregovora o članstvu. Od naredne godine zamijenili bi ga izvještaji o praćenju, a do pristupanja bio bi uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza STR. 2. i 3.

STR. 4.

Izabrano najbolje idejno rješenje uređenja i revitalizacije Spomenika prirode „Park šuma Gorica“

Nova vizija Kotoraninu 17 godina zatvora budućnosti ,,zelenog zbog seksualnog zlostavljanja djece srca grada“ STR. 9.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Modna motivacija Nine Radulović kroz dimenzije razlikovanja STR. 15.

GLAVNI GRAD

Viši sud u Podgorici izrekao prvostepenu presudu nekadašnjem treneru koji je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje

STR. 14.

CETINJE: Ministarstvo kulture odgovorilo Pobjedi u vezi sa sporom oko zimovnika kralja Nikole na Rijeci Crnojevića

Restitucija zamrzla spasavanje Ljeskovca STR. 11.

J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Crnogorci sve više koriste SEPA

S. MILOVIĆ

Razgovor sa Petrom Urdešićem, potpredsjednikom Odbora za platni promet Udruženja banaka

uticaja ostaju

Politika

Subota, 31. oktobar 2026.

Mogu li nedavni događaji u Srbiji uticati na dinamiku dosadašnjih hibridnih prijetnji

Banović: Crna Gora može lakše da diše, ali mreže uticaja ostaju PODGORICA – Promjene u Srbiji, kao posljedica pada režima doskorašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, mogu donekle rasteretiti odnose među susjedima, ali neće nužno voditi nestanku hibridnih prijetnji koje su iz te zemlje usmjerene ka Crnoj Gori, navodi analitičar i istraživač Marko Banović u izjavi za Pobjedu.

Promjena vlasti u Beogradu može donijeti zatišje, ali ne i razgradnju duboko ukorijenjenih kanala uticaja, ocjenjuje za Pobjedu analitičar Marko Banović i upozorava da Rusija može iskoristiti Podsjećamo, još sredinom avgusta, pet stalnih predstavni- postojeće mreže ka ključnih država članica EU za ostvarivanje održalo je hitne konsultacije u Briselu povodom političkih svojih i društvenih dešavanja u Cr- interesa noj Gori. Prema informacijama Pobjede, izvjestioci su prenijeli svoju zabrinutost zbog pojačanog hibridnog uticaja iz regiona, prvenstveno iz Srbije, čiji bi cilj mogao biti usporavanje ili ugrožavanje evropskog puta Crne Gore. Prema istim informacijama, ambasadori su neformalno obavijestili Evropsku komisiju o preporuci da „evropski put Crne Gore mora biti zaštićen od hibridnih uticaja“. Krajem avgusta, premijer Milojko Spajić saopštio je da raspolaže bezbjednosnim operativnim informacijama o pripremi koordinisanog djelovanja. Cilj je, prema njegovim riječima, „destabilizacija Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji“. Premijer nije imenovao države, ali prema nezvaničnim

saznanjima Pobjede, riječ je o Srbiji i Albaniji, iako njihova uključenost nije zvanično potvrđena. Dan kasnije, predsjednik države Jakov Milatović najavio je hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za 31. avgust, kako bi čelnici bezbjednosnog sektora predstavili informacije i preduzete mjere. - Predsjednik Vlade juče je iznio ozbiljne optužbe na račun susjednih zemalja i političkih aktera u Crnoj Gori, koje se tiču destabilizacije Crne Gore. Mislim da to treba institucionalno dodatno provjeriti - kazao je Milatović. No, sjednica s ovom temom do danas nije održana... Novi nivo hibridnih prijetnji donio je Mihail Zvinčuk, osnivač ruske propagandne i voj-

no-analitičke mreže „Rybar“, koji je priveden 9. oktobra u Risnu sa suprugom Valerijom i još troje ruskih državljana. Akciju su zajednički sproveli pripadnici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a na osnovu sumnji na „ugrožavanje unutrašnje i nacionalne bezbjednosti“. Nakon što su kod njih pronađeni dronovi, kamere i više mobilnih telefona, izrečena im je jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru, nakon čega su otputovali za Beograd. Nakon što su snage okupljenje oko doskorašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izgubile na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim 25. oktobra, mnogi su odahnuli i ponadali se da slijedi mirniji period za cijeli region.

Marko Banović, analitičar i istraživač, takođe očekuje određeno zatišje u narednom periodu. - Ali nikako i nestanak prijetnje. Promjena vlasti može oslabiti postojeće mreže uticaja, ali ih sama po sebi ne mora razgraditi – kazao je on. Kada je riječ o uticaju Srbije, kako je istakao, smatra da će „definitivno uslijediti period u kojem će Crna Gora moći malo lakše da diše“. - Međutim, ne treba se previše opuštati, jer su ključni kanali tog uticaja i dalje prisutni, aktivni i duboko ukorijenjeni u crnogorskom društvu. Važno je imati na umu da su među ključnim kanalima uticaja Srbije u Crnoj Gori godinama bile obavještajno-bezbjednosne strukture i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Riječ je o institucijama i organizacijama sa dugim kontinuitetom djelovanja prema Crnoj Gori, čiji se pristup nije suštinski mijenjao uprkos promjenama vlasti u Beogradu. Zato, bez ozbiljnih reformi tih institucija, ne treba očekivati ni značajniji zaokret u njihovom odnosu prema Crnoj Gori – podsjetio je on. Ništa manja opasnost, dodao je, može se očekivati i od organizovanih kriminalnih grupa. Kako je kazao, ne treba ih zanemariti jer su takođe predstavljale jedan od instrumenata uticaja. - Iako je Vučić imao značajnu kontrolu nad ovim strukturama, njihov opstanak i djelovanje nijesu nužno vezani za njegov politički opstanak – rekao je Banović.

Komentarišući eventualni vakuum koji bi mogao nastati slabljenjem uticaja Beograda, on ističe da „nikako ne treba zanemariti Rusiju“. - Ona se aktivno protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji. Posebno je važno što se ruski i srpski kanali uticaja u Crnoj Gori u velikoj mjeri preklapaju, i što Moskva već godinama koristi iste ili veoma slične mreže za ostvarivanje svojih interesa. Dakle, Rusija ne mora nužno da gradi neku novu infrastrukturu kako bi iskoristila eventualno slabljenje uticaja Srbije – kazao je sagovornik Pobjede. Zbog toga smatra da je ključno da „Crna Gora ostane na oprezu“. - Očekujem da će u narednom periodu doći do određenog smanjenja intenziteta uticaja iz Srbije, makar dok se tamošnje strukture ne prilagode novim političkim okolnostima. Isto važi i za pojedine političke i druge aktere u Crnoj Gori, koji su bili veoma snažno oslonjeni na vlast Aleksandra Vučića. Biće zanimljivo vidjeti da li će pokušati da se prilagode novoj vlasti u Beogradu i uspostave nove kanale saradnje – istakao je on. Sumirajući, kazao je da očekuje određeno zatišje, ali nikako i nestanak prijetnje. - Promjena vlasti može oslabiti postojeće mreže uticaja, ali ih sama po sebi ne mora razgraditi – zaključio je Banović u izjavi za Pobjedu. Kristina JERKOV

Komesarka Marta Kos PODGORICA – Crna Gora bi pristupne pregovore sa Evropskom unijom mogla okončati već u decembru ove godine, piše u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku naše zemlje, čije se objavljivanje očekuje u srijedu u sklopu paketa proširenja, koji će predstaviti komesarka Marta Kos. U tom dokumentu se ponavlja da je Crna Gora ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima i da je predvodnik u procesu proširenja, a kao potvrdu te teze Komisija navodi rad na ugovoru o pristupanju i prijedlog o finansijskom paketu. - Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost - navodi se u nacrtu izvještaja u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa. EK smatra i da je Crna Gora unaprijedila rad u fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. RSE prenosi i da bi se u ugovoru o pristupanju Crne Gore prvi put primjenio „ojačani pristup“ zaštitnim klauzulama, koje bi kasnije poslužile kao model za buduće ugovore o pristupanju. Kada je riječ o reformama koje je naša zemlja sprovela, Komisija izdvaja ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, a koji su, kako se naglašava, u potpunosti u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Komisija, takođe, navodi i politiku nulte tolerancije kada je riječ o napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike. Komisija navodi i da bi ovogodišnji izvještaj o napretku Cr-

Ponovno odlučivanje o prirodi boravka lidera GP URA tokom obavljanja visoke državne funkcije

ASK: Prekršen zakon putovanjem u Emirate Abazović: Lično sam platio troškove PODGORICA - Bivši premijer i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je kao potpredsjednik Vlade prihvatio poklon u vidu plaćenih troškova putovanja i boravka u Dubaiju i Abu Dabiju u decembru 2021. godine, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Abazović je, pak, odbacio ovu odluku, tvrdnjom da je putovao o svom trošku.

ASK je 29. oktobra ponovo razmatrao ovo pitanje. Naime, Upravni sud je poništio prethodnu odluku Agencije iz oktobra 2022, kada je tom institucijom rukovodila Jelena Perović. Novu odluku potpisuje direktorica ASK-a Kristina Braletić.

ASK precizira i da Abazović nije dostavio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da je sam snosio troškove, iako mu je na raspravi pružena mogućnost da to učini. Zato zaključuje da je primio korist koja po prirodi i vrijednosti ne pripada dozvoljenim poklonima - Utvrđuje se da je javni funkcioner Dritan Abazović u vrijeme obavljanja funkcije potpredsjednika Vlade Crne Gore prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, na način što je primio poklon (troškovi puta u Dubai i Abu Dhabi – UAE) u decembru 2021. godine – stoji u odluci u koju je Pobjeda imala uvid. Agencija je dalje precizirala kako je Abazović bio dužan da nedozvoljeni poklon odbije, a o samoj ponudi sačini i dostavi pisani izvještaj. Uvidom u

registar poklona, utvrđeno je da poklon na ime tog putovanja nije evidentiran, niti je dostavljen izvještaj o njegovom odbijanju. Postupak je prvi put pokrenut po inicijativi od 7. aprila 2022. godine, u kojoj je navedeno da je Abazović putovao o trošku Mohameda Al Šaibanija, čelnika Kraljevskog suda i izvršnog direktora ICD korporacije iz Dubaija. U ponovljenom postupku, ASK je razmatrao dokumentaciju Vlade, javno saopštenje o posje-

ti izložbi EXPO 2020 u Dubaiju, Abazovićevo pisano izjašnjenje iz juna 2022, i njegov iskaz sa usmene rasprave održane 26. decembra 2025. godine. U obrazloženju nove odluke, takođe se precizira kako je Generalni sekretarijat Vlade obavijestio ASK da Abazović u decembru 2021. godine nije službeno boravio u Emiratima. Istovremeno, kako se podsjeća, na sajtu Vlade 12. decembra te godine objavljeno saopštenje o njegovoj posjeti izložbi EXPO, gdje je sa

članovima kabineta i generalnim komesarom crnogorskog paviljona, princem Nikolom Petrovićem Njegošem, obišao više nacionalnih paviljona. Abazović je, tokom postupka, više puta tvrdio da je putovanje bilo privatno i da je boravio kao građanin, a ne kao državni funkcioner. Na raspravi je naveo da je nastojao da sačuva državni budžet i da je, da je želio plaćene troškove puta, smještaja, hrane i dnevnice, mogao da organizuje službeno putovanje. Potvrdio je i da je prisustvovao trci Formule 1, navodeći da su osobe u boksu bile počasni gosti. Prema odluci ASK-a, na pitanje ima li račune za avionski prevoz, smještaj i druge troškove, odgovorio je da Agenciji neće dostavljati dokumentaciju, već da će je dostaviti sudu.

Predložio je i da ASK ili drugi nadležni organ kontaktira Al Šaibanija radi utvrđivanja činjenica. Agencija ne osporava privatni karakter putovanja, ali ocjenjuje da ta okolnost ne isključuje primjenu zakonskih odredbi o primanju poklona. - Nije od odlučujućeg značaja to što predmetno putovanje nije organizovano niti finansirano od strane Vlade Crne Gore, već je od značaja da li je imenovani troškove putovanja i boravka snosio o svom trošku ili su mu isti obezbijeđeni od strane drugog lica - navodi se u obrazloženju. ASK precizira i da Abazović nije dostavio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da je sam snosio troškove, iako mu je na raspravi pružena mogućnost da to učini. Zato zaključuje da

Politika

Subota, 31. oktobar 2026.

s u srijedu predstavlja paket proširenja EU sa nacrtom godišnjeg izvještaja o napretku naše zemlje

EK u decembru predviđa okončanje pristupnih pregovora Crne Gore

m. babović

Ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore bi, s obzirom na okončanje pregovora, mogao biti i posljednji redovni izvještaj za našu zemlju koji bi već iduće godine, pa sve do punopravnog članstva, zamijenio izvještaj o praćenju preuzetih obaveza

Satler: EK preporučuje zatvaranje poglavlja 23 i 24 EK preporučuje država članica EU da u pregovorima sa Crnom Gorom zatvori dva ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, saopštio je juče šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler. - Preporučujemo državama članicama da zatvore poglavlja 23 i 24. Mi garantujemo za vas i dali smo riječ za vas - rekao je Satler. On je, na ceremoniji otvaranja Dana državnih tužilaca Crne Gore, ocijenio i da je Crna Gora posljednjih godina ostvarila izuzetan napredak u reformama koji, kako je rekao, niko ozbiljan ne može da ospori.

ne Gore mogao biti i posljednji redovni izvještaj o našoj zemlji, budući da se očekuje skoro okončanje pregovora o članstvu. Od naredne godine zamijenili bi ga izvještaji o praćenju, prenosi RSE i dodaje da bi do pristupanja bio uspostavljen mehanizam za nadzor ispunjavanja preuzetih obaveza. Izvještaje o praćenju Komisija priprema u fazi između završetka pristupnih pregovora i ulaska zemlje u EU. U toj fazi se više ne ocjenjuje napredak u pregovorima, već se provjerava primjena preostalih re-

formi i ispunjavanje obaveza preuzetih tokom pregovora. Nakon posljednje međuvladine konferencije, Crna Gora bi dobila i status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Savjeta EU.

je primio korist koja po prirodi i vrijednosti ne pripada dozvoljenim poklonima. Abazović je juče odmah reagovao na ovu odluku, optuživši ASK za nastavak ranije prakse. - Povodom odluke ASK da sam prekršio zakon time što sam zaštitio državni budžet, odnosno što nijesam potrošio nijedan euro državnog novca, već sam putovao o svom trošku, mogu samo da konstatujem da je žalosno što se nastavlja praksa iz vremena DPS-a - poručio je. Ocijenio je i da promjena rukovodstva nije donijela drugačiji način rada. - Taman kada čovjek pomisli da će promjena rukovodstva donijeti i drugačiji način rada, ASK nas je uvjerio da donosi naručene odluke. Nakon što dobijem spor protiv ASK-a, podnijeću krivične prijave protiv svih koji su učestvovali u pripremi i donošenju ovog rješenja. Donijeli ste odluku bez dokaza i za to ćete morati da snosite odgovornost. Vidimo se na sudu - naveo je Abazović na društvenim mrežama. K.J.

Burna rasprava, teške optužbe i prekidi obilježili jučerašnju sjednicu SO Budva

ZAŠTITNE KLAUZULE

Kada je riječ o zaštitnim klauzulama, koje bi se prvi put primijenile u crnogorskom ugovoru o pristupanju, one su predviđene nacrtom pravnih odredbi koje je EK dostavila državama članicama. Portal „The New Union Post“ prenosi da je riječ o nezva-

ničnom dokumentu namijenjenom raspravi među 27 država članica, dok će konačnu odluku o sadržaju budućih zaštitnih klauzula donijeti Savjet EU. Komisija je ranije najavila da će nove zaštitne mehanizme uključiti u Nacrt zajedničke pozicije za Poglavlje 35. Najznačajnija novina odnosi se na mogućnost aktiviranja institucionalne zaštitne klauzule, koja bi EU omogućila da reaguje ukoliko nova članica ozbiljno prekrši temeljne vrijednosti Unije ili načelo lojalne saradnje.

Ova klauzula mogla bi se aktivirati u periodu do 15 godina, na inicijativu Savjeta EU ili na zahtjev najmanje trećine država članica, uz odgovarajuće obrazloženje. Njena primjena zasnivala bi se na prijedlogu EK, koji bi stupio na snagu u roku od dvije sedmice od usvajanja, osim ako

ga Savjet ne odbaci kvalifikovanom većinom. U slučaju naročito ozbiljnih kršenja, predviđena je čak i mogućnost suspenzije prava glasa nove članice, dok bi njene obaveze koje proizilaze iz ugovora o članstvu, ostale na snazi. Ova klauzula bi mogla biti aktivirana i prije formalnog pristu-

panja, s tim što bi mjere stupile na snagu tek na dan članstva. Iako je predviđeno da se mjere primjenjuju samo onoliko dugo koliko je neophodno, nacrt u koji je portal „The New Union Post“ imao uvid, ostavlja mogućnost njihovog trajanja i duže od 15 godina u slučaju da razlozi zbog kojih su uvedene i dalje postoje. Osim institucionalne klauzule, EK predlaže i jačanje postojećih mehanizama koji se odnose na ekonomiju, unutrašnje tržište, kao i oblast slobode, bezbjednosti i pravde. Njima bi EU dobila mogućnost da reaguje ukoliko nova članica ne ispuni obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora, ozbiljno ugrozi funkcionisanje unutrašnjeg tržišta ili finansijske interese Unije, odnosno pokaže ozbiljne nedostatke u prenošenju i sprovođenju evropskog zakonodavstva u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Nacrtom je predviđena i mogućnost produženja perioda primjene zaštitnih mjera, koje su ranije bile ograničene na tri godine nakon pristupanja. Takvi mehanizmi već su bili dio ugovora o pristupanju Bugarske, Rumunije i Hrvatske, ali Komisija sada predlaže njihovo dodatno jačanje. EK predlaže i jačanje opšte klauzule o praćenju, koja bi omogućila intenzivniju kontrolu ispunjavanja svih obaveza preuzetih tokom pregovora. Ukoliko se uoče problemi, Savjet EU mogao bi, na prijedlog Komisije, kvalifikovanom većinom usvojiti odgovarajuće mjere, koje bi ostale na snazi sve dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. Dodatno, klauzula o odlaganju omogućila bi pomjeranje datuma pristupanja ukoliko postoje jasni dokazi da država kandidatkinja nije dovoljno pripremljena da u svim važnim oblastima ispuni uslove Đ. ĆORIĆ za članstvo.

BUDVA – Sjednica budvanskog parlamenta nakratko je juče prekinuta nakon što su predsjednik opštine Nikola Jovanović i odbornici njegove liste „Budva naš grad“, poslije oštre rasprave sa predstavnikom Ure Blažom Rađenovićem, napustili zasijedanje.

Rađenović je ukazao na nejednak tretman djece u lokalnim sportskim klubovima, što je Jovanović doživio kao segregaciju njegove djece po osnovu rođenja i optužio ga za fašističke stavove, govor mržnje i diskriminaciju

Povod za napuštanje sjednice bila je kritika Rađenovića na nejednak tretman djece u lokalnim sportskim klubovima, odnosno ocjena da su Jovanovićeva djeca privilegovana u odnosu na „djecu Budve koja se šalju kući“. - Dobro je da vaše dijete ide, ali i druga djeca treba da imaju ravnopravan tretman. A imate situaciju u ženskom odbojkaškom klubu da djecu Budve šalju kući. To nije u redu, gos-

podine Jovanoviću – rekao je Rađenović. Jovanović je to doživio kako segregaciju njegove djece po osnovu rođenja, zbog čega je Rađenovića otpužio za fašističke stavove, govor mržnje i diskriminaciju, a nadležne institucije pozvao da reaguju. U pauzi koja je uslijedila održan je kolegijum odborničkih klubova na kome je, na zahtjev liste „Budva naš grad“,

predsjednik Skupštine Petar Odžić donio odluku o Rađenovićevom udaljavanju sa sjednice. Rađenović je, s druge strane, odbacio optužbe za govor mržnje i diskriminaciju, tvrdeći da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Zbog odluke da se Rađenović udalji sa sjednice, zasijedanje su napustili i odbornici pozicije navodeći da su Rađenovićeve riječi zloupotrijebljene i

rtv budva

Rađenović udaljen zbog „govora mržnje“, iz solidarnosti s njim otišla i opozicija

Sa sjednice SO Budva

neosnovano okvalifikovane kao govor mržnje. U nastavku sjednice odbornička većina usvojila je izmjene i dopune Odluke o budžetu op-

štine Budva za 2023. godinu, prijedloge izmjena i dopuna Programa investicionih aktivnosti i Programa uređenja Đ. Ć. prostora.

Ekonomija

PODGORICA - Prekogranična plaćanja u eurima jednostavnija su, povoljnija i predvidljivija godinu nakon što je Crna Gora počela da primjenjuje SEPA sistem, ocijenio je za Pobjedu Petar Urdešić, potpredsjednik Odbora za platni promet Udruženja banaka Crne Gore. Prema njegovim riječima, ono što je ranije često podrazumijevalo veće troškove, složenije procedure i duže vrijeme izvršenja danas sve više liči na uslugu kakvu korisnici očekuju od savremenog bankarstva. - Promjene u načinu života i poslovanja učinile su prekogranična plaćanja dijelom svakodnevice. Studenti iz Crne Gore školuju se širom Evrope, građani rade za kompanije iz drugih zemalja, porodice žive na različitim adresama, a i mala preduzeća sve češće imaju kupce i dobavljače van domaćeg tržišta. Plaćanje školarine u Sloveniji, prijem honorara iz Njemačke ili izmirivanje obaveza prema dobavljaču iz Italije više nijesu izuzeci, već dio svakodnevnog ekonomskog života - kazao je Urdešić. Dodao je da se način na koji ljudi žive i posluju promijenio brže od načina na koji su godinama slali novac, zbog čega platni sistem mora da prati tu promjenu.

Subota, 31. oktobar 2026.

Razgovor sa Petrom Urdešićem, potpredsjednikom Odbora za platni promet Udruženja banaka Crne Gore

Crnogorci sve više koriste SEPA, više od 93 odsto manjih transfera ide tim putem Da je SEPA brzo postala standard, pokazuju i podaci Centralne banke Crne Gore. Tim sistemom već se realizuje više od 93 odsto prekograničnih transakcija građana do 200 eura, kao i gotovo 89 odsto transakcija u vrijednosti od 200 do 20.000 eura. To je možda i najbolji pokazatelj uspjeha, jer nova usluga prestaje da bude nova i postaje uobičajen način plaćanja - naveo je Petar Urdešić

- SEPA predstavlja zajedničko područje plaćanja u eurima u kojem se domaći i prekogranični transferi izvršavaju prema zajedničkim pravilima. Za korisnika, međutim, najvažniji su cijena, brzina, jednostavnost i sigurnost plaćanja - istakao je Urdešić. Efekti su posebno vidljivi kod građana. Naknada za prvi dnevni SEPA transfer fizičkog lica u iznosu do 200 eura može iznositi najviše dva centa, dok je za elektronske transfere do 20.000 eura ograničena na najviše 1,99 eura. - Da je SEPA brzo postala standard, pokazuju i podaci Centralne banke Crne Gore. Tim sistemom već se realizuje više od 93 odsto prekograničnih transakcija građana do 200 eura, kao i gotovo 89 odsto transakcija u vrijednosti od 200 do 20.000 eura. To je možda i najbolji pokazatelj uspjeha, jer nova usluga prestaje da bude nova i postaje uobičajen način plaćanja - naveo je Urdešić. Promjena se ne ogleda samo u cijeni. Kako ističe, kod standardnog elektronskog SEPA transfera sredstva se prenose banci primaoca najkasnije narednog bankarskog radnog dana od prijema naloga, uz rokove obrade koje definiše banka. - Takav način plaćanja građanima i kompanijama donosi predvidljivost, koja je u finansijskim uslugama često jednako važna kao i brzina - naglasio je Urdešić. Dodao je da porodica koja plaća školarinu u inostranstvu može unaprijed znati trošak transakcije i izvršiti plaćanje elektronskim putem.

privatna arhiva

Niži troškovi i jasnija pravila

Petar Urdešić

- Kompanija koja redovno izmiruje obaveze prema dobavljačima u drugim evropskim zemljama lakše planira obaveze i novčane tokove - kazao je on.

Iza jednostavnog transfera stoji složen sistem

- Korisniku bi plaćanje trebalo da bude jednostavno: unos nekoliko podataka, potvrda naloga i jasno očekivanje kada će sredstva stići. Proces koji sto-

ji iza toga, međutim, znatno je kompleksniji za banke - rekao je Urdešić. Uvođenje SEPA-e zahtijevalo je prilagođavanje informacionih sistema i procedura za obradu i izvršavanje naloga, obuku zaposlenih i primjenu novih tehničkih standarda. Jedan od važnih elemenata bio je ISO 20022, međunarodni standard koji definiše način strukturiranja i razmjene podataka o plaćanju između finansijskih institucija.

- Njegova primjena zahtijevala je potpuno usklađivanje sistema, procesa i operativnih procedura. Priprema nije obuhvatila samo provjeru situacija u kojima transakcija prolazi bez problema. Bilo je potrebno testirati kompletan tok, od prijema i izvršenja naloga do knjiženja, odbijanja ili povraćaja sredstava i unaprijed definisati postupanje u svakoj od tih situacija - naglasio je Urdešić. On dodaje da se upravo u tome vidi koliko je u savremenim finansijskim uslugama važna povezanost tehnologije i operacija. - Dobar softver bez dobro definisanog procesa nije dovoljan, kao što ni dobra procedura nema veliku vrijednost ako sistemi koji je podržavaju ne mogu pouzdano da je sprovedu - kazao je Urdešić. Zato je, kako kaže, uvođenje SEPA-e bilo mnogo više od tehničke implementacije. - Projekat je zahtijevao koordinaciju tehnoloških i operativnih timova, banaka, dobavljača softvera, Centralne banke i drugih učesnika u platnom sistemu. Rokovi su bili zahtjevni, a planiranje i komunikaciju dodatno je otežavao veliki broj međuzavisnosti - naveo je on. Posebno je istakao saradnju unutar bankarskog sektora. Navodi da su banke u svakodnevnom poslovanju konkurenti, ali su tokom ovog projekta morale da djeluju i kao partneri. Razmjenjivana su iskustva, rješavana zajednička pitanja i usklađivani rokovi, dok je Centralna banka imala važnu regulatornu, stručnu i koordinacionu ulogu.

Konačna mjera uspjeha je, prema ocjeni Urdešića, jasna: tržište je bilo spremno, sistem je funkcionisao, a korisnik nije morao da zna koliko je kompleksnosti bilo potrebno da bi njegovo iskustvo ostalo jednostavno. Uvođenje SEPA-e bila je i dobra provjera kapaciteta domaćeg bankarskog sektora. Urdešić je ocijenio da malo tržište ne mora da znači i male sposobnosti. - Iskustvo je pokazalo da je moguće u relativno kratkom roku usvojiti zahtjevne standarde, prilagoditi tehnologiju i operativne procese i ponuditi uslugu u skladu s očekivanjima savremenog evropskog bankarstva – rekao je Urdešić. Dodao je da je SEPA, šire posmatrano i praktičan primjer evropske integracije Crne Gore ,,jer se platni sistem funkcionalno približava pravilima i standardima zajedničkog evropskog finansijskog prostora“,

Sljedeći korak: brža i sigurnija plaćanja

- Razvoj platnog prometa tu se ne završava. Očekivanja korisnika nastaviće da rastu, plaćanja će postajati brža, mobilno bankarstvo jednostavnije, a broj servisa koji omogućavaju da se finansijske obaveze završavaju bez odlaska u poslovnicu sve veći - kazao je Urdešić. Instant plaćanja i povezani servisi prirodan su naredni korak u tom razvoju. Međutim, upozorio je da brzina, sama po sebi nije dovoljna. - Kvalitet savremenog platnog sistema mjeri se i time da novac brzo stigne pravom pri-

Efekti su posebno vidljivi kod građana. Naknada za prvi dnevni SEPA transfer fizičkog lica u iznosu do 200 eura može iznositi najviše dva centa, dok je za elektronske transfere do 20.000 eura ograničena na najviše 1,99 eura maocu, uz poznat trošak i nivo sigurnosti koji korisniku uliva povjerenje u cijeli proces. Zbog toga će, uporedo s brzinom, rasti značaj sistema za prepoznavanje grešaka i prevara, provjeru podataka i pravovremeno informisanje korisnika – kazao je Urdešić. Dio odgovornosti ostaje i na samim korisnicima. Prije potvrde naloga potrebno je provjeriti IBAN, ime primaoca i iznos. - Poseban oprez potreban je kada neko iznenada promijeni instrukcije za plaćanje ili insistira na tome da transfer mora biti izvršen odmah. Što je transakcija brža, manje vremena ostaje za ispravljanje greške - naveo je Urdešić. On je savjetovao korisnicima da prije narednog plaćanja u eurima prema inostranstvu provjere da li njihova banka nudi SEPA transfer i pod kojim uslovima. - Navike u plaćanju često se mijenjaju sporije od same tehnologije. Godinu nakon početka SEPA plaćanja možda upravo tu leži najveći rezultat ove promjene. SEPA nije važna zbog svoje skraćenice niti zbog tehnologije koja se nalazi iza nje, već zato što građani jednostavnije i povoljnije šalju i primaju novac, mali preduzetnici efikasnije plaćaju dobavljače, a kompanije lakše posluju sa partnerima iz drugih evropskih zemalja - ocijenio je Urdešić. On je istakao da je za finansijski sektor značaj SEPA-e širi. - Ona je pokazala da zajednički standardi, dobra koordinacija i tehnološka modernizacija mogu relativno brzo da donesu konkretnu korist korisnicima. Najbolja infrastruktura je ona o kojoj korisnik ne mora mnogo da razmišlja – plaćanje jednostavno funkcioniše – zaključio je Urdešić. N. KOVAČEVIĆ

Ekonomija

Subota, 31. oktobar 2026.

,,Priča bez argumenata“

Đeljošaj navodi da je ,,počela priča bez argumenata“ u vezi sa rastom cijena brojnih proizvoda, što ne može ni potvrditi dok ne dobije nalaz tržišne inspekcije. Ocjenjuje i da se ,,medijska scena koristi kako bi se građani pripremili da će se to desiti“. - Mislim da zbog dešavanja na unutrašnjem planu ne bi trebalo da dođe do drastičnog povećanja cijena. Po mojim proračunima bi na tržištu, zbog povećanja plata, trebalo

Očekuju rast cijena od januara, ali ne zbog Euro modela već krize sa energentima da bude između 700 miliona i milijardu eura više nego ove godine, tako da će to uticati i na ponudu i na potražnju i logično je da će biti nekih pomjeranja u inflaciji. Ne očekujem da će Euro model uticati na veliko povećanje cijena, a i ako bude takvih pokušaja privrede, mi ćemo reagovati ovim mjerama – kazao je Đeljošaj, ocjenjujući da građani danas žive bolje nego prije pet godina. Bio je, kako je naveo, jedan od ministara koji je glasao za Euro model, osim za zakon kojim se smanjuju prihodi opština, dodajući da je prijedlog došao od premijera Milojka Spajića. - Premijer nastavlja komunikaciju i traži od nadležnih resora saglasnost. Je li stiglo mišljenje Ministarstva finansija, nemam informaciju, kao ni da li su prijedlozi zakona stigli u Skupštinu – kazao je Đeljošaj.

Ugroženost Fonda PIO

Osvrćući se na navode o ugroženosti Fonda PIO, Đeljošaj je kazao da je nakon ukidanja doprinosa za zdravstvo, taj teret preuzela država i sve funkcioniše bez problema. Misli da će tako biti sa Fondom PIO.

skupština crne gore / r. radonjić

- Dosta država regiona se priprema za januar i to nije slučajno, pa i u nekim zemljama gdje ne dolazi do povećanja zarada. Ograničavanje marži od 1. januara nije samo zbog primjene Euro modela, nego zbog dešavanja sa cijenom goriva, a koje se još nijesu reflektovale na velike sisteme, jer privreda ne ugovara cijene na mjesečnom, već na godišnjem nivou, pa se sva ova dešavanja nijesu mogla reflektovati na povećanje cijena tokom godine, ali se to očekuje od januara - odgovorio je Đeljošaj u parlamentu Andriji Nikoliću (DPS) na poslaničko pitanje da li se najavom ograničenja marži potvrđuje visok rizik da će rast cijena poništiti povećanje zarada. Nikolić je kazao da su samom najavom rasta minimalnih zarada cijene proizvoda i usluga u Crnoj Gori već počele da rastu. Dodatni inflatorni udar očekuje od 1. januara. Nikolić tvrdi da Euro model, za koji i dalje javnost nije čula mišljenje ministra finansija, najviše pogađa penzionere.

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj odgovarao na poslanička pitanja

skupština crne gore / r. radonjić

PODGORICA – Vlada ne smatra da će povećanje zarada kroz Euro model neminovno dovesti do rasta cijena, pa mjeru ograničenja marži na osnovne životne namirnice, koja bi trebalo da stupi na snagu istovremeno kada i Euro model, potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj karakteriše kao preventivnu.

Andrija Nikolić

- Niko nije uplaćivao novac u Fond PIO dvadeset godina da bi sada kazao vratite mi ga. To je sistem funkcionisanja koji ide od generacije do generacije gdje se definiše zakonom kako se puni. U jednom periodu se punilo sa X procentom od plata, u narednom sa Y, sada

Nik Đeljošaj

imamo rješenje u kojem se puni iz budžeta, što je jedan siguran model da će taj fond biti mogućnosti da isplati plate. Dakle, sigurnije nego da se zavisi od privrede, kada se može isplatiti iz državng budžeta. Način obračuna penzija se ne mijenja – kazao je Đeljošaj

Privredna komora uputila poziv predsjedniku Vlade da razmotre eventualne posljedice primjene Euro modela

Privrednici insistiraju na sastanku sa premijerom PODGORICA - Privredna komora (PKCG) pozvala je predsjednika Vlade Milojka Spajića da sa privrednicima održi sastanak na kojem bi bile razmotrene eventualne posljedice mjera predviđenih Euro modelom i predložena održiva rješenja. - Privreda ne traži privilegije, već predvidivo okruženje u kojem se odluke zasnivaju na činjenicama, a ne na pretpostavkama. Rast životnog standarda zaposlenih je zajednički

cilj, a da bi bio održiv mora ga pratiti očuvanje privredne aktivnosti, proizvodnje i investicija - rekli su iz PKCG. Oni su dodali da su privrednici za rast životnog standarda zaposlenih, ali da velike promjene koje donosi Euro model zahtijevaju dijalog i prethodne konsultacije sa privredom, jer je obostrani interes uspostavljanje modela koji će dovesti do zajedničkog cilja na održivi način. Iz PKCG su juče podsjetili da su prošla 44 dana od kada je najavljen Euro model,

te da je Vlada, u cilju njegovog sprovođenja, utvrdila set od šest zakona koji predviđaju izmjene radnog i poreskog zakonodavstva, ukidanje doprinosa za penzijsko i osiguranje od nezaposlenosti, kao i izmjene finansiranja lokalnih samouprava. PKCG je, kako su kazali njeni predstavnici, u nekoliko navrata pozivala premijera na sastanak, budući da je izostala uobičajena procedura u pripremi prijedloga zakona. - Imajući u vidu da za prijedloge zakona nijesu sprovedene

dodajući da svi treba da podržimo Euro model i targetiramo odgovornost onih koji su zaduženi za njegovo sprovođenje. Ocjenjuje da je Evropa sad 1 bio jedan od najuspješnijih modela te očekuje da će i Euro model biti približan tome. - Ne treba sagledavati samo

plate, već koliko investicija dolazi u infrastrukturu. Ulaskom Crne Gore u EU biće više prihoda, BDP i standard će rasti, a na tržištu će biti više novca poručio je Đeljošaj. Komentarišući to što je Vlada nakon višemjesečnih pregovora sa sindikatima saopštila da nema novca za uvećanje plata za deset odsto, Nikolić je kazao da je Vlada onda odjednom, pred izbore, izašla sa najavom povećanja od 60 i više odsto. Đeljošaj mu je na pitanje ,,kako se to zove“ odgovorio ,,politička ekonomija“. - Hvala što ste potvrdili da je ovo stvar koja je isključivo u funkciji politike i predstojećih izbora – kazao je Nikolić. Ukazujući da od 130.000 penzionera, 65.000 prima 456 eura te da će sa Euro modelom penzije porasti do 500 eura, Nikolić je pitao kako je moguće da neko preživi mjesec sa toliko novca. - Deset metara drva košta hiljadu eura, treba da platite račune, hranu, ljekove, penzionerima neće puno pomoći ograničavanje marži. Oni su izostavljeni iz projekcije Vlade, a zašto, o tome treba da obavijestite građane – kazao M. LEKOVIĆ je Nikolić.

Tradicionalna inicijativa Centralne banke i poslovnih banaka

javne rasprave, te da nijedan ne prati izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, PKCG i privrednici su uradili nekoliko simulacionih modela, koji su pokazali da će implementacija Euro modela, sa ulaznim podacima koji su dostupni, neminovno dovesti do pada konkurentnosti crnogorske privrede, smanjenja rasta i investicija, rasta sive ekonomije, otpuštanja zaposlenih i gašenja pojedinih preduzeća - navodi se u saopštenju PKCG. Oni smatraju da će model različito uticati na različite strukture preduzeća, ali da će najviše biti pogođena mikro i mala preduzeća, pogotovo na sjeveru. S. P.

Bebe rođene od danas do 6. novembra dobiće na poklon štednju od 2.000 eura PODGORICA - Svaka beba rođena u Crnoj Gori od danas do 6. novembra dobiće na poklon prvu štednju u iznosu od 2.000 eura, zahvaljujući tradicionalnoj inicijativi Centralne banke Crne Gore (CBCG) i poslovnih banaka. Tim povodom, guvernerka CBCG Irena Radović i predsjednici upravnih odbora poslovnih banaka potpisali su juče Sporazum o realizaciji Nedjelje štednje. Prema potpisanom sporazumu, CBCG i poslovna banka u kojoj roditelji otvore štedni račun za novorođenče uplatiće po 1.000 eura, čime će svaka beba rođena tokom Nedjelje štednje dobiti početni štedni ulog od ukupno 2.000 eura. - Sredstva će biti oročena na godinu, nakon čega roditelji mogu odlučiti da novac podignu ili nastave štednju – kazali su iz R. E. CBCG.

Društvo

Subota, 31. oktobar 2026.

Generalni direktor RTCG i Služba za odnose s javnošću odgovorili na navode članice Savjeta Mar

Ko je glasao

Kako navodi Camović-Veličković, prijedlog za dodjelu varijable dao je Drekalović. Podržali su ga Nebojša Asanović, Miroslav Milanović, Amar Škrijelj, Nikola Tatar, Pavle Radovanović i Radenko Lacmanović. Protiv su glasali Camović-Veličković i Janko Ljumović. Ona tvrdi da je Savjet već dva mjeseca svoje aktivnosti sveo isključivo na isplatu Raonićeve varijable i da se nijedna druga tema ne pominje. Iznos koji navodi Camović-Veličković, Raonić u odgovoru Pobjedi nije osporio. Raonić je na mjestu generalnog direktora uprkos tome što su sudovi više od deset puta poništavali odluke Savjeta o njegovom imenovanju. Četvoro članova prethodnog saziva Savjeta, bivši predsjednik Veselin Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić, pravosnažno je osuđeno na

ralni direktor sada stavljen u „nepovoljniji“ položaj, odnosno izjednačen sa ostalim zaposlenima. Varijabla mu, kako navode, više nije zagarantovana ugovorom o radu, kao što je godinama ranije bila praksa kod prethodnih direktora, već zavisi od „volje“ Savjeta. Marijana Camović-Veličković

Spor oko nalaza inspekcije

Boris Raonić

uslovne kazne zbog zloupotrebe službenog položaja, jer su 2023. glasali za njegov reizbor.

Isti iznos, drugi osnov

Prema zapisniku Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, ugovor o radu od 3. oktobra 2024. zaključen je između predsjednika Savjeta RTCG i generalnog direktora. Njime je Raoniću, pored osnovne zarade, mjesečno pripadalo još dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca, dok je ugovorom bilo predviđeno da mu ne pripada varijabilni dio zarade. Inspekcija je u zapisniku od 17. juna 2026. konstatovala da je Raoniću po tom osnovu, nazvanom „dio zarade po ugovoru o radu“, za 2025. godinu obračunato ukupno 26.602,18 eura bez rješenja o zaradi, suprotno članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Prema zapisniku, to je urađeno i suprotno strukturi zarade propisanoj članom 11 tog zakona i članom 16 Kolektivnog ugovora RTCG. Inspekcija je ukazala Savjetu da strukturu zarade generalnog direktora utvrdi u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom i da donese rješenje o njoj, uz rok od 60 dana za otklanja-

nje nepravilnosti. Zapisnikom nije naložen povraćaj novca. Savjet Raoniću sada, kako je potvrdio sam Raonić, isti iznos dodjeljuje kao varijabilni dio zarade. Zapisnik inspekcije navodi i odredbe Pravilnika o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u RTCG. Prema tom pravilniku, generalnom direktoru po osnovu ostvarenih rezultata u radu može pripasti uvećanje zarade najviše do iznosa od tri prosječne neto zarade u RTCG, zavisno od raspoloživih sredstava. - Dobro ste primijetili, varijabilni dio zarade koji je Savjet RTCG odobrio u posljednja dva mjeseca iznosom odgovara dodatku koji je bio ugovoren još u oktobru 2024. godine. To jasno pokazuje da predmet spora nije sama visina primanja, već tumačenje mogućnosti da RTCG, u skladu sa Zakonom o radu, ugovara menadžersku zaradu. Dakle, nije riječ o novom ili uvećanom primanju naveo je Raonić. O pravima i obavezama generalnog direktora, uključujući zaradu, odlučuje Savjet RTCG, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, pojašnjava on. - Generalni direktor ne utvrđuje sopstvenu zaradu, niti donosi odluke o njenim pojedi-

načnim elementima. Odluke i njihova primjena predmet su odgovarajućih institucionalnih procedura. Podsjećam da je plata smanjena na moj zahtjev, a da je razlika između prosječne zarade u RTCG i zarade GD najmanja od kada postoji evidencija - kazao je Raonić. Iz Službe za odnose s javnošću RTCG tvrde da je gene-

Camović-Veličković je u obraćanju Savjetu navela da je Raonić u izvještaju na osnovu kojeg je varijabila dodijeljena iznio neistinu kada je naveo da je nalazom Budžetske inspekcije „potvrđena zakonitost i regularnost finansijskog poslovanja RTCG-a“. - Isplate su u potpunosti u skladu sa zakonom. Budžetska inspekcija je ukazala na nepostojanje odgovarajuće administrativne procedure u utvrđivanju zarade, što je u međuvremenu ispravljeno. Ni u jednom trenutku to nije tretirano kao nezakonitost. RTCG je postupio po nalazima inspekcije i otklonio utvrđene nepravilnosti. Nakon toga, kao što je poznato javnosti, inspekcijski postupak je obustavljen - odgovorio je Raonić. n. ivanović

Pobjeda je pitanja o navodima iz oba saopštenja uputila Raoniću i potpredsjedniku Savjeta Vladimiru Drekaloviću. Raonić je odgovorio lično. Pitanja Drekaloviću poslata su na njegovu adresu, adresu Savjeta RTCG i adresu Službe za odnose s javnošću RTCG, a odgovore je dostavila Služba za odnose s javnošću. Drekalović se do zaključenja ovog broja nije izjasnio. Raonić je u odgovoru potvrdio da varijabilni dio zarade koji mu je Savjet odobrio u posljednja dva mjeseca iznosom odgovara dodatku iz njegovog ugovora o radu iz oktobra 2024. godine. Za taj dodatak Budžetska inspekcija je u zapisniku od 17. juna ove godine konstatovala da je obračunavan bez rješenja o zaradi i suprotno propisanoj strukturi zarade.

Camović-Veličković tvrdi da je Savjet generalnom direktoru, čije su imenovanje sudovi više od deset puta poništavali, ponovo dodijelio više od 2.000 eura varijable na osnovu izvještaja o redovnim obavezama. Sindikat navodi da su dva reditelja premještena u tehničku prostoriju sa trafo-tablom. Raonić odgovara da su isplate u skladu sa zakonom, a da su mjerenja i inspekcija utvrdili da je prostorija u skladu s propisima. Služba za odnose s javnošću RTCG, koja je odgovorila na pitanja upućena potpredsjedniku Savjeta Vladimiru Drekaloviću, nije navela nijedan rezultat na osnovu kojeg je varijabla dodijeljena s. vasiljević

PODGORICA - Članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković saopštila je da je Savjet na elektronskoj sjednici generalnom direktoru Borisu Raoniću ponovo dodijelio varijabilni dio zarade od dvije prosječne zarade u RTCG, odnosno više od 2.000 eura. Njegova ukupna zarada za prethodni mjesec tako, kako navodi, iznosi više od 4.000 eura. Istog dana Sindikat zaposlenih RTCG saopštio je da su reditelji Slobodan Bobo Šćepanović i Milan Šofranac premješteni u tehničku prostoriju u polusuterenu sa aktivnom trafo-tablom.

m. babović

Raonić potvrdio: Varija kao sporni dodatak iz u

U zapisniku inspekcije, međutim, stoji da je zarada utvrđena „suprotno odredbama“ člana 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Kontrolni zapisnik inspekcije Pobjeda nije imala na uvid. - Podsjećamo da je RTCG institucija čije finansijske izvještaje prate nezavisni revizori i nadležni državni organi, a koja ima i dva uzastopna pozitivna mišljenja Državne revizorske institucije, ispoštovane preporuke, kao i pozitivne nalaze više nezavisnih revizija - dodao je Raonić. Pobjeda je pitala i da li je Savjet donio rješenje o zaradi generalnog direktora, kako je inspekcija ukazala, i kada. Iz Službe za odnose s javnošću odgovorili su da je RTCG postupio po nalazima inspekcije i otklonio „administrativne nepravilnosti koje su se odnosile na formalno uređivanje strukture zarade“, nakon čega je postupak obustavljen. Datum donošenja rješenja nije naveden. Iz Službe tvrde i da stvar nijednom nije bila „problematizovana kao nezakonitost isplata“, kako su, navode, „neki mediji bombastično prenosili“, već „samo i isključivo kao potreba usklađivanja procedure“.

Izvještaj o „izuzetnom doprinosu“

Radio i televizija Crne Gore

Varijabila je dodijeljena na osnovu dokumenta koji je Raonić Savjetu podnio pod nazivom „Izvještaj o realizovanim aktivnostima“. Camović-Veličković je u obraćanju Savjetu osporila osam stavki iz tog izvještaja. Kao izuzetan doprinos u izvještaju su, kako navodi, predstavljeni upućivanje Plana rada na javnu raspravu, međuna-

Društvo

Subota, 31. oktobar 2026.

d. mijatović

abila ista ugovora

Vladimir Drekalović

rodna saradnja, dva protokolarna sastanka i priprema obilježavanja Dana RTCG. Plan rada je, prema njenim riječima, zakonska obaveza i na javnoj je raspravi od druge polovine septembra, a ostale stavke su redovne obaveze. Navod da je „na jednom sastanku ušteđeno 100.000 eura“ ocijenila je kao nepotkrijepljen. Isto je rekla i za „rekordnu praćenost“ onlajn sadržaja, uz koju, kako tvrdi, nije dat nijedan broj ni uporedni podatak. - Podaci o ostvarenim uštedama zasnovani su na finansijskim evidencijama RTCG, dok se rezultati digitalnih platformi prate kroz njihovu zvaničnu analitiku. Rekordna praćenost nije proizvoljna ocjena, već vrlo mjerljiv rezultat. Posebno ističemo MNE Play, čija je praćenost gotovo dvostruko veća od platforme drugoplasiranog konkurenta, a kao i ostali digitalni kanali, i ona ima konstantan rast korisnika. Podaci o praćenosti dostupni su za provjeru - naveo je Raonić. Na koji način je utvrđena ušteda od 100.000 eura i na koje se troškove odnosi, u odgovoru nije navedeno. Pobjeda je pitala koje je rezultate iz izvještaja Savjet ocijenio kao osnov za odluku. Iz Službe za odnose s javnošću odgovorili su da prijedlog za utvrđivanje varijabilnog dijela zarade može podnijeti bilo koji član Savjeta i da se odluka donosi na osnovu izvještaja o radu generalnog direktora, uz obrazloženje sadržano u prijedlogu odgovarajućih akata. Svaki član Savjeta samostalno procjenjuje ostvarene rezultate, njihov značaj i opravdanost dodatnog vrednovanja. Različiti stavovi članova Savjeta sastavni su dio postupka odlu-

čivanja, dok konačna odluka odražava volju većine - navodi se u odgovoru. Iz Službe navode da je odluku podržalo više od 75 odsto članova Savjeta. Nijedan konkretan rezultat u odgovoru nije naveden. Na pitanje da li je Savjet prije glasanja provjerio podatke o uštedi i praćenosti, iz Službe su odgovorili da Savjet odlučuje na osnovu izvještaja o radu generalnog direktora i dokumentacije dostavljene uz prijedlog odluke. Ponovili su da su podaci o uštedama zasnovani na finansijskim evidencijama RTCG i da je praćenost platforme MNE Play gotovo dvostruko veća od drugoplasirane konkurentske platforme, uz rast društvenih mreža „u svakom aspektu“. - Ukoliko postoje konkretni podaci koji dovode u pitanje tačnost navoda iz izvještaja, očekujemo da budu predstavljeni javnosti, kako bi se o njima moglo argumentovano raspravljati - navodi se u odgovoru.

Rokovi za materijale

Camović-Veličković navodi da su materijali za elektronsku sjednicu stigli manje od 24 sata prije glasanja, a izvještaj generalnog direktora „nepristojno kasno“. Prema njenim riječima, obaveza je da se materijali članovima dostave najmanje pet dana prije sjednice. Drekaloviću je poručila da je on odgovoran za zakonito sazivanje i održavanje sjednica i da hitnosti nije bilo, jer je riječ o redovnim obavezama. Iz Službe za odnose s javnošću odgovaraju da je netačna tvrdnja da materijali u svim slučajevima moraju biti dostavljeni najmanje pet dana prije sjednice. - Poslovničke procedure predviđaju i mogućnost održavanja sjednica u kraćim rokovima, samim tim i dostavljanje materijala, uključujući elektronsko izjašnjavanje, u skladu sa propisanim uslovima - navodi se u odgovoru. Kako navode, sama činjenica da su materijali dostavljeni u roku kraćem od pet dana „ne predstavlja dokaz povrede procedure“. Dodaju da je Poslovnik Savjeta javan dokument i da je to „lako provjerljivo“.

Reditelji u „betonjerci“

Sindikat zaposlenih RTCG saopštio je da su reditelji Slobodan Bobo Šćepanović i Milan Šofranac, članovi tog sindikata, ove godine prinudno

premješteni u tehničku sobu u polusuterenu sa aktivnom trafo-tablom, koju zaposleni zovu „betonjerka“. Prema navodima Sindikata, u toj prostoriji zaposleni nikada ranije nijesu boravili, niti je pri projektovanju zgrade bila predviđena za ljude. Šćepanović je diplomac Filmske akademije lijepih umjetnosti u Pragu i potpisuje brojne igrane TV programe i dokumentarne filmove. Šofranac je reditelj istraživačkog serijala RTCG „Mehanizam“. Iz Sindikata navode da su o slučaju pisali svim nadređenima koji bi po sistematizaciji mogli biti nadležni, ali da, kako tvrde, niko ništa ne zna. - Raspored zaposlenih po radnim prostorijama vrši se u skladu sa potrebama organizacije rada. Kada je riječ o pomenutoj kancelariji, ovlašćena stručna institucija je još u februaru 2024. godine, dakle, prije nego što je u te prostorije raspoređen bilo koji radnik, izvršila mjerenja elektromagnetnih polja i utvrdila da su izmjerene vrijednosti u propisanim granicama. Državna inspekcija je 30. aprila iste godine izvršila kontrolu kancelarije 039 i konstatovala: „Prilikom nadzora nijesu konstatovane nepravilnosti“. O svemu ovome, dakako, RTCG posjeduje službene zabilješke. O ovim nalazima Sindikat je detaljno informisan, ali nekom očigledno odgovara da u javnost plasira netačne informacije - odgovorio je Raonić. Konkretan razlog premještanja dvojice reditelja u odgovoru nije naveden.

Pomoć oboljelima

Camović-Veličković navodi da najmanje desetoro zaposlenih duže od tri mjeseca čeka isplatu pomoći po osnovu bolesti, iako su uredno predali dokumentaciju. Sindikat tvrdi da pomoć nije isplaćena ni zaposlenima kojima ju je dodijelila komisija za pomoć oboljelima, i to „mahom sindikalcima“. - Solidarna pomoć zaposlenima uređena je Kolektivnim ugovorom, za nju su opredijeljena sredstva i utvrđena dinamika isplata koja nije ugrožena. O zahtjevima ne odlučuje generalni direktor po sopstvenoj procjeni, već nadležna komisija, u čijem sastavu su, pored predstavnika sindikata, i ljekari iz Fonda za zdravstveno osiguranje i Doma zdravlja. Time je obezbijeđeno da se zahtjevi razmatraju stručno, objektivno i prema jednakim kriterijumima za sve zaposlene. Sredstva za ovu namjenu su obezbijeđena, a isplate se realizuju u skladu sa utvrđenom dinamikom, bez ugrožavanja bilo čijeg prava na odobrenu pomoć. Ovdje javnosti radi treba napomenuti da je solidarna pomoć na prijedlog menadžmenta višestruko uvećana - naveo je Raonić. Kada će biti isplaćena pomoć zaposlenima na koje se odnose navodi Camović-Veličković i Sindikata, u odgovoru nije navedeno. J. MARTINOVIĆ

Montefarm: Proizvođač u februaru najavio povlačenje lijeka, zalihe obezbijeđene do avgusta

Za ,,pancillin“ se znalo pola godine, zamjena se očekuje tek sredinom novembra PODGORICA - Da će injekcioni antibiotik Pancillin nestati sa crnogorskog tržišta, Montefarm je znao još u februaru i, kako tvrde, o tome je tada obavijestio javne zdravstvene ustanove. Ipak, nova isporuka, prema očekivanjima Montefarma, stiže tek oko 15. novembra, više od tri mjeseca nakon posljednje. Kako su Pobjedi saopštili iz Apoteka Crne Gore Montefarm, predstavnik proizvođača Hemofarm obavijestio ih je u februaru 2026. o povlačenju registracionog rješenja za ovaj lijek. - Istim obavještenjem informisani smo da je proizvođač obezbijedio količine za uredno snabdijevanje tržišta tokom narednih šest mjeseci, odnosno do avgusta tekuće godine - navode iz Montefarma. Posljednja fakturisana isporuka Pancillina, čije su aktivne supstance benzilpenicilin i prokain-benzilpenicilin, javnim zdravstvenim ustanovama, prema evidenciji Montefarma, realizovana je 4. avgusta. Na dan 29. oktobra Montefarm ovaj lijek nije imao na zalihama. Iz Montefarma napominju da datum posljednje isporuke nije isto što i datum kada je lijeka nestalo u samim ustanovama, jer to zavisi od njihovih zaliha. Pobjedi su se, nakon objava na društvenim mrežama, javili pacijenti koji tvrde da im je ljekar propisao Pancillin, ali da ga u javnim zdravstvenim ustanovama nijesu mogli dobiti. Pojedine su, kako navode, upućivali u privatne ustanove, gdje su lijek dobili i platili oko 13 eura. Pobjeda je provjerila da Pancillina nema u Domu zdravlja [grad]. Kako su nam nezvanično kazali pojedini zdravstveni radnici, lijeka nema „odavno“. Iz Montefarma tvrde da su, nakon februarskog obavještenja, blagovremeno informisali javne zdravstvene ustanove o povlačenju lijeka, kao i o dostupnoj zamjenskoj terapiji. Navode i da je, prema njima dostupnim informacijama, proizvođač o planiranom povlačenju obavijestio i Ministarstvo zdravlja. - Nije riječ o tome da je Montefarm zanemario potrebu javnih zdravstvenih ustanova ili odustao od obezbjeđivanja ovog lijeka, poručuju iz Montefarma, uz napomenu da ne mogu samostalno uticati na odluke proizvođača u vezi sa registracijom i proizvodnjom lijeka – odgovorili su oni.

Posljednja isporuka javnim zdravstvenim ustanovama bila je 4. avgusta, a saglasnost za uvoz Institut za ljekove izdao je 29. oktobra. Pacijenti tvrde da im ljekari lijek i dalje propisuju i upućuju ih u privatne ustanove, gdje ga plaćaju oko 13 eura hemofarm

rijane Camović-Veličković i Sindikata zaposlenih

Hemofarm prestaje sa proizvodnjom ,,pancillina“

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) potvrdili su da je dozvola za ovaj lijek prestala da važi na zahtjev nosioca. - Trenutno u Crnoj Gori nijedan lijek sa istom aktivnom supstancom nema važeću dozvolu za lijek - kazali su Pobjedi iz CInMED-a. Iz CInMED-a objašnjavaju i da nedostatak ovog lijeka formalno nije morao biti prijavljen kao nestašica, jer je ta obaveza vezana za nosioca dozvole, kojeg više nema. - Shodno tome, eventualna nedostupnost ovog lijeka na tržištu ne podliježe obavezi prijavljivanja nestašice od nosioca dozvole - objavila je Pobjeda juče. Institut je 29. oktobra veledrogeriji Farmegra izdao saglasnost za uvoz Pancillina, „čime su, u okviru nadležnosti CInMED-a, stvoreni regulatorni preduslovi za obezbjeđivanje ovog lijeka na crnogorskom tržištu“. Iz Instituta navode da nijesu nadležni za nabavku i snabdijevanje, pa nemaju ni podatke o zalihama i dostupnosti lijeka u zdravstvenim ustanovama. Iz Montefarma navode da je nabavka u toku i da se, prema posljednjoj informaciji dobavljača, paralela očekuje oko 15. novembra, u količini koja bi trebalo da pokrije potrebe javnih ustanova za naredna tri mjeseca. Napominju da je riječ o očekivanom roku i da će ustanove obavijestiti čim isporuka bude potvrđena.

Iz Montefarma ističu da Pancillin pripada grupi starijih antibiotika, čija se upotreba u regionu i šire postepeno smanjuje. Javne zdravstvene ustanove, međutim, i dalje imaju potrebu za ovim lijekom, potvrđuju iz Montefarma. Od drugih injekcionih beta-laktamskih antibiotika, kako navode, dostupni su ampicilin, benzilpenicilin, benzatin-benzilpenicilin, piperacilin/tazobaktam i ampicilin/sulbaktam. O eventualnoj zamjeni, naglašavaju, odlučuje isključivo ljekar. Neki pacijenti koji su se javili Pobjedi kažu da im je umjesto Pancillina propisan Longacef (ceftriakson). Prema podacima Montefarma, od 1. avgusta do 29. oktobra javnim ustanovama isporučeno je 92.300 ampula ceftriaksona, u odnosu na 89.700 u istom periodu prošle godine. To je rast od oko 2,9 odsto, koji, kako navode iz Montefarma, ne može direktno da se poveže sa nedostupnošću Pancillina. Iz Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanja Pobjede. Ministarstvo smo pitali da li je obaviješteno o povlačenju lijeka, šta je preduzelo i da li su ljekari dobili smjernice o zamjenskoj terapiji. Fond smo pitali da li pacijenti koji su Pancillin platili u privatnoj ustanovi mogu da dobiju refundaciju. J. MARTINOVIĆ

Društvo

Subota, 31. oktobar 2026.

Hraniteljima produžen pritvor do 28. decembra CETINJE - Hraniteljima Š. K. i A. S., osumnjičenim za trgovinu ljudima i nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u slučaju troje djece na Cetinju, produžen je pritvor koji po nepravosnažnom rješenju Višeg suda u Podgorici može trajati do 28. decembra, saopšteno je Pobjedi iz tog suda.

Rješenje o produženju pritvora Kv.br. 1573/26 donijelo je krivično vanraspravno vijeće 27. oktobra. Pritvor je produžen po istim osnovima po kojima je i određen, iz člana 175 stav 1 tačke 2 i 3 Zakonika o krivičnom postupku: zbog okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni mogli uništiti, sakriti ili izmijeniti dokaze ili ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače, kao i da bi mogli ponoviti krivično djelo. PODGORICA – Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) nije konkretno odgovorio ni na jedno od devet pitanja koja mu je Pobjeda uputila 20. oktobra o projektu „Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori“. Stigla je opšta izjava za medije, uz napomenu da su informacije dostupne na portalu open. undp.org. Ni Ministarstvo zdravlja, koje je UNDP-u za taj projekat od 2017. prenijelo 8,2 miliona eura, nije odgovorilo na pitanja, već je izdalo saopštenje. Na UNDP-ovom portalu, međutim, stoji dio podataka koje Državna revizorska institucija (DRI) nije mogla da dobije.

Dokumentacija koje nema

DRI je u izvještaju o Ministarstvu zdravlja za 2025. utvrdio da se dokumentacija o nabavkama, ugovorima i plaćanjima na projektu nalazi kod UNDP-a, koji je istakao da, kao organizacija UN-a, ne podliježe reviziji DRI. Ministarstvo je revizorima navelo da ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje bi se utvrdili izdaci, a praćenje projekta, prema DRI, „u značajnoj mjeri zasniva na izvještajima UNDP-a“.

rtv cetinje

Viši sud produžio pritvor hraniteljima sa Cetinja, tužilaštvo još bez nalaza nadzora

Osnovno državno tužilaštvo Cetinje

Rješenje o produženju pritvora Š. K. i A. S. donijeto je 27. oktobra i nije pravosnažno. ODT Cetinje, koje provjerava postupanje institucija, ni tri sedmice nakon što je, prema Ministarstvu, sačinjen izvještaj stručnog nadzora, taj dokument nije dobilo Pritvor je Š. K. i A. S. prvobitno odredio sudija za istragu 30. septembra, zbog osnovane sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo trgovina ljudima, u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Tu odluku krivično vanraspravno vijeće potvrdilo je 1. oktobra.

Tužilaštvo još bez izvještaja nadzora

U odvojenom predmetu, kojim se provjeravaju okolnosti smještaja djece u tu porodicu, Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju još nije dobilo izvještaj stručnog nadzora nad radom centara za socijalni rad. - Do dana sačinjavanja pred-

metnog odgovora ovom tužilaštvu nije dostavljen izvještaj stručnog nadzora - navodi se u odgovoru ODT-a Pobjedi od 30. oktobra. Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u odgovorima Pobjedi od 19. i 29. oktobra navelo je da su izvještaji sačinjeni 9. oktobra i dostavljeni nadležnim centrima. Na pitanje da li su dostavljeni i tužilaštvu nije odgovorilo nijednom. Od datuma izrade izvještaja prošao je 21 dan. ODT nije saopštilo da li je i od koga izvještaj zatražilo, iako je Pobjeda to pitala.

Izviđaj i dalje traje

Tužilaštvo je predmet formiralo po službenoj dužnosti 6.

oktobra i on je i dalje u fazi izviđaja, kao i u vrijeme prethodnog odgovora Pobjedi od 14. oktobra. Pobjeda je pitala koje su provjere sprovedene i od kojih institucija je zatražena dokumentacija, uključujući upozorenja Centra za ženska prava iz 2022, odgovor centra za socijalni rad od 3. marta te godine i dokumentaciju o konferencijama slučaja. Pitali smo i da li su uzete izjave zaposlenih i rukovodilaca centara, Ministarstva i inspekcije i postoje li osnovi sumnje prema službenim licima. Na ta pitanja ODT nije odgovorilo. Naveli su da preduzimaju zakonom propisane mjere i radnje, a izostanak detaljnijih informacija obra-

zložili su zaštitom interesa i tajnosti postupka i prava maloljetnika. Najavili su da će javnost blagovremeno obavijestiti o konačnoj odluci.

ŠtO je do sada poznato

Policija je 29. septembra saopštila da su hranitelji uhapšeni zbog sumnje da su djecu od januara 2022. zlostavljali i primoravali da nasilje prikrivaju pred stručnim radnicima, a najstarije dijete tjerali na rad, uz uskraćivanje školovanja. Djeca su izmještena i zbrinuta. Centar za ženska prava saopštio je 30. septembra da je na moguće zlostavljanje djece upozoravao još u februaru i martu 2022, a da mu je nad-

ležni centar za socijalni rad 3. marta odgovorio da su djeca prilikom posjeta „svakog puta zatečena u adekvatnom stanju - uredno obučena, zbrinuta i dobrog raspoloženja“. Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a potvrdilo je Pobjedi 6. oktobra da su Š. K. i A. S. 2015. kao roditelji procesuirani zbog zlostavljanja i zanemarivanja maloljetnog lica. Ishod tog postupka nije saopšten. Ministarstvo tvrdi da službene zabilješke sa obilazaka porodice nijesu ukazivale na ugroženost djece. Nalaze nadzora, podatke o odgovornosti službenika i odluku o licenci hranitelja nije saopštilo ni u jednom od dva odgovora. Centar za socijalni rad za prijestonicu Cetinje ni do zaključenja ovog broja nije odgovorio na pitanja Pobjede. J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Na pitanja Pobjede o projektu digitalizacije zdravstva od 8,2 miliona eura odgovoreno saopštenjima

Ministarstvo bez dokumentacije, UNDP bez odgovora Revizori nijesu imali pristup dokumentaciji o trošenju novca koji je Ministarstvo zdravlja prenijelo UNDP-u, a Ministarstvo je saopštilo da je nema. Ko je dobio najveće poslove, međutim, javno piše na UNDP-ovom portalu. Ukupni iznosi u UNDP-ovim izvorima ne poklapaju se ni međusobno ni s onim što navodi DRI Zato nije utvrđeno ni koliko je od 3,63 miliona eura, uplaćenih u decembru 2025, pred kraj budžetske godine, stvarno potrošeno.

Što su odgovorili

Pobjeda je od UNDP-a tražila upravo ono što revizori nijesu dobili: spisak ugovora s dobavljačima, vrijednošću i postupkom izbora, te podatke o tome koliko je novca potrošeno, a koliko je ostalo. Na ta pitanja u izjavi nema odgovora, već UNDP upućuje na portal.

Na pitanje o izvještavanju prema Ministarstvu UNDP iznosi opštu tvrdnju o „uspostavljenim mehanizmima planiranja, izvještavanja, nadzora i praćenja“. Na pitanje da li je projekat revidirao Odbor revizora UN-a navodi samo da taj odbor revidira finansijske izvještaje UNDP-a. Bez odgovora su ostala i pitanja šta će biti s projektom nakon 2027, kada ističe okvir saradnje UNDP-a i Crne Gore, kako se iznosi u dolarima iz evidencije UNDP-a odnose prema eurima koje navodi Mi-

nistarstvo i kojim je nevladinim organizacijama raspodijeljeno 579.647 eura za programe HIV-a, tuberkuloze i malarije. Ministarstvo u saopštenju tvrdi da ima „jasan uvid u kompletan finansijski tok“ i da je DRI-ju dostavljena „obimna dokumentacija“. Spisak aktivnosti i ugovora koji je Pobjeda tražila, međutim, nije dostavilo, kao ni izjašnjenje dato DRI-ju.

Što piše na portalu

Na stranici projekta objavljeni su nalozi za nabavku koje

je UNDP izdao dobavljačima. DRI je, na osnovu pregleda UNDP-a, utvrdio da je najviše ugovoreno za telemedicinu, 1,56 miliona eura, i za informacione sisteme Kliničkog centra i Hitne pomoći, 1,1 milion eura, ali u izvještaju nema imena dobavljača. Na portalu ta imena stoje. Najveći nalog, od 1,67 miliona dolara, izdat je u septembru 2025. sarajevskoj kompaniji Berg d.o.o. za sistem teleradiologije. Kompaniji Heliant od 2020. poručeni su softver i informacioni sistem Hitne pomoći za oko 1,45 miliona dolara. Sistem za praćenje zaliha ljekova, koji DRI navodi kao planiran, u julu je poručen kompaniji Nortal AS, za 535.983 dolara. Revizori su upozorili na rizik zavisnosti od dobavljača koji razvijaju ove sisteme. Zbir godišnje potrošnje na UNDP-ovoj stranici projekta do kraja 2025, oko 2,47 miliona dolara, približno odgovara podacima UNDP-a koje DRI nije mogao da provjeri, a koji govore o 2,42 miliona. Na portalu, međutim, nema ugovora, isplata ni tenderske dokumentacije: vidi se kome je

posao povjeren, ali ne i kako je dobavljač izabran i šta je isporučeno.

PODACI se ne slažu

Na portalu se kao doprinos Vlade navodi 4,78 miliona dolara, a na stranici projekta ukupno 5,43 miliona. U podacima koje je UNDP dao revizorima stoji 9,14 miliona dolara, a Ministarstvo je, prema DRI, prenijelo 8,23 miliona eura.

Pitanja bez odgovora

Ministarstvu zdravlja Pobjeda je uputila šest pitanja. U saopštenju nema odgovora na to zašto je novac UNDP-u uplaćen u decembru i koliko je od njega potrošeno, zašto organizacije koje se bave zaštitom osoba s invaliditetom prošle godine od Ministarstva nijesu dobile nijedan euro, zašto revizorima nije dostavljena dokumentacija o sudskim isplatama od 70.976,39 eura i kada će biti doneseni standardi medicinskih usluga. Za dvostruko plaćene fakture navodi se da su greške „otklonjene“, ali ne i da li je novac vraćen. DRI je preporučio posebnu reviziju cijelog projekta. J. MARTINOVIĆ

Hronika

Subota, 31. oktobar 2026.

Viši sud u Podgorici izrekao prvostepenu presudu nekadašnjem košarkaškom treneru koji je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje i iskorišćavao maloljetnike za pornografiju

Policija rasvijetlila napad na generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu energetike i rudarstva, tragaju za jednim licem

Vučinića tukli metalnom palicom, uhapšene četiri osobe

Kotoraninu 17 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja djece

Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Irena Šofranac-Nedović, čije je vijeće tokom suđenja utvrdilo da je I. K. tokom 2022. i 2024. godine seksualno zlostavljao djecu, prikazivao im pornografske sadržaje i navodio ih na nedozvoljene polne radnje. Dio krivičnih djela počinjen je u okolini sportskih objekata u Kotoru, gdje je osuđeni dolazio u kontakt sa maloljetnicima. Prema navodima presude, I. K. je jednom od dječaka tokom januara 2022. godine u više navrata prikazivao pornografske snimke, dok je tokom 2024. godine drugog maloljetnika seksualno zlostavljao i podsticao na nedozvoljene polne radnje. Sud je utvrdio i da je osuđeni koristio mobilne telefone i aplikaciju „Snapchat“ za razmjenu eksplicitnih fotografija i snimaka, uključujući materijal koji su mu slali maloljetnici, a koji je potom prosljeđivao. Za krivična djela obljuba djeteta mlađeg od 14 godina i nedozvoljene polne radnje dobio je po pet godina zatvorske kazne. Za tri krivična djela produženog iskorišćavanja djece za pornografiju dobio je ukupno osam godina robije a sud je potom osudio na jedinstvenu kaznu od 17 godina zatvora. U kaznu će, kako je saopštila sutkinja Šofranac-Nedović biti uračunato vrijeme koje je I.K. proveo u pritvoru od 31. jula 2024. godine. Sud mu je nakon izricanja presude produžio pritvor koji može trajati do pravosnažnosti presude, a najduže do isteka izrečene prvostepene kazne. Detaljni razlozi presude nijesu javno saopšteni, jer je prili-

Slučaj je otkriven u julu 2024. godine, nakon prijave Centra za socijalni rad, a Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore otvorio je i pitanje odgovornosti sportskih klubova za bezbjednost djece m. babović

PODGORICA – Kotoranin I. K. (38), koji je povremeno obavljao poslove košarkaškog trenera, osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na jedinstvenu kaznu od 17 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika, nedozvoljenih polnih radnji i iskorišćavanja djece za pornografiju.

Viši sud

kom obrazlaganja presude javnost bila isključena iz sudnice. Pobjeda je još početkom avgusta 2024. godine objavila da je slučaj seksualnog zlostavljanja djece u Kotoru otkriven nakon što je Centar za socijalni rad obavijestio policiju o sumnjama na zlostavljanje maloljetnika. Iz policije je tada potvrđeno da je prijava Centra za socijalni rad primljena 30. jula, nakon čega je I. K. uhapšen dan kasnije i protiv njega je pokrenut krivični postupak. Posebno je problematizovana činjenica da je osumnjičeni godinama boravio u okruženju u kojem su trenirala djeca. Iz uprave Košarkaškog kluba Kotor tada su tvrdili da I. K. nije bio zvanično angažovan kao pomoćni trener, već da je kao ljubitelj košarke povremeno prisustvovao treninzima i učestvovao u radu sa djecom. Međutim, roditelji sa kojima je Pobjeda razgovarala tvrdili su da je on duže vrijeme bio prisutan u klubu, putovao sa djecom na takmičenja i orga-

nizovao zajedničke izlaske. Slučaj seksualnog zlostavljanja maloljetnika u Kotoru otvorio je i pitanje bezbjednosti djece u sportskim klubovima, zbog čega je postupak ispitivanja pokrenuo Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore. U mišljenju koje potpisuje zamjenica zaštitnika Snežana Mijušković konstatovano je da su povrijeđena prava djece i njihov najbolji interes, jer nijesu bila zaštićena od iskorišćavanja. Iz dokumentacije koju je dostavio košarkaški klub proizilazi da su krajem jula 2024. godine do pojedinih njegovih predstavnika stigle informacije o sumnjivom ponašanju osobe koja je dolazila u kontakt sa djecom, uključujući i maloljetnike koji nijesu bili članovi kluba. Prema izjašnjenju kluba, odmah je sazvana hitna sjednica Upravnog odbora, na kojoj je odlučeno da se osumnjičenom zabrani dalje prisustvo klupskim aktivnostima. Organizovan je i roditeljski sastanak, a o saznanjima su obaviješteni policija i Centar za Prema navodima presude, I. K. je jedsocijalni rad u Kotoru. nom od dječaka tokom januara 2022. Klub je naveo da ranije nije godine u više navrata prikazivao porimao prijave protiv osumnjinografske snimke, dok je tokom 2024. čenog niti je njegovo ponašagodine drugog maloljetnika seksualno nje ukazivalo na krivična djezlostavljao i podsticao na nedozvoljene polne radnje la za koja se teretio.

Zaštitnik je konstatovao da su predstavnici kluba preduzeli mjere kako bi slučaj bio procesuiran, ali je istovremeno ukazao na ozbiljne nedostatke u propisima koji uređuju zaštitu djece tokom sportskih aktivnosti. Posebno je upozoreno da ne postoje jasne procedure za provjeru osoba angažovanih u sportskim klubovima koje dolaze u kontakt sa djecom, kao ni dovoljno precizna pravila o međusobnim pravima i obavezama klubova i roditelja. Zaštitnik nije mogao da utvrdi ni da li postoje pravila koja obavezuju osobe angažovane u klubovima da se kontinuirano edukuju o pravima djece. Sportska inspekcija je, prema mišljenju Zaštitnika, saopštila da nije imala prijavu povodom ovog slučaja, zbog čega nije vršila nadzor u klubu, kao i da nije nadležna za postupanje u konkretnom predmetu. Zbog uočenih nedostataka, Zaštitnik je preporučio Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise i jasnije definiše pravila koja će garantovati bezbjednost djece i njihovu zaštitu od seksualnog uznemiravanja i iskorišćavanja tokom bavljenja sportom. Bojana ROBOVIĆ

PODGORICA – M. M. i D. J. iz Bara kao i dvojica njihovih sugrađana i maloljetnika od 14 i 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su 21. oktobra u Podgorici napali generalnog direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu energetike i rudarstva Marka Vučinića, dok se za jednom osobom intenzivno traga, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Prema sumnjama policije, osumnjičeni su se dogovorili da 21. oktobra 2026. godine dođu na parking na Cetinjskom putu, gdje su nasrnuli na Vučinića, zadavši mu više udaraca u predjelu glave i tijela, pri čemu je jedan od njih koristio i metalnu palicu, zbog čega je oštećeni zadobio lake tjelesne povrede. Iz policije pojašnjavaju da se osmunjičenima stavlja na teret krivično djelo nasilničko ponašanje, dok će zbog istog krivičnog djela biti podnijeta krivična prijava protiv odbjeglog M. P. - Intenzivnim i sinhronizovanim postupanjem službenika odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Bar, uz kontinuiranu koordinaciju i saradnju sa nadležnim državnim tužiocima, sproveden je niz kriminalističkih i operativno-taktičkih aktivnosti, na osnovu kojih su

identifikovana za sada pet lica, neposredni izvršioci i organizatori, osumnjičena za izvršenje ovog krivičnog djela - navodi se u saopštenju policije. Službenici barske policije su nakon identifikacije osumnjiečnih, pretresli stan osumnjičenog D. J. te pronašli i izuzeli predmete povezane sa ovim krivičnim djelom. - Takođe, oduzeto je i vozilo lica M.P., za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela - dodaju iz policije. Sa druge strane, pripadnici podgoričke policije su prilikom pretrage terena gdje se dogodio incident, pronašli metalnu palicu kojom je napadnut Vučinić. - Službenici odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Bar, u daljoj saradnji i koordinaciji sa nadležnim državnim tužiocima u Podgorici i Baru, nastavljaju preduzimanje svih potrebnih mjera i radnji u cilju potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti događaja, utvrđivanja motiva i činjenica koje su prethodile izvršenju krivičnog djela, kao i utvrđivanja eventualne odgovornosti drugih lica - istakli su iz policije. Podsjetimo, Vučinić je napadnut 21. oktobra nadomak Eko-efikasne zgrade u Podgorici, dok se kretao ka Rektoratu Univerziteta Crne Gore. J. R.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo krivični postupak protiv bračnog para iz Rusije

Supružnike terete da su kupovinom nekretnina u Budvi „oprali“ 600.000 eura PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je krivični postupak protiv supružnika, dvoje državljana Ruske Federacije, E. L. i E. L, zbog sumnje da su novcem koji potiče od kriminalne djelatnosti kupili nekretnine u Budvi i na Svetom Stefanu, vrijedne 600.000 eura. Kako je saopšteno iz SDT, osumnjičeni su da su počinili produženo krivično djelo pranje novca. Postupajući po krivičnoj prijavi Specijalnog policijskog odjeljenja, SDT je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv okrivljenih. - Predmet istrage je konverzija novca za koji se sumnja da je pribavljen kriminalnom djelatnošću, sa znanjem o njegovom porijeklu i namjerom da se ono prikrije - navodi se u saopštenju. Prema sumnjama SDT-a, okrivljena E. L. je u maju 2023. godine novcem svog supružnika E. L., kupila stambenu zgradu sa posebnim djelovima, pomoćni objekat i dvorište na Svetom Stefanu, u opštini Budva, za 450.000 eura. Istim novcem, kako se sumnja, kupila je i stan i garažno mjesto u Budvi za 150.000 eura. Kupoprodajne cijene isplaćene su u gotovini. Tužilaštvo sumnja da je novac poticao iz kriminalne djelatnosti za koju je E. L. pravosnažno osuđen, a zbog koje se protiv njega vodi i drugi krivični postupak u Rusiji. Kako pojašnjavaju iz SDT, stan i garažno mjesto u Budvi okrivljena je prodala trećoj osobi u julu prošle godine za 149.000 eura. Po prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljenom je određen pritvor, dok su okrivljenoj izrečene mjere nadzora - zabrana napuštanja stana, privremeno oduzimanje pasoša i obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu. J. R.

10 Crnom Gorom

Subota, 31. oktobar 2026.

Žabljak: Opština pripremila četvorogodišnji plan kojim uvodi radikalan zaokret u komunalni sistem

Stižu ,,pametni“ kontejneri i drobilica za građevinski otpad

Ta transformacija poddurmitorskog kraja definisana je novim Lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za period 2026–2029. godine. Strateški dokument, koji je izradila kompanija „Medix“, predviđa uvođenje ,,pametnih“ polupodzemnih kontejnera sa senzorima, nabavku mobilne drobilice za građevinski šut i strogu kontrolu otpada iz hotela i restorana.

STATISTIKA

Prema podacima iz dokumenta, godišnje se u Žabljaku prikupi oko 2.170 tona otpada, odnosno 740 kilograma po stanovniku, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka (prema podacima Monstata oko 500 kilograma), a to je posljedica visoke turističke posjećenosti i rada ugostiteljskog sektora tokom sezone. U morfološkom sastavu komunalnog otpada na Žabljaku procentualno je najviše zastupljen organski (biorazgradivi) otpad, koji čini čak 40,7 odsto ukupne mase. Na drugom mjestu nalazi se plastika sa 15,3 odsto, dok papir i karton prate sa 15,1 odsto udjela. Sadašnja praksa upravljanja otpadom na Žabljaku suočava

Do 2030. godine domaćinstva će otpad sakupljati selektivno. Komunalno će nabaviti specijalna vozila kako bi ga odvojeno prevezla do deponije na kojoj će završiti svega polovina prikupljenog smeća, jer će za ponovnu upotrebu (reciklažu) biti pripremljeno najmanje 50 odsto. Za realizaciju svih planiranih mjera i potpunu modernizaciju sistema biće potrebno, procijenjeno je, 3,08 miliona eura se sa ozbiljnim infrastrukturnim pritiskom - sav prikupljeni komunalni otpad odovozi se i odlaže na lokaciju „Kliještina“, koja funkcioniše kao privremeno skladište. Osim toga, stara sanitarna kada u potpunosti je napunjena još 2024. godini. Kako bi se spriječilo prerano punjenje novoizgrađene sanitarne kade prije njenog tehničkog prijema, komunalno preduzeće je u protekle dvije godine bilo prinuđeno da oko 3.520 tona miješanog komunalnog otpada odloži na privremeni prostor između stare i nove kade. U novu sanitarnu kadu je tokom 2025. godine deponovano tek oko 180 tona. Sav otpad se trenutno sakuplja neselektivno, a transfer stanica i reciklažni centar (MRF), iako su nedavno pušteni u rad, za sada obrađuju samo minimalne količine suvog ambalažnog materijala. Lokalni plan postavlja rigorozne ciljeve u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i direktivama Evropske unije. Do 31. decembra 2030. godine, Žabljak mora pripremiti za ponovnu upotrebu i reciklažu najmanje 50 odsto ukupne mase sakupljenog otpada (papir, metal, plastika i staklo) iz domaćinstava. To znači da će količina miješanog otpada koja se trajno odlaže na deponiju morati da se smanji za polovinu, dok će se u prvoj fazi sprovođenja plana (kroz transfer stanicu) otpad koji ide

s. vasiljević

ŽABLJAK - Iako se na Žabljaku godišnje proizvede oko 2.170 tona komunalnog otpada, trenutno se u transfer stanici odvaja i balira svega nekoliko desetina tona papira i kartona, dok gotovo sav ostali otpad završava na deponiji. Lokalna uprava planira da do 2030. godine napravi radikalan zaokret i poveća količinu recikliranog ambalažnog otpada na najmanje 35 do 50 odsto čime bi se količina smeća, koje se trajno odlaže, smanjila za polovinu, što je u skladu sa državnim planom i evropskim standardima.

OTPAD ĆE RAZDVAJATI U DOMAĆINSTVIMA: Žabljak

u sanitarnu kadu odmah umanjiti za 30 odsto. Kada je riječ o specifičnim vrstama otpadne ambalaže plasirane na tržište, zakon propisuje da se do kraja 2030. godine mora obezbijediti reciklaža u sljedećim procentima: 50 odsto mase metala, 40 odsto mase stakla, 40 odsto mase papira i kartona, 22,5 odsto mase plastike i 10 odsto drvne mase. Takođe, od 1. januara 2027. godine uvodi se pravilo da se komunalni biootpad može smatrati recikliranim samo ako je odvojeno sakupljen na samom izvoru.

Između dvije sanitarne kade - stare koja je napunjena 2024. godine i nove za koju nije završen tehnički pregled privremeno je deponovano 3.520 tona miješanog komunalnog otpada

SMART TEHNOLOGIJA

Glavni stub novog plana je potpuna zamjena starih posuda i uvođenje dvofrakcijskog sistema sakupljanja (odvajanje na „suvu“ reciklabilnu ambalažu i „mokru“ organsku komponentu). Planira se nabavka 188 polupodzemnih kontejnera zapremine pet kubika, od čega je 152 namijenjeno gradskom i prigradskom jezgru, a 36 seoskim područjima. Tehnološki iskorak je ugradnja pametnih senzora u te posude koji će preko specijalnog softvera u realnom vremenu javljati stepen napunjenosti, što će komunalcima omogućiti da u špicu turističke sezone reaguju prije nego što dođe do prelivanja otpada. S obzirom na oštre durmitorske zime i činjenicu da se lokalno stanovništvo pretežno grije na drva i ugalj, plan donosi i spe-

cifičnost: na svakoj lokaciji biće postavljen i po jedan klasični metalni kontejner od 1,1 m³ namijenjen isključivo za odlaganje žara i pepela, kako bi se skupe podzemne vreće zaštitile od topljenja i požara. Za opasni kućni otpad (baterije, elektroniku, ambalažu od boja i hemikalija) biće postavljene kante od 240 litara, a njihovo preuzimanje radiće ovlašćena ekološka firma jer Žabljak nema deponiju za tu vrstu otpada. Da bi sistem zaživio i odvojeno sakupljeni otpad nastavio put predviđena je nabavka četiri nove specijalne autosmećare (dvije manja od 8 m³ za uže gradske ulice i dvije veća od 12 m³ za sezonske špiceve) podrazumijeva da će tačno određena vozila sakupljati isključivo „suvu“ frakciju i voziti je direktno u transfer stanicu na baliranje, dok

će druga transportovati „mokri“ organski otpad.

GRAĐEVINSKI ŠUT

Statistika pokazuje da se na Žabljaku generiše u prosjeku 150 kg šuta godišnje po stanovniku, odnosno oko 540 tona građevinskog otpada godišnje (oko dva do tri kamiona sedmično). Nabavkom mobilne drobilice vrijedne do 300.000 eura, čak 70 odsto sakupljenog glomaznog mineralnog otpada (oko 140 tona) biće samljeveno i pretvoreno u reciklirani agregat za sanaciju lokalnih puteva, čime se ispunjava zakonska norma da se reciklira 70 odsto neopasnog građevinskog otpada do 2030. godine. Kada je riječ o kanalizacionom mulju koji nastaje kao rezultat rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) kapaciteta 2.000 stanovnika, radom postrojenja se konstantno stvaraju nove količine koje se dehidriraju na centrifugama do 25 odsto suve materije. Nakon laboratorijskih analiza, ovaj otpad će se u razmjeri 1:10 miješati sa komunalnim i zelenim otpadom radi kompostiranja ili upotrebe kao završni sloj za prekrivanje deponije. Za realizaciju svih mjera predviđenih planom biće potrebno, procijenjeno je, 3,08 miliona eura (bez PDV-a). – Finansijski efekti kroz prodaju sirovina neće moći kratkoročno da pokriju taj iznos, ali je projekat dugoročno isplativ jer produžava vijek trajanja sanitarne infrastrukture, eliminiše divlja odlagališta i trajno brendira Žabljak kao održivu, ekološku i elitnu turističku destinaciju – piše u planu. Dokument je na javnoj raspravi do 13. novembra. D. ŠAKOVIĆ

Plužine: Opština za 40 odsto uvećala iznos za subvencionisanje međugradskog prevoza PLUŽINE – Opština uvećava subvencije za jedinu međugradsku autobusku liniju ka Nikšiću kako bi spriječila njen prekid i obezbijedila stabilan prevoz za lokalno stanovništvo. Predsjednik opštine Slobodan Delić predao je u skupštinsku proceduru Prijedlog odluke kojom se mjesečni iznos podrške prevozniku podiže sa sadašnjih 5.850 na 8.300 eura, što na godišnjem nivou predstavlja rashod lokalnog budžeta od 99.600 eura.

Za opstanak autobuske linije do Nikšića 99.600 eura godišnje O tom prijedlogu odbornici će raspravljati na redovnoj sjednici Skupštine opštine, koja je zakazana za 4. novembar. Novom odlukom predviđena je i administrativna promjena u korist prevoznika: umjesto sadašnjeg plaćanja unazad (do 5. u mjesecu za prethodni), lokalna uprava će novu subvenciju od 8.300 eura isplaćivati

unaprijed – do 5. u mjesecu za tekući mjesec. Ta autobuska linija predstavlja žilu kucavicu za ogroman broj stanovnika Plužina. Đaci, studenti, radnici, ali i najranjivija kategorija – penzioneri i nezaposleni, zavise od tog prevoza kako bi imali pristup zdravstvenim, obrazovnim i administrativno-privrednim centrima.

– Društveno-ekonomska korist od očuvanja saobraćajne povezanosti višestruko je veća od budžetskih izdvajanja, jer se njome sprječava socijalna isključenost i ublažavaju teške geografske i demografske specifičnosti ove opštine. Pravna analiza potvrđuje da je mjera u potpunosti usaglašena sa evrop-

skim i državnim okvirima o dodjeli državne pomoći male vrijednosti – naveli su iz Sekretarijata za finansije i ekonomiju. Ukoliko dobije zeleno svjetlo odbornika, nova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara 2027. godine. D. Š.

U lokalnoj upravi procjenjuju da je društveno-ekonomska korist od očuvanja saobraćajne povezanosti višestruko veća od budžetskih izdvajanja, jer se sprečava socijalna isključenost i ublažavaju teške geografske i demografske specifičnosti ove opštine

Crnom Gorom

Subota, 31. oktobar 2026.

CETINJE: Ministarstvo kulture odgovorilo Pobjedi na pitanja o sporu o zimovniku kralja Nikole na Rijeci Crnojevića CETINJE – Zahtjev za povraćaj imovine Karađorđevića, kojim je obuhvaćen i zimovnik kralja Nikole na Ljeskovcu kod Rijeke Crnojevića, podnijet je prije više od dvije decenije. Dok nekadašnja kraljevska rezidencija propada, postupak se ponovo vodi pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje u Podgorici, nakon što je poništena odluka iz 2023. godine kojom su bili odobreni povraćaj nepokretnosti i obeštećenje za dio zemljišta.

Restitucija zamrzla spasavanje Ljeskovca

PONOVO PRED KOMISIJOM

Zahtjev koji se odnosi na oduzeta imovinska prava Petra, Tomislava i Andreja Karađorđevića podnijet je 11. aprila 2005. tadašnjoj Komisiji za povraćaj i obeštećenje Prijestonice Cetinje. U njihovo ime postupao je beogradski advokat Đorđe Đurišić. Ministarstvo je datum naknadno ispravilo, pošto je u prvom odgovoru umjesto 2005. navelo 2025. godinu. Komisija u Podgorici usvojila je zahtjev 12. juna 2023. godine. Za dio nepokretnosti odobren je povraćaj, dok je za dio izgrađenog zemljišta određeno obeštećenje od 51.210 eura. Tu odluku potvrdila je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore 26. novembra iste godine. Međutim, nakon presude Upravnog suda od 2. jula 2025, Komisija za žalbe je 4. avgusta poništila prvostepeno rješenje i predmet vratila na ponovno odlučivanje. Odobreni povraćaj i iznos obeštećenja iz 2023. godine zato više ne predstavljaju važeću odluku o ovom zahtjevu. Prema objašnjenju Ministarstva, u postupku pred Upravnim sudom nije bilo sporno postojanje akta kojim su nepokretnosti oduzete. Sporno je, međutim, može li biti vraćeno zemljište koje se u evi-

i zgrade, među kojima i dvorac Ljeskovac. U tom rješenju pominje se i zasebna nepokretnost na Cetinju – plac od 571,90 kvadratnih metara sa jednospratnom zgradom, za koju je navedena tapija potvrđena kod Sreskog suda na Cetinju. Taj dokument, međutim, odnosi se na cetinjsku nepokretnost. Na pitanje kada je i na koji način zimovnik kralja Nikole prešao iz imovine Petrovića u privatnu svojinu Karađorđevića, Ministarstvo nije dalo konkretan odgovor. Navedeni su dokumenti o nasljeđivanju i kasnijem oduzimanju, ali ne i akt kojim bi bilo objašnjeno kako je porodica prethodno stekla Ljeskovac.

KO će brinuti

Zabilježba restitucije upisana je na predmetnim nepokretnostima 24. maja 2019, rješenjem cetinjske područne jedinice tadašnje Uprave za nekretnine. Komisija je zahtjev za upis podnijela 23. novembra 2018. godine. Iz Ministarstva su naveli da druge mjere u odnosu na tu imovinu nijesu donošene. Nijesu, međutim, naveli ni konkretan akt kojim bi bili zabranjeni hitna sanacija ili radovi kojima bi se spriječilo dalje urušavanje zimovnika. Pobjeda je to pitanje postavila imajući u vidu ranije obrazloženje Prijestonice da obnoNIČIJA BRIGA: Zimovnik kralja Nikole na Rijeci Crnojevića va čeka okončanje restitucije. Ostalo je nejasno da li se, denciji vodi kao nekategori- laze se i druge zgrade na parZimovnik na Ljeskovcu poznat i kao Pa- dok se odlučuje o povraćaju, celama 288 i 289, dvorišta, dio mogu makar osigurati preosani put. lac nije upisan u Registar kulturnih dostali zidovi i zaustaviti dalje Komisija sada treba da odr- parcele 290/1 koji se vodi kao bara Crne Gore, već se vodi kao dobro sa propadanje, kao i ko bi te poži usmenu raspravu i utvr- nekategorisani put, potok na potencijalnim kulturnim vrijednostima slove trebalo da preduzme. di postoji li odluka kojom su parceli 293/1 i voćnjak na parOdgovori Ministarstva pote nepokretnosti proglaše- celi 296. Ukupna površina nene nekategorisanim putevi- pokretnosti iz tog lista, prema U listu nepokretnosti 232 na- Karađorđevići vode pred Ko- jašnjavaju dio postupka koji ma. Iz Ministarstva nijesu odgovoru Ministarstva, izno- vedeni su parcela 297/4 i dio misijom u Baru. Za imovinu traje više od dvadeset godiparcele 1559/1, ukupne pona teritoriji Cetinja nadlež- na. O tome šta je za to vrijesaopštili kada će rasprava bi- si 3.036 kvadratnih metara. ti održana niti kada bi se mo- Zahtjevom je obuhvaćeno vršine 2.256 kvadratnih me- na je Komisija u Podgorici, me urađeno da se zimovnik gla očekivati nova odluka. Ni- i 31.530 kvadratnih metara tara, koji se vode kao neplod- pa, kako su objasnili, nije bilo sačuva i ko će o njemu brinujesu objasnili ni sve razloge krša, kamenjara i šume šeste no zemljište i nekategorisani osnova da se predmeti spoje. ti do nove odluke, odgovora i zbog kojih postupak traje još klase iz lista nepokretnosti putevi. dalje nema. 1652. Riječ je o parcelama, od- Ministarstvo je potvrdilo da BEZ OBJAŠNJENJA od 2005. godine. Iako su inicijative za obnonosno djelovima parcela 1560 se o ovom zahtjevu odluču- O STICANJU vu pokretane još od 1984. NE TRAŽE SAMO i 1571, uz novu oznaku 1571/2. je odvojeno od postupka koji Podnosioci zahtjeva kao do- godine, potrebna projekZIMOVNIK kaz o oduzimanju imovine tna dokumentacija nikada Zahtjev Karađorđevića obupriložili su Ukaz Prezidiju- nije kompletirana, pa objema Narodne skupštine Fede- kat nije mogao biti uključen hvata i druge zgrade i zerativne Narodne Republike u programe zaštite. Posljedmljište u katastarskoj opštiJugoslavije od 8. marta 1947. nji stručni obilazak, uz izrani Rijeka Crnojevića. Prema godine. Ministarstvo navodi du foto-dokumentacije, obavpodacima koje je dostavilo Ministarstvo, kao vlasnik nei naredbu savezne vlade od ljen je 2006. godine. pokretnosti upisana je Prije2. avgusta iste godine, kojom Iz Ministarstva kulture i mesu sreski sudovi bili obaveza- dija naveli su da trenutno ne stonica Cetinje, dok na dijelu zemljišta pravo korišćenja ni da sprovedu konfiskaciju. postoje uslovi za planiraima JP Šumsko gazdinstvo. Među dokumentima je i rje- nje obnove niti za izdvajanje Dvorac je označen kao zgrada šenje o nasljeđivanju imovine budžetskog novca. Kao glavbroj tri na katastarskoj parceAleksandra Karađorđevića. U ne prepreke označili su neli 289, površine 290 kvadratdijelu koji se odnosi na imo- riješene imovinsko-pravne nih metara. U katastru se vodi vinu izvan Beograda, prema odnose, nepostojanje statukao stambena zgrada sa četiodgovoru Ministarstva, nave- sa kulturnog dobra i nedostadeni su zemljište na područ- tak planske i projektne dokuri stana, a kao godina izgradju Rijeke Crnojevića površi- mentacije. nje navedena je 1910. U listu nepokretnosti 233 na- DOM NIČIJIM PČELAMA: Košnice među zidinama dvorca ne 47.586 kvadratnih metara J. ĐUKANOVIĆ – PETROVIĆ S.MILOVIĆ

govora Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavljenih Pobjedi nije jasno. Zimovnik na Ljeskovcu poznat i kao Palac nije upisan u Registar kulturnih dobara Crne Gore, već se vodi kao dobro sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, ranije je potvrđeno Pobjedi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pobjeda je ljetos u nekoliko navrata pisala o tom objektu koji propada usljed nebrige i zuba vremena. Naša ekipa je tada unutar ruina dvorca zatekla pčelinjak – desetine košnica, a na jednoj od kapija relativno nov katanac. Nakon objave tekstova, Crnogorska pravoslavna crkva i Fondacija „Lučindan“ zatražile su od Prijestonice da im kompleks bude ustupljen na korišćenje radi obnove. Zahtjev nije prihvaćen, uz obrazloženje da je u toku postupak restitucije.

J.Đ.P.

Zimovnik se zvanično vodi kao „stambena zgrada sa četiri stana“ iz 1910. godine i nema status kulturnog dobra. Dok Ministarstvo kulture poručuje da nema novca za ruševine sa neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, niko ne objašnjava kako je dvorac Petrovića uopšte prešao u posjed Karađorđevića. Kada će biti donijeta nova od- Rješenje iz 2023. godine, kojim su bili odobreni povraćaj nepokretnosti i luka, ali i ko će do tada brinuti o ostacima zimovnika, iz od- obeštećenje od 51.210 eura, u međuvremenu je poništeno

12 Kultura

Subota, 31. oktobar 2026.

PODGORICA – Izložba „Palestina kroz crnogorske oči“, koju organizuju Prijestonica Cetinje i Ambasada Države Palestine u Crnoj Gori, biće otvorena 3. novembra u 11 sati u Galeriji 42° na Cetinju. Posjetioci će moći da je pogledaju do 10. novembra. Izložba okuplja 37 crnogorskih umjetnika koji su kroz različite umjetničke izraze predstavili svoj doživljaj Palestine, prenoseći poruke solidarnosti, saosjećanja i podrške palestinskom narodu. Njihovi radovi ukazuju na patnju, otpor, dostojanstvo i istrajnost, istovremeno ističući značaj umjetnosti kao sredstva izražavanja humanosti i zajedništva. Izložba ima i humanitarni karakter, a za realizaciju ovog segmenta inicijative zadužena je Ambasada Države Palestine u Crnoj

Plakat

Gori, s ciljem pružanja pomoći palestinskom narodu. Prijestonica Cetinje poziva sve zainteresovane građane da posjete izložbu i upoznaju se s radovima crnogorskih umjetnika, uz poruku da će i u narednom periodu nastaviti da pruža podršku palestinskom narodu i inicijativama koje promovišu humanost i An. R. solidarnost.

Promocija nove knjige istoričara Aleka Barovića u Danilovgradu

Luiđi Kriskuolo i Crna Gora DANILOVGRAD - Knjiga „Luiđi Kriskuolo i Crna Gora“ istoričara Aleka Barovića biće predstavljena večeras u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Danilovgrad. O novom naslovu koji, prema autorovim riječima, predstavlja doprinos skidanju prašine sa priče o jednoj značajnoj ličnosti crnogorske istorije, o kojoj se do sada veoma malo znalo, kao i o borbi Međunarodnog komiteta za crnogorsku nezavisnost, govoriće prof. dr Branislav Radulović, dr Srđa Martinović, Dragan B. Perović i Vukota Vukotić, dok je uloga moderatorke dodijeljena Mariji Mitrović. Izdavač knjige je Institut za vojnu istoriju Crne Gore. Inače, knjiga je rezultat istraživanja arhivske i bibliotekarske građe, kroz koju Barović rasvjetljava djelovanje ličnosti čiji je doprinos međunarodnoj borbi za crnogorsku nezavisnost, kako isti-

če, ostao nedovoljno poznat crnogorskoj istoriografiji. - Zapitao sam se kako je moguće da crnogorska istoriografija nije posvetila pažnju jednoj tako značajnoj ličnosti kakav je bio Kriskuolo. Upravo iz tog razloga proistekla je ideja za ovo štivo - rekao je Barović. Autor prati angažman Kriskuola, američkog bankara koji je, prema istraženoj građi, objavljivao tekstove i druge publikacije u cilju upoznavanja međunarodne javnosti sa položajem Crne Gore nakon 1918. godine. Njegova aktivnost bila je dio šire borbe crnogorskih patriota i njihovih inostranih saveznika da diplomatskim i propagandnim sredstvima doprinesu obnovi crnogorske države. Barović podsjeća na razmjere te borbe, koja se odvijala u pismima, raznim proglasima i brošurama, sa zajedničkim ciljem koji se ticao obnove crnogorske državnosti. B. Kadić

PODGORICA - Kada ljudi različitih nacionalnosti, jezika, generacija i kulturnih iskustava počnu zajedno da pjevaju, razlike ne nestaju, ali prestaju da budu prepreka. U horu svako mora da sačuva sopstveni glas, a istovremeno da nauči da sluša druge, prilagođava se i pronađe svoje mjesto u zajedničkoj cjelini. Upravo u tome Varvara Lojko, osnivačica i umjetnička rukovoditeljka ženskog vokalnog ansambla „Zima“ iz Bara, prepoznaje jednu od najvažnijih vrijednosti horskog pjevanja - njegovu sposobnost da ljude okuplja i uči zajedništvu.

Kada bi nam kult bila temelj, mnog bilo bi drugačije i

Imamo veliki broj fakulteta, srednjih i osnovnih škola. Svaka od tih ustanova trebalo bi da ima makar po jedan hor, a trebalo bi da postoji i mreža gradskih horova. Kultura mora biti svakodnevni zadatak, a ne projekat koji se realizuje povremeno - istakla je Lojko Koncert ženskog vokalnog

ansambla ,,Zima“, sedmočlane grupe iz Bara, održan je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Na programu koncerta bila su djela Labinskog, Tormisa, Vitorije, Česnoikova, Griga, Baha Rajnbergera, Rahmanjinova i Mendelsona. ,,Zima“ je jedan je od rijetkih ansambala ove vrste koji kontinuirano djeluje u našoj zemlji. Njihov repertoar obuhvata djela različitih epoha, stilova i tradicija. Posebnu pažnju posvećuju duhovnoj muzici i horskom stvaralaštvu na različitim jezicima. Formiran 2025. godine u okviru Horskog studija „Zima“ u Baru, ansambl je debitovao u januaru ove godine na festivalu duhovne muzike „Darovi Božića“ u Baru. U intervjuu za Pobjedu, Lojko govori o muzici kao univerzalnom jeziku, tradiciji horskog pjevanja u Crnoj Gori, nedostatku sistemske podrške i potrebi da kultura prestane da bude povremeni projekat. POBJEDA: Kazali ste da u horu nacionalne razlike vremenom postaju gotovo nevažne. Može li zajedničko stvaranje umjetnosti biti odgovor na društva koja sve češće insistiraju na podjelama, identitetima i razlikama? LOJKO: Od kulture sve polazi. Kada bi nam kultura bila temelj, možda bi mnogo toga bilo drugačije i bolje. U Crnoj Gori pokušavaju da nas ubijede da postoji neka nova stvarnost horske muzike. Dok u državama regiona postoji razvijena horska kultura, kod nas se razvija neki drugačiji model koji postaje nova

s. vasiljević

Poruke solidarnosti, saosjećanja i podrške

Umjetnička rukovoditeljka i osnivačica ženskog vokalnog ansambla ,,Zima“ Varv

Varvara Lojko

normalnost, a smatram da to nije dobro. POBJEDA: Kada govorite o drugačijoj horskoj kulturi, na šta konkretno mislite? LOJKO: Prije svega, mislim na pjevanje uz plejbek i unaprijed pripremljene matrice. Horska kultura u svojoj osnovi podrazumijeva akustično, akademsko pjevanje i rekla bih da je po tome bliska tradiciji crkvenih horova. Posljednjih nekoliko godina bilježimo rast broja horova u Crnoj Gori i zbog toga sam veoma srećna. Obnova hora „Stanko Dragojević“ u Podgorici jedno je od najboljih dešavanja u crnogorskoj kulturi. To ne znači da ne treba da idemo u korak sa savremenim vremenom, ali teško je izgraditi nešto kvalitetno ako nemamo dobre temelje. A u osnovi horske kulture treba da budu akademska i klasična muzika.

Vještačku inteligenciju treba posmatrati kao alat POBJEDA: Kako gledate na muziku koju generiše vještačka inteligencija? LOJKO: Ne vjerujem da je to nužno nešto loše. Ne možemo zaustaviti napredak i očigledno je da će vještačka inteligencija u velikoj mjeri preuzeti dio naših poslova. To možda i nije loše, jer će nam osloboditi vrijeme da se posvetimo drugim stvarima, recimo da pripremimo sebi kvalitetan obrok. Ljudi su zaboravili da heklaju, šiju, da imaju hobi. Sve je manje onih koji njeguju takve aktivnosti. Vještačku inteligenciju treba posmatrati kao alat, a ne kao nešto čega se nužno treba plašiti.

Filip Roganović

Izložba ,,Palestina kroz crnogorske oči“ 3. novembra na Cetinju

Ansambl ,,Zima“ na nastupu u CANU

Kultura u čitavom svijetu zavisi od politike i to me užasno razočarava. Ona ne bi trebalo da zavisi ni od čega – kultura treba da bude iznad svega toga. Često mislimo da neke stvari nijesu važne, da, recimo, bez muzike možemo lako da preživimo. Postoje, naravno, stvari bez kojih ne možemo – hrana, novac..., ali život čine i one koje nazivamo „nebitnim“, poput muzike. Smatram da nam je muzika neophodna. Potrebne su nam i te naizgled nebitne stvari – zagrljaji, poljupci, bliskost. POBJEDA: Kako birate repertoar? LOJKO: Rukovodimo se sa dva kriterijuma. Važno mi je da repertoar bude raznovrstan kako bi se hor ravnomjerno razvijao. Drugi kriterijum je da mi se dopada kompozici-

ja koju ćemo izvoditi. Na našem repertoaru najčešće su klasična muzika i duhovne kompozicije. Prošle godine smo, u okviru Barskog ljetopisa, realizovali projekat posvećen pop i rok muzici. Uradili smo čak šest aranžmana kako bismo neke crnogorske kompozicije, poput „Balerine“, mogli da izvedemo u horskom aranžmanu. POBJEDA: Rekli ste da hor omogućava čovjeku da bude dio nečega većeg od sebe, a da pritom ne izgubi sopstveni glas. Nije li to i jedna od najvažnijih lekcija o tome kako bi društvo trebalo da funkcioniše? LOJKO: Hor je jedan od najdemokratičnijih načina uključivanja ljudi u društvo. Polazim od toga da svaki čovjek može da pjeva. Pitanje je

Kultura

Subota, 31. oktobar 2026.

tura go toga bolje

kako pjeva, koliko vremena može tome da posveti i koliko je spreman da radi na razvoju svog glasa. Za osnivanje hora nijesu nam potrebni instrumenti niti posebne prostorije. Potrebni su nam dirigent i ljudi. Čak nam nije neophodan ni klavir, jer većina horova pjeva a kapela. To je jedan od najboljih načina da muziku približimo ljudima. Veoma je važno da budu neposredno uključeni, jer se tako mnogo lakše upoznaju sa muzikom i razumiju njen značaj. POBJEDA: Pjesme izvodite na čak 16 jezika, nastojeći da sačuvate izvorni jezik kompozicije. Koliko se kroz muziku može upoznati kultura drugog naroda, čak i kada ne razumijemo riječi koje pjevamo? LOJKO: Ne pjevamo samo na jezicima kojima govore članovi našeg hora. Na repertoaru imamo mnogo kompozicija na latinskom i španskom jeziku, a tu su i brojne božićne pjesme iz Katalonije. Pjevanje na različitim jezicima veoma je zanimljivo iskustvo. To je, prije svega, način da iskažemo poštovanje prema kompozitoru i približimo se njegovoj ideji. Muzika u velikoj mjeri odražava kulturu jednog naroda. Kada slušamo crnogorske pjesme, primjećujemo da su uglavnom pomalo tužne. U ruskoj muzici osjećamo širinu, u argentinskoj ritam... Narodna muzika nastajala je u sasvim drugačijim okolnostima - u vrijeme kada nije bilo vještačke inteligencije ni velikih horova. Ljudi su jednostavno sjedjeli i pjevali. Upravo zato danas postoje brojne obrade narodnih pjesama. Narodna muzika je temelj svega što dolazi kasnije, naša baština koju moramo da čuvamo. POBJEDA: Upozorili ste da se tradicija horskog pjevanja gubi i da je nekada postojala mnogo šira mreža horova pri školama, fakultetima i institucijama. Šta smo izgubili nestankom takvog sistema i može li se ta tradicija obnoviti? LOJKO: Smatram da bi svaka škola i fakultet, kao i svaka opština, trebalo da imaju svoj hor. Tako bismo na državnom nivou mogli da izgradimo osnovu za jedan profesionalni hor. Potrebno je da imamo hiljadu djece uključene u dječje horove i najmanje 500 odraslih koji pjevaju u različitim ansamblima, kako bismo među njima mogli

da pronađemo 30 ljudi za državni hor. Sistem mora biti održiv i imati kontinuitet. To se zove održivi razvoj, a hor je jedan od najboljih primjera takvog modela. Teško možemo napraviti veliki iskorak u umjetničkom klizanju, na primjer, jer nam je za to potrebna ogromna infrastruktura. Međutim, u horskom pjevanju za pet ili deset godina možemo zauzeti veoma dobro mjesto i postati mnogo vidljiviji, a za to nijesu potrebna velika ulaganja. Potrebno je ulagati u stručno usavršavanje horskih dirigenata. U Rusiji se hor tretira kao poseban instrument. Neko odabere klavir, neko violinu, a neko hor. Oni pet ili sedam godina proučavaju hor kao instrument i postaju horski pjevači. U Evropi 17 odsto stanovništva pjeva u različitim vrstama horova. Horovi postoje pri crkvama, školama, fakultetima i drugim institucijama. To je kultura koju treba razvijati i kod nas. POBJEDA: Imamo muzičke škole u gotovo svakom gradu, ali nemamo dovoljno horova, orkestara i ansambala u kojima bi ljudi mogli da nastave da se bave muzikom i nakon formalnog obrazovanja. Zašto obrazovni sistem ne prati tu potrebu? LOJKO: Većina dječjih horova u muzičkim školama je na veoma visokom nivou, ali oni se ne tretiraju kao zasebni kolektivi, već nastupaju uglavnom u okviru školskih koncerata. Danas postoji mnogo takmičenja na kojima bi djeca mogla da učestvuju, ali izostaju podrška države i jasna, centralizovana ideja o razvoju horske kulture. Jedan hor ne može riješiti taj problem – Crna Gora treba da ima 100 ili 200 horova. Ako pođemo od ideje održivosti, vidjećemo da takav sistem ne zahtijeva mnogo novca. Infrastrukturu već imamo, samo je ne koristimo u te svrhe. Kada bismo organizovali smotre horova, svaka škola imala bi motiv da predstavi svoj ansambl. Djeci takva takmičenja mnogo znače. Ona im pružaju priliku da pokažu šta znaju, da se uporede sa vršnjacima i da napreduju. POBJEDA: Koliko je realno da Crna Gora ima 100 horova? LOJKO: Imamo veliki broj fakulteta, srednjih i osnovnih škola. Svaka od tih ustanova trebalo bi da ima makar po jedan hor, a trebalo bi da postoji i mreža gradskih horova. Kultura mora biti svakodnevni zadatak, a ne projekat koji se realizuje povremeno. Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo prosvjete trebalo bi da horsku kulturu postave među svoje prioritete. Hor je jedan od najdemokratičnijih načina okupljanja ljudi. Oni koji rade u kulturi dobro znaju koliko je to važno. Međutim, riječ je o dugoročnom procesu koji zahtijeva stalnu podršku, a ne povremene inicijative. A. Đorojević

PODGORICA - Umjetničko djelo Milutina Mila Božovića, vajara, omiljenog nastavnika i istraživača kulturne baštine, zaslužuje potpunije vrednovanje i trajno mjesto u kulturnom pamćenju Cetinja i Crne Gore - poručeno je na promociji publikacije „Milutin Milo Božović“ održanoj u Centru za kulturu Prijestonice. Publikaciju je objavila Matica crnogorska uz finansijsku podršku Prijestonice, a promociju su organizovali cetinjski ogranak Matice i Centar za kulturu Prijestonice. O Božovićevom stvaralaštvu i životu govorili su istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, urednik izdanja i publicista Marko Špadijer i umjetnikova kćerka, magistarka vajarstva Aleksandra Božović. Zeković, autorka stručnog osvrta na Božovićev likovni opus, istakla je da je riječ o jednom od pionira savremenog crnogorskog vajarstva, bez čijeg se djela ne može cjelovito predstaviti crnogorska likovna scena od pedesetih godina prošlog vijeka. Podsjetila je da njegov vajarski opus nije obiman, čemu su doprinijeli posvećenost pedagoškom radu u Osnovnoj školi „Njegoš“, ali i skromne materijalne mogućnosti i nedovoljna institucionalna podrška. O uslovima u kojima je stvarao svjedoči i intervju koji je 1987. godine dao Zagi Berkuljan, u kojem je govorio o visokim troškovima livenja skulptura i nedostatku ateljea. - Samo ljubav veže za vajarstvo... Atelje? To je za mene mislena imenica - podsjetila je Zeković na umjetnikove riječi, otvarajući pitanje koliko se odnos institucija prema potrebama umjetnika od tada promijenio. Prema njenoj ocjeni, vrijednost stvaraoca određuju likovni kvaliteti sačuvanih djela. Božović je, polazeći od lirske poetike i uticaja Stijovićevih skulptura, razvio samosvojan izraz. Kroz lice, pokret i stav tijela oblikovao je unutrašnja stanja čovjeka, od nježnosti i topline do patnje, tuge i bola.

Na Cetinju promovisana publikacija „Milutin Milo Božović“

Vrijednog stvaraoca otrgnuti od zaborava J.Đ.-P

vara Lojko za Pobjedu o nastupu u CANU

Sa promocije na Cetinju

Zeković je ukazala i na radove koji su do sada bili nepoznati javnosti, među kojima su objekti i instalacije nastali u vremenu raspada SFRJ. U njima je prepoznala angažovani ciklus posvećen stradanju, neizvjesnosti i iskušenjima ljudske savjesti i humanosti. Iako nedovoljno predstavljano javnosti, njegovo stvaralaštvo bilo je zastupljeno u značajnim pregledima savremene crnogorske umjetnosti. Vrednovali su ga Olga Perović, Mladen Lompar i Milan Marović, a djela su mu predstavljana na izložbama u zemlji i inostranstvu. Dio radova čuva se u fondovima Narodnog muzeja Crne Gore i Zavičajnog muzeja u Pljevljima. Govoreći i kao njegova nekadašnja učenica, Zeković je pročitala poruku školske drugarice Sonje Dragićević, koja joj je, povodom ranijeg teksta u Pobjedi, zahvalila što je njihovog „dobrog i skromnog nastavnika Mila“ ponovo približila sjećanjima nekadašnjih đaka.

– Mislim da će ova publikacija otvoriti vrata ozbiljnijem vrednovanju njegovog rada – kazala je Zeković, uz poruku da ćutanje koje vodi zaboravu najteže pogađa stvaraoce koji su život posvetili umjetnosti. Marko Špadijer je izlaganje naslovljeno „Protiv zaborava“ posvetio i obavezi Cetinja da čuva sjećanje na ljude koji su doprinijeli njegovoj kulturi. Promociju publikacije iskoristio je da pokrene pitanje osnivanja muzeja grada i gradske umjetničke galerije. – O Cetinju, njegovoj istoriji, urbanom i civilizacijskom razvoju, stanovništvu, privredi, kulturi, obrazovanju, zdravstvu, sportu, ličnostima... postoji obilje artefakata čija bi muzejska prezentacija obogatila saznanja posjetilaca budućeg gradskog muzeja – kazao je Špadijer. Božović je, naveo je Špadijer, vajarstvo učio u Umjetničkoj školi u Herceg Novom kod Draga Đurovića, Voja Stanića i Luke Tomanovića. Špadijer je naglasio da je Božović,

u granicama koje su mu dopuštali izuzetno skromni materijalni uslovi, obogatio kulturnu riznicu Cetinja i Crne Gore. Govoreći o nastanku izdanja, naveo je da je dokumentarni materijal sakupila Aleksandra Božović, fotografije izradio Jugoslav Belada, knjigu grafički oblikovala Sandra Đurović, a štampala firma Grafo Group. Posao je, kazao je, obavila cetinjska ekipa okupljena oko namjere da vrijednog stvaraoca otrgne od zaborava. Aleksandra Božović o ocu je govorila iz porodične perspektive i iskustva umjetnice koja je izabrala isti poziv. Prisjetila se odrastanja uz knjige, kataloge, razgovore o umjetnosti i očev rad, a posebno ateljea i mirisa drveta, terpentina i gline. – Njegov atelje bio je za mene posebno mjesto, prostor slobode, igre i otkrivanja. Tada nijesam mogla znati da će upravo taj svijet u velikoj mjeri odrediti moj odnos prema umjetnosti i da ću i sama krenuti tim putem – kazala je Božović. J.Đ.-P.

KIC ,,Budo Tomović“ objavio repertoar za novembar

Od festivala MAKADO do Nikole Vranjkovića PODGORICA – Od pozorišnih minijatura koje preispituju ljudsku svakodnevicu, preko zvukova barokne opere, beogradskog roka i folklornih nastupa, pa sve do savremene regionalne poezije – novembarska scena Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ biće u znaku intenzivnog umjetničkog maratona. Novembarski program počinje u znaku jedanaeste Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se održava od 2. do 7. novembra. Publika će u takmičarskom dijelu uživati u šest žanrovski raznovrsnih pozorišnih komada: „Krevet od lišća“, „Zagonetne varijacije“, „Fe-

tišist“, „Najbolji čovjek na svijetu“, „Džepovi puni kamenja“ i „Maske“. U čast nagrađenih 8. novembra biće odigrana predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“, uz dodjelu nagrade „Sat kula“ za najbolju predstavu, mušku, odnosno žensku ulogu i bravuru. Manifestaciju prati foto-dokumentarna izložba „10 godina = MAKADO“ u holu KIC-a, otvorena od 2. do 8. novembra, koja kroz fotografije i novinske članke donosi osvrt na razvoj i najznačajnije trenutke ove manifestacije. Dramski i scenski program obogatiće i gostovanje Teatra na Brdu sa predstavom „Idem putem pa zagrlim drvo“ u kojoj glavnu ulogu tumači Andrija Milošević, za-

kazano za 16. novembar. Veče poezije i pjesme života Marka Miloševića publiku očekuje 22. novembra, dok će 28. novembra biti upriličena premijera predstave „Palanački san“ Studentskog teatra iz Podgorice. Monodrama „Zatvorenik 508 703“, produkcija Kulturno-kreativnog centra „Akord“, biće izvedena 12. novembra, a o svojim počecima, rodnom kraju, profesiji i aktuelnostima na tribini „Podgoričke priče“ govoriće kompozitorka Slobodanka Bobana Dabović-Đurić 24. novembra. Muzički segment donosi nastup istaknutog crnogorskog violiniste Vujadina Krivokapića 17. novembra, na čijem su repertoaru djela Johana Se-

bastijana Baha, Valentina Silvestrova i Donalda Grenthema. Operu „La liberazione di Ruggiero dall’isola d’Alcina“ autorke Frančeske Kačini, najstariju sačuvanu operu koju je komponovala žena, u produkciji KMK Sanata iz Istanbula, publika može pogledati 11. novembra. Festival „Dani gitare u Podgorici“ nastavlja se 24. novembra solističkim koncertima gitarista Anje Janičić i Sinana Eršahina, dok će poznati beogradski rok autor Nikola Vranjković sa svojim bendom održati dva potpuno različita koncerta 18. i 19. novembra. Folklorne nastupe prirediće Folklorni ansambl KIC-a 20. novembra i Ansambl „Đurđevdansko kolo“ 27. novembra. An. R.

14 Hronika Podgorice

Subota, 31. oktobar 2026.

Izabrano najbolje idejno rješenje uređenja i revitalizacije Spomenika prirode „Park šuma Gorica“

Žiri ocjenjivao 18 radova iz 11 država

Na međunarodnom konkursu za izradu idejnog rješenje uređenja i revitalizacije Spomenika prirode „Park šuma Gorica“, koji je na inicijativu Agencije za upravljanje zaštićenim područjima organizovala i sprovela Služba glavnog gradskog arhitekte, za najbolji rad izabrano je rješenje pod nazivom ,,Gorica – The Living Landmark“, autorskog tima iz Hrvatske koji čine Alen Žunić, Petra Vlahek i Ines Žunić.

Prva nagrada 35.000 eura

Najbolji rad nagrađen je sa novčanim iznosom od 35.000 eura, drugu nagradu i iznos od 20.000 eura dobio je rad Zuhala Kola, Karlosa Zarka Sanza i Berne Jajlalija iz Turske, dok je treća nagrada i 12.000 eura pripalo timu iz Kolumbije koji su činili Rodžer Hulian Eskalante, Fransiska Mihovilović, Laura Maria Gomez, Huan Sebastian Moreno, Laura Sofia Pantoha, Maria Paulina Truhiljo, Diego Marlin de Tores i Laura Iglsias.

Stručni žiri, koji su činili pejzažni arhitekta Vuk Marković (predsjednik žirija), arh. dr Svetlana Perović, pejzažni arhitekta Nebojša Kovačević, pejzažni arhitekta Boris Radić, arh. Vedran Pedišić i arh. Gavrilo Vuković, te predstavnica raspisivača konkursa arh. Duška Mačić, ocijenio je kako je prvonagrađeno rješenje prepoznato po sveobuhvatnom pristupu prostoru, zasnovanom na detaljnoj analizi njegovih prirodnih karakteristika, istorijskog razvoja i odnosa sa urbanim tkivom Podgorice. - Gorica se sagledava kao jedinstven živi ekosistem i ključni element zelene infrastrukture grada, čija revitalizacija podrazumijeva istovremeno unapređenje ekoloških, društvenih i prostornih vrijednosti. Osnovu koncepta čini pejzažni mozaik različitih prirodnih staništa, kroz koji se predviđaju obnova vegetacije na degradiranim i opožarenim površinama, očuvanje postojećih vrijednih šumskih sastojina, razvoj autohtone vegetacije i unapređenje uslova za očuvanje biodiverziteta. Na taj način rješenje nudi dugoročnu viziju razvoja stabilnijeg i otpornijeg ekosistema, prilagođenog klimatskim karakteristikama Podgorice – navedeno je u obrazloženju odluke. Istaknuto je kako poseban kvalitet rada predstavlja povezivanje ekološke obnove sa pažljivo osmišljenim sistemom javnih prostora, pješačkih i re-

GLAVNI GRAD

Nova vizija budućnosti ,,zelenog srca grada“

Detalji prvonagrađenog rješenja

kreativnih staza, odmorišta i edukativnih sadržaja. - Predložena prostorna organizacija omogućava različite načine korišćenja Gorice, od svakodnevne rekreacije i boravka u prirodi do upoznavanja njenog biljnog i životinjskog svijeta, uz uvažavanje karaktera i osjetljivosti pojedinih djelova zaštićenog područja. Rješenje donosi i prepoznatljiv pristup oblikovanju identiteta Gorice. Jedinstven sistem orijentacije i informisanja posjetila-

ca povezan je sa savremenim digitalnim alatima, dok je na vršnom platou predviđen suptilan i prepoznatljiv prostorni reper, koji se uklapa u prirodni ambijent i dodatno naglašava simbolički značaj Gorice kao jednog od najvažnijih gradskih orijentira. Njegovo oblikovanje istovremeno uključuje elemente namijenjene lokalnom biodiverzitetu, povezujući arhitektonski izraz sa ekološkom funkcijom – naveo je žiri. Među vrijednostima prvona-

građenog rada žiri je posebno prepoznao i integrisani pristup upravljanju atmosferskim vodama, kroz njihovo zadržavanje, infiltraciju i ponovno korišćenje. Pored toga, predložena je strategija fazne realizacije, uz kontinuirano praćenje stanja biodiverziteta, koja omogućava postepeno sprovođenje projekta i prilagođavanje planiranih intervencija promjenama u ekosistemu i stvarnim uslovima na terenu. H. P.

Na konkurs raspisan u junu ove godine pristiglo je ukupno 18 radova, iz 11 država, čime je omogućeno sagledavanje različitih stručnih pristupa ekološkoj obnovi, uređenju i dugoročnom razvoju ovog značajnog prostora. Raspisan je sa ciljem dobijanja cjelovite vizije dugoročnog uređenja i revitalizacije Gorice, zasnovane na očuvanju njenih prirodnih, predionih i kulturno-istorijskih vrijednosti. Konkursnim zadatkom bila su definisana tri međusobno povezana tematska stuba – Priroda, Ljudi i Nasljeđe – kao osnova za razvoj savremenog pejzažno-arhitektonskog koncepta koji će odgovoriti na izazove ekološke obnove, klimatskih promjena i sve značajnije uloge Gorice u životu grada. Iz Glavnog grada je ocijenjeno da je dobijena vrijedna konceptualna osnova za dalju stručnu i tehničku razradu revitalizacije Gorice, te da predložena vizija povezuje zaštitu i obnovu prirode, unapređenje kvaliteta javnog prostora i očuvanje kulturnog nasljeđa, stvarajući pretpostavke da Gorica ostane jedan od najvažnijih prirodnih prostora i simbola Podgorice.

NVO Za djecu Kuča organizuje Dane zdiga u neđelju na Ublima Na gradskoj pijaci u TC ,,Pobrežje“ izvode se radovi na klimatizaciji objekta

Pozivaju na druženje Pijaca će do kraja uz muziku i domaće godine dobiti grijanje proizvode sa katuna Manifestacija „Dani zdiga“, posvećena očuvanju tradicije i promociji domaće proizvodnje hrane u Kučima, biće održana śutra (1. novembra), na terenu ispred Osnovne škole „Đoko Prelević“ na Ublima, sa početkom u 10 časova. Zdig, odnosno dodig, označava dane kada ljudi silaze s planine, dok izdig označava vrijeme kada se kreće na planinu. Drugo izdanje ove manifestacije organizuje Nevladina organizacija Za djecu Kuča, a posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa proizvodima koje

domaćini tokom ljeta pripremaju na kučkim katunima, u netaknutoj prirodi. Anđela Božović iz te NVO najavila je da će ove godine učestvovati 15 izlagača, koji će predstaviti i prodavati domaće proizvode karakteristične za ovaj kraj. – Smatramo da ovakav festival treba da bude posvećen ljudima koji se bave proizvodnjom zdrave, domaće hrane. Oni će prodavati skorup, sir, krompir, raštan i sve ono što su prikupljali i pripremali tokom čitavog ljeta. To su organski proizvodi koje ne možete svakoga dana naći i kupiti – kazala je Božović.

Ona je pozvala građane da u neđelju posjete Ubli i podrže proizvođače koji svojim radom čuvaju autentičnost kučkog kraja i tradiciju života na planini. Naglasila je kako je cilj manifestacije da pažnju posveti upravo ljudima koji su ostali na planini i nastavili da se bave tradicionalnim načinom proizvodnje, čuvajući vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju. Pripremljen je i bogat kulturno-umjetnički program, za koji je ove godine zadužena Zorica Pavićević iz NVO Za djecu Kuča. I. M.

Na gradskoj pijaci u okviru Tržnog centra ,,Pobrežje“ izvode se radovi na ugradnji sistema klimatizacije najvećeg objekta ovog tipa u glavnom gradu.

- Devetnaest godina objekat je bez adekvatne klimatizacije i uslova za rad zakupaca i naravno svih ljudi koji dolaze ovdje da trguju. Tu aktivnost trenutno realizujemo i mislim da će sistem grijanja biti u upotrebi do kraja godine. Glavni grad je za ovo opredijelio iznos od 1,4 miliona eura – kazao je gradonačelnik Saša Mujović prilikom obilaska pijace. Prethodno su slični radovi završeni u TC Bazar, đe je uku-

pna vrijednost izvedenih radova iznosila oko 328.000 eura. Tamo je zamijenjena kompletna LED rasvjeta, ugrađen sistem klimatizacije, a izvršene su i vizuelne izmjene koje su doprinijele funkcionalnijem i prijatnijem ambijentu za prodavce i kupce. Mujović je najavio postavljanje solarnih panela na TC „Pobrežje“, čime će dodatno biti unaprijeđena energetska efikasnost tog objekta. - Glavni zadatak je da se cjelokupna proizvodnja električne energije i potrebe za grijanja servisiraju iz naše sopstvene proizvodnje i takođe zamjena ove podne površine, odno-

sno presvlačenje adekvatnim materijalom. Mislim da ćemo na taj način dobiti jedan zaista renomirani objekat – poručio je gradonačelnik. U gradskom preduzeću Tržnice i pijace uvjereni su da će adaptacija tog prostora, koja bi trebalo da bude završena do kraja godine, zakupcima znatno unaprijediti uslove rada, a građanima boravak i trgovinu na pijaci. Direktor Ivan Bojović istakao je da adaptacija pijace predstavlja početak novog investicionog ciklusa tog gradskog preduzeća, te da će nastaviti ulaganje u modernizaciju svih objekata i unapređenja kvaI. M. liteta usluga.

Stil

Subota, 31. oktobar 2026.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Modna motivacija Nine Radulović kroz dimenzije razlikovanja

Gospođa dr Nina Radulović u svom odijevanju ima karakteristične sklonosti ka slobodi procjene pojedinca i volji za kombinovanjem različitih brendova, oblika i krojeva. Ova tendencija ne umanjuje njenu svedenost u business look - u i održavanje jasno poslovnog stila odijevanja, već samo ne ističe njenu uniformisanost.

Ana Milo

S. MILOVIĆ

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne. Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Prisustvo odjeće koja odjekuje, većinom u rok ritmu i nijansama jarkih ili osnovnih boja, izraz je individualnosti. Ta neposrednost tijela, u opuštenosti stavova i poza, podliježe i „čas posla“ spremnom modnom izdanju koje predstavlja društveni podsticaj za pokret, nadahnuće, brzinu djelovanja i posebnu harizmu. Otvorena moda upravo i jeste manje osvrtanje na društvena uslovljavanja i modne kodove u odijevanju za određene prilike, kao i na strogo aristokratske krojeve i materijale. Ona pripada društvu pojedinaca: jednostavna, a zabavna.

S. MILOVIĆ

Kao takva, gospođa dr Nina Radulović ostavlja u društvenom, ali i poslovnom isticanju, dosta prostora za modnu motivaciju kroz dimenzije razlikovanja, istaknutosti sopstvenog ranga i prihvatanja novotarija, sa namjerom koja se ni u kom smislu ne smije zanemariti u modnom stilu estetske ljepote.

16 Marketing

Subota, 31. oktobar 2026.

Bojana Radović, predsjednica Grupacije za elektronsku trgovinu

Ulazak u EU doprinijeće snažnijem razvoju e-commerca Č

regulatornog okvira, kao i obezbjeđivanje ranog i konstruktivnog uključivanja poslovne zajednice u proces izrade relevantnih propisa. Na ovaj način donosioci politika i odluka imaće priliku da, prilikom procjene uticaja novih pravila, uzmu u obzir praktična iskustva sa tržišta. Naša ambicija treba da bude uspostavljanje ravnoteže između visokih standarda i efikasne zaštite potrošača, s jedne strane, i regulatornog okruženja koje omogućava da Crna Gora privlači investicije, podstiče preduzetništvo i podržava inovativne poslovne modele, s druge strane. Istovremeno, potrebno je osigurati da Grupacija bude aktivan i konstruktivan akter u kreiranju povoljnog okruženja za dalji razvoj elektronske trgovine.

lanstvo u Evropskoj uniji doprinijeće snažnijem razvoju i profesionalizaciji cjelokupnog tržišta elektronske trgovine u Crnoj Gori, ocjenjuje za Glasnik predsjednica novouspostavljene Grupacije za elektronsku trgovinu i izvršna direktorica kompanije Glovo Montenegro Bojana Radović. Prema njenim riječima, važno je nastaviti rad na jačanju povjerenja građana Crne Gore u online kupovinu kroz veću zaštitu potrošača, promociju odgovornog poslovanja i edukaciju tržišta. „Prije svega, potrebno je unaprijediti regulatorni okvir kako bi pratio savremene modele poslovanja i obezbijedio jasna pravila za sve učesnike na tržištu. To je važno ne samo zbog pravne sigurnosti kompanija, već i zbog efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije“, rekla je Radović. Elektronska trgovina bilježi kontinuiran rast širom svijeta, dok se i u Crnoj Gori sve više kompanija i potrošača okreće digitalnim kanalima prodaje. Kako ocjenjujete stepen razvoja e-komerca u Crnoj Gori i gdje vidite najveći prostor za dalji napredak? B. Radović: Elektronska trgovina u Crnoj Gori posljednjih godina bilježi značajan rast. Broj građana koji kupuju putem interneta porastao je sa oko 15% u 2019. na približno 45% u 2025. godini, što pokazuje da se navike potrošača mijenjaju i da kompanije sve više prepoznaju potencijal digitalnih kanala prodaje. Ipak, u poređenju sa državama Evropske unije, gdje online kupuje oko 73% građana, kao i većim dijelom regiona, jasno je da postoji značajan prostor za dalji napredak.

Jedan od ključnih prioriteta Grupacije biće podrška daljem razvoju sektora e-trgovine u Crnoj Gori kroz razmjenu znanja i iskustava, sagledavanje i rješavanje konkretnih izazova sa kojima se kompanije suočavaju u poslovanju, kao i jačanje dijaloga između privrede i institucija Najveći potencijal vidimo u daljem jačanju cjelokupnog ekosistema elektronske trgovine – kroz podsticanje digitalizacije kompanija, izgradnju većeg povjerenja potrošača i snažniju saradnju privrede i institucija na stvaranju ambijenta koji podstiče inovacije, investicije i konkurentnost. To podrazumijeva i da regulatorni okvir prati razvoj inovacija i pruža kompanijama dovoljno jasnoće i predvidljivosti za ulaganja, uz

istovremeno uvažavanje različitih poslovnih modela koji se primjenjuju u digitalnoj ekonomiji i očuvanje fleksibilnosti gdje je to moguće. Naredna faza razvoja zavisiće od toga koliko uspješno ćemo, kao tržište, stvarati uslove da elektronska trgovina bude još dostupnija, efikasnija i konkurentnija. Nedavno ste izabrani za predsjednicu Grupacije za elektronsku trgovinu Privredne komore Crne

Gore. Koji će biti ključni prioriteti rada Grupacije u narednom periodu i na kojim pitanjima ćete posebno insistirati? B. Radović: Formiranje Grupacije za elektronsku trgovinu predstavlja važan korak ka sistematičnijem zastupanju interesa ovog sektora. U narednom periodu, naš fokus će biti na stvaranju povoljnijeg okruženja za razvoj elektronske trgovine kroz unapređenje zakonodavnog i

Jedan od naših ključnih prioriteta biće podrška daljem razvoju sektora etrgovine u Crnoj Gori kroz razmjenu znanja i iskustava, sagledavanje i rješavanje konkretnih izazova sa kojima se kompanije suočavaju u poslovanju, kao i jačanje dijaloga između privrede i institucija. Grupacija će, takođe, biti posvećena jačanju zaštite potrošača, edukaciji i saradnji sa relevantnim institucijama i evropskim organizacijama, kako bi se dobre evropske prakse dodatno približile i primijenile na crnogorskom tržištu. Istovremeno, zalagaćemo se za fer konkurenciju i ravnopravne uslove poslovanja za sve kompanije koje posluju odgovorno i u skladu sa zakonom. Razvoj elektronske trgovine podrazumijeva efikasnu logistiku, savremene sisteme elektronskog plaćanja, povjerenje potrošača i odgovarajući regulatorni okvir. Koje su, po Vašem mišljenju, danas najveće prepreke bržem

Marketing

Subota, 31. oktobar 2026.

razvoju ovog sektora u Crnoj Gori?

prodaje i unapređuju svoju ponudu.

B. Radović: Iako elektronska trgovina u Crnoj Gori bilježi kontinuiran rast, i dalje postoji nekoliko sistemskih prepreka koje usporavaju njen dalji razvoj. Prije svega, potrebno je unaprijediti regulatorni okvir kako bi pratio savremene modele poslovanja i obezbijedio jasna pravila za sve učesnike na tržištu. To je važno ne samo zbog pravne sigurnosti kompanija, već i zbog efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije.

Mislim da je upravo to jedna od najvećih prilika članstva u EU – veće i otvorenije tržište donosi više konkurencije, ali istovremeno i više mogućnosti. Lokalni biznisi će morati da budu konkurentniji, bilo kroz cijenu, kvalitet, inovativnost ili druge aspekte svoje ponude, što će, u krajnjem, doprinijeti snažnijem razvoju i profesionalizaciji cjelokupnog tržišta elektronske trgovine u Crnoj Gori. Iz naše perspektive, ostajemo optimistični kada je riječ o dugoročnom potencijalu crnogorskog tržišta i posvećeni smo tome da doprinesemo njegovom digitalnom razvoju. Vjerujem da, uz jasna pravila, otvorenost i konstruktivan dijalog, možemo stvoriti ambijent u kojem kompanije mogu da inoviraju, investiraju i rastu.

Drugi važan segment jeste šira logistička infrastruktura koja podržava razvoj el ek t ro n ske t rgo v i n e. Iako je Crna Gora relativno mala zemlja, postoji prostor za unapređenje efikasnosti, pouzdanosti i dostupnosti sistema dostave širom zemlje. Dalji napredak u oblastima kao što je adresni sistem, digitalna infrastruktura i koordinacija između različitih aktera uključenih u lanac dostave mogao bi pomoći kompanijama da posluju efikasnije, istovremeno pružajući krajnjim kupcima ravnomjernije i predvidljivije iskustvo. Pored toga, važno je nastaviti rad na jačanju povjerenja građana u online kupovinu kroz veću zaštitu potrošača, promociju odgovornog poslovanja i edukaciju tržišta. Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori kada je riječ o razvoju digitalnih platformi i usluga i koje promjene očekujete u tom smislu, posebno u susret članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji? B. Radović: Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju donijeće značajna poboljšanja u oblasti politika i regulative koje tretiraju elektronsku trgovinu. To se, između ostalog, odnosi na pitanja poput adresara, carinskih procedura i slobodnijeg kretanja robe unutar Unije, što će dodatno olakšati razvoj e-commerce tržišta i obezbijediti veću jasnoću i predvidljivost za kompanije koje posluju i ulažu u digitalnu ekonomiju. Istovremeno, građani Crne Gore dobiće pristup znatno širem spektru proizvoda, platformi i ponuda koje dolaze sa tržišta drugih članica EU. To će, s jedne strane, povećati izbor za potrošače, a sa druge strane predstavljati dodatni podsticaj lokalnim biznisima da razvijaju sopstvene kanale online

Crna Gora je u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom i očekuje je usklađivanje sa evropskim pravilima u oblasti digitalnog tržišta. Koliko će taj proces doprinijeti razvoju elektronske trgovine i šta domaća privreda treba da učini kako bi spremno dočekala jedinstveno evropsko tržište? B. Radović: Usklađivanje sa evropskim pravilima predstavlja jednu od najvećih razvojnih prilika za elektronsku trgovinu u Crnoj Gori. Evropska unija je u proteklim godinama uspostavila moderan regulatorni okvir za digitalno tržište koji podstiče konkurentnost, štiti potrošače i obezbjeđuje jasna pravila za poslovanje. Njegova primjena u Crnoj Gori doprinijeće većoj pravnoj sigurnosti, većem povjerenju u online trgovinu i lakšem poslovanju domaćih kompanija na evropskom tržištu. Međutim, usklađivanje samo po sebi nije dovoljno. Domaća privreda treba da nastavi ulaganja u digitalizaciju poslovanja, unapređenje logistike, bezbjednost online plaćanja i kvalitet korisničkog iskustva, kako bi bila konkurentna na jedinstvenom evropskom tržištu. Kako se Crna Gora približava članstvu, fokus ovog procesa ne bi trebalo da bude samo na formalnom usklađivanju, već i na efikasnoj primjeni propisa, uz uvažavanje specifičnosti i razvojnog potencijala crnogorskog tržišta. Otvoren dijalog između institucija i po-

slovne zajednice biće od ključnog značaja kako bi se osiguralo da regulativa bude primjenjiva u praksi i da istovremeno podržava investicije, inovacije i konkurentnost. U tom smislu, Grupacija može imati važnu ulogu – povezivanjem poslovne zajednice i institucija, praćenjem evropskih kretanja i pružanjem podrške kompanijama u pripremi za nove standarde, uz istovremeno maksimalno iskorišćavanje mogućnosti koje pruža pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Digitalizacija poslovanja i razvoj e-komerca otvaraju prostor za inovacije, nova radna mjesta i veću konkurentnost privrede. Na koji način Grupacija može doprinijeti jačanju saradnje između privrede, državnih institucija i tehnološkog sektora kako bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio? B. Radović: Razvoj elektronske trgovine ne zavisi samo od kompanija koje posluju u tom sektoru, već od dobre koordinacije između zainteresovanih strana. Grupacija u tom procesu može dati zna-

čajan doprinos povezivanjem ključnih aktera, prepoznavanjem pitanja od zajedničkog značaja i pokretanjem aktivnosti koje će doprinijeti stvaranju boljih uslova za razvoj tržišta u cjelini. To podrazumijeva redovan i dvosmjeran dijalog sa nadležnim institucijama, saradnju sa tehnološkim kompanijama, bankarskim i logističkim sektorom, kao i organizovanje stručnih skupova i razmjenu iskustava sa evropskim partnerima. Cilj je da Grupacija bude mjesto gdje se prepoznaju potrebe tržišta i pretvaraju u konkretne inicijative koje će podstaći digitalizaciju, inovacije i veću konkurentnost crnogorske privrede. Kada biste izdvojili prioritete koja bi država trebalo da realizuje u narednim godinama kako bi Crna Gora postala razvijenije i konkurentnije tržište elektronske trgovine, koji bi to prioriteti bili? B. Radović: Prije svega, fokus bi trebalo staviti na unapređenje uslova za elektronsku trgovinu unutar same Crne Gore. Jedan od važnih preduslova je

rješavanje pitanja adresara i standardizacije adresa, kako bi svaka dostava mogla biti precizno i automatski povezana sa odgovarajućom adresom. To bi značajno unaprijedilo efikasnost i smanjilo troškove dostave. Drugi prioritet trebalo bi da bude razvoj infrastrukture i šireg ekosistema koji podržava elektronsku trgovinu. Tu prije svega mislim na kvalitetnu i dostupnu digitalnu infrastrukturu, pouzdane sisteme elektronskog plaćanja, efikasniju logističku i dostavnu infrastrukturu, kao i jednostavnije digitalne procedure za kompanije. Važno je da preduzeća imaju što manje prepreka da svoje proizvode ponude online – od samog otvaranja i vođenja e-commerce kanala, preko naplate, do dostave proizvoda krajnjem korisniku. Paralelno sa tim, potrebno je raditi i na digitalnoj pismenosti i povjerenju potrošača, jer razvoj elektronske trgovine ne zavisi samo od tehnološke infrastrukture, već i od toga koliko su građani spremni da koriste online kanale za kupovinu. Preuzeto iz „Glasnika“ Privredne komore Crne Gore

Arena

ACMILAN.COM

SERIJA A (10. KOLO): ,,Derbi dela Madonina“ u fokusu na Apeninima

Trener Milana Ruben Amorim

Milan u derbiju traži priključak PODGORICA - Milan poslije devet kola Serije A zaostaje sedam bodova za Interom i Laciom i večerašnji ,,Derbi dela Madonina“ (20.45 h) možda je posljednja šansa da uhvati priključak i uključi se u šampionsku trku.

dinstveno rivalstvo između dva velika tima iz istog grada koji dijele isti stadion. Znamo koliko je ova utakmica važna i imamo odgovornost da pobijedimo. Kada igrate ovakve mečeve, okolnosti i umor nijesu bitni. Morate izaći na teren i dati sve od sebe, i to je upravo ono što ćemo mi uraditi – rekao je Ruben Amorim, trener Milana. ,,Rosoneri“ su dobili oba prošlosezonska derbija – po 1:0. - Inter je tim koji može da igra zatvorenih očiju. Čak i kada mijenja igrače, uvijek zna što treba da radi. Ima izvanred-

Ipak, nije toliko realno da ,,rosoneri“, sve i da pobijede, do kraja budu u igri za Skudeto – pokazao je to i poraz od Bolonje na svom terenu prije tri dana (4:2). Ali nije nemoguće i da večerašnji okršaj sve okrene... - Ovo je posebna utakmica, je-

nu sposobnost da čita različite faze utakmice, zahvaljujući svom iskustvu i mnogim uspjesima koje je ostvario. Inter ima mnogo talenta, ali mi smo ovdje da se borimo i bićemo spremni. Bili smo mnogo ljuti nakon Bolonje, ali vidio sam da je tim potpuno fokusiran na derbi, maksimalno posvećen tehničkom i taktičkom radu i svjestan onoga što treba da uradi na terenu – izjavio je Amorim. Inter je u seriji od četiri pobjede, od čega tri u Seriji A – i favorit je u gradskom derbiju. - U derbijima nema favorita – naglasio je Kristijan Kivu, trener Intera. - Postoji ambicija, želja i ponos za pobjedu u ovakvoj utakmici. Pritisak je na svima. Znamo kako je pobijediti u derbiju. Ne možete se opterećivati stvarima koje vam crpe energiju; morate učiniti prave stvari za ovakvu utakmicu – dodao je Rumun. - Ne smijemo da se osvrćemo na prošlost. Moramo da budemo najbolja verzija sebe, dodajući nešto malo. Ako nijesmo pobijedili u derbiju šest ili sedam utakmica, moramo sebi postaviti pitanje. To ne znači da nijesmo naporno radili, već da su epizode i trenuci bili povoljni za njih. Moramo da imamo balans, da se dodatno žrtvujemo. Niko nam ništa ne poklanja niti bilo kojem drugom vrhunskom timu – podvukao je Kivu. Danas igraju i Bolonja – Monca (15 h) i Udineze – Roma Ne. K. (18).

PREMIJER (9. KOLO): ,,Đavoli“ gostuju Čelziju

PODGORICA - Majkl Kerik je za sada preživio oluju na ,,Old trafordu“, dobio je povjerenje uprave iako Mančester junajted ima samo jednu pobjedu u Premijer ligi i niz od osam mečeva bez trijumfa u svim takmičenjima, ali teško da će ostati tako ukoliko se nešto hitno ne promijeni na terenu, odnosno na tabeli. ,,Crveni đavoli“ sakupili su samo sedam bodova iz osam kola, na plus jedan su od zone ispadanja, što je nedopustivo za tako veliki klub – uspon mora da krene odmah, iako je današnji izazov ogroman: Junajted od 13.30 sati gostuje Čelziju. - Zaista se trudimo da poboljšamo stvari. Svi mi kao grupa – stručni štab, igrači... Nije idealno, nije lijepo ponekad prolaziti kroz određene situacije, ali zapravo te to otkrije, testira te, gura te da stvari poboljšaš i to je upravo ono gdje smo sada. Ponovo smo fokusirani i gladni rezultata u ovom derbiju – kazao je Kerik. Ne stoji ni Čelzi previše dobro na tabeli, iako je na četvrtoj po-

MANUTD.COM

Kreće li iz Londona preporod Junajteda?

IMA POVJERENJE UPRAVE: Trener Junajteda Majkl Kerik

ziciji – Mančester siti i Arsenal već su odmakli osam bodova. - Čeka nas velika utakmica – rekao je trener ,,plavaca“ Ćabi Alonso. - Nijesmo imali mnogo vremena za pripremu, ali nam je vrlo bitno da vratimo pobjednički osjećaj na domaćem terenu – dodao je španski stručnjak, čiji je tim u prošlom kolu izgubio na ,,Stemford bridžu“ od Totenhema (2:0), a potom u gostima eliminisan od Liverpula u Liga kupu nakon jedanaesteraca. Mančester siti ima šansu da

prenoći kao usamljeni lider, ali vjerovatno mu neće biti nimalo jednostavno – u goste mu dolazi Brajton (16 h), hit šampionata, tim koji ima pet bodova manje od vodećeg dvojca. U istom terminu danas igraju i Bornmut – Lids, Brentford – Notingem forest, Koventri – Sanderlend i Hal – Ipsvič, u 18.30 sastaju se Totenhem i Kristal Palas, dok je za 21 zakazan duel Aston Vile i Fulama. Sjutra se igra derbi – Liverpul će od 17.30 sati dočekati ArseNe. K. nal.

Subota, 31. oktobar 2026.

MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost profitirala na tabeli na

Podgoričani gužvu u gor PODGORICA - Promjena na vrhu nakon 13. kola Meridianbet 1. CFL - karavan sada predvodi Budućnost, Otrant Olimpik je skliznuo na drugo mjesto, Sutjeska je treća, Mornar četvrti, na petoj poziciji je Bokelj, a na šestoj Dečić. Svi oni nagužvali su se u svega četiri boda.

FSCG

18 Fudbal *******************************

Petrovac je uplovio u mirnu luku, a poslije pobjede u direktnom duelu poslao OFK Mladost ispod crvene linije. U zoni baraža je još Jezero, dok fenjer odavno gori u tivatskom Parku - pod nogama Arsenala.

,,PLAVI“ ISPRED SVIH

,,Plavi“ su bili pri samom dnu 5. septembra, a onda je došlo do smjene na klupi koju je inicirao poraz na terenu kraj Velike plaže u Ulcinju. Otišao je Srđan Radonjić, a ekipu preuzeo Srđan Nikić. Od tada - Podgoričani ne samo da nijesu izgubili nijednom, nego je krenula serija pozitivnih rezultata koja je Domazetovića i društvo vinula na najvisočiju tačku elitnog ranga. Budućnost je prije četiri dana slavila u dramatičnom derbiju protiv Barana sa 3:2, još tada se ispela na čelo trke, da bi na zatvaranju runde u četvrtak dočekala kikseve Nikšićana i donedavnog lidera - Otranta. Četrdeset osmogodišnji kormilar forsira klupsku mladost, ali posljednju utakmicu pod Goricom riješili su iskusni - momci iz grupe 30+ godina. Ruski internacionalac Ilija Serikov dao je prvi gol, a naredna dva Milan Vušurović - prevaga sa klupe. - Svakako ogromna pobjeda protiv jedne od najkvalitetnijih ekipa u ligi. Pobjeda na ovaj način – ofanzivno i bez odstupanja od svojih principa – uz tri postignuta gola, dobija na značaju jer su igrači, uz fudbalske kvalitete, pokazali da posjeduju i jak karakter, brzo ostavljajući iza sebe prethodni remi sa Arsenalom, kada smo ispustili tri boda u posljednjim trenucima meča - rekao je član stručnog štaba Luka Tiodorović. Upravo je duel sa ,,mornarima“ još jednom pokazao koliko je svaki igrač važan za Budućnost. Šest bonus fudbalera ponovo je počelo utakmicu, a onda je sa klupe ušao 31-godišnji Cetinjanin i sa dvije egzekucije direktno uticao na

Nikić sa

Momci su fokusirani isključivo na sljedeći meč koji nam predstoji, bez kalkulacija i proračuna. Tako treniraju i tako se odnose prema obavezama – fokusirani su na danas, bez osvrtanja iza sebe i bez gledanja tri ili četiri koraka unaprijed. Na taj način gledamo i na meč sa Kotoranima, kao na prvo od šest ,,finala Lige šampiona“ koliko nas očekuje do kraja polusezone u decembru - poručio je Luka Tiodorović pobjedu. Nekada iskoče najmlađi, nekada stariji – a upravo taj spoj predstavlja jednu od ideja na kojima stručni štab insistira. Od dolaska aktuelnog ,,stafa“, Budućnost je na osam zvaničnih nastupa bez poraza: u sedam prvenstvenih duela upisano je pet pobjeda i dva remija, osvojeno 17 od mogućeg 21 boda, dok je preko Bokelja izboren plasman u četvrtfinale Kupa Crne Gore. Kotorani su i naredni ligaški protivnik ,,plavih“ u 14. rundi šampionata. - Momci su fokusirani isključivo na sljedeći meč koji nam predstoji, bez kalkulacija i proračuna. Tako treniraju i tako se odnose prema obavezama – fokusirani su na danas, bez osvrtanja iza sebe i bez gledanja tri ili četiri koraka unaprijed. Na taj način gledamo i na meč sa Kotoranima, kao na prvo od šest ,,finala Lige šampiona“ koliko nas očekuje do kraja polusezone u decembru - poručio je mladi trener.

IME I GRB OBAVEZUJU

I bez obzira na niz, lidersku poziciju i prethodne rezultate, odnos prema obavezama ne smije da se mijenja. - Ime i grb koji naši igrači nose na grudima garantuju jedno – da će dati maksimum, kao što je to bio slučaj i do sada. Želim da izrazim ogromno poštovanje prema njima kao grupi koja, uprkos svim naporima i zgusnutom rasporedu, svakoj obavezi prilazi sa velikom profesionalnošću i odgovornošću, svjesna težine koju nosi grb FK Budućnost. Tiodorović je novi član stručnog štaba Srđana Nikića, ali njegova veza sa plavo-bijelim bojama traje mnogo duže: kao dječak je prošao kroz klupski sistem, a kasnije u dva navrata bio prvotimac. - Potpuno nova uloga za mene i moram reći da sam počastvovan i privilegovan što radim u klubu u kojem sam ponikao i čije boje nosim od osme godine. Svi znamo da je Budućnost, kao najveći klub u Crnoj Gori, najviše praćena, kritiko-

Arena

Subota, 31. oktobar 2026.

******************************* Fudbal 19 FSCG

akon pobjede nad Mornarom, kiks Sutjeske u 90. minutu

i predvode rnjem domu Đoković: Momci pokazali karakter

FSCG

Ivan Brnović nije sa klupe predvodio Dečić u meču sa Otrantom zbog dva kartona, ali glavnog trenera uspješno je odmijenio asistent - Hasim Đoković. Tuzani su nakon sedam uzastopnih utakmica bez pobjede - slavili na Trešnjici sa 2:0. Drešaj i društvo skinuli su Ulcinjane sa vrha prvoligaške tabele, a sebe vratili u trku za mjesto u gornjem domu. Dečić je na ,,minus četiri“ od vodeće Budućnosti, s tim da ima zaostali duel sa Arsenalom u Tivtu. Može još da priđe... - Mnogo važan momenat za nas, jako bitna pobjeda protiv ekipe koja je bila lider. Vezali smo nekoliko slabijih rezultata, ali bilo je pitanje dana kada ćemo se vratiti na pravi put. Momci su pokazali karakter. Nije bilo jednostavno, ali uspjeli smo da damo po gol u oba poluvremena. Iskontrolisali smo meč i zasluženo stigli do tri boda koja imaju ogromnu težinu i na planu samopouzdanja. Uhvatili smo priključak za timovima iz vrha. Nastavićemo da jurimo konkurente - rekao je Đoković za Pobjedu.

S jednog od mečeva Arsenala ove sezone

Zabranjena im registracija novih igrača

Arsenal i Rudar na crnoj listi Fife PODGORICA - Dva crnogorska fudbalska kluba od ovog mjeseca nalaze se na FIFA listi klubova kojima je zabranjena registracija novih igrača. U pitanju su prvoligaš Arsenal i drugoligaš Rudar.

Zabrana Rudaru uvedena je 8. oktobra, a Arsenalu pet dana kasnije, i odnosi se na tri registraciona perioda. - Na ovoj listi nalaze se klubovi kojima je privremeno zabranjeno da registruju nove igrače zbog različitih prekršaja, kao što su finansijski

sporovi ili kršenje propisa navode iz Fife. FIFA nije navela razloge sankcija zbog kojih ova dva kluba ne bi mogla da registruju nove igrače tokom zimskog prelaznog roka ove, te u oba u toku sezone 2027/28. Arsenalu ovo nije prva kazna jer je zbog sumnji u namještanje utakmice s jermenskim Alaškertom u Podgorici (1:6), u kvalifikacijama za Ligu konferencija, ranije suspendovan od Uefe sa sedam godina zabrane igranja u Evropi i 400.000 eura. R. A.

Danas mečevi 14. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

Podgorica pod pritiskom, derbi u Bijelom Polju

vana i uvijek pod lupom javnosti, pa je samim tim odgovornost svih nas u klubu ogromna - jasan je nekadašnji mladi reprezentatvac. - Svojim profesionalizmom, radom na terenu i van njega, kao i znanjem koje još stičem kao trener sa UEFA A licencom, nastojaću da u klubu ostavim dublji trag nego što je to bio slučaj dok sam nosio plavo-bijeli dres kao igrač, i to u dva navrata – kao 20-godišnjak i nekoliko godina kasnije kao 25-godišnjak. Budućnost je za njega, ipak, mnogo više od jedne stanice u trenerskoj karijeri. - Za svakog dječaka koji se odmalena okrenuo fudbalu, Budućnost predstavlja najveći dječački san, pa je tako bilo i kod mene. Imao sam priliku i čast da nosim njen grb. Nova uloga mi, iskreno, budi još veće emocije, kako kod lošijih, tako i kod pozitivnih rezultata, nego dok sam bio u kopačkama. To su emocije koje je teško opisati riječima - iskreno priča Tiodorović. Posebno zadovoljstvo predstavlja mu način na koji se njegov trenerski put – za sada – zaokružio. - Ponosan sam što moja trenerska karijera nije mogla da ide ljepšim putem – priča je zaokružena radom u stručnom štabu FK Budućnost, a istovremeno i u omladinskoj reprezentaciji Crne Gore. Na

FSCG

a saradnicima Tomkovićem i Tiodorovićem

Hasim Đoković

Raspored i tabela BERANE: Berane – Kom PODGORICA: Lovćen – Grbalj B. POLJE: Jedinstvo – Rudar PODGORICA: Podgorica – Iskra PETROVAC: Budva – Zeta Sve utakmice počinju u 13 časova.

Tabela 1. Podgorica 13 6 5 1 23:16 24

ukazanoj prilici veliku zahvalnost dugujem kolegama Nikiću i Vukčeviću, a na meni je da na najbolji način odgovorim izazovima koje ovaj poziv nosi - ističe nekadašnji fudbaler Koma, Dečića, Mogrena, Titograda, Smedereva, Luftetarija, kragujevačkog Radničkog, Lovćena, Jedinstva i Mladosti iz Lješkopolja.

PLAVLJANI SREĆNO DO BODA KRAJ BISTRICE

Šansu da bude ispred konkurenata propustila je Sutjeska. Nikšićani su dva puta vodili u sudaru sa Jezerom, ali nije bilo dovoljno za trijumf vrijedan prve pozicije. Anto Babić je u 90. minutu nespretno dao autogol za šokantnih 2:2 kraj Bistrice. Domaćin je zastao u potjeri za liderom. Za Plavljane sedma vezana utakmica bez trijumfa, ali vrijedan bod protiv aktuelnog prvaka. Jedan od trenutaka koji su obi-

lježili meč podno Trebjese viđen je u 45. minutu kada je vezista gostiju Vasilije Terzić majstorski savladao Tomaša Đurovića sa dvadesetak metara. - Remi na strani protiv tima koji brani titulu je dobar rezultat. Sutjeska je imala više šansi, bila opasnija, a mi smo na kraju srećno stigli do remija. Možda nam se i vratilo za neke prethodne duele u kojima smo zaslužili više. Iza nas je nešto duža serija bez pobjede, ali vjerujem da će prihvatljivi saldo ispratiti naše nastupe. Nadam se da ćemo do polusezone izaći iz opasne zone - rekao je Terzić. - Drago mi je zbog pogotka, pogotovo što smo u tom trenutku pred odlazak na odmor izjednačili. U nastavku smo jurili minus i na samom kraju autogolom stigli do 2:2. Nastavljamo da se borimo poručio je 27-godišnji vezista. D. KAŽIĆ

2. Jedinstvo 13 7 2 4 25:15 23

Sa meča Podgorica – Jedinstvo

PODGORICA – Sve utakmice 14. kola Druge fudbalske lige biće odigrane danas u istom terminu (13 h), a čak četiri tima nakon ove runde mogu biti lideri, zbog čega se očekuje zanimljiv rasplet. Lider je Podgorica, koja je u posljednja tri kola dva puta dozvolila sebi kiks (poraz od

Koma i remi sa Rudarom), ali su Lješkopoljci sačuvali prvo mjesto, jer je i Jedinstvo imalo neočekivani poraz od Koma. Sve to uslovilo je da četiri tima na vrhu dijele samo tri boda. Podgorica će ugostiti Iskru i sigurno da će zbog svega biti pod velikim pritiskom. Jedinstvo nakon „sedmice“ u Radanovićima dočekuje u derbiju kola Rudar. Pljevljaci su u po-

3. Zeta

13 6 4 3 22:16 22

4.Kom

12 6 3 3 18:13 21

5.Lovćen

13 6 1 6 20:20 19

6. Rudar

13 4 5 4 18:18 17

7.Iskra

13 5 2 6 15:15 17

8. Grbalj

12 4 4 4 14:18 16

9. Budva

13 3 5 5 18:18 14

10. Berane

13 0 2 11 9:33 2

sljednja tri kola upisali dva trijumfa i remi, a derbi će pokazati mogu li definitivno krenuti ka vrhu. Samo dva boda manje od lidera ima Zeta, koja gostuje Budvi. Međutim, Zeta neće imati lak posao, jer su Budvani vezali četiri meča bez poraza. Kom je iznenadio timove iz vrha, već pet kola ne zna za poraz, a teoretski može danas biti novi lider. Zlatičani gostuju Beranama, jedinom timu koji je bez trijumfa. Na kampu FSCG igraju Lovćen i Grbalj, a to je šansa Cetinjanina da nastave prodor ka gornjem dijelu… R.P.

Arena

20 Sportski ******************************* miks

Subota, 31. oktobar 2026.

Slavlje odbojkašica Budućnosti nakon meča u Baru

EPCG Superliga za odbojkašice (4. kolo)

Budućnost ruši sve pred sobom Bar, Budućnost će nakon ovog kola biti prva na tabeli sa maksimalnih 12 bodova i sve četiri pobjede, a po učinku pobjeda može da je sustigne jedino Budva, ako pobijedi Galeb, ali najviše sa 11 bodova. Luka Bar je imala svoje šanse u ovom meču, u prvom setu je vodila 10:5 i 14:11, u drugom je imala tri set lopte, dvije na 24:22 i treću na 25:24, dok je u trećem vodila 20:18. U sva tri slučaja, međutim, Podgoričanke su reagovale na pravi način, pokazale men-

talnu snagu, i preokretima stigle do zaslužene maksimalne pobjede. Lara Jovović sa 15 i Diana Crnojački sa 14 poena bile su najbolje u Budućnosti, dok su se u domaćem timu istakle Dijana Vuković (11) i Džeklin Sims (10). Četvrto kolo: Luka Bar – Budućnost volej 0:3 (18:25, 26:28, 20:25). Danas: Gimnazijalac – Mediteran (18), Jedinstvo – Morača (19), Herceg Novi – Albatros (20). Sjutra: Galeb S. J. – Budva (19).

OSCG

PODGORICA – Odbojkašice Budućnosti nastavile su sa sjajnim partijama na startu sezone na domaćoj sceni, gdje ruše sve pred sobom – nakon osvojenog Superkupa, te nove pobjede protiv Herceg Novog (šampion je u prvenstvenom duelu bio kompletan, za razliku od Superkupa), tim Luke Bogojevića dobio je još jedan derbi, i to u gostima, protiv Luke Bar sa maksimalnih 3:0. Pošto je ovo prvi poraz Luke

Da pokažu re vrate se na pr PODGORICA – Za razliku od Evrokupa, u kojem imaju negativan skor nakon pet kola (dvije pobjede i tri poraza), košarkaši Budućnost Volija za sada ,,guraju“ po planu u ABA ligi, gdje imaju tri pobjede (Krka, Slovan, Cedevita Olimpija) i poraz u gostima od Crvene zvezde, koji, svakako, ne spada u kategoriju iznenađenja. Podgoričani su u utorak u Italiji, nesrećno i nespretno, poraženi od Trenta, čime su prekinuli niz od tri pobjede na dva fronta. Večerašnji meč u ,,MTEL dvorani Morača“ protiv čačanskog Borca (19 sati), u 6. kolu grupe A ABA lige, prilika je da se ,,plavi“ vrate na pravi kolosijek… - Borac igra u veoma dobrom ritmu, imaju dovoljno vremena da se pripreme i treniraju za svaku utakmicu, što se vidi i na terenu. Sigurno je da je pred nama teška utakmica, ali moramo da pokažemo reakciju i popravimo dosta stvari, posebno u odbrani, dok u napadu treba da igramo svoju igru – kazao je Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Pogled na tabelu i činjenica da Borac ima isti skor kao Budućnost (3-1) ovom meču daje epitet derbija kola. - Borac igra dobru košarku i riječ je o kvalitetnoj ekipi. Mislim da je važno da od početka nametnemo svoj ritam i budemo fokusirani na svoju igru kako bismo došli do pobjede. Igraju veoma dobro kao tim,

KK BUDUĆNOST VOLI/FILIP ROGANOVIĆ

OK BUDUĆNOST VOLEJ

Košarkaši Budućnost Volija večeras u ,,MTEL dvora u šestom kolu grupe A AdmiralBet ABA lige

Sa posljednj

imaju kvalitet i dobru hemiju. Kao što sam rekao, najvažnije je da budemo fokusirani na sebe i da se što bolje pripremimo za ovu utakmicu – rekao je Aksel Butej, krilo ,,plavih“, koji je u prethodna četiri meča prosječno bilježio 7,8 poena i pet skokova. Borac je sezonu otvorio porazom kod kuće od Širokog, a onda je nanizao tri pobjede, u gostima protiv Igokee i Cibone, te kod kuće protiv FMP-a. Borac je u ta četiri meča prosječno postizao čak 91,25 poena, a

posebno impresivno djeluje podatak da iz igre za dva poena šutira sa gotovo 66 odsto uspješnosti. Zbog svega toga Čačani puni samopouzdanja dolaze u Podgoricu, svjesni da nemaju što da izgube, ali da mogu mnogo da dobiju. - Budućnost je jedna vrhunska ekipa, sigurno u top četiri ekipe u ABA lige, bez ikakvog pretjerivanja. Pokušaćemo da odigramo maksimalno borbeno i angažovano, iako imamo određene kadrovske probleme. Uz već neko vrijeme povređenog

ABA2 liga (2. kolo)

Od danas do utorka igra se drugo kolo EPCG Superlige za odbojkaše

Novi duel favorita za titulu PODGORICA – Drugo kolo EPCG Superlige za odbojkaše se igra od danas do utorka, kada je i derbi ne samo kola nego i prvenstva između šampiona Budve i Budućnost voleja, osvajača Superkupa. Drugu rundu će večeras da otvori komšijski derbi između Ulcinja i Mornara. Oba tima čekaju prvu pobjedu u sezoni, pošto su Ulcinjani u prvom kolu poraženi kod kuće od Budve 3:0, a istim rezultatom je Mor-

Parovi 2. kola SUBOTA 18.00 – Ulcinj – Mornar NEĐELJA 20.30 – Sutjeska – Jedinstvo UTORAK 19.00 – Budva – Budućnost volej

nar poražen na gostovanju Jedinstvu. Drugi meč kola igra se u neđelju – Sutjeska će biti domaćin ekipi Jedinstva. Bjelopoljci su sigurnom pobjedom nad Mornarom otvorili šampionat, a Sutjeska poražena u Podgorici od Budućnosti.

Derbi u utorak u Mediteranskom sportskom centru u Budvi dolazi 15-ak dana nakon zanimljivog i nezvjesnog meča Budve i Budućnosti u Superkupu, u Podgorici, u kojem su Podgoričani slavili 3:2 u setovima. Prvi međusobni superligaški duel u sezoni biće i odlična provjera za oba tima koje sredinom novembra očekuju izazovi u Čelendž kupu. Budva je u prvom kolu pobijedila Ulcinj u gostima 3:0, a Budućnost sastav Sutjeske kod kuće, takođe maksimalno. S. J.

Mornar poražen u Sloveniji PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato doživjeli su prvi poraz u sezoni – tim Mihaila Pavićevića je u gostima izgubio od slovenačkog Šenćura 81:71 (19:21, 25:20, 21:13, 16:17), u drugom kolu grupe A ABA2 lige. Barani su dobro otvorili meč, uglavnom su vodili u prvoj četvrtini, do pet poena (15:10), ali je Šenčur trojkom Urbanije na startu drugog kvartala preokrenuo na 22:21 i do kraja meča više nije ispuštao prednost koja je išla do 17 razlike koliko je bilo u 39. minutu (80:63). Entoni Braun je bio najbolji u timu Mornara sa 23 poena i 10 skokova, Tarik Kul je dodao 13 poena, a Miloš Kostić 11. Nik Urbanija je bio najefika-

GGD SENCUR

Sa meča Budve i Budućnosti u Superkupu

Sa meča u Sloveniji

sniji u domaćem timu sa 18 poena, a najkorisniji igrač je bio Jan Novak sa 13 poena, osam asistencija, sedam skokova, dvije ukradene lopte i blokadom za indeks 28.

Mornar, koji je u prvom kolu u gostima pobijedio Borac iz Banjaluke, u trećem kolu, 18. novembra, dočekuje Vojvodinu, koja ima dvije pobjede u prva S. J. dva kola.

Arena

Subota, 31. oktobar 2026.

Sportski miks

21 FILIP ROGANOVIĆ

ani Morača“ (19 h) dočekuju Borac

eakciju i ravi kolosijek Čačani jedinu međusobnu pobjedu upisali u Podgorici Tradicija međusobnih duela ubjedljivo je na strani Budućnosti. Od ulaska Borca u najviši rang ABA lige, u sezoni 2020/21, Podgoričani su dobili devet od deset utakmica, ali je zanimljivo da je jedini poraz doživjela upravo u ,,MTEL dvorani Morača“. Bilo je to 15. aprila 2023. godine, kada su Čačani priredili veliko iznenađenje i slavili rezultatom 87:85. Dva tima su se posljednji put sastala tokom sezone 2024/25. Budućnost je prvo pobijedila u Čačku 88:82, a zatim u Podgorici 86:69.

Ulaznice po cijeni od pet, sedam i 10 eura, mogu se kupiti na biletarnici ,,MTEL dvorane Morača“ danas od 12 časova do početka utakmice

Parovi (6. kolo) JUČE Cibona – Igokea

69:89

DANAS Cedevita Olimpija – FMP Budućnost Voli – Borac

(17) (19)

SJUTRA Crvena zvezda – Široki Slovan – Krka

(13) (19)

jeg meča dva tima u ,,MTEL dvorani Morača“

Jošila, ne možemo da računamo ni na Novaka na ovoj utakmici. Nadam se da će ostali igrači biti spremni da odgovore na pravi način – rekao je Saša Ocokoljić, trener Borca. Nakon prošle sezone u kojoj je jedva sačuvao mjesto u ABA ligi, pošto je morao da igra baraž za opstanak, u kojem je sa 2-0 savladao TFT iz Skoplja, Borac je tokom ljeta značajno promijenio sastav, a trener Ocokoljić je dobio novi dvogodišnji ugovor. Otišli su Pavle Nikolić, Aleksa Uskoković

(u SC Derbi) i Nikola Manojlović, a stigla je grupa igrača sa ozbiljnim iskustvom u regionalnoj košarci. Prije svih Jovan Novak, iskusni organizator igre, koji je već preuzeo dirigentsku palicu novog Borca, zatim naš Balša Živanović, te Ranko Simović i Marko Radovanović. Iz Sjedinjenih Država su stigli Entoni Roj i Kalil Spir (Ciboni je ubacio 25 poena, dok je protiv FMP-a upisao 24 poena i devet skokova), dok je mladim snagama dodat i talento-

vani Luka Roganović. Sačuvana je i važna domaća osnova, koju čine kapiten Uroš Čarapić, Marko Jošilo, Mihailo Mušikić i Đorđe Ćurčić. - Utamica protiv Budućnosti biće težak okršaj protiv dobrog protivnika. Ali, očekujem da ćemo se boriti baš kao što smo to činili tokom dosadašnjeg dijela sezone. Energija unutar ekipe je trenutno odlična, a ako nastavimo da igramo borbeno i timski, možemo nastaviti da iznenađujemo rivale – rekao je Kalil Spir. S. JONČIĆ

Američki plejmejker prošle sezone igrao u Bosni

PODGORICA – Dva dana prije meča sa Ilirijom, SC Derbi je dobio pojačanje - američki plejmejker Dontej Karuters novi je član podgoričkog košarkaškog kluba.

Karuters je (31 godina, 185 cm) ima bogato evropsko iskustvo, a u drugom dijelu prošle sezone je nosio dres Bosne, za koju je prosječno u ABA ligi bilježio 8,8 poena i 4,3 asistencije. - Odlikuju ga sigurnost na lopti, kvalitet u organizaciji igre i izuzetne defanzivne sposobnosti. U prilog tome govori i činjenica da je u sezoni 2024/25.

dobio priznanje za najboljeg defanzivca ENBL lige. Očekujemo da će iskustvom i kvalitetom dati značajan doprinos ekipi i pomoći joj da u narednim utakmicama, nakon zahtjevnog rasporeda, dođe do pobjeda - saopšteno je iz SC Derbija. Osim u Bosni, za koju je nastupao i u sezoni 2023/24, Karuters je u ligi Bosne i Hercegovine igrao i za Posušje, Široki, u Sjevernoj Makedoniji je nosio dres Pelistera, a nastupao je i u Njemačkoj (Jena), Slovačkoj (Inter Bratislava) i Poljskoj (Varšava). U američkoj Dži ligi je igrao

KK BOSNA/EDNAN TURALIĆ

Dontej Karuters novo pojačanje SC Derbija

Primorac će pokušati da parira Radničkom

REGIONALNA PREMIJER LIGE ZA VATERPOLISTE: Danas mečevi 10. kola, već u ponedjeljak nova runda

Primorac čeka šampiona, Jadran s Novim Beogradom PODGORICA – Nema predaha za crnogorske vaterpolo timove. Sredinom sedmice igrali su se mečevi u evropskim takmičenjima, vrijeme je ponovo za regionalnu Premijer ligu. Na programu je dvokolo – danas će se igrati utakmice 10, već u ponedjeljak dueli 11. kola. Jedan od subotnjih derbija igra se u Kotoru, gdje će Primorac od 18.30 sati dočekati aktuelnog prvaka Radnički, jedini tim koji nakon devet rundi ima maksimalan učinak. Tim Vida Lompara sakupio je 18 bodova i na diobi je četvrtog mjesta sa Šapcem. Primorac nije imao vremena za pripremu duela sa Radničkim jer je prije dva igrao u Italiji, gdje je na otvaranju Evrokupa izgubio od Savone sa 18:16 na peterce, iako je sredinom posljednje četvrtine vodio 14:11. - Radnički je najbolji i najiskusniji mogući rival. Nemamo što da izgubimo, poštujemo ih van bazena, ali u vodi ćemo biti bez ikakvog respekta. Želimo da damo maksimum, da se nadigravamo i iskoristimo svaku šansu koja nam se ukaže. Vidjećemo koliko nam je goriva ostalo jer smo imali izuzetno tešku utakmicu sa Savonom. Potom nas je čekao dug put, ekipa je prilično istrošena, vrlo umorna, ali daćemo sve od sebe da kod kuće odigramo što bolje protiv najbolje ekipe u Evropi – kazao je Matija Brguljan. Lakši posao Kotorane čeka u ponedjeljak – rival u drevnom

gradu biće im Nais iz Niša. Jadran MTEL je najbolje plasirana crnogorska ekipa poslije devet kola – sastav Vladimira Gojkovića je sa 21 bodom treći na tabeli. Novljani su u utorak u Ligi šampiona izgubili od Olimpijakosa na peterce (19:17), sada ih čeka još jedan veliki izazov – duel s Novim Beogradom (20 h), koji ima tri boda više od našeg prvaka. Potom slijedi meč sa Partizanom... - Nakon teške utakmice u Atini čeka nas dvokolo u Beogradu. Novi Beograd je ozbiljna ekipa, igraju Ligu šampiona, očekujemo tvrd meč. Uz čvrstinu i agresivnost koju smo pokazali u Pireju očekujem da upišemo pobjedu. Partizan je, takođe, ozbiljan rival, bićemo favoriti, ali to treba dokazati u bazenu – izjavio je Nikola Petrović, vaterpolista Jadrana. I Budućnost je otputovala za Beograd, gdje je čekaju isti rivali, samo obrnutim redosljedom. Večeras sa Partizanom (19), u ponedjeljak sa Novim Beogradom (17 h). - Pred nama su dva izuzetno teška meča. Period koji smo imali od meča sa Primorcem iskoristili smo da se oporavimo od vrlo teškog rasporeda koji smo imali. Sada nas čeka takođe izazovan period sezone jer ćemo nakon mečeva u Beogradu igrati s Jadranom – kazao je Stefan Vidović. - Partizan je mlada, poletna, dobro vođena i organizovana ekipa. Na Banjici je uvijek teško igrati. Nadam se, ipak, da smo

Raspored DANAS (10. KOLO) 18.30 – Primorac – Radnički 19.00 – Partizan – Budućnost 19.00 – Vojvodina – Šabac 19.00 – Zemun – Valis 19.00 – Budva BR – Nais 20.00 – Novi Beograd – Jadran MTEL PONEĐELJAK (11. KOLO) 17.00 – Novi Beograd – Budućnost 18.30 – Partizan – Jadran MTEL 19.00 – Vojvodina – Valis 19.00 – Zemun – Šabac 19.00 – Primorac – Nais 20.00 – Budva BR - Radnički

se dobro spremili, da ćemo mane rivala pretočiti u naše prednosti. Potom nas čeka meč sa Novim Beogradom, jednim od favorita lige, ekipom koja je godinama u svjetskom vrhu. Fokus je, međutim, na utakmicu sa Partizanom. Vjerujem da ćemo ispraviti greške iz prethodnog perioda, da će mladi igrači biti bolji iz dana u dan i da će nam sve to donijeti dobre rezultate – naglasio je Vidović. Budva Budvanska rivijera je upisala veliku pobjedu u Evrokupu – srušila je Posilipo u Napulju (13:12) i na krilima tog trijumfa večeras od 19 dočekaće Nais. Za ponedjeljak na istom bazenu zakazan je okršaj sa Radničkim. - Osvojili smo velika tri boda u Napulju. Čestitke ekipi, ali ovo je tek početak – i u Evropi i u regionalnoj ligi. Pozivam publiku da nas podrži, protiv Naisa, protiv kojeg ćemo tražiti bodove za dobru uvertiru za meč sa Radničkim – izjavio je centar Savo Ćetković. Ne. K.

SBbet Prva liga za rukometaše (6. kolo)

Premijera u Budvi, Lovćen sjutra u Tivtu

Ontario Kliperse, dok je u NCAA ligi tri sezone nosio S. J. dres Bafalo Bulsa.

PODGORICA – Utakmica Budvanske rivijere i Mornara 7 otvoriće šesto kolo SBbet Prve lige za rukometaše. Duel u Mediteranskom sportskom centru je i jedini na današnjem programu, a počeće u 16 sati. Rivijera ima maksimalan uči-

nak iz četiri utakmice, kao i Lovćen, a osam bodova sakupila je i Budućnost Podgorica, s tim da tim Marka Martinovića ima meč više. Budućnost će sjutra od 17 sati dočekati Brskovo, koje je meč prošlog kola sa Rudarom izgubilo službenim rezultatom 10:0 jer se nijesu

pojavili na domaćem terenu. Ukoliko izgube još dva meča za zelenim stolom, Mojkovčani će biti izbačeni iz lige. Derbi kola igraće se u Tivtu, gdje će Partizan 1949 od 17.30 sati ugostiti Lovćen, dok će u 18 časova početi meč Berana 1949 i Rudara. TABELA: Lovćen 8 (meč manje), B. rivijera 8 (meč manje), Budućnost Podgorica 8, Partizan 6, Sutjeska 5, Rudar 5, Berane 4, Mornar 4, Jedinstvo 0, Brskovo 0 bodova. Ne. K.

Arena

22 Džudo / Karate

Subota, 31. oktobar 2026.

Četverac predstavlja Crnu Goru na U23 Evropskom prvenstvu u džudou

Predsjednik Stručno-trenerske komisije Ilija Vukotić ne želi da postavlja imperativ pred takmičare jer smatra da bi iz drugog plana mogli da ostvare dobre rezultate. - Idemo sa četiri takmičara koji su izborili normu. Nećemo prognozirati ništa, ali nam rezultati koje su naši predstavnici pravili u posljednje vrijeme daju nadu da možemo da se vratimo zadovoljni sa prvenstva. Ne želim da ih stavljam pod pritisak jer se dosad ispostavilo da najbolje rezultate ostvaruju kada odlaze bez pritiska na velika takmičenja. Potrebno je pobjedom otvoriti turnir, a onda je sve moguće - istakao je Vukotić, koji je zadovoljan ostvarenim rezultatima naših džudistkinja i džudista u ovoj godini. - Mislim da je napravljeno više od jednog koraka naprijed u odnosu na prošlu godinu i generalno prethodne. Zbog toga sa mnogo optimizma očekujem 2027. jer od takmičara koji su se nametnuli, tek će doći najbolji rezultati. Naravno, uvijek postoji mogućnost da neko novi se pojavi - dodao je selektor. Za napredak su potrebni uslovi, a Džudo savez ulaže mnogo kako bi obezbijedio takmičarima najbolju poziciju za pripremu. - Moramo da budemo veoma zadovoljni odnosom Saveza Crnogorski džudisti u Napulju prema takmičarima. Kontinuirano se ulaže u njih, omogućai nema nikakvog straha, spre- vaju im se dobri uslovi za priman sam u potpunosti. Zado- preme, finansiraju kampovi, voljan sam godinom, ali bi ovo odlasci na prestižne turnire. prvenstvo moglo da predstav- Vjerujem da će se tako nastavilja krunu 2026. godine - ista- ti i u sljedećoj godini - zaključio je Ilija Vukotić. R. PEROVIĆ kao je Stevan Nikčević.

PODGORICA - Danas i sjutra u Napulju će biti održano Evropsko prvenstvo do 23 godine u džudou, a Crnu Goru predstavljaće Andrijana Šutović, Jovana Mrvaljević, Stevan Sadiku i Stevan Nikčević. Sadiku je ove godine već napravio veliki rezultat osvajanjem titule juniorskog prvaka Evrope na šampionatu u Podgorici, prije nepuna dva mjeseca. Uz bronzanu medalju Stefana Kovinića na Gran priju u Limi, to je najveći uspjeh crnogorskog džudoa u 2026. - Imam dosta samopouzdanja. Nadam se medalji. Spreman sam za ovo takmičenje. Konkurencija je slična kao na Evropskom juniorskom prvenstvu. Očekujem da ostvarim dobar rezultat. Dosta na moje samopouzdanje utiče zlato iz Podgorice, jer sam shvatio da mogu da radim sa

svima - rekao je Sadiku. Nakon nekoliko medalja na evropskim kupovima ove godine, Andrijana Šutović će se boriti za visok plasman i na jugu Italije. Čeka je jaka konkurencija, ali vjeruje u sebe. - Prvi put nastupam na Evropskom prvenstvu do 23 godine. Spremna sam, ići ću borbu po borbu pa ću vidjeti gdje će me to dovesti. Konkurencija je veoma jaka. Tu su takmičarke koje su dobro rangirane i na seniorskoj listi. Generalno je ova godina za mene bila dobra, osvojila sam nekoliko medalja na evropskim kupovima, a do kraja 2026. čeka me Evropsko juniorsko prvenstvo u Uzbekistanu - kazala je Andrijana. Prije pola godine Stevan Nikčević debitovao je na seniorskom prvenstvu Evrope, a nastupao je i na nekoliko grend slemova u najjačoj svjetskoj konkurenciji, gdje je uspio da upiše pobjedu. Sada želi odlič-

DŽUDO SAVEZ

Sadiku, Mrvaljević, Šutović i Nikčević u Napulj idu po odličje

je na šampionatu kontinenta do 23 godine. - Nadam se da ću uspjeti da na šampionatu osvojim medalju. Evropsko seniorsko prvenstvo za mene je predstavljalo veliki

uvod za ovo takmičenje. Oko 30 džudista prijavilo se u mojoj kategoriji pa je jasno da me čeka kvalitetna konkurencija. To su borci koje znam sa kampova i koje sam ranije pobjeđivao

Crnogorski karatisti spremaju se za nastup na prvenstvu svijeta, koje se od 20. do 22. novembra održava u Kini

Poznati rivali u grupi la u karateu, s obzirom na to da su svi njihovi reprezentativci u poluteškoj i teškoj kategoriji. Sistem takmičenja je takav da svaka reprezentacija mora da pruži maksimum u svakom meču, jer se bori za jedno od prva dva mjesta koja vode dalje. Nema prostora za kalkulacije i svaki osvojeni poen može imati veliki značaj - rekao je Vojinović i istakao da će njihov pristup biti maksimalno ozbiljan i usmjeren na svaki meč pojedinačno. - Dobro ćemo analizirati protivnike, pripremiti taktiku i nastojati da iskoristimo prednosti. Vjerujem u kvalitet, iskustvo i karakter naših reprezentativaca, kao i u njihovu sposobnost da odgovore izazovima koje donosi ovako veliko takmičenje - rekao je Vojinović, a zatim naglasio da je cilj borba za plasman u završnicu, da dostojno predstave Crnu Goru i pokažu da mogu da se nose sa najboljim reprezentacijama svijeta. - Poštujemo svakog protivnika, ali se nikoga ne plašimo. Na tatamiju ćemo tražiti šansu i učiniti sve da je iskoristimo - rekao je Vojinović. Ženski tim u katama takmičiće se u grupi A sa selekcijama Špa-

KARATE SAVEZ

PODGORICA - Karate reprezentacija Crne Gore maksimalno spremna dočekaće ekipno prvenstvo svijeta, koje će od 20. do 22. novembra biti održano u kineskom gradu Hangdžuu. Crnogorski karate na tom šampionatu predstavljaće muška ekipa u borbama i ženski kata tim. Prema propozicijama, plasman na šampionat izborilo je 20 selekcija, koje će biti podijeljene u četiri grupe. Crna Gora će biti jedina država iz regiona, odnosno bivše Jugoslavije, koja će imati svoje predstavnike u obje discipline. Muška ekipa u borbama voljom žrijeba svrstana je u B grupu, u kojoj su još Iran, Australija, Alžir i domaćin Kina. Rivali u A grupi biće Japan, WKF-1, Turska, Senegal i Gvatemala, grupu C čine Italija, Jordan, Gruzija, Čile i Tunis; dok su u D grupi Egipat, Francuska, Malezija, Meksiko i Uzbekistan. Selektor muške ekipe u borbama Nenad Vojinović kazao je da je žrijeb crnogorskim karatistima donio izuzetno zahtjevnu grupu i ozbiljne protivnike. Prema njegovim riječima, posebno izazovno biće protiv domaćina Svjetskog prvenstva, koji će imati dodatnu podršku publike. - Smatram da je najteži protivnik svakako Iran, koji je velesi-

Ženski kata tim

nije, Brazila, Hong Konga, Kine i Maroka. Grupu B čine Portugal, Kina, Češka Republika, Peru i Alžir, u C grupi su Italija, Turska, Iran, Novi Zeland i Kineski Tajpeh, dok su voljom žrijeba u D grupu svrstani Japan, Egipat, Francuska, Njemačka i Kolumbija. Selektorka ženske seniorske selekcije u katama Nela Ta-

tar smatra da sam plasman na Svjetsko ekipno prvenstvo u Kini predstavlja veliki uspjeh za crnogorski karate. Tatar je istakla da je to i prilika da se predstave u najboljem mogućem svijetlu i pokažu da su kvalitetom zaslužili plasman i mjesto među najboljim svjetskim ekipama u ženskim katama.

Grupa A, u kojoj se nalazimo, jedna je od najizjednačenijih na prvenstvu. Pored Španije, koja je nosilac grupe, Hong Kong, Brazil i Maroko su veoma kvalitetne reprezentacije i sigurno nas očekuju zahtjevni mečevi. Vjerujem u naš tim, u rad koji smo uložile i u ono što možemo da pokažemo na tatamiju. Mislim da će borba za prolaz u narednu fazu biti veoma neizvjesna i da svaka nijansa može odlučiti - rekla je Tatar i istakla da su svjesne da od prvog meča moraju biti na maksimumu, navodeći da na tom nivou nema prostora za opuštanje. - Najvažnije je da budemo fokusirane, da vjerujemo jedna u drugu i da pokažemo ono za šta smo se spremale. Ne želimo da se zadovoljimo samim učešćem, već da damo sve od sebe i pokušamo da ostvarimo što bolji rezultat - rekla je Tatar. Direktor reprezentacije Slobodan Vlahović kazao je da sam plasman reprezentativnih selekcija na Svjetsko prvenstvo predstavlja istorijski rezultat za crnogorski karate i državu Crnu Goru. - Prvi put ćemo na Svjetskom ekipnom prvenstvu imati pred-

stavnike i u muškim borbama i u ženskim katama, što je potvrda kvalitetnog rada, posvećenosti i kontinuiteta koji gradimo u našem karateu - rekao je Vlahović i naglasio da u Karate savezu predstojeći šampionat ne posmatraju kao izolovan događaj, već kao dio šireg razvojnog procesa crnogorskog karatea. - Već smo krenuli sa stvaranjem šire baze perspektivnih mladih sportista koji se uključuju u trenažni proces seniorske reprezentacije. Na taj način želimo da postepeno podižemo nivo konkurencije, stvaramo veću širinu u reprezentativnim selekcijama i obezbijedimo kontinuitet kvalitetnog rada i rezultata - rekao je Vlahović. Prema njegovim riječima, sve što rade u ovom periodu usmjereno je ka velikom cilju – Evropskom prvenstvu u Podgorici 2028. godine. - Želimo da taj šampionat dočekamo što spremniji, sa stabilnim reprezentativnim sastavima, mladim takmičarima koji su prošli neophodno međunarodno iskustvo i sistemom rada koji će nam omogućiti da pred domaćom publikom ostvarimo rezultate na koje ćemo svi biti ponosni - rekao je Vlahović. Najavljeno je da će crnogorske selekcije do odlaska u Kinu odraditi još dva ciklusa zaR. P. vršnih priprema.

Feljton 23

Subota, 31. oktobar 2026.

O LJUDIMA I DOGAĐAJIMA – SJEĆANJA JEDNOG FEDERALISTE

Tajni fondovi za rad protiv nezavisne države Crne Gore Mržnja kralja Petra Karađorđevića naspram kralja Nikole, koju su gajili i njegovi sinovi, dobro je došla „crnorukcima“ i radikalima u akciji protiv Crne Gore. I evo, sad ovdje, dolazi odgovor na pitanje: od čega su živjeli neki siromašni crnogorski studenti u Biogradu koji, takoreći, nijesu ništa primali od kuće

Autor: Dr Ivo JOVIĆEVIĆ Poslje ubistva kralja Aleksandra Obrenovića zavjerenici su doveli na srbijanski presto Petra Karađorđevića. Kralj Aleksandar Obrenović bio je popularan u Srbiji dok se nije oženio sa Dragom Mašin, protivu volje ministara i oficirskog kora, ali i poslije toga njegova popularnost među srbijanskim narodom nije prestala. Narod je prema njemu osjećao sažaljenje, smatrajući ga za siroče, iz djetinjstva, jer ni kod oca ni kod majke nije nalazio nježnost ni ljubav, pošto su bili u stalnim svađama. A na dvoru je živjela, kao dvorska dama, jedna lijepa i prepredena žena – Draga Mašin, koja je mladom kralju ukazivala i nježnost i ljubav, pa se on napokon riješi da se njome oženi. Ta njegova odluka bila je sudbonosna, i ona mu je smrt prouzrokovala. Ponašanje Drage Mašin bilo je skandalozno. Prvi skandal koji je učinila bio je njen tobožnji porođaj. Kao nerotkinja pokušala je da podmetne tuđe novorođenče kao njeno rođeno, koje je trebalo da bude nasljednik prijestola. Otkriće ove skandalozne afere nije je ni zbunilo ni urazumilo, nego je učinila i drugi skandal: radila je na tome da se njen brat

„Crnorukci“ i radikali su doveli na prijesto Srbije kneza Petra Karađorđevića. Ali pod kojim uslovom? Pod uslovom da se ne miješa u državne poslove, već da ih prepusti „crnorukcima“ i radikalima. Knez Petar pristade na sve to i postupi tačno po sporazumu: pusti „crnorukce“ i radikale da rade što god hoće

proglasi za prestolonasljednika, na što je kralj, izgleda, bio pristao. A braća kraljice Drage, Lunjevice, ponašali su se kao pravi kneževi, i primoravali, na javnim mjestima, oficire da ustaju pred njima i da ih pozdravljaju, što oficiri (među njima i školski drugovi Lunjevica) nijesu mogli podnositi, pa su učinili zavjeru da se ukloni i kralj i kraljica Draga, i njena braća. Glavni rukovodioci zavjere bili su Apis i Tankosić, a potpomagali su ih Tucović, Pero Živković, Vemić i drugi. Zavjerenička organizacija ovih oficira zvala se „Crna ruka“. Ova organizacija pokušavala je, a i izvršavala, mnoge zločine, na veliku nesreću i srbijanskog i crnogorskog naroda. Što se, pak, tiče ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, ja zaključujem da to ubistvo nije izvršeno iz nekih političkih razloga, nego iz zavisti, lične mržnje i djelanja jedne ambiciozne žene, od koje se nije mogao otresti slabi kralj Aleksandar Obrenović (po onoj francuskoj izreci: pronađite ženu (cherehes la femme). Ja, evo opet, otvorih jednu parantezu o uzrocima ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, koju ovdje zatvaram da bih produžio o kralju Petru Karađorđeviću i o događajima koji su nastupili za vrijeme njegove vladavine, i o ljudima koji su u tim događajima sudjelovali. Dakle, rekli smo da su „crnorukci“ i radikali doveli na prijesto Srbije kneza Petra Karađorđevića. Ali pod kojim uslovom? Pod uslovom da bude potpuno ustavan vladar; drugim riječima da se nikako ne miješa u državne poslove, već da te poslove prepusti „crnorukcima“ i radikalima, a on da „lepo sedi“ na prestolu, da potpisuje ukaze, da izlazi na parade i da mirno ispija čokanje ljute šljivovice. Knez Petar pristade na sve to i postupi tačno po sporazumu: pusti „crnorukce“ i radikale da rade što god hoće, pošto ove potonje dobro nagradi za ubistvo kralja Aleksandra Obrenovića. Ali on je imao i jednu drugu veliku strast: mržnju naMarko Daković

Grupa studenata univerziteta u Gentu, 1910. godina

spram kralja Nikole i Crne Gore! Ova njegova mržnja, koju su gajili i njegovi sinovi, iako mladići, dobro je došla „crnorukcima“ i radikalima u akciji protiv kralja Nikole i Crne Gore. I evo, sad ovdje, dolazi odgovor na pitanje: od čega su živjeli neki siromašni crnogorski studenti u Biogradu koji, takoreći, nijesu ništa primali od kuće, niti išta drugo radili osim što su se veljali po Biogradu i politizirali po smrdljivim biogradskim kafanama. Odgovor je veoma prost: oni su živjeli od novaca iz srbijanskih fondova, naravno da rade protiv kralja Nikole i Crne Gore kao nezavisne države. U tu svrhu osnovan je Klub crnogorskih studenata, pod predsjedništvom Marka Dakovića, čiji su saradnici bili Todor Božović, Jovan Đonović, Lazar Damjanović, Ljubo Glomazić i drugi.

Donosimo djelove iz knjige dr Iva Jovićevića „O ljudima i događajima - sjećanja jednog federaliste“, koju je prije tri decenije objavio cetinjski „Obod”. Priredio Slobodan Čukić onako kao što je u Galata Saraj bio jedan kosmopolitski licej. Bilo je dosta Rusa, Poljaka, Jevreja, Bugara, a Srbijanaca i Crnogoraca – veoma mali broj. Pošto se upoznadoh sa bugarskim studentima, učinjeh jedan pokušaj, koji propade. On se sastojao u tome da se u Ženevi osnuje jedan jugoslovenski studentski klub koji bi sačinjavali Bugari, Srbijanci i Crnogorci i čiji bi cilj bio da preko štampe i organizacije u nardodnim masama vrši propagandu za stvaranje jedne zajedničke federativne države. Student Bakalov, Bugarin, bio je oduševljen ovom

idejom, pa je agitovao među bugarskim studentima, koji su ovu ideju odobravali, ali na žalost, srbijanski studenti nijesu se dali ni okusiti. Oni su mi govorili: „Sa Bugarima nećemo ni u crkvu”. U to vrijeme dosta se pisalo u našim novinama o aneksiji Bosne i Hercegovine, ali njihov odjek nije dopirao u inostranstvo. Da bih, bar donekle, upoznao sa tim pitanjem one Švajcarce koji čitaju novine na francuskom jeziku, napisah jedan članak za list „La petite Swisse” pod naslovom „Jedna vizija”. To je bio jedan dijalog između mene i pjesnika

NASTAVAK STUDIJA U ŽENEVI I GANU

Pošto se završi suđenje (zavjerenicima), moj boravak na Cetinju bio je izlišan, a morao sam ići nekud da produžim školovanje, jer se nijesam više mogao vratiti u Biograd. Ministar prosvjete odredi mi jednu veoma skromnu stipendiju za školovanje u inostranstvo, te se odlučih da odem u Ženevu. Pošto sam se 1908. godine upisao na univerzitet u Ženevi, poslije kratkog vremena primijetio sam da je ovaj Univerzitet kosmopolitski isto

Kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga

vladike Rada. Članak je štampan na uvodnom mjestu i svidio se publici, tako da je taj broj lista, kako su mi rekli u redakciji, bio rasprodat bolje nego drugi brojevi. Poslje sam štampao i jednu pjesmu pod naslovom „Jadna Crna Goro”. Međutim, ja nijesam došao u Ženevu da pišem političke članke i pjesme nego da učim, te batalih pisanje, dobro zagrijah stolicu, položih sve ispite za tu godinu. U to, dođe u Ženevu Pero Andrijin Jovićević, da produži studije iz medicine koje je bio započeo u Italiji, pa pošto se nešto posvadio sa italijanskom kraljicom napustio je Rim i došao u Ženevu. On se upoznao sa jednom bogatom Kreolkom, koja se u njega zaljubi, pa pošto je imala naviku da mijenja zemlje i gradove, ode sa njim u Belgiju i nastani se u Ganu (Gent, prim. prir.). Kratko vrijeme iza toga dobih od nje telegram da je Pero na samrti i želi da odmah dođem kod njega. Otputovao sam u Gan ( i kad sam stigao viđeh da je Pero dosta malaksao, ali da nije na samrti, što se pokaza tačnim, jer je svakojeg dana išao nabolje dok se potpuno oporavio. Gan mi se dopao, a primijetio sam da je život ovdje bio mnogo jeftiniji nego u Ženevi, te se riješih da se prepišem na Ganski univerzitet. U Ganu sam nastavio da pišem političke članke koji su se odnosili na aneksiju Bosne i Hercegovine. U listu „Flandre Liberale” vodio sam polemiku sa jednim belgijskim plemićem, Van Houom, inače velikim katolikom. On je odobravao aneksiju, a ja sam mu odgovorio da nije u pravu iznoseći nepobitne dokaze i činjenice kojima sam obesnažio njegove razloge i dokazao da on pojma nema o prilikama u Bosni i Hercegovini. Na kraju krajeva on ućuta, te potonja riječ ostade moja. U istom listu napisah i jedan članak povodom smrti Lava Tolstoja. U Ganu sam štampao, na francuskom jeziku, veću pripovijetku „Mirjana”, priču iz crnogorskog života u doba Petra Prvoga, koju sam kasnije preveo na naš jezik. (…) Godine 1911. završio sam školovanje na Ganskom univerzitetu i dobio diplomu doktora prava, napisanu na starom žutom pergamentu, i odmah otputovao u Crnu Goru. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Subota, 31. oktobar 2026.

95/22, 203/22, 205/22, 206/22, 210/22, 213/22, 214/22, 217/22, 219/22, 221/22, 222/22, 223/22, 225/22, 691/22, 693/22, 698/23, 749/22, 754/22, 755/22, 756/22, 757/22, 869/22, 870/22, 876/22, 877/22, 884/22, 886/22, 888/22, 891/22, 895/22, 938/22, 939/22, 943/22, 944/22, 948/22, 951/22, 1004/22, 1009/22, 1010/22, 1011/22, 1014/22, 1015/22, 1044/22, 1045/22

1046/22, 1048/22, 1049/22, 1051/22, 1052/22, 1055/22, 1059/22, 1061/22, 1066/22, 1151/22, 1157/22, 1161/22, 1164/22, 1165/22, 1166/22, 1205/22, 1206/22, 1207/22, 1208/22, 1212/22, 1213/22, 1215/22, 1216/22, 1217/22, 1253/22, 1267/22, 1293/22, 1295/22, 1297/22, 1299/22, 1302/22, 1303/22, 1307/22, 1369/22, 1371/22, 1373/22, 1376/22, 1381/22, 1382/22, 1383/22, 1384/22, 1385/22, 1386/22, 1392/22

Javni izvršitelj Davor Vuković iz Podgorice, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” DOO, Nikšić, adr.Obreška bb, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnog povjerioca na ime glavnog duga po osnovu vjerodostojne isprave-računa/fakture, a shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbeđenju, donio

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima: 1.Ana Bušković iz Podgorice, Slobode, 2.Toni Dedvukaj iz Podgorice, Koste Racina 57, 3.Dijana Ćetković, Beri bb, Podgorica, 4.Radojica Bulatović iz Podgorice, Mosorska 13, 5.Ana Ćipranić iz Podgorice, Oktobarske revolucije, 6.Gordana Despotović iz Podgorice, Milana Raičkovića bb, 7.Vlado Delević iz Podgorice, Naselje Budo Tomović 22, 8.Danka Ceković iz Podgorice, Ratnih veterana bb, 9. Slavica Cerović iz Podgorice, AVNOJ-a 38 , 10.Mileva Ceklić iz Podgorice, Simona Ivanova, 11. Nada Bulatović iz Podgorice, Milana Raičkovića 52, 12.Marijana Ćalić iz Podgorice, Meše Selimovića 2 ,13. Andreja Danilović iz Podgorice, Vasa Raičkovića 13, 14.Milorad Đuričković iz Podgorice, Ceklinska, 15.Daliborka Đukić iz Podgorice, K. Nikole, 16. Dragan Đurišić iz Podgorice, Ljubović 40, 17.Jelena Dragović iz Podgorice, Steva Boljevića, 18.Đina Đeljević iz Podgorice, 1. maja br.15, 19. Snežana Džogaz iz Podgorice, Vladike Vasilija Petrovića 17 , 20. Slobodan Drobnjak iz Podgorice, Trg golootočkih žrtava br.13, 21. Amela Đukić iz Podgorice, Kraljevačka br.22, 22.Ljubica Đukić iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića 17, 23.Sanja Damjanović iz Podgorice, Savska 33, 24.Katarina Ilić iz Podgorice, VII omladinske brigade 7, 25. Davor Iković iz Podgorice, Svetozara Markovića, 26.Nikola Eraković iz Podgorice, Moskovska 89, 27.Predrag Dacić iz Podgorice, IV proleterske 76, 28.Mirjana Drobnjak iz Podgorice, Vojvode Mirka Petrovića 85 , 29. Senad Hadžimuhović iz Podgorice, Omera Abdovića 22, 30. Goran Grabovica iz Podgorice, Steva Boljevića 2/35, 31. Dragoljub Ivanović iz Podgorice, Zlatica bb, 32. Milivoje Jocović iz Podgorice, Jaroslava Čermaka, 33.Jovana Gazivoda iz Podgorice, Đoka Miraševića, 34. Milena Globarević iz Podgorice, Miloša Obilića, 35.Irena Idrizović iz Podgorice, Husinjskih rudara, 36. Jovan Globarević iz Podgorice, Spasoja Raspopovića 26 , 37. Radoje Gogić iz Podgorice, Hajduk Veljkova 32 ,38. Lenka Gligorović iz Podgorice, B. revolucije, 39.Ksenija Gardašević iz Podgorice, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 31 , 40. Sonja Gardašević iz Podgorice, Dalmatinska, 41.Biljana Eraković iz Podgorice, Moskovska, 42.Danijela Filipović iz Podgorice, Golužba, 43. Jocić iz Podgorice, Park šuma Zagorič, 44. Hikmete Kabašaj iz Podgorice, Tuzi bb, dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 95/22, 203/22, 205/22, 206/22, 210/22, 213/22, 214/22, 217/22, 219/22, 221/22, 222/22, 223/22, 225/22, 691/22, 693/22, 698/23, 749/22, 754/22, 755/22, 756/22, 757/22, 869/22, 870/22, 876/22, 877/22, 884/22, 886/22, 888/22, 891/22, 895/22, 938/22, 939/22, 943/22, 944/22, 948/22, 951/22, 1004/22, 1009/22, 1010/22, 1011/22, 1014/22, 1015/22, 1044/22, 1045/22, kao i Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026.godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

1397/22, 1399/22, 1402/22, 1403/22, 1460/22, 1461/22, 1464/22, 1465/22, 1468/22, 1472/22, 1474/22, 1543/22, 1545/22, 1548/22, 1553/22, 1555/22, 1560/22, 1561/22, 1563/22, 1565/22, 1566/22, 1570/22, 1571/22, 1577/22, 1580/22, 1669/22, 1671/22, 1676/22, 1679/22, 1682/22, 1683/22, 1783/22, 1793/22, 1806/22, 1808/22, 1915/22, 1918/22, 1923/22, 1927/22, 1928/22, 1931/22, 1993/22, 1995/22, 1998/22, 2040/22, 2041/22, 2042/22 Javni izvršitelj Davor Vuković iz Podgorice, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” DOO, Nikšić, adr.Obreška bb, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnog povjerioca na ime glavnog duga po osnovu vjerodostojne isprave-računa/fakture, a shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima: 1.Zorica Labudović iz Podgorice, Vukice Mitrović , 2.Dragana Kosović iz Podgorice, Donja Cijevna bb, 3.Sandra Joksimović, 4.jula, Podgorica, 4.Todor Kalezić iz Podgorica, Bratstva i jedinstva 81 5.Vukoman Jovović iz Podgorice, Doljani bb, 6. Veselin Jolić iz Podgorice, 27.marta 1, 7. Marina Kovačević iz Podgorice, Radovana Zogovića, 8. Željko Krsmanović iz Podgorice, Valtazara Bogišića bb, 9.Sonja Konjević iz Podgorice, Dalmatinska 146, 10.Nela Kaluđerović iz Podgorice, Primorska bb, 11.Slađana Krsmanović iz Podgorice, Miloša Obilića, 12.Milan Jovović iz Podgorice, Baku, 13. Saša Pavićević iz Podgorice, Srednjoškolska, 14. Jovanka Martinović iz Podgorice, Žrtava fašizma 29, 15.Saša Miranović iz Podgorice, Moskovska, 16.Marija Miličković iz Podgorice, Vranići, 17.Tatjana Leposavić iz Podgorice, Aleksandra Puškina 5, 18.Milovan Lakušić iz Podgorice, Aerodromska, 19.Slavica Lakušić iz Podgorice, Aerodromska, 20. Borislav Milačić iz Podgorice, V proleterske, 21.Ivan Krivokapić iz Podgorice, Arsenija Boljevića, 22.Veljko Jovanovićiz Podgorice, Aerodromska, 23.Srđa Karadaglić iz Podgorice, Mahala bb,24. Goran Krezović iz Podgorice, Spasoja Raspopovića, 25.Valentina Lazarević iz Podgorice, Piperska, 26. Svetlana Pušica iz Podgorice, Miloša Rašovića, 27.Danica Mijatović iz Podgorice, Aleksan, 29.Gordana Marković iz dra Puškina 101 , 28.Maja Miličković iz Podgorice, 8.marta Podgorice, Zelenika, 30.Branislav Radoman iz Podgorice, Dalmatinska, 31.Mirko Ljumović iz Podgorice, Piperska bb, 32.Mileva Ljumović iz Podgorice, Mahala bb, 33.Ana Janković iz Podgorice, Dalmatinska, 34.Tatjana Lukić iz Podgorice, VI Ulica Balabani 25, 35.Aleksandar Šišević iz Podgorice, Vojislavljevića, 36.Marko Lopičić iz Podgorice, Naselje Budo Tomović, 37.Tereza Ljucović iz Podgorice,Fundina, 38.Mihailo Marjanović iz Podgorice, Studentska, 39.Radoje Mihailović iz Podgorice, Donja Gorica bb, 40.Marija Marinković iz Podgorice, Bul.Svetog Petra Cetinjskog, 41.Lazar Novović iz Podgorice, Vrela Ribnička bb, 42.Nevenka Marković iz Podgorice, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića, 43.Bojan Maraš iz Podgorice,Mataguži, 44.Slavica Mijović iz Podgorice, Ubli, dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 1046/22, 1048/22, 1049/22, 1051/22, 1052/22, 1055/22, 1059/22, 1061/22, 1066/22, 1151/22, 1157/22, 1161/22, 1164/22, 1165/22, 1166/22, 1205/22, 1206/22, 1207/22, 1208/22, 1212/22, 1213/22, 1215/22, 1216/22, 1217/22, 1253/22, 1267/22, 1293/22, 1295/22, 1297/22, 1299/22, 1302/22, 1303/22, 1307/22, 1369/22, 1371/22, 1373/22, 1376/22, 1381/22, 1382/22, 1383/22, 1384/22, 1385/22, 1386/22, 1392/22, kao i Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026 godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

2046/22, 2050/22, 2055/22, 2057/22, 2100/22, 2107/22, 2108/22, 2113/22, 2250/22, 2252/22, 2254/22, 2255/22, 2263/22, 2265/22, 2386/22, 2394/22, 2453/22, 2454/22, 2455/22, 2456/22, 2458/22, 2492/22, 2495/22, 2497/22, 2499/22, 2508/22, 2574/22, 2577/22, 2647/22, 2833/22, 18/23, 19/23, 130/23, 647/23, 1211/23, 1213/23, 1218/23, 1219/23, 1232/23, 1323/23, 1137/24, 1144/24, 1145/24, 1178/24 Javni izvršitelj Davor Vuković iz Podgorice, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” DOO, Nikšić, adr.Obreška bb, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnog povjerioca na ime glavnog duga po osnovu vjerodostojne isprave-računa/fakture, a shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima: 1.Nebojša Mišković iz Podgorice, Gavrila Principa, 2.Sonja Panić iz Podgorice, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića, 3. Jelena Rajković, Rista Stijovića br.3 ,Podgorica, 4.Miloš Raičević iz Podgorice, Beri, 5.Ranka Radosavović iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića, 6.Mirjana Rakočević iz Podgorice,Miladina Popovića, 7.Miroslav Radović iz Podgorice, Bratstva i jedinstva,8.Slađana Roćenović iz Podgorice, Admirala Zmajevića, 9.Marina Popivoda iz Podgorice, Zmaj Jovina, 10.Slavojka Nikolić iz Podgorice, Njegoševa, 11.Marija Pavićević iz Podgorice, Ohridska, 12.Milijana Raičević iz Podgorice, Beri bb, 13.Nevenka Mirotić iz Podgorice, Lička, 14.Milisav Mujović iz Podgorice, Doljani bb, 15.Dušan Peličić iz Podgorice, Jelene Balšić, 16.Ivan Ostojić iz Podgorice, Slavonska, 17. Sandra Pavićević iz Podgorice, Vladike Danila, 18.Adisa Piranić iz Podgorice, Tuzi, 19.Sandra Milić iz Podgorice, Donja Gorica bb, 20.Irena Nikolić iz Podgorice, Princeze Ksenije, 21.Dragan Raičković iz Podgorice, Miloja Pavlovića, 22.Boris Nedović iz Podgorice, Vukice Mitrović, 23.Svetlana Mrdak iz Podgorice, Kruševac, 24.Dejan Mrvić iz Podgorice, Ceklinska, 25.Rajka Uskoković iz Podgorice, Donji Kokoti bb, 26.Sanja Šekularac iz Podgorice, K.Nikole, 27.Darko Šćepanović iz Podgorice, Kakaricka gora bb, 28.Mirko Saveljić iz Podgorice, Slobodana Škerovića bb, 29.Vasiljka Savović iz Podgorice, Naselje Budo Tomović, 30.Bojana Radojević iz Podgorice, Gavra Vukovića 3/4, 31.Milenko Radusinović iz Podgorice, Donja Gorica, 32.Danko Vlahović iz Podgorice, Kozaračka br.115, 33.Nada Šaćirović iz Podgorice, Vladimira i Kosare br.10, 34.Ljubinka Tmušić iz Podgorice, Jezerska, 35.Dragica Uskoković iz Podgorice, Donji Kokoti, 36.Ljeposava Vasiljević iz Podgorice, Vuka Karadžića, 37.Dušan Vaskrsić iz Podgorice, Popa Sava Nakićenovića, 38.Marko Veljić iz Podgorice, Andrije Paltašića, 39.Sonja Velimirović iz Podgorice, Vojvode Mirka Petrovića, 40.Radosav Vujičić iz Podgorice, Bulevar Ivana Crnojevića, 41.Violeta Vukčević iz Podgorice, Donja Gorica bb, 42.Labud Vukčević iz Podgorice, Manastirska, 43.Nataša Vujošević iz Podgorice, Bulevar Vojvode Stanka Radonjića, 44.Božidar Vukčević iz Podgorice, Golubovci bb, dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 1397/22, 1399/22, 1402/22, 1403/22, 1460/22, 1461/22, 1464/22, 1465/22, 1468/22, 1472/22, 1474/22, 1543/22, 1545/22, 1548/22, 1553/22, 1555/22, 1560/22, 1561/22, 1563/22, 1565/22, 1566/22, 1570/22, 1571/22, 1577/22, 1580/22, 1669/22, 1671/22, 1676/22, 1679/22, 1682/22, 1683/22, 1783/22, 1793/22, 1806/22, 1808/22, 1915/22, 1918/22, 1923/22, 1927/22, 1928/22, 1931/22, 1993/22, 1995/22, 1998/22, 2040/22, 2041/22, 2042/22, kao i Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026 godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju

Izvršnim dužnicima: 1.Irena Vujošević iz Podgorice, Bulevar Ivana Crnojevića, 2.Ljubislav Šćekić iz Podgorice, Kralja Nikole, 3.Ljiljana Stijepović, Ljajkovići, Podgorica, 4. Stanislavka Smriko iz Podgorice, Josipa Broza Tita, 5.Anica Zakovšek iz Podgorice, Gornji Vranjići bb, 6.Sanja Dukić iz Podgorice, Orjenska, 7.Miloš Dulović iz Podgorice, CASNO-a, 8.Anka Jokanović iz Podgorice, Masline, 9.Biljana Rajković iz Podgorice, Rogami, 10.Milica Novaković iz Podgorice, Studentska, 11.Tamara Šarčević iz Podgorice, Braće Ribara br.66, 12.Marko Vukmirović iz Podgorice, Crnogorskih serdara bb, 13.Biljana Rašović Vukmanović iz Podgorice, Ulica 16 Masline br.15 (Kakaricka gora), 14.Dijana Vađon iz Podgorice, Sima Matavulja 18, 15.Irena Bulatović iz Podgorice, Vrela Ribnička, 16.Vladan Živković iz Podgorice, Miloja Pavlovića, 17.Aleksandar Lopičić iz Podgorice, Lička, 18.Ivana Petričić iz Podgorice, Kninska, 19.Veselin Kruščić iz Podgorice, Vasa Raičkovića, 20.Andrea Malezić iz Podgorice, Bulevar Ivana Crnojevića, 21.Valentina Jovanović iz Podgorice, Vranići bb, 22.Mileva Vukićević iz Podgorice, Trg Božane Vučinić bb, 23.Vanja Šestović, Pohorska, Podgorica, 24.Nebojša Stojić, 4.jula, Podgorica, 25.Saša Vuletić, Mitra Bakića, Podgorica, 26.Vojkan Radović, Mitra Bakića, Podgorica, 27.Dragiša Milikić, Doljani bb, Podgorica, 28.Sanja Radusinović iz Podgorice, Donja Gorica bb, 29.Andrijana Bojović, Bratstva i jedinstva, Podgorica, 30. Slobodan Saveljić, Hercegovačka , Podgorica, 31.Dejan Tomić, Marka Radovanovog Popovića, Podgorica, 32.Natalija Radunović, Bulevar Save Kovačevića, Podgorica, 33. Jadranka Mitrović Bojović, Neznanih junaka, Podgorica, 34.Ranko Laković, Janka Đonovića bb, Podgorica, 35.Tomislav Vukčević, Fruškogorska, Podgorica, 36.Slavica Vukčević, Bratstva i jedinstva 79, Podgorica, 37.Zorica Vujisić, Bulevar Pera Ćetkovića, Podgorica, 38.Rade Stanišić, Zagrebačka, Podgorica, 39.Marija Pavićević iz Podgorice, Rusa Radulovića 87, 40.Svetlana Vukčević, Botun bb, Podgorica, 41.Zorka Mikulić, Donja Gorica, Podgorica, 42.Slobodanka Mikulić, Goričani, Podgorica, 43.Zvezdana Marić iz Podgorice,Tuški put bb, 44.Miodrag Milojković, Podgorica, Ulica 6 Zelenika Dajbabska gora broj 3 ,dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 2046/22, 2050/22, 2055/22, 2057/22, 2100/22, 2107/22, 2108/22, 2113/22, 2250/22, 2252/22, 2254/22, 2255/22, 2263/22, 2265/22, 2386/22, 2394/22, 2453/22, 2454/22, 2455/22, 2456/22, 2458/22, 2492/22, 2495/22, 2497/22, 2499/22, 2508/22, 2574/22, 2577/22, 2647/22, 2833/22, 18/23, 19/23, 130/23, 647/23, 1211/23, 1213/23, 1218/23, 1219/23, 1232/23, 1323/23, 1137/24, 1144/24, 1145/24, 1178/24 ,kao I Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026 godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Oglasi i obavještenja 25

Subota, 31. oktobar 2026.

Opština Kotor Komisija za sprovodjenje Javnog poziva za rješavanje problema lutajuće stoke Broj: 16-307/26-23446/3 Kotor, 30.10.2026. godine Na osnovu člana 89 stav 1 i 4 Zakona o veterinarstvu (“Sl. list CG”, br. 30/12, 48/15, 57/15, 52/16, 43/18, 84/24, 92/25, 14/26, 59/26, 79/26) , člana 26 Zakona o dobrobiti životinja (“Sl. list CG”, br. 14/08, 40/11, 47/15) i Zaključaka Vlade Crne Gore broj: 11-011/25/4224/3 od 10.12.2025. godine, i broj: 11011/25/4135/3 od 10.12.2025. godine, objavljuje: JAVNI POZIV za izbor pravnog ili fizičkog lica za pružanje usluge hvatanja lutajuće stoke, transporta, privremenog smještaja i u slučaju uginuća, ukopavanja u stočne jame 1. Predmet javnog poziva Predmet ovog Javnog poziva je odabir pravnog ili fizičkog lica koje ispunjava uslove za organizovanje i pružanje usluge hvatanja lutajuće stoke, transporta, privremenog smještaja i u slučaju uginuća, ukopavanja u stočnu jamu. Usluge će se pružati na teritoriji opštine Kotor. 2. Opis usluge Izabrano pravno/fizičko lice će biti u obavezi da: - po nalogu inspekcijskih organa hvata lutajuću stoku; - obezbijedi sopstveni i adekvatan transport životinja od mjesta hvatanja do mjesta privremenog smještaja; - obezbijedi uslovan prostor za privremeni smještaj životinja na posjedu/karantinu, u skladu sa veterinarsko-sanitarnim uslovima; - obezbijedi propisane higijenske, tehničke i bezbjednosne uslove, uključujući i video nadzor prostora; - organizuje svakodnevnu brigu o životinjama (napajanje, ishrana, čišćenje, nadzor); - obezbijedi stalni ili ugovoreni veterinarski nadzor; - sprovodi o sopstvenom trošku mjere zdravstvene zaštite životinja u skladu sa zakonom; - obezbijedi na svojoj lokaciji stočnu jamu; - vodi urednu evidenciju o prijemu, boravku i statusu životinja; - postupa u skladu sa nalozima nadležnih organa i inspekcijskih službi. 3. Osnovni uslovi koje podnosilac prijave mora da ispunjava Pravo učešća na Javni poziv imaju pravna i fizička lica koja ispunjavaju sljedeće uslove: - registrovano poljoprivredno gazdinstvo na teritoriji Crne Gore; - adekvatna putna infrastuktura do posjeda, voda, struja i internet; - da posjeduje uslovne objekte za prihvat životinja, štale i/ ili nadstrešnice; - da obezbijedi odgovarajuće vozilo za transport životinja; - da obezbijedi o svom trošku veterinarski nadzor; - da obezbijedi o svom trošku vodu, hranu i zdravstvenu zaštitu tokom boravka na posjedu/ karantinu; - za slučaj uginuća prihvaćene životinje na posjedu da ima uređenu stočnu jamu. 4. Dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu Podnosioci prijave su dužni da dostave: - prijavu sa osnovnim podacima (u slobodnoj formi); - dokaz da ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo na teritoriji Crne Gore; - dokaz da je vlasnik ili zakupac posjeda na teritoriji Crne Gore, gdje je dozvoljeno obavljati poljoprivrednu djelatnost - stočarstvo; - dokaz o obezbijeđenom veterinarskom nadzoru na predmetnoj lokaciji (ugovor sa VU); - dokaz da na lokaciji posjeduje struju, vodu i internet. 5. Kriterijumi za ocjenjivanje prijava i dodatno bodovanje Ocjenjivanje prijava izvršiće se na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma, uz maksimalan broj od 100 bodova. 5.1. Podaci o vršiocu usluge (maksimalno 25 bodova) •Registrovano poljoprivredno gazdinstvo na teritoriji Crne Gore, najmanje godinu prije objavljivanja javnog poziva – 8 bodova •Prethodno iskustvo u držanju domaćih životinja (stočarstvo) – 8 bodova •Vlasništvo ili zakup najmanje 1 ha ograđenog posjeda u jednoj cjelini na teritoriji Crne Gore – 9 bodova 5.2. Infrastruktura i objekti (maksimalno 30 bodova) •Obezbijeđena adekvatna putna infrastruktura, voda, električna energija i internet – 8 bodova •Uslovni objekti za prihvat životinja (štale i/ili nadstrešnice sa odvojenim hranilištima i pojilištima) – 12 bodova •Zaseban prilaz posjedu i prirodni ambijent – 4 boda •Obezbijeđena stočna jama za slučaj uginuća životinja – 6 bodova 5.3. Operativni kapaciteti (maksimalno 25 bodova) •Posjedovanje odgovarajućih vozila ili prikolica za transport životinja – 8 bodova •Obezbijeđen veterinarski nadzor – 8 bodova •Plan ishrane na posjedu/ karantinu – 9 bodova 5.4. Finansijska ponuda (maksimalno 20 bodova) Podnosilac prijave dužan je da dostavi novčanu ponudu na period do kraja budžetske godine, izraženu kroz mjesečni iznos za pružanje usluga: -po učinku (za svako preuzeto i zbrinuto grlo stoke) i -vremenu zbrinjavanja. Maksimalno prihvatljiv iznos ponude je 4.000,00 € + PDV mjesečno. Bodovanje finansijske ponude vrši se na sljedeći način: •do 2.000,00 € – 20 bodova •do 3.000,00 € – 15 bodova •do 4.000,00 € – 10 bodova •preko 4.000,00 € – 0 bodova (ponuda se smatra neprihvatljivom). Napomene •Prijave koje ne ispunjavaju osnovne uslove iz tačke 3 ovog poziva neće biti razmatrane. •Komisija zadržava pravo da izvrši provjeru dostavljene dokumentacije i stanja na terenu. •Najpovoljnija prijava biće izabrana na osnovu ukupnog broja osvojenih bodova. 6. Trajanje ugovora Sa izabranim ponuđačem zaključuje se ugovor o pružanju usluga privremenog smještaja životinja – lutajućih goveda, kojim će se regulisati prava i obaveze ugovornih strana. 7. Rok i način podnošenja prijava Prijave se podnose u roku od 10 dana od dana objavljivanja Javnog poziva, a zaključno sa 09.11.2026. godine. Prijave se dostavljaju Sekretarijatu za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj neposrednom predajom na Građanski biro Opštine Kotor, Stari grad 317, svakog radnog dana do 13:00 časova ili putem Pošte Crne Gore, u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava na Javni poziv – za izbor pravnog ili fizičkog lica za pružanje usluge hvatanja lutajuće stoke, transporta, privremenog smještaja i u slučaju uginuća, ukopavanja u stočne jame – ne otvaraj“. 8. Postupak izbora Postupak pregleda i ocjene prijava vršiće Komisija imenovana od strane Predsjednika Opštine. Odluka o izboru biće donijeta u skladu sa navedenim propisima i javno objavljena. 9. Dodatne informacije Sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona 067/169-200 ili na mail adresu: privreda@kotor.me. Napomena: Ovaj poziv biće objavljen na WEB site-u Opštine Kotor, kao i u dnevnom listu „Pobjeda“.

Predsjednik Komisije Vladan Barović

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje AMANDMAN II BROJ: 0207-4541/4 od 30.10.2026. godine NA JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA BROJ: 0207-4541/1 od 22.10.2026. godine 1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, briše se sledeća lokacija: 1.4 Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028 Lokacija: Objekti na Bojani - desna obala Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom Oznaka lokacije: D190 Dimenzije: Objekat: Po=232m2; Terase: Pot=36m2 Pnt=61m2 Katastarska parcela: 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 25864 Eura

2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

2249/21, 2185/21, 2182/21, 737/21, 744/21, 1096/21, 1099/21, 1101/21, 1102/21, 1103/21, 1104/21, 1105/21, 1106/21, 1107/21, 1108/21, 1109/21, 1110/21, 2001/21, 2002/21, 2198/21, 2240/21, 2250/21, 2258/21, 2307/21, 2308/21, 2312/21, 2313/21, 2315/21, 2316/21, 2321/21, 2322/21, 2499/21, 2779/21, 2786/21, 2787/21, 2789/21, 2790/21, 2820/21, 2823/21, 2825/21, 2826/21, 2827/21,2052/22,90/22 Javni izvršitelj Davor Vuković iz Podgorice, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” DOO, Nikšić, adr.Obreška bb, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnog povjerioca na ime glavnog duga po osnovu vjerodostojne isprave-računa/fakture, a shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima: 1.Danijel Bubanja iz Podgorice, Jelene Balšić 23, 2.Nevenka Bojić iz Podgorice, Mitra Bakića 80, 3.Vesna Božović, Bracana Bracanovića 10 , Podgorica, 4.Miodrag Ljumović iz Podgorice, Rogami bb, 5.Dragana Belojević iz Podgorice, Mosorska 5, 6.Gordana Bošković iz Podgorice, Sava Orovića bb, 7.Dalibor Raičević iz Podgorice, Jovana Ćetkovića, 8.Andrea Marković iz Podgorice, Velimira Stojanovića br.24, 9.Danijela Mijović iz Podgorice, Masline, Zetski odred 5, 10.Mirko Vukašinović iz Podgorice, Veljka Vlahovića br.62, 11.Bedri Gjuraj iz Podgorice, Pera Ćetkovića br.173, 12.Sandra Kadri iz Podgorice, Aleksandra Puškina br.96, 13.Dragana Šljukić iz Podgorice, Zmaj Jovina 5, 14.Zorica Vujačić iz Podgorice, Plitvička br.5. 15.Jelena Tomović iz Podgorice, Kakaricka gora bb, 16. Husein Bećović iz Podgorice, Ćazima lekića br.13, 17.Sanja Čvorović iz Podgorice, Sima Barovića br.2, 18. Dejan Lukić iz Podgorice AVNOJ-a 104, 19.Marina Peković iz Podgorice, Zmaj Jovina 26, 20.Daliborka Bojanović iz Podgorice, Vranici bb, 21.Lazar Braković iz Podgorice, Orjenska 158, 22.Venka Bubanja iz Podgorice, Dušana Vukotića br.6, 23.Predrag Bubanja iz Podgorice, Zabjelo F-7, 24.Sandra Zogović Bulatović iz Podgorice, Vijenci Danila Kiša 4, 25.Milica Ćetković iz Podgorice, Park Šuma Zagorič 1, 26.Slobodan Čepić iz Podgorice, Vojvode Mirka Petrovića 81, 27.Milan Butković iz Podgorice, Radosava Burića 98, 28.Vojka Ćalasan iz Podgorice, Ceklinska bb, 29.Milena Caričić iz Podgorice, Ohridska 15, 30.Sanja Ćalasan iz Podgorice, Park Šuma Zagorič bb, 31.Anica Maraš Bušković iz Podgorice, Ljajkovići bb, 32.Ivana Banjević iz Podgorice, Iva Andrića bb, 33. Miloš Avramović iz Podgorice, Mahala bb, 34. Dušanka Bulatović iz Podgorice, Georgia Dimitrova 8, 35.Ivan Božović iz Podgorice, Nikole Tesle 53, 36.Marija Burzan iz Podgorice, Bracana bracanovića 28, 37.Mirjana Bulatović iz Podgorice, Radosava Burića 270 38.Nikola Bulatović iz Podgorice, Slavonska 23, 39. Dimitrije Bojović iz Podgorice, Mitra Bakića 68, 40. Spasen Bešović iz Podgorice, Ivangradska br.34/D, 41. Maja Belojević iz Podgorice, Mosorska 7, 42.Natalija Bogdanović iz Podgorice, Studentska 4/24, 43. Vuka Bulatović iz Podgorice, Park šuma 2/116, 44. Stefan Bujišić iz Podgorice, Donja Gorica bb, dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 2249/21, 2185/21, 2182/21, 737/21, 744/21, 1096/21, 1099/21, 1101/21, 1102/21, 1103/21, 1104/21, 1105/21, 1106/21, 1107/21, 1108/21, 1109/21, 1110/21, 2001/21, 2002/21, 2198/21, 2240/21, 2250/21, 2258/21, 2307/21, 2308/21, 2312/21, 2313/21, 2315/21, 2316/21, 2321/21, 2322/21, 2499/21, 2779/21, 2786/21, 2787/21, 2789/21, 2790/21, 2820/21, 2823/21, 2825/21, 2826/21, 2827/21, 2052/22, 90/22, kao i Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026 godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

26 Oglasi i obavještenja

Subota, 31. oktobar 2026. 1160

Posljednji pozdrav

Дана 29. октобра 2026. године престало је да куца племенито срце наше

Изненада је у 52. години преминула наша драга

1156

1128

VLADU VUJOVIĆU

ЉИЉАНА Будова ГОШОВИЋ

МИЛЕНЕ Николине МИРАНОВИЋ

рођена НИКОЛИЋ

рођене МАРИНОВИЋ учитељице у пензији

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 31. октобра од 10 до 16 часова и 1. новембра. од 9 до 11 часова, када полазимо за село Кржања – Кучи, гдје ће се примати саучешће од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Какарицка гора, Улица VI, број 35.

1150

Posljednji pozdrav komšiji

Саучешће се прима у капели у Грбавцима, 30. октобра од 10 до 19 часова и 31. октобра од 10 до 14 часова када ће се обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: син САВО, кћерке СОЊА и СТАНКА, брат ЗАРИЈА, унучад МИЛИЦА, САЊА, НИНА и АНДРИЈА, ђевер БРАНКО, снахе СВЕТЛАНА, ДЕСА и ДАРА, јетрва БИСЕРКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, праунучад и остала многобројна родбина МИРАНОВИЋ и МАРИНОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: супруг БУДО, кћерка ЈОВАНА, мајка РАТКА, брат СПАСОЈЕ, сестра БИЉАНА, ђевери ЖАРКО и ВЕСКО, ујак НОВО, тетка ЉУБИНКА, заова ВЕСНА, јетрва СЛАЂАНА, снаха ЈЕЛЕНА и остала многобројна родбина

1153

Tužnim srcem javljamo da je 29. oktobra 2026. u 65. godini preselio na AHIRET naš voljeni muž, otac, djed i tast

BOBO CRVENICA sa porodicom

1143

Posljednji oproštaj od naše drage prijateljice

VLADU Porodica RADONJIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

JOVANKE MARTINOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1132

Posljednji pozdrav dragom

VLADU VUJOVIĆU

RIZO ALKOVIĆ S neizmjernom tugom u srcu opraštamo se od našeg voljenog muža, oca, djeda i tasta. Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može ispuniti. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoju dobrotu, ljubav i sve trenutke koje smo zajedno proveli. OŽALOŠĆENI: supruga HARISA, sin ALDIN, ćerka AMANDA, zet MIRZA, unuke ALINA i ADENA

Njena smrt je prekinula patnju i bol, sa kojima se zadnjih godina dostojanstveno borila. Sad je, vjerujemo, na nekom boljem mjestu, đe su je sačekali svi voljeni za kojima je tugovala. Hvala joj na iskrenom prijateljstvu i neka počiva u vječnom miru, a mi ćemo je uvijek samo po dobru spominjati. Prijatelji STOJANOVIĆI

dragom

Tetka ZORE MARKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu od tetke

1146

VLADU Tvoja plemenita duša da nađe svoj mir.

DUŠAN, LAZAR i CAJO

Posljednji pozdrav drugu

1138

NEBOJŠI BRACANOVIĆU Hvala ti za iskreno i nezaboravno druženje.

ŽARKO POJE sa porodicom 1129

Dragoj

SAVI OBRADOVIĆ S poštovanjem,

MARA i NAJA sa porodicama

Oglasi i obavještenja 27

Subota, 31. oktobar 2026.

S tugom se opraštamo od našeg dragog brata, strica i đevera

1130

1126

1144

Navršava se šest godina od prerane smrti našeg voljenog

Draga

VLADA

MARKA Zoranovog ĐUROVIĆA

PAVLE, BLAGOTA i NADICA 1131

Posljednji pozdrav dragom bratu, šuri i ujaku

Svakog dana se sjećam tebe, brate, ali danas se posebno sjećam dana kada si otišao.

VASKA

Smrt može prekinuti jedan život, ali ne može izbrisati njegov trag.

Neka ti je mirna vječnost, brate. A nama neka ostane uspomena na tebe, dok god postojimo.

Počivaj u miru i zagrljaju sa tvojim neprežaljenim bratom Batom.

Brat BORIS i snaha MIRJANA

VLADU VUJOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra od strica MILANKA i zet VESKO JABLAN sa porodicom 1145

Posljednji pozdrav bratu od tetke

1127

Prođe godinu dana od kada nije sa nama naša voljena

Kum VESKO, MIKELJA, MAJO i PAJA

VLADU VUJOVIĆU Tvoj plemeniti lik čuvaćemo u našim srcima.

MILODARKA GARA ČAĐENOVIĆ

Sestre od ujaka sa porodicama 1157

Posljednji pozdrav dragom sestriću

1122

Kažu da vrijeme liječi sve rane, ali tugu za tobom nije ublažilo. Nedostaješ u našim životima, ali zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Porodica i prijatelji će u nedjelju, 1. novembra 2026. godine u 10.30 časova, posjetiti njenu vječnu kuću na Ćemovskom polju.

VIDOSAVA BACKOVIĆ

VLADU VUJOVIĆU Od ujaka VELJKA CRVENICE sa porodicom

2024–2026. Ostavila si trag koji se ne briše i ljubav koja ne umire. Počivaj u miru. Tvoji ćerka NADA, unuka TAMARA, zet GAJO, praunučad NAĐA, ZORAN, GLORIA

OŽALOŠĆENA PORODICA

1154

1142

Godinu dana je prošlo od smrti moje voljene majke

Godišnji pomen našoj dragoj

GARE

Godina bola i tuge. Ne prođe dan da ne pomislim na tebe, tvoj topli osmijeh i nježne ruke. Mnogo mi nedostaješ i sve bih dala da mogu još jednom da te zagrlim. Često te sanjam, ali mi teško pada realnost da mi više nikad nećeš doći. Ostaju mi bolne, ali divne uspomene, a ti ćeš biti u mom srcu zauvijek.

ZAGI

Evo i godina od rastanka kao i u tvojoj pjesmi: „Plačem od ljepote dana, Jer, znam da je sve konačno, Smijem se, Jer, znam Dan novi će doći.“

Posjetićemo tvoj grob, familija i prijatelji u subotu 31. oktobra 2026. u 11 sati.

IVANA

Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

VESELINA Blaža ĐUROVIĆA

Godine prolaze, ali tvoj duh živi sa nama u svakodnevnim pričama i uspomenama. Uvijek ćeš zauzimati posebno mjesto u našim srcima. Tvoji supruga NAĐA, kćerke NADA, SANJA, SVETLANA, ANA i MAJA

1121

28 Oglasi i obavještenja

Subota, 31. oktobar 2026. 1119

1120

Четрдесет дана је од изненадне смрти наше драге

Дана 6. новембра навршава се десет година од смрти нашег вољеног

БОСИЉКЕ – БОСЕ БАНДОВИЋ

ЉУБОМИРА Н. КОСТИЋА

Болна је истина да више ниси са нама. Много је тешко научити да живимо без тебе.

Вријеме пролази, али твој лик, твоја доброта и љубав коју си нам пружао заувијек живе у нашим срцима. С поносом и поштовањем чувамо те од заборава. Нека анђели чувају твоју добру душу.

Твоје сестре МИЛКА, КАЈА и РАДА са породицама

Твоја супруга ЦИЦА и кћерке ЖЕЉКА, АНА и МАЈА са породицама 1134

Dana 2. novembra 2026. godine navršavaju se tri godine otkad nije sa nama naš voljeni

Dana 2. novembra 2026. godine navršavaju se tri godine otkad sam ostao bez voljenog brata

1135

ALEKSANDRA – SAŠE Vojislava DAMJANOVIĆA

Brate, teško je živjeti bez tebe. Nedostaješ mi. U tišini vječnog mira neka te Anđeli čuvaju. S ljubavlju i poštovanjem čuvaću te od zaborava. Tuguje za tobom brat VIDAK - MIĆO

ALEKSANDAR – SAŠA Vojislava DAMJANOVIĆ Sine i brate, evo prođoše tri godine od kada si zauvijek otišao od nas i u našoj kući ostavio veliku prazninu. Sudbina nije dala da živiš sa nama, nego te iznenada i prerano odvoji od nas, a nama ostavi bol i tugu u našim srcima. Stalno si u našim mislima jer se voljeni nikada ne zaboravljaju. Život nestane u tren, ali ljubav i uspomene ostaju vječno. Neka te Anđeli čuvaju u vječnom miru. Tuguju za tobom i žale te do kraja života

MILANA Božidara ANDRIĆA Nedostaješ. Mirna sam znajući da ste sada ti i mama ponovo zajedno. Zauvijek u našim mislima i srcima.

otac VOJISLAV, majka BOSILJKA i brat VIDAK - MIĆO

IVANA, VIDAK, KORA, VEDA i VITO

1123

Mom voljenom bratu

1158

Dvanaest godina od smrti našeg voljenog

1124

Tužno sjećanje 31. 10. 2020 – 31. 10. 2026.

1137

Godina je dana od upokojenja našeg

BLAGOTE Kostova VUJOVIĆA

BRANKU

Danas je tvoj rođendan, kako da ti čestitam, sunce moje. Tvoja neutješna sestra MILOJKA

Čuvamo te od zaborava kroz tvoj trnovit, ali častan životni put. Slava ti! ZAHVALNA PORODICA 1125

Danas, 31. oktobra je 19 godina bolne istine od kada nije sa nama naš jedini sin i brat

MARKO ĐUROVIĆ

Moj voljeni brate, bol za tobom je svaki dan sve veća. Počivaj u miru. ANA RADULOVIĆ sa porodicom

Tužno sjećanje 31. 10. 2020 – 31. 10. 2026.

1136

DAMIR – GAŠO RAŠKETIĆ

Tuguju za tobom

Dragi Gašo, sve ovo vrijeme nije umanjilo našu bol, ono je samo nijemi svjedok istine sa kojom živimo. S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, živiš u nama voljen i nikada zaboravljen. majka VERA i sestra SEKA sa porodicom

MARKO ĐUROVIĆ

Gledam u nebo dok sunce ne izađe, u svakom oblaku, mjesečini, u daljine. Duša traži, oči ne vide. Do našeg konačnog susreta, voli te tvoja majka. Mir duši tvojoj. Očni vidu moj. Tvoja MIKE

Oglasi i obavještenja 29

Subota, 31. oktobar 2026. 1155

1139

1141

Našem voljenom

MIKI

Godina prođe, a srce te i dalje traži. Nijedan dan nije isti otkad si otišao, jer s tobom je otišao i dio nas. Zauvijek te vole i za tobom tuguju

DUŠANU Jola LEKIĆU

Tvoja VERICA i ĆERKA

1148

Godina prođe, naš voljeni ujače

Šest godina je prošlo, a bol za tobom ne prolazi, niti blijede uspomene na tvoju dobrotu i ljubav. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

MIJO KALUĐEROVIĆ

Ostala je tišina tamo gdje je nekada bio tvoj glas, ostale su uspomene da te nikad ne zaboravimo. Zauvijek u našim srcima.

TVOJA PORODICA

Tvoje sestrične SLAĐANA i MIRJANA sa porodicama

1140

1159

1151

Godina dana bez tebe

TAKI MOJ

Godinu dana bez tebe, a meni kao da je juče stao cijeli svijet. Bio si moje sve, moja sigurnost, moj mir, moj oslonac i centar mog svijeta. Nijesam bila sprema da učim kako se živi bez tebe, tvog zagrljaja, tvog glasa, tvog osmijeha. Otišao si, a mene ostavio da živim s bolom koji nema ni kraja ni lijeka. Fališ mi za sve što je prošlo i za sve što dolazi. „Ne sanjam ja tebe slučajno, da mi prođeš k'o običan san... Ptico moja, bijeli labude, sklopi krila da ne svane dan." Volim te, TAKI MOJ. Do posljednjeg otkucaja srca!

SJEĆANJE

otac

majka

MIŠKANE

DANJA

Bol i praznina koju si ostavila ne prolaze. Nedostaješ nam u svakoj porodičnoj radosti i tišini. Bila si voljena majka, brižna baba, dobra svekrva i nježna prababa. Tvoja ljubav, dobrota i toplina zauvijek će živjeti u našim srcima i sjećanjima.

LJUBO

MILOSAVA

brat

unuka

RAJKO

TVOJI NAJMILIJI

BOŽOVIĆ

ZORAN, VESNA, SRĐAN i ANA

Tvoja ćerka JOVANA, zet TOMO i unučići VOJIN i MIA

Nedostajete zauvijek za sve što dolazi...

1152

SJEĆANJE

STANKA

1149

MIJO KALUĐEROVIĆ

IVO, VOJKA i SANJA

Navršava se godina dana od fizičkog odlaska moje sestre

Svakim danom naša ljubav prema tebi je sve jača i jača.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

LIDIJA

1133

ZLATICA – SEKA MIJUŠKOVIĆ

Godinu dana bez tebe, Miškane naš. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu opisati. Najviše boli što tvoji unučići odrastaju bez tvog zagrljaja.

NIKOLA

Teško je prihvatiti da te više nema među nama. Ali ono što si bio i što si nam značio nikad neće nestati. Bio si dobar i pažljiv brat, stric kao otac, đever i voljeni đed. Živiš u našim srcima, u našim mislima, u svakom sjećanju koje nas vraća na dane provedene sa tobom. Počivaj u miru. Brat DUŠAN, sinovci JOVAN i ĐURO, snahe MARIJA i JOVANA, unuke JANA i STAŠA

SUKAČEV Prošle su dvije godine otkako je utihnulo tvoje toplo srce, majko, i 48 godina otkako nas je napuštio tvoj oslonac, oče. Spojeni u vječnosti, čuvajte nas i dalje sa nekog boljeg mjesta. Počivajte u miru. ŽELJKO, OLGA, VJERA i SONJA sa porodicama

1147

MIJO KALUĐEROVIĆ

Godina dana bez tebe, a bol i praznina ne prolaze. Vrijeme ide, ali ljubav i uspomene ostaju zauvijek. Nedostaješ svakog dana u svakom trenutku.

Sestra LJILJANA, sestrične JELENA i DANIJELA i unuka ZORANA

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA

Subota, 31. oktobar 2026.

Poslovni broj: Ivm.br.1371/26

Poslovni broj: Ivm.br.1372/26

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “NLB BANKA” PODGORICA, BULEVAR STANKA DRAGOJEVIĆA BR.54, Podgorica, PIB: 02011395, protiv izvršnog dužnika ŠUĆURIJA BEGZIĆ, UL. 9. JANUAR,STARI BAR BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 764,27 eura, dana 30.10.2026. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ŠUĆURIJA BEGZIĆ, UL. 9. JANUAR,STARI BAR BB., Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br.1371/26 od 21.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 30.10.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik ŠUĆURIJA BEGZIĆ, UL. 9. JANUAR,STARI BAR BB., Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br.1372/26 od 22.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 30.10.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1515/29 od 26.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN38 PODA” na katastarskoj parceli broj 519/1 KO Podi, opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN38 PODA” na katastarskoj parceli broj 519/1 KO Podi, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

ANA POPOVIĆ

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Iv.br.971/26 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi , Ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Dževata Šabotića iz Petnjice, Azane bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.10.2026 godine, JAVNO

1179/24, 1181/24, 1184/24, 1347/24, 1349/24, 1350/24, 1351/24, 1354/24, 1355/24, 1357/24, 1360/24, 1484/24, 1588/24, 1592/24, 1644/24, 1647/24, 1967/24, 124/25 Javni izvršitelj Davor Vuković iz Podgorice, adresa 13.jula br.7, u izvršnom postupku izvršnog povjerioca “PLANIKA MONTENEGRO” DOO, Nikšić, adr.Obreška bb, radi namirenja novčanih potraživanja izvršnog povjerioca na ime glavnog duga po osnovu vjerodostojne isprave-računa/fakture, a shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbeđenju, donio je

O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dževata Šabotića, sa poslednjom poznatom adresom Azane bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.971/26 od 08.10.2026. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 29.10.2026. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju ﬁksne radiokomunikacione stanice „HN38 PODA” na katastarskoj parceli broj 519/1 KO Podi, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Zamjenica urednika

OBJEKTIV

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

OBAVJEŠTENJE O DOBITNICIMA NEDJELJNIH NAGRADA

Nagradna igra „Ponosno tvoja Prva banka CG i Mastercard nagrađuju“ Prva banka CG AD - osnovana 1901. godine objavljuje imena dobitnika nedjeljnih nagrada u četvrtom ciklusu nagradne igre „Ponosno tvoja Prva banka CG i Mastercard nagrađuju“, za period od 22. do 28. oktobra 2026. godine. Dobitnici nedjeljnih nagrada su: 1. 2.

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima: 1.Milutin Milutinović, Bratstva i jedinstva, Podgorica, 2.Dženana Saljević, Milana Raičkovića, Podgorica, 3.Julijana Miranović, Donji Kokoti bb, Podgorica, 4.Zdenka Jeremić, Bracana Bracanovića, Podgorica, 5.Adisa Gerina, Cvijetna, Podgorica, 6.Slavojka Grdinić, Donja Gorica bb, Podgorica, 7.Miloš Golubović, Bulevar Ivana Crnojevića, Podgorica, 8.Vasiljka Klikovac, Oktobarske revolucije, Podgorica, 9.Jelka Pavićević, Zagrebačka , Podgorica, 10.Valentina Gambelić, Vrela Ribnička II/9 Podgorica, 11.Jelena Račić, 27. marta, Podgorica, 12.Mijodrag Zoranić iz Podgorice, Zabjelo, 13.Predrag Perković, Trg Nikole Kovačevića, Podgorica, 14.Olivera Petović, Bulevar Pera Ćetkovića, Podgorica, 15.Anđela Boričić Petrić, Janka Vukotića, Podgorica, 16.Đorđina Marković, Ivana G. Kovačića, Podgorica, 17.Merica Lekić, Stanka Radonjića 50, Podgorica, 18.Aleksandra Spalević, Golubovci bb, Podgorica, 19, dostavljaju se Rješenja o izvršenju: 1179/24, 1181/24, 1184/24, 1347/24, 1349/24, 1350/24, 1351/24, 1354/24, 1355/24, 1357/24,1360/24, 1484/24, 1588/24, 1592/24, 1644/24, 1647/24, 1967/24, 124/25, kao i Rješenja o troškovima postupka javne objave od 29.10.2026 godine. Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana po ovoj objavi, obrate Javnom izvršitelju Davoru Vukoviću, na adresi 13.jul br.7,Podgorica, radi uručenja predmetnih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom, i da negativne posledice koje mogu nastati snose same stranke. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

4. 5.

Dragoslav Nedović - Poklon vaučer za kupovinu u maloprodajnim objektima Voli u vrijednosti od 100,00 EUR Mirko Knežević - Poklon vaučer za kupovinu na benzinskim stanicama EKO u vrijednosti od 100,00 EUR Petar Nikezić - Poklon vaučer za kupovinu u maloprodajnim objektima Mil-Pop u vrijednosti od 100,00 EUR Olga Livaja - Mobilni telefon iPhone 17 Pro 256 GB Risto Kilibarda - Poklon vaučer za dvije osobe za boravak u Wulfenia Hotel & SPA

Čestitamo dobitnicima i zahvaljujemo svim učesnicima na učešću u nagradnoj igri. Nagradna igra se nastavlja, a više informacija o načinu učešća i uslovima dostupno je u zvaničnim Pravilima nagradne igre na sajtu www.prvabankacg.com.

Prva banka CG AD - osnovana 1901. godine

Oglasi i obavještenja

Subota, 31. oktobar 2026.

Iv.br.12/2025 i dr.

Iv.br.85/2026 i dr.

Iv.br.428/2026 i dr.

Iv.br.929/2026

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “MTEL” d.o.o., bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 143, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Enes Šaćirović, Visar Tavrlani, Milanka Curović, Vesna Ivanović, Samir Selović iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI , UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnih dužnika Rakčević Marko, Dedivanović Vjeko iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI , UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnih dužnika Marko Petar Mirdita, Vhebi Alije Rexha, Andrija Brisković, Suad Adžemović, Balić Hasan Sado, Nurković Bajra, Rudović Petar, Rudović Zef iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnih dužnika Nadija Hajdarpašić, Gazmend Cuca, Nikola Nikolić, Paulina Lukić, Božidar Vukčević iz Ulcinja radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici Marko Petar Mirdita, Vhebi Alije Rexha, Andrija Brisković, Suad Adžemović, Balić Hasan Sado, Nurković Bajra, Rudović Petar, Rudović Zef iz Ulcinja, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.428/2026, Iv,448/26, Iv.547/26, Iv.429/26, Iv.859/26, Iv.863/26, Iv.889/26, Iv.885/26, Iv.877/26 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 30.10.2026.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici Nadija Hajdarpašić, Gazmend Cuca, Nikola Nikolić, Paulina Lukić, Božidar Vukčević iz Ulcinja, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.929/2026, Iv.937/26, Iv.788/26, Iv.927/26, Iv.792/26 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 30.10.2026.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 30.10.2026

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici Enes Šaćirović, Visar Tavrlani, Milanka Curović, Vesna Ivanović, Samir Selović iz Ulcinja, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.12/2025, Iv.2199/21, Iv.432/17, Iv.3228/21, Iv.1247/19 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 30.10.2026.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 30.10.2026

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Pozivaju se izvršni dužnici Rakčević Marko, Dedivanović Vjeko iz Ulcinja sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.85/2026, Iv.br. 75/26 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 30.10.2026.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 30.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Iv.br.1305/2026

Iv.br.1690/2026

Iv.br.2168/2021

Iv.br.2178/2021

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI , UL. MAJKE TEREZE BB, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika ANTON SMAJLAJ, ŠTOJ , Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’CEROVO’’ DOO BAR, UL. ŽELJEZNIČKA BR. 8, Bar, protiv izvršnog dužnika ‘ARCHAXIS CONSTRUCTION’ DOO ULCINJ, KODRE BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DARVIN EROVIC, TOTOŠI BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika NAZMI BABAJ, BUL SKENDERBEG BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršnog dužnika ANTON SMAJLAJ, ŠTOJ , Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.1305/2026 od 10.08.2026 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 30.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Poziva se izvršnog dužnika ‘ARCHAXIS CONSTRUCTION’ DOO ULCINJ, KODRE BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.1690/2026 od 12.10.2026 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 30.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Poziva se izvršnog dužnika DARVIN EROVIC, TOTOŠI BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.2168/2021 od 03.09.2021 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 30.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Poziva se izvršnog dužnika NAZMI BABAJ, BUL SKENDERBEG BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.2178/2021 od 03.09.2021 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 30.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 30.10.2026

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

NAŠA I VJEČNA Specijalna publikacija povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore Publikacija predstavlja sveobuhvatno svjedočanstvo o dvodecenijskom razvoju, uspjesima i izazovima od 2006. godine. Kroz bogat tekstualni sadržaj i autentične fotografije, čitaoci će proći kroz ključne političke, ekonomske, društvene, kulturne i sportske momente savremene Crne Gore. Postavljena na temeljima neprolazne istine da je Crna Gora naša jedina svetinja, ali i na čvrstom i neraskidivom stubu njenog istorijskog antifašizma, publikacija je i skup analitičkih tekstova o dvodecenijskom hodu moderne države kroz vrijeme, iskušenja i istorijske trijumfe i izazove. Djelo služi kao trajan dokument i podsjetnik za generacije koje dolaze o važnosti očuvanja državnog identiteta. Pozivamo vas da kroz stranice ove monografije zajedno proslavimo dvadeset godina ponosa, suvereniteta i zajedničkog građenja evropske budućnosti. Publikacija se može kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede, Bulevar revolucije 15, Podgorica

CIJENA 5 eura

32 Marketing

Subota, 31. oktobar 2026.